Međimurske novine 1240

Godina XXIV.

Broj 1240.

Čakovec, PETAK, 21. lipnja 2019.

Cijena 8 kuna

u romskom naselju Kuršanec

Mladen Novak traži smjenu Sonje Tošić Grlač u bolnici str. 3

str. 8

ŠTO SE KRIJE u pozadini prekida zasjedanja Skupštine Međimurske županije NEVIĐENA PROMETNA NESREĆA

U naletu autom otkinuo joj nogu! SREDIŠNJI DRŽAVNI URED za ob novu i stambeno zbrinjavanje “tajno” uređuje stan za azilante u Kotoribi?

Kako ona navodi da se ide u integraciju s Varaždinskom bolnicom, a župan tvrdi suprotno, onda mu radi iza leđa

str. 2

Histerija zbog dolaska emigrantske obitelji

MARKO FRANJIĆ iz Čakovca bavi se zanimanjem budućnosti

str. 11

Programiranjem video igara do plaće saborskih zastupnika

TKO TO KAŽE DA SMO MI RASISTI? Službeno u Međimurju u dvije i pol godine zaposleno 800 Roma, neslužbeno više od 1500 str. 61

NAGRADNI NATJEČAJ - ČIJI JE VRT NAJLJEPŠI?

Prijavite se i pokažite čaroliju svoje okućnice

str. 49

PUTOPISNI festival Šibenik

Siniša Golub sa svojom knjigom dobio dobio nagradu za najbolji putopis VIKTORIA BREZARIĆ, 13-godišnjakinja iz Praporčana

Od ljepote njenog glasa koža se naježi

media 4

RASLOJAVANJA ROMSKE ZAJEDNICE

media 5

str. 4-5

Želimo osnivačka prava na osnovnu školu

str. 14

DRAŽEN SRPAK, gradonačelnik Murskog Središća

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNIČKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

I ovog ljeta sve oči uprte u turizam i politiku

akon “jeseni” u kasno proljeće, stigle su vrućine i žega iako ljeto kalendarski tek počinje. Prognostičari najavljuju još jedno vruće ljeto uz brze promjene vremena, a po svemu sudeći puno neće zaostajati ni politička pozornica. Vratio se Zoki, a bez obzira što njegov osobni učinak, kao i onaj od SDP-ove Vlade nije bio osobiti, ponajviše zbog toga jer nije iskorištena klima za toliko potrebne reforme i promjene koje su odgođene i nikako da se dogode. Uostalom, sada se natječe za funkciju koja mu puno više odgovora nego kada je bio premijer. Predsjednik RH zaista ne mora gotovo pa ništa raditi, ali zato može biti važan politički akter na domaćoj i međunarodnoj pozornici. eđutim, vjerojatno se tijekom ljeta neće dogoditi ništa krucijalno po pitanju kampanje za predsjedničke izbore osim što ćemo valjda doznati tko su mu protivnici, posebice što se tiče desnog centra koji bi u slučaju kandidature i Kolinde Grabar Kitarović i Miroslava Škore mogao imati velikih problema i dilema - za koga glasati. No, prije nego mi minigodišnji krene, opet problemi u turizmu. Kao što je poznato, to je svaku godinu kao naše “gospodarsko Spasovo”, ali izgleda da se po tom pitanju, dolje nikad neće promijeniti baš ništa. Jer kako drugo shvatiti vapaj morskih ugostitelja u lipnju da im je ugrožena sezona. Nekoliko dana uoči početka iste, kada su shvatili da ne mogu dobiti domaćeg radnika, kojeg su nejednom izigrali, posebice oni nepošteni “poduzetnici”, sada vape za strancima. Jedino uvoz radne snage može spasiti turističku sezonu. Malo morgen, brinu se on za vlastiti džep. ećina hrvatskog turizma je čista improvizacija, prvenstveno jer se zasniva na rentijerskom biznisu u kojem je glavna deviza kako za dva-tri mjeseca dobro zaraditi za život na visokoj nozi cijele godine.Umjesto da se nedostatak radne snage iskoristi kako bi se konačno maknulo s tržišta one “poduzetnike” koji su godinama nelojalna konkurencija jer ne žele pošteno platiti radnika, odnosno prijaviti barem 50% prometa, opet se popustilo i na kraju je Vlada dopustila dodatne kvote za turizam. Uvjeren sam da nijedan poslodavac, koji je za vrijeme nepresušnoga izvora radne snage iz Slavonije i sjeverne Hrvatske bio korektan u isplati plaće sukladno radu i trudu djelatnika, danas nema problema s pronalaženjem radnika. Liberalna ekonomija, kao sto ne trpi lose

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

i neproduktivne radnike, ne trpi ni loše poslodavce. Dakle, ne vidim ništa loše u tome da tržiste “odstrani” poslodavce koji nisu u stanju posteno platiti radnika, a 300 sati mjesečno, bez dana slobodnog tokom cijele sezone, u neadekvatnom smještaju za “odmor” te satnicu od 20 kn, nije bio pošten odnos vec iskorištavanje situacije. Tko god pratio situaciju na moru nekoliko sezona, vrlo dobro zna koliko se milijuna neprijavljenoga poreza provuče na razne načine, što možda ne bi ni bi bilo toliko loše, kad bi to osjetili i radnici. Prema tome, čemu žalovati za “poslodavcima” koji ne mogu pronaci radnike - jednostavno, nisu dovoljno sposobni ni konkurentni za tržište. Neka jednostavno zatvore svoje djelatnosti i prepuste mjesto boljima i sposobnijima. li to je jednostavno nemoguća misija. Ipak je to “druga država” u kojoj domaći uglavnom laganini očekuju početak turističke sezone, tj. da odrade ta dva mjeseca na koja se svodi naš turizam punom parom i prijave državi 10 20 posto prometa (jer mora se preživjeti ostalih deset mjeseci). I to je to - naš turizam od kojeg toliko puno očekujemo. Znam masu uspješnih poduzetnika kojima ide 25 godina na živce što ih zajebavaju porezna, inspekcije i dr., jer ovi znaju da će platit neku glupu kaznu, dok ovima koji rade na crno ili sivo, namjerno odu u stečaj, bla pa otvore novu firmu i tako u krug država ne može ništa. Ti dobri poduzetnici već bi pred 15 godinama ljudima dali veće plaće da ih ne dampaju ovi koji muljaju, a još uvijek su na tržištu. Nije to bio problem ‘dok si vritnul grm, pa su iskočila 10 radnika’, ali sad je obrnuto. ad je voda došla do grla, jer i loši radnici više ne žele radit za lošeg poslodavca, a kamoli dobri. To ne znači da ja podržavam državnu regulativu pogotovo na način kakva je sad, ali protiv sam toga da se nekim ‘poduzetnicima’ 25 godina gleda kroz prste, a drugi da ne mogu upravo zbog toga razvit do kraja svoj biznis, više zaradit i povećati plaće. Dokle tako!

21. lipnja 2019.

MEISO GORIČAN narednih šest mjeseci ipak vodi dosadašnja direktorica

Snježani Dominić produžen mandat do kraja godine!? Pritisci radnika obućarske tvrtke Meiso iz Goričana očito su urodili plodom te će ih i dalje voditi njihova dosadašnja direktorica Snježana Dominić. Naime, kao što je već poznato, Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju krajem mjeseca svibnja, na svojoj je redovnoj sjednici imenovalo Sinišu Bogomolca iz Preloga za novog direktora tvrtke Meiso Goričan. Siniša Bogomolec tako je trebao zamijeniti direktoricu Dominić kojoj je 31. svibnja istekao mandat. Međutim, radnici nisu bili zadovoljni novim imenovanjem pa novom direktoru nisu dozvoli-

li ulaz u poduzeće, izvjesili su transparente podrške svojoj direktorici a izaslanstvo je bilo i u Zagrebu. U sve se uključio i župan Matija Posavec koji je problem iznio na sjednici Vlade RH u Zadru tražeći da Snježana Dominić ostane na čelu poduzeća barem do završetka procesa pretvorbe i privatizacije koji je 1. srpnja. Iako je bilo najava da će nakon Bogomolca koji na kraju nije uopće želio doći u tvrtku u kojoj je nepoželjan, CERP donijeti odluku o novom direktoru, nakon svega, stigla je vijest da Snježana Dominić ostaje direktorica u tvrtki još 6 mjeseci.

Snježana Dominić, ostaje još najmanje šest mjeseci direktorica tvrtke - Uspjeli smo onome što su tražili i radnici da dosadašnja direktorica Dominić vodi tvrtku u narednom razdoblju u kojem bi trebalo doći i do preuzimanja od strane Haix-a, pa će novi vlasnik odlučiti o tome tko će dalje voditi

tvrtku kazao je kratko župan Posavec. Nazvali smo i osobno Snježanu Dominić da je zamolio za komentar, odnosno ostaje li na poziciji direktorice, ali do završetka ovog broja novina nije nam se javila. (vv)

UZBUNA zbog najave dolaska azilantske obitelji u Kotoribu

Načelnik Grgec ljutit jer ga se stavlja pred gotov čin Vijest da u Međimurje, točnije u Kotoribu stiže obitelj azilanata izazvala je novu histeriju u našem kraju. I dok s jedne strane, službeno, od policije, preko župana i načelnika Ljubomira Grgeca nitko ništa ne zna, u javnosti se već sve zna. Zna se tako da se jedna obitelj naseljava u državni

stan, a takvih u Međimurju, prema riječima Ljubomira Grgeca ima još desetak. Naravno, nedostatak pravih i potpunih informacija, pravo je leglo razno-raznih špekulacija, podmetanja i podrivanja. - Ma sve je to skupa jako napuhano, rekao nam je župan Matija Posavec. Ne vjerujem da će iz svega toga i

Diljem Hrvatske stanovi za zbrinjavanje azilanata Prema ono što piše na stranicama Središnjeg ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, trenutno se obnavlja i oprema 64 stana u državnom vlasništvu za osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita na području Republike Hrvatske. Riječ je o stanovima veličine

od 26 do 96 kvadratnih metara, u Gradu Zagrebu i devet županija: Sisačkomoslavačkoj, Karlovačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj, Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj, Gradu Zagrebu i našoj Međimurskoj.

NOVI SUSTAV školskih praznika

Zašto u Kotoribu gdje ionako imamo dovoljno problema, ljuti se kotoripski načelnik Ljubomir Grgec čekajući službenu informaciju o dolasku azilanata

nešto biti jer se mora pitati i lokalna zajednica, odnosno načelnik Ljubomir Grgec mora dati zeleno svjetlo. Mislim da će se stan samo urediti i obnoviti te će tako i ostati. Drugim riječima, taj stan u Kotoribi, samo je jedan od 64 državnih stanova koji se trenutno obnavljaju. S obzirom na kvadraturu, teško da će se državi isplatiti smjestiti u njega svega par osoba. Za razliku od župana koji smiruje situaciju, na-

čelnik Grgec, sve je samo ne miran i spokojan. - Zašto u Kotoribu gdje i ionako imamo dovoljno problema, ljuti se Grgec čekajući i službeno informaciju koja bi potvrdila nagađanja javnosti od 7-9 osoba koje bi se trebale naseliti u stan, stotinjak metara od njegove općinske kancelarije. Ljut je što ga se stavlja pred gotov čin tim više, što praznih stanova ima diljem Hrvatske. (Vlasta Vugrinec)

Učenici će čak četiri puta na odmor Osnivači škola na području Međimurske županije: Međimurska županija, Grad Čakovec i Savez baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj-Baptistička crkva s pastoralnim centrom u Čakovcu izabrali su četvrti predloženi model o početku i završetku

nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za narednu školsku godinu 2019. /2020. Jesenski odmor za učenike tako počinje 30. listopada 2019. godine i traje do 31. listopada 2019. godine,

s tim da nastava počinje 4. studenoga 2019. godine. Prvi dio zimskoga odmora za učenike počinje 23. prosinca 2019. godine i traje do 3. siječnja 2020. godine, s tim da nastava počinje 7. siječnja 2020. godine. Drugi dio zimskog odmora za učenike počinje 24. veljače

2020. godine i završava 28. veljače 2020. godine, s tim da nastava počinje 2. ožujka 2020. godine. Proljetni odmor za učenike počinje 9. travnja 2020. godine i završava 10. travnja 2020. godine, s tim da nastava počinje 14. travnja. (sh)

21. lipnja 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŠTO SE KRIJE u pozadini prekida zasjedanja Skupštine Međimurske županije

VIJEST(I) TJEDNA

Mladen Novak traži smjenu Sonje Tošić Grlač u bolnici

Međimurski poduzetnici u tišini rješavaju goruće pitanje

- Iako je župan na Skupštini jasno ustvrdio da integracija s varaždinskom bolnicom ne dolazi u obzir, očito je da mu predsjednica Upravnog vijeća radi iza leđa, tvrdi Novak Piše Božena Malekoci - Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Županijska bolnica Čakovec opet se našla u središtu pozornosti zbog funkcionalnog spajanja zdravstvenih ustanova. Predsjednik Skupštine i međimurskog SDP-a Mladen Novak tu je temu skinuo s dnevnog reda zadnje sjednice županijske skupštine, jer sumnja da se na mala vrata pokušava provući spajanje s varaždinskom bolnicom. Glavna zamjerka predsjednika Skupštine je što o toj točki dnevnog reda nisu za vijećnike bili pripremljeni nikakvi popratni materijali. Nije tome išlo ni u prilog pomalo nejasno objašnjenje međimurskog župana Matije Posavca koji je govorio o uvođenju neke vrste koordinacije unutar zdravstvenih ustano-

va u Međimurskoj županiji i Zavodu za hitnu medicinu u toj koordinacijskoj ulozi.

O spajanju zdravstvenih ustanova vijećnici nisu imali pojma

Svrha točke dnevnog reda bila je da Županijska skupština blagoslovi odluku o funkcionalnoj integraciji zdravstvenog sustava na području Međimurske županije, ali bez ikakvih pisanih materijala o sadržaju te integracije, kazao je u razgovoru za naše novine povodom ovog ranije nikad viđenog slučaja. - Međimurska županija je vlasnik zdravstvenih ustanova i pravo je vijećnika i građana znati što to zapravo znači, mišljenja je Novak. Nejasnoća leži u pitanju povratka starom konceptu

Nema rascjepa u SDP-u

Nakon skidanja prema Novaku sporne točke s dnevnog reda Skupštine krenula je priča o rascjepu u međimurskom SDP-u. Naime, stranački tajnik i vijećnik Slađan Mihoci nije podržao Novakovu odluku, već je bio suzdržan. Boška Ban Vlahek, SDP-ova vijećnica pak je glasovala protiv skidanja te točke s dnevnog reda, a ona je uz to poznata po svojoj bliskosti s pojedinim članovima stranke Reformisti. Mladen Novak je pojasnio kako je Slađan Mihoci

na Skupštini morao biti suzdržan jer je predsjednik odbora za prostorno planiranje kroz koji je plan prošao. Boška Ban Vlahek predstavlja čakovečki SDP i branila je u konkretnom slučaju interes grada obzirom da je u izmjene ugrađeno preseljenje tenis terena, pa je i njezino glasanje bilo logično. Novak kaže da se ne radi o rascjepu u SDP-u. - Bez brige, postavljeni su čvrsti temelji i znam se nositi sa situacijom, poručio je također.

Medicinskog centra Čakovec kada su sve ustanove bile objedinjene pod jednom upravom ili bi se pored svih postojećih uprava stvorilo svojevrsno nadravnateljstvo pod firmom koordinacije i što bi to značilo za pacijente. Ništa od toga vijećnici nisu dobili u materijalima koje moraju pripremiti županijske službe, pa se dobiva dojam da se želi progurati nešto ispod radara, smatra Novak. Predsjednik Skupštine i međimurskog SDP-a ovo obrazloženje prekide sjednice podupire i s ovom tezom. - Ako sa smislom te funkcionalne integracije nije upoznat ni kirurg iz čakovečke bolnice koji je na čelu županijskog odbora za zdravstvo (dr. Kozjak op.a.) te da se to mora provesti po nekom naputku iz Ministarstva zdravstva zašto on nije bio predočen vjećnicima. Vjećnicima i javnosti pomalo je šokantno što je Mladen Novak županov “koalicijski partner” ovog puta odbacio ulogu druge violine u Županiji i drastičnom odlukom prekinuo sjednicu na nemalo iznenađenje vijećnika.

SDP zabrinut stanjem u bolnici

Jer Novak do sada nije povlačio ovakve rezove kao skalpelom. Odakle ovakva oštra odluka pitali smo ga nakon sjednice. - Odluka je isprovocirana nezadovoljstvom sa stanjem u bolnici i zabrinutošću za nju i njezin daljnji kvalitetni rad, kazao je Novak. Ne radi se samo o mom osobnom

OPTUŽBE DEMOKRATA na račun načelnice Općine Pribislavec

Mladen Novak, predsjednik Županijske skupštine i međimurskog SDP-a stavu. Raspravljali smo o tome i na predsjedništvu, ali i Županijskom odboru SDP-a na kojemu smo donijeli zaključak da smo zabrinuti za stanje u bolnici. Mladen Novak izražava bojazan da se priprema funkcionalno spajanje naše Županijske bolnice s varaždinskom bolnicom, što je prema njemu nedopustivo. Istaknuo je da to nije uspjelo ni u vrijeme postupka sanacije kada je su sva prava oko bolnice bila u rukama države. Strelicu odgovornosti za spomenuto funkcionalno spajanje usmjerio je prema predsjednici Upravnog vijeća bolnice Sonji Tošić - Grlač, kazavši da od župana očekuje da je smjeni. Novak ju je prozvao zbog sadržaja pisanog priopćenju nakon Grudićeva smjene u kojemu stoji da bolnici predstoji funkcionalna integracija. - Kako je župan na Skupštini ustvrdio da integracija s Varaždinskom bolnicom ne dolazi u obzir, očito mu predsjednica Upravnog vijeća radi iza leđa, kazao je i dodao: - To je poanta priče koju ističe da ne želi da naša bolnica postane drugorazredna. Naročito ne nakon što je prošle godinu svrstana u grupu najboljih i dobivala na

konto toga dodatna sredstva za kvalitetu.

Sporni su mu i argumenti za Grudićevu smjenu

Novak smatra također da su smjenom prethodne uprave na čelu s dr. Grudićem promijenjeni kriteriji za voditelja praćenje kvalitete. - Sporni su mi argumenti s kojima se išlo u smjenu Grudića. Međuljudski odnosi su rastezljivi pojam, jer za neke je narušavanje međuljudskih odnosa kad se od njih tražilo da odrade za ono što su plaćeni. Novak je kazao da je mjesečni manjak u bolnici kad ju je vodio Gradić bio zanemariv u odnosu na druge bolnice u Hrvatskoj, a da se naprasno povećava nakon njegova razrješenja. Tvrdi da su Grudića smijenili kad je bio pred dogovorom oko povećanja limita bolnici i financiranja intervencijske kardiologije od strane HZZOa s čijim radom se krenulo na financijski teret naše bolnice. - Lako je danas izgubiti kvalitetnu ekipu liječnika, ako oni neće imati priliku raditi kvalitetne intervencije. Liječnici danas lako i brzo mijenjaju radne sredine, kazao je završno.

Zatražili ostavku zbog neovlaštenog predsjedanja sjednicom Općinskog vijeća Članovi kluba zastupnika Demokrata Općinskog vijeća Općine Pribislavec Matija Ladić, Saša Rakić i Mladen Ladić te predsjednik stranke Mirando Mrsić održali su konferenciju za medije koju su sazvali kako su istaknuli, želeći upozoriti na protuzakonita događanja i grubog kršenja zakona i zakonske procedure od strane općinske načelnice Višnje Ivačić. Tom prigodom Matija Ladić je kazao kako je temeljem zahtjeva za oči-

tovanjem o zakonitosti sazivanje sjednice općinskog vijeća od strane načelnice općine Višnje Ivačić Ministarstvu uprave dostavilo mišljenje u kojem se između ostalog navodi sljedeće: - Ministarstvo uprave ukazuje na grubo kršenje zakonske procedure od strane općinske načelnice, koja je neovlašteno sazvala sjednicu, te da je neovlašteno predsjedala navedenoj sjednici. Naime, općinska načelnica ne može presjedati sjednicom, čak ni kad

ju je ovlaštena sazvati. Tako je 10. sjednica održana 10. travnja bila nezakonita konstatirao je Ladić. Njegov suradnik Saša Rakić je zbog svega navedenog i mišljenja pristiglog od strane Ministarstva uprave zatražio ostavku općinske načelnice i raspisivanje izbora. - Općina Pribislavec nije njeno osobno vlasništvo niti osobna firma koju može voditi kako hoće, kazao je Rakić. Na konferenciji je bio nazočan i predsjednik De-

mokrata Mirando Mrsić. Demokrati su stranka, koja će uvijek govoriti ono što se neki ne usude ni pomisliti, stoga i ovom konferencijom želimo ukazati kako u Općini Pribislavec praktično postoji blokada parlamentarnog života i da se stvari ne odvijaju na onaj način na koji bi se trebale odvijati. Mrsić je uputio poziv i predsjedniku ŽO HNS-a Međimurske županije Matiji Posavecu da se očituje o problemu nastalom u Općini Pribislavec, a posebno u

svjetlu nedavnih događaja (prosvjed "Želim normalan život" i problemima s dijelom romske nacionalne manjine) kojima je Pribislavec postao "slučaj" na razini cijele države, što zasigurno ne zaslužuje ni općina ni njezini stanovnici. - Sve to ukazuje kako načelnica Ivačić ne shvaća kako voditi općinu nije isto kao i voditi nekakvo svoje vlastito privatno poduzeće, već načelnica mora služiti građanima koji su je izabrali, poručio Mrsić. (so)

Dok se, već repetitivno, kamen odgovornosti kada je u pitanju problematia romske nacionalne manjine, prebacuje s jedne na drugu stranu, probleme pokušavaju, gotovo u tišini, rješavati oni koji s njima, ali samo naizgled nemaju nikakve dodirne točke. Međimurski poduzetnici. Rješenje problema leži u procesu osvješćivanja, zapošljavanja i socijalizacije mladih Roma koji žele bolji i drugačiji život. Taj proces u posljednje tri godine poprima značajne razmjere, što najbolje govori podatak da je trenutačno na čakovečkom Zavodu za zapošljavanje od 1900 nezaposlenih, tek oko 500 Roma. Ta brojka je donedavno iznosila više od 2000! Veliku priču o pozitivnom procesu koji se teško probija u medije donosimo na str. 4-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

Mladi Čakovčanin u zanimanju budućnosti Gaming je industrija koja najbrže raste i zarađuje. Hit je kod osmaša koji u Hrvatskoj jedino od ovog ljeta u Tehničkoj školi Sisak mogu upisati smjer tehničar za razvoj videoigara. U fokusu diplomskog rada Čakovčanina Marka Franjića (24) upravo je programiranje videoigara. Student je Fakulteta elektronike i računarstva. U rodnom gradu završio je treću osnovnu školu Čakovec, a potom Gimnaziju Josipa Slavenskog, prirodno-matematički smjer. U Gimnaziji ga je privukla vještina programiranja i odlučio je upisati FER. Cijeli razgovor pročitajte na str. 11.

Stravičan udar u pješakinju u Kuršancu Obiteljska šetnja u subotu navečer, u Zagrebačkoj ulici u Kuršancu pretvorila se u stravičnu scenu. 38-godišnji vozač J. Balog izgubio je kontrolu nad volanom i na ogradu priklještio 21-godišnju mještanku Jagodu Ignac. Tom prilikom dogodila se stravična scena s obzirom da joj je na licu mjesta otkinuta desna noga. Na lijevoj nozi imala je također otvoreni prijelom. Što se sve događalo tog kobnog dana, kao i poslije donosimo na str. 8.

Aktualno

21. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FENOMEN RASLOJAVANJA ROMSKE ZAJEDNICE U tišini se događa pozitivan proces obrazovanja i zapošljavanja, š Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

rađe, provale i razbojstva, tučnjave i pijančevanje, kocka i slični oblici devijantnog ponašanja u Međimurju često se povezuju s delinkventnim pripadnicima romske nacionalne manjine koji prema onome što je ustanovila policija čine više od 70% svih kaznenih djela u našem kraju, iako čine tek 7% stanovništva. Dodamo li tome kamatarenje, prosjačenje, maloljetničke brakove, nisku obrazovnu razinu, nezaposlenost, niski, odnosno bolje reći loši životni standard i veliku “ovisnost” o socijalnoj pomoći, svakodnevna je to slika o našim Romima, a jesu naši jer žive s nama, koja obilazi ostatak Hrvatske. Danas, kad se javno zatražilo da državne institucije konačno počnu raditi svoj posao kako bi se “normalizirao život” Međimurci, prema mnogim medijskim dušobrižnicima, ispadaju bezobzirni i bezdušni ljudi, štoviše i rasisti ukomponira li se u to i nedavni prosvjed “segregirani”. Uz sve to postoje romski razredi u osnovnim školama ili pak romska “getoizirana” naselja. Ovaj duboko ukorijenjen problem nije od jučer, samo se godinama stavljao pod tepih te se o tome nije javno govorilo. Međimurci se žale na Rome, Romi na Međimurce i tako već godinama s većim ili manjim odjecima u javnosti.

Često se cijeli problem godinama svaljivao na leđa policije, koja je ovog puta u prvom planu iako se bavi uglavnom posljedicama, dok mnogi drugi koji bi trebali rješavati uzroke i dalje šute. - To je sociološko pitanje koje uključuje jednu manjinsku zajednicu za koju moramo pronaći rješenje pitanja integracije. Ispred svega, ovdje nitko ne govori o gubitku identiteta, već se govori o uvažavanju standarda većinskog naroda koji se godinama gradio na ovdašnjim prostorima. Taj standard uključuje obrazovanje, zapošljavanje i poštovanje zakona, komentirao je nedavno ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u Pribislavcu.

U tišini krenuo proces zapošljavanja i socijalizacije

Dok se, već repetitivno, kamen odgovornosti prebacuje s jedne na drugu stranu, probleme pokušavaju, gotovo u tišini, rješavati oni koji s njima, ali samo naizgled nemaju nikakve dodirne točke. Međimurski poduzetnici. Rješenje problema leži u procesu osvješćivanja, zapošljavanja i socijalizacije mladih Roma koji žele bolji i drugačiji život. Taj proces u posljednje tri godine poprima značajne razmjere, što najbolje govori podatak da je trenutačno na čakovečkom Zavodu za zapošljavanje od 1900 nezaposlenih, tek oko 500 Roma. Ta brojka

Najviše nezaposlenih ima završenu osnovnu školu

HZZ nam je dao i podatke vezane uz obrazovnu strukturu i radno iskustvo nezaposlenih pripadnika romske zajednice. Evo kako ona izgleda: • Nezavršena osnovna škola: 312 osoba (59,0%) • Osnovna škola: 188 osoba (35,4%) • Trogodišnja srednja škola: 23 osobe (4,3%) • Četverogodišnja srednja škola: 7 osoba (1,3%). • Bez prethodnog, odnosno ikakvog radnog iskustva: 341 osoba ili 64,3%. • Dužina čekanja na zaposlenje - dugotrajno nezaposleni (nezaposleni više od 12 mjeseci): 234 osoba ili 44,1%.

Dečki obožavaju svog gazdu koji ih je zaposlio, omogućio kvalitetniji životni standard i napredovanje u poslu kroz doškolovanje za KV zidar

Redovna plaća postaj privlačnija od socijaln

Tiho, u sjeni bučnih sunarodnjaka koji traže kruha preko pogače, Romi s zapošljavaju i kupuju kuće diljem Međimurja, a sve to kako bi svojoj obi je donedavno iznosila više od 2000! S jedne strane, kako to već ide u životu, javnost se predano bavi onim bučnim pripadnicima romske nacionalne manjine koji preko pogače traže kruh ili koji neprestano pune strane crne kronike. Njima nikako da nadležne institucije, posebice

pravosuđe i Centar za socijalnu skrb stanu na kraj. S druge strane, Romi koji više ne žele samo sjediti i čekati socijalnu pomoć, već za svoju obitelj ili sebe žele bolji standard života krenuli su put boljeg života. Kvalitetniji život za većinu njih je zapošljavanje i napuštanje romskih naselja. Jer

U dvije i pol godine u Međimurju službeno zaposleno 800 Roma - 2017. godine po prvi put dolazi do značajnijeg brisanja Roma iz evidencije zbog zaposlenja, kazao je Nikola Hren, predstojnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Čakovcu kojeg smo pitali kakva je brojčana situacija s njihovim zapošljavanjem, s obzirom da se stalno govori, posebice u Zagrebu da toga uopće nema. Iznio nam je neke pokazatelje, jer službenu

statistiku ne vode na taj način. Prije dvije godine iz evidencije nezaposlenih brisano je 340 osoba romske nacionalne manjine. Samo dio njih odnosi se na zapošljavanje kroz javne radove - 85 osoba i 15 kroz potpore za zapošljavanje, dok se daleko veći broj njih zaposlio na otvorenom tržištu rada – 240 osoba.

Gotovo isti trend nastavio se i 2018. godine kada je na godišnjoj razini zbog zaposlenja brisano 300 Roma, od čega je 70 osoba bilo uključeno u javne radove, a 30 kroz potpore za zapošljavanje, što znači da je na otvorenom tržištu rada zaposleno 200 osoba. - Što se tiče pokazatelja za 2019. godinu, također se nastavlja pozitivan trend zapošljavanja pripadnika

romske nacionalne manjine, kazao je Hren pa je tako do svibnja ove godine zaposleno 155 Roma. Ovo su službene brojke, međutim neslužbene govore da je broj zaposlenih najmanje dva puta veći, jer nisu svi bili prijavljeni na Zavodu, a osim toga i kod romske populacije događa se fenomen odlaska na rad u inozemstvo. (vv)

tamo su, kažu, crne ovce koje narušavaju uobičajeni romski životni sklad. Samozatajni i ne želeći tako lako otvoreno razgovarati i slikati se, naseljavaju mnogobrojna međimurska mjesta. Sve više Roma, kao i mnogobrojni Međimurci, odlazi u zemlje gdje su veće plaće, s presumpcijom odlaska u

zemlje u kojima nisu unaprijed obilježeni, kao što je kod nas još uvijek slučaj. I oni odlaze sve više raditi vani, prvenstveno u Njemačku. Stotine njih u posljednje dvije-tri godine napustile su dosadašnji životni obrazac i počele se upuštati u koštac s poslom, školovanjem djece, plaćanjem

Nikola Hren, predstojnik HZZ Čakovec

21. lipnja 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

što je najbolji putokaz kako stati na kraj onom dijelu koji je ogrezao u kriminal računa, ali i razvijanju dobrosusjedskih odnosa. Kažu, nije lako, ali ako se nešto želi, to se i može. Nepovjerenje ljudi uvijek postoji, no nakon izvjesnog vremena ono nestaje. Iako, ne moraju svi napustiti svoje naselje kako bi bolje živjeli. Primjer je to Orehovice i tamošnjeg naselja koje je postalo svojevrsni fenomen. Naime, gotovo 80% tamošnjeg stanovništva radi, zbog čega je preko tjedna naselje naprosto prazno jer su svi žitelji sela na poslu, te najčešće susreću uglavnom vikendom.

Mario i Vida, kumovi i šogori te radni kolege

je sve ne naknade

se mijenjaju unazad nekoliko godina, itelji pružili bolji život

U kojim branšama ima najviše zapošljavanja Iako su se u Međimurju nekada Romi tradicionalno zapošljavali u građevinarstvu, danas se raspon djelatnosti značajno proširio te se zapošljavaju u svim djelatnostima gdje postoji deficit

radne snage; građevinarstvo, metaloprerađivačka industrija, tekstil i obućarstvo, proizvodnja hrane, sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi i sezonski na moru. (vv)

Hrvatski zavod za zapošljavanje ne vodi evidenciju nezaposlenih osoba prema nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti. Međutim, prema procjeni trenutno je na području Međimurja evidentirano 530 pripadnika romske zajednice, čime je njihov obuhvat u ukupnoj populaciji nezaposlenih osoba 27,5% (budući da je

prema zadnjim službenim pokazateljima za svibanj bilo 1.927 nezaposlenih osoba). Od tog broja 260 ili 49,0% je žena te 270 ili 51,0% muškaraca. Prema dobi: 15-19 g. – 54 osobe (10,2%), 20-29 g. – 146 osoba (27,6%), 30-39 g. – 130 osoba (24,5%), 4049 g. - 135 osoba (25,5%), više od 50 g. – 65 osoba (12,2%). (vv)

Samo 530 nezaposlenih Roma na burzi rada

Priču o svojevrsnom fenomenu, potvrđuju nam i Mario Oršuš i Vid Balog, kumovi i šogori koji zajedno rade i žive već više od deset godina. Prvi se zaposlio Mario (32), otac troje kćeri i sinova koji radi već 12 godina kod privatnika. - Bio sam nezaposlen i živio sam od socijalne pomoći, bez ikakvih zadrški ispričao nam je Mario. No, ta pomoć nam nije bila dovoljna jer smo jedva preživljavali budući da imam tri školarca. Nisam želio više tako živjeti i počeo sam tražiti posao kako bi obitelji osigurao bolji život. U traženju posla i nije imao neki veliki izbor jer je završio samo osnovnu školu. - Došao sam jednostavno kod gazde pitati treba li radnika, kaže Mario. Obećao mi je kako će me zvati bude li koga trebao i zvao me nakon tjedan dana. Počeo je kao obični radnik i stalno napreduje te kroz zimu, uz pomoć sadašnjeg poslodavca, Josipa Čurina, namjerava završiti zanat za zidara. - Od početka mi je bilo teško, no na sve se čovjek privikne. Svi su me gledali, onako ispod oka, ali s vremenom je sve došlo na svoje. Međusobno se poštujemo, što je veoma važno i zadovoljni smo. U naselju, naravno, nisu svi isti. 80% je zaposleno, dižu se krediti i grade se kuće, jednostavno jedni vide druge i naprosto nitko ne želi ostati po strani. Iza njega su teška vremena, nije bilo sjajno, bio je socijalni problem, morao se boriti s predrasudama kojih ima i danas, pa pitanjima što će Rom u našoj firmi, no kaže, nismo svi Romi isti. - Od početka nas ljudi kod kojih dođemo raditi gledaju hudo, no tu je naš šef koji stoji iza nas, pa nas sada i hvale. Gotovo identična je i priča 31-godišnjeg Vida Baloga koji se zaposlio kod istog poslodavca. - Mario mi je rekao da šef treba radnike, nazval sam ga i rekel mi je da morem dojti delat, rekao nam je Vid koji je već prije radio na javnim radovima na području općine. - A kaj bum doma, čekal tu socijalu, nemam živce doma

sjediti, radije idem delat i zaraditi nekaj za obitelj, suprugu i četvero djece. Nakon zapošljavanja, Vida poručuje da će se svim silama boriti da i djeca krenu njegovim putem. Nema viziju što bi trebala biti jednog dana, to će prepustiti njima, no zna da će ih siliti da završe školu. - Ne želim da završe kao današnje cure, udane s 15, 16 godina. Imam dvije kćeri i nema šanse da se udaju prije. Mario gradi kuću i trenutno dovršava unutarnje uređenje, a Vida je podstanar te je i on prikupio materijal za gradnju kuće. - Kad sam počeo raditi bio sam povučen i sramežljiv, nisam se spominal s drugim radnicima jer nisam znao tko je kakav. A ve dok smo se zbližili, ve je to druga priča. Kaj mi se veli to delam, ne svađam se i sve dobro funkcionira. Posebice želim naglasiti kako nisu svi Romi isti, a to ću dokazati radom, poštenjem i kulturom.

Josip Čurin: Dečki su prva liga!

Josip Čurin, zidar i fasader iz Podbresta trenutno ima ukupno 8 zaposlenika, među kojima su i Mario i Vida. Dečki rade kod njega 2-3 godine i ne može se na njih požaliti niti jednom riječju. Štoviše, kaže, nisu se žalili ni ljudi kod kojih su radili kuće, fasade, garaže…. - Ja im u potpunosti vjerujem jer su dečki prva liga. Imaju volju i interes za rad, žele napredovati. Nikad nisu zakasnili niti pak se desilo da ne dođu na posao, a da to ne jave, drugim riječima, odgovorni su savjesni i kulturni. Ne daj Bog da bi mi netko doma nešto ukrao, a imamo puno toga, nema šanse. Maria i Vida zaposlio je na njihovu inicijativu. Naime, dečki su sami tražili posao i došli do njega budući da je, kako kaže, tu domaći i u Orehovici je kak doma. Što više, uvijek su jedni drugima pomagali, kako Romi njima tako i obratno i nikad nije bilo problema.Prilikom zapošljavanja nije imao nikakve predrasude jer je u svom poslu, kroz 32 godine koliko ima obrt, vidio i doživio svašta. - Za mene je bitno biti čovjek, a ne jesi li Hrvat, Srbin, Slovenac ili Rom. A da im u potpunosti vjeruje, svjedoči i činjenica da im je ustupio kombi vozilo kojim se voze na posao i s posla. Tko što priča nije ga briga, jer se ne srami svojih zaposlenika u koje ima povjerenja i koje poštuje isto kao i oni njega. Prema riječima vlasnika obrta, to je jednostavno recept za dobre međuljudske odnose. Mario i Vida, dva su mlada Roma koji dokazuju kako čovjek ipak sam odlučuje o svom životu. Dečki su htjeli bolje i više, potrudili se i uspjeli. I ne samo oni, već će tim putem usmjeravati i svoju djecu.

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Čestitka župana Posavca povodom Dana antifašističke borbe Poštovane Međimurke i Međimurci! Na današnji dan 1941. godine osnovan je Prvi sisački odred čije je osnivanje predstavljalo početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj. Organiziranje pokreta u Međimurju bilo je otežano pa su mladi Međimurci dragovoljno odlazili preko Drave na Kalnik u Kalnički odred, osnivajući Međimursku partizansku četu. Do završetka II. svjetskog rata aktivno je bilo 2.376 boraca iz Međimurja koji su svojom snažnom vjerom, hrabrošću, težnjom za slobodom i mirom pridonijeli pobjedi nad najstrašnijom ideologijom u povijesti čovječanstva. Antifašizam je utkan u temelje hrvatske državnosti i suvremene Europe s kojom dijelimo zajedničke vrijednosti - demokraciju, vladavinu prava i poštivanje slobode pojedinca, a mi u Međimurju najviše red, rad i odgo-

vornost. Obilježavajući ovaj važan datum hrvatske povijesti odajemo dužnu počast svim žrtvama rata, sa željom da svi damo svoj doprinos u izgradnji mira i društva tolerancije te i nadalje gradimo svoju budućnost, ne zaboravljajući pritom svoju prošlost i europsku tradiciju. Drage Međimurke i Međimurci, svima čestitam Dan antifašističke borbe! ŽUPAN Matija Posavec, mag. ing.

GRAD ČAKOVEC

Čestitka gradonačelnika Kovača povodom Dana antifašističke borbe i Dana državnosti Povodom Dana antifašističke borbe i Dana državnosti, gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač uputio je čestitku u kojoj stoji: Poštovane sugrađanke i sugrađani! Praznici koje obilježavamo 22. i 25. lipnja predstavljaju izuzetno važne datume moderne hrvatske povijesti. Upravo na te dane pokazali smo da naš narod nikakva sila niti povijesne okolnosti ne mogu spriječiti u želji da žive u slobodnoj Hrvatskoj. Hrvati su bili jedan od prvih naroda koji su krenuli u borbu protiv fašizma i nacizma, te su u njoj u najvećem postotku i sudjelovali. Upravo je 22. lipnja 1941. godine u šumi pored Siska osnovana je prva antifašistička jedinica u okupiranoj Europi. Ne treba posebno govoriti što Međimurci duguju Narodnooslobodilačkoj borbi. Svi znamo da upravo zahvaljujući našim sugrađanima koji se nisu pomirili s mađarskom fašističkom okupacijom te su se otišli boriti u partizane, nakon 2. svjetskog rada ponovno postajemo sastavni dio Hrvatske. Mnogi su u borbama za oslobođenje dali svoje živote, bili su mučeni i ubijani samo zbog toga što su glasno govorili o hrvatskom identitetu Međimurja. Hrvati su svoju želju za životom u slobodnoj državi ponovno pokazali 50 godina kasnije, 25. lipnja 1991. godine. Na povijesnoj je sjednici

Hrvatskog Sabora, donijeta Odluka o samostalnosti i suverenosti. Bio je to začetak današnje demokratske Hrvatske, ali i početak krvavog i teškog Domovinskog rata. I u njemu smo pobijedili, prvenstveno zahvaljujući želji za životom u demokratskoj i prosperitetnoj zemlji te tada pokazanom nacionalnom jedinstvu. Generacijama koje se danas školuju ti događaji možda predstavljaju samo povijesne činjenice. No, obilježavanjem tih teških i slavnih dana, prisjećamo se da su u temelje naše slobode ugrađeni životi mnogih naših predaka. Današnja slobodna, demokratska i europska Hrvatska nije takva postala sama od sebe, već je rezultat teške i dugotrajne borbe vođene idealima i željom da budemo svoji na svome. Sretan Vam Dan antifašističke borbe i Dan državnosti! GRADONAČELNIK Stjepan Kovač

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U ČAKOVCU ODRŽAN sajam “Žena sam. Poduzetnica sam.”

21. lipnja 2019.

I žene mogu uspješno ploviti poslovnim svijetom

Žene ne samo da mogu biti uspješne na čelu vlastite tvrtke već uz to mogu otvoriti i mali obrt, onako za svoju dušu. Važno je samo dobro organizirati vrijeme, ističe Marta Andročec, direktorica obiteljske tvrtke i vlasnica obrta Najviše izlagača bilo je iz kategorije OPG-a, a među njima bila je i obitelj Obadić iz Male Subotice

21. MEĐUNARODNI SAJAM poduzetništva MESAP 2019.

Sajmovanje privuklo najviše male OPG-ove Pod motom “Mi stvaramo prilike!” u Nedelišću je održan 21. Međunarodni sajam poduzetništva MESAP 2019. godine. Prigodnim riječima okupljenima se najprije obratio direktor sajma Vitomir Kirić. - Ušli smo u treće desetljeće i ako smo uspješno prebroditi 20 godina, vjerujem da je pred Mesapom svjetla budućnost. Postoje novi vidovi trgovine, no ono što pružaju sajmovi poput Mesapa je nešto posebno upravo zbog neposrednog kontakta proizvođača, proizvoda i usluga s potencijalnim kupcem, zaključio je te dodao kako do prije nekoliko godina poduzetnici nisu imali posla, a danas jedva imaju vremena zbog nedostatka kvalitetne radne snage. Na činjenicu da se u Nedelišću posebno njeguje dugogodišnja tradicija sajmovanja posebno je ponosan načelnik Darko Dania koji je organizatorima čestitao na odlično obavljenom poslu, a da je MESAP postao sinonim za sajmovanje, izlaganje, poslovne susrete i promociju za međimursko poduzetništvo i obrtništvo, ali i za turizam, poljoprivredu, kulturu i tradiciju zaključila je zamjenica župana Sandra Herman. - Veseli me što se posljednjih nekoliko godina ovdje dešavaju nove aktivnosti, a spomenula bih nedavno pokrenuti projekt Regionalnog placa koji nudi mogućnost izlaganja ne samo proizvođačima naše, već i susjednih županija, a mnogima i je poslužio i kao primjer pa su i sami počeli organizirati slične sajmove. Posljednji je za govornicu stao predsjed-

nik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak koji je ujedno otvorio MESAP 2019. - Hvala svim izlagačima što su odvojili svoje vrijeme. Vjerujem da će 21. Mesap biti dobitni, ujedno dobar temelj za budućnost. Iako organizatori iz godine u godinu ponavljaju kako se radi o manifestaciji koja je kroz sve te godine postala sinonim sajmovanja, susreta poduzetnika, mjesto gdje se ugovaraju novi poslovi i sklapaju nova poslovna poznanstva, ipak mnogi još ne koriste ili ne prepoznaju tu mogućnost. Tome svjedoče i riječi direktora Sajma, Vitomira Kirića prilikom otvaranja Sajma. - Imamo više od 150 izlagača iz Slovenije, Mađarske i Hrvatske, pohvalio se direktor Kirić. Sigurno bi ih bilo i više, no mnogi gospodarstvenici su pretrpani poslom i jednostavno, nisu našli vremena za sajmovanje. Oni pak koji su došli, kroz tri dana, predstavili su se u punom svjetlu. Uz izlagače, za posjetitelje su svakako interesantni bili i štandovi s domaćim proizvodima poput crnog ulja, meda, sira kao i tradicijskih slovenskih jela. Među slovenskim izlagačima posebno se s proizvodima od tikve, isticao štand TZ Središća ob Dravi, redovitih gostiju Sajma i to od prvog izdanja. Nije bio nezanemariv ni popratni program poput izložbe malih životinja, natjecanja u kuhanju bograča te nedjeljne smotre konja. Bilo je tu naravno i stručnih predavanja te i kulturno-zabavnog sadržaja. (Vlasta Vugrinec)

Povodom Svjetskog dana žena poduzetnica, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Međimurske županije, u suradnji s Međimurskom županijom i Obrtničkom komorom Međimurske županije, po peti su put u središtu Čakovca organizirali sajam posvećen ženskom poduzetništvu pod nazivom Žena sam. Poduzetnica sam. Svoje proizvode i usluge na izlagačkim štandovima tako je predstavilo sedamnaest žena poduzetnica uglavnom iz Međimurske županije. Žene su javnosti predstavile sve ono čime se bave kroz godinu od nakita, zimnice, raznih uporabnih i ukrasnih predmeta pa na dalje. - Vlasnica sam obrta unatrag dvije godine, pohvalila nam se Marta Andročec, vlasnica MM obrta iz Čehovca. Bavim se izradom nakita od poludragog kamenja, aluminijske žice, gume, pamučnog konca provučenog kroz vosak i srodnih proizvoda. Izrada nakita njoj je vrlo interesantna i ispunjava joj sve

- Obrt za izradu nakita mi je samo hobi jer sam direktorica obiteljske tvrtke, ističe Marta Andročec iz Čehovca

slobodno vrijeme te se kroz taj vid zabave opušta, ali i kreativno izražava. Nakit je unikatni jer sve radi iz glave i shodno trenutnom raspoloženju. Marti je izrada nakita ustvari hobi, budući da je i direktorica u obiteljskom poduzeću, MMK

Žene-poduzetnice na Sajmu nudile su sve ono što su stvorile svojim rukama

Matić iz Čehovca koje se bavi strojarskim instalacijama odnosno montažom instalacija svih vrsta grijanja, hlađenja, ventilacije, plinske instalacije, procesno-tehnoloških instalacija, termo-uljnih i instalacija vodovoda i kanalizacije.

Međusobno povezivanje i upoznavanje poduzetnica

Prema riječima Dijane Novak, predsjednice Povjerenstva za ravnopravnost spolova Međimurske županije, sajam je izvrsna prilika da se žene poduzetnice povežu, ne samo međusobno, već i s ciljanim skupinama. Na ovaj način želi se dati podrška ženama koje su se hrabro odlučile na pokretanje vlastitog posla, bi-

POGLED ODOZDO

lo da se radi o OPG-u, kućnoj radinosti, obrtu, socijalnoj zadruzi ili trgovačkom društvu. Sajam je isto tako i prilika da se pomogne svim onim neodlučnim poduzetnicama da konačno naprave prvi korak te da se i one iduće godine pojave sa svojih ruku djelom. - U Međimurskoj županiji brojne su žene poduzetnice, samo se o njima premalo zna. Mnoge vode OPG-ove, bave se vinogradarstvom i vinarstvom. Imamo primjere od malih obrta sve do međunarodno priznatih tvrtki. Žene imaju teži put jer su istovremeno i majke i kućanice, a naš zadatak je osnaživati i hrabriti ih ne samo financijski, već i na način da im stvorimo uvjete, zaključila je zamjenica župana Sandra Herman. (Vlasta Vugrinec)

Kome je u interesu histerija oko azilanata N

evjerojatno koliku histerije je izazvano oko smještaja azilanata u državne stanove u Međimurskoj županiji. Zapanjuje koliko dobri i vrijedni Međimurci u azilantima ne prepoznaju ljude, nego su se dali navesti na histeriju kao da su u pitanju isključivo teroristi, fundamentalisti silovatelji, ubojice, maltene vampiri koji nam dolaze sisati krv. Kao da je zdravi razum ispario iz naših glava. Stani-

te i razmislite. Jesu li naše prognanike tako dočekivali u Švedskoj ili drugdje na sjeveru, kao divljake s Balkana koji dolaze iz ratne zone k njima kradući im svježi zrak za disanje? oćemo li se sramiti ako stignu izmorene i izmučene obitelji s djecom željne mira i prihvaćanja u bijegu od rata i nevolji. Ljudi koji su prošli glad i golgotu, najmanje zaslužuju neprijateljski doček, tražeći samo sigu-

ran kutak mira i osmijeh susjeda. to ćemo zabraniti svojoj djeci da se igraju s njihovima, izolirati ih mržnjom jer su došli? Opteretiti ih novom frustracijom i pokazujući im da su nepoželjni kao da prljaju zrak koji zajedno udišemo. Kao da je taj zrak naše vlasništvo. Gdje je tu čovječnost. Na svim razinama poražena je temeljna ljudska komunikacija, gdje je ona solidar-

nost da prvo u čovjeku vidiš čovjeka i ne sudiš ga unaprijed. Još se nije pojavio, a već znamo da je zločinac. aboravljamo da i naša djeca odlaze u svijet. S kojim pravom očekujemo da mi budemo primljeni raširenih ruku, ako i sami nismo tako otvoreni i srdačni prema strancima? Tko zna kako vam za sada nepoznati susjed već sutra može biti najbolji susjed. Zato je važno da mu za početak pružite ruku, a ne da

nasjedate na interese onih koji vas unaprijed hrane strahom. Oni imaju svoj interes. Strah je moćno oružje. Ne pristajte biti oružje u tuđim rukama. Mnogi sukobi u povijesti pretvorili su se u krvoločne samo zato što su dobri ljudi hranjeni strahom od drugačijih ljudi, postali oružje u tuđim rukama. zbog toga su na kraju i sami najviše stradali, više od onih koji su manipulirali tuđim strahom.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

21. lipnja 2019.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POSAO I NOVAC: pitanja i odgovori

Rad i posao nakon umirovljenja I

Jakov i Elena Martinez imali su čast prerezati vrpcu povodom otvorenja novog aquaparka uz prisustvo generalnog direktora Igora Nekića, Rudija Grule i župana Matije Posavca

Vesela ekipa isprobala je nove tobogane

OTVORENJE NOVOG AQUAPARKA MARTILANDIJA u LifeClass Termama Sveti Martin

Tri nova tobogana i dječje vodeno igralište za ljetno osvježenje Novi aquapark Martilandija dopunjen je s tri nova velika tobogana: standardni otvoreni, adrenalinska kamikaza i lijevak te novim dječjim vodenim igralištem kako bi velikim i malim kupačima omogućili nezaboravne ljetne doživljaje

- Dolazimo svake godine ovamo, iako smo iz okolice Varaždina. Preko interneta smo čuli za novi aquapark pa smo htjeli vidjeti što su novog napravili. Super je za djecu, jako uživaju, kazala nam je Ivančica Martinez koju smo s djecom u subotu, 15. lipnja, zatekli na otvorenju novog aquaparka u LifeClass Termama Sveti Martin.

Novo vodeno dječje igralište prava je atrakcija za mališane

Naziv MartiLandia nastao kao asocijacija na mjesto u kojem živi jelen Marti, maskota novog aquaparka Jelen Marti nova maskota Naziv Aquaparka MartiLandia nastao kao asocijacija na mjesto u kojem živi jelen Marti, maskota novog aquaparka budući da je netaknuta prirodi u neposrednom okruženju Termi obitavalište razne divljači, a najviše jelena. - Vjerojatno ste primijetili da smo promijenili naziv aquaparka, postao je Martilandia. To je naša nova maskota. Marti je jelen, a odlučili smo se za njega jer ih djeca jako vole, rekla je direktorica Korotaj i dodala da su se počeli okretati i stranim tržištima. Novi aquapark posjetila je organizirano i Udruga s troje i više obitelji koja djeluje na nacionalnoj razini. Iz udruge su

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Investicije od oko 360.000 eura

Uprava tvrtke je s partnerima talijanskom tvrtkom New Dieresin Contract te hrvatskom tvrtkom HJ Projekt iz Murskog Središća preuređen je vodeni park. Tri nova velika tobogana, standardni otvoreni, adrenalinska kamikaza i lijevak, kao i novo dječje vodeno igralište izgrađeni su u 45 dana kako bi velikim i malim kupačima omogućili nezaboravne ljetne doživljaje. Tim je povodom bila održana konferencija za medije na kojoj su govorili generalni direktor Igor Nekić, načelnik Općine Sveti Martin na Muri Dražen Crnčec, župan Matija Posavec, voditelj Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula i direktorica prodaje i marketinga Nuša Korotaj. – Toplice Sveti Martin su već u ovoj godini odradile jedan manji investicijski ciklus. Uložili smo u nove televizore u sobama, u nove tapisone u hodnicima, izmijenili smo naš Ion bar pored recepcije. U dijelu apartmana izmijenili smo laminate, a aquapark je kruna investicijskog ciklusa, dodao je Nekić te je u nastavku kazao da je ukupna investicija preko 360.000 eura.

dok poslodavci muku muče s pronalaskom radne snage, a ona s najviše elana i mladosti je već u velikom broju iselila van države u potrazi za bolje plaćenim poslom i uređenijom državom, postoji jedna skupina stanovništva koja je sve više voljna raditi i svoja mala primanja pojačati s povremenim i dodatnim poslovima. Radi se o umirovljenicima. ako je zakonom o mirovinskom osiguranju još 2014. godine uvedena mogućnost zapošljavanja umirovljenika na pola radnog vremena, a da im se pri tome ne obustavlja isplata mirovine, zakonodavac je konačno počeo širiti to pravo u skladu sa sve većim potrebama tržišta koje vapi za radnicima. Izmjenama zakona koje su na snazi od ove godine, prava umirovljenika koji žele raditi u mirovini su povećana i detaljnije definirana. ako se isplata mirovine ne obustavlja niti umirovljeniku koji je otišao u punu starosnu mirovinu i koji se zaposli do polovice punog radnog vremena ali ni onome koji također radi do polovice punog radnog vremena, a ima prijevremenu starosnu mirovinu. Umirovljeniku koji ima invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad i koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost zbog koje postoji obveza na osiguranje, isplata mirovine se ne obustavlja, ali mu se određuje nova svota mirovine koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja. o ipak, korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad u slučaju rada isplata mirovine se obustavlja te se umirovljenika upućuje na ponovnu kontrolu invalidnosti, zbog čega se na kraju može i izgubiti pravo na mirovinu. Jedino umirovljene djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe mogu raditi u i punom radnom vremenu, ali će u tom slučaju primati polovinu mirovine za vrijeme dok tako rade. mirovljenici koji se zaposle do četiri sata dnevno imaju pravo i to novo vrijeme rada iskoristiti za ponovno određivanje mirovine i preračunavanje u radni staž, a s obzirom na to da rade polovicu radnog vremena, za punu godinu novog staža potrebno će im biti dvije godine rada na pola radnog vremena kako bi ostvarili jednu godinu novog mirovinskog staža. Umirovljenici koji će raditi najmanje dvije

nam kazali da su zadovoljni viđenim te da su njihova djeca oduševljena vodenim atrakcijama. - Ovo nam je prvo organizirano druženje. Obitelji su došle iz cijele Hrvatske. Ima nas iz Virovitice, Viškova,

Rijeke, Zagreba i Varaždina, kazao nam je predsjednik Udruge Ivan Malbašić, koji vjeruje da će ovakvo druženje organizirati ponovno kako bi se osvježili u ovim vrućim i sparnim danima pred nama. (Sanja Heric)

Jelen Marti nova je maskota Toplica

Piše: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. godine mogu zatražiti i novi obračun visine mirovine za novu godinu mirovinskog staža, ali pod uvjetom da prestanu raditi. Radom u mirovini ipak nije moguće skupiti staž onima koji su prijevremeno umirovljeni. Poslove umirovljenici mogu tražiti putem burze rada i Zavoda za zapošljavanje, kao i ostali nezaposleni ili tražitelji posla, ali im je prednost što nemaju nikakve obveze spram samog zavoda, kakve inače imaju nezaposlene osobe. akođer, osim samog zaposlenja, umirovljenici mogu obavljati određene poslove i bez stupanja u radni odnos i to po osnovi ugovora o djelu prema Zakonu o obveznim odnosima. U tom slučaju mirovina se ne gubi niti je upitna, budući da se ne sklapa ugovor o radu, nego ugovor o djelu koji se koristi za izvršenje određenog, jednokratnog posla uz ugovorenu naknadu. Također, umirovljenici mogu obavljati i sezonske poslove u poljoprivredi do maksimalno 90 dana, a mogu se baviti i određenom kućnom radinosti ili dopunskim zanimanjem, a sve u skladu s djelatnostima koje su upisane u registar poreznih obveznika u poreznoj upravi (budući se isto ne odnosi na samostalne djelatnosti, trgovce pojedince i djelatnost obrta). rilikom izračuna svih svojih primanja, a koja se odnose ne samo na mirovinu već i na plaću koju dobivaju od poslodavca, umirovljenici koji rade posebno moraju obratiti pozornost na svoj neoporeziv dio dohotka te provjeriti svoju poreznu karticu, kako ne bi njihov osobni odbitak od 3.800 kuna ostao neiskorišten na mjesečnoj razini, zbog čega bi dobivali manje isplate svojih prihoda. Naime, osobni odbitak potrebno je “preraspodijeliti” na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i na poslodavca, kako bi bio u potpunosti iskorišten.

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. lipnja 2019.

NEVIĐENA STRAVIČNA PROMETNA NESREĆA u romskom naselju Kuršanec

U naletu autom otkinuo joj nogu! - Vidjeli smo da brzo vozi. Pokušali smo se maknuti, jer su na cesti bili i ostali pješaci. U sekundi je skrenuo i udario direktno u ogradu. Ja sam automatski gurnuo kolica, a nju nisam mogao spasiti. Velika tragedija za sve nas, ispričao je 23-godišnji suprug Zlatko

Voda je tijekom noći poplavila prizemlje novoizgrađene kuće obitelji Baumgartner

U BELICI puknula glavna vodovodna cijev

Sanja Baumgartner: Poplavilo nam je novu kuću i građevinski materijal! U subotu, 15. lipnja, Centar 112 je malo poslije 6:00 zaprimio dojavu o puknuću vodovodne cijevi u Belici, u Ulici kralja Tomislava 107. Poplavljena je bila kuća u novogradnji obitelji Baumgartner koje smo zatekli na mjestu događaja. - Završili smo s radovima vani i taman smo počeli s unutarnjim uređenjem, glazure i sve ostalo, a sada nam je sve poplavljeno. Poplavilo nam je i skladište od oca, vodom su natopljeni svi strojevi i sav naš građevinski materijal koji smo kupili za kuću, stiropor i šper ploče. Stradala je i

KRAĐE

pakirnica za krumpir. Sve kompletno, kazala nam je Sanja Baumgartner. Pukla je glavna vodovodna cijev i poplavila obližnje objekte. Za poplavu im je javila rođakinja koja je rano ujutro išla u polje te su odmah nazvali nadležne službe za ispumpavanje vode. - Odmah sam zvala Međimurske vode i došli su nakon sat vremena. Zvala sam odmah i vatrogasce koji su poslali samo jednog vatrogasca na ispumpavanje vode, kazala je ogorčeno mještanka Belice. (sh, foto: Zlatko Vrzan)

Obiteljska šetnja u Zagrebačkoj ulici u Kuršancu pretvorila se u stravičnu scenu. 38-godišnji vozač J. Balog izgubio je kontrolu nad volanom i na ogradu priklještio 21-godišnju mještanku Jagodu Ignac.

Kao u horor filmu

Tom prilikom dogodila se stravična scena s obzirom da joj je na licu mjesta otkinuta desna noga. Na lijevoj nozi imala je također otvoreni prijelom. Brzom reakcijom svojih mještana i obitelji stavljena je u automobil kojim su krenuli prema Čakovcu. U Strahonincu ju je preuzela Hitna pomoć, te je prevezena u ŽB Čakovec kako bi joj se pružila pomoć. Zadržana je na daljnjem liječenju na odjelu intenzivne njege. Cijeli nemili događaj vidjelo je mnoštvo mještana Kuršanečkog Luga, kao i brojna djeca koja su se u tom trenutku našla na mjestu nesreće. Nažalost, 21-godišnjakinji je uslijed naleta otkinuta noga, a nakon dolaska u bolnicu podrvrgnuta je kirurškom zahvatu u kojem joj je spašen život, kao i druga noga, iako su se pojavile špekulacije da

SIVICA

Provala u nogometni klub U razdoblju od 16. lipnja od 10:30 sati do 17. lipnja 2019. do 10:00 sati, u Sivici, Sportskoj ulici, nepoznati počinitelj provalio je u prostorije lokalnog nogometnog kluba, odakle je ukrao

GORNJI HRAŠĆAN

razna alkoholnog pića. Materijalna šteta utvrdit će se po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetniku. (sh)

Suprug Zlatko ne može prežaliti što nije mogao spasiti od teških ozljeda svoju Jagodu

Stjepan Ignac pokazuje na mjesto na kojem je njegova kćer ostala bez noge je ona morala biti amputirana. Srećom tome nije tako. - Nikad to nismo vidjeli, bilo je kao u horor filmu, tiho su govorili mještani koji su vidjeli nesretnu Jagodu kako bespomoćno leži s otvorenim ranama. U medijima su se našle brojne špekulacije o ovom događaju, pa smo tako razgovarali s Jagodinom užom obitelji koja je bila prisutna na mjestu nesreće. Jagodin otac Stjepan Ignac stigao je kad je već ležala na podu i previjala se u bolovima. - Oni su išli u šetnju, četverogodišnji sin je bio u kolicima. Stajali su pored ograde. Vozač je bio na svadbi negdje u Orehovici i naletio je na njih. Bili smo do pola 3 u noći u bolnici, desnu nogu joj nisu mogli spasiti. Jako nam je teško, ne možemo prežaliti što se dogodilo

našoj Jagodi, ispričao je otac Stjepan. Maja Horvat koja živi u kući ispred čije se ograde sve dogodilo, u tom je trenutku bila na cesti i sve vidjela. - Zlatko i Jagoda su stajali pored ograde i nešto su se razgovarali. On je bio pijan došao je sa svadbe. Pokušao je kočiti, ali se direktno zaletio u nju. Nakon toga je pobjegao s mjesta nesreće. Sina je odgurnula od sebe i time ga spasila, rekla nam je mještanka Maja.

Vozač priveden pa pušten

Vozača su policajci nakon što su stigli na mjesto nesreće, pronašli u njegovoj obiteljskoj kući, te ga priveli, a u krvi mu je izmjereno 1,06 promila alkohola. Prema nekim informacijama bio je na svadbi u Orehovici. Kako

kažu u policiji prema uviđaju nije bilo riječi o namjeri vozača i demantirali su da je drugi put namjerno udario u pješakinju. Slučaj se vodi kao nesretan, te je vozač pušten iz pritvora. Vozač J. Balog je inače i sam invalid, u mladosti je ostao bez dijela noge, pa je tako vozio i u prilagođenom automobilu. Razgovarali smo s Jagodinim 23-godišnjim suprugom Zlatkom Orušom koji je shrvan od boli rekao kako se sve dogodilo u sekundi. - Vidjeli smo da brzo vozi. Pokušali smo se maknuti, jer su na cesti bili i ostali pješaci. U sekundi je skrenuo i udario direktno u ogradu. Ja sam automatski gurnuo kolica, a nju nisam mogao spasiti. Velika tragedija za sve nas, ispričao je Zlatko. (Dora Vadlja)

Pronađeno ukradeno vozilo

UKINUTA PRESUDA Općinskog suda zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda sa smrtnom posljedicom

Tijekom noći s 15. na 16. lipnja 2019. godine (sa subote na nedjelju) u Pušćinama, Ulici Matije Gupca, nepoznati počinitelj ukrao je „VW Caddy“, varaždinskih registarskih oznaka, koji je bio u vlasništvu privatnog poduzeća sa sjedištem u Varaždinu. Počinitelj je pronašao ključeve ostavljene u bravi prtljažnog prostora te se potom kombijem odvezao u nepoznatom smjeru.

Suđenja zbog smrti Tomislava Pergara opet na početku

No, u ponedjeljak, 17. lipnja 2019. godine u 11:10 Gornjem Hrašćanu, Ulici bana Jelačića, pronađeno je ostavljeno uz rub prometnice ukradeno vozilo. Nakon očevida kombi je vraćen predstavniku oštećenog poduzeća. Protiv nepoznatog počinitelja podnijet će se kaznena prijava zbog počinjenja kaznenog djela neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari. (sh)

Županijski sud u Slavonskom Brodu vratio je na početak suđenje trojici muškaraca koji su 2017. osuđeni na tri godine i osam mjeseci zatvora (svaki) zbog nanošenja teške tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom 22-godišnjem Tomislavu Pergaru i pokušaja nanošenja teške tjelesne ozljede njegovu prijatelju Robertu Veselku 27. siječnja 2011. godine ispred

narodnjačkog kluba Guru u Čakovcu. Suđenje tako kreće ispočetka, a prvostupanjska je presuda poništena po službenoj dužnosti. – Osam i pol godina nema pravomoćne presude, a izgleda da je neće biti ni za deset! Pa što se to događa? Nikako da nađemo mir – kaže Tomislavova majka Spomenka (53). Razočarana je, veli, u pravosuđe i nije joj jasno

zašto se tako dugo vuče postupak. Prvooptuženi Matija Marčec (34), drugooptuženi Bruno Hančić (30) i trećeoptuženi Deni Pikl (30) nepravomoćno su proglašeni na Općinskom sudu u Čakovcu 2017. godine krivima. Podsjetimo, u narodnjačkom klubu tog 27. siječnja oko 1 sat došlo je do tučnjave. Tomislav se tijekom plesa navodno spotaknuo o stol za

kojim je sjedio trojac i razbio jednu čašu. Izvukli su ga van i istukli. Marčec je radio kao zaštitar, Pikl kao DJ, a Hančić je konobario. Tomislav je pao u komu i u čakovečkoj bolnici preminuo istog dana u 8.45 sati. Mirni mladić koji je radio u Hidroelektri izgubio je borbu za život, a ona za pravomoćnu presudu još traje. (VLM, foto: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL)

21. lipnja 2019.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Ni Romi ni Hrvati - Ja ne trebam niti Rome niti Hrvate, već radnike. Ako želite biti Romi ili Hrvati možete to biti odmah čim izađete iz pogona, široko vam polje – odbrusio je ovih dana radnicima voditelj jedne metalske tvrtke u našem kraju. aime, skupina radnika romske narodnosti sjetila se da trebaju proslaviti Dan Roma na način da odradi dio radnog vremena na radnom mjestu, a onda organiziraju malu internu proslavu uz poziv svim radnicima u smjeni da se pridruže. Nakon intervencije voditelja pogona kojemu je najvažnije bilo do očuvanje rokova i isporuke, dogodilo se sljedeće: skupina o kojoj je riječ shvatila je da pretjerala i vratila se na radna mjesta. Ova istinita priča koja je već prerasla u anegdotu uvelike se s veselim smiješkom prepričava u donjomeđimurskim kafićima. Poruka koju je voditelj smjene poslao je jasna: kad radite u tvornici niste ni Romi ni Hrvati, već naprosto radnici koji zarađuju svoj kruh. o još je jedna skrivena poruka poslana, čovjeku ne može biti zanimanje ili profe-

sija Rom ili Hrvat jer to nije moguće. Biti Rom ili Hrvat stiče se rođenjem, to je dio identiteta. Kako su Romi kao građani kod nas nacionalna manjina, moraju znati većinski jezik države koja im je domovina. o u našem slučaju zapravo i nije toliko važno, mogu se u konačnici na radnom mjestu sporazumijevati rukama i nogama ili znakovima, no to je teško i stvar je kulture. Da bi se postalo radnikom treba naučiti i znati raditi. Našemu poslodavcu iz anegdote nije bilo važno obavlja li mu posao Eskim, Indijanac ili Rom, Hrvat ili tko drugi, što govori o njegovoj kulturi i toleranciji, no važno mu je da je posao dobro napravljen. Drugo je pitanje znaju li to danas svi poslodavci. Kako se čini, onih koji to znaju, sve je više.

VLAŽNE MARAMICE SU NEPRIJATELJ KANALIZACIJE

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

Nerazgradive su i zato Vas molimo da ih ne bacate u wc školjku, već u koš za smeće

Čakovec

21. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURJE PLIN je 4. po snazi opskrbljivač prirodnim plinom u Hrvatskoj

Lani dobit iznosila 365.000 kuna Međimurje plin je prošlu poslovnu godinu završio pozitivno, ostvarili smo malu dobit od 365.012,96 kuna, kazao je Nenad Hranilović, direktor Međimurje plina na redovnoj skupštini održanoj prošli petak u Čakovcu u hotelu Park. Kazao je da je za Međimurje plin godina bila klimatski izazovna. Distributeri moraju dobro planirati potrošnju da bi izbjegli penale, a sezona grijanja je bila atipična, a ne kako bi se od zimskih mjeseci očekivalo. Osigurali su pouzdanu isporuku plina potrošačima. Povećali su prihode za 22 posto, a isporučene su količine plina za 25 posto. Ukupni prihodi iznosili su

198.141.189 kuna. Međimurje je četvrti po snazi opskrbljivač prirodnim plinom u Hrvatskoj. Od ukupno isporučenih količina plina od ukupno 458.184.288 kWh na poduzetništvo se odnosi 174.611 210 kWh, a na kućanstvo 283.573.078 kWh. Na ostalim distribucijskim područjima u Hrvatskoj kupcima je prodano 301.690.308 kWh prirodnog plina što je povećanje količina poduzetništvu od 94 posto. Ostvarenih 760 GWh Međimurje plina u prošloj godini, najveća je isporučena količina plina krajnjim kupcima, otkako od 2011. godine aktivno sudjeluju na otvorenom tržištu. (BMO)

Tko su članovi Nadzornog odbora Na Skupštini je bez rasprave i jednoglasno izabran Nadzorni odbor Međimurje plina, nakon isteka trogodišnjeg mandata dosadašnjim članovima. Novi članovi su: Renato Markan iz Ko-

toribe, Ksenija Kramar iz Belice, Ivan Mihaljuš iz Strahoninca, Viktor Pintarić iz Orehovice, Kristijan Antolović iz Murskog Središća, Veselin Biševac iz čakovca i Nino Vurušić iz Čakovca. (BMO)

Umirovljenici koji su sudjelovali na prigodnom programu povodom Dana borbe protiv nasilja nad starijim osobama koji je organiziran u Čakovcu

OBILJEŽEN Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad starijim osobama

Nasilje prijavilo 12 muškaraca i 26 žena Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Čakovca organiziralo je povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad starijima prigodan program u kojem su sudjelovali najstariji i najmlađi građani Čakovca U svijetu se 15. lipnja obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad starijim osobama, pa je tako obilježen i u Gradu Čakovcu. Prema podacima koje je povodom ovog dana pripremila PU međimurska, statistike ovog vrsta nasilja su zapravo tamne brojke, jer starija populacija nasilje gotovo ne prijavljuje. Nasilje prema osobama starije životne dobi, odnosno osobama starijim od 65 godina, vrši se uglavnom unutar obitelji, pa se žrtve rijetko od-

lučuju na prijavu u strahu od etiketiranja, osuđivanja zajednice, srama te nemogućnosti daljnjeg suživota. Osim fizičkog, a češće i psihičkog nasilja, tu je i svojevrsno ekonomsko nasilje koje se najviše izražava putem kršenja ugovora o doživotnim ili dosmrtnim uzdržavanjima. Statistika govori da je tijekom 2018. godine, u Međimurju fizičko nasilje prijavilo 12 muškaraca i 26 žena starijih od 65 godina, dok nije bilo prijavljenih slučajeva seksualnog zlostavljanja.

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Čakovca organiziralo je povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad starijima prigodan program u kojem su sudjelovali najstariji i najmlađi građani Čakovca. Naime, mališani iz dvije odgojne skupine (Ogledalca i Sunčeka), Dječjeg vrtića Cipelica, u petak, 14. lipnja, nastupili su za štićenike Doma za starije i nemoćne osobe Novinščak. Djeca su igrokazima, pjesmom i recitacijama razveselila

okupljene „bake i djedove“, a zajedno su odaslali poruku međugeneracijske tolerancije i suradnje. Okupljene su pozdravile Franciska Četković, predsjednica gradskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova te ravnateljica Dječjeg vrtića Cipelica, Gordana Šoltić Siladi. U obilježavanju ovog važnog datuma, u vrtiću Cipelica sudjelovali su i predstavnici ustanova i udruga koje rade ili brinu o osobama treće životne dobi. (kš)

21. lipnja 2019.

Čakovec 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVESTRANI STUDENT MARKO FRANJIĆ iz Čakovca budućnost gradi na razvoju gaming industrije

Mladi Čakovčanin predvodi bitku u usponu industrije videoigara Osim što završava diplomski rad na temu programiranja videoigara, Marko svakog tjedna odlazi u Novsku gdje poučava mlade programere, a ovog je svibnja izabran za predsjednika Erasmus studentske mreže u Zagrebu Piše: Roberta Radović Gaming je industrija koja najbrže raste i zarađuje. Hit je kod osmaša koji u Hrvatskoj jedino od ovog ljeta u Tehničkoj školi Sisak mogu upisati smjer tehničar za razvoj videoigara. U fokusu diplomskog rada Čakovčanina Marka Franjića (24) upravo je programiranje videoigara. Student je Fakulteta elektronike i računarstva. U rodnom gradu završio je treću osnovnu školu Čakovec, a potom Gimnaziju Josipa Slavenskog, prirodno-matematički smjer. U Gimnaziji ga je privukla vještina programiranja i odlučio je upisati FER.

Industrija koja je vani biznis, kod nas je u povojima • Zašto profesionalnu karijeru želiš razvijati u industriji videoigara. — Zadnjih godinu dana odlučio sam se specijalizirati u industriji videoigara. Kod nas je industrija videoigara još uvijek u povojima, dok je u inozemstvu ta branša već godinama hit zvanje. Naše tvrtke koje se bave tim područjem većinom rade za strana tržišta, a ne za domaće. Volio bih ostati u Hrvatskoj i razvijati to područje u IT sektoru na jednom višem standardu. Ljudi u našoj zemlji znaju raditi u IT sektoru, ali se odlazi u inozemstvo

Razmišljam da osnujem firmu, ali u Novskoj Na pitanje što nakon diplome Marko spremno odgovara: - Želim se specijalizirati u industriji videoigara. Znam da je teško baviti se time isključivo u Hrvatskoj, ali želim se orijentirati na Zagreb i ostati ovdje. U Novskoj cijelu zgradu obnavljaju kako bi omogućili

zapošljavanje. Razmišljam da i ja tamo osnujem firmu jer mladim programerima daju poticaj za otvaranje tvrtke. Gaming bi trebala postati vodeća industrija u toj županiji. U tom se području mogu ostvariti dobre zarade i plaće, čak i više nego što imaju naši saborski zastupnici.

zbog boljih uvjeta, plaća i kvalitetnijih uvjeta. • Problematika je šira. U Hrvatskoj nema mnogo mogućnosti upisati smjer za područje gaminga? — Mi tek trebamo izraditi standarde za nove studijske programe za razvoj videoigara. Na FER- nema profesora koji se time bave. Zadovoljan sam što se moja mentorica prof. dr. sc. Lea Skorin-Kapov oduševila kad sam predložio temu za diplomski i dala zeleno svjetlo za nju. Vezana je za projekt na kojem radim posljednjih godinu dana. S timom radim pionirski posao u razvoju početnog programa za razvoj videoigara. Našu smo ideju predstavili na konferencijama prošle jeseni u Zagrebu i Dubrovniku ovog proljeća. U diplomskom se bavim neuronskom mrežom koja se mnogo koristi u području umjetne inteligencije i videoigrama. Početkom srpnja je obrana diplomskog. • Uz pripremanje diplomskog Marko svakotjedno odlazi u Novsku… — Mario Čelan voditelj poduzetničkog inkubatora Pismo ima ambiciju od ovog gradića stvoriti gi-

Zahvaljujući radu na ERASMUS projektima Marko se ovih dana dodatno educira u Bonnu na internacionalnoj radionici u području menadžmenta

gantski centar programiranja videoigara. Novac je stigao iz EU fondova i sve je veći broj mladih koji tamo besplatno uče programirati. •Poduzetna ekipa iz Novske saznala je što Marko i kolege na FER-u rade i pozvali su ih na suradnju pa sad poučavaju mlade vještini programiranja. Nekad je Marko igrao videoigrice, a sada iskustvo primjenjuje na programiranju. Za igranje vremena nema, jer se volonterski i s puno strasti bavi Erasmus studentskom mrežom Hrvatska. Krajem svibnja izabran je i za predsjednika ESN (Erasmus Student Network) u Zagrebu. — U prošlom mandatu predsjednik je bio student Filip Cirkvenčić iz Male Subotice. Savjetovao me za kandidaturu. Osim u

UREĐENJE STAZE u Ulici hrvatskih branitelja u Čakovcu

Radnici Tegre pokrpali pješačku stazu Radnici Tegre nakon mnogobrojnih kišnih dana u svibnju prišli su krpanju pješačke staze u Ulici hrvatskih branitelja u Čakovcu. U novom čakovečkom kvartu u sjevernom dijelu grada niču nove stambene zgrade i povećava se promet prema trgovačkim centrima i stalno se nešto prekopava zbog polaganja infrastrukture, tako je i ova staza čekala na krpanje. Dobro da se prišlo njezinu uređenju, jer je lani iz zemljane podloge rasla ambrozija kojoj na gradskim ulicama nema mjesta. (BMO)

Dobro da se prišlo njezinu uređenju, jer je lani iz zemljane podloge rasla ambrozija

Zagrebu imamo sekcije u Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru i Dubrovnik, a u Europi ih je više od 500. ESN omogućuje volonterima programa organizirati edukacije, radionice i prilagodbu stranih studenata. Radio sam u timu za kulturu gdje smo organizirali internacionalne večere. Ovog proljeća ih je bilo 13. Radimo kvizove, organiziramo jeftinija putovanja, filmske večeri. Studirao na engleskom u Švedskoj

Zahvaljujući stipendiji koje pokriva Sveučilište iz ERASMUS projekta Marko je imao priliku biti gotovo pola godine na studentskoj razmjeni u Švedskoj: - Sistem obrazovanja je drugačiji. Svi dodiplomski studiju su na engleskom jeziku. Semestri su podijeljeni na dva dijela i fokusiraju se na manji broj pred-

meta. Naglasak se daje na timski rad i projekte koje smo razvijali. Radili smo s nekim tehnologijama koje mi u Hrvatskoj nemamo. Najviše sam surađivao sa studentima koji su došli iz raznih zemlja. Dobio sam jedan novi pogleda na sliku Europe, na multikulturalnost. U slobodno vrijeme voli biciklirati, trčati, plivati. Ideja mu je da se počne baviti triatlonom. Zbog diplomskog trenutno je samo bicikliranje na dnevnom redu. U zagrebačkom stanu živi sa sestrom Teom, koja je proglašena jednom od dviju najboljih studentica na 4. godini Međunarodnog poslovanja na RIT Croatia. Roditelji Dunja i Davorin doista se mogu „štimati” s postignućima svoje djece.

KRENULA sanacija ulica i parkirališta na području grada Čakovca

Uređena tri parkirališta i dvije ulice Na području Grada Čakovca završeno vanjsko uređenje nekoliko lokacija. Za stanare u Ulici Ivana Plemenitog Zajca, od kućnog broja 35 do 48, uređeno je parkiralište. Zbog nedavnih loših vremenskih uvjeta, završeni su u nešto kasnijem roku od predviđenog, jednako kao i uređenje parkirališta i platoa u istoj ulici, kod kućnih brojeva 1 do 15 te uređenje parkirališta u stambenom kvartu na sjecištu Ulice Janka Slogara te I.P.Zajca. Radove na sva tri parkirališta izvodila je tvrtka Hogra d.o.o., a vrijedni su ukupno 155.000 kuna. U Žiškovcu je prije dva dana uređen plato, odnosno parkiralište kod mjesnog nogometnog igrališta, a radovi su u vrijednosti od 50.000 kuna. Bili su povjere-

ni tvrtki Tegra d.o.o., jednako kao i radovi u ulici Ive Lole Ribara u Novom Selu Rok, gdje su pred skorim završetkom. Sanacija Ulice I.L.Ribara u Novom Selu Rok, najopsežniji je zahvat od spomenutih, a ti su radovi trajali 6 mjeseci te su prolongirani na nešto duže vremensko razdoblje od planiranog, zbog usporedne rekonstrukcije vodovoda. Vrijednost radova u Novom Selu Rok je milijun kuna. Trebali bi početi i radovi na sanaciji dijela ceste u naselju zvanom Prelogi u Ivanovcu. Točnije, radi se o prilično uništenom asfaltnom dijelu ulice koja vodi prema šljunčari, u dužini od dvjestotinjak metara. Izvođenje radova povjereno je Tegri d.o.o, u vrijednosti od 160.000 kuna. (dv)

Središnje Međimurje

21. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RASPALA SE PODTURENSKA ‘’Spasovska koalicija’’ nakon što su tri vijećnika završila na razgovoru u policiji

Predsjednica OV Mirjana Murk (SDP) primila prijeteće SMS poruke!

U spornim porukama slanih jednokratnim brojem, predsjednici vijeća upućene su poruke tipa ‘’kako joj je još malo ostalo’’

Dejan Drabić (SDP)

OPĆINA STRAHONINEC

Opet odbijen zahtjev vijećnika Drabića za uvidom “u račune” Na sjednici Općinskog vijeća u Strahonincu uobičajeno vruće na aktualnom satu kada je riječ o pitanjima vijećnika Dejana Drabića i odgovorima načelnika Franje Lehkeca. Naime, teško je već sada izbrojati po koji put je Drabić postavio pitanje koje se zapravo provlači već više mjeseci, pa i godina, a riječ je o dostupnosti informacijama o trošenju proračunskog novca.

Vijećnik SDP-a traži bolji uvid u trošenje proračuna Kako smatra Drabić, treća razina je po zakonu prihvatljiva za javnost, ali za vijećnike dokument mora pratiti obrazloženje, odnosno onaj dio u kojem se sve stavke obrazlažu, kako bi se moglo točno i konkretno vidjeti na što će se proračunski novac trošiti. Načelnik Franjo Lehkec odgovorio je pomalo ne uobičajeno kazavši: - Vijećniče Drabić, od danas do 31. svibnja 2021. godine neću odgovoriti niti na jedno vaše pitanje, bilo ono usmeno ili pismeno. Nisam ja kriv što su i vaši glasači bili za mene. Pokušajte si to napokon staviti u glavu, jedno te isto ponavljate i ponavljate godinama. Odbio te Upravni sud, Povjerenstvo o sukobu interesa – "doviđenja", sve relativne institucije koje postoje u ovoj

državi su vas odbile i kao što sam već rekao, još jednom vas podsjećam da vama ni na jedno pitanje neću više odgovoriti do 31. 5. 2021. Tu je priča o Drabićevim pitanjima i Lehkecovim odgovorima vezanima uz dostupnost informacijama o trošenju proračunskog novca završila, kako smo čuli na rok od sljedeće dvije godine i novih lokalnih izbora ili možda ipak samo do sljedeće sjednice u rujnu.

Od brzog interneta ove godine - ništa Pitanje na koje je vijećnik SDP-a Dejan Drabić ipak dobio odgovor bilo je ono vezano uz brzi internet na području Općine Strahoninec. - Na posljednjem vijeću bilo je riječi o tomu kako ćemo provesti anketu među mještanima, kazao je zamjenik načelnika Josip Šipek, kako bi uopće vidjeli kakav je interes ljudi. No, anketa još nije izašla iz jednostavnog razloga, što nije bilo vremena, odnosno bilo je drugih obaveza vezanih uz nadogradnju vrtića. Taj dio odradit ćemo na jesen. Također problem je s financijske strane, jer trenutno milijun kuna nemamo. Sada nam je na prvom mjestu projekt vrtića. Vjerujem ako bude većeg interesa mještana da će se taj iznos i znatno smanjiti, trenutno za to jednostavno nema novaca. (so)

BELICA

Poznati dobitnici najviših općinskih javnih priznanja Uoči Dana općine Belica koji se obilježava uz blagdan sv. Petra i Pavla potvrđeni su ovogodišnji laureati općinskih nagrada. Tako će na Svečanoj sjednici općinskog vijeća, u subotu, 28. lipnja Grb općine biti uručen bivšim načelnicima Franji Mesa-

riću, Dragutinu Klasiću i Dragutinu Petriću, a zahvalnica Snežani Bence, ravnateljici Dječjeg vrtića. Bit će dodijeljene i 4 pohvalnice i to Mariji Prekupec, Udruzi žena Belica, KUD-u Belica te Udruzi građana Gardruža iz Gardinovca. (vv)

Burno je bilo na sjednici Općinskog vijeća Podturen. Na aktualnom satu ostavku na mjestu potpredsjednika Općine Podturen podnio je nezavisni vijećnik i potpredsjednik vijeća Vladimir Križaić.

Zašto se raspala Spasovska koalicija?

– Po isteku dvogodišnjeg dogovorenog rotacijskog mandata, konstatiram da Spasovske koalicije više nema jer je vodstvo SDP-a općinsko i županijsko sada na čelu s Mirjanom Murk već unaprijed izmanipuliralo dogovorenu rotaciju funkcija koja se vidjela nakon pola godišnjeg mandata kada je Mirjana Murk odbila promjenu Statuta i Poslovnika općine Podturen u suradnji s HDZ-om, kazao je Križaić i dao ostavku na funkciju potpredsjednika. Takozvana Spasovska koalicija koja je dogovorena samo usmeno, podrazumijevala je dogovor između Mirjane Murk i Vladimira Križaića o rotacijskom mandatu. Predsjednik vijeća sada bi, prema njihovom dogovoru trebao biti Križaić, ali Mirjana Murk mu ne želi predati tu funkciju. - Što se tiče ostavke, predlažem da na sljedećoj sjednici izaberemo novog zamjenika. Daljnje uvrede i klevete koje ste mi izrekli, vidimo se na sudu, rekla je predsjednica Murk. - Ja sam već naviknuo na ovakve manipulacije, sramota od jedne predsjednice Općinskog vijeća da nas planira poslati na sud. Sramota je ovime još

OREHOVICA

Mirjana Murk je potvrdila kako je primila prijeteće poruke te je Državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu. - Pošto se u porukama spominjao Prekom, na policiji su se vodili time tko je kako glasao, imenom i prezimenom ja nisam nikoga spominjala. U toku je istraga i ne želim više o tome govoriti, ali niti želim si dozvoliti da mi netko prijeti da mi je još malo ostalo, rekla je Murk. Podturen je od 1. siječnja prešao s Murs-ekoma na Pre-kom, a protiv ove odluke protiv je glasalo četiri vijećnika koji nisu bili u zapisniku vođeni imenom i prezimenom.

- Ovo je sramota kakve laži govoriš Mirjana, da sam ja nekome prijetio, ne mogu to vjerovati. Nemoj se s tim igrati. Ti si nas prozvala na policiji i zbog toga smo završili na obavještajnom razgovoru. Ja nisam nikome prijetio, kaže vijećnik Križaić. Inače, kako se ispostavilo na razgovoru u policiji završili su vijećnici Vladimir Križaić (Nezavisna lista), Vjenceslav Hranilović (HSLS) i Vladimir Sabol (HSS) koji tvrde kako nisu ništa krivi. Mirjana Murk prijeteće poruke predala je policiji koja još uvijek traga za nepoznatim počiniteljem. Darko Galić glasnogovornik i županijski državni odvjetnik Županijskog suda u Varaždinu kratko je poručio kako je cijeli slučaj stigao do njih krajem listopada 2018. godine. O više detalja nije mogao govoriti. - S obzirom da kriminalistička istraživanja provodimo temeljem naloga

Općina Orehovica osigurala je financijska sredstva i građevinsku dozvolu za izvođenje radova na sustavu odvodnje oborinskih voda u ulicama Zrinskih, Dravskoj i Frankopanskoj u Orehovici. Po provedenom postupku

jednostavne nabave, sklopljen je ugovor s najpovoljnijim ponuditeljem, tvrtkom Hidrotehnika d.o.o. iz Savske Vesi. Radovi su započeli 17. lipnja ove godine (ponedjeljak), a predviđeno trajanje je 120 dana.

Ugovorena vrijednost projekta na rekonstrukciji oborinske odvodnje iznosi 287.292,50 kuna. Spomenuti projekt bit će sufinanciran od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja u iznosu od 248.000 kuna.

Predsjednica OV-a Mirjana Murk prvi je put javno progovorila o prijetnjama

gora, jer nas je ta ista predsjednica već poslala na sud, pod optužbom da mi njoj prijetimo, što naravno nije istina, odgovorio je Križaić.

Murk podnijela kaznenu prijavu DORH-u

Vladimir Križaić više nije potpredsjednik Općinskog vijeća Podturen

Državnog odvjetništva, po završetku istraživanja sva prikupljena saznanja i dokaze dostavljamo njima da daljnju odluku, kazali su u PU međimurskoj.

Sve ostaje po starom

Vijećnik Hranilović rekao je na kraju kako je bio pokraj kad je dogovorena Spasovska koalicija gdje je bio dogovoren mandat koji će se dijeliti između Mirjane Murk i Vladimira Križaića. S obzirom da se radi o usmenom dogovoru vijećnika, za komentar oko takozvane Spasovske koalicije pitali smo načelnika Pericu Hajdarovića. - To je bila usmeno dogovorena koalicija, pa je prema tome i nevažeća, jer nitko od nas ostalih uopće nije bio upoznat s dogovorima. Mirjana Murk će i dalje biti predsjednica Općinskog vijeća Podturen, rekao je načelnik Hajdarović. (Dora Vadlja)

Krenuli radovi u mjesnim ulicama Zrinskih, Dravske i Frankopanske

Provedba ovog projekta od iznimnog je značenja za stanovnike Orehovice, posebno onih koji žive u Ulici Zrinskih, Dravskoj i Frankopanskoj ulici, jer su spomenute lokacije nakon obilnijih kiša redovito bile poplavljene. (so)

21. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 13

RAZGOVOR s načelnikom Pericom Hajdarovićom povodom Dana općine Podturen

Posebno veseli što se mladi opet bave poljoprivredom - Ponosimo se s OPG Biber, OPG Grbavec i OPG Cerovec koji su dobitnici raznih priznanja za proizvode od bučinog ulja, istaknuo je načelnik Hajdarović Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

oči Dana općine Podturen razgovaramo s načelnikom Pericom Hajdarovićem. • Što biste istaknuli kao glavne projekte općine Podturen i najveće izazove u svom mandatu? — Kao glavne projekte istaknuo bih nastavak izgradnje kanalizacije u svim naseljima općine, asfaltiranje ulica u naselju Podturen, izgradnju pješačko-biciklističke staze Podturen - Sivica, izgradnju rotora u ulazu u Podturen, kao i izgradnju križanja u Novakovcu kod PŠ Novakovec, garaže za DVD Novakovec i Dječji vrtić za koji moramo kupiti zemljište i izraditi projektnu dokumentaciju. U Novakovcu se završava glavni projekt rasvjete nogometnog igrališta NK Graničar, te će se nakon građevinske dozvole raspisati natječaj. Također za garažu DVD Novakovec dobivena je građevinska dozvola, te se kreće uskoro u realizaciju projekta izgradnje. U Sivici se završava uređenje groblja koje se nalazi izvan naselja prema Podturnu. Na stranicama općine Podturen bio je raspisan natječaj za

uređenje parkirališta, te je odabran izvođač radova. Vrijednost projekta je 230.000 kuna. U Miklavcu je potpisan ugovor za asfaltiranje ulice tj. spoja prema ŠRD Stara Mura. Vrijednost projekta je 69.195 kuna. • Što je realizirano sve u prošloj 2018. godini? — Najveći je izgradnja sportskih terena kod OŠ Podturen u vrijednosti 440.462,71 kune, kao i izgradnja biciklističke staze Podturen u iznosu od 154.674,50 kuna. U mrtvačnicama Podturen, Sivica i Miklavec postavljeni su klima uređaji, započeto je i dovršeno u 2019. godini uređenje Kalvarije u Podturnu. Napravljena je projektna dokumentacija križanja na ulazu u Podturen i projektna dokumentacija za izgradnju Pješačko biciklističke staze Podturen- Sivica, napravljena je projektna dokumentacija za zamjenu javne rasvjete na cijelom području Općine Podturen i u 2019. godini će se raspisati javni natječaj i ista će se zamijeniti. Napravljen je i strateški plan razvoja Općine Podturen. U projekte još treba dodati uređenje sportskih terena u Novakovcu i asfaltiranje školske ulice u Novakovcu, unutarnje uređenje Kulturno sportskog centra

Sportski i kulturni program povodom Dana općine Glavna svečanost održana je 20. lipnja u 16 sati Sportskoj dvorani u Podturnu. Program proslave počeo je u jutarnjim satima Općinskim ribičkim kupom- Mura Podturen u organizaciji ŠRD Šaran. U 10 sati održana je Tijelovska misa s procesijom u Podturnu. U petak, 21. lipnja održat će se Sportske igre i druženje udruga u Društvenom domu Sivica. Dan nakon, u subotu 22. lipnja mje-

štane očekuje Općinska biciklijada i utrka. U 14 sati održat će se 2. Memorijalni turnir Darko Tkalec na igralištu Sivica. U 15 sati svoju radionicu održat će Udruga slobodnih umjetnika Mura Podturen u Društvenom domu Podturen. Program povodom Dana općine Podturen završava 26. Smotrom puhačkih orkestara i limenih glazbi u Sportskoj dvorani Podturen.

Celine, zamjena rasvjetnih tijela u stambenoposlovnoj zoni Podturen, uređeno dječje igralište u Podturnu i Novakovcu, Sivici i Miklavcu, radovi na groblju u Sivici, te zamjena prozora na društvenim domu Miklavec. • Za učenike, sportaše i rekreativce nedavno ste uredili odbojkaško igralište i atletsku stazu? — Prijavom na natječaj u središnji državni ured za sport Općina Podturen dobila je 360.000 kuna za završetak završne obloge i izgradnju odbojkaškog igrališta i nabavu opreme na sportskim terenima na kojima je prije mjesec dana pripremljena podloga. Postavljen je asfalt kako bi se gumena podloga mogla postavljati. Nakon rebalansa proračuna ide natječaj. Također, u Podturnu se priprema natječaj za popravak i zamjenu ograde na nogometnom igralištu. Završava se i uređenje Kalvarije s tri pilja, za sada su uređeni bedemi i stepenice te se trenutno radi na restauraciji kipova što će biti gotovo do Tijelova. Isto tako će se postaviti rubnici i ukrasni šljunak oko bedema da se zaokruži u jednu cjelinu. • Kao i ostatak Međimurja i Hrvatske i vas muči odlazak ljudi. Čime planirate poduzeti kako biste zadržali mlade da ostanu živjeti i raditi u općini? — Najveći problem je blizina granice i odlazak

Načelnik Podturna Perica Hajdarović

mladih na rad u inozemstvo na bolje poslove. Iako se Općina u okviru svojih mogućnosti trudi da mladi ostanu. Primjer toga su stipendiranje 41 studenta, sufinanciranje dječjeg vrtića u iznosu od 50 % cijene vrtića po izboru roditelja. Također, sufinanciraju udruge kojima se bave mladi, od raznih sportova, nogomet, a karate, ribolova. Općina je zatražila zemljište za proširenje Poslovne zone u Sivici i nada se da će isto dobiti i da će se pojaviti zainteresirani ulagač u gradnju poslovnog objekta i mogućnost zaposlenja mladih ljudi. Općina će takvim investitorima pružiti svu moguću pomoć i podršku. Veseli nas što imamo mlade ljude koji se bave poljoprivredom, OPG Biber, OPG Grbavec i OPG Cerovec. Dobitnici

su raznih priznanja za njihove proizvode od bučinog ulja. Imamo dosta i ostalih OPG-a koji se unatoč teškoćama bave i poljoprivredom i uzgojem domaćih životinja, pa tako imamo farme svinja, krava i peradi i slično. Neki OPG-ovi imaju i svoje staklenike za proizvodnju povrća i sadnog materijala, te cvijeća. Nažalost, općina sama ne može ponuditi posao, ali može osigurati neke preduvjete za lakši početak poslovanja zainteresiranim ulagačima.

Općina Podturen stipendira 41 studenta, te sufinancira dječji vrtić u iznosu od 50% cijene vrtića po izboru roditelja

• Sport i turizam uz Muru važni su za Općinu Podturen. Kakve su planovi po tom pitanju? — Uređen je i održavan okoliš Mure gdje su tri ribnjaka, što dodatno povećava mogućnost bavljenja ribolovom o kojima brigu vode ŠRD-i. U sklopu toga održano je Svjetsko prvenstvo invalida u ribolovu u 2018. godine na ribnjaku u Podturnu. Uz Rijeku Muru postoji biciklistička staza koja je idealna za ljubitelje biciklizma i šetnje. U naselju Podturen u sklopu igrališta su izgrađeni tereni za tenis, teren s umjetnom travom i atletskom stazom, te odbojkaškim i rukometnim igralištem koje koriste škola, mještani i udruge za rekreaciju. Iste je moguće iskoristiti i za turističku ponudu, te promidžbu.

svim mještanima Općine Podturen

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Gornje Međimurje

21. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DRAŽEN SRPAK, gradonačelnik Murskog Središća povodom Dana Grada

Želim biti ponizan i služiti ljudima - Neke stvari oko gospodarstva u prošlosti nisu bile dobre, kaže gradonačelnk. Zbog krivih odluka i pristupa pored nas je prošlo 15 godina Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

rad Mursko Središće nikad ljepši nego sada, ali je pitanje kako u lijepo uređenom gradu zadržati ljude. Kvaliteta života koja će privlačiti i zadržavati ljude trenutačno je najveća preokupacija gradonačelnika Dražena Srpaka i naša tema razgovora uoči Dana grada.

Ništa nam nije palo s neba • Mursko Središće je u posljednje vrijeme napravilo značajni iskorak. Vidljivo je to na svakom koraku... — Nestrpljivost je dobra, jer je generator napretka, međutim ništa ne pada s neba i nije sreća negdje drugdje. Sreća je tamo gdje ti je obitelj, gdje su tvoji, tvoja šetnica, tvoja Mura, tvoj NK Rudar, NK Plavi, vatrogasna zabava. Na nama je, koji služimo narodu da se na svojoj mikro razini trudimo da ljudima bude bolje. Za sebe mogu reći samo jedno: - I dalje želim biti ponizan. Služiti ljudima na način da sve ono što je bilo dobro prije mene sačuvam i unaprijedim. Svi ljudi: crni i bijeli i lijevi i desni i gornji i donji su moji ljudi. Želim im služiti u njihovom interesu. Toga ću se držati striktno, jasno i glasno. • Prije toga u određenom razdoblju grad je zaspao i tek zadnjih godina je uhvatilo snažni zalet. — Neke stvari oko gospodarstva u prošlosti nisu bile dobre. Zbog krivih odluka i pristupa, pored nas je prošlo 15 godina. To je bilo teško ispraviti, jer oni koji su htjeli nešto sagraditi su sagradili, a nakon toga je došla recesija. Bio sam treći gradonačelnik u nizu koji je uspio riješiti poduzetničku zonu, jer je trebalo platiti odštetu Hrvatskim šumama, komu-

nalije. Sada smo došli do toga da u prvoj hali i ljudi rade, a još dvije se projektiraju.

Još 13 hektara za proširenje gospodarske zone • Kakvi su daljnji planovi u vezi razvoja poduzetništva? — Budući da je postojeća zona rasprodana, pokrenuli smo postupak njezinog proširenja na novih 13 hektara u smjeru Peklenice. Ostavit ćemo je kao veliku parcelu s mogućnošću cijepanja, jer će uz nju prolaziti zaobilaznica. To je projekt koji će izmijeniti ne samo lice Murskog Središća, nego i Međimurja, jer će spojiti dva autoputa i dobrobit od toga je nemjerljiva. Uz zaobilaznicu ima šanse da se dogodi velika firma s velikim brojem zaposlenih. Imamo jako dobar geografski položaj u krugu od stotinjak kilometara: Graz, Maribor, Mađarsku. Uz dobru prometnu povezanost ljudi će raditi s ove i one strane. To će promijeniti stvari za idućih sto godina i tu mogućnost treba prepoznati kao viziju koja u budućnosti donosi prevagu. Sve što na svijetu postoji ću upotrijebiti da se zaobilaznica izgradi, od povlačenja veza i vezica, klečanja, kričanja. • Mursko Središće sve je privlačnije za življenje, dolazak novih ljudi, ali i povratak onih koji su otišli... — Simultano radimo na više stvari koje mijenjaju kvalitetu života na našem prostoru. Povećali smo naknade za rođenje, za prvo i s naglaskom na drugo dijete. Moja je želja bila pogodovati mladim roditeljima. Ciljali smo na dvoje djece, jer smo svjesni trenutka. Nek imaju barem dvoje djece. Za to, umjesto dosadašnjih 2000 kuna, roditelji dobiju 7500 kuna. Oslobodili smo mlade do 40 godina komunalnog

doprinosa što je 20.000 kuna. Imamo poticaj od 10.000 kuna za rušenje starih kuća. Ako uređuju staru kuću, dajemo 15.000 kuna. Ako kupuje kuću ili stan, dajemo 15.000 kuna. Svi ovi poticaji ne isključuju jedan drugoga, nego se mogu ostvariti u sinergiji. Već smo dali smo pet poticaja za rušenje i obnovu starih kuća, a siguran sam da će ih za kupnju stana ili kuće biti puno ove godine. I svaki koji će ostvariti poticaj bit će primjer nekome drugome. Novu kvalitetu dat će i novi vrtić s Montessori programom. Razmišljamo o besplatnom vrtiću za sve, ali moram biti realan i odgovoran. U to možemo ući dok završimo aglomeraciju i obnovimo prometnice nakon toga.

Želimo preuzeti osnivačka prava za školu • Kakva je situacija s infrastrukturom, puno se uložilo zadnjih godina? — Kad to riješimo više nećemo idućih 20 godina imati velikih infrastrukturnih zahvata. Sve ostale stvari, kao društveni domovi, kapitalne donacije udrugama, preseljenje gradske uprave u zgradu starog vrtića kad on preseli u novi vrtić, rješavat ćemo simultano. Za staru škola u Hlapičini i majur u Štrukovcu investirali smo u projekte. Za njih se teško dolazi do novaca iz EU, ali

Dražen Srpak, gradonačelnik Grada Mursko Središće

smo te objekte u svakom slučaju sačuvali. Prioritet je dogradnja škole za prijelaz na jednosmjensku nastavu. To je iznimno važno za sve obitelji radi toga djeca ne budu sama ujutro dok su roditelji na poslu, djeca popodne u školi. Vezane su nam ruke jer je Županija osnivač. Razumijemo mogućnosti Županije i da neće naručiti projekte, dok se ne budu nazirali izvori financiranja. Zbog toga razmišljamo o tome da preuzmemo osnivačka prava nad školom, kao što je Čakovec osnivač osnovnih škola na svom području. Mi bi s puno više žara i volje to rješavali. I pritisak građana prema meni bi bio jači, nego prema županiji i to bi nas sililo da rješavamo problem.

Novi izazov - izgradnja vanjskih bazena • Puno se radi na podizanju kvalitete života, kako bi ljudi ostali ili vratili se u svoj grad? — Za kvalitetan život građana moramo osigurati kvalitetu u svim segmentima: dobra škola, dobar vrtić, dobra i dostupna zdravstvena zaštita, kultura, sport. U prostornom

planu su i vanjski bazeni. Grad ih doduše ne bi gradio, ali je dao mogućnost privatnoj inicijativi da to napravi na prostoru uz nekadašnji Cimper. • Procvat grada vidi se u njegovu uređenju na što su jednako ponosni građani kao i gradonačelnik. — To iziskuje puni angažman i ne bi bilo moguće bez ljudi izvan gradske uprave, Uključene su članice društva žena. Žene su se odazvale i hvala im na tome. Šetnica je također u međuvremenu postala zaštitni znak Grada. S njom je Mursko Središće počelo živjeti na Muri. Iskorak na Muru počeo 2006. godine, kad se napravila lučica, a onda se stalo. Od 2010. se priča zavrtjela malo žešće te se svake godine šetnica dograđuje. Prvo s javnom, rasvjetom uz pomoć IPAfonda, nakon toga je 2012. izvelo se opločenje, 2013. su uvedeni ugostiteljski sadržaji, beach bar, uređenje izvora vode, zvonik sv. Barbare, nakon toga je produžena šetnica, postavljana sjenica, street workout. Tu ne stajemo. Želimo još dvije sjenice za cikloturizam s

odmorištem i ležaljkama za turiste koji dolaze iz Salzburga ili Graza... Otvoreni smo i za svaku dobru ideju koju netko ponudi. S padom Schengena na granici u Murskom Središću otvaraju se nove mogućnosti. Uslijedit će preokret i od lakog prelaska državne granice i do života na rijeci Muri kada će biti omogućen rafting po njoj za što postoji velik potencijal.

Ne želim se baviti svjetonazorskim pitanjima • Za kraj gradonačelnik želio je poslati još jednu snažnu poruku... — U razdoblju koje je pred nama ne želim i neću se baviti svjetonazorskim pitanjima. A svi oni koji to pitanje eventualno budu iskorištavali ili već jesu, ne želim polemizirati. Još nam treba šest godina mira i stabilnosti da završimo sve što smo naumili. Svjetonazorska pitanja ovdje nas ne zanimaju. Te teme, nek nas zaobiđu. Onima kojima vrag ne da mira, nek nas ne pehaju. A građani onda nek prepoznaju one koji se neće tako ponašati, čime meni oduzimaju energiju, a ljude zakrve.

svim građanima Murskog Središća

čestitamo

Dan Grada Gradonačelnik i Gradsko vijeće

21. lipnja 2019.

Gornje Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPĆINSKO VIJEĆE SELNICA raspravljalo o izgradnji vrtića koji je donio neugodno iznenađenje

I Općina će morati platiti radove zbog podivljalih cijena

Najniža ponudu koju su dobili za izgradnju vrtića iznosi 8,6 milijuna kuna, što im ponovno otvara jedan problem jer sada ukupno s PDV-om moraju platiti oko 3,3 milijuna kuna iz općinskog proračuna Nasuprot prijašnjim sjednicama, sjednica Općinskog vijeća Selnica prošla je u mirnom tonu. Najviše rasprave je bilo kod donošenje odluke o davanju suglasnosti za potpis ugovora o javnoj nabavi radova za izgradnju općinskog dječjeg vrtića u Selnici čija vrijednost iznosi 8.560.899 kuna bez PDV-a, odnosno 10.701.124 kuna s PDV-om.

Umjesto 7,2 nova cijena vrtića 10,7 milijuna kuna

Naime, Općina je preko Mjere 7.4.1 dobila sredstava u iznosu od 7,42 milijuna kuna. No razočarali su se kada su ponovno uvjerili da je cijena građevinskih radova u posljednju godinu dana otišla u nebo. Najnižu ponudu koju su dobili je 8,6 milijuna kuna, što im ponovno otvara jedan problem jer sada, osim PDV-a, moraju platiti oko 2,2 milijuna kuna iz općinskog proračuna koji je ionako tanak zbog višegodišnje zavrzlame s Geodet-

skim zavodom Split. Ukupno ispada da će uz PDV ukupno morati izdvojiti za vrtić 3,3 milijuna kuna. - Troškovi gradnje rastu. Planirali smo da ćemo sami riješiti PDV, a sad bi trebali i razliku koja je nastala zbog povećanja cijene građevinskih radova, naglasio je u svom obrazloženju načelnik Vičević. - Meni je čudno da općina još toliko mora davati za vrtić pošto smo nerazvijena općina. To su veliki novci za našu općinu. Treba još imati na pameti koliko ćemo morati mjesečno izdvajati za tete u vrtiću i ostalo osoblje koje jedan vrtić treba imati, istaknuo je vijećnik SDP-a Kruno Živčec.

Općina želi svoj vrtić, bez obzira koliko koštao

Iako svi vijećnici smatraju da će zbog novih okolnosti ova investicija biti jako veliki uteg na općinski proračun, na kraju su se složili da je vrtić

SELNIČKE MAŽORETKINJE

Varaždinski biskup Josip Mrzljak zaredio je Rafaela Mikeca iz Štrigove (prvi s lijeva) i Mladena Cikača iz Macinca (drugi s desna) za svećenike

ZAREĐENJE

Novi svećenici Rafael Mikec i Mladen Cikač

- To su veliki novci za našu općinu koje moramo nadoplatiti u ovom projektu, kazao je vijećnik Živčec

Načelnik Ervin Vičević izvijestio je vijećnike zašto raste cijena za novi općinski vrtić

neophodan za Selnicu te da unatoč svemu tome trebaju nastaviti s projektom i nikako ne odustati od njega. Novi općinski vrtić trebao bi se izgraditi u Ulici Bukovčak, a nakon smanjenja projekta moći će primiti šezdesetak djece u tri jedinice. Treba spomenuti da trenutačno u Selnici rade čak dva vrtića, ali privatna. Poduzetnička ideja tako i ovdje dobiva

konkurenciju javne ustanove koja je s obzirom da je financira općina vrlo često nelojalne prirode. Jer kao što je upozorio vijećnik, najveći dio troškova vrtića, koji su često znatno veći nego u privatnima, pokrit će općina. Ostaje također za vidjeti što će biti dalje s privatnim vrtićima, ali u najmanju ruku slijedi im neizvjesna budućnost. (Sanja Heric)

Prvi nastup i odmah medalje Djevojčice i jedan dječak Selničkih mažoretkinja otputovali su u nedjelju, 16. lipnja, na svoje prvo natjecanje u mažoret plesovima. Samo natjecanje odvijalo se u Požegi, a na istom su, osim Selničkih mažoretkinja, sudjelovali i timovi iz Goričana, Koprivnice, Jakšića, Lipika, Pleternice, Velike i domaćina Požege. Član i članice Selničkih mažoretkinja natjecali su se u kategoriji tradicionalni mažoret ples minime mlađe i kategoriji marširajuća skupina – juniori. Svoje su koreografije otplesale s puno žara, širokim osmjehom i velikim samopouzdanjem, što se na kraju vidjelo i po rezultatima. One mlađe, za svoju su izvedbu, osvojile srebrnu medalju, a starija skupna onu zlatnog sjaja.

TUPKOVEC

Svečano otvorenje prometnice - Prošli četvrtak izvršen je tehnički pregled ceste Tupkovec. Utvrđene su još neke nepravilnosti koje izvođač radova mora popraviti. Za 14 dana trebala bi biti do kraja gotova

ova naša najveća investicija u posljednjih nekoliko godina, kazao je načelnik Goran Lovrec. Svečano otvorenje ceste zakazano je za subotu, 13. srpnja. (sh)

Mehanizacija Mauko održava ceste Poslove održavanja nerazvrstanih cesta na području Općine Gornji Mihaljevec, odnosno šljunčanje cesta, pružanje usluga građevinskom mehanizacijom te koš-

nja bankina i rezanja granja obavljat će sljedeće dvije godine Mehanizacija Mauko iz Prekope. Cijena rada po satu s građevinskom mehanizacijom iznosi 220 kuna po satu. (sh)

JALŠOVEC Selničke mažoretkinje svoje su koreografije otplesale s puno žara, širokim osmjehom i velikim samopouzdanjem

Prekrasni i odlični rezultati na njihovom prvom natjecanju dali su ima daljnji vjetar u leđa, a atmosfera koja je vladala tijekom cijelog dana druženja bila je neopisiva. S njima su na natjecanje putovali voditeljica Lara Podgorelec, načelnik

Općine Selnica Ervin Vičević, predsjednik KUD-a Selnica Ivan Levačić, te oni koji ih prate, bodre i podržavaju sve tri godine njihovog treniranja, njihovi roditelji. Oni su bili najglasniji navijači u dvorani, nisu štedjeli ni glasove ni dlanove.

Kućni bazen postao odlična alternativa

akon pljuska pred nama su ponovno vrući i sparni ljetni dani. Mališanima je završila škola te su na veliku radost počeli uživati u ljetnim praznicima. Njihovi pak roditelji broje dane do početka godišnjeg odmora kako bi pustili mozak na pašu i napokon odmorili od posla. Oni koji nisu te sreće i trenutno nemaju uvjeta otići na naše more gdje

Na kraju mise ređenici su okupljenim vjernicima udijelili svoj mladomisnički blagoslov, dok je biskup Mrzljak uputio čestitke novim svećenicima, njihovim roditeljima i rodbini, župnicima i župljanima župa iz kojih potječu i u kojima su odrasli te poglavarima sjemeništa, duhovnicima i profesorima Katoličkog bogoslovnog fakulteta, kao i svima koji su molitvama dali svoj doprinos novim svećeničkim zvanjima. Mlada misa novih svećenika održat će se u srpnju. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

BREŽNA PRIČAONICA

Varaždinski biskup Josip Mrzljak je tijekom svečanog euharistijskog slavlja u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu, u subotu 15. lipnja, zaredio petoricu đakona za svećenike Varaždinske biskupije. Za prezbitere su zaređeni i dvoje Međimuraca, Mladen Cikač iz Župe Pohoda BDM Macinec te Rafael Mikec iz Župe svete Marije Magdalene Štrigova. Svečanom euharistijskom slavlju je nazočilo mnoštvo ljudi među kojima su bili roditelji, rodbina, prijatelji i župljani iz župa ređenika.

su se cijene u posljednjih nekoliko godina dosta povećale, odlučili su osvježenje potražiti na nekom od naših kupališta. lobodnu nedjelju prošlog tjedna iskoristila sam za osvježenje u Toplicama koje se nalaze nadomak moje kuće. Krenuli smo u prijepodnevnim satima kako bi izbjegli gužve i prženje na suncu. Bio je pravi odmor i odmak od

uobičajene svakodnevice. No za oko mi je zapelo nekoliko stvari koje moram podijeliti s vama. romoviramo se healthy destinacijom, a na bazenima kod aquaparka nije bilo ništa zdravog za konzumaciju. U jednom se restoranu nude pommes frites, različite pizze, ćevapčići, hot dog-ovi, sladoled, a u drugome pržene lignje

Kreće proizvodnja strojeva u bivšoj Tijari

Ovo prvo natjecanje bilo je jedno prekrasno iskustvo i druženje ispunjeno smijehom, veseljem i srećom. Selničke mažoretkinje vesele se idućim natjecanjima i nastupima koji ih očekuju nakon zasluženog ljetnog odmora. (sh)

Povodom Dana Općine Štrigova svečana sjednica Općinskog vijeća održat će se na mjestu bivše Tijare u petak, 19. srpnja, s početkom u 18 sati. Naime, cijeli taj prostor kupila je tvrtka

i krumpir, pohana svinjetina, kolači i tjestenina. Jedino što bi se moglo ubrojiti u “healthy” je bila juha od gljiva, juha od rezanaca i svježa salata. Bilo bi odlično kad bi postojao barem jedan meni koji bi u ponudi sadržavao povrće ili da se, uz sladoled, kao desert može kupiti nekakvo sezonsko voće od lokalnih OPG-ova. ruga opaska bile su cijene. Za sto kuna možete cijeli dan uživati u unutarnjim i vanj-

skim bazenima, no mnogi kažu da je to previše ako se usporedi cijena i ponuda sa sličnim resortima u Sloveniji ili Austriji. ažu da za tu cijenu u inozemstvu dobiješ puno više sadržaja te da mnogi lokalni ljudi upravo zbog povećih cijena ne odlaze toliko na kupanje koliko bi htjeli. Mnogi od njih zato su potražiti alternativu, odnosno kupili su bazen kojeg su smjestili u svojem dvorištu. Tako mogu kad to god požele

NDK iz Svetog Urbana koja se bavi proizvodnjom strojeva za šumarstvo, poljoprivredu te strojeva specijalnih namjena, kao i montažom, servisom i održavanjem postrojenja za industriju. (sh) Piše: Sanja Heric

uživati u kupki i osvježiti se barem na kratko.

Donje Međimurje

21. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KOTORIBA

Devet milijuna kn za gospodarsku zonu Jug

Općinski načelnik, Ljubomir Grgec u Zagrebu je, ovih dana, potpisao ugovor o dodjeli bespovratnih 9,1 milijun kuna za izgradnju komunalne infrastrukture u tamošnjoj gospodarskoj zoni Jug. U zoni već postoje neki od objekata, a planiraju se i novi, no neophodna je komunalna infrastruktura kako bi Zona bila cjelovita. Projekt je ukupne vrijednosti oko 11,5 milijuna kuna i ministarstvo je osiguralo 84.96%

sredstava, a ostatak će se osigurati iz državnog proračuna te proračuna Općine. Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava koji je raspisalo Ministarstvo bio je namijenjen razvoju gospodarske infrastrukture po Hrvatskoj kako bi se potencijalnim investitorima omogućio pristup svoj potrebnoj komunalnoj infrastrukturi, omogućio smanjenje financijskih troškova te ubrzanju početka rada. (vv)

Lanjska godina bila je plodna, ali i specifična za Općinu Donji Vidovec jer se rodilo čak 11 dečkića

SVETA MARIJA Asfaltiranje prometnice prema željezničkoj stanici

OBILJEŽEN DAN OPĆINE Donji Vidovec i održana svečana sjednica koja je prošla u znaku pozitivne demografske vijesti

Na području Općine Sveta Marija krenulo se u asfaltiranje prometnice koja vodi do željezničke postaje u Donjem Mihaljevcu. Sredstva za tu investiciju većim su dijelom osigurana iz

2018. godina u znaku rođenja 11 muških beba

Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Drugim riječima, EU sufinancira projekt u iznosu od 85%, dok ostatak snosi RH. (vv)

DONJA DUBRAVA

Odobrena sredstva za Sportski park Krbulja Donja Dubrava zaprimila je Odluku o odabiru projekta od LAG-a Mura Drava za dodjelu potpore u iznosu

od 296.500 kuna za projekt Sportski park Krbulja – izgradnja nadstrešnice i rasvjete sportskih terena. (vv)

DONJI KRALJEVEC

Za kulturu izdvojeno blizu 300.000 kn Za javne potrebe u kulturi za koje se sredstva osiguravaju u Proračunu Općine Donji Kraljevec, u 2018. godini planirano je 292.500 kuna, a izvršeno 290.213 kn. Od tog

iznosa oko 164.000 kuna odnosilo se na tekuće donacije udrugama, dok je preostali iznos utrošen na javni program uz obilježavanje Dana općine. (vv)

- S obzirom na porast broja novorođene djece, dolazi do potrebe za proširenjem vrtića i otvaranjem jasličke skupine što je jedan od budućih prioriteta razvoja mjesta, obećao je na svečanosti načelnik Josip Matulin Na Danu općine Donji Vidovec pozitivno je odjeknula informacija da su prošle godine u proračunu osigurana sredstva za darivanje novorođenih beba i njihovih roditelja. I ne samo to. Naime, prema riječima načelnika Josipa Matulina, u posljednje dvije-tri godine bilježi se povećanje broja novorođenčadi i ova simbolična gesta samo je jedna od demografskih mjera koje slijede u narednom raz-

doblju. Zanimljivo je i to kako su lani rođene isključivo muške bebe i to čak 11. Stoga su novčanu pomoć od 1000 kuna primili roditelji od novorođenih: Josipa Cenko, Borne Friščića, Andreasa Horvata, Rubena Oršuša, Lemmy Šarkanj, Marsela Plačka, Fabijana Purgara, Nikole Žerjava, Karla Bogdana, Jana Artnera i Kaia Žuljića. Inače, Donji Vidovec je obilježio dan svog zaštitnika i patrona župe, blagdan sv. Vida koji je ujedno i dan općine. Za svoj su Dan i mjesno prošćenje i ove godine pripremili bogati kulturno-zabavni program koji je započeo darivanjem novorođenih beba te svečanom sjednicom Općinskog vijeća.

- Zadovoljstvo mi je voditi ljude i Vijeće u kojem nije bitno tko je iz koje političke opcije, već zajedničkim snaga radimo da naša zajednica iz dana u dan bude sretnija i kvalitetnija, istaknuo je predsjednik Općinskog vijeća Josip Jambrešić. Iako se godinu dana ranije s iste pozornice najavljivalo i otvorenje Interpretacijskog centra, tragedija je cijeli projekt vratila na početak. - Zadesila nas je velika tragedija u kojoj smo izgubili našeg mještana te nas je na najgori način podsjetila koliko život može biti okrutan i nepredvidljiv. Nastavljamo sa zacrtanim planovima

dovršenja Interpretacijskog centra “Dravski zlatari” koji je naš kapitalni projekt i kojim ćemo dostojno očuvati našu tradiciju zlatarenja po kojoj smo nadaleko poznati, poručio pak je načelnik Matulin s govornice. U sklopu Dana Općine, održana je i smotra folklora pod nazivom Vidovo 2019. Na Festivalu su uz domaćine, KUD Donji Vidovec, nastupili i KUD Seljačka sloga iz Donje Dubrave, KUD Kotoriba i Hrvatsko kulturno društvo Međimurje iz Ljubljane. Svečanosti se pridružio i njihov mještanin, kantautor i glazbenik Martin Srpak a predstavila se i mlada Tena Panić. (Vlasta Vugrinec)

Prezentaciju projekta održali su predstavnici tvrtke AG Planum iz Zagreba

PRELOG

Kreće dogradnja i rekonstrukcija Srednje škole

Preloška Srednja škola već je bila renovirana, no prema riječima njenog ravnatelja, Tomislava Gregura, vrijeme je za kvalitetnu dogradnju, prije svega sportske dvorane, budući da srednjoškolci trenutno koriste dvoranu tamošnje osnovne škole koja je udaljena oko 800 metara. S druge strane, ističe ravnatelj, Tomislav Gregur, škola je polivalentna jer ima smjer ugostiteljstva i prehrane kao i novi smjer

pivara, stoga će u sklopu nje napraviti minipivovara, restoran i slastičarnica. Projekt nadogradnje škole već je pokrenut, odnosno izrađena je projektna dokumentacija sredstvima fondova EU, izabrani su arhitekti koji trebaju do mjeseca listopada ove godine izraditi idejni i glavni projekt te troškovnik. Budući da je glavni projekt već napravljen on je ovih dana prezentiran javnosti.

Kako pak bi se škola mogla nadograditi, ona je uz pomoć Grada Preloga te Županije kupila još dva gradilišta, odnosno stara grunta uz školu u Čakovečkoj ulici čime se dobiva novih 3 i pol tisuće kvadrata. Prema planu, sva dokumentacija trebala bi biti gotova za tri godine kada bi trebali početi radovi. No, ravnatelj Gregur je optimističan i prve bagere najavljuje i prije tog roka. (vv)

21. lipnja 2019.

Donje Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR s načelnikom Marijom Moharićem povodom Dana općine Goričan

Otvorenje školske dvorane kruna je našeg rada Uz modernu dvoranu, kreće modernizacija javne rasvjete, kao i rekonstrukcije mostova i nasipa Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

ovodom Dana općine Goričan o aktualnostima razgovaramo s načelnikom Marijom Moharićem. • Koji su najveći projekti koje mještani očekuju, te na koji način zadržavate mlade da ostanu živjeti i raditi u općini? — Ove godine imamo investicija u visini od 129 milijuna kuna, u odnosu na naš proračun od 6 milijuna kuna. O uspješnosti općine Goričan ove godi-

ne dovoljno govore ove brojke. Velike državne investicije plod su dobre i uspješne prezentacije naše problematike, od strane općine Goričan prema državnim institucijama u proteklih nekoliko godina. Glavne investicije u 2019. godini, te projekti koji se dovršavaju i idu u realizaciju su Projekt Two rivers one goal koji se provodi u okviru Interreg V Mađarska -Hrvatska vrijednosti 1.912.000 kuna u kojem uz Goričan u projektu sudjeluju općine Legrad, Donji Vidovec završen 1. svibnja 2019. Kupljen je prostor od Poljoprivredne zadruge Ča-

Fešta uz Nedu Ukraden, Učiteljice i Žigu! Ivanje, blagdan koji se slavi 24. lipnja u spomen rođenja sv. Ivana Krstitelja i proštenju Općine Goričan, kao što to lijepo kaže poznata međimurska pjesma: „Na Ivanje, v Gorčeni prošćenje“. Općina Goričan s proslavom Dana Općine započinje u subotu, 22. lipnja 2019. godine polaganjem vijenca palim borcima povodom Dana antifašističke borbe. U 17 sati mimohod Puhačkog orkestra Goričan i gostiju krenut će ulicama Goričana do odredišta - Šuderice gdje će nastupiti u 17:30. Tijekom nastupa, udruge s područja Općine Goričan pripremat će brojna tradicionalna međimurska jela koja će kasnije posjetitelji moći kušati. U 21 sat na binu će izaći glazbena grupa Učiteljice, fantastični trio. Ulaz na koncert je besplatan. Nedjelja, 23. lipnja počinje izložbom radova Umjetničko likovne udruge Slika iz Goričana koja će se moći razgledati sve do 20 sati navečer. U 16 sati od OŠ Goričan kreće mimohod KUD-a Goričan i gostiju prema Šuderici gdje će se u 17 sati održati smotra folklora. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva cijeli će dan izlagati svoje proizvode s bogatom ponudom. Navečer, u 21 sati

Presvetli, Cinober, Dudek i Regica na šaljiv će način predstaviti svakodnevicu Gruntovca. Mirko Švenda Žiga izvest će uspješnice iz svog bogatog repertoara, a kombinacija međimurske i podravske popevke s osebujnim gruntovečkim humorom dat će poseban štih nastupu pa je dobra zabava zagarantirana! Ulaz je besplatan. Svečana sjednica Općinskog vijeća općine Goričan održat će se na sam blagdan, u ponedjeljak 24. lipnja u 12 sati na kojoj će se govoriti o općinskim aktivnostima, projektima i planovima i uručiti općinska priznanja i zahvalnice mještanima i udrugama zaslužnima za postignute rezultate i promicanje Općine. Nakon svečane sjednice, mjesni će župnik blagosloviti kip sv. Ivana Krstitelja koji se nalazi na Šuderici, a za sve okupljene bit će pripremljen domjenak. Koncertni spektakl očekuje se u 21 sat kada na pozornicu dolazi Neda Ukraden i njena brojna glazbeno-producentska ekipa, koncert je besplatan. U utorak, 25. lipnja u prijepodnevnim satima, polaganjem vijenca povodom Dana državnosti. U nedjelju 30. lipnja, 10:30 sveta misa povodom blagdana Sv. Ivana Krstitelja. (dv)

kovec ukupne vrijednosti 323.000 kuna. Prostor se planira rekonstruirati te će se djelomično koristiti za potrebe DVD-a Goričan. Izgrađena je sportska dvorana OŠ Goričan ukupne vrijednosti 13.500.000 kuna koja je završena u travnju ove godine. Rekonstrukcija spoja na graničnom prijelazu Goričan čija je vrijednost radova 29.298.206,31 kuna započeta je u svibnju 2019. godine. Energetska obnova OŠ Goričan vrijednosti radova 3.394.011 kuna kreće na jesen 2019. godine. • Što slijedi dalje kada je u pitanju infrastruktura? — Rekonstrukcija mosta na starom graničnom prijelazu Goričan u vrijednosti 4.600.000 kuna završava se 30. srpnja 2019. godine. Črni most u vrijednosti 1.000.000 kuna svoju rekonstrukciju počinje u kolovozu ove godine, kao i rekonstrukcija uspornih nasipa na rijeci Trnavi ukupne vrijednosti 40.000.000 kuna. U svibnju je završena rekonstrukcija nasipa na Muri, vrijednosti 30.000.000 kuna. Uz to, u srpnju počinje modernizacija javne rasvjete u vrijednosti 150.000,00 kuna od čega 100.000 kuna sufinancira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a 50.000 kuna općina Goričan. Na jesen se očekuje izgradnja parkirališta s odvodnjom kod Doma zdravlja u vrijednosti otprilike 400.000 kuna.

Načelnik Goričana Mario Moharić

Na području Općine Goričan ove godine ima brojnih investicija u vrijednosti 129 milijuna kuna • Okrenuli ste se također turizmu i povezivanju tog segmenta gospodarskog razvoja s bogatom povijesnom baštinom. Što dalje? —Na povijesnom bogatom nasljeđu želimo graditi turističke proizvode, a istovremeno sačuvati naša arheološka nalazišta i našu tradiciju. U projektu sa Slovencima izgradili smo u Goričanu izvrstan prezentacijski park u kojem se mogu

razgledati stari grobovi iz željeznog doba, tumuli i naučiti nešto o životu na našim prostorima iz toga doba. Istovremeno otvorili smo regionalni turistički ured na samom graničnom prijelazu. Gorička republika poznati je fenomen na području Međimurja i Hrvatske pa i šire, temeljem čega smo prošle godine obilježili 100 godina Republike, uprizorenjem na otvorenom. Ovo će postati još jedan naš turistički proizvod kojeg želimo razvijati. • Puno surađujete sa susjednim mađarskom lokalnom samoupravom, posebice gdje živi hrvatska nacionalna

manjina. Koji su projekti povezani? — Izvrsnu suradnju s Mađarima nadogradili smo i izvrsnom suradnjom sa Slovencima, tako da ovih dana završavamo dva EU projekta, jedan s općinom Šentilj vrijednosti od gotovo 1 milijun eura i isto tako s Mađarskim pomurskim općinama isto vrijednost od gotovo milijun eura. S Mađarima smo već uspješno prijavili projekt proteklog mjeseca, a odnosi se na Šudericu i izgradnju objekta koji bi bio okupljalište i prostor za etno zbirku i još neki dodatni sadržaji, a sa Slovencima na jesen prijavljujemo nastavak projekta Buđenje.

svim mještanima Općine Goričan

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. lipnja 2019.

Dobro je znati 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Grad Čakovec

Grad Prelog

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Općina

BELICA

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

KOTORIBA

Grad Mursko Središće Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

OREHOVICA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Općina

SV. MARTIN NA MURI

ŠENKOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina

PODTUREN Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Općina

DOMAŠINEC

Općina

STRAHONINEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Općina DEKANOVEC

GORNJI MIHALJEVEC

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Općina

SV. JURAJ NA BREGU Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Općina

DONJI KRALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Općina

SELNICA

NEDELIŠĆE

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Općina

GORIČAN

Općina

DONJA DUBRAVA

Općina

MALA SUBOTICA

DONJI VIDOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Općina

VRATIŠINEC

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Općina

ŠTRIGOVA

Dobro je znati

21. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Općina

SVETA MARIJA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

www.briljant.hr

ekspres Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Općina

PRIBISLAVEC Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo 22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

21. lipnja 2019.

Dobro je znati 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo 22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Sretan Uskrs 22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

KABELSKO DISTRIBUTIVNI SUSTAV Čakovec, Vukovarska 5 040/313 - 012

Poljodjelstvo

21. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NA FARMI SVINJA Đure Kosa iz Donjeg Pustakovca

Toplinski val i domaće životinje baca u stres Visoke temperature zraka čiji smo svjedoci ovih dana, između ostaloga, negativno utječu i na tov svinja. One, naime mogu, prouzročiti smanjenje dnevnog prirasta za više od 20% Piše: Vlasta Vugrinec Temperatura, vlaga i svjetlost, tri su najvažnija čimbenika o kojima ovisi zdravlje, odnosno rast, iskorištavanje hrane, kakvoća mesa i razmnožavanje životinja u stajama, svinjcima, peradarnicima i drugim nastambama. Poremeti li se samo jedna karika u tom lancu tzv. idealne mikroklime, dolazi do poremećaja koji se onda održava na kondiciju pojedine domaće životinje. Posebno je to važno ukoliko se radi o tovu koji se temelji na rezultatu proizvodnje. Lanac mikroklime, ovih je dana i te kako bio narušen temperaturama koje su prelazile 30 i više stupnjeva u hladu. U takvim uvjetima i nama je bilo teško funkcionirati pa se tražio spas u hladovini, klimatiziranim prostorijama, hladnim osvježenjima i laga-

nijoj hrani. Temperaturnom stresu bile su izložene i životinje, posebno svinje.

Ventilatori rade po cijele dane

Obitelj Đure Kosa iz Donjeg Pustakovca, desetljećima se bavi uzgojem, tj. tovom svinja u sustavu kooperacije. Trenutno u njihovim objektima obitava 380 grla. - A kaj da velim, rekao nam je Đuro. Svaki smo dan u svinjcu, među našim svinjama. Čistimo objekte premda imamo rešetke na podu kako ne bi dodatno rasla temperature i kako bi životinje ležale na hladnijem. Provjeravamo da je životinjama uvijek dostupna svježa voda. I ne samo to. Objekti se redovno provjetravaju pa su prozori i vrata non-stop otvoreni kako bi se osiguralo strujanje svježeg zraka. No,

uz temperature koje su prelazile 30-tak stupnjeva i bez daška vjetra, teško da se može govoriti o cirkulaciji zraka. - Postavili smo i velike ventilatore na ulazu u objekte koji su uključeni cijelo vrijeme i time koliko-toliko pomažemo svinjam, kazao je naš sugovornik. Prema njegovim riječima, u ovo ljetno vrijeme, vrlo je važna i kvalitetna hrana. Naime, apetit životinja je smanjen i stoga je vrlo bitno kakva im se hrana daje. - Svinje sada ne jedu puno pa zato to što pojedu mora biti kvalitetno, kaže naš domaćin. Sita životinja tako će zadovoljnije ležati, neće biti razdražljiva, šetati po nastambi, uznemiravati ostala grla. U takvim uvjetima, životinje znaju biti i agresivne pa se i međusobno gristi i napadati.

- Naše životinje obilazimo, čistimo i olakšavamo im koliko možemo paklene vrućine poručuje Đuro Kos

Uz sve to, u ovo ljetno vrijeme smanjuje se i broj svinja po objektu kako “gužva” ne bi stvarala dodatne toplinske stupnjeve. Pilići su još jedna vrsta životinja koji se tove i gdje ih na jednom mjestu ima i na nekoliko tisuća. Srećom, nekoliko peradara koje smo kontaktirala, ovih dana čiste svoje objekte i riješili su se životinja prije velikih vrućina. - Pilići po tim velikim vrućinama samo zijevaju i leže te slabo nabiraju kilažu, kažu svi složno. A leže i zijevaju i ostale životinje stoga im ovih dana treba posvetiti posebnu brigu. Drugim riječima omogućiti im dovoljne količine svježe vode, hladovinu u kvalitetnu hranu.

Zakon o dobrobiti životinja

Veliki ventilatori rade non-stop na farmi tovljenika obitelji Kos iz Donjeg Pustakovca

Velika većina naših uzgajivača stoke i pridržava se zakonskih odredbi o zaštiti životinja te su sukladno njima investirali značajna sredstva kako bi stoka bila primjereno

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

smještena. Ulaganja u poboljšanje smještaja, hrane i uvjeta držanja bit će još

i izraženije budući da Europa te izdatke posebno potiče i sufinancira.

Svinje osjetljivije na temperaturne promjene

Znanstvena i praktična iskustva pokazala su da je optimalni raspon temperature za goveda između 0 i +15 stupnjeva Celzijevih. U peradi u uzgojnim uvjetima optimalna temperatura je za piliće 32 do 35 stupnjeva Celzijevih, a za tovnu kategoriju 18 do 21 stupnjeva. Ovce relativno dobro podnose temperaturne

promjene. Svinje su za razliku od goveda mnogo osjetljivije na temperaturne promjene. Tako je za njih optimalna temperatura zraka 16 do 20 stupnjeva i relativna vlaga od oko 80% te stvaranje pogodne mikroklime koju uz temperaturu i vlažnost zraka čine i brzina strujanja i sastav zraka te svjetlost.

Vrtni, jednogodišnji kokotić – Delphinium ajacis Vrtni, jednogodišnji kokotić – Delphinium ajacis ( syn. Consolida ajacis) je jednogodišnja cvjetnica iz obitelji Ranunculaceae. Porijeklom je iz Euroazije i široko je rasprostranjen po cijelom svijetu kao ukrasna biljka. Sije se na proljeće direktno na otvoreno i to može ranije od većine povrća i cvijeća, jer

mu ne treba toplo tlo za nicanje. Moje iskustvo s ovim kokotićem jako je zanimljivo: prvih nekoliko godina mučila sam se sa sijanjem i jedva da mi je niknulo nekoliko biljčica. Nakon nekoliko godina, kada se je kokotić sam zasijao, postao mi je prava invazivna biljka u biovrtu: sam se zasijava i

to najviše s makovima te mi oboje rastu po gredicama jesenskog češnjaka. Dakle zasije se sam već na jesen i voli kad se tlo na jesen obradi, tamo najuspješnije niče. Nažalost, često ga toliko nikne da dobar dio moram i počupati, jer bi inače imala samo pune gredice kokotića. S druge strane, super je što se ne moram brinuti za njega i što svake godine iznova sam naraste u mom biovrtu. Za dobar rast treba sunčanu gredicu i dobro pod-

nosi sušu. U visinu naraste čak i do 1,5 metara i cvate obilno. Često se sam zasije i ponovo niče već iste godine. Najčešća boja ovog kokotića je plava, mada kako se sam zasijava, neke biljke budu i u bijeloj i roza boji. Jako ga vole oprašivači, a pogotovo bumbari i leptir obična golupka. Svaka biljka stvara puno sjemenja. Sjemene čahure nastaju nakon cvjetova, duguljaste su i otvaraju se na vrhu kada sjeme u njima

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

dozori. Preporučujem da skupite nešto sjemenja da se sve ne zasije po vrtu. Delphinium ajacis je otrovna biljka, sadrži alkaloide od kojih se radi

methyllycaconitina biljka smatra toksičnom. Ali kako biljku ne jedemo, radi običnog uzgoja kao cvijeća u vrtu, ne mora vas uopće brinuti njena toksičnost.

21. lipnja 2019.

Poljodjelstvo 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Stigle domaće trešnje, višnje, maline, ribizl...

ČAKOVEČKA TRŽNICA Zelje:

8 kn/kg

Zelje:

8 kn/kg

Salate:

10 kn/kg

Salate:

8 kn/kg

Krastavci:

10 kn/kg

Krastavci:

Mlada mrkva:

15 kn/kg

Mlada mrkva:

Grašak:

15 kn/kg

Grašak:

Krumpir:

8 kn/kg

Krumpir:

jedinih začinskih biljaka kao što je vlasac ili kopar. Kopar pak paše uz svježe ili kisele krastavce kojih je sve više pa im samim time pada i cijena. Par kuna gore-doli, bilježi i paprika i rajčica kao i krumpir koji se trenutno drži 8 kuna. No, kako se on može kupiti za duplo nižu cijenu na kućnom pragu, nešto i nema prođe na placu. To isti se ne može reći i za prekrasne kale čiji se buket nudi po 20 kuna i teško mu je odoljeti. (vv)

12-15 kn/kg 8 kn/kg

5 kn/vezica

Špinat:

5 kn/vezica

Koper:

5 kn/vezica

Koper:

5 kn/vezica

Vlasac:

5 kn/vezica

Vlasac:

5 kn/vezica

Kamilica:

5 kn/pušlek

Kamilica:

5 kn/pušlek

Rotkvica:

5 kn/vezica

Rotkvica:

5 kn/vezica

Šparoge:

10 kn/vezica

Šparoge:

10 kn/vezica

Mahune:

Trešnje, višnje, maline, tayberry, predstavnici su domaćeg voća koje napokon stiže na klupe naših tržnica. Drugim riječima, sada se, uz bogatu ponudu ovogodišnjeg povrća, može birati i domaće voće. Tim više se se ono prodaje na popularne mjerice od 10 kuna pa je stoga i dostupnije od primjerice grožđa koje stoji i dalje 40 kn po kilogramu. Uz mjerice, tu su i kupčeki te vezice blitve, špinata ali i po-

8 kn/kg 12 kn/kg

Špinat:

Tikvice:

Prve ovogodišnje bobice ribizla ovog tjedna nudila je Silva Fic iz Plešivice

VARAŽDINSKA TRŽNICA

15 kn/kg

Tikvice:

30 kn/kg

Mahune:

Paprika:

20-25 kn/kg

Rajčica:

15-20 kn/kg

Jaja: Ribizl:

1,5 kn

28 kn/kg

Paprika:

20-25 kn/kg

Rajčica:

15 kn/kg

Jaja:

1,5 kn

10 kn/mjerica

Ribizl

10 kn/mjerica 10 kn/mjerica

Tayberry:

10 kn/mjerica

Tayberry

Maline:

10 kn/mjerica

Maline

Trešnje:

20 kn/kg

Trešnje

Višnje:

15 kn/kg

20 kn/mjerica

Višnje

Jagode:

20 kn/kg

Jagode

Grožđe:

40 kn/kg

Grožđe

8 kn/mjerica 15-20 kn/kg 20 kn/mjerica 20 kn/kg 40 kn/kg

Presadnice:

0.7-7 kn

Presadnice

0.5 kn na dalje

Buket kala:

20 kn

Buket kala

20 kn

NAPOMENA

cijena pala

cijena rasla

cijena ista

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati;

Suodgovornost bazena i kupača = zdravo kupanje Plivanje se je u povijesti čovječanstva pojavilo prilično rano, a u 20. stoljeću postaje sve popularnije. Počeli su se graditi unutarnji i vanjski bazeni zbog čega plivanje nije samo ljetna aktivnost. Uz atletiku, plivanje je jedan od osnovnih sportova jer se uz njega razvijaju vaterpolo, moderni petoboj, triatlon te sinkronizirano plivanje. Smatra se jednim od najtemeljitijih oblika vježbanja, osnažuje mišiće tijela, podiže vitalnost te jača kardiovaskularni sustav. Međutim i u ovoj priči mikroorganizmi imaju svoju ulogu i mjesto. Ljudsko je tijelo veliko stanište mnoštva bakterija te je zanimljiv podatak da je naše tijelo građeno od 75x1012 humanih stanica, a na i u tijelu zdravog čovjeka nalazimo 75x1013 raznih bakterija. Na sreću s većinom tih mikroskopski malih bića živimo u prijateljstvu i simbiozi. Međutim neke bakterije (npr patogena E.coli, patogene stafilokokus i strep-

tokokus vrste, Pseudomonas vrste) te gljivice (npr. Candida, Trichophyton vrste, Epidermophyton vrste, Microsporum vrste) i paraziti koji također nisu vidljivi prostim okom (npr. Cryptosporidium/Giardia) mogu biti patogene za čovjeka i uzrokovati bolest. Analiza mikrobiološke kakvoće bazenske vode temelji se na određivanju indikator bakterija (E.coli, ukupnih koliforma, fekalnih koliforma, Pseudomonas vrsta). S gledišta apsolutne sigurnosti količina klora u bazenskoj vodi od 0,5 ppm – a i uredni nalazi indikator bakterija nisu 100% sigurnost za odsutnost svih mogućih potencijalno patogenih bakterija i virusa u vodi kojih može biti i preko 100 različitih vrsta. Za održavanje kupališta i provođenje higijenskih mjera

odgovorni su vlasnici bazena. U tom smislu provodi se pranje bazena, dezinfekcija vode, filtriranje i izmjena vode, tehničko održavanje - popravci te godišnji remont. No da li ste se zapitali možete li vi kao kupač pridonijeti mikrobiološkoj kakvoći bazenske vode? Pridržavamo li se kućnog reda na bazenskim kupalištima i na taj način također osiguravamo zdravo kupanje sebi i ostalim kupačima? Podsjetimo se zajedno što je naša obveza na bazenskim kupalištima. 1. Obavezno tuširanje prije ulaska u bazen i prolazak kroz predbazen (dezbarijeru) za pranje nogu – smanjiti će se količina epiderme koja se skida s naše kože i kapljični ekskreti (nos, anus, mokraćni otvor). 2. Nošenje kape – za vrijeme boravka u bazenu svakom

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Piše: mr.sc. Bojana Božović, dr.vet.med.

ČAKOVEC

kupaću otpadne nekoliko desetaka vlasi čime se povećava količina organske tvari u bazenskoj vodi. 3. Izbjegavati posjet bazenu ako imate vidljive promjene na koži, crvenilo, akne – prišteve, ogrebotine i posjekotine. 4. Suzdržavanje od bilo kakvih fizioloških potreba vezanih uz nuždu u bazenskoj vodi. Naravno da voda za kupanje nije sterilna. U njoj uvijek perzistira mala količina bakterija koja se djelomično uklanja filtracijom, a klor koji se nalazi u vodi onemogućava njihovo umnažanje. Upravo zato vodite brigu i o svojoj samozaštiti tako da se dobro istuširate nakon kupanja u bazenskoj vodi. Ako osjećate pad vlastitog imuniteta (herpes, mononukleoza) ili ste na terapiji kortikosteroidima i citostaticima odgodite posjetu bazenu do popravljanja općeg stanja. Boravak na bazenu iskoristite kao doprinos vlastitom zdravlju, ali ne zaboravite da smo i mi kupači suodgovorni za zdravo kupanje svih nas.

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ljeto je tu da nas veseli.

BERNARDIN VRT

21. lipnja 2019.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Nove metode koje smo razvili za vinovu lozu (II)

Festuca cinerea

Ukrasne trave (I) Kakav je ovo dan! Dan između dva praznika, baš je zaslužio da se zove DAN. Nekako je sve ljepše kad su praznici. Nije da mi je teško raditi. Za međimurce je rad način života. Ali kad mi dođe praznik, ne mogu se ne veseliti. Hvala kalendaru na prazniku iza nas i onom ispred nas! Nemojte mi sad reći da Vi ne volite praznike jer vam je onda dosadno. Radimo sve više i sve efikasnije da bismo imali više slobodnog vremena, i onda nam je dosadno! Za Vaše slobodno vrijeme u vrtu je mnogo prostora. Možete naučiti imena svih trava koje ste tamo uzgojili a možete i samo uživati u njihovom šaputanju. Naravno, ako niste zaboravili uživati. Nisu samo travke na travnjaku ukrasne trave. Postoje i neke nove i sasvim drugačije travne krasotice ukrasne ili ornamentalne trave. U svakodnevnom govoru skloni smo travama nazvati sve što se ne uklapa u sliku savršenog vrta, a nije travnjak koji godinama kosimo i njegujemo. Tako smo i za korov u našem vrtu skloni reći „raste neka trava”, a kad se ta ista „trava” pojavi u travnjaku onda je to korov, a ne više trava. U jedno smo svi sigurni: kad se nešto nađe u našem vrtu zato što smo mi to željeli onda je to ukrasno bilje, ali kad je nepoželjno onda je korov. Upravo zato što među travama ima pravih krasotica s obzirom na izgled i boju lišća, formu busena ili izgled cvata, sve se češće u vrtovima sade ukrasne trave. Na tržištu je prisutno sve više vrsta i sorti ove zanimljive skupine bilja pa je pravo veselje, ali i umijeće, odabrati upravo one koje nam trebaju i koje će dati pravi efekt. Zato ih i zovemo ukrasne trave jer one to u osnovi i jesu.

U jednom miješanom nasadu između cvjetova i boja raznih drugih drvenastih i zeljastih vrsta pravi su izbor. Izgledaju kao trave, cvjetaju i spadaju u porodicu trava. Listovi su im fine teksture i nerijetko imaju zlatne ili bijelo-srebrne šare. Njihovom upotrebom možemo formirati elegantnu i vrlo rafiniranu kompoziciju. Egzotične i neobične, ukrasne trave nisu pre zahtjevne za uzgoj, dapače, često ih možemo koristiti u dijelu vrta gdje nam ostale vrste ne uspijevaju ili pak ako nismo sigurni u neki drugi izbor bilja. S njima teško možemo pogriješiti. Relativno su nove na našem tržištu pa odišu egzotikom i neobičnošću te će sigurno privlačiti poglede i komentare naših prijatelja i poznanika. Ako imate mali komadić vrta koji vapi za promjenom, zanimljiv kamen, suhi trupac koje je more izbacilo, skupina raznobojnih trava tomu može dati sasvim novu sliku. Ako u travnjaku imate prazne površine koje nikako da se zatrave, posadite skupinu npr. Festuca cinerea. Bit će to lijep kontrast plavičaste trave nalik na ježa i okolnog zelenog travnjaka. Samo pazite da se pri košnji ne zanesete i pokosite je kao ostatak travnjaka. Dat će lijep kontrast uz crvenu ili žutu boju cvijeta vaših ljetnica, npr. begonija ili maćuhica, a za zimskih mjeseci koji nam predstoje travke će djelovati čarobno pod kristalima mraza. Neke su od njih dobre za sadnju uz vodene površine, ali o tome ćemo drugom prilikom. Dotad promatrajte trave drugačijim očima jer nije svaka trava “trava” i nije svaka trava korov. Da maksimalno uživate u ljetu, žele Vam u IVI!

Čaj od cvijetova maslačka: U trgovinama ga nema i ne može se kupiti. Cvijetove maslačka ćemo nabrati sami i to u dane cvijeta kada je sredina maslačka još zatvorena i kada cvijetovi nisu više rosni. Čaj od cvijetova maslačka jača jetru i harmonizira procese koji su u toku između jetre i kože te pokazuje smetnje u alergijama na koži. Baš takav čaj ćemo poprskati po vinogradu rano ujutro u dane cvijeta i to na lišće vinove loze. Time ćemo jačati proces kremena u listovima što sprečava da u lišće prodiru gljivice, to jest biljni paraziti. Prvenstveno je to potrebno u kokrim godinama i u vrijeme dok su dani punog Mjeseca i perigeja blizu. Čaj od valerijane: Za čovjeka je poznata prvenstveno uporaba ekstrakta iz korijena prave valerijane za smirenje i bolji san. Za pčele upotrebljavamo čaj od suhih valerijanih cvijetova. Za jačanje biljke možemo upotrijebiti preparat od valerijane, sok od cvjetova ili

VRTLARICA

suho cvijeće valerijane. Valerijanu poprskamo rano navečer po vinovoj lozi, voćkama i bobičastom voću u vrijeme Ivanja (24. lipnja) čaj potiče oblikovanje cvjetnih nastavaka u idućoj godini. Na biljke ćemo ga poprskati i nakon noći koje su donijele mraz i nekoliko sati kasnije ćemo obilno zalijevati. Kako pripremamo čajeve: Naravno da uvijek možemo upotrijebiti i svježe cvjetove: ako su cvjetovi osušeni uzet ćemo 1 dkg suhog cvijeća za 100 litara čaja. Ova količina je dovoljna za 2 hektara površine. Suhe ćemo cvjetove popraviti s 5 litara vode te pokriti dok čaj ocijedimo dodati ćemo ostalih 95 litara vode, sve skupa miješamo nekoliko minuta a nakon toga s njim poprskamo. Francuski vinogradari rade po ovim uputama i uspjesi su odlični, što sam vidjela u njihovim vinogradima na području Elzasa prilikom edukacije i posjeta sa slovenskim društvom Ajda.

21. lipnja - Dan korijena

Okopavamo korjenaste biljke, ogrnemo krumpir, sijemo rotkvicu 22. lipnja - Dan cvijeta

22., 23. i 24. lipnja do 11 sati su odlični dani za košnju 23. lipnja - Dan cvijeta

Radimo s pčelama jačat će ih odličan dan za uzgoj matica 24. lipnja - Dan cvijeta do 11 sati, od 12 sati povoljno vrijeme za rad s biljkama lista.

Okopavamo i zalijevamo biljke lista 25. lipnja - Dan lista

Sijemo i njegujemo biljke lista. Ova godina vrlo je pogodna za biljke lista 26. lipnja - Dan nepovoljan za rad s biljkama zbog silaznog čvora planete Markura 27. lipnja - nepovoljno vrijeme za rad s biljkama do 13 sati a zatim možemo raditi s biljkama ploda

Za rajčicu i krastavce vrijedi da je prskanje preparatom 501 tako dragocjeno da ga prskamo jedanput na mjesec u dane ploda, tako da svaki plod koji je na biljci barem jedanput dobije blagotvoran učinak tog preparata bez obzira cvate li biljka ili ne.

U VRTU OBITELJI Jurina iz Donje Dubrave

Mrkva i luk, najbolja kombinacija dobrih susjeda na gredici Svaki vrtlar itekako dobro zna kako za uspješan rast i razvoj povrća, između ostalog, treba poštivati plodored te pravilo dobrih i loših susjeda. A jedni od najpoznatijih dobrih susjeda, svakako su mrkva i luk čijom se sjetvom i sadnjom na istoj gredici ili pak u najbližem susjedstvu, dobiva dvostruki efekt. Naime, međusobno se štite od napada lukove, odnosno mr-

kvine muhe. Poštujući ta pravila i mrkva Nevenke Jurine u Donjoj Dubravi, zasijana je u neposrednoj blizini luka. S obzirom na to da se njeno kućanstvo svelo svega na dva člana, kaže, nema veliki vrt no ono što ima, maksimalno je održavano i njegovano. Drugim riječima, tijekom ovih vrućina, vrt se redovito zalijevao, plijevio i okopavao. (vv)

Zaštita povrća od bolesti i štetnika, kaže Nevenka Jurlina, moguća je i poštivanjem pravila o dobrim susjedima

21. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 25

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 JAVILI STE NAM

MDS protiv mađarskog posezanja za hrvatskim teritorijem

Pola stoljeća završetka OŠ Sveti Martin na Muri proslavilo je 26 njezinih bivših učenika

OSNOVNA ŠKOLA SVETI MARTIN

Proslavili 50 godina osnovne škole Nakon pola stoljeća nas 26, okupilo se ispred Osnovne škole u Svetom Martinu na Muri, gdje nas je dočekala i toplim riječima pozdravila ravnateljica Petra Novinščak. Zatim smo sjeli u školske klupe i održali sat razrednika. Sa svojim razrednicima smo se prisjećali davnih školskih dana, dodali ponešto iz sadašnjosti, o unucima, pa čak i praunucima.... U 17 sati smo se misom zahvalnicom zahvalili našim uči-

teljima, kolegicama i kolegama koji su nas zauvijek napustili. Svečanosti mise je doprinio župnik, koji je pročitao sva imena, te crkveni zbor u kojem pjevaju i naše "učenice". Poslije mise obišli smo grobove preminulih i u sjećanje na njih zapalili svijeće. Svoje druženje i oživljavanje uspomena nastavili smo na večeri u kleti Potrti kotač.+ Zadovoljni i sretni, dogovorili smo susret za 5 godina odnosno 55. godišnjicu.

Zahvaljujemo se ravnateljici Osnovna škole Sveti Martin na Muri, prof. Petri Novinščak na predstavljenoj "Kronologiji razvoja školstva u Svetom Martinu na Muri od 1640 - 2006". Sa zadovoljstvom i zanimanjem smo ponijeli sa sobom" Kronologiju" za "domaću zadaću". Shvatili smo da smo i mi s našim učiteljima stvarali povijest naše škole. Zahvaljujemo se našim razrednicima Nikoli Jambro-

viću i Antunu Vondri, koji nas s ljubavlju prate na našim susretima već 50 godina, župniku župe Sveti Martin na Muri, Ivanu Hercegu, koji je održao svečanu misu zahvalnicu za naše pokojne i crkvenom zboru na lijepo otpjevanim pjesmama na svetoj misi. Svi oni su doprinijeli da naša generacija svečano obilježi zlatni jubilej završetka osnovne škole, opisala je susret i proslavu za naše Novine Dragica Peras.

Okupila se generacija koja je osnovnoškolske klupe u Maloj Subotici napustila 1984. godine i ove godina slavi 50 godina života

OSNOVNA ŠKOLA MALA SUBOTICA

Okupila se generacija godišta 1969. Generacija koja je 1976./77. godine upisala prvi razred osnovne škole Mala Subotica, minulog

je vikenda obilježila 35. obljetnicu završetka svog osnovnoškolskog obrazovanja. Njih 30-tak, dobro

raspoloženih, sastalo se u Kavani Kocka gdje su se uz glazbu i ples prisjećali dana rane mladosti. Svečanost je

bila tim veća, što ove godine, generacija obilježava i Abrahamovo, odnosno pedesetu godinu života. (vv, zv)

Međimurski demokratski savez reagirao je provokaciju koja je stigla iz Mađarske. U priopćenju koje su poslali stoji: - Prije nekoliko dana je na twiteru Ureda za međunarodnu komunikaciju mađarske vlade objavljen povijesni zemljovid Mađarske koji uključuje i neke dijelove Hrvatske; Međimurje, južnu Baranju i Kvarner. To su dijelovi Hrvatske koji su u određenim povijesnim razdobljima bili pod upravom mađarskih vlasti. To se posebno odnosi na Međimurje, koje još pamti teške posljedice mađarske tiranije krajem I. svjetskog rata i tokom II. svjetskog rata. I tokom tih povijesnih razdoblja Međimurci nisu štedjeli

napore i žrtve kako bi našli svoje mjesto u hrvatskoj domovini. Zbog toga smo mi u Međimurju posebno osjetljivi i na samo podsjećanje na ove događaje, a kamoli i na mogućnost da se oni ponove, a s obzirom da je povijesna karta Mađarske objavljena na službenim stranicama mađarske vlade, to sve poprima ozbiljnije dimenzije. Zbog toga pozivamo Vladu Republike Hrvatske da osudi objavu ovog povijesnog zemljovida, koji implicira teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj i zatraži od Vlade Republike Mađarske objašnjenje ovog poteza i uklanjanje istog sa svojih službenih stranica. Predsjednik MDS-a Željko Pavlic

Radnici MEISO Goričan prosvjedovali u Saboru RH Radnici tvrtke MEISO d. d. iz Goričana i njihovi predstavnici Đurđa Hegedušić predsjednica radničkog vijeća, Terezija Zadravec potpredsjednica radničkog vijeća i sindikalni povjernik Franjo Kiš uz podršku stranke Slobodne Hrvatske i udruge Ovršni ustanak pohodili su Sabor RH gdje su razgovarali i svoj problem iznijeli saborskim zastupnicima Marinu Škilboli, Bernardici Topolko i Tomislavu Žagaru, stoji u priopćenju koje smo primili. Iznijeli su svoju agoniju koja traje od 2016. godine a vrhunac je bio 31. 05. 2019 kada je direktorici Snježani Dominić istekao mandat, a vlasnik CERP tj. država joj isti ne želi produžiti iako je firmu vodila bez državne potpore 10 godina. Bivša HDZ-ova uprava napravila je dug koji sada sa kamatama iznosi oko 19 miiljuna kuna. Direktorica Dominić uspješno je vodila firmu koju je preuzela u dugovima i osovila je na noge. Sada kada su pronašli strateškog partnera koji u svom pismu namjere izražava da želi firmu preuzeti sa svim radnicima i direktoricom Dominić na čelu, država joj ne produžava mandat već ministar Darko

Horvat pronalazi svoje riješenje da se opet postavi HDZ-ova uprava i makne direktoricu a radnici ostanu. Radnici su uz svoju direktoricu i žele da ih ona nastavi voditi jer ne vjeruju politici nego struci. Ne žele da tvornica Meiso postane Uljanik, MTČ, GK Međimurje koje je politika HDZ-a uništila. Željko Glasnović u Saboru je postavio pitanje šta je sa firmom Meiso iz Goričana, na što mu je saborska zastupnica Sunčana Glavak odgovorila da je u CERP-u izabran novi direktor i da će od utorka (19. lipnja op.a.) preuzeti upravljanje tvrtkom, te da će država dati potporu od 2 milijuna za dokapitalizaciju. A do sada se nisu ni pitali kako firma posluje bez pomoći države. Radnici Meiso zajedno sa strankom Slobodna Hrvatska i udrugom Ovršni ustanak spremni su za daljnju borbu kako bi spriječili rasprodaju i uništavanje svoje tvornice. Nema predaje jer s nama nema kompromisa, poručili su zajednički udruga Ovršni ustanaka i stranka Slobodna Hrvatska.

OPASKA

Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Mozaik

21. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

VOLIM JER… 7 (Stariepassage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 2019.

Beb

BluKids vas daruje FOTKAJMO

NAJMLAĐE

bolnici ili Pofotkajte se u tografije fo e it lj a š o p m na na e-mail ovine.hr zlatko.vrzan@mn ili .hr urednik@mnovine

Karlo (26) i Maša (28) Panić iz Nedelišća dobili su kćerkicu Gitu rođenu 15. lipnja

Naša vjerna čitateljica Mirjana Horvat i uvijek ljubazna prodavačica Natalija Novak

TRGOVINA Metss 222 Dunjkovec

Mirjana nas prati redovito i to od zadnje stranice

U Metssovoj prodavaonici br. 222 u Dunjkovcu zatekli smo stalnu mušteriju, ali i našu vjernu čitateljicu Mirjanu Horvat iz Dunjkovca. Uvijek nasmijana Mirjana obradovala se platnenoj vrećici za kupnju s logom “Međimurskih novina” te se odmah pohvalila kako je naša vjerna čitateljica. Pročita svaki naš broj, ali od kraja, naše

zadnje stranice, pa sve do početnih. Posebice pažljivo prati oglase, kuharicu i vrtlaricu. U trgovinu smo zatekli prodavačicu Nataliju Novak iz Varaždina, koja iako Varaždinka također je naša vjerna čitateljica. - Volim pročitati što se događa u Međimurju, uvijek ima puno zanimljivih stvari, kazala je. (sz)

DJEČJI VRTIĆ Cvrčak Čakovec

Buduće odgajateljice razveselile vrtićarce

U Dječjem vrtiću Cvrčak održana je vježbaonica metodike glazbene kulture studenata Učiteljskog fakulteta u Čakovcu. U suradnji sa fakultetom tako je u sklopu završnog druženje polaznika, djece i mentora metodike, gdje su studenti kroz glumačko-glazbeno umijeće pokazali što su cijelu pedagošku godinu radili s djecom. Iz vrtića zahvaljuju prof. Branku Magdaleniću i studentima na dobroj i kvalitetnoj suradnji. Djetinjstvo je nepresušno vrelo mašte, igre, pjesme i plesa, a rezultat svega bila je predstava „Snjeguljica i sedam patuljaka“ u kojoj smo svi uživali. (rr)

Predstava “Snjeguljica i sedam patuljaka” razgalila je vrtićarce

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas •

kupona skupi i Džoker kupon aktualnog 51. kola naočale poku pi Ime i prezime: NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i Optike Briljant

Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 24.6. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

51. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi”, ušlo je u svoju završnicu. I u lipnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri

kupona koja objavljujemo u ovom i u naredna dva broja. Džoker-kuponom, koji izlazi u ovom broju mijenjate jedan od propuštenih kupona. Skupljene kupone možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj

Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, sve do srijede 26. lipnja do 10 sati na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 51. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 28. lipnja. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: vadlja.dora@gmail.com), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

VIKTORIA BREZARIĆ trinaestogodišnja nadarena pjevačica iz Praporčana STRASTI ZORANA ŠIMUNOVIĆA Slikarstvo i motociklizam

Putopisni prvijenac Siniše Goluba najbolji na šibenskom festivalu putnika Nagradu Dijana Klarić za 2019. godinu u kategoriji najboljih putopisa osvojio je Siniša Golub za putopisno djelo Nagovor na odvažnost. Što donosi putopis, zašto je Amerika jeftinija od Hrvatske i zašto se od putopisanja ne može kod nas živjeti saznajte u nastavku Medije (rr, foto: Zlatko Vrzan)

media

vikend vodič

petak, 21.lipnja ČAKOVEC Podroom 21:00 Tance Special DJuraS

SV. MARTIN NA MURI 11. Trash&Burn

subota, 22. lipnja ČAKOVEC Industrial bar Metalac 21:00 KULA - rock night Caffe bar Paladin 21:00 TS Špancir Klub Podroom Josh Somen x SVN

OPOROVEC Sportski park 21:00 Thompson

MURSKO SREDIŠĆE Šetnica uz Muru Ljeto uz Muru 21:00 Večer elektroničke glazbe

SV. MARTIN NA MURI

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

21. lipnja 2019.

FORESTLAND BREZJE, 19. - 21. srpnja

Ferreck Dawn: Cool je vidjeti DJ-a u centru Amsterdam Arene! Vrsni house stručnjak Ferreck Dawn iz Amsterdama dolazi na Forestland, najjači međimurski festival, koji se u bajkovitoj šumskoj idili Brezja u svojem sedmom izdanju održava od 19. do 21. srpnja. Ususret gostovanju u Hrvatskoj, u našem Međimurju donosimo razgovor s njime u kojem otkriva koji mu je najdraži klub, koje pjesme opisuju njegov život te zbog kojeg DJ-a jedva čeka Forestland. • Kakvi su tvoji počeci u DJ-ingu? Koje su bile prve trake i umjetnici radi kojih si pomislio da bi se mogao baviti ovime što radiš danas? — Zavolio sam glazbu kad sam počeo ići na partije u dobi od 15 ili 16 godina. Vidjeti DJ-a u centru Amsterdam Arene tijekom

Sensation Whitea u 2001. godini mi je bio nevjerojatan prizor koji me potaknuo da i sam postanem DJ. Taj me je event očarao. Tada sam bio zainteresiran za trance, hardstyle i hard techno, što je prilično drugačije od onoga što me okupira danas. Mauro Picotto, koji također svira na Forestlandu, je tada bio među mojim najvećim favoritima.

Treba naučiti čitati gomilu

• Što je tvoj savjet onima koji tek počinju svirati u ovom digitalnom hiperpovezanom vremenu globalne glazbe? — Izučite svoj zanat. Svatko može smiksati dvije trake, ali ga to ne čini dobrim DJ-em. Treba naučiti čitati gomilu, prepoznati

što pali, a što ne. I, najvažnije od svega, treba raditi vlastitu produkciju. To je najbolji način da vas primijete. • Kako pristupaš stvaranju glazbe i kako izgleda tvoj kreativni proces? — Obično počnem s toplineom ili sampleom oko kojih onda gradim traku. Nemam set pravila, vise sam “go with the flow” tip. Ponekad se to sve dogodi vrlo brzo, a nekad mi trebaju tjedni da završim traku. S druge strane, prilično sam uredan i želim da sve bude savršeno pa me to košta vremena. • Svirao si u nekima od najrenomiranijih klubova i festivala diljem svijeta. Imaš li najdraži? Preferiraš li veća okupljanja ili intimnije atmosphere manjih klubova?

— Najdraži mi je klub londonski Egg, obožavam vibru tamo. Preferiram manje klubove. Za house glazbu je bitno da se možeš povezati s publikom.

Veselim se Forestlandu

* Ugostit ćemo te na Forestlandu. Imaš li poruku za svoje fanove s Balkana? Što pripremaš plesačima i gdje te možemo uhvatiti ostatak ljeta? Presretan sam što se vraćam u Hrvatsku. Bezbroj puta sam puštao glazbu kod vas i mislim da je to jedna od najljepših zemalja svijeta. Obala je nevjerojatna. Zaista se veselim sve vas vidjeti na Forestlandu. Ostatak ljeta sam u Kanadi, Južnoafričkoj Republici, Španjolskoj, Velikoj Brita-

- Treba raditi vlastitu produkciju. To je najbolji način da vas primijete, poručuje Ferreck Dawn

niji, Belgiji, Nizozemskoj i Bugarskoj. • Wild card pitanje: da možeš složiti soundtrack svojeg života, koje bi pjesme izabrao da predstavljaju poglavlja? — Ovo je zaista teško. Ali neki od favorita su mi: Ludovico Einaudi – Una mattida, Energy 52 – cafe del mar, Booka Shade – Night falls, Michael Jackson – Thriller te Ed Sheeran – I see fire (Kygo remix).

LJETO U GRADU ZRINSKIH, 28. lipnja – 13. srpnja

Urbani programi za još jedno vruće čakovečko ljeto

11. Trash&Burn

nedjelja, 23. lipnja PODTUREN Društveni dom 26. Smotra puhačkih orkestara i limenih glazbi

ŠTRIGOVA Hol OŠ Štrigova 15:00 Promocija pjesničke zbirke Stjepana Makovca-Pište

Čakovčane i njegovi goste očekuje 6 koncerata, 4 kazališne predstave, 2 filmske večeri i prvi put Open air kviz. Uz Putokaze koncerte će održati LET 3, Cinkuši, Psihomodo pop, Zoran Predin, Jurica Pađen&Aerodrom U vijećnici Grada Čakovca najavljen je program ovogodišnjeg festivala Ljeto u gradu Zrinskih. Ljetni urbani festival koji u sličnom obliku datira iz sredine 80-ih godina prošlog stoljeća, ove će se godine održati od 28. lipnja do 13. srpnja. Što nas sve očekuje u dva tjedna događanja, najavili su pročelnik Upravnog odjela za društvene, međunarodne poslove i odnose s javnošću Grada Čakovca Da-

DANI LIPE u Gornjem Mihaljevcu

vid Vugrinec te Robert Lisjak iz Studija Dvije lije. Upravo je Studiju Dvije lije, već 16. godinu zaredom povjerena organizacija festivala, a kako je naglasio Lisjak i ovogodišnji je program na tragu uobičajenog koncepta koji obuhvaća uspješne glazbenike, kazališne i filmske umjetnike. Publika će tako uživati u 6 koncerata, 4 kazališne predstave i dvije filmske večeri, a novost je i Open air kviz pod

nazivom „Čakovec – Grad znanja“, uz autora i voditelja Roberta Srneca. Od glazbenika tu su imena poput Putokaza, LET 3, Cinkuša, Psihomodo Pop, Zorana Predina i Jurice Pađena, a uz Kazalište Virovitica, Satiričko kazalište Kerempuh i Kazalište Knap, u kazališnom djelu će nastupiti i domaći Kontrast teatar. Kraj već tradicionalne završne projekcije Internacionalne filmske radionice, u

Gabrijela Košak, Marijan Belčić, Robert Kos i Dejan Buvač. U pjevačkom dijelu nastupaju Evelin Novak i Bernhard Hansky, PZ KUU Lipa i Josip Sanjković-Mitrica. Međimurska reč je Grahovčeva treća zbirka pjesama na kajkavsko-međimurskom govoru mjesta iz koje potječe, iz Mačkovca. (sh)

organizaciji čakovečke Škole animiranog filma, održat će se i večer Novog hrvatskog nezavisnog filma. Iz proračuna Grada Čakovca, za ovogodišnji je festival izdvojeno 350 tisuća

kuna. Osim u atriju i jezeru Starog grada, programi će se odvijati i kod fontane u gradskom Perivoju Zrinskih te u Centru za kulturu. U slučaju lošeg vremena osigurani su zamjenski prostori.

PRELOG, ČUKOVEC I OPOROVEC

Uz Dan antifašističke borbe i Dan državnosti

Na otvorenju nastupaju Evelin Novak i Bernhard Hansky Manifestacija Dani lipe svečano će biti otvorena u petak, 28. lipnja, u Društvenom domu u Gornjem Mihaljevcu. Na otvorenje Dana lipe bit će predstavljena zbirka Ivana Grahovca pod nazivom Međimurska reč. Voditelj programa bit će Dejan Buvač, a pjesme će recitirati: Jasenka Novak,

David Vugrinec i Robert Lisjak poručuju kako su svi programi besplatni

Operna zvijezda Evelin Novak nastupit će pred domaćom publikom

22. lipnja u Republici Hrvatskoj obilježava se Dan antifašističke borbe. Praznik, Dan antifašističke borbe, Grad Prelog obilježit će polaganjem vijenca na Spomenik palim borcima, rad Luja Bezeredija, u parku Trg Slobode u Prelogu, u subotu 22. lipnja u 9 sati. Dan državnosti u Republici Hrvatskoj obilježava se 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski Sabor donio odluku o samostalnosti i suverenosti Republike

Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom. Dan državnosti, Grad Prelog obilježit će Misom za domovinu u utorak, 25. lipnja 2019. u 7 sati u Župnoj crkvi u Prelogu, te polaganjem vijenaca na Spomenik Domovinskom ratu, Trg bana Josipa Jelačića u Prelogu na spomen ploči Sokač Ivanu u Oporovcu kod Doma kulture, te na spomenik Krešimiru Madiću u Čukovcu.

21. lipnja 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

mjesečni vodič

petak, 28. lipnja ČAKOVEC

Atrij Starog grada 21:00 Otvaranje Ljeta u gradu Zrinskih koncert Putokazi

MURSKO SREDIŠĆE Šetnica uz Muru Ljeto uz Muru 21:00 Vigor predgrupa TS Žice

GORNJI MIHALJEVEC U Zmajevom vrtu u Železnoj Gori održana je konferencija za medije na kojoj su govorili Jurica Cesar, Josip Mikec, Blaženka Heric, Stanislav Rebernik i Kristijan Valkaj

ŠTRIGOVSKE NOĆI bogate kulturnim i zabavnim programom

Evelin Novak, Vatra, Jasmin Stavros i klapa Kampanel glavne zvijezde! Glavna događanja održat će se na Mađerkinom bregu u Robadju, u Zmajevom vrtu u Železnoj Gori te iza Državnog arhiva u Štrigovi Štrigovske noći 2019. održat će se 32. godinu zaredom s dosad najbogatijim programom. Tijekom godina program je postajao raznovrsniji i kvalitetniji što je rezultiralo s povećanjem posjećenosti samog događanja. Sa sigurnošću se može reći kako svatko može pronaći nešto za sebe jer su programom obuhvaćena kulturna, sportska, tradicijska i glazbena događanja. Prirodna baština predstavlja se u dijelu događanja koje se odvija na vidikovcu Mađerkin breg te u „Zmajevom vrtu“ u Železnoj Gori, dok se kulturna baština uključuje u gotovo cjelokupno događanje, od umjetnosti do tradicije i etno izričaja. Crkva sv. Jeronima sve se više uključuje u sva događanja u destinaciji, posebice u „Štrigovske noći“ pošto se upravo u crkvi održavaju

koncerti i izložbe kako bi se što veći broj turista upoznao s značajem sv. Jeronima za ovo područje.

Doček ljeta i koncert u Zmajevom vrtu

U četvrtak, 21. lipnja, organizira se doček prvog dana ljeta, to jest ljetnog solsticija, na Mađerkinom bregu. -Dočekajte s nama ljeto na Mađerkinom bregu. Okupljanje počinje u 4:30 u centru Štrigove kod crkve sv. Marije Magdalene. Nakon toga kreće se prema Mađerkinom bregu gdje ćemo svi zajedno dočekati prvi dan ljeta- kazao je Josip Mikec iz Turističke zajednice Općine Štrigova. Nakon toga u nedjelju, 23. lipnja, Stjepan Makovec Pišta promovira svoju petu pjesničku zbirku pod imenom Jesenska brazda u holu OŠ Štrigova s početkom u 15:00.

U Zmajevom vrtu u Železnoj Gori u nedjelju, 30. lipnja, obitelj Valkaj ugostit će međimursku opernu divu, sopranisticu Evelin Novak i baritona Bernharda Hanskyja uz pratnju Zagrebačkih solista u sklopu 9. umjetničke kolonije Štrigova. Gost koncerta bit će Dora Dučakijević, a umjetnički voditelj Sreten Krstić. Ulaz je besplatan, a organizatori poručuju da sa sobom ponesete jastuk za sjedenje na travi. U slučaju lošeg vremena koncert će se održati u dvorani OŠ Štrigova. - Čast mi je predstaviti nastup Evelin Novak u našem vrtu. Organizacija koncerta trajala je dvije dobre godine jer je naprosto rasprodana pet godina unaprijed. Parking će biti moguć na tri mjesta, na parkiralištu u Železnoj Gori, na našem novo uređenom parkingu kod skretanja za Sveti Urban te kod vinarije

Belović, naglasio je Kristijan Valkaj.

Koncerti u crkvi sv. Jeronimu i likovne izložbe

U crkvi sv. Jeronima, 5. srpnja, održava se koncert Dua MM s početkom u 19 sati. Nastupit će Eva Mach na violini i Marko Mihajlović na udaraljkama. U subotu, 6. srpnja, moći ćete razgledati izložbu radova Željka Mucko sakralni motivi, dok u 19:00 počinje koncert ansambla Barocco. U nedjelju, u 18:00 održat će se izložba radova Željko Mucko radovi na papiru u Državnom arhivu u Štrigovi s početkom u 18:00. U crkvi sv. Jeronima u 19:00 održat će se koncert na kojem će na orguljama nastupati Ante Knešaurek i Pavao Mašić. Svečanost zatvaranja kolinije održat će se na terasi kavane Kult u Štrigovi s početkom u 20:30 uz koncert Hot

kluba Zagreb. Svečana sjednica Općine Štrigova održat će se u tvornici „NDK“ (bivša „Tiara“) u petak, 19. srpnja 2019. godine, u 18:00. Na Mađerkinom bregu u 16:00 zakazan je susret avio modelara, a od 18:00 štrigovski roštilj. U 21:00 slijedi paljenje svjetala na vidikovcu, a u 22:00 koncert grupe „Vatra“. U slučaju lošeg vremena, program će se održati na igralištu iza Državnog arhiva za Međimurje u Štrigovi. U subotu, 20. srpnja, u 19:00 sati na na igralištu iza Državnog arhiva za Međimurje u Štrigovi bit će održan koncert Jasmina Stavrosa. Nedelja, 21. srpnja, je rezervirana za popodne tradicije i zanata. Na igralištu iza Državnog arhiva za Međimurje od 15:00 održava se Štrigovski grunt,a od 16:00 Seoske igre. U 21:00 zakazan je koncert klape „Kampanel“. U ponedjeljak 22. srpnja, održava se Magdalensko proštenje sa svečanom misom u 11:00. (sh)

OVOG VIKENDA TRASH&BURN - 11. MEĐUNARODNI MITING AMERIČKIH AUTOMOBILA, Sveti Martin na Muri, 20. - 23. lipnja

Američki automobili, pin-up djevojke i rockabilly glazba Tradicionalno u Međimurje početkom ljeta stiže atrakcija svima poznata pod nazivom TRASH&BURN. Posjetitelje kojih je iz godinu u godinu sve više ponovo očekuju atraktivni američki automobili, motori iz gotovo cijele Europe, pin-up djevojke, burleska nastupi, burn-out, brojni kustom art umjetnici, retro štandovi, nastupi rockabilly, rock and roll bendova iz Irske, Italije,

Madžarske i Sjedinjenih američkih država. Ove godine Trash&Burn počelo je ovog četvrtka uz pre-opening party u Termama Sv. Martin u pubu Potkova. Službeni početak mitinga je ovog petka 21. lipnja, a programi se nastavljaju i u subotu, 22. lipnja na izletištu Goričanec u Svetom Martinu na Muri. Upad je 30 kuna, uz besplatno kampiranje za sudionike. (rr)

Društveni dom Otvorenje Dana lipe i promocija knjige Ivana Grahovca

subota, 29. lipnja ČAKOVEC LJETO U GRADU ZRINSKIH 19:00 Završna projekcija filmova ŠAF-a produkcije 2018./2019. i filmova 26. Internacionalne filmske radionice (CZK Čakovec) 21:00 LET 3 (Jezero Starog grada)

MURSKO SREDIŠĆE

Šetnica uz Muru Ljeto uz Muru 21:00 Jole predgrupa Fortuna bend

nedjelja, 30. lipnja Ljeto u gradu Zrinskih Atrij Starog grada 21:00 kazališna predstava Seksi rublje

MURSKO SREDIŠĆE Šetnica uz Muru Ljeto uz Muru 20:00 klapa Mirakul

ŽELEZNA GORA

Zmajev vrt kod obitelji Valkaj 18:30 Koncert Evelin Novak i baritona Bernharda Hanskyja

petak, 5. srpnja MURSKO SREDIŠĆE Šetnica uz Muru Ljeto uz Muru 21:00 Hladno pivo predgrupa Partleki

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

21. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura PUTOPISNI PRVIJENAC SINIŠE GOLUBA proglašen najboljim na Croatian Travel Festivala u Šibeniku

Četiri obiteljska putovanja po SAD-u stopljena u nagrađen putopis Ovogodišnji dobitnici Nagrade Dijana Klarić 2019. jesu Siniša Golub (najbolji putopis), Jurica Galić Juka ( najbolja putopisna fotografija), Tin Borovčak (najbolji putopisni film), Udruga Croatian Long Distance Trail (najbolji projekt i Nikola Horvat (putnik godine) Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

etiri putovanja po SAD-u, tridesetak američkih nacionalnih parkova, susreti s poznatim piscima i nekim od najpoznatijih svjetskih rendžera. Sve dogodovštine opisane su u putopisnom prvijencu Nagovor na odvažnost, tvrdo ukoričenoj knjizi koja je krajem svibnja u Šibeniku nagrađena „Nagradom Dijana Klarić“ za najbolji putopis objavljen u Hrvatskoj u proteklih godinu dana. Autor je Siniša Golub, magistar znanosti upravljanja zaštićenim područjima prirode, sada i nagrađeni spisatelj. • Otkud interes za baš taj drugi kraj svijeta? — Divljina i otvoreni prostor Amerike golicaju moju maštu već od ranog djetinjstva. Uporno ponavljam da je TV serija Grizzly Adams utjecaja na moj formativni razvoj u tolikoj mjeri da te prostore danas trebam kao svojevrsni ljekoviti pripravak, onaj koji se konzumira preventivno, barem jednom godišnje, da do oboljenja duše i zamora tijela ne bi ni došlo. Ovaj dio Europe u kojem živimo naprosto je pregusto naseljen i previše urbaniziran za ono što moj duh traži kao svakodnevno utočište. Nacionalni parkovi granično su područje između ljudskog društva i divljine. Parkovi obiluju atrakcijama i nedvojbenim vrijednostima, a njihova primar• Kako je to s knjigama u Hrvatskoj, može li se od putopisanja dobro živjeti?

— Od putopisanja se u Hrvatskoj ne može živjeti punim plućima, ponajprije zato jer putovanja ipak traže određeno ulaganje vremena

na uloga nije turizam nego očuvanje prepoznatih prirodnih vrijednosti. Na tim mjestima, ovozemaljskim hramovima u otvorenom prostoru, koncipirana je knjiga Nagovor na odvažnost, dovoljno inovativna i putopisno drukčija da ju žiri prepozna i nagradi. Osim teksta, knjiga je bogato ilustrirana pomno odabranim fotografijama i kao cjelina očito ostavlja dobar dojam na čitatelje. Prvi dojam je bitan, no ja sam zadovoljan i načinom na koji su se četiri obiteljska putovanja stopila u jedno putopisno djelo.

Amerika jeftinija od Hrvatske

• Je li Amerika skupa zemlja za putnike? — Jest skupa ako pikiraš na luksuzne hotele i vrhunske restorane u velikim gradovima. Ali, pravi doživljaji nastaju izvan zone komfora, kako se to već poslovično kaže, a u mojem poimanju putovanja to je definitivno izvan velegradova. Odvažnost kompenzira financijske troškove. Što je više odvažnosti to je manja cijena putovanja. Da sažmem, dva tjedna putovanja po SAD-u košta koliko i tri tjedna na nekom jadranskom otoku u ljetnoj sezoni godišnjih odmora. U taj trošak je uključena i avionska karta, mobilnost po Americi, hrana, smještaj u motelima. Parkovi i doživljaji su besplatni, ako ti je um otvoren za nova iskustva, a duša za ljepotu. Tek kad boraviš neko vrijeme u SAD-u, uvidiš koliko je

Hrvatska u svakodnevnom životu skupa domovina. Ipak, dom je dom, vraćamo se odakle smo poniknuli i jedino tako putovanje ima smisla, kad se doma imamo čega sjećati i čemu se veseliti, naime, sljedećem putovanju. • „Nagrada Dijana Klarić“ dodjeljuje se već šestu godinu u pet kategorija. Kakva je bila konkurencija? Ako doživljaje s putovanja uopće možemo staviti u istu rečenicu kao i pojam konkurencije. — Pet kategorija su: najbolji putopis, fotografija, film, projekt i putnik

i ušteđenog novca. Hrvatska je zemlja malih brojki, a prodane naklade knjiga od tisuću primjeraka već su veliki uspjeh. Ipak, ako se časopisima proda pokoji članak ili fotografija, u godinu dana može se uštedjeti za jedno veće putovanje na kojem

se opet dogodi nova priča i fotografija, i tako u krug. I prije nego se okreneš, već si doživio ono o čemu maštaš dobar dio života. Utoliko se od putopisanja mogu ostvariti snovi, ali ne i osnovna materijalna egzistencija u svakodnevici.

Američki nacionalni parkovi obiluju atrakcijama. Njihova primarna uloga nije turizam nego očuvanje prepoznatih prirodnih vrijednosti, ističe Siniša Golub

godine. Primjerice, ove godine se za putopis prijavilo čak 15 uradaka, u finale su ušla tri, a Nagovor je proglašen najboljim. O pobjedniku odlučuju nijanse, jer sve što dođe do finala je uistinu vrijedno na sve većoj hrvatskoj putopisnoj sceni. U kategoriji putopisa, proteklih godina bili su nagrađeni etablirani pisci poput Gordana Nuhanovića ili Krešimira Međerala, popularnog Lovca iz Potjere. Ove godine grah je pao na moju knjigu, dok je prijatelj i poznati dugoprugaški hodač Nikola Horvat gotovo poharao Hrvatski festival putnika

te svojim projektom Croatian Long Distance Trail osvojio čak tri od ukupno pet kategorija. Nema tu konkurencije u klasičnom smislu značenja te riječi, jer kao što kaže spisateljica Maja Klarić, sestra pokojne Dijane po kojoj nagrada nosi ime: Već je samo putovanje nagrada!

Nakon putopisa publicistika • Je li u mislima već neki novi knjiški projekt? Nagrada je potvrdila da tvoje pisanje ima smisla i publici izvan Međimurja. — Svi moji dosadašnji knjiški naslovi, njih 12, bili su tematski usko vezani uz rodno Međimurje, što je značajno smanjilo opseg publike koju zanimaju te teme. Putopis Nagovor je bio prvi značajni iskorak izvan zone zavičaja i – hop! – odmah nagrada. Dakako da je to poticaj za novo pisanje, posebno ako se u obzir uzme činjenica da je moj nakladnik Fotoklub Čako-

vec više od pola naklade prodao izvan Međimurja, dakle publici koja ne poznaje samog autora, već ga doživljava isključivo kroz djelo. U tom smislu, sljedeća knjiga na kojoj već radim je publicistička (non-fiction) i bavi se temom usluga ekosustava. To je znanstvena tema koja već puno desetljeće dominira sektorom zaštite prirode, ali ju u Hrvatskoj nitko nije putem knjige spustio na znanstveno-popularnu razinu. Iako je nezahvalno projicirati planove nekoliko godina unaprijed, posebno ako je pisanje tek hobi koji na stol autora ne stavlja kruh i maslac, preko ljeta počinjem kuhati ideju za knjigu koja bi mogla obilježiti daljnji tijek moje profesionalne karijere, a tiče se jednog od glavnih simbola divljine u Hrvatskoj. No, o tome nekom drugom prilikom, dok nađem nakladnika...

21. lipnja 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena

VIKTORIA BREZARIĆ, trinaestogodišnja nadarena pjevačica iz Praporčana

Od njezinog glasa i izvedbe naježi se koža! - Moja omiljena pjevačica je Maja Šuput. Volim pjevati odlomke iz opere Caravaggio, kazala nam je Viktoria Piše: Sanja Heric Trinaestogodišnja Viktoria Brezarić iz Praporčana voljela bi ostvariti svoj san i postati pjevačica. Učenica je sedmog razreda Osnovne škole Selnica i sve svoje slobodno vrijeme posvećuje svojem omiljenom hobiju, a to je pjevanje. Pjeva cijelom svojom dušom, a to se vidi u njezinim nastupima kada se publika naježi, doslovce, od glave do pete.

Uči solo pjevanje u Varaždinu

- Počela sam pjevati kad sam polazila treći razred. Moj talent prepoznao je profesor Damir Rodiger, koji me vodio na mnoge priredbe, koncerte i humanitarna događanja, ispričala nam je Viktoria i dodala kako se tako zakotrljao njezin pjevački put. Viktoria trenutno polazi prvi pripremni razred solo pjevanja pod vodstvom mentorice Valentine Geci Korent u Glazbenoj školi u Varaždinu i svira klavir. Do sad je snimila autorsku pjesmu Slatke zore i Požutjelo pismo te nastupila na brojnim festivalima, koncertima i priredbama. U Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec snimila je glazbeni spot s izvedbom Ima jedan svijet.

Posljednji veliki nastup odradila je trećem mjesecu kada je nastupila u varaždinskoj sportskoj dvorani u Graberju na festivalu Djeca pjevaju. Uz to, ove je godine bila gošća koncerta bračnog para Šafarić u Selnici te se natjecala na Festivalu njemačkog jezika „Martin sucht den Star“ u OŠ Sveti Martin na Muri. Pjevanje joj predstavlja sve u životu te bi u budućnosti htjela biti profesorica pjevanja. U njezinim nastojanjima veliku podršku daju joj roditelji Darinka i Danijel, koji je na probe i satove pjevanja voze svaki dan nakon posla, te mlađa sestra Karla. - Podržavamo je i ima podršku od cijele obitelji. Nadamo se da će ovu priliku dobro i pametno znati iskoristiti, ubacila se u razgovor i njezina majka Darinka.

Kad pjeva, osjeća se opušteno

- Prioritet mi je škola, a onda sve ostalo. U subotu pjevam u crkvenom zboru Sveti Marko u Selnici, a kroz tjedan hodam tri do četiri puna na satove pjevanja u Varaždin, rekla nam je mlada pjevačka nada iz Selnice, koja uz sve to još polazi i satove talijanskog jezika. Ove školske godine sudjelovala je na Lidranu. Priznaje

Alegra Vinković Novak i Krsto Habuš

Viktoria Brezarić u budućnosti se vidi u pjevačkim vodama

da joj je pomalo naporno odraditi sve izvanškolske aktivnosti, ali da se uz dobru organizaciju vremena i veliku volju sve može ostvariti. Omiljeni predmet u školi joj je, bez pogovora, glazbena kultura. Pošto polako završava

osnovnu školu, sve svoje napore ulaže u to da upiše Srednju glazbenu školu u Varaždinu. - Moja omiljena pjevačica je Maja Šuput. S njezinom pjesmom Lopove pobijedila sam na Dječjem MEF-u prije tri godine. Volim pjevati i odlomke iz

opere Caravaggio, dodala je Viktoria. Ovim putem htjela se zahvaliti svojim profesorima Damiru Rodigeru, mentorici Valentini Geci Korent i selničkom načelniku Ervinu Vičeviću koji su je od početka podržavali u njezinom glazbenom putu.

- Kad pjevam osjećam se opušteno. Tremu osjećam samo na početku izvedbe. Više treme osjećam kad pjevam pred domaćom publikom, rekla nam je Viktoria, kojoj smo na kraju našeg razgovora poželjeli puno sreće u budućoj pjevačkoj karijeri.

Ansambl gitara izveo je argentinsko-međimurski tango

GODIŠNJA PRODUKCIJA UMJETNIČKE ŠKOLE MIROSLAV MAGDALENIĆ

Mladi talenti pokazali zavidne glazbene i baletne vještine Godišnja produkcija Umjetničke škole Miroslav Magdalenić Čakovec predstavljena je na završnom koncertu gdje su polaznici Osnovne glazbene i Osnovne baletne škole pokazali su zavidno glazbeno i baletno znanje.

Izvedene su ukupno dvadeset i dvije točke koje su izveli ansambl gitara, ansambl harmonika, Paula Dukić (1. razred violine), Luka Florjanić (3. razred gitare), učenici 1. razreda baletne škole, Alegra Vinković Novak i Krsto Habuš (1. razred

osnovne baletne škole), Lana Mesarić (3. razred klarineta), Marija Klara Hodić (4. razred gitare), Erik Krznar (5. razred trombona), Miriam Markov (violina), Niko Božek (6. razred tube), Fran Žganec (6. razred gitare), Ela Pergar (6. razred flaute), Erik Vrbanec

(6. razred trube), Nika Kovačić (5. razred klavira), Greta Mikec (5. razred saksofona), Klara Haman (5. razred klavira), Lena Klicek (4. razred osnovne baletne škole), Lucija Čih (4. razred osnovne baletne škole), komorni orkestar, Puhački orkestar i mali zbor.

Mladi baletani Alegra Vinković Novak i Krsto Habuš primili su i posebna priznanja za odlične rezultate na baletnom međunarodnom natjecanja u Sarajevu. Ravnateljica Umjetničke škole Senka Bašek – Šamec zahvalila je polaznicima na

svim postignućima i roditeljima koji daju potporu svojoj djeci. Ovacije publike posebice su bile upućene završnim točkama Puhačkog orkestra i zboraša. Program je organiziran unutar manifestacije obilježavanja Dana Grada Čakovca. (rr, zv)

media

21. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Dani koji slijede donose vam kreativne ideje. Ako ste vođa tima imat ćete potporu suradnika. Nezaposleni će dobiti priliku zaposliti se na sezonskom radnom mjestu. Prihvatite je. Dane vikenda provedite u obiteljskom okruženju ili u društvu prijatelja. Ako možete iskoristite produženi vikend za kraći odmor i putovanje na destinaciju koja će vas opustiti. avanturu. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Sve više poslovnih obveza poremetit će vam ustaljeni radni ritam, pa je moguće da ćete podleći nervozi. Srećom, ništa vam neće promaknuti i sve ćete riješiti pravovremeno jer ćete se dobro organizirati. U ljubavnim odnosima nema velikih promjena. Postojeće veze bit će skladne, a samci će vrebati novu vezu. LAV (23.7. - 23.8.)

Vrućina vam nikako ne ide u prilog kod rješavanja poslovnih projekata. Pomalo ste bez koncentracije. Ipak, fokusirat ćete se na prioritete i rješavati sve što je potrebno. U emotivnim odnosima dolazi vrijeme koje će biti povoljno posebice za osobe koje su u braku. Otputujte na kraći odmor. Ako ste slobodni mogli bi ući u novu strastvenu avanturu s osobom koju ste nedavno upoznali. VAGA (24.9. - 23.10.)

Zadovoljni ste novčanim prihodima ostvarenim u prvoj polovici godine, pa ćete mirnije ući u dane ljeta. Analizirajte poslovanje i uvidjet ćete kako ima dovoljno prostora za nadogradnju i poboljšanje kvalitete. I s ljubavnim odnosima ste zadovoljni. Partner ima razumijevanja za vas. Dobru psihofizičku kondiciju iskoristite za hobi aktivnosti koje vas usrećuju i motiviraju za druženje s obitelji i prijateljima. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Za pripadnike ovog znaka stiže dobro vrijeme za investicije i proširenje poslova, posebice ako surađujete s inozemstvom. Vođa ste u svim projektima, pa pripazite da se ne dovedete u situaciju stresa i nemogućnosti pravovremenog izvršavanja zadataka. U ljubavi ćete ovih dana moći osvojiti osobu koja vam se dopada. Ako ste u vezi, odnosi će biti skladni. VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Ispunjeni ste zadovoljstvom pa će se to na vama i vidjeti. Nabacite osmijeh i krenite u dane produženog vikenda. Odlično ćete se provesti bez obzira jeste li u braku, partnerskom odnosu ili sami. Bit ćete glavni na svim feštama. Omiljeni ste u društvu i rado vas svi zovu na svoja druženja. Višak energije potrošite u teretani ili na nekoj drugoj sportskoj aktivnosti koju volite.

“ARTELJE – ŠKOLA CRTANJA I SLIKANJA” BIK (21.4. - 20.5.)

Očekuje vas relativno miran poslovni tjedan. Zadovoljni ste i novčanom situacijom. Krenut ćete s realizacijom novih poslovnih ideja. Postojeće bračne i partnerske veze bit će u znaku strastvenih razmjena nježnosti. Samci će analizirati svoj ljubavni život i razmisliti o svim mogućnostima. Pri sudjelovanju u prometu obratite više pozornosti na prometnu signalizaciju. RAK (22.6. - 22.7.)

Druga polovica lipnja donosi vam obilje novih poslovnih ideja. Ako se i nađete u situaciji da vam se jedna vrata zatvore, ne brinite, druga će se vrlo brzo otvoriti. Saveznik vam je vaše iskustvo i znanje. U ljubavnim odnosima sve će biti moguće. Mnogo je osoba koje s nostalgijom misle na vas i žele ponovni susret s vama. Nekome ste jako potrebni, moguće je da se radi o prijateljskoljubavnom odnosu. DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Pojedini pripadnici ovog znaka doživjet će promjenu radnog mjesta, napredak u profesionalnoj karijeri ili čak promjenu mjesta življenja zbog potrebe posla. I u ljubavi su moguća turbulentna događanja poput svađa, mirenja, rastava. Samci neka u danima vikenda izlaze na popularna mjesta okupljanja. Željet ćete ostaviti dobar dojam i na nekoga koga viđate na poslu. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Ovih dana ponovo ćete biti u centru pažnje. Iskoristit ćete sve svoje znanje i umješnost kako biste se poslovnim partnerima predstavili u najboljem svjetlu. Uspijevat ćete se dopasti svima koji na neki način odlučuju o vašem statusu. Ako ste u dužoj vezi, moguća je nepotrebna ljubomora. Ne brinite, partner ima dovoljno razumijevanja za vas. JARAC (22.12. - 20.1.)

Bez obzira jeste li mladi ili stariji, ovih dana krenut ćete u samostalan posao kojim ste se oduvijek željeli baviti. Tako da će na poslovnom planu doći do pozitivnih poslovnih promjena. Samci će dobiti zanimljivu pozivnicu za izlazak u ugodnom društvu. Bez mnogo razmišljanja prihvatite je. Pripadnici ovog znaka koji su u braku ili partnerskom odnosu ugodno će se provesti u društvu novih prijatelja. RIBE (20.2. - 20.3.)

Mogući su dobitci u igrama na sreću. Dane vikenda i nadolazećih praznika provest ćete upravo onako kako želite. Zainteresirani ste za osobu iz svog poslovnog okruženja. Pripazite ako se radi o osobi koja je u braku ili u dužoj vezi. Samci će upoznati osobu koja će ih zainteresirati u svakom pogledu. Moguće je ostvarenje željene kvalitetne romantične veze.

Polaznica radionica Arteljea je i učiteljica Vesna Perhoč

Akademski slikar Veljko Posavec (prvi s lijeve strane) polaznicima daje slikarske savjete

Vizure čakovečkog parka uvijek su inspirativne Polaznici sekcije Likovnog udruženja Čakovec “Artelje – škola crtanja i slikanja” iskoristili su lijepo vrijeme kako bi svoje crtačke i slikarske vještine nadograđivali i u inspirativnom ambijentu Perivoja Zrinskih. Savjete im je

davao akademski slikar Veljko Posavec jedan od voditelja Arteljeovih radionica, a teme na slikama i crtežima bile su upravo detalji čakovečkog parka. Arteljeovci ovih dana pripremaju svoju tradicio-

nalnu završnu izložbu na kojoj se predstavljaju radovi polaznika Škole, odraslih i djece. Tijekom ljeta održavat će i ljetne likovne radionice u svom prostoru u Starom hrastu. Na jesen kreće novi ciklus radionica. Svi koji su

POLARIS

zainteresirani okušati se ili nadograditi znanja iz likovnog stvaralaštva – dobrodošli su, a dosadašnji polaznici rado se vraćaju u kreativno slikarsko okruženje i druženje ove agilne kreativne družine. (rr)

(III.)

POLARIS energija koja iscjeljuje i pomlađuje

Hashimoto je izlječiv Jedna od najčešćih bolesti današnjice je bolest štitne žlijezde - Hashimoto sindrom. Žene naspram muškarca oboljevaju u odnosu 10:1. Kao što znamo, štitna žlijezda je dirigent rada cijelog organizma. Njeni hormoni kontroliraju metabolizam. Kod njene hipofunkcije dolazi do usporavanja metabolizma i nakupljanja suvišnih kilograma. Dolazi do brzog propadanja raznih organa i sustava ljudskog organizma. Proces starenja se enormno ubrzava. Dakle, stimulacija te male pčele radilice ključna je stvar u cijeloj priči. Za sada je POLARIS neprikosnoven u tu svrhu, što nam govore iskustva sada već velikog broja korisnika. Čak i oni koji nemaju problem s hipotireozom će stimulacijom štitne žlijezde potaknuti vitalnost, usporiti starenje, ubrzavanjem metabolizma skinuti višak kilograma ili na kraju krajeva, popraviti svoje raspoloženje. U tu je svrhu dovoljno POLARIS-om tretirati štitnu žlijezdu samo 10 minuta jednom do dva puta dnevno. Ako netko nije u stanju da za sebe izdvoji ni toliko vremena, mislim da se onda nema pravo bilo kada i bilo kome žaliti na svoje loše zdravstveno stanje. Zapamtite, vaše zdravlje je isključivo u vašim rukama. Dr. Dino Tomić, spec. ginekologije i porodništva

Naručivanje putem telefona: Tel. 095 5155 446 Cijena: 295 kn + 32 kn poštarina E-mail: info@polarisdisk.hr www.polarisdisk.hr

21. lipnja 2019. Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka špica Đuka u ljetnom izdanju

Mlade mame

U dvoje je najljepše

Ines Vugrinec u uskoj bijeloj kombinaciji

Nikud bez šešira

Goran i Ines Okun na špici

U šetnjici gradom

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija SRCE TV Zabavno-glazbena emisija "Fio show", od 20 do 23 sata

Veselo uz Treću sreću Osvježenje uz ritmove i vedru popularno zabavnu glazbu u prošlonedjeljno izdanje emisije “Fio show” donijeli su članovi KUD-a Treća sreća iz Gline. Tijekom emisije emitirano je Fazilet i njezine kćeri

Petak 21.6. Faziletin je novi cilj da pod svaku cijenu uđe u vilu. Hazan, koja je doživjela najcrnju večer svog života, traži Jagiza da se s njim obračuna iako ne zna tko je. Ponedjeljak 24.6. Kad svjedoči boli koju proživljava Sinan, Hazan se suočava s otvorenim ranama iz svoje prošlosti i među njima se stvara spona koja će svima promijeniti živote. Utorak 25.6.

i niz informacija vezano uz gostovanja i događanja ekipe ovog zabavnog programa. “Fio show” gledaju svi - gledajte i vi! (rr, foto: Pepi 007)

NOVA TV pon-pet 21:30

tajnom koja se tiče njegove obitelji.

Ljetno osvježenje uz program VTV Televizije S kalendarskim ljetom, VTV Televizija je za svoje gledatelje ponovno pripremila zanimljive i raznovrsne ljetne programske sadržaje. Uz dnevni informativni program, središnju emisiju VTV Dnevnik, Otvoreni studio četvrtkom te buđenje radnim danom uz neizostavnu zabavno-mozaičnu emisiju Vekerica, ljetni programski sadržaj bit će ležeran, ispunjen aktualnostima i zanimljivostima iz Varaždinske, Međimurske i Koprivničkokriževačke županije. U emisiji Razgovori upoznat ćemo gledatelje s ljudima koji su ostavili trag u kulturnom, sportskom, političkom, gospodarskom i društvenom životu regije. Od ljetnih vrućina rashladit ćemo se uz dvije glazbene emisije. Igrajte nam muzikaši posvećeni su zabavnoj i narodnoj glazbi, a Glazbeni in aktualnostima iz popularne glazbe.

Programski sadržaj upotpunit će i filmska srijeda, ljetni koncerti te bogata arhiva VTV Televizije. Nastavljamo i s našim nedjeljnim kulturnim druženjem uz Kulturni

Srijeda 26.6. Dok je Fazilet usprkos kćerima potpuno zaslijepljena natjecanjem dovela Edže u vilu i time potpalila fitilj događaja koje nitko nije očekivao, Hazan se u jednom trenu zatekla u opasnoj pustolovini sa Sinanom.

U vili istina vezana uz majčinu smrt izvlači na vidjelo sve sukobe među braćom. Hazim, koji i tako teško obuzdava djecu, mora se suočiti s još opasnijom

Četvrtak 27.6. Selin zatekne Edže u očevu krevetu i napravi skandal u vili. Oluja koja bjesni u Faziletinoj kući nakon što su nju i kćer izbacili iz vile potraje do trenutka kada primaju vijest da je Hazan u bolnici.

HRT - HTV1, subota,

22. lipnja, 20:05

21. lipnja 2019.

magazin. VTV Televizija i ove godine svoje gledatelje vodi uživo na tri hrvatske TOP manifestacije, najznačajnija turistička događanja na sjeverozapadu. Od 30. srpnja

do 4. kolovoza selimo studio u srce Čakovca gdje ćemo izvještavati o svim sadržajima 55. Porcijunkulova. Deset dana, od 23. kolovoza do 1. rujna, provest ćemo i na najvećoj pozornici na otvorenom – varaždinskom Špancirfestu uz jutarnji i večernji program uživo. 24. kolovoza uz Renesansni festival u Koprivnici vraćamo se u doba kasnog srednjeg vijeka i renesanse. VTV Televizija i ovoga će ljeta u domove gledatelja unijeti atmosferu sa svih važnijih događanja u ovom dijelu Hrvatske. Dobar ljetni provod uz program VTV Televizije je zagarantiran. Zavirite i u našu bogatu arhivu emisija na na vtv.hr, pratite nas na našem youtube kanalu te na društvenim mrežama.

PLESNA SCENA

6. DANCE STREETFORM u Čakovcu

Vivona: – We are dance family! Sljedeća tri dana, američki film Kriminalistička drama. Život bračnog para u potpunosti se mijenja kad ženu optuže za ubojstvo. Lara Brennan (Elizabeth Banks) uhićena je zbog ubojstva šefa s kojim se svađala. Navodno je viđena kako odlazi s mjesta zločina, a njezini su otisci na oružju kojim je izvršeno ubojstvo. Njezin muž John (Russell Crowe) provest će sljedećih nekoliko godina pokušavajući ju osloboditi, ali nije

pronađen niti jedan dokaz koji bi išao njoj u korist. Sve je to slomilo Laru pa je pokušala samoubojstvo. Stoga je John odlučio osloboditi ju iz zatvora. Ovo je remake francuskog filma iz 2008. "Pour Elle" Freda Cavayéa i Guillaumea Lemansa. Uloge: Russell Crowe, Elizabeth Banks, Liam Neeson, Brian Dennehy, Lennie James i Olivia Wilde. Scenarij: Paul Haggis, Fred Cavayé. Režija: Paul Haggis.

Čakovčani vole ples na otvorenom posebice u svom “dnevnom boravku” na Trgu Republike. Pokazali su to odličnom posjetu programa 6. Dance streetform unatoč vrućini i sparini koja je obilježila proteklu subotu. Organizator i domaćin plesni studio Vivona pripremio je završno predstavljanje svojih programa promovirajući ljepotu plesne umjetnosti na najljepši mogući način. Publici su predstavljene najnovije koreografije i sve ono što su polaznici ovog Studija naučili protekle školske godine. Uz voditeljicu Karmen Kovačević Jambor plesače su poučavale i trenerice Tajana Vidović,

Dora Kopjar, Tanja Drljača Dumančić, Nela Pečarko i Ivana Pečarko. Potporu programu dala je i Edita Gorski koja je izvela duet s Filipom Međimurec, a Tajana Vidović i Dora Kopjar izvele su točku u koreografiji Edite Gorski. U Dance family natjecanju pobijedili su Maja Mezga i obitelj Tamare Pintarić. Voditeljica Studia Vivona Karmen Kovačević Jambor zahvalila je svima na sudjelovanju, kako svojim polaznicima, asistenticama, roditeljima, publici i donatorima te najavila još maštovitiju jesen. Poručila je: – We are dance family. Zajednički ples bio je divan jer ples ne poznaje granice! (rr, mg)

U nove plesne avanture Vivona kreće nakon ljetnog odmora

21. lipnja 2019.

PETAK,21.6 08:00 08:15

09:15 10:00 10:40 11:40 12:40 13:00 13:15 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:00 16:15 16:45 17:15 17:45 18:15 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:15 22:20 23:05

Yoga&Pilates Dječja TV

TV prodaja Oko umjetnosti (r) TV prodaja Bujica (r) Dom 2 (r) TV prodaja TV Jukebox TV prodaja TV Jukebox Privredni. Hr (r) TV prodaja Dječja TV Vijesti TV prodaja Kultura 21 Kratki rezovi (r) Riječ života (r) TV podaja Vijesti dana Blitz Povećalo specijal Auto – servis Vijesti Zdrava jabuka Vijesti dana Zapisano u

PETAK, 21.6

SUBOTA, 22.6 07:30

Dječja TV