Međimurske novine 1008

Godina XIX.

Broj 1008.

^akovec, PETAK, 9. sije~nja 2015.

Cijena 7 kuna

PRIJATELJI ŽIVOTINJA prijavili alkoholiziranje psa i poru ili javnosti:

DANIEL BRA KO (29) otkriva nam zašto se zapravo sve više mladih Me imuraca poput njega odlu uje za rad i odlazak u inozemstvo

Kako se odgajateljici u vrti u moglo dogoditi da joj opijaju psa? str. 2

Još uvijek se istražuje str. 2 to an uzrok smrti str. 8-11 42-45

Sa švicarskom pla om mogu str. 3 disati punim plu ima

NAKON OBDUKCIJE 17-godišnjeg Davida Treske, koji je preminuo u snu na Staru godinu u Pretetincu

PO EMU E ME IMURJE ZAPAMTITI PROŠLU GODINU str. 13

LJUBOMIR KOLAREK, ZAVRŠIO NAŠ NATJE AJ gradona elnik Preloga Me imurske adventske ukrasne arolije

media 20

SESTRA MIROLJUBA, asna sestra franjevka u mirovini

str. 19

Pozivam Najljepše ukrase one koji izradila je Marija mogu da Hajdinjak iz Šenkovca pove aju pla e Osvojite ulaznice za Cinestar!

Prva vjerou iteljica u akovcu pou avala i gradona elnika Kova a

str. 48

str. 46-47

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Bez promjena jao si ga nama, bez obzira tko bio na vlasti D

ošli su na vlast kad su prošla vremena trošenja bez reda, kad više nije bilo jeftinih kredita za krpanje prora unskih rupa, odnosno kad je nastupila ukupna gospodarska kriza, koja je do ekala premijera Milanovi a i njegovu ekipu - to nije bio nimalo ugodan zadatak i posao. Zemlja poput naše koja je, kad je tako nešto bilo mogu e, trošila previše ponašala se tri - etiri godine sredinom i u drugoj polovini 2000-ih poput pijanog milijunaša, teško je uop e bilo shvatiti i prihvatiti da dolaze teška vremena, odnosno da može biti bolje samo ako se po injemo mijenjati. rora unski pad prihoda, dostup novcu na svjetskom tržištu sve je više bio ograni en i mogu i prakti ki samo uz ‘lihvarske kamate’. A u pitanju nisu posudbe od par tisu a eura, nego stotine milijuna eura, kako bi se servisirale dospjele obveze i mjese ni prora unski izdaci. e utim, nakon tri godine mandata premijera Milanovi a pokazalo se da Vladina politika nezamjeranja, kojom se pokušalo što duže zadržati stabilnost zemlje i ostati na vlasti – nije bila uspješna. ije bilo pravih rezova kada je Vlada za tako nešto imala punu podršku, nije bilo pravog obra una sa sivom ekonomijom, nije bilo ulaganja u povezivanje poduzetništva, inovativnosti na svim nivoima, novih tehnologija i obrazovanja itd. I dalje su prioriteti državne investicije, iako mnogi ekonomski analiti ari govore da su one deja vu. ada je samo pitanje ho e li ova vlast izdržati do kraja mandata ili ne e.

Posebice bi se ova dilema mogla radikalizirati ako u nedjelju na izborima pobijedi Kolinda Grabar Kitarovi . adikalne promjene ponašanja potrebne su ina e bez obzira tko e danas - sutra biti na vlasti, posebice u javnom i državnom sektoru, odnosno kod onih koji žive od prora unske ‘sise’. rvatska je zemlja starih, a ne mladih ljudi.

Danas je omjer 1:1 zaposlenih i onih koji su u mirovini i taj omjer e se samo pogoršavati. Jednostavno, demografski preokret kod nas više nije mogu e u initi. U takvoj zemlji socijalna pitanja postaju prioritet.

Urušavanje zdravstvenog i mirovinskog sustava kakav

P

M N

S

R

H

9. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

je poznat kod nas ako nastavimo ovako trošiti i nemamo e ikasnost u sustavu samo je pitanje vremena. o mnogima neminovno slijedi daljnji rez i prema odre enim društvenim skupinama, kresanjem raznih dodatnih mirovinskih i socijalnih prava, samo je pitanje: tko to može provesti!? Politi ki pritisak na aktualnu Vladu da ne radi dobro i da mora odstupiti sve je ve i i ve i. e utim, bez obzira na tome tko e u narednim godinama biti na vlasti, na udaru bi se vrlo lako mogli na i oni koji misle da e im i dalje novac ‘padati s neba’, tj. da e i dalje biti na ‘sisi’ državnoga ili lokalnoga prora una te da to tako mora biti, bez obzira na sadržaj koji nude ili kvalitetu usluge koju odra uju, kako i što rade i(li) proizvode. S obzirom na to da se teško mijenjaju, da ak ni nemaju razvijenu kulturu dijaloga, takvima se, a posebice onima na šefovskim pozicijama, vrlo jasno mora poru iti da dolazi vrijeme kompetencije i konkurencije i u javnoj, lokalnoj ili državnoj funkciji. Nema više mjesta u javnim službama bene icijama, korupcionaškom ponašanju, pogodovanju ili pak ‘švercanju’ na poslu i životu na staroj slavi. Posebice na vode im pozicijama, i posebice oni koji se vlastitim ne injenjem i sprje avanjem injenja drugih u kolektivu, jer se boje mjerljivosti, kompetentnijih i konkurentnijih, ne žele mijenjati, nemaju nove inicijative, želju za timskim radom, osmišljavanje što kvalitetnijih, a što jeftinijih projekata, volonterski rad bez naknade izvan radnog vremena itd. toga žalim one koji se raduju i misle da e promjenom vlasti ostati status quo, da e mo i raditi i živjeti po dosadašnjem ‘receptu’.

Jer promjene su neophodne u cijelom sustavu i bez obzira tko bio na vlasti. Ako ih ne e biti, jao si ga nama.

P

M

S

VIJEST(I) TJEDNA

U nedjelju odlu ujemo: Ivo ili Kolinda U nedjelju, 11. sije nja ili e Ivo Josipovi potvrditi još jedan mandat ili e Hrvatska po prvi put dobiti prvu predsjednicu - Kolindu Grabar Kitarovi .

Izborna kampanja jednog i drugog kandidata uo i drugog kruga je užarena. Ne biraju se rije i, ponekad i preko ruba dobrog ukusa. Kampanja se vodi kao da je rije o parlamentarnim izborima i izboru premijera, a ne predsjednika države, koji u našem sustavu ima manje-više protokolarnu funkciju.

Zapravo na neki na in to je i istina. Predsjedni ka kampanja je itekako zauzimanje pozicija za parlamentarne izbore. Bira i se dvoume koga da zaokruže u drugom krugu i razmišljaju: je li glas za Ivu Josipovi a glas za Milanovi a, a za Kolindu Grabar Kitarovi glas za Tomislava Karamarka?

Tematski prikaz na str. 4.

(NE) SVI A NAM SE

U Prelogu i u 2015. nove investicije i zapošljavanje Gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek ocijenio je za naše novine proteklu godinu i najavio novu: - U ovoj godini o ekujemo kvalitetne investicije u gospodarstvu.

Tako er o ekujem pove anje zaposlenosti i pad nezaposlenosti (u Prelogu ona iznosi rekordno niskih oko pet posto), sli no kao i u 2014. godini, te po mogu nosti pove anje pla a, kao i doprinos razvoju od turizma.

Najvažnije za Grad Prelog je da se ne smanjuje tempo razvoja Grada. - poru uje gradona elnik. Više na str. 11.

Kako je odgajateljica u vrti u mogla dopustiti da joj opijaju psa?

Skupina mladih me imurskih partijanera izdašnu koli inu alkohola pri do eku Nove godine iskoristila je da opije ku nog ljubimca.

Psu se to ila kombinacija Jagermeistera i piva koju je nesretna životinja popila u ve im koli inama. Sve su to snimili i videouradak ponudili na društvenim mrežama te ubrzo zaradili žestoku osudu javnosti.

Udruga Sklonište za životinje “Prijatelji” iz akovca otišla je korak dalje i prijavila ovaj slu aj nadležnim institucijama, a posebno se zgražavaju nad injenicom da, prema njihovim informacijama, skrbnica psa radi kao odgajateljica u vrti u. Str. 2.

CRNA STRANA života proteklih blagdanskih dana UDRUGA “Prijatelji” iz akovca prijavila namjerno alkoholiziranje psa i poru ila javnosti:

Kako je odgajateljica u vrti u mogla dopustiti da joj opijaju psa?

Skupina mladih me imurskih partijanera izdašnu koli inu alkohola pri do eku Nove godine iskoristila je da i ku nom ljubimcu jednog od lanova fešte sve najbolje u 2015. zaželi “nesebi no”, onako kako je želi sebi - alkoholom. Uz pjesmu Hladnoga piva “Samo za taj osje aj” psu se to ila kombinacija Jagermeistera i piva koju je nesretna životinja, na oduševljenje mladih me imurskih alfa-mužjaka, popila u ve im koli inama. Naravno, ponosni na svoju dosjetku sve su snimili i svoj videouradak ponudili široj objavi na društvenim mrežama i ubrzo zaradili žestoku osudu javnosti.

Udruga Sklonište za životinje “Prijatelji” iz akovca otišla je korak dalje i prijavila ovaj slu aj nadležnim institucijama, a posebno se zgražaju nad injenicom da, prema njihovim informacijama, skrbnica psa radi kao odgajateljica u vrti u.

Prenosimo priop enje udruge Sklonište za životinje

Snimke namjernog opijanja psa koje su se pojavile na društvenim mrežama

“Prijatelji” iz akovca koje smo dobili.

- Iako je op epoznato da alkohol može biti i smrtonosan za pse jer sadrži etanol, koji je za njih toksi an, oni su psu retriveru opetovano nudili ve e koli ine alkohola. Jasna pravila brige o psima kažu da psu nikada namjerno ne smijemo davati alkohol, a ako ga i slu ajno popije potrebno je hitno posjetiti veterinara kako bi se sprije ile komplikacije.

Posebnu težinu u injenom dodaje i injenica da se u videu

jasno može uti kako jedan sudionik opijanja kaže ‘zbrikalo bu mu se’, zna i svjestan je mogu e opasnosti za psa. No, to ih nije sprije ilo da mu nastave dolijevati nove koli ine alkohola, a nije ni njegovu skrbnicu, koja navodno radi kao odgajateljica u dje jem vrti u i koja bi djecu trebala u iti suosje anju i ljubavi prema svim živim bi ima, a ne iživljavanju i korištenju istih za zabavu. lanak 4., to ka 2., stavak 14. Zakona o zaštiti životinja jasno propisuje: Zabranjeno je davati životinjama hranu ili tvari ije uzimanje uzrokuje bol, patnju, ozljede, strah ili smrt, te je temeljem lanka 66. propisana kazna za izi ku osobu koja prekrši lanak 4., to ka 2., stavak 14. u iznosu od 10.000 do 15.000 kn. Protiv vlasnice psa te ostalih po initelja ovoga gnusnog ina predat e se prijave nadležnoj Policijskoj upravi, Državnom odvjetništvu te Veterinarskoj inspekciji. - stoji u priop enju. (n )

NAKON OBDUKCIJE 17-godišnjeg Davida Treske, koji je preminuo u snu na Staru godinu u Pretetincu

Sumnja u trovanje uglji nim monoksidom utvr uje se dodatnim vješta enjem Nakon što je obitelj u Pretetincu u srijedu, 31. prosinca zatekla mrtvo tijelo 17-godišnjeg Davida Treske u krevetu njegove sobe, kao uzrok smrti odmah je pretpostavljena neispravnost pe i na piljevinu kojom je soba ina e bila grijana te za koju se sumnjalo da je tijekom no i s utorka na srijedu ispuštala otrovni uglji ni monoksid koji je mogao ubiti samog mladi a.

Provedbom obdukcije nad tijelom u petak, 2. sije nja sam uzrok smrti, me utim, nije mogao biti de iniran pa e u cilju utvr enja to nih okolnosti ove

tragedije slijediti dodatna vješta enja. Naime, kako saznajemo od izvora bliskih istrazi, i dalje se sumnja da je smrt nastupila trovanjem uglji nim monoksidom, ali obdukcija isto nije mogla potvrditi, pa se zbog toga rade dodatna vješta enja, kako bi tragi an doga aj dobio kona an epilog.

O slu aju smrti Pretetin ana donosimo i novi izvještaj Policijske uprave me imurske: - Tijekom no i s 30. na 31. prosinca 2014. u Pretetincu, u sobi koja je naknadno nadogra ena na obiteljsku ku u, od

David Treska preminuo je u snu u no i s 30. na 31. prosinca, a tragi an doga aj potresao je cijeli Pretetinec i okolicu

strane uku ana prona eno je mrtvo tijelo mladi a. Sumnja se na trovanje uglji nim monoksidom prouzrokovano neispravnom pe i na piljevinu.

Izvršenom obdukcijom mrtvog tijela nije utvr en uzrok smrti, te se provode daljnja kriminalisti ka istraživanja u cilju utvr ivanja uzroka smrti. O doga aju e se podnijeti posebno izvješ e županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu. (mn)

SELNICA Optužnica protiv bivšeg direktora parketarske tvrtke Sport-In

Zaradio optužnicu jer je iz firme “izvukao” 2,8 milijuna kuna Kako doznajemo, protiv 34-Franje Sobo ana iz Selnice, bivšeg direktora tvrtke Sport-In iz istog mjesta, koja je bila neko vrijeme vrlo uspješna i poznata u cijelom zemlji po opremanju podova sportskih dvorana i drugih sli nih prostora, Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je optužnicu zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom

poslovanju. ŽDO je izvijestio da ga tereti da je od lipnja 2007. do rujna 2010. godine kao direktor društva Sport-Ina sa žirora una tvrtke podizao novac ostvaren poslovanjem društva i zadržavao ga za sebe. Tako er ga se tereti da je primao novac na ruke i zadržavao novac za sebe kojim su kupci pla ali robu koju im je društvo prodalo. Kako navodi ŽDO, na taj

se na in nepripadno okoristio za više od 2,8 milijuna kuna, a irma je završila u ste aju.

Prema referencama koje još uvijek stoje na internet stranici tvrtke Sport-In, koja je završila u ste aju, oni su od 2007. do 2010. godine sportskim podovima opremili 110 sportskih objekata diljem zemlje, površine 110.000 kvadratnih metara. (mn)

9. sije nja 2015.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR S POVODOM

3

Zašto sve više mladih Me imuraca odlazi u strane zemlje AKOV ANIN DANIEL BRA KO (29), dvostruki državni prvak Hrvatske u višeboju, bolji život pronašao u inozemstvu

Me imurje mi je u srcu, ali želim ostati živjeti u Švicarskoj!

- Kad sam kao dijete vidio neku krasnu plažu ili planinu, govorio sam sebi da u jednog dana oti i tamo. Odlazak u inozemstvo to mi je omogu io PIŠE: ROBERTA RADOVI

Kao lan Atletskog kluba Me imurje nositelj je naslova dvostrukoga seniorskog državnog prvaka Hrvatske u višeboju. Nakon završenog obrazovanja u TIOŠ-u dodatno se educirao za višeg trenera.

Svoja je atleti arska iskustva rado prenosio mladim talentima. Polazio je i te ajeve za prekvalifikaciju zanimanja, kamo ga je uputio Zavod za zapošljavanje. Radišan je, korektan i nadasve iskren prijatelj. Sve to nije otvaralo vrata za radno mjesto, pa je i on kao tisu e mladih iz Hrvatske prije tri godine krenuo u svijet prona i život dostojan ovjeka. Danielu Bra ku iz akovca Švicarska je ponudila priliku. Kao i svaki me imurski “gastarbajter”, u vrijeme proteklih boži nih blagdana došao je posjetiti obitelj i obi i prijatelje.

Otišao sam jer se kod nas sve svodi na puko preživljavanje U “šalici razgovora” podijelio je s nama sje anje na trenutke životne odluke: - U Hrvatskoj sam se rodio i živio 26 godina. Nakon školovanja i dodatnih edukacija uvidio sam da ovdje nema pri-

like za kvalitetno radno mjesto. ovjek je sretan ako na e bilo kakav posao. A to naj eš e nisu dobri uvjeti koji bi omogu ili mladom ovjeku životni standard koji zaslužuje. Sve se svodi na puko preživljavanje.

U Hrvatskoj si ve ina ljudi ne može mnogo priuštiti.

Ku a i auto bez kredita su nezamislivi. Nisam se mogao zaposliti i morao sam nešto poduzeti. Odlu io sam napustiti Hrvatsku.

Nije bilo lako. Svaki odlazak od obitelji je težak. Ostavljaš sve svoje drage prijatelje i amiliju. Put me odveo u Švicarsku. Najprije sam otišao na tjedan-dva da osjetim tamošnji život, koji mi se odmah svidio. Švicarska je zemlja snova - sve je puno planina i jezera. Kako volim prirodu, osjetio sam da tu želim ostati i prona i svoj put, prije svega u gradi u Saint Gallen. Nalazi se na podru ju gdje se dodiruju tri to ke triju država: Njema ke, Austrije i Švicarske. Prva godina je bila teška. Zaposlio sam se najprije u jednoj industrijskoj firmi. S vremenom sam tražio kvalitetniju priliku. Posljednjih godinu dana radim u firmi za Barnes Group Inc., gdje mislim da u i ostati jer su uvjeti, društvo i uprava

Sportski rezultati nisu jamstvo za bolji život u Hrvatskoj Daniel Bra ko od djetinjstva je zaljubljenik u sport i atletiku. Iako je postizao sjajne rezultate, od medalja i hvale ne može se živjeti. Napredak u sportskoj karijeri bez velikih odricanja obitelji i pomo i zajednice, kako kaže, nemogu je: - Rijetko koji sport je u Hrvatskoj toliko cijenjen da se samo od njega može živjeti, a posebice u manjim mjestima kao što je akovec.

Natjecao sam se u višeboju u atletici i bio u državnoj reprezentaciji, a u disciplini

desetoboj bio sam dvostruki seniorski državni prvak.

Atletika mi je, me utim, uvijek bila samo hobi i više ciljeve nisam imao, jer su oni zahtijevali i više finacija.

Bez sponzora i ve e potpore i odricanja roditelja nije se moglo više u initi. I dalje sam aktivan u atletici. lan sam jednoga švicarskog atletskog kluba u San Gallenu. Imam tri do pet treninga na tjedan. Zadovoljan sam jer još i u ovim mojim godinama mogu napraviti osobne rekorde.

Prošlogodišnji trodijeni trekking u Nepalu rezultirao je i usponom na vrh Nangar Tshang, 5616 mnv

firme odli ni. Jako sam zadovoljan.

Nepoznavanje potrebnoga stranog jezika esto može biti barijera kod pronalaska i ostanka na odre enom radnom mjestu. Me utim, Daniel je upornoš u i marljivoš u savladao i tu “visinsku letvicu”: - U školi sam u io engleski, a njema ki jezik sam malo znao. Tata mi je radio u Austriji, ali nikad se dotad nisam potrudio nau iti njema ki, misle i da mi ne e trebati. Evo, ispalo je da ga danas dobro govorim. Ispo etka sam morao sa še om razgovarati na engleskom, mada Švicarci to ne vole. Oni vole da se govori njihov dijalekt, švicarski. Prvih sam tjedana muku mu io s jezikom. Školovanje u Švicarskoj je jako skupo, a ja sam ispo etka imao malu pla u. A ni slobodnog vremena nema mnogo jer se puno radi. Želio sam i nadalje ostati aktivan u atletici, za što sam morao odvojiti i novac i vrijeme. Sport mi je neka vrsta droge. Odlu io sam novac investirati u sport, a jezik sam u io uz pomo kolega. Gledao sam televizijske programe na njema kom, itao na njema kom i puno razgovarao s prijateljima koje sam tamo upoznao. Hvala im na tome.

Viši standard odsko na daska za daleka putovanja Prošle su tri godine i tri mjeseca otkako je Daniel otišao u Švicarsku. Nov ani prihodi omogu ili su mu ostvarenje dje a kih snova: - Nakon prva tri mjeseca rada dobio sam ugovor za stalno, što je automatski zna ilo i vizu na pet godina. Kad sam kao dje ak negdje vidio lijepu plažu ili planinu, govorio sam sebi da u oti i jednog dana tamo.

Zato sam se nakon pola godine rada u Švicarskoj po astio putovanjem u Meksiko. Volim meksi ku hranu, pa je vjerojatno i zbog toga prevagnula odluka za odabir destinacije putovanja. Švicarska je skupa zemlja za život, ali si ipak ljudi mogu mnogo priuštiti. Tako sam kasnije otputovao i na Daleki istok. U Tajlandu sam bio etiri tjedna i svakih par dana mijenjao destinaciju jer volim istraživati nove krajeve. Prošao sam skoro cijeli Tajland, a najviše su me ascinirale oto ne skupine I, naravno, plaže o kojima sam u djetinjstvu sanjao.

Putovanje u Nepal za Me imurce postaje sve popularnija destinacija. I ove je jeseni nekoliko njih otputovalo na himalajski trekking:

Daniel Bra ko: - Svaki odlazak od obitelji je težak.

Ostavljaš sve svoje drage prijatelje i familiju

- U Nepalu sam sa nakratko našao i s mojim dragim ljudima iz akovca, koji su tako er u isto vrijeme kad i ja bili na trekkingu u Nepalu. Želio sam vidjeti najviši vrh svijet Mt. Everest. Moj je trekking trajao tri tjedna i bilo je enomenalno. Taj put omogu io mi je uvidjeti razliku izme u alpa i himalajskog gorja. Ako voliš planine, tamo se ovjek mora vratiti. Vlada neki poseban mir, posebna energija u zraku i zaljubiš se jednostavno u to okruženje. esto ovjek izgubi pojam o vremenu, koliko je sati ili koji je dan. To je u Nepalu totalno nebitno. Jednostavno uživaš u arobnim pogledima i ljepotama.

Rad i život u Švicarskoj donose viši životni standard Mladi Švicarci žele prije zasnivanja obitelji proputovati svijet i upoznati nove kulture.

Sli an stil života odabrao je i Daniel: - Viši životni standard utje e i na druga ije razmišljanje o stilu života. U Švicarskoj je cilj završiti školovanje, zaposliti se i do tridesete godine stvoriti svoj životni put. Nije kao kod nas prioritet ženidba i zasnivanje obitelji. Sve se to odga a za kasnije, za tridesete godine.

Prvo obrazovanje, pa posao.

Svi žele vrsto stati na svoje noge i ne žele ovisiti o roditeljima. Švicarci vole putovati i vidjeti kako se živi u drugim

zemljama. Dosta mladih ljudi odlazi na putovanja po svijetu, od dva do tri mjeseca ili pola godine. Onda se vrate i zasnivaju obitelj. Uz Švicarce imam

- U Švicarskoj je cilj završiti školovanje, zaposliti se i do tridesete godine stvoriti svoj životni put.

Nije kao kod nas prioritet ženidba i zasnivanje obitelji u San Gallenu i prijatelje iz Hrvatske, ali i prijatelje koji su iz Slovenije, Bosne i Srbije. Svi se super družimo i razgovaramo na našem jeziku, tamo smo kao jednina bez obzira koje smo nacionalnosti ili vjere.

Porazna je injenica što nam domovina Hrvatska uz sve svoje prirodne ljepote i prilike ne uspijeva zadržati kvalitetne ljude. Sve više njih odlazi u inozemstvo, ne samo na privremeni rad, ve kao kona an odabir mjesta življenja.

Daniel je odlu an u tome: - Kad sam došao u Švicarsku, nisam odabrao stil života s namjerom koja esto glasi: ‘Kad si zaradim za život, vratit u se doma.’ Ne. Odabrao sam živjeti u Švicarskoj i planiram tamo ostati. Volim te prirodne ljepote i alpe, snašao sam se jako dobro, dobro zara ujem, imam kvalitetan životni stanadard i teško da u se vratiti doma. Naravno, Me imurje i Hrvatska uvijek e mi biti u srcu.

Rad u Švicarskoj vrlo brzo Danielu je omogu io ostvarenje dje a kog sna - biti na jednoj od prekrasnih plaža u Tajlandu

Želim osvojiti 48 švicarskih etiritisu njaka!

Danielova strast prema alpinizmu ne jenjava. Ve kuje planove za nove pothvate i ekspediciju: - Švicarska je država od 48 vrhova viših od etiri tisu e metara. Volio bih ve inu njih osvojiti. Moj sljede i cilj je osvojiti te švicarske etiritisu njake. Želja mi je u 2015. godini osvojiti bar minimalno deset vrhova iznad etiri tisu a metara u kratkom vremenskom razdoblju

od nekih deset dana. To e mi biti i dobar trening za moju sljede u ve u ekspediciju.

To je Pakistan i vrh Muztagh Ata, 7.547 mnv. Za to mi trebaju kvalitetni alpinisti ki i penja ki treninzi. Bit e to internacionalna ekspedicija.

Iz Švicarske smo trojica, iz Španjolske dvojica alpinista, a možda e nam se pridružiti i netko iz Me imurja. Uvijek je bolje i interesantnije kad je više ljudi u ekspediciji.

Aktualno

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

G DRUGI IZBORNI KRU u za predsjednika RH nedjelju, 11. sije nja

Je li glas za Josipovi a glas za Milanovi a, a za Kolindu glas za Karamarka?

Ho e li u toj prvoj klju noj godini mandata biti u službi gra ana i njihovih problema ili e sve snage usmjeriti da što bolje pozicioniraju svoje opcije pred parlamentarne izbore u zadnjoj godini mandata aktualne vlasti?

U nedjelju bira i u drugom krugu predsjedni kih izbora odlu uju izme u Ive Josipovi a i Kolinde Grabar Kitarovi

U nedjelju, 11. sije nja ili e Ivo Josipovi potvrditi još jedan mandat ili e Hrvatska po prvi put u novijoj povijesti dobiti prvu predsjednicu - Kolindu Grabar Kitarovi . Izborna kampanja jednog i drugog kandidata uo i drugog kruga je užarena. Ne biraju se rije i,

ponekad i preko ruba dobrog ukusa. Kampanja se vodi kao da je rije o parlamentarnim izborima i izboru premijera, a ne predsjednika države, koji u našem sustavu ima manje-više protokolarnu unkciju. Zapravo na neki na in to je i istina. Predsjedni ka kampanja je

itekako zauzimanje pozicija za parlamentarne izbore. Bira i se dvoume koga da zaokruže u drugom krugu i razmišljaju: je li glas za Ivu Josipovi a glas za Milanovi a, a glas za Kolindu Grabar Kitarovi glas za Tomislava Karamarka?

Ono što ni za jednog od predsjedni kih kandidata nije dobro je to što ih bira i ne percipiraju kao potpuno samostalne kandidate, ve osobno ovisne o politi kim grupaci-

jama lijevoj i desnoj, koje su ih kandidirale i koje i financijski stoje iza njihovih kampanji.

Ho e li se novi predsjednik kona no zauzeti i za rješavanje problema gra ana?

Biraju ih gra ani na neposrednim izborima, njima se u kampanji obra aju, ali ve u danima koji e uslijediti nakon izbora vidjet e se kome e se oni okrenuti: bira ima

ili svojoj strana koj bazi. Ho e li u toj prvoj klju noj godini mandata biti u službi gra ani i njihovih problema ili e sve snage usmjeriti da što bolje pozicioniraju svoje opcije pred parlamentarne izbore u zadnjoj godini mandata aktualne vlasti?

No predsjedni ki kandidati imaju i izbor. Ivo Josipovi , pobijedi li na predsjedni kim izborima, odra ivao bi drugi mandat, koji je i kona ni, što

DOMOLJUBNA KOALICIJA poru ila Me imurcima

Glas za Kolindu Grabar Kitarovi glas je za me imurske projekte - Puno glasova koji su završili kod Ive Josipovi a završit e kod Kolinde Grabar Kitarovi , a u onim sredinama gdje je Kolinda dobila relativnu ve inu ta e razlika u drugom krugu biti puno izražajnija. - kazao je Darko Horvat, predsjednik županijskog HDZ-a Koalicijska potpora predsjedni koj kandidatkinji Kolindi Grabar Kitarovi bila je tema kon erencije koalicijskih partnera: HDZ-a, HSS-a, HSLSa, HRAST-a, HSP AS-a, BUZ-a, HDS-a.

Darko Horvat, predsjednik županijskog HDZ-a, koaliciju je nazvao domoljubnom, te u ime te koalicije pozvao Me imurke i Me imurce da u nedjelju glas povjere Kolindi Grabar Kitarovi .

Evo kojim argumentima on poziva bira e da se opredijele za Kolindu.

- Aktualna vlast prestižno dobiva izbore u Me imurskoj

županiji, a zauzvrat Vlada i aktualni predsjednik Me imurcima vra aju samo lijepe rije i, djela su se doga ala u nekim drugim krajevima Hrvatske.

- kazao je Horvat.

Dodao je: - Uobi ajeno je u sredinama u kojima pobje uješ ljude koji su ti donijeli pobjedu uzimati u svoj tim, a u tim sredinama ispunjavati svoja predizborna obe anja.

Postanimo dio pobjedni kog tima - Uz sva predizborna obe anja - kazao je Horvat - Me imurcima ova Vlada predvo ena aktualnim predsjednikom

9. sije nja 2015.

- Zamolba za podrškom Kolindi Grabar Kitarovi kao predsjedni koj kandidatkinji ujedno je i poziv da svi mi zajedno postanemo dio pobjedni kog tima. - poru uje koalicija stranaka na elu s HDZ-om

nije ispunila nijedno. Kazao je da ni jedan me imurski prijedlog nije postao dio nacio-

nalnoga razvojnog programa, tek poneki Me imurac danas participira u izvršnoj vlasti,

sve nacionalne investicije u protekle tri godine zaobišle su Me imurje, tvrdi Horvat.

mu daje slobodu da u drugom mandatu ne mora nužno voditi politiku po želji svoje strana ke baze kojoj je na elu Milanovi , jer više nad glavom nema teret idu eg mandata.

Kolinda Grabar Kitarovi pak bi baš suprotno u svom prvom mandatu morala dokazati da vodi samostalnu politiku u interesu gra ana, a ne u interesu strana ke politike kojoj je na elu Karamarko. Za gra ane je optimalno rješenje u kome jedna opcija kontrolira drugu, jer smo na vlastitoj gra anskoj koži nau ili da je politika izuzetno kvarljiva roba koja privilegije uzima sebi, a ra une ispostavlja gra anima. (BMO)

- Zamolba za podrškom Kolindi Grabar Kitarovi kao predsjedni koj kandidatkinji ujedno je i poziv da svi mi zajedno postanemo dio pobjedni kog tima. Glas za Kolindu Grabar Kitarovi glas je za me imurske projekte i Me imurce koji e dobiti priliku sami brinuti o njihovoj realizaciji, s novom predsjednicom prilika je Me imurcima za ponovno gospodarsko pokretanje Me imurja. - kazao je Darko Horvat, predsjednik županijskog HDZ-a, u ime, kako su se nazvali, domoljubne koalicije.

Darko Horvat uvjeren je u pobjedu njihove kandidatkinje te je kazao da se nakon vrlo izjedna enog rezultata u prvom krugu politi ko i svako drugo mijenje mijenja, što e se odraziti i na izborni rezultat u drugom krugu. - Puno glasova koji su završili kod Ive Josipovi a završit e kod Kolinde Grabar Kitarovi , a u onim sredinama gdje je Kolinda dobila relativnu ve inu ta e razlika u drugom krugu biti puno izražajnija. - kazao je Horvat. (BMO)

POGLED ODOZDO

Gra ani budu nost više ne uzimaju zdravo za gotovo P

oslušali smo i prestali smo trošiti, ali sada to nije dobro za prora un. Svaki neodlazak u kupnju boli državni prora un, jer 25 posto od ništa je ništa. Zato država žali za onim vremenom kada su gra ani nepromišljeno peglali kartice.

Ministri financija zadovoljno su trljali ruke jer se od svake kupnje prilikom naplate na trgova koj blagajni 25 posto lijevalo u državnu blagajnu. Što ra un viši, to bolje, što skuplje, to bolje, jer je više išlo državi. ržavni rizni ari to ne smiju priznati. Ali nisu

D

oni sretni ni što poje tinjuje na ta, jer manji ra un za tank benzina zna i da manje novca ulazi u državnu blagajnu.

Mogu samo priželjkivati da e gra ani novac koji nisu morali potrošiti za tankiranje automobila trošiti negdje drugdje. o ono što najviše priželjkuju je to da gra ani napokon troše više. Vlada se nada da e optimizam pokrenuti i minijaturnom poreznom re ormom u kojom bi neto pla e trebale malo porasti, jer cijela poanta je u tome da se gra a-

N

ne potakne da po nu trošiti više. Ve a potrošnja gra ana zna i ve e prihode u prora unu države. Domogne li se država ve ih prihoda, mo i e se i sama razmahati u potrošnji ili lakše vra ati dugove. što ako se gra ani kojima se nekoliko godina spo itavalo da troše više nego što imaju, da žive iznad svojih mogu nosti, okrenu razduživanju. Pokrivanju dugova u bankama i uzdržavanju od novih kredita? olna je istina da je naša potrošnja po ivala veli-

A B

kim dijelom na onom što nismo imali na temelju budu ih dohodaka, koje smo o ekivali po principu ‘uzet u danas, a platiti sutra’. e utim, kako je recesija pojela mnoga radna mjesta, gra ani budu nost više ne uzimaju zdravo za gotovo kao prije i koliko god je to u njihovoj mo i zaista se pokrivaju s onim što imaju.

Me utim, dugoro no to vodi stagnaciji gospodarstva. a vam je netko prije dvadesetak godina govorio da je u Hrvatskoj mogu a de-

M

D

flacija, kazali biste ‘to je u ovoj zemlji nemogu e’. Naro ito bi u to bilo teško uvjeriti generacije koje su desetlje ima nau ile živjeti s inflacijom i koje su bile uvjerene da nema goreg zla od prevelike inflacije. svako zlo ima dvije krajnosti, ne ega premalo ili ne ega previše. Nijedna krajnost na duži rok nije dobra. bog toga ne e biti mogu e potaknuti gra ane na optimizam bez pokri a. Da bi gra ani ponovno po eli trošti, ime bi preko PDV-a po eli izdašnije puniti i državnu

A Z

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

blagajnu, moraju vjerovati u sigurniju budu nost. Za to pak je potrebno u initi više pretpostavki od one: ajmo svi vjerovati pozitivno pa e se pozitivno i dogoditi. To je puuuno prenaivno!

9. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Predsjednički izbori

Poštovane Međimurke, poštovani Međimurci!

A

ktualna vlast često je posjećivala Međimurje. Aktualna vlast prestižno je dobivala izbore u Međimurskoj županiji. Zauzvrat, osim sramežljive zahvale, vlada i aktualni predsjednik vratili su Vam samo riječi, dijela su se događala u nekim drugim krajevima Hrvatske.

Uobičajeno je da u sredinama u kojima pobjeđuješ , ljude koji su ti donijeli pobjedu uzimaš u svoj tim, da tim sredinama ispunjavaš svoja predizborna obećanja.

Uz sva predizborna obećanja, drage Međimurke i Međimurci, Vama ova vlada predvođena aktualnim predsjednikom nije ispunila niti jedno. Niti jedan međimurski prijedlog nije postao dio nacionalnog razvojnog programa, niti jedan Međimurec danas nije član izvršne vlasti, sve nacionalne investicije u protekle 3 godine zaobišle su Međimurje.

Zamolba za podrškom meni, kao predsjedničkoj kandidatkinji, je ujedno i poziv da postanete dio pobjedničkog tima. Glas za mene, glas je za međimurske projekte i Međimurce koji će dobiti priliku sami brinuti o njihovoj realizaciji.

Molim Vas da mi svojim glasom date povjerenje, a nakon pobjede date priliku da zajedno s Međimurcima koje sami odaberete ponovno gospodarski pokrenemo Međimurje.

Učinimo taj ključni korak Zajedno za Međimurje, ZAJEDNO ZA bolju Hrvatsku!

5

Aktualno

6

9. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŠTO SE SVE PROMIJENILO U VEZI SA ZDRAVSTVENIM OSIGURANJEM OD 1. SIJE NJA 2015.

Dopunsko zdravstveno pla a se na novi ra un Izlaskom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dopunsko osiguranje pla a se na novi ra un. Obra te pažnju na to kad pla ate ra un za dopunsko. Od 1. sije nja 2015. otvoren je novi ra un u Hrvatskoj narodnoj banci koji glasi: IBAN: HR33 1001 0051 5502 0000 2.

Model i poziv na broj primatelja ostaju is . Osiguranici koji imaju ugovorene trajne naloge u bankama za pla anje dopunskoga zdravstvenog osiguranja ne moraju ništa mijenja . Sve banke obaviještene su o novom broju ra una.

HRVATSKI ZAVOD za zdravstveno osiguranje samostalan od ove godine

Pacijenti bi trebali biti na dobitku jer se sustav okre e njima Ve od 1. sije nja 2015. gotovo 60 % više novca za posebno skupe lijekove koji su potrebni za lije enje raka i nekih degenerativnih bolesti, te lije enje starije populacije PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

H

rvatski zavod za zdravstveno osiguranje po etkom godine izašao je iz državne riznice. To bi trebalo vratiti pacijenta u središte pozornosti, uvjeravaju u HZOO-u. Na službenim internetskim stranicama HZZO-a posvetili su puno prostora tome što zna i izlaz iz državne riznice, a posebice koje pogodnosti donosi za pacijente.

Sustav koji smo imali do prošle godine vrsto je odre ivao paušalne iznose sredstava koje HZZO mora pla ati zdravstvenim ustanovama

bez obzira koliko je pacijenata obradio i koliko kvalitetno.

Sustav je time doveden u paradoks. U vrstim budžetskim ograni enjima koji daju fiksne mjese ne iznose ustanovama, koji nisu odre eni obimom i kvalitetom obavljenog posla, ravnateljima ustanova i lije nicima zapravo je postalo racionalno obavljati što manje zahvata jer tako smanjuju troškove svojih ustanova. Sve je uglavnom bilo naopa ke, tako da je sustavu bilo bolje bez pacijenata, što nije bilo dobro, da se na pacijente gleda kao na trošak.

Sustav nije bio dobar ni za zaposlene u ustanovama jer u takvom sustavu nema mjesta

Novi voditelj HZZO-a u akovcu Zoran Lukman Krajem godine došlo je i do promjene na elu HZZO-a, Podru ne službe u akovcu.

Nakon provedenog natje aja, koji je raspisan krajem rujna, za novog voditelja izabran je Zoran Lukman, koji je na ovo mjesto došao nakon što je obavljao poslove u Državnom inspektoratu. poticanju rada, kvalitete i izvrsnosti, a nije dobar ni za itavo društvo jer bez kvalitetnog i

odgovornog zdravstvenog sustava nema ni zdrave, sretne ni prosperitetne države.

Sustav financiranja zdravstva kakav je unkcionirao do izlaska iz državne riznice stvorio je duge liste ekanja koje u praksi gra anima negiraju prava na zdravstvenu zaštitu koju imaju “na papiru”, preko problema stalnih sanacija konstantno financijski podplaniranog sustava, pa do podcijenjenosti lije nika, medicinskih sestara i ostalih zdravstvenih radnika i suradnika zbog kojih sve više njih odlazi iz zemlje.

Zdravstvo bi kona no dobilo ono što mu zakonski pripada, odnosno namjenski pri-

Skra en aktivacijski rok police dopunskog Ak vacijski rok police dopunskoga zdravstvenog osiguranja skra en je na 15 dana, dok je ranije ovaj rok bio 30 dana. Dakle prava i obveze iz ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju po inju vrijedi u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora.

Skra ivanje roka nova je pogodnost koju HZZO nudi svojim osiguranicima, nakon što je prošle godine ujedna io cijenu police za sve kategorije osiguranih osoba na 70 kuna. Kra i rok do po etka važenja police osiguranicima e omogu i brže i dostupnije dopunsko zdravstveno osiguranje. HZZO e otpisa dugovanja nepla enih premija iz dopunskoga zdravstvenog osiguranja osiguranicima ije je prebivalište na podru jima koja je u svibnju 2014. pogodila poplava. Dugovanja e biti otpisana zaklju no s datumom 31. prosinca 2014.

Europska kartica na tri godine Europska kar ca zdravstvenog osiguranja (EKZO) izdavat e se na tri godine, dok je dosad vrijedila godinu dana. Izdavanje kar ce za osiguranike i dalje e bi besplatno. Osiguranici mogu za vrijeme privremenog boravka na podru ju država lanica Europske unije (EU) i Europskoga ekonomskog prostora (Norveška, Island i Lintheštajn) ostvari pravo na neodgodive zdravstvene usluge koje su potrebne iz medicinskih razloga, uzimaju i u obzir prirodu zdravstvenih usluga i o ekivanu dužinu privremenog boravka u državama lanicama EU-a i EEP-a. Naglašavamo da EKZO još uvijek ne vrijedi u Švicarskoj.

Na rok od tri godine EKZO e se tako izdava zaposlenim osiguranicima i djeci do 18. godine života, a na godinu dana e se i dalje izdava nezaposlenim osobama te redovi m u enicima i studen ma starijima od 18 godina.

kupljena sredstva za zdravstvo trošila bi se isklju ivo za pla anje troškova zdravstvene zaštite, dakle za pla anje lijekova, ortopedskih pomagala, medicinskih zahvata itd., poru uju iz HZZO-a te dodaju da se “ne e se štediti na gra anima, ve upravo suprotno –

GLOBALNO I LOKALNO

Cijena slobode S

travi ni doga aji u Parizu, gdje je u ime vjere pobijena cijela redakcija satiri nog lista, ponovno upozoravaju da nešto ne valja u Europi. U ime humanizma i slobode europske su države kao jedno od sve h pravila uvele multikulturalizam, zajedni ki suživot više kultura. Je li to ispravan i pravi put, pitaju se danas mnogi gra ani naše zemlje kojima je do mirnog života. aime, umjesto mul kulturalizma europske zemlje dobili su zatvorene getoizirane muslimanske cjeline, više ili ma-

N

nje radikalne, pa neki teoreti ari govore da Europa uništava samu sebe. To je cijena koju Europa pla a zbog toga što je u ime slobode odbacila svoj krš anski iden tet, ali to nije sve. deja mul kulturalizma zapravo je slijepa tolerancija kulture i tradicionalnih vrijednos društva, u kojoj je bilo kakva kultura uzdignuta na svetost kulture. No bilo kakva kultura kako je vidi mul kulturalizam jednostavno uništava stare vrijednos društva i donosi svoje zakone te želi bi iznad ustava država. Šerijatski zakonik na taj na in dolazi u sukob s modernom europskom

I

državom, s ciljem da jednog dana od Europe nastane šerijat. Koliko je to opasno, nije teško pogodi , što se vidi i po najnovijim doga ajima u Parizu, koji, nažalost, vjerojatno ne e biti zadnji. Doga aji u Njema koj i protes pro v stranaca na istom su tragu, samo na desni arski na in. dje je rješenje? Zasad ga europske zemlje ne nalaze i grcaju u nizu problema koji su sve ve i.

Istovremeno sve više gra ana u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, po inje sumnja u put kojim ide Europa, jer vide sve više suprotnos izme u ustava i sloboda te nekih

G

odredbi muslimanske vjere. U na elu, sve se više postavlja pitanje najvišeg zakona u državi, ustava.

Traži se da muslimani poštuju ustav zemlje u kojoj se nalaze, kao i slobode proistekle iz ustava, odnosno obi ajno pravo. o istovremeno se doga aju i protuudari, tako se iz muslimanskih enklava u Velikoj Britaniji traži da se primjenjuju islamski zakoni u javnim školama. Konkretno, traži se da djevoj ice nose marame na glavi te da nastava bude odvojena za dje ake i djevoj ice i drugo. Ukratko, umjesto stvarnog multikulturalizma britansko je društvo dobilo getoizirane cjeline koje žele uves svoju kulturu, što je direktna posljedica zagovaranog mul kulturalizma u Europi, a istovremeno su muslimani stavljeni na stup srama. Tu se ne vidi izlaz,

N

ve samo budu i sukobi ne samo u toj zemlji. U nama bližoj Italiji u jednom gradu ispisana su sva djeca iz javnih talijanskih škola da bi poha ala arapsku školu. Što e bi ta djeca kad odrastu? rava iz ustava moraju bi iznad svakoga religijskog zakona, kao i obrana moralnih vrijednos koje poštuju ovjeka kao osobu. Svaka država ima pravo i dužnost brani svoje gra ane, a prije ili kasnije postavit e se i pitanje državljanstva i njegova sadržaja. Tako, naprimjer, mora li netko tko je došao u neku sredinu poštivati zakone te sredine? Mora li politi ki izbjeglica iz neke zemlje dolaskom u svoju novu domovinu poš va zakone te zemlje i nove kulturne obrasce te zemlje ili ne i ponaša se poput zadrtog komunista ili anarhista, odnosno zadrtog vjernika?

kad HZZO po ne dobivati sve što mu zakonom pripada, imat e na raspolaganju, primjerice, ve od 1. sije nja 2015. gotovo 60 % više novca za posebno skupe lijekove koji su potrebni za lije enje raka i nekih degenerativnih bolesti, te lije enje starije populacije”.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

P

Z

a nas je odgovor jasan, poštovanje ustava i naslije ena moralna kultura države jest na in da europska društva ne budu na rubu razaranja, a to zna i integraciju, konkretno, prihva anje novoga nacionalnog iden teta zemlje u kojoj se živi. No je li on jasan i europskim zakonodavcima?

9. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Predsjednički izbori

Izađite na izbore i izaberite pravi put

7

Pregled događaja u 2014.

8

9. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TOP 10 DOGA AJA KOJI SU OBILJEŽILI 2014. GODINU Me imurje je u prošloj godini postalo putokaz kakva bi Hrvatska trebala postati Za godinu koja je iza nas re i da je bila teška ne bi bilo ništa originalno. Nama u Me imurskoj županiji unato svim teško ama koje dijelimo s ostatkom Hrvatske bila je ponešto druga ija. Po mentalitetu smo takvi da ne o ekujemo pomo od drugih, ve se s teško ama sami hvatamo ukoštac i sretni smo kada nam ne odmažu, jer pomo naj eš e ne tražimo, što tako er nije dobro, ali vas o vrsne na jedan drugi na in. Me imurje je i što se krize ti e jedan korak ispred ostatka Hrvatske i putokaz kako se može iza i iz nje. Pitanje je žele li drugi taj putokaz slijediti, jer to nije lak put. Po etak godine Me imurska županija

do ekala je s preko 8000 tisu a nezaposlenih. Od svih gospodarskih sektora najviše je pogo ena gra evina, koja je još do pred koju godinu bila gospodarski lider me imurskog gospodarstva. U recesiji ga je nepovratno izgubila. Štafetu je preuzela metalska industrija koja je krizu do ekala znatno spremnija, tehnološki opremljenija, izvozno orijentirana i strukturno prilago ena svjetskom tržištu.

Kraj godine do ekali smo sa 6200 nezaposlenih, što je jako dobro, ali loša vijest je da se broj zaposlenih (oni koji izdvajaju u mirovinski i zdravstveni fond) još uvijek ne pove ava. Danas u Me imurskoj županiji imamo

oko 38.000 osiguranika mirovinskog osiguranja i oko 24.000 umirovljenika. Prije recesije broj osiguranika iznosio je preko 42 tisu e. Ipak prošle godine postavljeni su temelji za pove anje zapošljavanja u Me imurskoj županiji. Nakon dugo vremena prisustvovali smo postavljanju kamena temeljca za nove pogone tvrtke CWSboco u akovcu i HAIX u Maloj Subotici, ali i predstavljanju novih investicija ija e gradnja po eti ove godine, ime e kroz proširenje pogona koji e biti završeni u ovoj godini i izgradnju nove tvornice u akovcu ove godine biti otvoreno 400 novih radnih mjesta.

Prošle godine me imursko politi ko samo-

pouzdanje naraslo je i temeljem Deklaracije o Me imurju, koja je donesena prethodne godine, ali i temeljem tih pozitivnih gospodarskih pokazatelja, zbog ega Me imurje u ostatku Hrvatske sve više nazivaju putokazom kamo bi Hrvatska trebala i i.

Zbog toga naraslog politi kog samopouzdanja nismo dopustili da nam uzimaju ovlasti mic po mic na mala vrata.

Vra ena je Carina u akovec na inicijativu gospodarstvenika, sudovi su ostali u akovcu, premda je u prijedlogu reforme pravosu a bilo predvi eno premještanje. Regionalni HRT centar za sjeverozapadnu Hrvatsku smješten je u prostore

bivše vojarne u akovcu. Me imurska politika jedinstvena je u tome da Me imurje temeljem svojih pokazatelja uspješnosti mora zadržati regionalni status.

U enici u našoj županiji imaju besplatne udžbenike i prijevoz, studentima se subvencionirao dio prijevoza u vidu karata za vlak ili autobus.

Izgradnja velikoga kanalizacijskog sustava pod nazivom aglomeracija akovec po etak je izlaska iz recesije i za doma e gra evinske tvrtke. Okupljeni u Zajednicu ponuditelja dobili su posao vrijedan 106 milijuna kuna.

Me imurje je druga ije i po politi kom razmišljanju od ostatka Hrvatske. U prvom izbornom

krugu u svim gradovima i op inama izbornu pobjedu odnio je Ivo Josipovi , a snažnu socijalnu orijentaciju iskazali su i davanjem glasova Ivanu Sin i u, koji je ovdje dobio u prosjeku preko 16 posto glasova.

Me imurje je de initivno lijevo orijentirano, ali to ovdje zna i ve u socijalnu osjetljivost, otpor prema korupciji, kriminalu, višu radnu etiku.

Ako je itko u Hrvatskoj dokazao da izlaz iz krize postoji, to je Me imurje, no premda stvara novu vrijednost i nova radna mjesta na le ima nosi i teret državnih dugova, pa se postavlja pitanje mogu li stope gospodarskog rasta ikad dose i razinu kojom nas država može zadužiti.

HAIX VRA A proizvodnju obu e iz Azije u Europu

Vrhunska obu a iz Male Subotice po cijelom svijetu 5 NOVA TVORNICA u akovcu

Položen kamen temeljac za industrijsku praonicu U isto noj proizvodnoj zoni akovca na zemljištu iza nekadašnje vojarne položen je kamen temeljac za industrijsku praonicu za pa mu ne role za brisanje ruku, radnu odje u i otira e. Investitor je CWS-boco International iz Duisburga, Njema ka, a investicija je vrijedna 12 milijuna eura. Na polaganju kamena temeljca pohvalili su se da je to njihova najve a investicija u posljednjih deset godina. Tvrtka CWSboco ina e je prisutna u 19

4

zemalja Europe i Kine, a ukupno ima 7.000 zaposlenih i godišnji promet od 770 milijuna eura. CWS-boco dio je ve eg koncerna Haniel. U akovcu se po dovršetku gradnje tvornice može o ekivati 60 - 80 novozaposlenih radnika. U tvornicu se ugra uje najmodernija “high-tech” oprema. Gra evina e biti površine 6.500 etvornih metara, od ega 5.000 etvornih metara praonica ra ena po najvišim standardima u inkovitosti i zaštite okoliša, 1.000 metara etvornih skladište i 500 metara etvornih ured.

U Maloj Subo ci lani je zapo elo proširenje proizvodnih kapaciteta koje e omogu iti pove anje proizvodnje obu e sa sadašnjih 3.500 pari dnevno na ukupno 6.600 pari, uz otvaranje novih 200 radnih mjesta.

U suradnji s obrazovnim ins tucijama u Me imurskoj županiji, u akovcu, ponovno su oživjeli program obrazovanja za obu are u sklopu kojega Haix ima 23 nau nika. Haix je u novo proširenje proizvodnog pogona funkcionalne obu e u Maloj Subo ci inves rao novih 6 milijuna eura, tako da e ukupna

površina proizvodnog pogona sa 6.000 etvornih metara naras na 12.000. Radi se o proizvodnji tzv. funkcionalne obu e koja pretežito zvršava u izvozu. Nova inves cija omogu uju i nova zapošljavanja.

Bit e otvoreno ukupno 200 novih radnih mjesta, a još 250 zaposlenika bit e zaposleno kao zamjena za djelatnike koji odlaze u mirovinu u nadolaze em razdoblju. Haix vra a proizvodnju obu e iz Azije u Europu, što posredno ima za posljedicu i pove anje zapošljavanja u pogonu u Maloj Subo ci.

POVRATAK carinske službe u središte Me imurske županije

Na carinjenje u akovec umjesto u Varaždin Služba za RGP Gori an po etkom prošle godine preseljena je s grani nog prijelaza Gori an u akovec na lokaciju Carinski odvojak 4, akovec, na kojoj je Carina vršila carinjenje robe prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Grad akovec je u dogovoru s gospodarstvenicima Grada i Županije pokrenuo inicijativu za preseljenje carinarnice, kako gospodarstvenici poslove carinjenja ne bi morali odlaziti obavljati u Varaždin.

Službenici u akovcu ovlašteni su za sve carinske poslove: od uvoza robe iz zemalja koje nisu lanice EU-a do završetka postupaka unutarnje proizvodnje koji su zapo eti dok još nismo bili lanica EU-a itd.

Zlatko Grabar, ravnatelj Carinske uprave, tom prilikom podsjetio je da je u akovcu otvorena još jedna organizacijska jedinica Intrastat. Budu i da je 1. srpnja 2013. Hrvatska ušla u EU, Carinska uprava doživjela je odre ene organizacijske promjene. - Izgubili smo dio vanjskih granica i trebali smo osim zadataka koje name e EU prilagoditi i carinsku službu, budu i da je velik dio službenika radio na grani nim prijelazima.

Nakon ulaska u EU na našem podru ju radi 90-ak carinika, dio u akove koj carinarnci, a dio u Intrastatu. - kazao je Grabar.

6

9. sije nja 2015.

Pregled događaja u 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŽUPAN PRONAŠAO NOVAC i formulu za besplatne školske udžbenike

PRO IŠ AVANJE OTPADNIH VODA

Aglomeracija akovec za gra evinare 2 izlaz iz tunela

Udžbenici do ekali u enike prvi dan nastave Me imurski župan Matija Posavec riješio je prošle godine roditelje u enika osnovnih škola velikog dijela tereta nabave udžbenika za osnovnu školu.

Na podru ju Me imurja dva su osniva a osnovnih škola: Grad akovec za

svoje škole i Me imurska županija za sve ostale škole na podru ju Me imurja. Na podru ju Me imurske županije je oko 10.000 osnovaca, od toga 2400 u enika na podru ju akovca, a 7600 u ostatku Me imurske županije.

1

Me imurska županija u dogovoru s Gradom akovcom te s op inama i gradovima u kojima je Županija osniva škola iznašla je model po kojem su udžbenici za sve u enike osnovnih škola u Me imurskoj županiji besplatni i do ekali su u enike

na školskim klupama prvi dan nastave. Na roditeljima je bilo samo da kupe radne bilježnice. Po etkom godine roditelji, odnosno u enici, besplatne su udžbenike samo zadužili, a na kraju godine vratit e ih kako bi ih naslijedile sljede e generacije u enika.

TRI ME IMURSKE tvrtke dobile posao za MORH

Sedmogodišnji posao za vojsku dobili Jelen, ateks i Šestan-Busch

3 SUDOVI OSTAJU u Me imurskoj županiji

Suprotno reformskoj najavi, Op inski i Prekršajni sud ostali u akovcu Reformom i reorganizacijom pravosu a u prvom prijedlogu ministra pravosu a Orsata Miljani a Op inski i Prekršajni sud u akovcu trebali su se pripojiti Županijskom sudu sa sjedištem u Varaždinu, ime bi akovec postao ispostava tamošnjeg suda.

Prepoznali smo da bi reformom predvi eno ukidanje Op inskog i Prekršajnog suda u akovcu bilo na štetu gra ana Me imurja i nakon snažnoga medijskog pritiska i župan Ma ja Posavec udario je šakom po stolu, “razle o se po Zagrebu”, naoružan snažnim argumentima dobivenim od stru nih ljudi iz pravnih krugova, te uvjerio ministra pravosu a da je scenarij prijedloga reforme pravosudnog sustava neprihvatljiv za Me imurje kako iz povijesnih i tradicijskih razloga, tako i iz prak nih razloga za gra ane. Ishod je bio pozi van, sudovi su ostali u akovcu.

7

Ministar obrane Ante Kotromanovi potpisao je s predstavnicima hrvatskih proizvo a a odje e i obu e 14 ugovora o nabavi vojne opreme za potrebe Oružanih snaga RH. Vrijednost potpisanih ugovora je 66 milijuna kuna. Me u njima su i tri me imurske tvrtke: Jelen, ateks i Šestan-Busch.

- Hrvatski proizvo a i rade dobre proizvode koji su uskla-

9

eni sa standardima NATO-a, a ovi ugovori primjer su suradnje u kojoj MORH promovira hrvatske tvrtke i pomaže im da se održe i prežive. - rekao je Kotromanovi .

Temeljem njega e 21 tvrtka koja je pobijedila na javnom natje aju za potrebe OS-a RH proizvesti 175.934 odjevna predmeta, 13.735 pari vojni kih izama, 500 kaciga, 1.585 pu-

šaka VHS-D1 i VHS-K1 te 1.125 komada opreme za puške.

Ugovore s MORH-om u ime Zajednice ponuditelja, a vezano za nabavu borbenih odora, obu e, kaciga i jurišnih puški za pripadnike OS-a RH, potpisali su predstavnici tvrtki: Borovo d. d., Inkop obu a i Jelen, Kroko, ateks, Šešir, URIHO, Varteks, Hemco, Krojostil, Jadran, Galeb, Skriplet, HS produkt, Šestan-Busch, Odje a i Mako.

Po etkom prošle godine direktor Me imurskih voda Vladimir Topolnjak zajedno s gradona elnikom akovca Stjepanom Kova om i na elnicima op ina Nedeliš e, Šenkovec, Sv. Juraj na Bregu, Strahoninec i Pribislavec predao je generalnom direktoru Hrvatskih voda Ivici Pliši u aplikacijske pakete za projekte opskrbe vodom i gospodarenja otpadnim vodama na podru ju tih op ina i akovca. Glavne komponente projekta jesu: nadogradnja postoje eg ure aja za pro iš avanje otpadnih voda na tercijarnu razinu pro iš avanja kapaciteta 75 su a ekvivalent stanovnika i izgradnju postrojenja za obradu mulja rekonstrukcija (14,7 km) te sanacija (5 km) sustava odvodnje proširenje kanalizacijske mreže (74 km), izgradnja 32 crpne stanice za odvodnju otpadnih voda do ure aja za pro iš avanje, nabava opreme za održavanje sustava odvodnje.

Krajem godine doma e gra evinske tvrtke potpisale su i ugovor o izvo enju dijela radova na tom projektu.

Napokon svjetlo na kraju tunela za našu gra evinsku industriju na elu s Tegrom i Zajednicom ponuditelja. Zahvaljuju i zajedni koj ponudi dobili su posao vrijedan 106 milijuna kuna na projektu Sustava odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda aglomeracije akovec. Zajed-

nicu ponuditelja na elu s tvrtkom Tegra iz akovca ine još i urkin, Hidrotehnika, Me imurska hidrogradnja te varaždinske tvrtke Aquatehnika, Vodogradnja i Proton iz Gornjeg Kneginca Posao vrijedan skoro 106 milijuna kuna bez PDV-a za tri me imurske i tri tvrtke s podru ja Varaždinske županije na elu s Tegrom zna i za gra evinare izlaz iz tunela recesije. Udružili su se kako bi zajedno imali potrebne reference te uop e mogli konkurira za posao. Zajednica ponuditelja na taj na in odupire se me unarodnoj konkurenciji.

Vrijednost radova koji su zajedni ki dobile spomenute firme iz Zajednice ponuditelja iznosi 105.895.293,35 kuna bez PDV-a. Cijeli projekt daleko je opsežniji i iznosi više od 273 milijuna kuna, a nancira se sa 73 posto iz bespovratnih sredstava EU-a, 10 posto iz državnog prora una, 10 posto iz Hrvatskih voda, a 7 posto nanciraju jedinice lokalne samouprave na ijem se podru ju izvode radovi. Radovi e zapo e u prolje e s dolaskom gra evinske sezone, a odvijat e se na podru ju Grada akovca i op ina: Strahoninec, Nedeliš e, Sve Juraj na Bregu, Šenkovec i Pribislavec. Radovi e se odvija jekom naredne dvije godine.

HRT TV centar za sjeverozapadnu Hrvatsku smješten u akovcu

STRANA KA PREVIRANJA

Me imursku poduzetnost i dinami nost prepoznala i javna televizija

Razilaze se, ali ostaju "svoji"

- Potpisivanje ovog ugovora i dobivanje regionalnog centra u Me imurju od velike je važnos za sve gra ane ove županije, ali i cijeloga sjevernog dijela zemlje. esto smo u povijes bili nezadovoljni kada je Me imurska županija spominjana samo kada se dogodilo nešto loše, no dolaskom nove uprave na elo HRT-a to se promijenilo, dapa e, vrjednuju se naši usponi i sve što je na sjeveru pos gnuto. - rekao je župan Ma ja Posavec.

Krajem listopada u zgradi Me imurske županije sve ano je potpisan ugovor o zakupu poslovnog prostora kojim je novi HRT-ov centar akovec i Varaždin pozicioniran u Me imurskoj županiji. Ugovor su potpisali glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Goran Radman, župan Me imurske županije Ma ja Posavec te direktor

8

Tehnološko-inovacijskog centra Me imurje Ivan Pla ko. akove ki centar HRT-a tako je preuzeo sve radijske, televizijske i internetske programske funkcije na sjeveru zemlje, a koje su dosad obavljali TV studiji u Bjelovaru, akovcu i Varaždinu te dopisništva u Koprivnici i Virovi ci. - Naša odluka da osnujemo centar ovdje bila je zna ajnim dijelom mo virana našom procjenom da je ovaj jedan od najkvalitetnijih i najvrjednijih dijelova Hrvatske, koji u postoje im nevoljnim ekonomskim i socijalnim uvjetima za Hrvatsku pokazuje jednu izuzetnu snagu, dinamiku, vibrantnost, poduzetnost kakva nije prisutna u drugim dijelovima Hrvatske. - kazao je tom prilikom glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Goran Radman.

PRVI u Hrvatskoj izdajemo gra evinske e-dozvole

Do gra evinske dozvole putem ra unala Upravo iz naše županije lani u prolje e krenuo je sustav izdavanja e-dozvola. Što projekt opet kre e od nas, nije nimalo udno. Za to je zaslužna ve tradicionalna urednost i efikasnost u poslovanju Županijskog ureda za prostorno ure enje. Da se dobar glas daleko uje, govori i podatak da su Austrijanci bili nemalo iznena eni što im je gra evinska dozvola za gradnju tvornice Paul Green u Prelogu izdana za samo 16 dana. Tako brzo papirologiju ne bi riješili ni u Austriji.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog ure enja izradilo je sustav e-dozvole, jedinstveni in ormati ki su-

stav kojim e se za podru je cijele Republike Hrvatske izdavati akti za gradnju i uporabu. Putem toga novog kompjutorskog na ina isho enja dozvola one bi trebale biti izdane u roku od 30 dana. Složenost dokumentacije i postupak izdavanje gra evinske dozvole ovise o složenosti gra evine, a za uporabnu dozvolu o vremenu gradnje.

Dozvole e se izdavati za podru je cijele Hrvatske unutar jedinstvenoga elektroni kog sustava, što e pojednostaviti i ubrzati postupak, u initi ga transparentnim i lako preglednim.

9

Kao i u nogometu, tako i u strana kom životu postoje prelasci i promjena poli kih dresova. Tako je iz HNS-a izašla Sandra Herman, koja je uz to postala najprije incijatorica, pa kasnije i predsjednica Hrvatske stranke - Reformista, kojima je na elu a i , nakon što je izba en iz HNS-a. Sandra je izašla iz HNS-a i premda je bila zamjenica Ma ji Posavcu, predsjedniku me imurskog HNS-a i županu, to nije pokvarilo njihove odnose ni je zbog toga smijenjena ili udaljena s dužnos zamjenice župana.

Romano Bogdan, dugogodišnji HNS-ovac i zamjenik gradona elnika akovca, poznatiji ako osniva Pinkleca, pak je tako er primijenio poli ki kos m. Prešao je iz HNSa u SDP koji je u Gradu u koaliciji s HNS-om. No njegov prijelaz tako er nije pokvario koalicijski sporazum u akovcu.

Od vi enijih dužnosnika iz HNS-a k Reformistima prešao je i Ervin Vi evi , na elni Selnice, koji tako er ostaje u dobrim odnosima s Ma jom Posavcom, svojim bivšim strana kim predsjednikom i aktualnim županom.

Eto, HNS-ovci i kad odlaze ostaju "svoji".

10

10

Pregled događaja u 2014.

NOVITETI OKO PRIJEVOZA U ENIKA

Srednjoškolci koji putuju van županije snose 25 posto troškova autobusne karte Glasovanje na referendumu u Gori anu

Uspješan prvi lokalni referendum u Hrvatskoj - u Gori anu Prvi lokalni referendum u Hrvatskoj na kojemu su gra ani pobijedili aktualnu vlast zbio se u Gori anu po etkom 2014. godine. Odaziv je bio bolji nego kod pravih izbora, a gra ani Gori ana izborili su se ve inom glasova protiv kompostane u Gori anu. Na taj je na in završena višegodišnja pri a o kompostani u Gori anu. U Gradu Prelogu pak su pomalo sretni što su na taj na in dobili kompostanu koja e otvoriti nekoliko radnih mjesta.

Od 2.418 bira a u popisu bira a glasovalo je 1.359 bira a, što je jako veliki odaziv, 56,2 posto. Važe ih je bilo 1.327 listi a i 32 su bila nevaže a.

Protiv kompostane u Gori anu glasovalo je 1.264 glasa a, a za nju ukupno 61 glasa . Inicijativu je pokrenula skupina gra ana Za isti Gori an, koja se nije slagala s prijedlogom na elnika Marija Mohari a o gradnji kompostane u Gori anu.

Radovi prije sijanja trave na pomo nom igralištu

Stadion Mladosti u Prelogu dobio novi travnati tepih Na nogometnom stadionu u Prelogu zapo eli su po etkom kolovoza završni radovi postavljanja travnatog tepiha nakon ure enja i drenaže podloge, ime je Grad Prelog dobio suvremeno no-

gometno igralište. Radovi postavljanja trave završeni su do preloškog proštenja 25. srpnja, no to je samo dio ure enja sportskog centra u Prelogu, koje e trajati više godina.

Otvorena cesta Donji Kraljevec - ehovec Po etkom lipnja otvorena je asfaltirana cesta ehovec - Donji Kraljevec koja je do tada bila neasfaltirana. Predsjednik MO-a ehovca Marko Je ud zahvalio je tada na podršci Županijskoj upravi za ceste i Gradu Prelogu, a gradona elnik Preloga Ljubomir Kolarek i na elnik Op ine

Donji Kraljevec Miljenko Horvat Me imurskoj županiji na podršci. Cesta je, naime, bila sanjana dvadesetak godina. Cesta skra uje putovanje iz Donjeg Kraljevca u industrijsku zonu Prelog sa 7 na 1,8 kilometara i isto toliko iz ehovca prema industrijskoj zoni Donji Kraljevec.

Otvaranje ceste

Prijevoz u enika na podru ju Me imurske županije iz bilo kojeg dijela Me imurja u bilo koju školu na podru ju Me imurske županije je besplatan.

Treba re i da to nije tako u ostatku Hrvatske, jer država ne nancira u cijelos ni za sve u enike prijevoz do škole. Pravo na besplatni prijevoz nemaju u enici osnovnih škola od 1. do 4. razreda koji su udaljeni manje od 3 kilometra do škole, kao ni u enici od 5. do 8. razreda koji su udaljeni do 5 kilometara do škole. Što se e srednjoškolaca putnika, država su nancira 75 posto iznosa mjese ne karte. U ve ini županija ostatak troška preba en je na roditelje, a u našoj županiji taj trošak na sebe su preuzeli Županija i grupa me imurskih prijevoznika koji sudjeluju u prijevozu djece u školu.

No postoji i iznimke kada roditelji nemaju pravo na potpuno besplatni prijevoz u enika u školu, nego snose 25 posto troškova prijevoza, što je razlika na dio koji ne su nancira država. To se odnosi na u enike koji se školuju izvan Me imurske županije, najve im dijelom u Varaždinskoj županiji.

OTVORENA Ispostava za mirovinsko osiguranje u Murskom Središ u

Radit e samo etvrtkom od 8 do 16 sati Nakon Ispostave službe za izdavanje osobnih dokumenata Policijske uprave me imurske na Dan sv. Barbare - zaštitnice rudara, u Gradu Mursko Središ e otvorena je i ispostava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Radno vrijeme Ispostave HZMO-a zasad je jedan dan u tjednu, etvrtkom od 8 do 16 sati.

Mursko Središ e tako dobiva službu po službu, potrebne za atribute grada. Uskoro slijedi i otvaranje ispostave zdravstvenog osiguranja.

750. obljetnica Grada Preloga U Domu kulture u Prelogu u petak, 5. prosinca sve anom je sjednicom Gradskog vije a Grada Preloga obilježeno 750 godina od prvoga pisanog spomena Grada Preloga. Ime Prelog po prvi je put u pisanoj povelji spomenuto 1264. godine.

- Grad Prelog doživljavao je brojne uspone i padove kroz svoju dugu povijest i nikada nam nije bilo lako, ali uvijek smo na kraju izlazili kao pobjednici, pa tako i danas kada u Me imurju, ali i Hrvatskoj, predstavljamo primjer pozitivnog odnosa prema

investitorima te uspješnog razvoja poduzetni kih zona. - rekao je tada u svojem obra anju gradona elnik Ljubomir Kolarek, uz isticanje smanjenja nezaposlenosti na svega pet posto radno aktivnih gra ana te višegodišnju želju da se pove aju pla e.

Svi nagra eni s vodstvom Grada Preloga

DVA PODUZETNIKA godine na nacionalnoj razini iz Me imurja

Franjo Sobo an i Mihalj Novinš ak poduzetnici godine OTKRIVEN spomenik 1. eskadrili Domovinskog rata u Pribislavcu

MIG 21 odmah je postao atrakcija Uz 23. obljetnicu oslobo enja Me imurja od jugovojske otkriven je spomenik hrvatskim braniteljima neba iz našeg kraja na aerodromu Pribislavec. Do 1. prosinca 1991. godine Eskadrila (ELAVN) iz akovca imala je ak 46 borbenih letova, a do demobilizacije 30. srpnja 1992. preko 50, te je ostvarila oko 900 sati

leta, a sve ostale eskadrile u Hrvatskoj samo 250 sati leta. Spomenik MIG 21 djeluje impozantno u prostoru i odmah je izazvao mnogo pažnje gra ana, a naro ito djece. Spomenik je otkrio predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi , uz župana Matiju Posavca i hrvatske branitelje i pilote 1. eskadrile.

Postavljeni prvi semafori u Prelogu Grad Prelog dobio je uz 750. obljetnicu prvoga pisanog spomena grada prve semafore na križanju Glavne i Sajmišne ulice u centru, što je bila vijest koja je razveselila gra ane. Semafori su, htjeli mi to ili ne, simbol urbanizacije, ali i gradova.

Vrpcu je zajedno s gradskim elnicima prerezala Agneza Beli , koja je na tom mjestu doživjela prometnu nesre u.

9. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dva me imurska poduzetnika, Franjo Sobo an i Mihalj Novinš ak, u organizaciji CROMA-e proglašena su poduzetnicima godine u svojim kategorijama. Izbor je održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovi a u Zagrebu. Priznanje dvojici poduzetnika iz Me imurske županije priznanje je i me imurskom gospodarstvu, iji trendovi odudaraju od hrvatskih. Zanimljivo je istaknuti da su u poduzetni ke vode krenuli kao partneri, da bi potom svatko krenuo svojim putem kroz zasebne irme. Me utim, oba poduzetnika izuzetno su uspješna tijekom svih godina djelovanja njihovih irmi.

Mihalj Novinš ak, vlasnik poduze a Promming akovec, dobio je nagradu - poduzetnik godine u kategoriji srednjih poduze a. Svoju irmu razvio je u vode eg proizvo a a opreme za trgovine, skladišta i ostale poslovne prostore na našem tržištu.

Franjo Sobo an, predsjednik uprave tvrtke Sobo an Interijeri, dobio je nagradu za poduzetnika godine u kategoriji malih poduze a. Njegova tvrtka s radom je zapo ela prije dvanaest godina u Murskom Središ u, kvalitetom inalnih proizvoda tvrtke nadmašila okvire lokalne proizvodnje te je danas prisutna globalno u preko petnaest zemalja na dva kontinenta.

9. sije nja 2015.

Pregled događaja u 2014. 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TRI DANA strepnje zbog nabujale Mure u Murskom Središ u

No koja je skoro donijela potop POPLAVE u Me imurju

Najvažnija pouka je da smo se obranili sami Me imurje se u jesenskim poplavama obranilo od dosad najve ih voda Mure i Trnave, no bilo je na momente kriti no. U jednom trenutku vodostaj u Murskom Središ u iznosio je 537 centimetara, što je dosad nikad zabilježena visina. Za usporedbu, betonska ograda postavljena je na visinu od 540 centimetara jer se ra unalo da tu visinu Mura nikad ne e dose i. A skoro ju je dosegla. Bilo je kriti no na više mjesta, u Svetom Martinu na Muri i Murskom Središ u, posebno u Gori anu na Muri i na Trnavi koja je probijala nasipe.

Stalne kiše prijetile su da e probiti nasipe potoka. Više tisu a gra ana, ra una se oko dvije i pol tisu a, najviše vatrogasaca i pripadnika civilne zaštite, spasilo je ovaj put Me imurje od poplava.

Uspjelo se o uvati nasipe zahvaljuju i preventivi i dobroj organizaciji, uvijek su branitelji bili ispred vodenog vala. Potrošeno je oko 40.000 vre a s pijeskom. Me imurska županija pokrenula je inicijativu da se poboljšaju nasipi i urede kriti na mjesta na Muri, Dravi, Trnavi i drugim potocima. Najvažnija je bila pouka da se možemo obraniti sami.

U no i s petka na subotu bilo je lako zamisliti kako je biblijski - op i potop mogu , s obzirom na koli inu oborina koje natopljeno tlo uz podru je rijeke Mure u Murskom Središ u i okolnim mjes ma više nije moglo upija . S jedne strane prije la je nabujala Mura, a s druge voda koja izvire iz tla na svakoj nižoj to ki, koje su plavile vrtove i podrume ku a.

Pekleni ki vatrogasci bili su rastrgani oko toga kamo prije krenu na pomo - u Mursko Središ e gdje je Mura ve u subotu po ela opasno ras ili na ispumpavanje vode gra anima iz podruma i zaštitu od obilnih oborinskih voda koje

Dona elnik Grada Preloga Zdravko Kvakan službeno je otvorio radove na izgradnji kompostane u Prelogu, koja se nalazi sa zapadne strane grada na lokalitetu Gorice. ak 80 posto od 2,9 milijuna kuna daje Fond za energetsku u inkovitost, a ostatak tvrtka Pre-kom. Radove izvodi Zajedni-

ca ponuditelja, u kojoj su tvrtke Pavlic-asfalt-beton i Me imurje PNP, koja je pobijedila na javnom natje aju. O ekuje se da e se na kompostani biorazgradivog otpada zaposli tri djelatnika, te još tri na sakupljanju te vrste otpada.

O ekuje se otvaranje kompostane po etkom 2015. godine.

U akovcu centar za bolji nadzor i održavanje plinovoda

Proslava stote obljetnice crkvenog zbora Župe svetog Jakoba Prelog

NOVI ZAKON O SOCIJALNOJ skrbi ograni io naknade

Vlasnici automobila više ne mogu dobiti socijalnu pomo njuje dosadašnje naknade sa socijalnom komponentom.

Zbog op e situacije i krize u društvu ograni en je iznos minimalne zajam ene naknade i za obitelj ne može prelaziti bruto iznos minimalne pla e u Hrvatskoj, koji je u trenutku donošenja Zakona iznosio 3.017,61 kunu. Do tada je taj iznos bio i ve i u više lanim obiteljima, ali je sada smanjen upravo zbog toga da oni koji rade

Po eli radovi na kompostani u Prelogu

OTVOREN pogonsko-tehni ki centar tvrtke Plinacro u akovcu

Stogodišnjaci u Gradu Prelogu

S prvim danom prošle godine na snagu je stupio novi Zakon o socijalnoj skrbi.

Po novom Zakonu bitno je da samac, odnosno ku anstvo, nema u vlasništvu nekakav drugi stan, ku u, zemljište ili poslovni prostor, osim onoga stana ili ku e u kojoj stanuje, da bi ostvario pravo na minimalnu zajam enu naknadu.

Zajam ena minimalna naknada jest jedan novi oblik nov ane naknade koji zamje-

su nadirale u dvorišta i vrtove.

Nikola Vrši , zapovjednik DVDa Peklenica, kazao je da su se najprije okrenuli gra anima iji su podrumi bili puni voda i na ispumpavanje vode na mjestu gdje su oborinske vode, zbog toga što nisu imale kamo otjeca te su se opasno približavale pragovima obiteljskih ku a.

Povijesno najviši vodostaj rijeke Mure u Murskom Središ u, u visini od ak 536 cm, zabilježen je ponedjeljak, 15. rujna u 12 sa , a od izlijevanja Mure strepilo se tri dana, u subotu, nedjelju i ponedjeljak do podneva. Nakon toga vremenske prilike su se smirile i vodostaj je po eo pada .

ne bi primali manje pla e od onih koji primaju zajam enu minimalnu naknadu.

Posjedovanje osobnog vozila i dalje nije prepreka za zajam enu minimalnu naknadu samo ako je samac ili lan ku anstva osoba s invaliditetom, ili je u pitanju starija i nemo na teško pokretna osoba ili je prema procjeni stru nog radnika Centra za socijalnu skrb osobno vozilo nužno po-

Prošle 2014. godine sto godina rada i djelovanja proslavili su u Prelogu crkveni zbor Župe svetog Jakoba, nogometaši Preloga, odnosno NK-a “Mladost”, ali i lanovi ŠRD-a “Glavatica” Prelog. Sve tri udruge gra ana dobile su povodom stote obljetnice svoje pisane ili filmske monografije, a svoju veliku monografiju dobiva i Grad Prelog uz 750. obljetnicu, koja e biti predstavljena ovu zimu, a u kojoj e se na i i detalji s proslave 750. obljetnice Grada Preloga u 2014. godini.

trebno zbog prometne izoliranosti. Prepreka za ostvarivanje zajam ene minimalne naknade je ako samac ili lan ku anstva koristi osobno vozilo u vlasništvu druge pravne ili fizi ke osobe.

Osnovica za zajam enu minimalnu naknadu iznosi 800 kuna. U tom punom iznosu na nju ima pravo samac, dok se za ku anstvo utvr uje u iznosu koji predstavlja zbroj udjela za svakog lana ku anstva. Za samohranog roditelja naknada iznosi 100 posto, odnosno 800 kuna. Za odraslog lana ku anstva iznosi 60 posto, odnosno 480 kuna, a za dijete 40 posto, odnosno 320 kuna.

U etvrtak, 6. ožujka sve ano je otvoren novoizgra eni pogonskotehni ki centar tvrtke Plinacro u akovcu, na adresi Putjane 109, od oko 400 kvadrata. U poslovnoj jedinici tvrtke Plinacro radi šest zaposlenih.

Poslovna jedinica Me imurje upravljat e i održavati preko 120 kilometara plinovoda uz 13 mjerno-redukcijskih stanica na podru ju Me imurske, Varaždinske i

Koprivni ko-križeva ke županije. U izgradnju objekta uloženo je oko 10 milijuna kuna, a izgra en je u roku od godinu dana.

Izgradnja plinskog pogona u akovcu zna ajno je olakšala nadzor, upravljanje i održavanje magistralne plinovodne mreže u sjevernoj Hrvatskoj, te tako stvorila još bolje preduvjete za pouzdan i siguran transport plina.

USPJEH AKOVE KIH GIMNAZIJALKI

Marta Horvat i Anja Ipša postale državnim prvakinjama iz njema kog jezika Na Državnom natjecanju iz njema kog jezika u Zadru dvije u enice Gimnazije Josipa Slavenskog iz akovca osvojile su prvo mjesto u znanju stranog jezika u svojim kategorijama. Marta Horvat, u enica tre eg razreda, na natjecanju iz poznavanja njema kog jezika kao 1. stranog jezika osvojila je prvo mjesto i nagradnu s pendiju - mjesec dana boravka u Nje-

ma koj. Njezina mentorica je Vesna Malekoci Tarandek, prof. Anja Ipša, u enica etvrtog razreda Gimnazije, osvojila je prvo mjesto u poznavanju njema kog, kao drugoga stranog jezika. Za nagradu je osvojila pravo na sudjelovanje na Me unarodnoj olimpijadi njema koga jezika u Frankfurtu na Majni. Njezina mentorica je Sanja Jambrovi Posedi, prof.

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9. sije nja 2015.

PREPOZNALI VAŽNOST Službe spašavanja

Grad Mursko Središ e donirao Ladu Nivu Dražen Srpak, gradona elnik Grada Murskog Središ a, u utorak, 30. prosinca uru io je klju eve vozila Lade Nive Nevenu Putaru, odnosno Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja - Stanici akovec. U prosincu prošle godine Grad je raspisao natje aj za prodaju navedenog vozila u iznosu od 12.000 kuna, me utim, kako do danas nije bilo zain-

teresiranih, Grad je odlu io donirati vozilo. Grad je vozilo kupio 2005. godine za potrebe komunalnog redara. Lada Niva ima 94.917 prije enih kilometara, ugra ene su plinske instalacije te je vozilo redovito servisirano.

Predstavnik HGSS-a - Stanice akovec Neven Putar zahvalio je u ime svih pripadnika HGSS-a na donaciji,

te izrazio zadovoljstvo što je Grad Mursko Središ e prepoznao važnost Hrvatske gorske službe spašavanja. Na primopredaju se odazvala i Hrvatska gorska služba spašavanja - Stanica Bjelovar.

Tvrtka TERMO INST d. o. o. iz Murskog Središ a HGSS-u za navedeno vozilo Ladu Nivu donira podmirenje troškova servisa vozila. (BMO)

RASPISANA JAVNA nabava za izgradnju

akove ka sjeverna zaobilaznica korak bliže izgradnji Na sam Badnjak Hrvatske ceste pokrenule su postupak javne nabave za izradu projektne dokumentacije sjeverne zaobilaznice akovca. Ovime je ovaj veliki prometni problem za ovaj dio Hrvatske još jedan korak bliže rješavanju.

Sjeverna zaobilaznica po et e na križanju ceste iz akovca prema voru Sveti Križ, prije i prugu prema Kotoribi, prolaziti kroz Industrijsku zonu Istok, podru jem izme u akovca te Mihovljana i Šenkovca, te se kona no spojiti na rotor na izlazu prema gornjem Me imurju. Tako er, planirana je i izgradnja pješa ko-biciklisti ke staze

uz novu zaobilaznicu, što e financirati Grad akovec.

Treba napomenuti da je ovim natje ajem obuhva eno i projektiranje javne rasvjete na križanjima. Ukupna vrijednost ove javne nabave iznosi 2.300.000 kuna.

Ukoliko sve bude išlo prema planu, prvi radovi mogu se o ekivati ve krajem ove godine. Nova zaobilaznica, prema procjenama, stajat e oko 200 milijuna kuna.

Pokrenuti postupak javne nabave predvi a izradu svih vrsta idejnih i glavnih projekata, provedbu geodetskih i geotehni kih radova, isho enje lokacijske i gra e-

vinskih dozvola za izgradnju Sjeverne zaobilaznice akovca, ukupne duljine 5,67 kilometara. Kako je istaknuo zamjenik gradona elnika Grada akovca Mario Medved, rije je o klju nom ulaganju u cestovnu in rastrukturu na podru ju akovca, ali i cijelog Me imurja, koje se planira više od desetlje a. Time e, rekao je zamjenik Medved, biti riješen tranzitni promet kroz grad, ali i omogu en daljnji razvoj cestovne mreže prema Varaždinu, odnosno Murskom Središ u. Na trasi se nalaze dva nadvožnjaka, kružni tok te nekoliko klasi nih raskrižja. (BMO)

UVO ENJE NOVE putni ke linije prema Lendavi

Zahvala lendavskog župana gradona elniku Draženu Srpaku Gradona elnik Grada Mursko Središ e Dražen Srpak 29. prosinca 2014. primio je od župana Op ine Lendava Antona Balažeka pismo zahvale u kojem navodi da mu je izuzetno zadovoljstvo što je ponovno uspostavljena nova putni ko-

turisti ka linija na relaciji akovec - Mursko Središ e - Lendava, te ga tako er raduje nova povezanost gra ana s obje strane granice. Župan Balažek zahvaljuje na zalaganju i trudu koji je uložen da navedeni projekt uspije. (BMO)

DONACIJA Murskog Središ a

Grad donirao Pedijatriju Grad Mursko Središ e uplatio je 1000 kuna jednokratne nov ane pomo i za sudjelovanje u akciji koncerta humanitarnog karaktera za Odjel pedijatrije Županijske bolnice akovec, koji je održan 3. sije nja 2015. u Termama Sveti Martin. (BMO)

SJE ANJE na tužnu novogodišnju no 2011. u Donjem Kraljevcu

U Županiji ne blijedi lik i djelo An elka Horvata Iako novogodišnja no uz sebe naj eš e veže lijepe i nezaboravne uspomene, one iz 2011. godine sa sjetom se prisje aju u Me imurskoj županiji. Tog je datuma iznenadno preminuo tadašnji zamjenik župana An elko Horvat, ime je politi ka scena Me imurja ostala bez jedne važne karike u lancu napretka i razvoja regije. Kako bi se pobrinuli da sje anje na njega slu ajno ne

izblijedi, izaslanstvo Me imurske županije, predvo eno županom Matijom Posavcom sa zamjenicima Zoranom Vidovi em i Sandrom Herman, te na elnikom Op ine Donji Kraljevec Miljenkom Horvatom, zamjenikom predsjednika Op inskog vije a Mladenom onkom i vije nikom Mladenom Blažekom položilo je vijenac te zapalilo svije e.

Kao jedan od dvojice zamje-

nika župana izabranih na lokalnim izborima 2009. godine, An elko Horvat poseban je naglasak uvijek stavljao na napredak poljoprivrednika i rješavanje problema s kojima se susre u vo ari. Ujedno je bio jedan od osniva a i dugogodišnji predsjednik Udruge za integralnu proizvodnju vo a, ali i predsjednik Udruge rasadni ara Hrvatske. (Mateja Goš iej) Op inski na elnik Domjani s novim op inskim stipendistima

MALA SUBOTICA

Novi op inski stipendisti Odlukom na elnika V ladimira Domjani a, nakon što je Odbor za društvene djelatnosti i stipendiranje studenata izvršio pregled, usporedbu i ocjenu pristiglih molbi te Odavanje po asti na groblju u Donjem Kraljevcu

o istom sastavio zapisnik, Op ina Mala Subotica dodijelila je stipendije sljede im studentima: Renati Maurovi i Deani Kova iz Palovca, Martini Korpar i Pameli Ciglar iz Strelca, Me-

lani Podgorelec iz Držimurca te Dariji Vukovi , Sandru Sklepi u i Tanji Novak iz Male Subotice. Svi studenti koji su se javili na natje aj ispunjavali su uvjete i dobili stipendije.

9. sije nja 2015.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRORA UNSKA REKAPITULACIJA u Gradu Prelogu na kraju prošle godine

Grad prošle godine raspolagao s gotovo 24 milijuna kuna Usprkos ukupnoj teškoj prošloj godini, Prelog je opet bio “nešto posebno”, prvenstveno jer se i dalje gospodarski razvija, uz otvaranje novih radnih mjesta GRADONA ELNIK Ljubomir Kolarek:

O ekujemo nove investicije i zapošljavanje Gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek kratko je ocijenio za naše novine proteklu godinu i najavio novu: - U ovoj godini o ekujemo kvalitetne investicije u gospodarstvu, ali i podršku resornih ministarstava kako bi se omogu ilo širenje gospodarske zone koja je ve postala pretijesnom.

Tako er o ekujem pove anje zaposlenosti i pad nezaposlenosti (u Prelogu ona iznosi rekordno niskih oko pet posto), sli no kao i

u 2014. godini, te po mogu nosti pove anje pla a, kao i doprinos razvoju Grada od turizma.

Najvažnije za Grad Prelog je da se ne smanjuje tempo razvoja Grada. Kao gradona elnik Grada koji je postao perjanica razvoja manjih sredina u Hrvatskoj mogu re i da emo sve u initi da se dobri trendovi razvoja nastave i u idu im godinama, a uz maksimalnu podršku Gradske uprave i poslovnog okružja Grada Preloga.

Uskoro nova sortirnica korisnog otpada Grad je 2. sije nja predao zahtjev za dobivanje gra evinske dozvole, kao i glavni projekt s potvrdama glavnog projekta izgradnje sortirnice korisnog otpada u sklopu reciklažnog dvorišta u Prelogu Upravnom odjelu za prostorno ure enje, gradnju i zaštitu okoliša Me imurske županije, Ispostava u Prelogu.

U postoje em reciklažnom dvorištu obradi se oko 800 tona korisnog otpada godišnje te je potrebna nova, ve a i brža sortirnica korisnog otpada. Projekti su izra eni u vrlo kratkom roku,

a u cijelosti ih bespovratnim sredstvima inancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost. Vrijednost projektne dokumentacije iznosi 87 tisu a kuna bez PDV-a. U narednih dvadesetak dana o ekuje se isho enje gra evinske dozvole te dobivanje potrebnih suglasnosti. Idu i koraci jesu izgradnja nove sortirnice korisnog otpada, ija se vrijednost procjenjuje na oko tri milijuna kuna. U postupku izgradnje Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost sudjelovat e s 80 posto bespovratnih sredstava.

Nova ravnateljica Vrti a je Karolina Je ut Tilošanec

VRTI “Kockavica” u Svetoj Mariji dobio novu ravnateljicu

Karolina Je ut Tilošanec nakon Ljubice Habuš Gradona elnik Ljubomir Kolarek i u ovoj godini o ekuje pove anje zaposlenosti, ali i novi pad nezaposlenosti, koja je u usporedbi s drugima u zemlji rekordno niska i iznosi tek oko pet posto. Po mogu nosti nada se i pove anju pla a, kao i turisti kom doprinosu Gradu

Gradsko vije e Grada Preloga krajem prošle godine održalo je svoju desetu sjednicu, zadnju u 2014. godini. Ve inom glasova Vije e je izglasovalo druge izmjene i dopune prora una za 2014. godinu.

Prvim izmjenama prora un je s po etnih 19.950.000 kuna pove an na 24.412.000 kuna, a sad je drugim izmjenama smanjen na 23.940.000 kuna.

Prvim rebalansom prora una on je znatno pove an, za oko 4,4 milijuna kuna, da bi na kraju 2014. godine ipak bio smanjen drugim rebalansom za oko pola milijuna kuna.

Vije e je tako er donijelo odluku o izmjenama i dopunama Prostornog plana ure enja Grada Preloga te odluku o izmjenama i dopunama detaljnog ure enja dijela centra Preloga, kao i odluku o izradi detaljnog plana ure enja i

proširenja industrijske zone u Prelogu. Odobren je i program rada Savjeta mladih za 2015., a donesen je i plan rada Gradskog vije a za 2015. Donesena je, uz ostalo, i odluka o izmjenama socijalnog plana Grada za 2014. Na kraju sjednice razmijenjene su estitke, a gradona elnik Ljubomir Kolarek i predsjednik Gradskog vije a Goran Gotal zahvalili su svima na suradnji te uputili dobre želje za 2015..

Vije nici su sa zadnje sjednice otišli s vjerom i nadom da e 2015. godina donijeti još ve i razvoj Grada, tim više jer je Grad Prelog ukupno uzevši i u teškoj 2014. godini ostvario jako dobre rezultate ne samo kad je rije o radu Gradskog vije a, ve i zbog ukupnih ulaganja u gospodarstvo, kako onih ostvarenih, tako i onih ve najavljenih. (J. Šimunko)

Kako je dosadašnja ravnateljica Dje jeg vrti a “Kockavica” Sveta Marija Ljubica Habuš otišla u mirovinu, raspisan je natje aj za izbor i imenovanje ravnatelja te predškolske ustanove. Na natje aj su pristigle tri zamolbe, od ega su dvije bile nepotpune. Svu potrebnu dokumentaciju imala je Karolina Je ut Tilošanec, koju je Upravno vije e Vrti a predložilo Op inskom vije u Svete Marije da se imenuje novom ravnateljicom. Na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici vije nici su dali jednoglasnu podršku Karolinu Je ut Tilošanec, koja e tu dužnost obnašati od 29. prosinca 2014. do 29. prosinca 2018. godine.

Kišobrani s motivom svetomarske ipke poculice

Za kraj godine na kraju zadnjega Op inskog vije a Marija Fran i i na elnica ur ica Slamek svima su poželjele što bolju 2015. godinu, podijelivši poklone iznena enja. Bili su to kišobrani s motivom svetomarske ipke - poculice. Na elnica Slamek kaže kako su željeli pokloniti nešto novo što e i u budu nosti imati svrhu. Vije nici su je upitali zašto su kišobrani plave boje, na što Slamek odgovara da je to op inska boja. Na ovaj je na in spojeno ugodno s korisnim. Sveta Marija dobila je novi suvenir kojim promovira nadaleko poznatu svetomarsku ipku kojom se u Op ini itekako ponose, a prisutni su otišli ku ama “štimaju i” se s novim kišobranom u ruci. (alf)

DOBRAVSKE BEBE u op inskoj vije nici

KOTORIBA

Nov ana pomo roditeljima

Ure ene prostorije Vatrogasnog doma

Zadnjih dana protekle godine roditelji sedmoro djece ro enih u drugom polugodištu primili su nov ane pomo i Op ine Donje Dubrave. Prema propisanim uvjetima njih 6 za svoju je novoro en ad primilo po 2 tisu e kuna, dok je jedna potpora ispla ena u iznosu od 3 tisu e kuna, i to za tre e dijete u obitelji. Potpore im je uru io na elnik Op ine Dražen Miser, uz prisustvo predsjednika Op inskog vije a Zlatka Haramije i vije nika Marija Mikulana. Djeca ro ena u drugom polugodištu jesu Matija, Stjepan, Martin, Nela, Maša, Petar i David. (alf)

Proteklih dana završena je adaptacija prostorija Vatrogasnog doma DVD-a Kotoriba. U nju se krenulo radi nužne hidroizolacije podrumskih prostorija, za što je potrošeno 28.500 kuna. U tim i ostalim prostorijama obavljeni su soboslikarski radovi koji vrijede 7000 kuna, a k tome su zamijenjeni i neki radijatori u domu, što je koštalo 2.400 kuna. - Prostori doma nisu godinama obnavljani. Novac za spomenute radove osigurali su vatrogasci iz vlastite blagajne, a dio troškova platila je Op ina Kotoriba. - rekao je zapovjednik društva Stanko Vugrin i .

Vatrogasni dom napravljen je 1967. godine i u više je navrata renoviran. (alf)

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9. sije nja 2015.

21-GODIŠNJI STUDENT Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Novog Sela Rok bavi se uzgojem kuni a

Malo carstvo ze eva Marka Trupkovi a Ze evi, osim što imaju nutricionisti ki vrijedno meso, vrlo su zahvalne životinje. esto se i obilno razmnožavaju, tako da danas ima naj eš e 10 - 15 rasplodnih ženki, 3 rasplodna mužjaka, dok su ostali kuni i raznih starosti, pa ukupni broj PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Iako to nije uvriježeno pravilo, nekako ispada da žene još iz najranije dobi vuku ljubav prema bilju, a muškarci prema životinjama. Stoga i nije udno da se žene u slobodno vrijeme posve uju vrtu i cvije u, a muškarci raznim ljubimcima, bilo živim ili pak onim limenim.

Izuzetak nije ni mladi, 21-godišnji Marko Trupkovi iz Novog Sela Rok, trenutno student tre e godine zagreba kog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, usmjerenje motori i vozila. On, naime, u pauzi izme u ispita, boravka u Zagrebu i rodnom kraju, vrijeme krati u svom kutku u kojem ve godinama uzgaja ze eve. Fakultet je, kaže, naravno, primarna obaveza, a ze evi su jednostavno ljubav iz djetinjstva.

- Oduvijek smo doma imali razne životinje. - pri a nam budu i inženjer strojarstva, te dodaje: - Kao mali zajedno s djedovima brinuo sam se o njima pa se tako i rodila ljubav. Odabir kuni a je zapravo bila ista slu ajnost.

Naime, za deveti ro endan dobio sm prvog kuni a i tako je polako krenulo kroz cijelu osnovnu, srednju školu, pa i

GKP Prelom Prelog

Skupljaju boži na drvca u subotu Ve tradicionalno skupljanje boži nih drvaca obavit e se u organizaciji GKP-a Prelom u subotu, 10. sije nja na cijelom podru ju donjeg Me imurja. Mole se svi gra ani koji žele da im Prekom odveze boži no drvce da ga najkasnije do 7 sati ujutro u subotu odlože uz ulicu, kako bi ga komunalni djelatnici mogli pokupiti. (J)

Marko Trupkovi iz Novog Sela Rok uvijek kad je doma najve i dio slobodnog vremena posve uje svojim ze evima

danas, kada sam ve inom u Zagrebu. Malo pomalo širio sam legla, nabavljao kaveze, u io i mu io se. Bilo je uginu a, razo aranja, uspona i padova, no praksa i vlastito iskustvo ine uda. Ze evi, osim što imaju nutricionisti ki vrijedno meso, vrlo su zahvalne životinje. esto se i obilno razmnožavaju, tako da danas moje ‘malo carstvo’ broji naj eš e 10 - 15 rasplodnih ženki, 3 rasplodna mužjaka i ostale kuni e raznih starosti, pa ukupni broj esto prelazi i 120 komada. U po etku sam imao

samo obi ne doma e kuni e, dok su sada to isklju ivo tovne pasmine kalifornijski, novozelandski bijeli te hibridni kuni i hajkom, i njihovi me usobni križanci.

Ze evi traže puno, ali toliko i daju Nekad je ze eva bilo puno, ponajprije u obiteljima koje su imale krave te su tada slobodno šetali po staji, sami se parili i kotili. Nestankom klasi nih staja, nestao je i takav “primitivni” tov. Spoznaju i vrijednost mesa, polako se ze eti-

na vra a na naše stolove. No, uglavnom se hrane i uzgajaju za vlastite potrebe. Naveliko, rijetko se tko odlu uje.

- Hranim ih je mom, tritikalom, sijenom, te s tri vrste krmne smjese ovisno o starosti i kategoriji životinja koju kupujem u Petrijancu.

Hrana im je konstantno dostupna, a kontrolira se i dopunjuje prema potrebi dva puta dnevno. Svi se nalaze u kavezima prikladnim trenutnoj starosti. Drugim rije ima, esto ih pregledavam, kako rastu, tako ih selim i premje-

U po etku je imao samo obi ne doma e kuni e, dok su sada to isklju ivo tovne pasmine kalifornijski, novozelandski bijeli te hibridni kuni i hajkom i njihovi me usobni križanci

štam te, naravno, odvajam po spolu. Kao i svaka živa stvar, i u ovom uzgoju postoje neizbježne stvari poput bolesti.

Od najranije dobi kada treba paziti na proljev, tzv. kokcidoze, sta ilokokoze, salmoneloze i sli no, pa do šuge.

Ponajprije to preveniram pravilnom prehranom i higijenskim smještajem. Uz dobru prehranu imaju i dobar imunitet, a posebno je važna i svježa ista voda koju dobivaju preko nipl-pojilica, dok to npr. kod klasi nih pojilica na lašu nije baš slu aj. Ako je potrebna stru na pomo , naravno da tražim pomo veterinara.

Kaže, najviše toga nau io je iz vlastitog iskustva, puno je razgovarao s ostalim uzgajiva ima, itao knjige, ali i surfao po internetu. U i i nadogra uje se i dandanas.

Uzgoj ljeti i zimi ne razlikuje se puno. Ze evi mu nisu vani na otvorenom, tako da nisu izloženi hladno i. Jedino zimi ženke malo teže ostaju bre e, no to rješava s dovoljnim brojem osvijetljenih sati. Vrijeme pripusta, dodaje, ovisi o tome koliko mladih je ženka okotila. Ako ih je malo, pripušta se prije. Bitno je na vrijeme odvojiti mlade kako bi ženka imala dosta vremena za odmor i pripremu do sljede eg okota.

- Odmah nakon okota mali se ze evi moraju pregledati, te izjedna iti legla ukoliko su prevelike razlike u broju

mladih. Tu pada u vodu teza da se gnijezdo ne smije dirati, baš suprotno, to je naprosto obavezno. Sam obavljam selekciju i odabir ‘mati nog legla’, tako da za rasplod ostavljam mlade ženke od najboljih roditelja. Ponekad se kupi i koja rasplodna, no uglavnom za ‘svježu krv’ kupujem samo mužjake. Nabavljam ih od ostalih uzgajiva a od Zagorja do Slavonije, a nešto i iz inozemstva.

Posla je puno, a on ima malo vremena Marko za kuni e brine kad je doma, dok ostatak vremena pomažu uku ani.

- Oslanjam se na pomo brata, a tijekom tjedna brigu preuzimaju roditelji. Kad se nešto radi s ljubavlju, ništa nije teško. - poru io je, te odjurio put Zagreba budu i da su boži no-novogodišnji praznici prošli pa ispiti kucaju na vrata.

Najve i uzgajiva i ze eva - Ma ari Malo je poznata injenica kako su susjedni Ma ari poznati kao jedni od najve ih uzgajiva a ze eva, a, prema nekim podacima, cijela zemlja ima oko 120 tisu a ženki. Iza Ma arske po broju uzgajiva a ze eva je Francuska.

JUBILARNA 40. Me unarodna izložba malih životinja u Nedeliš u

Ovaj vikend svi putovi uzgajiva a gušana i kokoši vode prema MESAP-u Udruga uzgajiva a malih životinja Nedeliš e organizira tradicionalnu i ove godine okruglu, jubilarnu 40.

Me unarodnu izložbu malih životinja, koja bi trebala okupiti rekordan broj izlaga a. etrdeseta izložba zaredom sve ano se otvara ovaj petak, 9. sije nja, u 14 sati u zgradi MESAP-a u Nedeluš u, uz održavanje specijalne izložbe svih pasmina gušana te me imurske kokoši. Izložba e potrajati tri dana, od petka

do nedjelje. Prošle godine sudjelovala su ak 122 izlaga a.

Izloženo je bilo 1529 životinja, i to 1149 golubova, 81 kuni , 90 ptica i 209 peradi. Na izložbu u Nedeliš e stigli su izlaga i iz cijele Hrvatske, ali i brojni iz inozemstva: Slovenije, Njema ke i Austrije, Ma arske, Poljske, Srbije i Slova ke.

Ove godine prošlogodišnje bi brojke, s obzirom na to da je u pitanju jubilarna izložba, trebale biti nadmašene. (mn)

I ove godine održat e se specijalna izložba me imurske kokoši

9. sije nja 2015.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC

Za “detoksikaciju”: brokula, cvjeta a, kiselo zelje i repa

Hladna zimska jutra s temperaturama ispod nule proteklih dana nimalo nisu išla na ruku prodava ima na akove kom placu. S jedne strane muku mu e kako

svoje proizvode sa uvati od smrzavanja, a s druge kako privu i kupce. Naime, doista je teško iza i van ako se baš ne mora po ovoj hladno i, a i nov anici su se ispraznili

tijekom minulih, dugih praznika.

Doduše, ima onih koji traže brokulu, cvjeta u i naro ito kiselo zelje, kiselu repu i sli ne namirnice kako bi

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kelj 8 kn/kg - zelje crveno 8 kn/kg - peršin 15 kn/kg - peršin list 3 kn/pušlek - celer 15 kn/kg - jabuke 3 - 5 kn/kg - grah 15 kn/kg - luk 5 kn/kg - krumpir 3 kn/kg - orasi 80 kn/kg - ešnjak 3 - 5 kn/glavica - šampinjoni 22 kn/kg - limun 20 kn/kg - naran e 10 kn/kg - klemen ne 12 kn/kg

oporavili svoj organizam od boži no-novogodišnjih delicija. Salate gotovo da se i ne vide ispod debelih deka, vire tek pokoji promrzli listovi. I dok su prijašnjih, toplijih dana prodava i blizu podneva uglavnom pakirali stvari i kretali ku ama, sada pak u to vrijeme tek skidaju pokrov s robe i nadaju se pokojem kupcu. (vv)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 8 do 18 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 8 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801.

PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

OZLJEDE ROŽNICE Piše: Ivan Taradi, univ. mag. vet.

Vanjska fibrozna anteriorna ovojnica oka zove se rožnica (sclera). Rožnica je najja a opti ka reflektiraju a površina u oku, prozirna je i gra ena je u pet slojeva.

Uzroci ošte enja rožnice su mnogobrojni i dijelimo ih u tri kategorije: vanjske (egzogene), sekundarne, u kojoj je uzrok neka patologija oka koja utje e na rožnicu i unutarnje (endogene) koje uklju uju razne distrofije a posljedica su nasljednih sklonosti. Ste ene promjene rožnice možemo podijeliti na više na ina, pa imamo ulcerativne i neulcerativne poreme aje, in ekcijske i nein ekcijske, ili ih dijelimo ovisno o uzroku koji je doveo do ošte enja, anatomskoj topografiji, vrsti ili pak dubini. Ozljede rožnice su brojne i mogu biti minorne kod kojih samostalno dolazi do ozdravljenja unutar nekoliko dana pa sve do opsežnih, teških ozljeda kod kojih moramo hitno intervenirati

jer može do i i do gubitka oka.

Epitel rožnice ima velik regeneracijski potencijal. itava rožnica može biti prekrivena unutar 4-7 dana. Jednostavna stromalna ošte enja cijele avaskularno, no u inficiranih i/ili destruktivnih lezija javlja se vaskularno cijeljenje odnosno dolazi do uraštanja krvnih žila.

Podjela ozljeda rožnice prema zahva enosti anatomskih struktura: Erozija rožnice - ošte enje površinskog epitela rožnice. ir rožnice (vrijed, ulcus corneae) - rana rožnice do razine strome. Destruiran je epitel, lamina limitans anterior, a fluorescinom se boji zeleno (stroma). Protruzija Descemetove membrane ili Descementocele kroz ošte enje na epitelu i stromi rožnice.

Zbog opasnosti od rupture hitno je stanje. Fluorescinom se boji stroma, a Descemetova membrana ostaje obezbojena, što ostavlja dojam tamne to ke u sredini zelenkasto obojenog podru ja. Patognomoni an je mjehuri koji prominira nad epitelom epitelom rožnice.

Per oracija odnosno probijanje

itave rožnice. To je hitno stanje jer je cijelo oko u opasnosti. ir na ro nici (ulcer) je svaka keratopatija kod koje dolazi do gubitka epitela na rožnici. ir možemo podijeliti po trajanju i dubini patološkog procesa. Tako razlikujemo jednostavan (nekompliciran) ir rožnice koji je po dubini superficijalni i akutni (traje do 7 dana). Komplicirani ir rožnice je svaki ir koji zahva a i stromu i/ili traje duže od 7 dana. Svi komplicirani irevi dalje se dijele na perzistentne, inficiraju e i indolentne.

Epitel rožnice je konstantno sušen i fiziološki strugan žmirkanjem, i izmjenjuje se.

Rožnica je zašti ena suznim filmom zajedno sa gornjom, donjom i tre om o nom vje om. Smanjena produkcija, retencija ili gubitak suznog filma pove ava mogu nost nastanka ira. Prekomjerna abrazija može imati endogene uzroke kao što su naprimjer abnormalna pozicija vje a ili pak vanjski kao što je trauma, retencija stranog tijela u konjunktivalnom orniksu.

Uzroci ireva su razni: traume,

de ekti na vje ama, nekakvi poreme aji lakrimalnog sustava. Gljivice, bakterije i virusne in ekcije kao i stres mogu biti uzro nici u raznih vrsta životinja. Lije enje ira a i ostalih ozljeda oka ovisi o uzroku, kronicitetu, težini ošte enja. Najvažnije je otkriti uzrok koji je doveo do ozljede rožnice da bi se on mogao ukloniti ili ispraviti.

Bez toga mnoga izlje enja nisu mogu a jer unato lije enju još postoji uzrok koji dovodi do ozljede. Trebamo ukloniti klini ke znakove bolesti da ne do e do razvoja descemetocela ili pak per oracije cijele rožnice. Duboke ozljede rožnice i ireve koji su tvrdokorni ponekad treba i lije iti kirurški.

Jednostavna i površinska ošte enja na rožnici u pravilu lije imo samo primjenom antibiotskih kapi u kombinaciji s mastima koji se lokalno apliciraju više puta dnevno što redovito dovodi do izlje enja. Pri emu je važno naglasiti da oko u pravilu lije e vlasnici životinja prema naputku veterinara, a uspjeh lije enja ovisan je i o njihovom angažmanu, ali i o susretljivosti životinje.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i te razgledajte

16

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

sjemenja u. Zrelo sjeme obavijeno je mesnatim vr astim omota em crvene boje, koji se naziva arilus.

Sazrijeva iste godine ujesen.

Tisa obi no doživi vrlo veliku starost, ak i više od tisu u godina. Svi njeni dijelovi sadržavaju otrovni alkaloid taksin, osim crvenog omota a (arilusa). Arilus se koristi u medicini za izradu sirupa. Sjemenke su tako er otrovne, iako arilus nije, a ptice su posebno prilago ene da ne probave otrovno sjeme, jer jako vole ariluse.

Postoji cijeli niz hortikulturnih varijeteta kao što su zlatna, stubasta ili polegla (repandens) tisa.

Na fotogra iji je orezana kreacija tise kao vrtne skulpture. Zbog toga što jako dobro podnosi orezivanje ( ak i do starog drva), tisa je dobra biljka za živicu. Nedostatak joj je za tu namjenu što sporo raste. Moderni, zapadni potroša kad bira biljku za živicu organizira natjecanje s nagradnom igrom, a rok do kojeg živica mora posti i punu visinu je ju er. Tisa je trka na duge staze, a to se danas ne cijeni dovoljno.

Prema vjerovanjima Južnih Slavena ona je sretno drvo i simbol vje nog života. Od nje bježe avoli, vještice i more. Tako da se u starih Hrvata i drugih Slavena komadi i tisova drveta ušiju djetetu u neke dijelove odje e ili se stavljaju u kolijevku.

Uspješan oporavak od silnog feštanja vama i vašem bankovnom ra unu želi IVA!

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Pokusi u vezi s uvanjem proizvoda

Tisa (Taxus baccata) Tisa je vazdazeleni grm ili srednje visoko drvo, sa širokom piramidalnom krošnjom i nepravilnim deblom. U prirodi naraste do 20 m. Podnosi zasjenu i sjevernu ekspoziciju. Tisa je esta hortikulturna biljka. Kora joj je tanka, crvenosme a, na mla im izbojcima glatka, a u starijoj dobi po dužini raspucana i ljušti se u obliku listi a i traka.

Iglice su kod tise ve inom ešljasto raspore ene, pri osnovi sužene (kao u peteljku), koja je produžena niz sam izbojak. Vrh iglice je naglo ušiljen. Kod tisa iglice su spljoštene i mekane. Gore su tamnozelene, dolje blijede, s dvije blijedozelene pruge. Duge su do 3 cm, široke 0,2 - 0,25 cm. Ostaju na granama 4 - 5 godina.

Muški su cvjetovi tise pojedina ni, loptasti, u pazuhu iglica, na kratkoj peteljci, s 5 - 10 prašnika, koji su pri vrhu štitasto prošireni. Ženski cvjetovi su pojedina ni, gusto pokriveni ljuskama, od kojih najgornja tri para pokrivaju samo cvijet.

Cvate krajem ožujka ili po etkom travnja, ovisi o godini. Ovo me razmišljanje sad ispunilo nostalgijom. Prolje e iz ove perspektive izgleda tako daleko! Prvo mora do i Valentinovo, onda Jožefovo, onda Uskrs... i tu bi negdje mogle cvasti tise. Nije da cvatu kao magnolije, ali peludi ima posvuda.

Sjeme im je koštuni asto, sjajno, tamnosme e, jajasto, malo spljošteno, dugo 0,5 - 0,8 cm, široko do 0,5 cm. Ima tvrdu

9. sije nja 2015.

9. sije nja – Dan ploda Ako nema mraza, povoljno vrijeme za obrezivanje vo aka i vinove loze.

10. sije nja – Dan ploda Spremanje proizvoda za zimnicu i skladištenje je, kao što se pokazalo, potrebno obaviti na dan koji je bio primjeren za sjetvu te biljke. Iznimka su samo biljke lista za koje je bolje izabrati druge kvalitete dana. Spremanje biljaka na dan za list slabi uvanje biljke i prouzrokuje više truljenja. Posebno je jasno da je potrebno kod kupusa pospremanje obaviti na dan za cvijet.

Kod spremanja nadzemnih plodova vo a bolje je vrijeme za spremanje u vremenu dizaju ih Mjese evih lukova, a kod vo a, biljaka ploda, svakako na dan za plod.

Biljke koje oblikuju svoj plod u zemlji bolje se uvaju u podrumu ako ih spremamo u vremenu za presadnju, budu i da su biljke korijena na dan za korijen.

Ovaj mjesec ako nema mraza pogodan je za obrezivanje vo aka i živice. Najbolji su dani ploda i dani cvijeta u vrijeme presa ivanja.

11. sije nja – Dan korijena Period od studenoga do kraja velja e iskoris mo za prskanje vrtova, polja, pašnjaka, vo njaka, grana vo aka i bobi astog vo a pripravkom 500 u poslijepodnevnim sa ma, ukoliko zemlja nije smrznuta i nema snijega.

12. sije nja – Dan korijena Za pripremu 40 litara škropiva potrebno je 12,5 dag pripravka 500. Škropivo se priprema tako da pripravak miješamo na propisan na in jedan sat u mlakoj kišnici ili vodi s potoka koja je bila izložena utjecaju sunca. Škropivo ima izuzetnu mo gnojidbe i pove at e urod.

13. sije nja – Dan korijena Ako nam vremenske prilike dozvoljavaju, možemo posadi ešnjak i luk u slu aju da nismo mogli prije.

14. sije nja – Dan korijena Posa eni luk ili ešnjak zasipamo s humkom pijeska ako se vaš vrt nalazi na glinenasto-ilovastom tlu. Pijesak e š lu ice, a u prolje e kada po inje rast samo raširimo pijesak po gredici.

15. sije nja – Dan cvijeta Ako su topli dani, pregledajmo naš cvijetnjak i sobno cvije e.

Pokusi u vezi sa svladavanjem korova Kod njege biljaka u okviru konstelacijskih istraživanja pokazalo se da kod sijanja u razli itim konstelacijama tako er i korovi ne kliju i ne rastu jednako. Da bismo razvili im bolje metode za svladavanje korova, od 1968. do 1979. provodili smo pokuse na manjim površinama.

Slijede naše tvrdnje: s obzirom na obradu tla, razli iti korovi reagiraju klijanjem na impulse koji izlaze iz odnosa Mjesec – zodijak razli ito.

Neki korovi reagiraju tako er na konstelaciju planeta.

Za praksu je posebno važna tvrdnja: obrada tla na dan kad se Mjesec giba ispred zvijež a Lava izaziva klijanje izuzetno mnogo korova, me utim, kada je obrada tla na taj dan kada Mjesec putuje ispred Jarca, izazove klijanje vrlo malog broja korijena.

VRTLARICA

Usred zime mladi luk i matovilac Marije Fegeš Luk i matovilac Marije Fegeš iz akovca naprosto prkosi ovom zimskom vremenu. Ne daju se ni snijegu, vjetru ni hladno i. Jedino im prijete njeni sinovi koji i dalje nesmetano uživaju u mladom luku i, kako kaže, nastave li ga jesti tim tempom on ne e doživjeti prolje e, za kada je ustvari i posa en. Kako pak bi to sprije ila, luk sadi cijelo vrijeme. Naime, kad se jedan po upa, na to mjesto zasadi se nova lukovica i tako ukrug.

Vrt je na dobrom položaju i ima dosta sunca pa je u tom poslu ne ometa blato. Istina, treba li, prisko e i ostali la-

novi obitelji. Površina vrta nije velika, no zato je skladno i maksimalno iskorištena.

A da je tome tako, svjedo e i zeleni grmi i matovilca izme u mladih biljaka luka.

Matovilac je samo jedna od brojnih salati koje se sade kod njih te koje rado jedu u brojnim kombinacijama. Desi se tako, primjerice, da se i luk i matovilac me usobno

pomiješaju uz još poneke zanimljive dodatke, ine i tako u zimskim danima pravu “vitaminsku doma u bombu”.

Doma e je ipak doma e. (vv)

9. sije nja 2015.

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OZNAKE ZLATNI I MEĐIMURSKI GURMAN Prvi su dani Nove godine. Me imurje je pod snijegom i debelim minusima na termometrima.

Prividno priroda miruje, ali životni procesi su itekako dinami ni. Osobito oni koje mi ljudi oblikujemo. Ponekad se istekom jedne godine ne pozavršavaju sve zada e i ne pos gnu svi ciljevi pa se stvari jednostavno “prenesu” i niširaju u okviru novog vremena. U prve mjesece 2015.

Turis ka zajednica me imurske županije prenosi važnu kampanju koja je u 2014.-toj predstavljena pod nazivom “Najte nikaj zameri ”.

Generalni cilj kampanje je prepozna razlike u kvalite i ozna i me imurske restorane oznakom “Zlatni Me imurski Gurman” ili “Me imurski Gurman”. Na temelju raspisanih kategorija koje se prate u pres žnoj klasi Zlatni realno se o ekuju 2-3 restorana, a u klasi Me imurski desetak.

Da bi se s glo do relevantnih zbirnih spoznaja tko je tko u Me imurju, TZMŽ je na teren

upu la kompetentnu osobu u svijetu poznatu kao Mystery shopper. Taj myster dolazi na objed ili ve eru bez najave i kroz 42 detalja vrednuje odre enu des naciju. Krajem prošle godine u ovim je novinama objavljeno nekoliko zapisnika i prvih rezultata. Zbog ega to TZMŽ uop e radi? Zato što je u nekim okolnos ma svatko od nas potroša koji jednostavno želi poštenu vrijednost za svoj novac. Osobito strani gost!!!

Iskustva govore kako na zavi ajnom tržištu još uvijek ima previše razo aranja. Zbog te se injenice potreba za promjenama više nije mogla odlagati. Prvenstveno prvi ljudi TZMŽ-a žele zna pravo stanje stvari na eno-gastro sceni Me imurja, korektno valorizira kvalitetu i mjesta koja odgovorno i smisleno rade na sebi, a gostu bi pomo i jamstvo prilikom ulaska u odre eni objekt.

Ste ena oznaka standarda vrijedi samo godinu dana. Razumljivo je da mjerila Mystery shoppera

nisu jedina i presudna vaga is ne ovoga svijeta, ali jednoga dana od ne ega se moralo po e .

TZMŽ poziva sve tangirane ili zainteresirane na suradnju u razli i m formama, a koris e biti mnogostruke za sve. Po završetku kampanje zna e se i javno objavi lanovi “Zlatnog Me imurskog Gurmana”, “Me imurskog Gurmana” i svi preostali koji e i dalje djelova kao da se ništa nije dogodilo, ali s velikom šansom da ve u skoro vrijeme usvoje dodatne vrijednos i u u u “privilegirano” društvo. U toj tre oj grupaciji e se na i restorani kojima je potreban mali napor do više vrijednosnokvalita vne razine, ali i restorani u ijim je prostorima potreban ozbiljniji i opsežniji napor za ostvarenje poboljšanja. Na nekim su adresama potrebni tek skromniji materijalni zahva , ali naj eš i su i najvažniji problemi ljudske naravi pri emu govorimo o ponekim samodopadnim vlasnici-

ma, voditeljima odnosno konobarskom osoblju.

Dosadašnja iskustva govore kako se najve e oscilacije i problemi zbivaju u kuhinji ili obi nim rije ima re eno - kvaka je u is nskom znanju ili neznanju s namirnicom. Za pozi van dojam i osvajanje gosta, a osobito njegovu daljnju preporuku, naj eš e su važni sitni detalji. Upravo se sitnice, kao po pravilu, podcijenjuju, ali njih je najteže pos i. Tko to razumije, taj je kralj u oku i srcu gosta. Važna je urednost svega s im gost dolazi u dodir. Najvažniji faktor u restoranu je kvaliteta jela. Izuzetno jelo samo po sebi iznu uje preporuke i vra a mnoge goste ak i u prosje no ure en prostor, pri emu se sitni nedostaci zaboravljaju. Razo aranje iz tanjura ili aše briše preporuke, stvara revolt i vibraciju koja kreira dalekosežne štete.

Svi znamo - najteže je zadovolji doma eg gosta, a kad on bude zadovoljan, rado e nam do i cijela Hrvatska i svijet.

Mystery shopper u gradskoj kavani Lovac Prelog Prije nekoliko dana MS je posjetio gradsku kavanu Lovac u Prelogu. Maksimalan zbroj koji odre eni restoran može osvojiti iznosi 340 bodova. Nakon dvosatne ve ere i boravka u kavani gost je sumirao zapažanja i ocijenio doživljeno. Sveu-

kupan zbroj: 222,5 bodova.

Za osvajanje znaka kvalitete "Me imurski Gurman" potrebno je prikupiti preko 199 bodova, a za prestižnu oznaku "Zlatni Me imurski Gurman" preko 289 bodova. Zbirom od 222,5 bodova gradska kavana Lovac bi

prešla prag za klasu "Me imurski Gurman", no postoji još jedno, najvažnije pravilo: ako u presudnoj kategoriji JELA odre ena destinacija ne osvaja minimalno 44 boda, bez obzira na sve druge atribucije, lokal ne e dobiti oznaku Me imurski Gur-

man. U kategoriji JELA, ponuda gradske kavane Lovac je osvojila 38 bodova.

Samo nekoliko naglasaka iz službenog zapisnika: "Vanjski izgled restorana uredan. Interijer uredan. Prihvat od strane osoblja korektan, usluga korektna. Jela: solidna svježina i organolepti ka isto a namirnica. Uravnoteženost namirnica na tanjuru solidna, ali su harmonija, ukupan dojam i prezentacija jela elementi na kojima su potrebna hitna poboljšanja.

Slu ajnim izvla enjem iz šešira odre en je poredak posjete svim restoranima Me imurja. Sa sve ve im zanimanjem iš ekujemo nove zapisnike i nove bodove. itatelji, gosti, doma ini: Najte nikaj zameriti!

Projekt u organizaciji Turis ke zajednice Me imurske županije

18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9. sije nja 2015.

OTKRIVAMO SVETI TROKUTI ME IMURJA - istraživanja etnologa otkrivaju tajne starih Hrvata

Me imurje zemlja mitoloških bi a i vjerovanja (II) Kneževski sveti trokut nalazi se u tri države. Vitomir Belaj tvrdi da je Me imurje u cijelosti Velesova to ka, da je, naime, sve “velesovito” zbog obilja voda. Prema tim istraživanjima, Perunova to ka je austrijski vrh Schockl (1445 metara) iznad Graza, slavenski Graz zna i Gradec. To ku božice Mokoš pronalaze kraj Balatona, mjesto Masapurc, Blatnograd, današnje selo Zalavar, a Velesovu to ku u Me imurju.

PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

V

itomir i Juraj Belaj u svojim istraživanjima uvode takozvani veliki kneževski sveti trokut, od kojih se jedan krak nalazi u Me imurju.

Vitomir Belaj tvrdi da je Me imurje u cijelosti Velesova to ka, da je, naime, sve “velesovito” zbog obilja voda. Prema tim istraživanjima, Perunova to ka je austrijski vrh Schockl (1445 metara) iznad Graza, slavenski Graz zna i Gradec.

Ime Shockl javlja se prvi put kao Sekkel 1147. godine i prema najnovijem tuma enju zna i “samostoje a planina”, prije se mislilo da zna i “sokol”.

Planinari je i danas nazivaju, i to ne slu ajno, svetom planinom.

Otac i sin Belaj to ku božice Mokoš pronalaze kraj Balatona, mjesto Masapurc, Blatnograd, današnje selo Zalavar. To je mjesto nekad bilo središte zapadnopanonske slovenske ranodržavne tvorbe iz vremena Karolinga, kad je knez Pribina zapo eo pokrštavanje Slavena.

(Belaj ST 388 i dalje)

Karlo Veliki i starohrvatski knez Pribina Prema povijesnim injenicama, od 567. godine tim su prostorom vladali Avari.

Godine 796. njihovu državu razbijaju Franci i Karlo Veliki.

Avari se poslije ne spominju, a Franci su taj prostor uredili kao vazalnu slavensku kneževinu.

Pokrštavanje Slavena na tom prostoru zapo elo je iz Frana ke, a godine 863. dolaze pokrštavati i Konstantin i Metodije, pa je zbog pokrštavanja došlo i do sukoba nadležnosti, o emu postoji crkveni dokument.

Povijesni tragovi o Pribini postoje i u spisu napisanom 870. “Obra enje Bavaraca i Karantanaca”, pisanom u Salz-

Veliki sveti trokut o kojemu govori Vitomir Belaj - vrh austrijske planine Shockl, odnosno Sekkel kod Graza, kao to ka boga Peruna, Zalavar u Ma arskoj kao to ka božice Mokoš i Jurovec, odnosno Mohokos, i Me imurje kao mjesto podzemnog boga Velesa

burgu, u kojemu ondašnji nadbiskup obavještava bavarskog kraja Ljudevita Njema koga o po etku pokrštavanja jugozapadnih Slavena.

Uz to, arheolozi su u Zalavaru u Ma arskoj 2005. i 2009. u crkvi svete Marije pronašli i ulomke posuda s glagoljicom. (vidi Belaj ST, 389) Smatra se da je staroslavenski i starohrvatski knez Pribina imao svoje sjedište upravo u današnjem Zalavaru.

Crkva svete Marije kao to ka božice Mokoš u Zalavaru udaljena je od Shockla 140 kilometara i 618 metara. O ekivalo se da e tre a to ka trokuta biti Mohokos u Me imurju, udaljen od Schockla 110 kilometara, a 65 kilometara od Zalavara, no kut se nije slagao, iznosio je 25 stupnja i 40 minuta, mjereno od Schockla, bio je prevelik za dva stupnja. Mjerenjem ne do vrha Mohokosa ve samo do Mure i mjesta Jurovec, što upu uje na Juru/Jarila u gornjem Me imurju, na en je kut od potrebna 23 stupnja i 27 minuta, odnosno sredina izme u naj-

nižeg i najvišeg položaja Sunca. Zbog toga dr. Vitomir Belaj i smatra da je cijelo Me imurje bilo “velesovito” te da naziv sela Jurovec nipošto nije slu ajan, ve dokaz velikoga kneževskog svetog trokuta. U staroslavenskoj i starohrvatskoj mitologiji Jura (Jurjevo) bio je vjesnik prolje a i plodnosti, ali i izgubljeni sin boga Peruna, kojega je Veles oteo. Ime Juraj dobro je poznato i iz krš anske mitologije, sveti Juraj, naime, ubija zmaja.

No to nam ništa ne govori o lokalnim svetim trokutima u našem kraju, od kojih smo neke nazna ili i kojih je sigurno bilo. Naime, izme u to ki svetih trokuta morala je postojati opti ka vidljivost, a dr. Kati i je u diskusijama u Štrigovi prije tri godine napomenuo da su stara svetišta mogla biti bilo gdje.

Naime, tamo gdje je to pokazao vra ili žrec u skladu sa zauzimanjem prostora i unošenjem starih bogova.

Istraživanjima Vitomira i Jurja Belaja ustanovljen je veliki kneževski sveti trokut starih Slavena na ovom prostoru, pa

su na taj na in Mokošina to ka u Me imurju i vrh Mohokos došli u pitanje.

Zapravo, vrh Mohokos može biti lokalna to ka bilo boga Peruna, njegove žene Mokoš li pak boga Velesa, kako se to ukazuje u velikom kneževskom trokutu, a može biti i jedno i drugo, da se jedna trokut nadovezuje na drugi. No još e dugo biti stru nih rasprava o vrhu Mohokos i njegovu zna enju, kao i o drugim starim mitološkim trokutima u našem kraju. Istraživanja su tek na po etku, pa jedino možemo re i da malo toga znamo ili tek naslu ujemo.

Ako je Schockl bio Perunova to ka u prostoru, to bi zna ilo da su stari Slaveni, to nije, narodi koji su govorili slavenskim jezikom, naseljavali taj dio Austrije u davnini, što je još jedna tema za istraživa e. Kad je rije o Ma arskoj, preko Mure žive Hrvati i danas.

Vodeni breg Mohokos Jedan od podataka iznio je ovih dana ravnatelj Dr-

žavnog arhiva za Me imurje Jurica Cesar na predavanju u akovcu, da su još u sedamnaestom stolje u Mohokos nazivali Vodeni breg, a zna se da je jedno vrijeme crkva svetog Jurja na Bregu nosila naziv Sveti Juraj nad vodami.

To bi zapravo potvrdilo istraživanja dr. Belaja, Vodeni breg je naziv koji nam govori da je on gotovo sigurno Velesova to ka.

Stari Slaveni pak svakako nisu imali modernu tehniku i Google Earth pa pogreška od jednog do dva stupnja na daljinu od preko sto kilometara zapravo i nije velika pogreška.

Može se uzeti da je položaj crkve sveti Juraj na Bregu, od koje se za lijepa vremena dobro vidi Shockl, orijentacijska to ka u prostoru za pogled od Shockla prema Muri, opasnoj rijeci gdje stoluje podzemni bog Veles. Osim toga, crkva svetog Jurja na Bregu nalazi se kilometar isto nije od vrha Mohokosa.

Grad se beli onkraj Balatina Kod narodnih pjesama Me imurja postoji najmanje jedna nevjerojatna koicidencija koja

na svoj na in govori o prošlosti i velikom svetom trokutu.

Dr. Vinko Žganec je zapisao po etkom prošlog stolje a narodnu pjesmu “Grad se beli preko Balatina” i objavio je 1916. godine u svojoj prvoj pjesmarici. Tu mu je pjesmu kazivala njegova majka. Zbog znanstvene hipoteze o velikom svetom kneževskom trokutu Schockl - Jurovec/ Mohokos - Zalavar, danas smještenom u tri države, Austriji, Hrvatskoj i Ma arskoj, a o kojemu govore Vitomir i Juraj Belaj, pjesma “Grad se beli onkraj Balatina” postaje za nas posebno zanimljiva.

Prvi stihovi te pjesme glase: “Grad se beli onkraj Balatina”. Pitanje glasi: zbog ega bi ta me imurska pjesma ostala tako dugo u pam enju osim ako nije bila po ne emu važna?

Zašto nam je odjednom važan tamo neki nepoznati grad kraj Balatona, odnosno selo u drugoj državi gdje danas živi drugi narod?

Pjesma “Grad se beli onkraj Balatina” u svakom slu aju ukazuje na mitološki zna aj. Ve rije grad ukazuje na mitološko zna enje jer govori o sasvim odre enom gradu kraj jezera Balaton koji se bijeli, u našem slu aju o današnjem Zalavaru ili Blatnogradu.

Narodni pjesnik i pjeva u pjesmi daje i to ni smještaj tog grada, on se, naime, nalazi “onkraj Balatina”. Prema velikom Enciklopedijskom rje niku hrvatskog jezika rije “onkraj” zna i “s druge strane”. I doista, današnji Zalavar nalazi se s druge strane, izme u malog i velikog jezera Balaton, starohrvatski Balatin.

Narodni pjeva koji je pjevao tu pjesmu nalazio se pak južno od Balatina, slobodno se može re i negdje u Me imurju ili blizu našeg kraja.

U njemu živi netko u najmanju ruku kralj, kako se dalje kazuje u pjesmi. Spominje se kralj Matijaš (Matija Korvin, ma arsko-hrvatski kralj), što je mogu a izvedenica od ranijeg zna enja. Mogu a je hipoteza da je najprije bila rije o knezu Pribini, no još više o bogu ili božici, prema tuma enju Belaja o božici Mokoš.

Presudna je druga strofa pjesme koja glasi: “Kre grada se sive ovce pasu”. Odakle sad odjednom sive ovce?

Iz drugih studija i istraživanja poznato je da je jedna od oznaka božice Mokoš to da je imala crne ili sive ovce i da je

Pogled prema Hrvatskoj i Me imurju na panoramskim oznakama na vrhu Schockla. S te se planine za lijepog vremena vidi Mohokos, odnosno nizina Mure, ali Ivan ica i Medvednica

9. sije nja 2015.

bila pletilja, kod narodnih pjeva a iz Me imurja ponegdje se još uje da umjesto rije i sive ovce pjevaju rne ovce. U nekim našim krajevima još i danas stavljaju pod uzglavlje kon i od crne vune da bi udava a bila bolja pletilja.

Zatim, tko je bila djevoj ica koja pjeva, a koja ima bracu i dragoga? Pjesma kaže: “Za braca bi rne o i dala, za dragoga vu rnu zemljicu”. Što ako je ona mitološka Mara, k i boga Peruna, a braco Jura izgubljeni i oteti sin boga Peruna kojeg je ukrao Veles, a koji je ujedno i dragi. Njihova božanska svadba donosi plodnost i prolje e. Zanimljiv je i sam pripjev pjesme koji glasi: “Sunaj naj, sunaj, naj”, što je neizgovorena asocijacija za Sunce, staro božanstvo. Sunce je tako er jedna od oznaka božice Mokoš, kao što je za Juru oznaka mladi mjesec.

Ta bi pjesma mogla biti i vjerojatno jest još jedan od kamen i a u traganju za svetim trokutima, pogotovo ako se razumije njezin sve an i pomalo tajanstven ritam. I druge pjesme koje je zapisao dr. Vinko Žganec imaju oznaku dvo etvrtinskog ritma, no ni izdaleka se ne pjevaju tako sve ano. Danas je taj sve ani ritam ve zaboravljen, pa se pjeva ubrzano, kao uostalom i druge me imurske narodne pjesme.

Mit i pitanje identiteta Na kraju, jesmo li knjigom “Sveti trokuti” Vitomira Belaja, te posebno istraživanjima Radoslava Kati i a, zadnja mu je knjiga “Vilinska vrata”» objavljena ove godine, kao i mla ih znanstvenika iz više kulturoloških podru ja, nešto bliže spoznaji o identitetu u Europi i kako ga uvati? Ako je odgovor potvrdan, onda smo na pravom putu.

U tom je kontekstu posebno zanimljiva spoznaja dr. Kati i a da je svaki protonarod prilikom doseljavanja na ove prostore stvarao svoje mitološke varijante. To nije, stari hrvatski mitovi nisu isti kao op eslavenski, ve varijanta slavenskog mita koji su pak nastali na temelju indoeuropskih. Dr. Kati i nedavno je obe ao u svojoj knjizi koju priprema iznijeti cjelovitu mitologiju ili Panteon starih Protohrvata pa e se napokon više znati o starim vjerovanjima, a mitovi poslužiti u spoznajne, identitetne i turisti ke svrhe.

Kad je o našem kraju rije , nešto više mo i e se o ostacima starih vjerovanja i mitovima u donjem Me imurju re i za tri godine, nakon provedenih istraživanja koje provodi ekipa koju vode Lidija Bajuk i Institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba. Nije nimalo slu ajno što u našem kraju žive mnoge legende o zmajevima, pozojima i vodenjacima te drugim podzemnim bi ima, a narodne pjesme pune su skrivenih tajni o mitovima koje tek treba razotkriti, kao i toponime i ojkonime, odnosno nazive mjesta jer su nam oni jedini preostali. (kraj)

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BOGOJAVLJANJE u me imurskim crkvama

Svete mise za Tri kralja okupile mnoštvo vjernika Ovaj tjedan proslavili smo još jedan krš anski blagdan: Sveta tri kralja ili blagdan Bogojavljanja. To je ujedno i jedan od najstarijih katoli kih blagdana i usko vezan uz Boži i ro enje maloga Isusa, a samo slavlje posve eno je sje anju na tri mudraca koji su se došli pokloniti te darivati novoro enog Isusa.

Maloga tek ro enog Isusa, prema predaji, budu i da to nigdje nije zapisano, posjetila su tri kralja, tri maga: Gašpar, Melkior i Baltazar. Tri mudraca u želji da se poklone novoro enom kralju došla su izdaleka u malenu siromašnu štalicu u Betlehem, koja ni im nije odavala zna aj tek ro enog djeteta. Jedini znak bila je zvijezda koja im je pokazala put. Stigavši u Betlehem s Dalekog istoka, tri kralja darivala su malog Isusa zlatom, tamjanom i smirnom, tj. pomaš u.

Slijedom toga i kod nas se ustalio obi aj da sve enici po etkom godine obilaze župljane i daju im blagoslov. Pritom nekada su na ulaznim vratima domova kredom ispisivali po etna slova imena kraljeva, odnosno GMB i teku u godinu, dok danas lijepe naljepnice ili daju sli ice.

Za mnoge blagdan Tri kralja i doista zna i kraj blagdana, budu i da su spojili neradne dane te sutra po prvi put ove godine kre u na posao. No u našoj tradiciji, koja se još uvijek ponegdje njeguje, pravi blagdani završavaju tek za Svije nicu, odnosno 2. velja e.

Pri a o tri kralja ide i dalje i nastala je lijepa legenda prema kojoj ih je pokrstio sv. Toma, apostol. Valjda zato što je on od apostola prodro najdalje na istok, ak do Indije. Poslije smrti triju kraljeva njihove su relikvije bile odnesene u Carigrad, pa u Milano te na kraju završile u Kolnu. Tamo se uvaju u prekrasnoj škrinji nad kojom je podignuta na njema kom tlu najveli anstvenija katedrala koja je još i danas najve i ures grada. Katedrala je postala poznata i po velikom i štovanju triju kraljeva. Ti sveti magi ili kraljevi bili su predstavnici poganskoga svijeta koji se do oše pokloniti Isusu i na taj na in nazna iti da je on Spasitelj za sve ljude.

SESTRA MIROLJUBA, asna sestra franjevka u mirovini, ispomaže sakristiji u župnoj crkvi svetog Nikole biskupa

Prva vjerou iteljica u akovcu pou avala i gradona elnika Kova a dolje ili pak u daljinu. Pretežno su to mladi, koji traže da ih se pusti na miru, da ih se pusti da uživaju u tišini bez zbrke stvarnog života. Traži se neki smisao života, nit za koju bi se ovjek u ovom otu enju mogao uhvatiti, nit koja e njegov dosadašnji život povezati u cjelinu. Nit koja e mu dati do znanja da ne živi uzalud, da se mora u nekoga ili nešto vjerovati, ufati. Kad sam prvi put došla u akovec, naišla sam na mali narod u kojega je vjera bila duboko usa ena, no ne i javno iskazana.

Osoba od koje se može puno nau iti

Sestra Miroljuba: - Posebno me veseli trenutak kada su djeca ve odrasla pa me i dalje pozdravljaju, do u do mene, razgovaraju. Vjeronauk sam predavala i gradona elniku Stjepanu Kova u

PIŠE: VLASTA VUGRINEC

O

vih dana esto smo zalazili u crkve diljem Me imurja. Pohodili smo svete mise, djecu vodili u razgledavanje jaslica, na boži ne koncerte i ostala prigodna doga anja. Ulaze i u “Božji hram” pridržavali smo se crkvenih pravila, molili se, slušali propovijedi, a esto i pogledima lutali po unutrašnjosti. asne sestre duša su svake crkve i samostana, bile to ve e ili manje zajednice. One su jednostavno tu, obavljaju svoj posao i miru i tišini i prakti ki su nevidljive. Vdljiv je tek njihov rad, onima koji ga ho e i žele vidjeti. A one, skromne, posve ene vjeri i zajednici u kojoj žive i rade, ne žele se isticati ili pak istupati u javnost. Sre om, mi smo naišli na sestru Miroljubu, rodom iz Bosanskog Broda, kojoj je akovec i život u našem samostanu zapravo postao proteklih godina novi dom.

asna sestra i profesorica vjeronauka I sada je u našem gradu, ali privremeno, dodijeljena kao ispomo u sakristiji.

Ina e je od prošle godine u redovnoj mirovini.

- sam bila mala, i ja sam bila živa i nestašna kao i sva djeca u toj dobi. - smireno i sa smiješkom prisje a se svoje mladosti. Krenula sam u školu i tek sam se nakon završetka srednje škole odlu-

ila zarediti i pristupila sam u franjeva ki samostan u Kloštar Ivani u. Kako su oko mene bili uglavnom franjevci, a i moja crkva bila je posve ena svetom Franji Asiškom, izbor je bio logi an. Odluka je bila vrsta i nisam požalila.

Istina, kao i u životu svakog ovjeka, ponekad se javi kriza, preispitivanje jesam li na pravom putu. No, spoznala sam dok mi Bog daje kapom i šakom vjeru, ljubav i milosr e za druge ljude jednostavno zaboravim na sebe, nestaju

- Došla sam u akovec 1991. godine i postala tu prva katehetkinja - prva vjerou iteljica. Radila sam kao profesorica u Osnovnoj školi u Šenkovcu, akove koj III. OŠ, a potom i I. OŠ. Rado sam radila s djecom, prenosila znanje, ali se i vezala za njih moje potrebe, osje am ispunjenje i radost. U tim trenucima spoznajem da svaki ovjek ima svoj životni put, svoju misiju koju oplemenjuje i oplo uje, te da je život posve en isklju ivo sebi i svojim potrebama jalov, bez smisla.

Ona je svoj život posvetila ljudima, djeci i glazbi. Naime, u me uvremenu je završila Teološki fakultet i postala diplomirana katehetkinja, odnosno profesorica vjeronauka. Istovremeno je polazila

i Institut za crkvenu glazbu, gdje se zaljubila u orgulje.

Tako je tijekom svoga radnog vijeka sedam godina boravila i u Berlinu, gdje je vodila zbor i predavala vjeronauk u hrvatskim školama.

- je vjeronauk ušao i u Hrvatskoj u škole, pozvali su me natrag. Došla sam u akovec 1991. godine i postala tu prva katehetkinja - prva vjerou iteljica. Radila sam kao profesorica u Osnovnoj školi u Šenkovcu, akove koj III. OŠ, a potom i I. OŠ. Rado sam radila s djecom, prenosila znanje, ali se i vezala za njih. Posebno me veseli sada trenutak kada su ta djeca ve odrasla pa me i dalje pozdravljaju, do u do mene, razgovaraju. Vjeronauk sam predavala i gradona elniku Stjepanu Kova u. Osim vjere, nastojala sam im usaditi i ljubav prema glazbi - pjesmi i svirki.

Samostan nisu samo goli zidovi, male i oskudno, prakti ki spartanski, ure ene sobe, kako vlada percepcija u javnosti. To je mjesto mira, spokoja, mjesto na kojem ovjek može razviti svoju osobnost, razvijati ljubav prema ovjeku bez razlike na boju kože i vjeroispovijest. To je mjesto gdje prvenstveno ovjek raš isti sam sa sobom što želi, gdje i s kime dijeliti život. A ona je, kaže, život posvetila djeci, ljudima.

- Sviše ima ljudi koji dolaze u crkvu sami, ali ne u vrijeme mise. Smjeste se u praznu klupu i satima sjede na miru, mole se, pogleda upu enog ili

Za boži no-novogodišnjih blagdana svaka crkva odiše nekako posebno, prikladno oki ena cvije em i cvjetnim aranžmanima. Naro ito se to odnosi na samo središte crkve, odnosno oltar. No, jesmo li se ikad zapitali tko stoji iza svega toga, tko to kiti i resi našu crkvu, kapelicu, tko je izradio i pripremio jaslice kojima su se naša djeca divila.

Jednostavno nam se ini da se sva ta ljepota podrazumijeva sama po sebi i za udili bismo se kada je ne bi bilo.

Pažljiviji promatra i sigurno su primijetili veliki panj u akove koj crkvi svetog Nikole biskupa, koji ve godinama krasi oltar u vrijeme adventa ili došaš a.

Panj je svake godine druga iji, svake godine dobiva druga iji raspored svije a, druga iju cvjetnu dekoraciju i, shodno tome, novo divljenje vjernika. Malo njih zna da se iza tog posla krije sveprisutni i svestrani Vladek - “Katica za sve” u crkvi, kao i tamošnje asne sestre. Jedna od njih je sestra Miroljuba.

- Cvije e uglavnom raspore ujemo same uz pomo žena koje iste crkvu. Aranžmane tako er radimo same, kako koja sestra. - upoznaje nas sestra Miroljuba, te dodaje: - Istina, u aranžiranju, naro ito uz velike blagdane, u pomo nam priska e i profesorica akove ke Gospodarske škole, Ljiljana Škrobar.

Pri ali smo tako i pri ali sa sestrom Miroljubom, koja je svoj mir i spokoj prenijela i na nas te smo gotovo zaboravili na vrijeme koje nas je neumitno gazilo. Šteta jer je doista zanimljiva osoba i ima puno toga za re i, ali i mnoge nau iti.

20

Mozaik

PRVA BEBA u 2015. godini u akove koj Bolnici

Mali Viktor Mihalic iz Kuršanca ro en 1. sije nja u 9.17 sati žurnim lije nicima dr. Mirjanom Radan i dr. Markom Žvorcom, kao i dežurnim medicinskim sestrama i ostalim osobljem.

“Me imurske novine” nastavljaju akciju fotkanja me imurskih beba

Prva ovogodišnja beba Viktor Mihalic u naru ju “babice” akove ke Bolnice Marije Zvornik

Prva ovogodišnja beba u Me imurju je ona obitelji Mihalic iz Kuršnca. Mali Viktor, beba težine 2,94 kilograma i dužine 48 cen metara, ro en je carskim rezom 1. sije nja u 9.17

9. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

sa . Porod se dogodio baš dok je u obilasku rodilišta bio župan Posavec sa suradnicima, pa je iskoris o priliku za es tke roditeljima i zahvali cijelom mu rodilišta Županijske bolnice, predvo enom de-

U našoj Bolnici godišnje se ina e obavi više od su u poroda. Kao što je poznato, “Me imurske novine” ve godinama unatrag fotogra raju sve me imurske novoro ene bebe i njihove roditelje na našu zamolbu prilikom izlaska iz akove kog rodilišta ili naknadno u obiteljskom okruženje. Naša akcija nastavlja se i ovu godinu u akove koj Bolnici, a ako nam želite posla svoju obiteljsku fotku s novoro enom bebom naš kontakt e-mail je: zlatko.vrzan@mnovine.hr. (mn)

VOLIM

JER…

TRGOVINA METSS 9 AKOVEC

Ljubica Gašpari : Obavezno pogledam tko je na špici I u novoj 2015. godini nastavljamo s našom akcijom darivanja itatelja i prodava a s našim ekovre icama. Naša je patrola ovaj put zavirila u prodavaonicu METTS broj 9 u akovcu. Sretna dobitnica i itateljica je Ljubica Gašpari iz akovca. Kazala nam je kako “Me imuske novine” po inje itati od posljednje stranice, zatim slijedi itanje svega pomalo, od politike, medije do crne kronike. Obavezno pogleda i “tko je na špici”. Nagra ena prodava ica Željka Igrec tako er je i naša itateljica, a platnenu vre icu e, kazala je, rado koristiti. (rr, zv)

HUMANITARNI KONCERT u Termama Sv. Martin

Publika, zboraši i tamburaši ujedinjeni u humanoj nakani PIŠE: VLASTA VUGRINEC FOTO: MARIO JAKŠI

T

Henrik Šimunkovi uvijek se rado odaziva na humanitarne koncerte.

Odli ne solisti ke izvedbe izazvale su ovacije publike

uristi ka zajednica Op ine Sveti Martin na Muri, tamošnje Terme i Me imurska županija po tre i put zaredom ovu su subotu, 3. sije nja, organizirale boži no-novogodišnji koncert. No, za razliku od prijašnjih godina, ovogodišnji je imao humanitarni karakter. Naime,

sva prikupljena sredstva namijenjena su Odjelu pedijatrije akove ke Županijske bolnice.

Kako doznajemo od Ivane Živ ec, direktorica TU-a TZ-a Sveti Martin na Muri, nakon pomnog razmišljanja i razgovora s pedijatrima Bolnice odlu eno je da sredstva idu za kupnju novog monitora.

Premda ih Pedijatrija ima, rekao je Dejan Blažon, voditelj dje jeg odjela ŽB-a akovec, oni se s vreme-

nom troše i kvare pa ih treba obnavljati. - Ina e to su ure aji koji bilježe vitalne funkcije dje jeg organizma, poput rada srca i disanja. Konkretno, mjeri broj otkucaja srca, zasi enost krvi kisikom, a može mjeriti ak i tlak.

Sam pak monitor stoji 40 tisu a kuna. Ulaznice za koncert stajale su 40 kuna te je te ve eri prikupljeno oko 6500 kuna. No, time akciji nije kraj. Naime, sredstva za kupnju novog

monitora skupljaju se do 15. sije nja na broj HR 96 2340009 1510690178 te se još uvijek u akciju mogu uklju iti svi oni koji to žele i mogu.

Na koncertu je nastupio akove ki Zbor “Josip Štolcer Slavenski” i Županijski tamburaški orkestar “Stjepan Bujan - Stipi ”, pod dirigentskom palicom Semke Bašek Šamek i Borisa Novaka, te solisti Tamara Korunek i Henrik Šimunkovi .

Raskošan vatromet izazvao je ovacije i oduševljenje gra ana Solistica koncerta Tamara Korunek oduševila je publiku Koncerti s humanitarnom notom u Me imurju uvijek bilježe velik odaziv publike

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

DANIEL BRAČKO SVUGDJE S HRVATSKOM U SRCU. I ZASTAVOM! - Švicarska je država od 48 e ri su njaka i moj je cilj sve ih osvoji . Želja mi je u 2015. godini osvoji minimalno njih deset u kratkom vremenskom roku od deset dana. To e bi odli an trening za moju ovogodišnju ve u ekspediciju. Radi se o Pakistanu i vrhu Muztagh Ata 7.547 mnv. - najavljuje svestrani sportaš Daniel Bra ko. Bez obzira što je izabrao život u inozemstvu, hrvatsku zastavu s ponosom donosi na sve vrhove, tako i pri osvajanju švicarskog vrha Allalinhorn, 4,027 m, što dokumen ra i ovaj fotozapis. (rr)

NAJAVLJUJEMO

NOĆ MUZEJA 2015.

TOP 10 DOMAĆIH KULTURNIH DOGAĐAJA 2014. GODINE

Obilje tradicije.

Posijano sjeme novih kulturnih brendova!

TOP 10 NAJZNAČAJNIJIH ZBIVANJA DOMAĆE SCENE U 2014. GODINI

Uzlet festivala kao vrijednih brendova zabave u Međimurju!

USPJEH

Bend Genova pobjednik 6. Rovinj Music Festivala

2

media

9. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend Petak,

USUSRET NOĆI MUZEJA

9. siječnja ČAKOVEC Centar za kulturu 19.30 humanitarni koncert za “Katružu” PROSTOR Stari hrast 22.00 KONCERT: JOIN DA TEASE + BEDROOM PROJECT + LIVE DJ SET Podroom Drink And Music club 21.00 Bruce Springsteen tribute band

Na prošlogodišnjoj No i Muzeja u MM -u hit je bio beli ki krumpir

Prema zabilješkama volontera, muzejskim postavima na prvom i drugom katu prošle je godine u No i muzeja prošlo više od dvije i pol tisu e posjetitelja

“ Večernji soirée:

MUZEJ MEĐIMURJA - petak, 30. siječnja

Subota, 10. siječnja ČAKOVEC Cafe-bar Paladin 21.00 BOJAN JAMBROŠI & NEW YORK BAND Arcus cafe 21.00 Black Ta oo live bend PROSTOR Stari hrast 22.00 KOLJAŽA: SHITFUCKINGSHIT (I) + VxPxOxAxAxWxAxMxC (AUT) + VULVATHRONE (SLO)

MURSKO SREDIŠĆE Cafe-bar Jama 21.00 TS Kumovi

VARAŽDIN Lumini centar Me unarodni dan smijeha od 17 sa

Fin de siècle u Čakovcu N

a jubilarnoj 10. No i muzeja Muzej Me imurja akovec program e zapo eti otvorenjem izložbe “Ve ernji soirée: Fin de siècle u akovcu”. Otvorenje e biti u 18 sati u Izložbenom salonu. Izložba je posve ena gra anskom akovcu i obra uje period izme u 1880. i 1914. godine, kada se akovec ubrzano razvija na gospodarskom, politi kom i administrativnom planu, a ure uje se i izgra uje centar grada kakav znamo danas. To je bilo zlatno doba procvata industrije i potroša ke mo i više gra anske klase, koje se o ituje u organiziranju popularnih druženja u obliku sve anih ru kova, ve era ili domjenaka u privatnim gra anskim domovima.

PROGRAM

18 sati - 1 sat

Izložbeni salon MMČ-a

“Večernji soirée: Fin de siècle u Čakovcu” - izložba

20 - 20.30 sati

Hodnik prvog kata MMČ-a

Modna revija učenika Gospodarske škole Čakovec

20 sati - 3 sata

Cafe-bar Arcus, After-noć Muzeja / zabavni Čakovec program

Žive slike poznatih ličnosti i degustacija jela Izložbom je rekonstruiran jedan takav društveni doga aj – soirée, uprizorivši sve njegove faze, od nastanka jela u kuhinji, sve ane ve ere u blagovaonici, muškog i ženskog salona nakon ve ere i nezaobilazne zabave uz glazbu i društvene igre na kraju ve eri. No to nije sve; kako bi izložba na No muzeja doista zaživjela, kroz njezin postav kretat

e se “žive slike” prema poznatim li nostima tog doba, koje e uprizoriti profesori Gospodarske škole akovec.

Povijesne kostime profesori i u enici su, prema pomnom i detaljnom istraživanju mode toga perioda, sami izradili i premijerno e ih pokazati na otvorenju izložbe. Za otvorenje izložbe priprema se još jedno iznena enje degustacija menija prema starim receptima s kraja 19. i po etka 20. stolje a, koje e skuhati i pre zentirati

MUZEJ “CROATA INSULANUS” u Prelogu

Nedjelja, 11. siječnja ČAKOVEC Centar za kulturu 16.00 SNJEŽNA KRALJICA 2 animirana avantura sinkronizirana na hrvatski jezik 18.00 MOST NA KRAJU SVIJETA triler, akcijska drama 20.00 IGRA OPONAŠANJA triler, biografska ratna drama

Atraktivna izložba Borisa Leinera

profesori i u enici Srednje škole iz Preloga.

Modna revija učenika Gospodarske škole Čakovec

U 20 sati u velikom hodniku prvog kata Muzeja po inje modna revija u enika Gospodarske škole akovec, inspirirana odje om 19. stolje a. Reviju su zajedni ki osmislili i pripremili kroja i, frizeri i kozmeti ari Gospodarske škole akovec. I opet doga anjima tu nije kraj. Nakon što ste pogledali izložbu, popri ali sa “živim slikama”, pojeli hranu kakva su jela na razme i stolje a, odgledali modnu reviju, eventualno dodatno prošetali stalnim postavima Muzeja koji e tako er biti otvoren, dakle, obavili kulturni dio ve eri u Muzeju, za daljnji tijek ve-

Odvažite se na otvorenju izložbe staviti detalj koji će vas pozicionirati na modnu scenu 19. stoljeća – muškarci popularan savinuti brk, a žene zanimljiv ukrasni šeširić. Ove modne detalje pripremit će muzejske kustosice

eri u zabavnom tonu mo i ete posjetiti ka i Arcus u akovcu koji e nuditi dodatni after-program No i muzeja u akovcu. I tu e se pri a nastaviti u tonu in-desiècla, jer upravo je na tom istom mjestu u godinama koje prezentiramo na izložbi stajala omiljena akove ka gostionica K Pe orniku, popularna onda kao što je i njezin nasljednik – ka i Arcus danas. Tamo e vas do ekati koktel pripravljen prema originalnom receptu s kraja 19. stolje a. Izazivamo posjetitelje da se odvaže na otvorenju izložbe staviti mali detalj koji e ih pozicionirati na modnu scenu 19. stolje a – muškarci popularan savinuti brk, a žene zanimljiv ukrasni šeširi .

Ove modne detalje pripremit e za vas muzejske kustosice. (izvor: MM )

U jubilarnoj 10. No i muzeja Muzej “Croata insulanus” svoje posjetitelje obradovat e mnogim kulturnim sadržajima. Uz stru no vodstvo mo i e se razgledati stalni postav Muzeja “Naivna umjetnost - hrvatski ponos”, koji daje presjek fenomena naivne umjetnosti i predstavlja najreprezentativnije autore poput Ivana Generali a, Franje Mraza, Ivana Ve enaja, Mirka Virusa, Ivana Lackovi a Croate i mnogih drugih. Izložba “Etno” prikazat e kako se u Me imurju živjelo nekad i kojim su se zanatima bavili mještani. Tada su se pojavili majstori kolari, foringaši, tkalci, šopari, splavari, la ari, dravski zlatari, kova i, potkiva i, sedlari, nožari, postolari i izmari, lon ari, košaraši, mlinari, licitari, kožari i drugi. Najve i broj nekadašnjih zanata pregazilo je vrijeme.

Nestala je potreba i svrha za pojedinim zanatima, sa uvani su tek u srcu vrijednih me imurskih obrtnika. Iz donatorske zbirke prof. dr. sc. Matije Berljaka bit e izložena djela Ivana Lackovi a Croate s temom cvije a. U No i muzeja uprili it e se izložba Borisa Leinera, akademskog kipara i poznatoga hrvatskog glazbenika. Boris Leiner provest e nas kroz svijet portreta u Multimedijalnoj dvorani Muzeja “Croata insulanus” Grada Preloga. Izložbe e popratiti glazbeni program. Za potpuni užitak bit e tu I bogata gastronomska ponuda.

9. sije nja 2015.

media

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

3

najavite događaj na vikend@mnovine.hr U SUBOTU, 17. siječnja

16. siječnja

Vincekov pohod IPA prijatelja i članova

petak PROSTOR Stari hrast 22.00 BREAKDOWN! (Zabok) + RUSTI (Ku na) + MEDIA STRES ( K)

PROGRAM ZAGREB Hypo Event Centar Zagreb 20.00 62. Zagreba ki fes val

• do 10.00 Dolazak gos ju na parkiralište kod vinske ku e Tomši u Železnoj Gori

17. siječnja

• 11.00 Po etak programa u vinogradu obitelj Tomši , zabavni program uz hranu i pi e • 12.00 Šetnja stazom kroz me imurske vinograde do vinske ku e obitelji Kerman

Nastavljaju i tradiciju policijska udruga IPA Me imurje organizira zabavnorekreativnu manifestaciju Vincekov pohod IPA prijatelja i lanova, koja e se održati u me imurskim bregima 17. sije nja 2015. s po etkom u 10 sati. Pohod e se odvijati od IPA vinske ku e Tomši do IPA vinske ku e Kerman i natrag.

Za mnogobrojne lanove i prijatelje IPA-e organizirat

e se doga aj sa zanimljivim obredima, tradicionalnom pjesmom, plesovima, obiljem dobre kapljice i jela, zdravim hodanjem po bregima, te mnogobrojnim lijepim trenucima u društvu prijatelja.

Na parkirališnom prostoru kod vinske ku e Tomši u Železnoj Gori planirano je da svi sudionici ostave svoja vozila i autobuse, jer e po etno mjesto pohoda biti i cilj. Kod prijave se dobiva

• 14.00 Zabavno-kulturno-umjetni ki program kod vinske ku e Kerman u Svetom Urbanu • 16.00 Povratak do vinske ku e Tomši u Železnoj Gori s nastavkom zabavnog programa

platneni tobolac i aša za degustaciju. Kotizacije nema, ve se primaju donacije. Preporu uje se slojevita i topla odje a i obu a te štapovi za hodanje.

subota PODROOM DRINK AND MUSIC CLUB

Novi koncept subotnje zabave – Back to the Roots!

Podroom je 2015. godinu zapo eo druga ijim konceptom subotnjih partyja, sli no onima kakve su organizirali na samom po etku djelovanja ovoga ugostiteljskog objekta i centra zabave. Podroom stoga svojim vjernim posjetiteljima uz želju za dobro raspoloženje i zabave tijekom cijele ove godine poru uje: - Kao dosadašnji pokreta glazbene scene u akovcu i široj okolici odlu ili smo

pokrenuti novi smjer partyja, s naglaskom na dobru i kvalitetnu glazbu koju smo slušali nekad, a slušamo je i danas! Tako e sve generacije prona i nešto za sebe, od glazbe ‘80-ih, disca ‘70-ih i ‘80-ih, dirty dancinga, stare elektronike, hip-hopa, R’n’Ba, housea..., s naglaskom na stariju, ali i kvalitetnu glazbu današnjice. Puno novih DJ-a, gostovanja, tematskih partyja, bit e svega, stoga nas posjetite i uživajte!

MEĐIMURSKA ZAKLADA solidarnosti “Katruža” organizira humanitarni koncert

Kupnjom ulaznice pomažete rad Zaklade i uživate u glazbi

DANI SMIJEHA U LUMINI CENTRU

Ne propustite Međunarodni dan smijeha u Lumini centru Lumini centar odlu io je Dan smijeha pretvoriti u dva dana smijeha, te na taj na in razveseliti male i velike posjetitelje. Tako u subotu, 10. sije nja Lumini centar organizira prigodni program za sve željne smijeha i dobrog provoda. Taj dan svima se pruža prilika da stave “ruži aste nao ale” od 17 do 19 sati, kada e mo i sa svojim mališanima uživati u face paintingu Dobre vile, odnosno jedne od vode ih umjetnica u oslikavanju lica iz Tajlanda, Pattame Štimac.

Ne smije se propustiti ni interaktivna predstava popularnog ma ioni ara Vla-

dimira Štimca koji svojim edukativno-didakti kim trikovima dugi niz godina uspijeva izazvati osmijeh na lice mnogobrojnim mališanima.

Uz umjetni ko oslikavanje lica i edukativno-zabavne trikove najmla e posjetitelje o ekuje i Balon Show u sklopu kojeg e ma ioni ar Vladimir u samo nekoliko sekundi pretvarati balone u maštovite igure. U izradi magi nih balona pridružit e mu se i najve i ovjek na svijetu, odnosno šeta na štulama, koji e svojom pojavom bez sumnje ugodno iznenaditi sve male i velike ljubitelje ma ioni arskih nastupa.

Kako bi se i starije generacije nasmijale do suza, pobrinuo se Lumini uz predstavu “Ljubaf” Kerekesh teatra, koja e se odigrati u nedjelju, 11. sije nja u 18 sati.

Glavna ideja je ovom komedijom podsjetiti na pravo zna enje ljubavi, pogotovo u sadašnjoj ekonomsko-društvenoj situaciji, a za uvjerljiv nastup pobrinut e se glumci Ana Begi , Hana Hegeduši , Adam Kon i , Jan Kerekeš i Ljubomir Kerekeš. Po nite novu godinu s osmijehom na licu i uživajte u prvoklasnim sadržajima koje e vode i regionalni centar za šoping i zabavu i dalje redovito organizirati.

Me imurska zaklada solidarnosti “Katruža” održat e u petak, 9. sije nja, u sklopu obilježavanja Spomendana odcjepljenja Me imurja od ma arske države, humanitarni koncert. Koncert e se održati u Centru za kulturu akovec s po etkom u 19.30 sati.

Na koncertu e nastupati Mirko Švenda Žiga, Željko Grahovec i Gordana Lach, Marija Jambroši , Josip Sanjkovi Mitrica, Karolina

Matjašec uz pratnju Martine Jakši , Meri Šeparovi -Vresk, Mateo Mikuli , Skandal bend, Tamburaški orkestar KUD-a Belica, KUD Ma kovec, ura z Me imurja, Chorus blas Ivanovec i drugi.

Ulaznice se po cijeni od 30 kuna mogu kupiti na blagajni Centra za kulturu akovec i u Uredu Zaklade, Me imurska županija. Kupnjom ulaznice pomažete rad Zaklade i uživate u ve eri uz glazbu. (BMO)

ŽELEZNA GORA 10.00 Vincekov pohod IPA prijatelja i lanova

18. siječnja nedjelja MURSKO SREDIŠ E Vincekov pohod u organizaciji PD-a “Bundek”

22. - 27. siječnja Centar za kulturu 5. Revija dokumentarnog lma

Do 8. veljače ZAGREB Umjetni ki paviljon Izložba “Joan Miró – remek-djela iz Funadacije Maeght”

14. veljače subota ZAGREB Dom sportova 20.00 Massimo Valen novo u Domu sportova LJUBLJANA Centar Stožice - dvorana 19.00 Dino Merlin

21. veljače subota ZAGREB Dom sportova 20.00 Urban & 4

NAJAVLJUJEMO

7. ožujka

Još 221 dan do početka Špancirfesta 2015.

subota

Špancirfest 2015. održat e se od 21. do 30. kolovoza na ulicama i trgovima te u dvorištima varaždinske povijesne jezgre. Najljepša hrvatska otvorena pozornica i ove godine spremna je za odli an program u gradu baroka.

ZAGREB Arena Zagreb 20.00 Koncert: Zdravko oli

Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TOP 10 DOMAĆIH KULTURNIH DOGAĐAJA 2014. GODINE

OBILJE TRADICIJE. Posijano sjeme novih kulturnih brendova!

7

4 PREDSTAVLJENA KNJIGA ZLATKA BACINGERA

“Moje drago serce” - vrijedna poruka našem vremenu - Bratovština Petra Zrinskog asni stol akovec udruga je koja ima zada u promica moralnu i e ku zaslugu obitelji Zrinskih, ali i drugih hrvatskih velikana. Naša je zada a da tu baš nu implemen ramo u svakodnevnicu suvremenog naraštaja na razli ite na ine. Jedan od na ina je i ova knjiga ‘Moje drago serce’, koja govori o tome kakvu poruku našem vremenu šalje oproštajno pismo Petra Zrinskog Ani Katarini Frankopan. Knjiga ima eduka vnu, ali i odgojnu, zada u jer Petrovo pismo primi e vrijednos koje suvremeno društvo poprili no zapostavlja, a to su vrijednosti obitelji, domovine i vjere. - kazao je mr. sc. Zlatko Bacin-

ger na predstavljanju svoje knjige, koje je održano u dvorani “Zrinski” 29. travnja. Program je bio dio niza sve anos povodom proslave Spomendana Zrinskih i Frankopana te Dana Me imurske županije.

DRŽAVNO PRIZNANJE

Glumci Pinkleca primljeni u Hrvatsko društvo dramskih umjetnika

Pinkleci su prošle godine premijerno izveli i nekoliko predstava. Detalj s predstave “ etiri psi a” struka potvrdila i primila u svoje lanstvo.

6 U MUZEJU MEĐIMURJA izložba vrijedne ostavštine Jože Horvata

Jožin “Život pod jedrima” doplovio u čakovečku muzejsku luku “Joža Horvat - Život pod jedrima” izložba je predmeta koji su donirani Muzeju Me imurja akovec, a otvorena je u petak, 14. ožujka, u Izložbenom salonu Muzeja. Donacija je bila želja Jože Horvata koji je izuzetno bio vezan uz svoj kraj i uvijek ga je nosio u svom srcu. Dio ostavš ne dobila je i knjižnica u Kotoribi, mjestu u kojem je Joža Horvat ro en, ali najve i dio njegove donacije, njegove radne sobe, njegovih sje anja i uspomena, doniran je Muzeju Me imurja.

Unutar 191 izloženog eksponata nalaze se predme koji obuhva aju sva najvažnija podru ja Jožina života. Najviše je predmeta povezanih s njegovom plovidbom jedrilicama Besa i Modra lasta, a donacija sadrži i mnogo osobnih predmeta, primjerice, kompletnu radnu sobu Jože Horvata, ali i dio

Knjižnice “Nikola Zrinski” Čakovec

Standardni knjižni uvez knjige bogato je ilustriran i dostupan svakome

5

Veliko priznanje s glo je krajem lipnja na adresu Kazališne družine “Pinklec”. Glumci Karolina Horvat, Mario Jakši , Bruno Kontrec, Igor Baksa i Davor Dokleja postali su redovni lanovi strukovne Udruge “HDDU”. Nakon višegodišnjega profesionalnog gluma kog rada u Pinklecima, ali i ostalim kazališ ma za djecu i mlade u Hrvatskoj, ove je akov ance

OBILJEŽENO ČETRDESET GODINA DJEČJEG ODJELA

8 KUU “VESELI MEĐIMURCI”

Veselo uz pjesmu i ples proslavili 65. rođendan!

“

9. sije nja 2015.

Uz obilje događanja tradicionalnog karaktera, kao što su izložbe, nastupi KUD-ova i zborova te predstavljanja novih knjižnih djela, protekla se godina može okarakterizirati kao godinom začetnicom novih kulturnih sadržaja međimurskog podneblja. Prije svega tu su ljetni programi u Kraljevom vrtu “Dozvolite da se predstavim”, Prvi festival komorne glazbe i Prvi sajam i festival stripa u Čakovcu.

Veselimo se njihovim novim izdanjima, a u nastavku pogledajmo koji su događaji obilježili proteklu godinu.

1 MEĐUNARODNO PRIZNANJE za promicanje francuske kulture

Francuska odlikovala Edu Lukmana odličjem viteza reda Akademskih palmi!

Veleposlanica Republike Francuske, Nj. E. Michèle Boccoz, uru ila je u etvrtak, 26. lipnja Edi Lukmanu odli je viteza reda Akademskih palmi (Chevalier dans l’ordre des Palmes Académiques) za izniman doprinos u akademskoj zajednici za promicanje francuske kulture.

Sve anost je održana u prostoru vjen aonice u Starom gradu.

Odli je reda Akademskih palmi jedno je od najstarijih državnih odli ja, koje je u Francuskoj

uvedeno još u doba Napoleona.

Dodjeljuje se za osobit doprinos akademskoj zajednici za promicanje francuske kulture i akademskog obrazovanja, znanja i jezika. Ovo prestižno priznanje dodijeljeno je Edi Lukmanu, koji je utemeljitelj Škole animiranog ilma u akovcu. Upravo ŠAF, zahvaljuju i radu Ede Lukmana, postaje jedan od najve ih kulturnih brendova grada akovca i poznato ime na me unarodnoj sceni animiranog ilma.

Edo Lukman - vitez reda Akademskih palmi

2 PRVA SAMOSTALNA IZLOŽBA Jurice Bedića u rodnom Čakovcu

9 PREDSTAVLJENA NOVA KNJIGA dr. sc. Branimira Bunjca

Iz pepela čakovečke sinagoge “Životopis Eve Schwarz”

Već kao gimnazijalac govorio je: Bit ću slikar i prodavat ću slike po cijelom svijetu!

S pravom se može re i kako je izložba Jurice Bedi a u akovcu bila likovni doga aj 2014. godine u Me imurju. New York, Los Angeles, Oslo, Gothenburg, Dublin, Firenca... tek dio su svjetskih likovnih centara u kojima se proteklih deset godina na skupnim izložbama pojavljivalo ime akove kog slikara Jurice Bedi a. I napokon je stiglo u njegov rodni grad.

Izložbeni prostor Centra za

kulturu po etkom travnja ugostio je 23 autorova ulja na platnu s razli itim temama pejzaža, mrtvih priroda, portreta i autoportreta. Rijetko je koja izložba doma eg autora u akovcu privukla toliki broj poklonika umjetnosti i izazvala takav interes kvalitetne publike kakvu je izazvao ovaj postav. Izložbu su inicirali Juri ini gimnazijski profesori Karmen Farkaš i Ivan Pranji .

Jurica Bedi u svom slikarskom ateljeu u akovcu

3 USPJEH ROMANA “Črna mati zemla”

10 MUZEJ “Croata insulanus” Grada Preloga

Jožina radna soba s vrijednom donacijom od 1.147 knjiga

salona u kojemu je obitelj Horvat primala goste, za m vrijedne umjetnine i slike, predmete povezane s lovom, brojna odlikovanja i priznanja, a vrlo vrijedan je i dio donacije polica s knjigama - ak 1.147 knjiga vrlo velike vrijednos . Izloženi su i brojni predme koje je Joža Horvat donio sa svjetskih putovanja.

Otvorena izložba Ivana Lackovića Croate “Cvijeće”

Kristian Novak dobitnik nagrade “roman@tportal.hr” Krajem listopada u dvorani Müller kina Europa u Zagrebu održana je sve ana dodjela sedme po redu Književne nagrade “roman@tportal.hr”. Ovogodišnji je dobitnik Kristian Novak za roman “ rna mati zemla”. T-portalova nagrada dodjeljuje se autoru najboljeg romana objavljenog na hrvatskom jeziku te izdanog 2013. godine kod izdava a registriranog u Hrvatskoj. Na

ovogodišnji natje aj roman@ tportal.hr pristiglo je 49 prijava, me u kojima je na kraju stru ni žiri (Jadranka Pintari , Katarina Luketi i Miroslav Mi anovi ) odlu ivao izme u pet romana inalista: “ rna mati zemla” Kristiana Novaka, “Povratak Filipa Latinovi a” Borisa Peri a, “Stanje sumraka” Sibile Petlevski, “Hakirana Kiti” Andree Pisac i “Umjetne suze” Milka Valenta.

Kristian Novak nagra enu uspješnicu “ rna mati zemlja” predstavio je i u akove koj Knjižnici

9. sije nja 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

PRIPREMILA: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN, RR, arhiva

TOP 10 NAJZNAČAJNIJIH ZBIVANJA DOMAĆE SCENE U 2014. GODINI

Uzlet festivala kao vrijednih brendova zabave u Međimurju!

Niz koncerata obilježilo je Ljeto u gradu Zrinskih te prošlogodišnje Porcijunkulovo. Kao značajka prošlogodišnjih glazbenih te ostalih događanja s filmskih ili plesnih pozornica izdvaja se uzlet festivalske scene. Festivali bilježe rekordnu posjećenost i dovode u Međimurje značajan broj turista. Odličan su pokazatelj brendiranja manifestacija, a u tome prednjače Forestland i TRASH & BURN. Nastavimo tako ići!

7 ODRŽAN ZAVODLJIV 20. JAZZ FAIR

Kulersko ozračje jubilarnog druženja džezera u Čakovcu

8 GORDANA LACH I ŽELJKO GRAHOVEC, čuvari tradicijske glazbe, objavili nosač zvuka

“Munine viže” - etnoalbum u modernom ruhu

1 FORESTLAND 2014. Festival sa strelovitom uzlaznom putanjom

Tisuće fanova elektronske glazbe plesalo do jutra u Vučetincu!

Spektakl par janja uz elektronsku glazbu na otvorenom dogodio se u Vu e ncu. U subotu, 9. kolovoza nezaobilazna to ka i okupljanje mladih, ali i generacije srednje dobi, bio je open air festival Forestland, koji se organizira po uzoru na najve e svjetske fes vale elektroni ke glazbe. Posebnost fes vala donosi i njegovo prirodno okruženje i ambijent, jer se održava na prostoru ŠRC-a “Rogoznica”. Ve je prethodno prvo izdanje donijelo iznimnu posje enost, koja se brojem ove godine ne samo rekordno pove ala, nego izazvala i veliku medijsku pozornost.

Brojni fanovi elektronske glazbe pristigli su ne samo iz Me imurja, ve i iz drugih hrvatskih gradova, ali i regije. Time Forestland vrsto zauzima zna ajno mjesto u turisti koj ponudi našeg kraja i postaje najposje eniji fes val te tema ke na ovom podru ju. Fes val je pra la vrhunska audiovizualna produkcija, a program su upotpunili DJ-i i producen iz ak tri zemlje regije. Posebnost je bilo i gostovanje poznatog DJ-a i producenta Playa iz Beograda, jednog od najtraženijih DJ-a regije, koji je nastupao sa svjetski pozna m imenima kao što su Rihanna, Shakira, 50 Cent

Festival je organiziran uz vrhunsku audiovizualnu produkciju

& G-Unit i dr. Svojim je nastupom “razvalio” publiku do orgazmi kog stupnja i kolek vnog ludila.

2 TRASH & BURN 2014. American car meeting & rock ’n’ roll festival uz rekordnu posjećenost

Festival s europskim štihom mamac za brojne inozemne turiste!

9 STOTA OBLJETNICA rođenja Jože Požgaja (1914. - 1984.)

Strastveni začetnik glazbene pedagogije u Hrvatskoj U NEDELIŠĆU

Nikad brojnije, kako po ljubiteljima starih ameri kih automobila i rockabilly-r’r’n bendova, tako i po posje teljima, bilo je šesto izdanje Trash & Burn me unarodnog fes vala starih ameri kih automobila, koji se održao tradicionalno na staroj lokaciji, ali sada pod novim nazivom, seoskog turizma Klet u Svetom Mar nu na Muri. Organizator je ponudio zanimljiv program koji se sastojao od me unarodnog susreta ameri kih automobila i motora iz velikog broja zemalja, koncerata pozna h rockabilly-r’n’r bendova, DJ-a, burlesque showa jedne od trenutno najboljih burlesk umjetnica u Europi

- miss Kalinke Kalaschnikow (AUT), uz nastup najpozna jeg one-man benda na svijetu Dead Elvis & His One Man Grave iz Nizozemske... Bio je tu tako i tradicionalni pin up photo contest, za m pin up hair & make up saloon, besplatne vožnje Harley Davidson motorima, custom bike show, burnout, ta oo, ki bar uz veliki broj drugih retroštandova i drugih sadržaja. I sve to u odli noj, druželjubivoj i zabavnoj atmosferi koja je stvorena oba fes valska dana. Trash & Burn pretvorio se u mali i simpa ni specijalizirani fes val koji bi trebao bi pokazatelj svima u Me imurju kako se na odre enu

Pin up ljepotice plijenile su pozornost rekordnog broja posjetitelja festivala fes valsku temu možemo kulturološki, ali i turis ki, približi europskim trendovima.

3

VATROMET VINA I GLAZBE

Feštom za pamćenje proslavljeno stoto Podrumarenje!

Žiga i Kostadinka publiku dovodili u trans-raspoloženje!

Preispunjen parket i balkon zagreba kog Kazališta “Kerempuh” protekle godine u mjesecu ožujku puna su dva sata, kao nikad dotad, živo grlili i natapali ritmovi i tonovi Makedonije i Me imurja. Iako je Žigu Me imurskog, neprikosnovenog barda me imurske glazbene etnobaštine, zagreba ka publika dotad “preslušala” u više navrata, a glumicu Kostadinku Velkovsku uglavnom ne, koncert je bio rasprodan danima prije. Koncert je po eo neponovljivim, sigurnim, suges vnim i kristalno is m Žiginim zapjevom prvog s ha legendarne me imurske pjesme “V Kotoribi cug mašina fu nula”. Ko-

Genova je na zaje arskoj Gitarijadi bila jedini predstavnik iz Hrvatske

GITARIJADA u Zaječaru od 30. srpnja do 2. kolovoza

Međimurski bend Genova izabran među 14 najboljih od 218 prijavljenih Na 48. Gitarijadi u Zaje aru prošle je godine nastupilo 14 bendova, a me u njima i me imurski bend Genova kao jedini predstavnik iz Hrvatske. Zaje arska gitarijada još je jednom dokazala da je jedan od najpres žnijih demofes vala u regiji. Ove godine je na adresu festivala pris glo 218 prijava iz 7 država: Srbije (162), BiH (27), Hrvatske (11), Crne Gore (7), Makedonije (6), Slovenije (2) i Bugarske (3). U konkureciju je ušlo

ukupno 189 bendova koji su zadovoljili sve propozicije natjecanja. O odabiru najboljih bendova odlu io je tro lani žiri u sastavu Branimir Lokner, glazbeni kri ar - predsjednik komisije, Dragiša Radulovi , urednik TMM magazina lan komisije, i Nenad Kuzmi , glazbeni urednik Radija Beograd 202 - lan komisije. Fes val svake godine posje oko deset su a posje telja iz cijele regije, te je samim me jedan od najistaknu jih glazbenih doga aja u regiji.

5 TERME SVETI MARTIN majčinski prigrlile Međimurski festival zabavne glazbe

Pobjednica Kim Verson: Nastup na Festivalu bio mi je prava uživancija!

Obilježavanje Dana Mar nja u Svetom Mar nu na Muri kulminiralo je fes valskom ve eri Me imurskog fes vala zabavne glazbe. Po prvi je put ovaj Fes val održan u sportskoj dvorani Terma Sve Mar n, u jednom vinogradarskom ozra ju, što je naznaka renesanse Fes vala i po etka stvaranja njegovoga novog brenda. Dvanaes po redu MEF otvorila je diva hrvatske estrade Tereza Kesovija pjesmom na kajkavskom “Ma ”, koja je izvedena van konkurencije.

Osobitost ove pjesme je i to što je autorica teksta Me imurka Vesna Jankovi . Festivalsku ve er vodili su Mateja Goš iej i Branko Uvodi .

Dvije najzna anije nagrade Festi-

Kim Verson osvojila je Grand Prix MEF 2014. vala ku i su ponijeli ženski izvo a i.

Grand Prix MEF 2014. osvojila je pjesma “Sve što sada trebam” u izvedbi Kim Verson. Grand Prix publike prema odluci urednika radiopostaja i interneta osvojila je skladba “Inferno” Nives Celzijus.

6 PRVI FESTIVAL STRIPA “STRIPoblaČak”

ZAGRLJAJ MEĐIMURJA I MAKEDONIJE u “Kerempuhu”

10

4

stadinka je preuzela prvim s hom iz makedonske teme “Kaleš bre An o”, i ve er se pretvorila u bogato tkanje glazbene baš ne Me imurja i Makedonije, duhovitos , glume i glazbe.

Upoznali smo Žigu u mnogim atribu ma ve davno, ali kazališno mu se umije e mora pridoda , a Kosta, kako se Velkovskoj esto od milja obra ao, to ve odavno ima, ali smo je po prvi put doživjeli u pjesmi. Zbirni se dojam doga aja doista smije ispisa u re enici koju su izgovorili snimatelji jedne televizijske ku e na rastanku: - Gledali smo i slušali veliki zagrljaj Kostadinke tapan i Žige cimbula!

Kostadinka Velkovska i Mirko Švenda - Žiga rasprodali su koncert u Zagrebu

Strip mijenja oblike, ali ne stagnira. Napreduje!

Udruga štovatelja devete umjetnos Strip obla ak po etkom rujna bila je doma in Prvog fes vala stripa u akovcu. Cjelodnevni program donio je kvalitetan program.

Broj osoba koje su unato kišnim obla cima posje le doga aj znakovit je pokazatelj organizatoru kako se ova manifestacija može pretvori u atrak vnu i tradicionalnu ponudu našeg kraja. Sve je zapo elo prijepodne u atriju SoHo bara. Unutar Festivala održan je strip-forum na temu “Doma i strip, ju er danas sutra” i promocija dokumentarnog lma “Lastan” redateljice Irene Škori .

Promocija je nazo io i Rudi Aljinovi , legendarni prvi “Lastan”. Nakon promocije lma u galerijskom prostoru

Rudi Aljinovi , legendarni prvi “Lastan”, i Robertino Jurani , inicijator Festivala zgrade Scheier otvorena je izložba strip-autorice Helene Klako ar. Izložbu je otvorio zamjenik gradona elnika Romano Bogdan, te naglasio kako želi Fes valu stripa da nastavi s tradicijom jer oboga uje kulturne doga aje grada te ujedno educira gra ane o kulturi itanja stripova.

6

media

9. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje

Robert Galbraith: “Dudov svilac” Fascinantan, napet i neodoljiv novi kriminalisti ki roman Roberta Galbraitha. Kad romanopisac Owen Quine nestane, njegova supruga unajmi privatnog istražitelja Cormorana Strikea. Isprva misli da je jednostavno nekamo otišao na nekoliko dana, što je i prije inio, te želi da ga Strike prona e i dovede ku i. Kako Strike istražuje, postaje jasno da Quineov nestanak skriva više toga nego što njegova supruga misli.

Romanopisac je upravo dovršio rukopis s otrovnim opisima gotovo svih svojih poznanika.

Bude li roman objavljen, neki e životi biti uništeni – zato je puno ljudi koji bi ga možda željeli ušutkati. Kad Quinea prona e okrutno ubijenog u bizarnim okolnostima, Strike e se morati utrkivati s vremenom ne bi li shvatio motiv nemilosrdnog

ubojice, ubojice na kakvog dotad nije naišao...

Krimi koji se ita u jednom dahu, s neo ekivanim obratima na svakom koraku, Dudov svilac drugi je u nizu uspješnih romana u kojima su glavni likovi Cormoran Strike i njegova odlu na mlada pomo nica Robin Ellacott.

Daniela Sacerdoti: “Čuvaj me” Nakon prili no neveseloga životnog razdoblja, koje uklju uje sukobe s roditeljima i suprugovu nevjeru, Eilidh odlu i oti i u malo škotsko selo u kojemu je provela djetinjstvo, u nadi da e tamo prona i mir i utjehu.

Vrijeme e u initi svoje i ona e se potupno oporaviti. Obnovit e prijateljstvo s Jamieom, samohranim ocem djevoj ice koju je majka ostavila radi ostvarenja umjetni ke karijere, a izuzev tog gubitka Jamie je morao pretrpjeti još jedan – smrt majke. Nakon toga povukao se u sebe, k i mu je jedina svijetla to ka u životu i ništa drugo ga ne zanima.

Istodobno, Iako ni Eilidh ni Jamie nisu u potrazi za novom ljubavi, u pri u se uple e netko tko za njih dvoje ima

Jozo Jelčić: “Debljina – bolest stila života” Ovo je prva knjiga o debljini u nas iz pera endokrinologa. Jozo Jel i voditelj je Centra za debljinu Zavoda za endokrinologiju Interne klinike Rebro s dugogodišnjim iskustvom u lije enju debljine.

Knjiga “Debljina – bolest stila života” napisana je tako da je autor spojio prirodno-znanstveni i društveno-humanisti ki pristup bolesti koja ima duboke društvene korijene te predstavlja veliki medicinski i javnozdravstveni problem.

Kroz interdisciplinarni pristup autor prikazuje problem debljine kao kroni ne bolesti koju uzrokuje život u suvremenoj Zapadnoj civilizaciji. Na pitanje koji su uzroci debljine i može li se na njih utjecati, vrlo sažet odgovor je: Znanstvena istraživanja pokazala su da je debljina bolest stila života koji je produkt današnje civilizacije. Unato tome, ve ina oboljelih živi u uvjerenju da je debljina bolest prehrane. Poreme aj prehrane zaista po-

BELETRISTIKA Khaled Hosseini: A planine su odjekivale Daphne Sheldrick: Afri ka ljubavna pri a Dale Archer: Više nego normalno

PUBLICISTIKA

stoji i jedan je od neposrednih pokreta a debljine, ali je on tek “vrh sante leda”, dok su ispod površine skrivene snažne društvene sile koje uzrokuju nezdrav stil života. Dakle, da bi se problem razumio, važno je istražiti povezanosti kulture i stila života te njihovog utjecaja na prehranu, tjelesnu aktivnost i spavanje.

To je prva knjiga koja pokazuje rezultate studija o primjeni dijeta u lije enju i daje objašnjenje dugoro ne neu inkovitosti dijeta. U knjizi su rastuma eni uzroci

Jozo Jel i : Debljina – bolest stila života Richard Webster: itanje lica brzo i lako Shmuley Boteach: Recept za strast i prisnost

i mehanizmi nastanka debljine, pato iziološki mehanizmi, komplikacije, prevencija i lije enje, te prepreke i opasnosti koje stoje na tom putu. Knjiga na znanstven, a širem krugu itatelja dostupan, na in razlaže fenomen debljine i sveobuhvatnom argumentacijom uvodi itatelja u srž problema.

ALBUM TJEDNA

drugi plan. Netko tko e unato njihovom protivljenju pokrenuti niz naizgled slu ajnih doga aja kako bi stvari pogurao u pravom smjeru. Katkad, kad izgubimo nadu, pomo stiže od onih od kojih bismo to najmanje o ekivali.

KNJIŽARA “LJEVAK”

Pistolrays: “Corona del Mar” EP-evi su albumi koliko je i riba meso, ali imaju svoju svrhu, a najbolje je o ita nakon preslušavanja vrlo vrstog izdanja poput Pistolraysevog “Corona del Mar”.

Zagreba ki surferi su u sedam pjesama i nešto više od sedamnaest minuta odsvirali sve što su trebali i obznanili svoj napredak od EP-a “Moon Riot” iz 2012.

Pjesme su im brze, zabavne i energi ne, nisu Agent Orange, ali dovoljno naginju prema Linku Wrayu da onaj “rock” ispred surf-rock ne zvu i promašeno. Pristup surfu podsje a na rane dane garažnog rocka, kada su melodi noj instrumentalnoj glazbi dodani distorzija i žestina, s time da su Raysi kristalno jasni i isti, nešto što im se može uzeti i kao mana - vrlo dobra ocjena zna i da za istu peticu bendu treba tajni sastojak koji bi ih odveo nekim drugim stazama.

U tom smislu je “Corona del Mar” bolje izdanje, no “Moon Riot” ipak originalnije.

Pistolraysi plešu na granici klasi nog surf-rocka i

David Jason: “Moj život” Slavni glumac vrlo duhovito i iscrpno opisuje svoj vrlo zanimljivi životni put od svog djetinjstva u siromašnoj etvrti sjevernog Londona do dana kada je od kraljice Elizabete II. dobio titulu “sir”. Vrlo slikovito opisuje djetnjstvo u ratnom i poratnom Londonu, oskudice, snalaženje da bi se prehranilo, dje je igre i nestašluke, njegovu nezainteresiranost za školu, te klju an trenutak cijeloga njegovog života - kada ga je direktor škole natjerao da glumi u jednoj školskoj predstavi, koju su sasvim slu ajno gledali neki ljudi iz lokalnog amaterskog kazališta, te vidjevši njegov talent pozvali ga da im se pridruži.

TOP LISTE HR AKOVEC FORMULA 13 1. H.E.S. (Heavy Entertainment Show) ROBBIE WILLIAMS 2. Bed Of Lies - NICKI MINAJ FT. SKYLAR GREY 3. If U Slip U Slide - SHAGGY FT. MELISSA MUSIQUE 4. Pictures Of Matchstick Men (Acoustic) STATUS QUO 5. Joel The Lump Of Coal - THE KILLERS FT. JIMMY KIMMEL 6. From Eden - HOZIER 7. Rock Or Bust - AC/DC 8. Ink - COLDPLAY 9. Wake Me Up - GARETH MALONE’S ALL STAR CHOIR 10. Lips Are Movin - MEGHAN TRAINOR 11. Run - NICOLE SCHERZINGER 12. Can You Do This - ALOE BLACC

one freneti nije verzije, pa tako sample u po etnim trenucima prve pjesme “Operation: Ultra” navještuje Man or Astro-man? No osim tog minihommagea ostalih šest pjesama jesu ista svirka, enkapsulacija surf-rocka bez nekih fora, iga u džepu ili vrludanja. Iako se kao zvijezda EP-a gura “Enforcer”, bluesom utjecana “Rollin’ Dice” zasigurno najlakše ulazi u uho i de ki su uspjeli pogoditi zvuk toliko prirodan da sam siguran da sam ga ve uo negdje. Koliko god svih sedam pjesama “piju vodu” i mogu stajati samostalno s dovoljno smisla, “Rollin’ Dice” ve sutra može biti u

pozadini Volkswagenove reklame u kojoj par mladih surf-hipija vadi svoje daske s krova šarenog kampera na nekoj kalifornijskoj pješ anoj plaži.

“Corona del Mar” je ugodan kao i gutljaj hladne pive na toj istoj vru oj plaži, no Pistolraysi se ne mogu furati na talent i tehniku zauvijek i što prije krenu svojim smjerom to prije e iza i iz sjene u kojoj se nalaze ostali doma i surf-rock-bendovi.

U trenutnoj renesansi scene ne bi trebali imati problema s nalaženjem svog mjesta pod suncem - zaslužuju ga. (Ivan Kiši , preuzeto s portala Muzika.hr)

13. Like I Can - SAM SMITH 14. Hands - MACY GRAY 15. Good Reasons - SINEAD O’CONNOR

RADIO 1 Top Hit List 1. U ITELJICE - Nisam ja tvoja u iteljica 2. MEJAŠI ft Andrea Šušnjara Zapjevajmo onu našu 3. SEVERINA i U iteljice - Generale 4. VATRA - Saturn 5. PSIHOMODO POP - Ona ludo pati 6. KUMOVI ft Lidija Ba i - Još te ekam 7. JELENA ROZGA - Tsunami 8. NINA BADRI - Vjetrenja e 9. SEVERINA & Saša Mati - More tuge 10. VIGOR - Divna 11. ŽELJKO JOKSIMOVI & TONY CETINSKI - Zabluda 12. IVAN ZAK - Daleko 13. GRETTA - Sre a 14. MASSIMO - Ispod nekog drugog neba 15. BOSUTSKI BE ARI - Budi tu

9. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

7

uz knjigu, film, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

MINIINTERVJU

NAJAVLJUJEMO

BALETNI SPEKTAKL u četvrtak, 15. siječnja

“Bajadera” - priča o nemogućoj ljubavi Nikiye i Solora Najve e i najpoznatije rusko kazalište u novoj 2015. na velikim ekranima nudi veli anstvene baletne klasike. U ovaj je projekt uklju en i Centar za kulturu akovec s etiri iznimne baletne predstave u proljetnoj sezoni: “Bajadera”, “Labu e jezero”, “Romeo i Julija” i “Ivan Grozni”.

U kazališnom ugo aju na velikom e se platnu projicirati baletni spektakli u vrhunskim izvedbama prvaka, solista i baletnog ansambla ruskoga Akademskog državnog teatra Boljšoj u Moskvi.

Prvi program iz tog serijala baleta u kinu na redu je u etvrtak, 15. sije nja, s po etkom u 19 sati, kada e se prikazati “Bajadera” (“La Bayadère”) u trajanju od 165 minuta. Autor glazbe je Ludwig Minkus, a libretto potpisuju Marius Petipa & Sergei Khudekov. Originalnu koreogra iju osmislio je Marius Petipa, a novu verziju Yuri Grigorovich.

“Bajadera” donosi pri u o prekrasnoj plesa ici koja se zove Nikiya i ratniku zvanom Solor, koji se u tajnosti sastaju, zaklinju i se na vje nu vjernost. Ipak, Visoki Sve enik, koji je tako er zaljubljen u Nikiyu, uje ih. “La Bayadère” klju no je djelo klasi nog repertoara, a ovdje se radi o veli anstvenoj produkciji. Pri a o nemogu oj ljubavi Nikiye i Solora smještena je u raskošnu, tajanstvenu Indiju.

Koreogra ija Mariusa Petipe, ovdje u novoj scenskoj verziji Jurija Grigorevi a, izuzetna je; scena poznata kao “Kraljevstvo sjena” jedna je od najslavnijih u povijesti baleta. Prvakinje baleta Svetlana Zakharova i Maria Alexandrova unose život u likove ovoga romanti nog baleta.

MARIO JAGEC - svestrani glazbenik međimurskog podneblja

Skoro svaki vikend je radni!

18.00 SNJEŽNA KRALJICA 2 animirana avantura sinkronizirana na hrvatski jezik

20.00 MOST NA KRAJU SVIJETA triler, akcijska drama

subota, 10. 1.

16.00 SNJEŽNA KRALJICA 2 animirana avantura sinkronizirana na hrvatski jezik

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

18.00 MOST NA KRAJU SVIJETA

U

me imurskom glazbenom miljeu jedno od imena i prezimena na koje se esto može nai i je izme u ostalog i ime Marija Jageca. Po profesiji je magistar umjetnosti saksofonist, VSS, radi na radnom mjestu u itelja saksofona u Umjetni koj školi “Miroslav Magdaleni ” akovec, ali je tako er i lan funk-rock-pop-jazz-grupe Genova. Dio je i glazbeni ke ekipe Big benda akovec, kojim je donedavno i dirigirao. Jedan od posljednih nastupa u prošloj godini Big bend akovec zabilježio je na pozornici Centra za kulturu u sklopu boži nog koncerta akove kih amatera. Tom smo prigodom u kratkom razgovoru saznali što je bila okosnica djelovanja Big benda akovec tijekom 2014. godine: - Prošle godine fokusirali smo se ponajviše na podu avanje mladih muzi ara na jam sessionima i to smo organizirali gotovo svaki mjesec. Osim naših lanova, mogli su sudjelovati i svi ostali glazbenici koji su bili voljni zasvirati, iskušati se u improvizaciji i tom prilikom nešto nau iti od nas i naših gostiju, te se eventualno sami oskušati u tome. Jam sessioni organizirani su u prostoru Podroom Drink And Music Cluba u akovcu.

Tradicionalno su nas akov ani mogli uti i vidjeti na koncertu

petak, 9. 1.

triler, akcijska drama

20.00 IGRA OPONAŠANJA triler, biografska ratna drama

nedjelja, 11. 1.

16.00 SNJEŽNA KRALJICA 2 animirana avantura sinkronizirana na hrvatski jezik

18.00 MOST NA KRAJU SVIJETA triler, akcijska drama

20.00 IGRA OPONAŠANJA triler, biografska ratna drama

ponedjeljak, 12. 1.

18.00 SNJEŽNA KRALJICA 2 animirana avantura sinkronizirana na hrvatski jezik

20.00 MOST NA KRAJU SVIJETA - Zapravo nas familija uop e ne vidi doma vikendima. - govori Mario Jagec o dinami nom življenju glazbenika

triler, akcijska drama

utorak, 13. 1. kraj fontane u Perivoju Zrinskih, u sklopu obilježavanja Dana grada akovca. Krajem godine evo nas i na tradiconalnom boži nom koncertu u Centru za kulturu na kojem smo izveli prigodni popularni jazz-program.

Za kraj smo Marija zapitali koliko uop e jedan takav zahtjevan glazbeni ki ritam življenja daje

prostora za slobodno vrijeme ili vikend.

- Skoro svaki vikend je radni.

Ili podu avam u enike ili sviramo negdje, ili smo negdje na putu s nekom amaterskom družinom, zborom, Big bendom, limenom glazbom... Zapravo nas familija uop e ne vidi doma i zato se volimo (smijeh).

SNJEŽNA KRALJICA 2

IGRA OPONAŠANJA

animirana avantura sinkronizirana na hrvatski jezik

triler, biografska ratna drama Režija: Morten Tyldum

18.00 MOST NA KRAJU SVIJETA triler, akcijska drama

20.00 IGRA OPONAŠANJA triler, biografska ratna drama

četvrtak, 15. 1.

19.00 BALET U KINU BAJADERA Snimka baleta s pozornice Bolshoi teatra u Moskvi

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.

Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

petak, 9. 1., i subota, 10. 1.

17.00 DJEČAK MRAVAC avantura, komedija

Nakon što je pomogao Gerdi i Kaiju, simpa ni trol Orm vra o se u svoju zemlju u kojoj se ne može pomiriti sa životom rudara na koji je osu en, kao ni sa svakodnevnim nepravdama koje mora trpje . Orm izlaz vidi u vjen anju s princezom pa

po inje svima laga kako bi do nje došao. No, sa svakom laži koju izgovara njegov zli dvojnik, Snježni kralj, postaje sve ve i i ja i. Animirana avantura “Snježna kraljica 2” u trajanju od 78 minuta preporu uje se svim uzras ma.

Film je drama ni prikaz života i rada jednoga od najneobi nijih heroja Britanije, Alana Turinga. Norveški lmaš Morten Tyldum režirao je lm prema scenariju koji je Graham Moore napisao na temelju knjige “Alan Turing: The Enigma”, iji je autor Andrew Hodges. Film je sniman u Engleskoj

jekom osam tjedana, a lokacije uklju uju London, Oxfordshire, Buckinghamshire i Dorset, napuštenu bazu RAF-a, stanicu Kings Cross, školu Sherborne koju je poha ao mladi Turing i Bletchley Park centar za dešifriranje. Preporu uje se starijima od 13 godina.

petak, 9. 1., i subota, 10. 1.

19.00 JOHN WICK akcija, triler

8

media

9. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

MODNI IZLOG BIK (21.4. - 20.5.)

Nakon dana vikenda slijedi tjedan koji e prštati prilikama zapo injanja posla s novim suradnicima. Osje at ete se spremnim za ulazak u nov posao i pokazat ete mnogo energije i želje da se svi planirani projek ostvare na najbolji mogu i na in. U ljubavnim odnosima na vidiku je novo poznanstvo koje može bi odlu uju e za vašu daljnju profesionalnu karijeru.

Osobe koje su u vezi uživat e u skladnim odnosima. Više spavajte.

Ako možete, priuš te si masažu.

Ovi e dani osobito odgovarati ambicioznim predstavnicima vašeg znaka. Smiješi vam se nekoliko prilika i plodonosnih kontakata koji e vam omogu i da sklopite dobar posao koji e vam donije vrlo dobru nancijsku korist. U emo vnim odnosima pokušajte u prvi plan stavi prioritete. Ako ste sami, pokušat ete do i do informacija o osobi koja vas interesira. Mogu a je prehlada.

Utoplite se, uzimajte tople napitke i pokušajte oja a imunitet.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

S novom godinom dolaze i nove obveze, ali i nov ani dobici. Donijet ete odluku koja e pozitivno utjeca na daljnji razvoj poslovnih kontakata. Unutrašnji sklad je nešto što daje svakome poseban šarm, pa i vama. Sa uvajte ga. Sva a s partnerom mogu a je u dugotrajnim vezama koje su postale monotonima. Samci neka u vrste ili obnove vezu s osobom iz prošlos . Iako ste dobrog zdravlja, više se kre ite i bavite tjelovježbom.

RAK (22.6. - 22.7.)

Vaš e entuzijazam u mjesecu sije nju bi još uvijek zna ajno izražen.

Bit ete spremni i na neke ustupke samo kako biste došli do željenog cilja. Poslovi vezani uz krea vnost bit e vrlo plodonosni i financijski ispla vi. U ljubavnim odnosima sve su opcije otvorene. Poznanstva s novim osobama inspirirat e vas na strastvena druženja. Ako ste u vezi ili braku, odnos s partnerom dobit e novi zamah. Ne e nedostajati roman nih ve eri. Zdravi ste.

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Za ve inu predstavnika ovog znaka mjesec sije anj bit e u znaku pozi ve u svim podru jima života. Imate mnogo ideja i planova, i zato dobro razmislite i odlu ite kojim ete projek ma da prioritet. Ako ste nezaposleni, bit ete pozvani na razgovor za novo radno mjesto. Prihvatite uvjete. Emo vni odnosi bit e u znaku povjerenja, sklada i dobre komunikacije. U takav dobar ritam i suglasje s partnerom unesite još malo ve u dozu stras i roman ke. Uživajte!

Iskoristite povoljnu priliku u vezi s ponudom koju ste dobili. Pripazite prilikom potpisivanja poslovnih ugovora kako vam ne bi promakle bitne stavke. Nekome e bi izrazito stalo da nastavi radi s vama. Mogu i su dodatni nov ani prihodi. U ljubavnim odnosima nastojat ete se dopasti nekome koga ste nedavno upoznali.

I vaša nekadašnja simpa ja pokazat e interes prema vama. Mnogi u se pokuša miješa u vaš privatni život.

Smanjite obroke.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Sredinom mjeseca sije nja bit e naglašene prilike za ostvarivanje uspješnih kontakata s inozemstvom. Pojavit e se prilika da do ete do dobroga poslovnog projekta u jednom mjestu blizu vašeg mjesta stanovanja.

Financijska situacija e se poboljša .

Ako ste u braku ili vezi, pokušat ete partneru nametnu svoj s l. Ipak pokušajte osluhnu i partnerove želje.

Samci bi mogli primi poziv za susret od osobe iz susjednog grada. Dobro se osje ate i zdravi ste.

Slijedi ak van period u kojem ete mnogo radi . Ne brinite. Sav uložen trud i vaša marljivost bit e primjereno nagra eni. Pripazite gdje i na što trošite novac. Ako spadate u predstavnike ovog znaka koji ve dulje vrijeme imaju probleme u braku ili partnerskim odnosima, situacija se ovih dana može zaoštri i pogorša . Više razgovarajte s partnerom. Samci neka izlaze na mjesta javnog okupljanja, gdje ih o ekuje poznanstvo s novom ljubavi. Više se odmarajte.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Pružit e vam se prilika za novi biznis.

Nemojte je propus . Sklopit ete poslove koji e zna i proširenje suradnje s umjetnicima ili javnim osobama, što e vam osigura dodatnu zaradu. Mogu i su neo ekivano veliki dobici u suradnji s rakovima i ribama. U ljubavi su mogu i problemi.

Nemojte se upušta u sva u. Radije razgovor ostavite za kasnije, kad se stras smire. Samci e bi zadovoljni svojim statusom i ne e ima potrebe bilo što mijenja . Umanjite stres.

JARAC (22.12. -20.1.)

Na poslovnom planu ovih ete dana mnogo lakše rješava probleme.

Vrlo brzo ete ve po etkom radnog tjedna uhva dobar ritam izvršavanja poslovnih obveza. Dobro ete se slaga sa suradnicima. Imat ete poštovanje kolega. U ljubavi ne e bi odviše roman nih trenutaka.

Sve e se nekako odvija ve ustaljenim jekom. Pokušajte u vašu vezu unijeti malo svježine i više strasti.

Partner e vam bi zahvalan. Nervozu umanjite tjelovježbom.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

RIBE (20.2. -20.3.)

Ako ste bili u brizi zbog poslovne suradnje s osobama iz inozemstva, možete odahnu . Sredinom tjedna svi vaši strahovi bit e izbrisani. Poslovni ugovor koji ste priželjkivali bit e potpisan u vašu korist. Pripazite na nepotrebne nov ane izdatke. S više vedrine pristupite rješavanju problema koji se u ljubavi. Ako ste sami, dane vikenda iskoris te za odlazak s društvom na privatnu zabavu. Upoznat ete osobu koja e vas ljubavno inspirira . Zdravi ste.

Polovicom mjeseca sije nja do izražaja e do i vaše sposobnos u domeni komunikacija, medija i stvarala kog rada. Posebno e bi uspješni kontak s poslovnim suradnicima iz inozemstva. Bit ete spremni uloži ve i nov ani iznos u privatni posao. Ako ste nezaposleni, ponudit e vam se nekoliko poslovnih prilika. Vaše poslovne ambicije prenijet e se i na ljubavni život. Sve e prštati od obilja romantike, strasti i ugode. Dobrog ste raspoloženja.

ŠKORPION (24.10. -22.11.)

N

akon smaragdne i prošlogodišnje ljubi aste nijanse, tvrtka Pantone je za 2015. izabrala novu hit-boju koja se krije iza naziva marsala. Prva asocijacija ljubiteljima vina pri spomenu marsale bit e istoimeno vino koje karakterizira upravo takva jedna osobita crveno-sme a nijansa.

Preporu ena boja za 2015. godinu kao da je nastala miješanjem crvenih i terakota nijansi, što je rezultiralo zagasitim bordo tonovima, poput marsala vina.

Pantone kao svjetski priznati autoritet u domeni boja i kolorita temeljem svog istraživanja dao je smjernice za ovogodišnji “must have” u svijetu mode, za ure enje interijera i eksterijera, prioritet u kombiniranju boja u industrijskom i grafi kom dizajnu, make upu...

Pantone Color Institut odabranu marsala boju povezuje s toplinom i osje ajem ugode, ali i temeljitosti i snage. Marsala boja je prirodna, sofisticirana i primjenjiva za svekolike primjene. Ve sada se na tržištu u toj nijansi nalaze brojni uporabni predmeti za doma instvo, mod-

BOJA GODINE prema izboru tvrtke Pantone

U trendu je

marsala - zagasita bordo nijansa vina ni dodaci i odjevni predmeti, dekorativna kozmetika i sl. Modni stilisti preporu uju kombinirati ovu nijansu s neutralnim bojama, primjerice, sa sivom ili pak s jakim nijansama zelenih i žutih

kolora. Tijek tek zapo ete godine pokazat e koliko e trendseteri prigrliti ovu boju i marsala nijansu te uživati u otkrivanju njezine podatnosti i kombiniranju s ostalim nijansama. (rr)

9. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka

špica Špiceri, i u novoj 2015. nastavite ići Nemojte stati. Na pravom ste putu. I znajte da niste sami. Naše oko vas prati.

media

9 13

10

media

9. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobar tek

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA

Pretepena kisela repa Sastojci - kisela repa 1 kg - luk 2 kom - ešnjak 1 režanj - crvena paprika 1 žli ica - sol - vegeta 2 žlice - prsni vršci 0,5 kg - kiselo vrhnje 0,2 l - zaprška - ajvar - feferon

Nakon obilatih blagdanskih stolova svima e dobro do i “nešto na žlicu” i jednostavno jelo koje e biti brzo spremljeno, a ujedno e blagotvorno djelovati na organizam. Dražen Polak iz akove kog Doma umirovljenika ovaj put preporu uje pripremiti pretepenu kiselu repu.

Za to je jelo potrebno ponajprije nasjeckati luk

i malo ga prepržiti na ulju.

Potom se dodaje crvena slatka paprika, sjeckani ešnjak i sve zajedno se zalije vodom i par minuta prodinsta. Potom se dodaje kisela repa, suhi prsni vršci, ajvar, sol, vegeta i feferon. Kad su prsni vršci kuhani, izvadimo ih, repu povežemo sa zaprškom i kiselim vrhnjem.

Dobar tek.

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Kukuruzna zlevanka Jednostavan i brz čobanac Priprema Pjenasto izmiješajte jaja i še er. Potom postepeno dodajte jogurt, vrhnje, ulje, mlijeko, sol, kukuruzno brašno i prašak za pecivo. Sve zajedno dobro izmiješajte da dobijete jednoli nu smjesu.

Smjesu izlijte u dobro nauljeni lim, te je prelijte slatkim vrhnjem. Pecite oko 30 min na 180 - 200

Sastojci

stupnjeva Celzijevih. Pe enu i ohla enu kukuruznu zlevku posipajte še erom u prahu i poslužite.

- 2 jaja - 25 dag kukuruznog brašna akove kih mlinova - 5 dag še era - 200 ml jogurta - 200 ml kiselog vrhnja - 100 ml ulja - 500 ml mlijeka - 1 žli ica praška za pecivo - 1 žli ica soli - 100 ml slatkog vrhnja

Zimski dani zahtijevaju ja e za injenu i kalori niju prehranu. obanac spada u tu kategoriju, a mi vam ovaj tjedan preporu ujemo opciju obanca koji se priprema brzo i jednostavno.

Na ulju propirjajte nasjeckanu slaninu. Dodajte ljutu papri icu i krumpir koji ste prethodno narezali na kockice, a možete ga i naribati. Podlijte s malo vode i pirjajte sve zajedno oko deset minuta. Potom sve zalijte s 800 ml mlake vode i umiješajte sadržaj vre ice juhe. Kad

Sastojci - 2 žlice ulja - 50 g slanine - 200 g krumpira - 1 ljuta papri ica - 50 ml bijelog vina - peršin - vre ica juhe juha zakipi, kuhajte na laganoj vatri još dodatnih 15 minuta.

Na kraju dodajte bijelo vino i nasjeckani peršin. obanac servirajte uz žlicu kiselog vrhnja.

Cuvée krče vinarije Cmrečnjak Vino tjedna je cuvée kr e vinarije Cmre njak.

Ovo je vino ime dobilo po istaknutom položaju Kr e u me imurskom vinogorju. Nastalo je miješanjem triju sorti. Okus je pun, snažan i kremast, a prate ga intenzivni cvjetni mirisi. Odnjegovano je u vinariji Cmre njak. Ovo kvalitetno polusuho vino (alk. 13,5 %, berba 2008) uživajte s mjerom. Vaša nepca i ula e uživati. (rr, zv)

9. sije nja 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

O KAVI

Kako je sve počelo?

L

egenda kaže da je u pokrajini Kaffa u Etiopiji pastir Kaldi (ne znam kako su uspjeli tako dugo prenositi njegovo ime, ali dobro...) primijetio da su nakon što su koze pojele crvene bobice s grma bile življe, ska u i okolo pune elana. Donijevši te bobice u selo, ondašnji starješina smatrao je da bobice imaju loš utjecaj, i odmah ih bacio u vatru. Ubrzo se po eo širiti ugodan miris pržene kave, te su uz dodatak vru e vode popili aj od kave.

Ostalo je povijest. Iz Etiopije krenulo se u osvajanje ostalih podneblja pogodnih za uzgoj kave.

Kava na našim prostorima U vrijeme kada prvi europski gradovi dobivaju kavane, u Zagrebu se otvara prva kavana još davne 1748. od strane trgovca Leopolda Duna. U njegovoj kavani mogla se popiti kava, aj i topla okolada.

Kasnije, svaki grad dobiva svoju gradsku kavanu koja postaje mjesto za druženje.

Biljka Jeste li znali da je kava vo e? I ne samo to, postoji preko sedamdeset vrsta kavinog drveta, ali samo se dvi-

je uzgajaju, Coffea arabica i Coffea canephora poznatija kao robusta. Kod arabice postoji oko 200 razli itih vrsta, komercijalno se uzgaja svega desetak, dok je kod robuste 50 tipova a komercijalno se uzgaja svega pet.

Način pripreme Na našim prostorima najrasprostranjeniji na in pripreme je na tursko. Fino mljevena kava, džezva i dobro društvo neizostavan su dio rituala. Šezdesetih godina i pojavom espresso aparata ekstrakt

kave uslijed visokog pritiska i svega 3 ml pružaju mogu nost brzog ispijanja napitka (s nogu na šanku, dva srka i dalje na posao).

Tu je još cappuccino, machiato, latte machiato itd., a sve vezano na pripremu pomo u espresso-aparata.

Prije nego se po nemo družiti putem ove kolumne, dozvolite da se predstavim. Zovem se Željko Herceg, i ja sam ovisan o kavi. :-) Nakon nekoliko godina rada u ugostiteljstvu na podru ju Lijepe Naše i etverogodišnjeg rada u inozemstvu, od 2010. godine posve ujem se radu s kavom. Licencirani sam barist po SCAE programu. Iste godine sa suprugom pokre emo CASA LATINA cafe-shop, specijaliziranu trgovinu kavom i ajevima, a koja se nalazi u akovcu, Kralja Tomislava 7.

Nadalje, tu je frenchpress, aeropress, saiphon itd. O svakom na inu pripreme pisat emo posebno.

R a z l i k a i z me u arabice i robuste, osim u samom obliku zrna, jest u organolepti kim karakteristikama. Arabica raste iznad 900m/ nv pa sve do 2000 m/ nv te sadrži više aroma, manje je gorka i s nekih 18 % esencijlnih ulja te manjim postotkom kofeina, dok je robusta možemo re i otpornija, te raste i ispod 900m/

Još o kavi (biljka) nv ali je zato više gorka, s 8 - 9 % esencijalnih ulja, i sa skoro duplo ve im postotkom kofeina u odnosu na arabicu.

Kava raste u pojasu ekvatora, promjenjivo suho vlažne klime, te ne podnosi mraz i hladno u. Može se brati ru no ili strojno,

ovisno o kon iguraciji terena.

Ru no se uvijek više cijeni jer se beru samo zrele bobice, dok kod strojnog branja nije mogu a selekcija. U Kolumbiji gotovo da i nije mogu e strojno branje zbog strmog zemljišta, pa je kava izuzetno cijenjena na tržištu.

Na adresi Kralja Tomislava 22 (preko puta gradskog poglavarstva) na prvom katu smještena je naša kafeterija, gdje možete popiti kavu spremljenju na više načina.

Od espressa, na tradicionalni turski način, aeropress, frenchpress i filter. Svaki napitak sprema se svježim mljevenjem kave iz vlastite pržionice, i to premium kvalitete zrna.

11

12

media

9. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

automobilizam www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila u RH po proizvođačima u 2014.

Proizvo a

koli ina udio, %

1

Volkswagen

5472

16,11%

2

Opel

3761

11,07%

3

Škoda

3315

9,76%

4

Peugeot

2266

6,67%

5

Renault

2147

6,32%

6

Citroën

1964

5,78%

7

Ford

1754

5,16%

8

Hyundai

1626

4,79%

9

Toyota

1516

4,46%

10 Kia

1218

3,59%

11 Audi

1156

3,40%

12 Mazda

1059

3,12%

13 Dacia

1018

3,00%

14 Nissan

982

2,89%

15 BMW

902

2,66%

16 Seat

715

2,11%

17 Mercedes

690

2,03%

18 Fiat

591

1,74%

19 Suzuki

540

1,59%

20 Honda

253

0,74%

21 Chevrolet

217

0,64%

22 Mitsubishi

208

0,61%

23 Volvo

176

0,52%

24 Mini

109

0,32%

25 Smart

51

0,15%

26 Alfa Romeo

47

0,14%

27 Jeep

46

0,14%

28 Subaru

46

0,14%

29 Land Rover

34

0,10%

30 Porsche

24

0,07%

31 ostali

59

0,17%

UKUPNO

33962 100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

10. siječnja 1996. je Albert Klein iz Pasadene u Kaliforniji postavio svjetski rekord u kilometraži prije enoj s jednim automobilom. Njegova je VW Buba 1963. prešla 2.562.337 kilometara i još je bila u voznom stanju.

Testiranje guma u Arktičkom centru

Peugeot „308 protiv mina“ doniran udruzi M.A.R.E. Peugeot „ 308 protiv mina“, koji je oslikao slikar Lovro Artukovi , doniran je rehabilitacijskom Centru M.A.R.E. (Model Aktivne Rehabilitacije i Edukacije) u Rovinju. Peugeot Hrvatska donirala je vozilo „308 protiv mina“ udruzi M.A.R.E. u srijedu, 24. prosinca 2014. Ispred Udruge M.A.R.E. g a Marija Plesec Pongrac, je primila automobil koji e se koristiti u svrhu pomo i pri oporavku i rehabilitaciji djece žrtava mina u cijeloj regiji.

Svrha ove donacije je pružanje pomo i u oporavku i rehabilitaciji društveno osjetljivih i/ili isklju enih skupina i pojedinaca, posebno osoba sa invaliditetom, djece i mladih – ja ati sustav potpore djeci i mladima žrtvama psiholoških trauma, kao i njihovim obiteljima, u borbi s posljedicama trauma.

Centar M.A.R.E. je aktivan od ljeta 2012. godine, a nalazi se u zgradi nekadašnjeg dje jeg vrti a u krugu rovinjske Bolnice za ortopediju i rehabilitaciju, koja je tijekom sedam godina u potpunosti rekonstruirana i potpuno prilago ena za rad sa žrtvama minsko-eksplozivnih sredstava i drugim osjetljivim i marginaliziranim skupinama.

Goodyear Dunlop otvorio novi objekt za testiranje guma u blizini arkti kog kruga u Finskoj Arkti ki centar (Arctic Center) novi je objekt za testiranje zimskih guma kompanije Goodyear Dunlop, a nalazi se 300 km sjeverno od arkti koga kruga, blizu grada Ivala na sjeveroistoku Finske. Radi se o vode em objektu za testiranje zimskih guma u Europi koji je nedavno upotrijebljen i za testiranje nove zimske gume UltraGrip 9, koju je Goodyear predstavio u rujnu ove godine.

Goodyear Dunlop e staze u sklopu Arkti kog centra mo i prilagoditi vlastitim potrebama te tako omogu iti razvoj novih modela zimskih guma i njihovih koncepata. Objekt je smješten u dolini te omogu uje mikroklimu koja je od studenog do prve polovice travnja izuzetno primjerena za testiranje zimskih guma na zasnježenoj i zale enoj površini. Infrastruktura

Arkti koga centra uklju uje nekoliko staza za testiranje na snijegu i ledu, uredske prostorije sa suvremenim IT sustavom te više radionica za održavanje testnih vozila i pripremu testnih guma. U Goodyearovom Centru za inovacije isti u kako novi Arkti ki centar omogu ava testiranje guma na snijegu i ledu u idealnoj prirodnoj okolini što je za kompaniju od neprocijenjive vrijednosti. Naime, znanost o snijegu ne može se prou avati i provoditi u uredima; potrebno je prakti no iskustvo i upravo je to preduvjet za razvoj vrhunskih tehnologija.

Osim ovog objekta u Finskoj, za testiranje zimskih guma Goodyear Dunlop upotrebljava i staze u Francuskoj, Luksemburgu, Švicarskoj i na Novom Zelandu. Geografski spektar centara omogu uje da se testiranje može provoditi tijekom cijele godine i na vrlo razli itim strukturama snijega.

Maksimalnih 5 zvjezdica za novi Passat Novog Passata je neovisna europska organizacija za zaštitu potroša a EuroNCAP odlikovala s najve om ocjenom od 5 zvjezdica. Time i osma generacija Passata pripada me u najsigurnije automobile na svijetu. S ovim vrhunskim rezultatom novi Passat slijedi svog prethodnika, koji je zadnji put 2010. godine dobio najbolju ocjenu.

Euro NCAP (New Car Assessment Programme Europski program ocjenjivanja novih automobila) se od 1997. godine smatra jednim od najvažnijih mjerila za sigurnost vozila. Novi Passat je zahtjevnu seriju NCAP testova položio s izvrsnim

rezultatom i to prije svega zahvaljuju i njegovom prvoklasnom paketu sigurnosti sastavljenim od optimizirane strukture karoserije, izuzetno u inkovite kombinacije

sigurnosnog pojasa, sjedala i zra nih jastuka te inovativnih sustava potpore. Sveobuhvatna ocjena sigurnosti od pet zvjezdica za novi Passat sastavljena je od rezultata na

etiri podru ja: zaštita putnika za odrasle i djecu, zaštita pješaka i sigurnosni sustavi potpore. Tijekom opsežnih provjera zaš tite odraslih putnika, koje pored testa za frontalni sudar s aluminijskom preprekom (sa 64 km/h i 40-postotnim pokri em) obuhva aju i bo ni sudar (s 50 km/h u bo nu strukturu vozila) i bo ni sudar sa stupom (s 29 km/h), Passat je osvojio 85 posto od maksimalnog broja bodova. I na bitnom podru ju zaštite djece novi Passat je polu io odli an uspjeh zahvaljuju i serijskim ISOFIX i top teather prihvatnim mjestima za dje je sjedalice te je postigao preko 87 posto mogu eg broja bodova.

Kod zaštite pješaka su se osim toga ocjenjivali konstruktivni detalji Passata, koji smanjuju opasnost od ozljede prolaznika. U to se primjerice ubraja dizajn branika i poklopca motora.

9. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

13

Stiže nova Škoda Superb Na osnovnim dizajnerskim crtama konceptnog modela VisionC, ove godine na tržište stiže potpuno nova Škoda Superb. Iz Škode su najavili limuzinu so isticiranog, elegantnog, dinami nog, diskretnog, modernog i izražajnog dizajna.

Novi e Superb ponovno nadilaziti standarde postavljene u

segmentu, kako izgledom tako i najmodernijim tehnološkim rješenjima. Gotov e model biti premijerno predstavjen u Pragu sredinom velja e, a širokoj javnosti na ovogodišnjem Salonu automobila u Ženevi, na samom po etku ožujka. U prodaju širom Europe stiže sredinom godine.

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Užitak vožnje Aston Martina na ledu Colorada Prodano više od tri milijuna Mazde 6 Mazda Motor Corporation objavila je da je ukupna globalna proizvodnja Mazde6 (Atenza u Japanu) dosegao tri milijuna jedinica. Proizvodnja Mazde6 po ela je u velja i 2002. godine u Yamaguchi. Rekord je postignut nakon 12 godina i devet mjeseci proizvodnje. Taj

je rekord prodaje u kra em periodu premašila samo Mazda3.

Na tržištu se trenutno nalazi tre a generacija Mazde6 nastala na Skyactive tehnologiji i Kodo (duša pokreta) dizajnu.

Ove godine o ekujemo i blago obnovljenu 'šesticu' i na našem tržištu.

Aston Martin ponudio je avanturisti ki orijentiranim voza ima priliku iskusiti snagu i performanse svojih luksuznih sportskih automobila u jednom od najzahtijevnijih okruženja SAD-a. Nakon uspješnog nastupa prošle godine, Aston Martin se ledu vra a u autenti nom zapadnom gradu Crested Butte u srcu Colorado Rocky Mountains.

Za trodnevni pogram uživanja vožnje Aston Martina na ledu potrošeno je oko 250 sati rada samo za mukotrpnu izgradnju staze. Zahtjevni uvjeti uklju uju niz vježbi koje uklju uju primjerice ko enje u zavojima, slalom, kontrolirano proklizavanje... Vožnja na ledu samo je jedan od brojnih odga aja koje organizira Aston Martin diljem zemlje svake godine.

Opel pokrenuo proizvodnju revolucionarnih dizelskih motora Opel Kaiserslautern slavi dolazak novog motora. Redovna proizvodnja novog 2.0-litarskog dizelskog motora po ela je posjetom Jima DeLuce, GMova izvršnog potpredsjednika globalne proizvodnje, i Petera Christiana Küsperta, potpredsjednika prodaje i postprodaje u Opel grupi. Ultramoderni motor ve je uskla en sa strogim emisijskim standardima Euro 6.

Ovaj revolucionarni dizelski motor koji razvija 170 KS i impresivan okretni moment od 400 Nm bit e dostupan s Ope-

lovim modelima s vrha ponude – Insignijom i Za irom Tourer.

No novi CDTI ne zadivljuje samo snagom i okretnim momentom, nego i znatno smanjenom potrošnjom i emisijama. Razina buke i vibracija toliko je smanjena da motor nudi glatko u rada dosad nepoznatu u ovom segmentu: novi je dizelski motor u praznom hodu ak pet decibela tiši od prethodnika.

Tako 2.0 CDTI ispunjava sve važne preduvjete modernog motora i pove at e privla nost Opelova portfelja. On ozna ava po etak nove generacije velikih

dizelskih motora koje e razviti inženjeri iz Torina i Rüsselsheima uz pomo tima iz Sjeverne Amerike.

14

media

9. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija DOKUMENTARNI FILM

Varaždinske Rode visoko lete U

druga specijalne jedinice policije RODA iz Varaždina i ekipa VTV Televizije iz Varaždina ovih dana završavaju projekt “Rode visoko lete”.

Rije je o dokumentarnom filmu koji opisuje ratni put pripadnika specijalne jedinice policije Policijske uprave varaždinske, koju su tijekom Domovinskog rata sa injavali policajci uglavnom s me imurskog i varaždinskog podru ja, a koja je pod ratnim nazivom Rode sudjelovala u svim najtežim i najvažnijim operacijama tijekom ratnih zbivanja, uvijek kao jedinica koja je dobivala najteže zadatke. Film je podijeljen u dva dijela u ukupnom trajanju od 118 minuta, a cijeli projekt sufinanciralo je i Ministarstvo branitelja RH. Pripadnici Roda borili su se i branili Hrvatsku na raznim podru jima – bili su angažirani u Dragotincima, Kraljev anima, Hrvatskoj Kostajnici, Tounju, Ogulinu, u varaždinskim

“

Udruga SJP-a Roda iz Varaždina i VTV Televizija zajedno su realizirali projekt snimanja dokumentarnog filma o sudjelovanju legendarne ratne postrojbe varaždinskih i međimurskih policajaca u Domovinskom ratu

danima rata, u Velikoj Buni, Karlovcu, Kara i evu, na Papuku, Maslenici, u Meda kom džepu, u Gospi u, Dubrovniku, Cavtatu, na Velebitu, u Bljesku, Oluji...

Dali su ogroman doprinos

Detalj sa snimanja u Dubrovniku

Goran Mihali , predsjednik udruge SJP-a Roda i jedan od ratnih zapovjednika postrojbe Snimateljska ekipa i dio pripadnika postrojbe na snimanju kod Donjeg Lapca

obrani suvereniteta i uspostavi hrvatske države, ali su za te ciljeve dali i svoje živote. Posebno su veliki doprinos varaždinski i me imurski policajci specijalci dali u Varaždinskim danima rata, u pokušajima da se odblokira Vukovar, u borbama na Velebitu u ekstremnim vremenskim uvjetima, te potom u operacijama Bljesak i Oluja.

Film govori o svim tim de-

taljima ratnog puta, a svoja sje anja iznose zapovjednici i pripadnici postrojbe.

Glavni autor projekta je novinar Vlado Premuž, koordinatori i producenti bili su Goran Mihali i Marijan Varovi , a vrlo su važne zada e u realizaciji odradili režiser i glavni snimatelj Zlatko Poceduli , snimatelj Marko Levani , tonski snimatelj Zlatko Ožeg, te montažer Tomi-

TV PREPORUKA SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Veselo uz Vinske brate I nova 2015. godina donosi dobro raspoloženje i zabavu u programskom sadržaju popularne zabavno-glazbene emisije “Fio show”. Glazbeni gosti proteklu nedjelju bili su lanovi grupe Vinski brati. Gledatelje su zabavili glazbenim repertoarom i kolažom pjesama bez kojih ne prolaze veselice i koje Vinski brati sviraju na sve anostima kao što su svadbe, krštenja, ro endani i sl.

Unutar emisije gledatelji su mogli vidjeti i videomaterijal iz doga aja “Nova prije Nove”, koji su realizirali “Fioshow” i Gastro Globus, kao i promotivni prilog stalnog sponzora emisije – limarije Sebastijan. Gledaju svi - gledajte i Vi! (rr)

slav Možani . Prvi dio dokumentarnog filma “Rode visoko lete” bio je prikazan u programu VTV Televizije u etvrtak, 8. sije nja, a drugi dio je na programu u etvrtak, 15. sije nja u 21 sat. Film e uz prigodna izlaganja uskoro biti posebno prezentiran i u enicima srednjih i osnovnih škola na varaždinskom i me imurskom podru ju. (nr)

Vlado Premuž, autor projekta

9. sije nja 2015.

PETAK, 09.01.

SUBOTA, 10.01.

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Dom 2 (r)

08:00 Dje ja TV 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 Privredni.hr (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Hrana i vino (r) 14:00 Novi milenij (r) 14:30 akove ki kutak (r) 15:00 Zagrljaj ljepote 15:30 Shi (r) 15:00 TV prodaja 16:30 Obzori 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 TV prodaja 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 Obzori 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Planet Croa a 20:40 Ju er, danas, sutra 21:00 Narodno veselje, show 23:00 Vijes dana 23:25 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

08:00 08:15 09:15 10:00

10:30 11:30 14:15 14:30 15:00 15:30 16:00 16:10

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino TV prodaja Dje ja TV Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje (r) Privredni.hr (r) TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino akove ki kutak Obzori (r) Ju er, danas, sutra Lifestyle Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

16:40 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:10 22:40 23:00 02:05

PETAK, 09.01.

04:58 05:00 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Nera (18) (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Moja Istra (R) TV Prodaja Privredni.hr 24 sata vijes TV Prodaja Zlatna dolina Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Emisija VTV-a Županijske teme VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes Doma ija Vicovizija (R) Pri e iz svijeta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 10.01.

04:58 05:00 07:00 07:05 07:30 07:45 08:25 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 16:15 17:25 17:40 18:10

Najava programa Nera (18) (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Moja Istra (R) Iz prošlos TV Prodaja Sportski zoom (R) TV Prodaja Pressica TV Prodaja Tajne uspjeha Kratki rezovi (R) TV Prodaja Europa u fokusu 24 sata vijes TV Prodaja Global 3000 (R) TV Prodaja Paleta portreta (R) Glazbeni in (R) Glazbeni izazov (R) TV Prodaja TV Oblo ec Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe

NEDJELJA, 11.01.

08:00 Dje ja TV 10:00 TV prodaja 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Koncert 13:30 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice

NEDJELJA, 11.01.

04:58 05:00 07:00 07:30 07:50 08:15 08:30 09:15 09:30 10:30 11:30 12:00

12:30 12:45 13:15 13:45 14:00 14:55 15:00 15:15 16:15 17:00 17:15 18:45 19:00 19:30 20:00

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 21:00 22:00 22:25 22:30 22:55 23:00 23:10

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja Zajedno Nova energija Koncert Mužikaši i pajdaši Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18), astro show 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice

Najava programa Nera (18) (R) Rezervirano vrijeme VTV Dnevnik (R) Zlatna dolina (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) TV Prodaja Hrana i vino TV Ordinacija (R) Druga strana (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Zajedno (R) TV Prodaja Ku onica (R) Iz fundusa galerije GE RA MA TV Prodaja Razgovori (R) Po dragome kraju (R) TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

20:30 Privredni.hr (R) 21:00 Dokumentarni program 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice

PONEDJELJAK, 12.01.

08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00 02:00

Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Tjedna kronika (r) Mura Drava (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 12.01.

06:58 05:00 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30

13:55 14:00

14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:25 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:10 01:12

Najava programa Nera (18) (R) Mali oglasi VTV Tjednik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Druga strana (R) TV Prodaja Zajedno (R) 24 sata vijes TV prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja TV Oblo ec (R) Sportski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Po dragome kraju Sportski zoom (R) Županijske teme (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

UTORAK, 13.01.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:30 11:30 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ka TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Lifestyle Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino

20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00

Pove alo Ju er, danas, sutra Planet Croa a Vijes dana Novi milenij Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

UTORAK, 13.01.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Emisija VTV TV Prodaja Velike tajne malog vrta 24 Sata vijes TV Prodaja Europa u fokusu (R) Fes val kazališnih amatera Me imurja (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Kulturni magazin (R) Iz naših središta VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 Sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes TV Ordinacija Mužikaši i pajdaši (R) Glazbeni in VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

SRIJEDA, 14.01.

08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program 09:15 Hrana i vino 10:00 Aniela (r) 10:50 Novi milenij (r) 12:20 Videostranice 14:15 Yoga&Pilates 15:00 Dje ja TV 15:30 Hrana i vino 16:00 Ju er, danas, sutra 16:10 Pove alo (r) 17:30 Aniela 18:30 TV Jukebox 19:35 Vijes dana 20:00 Bujica 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Dom 2 22:00 Vijes dana 22:30 TV prodaja 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

SRIJEDA, 14.01.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:45 13:00 13:15 13:30 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja 24 Sata vijes TV Prodaja TV Ordinacija (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Otvoreno nebo Glazbeni izazov VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 Sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Paleta portreta Vicovizija Pressica (R) VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

15

ČETVRTAK, 15.01.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:30 11:30 14:15 15:00

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Obzori (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV

15:30 16:00 16:10 16:40 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 22:00 23:00

Hrana i vino Ju er, danas, sutra Dom 2 (r) Zagrljaj ljepote (r) TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Shi Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

ČETVRTAK, 15.01.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:10 20:45 21:00 22:05 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Glazbeni in (R) TV Prodaja Kratki rezovi 24 Sata vijes TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) Global 3000 TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Druga strana TV Razglednica Rode visoko lete Iz naših središta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

16

media

media

5. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mno

UZ STUDIRANJE E st stig stigne ig gne raditi i na glazbenoj karijeri

Lea Šprajc nastavlja s uspješnim nastupima PIŠE: NEVE NEVENKA ENK NKA A ŠARDI ŠAR ŠA RD RDI

nasilja nad ženama, održan je glazbeno-poetski program pod nazivom Stop nasilju. U glazbenom dijelu nastupili su solist Mladen Koš ak i zbor Matija Gubec uz pratnju gitarista Josipa Krimera, Ibrica Jusi , pjesnici i glumci Enes Kiševi i Zdenko Jel i , te dramski umjetnik Zvonko Novosel. Lea Šprajc i ovdje je oduševila prisutne prekrasnim glasom i sviranjem na gitari, te je nagra ena velikim pljeskom.

Lea Šprajc studentica je prve godine kroatistike i etnologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Donosimo neke od njezinih posljednjih izvo a kih nastupa.

Zagorje blues goš a na koncertu Lidije Bajuk U studenom je u Muzeju krapinskih neandertalaca održan koncert Lidije Bajuk te Damira Halili a Hala iz Rijeke, u sklopu prvog Zagorje blues etnofestivala. Na koncertu se publici predstavila i mlada talentirana glazbenica Lea Šprajc. Odli an festival koji promi e kvalitetnu blues-glazbu ispunio je sva o ekivanja. Organizator festivala je Tomislav Goluban, etverostruki dobitnik diskografske nagrade Porin.

U knjižnici Ogulin poetsko-glazbena ve er

Gostovanje u kavani Lisinski uz akciju Stop nasilju U prepunoj kavani Lisinski, povodom Me unarodnog dana borbe protiv

Lea u odabranom društvu, s Enesom Kiševi em i Lidijom Pu ak

Na poetsko-glazbenoj ve eri, održanoj u ogulinskoj knjižnici, gostovao je Enes Kiševi s pjesnikinjom Lidijom Pu ak i kantautoricom Leom Šprajc. Ljubitelji poezije i etnoglazbe uživali su u ovom predblagdanskom ozra ju. Veliki broj publike pokazao je da u Ogulinu živi puno zaljubljenika u poeziju, dobru knjigu i etnoglazb,u za koju se pobrinula Lea Šprajc koja je pjevala svoje pjesme i nekoliko me imurskih. Pjesmu “Klin ek stoji pod oblokom” publika je oduševljeno pjevala s Leom.

NOVI USPJEH akove kog benda

Bend Genova pobjednik 6. Rovinj Music Festivala Finale protekle godine posebice je bilo uspješno za akove ki bend Genovu. U Rovinju se od 27. prosinca 2014. do 1. sije nja 2015. održao 6. Rovinj Music Festival koji okuplja mlade i nea irmirane bendove.

Ocjenjiva ki sud festivala u sastavu Zoran Boži , Denis Budim, Darko Zgrablji i Leo Modri je nakon dvije natjecateljske ve eri, u kojima su se uz Genovu predstavili i bendovi Vaanka Schkvare iz Labina,

Ovrhe iz Pule i Garage in July iz Osijeka, pobjednikom proglasio upravo akove ki bend Genovu. Prvo mjesto na 6. RMF-u Genovi je osiguralo i nov anu nagradu od pet tisu a kuna koje e, kako su najavili lanovi, iskoristiti za daljni rad. Na gostovanju u Rovinju Genova je kao pobjednik natjecateljskog dijela imala i ast svirati na koncertu nakon benda Silente i prije megapopularne grupe S.A.R.S. (rr, foto: Lili Lea Rušnjak )

DIJELIMO 3 x 2 BESPLATNE ULAZNICE Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “Igra oponašanja”!

“Me imurske novine” u suradnji sa Cinestarom Varaždin pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s tri puta po dvije besplatne ulaznice, ovaj put za ilm “Igra oponašanja”.

Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije, a najkasnije do 13.30 sati isti dan, u petak, putem on-line medija portala: www.mnovine.hr u rubrici “Pošalji vijest”. Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime

te mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila.

Ulaznice se mogu iskoristiti do 14. sije nja 2015.

Posebna napomena: Budu i da želimo svim našim itateljima dati jednaku šansu za dobar provod, itatelj koji je jedanput osvojio ulaznicu za Cinestar ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo Vas da uvažite ovo pravilo.

NAGRADNO PITANJE: Navedite engleski naziv filma “Igra oponašanja”.

za Cinestar Varaždin U KOTORIBI ODRŽANA Ve er rock-glazbe

Gitaristi ki duo Acoustic souls oduševio publiku U ponedjeljak, 5. sije nja s po etkom u 19 sati u Kotoribi je održana Ve er rock-glazbe. Velik broj posjetitelja imao je prilike uživati, zapjevati i zaplesati uz ritmove rock-glazbe fantasti noga gitaristi kog dua Acoustic souls, a koncert u Domu kulture organizirao je tamošnji KUD Kotoriba.

Acoustic souls je bend koji izvodi najpopularnije strane hitove s Billboard ljestvica od ‘60-ih godina do najnovijih. Rije je o gitaristi kom duetu iz akova sa zagre-

ba kom adresom, a ine ga Tomislav Užarevi (vokal i gitara) i Vjekoslav Valeti - W SoulBear (gitara i vokal). Pjesme iz njihovoga pomno biranog repertoara osvježene su fantasti nim akusti nim aranžmanima, sukladno njihovom talentu i dugogodišnjem glazbenom iskustvu. Bend je u dvije godine zajedni kog rada osvojio brojne simpatije publike, nastupaju i diljem Hrvatske. Uz njih publici se pjesmom predstavio i Denis Radmani . (A.Fuš)

sport@mnovine.hr

ODBOJKA

STOLNI TENIS

JADRANKO KIRI , trener prvoligaša Me imurje Centrometala

Kad smo kompletni, dokazali smo da možemo savladati obje Mladosti Prvih dana nove godine uvijek je vrijeme za pravljenje analize rezultata u prošloj 2014. godini. O tome smo razgovarali s trenerom seniorske mom adi Odbojkaškog kluba Me imurje Centrometal i tajnikom kluba Jadrankom Kiri em.

• Kako biste ocijenili prošlu 2014. godinu, jesu li postavljeni ciljevi realizirani ?

— Mi smo u 2014. godini ostvarili najbolje rezultate u povijesti kluba. Sezonu 2013./2014. završili smo na etvrtom mjestu u Hrvatskoj, dotadašnji najbolji rezultat bilo je šesto mjesto. U novoj sezoni zadržali smo se na tom nivou. U Kupu Hrvatske ponovili smo najbolji rezultat plasmanom u polufinale. U Kupu Me imurja smo dvanaesti put zaredom osvojili naslov pobjednika. Tako su ciljevi apsolutno ispunjeni.

• Godinu ste završili nastupom na Final fouru Hrvatskog kupa. Jeste li tamo moglo nešto više napraviti ?

— Pa mi smo vjerovali da možemo do finala. Dobro smo se pripremili, nažalost, u sportu se želje uvijek ne ostvare. Mi smo u polufinalnu utakmicu ušli odli no, vodili cijeli prvi set, no nakon nesretno ispuštenoga tog prvog seta Kaštelani su preuzeli igru pod svoju kontrolu. Realno tog su dana oni bili bolji.

• Kako ste zadovoljni s prvih 10 kola u novom prvenstvu ?

— Pa igrali smo jako promjenjivo. Pobijedili smo i državnog prvaka Kaštelu i pobjednika Kupa, zagreba ku Mladost, uzeli tu sve bodove.

No bilo je i neo ekivanih posrtanja, gubili smo bodove tamo gdje nismo smjeli.

• Koji je razlog tome ?

— Prvo nismo u svim utakmicama mogli nastupiti kompletni ili smo igrali s igra ima koji su imali zdravstvene poteško e tih dana. Na vanjskim pozicijama i na mjestu libera nismo imali igra e koji bi mogli kvalitetno nadomjestiti

igra e po etne postave. Tu na klupi imamo jako mlade igra e kojima treba dati vremena da stasaju. Tu prije svega mislim na Stankovi a i Jurasa. No na njima je budu nost kluba.

Druga je stvar da naši igra i rade, u klju nom dijelu sezone od sedam lanova po etne postave njih pet je bilo zaposleno. Neki u smjenama. Jasno da je teško na taj na in biti onda uvijek spreman za maksimum na svakoj utakmici. Mi imamo odli ne igra e, nekoliko igra a koji su igrali za seniorsku reprezentaciju Hrvatske, zato možemo sva kog pobijediti. No iz navedenih razloga dešavaju se i ti porazi. Neki konkurenti treniraju dva puta dnevno, jasno da je to njihova velika prednost.

Ako uspijemo, super, ako ne uspijemo, onda emo igrati od petog do osmog mjesta, te od tuda sa što bolje pozicije u i u doigravanje. Peta ekipa u doigravanju ide na etvrtu, jasno etvrta ima prednost doma eg terena u eventualnoj tre oj utakmici.

• U tijeku je prijelazni rok. Ho e li tu biti kakvih promjena ?

— Pa nekih drasti nih ne e biti. U drugoligaša Nedeliš e e prije i dva Novaka.

Ivan je izrazio želju da ode tamo zbog toga što se zaposlio i ne može puno trenirati, a samim time i manje igra. Karlo je zatražio isto zbog školskih obveza i priprema za akultet. Time e Nedeliš e biti znatno ja e, što je i naša želja.

- Igrali smo jako promjenjivo. Pobijedili smo i državnog prvaka Kaštelu i pobjednika Kupa, zagreba ku Mladost, uzeli tu sve bodove. No bilo je i neo ekivanih posrtanja, gubili smo bodove tamo gdje nismo smjeli. Ponajviše zbog zdravstvenih problema u ekipi Sami odlu ujemo o sebi • Kako e se odvijati završnica prvenstva?

— Šesnaest klubova u prvoj je azi podijeljeno u dvije grupe od osam klubova, boljih osam i lošijih osam. Mi spadamo u boljih osam. Igra se dvostrukim bod sustavom etrnaest kola. Tu je cilj biti me u prva etiri. Tada se liga dijeli na etiri kvalitetne skupine po etiri mom adi. Igra se od 1. do 4. mjesta, od 5. do 8., od 9. do 12. i od 13. do 16. Svaki sa svakim dva puta, dakle, još šest utakmica. Nakon toga slijedi doigravanje od osam ekipa. Dvije ekipe iz gornje grupe sljede e sezone idu u donju grupu i obrnuto. Isto tako dvije ekipe ispadaju iz lige.

• Gdje je tu Centrometal?

— Mi se sad borimo da u emo me u prve etiri ekipe. Imamo još etiri utakmice, sami odlu ujemo o sebi.

U tijeku su pregovori s nekim igra ima da nadomjestimo te pozicije. Prijelazni rok je još deset dana, dovoljno vremena.

I mla e ekipe vrijedno rade…

- Juniori su završili regionalno prvenstvo. Bili su etvrti. Dobar plasman, naro ito ako uzmemo u obzir injenicu da je samo jedan igra bio izlazno godište. Kadeti igraju u seniorskoj tre oj ligi, u sredini su tablice. Njih regionalno kadetsko tek eka. Isto tako i mla e kadete.

Veterani su trenutno drugi u tre oj ligi, njih je bitno imati u klubu i zbog organizacijskih razloga. Velika je novost da od ove sezone imamo i žensku ekipu u tre oj ligi. Radi se o curama koje su prije toga dvije godine trenirale u osnovnoj školi u Nedeliš u.

Dosad su skupile tri pobjede, više od o ekivanog s obzirom na to da su nove u natjecanju.

Jadranko Kiri , trener OK-a Me imurje Centrometal

• Kakav je raspored drugog dijela sezone?

— Ve ove subote kre emo s polufinalom Kupa Me imurja, finale je sljede e subote. Uz to planiramo jednu ili dvije pripremne utakmice.

S prvenstvom nastavljamo u srijedu, 21. sije nja, kad gostujemo u Kaštelama. U velja i nas o ekuje i prvi službeni me unarodni susreti u srednjoeuropskom Mevza cupu.

• Što možemo o ekivati u tim susretima?

— Pa mi emo pokušati ostvariti im bolje rezultate. U prvenstvu je cilj da u prvoj azi u emo me u prve etiri ekipe, ako u tome ne uspijemo, da onda do polufinala doigravanja do emo na teži na in kao peta ekipa. No bitno je da igramo što bolje možemo, da prikazujemo dobre igre kojima e naši navija i biti zadovoljni.

• Nešto za kraj...

— Za kraj bih svim našim igra ima, lanovima uprave, donatorima, navija ima i pristašama kluba, kao i svim sportskim zaljubljenicima, htio zaželjeti uspješnu i sportskim užicima ispunjenu 2015. godinu. (mn)

Sandra Paovi dobitnica svjetske stolnoteniske nagrade Hrvatska stolnotenisa ica Sandra Paovi dobitnica je nagrade Star za najbolju stolnotenisa icu s invaliditetom u protekloj godini. Bivša igra ica stolnoteniskog kluba iz Mihovljana, koja je nakon toga imala zapaženu doma u i inozemnu karijeru, nakon što je teško stradala u prometnoj nesre i u Francuskoj nije se predala, ve je usprkos invaliditetu opet zaigrala stolni tenis, i to na vrhunskom nivou u svojoj konkurenciji.

Na sve anosti dodjele nagrade Me unarodne stolnoteniske ederacije pod nazivom Star Awards u Dubaiju na vrhu poznate zgrade Burj Khali a lanica stolnoteniskog kluba osoba s invalidite-

tom Uriho iz Zagreba proglašena je najboljom stolnotenisa icom s invaliditetom. Sandra je prošle godine osvojila zlatno odli je na Svjetskom prvenstvu u Pekingu.

- Do prije nekoliko godina mogla sam samo sanjati da u se nastaviti baviti stolnim tenisom, a danas sam gotovo ostvarila sve svoje sportske snove. Ovo priznanje mi je tim draže što je ostvareno u konkurenciji ponajboljih stolnotenisa ica svijeta. Ostaje mi samo da u ovoj pred paraolimpijskoj godini nastavim dobrim radom kako bi mi za vrhunac karijere ostala borba u Riju za najsjajnije odli je na 15. Paraolimpijskim igrama.

- kazala je Paovi . (mn)

RUKOMET

Zrinskice bez šansi u Kupu protiv Koke Nakon što su odigrale neodlu eno, a bile su i vrlo blizu pobjedi u sklopu I. HRL za žene, rukometašice Zrinskog nisu uspjele ponoviti istu partiju i visoko su poražene u finalu Regionalnog kupa koji je donosio plasman me u 16 najboljih hrvatskih ženskih ekipa.

Kokice su na doma em terenu pobijedile ŽRK Zrinski s visokih 36:24. Bila je to utakmica u kojoj je doma i sastav domi-

nirao svih 60 minuta. Obrana je bila agresivna, a u napadu je bilo odli nih akcija i šuteva sa svih pozicija. U listu strijelaca upisalo se i nekoliko me imurskih igra ica koje sada igraju za Koku, a svakako bi jako dobro došle da su ostale u Zrinskome. S druge strane, u redovima Zrinskog duo Posavec nije mogao ovaj put zbog dosta loše igre u obrani nadoknaditi taj nedostatak i poraz je bio neminovan. (mn)

SPORTSKI SADRŽAJI KOJI SE NUDE: • sportska dvorana za mali nogomet • rukomet • košarku • badminton • stolni tenis • stijena za penjanje • vanjski tereni-tenis u balonu • grupni treninzi-yoga • pilates • trbušni ples • sportske škole • fitness • SRC DG Sport & Hotel Panorama Ulica Ma je Gupca 102, Prelog, tel: 040/648-090, www.dg-sport.com

9. sije nja 2015.

MALI NOGOMET

Dodjela nagrada najboljima na turniru

NAKON 82 odigrane utakmice poznati pobjednici 32. Malonogometnog prvenstva Me imurja

MIP Weyland (seniori), Lepoglava (veterani) i Auto otpad Grandy (pioniri) O pobjedniku seniorskog turnira odlu ivali sedmerci koji su pobjedu donijeli poznatoj malonogometnoj druĹžini MIP Weyland U utorak je, 6. sije nja zavrĹĄilo 32. Malonogometno prvenstvo Me imurja. Nakon 82 odigrane utakmice dobili smo pobjednike u sve tri konkurencije.

Od pionira je najbolja mom ad bila ona Auto otpada Grandy, kod veterana mom ad Lepoglave, a u seniora MIP Weyland.

U pionirskoj konkurenciji uvjerljivo najbolja bila je mom ad Auto otpada Grandy iz Strelca. U pet odigranih utakmica primili su samo jedan zgoditak.

Auto otpad Grandy (Strelec): Neven HliĹĄ , Daniel Ĺ tefulj, Niko Havelka, Emanuel rnko, Emanuel Pintari , David Jurak, Jurica Antonovi , Stiven Sabol, Dominik BlaĹžekovi i Benjamin Ikanovi . Voditelj mom adi: DraĹžen HliĹĄ .

Kod veterana mom ad Lepoglave potvrdila je svoju mo i u inalu pobjedom od 3-1 nad mom adi Kerman iz NedeliĹĄ a. Tek jedan zgoditak primili su de ki iz Lepoglave u etiri

Najbolji igra i Seniori: Samir Krasni i (MIP Weyland), veterani: Robert Huten (Lepoglava), pioniri: Danijel Ĺ tefulj (AO Grandy).

Rezultati zavrťnog dana Utakmica za 3. mjesto – pioniri ŠN SVETI JURAJ NA BREGU – NK SOKOL (Vra ťinec) 7 – 1

Utakmica za 3. mjesto – veterani PAJDAŠI (Lopa nec) – NK BUDU NOST (Podbrest) 1 – 1 (3-4) 7 m

Utakmica za 3. mjesto – seniori CB BAZA-INSULA (Prelog) – ASO PONOS (Krapina) 3 – 0

Finalna utakmica – pioniri ŠN SVETI MARTIN – AUTO OTPAD GRANDY (Strelec) 0 – 4

Finalna utakmica – veterani LEPOGLAVA – KERMAN (Nedeliť e) 3 – 1

Finalna utakmica – seniori MIP WEYLAND (Puť ine) – AUTO OTPAD GRANDY (Strelec) 1 – 1 (3-1) 7 m MIP Weyland slavio je u seniorskoj konkurenciji

utakmice. Lepoglava: Zvonimir Brleni , Alojz Ge ek, Dejan Kuťter, Zdravko Ferketin, Josip Dubove ak, Ivan Jug, Darko Gladovi , Vladimir Druťko, Željko Ge ek i Robert Huten.

Voditelj mom adi: Ivan Jug. I tre e inale za Auto otpad Grandy iz Strelca bilo je nedo-

stiĹžno ĹĄto se ti e samog trona.

Nakon 30 minuta igre bilo je 1-1, a mom ad Mip Weylanda iz PuĹĄ ina bolje je izvodila sedmerce i osvojila zasluĹženo naslov. Opet je blistao vratar Mip Weylanda Ivan urkin. Obranio je Petru Saboli u sedmerac, a Igor Ĺ oĹĄtari je zabio za pobjedu.

Pobjedni ki sastav Auto otpada Grandy u pionirskoj konkurenciji

Najbolji strijelci Seniori: Ivan Antolek (Baza-Insula), veterani: Dejan Horvat (Kerman), pioniri: David Jurak (Grandy).

MIP Weyland: Ivan urkin, Samir Krasni i, Stevica Žganec, Zoran Šardi, Luka Bobi anec, Karlo Šolti , Igor Šoťtari , Petar Horvat, Marko Sobo an i Nenad Radikovi . Voditelj mom adi: Stanislav Tot. (mn)

Najbolji vratari Seniori: Ivan urkin (MIP Weyland), veterani: Zvonimir Brleni (Lepoglava), pioniri: Neven HliĹĄ (Grandy).

Najbolje od me imurskih veteranskih ekipa proĹĄao je Kerman NedeliĹĄ e

9. sije nja 2015.

NOGOMET NK STRAHONINEC vode a je mom ad II. Me imurske lige zapad

Glavni cilj je jesensku titulu pretvoriti u naslov prvaka - eka nas težak posao na prolje e. Imamo nekoliko teških gostovanja, prvenstvo je tek na polovici, svašta se može dogoditi. Ali naš cilj je poznat – ulazak u I. me imursku ligu. - poru io je trener Pavlekovi

Igra i koji su igrali u jesenskom dijelu sezone za Strahoninec: Brez Dario, Zlatarek Darko, Tratnjak Denis, Vuruši Denis, Zver Dominik, Žuni Filip, Žerjav Jurica, Kova i Karlo, Kolari Patrik, Kocijan

Jesensku titulu u II. Me imurskoj ligi zapad odnijela je mom ad NK Strahoninca. U 15 susreta osvojili su 38 bodova, odnosno 12 pobjeda, 2 remija uz 1 poraz, dok su postigli 43 pogotka i primili samo 13, što je najbolji u inak u ligi. Da se radi o mom adi koja nema izražene pojedince, ve im je najja a strana mom adski duh, pokazuje i lista strijelaca gdje nemaju igra a me u najboljih deset strijelaca, premda su druga najefikasnija mom ad lige. Više njih ravnopravno su postizali pogotke pa su tako redom najbolji strijelci Jurica Žerjav, Neven Drabi i Denis Mar ec s po 8 postignutih zgoditaka, a slijedi ih Denis Vuruši sa 6 postignutih golova.

Na ono na što posebno mogu biti ponosni u Strahonincu jest to da je ve ina igra a iz pogona omladinske škole, a prosje na starost igra a 23 godine. Premda su vode i u ligi, vode mrtvu utrku s Jedinstvom iz Gor-

njeg Mihaljevca koji ih sa samo bodom zaostatka prati u stopu. Želja je da se osvoji naslov i nakon 10 godina plasira u najja i me imurski rang.

O jesenskom dijelu sezone porazgovarali smo s trenerom Vladimirom Pavlekovi em, nekad poznatim nogometašem, danas trenerom. * Kako biste s trenerskog kuta ocijenili jesen-

ski dio i osvajanje naslova prvaka?

— Nakon preuzimanja trenerske palice prije po etka prvenstva ugodno sam se iznenadio s ovom ekipom koja je mlada i kvalitetna. Bilo nas je 22 na po etku, sad nas je 18 i svi su dobili priliku za igru. Bila je ovo naporna polusezona, a osim Jedinstva Gornjeg Mihaljevca ovdje ima još par mom adi

Vladimir Pavlekovi (trener) i Miljenko Škvorc (predsjednik kluba)

koje mogu biti u samome vrhu. * Jeste li prije po etka prvenstva o ekivali borbu za naslov, odnosno njegovo osvajanje u jesenskom dijelu?

— U biti da, dogovor s vodstvom kluba prije po etka sezone je i bio da se napadne vode a pozicija, ekipa je bila iz prošle sezone na okupu, te smo se poja ali s troje igra a. To je bio i uvjet oko nagra ivanja, da se osvoji jesenski dio te na kraju cjelokupno prvenstvo. * Što je bilo dobro, a što možda nije?

— Mogu re i da sam zadovoljan treninzima i odazivu treninzima, odaziv na svakom treningu bio je negdje oko 80 %, što je jako dobro jer sam radio u višerangiranim klubovima gdje nije bio ni blizu takav odaziv. Što se ti e nedostataka, možda u napadu nemamo jednoga pravog golgatera, ve imamo više igra a koji zabijaju. Ova ekipa zato dje-

NOGOMETNE VIJESTI

Kralji umjesto Štefulja na klupi Sloge ( ) Zbog nezadovoljstva s postignutim rezultatom i samo 14. mjestom u jesenskom dijelu sezone Me užupanijske lige došlo je do promjene na klupi akove ke Sloge. U drugi dio prvenstva Slogaši kre u s novim trenerom. Umjesto dosadašnjeg trenera Danijela Šte-

ulja, trenersku palicu preuzeo je Zoran Kralji . Najavljena su i neka nova igra ka imena, a pripreme se planiraju u pet tjedana.

HNS ugodno iznenadio NK Puš ine Uo i boži nih i novogodišnjih blagdana za još bolje raspoloženje u NK-u Puš ine, koje izvrsno brodi Me užupanijskom ligom,

pobrinuo se Hrvatski nogometni savez koji je ispunio obe anje nakon velikih poplava 2012., kada je poplavljeno igralište i popratne klupske prostorije.

Ve ranije je stigla oprema za kupaonice, a krajem godine stigli su novi pokloni: perilica rublja, nogometne lopte i komplet dresova reprezentacije. Sljede e godine Puš ine slave veliku okruglu brojku, 50 godina rada i djelovanja, a HNS je tako er najavio da e tim povodom gostovati jedna od hrvatskih selekcija. Uprava kluba

zahvalila je na lijepom predboži nom iznena enju.

Po etak Me užupanijske lige 28. velja e Proljetni dio prvenstva Me užupanijske lige akovec-Varaždin zapo inje 28. velja e 2015. godine, odlu eno je u Varaždinu. Završetak je 14. lipnja. Plenum klubova zakazan je za 9. velja e.

luje kao mom ad, premda bi nam dobro došao jedan pravi strijelac. Napomenuo bih još obranu koja je primila najmanje pogodaka u ligi, a do sredine prvenstva primili smo samo jedan pogodak.

Sve u svemu, ekipa je odli na i prihva a sve moje zamisli. * Vodite mrtvu utrku s Jedinstvom, kako biste ocijenili konkurenciju, a kako ligu?

— Mom ad Jedinstva je dobra, iskusna i kompaktna ekipa, s kvalitetnim pojedincima. Igrali smo u gostima s njima i uspjeli izjedna iti pred samim krajem, konstantni su i ne gube utakmice je tino, drže visok ritam uz nas te nas eka težak posao na prolje e. O ekujem nekoliko mom adi koje e dolaziti i uzdizati se kao Venera koja se posložila, te Pobjeda iz Gornjeg Hraš ana i Plavi iz Peklenice kod kojih gostujemo. Prvenstvo je dugo i može biti još svašta. * Možete li izdržati u ovakvom ritmu do kraja?

Predsjednik Miljenko Škvorc Porazgovarali smo i s mladim klupskim predsjednikom Miljenkom Škvorcem. U pitanju je jedna od najaktivnijih uprava u me imurskom nogometu koja razli itim aktivnostima i akcijama, pa ak i na kulturnom planu pokušava osigurati što bolje financije za klupsku stabilnost. Ipak, ponajviše smo porazgovarali o klupskim ciljevima i planovima za ovu godinu.

• Može li se Strahoninec vratiti u vrh me imurskog nogometa gdje je nekada pripadao?

— Ove godine je apsolutno cilj vratiti se u I. MNL,a nakon toga opstati u tom rangu. Želimo poboljšati rad s mladima. Škola nogometa kod nas unkcionira na dobar na in, ali prioritet sljede ih godina bit e nam kvalitetniji i bolji rad s mladima.

• Kako bi sa strane vode eg ovjeka ocijenili ra trenera?

— Apsolutno ista petica. Ako je ekipa na vode oj poziciji, zna i da je i rad trenera za sad dobar.

Nadam se da e tako i dalje ostati. Zahvalio bi se tako er svim suradnicima, upravi kluba, sponzorima, op ini Strahoninec i našim navija ima koji su nam pomogli da ostvarimo ovaj cilj te se nadam i dalje ovakvoj odli noj suradnji.

— Ja se nadam da ho emo, to nam je i cilj. S pripremama po injemo ve 24. sije nja. eka nas dosta pripremnih susreta s jakim mom adima. Pre eriram presing-igru, de ki su mladi i poletni i o ekujem da izdržimo do kraja u ovakvom ritmu. * Ho e li biti promjena u igra kom kadru?

— O ekujem da mom ad ostaje na okupu, ne vjerujem u dolazak kakvog igra a velike kvalitete, eventualno nekoga mladog igra a. * Kako ocjenjujete suradnju s vodstvom kluba?

— Uprava je jako mlada i jako korektna, nema nikakvih problema, ve samo rije i pohvale. (nb)

9. sije nja 2015.

STOLNI TENIS

STOLNI TENIS VETERANSKO stolnotenisko prvenstvo Me imurja

LIGA MLA IH KADETA

Donji Kraljevec vrsto drži vrh! etrnaestogodišnjaci Donjega Kraljevca i dalje ne znaju za poraz. U proteklom su razdoblju tukli i dvije relativno jake ekipe iz gornjeg dijela tablice, no ipak nedovoljno jake da im se ozbiljnije odupru. I Vindija i Me imurje su se donekle ravnopravno držali prve dvije etvrtine, ali u drugom poluvremenu obje je mom adi ekao košarkaški potop. Još je i ludbreški Grafi ar neporažen kao i Donji Kraljevec, pa se s nestrpljenjem o ekuje sraz ove dvije, o ito najbolje ekipe. (bh)

TABLICA 1. D. Kraljevec 2. Gra ar 3. Me imurje 4. Vindija 5. Prelog 6. Nedeliš e 7. Kotoriba 8. Dubrav an 9. ŽKK Radost 10. akovec I 11. akovec II 12. Ivan ica 13. Rudar

8 7 8 7 7 7 7 7 6 7 7 7 7

8 7 6 5 5 4 3 3 3 1 1 0 0

0 0 2 2 2 3 4 4 3 6 6 7 7

16/383 14/597 14/184 12/78 12/72 11/158 10/34 10/4 9/-12 8/-92 8/-416 7/-405 7/-585

akovec I(Herman Mi. 15) Dubrav an(Lisjak 17) 36:40

Donji Kraljevec (Ivanovi N. 16, Mikec 25, Novak 10)- Vindija 64:22

akovec II - Gra ar 15:145

Ivan ica - Prelog(Iveli 21; Kušen 42) 21:81

Me imurje(Horvat T. 10) - D. Kraljevec(Ivanovi 23, Mikec 28, Vlah 16, Novak 20) 31:95

TURNIR NOVA 2015.

Ve mu je 18!

Punih 18 godina, odnosno punoljetnost je do ekao tradicionalni turnir mla ih kategorija u organizaciji Košarkaškog kluba Me imurje. Ove e se godine turnir održati u subotu i nedjelju 10. i 11. sije nja u dvorani Prve osnovne škole akovec, a sudjeluju dje aci ro eni 2003. i mla i.

Igrat e ukupno 9 ekipa podijeljenih u 3 grupe, a sastav grupa je slijede i: Grupa A - Dubrava Zagreb, Bistra Molve i Velika Go-

rica; Grupa B - Me imurje, ZTE Zalaegerseg, Križevci; Grupa C: Cedevita Zagreb, akovec i Koprivnica. Prvoga dana se igraju utakmice po grupama, a drugoga dana se razigrava za plasman.

Prvoga dana utakmice se igraju od 8.30 sati, a u nedjelju od 9 sati.

Doma i dje aci prvu utakmicu igraju protiv Križevaca od 12.

15 sati, a dje aci akovca protiv zagreba ke Cedevite od 16.30 sati. (bh)

INOZEMNA I HRVATSKA PRVOLIGAŠKA KOŠARKA

U subotu najbolji veterani Me imurja u akciji Me imurski stolnoteniski savez i STK Mihovljan u subotu, 10. sije nja s po etkom 14 sa u dvorani Druge osnovne škole u akovcu organiziraju pojedina no veteransko prvenstvo Me imurske županije. Najmla i veterani, ro eni od 1976. do 1982. godine, po tre i put e igrati Memorijal Nenada Vuruši a, a stariji e biti podijeljeni u kategorije od 40 do 49 godina (r. 1966. do 1975.), 50 do 59 godina (r. 1956. do 1965.) i starijih od 60 godina (r. 1955. i stariji). Natjecat e se i veteranke u kategoriji ro enih 1980. godine i starijih. (dg)

Stolnotenski klub Kos Kotoriba u vrijeme novogodišnjih blagdana organizira tradicionalni klupski turnir koji je odigran u subotu, 27. prosinca i okupio je rekordan broj sudionika, njih 20. Najmla i natjecatelj bio je 12-godišnji Stjepan Škoda, dok su najstariji bili Drago Vu enik i Ivan Špicar sa 63 godine. U finalnom susretu jedan nasuprot drugome našli su se u enik i u itelj, Stjepan Škoda i Stjepan Vidovi (39). U vrlo zanimljivom i uzbudljivom susretu pobijedio je Vidovi rezultatom 3:2. No, valja napomenuti da je najmla i natjecatelj vodio s 2:0 u setovima, da bi na kraju iskustvo Vidovi a došlo do izražaja. Za tre e mjesto igrali su otac i sin, Dražen i Filip

PRIJAVITE se za Pojedina no prvenstvo Me imurja u svim kategorijama

Krajnji rok prijava 13. sije nja Nakon veteranskoga prvenstva Me imurja, u subotu, 17. sije nja na rasporedu su pojedina na prvenstva Me imurja za mla e i seniorske kategorije na kojima pravo nastupa imaju registrirani i neregistrirani igra i i igra ice s prebivalištem u Me imurskoj županiji.

Doma in i organizator e, uz Me imurski stolnoteniski savez, biti STK Kos Kotoriba, a prvenstva e se na 12 stolova igrati u tamošnjoj školsko-sportskoj dvorani.

Mladi e prvenstvo igrati u 8 kategorija – najmla i kadeti i najmla e kadetkinje (ro-

eni 2004. g. i mla i), mla i kadeti i mla e kadetkinje (r.

2002. i 2003. g.), kadeti i kadetkinje (r. 2000. i 2001. g.) te juniori i juniorke (r. 1997., 1998. i 1999. g.), dok e se u kategorijama seniora i seniorki natjecati igra i i igra ice ro eni 1996. godine i stariji.

Igra i i igra ice mla ih kategorija mogu se, osim za svoju, prijaviti i za nastup u jednoj od starijih kategorija.

U svim kategorijama, osim kategoriji seniora u kojoj se iz kvalifikacijskih skupina u završnicu plasiraju trojica prvoplasiranih, plasman u razigravanje stje u prvo i

drugo plasirani. Rok za pismene prijave voditelju Me imurskih liga Franji Flacu, na adresu akovec, Stjepana Bencea 1, aksom na 390-539 ili e-mailom na ranjo_flac@ net.hr je utorak 13. sije nja do 15 sati, prijavnina za mla e za nastup u jednoj kategoriji je 30, za dvije ukupno 40 kn, a za seniorske 40 kn. Po etak natjecanja za najmla e kadete i najmla e kadetkinje te kadete i kadetkinje predvi en je za 9.30, mla e kadete i mla e kadetkinje te juniore i juniorke za 11 sati, a za seniore i seniorke za 14 sati. (dg)

KLUPSKO prvenstvo STK-a Kos Kotoriba

U finalu Stjepan Vidovi bolji od Stjepana Škode Radmani . Dražen je na kraju bio bolji reultatom 3:1. Natjecanje je održano u Stolnoteniskoj dvorani, a pehare najboljoj trojici uru io je predsjednik kluba Ivan Špicar. (al ) Napomena: Ispri avamo se što su otografije s klupskog prvenstva u prošlom broju izašle pod tekstom o drugom turniru u Kotoribi.

Dvoznamenkasti Fodor Neposredno nakon do eka Nove godine slova ka Extra liga je krenula s utakmicama, pa je svaka ekipa odigrala po dvije.

Tako je Iskra Gorana Fodora izgubila obje utakmice, u jednoj je Goran igrao 17 minuta i zabio 8 koševa, a u drugoj je igrao ak 30 minuta i zabio 13 koševa uz 3 skoka i jedan asist. U istoj je ligi SNV Andrije Hrka a jednom pobijedio, a jednom izgubio, a

Andrija je igrao 23, pa 27 minuta i zabio u svakoj po 9 koševa. U Hrvatskoj A 1 ligi blizu doubledoble u inka je bio visoki Sandi Marciuš koji je za svoj GKK Šibenik u pobjedi u Kaštelima zabio 8 koševa uz 8 skokova za samo 14 minuta. Brojke bi mu sigurno bile bolje da je igrao više. U porazu Kvarnera od Jolliya Patrik Jambrovi je za rije ki sastav u 9 minuta polu io 3 skoka.

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER akovec - Ivan ica, nedjelja 11. sije nja u 17.30, IIOŠ akovec Vindija - Me imurje, subota 10. sije nja u 18 sa , Graberje C LIGA Donji Kraljevec - Nedeliš e, nedjelja 11. sije nja u 16 sa JUNIORSKA LIGA D. Kraljevec - Ivan ica, subota 10. sije nja u 13 sa Me imurje - akovec, utorak 13. sije nja u 20.30, IOŠ akovec KADETSKA LIGA D.Kraljevec - Prelog, nedjelja 11. sije nja u 10 sa LIGA MLA IH KADETA D. Kraljevec - Ivan ica, subota 10. sije nja u 11 sa Nedeliš e - ŽKK Radost, subota 10 .sije nja u 15.30, Aton Rudar - Me imurje, srijeda 14. sije nja u 19.30, OŠ M. Središ e Prelog - akovec I, subota 10. sije nja u 15 sa

ZANIMLJIVOSTI Moto nauti ki klub “Vidovski zlatari” obradovao najmla e

Sedam zlatomraza Dravom doplovilo amcima punima poklona Aktivni lanovi Moto nauti kog kluba “Vidovski zlatari” iz Donjeg Vidovca ni ove godine nisu za blagdane zaboravili najmla e.

Tako su u subotu, 27. prosinca u popodnevnim satima kod njihovog pristaništa ispod mosta na drevacionom kanalu HE Dubrava organizirali dolazak najpopularnijeg starca sijede brade. Pravo iznena enje djeci bio je dolazak ne jednog, ve sedam zlatomraza koji su iz daleke “zemlje darova” doputovali amcima. Unato hladnom vremenu klinci su njihov dolazak o ekivali s velikim

uzbu enjem jer znali su da ne e do i praznih ruku. U tri amca uspjeli su utovariti ak 160 poklon-paketa koje su podijelili veseloj dje ici. Vidovski zlatari pobrinuli su se da se djeca ugriju toplim ajem, a odrasli kuhanim vinom. Djedice zlatari poru ili su mališanima da budu dobri i slušaju starije, nakon ega su nastavili svoje rije no putovanje Dravom.

U ulogama djedica bili su: Božidar Njari, Josip Habijan, Ivan Horvat, Vladimir Ku an, Rudol Pongrac, Ljubomir Petri i Vladimir Zvonar. (al )

9. sije nja 2015.

1a

Rekreacija 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1b

2

3

Individualni trening Vježba 1 Po sak iznad glave radite tako da vam bu ice kre u od ramena prema stropu. Izdahom radite po sak, a udahom se spuštate u po etni položaj. Ak vacija ramenog miši a – deltoideusa.

Vježba 2 Naizmjeni no predru enje radite cijelom dužinom ruke, izdahom predru ite, udahom se vra ate u po etni položaj. Ak vacija ramenog miši a – deltoideusa.

Vježba 3 Opružanje podlak ca iza glave. Laktovi su usko uz glavu. Ak vacija stražnjeg dijela nadlak ce – tricepsa.

Vježba 4 Naizmjeni ni iskorak u natrag s biceps pregibom.

Ak vacija miši a nogu i zdjelice i prednje strane nadlak ce – bicepsa.

Imamo novogodišnje odluke, jedna od njih je da vježbamo, pa se postavlja pitanje što odabrati. Probali ste teretanu, grupne aerobikprograme i na kraju samostalno vježbanje kod ku e, ali niste izdržali do kraja. Uvijek ste odustajali i prije nego ste zapravo po eli. Znam vas, vi ste jedan od onih koje treba ganjati po dvorani da bi digli nogu, a kamoli da aktivno vježbate, i to je u redu, ima nas više takvih. Ne mogu zamisliti život bez vježbanja, ali trebam nekog tko e me gurati da izdržim do kraja. Zato u vam ovaj put predstaviti idealan trening za vas, a to je individualni trening koji se radi naj eš e 1 na 1, ali

može i 2 na 1 ili najviše 3 na 1. Kada radite samo s trenerom, onda vam sigurno ne e biti lako, ali ne e biti ni preteško jer je vaš trener zadužen da izdizajnira trening prilago en vama. Kada kažem prilago en, ne mislim samo na fizi ku spremnost, ve i na temelju vaše posturalne analize i popunjavanja anamnesti kog upitnika vaš e trening biti siguran i efikasan, što nije obi aj kada samostalno obilazite teretane i grupne fitnes-centre. Kada se nalazite u dvorani s deset do dvadeset vježba a, vaš se trener ne može posvetiti samo vama, tako da se tijekom grupnih treninga mogu dogoditi kretnje koje i

nisu baš najzdravije za vas. Naravno, ako dobro slušate što vaš trener kaže, onda ne bi smjelo biti problema, no ima onih vježba a koji se isklju e i u svojim su mislima jer su se došli opustiti i barem na tren zaboraviti na svakodnevnicu. Tako er je važno napomenuti da je vježba ima koji si zadaju da u što kra em vremenskom roku žele vrhunske rezultate individualni trening idealno rješenje. Bez obzira želite li samo oblikovati svoje miši e, oja ati muskulaturu zbog ozljede ili izgubiti nekoliko kilograma, vaš je osobni trener zadužen da sve ono što tražite pretvori u stvarnost. Samo rijetki mogu do i do cilja bez da

potraže stru nu pomo .

Ovaj tjedan pripremila sam vježbe za ruke s bu icama.

Preporu ujem vam 4 vježbe koje možete napraviti u 3 kruga po 10 ponavljanja svake.

4

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

42

Pregled događaja u 2014.

9. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SPORTAĹ I, SPORTSKE EKIPE I DOGA AJI koji s

ProĹĄlogodiĹĄnji me imurski sport obiljeĹžilo je svjetsko srebro Filipa Udea

Iva Mekovec i Ema Mikul i napravile su veliki skok na ljestvici najboljih svjetskihtenisa ica u 2014. godini

OdbojkaĹĄi Centrometala u vrhu su hrvatske odbojke

Svjetsko gimnasti ko sre Udea opet upisalo u pov Filip Ude, lan GK-a Marijan Zadravec Macan iz akovca, nakon ĹĄto je prije ĹĄest godina osvojio olimpijsko i europsko srebro, na SP-u 2014. godine u Kini u vjeĹžbi konja s hvataljkama stigao je do tre ega velikog gimnasti kog srebra za povijest me imurskog i hrvatskog sporta. Postao je svjetski viceprvak. To je daleko najve i uspjeh me imurskog sporta u proĹĄloj godini, koju su ipak obiljeĹžili pojedinci i ekipe koje zahvaljuju i prvenstveno entuzijazmu zadrĹžavaju naĹĄ sport

“na povrĹĄiniâ€?. 2014. godina pamtit e se i po organizaciji Svjetskog prvenstva sportskih ribi a koji su stigli u Me imurje, ali ostaje pitanje jesmo li na pravi na in iskoristili ovaj veliki svjetski doga aj za eventualni razvoj sportskog turizma.

Isto vrijedi i za organizaciju jednog dijela SP-a za juniorke u rukometu.

U nogometu i rukometu – briljiraju djevojke Nogomet i rukomet, koji su prije samo nekoliko go-

'(Ă?851$ 6/8Ă?%$

ĂŒ ĂŒ$.29(& 2EUWQLĂ?ND

dina davali muťke prvoligaťe koji su mamili publiku na stadion SRC-a Mladost i dvoranu GOC-a, danas su zamijenili djevojke. Ženski klubovi mogu i amaterski igrati u Prvoj ligi (pitanje je kako dugo!?), pa se danas umjesto muťkog nogometa i rukometa gleda Şenski prvoligaťki nogomet i rukomet.

RukometaĹĄice Zrinskog tako su postale prvoligaĹĄice i opravdale plasman u I. HRL, bez obzira ĹĄto su najmla e u ligi. Uz malo iskusnije i viĹĄe dvije vanjske

igra ice ne bi bile daleko od top- etiri hrvatske ekipe, posebice nakon ĹĄto je Lokomotiva ostala bez profesionalnog pogona.

Nogometaťice Trnave igraju vrlo dobar nogomet u I. ŽHNL i pri samom su vrhu tablice, dok su nogometaťice Katarine Zrinske uťle u druťtvo najboljih i vrlo vjerojatno e do kraja sezone zadrŞati taj status. Što se ti e lopta kih sportova, primat vrhunskoga me imurskog muťkog kluba drŞi tek Odbojkaťki klub Centrometal koji se

uspjeĹĄno bori u najboljoj hrvatskoj ligi i pri samom je vrhu hrvatske odbojke. Da nema njih, ne bi imali nijedan muĹĄki lopta ki sport u najboljoj hrvatskoj ligi.

Ina e, nogomet je i dalje najpopularniji sport Me imurja s ak 74 kluba, ali, naĹžalost, kvaliteta viĹĄe nije na nivou kako je to bilo ranije. Ne vrijedi to samo za NK Me imurje koje se koprca u III. HNL - istok, ve i za ostale klubove iz kojih najbolji odlaze igrati u Austriju koja je opet postala obe ana zemlja za naĹĄe nogometaĹĄe jer

se jednodnevnim odlaskom svaki tjedan na utakmicu tamoĹĄnjih niĹžih liga moĹže zaraditi isto ili viĹĄe kao ĹĄto je prosje na pla a u Me imurju.

U muĹĄkom rukometu u akovcu se krenulo “ispo etkaâ€? novim klubom MRK akovec koji ima ambicije da postepeno kroz Ĺ kolu rukometa do e do kvalitete koja bi bila barem pribliĹžna nekadaĹĄnjoj, uz dobru i posloĹženu klupsku organizaciju i primjerene ciljeve.

Istovremeno Prelog je tamo gdje je bio, najbolji naĹĄ pred-

9. sije nja 2015.

Pregled događaja u 2014. 43

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

su obilježili 2014. godinu u me imurskom sportu

e i trenuta no jedini vrhunski me imurski lopta ki klub

Rukometašice Zrinskog u potpunosti su opravdale ulazak u I. HRL

ebro Filipa vijest sporta stavnik muškog rukometa u hrvatskim ligama, zahvaljuju i ve etabiliranoj Školi rukometa koja je uz par iskusnijih igra a proizvodi kvalitetu dostatnu za I. HRL.

Jurica Pavlic, Ema Mikul i , Iva Mekovec, Tijana Tkal ec… Što se ti e pojedina nih sportskih uspjeha, ve nekoliko godina vrti se nekoliko istih imena. Osim Filipa Udea i njegove kolegice iz kluba Tijane Tkal ec, vesele nas rezultati

ve duže vrijeme poznatih naših sportaš(ic)a koji su u me uvremenu nakupili podosta iskustva u svom sportu.

Spidvejaš Jurica Pavlic je ve neko vrijeme voza jakih ekipa u najboljoj poljskoj ligi, tako je bilo prošle godine, tako e biti i ove. Što se ti e ulaska u Grand prix, to o ito nije baš tako jednostavan zadatak kako se nama prije dvije-tri godine inilo da e “do i samo po sebi”. Šteta što su u Uniji odustali od utrka Grand prixa,

ali o ito je to bio zalogaj za koji treba dugoro niji profesionalni pristup koji je danas teško ostvariti u našoj zemlji.

Prošle godine odli ne su bile tenisa ice Pun eca: Ema Mikul i i Iva Mekovec.

Obje su stigle vrlo blizu toga da mogu gotovo pa i živjeti od tenisa, iako su u ovoj fazi i dalje potrebna velika ulaganja. Mogu li u i me u profesionalke koje e se probiti i zadržati me u 100-200 najboljih na svijetu ostaje za vidjeti. Ema Mikul i godinu je završila na 269. mjestu li-

ste najboljih tenisa ica svijeta, nakon što je godinu prije bila 540. Iva Mekovec prošlu godinu završila je na 363. mjestu nakon 591. mjesta godinu dana prije. Napredak je evidentan, ali ova godina mogla bi biti presudna za njihov daljnji napredak, iako u ženskom tenisu ništa nije nemogu e, ni kasno, kao što to dokazuje, primjerice, Mirjana Lu i Baroni.

Tijana Tkal ec prošle godine nije nastupala tako puno kao prethodne, ali ambicija još uvijek ima.

Ako se spremi i ne bude ozljeda na preskoku, može uvijek biti konkuretna, kao što je to bilo, primjerice, na SK-u u Portugalu prošle godine, kada je osvojila peto mjesto.

Nije nedostajalo dobrih rezultata u “malim sportovima” Nije nedostajalo dobrih rezultata ni u drugim sportovima. Posebice onima koje zovemo “malima”.

Karatisti Globusa, Me imurja, Nedeliš a i Male

Dinamic Trade d.o.o.

Braće Graner 6 40000 Čakovec tel. 040 329 123 tel./fax. 040/329 124

Subotice izvrsno rade s najmla ima i rezultat toga jesu brojne medalje s turnira. U šahu tako er imamo talentirane šahist(ic) e poput Tajane Turk koja se razvija u izvrsnu mladu igra icu. Stolni tenis i sportski ribolov krasi masovnost, ponajve a u me imurskom sportu, ali i dobri rezultati. Što se ti e stolnog tenisa, zahvaljuju i entuzijastima iz Hodošana, ali i sjajnoj Pauli Markati, imamo još jednu žensku ekipu u najboljoj hrvatskoj Superligi.

Tako er su i naši sportski ribi i i društva poput Glavatice-Pfeifer, Klena Sv. Marija i Soma Kotoriba u vrhu hrvatskog sportskog ribolova, a njihovi ribi i, posebice oni mladi, ponajbolji u državi.

Kugla i Željezni ara akovec ove sezone e opet vrlo vjerojatno u kvali ikacije za I. ligu, dok se dobro drže i “pištoljaši” Alzas-Alarmsa u najboljoj hrvatskoj ligi.

Zelenbor tako er pokušava zadržati korak s najboljima

u puški, iako to nije više nimalo jednostavno.

Odli no rade s mladima i u AK-u Me imurje i Nedeliš e, kao i pliva kom klubu PK-u, koji tako er iza sebe imaju dobru godinu.

St reli ari Kat arine Zrinske i badminton klub Me imurje imaju misiju da stalno privuku nove, mlade lanove koji pokušavaju i i putem onih koji su i u seniorskoj konkurenciji bili me u najboljima u državi. Isto vrijedi i za Biciklisti ki klub Mura Avantura.

Aktivni su i u brojnim drugim sportovima, pa ak i u onima u kojima nemamo kod nas klubove, poput automobilizma i akov anina Vedrana Delimara koji vozi vožnje automobilske spretnosti.

I tako bismomogli nabrajati dalje, nadamo se da nismo presko ili nikoga tko je bio u hrvatskom ili svjetskom vrhu. Ako pak jesmo, bez zamjere, nadoknadit emo napisima kao što smo to inili i cijele protekle godine. (Dejan Zrna)

44

Pregled događaja u 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZNA AJNI DOGA AJI u djelovanju udruga, civilnog društva, školstva... u 2014. godini

9. sije nja 2015.

PRIPREMILA: ROBERTA RADOVI , FOTO: ZLATKO VRZAN, RR

Hrabri smo, inovativni, ekološki obojani. Školstvo nam je sve kvalitetnije!

Me imurci mogu mirno spavati. HGSS je spreman 365 dana, 24 sata, krenuti u akciju spašavanja unesre enih. Dobro je ponoviti: HGSS-ovci bez pla e spašavaju ljudske živote. Stoga je naš izbor za najzna ajniji doga aj unutar djelovanja udruga, društava i ostalih civilnih institucija upravo osnivanje HGSS Stanice akovec. Podsjetimo se i na ostale zna ajne obljetnice i sve arske prigode.

OSNOVANA HGSS STANICA AKOVEC od prvog dana u akciji

Hrabri volonteri koji besplatno spašavaju ljudske živote! Što je HGSS, kako djeluje i zašto je zna ajan za naš nizinski kraj, moglo se sazna na predstavljanju koje su održali lanovi HGSS-a Stanice Bjelovar i akovec za vrijeme Porcijunkulova kod cafe-bara Li era u akovcu. Pro elnik akove ke stanice Neven Putar, gorski spašavatelj, istaknuo je kako je Me imurska županija posljednja u Hrvatskoj u kojoj je osnovana ova dobrovoljna i humanitarna služba.

Me u m, po opera vi je bila najbrža, a sve zahvaljuju i elnicima Grada akovca, Me imurske županije i predstavnika me imurskih op ina i gradova. Da nam je takva Stanica i više nego potrebna, pokazalo se ve prilikom osniva ke skupš ne 21. srpnja,

kada je istovremeno Služba na rijeci Muri bila u potrazi za osobom koja je jekom popodneva nestala prilikom kupanja kod Murskog Središ a.

HGSS je spreman krenu u akciju spašavanja unesre enima 24 sata dnevno uz zada e pomo i stradalima, traženja izgubljenih osoba na nepristupa nim terenima, sprje avanja nesre a, spašavanja i pružanja prve medicinske pomo i u izvanrednim okolnos ma i dr.

AKOV ANIN MATIJA ŠPES autor nove društvene mreže za rangiranje biznisa

POLA STOLJE A Turisti ke zajednice grada akovca

ZEO “NOBILIS” zaokružio dvadeset uspješnih godina

Raste broj turista i broj no enja. Problem su smještajni kapaciteti

Borci za zeleni zavi aj i isto Me imurje

Turisti ka zajednica grada akovca svjetlo dana po prvi put ugledala je 8. velja e 1964. godine. uro Benko osnovao je Turis ko društvo tadašnje Op ine akovec, s namjerom o uvanje tradicije maskiranja u akovcu i Me imurju.Proslava pola stolje a organiziranog turizma u akovcu održana je u petak, 7. velja e u zgradi Scheier sve anom sjednicom Turis ke zajednice grada akovca.

Sve anost su uveli ali, uz Turis ku zajednicu kao doma ina, brojni turis ki djelatnici našeg kraja, predstavnici lokalnih poli kih, kulturnih i dr. ins tucija te predsjednica Hrvatske turis ke zajednice Meri Mateši i Ivo Baši , savjetnik ministra turizma RH, uz suradnike.

Program je zapo eo videofilmom koji je ostvaren u suradnji sa studijom Dvije lije. Istaknuta je potreba daljnjeg razvoja kon nentalnog turizma te pozi vnu spoznaju kako je

u Me imurju 2013. godine ostvareno 18 % više dolazaka turista te 15 % više no enja u odnosu na 2012. Kao jedan od problema koji je detek ran u turis koj djelatnos našeg kraja jesu smještajni kapacite . Proslava je zaokružena rezanjem slavljeni ke torte. Tadašnja direktorica Turis kog ureda Ivana Maltar tom je prigodom potvrdila kako se grad akovec iz godine u godinu potvr uje kao najure eniji grad kon nentalne Hrvatske:

U projekt “Rank-Star” investirali zlatni rukometaši PLANINARSKO DRUŠTVO Prelog Ivano Bali i Zlatko Horvat “Pri e s planina” Po etkom travnja završen je projekt koji se razvijao protekle etiri godine, pod nazivom “Rankstar”. Autorstvo potpisuje Matija Špes, 28-godišnjak, koji je rodom iz Me imurja, a trenutno živi na relaciji akovec - California, gdje je otvorio tvrtku. Kad mlad ovjek ostane bez posla, ako ima imalo inicija ve, krea vnos i poduzetni kog duha, promatraju i svijet oko sebe i osluškuju i potrebe ljudi, može si sam stvori poslovnu priliku. Upravo to je u inio Ma ja. Za realizaciju projekta Ma ja je tražio inves tore. Pokucao je na brojna vrata, njih preko 120, poduzetni kih inkubatora, banaka i drugih potencijalnih inves tora. Neuspjesi ga nisu obeshrabrili. Napokon se dogodio telefonski poziv koji je pokrenuo projekt. Ma ja postaje autorom nove društvene mreže za rangiranje

fotomonografija za deseti ro endan!

biznisa. Projekt “Rank-star” je webstranica i mobilna aplikacija. To je najkra i, najjednostavniji, najefektniji, najbrži na in i put do informacije o tome koji biznis je najbolji u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu na svijetu. A mjera za najbolje jesu preporuke. U projekt su inves rali zlatni rukometaši Ivano Bali i Zlatko Horvat, a velik interes pokazali su i Amerikanci.

Planinarsko društvo Prelog svoj je dese ro endan okrunilo raskošnom fotomonogra jom pod nazivom “Pri e s planina”. Knjiga je predstavljena u petak, 1. velja e u multimedijalnoj dvorani Grada Preloga brojnim planinarima, ljubiteljima prirode i sportskog na ina življenja te gos ma koji su svojim dolaskom uveli ali obilježavanje 10. godišnjice rada društva. Fotomonografiju je pripremio autorski tim Josip Naran a, anino Kutnjak i Aleksej Milinovi , uz gra ko oblikovanje Zef designa. Devedesetak živopisnih stranica donosi fotozapise i pregled ak vnos preloških planinara od prvog izleta na Ravnu goru 2003. pa sve do planinarskih pohoda ostva-

renih 2013. Svaka fotogra ja zasebna je pri a. estitke Društvu izrekli su Ljubomir Kolarek, gradona elnik Preloga, Darko Berljak, tajnik Hrvatskoga planinarskog saveza, Sonja Vrši , predsjednica PD-a “Bundek”, i An elko Borkovi u ime HPD-a “Me imurje”.

Okupljenima se obra o osniva i idejni za etnik društva Žarko Bermanec.

Povodom ro endanske obljetnice za uspješnu suradnju i doprinos razvoju planinarstva PD Prelog dodijelio je dvadesetak zahvalnica planinarskim društvima, tvrtkama, institucijama, obiteljima i zaslužnim pojedincima.

Pod ro endanskim sloganom “Zaokružili smo dvadesetku” sve anim programom u zgradi Scheier u akovcu Zaš tarsko-ekološka organizacija “Nobilis” proslavila je u petak, 28. velja e iznimno uspješnih dvadeset godina djelovanja organizacije. ZEO “Nobilis” je neprofitna, nepoliti ka, nevladina, nezavisna udruga gra ana, osnovana 1994. godine kao rezultat predanog i volonterskog višegodišnjeg rada skupine mladih zaš tara i ekologa na podru ju Županije me imurske.

Iz brojnih ak vnos udruge is e se finalizacija 50 projekata, 20 kampanja (od toga dvije me unarodne), 30 raznih publikacija, suradnja s lokalnom i regionalnom upravom, udrugama, školama, vr ima i gra anima.

Sažetak ak vnos udruge brojnim okupljenim uzvanicima dali su jedan od osniva a i prvi predsjednik “Nobilisa” Siniša Golub i aktualna

predsjednica Ana Bajsi . Proslavi su nazo ili i dr. sc. Darko Znaor, stru njak za održivu poljoprivredu, te stru njakinja za poljoprivredno-okolišne programe i ruralni razvitak, dipl. ing. agr. Sonja Karoglan Todorovi , koji su s udrugom sura ivali od samih po etaka. ZEO “Nobilis” tako er je i prošlogodišnji dobitnik najviše Županijske nagrade “Zrinski” za dostignu a u zaš okoliša i prirode Me imurja u posljednjih 20 godina.

OTVORENI NOVI ŠKOLSKI PROSTORI Gimnazije Josipa Slavenskog akovec

Jedna od najboljih škola u Hrvatskoj stekla uvjete postati najboljom!

Dogradnjom postoje ih školskih prostora u enici i profesori Gimnazije Josipa Slavenskog akovec dobili su još kvalitetnije uvjete za rad i školovanje. Glavni projektant i autor arhitektonskog rješenja je Nevenka Vukovi Varga, dipl. ing. arh., a izvo a i radova bile su me imurske tvrtke Me imurje graditeljstvo, Tekeli projekt-inženjering i urkin te Gra evinarstvo “S pi ” iz Zeline.

Dan škole u Gimnaziji proslavljen je uz sve anost otvaranja novih školskih prostora, kojoj su nazo ili i predsjednik Ivo Josipovi , ministar znanos , obrazovanja i sporta Vedran Mornar, varaždinski biskup, mons. Josip Mrzljak, župan Ma ja Posavec sa suradnicima, gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova sa suradnicima, ravnatelji a-

kove kih srednjih škola i druge osobe iz me imurskoga javnog, poli kog i kulturnog života, profesori i u enici Gimnazije koji su izveli i prigodan umjetni ki program. Ministar Mornar u svom govoru istaknuo je kako je lijepo vidje kad se nešto napravi bez pomo i centralne vlas i na lokalnoj razini, što je zna ajan iskorak, te da je ova škola zaslužila ovakav poklon jer je ona doista jedna od najboljih škola u Hrvatskoj.

DVADESET GODINA Gospodarske škole akovec

PLIVANJEM DO SVJETLOSTI i do vrijedne donacije

“MIRNO MORE” prenosi poruku PUTUJU A IZLOŽBA zajedništva i mira u Križovcu

Od škole “bez krova nad glavom” do modernih kabineta!

Lionsi donirali 200 turisti kih vodi a na brajevom pismu

Na me unarodnoj floti “Moj komadi mira 900 djece. Od toga zemlje” - pri e 14 i 2 me imurske posade! poljoprivrednika

9. sije nja 2015.

Pregled događaja u 2014. 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAJZNA AJNIJI DRUŠTVENI “MUVING” u 2014. godini

ista pozitiva uz Ulicu kišobrana i videospot “Happy” JUBILARNO 50. PORCIJUNKULOVO oborilo sve rekorde

Više od 200 tisu a posjetitelja! U svijet poslana atraktivna razglednica akovca Prošlogodišnje Porcijunkulovo, rekordno po mnogo emu, pokazalo je turis ko-zabavne potencijale akovca, ali i smjer u kojem bi se razvoj ovoga najve eg ljetnog doga anja u Me imurju trebao kreta . Oboren je i rekord posje enos .

U danima proštenja akovec je pohodilo više od 200.000 su a posje telja. Zabilježen je i rekordan broj izlaga a, izvo a a i zabavnih programa. Snimke glavne ulice natkrivene kišobranima putem medija i društvenih mreža obišle su Hrvatsku.

Program je organiziran i u akove kim ka ima, koji su pove ali broj sadržaja i manifestaciji dali “urbani š h”. Porcijun-

kulovo je su nancirano iz EU projekta “Four towers” te pripremljeno uz potporu velikog broja sponzora. Sadržaje su pripremili i organizirali Turis ki ured Grada akovca, na elu s voditeljicom Boškom Ban Vlahek, i sam Grad akovec. Gradona elnik Stjepan Kova najavio je kako e Porcijunkulovo 2015. godine bi još kvalitetnije i sadržajnije.

URBANOVO - DANI VINA U ŽUPANIJI ZRINSKIH

Najve i broj posjetitelja ikad ve drugi dan manifestacije Manifestacija Dani vina u Županiji Zrinskih - Urbanovo 2014. ostat e zabilježena po najve em broju posje telja od po etka održavanja same manifestacije.

Može se slobodno re i da je ak dvije su e ljudi ve drugi dan prošlo Vinskom arenom i kušalo najbolja me imurska vina, ali i uživalo u druženju i rados susreta s dragim prijateljima i posje teljima sa svih strana svijeta.

Fes val pušipela doživio je svoj vrhunac jer su posje telji rekli odlu no “Da!” pušipelu svih vinara koji su ga nudili na kušanje. Osim u Vinskoj areni, program se odvijao u dva velika šatora - u jednom

su se predstavili poduzetnici, a u drugom glazbenici i ugos telji.

PRIPREMILA: ROBERTA RADOVI , FOTO: ZLATKO VRZAN, RR

- Ako koga pitaš kaj je bilo lani - kišobrani! - komentirali su mnogi na temu što je obilježilo društveni “muving” grada akovca.

Nikad kao dotad nije se toliko gra ana, posjetitelja i turista fotografiralo u našem županijskom centru. Vijest o atrakciji kišobrana obišla je cijelu Hrvatsku. Izdvaja se još jedna vedra i rasplesana akove ka razglednica koja ni najmanje ne zaostaje za Ulicom kišobrana. U akovcu je realiziran prvi “Happy” videospot u Hrvatskoj.

Manija pjesme Pharrella Williamsa “Happy” obišla je svijet, a u našem gradu ve dugo nismo kao tom prigodom vidjeli toliko vedrine i nasmijanih ljudi! Vedro nam bilo i u 2015.!

INICIJATIVA DANIJELA HAMPAMERA KIGE urodila nevjerojatnim uspjehom

Happy razglednica akovca odaslana u cijeli svijet!

Na inicija vu Danijela Hampamera Kige, koji je izme u ostalog i administrator Facebook grupe “ akov anke & akov anci”, koja je lakmus-papir života našeg grada, cijeli svijet upoznao je akovec u rasplesanom izdanju. U subotu, 15. velja e snimatelj i montažer Žan Novosel uz potporu ekipe i lanova FB grupe “ & ” na ulicama grada snimio je materijale za videospot “Happy” na temu Pharrella Williamsa. O atmosferi na snimanju Žan nam je kazao: - Sramežljivo smo najavili doga aj na Facebooku. Po etak je bil najavljen za 10 sa , a mi smo došli oko 9 postavi razglas i ekali smo. Nismo znali kaj bude, bu došlo pet ljudi ili sto. Bilo je par minuta do deset, nigde nikoga. Vladala je neizvjesnost. Još je i

hladan vjetar puhal, pa smo si ve po eli misli kaj je to nama trebalo. I onda je krenulo...

Ljudi su po eli dolazi sa svih strana. Prvo je krenul opora vni ples, da svi vide o emu se radi, pa su se uklju ivali pojedinci, slu ajni prolaznici, ljudi iz ka a, du ana. I tak je cijela povorka krenula kroz grad. To je bil nevjerojatan osje aj kad sam videl kakav je to bil žar ljudi, ples..., jedni druge su bodrili, nasmijavali.

Nakon javnog izvo enja na akove kom trgu krenuo je upload na YouTube i nakon toga je krenula lavina... bum! Svi portali, dva dana na hrvatskom dnevniku, niko nije o ekival da e se to tak brzo proširi .

HODNJA UZ MURU u Kotoribi uz 150 hoda a

Novi vid ekoturizma u donjem Me imurju!

Tinejdžersko oduševljenje donijelo pravu koncertnu atmosferu Vrhunac i vru e nale zabave dogodili su se uz nastup beogradskog benda S.A.R.S. pred više od dvije su e kako onih najmla ih nejdžera od 12 do 18 godina, tako i nešto starijih. Da se kona no “nešto” doga a kad je glazba u našem gradu, vidjelo se po tome što je muving krenuo od kasnih poslijepodnevnih sa , kad su nejdžeri “okupirali” grad.

Ako je sudi po njihovom glazbenom izboru te nedjelje, i nije sve tako crno kad je glazbeni ukus kod najmla ih u pitanju.

Bujica pozi vne atmosfere, pjesme i plesa ispunila je prostor podno zidina Staro-

HUMANITARNA AKCIJA - KALENDAR

ga grada u akovcu prigodom njihove svirke. Gotovo da bi i pripadnici obitelji Zrinski zaplesali u reggae-ritmu da su živu i! Sarsovci kao da su “zatalasali” jezero Staroga grada i bio je to dotad najposje eniji program prošlogodišnjega akove kog Ljeta.

FLASHMOB u akovcu, Murskom Središ u i Prelogu

Osvježenje prošlogodišnjeg Fašnika FB grupa “ & ”

Hrvatsku u zajedni kom europskom videospotu predstavljala etiri grada. Tri su iz Me imurja!

nizaciju svih trodnevnih doga aja potpisuje Turis ka zajednica grada akovca. To ku na i programa stavila je FB grupa “ akov anke & akov anci” uz sve prepoznatljiviju “happy” vizualnu i plesnu koreogra ju, pozivaju i sve maske i publiku na zajedni ki ples na Trgu.

Bendovi Pavel i Dobre vibracije zabavljali goste do jutra!

LJETO U GRADU ZRINSKIH zahvaljuju i S.A.R.S.-u i njegovoj publici razbudilo akovec

U AKOVCU održan jubilarni 50. Me imurski fašnik

Me imurski fašnik se pod “kapom” turis kih ins tucija organizira pola stolje a.

Jubilarni 50. Me imurski fašnik u akovcu kroz tri je dana donio tri glavne veselice na Svjetovnom, Dje jem i Tradicijskom fašniku.

Svjetovni je fašnik okupio 16 skupina s više od 300- njak sudionika.

Skupine su osim iz Me imurja pris gle iz Zagreba, Vrbovca, Ivani -Grada, Ludbrega..., ali i susjedne Slovenije. U Dje jem fašniku, koji je održan u subotu, prvi dan ožujka, svoje maštovite kreacije predstavili su najmla i vr arci u povorci od 17 vr kih skupina. Vrhunac fašni kog veselja dogodio se u nedjelju na Tradicijskom fašniku, koji je okupio 20 skupina i predstavio tradicionalne maske. Skupine su na pozornici duhovito predstavljali Pepsi i Miljenko Ov ar, a orga-

“ME IMURSKE NOVINE” obilježile tisu iti broj

Prijepodnevnu špicu u subotu, 20. rujna akovcu razigrali su plesa i studija Vivona, u enici Srednje škole akovec, lanovi Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom, gra ani sta s i zna željna publika.

Razlog zajedni kom plesu na javnom prostoru i prepoznatljivoj naran astoj boji kampanje Tjedna kretanja bio je Flashmob organiziran s ciljem snimanja videospota koji e najavi MOVE Week 2014. Tjedan kretanja obilježava od 29. rujna do 5. listopada. Kampanja ima viziju pos zanja novih sto milijuna tjelesno ak vnih gra ana Europe do 2020. godine. Plesni kadrovi snimani su u trideset i tri europske države, što e rezultirati zajedni kim videospotom za najavu ovogodišnjeg Tjedna kretanja. Za snimanje akove kih plesnih kadrova bio je za-

dužen Žan Novosel, a pred kamerom je na Trgu Republike plesalo jedanaest lanova Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije, u enici Srednje škole akovec, break dance skupina i plesa i plesnog studija Vivone. Flashmob je organiziran tako er u Prelogu i Murskom Središ u.

Velike i male zvijezde ujedinjene u plemenitom cilju

NOVA TURISTI KA ATRAKCIJA

Mobilni adrenalinski park na akove kim bazenima!

46

Mozaik

9. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBJAVLJUJEMO DOBITNIKE NAGRADNOG NATJE AJA – Me imurske adventske ukrasne arolije

Hvala svima pokazali svoje Odlukom žirija prve tri nagrade koje donose nagradna putovanja pripale su: Mariji Hajdinjak iz Šenkovca, Mariji Borkovi iz Pribislavca i obitelji Ro ak iz Preloga

Skijalište Les Sybelles

03-10.01. 2015. od 2.310,00 kn San Martino di Castrozza

03.01.-10.01. 2015. od 3.679,00 kn

1

Jordan i Izrael

10-17.3.2015.

9.300,00 kn

Zahvaljujemo što ste nam i ove godine otvorili vrata Vaših domova i pokazali svoje jaslice, boži ne ukrase, adventske vijence, estitke, boži ne

Nordkap

01.08.-14.8.2015.

8.790,00 kn

stolnjake, podmeta e i sve one ukrase koje ste izradili sami.

“Me imurske novine” odlu ile su (pred)blagdansko vrijeme stranice

novina pokloniti i Vama i Vašim idejama. Prošli broj završili smo adventski natje aj, a u ovom broju objavljujemo rezultate našeg žirija. (mn)

2

Poslovnica Prelog Glavna 5 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900 www.insulatour.com info@insulatour.com

Strossmayerova 4, Čakovec Tel: 040 313 333 Fax: 040 313 444

4 Poklon “Me imurskih novina” - Tromjese na pretplata na “Me imurske novine” DOBITNICI: • KATARINA POSAVEC iz Nedeliš a • KATARINA BAŠEK iz Dunjkovca • MIHAELA KOZAR iz Brezja

kompas-cakovec@kompas.hr kompas@kompas.hr web: www.kompas.hr

5 Boži na knjiga s idejama za vaš dom, Mozaik knjiga DOBITNICA: • TATJANA JANUŠI iz Brezja

KRANJSKA GORA / K SLOVENIJA Hotel Kompas 7 dana 24.1. - 31.1.2015.

3.750 kn

6 100 pletenih i kuki anih cvjetova, Mozaik knjiga DOBITNICA: • Milena Pergar iz Nedeliš a

POHORJE / SLOVENIJA Hotel Bolfenk 7 dana 11.1. - 18.1.2015.

3.115 kn

7 Oslikajte dom šablonama, petnaest gotovih šablona, Mozaik knjiga DOBITNIK: • 4. b razred PŠ-a Dekanovec

LAAX / ŠVICARSKA Hotel Signina 7 dana 11.1. - 18.1.2015.

7.695 kn

JAKOPI TRAVEL poklanja vau er u vrijednos od 500 kuna za putovanje po želji, koje je mogu e iskoris u roku od godinu dana.

DOBITNICA: MARIJA BORKOVI iz Pribislavca

Dobitnici pretplate na “Me imurske novine” iste e dobi na ku nu adresu, nagradne knjige mogu se podi i u redakciji “Me imurskih novina” od ponedjeljka, 12. sije nja, a za nagrade u vidu putovanja nazovite marke ng “Me imurskih novina” na telefon 323 600 radi dogovora oko na ina realizacije.

9. sije nja 2015.

Mozaik 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

koji ste nam e sjajne radove KOMPAS ZAGREB, poslovnica akovec, poklanja trodnevni izlet za jednu osobu na advent u Budimpeš , koji e se realizira 2015. godine.

DOBITNICA: MARIJA HAJDINJAK iz Šenkovca

Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama nagrađuje najkreativnije ruke

Zimska putovanja uz

JAKOPIĆ TRAVEL Insula tour poklanja prijevoz i ulaznicu na utakmicu Medveš aka u Ledenu dvoranu Doma sportova - datum po izboru.

DOBITNIK: OBITELJ RO AK iz Preloga

Snježna kraljica na Sljemenu 6.1.2015. (utorak) muški slalom cijena 170,00 kn

Karneval u Veneciji 1 dan 31.1., 7.2., 14.2. 2015. cijena 220,00 kn

Venecija i Verona 2 dana 14.-15.2. 2015. cijena 590 kn

Romansa u Beču i Bratislavi 2 dana 14.-15.2.2015. cijena 470,00 kn

Valentinovo u Sarajevu

Karneval u Rijeci

2 dana 14.-15.2.2015. cijena 520,00 kn

1 dan 5.2.2015. cijena 140,00 kn

ZA GRUPE OD 6 – 14 OSOBA ODOBRAVAMO 5% POPUSTA NA NIŽE NAVEDENE, A ZA GRUPE OD 15 I VIŠE OSOBA 7% POPUSTA. JAVITE NAM SE S PUNIM POVJERENJEM.

3

Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090, info@jakopic-travel.hr www.jakopic-travel.hr

48

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Obrt

9. sije nja 2015.

Otvoreni natje aji za zapošljavanje u Me imursko

PATAFTA I SINOVI traži mla eg STROJARA s položenom C kategorijom za rad na novom stroju i kojeg bi školovali za rad na autodizalici.

Pla a s mula vna.

Do i osobno na adresu: Kuršanec, akove ka 13, radnim danom od 8-15 sa .

1. Kipco Limarija i galanterija Damir Kipke, akovec, traži m/ž limara na odre eno vrijeme, potrebna 1g radnog iskustva, javi se na tel. 040 333 251 ili mob. 091 588 5984 do 08.01.2015.

4. BLUME j.d.o.o. Prvomajska 20, Gori an,traži 1m/žkonobaranaodre eno vrijeme, javi se na mob. 092 155 3839 ili e-mail: simunic1986@gmail.com do 12.01.2015

2. Ca e bar “Scorpion” Glavna 2, Hodošan, traži 1 m/ž konobara na odre enovrijeme,javi senamob.099827 5371 do 12.01.2015

5.OPTIMUSd.o.o.Lopa nec,V.Nazora 55, traži 1 m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na 098 9580 727 ili na mail: borisnovak6@gmail.com do 30.1.2015.

3. Molnar mont d.o.o. Šenkovec, traži 2 m/ž instalatera grijanja na neodre enovrijeme,javi senamob.091556 8030 do 16.01.2015

KNJIŽNICA “NIKOLA ZRINSKI” AKOVEC Upravno vije e 40000 akovec, trg republike 4 Urbroj: 142-1/14 raspisuje

NATJE AJ za prijem u radni odnos na neodre eno vrijeme DOSTAVLJA - ISTA - 1 m/ž djelatnik UVJETI: - niža stru na sprema - probni rad u trajanju od dva (2) mjeseca - poželjno radno iskustvo na is m ili sli nim poslovima Uz vlastoru no potpisanu prijavu kandida /kandidatkinje dužni su priloži : životopis, presliku svjedodžbe, presliku domovnice i rodni list. Svu potrebnu dokumentaciju dostaviti na adresu: Knjižnica „Nikola Zrinski“ akovec, Trg Republike 4, 40 000 akovec Natje aj je otvoren 8 dana od dana objave.

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB AKOVEC akovec, J. Gotovca 9 KLASA: 112-02/15-01/1 URBROJ: 2109-14-04/06-14-1 akovec, 02.01.2015.g.

U skladu s lankom 39. Statuta Centra i l. 25. Temeljnoga kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama NN, RH-e, br: 141/12 i l. 14.

Kolek vnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi NN RH-e, br: 42/14, a osnovom izdane suglasnos Ministarstva socijalne poli ke i mladih RH-e, KLASA: 10001/14-02/517, URBROJ: 519-04-1-1-2/5-14-2 od dana 08.12.2014.g. Ravnateljica Centra za socijalnu skrb akovec, Antonija Canjuga, dipl. soc. radnica, raspisuje:

JAVNI NATJE AJ za prijam u radni odnos na neodre eno vrijeme - diplomiranog socijalnog radnika m/ž Natje ajni uvje su: - hrvatsko državljanstvo - VSS- završen preddiplomski i diplomski sveu ilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveu ilišni studij socijalnog rada - položen stru ni ispit - 12 mjeseci radnog iskustva u struci - položen voza ki ispit B kategorije - poznavanje rada na ra unalu - nepostojanje zakonskih zapreka iz l. 213. Zakona o socijalnoj skrb NN RH-e, br: 157/13 Popis isprava koje je potrebno priloži : -pisanu prijava na natje aj -rodni list -životopis -preslika domovnice -preslika važe e osobne iskaznice -preslika diplome o dokazivanju stru ne spreme -preslika uvjerenja o položenom stru nom ispitu -preslika potvrde o duljini radnog staža izdana u skladu s propisima nadležnog HZMO-a -preslika voza ke dozvole Uputa kandida ma i kandidatkinjama: Urednom prijavom smatra se prijava koja sadrži sve podatke i priloge navedene u natje aju.

Dokazne isprave koje su iznad nazna ene mogu se priloži u neovjerenoj preslici a izvorne isprave predo it e se naknadno prije izbora kandidata/inja.

Rok za podnošenje prijave jest 8 dana od dana objavljivanja natje aja u službenom listu RH-e, (glasilu) „Narodne novine“.

Prijave s prate im dokaznim ispravama imaju se dostavi na adresu: Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, 40 000 akovec, uz naznaku: «Prijava na javni natje aj u svrhu zasnivanja radnog odnosa na neodre eno vrijeme» Nepravodobne i nepotpune prijave ne e se razmatra .

Orezulta manatje ajakandida /kinje ebi obaviješteninais na iniuistomroku.

Ravnateljica: Antonija Canjuga, dipl.soc.radnica

6.MI-NI d.o.o. D.Mihaljevec, traži 1m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi senamob.0989162910do12.01.2015 7. Mesna industrija Ravli , akovec - TC Kau and, traži m/ž kv mesara ili m/ž kv prodava a na odre eno vrijeme, poslati email:norak@ravlic.com ili mob. 091 440 6702 do 16.01.2015 8. KD životno osig. d.d. akovec, traži 3 m/ž nancijska savjetnika na odre e-

no vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu: KD Life, Zvonko Knezi , Supilova 7a, Varaždin ili na email: zvonko. knezic@kd-life.hr do 19.01.2015 9. SIMPA j.d.o.o. Mursko Središ e, traži 2 m/ž kuhara-pizza pekara i m/ž konobara - na neodre eno vrijeme, mogu nost osigur. smještaja, javi se na mob. 098 284 299, do 10.1.2015.

10. PU Sre ko akovec, Zrinsko-Frankopanska 8, traži m/ž prodava a pekarskih proizvoda i m/ž pekara na odre eno vrijeme, javiti se na adresu sa zamolbom i životopisom do 09.01.2015 11. Instvod Željko Novak, Mala Subotica, traži m/ž montera centralnog grijanja na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 631 228 ili 098 241 772 do 09.01.2015

12. Metal-euro d.o.o. Mala Subo ca, traži m/ž samostalnog bravara; m/ž inž. strojarstva; m/ž strojarskog tehni ara i 2 m/ž zavariva a g postupkom na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 995 1559 ili email: info@ metal-euro.hr do 09.01.2015 13. Bistro Mlinarec, K. Zvonimira 30, Prelog, traži m/ž konobara i m/ž kuharanaodre enovrijeme,javi senamob 098 9371 863 do 24.01.2015 14. Kvantum d.o.o. akovec, Novakova 38, traži m/ž gra . tehni arakalkulanta (sss, všs, vss) na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 391 805 ili na email:alan.kolar@kvantum-gradnja. hr do 17.01.2015 18.Kroja kisalonRužicad.o.o. akovec, tražim/žpomo nogkuharananeodre enovrijeme,mjestoradajeDonerFast foodu akovcu,TrgRepublike6,javi se

na mob. 091 503 2857 do 31.01.2015.

19. Zidarski obrt ZET, traži 3 m/ž prodava a mješovite robe - mjesto rada Cres i 3 m/ž radnika visokogradnje na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 1336373ilinaemail:katarina@gradnjazet.hr do 31.01.2015.

20. HUTA d.o.o. akovec - mjesto rada Ca e bar Huta, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 242 379 ili email: huta1892@gmail.com do 30.01.2015.

21. Mobenz d.o.o. akovec, traži m/ž prodava a na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili donije osobno, Svetojelenska cesta 18, od 9-14 sa do 10.01.2015.

22. Protega teks l d.o.o. Prelog, traži 10 m/ž šiva a i m/ž inž. teks la na odre eno vrijeme, nazva na mob 091 232

9. sije nja 2015.

Informacije 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

oj i Varaždinskoj županiji

IN MEMORIAM 24. Ca e bar “Mar , Prelog, akove ka 105, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, nazva na mob 098 964 3111 do 31.01.2015.

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA AKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

8053 do 15.01.2015.

23.NEORESd.o.o.,M.Središ e,Teks lna 1,tražim/ž ista anaodre enovrijeme, poželjnoradnoiskustvo,posla molbuili nazva na 040 543 492 do 16.01.2014.

25. Ca e bar ATLAS, Cirkovljan, Trg sv.

Lovre,tražim/žkonobaranaodre eno vrijeme, javi se na mob. 097 664 3643 do 31.01.2015.

26. EF-METAL, Prelog, M. Gupca, traži m/ž kovinotokara za stru no osposoblj. za rad bez zas. r.o., javi se na mob.

099 364 6682 do 10.01.2015.

Radna mjesta Varaždin 1. GRAWE Hrvatska osiguravaju e d.d. - mjesto rada Varaždin, traži 1 m/ž predstavnika prodaje - kombi-

Povodom boži nih i novogodišnjih blagdana estitali su nam: Turisti ka zajednica grada akovca, Graditeljska škola akovec, Mesap d.o.o., Gimnazija Josipa Slavenskog akovec, Gospodarska škola akovec, Srednja škola Prelog, ZORA, Me imurska županija, Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije, Op ina Sveti Martin na Muri, Op ina Podturen, Zlatne ruke akovec, Op ina Sveti Juraj na Bregu, Dje ji vrti Masla ak Mursko Središ e, Centar dr. Rudol a Steinera - Sandra Perca , Dom zdravlja akovec, Tenisit STRIDONA d.o.o., Me imurska županija - Upravni odjel za gospodarske djelatnosti, Op ina Mala Subotica, Udruga oboljelih od leukemije i lim oma Hrvatske - akovec, Fio show, gradona elnik Kova , Sobo an interijeri, Dje ji vrti Mašta, Meiso, Murs-ekom, Katarina Zrinski d.o.o.

Varaždin, Nova tv, Op ina Orehovica, Generalni konzulat Republike Hrvatske u Pe uhu Vesna Haluga - generalna konzulica, Letina inox d.o.o., Plexiglas, Hrvatska gospodarska komora, Ivan Kesi - na elnik Sektora inspekcije cestovnog prometa i cesta, Uniplus, Entitas d.o.o. akovec, NK “Me imurje” akovec, Udruga hrvatskih vojnih invalida domovinskog rata akovec, Atletski klub Nedeliš e, Auto ku a Gašpari d.o.o., Tiskara Letis d.o.o., Državna uprava za zaštitu i spašavanje-Podru ni ured za zaštitu i spašavanje akovec, Urbia-Bojan Perho , August Novinš ak, ŽUC- akovec, Redea d.o.o., Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske - Podružnica Me imurske županije, Autostop d.o.o., Bratovština Petra Zrin-

skog - asni stol akovec, GP Ekom d.o.o., Turisti ka zajednica Me imurske županije, Obrtni ka komora Me imurske županije, Dino Cmre njak, tajnik udruge UPZMŽ, Udruga gluhih i nagluhih Me imurske županije, Udruga tjelesnih invalida Me imurja, Udruga Me imurske roke, Planet Art, Novi list d.d. Rijeka, Krunoslav Drož ek - pro elnik KUD-a HŽ Varaždin, Sigurna ku a akovec, Zrinski d.d., Op ina Selnica, Tehnološko-inovacijski centar Me imurje, Udruga za promicanje zaštite ljudi u radnoj i životnoj okolini Me imurske županije, Katruža akovec, Bernarda d.o.o. Puš ine, Mozaik knjiga, KUD Ma kovec, Udruga Murid, Radenko Jel i - Novi list Rijeka, akove ki pliva ki klub, PU me imurska, Atlas, Mario Dobša - AK Me imurje, Vatrogasna zajednica Me imurske županije, Irena Bosni - Lisinski, Velimir Pleša, Ivan Gori anec - Reci Da, NK Sloboda Slakovec, Udruga Dona Varaždin, Darko Balog Zagreb, Op ina Sveta Marija, UDVDR Varaždin, PD Bundek, Vojvo anski IKT klaster, Snježana Tkal ec Avirovi - akom, Udruga slijepih Me imurske županije, Turisti ka zajednica Op ine Nedeliš e, Nataša Radio 1, NK Nedeliš e, M-INVESTA d.o.o., Nino Doring i Tiskara PRINTEX d.o.o., Me imurski dvori, Josip Grivec - na elnik Op ine D. Vidovec, Radio 105, Nikola Beban, Ured za odnose s javnoš u i medijima - Portanova Fashion Incubator, Tehni ka škola akovec, Matej Š avni ar - KUD Sveti Jeronim Štrigova, Oldtimer klub Me imurje… ... zahvaljujemo i uzvra amo estitke...

nacijaradauureduteradanaterenu na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, VŠS - ekonomija, komercijala, trgovina, B kateg. uz mog. korištenja vlas tog vozila, iskustvo nije važno. Prijavu posla na mail: anita.dombaj@ grawe.hr ili osobni dolazak na adresu poslovnice (Zagreba ka 66, Varaždin) uz obaveznu prethodnu najavu putem mobitela 099 730 5868, do 31.1.

2. Ugos teljski obrt “Tri pehar eka”, Brezni ki Hum, traži 1 m/ž konobara na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, radno iskustvo poželjno, nije uvjet, osobni dolazak ili mob: 099 862 9953, do 15.1.

3. Wollsdorf Components d.o.o. za proizvodnju - mjesto rada: Jalžabet, traži 1 m/ž održavatelja strojeva preseljenje strojeva, održavanje stojeva u proizvodnji, izrada popratne dokumentacije na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, uvjeti: SSS, informati ka znanja: osnove, poželjno znanje CAD programa, iskustvo: 3g., Kategorija B, engleski, njema ki jezik. Molbe sla isklju ivo na dva jezika (njema ki i hrvatski ili engleski i hrvatski) na mail: biljana. bojadievazvorc@wollsdorf.com do 15.1.

4. Obu arski obrt FIBO vl. Božidar Dr ec, Zagreba ka 232, Varaždin; traži 2 m/ž obu arska radnika za pripremu sirovina, futranje i montažu obu e, mazanje onova i gornjih dijelova obu e na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, poželjno radno iskustvo i 1 m/ž radnika na montaži - cvikanje i montaža obu e na odre eno vrijeme, uvje : PKV, KV, poželjno radno iskustvo 6 mj., najava na tel. 042 241 232 ili mob. 098 359 154, do 22.1.

5. Kostwein - proizvodnja strojeva d.o.o., M. Pavleka miškine 65, Varaž-

din; traži 10 m/ž zavariva a na odre eno vrijeme, uvjeti: sss strojarske struke (3 ili 4g), poznavanje zavariva kih tehnika (MIG/MAG/TIG), znanje itanja tehni kih nacrta; prednost - poznavanje zavarivanja INOX materijala. Životopise i zamolbe posla na e-mail adresu: o ce.varazdin@ kostwein.hr do 15.1.

6. CIGLANA Cerje Tužno - mjesto rada: Cerje Nebojse, traži 1 m/ž direktora komercijale- rukovodi i organizira rad prodaje, izra uje plan prodaje, organizira rad prodajnih predstavnika na terenu, odgovara za naplatu prodanih proizvoda - na neodre eno vrijeme s probnim radom 6mj., uvje : VŠS, VSS ekon. smjera, 5g. radnog iskustva na poslovima prodaje gra . materijala, prednost radno iskustvo na poslovima prodaje opeke, znanje rada na ra unalu, MS O ce, znanje engl. jezika (razina B2) i/ili njem. jezika (razina B2), položen voza ki ispit B kat. Za kandidiranje je potrebno priložiti sljede u dokumentaciju: kopiju diplome, životopis s dokazom o radnom iskustvu. Za prijavu na posao dostavi presliku dokumenata (nije potrebno dostavlja originale ni ovjerene preslike). Svoju ponudu pošaljite na adresu: Cerje Nebojse 2, 42243 Maruševec ili na e-mail: ciglana@ciglanacerjetužno.hr do 15.1.

7. Edilnova za proizvodnju, trgovinu i usluge, Ga ice - rad na terenu RH, traži 3 m/ž gra evinska poslovo a i 2 m/ž gra evinska inženjera na neodre eno vrijeme s obaveznim probnim radom 6mj., uvje : SSS, poželjno je najosnovnije znanje njem. ili engl. ili tal. jezika, ali nije uvjet, potrebno je znanje rada na ra unalu, MS O ce, Stru ni ispit je poželjan, ali nije uvjet, B kategorija, iskustvo nije važno; Kontakt mob: 091 244 4429, do 31.1.

DEŽURNI PEDIJATAR Petak 9.1.2015. od 13:00-20:30 0:30 Subota 10.1.2015. od 08:00-15:30 0-15:30 (primanje pacijenata do 14:30) 4:30)

dr. Jasna Robini -Ivanek Ivanek Matice hrvatske 3, akovec, tel. el. 310 258

Radnim danom ordinacija radi: Utorak, etvrtak i Petak - UJUTRO TRO Ponedjeljak i Srijeda - POPODNE E

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI

UMRLI

DORA ROŽMAN, k i Martine i Davora; TIN VINKO, sin Marije i Renata; NOEMI BILI , k i Suzane i Elvisa; MARKO KR MAR, sin Petre i Igora; FRAN MRAZOVI , sin Martine i Zorana; KLARA BORKOVI , k i Delfine i Saše; MAGDALENA TRUPKOVI , k i Lucije i Ivana; MIJO ŠKVORC, sin Martine i Dejana; VITA KOZJAK, k i Petre i Petra; MATIJA LESJAK, sin Suzane i Ivice; LAURA BERMANEC, k i Mirjane i Antuna; DOMINIK FRIŠ I , sin Aleksandre i Ivana; JAN PETKOVI , sin Martine i Dalibora; MATIA ELENA ŽBULJ, k i Petre i Danijela; LARISA ORŠOŠ, k i Štefice i Nenada; PATRIK MA ARI KRNJAK, sin Ines i Maria ( akovec).

Milka Kutnjak r. Podgorelec r. 1932., Zlata Tkal ec r. Petkovi r. 1926., Franjo Lehkec r. 1938., Rudol Mihalic r.

1953., An ela Jambroši r.

Mu i r. 1931., Josipa Zadravec r. Holc r. 1943., Franjo Posel r. 1955., Matilda Vadlja r. 1933., Dragan Jan ec r. 1965., Elizabeta Gjerek r. Živkovi r. 1933., Dražen Kova i r. 1980., Ivan Kralj r.

1937., Dragica Vili r. Kova i r. 1940. ( akovec); Josip Herman r. 1933., Gašpar Posavi r. 1926. (Dekanovec); Ivan Fundak r. 1957. (Kotoriba); Igor Baksa r. 1984., Ivan Sušec r. 1933. (M. Subotica); Katarina Baumgartner r. Šardi r. 1935. (M. Središ e); Šima eni r. Krivi r. 1935. (Nedeliš e); Roza Kos r. Kos r.

1924., Agneza Igrec r. Lehki r.

1919. (Prelog); Matilda Biber r. Furdi r. 1933. (Štrigova)

VJEN ANI Miljenka Merka -Hudopisk i Franjo Jambrovi , Maja Mezga i Velimir Mu i ( akovec).

hrvatskom branitelju

STANISLAVU VINKOVI U 9.1.2002. - 9.1.2015.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

ŽELJKU PAVLICU 10.1.1992. - 10.1.2015.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ) tel. 112 Autobusni kolodvor akovec tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1 tel. 310-651 Policijska uprava me imurska tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, B J. Jela i a 1 tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4 tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10 tel. 373-700 Centar za kulturu akovec - blagajna tel: 311-488 Knjižnica akovec tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2 tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7 tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec tel: 391-480 Me imurska županija akovec tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15 tel. 314-920 Komunalni redar tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28 tel. 804-020 Turis ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1 tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9 tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovlj. 70 tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74 tel. 372-466 - odvoz otpada tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11 Ispostava Prelog Ispostava Mursko Središ e

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Ma ni uredi Ma ni ured akovec Ma ni ured Prelog Ma ni ured M. Središ e Ma ni ured M. Subo ca Ma ni ured Nedeliš e Ma ni ured Štrigova Ma ni ured Kotoriba Ma ni ured Dekanovec

tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e Zavod za javno zdravstvo Školska medicina Mikrobiološki laboratorij

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

DEŽURNE ORDINACIJE OP E MEDICINE Dom zdravlja akovec Matice Hrvatske bb - ordinacija dr. Poljski

Subota 10.1.2015. od 15-20 sa Nedjelja 11.1.2015. od 8-20 sa dr. Anita Marinovi ms. Vera Brežnjak

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

50

Oglasnik

MOTORNA VOZILA PRODA JEM AUDI A4 S 4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob.

098/920-5620 PRODA JEM SUZUKI Alto 2010.g., reg. do 29.4.2015., 50KW, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.100 eur. mob. 098/9422821 PRODAJEM Michelin gume s felgama (4kom) dim 155/65 R14, 75T, M+S. Tel: 858-424 PRODAJEM OPEL KADETT 1991.g., 194tkm, reg.do 02/2015., ugra ena euro kuka, garažiran, 1. vl. Cijena 500 eur Tel: 098/989-9843 KUPUJEM KARAVAN dizel od prvog vlasnika, starosti 7-10g., s motorom do 15ccm - peugeot, at, mitsubishi, citroen. ponude na tel. 099/720-3185 TOYOTA COROLLA VERSO 1,6 VVT-i 2004.g., reg. do 07/15., serv. knj., parkirni senzori, 4 ljetne nove gume na alu felgama + zimske na eli nim felgama, bo ne lajsne na vratima, guma prostirka u gepeku, novi akumulator, garažiran i jako o uvan. Možete ga pogleda i isproba te se sami uvjeri . Info: 098 241 622 POLJOPRIVREDA KUPUJE SE FREZA za motokultivator IMT 509, mob 098 199 2171 PRODAJEM SADNICE bobi astog vo a; crveni krupni ribiz, josta, malina, kupina, sve po 12 Kn. Šaljem poštom. Zagreb, 098-9084675.

KUPUJEM PRIKLJU KE za traktor ispravne ili neispravne, mob. 091 739 6965

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODA JE SE vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno; sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru, info: Tel. 098/632-494 PRODAJEM stari plug, ornice, jaram, drveno rudo za kola i starinska drvena korita razli i h veli ina. Tel. 098/9707703.

PRODAJE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900 hv Sratke (izme u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090 PRODAJEM TRAKTOR DEUTZ 25 KS, 60. god, u dobrom stanju, prikolica gumenjak i cirkular na kardan. Tel: 091/164-84-72 PRODAJEM SADNICE paulovnije, brzorastu e drvo. info: 040/673-028 ili 091/8940720 PRODAJE SE PREŠA za grož e kapaciteta 150 lit., tel.

098/461-120 PRODAJE SE VINO (rizling, šipon) - vinogorje Sv. Urban.

Info: 098/942-7151 PRODAJU SE tri preše za grož e i autoprikolica. Više informacija na 333-059.

PRODAJEM traktorsku frezu njem. marke Eberhart ili mijenjam za stariji traktor do 40KS, frezu šir. 2m (a traktor mogu i kupi ), te prodajem boreke (boži na drvca) za sadnju visine 40-60cm, cijena 3kn/kom, info: 098/1903753 PRODAJE SE TRAKTOR Tomo Vinkovi 730 1977.g.; cisterna od 4000 lit., prikolica kiper 1-osovinka doma e izrade, komb. cijepa drva i motocikl Jawa 350 1979.g., info: 091/563-2125 POKLANJAM GNOJ od pili a, ve e koli ine, mjesto Dekanovec. Potrebno je osigura radnu snagu i prijevoz. Molim samo ozbiljne pozive. mob.

091/1849-127

USLUGE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.

Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

Muškat žu

VINOGRAD VINOGRADARSTVO DARSTVO D ARSTVO I PODRUMARSTVO, PODRU PODRUMARSTVO Zvonko i Ljiljana Kerman, Varaždinska 12A, 40305 NEDELIŠĆE VINOGRAD I PODRUM, Sv. Urban 88, Stane nec breg, tel: 040 823 023

akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

IZAZOV NEKRETNINE Agencija za promet nekretnina ČAKOVEC, Bana Josipa Jelačića 40

POTRAŽUJEMO -PRODAJEMO

NEKRETNINE

Tel. 040/396-250, 098/749-131

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/9317570 POSAO TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Mob: 098 546 069

ODBILI SU VAS U MATIČNOJ BANCI?? postoje rješenja za crnu listu, neuredan Hrok, ovrhe, blokade Fine.

Zaposleni i umirovljenici.

KREDITI I KRATKOROČNE POZAJMICE!!!

Info: 099-790-6381, 095-790-6522 Bona Consilio akovec, Varaždin

PRODAJEM VINOGRAD I VIKENDICU u Vukanovcu povr.

3500m2 i prešu za grož e od 400 lit. Broj 098 967 9904.

PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE od 1170m2 u Puš inama, Petra Zrinskog, cijena po dogovoru. info: 098/991-3866

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmišna ulica 1326 m2, cijena 23.000 EUR. Mogu nost izgradnje objekta mješovite namjene. Upitati na 098/980-5511

PRODAJEM STARIJU KU U u Donjem Kraljevcu, info: 095/5288-597

AKOVEC - prodajem gra evinsku parcelu za stambenu ku u kod bolnice novootvorena ulica i industrijsku parcelu uz zaobilaznicu Putjane tel: 091 24 24 143 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom, EC/F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977.

RIJE ANIN (49g), SSS, ak vno znanje talijanskog jezika, traži bilo kakav posao na seosko-turis ko gospodarstvu, na podru ju cijele Hrvatske.

Tel: 091 542 5602

PRODAJE SE NOVI STAN od 59 m2 u akovcu, kod teniskih igrališta, prizemlje, EC/C. Tel: 098 241 578

TRAŽI SE BABYSITTER za uvanje djeteta kod nas u akovcu, svaki drugi tjedan od 7-15h, mob: 099 7060 172

PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole, EC/D. Upita na mob.

098/242-438

POZNANSTVA

PRODA JE SE MODERNO DIZAJNIRAN I NAMJEŠTEN MALI STAN u novogradnji (42,5 m2) u mirnom dijelu PrelogJug, prizemlje u stambenoj zgradi. Sastoji se od: hodnika s garderobnim ormari em, kupaonice (kada), kuhinje s blagovaonom, te otokom/šankom s barskim stolicama, dnevnog boravka i ugradbenog regala: prostor za ra unalo i tv, garderobni dio (ormari i ladice) i spava i dio - bra ni krevet.

Gratis parkirno mjesto i zajedni ko spremište svih stanara. EC/B. Info: 091561-57-93.

DE KO (35g), zaposlen, ne pije i ne puši, traži curu za ozbiljnu vezu. mob. 091/9825613

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u K, Martane, za samostoje u ku u, 18x38 m, mob. 099/2771-330

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 55 kvadrata u akovcu, Vukovarska ulica, prizemno.

Tel. 091/5016-685

TRAŽIM POSAO izrade stolova i elemenata namještaja po dogovoru. Mob: 099/64111-90 TRA ŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 091 528 66 69 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz talijanskog jezika za sve uzraste, mob. 095 524 5369.

Najbolje je kada se pije u dvoje Traminac mirišljavi

NEKRETNINE – PRODAJA

9. sije nja 2015.

PRODAJEMO KU U u Nedeliš u, 150 m2, centralno, podrum, radiona, hala. Mob. 098/568-455

PRODA JE SE GRA EVINSKO ZEML JIŠ TE od 771 m2, u Mihovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob.

098/331-535.

PRODAJEMO NEDAVNO RENOVIRANU KU U, apartman u dvorištu velikom 510m2, nadstrešnica za auto i vrtna ku ica. tel. 384-556 ili 098/830-513 PRODAJE SE 2-SOBNI STAN od 46,08m2 u centru k, Strossmayerova 7a, EC/D, cijena 39.168 eur. Upita na tel: 095/902-5646

PRODAJE SE KU A dvokatnica + posl. prostori u centru Nedeliš a, sve komunalije, EC/F, vrt i vo njak. upita na tel. 822-001 PRODA JEM VINOGR AD I VIKENDICU u Vukanovcu površine 3500m2 i prešu za grož e od 400 lit. mob. 098 967 9904.

IZNAJMLJIVANJE IZNAJML JUJE SE DVOSOBAN NAMJEŠTENI STAN u Murskom Središ u mob.

0915495873 IZNAJMLJUJEM 2-sobni stan u akovcu za 1 ili 2 osobe. zva na mob. 098/535-719 IZNA JML JUJE SE manja, potpuno namještena ku a, obitelji (može i s djecom), na duži ili kra i rok, blizina grada i svih sadržaja (škola, vr , doktor, du an i dr.), veliko dvorište i vrt. info: 095 521 39 24 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namješteni stan u Murskom Središ u od 15.1.2515.god. mob. 091 5495 873 TRAŽI SE U NAJAM obiteljska ku a za stanovanje, sa gospodarskim objektima u Gornjem Me imurju. Tel: 822-362, 099-5166-780 AKOVEC - strogi centar iznajmljujem ure enu garsonijeru Tel: 091 24 24 143 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU GARSONIJERU u akovcu za jednu osobu, cijena sa svim režijama (flat internet, kablovska TV, centralno, struja, voda...) i porezom 1.200 Kn / mj. Garsonijera je dostupna od 15.01. info: 098/303-550

9. sije nja 2015.

ZAGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namjeĹĄteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim Ĺženama. tel. 099/6836831 ZAGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namjeĹĄteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namjeĹĄteno. info: 091/723-7999 IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄten stan od 45m2 u akovcu, samcima, studentima, poslovnim ljudima, mob. 091/5962-707

PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821362, mob: 098 1849 728

kn); kosilica(1.200 kn); Kenwood auto radio novi (500 kn), info: 091/970-1929

PRODAJEM NJEMA KE OV ARE odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, info 363-445 ili 098/465-490

PRODAJEM nekoliko stolova za dnevni boravak od masivnog drveta i umjetni ke slike. Mob: 099/65-05-381

PRODAJEM KANARINCE, golubove engleske guĹĄane i akvarije s ribicama. tel. 310-519

PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/ plin) + 2 rezervoara na loĹž ulje; transport trake ĹĄir. 30cm (razli ite duĹžine); novi crni kanc. stol. Tel. 858-424

PRODAJEM istokrvne ĹĄtence bernardinca, bez rodovnice, te vijetnamske praĹĄ i e i inkubator za 65 jaja. Za sve mogu a zamjena za razno. info: 098/180-3117

IZNAJMLJUJE SE 1.5-sobni stan i garsonijere od 26-32m2, nenamjeĹĄteno. Info: 384-515 ili 098/545-526

RAZNO

IZNAJMLJUJEM STAN od 65m2 u akovcu, kompletno namjeĹĄten, 2. kat, tel. 099/190-6877

PRODAJEM SKIJE Fischer S450, vezovi S 710 panceri ĹĄtapovi za komplet cijena 600 kn, info na br. 098 577 380

IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TEN STAN u akovcu, 45m2, samcima ili posl. ljudima, info: 091/5962-707 IZNAJMLJUJE SE 1-sobni namjeĹĄteni stan, poseban ulaz i brojila, iza PedagoĹĄke, info: 091/150-1837 IZNAJMLJUJE SE potpuno namjeĹĄtena garsonijera u centru akovca na duĹži period. Sva brojila su zasebna (etaĹžno plinsko grijanje). mob. 098/849030

ŽIVOTINJE PRODAJEM LIJEPO URE EN AKVARIJ od 20 lit., s ribicama i biljem (150 Kn), te prodajem CD-literaturu o uzgoju divljih ze eva (150 kn). Šaljem poťtom. Zagreb, 098-908-4675.

PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE i Ĺ LJIVOGLAVE ALEKSANDRE, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJEM Ĺ TENE NJEM. LOVNOG TERIJERA starog 4mj., kratkodlaki, moĹže i zamjena zbog krvnog srodstva (cijena 300kn), mob. 098/190-3753

Oglasnik 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM 4 stolice, kao nove, stoli za dnevni boravak, pisa i stol, mikrovalna pe nica, plo u eletro ugradnog ĹĄtednjaka-ros rei, bicikl za djevoj ice srednjeg uzrasta, skije s vezovima, pancerice, klizaljke. Info: 095 521 39 24.

PRODAJEM NOVI Ĺ TEDNJAK NA DRVA, Tel. 098/970-7703.

PRODAJEM KOMPJUTER AMD 1.90GHz, 1.25 Gb ram, 100 Gb disk, joys ck, xp Pro, Sony Playsta on2, muĹĄki bicikl Rog i Ĺženski s 5 brzina. Mogu nost zamjene za laptop. Tel. 098/539-169.

OTKUPLJUJEM STARINSKI NAMJEĹ TAJ, satove, komode, kredence i drugo; moĹže i u loĹĄem stanju. info: 091 506 1028 PRODAJE SE metalni spremnik za loĹž ulje zapremnine 2000 lit, garaĹžiran, cijena 600 kn mob.

091 516 4595.

PRODAJEM zra nu puĹĄku “ANSCHICâ€? sa opti kim niĹĄanom (snajper) za 1.500 kn. Ne treba dozvola. Zagreb, 098-9084675.

PRODAJE SE perilica su a (650 kn), cafe aparat Senseo (300

Udruga “SkloniĹĄte dobroteâ€? akovec, Otona Ĺ˝upan i a 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ra un za uplatu donacija: HR0424020061100648383 Cezar - prekrasni tigrasti Ĺžuti micek, preumiljat, zaigran, o iĹĄ en od nametnika. U novi dom dolazi kastriran, star oko 8 mjeseci!

PRODAJEM dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJE SE plinska pe Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW, drvena kola (koleslin) i orig. pocin ani kavezi za ze eve, sve povoljno. tel.

098/190-4969

Clara - stara oko 8 mjeseci, sterilizirana, o iĹĄ ena od nametnika, pomalo plaha, njeĹžna i umiljata.

Pedro - gras kratkodlaki micek, cjepljen, zdrav, kastriran, nau en na pijesak. Jako umiljat i privrĹžen ljudima.

Star oko 8 mjeseci. TraĹži dom!

PRODAJEM SPECIJALNU CERADU protiv tu e za automobil, univerzalna, malo koriĹĄtena, cijena 800 kn, info: 098/390-692 PRODAJEM VE I BROJ ISPRAVNIH GRAMOFONSKIH PLO A doma ih i stranih izvo a a (zabavna, narodna i klasi na glazba), kvalitetan gramofon, harmoniku te elektroni ku pisa u maĹĄinu. Nazva na broj: 098 92 81 012 ili 098 1950 999.

PRODAJE SE Ĺ KRINJA od 240 litara, u dobrom stanju, za 300 kn. Nazva na 040 337 860.

PRODAJEM DRVENE PROZORE sa ĹĄalaporkama, viĹĄe komada, cijena 100-200kn/kom. mob.

091/396-2700 PRODAJEM ubodnu pilu AEG STPE 400 ELECTRONIC, nekoriĹĄteno (za 250 kn), te tra nu bruslilicu BOSCH PBS 75 ELECTRONIC, nekoriĹĄteno (za 1.100 kn). mob. 099 640 18 18 TV novi, zapakiran, LED Grundig smart, 81 cm, 5 g. garancije, 1700 kn, 040 312 617 TV LCD Schneider, 102 cm, kao novi, malo koriĹĄten, 1900 kn, 098 710 889

Me imurske novine ne odgovaraju za sadrĹžaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom takoÄ‘er prema dogovoru RaÄ?un za uplatu donacija: HR3323400091116025375

Wilma je mlada labradorica prona ena na cesti. Umiljata, dragog ponaĹĄanja traĹži ljude koji e imati dovoljno vremena zadovoljiti labradorsku prirodu za ĹĄetnjama i druĹženjem. Labradori su druĹĄtveni psi i nisu za lanac ili sjedenje u boksu po cijele dane. Cijepljena je, ipirana i sterilizirana. Kontakt: 091-8988-004.

Strolch je malecko ĹĄtene staro oko 3,5 mjeseca. Bit e srednjeg rasta i Ĺželja mu je odrasta u toplom i suhom domu uz ljudske prijatelje koji e se o njemu brinu kao dijelu svoje obitelji. Kontakt: 098241-060.

PRODAJEM RU NO PLETENE CEKERE od komuĹĄine, Tel: 099/818-18-77 PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva na 364 058 ili 098 24 24 38

SkloniĹĄte za Ĺživotinje “Prijateljiâ€? ÄŒakovec

Grim je prona en s velikom ranom na nozi koja je izlije ena. MjeĹĄanac retrivera, star oko 2 godine, cijepljen i ipiran sad traĹži ku u s dvoriĹĄtem i dovoljno mjesta za tr anje i igru. Kontakt: 091-8988-004.

Rudi Jack - crno bijeli jako umilja mladi ma ak, zdrav, cjepljen, o iĹĄ en od nametnika, nau en na pijesak! TraĹži dom.

je mjeťanac ov ara, pas koji vjerno uva svoje azilsko dvoriťte pa bi tako vjerno uvao i vať dom. Željan druťtva, ťetnje, istr avanja i samo svojeg ljudskog prijatelja.

Kontakt: 091-8988-004.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Afrodita - mlada maca od 1,5 god, nau ena na pijesak, energi na i zaigrana, mazi se kad njoj odgovara. TraĹži dom!

Male oglase moĹžete predati u Kotoribi i Murskom SrediĹĄ u Kako bi ĹĄto lakĹĄe predali svoj mali oglas i izbjegli troĹĄak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko SrediĹĄ e i Kotoriba. Od danas moĹžete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio SiniĹĄa (Mursko SrediĹĄ e), Caffe bar GANI (Kotoriba) Rock caffe (Kotoriba) Caffe bar DONJI (Kotoriba) NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone ĹĄaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

1008

52

Savjeti

PEDIJATAR SAVJETUJE PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Otrovanje alkoholom Otrovanja spadaju u naj eš e nesretne slu ajeve u pedijatriji. Ponekad zahtijevaju bolni ko lije enje na odjelu pedijatrije ili u jedinicama intenzivne njege. Djeca se naj eš e truju onime što prona u u svojoj okolini. U ku i na u kozmeti ke preparate i sredstva za njegu lica i tijela i za iš enje. Isto tako ovdje spadaju lijekovi iz tzk. ku nih ljekarni poput analgetika i sedativa. U ovom lanku bih se usmjerio na otrovanjem etilnim alkolholom jer je sve ve i broj mladih koji konzumiraju alkohol i to u sve ranijoj dobi te potom dolaze ili ku i ili ih doveze hitna služba ili uplašeni roditelji u bolnicu u stanju teške alkoholiziranosti sa odre enim brojem promila u krvi.

Etanol utje e na ponašanje i psihi ke sposobnosti na na in da uzrokuje njihov poreme aj. U po etku se javlja deinhibicija normalnog socijalnog funkcioniranja, gubitak pam enja, konfuzija i dezorijentacija, gubitak koordinacije pokreta. Sve to u društvu esto bude smiješno pa se mladi i natje u tko može više popiti. U najtežim slu ajevima stanje napreduje do letargije i kome pa sve do depresije centra za disanje u mozgu i smrti. U inak alkohola podložan je individualnim varijacijama tako da na klini ku sliku utje u prethodna iskustva s alkoholom, istodobno uzimanje lijekova i postojanje pridruženih bolesti.

9. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Koncetracija alkohola u krvi ne mora korelirati sa klini kom slikom pa tako u slu aju postojanja sumnje treba kod alkoholiziranog djeteta tražiti i druge uzroke simptoma poput traume ili intoksikacije drugih sredstvima.

Alkoholiziranom djetetu daje se infuzija, prate životne funkcije (disanje, dišni put, cirkulacija). Hospitalizacija traje dok se dijete ne otrijezni. Jetra metabolizira alkohol brzinom od 10g na sat što odgovara padu koncentracije od 0.2 promila na sat. Alkoholiziranost kod djece može biti i znak pokušaja samoubojstva što treba shvatiti ozbiljno. Za prevenciju, mladima valja ponuditi bolju i racionalniju organizaciju slobodnog vremena i zabave, privla nije i atraktivnije te korisnije sadržaje druženja. Treba na pozitivan na in okupirati i privu i njihovu pozornost, zadovoljiti njihovu znatiželju, interese i razvojne potrebe.

Obitelj i odgoj tu igraju kljunu ulogu.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLPMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Ne psihologizirajte previše....

Roditelji u prevenciji alkoholizma

Popularna je psihologija u nekoliko posljednjih desetlje a bacila jak akcenat na samorazvojne humanisti ke teorije i terapije. Postalo je moderno raditi na sebi i svojim potencijalima, upoznavati svoje unutarnje bi e, razvijati samosvijest i samopoštovanje, itd.... Dobar je to biznis za mnoge stru njake i nestru njake, ak ponajmanje za nas akademske psihologe, koji smo puno oprezniji u prakti noj primjeni psiholoških teorija, a profesionalna nam ozbiljnost nalaže da se ne razme emo porukama kako «nudimo najbolji recept za put do osobnog uspjeha i sre e».

Ali druge humanisti ke struke, a još više paraprofesionalci, lakše e vam i s ve im osobnim žarom ponuditi «najbolje terapije» i «provjerene certi ikate» koji vas vode do rješenja svih vaših problema ili ostvarenja unutarnjeg blaženstva.

U minulim vremenima, kad psihologija kao znanost nije postojala, duševne su potrebe i probleme ljudi rješavali u svojoj najužoj životnoj zajednici nadopunjuju i ih u enjima ilozo ije, religije, astrologije i alternativne medicine. Sve to suvremena znanstvena psihologija nije nadomjestila, niti je to potrebno jer postoji puno puteva koji vode istim ciljevima. Danas je problem što je puteva koji su svima dostupni previše, pa kako onda izabrati? Nekad je na tom svijetu bilo manje ljudi i manje mogu nosti za njihovu me usobnu komunikaciju, a sadašnje tehnologije

U nastojanjima društva da podigne generacije koje e krenu putevima pozi vnog i zdravog življenja i koje e bi osviještene u pogledu štetnos zlouporabe alkohola, angažira se niz osoba, ins tucija i organizacija - škole, zdravstvo, mediji…

No, jedan od najvažnijih faktora koji mogu djecu i mlade usmjerava na odabir neovisnos o alkoholu, jest roditeljski odgoj. Jer roditelji imaju zna ajan utjecaj na razvoj stavova svoje djece u pogledu pijenja alkohola. Roditelji e najsnažnije potaknuti svoju djecu na donošenje dobrih i neovisni kih odluka.

Najpogodniji prenositelji poruka o zdravim životnim s lovima su osobe kojima mladi vjeruju, a to su roditelji, jer oni grade povezanost i povjerenje sa svojom djecom.

Kao najvažnija baza u odgoju i u izgradnji takvog pozi vnog odnosa jest dobra komunikacija s djetetom.

Komunikacija je dvosmjeran proces i ne sastoji se samo od prodika roditelja. I roditelj i dijete iznose svoja mišljenja i želje. Omogu ava se djetetu da iskaže svoje stavove i potrebe. Slušaju se njegovi upiti. Na taj na in pokazuje se djetetu da ga se razumije, da se uvažavaju njegove brige, da se njegovi osje aji uzimaju u obzir. Propovijedanje nije ulaz u život svog djeteta. Valja sluša - odsluša do kraja što dijete govori, bez prekidanja, osigura djetetu svoju punu pažnju. Slušaju i dijete, pridonosi se gradnji njegovog povjerenja i u roditelja a i u druge ljude, a me i gradnji dobrih me uljudskih odnosa. Dijete koje zna da ga roditelj sluša i uvažava, do i e k njemu kad je zabrinuto i nesretno, povjeri e svoje strahove, a tada mu se može pomo i.

Ne treba zanemariti važnost svakodnevnih razgovora s djetetom, podijeli misli i doga aje dana. I me roditelj iskazuje interes za svoje dijete. Što roditelj bolje poznaje svoje dijete, lakše e ga voditi ka pozitivnim navikama i ak vnos ma.

Pažnju treba usmjeri i na ono što dijete radi. Kada roditelj pokazuje interes za djetetove ak vnos , i kad osigura vrijeme za svoje dijete, i provodi vrijeme s djetetom u ak vnos ma koje ono želi, daje mu do znanja da se želi uklju i u njegov život. Prisutan roditelj ostavlja djetetu do znanja da je ovdje za njega, da nastoji pomo i. Prisutan roditelj uo ava djetetove brige ili uznemirenost. Manje je vjerojatno da e mlada osoba za i u svijet alkohola kada zna da odrasli brinu o njemu.

Dijete ne e imati potrebu dokaziva se neprimjerenim ponašanjima kao što je alkoholiziranje ako je samopouzdano. Kako obitelj može pomo i u izgradnji i ja anju samopouzdanja svog djeteta? Roditelji koji pokazuju toplinu i brigu za dijete, koji vode ra una o njegovim osje ajima, gdje je komunikacija kvalitetna, roditelji koji prema djetetu postavljaju zahtjeve primjerene dobi i sposobnos ma, gdje objašnjavaju djetetu svoje

KARNEVAL U VENECIJI 31.01., 07.02., 14.02.15.

1 dan 250,00 kn VENECIJANSKI & KVARNERSKI KARNEVAL 13-15.02.15.

3 dana 1.150,00 kn KARNEVAL I VALENTINOVO VERONA & VENECIJA 14.-15.02.15.

2 dana 650,00 kn HODOČAŠĆE PADRE PIJU, SV. RITI I SV.FRANJI 25.2.-1.3.15.

1.800,00 kn

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam

Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park")

Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

sve su nas povezale i umrežile na na ine koji esto nisu naš vlastiti izbor. Podliježemo porukama i poukama koje uop e nismo tražili, jednostavno se od njih ne uspijevamo obraniti. Tako je, na primjer, danas zapovijedamo da se zagledamo u vlastite emocije i postupke, da se bavimo samoanalizom i izgra ujemo svoj duh i tijelo, a propagandna nas industrija zasipa programima i proizvodima koji to omogu uju. Taj teror traje ve desetlje ima, neke su generacije odrasle na reklamnim porukama svih vrsta.

Društveni trend bavljenja sobom, uga anja sebi i opsjednutosti sobom karakteristi an je za razvijenija i bogatija društva, ali ih sva ostala nastoje imitirati. Jaka usmjerenost na sebe može dovesti do pretjeranog razmišljanja. To zna i da se ne možemo osloboditi introspektivnog postupka kojim pretražujemo vlastite emocije, postupke i probleme.

Duboko razmišljaju i o svakoj promjeni raspoloženja i o zna enju emocije koja nas trenutno obuzima, povezuju i svoje unutarnje stanje s vanjskim doga ajima koje nastojimo protuma iti i u njima na i skrivenu poruku, esto sami sebe nepotrebno mu imo. Kad doga aje iz života analiziramo pre esto i preduboko, postajemo zarobljenici loše navike koja nam naj eš e ne daje dobre zaklju ke o mogu im rješenjima naših problema. Zapravo se rješenjima i ne stignemo baviti jer se utapamo u bujici pretjeranih misli. Voljela bih da vas može umiriti to što vam psihologinja kaže da ne trebate previše psihologizirati. Vjerujte mi, to što osje amo i mislimo uglavnom nije jako važno niti za nas same. Malo je toga i malo kad stvarno bitno, ne trebamo stalno zuriti sami u sebe i svoje probleme...

odluke i ograni enja - oni grade samopouzdanje djetetu. Roditelji koji djetetu omogu avaju da sudjeluje u donošenju odluka koje se u obitelji, pokazuju mu se da ga se cijeni. Kada roditelj podržava dijete u ak vnos ma za koje ono pokazuje interes, i pohvaljuje ga za uloženi trud, tada je dijete sigurno u sebe, te ima dobru samokontrolu. Tada bira pametno i zdravo.

Djeca e imati dobre orijentire u životu ako roditelji postavljaju jasna pravila i granice ponašanja, i ta pravila primjenjuju dosljedno. Kršenje postavljenih pravila ima svojih posljedica (npr. uskrata nekih privilegija), što u i djecu preuzimanju odgovornosti za svoje postupke.

Naravno da treba pohvaliti dijete kad ispuni o ekivanja, a i za dobro u injene stvari.

Još jednu bitnu stvar ne treba smetnuti s uma, a to je da dijete oponaša odrasle, dijete gleda što roditelj radi. Roditelji su djeci najbolji uzori. Roditelji svojim pozi vnim ponašanjem oblikuju ponašanja djece, i to svakodnevno. Roditelj je taj koji naju inkovi je pokazuje na ine kako se rješavaju svakodnevni problemi, na ine kako se nosi sa stresom na prihvatljiv na in, a ne, recimo, konzumacijom alkohola.

Znaju i da mnogi mladi posegnu za alkoholom pod utjecajem vršnjaka, svaki roditelj želi da njegovo dijete ima dobar krug prijatelja. Može li se djecu usmjerava na pametno biranje prijatelja i društva?

Može. Po canjem djece na uklju enje u korisne ili zabavne ak vnos (npr izvi a i, dramske grupe…), omogu avanjem da se osje aju ugodno u društvenim situacijama.

Roditelj e puno u initi ako zna s kime se njegovo dijete druži, upoznaje njegove prijatelje, a i upoznaje roditelje prijatelja svoje djece. Kad djeca imaju prijatelje koji se ne bave rizi nim ponašanjima, i sama e se odupira rizicima.

S djecom je uputno razgovara o alkoholu, upozna ih sa štetnim posljedicama njegove konzumacije.

Dostatni su kratki, povremeni razgovori, uklju enje djece u obiteljske rasprave. Pri tome opet nije dovoljno samo monologizira , ve pita djecu što oni misle o tome, što oni znaju.

Ono u emu roditelji mogu djecu i mlade podu i i u emu su utjecajni, jest poruka da se opijanje ne tolerira, i ta poruka treba bi jasna.

A angažiranim odgojem utr puteve djeci da sama donose odgovorne i pametne odluke i izbore u svezi upotrebe alkohola.

9. sije nja 2015.

Savjeti 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gastroskopija nije bauk

Gornjom endoskopijom ili gastroskopijom pretražuje se sluznica gornjeg dijela probavnog sustava, odnosno jednjak, želudac i dvanaestpala no crijevo (po etni dio tankog crijeva). Pretraga se izvodi instrumentom koji se zove gastroskop.

Na savitljivom i tankom produžetku nalazi se mali opti ki instrument koji omogu uje prikaz unutrašnjosti organa na vanjskom ekranu.

Ova pretraga omogu uje jasan uvid u stanje gornjeg djela probavnog sustava, onako kako to u stvarnosti izgleda. U otkrivanju upalnih promjena sluznice (gastritis, refluksna bolest, ezo agitis), vrijedova (ulkusa),

raka (tumora) jednjaka, želuca ili dvanaesnika i u otkrivanju drugih promjena na sluznici ova je pretraga bolja u odnosu na rendgensko snimanje želuca. To je najbolji na in utvr ivanja uzroka krvarenja iz gornjeg dijela probavnog sustava.

Lije nik tijekom pretrage može uzeti mali uzorak tkiva za dodatne pretrage, primjerice ako želi utvrditi da li se na vidljivo promijenjenoj sluznici radi o dobro udnoj ili zlo udnoj promjeni. Uzorak se tkiva može uzeti i iz drugih razloga, primjerice ako se želi dokazati prisutnost bakterije H. pylori, koja predstavlja imbenik rizika za razvoj nekih bolesti želuca.

Ako imate simptome koji upu uju na probleme s želucem, Vaš e Vam lije nik, osobito ako tegobe traju dugo ili se radi o alarmantnim simptomima, preporu iti takvu pretragu.

Prije pretrage ne smijete jesti. Prazan želudac (na tašte) nužan je kako bi se mogao napraviti nesmetani pregled. Hranu

ni teku inu ne bi trebalo uzimati 6 sati prije pregleda. Vaš e Vam lije nik to no objasniti kada prije pregleda treba prestati uzimati hranu i teku inu.

Važno je da svom lije niku unaprijed kažete sve lijekove i pripravke (i one biljne) koje uzimate.

Važno je isto tako da lije niku kažete sve bolesti od kojih bolujete ili ste bolovali. Ako znate da ste na nešto alergi ni, važno da unaprijed obavijestite lije nika.

Pretraga može izazvati laganu nelagodu, koja se može bitno umanjiti dobrom pripremom i razgovorom s lije nikom. Neki ljudi koji prvi puta rade pretragu mogu biti ustrašeni i imati ideju da je pretraga i strašnija no što to u stvarnosti jest. Prije pretrage mogu e je lokalnim anestetikom smanjiti podražaj instrumenta kada prolazi kroz ždrijelo. Može se dati i blaži lijek za umanjenje napetosti, koji e tjeskobnu osobu opustiti i

Mario Mikulan, ravnatelj Poliklinike Živa

olakšati pretragu, iako to naj eš e nije potrebno.

Ako ste dobili neki lijek za ublažavanje straha i nelagode ili za opuštanje ne smijete upravljati vozilom još neko vrijeme, sve dok traje njegovo djelovanje.

Kako je to najmanje nekoliko sati neka Vas neko

drugi doveze na pretragu i iza toga odveze ku i.

Komplikacije pretrage su mogu e, ali su izuzetno rijetke. Krvarenje je mogu e iz mjesta uzimanja uzoraka tkiva ili nakon odstranjenja izraslina (polipa), no to je vrlo rijetko i obi no zahtijeva tek kra e pra enje.

godina s Vama Zdravstveni programi Poliklinike Živa: Preventivni sistematski pregledi

Bolesti živčanog sustava

opći internistički pregled; dijagnostika; ciljni kardiološki i gastroenterološki pregledi; zaključno mišljenje i savjetovanje; timski rad; individualni pristup; cjelovitost

EMNG; kronična bol; neuropatska bol; križobolja; išijas; periferne polineuropatije; bolna dijabetička polineuropatija; postherpetička neuralgija

Bolesti srca i krvnih žila

UZV srca i CD velikih krvnih žila vrata, ruku i nogu; UZV trbušnih organa, UZV prostate, UZ štitnjaće; UZV dojke; citopunkcija štitnjače, citopunkcija dojke

kardiološki pregled; UZV srca i CD velikih krvnih žila vrata, ruku i nogu; 24 satno mjerenje krvnoga tlaka; EKG i 24 satni EKG; ERGOMETRIJA i kondicijsko testiranje

Bolesti probavnog sustava gastroenterološki pregled; UZV trbušnih organa; GASTROSKOPIJA; REKTOSKOPIJA; KOLONOSKOPIJA; bolesti jednjaka, želuca, crijeva, jetre, gušteraće

Ultrazvučna dijagnostika

Psihijatrijski poremećaji nemir; tjeskoba; sniženo raspoloženje; tjelesni znaci i psihološki simptomi tjeskobe; panični poremećaj; nesanica; nezadovoljstvo; oslabljeno funkcioniranje; slaba kvaliteta života; kronični stres; individualna psihoterapija; partnerska, bračna; obiteljska psihoterapija

Poliklinika Živa - Timski rad. Individualni pristup. Cjelovitost.

Poliklinika Živa, Optujska 52, 42000 Varaždin, T: +385 (0)42 303 979, F: +385 (0)42 303 989, E-mail: info@poliklinika-ziva.hr

54

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

9. sije nja 2015.

9. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

DINAMI NO

V R EMENSK A SLIK A : 2014. godina je u mnogim mjestima Hrvatske postavila brojne meteorološke rekorde.

Prve analize pokazuju da je na mnogim meteorološkim postajama godina bila rekordno topla i/ili rekordna po koli ini oborina. Rekordno topla i rekordno oborinska, 2014. godina je bila na Zavižanu i Varaždinu. Mnoštvo temperaturnih rekorda je u 2014. godini zabilježeno u Splitu

(Marjan). I na zagreba kim postajama bilježi se mnoštvo meteoroloških rekorda: novi dnevni oborinski rekord za mjesec velja u (Gri , Maksimir i Puntijarka), rekordno topao ožujak (Gri i Maksimir),

rekordno topla druga dekada listopada (Gri ), najkasnija pojava hladnog dana u klimatološkoj jeseni (minimalna temperatura ispod 0°C) na postaji Maksimir, rekordno niski broj hladnih dana (Tmin je manja

od 0°C) u godini (Gri ), najtoplija godina u povijesti mjerenja (Gri ), rekordna godišnja koli ina oborine (Maksimir).

2014. godine je bila rekordno topla na postajama na kojima se najduže bilježe meteorološki podaci (Zagreb Gri od 1861. godine, Gospi – od 1872. , Hvar – 1858.). Osim na te dvije postaje 2014. je (prema nama dostupnim podacima) bila rekordno topla i u Rijeci, Varaždinu, na Zavižanu i Za-

dru. U sljede ih par dana e zajužiti. Jedna brzinska fronta s oborinama ide preko nas u nedjelju. To zna i da e vrijeme prije i nakon toga biti suho i djelomi no sun ano. Sve skupa toplije od prosjeka za sije anj.

Opširnije u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak djelomi no sun ano i posvuda osjetno toplije. Više oblaka krajem dana i u no i na subotu, ponegdje s malo kiše.

Puhat e povremeno umjeren i poja an zapadni i jugozapadni vjetar. Jutarnja temperatura od -1 do 2°C, a najviša dnevna od 6 do 10 Celzijevih stupnjeva.

Subotnje jutro obla nije uz mogu u slabu kišu, a tijekom dana djelomi no razvedravanje sa sun anim razdobljima.

Južina uz umjeren i poja an jugozapadni i zapadni vjetar.

Temperatura ujutro od 1 do 4, a danju od 10 do 13 Celzijevih stupnjeva.

U nedjelju je mogu a nova promjena vremena s oborinama uz pad temperature zraka.

Ujutro još malo sunca, zatim popodne jaka kiša, a uz pad temperature mogu je i mokar snijeg. To e naravno ovisiti i o temperaturi zraka. Mogu e je da se stvori i snježni pokriva u nedjelju u ve ernjim satima.

Prijepodne toplo, a popodne osjetno zahla enje.

Od ponedjeljka ponovno nekoliko dana suhog i djelomi no sun anog vremena. Ju-

tra e biti hladna uz slab mraz, mjestimice i mogu u maglu.

Dnevna temperatura viša od prosjeka za najhladniji mjesec u godini i polagano e rasti sredinom tjedna.

Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel.

0800-1234. (prognoza izra ena 8.1.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 13. sije nja 1968. god. u Zalesini u Gorskom kotaru izmjereno -35°C 14. sije nja 1985. god. po elo razdoblje ledostaja kod Radenaca na Kupi koje je trajalo sedam dana 16. sije nja 1985. god. u Ruš ici kraj Slavonskog Broda brodovi koji su prevozili naftu ostali su okovani ledom

VICOTEKA

- Tražim napet krimi . - kaže kupac u knjižari. - Uzmite ovaj - tek se na zadnjoj stranici otkriva da je vrtlar ubojica.

----------------------------------------------------Ide puž ulicom i spotakne se, pa kaže: - Tako mi i treba kad žurim!

----------------------------------------------------Mujo: - Fato, daj mi one golf- arape!

Fata: - Koje su ti to?

Mujo: - One s devet rupa!

----------------------------------------------------Zašto su tri mala praseta pobjegla od ku e?

Zato jer su im roditelji svinje.

----------------------------------------------------Gra it na fakultetu: Tu me cijene, tu kupujem!

----------------------------------------------------Zašto 17 plavuša eka ispred diska?

Jer ne mogu u i ispod 18.

JADRANKO KIRI , trener prvoligaša Me imurje Centrometala

POZNATI POBJEDNICI 32. Malonogometnog prvenstva Me imurja

Kad smo kompletni, dokazali smo da možemo savladati obje Mladosti

MIP Weyland (seniori), Lepoglava (veterani) i Auto otpad Grandy (pioniri)

NK STRAHONINEC vode a je mom ad II. Me imurske lige zapad

Glavni cilj je jesensku titulu pretvoriti u naslov prvaka

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Zakaj nebrem dati svoj glas Ivijo!!!!

I

vo još navek iš e pravoga pota. Po el ga je iskati predi prvoga kruga precedni kih izborov i neje ga našel pak je nastavil i dale.

A kak ga bode našel ak se furt vozi po rotoro, šteri rotera okoli jegove precedni ke fotelje. e znati kaj se je najempot pripetilo Ivijo kaj vse zna, kak da so mo se vužgale albanske sve ice, ,a do ve je pet let ne nikaj znal i nikaj ne napravil. Pet let je spal zimskoga sna i da smo ne morali vsaki mesec dati velike penez za jega, jegove savjetnike i za ono kaj je lojsal okoli ne bi niti znali kaj ga imamo. Sam dragi Božek zna kuliko nas je Ivo koštal jerbo minister za peneze nam to ne e re i kaj se ne bi zazvedilo. Skrivle to kak zmija noge. A da je ne malo to si i sami morete zamisliti. Ako nas negdašji precednik Stipe uda košta,

N

jerbo i on lojsa po sveto za naše peneze, za svoj hasen, unda Ivo nebre biti faleši nek sam dražeši. ekak mi to nejde vu to mojo glavo, a rveki moji mi furt rovarijo i spituvlejo kak je to Ivo bil naš hrvaški precednik, a nigdar je ne zapo el svojega govora z: Hrvatice i Hrvati. Isto tak je niti jempot ne del na sebe, v minulih pet let, lento - trobojnico naše države. Kak da ga je bilo sram? Ne znati zakaj se je od toga vlekel krej? I ne sam to, minulo nedelo, posle prvoga kruga izborov, v jegovomo izbornomo štabo ste ne mogli videti hrvaško zastavo.

Napriliko, vu Kolindinomo izbornomo stožero so bile hrvaške zastave na vse strane.

Najbrž Ivo nema baš preve rad Lejpo našo, a štel bi koš jen mandat biti precednik, o em re i, hercuvati na Pantov ako. to je još ne vse. Na vse strane morete uti i to im dale vse glasneše i glasneše, kuliko naši radiji, televizije,

N

I

V

Zakaj je nikaj ne napravil za minulih pet let. To vam je isto kak da puca odide v zamuš i za pet let zazvedimo (mi svati, roditeli i rodbina) kak je još nevina, a unda je mož znova obe al kak bo jo ve pravzaprav po el nucati i da se starci morejo nadjati, pak za pet let, kak bodo, ipak na vse zadje, japica i mamica.

Ak precednik nikaj ne dela, unda se i vsi drugi zapuš ajo i zato je nas Me imorcov, a i naših sosedov Hrvatov vse meje i meje. vo je bil precednik šteri veruvle kak Božek ne postoji, o em re i, on je nezerenoš i antikristoš kak bi rekli naši stareši Me imorci. Najte me krivo razmeti, ali zakaj se on rivle za precednika Lejpe naše, a tu živijo Hrvati šteri (nekaj meje od devedeset procentov) verjejo kak Božek postoji, katoliki so i hodajo v cirkvo. Kak unda morem dati glasa takšemo oveko jerbo on je isto vjernik sam verje da Božek ne postoji, a skorom vsi mi verjemo da Božek postoji.

I

Igor Hrustek, Mala Subotica - Prije svega želim zdravlje svima, jer je ono najve e bogatstvo. Kako u Prelogu vodim Puha ki orkestar, želio bih da se u tom glazbenom podru ju ostvare dobri koncerti i da djeca koju podu avam uživaju u sviranju te da se dobro svi zajedno s publikom družimo na koncertima.

POD VUROM

Kakve su naše želje i o ekivanja za 2015.?

Uz svaki po etak nove godine vežu se i naše želje kako emo u sljede ih 365 dana imati više sre e, zdravlja, mudrosti, poslovnih prilika, dobru zaradu, više ljubavi... O ekivanja su nam razli ita, što je prirodno i ljudski. Kakve su nama Me imurcima želje i o ekivanja za 2015. godinu, saznali smo u našoj anketi “Pod vurom”. (rr, zv)

pjeva i, kulturnjaki morajo pla ati ZAMP-a. im nekaj malo zapopevlete ili pak zakukuri ete, mam vam to zara unajo za one šteri so te pesme napisali. Peneze poberejo Ivijovi zampa i, a autori jako malo, malo vej kak nika, dobijo od toga. Zakaj vam to govorim, pak naš Ivo je glavni vu tomo ZAMP-o i on tu zoba i peneze. Pripoveda se kak je mel prste i v štednoj zadrugi Zlatica gde so oni šteri so šparali odišli po riti k meši.

Vsi znamo da je Ivo profesor na Pravnomo fakulteto i ne verjem da je sam od toga posla mogel kupiti štiri stane v Zagrebo, jerbo da je tak unda bi i vsi drugi profesori meli, isto tak, nejmeje tri - štiri stane po Zagrebo. Pak so ne drugi bedasteši od Ivija. elijo naši ljudi da se Ivo dobro drži, a žene velijo da je fajni, i da strašno lepo govori. No, pak ne zbiramo mi ve mistera nego precednika.

Pak je on profesor i mora lepo govoriti, ali nebrem nikak razmeti zakaj nikaj ne dela?

Ivan Baksa, akovec - Pravda.

Pravda za sve. Želim da zakon bude za sve isti, i za one koji imaju mnogo novca i za one koji su siromašni. Danas ima previše nepravde. Svi bi morali biti isto tretirani bez obzira na primanja. Previše se na televiziji govori o zaposlenima koji imaju primanja od pet tisu a i više, a premalo o brojnim radnicima koji jedva imaju tri tisu e.

I

vo je obe al našim me imorskim politi arima kak bode naša županija ostala i dale v komado kak i do ve, ali kuliko vidimo v jegovomo Regijono ga naše županije nigdi ne. Je, bodemo mi ostali kak Me imorje sam nebomo nikaj svoje meli, pak bodemo morali lojsati okoli od Varaždina, Krapine i Koprivnice dok bodemo nekaj nucali.

Dok se obe uvle vse lejpo zgledi, a dok bi po i unda bode vse druga . A unda bode prekesno, jerbo je prekesno v pondelek iti k nedeljni meši. olinda Grabar Kitarovi mi je, moram vam to re i, uda lepša od Ivija, a to je mortik zato kaj mi plavuše nekak leži idejo v oko. Ali to je i ne tak važno, ak ve moški v Lepoj našoj nebrejo reda naprajti unda tre cugle vlasti dati v roke ženaj. Poglednite kak je to v Doj lando zišlo na dobro im je Angela to vse zela v svoje roke. Vse se genulo i vsima je dobro, a ne kaj prinas tua kriza i recesija nejduže traje v celoj Evropi. Bilo bi bole da

K

naši ljudi prinas delajo i tu peneze služijo, a ne kaj smo po eli znova hodati v Evropo i tam služiti oere. I to ne hodamo mi nek naša deca.

Negda so hodali oni šteri so ne meli škole, a ve hodajo sam školani, jerbo druge niti ne ejo. I ne sam to, poglednite kak je to v Zagrebo zišlo dok je gradski na elnik Milan Bandi odišel na službeni pot, a cugle gracke vlasti je v roke zela gospa Vesna i vse štima i mam je red, kak na poslo, tak i pre kasi. red nami je nedela, pred nami je drugi krug izborov. Treba iti glase davat i ne ostati doma. Znuom, nejleži je ostati doma i unda na red pobirati one šteri so išli i kak so pak zahuzali. Kak se to veli, tre zeti odgovornost vu svoje roke i svojega glasa dati svojemo kandidato, bolšemo i lepšoj. Kak se to veli, pamet v glavo, kaj nebodete potepli svojega glasa. Imate još par dni za premišlavanje.

I kaj mi ne bodete bajali da sam vam ne na vreme rekel!

P

Monika Lovrec, Železna Gora - U ovoj novoj godini želim imati što više uspjeha u školi. Školovanje je jako bitno i nastojat u se potruditi da na tom polju imam što više uspjeha. Naravno, svima želim dobro zdravlje i neka godina svima bude mirna, sretna i bolja.

Marijan Kiri , re an - Od svega najviše želim svima zdravlje. To nam je svima najbitnije. Kad imamo zdravlje, onda se i sve drugo nekako posloži. Želim puno, puno zdravlja svima, a posebno svim svojima u obitelji. Neka ih zdravlje sve dobro služi.

mi prodiremo dublje

Petra Bratušek, Ptuj - Želim da svi skupa znamo više cijeniti to što imamo. Samo u tom slu aju možemo svi biti više pozitivno i optimisti no usmjereni. Ta moja želja univerzalna je i vrijedi kako za sve ljude u Hrvatskoj, tako i za nas u Sloveniji.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine