Međimurske novine 1000

Kaj su rekli da nas nebu?

Podržavali smo dobre trendove u gospodarstvu, rast metalske industrije, koja je postala gospodarskim liderom Promovirali smo Me imursko veleu ilište

Turizam je preko Toplica Sveti Martin na velika vrata ušao u Me imurje Promovirali smo obrazovanje i znanstvena postignu a

“ME IMURSKE NOVINE” ušle su u dvadesetu godinu iz

Prijelom koji su naših tisu

Promovirali smo Me imursko veleu ilište

Borili smo se i izborili protiv umanjivanja standarda u Hitnoj službi za gornje Me imujre i kod ukidanja laboratorija za va enje krvi

Ukazivali smo na paradoks naše tzv. razvijenosti uz cijenu najnižih pla a

Pratili smo mra ne godine ste ajeva i ukazivali na posljedice

D

o ekali smo naših prvih tisu u brojeva! Danas kad se prisjetimo kroz što smo sve prošli, prate i i poti u i društveno-politi ka i gospodarska zbivanja, sretni smo što smo mogli uz Vašu pomo dragi itatelji gurati stvari u pravom smjeru.

Me imurske neovine krenule su u vrijeme intenzivnih promjena, u jesen 1995. godine. Sve je još mirisalo na rat, a Knin je tek oslobo en. Država je bila mlada, brojila je tek etiri godine i inila prve nesigurne korake demokracije. Prava demokracija bila je tek u nastajanju, a ulazak u EU tamo negdje, jako daleko. Na sceni je bilo desetak politi kih stranaka, premda je u to doba HDZ jak na državnoj razini, u Me imurskoj županiji drugom polovinom devedesetih vladale su umjerenije gra an-

ske stranke HSLS-HSS-HNS. Liberali su u to vrijeme bili izuzetno zna ajni u Me imurskoj županiji, a dali su i prvog potpredsjednika Hrvatskog sabora, Boltu Jalšovca iz Štrukovca i jedinog župana koji je dosad uspio spojiti dva mandata HSLS-ovca Branka Leva i a.

U tako izuzetno nepovoljno vrijeme “Me imurske novine” su zapo ele svoj život. Mu no nam je bilo u vlastitom startu pratiti ste ajeve i bolno odumiranje postoje ih gospodarskih sustava: GK Me imurja, Metalca, Hrasta, MT -a, Modeksa, Jedinstva, Trgocentra, te prate e sindikalne prosvjede.

Bilo je to vrijeme u kojem je javnost snažno žalovala za prividnom sigurnoš u prošlog sustava. Ostali smo bez zaposlenja do penzije, bez sporih promjena i sigurnosti posla kao konstante u životu.

Mi sami, nismo bili do ekani s dobrodošlicom. U vrijeme sveop eg raspada i sužavanja tržišta taman je trebala još i konkurencija koja je došla u vidu “Me imurskih novina”, koje razmišljaju druga ije i koje na probleme gledaju na druga iji na in. No upravo zbog toga morali smo se iz tjedna u tjedan, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, iz broja u broj, dokazivati, potvr ivati i biti tu za svakog itatelja i poslovnog partnera.

I uspjeli smo! Dokazali smo da drugo i druga ije mišljenje doprinosi napretku društva, da se o i ne smiju zatvarati pred neugodnim pojavama koje uvijek prate vrijeme najve ih društvenih previranja.

U vrijeme kada je u medijima prolazilo spektakularno, senzacionalno, ekskluzivno, prljavo, ružno i zlo - uporno smo bili smireniji glas javnosti. Glas

koji raš lanjuje, analizira što nam se to doga a i objašnjava kakve bi posljedice odre eni doga aji mogli imati za zajednicu u budu nosti.

Svih tih godina borili smo se za to da Me imurci postanu svjesni vlastite vrijednosti. Svojim tekstovima ukazivali smo im da je važno da se što duže i što više obrazuju. Promovirali smo ljude koji su dobili akademske nagrade ili stekli doktorske titule ili uspjeli u znanosti u svjetskim okvirima. Zdušno smo se zalagali za otvaranje Me imurskog veleu ilišta, naro ito kad su se Varaždinska županija i tadašnji varaždinski gradona elnik otvoreno tome suprotstavljali. I uspjeli smo, imamo Me imursko veleu ilište koje se uz sve “dje je bolesti” razvija na naše veselje.

Borili smo se i dalje se borimo protiv centralizacije države

Godina XVIII.

Broj 1000.

^akovec, PETAK, 14. studenoga 2014.

Cijena 7 kuna

KRISTIJAN MAVREK, MAVREK, lan Predsjedništva stranke Mirele Holy, ŽUPANIJSKA otkriva iznena uju e planove o lokalnoj samoupravi: BOLNICA

str. 5

AKOVEC

“ORaH je za ukidanje Me u 5 najboljih Me imurske u državi! županije i svih str. 7 op ina u Me imurju” ŽUPAN POSAVEC objasnio na in rješavanja višemilijunskog duga za novi bolni ki paviljon:

Osvojite ulaznice za Cinestar!

media 16

MJEŠTANIMA donjeg Me imurja murja po ela podjela sme ih kanti za biorazgradiv biorazgra otpad

25

posto gra ana odbija uzeti str. 15 kante:

Zašto mi moramo, a u Zagrebu ne?

Sve sam dogovorio u Vladi, bojim se jedino klipova me imurskog SDP-a str. 5

Sje anje na Vukovar HRVATSKI BRANITELJ Grada heroja Željko Sršan – Genscher iz akovca

Kad do em u Vukovar, Vukovar, uvijek me raspla e doma in koji je izgubio tri sina str. 11 KRENUO naš novi nagradni natje aj

str. 10 media

Pokažite nam što ste spremili u Vašu smo nicu za zimnicu str. 18

4

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZ TJEDNA u tjedan

Poštovani itatelji, hvala!

G

odine krize kojima se ne nazire kraj produbile su krizu i kad su mediji u pitanju. Ali ne damo se, dogurali smo u dvadesetoj godini izlaženja do 1000. broja, bez obzira što su mnogi, kad smo krenuli, a bilo je to sada ve daleke 1995. godine, kad sam od prvog broja ovih Novina bio na po etku osobne profesionalne novinarske karijere i kada su me mnogi pokušali deprimirati, govorili: ‘da nas skoro nebu više’. no što je tada i danas kod mene budilo optimizam jesu itatelji.

Brojke itanosti koje su rasle iz mjeseca u mjesec, pa tako i u vrijeme krize.

S obzirom na to da tiraža ionako ne može biti veliki biznis kad su lokalni mediji u pitanju, ve su to isklju ivo oglasi bilo koje vrste, zbog ega se vodi vrlo esto dampinška borba za što ve i oglasno-marketinški kola na tržištu, posljednje brojke istraživanja itanosti i utjecaja govore da radimo odli an posao kad su naše Novine u pitanju. ne su ak nekoliko puta ve e od svih relevantnih hrvatskih mainstream dnevnih i tjednih novina i magazina, i to je injenica koja dovoljno govori sama za sebe. Upravo iz tog razloga ulogu lokalnih medija shva amo kao vrlo važnu i društveno odgovornu, jer danas, po svemu sude i, lokalni mediji i lokalne vijesti igraju veliku ulogu u kvalitetnom informiranju gra ana. I gra ani, ako nekome vjeruju u ovo turbulentno vrijeme, o ito su lokalni mediji. matramo da smo isto postigli zahvaljuju i tome jer smo vjerodostojan, kvalitetan i uravnotežen medij, društveno odgovoran, vrlo utjecajan, posebice u našoj ciljanoj skupini itatelja srednje generacije, kao i kod opinion-makera u razli itim društvenim skupinama. Tako er, povratne informacije koje dolaze od gra ana govore da zadovoljavamo potrebe velikog broja gra ana za kvalitetnim novinskim “štivom”. no što je posebice važno jest da “Me i-

O

O

S

O

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

murske novine” ne funkcioniraju “biltenski”, ve kao neovisni mediji koji nisu u vlasništvu i inancirani od strane lokalne samouprave, što vrlo esto nacionalni mediji predbacuju lokalnima, kako bi Hrvatska postala još više “zagrebocentri na” nego je to danas slu aj. bog prevelike ovisnosti o lokalnoj politici, takvi mediji ne mogu doprinijeti kvalitetnijem informiranju gra ana, ve uglavnom a irmaciji politi ara koja je rijetko kad uspješna, jer je previše prozirna. Takvu praksu, koja ve dulji niz godina uop e nije prisutna u Me imurju, nažalost, neki nacionalni mainstream mediji koriste za potkopavanje a irmacije ili pak ak uništavanje lokalnih medija. eliki broj lokalnih medija pokušava progovarati o negativnim, ali i pozitivnim doga ajima i procesima na lokalnoj sceni, kao i informiranju javnosti iz svakog, pa i onog najmanjeg, mjesta u Me imurskoj županiji. S druge strane, korporacijsko novinarstvo o ito smatra da je ono jedino važno i vrijedno u ovoj državi. li brojke su neumoljive i govore da je situacija potpuno druga ija, da se sve manje vjeruje nacionalnih medijima, ije tiraže i dalje padaju, a sve više ide u prilog lokalnim medijima bez kojih danas uglavnom više ni nema pravih informacija na medijskom tržištu. toga optimisti no ulazimo u 1001. prvi broj i sve druge, jer, iako bi mnogi rado da nas nema, kao ni lokalne samouprave, vrijeme radi za nas.

Z

V

A

S

VIJEST(I) TJEDNA

ORaH e se zalagati za ukidanje županija - ORaH želi srezati jedinice lokalne samouprave s petsto na sto, ukinuti sve županije i podijeliti Hrvatsku na etiri ili pet regija bez regionalnog parlamenta, vije nika ili elnika. Gradovi, u našem slu aju akovec, Prelog i Mursko Središ e, bili bi središta okrupnjavanja jedinica lokalne samouprave s ja im ovlastima. ORaH vidi Hrvatsku sa sto jedinica lokalne samouprave s po 45 tisu a stanovnika otprilike u svakoj od njih.

- kazao nam je Kristijan Mavrek, lan Predsjedništva ORaH-a na nacionalnoj razini, predstavljaju i strana ki plan. - U tim regijama nije akovec pod Varaždinom ili Varaždin pod akovcom. Nije predvi ena dominacija grada u centru regije nad ostalima, nego su svi u ovlastima jednaki.

Ali bi po toj podjeli akovec pokrivao puno šire podru je od sadašnjeg. Detaljnije itajte na str. 7.

ME UNARODNI DAN RADIOLOGA obilježio i ŽB akovec

Željka Perho me u 35 vrhunskih stru njaka za snimanje mozga u Hrvatskoj Osmog studenoga u našoj se zemlji po tre i put obilježio Me unarodni dan radiologa.

Dan je to kojim se želi popularizirati ova grana medicine, radiolozi kao ljudi u pozadini bez ijeg je rada medicina, odnosno dijagnostika, danas nezamisliva. Kao i svako obilježavanje, i ovogodišnje se odvijalo pod odre enim motom.

Ovaj put to je stavljanje u prvi plan djelatnosti neuroradiologije, djelatnosti koju karakterizira izrazito brzi razvoj, osobito u posljednjem desetlje u, na što je uvelike utjecao razvoj tehnike (CT, MR) pra en kontinuiranom izobrazbom neuroradiologa.

(NE) SVI A NAM SE

Osmi mjesec zaredom pada nezaposlenost Osmi mjesec zaredom nastavlja se trend smanjenja broja nezaposlenih osoba u Me imur ju. K ra- j e m listopada u evidenciji Podru nog ureda a kovec ev ident i r a no je 6387 nezaposlenih osoba, odnosno 2 5 osoba manje nego prethodni mjesec i 130 osoba, odnosno 16,9 posto, manje nego u listopadu 2013. godine. Najviše zapošljavanja bilo je u prera iva koj industriji, obrazovanju, gra evinarstvu, trgovini, ugostiteljstvu i zdravstvenoj i socijalnoj skrbi. Više na str. 8.

Šesta poginula osoba u prometu U etvrtak rano ujutro u Ulici maršala Tita u Šenkovcu dogodila se teška prometna nesre a u kojoj je smrtno stradao 87-godišnji pješak iz Šenkovca.

Na njega je naletio osobni au t omobi l kojim je pod utjecajem alkohola (0,74 promila) upravljao 33-godišnjak iz Brezja i koji brzinu kretanja vozila nije prilagodio vidljivosti, atmosferskim prilikama te stanju ceste.

Detaljnije na str. 10.

14. studenoga 2014.

Željka Perho : - Pacijentima se u našoj Bolnici može odmah uo iti eventualno suženje žila u mozgu, aneurizma ili proširenje žila, moždani udar i dr.

Ovaj dan itekako je važan za našu akove ku Županijsku bolnicu koja jedina u cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatskoj ima specijalista radiologije i subspecijalista neroradiologije, i to dr. Željku Perho . Ina e, u cijeloj Hrvatskoj ima ih svega 35.

- Neuroradiologija je grana radiologije - podu ila nas je dr. Željka Perho - koja se bavi dijagnosti kim pretragama i intervencijskim zahvatima u podru ju središnjega živ anog sustava, odnosno mozga i kralježni ne moždine.

O mozgu se još uvijek malo zna - Mozak je danas, naime, najmanje istražen dio ljudskog tijela. Unato napretku medicine i znanosti, o njemu znamo strahovito malo. A on je naš ljudski softver, naša svjesnost na koju se nadogra uje naš hardver, odnosno naš ostali dio organizma. Moram naglasiti kako smo mi u našoj bolnici 2001. godine prvi po eli raditi CT krvnih žila, ak i prije zagreba kih bolnica. Tada smo jedini imali CT-aparat.

Upravo je taj aparat bio prekretnica u neuroradiologiji.

Mogli smo isti tren kad nam je došao pacijent snimiti stanje njegovog mozga, o emu smo prije mogli samo ‘naga ati’.

Kako kaže dalje, pacijentima se može odmah uo iti eventualno suženje žila u mozgu, aneurizma ili proširenje žila, moždani udar. Kod povreda glave vidi se krvarenje, lakše je dijagnosticirati tumore, upalne procese i anomalije mozga. Tumori na mozgu, svi odreda maligni, moraju se odstraniti jer nabujalo tkivo stvara pritisak, a samim time i smetnje.

- No isto tako - napominje promijenio se i na in lije enja.

Više se ne mora rezati lubanja i otvarati glava. Postoji so isticirana intervencijska metoda kojom se od prepone dolazi u mozak. Samim time manji je rizik za pacijenta, skra uje se lije enje te boravak u bolnici.

Negativna pak je strana tog dijela neizbježno korištenje rentgenskog zra enja. Istina, uvijek ima izuzetaka, pa tako se kod dijela pacijenata ipak primjenjuje klasi na operacija.

Naša Bolnica ima još nešto ime se može pohvaliti. Naime, jedina u SZ Hrvatskoj ima na radiologiji dva primarijusa i jednog doktora znanosti, o emu Varaždinska i Koprivni ko-križeva ka županija mogu samo sanjati. Naime, dr. Saghir je primarijus, dok dr. Žokalj ima titulu i primarijusa, ali i dr. znanosti. (vv)

ZAPO ELO CIJEPLJENJE protiv gripe

Preporuka da se cijepe svi stariji od 65 godina Cijepljenje protiv sezonske gripe u našoj županiji po inje u etvrtak, 13. studenoga, kada i službeno zapo inje ovogodišnja kampanja cijepljenja protiv sezonske gripe u Hrvatskoj te se, kao i dosad, sve osobe kojima je cijepljenje namijenjeno mogu cijepiti primarno kod svoga izabranog lije nika, te u Djelatnosti za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije.

Ove godine HZZO je nabavio 260 000 doza sezonskog cjepiva protiv gripe (ukupno za RH), a na temelju izvještaja o potrošnji u sezoni 2013./2014. Sva koli ina centralno nabavljenog i distribuiranog cjepiva namijenjena je osobama za koje je cijepljenje besplatno.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije preuzeo je cjepivo protiv sezonske gripe od ukupno 8400 doza te e se cjepivo odmah distribuirati izabranim lije nicima.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ove je go-

dine osigurao cjepivo protiv gripe od proizvo a a: Abbott Biologicals B. V., Olst, Nizozemska, zašti enog imena In luvac.

Cjepivo sadrži sojeve virusa preporu ene od strane Svjetske zdravstvene organizacije i Europske agencije za lijekove.

Sukladno naputku HZJZa i HZZO-a, cjepivo je namijenjeno osiguranim osobama s kroni nim bolestima (kroni ni sr ani, plu ni, bubrežni bolesnici, dijabeti ari, transplantirani, osobe s patološkom pretiloš u, s težim neurološkim bolestima i drugi) te starijima od 65 godina u svrhu smanjenja rizika od

komplikacija osnovne bolesti uzrokovanih gripom i smanjenja rizika od komplikacija gripe, zaposlenima u zdravstvu i ostalim zdravstvenim djelatnicima koji sudjeluju u njezi bolesnika, prvenstveno u svrhu smanjenja rizika prenošenja gripe na bolesnike u svakodnevnom radu. Za gore navedene osobe cijepljenje protiv gripe je besplatno. Naravno, mogu se cijepiti i svi oni koji to osobno žele. Djeca od 6 do 36 mjeseci mogu se tako er cijepiti In luvacom dozom od 0,5 ml ili dozom od 0,25 ml.

Cjepivo protiv gripe za djecu s kroni nim bolestima tako er je besplatno. (g )

14. studenoga 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC u samom vrhu po uspješnosti u državi

Pove anje broja specijalista direktno podiglo kvalitetu lije enja Županijska bolnica akovec ima 130 lije nika specijalista, od ega oko 30 posto njih ima i supspecijalizaciju - estitam svim našim, prije svega zdravstvenim, djelatnicima, kolegijima, Stru nom vije u, jer bez njihova zalaganja ne bi bilo uspjeha ni rezultata. - kazao je dr. Miroslav Horvat, sanacijski upravitelj Bolnice. - Našu efikasnost pokazao je i Masterplan rancuskih stru njaka. Rezultati rada naše Bolnice pokazali su da se i uz racionalno poslovanje može pružiti kvalitetna

usluga. O ekujem pozitivne e ekte od ovakvog rangiranja na naše poslovanje.

Nakon što je HZZO objavio na svojim mrežnim stranicama rangiranje hrvatskih bolnica po parametrima uspješnosti, visoko rangiranje naše Bolnice - etvrto mjesto u državi - u Me imurskoj županiji nije veliko iznena enje. Naprotiv, visoki rang bio je o ekivan, jer smo svjesni vrijednosti naše Bolni-

ce, a i od ranije su javno poznati pokazatelji njezine uspješnosti.

Lije nici dobivaju mogu nost specijalizacije Kvaliteti Županijske bolnice akovec zasigurno je doprinijela injenica da se nakon jednog razdoblja stagnacije priljeva novih specijalista unatrag nekoliko godina ta politika promijenila. Tako da

Županijsku bolnicu akovec krasi i dobar odnos zdravstvenog naspram nezdravstvenom osoblju.

U Bolnici radi 76 posto zdravstvenog i 24 posto nezdravstvenog osoblja.

To je zasigurno najviši pozitivni omjer u državi

danas Županijska bolnica akovec ima 130 lije nika specijalista, od ega oko 30 posto njih ima i supspecijalizaciju.

Nikad toliko lije nika kao zadnjih godina ne odlazi na specijalizacije, samo unatrag godinu dana na specijalizaciji je šesnaest novih specijalizanata. I zbog toga je posljednjih godina zna ajno porasla kvaliteta lije enja u Bolnici. Županijsku bolnicu akovec krasi

i dobar odnos zdravstvenog naspram nezdravstvenom osoblju. U Bolnici radi 76 posto zdravstvenog i 24 posto nezdravstvenog osoblja. To je zasigurno najviši pozitivni omjer u državi. Kažimo da mjerenje parametara kvalitete hrvatskih bolnica nije završeno, dosad je obra eno pet parametara kvalitete od ukupno dvadesetak. Mjerenje i dalje traje, a nakon pr-

vih pet izašlo se s podacima u javnost. Nadamo se da e efikasnost naše Bolnice biti ne samo prepoznata, ve i nagra ena. Županijske bolnice imaju ogromnu ulogu i zna aj u zdravstvenom sustavu jer zbrinjavanju najve i dio stanovništva. Tu pacijenti obi no dobiju prvu bolni ku zdravstvenu uslugu i zato je važno i dalje raditi na podizanju njihove kvalitete. (BMO)

ŽUPAN POSAVEC objasnio na in rješavanja duga za novi paviljon ŽB-a akovec: ministar zdravlja Siniša Varga ministru financija Borisu Lalovcu predložio preuzimanje obveze

Izgledno da e se Županija riješiti duga za Bolnicu - Bude li dogovor s Vladom zbog podmetanja klipova sa strane izigran, zatražit u kao lan Predsjedništva HNS-a da u tom slu aju HNS ne podrži prora un Republike Hrvatske u Saboru. - najavio je župan Matija Posavec - Nakon nebrojenog broja pokušaja, uloženog truda i vremena, Me imurska županija bit e oslobo ena kredita za Županijsku bolnicu akovec, a sve u okviru sanacijskog plana resornog Ministarstva.

- tvrdi župan Posavec. Naime, još prošli je tjedan ministar zdravlja Siniša Varga uputio ministru financija Borisu Lalovcu prijedlog odluke o preuzimanju obveza Me imurske županije prema ŽB-u akovec, a koji je istu i prihvatio, priop eno jeu ponedjeljak iz Ureda me imurskog župana Matije Posavca.

Ho e li s Me imurske županije zaista biti skinut teret ili se radi samo o još jednom u nizu obe anja, pitali smo župana u etvrtak, tri dana nakon objave da e država ri-

ješiti dug, s obzirom na to da su vode i me imurski SDPovci javno izrazili skepsu po tom pitanju.

Nije rije o obe anju, ve dogovoru Posavec je odgovorio da se ovaj put ne radi samo o obe anju. - Postoje na in i pravni akti da se to riješi. Dodao je da su od po etka postojala dva na ina da se obveza prema kreditu koji ima Županija za izgradnju paviljona riješi,: jedan je bio prora unska rezerva, ali ako je Hrvatska prezadužena taj na in otpada, a drugi na in je kroz sanacijski plan. Naime, poznato je da je država preuzela Županijsku bolnicu radi sanacije duga.

Upravo u tom preuzimanju sadržan je i pravni alat i za

Nakon prošlotjednog razgovora župana na visokoj razini u Vladi, izgledno je da e obveza koju ima Županija za izgradnju novoga bolni kog paviljona akove ke Bolnice biti preba ena na Ministarstvo financija u sklopu sanacije

preuzimanje preostalog duga prema komercijalnoj banci, koji je manjim dijelom trebala otpla ivati i Me imurska županija. Uporište da uz sve dugove koje ima Bolnica, a koji su ušli u sanaciju, kao što su dugovi za opremu, lijekove i druge dugove prema dobavlja ima, župan nalazi u lanku Zakona o zdravstvenoj zaštiti u kojemu stoji da ako Republika Hrvatska preuzima Županijsku bolnicu u sanaciju tada preuzima i sve njezine obveze na ime investicijskog

ulaganja, za opremu i prema dobavlja ima. Nositelj kredita za izgradnju bolni kog paviljona nije bila Me imurska županija, ve Županijska bolnica akovec. Županija je preuzela otplatu samo jednog dijela obveze otplate, tj. 15 posto visine duga. Taj iznos je ina e danas s kamatama ve i od osam milijuna kuna, što zasigurno optere uje normalni rad Županije.

Posavec nam je tako er rekao da je sve dogovoreno na prošlotjednom razgovoru

s potpredsjednicom Vlade Vesnom Pusi , premijerom Zoranom Milanovi em te ministrima zdravlja Sinišom Vargom i ministrom financija Borisom Lalovi em, gdje se uspio posti i dogovor da i taj dio duga u e u sanacijski plan.

Nemojte podmetati klipove - Bude li ovaj dogovor zbog podmetanja klipova sa strane izigran, tražit u kao lan Predsjedništva HNS-a da moja stranka ne podrži

prora un u Saboru za 2015.

- kazao je župan završno, sugeriraju i na lanak u Ve ernjem listu u kojem svojim izjavama visokopozicionirani SDP-ovci iz Me imurja Mladen Novak i Mario Mohari u najmanju ruku sumnjaju da e sve i i glatko kad je u pitanju ovaj najbezbolniji na in rješavanja pitanja duga. Kao što je poznato, oni su županu ranije predložili da dug rješava novim kreditnim zaduženjem, na što on nije pristao.

(BMO)

Aktualno

6

SDP SE PRIPREMA za predsjedni ke i parlamentarne izbore

Brusili stavove u Murskom Središ u S približavanjem predsjedni kih i parlamentarnih izbora, koordinator SDP-a za III. izbornu jedinicu Mario Habek, saborski zastupnici iz Me imurja te lanovi Predsjedništva SDP-a Me imurske županije održavaju radne sastanke sa svim lanovima SDP-a.

Tako su na radnom sastanku, koji je ovaj tjedan održan u Murskom Središ u, koordinator i saborski zastupnici informirali nazo ne o aktualnostima u radu Hrvatskog sabora, projektima koje hrvatska Vlada namjerava pokrenuti sljede e godine, prijedlozima zakona koji su u saborskoj proceduri, posebno onima vezanima uz izbore.

Osim tih, dotaknute su i mnoge druge teme. lanstvo je predložilo neke aktivnosti koje bi se direktno odrazile na poboljšanje stanja u zemlji te izreklo kritike na neke poteze Vlade. Osim sastanka u Murskom Središ u, s lanovima stranke razgovaralo se i u Kotoribi, a idu i tjedan slijede sastanci u Prelogu, akovcu, Nedeliš u i Pribislavcu.

Sastanci, odnosno razgovori, zamišljeni su na na in da na njima lanovi imaju priliku postavljati pitanja izabranim dužnosnicima i strana kom vodstvu o aktualnostima u radu stranke te, naravno, davati kritike i prijedloge. (BMO)

Mario Nerer, predsjednik murskosrediš anskog SDP-a

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. studenoga 2014.

ŠEST STRANAKA u Me imurskoj županiji podržalo kandidaturu Ive Josipovi a za predsjednika

Žele da Josipovi pobijedi odmah u prvom krugu - Smatramo da je on kao predsjednik u proteklih pet godina bio predsjednik svih hrvatskih gra ana, moderan, pristojan i pravedan predsjednik koji se trudio i uspio promijeniti nabolje poštivanje ljudskih i gra anskih prava PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN Lideri šest politi kih stranaka u Me imurskoj županiji okupili su se na zajedni koj konferenciji za novinare da bi javno dali podršku kandidaturi Ivi Josipovi u za predsjednika Republike. Zašto smatraju da Ivo Josipovi još jedan mandat treba biti predsjednik Republike, govorili su: Matija Posavec, HNS, Mladen Novak, SDP, Sandra Herman, Narodna stranka - Reformisti, Željko Pavlic, MDS, Rajko Bulat, Laburisti, i Valentin Ko ila, HSU. - Ivo Josipovi zasigurno e biti novi predsjednik Hrvatske. - kazao je Matija Posavec.

- On u Me imurju ima veliku i zna ajnu podršku, zbog ega nam je važno da izbore dobije još u prvom krugu kako bismo s jedne strane uštedjeli u prora unima, a s druge strane i zbog razloga zbog kojih dajemo podršku Josipovi u. Smatramo da je on kao predsjednik u proteklih pet godina bio predsjednik svih hrvatskih gra ana, moderan, pristojan i pravedan predsjednik koji se trudio i uspio promijeniti nabolje poštivanje ljudskih i gra anskih prava.

Široka koalicijska podrška: Matija Posavec, HNS, Mladen Novak, SDP, Sandra Herman, Narodna stranka - Reformisti, Željko Pavlic, MDS, Rajko Bulat, Laburisti, i Valentin Ko ila, HSU

Politi ka podrška stranaka iji su predstavnici ovdje je po etak, s obzirom na to da se podrška svakodnevno širi od udruga, pojedinaca i društava. - naglasio je Posavec. - Nastojimo okupiti široku lepezu gra ana koji e dati podršku Josipovi u. Što se ti e Me imurja, predsjednik je esto bio ovdje, slušao naše argumente i primio stotine Me imuraca u svom uredu. Bio je pokrovitelj mnogih manifestacija koje su Me imurcima važne. Pomogao je kod reforme pravosu a, uklju io je predstavnike Županije u prijedlog izrade ustavnih promjena, dao odlikovanja zaslužnim Me imurcima, braniteljima, podršku gospodarstvenicima i promovirao Županiju. On je istinski partner i prijatelj naše Županije.

- kazao je Posavec. Još dvaput do kraja godine posjet e našu Županiju, 28. studenoga i 21. prosinca.

- Odluka da SDP kandidira Ivu Josipovi a za predsjednika bila je dobra. - kazao je Mladen Novak. - Predsjednik

je taj koji inizistira i na nekim svjetonazorskim pitanjima, a Josipovi dijeli svjetonazor sa socijaldemokratima jer je došao iz naših redova, zbog toga e se SDP ozbiljno angažirati u kampanji Ive Josipovi a za predsjednika. On je za svog mandata slušao sve one ije se glas nije uo. Otvoren je za dijalog u slu aju Kamensko, štrajka željezni ara, poljoprivrednika, radnika DTR-a...

Radio je na pomirenju u regiji u politi kom i gospodarskom dijelu. Za njegova mandata dovršeni su pregovori za ulazak u EU. Vojnici pod njegovim zapovjedništvom sudjelovali su i doprinijeli miru u mirovnim misijama u kriznim žarištima svijeta.

Široka koalicija Sandra Herman u ime Reformista podršku Josipovi u dala je izme u ostalog jer je predsjednik došao i na osniva ki sabor Reformista, prepoznaju i neke od njihovih inicijativa, osobito potrebu promjene izbornog zakona,

kao i regionalizacije države. Posebno zato jer se svi ovdje zalažemo da Me imurje bude zasebna regija, zbog svoga snažnog identiteta. - kazala je Sandra Herman, te dodala je da je uvjerena u njegovu pobjedu ve u prvom krugu. Željko Pavlic kazao je da predsjednika podržavaju jer zamišlja Hrvatsku kao i lanovi MDS-a: decentraliziranu u kojoj bi bile snažnije op ine, gradovi i županije, dakle državu u kojoj bi regije imale snagu kakvu imaju i u cijelom EU-u. To predsjednik predlaže i ustavnim promjenama. Samo snažne regije mogu Hrvatsku izvu i iz krize. Podržavamo i njegovu incijativu podjele Hrvatske do osam regija, me u kojima bi svakako bila i Me imurska županija kao zasebna regija.

Rajko Bulat kazao je da predsjednik Josipovi podupire sve one vrijednosti kao i Laburisti. - U centru naših vrijednosti jesu rad, poštenje, istina i pravednost. - kazao je Bulat, te da je Ivo Josipovi i u prvom mandatu dokazao da

je predsjednik svih gra ana.

- Njegov prijedlog promjena Ustava pokazuje koliko mu je stalo da Hrvatska bude na vrstim i ispravnim temeljima. Da bi to bilo mogu e, potrebno je oja ati utjecaj gra ana na sve politi ke procese, što Josipovi predlaže, a Laburisti se zalažu od prvog trenutka.

Valentin Ko ila u ime Hrvatske stranke umirovljenika u okviru ove široke koalicije koja podržava Josipovi evu kandidaturu za predsjednika imao je samo rije i hvale.

Umirovljenicima se svi aju esti dolasci Josipovi a u Me imurje i to što nalazi vremena i za umirovljenike. Došao je i na obilježavanje skupne proslave 50. godišnjice braka u organizaciji umirovljenika, ime su umirovljenici bili po aš eni.

Matija Posavec iznio je podatak da je na proteklim izborima Ivo Josipovi u Me imurskoj županiji u prvom krugu dobio 53, a u drugom krugu 80 posto podrške me imurskih bira a.

POGLED ODOZDO

Zabijanje kajli još je vrhunac doma e politi ke kulture Z

abijanje kajle protivniku zasad je vrhunac politi ke kulture me u politi kim suparnicima u našoj još nezreloj i mladoj demokraciji. Politi ki suparnici još nisu sazreli do te mjere, uz rijetke iznimke, da bi gradili vlastite programe i u svoje politi ke izloge stavljali svoje platforme i nudili ih kao politi ke delicije bira ima na izbor. nedostatku politi ke kreativnosti, stvaranja vlastitih proizvoda, najprizemnije i najjednostavnije rješenje je: udri po protivniku, kao da su djeca koja se na

U

gmajni igraju “ustaša i partizana”. bog toga nije udno da se gra ani distanciraju od politike i izbora i što skupljanje potpisa za referendumska izjašnjavanja postaje sve popularnije me u gra anima.

To su pokušaji da se politi are natjera da gra ane uju, budu i da ih se uglavnom ne sluša. ra anima pak je dosta toga da u o ima politike postaju važni samo za izbore, a i tada ne duže od toga dok na biralištu na zaokruže broj ispred njihove stranke ili koalicije.

Z

G

N

o, ma kako se gra ani inili strpljivima i ma kako se politi ari dovijali da ih preveslaju svojim obe anjima, njihovim igricama skriva a prije ili kasnije odzvoni. Tada se obi no zatrese politi ko tlo i mnogi tada ispadnu iz igre. krizi su velike o i pa se svakome gleda u tanjur detaljnije nego u vremenima prosperiteta. Tada su gra ani puno osjetljiviji na to što je na prosje nom, obi nom gra anskom tanjuru, a što na tanjurima povlaštenih. Frustracije gra ana tim e više rasti što se više približavaju

U

blagdani i bit e to kriti niji prema politi arima koji su dopustili osiromašenje gra ana. Svoje nezadovoljstvo izražavat e na na in koji nužno ne mora biti ugla en, ali jasno je da su siti pretjeranih socijalnih razlika u društvu. eško zbog toga prolaze tuma enja što bi sirotinja zapravo trebala jesti: manje, a bolje, ili je treba pustiti da se zasiti velikim koli inama loše hrane. no što politi ari esto ne razumiju jest to da je svakom ovjeku potrebno

T

O

odre eno zadovoljstvo. Malim ljudima ne preostaje ništa drugo nego da barem uživaju u hrani, ako su im ve druga zadovoljstva nedostupna. Lišiti ih i tog zadovoljstva zbog zdravlja zna i oduzeti im jedino preostalo zadovoljstvo u životu. Zasigurno je konzumiranje zelja ili blitve zdravije od ipsa ili okolade, ali ovo drugo pruža više zadovoljstva, ma što higijeni ari života pri ali. A izostanak životnog zadovoljstva tako er negativno utje e na zdravlje. ato i umjerenost ima svoje granice, da nije tako, ne

Z

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

bismo se nagledali ekscesa tzv. mirnih ljudi koji svijetom hodaju kao tempirane bombe tako dugo dok njihove dugo kontrolirane frustracije ne puknu kao atomske bombe.

14. studenoga 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KRISTIJAN MAVREK, lan Predsjedništva ORaH-a, otkrio strana ki plan temeljite reorganizacije regionalne samouprave

7

PRAVNA KLINIKA u akovcu preuzima slu ajeve 17. studenoga

Zalagat emo se za ukidanje Besplatna pravna pomo Me imurske županije i svih za gra ane op ina u Me imurju - Želimo napraviti kompletnu reformu državne uprave i lokalne samouprave. Srezali bi petsto jedinica lokalne samouprave na sto. akovec bi uz Prelog i Mursko Središ e bio jako središte na ovom podru ju s odre enim ovlastima otprilike kao danas županije i imao bi jurisdikciju kao dosad, samo bez silne administracije - ORaH želi srezati jedinice lokalne samouprave s petsto na sto, ukinuti sve županije i podijeliti Hrvatsku na etiri ili pet regija bez regionalnog parlamenta, vije nika ili elnika. - kazao nam je Kristijan Mavrek, lan predsjedništva ORaH-a na nacionalnoj razini. Regije bi imale svrhu statisti kih regija radi ja anja kapaciteta za privla enje sredstava iz EU-a. Gradovi, u našem slu aju akovec, Prelog i Mursko Središ e, bili bi središta okrupnjavanja jedinica lokalne samouprave s ja im ovlastima.

ORaH vidi Hrvatsku sa sto jedinica lokalne samouprave s po 45 tisu a stanovnika otprilike u svakoj od njih.

- Mi funkcioniramo tako da se po nemo mijenjati tek kad nas netko dovede do zida. Sljede u Vladu, ma koja to bila, ekaju veliki izazovi jer e nakon sljede ih izbora biti potrebne drasti ne promjene u društvu. - kazao je odmah u startu Kristijan Mavrek.

- Postoci koje kao stranka dobivamo u anketama jako nas obvezuju, manje važno 17 ili 15 posto, to oscilira. Pomalo se i bojimo, jer ljudi puno o ekuju od nas. Ne smijemo ih razo arati. Imamo samo jednu šansu, zbog toga smo krenuli u ozbiljno ekipiranje. Seciramo sve mogu e stvari, od mirovinskog sustava, poljoprivrede, zaštite okoliša energetike do prometa... Na lokalnoj temi ekipiram ljude koji se žele angažirati na lokalnim temama. Jednako tako radimo na regionalnom ekipiranju po naša etiri centra.

Ukidanje županija i op ina * Vaša strana ka podjela države nije komplementarna s podjelom države na županije. Što vi ho ete ukinuti županije?

- De initivno ho emo ukinuti županije, to je naš politi ki apsolutno isti stav. * Što bi to zna ilo za Me imurje?

- Želimo napraviti kompletnu reformu državne uprave i lokalne samou-

prave. Srezali bi petsto jedinica lokalne samouprave na sto. akovec bi uz Prelog i Mursko Središ e bio jako središte na ovom podru ju s odre enim ovlastima otprilike kao danas županije i imao bi jurisdikciju kao dosad, samo bez silne administracije. Ne gubi Me imurje time svoj status. Mi smo brend i to nam više nitko ne može oduzeti. Radim kao konzultant po cijeloj Hrvatskoj i kad velim da sam iz akovca, Me imurja, ljudima je to pojam, sjever, jer mi smo uvijek okrenuti prema Zapadu, Njema koj, Austriji, Sloveniji, od kojih smo mnogo nau ili. Naša administracija je pojam za Hrvatsku, primjerice, po izdavanju gra evinskih dozvola. Ako uzmemo Prelog, koji iska e po ulaganjima - pa gra evinska se upravo tamo izdaje.

Zna i treba dobar ustroj jedinica lokalne samouprave. Mi bismo njihovu ulogu poja ali. etiri ili pet regija koje mi predlažemo ne bi bile nikakve nadre ene nadregije tim manjim jedinicama lokalne samouprave, ne bi imale nekakve nove parlamente, vije nike niti bi stvarale nove centre mo i u tim regijama. One bi prakti ki imale statisti ki status radi privla enja sredstava iz EU-a. Evo, primjerice, ni Slovenija nema županije. U tim regijama nije akovec pod Varaždinom ili Varaždin pod akovcom. Nije predvi ena dominacija grada u centru regije nad ostalima, nego su svi u ovlastima jednaki. Ali bi po toj podjeli akovec pokrivao puno šire podru je od sadašnjeg. Potrebna je i reforma u državnoj upravi, jer manja administracija e ikasnije odra uje svoj posao. Sporost administracije naj eš e se o ituje u tome što s donošenjem odluka otežu oni koji nisu sigurni u svoje znanje i boje se donositi odluke.

Zbog toga stvari stoje i sustav je nee ikasan. Važne stvari kod poduzetnika i gra ana ekaju, jer se netko boji zbog svoje nesigurnosti donijeti odluku, jer državna administracija ne odra uje svoj posao.

ra na reorganizaciju jedinica lokalne samouprave.

Nema predizbornog koaliranja

Kristijan Mavrek, lan Predsjedništva ORaH-a: - Ako želimo povla iti sredstva iz EU fondova, moramo napraviti reorganizaciju jedinica lokalne samouprave

Potreba okrupnjavanja jedinica lokalne samouprave pokazat e se u Hrvatskoj vrlo brzo prilikom otvaranja velikih bogatih europskih fondova, koje male i slabe op ine ne e mo i koristiti zato jer e projekte trebati is inancirati, da bi se potom dobio povrat sredstava. Europska unija nas time tje-

IZBORI u stranci

Mavrek u samom vrhu ORaH-a Kristijan Mavrek iz akovca je nakon završenih unutarstrana kih izbora u ORAH-u, stranci kojoj najbrže raste rejting u Hrvatskoj, izabran za jednog od osam lanova Predsjedništva stranke. Dva lana izbrana su iz rije ke - Zapadne regije, dva iz splitske - Južne regije, dva iz osje ke - Isto ne regije i dva iz Središnje regije, iz koje je jedan Kristijan Mavrek iz akovca koji se za to mjesto izborio u oštroj konkurenciji sa zagreba kim kandidatima. Uz to, Kristijan Mavrek je voditelj ORaH-a za europske fondove

Krivi što su živi H

rvatski branitelji i najteži ratni vojni invalidi Domovinskog rata ve više od dvadeset dana stanuju pod šatorom u Zagrebu brane i svoje dostojanstvo, a time i dostojanstvo društva. U op oj grabeži za boga enjem i zbog brzine života na hrvatske branitelje se gotovo zaboravilo. ostali su marginalna skupina i takozvani trošak društvu, sve ono što nisu htjeli postati i protiv ega su se borili svih ovih godina.

P

Stalno im se spominju velika materijalna prava i lažni branitelji, gura ih se u socijalu, što je najve i zlo in sadašnje politi ke vlasti. Ukratko, hrvatski su branitelji krivi što su živi. rvatski branitelj koji je za slobodu Hrvatske dao sve što ima, a imao je sre u da je ostao živ, danas mora uvati onu zadnju moralnu vertikalu u sebi, ne pristaju i na to da ga se svede na socijalni slu aj koji ništa nije doprinio društvu u kojemu

H

* Kako ORaH misli provesti svoje programe s obzirom na svojih, uzmimo prema anketama - 15 posto, jer stranke koje nisu u vlasti ve samo u oporbi brzo odumiru?

- Svaka stranka mora imati svoj program i pokušati ga povezati s drugim strankama. Programa se treba držati onako kako je prezentiran bira ima koji su za njega glasovali na izborima. Kad se u SDP-u nisu držali Plana 21, Mirela Holy je odustala od te stranke. Mi se nadamo da emo mi biti ja i partner u koaliciji s drugim strankama i vidjet emo tko e naše programe mo i prihvatiti. Jasno je da smo zelena ljevica i da ne možemo prihvatiti desni spektar. Stav je ORaH-a da nema predizbornih koalicija. Smatramo da na izborima treba prezentirati svoje ljude, svoju stranku i svoj program. Smatramo neprihvatljivim kada se male stranke s jedan, dva posto uguraju unutar liste ve ih stranaka i nakon izbora traže hrpu pozicija i ministarskih mjesta. ORaH e na sve izbore izlaziti samostalno.

Slažem se da nije dobro cijelo vrijeme biti u oporbi i samo kritizirati, jer svaka stranka mora težiti da do e u poziciju i realizira svoj program.

na nacionalnom nivou u stru nom djelu ORaH-a.

Mavrek je dosad vodio ogranak u Me imurskoj županiji, ali kako u ORaH-u jedna osoba ne može biti na dvije funkcije, nakon što je izabran u Predsjedništvo, ostalo je ispražnjeno mjesto predsjednika ogranka akovec pa e se do kraja godine održati izbori za predsjednika ogranka akovec. Njegov pomo nik Alen Zadravec pak je prošao za potpredsjednika Središnje regije, tako da ni on ne e mo i biti predsjednik ogranka akovec.

Grad akovec uklju io se u projekt vanjskih klinika Pravnog fakulteta u Zagrebu. Pravna klinika jedinica je Pravnog fakulteta u okviru koje studenti viših godina gra anima pružaju besplatnu pravnu pomo . Gra ani e pomo mo i dobiti u gradskoj vije nici Grada akovca u ponedjeljak, 17. studenoga od 11 do 14 sati.

U okviru davanja besplatne pravne pomo i studenti samostalno i kolektivno obra uju primljene slu ajeve, pri emu im savjetom po potrebi pomažu akademski mentori - suradnici, znanstveni asistenti i profesori.

Klinika ima razvijen interni sustav kontrole kvalitete rezultata pa se ne treba plašiti nestru nosti.

Klinika u prvom redu pruža pravne savjete, pomažu i korisnicima da se sna u u pravnim problemima s kojima se suo avaju. Klinika može pomo i i u sastavljanju raznih pismena i podnesaka u upravnim i drugim postupcima, a u svom radu vodi se odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomo i i Pravilnika o studiranju.

Studenti - klini ari pružaju besplatno pravno savjetovanje, zaprimaju stranke, preuzimaju dokumentaciju te daju op e pravne informacije. Za jednostavnije stvari odmah se daju usmene pravne informacije, dok se složeniji slu ajevi preuzimaju i rješavaju u Zagreba koj pravnoj klinici kako bi bili provjereni i odobreni od mentora te se strankama izra ena pravna mišljenja uru uju poštom ili prilikom sljede eg posjeta gradu u kojem su te stranke primljene.

Klinika se bavi isklju ivo predmetima koji se ti u podru ja u kojima je prepoznata potreba da se korisnicima pomogne. Posebne skupine osnovane su za: obiteljsko pravo i zaštitu djece, gra ansko pravo, zemljoknjižno pravo, zaštitu radnika, diskriminaciju, državljanstvo i azil, prava pacijenata, zaštitu žrtava i svjedoka kaznenih djela te pomo u ovršnim postupcima.

Klinika je osnovana u jesen 2010. godine, a zasad ima preko tri tisu e riješenih slu ajeva, te postaje jedan od najve ih centara za pružanje besplatne pravne pomo i u Hrvatskoj.

Projekt vanjskih klinika zapo et je u svibnju 2012. godine pod pokroviteljstvom norveške ambasade, a prvi posjeti drugim gradovima ostvareni su krajem te godine. (BMO)

GLOBALNO I LOKALNO živi. Tragi no je kako se to ne vidi, a još više to kako ratni vojni invalidi u ime uvanja dostojanstva branitelja, kao i svojeg dostojanstva, po esto s otvorenim ranama moraju dokazivati zašto su branitelji pred svojim Ministarstvom. o danas je od teških bolesti i stresa umrlo oko trideset tisu a hrvatskih branitelja, a cijela jedna brigada branitelja u inila je suicid. To je gotovo duplo više nego što ih je poginulo u Domovinskom ratu. Zbog ega je Hr-

D

vatska postala država koja polako ali sigurno ubija svoje branitelje, nikomu nije jasno, a najmanje braniteljima. vi znaju da se svaki hrvatski branitelj u Domovinskom ratu borio za slobodu i demokraciju zemlje, za sasvim odre enu politi ku državu i sasvim odre eno politi ko društvo, a protiv agresora i jednoumnog sustava bivše države. anas se pak hrvatske branitelje gura na politi ku marginu. Udruge bra-

S

D

nitelja ne smiju se navodno baviti politikom jer za to postoje politi ke stranke, iako je zapravo sve politika. Politika je i sustavno ubijanje branitelja od strane vlasti, kao i njihovo marginaliziranje. rvatski branitelji smiju potezati uže i igrati se nogometa ili kuglati koliko im srce želi, a mogu i vikati na sav glas jer ih se ne uje, ili ih se ne želi uti. ijela jedna generacija mladih ljudi odba ena je na marginu društva i time

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

H C

diskriminirana kao nepotrebna, jer vlast zapravo ne zna što bi s njom, sve u ime boljeg života onih koji bi najradije zaboravili.

8

Gospodarstvo

STANJE NA ME IMURSKOJ burzi rada

Osmi mjesec zaredom pada nezaposlenost Osmi mjesec zaredom nastavlja se trend smanjenja broja nezaposlenih osoba u Me imurju. Krajem listopada u evidenciji Podru nog ureda akovec evidentirano je 6387 nezaposlenih osoba, odnosno 25 osoba manje nego prethodni mjesec i 130 osoba, odnosno 16,9 posto, manje nego u listopadu 2013. godine.

Ukupno je tijekom listopada iz evidencije nezaposlenih izašlo 780 osoba, što je smanjenje broja brisanih u odnosu na prethodni mjesec za 10,4 posto.

Zbog zaposlenja evidenciju je napustilo 500 osoba, a prema pokazateljima zaposleno je manje osoba u odnosu na listopad prošle godine.

Najviše zapošljavanja bilo je u prera iva koj industriji, 160, obrazovanju 106, gra evinarstvu 47, trgovini 30, ugostiteljstvu 26 i zdravstvenoj i socijalnoj skrbi 26.

Tijekom listopada u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 755 osoba, a broj ulazaka zadržao se na razini prethodnog mjeseca, dok je u odnosu na listopad prošle godine eviden rano smanjenje za 4,3 posto. Najviše novoprijavljenih i dalje je na burzu došlo iz radnog odnosa - njih 383.

Jednako kao što najviše zapošljava, prera iva ka industrija i najviše otpušta, samo što su otpus li duplom manje radnika nego što su zaposlili - 91.

Gledano po ispostavama, u odnosu na godinu dana ranije, do najve eg pada broja nezaposlenih došlo je u Ispostavi Mursko Središ e, za 18,4 posto, u Prelogu za 18 posto i akovcu 16,4 posto.

Nov anu naknadu za nezaposlenost u listopadu je koris lo 1387 nezaposlenih osoba ili 21,7 posto od ukupnog broja nezaposlenih osoba. Broj korisnika nov anih naknada u odnosu na prethodni mjesec smanjen je za 6,9 posto i listopad prošle godine za ak 29 posto. Naknadu je u listopadu ove godine u Me imurskoj županiji primalo 859 žena i 528 muškaraca.

Tijekom ove godine u mjere ak vne poli ke putem Nacionalnog plana za po canje zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje novouklju eno je 747 osoba. Novouklju ene osobe obuhva ene su sljede im mjerama: stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa - 231 osoba, obrazovanje - 108 osoba, potpore za zapošljavanje - 235 osoba, javni radovi - 76 osoba i potpore za samozapošljavanje - 97 osoba.

Prema Nacionalnom programu za Rome, 73 Roma uklju eno je u javne radove. Sveukupno je u mjere ak vne poli ke zapošljavanje jekom ove godine uklju eno 820 osoba. (BMO)

14. studenoga 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JAKA KINESKA DELEGACIJA neradni dan, nedjelju, izdvojila za cjelodnevni posjet Me imurju

Kinezi za po etak kupili dvije tisu e butelja Oni iskazuju oduševljenje Me imurjem, ali, prema rije ima Deng Ying, kineske veleposlanice, i novu izvoznu strategiju Kine, a to su ulaganja. Za suradnju s Kinom zainteresirani su i naši poslovni ljudi, uro Horvat iz Tehnixa, koji priliku vidi za izvoz tehnologije u podru ju zaštite okoliša, za ime u Kini ima itekako potrebe PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

murje, Promming, Perutnina Ptuj-Pipo i Panex. Sastanku su prisustvovali i zamjenik župana Zoran Vidovi , predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak, gradona elnik Grada Mursko Središ e Dražen Srpak, gradona elnik Grada Prelog Ljubomir Kolarek, predsjednik Gospodarske komore Me imurske županije Mladen Križai , pro elnik Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Darko Radanovi , pro elnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Branko Sušec, direktor TIC-a Me imurje d. o. o. Ivan Pla ko, Jako Horvat i Ana Kralj iz REDEA-e, kao i predsjednik Udruge “Hortus Croatiae” Zdravko Dvanajš ak te vinar Alojz Tomši .

T

eško je razabrati što je kinesko gospodarsko izaslanstvo posebno zaintrigiralo u Me imurju, jer je to njihova veleposlanica u izjavi novinarima u nedjelju vješto izbjegavala. Podsjetimo, Deng Ying, kineska veleposlanica, po etkom tjedna posjetila je Me imursku županiju, a ve u nedjelju široko kinesko gospodarsko izaslanstvo. Oni iskazuju oduševljenje Me imurjem, ali, prema rije ima Deng Ying, kineske veleposlanice, i novu izvoznu strategiju Kine, a to su ulaganja. Za suradnju s Kinom zainteresirani su i naši poslovni ljudi, uro Horvat iz Tehnixa priliku vidi za izvoz tehnologije u podru ju zaštite okoliša, za ime u Kini ima itekako potrebe.

No kineskom se izaslanstvu Me imurje kao kontinentalni dio Hrvatske jako dopao, pa možda u budu nosti možemo o ekivati i više turista iz Kine.

Kinesko izaslanstvo u Me imurju je provelo cijelo nedjeljno poslijepodne, od razgleda slikovitoga gornjeg Me imura do razgovora s našim poslovnim ljudima. Doma in susreta bio je me imurski župan Matija Posavec, kojega je kineska veleposlanica Deng Ying propisno nahvalila.

U Me imurje su, uz veleposlanicu, stigli predvo eni potpredsjednikom inancijskog i gospodarskog odbora Svekineskoga narodnog kongresa Guom Shengzuom, savjetnikom za gospodarstvo i trgovinu Liuom Kaiom, prvom tajnicom Qu Huibin, tre im tajnikom Wangom Yucaiom te nekolicinom

Gospodarsko-politi ka kineska delegacija u nedjeljnom posjetu Me imurju

kineskih gospodarstvenika i investitora koji su prepoznali mogu nost investiranja u Me imurje.

Milijardu Kineza pozvano da posjete Me imurje - Ovaj posjet prilika je za prezentaciju naših turisti kih potencijala, naše netaknute prirode, zbog ega smo danas i obišli gornje Me imurje, ali i da predstavimo gospodarske potencijale. Naš izvoz je 89 posto vezan za zemlje Europske unije, stoga trebamo tražiti nova tržišta. Imamo potencijale u prehrambenoj proizvodnji, enogastronomiji i metalskoj industriji, a kako kinesko veleposlanstvo traži nove izazove u Europi, mi težimo tome da im se nametnemo u Republici Hrvatskoj. - objasnio je me imurski župan, pritom skrenuvši svima pozornost na to kako je u 2013. godini Hrvatska u Kinu izvezla

robe u vrijednosti od 400 milijuna, dok se uvoz kretao oko 4 milijarde kune, a te brojke moraju smanjiti omjer.

- Županu od srca zahvaljujem jer nas je nakon odli ne organizacije te zahvaljuju i svojoj mudrosti i izvanrednom planu za razvoj ovog kraja privukao da ponovno do emo. Upravo je zbog toga Me imurska županija ostavila dubok dojam na delegaciju, a gospodin Gu Shengzu svojim dolaskom dao je znak da e Kina promijeniti svoj na in razvoja, na in izvoza robe i ulaganja prema inozemstvu.

Ovo je velika prilika za Me imurje, jer kineski ulaga i smatraju vašu županiju jednom od najvažnijih, idealnih destinacija za ulaganja u Europu. - rekla je veleposlanica Deng Ying. - Kineska vlada napravila je plan prema kojem e u pet godina promijeniti izvoz u uvoz. Investicije u inozemstvo ove e godine premašiti ulaganja u Kinu,

što je važno za Me imurje jer je ovo sredina za investicije, idealna za kineske poduzetnike koji žele ulagati u EU, kao ulazak u Europu. - izme u ostalog rekao je potpredsjednik inancijskog i gospodarskog odbora Svekineskoga narodnog kongresa Gu Shengzu, te dodao kako je na ovom po njih iznimno važnom sastanku prisutno pet poduzetnika iz Kine i kako e svi materijali Me imurja i me imurskog poduzetništva biti dostupni na web stranicama kineskog Ministarstva gospodarstva te se time kao destinacija preporu iti kineskim ulaga ima.

Osim posjeta gornjem Me imurju i restoranu Terbotz, delegacija je u dvorani Tehnološko-inovacijskog centra Me imurje održala radni sastanak s predstavnicima gospodarstvenika Me imurske županije, tvrtkama izvoznicima: Tehnix, ateks, Bernarda, Agrome i-

Prodano novih dvije tisu e boca me imurskog vina Upravo je Tomši evo vino, to nije tisu u boca, ve na kineskom tržištu. - Radi se o velikom tržištu koje ne možemo namiriti koli inski, no kvaliteta svih naših vinara je neosporna i Kinezi su je prepoznali. - objasnio je Tomši .

Predstavnici lokalnog gospodarstva s kineskom delegacijom održali su i bilateralni sastanak u Donjem Kraljevcu, od kojeg se o ekuju konkretni rezultati. Tom su prigodom posjetili i tvrtku Tehnix, iji direktor uro Horvat smatra kako u Kini mogu napraviti veliki posao.

Za kraj je kineska delegacija naglasila kako suradnju vide i u turizmu, jer kontinentalni dio itekako vrijedi za kineske turiste, ali i u proizvodnji metalskih proizvoda te razvijanju ekološke komponente poljoprivredne proizvodnje.

ME IMURSKI INOVATORI opet izvrsni, ovaj put na izložbi u Osijeku

ŽUPANIJSKA OBRTNI KA KOMORA

Polaga i majstorskog mogu od Zlato Antunu Drvaru i Ministarstva dobiti povrat troškova! srebro Želimiru Bistrovi u U organizaciji Obrtni ke komore Me imurske županije majstorske ispite uspješno je nedavno položilo 13 kandidata, dok je 4 kandidata polagalo ispite o stru noj osposobljenosti.

U jesenskom roku majstorski ispit polagali su o ni opti ari, frizeri, dimnja ari, kuhari, automehani ar, autoserviser i elektroinstalater iz Me imurske, Varaždinske, Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije.

Ispit o stru noj osposobljenosti uspješno su položili maseri, cvje ar-aranžer i gra evinski staklar. Zainteresirani kandidati za polaganje majstorskih ispita (koji su uvjet za otvaranje obrta ve ine djelatnosti i jedan od uvjeta za dobivanje licence za primanje nau nika na praksu) u proljetnom ispitnom roku, koji e se održati u velja i idu e godine, trebaju se javiti najka-

snije 45 dana prije po etka roka, odnosno do 19. prosinca 2014.

Cijena ispita iznosi 2600 kuna, uz mogu nost povrata troškova od Ministarstva poduzetništva i obrta. Detaljne informacije možete saznati u Obrtni koj komori Me imurske županije na broj telefona 040/313-971. Kontakt-osoba je Robert Varga, stru ni suradnik za obrazovanje. (g )

Na ovogodišnjoj najve oj izložbi inovacija u jugoisto noj Europi, u Osijeku, 39. INOVA-i i 10. izložbi Budi uzor, s me unarodnim sudjelovanjem od 6. do 8. studenoga, me u 546 patenata iz 17 država sudionika u ime Udruge inovatora Me imurja “Inoma” sudjelovali su Želimir Bistrovi s inovacijom BUBI-su elja, koji je osvojio srebrno odli je, kao i posebno priznanje s medaljom Republike Moldove. Zlatno odli je,

kao i najbolji izložak sajma, osvojio je Antun Drvar iz Nedeliš a s inovacijom Ionizacijska tehnologija za snižavanje to ke te enja fosilnih goriva.

Rije je o inovaciji koja je nedavno zašti ena patentnim pravom, a koja može utjecati na smanjivanje zaga enja u zemlji i svijetu jer spušta to ku te enja mazuta na gotovo nula stupnjeva pa nisu nužne kemikalije. (jš)

14. studenoga 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVEZ udruga umirovljenika i starijih osoba Me imurske županije pisao premijeru Vlade Republike Hrvatske

Podignite neoporezivi dio i umirovljenicima - Posebno nas je iznenadio bahat i uvredljiv odgovor potpredsjednika Vlade Branka Gr i a na pitanje novinara o toj temi, koji je dao prilikom otvaranja sportske dvorane u Pleškovcu

- Tražimo da se neoporezivi dio mirovina odredi i podigne u istom iznosu kao i pla e, ime bi se ublažio nepovoljan odnos cijena i neuskla ivanja mirovina u posljednjih godinu dana, što predstavlja tiho zamrzavanje mirovina. - stoji u pismu koje potpisuje predsjednik Saveza udruga umirovljenika Me imurske županije Jožef Pfeifer

Izvršni odbor Saveza udruga umirovljenika Me imurske županije na sjednici, koja je održana 5. rujna, raspravljao je o prijedlogu pove anja neoporezivog dijela pla e i ne slaže se s injenicom što se zaboravilo na umirovljenike. Zbog toga je napisano pismo Vladi i premijeru Zoranu Milanovi u u kojemu uz ostalo stoji: - Slažemo se s prijedlogom, ali nas je iznenadila injenica da ste zaboravili umirovljeni ku populaciju koju u Vašem javnom izlaganju niste ni spomenuli. Posebno nas je iznenadio bahat i uvredljiv odgovor potpredsjednika Vlade Branka Gr i a na pitanje novinara o toj temi, koji je dao prilikom otvaranja sportske dvorane u Pleškovcu. Iz njegovog odgovora moglo se iš itati da mi umirovljenici živimo predobro, da od ‘prevelikih mirovina’ imamo uštede koje treba potrošiti i na taj na in doprini-

jeti gospodarskom oporavku i napretku.

Nakon podmirivanja režija malo ostaje za život - Smatramo da su Vam dobro poznati problemi umirovljenika. Ve ina gra ana tre e dobi uredno podmiruje režijske troškove, nakon ega im ostaje vrlo malo ili gotovo ništa za osnovne životne potrebe, a sve su u estalije slike umirovljenika koji pretražuju kontejnere. Zbog neprimjerenih izjava postavlja se pitanje socijalne osviještenosti i osjetljivosti Vaše Vlade.

Na temu neoporezivog dijela dohotka zaklju ili smo u Savezu umirovljenika da izražavamo nezadovoljstvo na inom razmišljanja lanova Vlade o umirovljenicima, a od Vas kao socijaldemokrata tražimo da prilikom izrade kona nog prijedloga iznosa za pove anje

osobnog dohotka razmislite o socijalnom stanju umirovljeni ke populacije, s posebnim osvrtom na umirovljenike s minimalnim primanjima, me u kojima su i me imurski umirovljenici ije su mirovine me u najnižima u Republici Hrvatskoj.

Zatim, podržavaju se sve ostale udruge koje su izrazile nezadovoljstvo takvim na inom razmišljanja i pove anje neoporezivog dijela pla a, a posebno podržavamo zahtjev Stranke umirovljenika, Vašega koalicijskog partnera.

Tražimo da se neoporezivi dio mirovina odredi i podigne u istom iznosu kao i pla e, ime bi se ublažio nepovoljan odnos cijena i neuskla ivanja mirovina u posljednjih godinu dana, što predstavlja tiho zamrzavanje mirovina. - stoji u pismu koje potpisuje predsjednik Saveza udruga umirovljenika Me imurske županije Jožef Pfeifer. (jš)

9

MESAP JESEN 2014.

Dolazi osamdeset izlaga a iz Hrvatske i Slovenije Tradicionalna sajamska priredba MESAP JESEN održava se od 14. do 16. studenoga 2014. u Nedeliš u. Sajam e trajati tri umjesto dva dana, u petak, subotu i nedjelju, a ulaz za posje telje je besplatan.

Osmi po redu sajam MESAP JESEN 2014. predstavit e gospodarstvenike i udruge iz nekoliko gospodarskih grana. U podru ju poljoprivrede bit e predstavljena poljomehanizacija, oprema za farme, sjemenska roba, sto na hrana, oprema za vo arstvo i vinogradarstvo, oprema za podrumarstvo, sadnice, sistemi za navodnjavanje, staklenici i plastenici…

U podru ju prehrane bit e predstavljeni mesni i mlije ni proizvodi, vo e i povr e, pekarski proizvodi, konditorski proizvodi, vina…

U inovacijskoj djelatnosti obnovljivih izvora energije posje telji e mo i sazna novos u podru ju energija sunca, vjetra, bioplina na farmama itd.

Uz to, bit e predstavljena i komunalna oprema i hor kulturno ure enje te sajam ekologije i zdrave prehrane.

Dosad se prijavilo osamdeset izlaga a, a neki su odbijeni zbog nedostatka prostora jer je hala popunjena. Najviše je doma ih izlaga a iz našeg kraja, no ima i dosta izlaga a iz Slovenije. Dio

sajma odvijat e se i na vanjskim prostorima.

Jedna od atrakcija za gledatelje bit e kuhanje lova kog gulaša u nedjelju, u organizaciji me imurskih lovaca, koji e se nakon što bude ocijenjen podijeli publici. U subotu popodne planirani su stru ni skupovi za one koji žele zna nešto više.

Kad je rije o obnovljivim izvorima energije, ve je uobi ajeno da se na sajmu predstave najnovije tehnologije koje postaju pristupa nima. Malo ljudi zna da se plinom koji služi za grijanje može i hladi . Nešto ve e ure aje predstavili su prošle godine stru njaci Me imurjeplina, a nema sumnje da e se ta tehnologija i dalje razvija . Nakon po caja od strane države, odnosno Fonda za energetsku u inkovitost, solarni paneli na krovovima ve su dobro pozna , kao i više na ina grijanja na drvnu masu, pe ima na pelete ili pak pirolizom, a o ekuju se i farme na bioplin.

Sajam ekologije i zdrave prehrane nekad se održavao u centru akovca, no zbog troškova premješten je na MESAP. Zasad izlažu najviše obiteljska gospodarstva i udruge proizvode, no ini se da su se stvari pokrenule s mrtve to ke te da je ekoloških gospodarstava sve više, iako su još malobrojna. (JŠ)

10

Kroz Međimurje CRNA KRONIKA

SVETI MARTIN NA MURI

Terme ugostile državne odvjetnike koji rade na najtežim predmetima Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika iz kaznenih odjela državnoodvjetni ke organizacije sudjelovali su na stru nom skupu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, koji je održan u Svetom Martinu na Muri.

Uvodno izlaganje na stru nom skupu održao je glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Dinko Cvitan, a okupljeni sudionici su tijekom dvodnevnoga radnog dijela razmatrali teme u vezi s postupanjem tijekom prethodnog postupka i istrage, kao i o radu na predmetima USKOK-a, o Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u predmetima ratnih zlo ina te kako (g) raditi predmete ratnih zlo i-

na. Sudionicima skupa svojim su se izlaganjima obratili ministar pravosu a Republike Hrvatske mr. sc. Orsat Miljeni i ministar inancija Republike Hrvatske mr. sc.

Boris Lalovac. Drugi dan, uz izlaganje o prikupljanju i analizi podataka o procesuiranim slu ajevima trgovanja ljudima, kao i o problemima transformacije državnog odvjetnika u aktivnog i odgovornog subjekta kaznenog postupka, okupljenima su se obratila dvojica vještaka iz Centra za forenzi na ispitivanja, istraživanja i vješta enja “Ivan Vu eti ” s dvije razli ite teme iz svoje nadležnosti: Akreditacija Centra za vješta enja i Uvod u digitalnu forenziku, priop io je DORH. (ri)

ŠESTA POGINULA osoba u prometu stradala u Šenkovcu

U bolnici preminuo pješak na kojeg je naletio alkoholizirani voza U etvrtak rano ujutro u Ulici maršala Tita u Šenkovcu dogodila se teška prometna nesre a u kojoj je smrtno stradao 87-godišnji pješak iz Šenkovca koji je prelazio kolnik izvan obilježenoga pješa kog prijelaza, a da se nije uvjerio da to može u initi na siguran na in.

U tom je trenutku na njega naletio osobni automobil kojim je pod utjecajem alkohola (0,74 promila) upravljao 33-godišnjak iz Brezja i koji brzinu kretanja vozila nije prilagodio vidljivosti,

atmosferskim prilikama te stanju ceste.

Ozlije enom pješaku ukazana je hitna medicinska pomo , te je prevezen u Županijsku bolnicu akovec. Nažalost, od zadobivenih ozljeda u 8.15 sati je preminuo.

Protiv voza a osobnog automobila podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu zbog po injenja kaznenog djela “izazivanje prometne nesre e u cestovnom prometu”. (g )

TU NJAVA u akove kom lokalu

Krištanov anina prebio poznanik Mimoilaženje u akove kim ka i ima postaje izazov? Ovaj je utorak u ugostiteljskom objektu u centru akovca pri mimolaženju sa svojim poznanikom 28-godišnjak od istog dobio batine zbog kojih je preba en u bolnicu i zadržan na lije enju!

- Kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je u utorak, 11. studenoga oko 21 sat u akovcu, na Trgu Eugena Kvaternika, u ugostiteljskom objektu 28-godišnjaka

iz Krištanovca prilikom mimoilaženja pogurnula i nekoliko puta udarila osoba koju zna iz vi enja.

Izvršenim lije ni kim pregledom u Županijskoj bolnici u akovcu utvr eno je da je 28-godišnjak teško ozlije en te je zadržan na lije enju. Rad na utvr ivanju po initelja je u tijeku, a protiv njega podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. - stoji u priop enju policije. (g )

PROVALA u prostorije NK-a Vidov an

Dijete osumnji eno za kra u Nova saznanja kriminalisti ke policije rasvjetljuju da je in provale u prostore nogometne mom adi Donjeg Vidovca i otu enja alkohola i zvu nika zapravo izvelo dijete.

Dijete s podru ja Me imurske županije po inilo je kazneno djelo teške kra e tijekom no i s 10.

na 11. studenoga u Donjem Vidovcu, u Ulici Rade Kon ara, gdje je provalilo u prostorije nogometne udruge te ukralo zvu nike i alkoholna pi a. Prema po initelju podnijet e se kaznena prijava nadležnom op inskom državnom odvjetniku u akovcu, objavila je policija. (g )

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

URU ENA godišnja nagrada “Kreator promjena” Udruge “Zora”

Dobitnik gimnazijalac Damjan Mikec – pokreta uspješnih humanitarnih akcija Damjan Mikec iz Preloga, maturant akove ke Gimnazije, dobitnik je priznanja “Kretor promjena” za 2014. godinu.

Nagradu dodjeljuje Udruga “Zora”, i to za osobite zasluge u humanitarnom radu.

Na sve anoj dodjeli uru ena mu je statua koju je izradila Janja Varga te vikend-aranžman u Spa & Sport Resortu Sveti Martin. Sve anosti su nazo ili, me u ostalima, me imurska dožupanica Sandra Herman, ravnateljica akove ke Gimnazije Tea Runjak Dragi te u ime Udruge “Zora” predsjednica Tena Škvorc i izvršna direktorica Marina Kolar, a svojim nastupom uveli ali su je Dora Cividini i Ivan Srnec izvedbama pjesama “Zvira voda” i “Tu dobri su ljudi”.

Premda Damjan Mikec još nije napunio ni 18 godina (ro en je 21. 11. 1996.), motivirao je stotine svojih sugra ana na poduzimanje konkretnih aktivnosti koje mogu pomo i drugim osobama u nevolji, te se kao mlad ve istaknuo svojom požrtvovnoš u, proaktivnoš u i organizacijskim sposobnostima.

Damjan Mikec iz Preloga maturant je akove ke Gimnazije

Tako je u jesen prošle 2013. godine, sa svojih nepunih 17 godina, u svom rodnom Prelogu samostalno potaknuo i organizirao humanitarnu trka ku krosutrku u korist Melanije Horvat iz Križovca, koju Damjan tada nije ni poznavao, a kojoj je trebao novac za skupe operacije oba kuka. Utrka je održana 20. listopada 2013. i na njoj je sudjelovalo ukupno 375 trka a te je prikupljeno 23.800 kn.

Druga utrka organizirana je u prolje e ove godine za umirovljenog, teško oboljelog branitelja Vladu Granatira, i održana je 13. travnja 2014. godine. Nažalost, Vlado je u

me uvremenu preminuo, ali na zahtjev prijavljenih utrka je svejedno održana, a novac koji je bio namijenjen lije enju uru en je Vladinoj obitelji. Na toj utrci sudjelovalo je 130 trka a i prikupljeno je 5.500 kn.

Uz olakšavanje situacije Melaniji Horvat i obitelji preminulog branitelja Vlade Granatira, sve nas je podsjetio da je tu a nevolja i naša nevolja. Uz sve to on je i odli an u enik etvrtog razreda akove ke Gimnazije i vrstan sportaš (tr anje na duge pruge i biciklizam). Sve u svemu, mlad ovjek, izuzetno marljiv i uporan, velikoga srca i velike hrabrosti i odlu nosti - pravi kreator promjena. (g )

TAJNA REPOVE ŠUME nakon prvih iskapanja zasad i dalje ostaje neotkrivena – masovna grobnica nije prona ena

Iskopan jedan kostur koji je prevezen na daljnju obradu identifikacije - Došli smo ovamo odati po ast žrtvama komunisti kog zlo ina. Uzbu en sam jer sam ovdje u Me imurju, u Štrigovi. Na mjestu smo gdje se nalaze kosti žrtava suludoga komunisti kog režima.

Nema totalitarnog režima bez zlo ina, a ova Vlada i Ministarstvo žele pokazati kako ne dijelimo žrtve ni na crne ni na crvene, jer žrtva je žrtva. Ve ove godine ovdje emo obaviti ekshumaciju da utvrdimo broj žrtava i, ako bude novca, da te budu i dostojno pokopane. - rekao je Predrag Mati , ministar hrvatskih branitelja, u ožujku u Repovoj šumi povrh Štrigove, na komemoraciji žrtvama ratnog i poratnog stradanja II. svjetskog rata.

Ekshumaciju je zatražio i Josip Kolari , lan Povjerenstva za obilježavanje grobišta žrtava komunisti kog režima, a potrebu za istinom o doga ajima u Repovoj šumi, dostojnom pokopu te postavljanju spomen-plo e ljudima koji su poubijani samo zato što su bili drugih nazora i druga ije mislili izrazili su me imurski župan Matija Posavec i na elnik Op ine Štrigova Stanislav Rebernik, koji je posebno naglasio kako traženje istine o Repovoj šumi predugo traje.

I ministar Mati , bez obzira na to koliko na njega ovih

Iskopavanje je izvršeno u neposrednoj blizini spomenika jer, prema nekim o evidcima, upravo je tu zakopano 20-ak žrtava pora a. Zasad masovna grobnica na tom mjestu nije otkrivena

dana bacali drvlje i kamene i optuživali ga upravo u stilu da je “crveni, Jugoslaven i sli no”, ispunio je obe anje i poslao stru njake za ekshumaciju s gra evinskom tehnikom da odrade radove na lokaciji za koju se tvrdi da krije masovnu grobnicu pora a II. svjetskoga rata.

Prona en jedan kostur Ekshumacija posmrtnih ostataka mještana Op ine Štrigove zapo ela je prošli tjedan u Repovoj šumi, mjestu pored štrigovskog groblja. Na tom mjestu trebalo bi biti zakopano dvadesetak ljudi koji su bili ubijeni na najbrutalniji mogu i na in od strane nove

komunisti ke vlasti. Ina e, kao što je poznato, na tom podru ju vodile su i dosta velike borbe pred sam kraj rata izme u Rusa i Nijemaca i drugih, tako da postoji mogu nost da se prona u ostaci vojnika tih vojski. Zasad je prona en kostur jedne osobe, ali ne na mjestu gdje je postavljeno spomen-obilježje, ve malo dalje.

Slijedi postupak da se utvrdi identi ikacija prona enih ljudskih ostataka.

- Iskopavanja e se nastaviti do daljnjega, dok se ne prona u posmrtni ostaci ostalih žrtava. Naravno, do kad e vremenski uvjeti to dozvoliti.

- rekao nam je na elnik Op ine Štrigove Stanislav Rebernik. (sh)

14. studenoga 2014.

MARIJA HERTELENDI, vije nica HSP-a u Skupštini, predlaže:

Formirajte Savjet za hrvatske branitelje Marija Hertelendi, vije nica HSP-a u Skupštini Me imurske županije, dala je inicijativu Me imurskoj županiji i županu za formiranjem Savjeta za hrvatske branitelje, u koji bi bili uklju eni svi branitelji s našeg podru ja bez obzira na njihovu politi ku pripadnost, kao ni eventualnu pripadnost drugim udrugama i koordinacijama, s ciljem djelovanja u interesu i u korist svakoga pojedinog hrvatskog branitelja.

- Nažalost, svjedoci smo kako su naši istinski heroji, hrvatski branitelji, esto puta predmetom iskorištavanja u svrhu izbornih kampanja pojedinih politi kih stranaka ili grupacija nakon koje su zaboravljeni te, što je najgore, uskra uju im se prava kao rezultat loše vo enih politika.

Zbog toga nam je, više nego ikad, potrebno zajedni ko djelovanje kako bi vlastitim inicijativama upozoravali na nepravedan odnos prema braniteljima, predlagali rješenja i nastojali vratiti dostojanstvo našim herojima kako se doga anja, poput ovih u Zagrebu, više nikad ne bi ponovila. - poru ila je Marija Hertelendi.

Ona je i osobno posjetila prosvjednike te razgovarala s braniteljima i zaklju ila da s potpunim pravom ustraju u svojim zahtjevima. Javnosti je poru ila da se temeljem odredbi i zakona postavlja pitanje zašto se odjednom te iste krše. - Je li opravdan strah braniteljske populacije od rezanja njihovih prava zbog neprocjenjivog doprinosa u Domovinskom ratu?!

Dragovoljci, invalidi, njihova djeca i obitelji imaju pravo na prednost pri zapošljavanju, no iz iskustva znamo da to nije tako i u praksi. Može li se i dalje tolerirati nebriga o vojnim invalidima za koje nema mjesta u bolnicama i mjesecima ekaju na operacije i lije enja?!

Zašto izmjena Zakona o socijalnoj skrbi?

Poniženja je sve više, izjedna uju se agresori i žrtve, a ipak se najteže podnosi ono politi ko i pravno nasilje Srbije nad Hrvatskom. Branitelji su ogor eni što ih se naziva privilegiranima, a istodobno su poniženi što ih se smatra teretom društva. Ovo je prilika da se, još jednom, istakne kako je u Me imurskoj županiji evidentirano šest tisu a branitelja koji su dali neprocjenjiv doprinos u Domovinskom ratu te zajedno sa žiteljima Me imurja svojom nesebi noš u doprinijeli stvaranju hrvatske države. - napisala je u priop enju za javnost Marija Hertelendi. (BMO)

Marija Hertelendi, vije nica HSP-a, izrazila je potporu braniteljima na prosvjedu u Zagrebu

14. studenoga 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SJE ANJE NA VUKOVAR HRVATSKI BRANITELJ Grada heroja Željko Sršan - Genscher iz akovca

Kad dolazim u Vukovar, uvijek me raspla e doma in koji je izgubio tri sina

- Svi u Vukovaru znaju za herojstvo hrvatskih branitelja iz Varaždina i akovca

- Urlali su da sam ustaša iz Paragvaja. Njihov stražar, kojeg smo zvali Rambo, tukao me je svake no i, dvaput su me vodili na strijeljanje sa zavezanim o ima. Tukla me i vojska i njihova policija. To me danas ve ne boli. Najviše me boli to što su me dolaziti mlatiti vatrogasci iz DVD-a Zrenjanin i civili, tako je zatu eno dosta naših boraca PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO Vukovarski branitelj i ratni vojni invalid Željko Sršan svoj ratni nadimak Genscher dobio je u ratu jer je imao plavu kosu, a ponosi se još jednim nadimkom koji je dobio u djetinjstvu. Kako je kao dje ak stalno bio na ulici, otac mu je jednom rekao: “Hodi doma, nebuš stalno na vulici kak Campi” (njihov pas). Djeca su to ula i tako mu je ostao nadimak Campi, koji je nosio sve do Domovinskog rata, a po tom ga nadimku po esto znaju i danas, iako ga suborci iz Domovinskog rata danas znaju pod nadimkom Genscher.

Ratni put Željka Sršana izuzetan je, u Domovinskom ratu je na prvim linijama bojišta proveo oko 1800 dana. Stupio je u redove hrvatske policije 15. sije nja 1991. godine ne da bi bio samo policajac, ve da se bori za Hrvatsku. Primljen je u službu u PU Varaždin, Policijsku stanicu akovec, kao policajac pripravnik. Triput je iz akovca odlazio u obranu Vukovara i isto noslavonskog ratišta, najprije 1. srpnja, potom u kolovozu, a tre i put 11. rujna 1991., kada je privremeno premješten u PU Vukovar. Padom Vukovara 20. studenoga odveden je u srpski logor Staji evo kod Zrenjanina.

Preživio je logor i razmijenjen je 10. prosinca 1991.

Potom sudjeluje u akcijama oslobo enja i deblokade Dubrovnika 1992. godine. U policiji ostaje do 24. lipnja 1994., a potom postaje pripadnikom 7. gardijske brigade iz Varaždina.

Kao pripadnik 2. bojne 7. gardijske brigade sudjeluje u akcijama brigade kako na Dinari, tako i u oslobo enju Knina od okupatora, kao i završnim akcijama

Hrvatske vojske u BiH. Ranjen je i kao pripadnik 7. gbr, a godine 2002. je demobiliziran i umirovljen (želio je ostati u Hrvatskoj vojsci) kao ratni vojni invalid s invalidnoš u od 50 posto. Sa suprugom i dvoje ve odrasle djece živi u akovcu. Nedavno je postao predsjednikom udruge Vukovarski branitelji i logoraši Me imurja.

“Koja je fora pogoditi špric-kantu!” * Što je 1991. godine zna ilo oti i u Vukovar?

- Mi mla i policajci željeli smo svakako i i u obranu Vukovara. Iskreno, nije baš bila prevelika gužva u rujnu 1991. godine i i za Vukovar, oni stariji bili su oprezniji i iskusniji.

U obrani Vukovara gotovo sam cijelo vrijeme bio na Trpinjskoj cesti, spavao sam u ku i Blage Zadra, a bio sam zadužen za projektile ‘osa’, za uništavanje tenkova. Uz mene, tu je bio i Branko Grabar (policajac iz akovca, danas u mirovini), te Marko Babi koji je umro nakon rata. Odazivao se na Šljuka 14. etnici su mu ubili oca i majku.

Mene je u šali zvao svojom ‘pješadijom’.

Uništili smo mnogo tenkova i još više žive sile. Po karakteru sam veseljak, imao sam dvadesetak godina i stalno sam se šalio kad nam je bilo najteže. To nas je držalo.

Tenkove smo zvali šprickante, govorio sam mu u šali ‘koja je fora pogoditi špric-kantu’.

Na kraju smo ih svi zajedno, iako malobrojni, toliko pogodili da je Trpinjska cesta postala groblje tenkova.

Došao sam u ljetnoj policijskoj odori na njihov punkt. Blago Zadro me pogledao i rekao

‘Izgledaš kao poštar’ te mi dao maskirnu odoru. Uvijek je bio bez oružja, s motorolom u ruci, jedino je oružje imao kad smo išli u akcije iš enja. Bio je izuzetno smiren i hrabrio nas je, imali smo veliko povjerenje u njega.

Teško nam je pala njegova smrt, dva smo dana ekali da do emo do njegova mrtvog tijela. Mi svoje mrtve nismo ostavljali neprijatelju. Mrtvog Zadra stavili smo biljarski stol u ka i u Mustang, kako bi mu svi mogli odati po ast.

S druge strane Trpinjske ceste, zapravo vrlo blizu nas, tenkove je uništavao naš Miro Radmanovi , uništio je od devet do dvanaest tenkova, kako tko ve broji. Šrapnel mu je otkinuo vrh ‘ose’. Skratili smo tu ‘osu’ za dvadeset centimetara, a potom isprobali može li se nišaniti.

Uspjelo je.

Miro je ranjen zadnjih dana obrane Vukovara, ekali su tenkove u srpskoj ku i, došao im je etnik s le a, a Miro je dobio etiri metka. S tim je ranama bio s nama u logoru Staji evo i ipak preživio.

Zasebna postrojba PU-a Varaždin imala je velike gubitke u obrani Vukovara, držali smo Sajmište i Trpinjsku cestu, imali smo 31 poginulog, od ega dva u proboju. * Kako je oti i više od dvadeset godina kasnije u Grad heroj?

- Svake godine sam kod prijatelja i suboraca gost u Vukovaru, i to dva dana, u Vukovaru i na Trpinjskoj cesti te u Borovu Naselju, gdje sudjelujem u mimohodima.

Nažalost, više nas cijene u Vukovaru nego u akovcu ili Zagrebu.

Svi u Vukovaru znaju za herojstvo hrvatskih branitelja iz Varaždina i akovca. Kaže mi stariji Vukovar anin: ‘Ostao sam bez tri sina, ubili ih etnici, samo si mi ti ostao.’ Uvijek me raspla e kad do em. Ostalo je povijest. * Branitelji Vukovara na kraju su se morali predati. Je li to sva povijesna istina?

- To je samo djelomi no to no, iz moje pozicije rije predaja nije postojala. JNA i etnici sklonili su se kod Lužeca i tako razdvojili obranu Vukovara na dva dijela. Mi smo ostali u Borovu Naselju, uz nas je bilo oko tri tisu e žena, djece i staraca. etnici su ga ali bolnicu u Borovu Naselju dio po dio, sve je gorjelo.

Bilo je: ili idemo gasiti požar, a nemaš ime, ili se predati kako bi spasili djecu i žene. Sve iz Trpinjske ceste došlo je u kombinat Borovo. Zapovjednik Toni Novak zaustavljao me je, htio sam u proboj, gdje bih vjerojatno poginuo.

Tako smo se na kraju žrtvovali i predali se, kako bi spasili djecu, žene i starije, znali smo da e nas ili pobiti ili odvesti u logore, a tako je i bilo. * Koliko je hrvatskih branitelja preživjelo na vašem punktu?

- Nominalno sam tada bio pripadnik 204. vukovarske brigade, gdje sam dobio i in narednika. Ostali smo svaki u svojim ekipama, odnosno na punktovima, ja na raskrš u Bosanske i Trpinjske ceste. Na tom punktu, koji smo držali do kraja, od 34 branitelja ostalo nas je na kraju šest živih.

Bio je tu i Darko Tišljari iz Hodošana, pravi borac, imao je srce za tri ovjeka. Bio je ranjen, završio u bolnici, a kasnije su prona eni njegovi ostaci na Ov ari. Josip Šajnovi mi je umro na rukama, stradao je od mine. Nekoliko dana prije ošišao sam ga. Šalili smo se da je to zbog dolaska ku i.

Zvonko Horvati i njegova ekipa su se pak hrabro borili na Sajmištu u drugoj skupini, držali su se do zadnjega. * Je li istina da je JNA tijela poginulih etnika bacala u Dunav?

- Doista su etnici i JNA ili ono što je ostalo od nje imali velike gubitke. Došlo bi i po dvjesto do tristo autobusa

punih etnika iz cijele Srbije, sve je to išlo na nas. Iako malobrojni, pružali smo jaki otpor, pobili smo ih jako veliki broj. Znali smo gledati kako ih sakupljaju, nismo tada pucali. Sakupili bi mrtva tijela i strojevima ih bacali u Dunav.

Zapravo smo najprije mislili da oni to bacaju u Dunav mrtva tijela hrvatskih branitelja, pa smo se po eli prebrojavati.

Kad smo vidjeli da smo svi na broju zajedno s našim poginulima, shvatili smo da vojnim dozerima bacaju njihove mrtve u Dunav. Mi smo svoje mrtve uvijek izvla ili, ako je to bilo mogu e.

Mati a sam vidio tek u listopadu * Jeste li na ratištu vidjeli ministra Freda Mati a?

- Vidio sam ga u listopadu 1991. u Vukovaru, prije toga nisam. Saznajem da je bio mobiliziran. Kasnije smo bili zajedno u srpskom logoru Staji evo, no Mati je u po etku bio u drugoj prostoriji logora, tamo gdje su bili ljudi srpske nacionalnosti iz Vukovara, njima je bilo daleko bolje. etnici su namjerno porazbijali stakla na našim prozorima, kako bi nam bilo hladnije.

* Što Vas najviše boli kad se danas sjetite logora?

- U logoru Staji evo odmah sam po dolasku dobio dobre batine. Jedan major JNA-a ili kapetan po eo mi je govoriti kako su oni imali velike gubitke, da smo mi krivi, a ja sam odvratio: Zašto ste prvi po eli.

Pobjesnili su. Urlali su da sam ustaša iz Paragvaja, imao sam, naime, žute izme koje sam nabavio u kombinatu Borovo jer su se moje raspale. izme su im najviše smetale.

Njihov stražar, kojeg smo zvali Rambo, tukao me je svake no i, dvaput su me vodili na strijeljanje sa zavezanim o ima. Tukla me i vojska i njihova policija. To me danas ve ne boli. Najviše me boli to što su me dolaziti mlatiti vatrogasci iz DVD-a Zrenjanin i civili, tako je zatu eno dosta naših boraca. Logor Staji evo bio je pravi koncentracijski logor, imao je bodljikavu žicu, sa stražarima i psima i stalnom torturom, a ne, kako to danas neki govore s njihove strane, da je to bilo ‘prihvatilište’.

Zahvaljuju i naporima Hrvatske kona no smo razmijenjeni u prosincu 1991. godine.

Imao sam šest slomljenih rebara, no preživio sam.

Zašto naša djeca ne mogu dobiti mjesto u studentskom domu? * Što je razlog osnutka udruge Vukovarski branitelji i logoraši Me imurja?

- Želimo okupiti sve vukovarske borce na jednom mjestu, mi najbolje znamo tko se borio za Vukovar i ne želimo da nam oni koji tamo nisu bili sole pamet. Nova smo udruga i nismo u koordinaciji udruga proisteklih iz Domovinskog

rata Me imurske županije, još ne znam kako to funkcionira.

Udruga e se boriti za prava vukovarskih branitelja.

Usput, još nijedno dijete naših vukovarskih branitelja ratnih vojnih invalida iz Me imurja nije dobilo mjesto u studentskom domu u Zagrebu i drugdje. Toliko o pravima hrvatskih branitelja.

PU ME IMURSKA sje a se svojih kolega koji su dali život za slobodnu i neovisnu Hrvatsku

Po ast za poginule i nestale policajce u obrani Vukovara PU me imurska ovih dana sje a se poginulih i nestalih kolega u obrani Vukovara.

Polaganjem cvije a i paljenjem svije a kod Spomen-obilježja poginulim i nestalim braniteljima u holu zgrade Policijske uprave me imurske prošli petak je obilježen spomen na 23. godišnjicu nestanka me imurskog policajca Vlade Štampara. Uz na elnika Krunoslava Gosari a i zamjenika Policijske uprave me imurske Danijela Mikuli a, davanju po asti Vladi Štamparu prisustvovala je njegova supruga, mnogobrojni zaposlenici, te kolege iz Policijske

uprave varaždinske. Vlado Štampar, kao pripadnik specijalne policijske jedinice Rode Policijske uprave varaždinske, u svojoj 26. godini života nestao je dana 9. studenoga 1991., bore i se za suverenitet Republike Hrvatske u Domovinskom ratu na ratištu u Karadži evu.

U obrani Vukovara i ostalih gradova u zapadnoj Slavoniji - Vinkovcima, Tovarniku, Borovom Naselju - sudjelovalo je preko 200 aktivnih i pri uvnih policijskih službenika tadašnje Policijske stanice akovec, koja je funkcionirala u okviru Policijske uprave varaždin-

ske. Iz tadašnje Policijske stanice akovec u obranu grada Vukovara 11. rujna 1991. upu eno je 58 policijskih službenika, tzv. zadnja vukovarska grupa, koja je najteže stradala. Padom grada Vukovara 18. studenoga 1991. zato ena su bila 24 policijska službenika, 11 ih se vratilo iz proboja, a 8 konvojem Crvenog križa. Nažalost, nekoliko naših ranjenih policajaca ubijeno je nekoliko dana kasnije na poznatom stratištu Ov ara.

U obrani grada Vukovara i zapadne Slavonije ranjeno je 26 policijskih službenika, poginulo je 10 policijskih službenika Po-

Sje anje na poginule i nestale policajce u PU me imurskoj licijske stanice akovec, dok se jedan službenik vodi kao nestali.

Policijska uprava me imurska s

ponosom i zahvalnoš u sje a se svojih poginulih i nestalih me imurskih policajaca iz Policijske stanice akovec: ŠAJNOVI JOSIP, poginuo 25. 9. 1991., VINKO MLADEN, poginuo 2. 10. 1991., ROJKO VLADIMIR, poginuo 28.

10. 1991., LEHKEC DAMIR, poginuo 1. 11. 1991., LEHKEC DRAGUTIN, poginuo 14. 11. 1991., MUTVAR ANTUN, poginuo 20.

11. 1991., TIŠLJARI DARKO, poginuo 20. 11. 1991., FRIŠ I DRAGUTIN, poginuo 20. 11.

1991. u Vukovaru, ŠTEFULJ DRAŽEN, poginuo 20. 11. 1991. u Vukovaru i JALŠOVEC LJUBO-

MIR, poginuo 20. 11. 1991. Iz Policijske uprave varaždinske poginuli su me imurski policajci: HIŽMAN IVAN, poginuo 19. 11. 1991., KOŠIR BOŽIDAR, poginuo 1. 11. 1991. u Vukovaru i PONGRAC ŽELJKO, poginuo 9.

11. 1991. u Karadži evu.

Kao nestali još uvijek vode se: OREŠKI IVAN, nestao padom Vukovara, i ŠTAMPAR VLADO, nestao u Karadži evu - djelatnik PU varaždinske. Iz Policijske uprave sisa ko-moslava ke poginuo je me imurski policajac: KOZAR PREDRAG 11. 11. 1994. u Me ura u.

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. studenoga 2014.

MJEŠTANIMA donjeg Me imurja po ela podjela sme ih kanti za biorazgradivi otpad Pre-koma

Njih 25 posto odbija uzeti kante: Zašto se u Zagrebu takvo nešto ne provodi?

LENDAVA

Kotoripske žene izložile svoje rukotvorine Agilne lanice Udruge umirovljenika Kotoriba nedavno su sudjelovale na Me unarodnoj izložbi ru nih radova koja je održana u Lendavi. Uz umirovljenice, svoje rukotvorine na izložbi su izložila društva žena iz Lendave, Kotoribe i Lovaszija (Ma arska) te Udruga “Zlatne ruke” iz akovca. Samu izložbu pred 150-ak posjetitelja otvorio je predsjednik lendavske Udruge umirovljenika Aleksandar Mari , a goste je pozdravio župan Op ine Lendava Antun Blažek.

- Po aš ene smo što smo imale priliku sudjelovati na ovoj izložbi i zajedno s Društvom žena predstaviti rukotvorine koje izra ujemo u našim prostorima.

Nadamo se da e elnici naše Op ine imati više sluha za rad i aktivnosti naše Udruge, koja je najbrojnija u mjestu. Posebno zahvaljujemo Zlatku i Vilenki Maltar te Melani Matjanec-Mar etko na prijevozu u susjednu Sloveniju. - poru uje lanica Terezija Gal. (alf)

Prvi podaci govore da je situacija na terenu takva da kante odmah prihva a 75 posto doma instava, dok njih 25 posto iste odbija uzeti u svoja dvorišta. Oni koji odbijaju kante kao razlog naj eš e navode - da nemaju biorazgradivi otpad jer ga daju doma im životinjama ili ga bacaju na gnojište - Smatram da s korisnicima treba dodatno razgovarati (što i radimo) te dodatno pojasniti zašto se uvodi nova usluga. Tako er želim naglasiti da cijena nove usluge iznosi 13,5 kuna za više lana doma instva (120 l), 9,5 kuna za dvo lana doma instva i 7,8 kuna za jedno lana doma instva i ta cijena dodaje se postoje oj cijeni. Bilo je dezinformacija da e se dodatna usluga pla ati 45 kuna ili 60 kuna, što nije to no. - rekao nam je direktor Pre-koma Siniša Radikovi u vezi s podjelom sme ih kanti doma instvima u kojima ta komunalna tvrtka prikuplja otpad u donjem Me imurju.

Naime, sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i odlukama predstavni kih tijela jedinica lokalnih samouprava (JLS) donjeg Me imurja, na tom se podru ju uvodi nova obavezna usluga odvajanja biorazgradivog otpada. Usluga sakupljanja biorazgradivog otpada zaokružuje zakonske obveze odvajanja otpada na: komunalni otpad, biorazgradivi otpad, papir, tetrapak, plastiku, metalnu ambalažu, staklena ambalaža, tekstil i glomazni otpad. U periodu od po etka listopada do sredine prosinca sva doma instva (njih preko

šest tisu a) dobit e sme e kante za odvajanje biorazgradivog otpada, a sama usluga krenut e 1. sije nja idu e godine sukladno kalendarima odvoza otpada (jedan tjedan vozi se crna kanta - komunalni otpad, drugi tjedan sme a kanta - biorazgradivi otpad).

Podijeljeno oko 1700 kanti Kako se troškovi uvo enja usluge sakupljanja biorazgradivog otpada (kante, kamion, kompostana) kre u na oko 5 milijuna kuna, JLS donjeg Me imurja, Pre-kom i Fond za zaštitu okoliša zajedno su osigurali 3,2 milijuna kuna bespovratnih sredstava za navedenu namjenu kako bi sami troškovi za korisnike usluge bili što manji. Uz kantu svi korisnici e dobiti letak za odvajanje biorazgradivog otpada, te upute za uvo enje

nove usluge i op e uvjete cjelokupne usluge. Svi Pre-komovi korisnici dobivat e kupon s kojim e mo i preuzeti sto litara komposta jednom godišnje.

Prema rije ima direktora Pre-koma Siniše Radikovi a, dosad je podijeljeno oko 1700 kanti. Iste su podijeljene u Kotoribi, Svetoj Mariji, Donjem Mihaljevcu i Donjem Vidovcu, a ovih dana zapo ela je podjela kanti i u Gori anu, nakon ega e iste biti isporu ene u naseljima Op ine Donji Kraljevec, Donjoj Dubravi i na kraju gra anima Grada Preloga, jer tamo dio doma instva ve koristi i pla a tu uslugu. Prvi podaci govore da je situacija na terenu takva da kante odmah prihva a 75 posto doma instava, dok njih 25 posto iste odbija uzeti u svoja dvorišta.

Oni koji odbijaju kante kao

Uz kantu e svi korisnici dobiti letak za odvajanje biorazgradivog otpada, te upute za uvo enje nove usluge i op e uvjete cjelokupne usluge

razlog naj eš e navode nekoliko razloga - da nemaju biorazgradivi otpad jer ga daju doma im životinjama ili ga bacaju na gnojište, pitaju zašto se takvo nešto ne provodi u Zagrebu i nekim drugim sredinama ili pak ne žele dodatno pla ati novi namet.

Prvo opomene, pa kazne komunalnog redara Korisnici koji odbijaju uslugu proslje uju se komunalnom redaru koji ih prvo opominje i upu uje da se jave davatelju usluge da preuzmu kante. Zasad su opomene odaslane u Kotoribi, gdje je preuzeto oko 600 kanti, dok je 200-tinjak doma instva koja su to odbila dobilo opomene.

Po opomeni u roku od 3 dana javilo se 30 doma instva da im Pre-kom iste dostavi. Isti postupak bit e proveden i u ostalim naseljima. Doma instva koja se ne jave po opomeni za preuzimanje kanti dalje su u nadležnosti komunalnih redara koji prema njima trebaju postupati (opomene i nov ane kazne), i to prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i odlukama o komunalnom redu same Op ine. (alf)

ULAZAK U DONJU DUBRAVU iz smjera Kotoribe izuzetno je prometan pravac

Radi što ve e sigurnosti, Ulica 3. travnja dobiva pješa ko-biciklisti ku stazu

- Vjerujem da se pitate tko i kako e ukloniti tlakovce, oplo nike, no nema potrebe za brigom. Navedeni radovi osigurani su troškovnikom, te e ih izvo a radova na primjereni na in ukloniti. - poru uje na elnik Miser

Ulica 3. travnja u Donjoj Dubravi (na ulazu iz smjera Kotoribe) izuzetno je prometan cestovni pravac te zbog toga ugrožava sigurnost kretanja pješaka i biciklista koji svakodnevno prolaze tom dionicom. Tako er, jedan od dugogodišnjih problema na koji se stanovnici te ulice žale jest neriješena situacija s oborinskom odvodnjom. S obzirom na mnoštvo problema koji su prisutni, na elnik Dražen Miser odlu io je krenuti u rješavanje problematike.

Prvi korak, temeljem odabira najpovoljnije ponude, bio je odabir projektanta za izradu

projektne dokumentacije izgradnje pješa ko-biciklisti ke staze i oborinske odvodnje.

Nakon višemjese ne pripreme i izrade dokumentacije od strane poduze a Rescon iz akovca, za prvi dio radova, koji se sastoji od pripremnih radova, zemljanih radova, betonskih i asfalterskih radova, temeljem odluke o najpovoljnijem izvo a u radova izabrano je poduze e Hogra iz Mihovljana.

Za prvi dio radova osigurano 593 tisu e kuna Radovi su nedavno zapo eli. - Vjerujem da se pitate tko i kako e ukloniti tlakovce,

oplo nike, no nema potrebe za brigom. Navedeni radovi osigurani su troškovnikom, te e ih izvo a radova na primjereni na in ukloniti.

Tako er želim naglasiti da e se izgradnjom pješa kobiciklisti ke staze riješiti odvodnja koja je dugogodišnji problem. - rekao je na elnik Miser. - Troškovi izrade projektne dokumentacije iznosili su 47.987,50 kuna, s time da je dogovoreno da 24.437,50 kuna podmiri Županijska uprava za ceste Me imurske županije kao vlasnik te estice, a preostalih 23.550 kuna podmirila je Op ina. Prvi

dio izvo enja radova iznosi 593.614,60 kuna, te je omjer inanciranja radova raspodijeljen na Županijsku upravu za ceste koja samostalno 100 % inancira radove proširenja ceste te 50 % troškova izgradnje pješa ko-biciklisti ke staze, dok Op ina pokriva preostalih 50 %. Svakako treba napomenuti da je za idu u godinu u planu drugi dio izvo enja radova, koji se sastoji od postavljanja betonskih oplo nika pješa ko-biciklisti ke staze i prometne signalizacije, ija e se vrijednost saznati nakon prikupljanja ponuda. (alf)

14. studenoga 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RADOVI u centru Preloga donijeli i jednu brigu – iscurio mazut iz ogromnog rezervoara

Iz Grada poru ili da gra ani ne moraju brinuti za incident - Prilikom uklanjanja rezervoara iscurilo je nešto goriva, no to je sanirano. - poru uje gradski pro elnik Željko Poredoš zajedni ki ih sufinanciraju Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste i Grad Prelog. Radove izvodi Tegra d. o. o. iz akovca, a nadzor radova vrši tvrtka GEOKONZAGREB d. o. o. iz Zagreba u suradnji s predstavnicima

Rezervoar s mazutom nalazio se uz bivšu zgradu VA-MA-e, današnji moderni poslovno-stambeni centar, ispod zemlje, neposredno kraj ceste

Prije dva tjedna zapo eli su radovi na rekonstrukciji raskrš a Glavne i Sajmišne ulice u samom centru Preloga.

Ovaj tjedan došlo je do incidentne situacije, za koju su neki od mještana izrazili bojazan da bi mogla naškoditi okolišu, odnosno vodi u njihovim vrtovima. Zabrinutost gra ana je ipak bezrazložna, poru uju iz Gradske uprave.

Naime, u sklopu ovih radova uklonjen je i stari rezervoar na mazut koji nije bio aktivan više od dvadeset godina. - Prilikom uklanjanja rezervoara iscurilo je

nešto goriva, no to je sanirano. poru uje gradski pro elnik Željko Poredoš. Rezervoar s mazutom nalazio se uz bivšu zgradu VA-MA-e, današnji moderni poslovno-stambeni centar, ispod zemlje, neposredno kraj ceste, tako da je njegovo premještanje izmamilo znatiželju svih onih koji su se u tom trenutku našli u blizini gradilišta.

Vrijednost radova viša od pola milijuna kuna Vrijednost radova iznosi 561 tisu u kuna plus PDV, a

GORI AN

Poja ati nasipe Trnave Nakon posljednjih prijetnji poplavom, na Op inskom vije u Gori an postavljen je zahtjev da se nasipi Trnave poja aju zbog sigurnosti gra ana i tog dijela Me imurja.

Naime, ako popuste nasipi na Trnavi, a bilo je kriti no, bit e poplavljena autocesta, a odmah zatim naselje Gori an.

Poplava koja je zadesila Gori an bila je na neki na in pokazatelj pripravnosti operativnih snaga u oOp ini Gori an te je Jasna Vuk predložila da se barem dvaput godišnje sastanu Stožer civilne zaštite te Stožer zaštite i spašavanja kako bi se ubudu e znali ponašati u slu aju potrebe za intervencijom.

Kanalizacija Gori ana ipak na pro ista u Kraljevcu Bilo je rije i i o projektu kanalizacije. - Prvobitno je planirano da se kanalizacija spoji na pro ista u Donjem Kraljevcu, no tada nije bilo politi ke volje prijašnje HDZove vlasti u Donjem Kraljevcu da se to napravi. - rekao je na elnik Mario Mohari . - Danas postoji volja i interes politi ke vlasti u Donjem Kraljevcu da se Op ina Gori an priklju i na pro ista te e se u kona nici to i tako napraviti. U sklopu toga bit e potrebne manje izmjene projekta. - napomenuo je na elnik. (jš)

investitora - Bojana Gorskog iz Hrvatskih cesta, Igora Dvanajš aka iz ŽUC-a i Željka Poredoša u ime Grada Preloga.

U sklopu radova na tom važnom raskrš u u centru Preloga zamijenit e se

postoje a javna rasvjeta novom LED-rasvjetom te postaviti sema ori kako bi se ubrzao promet i sprije ile gužve na tom raskrš u, Naime, preko tog raskrš a skre e se prema jezeru HE Dubrava i cesti uz jezero.

Radovi bi ina e trebali biti završeni do Dana grada po etkom prosinca ako loše vrijeme ili snijeg ne odrede druga ije. Zasad nije bilo zastoja i radovi teku prema planu. (jš, oto: Facebook)

14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. studenoga 2014.

MURS-EKOM i nadalje koncesionar za prikupljanje miješanoga komunalnog otpada na podru ju Grada Mursko Središ e

Odvoz sme a skuplji dvije kune mjese no Dosadašnji koncesionar prikupljanja miješanoga komunalnog otpada na podru ju Grada Mursko Središ e i u narednih pet godina dobio je koncesiju za obavljanje te djelatnos .

Godišnje e na ime koncesije koncesionar Gradu upla iva 60.200 kuna u tromjese nim ratama.

Novim iznosom koncesije, koja je rezultat ponude na javnom natje aju, prihodi Grada pove at e se jer se u prethodnom razdoblju koncesija kao prihod Gradu kretala od 40 do 50 su a kuna. Ono što je manje dobro je to da e se gra anima ra uni za odvoz otpada pove a za dvije kune mjese no. Nije puno, ali makar i za dvije kune pove anja nisu u ovoj situaciji popularna.

Grad Mursko Središ e priprema i reciklažno dvorišta u koje e gra ani besplatno mo i dovoziti odje u i obu u koja je za otpad, glomazni namještaj i elektroni ki otpad. Taj otpad e se odlagati u zasebne kontejnere, a njega e u kona nici preuzima koncesionari ovlašteni za pojedine vrste otpada.

(BMO)

Tko se drznuo istovariti petsto uginulih pili a i kamion životinjskih kostiju u šumarak Unato oraniziranom prikupljanju i odvozu otpada, nesavjesni gra ani u šumarke oko Murskog Središ a odlažu nevjerojatne koli ine otpada, od plas ke, odje e do starih aparata, na što je upozorio Ivan Gori anec. No to je samo dio stvarnos koje se nagledaju komunalni radnici u gradu.

Antun Šimuni iz komunalnog odjela kazao je da su pronašli petsto uginulih pili a i kamion živo njskih kos ju odloženih u prirodi.

MURSKO SREDIŠ E se zadužuje

Milijun kuna za odra ene i planirane investicije Gradsko vije e odobrilo je novo zaduženje Gradu Mursko Središ e, kojim e se pokriti troškovi nekih ve izvedenih i nekih budu ih inves cija. Iznos kreditnog zaduženja od milijun kuna namjenski e se potroši za Centar za kulturu, ure enje prostora za mirovinsko osiguranje, za ure enje kuhinje u vr u prema nalogu sanitarne inspekcije, ure enje pješa ko-biciklisti kih staza u Peklenici i Križovcu, ispiranje kanalizacije u Murskom Središ u koje je bilo potrebno radi snimanja i priprema dokumentacije za aglomeraciju itd. Otplata ide na 120 mjeseci.

Izbori za mjesne odbore 18. sije nja Vije nici su odlu ili da izbori za vije a mjesnih odbora Mursko Središ e, Peklenica, Križovec, Štrukovec, Hlapi ina i Sitnice budu održani 18. sije nja 2015. godine. (BMO)

Povodom Dana Op ine tradicionalno su dodijeljene i prigodne zahvalnice

SVE ANA SJEDNICA Op ine Sveti Martin na Muri u znaku optimisti nih poruka o razvoju gospodarstva

Cilj je u naredne dvije godine dosti i sto tisu a no enja turista U utorak je sve ano obilježen dan jedne od najuspješnijih op ina Me imurske županije – Op ine Sveti Martin na Muri, ali i Dan Župe sveti Martin. Kako je na samom po etku istaknuo predsjednik Op inskog vije a Dražen Crn ec, Sveti Martin na Muri je Op ina vrijednih, marljivih ljudi i od prošlogodišnjeg Martinja puno se toga promijenilo u turizmu i gospodarstvu Op ine. - Ucrtani su novi putovi u razvoju županije i promjena je puno, ali ono što se nije promijenilo je martinski ovjek.

Zato koristim i ovu priliku da pozovem sve da nastavimo na ovaj na in voditi Op inu za još ve i i bolji uspjeh, a na korist upravo naših martinskih ljudi. - zaklju io je Crn ec.

Gospodarstvo nositelj razvoja - Turizam i prera iva ka industrija okosnica su razvoja Svetog Martina na Muri. I u

Na elnik Franjo Makovec: - Cilj je da u Op ini kroz dvije godine broj no enja dosegne brojku od sto tisu a, a u razdoblju od sedam do deset godina i onu od dvjesto tisu a no enja

tom razvoju, kada je turizam u pitanju, nositelj ve ine aktivnosti jesu Terme Sveti Martin,

Održana i redovna sjednica Op inskog vije a Na 12. sjednici Op inskog vije a Sveti Martin na Muri, održanoj prošli petak, 7. studenoga, u prostoriji vije nice lanovi Vije a prihvatili su jednoglasno Sporazum o zajedni kom interesu za djelovanje Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice akovec na prostoru koji prekriva Op inu Sveti Martin na Muri. Prema tom Sporazumu, Op ina Sveti Martin na Muri dužna je svake godine upla ivati na žirora un HGSS-a Stanice akovec iznos od

0,5 kuna prema evidentiranom broju stanovnika, kako bi sufinancirala troškove pripravnosti i održavanja spremnosti HGSS-a Stanice akovec. Tako er su prihva eni i prijedlozi ovogodišnjih dobitnika op inskih priznanja.

Op insko vije e donijelo je odluku o izradi Urbanisti kog plana ure enja Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - III. dio, koji e se financirati iz prora una Op ine Sv. Martin na Muri. (sh)

jer upravo zahvaljuju i njima Op ina zauzima sve zna ajnije mjesto na turisti kim kartama Hrvatske, ali i šire. - rekao je na elnik Op ine Franjo Makovec, te nastavio da je cilj da u Op ini kroz dvije godine broj no enja dosegne brojku od sto tisu a, a u razdoblju od sedam do deset godina i onu od dvjesto tisu a no enja.

- Op ina bilježi poraste na svim razinama i kada je broj radnih mjesta u pitanju, ali i turista. A to je znak da radimo dobro, da smo na dobrom putu te da tako moramo nastaviti. - nastavio je na elnik, te od mnogih projekata koje je realiziralo op insko vodstvo u proteklom razdoblju istaknuo otvorenje Mlinarske ku e u Žabniku, za koju je najavio i nastavak realizacije putem natje aja Ministarstva turizma. Tako er je najavio i

realizaciju projekta centra za kulturu, koji e u potpunosti promijeniti vizuru centra ove najsjevernije hrvatske op ine, a na pomo i u realizaciji posebno je zahvalio biskupu monsinjoru Mrzljaku, kao i župniku Ivanu Hercegu, koji su ustupili Op ini dio zemljišta nužno potrebnog za provo enje ovog projekta u djelo. Nikako ne smijemo zaboraviti gospodarstvo Op ine, jer do kraja mandata emo sigurno otvoriti još radnih mjesta. Nedavno su potpisani ugovori s nizozemskim investitorom i upravo predanim radom i predstavljanjem na sajmovima diljem Hrvatske i Europe uspjeli smo pronijeti ime Svetog Martina na Muri me u investitore koji traže upravo sredine u kojima brzo i jednostavno mogu do i do pogodne lokacije i kvalitetne radne snage. - zaklju io je na elnik Makovec, te posebno zahvalio županu Matiji Posavcu na suradnji i pravom partnerskom odnosu.

Evidentni turisti ki rezultati - estitam vam na svim turisti kim rezultatima, koji su evidentni, a posebice Termama Sveti Martin, i na odluci da pojedine proizvode za potrebe Termi otkupljuju od naših, lokalnih proizvo a a. estitam i na izuzetnim gospodarskim rezultatima, s time da napominjem da se na njih jednako dobro naslanjaju i oni županijski. Zato nam ciljevi ostaju još bolja efikasnost javne uprave, posebice za gospodarske projekte, ali i konstantno pra enje ulaga a s ciljem ne samo da ostanu, ve i da prošire svoje pro-

Podijeljene i zahvalnice Op ine Zahvalnice Op ine ove godine dobili su DVD Sveti Martin na Muri te DVD Lapšina za osobit i požrtvovan doprinos u obrani i zaštiti od ekstremnih oborina i opasnosti od poplava koje su prijetile ove godine.

Tako er, zahvalnicu su na elnik i predsjednik Op inskog vije a uru ili i vele asnom Ivanu Hercegu za doprinos na podru ju vjerskog, socijalnog i društvenog života, ali i Željku Brezniku posthumno za doprinos u promicanju rekreativnog sporta, osobit trud i entuzijazam u sportskom djelovanju, te Stanku Sedmaku zbog njegova volonterskog i društvenog djelovanja i Ivanu Petermanecu, kroni aru Op ine. S obzirom na to da je Sveti Martin na Muri progospodarski orijentirana Op ina, zahvalnice su ove godine dobili i lokalni poduzetnici CNC obrada d. o. o. te DIZ - CNC d. o. o. za poseban razvoj gospodarstva i širenje poduzetni kog duha te pove anja broja radih mjesta u Op ini. izvodne kapacitete. - rekao je župan Posavec, te najavio pomo Ministarstva gospodarstva i Županije u izgradnji komunalne in rastrukture gospodarske zone. - Ovakvo jedinstvo na svim razinama kakvo vi pokazujete u vo enju Op ine Sveti Martin na Muri bez ideoloških i strana kih predznaka moralo bi postojati i na županijskoj, pa i višim razinama, jer to je jedini na in i model kako možemo istinski uspjeti, a na zadovoljstvo svih naših ljudi. - zaklju io je Posavec, te iskoristio priliku i estitao dobitnicima ovogodišnjih priznanja Op ine Sveti Martin na Muri. (RI)

14. studenoga 2014.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MARTINJE u Me imurju tradicionalno proslavljeno u veselom tonu

GP GORI AN

NedeliĹĄ anci proĹĄlu subotu proveli u krĹĄtenju moĹĄta

Prvo biciklisti ko odmoriĹĄte kod restorana Herman

PIĹ E: VLASTA VUGRINEC

Martinje, vinski praznik koji se obiljeĹžava svaku godinu 11. studenoga i u naĹĄem kraju, uz prikaz krĹĄtenja moĹĄta i kuĹĄanjem mladih vina, a nezaobilazna je i gastronomska ponuda, u Me imurju je zapo eo proĹĄli vikend, nastavljen je na sam dan, u utorak, a zavrĹĄit e ovaj petak i subotu. Sve je proĹĄlo u lijepom i ugodnom tonu, iako je, kao ĹĄto je poznato, ovogodiĹĄnja berba bila poprili no zahtjevna, a isto takav posao eka vinare u podrumima. Me utim, kao i svake godine, moĹĄt je stigao na stolove, kao i prvo mlado vino koje je filtrirano, tako da se njegova puna kvaliteta tek iĹĄ ekuje u danima i mjesecima koji dolaze.

Himnom “DoĹĄel je, doĹĄel sveti Martinâ€?, vinskim zapovijedima, statutima i regulama obavlja se ceremonijalni in krĹĄtenja moĹĄta. Prire ivanjem martinjskih veselica i pajdaĹĄija uz “simboli nuâ€? martinjsku gusku s mlincima, mlado vino, kesten pucavec, moĹĄt rezanec i druge dobrote ĹĄtuju se obi aji, nastavlja tradicija te iskazuje i o ituje gostoljubivost.

MoĹĄt su krstila ak dvojica biskupa

Brojni programi tih se dana odvijaju u Me imurju, posebice u Svetom Martinu na Muri i Ĺ trigovi, po ugostiteljskim objektima i kuĹĄaonicama, ali i diljem Me imurja.

udruga i vinara. A posjetitelji su imali u emu uĹživati. Jela i pila bilo je napretek. Ne zna se gdje je bila ve a guĹžva, kod kola a ili

pak mesnih delicija. No, nekako se ipak vidjela podjela. MuĹĄki dio viĹĄe se drĹžao slane i teku e strane, dok je Ĺženska populacija izmjenjivala recepte za klipi e, kiflice, poga e, medene pite, makove kola e i sli ne fino e.

Za razliku od prijaĹĄnjih godina, kada je sveprisutna hladetina bila badava i nosilo se doma na desetke porcija, u subotu je trebalo za nju uplatiti kotizaciju 5 kuna. Stoga i 1.350 porcija nije planulo u trenu, te je bilo dosta za sve.

MoĹĄt, taj pogani laktosuka , razara obitelji, uzro nik prometnih nesre a, toboĹžnji sok pun muha i muĹĄica, osa i osica, p ela i p elica, na kraju je, na za-

dovoljstvo sviju, ipak doveden u red, odrekao se svih huncvutija i postao je fino i kulturno vino kojim e se op inski vinari nadalje ponositi i slavu Op ine pronositi.

Kako bi sve bilo i za injeno dobrom glazbom, pobrinuli su se muĹĄka vokalna skupina Zrinski, Udruga Ĺžena Macinec, Zbor Strahoninec, KUD rne strele, Udruga Kalinka, KUD Sveti Roko Sv. Filip i Jakov i Puha ki orkestar SVEA Zagorje iz Slovenije te KUU Selja ka sloga NedeliĹĄ e.

FeĹĄti tu nije bio kraj, jer je nave er krenula nova eĹĄta na istom mjestu, u joĹĄ veselijem tonu, u organizaciji NK-a NedeliĹĄ e.

Cjelodnevna veselica u NedeliĹĄ u “DoĹĄel je, doĹĄel sveti Martinâ€? pjevalo se proĹĄlu subotu u dvorani MESAP-a u NedeliĹĄ u na jubilarnoj, 10. mani estaciji povodom blagdana Svetog Martina ili Martinja. OvogodiĹĄnje Martinje u NedeliĹĄ u bilo je posebno iz viĹĄe razloga. MoĹĄt su u vino krstili ne jedan ve dva biskupa, dvorana je bila dupkom puna kako posjetitelja, tako i tamoĹĄnjih

je uvijek in!

Puna dvorana MESAP-a slavila je praznik vina

Na elnik Op ine Gori an Mario Mohari otvorio je nedavno prvo biciklisti ko odmoriĹĄte (Cycle stanica) s mnoĹĄtvom korisnih dodataka za bicikliste na Grani nom prijelazu Gori an, uz nazo nost biciklista iz Hrvatske i Ma arske, a voditelj Ureda Turisti ke zajednice Me imurske Ĺžupanije Rudi Grula i voditeljica projekta Iva VuruĹĄi predstavili su tehni ke podatke za ovaj vrijedni turis ki projekt.

Biciklis ka stanica postavljena je u sklopu projekta IPA HUHR 2007. - 2013. Cycle in a network, koji provodi Turis ka zajednica Me imurske Ĺžupanije, koja je ujedno organizirala promo vnu turis ku biciklijadu pod nazivom “Bicikliraj u mreĹžiâ€?. Start biciklijade bio je na Grani nom prijelazu Gori an, kod restorana Herman, gdje je postavljeno prvo biciklis ko odmoriĹĄte (Cycle stanica) s puno korisnih dodataka za bicikliste. To je stanica koja sadrĹžava infodisplej osjetljiv na dodir, karte sa svim biciklisti kim stazama u Me imurju, vremensku stanicu (trenutna temperatura, koli ina padalina, brzina i smjer vjetra), punja e mobitela, setove za popravak bicikala i drugo.

(J)

do 30.11.2014. d

16

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. studenoga 2014.

HELJDA, koja je sastavni dio martinjskog jelovnika, proizvodi se još uvijek i u Me imurju

Katarina Bistrovi iz Strahoninca uzgaja hajdinsku kašu kako bi je otrgnula od zaborava - Vrlo je jednostavna biljka za uzgoj, kako je vrlo rijetka kod nas, nažalost, malo je ljudi poznaje. Budu i da nemamo pretjerano velike površine pod heljdom, ne trebamo ni posebne strojeve, ve sve prakti ki radimo ru no.

Jedini se problem javlja na kraju, kada je treba o istiti PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Heljda ili hajdinska kaša.

Još jedna nepravedno zapostavljena biljka u našem kraju.

A upravo je ovih dana, dana u kojima se obilježavalo Martinje, bila neizostavni prilog uz pe enu gusku. U Europu je prenesena iz Azije u vrijeme križarskih ratova u 15. stolje u. U Hrvatskoj je udoma ena posebice u Me imurju i Hrvatskom zagorju, gdje je stolje ima bila jedna od osnovnih namirnica.

Uz krumpir, nekada je bila osnovna selja ka hrana, budu i da je vrlo jednostavna za uzgoj, jer uspijeva na siromašnoj, jako pjeskovitoj zemlji s

dosta vlage. Ima i jednu vrlo zanimljivu osobinu koju nema nijedna druga žitarica. Naime, na zeljastoj stabljici razvija se i do dvije tisu e krupnih i mirisnih, bijelih, ruži astih i crvenih cvjetova, složenih u grozdaste cvatove, vrlo bogate nektarom, pa ih rado posje uju p ele. Cvjetovi se razvijaju neujedna eno, tako da vrijeme cvjetanja traje i do trideset dana. Stoga mnogi poljoprivrednici koriste tu prirodnu simbiozu p ela i heljde dvojako: dovoze košnice p ela i pove avaju prinos heljde maksimalnom oplodnjom, koja ponekad može biti i do pedeset posto ve a od one bez pomo i p ela. U nekim ze-

Ukrasna biljka amarant

mljama heljdu siju ponajprije zbog meda, jer je heljdin med vrlo kvalitetan i cijenjen.

Ponovno dobiva na važnosti Me utim, kako u posljednje vrijeme ja a svijest o zdravoj prehrani, heljda ponovno dobiva na velikoj važnosti, budu i je vrlo zdrava i korisna namirnica. I zato je sve više me imurskih poljoprivrednika koji sade heljdu, ponajprije onih koji se bave ekološkom proizvodnjom. Doduše, nisu to velike površine.

- Mi heljdu sijemo ve godinama. - ispri ala nam je Katarina Bistrovi iz Strahononca.

- Heljda nas je privukla jer su se i naši roditelji bavili njenim uzgojem pa je želimo otrgnuti od zaborava. To je vrlo jednostavna biljka za uzgoj, kako je vrlo rijetka kod nas, nažalost, malo je ljudi poznaje. Budu i da nemamo pretjerano velike površi-

Heljda nakon branja, odnosno nakon što se o isti

ne pod heljdom, ne trebamo ni posebne strojeve, ve sve prakti ki radimo ru no. Jedini se problem javlja na kraju, kada je treba o istiti. Naime, ubrana heljda ima ovojnicu koju je kod nas nemogu e strojno o istiti. Nekada se to radilo, no danas je na iš enje vozimo u Sloveniju. Istina, neki je iste sami doma, no to je težak i mukotrpan posao. I to je uglavnom razlog zbog ega se ne siju ve e površine. Doduše, nekad se stabljikom heljde hranila stoka, prije svega krave, a

Sjeme jestivog amaranta, koje e se saditi na prolje e

kako je njih danas malo, ona se jednostavno zaore. Njeno spremište u koje smo znatiželjno zavirili iznenadilo nas je koli inom sjemenja koje

uva za prolje e ili pak za preradu. Našlo se tu kojekakvog graha, doma eg kukuruza, mati njaka, paprike, ešnjaka...

Amarant – ukrasna, ali i jestiva biljka Još nam je jedna biljka zapala za oko kod Katarine.

To je amarant ili štir, žitarica koja se polako i sigurno širi, budu i da sadrži brojne hranjive sastojke. Popularna je u novijoj prehrani baziranoj na starim zaboravljenim vrstama, isto kao i pir, odnosno prapšenica i sli no.- Postoji biljka amarant ije je sjeme jestivo. Ja ga obi no stavljam u juhu umjesto rezanaca, a može se i samljeti. - ukazuje nam na razlike Katarina, te dodaje: - Dosta ljudi amarant zna samo kao štir ili ukrasnu biljku lijepe crvene boje koja upravo sada sazrijeva. No taj štir nije jestiv. Amarant je otporan na bolesti i lako ga je uzgajati. Ova žitarica bogat

je izvor bjelan evina i preporu uje se vegetarijancima kao nadomjestak za meso, a sadrži i visoke koli ine aminokiselina. Zrno amaranta sadrži dvaput više kalcija od mlijeka, triput više vlakana od pšenice, a njegovo je liš e iznimno dobar izvor željeza.

Smatra se da se redovitim konzumiranjem amaranta može smanjiti koli ina lošeg kolesterola u krvi.

- Ja zasad imam samo taj ukrasni, no nabavila sam sjeme i jestivog i sada ga uvam za prolje e, kada u ga zasijati. Amarant dolazi od gr ke rije i koja zna i besmrtan i onda vam dalje ništa ne moram objašnjavati. - doznali smo još pojedinosti o ovoj neobi noj biljci.

PREDSJEDNIK me imurskog HSS-a i zamjenik župana boravio u sjedištu EU-a

U Bruxellesu promovirali me imurska vina Povodom 110. obljetnice Hrvatske selja ke stranke, elnici stranaka na državnoj i lokalnoj razini te prošireno predsjedništvo boravili su u Bruxellesu te jedan od dva dana svog boravka rezervirali za niz sastanaka u europskim institucijama, poput Europskog parlamenta i Europskoj pu koj stranci.

Na poziv svoje lanice i potpredsjednice, hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir, u Belgiju su stigli i predstavnici me imurskog HSS-a: Zoran Vidovi , predsjednik ŽO-a HSS-a Me imurske županije, ujedno zamjenik župana, kao i lanica predsjedništva HSSa i potpredsjednica Gradskog vije a Grada akovca Marijana Fabi Rusak. Me imurski HSS-ovci boravak u poljopri-

vrednoj komori iskoristili su za predstavljanje mogu nosti doma e tradicije vinarstva, ime su svima pobudili interes za hrvatska vina, ali i napravili prve poveznice s me imurskim vinarima.

Predsjednik HSS-a Branko Hrg tom je prigodom, zajedno sa zastupnicom Petir, naglasio važnost osvojenog mandata u Europskom parlamentu i pobjedu na izborima u Sisa ko-moslava koj županiji s koalicijskim partnerima, ime je okrunjena jedna uspješna godina ususret okrugloj obljetnici. - Uvjerena sam kako e ista koalicija sljede e godine pobijediti i na parlamentarnim izborima, jer hrvatskom narodu treba nova, moralna, kompetentna i radišna vlast. - naglasila je zajedno s predsjednikom

Me imurski HSS-ovci u Bruxellesu

kluba EPP-a u Europskom parlamentu Manfredom We-

berom i potpredsjednicom parlamenta Mairead McGui-

ness. Dan kasnije odra en je i prijam kod predsjednika Jo-

sepha Daula, koji je naglasio kako mu je želja da tijekom budu eg posjeta Hrvatskoj, a koji bi mogao biti u 2015. godini, obi e i hrvatske poljoprivredne proizvo a e i od njih uje koji ih problemi mu e te koja rješenja predlažu za oporavak i ja anje poljoprivrede i ruralnog prostora.

Predsjednik me imurskog HSS-a Zoran Vidovi tom je prigodom istaknuo kako u svakom slu aju mora krenuti bolja suradnja Ministarstva poljoprivrede RH s Marijanom Petir, koja brine za probleme sela i seljaka. Posebice se to odnosi na mljekarstvo, jer je u Hrvatskoj otkupna cijena drasti no smanjena, dok na podru ju Unije mljekari imaju zagarantiranu cijenu.

14. studenoga 2014.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI SAJAM I PLAC

Toplo vrijeme obogatilo ponudu CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - mandarine 5 - 6 kn/kg - klemen ne 15 kn/kg - kivi 15 kn/kg - oskoruša 10 kn/kg - grož e bijelo muškat 18 kn/kg - jabuka 4 - 8 kn/kg - turska kva 8 kn/kg - ešnjak 50 kn/kg - kelj 8 kn/kg - zelje bijelo 3 - 5 kn/kg - zelje crveno 8 kn/kg - paprika 10 kn/kg - raj ica 12 kn/kg - ma uhica 2 kn/kom - ruža 25 kn/komad

Ponuda je ovih dana vrlo dobra

Premda je gotovo sredina studenoga, bilo bi za o ekivati kako e se na akove kom placu nalaziti samo roba iz toplijih krajeva ili pak plastenika i staklenika.

No, še u i ovih dana kroz klupe, doista još ima svega.

Od paprike, kelja, zelja, bro-

kule, kar iola pa do poriluka, blitve i kojekakvih salata. Još uvijek se može kupiti i svježa cikla, netom izva ena iz zemlje, sli no kao i krumpir.

Toplo je vrijeme bogomdano i za rast salata - kristalke, radi a - crvenog i žutog, koje bi, u normalnim zimama, mraz

ve odavno otjerao sa gredica. Mraz je isto tako trebao i požuriti berbu kivija i oskoruša. Istina, kad vidimo kivi na placu, ovjek mora zastati i pitati se je li to naš “doma i me imurski” ili “uvozni” jadranski. Naime, kivi gotovo pa se udoma io kod nas.

Mnogi e za u eno zastati i kod klupe s oskorušama budu i da su skoro pa zaboravljeno vo e. S obzirom na cijenu, mandarine nam više i nisu tako slatke, ali zato su se pojavile i prve klementine. Pa tko voli koštice u citrusima bira radije njih.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 8 do 18 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 8 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801.

PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Ambalaža prehrambenih proizvoda Vjerojatno se ve ini itatelja dogodilo da su barem jednom kupili neki prehrambeni proizvod u vrlo lijepom i atraktivnom pakiranju, a da su nakon konzumacije istog ostali razo arani.

Pod pojmom ambalaža podrazumijeva se sve ono u emu je proizvod smješten, kao i materijal kojim je proizvod omotan. Kako bi se bilo koja roba mogla staviti u promet, a pogotovo kad je rije o hrani, koja mora ostati zdravstveno ispravna, sigurna, kvalitetna i neizmijenjenih senzorskih svojstava, mora biti zašti ena od nepovoljnog utjecaja okoline i to na na in koji jam i siguran transport i održivost proizvoda, spre avanje rasipanja i otu ivanje sadržaja, omogu uje pravilno prodavanje i uporabu, uva i zašti uje kvalitetu proizvoda.

U po etku prehrambenih navika ovjeka nije bilo potrebe za o uvanjem hrane jer je konzumirao svježu hranu na licu mjesta. Kasnije, dolazi do potrebe o uvanja hrane te se proizvode spremnici za hranu od prirodnih materijala.Osim što ambalaža ima zaštitnu funkciju, potrebno je voditi ra una o zdravstvenoj ispravnosti, ekonomskoj

prihvatljivosti te utjecaju sastava ambalažnih materijala na okolinu. Kemijski sastav proizvoda morao bi svakako biti ishodište za odabir ambalaže. Najjednostavnije re eno ambalažni materijali koji dolaze u neposredan kontakt s hranom ne smiju reagirati s hranom.

Izgled pakiranih proizvoda prvi je kontakt kupca s proizvodom koji želi kupiti. O izgledu pakovine, cijeni proizvoda i kvaliteti ambalaže naj eš e ovisi odluka o kupnji nekog novog ili manje poznatog proizvoda. Kvaliteta ambalaže i dojmljivost pakovina esto su važniji od kvalitete sadržaja pakovine. U slu aju sli nih proizvoda ponekad imaju i presudnu ulogu pri odluci o kupnji.

Ono što je posebno važno istaknuti, dobro raspore eni proizvodi u privla noj ambalaži osnovni su nosioci prepoznatljivosti prodavaonica.

Izgled prodavaonice i op a kvaliteta proizvoda u prikladnoj ambalaži vrlo su esto mjerilo po kojem prosje ni gra anin ocjenjuje razinu kvalitete života u nekom dužem vremenskom razdoblju.

U mnoštvu prehrambenih proizvoda koji se prodaju u

suvremenoj trgovini najvažnije je provjeriti odgovaraju li pakovine onomu što se želi pakirati i osnovnim karakteristikama koje se želi posti i: - jesu li spremnici dovoljna i pouzdana zaštita proizvoda, - postiže li se puna zaštita proizvoda od mikroorganizama, insekata, glodavaca i drugih one iš avanja iz okoliša, - štiti li se proizvod od mogu ih nepovoljnih vanjskih utjecaja (zrak, voda, kiša, prašina, svjetlo, povišena ili snižena temperatura i dr.), od rasušivanja i navlaživanja, rasipanja i drugih kaliranja, - postiže li o ekivane promidžbene u inke, - sprje ava li otpuštanje ili navla enje stranih mirisa, - služi li informiranju kupaca (obvezno deklariranje) o proizvodu, na inu njegove priprave, o proizvo a u ili uvozniku, zemlji podrijetla, na inu prijevoza, uvanja, zbrinjavanju otpada i dr.

No ipak, najvažnije je deklaracija proizvoda koja bi trebala biti istinita i nedvosmislena, a ne izgled pakovine.

Na in ozna avanja hrane mora biti takav da ne obmanjuje krajnjeg kupca a osobito: – glede karakteristika hrane posebno njezine pri-

rode, identiteta, svojstava, sastava, koli ine, trajnosti, podrijetla, postupka proizvodnje; – pripisivanjem hrani u inaka ili svojstava koje ne posjeduje; – ukazivanjem na posebne karakteristike hrane kad zapravo sva sli na hrana posjeduje takve karakteristike.

Pri ozna avanju zapakirane hrane obvezno je navo enje najmanje sljede ih podataka: naziv hrane pod kojim se ista prodaje, popis sastojaka, koli ina odre enih sastojaka ili kategorija sastojaka, neto koli ina ili koli ina punjenja, rok trajanja, uvjeti uvanja i upotrebe, gdje je to potrebno, odnosno ako mogu utjecati na trajnost hrane, naziv i adresa proizvo a a ili onoga koji hranu pakira ili stavlja na tržište, a registriran je u Republici Hrvatskoj, pojedinosti o mjestu podrijetla, ako bi propust takva navo enja mogao krivo navoditi potroša a o pravom podrijetlu, upute za upotrebu gdje je to potrebno radi pravilnog korištenja, stvarna alkoholna jakost za pi a koja sadrže više od 1,2% vol. Alkohola, oznaka serije ili lota.

Andrija Lesar, mag. spec. kv. i sig. hrane

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i te razgledajte

18

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

14. studenoga 2014.

BERNARDIN VRT

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

ovjek i ritam tjedna

14. studenoga – Dan ploda od 10 do 18 sa Presa ujemo i obrezujemo vo ke, vinovu lozu i bobi asto vo e. Drve e i grmove presa ujemo u vremenu za presadnju. Kod presadnje zemlju emo poprska pripravkom 500 da se bolje zakorijeni.

15. studenoga – Dan ploda Presa ujemo i obrezujemo vo ke. Vrijeme presadnje je do 24. studenoga. Ako nema mraza, prednost imaju dani ploda i dani cvijeta.

16. studenoga – Dan ploda Vo ke emo pognoji i premazom koji emo nanije na stabla i grane s kojih smo uklonili grubu staru vanjsku koru. To je odli no za obnovu kambija i pomla ivanja drve a.

Sadnja vo ki Jesen je vrijeme kad nam mora biti i hladno i vlažno i sivo... Red kiše, red magle pa red vjetra izme u par crtica Sunca. Sve je to za ljude. Ako ste tužni ovih dana, to nije od jeseni i nije od zime. To je jednostavno od Martinja. Mislili ste da u imati razumijevanja za vaše izgubljene poglede i maglovita sje anja na martinjski party? Baš bi vam legla jedna laganica o ljubavi jesenskog liš a i vjetra u polju.

Ništa od toga.

Mjesec je studeni dobro vrijeme za sadnju svega drvenastog bilja. Posebno to vrijedi za sadnice golog korijena kakve su sadnice vo ki.

Vo ke se u pravilu proizvode kao jedno i dvogodišnje cijepljene sadnice veli ine 1,5 do 2 m. Nabaviti se mogu od sredine studenoga, a saditi, ako uvjeti dozvoljavaju, sve do prolje a. Da se prisjetimo kako se to radi, meni nije teško i opet ponoviti kako ete dobro posaditi sadnice drve a koje su u rasadniku izva ene bez grumena zemlje. Korijen im je goli i zato posebno treba paziti da kod premještanja (va enja, kupovina, prijevoz, istovar) ove sadnice nikad ne ostanu dulje vrijeme izložene suncu, mrazu ili vjetru koji bi izazvali isušivanje mla ih dijelova korijena.

Ako tlo u vašem vrtu nije duboko obra eno (rigolano ili nasipano), rupe za sadnju iskopajte tjedan do dva prije planirane sadnje. Stara je preporuka da se, ako niste rigolali, jame kopaju 100x100 cm. To e re i 1 m3 po svakoj biljci. Uzimaju i u obzir fizi ku kondiciju današnjeg ovjeka, sad su za prosje nu vrtnu zemlju i prosje nu vo nu sadnicu, kod hobi sadnje, dozvoljene redukcije sve do veli ine 50x50 cm. Ina e e nam zdravstveni sustav kolabirati uslijed u estalog lije enja upale miši a. Naši zdravstvenjaci tu bolest doživljavaju s prili nim podsmijehom. Kao ono, "tko ti je kriv kad lopataš bez veze" i udri jednu konjsku. Puno je bolje kad se požališ na žuljeve od brojanja novca.

Kod sadnje biljci orežite krošnju na 2/3 veli ine, a korijenu odrežite preduga ke i ošte ene dijelove. Korijen sadnice prije sadnje dobro je barem sat vremena namakati u vodi ili blatnoj kaši. Kolac za u vrš enje biljke obavezan je i zabada se u vrsto dno jame za sadnju prije postavljanja sadnice. U vrš ivanje posa ene sadnice zna ajno poboljšava primitak. Ako zaštitimo nadzemni dio sadnice od naginjanja, korijen e brže u vrstiti biljku jer joj neprestano pomicanje pod udarima vjetra ne e kidati mlade korjen i e.

Na dno jame za sadnju možete staviti mješavinu zemlje i treseta ili zemlje i komposta, i na to istu zemlju, pa onda korijen sadnice. Ako upotrjebljavate stajski gnoj, koji obi no nije dovoljno star i ermentiran, bolje ga je staviti gore, nakon što smo ve korijen zasipali obi nom zemljom. Korijen biljke nikako ne smije do i u neposredan dodir s gnojivima, posebno mineralnim. Od mineralnih gnojiva upotrijebite neko s niskim sadržajem dušika.

Sadnicu vo ke (i ve ine drugog cijepljenog drve a) postavite na sadno mjesto tako da cijepljeno mjesto bude oko 10 cm iznad razine tla. Kad ja biljka posa ena u vrstite je za kolac širokim vezivom u obliku osmice. Oko sadnice od preostale zemlje ormirajte zdjelu za zalijevanje i po mogu nosti mal irajte bar 50-60 cm uz biljku.

Zalijevanje nakon sadnje obavezno je bez obzira koliko je zemlja vlažna u toku sadnje. Zalijevanje mora biti obilno, 20 - 50 l po biljci. Kod sadnje upotrijebljena voda prvenstveno služi da pomogne slijeganju zemlje uz korijen biljke. Nemojte žaliti truda kod sadnje. Na kraju dodajte svakako tri snopa ljubavi i zamislite grane optere ene zrelim plodovima. Koliko ljepše i pažljivije posadite svoju vo kicu, toliko e sla e vo e biti.

Zamislite: Samo vaše jabuke, i to TAX FREE. Sadnice nisu bez poreza, ali e plodovi koje e vam one dati to biti. Zasad.

17. studenoga – Dan korijena Slažemo kompostne kupove i prepariramo ih biodinami kim pripravcima.

“U no i na Zemlji biljke kliju s pomo u zraka rastu trave sa sun evom energijom zore plodovi tako neka klije duša u škrinji srca tako neka raste snaga duha u svjetlosti svijeta tako neka dozori mo ovjeka u bljesku Boga.”

18. studenoga – Dan korijena

dr. Rudol Steiner

Slažemo kompostne kupove i ako nemamo pripravke u kompost stavimo ljekovitu biljku stolisnik jer pomaže okolnom bilju da stekne otpornost prema boles ma, te oboga ujemo zemlju bakrom.

19. studenoga – Dan korijena U jednom od prošlih brojeva upisala sam kako koristiti biljni aj u ritmu tjedna, a sada u opisati sedam žitarica. Ritam tjedna je ritam ovjekove duševnosti i zaklada sre e.

i topline, a dozori uz pomo sun eve energije i pozitivno djeluje na ravnotežu u organizmu, te je pogodna za procese probave i živ ano-osjetilni sustav.

Pšenica – nedjelja – Sunce

Riža – ponedjeljak – Mjesec

Nedjelja je dan Sunca. Pšenicu su uzgajali u vremenu stare Perzije. U tom vremenu visoke kulture, kralj-sve enik Zaratustra u io je svoje u enike: - Iz svemira dolazi energija koja sa svojim zrakama prodire u zemaljske plodove. Pšenica je biljka koja za rast treba puno svjetlosti

I riža sadrži puno sun ane energije. Riža raste u vodi, a voda je element koji najja e prima u sebe sile Mjeseca. Riža poti e izlu ivanje vode iz tijela i pozitivno djeluje na kolanje krvi u slu aju previsokog tlaka i nepravilnog rada bubrega, tako er isti zakiseljeni organizam.

Ako još nismo složili kompost, u njega možemo stavi zelene listove stolisnika jer ubrzava razgradnju komposta.

20. studenoga – Dan korijena Ako slažete više kompostnih kupova, u kompost stavite i kamilicu jer i ona ima zadatak da ubrza razgradnju komposta.

Je am – utorak – Mars Dok je ponedjeljak dan spoznaje, utorak je aktivan i dan je Marsa. Je am je bio osnovna hrana u Gr koj. Utjecao je na plodnost i ist razum, pogotovo atleti ara i filozo a.

Je am je važan zbog silicija i

še era. On je hrana za mozak sa živ anim sistemom. Silicij pomaže djeci ako imaju nepravilno držanje. Biljna sluz je vrlo važna jer pomaže kod upale želuca i crijeva te pomaže kod bolesti plu a i povišene temperature. (Za ostale dane nastavak u sljede em broju.)

VRTLARICA

U vrtu obitelji Belalo sadio se jesenski luk srebrenac Kada postoji volja i želja, ništa nije teško. Pokazuje to primjer Slave Belalo iz akovca koja i dalje u svojim dubokim životnim godinama voli imati zemlju u rukama. Naime, u svojih je 87 godina premiješala na tisu e kubika zemlje, razbijala tko zna koliko gruda te zasijala i zasadila na milijune sjemenki i sadnica. I sada kada su vrt preuzele mla e generacije rado proviri i prekontrolira radi li se sve kako treba. Tu i tamo uputi pokoji savjet, još uvijek povu e koju gredicu, zasadi pokoju lukovicu ili pak je samo zatrpa kako bi bila sigurna da je dovoljno pokrivena zemljom. A upravo u tom poslu zatekli smo je ovih dana.

U vrtu se, naime, sadio jesenski luk srebrenac, onaj

Slava Belalo rado proviri i prekontrolira kakva je situacija u vrtu deblji, rekla nam je ponosno.

Gredicu široku tek oko jedan metar mla i su uredili, obi nim drvenim štapom napra-

vili redove u koje su utisnuli lukovice. Sada pak ih je samo trebalo zatrpati i ostaviti tako da prežive zimu, kako bi u pro-

lje e što ja e stasale. Doduše, nastavi li se ovako toplo vrijeme, mladi luk vani bi mogao biti i puno prije.

14. studenoga 2014.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAPOČEO JE NAŠ NOVI NAGRADNI NATJEČAJ! POKAŽITE NAM ŠTO STE SPREMILI U SMO NICU

Sastojci: - 5 kg prijesnoga debelog graha - 2 kg zelene paprike - 2 kg paradajza - 1 kg luka, 1 glavica ešnjaka - 20 dag še era - 2 l vode, 0,5 l ulja - 6 žlica soli - 7 dl octa za kiseljenje

BRANKA VRŠI IZ PEKLENICE

Grah moje bake Katarine

Tražimo najoriginalnije recepte za me imursku zimnicu

Postupak Prijesni grah potrebno je najprije skuha i ostavi po strani dok se ne pripreme ostali sastojci s kojima e se grah kuha . Papriku i paradajz treba narezati na kockice. Jednako tako treba nareza luk, posoli da prije omekša dok se pope e na ulju. Kad luk omekša, nadoda se narezana paprika koja se malo pope e pa se stavi i paradajz, a na kraju i usitnjeni ešnjak. Kad se sve to podinsta, podlije se vodom i doda se od ranije skuhani grah, sol, še er. Ocat se dodaje sasvim na kraju, nekoliko minuta prije nego su svi sastojci ve gotovo kuhani, tek da se sljubi s drugim sastojcima. Kompletno kuhanje graha sa svim potrebnim sastojcima treba traja nešto kra e od sat vremena (ne ra unaju i vrijeme potrebno za kuhanje prijesnog graha). Kad sve bude kuhano, prebaci se u iste staklenke koje se zatvore i prekrije krpom da se zimnica prirodno ohladi, te se spremi na hladno i tamno mjesto.

Kazala nam je da oni koji vole pikantnije mogu doda u ovu jelo feferone ili ili-papri ice.

Me imurci uvijek vole dobro jesti, a Me imurke spremati dobru zimnicu.

U ovo doba godine smo nice su ve pune delicija spremnih za duge zimske dane kakvih nema ni u najboljim du anima. Doma e je doma e te kvalitetu doma ih proizvoda sve više cijenimo.

Zbog toga otvaramo novu nagradnu igru. Biramo najoriginalniju zimnicu - tražimo najoriginalnije recepte za slatku i kiselu zimnicu!

Otvorite nam vrata svojih smo nica i podruma gdje ste spremili svoju zimnicu i pokažite svoje najdraže proizvode i otkrijte najoriginalnije recepte kako uvate ukiseljeno ili konzervirano povr e, salate, grah, gljive, ajvar, ukuhani paradajz sam ili s dodacima,

No tražimo ne samo kisele i ljute, ve i slatke recepte i proizvode; na koji na in kuhate kompote, pekmeze, džemove, sušite vo e...

Prijavite svoj recept ili recept svoje majke, bake, ro akinje ili susjede.

Mi emo do i na Vašu prijavu kako bismo zimnicu po Vašoj originalnoj recepturi poslikali i napisali kako je slažete.

Prijavite svoju zimnicu odmah im pro itate ovaj tekst u novinama na naš tele on 323-600 ili mail: redakcija@mnovine.hr ili bozena.malekoci @mnovine.hr. Želimo pokazati svima da nismo samo me imurski cvijetnjak, ve i carstvo dobre doma e hrane koju kroz objavu u novinama želimo sa uvati od zaborava za budu e generacije.

185 starinskih jela u knjizi Zvonimira Hranjeca

Kako pripremiti Cusravu juhu?

Branka Vrši s mla om djecom Bornom i Hanom

Branka Vrši iz Peklenice iz svoje zimnice izdvojila je grah, koji rado priprema za svoju obitelj: supruga Nikolu i djecu Filipa, Bornu i Hanu, jer ga svi vole jesti. Taj grah je priprema-

la još njezina baka Katarina, a Branka ga je rado jela kod bake još kao djevoj ica. Dugo nije mogla na i recept za to zimsko jelo, koje se može poslužiti kao zimska salata, prilog ili samo-

stalno jelo, a onda ga je dobila do svoje kume Marine i kao svaka prava doma ica modificirala ga prema svom ukusu. Uz grah, za koji smo saznali da ga u Me imurju zovu još i “ma arski

grah”, Branka priprema i drugu zimnicu: kisele krastavce, papriku, zemlje, miješanu salatu te fine ukiseljene lu ice, a u podrumu za potrebe svoje obitelji ima i mali nasad šampinjona.

ME IMURSKE SOKA ICE kona no dobile priznanje i “na papiru”

Nažalost, soka icama do danas nije podignut nijedan spomenik, niti napisana ijedna knjiga, a sje anja polako blijede. To je bio razlog da se pokrene projekt koji bi o uvao barem dio tradicije u pripremanju jela našeg kraja U svakom mjestu nekada su bile poznate jedna, dvije, a ponekad i tri soka ice za koje se pouzdano znalo da su spremale najbolja jela. One su bile cijenjene u svakoj sredini i svakoj prigodi.

Njih se pozivalo na najvažnije doga aje, a gotovo uvijek na svadbe. Nažalost, soka icama do danas nije podignut nijedan spomenik, niti napisana ijedna knjiga, a sje anja polako blijede.

To je bio razlog da Zvonimir Hranjec iz Gori ana pokrene projekt koji bi o uvao barem dio tradicije u pripremanju jela našeg kraja.

Sakupljanje gra e trajalo više od godinu dana Sakupljanje gra e za knjigu “Tradicionalna jela Me imurja

– Recepti me imurskih soka ica” trajalo je više od godinu dana. Donji Vidovec i hotel Gol u petak, 7. studenoga bili su doma ini predstavljanja toga dugoo ekivanog izdanja. Hotel Gol nije slu ajno odabran kako bi Zvonimir Hranjec javnosti predstavio svoju knjigu. Naime, upravo tu se autorova ideja razvijala i nadopunjavala, tu su se kušala prva jela i tu su zapo eli prvi koraci realizacije ovog projekta. Ova je knjiga nastala uz svesrdnu pomo njegovih suradnika, a posebno treba istaknuti vrijedne me imurske soka ice, njih 33 iz cijelog Me imurja, koje su darovale svoje recepte i time omogu ile o uvanje dijela naše tradicije, tradicije pripremanja jela na-

šeg Me imurja. U knjizi je 185 recepata popra enih izvrsnim otografijama Siniše Novaka i Slobodana Cerovca.

Uredili su je Sla ana Herman, vrsna kuharica, koja je riješila stru ni dio, Josip Šimunko, novinar “Me imurskih novina”, esejist, kolumnist i pisac, uvodnim je tekstom obogatio knjigu, a svoj veliki doprinos dala je i me imurska mladost, me imurski studenti, pa je tako Denis Hranjec iz Gori ana no ima uspore ivao i sre ivao zapise, dok su Iva Blagus i Tina Grivec lektorirale tekstove. Veliki doprinos projektu dali su i suradnici Vedrana Lukša, Marina Iveli i Josip Grivec, kojeg je autor projekta prvog upoznao s idejom. Upravo je Grivec na samom po etku po-

zdravio goste te estitao svima koji su marljivo i stru no radili na knjizi. O knjizi su govorili Josip Šimunko, Sla ana Herman, Zlatko Horvat ispred nakladnika Zrinski d. d. i sam autor, koji je naglasio da je izuzetno ponosan što se sve privelo kraju. Zahvalio je svima, a posebno soka icama.

Poznata me imurska kuharica Sla an Herman kazala je kako su me imurska jela je tina. - Od vode i brašna imate vrhunsko jelo, a dodamo li mak onda ve imamo deliciju. - navela je kao primjer.

U pripremi druga knjiga s tradicionalnim kola ima i slasticama Josip Šimunko najavio je da je u pripremi ve i druga knjiga,

u kojoj e biti više rije i o tradicionalnim kola ima i slasticama Me imurja. Ovaj je projekt dobio potporu brojnih me imurskih na elnika i županijskog vodstva. Na predstavljanju knjige bio je i me imurski župan Matija Posavec. - Ovo vrijedno djelo ostavlja se u naslje e jer su tradicija i povijest temelj za budu nost. estitam vam i zahvaljujem na tome! - poru io je Posavec. Moderator promocije bio je Alen Fuš, dok su svoj obol pjesmom dali lanovi zbora udruge Prijatelji svetog Roka iz Draškovca i glazbenik Martin Srpak. Nakon službenog dijela uprili ena je degustacija jela spravljenih vrijednim rukama me imurskih soka ica. (al )

Od svih 185 recepata teško je izdvoji neki. No, nekako nam je nazivom za oko zapela Cusrava juha, za koju je recept dala Jelena Mesari iz Belice.

Sastojci: 1 glavica luka, 1 list lovora, 1 jaje, 1 žlica brašna, 1 žli ica mljevene crvene paprike, malo vode, 50 g brašna, sol i papar.

Priprema: Vodu, luk, sol i papar kuhajte 30 minuta. U drugu posudu na masno u stavite brašno i napravite zapršku. Kada porumeni, dodajte žli icu mljevene crvene paprike i procije enu juhu te lagano miješajte. U razmu eno jaje dodajte brašno i malo vode te dobivenu smjesu žlicom puštajte u juhu. Kada proklju a, za inite solju i paprom. Dobar tek!

20

P

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. studenoga 2014.

Najte nikaj zameriti

utuju i svojom zemljom ili svijetom, mnogi od nas su imali priliku bar jednom u i u neki restoran. Po povratku me u svoje raspoloženo bi dijelili (šerali) dojmove, zadovoljstva, impresije, anegdote, ali i razo aranja. Ovo posljednje nitko ne voli niti priželjkuje. Ako nam putovanja nisu isklju ivo poslom obilježena, onda smo kao turisti naj eš e lovci na strast, emociju ili neobi nost koju smo ponijeli doma kao mentalni suvenir. Nekako se uvriježilo da se najizdašnije prepri avaju dojmovi koje smo iskusili prvenstveno okusom i mirisom, a onda na red dolazi sve drugo.

Prirodno je zaklju iti da se istom analogijom ponašaju i svi gosti koji dolaze u naše Me imurje, bez obzira stižu li nam iz Varaždina, Dublina, ili Moskve. Tako odprilike

stoje stvari kad govorimo o sebi/nama kao pojedincima, ali sasvim je druga ija i odgovornija situacija kad nam u goste dojdu važni prijatelji, poslovni ljudi ili diplomati.

Kamo, kuda i kome s njima!?

Nekud nas sigurno šalje vlastito iskustvo. Istina, ono može biti vrlo subjektivno, no imamo li u Me imurju ikakvu argumentiranu i objektivnu pomo ? Možda do ju er ne, ali od sutra Turisti ka zajednica Me imurske županije pokre e dužu vremensku kampanju pod motom "Najte nikaj zameriti" kojom se želi biti od koristi svakom gostu, a posredno i svim ugostiteljskim objektima.

P

o uzoru na vrijednosna mjerila eminentnih destinacija širom Europe ili svijeta i u našoj se županiji želi bodovnim pra-

govima kvalitete najuspješnije restorane ozna iti primjerenom oznakom koja e svakom gostu jam iti visoku klasu organizacije, ure enja, pristupa gostu, namirnici ili sveukupnu kvalitativnu dosljednost bez oscilacija.

U kontekstu takvih planova raspisani su kriteriji, tematske cjeline i bodovi na temelju kojih e se izvršiti pravi no bodovanje svakog restorana u Me imurju u koji turisti ulaze. Nekoliko je ciljeva kampanje. Prvenstveno, nakon završetka ocjenjivanja, dobiti jasnu sliku dviju kvalitativnih skupina restorana. U prvoj restorane koji e se mo i ozna iti elitnim znakom "Me imurski zlatni gurman", a u drugoj, vjerojatno brojnijoj, iskristalizirati restorane koji e mo i ponijeti znak "Me imurski gurman". Bodovne granice su vrlo jasne i dostižne, a predstavljene su u priloženoj tablici. Uvidom u kriterije i visine bodova svaki se odre eni lokal na terenu i prije dolaska tajnog gosta (mystery shoppera) može preis-

pitati i približno procijeniti svoju trenutnu vrijednost. To može rezultirati brzim auto poboljšanjima ili sustavnijim podizanjem kvalitete nakon prezentiranja zapisnika o ukupnom vrednovanju restorana.

K

ona an je cilj kampanje postizanje globalne ugostiteljske kvalitete Me imurja odnosno, posredstvom pravi nih ocjena, tržištu ponuditi priliku da bez privilegija i na-

klonosti bilo kakvog predznaka bira restorane koji to rezultatima zaslužuju. Biti gost ili primiti gosta uvijek ima negdje u backstageu blagi pritisak želje pa i potrebe da se ne stvori ili pokupi bilo kakvo zamjeranje. Ovu je ljudsku injenicu najlakše pojasniti sli icom koja se uvijek ponavlja na vratima prilikom odlaska/rastanka sa svima nam poznatim rije ima: Zbogom, fala na semu, vidimo se, sikak, i - najte nikaj zameriti!!!

Upravo je na tragu "duhe sli ice oproštaja na vratima" stvoren slogan cijele kampanje. Ovom objavomTuristi ka zajednica Me imurske županije najavljuje po etak kampanje, njen slogan, bodovnu tablicu, kategorije te finalno - likovne vizuale Me imurskog zlatnog gurmana i Me imurskog gurmana.

Redoslijed posjete tajnog gosta restoranima po Me imurju odre en je slu ajnim izvla enjem iz šešira. ( oto: Denis Per i )

14. studenoga 2014.

Mozaik 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĂ?IMURSKI GURMAN/ MEĂ?IMURSKI ZLATNI GURMAN: BODOVANJE PROSTOR Vanjski izgled restorana / Ăž% %(% Dizajn restorana / Ăž% % % Klimatizacija prostora Prikladna glazba

max max max max jedan izbor max

3 5 5 5 5 5

kvota Gurman 2 3 3 4 5 4

OSOBLJE Prihvat gostiju po ulasku Dress code osoblja Urednost osoblja i prepoznatljivost Poznavanje engleskog + dodatni strani jezik (osoblje u sali) Profesionalnost osoblja+vrijeme 6 #%<( % %Ăž% '

jedan izbor max max 4+4 boda max max max

5 5 5 8 10 10 5

0 3 4 4 6 3 2

5 4 4 4 8 7 4

OPREMA =' %( ) # & ('% =' %( ) # $ ( % Kvaliteta i udobnost: sitni inventar, stolice, platn. ubrusi, stolnjaci, tanjuri, pribor..

Barem dvije stavke: mlinac papar, cvijet soli, himalajska sol, chili mlinac...

max max max jedan izbor

5 5 10 3

2 2 5 0

3 3 7 3

JELA 6$ = (% %& @ (%& ( A%

%( < % < Ăž% (%& ( A% 5%$( =% % Harmonija jela Prezentacija jela Originalnost jela Ukupan dojam jela

max max max max max max max

10 10 10 10 5 10 20

6 6 6 6 3 5 12

9 8 8 8 4 8 16

jedan izbor jedan izbor jedan izbor jedan izbor jedan izbor jedan izbor jedan izbor jedan izbor jedan izbor jedan izbor jedan izbor jedan izbor max jedan izbor 5+5 boda

8 10 20 15 10 5 10 8 5 10 15 10 10 10 10

0 10 20 15 0 0 10 0 5 10 15 10 0 0 5

8 10 20 15 10 5 10 8 5 10 15 10 0 10 10

jedan izbor max 10 max 340

4 200

6 290

PONUDA

('#% # &%Ăž '@% A $% %$ ( ' ' & ' Zastupljenost barem dva autohtona jela na menuu C ( # &%Ăž @ % ( @ (%& ( A% ' & % & % E # % C ( % & #( # &%Ăž '< ( ' % ) % ( )$ #( Vegetarijansko jelo Vlastito jelo po kojem je prepoznatljiv ugostiteljski objekt Ponuda deserta iz vlastite proizvodnje Barem jedan degustacijski menu

('#% % & #$ $ # $% )$ # ( @ ' % ( & '= ( ' Ponuda barem dvije vrste otvorenog lokalnog vina ( &% (% )% ' ( F $ (% & + &' $ ( A

('#% % %# = ) ( (%& ( A Originalnost ponude Otvoren profil na Trip Advisoru

%( $ % I J %=' %( '(' % @ L & J M NQ %( A% %=' %(% & ( #( & & J Neiskrena prezentacija jela i sastojaka -20 *% $% ' % <(' & 'Ăž( %Ăž%( % #$% #%W XY Y 6 5 Y [ Y \6 SVEUKUPNO !" # $% & ' ( )(% ' * % ( + &' ' &%( ,"" # $% & ' ( )(% ' + &' ' &%(

kvota Zlatni G. 2 5 4 5 5 4

22

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. studenoga 2014.

VRIJEDAN DOPRINOS ekološkoj biblioteci Me imurja

Josip Horvat Majzek objavio “Dabrove pri e” u 215 dirljivih fotografija Majzek kao pisac i istraživa stru no donosi detalje iz života dabrova uz rijeku Muru i Dravu te njihov suživot s lokalnim stanovništvom. Gra u je prikupljao od 2005. do 2014. godine kroz sva etiri godišnja doba, fotografiraju i dabrove, posebice u no nim satima PIŠE: ROBERTA RADOVI

- Osam godina fotogra iranja i rada preto io sam u kilogram papira. - slikovito je svoju novu knjigu “Dabrova pri a” predstavio autor Josip Horvat Majzek brojnim ljubiteljima prirode na promociji koja je održana protekli tjedan u zgradi Scheier u akovcu. “Dabrova pri a” luksuzna je ekofotomonogra ija istraživa a lore i faune ovoga istinskog zaljubljenika u me imursku prirodu, koji je ro en u Prelogu, a sada s obitelji živi u akovcu. Knjiga je vrijedan doprinos siromašnoj ekološkoj biblioteci Me imurja. Donosi 215 fotogra ija u boji o životu dabrova popra enih kratkim tekstovima na A4

formatu i tvrdom uvezu. Zašto dabar obara stabla, zašto nema bijele zube ve naran aste, usporedba ljudskog i dabrovog stopala... tek je dio pou nog gradiva koje na popularno-znanstveni na in autor predstavlja u svojim “Dabrovim pri ama.”

Majzek kao pisac i istraživa stru no donosi detalje iz života dabrova uz rijeku Muru i Dravu te njihov suživot s lokalnim stanovništvom. Gra u je prikupljao od 2005. do 2014. godine kroz sva etiri godišnja doba,

Dabar može za dvije no i oboriti stablo od jednog metra širine!

fotogra iraju i dabrove, posebice u no nim satima, odlaze i do lokaliteta dabrova biciklom, motorom i pješa enjem te nose i oko 30 kg profesionalne opreme. Posjetitelji promocije odgledali su i dva Majzekova video ilma snimljena prigodom istraživanja terena i fotogra iranja dabrova danju i no u.

Trojezi na fotomonogra ija Knjigu su recenzirali prof. dr. sc. Marijan Grubeši i mr. sc. Gerhard Schwab, jedan od najpoznatijih svjetskih stru njaka za dabrove, a tiskana je u Tiskari “Zrinski” u akovcu. Uz hrvatski jezik, tekstovi su prevedeni na njema ki i engleski jezik, pa knjiga uz popularnoedukativnu vrijednost te vizualnu izvrsnost ima i potencijal postati jedan od ekosuvenira Me imurja. Kako je došlo do me unarodne suradnje, Majzek govori: - Imao sam sre u prisustvovati Svjetskom skupu dabrova, k amo me poz vao osobno najve i stru njak u svijetu za dabrove Gerhard Schwab te, vidjevši moje radove, kazao mi da e mi napisati recenziju za moju knjigu.

Drugi recenzent je Marijan Grubeši , koji je

Josip Horvat Majzek na terenu je fotografirao dabrove punim osam godina, kroz sva etiri godišnja doba

doveo dabrove u Hrvatsku. S njim sam bio i nekoliko puta na terenu. Nažalost, nijedan od njih dvojice nisu mogli do i na promociju knjige zbog obveza na fakultetima.

Me imurski Indiana Jones O knjizi su na promociji govorili Marija Puri Hranjec, dipl. ing. biologije, i Josip Šimunko, novinar. Oboje su naglasili Majzekovu istinsku strast i ljubav prema prirodi, strpljivost u istraživanju te ga istaknuli

PROJEKT Gastrostart za pomo u zapošljavanju pripadnika romske nacionalne manjine

Osamnaest pomo nih kuhara dobilo diplome za novu šansu na tržištu rada Kuhar ili kuharica jedno je od najtraženijih zanimanja u Europi, a to su prepoznali i projektom potkrijepili Centar za socijalnu skrb akovec te Osnovna škola Orehovica i Udruga za obrazovanje Roma Uzor. Radi se o projektu Gastrostart, koji je financijski poduprla Europska unija kroz program IPA, IV. komponentu - Razvoj ljudskih potencijala, sa 114.250,31 eura, odnosno 77,10 %, a sufinancirali Centar za socijalnu skrb i OŠ Orehovica.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 148.184,57 eura, a prove-

den je u periodu od godinu dana, od studenoga 2013. do studenoga 2014. godine.

- Svoje je mjesto u edukaciji pronašlo 18 dugotrajno nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine,

koji imaju završenu osnovnu školu i primali su neki od dugotrajnih oblika socijalne pomo i. - objasnila je vodi-

kao jedinstvenog uvara prirode našeg kraja. Šimunko je Majzeka slikovito etiketirao me imurskim Indiana Jonesom upravo zbog toga njegovog predanog istraživa kog rada u prirodi i nemirnoga istraživa kog duha. Promociji je nazo io i me imurski župan Matija Posavec. “Dabrove pri e” mogu se nabaviti kod autora po cijeni od 200 kuna, a Majzek najavljuje i svoje novo djelo na kojem radi fotomonogra iju vidre.

teljica projekta iz Centra za socijalnu skrb Margareta Mihalic, te dodala kako je u po etku bilo uklju eno njih 21, no 18 je zaslužilo diplome.

Upravo su njihova ste ena znanja i vještine, s ciljem uspješnijeg zapošljavanja svih novih pomo nih kuhara, a pod mentorstvom Barbare Mar nez, predstavljeni u prostorima Pu koga otvorenog u ilišta akovec, kao provoditelja edukacije.

- Teoretski dio programa i vježbu odradili smo u OŠ Orehovica, u trajanju od 450 sati. Naši vanjski suradnici, stru njaci za pojedina podru ja koja pokrivaju poslove pomo nog kuhara, odradili su nastavu te pripremili kandidate za praksu. - objasnio je Mario Zamuda, ravnatelj POU-a akovec.

Poticaj novim kuharima za uklju ivanje u program dala je udruga Uzor.

- Bilo je u po etku nepovjerenja zbog predrasuda i stereo pa

Dabar nema bijele zube.

Naran asti su!

Dabar je životinja koja teži 30 - 35 kg. Kad ribi i kažu “sve ribe nam je pojel”, znajte da nisu u pravu jer je dabar isklju ivo biljojed.

Izme u ostalog hrani se korom vrba, topola i drugih stabala, pa u potrazi za hranom obara stabla svojom posebnom tehnikom.

Ostatak drvenog materijala koristi za majstorsku gradnju svojih nastambi i brana te time dabrovi na neki na in zaustavljaju poplave i reguliraju podzemne vode. Jedna od predrasuda koja se veže uz dabrove je i to da imaju bijele zube.

Nemaju, ve imaju zube naran aste boje. Životni vijek mu je 20 - 25 godina i živi monogamno. Jedna familija, jedan par sa svojom familijom obitava na prostoru od jednog kilometra.

U našem kraju nema prirodnog neprijatelja, stoga su se ponovno udoma ili i raspostranili kada su 1997. godine pušteni kod Legrada. Tek dio je to zanimljivosti iz života dabrova koje je brojnoj publici ispripovijedao Majzek. Isti e kako je Me imurje bogomdani kraj za dabrove zbog netaknute prirode i izobilja hrane za ove životinje: - Ne zna se da je dabar jedna od najinteligentnijih životinja poslije ovjeka.

Njegovo znanje fascinira, pogotovo kad se radi o gra enju brana ili obaranja stabla. On svojim zubima može oboriti stablo od jednog metra širine, pa i ve e, za dvije no i. Kad repom udaraju po vodi, oni time daju signal ostalim dabrovima da je ovjek u blizini.

Lukave su i mudre životinje. Posebna je ar sve to istraživati i otkrivati.

prema Romima, teško je bilo na i ljude voljne za edukaciju, no ipak se kri na masa našla, es tam im na diplomama. - dodaje Dragan Ignac, predsjednik udruge za obrazovanje Roma Uzor.

Potporu pove anju konkurentnos korisnika i njihovoj pripremi za ulazak na tržište rada dala je i Me imurska županija, a na uspjehu su im es tali pro elnik UO-a za društvene djelatnosti Branko Sušec i zamjenica župana Sandra Herman.

- Ponosna sam na sve kandidate, ali i na uklju enost mnogih ins tucija u ovaj projekt. Ovi mladi ljudi dobili su me prigodu da se dokažu, pa e svojim radom skinu predrasude koje vladaju prema njima i istaknuti svoju kvalitetu.

- naglasila je zamjenica, dodavši kako se radi o ljudima mo viranima za rad, što poslodavci moraju vrjednova .

14. studenoga 2014.

D

ana 8. studenoga obilježena je i proslavljena prva obljetnica života i rada Doma za starije i nemo ne osobe “NOVINŠ AK” u akovcu.

U prepunoj dvorani ustanove nazo ne je na samom po etku pozdravila ravnateljica ustanove Kristina Klobu ari , koja je u svom govoru prenijela dio optimizma i pokazala rezultate koji su ostvareni jednogodišnjim radom Doma.

- Prošlo je godinu dana otkad smo s veseljem otvorili vrata ovog doma i zapo eli s radom.

Tako smo dana 4. studenoga prošle godine u naš Dom primili naše prve stanare, koje smo u utorak prigodno po astili sitnim znakom pažnje te se istom prilikom prisjetili naših prvih dana rada. Korisnika je tada bilo petero, nas osoblja nekoliko puta više. Uglavnom, bilo nam je vrlo interesantno. Godinu dana kasnije naša je ustanova ostvarila veliki napredak kako u pove anju kvalitete usluga, tako i u broju korisnika i zaposlenika.

Mozaik 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRVA GODIŠNJICA Doma za starije i nemo ne “NOVINŠ AK” u akovcu

Više od 120 korisnika u godinu dana rada ustanove Dom je riješio pitanje radnog odnosa za 31 zaposlenika i pitanje adekvatnog zbrinjavanja naših umirovljenika. Da se radi ispravno, govori injenica da se broj korisnika s 14, s kojima smo zaklju ili prošlu godinu, pove ao na njih 87, s tendencijom stalnog rasta, a s današnjim su danom ovim Domom prošle 123 osobe, koja je svaka na svoj jedinstven na in ostavila svoj trag. Uglavnom smo svi zajedno ovdje proveli lijepe i ugodne trenutke koji su nas zajedno i s onim manje ugodnima i tužni-

ma me usobno povezali i u inili ja ima kako na profesionalnom, tako i na osobnom planu. Svi skupa i nadalje radimo na osiguranju što boljih uvjeta kako bi se naši korisnici što ugodnije osje ali, a ustanova bila još ja a i kvalitetnija. - rekla je ravnateljica.

Tako er je kazala: - Izuzetno sam ponosna na razinu uklju enosti naših korisnika u brojne aktivnosti organiziranoga slobodnog vremena, što zna ajno doprinosi unaprje enju kvalitete njihova života, a što je rezulti-

ralo time da je Dom bio otvoren za suradnju s drugima u lokalnoj zajednici. - Shodno navedenom, zahvaljujem svim ustanovama odgoja i obrazovanja, zdravstvenim i socijalnim ustanovama, udrugama, poslovnim partnerima i prijateljima ustanove s kojima je u ovih prvih godinu dana našeg djelovanja uspostavljena dobra poslovna suradnja te se takvoj nadamo i ubudu e. Hvala g. Novinš aku, osniva u i vlasniku Doma, bez kojeg pri a o ovom Domu ne bi ni mogla biti ispri ana... Hvala osoblju bez kojeg sve ovo ne bi bilo mogu e. Jer upravo Vi svojim predanim radom, odgovornoš u i osje ajem za ovjeka o kojem brinete doprinosite unaprje enju kvalitete njihova života te njihovom zadovoljstvu uslugama i životom u Domu.

Me utim, najve a hvala Vama, dragi korisnici, i Vašim obiteljima na ukazanom povjerenju što ste odlu ili posljednje poglavlje života provesti upravo s nama. ast mi je biti ravnateljicom ove ustanove koja oboga uje život naših smještenih korisnika i sliku našeg grada. Korisnici su kod nas ovdje pronašli svoj drugi sigurni dom i ovdje žive dostojanstveno i kvalitet-

no, jer upravo je to naš zadatak i u kona nici smisao našeg djelovanja. Zajedno s osobljem trudit u se truditi da i dalje pružanje usluga našim korisnicima bude na visokoj razini, a zadovoljstvo još ve e. - poru ila je Kristina Klobu ari , ravnateljica Doma za starije i nemo ne “NOVINŠ AK” u akovcu.

Sve ana je proslava nastavljena bogatim kulturnoumjetni kim programom koji su izveli korisnici Doma “NOVINŠ AK”. Rije je o lanovima pjeva kog zbora i literarnodramske sekcije, koje je uvjež-

bala Vilma Zadravec, radna terapeutkinja Doma. Program su u skladnom spletu nastavili naši gosti Klapa Labin, koji su izvo enjem accapela klapskih pjesama uveli ali proslavu, a ista se nastavila domjenkom i ro endanskom tortom koje je za sve uzvanike pripremilo vrijedno osoblje domske kuhinje. Na kraju se i zaplesalo. Uz zajedni ko druženje, kojem su nazo ili korisnici i njihovi lanovi obitelji, djelatnici Doma te brojni prijatelji ustanove, podijelila se radost življenja u Domu “NOVINŠ AK”. (PR)

24

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

14. studenoga 2014.

JER…

TRGOVINA METSS-a br. 17 u Palovcu

Mario iz Tur iš a ita baš sve!

KLUB RODITELJA NEDONOŠ ADI osvijetlit e Dom sindikata u ljubi asto

Pružite ruku najmanjim herojima!

Me unarodni dan svjesnosti o prijevremenom ro enju obilježava se u ponedjeljak, 17. studenoga. Udruga Klub roditelja nedonoš adi “Pal i i” cijele Hrvatske, pa tako i podružnica akovec, zajedni kim druženjem Pal i a i njihovih roditelja obilježit e taj dan. Po uzoru na svijet, gra evinu koja po mišljenju udruge simbolizira grad akovec, zgradu Trgova kog kasina (Dom sindikata) na Trgu Republike, osvijetlit e se u ljubi asto.

Udruga Klub roditelja nedonoš adi “Pal i i” akovec poziva sve da 17. studenoga od 16 do 17 sati svojom prisutnoš u i djelatnoš u pruže ruku najmanjim herojima. Tim inom lanovi udruge žele stanovnike akovca i Me imurja senzibilizirati o problemima s kojima se maleni Pal i i i njihovi roditelji susre u te kako bi pokazali snagu kojom uspijevaju prevladati poteško e u svakodnevnoj borbi.

NO NI ITATELJSKI SUSRET

Tulum s(l)ova u II. osnovnoj školi akovec U sklopu projekta Tulum s(l)ova, koji se drugu godinu provodi u II. osnovnoj školi akovec u školskoj knjižnici, održan je no ni itateljski susret. Kroz pet sati druženja (od 19 sati do pono i) itali su se zanimljivi odlomci iz najdražih knjiga na hrvatskom i engleskom jeziku, igrale motivacijske igre, a održano je i druženje putem Skypea s u enicima iz OŠ Monte Zaro iz Pule. II. osnovna škola akovec predstavila je Istranima naše Me imurje kroz pjesmu “Klin ec stoji pod oblokom”, koju je otpjevala u enica 4. razreda Ida Blažinovi , uz pratnju u itelja Petra Korbelja za klavirom.

Ve er je završila gledanjem ilma. Dojmovi u enika nakon susreta bili su izrazito pozitivni.

“Tulumarili” su u enici sedmih i osmih razreda zajedno s knjižni arkom Ninom Vugrinec i u iteljicama Brankom Lamza, Ivanom Jambroši , Snježanom

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Odak Hrka i Vlatkom Leva i .

Za fotogra ije su bili zaduženi lanovi školske fotogrupe pod vodstvom u itelja Gordana Bartoli a.

Tulum s(l)ova zajedni ki je projekt OŠ Ivana Kukuljevi a Sakcinskog iz Ivanca, Hrvatske udruge školskih knjižni ara i Hrvatske mreže školskih knjižni ara, a uklju ene su školske knjižnice iz cijele Hrvatske. Projekt popularizira vještinu itanja u uzrastu 7. i 8. r. osnovne te 1. i 2. r. srednje škole, a osim u obrazovanje zadire i u podru je kulture.

Projekt je nastao na temelju no noga itateljskog susreta u knjižnici koji je za u enike svoje škole osmislila 2009.

Draženka Stan i . To se dopalo kolegama iz struke pa su i sami 2011. zapo eli sa sli nim susretima, u pravilu zadnji vikend u listopadu, koji je ujedno i Me unarodni mjesec školskih knjižnica.

U trgovini METSS-a br. 17 u Palovcu u kupnji smo zatekli našeg itatelja Marija Vernera Amfta iz obližnjeg Tur iš a.

Pitali smo ga što ga najviše zanima u Me imurskim novinama, a on je kao iz topa ka-

zao: - Baš sve! Rekao je da ita novine od po etka do kraja te da ga zanimaju svi tekstovi, a posebice politika i sport. Voli proviriti i što ima novo na našoj Špici. (zv)

U MJESECU HRVATSKE KNJIGE nagra eni najbolji literarni i likovni radovi te naj ita i

Tko su naj ita i Op eg i Dje jeg odjela akove ke Knjižnice?

PIŠE: ROBERTA RADOVI

Povodom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige i Dana hrvatskih knjižnica, u Knjižnici i itaonici “Nikola Zrinski” akovec proglašeni su naj ita i Dje jeg i Op eg odjela te dodijeljene nagrade u kategoriji likovnih i literarnih radova. Ove je godine tema Mjeseca hrvatske knjige bila ljubav te su na tu temu pristigli brojni radovi. U komisiji za odabir najboljih likovnih radova uz djelatnike akove ke Knjižnice bio je i akademski slikar-gra i ar Krešimir Hlebec.

U kategoriji likovnih radova najkreativnije radove osmislili su i napravili sljede i u enici: Viktorija Gašparlin (3. a, OŠ Nedeliš e), Zita Bel (1. b, OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec), Vid Vr i (4. a, III. OŠ akovec), Lara Jakši (5. r., OŠ Gori an), Goran Mar etko (8. r., OŠ Draškovec) i Maja Zrna (8. r., OŠ Donji Kraljevec). U kategoriji literarnih radova nagrade za najbolje radove primili su: Vanja ugalj Pongrac (8. a, II. OŠ akovec), Ivana Sklepi (8. r., OŠ Vratišinec), Robert Horvat (6. r., OŠ Kuršanec), Lana Vabec (4. r., OŠ Štrigova), Maja

Nagra eni i sudionici “ ituljka”

Olivera Despotovi naj ita ica je Op eg odjela akove ke Knjižnice

Gregorin i (4. r., Gornji Mihaljevec) i Tea Rojko (4. r., OŠ Šenkovec).

Za naj ita a trebalo je pro itati više od 160 knjiga u godinu dana Proglašeni su i naj ita i koji su u proteklih godinu dana (u razdoblju od prošlogodišnjeg Mjeseca knjige do ovogodišnjeg, koji se obilježava od 15. listopada do 15. studenoga) pro itali najviše knjiga. U kategoriji predškolaca najviše je itala Helena Pleh iz akovca (oko 120 knjiga). U kategoriji osnovnoškolaca najviše su itale Dalija Haler (1. r.

OŠ akovec, s pro itanih 150 knjiga) i Franka Bukovec iz Strahoninca, koja je pro itala više od sto knjiga. U kategoriji naj ita a Op eg odjela Knjižnice naj ita em je proglašena Olivera Despotovi iz Pribislavca, koja je pro itala 165 knjiga. Ro ena je u Varaždinu, a posljednjih osam godina živi u Pribislavcu. Po zvanju je kemijska tehni arka, a niz godina radila je komercijalne poslove. Trenutno je nezaposlena, pa je i vremena za itanje bilo više. O ljubavi prema itanju kaže: - Volim itati još od djetinjstava. Mene je moja teta zara-

U enici koji su najbolje slikali i pisali o ljubavi te naj ita i Dje jeg odjela

Tijekom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige u Domu za starije i nemo ne osobe akovec i u Depandansi organizirani su Programi itanja “ ituljak”, koji su organizirani u suradnji s maturan ma Gimanzije “Josip Slavenski” akovec, koje je vodila mentorica Nada atlai i u enici II. OŠ akovec (mentorica Mar na Vrtari ). I oni su za svoje sudjelovanje u promociji navike itanja primili nagrade. Nagra eni maturan jesu Karla Taradi, Lana Agejev, Fabijan Leskovec, Josipa Horvat, Lucija Jambrovi , Matija Resman i Valentina Poljak, a nagra eni u enici jesu Filip Vu eni, Aruen Žižek, Vinko Brki , Noa Vres, Petar Beloševi , Fran Per i , Antonela Hamer i Matej Žerjav. zila itanjem ve u prvim razredima osnovne škole. Imala sam jedan period u životu kad su djeca bila mala pa se nije stizalo toliko itati. Sada kako su djeca odrasla ponovno sam se vratila knjizi. Imam i svoju malu osobnu biblioteku, a voljela bih da bude i ve a u budu nosti. itam razli ite žanrove. Možda bih izdvojila ameri ku književnicu Pearl Buck. U posljednje vrijeme privla e me ženski autori jer mi je zanimljiv ženski kut gledanja na neke doga aje. Ne itam samo knjige koje posu ujem u Knjižnici, ve i dosta knjiga kupujem na kioscima ili posu ujem od tete u njezinoj biblioteci i sli no. itateljima bih preporu ila djela Victorije Hislop ‘Nit’, ‘Povratak’ i ‘Otok’.

Sve tri su mi jako dobre.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

BEND PAVEL PRVI PUT U ČAKOVCU. DOBRO DOŠLI SVI! U listu vaših preferencija za ovaj vikend svakako uvrs te markaciju i smjer akove kog Podrooma.

Povodom izlaska su itog broja “Me imurskih novina” as mo vas, uz potporu PBZ-a, besplatnim koncertom benda Pavel ve eras, u petak, 14. studenoga. Za sjajnu atmosferu pobrinut e se i bend Dobre vibracije. Pavel po prvi put s že u akovec, gdje e u sve arskoj atmosferi obljetnice predstavi i svoj najnoviji album “I mi smo došli na red”.

RAZGOVOR S POVODOM Tonči Gulišija, instruktor Ashtanga yoge CENTAR ZA KULTURU Crteži Snježane Kodarić Ivanković Dani češkog filma Zagreb film festival SV. MARTIN NA MURI Izložba članova Likovne republike i Branka Naranđe PRODAJNA IZLOŽBA ZA “KATRUŽU” Ulja na platnu Danijela Drvenkara

2

media

14. studenoga 2014.

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend NOĆ KAZALIŠTA u Centru za mlade – subota, 15. studenoga

Petak, 14. studenoga

Klupica i Štala

by Mario Kovač za nula kuna!

ČAKOVEC MUZEJ ME IMURJA 18.00 Izložbeni salon Otvorenje izložbe Nikola Zrinski akove ki (1620. - 1664.)

Podroom Drink And Music Club 21.00 koncert povodom 1000. broja “Me imurskih novina” Pavel, Dobre vibracije Ulaz slobodan CeZaM, Prostor 20.30 No kazališta Pinkleci i predstava “Klupica” Štala by Mario Kova Karandavasana i padmasana - poze koje blagotvorno djeluju na organizam

Arcus cafe 21.00 TS Carevi

KOTORIBA Dom kulture Kotoriba 19.00 1. Fes val smijeha

NEDELIŠĆE Dvorana MESAP 9.00 - 19.00 MESAP JESEN Me unarodni sajam poduzetništva

Subota, 15. studenoga ČAKOVEC Cafe-bar Paladin 21.00 grupa JOY Arcus cafe - Graba ZODIAC, DJ Saša Mikac Cafe-bar Millenium 21.00 TS Begini

KOTORIBA Dom kulture Kotoriba 19.00 1. Fes val smijeha

NEDELIŠĆE Dvorana MESAP 9.00 - 19.00 MESAP JESEN Me unarodni sajam poduzetništva

VARAŽDIN Dvorana Graberje 9.00 - 19.00 Sajam vjen anja Ulaz besplatan

Nedjelja, 16. studenoga KOTORIBA Dom kulture Kotoriba 19.00 1. Fes val smijeha

NEDELIŠĆE Dvorana MESAP 9.00 - 19.00 MESAP JESEN Me unarodni sajam poduzetništva

VARAŽDIN Dvorana Graberje 9.00 - 19.00 Sajam vjen anja Ulaz besplatan

TONČI GULIŠIJA, INSTRUKTOR ASHTANGA YOGE

Joga nas vraća u fizičku i psihičku ravnotežu PIŠE: TOMISLAV NOVAK

O

vaj vikend u Nedeliš e dolazi Ton i Gulišija, jedan od najiskusnijih trenera joge u Hrvatskoj, koji se ve petnaest godina bavi podu avanjem, a nedavno je izdao i DVD na hrvatskom jeziku pomo u kojeg je mogu e samostalno pravilno vježbati jogu i kod ku e. Samom Asthanga yogom bavi se ve dvadeset godina, a prije pet godina u Splitu je sa svojom suprugom Goranom, tako er dugogodišnjom praktikanticom joge, otvorio školu Ashtange. Ubrzo napušta posao i po inje se profesionalno baviti samo podu avanjem joge.

Kako se oko joge u nas esto lome koplja, jer ova aktivnost ipak dolazi iz nama egzoti nog pondeblja Dalekog istoka, odlu ili smo saznati iz prve ruke što je ustvari joga, naro ito Ashtanga yoga, kojom se Gulišija bavi.

Na našu sre u, to uop e nije bilo teško, jer je Ton i unato svom znanju sasvim pristupa na osoba, koja ljudima prilazi direktno i vedro, bez stvaranja tajnovitosti oko toga ime se bavi.

• Što je ustvari Ashtanga yoga i po emu se razlikuje od drugih joga praksi?

— Ashtanga yoga je drevni jogijski sistem. Rije ‘ashtau’ doslovno zna i 8 (osam), a ‘anga’ zna i ud, odnosno udovi. Možemo to opisati kao paket praksi pomo u kojih se ovjek isti od negativnih emocija (strah, ljutnja, tuga, bijes...), a istovremeno isti

Ton i Gulišija jedan je od najiskusnijih trenera joge u Hrvatskoj

izi ko tijelo od otrova i bolesti, stabilizira um i dotakne stanje dubokog mira. U ovih ‘8 udova’ sadržane su sve prakse koje su potrebne da bi se ovjek vratio u svoje prirodno stanje. No njihovo svakodnevno izvo enje iziskivalo bi puno vremena pa se pojavila potreba da se svi udovi integriraju u jednu praksu. Tako je nastao ‘koncentrat’ joge u kojemu ovjek s puno manje vremena ima efekte jogija koji satima radi svoju praksu. Zato se kaže da je Ashtanga idealna za ku edoma ina. To je ona vrsta jogija koji ima obitelj i posao te stoga nema sve vrijeme za sebe, ali ako vježba Ashtangu može živjeti stanje dubokog, stabilnog mira i tihog zadovoljstva, neovisno o vanjskim situacijama.

Sve što je potrebno jest redovna praksa Ashtange.

Za razliku od drugih jogijskih stilova Ashtanga je vrlo

Radionica Asthanga yoge u Nedelišću Radionica e se održa u Nedeliš u od petka, 14. studenoga do nedjelje, 16. studenoga u SmartVision Centru za razvoj osobnih potencijala, na adresi Vinka Karlovi a 14 a. Radionica je namijenjena potpunim po etnicima u Ashtangi, kao i iskusnijim prak kan ma. Nakon radionice po etnici e ima dovoljno znanja da samostalno prak ciraju Ashtangu. Prijave i informacije na broj 098 710 330 ili posje te stranicu www.dharmakrit.com.

dinami na i svaki pokret je sinkroniziran s dahom, što se naziva vinjasa. Vinjase zagrijavaju krv i ine je mekšom, koja je u ovjeka koji se ne kre e vrlo gusta i loše cirkulira kroz tijelo, a što dovodi do niza problema i zna ajnog smanjenja životne energije. Zatim podižu temperaturu tijela, pri emu dolazi do poja anog znojenja zahvaljuju i kojem toksini izlaze van. Tako er, vinjase otvaraju centralni živ ani kanal, što je osnovna ideja joge. Konstantan fokus na disanju, stiskanju odre enih miši a u zdjelici koji preusmjeravaju tok energije prema gore (bandhe), fokus na odre enim to kama (drishti) uz korištenje tijela u skladu s prirodnim poravnanjima ki menog stupa dovodi do stabilizacije životne energije u predjelu oko pupka i njeno usmjeravanje kroz ki mu.

I drugi stilovi joge imaju iste ciljeve, me utim, u Ashtangi se sve ovo doga a vrlo brzo.

• Zbog ega je uop e preporu ljivo prakticirati jogu?

— Joga ima široku lepezu pozitivnih efekata. Ispravno izvo enje položaj poravnat e skelet i o istiti cijelo tijelo od toksina, što e se odmah osjetiti kroz osje aj lako e, bolju probavu, dublji i kra i san itd. Tu je i emocionalna i mentalna razina, odnosno djelovanje joge na um, koje je od velike važnosti. Tijekom života smo se toliko puta naljutili, bili

tužni, doživjeli sve i svašta. Sve te situacije ostavile su na nama emocionalne pe ate, stvaraju i emocionalno-mentalni ilter kroz koji percipiramo život. Sve što doživljavamo obojano je stanjem našeg uma. Zato se kaže: kakav je tvoj um, takav ti je i cijeli svijet. Kada se um o isti od tih emocionalnih tereta, prirodno se vra amo u stanje ravnoteže i unutarnje tišine. Mentalna buka se smiruje, a živjeti život iz stanja unutarnje tišine podiže razinu ispunjenosti i zadovoljstva kakva nisu mogu a ako je glava puna problema. Pove anje životne energije može se primijetiti nakon svakog vježbanja joge. Nedostatak te životne energije spušta cijelu razinu kvalitete života, poslovne u inkovitosti, umanjuje sposobnost koncentracije, umanjuje snagu volje itd. Nema kraja pozitivnim efektima joge. Kroz redovnu praksu ovjek se može osloboditi svojih tereta!

• Je li za jogu potrebna ikakva priprema, fizi ka ili psihi ka? Tako er, kako uskladiti prenatrpani životni ritam i bavljenje jogom?

— Jogom se može baviti baš svatko, nisu potrebni ni izi ka pripremljenost ni ikakvo predznanje. Upravo u današnje vrijeme, kada je život toliko brz i postoji puno obveza na svim stranama, od obiteljskih do poslovnih, vrlo je važno da ovjek može na i uto ište u samome sebi, da prona e mir za kojim ustvari svatko ezne.

Osobno nisam pronašao u inkovitiji alat od joge, a posebno Ashtanga yoge, za nositi se s izazovima života, za pro iš enje uma i tijela te za pronalaženje mira unutar sebe. Taj mir svatko ima, bolje re eno, svatko od nas ima potencijal osvijestiti tu dimenziju mira i zadovoljstva u samome sebi. Tako da joga ne uzima vrijeme nikome. Joga samo može dati vrijeme jer se njezinom redovnom praksom u inkovitost na svim razinama samo pove ava.

Programi povodom 6.

No i kazališta ove e se godine održati diljem Hrvatske u subotu, 15. studenoga. Povodom toga Pinkleci i Centar za mlade aste predstavom i glazbenom ve eri. Pinkleci e izves predstavu “Klupica” u Klubu “Prostor” s po etkom u 20.30 sa . Nakon predstave njezin redatelj Mario Kova preuzima glazbenu palicu te uz ponajbolje glazbene hitove strane i doma e glazbene industrije vodi program pod nazivom “Štala by Mario Kova ”.

Ulaznica za oba programa je velikih nula kuna.

INTERLIBER u Zagrebu do 16. studenoga

Uz folknerovski pozdrav: Čitaj, čitaj sve!

Interliber je pred vra ma, a s njim i još jedna prilika za druženje i uživanje u itanju i knjigama. Ljubitelji knjiga pozvani su do i posje promoštandove u petom i šestom paviljonu Zagreba kog velesajma od 11. do 16. studenoga. Posje telje o ekuje pregršt noviteta: od prekrasnih slikovnica, romana nagra ivanih autora, doma e proze, priru nika za samopomo do kapitalnih djela suvremene publicis ke.

Izdava ka ku a Profil iz svoje ponude ovogodišnjeg Interlibera izdvaja: - Zvu noš u ove godine odska e možda najvažnija knjiga desetlje a i knjiga koja je zainteresirala vrlo široku publiku diljem svijeta ‘Kapital u dvadeset prvom stolje u’ Thomasa Pike yja, izuzetno opširna i dubinska ekonomska analiza današnjeg svijeta. Pro l e u prodaji ponudi više od dvije su e naslova. Popus na sve nove naslove bit e 20 posto.

Nešto stariji naslovi, me u kojima su i najprodavanije knjige s prošlogodišnjeg Interlibera, bit e sniženi i do 80 posto, a na zasebnom štandu u 6. paviljonu dio e se knjiga mo i kupi za samo 3 kune! Osim Pro la, razgledajte ponude i drugih najve ih hrvatskih nakladni kih ku a, knjižarskih lanaca i izdava a.

14. studenoga 2014.

media

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

3

najavite događaj na vikend@mnovine.hr VEČERAS U PODROOMU besplatan live koncert

19. studenoga

Pavel i Dobre vibracije za prvih tisuću brojeva “Međimurskih novina”!

srijeda

MEDIA NOVINE uz potporu PBZ-a povodom 1000. broja Me imurskih novina s ponosom predstavljaju prvi dolazak u akovec trenuta no jednog od najzanimljivijih hrvatskih pop-rock-bendova – Pavela. Podroom Drink & Music Club ve eras, u petak, 14. studenoga, ugoš uje ovaj odli ni live bend koji sa injava osam vrhunskih glazbenika.

Nakon koncerta u zagreba koj Tvornici povodom promocije novog albuma “I mi smo došli na red”, koji su glazbeni recenzenti odmah svrstali me u najbolja doma a izdanja godine, Pavel dolazi u Podroom akovec kako bi uz potporu me imurskog pop-

rock-benda Dobre vibracije i zajedno s velikim brojem fanova uveli ao i proslavio jubilarni 1000. broj našeg i vašeg tjednika “Me imurske novine”.

Još od prvih singlova, pop/ rock-sastav Pavel pod utjecajem americane i suvremenih glazbenih izri aja miljenik je hrvatske publike. Za Pavel glazbeni kriti ari kažu da je u pitanju bend “ ije je pojavljivanje na sceni donijelo njezin pozitivan trenutak”. Stoga njihov akove ki koncert bez imalo lažne skromnosti možemo proglasiti jednim od najuzbudljivijih klupskih glazbenih doga aja ove godine u našem gradu.

“Me imurske novine” od svojega prvog broja, koji je izašao po etkom rujna 1995. godine, a posebice nakon uvo enja priloga Media krajem te iste godine kao prvoga takvog specijaliziranog priloga u jednom hrvatskom lokalnom tjedniku, pa sve do danas s velikom pozornoš u prate i promoviraju glazbena doga anja, kako na našoj lokalnoj me imurskoj, tako i na doma oj hrvatskoj sceni, ali i mnogo šire. Stoga nam je posebna ast što možemo pozvati sve ljubitelje dobre glazbe da zajedno s Pavelom i Dobrim vibracijama 14. studenoga u Podroomu akovec proslavimo naših prvih tisu u brojeva. (dz)

AKOVEC 20. JAZZ FAIR Centar za kulturu 20.00 Vlatko Stefanovski

20. studenoga četvrtak RADIONICA ZA ŽENE KOJA JAČA SAVEZNIŠTVO

Enciklopedija nevidljivog rada Enciklopedija nevidljivog rada je interdisciplinarna radionica koju e lanice Instituta za katastrofu i kaos održati od 27. do 29. studenoga u Varaždinu. Radionica je namijenjena svim ženama starijima od 18 godina - umjetnicama i onima koje to nisu, doma icama, zaposlenima i nezaposlenima, studenticama...

Encik lopedija nevidljivog rada proces je vrjednovanja svih onih socijalno nevidljivih, preciznostvarala kih i preciznouživala kih procedura koje su proglašene nevažnima – i to ne samo u kapitalisti koj proizvodnji, nego i u marksisti koj kritici društvene proizvodnje.

Polje rada navodno uvijek “mora” voditi do nekog vidljivog i razmjenjivog rezultata. Posljedica takve ekonomije je sustavno društveno brisanje i/ili podcjenjivanje ekologije, me usobne podrške, njegovanja, odgoja, istraživanja, prijateljevanja, u enja i stvaranja.

Enciklopedija nevidljivog rada nastoji potaknuti stvaranje kooperativnog sustava u kojemu

na mjesto robe stupa model savezništva.

Institut za katastrofu i kaos je ženski kolektiv koji djeluje u polju suvremenih izvedbenih umjetnosti i teorije, osnovan 2011. u Zagrebu. U središtu njihova rada je stvarnost iskustva u neoliberalnoj ekonomiji, pozicija umjetnosti unutar takvog sustava, s fokusom na ženski rad.

Sudjelovanje na radionici je besplatno, a broj sudionica je ograni en na petnaest. U klubu Europa media varaždinskog HNK-a održavat e se u etvrtak i petak (27. i 28. studenoga) od 18 sati do 21 sat, te u subotu, 29. studenoga od 12 sati do 21 sat s pauzom.

Posljednji dan radionice polaznice mogu sudjelovati u završnoj izvedbenoj prezentaciji. Prijaviti se možete putem mail adrese contact@vrum. hr. Organizator je umjetni ki kolektiv VRUM, na elu sa Sanjom Tropp Frühwald, a radionica se odvija u sklopu projekta CIU Varaždin, kojemu je namjera ponuditi Varaždincima programe s podru ja suvremenog plesa i izvedbenih umjetnosti tijekom cijele godine.

JUBILARNI 20. JAZZ FAIR 2014. od 19. do 21. studenoga DOĐITE NA HRVATSKI BAL u hotel Lipa

Prvi put u Čakovcu američki Kušajte specijalitete pijanist Chris Jarrett! otoka Krka u Lendavi Jubilarni 20. Jazz fair predstavit e akove koj publici brojna imena doma e i inozemne jazz-scene: makedonskog virtuoza na gitari Vlatka Stefanovskog, izvrsnu hrvatsku vokalisticu Lelu Kaplowitz s Big bandom HRT-a te nekadašnjeg pjeva a grupe Tower of Power Huberta Tubbsa sa Septatonics jazz-bandom Maaseja Kove evi a. Po prvi put u akovcu e nastupiti ameri ki pijanist Chris Jarrett.

Organizator i doma in Jazz faira, Centar za kulturu,

povodom jubilarnog izdanja ovog jazz-festivala želi izdati monogra iju uz 20. obljetnicu jazz-festivala u akovcu, u kojoj bi spomenuli sve dosadašnje izvo a e, ali i predstavili doma u, me imursku jazz-scenu koja je pojavom Jazz faira jako napredovala, te zahvaljuju i upravo festivalu u Me imurju je osnovano nekoliko jazz-grupa, a ak petero studenata upisalo je jazz na akademijama u Grazu i Klagenfurtu. Jazz fair e se održati 19., 20. i 21. studenoga 2014. Ne propustite!

U subotu, 22. studenoga u 19.30 sati u hotelu Lipa u Lendavi po inje 9. Hrvatski bal. Ovaj put odlu ili su da grastronomska ponuda bude u znaku otoka Krka i kr kih specijaliteta.Tako e na meniju biti: janjetina, šurlice, riba, plodovi mora, vrbni ka žlahtina. Ve na do eku goste o ekuje kr ki pršut, kola i od kr kog sira i smokava. Turizam otoka Krka predstavit e

gradona elnik Grada Krka, a za zabavu e se pobrinuti Globus bend i Klapa Tramuntana.

Uz gastronomsku ponudu goste o ekuje i bogata tombola: svaka sre ka je dobitna, a me u nagradama su i turisti ki vikendaranžmani kr kih hotela, apartmana i kampova. Prodaja ulaznica za zabavu je u hotelu Lipa.

(BMO)

AKOVEC 20. JAZZ FAIR Centar za kulturu 20.00 Chris Jarrett, Lela Kaplowitz i Big band Hrvatske radiotelevizije

21. studenoga petak AKOVEC 20. JAZZ FAIR Centar za kulturu 20.00 Hubert Tubbs i SEPTATONICS band Cafe-bar Paladin 21.00 Silente

28. studenoga petak AKOVEC Knjižnica “Nikola Zrinski” 18.00 Promocija knjige Daniel Rafaeli : “Kinematogra ja u NDH”

13. i 14. prosinca NEDELIŠ E Dvorana MESAP 9.00 - 19.00 ADVENT NA MESAP-u

25. prosinca četvrtak DOMAŠINEC Disko klub Šampion 22.00 koncert: Jelena Rozga

do 8. veljače 2015.

ZAGREB Umjetni ki paviljon Izložba “Joan Miró – remek-djela iz Funadacije Maeght”

Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

4

media

14. studenoga 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DRUŽENJE UZ UMJETNOST u Sv. Martinu na Muri

“Zlatne ruke” predstavile su svoje radove u Sloveniji

U LENDAVI

Međunarodna izložba ručnih radova Oni koji prate rad Udruge žena za o uvanje tradicije i kulturne baštine “Zlatne ruke” iz akovca znaju da njezine lanice njeguju me ugeneracijsku i me unarodnu suradnju. Ana Vrbanec, predsjednica Udruge, o aktualnostima iz rada Udruge i nedavnom gostovanju u Lendavi govori: - Pet godina sura ujemo u s Društvom upokojencev Lendava, Krožek ro nih del.

Svake druge godine kolegice iz Lendave gostuju na našim izložbama koje postavljamo prigodom Dana žena u Domu sindikata. Svake pak druge godine one nas pozivaju na zajedni ku izložbu najljepših ru nih radova u Lendavu. Jedna takva izložba bila je ovih dana postavljena u prostoru bivše knjižare u centru Lendave. Uz nas su izlagale i la-

nice Društva umirovljenika iz Kotoribe. Ma arsku su trebale predstavljati ipkarice iz Pe uha, ali su zbog velikih prijevozni kih i smještajnih troškova u Lendavi odustale u zadnji as, tako da je jedna druga udruga iz Ma arske izložila svoje prekrasne rukom izra ene lutke. To je bio naš peti nastup u Lendavi, i svaki put obogatimo svoja iskustva te nai emo na nove ideje u izradi ru nih radova i na inu prezentiranja istih.

Stoga mogu zaklju iti da je ovakav vid suradnje vrlo koristan za sve sudionike.

Vrijednost ove suradnje nije samo u prezentaciji radova i jedne udruge, ve u prezentaciji kulturne baštine Me imurja, u razmjeni iskustava i povezivanju lokalnih zajednica susjednih zemalja. (rr)

CRTEŽI SNJEŽANE KODARIĆ IVANKOVIĆ

Nježan spoj tradicijskih elemenata crteža i simbolike U izložbenom salonu Centra za kulturu izloženo je trinaest crteža autorice Snježane Kodari Ivankovi . Radovi su nastali kombiniranjem tuša, pera, olovke, olovke u boji, akvarela i kolaža na formatu 1000 x 1540 cm. Autorica upravo svojim crtežima daje vrijedan prilog suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. U svakom je crtežu naro ito izraženo crta ko umije e oblikovanja svakoga likovnog elementa. Marina Oskoruš o aktualnoj izložbi govori: - Snježana Kodari Ivankovi izbivala je iz hrvatske likovne scene, pa je to stvorilo njen druga iji i prepoznatljivi opus kojim se ona u Njema -

koj predstavila kao autorica širokih obzora. Tonko Maroevi , glasovito ime kriti ke likovne javnosti Hrvatske, uveo je autori inu crta ku iluziju na hrvatski likovni prostor. Ona koristi sve tradicijske elemente crteža. Tako da to nije uvijek olovka, ve esto i tuš koji aplicira s kolažom, akvarelom. Iako su njezine teme simboli ne, lako se može prodrijeti u njezine tajne umjetnosti.

Radovi se mogu razgledati do 17. studenoga, a nakon toga od etvrtka, 19. studenoga mo i e se u istom prostoru razgledati izložba plakata i fotogra ija s festivala Jazz faira u akovcu. (rr)

Autori radova pozirali su s predstavnicima Op ine

Siniša Filip Novak iz Svetog Križa izradio je skulpturu pod imenom “Meditiranje”

Otvorena godišnja izložba članova Likovne republike PIŠE: SANJA HERIC

S

edamnaest lanova Likovne republike, likovno-kiparske udruge koja djeluje od 2009. i okuplja umjetnike iz sjeverozapadne Hrvatske i inozemstva, izložilo je svoje radove prošlu nedjelju, 9. studenoga, u galeriji iznad ureda Op ine u Svetom Martinu na Muri. Radove autora predstavila je predsjednica udruge Milena Petkovi iz Murskog Središ a, koja je ujedno svima prisutnima zahvalila na dolasku. Na elnik Op ine Sv. Martin na Muri Franjo Makovec imao je ast otvoriti ovogodišnju izložbu radova lanova Likovne republike. - Svim lanovima likovne udruge zahvalio bih na doprinosu u stvaranju jedne jezgre kulturnih umjetnika koja je druga ija od naše svakodnevnice. Izuzetno me raduje što odavde možemo poslati

Osim slika i skulptura, posjetitelji mogu razgledati i umjetni ke fotogra je

pri u o ljubavi i druga ijem na inu življenja u ova zahtjevna vremena. - istaknuo je na elnik Makovec.

Na ovogodišnjoj su izložbi svoje radove izložili sljede i autori: Ljubica Dragovi , Teodor Gori anec, Darinka Horvat, Danijel Jakopanec, Marjana Kmet, Ivana Koškanac, Kristina Mandi , Tatjana Mijatovi , Ljudevit Min ek, Siniša Filip Novak, Mladen

Pali , Marija Pavli , Milena Petkovi , Rajko Petkovi , Željko Petkovi , Biserka Sobo an i Julija Stapi Kapi . Slikarske tehnike koje su doma i umjetnici koristili jesu ulje na platnu, akril na platnu, akril na papiru te kombinirane tehnike, dok su kipari svoje umije e pokazali u obra ivanju kamena, drva i patinirane terakote.

Tako er, na izložbi su izložene digitalne fotogra ije. Nakon razgleda radova umjetnika slijedio je neformalno druženje uz domjenak i razgovor s lanovima udruge.

Predsjednica udruge Milena Petkovi ukratko je predstavila radove izlaga a

Martinje u Martinu započelo izložbom Branka Naranđe

Branko Naran a predstavio je pejzaže i ljudske gure

Izložbom umjetni kih djela Branka Naran e zapo ela je prošli petak, 7. studenoga, tradicionalna sve anost povodom Dana Op ine Sv. Martin na Muri i proslave Martinja, koja ove godine traje punih tjedan dana. Dugogodišnje istraživanje pejzaža i ljudske igure slikara Naran e rezultiralo je nastajanjem prekrasnih djela koja su predstavljena u galeriji iznad ureda Op ine Sveti Martin na Muri. Slike prikazuju pejzaže rijeka Mure i Drave, kao i portrete bliskih osoba umjetnika. Skromni Branko Naran a dosad je samostalno izlagao dvadesetak puta.

Od mladosti koristi tehniku ulja na platnu. Radove Branka Naran e predstavila je povjesni arka umjetnosti Antonija Sklepi , a izložbu je otvorio na elnik Franjo Makovec u nazo nosti nekoliko desetaka zaljubljenika u umjetnost. Izložba se može razgledati narednih dana.

14. studenoga 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

RAZGOVOR S POVODOM Aljoša Šerić, frontmen benda Pavel

I mi smo došli na red - u Čakovcu!

Jindra Malá, ataše za kulturu eškog Veleposlanstva u Zagrebu

CENTAR ZA KULTURU

Nakon Dana češkog filma, u Čakovcu i Zagreb film festival

Nastup Pavela na varaždinskom Španciru PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

U

listu vaših preferencija za ovaj vikend svakako uvrstite markaciju i smjer akove kog Podrooma.

Povodom izlaska tisu itog broja “Me imurskih novina” astimo vas uz potporu PBZ-a besplatnim koncertom benda Pavel ve eras, u petak, 14. studenoga. Za sjajnu atmosferu pobrinut e se i bend Dobre vibracije. Žitelji našeg kraja mogli su u najve oj glazbenoj atrakciji ovogodišnje doma e scene i live svirci Pavela uživati i krajem kolovoza u Varaždinu na Špancirfestu. Sada po prvi put Pavel stiže u akovec, gdje e u sve arskoj atmosferi obljetnice predstaviti i svoj najnoviji album. O aktualnim zbivanjima uo i koncerta razgovarali smo s Aljošom Šeri em, frontmenom Pavela.

• Vaš novi album ‘I mi smo došli na red’ odli no je prihva en i od kriti ara i od publike. Jeste li o ekivali takav prijam?

— Teško mi je na to odgovoriti, znao sam da je meni odli an, uživam u njemu, od prvog do zadnjeg takta, produkcija i miks su u dlaku kako sam zamišljao, pa sam utoliko i o ekivao dobre kritike jer u suprotnome bi zna ilo da sam u debeloj zabludi, da mi je ukus ‘ukrivo’. Iako, teško je predvidjeti, nekad se zapanjiš koliko netko druga ije doživljava tvoje pjesme i to je ok, valjda.

• Tko ili što je Vaša glazbena inspiracija, Vaša filozofija glazbe?

— Zadovoljiti sebe, ako se ja naježim, ako dla ice zaigraju, velika je mogu nost da e i nekome drugome. Kad je skladanje u pitanju, ve inu puta melodija vodi pri u, odre uje narav pjesme, tekst, produkciju, kad shvatim kuda me odvela ili kuda me želi odvesti, onda tek pišem tekst.

• Postoji li nešto o emu ne želite ili se ne usu ujete

pjevati ili progovoriti u Vašim pjesmama kao tekstopisac?

— Ne, kategori ki ne. Postoje eventualno stvari o kojima mi se ne da pisati, koje me ne zanimaju, niti su zaslužile da budu dio pjesme. Možda kod psovki vu em crtu, nisam siguran da sam psovao u pjesmama, ali to je i iz prakti nih razloga, sumnjam da bi takva pjesma dobila jak airplay, me utim, da mi tekst traži, nalaže psovku, ne bih se libio upotrijebiti je.

• Kakvi tekstovi i/ili tekstopisci, po Vašem mišljenju, nedostaju u hrvatskoj glazbenoj pop-rock-sceni?

— Dobri. Dobrih je uvijek manje, bez obzira što imamo odre en broj stvarno pismenih i nadarenih autora, od Jakše Fiamenga i Dedi a, koji su stara garda, pa do Saše Anti a i Kekina, a i u prostoru izme u njih ima još dobrih, ak i mla ih, da ne nabrajam sad. Žao mi je što ovaj novi val hrvatskih kantautorica i kantautora ve inom bira pisati na engleskom, zanemaruju i materinji, ako skužim da je to zbog linije manjeg otpora, onda mi odmah pada entuzijazam.

• Je li aktualna hrvatska pop-rock-glazba iskomercijalizirana?

Aljoša i Antonia Matkovi Šeri - decentni na sceni, ali i u svakodnevnom životu

“

- Htio bih konačno snimiti nešto sa svojim kumom Dečakom iz Vatre!

— Mislim da ima dovoljan broj autora i bendova koji sviraju pop, ako pop uzmemo kao širi pojam, što on u osnovi i jest, koji je dovoljno radiofoni an da zadovolji format, a u isto se vrijeme drže odre enih autorskih vrlina i umjetni kih ideala od kojih ne odustaju, zadnji primjer su Vatra ili Detour, sjajne pop-pjesme koje su uredno pri vrhu ili na samom vrhu top-lista. Dakle, dobro je, iako uvijek može i bolje.

• Koji su Vaši glazbeni uzori?

— Od Springsteena, preko Radioheada, Jasona Rittera, Jovanottija, Giorgija Morodera, pa do ABBA-e, volim puno razli ite glazbe.

• S kojim biste glazbenicima ubudu e htjeli ostvariti suradnju?

— Htio bih kona no snimiti nešto sa svojim kumom De akom iz Vatre, kad se ve toliko družimo, red bi bio da i glazbeno sura ujemo.

• Što Vam daje više životni adrenalin: koncertiranje, odvjetni ki poziv ili nešto tre e?

— Snimanje u studiju, rad na pjesmama, slušanje prvog dema daleko više od koncertiranja ili bavljenja odvjetništvom.

Pravo je posao, dnevni posao koji radim savjesno i odgovorno, a glazba je ljubav.

• Nakon promoviranja novog albuma, kojim stazama Pavel planira po i dalje?

— Rad na idu em albumu, plan je svake dvije godine izdati jedan, dakle, spremamo se za 2016., i skroz nove pjesme.

• Za itatelje koji Vas još dovoljno ne poznaju kao autora Aljošu Šeri a i rontmena benda Pavel, recite zašto se bend zove upravo tako i predstavite nam ukratko svoju osmero lanu ekipu.

— Ime Pavel nema pozadinu, nikavu anegdotu, svi a mi se kako zvu i, taj slavenski štih dobro odgovara glazbi koju stvaramo. Bend ine Jurica Hotko na klaviru, Antonia Matkovi Šeri na vokalu, Dean Melki na violini, Stipe Ma or na trubi, Saša Jungi na gitari, Jakov Kolega na basu, Jerko Jurin na bubnjevima i ja.

• Koncert Pavela u akovcu najavljuje se kao jedan od najuzbudljivijih klupskih glazbenih doga aja ove godine u našem gradu. Što publika od vas može o ekivati 14. studenoga?

— Lijepu, prisnu, nadam se prijateljsku, atmosferu, neposrednost i iskrenost, ali, naravno, ‘it takes two to tango’, jerbo ako je publika indisponirana možemo mi rigat’ vatru na stejdžu i bit e bezveze.

Posredstvom Veleposlanstva Republike eške u Zagrebu Centar za kulturu akovec po prvi je put organizirao Dane eškog ilma. Izbor suvremenih eških ilmova predstavljen je od 6. do 8. studenoga. Revija je zapo ela odli nim ilmom “Revival” te se nastavila obiteljskom komi nom dramom “Idemo na more” i krimikomedijom “Krasno”. Revija je novost u programu CZK-a i akovec je tako postao jedan od rijetkih gradova koji uz Zagreb i Rijeku ima priliku vidjeti najnoviju ešku ilmsku produkciju.

Otvorenju Dana eškog ilma u akovcu nazo ila je i Jindra Malá, ataše za kulturu eškog Veleposlanstva u Zagrebu, koja je istaknula povezanost hrvatskog i eškog humora: - Drago nam je da u akovcu postoji interes za eški ilm. Upravo je ilmska revija eških ilmova najstarija smotra stranih ilmova u Zagrebu i ta je manifestacija postala ve poznata i prepoznatljiva. Ove godine to je bio 21. Tjedan eškog ilma u Zagrebu. U tjedan dana eške je ilmove u Zagrebu pogledalo oko dvije tisu e gledatelja, što je jako puno. Tome je zasigurno pridonijela i injenica da su ilmovi prevedeni na hrvat-

ski jezik. Tjedan eškog ilma održan je i u Rijeci u Art-kinu Croatia sedmu godinu zaredom i jako smo sretni što je eški ilm jako dobro prihva en i tamo, s obzirom na to da se radi o podru ju koje više gravitira Italiji. Nadam se da emo i akove koj publici biti zanimljivi. Problem eškog ilma je to što se rijetko kupuje u distribuciji. Ove su revije jedina prilika da Hrvati mogu gledati eške ilmove. Kako su Hrvati i esi sli an narod po smislu za humor, mislim da u tim ilmovima pronalaze nešto što im se dopada i što je svima blisko, jer se radi o jednostavnim životnim pri ama.

Prije smo radili autorske revije, a ove godine u Tjednu eškog ilma donosimo omiljene recentne ilmove iz 2013. i 2014. godine.

Za ilmoljupce slijedi još jedna poslastica – revija ilmova sa Zagreb ilm festivala, koja e se održati od 14. do 18. studenoga. Publika e tako mo i vidjeti festivalce: komi nu dramu “Život je lakši zatvorenih o iju” te komi nu romanti nu dramu “O konjima i ljudima”. Program je su inanciran sredstvima Hrvatskoga audiovizualnog centra.

(Roberta Radovi )

6

media

14. studenoga 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje br. 1000

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

Drago Hedl: “Donjodravska obala” BELETRISTIKA

Dobitnica iz broja 999. Međimurskih novina je Ana Šprajc iz Šenkovca - (Jess Walter: “Lijepe ruševine”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Emma Chase: “Zapleteni” U izdanju Mozaika knjiga upravo je izašao prvi dio iz serije romana nadarene spisateljice Emme Chase, koji se s romanima “Uvrnuti”, “Ukro eni” i “Povezani” pretvorio u pravu književnu senzaciju i zasjeo na vrhove ljestvica najprodavanijih knjiga New York Timesa i USA Todaya.

Svakom stranicom itatelj se uvla i u zavodljivi zagrljaj koji ne prestaje do samog kraja. Razrada likova snažno ulazi u klasi ne zavodni ke stereotipe, ali ipak neprestano iznena uje svojim duhovitim šarmom i strastvenom privla noš u.

Znamo da e dojam pojedinih citata dugo ostati u vašem pam enju, ali ako ih mislite upotrijebiti u nekoj posebnoj prilici – upotrijebite ih s oprezom.

Kad bogat, nao it i bahat muškarac sretne lijepu, briljantnu i ambicioznu ženu, nji-

hovi e odnosi nedvojbeno postati zapleteni. Drew Evans sklapa milijunske poslove i samo osmijehom zavodi najljepše Njujor anke. Zašto je onda sedam dana zatvoren u svom stanu, nesretan i potišten? Re i e vam da boluje od gripe, ali svi znamo da to zapravo nije istina.

Kad tvrtka za investicijsko bankarstvo Drewova oca zaposli Katherine Brooks kao novu suradnicu, u životu toga drskog plejboja zavlada kaos. Profesionalno ga nadmetanje s njom uzrujava, privla nost koju osje a prema njoj odvra a mu pozornost, a nesposobnost da je namami u krevet ini ga o ajnim.

KNJIŽARA “LJEVAK”

Sve je na toj Hedlovoj adresi Donjodravska obala 11 baš onako kako o ekujemo od jedne srednjoeuropske kasabe nasukane na obale Drave po etkom pedesetih godina dvadesetog stolje a. U tom dvorištu, nad kojim Drago

Hedl lebdi precizno i nježno, poput wendersovskog an ela, živjet e ili kroz njega prolaziti u nepovrat kolone malih ljudi željnih nebitne svakodnevnice. Željnih najobi nijih iluzija.

Spremnih da se i u novom dobu prošvercaju sa što manje ožiljaka na pjeskovitim dušama.

Ali, umjesto da ih blagoslovi tom jednostavnom ljudskom žudnjom, život ih je ubacio u neo ekivane miksere. Na dnu tih drobilica oni zadobivaju neo ekivane uloge. Po evši od dje aka Dade kroz ije se nevino grlo kotrljaju sve oporije jagode odrastanja, ili iskonskih individualaca, poput Dadinog oca kraljevskog prezimena, koji još vjeruju da se kruh i pravda mogu ostvariti s vlastitih deset prstiju, pa do o icira na repu hijerarhijskog lanca ili sitnih bir-

Drago Hedl: Donjodravska obala Javier Cercas: Anatomija jedne pobune Iosi Havilio: Open door

PUBLICISTIKA Stelio W. Venceslai: Templarska utopija David Icke: Ljudski rode, ustani Goldie Hawn: 10 minuta pozornosti

tijaških žbira, jeftinoga pogonskog goriva svake nadolaze e ideologije iza ugla. Pre esto je tim Hedlovim antijunacima prošlost naturena kao jedini aršin po kojem se ukopava sadašnjost, a još više maglena budu nost.

ALBUM TJEDNA

Prince: “Art Official Age”

Najpoznatiji zlo esti de ko (uvjetno re eno) u bogatoj konkurenciji ameri kog funka i soula ove se jeseni oglasio s ak dva albuma: “Art Of icial Age” te “Plectrumelectrum”. I što nam to donosi “Art Of icial Age”? Primjetno je da pjesme piše, svira i snima kao od šale. Svirka i produkcija je ina, nalarfana, sa svim i sva im, zvu nih ukrasa ima kao na novogodišnjoj jelki. Princea sam po tom pitanju uvijek doživljavao kao “sina” velikog Slyja

Stewarta, šefa proslavljenih Sly and The Family Stone, benda koji je ostavio mnogo ve i utjecaj nego što se o tome piše (Red Hot Chili Peppers, The Beach Boys, Tina Turner, pa i Michael Jackson).

Kao i njegov “sin” Prince, Sly se volio poput djeteta igrati u studiju, povezivati razli ite zvuke s crna kim muzi kim naslje em te potentnu smjesu pretvoriti u zarazne plesne komade. I Sly je tako er imao “bube u glavi” poput Princea,

no ekscentri nost ipak ne sprje ava Princea da bude produktivan, iako ne uvijek visoko umjetni ki dojmljiv.

Na pjesmama na ovom albumu i dalje zvu i onako kako ga volimo, dakle bahato, umišljeno, ušminkano, prepotentno, s primjetnom dozom humora i elegancije. Na etiri snimke gostuje britanska pjeva ica Lianne La Havas. Najbolja stvar na albumu je zvuk koji, nažalost, esto nema pokri e u pjesmama. Njegovo vrištanje je redovito iritantno, a fokus pjesama esto nejasan te kaoti an - ak i kad ljubitelji psihodelije konstruiraju zvu ni kaos, najuspješnije pjesme redovito imaju glavu, rep i fokus, a ovdje od svega je uglavnom samo kaos.

“Art Of icial Age” je plo a koja se uredno sluša i lako zaboravlja. Prince je sve napravio kako spada, samo se na nekoliko pjesama nalaze stvarni razlozi da ih se uje opet. Ovo je kao kad gledate neku utakmicu u kojoj jedna mom ad stvara šanse, trudi se, tr i, trener kraj aut linije je na rubu živ anog sloma, no pogotka nema pre esto.

“The Gold Standard” je zlatni standard ovog albuma, a u dopadljivije pjesme spadaju tek naramak njih, od kojih se “This Could Be Us” te “Breakfast” doimaju najboljima.

Sve skupa dovoljno je tek da kažemo da Prince ima novi album i da nije loš. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

Aleksej Gotthardi Pavlovsky: “Narodnjaci i turbofolk u Hrvatskoj”

Zašto ih (ne) volimo?

Jesu li “zatucani” oni koji vole narodnjake/turbofolk ili upravo obrnuto - oni koji ih generalno i a priori odbijaju? Aleksej Go hardi Pavlovsky, istražuju i i analiziraju i razloge popularnos do ne glazbe u Hrvatskoj te predstavljaju i pritom njezin nastanak i razvoj na izvorištu, u Srbiji i BiH, zaklju uje kako su zapravo “zatucani” svi – jednostavno zato jer se više nitko ne može izma i djelovanju i principima funkcioniranja popularne kulture, koja nas svakodnevno bombardira komercijalnim sadržajima i koji su zbog toga postali sastavnim dijelom naših života.

TOP LISTE HR AKOVEC FORMULA 13 1. Honest Town - SIMPLE MINDS 2. Gust Of Wind - PHARRELL ft. DAFT PUNK 3. Play Ball - AC/DC 4. Blame It On Me - GEORGE EZRA 5. Louder Than Words - PINK FLOYD 6. Thinking Out Loud - ED SHEERAN 7. Steal My Girl - ONE DIRECTION 8. Dangerous - DAVID GUETTA ft.

SAM MARTIN 9. Let You Hair Down - MAGIC! 10. I Can’t Give You Anything But Love TONY BENNETT ft. LADY GAGA 11. My Type - SAINT MOTEL 12. Take Me To Church - HOZIER 13. Something From Nothing +FOO FIGHTERS 14. Gotta Get Away - THE BLACK KEYS 15. The Days - AVICII ft.

ROBBIE WILLIAMS

RADIO 1 Top Hit List 1. ŽELJKO JOKSIMOVI & TONY CETINSKI - Zabluda 2. NINA BADRI - Vjetrenja e 3. U ITELJICE - Nisam ja tvoja u iteljica 4. VLADIMIR KO IŠ ZEC & MIROSLAV ŠKORO - Ružmarin 5. SEVERINA & Saša Mati - More tuge 6. DINO MERLIN - Sunce 7. SONGKILLERS Ft Nikola Marjanovi - Dio mene 8. VATRA - Saturn 9. VLADO KALEMBER ft Ana Rucner - Ljubio bih 10. PSIHOMODO POP - Ona ludo pati 11. RADIO LUKSEMBURG - Kažeš 12. IVANA RADOVNIKOVI - Krug 13. ITD BAND - Ja sam slab na tebe 14. DETOUR - Plešem sama 15. VIGOR - Da sam ja on

14. studenoga 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

7

uz knjigu, film, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

MINIINTERVJU

NAJAVLJUJEMO

SILVIJA ŠPICAR iz Nedelišća

KAZALIŠNA TRIBINA ZA DJECU I MLADE “CUKOREK”

Multimedijalna predstava “Raspjevani zamak” Kazališna tribina za djecu i mlade “Cukorek” u nedjelju, 16. studenoga donosi na scenu Centra za kulturu u akovcu multimedijalnu predstavu “Raspjevani zamak” u izvedbi Foruma iz Ljubljane.

“Raspjevani zamak” je izvorna multimedijalna predstava za djecu, koja združuje elemente lutkarskog kazališta, koncerta i stripovske animacije. Temelji se na pri i H. C. Andersena “Slavuj”. Bitnu ulogu u ovoj predstavi imaju animirani ilmovi koji se kroz predstavu projiciraju na pozadinskom platnu, a dopunjuju ih ilustracije koje pomo u ra unala uživo crta ilustratorica i strip-autorica Kaja Avberšek.

Scenogra iju predstave tvore glazbeni instrumenti oblikovani u razli ite objekte na kojima glazbenik i glumac Andrej Žibert stvara pravi mali 4 + (predškolci i niži razredi osnovne škole). Predstava po inje u 16 sati.

petak, 14. 11.

Kako slobodno vrijeme provode kriminalisti?

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

18.00 PREGLUP I PREGLUPLJI komedija

20.00 ŽIVOT JE LAKŠI ZATVORENIH OČIJU komi na drama

subota, 15. 11.

16.00 KOKO 3: LJUBAV ILI SMRT dje ja avantura

18.00 PREGLUP I PREGLUPLJI komedija

20.00 O KONJIMA I LJUDIMA komi na romanti na drama

nedjelja, 16. 11.

K

rajem mjeseca lipnja osnovana je Podružnica Strukovne udruge kriminalista za Me imursku županiju. Udruga je osnovana kao nepro itna udruga gra ana koja okuplja kriminaliste s ciljem promicanja, njegovanja i zaštite kriminalisti ke struke. Za predsjednicu Podružnice naše županije izabrana je Silvija Špicar iz Nedeliš a, s kojom smo razgovarali o na inu njezinog provo enja slobodnog vremena u danima vikenda: - Subota prijepodne esto je rezervirana za ispijanje kave s prijateljima na akove koj špici. Nakon toga slijede aktivnosti oko ure enja oku nice, posebice u proljetnim i ljetnim mjesecima, ili u šetnji s ku nim ljubimcom, psom. Nakon toga dolazi na red sport jer se rekreativno bavim s više sportskih aktivnosti. lanica sam teniskog kluba Pribislavec, osim tenisa redovito igram odbojku, a ljeti i odbojku na pijesku.

Ponekad se nave er stiže i malo iza i nekamo van s društvom i zabaviti se uz glazbu i prijateljsko druženje.

Proteklih pola godine Silvija se posvetila profesionalnom usavršavanju u domeni kriminalisti ke struke. Uz intenzivno u enje nije bilo, kako kaže, odviše vremena

16.00 Forum Ljubljana, Federacija RASPJEVANI ZAMAK multimedijalna predstava za djecu

18.00 KOKO 3: LJUBAV ILI SMRT dje ja avantura

20.00 ŽIVOT JE LAKŠI ZATVORENIH OČIJU komi na drama

ponedjeljak, 17. 11.

18.00 PREGLUP I PREGLUPLJI komedija

20.00 ŽIVOT JE LAKŠI ZATVORENIH OČIJU Silvija Špicar predsjednica je Podružnice Strukovne udruge kriminalista za Me imursku županiju

komi na drama

utorak, 18.11. za posjetu kulturnim zbivanjima ili drugim društvenim manifestacijama: - Na kazališne i kino predstave u posljednje vrijeme nisam stizala odlaziti. Naime, ja e sam se primila knjige i u ila jer sam nakon stru nog studija diplomiranog kriminalista nastavila edukaciju i studij kriminalistike te polagala dodatne ispite. Po starom na inu valorizacije studiranja sada sam magistar kriminalistike, odno-

sno stekla sam naziv stru nog specijalista kriminalistike. Osim literature za studij, ipak je bilo malo vremena i za druge knjižne naslove. Ne bih posebno izdvojila ni neki žanr ni naslov. Ina e mi je najdraže vrijeme koje volim provesti uz knjigu – vrijeme godišnjeg odmora. Mislim da ipak ne itam onoliko koliko bih željela, jer jednostavno ima previše aktivnosti u kojima uživam i kojima se radujem.

18.00 PREGLUP I PREGLUPLJI komedija

20.00 O KONJIMA I LJUDIMA komi na romanti na drama

srijeda, 19. 11.

20.00 – JAZZ FAIR VLATKO STEFANOVSKI TRIO

četvrtak, 20. 11.

20.00 CHRIS JARRETT LELA KAPLOWITZ - vokal

KOKO 3: LJUBAV ILI SMRT

PREGLUP I PREGLUPLJI

dje ja avantura Režija: Daniel Kušan Uloge: Antonio Para , Kristian Bona i , Nina Mileta, Vanja Markovinovi

komedija Režija: Bobby Farrelly, peter Farrelly Uloge: Jim Carrey, Jeff Daniels, Angela Kerecz, Kathleen Turner

BIG BAND HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE Tribina “ ” – 20. JAZZ FAIR

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.

Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

subota, 15. 11., i nedjelja, 16. 11.

Nastavljaju se avanture dje jeg detektiva Koka i njegovih prijatelja, snimljene prema pri i Ivana Kušana.

Koko u lmu “Ljubav ili smrt” više nije dje ji detek v iz osnovne škole. On je sada - tinejdžer. Njegovi problemi su ozbiljniji i “odrasliji”. Koko i njegovi

prijatelji bave se sportom, glazbom i literaturom, ali prije svega ljubavnim problemima. Pri a je ispri ana iz perspek ve maštovitog Koka i lm donosi puno neobi nih situacija u kojima e on pokuša nau i što to zna i prava ljubav. Trajanje: 90 minuta.

Glupost ve a nego ikad ponovno s že u kina, predvo ena originalnom gluma kom (Jim Carrey i Je Daniels) i autorskom postavom (bra a Farrelly), koje jam e urnebesnu zabavu i hrpu novih originalnih fora u njiho-

vom prepoznatljivom s lu. Nastavak je to klasika me u komedijama na koji smo ekali dvadeset godina! Komedija “Preglup i pregluplji” u trajanju od 110 minuta preporu uje se starijima od 13 godina.

17.00 BOOK OF LIFE animirani ilm

19.00 GLUP I GLUPLJI DVA komedija dje ja avantura, obiteljski ilm

21.00 THE MAZE RUNNER akcija, SF, misterij

8

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. studenoga 2014.

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Funkcionirate mudro i velikodušno. Bit ete u situaciji da se bavite filozofskim problemima i da povla ite mudre poteze. Iako vas o ekuje mnogo posla, zbog vaše poja ane energije uspješno ete sve obavljati. Poboljšat e se i financijska situacija. Uživajte u zagrljaju voljene osobe. Ugodni zajedni ki trenuci u init e vrijeme pred vama nezaboravnim. Partnera više privla ite ako manje pri ate.

Mogu e su reumatske tegobe ili lomovi kos ju.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Pred vama je naporan radni tjedan, stoga sve dobro organizirajte ukoliko želite ispliva iz problema i u ini poslovnu situaciju boljom.

U vrs te ljubavnu vezu. Malo više tolerancije prema voljenoj osobi, partneru ili bra nom drugu ne bi bilo na odmet. Spoznaja da ste voljeni svakome godi. Napravite selekciju u svemu, posebno kad su poslovne obveze u pitanju. Mnoštvo obaveza utjecat e i na vaše zdravlje. Pokušajte se više odmara .

LAV (23.7. - 23.8.)

MODNI IZLOG BIK (21.4. - 20.5.)

Ulazite u nov, povoljniji životni period, stoga e dani nakon vikenda biti u znaku ugodnih doga aja i po etaka. Zadovoljni ste s rezultatima ostvarenima u proteklim mjesecima i to e vam da po caj za nove unosne poslovne projekte.

U ljubavnim odnosima mogu i su novi po eci ili uspostavljanje veze na sasvim novim osnovama. Oprez je potreban kod konzumiranja jela ili pi a. Bitna je umjerenost u svemu. Više vremena provodite na svježem zraku.

RAK (22.6. - 22.7.)

Vaša mašta nema granica, ali vaš budžet itekako ima. Zato iz mora svojih originalnih ideja odaberite onu koja vam donosi siguran pro t. Amateri kraj vas nemaju šanse, neovisno o tome što biste sada zapo eli radi . U ovome razdoblju pokazujete visok stupanj profesionalnos , a vaša krea vnost omogu it e vam da krajem mjeseca budete broj jedan u svemu ega se dotaknete. Božica ljubavi tako er je na vašoj strani. Uživajte u skladnim odnosima.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Vaša oštroumnost pomo i e vam da zadržite postoje e poslovne klijente i osigurate nov anu potporu za investiranje novih poslovnih ideja. Izdvojite dovoljno vremena za organizaciju projekata koji e vam biti korisni za vlastiti napredak. U romanti nim odnosima vladat e harmonija. Ukoliko ste sami, ne o ajavajte. Na vidiku su pozitivne promjene. Budite spremni za avanturu života. Svakodnevno vježbajte, rezulta e brzo bi vidljivi.

Druga polovina studenoga mogla bi biti prepuna stresa, pa dobro razmislite kako ete u svom životu uspostavi ravnotežu. Organizirajte si posao. ežnja za intenzivnim odnosom, potreba za bliskoš u i želja da što više budete s voljenom osobom bit e izražene u danima vikenda. Sve e vas to tjerati na dodatna promišljanja o vašoj vezi.

Samci neka više izlaze s prijateljima, mogu a su nova poznanstva. Svakodnevno provodite lagane vježbe.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Dobro procijenite situaciju na poslovnoj sceni. Odaberite najpovoljnije projekte. Ako ste nezaposleni, pojavit e se prilike koje e vam osigura kvalitetno radno mjesto.

Na svoju okolinu djelovat ete vrlo po cajno i mo viraju e. U ljubavnom životu o ekujete i priželjkujete strastvene doga aje. Izgledno je poznanstvo s osobom koja e vas inspirira u svakom smislu. Ako ste u braku, njegujte skladne odnose.

Prak cirajte vježbe rastezanja.

U poslovnom okruženju trenutno ne može bi bolje nego što jest.

Zato se zadovoljite trenuta nom situacijom i nemojte se upušta u dodatne rizike. U danima vikenda posvetite se voljenoj osobi koja e to znati cijeniti. Ukoliko ste sami, pobrinite se da s prijateljima odete na neko od mondenih mjesta zabave. Bit e vam lijepo i ugodno. Što kažete da se u nadolaze im danima okušate u plivanju ili vježbama u teretani? Vitka linija brzo e vam se vra .

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Do kraja mjeseca studenoga o ekujte uzlaznu putanju u vlastitoj poslovnoj karijeri. Svi planirani projek odvijat e se prema planu.

Mogu i su i visoki nov ani dobici. U emo vnim odnosima povisite uloge potrebne za o uvanje postoje e veze. Iskoris te vlas te ideje i krea vnost. Samci e u danima vikenda uživa u samo i i trudi se što više odmarati, pa se i eš e po astiti nim objedom. Poradite na svojoj guri i priuš te si toplu kupku.

JARAC (22.12. -20.1.)

Novi poslovni uvje djelovat e kao dodatna mo vacija u poslu kojim se bavite. Bitno je da vi sami sve dobro organizirate te da ispoštujete dogovorene rokove. Kontak rajte suradnike koji imaju provjerene informacije o poslovnoj sceni. Ni u kom slu aju nemojte djelova brzopleto. Partner djeluje pozi vno na vaše raspoloženje, pa ete mnoge stvari vidje druga ijim o ima i s mnogo više op mizma. Dobrog ste zdravlja i dobro se osje ate.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

U poslovnoj komunikaciji nemojte zaboravi kako je vašim suradnicima bitno da uju vaše mišljenje.

Timski rad donosi najbolje rezultate i upravo ete s mom ostvari najve i nancijski probitak. U emo vnom odnosu s partnerom sa uvajte dobar odnos i povjerenje. Ovih e dana sve što ima ljubavni predznak privla iti vašu pozornost i interes. Doživjet ete novu bliskost u odnosu s voljenom osobom. Mogu a je manja glavobolja ili nesanica.

Trebamo li slaviti Noć vještica?

ŠKORPION (24.10. -22.11.)

RIBE (20.2. -20.3.)

Ostanite budni kako se krajem mjeseca netko ne bi okoristio vašim pos gnu ima. Marljivi ste i sve poslovne obveze uspijevat ete riješi na vrijeme. Nadre eni e zna nagradi vaš trud i poslovne ideje. U danima vikenda možda ete osje a poja ani umor pa se pobrinite da svome jelu priuš te dovoljno sna.

Podsjetite se da je i sport najbolje sredstvo za spavanje. Svakodnevno kretanje po e vas na no ni odmor, stoga se što više bavite rekreacijom i sportom.

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

S

ve što raste u susjedovom vrtu sla e je, ukusnije, izazovnije. Tako je i s pojedinim svetkovinama koje mi Hrvati volimo prigrliti i u initi svojima, iako s našom tradicijom i obi ajima imaju malu ili gotovo nikakvu nit poveznicu. Primjerice, nedavni Halloween. Populacija srednjih, ali i osnovnih škola, a posebno studentska, voli tu ve er i no 31. listopada, kada se obilježava No vještica i kada se kreativnost maskiranja može razmahati gotovo kao u

dane naše izvorne pu ke svetkovine – ašnika. akove ki ugostiteljski objekti upravo su taj petak imali jednu od ve ih posje enosti, uz izvrsnu atmos eru i zabavu na koju su došli mnogi kostimirani likovi vještica, zloduha, vampira, duhova i drugih maski koje izravno koketiraju sa zlim silama. No vještica i pripadaju i obi aji smatraju se tipi nim ameri kim izvozom. A kako svijet voli sve što Amerika zgodno zapakira, od Coca-Cole nadalje, tako se i Halloween magneti no zalijepio kod nas Hrvata, ali i u mnogim europskim i drugim zemljama

svijeta. S marketinškog stajališta ta je No vještica još jedan poslovni projekt ( itaj: biznis) u kojem se iz godine u godinu sve više profitira i odli no zara uje. Za te e uvozne oblike zabave u našem podneblju uvijek biti pristaša i zagovornika, ali i ekstremnih kriti ara. Ovi drugi zamjeraju povezanost s okultizmom i poganskim porijeklom. Trebamo li slaviti No vještica?

Sami u skladu sa svojim uvjerenjima dat ete odgovor na ovo pitanje. Naš “modni izlog” donosi otokolaž “vješti jih” izri aja na druženju u Arcusu.

Mašte ovim “zlim” likovima doista ne nedostaje!

14. studenoga 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka

špica “Moda je stvorena da bi postala nemodernom.”

Coco Chanel

9 13

10

media

14. studenoga 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobar tek

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA

Lungić u umaku od vrganja s heljdinom roladom sa svježim kravljim sirom Lungići u umaku od vrganja Sastojci - lungi 1,50 kg - vrganji 0,30 kg - luk 0,30 kg - slatko vrhnje 0,30 l - temeljac po potrebi - sol, papar

Vrsna kuharica Sandra Nedeljko vlasnica je Pansiona i restorana “Mamica” u Puš inama.

Za obiteljski objed ovaj vikend preporu uje jelo koje e ugoditi svim nepcima. Radi se o lungi u

u umaku od vrganja s heljdinom roladom sa svježim kravljim sirom.

Navedeni sastojci recepta dostatni su za šest osoba, a priprema jela ne zahtijeva mnogo vremena. Dobar tek!

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Krumpirsalata Priprema Oprani krumpir skuhati u slanoj vodi. Krumpir ohladiti, oguliti i narezati na ploške te, ako je potrebno, dosoliti. Krumpir i luk preliti bu inim uljem, promiješati, dodati ocat i papar. Promiješati salatu.

Poslužiti uz ribu ili jelo po želji.

Sastojci - 1/2 kg krumpira - 2 glavice crvenog luka - bu ino ulje - sol - vinski ocat - papar

Heljdina rolada sa svježim kravljim sirom Sastojci - krumpir 0,60 kg - heljdino brašno 0,40 kg - 1 jaje - svježi sir 0,50 kg - slanine (kosana mast)

Postupak Za heljdinu roladu potrebno je prvo skuhati krumpir. Kuhani krumpir potom propasiramo, dodamo heljdino brašno, jaja i sol.

Zamijesimo. Razvaljamo u pravokutnik, premažemo svježim sirom i zarolamo.

Omotamo u foliju i skuhamo. Hladno narežemo na šnite te prije serviranja zape emo na kosanoj masti.

Postupak Lungi e narežemo na medaljone i pope emo na tavi. Na masno i od pe enja prodinstamo vrganje i nasjeckani luk, podlijemo temeljcom. Pretkraj dodamo slatko vrhnje.

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Torta s kestenpireom Priprema Na pari otopite okoladu i maslac i ostavite da se ohlade na sobnu temperaturu. Tucite jaja mikserom na srednjoj brzini 3-4 minute dok ne postanu pjenastokremasta. Miksaju i dodajte omekšali kesten-pire dio po dio, kad se sve sjedini, lagano miksaju i umiješajte okoladu s maslacom. Po želji umiješajte malo cimeta i ruma. Ulijte smjesu u kalup promjera 26 cm, pecite oko 30 minuta na 180 °C. Torta treba ostati so na iznutra. Uz tortu po želji poslužite 3,5 dl istu enoga

Sastojci - 3 jaja - 500 g zasla enog kesten-pirea - 200 g tamne okolade - 160 g maslaca - prstohvat cimeta i malo ruma slatkog vrhnja s tri žlice še era u prahu i jednom šakom usitnjenih svježih borovnica ili drugoga šumskog vo a.

Sauvignon - vrhunsko vino vinarije Belović Me imursko vinogorje i berba 2012. u vinariji Belovi iznjedrili su savignon (alk. 14,3 %), koji krasi svježina i aroma zelenih jabuka i grejpa. Polusuho vrhunsko vino sauvignon vinarije Belovi naša je preporuka za obiteljski stol ovaj vikend. Odli no e se sljubiti i s receptom glavnog jela, odnosno s lungi em u umaku od vrganja s heljdinom roladom sa svježim kravljim sirom, koji nam je prepopur io Restoran “Mamica”. Živjeli! (rr, zv)

14. studenoga 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUT ČAJA

Ginseng Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik dućana ČokoČaj Čakovec

za snagu, libido i savršenu memoriju

G

inseng je naziv roda kojemu pripada jedanaest vrsta ljekovitih biljaka. Iako je u Europi najpoznatiji kineski ginseng, vrste ovog roda rastu u Koreji, Vijetnamu, Sibiru i Sjedinjenim Državama.

Najpopularnije su tri vrsta ginsenga - azijski ginseng, ili takozvani avolski grm (lat. Panax ginseng), ameri ki (Panax quinquefolius) i sibirski ginseng (Panax senticocus - eleutero).

Ginseng je jedna od najstarijih, najviše upotrebljavanih i najviše prou avanih biljaka na svijetu. Bez obzira što postoji nekoliko biljaka s nazivom Ginseng i sve one pripadaju rodu Panaxa, smatra se da Ameri ki Ginseng (Panax Quinquefolius) rashla uje tijelo, pa se koristi kod razli itih groznica, dok Azijski Ginseng (Panax Ginseng) ima suprotan efekat i koristi se za poboljšanje cirkulacije. Razli ite vrste Ginsenga esto simboliziraju energiju yin (ameri ki) i yang (azijski), jer je njihovo djelovanje me usobno suprotstavljeno baš poput ovih drevnih koncepata.

Ameri ki Ginseng osim što hladi organizam, pove ava energiju i izdržljivost, što je neophodno osobama koje su pod stresom i žive modernim ubrzanim na inom života. S druge strane, opuštaju i yang, ta sila suprotstavljena hladnom yinu, kroz azijsku biljku pomaže oporavku organizma i stimulira cjelokupno tijelo.

Azijski Ginseng (Panax Ginseng) višegodišnji je grm, visok oko 70 cm.

Iz njegovih stabljika rastu listovi u pršljenovima. Plod su svijetlo crvene bobice, s po dvije sjemenke, po širini spljoštene. Naj eš e se koristi sušeni korijen biljke, iako se ponekad mogu na i i sušeni listovi koji su manje cijenjeni od korijena. Ginseng je prvi put otkriven u Kini prije oko 5.000 godina, u regiji Mandžurija. Vrlo brzo je postao cijenjen zbog toga što je vra ao snagu i obnavljao energiju, a njegov "ljudski" oblik postao je snažan simbol božanske harmonije na zemlji. U prvoj kineskoj knjizi o ljekovitom bilju "Klasi ne ljekovite biljke" (Pen Tsao Ching) Ginseng se preporu uje za prosvjetljenje uma i pove anje mudrosti. Ginseng raste

na skrovitim mjestima u sjenovitim šumama i brežuljcima Koreje, Kine i Rusije. U stara vremena koristio se samo divlji Ginseng jer se dugo vremena vjerovalo da Ginseng ne može biti uzgojen zbog svoje osjetljivosti i posebnih uvjeta u kojima mora rasti, od odgovaraju e temperature do sjenovitog tla bogatog mineralima, itd. Najpovoljnija klima i najkvalitetnija zemljišta nalaze se u Koreji gdje je tehnika uzgoja, stara preko 400 godina, dosegla zavidnu razinu uspješnosti i postigla da se uzgojeni Ginseng po svojim karakteristikama u potpunosti približio divljem.

Ginseng je poznat kao adaptogen, odnosno sredstvo koje pove ava otpornost na stres. Tako er ja a imunološki sustav, daje energiju i vitalnost, podmla uje organizam time što poboljšava njegove funkcije. Osim odli nog djelovanja na imunološki, Ginseng vrlo povoljan u inak bilježi i na živ ani i krvožilni sustav. Pove ava koncentraciju, intelektualnu sposobnost i pam enje, pomaže kod glavobolje, nesanice i djeluje antidepresivno. Osim toga isti krv, sprije ava anemiju, snižava razinu še era i kolesterola u krvi, regulira krvni tlak, poboljšava cirkulaciju. Odli an je antioksidans, a neka istraživanja pokazuju da pomaže i u lije enju karcinoma. Najbolji rezultati postižu se u kombinaciji drugim tradicionalnim kineskim biljkama.

Ameri ki Ginseng (Panax quinquefolius) je višegodišnja biljka koja doseže visinu od 0,3 do 0,7 metara i ima liš e koje raste u krug oko stabljike. Žu kasto-zeleni cvjetovi u obliku kišobrana rastu u sredini i stvaraju crvene bobice. Nabori oko vrata korijena govore koliko je stara biljka. To je važno jer Ameri ki Ginseng nije spreman za uporabu dok ne dosegne starost od oko 6 godina.

Divlji Ameri ki Ginseng je nekad bio rasprostranjen u svim planinskim predjelima Sjedinjenih Ameri kih Država i Kanadi, a danas je ugrožena vrsta. Zato se sada uzgaja na farmama da bi se zaštitio Divlji Ginseng od prekomjerne berbe. Indijanci su ga tradicionalno koristili kao stimulans i za lije enje glavobolje, groznice, probavnih smetnji i neplodnosti. Kao i Azijski, Ameri ki Ginseng je adaptogen, biljka koja pomaže tijelu da se nosi s raznim vrstama stresa i važi kao jedna od najpopularnijih Sibirski Ginseng (Eleutherococcus senticosus) daljnji je ro ak daleko popularnijeg Azijskog Ginsenga.

Zbog opasnog, dugog trnja poznat je tako er i pod nazivom"ne diraj me" ili "vražji grm". Sibirski Ginseng je puzavi grm s odrvenjelim, unatrag savijenim bodljama. Listovi su izmjeni ni, na dugim peteljkama, dlanasto sastavljeni od 5 široko suli astih, pilastih liski. Muški i dvospolni

cvjetovi su plavoljubi asti, a ženski su žu kasti, a združeni su u mnogocvjetne štitaste cvatove. Plod je plavocrna boba. Sibirski Ginseng raste u sjeveroisto noj Aziji, uglavnom u crnogori nim i mješovitim šumama od Sibira do isto ne Azije. Razli iti pripravci te biljke ve se od davnina koriste u tradicionalnoj medicini Rusije i Kine, za održavanje i aktiviranje obrambenih sposobnosti organizma. U Rusiji su stanovnici tajge oduvijek koristili Sibirski Ginseng za pove anje izdržljivosti i kvalitete života te za suzbijanje infekcija. Pripravci korijena Sibirskog Ginsenga našli su korisnu primjenu u poboljšanju tjelesne i psihi ke kondicije (radne sposobnosti), pove anju op e otpornosti organizma i ja anju srca, krvotoka i živaca. Koristi se tako er i kao imunostimulans. Ova se biljka može uzimati dugoro no.

Korijen ginsenga, zbog stimuliraju eg djelovanja na organizam, od davnine se upotrebljava u koncentriranom obliku kao ljekovito sredstvo ili u razrije enom obliku kao pripravak za aj. Kinezi su uo ili da redovito uzimanje ginsenga poboljšava op e stanje organizma, apetit i mentalnu aktivnost, te djeluje preventivno protiv mnogih bolesti.

Dakle ukratko ovaj udotvoran korijen pove ava razinu energije, djeluje protiv kroni nog umora, smanjuje stres i nesanicu, ja a imunitet, spre ava mnoge bolesti, smanjuje razinu še era i lošeg, kolesterola, poboljšava shva anje, pam enje i koncentraciju, normalizira krvni tlak, djeluje kao prirodni afrodizijak te poboljšava snagu i izdržljivost.

U oko aju ginseng možete nabaviti u ajnim mješavinama poput muškog aja ili pak zelenog ginsenga. Šalicom aja ginsenga dnevno vaše tijelo e zasigurno biti snažan stoj, a vaš mozak savršeni ra unalni ip.

media

11

12

media

14. studenoga 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

automobilizam Odluka o korištenju zimske opreme u Republici Hrvatskoj

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Slijedom brojnih pitanja i razli i h tuma enja prenosimo vam izvadak iz Zakona o sigurnos prometa na cestama i to onaj dio koji se odnosi na korištenje zimske opreme. Ova je odluka objavljena u Narodnim novinama br. 145 iz 2013., od 6. prosinca 2013.

Prodaja novih automobila u Međimurskoj županiji 1.1.-31.10.2014.

Proizvo a

koli ina udio, %

1

Volkswagen

118

19,34%

2

Kia

95

15,57%

3

Škoda

87

14,26%

4

Hyundai

37

6,07%

5

Peugeot

31

5,08%

6

Mazda

25

4,10%

7

Opel

25

4,10%

8

Renault

25

4,10%

9

Toyota

22

3,61%

10 Seat

19

3,11%

11 Dacia

18

2,95%

12 BMW

16

2,62%

13 Audi

15

2,46%

14 Citroën

15

2,46%

15 Ford

14

2,30%

16 Honda

14

2,30%

17 Nissan

14

2,30%

18 Chevrolet

4

0,66%

19 Mercedes

4

0,66%

20 Mitsubishi

4

0,66%

21 Suzuki

3

0,49%

22 Fiat

2

0,33%

23 Chevrolet USA

1

0,16%

24 Jeep

1

0,16%

25 Lancia

1

0,16%

UKUPNO

610

100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

18. studenoga 1987. postignuta je rekordna cijena na aukciji za Ferrari 250 GTO iz 1963. godine, koji je prodan za 1.600.000 dolara.

Enzo Ferrari je prvi GTO predstavio 1954. godine, ima motor s 12 cilindara i razvija 290 KS.

Citroën atraktivne ponude Citroën u suradnji sa svojom mrežom ovlaštenih servisa pokre e prodajnu akciju zimskog pregleda, vozila s ponudom dodatne opreme po atraktivnim cijenama od 17. studenog do 17. sije nja 2015. godine.

Kako bi vlasnici vozila Citroën bili što bolje pripremljeni za zimu te uživali u svojim limenim ljubimcima u zimskim uvje ma vožnje, Citroën je osigurao zimski pregled vozila. S njime e Citroën tehni ari sustavno provjeri sve najosjetljivije dijelove kako bi precizno utvrdili je li vozilo spremno suo i se sa zimskim uvje ma. U ponudi je popust od ak 20% na Citroën ltre ulja, zraka, peludi, goriva, ko ni ke plo ice i diskove, amortizere, metlice brisa a, svje ice i grija e, set razvoda...

U navedenom razdoblju u ponudi je popust od 20% na dodatnu opremu iz kolekcije Zima 2014./2015. po atrak vnim, sniženim cijenama. Popust se može ostvari na dodatnu opremu za prijevoz tereta (krovni nosa i, nosa i za skije, krovni kofer i dr.), opremu za sigurnost (pomo pri parkiranju, sjedalice za auto, lanci i navlake za snijeg i dr.), opremu za s l (ukrasni poklopci retrovizora, naplatci i dr.), proizvode za zaš tu (vanjski prekriva i, presvlake sjedala, tepisi, zavjesice kota a, zaštitne trake, kadice prtljažnika i dr.)

Uz to, sve do 31. prosinca 2014. kupci mogu ostvariti popust od 20% na zimske gume Con nental, Semperit i Barum.

Peugeot snimio svoj reklamni spot u Hrvatskoj Peugeot je odabrao Hrvatsku za snimanje svog reklamnog spota s modelom 2008 u glavnoj ulozi. Spot se snimao u Zadru i okolici, na lokacijama hotel Falkensteiner i kod ovlaštenog koncesionara AC Serdarevi . Neki kadrovi snimani su i kod Peugeot koncesionara Auto Holeti u Velikoj Gorici.

Reklamni spot snimao se za potrebe reklamiranja

usluga postprodaje koje marka Peugeot nudi klijentima u Francuskoj do kraja godine.

Spot kojem ne manjka originalnosti otkriva Peugeot 2008, koji prolazi tretman ljepote u Spa centru hotela Falkensteiner, nakon ega ga vlasnik preuzima u ovlaštenoj Peugeot koncesiji. Reklama po inje s emitiranjem u Francuskoj s krajem listopada.

ODLUKA O OBVEZNOJ UPORABI ZIMSKE OPREME NA ZIMSKIM DIONICAMA JAVNIH CESTA U REPUBLICI HRVATSKOJ lanak 1.

Ovom Odlukom odre uje se obvezna uporaba zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta u Republici Hrvatskoj i to u razdoblju od 15. 11. teku e godine do 15. 4. idu e godine. lanak 2.

Zimske dionice su: AUTOCESTE Broj Opis ceste ceste

Duljina (km)

A1

Zagreb ( vorište Lu ko, A3) – Karlovac 242,4 – Bosiljevo – vorište Maslenica

A2

GP Macelj (granica Rep. Slovenije) – 61,0 Trakoš an – Krapina – Zagreb ( vorište Jankomir, A3)

A3

GP Bregana (granica Rep. Slovenije) – 306,0 Zagreb – Sl. Brod – GP Bajakovo (granica Rep. Srbije)

A4

GP Gori an (granica Rep. Ma arske) 97,0 – Varaždin – Zagreb ( vorište Ivanja Reka, A3)

A5

vorište Osijek – akovo – vorište 51,8 Sredanci (A3)

A6

vorište Bosiljevo 2 (A1) – Delnice – 81,0 Rijeka ( vorište Orehovica, A7)

Ukupno kilometara autocesta:

839,2

36

Žažina (D30) – Sisak – vorište Po- 33,9 pova a (A3)

37

Sisak (D36) – Petrinja (D30)

42

vorište Ogulin (A1) – Josipdol (D23) 5,5

45

Veliki Zdenci (D5) – Garešnica – vo- 43,6 rište Ku na (A3)

46

G. P. Tovarnik (gr. R. Srbije) – Vin- 32,7 kovci (D55)

47

G. P. Jasenovac (gr. BiH) – vorište 8,5 Novska (A3)

47

Hrvatska Kostajnica (D30) – Dvor 24,5 (D6)

50

Žuta Lokva (D23) – Oto ac – Gospi 104,2 – Gra ac (D27)

53

G. P. Donji Miholjac (gr. R. Ma ar- 91,6 ske) – Našice – G. P. Slavonski Brod (gr. BiH)

53

D525 – Sl. Brod (granica BiH)

54

Maslenica (D8) – Zaton Obrova ki 13,5 (D27)

55

vorište Županja (A3) – G. P. Župa- 8,1 nja (gr. BiH)

DRŽAVNE I ŽUPANIJSKE CESTE Broj Opis ceste ceste

Nissan proizvedeno dva milijuna Qashqaija Nissan Qashqai još je jednom postao dio povijesti automobilske industrije nakon što je u Nissanovoj tvornici u Sunderlandu u Velikoj Britaniji proizvodnja u rekordnom vremenu premašila dva milijuna primjeraka. U prote-

klih je sedam godina osvojio brojne nagrade automobilske industrije. Dva milijunti Qashqai proizveden je u crvenoj boji Magnetic i opremljen novim paketom opreme N-TEC, a namijenjen je kupcu u Velikoj Britaniji.

NAJBOLJA PONUDA ZIMSKIH GUMA Promijenite gume i iskoristite predsezonski popust...

Tel. 040/33 71 52 098/496-362 098/236-361 RADNO VRJEME: pon-pet: 8 -17 sati sub: 8 - 12 sati

Servis za sve vrste vozila

Duljina (km)

13,0

3,2

204 G. P. Pribanjci (gr. R. Slovenije) – Bo- 6,3 sanci (D3) – vorište Bosiljevo 1 (A1)

1

G. P. Macelj (gr. R. Slovenije) – Krapina – 338,7 Zagreb – Karlovac – Gra ac – Knin

2

G. P. Dubrava Križovljanska (gr. R. Slo- 33,5 venije) – Varaždin (D528)

213 D2 – G. P. Erdut (gr. R. Srbije)

26,7

2

Osijek (D34)– Vukovar – G. P. Ilok (gr. 85,7 R. Srbije)

214 Županja (D55) – Gunja – gr. BiH

28,8

3

Karlovac – Rijeka (D8)

217

5

G. P. Terezino Polje (gr. R. Ma arske) 123,1 – Virovi ca – Veliki Zdenci – Daruvar – Oku ani – G. P. Stara Gradiška (gr. BiH)

130,9

212 D7 – Kneževi Vinogradi – G. P. Ba na 22,1 (gr. R. Srbije)

Li ko Petrovo Selo (D1) – G. P. Li ko 3,0 Petrovo Selo (gr. BiH)

519 Dalj (D213) – Borovo (D2)

16,2

525 vorište Sl. Brod zapad (A3) – D53 2,2

6

G. P. Jurovski Brod (gr. R. Slovenije) – Rib- 32,1 nik – Karlovac (D1)

528 Varaždin (D2) – vorište Varaždin 2,4 (A4)

6

G. P. Dvor (gr. BiH) – Dvor (D47)

Ukupno kilometara državnih cesta:

7

G. P. Duboševica (gr. R. Ma arske) – 43,0 Beli Manas r – Osijek (D2)

7

vorište Velika Kopanica (A3) – G. P. 13,2 Slavonski Šamac (gr. BiH)

23

Josipdol (D42) – Senj (D8)

68,5

25

Li ki Osik (D50) – Gospi (D50)

7,5

27

Gra ac (D50) – D. Karin (D502)

40,5

30

vorište Buzin (A3) – Velika Gorica 38,8 – Žažina (D36)

417

30

Petrinja (D37) – Hrvatska Kostaj- 34,2 nica (D47)

LUKA I RAFINERIJA SISAK

34

Donji Miholjac (D53) – Valpovo – 41,2 vorište Osijek (A5)

2,4

1523,3

TRANZITNI PROMET IZ HRVATSKIH LUKA LUKA VUKOVAR 2

Rije no pristanište Vukovar – Bo- 2,7 rovo (D55)

55

Borovo (D2) – Vinkovci – vorište 41,5 Županja (A3)

LUKA OSIJEK

36

Rije no pristanište Osijek – vorište 2,3 Osijek – istok (D2)

Sisak (D36) – vorište Popova a (A3) 21,6

Ukupno kilometara državnih cesta:

68,1

lanak 3.

Obvezna uporaba zimske opreme odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, izuzev vozila oružanih snaga Republike Hrvatske. lanak 4.

Pod zimskom opremom motornih vozila ija najve a dopuštena masa nije ve a od 3,50 tona, sukladno posebnom propisu, podrazumijevaju se zimske gume (M+S) na svim kota ima ili ljetne gume s najmanjom dubinom pro la od 4 mm i s lancima za snijeg pripravnim za postavljanje na pogonske kota e.

Pod zimskom opremom autobusa podrazumijevaju se lanci na pogonskim kota ima ili zimske gume (M+S) postavljene na pogonske kota e, a autobusi i teretna vozila koja zbog tehni kih razloga ne mogu postavi lance na pogonske kota e moraju ima zimske gume (M+S) na pogonskim kota ima. lanak 5.

Upravitelji javnih cesta obvezni su za javne ceste iz lanka 2. ove Odluke kojim upravljaju, putem medija obavijes javnost o obveznoj uporabi zimske opreme. lanak 6.

Karta zimskih dionica javnih cesta u Republici Hrvatskoj na kojima je obvezna uporaba zimske opreme u razdoblju od 15. 11. teku e godine do 15. 4. idu e godine, nalazi se u Prilogu 1. koji ini sastavni dio ove Odluke. lanak 7.

Nadzor nad odvijanjem prometa motornih vozila po ovoj Odluci provodit e Ministarstvo unutarnjih poslova u skladu s propisima iz svog djelokruga. lanak 8.

Ova Odluka stupa na snagu i primjenjuje se danom objave u »Narodnim novinama«.

14. studenoga 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Proizvedeno više od 200.000 modela 2008 Francuska t vornica Mulhouse proslavila je proizvodnju 200.000-itog primjerka ovog modela, koji je lansiran na tržište u 2013. godini. Peugeot je primijenio svoje iskustvo u segmentu crossovera, kojeg je stekao s modelom 3008, da bi stvorio jedinstven crossover B segmenta s kojim e privu i nove klijente. Od lansiranja modela u 2013. godini, zbog sve ve eg interesa kupaca za model 2008, proizvodnja je stalno postepeno rasla. Po etna dnevna

proizvodnja od 310 vozila narasla je na 460 vozila, a potom na 680 vozila dnevno od kraja sije nja 2014.

Uspjeh modela omogu io je tako tvornici Mulhouse proizvodnju 200.000-itog primjerka, dok je proizvodnja od nedavno ponovo narasla na 860 primjeraka dnevno, s dvije dnevne i jednom no nom smjenom. U Europi, ovaj model najtraženiji je u Francuskoj, gdje je prodano više od 62.000 primjeraka, a slijede Italija, Velika Britanija, Njema ka i Španjolska.

13

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Peugeot 208 GTi 30th: “The legend returns”… nakon 30 godina Na YouTub e s t r a n ic i objavljen je film „The legend returns“, s Peugeotom 208 GTi 30th u glavnoj ulozi. Ovaj realisti ni 3D oto film oživljava jedan od najlegendarnijih reklamnih filmova marke Peugeot, «Le bombardier», kojeg je kreirao Gérard Pires 1984. godine za 205 GTi. Autor je u

filmu objedinio tehniku snimanja filmova iz 30-ih godina i najbolju 3D animaciju, da bi stvorio spektakl koji e u potpunosti istaknuti sportsku narav Peugeota 208 GTi 30th.

Prve sekunde spota originalni su kadrovi iz filma iz 80-ih godina. Stoga je trebalo prona i originalni film i potom ga digi-

talizirati. U novom filmu razra ena je originalna ideja s borbenim avionom. Film je ve pogledalo preko 12 milijuna ljudi.

Peugeot je predstavio 208 GTi 30th na pariškom Mondialu 2014. Pokre e ga benzinski 1.6 THP Euro6 motor s 208 KS u kombinaciji s ru nim mjenja em sa 6 stupnjeva prijenosa.

U

zimskim uvjetima uporabu zimskih guma iziskuju ne samo poledica i snijeg, ve prvenstveno niske temperature.

Ve pri temperaturi od 7ºC, a osobito na nižim temperaturama, samo su zimske gume dovoljno elasti ne da dobro prianjaju uz podlogu jer su napravljene od mekše gumene smjese s ve im udjelom silike. Zimske gume imaju na blokovima gaznog sloja i do pet puta više lamela i kanala nego ljetne, što je za snijeg i bljuzgavicu nezamjenjiva prednost.

Kako prepoznati ZIMSKU GUMU? Evo što kažu stru njaci iz vulkanizerskog servisa GUMIIMPEX-GRP u Varaždinu.

Zimska guma ima na bo nici oznaku snježne pahuljice ili oznaku M+S, što je zakonski propisana ZIMSKA OPREMA osobnog vozila na sva etiri kota a.

Regularno se pod zimskom opremom može smatrati i ljetna guma s najmanje 4mm dubine profila s obaveznim lancima za snijeg na pogonskim kota ima, a u gorskim predjelima i na sva etiri kota a. U praksi to nije preporu ljivo zbog velike krutosti ljetnih guma koje na hladno i i skliskoj podlozi postaju vrlo opasne, ponašaju se poput plastike.

VULKANIZERSKI SERVISI s međunarodnim certifikatom!

ZAGREB, Slavonska avenija 26/5 (na Žitnjaku kod Gorenja) T: 01 2452 944 VARAŽDIN, Pavleka Miškine 64c T: 042 404 533

RADNO VRIJEME PON – PET: 7-19h, SUBOTA: 7 – 13h

ZIMSKE GUME Najbolja ponuda za Vas! Budu i da zimi pada temperatura, opada i tlak u pneumaticima. Zato provjerite tlak u auto-gumama kad padne temperatura. Gume su presudne za sigurnost u vožnji. Stoga kupnju guma treba shvatiti kao investiciju, a ne samo kao trošak. Pravilnim odabirom guma, uz pomo stru njaka u vulkanizerskom servisu, pove ava se sigurnost u prometu ali i produžuje vijek trajanja guma. Svaki voza treba biti svjestan da je dodirna površina izme u gume i ceste samo površina dlana jedne ruke.

Suvremeno opremljen vulkanizerski servisu GUMIIMPEX-GRP s me unarodnom certifikacijom za organizaciju i kvalitetu

usluga, kroz cjelodnevno radno vrijeme korisnicima pruža sve vrste vulkanizerskih usluga: demontažu i montažu guma s balansiranjem kota a, provjeru tlaka u svim pneumaticima uklju uju i i rezervni, popravke manjih ošte enja guma a voza i mogu svoje gume ostaviti na uslužnom uvanju ili ih predati na besplatno zbrinjavanje ukoliko su dotrajale. U servisu se mogu kupiti i aluminijski ili eli ni naplatci ( elge) razli itih tipova i dimenzija.

Kod kupnje guma ili naplataka stru njaci Gumiimpexa rado savjetuju voza e za dobar odabir guma koje e im pružiti najve u sigurnost i per ormance u vožnji.

GUMIIMPEX je tu za Vas i Vašu sigurnost u prometu!

TELEFON: 042/404 533

155/70R13 75Q ESKIMO S3+ MS TL......................... 252,00 kn 195/60R15 88T ESKIMO S3+ MS TL......................... 405,00 kn 195/65R15 91T WINTERHAWK 3 TL......................... 337,00 kn 205/55R16 91T WINTERHAWK 3 TL......................... 502,00 kn 195/55 R15 85H ALPIN A4 GRNX TL......................... 711,00 kn 195/65 R15 91T ALPIN 5 TL.................................... 455,00 kn 175/65 R14 82T G-FORCE WINTER TL....................... 317,00 kn 185/65 R15 88T G-FORCE WINTER TL....................... 356,00 kn 185/65 R15 88T BLIZZAK LM001 TL......................... 444,00 kn 205/60 R16 92H BLIZZAK LM32 TL.......................... 676,00 kn 155/70 R13 175/70 R13 165/70 R14 175/65 R14 185/60 R14 185/65 R15 195/65 R15 205/55 R16

75T WINTER ICEPT RS W442................. 256,00 kn 82T WINTER ICEPT RS W442................. 294,00 kn 81T WINTER ICEPT RS W442................. 316,00 kn 82T WINTER ICEPT RS W442................. 301,00 kn 82T WINTER ICEPT RS W442................. 326,00 kn 88T WINTER ICEPT RS W442................. 347,00 kn 91H WINTER ICEPT EVO W310.............. 398,00 kn 91T WINTER ICEPT RS W442................. 517,00 kn

Ove maloprodajne cijene vrijede za gotovinsko plaćanje – do isteka zaliha!

GUMIIMPEX-GRP u samom vrhu DISTRIBUTERA automobilskih guma u Hrvatskoj! ODLIČAN izbor dimenzija i profila ZIMSKIH i LJETNIH GUMA! Za više informacija:

www.gumiimpex.hr

info@gumiimpex.hr

14

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija ZANIMLJIVOSTI

Film o najpoznatijem “zviždaču” Edwardu Snowdenu Ekranizaciju pri e o jednom od najpoznatijih “zvižda a” odradit e legendarni Oliver Stone, dobitnik Oscara za režiju filmova “Platoon” i “Ro en 4. srpnja”, a snimanje kre e idu eg sije nja u Münchenu. Edward Snowden ostat e, nesumnjivo, zapam en kao ovjek koji je promijenio shva anje privatnos i otvorio o i mnogima, jer tek nakon što je bivši zaposlenik ameri ke Agencije za nacionalnu sigurnost (Na onal Security Agency – NSA) ponudio dokaze o masovnom prisluškivanju i pra enju “svih i svuda” - buknula je globalna afera. Snowden je po etkom prošle godine u javnost pus o su e strogo povjerljivih dokumenata koji dokazuju kako je NSA špijunirala na su e obi nih gra ana, ali i mnoge svjetske lidere, uklju uju i i njema ku kancelarku Angelu Merkel, koju mnogi nazivaju najmo nijom ženom svijeta. Nakon “zviždanja” Snowden je prebjegao u Rusiju, prvo je mjesecima “stanovao” u moskovskoj zra noj luci, da bi mu 1. kolovoza 2013. Rusi odobrili poli ki azil.

Nema dvojbi kako je ovo sjajna podloga za lmsku pri u, a Edwarda Snowdena e na lmskom platnu utjelovi 33-godišnji ameri ki glumac Joseph Gordon-Levi . Iako rela vno mlad, Gordon-Levi je ve , uz glumu, posegnuo za režiserskom palicom, pa je tako nedavno režirao i glumio u lmu “Don Jon”, a zapaženije uloge ostvario je u filmovima “Lincoln”, “Vitez tame: Povratak” i “Incep on”.

Ipak, ovo je, vrlo vjerojatno, prilika za put me u zvijezde, jer lm koji se po inje snima za nešto manje od dva mjeseca (ime još nije poznato), pod redateljskom paskom Olivera Stonea, gotovo pa zajam eno iz niza razloga mogao bi posta globalni hit. Svi preduvje su tu, intrigantna pri a koja zanima sve nas, vrhunski redatelj koji zna kako napravi vrhunski lm... (preuzeto s portala: zimo.dnevnik.hr)

Evo kako će ljudi kolonizirati Mjesec!

Nedavno je napravljen još jedan korak prema kolonizaciji Mjeseca te dio stru njaka vjeruje da bi ve za 40 godina prvi ljudi mogli po eti živjeti na Mjesecu.

Kako bi uop e po eli razmišljati o naseljavanju Mjeseca, prvo je potrebno stvoriti uvjete za ljudski život, odnosno zaštititi ljude od ekstremnih temperatura, zra enja i meteora, a Europska svemirska agencija (ESA) u suradnji s kompanijom Foster + Partners objavila je planove za izgradnju “cjenovno pristupa nih” nastamba, odnosno naselja u kojima bi ljudi mogli sigurno živjeti. S obzirom na to da bi gradnja i slanje potpuno zašti enih nastamba na Mjesec bila preskupa, u ESA-i planiraju takve nastambe izgraditi direktno na Mjesecu korištenjem materijala sa samog Mjeseca i robotskih 3D printera.

Na južni dio Mjeseca namjeravaju poslati malu lunarnu

bazu s kupolom i dva robotska 3D printera koji se sastoje od dijela za prikupljanje materijala s površine Mjeseca (regolit), spremnika s materijalom za printanje i robotske ruke na kojoj se nalazi glava za printanje.

Ovi bi roboti skupljali materijal s Mjese eve površine te ga direktno nanosili oko lunarne baze, odnosno koji bi koristili kao materijal za printanje zaštitnog sloja oko lunarne baze – cijeli taj proces trebao bi tra-

jati oko tri mjeseca te bi brojni naneseni i isprintani slojevi trebali zaštititi kupolu od svih vanjskih utjecaja, poput ekstremnih temperatura i meteora pa bi ljudi koji žive unutra trebali biti potpuno sigurni. - 3D printanje nudi veliki potencijal razvoja naselja na Mjesecu uz reduciranu logistiku sa Zemlje.

- komentirao je za Independent Scott Hovland iz ESA-e. (Hrvoje Jurman, preuzeto s portala: zimo.dnevnik.hr)

TV PREPORUKA SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Exotic bend i krštenje mošta Glazbeni gosti prošlogodišnje zabavno-glazbene emisije “Fio show” bili su lanovi Exotic benda. Gledatelje su zabavili nizom pjesama koje sviraju u prigodnim glazbenim doga anjima kao što su svadbe, krštenja, ro endani i sl. Kako je vrijeme proslave blagdana vina, odnosno Martinja, tijekom emisije gledatelji su mogli vidjeti i tradicionalnu ceremoniju krštenja mošta na doma i na in. Nisu izostali ni recepti za zdrav život od stalnog sponzora rubrike Zdravi kutak, kralja ešnjaka. Gledaju svi - gledajte i Vi! (rr)

14. studenoga 2014.

14. studenoga 2014.

PETAK, 14.11.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50 12:20

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r) Videostranice

14:15 15:00 15:30 16:00 16:10

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje (r) Privredni.hr (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino akove ki kutak (r) Obzori (r) Ju er, danas, sutra Lifestle Vijes dana TV podaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:10 21:20 22:10 22:40 23:15 02:00

PETAK, 14.11.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Moja Istra (R) TV Prodaja Privredni.hr 24 sata vijes TV Prodaja Zlatna dolina Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Emisija vtv-a Županijske teme VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes Doma ija Vicovizija (R) Pri e iz svijeta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 15.11.

08:00 11:00 11:30 12:00 13:00 14:05 14:35 15:15 15:45

Dje ja TV Planet Croa a (r) Privredni.hr TV prodaja Hrana i vino (r) akove ki kutak (r) Zagrljaj ljepote GET Report (r) Novi milenij (r)

16:15 Dom 2 (r) 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 Obzori 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino

20:00 20:5 21:00 23:05

Planet Croa a (r) Ju er, danas, sutra Narodno veselje Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SUBOTA, 15.11.

06:58 07:00 07:05 07:30 07:45 08:25 08:35 08:45 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 16:15 16:45

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Moja Istra (R) Iz prošlos Mali oglasi Sportski zoom (R) TV Prodaja Pressica TV Prodaja Tajne uspjeha Kratki rezovi (R) TV Prodaja Europa u fokusu 24 sata vijes TV Prodaja Global 3000 (R) TV prodaja TV Ordinacija (R) Glazbeni in (R) Glazbeni izazov (R) Sjednica skupš ne Varaždinske županije 17:25 TV Prodaja

17:40 18:10 18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 22:00 22:25 22:30 22:55 23:00 23:10

TV Oblo ec Vjera i nada VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja Zajedno Koncert Mužikaši i pajdaši Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18), astro show 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice

NEDJELJA, 16.11.

08:00 Dje ja TV 10:00 TV prodaja 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:40 Planet Croa a (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice

NEDJELJA, 16.11.

07:28 07:30 07:50 08:15 08:30 09:15 09:30 10:30 11:30 12:00

12:30 12:45 13:15 13:45 14:00 14:45 14:50 15:00 15:15 16:15 17:00 17:15 18:45 19:00 19:30 20:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Zlatna dolina (R) TV Razglednica Velike tajne malog vrta (R) TV Prodaja Hrana i vino Paleta portreta (R) Druga strana (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Emisija VTV-a (R) Zajedno (R) TV Prodaja Ku onica (R) Mali oglasi Iz fundusa galerije GE RA MA TV Prodaja Razgovori (R) Po dragome kraju (R) TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

20:45 TV Razglednica (R) 21:00 Ve er uz lm 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice

PONEDJELJAK, 17.11.

08:15 09:15 10:00 10:40 11:25 12:25 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00 02:00

Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Emisija Mura – Drava (r) Tjedna kronika (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 17.11.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00

12:00 12:05

13:45 14:00

14:45 15:00

15:30 16:00 16:15 16:30 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:20 22:25 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Sjednica gradskog vije a Grada Varaždina, izravni prijenos VTV Vijes Sjednica gradskog vije a Grada Varaždina, izravni prijenos TV Prodaja Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Zajedno (R) VTV Vijes TV Prodaja Druga strana (R) TV Prodaja TV Oblo ec (R) Sportski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes , Po dragome kraju Sportski zoom (R) Shi , TV magazin Iz fundusa galerije GE RA MA Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

UTORAK, 18.11.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Emisija Mura – Drava (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra GET Report

21:50 Novi milenij 22:25 Vijs dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

UTORAK, 18.11.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:45 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV razglednica Mali oglasi Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV vijes Vekerica TV prodaja Po dragome kraju (R) TV prodaja Velike tajne malog vrta, kontakt emisija 24 sata vijes tv prodaja Europa u fokusu (R) Sportski zoom (R) TV prodaja Vekerica (R) VTV vijes Vekerica (R) TV prodaja Kulturni magazin (R) Iz naših središta VTV dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV prodaja VTV vijes TV ordinacija Mužikaši i pajdaši Glazbeni in VTV dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

SRIJEDA, 19.11.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00

02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ca (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Vijes dana Dom 2 Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

SRIJEDA, 19.11.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:45 13:00 13:15 13:30 14:30 14:35 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30

22:00 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV razglednica Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV vijes Vekerica tv prodaja Doma ija (R) TV prodaja 24 sata vijes TV prodaja TV ordinacija (R) Mali oglasi TV razglednica TV prodaja Vekerica (R) VTV vijes Vekerica (R) TV prodaja Otvoreno nebo Glazbeni izazov VTV dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV prodaja VTV vijes Paleta portreta Vicovizija Sjednica Županijske skupš ne (R) Rezervirano vrijeme VTV dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

15

ČETVRTAK, 20.11.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 10:10 12:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:15 22:05 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Planet Coa a (r) TV prodaja Bujica (r) Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Ju er, danas, sutra Planet Croa a Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

ČETVRTAK, 20.11.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:10 20:45 21:00 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV dnevnik (R) TV razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV vijes Vekerica TV prodaja Glazbeni in (r) TV prodaja Kratki rezovi 24 sata vijes TV prodaja Velike tajne malog vrta (r) Global 3000 (r) TV prodaja Vekerica (r) VTV vijes Vekerica (r) TV prodaja Glazbeni izazov (r) Ku onica VTV dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV prodaja VTV vijes Druga strana TV razglednica Razgovori Iz naših središta (r) Mali oglasi VTV dnevnik (r) Vremenska prognoza (r) Iz prošlos (r) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

16

media

media

5. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U GALERIJI SCHEIER prodajna izložba

Ulja na platnu Danijela Drvenkara za “Katružu” PIŠE: ROBERTA RADOVI

Likovno udruženje akovec i Me imurska zaklada solidarnosti “Katruža” organizirali su izložbu radova slikara amatera Danijela Drvenkara iz Orehovice. Postav izložbe sve ano je otvoren protekli petak, 7. studenoga, u galeriji zgrade Scheier akovec. Autor dvadeset izloženih djela je Danijel Drvenkar, slikar amater iz Orehovice. Danijel Drvenkar završio je Tekstilnu i tehni ku školu u Varaždinu,

smjer dizajn. Tijekom proteklih godina u svom umjetni kom istraživanju izlagao je na mnogim skupnim izložbama udruženja i bio sudionikom likovnih kolonija, a bilježi i nekoliko samostalnih izložbi u Pagu, Varaždinu i akovcu.

Posljednja samostalna izložba održana je u Prelogu u Pastoralnom centru. U galeriji Scheier predstavio je ulja na platnu raznolikih motiva, o emu se ve može naslutiti i iz naziva slika, kao što su, primjerice: Ribe u apstraktnom, Kamena

kiša, Pogled prema Terbotzu, Lopo i, Crkva svetog Nikole I, II i III, Stari grad zimi, Umorni spava itd. O svom zanimanju za likovnim izri ajem govori: - Propitkujem razli ite stilove, najviše me privla e impresionizam, nadrealizam i apstrakcija, a istražujem i crta e i slikarske tehnike.

Najviše sam vjeran uljima na platnu. Slikam pejzaže, mrtvu prirodu i apstraktne motive.

Likovnim radom po eo sam se baviti još u djetinjstvu, tako

da sam ve sa šesnaest godina postao jedan od najmla ih lanova Likovnog udruženja Me imurja. Osim toga, danas sam lan i Likovnog udruženja akovec. Ovo mi je prva suradnja s ‘Katružom’ i vjerujem da e nastaviti i ubudu e zbog svoga humanitarnog karaktera.

U umjetni kom dijelu programa sudjelovale su solistica iz Podbresta Karolina Matjašec uz pratnju Martine Jakši , a izložbu je proglasio otvorenom predsjednik LU -a Toni Fažon. Kako je izložba prodaj-

Danijel Drvenkar ve je sa šesnaest godina postao jedan od najmla ih lanova Likovnog udruženja Me imurja

nog karaktera, svi su pozvani kupnjom slika pomo i rad Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža”, odnosno onima kojima je pomo potrebna, što je u svom govoru naglasio i župan Matija Posavec: - Zahvaljujem autoru na ovoj lijepoj gesti. Imamo dvostruki razlog za slavlje. Izložba je otvorena na dan kad je slikaru, autoru, ro endan i

samo dan nakon 14. ro endana ‘Katruže’, obilježavanja etrnaest godina plemenitosti i humanosti i postojanja ove Zaklade, koja je osnovana kako bi se pomoglo onima kojima je pomo doista potrebna.

Ovo je poziv svim gra anima da se uklju e u rad Zaklade solidarnosti ‘Katruža’ te da u ovoj teškoj svakodnevnici pomognu potrebitima.

SPORTSKI PLES

Jurica Kavran i Tihana Vusi pobijedili u Samoboru

Umjetni ki program izvela je solistica Karolina Matjašec uz pratnju Martine Jakši

Ulje na platnu “Croatika” jedno je od dvadeset predstavljenih radova

DIJELIMO 3 x 2 BESPLATNE ULAZNICE Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “INTERSTELLAR” Me imurske novine u suradnji sa Cinestarom Varaždin pokrenule su nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s tri puta po dvije besplatne ulaznice, ovaj put za novi odli ni film “INTERSTELLAR”.

Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije, a najkasnije do 13.30 sati isti dan, u petak, putem on-line medija portala: www. mnovine.hr u rubrici Pošalji vijest. Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i pre-

zime te mjesto odakle se javljate.

Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici “Me imurskih novina”, te putem njihovog e-maila.

Ulaznice se mogu iskoristiti do 19. studenoga 2014.

Posebna napomena: Budu i da želimo svim našim itateljima dati jednaku šansu za dobar provod, itatelj koji je jedanput osvojio ulaznicu za Cinestar ne može taj mjesec više sudjelovati u našoj “nagradnja i”. Molimo vas da uvažite ovo pravilo!

NAGRADNO PITANJE: Navedite ime redatelja filma “INTERSTELLAR”.

za Cinestar Varaždin

Jurica Kavran i Tihana Vusi ponovno uspješni

Protekli vikend u organizaciji PK-a Spin u Samoboru je održan bodovni turnir u sportskom plesu. lanovi Sportskoga plesnog kluba “Varaždin” Tihana Vusi i Jurica Kavran još jednom su se okitili najsjajnijim odli jem. U starosnoj kategoriji Mladež (14 i 15 g.) pobijedili su u obje discipline, stan-

dardnim i latinoameri kim plesovima.

Ve ovaj vikend, od 14. do 16. studenoga, Tihana i Jurica nastupit e na velikom me unarodnom WDSF turniru u Be u, a 20. prosinca putuju u Rigu, gdje e sudjelovati na Svjetskom prvenstvu u standardnim plesovima. (rr)

14. studenoga 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Dobro je znati 41

sport@mnovine.hr

TENIS

Ponovno Japanka kobna za Mikul i E m a M i k u l i n ije uspjela ni na drugom challengeru u australskom Bendigu, vrijednom 50.000 ameri kih dolara, napraviti zapaženiji rezultat. Nakon što je na prvom turniru ispala u 1. kolu od japanske tenisa ice, na drugom turniru to se dogodilo u 2. kolu. U 1. kolu Mikul i je odigrala odli an me s drugom hrvatskom predstavnicom u ždrijebu Terezom Mrdeža. Nakon što je izgubila tijesan prvi set u ti-breaku 6:7(5), projurila je kroz ostala 6:1, 6:2.

I dok u ovom me u nije bila oscilacija, u 2. kolu protiv 186. igra ice svijeta, Japanke Ozaki, koja je postavljena za 5. nositeljicu turnira, bio je to susret pun padova i uspona naše tenisa ice. Nakon izgubljenog prvog seta 3:6, Ema je zaigrala odli no i dobila uvjerljivo drugi 6:1. Kad se o ekivalo da e se dogoditi nešto sli no kao protiv Mrdeže, Mikul i je u potpunosti posustala i ostala bez osvojenog gema u tre em setu, koji je dobila uvjerljivo japanska igra ica 6:0 i prošla u etvrtfinale. (dz)

NOGOMET

MladostKomet ugoš uje u prolje e Hajduk Splitski Hajduk bit e gost na ot varanju kompletnog kompleksa ure enoga glavnog i pomo nog igrališta NK Mladost-Komet Prelog u prolje e idu e 2015. godine. Gostovanje Spli ana koji nisu odigrali jako dugo utakmicu u našem kraju, nakon što su igrali prvoligaške utakmice s Me imurjem, dogovoreno je za 26. travnja. Bit e to zasigurno poslastica za sve ljubitelje nogometa u donjem Me imurju i šire. (dz)

GIMNASTIKA PRIJAM za Filipa Udea i njegovih trenera kod gradona elnika Stjepana Kova a

Ulaganje u gimnastiku uvijek se vratilo višestruko - Gimnastiku trenira velik broj djece s podru ja akovca, kod nas ona ima višedesetljetnu tradiciju, okuplja brojne stru ne trenere te smatram da sigurno zaslužuje financijsku podršku koju dobiva. - rekao je prigodom prijama gimnasti ara Filipa Udea i njegovih trenera gradona elnik akovca Stjepan Kova , te dodao da su u prijedlogu prora una Grada akovca za 2015. godinu predvi ena ve a sredstva za sport op enito, ali i za stru ni rad te olimpijski ciklus. To je zbog toga što se svaka kuna uložena u sport višestruko vrati, kroz masovnost, zdrav na in življenja te rezultate.

Povodom posljednjih uspjeha Filipa Udea i akove ke gimnastike op enito, ali i planiranog pove anja ulaganja u sport iz gradskog prora una u idu oj godini, prošli utorak u akove koj gradskoj vije nici održana je kon erencija za novinare. Pored, naravno, “srebrnog” Filipa Udea, na njoj su govorili i sportski direktor Gimnasti kog kluba “Marijan Zadravec Macan” Mario Vukoja, trener Igor Križimski te gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova .

Kova je još jednom estitao Udeu na srebrnoj medalji

Za 2015. godinu predvi ena su ve a sredstva za sport op enito u prora unu Grada akovca, ali i za stru ni rad te olimpijski ciklus. To je zbog toga što se svaka kuna uložena u sport višestruko vrati, kroz masovnost, zdrav na in življenja te rezultate

Filip Ude i gradona elnik Stjepan Kova na prijamu u gradskim odajama

sa Svjetskog prvenstva u Kini, te naglasio da je zahvaljuju i njoj akovec tih dana ponovno po pozitivnim vijestima bio na svim nacionalnim medijima, i to kao sredina u kojoj se ulaže u sport, rad s djecom i mladima.

No, rekao je i da Filipovi rezul-

tati nisu jedini razlog ulaganja u ovaj bazi ni sport.

Vrhunski gimnasti ar ne može se kupiti u du anu Sportski direktor Gimnasti kog kluba “Marijan Za-

dravec Macan” Mario Vukoja istaknuo je da se vrhunski gimnasti ar ne može kupiti u du anu, ve da je rezultat dugotrajnog i kontinuiranog rada.

Sveto trojstvo u sportu, kako je rekao, jest masovnost, stru ni rad i in rastruktura. Grad a-

kovec sve to je osigurao, te ovi rezultati nisu slu ajni. - Drago mi je i što se u posljednje dvije godine konstantno pove avaju sredstva za sport na podru ju Grada, ime se klubovima daje mogu nost za kvalitetan i sustavan rad. Rezultati sigurno ne e izostati. - naglasio je Vukoja.

Filip Ude je, zahvalivši se Gradu na podršci, istaknuo da sljede e godine ima dvije šanse plasirati se na Olimpijadu.

Namjerava je obje iskoristiti, jer mu je želja oti i u Brazil te se iz njega vratiti s najsjajnijim odli jem. Za gradona elnika je priredio malo iznena enje uru ivši mu gimnasti ku majicu te repliku srebrne medalje osvojene u Nanningu.

Svi mi Filipu držimo pal eve, no bez obzira na rezultat koji ostvari u sljede em natjecateljskom ciklusu jedno je sigurno.

Gimnastika je ponovno “in”, sve ve i broj djece trenira, s njima se kontinuirano i stru no radi, te uskoro možemo o ekivati nove uspjehe.

DRŽAVNO PRVENSTVO i završnica Kupa Hrvatske

Antonio Vuk i Martin Simon državni prvaci, Lea Ruži druga Dana 8. i 9. studenoga 2014. u Belom Manas ru održano je Državno prvenstvo i Završnica Kupa Hrvatske muške i ženske sportske gimnastike za mla e kategorije.

Natjecanje je okupilo 400- njak gimnas arki i gimnas ara iz cijele Hrvatske, me u kojima je bilo i sedmero gimnas ara GK-a “Marijan

Zadravec Macan”, koji su jekom godine svojim napornim radom uspjeli izbori plasman.

Naši gimnasti ari natjecali su u više kategorija. U kategoriji mla i junori A, Antonio Vuk je na preskoku osvojio 1. mjesto, te na tlu zauzeo 4. mjesto. David uran u kategoriji juniora B program zauzeo

Uspješan nastup u Belom Manastiru

je 5. mjesto. Mar n Simon državni je prvak s osvojenim odli nim 1. mjestom u kategoriji mla i kade . Lovro ud u kategoriji juniora C program zauzeo je 12. mjesto. U kategoriji mla ih kadetkinja C Lea Ruži osvojila je 2. mjesto (iako je imala is broj bodova kao i pobjednica, ali je zbog e-break pravila), a Linda Lepir zauzela 29. mjesto. Ema Halabarec u kategoriji seniorki C program zauzela je 19. mjesto.

Ovim prvenstvom i završnicom kupa zaklju ena je sezona natjecanja za 2014. godinu, osim za Filipa Udea koji e nastupi u Moskvi na Voronin kupu, no pripreme za sljede u sezonu ve su po ele. Treneri Tatjana Govedovskaja, Marija Jurak, Marija Zadravec, Ma ja Novak i Damir Fotak vrlo su zadovoljni rezulta ma te u sljede oj godini o ekuju još bolje rezultate.

Tatiana Goverdovskaia bila je jako zadovoljna nastupom na-

ših mladih nada: - Djeca su jako naporno trenirala i ovi rezultati dokaz su da se radom sve može.

U sljede oj sezoni o ekujemo još bolje rezultate, dok se Damir Fotak nadovezao: - Sustavni rad i selekcija dugo su prisutni u našem klubu i iako imamo puno problema zajedništvom ih sve uspješno otklanjamo. Uz potporu svih naš klub e još dugo ima ovako odli ne rezultate.

14. studenoga 2014.

NOGOMET TABLICA

III. HNL - ISTOK – novim porazom Me imurje u opasnoj zoni

Nastavljen niz promašaja napada a i olako izgubljenih bodova

1. SLAVIJA

13 7 4 2 20– 7 25

2. MLADOST (Ž)

13 7 4 2 20–14 25

3. MLADOST (A)

13 6 4 3

4. PODRAVINA

13 7 1 5 23–17 22

5. BJELOVAR

13 6 3 4 19–15 21

6. BSK

13 6 3 4 22–20 21

7. VIŠNJEVAC

13 5 6 2 11– 9

8. KOPRIVNICA

13 5 4 4 19–12 19

9. VUKOVAR 1991

Sada je to ve jasno. Kriza se opasno nadvila nad mom ad Me imurja koja je izgubila još jedan važan me s izravnim konkurentom u središnjem dijelu tablice. Vukovar je iznena uju e prošao gostovanje u akovcu i s nova tri boda usidrio se u zlatnoj sredini, dok je Me imurje stiglo u zonu ispadanja iz lige. Za puno popravka ove jeseni više nema previše vremena, a pitanje ima li i mogu nosti da se popravi plasman i bodovni saldo.

Gosti su u akovec doputovali oslabljeni, ali su ih doma i po astili sijasetom promašaja i umjesto da je ve nakon prvih 45 minuta susret bio riješen bilo je samo 1:1. Potpuni slom su doma i doživjeli u nastavku i trenera Marija Kova evi a bacili u o aj.

Susret je ina e zapo eo idealno za Me imurje. Pritisak i ve u 6. minuti gol nakon odli nog udarca Kokota. Osam minuta kasnije Golik je pogodio gradu, a onda još nekoliko izglednih prilika. Sve je ostalo neiskorišteno. Sredinom poluvremena gosti su se prenuli i u 25.minuti iz drugog nešto opasnijeg pokušaja zabili za 1:1. Obrana doma ih reagirala je katastrofalno loše.

Gol je u potpunosti poremetio doma i sastav koji je bio šokiran i nije se oporavio sve do zadnjih dvadesetak minuta utakmice. Od 30. do 70. minute doma i su bili potpuno jalovi, gosti puno više konkretniji. To im je donijelo vodstvo u 56. minuti golom Šesta.

Do kraja nove dvije-tri prilike doma ih, ali uzalud, gosti

HRVATSKI NOGOMETNI KUP – pioniri i kadeti

Dvije ekipe Me imurja ušle u šesnaestinu finala Pioniri i kade Me imurja nakon uvjerljivih pobjeda s gli su u završnicu Kupa Hrvatske. Lijepi uspjeh i dokaz da se dobro radi u Školi nogometa. Kade su svladali Vuteks/ Slogu 5:0, a pioniri Mladost ( ) 8:1.

U prostorijama Hrvatskoga nogometnog saveza izvu eni su i parovi završnice - šesnaes ne nala kupa. Kade Me imurja doma ini su vršnjacima zagreba ke Loko-

motive, a pioniri Dinamu Zagreb.

Kade svoj susret s Lokomo vom igraju ovu srijedu, 18. studenoga na SRC-u Mladosti akovec s po etkom u 13.30 sa . Pioniri e svoj susret odigra naknadno.

Oba protivnika Me imurja su prvoligaši, vrlo atrak vni, pa e se vidjeti kako e se me imurska mladost suprotstavi prvoligaškim nogometnim školama.

PRVA HNL ŽENE

Hat-trick Klare Radmanovi za novu pobjedu Trnave Nogometašice Trnave u Pregradi su nastavile seriju pobjeda. U gostima su pregazile Pregradu, a briljirala je Klara Radmanovi koja je polu ila hat-trick. Poenitrala je i Cicijelj.

Trnava u sljede em kolu u Donjem Kraljevcu ugoš uje ekipu Dinamo-Maksimir, za koje igraju i atraktivne Amerikanke.

Prva pobjeda “Katarine Zrinski” Kona no su do prvoligaške pobjede stigle i akove ke TABLICA 1. OSIJEK

7

7

0

0

61 – 1 21

2. TRNAVA

7

6

0

1

18–16 18

3. SPLIT

7

4

1

2

32–11 13

4. DIN. MAKSIMIR

7

4

1

2

27–12 13

5. AGRAM

6

3

2

1

11–11 11

6. PREGRADA

7

2

3

2

17–24

9

7. OMBLA

6

2

0

4

9 – 23

6

8. KATAR. ZRINSKI

7

1

0

6

6 – 20

3

9. VIKTORIJA

7

0

2

5

8 – 28

2

7

0

1

6

4 – 47

1

10. RIJEKA JP

Pregrada – Trnava 1-4 PREGRADA - Igralište NK Pregrada. Gledatelja 50.

Sudac: Bašimamovi . Strijelci: 0:1 Radmanovi (5), 0:2 Radmanovi (20), 0:3 Cicijelj (30), 1:3 Š ukanec (55), 1:4 Radmani (63).

TRNAVA: Domjan, Klari , Herman, Radmanovi , Markan, Horvat, Cicijelj, Videc, Požgaj, Frani , Trstenjak (od 31. Zeli ). Trener: Nikola Markan.

Katar. Zrinski – Viktorija 2-0 MIHOVLJAN – Igralište Slobode. Gledatelja: 100.

Sutkinja: Kris na Velja i ( urlovac). Strijelci: 1:0 ula (14), 2:0 Ciglar (24).

KATARINA ZRINSKI: Šol , Mikolaj, Ciglar (75. Baka ), Per i , ula, Zadavec, Mitrašinovi (46. Miri), Sirotkovi , Horvat, Antolin (88. Novak), Brežni. Trener. Mladen Ku ek.

nogometašice. Žrtva je bila Viktorija. Doma e su u Mihovljanu slavile 2:0, a mogle su i uvjerljivije. Imale su i goš e svojih prilika, a onu najve u kad su mogle smanjiti vodstvo doma ina upropastila je Pintar koja nije iskoristila najstrožu kaznu u 33. minuti utakmice.

su znala ki odugovla ili igru kako se bližio kraj, doma i su bili sve nervozniji i ostalo je 1:2.

Trener Kova evi nije želio poslije utakmice kuditi svoje igra e, rekao je da su dali

sve od sebe, ali jednostavno da se ne može protiv nee ikasnosti.

Umjesto da Me imurje ima 18 bodova, sada ih ima Vukovar. akove ki sastav eka još jedno teško gostovanje kod

davljenika Slavonije u Požegi.

Da je u subotu bila pobjeda, optimizam bi zasigurno bio na vidiku, ovako bojimo se da ne e biti nimalo lako niti na ovom novom slavonskom gostovanju.

10. BELIŠ E

18–7

22

21

13 5 3 5 23–23 18 13 5 3 5 22–24 18

11. AKOVO-CROATIA 13 5 3 5 16–20 18 12. VARAŽDIN

13 4 4 5 12–10 16

13. ME IMURJE

13 4 3 6 20–20 15

14. ORIOLIK

13 3 4 6 11–16 13

15. SLAVONIJA

13 3 3 7 13–24 12

16. VIROVITICA

13 0 0 13 9 –40

0

14. studenoga 2014.

NOGOMET ME UŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA AKOVEC - VARAŽDIN

TABLICA

Zadrugar prekinuo niz nepobjedivosti Nedeliš a Nedeliš e ipak ne e prvi dio sezone završiti bez poraza. Me utim, uvjerljivost na tablici ne može biti pomu ena prvim porazom. Nedeliš e je znalo da ih eka izuzetno teško gostovanje, ali rijetko tko je vjerovao da e Nedeliš e pognute glave napustiti teren. Doma ine je Novak Mario doveo u vodstvo u 31.minuti te se rezultatom 1-0 otišlo na predah. Nedeliš e se vra a u igru u 63.minuti preko Vizingera koji je tek ušao u igru. Veliku pobjedu za doma ine i kona an rezultat od 2-1 postavlja Novak Mario svojim drugim pogotkom.

Polet-Rudar 1:1 Derbi kola koji je potpuno opravdao sva o ekivanja završio je podjelom bodova, odnosnom rezultatom 1:1. Pred sjajnim dekorom od oko 600 gledatelja odigran je zanimljiv i neizvjestan susret kakav bi svaki derbi trebao izgledati. Gosti su poveli u 26.minuti pogotkom Šolti Marka koji se ubacio iz drugog plana, okrenuo doma eg brani a i svladao vratara. Novi šok za doma ine desio se ve

ZADRUGAR - NEDELIŠ E 2-1 HRASTOVSKO. Sudac: Kolari .

Strijelci: 1-0 Novak (31), 1-1 Vizinger (63), 2-1 Novak (76) NEDELIŠ E: Trstenjak, Pintari M (46. Mesari ), Pintari N, Vru ina, Kosi, Egri, Jagec, Mar ec (59. Vizinger), Nježi (77. Varga), Me umurac, Vuk, trener: Damir Mare

SLOBODA - SLOGA 4-2 SLAKOVEC. Sudac: Kramar Strijelci: 1-0 Baksa (22), 2-0 Posavec (34), 3-0 Petek (39), 4-0 Hergo P (65-11m), 4-1 Antonovi (82), 4-2 Fran i (84) SLOBODA: Tkalec, Posavec (76. Tkalec), Grabar, Kukovec, Hergo K, Katanec, Srnec, Goricaj (86. Mesari ), Baksa (85. Buhanec), Hergo P (67. Podvez), Petek (67. Pintari ), trener: Stjepan Petek SLOGA: Mihalkovi , Dokleja, Obadi , Glad, Se an, Kosalec, Antonovi , Fu ko, Jambroši , Fran i , Carlos (80. Ban), trener: Danijel Štefulj

GRANI AR - CENTROMETAL 0-2 KOTORIBA. Sudac: Željko Turk Strijelci: 0-1 Na (ag), 0-2 Ba an (76) GRANI AR: Lehki, Horvat, Mikulan (80. Tilošanec), Hertelendi (80.

Trojko), Na , ižmešija, Lon ar, Paveli (81. Matotek), Kranjec, Mešnjak (59. Poljanec), trener: Robert ižmešija CENTROMETAL: Petkovi , Novak (80. Logožar), Bratkovi , Hliš , Pani , Majsen, Vibovec (74. Duman i ), Ba an, Zavrtnik (67. Gunc), Borko, Vrbani (82. Vince ), trener: Dragu n Naran a

POLET - RUDAR 1-1 SVETI MARTIN NA MURI. Sudac: Pavli Strijelci: 0-1 Šol M (20), 1-1 Radikovi (47) POLET: Per i , Karlov ec, Radikovi (90. Zadravec), Paler, Sobo an, Barat, Vinko (66. Mikolaj), Turk, Novak, Gori anec K, Cvetkovi (50.

Gori anec A), trener: Tine Špilak RUDAR: Rajf, Šprajc, Vuri, Vuruši (85. Mihalic), Šol D, Novak, alopa (56. Kneževi ), Šol N, Radikovi (72. Podgorelec), Berdin, Šol M (65. Liklin), trener: Goran Vince

Derbi susret odigran je u Svetom Martinu na Muri, a Polet i Rudar su podijelili bodove u 30. minuti jer doma ini ostaju s igra em manje zbog isklju enja Novak Marka zbog druge javne opomene i sve je u tim trenucima išlo na mlin Rudara. Ali doma ini kao da su dobili imperativ više pa su zaigrali bolje, a pred kraj prvog dijela u kaznenom prostoru je srušen Turk Mario, ali najstrožu kaznu ne koristi Barat Nikola, kojemu gostuju i vratar Rajf Mario brani udarac. Doma ini ipak u 47.minuti dolaze do zasluženog izjedna enja, iz slobodnog udarca Radikovi prebacuje živi zid i svladava gostuju eg vratara. Doma ini dolaze do novog kaznenog udarca i velike prilike da do u do preokreta, ali vratar Rajf opet brani kazneni udarac, ovog puta Radikovi Nenadu. Do kraja susreta obje mom adi su imali po jednu veliku priliku, za goste Šolti Dario se našao u situaciji jedan na jedan s vratarem koju nije realizirao, dok su doma ini imali nesre u jer Gori anec Karlo sa 25 metara trese vratnicu.

Sloboda - Sloga akovec 4:2 Sloboda je rutinski stigla do pobjede i time zadržala drugo mjesto te se približila vode em Nedeliš u na 4 boda. Ve u prvom dijelu Sloboda je vodstvom od 3-0 imala riješen susret. Baksa je u 22.minuti na eo doma ine lijepim pogotkom glavom, Posavec u 34.minuti pove ao vodstvo nakon brze akcije, a Petek Dražen u 39.minuti donio rezultat od 3-0 i miran drugi dio. Gosti ostaju s igra em manje u 53.minuti zbog direktnog crvenog kartona Obadi u koji je srušio doma ine u izglednoj prilici za postizanje pogotka. U 65.minuti gostuju i brani je igrao rukom u kaznenom prostoru, a siguran realizator najstrože kazne bio je Hergoti Patrik. Doma ini su se pred kraj susreta opustili pa su to gosti iskoristili i u dvije minute

smanjili rezultat, prvo Antonovi poga a u 82.minuti, te Fran i u 84.minuti za kona an rezultat od 4-2.

Grani ar - Centrometal 0:2 U zanimljivom me imurskom susretu me užupanijske lige Macinec Centrometal je slavio u Kotoribi i time nanio drugi uzastopni poraz doma inima. Macinec kojeg su mnogi o ekivali na višoj poziciji s obzirom na kvalitetu igra kog kadra u Kotoribi je kona no bio kompletan pa je došao do važne pobjede. Gosti su poveli u 20.minuti, a loptu u vlastitu mrežu pospremio je Na Danijel pa se rezultatom od 0-1 otišlo na odmor. Gosti u 52.minuti ostaju s igra em manje jer je zbog druge javne opomene teren morao napustiti Borko Marko. Gosti i s igra em manje postižu još jedna pogodak u 76.minuti, a strijelac je bio Ba an Bojan.

Puš ine - Plitvica Selnik 6:1 Puš ine nije imalo prevelikih problema sa Plitvicom iz Selnika koji su susret zbog ozljeda završili sa 8 igra a. No nije tako glatko išlo od prve minute pa je u prvom dijelu bio rezultat 1-1. Gosti su ak poveli u 17.minuti preko Me imoreca, ali je Celinger Tomica u 26.minuti poništio prednost. U drugom dijelu potpun raspad nekompletnih gostiju, pa su doma ini postigli pet pogotka. Celinger Tomica postigao je još dva pogotka, a u strijelce su se još upisali Ribi Kristijan, Florijani Tomislav i Lesar Dario.

Naprijed - Ivan ica 2:1 Teže od o ekivanog do nove doma e pobjede došao je Naprijed. Naprijed je poveo u 8.minuti preko Martinec Željka, ali gosti su došli do izjed-

1. NEDELIŠ E

13 11

1

1

45–12

34

2. SLOBODA (S)

14

9

3

2

30–22

30

3. GRANI AR (K)

14

8

2

4

32–26

26

4. ZELENGAJ

13

8

1

4

36–29

25

5. RUDAR

13

7

2

4

26–13

23

6. ZADRUGAR

13

7

1

5

32–26

22

7. POLET (SMNM)

14

6

2

6

24–21

20

8. PUŠ INE

13

6

2

5

24–22

20

9. MLADOST KOMET

13

6

1

6

29–27

19

10. JALŽABET

13

6

0

7

29–20

18

11. CENTROMETAL

13

5

3

5

28–27

18

12. NOVI MAROF

13

5

3

5

39–41

18

13. PLITVICA (G)

13

4

3

6

20–27

15

14. NAPRIJED

13

5

0

8

15–22

15

15. SLOGA ( )

13

3

5

5

21–21

14

16. PLITVICA (S)

13

1

1 11

11–42

4

17. IVAN ICA

13

0

0 13

6 – 49

0

Nedeliš e u subotu s reprezentacijom Hrvatske U-21 Zbog susreta izme u Nedeliš a i mlade reprezentacije Hrvatske utakmica izme u Nedeliš a i Zelengaja je odgo ena, a još nije poznat to an termin odigravanja susreta.

U subotu s po etkom u 14 sati NK Nedeliš e odigrat e susret sa Hrvatskom reprezentacijom U-21. Doma ini pozivaju sve ljubitelje nogometa na ovaj revijalni susret gdje možete vidjeti mlade nade hrvatskog nogometa koje e ubrzo nositi dres seniorske mom adi Hrvatske i mnogih poznatih svjetskih klubova te „harati“ nogometnim terenima.

na enja u 34.minuti pogotkom Solina Dalibora pa se rezultatom 1-1 otišlo na odmor. Doma ini su tek u 75.minuti uspjeli posti i pogodak koji je vrijedio nova važna tri boda, a strijelac je bio Trstenjak Nikola.

Plitvica Gojanec - Mladost Komet 5:2 Mladost koji ovu sezonu igra veoma promjenjivo doživio je visok poraz u Gojancu od doma e Plitvice. Gojanec je došao u vodstvo u 39.minuti preko rnile te se rezultatom 1-0 otišlo na odmor.

Mladost preko Gorupi a izjedna uje u 47 minuti, ali doma ini samo minutu kasnije dolaze u vodstvo od 2-1 peko Buhina. Buhin Krunoslav totalno se raspucao protiv preložana pa do kraja susreta postiže još tri pogotka, dok je pogodak za Mladost postigao Bukal. (nb, foto: NK Polet SvMnM)

NAJAVA 15. KOLA PUŠ INE - PLITVICA (S) 6-1 PUŠ INE. Sudac: Pavli evi Strijelci: 0-1 Me imorec (17), 2-1 Celinger (26, 52), 3-1 Ribi (62), 4-1 Florijani (74), 5-1 Celinger (79), 6-1 Lesar (90) PUŠ INE: Kolar (80. Špicer), Mikulec, Magdaleni (46. Horvat), Terzi , Celinger, Kataleni , Dove er (82. Lesar), Špicer, Ribi (69.

Pintari ), Levani (64. Florijani ), Šivak, trener: Dejan Car

NAPRIJED - IVAN ICA 2-1 CIRKOVLJAN. Sudac: Buden Strijelci: 1-0 Mar nec (15), 1-1 Solina (34), 2-1 Trstenjak (75) NAPRIJED: onkaš, Jur an, Trstenjak, Sraka, Šimunkovi , Hižman, Šupljika (77. Varga), Martinec, Vlah, Kemec, Režek (76. Fleten), trener: Dušan Podgorelec

PLITVICA (G) - MLADOST KOMET 5-2 GOJANEC. Sudac: Jur ec Strijelci: 1-0 rnela (39), 1-1 Gorupi (47), 4-1 Buhin (48, 67, 74), 4-2 Bukal (78), 5-2 Buhin (88) MLADOST K: Farkaš, Habuš, Murkovi , Caban, Bukal N, Balen, urec, Vuk (70. Tišljari ), Hladnik, Bukal D, Vuk D (46. Gorupi ), trener: Tomica Šestan

U subotu dva me imurska ogleda, u nedjelju još jedan Naprijed iz Cirkovljana igra ovaj vikend u subotu na gostovanju. Opasno se našao u opasnoj zoni pa e najbolju priliku da pobjegne iz nje dobiti u Selniku protiv doma e Plitvice. Naprijed još nema pozitivan rezultat u gostima, ali Plitvica je mom ad protiv koje moraju igrati na sva tri boda jer su uz Ivan icu najlošija mom ad lige.

Suci i delegat: Škrobar,Novak, ižmešija/ Lukinec. Premda je bodovna razlika izme u Rudara i Puš ina samo tri boda, doma ini u ovaj susret ulaze kao veliki favorit. U prošlom kolu u velikom derbiju u Svetom Martinu vratar Rajf spašavao

je Rudar obranivši dva jedanaesterca, ali na doma em terenu Rudar je gazda imaju maksimalan u inak od 5 pobjeda u 5 susreta. Suci i delegat: Juras,Horvat M.,Sukanec/ Kozina. Zanimljiv me imurski susret igrat e se u Macincu gdje doma ini nakon velike pobjede u Kotoribi do ekuju Polet koji je u sjajnoj formi. O ekuje se zanimljiv i neizvjestan susret, za doma ine ne e nastupiti Novak Leon i Marko Borko, dok gosti ne mogu ra unati na Novak Marka. Suci i delegat: Kolari B.,Šupljika, Horvat/Štefanec. U Prelogu nas o ekuje dvoboj izme u doma e Mladosti i gostuju eg Zadrugara.

Doma ini igraju toplo hladno pa su prije dva kola rekordnom pobjedom nokautirali Novi Marof, a samo tjedan kasnije teško poraženi u Gojancu, Gosti iz Hrastovskog sigurno e tražiti puno od ovog susreta nakon velikog skalpa u prošlom kolu te nas o ekuje neizvjestan susret u kojem je teško prognozirati ishod. Suci i delegat: Pajtak,Kapeš,Rohtek/Mezga. Sve utakmice igraju se u 14 sati.

U nedjeljnim jutarnjim satima o ekuje nas me imurski dvoboj izme u doma e Sloge i gostiju iz Kotoribe. Obje mom adi zapale su u rezultatsku krizu te se žele vaditi u ovom susretu. Gosti su lagani favoriti susreta premda u posljednja dva kola ne briljiraju kako smo navikli na njih. Doma ini ne mogu ra unati na Obadi Peru, dok e gosti biti hendikepirani neigranjem Paveli Maria i Mešnjaka Brune. Suci i delegat: Kolari P., Fodor,Brljak/Namjesnik.

14. studenoga 2014.

13. kolo I. ŽNL MNS OMLADINAC (NSR) - TRNAVA (G) 0-2 (0-1) NOVO SELO ROK. Igralište: NK Omladinac. Suci: Nino Škrobar, Zoran Novak, Željko Kova i . Delegat: Dragu n Borko Strijelci: 0-1 Štrok (34), 0-2 Vlaši (65) OMLADINAC: Križai , Jurinec, Vugrinec, Sermek, Filipovi , Pintari , Reich (69. Gori anec), Lesjak, Toplek, Mihalic, Varga (88. Klobu ari ), trener: Branimir Kelkedi TRNAVA: Mar ec, Jakši I, Gudlin, Markuši T (72. Vugrinec), Klari (57. Pintar), Farkaš, Štrok, Jakši S (46. Markuši H), Magdaleni , Baksa, Vlaši , trener: Petar Medvar Žu kartoni: Gori anec (Omladinac); Magdaleni , Vlaši , Jakši I, Vugrinec (Trnava)

ŠENKOVEC - DINAMO (PALO) 1-4 (0-4) ŠENKOVEC. Igralište: NK Šenkovec. Suci: Željko Turk, Dragu n Novak, Valen no Kantoci. Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 0-1 Furundžija (8-11m), 0-2 Mar ec (13), 0-3 Furundžija (40), 0-4 Šari (41), 1-4 Korent (85) ŠENKOVEC: Novak, Polak, Hali , Vida i , Žvorc, Mun ar, Kolari , Buhanec, Korent, Hrustek, Koren DINAMO: Jalšovec, Šmit, Jan ec, Mihalec (36. Na ), Klekar (46. Pintari ), Mar ec (80. Štampar), Vutek, Šari , Križai , novak (64. Kralji ), Furundžija (77. Kralji ), trener: Ivan Hamonajec Žu kartoni: Mar ec, Šari (Dinamo) Crveni: Mar ec (Dinamo)

POLET - ME IMUREC (D-P) 0-2 (0-2) PRIBISLAVEC. Igralište: Petar Perši . Suci: Dominik Mihoci, Damir Fodor, Danijel Ko ila. Delegat: Petar Krha Strijelci: 0-1 Kregar (9), 0-2 Fu ko (38) POLET: Vibovec M, Krištofi M (78. Krištofi N), Bašek N, Horvat (76. Vukovi ), Bašek D, Vibovec D, Posavec (85.

Lebar), Lisjak, Gajnik, Pal , Toplek (46. Ujlaki), trener: Dejan Magdaleni ME IMUREC: Prekupec, Zanjko, Hrušoci, Fu ko T, Vabec (87.

Fu ek), Ivanuša D (90. Ivanuša M), Bali , Bas jani (76. Branilovi ), Kregar (69. Bajzek), Fu ko S, Treska, trener: Antun Juki Žu kartoni: Krišto , Ujlaki (Polet); Fu ko S, Fu ko T, Bali (Me imurec) Crveni: Vukovi (Polet)

KRALJEV AN 38 - BSK 2-1 (2-1) DONJI KRALJEVEC. Igralište: Fundacije. Suci: Dario Bubek, Siniša Luka i , Toni Fažon. Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1-0 Markovi (9), 2-0 Cvek V (15), 2-1 Mavri ek (18) KRALJEV AN: Majurec, Vlah, Štefok, Cvek S, Tisaj, Markovi (70. ekunec), Cvek V (59. Lipi ), Blažeka, Pišpek, Zelenec, Baksa (59. Jan ec), trener: Stefan Srpak BSK: Magdaleni , Buhin, Škvorc D, Anderlin, Kolari , Škvorc B, Kaniški, Mavri ek, Fran i , Škvorc V, Strniš ak (80. Šmit), trener: Ivan Mesari Žu kartoni: Baksa, Vlah, Štefok (Kraljev an); Kolari , Buhin, Škvorc V, Strniš ak, Kaniški (BSK)

MLADOST (I) - JEDINSTVO (NSnD) 5-0 (2-0) IVANOVEC. Igralište: Park Mlados . Suci: Bojan Juras, Željko Novak, Josip Kedmenec. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 1-0 Gugi (16), 2-0 Novak J (43), 3-0 Ignji (52), 4-0 Novak M (54), 5-0 Vrbanec (89) MLADOST: Kolar, Hunjadi (60. Krišto ), Bujan, Zanjko, Kamenar, Ignji , Miki , Talan, Novak J (46. Novak M), Carevi (63. Vrbanec), Gugi (55. Orehovec), trener: Branko Janžek JEDINSTVO: Per i , Kosi, Škvorc, Fras, Tomaškovi (60. Grabar L), Jambroši , Belovi , Gal (60. Novak Simon), Novak Samuel (80. Krizman), La evi (87. Grabar B), Kapeš, trener: Mladen Rešetar Žu karton: Škvorc (Jedinstvo)

SLOBODA (M) - MLADOST (SM) 1-4 (0-3) MIHOVLJAN. Igralište: Ciglena. Suci: Igor Križari , Borut Križari , Boris Jakovljev. Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 0-1 Musta (13), 0-2 Igrec J (34), 0-4 Štrok (44, 56), 1-4 Klasta (84) SLOBODA: Deban, Belše, Tisaj, Vidovi , alopa, Lukman M (46. Novak), Tremski (75. Želežnjak), Lukman D, Sovar, Culjak (71. Novak), Popovi (68. Klasta), trener: Damir Vrbanec MLADOST: Pancer, Blažin i (82. Jambreši ), Kvakan (68.

Zvošec), Pavlic, Posavec, Matulin, Štrok (71. (Papak), Igrec D, Igrec J (86. Pongrac), Horvat (75. Orehovec), Musta , trener: Slavko Kvakan Žu karton: Papak F (Mladost)

I. ME IMURSKA LIGA

Spartak nezaustavljiv kako se bliži kraj jeseni Pobjedom u Vratišincu Spartak pove ava bodovnu prednost pred pratiteljima. ak su šest zgoditaka postigli de ki iz Male Subotice. U svakom poluvremenu po tri. Doma e je na eo ve u 5.minuti Marinko Juras. Potom do poluvremena slijede dva zgoditka Sre ka Šegovi a. Autogolom Tomice Simuna u 61.minuti ve je 4-0 za goste. Do kraja utakmice preostala dva gostuju a zgoditka za pobjedu od 6-0 postiže Edi Lackovi .

Doma i poraz Poleta. Nakon gostuju eg evo i doma eg poraza. Bolji od doma ina u Pribislavcu bio je Me imurec.

Naro ito u prvom poluvremenu su gosti iz Dunjkovca-Pretetinca bili bolji kada su postigli i oba svoja zgoditka za pobjedu od 2-0. Prvi je ve u 9.minuti postigao Bojan Kregar, a drugi u 38.minuti Tomislav Fu ko koji je ujedno malo pretjerao sa proslavom svog zgoditka i zaradio opomenu od suca utakmice Mihocija. U drugom dijelu doma i Polet uspostavlja ravnotežu na terenu, stvara izgledne prigode, ali od realizacije ništa. Minutu prije kraja utakmice Poletu je isklju en Davor Vukovi zbog udaranja laktom u lice igra a Me imurca u borbi za loptu kod uzdužne crte terena za igru. Nije baš bio zadovoljan Vukovi takvom odlukom suca pa je verbalno negoduju i napustio teren i otišao samo malo ranije pod tuš.

Iz Domašinca tri boda odlaze u Palinovec. Nakon što je doma i Dinamo imao u prvih 45 minuta vodstvo od 2-1 i nekoliko ne realiziranih prigoda za pove anjem vodstva u drugom dijelu Mladost preokre e rezultat i dolazi do pobjede. Gosti su prvi poveli u 16.minuti zgoditkom Tomice Mlinarca. Nenad Borovec uspio je deset minuta kasnije poravnati na 1-1. U 27.minuti vrlo dobri sudac utakmice Patrik Kolari dosu uje opravdano kazneni udarac za doma e kojeg je Stjepan Krznar realizirao za vodstvo od 2-1. U drugom dijelu raspucani Dario Vadlja sa tri zgoditka donosi Mladosti pobjedu od 4-2.

I u Mihovljanu se veselili gosti. Sve je Mladost iz Svete Marije riješila u prvom poluvremenu vodstvom od 3-0. Luka Musta , Josip Igrec i Davor Štrok bili su strijelci u tom periodu za goste. Davor Štrok se i u 56.minuti po drugi puta upisao u strijelce za vodstvo od 4-0. Šest minuta prije kraja utakmice Marko Klasta koji je nešto ranije ušao u igru uspijeva posti i barem po asni zgoditak za doma u Slobodu i tako ublažiti poraz na 4-1.

SOKOL - SPARTAK 0-6 (0-3)

DINAMO (D) - MLADOST (PALIN) 2-4 (2-1)

VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol. Suci: Marin Horvat, Tihomir Kralji , Ivan Žganec. Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 0-1 Juras (5), 0-2 Šegovi S (11), 0-3 Šegovi S (33), 0-4 Simun (61-ag), 0-6 Lackovi E (66, 77) SOKOL: Žagar, Simun, Puh, Tarandek, Bistrovi (78. Leško), Podvezanec (46. Hertari ), Leich (84. Posavec), Mun ar, Boži (46. Dunjko), Ruklja (46. Horvat N), Horvat A., trener: Dragu n Hozjak SPARTAK: Tizaj (78. Škvorc), Lackovi S, Živkovi , Domini (62.

Sušec), Lovren i , Šegovi E, Fažon (46. Debelec), Lackovi E, Juras (73. Zadravec F), Zadravec M., Šegovi S., trener: Ivan Domini Žu karton: Leich (Sokol)

DOMAŠINEC. Igralište: Kokotov Vez. Suci: Patrik Kolari , Bruno Brljak, Robert Radek. Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 0-1 Mlinarec (16), 1-1 Borovec (25), 2-1 Krznar (2711m), 2-4 Vadlja (57, 64, 90) DINAMO: Žvorc, Obadi , Mihalec, Tomašek, Krznar, Borovec, Bunc, Vukovi (68. Vugrinec), Trstenjak (71. Bihar), Dodlek (76. Kova ), Silaj, trener: Marko Obadi MLADOST: Saka , Kova i (90. Kolari ), Novak, Balenovi , Križai (58. Špoljar), Cirkven i , Možek, Pasler, Mlinarec (88.

Mu i ), Vadlja (90. Ignac), Talan (74. Fileš), trener: Darko Lon ari Žu kartoni: Vugrinec (Dinamo); Kova i (Mladost)

Dinamo slavio u Šenkovcu. Istina doma i su im u tome uvelike pripomogli jer su cijelu utakmicu igrali sa desetoricom igra a. Sve su gosti iz Palovca riješili ve u prvom poluvremenu kada su stigli do vodstva od 4-0. Poveli su u 8.minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Ivan Furundžija. Isti je igra bio strijelac za goste i u 40.minuti. Uz njega po jedan su još zgoditak u prvom poluvremenu postigli Nino Mar ec i Petar Šari . Kada je gostuju i trener Ivan Hamunajec u 80.minuti iz igre izvadio Ninu Mar ec putem izlaska sa terena vrije ao je pomo nog suca Kantocija i sudac utakmice Turk pokazao mu je crveni karton. Pet minuta kasnije doma i kapetan mom adi Dejan Korent uspio je ublažiti poraz na 4-1.

Kraljev anu 38 doma a pobjeda nad BSK-om. Nakon tri sušna kola bez zgoditka doma i su uspjeli odmah u po etnih 15 minuta igre posti i dva i stati. Prvi je postigao u 9.minuti Matija Markovi , a drugi u 15.minuti Vjekoslav Cvek. Kod tog drugog zgoditka gosti iz Belice se bune da je zgoditku prethodio prekršaj nad njihovim vratarem Magdaleni em, ali to nije dalo ploda ve su morali krenuti s centra. Danijel Mavri ek je uspio ubrzo u 18.minuti smanjiti doma e vodstvo na 2-1. U drugom dijelu nervozna utakmica sa dosta preoštrih startova što je rezultiralo s time da su ak osmorica igra a dobili opomenu. BSK je u drugom dijelu dominirao, ali zgoditak za barem bod nije do kraja utakmice uspio posti i.

Petarda u mreži Jedinstva u Ivanovcu. ak su pet zgoditaka primili gosti iz Novog Sela na Dravi na gostovanju. Do poluvremena je bilo „samo“ 2-0, a strijelci Dejan Gugi i Jurica Novak. Nakon odmora u nastavku su za doma e zabijali redom Benjamin Ignji , Marko Novak i Dino Vrbanec.

Trnavi pobjeda u Novom Selu Rok. Gosti iz Gori ana do nje su došli sa po jednim postignutim zgoditkom u svakom poluvremenu. U prvom poluvremenu strijelac za Trnavu u 34.minuti bio je Nikola Štrok, a u drugom dijelu u 65.minuti za kona nih 2-0 Dražen Vlaši . Doma i su ponovno pružili slabu partiju i doživjeli novi doma i poraz. Gosti sasvim zasluženo pobje uju jer su ve im dijelom utakmice bili jednostavno bolji.

OPOMENUTI IGRA I POLET (P) – Luka Ujlaki (5084), Marko Krišto (665) OMLADINAC (NSR) – Bruno Gori anec (4624) KRALJEV AN 38 – Tomica Baksa (103), Petar Vlah (335), Stanko Štefok (38) BSK – Dražen Kolari (850), Mario Buhin (1188), Vjekoslav Škvorc (55), Neven Strniš ak (6838), Nikola Kaniški (9745) TRNAVA – Sandi Magdaleni (3243), Dražen Vlaši (73), Ilija Jakši (3231), Hrvoje Vugrinec (6751) SOKOL – Andrej Leich (3473) MLADOST (Pal.) – Deni Kova i (114) MLADOST (SM) – Filip Papak (1285) JEDINSTVO (NSD) – Mišel Škvorc (4875) ME IMUREC – Saša Fu ko (227), Tomislav Fu ko (1675), Nenad Bali (2156) DINAMO (P) – Nino Mar ec (287), Petar Šari (4633) DINAMO (D) – Goran Vugrinec (10329)

TABLICA 1.

SPARTAK

13

11

1

1

38 – 10

34

2.

ME IMUREC

13

9

2

2

40 – 16

29

3.

MLADOST (Pal.)

13

9

2

2

29 – 18

29

4.

POLET (P)

13

9

1

3

33 – 11

28

5.

MLADOST (SM)

13

8

2

3

38 – 22

26

6.

DINAMO (P)

13

8

0

5

27 – 17

24

7.

KRALJEV AN 38

13

6

3

4

24 – 12

21

8.

MLADOST (I)

13

6

2

5

29 – 24

20

9.

TRNAVA

13

6

1

6

31 – 26

19

10. DINAMO (D)

13

6

1

6

31 – 27

19

11. SLOBODA (M)

13

4

3

6

21 – 25

15

12. OMLADINAC (NSR)

13

4

3

6

21 – 27

15

13. SOKOL

13

2

2

9

17 – 41

8

14. ŠENKOVEC

13

1

2

10

12 – 51

5

15. BSK

13

1

1

11

9 – 41

4

16. JEDINSTVO (NSD)

13

1

0

12

11 – 43

3

LISTA STRIJELACA 21 zgoditak – Davor Štrok (Mladost SM) 15 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D) 12 zgoditaka – Miroslav Lisjak (Polet P), Sre ko Šegovi (Spartak) 11 zgoditaka – Saša Treska, Darijan Treska (Me imurec), Roberto Skoliber (Omladinac NSR) 9 zgoditaka – Edi Lackovi (Spartak) 8 zgoditaka – Dario Vadlja (Mladost Pal.), Ivan Furundžija (Dinamo P) 7 zgoditaka – Dražen Horvat, Josip Igrec (Mladost SM), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Dražen Vlaši (Trnava), Bojan Kregar (Me imurec) 6 zgoditaka – Filip Pišpek (Kraljev an 38), Goran Vugrinec (Dinamo D), Mišo Pal (Polet P), Jurica Novaj, Benjamin Ignji (Mladost I)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: BSK – Vjekoslav Škvorc (55), Nikola Kaniški (9745) POLET (P) – Luka Ujlaki (5084) TRNAVA – Ilija Jakši (3231), Hrvoje Vugrinec (6751) OMLADINAC (NSR) – Ivan Jovi (5958) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA POLET (P) – Davor Vukovi (653) po l. 53 i 57 DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice DINAMO (P) – Nino Mar ec (287) po l. 53 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice

SATNICA I SLUŽBENE OSOBE 13. KOLA SUBOTA: Novo Selo Rok: OMLADINAC – MLADOST (I) (sudac Patrik Kolari , pomo nici Petar Ruži i Dragu n Novak, delegat Zoran Hajdinjak); NEDJELJA: Gori an: TRNAVA – MLADOST (SM) (sudac Božidar Kolari , pomo nici Ivica Horvat i Darko Filip i , delegat Slavko Vodopija), Palinovec: MLADOST – SLOBODA (M) (sudac Marko ur ek, pomo nici Erik Žerdin i Siniša Luka i , delegat Josip Lesjak), Dunjkovec-Prete nec: ME IMUREC – DINAMO (D) (sudac Marin Horvat, pomo nici Branko Bacinger i Matija Horvat, delegat Matija Poredoš); Mala Subotica: SPARTAK – POLET (P) (sudac Željko Turk, pomo nici Borut Križari i Saša Fegeš, delegat Dragu n Vuk); Belica: BSK – SOKOL (sudac Dražen Jur ec, pomo nici Dražen Sukanec i Ivica Felker, delegat Darko Jambrovi ), Palovec: DINAMO – KRALJEV AN 38 (sudac Dario Srnec, pomo nici Branko Martan i Vjeran Tuksar, delegat Antun Vlahek), Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – ŠENKOVEC (sudac Marijan Duman i , pomo nici Tihomir Kralji i Saša Mihali , delegat Franjo Fais).

Utakmice se igraju s po etkom u 13,30 sa .

NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

13. kolo II. ŽL MNS - istok BORAC PMP - DUBRAVA 2-2 (1-2) TUR IŠ E. Igralište: Sportski park. Suci: Rudolf ižmešija, Mladen eke, Mario Musta . Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 Gavez (7), 1-1 Kova (23), 1-2 Varga (45), 2-2 Gavez (59) BORAC: Sternad, Kolari (46. Sabadi), Tišljari (46. Klari ), Novak, Zrna, Gavez, Brumen, Ko evar, Jan ec, Rušanec, trener: Ivan Zrna DUBRAVA: Tomaši , Mihalic, Tkalec, Bobi anec Ma ja, Mu i (63. Murk), Bobi anec Mihael, Krišto , Sabol, Varga, Kova , Paler, trener: Jurica Kova Žu kartoni: Tišljari , Novak (Borac); Paler, Bobi anec Ma ja, Tomaši (Dubrava)

BUDU NOST (M) - ZASADBREG 77 2-3 (1-2) MIKLAVEC. Igralište: NK Budu nost. Suci: Goran Žganec, Ivan Vlahek, Morano Vlah. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 0-1 Rodinger Filip (11), 1-1 Majeri (38), 1-2 Lukman (44), 2-2 Drk D (52), 2-3 Dunjko (64) BUDU NOST: Varga, Babi , Novak, Jurši , Zadravec, Berdin (46. Sklepi ), Majeri (74. Turk), Drk A, Antolovi , David, Okreša, trener: Robert Glavina ZASADBREG: Srnec, Leva i (86. Sabol ec), Rodinger Florijan, Lukman Z, Šajnovi I, Lukman S, Rodinger Filip, Dunjko (89. Šajnovi ), Koroši (90. Šajnovi B), Zeli (61. Dunjko), Povodnja, trener: Zoran Lukman Žu kartoni: Drk (Budu nost); Koroši , Lukman S, Šajnovi (Zasadbreg)

OTOK - VIDOV AN 0-2 (0-1) OTOK. Igralište: NK Otok. Suci: Damir Klari , Denis Fic, Hrvoje Bedi . Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 0-1 Major ik (19-ag), 0-2 Lovrek (88) OTOK: Vlah, Zvonarek, Blažin i , Major ik, Gorupi , Kalšan Z (61. Novak J), Kalšan P, Tomši , Radikovi , Kalšan M (46. Novak J), Matkovi , trener: Elvis Sabol VIDOV AN: Šubaša, Lukša D, Herman, Varga, Pišpek, Hujs, Matulin, Ujlaki, Friš i Dejan (89.

Petri ), Lovrek, Friš i Dominik (46. Omazi ), trener: Damir Ujlaki Žu kartoni: Matkovi , Novak (Otok); Herman, Hujs (Vidov an) Crveni: Lovrek (Vidov an)

BUDU NOST (P) - GRANI AR 3-1 (2-1) PODBREST. Igralište: NK Budu nost. Suci: Zdravko Toplišnjak, Stjepan, Nino Grgi . Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 1-0 Ko iš (3), 1-1 Lovrek (20), 2-1 Ma ek (45), 3-1 Kralji (50) BUDU NOST: Vaš, Ma ek (74. Klobu ari L), Klobu ari M, Lastavec, Bali D, Hali T, Kralji Z, Ko i (84. Hali G), Mar nec, Bali J. (89. Ciglari ), trener: Miljenko Bali GRANI AR: Magdaleni , Blažon, Mravljak, Ciceli, Drvoderi D, Horvat, Leva i , Boži , Drvoderi A, Lovrek, Lesinger (46. Petak), trener: Tomica Blažon Žu kartoni: Ma ek, Hali G., Klobu ari (Budu nost); Horvat, Leva i , Petak (Grani ar)

CROATIA - DRAŠKOVEC 4-1 (2-1) OREHOVICA. Igralište: Gmajna. Suci: Željko Hajdarovi , Lidija Kralji , Dražen Šajnovi . Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 2-0 Poljanec (16, 19), 2-1 Kavran (35), 3-1 Šafari (82), 4-1 Ruži (90) CROATIA: Patar ec, Balog S (59. Donoša), Balog , Varga, avlek, Kolar, Šafari , urila, Kr mar (82. Balent), Ruži , Poljanec, trener: uro Koloni DRAŠKOVEC: Lon ari , Jakši , Mlinari , Matja i Danijel, Repalust, Matja i David, Slavi ek, Cvetko, Lon ari (69. Bermanec), Kavran, Markan (74. Vugrinec), trener: Božidar Repalust Žu kartoni: Kolar (Croa a); Matja i Danijel, Jakši (Draškovec)

DRAVA - DUBRAV AN 0-1 (0-0) DONJI MIHALJEVEC. Igralište: Prek Druma. Suci: Jasmin Lozi , Vlado Blaži . Delegat: Stjepan uranec Strijelac: Brljak (70) DRAVA: Me imurec, Igrec Z, Ivaci, Mihalac D, Krznar, Tukser, Mihalac J (78. Bartoli ), Hobor (74.

Jug), Pongrac (46. Kos), Rak, Jug, trener: Sre ko Gabaj DUBRAV AN: Fabi , Hraš anec, Jakupak, Horvat, Balažinec (40. Hajdinjak), Lukša, Jadan Dominik, Pongrac (87. Me imurec), Brljak, Pahek (88. Hajdinjak), Friš i (78. Šte ), trener: Pavo Crnac Žu kartoni: Mihalac, Rak, Ivaci (Drava); Brljak, Jakupak, Horvat (Dubrav an)

OMLADINAC (D-S) - HODOŠAN 2-1 (0-0) DRŽIMUREC-STRELEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Edvin Zobec, Milivoj Bali , Mario Pintari .

Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 1-0 Mesari (73), 2-0 Tizaj (63), 2-1 Naran a (76-11m) OMLADINAC: Apostolovski, Kolari (59. Domjani ), Ruži , Kova i , Tizaj (90. Saka ), Taradi, Novak, Posavec, Filipaši , Cirkven i , Mesari (73. Valen ), trener: Ivan Novak HODOŠAN: Mlinarec, Kova , Mar ec (87. Šavora), Naran a, Habuš, Vlah, Puri , Erdelji (59.

Sinkovi ), Kova , Strahija, Dodlek, trener: Goran Strahija Žu kartoni: Kova i , Filipaši , Posavec, Domini , Cirkven i , Valen , Tizaj (Omladinac); Vlah, Kova (Hodošan)

14. studenoga 2014.

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

TABLICA

Promjena na vrhu, Vidov an preuzeo vode e mjesto Pobjedom u Otoku Vidov an na vrhu ljestvice. Gos iz Donjeg Vidovca poveli su u 19.minu autogolom Denija Major ika koji je jednu naba enu loptu pred doma a vrata nespretnom intervencijom glavom sproveo u vlas ta vrata. Potvrda gostuju e pobjede od 2-0 uslijedila je u dvije minute prije kraja utakmice kada je zgoditak pos gao Miroslav Lovrek i nakon toga dotr ao do suca utakmice Klari a i nešto mu prigovorio, a ovaj ni pet, ni šest izvadio prvo jednom žu karton i odmah potom i drugi isklju uju i. Što je to trebalo Lovreku ne znamo, ali nakon Nemeta u prošlom kolu i on je svoje de ke ostavio na cjedilu.

Sre om po njih premalo je vremena ostalo do kraja utakmice da bi doma i nešto više u inili.

Burno u Oporovcu. Svega je bilo osim pos gnu h zgoditaka. SK je sigurno zadovoljniji bodom, a doma i Galeb je i dalje ostao jedini neporažen u ligi. Jedna i druga mom ad iskazivale su preveliku nervozu koja se prenosila i na gledatelje. Galeb je bio puno kvalitetniji poglavito u drugom poluvremenu, ali je vratar SK-e Damir Grabant vrlo dobro branio i svoju mrežu do kraja utakmice sa uvao netaknutom. Zamislite ve u 23.minu utakmice sa gostuju e klupe su udaljeni trener Mario Cvetko i predstavnik kluba Velimir Švenda. Cvetko je isklju en zbog u estalog prigovaranja na odluke suca utakmice Ivice Križai a, a Švenda je „poludio“ zato što je trener isklju en te je ušao u teren za igru i odgurnuo suca. Gos iz ehovca su od 61.minute igrali sa igra em manje jer im isklju en Nikola Turk koji je u samo pet minuta uspio zaradi dvije opomene. Broj anu prednost dobrih pola sata igre doma i nisu iskoris li. Uz isklju enja ak je sedam igra a bilo opomenuto. e ri doma a i tri gostuju a. U 70.minu su doma i tražili kazneni udarac kada je po njima srušen Antun Ružman, ali je sudac utakmice Križai bio druga ijeg mišljenja i Ružmanu dodijelio opomenu zbog simuliranja.

Dugo se lomio rezultat u Držimurec-Strelcu. Gos ma je pripalo prvo poluvrijeme, ali bez postignutog zgoditka. Tek u 63.minuti je Omladinac uspio preko Jurice Tizaja pos i zgoditak i do i do vodstva.

Deset minuta kasnije ve je 2-0, a strijelac je bio Miro Mesari . Gos

OPOMENUTI IGRA I SK – Marko Božek (4530), Laszlo Proszenyak (10165), Ivan Horvat (1544) BUDU NOST (P) – Josip Ma ek (5275), Gianluca Hali (5089), Luka Klobu ari (4754) DRAŠKOVEC – Danijel Matja i (815), Antonio Jakši (784) DRAVA (DM) – Damir Mihalac (2924), Josip Mihalac (5749), Tomislav Rak (10418), Matej Ivaci (4548) ZASADBREG 77 – Marko Koroši (1038), Saša Lukman (83), Saša Šajnovi (2893) BORAC PMP – Chris an Tišljari (1976), Antun Novak (326) GRANI AR (N) – Ma ja Horvat (5906), Tomislav Leva i (736), Mario Petak (698) GALEB – Petar Horvat (1959), David Turk (3161), Miroslav Pigac (3153), Antun Ružman (4947) DUBRAV AN – Alen Jakupak (1834), Ivan Horvat (536), Benjamin Brljak (1815) VIDOV AN – Dalibor Hujs (2232), Ma ja Herman (6619) DUBRAVA – Ma ja Paler (3638), Ma ja Bobi anec (3654), Tomislav Tomaši (294) OTOK – Ivan Matkovi (5192), Jasmin Novak (1638) BUDU NOST (M) – Dragu n Drk (2370) CROATIA – Stefan Kolar (3381) OMLADINAC (DS) – Goran Kova i (3042), Dominik Filipaši (1936), Krešo Posavec (1733), Dominik Domjani (4094), Bojan Cirkven i (2400), Marko Valenti (4083), Jurica Tizaj (4091) HODOŠAN – Nikola Vlah (816), Dario Kova (789)

iz Hodošana u 76.minu imaju kazneni udarac kojeg realizira njihov kapetan Dejan Naran a za kona nih 2-1.

U Donjem Mihaljevcu slavio Dubrav an. Zgoditak odluke je u 70.minu pos gao Benjamin Brljak. Kako doma a Drava nije uspjela realizira ni jednu svoju prigodu gos iz Donje Dubrave su uzeli ponu eno.

U Tur iš u podjela bodova. Doma i Borac PMP propus o je niz izglednih prigoda da dobro napuni gostuju u mrežu, a na kraju je još u drugom poluvremenu ganjao doma i bod. Rajko Gavez je bio nerješiva enigma za obranu Dubrave. Oba je puta za doma e savladao Tomislava Tomaši a. Ve u 7.minu su doma i poveli, a gos iz Sivice do poluvremena preokrenuli rezultat u svoju korist zgodicima prvo u 23.minu Petra Kova a, a potom u 45.minu zgoditkom kapetana mom adi Patrika Varge. Doma i su do boda došli zgoditkom u 59.minu .

Zasadbregu 77 bodovi iz Miklavca. Ve su gos na poluvremenu imali prednost od 2-1. Prvi su i poveli u 11.minu zgoditkom Filipa Rodingera. Minutu kasnije gos traže kazneni udarac, ali sudac utakmice Goran Žganec nije ocijenio igranje lopte rukom kao namjerno i pus o igru da se nastavi. Budu nost je uspjela u 38.minu poravna zgoditkom Krunoslava Majeri a na 1-1. Minutu prije kraja prvog poluvremena goste je u vodstvo doveo Saša Lukman. Doma i se ponovno vra aju u igru u 52.minu kada je na 2-2 poravnao Dragu n Drk. Kris jan Dunjko bio je taj koji je Zasadbregu 77 u 64.minu donio gostuju u pobjedu od 3-2.

Croa ja upisala doma u pobjedu. U ne baš previše kvalitetnoj igri, ali zato borbenoj obje su mom adi imale svoje prigode. Doma i su ih više realizirali i na kraju zasluženo pobijedili. Denis Poljanec je bio strijelac prvih dvaju zgoditaka za doma e. Hrvoje Kavran je uspio doma e vodstvo u 35.minu smanji na 2-1 i to je bilo sve od starne gos ju iz Draškovca što se pos zanja zgoditaka e. Tih 2-1 za doma e bilo je do pred sam kraj utakmice. Miroslav Šafari u 82.minu i Marko Ruži u 90.minu postavljaju kona nih 4-1 za Croa ju.

Budu nost bolja od Grani ara. Ve u 3.minuti «veteransko» poja anje Stefan Ko iš dovodi doma ine u vodstvo. Danijel Lovrek uspio je u 20.minu poravna na 1-1. Kad se ve o ekivao odlazak na odmor u 45.minu Budu nost je povela zgoditkom Josipa Ma eka.

Po etkom drugog dijela i drugo «veteransko» poja anje Zoran Kralji pos že zgoditak za na kraju kona nih 3-1 za doma e. Bila je to utakmica dvaju podjednakih suparnika, ali su doma i ipak na kraju bili uspješniji.

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: BUDU NOST (P) – Gianluca Hali (5089) VIDOV AN – Ma ja Herman (6619), Dalibor Hujs (2232) DRAVA (DM) – Josip Mihalac (5749) DUBRAV AN – Ivan Horvat (536) OMLADINAC (DS) – Marko Valen (4083) SK – Marko Božek (4530) GALEB – Petar Horvat (1959), David Turk (3161) KAZNA ISKLJU ENOM IGRA U SK – Nikola Turk (3164) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica VIDOV AN – Miroslav Lovrek (2262) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

1. VIDOV AN

13

10

2

1

50 – 13 32

2. GALEB

13

9

4

0

35 – 11 31 28 – 14 30

3. OMLADINAC (DS)

13

9

3

1

4. DUBRAV AN

13

8

1

4

24 – 18 25

5. HODOŠAN

13

7

3

3

29 – 13 24

6. BORAC PMP

13

7

2

4

26 – 20 23

7. ZASADBREG 77

13

6

2

5

26 – 25 20

8. CROATIA

13

6

1

6

27 – 28 19

9. SK

13

5

3

5

24 – 22 18

13

4

5

4

24 – 28 17

11. GRANI AR (N)

13

4

3

6

20 – 22 15

12. DRAŠKOVEC

13

3

2

8

18 – 36 11

13. OTOK

13

2

2

9

10 – 22

8

14 DRAVA (DM)

13

2

1

10

17 – 30

7

15. BUDU NOST (P)

13

2

1

10

18 – 43

7

16. DUBRAVA

13

2

1

10

15 – 46

7

10. BUDU NOST (M)

LISTA STRIJELACA 12 zgoditaka – Dino Nemet (Vidov an) 11 zgoditaka – Miroslav Lovrek (Vidov an) 9 zgoditaka – Denis Poljanec (Croa a), Krunoslav Majeri (Budu nost M) 8 zgoditaka – Marko Baksa (Borac PMP), Petar Horvat (Galeb), Filip Rodinger (Zasadbreg 77), 7 zgoditaka – Bruno Dodlek (Hodošan),Rajko Gavez (Borac PMP), Danijel Lovrek (Grani ar N), Saša Lukman (Zasadbreg 77) 6 zgoditaka – Aldin Begovi ( SK), Krešo Kova (Hodošan), Josip Bali (Budu nost P), Filip Igrec (Drava DM), Dominik Friš i (Vidov an), Ivica Okreša (Budu nost M), Antun Ružman (Galeb), Miroslav Šafari (Croa a)

GALEB - SK 0-0 OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Ivica Križai , Robert Novak, Marko Smr . Delegat: Vlado Soka GALEB: Pantaler, Balent N, Turk, Soka , Ružman, Balent D, Mesari , Kova ek (67. Pigac), Balent R, Horvat, Fleten (82. Gotal), trener: Damir Pigac SK: Grabant D, Malek, Božek, Horvat, Lon ari D, Strahija (70. Lon ari J), Grabant Z, Lisjak, Turk, Višnji , Radi (67. Lazslo P), trener: Mario Cvetko Žu kartoni: Horvat, Turk, Ružman, Pigac (Galeb); Božek, Laszlo P, Horvat ( SK) Crveni: Cvetko, Švenda ( SK)

SATNICA I SLUŽBENE OSOBE 13. KOLA SUBOTA: HODOŠAN – VIDOV AN (sudac Dario Bubek, pomo nici Robert Radek i Matej Mesari , delegat Antun Horvat), ZASADBREG 77 – CROATIA (sudac Željko Kova i , pomo nici Boris Jakovljev i Darijan Zadravec, delegat Davor Drvenkar); NEDJELJA: DRAŠKOVEC – OTOK (sudac Radovan Posedi, pomo nici Robert Novak i Dario Magdaleni , delegat Nikola Toplek), Novakovec: GRANI AR – BUDU NOST (M) (sudac Božidar Jura i , pomo nici Zoran Novak i Marko Smr , delegat Alojz Kopasi ); Donja Dubrava: DUBRAV AN – BUDU NOST (P) (sudac Željko Hajdarovi , pomo nici Toni Fažon i Ivan Vlahek, delegat Ivan Kova ), Sivica: DUBRAVA – DRAVA (DM) (sudac Damir Aldi , pomo nici Filip Aldi i Denis Fic, delegat Stjepan Perko); ehovec: SK – BORAC PMP (sudac Jadran Kukovec, pomo nici Ma ja Filipi i Morano Vlah, delegat Dragu n Hozjak); Držimurec-Strelec: OMLADINAC – GALEB (sudac Nino Škrobar, pomo nici Josip Kedmenec i Renato Vuk, delegat Dejan Kova ). Utakmice se igraju s po etkom u 13,30 sa .

NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

13. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD BRATSTVO (SV) - VENERA PMP 1-3 (1-2) SAVSKAVES.Igralište:NKBratstvo.Suci:PetarRuži ,DraženJur ec,ErikŽerdin.Delegat:DavorDrvenkar Strijelci: 1-0 Vlahov (21), 1-1 Pintari (23), 1-2 Kerman (44), 1-3 Pintari (56) BRATSTVO:Posavec,Zlatarek,Srnec(66.Šol ),Fu ko(46.Hanžekovi ),Novak,Bogomolec(46.Smr ), Vlahov, Vuruši , Horvat N (81. Vugrin), Horvat F, Kocijan (72. Vabec), trener: Daniel Novak VENERA: Lacko, Peras (73. Toma), Vabec, Korošec, Pozder, Marodi, Pintari (68. Novak), Šenji, Kerman (82. Primorac), Škvorc (88. Podvez), Ciglari (58. Ov ar), trener: Krešimir Šenji Žu karton: Kocijan (Bratstvo)

HAJDUK VINDIJA - SLOGA 3-1 (2-0) ŠTRUKOVEC. Igralište: NK Hajduk. Suci: Dario Srnec, Dario Magdaleni , Marko Hunjadi. Delegat: Josip Baksa Strijelci: 1-0 Šardi (21), 3-0 Kova i (24, 57), 3-1 Kolari (85) HAJDUK: Zadravec, Hrženjak L, Hrženjak D, Kova i , Žganec, Jurovi , Ma ari (83. Hrženjak K), Debelec M, Šardi, Šimunkovi , Kodba, trener: Dominik Horvat SLOGA: Rojko, Rob (28. Kosi), Jelen (63. Rudolf), Kanski, Nemec, Jambrovi , Feguš, Šoštari , Kolari , Sen ar, Žižek, trener: Dušan Hozjan Žu kartoni: Hrženjak D, Kodba, Šardi (Hajduk); Šoštari , Sen ar (Sloga)

D. KONCOV AK - STRAHONINEC 2-3 (1-2) DONJI KONCOV AK. Igralište: NK D.Koncov ak. Suci: Marijan Duman i , Dražen Sukanec, Saša Mihali . Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 0-1 Žerjav (25), 0-2 Mar ec (32), 2-2 Brezni ar (44, 63), 2-3 Brez (75-11m) DK: Kolbl, Vukovi , Koraj, Smodiš (85. Flac M), Stajnko, Brezni ar, Saka , Turk, Gori anec, Flac D, Pintari , trener: Darko Sklepi STRAHONINEC: Kocijan, Žerjav (90. Fu ko), Kolari , Jaluši J, Kolar, ri ko (85. Zlatarek), Bacinger, Drabi (60. Kova i ), Brez (90. Žuni ), Mar ec (80. Vuruši ), Jaluši D, trener: Vladimir Pavlekovi Žu kartoni: Gori anec, Smodiš (DK); Bacinger, Kova i (Strahoninec) Crveni: Flac (DK); Jaluši (Strahoninec)

MURA - JEDINSTVO 0-2 (0-1) HLAPI INA. Igralište: SRC Oleti Radovan Ratko. Suci: Božidar Kolari , Ivica Horvat, Davor Šupljika. Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 0-1 Krumpi S (28), 0-2 Miko (90) MURA: Tkalec, Lipovi (80. Hošpel), Novak, Jurovi , Braniša, urin (46. Stojko), Bogdan, Varga, Telebuh (80. Vrši Mar n), Breznik, Vrši Mihael (63. Šardi), trener: Darko Vincek JEDINSTVO: Janež, Krumpi S, Kocen, Novak D, Plantak, Golub, Horvat M, Novak M, Gre , Ladi (76. Tr njak), Miko, trener: Roman Tr njak Žu kartoni. Jurovi (Mura); Golub (Jedinstvo)

TRNOVEC - PLAVI 1-1 (1-0) TRNOVEC. Igralište: NK Trnovec. Suci: Darko Filip i , Darijan Zadravec, Vedran Hrušoci. Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 1-0 Domiter (27-11m), 1-1 Drk (56) TRNOVEC: Špiranec, Vincek, Jurman F, Domiter, Vidovi , Jurman M, Marijanovi , Skupnjak, Štefulj, Novak, Tomaši (63. Flac), trener: Kris jan Kiri PLAVI: Pokriva , Gori anec, Štefulj, Tuksar, Trupkovi , Ka (84. Srnec), Erdelja, Drk, Nerer, Novak, Šol (75. Kolar), trener: Anton Srša Žu kartoni: Tomaši , Novak (Trnovec) Crveni: Trupkovi (Plavi)

NAPREDAK - POBJEDA 4-3 (1-2) GORNJI KRALJEVEC. Igralište: Gmajna. Suci: Jadran Kukovec, Dino Horvat, Franjo Horvat.

Delegat: Dragu n Koruni Strijelci: 0-1 Bistrovi (17), 1-1 Vrtari (24), 1-2 Bistrovi (32), 2-2 Jambroši (59), 2-3 Novak (73), 3-3 Golubi (77), 4-3 Vrtari (86) NAPREDAK: Žganec M, Žganec S, Hu nec P (63. Šantl), Golubi , Jambroši , Horvat, Vrtari (88. Govedi ), Lepen, Jambroši (90. Hu nec L), Kova i , Cilar (77. Ma ari ), trener: Ivan Šardi POBJEDA: Tkal ec, Kocijan, Hanžekovi (79. Debelec), Borko, Celinger, Povodnja, Škvorc (66.

Gavez), Ladi (60. Thes), Posavec, Bistrovi , Novak, trener: Dean Borko Žu kartoni: Vrtari , Šantl, Žganec (Napredak); Borko (Pobjeda)

BRATSTVO (J) - M. MIHALJEVEC 2-1 (0-0) JUROVEC. Igralište: SRC Per i Mladen Bokši . Suci: Dario Vel i, Nenad Štrek, Dino Vel i. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 0-1 Šafari (68), 1-1 Jambrovi (77), 2-1 Vinko (90) BRATSTVO: Rajf, Petermanec (60. Vinko Ma ja), Koraj, Ko ila, Baumgartner, Trstenjak, Jurovi (24. Jambrovi Ma ja), Jambrovi L, Leva i , Gori anec, Na (90. Kova i ), trener: Boris or evi MM: Horvat, anadi, Šol , Trupkovi , Varga, Šafari , Mesari B (65. Mesari D), Kova i (85.

Babi ), Pušar S, Vugrinec, Pintari (71. Hamer), trener: Božidar Makšadi Žu kartoni: Na , Trstenjak (Bratstvo); Mesari , Kova i , Šafari , Trupkovi (MM)

Strahoninec nitko ne može zaustaviti Strahoninec pobjedom u Donjem Koncov aku nastavlja pobjedni ki niz. Poveo je lider u 25.minu zgoditkom Jurice Žerjava. Sedam minuta kasnije ve je 2-0 za goste, a strijelac je bio Denis Mar ec. Doma i do poravnanja dolaze zgodicima kapetana mom adi Ma je Brezni ara. Prvo je minutu prije kraja prvog poluvremena smanjio na 2-1, a izjedna io na 2-2 u 63.minu . Nakon toga u 70.minu bilo je malo „bitke“ na terenu.

Me usobno su se izudarali doma i Damjan Flac i gostuju i Dino Jaluši , a sucu utakmice Duman i u nije preostalo ništa drugo nego da obojicu nešto ranije pošalje na hla enje. Zgoditak odluke koji je Strahonincu donio pobjedu od 3-2 pos gnut je iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao kapetan mom adi Dario Brez. Vrlo kvalitetna trka ka utakmica, iako je težak mekan teren jedne i druge onemogu avao da pokažu još i više.

Pobjeda Jedinstva u Hlapi ini. Teren za igru je bio na granici regularnos i za to treba igra ima jedne i druge mom adi es ta na snalažljivos u igri punog blata. Gos iz Gornjeg Mihaljevca u svakom su poluvremenu pos gli po jedan zgoditak. Bilo bi ih i više u doma oj mreži da Mura nema vrlo dobrog vratara Ninu Tkaleca koji je još nekoliko lijepih prigoda skinuo gos ma. Strijelac prvog gostuju eg zgoditka u 28.minu bio je Saša Krumpi , a kona nih 2-0 za Jedinstvo djelo je Tihomira Mika u 90.minu .

U Trnovcu podjela bodova. Možda se klju na situacija za utakmicu dogodila u 27.minu kada je igra Plavih Jurica Trupkovi u svom kaznenom prostoru srušio doma eg napada a u izglednoj prigodi da pos gne zgoditak. Za suca utakmice Filip i a dvojbe nije bilo. Isklju enje Trupkovi a i kazneni udarac za doma e kojeg je realizirao za vodstvo od 1-0 Dražen Domiter. I tako broj ano slabiji gos iz Peklenice uspjeli su u 56.minu zgoditkom Nikole Drka poravna na kona nih 1-1.

Iz Savske Vesi Venera PMP nosi tri boda. Toliko su i gos iz Svetog Jurja na Bregu doma inu zabili zgoditaka. Bratstvo je lijepo otvorilo utakmicu i u 21.minu zgoditkom Nikole Vlahova povelo. No, samo je dvije minute trajala doma a radost jer je na 1-1 poravnao Mario Pintari . Kad se ve mislilo da e nakon prvih 45 minuta bi iks gos u 44.minu zgoditkom njihovog najboljeg strijelca Gorana Kermana dolaze u vodstvo. Kada je u 56.minu Mario Pintari upisao svoj drugi zgoditak na utakmici, a kako se pokazalo na kraju i za kona nih 3-1 bilo je jasno da e do kraja utakmice doma i teško nešto više u ini .

Hajduku doma a pobjeda nad Slogom. Sama utakmica odigrana je na vrlo teškom za igru terenu na kojem su se naravno doma i nešto bolje snašli i na kraju zasluženo pobijedili, mada su gos iz Štrigove više imali loptu u svojem posjedu. Prvi zgoditak gledatelji u Štrukovcu vidjeli su u 21.minu kada je strijelac za doma e bio Karlo Šardi. Tri minute kasnije Alen Kova i povisuje vodstvo Hajduka na 2-0. Is je igra bio strijelac i u 57.minu kada doma i imaju visokih 3-0. Pet minuta prije kraja utakmice Mihael Kolari uspio je ublaži gostuju i poraz Sloge na 3-1.

DRAVA - ZEBANEC 1-3 (1-0) KURŠANEC. Igralište: NK Drava. Suci: Marko ur ek, Ma ja Horvat, Robert Kolari . Delegat: Zoran Hajdinjak Strijelci: 1-0 Gori anec (32-11m), 1-1 Kojter (63-11m), 1-3 Makar (69, 84) DRAVA: Mar n evi D, Zanjko Marin, Bezek, Carevi , Skupnjak, Vuk, Dombaj, Mlinari , Florijani (54. Medved), Gori anec, or evi , trener: Kris jan Varga ZEBANEC: Jelen i , Pla ak, Stamni ar, Sabol, Flac, Makar, Musta , Vran i , Mar njaš (80.

Debelec D), Ma ari , Kojter, trener: Danijel Kojter Žu kartoni: Dombaj, Vuk (Drava); Vran i , Pla ak, Flac, Mar njaš (Zebanec)

Golijada u Gornjem Kraljevcu i pobjeda doma inu. ak sedam zgoditaka vidjelo je oko 120 gledatelja. Zanimljivo Pobjeda je tri puta vodila da bi na kraju doma i Napredak do pobjede od 4-3 s gao e ri minute prije kraja utakmice zgoditkom Damira Lepena Juraka. Miljenko Bistrovi je bio strijelac dvaju gostuju ih zgoditaka u prvom poluvremenu. Goran Vrtari je bio strijelac za doma e i vodstvo Pobjede nakon prvog dijela od 2-1. Nino Jambroši je gostuju e vodstvo u 59.minu sus gao svojim zgoditkom. Bojan Novak je po tre i puta goste iz Gornjeg Hraš ana doveo u vodstvo ovaj puta od 3-2 u 73.minu . e ri minute kasnije ve je 3-3, a strijelac Jurica Golubi . Kako su doma i došli do pobjede ve smo ranije opisali.

Bratstvo do doma e pobjede s glo pomalo spretno i sretno. Dugo 150 gledatelja u Jurovcu zgoditak nije vidjelo. Gos iz Malog Mihaljevca su poveli u 68.minu zgoditkom Tomislava Šafari a. Luka Jambrovi je uspio u 77.minu poravna na 1-1, a pobjedu doma inu od 2-1 u 90.minu donije Ma ja Vinko kojeg je trener or evi u igru uveo u 60.minu kao jokera sa klupe.

U Kuršancu Zebanec do pobjede s gao u drugom poluvremenu.

Drava je dobro odigrala prvo poluvrijeme. Do vodstva su došli u 32.minu iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Nikola Gori anec. I Zebanec ima kazneni udarac u 63.minu kojeg uspješno realizira Danijel Kojter. Tomas Makar je sa svoja dva zgoditka u 69. i 84.minu donio Zebancu pobjedu od 3-1.

OPOMENUTI IGRA I MURA – Marko Jurovi (3452) STRAHONINEC – Bojan Bacinger (417), Karlo Kova i (6733) ZEBANEC – Miljenko Vran i (4052), Dejan Pla ak (2489), Mihael Flac (1528), Stjepan Mar njaš (10010)) JEDINSTVO (GM) – Dejan Golub (4301) NAPREDAK – Goran Vrtari (3920), Vedran Šantl (7234), Siniša Žganec (3926) POBJEDA – Dejan Borko (3999) MALI MIHALJEVEC – Bruno Mesari (2639), Vedran Kova i (5225), Tomislav Šafari (56), Nenad Trupkovi (2340) BRATSTVO (SV) – Filip Kocijan (1355) BRATSTVO (J) – Dejan Na (3460), Goran Trstenjak (3785) SLOGA (Š) – David Šoštari (2516), Matej Sen ar (5114) DRAVA (K) – Tomislav Dombaj (2649), Nenad Vuk (4827) TRNOVEC – Tomislav Tomaši (3321), Sandro Novak (192) DONJI KONCOV AK – Žiga Smodiš (9737), Nikola Gori anec (1525) HAJDUK VINDIJA – Dominik Hrženjak (2876), Bojan Kodba (1597), Karlo Šardi (1530)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: HAJDUK VINDIJA – Bojan Kodba (1597) SLOGA (Š) – Matej Sen ar (5114) ZEBANEC – Dejan Pla ak (2489) TRNOVEC – Tomislav Tomaši (3321) DONJI KONCOV AK – Nikola Gori anec (1525), Žiga Smodiš (9737) NAPREDAK – Vedran Šantl (7234) MALI MIHALJEVEC – Bruno Mesari (2639), Nenad Trupkovi (2340) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA DONJI KONCOV AK – Damjan Flac (1538) po l. 58 DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice STRAHONINEC – Dino Jaluši (342) po l. 58 DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice PLAVI – Jurica Trupkovi (5467) po l. 51 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

STRAHONINEC JEDINSTVO (GM) PLAVI D. KONCOV AK VENERA PMP SLOGA (Š) POBJEDA

13 13 13 13 13 13 13

10 10 8 7 7 6 7

2 1 2 2 2 3 0

1 2 3 4 4 4 6

34 – 11 43 – 22 33 – 19 33 – 14 24 – 21 35 – 19 31 – 37

32 31 26 23 23 21 21

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

HAJDUK (Š) BRATSTVO (J) BRATSTVO (SV) TRNOVEC NAPREDAK M. MIHALJEVEC MURA ZEBANEC DRAVA (K)

13 13 13 13 13 13 13 13 13

6 6 6 5 4 3 3 2 1

2 1 0 2 2 4 2 1 0

5 6 7 6 7 6 8 10 12

28 – 22 33 – 25 23 – 25 27 – 22 24 – 43 23 – 33 18 – 24 15 – 45 15 – 57

20 19 18 17 14 13 11 7 3

LISTA STRIJELACA 13 zgoditaka – David Šoštari (Sloga Š), Tihomir Miko (Jedinstvo GM) 12 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Pobjeda) 11 zgoditaka – Tomica Nerer (Plavi Pek.), Robert Štefulj (Trnovec) 10 zgoditaka – Žiga Smodiš (Donji Koncov ak) 9 zgoditaka – David Gori anec (Bratstvo J), Alen Kova i (Hajduk Š), Bojan Novak (Pobjeda), Nikola Gori anec (Drava K) 8 zgoditaka – Mihael Ladi , Roman Trtinjak (Jedinstvo GM), Dejan Na (Mura), Goran Kerman (Venera PMP), Jurica Žerjav (Strahoninec), Goran Vrtari (Napredak) 7 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo SV), Karlo Šardi (Hajduk Š), Denis Mar ec (Strahoninec), Tomislav Šafari (Mali Mihaljevec) 6 zgoditaka – Miran Vinko (Bratstvo J), Benjamin Ka (Plavi Pek.), Denis Vuruši (Strahoninec), Josip Ma ari (Hajduk Š), Goran Feguš (Sloga Š)

SATNICA I SLUŽBENE OSOBE 13. KOLA SUBOTA: Savska Ves: BRATSTVO – HAJDUK (Š) (sudac Filip Hrustek, pomo nici Valen no Kantoci i Damir Mesari , delegat Vlado Soka ); NEDJELJA: Sve Juraj na Bregu: VENERA PMP – ZEBANEC (sudac Franjo Hergo , pomo nici Vlado Blaži i Danijel Ko ila, delegat Josip Baksa); STRAHONINEC – DRAVA (K) (sudac Zdravko Toplišnjak, pomo nici Nino Grgi i Lana Vidovi , delegat Dino Jambrovi ), Gornji Hraš an: POBJEDA – DONJI KONCOV AK (sudac Edvin Zobec, pomo nici Vedran Hrušoci i Marinko Hrušoci, delegat Rajko Zadravec), Gornji Mihaljevec: JEDINSTVO – NAPREDAK (sudac Jasmin Lozi , pomo nici Milivoj Bali i Mario Pintari , delegat Stjepan Križari ), Peklenica: PLAVI – MURA (sudac Dario Vel i, pomo nici Franjo Horvat i Dino Vel i, delegat Antun Mesari ), MALI MIHALJEVEC – TRNOVEC (sudac Ante Begovi , pomo nici Ivan Žganec i Stjepan Novak, delegat Tomislav Šol ), Štrigova: SLOGA – BRATSTVO (J) (sudac Goran Žganec, pomo nici Dražen Sukanec i Antun Kukovec, delegat Slavko Novak). Utakmice se igraju s po etkom u 13,30 sa .

NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

14. studenoga 2014.

13. kolo III. ŽNL MNS VU ETINEC - BRATSTVO (P) 3-1 (1-1) ZASADBREG. Suci: Vjeran Tuksa, Branko Martan, Casimir Rodrigue. Delegat: Mladen Puklavec Strijelci: 0-1 Novak D (39), 1-1 Vabec (44), 2-1 Mohari (61), 3-1 Ambruť T (71) VU ETINEC: Ciglari (46. Kocijan), Ambruť T (83. Per i ), Mohari , Ambruť I, Levec, Friť i , Škvorc, Novak S (86. Krnjak), Kamenar (85. Podvezanec), Vabec, Novak D (83. Vinkovi ), trener: Slavko or evi VU ETINEC: Ciglari (46. Kocijan), Ambruť T (83. Per i ), Mohari , Ambruť I, Levec, Friť i , Škvorc, Novak S (86. Krnjak), Kamenar (85. Podvezanec), Vabec, Novak D (83. Vinkovi ), trener: Slavko or evi BRATSTVO: Jambrovi , Bais, BoŞi , Novak M, abradi M, Kelner, Kova i F, ekunec, Komar (62. Trupkovi ), Novak D, Poto nik, trener: Tibor abradi Žu kartoni: Novak S, Novak D (Vu e nec); Bais, BoŞi , Poto nik (Bratstvo) Crveni: Novak M (Bratstvo)

BORAC - DINAMO (Ž) 2-2 (0-2) DONJI HRAŠAN. Igraliťte: NK Borac. Sudac: Radovan Posedi. Delegat: Ivan Kova Strijelci: 0-1 Moťmondor (5-11m), 0-2 Rudni ki (25), 2-2 Vargek (62, 90-11m) BORAC: Harmicar J, Jur ec, Pozderec M, Vadlja, Branilovi , Lepoglavec (65. Baranaťi ), Pozderec I (46. Harmicar P), Bari , Pavlic, Pintari , Baksa (60. Vargek), trener: Damir Far DINAMO: Lajtman, Šopar, Povodnja, Thes, Rudni ki N, Hunjadi, Radek, Tkal ec, Rudni ki D, Šparavec (46. Pani ), Moťmondor, trener: Tomo Šari Žu kartoni: Branilovi (Borac); Šopar, Rudni ki N, Radek, Rudni ki D (Dinamo)

PARAG - OMLADINAC (M) 0-10 (0-0) MA KOVEC. IgraliĹĄte: NK Omladinac. Suci: Ma ja Filip i , Matej Mesari , Mario Sukanec.

Delegat: Antun Horvat Strijelci: 0-1 Kova evi (24), 0-2 Vrbanec (30), 0-3 Dragovi (38), 0-4 Kova evi (41), 0-5 Vrbanec A (43), 0-6 Vrbanec B (64), 0-7 Škvorc (81), 0-9 Bogdan (85, 88), 0-10 Dragovi (89) PARAG: Orťoť Z, Orťoť V, Balog S, Ignac S, Balog V, Orťoť M (60. Ignac B), Še i (46. Orťuť D), Horvat D, Balog J, Balog S, Orťuť A OMLADINAC: Murk, Škvorc, Jovi , Posavec, Bedi , La n (46. Vrbanec B), Bubek (46. Mikac), Dragovi , Bogdan, Vrbanec A, Kova evi (66. Bukov ak), trener: Josip KriŞai Žu kartoni: Vrbanec A, Jovi (Omladinac)

MLADOST (D) - HAJDUK (B) 2-6 (0-3) DEKANOVEC. Igraliťte: Berek. Suci: Filip Aldi , Damir Aldi , Damir Mesari . Delegat: Stjepan Fic Strijelci: 0-1 Krnjak (13), 0-2 Moreira (37), 0-3 Galekovi (39), 1-3 Mlinari (53), 1-4 Krnjak (60), 2-4 Špilek (61), 2-5 Galekovi (63-11m), 2-6 Gregorin i (81) MLADOST: Feldi, Hajdarovi , Špilek, Horvat, Zvonimir, Žganec, Bobi anec (82. Barat), Kova i (61. Hliť ), Mlinari (74. Žerjav), Mu i (65. Majeri ), Kolari , trener: Renato Ciceli HAJDUK: Horvat, Domini , Moreira, Gregorin i (82. Mesari ), Krnjak, Galekovi (78. Žnidari ), Sen ar (22. Buhanec), Kolar, Fegeť (72. Marcijuť), Liber, Ambruť (56. Šafari ), trener: Kreťo Žnidari Žu kartoni: Hajdarovi , Mlinari (Mladost); Buhanec, Domini , Šafari (Hajduk)

MLADOST (S) - TORPEDO 5-2 (4-2) SELNICA. Igraliťte: Kara a. Suci: Filip Hrustek, Marinko Hruťoci, Renato Vuk. Delegat: Antun Mesari Strijelci: 1-0 Ko ila (16), 2-0 Stojko (18), 3-0 Polanec (25), 4-0 Šavni ar (27), 4-1 Strojko (35) 4-2 Mikuli (38), 5-2 Ko ila (87) MLADOST: Polanec, Turk, Horva , Vuruťi (65. Škvorc M), Stojko, Škvorc N, Šavni ar, Leva i , Polanec, Ko ila, Živ ec, trener: Marijan Mohari TORPEDO: Herceg (63. Srnec), David (87. Lepen), Mun ar, Radeljak, Sanjkovi , Novak, Strojko, Mikuli , Jambroťi , Žerjav, Ruklja (46. Horvat), trener: Vladimir Šol Žu kartoni: Turk, Vuruťi (Mladost); Žerjav, David (Torpedo) Crveni: Žerjav, David (Torpedo)

RADNI KI - JADRAN 2-2 (2-1) GARDINOVEC. Igraliťte: NK Radni ki. Suci: Franjo Hergo , Lana Vidovi , Sebas jan Trstenjak. Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 0-1 Zlatarek (18), 1-1 Horvat P (23), 2-1 FaŞon (43), 2-2 Barlovi (89) RADNI KI: Vraneťi , BlaŞi , Horvat D, Paler (59. Sabol), Jalťovec, Horvat E, Horvat N, Horvat P, FaŞon, Pal , Horvat M, trener: Vlado KriŞai JADRAN: Lukman, Štampar, Novak, Klinec, Šte ar, Kontrec, Zlatarek, Kresinger (46. Šegovi ), Halabarec, Barlovi , Hliť , trener: Bruno Matotek Žu kartoni: Jalťovec, Pal , Horvat (Radni ki); Štampar, Kontrec (Jadran)

III. ME IMURSKA LIGA

TABLICA

Omladinac desetkom potvrdio jesenski naslov Za potvrdu jesenskog naslova Omladinac postigao 10 zgoditaka. U Ma kovcu je doma in bila mom ad Paraga. I to pravi. Omladinac je u svakom poluvremenu ravnomjerno rasporedio zgoditke, po pet u svakom. Po dva su se puta u strijelce upisali Rajko Dragovi , Davor Bogdan, Andrija Vrbanec i Davor Kova evi , a po jednom su mreĹžu vratara Paraga tresli SiniĹĄa Ĺ kvorc i Branimir Vrbanec.

U Dekanovcu visok doma i poraz Mladosti. Ve nakon prvih 45 minuta gosti iz Brezja zgodicima SaĹĄe Krnjak, Viniciusa Moreire i Franje Galekovi a imaju vodstvo od 3-0. Po etkom drugog dijela u 53.minuti doma i su preko Nine Mlinari a smanjili na 3-1.

Svojim drugim zgoditkom na utakmici u 60.minuti SaĹĄa Krnjaka povisuje vodstvo gostiju na 4-1. Minutu kasnije je 4-2, a strijelac za doma e bio je Ivica Ĺ pilek.

U 63.minuti Hajduk ima opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg realizira Franjo Galekovi i upisuje svoj drugi zgoditak na utakmici. Kapetan gostiju Nenad Gregorin i je u 81.minuti svojim zgoditkom stavio to ku na i za pobjedu od 6-2.

Bratstvo dobro namu ilo Vu etinca. Gosti iz Preseke su poveli u 39.minuti zgoditkom Danijela Novaka. Minutu prije kraja prvog dijela Vu etinec je preko Roberta Vabeca poravnao na 1-1. Denis Mohari u 61.minuti dovodi Vu etinec u prednost od 2-1.

Bratstvo je u 70.minuti ostalo bez Mire Novaka koji je isklju en zbog druge opomene. Prvu je zaradio joĹĄ u 35.minuti. Brzo je Vu etinec broj anu prednost iskoristio i u 71.minuti zgoditkom Tomice AmbruĹĄa stigao do pobjede od 3-1. Gostuju i fizioterapeut Bojan Kelner je u 76.minuti uĹĄao u teren za igru negoduju i na su enje koje je prezentirao Vjeran Tuksar. Naravno nakon toga morao je preko ograde. U drugom dijelu i teren u Zasadbregu postao je klizav i blatnjav ĹĄto je rezultiralo sa neĹĄto viĹĄe preoĹĄtrih startova pa je sudac utakmice Tuksar morao posezati i za Ĺžutim kartonima. Uz isklju enog igra a i udaljenog s klupe fizioterapeuta opomenuo je petoricu igra a.

Jadran do boda u Gardinovcu stigao minutu prije kraja utakmice. Gosti iz Ĺ te anca su poveli u 18.minuti zgoditkom Gorana Zlatareka. Do poluvremena doma-

i Radni ki zgodicima Petra Horvata i Ivana FaĹžona preokre e rezultat u svoju korist. Jadranu je bod u 89.minuti donio Matija Barlovi svojim zgoditkom.

U Selnici uvjerljivi doma ini. Doma a Mladost je za nepunih pola sata igre zgodicima Emila Ko ile, Nikole Stojka, Denija Polanca i Ivana Ĺ avni ara imala vodstvo od 4-0. U 36.minuti gostima je opravdano zbog zale a poniĹĄten zgoditak. Do kraja prvog poluvremena i Torpedo je postigao dva zgoditka da bi smanjio doma e vodstvo na 4-2. Filip Strojko i Dino Mikuli bili su njihovi strijelci. Od 60.minute nove nevolje za Torpedo jer su ostali bez Dine Mikuli a koji je isklju en zbog druge opomene. Kako je Emil Ko ila zapo eo doma u seriju zgoditaka tako ju je i tri minute prije kraja utakmice svojim drugim zgoditkom i zavrĹĄio za pobjedu Mladosti od 5-2.

Podjela bodova u Donjem Hrať anu. Gosti iz Žiťkovca prvi su poveli ve u 5.minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Nikola Moťmondor. U 25.minuti gosti ve vode 2-0, a strijelac je bio kapetan mom adi Dino Rudni ki. Tek u drugom dijelu doma i Borac uspijeva do i do daha i osvojiti bod. Oba doma a zgoditka u drugom poluvremenu postigao je Vladimir Vargek kojeg je doma i trener Damir Far u igru uveo u 60.minuti.

Prvi je zgoditak u 62.minuti postigao iz igre, a drugi u 90.minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca.

Tako je ova liga prva zavrĹĄila s jesenskim dijelom natjecanja.

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u prvom proljetnom kolu nemaju: VU ETINEC â&#x20AC;&#x201C; SaĹĄa Novak (2838) OMLADINAC (M) â&#x20AC;&#x201C; Andrija Vrbanec (5384) HAJDUK (B) â&#x20AC;&#x201C; Tomislav Ĺ afari (4115) MLADOST (S) â&#x20AC;&#x201C; Petar VuruĹĄi (3751) JADRAN â&#x20AC;&#x201C; Mihael Kontrec (2101) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA BRATSTVO (P) â&#x20AC;&#x201C; Miro Novak (3171) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica TORPEDO â&#x20AC;&#x201C; Dino Mikuli (6983) po l. 58 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

1. OMLADINAC (M)

12

10

2

0

38 â&#x20AC;&#x201C; 11

2. HAJDUK (B)

12

9

1

2

43 â&#x20AC;&#x201C; 11

28

3. VU ETINEC

12

9

1

2

50 â&#x20AC;&#x201C; 19

28 21

4. MLADOST (D)

12

6

3

3

43 â&#x20AC;&#x201C; 18

5. EKO

12

7

0

5

38 â&#x20AC;&#x201C; 32

21

6. JADRAN

12

6

2

4

34 â&#x20AC;&#x201C; 19

20

7. MLADOST (S)

12

6

1

5

20 â&#x20AC;&#x201C; 32

19

8. TORPEDO

12

4

2

6

28 â&#x20AC;&#x201C; 33

14

9. DINAMO (Ĺ˝)

12

3

2

7

16 â&#x20AC;&#x201C; 31

11

10. BORAC (DH)

12

3

1

8

16 â&#x20AC;&#x201C; 35

10

11. BRATSTVO (P)

12

2

3

7

14 â&#x20AC;&#x201C; 26

9

12. PARAG

12

2

1

9

34 â&#x20AC;&#x201C; 81

7

13. RADNI KI

12

0

3

9

17 â&#x20AC;&#x201C; 43

3

LISTA STRIJELACA 16 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Denis Novak (Vu e nec) 15 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Nikola Hobor (Eko) 14 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; SaĹĄa Krnjak (Hajduk B) 12 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Andrija Vrbanec (Omladinac M), Goran Zlatarek (Jadran) 11 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Vjeran Balog (Parag), Franjo Galekovi (Hajduk B) 10 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Nino Mlinari (Mladost D) 9 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Denis Mohari (Vu e nec) 8 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Tihomir Kolari (Mladost D), Jasmin Balog (Parag) 7 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Vjeran Levec (Hajduk B), Stevica Bobi anec, Nikola Mu i (Mladost D), Davor Kova evi (Omladinac M) 6 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Dario Ĺ egovi (Jadran), Hrvoje Slavi ek (Eko), Dino Mikuli (Torpedo)

OPOMENUTI IGRA I BORAC (DH) â&#x20AC;&#x201C; Leon Branilovi (1996) BRATSTVO (P) â&#x20AC;&#x201C; Tomislav Bais (3199), Jasmin BoĹži (5284), Luka Poto nik (4898) JADRAN â&#x20AC;&#x201C; Danijel Ĺ tampar (1046), Mihael Kontrec (2101) TORPEDO â&#x20AC;&#x201C; Valen no David (4496), Dino Ĺ˝erjav (3535) MLADOST (D) â&#x20AC;&#x201C; Marko Hajdarovi (1918), Nino Mlinari (2398) RADNI KI â&#x20AC;&#x201C; Mihael Horvat (886), Kris jan Pal (3414), Marko JalĹĄovec (1548) DINAMO (Ĺ˝) â&#x20AC;&#x201C; Antonio Ĺ opar (2531), Neven Rudni ki (2532), Stevica Radek (2625), Dino Rudni ki (4147) OMLADINAC (M) â&#x20AC;&#x201C; Ivan Jovi (5958), Andrija Vrbanec (5384) VU ETINEC â&#x20AC;&#x201C; SaĹĄa Novak (2838), Denis Novak (5287) HAJDUK (B) â&#x20AC;&#x201C; Igor Buhanec (3973), Denis Domini (3938), Tomislav Ĺ afari (4115) MLADOST (S) â&#x20AC;&#x201C; Filip Turk (6762), Petar VuruĹĄi (3751)

uz kupljen komplet guma

+ 3L zimskog staklopera

d.o.o.

3UHORĂŁND Ă˝$.29(& 3 O ĂŁN Ă˝$.29(&

...i sve ostale marke guma...

040/365-303 www.alfacar.hr

32

dijelovi@alfacar.hr

14. studenoga 2014.

PRVA HRL â&#x20AC;&#x201C; Ĺžene

SKUPĹ TINA MRK-a AKOVEC

O ekivani poraz u Osijeku, u utorak poslastica s Lokomotivom TABLICA 1. PODR. VEGETA

9

8

1 0 89

17

2. ZAMET

8

8

0 0 70

16

3. LOKOMOTIVA

8

7

1 0 85

15

4. TREĹ NJEVKA

8

5

0 3 35

10

5. SES.-AGROPROT. 8

5

0 3 24

10

6. KOKA

8

4

1 3 25

9

7. ZELINA

8

4

1 3 25

9

8. OSIJEK

8

4

1 3 5

9

9. SPLIT 2010

9

4

0

5 -29

8

10. ZRINSKI

9

3

1

5 -31

7

11. BJELOVAR

8

2

0

6 -72

4

12. UMAG

9

1

0

8 -83

2

13. SAMOBOR

8

0

0

8 -64

0

14. DALMATINKA

8

0

0

8 -79

0

Ru komet a ĹĄice Osijek a opravdale su ulogu favoritkinja, te su u 8. prvenstvenom kolu u Zrinjevcu svladale Zrinski 29:20.

Iako je novi prvoligaĹĄ uo i ovog susreta imao isti bodovni u inak kao i Osje anke (sedam bodova), ovaj put akov anke nisu uspjele pruĹžiti ve i otpor doma inu.

Brzo su doma e stekle osjetniju prednost, u 8. je minuti bilo 4:1, a u 14. ve 8:2. akov anke su iskoristile mali pad u igri Osje anki te su se pribliĹžile na 10:7, no viĹĄe od toga nisu mogle, odnosno nisu im doma e igra ice dopustile. Prednost je rasla do

odmora na koji je Osijek otiĹĄao sa osam pogodaka prednosti (17:9), ĹĄto kao da je malo uspavalo doma u ekipu. Prvih desetak minuta nastavka napad nije funkcionirao kao u prvom dijelu, no Zrinski to nije uspio iskoristiti. Do kraja susreta Osje anke su odrĹžavale visoku prednost, koja je u dva navrata iznosila i deset pogodaka, te su rutinski stigle do etvrte ovosezonske pobjede.

Iako joĹĄ nije kraj prvog dijela sezone, ona e ipak za rukometaĹĄice Zrinskog kao i druge Ĺženske rukometne klubove zbog EP u rukometu zavrĹĄiti idu i tjedan.

Za Zrinskice ve u utorak 18. studenoga.

U akovec stiĹže ponajbolja hrvatska Ĺženska rukometna druĹžina Lokomotiva Zagreb koja dobro stoji u Ligi prvaka, tako da e to biti zasigurno jedno od najatraktivnijih utakmica u ovom prvenstvu u naĹĄem gradu. Naravno, favorit je poznati, ali nadamo se da e trener goĹĄ i Irfan Smailagi koji je trenersku karijeru zapo eo upravo u akovcu ipak ve i dio utakmice igrati s igra icama koje ina e imaju manju minutaĹžu, pa da utakmica bude ipak ĹĄto zanimljivija. (dz)

DraĹžen Ĺ poljari novi predsjednik

PreloĹžani su bili raspoloĹženi protiv Ivan ice

PRVA HRL â&#x20AC;&#x201C; MUĹ KI

TABLICA

Druga pobjeda PreloĹžana RukometaĹĄi Preloga stigli su do druge prvenstvene pobjede u susretu s Ivan icom na doma em parketu preloĹĄke sportske dvorane. Slavili su uvjerljivu pobjedu 31:25. U doma oj mom adi briljirao je Matija JanuĹĄi koji je postigao

7 golova, a PreloĹžani su kontrolirali igru i rezultat u cijelom tijeku utakmice. U 8. kolu gostuju kod Osijeka koji ima isti broj bodova kao i Prelog, pa bi se moglo u initi neĹĄto viĹĄe na ovom gostovanju ako se ponovi subotnja igra.

1. MOSLAVINA

6

6 0 0 28 0 2

12

2. RUDAR

7

5

27

10

3. KTC

7

5 0 2 -5

10

4. MEDVEĹ AK NFD 6

4 0 2 27

8

5. METKOVI 1963

6

4 0 2 20

8

6. CRIKVENICA

6

3 0 3 11

6

7. KOZALA

7

3 0 4 10

6

8. ZADAR

6

3 0 3 -4

6

9. DUGO SELO

7

3

0 4

-6

6

10. OSIJEK

7

2

0 5

1

4

11. PRELOG

6

2

0 4

-14 4

12. ŽUPANJA

6

2

0 4

-44 4

13. IVAN ICA-IVANEC 7

0

0 7

-51 0

OdrĹžana je izborna skupĹĄtina MRK akovec.

SkupĹĄtina je imala izborni karakter obzirom je doĹĄlo do proĹĄirenja Upravnog odbora, a ista je odrĹžana malo kasnije od planiranog jer se ekalo da na snagu stupi novi Zakon o udrugama te da se odmah s istim uskladi Statut kluba.

Tako e Upravni odbor u mandatu od naredne etiri godine initi: Goran Matja i , Luka Me imurec, Damir Micek, DuĹĄan Trupkovi , Goran Kupec, Davor VaroĹĄanec, Ivan Horvat (dopredsjednik) i DraĹžen Ĺ poljari (predsjednik).

Glavne smjernice za aktivnosti u 2015. godini nova je Uprava ozna ila kao nastavak rada na promociji rukometa, plasman seniorske ekipe u drugu ligu, privla enje sve ve eg broja gledatelja na utakmice, pronalazak strateĹĄkih poslovnih partnera, dok je na rad s mladima stavljen poseban naglasak.

0(Ă&#x17D;,085-( 3/,1 ,1)2 Ugradite li u stan novu plastiÄ?nu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

SVAKAKO OBAVIJESTITE

',675,%87(5$ 3/,1$ kako bi vam se izvrĹĄila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

6SULMHĂ?LW Ă&#x2039;HWH QHVUHĂ&#x2039;X L Ă&#x17E;LYRW XĂ?LQLWL EH]EULĂ&#x17E;QLP

040 395 199

Ă&#x152;$.29(& 2EUWQLĂ?ND

14. studenoga 2014.

PRVA UTAKMICA etvrtfinala Hrvatskoga odbojkaĹĄkog kupa

STOLNI TENIS

Centrometal korak do prolaza na Final four U prvoj utakmici protiv Karlovca na gostovanju naĹĄ predstavnik izborio je uvjerljivu pobjedu 3:1, pa sada predstoji samo potvrditi prolaz me u etiri najbolje mom adi Hrvatske 26. studenoga u Atonu U prvom etvr inalnom susretu Kupa Hrvatske odbojkaĹĄi Centrometala pobijedili su u Karlovcu istoimenog doma ina s 3:1 i doĹĄli na korak do plasmana na Final four.

Za razliku od proĹĄlih susreta, u po etnoj postavi Me imuraca nastupio je veteran Makarov. I sam po etak je odli an. Poveo je Centrometal 4:0, pa 6:1. Doma i su se pomalo pribliĹžavali te sredinom seta doĹĄli na poen zaostatka. No preokret nisu uspjeli napravi . Nakon 19:17 Centrometal radi tri uzastopna poena i tu je set rijeĹĄen. Na kraju zavrĹĄava 25:21.

U drugom setu ekipa Karlovca imala je jedino vodstvo kod 5:4. Nakon toga Centrometal vodi cijeli set s par poena prednos .

U zavrĹĄnici je svega 20:19, no tada opet e ri uzastopna poena gos ju. Set zavrĹĄava 25:20.

U tre em setu vodi Centrometal 4:3 i tada staje. Doma i odlaze na 9:6, na tehni kom odmoru imaju 12:8. Tada Kiri mijenja tehni ara i ulazi Gotal. No prednost

OK KARLOVAC - OKM CENTROMETAL 1:3 (21:25,20:25,25:18,18:25) Karlovac, dvorana Mladost, gledatelja 100. Suci: Bingula (Zagreb), Turkovi (Daruvar).

OK Karlovac: Pavlovi , BlaĹževi , Li ina, K.Gojak, F.JakĹĄi , Lipnik, Blauhorn, Ĺ ulija, D.JakĹĄi , B.Gojak, Janjanin, P. i kovi (trener Zec) OKM Centrometal: PalinkaĹĄ, A. i kovi , Pu a, Gotal, Juras, Petran, Makarov, Posavec, KurteĹĄ, K.Novak, Stankovi , Demirovi (trener Kiri )

Blok Centrometala dobro je funkcionirao na gostovanju u Karlovcu doma ih i dalje raste do 15:8. Iz igre izlazi i KurteĹĄ, a set zavrĹĄava 25:18 za smanjenje doma ih od 1:2.

Kada je Karlovac poveo u etvrtom setu 8:5, inilo se da slijedi preokret uta-

kmice. No ubrzo se Centrometal sredio, pa je poravnato ve kod 11:11. Kasnije tri uzastopna poena na servis Posavca, pa joĹĄ pet na servis mladog Jurasa i utakmica je odlu ena. ZavrĹĄava 25:18 za goste.

Uzvrat se igra u srijedu, 26. studenoga u NedeliĹĄ u.

Sada se Centrometal okre e prvenstvu. U subotu u Aton dolazi zagreba ka Mladost. Utakmica se igra s po etkom u 18 sa , a ulaz je slobodan. Doma i o ekuju da ponove susret s kaĹĄtelanskom Mlados i da do u do novih bodova. Za to e opet treba podrĹĄka kakvu su imali upravo u susretu s KaĹĄtelanima.

Ostali rezulta kupa : Mursa-Mladost 1:3 i Rijeka-Rovinj 3:0.

PRVA hrvatska odbojkaĹĄka liga

Centrometal izgubio joĹĄ jedan vaĹžan prvenstveni susret U derbi susretu 5. kola prve lige odbojkaĹĄi Siska iskoris li su sve slabos gos ju iz Me imurja i osvojili tri boda s kojima su se bodovno izjedna ili s Centrometalom. Jedina svijetla to ka u igri Centrometala bio je prijem i donekle servis, segmen u kojima su bili bolji. Ali o ajna igra u napadu, poglavito vanjskih napada a, uzrok je uvjerljivog poraza. Jasno i izlazak tehni ara Gotala iz igre na polovici susreta.

Obje mom adi utakmicu su zapo ele s najboljim postavama. Rezultat je od po etka uglavnom poravnat, Centrometal zadnji pu-

ta vodi 7:6. Nakon toga slijedi pet uzastopnih poena doma ih. Kasnije prednost raste i do 14:8. Nakon promaĹĄenog servisa i loĹĄe reakcije u obrani iz igre izlazi Gotal, a na njegovo mjesto ulazi Karlo Novak. Prednost doma ina se pomalo topi.

Slijede tri uzastopna blok-poena i uskoro je potpuno poravnato kod 19:19. No tada gos viĹĄe nijednom ne uspijevaju pro i u napadu i doma i sa ĹĄest uzastopnih poena rjeĹĄavaju set s 25:19. Upravo je jako loĹĄa igra u napadu svih igra a Centrometala razlog gubitka prvog seta.

Drugi set Centrometal opet po inje s tehni arom Gotalom. I opet je poravnato od po etka. Centrometal za m vodi 13:11, pa 15:14, no doma i preokre u na 16:15 za njih.

U tom trenutku tehni ar Gotal traĹži zamjenu zbog, kako kaĹže, umora. Ulazi ponovno Karlo Novak i Centrometal preuzima vodstvo od 19:18. No, isto kao i u prvom setu, opet zakazuje napad i doma i lagano dolaze do seta s 25:21.

Tre i set kao da je preslika prva dva. Prvo je neizvjesno, sredinom seta Centrometal

vodi 15:14. U m trenucima suci ne sude dva o ita blok-auta doma ih koje su i doma i linijski suci pokazali, te ne dodjeljuju doma inu kazneni poen za ponovljeno odugovla enje.

To joĹĄ dodatno poja ava nervozu kod igra a Centrometala i oduzima potrebnu koncentraciju. Doma i sve koriste i prili no lagano s 25:20 uzimaju i tre i set!

Usprkos porazu, Centrometal je zadrĹžao tre u poziciju na prvenstvenoj ljestvici s is m bojem bodova kao etvr Sisak i peta zagreba ka Mladost.

SUPERLIGA - Ĺžene

Igra ice HodoĹĄana smlavile Lokomotivu U 6. kolu Ĺženske stolnoteniske Superlige igra ice HodoĹĄana upisale su i drugu pobjedu protiv mlade ekipe Lokomotive iz Vinkovaca rezultatom 4:0. Ekipa Lokomotive je u dosadaĹĄnjih pet kola sve utakmice izgubila s 4:0, a s obzirom na to da su joĹĄ igrale bez svoje najbolje igra ice Vlatke Vrdoljak o ekivala se pobjeda igra ica HodoĹĄana. Ana Ĺ varc u prvoj i Tamara Rami u drugoj par ji svojim su neiskusnim pro vnicama prepus le tek sedam, odnosno ĹĄest poena, a jedino su neĹĄto teĹži posao u tre oj par ji imale Paula Marka i u drugom setu parova Marka i Rami . I u preostale dvije utakmice, izme u Dra. asla i Mlados iz Petrinje i HASTK Mlados pro v Jaske, doma e su igra ice bile superiorne prepus vĹĄi goĹĄ ama tek po jedan set. U odgo enoj utakmici 5. kola TIS je s visokih 4:0 nadigrao Mladost u Petrinji, a odgo ene su utakmice izme u Pule i TIS-a te VaraĹždina i Bjelovara. STK HodoĹĄan se trenutno nalazi na 7. mjestu Superlige s 4 poraza i 2 pobjede. Ovom pobjedom STK HodoĹĄan osigurao je ostanak u Superligi i idu e godine, te rastere eno moĹže u i u nastavak prvenstva. U 7. kolu, koje se igra 15. studenoga, STK HodoĹĄan igra pro v STK Bjelovara u Bjelovaru.Ekipe su ravnopravne te je rezultat neizvjestan.Rezulta 6. kola: HodoĹĄan â&#x20AC;&#x201C; Lokomo va Vinkovci 4:0 (Ĺ varc â&#x20AC;&#x201C; Stan 3:0 /11:3, 11:1, 11:3/, Rami â&#x20AC;&#x201C; Petranovi 3:0 /11:3, 11:2, 11:1/, Markati â&#x20AC;&#x201C; Boti 3:0 /11:9, 15:13, 11:8/, Rami / Marka â&#x20AC;&#x201C; Petranovi / Bo 3:0 /11:4, 12:10, 11:3/ - sudac: Mladen Vidovi , Mihovljan), Dr. asl Zagreb â&#x20AC;&#x201C; Mladost Petrinja 4:0, HASTK Mladost Zagreb â&#x20AC;&#x201C; Jaska Jastrebarsko 4:0, Pula â&#x20AC;&#x201C; TIS Zagreb igraju u etvrtak, VaraĹždin â&#x20AC;&#x201C; Bjelovar igraju idu e nedjelje); odgo ena utakmica 5. kola: Mladost Petrinja â&#x20AC;&#x201C; TIS 0:4. Na vrhu tablice nalazi se ekipa Dr. asla iz Zagreba, 2. je Mladost Zagreb 3. je Tis Zagreb, 4. VaraĹždin 5. Mladost Petrinja, 6. Pula, 7. HodoĹĄan, 8. Bjelovar, 9. Jaska, 10. Lokomo va Vinkovci. 7. kola, subota 15. studenoga: Jaska Jastrebarsko â&#x20AC;&#x201C; Pula, Lokomo va Vinkovci â&#x20AC;&#x201C; Mladost Zagreb, Bjelovar â&#x20AC;&#x201C; HodoĹĄan, Mladost Petrinja â&#x20AC;&#x201C; VaraĹždin, TIS Zagreb â&#x20AC;&#x201C; Dr. asl Zagreb. (dg)

+ # +

) $! " # * !! " %

%! !! " # % $! "

! !! " # $! " %

% $! " # & !! " $

' !! " # ( $! " &

) $! " # * !! " '

%! !! " # % $! "

14. studenoga 2014.

KOŠARKA C LIGA

A 2 LIGA SJEVER

LIGA MLA IH KADETA

Napeto u Kotoribi

Oba naša pobijedila!

Odigrano nepotpuno kolo

Nakon 3 odigrana kola C lige neporažen je još samo Dubrav an, te Nedeliš e (igralo 2 utakmice). Dubravski su košarkaši na gostovanju kod D. Kraljevca e kasnom igrom u 3. etvr ni trasirali put do pobjede nad poja anim doma inom. U Kotoribi je Nedeliš e odnijelo pobjedu od pola koša, a e kasnoš u plijeni pažnju starac(veteran u kategoriji 45+) Juras sa 32 koša. Rudar je pogubio sve svoje tri utakmice, ovaj put od favorita Me imurje Globetke. (bh)

Rudar - Me imurje Globetka 58:81 RUDAR: Dobrani 2, Bra 4, Baksa 9, Korbelj 4, Bedi 18, Vinko 9, Vehtersbah 6, Hajdinjak 6. Trener Tkalec M. ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 6, Vugrinec 13, Franji 10, Škoda 1, Leva i 12, Ostoja 12, Golubi N. 6, Zaspan 5, Vuruši 16. Trener Škoda D. Donji Kraljevec - Dubrav an 65:73 DONJI KRALJEVEC: Glavina 2, Pusti 7, Ivanovi J. 5, Ivanovi D. 25, Belovari 2, Ruži 7, Švenda 11, Vrus 6.

Trener Kova i B.

Petrijanec - Prelog 70:61 PRELOG: Jeleni 8, Ciglar M. 11, Ciglar D. 5, Poljak 3, Jankovi 14, Blažona 14, Šari 6. Trener Mikec F.

Kotoriba - Nedeliš e 75:76 KOTORIBA: Zvošec F. 26, Munka 9, Novak 8, Puštek 8, Triplat 18, Sla na 6. Trener Balog R. NEDELIŠ E: Gospo i 6, Polanec 2, Petran 2, Marciuš 4, Šegovi I. 12, Ganzer 11, Juras 32. Trener Hajdinjak M.

TABLICA 1. Dubrav an

3

3

0

6/+76

2. Me . Globetka

3

2

1

5/+41

3. Petrijanec

3

2

1

5/+19

4. Kotoriba

3

1

2

4/+17

5. Nedeliš e

2

2

0

4/+16

6. Prelog

3

1

2

4/-6

7. D. Kraljevec

2

1

1

3/0

8. Rudar

3

0

3

3/-116

9. Vinica

2

0

2

2/-52

KADETSKA LIGA

Derbi akovcu!

“Vje iti” derbi Me imurja i akovca otišao je na stranu akovca, jer je mnogo bolji bio u prvom poluvremenu, kada je i stvorio razliku od 25 koševa koja je bila dostatna za osvajanje bodova. (bh)

Lepoglava - D. Kraljevec (Setnik 13, Šupljika 13, Sinkovi 20, Me imurec 16) 64:69 Prelog (Iveli 14, Krušelj 14, Filipi 13) Gra ar 53:61 Me imurje(Gašpari 11, oki 30) akovec(Kranj ec 26, Mihol ek 39) 65:83

U petom kolu najsjevernije Druge lige kona no smo do ekali da oba naša kluba pobijede - Me imurje u derbiju neporaženih protiv križeva koga Radnika i akovec na uvijek neugodnom gostovanju u ur evcu kod Mladosti.

Križeva ki Radnik je na gostovanju kod Me imurja u prvih 5 minuta utakmice izgledao kao Chicago Bulls iz slavnih dana - nedodirljiv! Bra a Ivan(bivši reprezentativac Hrvatske) i Luka(pred kojim je sjajna karijera) radili su u napadu što su htjeli - ho eš tricu, ho eš prodor, asist, svega je bilo. No, doma i su nakon toga stisnuli u obrani (prvu etvrtinu su “popili” 30 poena), polako je kopnila snaga starijem Tomasu, uspostavljena je ravnoteža. Nakon poluvremena sve je otišlo na

stranu doma ina i na kraju uvjerljivih 20 koševa razlike. Posebnu pohvalu zaslužuje Kraja i koji je torpedirao “radni ki koš” s 36 poena. akovec je u ur evac otputovao s vrstom nakanom da pobijedi i pokrene seriju pobjeda s kojom bi se maknuo s dna tablice. Odli na timska igra u kojoj se u napadu uvijek pronalazio najbolje postavljeni igra , te “giljanje” u obrani rezultirali su stalnim vodstvom od po etka do kraja.

I još jedna bitna informacija - u obrani se igrao ovjek na ovjeka!

Na tablici prvo mjesto drži Me imurje bez poraza, kao i Podravac, dok je pri dnu akovec s jednom pobjedom i 4 poraza kao i još 4 sastava. akovec igra slijede u utakmicu kod ku e upravo protiv

Vindije koja ima tako er samo jednu pobjedu, dok Me imurje gostuje u ur evcu kod Mladosti. (bh) Bjelovar - Ivan ica 90:85 Gra ar - Koprivnica 91:68 Petar Zrinski - Križevci 72:61 Podravac - Vindija 81:61 Me imurje - Radnik 101:81 (27:30, 28:19, 25:22, 21:10) ME IMURJE: Gašpari 2, Kranj ec 12, Novak 22, Lepen 3, Kraja i 36, Drk 19, Dodlek 2, Guld 5. Trener Novak S.

Mladost- akovec 84:88 (19:20, 16:24, 24:28, 25:26) AKOVEC: Novak 10, Per i 2, Keresteš 4, Vinko 10, Biševac 27, Vehtersbah 18, Hrka N. 17.

Trener Damjanovi B.

Samo su 4 utakmice odigrane u 3. kolu lige 14-godišnjaka i 14-godišnjakinja. Preostale se utakmice igraju preko tjedna. (bh) Vindija - Kotoriba(Fuš 10) 44:40 Me imurje(Horvat 10, Vuk 11, To 16, ugalj 24) - akovec II(Horvat Lovro 12) 84:21 Donji Kraljevec(Mikec 14, Vlah 11) - akovec I(Sternad 12) 69:31 ŽKK Radost(Štrukelj 10, Škoda 18, Zdolec 21) - Dubrav an(Jakupak 13, Lisjak 11) 51:43

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER akovec - Vindija, nedjelja 16. studeni u 17.30 sa , II. OŠ akovec

FINALE KUPA REGIJE

INOZEMNA I HRVATSKA PRVOLIGAŠKA KOŠARKA

Vindija - Ivan ica 77:64 Dubrav an(Klipi Ka 14, Valpa 12, Klipi Kr 19, Kuzmi 35) - Rudar akovec(Vojkovi 22, Sobo an 20) 90:55

TABLICA 1. Vindija 2. akovec 3. Dubrav an 4. Ivan ica 5. Rud. akovec 6. D. Kraljevec 7. Me imurje 8. Gra ar 9. Prelog

4 4 4 4 4 4 4 4 4

4 4 3 2 2 2 1 1 1

0 0 1 2 2 2 3 3 3

8/+121 8/+115 7/+106 6/+62 6/-9 6/-45 5/-40 5/-78 5/-86

10. Lepoglava

4

0

4

4/-146

“Season high” Andrije Hrka a!

U slova kom prvenstvu i njihovoj profesionalnoj Extra ligi u proteklih su tjedan dana odigrana 2 kola. Andrija Hrka je sa svojim SNV doživio dva "tanka" poraza, oba u produžetku(?!), a Andrija je u jednoj igrao 25 minuta, "izletio" opet s 5 penala, zabio 8 koševa, podijelio 4 asista i ukrao dvije lopte.

No, u drugoj je u 36 minuta na parketu zabio najviše u ovoj sezoni - 27 koševa uz šut 9/15, 4 skoka i 5 asista. Goran Fodor je sa svojom Iskrom tako er doživio 2 poraza, no Goran je nešto i odigrao. U jednoj je igrao 6 minuta, bez u inka, a u drugoj je igrao 24 minute zabio 5 koševa i 4 puta sko io.

U Hrvatskoj A 1 ligi na rasporedu je bio derbi me imurskih igra a. Kvarner za koji igra Patrik Jambrovi je nadja ao Šibenik za koji igra Sandi Marciuš, ali na kraju bolje brojke ima Sandi - 25 minuta u igri za 6 koševa i 10 skokova. Patrik je od trenera dobio 12 minuta za 2 koša i 4 asista.

Me imurje - Gra ar, utorak 18. studeni u 21 sat, I. OŠ akovec

C LIGA Kotoriba - Vinica, nedjelja 16.studeni u 15.30 sa OŠ Kotoriba Dubrav an - Nedeliš e, nedjelja 16.studeni u 18 sa , OŠ D. Dubrava Me . Globetka - D. Kraljevec, subota 15.studeni u 16.30, II. OŠ akovec

LIGA MLA IH KADETA Prelog - ŽKK Radost, subota 15.studeni u 16 sa , OŠ Prelog akovec II - D. Kraljevec, nedjelja 16.studeni u 15.30 sa , II. OŠ akovec

KUGLANJE II. HKL - SJEVER

Željezni aru derbi prvenstva i u vrš enje vrha U subotu 8. studenoga u 6. kolu II. hrvatske kugla ke lige sjever sastali su se dosad neporaženi Zanatlija iz Kutine i naš Željezni ar akovec. akov ani su nastavili svoj stopostotni pobjedni ki niz i slavili sa 6:2.

U setovima je bilo 16:8, dok je u unjevima bilo 3269:3176.

Najviše srušenih unjeva u 7. kolu kod Željezni ara imao je Bojan Košak, 587, dok je kod gostiju najviše srušio Vladimir Podvalej, 558. Ovom vrijednom pobjedom u gostima kugla i Željezni ara zasjeli su sigurno na vrh tablice i istaknuli se kao jedni od glavnih

favorita za kona an naslov prvaka 2. kugla ke lige sjever. Od ostalih rezultata valja istaknuti da je do 6. kola stopostotni Željezni ar iz Siska upisao prvi poraz u gostima kod Ceste od 3:5. U 7. kolu u goste Željezni aru dolazi Obrtnik Krt koji se nakon 6. kola nalazi na 5. mjestu s 3 pobjede, 1 neriješenim rezultaom i s 2 poraza. Željezni ar Varaždin u 7. kolu do ekuje Zanatliju iz Kutine, Zabok do ekuje Sirelu, Zanatlija iz Siska do ekuje Belinu iz Novske, Lepoglava do ekuje Cestu, dok u susretu ekipa koje su dosad bez pobjede Ciglenica do ekuje Koprivnicu. (dg)

Stjepan Jagi i Predrag Turk srebrni

Kugla ki par Željezni ara osvojio 2. mjesto

Pobjedom u derbiju Željezni ar je u vrstio vrh

TRE A hrvatska kugla ka liga sjever

Pobjeda Zanatlije 6:2 Protekli vikend održano je 5. kolo 3. hrvatske kugla ke lige sjever. Pobjedu je upisala ekipa Zanatlije, a Prosvjetar i Željezni ar su u svojim susretima remizirali, dok je Dubrav an bio slobodan.

Zanatlija je izborio sigurne bodove pobijedivši Obrtnik OR

rezultatom 6:2. U stovima je bilo 16,5:7,5, dok je u unjevima bilo 3251:3067. Najviše srušenih unjevima imao je Franjo Gosari 572, dok je kod Obrtnika najviše srušio Nikola Boromiša, 528.

Prosvjetar je upisao remi 4:4 u gostima kod Obrtnika 2011.

U setovima je bilo 12,5:11,5,

dok je u srušenim unjevima bilo 3213:3223. akove ki Željezni ar tako er je remizirao istim rezultatom 4:4 u gostima kod Varteksa. U setovima je bilo 12,5:11,5, dok je u srušenim unjevima bilo 3184:3178. U 6. kolu sastaju se: Prosvjetar – Željezni ar Koprivnica, Željezni ar akovec – Obrtnik 2011, Obrtnik OR – Varteks, Elektra Križevci – Zanatlija, Dubrav an – Ivan ica, dok je Grani ar Slobodan.

9. studenoga na kuglani SRC-a Mladost održano je prvenstvo parova regije sjever 2015. seniori. Kugla ki par akove kog Željezni ara u sastavu Stjepan Jagi i Predrag Turk osvojio je odli no 2. mjesto.

Ukupno su srušili 1219 unjeva, od ega 795 punih i 424 iš enih, dok je pobjedni ki par iz Bjelovara srušio samo 3 više, tj. ukupno su srušili 1222 unja. Na prvenstvu je nastupio još jedan par Željezni ara u sastavu Bojan Košak i Zoran Jagi , koji je zauzeo 6. mjesto sa srušenih 1146 unjeva.

Pobjedni ki trojac prvenstva parova regije sjever 2015. seniori: 1. Kugla ki klub Bjelovar – Zlatko Betlehem i Drago Kosumovi , 2. Željezni ar akovec – Stjepan Jagi i Predrag Turk, 3. Bjelovar – Siniša Šantek i Željko Košuti .

14. studenoga 2014.

TENIS PRVA HRVATSKA teniska liga – završnica odigrana u Zagrebu

Veterani TK-a Prelog tre i u državi Prva veteranska ekipa ve se dvije godine natje e u Prvoj hrvatskoj teniskoj ligi, da bi ove godine ostvarila povijesni uspjeh. Naime, ovaj vikend na terenima Nacionalnoga teniskog centra Hrvatske Alplan Zagreb održan je Play off Prve Hrvatske veteranske lige, gdje

su igra i Tenis kluba Prelog odli nim igrama u skupini plasman u play o u osvojili tre e mjesto u Hrvatskoj.

Prvo mjesto osvojio je TK TENAX ZAGREB, drugo mjesto TK DINAMO ZAGREB, a tre e mjesto TK PRELOG. Ekipu Tenis kluba Prelog sa injavaju: Miljenko Novak, Ju-

BADMINTON

Veterani BK-a Me imurje stigli su do nekoliko medalja

SAVEZNI TURNIR u NGC-u Aton Nedeliš e

Uspješni kadeti i veterani BK-a Me imurje U dvorani Atona u Nedeliš u (po prvi put u toj dvorani) u organizaciji BK-a Me imurje akovec održan je 2. savezni turnir kadeta U-15 te 1. savezni turnir veterana + 35 i + 45 HK-a. Nastupio je rekordni broj igra a 44 kadeta iz 7 klubova te 30 veterana, tako er iz 7 klubova, a me u njima i mnogobrojna ekipa našeg kluba pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca i trenera Tomislava Grubi a. Voditelji natjecanja bili su Filip Mikolaj za mlade te Tomislav Grubi za veterane, a vrhovni sudac Goran Mileti iz Zagreba. Kona ni poredak naših igra a: kadeti - 2. Luka Grubi , 6. Lino Zadravec, 8. Borna Vadlja, 14. Sebastian Krznari , 21.

Romeo Dombaj, 22. Bruno Ban; kadetkinje - 4. Laura Horvat, 6. Katja Siro i , 12.

Nika Bulat, 15. Leona Matotek, 17. Lana Matotek, 18.

Kaja Petrinovi , 19. Lucija

rep, 20. Ivana Ujlaki, 21.

Ana Toplek, 22. Nina Laptoš; mješoviti parovi kadeti - 6.

Sebastian Krznari / Laura Horvat, 7. Luka Grubi / Katja Siro i ; veterani + 35 - 2.

Danijel Zadravec, 10. Radovan Petrovi ; veteranke + 35: 2. Višnja Matotek, 3. Dubravka Kiš Lukša, 4. Ana Marija Horvat, 5. Bisera Zadravec; parovi veterani - 1. Danijel Zadravec / Marjan Vugrinec, 6. Filip Vadlja / Radovan Petrovi ; parovi veteranke - 2.

Dubravka Kiš Lukša / Višnja Matotek, 3. Bisera Zadravec / Ana Marija Horvat; mješoviti parovi - Danijel i Bisera Zadravec, 4. Radovan Petrovi / Dubravka Kiš Lukša, 5.

Dalibor i Višnja Matotek, 6.

Filip Vadlja / Ana Marija Horvat; veterani + 45 - 4. Damir Markuš, 5. Filip Vadlja, 10.

Rajko Bel; parovi - 4. Rajko Bel / Filip Vadlja, 6. Damir Špiranec / Davor Ogrinec.

(T. Grubi )

rica Perko, Nenad Bali , Mario Matja i , Željko Horvat, Davor Prpi , Žarko Bermanec, Dražen Ilekovi , Ivan Glavina, Slobodan Mikac, Zlatko Blagaj, Božo Mihali .

Mom ad je, kao i proteklih godina, uspješno vodio kapetan Alojzije Šestan.

Teniska ekipa veterana TK-a Prelog, koja je bila sjajna u Zagrebu

14. studenoga 2014.

PLIVANJE

ATLETIKA OSMO KOLO KROS LIGE Globetka akovec 2014.

U subotu zadnje kolo i proglašenje najboljih trka a Pliva i PK-a s medaljama iz Koprivnice

PLIVA I PK-a nastupili u Koprivnici

Tin Furdi osvojio dva druga mjesta Pliva i akove koga pliva kog kluba nastupili su na 5. Pliva kom kupu grada Koprivnice u organizaciji pliva kog kluba Cerine. Nastupilo je oko 300 pliva ica i pliva a iz 14 klubova, a pliva i su PK-a na samom natjecanju osvojili brojna srebra i bronce.

Najbolje rezultate pos gao je Tin Furdi koji je osvojio dva druga mjesta, dok je Adam Šinjori bio jednom drugi,

jednom tre i. Do tre eg mjesta s gli su još: Marko Kereta i Marta Horvat.

Za PK-a su nastupili: Kereta M., Furdi T., Stunkovi V., Strahija P., Šinjori A., Cvje anin F., Kova L., Šalamon R., Meznari F., Flin ec M., Ereiz H., Šimi A., Medved E., Rožgaj G., Pintari V., Horvat M., Horvat N., Furdi M., Mujezinovi I., Novak A., Kova ec F. i Posavec M. Vodila ih je trenerica Gordana Nomo Nemi.

KARATE KK ME IMURJE

Luna Hamer provjeravala formu u Lepoglavi Po etak natjecateljskog dijela ozna ava i po etak karate Lige SZ Hrvatske. Jesensko prvo kolo održano je u Lepoglavi. Me u 120 natjecatelja iz 14 klubova bili su i lanovi Karate kluba Me imurje: Luna Hamer, Ma ja Bujani , Noa Grkavac i Marko Škuba.

I dok je Luna Hamer iskoris la natjecanje za provjeru forme pred predstoje e Državno prvenstvo za kadete i juniore, bez ijednoga dobivenog udarca od strane pro vnica i osvojenog zlata, dje aci su pokazali kako nema straha za smjenu generacija unutar kluba.

U klupskom nalu mla ih u enika + 32 kg izme u Noe Grkavca i

Karatisti Me imurja na natjecanju u Lepoglavi Marka Škube - Noa se oki o zlatom, a Marko srebrom. Ma ja Bujani je u kategoriji u enika + 32 kg briljantnom borbom došao do zlata.

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

ADVENT U PADOVI 13.12.14.

275,00 kn

NOVA GODINA U GRČKOJ 9 dana 28.12.2014. – 05.01.2015.

3190,00 kn

ADVENT U TRSTU I DVORAC MIRAMARE 14.12.14.

220,00 kn “Božićna priča” - ČAZMA 6.12.2014.

100 kn djeca od 2 do 12 godina 80 kn

Posljednje, 8. kolo Kros lige Globetka za 2014. godinu održat e se u subotu, 15. studenoga, s po etkom u 14 sati. Nakon trka kog dijela svi oni koji su tijekom godine bili sudionici lige imat e priliku sudjelovati i u proglašenjima najboljih za 2014., koje e se održati na katu Gradskih bazena u akovcu s po etkom u 15.30 sati. Kao što je to i bilo najavljeno u propozicijama lige, proglasit e se

najuspješniji sudionici po starosnim kategorijama, kao i najbolji u ukupnom poretku, i to sve na dvije dionice, kra oj od 3,6 km te duljoj 7,8 km. Treba napomenuti da se u borbu za medalje mogu uklju iti trka i koji su sudjelovali na barem etiri od ukupno osam kola, no nagrada svima koji su barem jednom tr ali stazama Globetke bit e majica te poseban poklon organizatora lige, Atletskog kluba Me imurje.

Prosjek od 106 sudionika u prvih sedam kola lige odli an je rezultat za organizatora, jer je u odnosu na 2013. godinu prosje no tr alo tridesetak trka a više. U posljednjem kolu možemo se nadati još boljem

odazivu, pa pozivamo gra ane da svakako do u na zadnje kolo, a nakon tr anja ostanu na proglašenjima te u ugodnom druženju preuzmu zaslužene nagrade. (md)

14. studenoga 2014.

Rekreacija 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Workout kružni trening Predstavljam vam mali workout kružni trening, za koji vam trebaju rekviziti koje sigurno imate kod ku e. Nemojte puno razmišljati ve krenite u akciju.

Pilates-lopta je sigurno nakupila dovoljno prašine, dok se stolica vašom stražnjicom ulaštila do to ke izlizanosti. Da, to su dva izvanredna rekvizita koje emo o v a j p u t iskoristiti u našu k o rist.

Stolica e možda po prvi put imati ulogu sprave za vježbanje zajedno s pilatesloptom.

Kružni trening sastoji se od 6 do 12 stanica na kojima su ciljano odre ene vježbe i tako zajedno ine jedan krug. Izme u svake stanice je kratka pauza, a služi za pripremu sljede e vježbe, dok je na kraju

1

2

kruga dulja i može trajati po nekoliko minuta. Pauze mogu biti aktivne ili pasivne. Kada je pasivna, onda je to naj eš e p o -

treba z a vo dom i odmorom, dok se u aktivnoj možemo istezati, tr ati na mjestu itd. Trajanje i nt er v a la na stanici ovisi o treningu, intenzitetu i vježba u. Napredni vježba i mogu izdržati dulje intervale, dok se s po etnicima radi s kra im i sigurnijim. Važno je da u svakoj vježbi budete dobro pozicionirani te da je po njezinom protokolu izvo enja izvodite pravilno, kako prvo, tako i zadnje ponavljanje iste vježbe. Intervali mogu biti po broju ponavljanja ili vremenski pa sami odre ujete r/w

3 (rest/ workout) vrijeme, a to je naj eš e 20:10 (s), takozvana tabata, 30:10, 60:15 itd. Kod broja ponavljanja krugova tako er može biti individualno pa se po etnicima daje ponavljanje od dva do tri kruga, a naprednima i od pet do osam, ovisi o vježbama u treningu i fizi koj spremi samog vježba a. Ne ponavljajte stalno isti trening iz dana u dan, ve pokušajte da u stanicama uvijek budu druge vježbe, kako bi na taj na in aktivirali što više miši a.

Trening mora imati svoju unutarnju logiku pa sam tako ja krenula od toga da aktiviramo sve velike grupe miši a. Vježbajte s nama, imamo najmanje tri kruga koje radimo po metodi 30:10, a izme u svake serije napravite pauzu od jedne minute i popijte vode.

Vježba 1 Plank/izdržaj u uporu na dlanovima s nogama na povišenju i nestabilnoj bazi oslonca. Rame, kuk i peta su u jednoj liniji, pazite da vam zdjelica nije prenisko.

Vježba 2 Bugarski u anj s jednom nogom na povišenju. Tijekom spuštanja pazite da koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu. Ne zaboravite napravi isto i na drugu nogu.

Vježba 3 Podizanje zdjelice na ravne noge i spuštanje u plank s osloncom na dlanove i nogama na nestabilnoj bazi oslonca.

Vježba 4 Naizmjeni no dizanje na stolicu.

Vježba 5 Sunožno privla enje nogu prema prsima.

Vježba 6

4

5

6

Podizanje i spuštanje zdjelice s uporom na stolici.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

54

Informacije

14. studenoga 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Otvoreni natje aji za zapoĹĄljavanje u Me imurskoj i VaraĹždinskoj Ĺžupaniji 1. UO Maki-trans Dragica Horvat, Otok, traĹži m/Ĺž konobara; m/Ĺž kuhara i m/Ĺž pom. kuhara - na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 393 001 do 21.11.2014

3. Zelena j.d.o.o. akovec, traĹži 5 m/Ĺž samostalnih frizera na odre eno vrijeme, javi se na mobitel: 091 7987 553 ili na email: mar na.tuksan@simple-saloni.hr do 20.11.2014

5. Ugost. obrt - Ca e bar â&#x20AC;&#x153;MKâ&#x20AC;? Marijana Jan ec, Gori an, Vrtna bb, traĹži m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 5333 891 do 20.11.2014

2. B. Mislav j.d.o.o. PuĹĄ ine - mjesto rada Ca e bar Amaro, traĹži 1 m/Ĺž konobara.

Nazvati na mobitel: 095 260 6970 do 16.11.2014

4. Mack No.1, Novo Selo Rok, traĹži 2 m/Ĺž plesa a i 2 m/Ĺž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 097 712 5090 do 20.11.2014

6. Autoku a GaĹĄpari d.o.o. akovec, dr.

T. Bratkovi a 2, traĹži m/Ĺž mehatroni araelektroni ara na neodre eno vrijeme i 2 m/Ĺž automehani ara na odre eno vrijeme. ViĹĄe info. na www.hzz.hr. Posla pismenu zamolbu na gornju adresu do 15.11. (za mehatroni ara) i do 30.11. (za automehani ara)

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA PODTUREN - OP INSKI NA ELNIK Klasa: 604-02/14-01/9 Ur.broj: 2109/13-14-02-01 Podturen, 30.10.2014.god.

Na temelju lanaka 4. odluke o s pendiranju studenata, Na elnik Op ine Podturen donosi odluku o raspisivanju

NATJE AJA Za dodjelu stipendija za akademsku 2014/15. godinu 1. Op ina Podturen za akademsku godinu 2014/15.god. raspisuje natje aj za dodjelu studentskih s pendija za bilo koju vrstu studija.

2. Studentske s pendije se dodjeljuju za redovne studente u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

3. Uvje za dodjelu studentskih s pendija su slijede i: - hrvatsko drĹžavljanstvo, - iji roditelji i skrbnici imaju prebivaliĹĄte na podru ju op ine Podturen najmanje 2 godine prije objave natje aja, - iji prosjek ocjena svih poloĹženih ispita jekom studija iznosi najmanje 2,5 (ako upisuje viĹĄu godinu studija) - iji prosjek ocjena svih predmeta u svim razredima srednje ĹĄkole uklju uju i i zavrĹĄni ispit iznosi najmanje 3,5 (ako su upisali prvu godinu).

4. Kriteriji za dodjelu studentskih s pendija: - uspjeh 5. Odre uje se visina studentskih s pendija u iznosu: - 700,00 kn mjese no za studij na podru ju Zagreba ili udaljenih gradova, - 500,00 kn mjese no za studij na podru ju VaraĹždina, - 300,00 kn mjese no za studij na podru ju akovca, 6. Dokumen potrebni za dodjelu studentskih s pendija su: - prijavnica za natje aj ( skanica se dobije u JUO Op ine Podturen ili na internetskim stranicama Op ine Podturen www.opcina-podturen.hr) - zamolba za dodjelu s pendije s kratkim Ĺživotopisom, - potvrda fakulteta o prosjeku ocjena ili ovjerena preslika indeksa (za studente druge i viĹĄih godina) - svjedodĹžbe svih razreda srednje ĹĄkole ( za studente prve godine) - Potvrda o upisu na fakultet - izjava studenta da ne prima ni jednu drugu s pendiju, - domovnica, - potvrda o prebivaliĹĄtu za studenta i oba roditelja (izdaje Policijska uprava Me imurska) - u slu aju potrebe od podnositelja molbe moĹže se zatraĹži i dopuna dokumenata.

7. PRO TEC TEKSTIL d.o.o., Tekstilna 1, Mursko SrediĹĄ e, traĹži 10 m/Ĺž ĹĄiva a na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1 g., pismenu zamolbu sla na e-mail: info@p .hr do 22.11.2014 8. BITEL - privatno poduze e za elektroniku i informa ku d.o.o. Kotoriba - mjesto rada: akovec traĹži m/Ĺž suradnika na projektiranju elektroinstalacija za stru no osp. za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javi se e-mailom: bitel@ ck.t-com.hr do 21.11.2014 9. E-Sistemi d.o.o. Pribislavec, Dr. A. Star evi a bb, traĹži 5 m/Ĺž sastavlja a stolarije i montaĹža na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu, ili pismena zamolba ili email: hanita@net.hr do 15.11.2014 10. Metal dekor d.o.o.

Ivanovec, P. MiĹĄkine 24, traĹži 5 m/Ĺž bravara; 5 m/Ĺž zavariva a i m/Ĺž kovinogloda a na odre eno vrijeme, osobni dolazak ili na email: posao@metal-dekor.hr do 15.11.2014 11. Net d.o.o. akovec, traĹži m/Ĺž samostalnog knjigovo u na odre eno vrijeme, potrebno 7g., radnog iskustva, najava na tel. 040 314 681 ili na email: marija. vugrinec@net-net.hr do 21.11.2014 12. GP piger d.o.o. akovec, traĹži 3 m/Ĺž soboslikara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 208 7742 do 15.11.2014 13. Malo selo d.o.o. Lop nec, traĹži m/Ĺž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 241 800 do 27.11.2014.

14. Molnar mont d.o.o. Ĺ enkovec, traĹži 2 m/Ĺž instalatera grijanja na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 556 8030 do 21.11.2014

17. Ugost. Žvorc Gordana, Sve KriŞ, traŞi m/Ş konobara na neodre eno vrijeme, posla email: ca eas@net.hr ili na mob.

098 180 3492 do 30.11.2014

DEŽURNE ORDINACIJE OP E MEDICINE

20. Autocentar Jesenovi , Zrinskofrankopanska bb, akovec, traĹži m/Ĺž prodava a dijelova i dodatne opreme, posla pismenu zamolbu na adresu do 15.11.2014

Petak 14.11.2014. od 13:00-20:30 20:30 -15:30 Subota 15.11.2014. od 08:00-15:30

dr. DuĹĄica Kvakan-Gazdi Gazdi Dr. Vlatka Ma eka 20, akovec, ec, tel.

364 680 adi: UtoRadnim danom ordinacija radi: RO Ponerak, etvrtak i Petak - UJUTRO djeljak i Srijeda - POPODNE

Županijska uprava za ceste Me imurske Şupanije akovec Mihovljanska 70

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE ISPOSTAVA AKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIĹ E: 543-200

dragica.slunjski@ferro-preis.com do 19.11.2014 25. Polj. gosp. Domini , Mala Subo ca, traĹži 5 m/Ĺž radnika za ĹĄurenje pataka na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 631 143 ili mob. 098 242 571 do 03.12.2014 26. Top-Wheel d.o.o.

Osijek,Vijenac Ljube Babi a 1, traĹži m/Ĺž uredske djelatnike u sluĹžbi za korisnike na odre eno vrijeme, javi se na email: topwheels@ topwheels.co do 17.11.2014.

27. Tkalec trans d.o.o., dr. T.Bratkovi a 1, akovec, traĹži m/Ĺž elektri ara/mehani ara i 3 m/Ĺž voza a u me . prijevozu hladnja ama na odre eno vrijeme, posla zamolbunaemial:info@tkalectrans. hr ili na fax 040 384 800 do 30.11.2014 28. TP VaraĹždin d.o.o. Optujska 26, VaraĹždin, traĹži 2 m/Ĺž prodava a na odre eno vrijeme (mjesto rada Palovec) i 3 m/Ĺž voditelja trgova kog centra na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 042 402 404 ili email: kadrovska@tpvz.hr do 16.11.2014 29. KMK ZIB d.o.o. Sve KriĹž, traĹži 3 m/Ĺž montera suhe gradnje na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 620 336 ili na mob. 091 620 3330 ili na email: k.m.k.zib@ck.htnet.hr do 30.11.2014 30. Simpa j.d.o.o. M. SrediĹĄ e, traĹži 2 m/Ĺž kuhara-pizza pekara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 284 299 do 15.11.2014

JAVNI POZIV Kojim kao pravna osoba koja upravlja Ĺžupanijskom cestom Ĺ˝C 2003 â&#x20AC;&#x17E;JalĹĄovec â&#x20AC;&#x153; u JalĹĄovcu, na kat. est. br. 4880 u k.o. Ĺ trigova, â&#x20AC;&#x17E;Bukovjeâ&#x20AC;&#x153; u Bukovju na kat. est. br. 2870, â&#x20AC;&#x17E; es janecâ&#x20AC;&#x153; u es jancu na kat. est. br.

2860 i dio 2820/1, â&#x20AC;&#x17E;LapĹĄinaâ&#x20AC;&#x153; u LapĹĄini na kat. est. br. dio 2820/1, â&#x20AC;&#x17E;Jurovecâ&#x20AC;&#x153; u Jurovcu na kat. est. br. dio 2820/1, â&#x20AC;&#x17E;Brezovecâ&#x20AC;&#x153; u Brezovcu na kat. est. br. dio 2778/1, â&#x20AC;&#x17E;Glavnaâ&#x20AC;&#x153;, â&#x20AC;&#x17E;Trg Svetog Mar naâ&#x20AC;&#x153; i â&#x20AC;&#x17E; akove kaâ&#x20AC;&#x153;, u Svetom Mar nu na Muri na kat. est. br. dio 2778/1 sve u k.o. Sve Mar n na Muri, â&#x20AC;&#x17E;Hlapi inaâ&#x20AC;&#x153; u Hlapi ini na kat. est. br. 1180 u k.o. Hlapi ina, obavjeĹĄtava nositelje prava na nekretninama, koje neposredno grani e s zemljiĹĄtem na kojem je izvedena cesta o po etku postupka eviden ranja javne ceste u zemljiĹĄnu knjigu u okviru kojeg se izra uje snimka izvedenog stanja Ĺžupanijske ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja.

Predstavnici pravne osobe koja upravlja cestom odnosno Županijska uprava za ceste Me imurske Şupanije zapo eti e s obiljeŞavanjem granica zemljiťta dana 17. i 18.11.2014. godine, na kojem je izgra ena cesta uz stru nu pomo ovlaťtenih inŞenjera geodezije Lidija Gori anec (Geo 659) i Josip Gori anec (Geo 1048), predstavnika tvrtke Girus d.o.o. Šenkovec, koji se brinu da lomne to ke granica zemljiťta budu ispravno stabilizirane i obiljeŞene.

Nositelji prava na zemljiĹĄtu koje grani i s zemljiĹĄtem na kojemu su izvedene ceste mogu obavi uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatraĹži eventualna dodatna pojaĹĄnjenja u tvrtki Girus d.o.o. na adresi Dr. Vlatka Ma ka 43, Ĺ enkovec, radnim danom od 08:00-16:00 sa u vremenu od 17.11.2014. do 20.11.2014. godine.

RAVNATELJICA: Ljerka Cividini mag.ing.tra .

16. Polj. proizv. BraniĹĄa, Belica, Bra e Radi a 73, traĹži m/Ĺž radnika na farmi muznih krava na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili mob. 098 699 529 do 28.11.2014

18. Marest d.o.o. Dekanovec, traĹži 3 m/Ĺž elektroinstalatera na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 659 955 ili email: marest.d.o.o.@gmail.comdo15.11.2014

DEŽURNI PEDIJATAR

32. Adria c Workboats d.o.o. akovec, traĹži 2 m/Ĺž zavariva a na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: info@awb.hr do 17.11.2014.

15. Ĺ venda Tarmann Chemie d.o.o. ehovec 95, traĹži m/Ĺž automehani ara na odre eno vrijeme, javi se na adresu ili na mob. 091 646 5050 do 17.11.2014

Rok podnoĹĄenja molbi je do 10.12.2014. godine do 15 sa .

Molbe se podnose na adresu: OP INA PODTUREN, Ivana GrĹĄ i a 5, 40317 PODTUREN s naznakom â&#x20AC;&#x17E;natje aj-s pendijeâ&#x20AC;&#x153;.

Imena kandidata kojima e bi dodijeljene studentske s pendije bit e pismeno obavijeĹĄteni u roku 15 dana od dana zaklju enja natje aja.

Za sve dodatne informacije moĹžete se obra osobno u ured Op ine Podturen ili na telefon 847-004, uredovnim danom od 7,00 do 15,00 sa .

OP INSKI NA ELNIK

Subota 15.11.2014. od 15-20 sa dr. Renata Hranjec GaĹĄpari ms. Silvana Igrec Nedjelja 16.11.2014. od 8-20 sa dr. Karmela Matjan Bogdan ms. Marija Mesari

31. B.tex d.o.o. Belica, Bra e Radi a 48, traĹži 10 m/Ĺž ĹĄiva a na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 370 201 ili na adresu ili na email: tmalovic@btex.hr do 28.11.2014

19. Me imurski graditelji 3B d.o.o. Novakovec, traĹži 4 m/Ĺž armira a; m/Ĺž radnike visokogradnje i 2 m/Ĺž zidara - na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 426 9640 ili pismena zamolba: megrad3b@net.hr do 30.11.2014

21. Pilka j.d.o.o. akovec, J. Kozarca 15, traĹži m/Ĺž konobara i m/Ĺž kuhara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 364 3635 za razgovor na adresi: J. Kozarca 15, akovec do 15.11.2014 22. Frumento d.o.o., Gornji Koncov ak 11 - mjesto rada: Mursko SrediĹĄ e, traĹži m/Ĺž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 095/1999-631 do 15.11.2014 23. Graditeljstvo Patrik d.o.o. Prete nec, traĹži m/Ĺž zidare i m/Ĺž radnike visokogradnje na odre eno vrijeme, javiti se na email: graditeljstvo.patrik@gmail. com do 20.11.2014 24. Ferro-preis d.o.o. akovec, dr.Tome Bratkovi a 2, traĹži m/Ĺž modelara jednostavnih/sloĹženih modela (drvo, plas ka, metal) na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili na email:

Udruga za promicanje zaĹĄtite ljudi u radnoj i Ĺživotnoj okolini Me imurske Ĺžupanije, organizira savjetovanje na temu nove zakonske regulative iz podru ja zaĹĄtite na radu. Savjetovanje e odrĹžati predstavnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava iz Zagreba. Odnosno: - Zakon o zaĹĄtiti na radu (NN 71/14., 118/14.)

- Pravilnik o ovlaĹĄtenjima za poslove zaĹĄtite na radu (NN 112/14.)

- Pravilnik o osposobljavanju iz zaĹĄtite na radu i polaganju stru nog ispita (NN 112/14.)

- Pravilnik o izradi procjene rizika (NN 112/14.)

- Pravilnik o obavljanju poslova zaĹĄtite na radu (NN 112/14.)

Savjetovanje e se odrĹžati dana 28.11.2014. godine (petak) u vremenu od 10.00 do 15.00 sati u akovcu. To na lokacija e se definirati po pristiglim prijavama sudionika. Potvrda prijave kao i ostale in ormacije o savjetovanju dostavit e se e-mailom 21.11.2014. godine. Savjetovanje je namijenjeno: lanovima udruge i ne lanovima (bez obzira na lanstvo nije uvijet), poslodavcima, stru njacima zaĹĄtite na radu, ovlaĹĄtenicima iz zaĹĄtite na radu, te svima koji obavljaju poslove zaĹĄtite na radu.

Link obrasca za prijavu dostavit e se na zahtjev sudionika e-mailom na tajnik.upzmz@gmail.com , tako er se na isti e-mail mogu dobiti sve ostale in ormacije!

Prijave sudionika primaju se do i zaklju no s 21.11.2014. godine.

Iznos kotizacije sudionika iznosi: 150,00 kuna / po sudioniku.

Dobro doĹĄli !

PredsjedniĹĄtvo Udruge

14. studenoga 2014.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

TUŽNO SJE ANJE 33. Drvotrade d.o.o. Nedeliš e, V. Nazora 32a, traži 2 m/ž voza a vili ara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 30.11.2014

Hvala svima koji te se sjete.

Dok bude nas, i sje anje na tebe živi.

34. Reinox d.o.o. Brezje 81a, Lopa nec, traži m/ž strojarskog konstruktora/tehnologa na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 30.11.2014

VLADIMIR GAKI

35. Dijamant keramika d.o.o. akovec, traži m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 570 6984 do 30.11.2014

16.11.2002. – 16.11.2014.

36. Bioins tut d.o.o. akovec, traži m/ž veterinarskog tehni ara na odre eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na adresu ili na email: uprava@bioins ut. hr do 15.11.2014 37. DG SPORT d.o.o. Prelog, M. Gupca 102, traži m/ž recepcionara za str. osp. bez zasnivanjaradnogodnosa,posla pisanuzamolbu na gornju adresu s naznakom “Za natje aj”, do 14.11.2014. 38. Peradarstvo uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži m/ž radnik za rad u klaonici peradiim/žvoza ateretnogvozilaodre eno vrijemezbogpove anogopsegaposla,nazva na mob 098 282 147, do 21.11.2014.

39. ASGARD j.d.o.o. D. Kraljevec, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 632 540 40. Autoprijevoznik Dobrani Vladimir, M. Središ e, Poljska 25, traži m/ž voza a teretnog vozila C i E kat. na neodre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 543 222 ili mob. 098 426 906 do 30.11.2014 41.MURAMETALd.o.o.Sajmišna1,Kotoriba, traži 2 m/ž zavariva a i m/ž gloda a/tokara na odre eno vrijeme, javi se na tel. 682-130 ili osobni dolazak na adresu do 05.12.2014 42. Industrija konfekcije, gra evinarstvo i turizam, Poljska 43, Mursko Središ e, traži 4 m/ž šiva a na neodre eno vrijeme, radno iskustvo: 6 mj., najava na mob.

099/212-0553 do 5.12.2014 43. Keramika Friš i , D. Vidovec, traži 3 m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 562 694 do 05.12.2014 44. Ferro-preis d.o.o. akovec, dr. T. Bratkovi a 2, traži 4 m/ž djelatnika na brušenju pneumatskom brusilicom na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu sa zamolbom do 19.11.2014 45. Ragusad.o.o. akovec,Športska6,traži m/ž direktora komercijale na odre enovrijeme,javi sepismenomzamolbom na adresu ili na email: ragusa@ragusa.hr do 18.11.2014 46. Miva strojobravarski obrt, Pribislavec, traži 2 m/ž zavariva a mig mag postup-

Supruga Julijana, sinovi Miroslav i Miodrag i sestre s obiteljima

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju kom i 2 m/ž kv, vkv bravara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu sa zamolbom ili na mob. 091 310 1735 do 10.12.2014 47. Autoprijevoznik Bajkovec, Totovec, traži m/ž voza a C i E kat. na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 240 122 do 24.11.2014.

48. Pizza hit j.d.o.o. Ma kovec, traži m/ž kuhara - pizza majstora na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 202 3991 do 30.11.2014 49. Hamer d.o.o. akovec, traži 2 m/ž prodava a na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 445 0002 do 10.12.2014 50. Ustanova za zdravstvenu njegu Živkovi , akovec, traži m/ž medicinsku sestre/tehni ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 463 525 ili na email: zivkovic.denisustanova.za.sdr.njegu@ ck.t-com.hr do 30.11.2014 51. Pajtak j.d.o.o. Sveti Juraj u Trnju 2, traži 2 m/ž njegovatelja na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 732 9761 do 05.12.2014 52. Ca e bar “Atlas, Trg sv. Lovre, Cirkovljan, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 097 664 3643 do 05.12.2014 53. Toplice Sve Mar n d.d. za revitalizaciju i rekreaciju, traži m/ž spasitelja na bazenima - potrebna LICENCA, javi se na mob. 099 2199 663 do 21.11.2014.

54. Protega teks l d.o.o. akovec, traži 1 m/ž mehani araa za održavanje šiva ih strojeva na odre eno vrijeme, nazva na mob 091 232 8053 do 30.11.2014

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI MONIKA JAMBROŠI , k i Maje i Dejana; PETAR MIHALEC, sin Melani i Nikole; LEO JANKULIJA, sin Kristine i Denisa; TEO HORVAT, sin Emine i ulijana; DORIS IGNAC, k i Silvije i Nikole; FRANKA ŽIVKO, k i Željke i Jurice; MIA DEBELEC, k i Dijane i Tomislava; DUNJA CULJAK, k i Ivane i Matije; ROKO I LEO MARCIJUŠ, sinovi Tanje i Davora; MIHAEL MEDVED, sin Edite i Marijana; ROKO VRŠI , sin Gabrijele i Nikole; IVANO HASNAŠ, sin Višnje i Josipa; LEO NOVAK, sin Marte i Dražena ( akovec) VJEN ANI Danijela Herman i Saša Lesjak ( akovec); Monika

Jambrovi i Goran Špoljari (M. Subotica); Martina Namjesnik i Denis Mar ec (Prelog) UMRLI Terezija Pani , r. Pintar r.

1923., Dragutin Blažeka r.

1931., Željko Soldat r. 1950., Marija Vadas r. Horvat r.

1928., Marijan Posavec r.

1953., Vladimir Režek r.

1957., Franjo Kržina r. 1937., Valent Novak r. 1944., Stjepan Bohnec r. 1947. ( akovec); Mirko Hraš anec r.

1936. (Kotoriba); Pavel Verovec r. 1938., Tomo Horvati r. 1925., Roza Na faluši r.

Cilar r. 1924. (M. Središ e); Katarina Koroš r. 1924., Marija Borko r. Novak r. 1943., Toma Rožman r. 1937. (Nedeliš e); Marija Klinec r. Pani r. 1934. (Prelog)

DRAGUTINU LEHKECU

IN MEMORIAM

14.11.1991. - 14.11.2014.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

poginulom hrvatskom branitelju

ANTUNU MUTVARU 20.11.1991. - 20.11.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

IVANA HIŽMANA

IN MEMORIAM

19.11.1991. - 19.11.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

poginulom hrvatskom branitelju

DRAŽENU BOŽEKU 20.11.1994. - 20.11.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

MARIJANU ZADRAVCU

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ) tel. 112 Autobusni kolodvor akovec tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1 tel. 310-651 Policijska uprava me imurska tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, B J. Jela i a 1 tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4 tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10 tel. 373-700 Centar za kulturu akovec - blagajna tel: 311-488 Knjižnica akovec tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2 tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7 tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec tel: 391-480 Me imurska županija akovec tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15 tel. 314-920 Komunalni redar tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28 tel. 804-020 Turis ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1 tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9 tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovlj. 70 tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74 tel. 372-466 - odvoz otpada tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11 Ispostava Prelog Ispostava Mursko Središ e

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Ma ni uredi Ma ni ured akovec Ma ni ured Prelog Ma ni ured M. Središ e Ma ni ured M. Subo ca Ma ni ured Nedeliš e Ma ni ured Štrigova Ma ni ured Kotoriba Ma ni ured Dekanovec

tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e Zavod za javno zdravstvo Školska medicina Mikrobiološki laboratorij

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

16.11.1991. - 16.11.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DRAGUTINU FRIŠ I U 20.11.1991. - 20.11.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DARKU TIŠLJARI U 20.11.1991. - 20.11.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DRAŽENU ŠTEFULJU 20.11.1991. - 20.11.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA PRODAJEM PEUGEOT 308 1,4 v , 95 KS, 2009. g, benzin, 5 vr, 1.vl., 67.500 km, autom. klima, zimske gume, 48.000 kn, mob 091 8843 171 KARAMBOLIRANU OPEL MERIVU 2008.god., 81tkm, prodajemo ili mijenjamo za manji ispravan auto.

Ponude na 099 5656 078 PRODAJEM Reno clio 1,4 RT 2001g. i kosilicu s košarom. info: 091/9701929 PRODAJEM etiri odli ne zimske gume Sava Eskimo 195/65/15 na eli nim felgama (felge za Renault Lagunu/Scenic). Cijena za komplet 1.400 kn. mob: 098 551 267 PRODAJEM CITROEN Xsara Picasso 2.0 HDI. 2001, reg. do 7/15, 144tkm, full oprema, 3.700 eura, g a. 098 551 267.

KUPUJEMO OSOBNI AUTOMOBIL do 10 g. staros , manji, manja potrošnja goriva, ispravan i registriran. Ponude na tel. 099 5656 078

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODA JU SE SADNICE hrasta, graba, bukve, jasena, javora, kestena, agacije za pošumljavanje i lingstrum za živicu. Nazvati na broj: 099/683-9984 ili 099/8087586 PRODAJEM SADNICE crvenog krupnog ribiza po 12 kn, imamo i jostu, maline. Šaljemo poštom. Zagreb, 098-908-4675.

PRODAJE SE SIJENO U BALAMA. Info na broj mob 099 8290 612 PRODAJEM STARO DRVENO RUDO za kola, jaram i drvena korita razli i h veli ina. Tel. 098/970-7703.

PRODAJE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900 hv Sratke (izme u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090 PRODAJEM TRAKTOR DEUTZ 25 KS, 60. god, u dobrom stanju, prikolica gumenjak i cirkular na kardan. Tel: 091/164-84-72 PRODAJEM SADNICE paulovnije, brzorastu e drvo. info: 040/673028 ili 091/8940-720

KLUB ZA STARIJE OSOBE NEDELIŠ E NUDI POMO U KU I - Starija ste osoba, ve inom samostalni, ali trebate nekoga tko bi vam pomogao u obavljanju svakodnevnih aktivnosti ili trebate dostavu toploga i zdravoga obroka u ku i?

Ugovorite uslugu pomo i u ku i u Centru za pomo u ku i Me imurske županije.

Za sve informacije nazovite na broj 099/209-26-13.

POSAO TRAŽIMO SLOBODNU ŽENU do 50g, za pomo u ku i s više lanova, dajem smještaj, hranu i naknadu.

Prednost ženi težeg socijalnog statusa. mob 095/818-2099 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Tel. 098 546 069 MUŠKARAC (49g) traži posao na seosko-turis ko gospodarstvo na podru ju cijele Hrvatske. Tel: 091 542 56 02

PRODA JE SE TOYOTA COROL A 1990. god., registriran, mob. 098 960 2744

PRODAJE SE PREŠA za grož e kapaciteta 150 lit., tel. 098/461-120

PRODA JE SE SKUTER Peugeot 50cm, mob. 091/970-1929

PRODAJE SE VINO (rizling, šipon) vinogorje Sv. Urban. Info: 098/9427151

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. Mob. 098/920-5620

PRODAJU SE tri preše za grož e i autoprikolica. Više informacija na 333-059.

PRODAJEM OPEL KADETT, 1991.g., 194.000 km, reg.do 02/2015., ugra ena euro kuka, 1. vlasnik. Tel: 091/731-6737

PRODAJEM MOTOKULTIVATOR-KOPA ICA šir. 60cm Thomos, za vrt, kao nova, te traktorska freza (njema ka), šir. 2m, a kupujem traktor do 50KS, mob. 098/190-3753

PRODAJEM SUZUKI Alto 2010.g., reg. do 29.4.2015., 50KW, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.100 eur. mob. 098/9422-821

PRODAJEM 2-brazdni plug Olt Osijek Slavonac, 10 cola, cijena 1.000 kn, mob. 099/756-0087

POZNANSTVA

USLUGE

DE KO (35g), zaposlen, ne pije i ne puši, traži curu za ozbiljnu vezu. mob. 091/982-5613

ŠKODA FELICIA 1.9 dizel, neregistriran ali u voznom stanju, prva reg.

1998.g., mob. 098/9384-588 PRODAJE SE GOLF I dizel 1983.g.; Ford Escort cabrio (može zamjena za razno); traktor Fiat Agri 9090, tanjura e 16 i 28 diska i utovariva . info: 091/517-5821 PRODAJEM ETIRI ZIMSKE GUME na eli nim felgama dim.

195/65/15 za auto bmw, malo rabljene, povoljno, info: 091/8801255

d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.

Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/528-6669 TRAŽI SE POSAO RUŠENJA I REZANJA DRVA. info: 098 960 2744 MLADI (37g), zaposlen, ne pijem, dobar u duši, tražim ženu srednjih godina za ozbiljnu vezu, može razvedena, poštena i dobra. tel.

098/168-9409

SLOBODAN MUŠKARAC (60g) traži slobodnu, razvedenu ili udovicu za ozbiljnu vezu, molim samo ozbiljne na broj: 099/574-8435 UDOVAC traži slobodnu ženu oko 60-65g, nepuša a, iz k ili Vž, mob/ sms: 091/726-4439

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

POLJOPRIVREDA BETONSKE STUPOVE ZA VINOGRAD kupujem oko 60 kom. Ponude na br. 091 2866 607.

KUPUJEM KOTA ILI FELGU za motokul vator Labinprogres 5.00x12 cola, 1 kom, info: 098/652-292.

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 SAMOHRANA MAJKA U ZAMJENU ZA STANOVANJE u akovcu bi skrbila o obitelji ili o nemo noj osobi.

Mob: 097/954-8797

akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE NOVI STAN od 59 m2 u akovcu, kod teniskih igrališta, prizemlje, EC/C. Tel: 098 241 578

Najbolje je kada se pije u dvoje Traminac mirišljavi

Muškat žu

VINOGRAD VINOGRADARSTVO DARSTVO D ARSTVO I PODRUMARSTVO, PODRU PODRUMARSTVO Zvonko i Ljiljana Kerman, Varaždinska 12A, 40305 NEDELIŠĆE VINOGRAD I PODRUM, Sv. Urban 88, Stane nec breg, tel: 040 823 023

PRODA JE SE MODERNO DIZAJNIRAN I NAMJEŠTEN MALI STAN u novogradnji (42,5 m2) u mirnom dijelu Prelog-Jug, prizemlje u stambenoj zgradi. Sastoji se od: hodnika s garderobnim ormari em, kupaonice (kada), kuhinje s blagovaonom, te otokom/šankom s barskim stolicama, dnevnog boravka i ugradbenog regala: prostor za ra unalo i tv, garderobni dio (ormari i ladice) i spava i dio - bra ni krevet. Gra s parkirno mjesto i zajedni ko spremište svih stanara. EC/B. Info: 091-561-57-93.

PRODAJE SE RENOVIRANA KU A u Zasadbregu, info: 098 960 2744 AKOVEC - prodajem gra evinsku parcelu za stambenu ku u kod bolnice, novootvorena ulica i industrijsku parcelu uz zaobilaznicu Putjane, tel: 091 24 24 143 PRODAJEM 4-SOBNI STAN s garažom, etaža, novo, urbana vila, visoki rohbau, EC/B, Mihovljan ispod Šafrana, kredit. info: 098/241-559 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu povr. 1600 m2, isto vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652-292.

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u K, Martane, 190 hv, 18x38 m, za samostoje u ku u, mob. 099/2771 330 PRODAJE SE VE E IMANJE sa šumom u Prekopi, imanje je 23.000 m2 u jednom komadu, a šume 1400 hv, pored gl. ceste, mog. podjele u više gra . parcela. Svi papiri riješeni. info: 099 752 8800 PRODAJE SE FRIZERSKI SALON, novi, namješten, K, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora), info: 098/241-559 PRODAJEMO nedavno renoviranu ku u, u dvorištu od 510m2 se nalazi još apartman, vrtna ku ica i nadstrešnica za auto. info: 384556 ili 098/830-513 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom, EC/F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977.

PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole, EC/D. Upita na mob. 098/242-438 PRODAJE SE NOVA GARSONIJERA u Zagrebu u Pre kome, vel. 21 m2, EC/A, parkirno mjesto. Idealno za studenta. mob: 091/568-2259

14. studenoga 2014.

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771 m2, u Mihovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob.

098/331-535.

ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel.

099/683-6831

PRODA JE SE 2-SOBNI STAN od 46,08m2 u centru k, Strossmayerova 7a, EC/D, cijena 39.168 eur.

Upita na tel: 095/902-5646

ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-sobni stan studen cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549323

GRA EVINSKO ZEML JIŠTE oko 4.000m2 u akovcu, uz gl. prometnicu, mob. 098/426-021

IZNA JML JUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999

PRODAJE SE OGRA ENO gra . zemljište, nadomak gl. ceste u Puš inama, 800m2 na više, cijena 16 eur/m2, tel. 042/232-681

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI jednosobni stan u akovcu. Nazva na 092 172 7779

PRODAJU SE DVIJE ORANICE od 500 i 800 hv, u akovcu (Pustakovec), tel. 363-929

IZNAJMLJUJEM 2-sobni stan studen ma, u akovcu, od 1.12., info na mob: 098/535-719

PRODAJEM KU U u Ma kovcu, sa svim priklju cima, EC/D, cijena nije ksna, mob. 091/5370-343

IZNAJML JUJEM 3-sobni stan u Ma kovcu, poseban ulaz i sva brojila, namještaj po dogovoru, mob.

098/600-100

PRODAJU SE PARCELE: 1400 hv, pogodna za gradnju i 400 hv, u gornjem dijelu Me imurja, Dragoslavec. info: 098/185-2534

IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE manja obiteljska ku a u akovcu-Martane, renovirana, velika okku nica, mob. 098/160-2269

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE “Podkr ne” (iza Vidovca), 1600m2 (600 hv), info: 395-031 ili 099/246-5011

IZNAJMLJUJEM 2-sobni namješteni stan u k, I.pl. Zajca 45, 2. kat, samo ozbiljne ponude na tel. 099/1906877

PRODAJEMO ORANICE u Strahonincu od 721 i 235 hv, cijena 5eur/ hv. info: 098/845-373

IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI namješteni stan u akovcu, I.pl. Zajca 45, 2. kat. Samo ozbiljne ponude na mob. 099/190-6877

PRODA JE SE KU A u akovc u o d 110 m2 s o ku nic o m od 450m2, centr. grijanje, svi priklju ci, legalizacija, energ. cert., cijena 60.000 eur (pod ra un može manji stan). info: 099/7488-408 PRODAJEMO POVOLJNO stariju ku u s gosp. zgradama u centru Ma kovca, J.B. Jela i a 141, EC/G, tel. 341-017 ili 341-235 AKOVEC, Mala Subo ca: seosko imanje, vl. 1/1, ukupno 1500 hv, E/C G, pogodno za svaki obrt ili dom za starije osobe, sve u blizini, mob. 098/9267-959

IZNAJMLJIVANJE TRAŽIM NAMJEŠTENI STAN u akovcu na dulje vrijeme. Ponude na mob. 091 51 777 39 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za zaposlenog samca/icu. Kontakt broj: 099/8747-309 IZNAJMLJUJEM od 1.12. dvosobni namješten stan od 55m2 u akovcu, Vukovarska 11. Info na broj 099 4053 179 IZNAJMLJUJEM 3-sobni stan (cca 60 m2 neto) u ulici Ante Star evi a 16 (iznad picerije “Porto”) za biro ili studen ma - blizina relevantnih sadržaja. Kontakt: davorin.beck@ gmail.com

IZNAJMLJUJEM POSL. PROSTOR od 20m2 u centru akovca, info: 310-159

ŽIVOTINJE PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE, NIMFE i MLADE ŠLJIVOGLAVE ALEKSANDRE, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/9443339 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJEM PAPIGE (nimfe, rozele, penante, grice) može i s kavezom, ukrasne fazane, patke mandarinke i dijamantne golubi e. 040/641-187 ili 098/912-3938 POKLANJAM BIJELE I TIGRASTE POLUPERZIJSKE MA I E u dobre ruke, tel. 040/821-459, 099/208 1194 PRODAJEM LIJEPO URE EN AKVARIJ od 20 lit., s ribicama i biljem (150 Kn), te prodajem CD-literaturu o uzgoju divljih ze eva (150 kn). Šaljem poštom. Zagreb, 098-9084675.

PRODAJA ODOJAKA, info na tel.

098-426-172 ili 040/337-426 PRODAJEM NJEMA KE OV ARE odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, info 363-445 ili 098/465-490

PRODAJU SE dva mlada šarplaninca, vijetnamske svinje više komada, te poklanjamo ženku kavkaskog ov ara staru 1g., info: 095/842-5736 PRODAJU SE ODOJCI - više komada, mogu a dostava. tel. 821-073, 095/899-7012 PRODAJEM GOLUBOVE engleski gušan i p ce bastard, info: 310-159

RAZNO OTKUPLJUJEM STARINSKI NAMJEŠTAJ: satove, komode, kredence, stolice i dr., može i u lošem stanju, mob. 091 506 1028 PRODAJEM ispravan pl. komb. bojler Junkers ZW20-1 KE 23kW. Redovno servisiran i u odli nom stanju. Mob: 099 310 9434 PRODAJE SE perilica su a, cafe aparat, kutna kožna garnitura (u pola cijene), stol za stolni tenis, nova kožna masažna fotelja i spava a soba. mob. 091/9701929 PRODAJU SE KONTEJNERI dim.

6x2,4m u dobrom stanju, izolacija, wc, grijanje. blizina akovca, za 15.000 kn, te kontejner dim. 6x2,4 m poluotvoren, u dobrom stanju za 5000 kn. info na mob. 099 8000 645 PRODAJE SE SEF VISOKE SIGURNOSTI, šifra klju , cijena po dogovoru, info: 098/632-494

PRODAJEM više komada lova kog oružja i pištolj imaocu dozvole, radi staros . Zagreb, 098-908-4675.

PRO DA J EM TA B L E T M E A N I T M759, ra unalo AMD “Sempron” 1.90GHz, 1Gb ram, 100 Gb disk, DVDRW, joys ck, xp Pro, bez monitora, Sony Playsta on2, slim case i muški bicikl Rog. Mogu nost zamjene za laptop. Tel. 098/539-169.

PRODAJE SE trosjed, kutni 2-djelni lijevi, malo korišten i invalidska kolica Egger, sklopiva, povoljno, upita na tel. 099/652-1263 PRODAJEM SPECIJALNU CERADU protiv tu e za automobil, univerzalna, malo korištena, cijena 800 kn, info: 098/390-692 PRODAJEMO manju prešu za grož e na vijak (1.400kn); hrastovu ba vu od 60lit. (200kn); dva ženska bicikla (350kn/kom) i željeznu gajbu za ze eve sa 6 predjela i ko lice, hranilice, valovi, lim za iš enje i dr. (2.500kn). info: 390-301 ili 099/674-2919

PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol. Tel. 858-424

PRODAJEM VE I BROJ ISPRAVNIH GRAMOFONSKIH PLO A doma ih i stranih izvo a a (zabavna, narodna i klasi na glazba), kvalitetan gramofon, harmoniku te elektroni ku pisa u mašinu. Nazva na broj: 098 92 81 012 ili 098 1950 999.

PRODA JEM GROBNICU BROJ 0119310010 na gradskom groblju akovec, polje 19, red 31, broj groba 0010. mob 091 1211 509

PRODAJE SE ŠKRINJA od 240 lit, u dobrom stanju, za 300 kn. Nazva na 040 337 860.

PRODAJEM dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJU SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel.

098/190-4969 PRODAJEM RU NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/81818-77 PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva na 364 058 ili 098 24 24 38

PRODAJE SE dje ji kreveti s madracem, ogradicom i posteljinom 120x60, radni stol s ladicama 180x80 (trešnja), te 2 kubika šodera p 0,16. Cijena prema dogovoru. info: 098 393 159

Udruga “Sklonište dobrote” akovec, Otona Župan i a 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ra un za uplatu donacija: HR0424020061100648383 Anka - stara oko 6 tjedana, potpuno zdrava, o iš ena od nametnika, pregledana kod veterinara, nau ena na pijesak, jako jako umiljata.

Brko - star oko 8 tjedana, o iš en od nametnika, cjepljen 1. put, nau en na pijesak, zaigran i prava mazulja.

Bucka - stara oko 8 tjedana, o iš ena od nametnika, cjepljena 1. put, nau ena na pijesak, preslatka i umiljata.

PRODAJE SE BOJLER Vaillant 18KW za centralno, vrlo uš uvan, redovito servisiran, korišten 6 sezona, vrlo povoljno. tel. 310-788 PRODAJEM GROBNO MJESTO u mjesto Držimurec-Strelec s nadgrobnom plo om i spomenikom, te vazom i vje nim svijetlom, mob. 098/9029-576 PRODAJEMO GROBNO MJESTO u akovcu i tri Vilerova goblena Ruže. info: 314-094

PRODAJE SE proto ni bojler Junkers 17.5KW, redovito servisiran, mob. 098/900-1922

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Ne želim biti sama, tražim ozbiljnu vezu!

+18

ANJA 43 RTL teletext-str.816

Za odjavu pošalji: STOP

024

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Račun za uplatu donacija: HR3323400091116025375

Dongo je predivan mješanac niskog rasta idealan za ku u ili stan i starije ljude jer je jako miran po naravi, ak pomalo plah. Voli se mazi , cijepljen i ipiran. Za Donga zovite na 091-8988-004.

Happy je mješanac njema kog ov ara, mladi pas star oko 8 mjeseci, u naponu snage i zaigranosti. Sanja veliko dvorište za igru i tr anje.

Kontakt: 098-241-060.

Fluke je malecki bijeli pas staros do godine dana. Nježan, drag, dobre naravi, idealan za obitelj s djecom. Kontakt: 091-8988-004.

Pepi - stara oko 6 mjeseci, o iš ena od nametnika, cjepljena, u novi dom dolazi i sterilizirana, umiljata i zaigrana.

PRODAJE SE POVOLJNO o uvan trosjed i rabljeni dvosjed, sve zajedno. tel. 091/8130-428

064/67-67-67 6,82 m. 7,82 kn/min sms 886067 3,66 kn/sms

PRODAJEM ŠTENAD pasmine Me i (me imurski pas) s rodovnicom, te prodajemo pijetlove pasmine hrva ca, tel. 688-809 ili 099/5905-894

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

t.

PRODAJEM ŠTENCE njem. ov ara stare 2mj., cijepljene, roditelji prisutni, info: 646-486 ili 098/166-4132

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

Bogda d.o.o., 9. svibnja 14, SamoborMB: 1718231, t: 01/3366-037

14. studenoga 2014.

Pepita - stara oko 6 mjeseci, o iš ena od nametika, cjepljena, u novi dom dolazi i sterilizirana, preumiljata i zaigrana.

Tobby je mješanac brak jazav ara star oko 8 mjeseci, dobre naravi, zaigran, veseo. Za njega zovite na 091-8988-004.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša (Mursko Središ e), Caffe bar GANI (Kotoriba) Rock caffe (Kotoriba) Caffe bar DONJI (Kotoriba) NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

1000

58

Savjeti

Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Zatvara se u sobu i izbjegava kontakte s drugim uku anima

ODGOVOR: Prema podacima koje ste naveli, koji su se pojavili u adolescentnoj pa i kasnije u odrasloj dobi, na inom doživljavanja, odnošenja i mišljenja o okolini i samome sebi i koji se iskazuje u velikom broju razli itih važnih socijalnih i osobnih situacija, vjerojatno bi se moglo raditi kod vašeg sina o promjenama koje nazivamo poreme ajima osobnosti (li nosti). U tim poreme ajima osobnosti za pretpostaviti je, prosu ujem prema datom vašem opisu, nalaze se obilježja kao što su površnost, nedostatak empatije, savjesti, nepoštivanje socijalnih pravila, nemar za osje aje drugih, slaba kontrola ponašanja, razdražljivost, nesposobnost osje aja krivnje ili kazne. Isto tako

postoje poreme aji opho enja u djetinjstvu (lijenost, znaci nasilni kog ponašanja) i o ito sadašnje neodgovorno ponašanje, kao što je nemogu nost održavanja stalnog radnog ponašanja, sukobi sa zakonom, opetovane nemogu nosti zadovoljavanja inancijskih obveza i opetovano laganje. Što se ti e tretmana poreme aja osobnosti (li nosti) odnosno lije enja, rezultati su slabi. Mislim da je jako važan odnos okoline o kojem ovisi u izvjesnoj mjeri ponašanja takvih osoba. Blagi i popustljiv stav ih održava i podsti e a odlu an i oštar suzbija. U lije enju ovih osoba i njihove okoline osim psihijatrijske službe trebaju u estvovati i drugi društveni sektori. U mnogim slu ajevima može se o ekivati pomo ovim osobama kombiniranom primjenom psihofarmaka, individualnom i grupnom psihoterapijom kao i socioterapijom a svakako u suradnji s obitelji i s drugima.

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Bronhiolitis je upala malih dišnih putova, tzk. malih dušnica u plu ima, bronhiola. Radi se o estoj, samoograni avaju oj, sezonskoj virusnoj infekciji donjeg dijela dišnog sustava. Uglavnom poga a djecu mla u od 12 mjeseci, no mogu ga dobiti i starija djeca. Bronhiolitis se razlikuje od bronhitisa. Najbolja terapija je potporna terapija koja se sastoji od nadoknade teku ine, lagane sukcije nosnog sekreta, terapiji kisikom. U najtežim oblicima daju se i drugi lijekovi koji olakšavaju disanje djeteta. Bronhiolitis je naj eš i uzrok infekcije donjeg dišnog sustava u prvoj godini

Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Nove i stare droge

Naravno, ve ina nejdžera ide u školu, barem dok su u osnovnoj, koja je zakonski obavezna. Idu oni i u srednju školu, nakon što donesu životnu odluku o svom prvom zanimanju, ali sve što je s tim u vezi zadaje više glavobolja njihovim roditeljima, nego njima samima. Dakle idu u školu, da ne ulazimo sad u delikatno pitanje što tamo zapravo rade. Ve ina mladih dominantno je zaokupljena stvaranjem bliskih prijateljstava i ljubavnih veza, slušanjem muzike, izlascima i bivanjem na fejsu. Sadašnja teen generacija ne može bez interneta i najdraže im društvene mreže. A škola... Još im je manje važna nego nama kad smo bili mladi. Govorim o njihovim priorite ma, ne o realnoj važnos formalnog obrazovanja u životu ovjeka. Stavovi o školi nejdžera razlikuju se i od stavova djece i od stavova odraslih. To je injenica koju trebamo imati na umu kako bismo sa uvali vlas duševni mir, dok oni ne iza u iz h godina. Zato je roditeljski mudro zah jeva da se u školu mora i i i pro i razred po razred, a o tome ho e li se trudi i bi izvrstan ili tek dovoljan, nejdžer mora odlu ivati sam. Znam da je ovo mnogim roditeljima teško prihva i zato forsiraju stvari, pa i od stru njaka o ekuju da e im pomo i da se tu nedokazanu mladež privede redu, radu i disciplini. Moram vam re i da su i nama stru njacima mogu nos utjecaja ograni ene karakteris kama mlade osobe. Akademsko pos gnu e ili školski uspjeh ovisi o stabilnos identiteta, a ovo je najosjeljivija i najnestabilnija životna dob. Škola ide bolje i lakše mladima koji posjeduju kvalitete stabilnog iden teta, a takvih nema puno. Intervencijama izvana, pretjeranom kontrolom, ali i premalom kontrolom odnosno odustajanjem od kontrole roditelji mogu zakomplicira izgradnju identiteta svog adolescenta. Rješenje

Pred nama je obilježavanje Mjeseca borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnos (15.11.-15.12. 2014.).

U tom e periodu, eš e nego ina e, bi govora o opasnos ma i izazovima koje donosi korištenje psihoak vnih supstanci ili, kako ih je u narodu uvriježeno zva - „droga“.

Spominjat e se razne brojke u okviru statisti kih pokazatelja koji prate dinamiku kretanja i korištenja h sredstava. Neki pokazatelji rastu, neki se smanjuju, a konstantna ostaje injenica da se iza svih h brojki kriju sudbine ljudi, pogo enih obitelji i njihovih lanova koje korištenje sredstava ovisnosti promijeni i u ini nefunkcionalnima.

Zbog osje aja neranjivosti i nedodirljivosti, pra enog željom za isprobavanjem novoga, posebno zabranjenoga, naj eš e su eksperimen ranju s drogama najviše izloženi oni na koje smo i najosjetljiviji, a to su naša djeca i mladi. Nedostatno poimanje rizika, uz zna želju i želju za dokazivanjem i samopotvr ivanjem, opiranje autoritetu odraslih te izrazita „ranjivost“ mlade osobe, samo su neka od brojnih obilježja adolescenata koja ih ine izloženijima za pokušaje eksperimen ranja sredstvima ovisnos te interesantnima osobama koje se bave reklamiranjem i prodajom h sredstava. Kako je u našoj županiji?

Prema istraživanju provedenom krajem 2013. g. na slu ajno odabranom 30%-tnom uzorku u enika 7. i 8. razreda svih osnovnih škola te u enika 2. razreda svih srednjih škola u Me imurskoj županiji, pijenje alkohola je još uvijek najrašireniji i najuobi ajeniji na in korištenja sredstava ovisnos .

Ve i u završnim razredima osnovne škole 9,3% dje aka i 6,1% djevoj ica piju alkoholna pi a više puta mjese no ili eš e. U estalost pijenja alkoholnih pi a pove ava se s dobi, tako da u 2. razredu srednje škole više puta mjese no ili eš e obi ava pi 61,8% mladi a i 49,2% djevojaka, a 1,5% mladi a navodi da alkohol pije svakodnevno. Zabrinjava i podatak da su svaki peti dje ak (21,5%) i gotovo svaka peta djevoj ica (18,8%) bili pijani barem jednom u životu, a me u u enicima 2. r. srednje škole je ta brojka puno ve a. Naime samo 23,3% mladi a i 30,7% djevojaka nisu bili nikada u životu u pijanom stanju.

Iako je ovo istraživanje još jednom je potvrdilo injenicu da je pijenje alkohola i pušenje cigareta najzastupljeniji na in korištenja sredstava ovisnosti me u djecom i mladima, u odnosu na ispitivanje iz 2007.g.,

je u ravnoteži i suradnji, u dobrim i nježnim odnosima koji e potaknuti stvaranje stabilnije li nosti, u razumijevanju i toleranciji prema promjenama raspoloženja i manjku energije i mo vacije. Mladi mogu nau iti donositi dobre odluke samo ako im dopus mo da ponekad donesu i loše. Oni e donosi loše odluke i ako im to ne dopustimo, na i e na ine da nas zaobi u jer mi nismo kontrolori njihovih života, a oni nisu više mala djeca. Inzis ranje na dobrim ocjenama je frustriraju e i sigurno ne e u njima pobudi želju za u enjem, prije e se dogodi da zamrze školu i sve što joj je sli no. U enje je ozbiljan posao, zbog težine gradiva nekad treba pla instrukcije, ali i osmisli plan nagra ivanja za rezultate rada. Nipošto im nemojte novcem pla a zato što «zara uju» dobre ocjene. Roditelji su odgovorni što su djeca današnjice veliki materijalis . U imo da bismo znali, znanje je bogatstvo.

Znanje je mo . To nisu samo fraze.

Svi mi zapravo stalno u imo i volimo u i o raznim temama koje nas privla e i koje su nam potrebne, bez u enja ne bismo mogli živje . U i zna i stjeca iskustvo, a školsko je u enje samo djeli našeg ukupnog znanja. Potreban i nezaobilazan za stjecanje profesionalnih kvalifikacija, svi to kad-tad shvatimo.

Kona no, to je cjeloživotni proces, maraton a ne sprint.

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

života. Izme u 2 i 3 % sve dojen adi je hospitalizirano u prvih 12 mjeseci života zbog bronhiolitisa. 60-85% bronhiolitisa je uzrokovano respiratornim sincicijalnim virusom – RSV. Pušenje, prenapu enost i niži socioekonomski status su udruženi sa pove anom u estaloš u bronhiolitisa.

Djeca koja imaju faktore rizika poput prijevremenog ro enja, ošte enja imunološkog sustava (imunode icijencija), djeca sa priro enim sr anim greškama i intersticijskim bolestima plu a su sklonija razviti teži oblik bronhiolitisa. Oko 2% dojen adi hospitalizirane radi bronhiolitisa ima tako težak oblik bolesti da treba intubaciju i mehani ku ventilaciju. Simptomi bron-

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam

Tinejdžeri u školi

PEDIJATAR SAVJETUJE

Bronhiolitis

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

PITANJE: Moj sin ima 26 godina. Završio je školu za konobara. Sklon je uzimanju alkohola. U više navrata se zaposlio, ali svugdje nije mogao dugo ostati zaposlen, izgovaraju i se da poslodavci nisu dobri iako ja znam da nije tako. Sve što je zaradio to je potrošio. Sve njegove kazne i dugove sam morala ja pla ati.

Dva auta koja je imao za posao je “slupao”. Sada se povla i u svoju sobu, ne izlazi van, odbija susrete sa mnom, i samo po no i ide van iz sobe jesti. Ne želi i i psihijatru, sve odbija.

Otac mu je isto tako bio sli nog ponašanja, ali sada se “popravio”. Molim Vas za savjet.

14. studenoga 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

hiolitisa su prehlada i temperatura koja brzo prelazi u kašalj, otežano disanje i hripanje. ujni su „škripavi“ zvukovi disanja. U ozbiljnim slu ajevima vidljivi su uvla enje prsnog koša izme u i ispod rebara, kratki dah, plava koža zbog nedostatka kisika. Bolest se prenosi kaplji no zrakom, naj eš e na po etku zime. Neki su slu ajevi blaži od drugih no što je dijete manje bolest je ozbiljnija. Nekoj djeci treba hospitalizacija, a bronhiolitis se može ponoviti. Ako dijete ima blagi oblik bolesti dajte mu mnogo teku ine i spuštajte temperaturu ako je potrebno. Možete i sjediti s djetetom u prostoriji u kojoj ste napravili paru npr. u kupaonici jer e se tako od epiti za epljeni dišni

putovi i olakšati disanje.

Postoji je inhalatori koji se kupe u ljekarnama. Potrebno je kapati u nos iziološku otopinu. Lije niku se morate javiti ukoliko je dijete vrlo loše raspoloženo, ne može uzimati teku inu, ako se prsni koš uvla i svakim udisajem, ako disanje postaje sve brže ili ako dijete poplavi.

zamjetan je i zabrinjavaju i porast popularnosti korištenja marihuane koju je me u ispitanim u enicima 2. r. srednje škole probalo 25,5% mladi a i 16,7% djevojaka.

Tako er smo se suo ili s injenicom da i naši mladi prate nove nega vne trendove te su upozna s tzv. „novim drogama“. Naime, na tržištu se nalazi sve ve i broj novih psihoak vnih tvari koje oponašaju u inak kontroliranih droga.Neke od njih mogu se nabavi na tzv. „crnom tržištu“, a neke se mogu na i i u slobodnoj prodaji, kao osvježiva i zraka (tzv. „legalice“ ili „legal higs“). Neosporni su njihovi štetni u inci po zdravlje, zabilježeni su i smrtni ishodi, a zbog esto neutvr enog kemijskog sastava i farmakološkog djelovanja, dugoro ne posljedice njihovog uzimanja tek se naga aju.

Me u ispitanim srednjoškolcima svaki su etvr mladi (28,87%) i svaka deseta djevojka (11,41%) probali neku od novih droga, što ukazuje na proširenost i laku dostupnost ovih sredstava, ali i na nedostatak osje aja rizika i opasnosti kod mladih, pogotovo zbog toga jer se ova sredstva ne mogu dokaza uobi ajenim tes ranjem na droge. Roditelji e, kao i profesori u školama, primije neuobi ajeno ponašanje, jer ova sredstva izazivaju promjenu osje anja i ponašanja za vrijeme njihova djelovanja. Neki postaju usporeni, ošamu eni, a neki, ovisno o sredstvu, uzbu eni, nervozni, ak i agresivni.

Na svako promijenjeno ponašanje, bilo da kao njegov uzrok prepoznajemo djelovanje alkohola, ili sumnjamo na neko drugo sredstvo, nužno je odreagira i potaknu s djetetom razgovor o uzrocima, razlozima i svakako, o mogu em opasnom štetnom djelovanju. Ukoliko se roditelj osjeti nedovoljno siguran nositi se s takvom situacijom, dobro je, im prije, potraži savjet stru ne osobe koja može pomo i u rješavanju tog problema.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLPMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

14. studenoga 2014.

Savjeti 59

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Važnost preventivne medicine u o uvanju zdravlja i ranom otkrivanju bolesti P

rema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije zdravlje je stanje tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.

Vodimo li dovoljno brigu o zdravlju? Kakva je kvaliteta našeg života? A blagostanje?

O kurativnoj medicini, dakle onom djelu medicine koja se bavi lije enjem ve dijagnosticiranih bolesti uglavnom znamo dovoljno. Kad se pojave simptomi bolesti idemo lije niku i lije imo se. Ali svaka bolest ve sama po sebi isklju uje zdravlje. Dakako i dobro osje anje. I bitno narušava kvalitetu života. O dosezima medicine u smislu popravljanja, odnosno lije enja, znamo puno. Ono što je ipak sigurno, bolje je sprije iti, nego lije iti. Kako to posti i?

Brigom o vlastitom zdravlju, dakako, i usvajanjem zdravijih životnih stilova.

Prevencija i rano otkrivanje bolesti važan je dio brige o vlastitom zdravlju. Kada ste zadnji puta obavili preventivni sistematski pregled? I zašto je to važno?

Otkrivanjem imbenika visokog rizika za razvoj bolesti te promjenom stila života možemo sprije iti ili odgoditi razvoj bolesti. Ranim

Mario Mikulan, ravnatelj Poliklinike Živa

otkrivanjem i lije enjem ve postoje ih bolesti zna ajno se mijenja i cjelokupni ishod lije enja. Ranim otkrivanjem metaboli kih poreme aja, kao što su to poreme aji u metabolizmu masti i še era,

prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, te povišenih vrijednosti krvnoga tlaka, uz pravovremenu intervenciju i lije enje možemo izbje i ili odgoditi teške bolesti srca i krvnih žila, uklju uju i ko-

ronarnu bolest srca i in arkt srca, kao i pogubne bolesti mozga, kao što je to moždana kap. To su bolesti od kojih se naj eš e pobolijeva i umire ranije. A jednostavnim promjenama životnih stilova i micanjem imbenika visokog rizika možemo izbje i bolest, ili makar prerano obolijevanje od tih bolesti, odnosno odgoditi bolest desetak i više godina.

Godine života i spol, te nasljedne sklonosti, nose zna ajne osobne rizike za razvoj malignih bolesti, kao što su to primjerice karcinom dojke, plu a, želuca, debelog crijeva i brojni drugi. Cilj je procijeniti osobne rizike svakog pojedinca i mjerama prevencije, ali i redovnim ciljnim pra enjem, umanjiti ili odgoditi pojavu takvih bolesti, ili bolest dijagnosticirati i lije iti u ranoj azi. Jer, tada je i ishod lije enja zna ajno bolji. Primjer takvog ciljnog preventivnog pregleda je kolonoskopija, kojom u pojedinaca s visokim rizikom pokušavamo pravovremeno otkriti polip ili karcinom debelog crijeva u ranoj azi.

Sli no je i sa drugim karcinomima koji se današnjim dijagnosti kim metodama mogu s lako om dijagnosticirati u ranoj azi. Karcinom

dojke primjerice, karcinom grli a maternice, karcinom štitnja e, karcinom prostate i drugi. Kada se otkriju rano, i prije pojave simptoma, ishod je lije enja puno bolji, a ponekad doslovno pitanje života ili smrti.

Neprepoznati psihijatrijski poreme aji utje u na naše zdravlje. Neprepoznata depresija ili anksiozni poreme aj, teški su, i onesposobljavaju i poreme aji, koji bitno umanjuju kvalitetu života. I imbenici su visokog rizika za razvoj drugih bolesti. Ako su pridruženi ve postoje im bolestima nepovoljno utje u na kvalitetu života i cjelokupni ishod lije enja. Stres i "moderne bolesti", kao što je to „burn out“ ili „menadžerska bolest“, pogubno utje u na cjelokupno zdravlje i zdravstvenu kondiciju pojedinca. I poti u razvoj drugih bolesti.

Neprepoznati imbenici visokog rizika ugrožavaju zdravlje, i nepovoljno, ili ak pogubno utje u na kvalitetu života. Utje u i na ishod lije enja ve postoje ih bolesti. Mnoge od njih preventivnim sistematskim pregledima možemo na vrijeme prepoznati, kako bi smo sprije ili njihovo neželjeno djelovanje, te sprije ili ili odgodili razvoj bolesti. Uz neznatan utrošak vremena, uz malo truda i brige za vlastito zdravlje, možemo osigurati zdraviji, bolji, a time sretniji i produktivniji život.

O razvijanju zdravih stilova života nekom drugom prilikom, kao i o mogu nostima rada na sebi, osobnog rasta i razvoja u psihološkom, osje ajnom i duhovnom smislu. O putu u još bolje i ve e zdravlje, i putu izlaska iz bolesti.

godina s Vama Zdravstveni programi Poliklinike Živa: Preventivni sistematski pregledi Bolesti srca i krvnih žila ultrazvuk srca; color doppler velikih krvnih žila vrata, ruku i nogu; 24 satno snimanje ekg-a; 24 satno mjerenje krvnoga tlaka Bolesti probavnog sustava ultrazvuk abdomena; gastroskopija; rektoskopija; kolonoskopija

Bolesti živčanog sustava emng Ultrazvučna dijagnostika uzv srca; uzv trbušnih organa; uzv prostate; uzv dojke; uzv štitnjače; cd velikih krvnih žila vrata, ruku i nogu Psihijatrijski poremećaji i psihoterapija

Poliklinika Živa - Timski rad. Individualni pristup. Cjelovitost.

Poliklinika Živa, Optujska 52, 42000 Varaždin, T: +385 (0)42 303 979, F: +385 (0)42 303 989, E-mail: info@poliklinika-ziva.hr

Radno vrijeme: Ponedjeljak - Petak: 7:00 - 20:00 Subota: prema dogovoru

60

Dobro je znati

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

14. studenoga 2014.

14. studenoga 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 61

NEMA ZIME NA VIDIKU VREMENSKA SLIKA: Ve i dio tjedna iza nas na vrijeme u Hrvatskoj djelovala je ciklona Benjamin. Donijela je znatno više temperature zraka od prosjeka za dio godine, dijelovima zemlje obilnu kišu, a na Jadranu i višednevnu južinu. Za vikend se vrijeme tek prolazno smirilo jer u novom tjednu imali smo nastavak i nestabilnog i natprosje no toplog vremena. Vrijeme e se u petak i prvom dijelu subote samo prolazno smiriti, a ve krajem vikenda na vrijeme e po eti djelovati nova ciklona, David, i to prvo na sjevernom Jadranu. Ciklona, južine i topline ne e nedostajati u aktualnom tjednu!

VREMENSKA PROGNOZA: U petak bi tijekom jutra oborine trebale prestati, a tijekom dana bi ponegdje moglo biti i malo sunca iako e u ve ini mjesta ostati tmurno i sivo. Puhat e slab vjetar. Jutarnja temperatura zraka ve inom od 7 do 10°C, a najviša dnevna izme u 12 i 15 Celzijevih stupnjeva.

Promjenjiv tip vremena uz dosta oblaka i mogu nost za slabiju kišu ostao bi i do kraja tjedna. Bit e svježe, ali to je i dalje vrijeme primjerenije kraju rujna nego sredini studenog. ini se da e val kiše pro i sa subote na nedjelju ili u nedjelju ujutro, a u nedjelju popodne moglo bi ve prestati. U nedjeljno popodne velika je vjerojatnost i za sun ana razdoblja, a trebalo bi i zajužiti uz povremeno umjeren jugozapadni vjetar. Naravno, zato e popodnevna temperatura opet porasti. Sli no emo u i i u novi radni tjedan. Dosta

Došao novinar na Kavkaz jer je uo da tamo živi najstariji ovjek na svijetu.

Našao ga pa se raspituje koji je njegov recept za dug život. Pita ga: - Jeste li držali neku dijetu?

- Ne, jeo sam umjereno.

- A pi e? - Pio sam umjereno. - Pušenje? - Umjereno.

- Pa kako ste onda doživjeli tako duboku starost?

- Nikad se nikomu i ni emu nisam suprotstavljao.

- To je nemogu e!

- U pravu si, nemogu e je.

---------------------------------Sjede Mujo i Haso na kavi i pita Mujo Hasu: - Prijatelju, je l’ mi možeš pomo i da sagradim ku u?

Haso odgovori: - Ne mogu, znaš, imam neku spolnu bolest! Mujo: - Kakvu bolest?

oblaka, povremeno je mogu a kiša. Sunca malo ili ništa, ali bez obzira na to ostat e mlako i toplo. I prili no nezdravo i vlažno vrijeme koje ne e odgovarati ni zdravim ljudima, a kamoli meteoropatima i kroni nim bolesnicima.

Stabilniju vremenske situaciju možda do ekamo sredinom i u drugoj polovici tjedna. Ima nkih naznaka da bi se ciklone malo trebale udaljiti s našeg podru ja pa e nekoliko dana valjda biti suho. Jutra e biti hladnija pa u drugoj polovici tjedna nije isklju en slab mraz i magla, a danju e biti sun anih razdoblja. Dobro bi došlo nekoliko suhih dana.

Neku pravu zimsku hladno u u sljede ih sedam ili deset dana ne emo doživjeti. Temperatura zraka e i dalje biti primjerenija desetom nego jedanaestom mjesecu.

Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 12.11.)

A Haso kaže: - Boli mene ona stvar za tvoju ku u!

---------------------------------Kako se prijeti poštaru? Pismo ili glava!

---------------------------------Doživjeli Mujo i Haso brodolom usred oceana i plutaju tako na nekom komadu drva. Jedva žive, bez hrane i vode, a prolaze dani... Odjednom negdje u daljini skuže neki brod.

Digne se Mujo i po ne vikati! Dere se za pomo sve što mu padne na pamet. A Haso ga udari i kaže: - Glupane, ne deri se! Ovo je Tihi ocean!

TENISKI CHALLENGER u australskom gradu Bendigo

PRVA HRL – žene približila se ove godine kraju

Ponovno Japanka kobna za Emu Mikul i

Zrinskice poražene u Osijeku, u utorak poslastica s Lokomotivom

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

V

se gosteše i glasneše spituvlejo, pak i oni bogoboje i ljudi: kaj to, itak, o ejo te naši braniteli? Niš i tobož nika ne zna, kak da so ne naši, kak da so z neba pali, kak da smo jif negdi fkrali? Ali najbrž oni znajo! Ak so znali 1991. kaj o ejo, ak so znali 1995. kaj o ejo, unda znajo i denes. Imajo oni praf, ak oni borci (kaj nebom rekel partizani kaj me ne bode neš i fkriž gledal) imajo svoja prava još dendenes, a rat jim je završil 1945. leta, unda i ovi naši braniteli, šteri so se borili za ovo Lejpo našo z šterom se vsi štimamo, imajo isto nekša prava.

Istinabožek neje Lejpa naša tak dobro ispala kakšo so senjali i za kakšo so se borili, z krunicom okoli šijaka i z kalašnjikovim na ple i, ali kakša je, takša je, naša je. I kakšo smo si naprajli, kakšo smo si zaslužili, takša nam je i je.

Ali so nam ne ve braniteli krivi kaj je ne mladenka takša kakša nam se kazala predi nek je v zamoš odišla. I zato tre branitelima dati ono kaj jim pripada, oni so svojega posla zbavili. ejpredi cvilimo kak nam Zoki nikoga ne zeme v Zagreb kaj bi se boril za nas Me i-

N

Me imorci jako teško dišejo v Zagrebo morce i za vse ono kaj mi o emo od naše Vlade i naši ministri i unda dok par jif zrivlemo na posel v pomo ne ministarske fotelje, unda nam oni dimo bežijo. To vam zgledi isto onak kak da puca odide za sneho i unda, rez kratek as, se nazaj dimo vrne jerbo je v možovoj hiži ne vse tak dobro kak je to pre japeko i mamiki. Test sam pije, a punica nikak nen kuha. Zmislimo se još kak denes da je lani vrnul dimo Štefa Koraja minister Maras. Štef je mel svoje poduze e duže od dvajsti let, ali je pre ministro ne mogel najti svoje mesto. Tak je kratko bil tam kaj sam ga ne ftegnul niti pogledati, a bil sem pozvani. Pred par dni nam je docepindril dimo i Matek Derkov šteri je pomagal ministro Brankeco Gr i o cukati peneze z evropske kase. Matek veli da je vse delal kaj se je od jega iskalo, i još vej od toga, ali je nekaj ne štimalo da se je ljubezen vgasnula, a zdavanje resteplo. Vsi znamo da je v Evropi, o em re i, v Briselo ostajalo preve penez, šteri so bili prepravleni za nas Hrvate i naše projektline, a jeli je za vse to bil kriv Matek, to nigdar ne bodemo zazvedili. Kak bilo da bilo, mla-

bole se greje, a to bi mi Me imorci rekli: što je bliže Dravi bole i plava. ila je prinas v Me imorjo veleposlanica nej udaljudneše zemle na sveto, Kine. ula je za nas Me imorce i neje mogla veruvati da takši ljudi živijo v Lepoj našoj, pak nas je došla glet. Ne znati je li je došla glet Me imorje, nas Me imorce ili pak našega župana, šteri je udapot na državnoj televiziji i jako nas fali. Neje to prvipot kaj te mlade veleposlanice hodajo glet naše vode e politi are. Zmislite se kak je, pred par meseci, došla glet mladoga i fajnoga akoskoga gradona elnika isto tak mlada i fajna, ak ne i fajneša, veleposlanica Bugarske. Najgerek sam sam kaj se bode pripetilo z nami Me imorci, ak kineska veleposlanica, Dong Jing, bode pofalila našega Cvetjaka med dvemi vodami svojim zemljakima i ak oni nahrupijo k nam. Gde bodemo zeli mesta za jif. rez dvajsti - tridesti let, mi Me imorci bodemo živeli v rezervatima, kak Indijanci v Ameriki, a po našoj svetoj zemlici bodo se špancerali Brfazilci, Kinezi i sladoleda i? andarine se navelikom prodavlejo na našem Semiš o

B

M

Glas naroda o naših tisu u brojeva...

Nada Gal, akovec - Baš je lijepa jubilarna brojka izdanja ‘Me imurskih novina’. Me imurci zaslužuju takav regionalni tjednik koji je dostupan svim me imurskim obiteljima i koji iz tjedna u tjedan donosi aktualne i zanimljive teme iz svih podru ja, od gospodarstva, politike, poljoprivrede do kulture... U kona nici, to su naše doma e novine. estitam!

Hat-trick Klare Radmanovi za novu pobjedu Trnave i to po sam tri kune za kilo. Kak velijo Dalmoši: doma e je doma e. I unda niš i ne pita za ceno.

Najme kaj, mandarine z Metkovi a so po tri kune i vse ide v žep Dalmošima, a po našim štacunima se prodavlejo po 2.60 i još trgovec pla a pedeveja. Ali velijo naši me imorski listri da so te štacunske ne doma e. A kak znamo da so ove z šlepera doma e? Pak so tablice na šlepero z Metkovi a. Ne narodijo se sam, kak zgledi, naši sosedi Zagorci z malom maturom! aš župan, Matek Posavcov, je uspel kaj našega zajma za bolnico zrivle na grba o Vlade.

Dugo je pregovarjal, otkak je cugle vlasti zel vu svoje ne rokice, i uspel je. Bil je uporan kak oslek (isto kak i Filip Ude), a i žilavi kak vrag i došel je do onoga kaj je štel.

Kuliko vidimo, on navek dobi ono kaj o e jerbo je uporan. Tak i puce velijo. Najgerek sam, jako sam najgerek, kak na to ve gledijo jegovi koaliciski partneri, šteri so ga na tem kaj ne pla a zajma šteli vruhnuti i dok je išel v Zagreb na spominke metali so mo cepanice pod noge. Kak bilo da bilo, esdepe bo si zamagadil to pljusko, a nam bode v županijski kasi ostalo cirka deset milijonov kuni za druge projektline. ebrem nikak razmeti kak je labodoritaš Andrej Kramari uspel pobe i z rok Zdravkijo Mami o, a on je labodoritaški maher, šteri vse nejbole zna i vse more, a i peneze ima.Dok se je to pripetilo, zmislil sam se na Robija Prosine koga dok je z Dinama

N

N

odhajal v rleno Zvezdo. Jegov ondašnji trener, a naš nejbolši labodoritaški trener vsih vremena ili kak se to veli šporckim re nikom, trener vsih trenerof, Mirek Blaževi ov z conom zvani iro peder, je lejpo rekel ak bode z Prosine koga labodoritaš on bode svojo trenersko diplomo pojel brez octa, soli i olja. Vsi znamo kak je i gde završil Prosine ki, ali ne znamo gde je i kak završila irijova diploma. sa je sre a kaj je Lejpa naša lani ušla v Evropo i kaj so nas ne još hitili vum, tak da bodejo labodoritaši Dinama mogli, skupa z bracekaj Mami , i ovo leto, prezimiti v Evropi. opelali so velikoga Srbina Vojislava Šešelja z Haga v Beograd i ve je na aerodromo zakri al: Živela Velika Srbija. Dvanaest let je bil v haškomo rešto i neso mo uspeli stirati Veliko Srbijo vum z glave. I nikomo nikaj. On je takši i jemo je vse dopuš eno.

On ne prizna Evropo i rivle se, kaj nam rekel kam, Putino i Rusiji. I vsi poslušamo, a celi svet magadi.

A dok je naš labodoritaš, o Šimuni , sam zdigel ruko na pozdrav publiki dok smo gola zabili, mam so ga rebnuli labodoritaški istunci z šest meseci kazne. A najbrž bi ga do kraja živleja natirali z igrališ a da je spomenul negdašjo državo Hrvacko, a kamoli da je iskal da bode Velika, kak je negda bila, tijam do Drine i Zemuna. Nas Hrvate navek tu ejo, i gledijo nas rez rešetke, a sosedima gledijo rez prste.

V D

Vesna Makovec, akovec Mislim da su ‘Me imurske novine’ sve bolje i bolje. Tiskano izdanje prati i sve ažurniji i aktualniji web-portal i voljela bih da se i na vašem online-mediju objavljuju komentari itatelja. estitam na prvih tisu u brojeva i veselim se svim budu im izdanjima.

Stjepan Horvat, Strahoninec - Zadovoljan sam sa svim rubrikama koje nalazim u vašim Novinama. Ponajviše me zanima sport, a onda redom itam sve ostalo. Dobro su obra eni doga aji po našim op inama i u županiji te vjerujem da e sve tako biti i ubudu e.

POD VUROM

Demok ratski glas javnosti u medijskim prostorima Me imurja zakucao je na vrata itatelja 1. rujna 1995. godine izlaskom prvog broja informativnog tjednika “Me imurske novine”. Otad do danas objavljeno je tisu u brojeva “Me imurskih novina”, donose i glas javnosti i informacije zna ajnih doga anja našega kraja. A što taj “glas” kaže o nama samima, provjerili smo u našoj anketi “Pod vurom”. (rr, zv)

denec nam je dimo došel i moral bode akati nekšo novo priliko. A što zna da bodo pak “kukurika i” tak dobro kukurikali kaj bo jim bira ko telo porinulo znova cugle vlasti v roke. I što nam je ve ostal v belom Zagreb grado? Kak bi rekli spala knigica na tri slova. Tam je z me imorskim državljanstvom Veselin Biševac i to v ministarstvo prometa. akamo kaj nam on, skupa z ministrom, šteri ima dva prezimena, popravi našega nadvožnjaka pre Staromo Hrasto. Njagerek sam kaj ne bode starec na grobljo završil jerbo je ve hajdig pogjeni.

Veselin je ve rešil svoje probleme, tak bodemo, brz as, ve i mi na redo. Ivek Crn ecov se je istam udoma il v ministarstvu pravosu a i to tak kaj niti ne znamo da ga imamo. On dela stiha kaj se niti ne uje za jega, a štacunski se to veli - samozatajno. Ostal nam je i naš Dobrav anec, Marijan Vargov kak savjetnik ministra gospodarstva za robne rezerve. Kuliko ujemo i vidimo, jemo se fotelja ne nuše i nekak naši doljanci bole plavajo v politi kaj vodaj od ovi z okolice akovca i Gori ancov. Stari ljudi so navek govorili: što je bliže ogjo

PRVA HNL ŽENE – približava se kraj jesenske sezone

Ivica Pongrac, akovec - Zadovoljan sam koncepcijom jer je razli ita od drugoga postoje eg me imurskog regionalnog tjednika. Uvažavaju i razli itosti, pratim i jedne i druge novine. A upravo u toj raznolikosti uvijek mogu prona i prave informacije. ‘Me imurskim novinama’ estitam na ustrajnosti i želim mnogo uspjeha u budu em radu.

Alenka Maksimovi , Knezovec - Pratim ve dulji niz godina ‘Me imurske novine’ i jako sam zadovoljna. Voljela bih u Novinama pro itati još malo više nekih savjeta koji se odnose samo na žene, npr. preporuke o iš enju ku anstva i sl. I možda da su formatom malo manje, pa bi bile prakti nije za itanje.

mi prodiremo dublje

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine

"Me imurske novine" – ju er, danas, sutra

Protivili smo se marginalizaciji Me imurja

Mijenjali smo mentalitet Me imurja

zlaženja i stigle do jubilarnog broja

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

mni trenuci u obilježili suću brojeva i oduzimanja ovlasti Županiji.

Ukazivali smo na važnost ostanka državnih službi u Županiji.

Naveli smo aktualnu vlast, župana i druge dužnosnike da razmišljaju o dugoro nim posljedicama i ne dopuste provincijalizaciju Me imurja. Ukazivali smo na puzaju u regionalizaciju kojom se županijama oduzimaju ovlasti, ali i novac za razvoja.

Pružali smo potporu poduzetnicima koji proizvode, izvoze i otvaraju nova radna mjesta urpavo onda kad je bilo popularno govoriti samo o tajkunizaciji i tajkunima. Nismo podlegli “sotoniziranju” poduzetnika i poduzetništva da bi smo prodali koji primjerak novina više.

Odigrali smo klju nu ulogu u reformiranju zdravstva, posebno u dijelu reforme Hitne.

Borili smo se protiv toga da se zdravstvo vrati trideset godina unatrag. U prvoj varijanti gor-

nje je Me imurje Hitnom ostalo pokriveno slabije nego ostatak Me imurja. Unato raznim pritiscima nismo uzmaknuli i na kraju smo uspjeli pokrenuti sve snage da se i taj dio Me imurja pokrije Hitnom pomo i kao i ostatak Me imurja. Jednako tako upozoravali smo i na ukidanje laboratorija za va enje krvi u pojedinim zdravstvenim ambulantama. Greška priznata, laboratoriji su ukinuti, a krv se ponovno vadi tamo gdje i prije.

Upozoravali smo na loša kadrovska rješenja, kada se, primjerice, htjelo isto politi ki kadrovirati ravnatelj Doma zdravlja. Ukazivali smo i kako se osoba s pravomo nom presudom za kršenje radni kih prava javila na natje aj za pro elnika za društvene djelatnosti u Županiji... Imamo još nebrojenih primjera u kojima smo ukazivali na dužnosni ke

propuste koji su rezultirali smjenama ili neimenovanjima.

Vlast i tada i danas nije imuna okruživanjem “svojima”...

Hvala Vam dragi itatelji i dragi prijatlji, što ste nam pomogli da budemo glas druga ije javnosti, one koja doprinosi razvoju društva.

Perom se borimo protiv us tajalih odnosa i stvaranja mo vara te ideje da ne postoji mogu nost promjena na bolje.

Ne emo se pomiriti s time da se Me imurje pretvori u bezna ajnu provinciju kojoj je namijenjeno samo tome se u njoj ra aju mali ljudi, koji samo vrijedno rade, a za vikend pripremaju kotlovinu ili kotli e te da jedini spomen na njih bude tek osmrtnica u lokalnom tjedniku.

Me imurske novine smatraju da Me imurci zaslužuju mnogo više. To je naša vizija i od nje ne emo odustati!

Podržali smo ulazak Hrvatske u EU radi lakšeg protoka naših roba, usluga i ljudi

Prvi broj hrvatskoga informativnog tjednika "Me imurske novine" izašao je 1. rujna 1995., kao novi kamen i demokratskih promjena u Me imurju. Osnovna misija Novina bila je da se uje još jedan demokratski glas više, nude i izbor itateljima našega kraja.

Povijesno, naslov tjednika "Me imurske novine" preuzet je zapravo od dr. Ivana Novaka, prosvjetitelja Me imurja, koji je 3. sije nja 1919. pokrenuo "Me imurske novine" odlukom tadašnjega Narodnog vije a, prilikom pripojenja Me imurja matici zemlji. Dotad je izlazio samo list "Murakoz" na ma arskom jeziku, a "Me imurske novine" izlazile su na hrvatskom jeziku.

Dr. Ivan Novak pomaže školovanje u itelja te osniva knjižnice u našem kraju. Ma ari su 1920. u Trianonu bili pobije eni i od – me imurske narodne pjesme koju je još 1916. prikupio Vinko Žganec.

U suvremeno doba, od 1995. godine do danas, izašlo je tisu u brojeva "Me imurskih novina", koje su svojim djelovanjem nastojale da Me imurje diše demokratski, uz stalno pra enje novih trendova.

Sam opstanak Novina na vrlo malom prostoru Me imurja zaslužuje posebnu pozornost, usprkos teško ama i inancijskim problemima. Novine su opstale sve ove godine, makar je to ponekad izgledalo teško mogu e, pogotovo nakon po etka velike svjetske inancijske krize od 2008. godine, koja se teško prelama(la) na Hrvatskoj.

Danas su "Me imurske novine" suvremeni tjednik koji prati sva najzna ajnija doga anja u našem kraju, ali i svjetske trendove. Što e biti sutra i kako e izgledati Novine u budu nosti, zasad je mogu e samo prognozirati, no sigurno je da emo i dalje biti glas javnosti našega kraja, kako tjedni, tako i dnevni putem našeg online medija web-portala: www.mnovine.hr i društvenih mreža. Jedna od osnovnih zada a bit e i dalje poticanje novih ideja nužno potrebnih za svestrani razvoj kraja u cjelini, uz zadržavanje osnovne orijentacije kao hrvatskoga regionalnog lista kojemu je stalo do obrane hrvatske kulture i razli itosti u Europi.

(J. Šimunko)

Prvi prilog “Medije” objavljen je 22. prosinca 1995.

Naslovnica “Medije” esto je bila odsko na daska mladim umjetnicima, bendovima, sportašima...

PRILOG “MEDIA” od kraja 1995. do danas izvrsna je posebnost u lokalnim novinama

Uniseks prilog za sve generacije U

svakom brendu postoji legenda. Pri a o prilogu i brendu “Media” zakotrljala se 22. prosinca 1995. godine.

Radilo se o prvom prilogu “Me imurskih R novina”.

On nije više donosio samo RTV pron gram, g ve je prvi me u lokalnim medijima po eo specijalizirano pratiti zbivanja u kap zalištu, filmu, glazbi, knjigama, izložbama..., za ujedno donose i intervjue s poznatim i popuuj larnim osobama me imurske i hrvatske scela ne. Razgovori objavljeni u “Mediji” esto su ne tako er odsko na daska promocije mladim ta perspektivnim bendovima, umjetnicima ip iili pjeva ima.

Hit-stranica nekada “ akovec by night”, danas “ akove ka špica”

No ni život Me imuraca pratio se na popularnoj stranici “ akovec by night”

Jedinstvenost “Medije” bila je vrlo itana i sa znatiželjom iš ekivana rubrika ta pra enja no nog života i zbivanja “ akop vec by night”, koja je ubrzo postala hitv sstranica. Nešto kasnije uvedena je i danas popularna rubrika koja iz tjedna u tjedan p prati modni stil Me imurki i Me imuraca p ““ akove ka špica”, koja se i danas, gotovo nakon dvadeset godina, nalazi me u topn sstranicama i razgleda se me u prvima, prije p itanja ostalih tekstova.

Prilog “Media” iz godine u godinu nadopunjava se vodi ima, recenzijama, n kritikama, putopisima, najavama premik jera i koncerata, kao osobit vodi kulturnoscenskih zbivanja Me imurja.

Koketiranje s pozitivnim hedonizmom Korak po korak, prilago a-vaju u se ukusu itateljske pu-blike, s vremenom se osmišlja-vaju stalne rubrike koje zra ee osobnoš u: li estyle, automo-bilizam, horoskop, preporuke i savjeti na ina provo enja slobodnog vremena.

Od kolovoza ove godine “Media” se postepeno razvija u uniseks prilog za sve generacije, s novim viziualnim identitetrom. Uz kulturu i glazbenu scenu, koja je uvijek u modi, koketira s hedonisti kim na inom življenja, donose i gastronomske i enopreporuke, destinacije putovanja i na ina provo enja vikenda uz knjigu, kazalište, sport i autosvijet. Uvodi se i nova rubrika “Kamo za vikend”, kao cjeloviti vodi nadolaze ih zbivanja i mani estacija.

Na kraju poželimo dobrodošlicu druge tisu ice “Medije” uz užitak zajedni kog otkrivanja novih kulturnih, h koncertnih i drugih li estyle vrijednosti našeg podneglja.

Jer itanje može promijeniti na in života nabolje. (Roberta Radovi )

Svi vole akove ku špicu.

A itatelji vole vidjeti tko je na “našoj” Špici