VAŠ VRT PLODOVI JESENI POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA
SLAĐANA ZADRAVEC, jela od buče s autorskim potpisom
Od juhe do deserta SILVIJA KOLAR - FODOR savjetuje:
Prednosti jesenske sadnje nad proljetnom
Centar dr. Rudolfa. Steinera
Spasimo zemlju od neplodnosti
VRTLARIJA VIJENAC poziva
Dođite na Dane jeseni!
foto: Martina Strahija, Studio Marrtinez
2
VAŠ VRT
23. listopada 2026.
Posebni prilog
BIOVRT – U SKLADU S PRIRODOM
Jesen je idealno vrijeme za sadn i pripremu vrta trebno štititi od mraza. Kelj, primjerice, a pogotovo lisnate sorte, dobro podnosi niske temperature, a neke vrste nakon hladnoće imaju čak i bolji okus jer postaju slađe.
Upravo sada možemo napraviti mnogo toga što će nam olakšati posao idućeg proljeća, od sadnje voćaka, grmlja i lukovica cvijeća do pripreme povrtnih gredica Piše: Silvija Kolar-Fodor
I
ako mnogi s dolaskom hladnijih dana završavaju radove u vrtu, jesen je zapravo jedno od najvažnijih razdoblja vrtlarske godine. Upravo sada možemo napraviti mnogo toga što će nam olakšati posao idućeg proljeća, od sadnje voćaka, grmlja i lukovica cvijeća do pripreme povrtnih gredica. A možda je još važnije znati što ne trebamo raditi, jer pretjeranim čišćenjem i obradom vrta često prirodi radimo više štete nego koristi.
Plodovi dunje dozrijevaju u jesen i izvrsni su za preradu u kompote, zelee, pekmeze i druge tradicionalne proizvode
Zašto je jesenska sadnja često bolja od proljetne?
Jesen je idealno vrijeme za sadnju brojnih trajnica, ukrasnog i bobičastog grmlja, voćaka te lukovica proljetnog cvijeća. Tlo je nakon ljeta još relativno toplo, jesenske kiše osiguravaju vlagu, a biljke više ne troše toliko energije na rast nadzemnih dijelova. Umjesto toga mogu se usmjeriti na razvoj korijenja i prilagodbu novom mjestu. Biljke posađene ujesen tako dobivaju prednost pred onima posađenima u proljeće. Kad nastupe prve proljetne vrućine, već imaju razvijeniji korijenski sustav i lakše dolaze do vode. To je posebno važno posljednjih godina, kada sve češće imamo sušna proljeća i vrlo vruća ljeta. U listopadu sadimo (i rasađujemo postojeće) lukovice proljetnog cvijeća poput
Kako pripremiti povrtne gredice bez prekopavanja?
Prilikom kupnje birajte zdrave, čvrste lukovice, bez znakova truljenja i plijesni
Lišće ostavite ispod grmlja i drveća, gdje je ono prirodan i koristan malč, a ako ga morate maknuti sa staza ili travnjaka, premjestite ga na gredice, pod živice ili na kompost
tulipana, narcisa, šafrana, ljiljana, zumbula i ukrasnih lukova, a sa sadnjom možemo nastaviti i tijekom studenoga, dok god tlo nije smrznuto. Većini ovih vrsta potrebno je razdoblje zimskih hladnoća kako bi pravilno procvale u proljeće. Prilikom kupnje birajte zdrave, čvrste lukovice, bez znakova truljenja i plijesni. Pripazite i na dubinu sadnje, koja je za većinu lukovica otprilike dva do tri puta veća od njihove visine. Jesen je izvrsna i za sadnju listopadnog ukrasnog grmlja, živica i bobičastog voća. Kod osjetljivijih vrsta ipak treba provjeriti njihovu otpornost na niske temperature, jer nije svaka biljka jednako pogodna za jesensku sadnju u našoj kontinentalnoj klimi.
Voćke golog korijena sadimo nakon opadanja lišća
Posebno bih istaknula jesensku sadnju voćaka. Sadnice golog korijena najbolje je saditi kada uđu u fazu mirovanja, odnosno nakon opadanja lišća, najčešće tijekom studenoga. Sadnja je moguća sve do proljeća, dok tlo nije smrznuto i prije nego što biljke počnu listati. Prednost jesenske sadnje je što voćke imaju više vremena za prilagodbu i razvoj korijena prije početka proljetne vegetacije. U proljeće mogu odmah krenuti s rastom, dok se tada posađene sadnice istodobno moraju prilagođavati novom tlu i razvijati nadzemne dijelove.
Važno je sadnice golog korijena zaštititi od isušivanja. Ako ih ne možete odmah posaditi, nemojte ih ostavljati s otkrivenim korijenjem na suncu ili vjetru, a pogotovo ne smiju predugo stajati u kanti s vodom. Najbolje ih je privremeno utrapiti, odnosno položiti korijenje u plitki jarak i dobro ga prekriti zemljom i jako zalijati do trenutka konačne sadnje.
Što još možemo sijati i saditi u listopadu i studenome?
U povrtnjaku sezona također ne mora završiti dolaskom jeseni. Tijekom listopada, ovisno o vremenskim uvjetima, možemo sijati matovilac, špinat, rotkvice, zimsku salatu i određene vrste azijskog lisnatog povrća. Mnoge vrste posijane krajem jeseni neće dati veliku berbu prije zime, ali mogu prezimiti i nastaviti rasti čim zatopli. Listopad je i vrijeme sadnje luka i češnjaka, a s njom možemo nastaviti tijekom studenoga, sve dok vremenski uvjeti to dopuštaju. Važno je da tlo nije smrznuto niti natopljeno vodom. Jesenska sadnja češnjaku omogućuje dobro ukorjenjivanje prije zime. Što se tiče sadnje luka, dio luka sadim na jesen, a dio na proljeće. Ponekad bude bolji jesenski, ponekad proljetni – a kada sadimo u više navrata, sigurno je da će nešto od toga odlično ispasti. U studenome se radovi sve više usmjeravaju na završetak berbi, zaštitu osjetljivijih biljaka i sadnju drveća i grmlja. U vrtovima još uvijek možemo imati kelj, poriluk, matovilac, špinat i drugo povrće otporno na hladnoću. Nije sve povrće po-
Uobičajena praksa nekada je bila da se vrt ujesen preore ili prekopa, pognoji i ostavi izložen zimskim vremenskim uvjetima. Međutim, takva obrada nije nužna, a ima i svojih nedostataka. U Biovrtu već godinama primjenjujem vrtlarenje bez oranja i prekopavanja. Na kraju sezone jednogodišnje biljke najčešće jednostavno odrežem pri površini tla, a njihovo korijenje ostavim u zemlji da se prirodno razgrađuje. Tako ono postaje hrana organizmima u tlu, a kanalići koje korijenje ostavlja doprinose prozračnosti i boljoj strukturi tla. Nadzemne zdrave biljne ostatke koristim za malčiranje gredica i staza. Površinu gredica prekrivam sijenom i to je najbolja priprema za zimu. Najvažnije je da tlo tijekom zime ne ostane golo. Malč od sijena ga štiti od udara kiše, isušivanja, erozije i velikih temperaturnih oscilacija, a istodobno hrani brojne organizme koji održavaju njegovu plodnost. Takva priprema ima još jednu veliku prednost. Gredice ostaju spremne za sadnju i sjetvu tijekom zime i ranog proljeća. Kada vremenski uvjeti dopuste, dovoljno je razmaknuti malč na mjestu sjetve ili sadnje. Nema potrebe svake godine iznova prekopavati cijeli vrt, a zahvaljujući upravo prekrivanju gredica na jesen, tijekom zime gredice neće zarasti trava, nego će ispod malča ostati prekrasna mrvičasta zemlja.
Treba li vrt ujesen pognojiti?
U Biovrtu ne koristim životinjski gnoj. Jedan od razloga je što kod konvencional-
"
Biljke sadimo u jesen jer je tlo nakon ljeta još relativno toplo, jesenske kiše osiguravaju vlagu, a biljke više ne troše toliko energije na rast nadzemnih dijelova
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
23. listopada 2026.
o nju a nog uzgoja životinja ne možemo uvijek znati čime su životinje hranjene, jesu li dobivale lijekove i kakva je kvaliteta samog gnoja. Osobno ne želim unositi takve nepoznanice u svoj vrt, posebno kada postoje drugi načini održavanja plodnosti tla. Ako koristite stajski gnoj, preporučujem da bude dobro kompostiran, odnosno dozreo, umjesto da svježi gnoj unosite izravno u povrtne gredice. Pravilno kompostiranje smanjuje rizik od prisutnosti brojnih uzročnika bolesti i sjemenja korova. Za održavanje plodnosti tla u Biovrtu prednost dajem organskoj tvari, kompostu, malču i prirodnim procesima razgradnje. Plodnost tla ne ovisi samo o tome koliko hranjiva dodajemo, nego i o zdravlju te aktivnosti živog svijeta u tlu. Ponekad se u vrtu može koristiti i drveni pepeo, posebno na tlima koja naginju kiselosti. On sadrži kalij, kalcij i druge mineralne elemente te ima alkalno djelovanje. Međutim, s pepelom treba biti oprezan. Nije prikladan za svako tlo, a pretjeranom primjenom možemo previše povisiti pH i narušiti dostupnost hranjiva biljkama. Također, ako ne znate kakav je pH vašeg tla, nemojte ga dodavati naslijepo. Koristite isključivo pepeo od čistog, neobrađenog drva, nikako od lakiranog ili impregniranog drva, plastike i dru-
VAŠ VRT
3
Naučite kako kreirati vlastiti organski voćnjak i šumski vrt Za sve koji žele naučiti više o planiranju, sadnji i održavanju voćnjaka na organski način, pripremila sam dvije online edukacije: „Kreiranje, sadnja i održavanje voćnjaka” i „Kako kreirati šumski vrt”. Kroz praktične primjere iz mojih voćnjaka i šumskog vrta naučit ćete kako odabrati odgovarajuće vrste i sorte, pravilno isplanirati sadnju, zaštititi voćke te stvoriti raznolik i održiv sustav uzgoja hrane koji će vam s godinama donositi sve više plodova uz sve manje posla. Više informacija pronađite na www.biovrt.com, u rubrici Online edukacije Nakon završene berbe ljetnih kultura počinje priprema vrta za zimu i sadnja zimskih kultura
"
Lišće se postupno razgrađuje, obogaćuje tlo organskom tvari, zadržava vlagu i štiti korijenje biljaka, a istodobno pruža zaklon brojnim korisnim organizmima
gog otpada. Naime, spaljivanjem takvih materijala mogu nastati brojni štetni, pa i kancerogeni spojevi, koji mogu završiti u pepelu. Ako takav pepeo rasipate po vrtu, riskirate onečišćenje tla opasnim tvarima koje mogu dugoročno ugroziti zdravlje tla, okoliša i ljudi.
Jesensko lišće nije otpad, nego vrijedno blago
Jedna od najčešćih jesenskih pogrešaka jest pretjerano čišćenje okućnice, vrta i voćnjaka. Čim počne padati lišće, mnogi ga skupljaju i odvoze, a vrtove nastoje ostaviti potpuno urednima i ogoljenima. Međutim, u prirodi nitko ne skuplja lišće ispod drveća, nego je upravo tamo potrebno da ostane. Ono se postupno razgrađuje, obogaćuje tlo organskom tvari,
Malč od sijena štiti vrt od udara kiše, isušivanja, erozije i velikih temperaturnih oscilacija, a istodobno hrani brojne organizme koji održavaju njegovu plodnost
zadržava vlagu i štiti korijenje biljaka. Istodobno pruža zaklon brojnim korisnim organizmima. U sloju lišća prezimljuju različiti kukci i drugi beskralježnjaci, a u njemu zaklon mogu pronaći i mnoge životinje koje su važan dio zdravog vrtnog ekosustava. Zato preporučujem da lišće ostavite ispod grmlja i drveća, gdje je ono prirodan i koristan malč. Ako ga morate maknuti sa staza ili travnjaka, premjestite ga na gredice, pod živice ili na kompost. Jednako tako, nije potrebno ujesen odrezati sve suhe stabljike trajnica i cvijeća. Mnoge šuplje stabljike i biljni ostaci služe kao sklonište kukcima tijekom zime, a sjemenke pojedinih biljaka izvor su hrane pticama. Vrt ne mora biti potpuno očišćen da bi bio zdrav i njegovan. Upravo suprotno, vrt u kojem ostavljamo prostor prirodnim procesima često je otporniji i bogatiji životom.
Plodovi oskoruše izgledom podsjećaju na male kruške ili jabuke, a ovisno o stupnju zrelosti mijenjaju boju i okus
Jesen je prilika za sadnju pomalo zaboravljenih voćaka
Ako planirate proširiti voćnjak, nemojte razmišljati samo o najpoznatijim komercijalnim sortama. Naši stari uzgajali su brojne vrste i sorte koje danas polako nestaju iz voćnjaka, iako imaju izvrsne plodove i veliku vrijednost za očuvanje bioraznolikosti. Jedna od njih je mušmula (Mespilus germanica), zanimljiva voćka čiji plodovi dozrijevaju kasno u jesen, većinom nakon prvog mraza Tvrdi plodovi u početku su trpki, a ukusni postaju nakon što omekšaju i potamne. Tada dobivaju mekanu, smećkastu unutrašnjost i karakterističan slatkast okus. Posebno mjesto u mom voćnjaku ima i oskoruša (Sorbus domestica), danas po-
Matovilac je salata koju beremo cijele zime i na proljeće
INFO
Biovrt - u skladu s prirodom www.biovrt.com E: biovrt@biovrt.com FB: Biovrt u skladu s prirodom You Tube i Instagram: @silvija_biovrt
malo zaboravljena voćka naših krajeva. Njezini plodovi izgledom podsjećaju na male kruške ili jabuke, a ovisno o stupnju zrelosti mijenjaju boju i okus. Nedozreli plodovi vrlo su trpki, dok dozrijevanjem postaju ugodniji za jelo. Oskoruša je dugovječno stablo, ali na značajniji urod često treba čekati više godina. Tu su i dunje, čiji mirisni plodovi dozrijevaju u jesen i izvrsni su za preradu u kompote, zele, pekmeze i druge tradicionalne proizvode. Nemojmo zaboraviti ni stare sorte krušaka i jabuka. One predstavljaju vrijednu genetsku raznolikost koju su generacije prije nas stvarale i čuvale. Svaka izgubljena sorta znači i gubitak dijela naše voćarske baštine.
Planirajte voćnjak tako da imate plodove što dulje
Prilikom planiranja voćnjaka nije dovoljno samo odabrati različite sorte. Jednako je važno proučiti vrijeme njihova dozrijevanja. Primjerice, kod jabuka postoje vrlo rane sorte koje dozrijevaju već u lipnju, zatim ljetne i jesenske sorte, pa kasne sorte koje beremo u listopadu i koje se, uz odgovarajuće uvjete skladištenja, mogu čuvati sve do proljeća. Ako posadimo više sorti koje dozrijevaju istodobno, možemo se naći u situaciji da nekoliko tjedana imamo previše plodova, a ostatak godine moramo kupovati voće. Zato je mnogo pametnije kombinirati rane, srednje i kasne sorte. Isto vrijedi i za kruške, šljive, trešnje i druge voćne vrste. Dobro osmišljen voćnjak može nas opskrbljivati svježim plodovima tijekom velikog dijela godine, a pravilnim čuvanjem i preradom vlastito voće možemo imati na raspolaganju i zimi. Jesen je prilika da uložimo u budućnost svojeg vrta. Posadimo li danas voćku, za nekoliko godina uživat ćemo u njezinim plodovima. Ostavimo li lišće i zaštitimo tlo malčem na jesen, pomoći ćemo brojnim organizmima koji neumorno rade za nas te imati spremne gredice za sadnju kad god to poželimo. A ako naučimo surađivati s prirodom umjesto da stalno pokušavamo kontrolirati svaki njezin proces, vrtlarenje može postati jednostavnije, uspješnije i ljepše. To je prava ljepota organskog vrta u skladu s prirodom.
4
VAŠ VRT
23. listopada 2026.
Posebni prilog
BUČA KRALJICA JESENI
Recepti s potpisom Slađane Zadravec Buča već stoljećima nosi zasluženu titulu kraljice jeseni. Od davnina su je vrijedne ruke naših domaćica pretvarale u raznovrsna slana jela i neodoljive deserte. Kako bismo proslavili najbolje od jesenskih okusa, poznata majstorica kuhinje Slađana Zadravec za ovaj je prilog osmislila i pripremila kolekciju svojih autorskih recepata od juhe, glavnog jela do deserta.
Juha od buče i povrća Sastojci: • 300 g očišćene Hokaido buče • 50 g krumpira • 20 g korijena celera • 20 g pastrnjaka • 20 g mrkve • 2 režnja češnjaka • 1 glavica luka • 50 ml soka od naranče • sol, papar, muškatni oraščić • vrhnje za kuhanje, bučino ulje i bučine sjemenke za dekoraciju
Postupak:
Buču i povrće oguliti, narezati na manje komade, staviti kuhati u posoljenu vodu i kuhati dok buča i povrće ne omekšaju. Kuhanu buču i povrće usitniti štapnim mikserom, začiniti s paprom, muškatnim oraščićem i sokom od naranče. Po želji juhu dekorirati s vrhnjem za kuhanje, bučinim uljem, bučinim sjemenkama ili kockicama suhog kruha.
foto: Martina Strahija, Studio Marrtinez
Kašoto s bučom Sastojci:
Trganci s bučom i jabukom Sastojci za trgance:
Sastojci:
• 400 g glatkog brašna • 50g oštrog brašna • žličica soli • mlaka voda
• 200 g očišćene Butternut buče • 2 veće jabuke • 1 veća glavica luka • 50 g maslaca • 50 ml vrhnja za kuhanje
Postupak:
Od navedenih sastojaka zamijesiti tijesto za trgance. Tijesto za trgance ostaviti da odmori barem pola sata. Trgati trgance u kipuću posoljenu vodu i kuhati ih 10 minuta uz povremeno miješanje. Kuhane trgance ocijediti, isprati i ostaviti da se cijede.
Postupak:
Sitno sjeckani luk popržiti, dodati na kockice narezanu buču i jabuku i sve zajedno pirjati deset minuta uz lagano miješanje. Po potrebi dodati malo vode. Dok buča i jabuka omekšaju i kad sva tekućina ishlapi, dodati maslac, vrhnje za kuhanje i trgance, sve zajedno pomiješati, popapriti i posoliti po želji.
• 200 g ječmene kaše • 50 g prosene kaše • 300 g očišćene Hokaido buče • 2 glavice luka • 1 režanj češnjaka • 1 list lovora • 100 ml vrhnja za kuhanje • 50 g maslaca • 1 list lovora • sol, papar
Postupak:
Ječmenu i prosenu kašu oprati i ostaviti u vodi najmanje sat vremena. Kaše kuhati zajedno u posoljenoj vodi s listom lovora. Kuhane kaše ocijediti i isprati pod mlazom vode. Luk sitno nasjeckati, popržiti, dodati na kockice narezanu buču i pirjati petnaest minuta na laganoj vatri, dodati vrhnje za kuhanje, prokuhati još minutu, dodati maslac i maknuti s vatre. Pripremljenoj buči dodati kuhane kaše, sve zajedno pomiješati i začiniti po želji sa soli i paprom.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
23. listopada 2026.
VAŠ VRT
5
Krumpirovi valjušci s bučom, bučinim uljem i lukom Sastajci: • 1 kg krumpira • 3 jaja • 2 žlice vrhnja • oštro brašno
Postupak:
• 500 g buče • 2 glavice luka • 30 ml bučinog ulja • sol, papar
Krumpir u kori skuhati u posoljenoj vodi. Kuhani krumpir ohladiti, oguliti, pasirati ili ga naribati na sitno. Krumpiru dodati jaja, vrhnje, sol i papar po želji. Sve zajedno povezati i postepeno dodavati oštro brašno. Smjesu za valjuške lagano mijesiti uz dodavanje brašna tako dugo dok je smjesa još mekana ali više nije ljepljiva. Rukama formirati valjuške i kuhati ih u posoljenoj vodi tako dugo dok svi ne isplivaju na površinu. Tada ih kuhati još nekoliko minuta. Kuhane valjuške ocijediti. Luk narezati na ploške, posoliti i pržiti dok ne uvene. Narezanu buču na kockice dodati luku i sve zajedno pirjati dok buča ne omekša. Za vrijeme pirjanja buču i luk podlijevati povrtnim temeljcem ili vodom. Kad sva tekućina ishlapi, dodati bučino ulje i kuhane valjuške i sve zajedno pomiješati. Posoliti i popapriti po želji. Servirane valjuške pokapati s bučinim uljem i posipati s bučinim sjemenkama.
Desert u čaši s prosom i bučom Sastojci: • 300 g očišćene Butternut buče • 100g maslaca • 2 žlice šećera • 1 vanilin šećer
Postupak:
Buču narezati na male kockice. U posudu staviti buču, šećer i 200 ml vode i kuhati dok sva tekućina ne ishlapi. Tada kuhanu buču maknuti s vatre, dodati maslac, pomiješati i staviti sa strane.
Sastojci za puding od prosa: • 200 g prosa • 2 žlice šećera • 2 vanilin šećera
Prhka pita od bundeve Sastojci:
Postupak:
• 1 kg očišćene Butternut buče • 500 ml slatkog vrhnja • 150 g oštrog brašna • 5 jaja • 2 vanilin šećera • žličica soli • žličica cimeta • sok pola limuna • sok pola naranče
Od navedenih namirnica zamijesiti prhko tijesto, zamotati u prozirnu foliju i ostaviti u hladnjaku najmanje pola sata. Buču oguliti, očistiti od koštica, narezati na veće komade, staviti u lonac, dodati vode tek toliko da prekrije bundevu, dodati žličicu soli i kuhati 15 minuta. Buču ostaviti da se ocijedi i malo ohladi. Ocijeđenu buču staviti u blender, dodati sve sastojke osim brašna i smjesu izraditi u blenderu da bude glatka. Na kraju postepeno dodavati brašno i blendati još kratko da se brašno poveže. Smjesa mora biti malo gušća nego smjesa za palačinke. Prhko tijesto izvaditi iz frižidera, razvaljati na veličinu lima za pečenje (lim za pečenje veličine cijele klasične pećnice. Ako želite manji lim onda smjesu prepolovite). Lim za pečenje namazati maslacem, posipati oštrim brašnom, dodati razvaljano tijesto a tijesto na nekoliko mjesta probosti vilicom. Tijesto peći 10 minuta na 180 stupnjeva u zagrijanoj pećnici. Tijesto izvaditi iz pećnice i na njega dodati prethodno pripremljenu smjesu od bundeve. Sve zajedno peći još 35 minuta na 180 stupnjeva bez ventilatora. Po želji uz pitu servirati pekmez od šljiva.
Prhko tijesto:
• 500 g oštrog brašna • 250 g maslaca • 50 g šećera u prahu • 1 jaje • 2 žlice kiselog vrhnja
• 300 ml slatkog vrhnja • žličica cimeta • sok pola limuna • korica jednog limuna
Postupak:
Proso oprati u nekoliko voda i ostaviti u vodi pola sata prije kuhanja. Proso ocijediti, kuhati u vodi u koju smo stavili žličicu soli u omjeru 1:3 Proso kuhati ( za vrijeme kuhanja maknuti pjenu koja se stvori na površini ) uz povremeno miješanje tako dugo dok proso potpuno ne omekša i dok sva tekućina ne ishlapi. Kuhani proso staviti u blender, dodati šećer, vaniliju, cimet, slatko vrhnje, sok i koricu limuna i sve zajedno blendati dok ne dobijemo glatku smjesu. U čaše servirati sloj prosa, sloj buče dok ne potrošimo sve sastojke. Desert se može jesti topli ili hladni.
Zapečene palačinke s bučom i jabukom Sastojci: • 200 g očišćene naribane buče • 200 g oguljenih naribanih jabuka • 100 g maslaca • žličica cimeta • 2 žlice šećera • 2 vanilin šećera • 500 ml kiselog vrhnja • 1 jaje • 10 pečenih palačinki
Postupak:
Naribanu buču i jabuke, prstohvat soli, cimet, šećer i jedan vanilin šećer staviti u tavu i pirjati deset minuta na laganoj vatri, odnosno tako dugo dok sva tekućina ne ishlapi. Maknuti s vatre, dodati maslac, pomiješati, malo ohladiti i puniti palačinke. Zarolane palačinke poslagati u maslacem namazani lim za pečenje i preliti sa kiselim vrhnjem u koje smo prethodno umješali vanilin šećer i jedno jaje. Palačinke peći 30 minuta na 180 stupnjeva.
6
VAŠ VRT
23. listopada 2026.
Posebni prilog
45 GODINA ISTRAŽIVANJA NA TEMU: ŠTO NAM JEDNO OD NAJVAŽNIJIH POLJOPRIVREDNIH ISTRAŽIVANJA NA SVIJETU OTKRIVA O ZDRAVLJU TLA?
Može li dugoročna briga o zemlji očuvati njezinu plodnost? Biodinamička poljoprivreda svoje početke veže uz 1924. godinu, kada je Rudolf Steiner održao ciklus predavanja i postavio temelje ovog načina gospodarenja. Posebno je zanimljivo da je Steiner rođen upravo u Donjem Kraljevcu, gdje danas djeluje Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera. Ustanova kroz svoj rad čuva i predstavlja njegovu ostavštinu, a posebnu pozornost posvećuje edukaciji i praktičnoj primjeni biodinamičkih načela u poljoprivredi
Š
to se događa s tlom kada se na njemu desetljećima primjenjuju različiti načini poljoprivredne proizvodnje? Može li dugoročna briga o zemlji očuvati njezinu plodnost, potaknuti raznolikost biljnog i životinjskog svijeta te pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena? Odgovore na ta pitanja znanstvenici u Švicarskoj traže još od 1978. godine, provodeći DOK pokus – jedno od najdugotrajnijih istraživanja na svijetu koje usporedno prati različite sustave poljoprivredne proizvodnje. Pokus traje i danas.
Rezultati prvih 45 godina istraživanja, od 1978. do 2022., sažeti su u publikaciji švicarskog istraživačkog instituta za ekološku poljoprivredu FiBL iz 2024. godine. Oni pokazuju koliko način obrade tla, gnojidbe i zaštite bilja može utjecati na stanje poljoprivrednog zemljišta i život u njemu.
Tri sustava, četiri načina gospodarenja
Naziv DOK dolazi od njemačkih riječi Dynamisch, Organisch, Konventionell, odnosno biodinamički, ekološki i kon-
vencionalni sustav. U pokusu se uspoređuju biodinamički i ekološki sustav s konvencionalnom proizvodnjom, pri čemu se konvencionalna proizvodnja prati u dvije varijante: uz primjenu stajskog gnoja i mineralnih gnojiva te uz pretežitu primjenu mineralnih gnojiva. Posebno je zanimljiv biodinamički sustav. Osim kompostiranog stajskog gnoja, u njemu se primjenjuju biodinamički pripravci, a gospodarstvo se promatra kao cjelina u kojoj su tlo, biljke, životinje i čovjek povezani. Ekološki sustav u pokusu također se temelji na pravilima
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
ekološke proizvodnje, ali bez primjene biodinamičkih pripravaka. Oba sustava slijede odgovarajuće standarde ekološke poljoprivrede. DOK pokus zato nije samo usporedba različitih gnojiva ili metoda zaštite bilja. On omogućuje praćenje dugoročnih posljedica cjelovitih načina gospodarenja zemljom.
Za uspješnost poljoprivrede važni su i stanje tla, očuvanje prirodnih resursa, raznolikost živog svijeta te količina uloženih sredstava i energije
Živo tlo temelj je održive proizvodnje
Više prostora za život u poljoprivrednom krajoliku
Jedan od najvažnijih rezultata odnosi se na plodnost tla. U usporedbi ekoloških sustava zajedno – biodinamičkog i ekološkog – s konvencionalnim sustavima, zabilježeni su bolji rezultati za više pokazatelja povezanih sa zdravljem tla. Ukupni pokazatelj plodnosti tla bio je 44 posto viši, količina mikroorganizama 40 posto viša, sadržaj humusa 18 posto viši, a pokazatelj aktivnosti tla 83 posto viši. Pokazatelj oslobađanja hranjivih tvari koje biljke mogu iskoristiti bio je 37 posto viši. Ti postotci opisuju razlike između uspoređivanih sustava u istraživanju. Ne znače da su se navedene vrijednosti povećale za toliko tijekom 45 godina. Njihova je važnost u tome što pokazuju povezanost načina gospodarenja i niza obilježja koja pridonose plodnosti tla. Tlo, naime, nije samo podloga na kojoj rastu biljke. U njemu žive brojni mikroorganizmi i drugi organizmi koji sudjeluju u kruženju hranjivih tvari, razgradnji organske tvari i stvaranju uvjeta za rast biljaka. Očuvanje tog života jedan je od ključnih preduvjeta dugoročno održive poljoprivrede.
Istraživanje je pokazalo i značajne razlike u pokazateljima bioraznolikosti. U ekološkim sustavima zajedno, u usporedbi s konvencionalnim sustavima zajedno, zabilježeno je 61 posto više biljnih vrsta u pratećoj �lori, 54 posto veća masa gujavica, 89 posto veća brojnost paukova te 38 posto veća brojnost trčaka – skupine kornjaša koji žive uglavnom na tlu. Ovi organizmi nisu samo stanovnici polja. Gujavice pridonose strukturi tla, a brojni kukci i pauci sudjeluju u hranidbenim odnosima i prirodnoj regulaciji drugih organizama. Veća raznolikost zato je važna ne samo za prirodu nego i za funkcioniranje poljoprivrednog sustava.
Biodinamička poljoprivreda i klima
DOK pokus donosi i rezultate povezane s klimatskim promjenama. U uvjetima pune gnojidbe emisije stakleničkih plinova iz tla u biodinamičkom sustavu bile su 63 posto niže nego u konvencionalnom sustavu sa stajskim gnojem i mineralnim gnojivima, dok su u ekološkom sustavu bile 44 posto niže u odnosu na istu
23. listopada 2026.
konvencionalnu varijantu. U usporedbi ekoloških sustava zajedno s konvencionalnim sustavima zajedno, emisije iz tla bile su približno 55 posto niže. Važno je naglasiti da se ti rezultati odnose na emisije iz tla u okviru pokusa, a ne na cjelokupni ugljični otisak svakoga poljoprivrednog gospodarstva. Ipak, oni upućuju na to da način gnojidbe i gospodarenja tlom može imati važnu ulogu u odnosu poljoprivrede i klime. U biodinamičkom sustavu istraživači su zabilježili i značajno zadržavanje organskog ugljika u tlu u obliku humusa, koje se vjerojatno povezuje s primjenom kompostiranoga stajskog gnoja. Taj je rezultat važan, ali ga ne treba tumačiti kao jamstvo da će se isti učinak ostvariti na svakom tlu i u svim uvjetima.
7
INFO Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera Prvomajska 4, 40320 Donji Kraljevec T: +385 40 655 612 M: +385 99 3250 776 E: info@centar-rudolf-steiner.com www.centar-rudolf-steiner.com
Dugoročna perspektiva za budućnost poljoprivrede
Ekološki sustavi u DOK pokusu u prosjeku su ostvarivali oko 85 posto prinosa konvencionalnih sustava, uz približno 50 posto manje potrebe za hranjivim tvarima i energijom te 92 posto manje primijenjenih pesticida. Razlike u prinosima pritom su ovisile o kulturi, pa se prosjek ne može jednako primijeniti na sve usjeve. Rezultati podsjećaju da uspješnost poljoprivrede nije moguće procjenjivati samo prema količini ubranog uroda. Važni su i stanje tla, očuvanje prirodnih resursa, raznolikost živog svijeta te količina uloženih sredstava i energije. Tijekom 45 godina DOK pokus poslužio je kao osnova za više od stotinu znanstvenih i stručnih publikacija. Njegova je
VAŠ VRT
U tlu žive brojni mikroorganizmi i drugi organizmi koji sudjeluju u kruženju hranjivih tvari, razgradnji organske tvari i stvaranju uvjeta za rast biljaka
posebna vrijednost u tome što dugoročno prati učinke različitih sustava, umjesto da zaključke donosi na temelju jedne sezone. Za poljoprivrednike, stručnjake i sve koji skrbe o zemlji poruka je jasna: plodno tlo ne nastaje preko noći. Ono se gradi dugoročnim, promišljenim gospodarenjem. Biodinamička i ekološka poljoprivreda u ovom istraživanju pokazuju značajne prednosti u nizu pokazatelja zdravlja tla i bioraznolikosti, a DOK pokus nastavlja pružati vrijedne podatke za razumijevanje načina na koji poljoprivreda može čuvati svoju najvažniju osnovu – živo tlo. *Tekst je pripremila ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera, Donji Kraljevec, na temelju publikacije švicarskog istraživačkog ins�tuta FiBL o rezulta�ma 45 godina DOK pokusa (Gabel i sur., 2024.). Tekst je sažet i prilagođen široj čitateljskoj publici.
8
VAŠ VRT
23. listopada 2026.
Posebni prilog
DANI JESENI U VRTLARIJI VIJENAC
HIT! CIJENA • orhideje •
od 16. do 31. listopada
6€
Izaberite prvoklasne sadnice vanjskog i sobnog bilja iz VLASTITOG uzgoja • gotovi vr�ći od sobnog bilja • cvjetne dekoracije • gotovi vr�ći za dvorišta i okućnice • aranžmani i tegle za groblja • velik izbor vrijeska, erika i jesenskih trajnica • svijeće i lampaši po promo�vnim cijenama • velika ponuda vrtnog alata, gnojiva i ukrasnih tegli • kombiniramo i sadimo prema vašim željama i mogućnos�ma • mul�flore, krizanteme i margarete iz vlas�tog uzgoja
ZA BLAGDAN SVIH SVETIH • živi aranžmani u slobodnoj prodaji • svileni aranžmani • lampaši
A MOŽETE SE I
POFOTKATI
Vrtlarija Vijenac | Strahoninec - Poleve, Dravska 70 | T: +385 95 815 52 58 Radno vrijeme PON - PET: od 8 do 18 sa� | SUB: od 8 do 15 sa�| NED: zatvoreno