Međimurske novine 1625

Godina XXXII Broj 1625

Cijena 2 eur

Čakovec, PETAK, 6. studenoga 2026.

VELIKI INTERES za direktorsko mjesto, pristiglo čak devet prijava

str.3

Tri Međimurca preostala u borbi za Čakomov tron

Martinje

POSEBAN PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

TEMA BROJA

BIJEG IZ ROMSKOG GETA OBIČAJ KRŠTENJA MOŠTA

VODIČ ZA MARTINJE U MEĐIMURJU

DAVID ŠTAMPAR, vlasnik Vinarije Štampar

KULINARSTVO sljubljeno s vinom

Organizirajte Martinje na starinski način

MARTIN: Napravio sam kuću, a onda morao bježati iz naselja radi glave. Pištolj je u svakom dvorištu, a djeca od Galaxyja vise okolo kao živi mrtvaci

Prebacujemo se na ekološku proizvodnju vina

Gdje su najbolje martinjske fešte?

Donosimo tradicionalne recepte za Martinje

Posebni prilog NIKOLA SILADI o usluzi prešanja ulja

Naknada nam je pogača ostavljena kao plaća

VODIČ ZA MARTINJE U MEĐIMURJU

Gdje su najbolje martinjske fešte? GRIPA - cijepljenje kreće idući tjedan

Od 14 oboljelih, dvoje hospitalizirano str.2

str. 4-5

SELNICA ruši nered u centru naselja

Zombi si za tri eura ISPOVIJEST BIVŠEG stanovnika romskog naselja u Međimurju

str.15

Jezivu smrekovu šumu zamijenit će hrast kitnjak

OREHOVICA napokon dobila svog liječnika str.3

Antonija Marciuš brine o zdravlju Reovčana

str.8 TINEJDŽERI moraju na društveno koristan rad i na ispriku

Širili golišave snimke maloljetnice na društvenim mrežama

... a pištolj ima svaka kuća Test zimskih autoguma DONOSIMO

str.42-43

LUDVIK JAKLIN, dimnjačar slikara Ladislava Kralja

Kraljev dimnjak trebao je četku od konjskog repa

str.7

2

Aktualno

6. studenoga 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ANKETA POD VUROM

Kako Međimurci slave Martinje? Martinje je za mnoge poseban blagdan koji okuplja obitelji i prijatelje te pruža savršen povod za uživanje u dobroj kapljici i bogatoj gastronomskoj ponudi međimurskoga kraja. Naravno, postoje i kritički glasovi koji upozoravaju da su se izvorni kršćanski temelji blagdana s vremenom potisnuli u drugi

plan, no većina sugrađana ipak ističe kako se tijekom martinjskih dana u prvom redu slavi zajedništvo. Uz to, napominju i kako je međimurska ponuda posljednjih godina napredovala - a što nam o svemu tome kažu sami Međimurci, provjerili smo u anketi u nastavku. (jo)

Ana Florijanić (Čakovec) - Iako se približava Martinje, apstinent sam i protivnik alkohola jer vidim koliko zla on može napraviti. Nažalost, danas su gotovo svi blagdani povezani s alkoholom i tako se slave, iako to uopće nije njihova svrha - izvorni kršćanski temelji potpuno su se pogubili. Ovo što se radi po današnjim manifestacijama jednostavno je nakaradno i zato nemam nikakvu želju posjećivati takve događaje

Đurđica Dabo (Čakovec) Martinje nam je izuzetno važan blagdan jer se tada okupljamo s obitelji i prijateljima, nadajući se veselju i u sljedećoj godini. Obično obilazimo sve - od događanja u Štrigovi do druženja u kletima. Uz dobru hranu, najvažnije je da se druži, pjeva i pleše, jer sve to čini pravi duh Martinja, a sadržaji su iz godine u godinu sve bolji i ponuda je uistinu odlična.

Darinka Žerjav (Šenkovec) - Iako sam nekada voljela odlaziti na proslave u Hotel Park ili Međimursku hižu, s obzirom na godine, Martinje me danas osobno više ne privlači toliko. Ipak, smatram da je riječ o lijepom običaju i izvrsnoj prilici za druženje, a ugostiteljska i turistička ponuda u Međimurju uistinu je napredovala, pa svi koji žele slaviti danas imaju vrhunski sadržaj na raspolaganju. Biserka Špicar (Pretetinec) Martinje mi osobno jako puno znači i to nam je važna tradicija, no danas ga slavimo nekako minimalistički - u krugu obitelji i prijatelja. Rado odlazimo i u Štrigovu i u Sveti Martin, a tu i tamo znamo otići i u crkvu. Smatram da Međimurje u ovo doba godine nudi uistinu bogat sadržaj te da je ponuda općenito jako dobra.

FOTO tjedna

U dobru i u zlu - i u berbi grožđa! Bračni par Dragutin i Jelena Dvanajščak iz Mačkovca već godinama bere grožđe

u Železnoj Gori za Vinariju Jakopić. Gledajući ih kako složno rade, jasno nam je da

se tajna dugog braka skriva u kompromisu — ili u tome da berete skupa desetljećima, a

VELIKI INTERES za vruću fotelju u Čakomu

Tri Međimurca preostala u borbi Na javni natječaj za imenovanje novog direktora Gradskog komunalnog poduzeća Čakom d.o.o., koji je službeno objavljen 20. listopada 2026. godine, pristiglo je devet prijava. Ipak, unatoč znatnom odazivu, u utrci za mandat na čelu poduzeća ostala je samo

trećina prijavljenih. Drugim riječima, tek su tri kandidature zadovoljile uvjete natječaja. - U petak ujutro, 6. studenog zakazan je razgovor s kandidatima koji su prošli natječaj, kaže Dražen Blažeka, predsjednik Nadzornog odbora poduzeća.

REKONSTRUKCIJA VODOVODA u Ulici Ivana pl. Zajca u Čakovcu

Nakon toga, kako nalaže procedura, u ponedjeljak, 9. studenog trebao bi stići službeni prijedlog o izabranom kandidatu koji potom ide na Skupštinu Društva. Ona bi se mogla održati najkasnije do 20. ovoga mjeseca. To je naravno idealni scenarij. Moguće je naime da nitko

Promet jednom trakom sve do proljeća Stanovnike i vozače u čakovečkoj Ulici Ivana pl. Zajca od početka sljedećeg tjedna očekuje nova prometna svakodnevica. Zbog opsežnih radova na rekonstrukciji vodovodne mreže, na dionici od kućnog broja 17 do 63 uvodi se privremena regulacija prometa koja će potrajati od ponedjeljka, 9. studenoga 2026., pa sve do 30. ožujka 2027. godine.

Ipak, ulica neće biti u potpunosti zatvorena. Tijekom cijelog trajanja radova osigurat će se prohodnost prometnice, pri čemu će se promet odvijati neprekidno, ali naizmjenično jednim slobodnim kolničkim trakom. Iz komunalnih službi pozivaju sve vozače i sudionike u prometu na dodatan oprez, dosljedno poštivanje postavljene signalizacije te strpljenje dok se dionica ne obnovi. (sh)

OPET ZATVOREN prijelaz na Buzovcu

Katarina Jambrović (Sveti Križ) - Prije sam obilazila Martinje, a danas to prepuštam mlađima neka se vesele. Nekada smo se u sklopu naše općine organizirano družili i odlazili na proslave, a smatram da je ponuda u Međimurju tijekom Martinja danas uistinu dobra i da ima dosta sadržaja. Ipak, za mene je uz ove dane uvijek bila vezana crkva.

još se niste posvađali oko škara ni oko toga tko će ovaj put podignuti kašetu. (sh)

Za vikend se vozi obilazno preko nadvožnjaka Zbog radova na sanaciji cestovno-željezničkog prijelaza Buzovec u Ulici dr. Ante Starčevića, u Čakovcu za vikend se u potpunosti prekida cestovni promet na tom dijelu pruge. Prometnica će na lokaciji prijelaza biti zatvorena od subote, 7. studenoga od 7 sati, pa sve do nedjelje, 8.

studenoga do 19 sati. Za to vrijeme vozače očekuje obilazak kroz sam grad Čakovec, i to pravcem preko nadvožnjaka u Kalničkoj ulici te državnom cestom D3 u oba smjera. Vozačima se savjetuje da na vrijeme planiraju svoja putovanja i prate privremenu prometnu signalizaciju. (sh)

od kandidata ne zadovolji Nadzorni odbor ili pak da u posljednji trenutak odustane. Kako neslužbeno saznajemo iz krugova poduzeća, nitko od zaposlenika nije se javio na natječaj. Za sada je poznato da su sva tri kandidata iz Međimurja. (vv)

CENTAR ZA STARIJE U Nedelišću

Izdana uporabna dozvola, slijedi opremanje Nakon provedenih tehničkih pregleda tijekom listopada, za novoizgrađeni Centar za starije osobe u Nedelišću službeno je izdana uporabna dozvola. Potvrdio nam je to općinski načelnik Nikola Novak, istaknuvši kako se čitav projekt odvija u skladu s predviđenim vremenskim okvirima i bez zastoja. Izdavanje uporabne dozvole označava završetak građevinske faze, čime se stječu svi preduvjeti za ulazak u drugu ključnu etapu - opremanje samog objekta. Taj dio posla provodi se u bliskoj suradnji s Međimurskom županijom, u čijoj je nadležnosti nabava i postavljanje opreme kako bi ustanova postala u potpunosti funkcionalna.

Po završetku opremanja i uređenja interijera, slijedi raspisivanje natječaja za zapošljavanje stručnog i ključnog kadra, nakon čega će sve biti spremno za prijem i useljavanje prvih korisnika. Iako načelnik ističe kako su odnosi i suradnja s Međimurskom županijom na iznimno visokoj razini te da svi planovi idu željenim tokom, u prognozama točnog datuma svečanog otvorenja ostaje oprezan. Fokus je, naglašava, na kvalitetnoj i temeljitoj pripremi svakog koraka kako bi Centar svoje prve korisnike dočekao u potpunosti spreman i opremljen po najvišim standardima. (jo)

6. studenoga 2026.

MINISTARSTVO uvodi drastična ograničenja oko izvorišta u Nedelišću i Prelogu

Bez šljunčara, gnojidbe i nepropusnih jama Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije predložilo je novu odluku o zaštiti izvorišta Nedelišće i Prelog, iz kojih se vodom opskrbljuje gotovo cijela županija, a oko zdenaca ne bi se smio kopati šljunak, graditi odlagališta ni gnojiti polja kao dosad. Nacrt, napravljen na prijedlog Međimurskih voda, u utorak je stavljen na e-savjetovanje, a primjedbe se mogu slati do 4. prosinca. Zaštita se ne odnosi samo na zdence. Oko svakog izvorišta nacrtom su određene tri zone, sve strože što su bliže vodi. Najuža je sam prostor uz zdence, ograđen i zatvoren za sve osim djelatnika Međimurskih voda i inspektora. U drugu zonu ulaze polja u blizini, a treća seže do mjesta odakle voda pod zemljom do zdenaca putuje 25 godina. Ta je treća zona velika, pa se nova pravila tiču i

mnogih koji žive u kućama bez kanalizacije. Prema nacrtu, sabirne jame moraju proći provjeru propuštaju li, a one koje propuštaju vlasnici moraju popraviti ili napraviti nove. Prazniti ih smiju samo Međimurske vode ili koncesionar kojeg one ovlaste. Stari bunari koji se više ne koriste zatvaraju se po uvjetima Hrvatskih voda, a farme veće od 75 uvjetnih grla stoke moraju pratiti stanje podzemne vode. Kod Nedelišća treća zona ide od pruge između Čakovca i slovenske granice do Drave, a u nju ulaze Nedelišće, Pretetinec, Trnovec, Kuršanec, Strahoninec i dio Varaždinske županije. Kod Preloga u nju ulaze Mala Subotica, Benkovec, Palovec, Donji Pustakovec, Čehovec, Donji Kraljevec, Cirkovljan, Prelog, Orehovica i Podbrest, sve do akumulacije hidroelektrane Dubrava. U toj zoni nacrtom je zabranjena gradnja odla-

gališta otpada, spalionica i kemijskih postrojenja, a benzinske postaje dopuštene su samo sa spremnicima s dvostrukom stijenkom i uređajem koji javlja curenje. Zabranjeno je i vađenje mineralnih sirovina, osim geotermalne i mineralne vode. Ceste se zimi posipaju kamenom drobinom, uz što manje soli. Iznimka je centar za gospodarenje otpadom s reciklažnim dvorištima, ali uz pojačan nadzor voda i stalnu provjeru da nijedna građevina ne propušta. Za poljoprivrednike je najstroža druga zona. Kod Nedelišća to su polja između Nedelišća, Pušćina i Gornjeg Hrašćana, a kod Preloga područje između Rakovničkog jarka, ceste prema Donjem Kraljevcu, buduće zaobilaznice i ceste prema Čehovcu. Ondje je dopuštena samo ekološka poljoprivreda, a farme smiju imati najviše 20 uvjetnih grla. Nova groblja ne smiju se otvarati ni postojeća širiti, a voda s cesta

ne smije se ispuštati u tlo, pa ni pročišćena. Zašto je toliki oprez, vidi se iz brojki Međimurskih voda. Iz šest zdenaca u Nedelišću dolazi gotovo 80 posto vode za javni vodovod, a ostatak iz tri zdenca kod Preloga. Lani je iz njih izvučeno gotovo 6,5 milijuna kubika vode. Zaštitu u drugoj i trećoj zoni plaćaju vlasnici ili korisnici zemljišta i građevina, osim ako se programom sanacije drukčije ne odredi. Taj program, s popisom svih onečišćivača u zonama, rokovima i troškovima, Međimurske vode moraju predložiti u roku od godinu dana od donošenja odluke, a donosi ga ministarstvo. Nova odluka zamijenit će onu iz 2014. godine, kojom su bila zaštićena izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija. Sveta Marija u novom nacrtu se ne spominje. (ik)

NOVA LOKACIJA probudila stara nagađanja

Dobiva li Čakovec svoj prvi McDonald’s? IZBORNA SKUPŠTINA međimurskih vatrogasaca

Mario Medved novistari predsjednik Na izbornoj skupštini Vatrogasne zajednice Međimurske županije, održanoj u četvrtak, 6. studenoga navečer, iznenađenja nije bilo. Mario Medved potvrdio je novi mandat na čelu zajednice. – Za predsjednika Zajednice pristigla je samo jedna, moja kandidatura, potvrdio je uoči same skupštine stari-novi predsjednik. Do promjena je došlo na potpredsjedničkim mjestima. VZO Grada Preloga za potpredsjednika je predložila Slavka Štefana, a VZ Grada Murskog Središća Tanju Smolković, dok je kandidat čakovečkog područja bio sam Medved. – Ono što je najvažnije, usvojen je novi Statut prema kojem će predsjedništvo biti sastavljeno od svih predsjednika vatrogasnih zajednica gradova i općina, odnosno samostalnih DVD-ova poput Kotoribe i Donje Dubrave, istaknuo je Medved. Novo vodstvo županijskih vatrogasaca izabrano je na mandat od pet godina. (vv)

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

IDUĆI TJEDAN kreće cijepljenje protiv gripe

Imamo 14 oboljelih

- Imamo 14 potvrđenih slučaja gripe, kaže Marina Payerl Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije te dodaje kako su dvije osobe završila u bolnici. Kaže kako je riječ o sporadičnim slučajevima oboljevanja, odnosno da nije riječ o nekoj većoj grupnoj zarazi. Prema njenim riječima, cjepivo u Međimurje stiže ovih dana, tako da bi kampanja cijepljenja mogla početi već u ponedjeljak. - Proizvođači su morali mijenjati sastav cjepiva, a sada je sve gotovo, cjepivo je stiglo u Hrvatsku, objasnio je kašnjenje kampanje Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ. Proizvođači su, naime, morali prilagoditi proizvodnju novim preporukama, koje se donose na temelju praćenja cirkulacije virusa gripe i procjena o tome koji će sojevi biti najzastupljeniji u nadolazećoj sezoni. Za nadolazeću sezonu Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) osigurao je ukupno 420.000 doza. Liječnici podsjećaju kako se zaštita ne razvija odmah po primanju doze, već je organizmu potrebno 10 do

Marina Payerl-Pal, dr. med., specijalist medicinske mikrobiologije i parazitologije 15 dana da stvori odgovarajući imunitet. Građani će se moći cijepiti kod svojih izabranih liječnika obiteljske medicine te u Zavodu za javno zdravstvo. Zaštita je besplatna za osobe starije od 65 godina, kronične bolesnike, trudnice, zdravstvene djelatnike te štićenike i zaposlenike domova za starije. Također, pravo na besplatno cijepljenje imaju i članovi obitelji te bliski kontakti osoba koje se zbog medicinskih kontraindikacija ne smiju cijepiti. Osobe koje ne pripadaju rizičnim skupinama cjepivo mogu nabaviti u ljekarnama putem privatnog recepta (uz cijene koje su se dosad kretale od 12,80 do 14,70 eura) te se cijepiti kod obiteljskog liječnika, u zavodima uz plaćanje ili u odabranim ljekarnama gdje će cijepljenje provoditi liječnici. (vv)

DRŽAVA ODRIJEŠILA kesu za bolničke dugove

Čakovečka bolnica dobila 3 milijuna eura

Za podmirivanje dospjelih dugova prema dobavljačima lijekova i medicinskog materijala Vlada i Ministarstvo zdravstva izdvojili su ukupno 105.000.000,00 eura. Pomoć je raspoređena na ukupno 37 zdravstvenih (bolničkih) ustanova među kojima se našla i čakovečka Županijska bolnica.

Njoj je odobreno 3.070.586,00 eura. Dodijeljena financijska injekcija, piše u obrazloženju, strogo je namjenska te se mora utrošiti isključivo za plaćanje neizmirenih računa prema redoslijedu dospijeća, uz obvezu da se najstarija dugovanja podmiruju prva. (vv)

OREHOVICA dobila svog liječnika Trgovački centar u Ulici Jakova Gotovca trenutačno je zatvoren Piše: Luka Jurkijević

O dolasku megapopularnog lanca brze prehrane McDonald’s u Čakovec nagađa se već godinama. Od prvih priča o restoranu na mjestu Macanovog doma, nagađanja ovog puta vode u prostor bivšeg trgovačkog centra Konzum u Ulici Jakova Gotovca preko puta policije. Kuloarske priče koje kruže našim gradom tako kažu da je dio lokala unutar spomenutog trgovačkog centra iznajmljen tvrtki IMOGEO d.o.o., sestrinskoj tvrtki poduzeća Globalna hrana

d.o.o., koja je inače jedini nositelj franšize restorana McDonald’s u Hrvatskoj. Obje tvrtke povezane su kroz vlasničku strukturu preko obitelji Gavrilović. Dok je tvrtka Globalna hrana d.o.o. zadužena za vođenje restorana i ugostiteljstvo, IMOGEO d.o.o. primarno djeluje u sektoru nekretnina. Drugim riječima, bavi se pronalaženjem, kupnjom i zakupom nekretnina diljem zemlje. Potraga za potvrdom tih nagađanja odvela nas je do Maje Đurkin Međimurec, direktorice tvrtke u čijem se vlasništvu nalazi

trgovački centar preko puta policije. - Ne znam ništa o tome, kratko nam je rekla je Maja Đurkin Međimurec u telefonskom razgovoru. O šuškanjima da u Čakovec nakon dugog čekanja dolazi prvi McDonald’s, upit smo poslali i tvrtki Globalna hrana d.o.o., ali od njih do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovor. Na vratima trgovačkog centra trenutačno stoji natpis da je centar zatvoren, a nedavno je iz centra odselila second hand trgovina, a ne radi više ni caffe bar.

Antonija Marciuš brinut će o zdravlju Reovčana

Nakon dugotrajne i neizvjesne potrage za medicinskim kadrom, u ambulantu u Orehovici stigla je nova liječnica, dr. Antonija Marciuš. Došla je na upražnjeno mjesto koje je iza sebe ostavio dr. Dorian Laslo (29). On je naime, krajem srpnja spakirao stvari i otišao premda je primao općinsku poticajnu mjesečnu naknadu od 1100 eura.

Odlasku je, između ostaloga, kumovao i fizički napad bolesnog mladića na njega. Liječnica je prethodno bila zaposlena u Zavodu za javno zdravstvo, no prihvatila je poziv te dala privolu za rad u orehovečkoj ordinaciji. Kako je dr. Marciuš tek stigla, točni detalji novog ugovora i trajanje suradnje bit će definirani idućih dana. (vv)

4

Aktualno

Piše: Vlasta Vugrinec

– Galaxy košta tri eura po džointu, a preprodavači mjesečno zgrnu i po 10.000 eura. Puca se dan i noć, ljudi su naoružani do zuba, a socijalna pomoć ide na drogu, oružje i kocku. Pokušao sam promijeniti stvari na bolje, a onda su mi zaprijetili oružjem. Država mora početi kontrolirati novac koji šalje, inače pomoći nema, govori Martin, Rom koji je radi sigurnosti svoje obitelji zauvijek napustio naselje. – Oduvijek sam imao samo jednu želju, otići iz naselja. Želja mi se ispunila i tu sam gdje jesam. Nadam se i vjerujem da će se i drugi s vremenom maknuti, sto posto će se maknuti. Svatko tko želi dobro sebi i svojoj obitelji, taj će otići, tamo neće ostati. Ovim riječima započinje razgovor naš sugovornik, pripadnik romske nacionalne manjine iz Međimurja kojeg ćemo radi njegove osobne sigurnosti i zaštite obitelji nazvati Martin (pravi identitet i podaci poznati su redakciji). Riječ je o obiteljskoj, srednjovječnoj osobi i dugogodišnjem radniku koji od rane mladosti živi isključivo od vlastitog rada. Godinama je gledao propadanje svog naselja, trudio se to zaustaviti i pokrenuti stvari nabolje sve u nadi i želji da djeca u naselju imaju bolje uvjete za odrastanje. No, umjesto zajedničkog napretka, ostao je sam jer je otpor promjenama bio velik. Svjestan da je borba protiv kriminala prevelik teret za pojedinca koji je ostao bez stvarne zaštite sustava, jednostavno je digao ruke. I ne samo to, napustio je rodnu kuću, u stvari kako kaže, jednostavno je pobjegao. Danas s distance promatra kako romska naselja tonu u vrtlog sintetskih droga, ilegalnog naoružanja i bezvlašća. S gorčinom se osvrnuo i na povijest te radnu etiku nekadašnjih generacija Roma u Međimurju. – Međimurje je oduvijek poznato po radišnim ljudima. I naši preci, kad su tek došli ovamo, a to sam imao prilike čuti izravno od čovjeka koji je tada prihvatio Rome, bili su radišni, pošteni ljudi. Izrađivali su drvena korita, brusili noževe, popravljali kišobrane, radili rukama i živjeli od svog rada. A u što smo se mi sad pretvorili?

Tri eura za ulazak u zonu zombija

Najveća pošast koja je posljednjih godina zahvatila naselja jest tzv. Galaxy, jeftina sintetska droga čije su posljedice razorne i smrtonosne. Nedavna smrt mladića u Novakovcu bila je samo još jedno upozorenje u nizu. – Taj slučaj u Novakovcu nije jedini. Prije toga su u Orehovici dvojica umrla

6. studenoga 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

od Galaxyja. To uzima sve više maha i samo je pitanje vremena kad će opet netko stradati, upozorava Martin. Za razliku od klasičnih droga, Galaxy je cjenovno dostupan doslovno svima. – Ima u naseljima i drugih droga, ali Galaxy je najjeftiniji, tri eura košta jedan džoint. Lokalni preprodavači to nabavljaju preko svojih veza i raspačavaju po naselju. Čujem čak i da su nabavili neke recepte pa ga sami kod kuće dorađuju i miješaju. Konzumenti su, kažu, nezaposlene osobe, oni koji ne idu u školu, a probleme stvaraju 24 sata dnevno. – Da me sad netko traži, mogao bih ih na prste točno sve nabrojati i riješiti problem. Neki od njih itekako su svjesni opasnosti. Imao sam priliku razgovarati s dečkom koji se očajnički želi izvući iz toga, ali jednostavno ne može sam. Nadam se da će nadležne službe poduzeti nešto da se tim ljudima pomogne kroz liječenje. Dotaknuo se i odgovornosti onih koji drogu prodaju djeci od tek 15 ili 16 godina: – Na društvenim mrežama često vidim komentare u stilu: ‘Pa nitko ih ne tjera da to uzimaju’. Točno, nitko ih ne sili.

– Lokalni preprodavači Galaxy nabavljaju preko svojih veza i raspačavaju po naselju. Čujem čak i da su nabavili neke recepte pa ga sami kod kuće dorađuju i miješaju

Ali pitam ja te dilere: što da sutra tvoj rođeni brat, tvoja sestra ili tvoje dijete počnu to vući? Na koga bi onda bio ljut? Pa bio bi bijesan na dilera! Treba imati bar malo poštovanja i savjesti prema vlastitoj zajednici. Jer da oni to prestanu prodavati i donositi, ovi mladi bi puno teže dolazili do otrova. Na pitanje o tome zašto se preprodavače ne prijavi anonimno policiji, Martin ističe kako u naseljima vlada strah, ali i dobro uigrana hijerarhija: „Ljudi se jednostavno boje. A i ne radi se tu o jednom čovjeku. Naselje je veliko, ima ih pet-šest, ma i više... I mislim da svi oni zapravo rade za jednu osobu. Riječ je o Međimurcima, a i vaši (većinsko stanovništvo stalno dolaze i zalaze u naselje. Tu se vrti ogroman novac, to je jedan veliki, organizirani lanac.“ Nakon konzumacije Galaxyja ljudi, kaže, doslovno izgledaju kao zombiji. A kad dođu k sebi i ponestane im novca, napravit će sve da dođu do nove doze.

– Kradu po naselju, kradu izvan naselja, gdje god stignu. Ostavite u dvorištu kosilicu ili alat, za deset minuta toga više nema. To se odmah rasprodaje u dijelove ili preprodaje. Financijska pozadina ovog crnog tržišta iznimno je unosna. – To je brza i laka lova. Mjesečno se tu okreću tisuće eura, dileri izvuku i po 10.000 eura. Prije nekog vremena jednom su u pretresu našli pet kilograma, tako se priča. I što se dogodilo? Dečko je na slobodi! Još javno prijeti onome tko ga je prijavio. Zato svi šute, ljudi se boje za vlastitu glavu jer znaju da zaštite nema.

TEMA BROJA BIJEG IZ ROMSKOG NASELJA

Pištolji od 1500 eura i pucnjava kao svakodnevica

Uz drogu, drugi gorući problem je ilegalno oružje. Martin bez okolišanja opisuje stanje na terenu: – Da vam budem iskren, svaka kuća ima oružje, svi su naoružani. I onda čovjek koji želi normalno živjeti, a nema se kamo maknuti, na kraju i sam mora držati oružje u kući samo radi gole sigurnosti sebe i svoje obitelji. Tamo bezazlena razmirica, obična svađa među djecom, u trenu preraste u veliki sukob gdje se odmah poteže oružje. Dođu vam pred kuću s cijevima. Pucnjava usred bijela dana postala je toliko uobičajena da se nitko više i ne osvrće. Ako prođe dan bez pucnja, ljudima je to već postalo čudno. Ljudi koji pucaju, navodi da se uopće ne boje kazni niti ih posljedice ne zabrinjavaju. – I govore: da izvinite na izrazu, j*š pedeset godina zatvora. Također ističe da su oružani sukobi i pucnjava posebno intenzivni oko 20. u mjesecu kad sjedne socijalna pomoć, pa se novac troši na pijančevanje i oružje. Cijene vatrenog oružja dobro su poznate: – Pištolj se kreće od 1000 do 1500 eura, puške su čak i jeftinije, sve ovisi o dogovoru. Puno je toga ostalo iz rata, nešto se i nabavlja sa strane, ali oružja je jednostavno previše. Kad netko i padne, lanac nabave se ne prekida. Oni otvoreno računaju na to da će odležati što moraju i nastaviti po starom. Prijetnje oružjem, pucnjavu, ali i posjed oružja, također, kaže nitko ne prijavljuje policiji. – Dođete na policiju, a tamo vam kažu: ‘Za mjesec dana ćete povući prijavu’. Pa tko bi mirno spavao dok mu prijete obitelji? Čak i kad policija odradi posao i razbije neke kamatare, kao što je to bilo prije par godina, hobotnica samo pusti nove krakove. Stariji se malo povuku u sjenu, a angažiraju mlađe da za njih odrađuju prljave poslove na ulici.

ISPOVIJEST BIVŠEG stanovnika romskog naselja u Međimurju

Za tri eura d postaju zomb ima svaka k - Smrtni slučaj u Novakovcu nije jedini. Prije toga su u Orehovici dvojica umrla od Galaxyja. To uzima sve više maha i samo je pitanje vremena kad će opet netko stradati, upozorava naš sugovornik Tisuće eura za poroke i nerad Kao glavni razlog takvog stanja u romskim naseljima Martin vidi u sustavu socijalnih davanja. – Prva stvar koju država mora riješiti jest kontrola socijalne pomoći. Taj novac se troši nenamjenski. Prvenstveno na alkohol, na Galaxy, na oružje i na kockanje preko interneta. Oko dvadesetog u

mjesecu, kad sjednu naknade, naselje je puno pijančevanja i pucanja. Znam ljude u punoj snazi, zdrave i sposobne za rad, koji ne rade nigdje i još se rugaju onima koji rade za plaću: – Što se mučiš za 1000 eura kad se od naknada može dobiti više? Kad se zbroje socijalna pomoć, dječji doplatci i razni dodaci na veći broj djece, neke obitelji mjesečno prime po tri ili četiri tisuće eura. Žive u jednoj prostoriji,

struju i smeće ne plaćaju, udžbenike i pribor za školu dobiju besplatno. A mi koji pošteno radimo i plaćamo poreze, sami kupujemo svaki komad opreme svojoj djeci. Gdje je tu logika i tko je zapravo zakinut? Odbacuje i uobičajene teze o tome da je isključivi problem u neprihvaćanju zajednice. – Došli su strani radnici i iz Nepala, rade, u par godina su naučili hrvatski i uklopili se u društvo. A mi smo ovdje

6. studenoga 2026.

Jeftin otrov s teškim posljedicama

djeca biji, a pištolj kuća

Foto ilustracija: MN

generacijama, pa opet imamo situaciju da ljudi godinama žive tu, a ne znaju i ne žele naučiti jezik zemlje u kojoj žive. Vidite ženu s najmodernijim mobitelom, a na pošti stavlja križić jer se ne zna ili ne želi potpisati. To nije pitanje diskriminacije, nego neodgovornosti na koju je sustav zatvorio oči, omogućivši život bez ikakvih obveza. Na pitanje ima li nade za promjene unutar samih naselja, njegov je zaključak vrlo jasan: – Nitko ne može pomoći onome tko sam ne želi promjenu. Saborski zastupnik Veljko Kajtazi pomogao je oko infrastrukture, župan Matija Posavec se trudi i radi, ali oni iz ureda ne mogu kontrolirati

Aktualno 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

– Smrtni slučaj u Novakovcu nije jedini. Prije toga su u Orehovici dvojica umrla od galaxyja. To uzima sve više maha i samo je pitanje vremena kad će opet netko stradati, upozorava Martin što pojedinci rade na terenu. Zid šutnje mora se probiti, ali za to treba postojati stvarna

volja institucija da uvedu red i sankcije. Ja sam pokušao, bio sam sam, i na kraju sam morao izabrati mir i sigurnost svoje obitelji. Zato sam otišao, a svakome tko želi normalan i miran život poručujem isto – maknite se. Na kraju možemo samo zahvaliti Martinu na odvažnosti i nadati se da će se i drugi Romi povesti njegovim primjerom i početi govoriti, za početak anonimno. Jer važno je probiti zid šutnje i progovoriti o kamatarenju, maloljetničkim trudnoćama, prostituciji, zlostavljanju, krađama i ostalim nepoželjnim oblicima ponašanja. Ova priča je samo vrh ledenog brijega problema u njihovim naseljima.

Što je to Galaxy te kako djeluje na ljudski organizam, objašnjava Diana Uvodić-Đurić, dr. med. spec. školske medicine, subspec. alkoholizma i drugih ovisnosti. Galaxy je opasna sintetička droga, po sastavu najčešće sintetički kanabinoid, koja je u Međimurju posljednjih godina posebno raširena u romskim naseljima zbog lake dostupnosti u kombinaciji s nepoznavanjem i nesvjesnošću mogućih štetnih učinaka. Sintetički kanabinoidi su psihoaktivne tvari dobivene kemijskim putem, koje se u mozgu vežu za kanabinoidne receptore i ostvaruju učinak sličan THC-u (tetrahydrocannabinol) koji je odgovoran za psihoaktivne učinke marihuane. Prvi put ih je otkrio dr. John W. Huffman sa Sveučilišta Clemson 1995. godine tijekom istraživanja učinaka kanabinoida na mozak. Po njemu je jedna grupa sintetskih kanabinoida u nazivu dobila prefiks JWH. Na tržištu su se pojavljivali u obliku mješavine bilja koja je sadržavala usitnjene cvjetove, lišće ili stabljike biljaka koje se obično koriste kao čajevi, ili kao mješavina nekih drugih egzotičnih biljaka, a biljna mješavina bude poprskana ili natopljena sintetskim kanabinoidima. U početku su se prodavali kao „osvježivači prostora“ pod nazivom Galaxy, Rainbow, Spice, Solar, Atomix, Sharp, itd. Danas se Galaxy u žargonu i dalje koristi kao naziv za tu vrstu droge. Tijekom godina mijenjao se njihov sastav i oblik u kojem su se koristili, a novije generacije sintetičkih kanabinoida dolaze i u obliku tekućine za e-cigarete.

Štetni učinci

Neosporni su njihovi brojni štetni učinci po zdravlje, zabilježeni su i smrtni ishodi, a zbog često neutvrđenog kemijskog sastava i farmakološkog djelovanja, dugoročne posljedice njihovog konzumiranja tek se nagađaju. Zabilježeni su brojni štetni učinci na ljudski organizam: • jaka glavobolja, vrtoglavica, usporenost, drhtanje i uznemirenost, jaka tjeskoba, zbunjenost i dezorijentiranost, pospanost, promijenjen doživljaj stvarnosti, gubitak svijesti, halucinacije, akutna psihoza, euforično ponašanje, hiperaktivnost, poteškoće koncentracije i pažnje, nesanica, trnci u rukama i nogama, poremećaj osjeta na koži, konvulzije, koma, • razvoj ovisnosti, • tahikardija (lupanje srca), hipertenzija (povišeni tlak),

bol u prsima, poremećaj srčanog ritma, srčani i moždani udar, prestanak rada srca, • akutno zatajenje bubrega, • mišićna slabost, bolovi, grčevi i trzaji u mišićima, • osip, pojačano znojenje, znoj promijenjenog mirisa, • bolovi u trbuhu, proljev, otežano disanje, zujanje u ušima, proširenje ili suženje zjenica, horizontalni trzaji očnih jabučica, ispadi u vidnom polju, hladnoća ruku i nogu, suhoća usta, mučnina i povraćanje, neuobičajena govorljivost, ali i nerazgovijetan govor ili nemogućnost govora, crvenilo očiju, širenje krvlju i spolno prenosivih infekcija, itd.

Zabilježeni su i smrtni ishodi nakon predoziranja i trovanja nekim od ovih sredstava. Rizik od oštećenja zdravlja je još veći ukoliko se kombiniraju s drugim drogama, kao i u kombinaciji s alkoholom. Njihovo je korištenje izrazito rizično i zbog činjenice da se često prodaju u „nečistom“ obliku, nepoznatog sastava i koncentracije, te konzumenti ne budu pripremljeni na njihovo djelovanje i jačinu.

Sintetički kanabinoidi u Međimurju

Unatrag nešto manje od petnaestak godina imali smo pravu epidemiju korištenja ovih tzv. novih droga među školskom djecom i mladima u Međimurju. Tijekom istraživanja ove pojave provedenom u svim osnovnim i srednjim školama naše županije na pitanje da li su ikada u životu koristili neku od novih droga i koju, među ispitanim učenicima 7. i 8. razreda osnovne škole pozitivno je odgovorilo 2% dječaka i 1% djevojčica. Među ispitanim srednjoškolcima gotovo su svaki treći mladić (29%) i svaka deseta djevojka (11%) probali neku od novih droga. Najčešće korišteno sredstvo je Galaxy kojeg je među ispitanim učenicima 7. i 8. razreda osnovne škole probalo 2% dječaka i 1% djevojčica. Od ispitanih učenika 2.r. srednje škole Galaxy je probao svaki peti mladić (20%) te 8% djevojaka. (Rezultati istraživanja o stavovima, navikama i korištenju sredstava ovisnosti među školskom djecom i mladima, prosinac 2013, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije.) Stoga je Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije u suradnji s tadašnjim Uredom za droge Republike Hrvatske i Povjerenstvom za suzbijanje zlouporabe droga Međimurske županije, u suradnji sa školama pokrenuo edukaciju učitelja, roditelja i učenika o štetnom

Diana Uvodić-Đurić, dr. med. spec. školske medicine, subspec. alkoholizma i drugih ovisnosti - adiktolog, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije djelovanju ovih droga te se kroz nekoliko godina njihovo korištenje značajno smanjilo. Problem je nažalost i dalje jako prisutan u romskim naseljima, pogotovo među djecom i mladima koji su prekinuli školovanje i ne rade. To potvrđuju i rezultati istraživanja „Zlouporaba sredstava ovisnosti kod romskih zajednica u Međimurskoj županiji“ koje je provedeno 2019. godine. Nositelj istraživanja bio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a provedeno je u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije, te uz podršku Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga Međimurske županije i predstavnika romske nacionalne manjine u županiji. Cilj istraživanja bio je utvrditi potrebe i socijalne rizike kod djece i mladih Roma u Međimurskoj županiji s fokusom na zlouporabu sredstava ovisnosti. Naglasak je stavljen na detektiranje rizičnih, ali i zaštitnih čimbenika kod pojedinca, obitelji, škole i šire zajednice. Analizom rezultata ovog istraživanja izdvojeni su ključni problemi u romskoj zajednici kao što su: nesigurnost zbog visoke dostupnosti droge i alkohola, izloženost krađama i nasilju, učestalo konzumiranje droga, osobito sintetskih kanabinoida (Galaxyja), nedostatak financijskih sredstava zbog kockanja. Potaknuti ovim spoznajama provodili smo u suradnji s HZJZ-om Pilot projekt prevencije zlouporabe sredstava ovisnosti među romskom djecom i mladima, a u dva najveća romska naselja (Parag i Kuršanec) pokrenuli smo rad Mobilnog savjetovališta za probleme mentalnog zdravlja i ovisnosti u kojem je u proteklih 5 godina ostvareno preko 650 različitih psihosocijalnih intervencija. Unatoč toga, kao i djelovanja drugih preventivnih programa koje provode škole, druge institucije i udruge, učestala zlouporaba sintetskih kanabinoida u romskim naseljima još uvijek je jako zastupljena.

6

Gospodarstvo

MindsetSoul Business

Firma vrijedi najviše dok vlasnik još ima izbora

V

iše od deset godina, kao stečajna upraviteljica, preuzimala sam upravljanje poduzećima u trenutku kada vlasnik više nije smio upravljati svojom firmom. Moj je posao tada bio sačuvati ono što se još moglo sačuvati, završiti započete poslove, očuvati vrijednost gdje je to bilo moguće, unovčiti imovinu ili poslovne cjeline i iz raspoloživih sredstava namiriti vjerovnike. Do te točke nijedna firma nije došla preko noći. Propadanju su prethodili mjeseci, a često i godine tijekom kojih su se problemi gomilali, poslovanje slabilo, a važne odluke odgađale. Kroz te sam postupke vidjela gotovo sve što se može dogoditi s druge strane poduzetništva – i firmi i vlasniku osobno. Sjećam se jednog malog predmeta, butika sa ženskom modom i haljinama. Dočekala me umorna vlasnica kojoj se više ništa nije dalo raditi oko butika, pogubljena u informacijama, inventurama i podacima o tome gdje se nalazi koja roba. Dio prekrasnih haljina još je bio zapakiran u vrećama i nikada raspakiran. Iako se radilo o mikro firmi, ona je imala svoju vrijednost. Nije bila opterećena kreditima, hipotekama, velikim zaduženjima ili promašenim investicijama, kakvih sam kroz stečajne postupke vodila mnogo. Ovdje se radilo prije svega o zamoru i zasićenju vlasnice koji nisu bili prepoznati i riješeni na vrijeme. Nekoliko godina ranije vlasnica se počela baviti drugom djelatnošću i postupno zanemarila redovitu brigu o butiku kojim se prije bavila iz užitka. Neke obveze prema državi nisu bile podmirene, račun firme završio je u blokadi, a nakon toga otvoren je stečaj. Izostanak pravovremene reakcije koštao ju je poslovanja koje je do tada

Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore

www.vesnabaranasic.com

ostvarivalo pristojne prihode, ali i mogućnosti da ga proda nekome tko bi ga možda nastavio razvijati. Roba iz butika na kraju je kroz stečajni postupak prodana kupcu koji ju je odnio u second hand shop. Nakon deset, dvadeset ili trideset godina vođenja istog poslovanja vlasnik često više nema jednaku energiju za novu investiciju, širenje tržišta, zapošljavanje novih ljudi ili uvođenje novih proizvoda i tehnologija. Poslovanje koje mu je godinama bilo izvor ambicije i zadovoljstva može s vremenom postati teret. Takvo zasićenje ne znači nužno da će firma početi propadati. Ali može dovesti do toga da se odluke odgađaju, ulaganja smanjuju, nove prilike ostaju neiskorištene, rast usporava, a s vremenom može doći i do pada. I sama sam prije godinu dana promijenila profesionalni smjer. Zato danas, kao business broker i konzultant, radim s vlasnicima koji još imaju mogućnost na vrijeme odlučiti što žele učiniti sa svojom firmom. Mogu je nastaviti razvijati, dovesti partnera ili je prodati nekome tko će nastaviti njezin razvoj. Ako osjećate zamor i zasićenje vlastitim poslom, možda je vrijeme za promjenu. Dok poslovanje dobro funkcionira, vlasnik ima izbor. Kada se problemi počnu ozbiljno gomilati, taj se izbor postupno sužava. A ako se čeka predugo, može nestati upravo ono što firmu čini vrijednom. I zato firma vrijedi najviše dok vlasnik još ima izbor.

Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com Vesna Baranašić, mag.oec.

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

40 godina s Vama

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

6. studenoga 2026.

BOŽIĆNICE ZA umirovljenike u Selnici

Prijave otvorene do 30. studenoga Općina Selnica osigurala je ove godine božićne poklon bonove za svoje umirovljenike. Pravo na pomoć ostvaruju svi mještani čija mirovina, ili zbroj više mirovina, ne prelazi iznos od 600 eura. Za ostvarivanje prava potrebno je ispuniti službeni

obrazac i priložiti zadnji odrezak od mirovine. Prijave se zaprimaju od 9. do 30. studenoga 2026. godine. Dokumentaciju je moguće poslati elektroničkom poštom na adresu opcina. selnica@gmail.com ili je ubaciti u sivi sandučić smješten kod općinskog ureda. Iz Općine

napominju kako se naknadne prijave nakon 30. studenoga neće uzimati u obzir. Starijim mještanima preporučuje se da za pomoć oko popunjavanja i slanja dokumentacije zamole članove obitelji ili susjede. Za sve dodatne informacije i eventualna

pitanja dostupan je i općinski telefon 040/861-344. Podjela odobrenih bonova održat će se 10. i 11. prosinca (četvrtak i petak) u prostorijama Udruge umirovljenika, na adresi Trg sv. Marka 2 u Selnici, u vremenu od 9 do 12 sati. (sh)

EUROPSKO PRIZNANJE za međimurski rad

Mađerkinom bregu treće mjesto na prestižnoj izložbi Vidikovac na Mađerkinom bregu, jedna od najprepoznatljivijih turističkih točaka u Međimurju, dobio je važno međunarodno priznanje. Naime, prema izboru europske publike, na izložbi drvenih projekata European Wood Policy Platform osvojio je treće mjesto. U velikoj konkurenciji od ukupno 60 prijavljenih projekata, vidikovac na Mađerkinom bregu simpatije publike osvojio je zbog svog doprinosa javnom prostoru i vizualnom identitetu krajolika. Glasovi publike samo su kao dodatna potvrda vrhunske vrijednosti arhitektonskog rješenja koje potpisuju čakovečki arhitekti Bojan i Igor Perhoč. Njihov je projekt

Vidikovac je projektirao arhitektonski dvojac Igor i Bojan Perhoč

uspio prirodnu ljepotu brežuljkastog zavičaja spojiti sa suvremenom čelično-drvenom konstrukcijom i stvoriti nezaobilazno mjesto za domaće i strane posjetitelje. - Drago nam je što je naš rad prepoznala struka, a još više što je dobila široku podršku publike koja nas je podržala. Ovo nam je svakako podstrek da nastavimo raditi kvalitetno kao i do sada, rekao nam je Bojan Perhoč. Vidikovac Mađerkin breg izgrađen je u sklopu velikog europskog projekta. Radi se konstrukciji visokoj 27 metara koja omogućuje posjetiteljima da uživaju u pogledu s najviše točke u Međimurju na čak 361 metar nadmorske visine. (lj)

IZ TERMI SVETI MARTIN u Sloveniju

Nuša Korotaj preuzela slovensku Roglu i Terme Zreče Dosadašnja čelnica Termi Sveti Martin Nuša Korotaj imenovana je novom glavnom izvršnom direktoricom slovenske turističke tvrtke Unitur, pod čijim se okriljem nalaze planinsko odmaralište Rogla i lječilište Terme Zreče. Korotaj u Sloveniju odlazi nakon uspješnog mandata na čelu međimurskog resorta, gdje je od početka 2022. godine obnašala funkciju glavne

izvršne direktorice, a prethodno radila i kao direktorica prodaje i marketinga. Njezin prelazak na čelo Unitura nastavak je karijere u sektoru turizma s naglaskom na destinacije koje spajaju zdravstveni i sportski sadržaj, u čemu ima više od 15 godina iskustva. Povodom preuzimanja nove dužnosti, Korotaj je naglasila kako Rogla i Terme

Trgovine koje rade ove nedjelje, 8. studenoga Trgovine KRK (od 7 do 11 sati) • Trgovina KRK Čakovec, S. Radića 22 (7-11 h) Ostale trgovine • Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h) • JUG MALL Čakovec (8-16 h) • LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-18 h)

• LIDL Prelog, Franje Glada 13 (8-18 h) • PEK-TONI, Čakovec (7-13 h) • PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h) • PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h) • PLODINE, Prelog, A. Mihanovića 82 (7-21 h) • Stop Shop Čakovec (9-14 h)

Zreče imaju snažan identitet i tradiciju te dodala da je ova prilika posebno uzbudljiva zbog raznolikosti ponude. Najveći prostor za napredak i stvaranje novih vrijednosti za goste, zaposlenike, partnere i cijelu regiju vidi u spajanju wellnessa, zdravstvenih usluga, planinskog turizma i cjelogodišnjih sportskih aktivnosti u konkurentan turistički proizvod. (sh)

Postala je nova glavna izvršna direktorica slovenske turističke tvrtke Unitur, pod čijim se okriljem nalaze planinsko odmaralište Rogla i lječilište Terme Zreče

IN MEMORIAM

Preminuo Martin Stubičar, bivši direktor Modeksa U 86. godini preminuo je Martin Stubičar, dugogodišnji direktor međimurskog Modeksa. Vodio je tvrtku u razdoblju širenja vlastite proizvodnje i izvoza na njemačko tržište. Godine 1996. Modeks je pod njegovim vodstvom preu-

zeo kupalište u Vučkovcu i pokrenuo izgradnju novih bazenskih i ugostiteljskih objekata, započevši razvoj tog turističkog lokaliteta. Sprovod je održan u utorak, 3. studenoga na groblju u Murskom Središću. (sh)

6. studenoga 2026.

Život u Međimurju 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

LUDVIK JAKLIN, dimnjačar slikara Ladislava Kralja

Kraljev dimnjak trebao je četku od konjskog repa U samom središtu Čakovca, u Ulici Ruđera Boškovića 7, nalazi se rodna kuća Ladislava Kralja Međimurca, jednoga od najznačajnijih međimurskih slikara. Od 1979. godine u njoj djeluje memorijalna zbirka koja čuva umjetnikovu ostavštinu, originalni namještaj, osobne predmete i djela, omogućujući posjetiteljima da upoznaju ne samo njegovo stvaralaštvo,

nego i prostor u kojem je živio i radio. No kuća ne čuva samo priču o umjetniku. Ona čuva i uspomene ljudi koji su u nju nekoć dolazili, razgovarali s Kraljem i bili dio njegove svakodnevice. Jedan od njih je Ludvig Jaklin iz Čakovca, danas vitalni osamdesetpetogodišnjak koji se nakon mnogo desetljeća vratio na mjesto na kojem je nekoć bio čest gost.

Njegovi dolasci imali su vrlo praktičan razlog, čistio je dimnjak. No, posao je uvijek bio popraćen malim ritualima koji su s vremenom postali dragocjene uspomene. - Hodal sam to čistiti. Kad bi došel, on je uvijek popetal kefu. Morala je biti od konjskoga repa jer je njegov dimnjak bil cilindar dimnjak, okrugli, pa da se ne bi oštetil. Znal sam da moram doći čistiti s tom

četkom, al on je svaki put kad bi došel, popetal četku. Osim toga, kad god bi došel, moral sam otprti usta i on bi mi del bombona, Visoki C, a njegova supruga bi mi dala višnjevca, prisjeća se Jaklin. U tim jednostavnim gestama otkriva se i odnos koji je bio više od običnoga susreta majstora i domaćina. Kralj je, sjeća se Jaklin, bio dobar čovjek, pristupačan i razgovorljiv, a razgovori su znali potrajati, a dotakli bi se najrazličitijih tema.

Razgovori o životu, čovjeku i jeziku

Kraljeva peć dobro je gorjela zahvaljujući Ludvigovom redovitom održavanju

Jaklin se sjeća da su razgovarali i na mađarskom jeziku, koji im je bio zajedničko polazište za razgovor. - Ja sam s Lendavskih Gorica, tak da i sam znam mađarski, a i završil sam četiri godine mađarske škole, tak da smo se spominjali i na mađarskom. Dobro je govoril, puno je znal. Onda mi je rekel: ‘Kaj je čovjek?’ Ja sam rekel: ‘Najinteligentnije biće na

Ludvig Jaklin ponovno u Kraljevoj kući zemaljskoj kugli.’ A on meni veli: ‘Ne, nego je kralj prirode.’ O svemu i svačemu smo se spominjali, govori Jaklin. Prisjeća se i Kraljeva zanimanja za jezik, njegovih opaski i ispravaka, pa tako i razgovora o mađarskoj riječi za jabuku.

Kuća koja još čuva tragove prošlosti

I nakon toliko godina Jaklin se dobro sjeća izgleda kuće i dvorišta. U vrtu su, govori, nekoć rasle samo jedna višnja, jedna jabuka i trešnja. Posebno mu je ostao u sjećanju odlazak na tavan, gdje se nalazio dimnjak koji je redovito čistio. - Tu se išlo na tavan, tu prije je bila kuhinja, sobe su izgledale tak kak i sad, a tu de je slikal, tu je bil gramofon, prisjeća se dok pita gdje je gramofon sada. Od njegova posljednjeg posjeta prošla su

desetljeća. Povratak u Kraljevu kuću potaknula je objava u Međimurskim novinama koju je Jaklin pročitao, nakon čega je odlučio ponovno posjetiti mjesto na kojem je nekoć redovito radio i susretao poznatoga međimurskog slikara. Osamdeset pet godina života nije izbrisalo Jaklinove uspomene i razgovora s čovjekom čije ime danas zauzima važno mjesto u povijesti međimurske i hrvatske umjetnosti. A činjenica da se nakon toliko vremena poželio vratiti upravo u tu kuću, govori koliko mu je taj dio života značio. To što pamti ne samo ime Ladislava Kralja Međimurca, nego i način na koji mu je pružao bombon, kako ga je dočekao, kako su i o čemu razgovarali, govori o tome da je Kralj puno više od samo prošlosti. (ahš)

OD OBITELJSKIH SELFIJA do božićne bajke u Studiju Marrtinez

Martina Strahija svojim rukama već 14 godina stvara božićnu čaroliju

Sve je počelo 2013. godine s nekoliko obiteljskih fotografija i jednostavnom božićnom scenom. Četrnaest godina kasnije fotografkinja Martina Strahija iz Novog Sela Roka na pripremi jedne scenografije radi i po dva mjeseca

Kada je prije četrnaest godina odlučila napraviti nekoliko božićnih fotografija sa svojom obitelji, Martina Strahija nije ni slutila da će se ta spontana ideja pretvoriti u tradiciju. Fotografije su se svidjele rodbini, zatim prijateljima i poznanicima, a iz godine u godinu rasle su i Martinine ideje. Tako je nastala prepoznatljiva „Božićna čarolija” Studija MaRRtinez, koja svake godine donosi potpuno novu priču. – Nisam imala nikakav plan da će to postati tradicija, a kamoli da ću svake godine stvarati novu scenografiju. Sve se događalo spontano. Danas na pripremi božićne scene radim i po dva mjeseca. Kada se sjetim početaka i sama se iznenadim u što se to pretvorilo, prisjeća se Martina.

Od fotoaparata do brusilice Iza raskošnih božićnih prizora krije se mnogo više od ukrašavanja prostora. Martina sve radi sama, od prve ideje, nabave materijala i izrade konstrukcija do brušenja, bojanja, sastavljanja namještaja i završnog uređivanja. Potom slijede fotografiranje, promocija i komunikacija s klijentima. – Ljudi vide gotovu scenu, ali teško mogu zamisliti koliko rada stoji iza nje. Kod mene nema ekipe koja montira kulise ni dekoratera. Jedan dan sam s fotoaparatom, drugi s brusilicom, treći bojim ili šarafim. I tako ponekad puna dva mjeseca, govori. Posebnost njezina studija jest i to što se scenografija nikada ne ponavlja. Svake godine nastaje potpuno novi koncept.

– Ponekad se i sama pitam zašto jednostavno ne ostavim prošlogodišnju scenu i promijenim nekoliko detalja. Bilo bi puno jednostavnije, priznaje uz osmijeh. Božićni poštanski ured pun dječjih želja Ovogodišnja čarolija smještena je u Božićni poštanski ured, zamišljen kao starinska pošta sa Sjevernog pola. Pisaća mašina, ormarići s pismima, poštanski sandučić, karta svijeta i satovi samo su dio pomno osmišljenih detalja. Djeca ovdje nisu samo mali modeli pred fotoaparatom. Ona istražuju prostor, pišu pisma Djedu Mrazu i postaju dio božićne priče. Pisma mogu donijeti u studio, ali i poslati na adresu Studio MaRRtinez, Rade Končara 119, Novo Selo Rok, 40000 Čakovec. Među pristiglim pismima 21. prosinca vilenjak će izvući jedno, a njegov će

U raskošni Božićni poštanski ured već su stigli prvi modeli s božićnim pismima

autor na Badnjak imati priliku susresti Djeda Mraza u studiju. U Božićnom poštanskom uredu vrijeme se ne mjeri satima, nego željama, poruka je ovogodišnje scenografije. Scenografije se mijenjaju, uspomene ostaju Tijekom trinaest godina mijenjale su se kulise, ali i mali posjetitelji. Djeca koja su nekada dolazila kao bebe danas su školarci, neka već i tinejdžeri. Obitelji su rasle, a božićno fotografiranje mnogima je postalo nezaobilazna tradicija. I dok će ovogodišnji Božićni poštanski ured nakon blagdana biti rastavljen, a rekviziti spremljeni, fotografije će ostati svjedoci jednog djetinjstva. Jer scenografije traju jednu sezonu. Fotografije čuvaju, uspomene za cijeli život.

8

Crna kronika

EPILOG NESREĆE na zagrebačkom gradilištu iz 2017.

Šefovima tvrtke iz Strahoninca uvjetni zatvor, tvrtki novčana kazna Direktor i voditelj gradilišta jedne građevinske tvrtke iz Strahoninca pravomoćno su osuđeni na po sedam mjeseci zatvora uvjetno jer nisu zaštitili radnika koji je 2017. pao 17 metara na gradilištu u Zagrebu, a tvrtka mora platiti 3500 eura kazne. Nesreća se dogodila 13. studenoga 2017. na gradilištu poslovnog centra Trius u Radničkoj ulici u Zagrebu. Radnik je postavljao knauf ploče na strop. Stajao je na ljestvama, na visini od 90 centimetara, okrenut prema prozoru s kojeg je bilo skinuto krilo. U jednoj je ruci držao električni odvijač, a drugom je namještao ploču. Otvor nije bio ničim osiguran. Radnik nije imao ni sigurnosno uže, ni pojas, ni kacigu. Pao je kroz prozor s visine od 17 metara. Slomio je četiri slabinska kralješka, pet rebara i obje kosti li-

jeve podlaktice, a zrak mu je ušao u prsni koš s obje strane. Sud je utvrdio da su ga direktor (50) i voditelj gradilišta (66) pustili da sam radi kao monter suhe gradnje iako su znali da nije osposobljen za siguran rad. Nisu mu osigurali zaštitnu opremu i ništa nisu poduzeli da ga zaštite od pada. Olako su računali da se ništa neće dogoditi. Gotovo devet godina nakon pada Općinski sud u Čakovcu proglasio ih je krivima za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti. Svaki je osuđen na sedam mjeseci zatvora, koji neće služiti ako u godinu dana ne počini novo kazneno djelo. Tvrtka mora platiti 3500 eura kazne. Presuda je donesena 7. listopada, a pravomoćna je postala istog dana jer su se stranke odrekle žalbe. (ik)

PIJAN VRIJEĐAO i srušio 76-godišnju majku pa dobio novčanu kaznu

Priznao sve i izrazio kajanje Muškarac (57) s područja Murskog Središća kažnjen je s 500 eura jer je u srpnju pijan vrijeđao i odgurnuo svoju 76-godišnju majku, koja je pala na pod. Dogodilo se 15. srpnja oko pola sedam navečer, u obiteljskoj kući i dvorištu. Bio je vidno pijan i majci je vikao "p... ti materina, j... ti boga". Kad mu je rekla da se smiri, rukama ju je odgurnuo pa je pala na pod. Zatim ju je ponovno vrijeđao i nastavio galamiti po dvorištu. Majka nije ozlijeđena. Policija ga je uhitila i pustila tek sljedećeg jutra.

Sve je priznao. Rekao je da mu je jako žao, da majci inače stalno pomaže oko kuće i vrta i da je zbog alkohola izgubio kontrolu. Tvrdi da mu je to prvi put i da više neće ponoviti. Za takvo nasilje u obitelji zakon propisuje najmanje 1700 eura kazne ili 70 dana zatvora. Općinski sud u Čakovcu spustio mu je kaznu na 500 eura jer je priznao, pokajao se i dosad nije bio kažnjavan za nasilje. Presuda nije pravomoćna, a žalba je moguća samo zbog visine kazne. (ik)

PIJAN VRIJEĐAO susjeda i policajce pa dobio 700 eura kazne

"Sve bum spalio!" Pijani muškarac (45) vikao je u listopadu prošle godine na susjeda u dvorištu koje dijele da će sve spaliti, a policajca koji je došao po dojavi izvrijeđao je, zbog čega ga je Općinski sud u Čakovcu kaznio sa 700 eura. Bilo je to 6. listopada, malo iza četiri popodne. Muškarac je pijan došao u dvorište i počeo vikati na susjeda. “Ovo je moje dvorište, to je moje sve... i ako treba sve bum spalio”, ispričao je susjed na sudu. Kaže da muškarac nije prvi put navalio na njega i njegovo dvorište.

Kad je stigla policija, muškarac se nije smirio, nego je počeo vikati na policajce. Jednom od njih rekao je “p... ti materina, spaljeni, koji k... očeš” i “j... ti pas mater nesposobnu”. Uhićen je i u policiji je ostao do jutra. Sud je dvorište smatrao javnim mjestom, a viku narušavanjem javnog reda i mira. Zaključio je da se pijan nije mogao kontrolirati. Kaznio ga je sa 700 eura, ispod zakonskog minimuma, jer dosad nije kažnjavan za takve prekršaje i slabo stoji s novcem. Presuda nije pravomoćna. (ik)

6. studenoga 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

OGLAS ZA ulaganje u zlato i naftu odveo je u propast

Uplatila više od 90.000 eura lažnim financijskim posrednicima Oglas na društvenoj mreži koji je obećavao laku zaradu na nafti i zlatu zvučao je kao prilika koja se ne propušta, no za 70-godišnjakinju s preloškog područja pretvorio se u financijsku noćnu moru. Umjesto rasta kapitala na internetskoj platformi, njezini su računi u nekoliko mjeseci ostali lakši za više od 88.000 eura.

Isplatili joj 4000 eura navodne zarade

Naime, preloški policajci zaprimili su kaznenu prijavu 70-godišnjakinje zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela prijevare povezane s na-

vodnim ulaganjem u tržište kapitala. Prema navodima iz prijave, početkom kolovoza ove godine oštećena je putem društvene mreže naišla na oglas koji je promovirao ulaganje u zlato i naftu. Nakon što je ostavila svoje kontaktne podatke, telefonom ju je kontaktirala nepoznata ženska osoba koja se predstavila kao financijska posrednica te joj ponudila ulaganje putem internetske platforme. Vjerujući u vjerodostojnost ponude, oštećena je u više navrata uplaćivala novac na različite bankovne račune, pri čemu je ukupno uplatila nešto više od 90.000 eura.

Na njezin račun naknadno je isplaćeno oko 4.000 eura navodne zarade. Nakon posljednje uplate, krajem 23. listopada ove godine, oštećena je posumnjala da se radi o prijevari te je događaj prijavila policiji. Ukupna materijalna šteta procjenjuje se na nešto više od 88.000 eura. Kriminalističko istraživanje se nastavlja, a protiv nepoznatog počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

Policija upozorava na investicijske prijevare

Pozivamo građane na oprez prilikom ulaganja pu-

tem interneta i društvenih mreža. Ne vjerujte obećanjima o brzoj i velikoj zaradi, provjerite vjerodostojnost osoba i platformi koje nude ulaganja te ne uplaćujte novac na račune nepoznatih osoba. Ako posumnjate da ste žrtva prijevare, odmah kontaktirajte svoju banku i događaj prijavite policiji. Više savjeta o zaštiti od investicijskih prijevara građani mogu pronaći na mrežnoj stranici Web heroj - Ulovimo lika s weba koji tvoje € vreba. (sh)

NAKON SVAĐE u dvorištu u Kuršancu ubo muškarca nožem u prsa

Umjesto zatvora 660 sati rada Muškarac (47) osuđen je na 11 mjeseci zatvora, zamijenjenih sa 660 sati rada za opće dobro, jer je u srpnju prošle godine u Kuršancu nakon svađe kuhinjskim nožem ubo drugog muškarca u prsa. Sve se dogodilo 13. srpnja oko tri sata poslijepodne u jednom dvorištu u Međimurskoj ulici. Dvojica

muškaraca najprije su se posvađala, a zatim i naguravala. Tada je jedan od njih uzeo mali kuhinjski nož s oštricom od nešto manje od osam centimetara i ubo drugoga u lijevu stranu prsa. Ozlijeđeni je prošao s lakom ozljedom. Sud je utvrdio da je to bila samo sreća, jer ga je napadač htio teško

ozlijediti, pa je osuđen za pokušaj teške tjelesne ozljede. Muškarac je na sudu sve priznao i rekao da mu je žao. Pristao je i na kaznu koju je predložila državna odvjetnica. U korist mu je išlo priznanje, kajanje, teške obiteljske i socijalne prilike te to što se brine o maloljetnoj djeci. Protiv njega je bila ra-

nija osuda zbog krađe, za koju je u Varaždinu dobio uvjetnu kaznu. Svaki dan zatvora zamijenjen mu je s dva sata rada. Ako rad ne odradi, ide u zatvor. Nož mu je oduzet i bit će uništen, a troškove postupka ne mora platiti jer je slabog imovnog stanja. Obje strane odrekle su se žalbe. (ik)

TINEJDŽERI moraju na društveno koristan rad i na ispriku

Širili golišave snimke maloljetnice na društvenim mrežama Maloljetnica (17) je u srpnju 2025. fotografije i snimke gole djevojke (15) poslala njezinoj majci i objavila na Facebooku, a Općinski sud u Čakovcu nju i mladića koji je djevojku nagovorio na snimanje poslao je na društveno koristan rad i naložio im da joj se ispričaju. Godinu dana ranije mladić (16) i djevojka čije su snimke objavljene bili su u vezi i dopi-

sivali se na Instagramu. Cijelo ljeto 2024. nagovarao ju je da mu šalje fotografije i snimke na kojima je gola, iako je znao da je maloljetna. Ona ih je slala, a on je sve spremao u mobitel. Godinu dana kasnije u priču je ušla druga maloljetnica. Najprije je djevojčinoj majci na Messenger poslala više njezinih golih fotografija. Istog dana sve je stavila i na

U ČAKOVCU kažnjeni s 2650 eura

Facebook, pred velik broj ljudi. I ona je znala da djevojka nema 18 godina. Policija im je mobitele uzela odmah. Njoj isti dan, a mladiću sutradan. Na sudu su oboje priznali djela i rekli da im je žao. Prihvatili su i ono što je predložilo državno odvjetništvo. U zatvor zasad ne idu. Mogli bi ipak završiti tamo ako u dvije

godine naprave novo kazneno djelo ili ne budu radili ono što im je sud naložio. Svatko mora u pola godine odraditi 100 sati u humanitarnoj organizaciji ili na komunalnim poslovima. Uz to idu u savjetovalište za mlade, najdulje godinu dana. Mobitele više neće vidjeti jer su im trajno oduzeti. Presuda nije pravomoćna. (ik)

Podravka komadiće tune prodavala kao odrezak Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je kaznio Podravku s 2650 eura jer je u Konzumu u Zrinsko-frankopanskoj ulici prodavala tunu s natpisom “odrezak”, iako je fakultet koji je sama angažirala procijenio da je sitnih komadića u limenci 16 posto, a pravila dopuštaju 18. Nitko nije tvrdio da tuna nije zdrava. Ni inspekcija ni sud. Sporilo se samo o tome je li u limenci od 80 grama odrezak ili komadići. Priča je počela prije Božića. Poljoprivredni inspek-

tori iz čakovečke ispostave Državnog inspektorata 22. prosinca ušli su u Konzum u središtu Čakovca, na polici našli 24 pakiranja te tune i uzorke poslali na analizu. U Zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar otvorili su limenke i zaključili da je unutra tuna u komadima, a ne odrezak. Prema njihovu mišljenju, natpis je kupce doveo u zabludu. Podravka je tražila drugo mišljenje. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu pregledali su uzorak i procijenili koliko

u njemu ima sitnih komadića. Ispalo je 16,14 posto. Europska uredba iz 1992. za odrezak dopušta do 18 posto. Inspekcija je onda naručila i treću analizu, na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. Ondje su zaključili da je komadića više nego pravih komada mesa. Prema Podravkinim navodima, limenku su samo otvorili i pogledali, bez mjerenja. U Podravki kažu da se tuna u maloj limenci jednostavno raspada, pogotovo kad se istrese na tanjur. Seriju su ipak

povukli s tržišta i promijenili proizvođača. Sud se na kraju priklonio prvoj i trećoj analizi. U presudi je objasnio da pravi odrezak mora biti čvrst i kompaktan, a da su sitni dijelovi mekani, kašasti ili spužvasti. Od inspekcije u Čakovcu do presude prošlo je deset mjeseci. Sud je Podravki izrekao najnižu kaznu koju zakon propisuje, a voditeljica poslovnog razvoja u Podravki, kao odgovorna osoba, dobila je 660 eura kazne. Presuda nije pravomoćna. (ik)

6. studenoga 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

IDE U ZATVOR na tri godine i osam mjeseci

Diler (26) prodavao kokain preko Snapchata

ržava mu oduzima 400 eura zarađenih na drogi, a ostalih 950 eura vraća mu se. Platiti mora i 500 eura troškova postupka te 1119 eura za vještačenja Mladić (26) nepravomoćno je osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora jer je u stanu držao više od pola kilograma marihuane i 22 grama kokaina pripremljenih za prodaju. Presudu je donio Općinski sud u Čakovcu. U zatvoru je od 4. ožujka, kada su policajci došli s nalogom za pretragu stana. Prije pretrage sam im je predao tri paketa marihuane i vrećicu kokaina. U stanu su našli i dvije digitalne vage s tragovima kokaina,

marihuane i amfetamina, dva mobitela i 1350 eura. Odali su ga mobiteli. U njima su policajci našli dogovore o drogi preko WhatsAppa i Snapchata. Jedan kupac ga je preko Snapchata pitao za kokain, a on mu je ponudio pola grama za 40 eura. Našli su se krajem siječnja navečer na nogometnom igralištu u Pribislavcu, gdje mu je drogu predao kroz prozor automobila. Kupac je to na sudu i potvrdio. Mladić je sve priznao. Ispričao je da ima psihičkih

problema još od djetinjstva i da se nakon izlaska iz zatvora prije godinu dana sve češće drogirao. Posao nije mogao naći, a novac mu je trebao. Rekao je da se ne usudi reći od koga je nabavljao drogu jer se tih ljudi boji, a preko djevojke su mu, kako tvrdi, stizale i prijetnje. Od 1350 eura, prema njegovim riječima, samo je 400 bilo od prodaje droge, a ostalo je bila djevojčina plaća za stanarinu. Psihijatar je utvrdio da nije ovisnik i da je znao što radi. Sud mu je u korist

uzeo priznanje i kajanje, ali i to da je već osuđivan za isto. Općinski sud u Čakovcu 2021. osudio ga je zbog droge na godinu i pet mjeseci, od čega je šest mjeseci odslužio. U Njemačkoj je dvaput kažnjen zbog krađe i jednom zbog vožnje bez dozvole. Država mu oduzima 400 eura zarađenih na drogi, a ostalih 950 eura vraća mu se. Platiti mora i 500 eura troškova postupka te 1119 eura za vještačenja. Presuda nije pravomoćna. (ik)

UMIROVLJENIK (75) oslobođen optužbe za ilegalni parking kod čakovečke bolnice

Platila mu pet eura za parking pa dobila mandarine? Umirovljenik (75) nepravomoćno je oslobođen optužbe da je obavljao neregistriranu djelatnost jer je, prema tvrdnji jedne vozačice, od nje uzeo pet eura da sat vremena parkira u njegovu dvorištu preko puta čakovečke bolnice. Državni inspektorat optužio ga je zbog događaja s kraja listopada prošle godine. Vozačica je tada vozila susjedu kod liječnika. Susjeda je imala operaciju kralježnice,

pa ju je htjela dovesti što bliže. Kako je ispričala na sudu, skrenula je na šljunčanu površinu preko puta bolnice, gdje je bilo parkirano još nekoliko auta. Uz cestu je stajao stolić na kojem je muškarac prodavao mandarine. Kad je parkirala, prišao joj je i rekao "pet eura". Platila je i pitala koliko može ostati, a on je rekao sat vremena. Račun joj je obećao kad se vrati. Kad se nakon 20-

ak minuta vratila i opet ga tražila, ponudio joj je mandarine. Odbila je, a on je počeo psovati. Pozvala je policiju. Umirovljenik je priznao da je bilo svađe i da je za to već kažnjen zbog remećenja javnog reda i mira, što je, rekao je, i zaslužio. Ali tvrdi da pet eura nikad nije uzeo i da je to vozačica izmislila. Prema njegovim riječima, dvorište je obiteljsko, malo je i stane u njega tek nekoliko auta, a ljudi koji idu u

bolnicu stalno parkiraju na njemu iako tabla kaže da je privatni posjed. Zbog toga ni oni sami ne mogu ući u svoje dvorište. Sud je zaključio da se o djelatnosti može govoriti samo kad netko nešto radi stalno i zbog zarade, a ne jednom. Vozačica nije vidjela da je naplatio još nekome, a ni za svojih pet eura nije imala dokaz. Troškovi postupka idu na teret suda. (ik)

SUD JE poslao u zatvor na 11 mjeseci

Majka devetero djece i trudnica ukrala novčanike iz otključane kuće

Majka devetero djece (35) ušla je u ožujku u nezaključanu kuću u Savskoj Vesi dok je, kako sama kaže, po kontejnerima tražila stvari koje bi joj mogle koristiti, i iz torbe u dnevnoj sobi ukrala dva novčanika sa 160 eura, zbog čega ju je Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno osudio na 11 mjeseci zatvora. Bilo je to 9. ožujka poslijepodne. Ukućani su nakratko izašli, a vrata su ostala otključana. Žena je ušla, iz torbe koja je stajala

u dnevnoj sobi uzela dva novčanika i otišla. U njima je bilo najmanje 160 eura i osobni dokumenti žene kojoj je torba pripadala. Pred sutkinjom je sve priznala. Ukrala je, kaže, jer je bila gladna i nije imala novca, a sav novac potrošila je na hranu za sebe i djecu. Novčanike s dokumentima bacila je u jedan kontejner. Rekla je da joj je žao, a najviše se kaje što ženi nije ostavila barem dokumente. Od devetero djece koju ima, sedmero je maloljetno.

Neka su joj djeca oduzeta, pa živi s četvero, a s njima je i punoljetna kći sa svoje troje djece. Svi žive od socijalne pomoći, a njezin je izvanbračni partner u zatvoru. Sada je ponovno trudna i rađa u siječnju. Nije joj to bio prvi put. Od 2010. za krađe je osuđena čak osam puta. Dobivala je uvjetne kazne, jednom joj je zatvor zamijenjen radom za opće dobro, a nekoliko je puta i odslužila zatvor. Sud je zaključio da je ništa od toga nije promijenilo i da

na nju može utjecati samo bezuvjetni zatvor. Na kraju je dobila 11 mjeseci zatvora, upravo kaznu koju je predložilo državno odvjetništvo i s kojom se sama složila. U obzir su uzeti priznanje, kajanje, siromaštvo te to što je majka sedmero maloljetne djece i trudna. Ukradenih 160 eura mora uplatiti u državni proračun jer žena kojoj je ukrala novčanike nije tražila da joj vrati novac. (ik)

Crna kronika 9 DRAMATIČNIM POZIVIMA i izmišljenim nesrećama iznuđuju novac

Lažni liječnici vrebaju starije Međimurce Međimurska policija izdala je hitno upozorenje građanima zbog učestalih pokušaja prijevara u kojima se nepoznate osobe lažno predstavljaju kao liječnici te putem telefonskih poziva traže novac za navodno hitno liječenje članova obitelji. U posljednjih nekoliko dana policija je zaprimila veći broj dojava, pri čemu su prevaranti pretežito zvali na fiksne telefonske linije. Manipulirajući strahom i zabrinutošću građana za zdravlje njihove djece i rođaka, počinitelji iznose dramatične neistine o teškim nesrećama i bolničkim zahvatima. Namjerno stvaraju osjećaj hitnosti i panike kako

bi žrtve spriječili u provjeri informacija te ih naveli na brzopleto predavanje novca. Iz policije apeliraju na građane, a posebno na starije sugrađane koji su najčešća meta, na maksimalan oprez. Savjetuju da se u slučaju primanja takvog poziva slušalica odmah spusti te samostalno kontaktira rođak o kojemu je riječ. Naglašavaju kako nepoznatim osobama nikada ne treba davati osobne podatke, informacije o ušteđevini niti im predavati novac na kućnom pragu, a svaki sumnjivi poziv potrebno je odmah prijaviti na broj 192. Mlađe članove obitelji pozivaju da upozore svoje starije ukućane na ovaj oblik kriminala. (sh)

U DONJEM PUSTAKOVCU

Držao mu brusilicu uz glavu i prijetio da će mu prerezati grkljan Muškarac (54) koji je u studenom 2023. u Donjem Pustakovcu drugom muškarcu prijetio smrću i pritom mu kutnu brusilicu držao kraj glave osuđen je na šest mjeseci zatvora uvjetno na dvije godine. Presudu je 7. listopada donio Općinski sud u Čakovcu i ona još nije pravomoćna. Sve se dogodilo 15. studenoga 2023. oko pola jedanaest ujutro. Muškarac je drugoga pritisnuo uz okvir vrata, a u ruci je držao metalnu cijev. Pitao ga je zna li tko je on. Rekao mu je da ima žutu knjižicu i da mu nitko ništa ne može. Dodao je da je poklao tisuće četnika i da će ga zatući. Ni tu nije stao. Zgrabio je kutnu brusilicu, prinio mu je blizu glave i rekao "Ja ti ve grkljana prerežem pa onda budi frajer". Ovaj se bojao

za vlastiti život. Policija ga je uhitila istog dana, a pušten je sutradan. Brusilica uopće nije bila njegova. Pripadala je muškarcu kojem je prijetio i samo se zatekla na mjestu svađe. Zato će mu je policija vratiti kad presuda postane pravomoćna. Pred sutkinjom je sve priznao i rekao da mu je žao. Kaže da je branitelj, da boluje od PTSP-a i da ga je onaj drugi isprovocirao, a on je reagirao impulzivno. Otad se, kaže, s njim više nije sreo. Sutkinja mu je u korist uzela priznanje, kajanje, to što dosad nije osuđivan, obiteljske prilike i to što je dragovoljac Domovinskog rata. Protiv njega je bilo to što se uz prijetnje latio i brusilice. Kaznu od šest mjeseci uvjetno predložilo je tužiteljstvo, a on je na nju pristao. (ik)

NAPALA SUSJEDU jer joj je vrijeđala pokojnog sina

Ogrebala susjedu i vukla je za kosu Žena (46) ogrebla je u rujnu susjedu po licu i vukla je za kosu na ulici na području Policijske postaje Čakovec, zbog čega ju je Općinski sud u Čakovcu uvjetno osudio na pet dana zatvora. Bilo je to 20. rujna oko pola dvanaest prijepodne, na ulici gdje su je mogli vidjeti i čuti i drugi ljudi. Pred sudom ništa nije poricala. Priznala je i vikanje, i ogrebotine, i vučenje za kosu. Onda je ispričala zašto je to napravila.

Prije četiri mjeseca utopio joj se sin. Imao je 14 godina. Kako tvrdi, susjeda je tog dana bila jako pijana, a vrijeđala je i klela njezina pokojnog sina. Majka to nije mogla podnijeti pa ju je napala. Sud je ocijenio da je ni teško stanje u kojem je bila ne oslobađa odgovornosti, ali je to uzeo u obzir kod kazne. Zbog priznanja i kajanja kaznu je ipak izrekao uvjetno, s rokom provjeravanja od šest mjeseci. Presuda nije pravomoćna. (ik)

10 Život u Međimurju Piše: Josip Šimunko GLOBALNO I LOKALNO josip.simunko@mnovine.hr

Noć koja je sve promijenila

M

alo tko je očekivao takav izborni potop republikanaca na izborima u Americi, koji su, očito je, postali važni za cijeli svijet. Izborna noć ovdje u Europi sve je promijenila, iznenađenje građana i kod nas je bilo veliko kad su se ujutro probudili. Čini se da mnogi politički analitičari predviđaju jednu važnu činjenicu, a to je da je svijet postao globalno selo i što to zapravo znači na razini ideje same. Takva jednostavna istina nekako je izbjegla pažnji i javnosti i svjetskih medija ali i dovela u pitanje moć samih medija, a to znači i moć manipulacija medijima. Kraj dvadesetog stoljeća donio je pad berlinskog zida, a ova 2026. godina otvorila je oči građanima u Americi. Oni su dobro vidjeli i čuli što se ove godine dogodilo u Mađarskoj, pa sad u Srbiji i da ratovi u svijetu koje vodi Amerika donose pad standarda. To je ipak samo jedan dio istine, ne i najvažniji. Trebao je na vlast doći sadašnji američki predsjednik da im otvori oči svojim političkim bravurama regrutiranim iz prošlih stoljeća. Riječ je o nužnosti promjene cijele paradigme zapadnog svijeta. Faza grabežnog liberalizma i bogaćenja pojedinaca doveo je do toga da su, kako kaže nobelovac Stiglitz, neregulirani korporativni interesi i rezanje uloge države doveli do svoje suprotnosti, stvorili još veći sustav nejednakosti u svijetu i uništili "američki san" za običnog čovjeka, ponajprije u Americi.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

MEĐIMURKA LUCIJA TOT o studiju i životu u Los Angelesu

Prijavila sam se na čak 23 fakulteta u SAD-u

6. studenoga 2026.

- Dogodi vam se da doručkujete za pultom rame uz rame s Kylie Jenner, da u lokalnom kafiću svako jutro susrećete Justina Biebera ili Adama Sandlera ili da redovito vježbate jogu s Ritom Orom, opisala nam je život u Los Angelesu Lucija Tot On upozorava da globalni ekonomski sustav "služi �inancijskim tržištima, a ne ljudima", što cijele nacije osuđuje na izgubljeno desetljeće. Kriza kapitalizma i izlaz iz nje traži se na pogrešnoj strani kad je riječ o političkoj ekonomiji, umjesto in�lacije ponude trebalo bi promijeniti svjetsku paradigmu u in�laciju potražnje. Drugim riječima, današnja in�lacija u svijetu i svakodnevna poskupljenja uzrokovani su šokovima na strani ponude, a ne potražnje, uz "in�laciju pohlepe" od strane korporacija. On predlaže takozvani model progresivnog kapitalizma umjesto sadašnje paradigme BDP-a gdje se ekonomska katastrofa prikazuje kao ekonomski rast. Umjesto "krivca" BDP-a, uvodi ekološki koncept zelene tranzicije koji ne ignorira troškove resursa. Prva država koja je prihvatila njegov takozvani GPI koncept je upravo Maryland u Americi, a danas to radi 18 država saveznih država u Americi, a u Europi baltičke države i Skandinavija. Zato je Trump izgubio izbore.

Los Angeles je poseban po tome što susreti sa slavnim osobama s vremenom postanu dio svakodnevice na što se, kaže Lucija, vremenom naviknete. A naviknete se i na to da ih na ulicama toga grada nenadano sretnete u sasvim opuštenim izdanjima. - Dogodi vam se da doručkujete za pultom rame uz rame s Kylie Jenner, da u lokalnom ka�iću svako jutro susrećete Justina Biebera ili Adama Sandlera ili da redovito vježbate jogu s Ritom Orom, opisuje.

Piše: Luka Jurkijević

Životni put rijeko kada prati naše prve planove. U to se na vlastitoj koži uvjerila i mlada Međimurka Lucija Tot koju je odluka na izlazak iz zone komfora iz lokalnih školskih klupa odvela u predavaonice prestižnog američkog sveučilišta UCLA u Kaliforniji. Tamo je diplomirala komunikologiju i psihologiju, a nakon godina provedenih u Los Angelesu svoju je karijeru nastavila graditi u Londonu gdje trenutno živi, radi i pokreće vlastiti posao. No, vratimo se najprije u Međimurje. Lucija je prva dva razreda srednje škole završila u Gimnaziji Josipa Slavenskog u Čakovcu. Iako je uživala u društvu i imala izvrsne profesore, želja za širenjem vidika navela ju je da napravi zaokret te upiše međunarodni IB program u Prvoj gimnaziji u Varaždinu za koji kaže da je bio zahtjevan i uvelike detaljan.

Doviđenja Los Angeles, dobar dan London

Prijave u tajnosti

U trećem razredu prijateljica joj je u razgovoru spomenula kako se priprema za prijave na američke fakultete. Lucija je prvo bila iznenađena, ali je kasnije i sama počela razmišljati o tome kao izglednoj opciji s obzirom na to da je, kako kaže, oduvijek željela širiti vlastite vidike. To je, naposljetku, i učinila. - Sam proces prijava toliko me zaokupio da sam mjesecima gotovo 24 sata dnevno razmišljala o tome, istraživala i radila na prijavama. Bilo mi

Iz Međimurja se u Los Angeles preselila sa samo 18 godina je fascinantno koliko toga postoji i koliko toga treba uzeti u obzir, ističe. Iako joj to na početku nije bilo ni na kraj pameti, prijavila se na čak 23 fakulteta širom Sjedinjenih Država, od manjih fakulteta u saveznim državama Vermont i Massachusetts, pa sve do velikih sveučilišta na Floridi, u New Yorku i Kaliforniji. Cijeli taj proces odradila je u tišini tako da ni roditelji nisu ni znali za to. Uvijek se, kaže, vodi načelom da o svojim ciljevima naglas govori tek nakon što ih ostvari. - Kada sam saznala da sam primljena na UCLA, samo sam sišla iz sobe i rekla im. Nisu mogli vjerovati. Iskreno, nisam ni ja. Što se straha tiče, mislim da ga tada nisam ni stigla osvijestiti. Tek kada sam stigla u Los Angeles, iz tjedna u tjedan, mjeseca u mjesec, pa čak i tijekom prvih nekoliko godina, postajala sam sve svjesnija toga koliko je velik pothvat bio preseliti se s 18 godina na drugi kraj svijeta, objašnjava.

Susreti s hollywoodskim zvijezdama Međutim, Grad anđela ipak joj nije bio sasvim nepoznat. Tamo je, naime, nekoliko puta provodila ljeto zbog sestrine plesne edukacije. Ipak, nakon što je konačno odletjela preko Atlantika dočekala ju je potpuna promjena svakodnevice. U prvim mjesecima morala se prilagoditi na novu kulturu te društveni i studentski život kakav se viđa u američkim �ilmovima. - Najviše me osvojila otvorenost ljudi. Barem prema mom iskustvu u Los Angelesu ljudi su vrlo topli, komunikativni i neopterećeni time tko ste, odakle dolazite ili kako ste odlučili živjeti svoj život. Postoji osjećaj da je mnogo toga moguće i da imate prostora jednostavno biti ono što jeste. Unatoč glamuru koji se izvana povezuje s gradom, svakodnevni život često je puno opušteniji nego što biste očekivali, govori.

Poznato je i da je život u Americi jako skup. Lucija je, stoga, tijekom studija radila kao takozvani “Academic Peer Counselor” na fakultetu, odnosno pomagala je mlađim studentima da se snađu tijekom studija. Na zadnjoj godini studija počela je raditi u odjelu za odnose s javnošću jednog poznatog wellness brenda gdje je ostala raditi još godinu dana nakon diplome. Nakon toga odlučila se preseliti u Veliku Britaniju. - London mi je bio zanimljiv iz nekoliko razloga. Jedan je bila mogućnost dobivanja vize kroz HPI program, koji određenim diplomantima sveučilišta s odgovarajuće liste omogućuje dolazak u Ujedinjeno Kraljevstvo bez prethodno dogovorenog posla. UCLA je ispunjavao uvjete za tu mogućnost, a važan osobni razlog bio je i to što moja sestra živi i studira u Londonu, govori. Danas Lucija vodi vlastiti konzultantski posao gdje savjetuje učenike i studente iz Hrvatske te drugih zemalja regije i svijeta koji se žele prijaviti na fakultete u Sjedinjenim Državama. U budućnosi se, kaže, možda preseli i u New York jer ju taj grad sve više privlači. Povratak u Međimurje ipak joj nije na vidiku, ali govori, nikad ne reci nikad. - Dok sam mlada, želim vidjeti koliko daleko mogu doći, što sve mogu izgraditi i u kojim se smjerovima mogu razvijati. Imam puno ambicija, interesa i stvari koje želim isprobati, pa trenutačno osjećam da mi život u inozemstvu daje prostor koji mi za to treba, zaključuje Lucija.

6. studenoga 2026.

Čakovec 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ADRENALINSKA ATRAKCIJA dolazi u Čakovec

JAVNA RASPRAVA o Totovcu

se mijenja na Biciklima po pumptrack poligonu Što odlagalištu? Investicija od 120 tisuća eura dio je sveobuhvatnog projekta gradnje novog krila Gimnazije Josipa Slavenskog i trodijelne sportske dvorane

Piše: Luka Jurkijević

Čakovečki ljubitelji adrenalina na dva kotača već od ove subote postat će bogatiji za novu sportsku atrakciju. Naime, iza dograđenog dijela Gimnazije Josipa Slavenskog konačno je dovršena moderna pumptrack staza. Radi se o prvom takvom poligonu u Gradu Čakovcu i tek drugom u Međimurskoj županiji. Prvi je otvoren proljetos u Strahonincu i odmah je izazvao velik interes građana, a posebice mladeži. Riječ je o investiciji vrijednoj oko 120.000 eura koju u cijelosti financira Međimurska županija. Uz sam poligon, uređene su pristupne staze te je postavljena vanjska rasvjeta koja će omogućiti korištenje staze i u večernjim satima. Radove je izvela specijalizirana

Radovi na prvom takvom poligonu u Čakovcu iznosili su oko 120.000 eura tvrtka iz Slovenije koja, kako nam je objasnio župan Matija Posavec, jedina ima certifikat za izgradnju ovakve vrste sportske infrastrukture.

Poligon ima pristupne staze i vanjsku rasvjetu

Pumptrack je neprekidna asfaltirana staza sastavljena od niza grba i zavoja koji su ritmično povezani. Njegova je posebnost upravo u tome što se vozači na stazi kreću bez okretanja pedala ili odgurivanja nogom, nego se brzina razvija isključivo usklađenim gibanjem tijela gore-dolje. Poligon je namijenjen svim generacijama, a mogu ga koristiti vozači bicikala, romobila, rola i skateboarda.

Dio velikog projekta od 10 milijuna eura Kako nam je rekao župan Posavec, pumptrack poligon samo je jedan dio sveobuhvatnog projekta velikog sportskog centra koji se ubrzano gradi u tom dijelu grada.

- Sve je dio projekta izgradnje novog krila čakovečke gimnazije. To uključuje i sportska igrališta, atletske staze, veliku trodijelnu sportsku dvoranu i šetnice. Uredit će se hortikultura te postaviti klupice. Sportska igrališta, osim građanima, služit će učenicima Gimnazije i Ekonomske i trgovačke škole te Gospodarske škole. Ukupna investicija izgradnje škole, dvorane te vanjskih uređenja bit će oko 10 milijuna eura, istaknuo je župan. Novi sportski sadržaji sigurno će mnoge građane izmamiti na aktivno provođenje slobodnog vremena na otvorenom.

105 GODINA Ekonomske i trgovačke škole Čakovec

Sve teče, ali kvaliteta i inovativnost ostaju

Ekonomska i trgovačka škola Čakovec prošli petak, 30. listopada, velikom svečanom priredbom proslavila je 105 godina postojanja. Tako su se tom prigodom među redovima prepune dvorane čakovečkog Centra za kulturu našli su se sadašnji i nekadašnji učenici i djelatnici, umirovljeni nastavnici i ravnatelji te brojni drugi uzvanici i prijatelji škole. Među okupljenima su bili i međimurski župan Matija Po-

savec, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, pročelnica županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Nives Kolarić Strah te predstavnici fakulteta i visokih učilišta.

Škola za novo doba

Okupljenima se obratila ravnateljica Ekonomske i trgovačke škole, Dunja Sarap Mišić, koja je srdačno zahvalila svim bivšim djelatnicima škole, donatorima, osnivačima i drugima koji su

od 1921. godine do danas imali važnu ulogu u kontinuiranom stvaranju novih prilika za učenike. - Naša temeljna misija svih ovih godina ostala je ista: pružiti kvalitetno, relevantno i primjenjivo obrazovanje. Danas tu misiju ostvarujemo jačanjem poduzetništva i primjenom stranih jezika, poticanjem inovativnosti, uključivanjem u europske projekte i primjenom suvremenih metoda poučavanja, rekla je ravnateljica.

Međimurske županije i Grada Čakovca. Središnje javno izlaganje održat će se u četvrtak, 12. studenog, u 17 sati u Društvenom domu u Totovcu (Ulica dr. Vladimira Bakarića 35). Mještani će na licu mjesta moći postavljati pitanja predstavnicima operatera i izrađivača studije, tvrtke IPZ Uniprojekt TERRA. Primjedbe se do 9. prosinca mogu upisati u knjigu primjedbi ili dostaviti županijskom Upravnom odjelu za zaštitu okoliša poštom ili na e-mail: okolis@medjimurskazupanija.hr. (vv)

KURŠANEC dobiva novu stambenu zonu

Uskoro gradnja kuća na 4,3 hektara Naselje Kuršanec uskoro bi moglo dobiti potpuno novu stambenu zonu. Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini donijela je odluku o pokretanju izrade Urbanističkog plana uređenja za jugoistočni dio Kuršanca, čime se otvaraju vrata za širenje mjesta i gradnju novih obiteljskih domova. Riječ je o prostoru površine oko 4,35 hektara, smještenom između Osnovne škole Kuršanec i lokalnih sportskih terena. Cijelo zemljište trenutno je neizgrađeno i u vlasništvu je Republike Hrvatske, a dosad se uglavnom

koristilo za poljoprivredu. Novim planom na toj će se lokaciji ucrtati moderne prometnice, vodovod, struja i plin, te točno odrediti parcele za gradnju. Iako je naglasak na stambenim zgradama i kućama, plan ostavlja prostor i za prateće sadržaje potrebne mještanima. Cjelokupnu izradu plana financira Grad Čakovec iz svog proračuna. Kad prijedlog plana bude dovršen, ići će na javnu raspravu gdje će i sami građani moći reći što misle. (vv)

ČAKOVEC dobio europsku nagradu za upravljanje

Pod Heraklitovim geslom “Panta rei” generacije učenika i djelatnika proslavile su veliki jubilarni rođendan poznate srednje škole Misija škole je pružiti kvalitetno i primjenjivo obrazovanje Piše: Luka Jurkijević

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije uputilo je na javnu raspravu izmjenu i dopunu okolišne dozvole za odlagalište neopasnog otpada „Totovec“, kojim upravlja čakovečki GKP ČAKOM. Čakom naime, planira odložiti još oko 92 tisuće tona otpada. Javni uvid traje od 9. studenog do 9. prosinca 2026. godine. Zainteresirani građani cjelovitu dokumentaciju i sažetke mogu pregledati svakog radnog dana od 8 do 14 sati u prostorijama Grada Čakovca (Kralja Tomislava 15), kao i na službenim mrežnim stranicama Ministarstva,

Potvrđena otvorenost prema građanima Svečana priredba nosila je naziv “Panta rei”, u prijevodu “sve teče”, kao podsjetnik da se svijet neprestano mijenja te je stoga zadaća škole ne samo pripremiti učenike za svijet kakav danas poznajemo nego i za onaj koji tek dolazi. Program priredbe trajao je nešto više od sat vremena, a okupljeni su uživali su glazbenim, scenskim, plesnim i recitatorskim izvedbama koje su za njih pripremili brojni učenici, kao i gosti koji su se vrlo rado odazvali pozivu.

Grad Čakovec ponovno je dokazao da je među vodećim hrvatskim gradovima po transparentnosti i radu gradske uprave. U Zadru mu je, u sklopu susreta gradonačelnika i poduzetnika, dodijeljena Europska oznaka izvrsnosti u upravljanju (ELoGE), prestižno priznanje Vijeća Europe koje Čakovec osvaja već drugi put u četiri godine. Oznaka ELoGE dodjeljuje se gradovima koji posluju otvoreno, odgovorno i u stalnom kontaktu sa svojim sugrađanima. Do

nagrade se ne dolazi lako. Naime, tim gradske uprave mjesecima je prolazio strogu provjeru, a ocjenjivali su se i stavovi samih građana te zaposlenika kroz detaljne ankete. Gradonačelnica Ljerka Cividini istaknula je kako je ovo priznanje, uz nedavno bezuvjetno mišljenje Državnog ureda za reviziju, dokaz da se gradskim novcem upravlja pošteno i odgovorno, s ciljem stvaranja boljeg i ugodnijeg mjesta za život svih generacija. (vv)

12 Središnje Međimurje HITNA SJEDNICA Općinskog vijeća Općine Nedelišće

Zemljište u Trnovcu prepuštaju državi Piše: Luka Jurkijević

Općinsko vijeće Općine Nedelišće na svojoj posljednjoj sjednici, koja je sazvana po hitnom postupku, donijelo je odluku kojom dio katastarskih čestica na području katastarske općine Trnovec prelazi u vlasništvo Ministarstva �inancija, odnosno Republike Hrvatske. Naime, Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu, u ime Republike Hrvatske i Ministarstva �inancija, dostavilo je Općini Nedelišće zahtjev za izvansudskom nagodbom radi priznavanja prava vlasništva na katastarske čestice koje čine dio graničnog prijelaza Trnovec, a dosad su bile u vlasništvu Općine Nedelišće. Kako je na sjednici kazao načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, upravo je zbog te točke dnevnoga reda sjednica održana hitno, s obzirom na to da ih je ŽDO u Varaždinu zamolilo tu odluku donesu što ranije. - Prostori obuhvaćeni ovom odlukom se već od ranije koriste za potrebe graničnog prijelaza Trnovec i to već dugi niz godina. Ovo je samo formalna odluka da se zemljište prenese u vlasništvo države i mislim da tu nema ništa sporno. Također, kada država općini daruje zemljište to jako dobro funkcionira i ja im zahvaljujem na tome što smo dobili brojna zemljišta na korištenje, objasnio je načelnik Novak.

Zeleno svjetlo za nove stambene zone

Vijećnici su, nakon toga, jednoglasno donijeli odluku o prihvaćanju zahtjeva za mirno rješenje spora kojom Općina Nedelišće državi daruje spomenuta zemljišta. Kako je sjednica bila hitna, ovaj put nije bilo aktualnog sata nego su vijećnici odmah

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

IVAN POZNIĆ (66) I VLADIMIR NOVAK (70) odlikovani za jubilarnu “stotku”

Zajedno darovali gotovo 92 litre krvi Ivan Poznić iz Dunjkovca krv je dao točno 100 puta, a Čakovčanin Vladimir Novak čak 104 puta. Obojica se na tu plemenitu akciju odazivaju već pola stoljeća

Načelnik Nikola Novak naglasio je kako je prijenos zemljišta u Trnovcu formalnost nastavili s druge dvije točke dnevnoga reda. Riječ je bila o donošenju odluka o donošenju urbanističkih planova uređenja za područja “Velike njive” u Pretetincu i “Marof” u Gornjem Hrašćanu. U Pretetincu će se na neiskorištenom zemljištu osmisliti stambeno područje omeđeno zelenim pojasom. - Što se tiče područja Marof u Gornjem Hrašćanu, formirat će se stambeno područje u koje će se moći ulaziti kroz novi pristupni put, kao i u Pretetincu. Osim stambenog područja planiran je i društveni sadržaj, nije de�inirano kakav, ali se u budućnosti može ići u tom smjeru i razmišljati o kakvom vrtiću ili slično, dodao je Novak. Vijeće je jednoglasno donijelo i te dvije odluke, a vijećnika Ivana Marciuša te su dvije točke potaknule na razmišljanje kako to da se naselja sve više šire, dok se broj stanovnika smanjuje i sve je više praznih starih kuća. Načelnik Novak na to mu je odgovorio da je pad broja stanovnika karakterističan i za druge općine te da je upravo otvaranje novih stambenih područja i višestambenih objekata, jedan od načina na koje općina želi zadržati mlade.

Piše: Luka Jurkijević

U svijetu u kojem se sve može proizvesti i u kojem moderna medicina postiže nevjerojatna postignuća, krv i dalje ostaje jedini lijek koji ne može stvoriti nijedan laboratorij. Nju čovjeku može dati isključivo drugi čovjek. Za većinu darivanje krvi tijekom života ostane tek povremena gesta humanosti, no Ivan Poznić (66) iz Dunjkovca i Vladimir Novak (70) iz Čakovca darivanju krvi predani su cijeli svoj život. Njih dvojica zajedno su darovali krv ukupno čak 204 puta - Ivan točno 100, a Vladimir 104 puta. Za njihovu plemenitu ustrajnost u toj humanoj aktivnosti, prošli ih je tjedan predsjednik Zoran Milanović, zajedno s drugim jubilarcima, odlikovao Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske. Na svečani prijem na Pantovčaku jako su ponosni, no obojica ističu kako se motivacija za darivanje krvi

nikada ne krije u priznanju ili odlikovanju.

Krenulo u vojsci, a završilo “stotkom”

Dunjkovčanin Ivan Poznić (66) prvi put krv je dao još 1978. godine, kada je kao 18-godišnjak služio vojni rok. Motiv je u početku bio sasvim mladenački jer je darivanje krvi donosilo slobodan vikend. No, ta gesta je ubrzo prerasla u dugogodišnju naviku, posebice na poslu gdje su se akcije organizirale svaka tri mjeseca. - Nisam uopće razmišljao o brojkama. I tako se dogodi da dođete na redovito darivanje krvi, a oni vam kažu: “Pa to vam je stoti put!” Ostao sam zatečen, prisjeća se Ivan, inače nositelj rijetke krvne grupe AB+. Ta jubilarna “stotka” iznenadila ga je prije dvije godine. Premda se u međuvremenu, nažalost, borio sa sarkomom, želja za darivanjem krvi ipak ga nije napustila. Trenutačno

Umjesto ČAKOM-a dolazi PRE-KOM

letke i upute za buduće korisnike. Iz Općine Mala Subotica stoga mole mještane za suradnju s djelatnicima i ispunjavanje izjava. Podsjetimo, Općinsko vijeće Male Subotice sredinom listopada donijelo je odluku o stjecanju 2 posto poslovnog udjela u PRE-KOM-u. Novom odlukom tako se prekida dosadašnja poslovna suradnja i korištenje usluge Gradskog komunalnog poduzeća ČAKOM. (lj)

Ivana (66) iznenadili su kada su mu rekli da mu je ovo 100. darivanje krvi (Foto: Ured predsjednika RH / Dario Andrišek, Tomislav Bušljeta) čeka liječničko mišljenje o tome smije li ponovno darivati krv. Njegova obitelj ponosna je na njega, a na očevim stopama krenula je i njegova kći. - Dugo sam je nagovarao. Kad je konačno pristala i otišla sa mnom, shvatila je da nije strašno i nastavila ići sama. Prvi put nikome nije svejedno, no poslije to postane jednostavno kao odlazak na kavu, objašnjava Ivan.

Potencijalno spasili više od 600 ljudi

OPĆINA MALA SUBOTICA od 1. siječnja ima novog “komunalca”

Od 1. siječnja 2027. godine sakupljanje komunalnog otpada na području Općine Mala Subotica preuzima Gradsko komunalno poduzeće PRE-KOM iz Preloga. Zbog toga su djelatnici PRE-KOM-a u četvrtak, 5. studenoga, započeli s obilaskom kućanstava na području općine kako bi mještanima dostavili Izjave o načinu korištenja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, informativne

6. studenoga 2026.

Vladimir (70) je krv prvi put dao još kao maturant prije 51 godinu (foto: Ured predsjednika RH / Dario Andrišek, Tomislav Bušljeta)

I Vladimir Novak (70) svoju priču s darivanjem krvi započeo još kao mladić. Prvi je put krv dao 1975. godine kao maturant čakovečke gimnazije. Bio je to tada mladenački izazov, a iako su ga studij kineziologije i sportski napori privremeno usporavali, nakon diplome darivanje je postalo neizostavan dio njegova života. Svoje 104. darivanje odradio je u kolovozu, čime je, s navršenih 70 godina života, zaokružio

svoj put kao dobrovoljni darivatelj krvi. - S vremenom to preraste u naviku, ali kako sazrijevate, sve jasnije shvaćate humani aspekt. Vaša krv pomaže nekome i može nekome značiti i spašen život. Isto tako, da biste bili darivatelj krvi morate biti zdravi tako da je to onda i odličan način kontrole vlastitog zdravlja, ističe Vladimir. On je danas umirovljeni profesor tjelesne i zdravstvene kulture, koji unatoč mirovini ne miruje. Brine se o sinovu voćnjaku, uživo s petero unučadi i radi kao pomoćnik u nastavi. Vladimir i Ivan zajedno su dosad darovali gotovo 92 litre krvi i time potencijalno pomogli ili spasili više od 600 ljudi. No, osim tog plemenitog čina, akcije darivanja krvi su im donijele mnoga prijateljstva. Mladima stoga poručuju da se odvaže darivati krv. Kako kažu, najteže je krenuti, a nakon toga sve ide samo od sebe.

OPĆINA ŠENKOVEC sufinancira solarne elektrane

Po kući do 1500 eura potpore Općina Šenkovec objavila je Javni poziv za sufinanciranje povećanja korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama na području njihove općine. Općina je za to osigurala 100.000 eura, a riječ je o bespovratnim sredstvima u obliku donacija. Maksimalni iznos

potpore po kućanstvu iznosi do 1.500 eura. Ovim pozivom općina sufinancira dvije mjere. Prva je izrada glavnog elektrotehničkog projekta fotonaponske elektrane za koju se pojedinačno može dobiti do 300 eura potpore, a druga je ugradnja sustava foto-

naponske elektrane za vlastitu potrošnju za koju se može dobiti do 1.200 eura potpore. Prihvatljivi su isključivo već nastali i plaćeni troškovi te sustavi koji su već pušteni u pogon, dok se nadogradnje postojećih ne sufinanciraju. Svi korisnici koji ostvare potporu za projekt dužni

su izgraditi elektranu u roku od dvije godine. Prijave za sufinanciranje krenule su u ponedjeljak, 2. studenoga, a podnose se isključivo elektroničkim putem preko sustava SOM. Ovaj javni poziv ostaje otvoren do utroška sredstava, a najkasnije do 31. prosinca. (lj)

6. studenoga 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Dobro je znati 13

RAZGOVOR s načelnikom Martinom Sršom povodom Dana općine Sveti Martin na Muri

Centar dobiva kulturno srce U Dom kulture smjestit će se i Interpretacijski centar Halicanum

Piše: Sanja Heric Sveti Martin na Muri Dan općine slavi na Martinje, a ovogodišnja će proslava biti posebna zbog otvorenja novog Doma kulture. U tijeku je i gradnja školske sportske dvorane čekane 40 godina, planira se novi središnji trg, obnavljaju se ceste po bregovima, gradi se sve više stanova, a tvrtke u gospodarskoj zoni šire poslovanje. O svemu tome, ali i o problemima koji općinu još muče, razgovarali smo s načelnikom Martinom Sršom. - Kako će izgledati ovogodišnja proslava Dana općine? - Počinjemo u subotu, 7. studenoga, Svetomartinskom gulašijadom, jednom od naših najjačih manifestacija. Za natjecanje u kuhanju vinskog gulaša prijavljeno je 68 ekipa, a tradicionalno se okupi nekoliko tisuća posjetitelja. U nedjelju, 8. studenoga, u Galeriji Sveti Martin otvara se godišnja izložba slika i skulptura članova Likovne republike. Na samo Martinje, Dan općine i župe, jutarnja misa je u 7.30, a oko 8.15 sati ispred kipa svetog Martina blagoslovit ćemo mlado vino te podijeliti pečene guske, kestene i vino. Svečana misa je u 11 sati, nakon nje i blagoslov novog Doma kulture, koji će mještani i gosti moći razgledati, također uz guske, kestene i mlado vino. U 17 sati slijede svečana sjednica i službeno otvorenje Doma kulture. - Na koje ste projekte u proteklih godinu dana najponosniji? - Najponosniji sam na Dom kulture i početak gradnje školske sportske dvorane. To su dvije najveće kapitalne investicije u općini u duljem razdoblju i ovakve se neće tako brzo ponoviti. Dvorana se čekala 40 godina, koliko je stara i škola. O njoj se pričalo desetljećima, a konačno smo, zahvaljujući pomoći Županije i nadležnog ministarstva, došli do realizacije. Ponosan sam što u tome sudjelujem i što sam te projekte imao mogućnost započeti i ostvariti. Kad bude gotova, dvorana će, uz Dom kulture, preporoditi sportski, društveni i obrazovni život općine.

- U kojoj je fazi dvorana i kada će učenici u nju ući? - Dvorana je pod krovom, ugrađena je stolarija, postavljaju se hidroinstalacije i elektroinstalacije, usporedo se žbuka i priprema fasada. To je već poodmakla faza, a izvođaču i kooperantima mogu uputiti samo riječi pohvale. Nastavi li se ovim tempom i dopuste li vremenske prilike, radovi, uključujući i vanjsko uređenje, mogli bi biti gotovi do sredine travnja iduće godine. Slijedi opremanje, za koje ovih dana pripremamo natječajnu dokumentaciju. Planiramo da školska godina 2027./2028. započne u jednosmjenskoj nastavi i s prvim satima tjelesnog u suvremenoj, dvodijelnoj dvorani, prvi put u povijesti naše škole. - Što će sve biti u novom Domu kulture i što još preostaje do potpunog uređenja? - Trenutačno se postavljaju scenska mehanizacija, rasvjeta i ozvučenje te montiraju sjedalice, kako bi sve bilo spremno za otvorenje. Nakon toga slijedi opremanje ostalih prostorija u kojima će biti uredi Općine, ured Turističke zajednice i Interpretacijski centar Halicanum. Za Halicanum smo projekt prijavili Ministarstvu kulture i medija i zatražili oko 150.000 eura kako cijeli trošak ne bismo snosili sami. Bude li sve po planu, opremit ćemo ga do sredine iduće godine, a možda i otvoriti u sklopu Dana turizma. U Domu će se, uz Halicanum, čuvati i drugo kulturno blago, od međimurske popevke do događanja koja čine identitet našeg kraja. - Što će se moći vidjeti u Halicanumu? - Artefakte pronađene tijekom dugogodišnjih arheoloških istraživanja kod nas – novčiće, lončariju i druge predmete iz antičkog doba, danas pohranjene u Muzeju Međimurja. S Muzejom smo već dogovorili popis predmeta za naš trajni postav; dio će zadržati oni, a dio će biti vjerne replike. Postav će biti interaktivan, posebno zanimljiv djeci: vidjet će rimsku kuhinju i lončarsku peć, moći će se okušati u izradi glinenih posuda, a izložen će biti i rimski vojnik u prirod-

noj veličini. Halicanum će tako u samom centru mjesta čuvati našu antičku baštinu i biti nova točka za turiste i izletnike. - Kakva je vizija novog središta Svetog Martina na Muri? - Čim se izgradi dvorana, srušit ćemo staru školu. U jednom njezinu većem razredu djeca su, nažalost, godinama imala tjelesni jer nisu imala pravu dvoranu. Na tom ćemo prostoru, ispred Doma kulture i škole, urediti novi, ozelenjen i multifunkcionalan trg za koncerte, predstave, ljetno kino, adventska događanja, susrete

KUD-ova i književne večeri. Potom ćemo se posvetiti i prostoru s druge strane, gdje planiramo otkupiti derutne zgrade čim se riješe imovinsko-pravni odnosi. Kada se to riješi, uredit ćemo cijeli trg. Za pet-šest godina imat ćemo prekrasan centar gdje će na dvije-tri minute hoda biti sve: sportska dvorana, škola, sjedište općine, Dom kulture, ured Turističke zajednice, Halicanum, vrtić, pošta, restorani, kafići, trgovina, ljekarna i Dom zdravlja. Rijetko koja općina ili grad u Međimurju ima takav centar s toliko sadržaja.

- Koji su najveći problemi u općini? - Definitivno ceste u brežnom dijelu. Natječaji su raspisani, ponude zaprimljene i ove godine počinjemo s najgorom dionicom, od Grkaveščaka prema Gornjem Koncovčaku. Ta je cesta građena prije više od 30 godina, s tankim slojem šljunka i nekoliko centimetara asfalta, za pokoji traktor i zapregu. Danas njome prolaze kamioni investitora koji grade na bregovima, komunalna vozila i automobili, pa je teško oštećena. Posebno je stradala zimi, kad je podloga raskvašena, a njome prolazi i vozilo za odvoz otpada. U obnovu ulažemo više od 100.000 eura, a cijeli potez Gradiščak – Gornji Koncovčak rješavat ćemo po fazama kroz dvije-tri godine. Ostale ceste zasad smo pokrpali, osobito one kuda tek treba proći kanalizacija. Ove godine, dopusti li vrijeme, počinje i gradnja pješačke staze od Vrhovljana prema Murskom Središću, uz benzinsku postaju. S oborinskom odvodnjom i stazom vrijednom oko 160.000 eura znatno ćemo povećati sigurnost na toj prometnoj dionici. - Doseljavaju li se ljudi u Sveti Martin na Muri? - Točan podatak nemamo, ali s terena je jasno: gotovo sve što se od nekretnina ponudi, odmah se i proda. Kreće izgradnja višestambene zgrade u Poljskoj ulici s 14 novih stanova. U pripremi su još dvije zgrade kod ulaska iz Murskog Središća, prije rotora, te veće stambeno naselje u Vrhovljanu gdje je prostornim planom već predviđeno. Tome doprino-

si gospodarska zona i turizam. Gledam malo šire – i susjedne općine Štrigova, Selnica i Mursko Središće se razvijaju, a svi možemo profitirati. Gornje Međimurje koje je prije 20-30 godina bilo „slijepo crijevo“, danas je prednost jer smo sačuvani od devastacije – imamo brežuljke, rijeku Muru. - Kako stoji gospodarska zona i ima li radne snage? – U zoni radi 15-ak tvrtki i intenzivno se gradi. Vnuk gradi halu od 2.000 kvadratnih metara i zaposlit će još 30-ak radnika, a Klema, koja se bavi zubnom protetikom, priprema proširenje i ovdje planira glavno skladište iz kojega će proizvode distribuirati u cijeli svijet, također uz nova zapošljavanja. Javljaju se i druge tvrtke koje žele širiti proizvodnju. Najveći problem je nedostatak kvalitetne radne snage, iako se i to mijenja jer se ljudi vraćaju iz inozemstva. Vani su plaće možda 500 do 1000 eura veće, ali kad se zbroje troškovi stanovanja, mnogi vide da je kvaliteta života ovdje veća. Nedavno nam se tako jedna obitelj vratila iz Njemačke upravo zbog sigurnosti. Ovdje možeš prošetati cijelu noć, nitko te neće napasti, dok u inozemstvu nakon 21 sat već nemaš što raditi vani. Mi moramo čuvati tu sigurnost, snažnu policiju, vojsku i sudstvo, jer onda će svaki turist i investitor osjećati se dobrodošao u našu općinu i u Hrvatsku. Na samom kraju, svim mještanima čestitam Dan općine, a posebno ovogodišnjim dobitnicima općinskih priznanja.

svim mještanima Općine Sveti Martin na Muri

čestitamo dan općine Općinski načelnik i općinsko vijeće

14 Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

6. studenoga 2026.

Timon Kozar, gradonačelnik Dražen Srpak i Stela Horvat

MEĐIMURSKI STUDENTI kod gradonačelnika Dražena Srpaka

Stiže podrška za ključne projekte mladih Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak održao je sastanak s predsjednikom Udruge studenata Međimurja Timonom Kozarom i dopredsjednicom Stelom Horvat, koji su predstavili rad i planove za nadolazeće razdoblje. Udruga okuplja mlade u Zagrebu s ciljem povezivanja, očuvanja tradicije i podrške budućim studentima kroz brojne društvene i humanitarne aktivnosti.

MURSKO SREDIŠĆE

Za 2027. godinu najavljeni su tradicionalna Međimurska fešta, projekt „Kam na faks?“, utrka „040 RUN“, izlet „Upoznajmo Međimurje“ te druge inicijative. Gradonačelnik je pohvalio njihov entuzijazam i najavio financijsku i logističku podršku Grada. Predstavnici Udruge uručili su mu zahvalnicu za dosadašnju suradnju i partnerstvo. (sh)

Izbjegnite ovrhe i dogovorite otplatu duga Grad Mursko Središće poziva sve građane s nepodmirenim dugovanjima za komunalnu naknadu da se jave u Upravni odjel za financije. Unatoč brojnim opomenama, dio dugova i dalje nije podmiren, stoga se pozivaju dužnici da pravovremeno reguliraju svoje obveze i spriječe prisilnu naplatu te dodatne troškove ovrhe.

Grad građanima omogućuje fleksibilnu otplatu dugovanja u ratama, uz prethodni dogovor s odjelom. Pozivaju se svi da osobno dođu u Gradsku upravu ili nazovu broj 040 370 781 kako bi dogovorili najpovoljniji način podmirenja duga i izbjegli financijske komplikacije. (sh)

KEREKEŠI STIŽU u Mursko Središće

I to ravno na optuženičku klupu! Ljubomir i Jan Kerekeš donose urnebesnu komediju „Ovo je za cijeli život” u Centar za kulturu „Rudar”. Publika u Murskom Središću ima priliku pogledati prvu hrvatsku AUTObiografsku komediju koja razotkriva što se dogodi kada ljubav prema automobilima izmakne kontroli, a obiteljski budžet doživi potpuni slom. Zaplet počinje na sudu. Ljubomira Kerekeša tuži Republika Hrvatska zbog štete nanesene hrvatskoj automobilskoj industriji, a tužbi se pridružila i njegova obitelj jer im je neutaživa želja za stalnom promjenom automobila opustošila kućni budžet. Dok Ljubomir glumi samoga sebe i razotkriva najbolje i najgore trenutke svog života, Jan Kerekeš preuzima čitavu galeriju likova – od tužitelja, prodavača automobila

Jan Kerekeš i bankara do policajaca, automehaničara i članova obitelji. Jedan otac i jedan sin kroz niz uloga poručuju: tko se zadnji smije, smije se na leasing! Predstava je na rasporedu u petak, 20. studenoga 2026. godine, s početkom u 19:00 sati u Centru za kulturu „Rudar”. Ulaznice po cijeni od 12 € dostupne su na blagajni Centra te putem službene internetske stranice czk-rudar.hr. (sh)

Dvadesetak berača sudjelovalo je u berbi rajnskog rizlinga za posebno predikatno vino

POSEBAN DAN u Vinariji Jakopić

Nakon sedam godina ponovno u izbornoj berbi rajnskog rizlinga U Železnoj Gori ponovno su se poklopili rijetki vremenski uvjeti za proizvodnju predikatnog vina. Obitelj Jakopić posljednju je takvu berbu imala 2019. godine Piše: Sanja Heric

Maglovito jutro ove srijede u Železnoj Gori najavilo je poseban dan u Vinariji Jakopić. Nakon 2019. godine, tek su se ove jeseni ponovno poklopili uvjeti za izbornu berbu rajnskog rizlinga. Takva se prilika ne pruža svake godine, a vinogradari je čekaju s posebnim nestrpljenjem. Predikatna vina od rajnskog rizlinga ubrajaju se među cijenjena desertna vina, a njihova se posebnost krije u spoju izražene svježine, kiselina i bogate slatkoće. Ove godine takvo bi vino trebalo dobiti i međimurski potpis. U vinogradu nas je dočekao Vinko Jakopić, koji je upravo donio topli čaj za berače kako bi se ugrijali u hladnom jutru. Ubrzo su mu se pridružila i braća Martin i Filip. U berbi je sudjelovalo dvadesetak ljudi, a grožđe za posebno vino dozrijevalo je na oko 6500 trsova rajnskog rizlinga. Njihova oca Branimira Jakopića, doajena međimurskog vinogradarstva, koji sinovima postupno prepušta vođenje vinarije, nešto kasnije zatekli smo kod prešanja. Budno je pratio svaki korak obrade rijetkog uroda.

Plemenita plijesan stvara razliku

Obitelj Jakopić već je desetljećima prepoznatljiva po predikatnim vinima, koja su im donijela brojna domaća i međunarodna priznanja. Posebno se ističe nagrada Decanter World Wine Awards Platinum Best in Show, koju su 2017. osvojili za graševinu izborne berbe prosušenih bobica iz 2015. godine. Time

Martin i Vinko Jakopić nastavljaju obiteljsku vinsku priču

Martin i Vinko Jakopić nastavljaju obiteljsku vinsku priču su postali jedina vinarija u Međimurju kojoj je pripalo to prestižno priznanje. Za svoja predikatna vina, uključujući pušipel i rajnski rizling, osvajali su i zlatne medalje na istim natjecanjima. - Po zakonu je za izbornu berbu potrebno od 108 do 125 Oechslea, a računamo da će ovo biti oko 120. Zadnji put smo takvu berbu radili 2019. godine, pojašnjava enolog vinarije Martin Jakopić dok hodamo po vinogradu. Dodaje da je ove godine za izbornu berbu izdvojeno oko 6500 trsova rajnskog rizlinga, a od uroda se očekuje približno 6000 litara vina. Rijetkost takvih trenutaka najbolje opisuje Branimir Jakopić. - Ovo ljeto je školski primjer godine za predikatna vina. Hladna jutra s rosom i maglom te topli dani s vjetrom stvorili su idealne uvjete za plemenitu

plijesan. Nijemci za rajnski rizling kažu da se uvjeti za visoki predikat poslože tek jednom u deset ili jedanaest godina, objašnjava nam Branimir. No, put od vinograda do boce tek je početak zahtjevnog procesa. - Postupak u podrumu sličan je klasičnom vinu, ali je zahtjevniji zbog visokih šećera. Fermentacija traje dulje i treba je stalno pratiti, kaže Martin Jakopić. Njegov otac dodaje da predikatna vina traže posebnu pozornost: - Uz takvo vino treba “spavati”. Svaki dan ga treba kontrolirati i pratiti. To je priča koja traje tri do četiri puta dulje nego kod klasičnih vina. Branimir dobro zna koliko je zahtjevna proizvodnja takvog vina. Vinar tijekom karijere dobije tek nekoliko prilika za ovakav predikat, a svaka traži veliko iskustvo

i oprez. Jedna pogreška može značiti izgubljenu berbu i novo višegodišnje čekanje da se priroda ponovno poklopi s očekivanjima vinogradara.

Na tržištu sljedeće godine

Ako sve bude teklo prema planu, vino bi moglo biti spremno za tržište u svibnju ili lipnju 2027. godine. Martin Jakopić preporučuje ga uz slatke zalogaje poput gibanice, sladoleda ili voća. Predikatna vina svoje mjesto imaju i uz domaće deserte u obiteljskom restoranu Terbotz. Do tada će vino još neko vrijeme sazrijevati i tražiti pozornost u podrumu. Za Jakopiće je najvažniji dio posla u vinogradu već obavljen, a sada slijedi ono što zahtijeva jednako mnogo strpljenja – sačuvati u boci sve ono što je priroda ove godine podarila grožđu.

6. studenoga 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Gornje Međimurje 15 OV SVETI MARTIN NA MURI

Jesu li vibro trake dobro rješenje?

SELNICA se napokon rješava bolesnog nereda na Bukovčaku

Jezivu smrekovu šumu zamijenit će hrast kitnjak

Piše: Tomislav Novak Mjesto Selnica već se desetljećima bori s „blagoslovom“ što takoreći u središtu mjesta ima šumu. To područje mještani oduvijek nazivaju Bukovčak, što govori kako je tu nekad bila bukova šuma. Kroz nju se probijao kolski prolaz spajajući staro središte mjesta koncentriranog oko crkve s novim dijelom mjesta, koje se razvijalo oko “mlina”, poljoprivredne zadruge, “fabrike”… Drugim riječima s današnjim središtem mjesta koje se koncentriralo oko Jelačićevog trga. Taj je kolski prolaz od korištenja i ispiranja vodenih bujica postao klanac, metrima zarezan u ilovaču usred šume. Neupotrebljiv za motorna vozila, zapušten je, a paralelno s njim potegnuta je nova cesta koja je danas jedina. Gradnja nove ceste ustvari je bila početak nestanka bukove šume, a njezin preostali batrljak uglavnom je padina koja visi prema potoku i današnjoj Čakovečkoj ulici. Nakon Drugog svjetskog rata šuma je nacionalizirana i oduzeta crkvi, pa se s njome i gospodarilo sve lošije. Šuma je bila prepoznatljiva po „gaciji“ (bagremu) i drugoj domicilnoj

bjelogorici, a i bila je dom sitnijim šumskim životinjama, ali i predatorima kojima je to bilo odlično skrovište usred sela. Tom su se šumom i klancem igrale i ganjale i generacije djece. - Klanac smo 1991. godine uz pomoć inženjerije Hrvatske vojske zatrpali i zaravnali, zahvaljujući čemu je i dobiven građevinski prostor na kojem je danas dječji vrtić, novi uredi općine, liječnik, apoteka i stanovi, sjeća se Šardi Ignac, tadašnji predsjednik Mjesne zajednice Selnica. Negdje u to vrijeme, taman prije vraćanja vlasništva Crkvi, Hrvatske šume su posjekle i rasprodale gacije i grmlje, pa je taj dio ostao gol. Šardi se i sjeća da je trebalo nagovarati „Šumariju“ da ipak nešto posadi, kako se ta golet ne bi pretvorila u klizište. Hrvatske šume su tada posadile smreku koja se očito dobro uhvatila, ali su šumom prestale gospodariti. Naime, u međuvremenu je šuma denacionalizirana i vraćena Crkvi koja pak nije više imala resursa gospodariti njome. Tako su se ti nasadi nekontrolirano množili i pretvorili u naraslinu međusobno isprepletenih i slabo razvijenih smreka i smrekolikog grmlja, neprohodnih gotovo kao u bajci o Trnoružici.

Šuma je rasla i rasla, Selnica je u međuvremenu postala Općina, a Bukovčak se integrirao u ostatak mjesta dobivajući sve skučeniji prostor. „Cmrekov“ gustiš počeo je ozbiljno prijetiti, naročito jer bi za nevremena od vjetroizvala veće drveće padalo na cestu, prekidalo promet, trgalo žice pa su vatrogasci sve češće imali ozbiljne intervencije. Osim toga, slabašnu šumu nanjušio je potkornjak, pa je svih tih 3 hektara četinjača pretvorio u vlastito gostilište i gnjezdilište, ali i infektivnu opasnost za svu okolnu drvenu vegetaciju te pri tom potpuno uništio industrijsku upotrebljivost cijele šume. Načelnik općine Ervin Vičević upućivao je zahtjeve biskupiji za rješavanjem situacije, a selnički župnik Mario Križanac tu i nije mogao puno pomoći, jer vlasništvo je vlasništvo, a rušenje šume probija mogućnosti župne kase. Da, potkornjak je u Selnici uspio nagristi i dobar odnos između župnog i općinskog vrha. Situaciju je napokon presjekao šumarski inspektorat, koji se na terenu uvjerio u situaciju te naredio čistu sječu cijele šume zbog potkornjaka. Što znači da se hitno moraju maknuti sva stabla odjednom i sva granjevina, a vjerojatno

izvršiti i neku vrstu dezinsekcije. - Šuma je već predstavljala i opasnost za zdravlje ljudi i imovinu, rekao nam je Robert Sambolek čija licencirana tvrtka Cedrus forest nadzire cijeli projekt pripreme staništa i sadnje urbane šume. Drvo je nažalost neupotrebljivo kao tehničko drvo, pa će se iskoristiti za biomasu za dobivanje energije, čime će se pokriti troškovi sječe. Sječa je u tijeku, započela je potkraj listopada, a ovisno o vremenu, trajat će nekoliko tjedana. Zbog tzv. općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) šumoposjednik će dobiti subvenciju za pošumljavanje. U ovom će slučaju to biti 15.000 sadnica hrasta kitnjaka i zavičajnih vrsta. Saznajemo da će to biti i voćarice – divlje trešnje, jabuke i kesteni. Treba još organizirati sadnju, a župnik Mario Križanac rekao nam je kako je sretan što će ta šumska saga koja ga je dočekala u Selnici ipak imati sretan završetak te da će Bukovčak postati ukras mjesta, šuma za šetnju i igru. Srećom, to nikada više neće biti šuma za eksploataciju drva.

Nakon inicijative i peticije mještana koji traže usporavanje prometa na cesti od novog kružnog toka u Svetom Martinu na Muri, kroz Brezovec prema Jurovcu, stigao je odgovor Županijske uprave za ceste (ŽUC). Kao jednu od mogućih mjera ŽUC predlaže postavljanje fleksibilnih stupića (markera K22) uz rub postojeće pješačke staze koja vodi do kućnog broja Brezovec 37A. Za nastavak staze prema Jurovcu trenutno se ishodi građevinska dozvola, no rok za gradnju još nije poznat. Uz podsjetnik na sve dosad odrađene mjere – od izgradnje kružnog toka kod škole, ograničenja brzine na 40 km/h, pa do sufinanciranja semafora i pokazivača brzine – iz ŽUC-a kao opciju navode i postavljanje zvučnih ili vibracijskih traka. No, pritom upozoravaju da bi u tom slučaju trebalo obavijestiti stanovnike u krugu od najmanje 600 metara, jer bi im buka i vibracije prilikom prelaska vozila mogle stvarati probleme. Upravo je taj prijedlog podigao prašinu na sjednici Općinskog vijeća. Vijećnik Dino Žganec oštro se usprotivio toj ideji, nazvavši vibro trake „privremenim vatrogasnim rješenjem koje puno košta“. Istaknuo je kako mu nije jasno zašto ŽUC predlaže takvu mjeru u gusto naseljenom području. Također je upozorio da policijska statistika od samo dvije prometne nesreće na toj dionici ne prikazuje stvarno stanje, jer zna za više slučajeva u kojima mještani policiju uopće nisu zvali. Kako bi se čulo mišljenje građana, razmatra se provođenje web ankete. Vijećnica Petra Oletić izrazila je bojazan da bi se online anketama moglo manipulirati višestrukim glasanjem iste osobe, no predsjednik Vijeća Ivica Kutnjak objasnio

je da će sustav tražiti osobne podatke te omogućiti samo jedan glas po osobi. Načelnik Martin Srša zaključio je kako Općina ne može samoinicijativno postavljati prometnu signalizaciju bez dozvole ŽUC-a i policije, dodavši kako smatra da najviše reda među nesavjesnim vozačima mogu napraviti upravo policijske kontrole i adekvatne kazne.

Viša cijena dimnjačara

Polemiku je izazvala i odluka kojom je Općinsko vijeće dalo zeleno svjetlo za poskupljenje dimnjačarskih usluga od gotovo 49 posto. Odluka je donesena tijesnom većinom – s pet glasova „za“ i tri „protiv“ (Petra Oletić, Dino Žganec i Gabrijel Hošpel). Prema novom cjeniku koncesionara Dimnjačar d.o.o., redovna cijena iznosit će 23 eura s PDV-om na tromjesečnoj razini, odnosno 7,67 eura mjesečno. Načelnik Srša pojasnio je kako su im ruke vezane jer dimnjačara na tržištu kronično nedostaje, a raspisivanje novog natječaja vjerojatno bi donijelo još više cijene, pod uvjetom da se itko uopće javi. Oporbeni vijećnici nisu skrivali nezadovoljstvo. Vijećnik Žganec skok cijene nazvao je bezobraznim, komentiravši kako bi „i on volio da si na taj način može podizati plaću“. S druge strane, vijećnica Petra Novinščak pohvalila je kvalitetu rada koncesionara, kazavši kako je uslugom jako zadovoljna, dok je „cijena drugi par rukava“. Predsjednik Vijeća Ivica Kutnjak zaključio je kako je situacija ista u svim općinama te da manevarskog prostora jednostavno nema. Nove cijene dimnjačarskih usluga stupaju na snagu 1. siječnja 2027. godine. (sh)

BREŽNA PRIČAONICA

Trebamo li danas novog svetog Martina?

L

egenda kaže da je Martin iz Toursa bio rimski vojnik kojemu je dužnost nalagala snagu i borbu za status. Pa ipak, povijest ga ne pamti po maču, nego po činu čiste ljudskosti. Prelomio je svoj vojnički plašt napola kako bi ogrijao smrznutog prosjaka. Još je rječitiji detalj u kojem bježi od vlasti. Naime, kada su ga željeli proglasiti biskupom, Martin

se, smatrajući se nedostojnim tako velike odgovornosti, sakrio u gusinjak. Usporedimo li tu scenu s današnjom političkom i društvenom svakodnevicom, kontrast je itekako vidljiv. Živimo u društvu u kojem se od moći ne bježi; za njom se grabi bez mrve skromnosti. Dok je Martin rezao vlastiti plašt da pomogne onome koji nema ni-

šta, današnji moćnici „režu“ prava najranjivijih kako bi sačuvali pozicije i privilegije, i to na svim razinama, od visoke politike i državnih institucija pa sve do lokalne samouprave. Nema više sustava koji je na to imun, od zdravstva i sudstva do obrazovanja. Čak je i motiv gusaka dobio novu dijagnozu. Legenda kaže da su guske

gakanjem odale Martinovo skrovište. Danas živimo u svijetu koji ne prestaje „gakati“. Internet, društvene mreže i javni prostor preplavljeni su bukom, napadima i lažnim obećanjima. U toj galami, tihi i pošteni ljudi koji uistinu pomažu drugima bivaju potpuno zaglušeni. Za njih se ne čuje, ne može ih se vidjeti, treba ih se povećalom tražiti.

Zato nam danas očajnički treba novi sveti Martin – kao moralni orijentir. Trebaju nam vođe koje shvaćaju da vlast nije privilegija, nego služba građanima koji ih za to plaćaju kroz porezne obveze. Pravo je pitanje jesmo li uopće sposobni prepoznati takve ljude među nama ili ćemo i dalje pristajati na društvo u kojem su najglasniji ujedno i najvažniji.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

16 Donje Međimurje PRELOŠKI SREDNJOŠKOLCI oživjeli tradiciju

Zamirisali su žganci i pretepeni grah Povodom Dana europske baštine, pod temom očuvanja ugrožene baštine i njezinih novih interpretacija, Srednja škola Prelog uspješno je provela projekt „Živa baština Međimurja – od tradicije do budućnosti“. Kroz niz praktičnih i istraživačkih radionica učenici su oživjeli bogatu zavičajnu ostavštinu i to od izrade tradicijskog kinča i kinčenja majge do običaja potepanja. Zaboravu su otrgnuti i ritmovi drmeša i polke, pjevanje međimurskih popevki uz klavirsku pratnju te jezič-

ne posebnosti štrigovskoga i kotoripskoga govora. U sklopu nastave kuharstva oživljeni su i mirisi i okusi autohtone gastronomije pa su, između ostaloga, zamirisali žganci, pretepeni grah i međimurska gibanica. Projekt je zaokružen suradnjom s Gospodarskom školom Čakovec, gdje su učenici tradiciju spojili sa suvremenim tehnologijama kroz strojni vez (štik) i lasersku izradu privjesaka u STEM praktikumu, dokazavši da baština uspješno živi i u modernom dobu. (vv)

ZNANSTVENI VELIKANI iz Preloga

Mjesec posvećen otkrićima svjetskog glasa U sklopu ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige, koji je posvećen znanosti i znanstvenoj knjizi, u Prelogu se predstavlja rad istaknutih znanstvenika rođenih na području Grada. Pod geslom „Od priča do otkrića”, javnosti se želi približiti postignuća stručnjaka čija su istraživanja odavno prešla lokalne i nacionalne okvire. Među njima se posebno ističe biolog i oceanolog dr. sc. Stjepan Kečkeš, međunarodni stručnjak za zaštitu morskog

okoliša i prvi koordinator Mediteranskog akcijskog plana Ujedinjenih naroda. Značajan doprinos medicini dala je dr. sc. Štefanija Puretić, pionirka dječje dermatologije koja je sa suprugom Božidarom prva u svijetu opisala rijedak genetski poremećaj, danas poznat kao Puretićev sindrom. Na području veterinarskih znanosti izniman je trag ostavio prof. dr. sc. Josip Madić, čija su istraživanja herpesvirusa omogućila napredak u dijagnostici i razvoju cjepiva. (vv)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

SILVIO KOŠĆAK daje novi pogled na baštinu župe Svetog Jurja u Trnju

Prošlost sela najviše čuvaju obiteljske kutije

- Rodila se ideja o skupljanju fotografija i svjedočanstava žitelja o nekadašnjem životu u tamošnjim selima. Od rođenja pa sve do smrti. Ideja je naišla na dobar odjek župljana pa su prve fotografije već pristigle, kaže župnik Košćak Piše: Vlasta Vugrinec

Novi ljudi, nove ideje. Stara je i pomalo izlizana poslovica koju često prečujemo i preko koje olako prelazimo niti ne razmišljajući o njezinu stvarnom značenju. Ipak, nerijetko se iznenadimo novitetima koji to u svojoj biti zapravo i nisu – stvari samo valja promotriti malo dublje, skinuti s njih patinu zaborava i otkriti pokoju skrivenu pojedinost. Upravo to u Župi svetog Jurja Mučenika u Svetom Jurju u Trnju radi župnik, dr. sc. Silvio Košćak, vodeći vjerničku zajednicu kroz pomno osmišljene tematske pastoralne godine koje na rijetko viđen način povezuju tradiciju, duhovnost i suvremene izazove. Nakon iznimno dinamične prošlogodišnje „Godine mostova”, zamišljene kao svojevrsni itinerarij zajedništva, župa je u praksi povezala svojih sedam naselja Sveti Juraj u Trnju, Hodošan, Donji Hrašćan, Palinovec, Donji Pustakovec, Čehovec i Turčišće. Kroz međugeneracijske susrete otvoren je plodan dijalog starijih i mlađih mještana, a učinjen je i iskorak prema integraciji i pružanju gostoprimstva stranim radnicima i doseljenicima. Usporedno s misijskim akcijama, javnosti su predstavljeni i „tihi radnici”, zvonari i sakristani koji desetljećima samozatajno služe zajednici.

Tajna zaboravljene škropionice

Kesteni su se pekli u prepoznatljivoj lokomotivi (Foto: Studio Vipro)

Nakon što su izgrađeni mostovi prema drugima, ovogodišnja pastoralna godina pod geslom „Svi su izvori moji u tebi” usmjerava pogled vjernika prema unutrašnjosti. No, „Godina izvora” nije nastala

Fotografija Prve pričesti sredinom 60-tih godina prošlog stoljeća slučajno niti je tek puki formalni naziv već iza sebe ima opipljivu priču. – Sve je započelo s ranosrednjovjekovnom škropionicom kraj samog ulaza u župnu crkvu, koja je znatno starija od današnje crkvene građevine. Zanimljivo je da nitko ne zna odakle je točno tamo dospjela, i upravo nam je taj zagonetni kameni detalj bio ključan poticaj da se sustavno počnemo baviti našom bogatom župnom baštinom, objašnjava župnik Silvio Košćak. Škropionica, kaže, danas više nema istu praktičnu

HUMANITARNA KESTENIJADA u Prelogu

mijenjena su Sportskoj udruzi Pogodak za nabavu posebnog pikada prilagođenog slijepim i slabovidnim osobama, čime im se omogućuje kvalitetnije bavljenje sportom i bolja integracija u zajednicu. Predsjednik kluba Matija Poredoš zahvalio je posjetiteljima na podršci akciji koja je ponovno potvrdila rotarijansko geslo nesebičnog služenja i zajedništva. (vv)

ulogu kao nekada i lako je pokraj nje proći ne obraćajući pozornost. Upravo je to njezino mjesto učinilo osobito prikladnim simbolom cijele pastoralne godine. - Izvor nije trebalo donijeti izdaleka niti izmisliti potpuno novi znak. Bio je pred nama, gotovo nevidljiv, na mjestu preko kojega su generacije vjernika ulazile u crkvu, naglašava Tako se rodio projekt TRAG, sustavna župna inicijativa usmjerena na očuvanje, istraživanje i dokumentiranje kulturne i povijesne baštine

ovoga dijela Međimurja. Projekt je operativno pokrenut u svibnju 2026. godine, paralelno s odobrenjem državnih sredstava za prijeko potrebnu statičku sanaciju same župne crkve, postavši temeljni stup aktualne pastoralne godine. - TRAG počiva na temeljitoj obradi prošlosti kako prikupljeni materijali ne bi ostali tek nijemi svjedoci vremena. Fotografirani su svi oltari, kaleži i ostali inventar te je svakom zapisu, fotografiji i predmetu pridružena točna datacija, kontekst i imena ljudi, dodaje naš sugovornik. I onda se rodila ideja o skupljanju fotografija i svjedočanstva žitelja o nekadašnjem životu u tamošnjim selima. Od rođenja pa sve do smrti. Ideja je naišla na dobar odjek župljana pa su prve fotografije već pristigle. - Nije to neka originalna ideja, ali nekadašnji život želimo prezentirati na nov način s time da ujedno stvaramo i vlastiti župni arhiv. Zanimljivo je i to da se sakupljaju i cone, odnosno nadimci tamošnjih ljudi. Želi se znati kako su nastale cone i kako su one obilježile život nositelja. Dio arhiva, dodaje župnik bit će i odjeljak pod nazivom Prepoznajete li koga na fotografiji. - Kako idemo sve dublje u temu, u hodu se rađa još niz ideja, kaže. Na popisu istraživanja našlo se i mjesno groblje, konkretno stari nadgrobni spomenici na kojima još uvijek stoje mađarski natpisi. Iako nisu župno vlasništvo, i oni u sebi kriju povijest života na tom području. Govore tko je tu živio, bogataš ili siromah, plemić ili pučanin.

Zavirite u svoje albume

Zajedništvom do pikada za slijepe Tradicionalna humanitarna Kestenijada u organizaciji Rotary Cluba Prelog ispunila je protekle subote Trg slobode mirisom pečenih kestena iz prepoznatljive lokomotive, ugodnim druženjem i tamburaškom glazbom sastava Svirci. Manifestaciji su se pridružile članice Inner Wheel kluba Prelog te brojni prijateljski klubovi i građani. Sva prikupljena sredstva na-

6. studenoga 2026.

Stara razglednica središta Svetog Jurja u Trnju

Župnik Silvio Košćak uputio je poziv župljanima da otvore obiteljske albume, ladice i ormare te pomognu u stvaranju digitalnog arhiva „Izvor”. Cilj je do travnja 2027. godine sustavno prikupiti, digitalizirati i na mreži trajno sačuvati baštinu župe prije nego što nepovratno padne u zaborav. Iz župe naglašavaju kako se svi originali nakon skeniranja vraćaju vlasnicima, osim ako ih netko ne želi trajno darovati župnom arhivu.

30. rujna 2022. 6. studenoga 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

CMARENJE LOJA u Čukovcu - običaj uz Sisvete koji se održao do danas

Vatra promrzlog zvonara i danas grije

U vreli loj se pljunulo kako bi on zacvrčio i počeo se dizati dim. Poanta je bila što jači zvučni efekt. Međutim, posljednjih godina više se ne pljuje već se ulijeva voda. Efekt je naravno isti Piše: Vlasta Vugrinec

Djeca su fascinirana vatrom i cmarenjem (Foto: Studio Vipro)

Ljudi se počnu okupljati Graba je- dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama u središtu mjesta kad počnu crkvena zvoniti svakih pola KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama sata, dakle nakon 17 sata, zapropisno je ograđena kuri se logorska vatra, cmari se loj, peku kesteni, kuha bograč, jedu se domaći klipići i tako sve do iza ponoći, opisao nam je Božidar Mihoci, dopredsjednik Udruge Hrast iz Čukovca tamošnje druženje mještane na sam blagdan - Donedavno se loj cmamještana, a počele su se poTradiciju je Svih svetih. javljivati i žene s kolačima. No, zbog najave lošeg rio u konzervama od papokrenuo crkveni štete, no sad imamo prave to doba nisu imala za vremena i kiše, tradicionalsvim uvlasnicima životinja Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio Djeca zvonar šoljke, kaže Božidar. Šoljka igračke, već su sei ističu snašlakako s na manifestacija Cmarenje nemile događaje čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventuObičaj druženja mješta- onim što su imala, a u ovom loja, održala se dan ranije, se napuni lojem i potom se su sada poduzeli sve što na uz logorsku vatru na sam slučaju je to bio loj od svi- je alni upad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. dakle u subotu, 30. listopada. stavi na vatru sve do vrenja. u njihovoj moći da se nešto skijalice, odnosno ljestve U vreli loj potom bi se blagdan ima nekoliko priča. jeća. Između ostalog radili Bez obzira na promjenu da- s plutačama takvo ne ponovi. Ipak se čini kako je najvje- su pljunulo kako bi on zacvrčio razne figurice, lopticenatuma, mještani Čukovca i ove Istovremeno želimo rojatnija ona koja govori da pa i -baklje. taj prostor, o kojima je ranije kli odgovorni u društvu AAT Piše:su Vlasta Vugrinec i počeo se dizati dim. PoA za to je bio godine okupili u velikom glasiti da su predmetne spreje u središtustoji zvonar crkve. potreban nije izvještavano, u odgovoru anta je bilainspekcija što jači zvučni običan kocen od broju u Đesijevoj grabi. Do Geothermae, mne jame za vodu izgrađene nekad jedruštva. za blagdan kukuruza koji se omotao nikakve nepravilnosti. draškovskog -duboku Za nasu je oko efekt. Međutim, posljednjih izNaime, noćpriča uživali su u našla u skladu sa svim dozvolama Svih svetih doista bilo hladOvim putem društvo Drugim riječima, na lojem društva AAT Geothermae i i gorio je poput prave grahu, pečenim kestenima, godina više se ne pljuje već i s ciljem poštovanja visokih no i ljudi su na groblja odlaAAT Geothermae obavjeutapališta pasa završena, odbengalke. hot dogovima, kuhanom vinu se ulijeva voda. Efekt je postojeću ogradu s trima današnje ekoloških standarda i zaštite zili u kaputima i čizmama. zainteresiranu javnost bodljikavim žicama koje su govorili su u napitcima. Gradu Prelogu, štava naravno isti. I takotejepodzemnih obična vatravoda iz i drugim okoliša A kako to “crkvena pravila” potrebe, postala dio tradisukladno bile razmaknute ali i iz Geothermae na naš upit kako je,- Nekad se udobivenim zacmareni međusobno prilikom izgradnje energane. nalažu, tog dodana se dana posebno smjernicama, 70 cm je gusta cije koje se danas očuvala vezan zaLoj poduzete korake. se prikuplja loj pljunuloizvršena kako bisanacidojam oko Radi se o privremenim često obično od 17 proNaime, nakonunaprijed našeg tek- ja bušotinskog mizvonilo, Međimurci bismo re- jedino u Čukovcu. danima bio jači, no uprostora današnje vri- žica, objektima za testiranje vosatidrot, do ponoći i to svakih Napredna geotermalna sta o grabi koja je postala jekta kli, koji sprečava ulaz jeme se ulijeva voda. Za pretpostaviti je daasekoji A organizatori, Mjesni energana de tijekom izgradnje, pola sata. Bio je to napos internalizacijom svojevrsno utapalište pasa i eventualan pad u takav vid druženja ispred Lojem su se kao i nekad životinja odbor uz pomoć brojnih ugljikovih će biti u cijelosti sanirani i ran posao jer ju sudivlje se zvona spojeva,djeca na način digla se poprilična prašina No, ako živo- crkava odvijao i po ostaigrala čukofska dok su bazen. dobrovoljaca pobrinuli su se obnove nivelirani s okolnim terenom potezala ručno, dakle nije postojeće kao i pokako u Međimurju, tako i na se odrasli posvetili pečenju tinje ili pak psi ipak uspiju lim međimurskim da ne nedostaje glavne stavljanja nakon završetkamjestima. izgradnje i bilo električnih kao danas. dodatne zaštitne nacionalnoj razin, a naniteren kestena i kuhanju bograča. preskočiti ili potrgati, bazen Nekad su se tog dana okustvari, odnosno loja. Loj, bolje puštanjem energane u poje izašla i rudarska inspekci- ogradeCmarenje - Priča kaže da je klopka. našem pljale cijele obitelji, jelo se na dijeluloja, prostora smrtonosna naime više nije i rečeno parafin iz sada se nije gon najkasnije do kraja 2024. ja Državnog inspektorata iz spremnih jama za testiranje Na zvonaru hladno i zeblo skliskubilo nepropusnu foliju pilo pa je to bio neslužbeni nije bila samo prilika za mogao skupljati posljednjeg vode ukupne duljine 635 m. godine. Zagreba. ga je za ruke. Kako bi se ili malisvega Božić.samo se modana već se on prikupljao druženje i zabavu, već i za kojom je graba prekrivena i prvi Nakon Također, obnovljeno je i po ugrijao, si je kojoj sejednostavno prije nisu uspjele humanitarno djelovanje. Interesantan je i običaj gotovo mjesec dana unapriNisu uočene že dodati je li trebalo doći do postavljeno ukupno 12 izla- popeti zapalio vatru, ispričao je ostavljanja i izaći iz vodene zamke, Organizatori su se mrvica hrane jed. Lampaši su se najviše svega ovoga i tko zna kako nepravilnosti znih rampi, s plutajućim pla- postavljene su tzv. skijalice, na stolu u noći između Svih skupljali po kontejneru uz naime pobrinuli da su se Božidar priču. dugo bi graba bila smrtonotoima, za slučaj “probijanja” Dodao je kako su zvoUputili pisani groblja.smo Nakon togaupit su se bogračem počastili i mje- odnosno ljestve s plutačama. svetih i Dušnog dana kako klopka za životinje da se ranije spomenutih zaštitnih mještani znali donijeti bisna rudarskoj grijali inspekciji kako bi sedalojbismo iscjedio štani u potrebi. I ne samo naru se dušice pokojnih najele. Isprike za nemile mještani nisu nama obratili. ograda od strane životinja, a dobili uvid u zapisnik, no do vino za okrjepu, a nerijetko i mogao cmariti u šoljkama. da im je na kućne pragove Uz mrvice, na stolu se znala trebalo je imati samo zaključenja naših novina ni- sve u svrhu onemogućavanja događaje ostali uz logorsku naći A To su pak posebe posude, donesen topli obrok, već se su i sami i rakija te vino u otvomalo više sluha za njih i posmo dobili nikakav odgovor. navodnih nemilih događaja sa Odgovorni iz društva AAT vatru. Malo po malo, bilo specijano napravljene za tu zastalo kod njih u kratkom renim flašama i nekoliko Prema onome što su nam re- životinjama koje su ulazile u ovom kazati dobru volju. prilikom je sveseviše vinaispričavaju i muških čaša priliku. razgovoru. pokraj njih.

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa

Donje Međimurje 17 17 Donje Međimurje DONJA DUBRAVA DOBRAVSKI list u pripremi

Tko želi upravljati Šaljite tekstove Općina Donja Dubrava tekstove i najmanje tri fotosportskim prostorima? započela je s pripremama za grafije potrebno je dostaviti

Općina Donja Dubrava najkasnije dajućim do zemljištem ukupne izdavanje 67. broja „Dobravsrijede, 25. sturaspisala javni natječaj denoga površine 11988 m2, na adreskih novina“,ječiji je izlazak 2026. godine. Autori za dodjelu na upravljanje i si Krbulja 19. planiran uoči predstojećih se mole da uz svaki priložekorištenje sportskih građe- ni tekst Javne sportske građevibožićnih blagdana. Pozivaosmisle i prikladan vina njenom ustanove, vlasništvu. naslov ne smatraju se prostorima ju se sveu udruge, koji vjerno odražava je o javnoj sport- njegov namijenjenima za sportaše društvaRiječ i mještani da dostave sadržaj. Materijali se i skoj građevini ukupne po- mogu dajuposlati se na upravljanje i koriizvješća o svojim aktivnostielektroničkom 2 ma,vršine projektima i postignutim mogu se udrugama predati i 321 m , s nadstreš- poštom štenje asportskim rezultatima ostvarenima u osobno u prostorijama Općinicom ukupne površine 201 s područja općine na neodrugoj polovici tekućeigralištem godine. nedređeno na CD-u ilivrijeme. USB prijenosnoj m2, nogometnim Kako bi novi ti- memoriji. (vv) površine 9707broj m2 bio i pripaskan na vrijeme, popratne (vv)

ADVENT u Goričanu KOTORIBA

Pripremite radove na vrijeme Međunarodna Općina Goričan i ove go- i izložba raznovrsniji, Općina poziva dine priprema tradicionalnu sve zainteresirane lokalne malih„Advent životinja manifestaciju u Go- proizvođače, OPG-ove, obrt-

Udruga Međimurska i 300 domaćih, a predstavit ričanu“. Prigodno druženje nike, udruge i kreativce da lastavica povodom 35.će go- naćevrijeme se izlagači iz Austrije, Mamještana i gostiju održat rezerviraju svoj se udišnjice subotu, 12. prosinca 2026. s štand za izlaganje promorada u suradnji đarske, Bugarske,iNjemačke, godine, s početkom u 16englesati ciju proizvoda.Srbije, KrajnjiSlovenije, rok za Europskim klubom Rumunjske, na skih platoui patuljastih ispred Domagušana kulture.or- rezervaciju Hrvatskeizlagačkih te iz još mjesta poneke Kako bi30.sajamski dio je petak, prosinca 2026. goganizira Međunarodnu zemlje.4.Europske se izložmanifestacije bio što bogatijite dine. izložbu malih životinja be (vv) održavaju svake dvije engleskih i patuljastih gu- godine sa željom razmjene, šana u školskoj dvorani OŠ ocjenjivanja i nagrađivanja Jože Horvata u Kotoribi. Od rezultata uzgoja. 17. do 20. studenog 2022. Izložba će se održati održat će se zasebno dvije pod pokroviteljstvom Opizložbe, izložba gušana, te ćine Kotoribe koja ujedno izložba Udruge Međimurska ovim putem poziva sve zalastavica povodom 35. go- ljubljenike u male životinje dišnjice postojanja Udruge. da dođu razgledati i posjetiti Na izložbi će biti izlo- jedinstvenu izložbu malih ženo do 800 eksponata, od životinja. čega će 500 biti inozemnih (vv)

DONJI VIDOVEC

Stari papir za nove igračke Ovih dana u dječjem vrtiću u Donjem Vidovcu bilo je doista veselo. A kako i ne bi bilo kad su im stigle nove igračke. Bilo je tu različitih kocki, životinja, drveća, farmera i drvenog asortimana za građenje. No, ono što je najvažnije, igračke su nabavljene od novčane nagrade koju su dobili u akciji Papir nije smeće, Unimera iz Čakovca, za osvojeno 2. mjesto

u kategoriji dječjih vrtića. Iz vrtića zahvaljuju roditeljima na izvrsnoj suradnji u prikupljanju starog papira i Općini Donji Vidovec za �inanciranje novčanog dijela nagrade od 2000 kn. Naravno, i dalje će sudjelovati u akciji prikupljanja starog papira i već najavljuju dolazak kontejnera sredinom 10. mjeseca. (vv)

MEĐIMURSKA POSLA MEĐIMURSKA POSLA

A, gdje su međimurski buseki? Međimurci, otvorite vrata špajzi i palnici itam ovih dana ka- proračunske kase. Javili su se vrijeme trpi i Štefanec i to rem donekle smanjili gužve. metnim strategijama i ze-

UČ

našem Međimurju će naravno velikivelik in- sve događakod istogBijele danaruže. jer ko Grad Ludbregiliširi privući na natječaje i povukli nato raskršću sesvoj ne događa ništa ili Međimuraca. S Ludbreg jeNaime, u svemu tome najvažnijavni prijevoz i na teres dio sredstava. Istina, kolona vozila prema paknaselja. je sve prepuno i obzirom na reklo satnicu, promocija okolna Drugim rijeje u prijelaznom, bi se jatom raskršću izMeđimurja. smjera Pribinatiskano manifestacijama. je samo hoćekod li to najorača ali je bar u Pitanje čima, modernim i ekološki proglašenje pokusnom razdoblju, slavca zna završavati IM električnim krenuli. Compa, ako imate sreće, Priprihvatljivim tome ne mislimo samo 16susati, a najuzornije žene turističke zajednice, urediodi A gdje Međimur- kojekakve će povezana nosno počinje već skretanjem pasmo je zamizaključiti na autobusima lokalne većbit i one nacio- u 17 sati, srodne udruge i cijela Ludbreška kilometarskim kolonama u Pribislavec. Pogled pakse na seUočekuje i dolazak vi- društva prepoznati, htjeti nalne. Tako je idućiPodravina. vikend, daci? Cijena jednokratne karte je sokih vučemo se po vozila obično završava samo gostiju izČakovcu Zagreba,bilo prida uključiti u sve to pa makar i kako mi novinari to volimo euro. Električne u špici želimonaizaći ili uči. Ne nanavlastitu vozačuinicijativu. jer nikog drugog mislimo ministricu reći,1 “za bika zatuči”. buseke čemu ima i susjedni Varaždin zna seVučković. gdje je gore, izlaz kod nema. nemogućoj parNaime, u subotu, 8. li- s Mariju Jer One treba misiji se kao nešto nižom karte. Buzovca, nadvožnjaka, kiranja pakGera da se ne govori. stopada, Prelogcijenom je domaLijepo jepreko napokon vidjeti uvrijeđena ljutiti akoI? ne, nisu ti gradovi autobuse ne govori o smjeru netkoLogično pitanjepozvan, koje se ćinIDržavnog natjecanja u daasedanacionalne manifestanije slučajno se kupili isključivo vlastitim prema Nedelišću, odnosno nameće samo od sebe, gdje oranju, a Čakovec Izbora za cije sele u naš kraj, da mi izostavljen s popisa. To je novcem, odnosno novcem iz Šenkovcu. Istina, u posljednje su autobusi, buseki koji bi banajuzorniju hrvatsku seosku nismo slijepo crijevo Lijepe jednostavno prilika da se ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se pokaže ono što imamo, a

imamo dosta toga, samo Ako ništa drugo, ono barem što sveBolnici uzimamo zdravo prema i ostalim instiza gotovo. Doći će ljudi iz tucijama koje koriste građani cijele pozivamo kako Hrvatske, Čakovca tako i šire. je doista toliki bauk se naZar gostoljubivost i bogatu uvesti kružne linijepa mini-buenogastronomiju, onda seva koje bitopovezivale pripokažimo što imamo. gradska naselja, željeznički Izvadimo iz podruma i špajzii autobusniulje, kolodvor, koščično mesobolnički z tiblikrug i trgovačke zone? ce, međimursku gibanicu, Dokpekmeze, se prekozimnicu, Drave domaće voze na struju za sitniš, sireve i uz to �ina vina. mi ovdje godinama slušamo o Prilika je to da se pokaže prometnim studijama, pai naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-

ta suvenirnice, lenoj tranziciji.Međimurske Na papiru riznice, ljudeajer sve prštipozovimo od održivosti, u mnogi ne znaju što imamo, praksi svatko u svom limešto na isvojim nomuzgajamo ljubimcu troši živce i gorivo kružeći oko bolnice imanjima. u nadi da će netko napokon Ne budimo i dalje samoizaći s parkirališta. Sredstva zatajni Međimurci kojima iz važan europskih fondova je samo rad, astoje ne i na raspolaganju upravo tog za prezentacija rezultata ovakveNeprojekte. Vrijeme je rada! dozvolimo našim da se i u Međimurju s riječi političari da i na polju poprijeđe na djela, nego ljoprivrede buduprije u prvom što Čakovec potpuno stane planu! Iskoristimo priliku jer u prometnom kolapsu. tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

18 Poljoprivreda

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

SAJAM MALIH životinja u Nedelišću

6. studenoga 2026.

Okupljanje uzgajivača i ljubitelja peradi i ptica Ljubitelji ptica, peradi i malih životinja ove nedjelje dolaze na svoje. Udruga uzgajivača malih životinja Nedelišće organizira tradicionalni Sajam malih životinja, koji će se održati u nedjelju, 8. studenoga 2026. godine, s početkom u 7 sati. Posjetitelje i kupce na prostoru Mesapa očekuje bogata i raznovrsna ponuda. Na sajmu će biti izložene kokoši brojnih pasmina, guske, patke, golubovi te ostale male domaće životinje. Uz same životinje, posjetitelji i uzgajivači moći će nabaviti i specijaliziranu hranu za ptice te potrebnu opremu. Događaj je osmišljen kao mjesto susreta iskusnih uzgajivača, razmjene znanja i iskustava, ali i kao idealna prilika za

Zečevi su sastavni dio sajma obiteljski izlet i upoznavanje s uzgojem malih životinja. Organizatori iz Udruge uzgajivača malih životinja Nedelišće, koja djeluje još od 1976. godine, uputili su važnu napomenu svim sudionicima. Naime, za sve prodavače i izlagače obvezno je posjedovanje važeće veterinarske potvrde. (vv)

ZABORAVLJENA kraljica zime

Ponovno se otkriva kisela repa U studenom se po tradiciji u našim krajevima kiseli zelje. No, sudeći po ponudi repe i ona se vraća na naše stolove. Kisela repa nekad je bila neizostavan dio svake zimnice i s vremenom pala je u zaborav. U potpunosti ju je potisnulo kiselo zelje. Ali kako to biva, posljednjih godina doživljava pravi gastronomski preporod. Skromna korjenasta biljka ponovno osvaja nepca ljubitelja autohtone kuhinje, ali i nutricionista koji je ističu kao vrhunski prirodni probiotik. Postupak njezine pripreme ostao je gotovo nepromijenjen stoljećima. Riječ je o mliječno-kiseloj fermentaciji svježe naribanog korijena uz dodatak soli, pri čemu se pod

Elvira Bratko ponosno pokazuje krupne gomolje batata

PRIČA O BATATU iz Novog Sela Rok

Zamjenjuje krumpir, a u kremšniti jaja

- Zadovoljni smo urodom, gomolji su stvarno veliki jer smo nasad cijelo vrijeme navodnjavali kaže Elvira Bratko iz Novog Sela Rok Piše: Vlasta Vugrinec

Obična repa vraća se u kulinarske recepte pritiskom drvenih dasaka i kamena razvijaju korisne bakterije. Osim što čuva imunitet zahvaljujući visokim udjelima vitamina C i balastnih tvari, kisela repa nezamjenjiva je u zimskim jelima na žlicu. Bilo da se krčka s grahom, suhim rebrima ili poslužuje uz krvavice i buncek, ovo jelo dokazuje kako jednostavna, težačka hrana i u modernom dobu ima status kulinarskog aduta. (vv)

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG

POZIV ZA DOSTAVU ZAHTJEVA ZA DODJELU POTPORA U POLJOPRIVREDI ZA 2026. GODINU

Grad Prelog obavještava �izičke i pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom s područja Grada Preloga da se do 30. studenog 2026. godine zaprimaju zahtjevi za dodjelu potpora poljoprivredi za 2026. godinu za sljedeće aktivnosti: 1. za okrupnjavanje i povećanje posjeda poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednim gospodarstvima 2. za posebne vrste poljoprivredne proizvodnje i 3. umjetno osjemenjivanje. Uvjeti za odobravanje potpora i potrebna dokumentacija objavljeni su na oglasnoj ploči i na internet stranici Grada Preloga (www.prelog.hr). Dodatne informacije mogu se dobiti u Upravi Grada Preloga, Glavna 35, Prelog ili na broj telefona 645-301 i 638-686. GRAD PRELOG

Ovih dana police trgovina, tržnica i placeva preplavili su gomolji batata. Kod nas poznat pod imenom slatki krumpir, premda s njime nema nikakvu vezu, polako osvaja međimurske stolove. Kupuje ga mlado i staro, zdravi i bolesni, naročito oni koji boluju od dijabetesa. Batat se peče, kuha i služi kao izvrsna namirnica za kolače poput kremšnita. Drugim riječima, više nije egzotična namirnica već sastavni dio naše prehrane. A sudeći prema viđenim krupnim gomoljima, u stvari zadebljanom korijenu, glatke površine i bez oštećenja, on ove sezone nije podlegao suši.

Navodnjavanje je obavezno

- Zadovoljni smo urodom, gomolji su stvarno veliki jer smo nasad cijelo vrijeme navodnjavali kaže Elvira Bratko iz Novog Sela Rok. Zajedno s partnerom Krešom, uzgojem batata bavi se već duži niz godina. Tim više, kako kaže, Međimurci su ga prepoznali i sve više ga traže. Ipak, malo tko zna da ovaj slatki plod krije jednu od najfascinantnijih povijesnih zagonetki. Batat (Ipomoea batatas), koji botanički uopće ne pripada porodici krumpira nego slakovkama, izvorno potječe iz tropskih dijelova Srednje i Južne Amerike. No, kada su prvi europski moreplovci u osamnaestom stoljeću stigli na Novi Zeland i udaljene paci�ičke otoke, ostali su zatečeni. Naime, Maori su ga već stolje-

ćima uzgajali i to masovno pa je batat bio je temelj njihove prehrane. Dugo je to zbunjivalo znanstvenike. Naime, na jeziku naroda Quechua u Andama ova se biljka naziva kumar ili cumal, dok su ga Maori na suprotnoj strani oceana zvali kumara. Tek je moderna genetika otkrila tko je bio prvi u uzgoju. Utvrđeno je da su polinezijski pomorci u dvotrupnim drvenim kanuima, vođeni samo zvijezdama i morskim strujama, preplovili Tihi ocean oko 1100. godine, doprli do obala Južne Amerike i odande donijeli prve gomolje. Stotinama godina kasnije, batat je stigao i u Međimurje. U početku se na njega gledalo s puno skepse, no kao i kod svake novine, to je s vremenom nestalo. Udomaćio se u tepsiji, tavi, krem juhi, sokovima i džemovima i naravno kolačima.

Sve veća potražnja na domaćem stolu

Istina, većina kulinarskih amatera i dalje ga priprema po inerciji klasičnog krumpira dok ga profesionalni kuhari pripremaju na tisuću načina. Zahvaljujući speci�ičnom balansu škroba, vlakana i prirodne fruktoze, batat posjeduje rijetku gastronomsku osobinu, ponaša se kao kameleon koji podjednako uspješno podnosi ljute začine, bogatstvo sireva i kremaste čokoladne teksture. Temeljno pravilo kod pripreme batata u slanim varijantama leži u razbijanju njegove prirodne slatkoće. Dok običan

krumpir traži samo sol i masnoću, batat zahtijeva kiselinu, dimljene note ili jaču ljutinu kako bi pružio puni okus. Najpopularniji oblik pripreme su hrskavi prutići nalik pomfritu, a jednako je atraktivan i pečen u komadu. Za ljubitelje roštilja, deblje narezane ploške marinirane s ružmarinom i maslinovim uljem peku se znatno brže od običnog krumpira, dobivajući prepoznatljivu karameliziranu glazuru. Zbog visokog udjela topivih vlakana, krem juhe od batata ne traže zaprške ni brašno. Za razliku od običnog krumpira, koji miksanjem postaje ljepljiv i gumenast, batat zadržava glatku kremastost. Svoju punu vrijednost batat pokazuje i u izradi domaćih tjestenina. Njoki od narančastog batata i ricotte postali su prava poslastica. Tajna uspjeha je u tome da se batat ne kuha u vodi kako ne bi povukao višak vlage, već se peče u pećnici. Dobiveni pire miješa se s minimalno brašna, a jelo se tradicionalno poslužuje jednostavno preliveno pjenastim maslacem aromatiziranim svježom kaduljom ili uz pikantne umake na bazi gorgonzole koji stvaraju idealan kontrast slatkom tijestu.

Prirodno sladilo za slastice

Najveće iznenađenje batat donosi u svijetu slastica. Zbog visokog udjela fruktoze, u pečenim kolačima često zamjenjuje ra�inirani šećer i dobar dio masnoća.

U pripremi popularnih čokoladnih browniesa, pire od pečenog batata pruža potrebnu vlagu i gustu teksturu, dok gorki kakao u potpunosti prekriva povrtnu aromu. U američkoj kulinarskoj tradiciji kultni status ima takozvani sweet potato pie, pita od prhkog tijesta punjena kremom od batata, cimeta, muškatnog oraščića i vanilije, koja se priprema slično piti od bundeve. Zgnječeni batat pomiješan s jajima i zobenim pahuljicama sve je češći izbor i za brze, hranjive palačinke bez glutena. Kod nas u Međimurju, tzv. kultni status dobile su kremšnite. Za razliku od klasičnih u ove ne ide ni jedno jaje pa su idealne za vegetarijance. Istina, kako postoji bijeli, žuti, narančasti i ljubičasti varijeteti, najbolje je koristiti narančasti. Osim što ima jarko narančasto meso, izrazito je sladak, a nakon termičke obrade postaje vrlo sočan, mekan i vlažan. Važno je spomenuti i da ima najveći udio beta-karotena. Doduše, danas kad se isprobava sve i svašta, zašto ne bi stavili na stol i ljubičaste kremšnite. Kulinarska svestranost time ne završava. U azijskim kuhinjama mladi listovi batata pripremaju se na tavi s češnjakom poput špinata ili blitve. Bez obzira na to servira li se iz woka, tave, pećnice ili zdjelice za desert, batat dokazuje da u današnjoj kuhinji njegova uloga više nije biti samo „slatka kopija krumpira“, već samostalan adut sposoban nositi cijeli obrok.

6. studenoga 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Poljoprivreda 19

Biomedica d.o.o. Čakovec

Dijagnostika i kirurško liječenje tumora kosti, osteosarkoma u pasa Piše: Tomislav Dolar mag. univ. dr. med. vet.

P Mario Kečkeš svakog je dana na placu sa svojim medom

ČAKOVEČKI SAJAM I PLAC

Sadnice za dvorišta i med protiv prehlade Minuo je blagdan Svih svetih a time se promijenila i na ponuda na čakovečkom sajmu i placu. To znači da su nestali prodavači cvijeća i može se reći da se život vratio u normalu. Samim time nestala je i ona prepoznatljiva blagdanska gužva. Sad se opet uglavnom nudi i kupuje voće i povrće, voćne sadnice, tekstilna i rabljena roba. Kako smo u sezoni kiseljenja zelja, najviše se kupuje varaždinsko zelje koje se može dobiti i u glavicama i već narezano. Još uvijek se nudi paprika pa i paradajz. S druge strane sve je više kelja, cvjetače i brokule, a naišli smo i na šenon. Čini se i da je povećana potražnja za stočnom hranom, prije svega kukuruzom i

CIJENE PLAC

CIJENE SAJAM

Krumpir (kg):

1,00 €

Zelje (25 kg):

Grah (kg):

4-10,00 €

Mladi grah (kg):

3,00 €

Mrkva (kg):

2,00 €

Paprika (5 kg):

10,00 €

Batat (kg):

3,00 €

Batat (kg):

2,00 €

Orah (kg):

20,00 €

Repa (kg):

2,00 €

Kiselo zelje (kg):

3,50 €

Salata (kom):

Mandarina:

1,00 €

Mandarina (kg)

1,00 € 1,00 €

Rotkvice (pušlek):

1,50 €

Marun (sadnica):

25,00 €

Kelj (kg):

3,00 €

Kelj (kg):

2,00 €

tritikalom pa i zobi koji se nudi po 10 eura za vreću. Nešto veći moving, ove srijede bio je oko voćnih i loznih presadnica. Pa su se tako kupovale sadnice jabuka, bresaka, trešanja, maruna ali i ukrasnog grmlja. Tu je i standardna ponuda sira, slatki sir nudio se po 5,5 eura, te domaćeg kruha, dizanih kolača i klipića. Ponudu

Na sajmu je bio veliki interes za voćne sadnice

15,00 €

voća predvode mandarine koje se sad već mogu kupiti po 5 eura za vrećicu od 6 kilograma. Smanjila se i gužva na središnjoj tržnici gdje smo primijetili i prve kante s kiselim zeljem koje se nudi po 3,5 eura za kilogram. Naravno, s dolaskom gripoznog vremena u prvi plan izbio je i med. (vv)

rimarni tumori kosti uključuju osteosarkom, hondrosarkom, �ibrosarkom, hemangiosarkom, tumor gigantskih stanica, liposarkom, periostalni osteosarkom, periostalni �ibrosarkom, paraostealni osteosarkom, osteom, multilobularni osteom, multilobularni hondrom, osteohondrom i hondrom. Osteosarkom je daleko najčešća primarna neoplazija kosti kod pasa čineći oko 85 % svih tumora skeleta. Najčešća lokalizacija tumora na kostima su meta�ize dugih cjevastih kosti, ali se mogu javiti i na drugim mjestima. Uglavnom su zahvaćeni donji dio palčane kosti, gornji i donji dio nadlaktične kosti te gornji i donji dio duge cjevaste kosti potkoljenice. Predisponirane su velike pasmine pasa: bernardinci, njemačke doge, hrtovi, rotvajleri, irski seteri, dobermani, zlatni retriveri, njemački ovčari. Obično obolijevaju stariji psi iako su zapaženi i slučajevi pojave bolesti u starosti između 18 i 24 mjeseci. Srednji uzrast pojave tumora je oko sedam godina. Pojava osteosarkoma može biti posljedica prijeloma i postavljanja metalnih implantata, a također i lokalnog zračenja u okviru terapije sarkoma mekih tkiva. Osteosarkomi aksijalnog, osovinskog skeleta (lubanja, kralješci, rebra, prsna kost) su generalno znatno rjeđi, ali se relativno češće javljaju kod manjih pasmina. Kod pasa lakših od 15 kg u 60% slučajeva osteosarkoma počinje na aksijalnom skeletu. Osteosarkom je lokalno agresivan, prouzrokuje otapanje koštanog, ali i bujanje novostvorenog, tumoroznog tkiva. Metastaze se pojavljuju u ranom stadiju bolesti i uglavnom su već prisutne u vrijeme postavljanja dijagnoze. Pluća su najčešće mjesto metastaziranja, dok su metastaze na kostima kasna komplikacija bolesti. Pojava hromosti je često prvi simptom koji možemo zapaziti kod pasa oboljelih od primarnih neoplazija kosti ekstremiteta. Pas pokazuje bol prilikom kretanja i dodira, a na pregledu zapažamo tvrdu oteklinu. Simptomi mogu nastati akutno ili se razvijaju sporo, progresivno. Sistemski znaci bolesti (povišena temperatura, anoreksija, gubitak težine itd.) su rijetki u akutnom stadiju oboljenja. Ponekad se javljaju patološke frakture što je praćeno akutnom pojavom hromosti visokog stupnja. Tumori koji zahvaćaju aksijalni skelet mo-

gu se palpirati kao tvrdi otoci, a klinički znaci variraju ovisno o lokalizaciji. Neoplazije lubanje mogu stvoriti vidljiv otok koji otežava uzimanje hrane, a neoplazije locirane na kralježnici dovode do nastanka bola, neuroloških de�icita i pareze ili paralize. Respiratorne smetnje uslijed plućnih metastaza su rijetke sve do kasnog stadija bolesti. Rutinske laboratorijske analize krvi su uglavnom bez abnormalnosti. Ponekad se zapaža povišena razina koštanog izoenzima ALP što je prognostički nepovoljno. U dijagnozi osteosarkoma koristi se rendgenološka dijagnostika, CT te patohistološka pretraga. Ciljevi kirurškog liječenja su kompletna resekcija primarnog tumora kosti kako bi se spriječilo dalje metastaziranje, sprječavanje lokalnog širenja te otklanjanje izvora bola. Ovo se najčešće postiže amputacijom, ali opisane su i tehnike za poštedu ekstremiteta. Kada je riječ o prednjim ekstremitetima, uglavnom se preporučuje potpuno uklanjanje lopatice jer se tako izbjegava loš estetski efekt nakon atro�ije lopatične muskulature. Kod tumora gornjeg

dijela natkoljenice preporučuje se amputacija cijelog zadnjeg ekstremiteta. Tumori koji zahvaćaju koksofemoralni zglob (kuk) ili zdjelicu zahtjevaju acetabulektomiju (uklanjanje kuka, zdjelično bedrenog zgloba) ili hemipelvektomiju (uklanjanje dijela zdjelice). U postoperativnom periodu treba omogućiti analgeziju (NSAID, tramadol, fentanilski �laster) i obratiti pažnju na eventualnu pojavu otoka, krvarenja, seroma ili crvenila na mjestu amputacije. Većina životinja navikne se kretati na tri noge unutar 4 tjedana iako nekima u početku treba pomoć. Ukoliko je planirana, kemoterapiju započinjemo nakon uklanjanja šavova pod uvjetom da je rana normalno zarasla i da nema znakova infekcije. Srednje vrijeme preživljavanja pasa liječenih isključivo amputacijom u slučaju osteosarkoma iznosi 3-4 mjeseci. Uz postoperativnu primjenu cisplatina srednje vrijeme preživljavanja se produžuje na 260-400 dana, a u 38-62% slučajeva i do jedne godine. Iako su metastaze na regionalne limfne čvorove rijetke, ako su prisutne, prognoza je lošija.

Čakovec, R. Steinera 7

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�. Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896, dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

MURSKO SREDIŠĆE

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 9 sa� Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

20 Povrtlarstvo Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ZIMSKI SAN sobnog i balkonskog cvijeća

6. studenoga 2026.

S cvijećem u kuću stižu i skriveni podstanari Prvi i najvažniji korak je temeljiti zdravstveni pregled svake stabljike i naravno tegle. Naime, ispod svake tegle i tanjurića zna se sakriti pravo životinjsko carstvo

Volonterska akcija u OŠ Pribislavec - zajedno stvaramo vrt pun života!

U

četvrtak 29.10.2026. godine, ponovno smo se okupili u školskom vrtu OŠ Pribislavec, gdje smo prije tri godine započeli našu zajedničku priču kroz suradnju udruge Biovrt i škole. U poslijepodnevnim satima okupili su se roditelji, učenici, učiteljice i ekipa iz Biovrta te smo zajedničkim snagama, kroz još jednu veselu volontersku akciju u sklopu projekta "Očuvajmo bioraznolikost - svi smo dio rješenja", nastavili uređivati i obogaćivati okoliš školskog vrta.

A što smo sve napravili?

Prošle godine postavili smo hotel za korisne kukce i započeli sadnju živice za korisne kukce i ptice. Naš je cilj stvoriti prostor u kojem će brojni korisni organizmi pronaći hranu, sklonište i mjesto za život. To je posebno važno u današnje vrijeme, kada se mnoge zelene površine prečesto kose, pa kukci i drugi organizmi ostaju bez hrane i zaklona. Zato će ova živica, kako bude rasla, postajati sve vrjednije malo utočište bioraznolikosti. Kako je ova godina bila izuzetno teška i sušna, dio prošle godine posađenog grmlja nije preživio. Zato smo pregledali postojeću živicu i dopunili je novim sadnicama. Bogatili smo i naš cvjetno-ljekovito-začinski krug, koji smo posadili ovog proljeća. Dodali smo lukovičasto cvijeće i trajnice koje će nas razveseliti cvatnjom, ali i osigurati dodatne izvore hrane za korisne oprašivače. A jedan dio prostora uz ogradu pretvorili smo u novu gredicu! U podnožju grmlja posadili smo šumske jagode, koje će, vjerujem, posebno razveseliti učenike kada počnu dozrijevati njihovi slatki plodovi.

A naši volonteri? Bili su za svaku pohvalu!

Mame, tate, učiteljice i učenici bili su toliko vrijedni da smo sve planirano napravili vrlo brzo, u odlič-

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com nom društvu i veselom raspoloženju! Kako bismo im zahvalili na trudu i sudjelovanju, iz udruge Biovrt pripremili smo im i male poklone - paketiće sjemenja za očuvanje bioraznolikosti. Svi su dobili mješavinu sjemenja cvijeća kako bi i u svojim vrtovima i okućnicama mogli stvoriti cvjetne gredice za oprašivače, a poklonili smo im i paketiće sjemenja mješavine različitih sorti rajčica iz Biovrta. Jer naša je želja da se znanje, iskustvo i ljubav prema prirodi šire i izvan školskog vrta. Sezona se polako bliži kraju, a u školskom vrtu preostaju nam još završni radovi i pripreme za zimu. No mi već imamo brojne planove za iduću godinu! Veselimo se novim biljkama, proširenju edukativnih sadržaja i svim novim prilikama za zajedničko učenje i stvaranje. A ono što me u cijeloj ovoj priči najviše veseli jest entuzijazam učenika. Prekrasno je gledati koliko uživaju u radu, istraživanju i otkrivanju svijeta prirode. Upravo je to ono što želimo postići ovakvim projektima - da djeca kroz vlastito iskustvo upoznaju prirodu, razumiju koliko je važna bioraznolikost i nauče kako i sami mogu pridonijeti njezinu očuvanju. U konačnici, školski vrt nije samo mjesto na kojem uzgajamo biljke. To je mjesto na kojem zajedno uzgajamo znanje, odgovornost, suradnju i ljubav prema prirodi. Hvala od srca svim vrijednim volonterima, učenicima, roditeljima i djelatnicima OŠ Pribislavec na još jednoj prekrasnoj zajedničkoj akciji. Veselimo se nastavku suradnje i svemu što ćemo zajedno stvarati iduće sezone.

Piše: Vlasta Vugrinec

Ušli smo u studeni i iako se temperature još nisu spustile ispod nule, zadnji je trenutak za unošenje osjetljivijeg cvijeća na sigurno. Mnogi su to već napravili no ipak ima i onih koji čekaju najavu minusa. S pelargonijama, primjerice, to i nije problem, no sa sobnim biljem je druga priča. Posebno s onim koje se unosi u grijane prostore jer će bilje tada doživjeti temperaturni šok.

Obavezan pregled svake tegle i biljke

Premještanje biljaka s otvorenog balkona ili terase u zatvoreni prostor zahtijeva više od samog prenošenja tegli ako želimo da dočekaju proljeće zdrave i snažne. Prvi i najvažniji korak je temeljiti zdravstveni pregled svake stabljike i naravno tegle. Naime, ispod svake tegle i tanjurića zna se sakriti pravo životinjsko carstvo. Pažnju treba posebno posvetiti smrdljivim martinima, odnosno stjenicama koji tu traže utočište preko zime. Vrlo često se znaju naći ispod obruba tegle i tanjurića kao i u ukrasnoj posudi u kojoj je plastična tegla

Pelargonije još cvatu no mraz je poguban za njih s biljkom. Znaju se skriti i u lišću pa treba i svaku biljku pregledati. Uz martine, na naličju listova i pazusima grana sklanjaju se lisne i štitaste uši kao i crveni pauk. Unošenjem zaražene biljke riskira se brzo širenje nametnika na sve ostalo sobno bilje. Najbolje bi bilo prije selidbe biljke istuširati mlakom vodom ili tretirati blagim ekološkim sredstvom za zaštitu. Naravno, s biljaka se uklanjaju ocvali cvjetovi, uvelo lišće i suhe grančice kako bi se smanjila opasnost od razvoja gljivičnih bolesti u prostoru s manje cirkulacije zraka. Pelargonije i slične cvjetnice dobro je i blago prikratiti.

Adam voli sunce, a ne zimu

Orezivanjem za trećinu njihove visine smanjuje se lisna masa koju korijen u zimskim mjesecima teško opskrbljuje hranjivim tvarima, a grm zadržava urednu formu. Kako male zelene gusjenice vole grickati pelargonije, nije zgorega potražiti ih ispod naličja listova.

Ne pretopla niti prehladna prostorija

Najveći izazov za prezimljavanje ipak predstavlja pronalazak idealne mikroklime. Uobičajena je zabluda da biljke vole toplinu stana. No, suhi zrak i visoke temperature centralnog grijanja obično “ubiju” više biljaka nego tamni podrum. Većina vanjskih vrsta zimi ulazi u prirodnu fazu mirovanja, zbog čega im najviše pogoduje svijetla, ali negrijana prostorija poput ostakljene lođe, prohladnog hodnika i stubišta, gdje se temperatura kreće između 8 i 12 Celzijevih stupnjeva. S promjenom lokacije i manjkom svjetla metabolizam biljaka drastično usporava, što znači da je prihranu nužno potpuno obustaviti do početka ožujka. Zalijevanje se svodi na minimum, tek

toliko da se zemlja ne osuši u potpunosti i ne odvoji od ruba tegle. Kombinacija previše vode i hladnog tla stvara idealne uvjete za truljenje korijena, što je i najčešći uzrok propadanja balkonskog bilja tijekom zimskih mjeseci. Uz malo pažnje i osiguran miran san, naše će omiljene cvjetnice bez problema prebroditi hladno razdoblje i već s prvim proljetnim danima započeti novi ciklus rasta.

Citrusi ne moraju nužno u zaklon

Izuzmemo li prošlu zimu koja nas je iznenadila svojim ugrizom jer smo se već navikli na blaže temperature, dio većih biljaka sasvim lijepo može preživjeti i bez unošenja u kuću. Tako smo već navikli da primjerice lepezaste palme ne podliježu velikim minusima. Štoviše, uspješno rastu presađene u zemlju u dvorištima. Ne treba nužno unositi ni citruse, poput limuna i mandarina. Dovoljno ih je skloniti pod krov. Eventualno se unose unutra ako se najavljuje temperatura oko -7 stupnjeva. I aralija solidno raste presađena u dvorište, odnosno teglu ne treba unositi.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj) Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati. PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj) Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno. Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708 Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

6. studenoga 2026.

POKAŽIMO OBOLJELIMA da nisu sami za Božić 2026.

Darujte sa srcem

Udruga oboljelih od leukemije i limfoma poziva ljude dobra srca da svojim novčanim prilogom ili proizvodom sudjeluju u ostvarenju još jedne Božićne priče. Naime, volonteri Udruge svake godine za Božić obilaze svoje oboljele članove u akciji „Pokažimo oboljelima da nisu sami“ te ih prigodno daruju paketima koje doniraju razni donatori. Mogu se donirati: papirnate maramice, vlažne maramice, toaletni pribor (pasta za zube, toaletni papir, ručnik, sapun, šampon,...), kreme za djecu, puderi, prigodne igračke, pokoji slatkiš, bojanke, bojice i sl. Ove godine Udruga planira prikupiti i podijeliti preko 158 poklon paketa. Poklon pakete dijelit će se u bolnicama KBC Rebro, KB Merkur, OB Varaždin i ŽB Čakovec, te obiteljima u kojima ima oboljele djece. Ukoliko se odlučite za bilo kakvu donaciju, volonteri će se pobrinuti za transport i proslijediti darove onima kojima su najpotrebniji. Udruzi možete pomoći i uplatom donacije na žiro račun otvoren u PBZ: HR5123400091116005263. Poziv na broj 02 251226. Emil Vibović, predsjednik Udruge oboljelih od leukemije i limfoma

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Vaši stupci 21

ZAJEDNICA BRANITELJI ZAJEDNO

Pijetet prema mrtvima ne smije biti povod za nove podjele Povodom oštre reakcije koju je DOCUMENTA – Centar za suočavanje s prošlošću uputila nakon polaganja vijenaca predstavnika Grada Novalje na više mjesta sjećanja povodom blagdana Svih svetih i Dušnog dana, među kojima i kod spomenika u Zubovićima, Zajednica Branitelji zajedno smatra potrebnim reagirati na još jedan pokušaj ideološkog etiketiranja i stvaranja društvenih podjela tamo gdje ih nije bilo. Nitko nema monopol na povijesnu istinu, ali isto tako nitko nema pravo određivati kome je dopušteno zapaliti svijeću, položiti cvijet ili iskazati poštovanje prema pokojnicima. Posebno držimo opasnim stvaranje dojma da se hrvatsko društvo i osamdeset godina nakon završetka Drugoga svjetskog rata mora dijeliti na "naše" i "njihove" mrtve. Takva logika ne vodi pomirenju, razumijevanju i poštovanju žrtava, nego produbljivanju starih podjela i stvaranju novih netrpeljivosti. Kao hrvatski branitelji, najbolje znamo cijenu ljudskog života

i gubitka najmilijih. Upravo zato smatramo da svaka obitelj ima pravo na sjećanje, svaki grob pravo na dostojanstvo, a svaki pokojnik pravo na ljudski pijetet. Smatramo da upravo ovakve javne reakcije, a ne polaganje vijenaca i paljenje svijeća povodom blagdana Svih svetih, predstavljaju stvarni izvor novih društvenih prijepora i netrpeljivosti među hrvatskim građanima. Ako je cilj suočavanje s prošlošću, tada ono mora počivati na cjelovitom sagledavanju činjenica, poštovanju različitih iskustava i dostojanstvu svih žrtava, a ne na selektivnom tumačenju događaja i javnom etiketiranju onih koji iskazuju pijetet prema pokojnicima. Ne dijelimo mrtve na "naše" i "njihove". Pred smrću su svi jednaki, a ljudski pijetet ne smije biti predmet političkih i ideoloških obračuna. umirovljeni pukovnik Željko Tomašić, dipl.ing.aedif. predsjednik

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1624

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600

Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

22 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

11. studenoga 2026.

TRGOVINA KRK u Strahonincu u Dravskoj ulici

Natali Srnec: Jutro započinjem uz kavicu i Međimurske novine! Kišnog i prohladnog listopadskog utorka uputili smo se u uobičajenu kupnju, a naš nas je put doveo do dobro poznate trgovine Krk u Strahonincu, smještene nadomak same Općine. Među šarenim policama dočekalo nas je ugodno iznenađenje i radna atmosfera ispunjena vedrinom, za koju je bila zadužena simpatična blagajnica Natali Srnec. Otkrila nam je svoje vjerne čitateljske navike te priznala kako novine voli čitati ‘po starinski’. Nema joj dražeg nego primiti tiskano izdanje u ruke i listati stranicu po stranicu uz kavu. Redovito prati našu gastro rubriku u potrazi za novim receptima, te dodaje kako joj je posebno drag bio natječaj „Čiji je vrt najljepši“, jer

Učenici su razvijali preciznost, motoriku i kreativnost, a svoje su radove ponijeli kući

DRUŠTVO PEDAGOGA tehničke kulture Međimurske županije

75 učenika gradilo, modeliralo i istraživalo svijet STEM-a

Blagajnica Natalie Srnec ističe da joj je posebno bio drag natječaj Čiji je vrt najljepši je s oduševljenjem pratila licu i vjernost, uručili smo kreativne ideje i prekrasne joj našu prepoznatljivu shozelene oaze naših čitatelja. pping vrećicu. Za njezinu toplu dobrodoš(av)

Osnovna škola Hodošan ugostila je u ponedjeljak STEM kamp tehničke kulture „Učimo kroz STEM” koji je okupio 75 učenika od prvog do osmog razreda. Pod pokroviteljstvom Općine Donji Kraljevec i u organizaciji Društva pedagoga tehničke kulture Međimurske županije, osnovnoškolci su kroz rad praktično istraživali tehniku i STEM područja. Djeca su radila u četiri besplatne radionice. Ivan Rajsz i Petra Marković iz Hrvatskog sa-

veza pedagoga tehničke kulture vodili su modelarstvo, Zvonko Ljubić 3D modeliranje, a Jelena Tuksar String art. Radionicu brodomaketarstva „Mali škver” vodio je Danijel Labaš uz podršku Hrvatskog saveza brodomaketara i asistenta Josipa Sakača. Učenici su razvijali preciznost, motoriku i kreativnost, a svoje su radove ponijeli kući. Projekt su osmislili voditeljica kampa Jelena Tuksar i tajnik Društva Željko Medved. Ravnatelj škole Damir Kovačić

istaknuo je zadovoljstvo domaćinstvom te izrazio želju da kamp u Hodošanu postane tradicija. Članovi Društva Đorđe Grković i Željko Medved iskoristili su priliku za posjet Stjepanu Kolcu, doajenu međimurske tehničke kulture i suosnivaču Društva iz 1983. godine, koji boravi u mjesnom domu za starije. Uspješni kamp potvrdio je važnost ulaganja u tehničke vještine mladih uz suradnju škola i lokalne zajednice. (sh)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Drugi kupon 139. kola Novo, 139. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započelo je u prošlom broju. I u studenom, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona

3

koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 13. studenog možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili

poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 24. studenog. Sretnog dobitnika 139. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. studenog. (mk)

kupona skupi

naočale pok

i

upi

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je 27. 11. do 12 sati. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Jura Obadić (jura@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

SASHA CUI iz Novog Sela Rok u novom glazbenom projektu

Kineska glazbenica uči djecu sanjati velike pozornice Sve je počelo jednog ljeta u dvorištu u Novom Selu Roku, s nekoliko instrumenata, znatiželjnom djecom i lubenicom koja je bendu dala ime. Kineska glazbenica, violinistica i producentica Shasha Cui u razgovoru otkriva kako je nastao dječji bend Rock Lubenice, zašto joj je prva pjesma na hrvatskom bila velik korak i koje božićno iznenađenje sprema publici. A planovi su veliki: natjecanje za mlade talente, autorske pjesme i koncerti na još većim pozornicama. (sh, foto: Kristina Kobal)

2 media

najave

VIKEND VODIČ Petak, 6. studenoga 18:00 Predstava Košulja sretnog čovjeka, Dom kulture Prelog 18:00 Otvorenje izložbe studentskih radova: Čakovec - mjerila grada, Metalska jezgra, Čakovec 18:00 Mar�nje na međimurskoj vinskoj ces� - Predstavljanje mladih vina vinarija, Dom kulture Štrigova

Subota, 7. studenoga 10:30 Svetomar�nska gulašijada, Skelarska kuća u Svetom Mar�nu na Muri, uz desnu obalu rijeke Mure 14:00 Dan ruske kulture - XVI. Ruska kuhinja na međimurskom stolu, Hotel Panorama, Prelog 14:00 20. Hrvatski fes�val sportske rekreacije žena u sportu, OŠ Pleškovec 16:00 Mar�nje na Šetnici svete Barbare, Mursko Središće 18:00 Mar�nje u restoranu Kneja, Mali Mihaljevec 18:30 Mar�nje u Gardinovcu, Društveni dom Gardinovec 18:00 Koncert ŽVS Stridonne, Dom kulture Štrigova 19:00 Mar�nje u Zlatnom bregu, Zasadbreg 21:00 Koncert: John Morrow & The Electric Odyssey, Pikač Club, Čakovec

Nedjelja, 8. studenoga 07:00 Sajam malih živo�nja, MESAP, Nedelišće 16:00 Manifestacija Vina z brajdi, Dom kulture Selnica Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

6. studenoga 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

VIKEND VODIČ

STRIDONNE PJEVAJU ovog vikenda

Oliver, Fosili i Parni Valjak u Štrigovi „Harmonija među glasovima nije moguća ako same pjevačice nisu međusobno u harmoniji“, kaže voditeljica Nora Nemec Piše: Sanja Heric

Ženska vokalna skupina Stridonne u subotu, 7. studenoga, s početkom u 18 sati održava samostalni koncert u Domu kulture u Štrigovi. Uz njih nastupaju pijanist Rok Mikec, TS Podrumari i slovenski muški kvintet Aeternum. O pripremama i 17 godina zajedničkog pjevanja razgovarali smo s voditeljicom Norom Nemec. - Ovaj put pripremile smo se drukčije. Dosad smo na samostalnim koncertima uglavnom predstavljale pjesme s festivala i natjecanja, a sada smo naglasak stavile na repertoar koji publika voli i rado sluša. - Što ćete pjevati? - Popularne pjesme Olivera Dragojevića, Novih fosila i Parnog valjka, uz klavirsku pratnju Roka Mikeca. Na probama smo maksimalno uživale. Rok svira fantastično i svojim nas sviranjem uvlači u neki drugi svijet glazbe. Otpjevat ćemo i nekoliko skladbi bez pratnje, potpuno drukčijeg stila i karaktera, no neka to ostane iznenađenje!

- Pripremate li zajedničke točke s ostalim gostima? - S Podrumarima izvodimo poznate međimurske pjesme u našim višeglasnim obradama. Vjerujem da će spoj vrhunskih tamburaša, koji su u tom stilu „doma“, i našega višeglasja biti vrlo zanimljiv. Kvintet Aeternum izvest će svoj repertoar, a na kraju ćemo zajedno otpjevati dvije pjesme. - Što biste voljele da publika ponese s koncerta? - Jedna je 99-godišnja fotogra�kinja rekla da se izložbe organiziraju zato da bi ih publika pogledala. Slično je i s nama: glavni nam je cilj puna dvorana i dobra atmosfera. Mi smo spremne! Glazba uživo djeluje neusporedivo snažnije od snimke, a taj doživljaj ne može zamijeniti ništa. Pogotovo danas, kada ljudi, osobito mladi, sve više žive u digitalnom, a sve manje u stvarnom svijetu. - U čemu je najveća snaga Stridonna? - Postojimo već 17 godina i cijelo smo vrijeme rasle. Zajedno smo prebrodile poteškoće, prihvaćale izazove i ostvarile nekoliko uspjeha. Harmonija među glasovima nije moguća ako pjevačice nisu u harmoniji

i međusobno. Nitko od nas ne živi od pjevanja, a ja probe vodim besplatno. Sve radimo iz ljubavi prema glazbi. Zajednički cilj, harmonija i entuzijazam, to smo mi. - Koliko vam znači podrška zajednice? - Sretne smo što djelujemo u općini koja kulturi pridaje veliku važnost, od �inancijske pomoći, kombija za prijevoz i prostora za probe do podrške našim manifestacijama. Ponosne smo i na Dom kulture s izvrsnim uvjetima za nastupe. Hvala sponzorima, a posebno publici: bez njezina odaziva i pljeska ne bi bilo ni naših koncerata. - Što slijedi nakon koncerta? - Krajem studenoga idemo na međunarodni festival u Budimpešti, naš prvi nastup na festivalu izvan Hrvatske. Nije to zbog mene i činjenice da sam Mađarica, već je jednostavno taj termin svima odgovarao. Na festivale idemo samo kad možemo sve zajedno jer je u ovako maloj skupini svaki glas važan. Veselim se i susretu s kolegama sa studija u Budimpešti. - Što vama osobno znače Stridonne?

HUMANITARNI KONCERT u CZK-u Čakovec njegu, pomoć i toplo srce najpotrebitijima. Marija Jambrošić osoba je čiji je životni put obilježen brojnim dobrotvornim nastupima, među kojima se urezala u pamćenje njezina emotivna izvedba pjesme Tu, dobri su ljudi. Danas, kada se i sama našla pred zdravstvenim izazovima, sugrađani joj nastoje uzvratiti

jednakom mjerom - pružajući joj podršku i ljubav koju je nesebično dijelila. Njezin doprinos ogleda se u toplini nastupa, ali i u neizbrisivom humanom tragu koji je ostavila u srcima mnogih. Ulaznice po cijeni od 10 eura mogu se nabaviti na blagajni CZK-a Čakovec ili putem njihove internetske stranice. (jo)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: MAGGIE O’FARRELL: HAMNET Dobitnik knjige Osam života stoljetne varalice objavljene u prošlom broju je Mirjana Šardi iz Zagreba. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

POKLANJA KNJIGU Maggie O’Farrell: Hamnet

kupon br. 1625 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Jednoga ljetnog dana 1596. u Stratfordu jedanaestogodišnju djevojčicu Judith iznenada obori jaka groznica. Hamnet, njezin brat blizanac, panično traga za pomoći. No nikoga nema kod kuće. Majka Agnes nalazi se na imanju udaljenom gotovo dva kilometra gdje uzgaja ljekovito bilje i pčele. Otac radi u Londonu. Nijedno od njih i ne sluti da će im jedno dijete umrijeti. Ovaj je roman snažna priča o braku i obitelji koju su poharali tuga i gubitak, ali i nježan, nezaboravan portret dječaka čiji je život zaboravljen, a čije ime nosi jedna od najslavnijih drama svih vremena.

Roman Hamnet autorice Maggie O’Farrell donosi potresnu, poetski ispripovijedanu priču o obitelji u Stratfordu 1596., suočenoj s iznenadnom bolešću, gubitkom i tugom.

17:00 Humanitarna priredba za obitelj Amić, Društveni dom Ivanovec 19:00 Predstava Čelične magnolije, Centar za kulturu Rudar, Mursko Središće

MJESEČNI VODIČ Ponedjeljak, 9. studenoga

Nora Nemec, voditeljica ŽVS Stridonne, probe vodi besplatno, iz ljubavi prema glazbi - Moj najveći san bio je postati pjevačica. Iako se nisam ostvarila kao solistica, uspjela sam spojiti zborovođu i pjevačicu u sebi. Upravo se u krugu svojih pjevačica osjećam najugodnije. Sve težimo harmoniji, koja nam nikad nije bila važnija nego danas. Uz Stridonne uvijek iznova punim baterije. - Vaša poruka čitateljima? - S velikim uzbuđenjem iščekujemo subotu, 7. studenoga, i koncert u Domu kulture u Štrigovi u 18 sati. Bit će nam drago ako nam se odazovete u što većem broju. Vidimo se!

Glazbeni susret zajedništva za Mariju Jambrošić

Solidarnost, ljubav i uzajamno poštovanje bit će glavne vodilje glazbenog susreta koji će se održati u srijedu, 11. studenoga, s početkom u 18 sati u dvorani Centra za kulturu Čakovec. Velikim humanitarnim koncertom pod nazivom Prijatelji za Mariju zajednica će iskazati poštovanje prema ženi koja je godinama pružala

16:00 Predstava Luda šuma, Centar za kulturu Čakovec

18:00 Predstavljanje novog kola Biblioteke Insula, autora I. Kovačića, B. M. Ole�ć, K. Mikulana, J. Šimunka i T. Šegović, Knjižnica Nikola Zrinski Čakovec

Srijeda, 11. studenoga 18:00 Humanitarni koncert: Prijatelji za Mariju, Centar za kulturu Čakovec

Četvrtak, 12. studenoga 20:00 Kazalište Virovi�ca: Ujak Vanja, Centar za kulturu Čakovec KULTURNO UZDIZANJE

Koje izložbe možete posjetiti? • 16. 10. do 13. 11. Izložba: Izložba poezije Josipa Mihalkovića u fotostripu Multimedijalna dvorana u Riznici Međimurja • 22. 10. do 23. 11. Izložba: 16. bijenalna izložba članova Udruženja arhitekata Međimurja Centar za kulturu Čakovec • 6. 11. do 21. 11. Izložba: Izložba studentskih radova - Čakovec - mjerila grada Metalska jezgra, Čakovec • 13. 11. do 10. 1. 2027.Izložba: Mala plastika: izbor iz fundusa Galerije Murska Sobota Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

Martinje

POSEBAN PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

OBIČAJ KRŠTENJA MOŠTA

VODIČ ZA MARTINJE U MEĐIMURJU

DAVID ŠTAMPAR, vlasnik Vinarije Štampar

KULINARSTVO sljubljeno s vinom

Organizirajte Martinje na starinski način Prebacujemo se na ekološku proizvodnju vina NIKOLA SILADI o usluzi prešanja ulja

Naknada nam je pogača ostavljena kao plaća

Gdje su najbolje martinjske fešte?

Donosimo tradicionalne recepte za Martinje

2

Martinje

6. studenoga 2026.

Posebni prilog

Krštenje mošta ponoć, ples do MARTINJE NA STARI NAČIN

Od hižnog japeka do križevačkih štatuta: Kako se po starim regulama i protokolu pravilno slavi Martinje Piše: Josip Šimunko

A

Tradicionalno krštenje mošta u vinariji Cmrečnjak

ko mislite da znate sve o Martinju, varate se. Organizirati Martinje na stari način nije baš tako jednostavno kao što se čini, pozvati stare pajdaše u kuću ili klet i napraviti veselicu. Martinje od davnina ima svoje regule, a prave proslave Martinja ne može biti bez dobre pripreme. Domaćin hižni japek ili po starinski stoloravnatel koji organizira MarBilikum je vrč s tri tinje ima neograničenu otvora, stara mjera vlast tog dana, mora se specijalno za druženje najprije osvetiti guskastarih pajdašov i ma koji su izdale Svetog krštenje mošta i sadrži Martina i uz pomoć obioko pola litre vina

"

Veliko prošlogodišnje Mar�nje u Nedelišću telji pripremiti pečenke. Pomažu mu gazdarica i obitelj. Kad su jela i kolači za Martinje pripravljeni, mošt spreman za krštenje da postane vino, hižni japek već se pobrinuo da sve prođe po protokolu.

Stoloravnatel mora nabaviti pajdašice

Kazne po „Križevačkim štatu�ma“: Za nepoš�vanje protokola postoji pet vrsta kazni („štrofa“). Kazna ne smije bi� manja od „kozje brade“ (pola kupice) ni� veća od tri kupice čistog vina odjednom. Za žene vrijedi Slatki štrof – ako prekrše protokol, za kaznu moraju poljubi� lijevog ili desnog pajdaša.

Za početak, hižni japek ili onaj stari pajdaš kojega on odredi za stoloravnatela, mora nabaviti pajdašice svim pajdašima za vinskim stolom ako ih nemaju. Unaprijed određuje uloge, zna se tko će biti Biskup, tko će govoriti u ime Mošta, tko će biti kumovi na krštenju. U starim navadama križevačke gospode znalo se i za ober�iškuša koji pazi na protokol, �iškuša koji pazi da saki ima svoju kupicu, popevača koji mora voditi pesmu koju odredi stoloravnatel, a vunbacitel po nalogu tira one doma šteri se ne znaju ponašati i moliti litanije skup z biskupom ili delaju hurmastoče.

Stari pajdaši šest put su pili bilikum

Pri krštenju mošta mogu biti samo provjereni pajdaši: stari pajdaši,

mladi pajdaši, pajdašice i pridošlice od pajdašov. Stari pajdaši su oni koji su najmanje šest put bili za istim stolom i spili bilikum, mladi pajdaši su oni „šteri retko kad dohajaju“ i nisu bili šest put za istim stolom, preštimane pajdašice so vredni ukras i dobro došle, a pridošlice pozvani od hižnog japeka ili stoloravnatela. Mora se znati tko je u kojoj kategoriji zbog poštovanja, to se zapisuje u Hižni protokol svake godine. Za stolom ne smije biti niti jedan pajdaš ili pajdašica koji nije barem jemput spio bilikum. Ako neje, to mam mora napraviti, ka ga vunbacitel ne pošle odkud je i došel. Ako pajdašica ne more spiti bilikum mesto nje to mora napraviti njeni pajdaš. Kazne ili štro�i za nepokorne ili one šteri zgreše za pajdaškim stolom su velike,a donosi ih stoloravnatel. Ako kaj zgreši stoloravatel, si moraju spiti kupicu suhoga (čistoga) vina. Kazne za nepoštovanje protokola su različite, a ima ih pet vrsta, što je davno zapisano u „Križevačkim štatutima“.

Pajdašice moraju kušnuti soseda ako su štrofane

Kazne su: Štrof sa suhim vinom, Štrof s pomešanim vinom, Štrof s vo-

dom, Štrof na drugom mestu i Slatki štrof. Štrof ili kazna nesme biti veća od tri kupice suhoga vina najemput, a niti manji od „kozje brade“, odnosno pol kupice vina. Slatki štrof tiče se samo

Bilikum se sastoji od tri spojena vrčića koji su unutra povezani, a pije se samo iz jednog otvora, dok se ostala dva moratr začepi� prs�ma, kako vino ne bi curilo po vama

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

au jutra

6. studenoga 2026.

Martinje 3

PORUKA MATIJE POSAVCA POVODOM MARTINJA

Međimurska vina su ambasadori našega zavičaja Međimurje se snažno otvorio svijetu te u duhu radišnosti - koja je dio našega mentaliteta – stvara jedinstvenu turističku priču svima razumljivim jezikom gostoljubivosti i srdačnosti. Naša priča je priča koja se slijedi jer nas je pozicionirala u sam vrh kontinentalnog turizma u našoj zemlji. Upravo u Međimurju, gdje se gostu otvaraju zelena, sjeverna vrata Hrvatske, od mitova i bogate povijesti, od nematerijalnoga blaga i spomeničke baštine pletemo raskošno tkanje o našoj kulturi i našim korijenima. Pri tome s ponosom ističemo identitetske vrijednosti koje zrcale naša popevka, običaji naših starih i bogato nasljeđe kulture. Svakom smo dragulju baštine i povijesti Međimurja posvetili sadržaj kojim ga prezentiramo na najljepši mogući način jer – dragulji baštine, kao i vrijednosti koje Međimurke i Međimurci i danas stvaraju – ambasadori su našega zavičaja. U Donjoj Dubravi uredili smo interpretacijski centar posvećen međimurskoj popevki – stihu i melodiji rodne grude, čuvarima duge povijesti naših predaka i svjedocima njihove neugasive odanosti zavičaju – koja nas i danas nadahnjuje. U Pribislavcu, pod sjajnim novim ruhom Feštetićeva dvorca teći će priča o toj plemenitaškoj obitelji, o njihovu nasljeđu koje su ostavili Međimurju, ali i priča o okusima i mirisima domaće kuhinje. U Štrigovi raste novi interpretacijski centar koji će postati edukacijska i kulturološka točka posvećena djelu svetoga Jeronima, prema povijesnim dokazima, rođenoga upravo u tom mjestu. Tu, u Štrigovi, u njedrima naših bregova, uredili smo i Svjetski centar pušipela – posvećen autohtonoj sorti grožđa koja pokazuje ogroman

Ma�ja Posavec, župan Međimurske županije

potencijal i koja je otporna poput naših vinogradara. Općina Štrigova svakoga svibnja postaje centar regije i vrelo jedne od najposjećenijih manifestacija u Međimurju - Urbanova. Jer i vrhunska međimurska vina su ambasadori našega zavičaja koje – okićene najvišim nagradama – šaljemo u svijet da svjedoče o znanju i umijeću naših ljudi. A svima koji ih žele kušati na ovoj našoj zemlji gdje su odnjegovana, nudimo ih s pričom o tradiciji. Pričom o starim običajima koje su generacije prije nas brižno prenosile s koljena na koljena, baš poput Martinja, koje nam kuca na vrata najavljujući rezultate još jedne izvrsne berbe. Dok mlado vino zrije u podrumima, čovjek mu se raduje jer predstavlja pobjedu nad svim izazovima koje je trebalo svladati od buđenja prvoga trseka do zlatne kapi. Drage Međimurke, dragi Međimurci, uživajte u dobrom društvu i ovoga Martinja. Pridružite se nekoj od martinjskih veselica kojih će biti diljem našega kraja i živite tradiciju naših starih. Vaš župan Matija Posavec

KAMO NA MARTINJE?

pajdašica, ako jako zgreše, moraju vu ime kazne kušnuti levoga ili desnoga pajdaša. Do staroj navadi, mošt se krsti oko ponoći, a prije toga održavaju se razne govorancije i špelancije. Nakon krštenja pleše se i veseli do jutra, a pleše i biskup sam se mora zeti dole biskupsku kapu. Martinje se slavi jedanput u godini, neka davno današnje Martinje je spojeno s nekadašnjim pastirskim blagdanom kad su se pastiri vraćali sa stadima u naseobine, za njih bi se onda pripremila svečanost i čašćenje. S tim bi datum počeo zimski dio godine, poznato je da su naši stari poznavali samo zimski i ljetni dio godine te slavili samo dva godišnja doba. Tamo gdje je postojala keltska tradicija slavili su se 1. svibanj i 1. studeni kao razdjelnice ljeta i zime, a u kršćanskoj Europi 23. travnja na blagdan Jurjevo započinjalo bi ljeto, i 26. listopada zimski dio godine. Zanimljivo je da je papa Grgur VIII. u šesnaestom stoljeću svojom reformom kalendara dodatno „zakomplicirao“ datume, pa su se od 1. studenoga počeli slaviti Svi sveti, 2. studenoga Dušni dan, a 11. studenoga

"

Po staroj navadi, mošt se krsti oko ponoći, a prije toga održavaju se razne govorancije i špelancije, a nakon krštenja pleše se i veseli do jutra, a pleše i biskup sam si mora zeti dole biskupsku kapu

Martinje, koje je tako postalo „pomični“ blagdan. U Međimurju obred krštenja mošta započinje dolaskom Svetog Martina biskupa odnosno preobučenog starog pajdaša, dok ostali pjevaju: „Došel je došel, Sveti Martin, vince po krstil, ja ga bum pil. Kumek moj dragi, daj se napij, dugo ga nebu, daj se navžij.“ Pjeva se i pjesma „Nikaj na svetu lepšega ni“ svojevrsna himna Martinja. Za one koji ne znaju, bilikum je vrč s tri otvora, stara mjera specijalno za druženje starih pajdašov i krštenje mošta i sadrži oko pola litre vina.

Gdje god da slavite, dobro se zabavite! Vodič kroz najbolje vinske podrume, običaje i proslave svetog Martina Čakovec • Meta bar: 7. 11. Mar�nje uz sastav Vulkan (uz prethodnu rezervaciju stolova).

Štrigova • Mlado Međimurje (Dom kulture Štrigova): 6. 11. od 18 h predstavlja se 9 vinarija Međimurske vinske ceste (Cmrečnjak, Horvat, Knehtl-Medenjak, Kovač, Kunčić, Novak, Preiner, Štampar, Vina Čapalija). Za humor i glazbu zaduženi su Vid Balog i The Sides�cks. • Kavana Stridon: 7. 11. od 19 h prigodna mar�njska večera (30 € po osobi, uz rezervaciju).

Sveti Martin na Muri • Svetomar�nska gulašijada: 7. 11. od 10:30 h kod Skelarske kuće uz rijeku Muru. • Restoran „Potr� kotač“: 7. i 8. 11. mar�nski meni; 7. 11. od 19 h krštenje mošta uz živu glazbu. • Izle�šte vinska kuća Hažić: 6. 11. (15–20 h) i 7. 11. (12–21 h) degustacije mladih vina, tematski vinski meni i glazbeni program. • Kavana i catering Arka: 7. – 11. 11. mar�nski meni. • Restoran „Halicanum“: 6. – 8. 11. prigodni meni (nužna rezervacija). • Bistro „Jastreb“: 6. – 8. 11. prigodni meni

• Izle�šte Goričanec: 6. – 8. 11. cjelodnevne degustacije uz domaće specijalitete. • Pub Potkova: 7. 11. od 21 h fešta uz TS Zrin. • Caffe barovi: Prigodna ponuda u lokalima Mura, Mali Paris (6. – 8. 11.), MUDRA i Mar�ns bar (6. – 11. 11.). U Caffe baru Aries slavi se 6. i 7. 11., a u baru Bazza 6. 11. je Gemišt party, dok je 7. 11. Mar�nje party.

Mursko Središće • Šetnica sv. Barbare: 7. 11. od 16 h svečano krštenje mošta, pečeni kesteni, langoši, kobasice, kuhano vino i domaći kolači.

Selnica • Manifestacija „Vina z brajdi“ (Dom kulture): 8. 11. od 16 h krštenje mošta, degustacija lokalnih vina, međimurska jela i tamburaši.

Gardinovec • Društveni dom: 7. 11. od 18:30 h udruga „Garnofčice“ priređuje zabavu uz živu glazbu, krštenje mošta i bogatu večeru.

Nedelišće • Mar�nje i Fes�val hladne�ne (Sport Hub): 10 – 15 h uz Mažo-

retkinje Nedelišće, puhačke orkestre iz Nedelišća i Daruvara, KUD Vivodina i lokalne svirače. Krštenje mošta zakazano je za 12 h. • Restoran Mar�n: 13. 11. od 18 h prigodna večera (40 € po osobi, uz rezervaciju).

Zasadbreg, Mali Mihaljevec • Zlatni breg (Zasadbreg): 7. 11. od 19 h mar�njska večera s uključenim pićem (45 € po osobi, uz rezervaciju). • Restoran Kneja (Mali Mihaljevec): 7. 11. od 18 h svečana večera (32 € po osobi, uz rezervaciju).

Mala Subotica, Prelog, Donja Dubrava i Podturen • Restoran Kocka (Mala Subo�ca): 14. 11. od 18 h večera uz TS Frikove (30 € po osobi, uz rezervaciju). • Hotel Panorama: 14.11. od 19 sa� mar�njska večera (45 € po osobi, uz rezervaciju). • Gorice kod Hajkija (Donja Dubrava): 14. 11. u 14 h tradicionalno krštenje mošta uz odojak, kolače, domaće vino i Mrtvička bend. • Društveni dom Podturen: 15. 11. od 15 h KUD Podturen organizira folklornu mar�njsku večer uz pjesmu, ples i besplatan ulaz.

4

Martinje

6. studenoga 2026.

Posebni prilog

SILADI IZ KOTORIBE LIDER JE U PROIZVODNJI KOŠČIČNOG ULJA

Naknada nam je pogača, ostavljena kao plaća je pogača koju zadržavamo za sebe kao ‘plaću’ — kroz smijeh govori Nikola. Uz prešanje, poljoprivrednicima nude i kompletnu uslugu na polju: modernim kombajnom beru tikve, peru ih, suše u suvremenoj sušari te pakiraju u vreće od 25 kilograma. Naravno, dio koštica ne ide u prešu, već se peče i pakira za grickanje ili za potrebe vrhunske gastronomije od dodataka čokoladama i sladoledima do dekoracija na kruhu.

Naša nit vodilja i misija je pružiti ljudima vrhunski, čisti domaći proizvod po poštenoj i pristupačnoj cijeni, ističe Nikola Siladi

P

riča o kotoripskoj obitelji Siladi započela je prije nešto više od tri desetljeća kao hrabar i vizionarski pothvat. U vrijeme kada su se na međimurskim poljima uglavnom uzgajale tradicionalne stočne tikve, supružnici Marija i Josip Siladi odlučili su napraviti preokret. Dok su drugi u tikvama vidjeli samo hranu za stoku ili grickalicu u tavi, Marija i Josip uočili su neiskorišteni potencijal bučine koštice golice kao sirovine za stvaranje dragocjenog, tamnog i mirisnog ulja čija su ljekovita svojstva za ljudski organizam neprocjenjiva. Krenuli su skromno, na vlastitim parcelama od svega 1,5 hektara, otvorivši obrt i prvu sušaru pod imenom Siladi. Sve ostalo postalo je dio međimurske poljoprivredne povijesti. Bilo je to razdoblje mukotrpnog rada, neprestanog učenja, znoja i borbe za proboj na tržište. Danas, više od 30 godina kasnije, skromni počeci prerasli su u jedno od najnaprednijih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u regiji. Sušare su zamijenjeni najmodernijim postrojenjima, a kormilo poslovanja preuzeli su sinovi Nikola i Stjepan. Braća su podijelila sektore i vrhunski uskladila poslovanje, gurajući obiteljski brend prema novim visinama.

Spojili vrhunsku tehnologiju i čistu prirodu

Učeći od oca, Nikola i Stjepan su uzgoj i preradu tikve uljarice doveli do savršenstva. No, tu nisu stali. Površine pod usjevima znatno su se proširile, a asortiman je obogaćen zbog poštivanja plodoreda i sve većih zahtjeva modernog kupca. Siladijevi su bili među pionirima u Međimurju koji su na velika vrata vratili uzgoj kamilice, suncokreta, heljde i lana, kultura koje prirodno najbolje usvajaju blagodati lokalne klime i tla. Poljoprivredni rad danas olakšava mehanizacija najnovije generacije, predvođena moćnim kombajnom za berbu tikvi koji samostalno u svega sedam sati može obrati plodove s čak 10 hektara. No, iako prate tehnološke trendove, obitelj Siladi rigorozno odbija industrijske kompromise: u njihovim proizvodima nema aditiva, konzervansa, umjetnih bojila ni pojačivača okusa. — Naš osnovni stav i životna filozofija stane u jednostavnu rečenicu: „Znamo kaj jemo!” — objašnjava Nikola. — Želimo potaknuti kupce da biraju lokalno, da znaju točno podrijetlo namirnica i da za svoj novac dobiju besprijekornu kvalitetu. Ono što Siladijevo bučino ulje čini posebnim jest spoj tradicije i kapaciteta. U svojoj uljari proizvode nerafinirano hladno i toplo prešano ulje. Ako pogon radi u dvije smjene s četiri zaposlenika, njihov kapacitet doseže impresivnih 30.000 litara ulja. — Toplo prešano ulje dobivamo tako da koštice pečemo u peći na drva

iz vlastitih šuma. Isključivo koristimo obnovljive izvore energije, uz minimalne potrebne temperature kako bismo očuvali sve nutritivne vrijednosti. Nakon toga ulje puštamo da se prirodno slegne te ga pretačemo u boce — objašnjava Nikola. Ulje se preša u manjim serijama, prema potrebama tržišta, kako bi do kupaca stiglo svježe, zadržavajući puninu mirisa i okusa. Rok trajanja mu je do godinu dana.

Strogo poštuju plodored

Pogača kao baza za bučino brašno

Procesom prirodnog taloženja nastaje i iznimno kvalitetna pogača (prga), koja služi kao baza za proizvodnju sve popularnijeg bučinog brašna. Ovo brašno, bogato proteinima i bez glutena, pravi je gastronomski hit u Hrvatskoj i inozemstvu. Od njega se pripremaju vrhunska tjestenina, kruhovi i slastice (poput poznate međimurske rolade s domaćim vrhnjem), a fino mljevenje obavlja se u njihovom vlastitom mlinu. Zanimljivost poslovanja obitelji Siladi jest i uslužno prešanje za lokalne poljoprivrednike. Novac tu često nije primarno sredstvo plaćanja. — Svakome tko nam donese svoje koščice, uslugu prešanja obavimo besplatno. Jedina naša naknada

Nikola Siladi je ponosan na svoje Međimursko koščično ulje

Uz tikve uljarice, na poljima obitelji Siladi izmjenjuje se čak deset različitih kultura: pšenica, ječam, kukuruz, uljana repica, soja, suncokret, lan, kamilica, proso i heljda (hajdina). Strogo poštivanje plodoreda, pa čak i primjena takozvanog „duplog plodoreda” ključ je za sprečavanje bolesti bilja i očuvanje plodnosti tla bez pretjerane kemije. Svaka kultura ima svoju namjenu: kamilica se prerađuje za čajeve, dok ječam i heljda završavaju na tanjurima kao omiljene domaće kaše i prilozi. Zbog promjena na tržištu i pandemijskih izazova, obitelj je zatvorila vlastite maloprodajne trgovine te se usmjerila na proizvodnju robnih marki za velike trgovačke lance u Hrvatskoj i izvozu. Osim bučinog ulja, u njihovoj uljari nastaju i hladno prešana ulja od lana i suncokreta, kao i ekskluzivna ulja od repice i oraha (za koje kažu da je nutritivno jedno od najboljih, iako proizvodno izrazito zahtjevno). Po narudžbi mogu isprešati i koštice grožđa, konoplje, marelice ili lješnjaka.

"

„Kada radimo toplo prešano ulje, koštice pečemo u peći koju grijemo drvima iz vlastitih šuma. Koristimo isključivo obnovljive izvore energije i čuvamo prirodu.” kaže Nikola Siladi

Irena Mikulan s ponosom pokazuje cijelu paletu proizvoda Siladi

No, radni dan obitelji Siladi ne završava na polju i u uljari. Slobodno vrijeme provode u svojim šumama koje redovito održavaju, prikupljajući drva za pogon uljare te bilje za domaće čajeve. Šuma je za njih i mjesto gdje se rješavaju stresa i pune baterije. Također, misle i na svoje radnike. U vlastitoj obiteljskoj režiji sade i uzgajaju povrće i meso od kojeg svakodnevno pripremaju toplu užinu za sve zaposlenike. U njima ne vide samo radnu snagu, već ključne partnere i temelj uspjeha. — Smatram da bi se mladi morali znatno više okrenuti poljoprivredi. To više nije težak i zaostao rad, već izuzetno dinamičan, moderan i izazovan posao pun tehnoloških inovacija. Prostora za stvaranje novih, vrhunskih proizvoda ima napretek — samo treba imati viziju, volju i ljubav prema ovom načinu života — zaključio je Nikola Siladi.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

6. studenoga 2026.

Martinje 5

Martinska gozba na međimurski način

Recepti koji mirišu na Martinje Iskoristite bogatstvo Siladijevih kaša i bučina ulja te pripremite jela koja se savršeno sljubljuju s mladim vinom Martinska kuhinja je bogata, sočna i tradicionalno teža (guska, patka, mlinci, zelje, kesteni, mladina). Siladijevo bučino ulje, bučino brašno i kaše (heljdina, prosena, kukuruzna, ječmena) savršeno balansiraju ta jela. Evo nekih jela koje možete pripremiti za ovo Martinje.

Pečena raca s mlincima Sastojci: • 1 raca (patka), • 2 l vode, • sol, • 4 žlice meda, • 3 naranče, • 1 limun, • 2 lovorova lista, • 8 režnjeva češnjaka, • 1 jabuka, • 2 žlice papra, • ulje

Postupak

Međimurska pretepena juha

Krvavice s kiselim zeljem i restanim krumpirom

Sastojci:

Sastojci:

• Siladi hajdinska kaša • suho meso • brašno • lovorov list • slatko i kiselo vrhnje • sol • mljevena paprika • pečene bučine koštice Siladi • koščično ulje Siladi

Dinstano kiselo zelje: • ulje • 1 glavica luka srednje veličine • 500 g rezanog kiselog zelja Restani krumpir: • 500 grama krumpira • ulje za prženje • 1 manja glavica luka • sol Krvavice: • krvavice • žlica svinjske masti

Postupak:

Oprana hajdinska kaša kuha se u vodi u kojoj se ranije kuhao sušeni buncek, no prvo se s površine ukloni masnoća. Dodaje se glavica luka i glavica češnjaka, lovorov list, papar u zrnu i sol. Sve se lagano kuha dok ne provrije, smanji se vatra te iz juhe izvade luk i češnjak. Iz brašna, slatkog i kiselog vrhnja, malo soli i paprike napravi se pritep, te se njime zagusti kaša u loncu, koja još neko vrijeme lagano vrije, uz dodavanje prokuhanog suhog mesa, izrezanog na kockice. Gotovu juhu serviranu u tanjure od gora lagano ukrasite bučinim uljem i košticama.

Postupak:

Dinstano kiselo zelje: Crveni luk narezati na sitno. U posudu na dno staviti malo ulja, ispeci luk dok omekša. Dodati kiselo zelje i uz miješanje kuhati 15-tak minuta dok ne omekša. Restani krumpir: Krumpir skuhati u kori, oguliti i kuhani naribati. Crveni luk narezati na sitno. U posudu na dno staviti malo ulja, ispeci luk dok omekša. Ubaciti naribani krumpir, dobro promiješati, te posoliti prema ukusu. Pečene krvavice: Posudu za pečenje namazati svinjskom masti. Staviti krvavice. Peći u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva cca. 30 minuta.

Makovnjača Sastojci: Tijesto: • 400 g pšenično brašno, bijelo • 2 dcl mlijeko kravlje • 60 g šećer, kristal • 2 kom žumanjaka • 1 kom limunova korica • 80 g maslac • 20 g kvasac, svježi

Nadjev: • 2,5 dcl mlijeko kravlje (3,3% masti ) • 1 limunova korica • mljeveni cimet • 20 g grožđice • 100 g šećer, kristal • 1 kom jaje kokošje (cijelo) • 300 g mljeveni mak

Raci odrežite vrat i posljednja dva zgloba krila te i odstranite masnoću iz tjelesne šupljine. Isperite potom patku i temeljito je osušite. U posudu za pečenje stavite veliku vrećicu za pečenje. Miješajte zajedno sve sastojke, sol, med, sok dviju naranči i koricu, cijele češnjeve češnjaka te lovor dok se med ne otopi. Smjesom prelijte patku, natrljajte je, dodajte limun narezan na četvrtine i zavežite vrećicu te je odložite na hladno mjesto da odstoji barem preko noći. Izvadite patku, ocijedite je i osušite krpom. Sve bacite osim lovora, češnjaka i korice naranče te limuna. To stavite u unutrašnjost patke, zajedno s još jednom narančom narezanom na četvrtine. Na kraju stavite cijelu jabuku. Patku premažite uljem i sokom još jedne naranče. Pecite na 200-220 Celzijevih stupnjeva dok dobije hrskavu koricu. Integralni mlinci Siladi Uz racu poslužite mlince od mješavine heljdinog brašna, pirovog brašna i pšeničnog integralnog brašna. Domaće mlince je najbolje pripremiti na sljedeći način: izlomljene domaće mlince staviti u slanu kipuću vodu na 2-3 minute te ih pomiješati i ocijediti, zatim ih malo preliti sa vrućim sokom od pečenja i servirati kao prilog uz pečeno meso. TAJNA HRSKAVE KOŽICE Patku položite u posudu za pečenje pa joj oštrim nožem izbockati kožu, ali ne duboko u tkivo. Pecite je najprije na 140-150°C kako bi se otopila masnoća. Nakon što pokupite masnoću, pojačajte pećnicu na 180 °C i pecite oko sat pa pojačajte na 200 °C.

Postupak: Zamijesiti tijesto od brašna, malo soli, dignutog kvasca, mlakog mlijeka, šećera, jaja, naribane korice limuna i rastopljenog maslaca. Tijesto zamijesiti tako da lako odvaja od posude i da se stvaraju mjehurići. Tijesto pokriti, staviti na toplo mjesto i pustiti da se diže 1 sat. Tijesto pažljivo podijeliti na dva dijela i ne mijesiti više već tanko razvaljati i namazati nadjevom i saviti u štrucu te staviti obje štruce na papir za pečenje u posudu za pečenje te pustiti da se tako diže još pola sata. Za nadjev mljeveni mak preliti kipućim mlijekom i kada se skroz ohladi dodati ostale sastojke. Prije pečenja premazati jajetom.Peći u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva oko 40 minuta. POWERED BY

6

Martinje

6. studenoga 2026.

Posebni prilog

MARTINJE M ARTIN NJE JE NA NA MEĐIMURSKOJ M EĐIM MURSKOJ URSKOJ VIN VINSKOJ V INSKOJ OJ CESTI CESTI 06.-0 8. 11. 2026.

PETAK, T 06.11.2026.

MLADO. Međimurje M Dom kulture Štrigova, 18:00 h

SUBOTA, B 07.11.2026. Svetomartinska gulašijada S Skelarska kuća, Sveti Martin na Muri, 11:00 h Martinje u Gradu Rudara M Šetnica sv. Barbare, Mursko Središće, 16:00 h

NEDJELJA, 08.11.2026.

Vina z brajdi V Dom kulture Selnica, nica, 116:00 6:00 h

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

6. studenoga 2026.

Martinje 7

VINARIJA ŠTAMPAR iz Svetog Urbana

Ulazimo u ekološku proizvodnju David Štampar nakon višegodišnjih priprema kreće u ekološku proizvodnju, obnavlja vinograde i razvija novu vinsku liniju Mađerka 360 Piše: Sanja Heric

V

inogradara i vinara Davida Štampara nije lako uloviti. Kad ga nazovete, vjerojatno je na traktoru. Kad dođete, upravo je sišao u podrum, a za sat vremena mora u ured, pa na dostavu, pa opet gore, u gorice, pogledati kako napreduju novi nasadi. Čovjek je stalno u pokretu, poduzetan i s glavom punom ideja koje ne ostaju samo na papiru. Dok drugi čekaju da vide što će tržište, on već crta sljedeći potez. I kad ga napokon uhvatite na pola koraka između dostave, podruma i vinograda, brzo postaje jasno da David ne vodi posao od danas do sutra, nego s pogledom u budućnost.

Eko kao novi put

Najveća vijest iz Štamparovih vinograda nije ni nova etiketa ni novi pjenušac, nego novi smjer. Vinarija je krenula u postupak prijelaza na ekološku proizvodnju, a do certifikata ih dijele tri godine. No, kako sam David naglašava, to nije odluka donesena preko noći. – Mi se od 2019. godine pomalo pripremamo za ekološku proizvodnju. Već treću sezonu tretiramo vinograde ekološkim sredstvima i ovo ljeto sam imao najuspješniju zaštitu dosad. Mogao sam se već početkom godine prijaviti za certifikaciju, ali htio sam biti sto posto siguran da će sve biti posloženo kako treba, kaže nam Štampar. Ta postupnost govori puno o načinu na koji razmišlja. Prije svega otišli su vidjeti kako to rade u Italiji, obilazili su

vinarije oko Verone i Dolomita te veliki rasadnik s deset milijuna trsova. Što to konkretno znači u praksi? Herbicidi su prošlost još od 2019. Umjesto njih, rade s tlom. Siju vlastitu travnu smjesu u svaki drugi red, podrivaju zemlju kako bi kiša brže prodrla do korijena, a travu potom polegnu u „tepih“. U zaštiti vinograda koriste moderne atomizere s manjom potrošnjom vode i poseban kelatni oblik bakra, uz višestruko manju količinu aktivne tvari nego prije. Primjenjuju i prirodne preparate na bazi mješavina korisnih mikroorganizama i inokoluma mikoriznih gljiva koje djeluju, prema njegovu objašnjenju, na način da jačaju prirodni obrambeni mehanizam, te preparate na osnovi živih korisnih bakterija i gljiva. Za tla s većim udjelom bakra postoji i posebno rješenje – vrsta trave koja ga izvlači iz zemlje. - Treba razmišljati dugoročno, ne instant, zaključuje David, povlačeći paralelu s čovjekom i tabletama za prehladu. - Tlo i trs funkcioniraju isto – kemija, odnosno tablete, instant su rješenje, a humus je dugoročna investicija.

Godina koju će pamtiti

Da priroda ne pita za planove, Štampari su ove godine osjetili i doslovno. Tuča je odnijela trećinu uroda, i to upravo na mladim nasadima iz 2019. i 2021. koji su tek trebali ući u punu rodnost – među njima i Sauvignon, njihova najprodavanija etiketa. Upitali smo Davida, što su napravili nakon tuče. - Nismo ništa rezali, nego smo odmah tretirali trsove. Konzultirao sam se s iskusnijim vinarima i svi su mi

Saksofon uz međimurske delicije na Mađerkinom bregu Nakon rada u vinogradu i podrumu, priča se seli u njihov ugostiteljski objekt na Mađerkinom bregu, koji je postao omiljeno okupljalište i ljetna pozornica. Ove su godine tako prvi put organizirali White party, ideju koju je David donio iz jedne njemačke vinarije, i odmah pogodili u sridu. Uz već tradicionalni doček ljeta, po njegovu sudu najljepši događaj u godini, te opuštene jazz večeri, cilj im je održavati ritam od dva do tri događanja mjesečno tijekom cijele sezone. Sljedeći korak već se krčka: večer uz zvukove saksofona na jednoj od najljepših međimurskih lokacija.

rekli isto: najbolje je zažmiriti i ne gledati. Kad se dogodi takva katastrofa, pravog rješenja jednostavno nema. Najbolje je kad do tuče uopće ne dođe, kaže David. Pravi račun, strahuje, doći će tek iduće godine, kada bi urod mogao biti slabiji. Ostatak grožđa bio je lijep i zdrav, uz nešto otkupa kako bi se nadoknadila količina. Podrum je, pak, bio zahtjevniji nego inače. Fermentacije su u cijeloj regiji, od Međimurja preko Slovenije do Istre, tekle sporije. - Ali to nije utjecalo ni na aromatiku ni na kvalitetu. Vina budu dobra. Zlatnu žuticu spominje nerado, više uzdahom nego riječima. „Borba. Sizifov posao.“ Najveći pritisak dolazi s rubova, od zapuštenih parcela i šikare, ali ovog ljeta žute su ploče pokazivale manje cvrčaka, pa se nada da će iduća sezona biti mirnija. Dok hodamo podrumom, David iznosi tezu koju, kako kaže, ponavlja svake godine: Međimurje je mala regija i tako se mora ponašati. - Tržište je puno, puno vinara. Treba biti drugačiji, originalniji. Mi ne moramo megalomanski u količine, nego se usredotočiti na ono po čemu smo specifični,

David Štampar okreće novu stranicu u vinariji: nakon višegodišnjih priprema i obnove vinograda, kreće u potpunu ekološku proizvodnju

Posebno blagdansko izdanje: poklon-paket vinarije Štampar u središte stavlja novu liniju vina nastalu isključivo s prestižnog položaja Mađerka

a to su: Pušipel, pjenušci, Sauvignon, Muškat. I ekologija. Svi moramo početi od sebe, kaže David. U tom duhu obnovio je i cijeli vinogradarski posjed. Na svih jedanaest hektara danas rastu novi nasadi. Posljednja faza upravo je gotova: Graševina je potpuno uklonjena i zamijenjena Muškatom, a Pinot sivi i Chardonnay obnovljeni su novim trsjem.

Linija Mađerka 360

Vinska ponuda trenutačno broji petnaestak etiketa. Uz Pušipel, Sauvignon i Muškat, tu su Pinot sivi, Pinot, Chardonnay i Silvanac zeleni, dva pjenušca, crna vina te povremeno i predikatna vina. Posebno je ponosan na novu liniju Mađerka 360, čija su pravila jasna: koristi se isključivo grožđe s jednog položaja, Mađerke, a vina odležavaju u hrastovim bačvama, osim Roséa. Zasad liniju čine crna kupaža, Sauvignon i Rosé, a na proljeće stiže i četvrti član – odležani Pušipel, koji će u hrastu provesti deset do dvanaest mjeseci. Za blagdane je pripremljen i poklon-paket Mađerka 360 s trima vinima, uz magnum boce za one koji vole velike geste. Što ljudi danas piju? Pitamo ga za kraj, a David se nasmije. - Lokalno, definitivno slatka vina, čak i previše, kaže nam. Gledajući šire, raduje ga što se Pušipel sve više traži, i mirni i pjenušavi, dok Sauvignon ostaje nositelj prodaje, kaže David.

Milano, Bordeaux i dalje

I kad sezona završi, David ne staje. Za dva tjedna ide na sajam vinarske opreme u Milano, tjedan nakon toga u Bordeaux – obilaziti vinarije i proizvođače bačvi. „Poslije kraja sezone“, dodaje uz smijeh, svjestan da je to vjerojatno najbliže godišnjem odmoru što će dobiti. Dok putuje, u glavi već slaže planove za iduću berbu. U njegovu rasporedu nema puno praznog prostora, a ni u vinogradima. Jedni nasadi tek ulaze u rodnost, drugi dobivaju novu sortu, a u podrumu se već pripremaju vina koja će tek izaći pred kupce. Kod Davida Štampara očito vrijedi pravilo da se o budućnosti ne razmišlja kad za nju dođe vrijeme – nego puno ranije.

8

Martinje

6. studenoga 2026.

Posebni prilog

6. studenoga 2026.

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

intervju tjedna

KINESKA GLAZBENICA iz Novog Sela Rok okupila djecu i stvorila dječji bend Rock Lubenice

VODE VAS U KINO

Shasha Cui stvara “tvornicu snova” za mlade talente

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 18.11.2026. u CineStaru Varaždin.

Rock Lubenice Shashe Cui iz Novog Sela Rok izrasle su iz ljetne igre u ozbiljan glazbeni projekt, a sada stižu nove pjesme i veliki planovi Piše: Kristina Kobal

Rock Lubenice Shashe Cui iz Novog Sela Roka danas su mnogo više od glazbene aktivnosti za djecu. Ono što je započelo tijekom ljetnih praznika 2024. godine, uz nekoliko instrumenata, znatiželjnu djecu i jednu lubenicu, preraslo je u projekt koji okuplja mlade talente, potiče njihovu kreativnost i pruža im priliku da osjete čar zajedničkog muziciranja i nastupanja na pozornici. Shasha Cui, glazbenica, pjevačica, violinistica i glazbena producentica, svojim iskustvom i entuzijazmom djeci otvara vrata svijeta glazbe, a nakon posljednjeg koncerta u Novom Selu Roku već najavljuje nove izazove, autorske pjesme i još veće glazbene planove.

Rock Lubenice nastale su tijekom ljetnih praznika

Ideja za Rock Lubenice rodila se u ljeto 2024. godine, tijekom prvih ljetnih praznika nakon što je njezina kći Isabela završila prvi razred osnovne škole. Živeći u Hrvatskoj, Shasha je primijetila koliko slobodnog vremena djeca imaju tijekom gotovo tromjesečnih ljetnih praznika, što se poprilično razlikuje od iskustva na koje je navikla u Kini. – U Kini djeca i tijekom praznika obično imaju školske obveze, a mnoge obitelji organiziraju im sportske, umjetničke ili druge aktivnosti. Vidjela sam koliko slobodnog vremena imaju djeca oko mene i poželjela im pružiti priliku da upoznaju glazbu i iskušaju nešto novo, prisjeća se. Neki Isabelini školski prijatelji ujedno su bili i njihovi susjedi te su često dolazili k njima. Budući da u kući imaju mnogo instrumenata, djeca su ih rado isprobavala. Jedne je privukla violina, druge ukulele, a neki su pokušavali svirati bas-gitaru. Isabela je svirala klavir, dok je jedan

dječak iz susjedstva već znao svirati bubnjeve. Shasha je ubrzo shvatila da djeci treba ponuditi drukčiji pristup učenju glazbe. Učenje instrumenta zahtijeva vrijeme, trud i redovito vježbanje, a maloj djeci ponekad je teško ustrajati. Zato je osmislila način na koji će već nakon nekoliko naučenih tonova ili akorda moći sudjelovati u zajedničkoj izvedbi. – Htjela sam im ponuditi iskustvo drugačije od uobičajenog sata glazbe: da svatko nauči nekoliko jednostavnih tonova ili akorda, a zatim da ih spojimo u zajedničku svirku. Djeca koja nisu svirala mogla su pjevati. Tako su vrlo brzo mogla čuti koliko je njihov dio važan u cijeloj pjesmi i osjetiti radost zajedničkog muziciranja, objašnjava. Prvi glazbeni izazov bila je pjesma „Rim Tim Tagi Dim”, koja je tog ljeta bila posvuda. Shasha je djeci pripremila vrlo jednostavne dionice, pa su im za zajedničku izvedbu bila dovoljna samo tri tona i jedan akord. Već na prvoj probi uspjeli su zajedno odsvirati pjesmu. – Njihova radost kada su čuli kako se njihovi instrumenti uklapaju u glazbu bila je zarazna. I djeca i ja bili smo oduševljeni. Tada sam osjetila koliko ih takvo iskustvo može potaknuti da nastave učiti, govori. U početku ih je bilo samo šestero ili sedmero, a tijekom ljeta vježbali su dva puta tjedno, po otprilike sat i pol. Poslije se pridružilo još djece, bilo ih je više od deset, a nastupi su postajali sve bogatiji. Shasha je prvotno zamišljala mali koncert u vlastitom dvorištu, no uz podršku mjesta dobili su priliku nastupiti u društvenom domu u Novom Selu Rok. Nakon prvog pravog koncerta roditelji su poželjeli da nastave s radom i tako je jedna ljetna aktivnost prerasla u dugoročan projekt. Zanimljivo je i kako je nastalo ime. Tijekom jedne

stanke na probi djeca su zajedno jela lubenicu. Shasha im je tada rekla da im za nastup treba ime, a djeca su bez puno razmišljanja predložila – Lubenice! Riječ „Rock” povezuje glazbeni stil koji izvode, odnosno rock i pop glazbu, ali i ime njihova mjesta, Novo Selo Rok. – Želim da djeca znaju da, čak i ako žive u malom mjestu i u početku znaju svirati samo nekoliko tonova, učenjem i suradnjom mogu stvoriti sjajan nastup i jednoga dana stati na još veće pozornice, poručuje Shasha.

Svako dijete ima svoju iskru i mjesto na pozornici

U radu s djecom Shasha posebnu pozornost posvećuje prepoznavanju njihovih individualnih sposobnosti i interesa. Kaže kako mnoga djeca koja dolaze u Rock Lubenice već u sebi nose neku posebnu iskru. Neka se uzbude čim čuju glazbu, neka vole pjevati i imaju lijep glas, druga imaju odličan osjećaj za ritam i vole plesati, dok se pojedina djeca radije izražavaju govorom ili glumom. Njezin je zadatak prepoznati te osobine i pomoći svakom djetetu da razvije ono u čemu je dobro. Nastupe osmišljava prema njihovim sposobnostima i interesima, pa tako djeca koja vole pjevati dobivaju priliku za vokalne izvedbe, oni koji vole plesati glazbu izražavaju pokretom, a svoje mjesto u programu pronalaze i mali instrumentalisti, voditelji i glumci. U tome joj uvelike pomaže vlastito profesionalno iskustvo. Dok je živjela u Kini, svakodnevni nastupi bili su njezin posao, a nakon dolaska u Hrvatsku nastavila je nastupati. Pjevačica je, violinistica i glazbena producentica. Svira klavir, voli ples, a pomalo svira i gitaru, bas-gitaru, bubnjeve i ukulele. Upravo joj ta različita glazbena iskustva omogućuju da sposobnosti

djece poveže u cjelovit i zanimljiv nastup. – Kada dijete osjeti da je njegov dio važan za cijeli program, dobiva više volje za vježbanje i hrabrosti da se izrazi. Vjerujem da se upravo kroz takav rad postupno razvijaju njihova kreativnost, samopouzdanje i sloboda izražavanja, ističe. Rock Lubenice pritom ne ostaju samo na probama i nastupima uživo. Shasha s djecom snima pjesme i nastupe, obrađuje zvuk i video, a njihove glazbene uratke objavljuje na YouTube kanalu Rock Lubenica. Djeca tako mogu vidjeti vlastiti napredak, prisjetiti se zajedničkih trenutaka i sačuvati uspomene na svoj glazbeni razvoj.

„Kuća puna naroda” – važna prekretnica

Posebno zanimljiv trenutak u Shashinu glazbenom stvaralaštvu bila je njezina prva izvedba pjesme na hrvatskom jeziku, „Kuća puna naroda”. Iako u Hrvatskoj živi gotovo deset godina i cijelo to vrijeme uči i govori hrvatski, za pjevanje na hrvatskom jeziku željela se posebno pripremiti. – Mogla sam i ranije pokušati otpjevati pjesmu na hrvatskom, ali kao profesionalnoj glazbenici nije mi dovoljno samo otpjevati riječi. Želim doista razumjeti značenje i emociju svakog stiha, a zatim ih vlastitim osjećajima prenijeti publici. Važan mi je i izgovor jer želim pokazati poštovanje prema jeziku i samoj pjesmi, objašnjava. Priznaje kako joj je hrvatski jezik i danas izazovan te da gramatika i izgovor nisu savršeni. Ipak, godine života u Hrvatskoj pomogle su joj da bolje upozna jezik i kulturu. Tijekom izvedbe „Kuće pune naroda” osjećala je da razumije o čemu pjeva i što želi prenijeti publici. Željela je da slušatelji osjete iskrenost njezine izvedbe i povežu se s emocijom koju je sama pronašla u pjesmi.

– Dugo sam čekala trenutak u kojem ću to moći učiniti na hrvatskom jeziku i ponosna sam što sam napravila taj korak, priznaje. To iskustvo dodatno ju je ohrabrilo da stvara glazbu na hrvatskom jeziku. Želja joj je pisati vlastite pjesme, koje će jednoga dana možda otpjevati sama ili ih povjeriti hrvatskim pjevačima za koje procijeni da im najbolje odgovaraju.

Božićno iznenađenje

Kada je riječ o budućnosti, Shasha se želi još više posvetiti glazbenoj produkciji i autorskim pjesmama. Stvaranje na hrvatskom jeziku bit će jedan od njezinih glavnih smjerova, a veseli se i suradnji s drugim izvrsnim hrvatskim pjevačima. Istodobno planira nastaviti pisati tekstove na kineskom i stvarati pjesme na engleskom jeziku kako bi se obratila publici na različitim jezičnim tržištima. Već ovog Božića publici će predstaviti novu pjesmu „Naš božićni dan”, koju je sama napisala i producirala. Izvest će je dvoje mladih i talentiranih pjevača, Mura Krička i Viktor Kolmar. – Nadam se da će se ljudima svidjeti i da će je podržati, kaže. Velike planove ima i za Rock Lubenice. Želi projekt podići na novu razinu, privući još talentirane djece iz Međimurja te za njih stvarati i snimati autorske pjesme. Jedna od mogućnosti o kojoj razmišlja jest organizacija natjecanja već sljedeće godine, kojim bi upoznala još djece u dobi od devet do šesnaest godina koja vole glazbu. -Voljela bi s njima sudjelovati na više glazbenih festivala, kulturnih događanja i nastupa, ali i organizirati još veće koncerte na višoj razini. Nakon posljednjeg koncerta u Novom Selu Rok, njezina je vizija postala još jasnija. Ne želi da Rock Lu-

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Ustanak

Dobitnik ulaznica za film: David Kolarić

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

benice ostanu samo lijepa uspomena na dječje ljetne praznike, već da prerastu u ozbiljno mjesto glazbenog razvoja i ostvarivanja snova. – Želim od Rock Lubenica stvoriti pravu glazbenu tvornicu snova – mjesto na kojem će djeca iz Međimurja, a jednog dana možda i iz cijele Hrvatske, koja imaju glazbeni talent i vole pozornicu, moći rasti i ostvarivati svoje glazbene snove, zaključuje Shasha Cui.

4 media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Čakovečka špica

6. studenoga 2026.

Piše: Kristina Kobal

Biserka i Stjepan, poznatiji kao Kiđo, stigli su ravno iz Zagreba u središte grada, spremni za jesenski đir

Sonja je pritom prvi put ove jeseni iz ormara izvukla svoju omiljenu smeđu bundicu

Renata i Željko odlučili su se za topliju jesensku kombinaciju. U debljim jaknama i trapericama krenuli su u potragu za idealnim cvjetnim aranžmanom

Suzana je privukla pozornost u bijeloj bundi, koju je savršeno uskladila s bijelom torbicom. U ruci je nosila i cvijeće za blagdan Svih svetih, pa je njezina kombinacija spojila eleganciju i prigodnu jesensku atmosferu

Sanja, Linda i Sanja uživale su u ležernoj šetnji gradom, odjevene u tamnije jesenske kombinacije

Karolina je odabrala smeđe tonove koji se savršeno uklapaju u jesensku paletu, a cijeli je izgled zaokružila sunčanim naočalama

JUDO

ODBOJKA

OLIMPIJSKE IGRE MLADIH U DAKARU

SUPERSPORT SUPERLIGA

Jona Žvorc osvojio srebro

Pobjeda Centrometala Odbojkaši Centrometala nakon poraza od Mladosti i Kaštele stigli su do prve pobjede u sezoni. U susretu protiv aktualnog doprvaka Osijeka slavili su s uvjerljivih 3:0. Gosti su bolje otvorili utakmicu i poveli 8:5, no Međimurci su brzo preokrenuli rezultat. U neizvjesnoj završnici prvog seta, nakon izjednačenja Osječana, Sabljak i Juras donijeli su Centrometalu pobjedu 25:23.

KOŠARKA KUP KREŠIMIR ĆOSIĆ

Međimurju Kup regije Sjever!

Nakon što je prije nekoliko tjedana postao ovogodišnji četverostruki državni prvak, mladi Nedelišćanec u Senegal je otputovao s visokim očekivanjima Piše: Luka Pongračić Foto: HOO

Mladi međimurski judaš Jona Žvorc (17) iz Nedelišća ostvario je rezultat karijere osvojivši srebrnu medalju na Olimpijskim igrama mladih u Dakaru. No, njegova uloga na Igrama nije počela izlaskom na tatami. Još prije prvog natjecateljskog nastupa doživio je posebnu čast. Naime, Jona je zajedno s Anom Bobanović izabran za stjegonošu hrvatske delegacije na svečanom otvorenju Olimpijskih igara mladih. Predvodili su hrvatske predstavnike na stadionu Abdoulaye Wade u Dakaru, pred približno 50.000 gledatelja. - Bilo je odlično! Okupljanje je počelo otprilike tri sata prije samog otvorenja. Krenuli smo iz Olimpijskog sela prema stadionu, a nakon dolaska dosta smo dugo čekali da sve bude spremno i da svaki detalj bude na svojem mjestu. Prije samog izlaska dobili smo i detaljne upute o tome što trebamo raditi. Iako je naš izlazak trajao možda minutu, bila je to minuta ispunjena adrenalinom, ali bez imalo stresa. Osjećaj je stvarno poseban kada se nađeš na sredini stadiona pred 50.000 ljudi. Ja sam nosio tablet, dok je Ana mahala hrvatskom zastavom. Cijelo otvorenje bilo je spektakularno, prisjetio se Jona.

Pobjeda u posljednjim sekundama Nakon svečanog otvorenja uslijedio je onaj dio zbog kojeg je Jona i stigao u Dakar. Natjecanje u kategoriji do 55 kilograma u nedjelju otvorio je protiv predstavnika domaćeg Malija, Moussa Koitea. Bio je to dvoboj u kojem je naš judaš morao pokazati strpljenje i koncentraciju, a pobjedu je osigurao tek u završnici. - Prva borba trajala je četiri minute. Protivnika sam prvo bacio na waz-ari, a onda sam u posljednjim sekundama uspio završiti borbu ipponom. Bio je jako žilav i nezgodan, tako da je to bio dobar test na početku turnira, objašnjava Jona. Nakon prve pobjede čekao ga je polu�inalni izazov. Zanimljivo, priprema za sljedećeg protivnika nije išla sasvim prema prvotnim očekivanjima. Prema početnim kalkulacijama, Jona se trebao boriti protiv predstavnika Saudijske Arabije, no situacija se promijenila i na tatami je na kraju izašao Mongolac Tungalag Tugskhuslen. - Trener Filip Šeketa i ja prvotno smo se pripremali kao da će mi protivnik biti Saudijac. Takve su bile naše kalkulacije, no onda se ispostavilo da je ipak riječ o Mongolcu. Naknadno su nam

U drugom setu domaći su od početka bili bolji. Poveli su 8:3, a prednost održavali do završnice u kojoj su iskoristili treću set-loptu za 25:22. Treći set protekao je potpuno u znaku Centrometala, koji je sjajnom igrom brzo poveo 14:7 i priveo susret kraju rezultatom 25:19. Velika je to pobjeda za međimursku ekipu, koju u sljedećem kolu očekuje gostovanje u Slavonskom Brodu. (nl)

Jona Žvorc i njegov trener Filip Šeketa objasnili da su ždrijeb radili prema rang-listi iz kolovoza, što nam je bilo pomalo neobično. U svakom slučaju, nakon što smo saznali tko će mi biti protivnik, imali smo nekoliko sati za pripremu, govori nam.

Teška bitka protiv Mongolca

- Tugskhuslen je imao jedan izrazito kvalitetan pokret koji mu je stalno prolazio. Bacao se nisko ispod protivnika i svaki put kada bi to pokušao, bilo ga je jako teško zaustaviti. Sa mnom mu je taj pokušaj prošao možda desetak puta, ali sam nekim akrobacijama uspijevao izbjeći da završi kako je zamislio i da dobije bod. Da nisam reagirao na vrijeme, mogao sam pasti na glavu i izgubiti borbu. Bilo je stvarno zahtjevno, opisuje Jona. Nakon dugog nadmudrivanja uspio je pronaći prostor i iskoristiti trenutak koji mu je donio toliko željeni plasman u �inale. - Na kraju sam ga uspio kontrirati, prebacio sam ga preko sebe i osvojio wazari. Tada su emocije stvarno proradile. Sve je nekako proključalo jer sam znao da sam izborio �inale, kaže nam Nedelišćanec. No, pred njim je bio još jedan protivnik, i to iznimno kvalitetan predstavnik Azerbajdžana Ibrahim Talibov.

Finale protiv trećeg judaša svijeta - Bilo je prilično jasno da će mi protivnik u �inalu biti Azerbajdžanac. On je treći na svjetskoj rang-listi, tako da smo znali kakav nas izazov čeka. Nevjerojatno je čvrst i snažan. Nekoliko puta sam uspio ući u njegov prostor, a čak sam ga i očistio nogama. Nakon otprilike minute poveo sam na yuko i bio sam zadovoljan početkom, prepričava Jona. Međutim, Talibov je ubrzo pokazao zašto pripada samom svjetskom vrhu. Nakon što je Jona poveo, Azerbajdžanac je uspio preokrenuti situaciju i bacanjem osvojiti waz-ari. Do kraja borbe kontrolirao je situaciju, posebno u parteru, gdje je uspješno čuvao prednost. - Nakon otprilike 40 sekundi od mog vodstva uspio me baciti na waz-ari. Poslije toga me do kraja držao u parteru. Radio je točno onoliko koliko je trebalo, trošio vrijeme i jako dobro kontrolirao borbu. Pokušavao sam pronaći način da ga ponovno dostignem, ali jednostavno nisam uspio. Pokazao je koliko je kvalitetan. Naravno da uvijek želiš zlato kada dođeš do �inala, ali kada pogledam cijeli turnir i sve što sam ostvario, mogu biti iznimno zadovoljan, zaključuje srebrni Jona Žvorc.

Nekoliko dana nakon prvenstvenog poraza u Đurđevcu od Mladosti, košarkaši Međimurja su u finalu Kupa Krešimir Ćosić u istom tom Đurđevcu nadjačali Mladost i osvojili Kup regije Sjever. Gosti su silovito otvorili prvu četvrtinu(8:25), no isto tako su se brzo ispuhali u drugoj(34:19). U drugom poluvremenu je playmaker Međimurja Kuzmić pojačao svoju nazočnost na parketu, zabio 23 koša i odveo svoju momčad

do trofeja. Sada košarkašima Međimurja u Kupu slijedi prvoligaš (drugi razred natjecanja u Hrvatskoj) Marsonia iz Slavonskog Broda. Dvoboj je na rasporedu u utorak 10. studenoga u 19.45 sati na Drugoj osnovnoj školi u Čakovcu. Prije toga igra se prvenstvo Druge lige Sjever protiv ludbreškog Grafičara. Utakmica je na rasporedu u subotu 7. studenoga u 17.30 na Drugoj osnovnoj školi u Čakovcu. (bh)

JUNIORSKA LIGA U-18

Varaždin bolji od Međimurja! Liga za košarkaše rođene 2009. godine ove je sezone malobrojna klubovima. Bilo je prijavljeno 5 klubova, no Donji

Kraljevec je odustao. Varaždin, Međimurje i ludbreški Grafičar se bore za dva mjesta koja vode na natjecanje na regiji Sjever. (bh)

REZULTATI, KOŠEVI, TABLICA Varaždin - Međimurje 81:65 (20:13, 17:16, 18:15, 26:21)

MEĐIMURJE: Majnarić 5, Majsan 8, Beuk 7, Strbad 18, Rubin 3, Rušnjak 6, Toplek 10, Varga 2, Poznić 2, Posavec 4. Trener Novak M.

Kotoriba - Grafičar 50:131 (15:30, 12:35, 14:35, 9:31)

KOTORIBA: Dolenec 15, Gregurec 3, Srtičanec 8, Dolenec V 6, Friščić 16, Friščić S 2

1. VARAŽDIN

3 2 1

2. GRAFIČAR

2 2 0

5/100 8:0 2 4/82 7:1 2

3. MERĐIMURJE

2 1 1

3/61 7:1 2

4. KOTORIBA

3 0 3

3/-243 7:1 2

5. D. KRALJEVEC

3 0 3

3/-212 6:2 2

Kotoriba - Varaždin 43:128 (7:39, 6:21, 19:27, 11:41)

KOTORIBA: Dolenec 18, Gregurec 4, Seričanec 3, Dolenec V 2, Friščić 16

RUKOMET PAKET24 PREMIJER LIGA

Čakovčani ispustili pobjedu Rukometaši Čakovca odigrali su neizvjesnu utakmicu u gostima kod Metković Zalma, a susret derbija kola Paket24 Premijer lige završio je bez pobjednika (35:35). Na poluvrijeme su Čakovčani otišli s velikih šest pogodaka prednosti (13:19). Domaćini se ipak nisu predavali te su početkom drugog dijela serijom 7:1 stigli do izjednačenja. U nastavku se igralo gol za gol, a Čakovec je u 56. minuti još

uvijek imao dva pogotka prednosti (31:33). Metkovci su se ponovno vratili i na kraju osvojili bod, nakon što Čakovčani nisu iskoristili posljednji napad za pobjedu. Kod Čakovca je najefikasniji bio Bruno Levak sa sedam pogodaka, dok je Marko Mađerić dodao šest. Marin Šutalo upisao je 11 obrana. Slijedi tjedan dana reprezentativne stanke, nakon koje se nastavlja prvenstveno natjecanje. (md)

36 Sport

6. studenoga 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

NOGOMET NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Centrometalu pripao općinski derbi Piše: Dino Jambrović

U Međimurskoj Premier ligi, Centrometalu općinski derbi. Mrežu Nedelišća načeo je Sven Golub u 34. minuti. Vodstvo domaćina povisuje Hrvoje Crnčec u 38. minuti. Pobjedu Macinčana potvrđuje David Šmrček u 65. minuti. Istim rezultatom Dinamo je bio bolji od Poleta. Rano vodstvo Palovčana zgoditkom Filipa Debelca u 10. minuti. Za drugi zgoditak u mreži Pribislavčana pobrinuo se Šimun Skoko u 57. minuti. Konačnih 3-0 postavlja domaći “jocker” sa klupe Tino Švenda u 77. minuti. Slogaši nastavljaju pobjednički niz. Čakovčani su rano poveli 2-0 zgodicima Davida Juraka i Stjepana Horvata. Za Dubravčan izjednačuje Vinicius Muniz zgodicima u 20. i 29. minuti. Sloga ponovno vodi u 35. minuti zgoditkom Nike Domjanića. Svojim drugim zgoditkom na susretu u 79. minuti Jurak postavlja konačnih 4-2. Podturen slavio u Jurovcu. Nakon prvog dijela prednost gostiju 1-0 zgoditkom Benjamina Šardija. Vodstva Podturna povisuje Borna Sabolčec u 51. minuti. Za Bratstvo je u drugoj minuti sudačke nadoknade opravdano dosuđen kazneni udarac. Siguran realizator bio je Andrej Jurinić. BSK poražen u Hlapičini. Dvostruki strijelac za domaćine bio je Dominik Glavina, dok je još zgoditak postigao Marko Šoltić. Poraz gostiju ublažio je Karlo Baksa u posljednjoj minuti utakmice. Trnava još uvijek ne zna za bodove ove sezone. Već u 6. minuti mrežu posljednjeplasirane momčadi lige pogađa Goran Spasić. Za goste izjednačuje Luka Marton u 29. minuti. Po drugi puta na susretu strijelac za domaćine je Spasić u 58. minuti. Samo tri minute kasnije hat-trickom potvrđuje pobjedu svoje momčadi. Bez pobjednika u Pušćinama. Kapetan Draškovca Matija Radiković pogađa vlastitu mrežu u 19. minuti. Gostima je u 48. minuti isključen Elvis Sabol zbog prigovora i odgurivanja glavnog suca Davida Rukavine. Unatoč igraču manje na terenu za igru Draškovec dolazi do boda zgoditkom Augusta Da Cruza u 81. minuti. Rezultati: Centrometal – Nedelišće 3-0 (Golub, Crnčec, Šmrček), Dinamo (P) – Polet (P) 3-0 (Debelec, Skoko, T.Švenda), Sloga (Č) – Dubravčan 4-2 (2x Jurak, Horvat, Domjanić; 2x Muniz), Bratstvo (J) – Podturen 1-2 (Jurinić; Šardi, Sabolčec), Mura – BSK, 3-1 (2x Glavina,

Šoltić; Baksa) Sloga (Š) – Trnava 3-1 (3x Spasić; Marton), Pušćine – Draškovec 1-1 (Radiković ag; Da Cruz). MEĐIMURSKA PREMIER LIGA 1. SLOGA (Č) 2. SLOGA (Š) 3. CENTROMETAL 4. MURA 5. DINAMO )P) 6. BSK BELICA 7. PODTUREN 8. POLET (P) 9. DRAŠKOVEC 10. NEDELIŠĆE 11. DUBRAVČAN (DD) 12. BRATSTVO (JU) 13. PUŠĆINE

10 10 10 6 10 5 10 6 10 5 10 5 10 5 10 3 10 3 10 4 10 2 10 3 10 1

0 2 3 0 2 1 1 4 4 2 3 0 2

14. TRNAVA

10

0 10

0

0 41-3 2 24-16 2 20-15 4 22-19 3 20-13 4 21-18 4 17-22 3 19-20 3 20-25 4 19-18 5 16-19 7 16-28 7 8-19 7-35

30 20 18 18 17 16 16 13 13 11 9 9 5 0

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Draškovec – Centrometal, Podturen – Mura, Polet (P) – Sloga (Č), Nedelišće – Dinamo (P). Nedjelja: Trnava – Pušćine, BSK – Sloga (Š), Dubravčan – Bratstvo (J). Utakmice igraju se s početkom u 14 sati.

I. MEĐIMURSKA LIGA U I. međimurskoj ligi, Bratstvo uvjerljivo protiv Slobode Mihovljan. Nogometaši Bratstva upisali su uvjerljivu pobjedu u 10.kolu I.MNL. Na domaćem terenu svladali su Slobodu iz Mihovljana rezultatom 5-0. Bratstvo je povelo u 15. minuti zgoditkom Marsela Štrukelja, a nastavak susreta donio je još uvjerljiviju predstavu domaćina. Matej Lesar u 54. minuti povećao je prednost, a Dalibor Frančić pogodio za 3-0. Štrukelj je svojim drugim zgoditkom na susretu u 71. minuti dodatno povećao vodstvo, dok je konačnih 5-0 u sudačkoj nadoknadi postavio Saša Kosalec. Ovom pobjedom Savčani su stigli do 18 bodova i četvrtog mjesta na ljestvici, dok Sloboda Mihovljan, unatoč teškom porazu ostaje na vrhu sa 23 boda. Venera PMP opravdala ulogu favorita protiv Plavih. U listu strijelaca za domaćine redom su se upisali Nikola Grabar, Sven Šenji, Ivan Škvorc i Filip Sanjković, dok je jedini strijelac za goste bio Sven Jazbec. Minimalna pobjeda Strahonica. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 59. minuti. Tada mrežu Vidovčana pogađa David Đorđević te donosi svojoj momčadi sva tri boda. Spartak slavio u Zasadbregu. Gosti su već nakon 5 minuta igre imali prednost 2-0 zgodicima Nike Frančića. Jedini strijelac za domaćine bio je Junio Viera u 33. minuti.

Bez pobjednika u Gornjem Mihaljevcu. Mladost Komet povela je u 82. minuti zgoditkom Saše Kočeta. Bod Jedinstvu donosi Matija Vrbnjak u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena. Preokret Omladinca. Nakon 13 minuta igre Sokol je imao vodstvo 2-0 sa dva zgoditka kapetana Filipa Novaka. Za domaćine zabija Gustavo Monteiro u 14. minuti. Za izjednačenje Omladinca pobrinuo se Nikola Šobak u 51. minuti. Za Vratišinčane je u 68. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac, kojeg ne uspijeva realizirati Leo Vurušić odnosno pogodivši vratnicu. Promašaj gostiju kažnjavaju domaćini zgoditkom Luke Mlinarića u 78. minuti. Gostima je u 86. minuti isključen Noa Medved, zbog prigovora i vrijeđanja glavnog suca utakmice Damira Klarića. Hodošanu susjedski derbi. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 72. minuti, kada pobjedu domaćinu donosi Simon Jakšić zgoditkom iz slobodnog udarca. Tri minute kasnije momčad domaćina ne uspijeva realizirati kazneni udarac, koji je obranio je vratar Kraljevčana 38 Filip Kušinec. Rezultati: Venera PMP – Plavi 4-1 (Grabar, Šenji, Škvorc, Sanjković; Jazbec), Bratstvo (SV) – Sloboda (M) 5-0 (2x Štrukelj, Lesar, Frančić, Kosalec), Strahoninec – Vidovčan 1-0 (Đorđević), Zasadbreg 77 – Spartak 1-2 (Viera; 2x Frančić), Jedinstvo (GM) – Mladost Komet 1-1 (Vrbnjak; Kočet), Omladinac (NSR) – Sokol 3-2 (Monteiro, Šobak, Mlinarić; 2x Novak), Hodošan – Kraljevčan 38 1-0 (S.Jakšić). I. MEĐIMURSKA LIGA 1. SLOBODA )M) 2. STRAHONINEC 3. KRALJEVČAN 38 4. BRATSTVO (SV) 5. VENERA PMP 6. MLADOST KOMET 7. ZASADBREG 77 8. SOKOL (V) 9. HODOŠAN 10. VIDOVČAN 11. JEDINSTVO (GM) 12. OMLADINAC (NSR) 13. SPARTAK 14. PLAVI (P)

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

7 7 7 5 5 4 4 4 2 3 2 3 3 1

2 1 0 3 3 3 2 1 4 1 3 0 2 1

1 26-13 2 20-11 3 23-16 2 19-11 2 22-16 3 20-19 4 25-22 5 24-29 4 11-13 6 15-18 5 10-16 7 18-27 5 15-18 8 13-32

23 22 21 18 18 15 14 13 10 10 9 9 8 4

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Kraljevčan 38 – Venera PMP, Mladost Komet – Omladinac (NSR), Sloboda (M) – Strahoninec, Plavi – Bratstvo (SV). Nedjelja: Sokol – Hodošan, Spartak – Jedinstvo (GM), Vidovčan – Zasadbreg 77. Utakmice igraju se s početkom u 14 sati.

II. MEĐIMURSKA LIGA U II. međimurskoj ligi, bez pobjednika u Novakovcu. Već u 2. minuti vodstvo Graničara zgoditkom Halena Oliveire.

Samo dvije minute kasnije za Trnovec izjednačuje kapetan Matija Pintarić zgoditkom iz slobodnog udarca. Za potpuni preokret gostiju pobrinuo se Niko Kosec u 26. minuti. Za 2-2 zabija Tomica Blažon u 33. minuti. Trnovčanima je u 40. minuti isključen Ivan Cimerman, zbog dvije opomene. Domaćini vode u 47. minuti, strijelac Fabricio Cruz. Desetak minuta kasnije konačnih 3-3 postavlja napadač Trnovca Moris Kuhta. Iznenađenje u Štefancu. Igrač Jadrana Deni Hanžeković pogađa vlastitu mrežu u 11. minuti. Pobjedu posljednjeplasiranog Malog Mihaljevca potvrđuje Gabriel Simao u 61. minuti. Otok do boda u završnici susreta. Borac PMP je poveo u 32. minuti zgoditkom Nikole Tomašeka. Samo četiri minute kasnije za domaćine izjednačuje Josip Igrec. U 40. minuti gosti vode zgoditkom Karla Košaka. Borcu PMP je u 89. minuti isključen Nikola Kolarić, zbog pregrube igre. U drugoj minuti sudačke nadoknade vremena za bod Otoka pobrinuo se Nikola Blažinčić. Preokret Naprijeda. ČSK dolazi u vodstvo zgoditkom Denisa Vuka u 13. minuti. Za goste izjednačuje Matija Crnković u 39. minuti. Za preokret Cirkovljančana pobrinuo se Nikola Mesarek u 67. minuti. Svojim drugim zgoditkom na susretu u 81. minuti isti igrač potvrđuje pobjedu svoje momčadi. Domaćinu je u 88. minuti isključen Denis Vuk, zbog dvije opomene. Derbi začelja završen remijem. Omladinac dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Ladislava Nađa u 33. minuti. Samo dvije minute kasnije za Pobjedu izjednačuje Petar Posavec iz kaznenog udarca. Domaćini ponovno imaju prednost u 44. minuti zgoditkom Marka Jakšića. Za bod gostiju najzaslužniji je Alen Galinec u 74. minuti. Treba spomenuti da momčad Omladinca u posljednjoj minuti nije uspjela realizirati opravdano dosuđen kazneni udarac. Hajduk uvjerljiv protiv Mladosti. Dvostruki strijelac za domaćine bio je Davor Buhanec, dok su po zgoditak postigli Luka Marčec i Thiago Bispo, dok je počasni zgoditak za goste zabio Vili Leskovčak. Dubravi bod u Slakovcu. Nakon prvih 45 minuta igre uvjerljivo vodstvo Slobode 3-0 zgodicima Leonarda Krampeka, Lovre Horvata i Davida Vibovca. U drugom dijelu Sivičani dolaze do 3-3 sa dva zgoditka Aleksandra Vinceka i jednim Petra Kovača. Rezultati: Graničar (N) – Trnovec 3-3 (Oliveira, T.Blažon, Cruz; Pintarić, Kosec, Kuhta), Jadran – Mali Mihaljevec 0-2 (Hanžeković ag, Simao), Otok – Borac PMP 2-2 (Igrec, Blažinčić; Tomašek, Košak), ČSK – Naprijed 1-3 (Vuk; 2x N.Mesarek, Crnković), Omladinac (DS) – Pobjeda 2-2 (Nađ, Jakšić; Posavec,

Galinec), Hajduk (B) – Mladost (SM) 4-1 (2x D.Buhanec, Marčec, Bispo; Leskovčak), Sloboda (S) – Dubrava 3-3 (Krampek, L.Horvat, Vibovec; 2x Vincek, Kovač). II. MEĐIMURSKA LIGA 1. OTOK 2. SLOBODA (S) 3. ČSK 4. MLADOST (SM) 5. NAPRIJED (C) 6. TRNOVEC 7. HAJDUK BREZJE 8. BORAC – PMP 9. JADRAN (Š) 10. GRANIČAR (N) 11. OMLADINAC (DS) 12. DUBRAVA (S) 13. POBJEDA 14. MALI MIHALJEVEC

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

6 5 6 5 5 4 5 4 4 3 3 3 2 2

3 3 0 2 2 5 2 1 1 2 1 1 2 1

1 20-12 2 22-16 4 22-16 3 21-14 3 19-13 1 15-12 3 19-22 5 21-19 5 14-17 5 24-29 6 18-20 6 19-23 6 16-28 7 13-22

21 18 18 17 17 17 17 13 13 11 10 10 8 7

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Mali Mihaljevec – Otok, Trnovec – Jadran. Nedjelja: Dubrava – Graničar (N), Mladost (SM) – Sloboda (S), Pobjeda – Hajduk (B), Naprijed – Omladinac (DS), Borac PMP – ČSK. Utakmice igraju se s početkom u 14 sati.

III MEĐIMURSKA LIGA A III. MEĐIMURSKA LIGA A 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

DRAVA (DM) DRAVA (K) RADNIČKI (G) CROATIA (O) GALEB (O) BORAC (DH) JEDINSTVO (NSD) BUDUĆNOST (P) MLADOST (I)

8 8 8 8 8 8 8 8 8

7 6 5 4 4 3 3 1 1

0 2 0 1 0 0 0 1 0

1 25-11 0 29-11 3 20-14 3 15-15 4 16-13 5 15-17 5 15-28 6 14-26 7 13-27

21 20 15 13 12 9 9 4 3

Subota: Drava (K) – Borac (DH). Nedjelja: Drava (DM) – Galeb, Croatia – Budućnost (P), Mladost (I) – Jedinstvo (NSnD). Radnički je slobodan. Utakmice se igraju s početkom u 14 sati.

III MEĐIMURSKA LIGA B III. MEĐIMURSKA LIGA B 1. DONJI KONCOVČAK 2. MLADOST (D) 3. OMLADINAC (M) 4. NAPREDAK (GK) 5. HAJDUK (Š) 6. BRATSTVO (P) 7. BUDUĆNOST (M) 8. PARAG 9. ŠENKOVEC

8 8 8 8 8 8 8 8 8

7 7 6 5 4 3 2 1 0

1 0 0 1 0 0 0 0 0

0 1 2 2 4 5 6 7 8

24-8 22 29-11 21 26-9 18 24-15 16 15-13 12 19-30 9 18-18 6 12-41 3 5-27 0

Subota: Hajduk (Š) – Donji Koncovčak, Napredak – Parag, Šenkovec – Bratstvo (P). Nedjelja: Budućnost (M) – Omladinac (M). Mladost (D) je slobodna. Utakmice se igraju s početkom u 14 sati.

1. HNLŽ

Međimurke poražene u Osijeku Nogometašice ŽNK MeđimurjeČakovec u subotu nisu uspjele doći do pozitivnog rezultata na gostovanju u Osijeku. Na Gradskom vrtu domaća je ekipa slavila rezultatom 3:0. Međimurke su u Osijek stigle u nešto oslabljenom sastavu, a domaće nogometašice bolje su otvorile susret

i već u prvom poluvremenu stekle prednost od dva pogotka. Na odmor se tako otišlo s rezultatom 2:0. U nastavku susreta gošće su zaigrale znatno bolje i postale opasnije pred protivničkim vratima. Imale su priliku vratiti se u utakmicu, no nisu uspjele iskoristiti ni kazneni udarac

kojim su mogle smanjiti zaostatak. Kazna je stigla u nastavku kad su domaće igračice postigle treći pogodak, čime su potvrdile pobjedu od 3:0. Međimurke, četvrta ekipa lige, u nedjelju od 14 sati gostuju kod trećeg Agrama. (md)

6. studenoga 2026.

Sport 37

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

NOGOMET

Dinamo (D) pokleknuo pred Podravinom

11. KOLO 3. NL SJEVER

Polet prokockao vodstvo i upisao poraz U ovom kolu očekivani rezultati, Međimurje uvjerljivo kao i Međimurec, Graničar (K) donio bod, dok su Rudar, Dinamo (D) i Polet upisali poraze Piše: Miljenko Dovečer Foto: Damir Perhoč

Nogometaši Međimurja ostvarili su uvjerljivu pobjedu protiv Garića rezultatom 4:0 u susretu 11. kola Treće NL Sjever. Domaća momčad od početka je nametnula svoj ritam, bila konkretnija u napadu i zasluženo osvojila sva tri boda. Međimurje je do prednosti stiglo već u 7. minuti susreta. Nakon propuštene prilike u prethodnom napadu, Noa Vugrinec iskoristio je asistenciju Mateja Roginića i preciznim udarcem doveo domaćine u vodstvo od 1:0. Čakovčani su nastavili s napadačkom igrom te su u 26. minuti ponovno bili blizu pogotka, no Vugrinec je pogodio vratnicu. Ipak, u 34. minuti domaćin je povećao prednost. Matej Roginić sjajno je završio akciju nakon odličnog dodavanja Dina Kovačeca i postavio rezultat prvog poluvremena na 2:0. Međimurje je nastavilo u istom ritmu i nakon odmora. Već u 51. minuti Luiz Antonio Borges Filho zatresao je mrežu Garića nakon dodavanja Jakova Pejanovića, čime je domaća momčad povela s nedostižnih 3:0. Konačnih 4:0 postavljeno je u 69. minuti. Lovro Cesar, koji je u igru ušao u drugom poluvremenu, iskoristio je svoju priliku i potvrdio uvjerljivo izdanje Međimurja. Do kraja susreta domaćini su imali TABLICA 3. NL SJEVER 1. GRANIČAR (Đ)

10

8

1

1

30-7

25

2. MEĐIMURJE

9

7

1

1

21-9

22

3. SUHOPOLJE

11

6

1

4

27-26

19

4. PODRAVINA (-3)

11

6

3

2

22-15

18

5. MEĐIMUREC (DP) 11

5

2

4

21-17

17

6. DINAMO (P)

10

5

2

3

13-18

17

7. DARUVAR

11

5

1

5

14-21

16

8. POLET (SMNM)

11

5

0

6

15-17

15

9. BILOGORA 91

11

4

2

5

20-19

14

10. GRANIČAR (K)

11

3

4

4

29-26

13

11. TOMISLAV-RADNIK 11

4

1

6

18-17

13

12. IVANČICA(I)

11

3

3

5

16-22

12

13. DINAMO (D)

11

3

1

7

15-21

10

14. PITOMAČA

10

3

1

6

14-22

10

15. RUDAR (MS)

11

2

3

6

13-21

9

16. GARIĆ (G)

10

3

0

7

12-22

9

Rezultati 11. kola: Rudar – Daruvar 1:3 Međimurje – Garić 4:0 Međimurec – Dinamo (P) 3:0 Podravina – Dinamo (D) 3:0 Pitomača – Suhopolje 2:3 Bilogora ‘91 – Graničar (Đ) 1:2 Ivančica – Graničar (K) 1:1 Tomislav/Radnik – Polet 3:1 Raspored 12. kola: subota, 7. studenoga u 14 sati: Daruvar – Polet Graničar (K) – Tomislav/Radnik Graničar (Đ) – Ivančica Suhopolje – Bilogora ‘91 Dinamo (D) – Pitomača Dinamo (P) – Podravina Garić – Međimurec Rudar – Međimurje

još nekoliko izglednih prilika za dodatno povećanje prednosti. U 90. minuti Matej Bacinger pogodio je vratnicu, dok je Garić tek u završnici uspio stvoriti nekoliko opasnijih situacija, nedovoljnih za promjenu rezultata. Međimurje je tijekom svih 90 minuta pokazalo organiziranu, borbenu i učinkovitu igru. Četiri postignuta pogotka, čvrsta obrana i niz stvorenih prilika potvrda su kvalitetne predstave domaćeg sastava. Ovom pobjedom Međimurje je došlo do 28 boda koliko ima i Graničar iz Đurđevca. MEĐIMURJE – GARIĆ 4:0 (2:0) Strijelci: 1:0 Vugrinec (7), 2:0 Roginić (34), 3:0 Borges (51), 4:0 Cesar (69). MEĐIMURJE: Štajcar, Pejanović (68. Horvath), Pajić, Vugrinec (57. Čavlek), Borges (74. Chimedza), Roginić, Žulić, Ekker, Kolarić (68. Bacinger), Senčar, Kovačec (57. Cesar). Trener: Gordan Golik.

Međimurec lako s Dinamom (P) Nogometaši Međimurca upisali su uvjerljivu pobjedu protiv Dinama iz Predavca rezultatom 3:0 u susretu 11. kola Treće NL Sjever. Domaća momčad odlično je otvorila utakmicu, već u prvom poluvremenu stekla tri pogotka prednosti, a brojčanu nadmoć nakon isključenja gostujućeg igrača uspješno je iskoristila za kontrolu susreta do samoga kraja. Međimurec je od prve minute krenuo odlučno i agresivno, a takav pristup brzo je donio rezultat. Već u 3. minuti Fabio Dos Santos Amaral zatresao je mrežu Dinama i doveo domaćine u vodstvo od 1:0. Nije se dugo čekalo na novi pogodak. U 11. minuti Luka Mezga povećao je prednost Međimurca na 2:0 i dodatno podigao samopouzdanje domaće momčadi. Dinamo Predavac našao se u teškoj situaciji već u ranoj fazi utakmice, a posao mu je dodatno otežan u 15. minuti, kada je Roko Krapec zaradio crveni karton pa su gosti nastavak susreta morali odigrati s igračem manje. Međimurec je nastavio pritiskati i tražiti novi pogodak, a nagrada za dobru igru stigla je u 38. minuti. Patrik Mraz precizno je završio akciju domaćina i postavio rezultat prvog poluvremena na 3:0. U drugom poluvremenu Međimurec je nastavio kontrolirati igru i rezultat. Domaći nogometaši nisu nepotrebno riskirali, već su strpljivom i organiziranom igrom održavali prednost te čekali prilike za dodatno povećanje vodstva. Dinamo Predavac pokušavao je pronaći način da se vrati u utakmicu, no domaća obrana uspješno je zaustavljala gostujuće pokušaje. Međimurec je uz rezultatsku prednost i igrača više mirno priveo susret kraju te zasluženo proslavio nova tri boda pred domaćom publikom. MEĐIMUREC – DINAMO(P) 3:0 (3:0) Strijelci: 1:0 Dos Santos (3), 2:0 Mezga (11), 3:0 Mraz (38).

Podravina je od početka susreta preuzela inicijativu i nastojala nametnuti svoj ritam igre. Domaćini su kontrolirali posjed i tražili prostor u gostujućoj obrani, a takav pristup donio je rezultat u 17. minuti. Teodor Žganec iskoristio je jednu od domaćih prilika i preciznim udarcem doveo Podravinu u vodstvo od 1:0. Nakon primljenog pogotka Dinamo je pokušavao uspostaviti ravnotežu, no domaća momčad uspješno je kontrolirala događanja na terenu, pa se s tim rezultatom otišlo na odmor. Podravina je u nastavku kontrolirala utakmicu, a pobjedu je potvrdio Sven Lončar eurogolom s 25 metara u 76. minuti. Konačnih 3:0 postavio je Teodor Žganec svojim drugim pogotkom na utakmici u 86. minuti. PODRAVINA – DINAMO (D) 3:0 (1:0) Strijelci: 1:0 Žganec (17), 2:0 Lončar (76), 3:0 Žganec (86). DINAMO: Kanižaj, Gabriel, Strahija, Marodi (71.Tuksar), Krznar (63. Đurkin), M.Novak (46. Thiago), Bogdan, Schneider (46.D.Novak), Mezga (78. Perković), Vugrinec, Petrinović. Trener: Ivan Habuš.

Polet ispustio prednost i upisao poraz od Tomislav/Radnika

Poletu sada slijedi gostovanje u Daruvar MEĐIMUREC: Prekupec, Podvezanec (74. Mihalković), Hrustek, Blažević (56. Crleni), Mraz, Špoljar (74. Vugrinec), Dos Santos (86. N. Horvat), Telebar, Mezga, J. Horvat, Lukačić. Trener: Mario Piškor

Graničar (K) donio bod s gostovanja I u ovoj utakmici sve je riješeno u ranoj fazi susreta, već u 14. minuti zaključen je rezultat. Gosti iz Kotoribe odlično su otvorili susret i već u 9. minuti stigli do vodstva. Damir Posavec iskoristio je priliku i zatresao mrežu domaćina za 0:1, donijevši svojoj momčadi rano vodstvo. Ivančica se nije dugo nalazila u rezultatskom zaostatku. Domaćini su brzo odgovorili te je u 14. minuti Darko Jagić pogodio za izjednačenje na 1:1. Nakon sadržajnog početka i dva brza pogotka, rezultat se do odlaska na odmor više nije mijenjao. U nastavku susreta obje su momčadi tražile pogodak koji bi im donio sva tri boda. Ivančica je pred domaćom publikom nastojala iskoristiti prednost domaćeg terena, dok je Graničar discipliniranom igrom pokušavao doći do novih prilika iz kojih bi mogao ugroziti protivnička vrata. Graničar može biti zadovoljan osvojenim bodom na gostovanju, posebno s obzirom na to da je momčad nastupila bez nekoliko standardnih i ozlijeđenih igrača. IVANČICA – GRANIČAR (K) 1:1 (1:1) Strijelci: 0:1 Posavec (9), 1:1 Jagić (14) GRANIČAR: Pomahač, Da Silva (19. Kovačić, 88. Knez), Sabol, Posavec, Rocha, Čmrlec, Jadanić, Gal, Kranjec, Mlakar (73. Hodak), Vlah. Trener: Valentin Knapić.

Domaći poraz od Daruvara bacio Rudar na predzadnje mjesto Rudar je u susret ušao s nadom da će pred domaćim navijačima prekinuti rezultatsku krizu, no Daruvar se poka-

zao kao čvrst i organiziran protivnik. Gosti su strpljivom igrom čekali svoje prilike, a prvu veću nagradu dobili su u 26. minuti. Nakon ubačaja na drugu vratnicu Matej Bubnjić najbolje se snašao u kaznenom prostoru i udarcem glavom doveo Daruvar u vodstvo od 1:0. Domaća obrana ponovno nije dobro reagirala desetak minuta poslije. U 38. minuti, nakon slične akcije i ubačaja na drugu vratnicu, Da Costa također je glavom zatresao mrežu za 2:0. Rudar je teško pronalazio put do protivničkih vrata, a u prvom poluvremenu nije uspijevao ozbiljnije ugroziti gostujućeg vratara. Na odmor se otišlo s dva pogotka prednosti za Daruvar. Rudar je u nastavku zaigrao angažiranije, a pritisak je urodio plodom u 83. minuti kada je nakon kornera Evalda Vinka Patrik Nedeljko smanjio na 1:2. Domaćini su krenuli po izjednačenje, no otvorili su prostor za protunapade. Daruvar je to iskoristio u 88. minuti, kada je Ivo Anić postavio konačnih 1:3. RUDAR – DARUVAR 1:3 (0:2) Strijelci: 0:1 Bubnjić (26), 0:2 Da Costa (38), 1:2 P.Nedeljko (83), 1:3 Anić (88). RUDAR: Kodba, Antolović, Jurović, Martinjaš, Vinko, Nikolič, K.Nedeljko (75. Šimunić), P.Nedeljko, Panić (63.Mihaljević), Vaš (63.Rihtarec), L.Nedeljko. Trener: Leonardo Novak +18

Nakon početnog vodstva gostiju, domaćini su pokazali karakter, preuzeli inicijativu i s tri pogotka stigli do zaslužena tri boda. Susret nije počeo idealno za domaćine. Gosti iz Svetog Martina na Muri ušli su odlučno u utakmicu, što im se isplatilo već u 20. minuti. Vinko je doveo Polet u rano vodstvo od 0:1. Primljeni pogodak presjekao je domaće redove, no kako je poluvrijeme odmicalo, Tomislav Radnik je preuzimao inicijativu i sve jače stiskao obranu gostiju. Trud se isplatio u smiraju prvog dijela. Igrala se 42. minuta kada je Nikolić poravnao na 1:1, donijevši svojoj momčadi psihološku prednost tik pred odlazak na odmor. Tek što se krenulo s centra u drugom poluvremenu, uslijedio je potpuni šok za goste. U 48. minuti na scenu stupa Da Silva, koji sjajnim potezom glavom matira vratara Poleta za potpuni preokret i erupciju oduševljenja na tribinama, 2:1 je za domaće. Pitanje pobjednika definitivno je riješeno u samoj završnici. U 88. minuti, kada su gosti bacili sve karte u napad, Manojlović poentira za konačnih 3:1. Poletu ostaje žal za propuštenom prilikom da osvoji bodove, budući da je dobro otvorio utakmicu, ali nije uspio zadržati početnu prednost. TOMISLAV/RADNIK – POLET 3:1 (1:1) Strijelci: 0:1 Vinko (20), 1:1 Nikolić (42), 2:1 Da Silva (48), 3:1 Manojlović (88) POLET: Jambres, Sakač (61. Hlišć), Mihalinec, Bacinger, Turk, Jakupak, Mikolaj, Vinko ( 85. Hočuršćak), Ivančić, Kralj, Augusto. Trener: Branko Lađević.

Nazovi napaljene

Medimurke! Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel0,46€•3,49kn/min Mob0,63€•4,78kn/min Maratela mreže doo,072/700700|1€=7.53450kn |1€=7.53450kn

38 Sport

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

NOGOMET

6. studenoga 2026.

ROKO CIGLAR (16) velik je potencijal i prije nekoliko tjedana odradio je trening sa seniorskom momčadi Bayerna

Put od Podbresta do Bayerna Uz klupske obveze, nastupa i za njemačku U-17 reprezentaciju, dok je ranije bio uključen i u aktivnosti mlađih selekcija HNS-a Piše: Nikola Lukman

Put od malog njemačkog kluba do jednog od najvećih nogometnih velikana nije došao preko noći. Iza mladog Roka Ciglara, talentiranog veznjaka podrijetlom iz Podbresta, godine su rada, odricanja, brojnih putovanja i obiteljske podrške. Danas nosi dres Bayerna, nastupa za njemačku U-17 reprezentaciju, a nedavno je dobio priliku trenirati i sa seniorskom momčadi. Ipak, iza velikog nogometnog imena krije se priča o dječaku, njegovu snu i obitelji koja je odlučila biti uz njega na svakom koraku. S deset godina napravio je novi korak i preselio u redove TSV-a 1860 München, u kojem je proveo sljedećih pet godina. Upravo je ondje nastavio nogometno sazrijevati, razvijati svoje sposobnosti i polako graditi put prema profesionalnom nogometu. Prijelomno razdoblje stiglo je s 15 godina. Dobrim igrama izborio je mjesto u reprezentaciji Bavarske, s kojom je nastupio na državnom turniru, a njegove izvedbe nisu prošle nezapaženo. Uslijedio je i poziv u njemačku U-15 reprezentaciju. Na tribinama

Posebnu pozornost privlači i činjenica da ima pravo nastupa za Hrvatsku i Njemačku, pa će u budućnosti biti zanimljivo pratiti što će odabrati

su ga pratili brojni skauti, a interes za mladog veznjaka postajao je sve veći. Ponuda nije nedostajalo. Prema riječima njegova oca Danijela, pred obitelji je bilo čak sedam mogućnosti, no jedna se posebno izdvojila - Bayern München. U ljeto 2025. godine Roko je tako zamijenio dres gradskog rivala onim jednog od najvećih klubova na svijetu. Ugovor s bavarskim velikanom potpisao je do 2028. godine.

Djetinjstvo drukčije od vršnjaka

Iza takvog nogometnog puta ne stoji samo talent. Potrebni su disciplina, strpljenje, odricanje i, možda najvažnije, obitelj koja razumije koliko je podrška važna u trenucima kada stvari ne idu uvijek prema planu. - Od sedme do otprilike 14. godine sve je to bila dječja igra. Nakon toga krenula je ozbiljnija priča, u kojoj je

Roko svojim igrama zapeo za oko ljudima iz njemačkog i hrvatskog nogometnog saveza. Sve je sam zaslužio. Dobar je radnik i ovo je nagrada za sve što je prošao, govori otac Danijel. Rokovo odrastanje u mnogočemu se razlikovalo od odrastanja njegovih vršnjaka. Dok su drugi slobodno vrijeme provodili s prijateljima, njegov raspored bio je ispunjen školom, treninzima, utakmicama i turnirima. Vikendi su često značili putovanja diljem Njemačke, a roditelji su se trudili osigurati mu sve potrebne uvjete kako bi mogao nastupati i razvijati se. - Kod svih nas bilo je puno odricanja. Morali smo donositi važne odluke, a nakon ulaska u reprezentaciju počeli su se javljati različiti skauti, menadžeri i klubovi. U takvim trenucima moraš biti pametan i u kratkom vremenu donijeti prave odluke. Imali smo sedam ponuda i nije bilo jednostavno odabrati put kojim će Roko biti najzadovoljniji. Odlučili smo da ostane ovdje, blizu obitelji, bez obzira na to što je Bayern veliko ime, prisjeća se Danijel. Upravo je ta odluka puno govorila o obiteljskom pristupu. U nogometu se često govori o velikim transferima, ponudama i prilikama, no za Ciglarove je bilo jednako važno da Roko, uz sportski razvoj, ima stabilnost i sigurnost obiteljskog okruženja.

će ih sve to odvesti. - Nije bilo lako, ali za sreću svojeg djeteta spreman si napraviti sve. Posebno bih izdvojio razdoblje oko njegove 12. godine. Vidiš da ima potencijal, svi ti govore da je dobar, ali zapravo ne znaš kamo će ga nogomet odvesti. Bilo je teško i �inancijski i na druge načine, no uspjeli smo sve prebroditi. Sada nam se dio tog odricanja vraća kroz prilike koje dobiva, dodaje otac.

Trening uz Kanea i Díaza kao novo iskustvo

Danas se Roko nalazi u okruženju o kakvom sanjaju brojni mladi nogometaši. Ove sezone nastupa za Bayernovu U-17 momčad, a u osam prvenstvenih susreta postigao je tri pogotka. Posebno se

- Ove sezone nastupa za Bayernovu U-17 momčad, a u osam prvenstvenih susreta postigao je tri pogotka

Dan počinje u šest ujutro, a završava nakon treninga

Koliko je nogomet postao sastavni dio njegova života, najbolje pokazuje svakodnevni raspored. Roko ustaje već u šest sati, nakon čega slijede školske obveze u sportskoj gimnaziji, koje traju do 16 sati. Potom odlazi na trening, a kući se vraća oko 20 sati. Ni ostatak tjedna nije ništa manje zahtjevan. Utorkom i četvrtkom trenira dvaput dnevno, dok su vikendi uglavnom rezervirani za utakmice. Takav ritam traži ozbiljnu organizaciju, odgovornost i odricanje, osobito za mladića koji je još uvijek u tinejdžerskim godinama. Ipak, prema riječima njegova oca, Roko u svemu tome pronalazi zadovoljstvo. Nogomet je njegova najveća ljubav, a vlastitu budućnost vidi upravo na nogometnim terenima. Svjestan je da talent sam po sebi nije dovoljan te

Danas se Roko Ciglar nalazi u okruženju o kakvom sanjaju brojni mladi nogometaši da se prilike kakve danas ima moraju opravdati svakodnevnim radom. - Posljednjih šest ili sedam godina kao roditelji sve smo posložili tako da on bude sretan, da ima svoj mir i sve

što mu je potrebno. Svaki godišnji odmor i svaki praznici planiraju se prema njegovu rasporedu. Svi smo jako ponosni na njega i pomažemo mu u svemu. Kao i svaki roditelj, napravit ćemo sve što

možemo kako bi uspio, ističe Danijel. Put nije uvijek bio jednostavan. Bilo je �inancijskih izazova, brojnih putovanja, neizvjesnosti i razdoblja u kojima obitelj nije znala kamo

istaknuo protiv Ulma, kada je dvaput zatresao mrežu unatoč porazu svoje momčadi. Uz klupske obveze, nastupa i za njemačku U-17 reprezentaciju, dok je ranije bio uključen i u aktivnosti mlađih selekcija Hrvatskog nogometnog saveza. Jedno od posebnih iskustava stiglo je uoči susreta Bayerna i Arsenala u Ligi prvaka, kada je priključen treninzima seniorske momčadi. Tako je dobio priliku trenirati uz neka od najvećih imena svjetskog nogometa, među kojima su Harry Kane i Luis Díaz. Za mladog igrača takvi trenuci predstavljaju dragocjeno iskustvo, ali i dodatnu motivaciju za nastavak rada. Pred njim je još puno koraka, treninga i dokazivanja. Iako već sada nosi dres jednog od najpoznatijih europskih klubova, nogometni put tek se razvija. Posebnu pozornost privlači i činjenica da ima pravo nastupa za Hrvatsku i Njemačku, pa će u budućnosti biti zanimljivo pratiti i odluku o tome koju će reprezentaciju odabrati za seniorsku karijeru. Možda će jednog dana zaigrati na najvećim svjetskim stadionima, možda će ostvariti i ono o čemu danas sanja. Jer iza velikih nogometnih snova često stoje oni koji nisu na terenu, ali su uvijek uz igrača.

6. studenoga 2026.

Sport 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

NOGOMET

USUSRET PRIJATELJSKOJ UTAKMICI MEĐIMURJA I DINAMA razgovaramo s Miljenkom Dovečerom

Dinamo smo srušili pred 2500 ljudi - To su zapravo najlakše utakmice za igranje. Nisi opterećen, daješ sto posto i nalaziš se u najboljem izlogu pred javnošću, ističe nekadašnji trener i sportski direktor Međimurja Piše i foto: Luka Pongračić

Dolazak Dinama u Čakovec probudio je uspomene na neka prošla vremena, a teško je pronaći boljeg sugovornika za tu temu od Miljenka Dovečera. U četiri je navrata vodio Međimurje, a upravo je pod njegovim vodstvom čakovečki klub 7. svibnja 2005. pred oko 2500 gledatelja svladao Dinamo 2:1. Miljenko je i sam ostavio trag na nogometnim terenima. Malo je poznato da je u dresu Nafta Lendave postigao prvi pogodak u povijesti slovenske Prve lige. Tijekom igračke karijere nastupao je, između ostalih, i za Varteks, a nakon nje posvetio

NK Međimurje - GNK Dinamo Stadion SRC Mladost, 13. studenoga 2026. 16:30 sati Ulaznice u prostorijama NK-a Međimurje

KUGLANJE

se trenerskom poslu. Danas je naš kolega koji redovito prati čakovečke rukometne i nogometne prvoligaše te iscrpno izvještava o 3. NL Sjever. S njim smo se prisjetili pobjede nad Dinamom, razgovarali o Mariju Kovačeviću i aktualnim prilikama u zagrebačkom klubu. U proljeće 2005. preuzeli ste Međimurje u teškom trenutku, istodobno kao sportski direktor i trener. Kako pamtite to razdoblje? - Promijenila su se dva trenera, bili smo posljednji na tablici i tada sam preuzeo momčad. Nanizali smo pozitivne rezultate, imali samo jedan poraz i izvukli se kroz Ligu za ostanak. Ondje se našao i Dinamo, a 7. svibnja 2005. pobijedili smo ga u Čakovcu 2:1. Na stadionu je bilo 2500 ljudi. Bila je to zaista kvalitetna momčad. Pet sezona igrali smo u prvoj ligi i pružali dobar nogomet s obzirom na sredstva kojima smo raspolagali. Danas se

često pitamo gdje su „naša deca”, ali susjedni prvoligaši već u mlađim uzrastima odvode talentirane igrače. Uz to, prebrzo se preskaču razvojne stepenice. Sjetite se Modrićeva puta. To je model koji i dalje funkcionira, ali roditeljski pritisak često utječe na razvoj mladih nogometaša. U toj utakmici igrao je i Mario Kovačević, koji je donedavno vodio Dinamo. Žao vam je što neće dočekati novi susret u Čakovcu? - Naravno. Mislim da je prema njemu učinjena ljudska nepravda. Previše ga se prozivalo za tuđe pogreške, a u Dinamu je imao vezane ruke. Najbolji je kada radi po svome. Kovačević je u Međimurje stigao na moju inicijativu, postao standardni igrač, pravi radnik i timski čovjek. Poslije je bio i trener te ostavio neizbrisiv ljudski trag. Žao mi je što je njegova priča u Dinamu završila na ovakav način.

Kako gledate na Dinamov sustav 4-3-3 koji pokušava nametnuti u svim kategorijama? - Nemamo mi u Hrvatskoj bazen igrača za to. Nogomet nije igrica u kojoj igrače samo postavite u određeni sustav i naredite im da tako igraju. Dobar trener mora prepoznati za što su njegovi igrači sposobni. Pitanje je jesu li u Dinamu uopće doveli odgovarajući kadar. Pretjerivalo se i s kritikama prema Mariju jer nije odgovoran za sve ono za što ga se prozivalo. Kako se momčad priprema za utakmicu protiv prvaka Hrvatske? - Svi znaju da igraju protiv kvalitetnijeg protivnika. Naša utakmica 2005. bila je speci�ična jer je Dinamo bio u silaznoj putanji i znao je da ne može ispasti. Iskoristili smo njihovu ležernost. To su zapravo najlakše utakmice za igranje. Nisi opterećen, daješ sto posto i nalaziš se u naj-

1. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA SJEVER

Miljenko Dovečer u četiri navrata vodio je NK Međimurje boljem izlogu pred javnošću. Vjerujem da bi naša tadašnja momčad Međimurja danas bila peta ili šesta u HNL-u. Pamtite i remije na Poljudu, ali i zanimljiv susret s Ćirom Blaževićem na konferenciji za novinare. - Niko Kranjčar pucao je jedanaesterac u 24. minuti, a to nije bilo ni P od penala. Javno sam to rekao, a Ćiro me prozvao da nisam dobro vidio. Nije se često događalo da mu netko proturječi. Ćiro mi je bio uzor i veliki motivator, ali tada sam rekao da nije u pravu. Poslije me pozvao, pružio mi ruku i rekao da sam hrabar! Njemu je zapravo odgovaralo

da mu netko proturječi kako bi mogao prozvati svoju momčad. I danas se držim toga da igrače ne treba udarati dok gube, nego kada im ide dobro. Mornara ne bacate u more usred oluje. Za kraj, veselite li se dolasku Dinama u Čakovec? - Drago mi je da Međimurje dočekuje Dinamo i veselim se utakmici. Nadam se da će doći i predsjednik Boban, možda se organizira i neko druženje. Vjerujem da će Dinamo do tada pronaći stalnog trenera, iako je izgledno da će još tu utakmicu Jerko Leko voditi klub, zaključuje Dovečer.

3. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA SJEVER

Teškom mukom do pobjede Zanatlija riješila derbi

U 6. kolu 1. HKLS Željezničar je gostovao u Novoj Gradiški, gdje je nakon velike borbe upisao novu pobjedu rezultatom 5:3, uz 74 čunja prednosti. Čakovčani su veći dio susreta bili na rubu poraza. Već u prvom bloku oba poena pripala su domaćinima, koji su bili uspješniji od dosad vrlo dobrih Predraga Turka (560) i Josipa Filajdića (529). Ni u drugom bloku situacija se nije bitnije promijenila. Franjo Gosarić (551) nije imao pravu TABLICA 1. HKLS 1.

GRMOŠČICA

6

5

0

1 32:16

10

2.

ŽELJEZNIČAR ČK

6

5

0

1 31:17

10

3.

BAN JELAČIĆ

6

4

0

2 32:16

8

4.

NOVSKA

6

4

0

2 26:22

8

5.

ZANATLIJA SB

6

3

1

2 26:22

7

6.

ĐURĐENOVAC

6

3

0

3 27:21

6

7.

ŽELJEZNIČAR OS

6

3

0

3 26:22

6

8.

FORTUNA DJ

6

2

1

3 24:24

5

9.

ŽELJEZNIČAR VŽ

6

2

1

3 17:31

5

10. ZANATLIJA SK

6

2

0

4 20:28

4

11. PAKRAC-PAPUK

6

1

0

5 14:34

2

12. NOVA GRADIŠKA

6

0

1

5 13:35

1

priliku protiv najboljeg domaćeg igrača Glavaša (596), dok je Goran Vrček (550) u neizvjesnoj završnici na susjednim stazama uspio osvojiti poen koji je dao nadu za pozitivan rezultat. Pri rezultatu 3:1 i zaostatku od 49 čunjeva, pred Denisom Košakom i Bornom Murićem bio je težak zadatak preokrenuti susret. Ipak, obojica su odlično otvorila svoje nastupe. Već u prvom setu srušili su po 162 čunja, a uz slabiju igru domaćina Željezničar je odmah prešao u vodstvo od 30 čunjeva. Borna je svoj dvoboj riješio nakon dva seta, a Denis pobjedu potvrdio u trećem. Denis je srušio odličnih 606, a Borna 574 čunja, čime su osigurali preokret i vrijednu pobjedu Željezničara. Čakovčani su se tako popeli na drugo mjesto ljestvice, a u sljedećem kolu dočekuju Fortunu iz Đakova. (nt)

Denis Košak srušio je odličnih 606 čunja

U derbiju bivših drugoligaša druga ekipa Željezničara poražena je od Zanatlije rezultatom 5:3, uz 83 čunja manje (3341:3424). Zanatlija je ključnu prednost stekla odličnim nastupima Igora Mačeka i Jurice Petkovića, koji su srušili po 593 čunja. Najbolji pojedinac susreta bio je Damir Grašić s 597 čunjeva, dok je jedini poen za Željezničar osvojio Goran Vrček s 577 čunjeva. Nakon vodstva Zanatlije od 3:1 i prednosti od 118 čunjeva, igrači Željezničara u posljednjem se bloku nisu predavali, ali su uspjeli osvojiti tek dva utješna poena. To je pošlo za rukom Zvonimiru Turku (570) i Bojanu Košaku (563), koji je ponovno, nakon odličnih prvih 60 hitaca, znatno pokvario rezultat u drugom dijelu nastupa. Prosvjetar je na domaćoj kuglani poražen od

TABLICA 3. HKLS 1. ELEKTRA KŽ

3

3

0

0

17:7 6

2. ZANATLIJA ČK

3

3

0

0

16:8 6

3. KOPRIVNICA

3

2

0

1

16:8 4

4. OBRTNIK 2011 VŽ

4

2

0

2

17:15 4

5.

4

2

0

2

16:16 4

6. PROSVJETAR ČK

3

0

0

3

5:19 0

7. DUBRAVČANDD

4

0

0

4

9:23 0

varaždinskog Obrtnika 2011 rezultatom 6:2, uz 33 čunja manje. Poene za čakovečku ekipu osvojili su Ilija Višić (551) i Ivan Pigac (543), dok je Josip Šarić srušio 529 čunjeva. Istim rezultatom poražen je i Dubravčan, no uz čak 290 čunjeva manje od protivnika. Poene su osvojili Siniša Zidar (577) i Ivan Harandi (562), a solidne rezultate ostvarili su i Željko Igrec (537) te Tomislav Hraščanec (532). U sljedećem kolu očekuju nas međimurski susreti. Željezničar 2 bit će domaćin Prosvjetaru, a Dubravčan će ugostiti Zanatliju. (nt)

40 Sport

6. studenoga 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

5. MEĐIMURSKA LIGA

STOLNI TENIS 4. KOLO MEĐIMURSKIH STOLNOTENISKIH LIGA „MEĐIMURSKE NOVINE“

Šenkovec 2 bez milosti U ovom kolu ukupno je planirana 31 utakmica, od čega je odigrano 26. Zabilježeno je 11 pobjeda domaćina, dva remija i 13 pobjeda gostiju Piše: Denis Tratnjak Foto: STK Nedelišće

U 1. Međimurskoj ligi, Šenkovec 2 Šenkovec 2 je u četvrtom kolu demonstrirao apsolutnu nadmoć i s maksimalnom desetkom slavio protiv Donjeg Kraljevca 1, koji je nakon iznenađujuće pobjede u prethodnom kolu ovaj put morao prihvatiti težak poraz. Čakovec 1 je na domaćem stolu slavio iznenađujuće visokim rezultatom protiv HE-DRA 1 Draškovca i potvrdio dizanje forme na početku sezone. Marko Lovrek i Ivan Fileš s tricama bili su glavni nositelji uspjeha i bez izgubljenog meča povukli domaće prema uvjerljivoj pobjedi. Draškovec je uspio osvojiti samo jedan bod, što jasno pokazuje razliku u formi između ovih dviju ekipa. Hodošan 1 je na gostovanju u Belici slavio i upisao vrlo vrijednu pobjedu u četvrtom kolu. Davor Vidović i Paula Šoštarec s tricama bili su glavni nositelji uspjeha i bez izgubljenog meča povukli goste prema uvjerljivoj pobjedi. Belica 1 Angry Moose je uspjela doći do tri boda, ali nije imala ozbiljniju šansu za preokret. STK Goričan 1 – Mihovljan 3 Primabiro – odgoda zbog bolesti igrača. STK Putjane NORD-ING – STK Mihovljan Ovaj vrlo važan dvoboj na vrhu tablice igra se u ponedjeljak, što znači da će rezultat naknadno utjecati na raspored bodova u gornjem dijelu poretka. Oba sastava su u dobroj formi i očekuje se napet susret.

1. Međimurska liga

Rezultati 4. kola: STK Čakovec 1 - HE-DRA 1 Draškovec 9:1 STK Putjane NORD-ING - STK Mihovljan igra se u ponedjeljak 9.11 USTABelica1AngryMoose-STKHodošan13:7 STK Goričan 1 - Mihovljan 3 Primabiro odgoda zbog bolesti Šenkovec 2 - STK Donji Kraljevec 1 10:0 1. MEĐIMURSKA LIGA 1. Šenkovec2

4 4 0 0 35

5 8

2. STKPutjaneNORD-ING

3 3 0 0 26

4 6

3. STKHodošan1

4 3 0 1 22 18 6

4. STKMihovljan

3 3 0 0 23

5. STKČakovec1

4 2 0 2 19 21 4

7 6

6. STKGoričan1

3 1 0 2 14 16 2

7. HE-DRA1Draškovec

4 1 0 3 10 30 2

8. STKDonjiKraljevec1

4 1 0 3 14 26 2

9. USTABelica1AngryMoose 4 0 0 4 12 28 0 10. Mihovljan3Primabiro

3 0 0 3

5 25 0

Raspored 5. kola: STK Donji Kraljevec 1 - STK Goričan 1 STK Mihovljan - USTA Belica 1 Angry Moose HE-DRA 1 Draškovec - Šenkovec 2 Mihovljan 3 Primabiro - STK Putjane NORD-ING STK Hodošan 1 - STK Čakovec 1

2. Međimurska liga Rezultati 4. kola: HE-DRA 2 Draškovec - STK Čakovec - ČAK igra se u cetvrtak

2. MEĐIMURSKA LIGA 4 4 4 4 4 3 3 4 3 3

4 0 4 0 2 0 1 1 1 1 1 1 1 0 1 0 1 0 0 1

0 0 2 2 2 1 2 3 2 2

36 30 22 16 17 15 12 11 10 11

4 10 18 24 23 15 18 29 20 19

8 8 4 3 3 3 2 2 2 1

Raspored 5. kola: Šenkovec 5 - HE-DRA 2 Draškovec STK Putjane Pinky-S - Lopatinec 3 Goričan 5 - Lopatinec 2 STK Čakovec 3 - Lopatinec 1 STK Čakovec - ČAK - Nedelišće 1 Putjane Pinky-S su na gostovanju u Lopatincu slavile visokih 8:2 i potvrdile status jednog od glavnih kandidata za vrh tablice. Robert Lehkec i Tomislav Koprivec s tricama bili su glavni nositelji uspjeha i bez izgubljenog meča povukli goste prema uvjerljivoj pobjedi. Lopatinec 1 nije imao ozbiljniju šansu za preokret. Goričan 5 je na gostovanju u Lopatincu slavio i potvrdio dobru formu ove sezone. Patrik Bašnec je s učinkom trice bio glavni oslonac gostiju i bez izgubljenog meča povukao ekipu prema uvjerljivoj pobjedi. Lopatinec 3 je uspio doći do tri boda, ali nije imao ozbiljniju šansu za preokret. Šenkovec 5 je na gostovanju u Lopatincu slavio u vrlo izjednačenom dvoboju. Ivan Hajdinjak je s učinkom trice bio glavni oslonac gostiju i razlog što je Šenkovec 5 zadržao prednost do kraja. Lopatinec 2 je pružio vrlo dobar otpor i bio blizu remija, ali je Šenkovec 5 u završnici pokazao više mirnoće i zasluženo uzeo bodove. Najneizvjesniji susret kola završio je pobjedom Nedelišća 1 protiv Čakovca 3 u vrlo izjednačenom dvoboju. Dejan Marčec je s učinkom trice bio glavni oslonac domaćina i razlog što je Nedelišće 1 zadržalo prednost do kraja. Čakovec 3 je pružio vrlo dobar otpor i bio blizu remija, ali je Nedelišće 1 u završnici pokazalo više mirnoće i zasluženo uzelo bodove. HE-DRA 2 Draškovec – STK Čakovec - ČAK – igra se u četvrtak.

3. Međimurska liga

Rezultati 4. kola: STK Kos-Kotoriba 1 - GSTK Prelog 1 5:5 HE-DRA 3 Draškovec - STK Pribislavec 1367 6:4 STK Hodošan 2 - Goričan 3 3:7 USTA Belica 2 - STK Čakovec 2 Euroland 8:2 Mihovljan 4 - Mala Subotica 1 3:7 Raspored 5. kola: HE-DRA 3 Draškovec - USTA Belica 2 GSTK Prelog 1 - Mihovljan 4 Goričan 3 - STK Pribislavec 1367 Mala Subotica 1 - STK Hodošan 2 STK Čakovec 2 Euroland - STK Kos-Kotoriba 1

4 3 3 4 3 4 4 4 3 4

4 3 2 2 2 1 1 1 1 0

0 0 0 0 0 1 0 0 0 1

0 28 12 0 20 10 1 17 13 2 19 21 1 15 15 2 19 21 3 17 23 3 16 24 2 14 16 3 15 25

8 6 4 4 4 3 2 2 2 1

Goričan 4 je na gostovanju svladao Svetu Mariju 2, uz tri pobjede Dominika Dominika i neporaženog Filipa Blažeka. Dragoslavec Breg 2 je na domaćem terenu bio bolji od Pribislavca 2022, a Anton Jambrović predvodio je domaćine s tri pobjede bez poraza. Belica 4 je u neizvjesnom susretu slavila u Hodošanu, a Denis Barbić s tri pobjede bio je najzaslužniji za gostujući trijumf. Susret HE-DRA 4 Draškovec – USTA Belica 3 igra se u subotu, dok je dvoboj STK Čakovec-Joka – STK Putjane 3 odgođen zbog bolesti.

Lopatinec 2 - Šenkovec 5 4:6 Lopatinec 1 - STK Putjane Pinky-S 2:8 Lopatinec 3 - Goričan 5 3:7 Nedelišće 1 - STK Čakovec 3 6:4 1. STKPutjanePinky-S 2. Goričan 5 3. STK Čakovec 3 4. Šenkovec 5 5. Lopatinec 1 6. Lopatinec 2 7. Lopatinec 3 8. Nedelišće 1 9. HE-DRA 2 Draškovec 10. STK Čakovec - ČAK

1. Goričan 4 2. STK Putjane 3 3. STK Čakovec-Joka 4. Dragoslavec Breg 2 5. USTA Belica 3 6. USTA Belica 4 7. STK Hodošan 3 8. Sveta Marija 2 9. HE-DRA 4 Draškovec 10. STK Pribislavec 2022

6A. Međimurska liga

Rezultati 4. kola: Mala Subotica 2 - HE-DRA 5 Draškovec 9:1 Udruga OKUS Knezovec - STK Zasadbreg 2 4:6 GSTK Prelog 3 - Sveta Marija 3 10:0 6A. MEĐIMURSKA LIGA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Dejan Tkalčec iz STK Nedelišće 3. MEĐIMURSKA LIGA

4. MEĐIMURSKA LIGA

1. GSTKPrelog1

4

3

1

0 30 10 7

1. Dragoslavec Breg 1

4 3 1 0 26 14 7

2. Goričan3

4

3

0

1 25 15 6

2. STK Kos-Kotoriba 3

4 2 2 0 24 16 6

3. HE-DRA3Draškovec

4

3

0

1 23 17 6

3. STK Zasadbreg 1

4 3 0 1 27 13 6

4. STKPribislavec1367

4

2

1

1 24 16 5

4. Donji Vidovec 1

4 3 0 1 26 14 6

5. STKKos-Kotoriba1

4

2

1

1 21 19 5

5. Sveta Marija 1

4 2 1 1 26 14 5

6. USTABelica2

4

2

0

2 23 17 4

6. STK Donji Kraljevec 2

4 2 1 1 23 17 5

7. STKHodošan2

4

1

1

2 18 22 3

7. Goričan 2

4 1 0 3 18 22 2

8. STKČakovec2Euroland

4

1

0

3 16 24 2

8. Nedelišće 2

4 1 0 3 12 28 2

9. MalaSubotica1

4

1

0

3 11 29 2

9. STK Kos-Kotoriba 2

4 0 1 3 15 25 1

10. Mihovljan4

4

0

0

4

10. STK Čakovec 4

4 0 0 4

9 31 0

USTA Belica 2 je na domaćem terenu svladala Čakovec 2 Euroland, a Slavko Tratnjak predvodio je domaćine s tri pobjede. Goričan 3 je slavio u Hodošanu, uz tri pobjede Dejana Gudlina. Mala Subotica 1 je na gostovanju bila bolja od oslabljenog Mihovljana 4, a Goran Novak i Josip Rob ostvarili su po tri pobjede. Draškovec 3 je u neizvjesnom susretu svladao Pribislavec 1367, uz neporaženog Danijela Matjačića. Najneizvjesniji dvoboj kola završio je remijem 5:5 između Kos-Kotoribe 1 i GSTK Preloga 1, a Dubravko Hozjak ostvario je tri pobjede za goste.

4. Međimurska liga

Rezultati 4. kola: STK Kos-Kotoriba 2 - Donji Vidovec 1 4:6 STK Zasadbreg 1 - Nedelišće 2 7:3 Goričan 2 - Dragoslavec Breg 1 3:7 STK Donji Kraljevec 2 - STK Kos-Kotoriba 3 5:5 STK Čakovec 4 - Sveta Marija 1 1:9 Raspored 5. kola: Sveta Marija 1 - STK Kos-Kotoriba 2 Nedelišće 2 - STK Donji Kraljevec 2 Donji Vidovec 1 - Goričan 2 STK Kos-Kotoriba 3 - STK Čakovec 4 Dragoslavec Breg 1 - STK Zasadbreg 1 Sveta Marija 1 je uvjerljivo slavila u Čakovcu protiv Čakovca 4, a

3 37 0

Nebojša Novak i Ivan Mustač ostvarili su po tri pobjede bez poraza. Dragoslavec Breg 1 je na gostovanju svladao Goričan 2, uz tri pobjede Bojana Jambrovića i Božidara Krnjoula. Zasadbreg 1 je na domaćem terenu bio bolji od Nedelišća 2, a Vlatko Breslauer i Domagoj Herić predvodili su domaćine s po tri pobjede. Donji Vidovec 1 je u neizvjesnom susretu slavio protiv Kos-Kotoribe 2, dok je najnapetiji dvoboj kola završio remijem 5:5 između Donjeg Kraljevca 2 i KosKotoribe 3. Nenad Pigac upisao je tri pobjede za domaćine.

5. Međimurska liga

Rezultati 4. kola: STK Čakovec-Joka - STK Putjane 3 odgoda zbog bolesti HE-DRA 4 Draškovec - USTA Belica 3 igra se u subotu 7.11 Sveta Marija 2 - Goričan 4 2:8 STK Hodošan 3 - USTA Belica 4 4:6 Dragoslavec Breg 2 - STK Pribislavec 2022 7:3 Raspored 5. kola: STK Pribislavec 2022 - HE-DRA 4 Draškovec Goričan 4 - Dragoslavec Breg 2 USTA Belica 3 - STK Hodošan 3 USTA Belica 4 - STK Čakovec-Joka STK Putjane 3 - Sveta Marija 2

STK Zasadbreg 2 GSTK Prelog 3 Mala Subotica 2 Sveta Marija 3 HE-DRA 5 Draškovec Udruga OKUS Knezovec GSTKPrelog4

4 3 4 4 3 3 3

3 3 2 2 1 0 0

1 0 1 0 0 0 0

0 28 12 0 28 2 1 23 17 2 18 22 2 8 22 3 8 22 3 7 23

7 6 5 4 2 0 0

Raspored 5. kola: STK Zasadbreg 2 - GSTK Prelog 3 HE-DRA 5 Draškovec - Udruga OKUS Knezovec GSTK Prelog 4 - Mala Subotica 2 GSTK Prelog 3 je u četvrtom kolu uvjerljivo svladao Svetu Mariju 3 maksimalnim rezultatom 10:0. Mala Subotica 2 je na domaćem terenu bila bolja od HE-DRA 5 Draškovca i priključila se vrhu tablice. Stjepan Mikulić ostvario je tri pobjede, dok je Danijel Škvorc ostao neporažen. Zasadbreg 2 je na gostovanju u Knezovcu stigao do pobjede u neizvjesnom susretu, a Renato Varga s tri pobjede bio je najuspješniji u redovima domaćina.

6B. Međimurska liga

Rezultati 4. kola: GSTK Prelog 2 - STK Čakovec 5 1:9 STK Putjane 4 - Donji Vidovec 2 7:3 STK Donji Kraljevec 3 - Nedelišće 3 8:2 6B. MEĐIMURSKA LIGA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

STK Zasadbreg 2 GSTK Prelog 3 Mala Subotica 2 Sveta Marija 3 HE-DRA 5 Draškovec Udruga OKUS Knezovec GSTKPrelog4

4 3 4 4 3 3 3

3 3 2 2 1 0 0

1 0 1 0 0 0 0

0 28 12 0 28 2 1 23 17 2 18 22 2 8 22 3 8 22 3 7 23

7 6 5 4 2 0 0

Raspored 5. kola: Donji Vidovec 2 - GSTK Prelog 2 STK Čakovec 5 - STK Donji Kraljevec 3 Nedelišće 3 - STK Putjane 4 Čakovec 5 je na gostovanju uvjerljivo svladao Prelog 2, a Dušan Novak upisao je tri pobjede, dok je Vladimir Šestak ostao neporažen. Donji Kraljevec 3 je na domaćem terenu bio bolji od Nedelišća 3, uz tri pobjede Miljenka Belovarija te neporažene Igora Jasnića i Tihomira Horvata. Putjane 4 su slavile 7:3 protiv Donjeg Vidovca 2 i upisale prvu pobjedu ove sezone, a Franjo Filo predvodio ih je s tri pobjede bez poraza.

6. studenoga 2026.

Kućni ljubimci 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

NADICA GORUPIĆ iz Otoka

Mala i Kuki najljepša su životna slika, bez platna i okvira Životinje nas često podsjete da sreća ne ovisi o onome što imamo, nego o ljubavi koju osjećamo Piše: Aleksandra Sklepić

Svuda oko nas žive ljudi koji svoj dom ne dijele samo s obitelji i prijateljima, nego ga širom otvaraju i onima koji ovise o ljudskoj dobroti, životinjama. Jedna od njih je Nadica Gorupić, slikarica, umjetnica i velika ljubiteljica prirode i životinja, za koju su ljubav, briga i suosjećanje prema četveronožnim prijateljima mnogo više od lijepih riječi i teorije. U njezinoj kućici okruženoj cvijećem i zelenilom žive dva posebna četveronožna prijatelja, psići mješanci, Mala i Kuki. U cvjetnom vrtu provode svoje dane u igri, istraživanju i uživanju u slobodi. Oni su članovi obitelji, vjerni pratitelji i svakodnevni izvor radosti. Oni su mi društvo i zanimacija. Svaki dan idemo u šetnju, pa tako vrijeme ljepše prođe i njima i meni, a odmah se malo opustimo i rekreiramo, kaže Nadica, kojoj su Mala i Kuki važan dio svakodnevice. Njihovo je zajedničko vrijeme ispunjeno trenucima uživanja, druženja i boravka na svježem zraku. Uz njih dani imaju svoj ritam, a svaki izlazak donosi poneku novu pseću avanturu. Trenutno mi je u posjeti nećaka Željka, pa nam Mala i Kuki uljepšavaju druženje uz kavicu. Malu je Nadica udomila prije deset godina, i tako Skromni Kuki zadovoljan je u običnoj kartonskoj kutiji

S

uživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kad je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

Nadica i nećaka Željka Augustinčić u druženju s Malom i Kukijem joj pružila priliku za novi život, siguran dom i ljubav kakvu svako napušteno biće zaslužuje. Deset godina zajedničkog života obogatilo je život i Nadici i njenoj vjernoj prijateljici. Kuki je Malin sin, njezin mali nasljednik i partner u svim psećim avantura-

Ljubav i prijateljstvo, te igra u zelenom vrtu ispunjavaju ih srećom

ma. Zajedno čine simpatičan dvojac koji Nadici uljepšava svaki dan.

Njihova skromnost posebna je priča

Skromnost Nadičinih psećih prijatelja posebna je priča. Dok Nadica za svoje ljubimce s puno pažnje nabavlja dekice, pa čak i oštećene kapute, prekrivače i bunde u second hand trgovinama, kako bi im

bilo toplo i udobno, Mala i Kuki ponekad imaju sasvim drukčije zamisli. Njima je, čini se, najdraža obična kartonska kutija! Radije će se sklupčati u njoj nego na mekanim dekicama i bundama koje im je Nadica brižno pripremila. Kao da svojim izborom poručuju da za sreću nije potrebno mnogo, samo malo sigurnosti, vlastiti kutak i ljubav osoba kojoj pripadaju.

Takvim jednostavnim, svakodnevnim prizorima pokazuju koliko je život sa životinjama ispunjen radošću, smijehom i nepredvidivim trenucima. Životinje nas često podsjete da sreća ne ovisi o onome što imamo, nego o ljubavi koju osjećamo. Iako je Nadica poznata po svojoj umjetničkoj duši i ljubavi prema slikarstvu, njezin

osjećaj za ljepotu očituje se i u odnosu prema živim bićima. Njezina kućica u cvijeću, vrt pun zelenila i dva razigrana pseća prijatelja stvaraju sliku toplog doma u kojem ljubav nije samo riječ, nego način svakodnevnog života. Mala i Kuki možda su Nadičina najljepša životna slika, na kojoj nema okvira ni platna, već samo žena velikog srca, dva sretna psa, cvjetni vrt i jedna sasvim obična kartonska kutija koja je, barem za Malu i Kukija, najudobnije mjesto na svijetu, jer dom nije velik po svojim zidovima, niti se ljubav mjeri cijenom dekica i bundi. Dom je velik po ljubavi koja u njemu stanuje, a kod Nadice za tu ljubav uvijek ima mjesta – i za one s dvije noge i za one s četiri šapice.

Mala i Kuki zajedno provode sretne dane

42 Automobilizam

VRLO PREPORUČLJIVO

Test zimskih guma za sezonu 2026./2027.

Koja je guma najbolja za novu zimsku sezonu

Continental WinterContact TS 870 sigurna i precizna upravljivost na suhom, sigurna i precizna upravljivost na mokrom, sigurna i precizna upravljivost u zimskim uvje�ma, lagana guma, niska potrošnja goriva samo zadovoljavajući očekivani vijek trajanja, nešto jače se troši, manji nedostaci na ledu

Michelin Alpin 7 sigurna i precizna upravljivost na suhom, na mokrom, u zimskim uvje�ma, uglavnom dobra trajnost gaznog sloja, lagana guma, niska potrošnja goriva samo zadovoljavajući očekivani vijek trajanja, nešto bučnija guma

PREPORUČLJIVO Hankook Winter i*cept RS3

HAK i partneri ovom prigodom su rigoroznim testovima podvrgnuli 16 kompleta zimskih guma u dimenziji 185/65 R15. Općenito, skuplji brendovi su očekivano bolje ocijenjeni od manje poznatih. Ususret nadolazećem hladnijem vremenu, HAK i partneri su na višedesetljetni tradicionalni test zimskih guma donijeli čak 16 različita kompleta u dimenziji 185/65 R15, kakvu koriste mali gradski automobili. Na vrhu su se očekivano izdvojili premium brendovi, Continental s modelom WinterContact TS 870 i Michelin s modelom Alpin 7. U ovoj dimenziji više im nitko nije uspješno parirao. Kod manje zastupljenih brendova, pogotovo na našem tržištu, dogodilo se ipak određeno raslojavanje. Linglong Sport Master Winter, Optimo Winter Touring OW41 i GT Radial WinterPro2 Evo uspjele se plasirati čak u gornju polovicu poretka te se preporučuju. Doduše, dno su okupirali malo poznati Sunny Winter-max

NW611, Atlas Polarbear HP i Rockblade Rock 868S, koji se ne preporučuju. Što se tiče dimenzije 185/65 R15, ostavljeni utisak nije blistav. Naime, u uvodu smo napisali da su samo dva pneumatika vrlo preporučljiva (Continental i Michelin), dok ih je tek pet preporučljivo (Hankook, Linglong, Optimo, Goodyear i GT Radial). U zbroju to daje sedam proizvoda, a to znači da se njih više od polovice (čak devet) samo djelomično preporučuje (Bridgestone, Nokian, Vredestein, Barum, Kumho i Viking) ili uopće ne preporučuje (Sunny, Atlas i Rockblade). Za kupce to de�initivno nije dobra vijest jer im je izbor prilično sužen. Zašto je situacija takva kakva jest, teško je reći, ali nekakav generalni dojam ide u smjeru da zimskim guma-

6. studenoga 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ma u manjim dimenzijama proizvođači ne pridaju toliko pozornosti ili važnosti te ih ne podešavaju onako precizno kako to rade s gumama u većim dimenzijama. Jedna od mogućih potvrda ovakvog razmišljanja vodi nas prema Bridgestoneu, koji najnoviju generaciju zimskih guma uopće ne proizvodi u ovoj dimenziji, već prodaje zastarjelog prethodnika. Drugu moguću potvrdu pronalazimo u tehničkim anomalijama. Naime, kad je u pitanju sigurnosna komponenta, zapanjujuće je da je više od trećine testiranih proizvoda pokazalo jasne nedostatke na blažim vanjskim temperaturama i suhoj cesti, jer su nakon zagrijavanja i dovođenja u optimalno stanje bilježile ozbiljan pad u performansama. Na mokrim i skliskim cestama taj pad

ipak nije bio toliko izražen, a to predstavlja malu utjehu. Treća moguća potvrda navedenoj tezi nazire se u očekivanom vijeku trajanja, jer se prosjek na ovom testu kretao oko 31.000 km, a on je osjetno manji nego u brojnim prethodnim testovima zimskih guma, na kojima su se analizirale uglavnom veće dimenzije. Proizvođači se možda neće složiti s ovakvim razmišljanjem, ali brojke govore same za sebe. U zaključku posebna priča su tri modela koji se ne preporučuju (Sunny Winter-max NW611, Atlas Polarbear HP i Rockblade Rock 868S). Njihov teret nije samo upitna upravljivost, već još više slabo ponašanje na mokroj podlozi, a posebno neprihvatljiva je velika dužina zaustavnog puta, koja može dovesti do teških i ozbiljnih nesreća.

sigurna i precizna upravljivost na mokrom, vrlo sigurna upravljivost u zimskim uvje�ma, lagana guma, niska potrošnja goriva manji nedostaci na suhom, manji nedostaci u upravljivos� na snijegu, samo zadovoljavajući očekivani vijek trajanja, nešto jače se troši, nešto bučnija guma, proizvodni nedostaci prisutni na gumi pri isporuci

Linglong Sport Master Winter kratak zaustavni put na suhom, mokrom i na snijegu nedostaci u preciznos� i sigurnos� na suhom, nedostaci u upravljivos� na mokrom, nedostaci u upravljivos� u zimskim uvje�ma, samo zadovoljavajući očekivani vijek trajanja, nešto jače se troši

ZIMSKE GUME 185/65 R15

Kako pravilno skladištiti gume

Kako bi zimske gume do sljedeće sezone zadržale svoja svojstva, osim pravilne upotrebe ključno je i njihovo pravilno skladištenje. Pa ako svoje gume ne želite ostaviti u nekom od hotela za gume i to platiti, onda napravite mjesta u svojoj garaži. Gume trebate čuvati na tamnom, suhom i hladnom mjestu. Gume s naplatcima objesite na nosače ili ih složite jednu na drugu (najviše četiri gume), a gume bez naplataka čuvajte usporedno u uspravnom položaju. Na isti način se skladište i ljetne i zimske gume, pa kada jednom napravite, odnosno pripremite mjesto na kojem ćete ih skladištiti, više o njemu nećete trebati razmišljati.

Suha cesta (30%) Mokra cesta (40%) Snijeg (30%) Ukupno - Sigurnost u vožnji (70%) Habanje (40%) Efikasnost (20%) Potrošnja goriva (20%) Buka (10%) Održivost (10%) Ukupno - Ekološka ravnoteža (30%) Ukupan rezultat testa Usporedni test zimskih guma u dimenziji 185/65 R15

6. studenoga 2026.

Automobilizam 43

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Nokian Tyres Snowproof 2

Optimo Winter Touring OW41

dobra upravljivost na mokrom, dobro upravljanje u zimskim uvje�ma, lagana guma, niska potrošnja goriva loše upravljivost na suhom, samo zadovoljavajući očekivani vijek trajanja, jače se troši

sigurna upravljivost na mokrom, uglavnom sigurna upravljivost u zimskim uvje�ma, niska potrošnja goriva nedostaci u upravljivos� na suhom, samo zadovoljavajući očekivani vijek trajanja, nešto jače se troši, nešto bučnija guma, proizvodni nedostaci prisutni na gumi pri isporuci

Vredestein Wintrac dobra upravljivost na mokrom, dobro upravljanje u zimskim uvje�ma, malo se troši, lagana guma, niska potrošnja goriva loša upravljivost na suhom, samo zadovoljavajući očekivani vijek trajanja

Goodyear UltraGrip Performance 3 sigurna i precizna upravljivost na mokrom, sigurna i precizna upravljivost u zimskim uvje�ma, malo se troši, niska potrošnja goriva, lagana guma nedostaci u preciznos� i upravljivos� u vožnji na limitu na suhom, samo zadovoljavajući očekivani vijek trajanja

NEPREPORUČLJIVO Sunny Winter-max NW611 uglavnom dobra upravljivost u zimskim uvje�ma, niska potrošnja goriva loša upravljivost na suhom, vrlo loša upravljivost na mokrom, samo zadovoljavajući očekivani vijek trajanja, jače se troši, nešto teža guma, proizvodni nedostaci prisutni na gumi pri isporuci

Barum Polaris 6 dobro upravljanje u zimskim uvje�ma, lagana guma, vrlo niska potrošnja goriva loša upravljivost na suhom, loša upravljivost na mokrom, samo zadovoljavajući očekivani vijek trajanja, jače se troši

GT Radial WinterPro2 Evo niska potrošnja goriva nedostaci u upravljivos� na suhom, manji nedostaci u upravljivos� na mokrom, loša upravljivost na snijegu, samo zadovoljavajući očekivani vijek trajanja, jače se troši

Atlas Polarbear HP

Kumho WinterCraft WP52+

jedva dobra na suhom, malo se troši, lagana guma, niska potrošnja goriva vrlo loša upravljivost na mokrom, nedostaci u zimskim uvje�ma, samo zadovoljavajući očekivani vijek trajanja

dobra upravljivost na mokrom, dobra upravljivost u zimskim uvje�ma, dobar očekivani vijek trajanja, niska potrošnja goriva loša upravljivost na suhom, jače se troši, nešto teža guma, nešto bučnija guma

DJELOMIČNO PREPORUČLJIVO

Rockblade Rock 868S

Bridgestone Blizzak LM 005

Viking WinTech NewGen

vrlo sigurna i precizna upravljivost na mokrom, niska potrošnja goriva nedostaci u upravljivosti na suhom, manji nedostaci u upravljivos� u zimskim uvje�ma, najkraći očekivani vijek trajanja, jače se troši

vrlo dobra upravljivost u zimskim uvje�ma, malo se troši, lagana guma, niska potrošnja goriva vrlo loša upravljivost na suhom, vrlo loša upravljivost na mokrom, samo zadovoljavajući očekivani vijek trajanja, bučna guma

Continental WinterContact TS 870

Michelin Alpin 7

Hankook Winter i*cept RS3

Linglong Sport Master Winter

Optimo Winter Touring OW41

Goodyear UltraGrip Performance 3

GT Radial WinterPro2 Evo

Bridgestone Blizzak LM 005

Nokian Tyres Snowproof 2

Vredestein Wintrac

Barum Polaris 6

Kumho WinterCraft WP52+

Viking WinTech NewGen

Sunny Winter-max NW611

Atlas Polarbear HP

Rockblade Rock 868S

dobra upravljivost u zimskim uvje�ma, lagana guma, niska potrošnja goriva loša upravljivost na suhom, manji nedostaci u upravljivos� na mokrom, samo zadovoljavajući očekivani vijek trajanja, jače se troši

2.0

2.2

2.9

2.7

3.1

3.4

3.5

3.2

3.8

3.8

3.8

3.9

3.9

3.4

2.5

4.8

1.8

2.3

2.0

2.7

2.3

1.9

2.9

1.4

2.4

2.4

3.1

2.2

2.9

4.8

5.5

5.5

2.3

2.4

2.5

3.1

2.5

2.1

2.8

2.9

2.3

2.1

1.8

2.0

2.1

2.4

3.0

1.5

2.0

2.3

2.9

3.1

3.1

3.4

3.5

3.2

3.8

3.8

3.8

3.9

3.9

4.8

5.5

5.5

2.8

2.9

3.4

3.2

3.3

3.0

3.2

3.8

3.1

3.3

3.2

2.3

3.2

2.7

2.7

3.1

2.6

2.5

3.0

2.6

3.5

2.4

3.4

3.8

2.8

2.3

3.5

3.0

3.6

2.6

1.9

2.2

1.9

2.0

2.3

3.2

2.5

1.9

2.7

2.3

1.7

2.2

2.1

2.5

2.0

2.5

1.8

1.9

3.2

3.6

3.7

3.4

3.6

3.0

3.2

3.5

3.5

3.4

2.9

3.6

3.0

3.5

3.0

3.7

2.6

3.1

3.6

3.6

3.8

3.4

3.7

3.4

2.9

3.4

2.7

3.8

2.7

4.3

4.5

4.5

2.8

2.9

3.4

3.2

3.5

3.0

3.4

3.8

3.1

3.3

3.5

3.0

3.6

2.9

2.7

3.1

2.2

2.5

3.1

3.1

3.2

3.3

3.5

3.2

3.8

3.8

3.8

3.9

3.9

4.8

5.5

5.5

Legenda:

0,6 - 1,5

izvrstan

1,6 - 2,5

vrlo preporučljivo

2,6 - 3,5 preporučuje se

3,6 - 4,5

djelomično se preporučuje

od 4,6

ne preporučuje se

44 Informacije Imendani i proštenja kroz tjedan Od 6. do 12. studenoga P

6

S

7

N

8

P U S

Č

Leonard; Vedran; Sever Proštenje Goričan Engelbert; Anđelko

32. KROZ GOD. Gracija Kotorski; Milostislav Misa zahvalnica Kapelščak 9 Posveta lat. bazilike; Ivan L. 10 Leon Veliki, Lavoslav, Lav 11 Martin Tourski; Davorin Proštenje Podturen, Sveti Martin na Muri Klanjanje Prelog 12 Jozafat; Milenko

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 7. STUDENOGA 2026.

Čakovec dr. Sven Jevtić I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

Orehovica Tim bez nositelja Nikole Tesle bb, tel. 040/635-130

dr. Mirjana Dukić I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

Prelog dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

dr. Anja Dajč - zamjena: dr. Anna Braniša I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915 dr. Stella Hoblaj I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914 Dekanovec dr. Zdenka Ivanović-Azenić Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863-013 Donji Kraljevec dr. Kristina Poljak Čakovečka 5, tel. 040/655-170 Kotoriba dr. Lela Grabant Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119 Nedelišće dr. Jurica Vidović M. Tita 1, tel. 040/313-216 dr. Petra Pongrac Radmanić Varaždinska 23a, tel: 040/821-200

Pribislavec dr. Tamara Sokač B. Radić 47, tel. 040/361-012 Selnica dr. Monika Friščić - zamjena: dr. Matej Mihalic Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014 Sveti Martin na Muri Tim bez nositelja dr. Ivana Babić na zamjeni dr. Jelena Blažon, Glavna 48, tel. 040/868-200 Sveti Juraj na Bregu -Lopatinec dr. Sara Mudri Mihoci - zamjena: dr. Veronika Mađarić, Pleškovec 30, tel. 040/855-791 Vratišinec dr. Ivica Dukić Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

Radno vrijeme subotom je od 7:00 do 14:30 sati (rad s pacijentima). ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI Čakovec: Nina Šestan, kći Ellen i Antonia Niko Sokač, sin Mateje i Matije Elly Ignac, kći Suzane i Senada Leon Horvat, sin Marije i Leona Sindy Horvat, kći Lee i Zdravka Lada Drožđek, kći Tihane i Nikole Hana Kovačić, kći Maje i Matije VJENČANI Čakovec: Nikolina Topličanec i Patrik Žuljević Antonia Jurinec i Renato Murk Prelog: Katarina Dominić Srnec i David Balent

UMRLI Čakovec: Marija Novak r. Marčec r. 1951. Julijana Pevec r. Topolko r. 1959. Ivan Bohinec r. 1943. Jelena Kramar r. Kivađ r. 1944. Pavao Železnjak r. 1950. Franjo Martinčević r. 1947. Darko Mikulčić r. 1965. Ivan Kojter r. 1957. Dalibor Blagus r. 1972. Josip Zobović r. 1942. Stjepan Blažeka r. 1938. Kotoriba: Željko Šebeštjan r. 1980. Mursko Središće: Antun Vinko r. 1938. Prelog: Josip Žeželj r. 1942. Ivan Hozmec r. 1926. Stjepan Zelenić r. 1943. Kata Kos r. Sokač r. 1938. Nada Igrec r. Mihalović r. 1953. Štrigova: Stjepan Branović r. 1940.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

6. studenoga 2026.

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

tel. 040 314 969

ŽUC

tel. 040 396 294

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

EKO TAXI

tel. 040 330 033

Palijativni tim

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Besplatna posudionica pomagala za palijativne bolesnike:

tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Gradovi i općine

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Čakovec

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

Grad Prelog

tel. 040 645 301

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): Elektra Čakovec Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 314 920

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

Općina Donji Kraljevec

tel. 040 655 126

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec

tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Matični ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 372 370

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 040 868 231

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Općina Vratišinec

tel. 040 866 966

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subotica

tel. 040 631 700

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Općina Selnica

tel. 040 861 344

6. studenoga 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ZAHVALA

Duboko dirnuti iskazanom pažnjom u trenucima naše velike boli i tuge zbog gubitka dragog supruga, oca i djeda

SJEĆANJE na našu dragu majku

Julijanu Bel 6.11.2015. – 6.11.2026.

Ostavila si tragove koji se ne brišu I dobrotu koja se zauvijek pamti... Kćerka Verica te sinovi Đuro i Ladislav s obiteljima

Ivana Taradija iz Mihovljana preminuo dana 1. studenoga u 88. godini života

Želimo ovim putem najtoplije zahvaliti svim rođacima, prijateljima, kolegama i susjedima koji su nam izrazili sućut, okitili odar cvijećem i ispratili našeg pokojnika na vječni počinak. Posebno hvala fra Željku Železnjaku na molitvi i toplim riječima ispraćaja.

Najljepše zahvaljujemo doktorima i sestrama Županijske bolnice Čakovec na nesebično pruženoj pažnji i maksimalnoj brizi tijekom njegove bolesti.

Također zahvaljujemo ravnateljici Umjetničke škole Miroslav Magdalenić Čakovec Senki Bašek-Šamec na lijepom oproštajnom govoru. Počivao u miru Božjem! Zahvalna obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom suprugu

Ivanu Taradiju Teško je bez tebe biti, u srcu bol kriti, u duši plakati, a nasmijana biti. Zauvijek tvoja Anika

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Krištofić

iz Ivanovca preminuo 27. listopada nakon duge i teške bolesti u 68. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Martinčević iz Oporovca preminuo 27. listopada u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Martin Stubičar iz Murskog Središća preminuo u 86. godini života

Informacije 45 ZAHVALA Dana 25. listopada 2026. godine, u 74. godini života, blago u Gospodinu preminula je naša draga supruga, majka, sestra i teta

OBAVIJEST O SMRTI

Alojz Horvat

iz Preloga preminuo 28. listopada u 67. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Telebuh iz Novakovca preminula 27. listopada u 90. godini života

Nada Igrec iz Gornjeg Kuršanca

Na ovaj način zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti i ispraćaju na vječni počinak. Velika hvala i vlč. Ivanu Munđaru na dirljivim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: suprug Mijo, kćerka Mirela i ostala rodbina

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj majci

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Hižman

iz Pribislavca preminuo 27. listopada nakon kratke i teške bolesti u 75. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Branović iz Nedelišća preminuo 27. listopada nakon kratke bolesti u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Danijel Modrinjak iz Ivanovca preminuo 31. listopada nakon kratke i teške bolesti u 56. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Anđelko Novak iz Vučetinca preminuo 29. listopada nakon duge i teške bolesti u 60. godini života

Nada Igrec iz Gornjeg Kuršanca

„Ljubav daje samo sebe i uzima samo sebe. Ljubav ništa nema i ničija ne želi biti jer ljubav je dovoljna ljubavi.“ Hvala ti što si bila moj najveći borac, što si me naučila životu i što smo sve dijelile. Hvala ti za ruku koja me vodila kroz život, za snagu kojom si se borila za mene i za sve čemu si me naučila. Tvoja je ljubav nadvladala svaku tišinu – bile smo jedno i ostat ćemo zauvijek povezane. Tvoja voljena kćerka Mirela

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj supruzi i majci

Nadi Igrec iz Gornjeg Kuršanca

Hvala ti za sve lijepe trenutke koje smo proveli zajedno. Suprug Mijo i kćerka Mirela

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Toplek iz Ivanovca preminuo 30. listopada nakon duge i teške bolesti u 82. godini života

46 Slobodna radna mjesta 1. AC JESENOVIĆ, Obrtnička ulica 3,Čakovec,traži2m/žautolimara - autolakirera - automehaničara, javiti se osobnim dolaskom na adresu do 30.11. 2. ADHIKARI d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž službenika za ljudske resurse, m/ž učitelja hrvatskog jezika, m/ž administratora te m/ž administratora web stranice i društvenih mreža, javiti se e-mailom: posao@adhikari.hr do 19.11. 3. AUTO KREHULA, Čakovečka 5, Gornji Kuršanec, traži m/ž automehaničara, javiti se osobnimdolaskomnaadresuilina telefon: 040/897-100 ili na mob: 098/213-171 ili e-mailom: auto. krehula@gmail.com do 19.11. 4.AUTOSETTUREKd.o.o.,Prelog, tražim/žreferentanabaveiuvoza, javitisee-mailom:marija.b@topalati.hr do 30.11. 5.BAGI-TRANSd.o.o.,Belica,traži m/žvozačamotornogvozila,javiti se na tel: 040/321-334 ili na mob: 099/768-2259 do 30.11. 6. BALI d.o.o., Prelog, traži 10 m/ž šivača, 3 m/ž voditelja linije u proizvodnji, 3 m/ž krojača, 5 m/ž kontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda i 2 m/ž konstruktora odjevnihpredmeta,javitisenatel: 040/630-430ilinamob:098/802286 ili e-mailom: infobalidoo@ gmail.com do 7.11.

7. B.TEX d.o.o., Braće Radića 48, Belica, traži m/ž radnika u doradi - izrada otiska, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: gliber@btex.hr do 15.11. 8. ČATEKS d.d., ZrinskoFrankopanska 25, Čakovec, traži m/ž voditelja proizvodnog pogona, m/ž suradnika u proizvodnom kontrolingu i m/ž radnika na proizvodnoj liniji, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: posao@cateks.hr do 30.11. 9. DELTABLOC Components d.o.o., Turčišće, traži 2 m/ž cnc operatera, 4 m/ž bravara - zavarivača, 4 m/ž radnika na robotskoj proizvodnoj liniji i 2 m/ž pomoćna bravara, javiti se na mob: 099/2593317 ili e-mailom: info@ deltabloc-components.hr ili nikola.brumen@deltabloccomponents.hr do 28.11. 10. D.G.COMMERCE d.o.o., Industrijska zona 10, Prelog, traži m/ž voditelja gradilišta - poslovođu elektroinstalatera, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: dgcommerce@dg-commerce. hr do 3.12.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

11. Dom za psihički bolesne odrasle osobe KOTORIBA, traži m/ž edukacijskog rehabilitatora, m/ž radnog instruktora, m/ž socijalnog radnika-pripravnika, m/ž medicinsku sestru, m/ž psihologa i m/ž radnog terapeuta, javiti se na mob: 098/377-304 ili e-mailom: ravnatelj.kotoriba@dombistricak.hr do 7.11.

15. EKONOMAT d.o.o., Pl e š kove c , tr aži 2 m/ ž elektroinstalatera, javiti se na mob: 098/347-372 ili e-mailom: ekonomat1@gmail.com do 26.11.

12. Dom za starije i nemoćne osobe AURORA, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži m/ž njegovatelja, dvije medicinske sestre ili tehničara, m/ž osobu za rad u vešeraju (pranje i glačanje) i m/ž osobu za serviranje, javiti se osobno ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: sara. jambres@domnovinscak.hr do 30.11.

17. FEROKOTAO d.o.o., Kolodvorska ulica 78a, Donji Kraljevec, traži 5 m/ž bravara, 5 m/ž zavarivača i 5 m/ž lakirera, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao@ ferokotao.hr do 12.11.

13. Dom za starije i nemoćne osobe Sivica, Mirogojska 21, Sivica, traži medicinsku sestru ili tehničara te 2 m/ž njegovatelja, javiti se pismenom zamolbom na adresu, na tel: 040/853-943 ili e-mailom: sivicadom@gmail. com do 15.11. 14. D -SOLUTIONS obrt, Čakovečka 16, Donji Kraljevec, traži m/ž radnika u proizvodnji - montera ograda, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: info@dsolutions.hr do 18.11.

16. ELEKTRO AKUL d.o.o., Gornji Kuršanec, traži m/ž administratora, javiti se e-mailom: dora@elektro-akul. hr do 13.11.

18.FONTANAUGOSTITELJSTVO j.d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž konobara, javiti se na mob: 091/213-6415ilie-mailom:maja. stefok585@gmail.com do 30.11. 1 9. G E R M A N I A S P O R T d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž operatera u kladionici za radno mjesto Nedelišće i Čakovec, javiti se e-mailom: posao@ germaniasport.hr do 28.11. 20. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, traži m/ž grobara, javiti se na tel: 040/645-458 ili na mob: 099/3344-451 ili e-mailom: marina@pre-kom.hr do 9.11. 21.HABEKGORDANAordinacija dentalne medicine, Orehovica, traži m/ž dentalnog asistenta, javiti se e-mailom: g1.habek@ yahoo.com do 30.11. 22. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subotica, traži m/ž skladištara, 3 m/ž tehničara kontrole k valitete, m/ž vatrogasca, 3 m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete (qs), 10 m/ž djelatnika u proizvodnji funkcionalne odjeće, m/ž mehaničara - mehatroničara i m/ž referenta za poslovnu analitiku, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 30.11.

27. JB-MODELARIJA-BLAŽEKA d.o.o., Hrupine 36, Prelog, traži 2 m/ž stolara u pripremi proizvodnje, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: dijana.strahija@jb-modelarija.hr do 20.11. 28. JELEN PROFESSIONAL d.o.o., Braće Radića 37A, Belica, traži 2 m/ž rukovatelja obućarskim i sličnim strojevima, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: jelen@jelen.hr do 30.11. 29. JURČEC-transporti d.o.o., Hrupine 1, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom CE, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili na mob: 098/241-479 ili e-mailom: info@ jurcec-transporti.com do 30.11. 30. KERMEK d.o.o., Neumannova 3, Čakovec, traži m/ž glavnog knjigovođu, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: posao@kermek.com do 20.11. 31. KOMUNA TOPLEK d.o.o., Žiškovec, traži m/ž vozača C i E kategorije u međunarodnom transportu, javiti se na tel: 040/337-392ilinamob:098/235990 do 30.11. 32. KVANTUM d.o.o., Čakovec, traži m/ž referenta nabave (u građevinskoj industriji), javiti se e-mailom: talenti@kvantumgradnja.hr do 2.12. 33. LUKOIL CROATIA d.o.o., Prelog, traži m/ž konobara i m/ž prodavača - blagajnika, javiti se e-mailom: prijava@lukoil.hr do 21.11.

23. HERMANNA j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž samostalnog knjigovođu, javiti se na mob: 091/231-6666 ili e-mailom: info@terra-restoran.hrdo15.11.

34. Ljekarna Počuča Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, m/ž farmaceutskog tehničara za Goričan i 2 m/ž magistra farmacije za Sveti Martin na Muri, javiti se na tel: 040/868733 ili na mob: 091/3337-130 ili pismenom zamolbom: info. blazenkapo@gmail.com do 10.11.

24. HIDROTEHNIKA d.o.o., Radnička 1A, Savska Ves, traži m/ž automehaničara, m/ž tesara i m/ž montera vodovoda i kanalizacije, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: info@hidrotehnika.hr do 20.11.

35. Ljekarnička Ustanova Homeosan, Pribislavec, traži m/ž magistra farmacije i m/ž farmaceutskog tehničara, javiti se e-mailom: jagoda.ceric25@ gmail.com do 30.11.

25. IM-COMP, A. Starčevića 63E, Pribislavec, traži m/ž spremača, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: im-comp@ck.tcom.hr do 30.11.

36. MANITU d.o.o., M. P. Miškine 20B, Ivanovec, traži 2 m/ž strojarska konstruktora - tehničara - inženjera, 2 m/ž dizajnera interijera, 4 m/ž stolara - montera namještaja i 2 m/ž cnc operatera, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: info@manitu.hr do 14.11.

26. JAKOPIĆ d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara, javiti se na mob: 099/246-381 ili e-mailom: adriabarcakovec@gmail.com do 11.11.

6. studenoga 2026.

37. MARINA PRELOG d.o.o., Glavna 35, Prelog, traži m/ž konobara za rad u Caffe baru Marina Prelog (Jezero Dubrava), javitisepismenomzamolbomna adresu ili na mob: 098/536-851 ili e-mailom: neven.hercigonja@ marinaprelog.hr do 10.11. 38. Marketing, inženjering, proizvodnja - METAL d.o.o., Pušćine, traži m/ž skladišnog radnika i m/ž vozača teretnog vozila, javiti se e-mailom: davor. resetar@mip-metal.com do 13.11. 39. MEĐIMURJE GRADITEL JST VO d.o.o., Zagrebačka ulica 42 A, traži 3 m/ž inž. građevinarstva i m/ž kalkulanta, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili na tel. 040/373-111 ili na mob: 099/3372-357 ili e-mailom: kadrovska@m-g.hr do 30.11. 40. MEĐIMURJE PMP d.o.o., Čakovec, traži m/ž električara - održavanje i m/ž mehaničaraodržavanje, javiti se na mob: 095/1333-444 ili e-mailom: kadrovska@m-pmp.hr do 2.12. 41. MEĐIMURSKE VODE d.o.o., Matice Hrvatske 10, Čakovec, traži 2 m/ž vodoinstalatera vodoopskrbe i vodoinstalatera priključaka, m/ž stručnjaka za kibernetičku sigurnost, m/ž voditelja IT odsjeka i m/ž informatičara, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: voda@ medjimurske-vode.hr do 13.11. 42. MEĐISTR A d.o.o., Dunjkovec, traži 4 m/ž montera suhe gradnje, javiti se na mob: 091/898-7121 do 16.11. 43. MELMAN & CO, Žiškovec, traži m/ž bravara-zavarivača, javiti se pismenom zamolbom: info@metalne-nadstresnice.hr do 13.11. 44. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, Ulica Gorčica 1, traži 4 m/ž samostalna bravara, 3 m/ž pomoćna bravara i m/ž inž. strojarstva - samostalnog ko ns tr uk to r a met alnih konstrukcija, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro. hr do 19.11. 45. MURAPL AST d.o.o., Sajmišna 16, 40329 Kotoriba, traži m/ž tehnologa u proizvodnji (odjel papira), javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao@muraplast. com do 23.11. 46. Narodni trgovački lanac d.o.o.,tražim/žtrgovcazamjesto rada Podturen, Okrugli Vrh, Sveti Urban, Novakovec, javiti se e-mailom: posao.sjever@ntl.hr do 22.11.

415x245_jumbo082026.pdf 1 17.8.2026. 11:49:10

6. studenoga 2026.

47. NMP-PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž zavarivača mig/mag i tig postupkom i m/ž radnika na pakiranju i otpremi pozicija, javiti se e-mailom: zaposljavanje@nmp-produkt. hr do 4.12. 48. OKNO d.o.o., Pušćine, traži 2 m/ž montažera alu stolarije, javiti se e-mailom: info@okno. hr do 30.11.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

53. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 2 m/ž bravara, 3 m/ž pomoćna bravara, 3 m/ž lakirera, 4 m/ž zavarivača tig, 3 m/ž brusača, 2 m/ž zavarivača mig/mag, 2 m/ž radnika na bušenju, 2 m/ž lansera, m/ž operatera na ravnanju, kružnom i kutnom savijanju, 2 m/ž tehnologa, m/ž cnc operatera na plazmi i laseru, 3 m/ž kontrolora kvalitete, 2 m/ž radnika na otpremi, 2 m/ž rukovatelja mosnom dizalicom, ndt operatera, m/ž operatera na robotu za zavarivanje, m/ž djelatnika na mehaničkom čišćenjuiodržavanjuproizvodnih prostorija, 2 m/ž sačmara, m/ž voditelja tehnologije razreza, 2 m/ž djelatnika za autogeno rezanje, m/ž alatničara, 3 m/ž pjeskara i 3 m/ž radnika u proizvodnji, javiti se osobno na adresu ili natel. 040/396-553ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr ili karijera@primabiro.hr do 30.11.

Slobodna radna mjesta 47

C

M

Y

CM

49. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži m/ž vozača B kategorije za prijevoz radnika, m/ž vozača C kategorije i m/ž prodavača svježeg mesa pilića, javiti se na mob. 098/282-147 do 8.11. 50. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, Industrijska Zona Istok, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, 2 m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž vozača C+ E kat., 3 m/ž skladištara u tvornici stočne hrane i 5 m/ž radnika u proizvodnji u prehrambenoj industriji, javiti se osobno na gornju adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina.hr a više informacija na linku: https:// burzarada.hzz.hr/Posloprimac_ RadnaMjesta.aspx 51. PIB EXTRA d.o.o., Braće Radića 67, Štefanec, traži 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informatike, m/ž radnika u tehničkoj službi (izrada skica za lijepljenje), 2 m/ž operatera na cnc plazmi, 3 m/ž cnc programera, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 2 m/ž cnc operatera, 2 m/ž programera na cnc plazmi, 4 m/ž stolara, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tokara, m/ž električara za održavanje električnih instalacija i popravak manjih električnih uređaja, m/ž vozača C kategorije, 8 m/ž radnika u proizvodnji, 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž bravara, 2 m/ž čistača (+poslovi u proizvodnji), m/ž operatera na tokarskom stroju i 8 m/ž nkv radnika u proizvodnji, javiti se emailom: pib-extra@pib-extra.com do 18.12. 52. PLODINE d.d., traži 2 m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec, javiti se e-mailom: zaposljavanje@plodine.hr do 30.11.

MY

CY

CMY

K

54. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, traži m/ž cnc tokara i m/ž cnc programera (cad/cam), javiti se na mob: 099/6762-864 ili e-mailom: prometal.ck@gmail. com do 7.11.

VIŠE SVJETLA VIŠE KOMFORA VIŠE VRIJEDNOSTI PVC i ALU stolarija koja traje

6 0 . S A N I T A S Gebäudetechnik d.o.o., Njemačka, traži 2 m/ž montera centralnog grijanja i 2 m/ž vodoinstalatera, javiti 55. PROTEC TA HORVAT se na mob: 098/678-092 ili d.o.o., Donja Dubrava, traži 2 e-mailom: info@sanitas-info. m/ž zaštitara - čuvara osoba com do 16.11. i imovine, javiti se na mob: 091/2351-434 ili e-mailom: 61. SARA TRANS d.o.o., zoranprasnicki@gmail.com do Dr. Ante Starčevića 63G, Pribislavec, traži m/ž 15.11. au to el ek tr i č ar a, m/ ž 56. Pučko otvoreno učilište automehaničara i m/ž NOVAK, Čakovec, traži m/ž vozača teretnog vozila, javiti magistra inž. cestovnog se osobnim dolaskom na prometa, javiti se e-mailom: ravnateljica@pounovak.hr do adresu ili na tel: 040/370-751 ili na mob: 098/211-104 ili 11.11. e-mailom: sasa@saratrans. 57. RE-GRA d.o.o., Ul. kralja eu do 2.12. Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž polagača keramike i m/ž 62. SENSE d.o.o., Franje skladištara, javiti se osobnim Punčeca 2, Čakovec, traži m/ž dolaskom na adresu ili na konobarazaraduRoombaru, tel: 040/608-058 ili na mob: javitiseosobnimdolaskomna 091/5085-701 ili e-mailom: adresu ili na mob: 098/706knjigovodstvo@regra.hrdo7.11. 102 ili pismenom zamolbom 58. Restoran Prepelica UO, na gornju adresu ili emailom: Otok, traži m/ž kuhara i m/ž room.ck@gmail.comilizoran. konobara, javiti se na mob: room@gmail.com do 15.11. 098/393-001 ili e-mailom: 6 3 . S O LV E R A d .o.o. , restoranprepelica@gmail.com Gornji Hrašćan, traži m/ž do 30.11. elektroinstalatera, javiti se 59. RUDI-EXPRESS d.o.o., e-mailom: solvera.elektro@ Zapadna 2, Čakovec, traži gmail.com do 6.11. m/ ž au to m ehani č ar a autoelektričara, javiti se na 64. Specijalist interijera tel: 040/386-465 ili na mob: d.o.o., Austrija, traži 3 m/ž 099/1681-651 ili pismenom montera suhe gradnje i 2 m/ž zamolbom na adresu ili stolara, javiti se e-mailom: e-mailom: maja@rudi-express. s.interijera@gmail.com do 30.11. hr do 30.11.

65. SUMMA-CON d.o.o., Hrupine 22, Prelog, traži m/ž zavarivača tig, m/ž zavarivača mag, m/ž cnc operatera na laseru za rezanje, m/ž montera metalnih konstrukcija, m/ž bravara i m/ž kontrolora boje u proizvodnji, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili na mob: 099/535-1681 ili e-mailom: office@summa-con.hr do 28.11. 66. ŠERCER d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž slastičara, m/ž pomoćnog radnika i m/ž pekara, javiti se na mob: 098/1376-941 ili e-mailom: info@sercer.hr do 14.11. 67.ŠVENDA-TARMANNCHEMIE d.o.o., Glavna 138, Čehovec, traži m/ž vulkanizera, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/646-505 ili na mob: 091/646-5050 do 27.11. 68. TEHNIX ECO INDUSTRY d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž radnika na završnoj montaži, 5 m/ž radnika u proizvodnji, 2 m/ž lakirera, 3 m/ž električara, 5 m/ž bravara i 5 m/ž radnika na montaži panela, javiti se pismenom zamolbom: ecoindustry@tehnix.com do 15.11. 69. TERAKOTA obrt, Gornja 17, Cirkovljan, traži 2 m/ž polagača keramike i kamena, javiti se na tel: 040/641-105 ili na mob: 099/888-5867 ili e-mailom: miroslav.magic@gmail.com do 30.11.

70. TMT d.o.o., Čakovec, traži m/ž cnc programera-tehnologa strojne obrade i m/ž zavarivačastrojobravara, javiti se e-mailom: zamolbe@tmt.hr do 30.11. 71. TOMICA MONT j.d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž montera knaufa, 5 m/ž soboslikara i 5 m/ž keramičara, javiti se na mob. 098/1646-456 do 29.11. 72. TONI d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž voditelja analize i izvještavanja, javiti se putem linka: https://perutnina-ptuj. my.site.com/recruitment/s/?jo bid=a10Ts00000KvrX7IAJ&lang uage=hr do 15.11. 73. TRADE-INŽENJERING d.o.o., Čakovec, traži m/ž montera žaluzina,zavjesa i komarnika, javiti se e-mailom: info@tradeinzenjering.hr do 20.11. 74. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59 D, Strahoninec, traži m/ž pomoćnog radnika u radioni, m/ž automehaničara i 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/241-673 ili e-mailom: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 16.11. 75. TRANSPORTI KLINEC obrt, Čakovec, traži m/ž vozača teretnog vozila u međunarodnom prijevozu, javiti se na mob: 098/260201 ili pismenom zamolbom: transportiklinec@gmail.com do 13.11.

76. UO COBRA vl. Vlado Sokač, Čakovečka 18, Podturen, traži m/ž dostavljača hrane i m/ž kuhara, javiti se na mob: 099/4847-444 ili e-mailom: josip@kavanacobra. hr do 6.11. 77. USLUŽNI CENTAR d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača, javiti se na tel: 051/339-913 ili na mob: 091/111-8185 ili e-mailom: info@ usluznicentar.hr do 15.11. 78. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući ŽIVKOVIĆ, Zavnoh-a 45, Čakovec, traži medicinsku sestru ili tehničara i m/ž fizioterapeutskog tehničara, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: denisvaal@gmail.com do 22.11. 79. Zaštitarsko-ekološka udruga “Prijatelji životinja i prirode”, Čakovec, traži m/ž veterinarskog tehničara-djelatnikauskloništuza životinje,javiti see-mailom:info@ prijatelji-zivotinja.org do 11.11. 80. ZE Steel d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž radnika na sačmarenju i 2 m/ž zavarivača za Nizozemsku, javiti se na mob: 095/3893-603 ili e-mailom: info.zesteel@gmail. com do 30.11. 81. ZT-ZGRADARSKA TEHNIKA, Novakova 7, Nedelišće, traži 2 m/ž tig zavarivača, 3 m/ž montera centralnog grijanja, 2 m/ž cjevara za Njemačku i 2 m/ž autogena zavarivača za Nedelišće, javiti se osobnim dolaskom na adresu, na tel: 040/341-004 ili na mob: 098/9449-445 ili e-mailom: zgradarskatehnika@gmail.com do 7.11.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

48 Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

KREATIVNA EUROPA 2027.:

Otvoreni natječaji za kulturu, medije i kreativne industrije potpore do 2,5 milijuna eura

Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr 095/5580-199

E

uropska unija otvorila je šest novih natječaja u okviru programa Kreativna Europa za 2027. godinu, namijenjenih poduzećima iz kreativnih industrija, medijskim kućama, izdavačima, producentima, javnim knjižnicama, centrima za kulturu, udrugama mladih i drugim organizacijama. Ovisno o natječaju, moguće je ostvariti do 2,5 milijuna eura bespovratnih sredstava, uz su�inanciranje od 60 do 90% prihvatljivih troškova. Natječaji su usmjereni na međunarodnu suradnju, digitalizaciju, razvoj inovativnih poslovnih modela, medijsku pismenost, zaštitu slobode medija i promociju europske književnosti. Prijaviti se mogu trgovačka društva, javne ustanove i nepro�itne organizacije, ovisno o djelatnosti i uvjetima pojedinog poziva.

Potpore za izdavače i književne organizacije

Natječaj “Cirkulacija europskih književnih djela 2027.” (CREA - CULT - 2027 - LIT) �inancira prevođenje, objavljivanje, distribuciju i međunarodnu promociju književnih djela. Namijenjen je izdavačkim kućama, nakladničkim poduzećima i književnim organizacijama. Javne knjižnice i centri za kulturu mogu sudjelovati ako ispunjavaju uvjete poziva i provode odgovarajuće izdavačke aktivnosti. Potpore iznose od 100.000 do 300.000 eura, uz su�inanciranje do 60 %. Rok za prijavu je 27. siječnja 2027. Informativna radionica održat će se 17. studenoga 2026. od 14 do 16 sati, na engleskom jeziku, bez prethodne registracije.

Do 500.000 eura za medijsku pismenost

Natječaj „Medijska pismenost 2027.” (CREA - CROSS - 2027 - MEDIALITERACY)

Besplatne informativne radionice održat će se 5., 12. i 17. studenoga 2026. te 14. siječnja 2027. godine

posebno je zanimljiv javnim knjižnicama, centrima za kulturu, udrugama mladih, obrazovnim ustanovama, medijskim organizacijama i poduzećima koja razvijaju digitalne edukativne sadržaje. Financiraju se međunarodni projekti edukacije građana, prepoznavanja dezinformacija, odgovornog korištenja društvenih mreža i razvoja digitalne pismenosti. Moguće je ostvariti do 500.000 eura, uz su�inanciranje do 70 %. Potrebno je partnerstvo najmanje triju organizacija iz triju različitih zemalja. Rok za prijavu je 20. siječnja 2027.

Potpore za zaštitu slobode medija

Natječaj „Mehanizam za brzi odgovor na ugrožavanje slobode medija” (CREA - CROSS - 2027 - MFP) namijenjen je novinarskim udrugama, nepro�itnim organizacijama, istraživačkim i obrazovnim institucijama te drugim organizacijama koje djeluju u području zaštite novinara. Financiraju se pravna pomoć, edukacije, praćenje ugrožavanja medijskih sloboda i međunarodna suradnja. Ukupan proračun iznosi tri milijuna eura, uz su�inanciranje do 90 %. Rok za prijavu je 27. siječnja 2027. Informativna radionica za medijski sektor održat će se 5. studenoga 2026. od 14 do 16 sati.

Do dva milijuna eura za lokalne i regionalne medije

Natječaj „Novinarska partnerstva - Suradnja” (CREA - CROSS - 2027 JOURPART - COLLABORATIONS) namijenjen je lokalnim i regionalnim medijima, internetskim portalima, radijskim i televizijskim postajama, novinskim kućama i drugim medijskim organizacijama. Financiraju se međunarodna suradnja, digitalizacija poslovanja, razvoj novih poslovnih modela i inovativnih medijskih sadržaja. Pojedinačni projekti mogu ostvariti do dva milijuna eura, uz su�inanciranje do 80 %. Rok za prijavu je 4. veljače 2027. Informativna radionica održat će se 12. studenoga 2026. od 10 do 12 sati, na engleskom jeziku, bez prethodne registracije.

Do 2,5 milijuna eura za neovisno novinarstvo

Natječaj „Novinarska partnerstva - Pluralizam” (CREA - CROSS - 2027 -

JOURPART - PLURALISM) usmjeren je na jačanje neovisnih, lokalnih i regionalnih medija te istraživačkog novinarstva. Namijenjen je prvenstveno novinarskim organizacijama, zakladama, udrugama i drugim pravnim osobama koje mogu uspostaviti programe �inancijske i stručne potpore medijima. Maksimalna potpora iznosi 2,5 milijuna eura, uz su�inanciranje do 90 %. Rok za prijavu je 4. veljače 2027. Informativna radionica održat će se 12. studenoga 2026. od 10 do 12 sati, na engleskom jeziku, bez prethodne registracije

Digitalne inovacije za kreativne industrije

Natječaj „Kreativni inovativni laboratorij 2027.” (CREA - CROSS - 2027 INNOVLAB) namijenjen je informatičkim i tehnološkim poduzećima, start-up-ovima, audiovizualnim i multimedijskim producentima, izdavačima, organizacijama iz glazbene industrije i drugim subjektima kreativnog sektora. Financira se razvoj inovativnih digitalnih alata, platformi, umjetne inteligencije i novih poslovnih modela koji povezuju audiovizualni sektor s glazbom, izdavaštvom ili muzejima. Ukupan proračun iznosi 7,18 milijuna eura, a rok za prijavu je 22. travnja 2027.

Besplatne radionice i prijave

Europska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu (EACEA) organizira besplatne internetske informativne sesije tijekom studenoga 2026. i siječnja 2027. godine, na kojima će predstaviti uvjete �inanciranja i postupak prijave. Informacije i poveznice za pristup radionicama dostupne su na službenim stranicama EACEA-e, dok se sve projektne prijave podnose putem EU Funding & Tenders Portala. Detaljan pregled natječaja dostupan je i na mrežnim stranicama REDEA-e. Budući da prvi rokovi ističu već u siječnju 2027. godine, zainteresiranim poduzećima, ustanovama i organizacijama preporučuje se pravovremena priprema projekata i pronalaženje međunarodnih partnera.

6. studenoga 2026.

Alkoholizam - uzrok ili posljedica narušenog mentalnog zdravlja?

K

ada govorimo o alkoholizmu, često se postavlja pitanje što je bilo prvo - teškoće mentalnog zdravlja ili problem s alkoholom? Pije li osoba zato što se suočava s emocionalnim problemima ili se smetnje razviju kao posljedica dugotrajnog pijenja? Odgovor nije jednostavan jer alkoholizam može biti i uzrok i posljedica Nikola Petričević, magistar narušenog mentalnog zdravpsihologije lja. Ta su dva problema često povezana i mogu međusobno SAVJETOVALIŠTE ZA jedan drugog pogoršavati. S jedne strane, osobe ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM koje se suočavaju s tjeskobom, tugom, usamljenošću, Zavod za javno zdravstvo stresom, obiteljskim probleMeđimurske županije mima ili različitim životnim Čakovec, I. G. Kovačića 1e izazovima ponekad posežu za alkoholom kako bi se osjeRADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ćale bolje. Alkohol im može ČET: 09-12 sa� pomoći da se nakratko opuste, zaborave na probleme Kontakt tel: 099/2221-888 ili lakše podnesu neugodne osjećaje. Neki ga koriste kako bi lakše zaspali, smanjili nervozu ili se oslobodili straha Posljedice i nesigurnosti u društvu. U alkoholizma ne takvim situacijama alkohol postaje način suočavanja s pogađaju samo problemima, odnosno sredosobu koja pije, stvo kojim osoba pokušava već i njezinu pomoći samoj sebi. Međutim, obitelj i okolinu pa "pomoć" koju alkohol pruzbog toga češće ža je privremena. Problemi zbog kojih osoba pije i dalje dolazi do sukoba su prisutni, a neugodni osjes partnerom i ćaji često se vraćaju nakon članovima obitelji, što osoba prestane biti pod narušavaju utjecajem alkohola. Ponekad se odnosi s su ti problemi čak i izraženiji djecom, javljaju nego prije. S vremenom osoba može početi piti sve češće i se financijske u većim količinama jer joj je poteškoće i potrebno sve više alkohola problemi na poslu kako bi postigla isti učinak. Ono što je možda počelo kao povremeno posezanje za pićem radi lakšeg nošenja sa svakodnevicom može prerasti u ozbiljan problem ovisnosti. S druge strane, dugotrajno i prekomjerno konzumiranje alkohola može ozbiljno narušiti mentalno zdravlje. Alkohol utječe na rad mozga, raspoloženje, pamćenje i ponašanje. Kod osoba koje prekomjerno piju mogu se javiti ili pojačati tjeskoba, depresivnost, razdražlji-

vost, problemi sa spavanjem, teškoće s koncentracijom i promjene raspoloženja. Osim toga, alkohol može otežati kontrolu emocija i povećati vjerojatnost pojave impulzivnih i nepromišljenih ponašanja. Posljedice alkoholizma ne pogađaju samo osobu koja pije, već i njezinu obitelj i okolinu. Češće dolazi do sukoba s partnerom i članovima obitelji, narušavaju se odnosi s djecom, javljaju se �inancijske poteškoće i problemi na poslu. Osoba se može početi povlačiti iz društva, osjećati sram, krivnju i bezvrijednost. Sve to dodatno opterećuje njezino mentalno zdravlje i može povećati potrebu za ponovnim posezanjem za alkoholom. Na taj način nastaje začarani krug. Osoba zbog psihičkih teškoća počinje piti kako bi se osjećala bolje, ali alkohol s vremenom dodatno pogoršava njezino zdravstveno stanje i stvara nove probleme. Zbog toga se ponovno okreće alkoholu, koji postaje način privremenog bijega od teškoća, ali istovremeno produbljuje postojeće probleme. Tako je ponekad teško odrediti što je bilo prvo i što je pravi uzrok teškoća. Ovisnost i druge teškoće mentalnog zdravlja mogu se razvijati istodobno te da nije uvijek moguće jasno odvojiti jedno od drugoga. Riječ je o složenom problemu na koji utječu osobna iskustva, emocionalne teškoće, obiteljski odnosi, životne okolnosti i brojni drugi čimbenici. U rješavanju tog problema važno je ne baviti se samo prestankom pijenja, nego pokušati otkriti i shvatiti razloge zbog kojih je osoba počela piti. Ako se zanemare teškoće mentalnog zdravlja koje su možda prethodile ovisnosti, postoji mogućnost da osoba i nakon prestanka konzumiranja alkohola nastavi imati probleme s kojima se teško nosi. Zato je važno što ranije prepoznati problem, o njemu razgovarati bez osuđivanja i potražiti stručnu pomoć.

6. studenoga 2026.

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

Tomas Sklonište za napuštene životinje je neopisivo predivna duša, Carinski odvojak Čakovec, pas koji voli sve, alibb, zaista sve. www.prijatelji-zivotinja.org osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec žiro račun za donacije: Miran, staložen, nježan, tih, a IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 opet spreman na šetnju Info nai drutel: 091-8988-004 mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr ženje. Ima 8 godina, spašen je DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST iz Piškorovca, potpuno zdrav, putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr izglodanih zubijupotražite od jedenja (više fotografija na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je koječega, ali neopisivosezahvauvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac. lan. Cijepljen, čipiran, kastriran. Nalazi se u Čakovcu i traži dom. Mikročip: 191035000279354. PRODAJU SE SADNICE agacije, ODŠTOPAVANJE ODVODNIH PRODAJEM nova protupožarna MOTORNA VOZILA Kontakt: 040/500-080 javora, graba i bukve, cijena sad- CIJEVI s posebnim strojem, vrata T30 dim. 200x75cm (100

KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095

nica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

PRODAJEM OPEL ASTRU GTC 1.6 sport 2007. godište. Info na mob. 095/3423-099

PRODAJEM vagu koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ventili različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

POZNANSTVA

KUPUJEM TOMOS MOPEDE sve vrste i modele sa i bez papira, stanje nebitno, isplata odmah. info na tel 098/9656-624 PRODAJE SE DACIA DUSTER 2024 god, plin + benzin, 89 tkm, dodatna oprema, 17.000 eur. Info na mob. 098/723-160 POLJOPRIVREDA PRODAJEM dvobrazni plug imt 755, 12 cola, produženi i pojačan za lakše zaoravanje kukuruzovine (400 eura) i brane trokrilne tzv. traktorske (200 eura). Ivan, mob. 098/632-156 KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256 PRODAJE SE TRAKTOR IMT-542 1984. god., i IMT-539 1983. god., prikolica za sijeno SIP, tanjurača 20 diska, plug 2-brazdni, samohodna kosilica (strižna) i šprica. Info na mob. 091/517-5821 PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/2861121 KUPUJEM voćnjak, vinograd sa klijeti/vikendicom ili zapuštenu parcelu u bregima. Info: 098/700-126 PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109 PRODAJEM BAGER JCB-4 CX 2023. god., malo radnih sati. Upitati na mob. 098/170-5311 PRODAJEM RAKIJU 40 lit iz 2024.g. (breskva, smokva, grožđe), sve posebno po 10 lit., povoljno. Info na mob. 098/9973689 USLUGE

PRODAJEM PREŠU MULJAČU - cijena 200 eur. Info na mob. 091/9323-888

INSTALACIJE I MONTAŽA - voda, grijanje, klimatizacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

Tarot majstori odgovaraju na sva pitanja! Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas

064/50-22-05 0.46 0.63 Maratela mreže d.o.o., 072/700700, +18 tel

€/min;mob

€/min

MUŠKARAC srednjih godina, visok, slobodan, zaposlen traži gospođu za poznanstvo, druženje i moguću vezu. Mob 092/463-2509 NEKRETNINE DUGOROČNO IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN STAN od 60 m2, u Čakovcu (preko puta Tenis centra Punčec), parkirno mjesto. Info na mob. 092/5072220 IZNAJMLJUJE SE STAN u Čakovcu. Info na mob. 098/1957448 PRODAJEM DRVENE BAČVE ZA VINO više komada raznih veličina, cijena je 0,35 eura po litri. Info: 098/700-126 KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/vikendicu u bregima. Info: 095/505-2760 PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256 PRODAJEM metalne stolice za terasu. Tel. 099/404-7517 PRODAJEM dva trosjeda i fotelja, sačuvani, tkanina u odličnom stanju, samo 250 EUR. Info. na mob 097/600-6038 PRODAJU SE DIOPTRIJSKE NAOČALE Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, jer je original malo oštećeni, dioptrija stakla je daljina, D -2, L -2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467 KUPUJEM DIONICE tvrtki: EkoMeđimurje, Božjakovina, Agromeđimurje, Adriatic osiguranje (JDOS), GP Krk, Jadran-galenski laboratorij (JGL), Aminess / Laguna Novigrad (LANO), Hoteli Zadar, Ivančica Ivanec, Termes grupa (IPKK) i druge dionice. Info na mob: 098/905-1011 PRODAJEM EFEKT ZA GITARU Digitech, bas zvučnike Dynacord 800W, bubnjeve Basix sa Zildjian činelama, te novi razglas Vonyx 2x500W 8 kanala - vrlo povoljno. Info na tel. 040/855-569

Mateo je živio u smeću, vezan za drvo, bez zaklona dugo vremena, toliko dugo da se špaga kojom je bio vezan urezala u njegov vrat i prouzročila duboke rane. Mateo je sad izliječen, ali i dalje služi kaznu zatvora u azilu iako za ništa nije kriv. Mateu je azil veliki stres. Mlad je, prelijepe dlake, dobre naravi. Neka Mateova priča konačno ima sretan kraj. Mikročip broj 191035000226244. Kontakt: 040/500-080 Kamila je neopisivo draga kujica stara 6 godina. Voli šetnje, obožava ljude, pažnju, češljanje, sunčanje. Željeli bismo da netko prepozna ove radosne oči i osmijeh pa da se i njoj sreća osmjehne i da je netko poželi. Velika je rastom, zdrava, cijepljena i kastrirana. Mikročip 191035000150689. Kontakt: 040/500-080 BERTA je dobre naravi, obožava ljude. Potpuno je zdrava, kastrirana i cijepljena, a u vašem domu prilagodit će se već za nekoliko dana. Njezine oči su puno toga vidjele, njezina duša puno toga pamti i zato se nadamo da negdje postoji netko da unese radost u te oči i to pseće srce. Mikročip 191100002176212. Kontakt: 040/500-080

1625

KUPUJEM voćnjak, vinograd sa klijeti/vikendicom ili zapuštenu parcelu u bregima. Info: 098/700-126 RAZNO PRODAJEM REGAL za dnevni boravak, nema oštećenja, više moderniji stil, prodaje se zbog preuređenja, valja pogledati za samo 250 EUR. Info. na mob 097/600-6038. PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

50 Mozaik

6. studenoga 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Stara dama dobila sestru blizanku Autor: Zvonimir Plavec, kustos – voditelj projekta Living Castles 2.0

J

edan od najvrjednijih predmeta u posjedu Muzeja Međimurja Čakovec svakako je povelja koju je Čakovcu izdao Juraj IV. Zrinski 1579. godine. Tom je poveljom Čakovec dobio status slobodnoga trgovišta, a to je bio temelj daljnjega gospo-

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr RADNO VRIJEME: Ponedjeljak: od 10 do 18 sati Utorak – Petak: od 8 do 18 sati Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

darskog razvoja grada. Kako bi se ovaj vrijedni povijesni artefakt, star više od četiri stoljeća, što bolje sačuvao za buduća pokoljenja, pohranjen je na sigurno u muzejskoj čuvaonici, a u postavu Zrinski i čakovečki Stari grad u palači Staroga grada Čakovca izložen je samo faksimil. To će se uskoro promijeniti. Kako bi svojim posjetiteljima pru-

žio što kvalitetnije iskustvo, Muzej Međimurja Čakovec odlučio je izraditi vjernu repliku povelje koja će postati dio stalnoga postava muzeja. Izrada replike odrađena je u sklopu europskoga projekta Living Castles 2.0 koji osim MMČ-a uključuje još pet partnerskih institucija iz Hrvatske i Slovenije. Zbog složenosti posla izrada različitih elemenata

Ravnateljica Maša Hrustek Sobočan (lijevo), Darja Mesarić (sredina) i Ana Šestak (desno) promatraju Tajanu Štasni kako plete gajtan povelje

Original povelje u drugom planu i replika u prvom planu replike povjerena je različitim izvođačima. Središnji fotolaboratorij Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu izradio je visokoprecizne digitalne fotografije. 3D-isprintanu repliku pečata dobavio je Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju Metalska jezgra Čakovec, a repliku dekorativne vrpce koja veže pečat za povelju izradila je umjetnica Tajana Štasni. Najzahtjevniji dio posla bio je uređenje pergamene i ispis teksta. Taj zadatak obavila je kaligrafkinja Darja Mesarić. Nije se radilo samo o tome da se tekst vjerno prepiše, već je trebalo i pergamenu i tintu urediti da izgledaju kao da su doista stare gotovo 450 godina, uključujući i oštećenja koja su nastala u međuvremenu. Kako bi sasvim nova pergamena dobila

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

LJUBAV: Mašta i stvarnost miješat će vam se u ljubavnom životu gotovo svakodnevno. Možda ćete idealizirati voljenu osobu pripisujući joj osobine koje u realnosti nema ili ćete pak tražiti nemoguće. Kako god bilo, bit ćete sretni i voljeni. KARIJERA: Primijetit ćete da se umarate i da vam treba dva put više vremena za obaviti stvari koje inače obavljate brže. Zbog toga je potrebno pažljivo isplanirati radne sate i ekonomizirati sa svojim snagama. Tako ćete biti učinkovitiji. ZDRAVLJE&SAVJET: Štedite se i obnavljajte meditacijom. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4 VAGA (24.9. - 23.10.)

LJUBAV: Pokušavat ćete se dobro zabavljati. Mnogi će osjetiti privlačnost prema osobi koja je mlada ili koja će im unijeti veliku svježinu život. Oni u vezama bit će vrlo kreativni i odlazit će zajedno na vrlo zanimljiva mjesta. Svima će ipak biti malo praznjikavo. KARIJERA: Sve što radite nekako će vam se činiti manje važnim nego što je vaš društveni život. Ovih dana poslu nećete pridavati veći značaj. Neki će polako u glavi krojiti nove poslovne planove, no zasad još nema konkretnijih poduzimanja. Radit ćete rutinski. ZDRAVLJE&SAVJET: Uživajte s prijateljima. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

BIK (21.4. - 20.5.)

LJUBAV: Zbog povećane aktivnosti na drugim područjima života malo ćete zapostaviti privatni život. No to će zapravo biti dobro, jer je vaša trenutačna motivacija za ljubav mala. Oni u vezama uglavnom će održavati solidan status quo. KARIJERA: Učvrstit ćete stečene pozicije i zasluženo se ponašati kao da ste glavni, potpuno svjesni svojih sposobnosti. Shvaćate da se vrijedilo potruditi i sad mirno možete nastaviti dalje. Posebno dobro ići će onima koji su zaposleni na šefovskim pozicijama. ZDRAVLJE&SAVJET: Više uživajte u životu. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 5 ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

LJUBAV: Mala zbunjenost bit će povezana s vašom potrebom za sigurnošću. Brzo ćete je zaboraviti. Imat ćete osjećaj da ste povezani s cijelim svijetom, a to će na vas djelovati motivirajuće. Osobni odnosi će se razvijati malo bolje. KARIJERA: Vaš utjecaj u poslu bit će baziran na vašoj inventivnosti i profesionalnosti. Ovih dana još ćete čekati neke odgovore iz kruga stručnih ljudi koje mogu utjecati na daljnji razvoj posla, no općenito uzevši, sve je od kontrolom i razvija se dobro. ZDRAVLJE&SAVJET: Bit ćete jako zanimljivi svima. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5

izgled stare povelje, gospođa Mesarić je eksperimentirala s različitim koncentracijama prirodnih materijala (crni čaj i kava) kako bi dobila tekućinu kojom na prikladan način mo-

3D-printani pečat gajtanom pričvršćen za povelju

že novom materijalu dati „stari sjaj“. Ništa manje složeno nije bilo ni ispisivanje teksta za koji je kaligrafkinja upotrijebila mješavinu čak četiriju tinta i ispisani tekst dodatno obradila. Cijeli posao trajao je nekoliko tjedana. Konačni uradak je u listopadu došao u Muzej Međimurja Čakovec gdje je izrađenim gajtanom spojen s 3D-printom pečata. U tijeku je izrada replike zaštitne kutije koju radi Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju Hrvatskoga državnog arhiva. Nakon toga, posjetitelje će u novoj 2027. godini dočekati novi, impresivni izložak u Starom gradu Čakovcu.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Vodenjak, Jarac, Ribe RAK (22.6. - 22.7.)

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

LJUBAV: Ovih dana polako ćete se početi distancirati od voljene osobe ili će vaše ljubavno raspoloženje malo splasnuti. No jednako ćete ostati raspoloženi za zabave, pa će izlazaka biti. Ipak, odnosi koje ćete stvarati ostat će na površnoj razini. KARIJERA: Vjerojatno će vas svako malo nadgledati, ali vi ćete imati snage i ne obraćati pažnju na to. Ova vrsta kontrole nije uvijek ugodna, ali će se zapravo okrenuti u vašu korist. Stoga ne trebate previše brinuti. Vi radite svoje. ZDRAVLJE&SAVJET: Sve se više zanimate za glazbu kao sredstvo opuštanja. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Tokom ovog tjedna vi ćete vjerojatno malo ohladiti. Sve će vas više zanimati neke druge teme osim ljubavi. Voljena osoba primijetit će ovu malu distancu, a kako vas ne bi krivo shvatila, potrudite se sve izgladiti nekim malim darom. KARIJERA: Nakon što ste postavili dobre temelje, nastavit ćete graditi dalje. Mnogi će se ovih dana vrlo aktivno angažirati kroz suradnju sa šefom ili će od nadređenih dobiti posebne zahtjeve. Ponekad će vam nedostajati energije za sve. Zato se dobro organizirajte. ZDRAVLJE&SAVJET: Bit ćete pomalo u svemu. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Zanimljivi likovi svako će se malo motati oko vas. Bit ćete zaigrani, veseli, spremni sve dijeliti s njima, ali bez previše obveza. Neki će svoju vezu postaviti u rang dobrog prijateljstva i odustati od većih intimnosti. KARIJERA: Volite suradnju više nego borbu, ali ovih dana vjerojatno ćete sr morati izboriti za neka svoja prava. Ne zaboravite da uz njih uvijek idu i obveze i odgovornosti. Nemojte bježati ni od čega. Uspjet ćete stvari postaviti na njihovo mjesto. ZDRAVLJE&SAVJET: Budite uvijek ono što jeste. Iskreni. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: U svom ljubavnom životu ovih ćete dana biti otvoreni i opušteni. Spremnost da vjerujete drugima vratit će vam se na najbolji mogući način. Ne samo da ćete vi imati povjerenje u partnera, nego će biti i obratno, a to je zaista mnogo. KARIJERA: Novi i mladi suradnici u poslu koji radite pojavit će se iz drugog radnog okruženja ili čak druge sredine. Vi ćete im pokazati kako se najbolje mogu prilagoditi poslu. Bit ćete puni dobrih savjeta i još boljih namjera. Neki odgovori još će se čekati. ZDRAVLJE&SAVJET: Uživajte u životu. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

JARAC (22.12. - 20.1.)

LJUBAV: Povremeno će vam se činiti kao da nije pravo vrijeme za ljubav. Niste u pravu, jer vam se počinju otvarati sve bolje ljubavne prilike. Samo vi sami možete sebe zaustaviti. Zato će i ljubav ovisiti o vama. Zanemarite blokade i krenite. KARIJERA: Čini se kao da svi nešto čekaju, ali vi više nećete čekati ništa. Najviše zato jer je sve tu, pred vama. Kockice se slažu sve većom brzinom, a na vama je da se prilagođavate najbolje što znate. To će ići lako uz malo discipline. Prilike su tu. ZDRAVLJE&SAVJET: Povremeno zastanite. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Oni koji su u duljim vezama postat će svjesni koliko su male i naizgled neatraktivne stvari važne u privatnom životu. Bit će to dobro. Uživat će zrelije i diskretnije. Samci će izlaziti van bez velikih ljubavnih ambicija. KARIJERA: Vi ćete vjerojatno dobiti podršku drugih za svoje poslovne planove, ali uz nju će doći i potreba da odreagirate ili iskritizirate cijelu stvar. Nemojte to činiti. Proći ćete daleko bolje ako se suzdržite od komentara. Imajte to na pameti. ZDRAVLJE&SAVJET: Dobro bi vam došao boravak u prirodi. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

LJUBAV: Intenzivirat će se mogućnost izlazaka i sasvim neobičnih zabava. Mnogi će poboljšati svoj društveni život, sretati zanimljiva lica, a bit će i onih koji će biti na pragu zaljubljivanja. Koliko vi mislite na drugu stranu, toliko će i ona misliti na vas. KARIJERA: Dvojit ćete da li uzeti stvari u svoje ruke ili pustiti drugima da vode cijelu stvar. Ovaj put možete povući smjelije poteze jer će sve ono što radite, uz uvjet da ne forsirate, uglavnom dati ploda. Znači, idite polako i organizirano. ZDRAVLJE&SAVJET: Samo nastavite, ali se i odmarajte. OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

RIBE (20.2. - 20.3.)

LJUBAV: Voljena osoba zračit će više nego vi, pa joj slobodno prepustite neka vas vodi. Ona će ovih dana daleko bolje osmisliti vaše zajedničko vrijeme nego vi sami. Prepustite joj se s povjerenjem. Budite poput djeteta i bit ćete oboje dobro. KARIJERA: Volite rad s ljudima, ali ovih dana cijenite prije svega poslove koji su stabilni. Sigurnost je tema o kojoj ćete rado diskutirati s kolegama. Svoje poslovne interese usmjerivat ćete prema spomenutom kriteriju. Bit će to korak naprijed. ZDRAVLJE&SAVJET: Otkrijte koji bi vas hobi veselio. OCJENA: LJ 5, K 5, Z

6. studenoga 2026.

Vaši radovi 51

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Uređuje: Aleksandra Sklepić

NOVI NAGRADNI NATJEČAJ U NAŠOJ STVARAONICI:

Jesen i njene čudesne boje Dragi naši umjetnici, jeste li primijetili kako je jesen obojila svijet oko nas? Lišće pleše na vjetru u nijansama žute, narančaste, crvene i smeđe, šume postaju čarobne, a priroda nas svakog dana iznenađuje novim bojama i prizorima. Upravo zato pozivamo vas da pustite mašti na volju i sudjelujete u našem natječaju „Jesen i njene čudesne boje”! Uzmite bojice, kistove i olovke te nacrtajte ili naslikajte svoju jesensku čaroliju, a ako više volite pisati, pretočite svoje jesenske doživljaje i osjećaje u pjesmu, priču ili neki drugi literarni rad. Možda ćete dočarati šetnju šarenom šumom, kišne kapi na prozoru, miris pečenih kestena ili veselu igru lišća na vjetru. Možda će vaša jesen biti puna čarolije, smijeha i neobičnih pustolovina! Ne postoje pogrešne boje ni pogrešne

ideje, važno je stvarati od srca! Svaki je rad poseban jer nosi dio vaše mašte i vašeg pogleda na svijet. Zato, dragi mali umjetnici i pisci, probudite kreativnost, obojite papir najljepšim jesenskim bojama i podijelite s nama svoje stvaralaštvo. Svoje radove šaljite nam na adresu stvaraonica@mnovine. hr, poštom na “Međimurske novine”, Kralja Tomislava 2, Čakovec ili ih možete donijeti osobno u našu redakciju. Natječaj počinje odmah, a traje do kraja mjeseca studenog. Za vas smo pripremili i lijepe nagrade! Možda će upravo vaš likovni ili literarni rad posebno zasjati na stranicama naših novina i odvesti vas u neku zabavnu pustolovinu. Čekamo vaše radove i jedva čekamo vidjeti kako izgleda jesen kroz vaše oči! Vaša stvaraonica

Ana Sanjković, 6.b, OŠ Mursko Središće, učiteljica Biserka Hren

Hana Kušanić, 3.a, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica, učiteljica Ljiljana Rinkovec

Karlo Kralj, 6.a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Biserka Hren

Zita Vrtarić, 2.r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Lucija Matjašić, 6.a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Biserka Hren

Mura Kad sam prvi put vidio Muru, bio sam sretan i osjećao sam se kao kad sam bio na moru. Šetnicom smo išli do „Trske“, tamo je bio neki spust za čamce. U polukrugu su bili parkirani čamci, a u sredini je bio otok gdje su se odmarale patke. Kad smo jeli, bilo je puno labudova i pataka, hranio sam ih ostacima pizze.

Emilija Horvat, 6.a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Biserka Hren

Katja Žganec, 2.r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Hana Novak, 5.c, OŠ Mursko Središće, učiteljica Biserka Hren

Lena Horvat, 3.a, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica, učiteljica Ljiljana Rinkovec

Josip Jambrović, 3.a, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica, učiteljica Ljiljana Rinkovec

Nakon što smo pojeli, išli smo vidjeti izvor Curek. Vidio sam kako ribe skaču po površini i ribiče koji pecaju. Bio je veliki sivi most koji je vodio za Sloveniju. Bili smo i na sredini tračnica po kojima vozi vlak. Vidio sam kako Mura nosi drva. Uvijek sam se čudio kako su izgradili dva mosta po sredini Mure. Šetali smo šetnicom, pa stigli do skele, gdje smo se vozili sredinom rijeke. Bilo je jako lijepo. Ukrcali smo se. Na putu smo vidjeli dabra koji je plivao u Muri. Dok sam prvi put dotaknuo Muru, bila je hladna i nije bila pitka, a kad sam u vodu stavio cijelu ruku, voda me skoro odnijela. Bila je malo prozirna, a više tamno zelena. Išli smo vidjeti kako izgleda ribnjak Zalešće, a tamo su isto bile patke. Dok smo se vratili, čamac se vozio po Muri. Bacali smo „žabice“. Bilo je mnogo ljudi koji su se kupali u Muri.

Pala je noć. Mi smo još bili tamo. Željeznički most bio je osvijetljen plavom bojom, a šetnica svjetla kao da je dan. Mura je bila crna, a u njoj se vidio mjesec koji je bio iznad nas. Mura je lijepo šuštala. Onda smo još ostali malo na ležaljkama i gledali zvijezde i mjesec, pa otišli doma. Enis Mehanović, 6.a, OŠ Mursko Središće Učiteljica Srebrenka Puklavec Trstenjak

52 Međimurska kuharica U KUHINJI s Aleks

Čim malo zahladi, kuham sarmu Kuhanje traje otprilike jedan sat, do sat i pol, a najbolji je znak da je sarma kuhana, kad se žlicom može “prerezati” list kupusa

Piše: Aleksandra Sklepić

Kad temperature padnu, a dani postanu hladniji, nema boljeg jela od tanjura domaće sarme. Kiseli kupus bogat je vitaminom C, a u kombinaciji s mirisnim nadjevom i umakom od rajčice donosi toplinu i obrok pun opuštanja koji tražimo u ovo doba godine. Odlučila sam skuhati pravu bakinu sarmu, onu koju pamtim iz djetinjstva. Priprema nije previše komplicirana, potrebno je samo malo volje i vremena. Luk sam očistila, nasjeckala ga i zajedno s nasjeckanim dimljenim mesom prodinstala na malo ulja. (Slika 1.)

Sastojci za sarmu (za 6 osoba):

• 1 kg miješanog mljevenog mesa (svinje�na i june�na) • 2 do 3 žlice sjeckane slanine ili pršuta • 1 velika glavica kiselog kupusa • 150 g riže • 2 glavice luka

Rižu sam oprala, procijedila i dodala na dinstani luk. Kratko sam je prodinstala zajedno s lukom i dimljenim mesom, da dobije zaštitnu caklinu jer se tada ne hvata za dno posude. Dodala sam pripremljeno mljeveno meso, pomiješala i nakon nekoliko minuta sve maknula s vatre. (Slika 2.) U tako pripremljenu, malo ohlađenu smjesu dodala sam jaje, sjeckani peršin i začine i ostavila da odstoji, te nakon nekog vremena pomiješala. Listove kupusa razdvojila sam od glavice, te svakom odrezala zadebljanje, jer ono smeta prilikom motanja sarme. U svaki sam list stavila približno jednu žlicu pripremljenog nadjeva od mesa i riže, te sarmu umotala. (Slika 3.) Ostatke od listova sitno sam nasjeckala i stavila an dno lonca, te između sarmi, na kraju. Složene sarme poslagala sam u lonac u nekoliko razina, koliko je trebalo da sve stanu. Dodala sam lovorov list i papar u zrnu, te prelila umakom. (Slika 4.) Umak se priprema vrlo jednostavno : na masnoći sam kratko popržila brašno i protisnuti češnjak, dodala malo crvene paprike i rajčice. Na kraju, u umak se doda sol i papar prema vlastitom ukusu, te se ulije u lonac u kojem se sarme kuhaju. Kuhanje traje otprilike jedan sat, do sat i pol, a najbolji je znak da je sarma kuhana, kad se žlicom može “prerezati” list kupusa. Sarmu serviram uz domaći kruh, a po želji može se skuhati malo pire krumpira koji odlično ide iu sarmu. Uz komad domaćeg kruha sarma je bila pun pogodak! Kiseli kupus, mekano meso, začini i bogat umak savršeno su se spojili, a cijelo jelo podsjetilo me još jednom na jednostavne, iskrene okuse koje pamtimo iz bakine kuhinje. (Slika 5.)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

1.

Luk i dimljeno meso nasjeckala sam na sitne kockice

2.

3.

Kuruzni turo podturensk Kukuruzno brašno, kiselo vrhnje, šećer, malo kosane masti i tek nekoliko dodataka nisu ništa posebno ni raskošno, samo ono što se nekada nalazilo u seoskoj kuhinji

Neki nas kolači ne osvajaju raskošnim izgledom ni mnoštvom sastojaka, već pričom koju nose u sebi. Takvi su i kuruzni turoši, starinski kolači iz međimurskih kuhinja, koji nas vraćaju u vrijeme kad se peklo od onoga što se imalo kod kuće, kad se ništa nije bacalo, a

jednostavnost je bila najveće umijeće domaćica. Ovaj recept, star više od stotinu godina, dolazi iz Podturna, rodnog sela Marije Novak koja živi u Križovcu, a koja s posebnom ljubavlju njeguje tradicionalnu kuhinju. Recept je dobila od svoje šogorice Ljubice Kolarić iz Podturna, a čuva ga jer ovi su kolači jednostavni, a odlični.

U svaki sam list stavila približno jednu žlicu pripremljenog nadjeva od mesa i riže

4.

Talen�rana slikarica Marija sa svojim najdražim djelom

VINO TJEDNA

Složene sarme slagala sam u lonac

5.

• 1 jaje • list peršina • 25 gr soli • 1 žličica vegete • 1 žličica papra ili više po ukusu ZA UMAK: • 0,5 l pasirane rajčice • 2 do 3 žlice oštrog brašna • 3 do 4 žlice ulja ili mas� • 1 do 2 češnja češnjaka • malo šećera • mljevena slatka crvena paprika

MARIJA NOVAK iz Križovca

Piše: Aleksandra Sklepić

U smjesu luka i riže dodala sam mljeveno meso

6. studenoga 2026.

Sarma ima jednostavan, iskren okus bakine tople kuhinje

Rizvanac Vinarije Cmrečnjak Rizvanac Mlado obitelji Cmrečnjak vrhunsko je vino sorte Müller Thurgau s položaja Vušivčak. Kako ga opisuju sami vinari, to je mlado vino koje ne glumi ozbiljnost, ali ju ima. U čaši donosi „eksploziju limete, citrusa i voćnih tonova, uz razigran i sočan završetak“. Pije se dok je mlado jer tada pokazuje svoju najživlju energiju. Najbolje ga je poslužiti rashlađeno na 8 do 10 °C. (sh)

6. studenoga 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Narodna kuharica 53

oši po starinskom kom receptu Marija voli kuhati onako kako se nekad kuhalo, jednostavno, domaće i bez nepotrebnog kompliciranja. I kad su kolači u pitanju, najradije se vraća starinskim receptima, onima koji su se prenosili s koljena na koljeno i koji u sebi čuvaju okuse prošlih vremena. Nisu joj osobito bliski noviteti i moderni kulinarski trendovi, puno su joj draži provjereni recepti naših baka, pripremljeni od nekoliko jednostavnih sastojaka i s puno domaće topline. - Suprug Franjo i ja, zbog zdravstvenih smo razloga promijenili prehranu, priča Marija, ali to je za nas zaista bilo dobro. Izbacili smo s jelovnika svinjetinu, pečena jela, začinjenu hranu i gotovo sve kupljeno. Prilagodili smo sebi jelovnik, a na njemu su uglavnom domaća jela od domaćih sastojaka, s piletinom, junetinom i ribom. Obožavamo variva, kiselo zelje, slatko zelje, jela s kiselom repom, pretepene juhe i variva, kalampajsani krumpir i slična domaća jela.

Marija u kuhinji voli tradiciju i jednostavnost

Kuruzni turoši pripremljeni su po receptu starom sto�nu godina

Recept za kuruzne turoše SASTOJCI:

• 1 kg kukuruznog brašna • 3 dl kiselog vrhnja • 3 dl šećera • 3 žlice kosane mas� (slanina) • malo sode bikarbone • malo mlijeka po potrebi

Kreativna Marija voli slikati i putovati

Marija je kreativna duša i žena brojnih interesa. Svoju kreativnost izražava na različite načine, slika tehnikom ulje na platnu, izrađuje ručne radove i goblene, razne ukrase od gipsa ili predmeta iz prirode, a godinu dana imala

je i vlastitu galeriju slika u Varaždinu. Slobodno vrijeme rado posvećuje i čitanju. Suprug i ona vole putovati, upoznavati nova mjesta i ljude te stvarati zajedničke

uspomene. Do sada su posjetili brojne europske države, a tek su na početku, kažu. Ipak, kad je riječ o kuhinji, Marijino srce ostaje vjerno prošlim vremenima,

domaćim krajevima i starinskim okusima i receptima koji imaju svoju priču. Osim u kuhanju, uspješna je i u pripremi raznih ljekovitih likera i čajeva, za koje bilje

skuplja u vrtu ili u prirodi. Članica je Udruge sportske rekreacije “Sport za sve” iz Murskog Središća, gdje rado odlazi na treninge i druženja, kao i na sportske susrete. - Volim šetnje, kretanje i prirodu, dodala je Marija, imam vrt i cvjetnjak, a imamo i rasadnik borova. Rado boravim u prirodi, a imam sreću što živimo uz samu rijeku Muru, gdje je mir, a priroda je predivna. Marija i Franjo posebno se ponose svojom djecom sinom Danielom i kćeri Monikom. Sa svojim obiteljima, Daniel sa suprugom Tenom,

PRIPREMA KURUZNIH TUROŠA: Sve sastojke zamijesiti i oblikovati stošce, popularno “turoše”. Poslagati ih na papir za pečenje u veći pleh, tako da se ne dodiruju. Peći ih na 180 stupnjeva oko 30 minuta.

te Monika sa suprugom Matijom rado dolaze k roditeljima. Lijepo se slažu i vole biti zajedno kad god im se za to pruži prilika, a sreći nema kraja kad dođu unuci Borna, Arya i Aki. Tada uz stol pun kolača ili neko zanimljivo domaće jelo prepričavaju tjedne doživljaje, a Mariji i Franji srce je na mjestu. Kuruzni turoši koje nam je predstavila nisu kolači za svečane prilike, ali imaju ono što se ne može kupiti ni nadomjestiti, dodala je na kraju našeg druženja Marija, a to je okus doma, uspomene na djetinjstvo i toplina nekadašnjih kuhinja. Marija ih priprema čuvajući upravo takav način kuhanja, bez žurbe, bez suvišnih dodataka i bez potrebe da se lijepa stara tradicija zamijeni novim receptima.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te

ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok

za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Dobitnik: Branka Fegeš iz Nedelišća

br. 1625 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.

54 Prognoza i razbibriga Pripremio: Dražen Jergović

HUMOR & SATIRA

HUMORESKA

„Sastanak zbog sastanka“

Stanari su sazvali sastanak jer je svjetlo na stubištu već tjedan dana bilo ugašeno. Predstavnik stanara, gospodin Branko, donio je fascikl, tri kemijske olovke i dnevni red. Žarulju nije donio jer nije htio prejudicirati odluku. — Prvo moramo utvrditi je li problem u žarulji ili u našemu odnosu prema zajedničkom prostoru — započeo je. — U žarulji — rekla je gospođa Mara. — Pregorjela je. Branko je zapisao: „Stanarka iznosi osobno mišljenje.“ Susjed s drugoga kata predložio je štednu žarulju. Susjed s trećega tražio je toplu svjetlost. Onaj iz prizemlja bio je protiv troška jer njemu stubište gotovo i ne treba. Rasprava je zatim skrenula na otirače, bicikle i lonac koji je netko ostavio kraj poštanskih sandučića još prošloga Božića. Nakon sat vremena Branko je predložio osnivanje povjerenstva za rasvjetu. — A tko će promijeniti žarulju? — upitala je Mara. — To će biti jedna od tema sljedećega sastanka. Mara je otišla u stan, donijela žarulju i ljestve te za dvije minute upalila svjetlo. Stanari su zapljeskali. Branko je podignuo olovku. — Molim da se u zapisnik unese kako je problem riješen tijekom našega sastanka. — Unesite i da sam ljestve vratila kući — rekla je Mara. — Da ne osnujete povjerenstvo za njihov nestanak.

Ankica (Anchie) Biskupović

EPIGRAM

„Guru“ Imam curu, nemam stan. Kažu „guru“, a nepoželjan.

6. studenoga 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Pučka meteorologija

Vrijeme primjereno datumu VREMENSKA SLIKA: Proteklih nekoliko dana imali smo sve više oblaka i sivila, povremeno i kišu, a više gorske predjele zabijelio je i snijeg. Sve je to posve uobičajeno za početak jedanaestog mjeseca. I sljedećih dana ćemo imati oblake i maglu, ali bi do nedjelje trebalo biti uglavnom suho, u popodnevnim satima može biti i sunca. Ostaje prohladno pa u nekim jutrima do kraja tjedna nije isključena pojava mraza. Sljedeći tjedan bi opet mogao početi uz nešto kiše. Opširniju prognozu donosimo u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: U petak ujutro može biti magle i slabijeg mraza, a danju bi trebalo biti i sunčanih razdoblja, osobito poslijepodne. Vjetar uglavnom slab. Temperatura se neće puno mijenjati, ujutro oko nule ili malo ispod, a najviša

dnevna će ovisiti o količini popodnevnog sunca, ali bi u većini mjesta naše županije trebala uhvatiti desetku ili malo preko. Za subotu i dalje prognoziramo suho vrijeme. Ujutro i prijepodne je velika vjerojatnost za maglu i niske oblake, a tijekom dana može biti i nešto sunca, osobito poslijepodne. Ostat će prohladno, osobito ujutro kad je moguć slab mraz. U nedjelju hladno i mjestimice maglovito jutro, sredinom dana nešto sunca, a do večeri je ponegdje moguća i koja kap kiše, osobito bliže granici sa Slovenijom. Opet je ujutro moguć mraz, a dnevna temperatura ostaje oko desetke. Početkom sljedećeg tjedna jutra više neće biti tako hladna jer očekujemo više oblaka pa će mraz vjerojatno izostati. Ali moglo bi biti nešto kiše, zasad nisu

Sunce na Martinje najavljuje oštru zimu na visoku neke obilne kiše, ali svaki dan bi moglo malo smočiti, osobito prema sredini tjedna kad bi opet mogli zaredati tmurni i mokri dani. Dnevna temperatura se neće previše mijenjati. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 5.11.2026.)

IZLAZI

6.11. u 06:40 h 9.11. u 06:48 h

ZALAZI

6.11. u 16:31 h 9.11. u 16:30 h

METEOROLOŠKI KALENDAR • 7. studenog 1940. rušenje mosta Tacoma Narrows uslijed vjetra zbog fenomena aeroelastičnog titranja, cijeli most se ljuljao • 8. studenog 1913. velika oluja ("Great Lakes Storm"), najrazornija prirodna katastrofa koja je ikada pogodila regiju Velikih jezera u Sjevernoj Americi. Uragan i mećave stvorili su valove više od 11 metara, potopili 12 velikih brodova i odnijela 250 ljudskih života • 10. studenog 2015. povijesni toplinski rekordi: u Ogulinu čak 27°C. Time je srušen dotadašnji apsolutni studenački rekord iz 1977. godine. Istog dana diljem unutrašnjosti (npr. Sisak, Karlovac) temperature su prelazile 24 °C

Dražen Jergović

AFORIZMI Samo je ovcama važno da su vuci siti. Bogataši znaju što hoće. Siromašni što neće. Obogatio se kopanjem. Kopao je drugima jamu. Uzalud mi krojite kapu. Ja glavu nosim u torbi. Neki bi uz bračnu luku htjeli i luku u Braču. Ljubav je bolest koja se liječi u krevetu. Svi smo mi Božji sinovi, ali je očito da nismo braća. Pregazilo nas je vrijeme. Istraga je u toku. Formalisti nisu nikad u formi. Toliko sam umoran da bih legao i na rudu.

Srećko Lazzari (pok.)

ŠALJIVA PJESMA

Stolarska balada

Kada suho deblo kroz blanjalicu ječi Ja u čudu ostajem bez riječi I kružne i tračne pile Sve su mi jednako mile I glodalice i svrdla svih vrsta Volim ih al ne više od rođenog prsta Od sreće počinjem cvasti Kad iz silosa piljevina „švasti“ Drobilice, ravnalice, glodalice Da su žene, ljubio bi im lice Od svih tih alata Pomalo me i strah hvata Mašine su danas to moćne Milimetarske rezove rade točne Divim se svakom alatu Epove pjevam stolarskom zanatu Stolari su ljudi posebnog kova Spominju ih i biblijska slova Jer stolarija je umjetnost, A umjetnost je bol Kad od neotesanog drveta Napraviš ovalni stol Ne priznaju se greške Nema ni lakše, ni teške Jer ti treba dobro znanje Da očuvaš prstiju svojih brojno stanje.

Darko Žigrović

VICOTEKA

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

Domaća zadaća Pita učiteljica maloga Pericu: – Perice, zašto ti je domaća zadaća napisana očevim rukopisom? – Pa posudio sam njegovu kemijsku olovku!

Restoran Gost ljutito zove konobara: – Konobaru, što ova muha radi u mojoj juhi?! Konobar pogleda u tanjur, nagne se i kaže: – Pa po pokretima ruku rekao bih da pliva leđno.

Lovci Vrate se dva lovca iz šume praznih ruku. – Pa dobro, jeste li vidjeli barem neku životinju? – Jesmo, vidjeli smo jednog zeca, ali bio je toliko brz da ga nismo stigli ni promašiti! Ribiči Sjedi ribič na obali rijeke, a prolaznik ga pita: – Grize li što danas? – Grize, kako da ne... Komarci k'o ludi!

Rješenje mozgalice objavljene u broju 1624. pronađite na stranici 21.

6. studenoga 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

SKANDINAVKA

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Svi sveti, Dan mrtvih, Dušni dan

Razbibriga 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

MEĐIMUREC TJEDNA

Vrijedan berač Milan Lovrec

Teca Franca najbrž ima praf

A kaj to za nas znači? Pre našim istočnim sosedima je biračko telo zrušilo Aleksandra Vučiča posle četrnajst let kak je vu svojim bledim četničkim rokama držal cugle vlasti. Čim se to zazvedilo mam se je vidlo nekše veselje prinas v Lepoj našoj po levim stranama političke vulice i nikak nebrem razmeti zakaj je to tak? Nikak nebrem razmeti zakaj bi se mi morali veseliti i jeli bode nam nekaj bole i je li bode nova vlast vu Srbiji meje četnička, očem reči, je li bode poštivala Lepo našo i je li bode priznala kak je ona (čitaj: Srbija) pred 35 let napala Lepo našo: Vukovar, Škabrnjo, Pakrac, Dubrovnik… i da ne bode i dale halosila prek meje i vlekla državno mejo na linijo Virovitica - Karlovac – Karlobag? Kuliko čujemo brzčas nikaj od toga. Pripoveda se kak je srpsko biračko telo ne zmenilo Vučiča zbog radi demokracije nego zato kaj neje uspel ostvariti ciljeve štere so zacrtali v memorandumu SANU, a si znuomo kaj tam piše. Mortik ne znamo se kaj tam piše, ali znuomo da nam se ne piše dobro. Spomenula me teca Franca nek vam rečem kak je Vučiča pobedila Študencka lista na šteroj ga ne bilo niti jenoga študenta. Nek se zna! Vučič je bil četnik šteroga so si poznali, pak i mi, i dok je on bil tu unda so si v EU i sveto znali da je on kriv kaj je nekaj ne vredo izmeđo Lepe naše i Srbije, a dok ga jega ne bilo unda smo mi Hrvati (čitaj: ustaše) bili krivi za se. Srbi so zrušili Vučiča, a sakefele Dalije Oreškovič, mostovci, možemosi, Klasiči, Sandre… spituvlejo jeni druge da bodemo mi Hrvati zrušili Plenkoviča? Neje da jim Plenkovič nekaj smeta, ali polek jega se nikak nebrejo dokopati vlasti, a več na leta senjajo državno kočijo vu šteroj oni v rokaj držijo cugle vlasti. Neje da imajo nekši program, strategijo nek jiv vlast prekprokleto jako vleče i od toga nebrejo pobeči, jerbo što drži v rokaj cugle vlasti te ima i ključe od državne kase. Ne bi se štel toga včakati!

Kaj bo z Dinamovcima?

Kaj bode z Dinamom? Istina Božek bil je prvak vu minuloj se-

zoni 25/26., igral je kvali�ikacije za Ligo prvakov i popičil se je na zadjoj štengi. I nikomo nikaj, kak da se nikaj ne pripetilo.Mogli ste prečitati na Fejsbuko ili pak na nešternoj drugoj, kak se to veli, društvenoj mreži kak je velika sreča kaj je Dinamo ispal z Lige prvakov kaj se ne bode sramotil jerbo nema niti igrače, niti trenera, a niti pak igro za Ligo prvaka. To čudo kaj je Dinamo ispal z Lige prvakov je trajalo tri dni i se je včuhnulo. Nišči je ne pital kak to kaj Dinamo ima sveckoga precednika oliti menađera, Zvonkija Bobana, a rezultati so mo drugoligaški. Za one šteri so v klubo je čistam normalno kaj v Maksimiro vedrijo i oblačijo Boban i Tomaševič, a dok so to delali Mamič i Bandič unda so rezultati bili vrhunski, ali to je ne bilo dosti jerbo so sakefele mediji furt meli na piko jenoga i drugoga, očem reči, jen tjeden jim je trn v oki bil Mamič, a drugi tjeden trn v peti Bandič i to tak dugo dok so ne Mamiča natirali prek Save na hodočašče v Međugorje, a Bandiča pak so poslali, makar si je on sam shodil potnoga naloga, k Božeko na (konačni) (ob)račun. Kak smo rekli Dinamo je zglajzal na zadji štengi za Ligo prvakov, a nikomo je ne niti suza došla na oko jerbo je zagrebečkim "modrim dečkima" mesto v Evropskoj ligi, a ve dok je mesto v Evropskoj ligi postalo golob na kiti ve so Dinamovci zmenili trenera. Pak nešči mora biti kriv: igrači nebrejo biti krivi jerbo jiv je trener zebral i poslal na igrališče, a Boban nebre biti kriv jerbo je on precednik kluba i jega je nešči (čitaj: Tomaševič) postavil. Dok čitam životopisa Zvonkeca Bobanovoga unda mi moj črvek fr�lja v glavi, a i teca Franca mi furt zvoca, o tomo kak je Boban mortik poslani k Dinamovcima kaj bode Hajduk prvak Lepe naše. To je prinas doma, a vidim da mo nešči sedi na sfori i brenza kaj ne bi Dinamovci pak previsoko odleteli kak so to naprajli zadji dvajsti let. Kaj se Zvone Bobana dotikavle on je bil dober igrač, očem reči, jako dober, ali posle se je ne proslavil kak menadžer niti v Italiji, niti v UEFI, a niti pak v u FIFI i sigdi so ga dimo spakerali predi nek je nekaj napravil i predi nek mo je mandatlin stekel, tak da ne verjem da bode so raskoš svojega labodoritaškogs talenta pokazal v Lepoj našoj i to v Maksimiro. Kak veli teca Franca kak mo se je v najempot v glavi nekaj presvetilo i ve bode on reda napravil kak vu klubu tak vu slačionici, a i na igrališčo, očem reči, stadiono.

Stadion je čistam nekaj drugo Več sam o tomo pisal kak je na natječaj za stadion v Maksimiro došlo 88 ponudi. Ne znamo kakše so druge ponude, ali teca Franca veli kak je zebrana nejgrša i kuliko se čuje od oni šteri se navek nejbole znajo od toga stadiona ne bode nikaj. I bole da ne bode kak bogo zgledi. Ve dok se igrajo Lige prvakov, dok se igrajo Evropske lige ve vidimo kak stadioni trebajo zgledati, a ne tak bogo kak zledi ova šibična škatuljka, of škedej, šteroga kak da je voda donesla i to bi tebal biti nacionalni stadion na šteromo bi naši Vatreni igrali, ali sam za 35 jezer vatrenih kibicov. Pak kaj svecki i evropski doprvaki bi morali igrati na tak malomo stadiono, a nekaj si gruntam da bi to moral biti stadion za bar 60 jezer mesti kak je ve of stadion v Maksimiro dok je još istok delal, očem reči, predi potresa. Ne znati kaj so se dospomenuli Zvonkec Bobanov i Tomica Tomaševičov, ali se to kaj se dela ne vleče na dobro. Si se bunijo kak zebrani stadion je ni ono kaj zagrebečki purgeri i BBB senjajo več dvajsti let, a nejhuje kaj bi se moglo pripetiti je ono kaj so naprajli v Reki. Tam so naprajli novo igrališče, očem reči, stadiona na Rujevici za šest jezer kibicov z tem kaj se bode stari stadion Reke na Kantridi renoveral i kaj bode tam mesta za dvajsti jezer kibicov. Duže od deset let Reka igra na Rujevici i več se ve nišči ne spomina o Kantridi pak bi štel kaj nej tak bilo v Zagrebo kaj bi se naprajla Kajzerica, Dinamo bi se preseli na Kajzerico za kratek čas, a stadion v Maksimiro se vruhne, a dok se vruhne unda novi stadion padne v tibro i dale nikod nikam. Znate kaj me tu gvinta kaj so vu Zagrebo na vlasti Možemosi, to so oni kaj se morejo dok ne treba, a dok tre nekaj naprjati unda napreduvlejo kak muhe v močjako. Pak v Reki je bil SDP-e na vlasti i Vojko Obersnel pak je Kantrida ruon tak zišla. Kak zgledi da ovi levačari (SDP i Možemosi) imajo nekaj protiv labodoritanja i da delajo kontra ne sam labodoritašov nek i kontra jive publike. Kaj velite? I veli Ivan Supek: Moramo se pomiriti z tem da političari bodo pretežno srednje inteligencije i pošteja, a oberprosječnih pohlepa za vlaščo, slavom i penezima! A Grigor Vitez: Zaspal je na lovorikama pak so ga skorom požvekale krave!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

Ekipa našeg tjednika zatekla je Milana Lovreca u Železnoj Gori, gdje je bez puno priče i s potpunom posvećenošću odrađivao posao na izbornoj berbi obitelji Jakopić. Ozbiljan, usredotočen i sa škarama u rukama, Milan je još jednom pokazao kako izgleda prava međimurska radna etika u vinogradu. Zbog svog neumornog truda, upravo je on zaslužio ovotjednu titulu Međimurca tjedna. (sh)

VELIKI OPROŠTAJ nogometne legende

Cristiano Ronaldo objavio kraj reprezentativne karijere Putem službenog pro�ila na Instagramu, Cristiano Ronaldo i službeno je potvrdio kako više neće nositi dres portugalske reprezentacije. Jedan od najvećih nogometaša svih vremena odlučio je staviti točku na reprezentativnu karijeru u 41. godini života, nakon više od dva desetljeća pisanja nogometne povijesti. Tijekom veličanstvenog reprezentativnog puta koji je započeo još 2003. godine, Ronaldo je u više od 200 nastupa za Portugal postigao blizu 150 pogodaka, utvrdivši status najboljeg strijelca u povijesti nacionalnih vrsta. Predvodio je svoju zemlju na čak šest Europskih prvenstava, a najveće uspjehe ostvario je osvajanjem povijesnog naslova europskog prvaka 2016. godine u Francuskoj te dvama trofejima Lige nacija. - Tijekom svoje karijere testirao sam svoje granice. Htio sam pobijediti i biti najbolji. Htio

sam stvoriti povijest. Uvijek sam htio više i dao sam sve što sam imao za ovaj dres. Bilo je pobjeda i poraza, uspona i padova, ali nikad nisam odustajao. I nikad nisam prestajao osjećati ponos što predstavljam Portugal. No, ono što sam shvatio jest da trofeji nisu toliko bitni kao mjesto koje zauzimaš u srcima ljudi, poručio je Ronaldo u svojoj objavi. Iako završava nastupe za reprezentaciju, Ronaldo neće u potpunosti objesiti kopačke o klin - klupsku karijeru nastavit će u saudijskom Al Nassru. Vijest o službenom oproštaju stigla je u sjeni medijskih nagađanja o narušenim odnosima i navodnim nesuglasicama između legendarnog kapetana i izbornika Jorgea Jesusa. Ipak, Ronaldo se u svojoj objavi usmjerio na ponos i zahvalnost za godine provedene pod nacionalnom zastavom, ostavivši iza sebe nasljeđe koje će teško tko u skorije vrijeme nadmašiti. (jo)

čitajte nas i putem naše web stranice

www. mnovine.hr te na službenoj facebook stranici

facebook.com/ međimurske novine

mnovine.hr