Čakovec, PETAK, 23. listopada 2026.
IVICA BAKSA - saborski zastupnik bio suzdržan kod izglasavanja nepovjerenja Andreju Plenkoviću
Je li Baksa “trotlin” ili se žrtvuje za neki viši cilj? str.2
Cijena 2 eur
Posebni prilozi VAŠ VRT
SLAĐANA ZADRAVEC, jela od buče s autorskim potpisom
Buče od juhe do deserta NENAD HRANILOVIĆ, Međimurje - plin
PLODOVI JESENI POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA
SLAĐANA ZADRAVEC, jela od buče s autorskim potpisom
Od juhe do deserta SILVIJA KOLAR - FODOR savjetuje:
Prednosti jesenske sadnje nad proljetnom
Centar dr. Rudolfa. Steinera
Spasimo zemlju od neplodnosti
VRTLARIJA VIJENAC poziva
Dođite na Dane jeseni!
foto: Martina Strahija, Studio Marrtinez
Dome, topli dome!
Plin je osiguran, a cijena ostaje ista
POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA | 23. LISTOPADA 2026.
Godina XXXII Broj 1623
NENAD HRANILOVIĆ, direktor Međimurje - plina
Plin je osiguran, a cijena ostaje ista SAVJET IZ CENTROMETALA
MONTAŽNE KUĆE CHASMA iz Pribislavca
Povežite kotao na biomasu i dizalicu topline
Projektiranje, građevinska dozvola i brza izvedba
DOMUS INTERIJERI iz Male Subotice
DANKÜCHEN Čakovec
Izvodimo pasivnu zaštitu od požara EMIL ZEBEC iz tvrtke Elzeb:
Solarna elektrana najisplativija energetska investicija za dom
Dobra kuhinja počinje dobrim savjetom PLASTBAU iz Vularije:
Kuća od gotovih elemenata za 15 dana
“IZNENADNI” ODLJEV KADROVA u Čakomu
str.6
Novim ograničenjem brzine kažnjavaju se normalni vozači, a oni problematični su i dalje nedodirljivi
Odlazi i Mario Hrešć, voditelj sortirnice str.3
NAKON OBUSTAVE BCG CJEPIVA
TEMA BROJA PROMETNA (NE)KULTURA
ZAŠTO SU nam ceste sve nesigurnije, a kazne bez učinka?
Opasni su istr. 4-5 obijesni vozači i spori puževi
Koje simptome pratiti kod djeteta?
Pedijatar Igor Šegović
OBRAT NA SUDU
str.10
Izmislila da ju je muž trudnu udario cipelom MLADIĆ (18) dobio 16 mjeseci zatvora
13-godišnjakinji napravio dijete
UMJESTO u samostan, mogao bi u zatvor
str.11
Fratru rekao da je osjetio poziv, a onda ga prevario za 265 eura
2
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
ANKETA
23. listopada 2026.
POD VUROM
Biste li radije električni automobil ili “obični”? Kako se približava početak prijava za državne poticaje za kupnju električnih vozila, tako se u javnosti, ali i u našoj redakciji, nameće ključno pitanje - želimo li, zapravo, električne automobile? Uz ideju ekološke učinkovitosti, čišćeg okoliša i simboliku zelenoga koja prati svaki novi električni
model na našim prometnicama, nameće se i druga strana medalje. Jesmo li doista spremni za potpunu elektrifikaciju ili su nam benzinci i dizelaši i dalje nezamjenjivi? Što o tome misle naši sugrađani i bi li zamijenili svojeg benzinca ili dizelaša za strujaša, provjerili smo u ovotjednoj anketi. (jo)
Anamarija Cilar (Čakovec) - Električne automobile vidim tek u vrlo dalekoj budućnosti, nikako kao blisku opciju. Ipak, uz dobre državne poticaje možda bi se i moglo razmisliti o kupnji, no radije bih odabrala hibrid nego čisti električni auto. Klasični benzinci i dizelaši sigurno neće tako skoro nestati s cesta jer su električna vozila još uvijek nepraktična zbog dugog punjenja i trajanja baterije. Marija Đerković (Čakovec) - Jesu li električni automobili naša budućnost? Možda, a uz dobre državne poticaje i sama bih razmislila o kupnji jer bi to znatno olakšalo stvar. Iako sam navikla na dizelaše i smatram da će klasični automobili još neko vrijeme ostati s nama, vjerujem da bi ih nova tehnologija s vremenom ipak mogla zamijeniti.
Antun Turk (Merhatovec) - Gledajte, smatram da električni automobili predstavljaju budućnost, ali ako bih danas kupovao novi auto, radije bih odabrao provjerenog benzinca ili dizelaša. Ono što me najviše odbija kod električnih vozila jesu brige oko dotrajalosti i cijene akumulatora, no pretpostavljam da će se tehnologija s vremenom još više razviti. Višnjica Herman (Čakovec) - Iako sam sklonija klasičnim modelima jer sam tradicionalnija, električne automobile vidim kao jasnu budućnost koja će s vremenom zamijeniti benzince i dizelaše. Kod eventualnog prelaska na struju, najviše bi me privukli niži troškovi vožnje i, naravno, dobra državna potpora bez koje bi takav iskorak zaista bio pretežak.
Violeta Kalanjoš (Čakovec) Električne automobile ne doživljavam kao pravu evoluciju nego kao forsiran trend vođen biznisom, no s obzirom na smjer u kojem industrija ide, vjerujem da će klasični automobili s vremenom ipak biti istisnuti s tržišta. Zato bih i dalje birala klasično vozilo, a na kupnju električnog mogla bi me potaknuti jedino dobra državna potpora.
FOTO tjedna Žuti prsluk u nemogućoj misiji uvođenja reda Sizif u žutom prsluku ove je srijede dobio novu, uzaludnu misiju na čakovečkom sajmu. Sa zviždaljkom u ustima i mašući rukama jadni je
prometnik hrabro pokušavao uvesti red u kaos na novom parkiralištu. Najžešće bitke vodio je, naravno, s lokalnim entuzijastima koji su svoja
vozila odlučili zaglaviti tik do samog ulaza, jer tko je još vidio nositi grincajg dalje od tri metra? Unatoč njegovim lavovskim naporima da im
objasni koncept pješačenja, vozačka logika "ja sam samo na minutu" pokazala se neprobojnom za sve prometne znakove i zdrav razum. (vv)
Ivica Baksa suzdržan pri glasanju o nepovjerenju Plenkoviću
Je li Baksa “trotlin” ili se žrtvuje za neki viši cilj? Iza suzdržanog glasa međimurskog zastupnika mogla bi stajati dva amandmana o kojima Sabor odlučuje u utorak Pišu: Tomislav Novak i Vlasta Vugrinec
U srijedu je Sabor na SDPovu inicijativu glasao o nepovjerenju Andreju Plenkoviću i njegovoj vladi, a povod je bilo odlaganje otpada u Gospiću. Nepovjerenje nije izglasano jer je samo 55 zastupnika glasalo za opoziv, 79 protiv, a dvojica su bila suzdržana – među njima i Ivica Baksa (NPS). Za rušenje vlade bilo je potrebno najmanje 76 glasova. Baksin glas, koji nije bio protiv rušenja Plenkovića, odmah je izazvao buru reakcija u Međimurju. Previše podsjeća na već opjevane postupke Boške Ban (HDZ, ex-SDP), koja je svojim „krivovjernim" glasanjem u Saboru najprije počela „ofirati" Plenkoviću, da bi na kraju i formalno prešla u redove HDZ-a. Baksa svojim izjavama često navlači sumnju u svoju oporbenu „pravovjernost", a lokalno se to naročito odnosi na njegovo neprotivljenje HDZ-ovom centralističkom
upravljanju bolnicom – iako su, koliko znamo, u pitanju više zdravstveni nego politički razlozi.
Nisam ni za HDZ ni za SDP
Nazvali smo Ivicu Baksu i pitali ga zbog čega se tako javno ogradio od smjene premijera. Baksa je, objašnjavajući svoj stav i zadržavajući plašt naivnosti, naglasio kako je takvo postupanje u potpunosti u skladu s njegovim dosadašnjim političkim djelovanjem i načelima stranke. – Otkad sam u Saboru, uvijek govorim isto: podržavam ono što je dobro i ne podržavam ono što je loše, bez obzira dolazi li to iz HDZ-a ili SDP-a. Nisam ni za HDZ ni za SDP, a nisam ni protiv HDZ-a ni SDP-a. U ovoj situaciji nisam htio biti ni protiv koga – poručio je Baksa. – Svjestan sam toga da sam u Sabor došao kao zamjena za Matiju Posavca i jedva čekam da mi mine saborski mandat jer mi nije cilj graditi političku
karijeru i uzimati mjesto koje mi ne pripada – dodaje Baksa. Potvrdio nam je i kako odluka o suzdržanom stavu nije bila njegov pojedinačni čin, već rezultat prethodnog dogovora unutar stranačkih tijela, odnosno na Predsjedništvu stranke koje je sazvao Matija Posavec.
Znali smo njegov glas ne mijenja ništa
Nazvali smo i Matiju Posavca, predsjednika NPS-a i međimurskog župana, koji nam je rekao da je Baksina interpretacija samo djelomično točna. – Mi smo i dalje prije svega oporbena stranka koja je protiv vlasti HDZ-a. Svi smo potpisali za opoziv premijera i zauzeli taj stav. No Ivica Baksa nije želio tako postupiti, pa smo mu rekli neka napravi ono što misli da je najbolje. Znali smo da to ionako ne mijenja na situaciji jer Vlada neće pasti – kaže Posavec.
Dva amandmana kao prava pozadina?
Prava motivacija Baksinog djelovanja pod krinkom
mogla bi, međutim, biti puno prizemnija. Baksa želi da mu u aktualnom rebalansu proračuna prođu dva amandmana – jedan o ukidanju TV pretplate umirovljenicima, a drugi o sufinanciranju dogradnje čakovečke Gimnazije, za koju ministarstvo nije uspjelo produžiti rokove pa smo ostali bez sredstava iz fondova. – Proširenje Gimnazije ministarstvo nije moglo opravdati širenjem programa, pa su na kraju rekli nama i ostalima – financirajte svaki svoje. No ova velika dogradnja koju mi radimo puno je veći zalogaj nego kod gimnazija u drugim županijama, pa ćemo tražiti sufinanciranje iz proračunskih sredstava, razjasnio je Posavec. Hoće li Baksin pragmatizam uroditi plodom i omogućiti prolazak njegovih amandmana, vidjet ćemo idućeg tjedna. Tada ćemo, poput Machiavellija, moći reći: „Ako ga čin optužuje, ishod ga opravdava.”
23. listopada 2026.
RASPISAN NATJEČAJ za direktora GKP Čakom
Otvorena utrka za čelnog čakovečkog komunalca
Umjesto cisterne procijedna voda završavala je u polju
“IZNENADNI” ODLJEV KADROVA u Čakomu
Odlazi i Mario Hrešć, voditelj sortirnice
Uz val odlazaka vodećih ljudi i optužbe za mobing, u javnost izlazi sve više sumnji u ekološke nepravilnosti s procjednim vodama na odlagalištu u Totovcu Piše: Vlasta Vugrinec
GKP Čakom suočava se s pravim odljevom vodećih kadrova. Dok neki dobivaju otkaz poput Miroslava Novaka, drugi podnose ostavke i, reklo bi se, jednostavno bježe iz komunalnog poduzeća. Na sve dužem popisu onih koji su napustili svoje pozicije nalaze se dosadašnja direktorica Lidija Miše Jalšovec, voditelj sektora čistoće Željko Hozjan, voditelj sortirnice Mario Hrešć, a, kako doznajemo, još jedna osoba je na tom putu.
Ljudi su umorni, kažu u Čakomu
- U ovom trenutku na stolu su nam odluke o sporazumnom otkazu kojeg su dali Željko Hozjan i Mario Hrešć, potvrdili su nam u Čakomu uz napomenu da je još jedna osoba dala na znanje da je umorna i da razmišlja o odlasku. Što se pak tiče sudbine Miroslava Novaka, rekli su nam da je riječ o redovnom otkazu uz otkazni rok.
- Miroslavu Novaku uručen je redovni otkaz i trenutno odrađuje otkazni rok pri čemu je oslobođen obveze rada, objašnjavaju iz Društva.Shodno Zakonu o radu, odnosno godinama staža i razloga otkaza, Miroslav Novak, od uručenja odluke o otkazu, njihov je zaposlenik još dva mjeseca. Otkazni rok mu ističe u studenome. Inače, atmosfera u tvrtki već je dulje vrijeme ozbiljno narušena čestim sukobima, međusobnim prijavama zaposlenika, a kako doznajemo iz naših izvora, postoje i optužbe za mobing. Prijave protiv pojedinih rukovoditelja dovele su do pokretanja internih kontrola i ispitivanja radnika pred pravnom službom, no među zaposlenicima, dodaje naš izvor, vlada nezadovoljstvo zbog doživljaja da se pravila ne primjenjuju jednako na sve. Naime, kako ističe, dok pojedini radnici za manje prekršaje snose sankcije ili izvanredne otkaze, neki drugi mjesecima primaju plaću bez obveze dolaska na radno mjesto.
Istražuju ispuštanje otpadnih voda u podzemlje Uz duboku kadrovsku i upravljačku krizu, tvrtku potresaju i ozbiljne sumnje u ekološke i tehnološke nepravilnosti na odlagalištu otpada u Totovcu. Prema prijavama i dokumentaciji upućenoj vodopravnoj inspekciji i policiji, sporan je sustav zbrinjavanja opasnih procjednih voda. Kako upozorava naš izvor, umjesto da se procjedne vode, koje nastaju prolaskom oborina kroz otpad, skupljaju u namjenskim bazenima i odvoze na pročišćavanje u specijalizirane uređaje, sumnja se da su se godinama nekontrolirano pumpale i ispuštale izvan sustava, izravno u podzemne vode i tlo putem drenažnih cijevi ukopanih duboko u zemlju.
Iznajmljivali šreder?
Naš izvor se pita i zašto se uoči dolaska inspekcija na odlagalište hitno doprema unajmljena oprema, poput strojeva za drobljenje i usitnjavanje otpada (šredera) iz Murskog Središća, što kod na-
šeg izvora izaziva sumnju da je cilj bio stvoriti dojam usklađenosti s propisima i uvjetima iz dozvola. Riječ je o stroju koji melje dopremljeni komunalni otpad koji se potom odlaže u kazete. Istina je kako je nabava vlastitog šredera u službenim planovima tvrtke predviđena tek za 2026. godinu. No da li se stroj posuđivao jer je bio potreban ili su razlog inspekcije, za sada ne znamo. Isto pitanje, na sjednici čakovečkog gradskog vijeća, postavio je i oporbeni vijećnik Davor Križaić, no nije dobio odgovor. - Ne znam za tu informaciju, odgovorio je na naš upit Josip Sršan, direktor tvrtke koja je navodno iznajmljivala šreder, uz napomenu kako će provjeriti. Sršan je u vrijeme našeg razgovora bio službeno odsutan iz poduzeća i vraća se tek u ponedjeljak, 26. listopada.Unatoč svemu tome, iz Čakoma ističu da svoj posao rade normalno, koliko to mogu u ovakvim okolnostima. Naime, kažu da im je svima teško te da će se nakon svega, mnogi iznenaditi ishodom cijele situacije.
KREĆE zimsko računanje vremena
Sat pomičemo unazad
U noći s subote na nedjelju, posljednjeg vikenda u listopadu, kazaljke na satovima vraćaju se jedan sat unatrag, čime službeno započinje zimsko računanje vremena. Pomicanje sata u 3 ujutro natrag na 2 donosi sat više sna, ali i vidljive promjene u svakodnevici. Jutra postaju svjetlija, no mrak pada znatno ranije u poslijepodnevnim satima.
Aktualno 3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Kazaljke sata vraćamo s 3 na 2 sata
Ulaskom u zimsko računanje vremena nastupa i zakonska obveza vožnje s upaljenim svjetlima tijekom dnevnog dijela dana na motornim vozilima. Mijenja se i obračun električne energije, pa jeftinija tarifa sada započinje u 21 i traje do 7 sati ujutro. Noćni vlakovi i zrakoplovi u trenutku promjene nakratko staju kako bi uskladili vožnju s novim voznim redom.
Praksa uvedena radi uštede energije danas se sve više dovodi u pitanje jer su uštede minimalne, a utjecaj na zdravlje vidljiv. Unatoč prijedlogu Europske komisije o ukidanju ove prakse, države članice EU još se nisu usuglasile oko trajnog izbora ljetnog ili zimskog vremena, pa se polugodišnje pomicanje kazaljki nastavlja. (vv)
Nadzorni odbor GKP Čakom objavio je Javni natječaj za izbor direktora Društva na razdoblje od 5 godina.Kako smo već pisali, Lidija Miše Jalšovec dala je ostavku koja stupa na snagu 30. studenog. Rok za podnošenje kandidatura za njenog nasljednika/cu je 1. studeni. - Sadašnja direktorica ostaje do kraja studenoga kako bi mogla na vrijeme donijeti plan i program rada Društva za 2027. godinu, kaže Dražen Blažeka, predsjednik NO Društva. Cijeli tekst javnog natječaja s detaljnim
Dražen Blažeka, predsjednik NO GKP Čakom uvjetima, popisom potrebne dokumentacije, načinom podnošenja prijave te opisom postupka odabira objavljen je na 24. stranici novina. (vv)
PREKOM dobiva još jednu Općinu
I Orehovica odlazi iz Čakoma? Sve su glasnija nagađanja kako će i Općina Orehovica krenuti put svojih susjeda, Općine Mala Subotica. Glasine se odnose na prelazak iz Čakoma u obitelj preloškog Prekoma. Temelji se to na odbijanju Orehovčana o sufinanciranju izgradnje sortirnice, odnosno kapitalnih investicija koje su pred poduzećem. Iako Ladislav Požgaj, načelnik Općine te Zlatko Orsag, predsjednik Općinskog
Ladislav Požgaj, načelnik Općine Orehovica vijeća, nisu željeli potvrditi tu glasine, ipak nisu otklonili mogućnost da se taj prijelaz nađe na dnevnom redu sjednice, možda već idućeg mjeseca. (vv)
IN MEMORIAM
Preminuo Dalibor Blagus Na mjesnom groblju u Svetom Jurju u Trnju, u četvrtak, 22. listopada pokopan je Dalibor Blagus. Poznati međimurski poduzetnik iz Donjeg Pustakovca, preminuo je u 54. godini života. Bio je vlasnik obrta Preradarstvo Blagus, iza kojeg stoji prepoznatljiv brend Međimurski pilići Blagus. Poslovno carstvo počeo je graditi 1995. godine. Kroz godine ga je nadograđivao da
bi došao do zaokružene cjeline od uzgoja, prerade i distribucije svježe piletine te ostale peradi. (vv)
4
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Piše: Vlasta Vugrinec
O
vaj tjedan točnije 21. listopada obilježili smo Nacionalni dan cestovnog prometa. S pravom možemo razmotriti kakav nam je taj promet, budući da se odvija oko nas i svakodnevni smo njegovi sudionici. Istina, one tzv. normalne vozače koji se voze po propisima, praktički ni ne primjećujemo, no zato one, nazovimo ih slobodno luđaci koji projure da ne skužimo ni boju auta i te kako. Isto tako primjećujemo, odnosno živciraju nas spori i neodlučni vozači koji se dvoume bi li stisnuli po gasu ili po kočnici. Prema riječima Dine Posavca, mag. ing. traff. odraz ponašanja u društvu izravno je povezan s ponašanjem u cestovnom prometu. - Ako su ljudi danas bezobzirni jedni prema drugima, ako je njihovo postupanje u većini svakodnevnih situacija bahato i agresivno, identičan obrazac preslikavaju i za upravljačem. Vozači “divljaju” na cestama jednostavno zato što to mogu i zato što im je to netko dopustio, naglašava. Unatoč tome što su Zakonom o sigurnosti prometa na cestama pravila jasno definirana, svakodnevno svjedočimo njihovom svjesnom i grubom kršenju. Upravo na tom tragu, Ministarstvo unutarnjih poslova najavilo je nove izmjene i dopune Zakona s ciljem poostrenja sankcija za najteže prekršaje, od ilegalnih uličnih utrka, driftanja i bijega od policije, pa sve do objavljivanja vlastitih snimaka divljanja na društvenim mrežama, nekorištenja pojasa i nepropisnog prevoženja djece. No, hoće li novo pooštravanje kazni na papiru zaista donijeti pomak na terenu ili će, po tko zna koji put, ostati tek administrativni alibi?
Dino Posavec, mag. ing. traff. iz Čakovca
Zakonodavni promašaji i blagost sudova Središnji problem naše prometne politike leži u potpunom promašaju teorije odvraćanja. Za suzbijanje prometnog delinkventizma nije presudna samo visina napisane kazne, nego brzina i neizbježnost njezina izricanja. Kada pravosudni procesi traju godinama, a izrečene mjere ostaju tek mrtvo slovo na papiru bez operativne kontrole na terenu, gubi se bilo kakav psihološki učinak sankcije. Recidivisti vrlo dobro znaju kako manipulirati postupcima, a automobil ostaje u njihovim garažama bez obzira na broj sakupljenih negativnih bodova ili oduzetih dozvola.
Iako je Kaznenim zakonom za obijesnu vožnju i izazivanje prometne nesreće sa smrtnim posljedicama predviđena kazna zatvora i do 15 godina, u stvarnosti svjedočimo tome da sudovi redovito izriču minimalne zakonske kazne ili uvjetne osude
Opasnost spore vožnje i paralize odlučivanja
Dok agresivni vozači pune crnu kroniku, na prometnicama se odvija i potpuno drukčiji tip ugrožavanja sigurnosti koji sustav ignorira. Riječ je o sporoj, nesigurnoj i neodlučnoj vožnji. Vozači koji se bez razloga kreću znatno ispod dopuštene brzine, stalno “pimplaju” po kočnici, voze nepredvidivo uz rub trake ili pred žutim svjetlom na semaforu padaju u paralizu odluke rijetko bivaju kažnjeni jer formalno ne “jure”.
Nesigurnošću i neopravdano sporom vožnjom unosi se nemir u prometni tok. Spora vožnja stvara čepove, izaziva frustraciju i izravno provocira ostale na rizična pretjecanja na nepreglednim mjestima. Slično tome, naglo kočenje na žuto svjetlo u trenutku kada je prolazak bio siguran čest je uzrok naleta s leđa. Takva pasivnost nije znak opreza, nego izostanka vještine i vozačke kulture, čime se jednako opasno destabilizira promet.
Mjera privremenog ili trajnog oduzimanja vozila kao osnovnog sredstva izvršenja prekršaja još uvijek se primjenjuje rijetko i stidljivo, čime država prešutno poručuje da joj je privatno vlasništvo prekršitelja važnije od života nevinih građana. Poseban problem predstavlja sudska praksa. Naime, Kaznenim je zakonom za izazivanje prometne nesreće sa smrtnim posljedicama predviđena kazna zatvora od 3 do do 15 godina. Međutim, u stvarnosti svjedočimo tome da sudovi redovito izriču minimalne zakonske kazne ili uvjetne osude. Kada prekršitelj za oduzeti ljudski život ili umalo izazvanu tragediju dobije minimalnu ili uvjetnu kaznu, šalje se loša poruka, rizik se isplati, a ljudski život na cesti vrijedi malo.
TEMA BROJA
23. listopada 2026.
PROMETNA (NE)KULTURA
Koliko je policajaca dovoljno na terenu?
Nakon svake teže nesreće ili divljanja na cesti, reakcija javnosti u pravilu je automatska. Svi prstom upiru u policiju i postavlja se jedno te isto pitanje: gdje je bila policija? Neki pak će, dežurnog krivca pronaći u tvrdnji da je na prometnicama jednostavno premalo policajaca i da je to korijen svih problema. Međutim, postavlja se pitanje koliko je to točno policajaca potrebno. Na svakog vozača jedan? Može se raspravljati i o tome je su li raspoređeni na najkritičnijim mjestima. Istina je da je potpuno nerealno i nemoguće očekivati da će na svakom kilometru ceste ili u svakom naselju stajati policijski službenik s radarom i palicom u ruci. Problem je u tome što se danas najavljuje gdje i kada će se obavljati nadzor brzine pa se u principu policijska prisutnost pretvara u predvidljivo dežurstvo na nekoliko “dežurnih” točaka gdje je najlakše pisati kazne za manja prekoračenja brzine. Sličan učinak imaju i stacionarne kamere, vozači točno znaju gdje se nalaze, pa pred njima samo nakratko “nagaze na kočnicu”, prođu kontrolnu točku po propisima, a čim izađu iz vidnog polja objektiva ponovno stanu na gas. Pravi preventivni učinak stoga se ne postiže fiksnim kućištima ni masovnošću, nego mobilnošću, nepredvidivošću i pametnim razmještajem patrola i presretača na temelju analitike “crnih točaka” i dojava građana. Kada policija djeluje fokusirano i dinamički, na mjestima i u vremenima kada se prekršaji stvarno događaju, stvara se osjećaj da vozač u bilo kojem trenutku može biti uočen i zaustavljen. Time se eliminira lažna sigurnost onih neodgovornih da su na sporednim rutama ili u noćnim satima potpuno nevidljivi.
Foto ilustracija: Fotomontaža
PROMETNA NEKULTURA i represija bez učinka
Izluđuju nas vozači i puž
Spora vožnja stvara čepove, izaziva frustraciju i izravno provocira ostale na rizična pretjecanja na nepreglednim mjestima Nužnost posjedovanja automobila kao izgovor za nekažnjivost Danas je auto sušta nužnost jer javni prijevoz praktički ne postoji. Automobil dakle, uz nešto ponešto izuzetaka, nije statusni simbol već jedini preduvjet za goli opstanak. Bez njega ne može se na posao, kod liječnika ili u nabavku. Oduzimanje vozačke dozvole ili vozila stoga se prestaje doživljavati kao sankcija nego kao socijalna prijetnja. Pod tim pritiskom, pravosuđe često posustaje. Prekršajni suci podsvjesno izriču blaže kazne ili odgađaju primjenu zaštitnih mjera
kako “ne bi uništili egzistenciju” obitelji počinitelja. Time nastaje opasan začarani krug. Nerazvijena prometna infrastruktura stvara ovisnost o automobilu, ovisnost navodi sudove na blagost, a blagost u konačnici hrani osjećaj nekažnjivosti i potiče novi recidivizam. Drugim riječima, sigurnost društva podređuje se socijalnom komforu pojedinca. Međutim, ovakav izostanak javnog prijevoza i ovisnost o automobilima razotkriva još dublji, ciničan sloj državne politike. Sustav u kojem je svaki građanin primoran imati vlastiti automobil očito i te kako odgovara vlastima.
Više automobila na cestama izravno znači i znatno veću potrošnju goriva, a sa svakom litrom utočenog benzina ili dizela država izdašno puni proračun kroz trošarine i PDV. Dodaju li se tome cestarine, registracije, porezi i tehnički pregledi, jasno je da je automobil za vlasnika egzistencijalna nužda, a za državu bankomat. U takvom sustavu vrijednosti, stvarna ulaganja u javni prijevoz predstavljala bi izravan udarac na državne prihode, pa se nerazvijenost mreže prešutno održava čak i po cijenu smanjene sigurnosti na cestama. Dok se u sudnicama gleda kroz prste zbog izostanka autobusnih linija, na samim
23. listopada 2026.
s i obijesni ževi prometnicama provode se parcijalna i nepovezana rješenja koja problem ne rješavaju, nego ga samo sele dalje. Postavljanje hupsera i raznih drugih usporivača, kamera i čestih policijskih kontrola uglavnom na glavnim cestama, dovelo je do preusmjeravanja prometa. Obijesni vozači, frustrirani konstantnim usporavanjem ili u želji da izbjegnu nadzor, jednostavno skreću na alternativne, lokalne pravce unutar stambenih naselja. Rezultat je više poražavajući. Agresivne vožnje i velike brzine prenesene su s glavnih cesta na uske ulice naselja bez pješačkih staza i adekvatne rasvjete. Na taj se način izravno ugrožavaju najgroženiji sudionici u prometu, djeca, pješaci, biciklisti i naravno privatna imovina.
Aktualno 5
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Novim ograničenjem brzine kažnjavaju se normalni vozači
Najfrustrirajući moment za sve ostale vozači dolazi kad se nesreća s teškim posljedicama naposljetku dogodi. Naime, tada se poseže za najbržim, najjeftinijim i najgorim načinom. Umjesto da se fokus stavi na rigorozno i trajno uklanjanje krivca iz prometa, ide se za mjerom masovnog kažnjavanja. Drugim riječima, na dionici gdje je divljak vozio dvostruko brže od dopuštenog, jednostavno se postavi novi prometni znak i dodatno se smanji dopuštena brzina vožnje. Međutim, osoba koja je ignorirala dosadašnje ograničenje jednako će tako ignorirati i novo, dok su jedine prave žrtve te mjere savjesni vozači koji voze po propisima. Oni bivaju kažnjeni dodatnim usporavanjem, stvaranjem
gužvi i gubljenjem vremena, dok se promet nepotrebno zagušuje. Preusmjeravanjem odgovornosti s pojedinca na masu, tj. sve vozače ide se linijom manjeg otpora, da se ne kaže nesposobnošću obračuna s pravim izvorom opasnosti. Jeftina promjena prometnog znaka služi tek da se skinu odgovornost odgovornih ukoliko se tragedija ponovi. U stvarnosti pak se stvara opća erozija poštivanja prometnih znakova jer ih vozači počinju doživljavati kao besmislene birokratske prepreke. Prometna kultura ne može se naučiti samo u autoškoli, niti se može naknadno “instalirati” odraslom čovjeku. Kako upozorava Dino Posavec, prometna i opća kultura nose se prije svega iz doma i obitelji.
- Ako vrijednosti nisu usađene odmalena, teško će samostalno odgojno-obrazovne institucije išta promijeniti. Kada roditelj prevozi dijete u školu, ako on sam nije vezan sigurnosnim pojasom, ako razgovara na mobitel, ako dijete nije vezano pravilno u dječjoj sjedalici ili boosteru, ne možemo kasnije očekivati od djeteta da se ponaša drugačije od tog negativno naučenog obrasca. Usporedba s drugim zemljama EU pokazuje da je sustav osposobljavanja kandidata za B kategoriju u Hrvatskoj izuzetno stroga (30 sati teorije, 35 sati vožnje i 9 sati prve pomoći). - Vozači koji se upišu u autoškolu s 17 i pol godina već imaju izgrađene vlastite navike, stavove i formiranu ličnost. U tako kratkom vremenu nije realno očekivati da će autoškola promijeniti karakter i način ponašanja budućeg vozača. Autoškola daje teorijsko znanje i tehničku pripremu, no na samom je pojedincu hoće li u prometu upravljati vozilom na defenzivan način ili će podleći društveno prihvaćenom divljaštvu, dodaje naš sugovornik. Zaprepašćujući je podatak da je sigurnosni pojas u tri točke, kakav se i danas koristi u automobilima, osmišljen još 1959. godine u Švedskoj. Prošlo je više od 60 godina, vozila su opremljena najmodernijom tehnologijom i pametnim sustavima, a vozači i putnici u Hrvatskoj i dalje u velikom broju ignoriraju obvezu njegova vezivanja. - Zamislite samo koliko bi se tisuća ljudskih života spasilo da se poštovala samo ta jedna osnovna zakonska odredba, navodi Posavec. Stati na kraj obijesnoj vožnji ne znači uvoditi represiju prema svima, nego kazniti upravo one koji ugrožavaju tuđe živote, bilo divljanjem, nesigurnošću, neodlučnošću i blokiranjem prometa. Rješenje očito zahtijeva napuštanje dosadašnje prakse ograničavanja brzine za sve te vozače, uvođenjem modela oduzimanja automobila. Naravno, recidivistima, onima koji su svako malo dio policijske bilance. Jedno od najjednostavnijih i najefikasnijih rješenja bilo bi i uvođenje javnog prijevoza za što su kod nas idealni, sad već tako popularni električni buseki. Time više ovisnost o automobilu ne bi služila kao opravdanje na sudu. Ne manje važno je i sanirati tzv. crne točke na cestama te graditi prometnu kulturu od najranije dobi. Sve dok se borba protiv obijesne vožnje bude svodila na spuštanje brzina poštenima, blage sudske kazne i progledavanje kroz prste neodgovornima, naše će ceste ostati ujednačeno i sporije i opasnije.
Vozači divljaju po cestama zato što to mogu Dobro je već poznato da prosječni domaći vozač, sklon presijecanju traka, pretjecanju na nepreglednim mjestima i ignoriranju ograničenja, čim prijeđe slovensku ili austrijsku granicu odjednom postane “usran i fin”. Na tuđim prometnicama vozi strogo po propisima, drži razmak, žmigavce daje na vrijeme i ne pada mu na pamet nagaziti na gas. Razlog za ovu iznenadnu prosvijetljenost i prometnu kulturu nije naprasna promjena osobnosti, nego svijest o neizbježnosti i rigoroznosti sankcije. Uređene države Europske unije problemu opasne vožnje ne pristupaju birokratskim apelima ni točkastim smanjenjem brzina, nego udarom na ono što prekršitelja najviše boli: novčanik i imovinu. - U Danskoj i Austriji primjenjuje se model koji je uvelike smanjio obijesnu vožnju. Ako vozač drastično prekorači brzinu (npr. za više od 100% u naselju) ili vozi pod teškim utjecajem alkohola, policija mu na licu mjesta plijeni automobil. U Danskoj se vozilo
trajno oduzima i prodaje na javnoj dražbi u korist državnog proračuna, čak i ako vozač nije vlasnik vozila. - U Finskoj i Švedskoj novčane kazne za teže prekršaje obračunavaju se na temelju dnevnog neto prihoda prekršitelja (Päiväsakko). Time se postiže da kazna jednako boli i prosječnog radnika i milijunaša, eliminirajući osjećaj da bogati mogu “platiti pravo na divljanje”. - Španjolski prometni zakon izričito zabranjuje vožnju brzinom manjom od 50% od dopuštene na bilo kojoj cesti, dok njemački zakon striktno kažnjava neopravdano sporu vožnju (Grundloses Langsamfahren) koja blokira prometni tok ili provocira rizična pretjecanja. - Na izgovore o izostanku javnog prijevoza u ruralnim sredinama, europski suci gledaju s jasnim stavom: - ako ti je automobil neophodan za odlazak na posao, to je razlog više da voziš po propisima, a ne opravdanje da ugrožavaš tuđe živote.
Audi završi u vašem dvorištu
krivnju ili se uspostavi da je skrivio znatno veću štetu na temeljima i automatici. Ako inzistira da sam plati, neka to učini naknadno, ali policijski zapisnik mora biti napravljen kao vaš dokazni materijal. Za naplatu štete ne morate ulaziti u privatne okršaje. Svako registrirano vozilo ima policu obveznog automobilskog osiguranja koja pokriva i štetu nanesenu imovini trećih osoba. Odštetni zahtjev podnosi se izravno osiguravajućoj kući vozača. Procjenitelj osiguranja potom popisuje oštećenja, pri čemu u dokumentaciju ulaze i sve sporedne štete, od uništenih automatskih vrata i rasvjete do potrgane hortikulture. Tu nastaje igra živaca jer osiguranja nisu odmah sklona ponuditi puni iznos, pa se s njima morate cjenkati gotovo kao na sajmu. Ako je vozač bio pijan ili pod drogom, osiguranje vam i dalje mora u potpunosti nadoknaditi štetu, a oni će se naknadno regresno naplatiti od njega. Ako je vozilo bilo neregistrirano ili je vozač pobjegao, štetu isplaćuje Hrvatski ured za osiguranje iz Garancijskog fonda.
Mirno sjedite u svojoj kući, a sekundu kasnije u vašu ogradu pri brzini od 150 km/h doleti automobil. Kada se slegne prašina i utvrdi da nema ljudskih žrtava, ostajete zatečeni pred porušenom imovinom i pitanjem: kako od prekršitelja naplatiti nastalu štetu? - Izlazak policijskih službenika jedini je jamac da ćete imati službeni zapisnik o očevidu koji potvrđuje krivca i okolnosti nastanka nesreće, naglašava stručnjak Dino Posavec. Dok čekate ophodnju, vlastitim telefonom temeljito fotografirajte mjesto događaja, registarske pločice i uništene stupove iz više kutova prije nego što šlep-služba ukloni automobil. Mnogi vozači u šoku, osobito ako su vozili velikim brzinom, bili pijani ili bez vozačke, pokušavaju ponuditi “dogovor na licu mjesta” i novac na ruke kako bi izbjegli policiju. Pristajanje na takav privatni dogovor bez policije ogromna je zamka. Čim vozač ode, često se prestane javljati, negira
6
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
OBUSTAVLJENA PRIMJENA BCG CJEPIVA PROTIV TUBERKULOZE
23. listopada 2026.
Roditelji provjeravaju cijepne knjižice: što ako je dijete primilo to cjepivo? Nakon prijava sumnje da je četvero djece razvilo upalu kosti zbog cijepljenja, slučajevi se istražuju. Pedijatar Igor Šegović objašnjava da je obustava mjera opreza te na koje simptome pripaziti i kada potražiti pregled Piše: Dora Kulić
U
roditeljskim grupama i na društvenim mrežama vlada panika, nižu se pitanja, provjeravaju knjižice cijepljenja i serijski brojevi, a različite, nerijetko proturječne informacije dodatno pojačavaju nesigurnost. Radi se o obustavi primjene BCG cjepiva protiv tuberkuloze koje se u rodilištu dobiva neposredno poslije rođenja djeteta. To je prvo cjepivo koje će dijete primiti, ukoliko naravno na to kao roditelj pristanete. Znamo da više nego ikad prije postoji nepovjerenje u cijepljenje te je sve više roditelja skeptično i odbija cijepiti svoju djecu, čak i znajući da im djeca kasnije neće moći u kolektiv prije škole. Je li takva nesigurnost opravdana, te što se zapravo događa s BCG cjepivom više nam je rekao Igor Šegović, dr. med., specijalist pedijatrije i član Upravnog odbora Hrvatskog pedijatrijskog društva. Prvenstveno je istaknuo kako je zabrinutost razumljiva, ali upozorava da je u ovakvim situacijama najvažnije roditeljima pružiti jasne i provjerene informacije. – Kada roditelj dovede novorođenče na cijepljenje,
zdravstvenom sustavu povjerava ono što mu je najvrjednije – zdravlje vlastitog djeteta. Zato roditelji imaju pravo na jasne i pravodobne informacije, bez umanjivanja rizika i bez nepotrebnog izazivanja straha, rekao nam je na početku razgovora.
Četiri sumnje na ozbiljne nuspojave
Tijekom 2026. godine u Hrvatskoj su prijavljene četiri sumnje na osteitis, odnosno osteomijelitis, upalu kosti koja se može pojaviti kao rijetka komplikacija BCG cijepljenja. Djeca su bila cijepljena tijekom 2024. i početkom 2025. godine cjepivom proizvođača Bul Bio NCIPD Ltd. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) 5. listopada 2026. objavila je obustavu distribucije i primjene BCG cjepiva tog proizvođača. – Prijava sumnje na nuspojavu nije isto što i konačno potvrđena uzročno-posljedična povezanost. Potrebno je istražiti zašto je došlo do neočekivanog broja prijava i postoje li čimbenici povezani s cjepivom ili njegovom primjenom, objašnjava Šegović.
Obustava je, naglašava, mjera opreza, a ne dokaz da je svaka primijenjena doza bila neispravna. Nakon prijava HALMED je zatražio dodatne provjere, dok je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio preporuke roditeljima i zdravstvenim djelatnicima. U trenutku obustave nije bilo dostupnog zamjenskog BCG cjepiva pa je cijepljenje novorođenčadi u rodilištima privremeno zaustavljeno. Roditelji pritom imaju pravo očekivati transparentne rezultate istrage i informacije o nastavku cijepljenja. Najvažnije pitanje roditelja čija su djeca već cijepljena jest kako prepoznati moguće komplikacije. Šegović objašnjava da znakovi upale kosti mogu uključivati dugotrajniju ili rastuću oteklinu u području kosti ili zgloba, bolnost, šepanje, izbjegavanje oslanjanja na nogu, slabije korištenje ruke ili noge te postupno ograničenje pokreta. Posebno je važno znati da se komplikacija može pojaviti mjesecima, katkad i godinama nakon cijepljenja, a dijete pritom ne mora imati povišenu temperaturu. Ipak, navedeni simptomi imaju i brojne druge, znatno češće uzroke. Ako se
Iz knjižice imunizacije vidljivo je kako se povučena serija cjepiva koristila u 2025. godini i u čakovečkom rodilištu
pojave, roditelji trebaju potražiti pregled pedijatra i spomenuti prethodno BCG cijepljenje. Ako dijete nema simptoma, prema preporukama HZJZ-a nisu potrebna preventivna snimanja ni druge pretrage samo zato što je primilo cjepivo. – Velika većina djece koja su primila BCG cjepivo neće razviti ozbiljnu komplikaciju. Četiri prijavljene sumnje zaslužuju ozbiljnu istragu, ali nikako nisu razlog da svako cijepljeno dijete smatramo bolesnim ili ugroženim, ističe pedijatar. Dodatnu zabrinutost izazvale su informacije o pojedinim serijama cjepiva. HZJZ je u vezi s prijavljenim slučajevima naveo serije 807-1 i 683-1. Roditelji serijski broj mogu provjeriti u dokumentaciji o cijepljenju ili zdravstvenoj ustanovi u kojoj je dijete cijepljeno. Međutim, čak i ako je dijete primilo jednu od navedenih serija, to ne znači da će razviti komplikaciju. Ako nema simptoma, sama serija nije razlog za dodatnu dijagnostičku obradu. Tuberkulozu uzrokuje bakterija Mycobacterium tuberculosis, a kod dojenčadi i male djece bolest može napredovati do osobito teških oblika, uključujući tuberkulozni meningitis i milijarnu tuberkulozu. Takve bolesti mogu ostaviti trajne posljedice ili ugroziti život. Valja naglasiti kako BCG cjepivo ne sprječava svaku zarazu niti jednako štiti od svih oblika tuberkuloze. Njegova je najveća korist smanjenje rizika od najtežih oblika bolesti u najranijoj dobi. Hrvatska je pritom zemlja s niskom učestalošću tuberkuloze. Prema ranije objavljenim podacima HZJZ-a, od 2011. do 2025. među ukupno 5.508 oboljelih bilo je 21 dijete mlađe od pet godina, a nije zabilježen tuberkulozni meningitis među djecom i adolescentima. To su ohrabrujući podaci, ali nizak rizik ne znači da rizik ne postoji. Posebno je važna pravodobna reakcija ako je dijete bilo u bliskom kontaktu
Pedijatar Igor Šegović is�če razloge povlačenja BCG cjepiva s osobom koja ima zaraznu tuberkulozu.
Tuberkuloza se nije iskorijenila
Razlike u programima cijepljenja među državama također su potaknule pitanja roditelja. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje rutinsko BCG cijepljenje novorođenčadi u područjima s visokom učestalošću tuberkuloze, dok se u zemljama s niskom učestalošću cijepljenje može usmjeriti prema rizičnim skupinama. Tako se u Ujedinjenom Kraljevstvu BCG preporučuje odabranim skupinama djece, dok u SAD-u nije dio rutinskog programa cijepljenja novorođenčadi. Američki CDC njegovu primjenu razmatra u posebnim visokorizičnim okolnostima. To ne znači da se korist cjepiva dovodi u pitanje, nego da se preporuke prilagođavaju epidemiološkim okolnostima. Napomenimo kako su primjeri tuberkuloze u Međimurju zabilježeni, iako su rijetki. Kako trenutno nema cjepiva, postavlja se i pitanje zaštite novorođenčadi s obzirom na nedostupnost cjepiva. No, ističe Šegović kako zbog niske učestalosti bolesti u Hrvatskoj vjerojatnost izloženosti za većinu djece ostaje mala. Privremena odgoda zato ne znači da je svako novorođenče neposredno ugroženo. Ako je dijete bilo u kontaktu s osobom koja ima zaraznu tuberkulozu, potrebna je hitna individualna procjena pedijatra ili epidemiološke službe. Otkrivanje izvora zaraze, obra-
da kontakata i preventivno liječenje kada je indicirano važni su dijelovi zaštite. Šegović podsjeća i da BCG sadrži živi oslabljeni bakterijski soj, zbog čega je prije primjene važna procjena mogućih teških poremećaja imunosnog sustava. Uobičajene reakcije uključuju malu kvržicu, ranicu i kasniji ožiljak, a moguće su i reakcije obližnjih limfnih čvorova. Upala kosti, za razliku od njih, rijetka je ozbiljna komplikacija.
Roditelji imaju pravo na odgovore, ali i na mir
Šegović razumije roditelje koji nakon objavljenih informacija ponovno pregledavaju knjižice cijepljenja i pitaju se jesu li možda previdjeli neki znak. Ipak, poručuje da dijete koje se normalno razvija, igra, hoda i koristi ruke i noge, bez neobjašnjivih oteklina ili bolova, ne treba podvrgavati posebnim pretragama samo zbog cijepljenja. – Roditelji ne trebaju birati između povjerenja u medicinu i prava da postavljaju pitanja. Imaju pravo na oboje. Naša je dužnost saslušati ih, priznati ono što još ne znamo i pružiti im provjerene informacije, naglašava. Trebamo govoriti otvoreno, bez prikrivanja mogućih rizika, ali i bez stvaranja straha koji nije razmjeran stvarnoj opasnosti, zaključuje i dodaje kako sigurnost djece mora ostati na prvom mjestu, a komunikacija zdravstvenih institucija jasna i transparentna.
23. listopada 2026.
Aktualno 7
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
KAMPANJA Pješke ili biciklom na posao okupila više od 170 rekreativaca
Samira Hachem osvojila bicikl Ovogodišnje izdanje kampanje privuklo je veći broj sudionika nego prethodnih godina - njih 175 zajedno je prešlo gotovo 29 tisuća kilometara Piše: Jura Obadić
U utorak, 20. listopada, službeno je zaključena preventivno-zdravstvena kampanja Pješke ili biciklom na posao, druženje i rekreaciju… 2026., koja se u organizaciji Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije i Gradskih bazena Marija Ružić Čakovec održavala od 7. do 27. rujna i u kojoj je ove godine sudjelovalo više od 170 rekreativaca. Predstavljanje rezultata i dodjela priznanja najuspješnijim sudionicima kampanje - organizirane u sklopu Europskog tjedna sporta s ciljem poticanja �izičke aktivnosti i zdravog načina života - održani su ispred Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u Čakovcu. Uz brojne predstavnike Zavoda, predvođene koordinatoricom kampanje dr. med. Renatom Kutnjak Kiš, spec. epidemiologije, i ravnateljicom prim. dr. med. spec. Marinom Payerl-Pal, na svečanosti su se okupili građani, partneri projekta te sami natjecatelji. Među ovogodišnjim sudionicima posebno su se istaknuli Čakovčanka Samira Hachem,
Stjepan Toplek, pobjednik u kategoriji pješaka, primio je priznanje za najviše prijeđenih kilometara - čak 315
dobitnica glavne nagrade bicikla - te Stjepan Toplek iz Ivanovca, koji je primio priznanje za najviše prijeđenih kilometara - čak 315. – U ovoj kampanji sudjelujem još od 2007. godine, dok sam još bila zaposlena, a sada sudjelujem i kao umirovljenica. Jako sam iznenađena i sretna što sam ove godine prvi put osvojila nagradu. Uglavnom sam pješačila jer trenutno nemam bicikl, a prešla sam ukupno 126 kilometara. Nisam se posebno pripremala jer mi je hodanje dio svakodnevne rutine i vježbam svaki dan, stoga je ova nagrada došla u prave ruke, poručila je Samira, dok je Stjepan Toplek dodao kako je u mirovini svakodnevno aktivan te u prosjeku napravi po 15 kilometara dnevno.
Prijavilo se 120 žena i 55 muškaraca
Akcija već gotovo dva desetljeća podsjeća na važnost malih, svakodnevnih odluka u očuvanju zdravlja i okoliša, a ovogodišnje izdanje privuklo je znatno veći broj sudionika nego prethodne godine. Prijavljeno je ukupno 175 sudionika s važećim prijavama, među kojima je bilo 120 žena i 55 muškaraca, dok su više od polovice činile zaposlene osobe, a na važnost same akcije osvrnula se i ravnateljica Zavoda, Marina Payerl-Pal. - Međimurci su i ovog puta pokazali svoj sportski duh. Okrenuli su se kretanju te su na posao išli biciklima ili pješice, što je ujedno i glavni cilj ove kampanje. Ovo je već 18. put zaredom da organiziramo ovu akciju čiji je cilj potaknuti sve naše građane na tjelesnu aktivnost koja dokazano doprinosi
Josip Mihalković ispred jednog od izloženih radova, karakteris�čnog po spajanju fotografije, teksta i crteža
OTVORENA IZLOŽBA Josipa Mihalkovića
Poetika koja se pretapa u vizualni izričaj
Samira Hachem prešla je pješke ukupno 126 kilometara i osvojila prvu nagradu - bicikl očuvanju zdravlja, poručila je ravnateljica. Sudionici su u tri tjedna ukupno prešli gotovo 29 tisuća kilometara, od čega 8627 kilometara u svrhu transporta, čime je ostvarena ušteda od oko jedne i pol tone emisije CO2. Najveći dio građana, njih 93, kombinirao je pješačenje i vožnju biciklom, dok se 71 osoba opredijelila isključivo za hodanje, a 11 za vožnju biciklom. Ujedno, ove su se godine u kampanju uključile i dvije organizacije – jedna tvrtka i jedna ustanova (Miva Metali d.o.o. i Gospodarska škola Čakovec). Iako je tvrtka Miva Metali iz Pribislavca osvojila pobjedničku titulu, Gospodarskoj školi Čakovec također je dodijeljeno posebno priznanje.
Tko je još osvojio nagrade?
Od ostalih pobjednika, druga nagrada - pametni sportski sat Garmin - pripala je Tanji Mihalic iz Belice, dok je treću nagradu, sportsku jaknu, osvojio Siniša Novak iz Nedelišća. Četvrtu nagradu, biciklističku kacigu, osvojila je
SVJETSKI DAN JABUKE u Brezovcu okupio mlade i stare
Ružica Glavina iz Podbresta, a petu nagradu, sportski sat za mjerenje koraka i aktivnosti, dobila je Mira Hižman iz Čakovca. Uz Stjepana Topleka za najviše prijeđenih kilometara u kategoriji pješaka, u kategoriji biciklista nagrađena je Željka Švenda iz Donjeg Kraljevca s odvoženih 994 kilometra. Osim glavnih i kilometarskih nagrada, uručeni su i brojni drugi vrijedni poklon-paketi osigurani u suradnji s partnerima i sponzorima – Europe Directom Čakovec, Zajednicom sportskih udruga Čakovca i Zajednicom sportskih udruga Međimurske županije, kao i paketi sigurnosne opreme za pješake i bicikliste te nagrade drugih partnera. Kako bi se naglasio značaj same kampanje i dugoročne prednosti uključivanja u akciju koja pridonosi zdravlju, organizatori su poručili kako postignute rezultate ne treba promatrati isključivo kroz broj prijeđenih kilometara, već kao vrijedne trenutke posvećene kretanju, brizi o zdravlju i odgovornom odnosu prema okolišu.
Slavila se „kraljica voća“ Voćnjak starinskih sorata u Brezovcu vrvio je gostima, dječjim smijehom i mirisima jeseni. U organizaciji Udruge voćara, vinogradara i povrtlara Općine Sveti Martin na Muri, pod vedrim je nebom svečano obilježen 24. Svjetski dan jabuke. Program su recitacijama uveličali učenici OŠ Sveti Martin na Muri, a u goste su stigli
i mališani iz vrtića „Smješko“ i „Ribice“. Inicijator obilježavanja i predsjednik Udruge Mladen Dobranić podsjetio je na važnost očuvanja 12 starih sorata posađenih u voćnjaku, poput bobovca, renete i rijetke „lisice“. Podršku je pružio i općinski načelnik Martin Srša, istaknuvši jabuku kao simbol zdravlja, truda i ljubavi.
Tajnica svetomar�nske udruge voćara Doris Kraljić i predsjednik Mladen Dobranić Uz domaće mještane, proslavu li u bogatoj ponudi lokalnih su uveličali gosti iz Slovenije OPG-ova, besplatnom grahu i Istre, a posjetitelji su uživa- i kolačima. (sh)
Povodom 13. međunarodnog festivala stripa u organizaciji udruge STRIPoblaČAK, prošloga je petka u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja službeno otvorena izložba poezije Čakovčanina Josipa Mihalkovića u fotostripu - nastala prema ideji i koncepciji samoga autora te gra�ičara Karla Križnika - a koja će ostati otvorena do 13. studenog. Svečanom otvorenju, uz brojne okupljene ljubitelje umjetnosti, Josipa Mihalkovića i Karla Križnika, nazočili su ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan, kustosica izložbe Tajana Vidović i dugogodišnji Mihalkovićev suradnik i prijatelj Aleksandar Roža, inače nastavnik u Graditeljskoj školi Čakovec, koji se tijekom otvorenja uz određenu dozu humora osvrnuo na Mihalkovićev prepoznatljiv književni izričaj, poručivši da autor u svojim radovima polazi od intimnog, osobnog iskustva kroz koje vješto otvara univerzalna pitanja ljudske egzistencije.
- Svaki čovjek u sebi nosi taj tajni osjećaj da je protagonist vlastitoga svijeta. Mihalković taj unutarnji monolog ne skriva nego ga pretvara u književni postupak. Zato bih njegovu poetiku nazvao humanim solipsističkim egzistencijalizmom, objasnio je Roža kroz dvije Mihalkovićeve zbirke pjesama, Knjiga koja neće promijeniti svijet (2003.) i Pisac koji će vam promijeniti život (2004.) Upravo se taj prepoznatljivi književni izričaj i unutarnji monolog na autorovoj izložbi od 12 gra�ičkih printeva pretapa u bogat vizualni doživljaj. Kroz spoj crteža, fotogra�ija, rukopisa i isječaka, postav koristi prepoznatljive elemente stripa - poput kadrova i oblačića - kako bi povezao fragmente autorova života i stvaralaštva. Ovaj emotivni arhiv dokumenata i uspomena tako je prerastao u novu umjetničku cjelinu koja poziva posjetitelje da u prikazanom pronađu i dio vlastitog iskustva. (jo)
ULAGANJA u željeznicu u Međimurju
Brže vlakom do Zagreba? U sklopu obnove nacionalne željezničke mreže, Međimurje dobiva važnu ulogu u novom Akcijskom planu razvoja infrastrukture. Obnova obuhvaća dva ključna pravca, prugu M501 koja ima status glavne pruge za međunarodni promet prema Odluci o razvrstavanju željezničkih pruga u RH te dionicu R201. Dionica Državna granica – Čakovec – Kotoriba – državna granica modernizirat će međunarodni prometni koridor prema Sloveniji i Mađarskoj, dok će radovi na dionici Čakovec
– Varaždin – Zagreb osigurati brže putovanje prema metropoli. Planira se podizanje dopuštenih brzina, povećanje kapaciteta te skraćivanje vremena putovanja u putničkom i teretnom prijevozu. Uz to, ugradnjom suvremenih signalnih uređaja povećat će se sigurnost na pružnim prijelazima diljem županije. Radove čiji je rok realizacije do kraja 2030. godine provodi HŽ Infrastruktura. Projekt se �inancira iz državnog proračuna te EU fondova. (vv)
8
Gospodarstvo
MindsetSoul Business
Kako prodati obrt?
Z
amislite vlasnicu frizerskog salona koja nakon trideset godina rada planira mirovinu. Ima stalne klijente, dvije iskusne zaposlenice i termine popunjene tjednima unaprijed. No kada razmišlja o odlasku, vidi samo jedno rješenje: zatvoriti obrt i prodati opremu. Za takav uhodan i profitabilan salon najbolje je rješenje prodaja poslovanja. Nova vlasnica ili vlasnik salona tako može dobiti posao koji već ima klijente, zaposlenice i dobar glas, a dosadašnja vlasnica dobiva priliku naplatiti vrijednost onoga što je godinama gradila. Iako su kod osobnih usluga klijenti često vezani uz vlasnika, zadržavanje kvalitete usluge i zaposlenica koje već imaju svoje klijente može znatno olakšati prijenos poslovanja. Isto vrijedi za autoservis, pekarnicu, stolariju, ugostiteljski objekt ili drugi obrt čije poslovanje ima vrijednost za kupca. Što kupac zapravo plaća? U frizerskom salonu opipljivi dio vrijednosti čine stolice, ogledala i druga oprema. Međutim, salon koji posluje ima prepoznatljivo ime, uređenu lokaciju, uhodan tim, stalne klijente i unaprijed rezervirane termine. Prodajom poslovanja kupcu se omogućuje da preuzme salon koji već ostvaruje prihode, umjesto da tek traži prostor, oprema ga, zapošljava i privlači prve klijente. Slična logika vrijedi za proizvodnu radionicu: uz strojeve i alate, kupcu mogu biti vrijedni organizirana proizvodnja, znanje zaposlenika i postojeće narudžbe. Predmet prodaje mogu biti i zalihe, određena prava, domena i drugi elementi poslovanja, pri čemu za svaki treba utvrditi uvjete prijenosa. Budući da obrt nije zasebna pravna osoba, nego obrtnik posluje kao fizička osoba pod svojim OIB-om, njegova se prodaja ne provodi prijenosom poslovnih udjela kao kod društva s ograničenom odgovornošću. Međutim, poslovanje obrta moguće je prodati kao gospodarsku cjelinu: povezanu
Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Business brokerage i priprema firmi za prodaju
www.vesnabaranasic.com
imovinu, prava i organizirano poslovanje koje kupcu omogućuje nastavak djelatnosti kroz njegov obrt ili društvo. Prodavatelj i kupac sklapaju ugovor o prijenosu gospodarske cjeline odnosno poslovanja obrta. Njime se određuje što je obuhvaćeno prodajom, kupoprodajna cijena, način plaćanja i uvjeti preuzimanja poslovanja. Primjerice, kod frizerskog salona treba precizno urediti preuzimanje opreme i zaliha, korištenje prostora, nastavak rada zaposlenica kod novog poslodavca te odgovornost za postojeće poslovne obveze. Zato se ugovor priprema prema konkretnom poslovanju, uz pravnu podršku. Potencijalni kupac može biti poduzetnik iz iste djelatnosti koji želi dodatnu lokaciju, veći proizvodni kapacitet ili pristup novim kupcima. To može biti i zaposlenik spreman preuzeti posao ili osoba koja želi ući u poduzetništvo kroz već uhodano poslovanje. Vlasnica salona s početka priče možda nema člana obitelji koji želi nastaviti njezin posao. Prodaja joj omogućuje da svoj odlazak u mirovinu poveže s nastavkom poslovanja salona i ostvari naknadu za vrijednost koju je izgradila. Zaposlenice mogu nastaviti raditi, klijenti zadržati svoj salon, a novi vlasnik preuzeti uhodan posao. Naravno, neće svaki obrt pronaći kupca niti postići cijenu koju vlasnik očekuje. Upravo zato prodaju treba pripremati dok posao aktivno radi, ima klijente i ostvaruje prihode. Prije nego što odlučite koliko vrijedivaša oprema, saznajte koliko vrijedi poslovanje koje ste s njom izgradili.
Business brokerage i priprema firmi za prodaju www.vesnabaranasic.com Vesna Baranašić, mag.oec.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
DAMIR SABOL predstavio svoju tehnološku priču u Čakovcu
23. listopada 2026.
Photomath je nastao tako da sam sinu pomogao napisati zadaću!
Damir Sabol razvio je aplikaciju za rješavanje matematičkih zadataka (foto: Neva Žganec/PIXSELL)
Poznati hrvatski IT stručnjak u Čakovcu je ispričao priču o nastanku aplikacije koja je stotinama milijuna ljudi pomogla riješiti domaću zadaću iz matematike Piše: Luka Jurkijević
U sklopu Mjeseca hrvatske knjige, u čakovečkoj knjižnici “Nikola Zrinski” u ponedjeljak je svečano otvorena izložba posvećena aplikaciji za rješavanje matematičkih zadataka “Photomath” koju je osmislio rođeni Čakovčanin Damir Sabol. Riječ je o aplikaciji koja korisnicima omogućuje da matematički zadatak fotografiraju, nakon čega dobivaju rješenje i postupak rješavanja tog zadatka. Izložba prati kronologiju njezinog nastanka, a otvorenje je dodatno upotpuno i sam Sabol, koji je tom prigodom podijelio svoja sjećanja i ideje. Bilo koja priča o razvoju hrvatskog interneta i tehnološkog poduzetništva nezaobilazno vodi do imena Damira Sabola. Taj je tehnološki vizionar još 1997. godine pokrenuo
Iskon koji je bio prvi hrvatski privatni pružatelj internetskih usluga. U godinama koje su uslijedile Iskon je postao dio Hrvatskog Telekoma, a Sabol je pokrenuo tvrtku Microblink specijaliziranu za tehnologiju računalnog vida.
Više od 300 milijuna preuzimanja
Upravo se iz toga razvila popularna aplikacija za rješavanje matematičkih zadataka. Potencijal aplikacije prepoznao je američki tehnološki gigant Google koji ju je pod svoje uzeo prije tri godine. - Mi smo radili tehnologiju za čitanje teksta kamerom mobilnog telefona, a to smo inače radili za plaćanje računa u mobilnom bankarstvu. No, ja sam sinu pomagao oko zadaće iz matematike i mislio sam kako bi bilo dobro da tu tehnologiju upotrijebimo na
matematičkim zadacima, rekao nam je Sabol. Inicijalno je aplikacija osmišljena kao reklama za njihovu tehnologiju pametnog plaćanja računa. Ipak, ispostavilo se da je bila više od onoga što su očekivali jer je aplikaciju na svoje pametne telefone diljem svijeta preuzelo više od 300 milijuna ljudi. - U početku je bilo dosta zahtjevno, no korak po korak smo razvijali aplikaciju. Veliki uzlet doživjeli smo kada smo, uz pomoć umjetne inteligencije, omogućili aplikaciji da rješava zadatke koji su pisani rukom, s obzirom na to da je prije toga mogla čitati samo tiskani tekst. U tom je trenutku aplikacija postala puno korisnija, dodao je.
Umjetna inteligencija je neizbježna
Nakon što je Google preuzeo Photomath, Sabol
Izložba je postavljena na općem odjelu Knjižnice “Nikola Zrinski”
i njegova ekipa prešli su u Googleov zagrebački ured gdje je on danas voditelj razvojnog tima. Da su se tehnologija i posao inženjera uvelike promijenili od tada, a posebno s dolaskom umjetne inteligencije, objasnio nam je Sabol. Bitno je, kazao je, samo dobro koristiti takve alate jer je dolazak umjetne inteligencije među poslove bilo koje vrste neizbježan. - Moramo gledati kako da nam umjetna inteligencija pomogne u svakodnevnom radu i moramo biti dobri u tome. Svi bi trebali imati za cilj poznavati alate umjetne inteligencije i njima se dobro koristiti, pojasnio je. Damir Sabol je završio Tehničku školu u Čakovcu. Smatra da je odrastanje u okolini poput Međimurja, u kojoj su se rad, znanje i ideje cijenile, bila jedna od ključnih stvari za njegov profesionalni razvoj i uspjeh. Već se s 26 godina bacio u poduzetništvo što, rekao je, nikad nije lako. Mladima danas zbog toga poručuje da se i oni usude izaći izvan okvira. - Nove ideje, novi pristup i posvećenost tome da se nešto dobro izgradi to uvijek funkcionira. To se prepozna i vidjet će se rezultati. Ne treba se bojati i smatram da se s dosta vjere u sebe puno toga može napraviti, zaključio je za kraj.
Trgovine otvorene ove nedjelje, 25. listopada DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
CIMERMAN
40 godina s Vama
Trgovine KRK (od 7 do 11 sati) • Čakovec, S. Radića 22 • Čakovec, Travnička 35 • Nedelišće, M. Tita 62 (7-20 h) • Strahoninec, M. Gupca 1 • Vratišinec, Brodec 49 • Zebanec Selo 11
Ostale trgovine • Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h) • KONZUM, Donja Dubrava (8-14 h) • LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-18 h) • LIDL Prelog, Franje Glada 13 (8-18 h)
• PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h)
• SPAR, Prelog, Čakovečka ul. 113 (8-15)
• PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h)
• Stop Shop Čakovec (9-15 h)
• PLODINE, Prelog, A. Mihanovića 82 (7-21 h)
• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-20 h)
23. listopada 2026.
Život u Međimurju 9
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Piše: Josip Šimunko GLOBALNO I LOKALNO josip.simunko@mnovine.hr
Rađa se nova socijalna država
Članovi udruge i gos� ispunili su dvoranu Knjižnice Nikola Zrinski
TRI DESETLJEĆA rada Likovnog udruženja Čakovec (LUČ-a) obogatilo kulturnu scenu Međimurja
Od skromnih početaka po kafićima do ponosa grada Jubilarno izdanje, ispunjeno radovima sadašnjih i preminulih članova, još je jednom potvrdilo da je Čakovec grad bogate likovne tradicije i istinske kulture lila članovima udruženja na neumornom doprinosu, obogaćivanju kulturnog života i važnosti udruge za zajednicu.
Piše: Jura Obadić
U utorak, 20. listopada, u Knjižnici Nikola Zrinski Čakovec održano je svečano predstavljanje monogra�ije koja ilustrira 30 godina postojanja i djelovanja Likovnog udruženja Čakovec (LUČ) - 30 godina: Svijet vidljivih emocija. Sama monogra�ija donosi pregled radova ukupno 71 člana koji su prošli kroz udrugu, od današnjih 64 aktivnih članova pa sve do preminulih umjetnika koji su ostavili neizbrisiv trag u radu udruženja, među kojima su Franjo Horvat, Dragutin Šafar, Igor Veseli, Josip Branko Kalšan, Krešimir Novak Šiki, Mirko Megla, Mladen Marčec, Branko Naranđa i Jadranka Jurišaga Ivaci. Poimence ih je nabrojao predsjednik Likovnog udruženja Čakovec Toni Fažon te se, u prisutnosti gradonačelnice Čakovca Ljerke Cividini, osvrnuo na povijest udruge i na to kako je sve započelo krajem 90-ih skromnim izložbama po ka�ićima i različitim galerijama. Samom predstavljanju trebala je prisustvovati i povjesničarka umjetnosti i turkologinja Ana Plenča, ujedno i urednica monogra�ije, ali je zbog bolesti bila odsutna. No okupljenima je proslijedila srdačnu poruku i stručni osvrt na ovo izdanje. – Iako mi je iznimno žao što danas nisam u mogućnosti biti ovdje s vama i proslaviti ovu monogra�iju, neizmjerno mi je drago što će ovo izdanje učiniti upravo ono najpotrebnije za djela koja su u njemu predstavljena: sakupiti i sačuvati ih te svima vama dati uvid u njihovu ljepotu, poručila je urednica.
Humanitarni kutak
Predsjednik LUČ-a Toni Fažon s novoizdanom monografijom 30 godina: svijet vidljivih emocija
Istinsko mjesto kulture Toni Fažon istaknuo je kako je i prije 90-ih likovna scena djelovala na području Međimurja - ali ne pod krovnim pokroviteljstvom Likovnog udruženja Čakovec, nego kroz Likovno udruženje Međimurje, osnovano 1988. godine. Tek se službenim osnivanjem LUČ-a 1996. godine pojavilo intenzivno djelovanje likovne scene, tijekom kojeg su članovi od skromnih izložbi po ka�ićima te prostora galerije Aurora i zgrade Scheier izrasli u prepoznatljivu snagu lokalne i šire kulturne scene. Tijekom protekla tri desetljeća udruženje je organiziralo 32 izdanja tradicionalne Likovne kolonije
Zrinski, pokrenulo uspješnu školu crtanja i slikanja Artelje koja danas okuplja više od stotinu djece, te ostvarilo brojna gostovanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Na sve se to osvrnula i gradonačelnica, istaknuvši kako se likovna scena u Čakovcu razvila u pozamašnu cjelinu, čime se potvrdilo da je Čakovec istinsko mjesto kulture. - Prvenstveno moram zahvaliti Toniju i svim članovima Likovnog udruženja što su nam za Dan grada 2025. priredili onu prekrasnu izložbu, a danas ovu priču zaokružujemo monogra�ijom koja bilježi 30 godina rada udruge i potvrđuje da je Čakovec uistinu grad kulture, poručila je gradonačelnica te zahva-
Predsjednik LUČ-a također se osvrnuo na humanitarno djelovanje udruge. Uz podsjetnik na sve one koji su obilježili djelovanje udruženja, obogatili kulturnu scenu Čakovca i Međimurja te ostvarili bogato međunarodno djelovanje kroz izložbene programe, Toni Fažon je istaknuo i zaključio kako se udruženje kontinuirano ističe i svojim humanitarnim radom. Poklanjanjem djela iz vlastitog fundusa u dobrotvorne svrhe i za potrebe lokalne zajednice - poput podrške Međimurskoj zakladi solidarnosti Katruža - iznova se potvrđuju riječi gradonačelnice Čakovca o velikom značaju udruge za međimursku sredinu.
N
a ruševinama kasnog kapitalizma i propalog socijalizma u Europi se rađa potiho nova socijalna država. Sve je počelo je ravno prije dvadeset godina u Norveškoj, kad su u novoosnovani državni mirovinski fond stigle prve uplate. Danas je taj fond najbogatiji na svijetu, s preko 2 bilijuna eura. Doduše, Norveška je svoje zarade od nafte i plina ulagala u taj fond, no to ne bi bilo dovoljno da fond nije ulagao u najbolje dionice u svijetu, prateći ukupan gospodarski i tehnološki razvoj u svijetu. Ovih dana i Njemačka je posegnula za sličnim receptom na zanimljiv način, donesen je "zakon o mirovini s ranim početkom". Svakom novorođenom djetetu država daje deset eura mjesečno do punoljetnosti, ili ukupno 1440 eura. Taj mali novac se dugoročno ulaže u dionice i �inancijske instrumente i do punoljetnosti bi mogao narasti na oko 2200 eura. Pedantni Nijemci izračunali su da bi tih početnih 1440 eura do 65 godine života i odlaska u mirovinu na isti način moglo narasti do 53.000 eura uz godišnji prinos od oko sedam posto i to bez dodatnih ulaganja. Ovdje nije uračunata in�lacija niti porezi. Ukoliko bi roditelji na isti način i pod istim uvjetima svakog mjeseca odvajali sto eura za dijete u fond do punoljetnosti,
to bi dijete sa šezdeset pet godina i odlaska u mirovinu bilo gotovo milijunaš, imalo bi na računu više od pola milijuna eura. Na tragu takvih promišljanja i Hrvatska će od Nove godine uvesti sustav privatnih ulaganja u fondove uz pogodnosti i kontrolu države. To je sudeći prema primjeru iz Njemačke zapravo nedovoljno jer ne rješava pitanje svakog građanina, već pomaže onima koji već imaju određeni kapital, a to znači razdvajanje društva u budućnosti na one koji imaju i one koji nemaju. Bolje bi bilo slijediti primjer Njemačke, makar je došao prekasno jer se postavljaju temelji socijalne države za sve građane u starosti. Europsko je pitanje hoće li primjeri Norveške i Njemačke potaknuti i ostale zemlje na razvoj socijalne države s mirovinama od rođenja djeteta. Dežurni kritičari bi mogli reći: pa onda djeca ne trebaju raditi, već samo ljenčariti i čekati mirovinu, no to je unaprijed zastarjeli argument. Društvo sutrašnjice temeljit će se na drugim vrijednostima, a ne samo na grabežnom postkapitalizmu. Ovdje je važno to što će država postati garant sigurnosti svih građana u socijalnom smislu, te neće više slabiti.
10 Crna kronika SVAĐA zbog unukove tetovaže
Baka oslobođena optužbe za obiteljsko nasilje Baka (53) nepravomoćno je oslobođena optužbe da je u travnju prošle godine u obiteljskoj kući u jednom međimurskom selu zajedno s kćeri grubo posjela tada 14-godišnjeg unuka na krevet i uzela mu mobitel tijekom svađe zbog tetovaže. Dječak se nekoliko tjedana ranije, tijekom uskršnjih praznika koje je provodio kod oca, istetovirao po šaci, a majku ništa nije pitao. Bila je ljuta i zbog loših ocjena jer je tada završavao osmi razred, kad se ocjene broje za upis u srednju školu. Te ga je večeri počela ispitivati u sobi njegove tete, gdje je ležao i gledao u mobitel. Nije joj odgovarao i nije joj htio dati mobitel. Prema dječakovu iskazu, u sobu je tada došla i baka, koja ga je također napadala riječima i vrijeđala mu oca. Ispričao je da su ga majka i baka zgrabile za ruke i minutu ili dvije držale pritisnutog na krevet kako bi mu uzele mobitel, dok je djed vikao ispred vrata.
OBRAT NA SUDU
Nije se mogao sjetiti koja mu je od njih uzela mobitel, ali misli da je to bila baka. Otišao je na kat, uzeo drugi mobitel i nazvao oca, a on je pozvao policiju. Baka je tvrdila da je samo na kratko stala na vrata i otišla, a unuka nije ni dotaknula. Za prijavu krivi dječakova oca, koji je, po njezinu mišljenju, htio da sin živi s njim. Majka je potvrdila da mu je ona uzela mobitel, a baka ga nije dirala. Teta je policiji rekla da je mobitel uzela baka, ali se na sudu toga više nije sjećala. Sud je zaključio da nema dokaza protiv bake jer se ni dječak nije sjetio tko mu je uzeo mobitel, a nije ni rekao da su ga grubo posjele na krevet. Majčino oduzimanje mobitela sud je ocijenio odgojnom metodom. Protiv majke se vodi poseban postupak, a presuda u njemu još nije pravomoćna. Dječak je danas u drugom razredu srednje škole. Protiv bakine presude moguća je žalba Visokom prekršajnom sudu. (ik)
Izmislila da ju je muž trudnu udario cipelom Muškarac (28) s područja Preloga nepravomoćno je oslobođen optužbe da je u veljači tukao trudnu suprugu, jer je ona pred čakovečkim sudom odbila svjedočiti i rekla da je policiji lagala. Prema policijskoj prijavi, muškarac je 3. veljače telefonom saznao da njegova 20-godišnja supruga ne ide na tečaj na koji je tvrdila da redovito odlazi. Zbog toga ju je navodno nazivao pogrdnim imenima, govorio da dijete koje nosi nije njegovo, pljunuo je i nekoliko puta ošamario. Četiri dana kasnije, kako je tada ispričala policiji, udario ju je cipelom u trbuh, a ona je pobjegla od njega. Uhićen je istog dana, a žena je smještena u sigurnu kuću. On je krivnju poricao od početka. Priznao je samo da
je vikao jer mu je profesor javio da je u dva mjeseca na nastavi bila tri puta. - Vi pitajte svoju ženu gdje je bila, a ne mene, jer na nastavi nije bila, rekao mu je, prema njegovim riječima, profesor. Tvrdio je da mu je supruga u svađi zaprijetila da će ga strpati u zatvor, a udarac cipelom zanijekao je jer zna da je trudna. Gdje je ona sada, rekao je, ne zna. Supruga je na suđenje došla u rujnu i iskoristila pravo da ne svjedoči protiv supruga. Kad ju je sud upitao zašto je policiji govorila drukčije, odgovorila je da je lagala. Drugih svjedoka nije bilo, pa je muškarac oslobođen zbog nedostatka dokaza. Presuda nije pravomoćna. (ik)
PROVALA u obiteljsku kuću u Paragu
Vlasnik kuće zadržao lopova U utorak, 20. listopada oko 18:30 sati u Paragu nepoznati je počinitelj provalio u obiteljsku kuću, gdje je u više prostorija ispreturao stvari. U dovršenju kaznenog djela spriječio ga je 34-godišnji vlasnik, koji ga je po povratku kući zatekao u potkrovlju i zadržao do dolaska policijskih službenika. Policijski službenici dola-
skom na mjesto događaja utvrdili su da je riječ o mlađem maloljetniku, koji je uhićen i priveden u Policijsku postaju Čakovec radi kriminalističkog istraživanja. Prema mlađem maloljetniku bit će nadležnom državnom odvjetništvu podnesena kaznena prijava zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela teške krađe u pokušaju. (sh)
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
MLADIĆU 16 mjeseci zatvora zbog spolnog odnošaja s djetetom
23. listopada 2026.
13-godišnjakinji napravio dijete Djevojčica je noću bježala kroz prozor iako je otac zaključavao vrata, a mjesecima je gotovo stalno boravila kod mladića, premda su se tome protivili i njegovi roditelji Mladić (18) s područja Međimurja nepravomoćno je osuđen na godinu i četiri mjeseca maloljetničkog zatvora jer je od ljeta 2024. do jeseni 2025. imao spolne odnose s djevojčicom od 12, odnosno 13 godina, koja je s njim zatrudnjela. Presudu je 10. rujna donio Županijski sud u Varaždinu, a mladić je priznao krivnju. Zbog odnosa s istom djevojčicom već je bio osuđen. Općinski sud u Čakovcu u prosincu 2024. proglasio ga je krivim zbog njihova prvog spolnog odnosa u travnju te godine i izrekao mu pridržaj maloljetničkog zatvora uz obvezu savjetovanja. Taj je pridržaj
bio na snazi kad je djevojčica zatrudnjela. Poznavali su se od ranije jer je dolazio k njezinu bratu, a vezu su započeli u svibnju 2024. Djevojčica mu je rekla da ima 14 godina, iako ih je imala 12. Njezina majka je odmah pozvala mladića k sebi, rekla mu koliko kći zapravo ima godina i da ne smiju biti zajedno. Upozorenja nisu pomogla. Djevojčica je noću bježala kroz prozor iako je otac zaključavao vrata, a mjesecima je gotovo stalno boravila kod mladića, premda su se tome protivili i njegovi roditelji. Socijalne radnice dolazile su po nju i upozoravale oboje, a smjestile su je i u centre
u Zagrebu i Osijeku. Svaki put kad bi se vratila kući, ponovno bi otišla k njemu. Kući se vratila krajem kolovoza 2025. Majka je ubrzo primijetila da povraća i da joj je zlo pa ju je odvela u bolnicu, gdje je sredinom listopada potvrđena trudnoća. Sina je rodila u svibnju ove godine. Mladić je na suđenju rekao da je znao koliko djevojčica ima godina, ali je nastavio jer je bio zaljubljen. Tvrdio je da upozorenja prije nije shvaćao ozbiljno, a da sada, stariji i zreliji, zna da to nije smio. Radi u građevini na terenu, a djetetu preko svoje majke šalje novac i stvari. Sina ne viđa jer mu
je izrečena zabrana približavanja. Socijalna služba, stručna suradnica državnog odvjetništva i savjetnica suda predložili su zatvor jer ranije odgojne mjere nisu promijenile njegovo ponašanje. Prije toga je dva mjeseca proveo u disciplinskom centru zbog kaznenog djela lažne uzbune, a dobio je i sudski ukor jer je vozio bez vozačke dozvole. Od 12 obveznih susreta u savjetovalištu odradio je osam. U korist mu je išlo to što je priznao djela i očinstvo, što radi i uzdržava sina. Mora platiti i 500 eura troškova postupka, a presuda nije pravomoćna. (ik)
PIJAN teško ozlijedio susjedu u prometnoj nesreći
Umjesto u zatvor, inženjer ide na rad za opće dobro Inženjer (35) zaposlen u Lendavi nepravomoćno je osuđen na osam mjeseci zatvora, zamijenjenih s 480 sati rada za opće dobro, jer je u prosincu 2024. pijan izazvao sudar u Jelačićevoj ulici u Čakovcu u kojem je vozačica slomila tri rebra. Bilo je oko pola dvanaest prijepodne 13. prosinca kada je vozio iz smjera Čakovca prema Pribislavcu. Prije toga popio je pet piva, a u krvi je imao najmanje 1,2 promila. Nije se držao sredine svoje trake pa je u blagom lijevom
zavoju djelomično prešao u suprotnu i prednjim lijevim dijelom automobila udario u auto koji je vozila žena. Njezin automobil od udara je odbačen unatrag, djelomično je sletio s ceste i udario u dva automobila parkirana na kolnom ulazu obiteljske kuće. Vozačica je slomila tri rebra na desnoj strani, a ozljede su kvalificirane kao teške. Na suđenju je sve priznao. Rekao je da mu je žao i da još snosi posljedice nesreće. Žrtva mu je susjeda, žive blizu jedno drugome, a nakon
VOZAČ (38) priznao krivnju
nesreće redovito je pitao za njezino zdravlje i posjetio ju je kad se vratila iz bolnice. Sud je molio da mu ne zabrani vožnju. Objasnio je da automobilom putuje na posao u Lendavu, gdje radi tri dana pa ima jedan slobodan, zbog čega teško može dogovoriti prijevoz s nekim drugim, a javnog prijevoza nema. Dodao je i da mu je supruga trudna i uskoro rađa, pa mu je auto prijeko potreban. U korist mu je išlo priznanje, kajanje, posjeti žrtvi i to što dosad nije kazneno osuđi-
van, a ništa mu nije uzeto kao otegotno. Molbu za vozačku sud ipak nije uslišao. Budući da je vozio pijan i da je već ranije kažnjavan za prometne prekršaje, sud je ocijenio da bi za volanom mogao ponovno ugroziti druge. Zato mu je zabranio upravljanje svim vrstama vozila godinu dana od pravomoćnosti presude. Kaznu zatvora sud mu je zamijenio radom za opće dobro, dva sata rada za svaki dan zatvora. Mora platiti i 258 eura troškova postupka. Presuda nije pravomoćna. (ik)
Za nalet na auto i ozljeđivanje žene dobio 300 eura kazne Vozač (38) iz Međimurja kažnjen je s 300 eura jer je u svibnju, dok je obilazio automobil zaustavljen na cesti, udario u njega toliko snažno da je auto odletio unatrag i oborio ženu koja je iz prtljažnika vadila stvari. Bilo je 9. svibnja, oko 22.50 sati. Muškarac je vozio kolnikom kada je naišao na osobni automobil koji je stajao na cesti, okrenut prema njemu. Iza tog auta stajala je žena i
iz prtljažnika uzimala stvari. Vozač je krenuo obilaziti zaustavljeni automobil, ali se prije toga nije uvjerio da to može napraviti sigurno. Prednjim desnim dijelom svog vozila zakačio je prednji desni dio zaustavljenog auta. Silina udarca gurnula je taj automobil unatrag, a stražnjim dijelom udario je ženu iza sebe. Pala je na kolnik, a Hitna pomoć prevezla ju je u Županijsku bolnicu Čakovec. Prošla
SUKOB U KAFIĆU u Palovcu
je s lakšim ozljedama, dok su oba automobila oštećena. Policija je vozaču u lipnju izdala obavezni prekršajni nalog, no on je na njega podnio prigovor pa je slučaj završio na Općinskom sudu u Čakovcu. Pred sudom više nije ništa osporavao. Priznao je sve što mu se stavljalo na teret i rekao da mu je iskreno žao. Naveo je da dosad nije kažnjavan i da ima mala primanja, pa je zamolio blažu kaznu.
Sud mu je izašao ususret. Za takav prekršaj u kojem je netko ozlijeđen zakon predviđa najmanje 390 eura, ali je zbog priznanja, kajanja i čiste prošlosti kazna spuštena na 300 eura. Uz to mora platiti i 30 eura troškova postupka. Ako u roku od 90 dana uplati dvije trećine kazne, smatrat će se da je platio cijeli iznos. Presuda je pravomoćna jer protiv nje nema žalbe. (ik)
Pretukao muškarca pa prijetio smrću onima koji su pozvali policiju Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je 38-godišnjak u utorak, 20. listopada oko 17 sati u ugostiteljskom objektu u Palovcu na naročito drzak način narušavao javni red i mir. Pritom je rukama više puta udario 62-godišnjaka po glavi i tijelu te ga pritom
lakše ozlijedio. Ozlijeđenom muškarcu liječnička pomoć pružena je u Županijskoj bolnici Čakovec. Nakon fizičkog napada 38-godišnjak je prijetio smrću dvojici muškaraca u dobi od 22 i 47 godina, i to zato što su pozvali policiju radi intervencije. Nakon toga
udaljio se s mjesta događaja, no koordiniranim postupanjem policijskih službenika nekoliko policijskih uprava uspješno je pronađen i uhićen. Valja istaknuti da je međimurska policija 38-godišnjaka i ranije u više navrata prijavljivala zbog sumnje u
počinjenje različitih kaznenih djela i prekršaja. Zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela prijetnje protiv 38-godišnjaka podnesena je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu, a osumnjičeni je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (sh)
23. listopada 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
OBITELJSKA DRAMA u Prelogu
POŽAR u Stanetincu
17 vatrogasaca gasilo buktinju kotlovnice i garaže
U srijedu oko 18:15 sati u Stanetincu je izbio požar koji je zahvatio garažu i kotlovnicu. Brzom reakcijom nadležnih službi na teren je upućeno ukupno 17 vatrogasaca s pet vozila iz Javne vatrogasne postrojbe Čakovec te dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Štrigove, Stanetinca i Martinuševca. Dojava o izbijanju vatre zaprimljena je u 18:15 sati, a ekipa JVP-a Čakovec na teren je upućena već minutu kasnije. Prvi su na mjesto događaja u 18:34 sati stigli pripadnici DVD-a Štrigova s dva vozila i šest vatrogasaca, dok su dvije minute kasnije pristigli i vatrogasci JVP-a Čakovec s jednim vozilom i četiri operativca. Ubrzo su im
Gorjele su garaža i kotlovnica (Foto: DVD Štrigova) se u akciji pridružili DVD Stanetinec s jednim vozilom i četiri vatrogasca te DVD Martinuševec s jednim vozilom i tri vatrogasca.
Nakon obuzdavanja vatrene stihije, pripadnici DVD-a Štrigova i DVD-a Stanetinec ostali su na terenu radi osiguravanja požarišta.
Točne okolnosti izbijanja požara te razmjeri materijalne štete bit će poznati po završetku očevida. (sh)
UMJESTO u samostan, mogao bi u zatvor
Fratru rekao da je osjetio poziv, a onda ga prevario za 265 eura
Keramičara (25) zanimalo je kako se pristupa samostanu. U istom razgovoru s fratrom zatražio je pozajmicu od 2000 kuna i obećao da će novac vratiti Muškarac (35) iz okolice Čakovca raspitivao se u travnju 2020. u splitskom samostanu Gospe od Pojišana kako stupiti u samostan, a onda od fratra posudio oko 265 eura koje nije namjeravao vratiti, zbog čega je pravomoćno osuđen na devet mjeseci uvjetno. Keramičar iz Međimurja došao je u samostan na Kapucinskoj poljani 18. travnja 2020. oko 11 sati. Fratru je rekao da osjeća poziv za svećenika i zanimalo ga je kako se pristupa samostanu.
U istom razgovoru zatražio je pozajmicu od 2000 kuna i obećao da će novac vratiti do 7. svibnja. Fratar mu je povjerovao i dao mu novac u gotovini. Novac mu nikad nije vraćen. Sud je utvrdio da je muškarac od početka odlučio da ga neće vratiti, pa ga je zadržao i potrošio. Među dokazima su i poruke koje su njih dvojica razmijenila 30. travnja i 7. svibnja 2020., a drugi datum je upravo dan kad je novac trebao biti vraćen. Osumnji-
čeni je ispitan u svibnju, a fratar je iskaz dao u srpnju iste godine. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu optužilo ga je za prijevaru i predložilo kazneni nalog. Općinski sud u Splitu izdao ga je u veljači 2021. bez rasprave. Muškarac, koji do tada nije bio osuđivan, dobio je devet mjeseci zatvora uvjetno, s rokom kušnje od dvije godine. Time slučaj nije bio gotov. Njegov branitelj uložio je prigovor, pa se predmet vukao još četiri i pol godine, a
tijekom 2024. održano je šest ročišta. Prema podacima iz sudskog sustava e-Predmet, presuda je postala pravomoćna 16. listopada 2025. Uz uvjetnu kaznu morao je fratru vratiti 2000 kuna u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti, dakle do sredine siječnja ove godine. Ako to nije učinio bez opravdanog razloga, sud mu može opozvati uvjetnu osudu i tada bi morao u zatvor. Rok kušnje traje do listopada 2027. Mora platiti i 300 kuna (oko 40 eura) troškova postupka. (ik)
NAPRAVIO skandal u Nedelišću, na sudu sve priznao i pokajao se
Izvrijeđao bivšu suprugu pred svima u kafiću Muškarac (43) je nepravomoćno kažnjen s 200 eura jer je 22. rujna poslijepodne u Nedelišću vikao na bivšu suprugu i vrijeđao ju, a sudu je objasnio da se jako razljutio kad ju je vidio kako s dvojicom muškaraca pije u kafiću. Iako su se razveli 2023. godine nakon gotovo dva desetljeća braka, njih dvoje nisu se potpuno razišli. On se prije dva mjeseca odselio iz kuće njezine majke, gdje i dalje žive njihova dva odrasla
Crna kronika 11
sina, na drugu adresu u istom mjestu. Otišao je, kako tvrdi, zato što je ona ponovno počela piti, iako se zbog alkohola već dvaput liječila. Ona je ipak nastavila dolaziti k njemu. Jednu je noć prespavala kod njega, a zatim ju je vidio u kafiću s dvojicom muškaraca uz piće u popodnevnim satima. - Kurvo, kurvetina, fčera si pušila njemu, denes buš pušila njemu, vikao je na nju. Sud je utvrdio da ju je
time uznemirio i povrijedio joj dostojanstvo. Dva dana kasnije policija ga je ujutro uhitila i nakon tri sata dovela na Općinski sud u Čakovcu, gdje je sve priznao i rekao da mu je iskreno žao. Žena je odbila mjere zaštite, a on je pred sudom rekao da s njom želi ostati, ali samo ako se počne liječiti. Prema njegovim riječima, obećala mu je da toga tjedna otići na liječenje. Našao joj je i posao, no u međuvremenu ga je izgubila.
Za ovaj prekršaj zakon propisuje najmanje 300 eura kazne ili do 90 dana zatvora, ali sud mu je kaznu ublažio jer je priznao, pokajao se i dosad nije bio kažnjavan. Tri sata koja je proveo uhićen uračunata su mu kao jedan dan zatvora, odnosno 39,82 eura, pa mora platiti 160,18 eura. Troškova postupka je oslobođen jer je nezaposlen i živi od povremenih poslova. Presuda nije pravomoćna, a žalba je moguća samo na izrečenu kaznu. (ik)
Psovao oca i provalio vlastita vrata jer ga je zaključao Muškarac (42) s područja Preloga nepravomoćno je osuđen zbog nasilja u obitelji na 15 dana zatvora uz rok kušnje od godinu dana jer je 23. rujna ujutro pijan izvrijeđao oca (69) i razbio brave na vratima obiteljske kuće. Svađa je planula oko devet sati, kad ga je otac pitao zašto nije otišao na posao. Sin mu je na to opsovao majku i zaprijetio da će ga istući. Potom je udarcima razbio brave na drvenim sobnim i ulaznim vratima te pobjegao iz kuće. Policajci su ga nešto nakon deset sati pronašli u jednom kafiću i uhitili. Alkotest je pokazao 0,84 promila alkohola. Otac nije bio ozlijeđen, a odbio je i liječničku pomoć i smještaj u sigurnu kuću. Pred sudom je muškarac priznao sve što mu se stavljalo na teret, ali je ispričao i kako izgleda život u toj kući. S bratom (46) brine o ocu, plaćaju mu režije i hranu. Otac je, kako je rekao,
slabog zdravlja i boluje od šećerne bolesti, ali unatoč tome pije. Majka im je umrla prije pet godina, nakon što je dugo bila nepokretna, a trojica muškaraca danas žive u skromnoj kući sa svega dvije sobe. Priznao je da je oca uvrijedio kad ga je pitao za posao, a objasnio je da se tog dana s poslodavcem dogovorio da ne dođe. Otac ga je potom zaključao i uzeo mu ključeve. Budući da drugačije nije mogao izaći, jače je povukao vrata i tako otvorio zaključanu bravu. Izrazio je žaljenje i zamolio sud za blažu kaznu. U korist mu je išlo to što je prekršaj priznao, što mu je žao i što dosad nije kažnjavan, pa je sud zaključio da zatvorska kazna ne mora biti izvršena. Ako u idućih godinu dana napravi isti ili teži prekršaj, morat će je odslužiti, a tri i pol sata koja je proveo u policiji uračunat će mu se kao jedan dan zatvora. Platit će i 30 eura sudskih troškova. (ik)
SIN NOŽEM prijetio ocu u Kotoribi
Dobio devet mjeseci bezuvjetnog zatvora Mladić (28) nepravomoćno je osuđen na devet mjeseci zatvora jer je 27. lipnja oko četiri ujutro u Kotoribi s kuhinjskim nožem u ruci vikao da će rasporiti i ubiti svog oca. Otac i sin prethodnih su se dana svađali i potukli. Te je noći mladić izvikivao prijetnje pred bratom, a otac se za to vrijeme nalazio u kući i sve je čuo. Kako stoji u presudi, sin ga je htio zastrašiti, a otac se nakon tih riječi uplašio za vlastiti život. Mladić je uhićen istoga dana i od tada je u istražnom zatvoru. Optužnicu protiv njega Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu podiglo je u srpnju, a suđenje je završilo 1. listopada. Pred sutkinjom je priznao sve što mu se stavljalo na teret. Rekao je da mu je jako žao, da se kaje i da se takvo što više neće ponovi-
ti. Pristao je i na kaznu od devet mjeseci zatvora koju je predložio tužitelj. Mladiću to nije prvi sukob sa zakonom. Dosad je četiri puta osuđivan, uglavnom zbog krađa. Jednu je kaznu trebao odraditi kao rad za opće dobro, ali ga nije odradio do kraja, pa mu je sud prošle godine za preostalih šest mjeseci i sedam dana odredio zatvor. U korist mu je išlo iskreno priznanje, kojim je ubrzao postupak, i kajanje. Na štetu su mu išle ranije osude i to što je dok je prijetio držao nož u ruci. Sud je ocijenio da samo bezuvjetni zatvor može utjecati na to da ubuduće ne čini kaznena djela. U kaznu mu se uračunava vrijeme koje je od lipnja proveo u istražnom zatvoru. Troškove postupka neće morati platiti jer nema imovine. Presuda nije pravomoćna. (ik)
KRAĐA NA SAJMIŠTU u Čakovcu
Ukrao prijenosnu kasu U srijedu, 21. listopada u ranim poslijepodnevnim satima u Čakovcu, u Sajmišnoj ulici, na prostoru na kojem se održava sajam, nepoznati počinitelj provalio je u osobni automobil varaždinskih registarskih oznaka, iz kojeg je ukrao prijenosnu kasu s
novcem. Materijalnu štetu 52-godišnji vlasnik obrta iz Nedeljanca procijenio je na nekoliko tisuća eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe. (sh)
12 Dobro je znati
23. listopada 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Dobrim planiranjem razvoja od 2020. do 2025. godine prihodi tvrtke Sobočan narasli su s 13,7 na više od 27 milijuna eura, a broj zaposlenih sa 180 na 224
O
tvorenjem Resorta Pical u Poreču, koji je dio hotelskog lanca Valamar, dovršena je jedna od najvećih investicija u hrvatskom turizmu. U kompleks s tri objekta – Pical Family Hotel, Pical Hotel i Pical Suites – uloženo je 200 milijuna eura, a ukupni smještajni kapacitet iznosi 1.650 gostiju. Velik dio opreme izradila je i montirala tvrtka tvrtka Sobočan d.o.o. iz Murskog Središća, a posao je obuhvatio opremu i unutrašnje uređenje. O tom poslu, razvoju tvrtke i načinu poslovanja razgovarali smo s vlasnikom Franjom Sobočanom.
Od Hlapičine do hotelskih lanaca
Sobočan je počeo raditi 2000. godine u Hlapičini s petoricom zaposlenih. Danas, 26 godina kasnije, ima 224 zaposlenika. Kako navode u tvrtki, među vodećim je proizvođačima namještaja i opreme u ovom dijelu Europe. Opremaju hotele, benzinske postaje i servise te retail food i „nefood“ prostore. – Želimo li raditi s vrhunskim hotelskim lancima, mora proteći dosta Mure, kaže Franjo Sobočan i dodaje: – Posljednjih deset godina intenzivno opremamo hotele, prikupljali smo znanje i teh-
nologiju te smo se dokazivali korak po korak. Danas smo došli do pozicije da gotovo i nema ozbiljnog opremanja hotela, a da se ne zatraži naša ponuda. Integracija proizvodnje jedna je od velikih prednosti tvrtke. Proizvodnja u Murskom Središću podijeljena je na sektore: obrada drva, metala i pleksiglasa te tapeciranje. Tvrtka ima i vlastitu lakirnicu s modernom tehnologijom. Prema Sobočanovim riječima, malo je proizvođača koji sve te materijale i tehnologije imaju pod jednim krovom. – Tržište je danas nemilosrdno, osobito za tvrtke vezane isključivo uz jedno tržište, poput njemačkog. Naša je prednost što smo od početka prisutni na više tržišta i što imamo vlastitu, diverzificiranu proizvodnju. Ne ovisimo o kooperantima i možemo sami jamčiti i za rokove i za kvalitetu. To traži veća ulaganja, ali prepoznali smo to kao jedini put, kaže Sobočan.
Pandemijsku 2020. iskoristili za novu strategiju
U tvrtki kažu da im je 2020. godina bila prekretnica. Dok su mnoge djelatnosti stajale, u Sobočanu su zastoj iskoristili za izradu strategije.
Na opremi, unutrašnjem uređenju i montaži novootvorenog Resorta Pical u Poreču, investicije vrijedne čak 200 milijuna eura, radila je i tvrtka Sobočan iz Murskog Središća. Međimurska obiteljska tvrtka u proteklih je pet godina više nego udvostručila prihode, koji su s 13,7 narasli na više od 27 milijuna eura, potvrdivši status ključnog partnera vodećih hotelskih lanaca u regiji i Europi
U Sobočanu radi 224 zaposlenika, a u planu je izgradnja pete hale
– Kad vlada svakodnevna gužva i juriš iz narudžbe u narudžbu i stalno rasteš, nemaš vremena za dubinske promjene. Vrijeme korone iskoristili smo za izradu nove strategije temeljene na tri transformacije: digitalnoj i zelenoj, snažnoj tehnološkoj te transformaciji upravljanja i rukovođenja. Danas možemo reći da nam je taj mali zastoj dobro došao, kaže Sobočan. Tvrtka je 2020. imala 13,7 milijuna eura prihoda i 180 zaposlenih. U 2025. prihodi su premašili 27 milijuna eura, a zaposlenih je 224. Prihodi su se tako više nego udvostručili, a broj zaposlenih porastao je za oko 24 posto. Svaki projekt prolazi tehničku pripremu. Tim tehničke pripreme u Sobočanu broji čak 20 inženjera koji razrađuju svaki detalj vanjske i unutarnje opreme. Voditi se načelom „everything works” znači preuzeti odgovornost za projekt od prve skice do finalne montaže.
Zaposlenici i obiteljska druženja
Sobočan je obiteljska tvrtka i takvu atmosferu potiču i među radnicima. Prosječna starost radnika iznosi 37,5 godina. Od 2015. tvrtka ima vlastiti edukacijski centar InTeC te stipendira učenike i studente. – Naši zaposlenici i njihovo zadovoljstvo naša su najveća pokretačka snaga, kaže Sobočan. Dvaput godišnje organiziraju zajednička druženja. Ovog 12. prosinca podiže se šator za djecu zaposlenika, uz catering, glazbu i darove, a Djed Božićnjak podijeli 136 poklona. U lipnju se druženje održava na ribnjaku iza tvornice, gdje su uređeni tereni za odbojku na pijesku i boća-
TVRTKA SOBOČAN IZ MURSKOG SRED
opremila jednu od najvećih turističkih investic
Interijer Res Poreču sa So potpisom nje. Na hodnicima tvornice, na putu do restorana, izloženi su crteži djece zaposlenika.
Razvoj, energija i recikliranje
Zelenu tranziciju tvrtka je počela 2016. izgradnjom postrojenja za spaljivanje drvenih ostataka iz proizvodnje. Na krovovima ima solarnu elektranu snage 1,4 MW koja pokriva 60 posto
potreba proizvodnje za energijom. U idućih pet godina i dalje nastavljaju ulagati u proizvodnju. Tvrtka planira izgraditi petu halu površine 2.000 m², koja će služiti kao skladište. Dovršetak se očekuje u veljači sljedeće godine. Uz širenje kapaciteta, Sobočan planira ulagati u reciklirane materijale i dalje razvijati suradnju s partnerima.
Ovogodišnji projekti Referentna lista tvrtke Sobočan d.o.o. govori o njenoj snazi. Osim Resorta Pical, ove su godine radili na hotelu Pelegrin u Umagu, Luxury Resorts Imperijal Rivijera na Rabu, hotelu Garden Istra u Umagu, Mövenpick Hotel & Residences u Novom Vinodolskom, Toplicama Topusko,
Resort Pical obuhvaća tri objekta, Pical Family Hotel,
23. listopada 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Dobro je znati 13
Laser za obradu cijevi i profila
DIŠĆA
cija u Hrvatskoj
sorta Pical u obočanovim Od skromnih početaka s petoricom zaposlenih u Hlapičini do 224 radnika i opremanja najprestižnijih turističkih objekata, tvrtka Sobočan izgradila je poslovanje na potpunoj integraciji proizvodnje pod jednim krovom. Kriznu 2020. godinu iskoristili su za strateško prestrojavanje i tehnološki iskorak, a uz zelenu tranziciju i solarnu energiju, u idućih pet godina planiraju nove investicije u proizvodnju
, Pical Hotel i Pical Suites, s kapacitetom za 1650 gostiju
Amfori na Hvaru te uređenju u sklopu St. Peter's Church Gardena na Braču. Trenutačno opremaju Hotel Plitvice u Zagrebu i Valamarov hotel u austrijskom Obertauernu. – Kad sve to pogledam od prvih koraka u Hlapičini do današnjih projekata diljem Hrvatske i Europe, mogu samo reći da sam ponosan na svoje zaposlenike i na sve što smo zajedno stvorili, zaključio je Franjo Sobočan.
Resort ima više od deset restorana i barova, a svi su opremljeni u Sobočanu
Recepcija je tehnički zahtjevna oprema
Resort Pical u Poreču jedan je od najvećih turističkih kompleksa Valamar lanca u Hrvatskoj
14 Čakovec
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
OTVORENO NOVO PARKIRALIŠTE na čakovečkom sajmu
23. listopada 2026.
Kolona od podvožnjaka i drama zbog vreće zelja Piše: Vlasta Vugrinec
Sanirana je kolnička konstrukcija
RADOVI NA BUZOVCU konačno završili
Zbog sanacije prijelaza nastao prometni kaos u gradu! Tijekom proteklog vikenda u Ulici dr. Ante Starčevića u Čakovcu provodili su se radovi na održavanju i sanaciji željezničko-cestovnog prijelaza Buzovec. Stoga je od ranog jutra u subotu pa sve do kasnog poslijepodneva u ponedjeljak prijelaz bio zatvoren za promet. Radovi na prijelazu, smještenom na dionici željezničke pruge M 501 između Čakovca i Kotoribe, obuhvatili su temeljitu obnovu kolničke konstrukcije kako bi se osigurala veća sigurnost svih sudionika u prometu. Radove je izvodilo poduzeće Pružne građevine u vlasništvu HŽ Infrastruk-
ture. Tijekom trajanja radova cestovni promet bio je preusmjeren obilaznim pravcima zbog čega su se u nekim dijelovima grada za vrijeme udarnih sati stvarale neočekivane gužve. Vozači su zato morali pokazati dodatno strpljenje i veći oprez. Nakon uspješno završenih radova i uklanjanja privremene prometne regulacije u ponedjeljak navečer, željezničko-cestovni prijelaz Buzovec ponovno je pušten u redovno prometovanje. Iz mjerodavnih službi zahvaljuju građanima na razumijevanju i strpljenju tijekom izvođenja radova na sanaciji. (lj)
NASTAVAK SANACIJE Staroga grada
Obnova pročelja za još ljepši prvi dojam U Muzeju Međimurja Čakovec u petak, 16. listopada, započeli su građevinski radovi na sanaciji jugozapadnog pročelja Staroga grada, odnosno krila koje gleda prema muzejskom parkiralištu. Riječ je o nastavku sustavnog i višegodišnjeg ulaganja u obnovu i očuvanje ove iznimno vrijedne kulturno-povijesne baštine. Radovi su počeli postavljanjem skele, dok je trenutačno u tijeku uklanjanje dijelova stare žbuke. Osim uklanjanja dotrajale žbuke, radovi uključuju i sanaciju postojećih pukotina, popravak oštećenih dijelova vijenaca te nanošenje novog završnog sloja i boje, uz prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Projekt u cijelosti financira Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a ukupna vrijednost ugovorenih radova iznosi 47.285 eura. Predviđeno trajanje svih radova je 30 dana.
Najvrjednije nepokretno kulturno dobro
Muzej Međimurja Čakovec već deset godina kontinuirano ulaže u kompleks
Staroga grada. Dok je glavno pročelje obnovljeno prije tri godine, jugozapadno krilo dosad nije bilo uređeno u mjeri u kojoj je trebalo biti. Na tom su pročelju još uvijek vidljiva oštećenja, pukotine te tragovi ranijih zahvata statičke sanacije, poput mjesta na kojima su ugrađene zatege. Glavni je cilj projekta zbog toga je temeljito sanirati zatečena oštećenja i vratiti reprezentativan izgled tom dijelu Staroga grada. Budući da je upravo to pročelje često prvi prizor koji posjetitelji ugledaju dolazeći do Muzeja, vrlo je važno da bude estetski uređeno kako bi se stvorio pozitivan prvi dojam. Stari grad Čakovec, sa svojom renesansno-baroknom palačom i utvrdom, najvrjednije je nepokretno kulturno dobro Međimurja i jedan od najvažnijih spomenika graditeljske baštine u Hrvatskoj. Svrha je ovih radova predstaviti kompleks u najboljem izdanju te osigurati da građani Čakovca i Međimurja s ponosom pokazuju svoju baštinu gostima i posjetiteljima. (lj)
Ove srijede proradilo je novo parkirališno mjesto na čakovečkom sajmu. Grad Čakovec je u ovu investiciju krenuo ponajprije kako bi se osigurala parkirna mjesta za sve posjetitelje sajma, ali i uklonila parkirana vozila s glavne prometnice. To znači da se više ne smije parkirati uz samu cestu, ni na zelenoj površini u sajamskom prostoru kao i niz stazu prema Unimeru. Ukupna površina novog parkirališta je 10 tisuća četvornih metara, a predviđena je za parkiranje otprilike 200 vozila. Riječ je o površini uz sam sajam prema Pribislavcu koja je prije bila zarašćena, odnosno bila je šikara. Prostor je očišćen, nasut i uz njega su uređeni pristupni putevi. Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi 54.687,50 eura koji su u cijelosti plaćeni iz gradskog proračuna.
Kaos u prvim jutarnjim satima
Iako smo o uređenju novog parkirališnog mjesta pisali, prvi sati novog režima parkiranja bili su dosta stresni. Čak
Jedan ide u rikverc, drugi ulazi, a treći auto izlazi iz parkirališta nisu pomogla ni dva prometna krenuti. Za to vrijeme iza njih redara koji su usmjeravali pro- se stvarala živčana kolona koja met. Ljudi su bili zbunjeni jer se je neumorno trubila. Dodatni očito višegodišnja navika par- zastoj donosili su vozači koji su kiranja uz cestu i na travnatim stali tik uz ulaz jer eto, došli su površinama pokazala jačom samo po vreću zelja. Naravno, od novih prometnih znakova. redar im je to zabranio pa su Većina je vozila napamet ili trajala objašnjenja zašto se ignorirala signalizaciju, pa su ne može vreća zelja nositi do se čepovi počeli stvarati čim su novog parkirališnog mjesta. pristigli prvi posjetitelji. Kaos na samom ulazu preU samom središtu te gužve lio se i na unutrašnjost sajmiodvijale su se prave male dra- šta. Dok su jedni pokušavali me. Bilo je slučajeva da su voza- ući na parking, drugi su s njega či, ne znajući kud i kamo, palili izlazili, a sve bi iznenada blokičas lijevi, čas desni žmigavac, ralo vozilo poprečno postavljepokušavali ubaciti u rikverc pa no usred trake u uzaludnom odustajali jer su im se drugi pokušaju bočnog parkiranja. A promet je bio zamišljen već nabili na branik. Na kraju su uz pogrdne riječi izašli iz po principu kružnog toka oko vozila pitajući se kamo uopće parkiranih vozila na šudranoj
KESTENIJADOM u Čakovcu do podizanja svijesti
površini ispred ulaza u sam sajam. No, plan je jedno, a stvarni život i navike vozača nešto sasvim drugo.
Kolone gotovo do nadvožnjaka
Umjesto da novo parkirališno mjesto osigura protočnost prometa, donijelo je zakrčenost i zagušenje tako da se kolona automobila protezala gotovo do podvožnjaka. Srećom, kao i sva nova čuda, i ovo će nestati za nekoliko srijeda koliko je potrebno ljudima da se naviknu na nova pravila. A trebat će se jer će se kontrolirati nedozvoljeno ostavljanje automobila. barem u prvo vrijeme.
U Međimurju 126 muškaraca godišnje oboli od raka prostate Piše: Jura Obadić
Na jednak način kao što je 3. listopada održana akcija s ciljem podizanja svijesti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka dojke, tako je i prošle subote u blizini Trga Republike u Čakovcu, u organizaciji Kluba oboljelih od raka prostate i Županijske lige protiv raka Čakovec, održana humanitarno-edukativna akcija pod nazivom Kestenijada - sa svrhom informiranja i edukacije u borbi protiv raka prostate, koji je treći uzrok smrtnosti među zloćudnim bolestima kod muškaraca u Međimurju. A o važnosti rane dijagnostike, prevenciji i aktivnostima Kluba porazgovarali smo s predsjednikom Županijske lige protiv raka Čakovec, prim. dr. med. spec. radiologije Husseinom Saghirom, predsjednikom Kluba oboljelih od raka prostate Franjom Novakom te Antonijem Plešnarom, dr. med., specijalistom urologije te subspecijalistom urološke onkologije i andrologije, koji su poslali jasan apel kako bi svi muškarci stariji od 50 godina, ali i mlađi s poviješću raka prostate u obitelji, trebali redovito obavljati urološke preglede.
Nužnost prevencije
Kako smo saznali, dobne se granice za preventivne pre-
Franjo Novak, Antonio Plešnar i Hussein Saghir zajednički poručili o važnosti prevencije glede sve više pomiču prema mokrenja znakovi koji mogu - Prostata je mala žlijezda mlađoj životnoj dobi. Preporu- upućivati na problem, u toj od svega 20 grama koja se čuje se da svi muškarci stariji se fazi često radi o već uzna- nalazi ispod mokraćnog mjeod 50 godina jednom godišnje predovalom stadiju bolesti. hura, ali muškarcima može obave urološki pregled, dok Upravo je zato naglasak na stvoriti ogromne probleme osobe s pozitivnom obitelj- preventivnim pregledima, s koji nerijetko završavaju sa skom anamnezom, odnosno obzirom na to da je u ranoj smrtnim ishodom. Međutim, oni kojima je otac ili brat bo- fazi otkrivanja, na jednak ako muškarci dođu na vrijeme, lovao od raka prostate, spa- način kao i kod raka dojke, karcinom prostate potpuno je daju u rizičnu skupinu te bi s izlječivost veća od 90 posto. izlječiv. Moramo shvatiti da redovitim pregledima trebale se protiv ove bolesti borimo započeti već s 40 ili 45 godina. pravodobnim oprezom i reStatistika koja - Naša je prvenstvena dovitim odlascima urologu, poziva na oprez zadaća podizanje svijesti o naglasio je dr. Antonio Plešnar. Što se tiče brojki, podaci važnosti brige o vlastitom Na izjavu dr. Plešnara zdravlju i odlaska na preven- za Međimursku županiju izni- nadovezao se i predsjednik mno su zabrinjavajući - rak Županijske lige protiv raka tivne preglede. To nije znak slabosti, već prostate čini 30,4 posto svih Čakovec prim. dr. Hussein Sadužnost i odgovornost pre- novootkrivenih zloćudnih bo- ghir, naglasivši kako je ova ma sebi i svojim najbližima. lesti kod muškaraca (126 od akcija dio kontinuiranog rada Definitivno je riječ o preven- ukupno 415 slučajeva godiš- Lige na edukaciji javnosti. Istaciji, ranom otkrivanju i borbi nje) te je treći uzrok smrtnosti. knuo je da su redoviti pregledi Stoga, kako je istaknuto, i pravodobno otkrivanje raka protiv bolesti muškog tijela, ključni cilj akcije jest uklanja- prostate ključni jer izravno poručio je Franjo Novak. Iako su prvi uočljivi nje nelagode i stigme vezane utječu na uspjeh liječenja i simptomi poput učestalog uz urološke preglede. kvalitetu života pacijenata.
23. listopada 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Središnje Međimurje 15 APEL Orehovčanima
Vandalizam prazni općinsku kasu
Načelnik Nikola Novak, blagajnica Ksenija Mak, predsjednica Irena Kocijan, tajnica Sanja Smrtić i zamjenik načelnika Denis Šafarić
UDRUGA ŽENA Gornji Kuršanec proslavila 20 godina rada
Spojilo ih povlačenje užeta Piše: Kristina Kobal
Udruga žena Gornji Kuršanec proslavila je svojih prvih 20 godina djelovanja, a svečanost je bila prilika za prisjećanje na brojne aktivnosti, ostvarene ideje i prijateljstva koja su članice gradile tijekom dva desetljeća. Proslavi su se pridružili predstavnici Općine Nedelišće, prijateljskih udruga i brojni gosti koji su svojim dolaskom uveličali ovu važnu obljetnicu. O počecima udruge, njezinu radu i planovima za budućnost govorila je predsjednica Irena Kocijan, uz koju su bile blagajnica Ksenija Mak i tajnica Sanja Smrtić. Na početku svečanosti Irena Kocijan pozdravila je okupljene, među kojima su bili načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, zamjenik načelnika Denis Šafarić, Milena Štajerec, predsjednica Mjesnog odbora, te predstavnici prijateljskih udruga s područja općine.
Udruga žena Gornji Kuršanec kroz 20 godina zajedništva Prisjećajući se početaka, predsjednica Irena Kocijan istaknula je kako je sve krenulo 2006. godine, kada je nekoliko odvažnih i entuzijastičnih žena, sudjelujući na sportskim susretima Dravskog bazena u disciplini povlačenja užeta, odlučilo osnovati udrugu. Poduzetne, odlučne i pune ideja, članice su tijekom godina sudjelovale u brojnim događanjima i aktivnostima. Obilježavale su Dane kruha, Martinje, Fašnik, adventsko i božićno vrijeme te Uskrs, a uključivale su se i u ekološke akcije poput „Više cvijeća, manje smeća“. Sve te aktivnosti ostavile su trag na fotografijama, u novinskim člancima, ali ponajviše u sjećanjima članica. – To nisu samo aktivnosti u kojima smo sudjelovale. Iza svega toga stojimo mi, žene. Uz brojne susrete i akcije stvorile smo prijateljstva, suradnju i lijepe uspomene.
Druženja s udrugama iz našeg sela i cijele općine, Turističkom zajednicom, Općinom, našim DVD-om, Dječjim mjesnim odborom i župnikom donijela su nam mnogo lijepih trenutaka, prisjetila se Irena Kocijan. Dodala je kako se iz tih druženja pamte brojne dosjetke, kreativni radovi, recepti, kolači, likeri, šale i anegdote, male stvari koje su s vremenom postale dio zajedničke priče i ostale duboko urezane u srcima članica.
Zahvala svima koji su podržavali rad udruge
Povodom velike obljetnice predsjednica je zahvalila bivšim, sadašnjim i budućim članicama, aktivnim i podupirućim članovima, kao i njihovim obiteljima i prijateljima koji su ih pratili i podržavali tijekom svih ovih godina. Posebnu zahvalu uputila je udrugama žena s područja općine, DVD-u, udruzi Foklor te župniku, velečasnom Munđaru, na dobroj suradnji, razumijevanju i podršci brojnim
aktivnostima za selo i župu. Zahvalila je i Dječjem mjesnom odboru na čelu s Milenom Štajerec, Turističkoj zajednici područja Srce Međimurja, načelniku Nikoli Novaku i njegovu zamjeniku Denisu Šafariću na suradnji i financijskoj podršci koja je pomogla u radu udruge i realizaciji aktivnosti za lokalnu zajednicu. – Naša je velika želja i nada da je pred nama još mnogo uspješnih projekata, aktivnosti i druženja kojima ćemo pridonijeti boljitku naše lokalne zajednice. Hvala vam što ste danas odvojili svoje vrijeme i došli proslaviti s nama naših prvih 20 godina, poručila je Irena Kocijan. Svečanost je završila podjelom prigodnih poklona gostima, a uzvanici su imali priliku razgledati fotografije i kreativne radove nastale na radionicama tijekom proteklih 20 godina. Bila je to lijepa prilika za prisjećanje na sve što je udruga ostvarila, ali i za pogled prema novim druženjima, idejama i zajedničkim uspjesima.
2. TURENSKA JESENSKA KOŠARICA okupila 17 izlagača
Od bučinog ulja i meda do kobasica sa zeljem Piše: Aleksandra Sklepić
U subotu, 17. listopada s početkom u 14 sati u dvorištu iza Društvenog doma u Podturnu održan je 2. po redu jesenski sajam pod nazivom "Turenska jesenska košarica". Svojim kolačima, domaćim proizvodima, medom, bučinim uljem, nakitom, umjetninama i cvijećem predstavilo se čak 17 izlagača, lokalne udruge i brojni međimurskih OPG-ovi. Ovogodišnje izdanje organizatori su planirali upravo nakon Svjetskog dana hrane, koji se obilježava 16. listopada, kako bi povezali važnost domaće proizvodnje hrane, očuvanje starih sorti voća i povrća, bogatstvo jeseni i podršku lokalnim proizvođačima hrane i proizvoda. Jesenski sajam bio je prilika da posjetitelji pobliže upoznaju ponudu lo-
Općinski načelnik Općine Orehovica, Ladislav Požgaj, uputio je javni apel mještanima povodom sve učestalijih činova vandalizma te neodgovornog ponašanja pojedinaca na području općine. Unatoč znatnim proračunskim sredstvima uloženim u podizanje kvalitete života, na terenima su zabilježene velike štete. Devastirane su zelene površine, oštećen inventar u društvenim domovima te ponovno išarana i razbijena autobusna stajališta. Uništava se i prometna infrastruktura, čime se izravno ugrožava sigurnost svih sudionika u prometu. Uz vandalizam, načelnik upozorava na opa-
snost od pasa lutalica koji su napadali djecu i mještane, podsjetivši da je za njihovo zbrinjavanje u protekle dvije godine utrošeno 20.000 eura. Velik financijski teret općini predstavljaju i divlja odlagališta otpada. Komunalno redarstvo će uz pomoć videonadzora detektirati i najstrože kažnjavati kršitelje reda. Požgaj naglašava kako se novac namijenjen sanaciji šteta mogao uložiti u nove projekte, igrališta i pomoć potrebitima. Stoga poziva mještane na poštivanje komunalnog reda i prijavu neodgovornih pojedinaca, a roditelje i obrazovne ustanove na edukaciju djece o očuvanju okoliša. (vv)
Sredstva će ići za Dnevni boravak djece “Dr. Antun Bogdan” u Čakovcu
VELIKO SRCE za Dnevni boravak djece “Dr. Antun Bogdan” u Čakovcu
Smijehom prikupili 2400 eura! Puno smijeha, emocije i velika srca obilježili su subotnju večer u Mačkovcu gdje je u prepunom društvenom domu odigrana humanitarna predstava ludbreškog glumačkog dua Aleksa i Bare “Kako je sve počelo”. Komična predstava bila je dio humanitarne akcije „Osmijehom za Dnevni boravak djece dr. Antun Bogdan“ koju je organizirala Udruga “Zajedno za druge”. Od prodaje ulaznica i donacija, zajedničkim snagama u akciji je prikupljeno čak 2400 eura. Taj novac ići će za unapređenje daljnjeg rada, nabavu kreveta i aktivnosti Dnevnog boravka djece “dr. Antun Bogdan“ u Čakovcu.
ŠENKOVEC
- Od srca hvala svim ljudima dobrog srca na ovako velikom odazivu, podršci i humanosti! Vaša velikodušnost nas iznova podsjeća na to koliko se toga može postići kada se udružimo oko dobrog cilja. Veselimo se ponovnom susretu s vama u ovako velikom broju, poručili su iz Udruge “Zajedno za druge”. Za prepun društveni dom u Mačkovcu, večer nije završila predstavom, već se nakon glumačkog naklona vesela atmosfera nastavila velikim druženjem uz ples i živu glazbu. Zaslužena je to bila zabava za ljude velikog srca! (lj)
Općina sufinancira sterilizaciju i kastraciju mačaka
Žene iz Podturna osvojile su posjetitelje bogatim asortimanom domaćih kolača kalnih gospodarstava, prona- zabavljali na likovnim radioni- bru glazbu pobrinuo se bend đu domaće namirnice i iz prve cama pod vodstvom Udruge “Živapozitiva”. Uz promidžbu ruke saznaju više o trudu koji slobodnih umjetnika Mura iz lokalne proizvodnje, tradicistoji iza njihove proizvodnje. Podturna. je i zdrave hrane, zabavljeZa sve je posjetitelje organiCijeli je događaj organi- ni dobrom glazbom, svi su zirana i fina okrjepa - sokovi, ziran pod okriljem Općine posjetitelji dobili priliku za pića, kobasice s kiselim zeljem Podturen i Turističke zajed- provesti lijepo sunčano jesenje i kuhano vino, a najmlađi su se nica "Mura i gorice", a za do- popodne.
Općina Šenkovec sufinancirat će troškove sterilizacije i kastracije mačaka svojim mještanima. Općina će pokriti 33 posto stvarnih troškova zahvata prema cjeniku ugovorene ambulante. Sufinanciranje se odnosi na najviše dvije mačke po kućanstvu godišnje, a sve eventualne dodatne troškove veterinarskih zahvata u potpunosti snosi vlasnik mačke. Ugovor o obavljanju sterilizacije i kastracije mačaka Općina je sklopila s
Veterinarskom ambulantom Jug na adresi Ulica Nikole Pavića 1 u Čakovcu. Mještani Šenkovca ne trebaju dolaziti u Općinu, već se javljaju izravno u ambulantu. Prilikom dolaska obvezni su predočiti osobnu iskaznicu kojom potvrđuju svoje prebivalište na području Općine Šenkovec te na licu mjesta plaćaju svoj dio troška. Preostali iznos ambulanta će izravno obračunati Općini Šenkovec. (lj)
16 Gornje Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
MURS-EKOM lansira novu aplikaciju za groblja
23. listopada 2026.
Dovoljno je upisati ime pokojnika Tvrtka Murs-ekom sljedećeg će tjedna u pogon pustiti novu aplikaciju koja će građanima značajno olakšati pronalazak grobnih mjesta njihovih najmilijih, ali i svih ostalih pokojnika na grobljima pod njihovim upravljanjem. Sustav je osmišljen tako da bude iznimno jednostavan za korištenje. Korisnici će u aplikaciju morati upisati samo ime i prezime pokojnika, nakon čega će im se na zaslonu prikazati točna lokacija grobnog mjesta. Ukoliko pod istim imenom
i prezimenom postoji više upisanih osoba, aplikacija će izlistati sve pronađene rezultate uz pripadajuća godišta, što će omogućiti brzu i preciznu identifikaciju. Kako nam je potvrdio direktor Murs-ekoma Josip Sršan, nova je aplikacija korak naprijed u digitalizaciji komunalnih usluga, a posebice će biti od koristi uoči predstojećih blagdana kada mnogi građani posjećuju groblja i traže posljednja počivališta svojih predaka i rođaka. (sh)
NOVA INVESTICIJA u Gospodarskoj zoni Brezje – Istok
Tvrtka iz Preloga kupila zemljište za 84.100 eura Grad Mursko Središće nastavlja s intenzivnim razvojem i popunjavanjem Gospodarske zone Brezje – Istok, čime se otvaraju nove prilike za jačanje lokalnog gospodarstva i privlačenje investitora. U sklopu tih aktivnosti, gradonačelnik Dražen Srpak potpisao je ugovor o kupoprodaji građevinskog zemljišta s tvrtkom GK Solarne elektrane d.o.o. iz Preloga, koju zastupa direktor Goran Kovač. Riječ je o zemljištu površine 5.533 četvorna metra, za koje je na javnom nadmetanju postignuta cijena od
84.100,00 eura. Prikupljena sredstva Grad je u obvezi uložiti u izgradnju potrebne komunalne infrastrukture u proširenom dijelu zone u roku od pet godina. Iz Grada napominju kako je u tijeku prodaja preostalih parcela namijenjenih proizvodnim i gospodarskim objektima. Javno nadmetanje održava se svakog prvog četvrtka u mjesecu u 12:00 sati, sve do prodaje svih zemljišta, a svi uvjeti natječaja dostupni su na službenim mrežnim stranicama Grada Mursko Središće. (sh)
GRAD MURSKO SREDIŠĆE osigurao božićnice za umirovljenike
Povisili pragove za božićnice Povodom nadolazećih božićno-novogodišnjih blagdana, Grad Mursko Središće i ove je godine osigurao jednokratnu novčanu pomoć u obliku poklon bonova za umirovljenike te osobe starije od 65 godina s područja grada. Zbog nedavnog porasta prosječne mirovine u Hrvatskoj, Grad je povisio imovinske cenzuse u korist umirovljenika kako bi se izbjeglo da bilo tko zbog porasta mirovine ostane zakinut za blagdansku potporu. Pravo na božićnice ostvaruju umirovljenici s ukupnim mirovinskim prihodima do 715 eura. Za mirovine do 385 eura osiguran je bon u vrijednosti od 60,00 eura, oni s umirovljeničkim primanjima od 386 do 530 eura ostvaruju pravo na bon od 40 eura, dok umirovljenicima s mirovinom od 531
do 715 eura pripada bon od 30 eura. Umirovljenici potvrdu o visini mirovine, odnosno zadnji odrezak ili izvadak iz banke ili pošte, trebaju dostaviti u Podružnicu umirovljenika Mursko Središće utorkom i petkom od 8:00 do 12:00 sati. Prijave započinju 20. listopada, a krajnji rok za predaju dokumentacije je 1. prosinca 2026. godine, nakon čega se pravo više neće moći ostvariti. Također, pravo na bon od 60,00 eura imaju i osobe starije od 65 godina s prebivalištem na području grada Mursko Središće koje su primatelji nacionalne naknade, zajamčene minimalne naknade ili su bez prihoda. Oni svoju dokumentaciju predaju izravno u Gradsku upravu Mursko Središće, također najkasnije do 1. prosinca. (sh)
Neumorni folkloraši KUD-a Dr. Vinko Žganec na jubilarnim 20. “Vuricama”
20. JUBILARNE VRATIŠINSKE VESELE VURICE okupile ljubitelje međimurske tradicije
“Vurice” čuvaju identitet našeg mjesta Piše: Aleksandra Sklepić
U Vratišincu su u subotu, 17. listopada u Domu kulture održane jubilarne, 20. Vratišinske vesele vurice, manifestacija posvećena međimurskoj pjesmi, plesu i očuvanju kulturne baštine. U organizaciji KUD-a dr. Vinko Žganec Vratišinec, večer je okupila domaće izvođače i gostujuća društva iz Štrigove i Donje Dubrave. Među uzvanicima bili su načelnik Općine Vratišinec Mihael Grbavec,
predsjednica Općinskog vijeća Štefanija Jambrošić i ravnateljica Osnovne škole dr. Vinka Žganca Maja Lukman Šprajc. Program je vodio Franjo Sedlar. Domaćini, članovi KUD-a dr. Vinko Žganec, predstavili su se u dva nastupa. Prvi je bio splet „Tak veliju stara mama”, koji je obuhvatio pjesme i plesove „Klinček”, „Med lepi dečki”, „Falila se Jagica”, „Štiri snehe” i „Školnik”. Voditeljica folklorne skupine je Martina Kuretić-Sedlar, a tamburaše
KUU DRUŠTVO ŽENA Gornji Kraljevec
je vodio Marin Farkaš. Uz domaćine, nastupili su i KUD „Sveti Jeronim” iz Štrigove te KUD „Seljačka sloga” iz Donje Dubrave, predstavljajući folklornu baštinu svojih krajeva. Na završetku programa predsjednica domaćeg KUD-a Morena Mikolaj zahvalila je izvođačima, gostujućim društvima, voditeljima, organizatorima, pomagačima, publici i mještanima koji su manifestaciju poduprli donacijama. Predstavnici
gostujućih društava pridružili su joj se na pozornici, gdje su razmijenjeni prigodni darovi. Jubilarno izdanje još je jednom potvrdilo važnost Vratišinskih veselih vurica kao mjesta susreta, druženja i prijenosa tradicije na mlađe generacije, te dokazalo da su “Vurice” važan dio identiteta Vratišinca. Večer je završila porukom zahvale svima koji su sudjelovali, uz poziv na ponovno okupljanje na 21. Vratišinskim veselim vuricama.
Mamičina škrija nahranila duše i tijela Piše: Aleksandra Sklepić
U nedjelju, 11. listopada, održana je 17. po redu manifestacija „Mamičina škrija” u Gornjem Kraljevcu. Manifestaciju organizira KUU „Društvo žena Gornji Kraljevec”, njegujući vrijednosti koje se prenose s generacije na generaciju, a i ove su se godine okupili mještani i gosti s ciljem očuvanja kulturne baštine, starih običaja i uspomena na nekadašnji način života. Prigodno je obilježen i Međunarodni dana starijih osoba. Svečanost je otvorio načelnik Općine Vratišinec Mihael Grbavec, a među uzvanicima bili su i profesor emeritus Stjepan Hranjec, predsjednica KUU-a „Društvo žena Gornji Kraljevec” Štefica Jambrošić, župnik Josip Blažon, direktor Murs Ekoma iz Murskog Središća Josip Sršan i ravnateljica Dječjeg vrtića Srčeko Vratišinec Barbara Horvat. Program je započeo izvedbom narodnih pjesama Ženske vokalne skupine domaće udruge, nakon čega je župnik Josip
Mješoviti pjevački zbor „Dr. Vinko Žganec” pripremio je krpice sa zeljem i pečene cvirke Blažon predvodio molitvu i blagoslov, a Stjepan Hranjec govorio o važnosti očuvanja tradicije. Publiku je do suza nasmijala predstava „Štefek soldat” mlađe dramske sekcije KUD-a Općine Donji Kraljevec, a gostovali su i članovi KUD-a „Mijo Stuparić” iz Velike Ludine, koji već 30 godina čuvaju kulturnu baštinu Moslavine. Uz tamburaše, izveli su ne-
Volonteri iz Gornjeg Kraljevca uvijek su spremni za druženje i pomoć
koliko skladbi, te splet moslavačkih kola. Posebnu pozornost privukla je ponuda tradicionalnih jela. KUD Žiškovec pripremio je pretepene želučeke, Udruga žena Mursko Središće pretepenu špargu, Udruga žena Krištanovec pretepenu starinsku juhu, a Udruga žena Hlapičina pretepenu hajdinsku kašu. Mješoviti pjevački zbor „Dr. Vinko Žganec” pripremio je krpice sa zeljem i pečene cvirke, dok je Udruga žena Mali Mihaljevec pripremila pretepene štrukle, kiselu repu s nogicama i grahom, kuruznu zlevanjku i domaći kruh. Posjetitelji su mogli kušati i langoše, kuhanu šećerac-kuruzu, kralovske mašinske pogače te druge specijalitete koje su pripremile članice Društva žena Gornji Kraljevec.
Za najmlađe je bio pripremljen napuhanac, a organizirana je i tombola za potporu radu Udruge. Starijim osobama upućene su zahvale za očuvanje običaja i prijenos životnog iskustva, a volonterke, medicinske sestre Mihaela i Mateja omogućile su mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi. Održavanje manifestacije podržali su Općina Vratišinec, Turistička zajednica područja Mura i Gorice, Murs Ekom i obiteljska tvrtka Dika Štik iz Vratišinca, uz lokalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva i mještane koji su pomogli u organizaciji. „Mamičina škrija” još je jednom potvrdila važnost zajedništva i očuvanja baštine za buduće naraštaje, te ostavila lijepe uspomene svima koji su danas bili njen dio.
23. listopada 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Gornje Međimurje 17
MATIJA ŽGANEC čuva zvuk koji nestaje
Tehničar po struci, cimbulaš po srcu Četiri godine svira cimbale, s KUU-om Zasadbreg predstavlja Međimurje diljem Hrvatske i Europe, a u slobodno vrijeme bavi se elektronikom i 3D ispisom Piše: Sanja Heric
U vremenu kada mlađe generacije uglavnom privlače isključivo moderni trendovi, Matija Žganec, mladi član Kulturno-umjetničke udruge Zasadbreg, pravi je primjer kako se uspješno mogu spojiti ljubav prema modernoj tehnologiji i čuvanje stare međimurske tradicije. Naime, ovaj svestrani mladić već četiri godine svira cimbale, rijedak tradicijski instrument za koji danas ima sve manje svirača. Kako nam je otkrio, za ovaj instrument ne postoje klasične glazbene škole, već su presudni volja, talent i upornost. – Cimbale su posebne jer nisu toliko poznate, a zvuk im je iznimno ugodan za čuti, ali i za svirati. Prve korake na ovom instrumentu pokazao mi je Josip Brdar, potom me većinu toga naučio Nikola Baricević, a danas učim i usavršavam se sam. Nema škole za to, čovjek mora imati volju sam od sebe. Rekao bih da je cimbale lako započeti svirati, ali ih je teško usavršiti, priča
nam skromni Matija koji svoj instrument vježba svakodnevno barem sat vremena, a uz cimbale, uspješno svira i bisernicu.
Od izvornog folklora do računalstva i elektronike
Zanimljivo je kako Matija izvan folklornih proba živi u svijetu moderne tehnologije. Učenik je četvrtog razreda Tehničke škole Čakovec, smjer tehničar za računalstvo. Kada ne prebire po žicama cimbala, slobodno vrijeme provodi baveći se elektronikom, sastavljanjem sklopova i 3D tiskanjem. Nakon završetka srednje škole ove godine, planovi su mu jasni – nastavak obrazovanja na fakultetu, a želja mu je upisati studij u Mariboru ili pak Fakultet organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu.
S KUU Zasadbreg proputovao Hrvatsku, ali i Europu
Ljubav prema glazbi i tradiciji donijela mu je i brojna
Mirjana Hren s meksičkim mini krastavcem i meksičkom rajčicom
Matija Žganec cimbalima čuva rijedak zvuk Međimurja, notu po notu
prijateljstva te nezaboravna putovanja s njegovim KUU-om Zasadbreg, koji je ujedno prepoznatljiv i po svojim tradicionalnim manifestacijama Fašniku u Zasadbregu te manifestaciji Pozdrav jeseni u Zasadbregu. Nedavno su tako ponosno predstavljali Međimurje i na Državnoj smotri u Bjelovaru. – U Bjelovaru nam je bilo odlično! Super smo se družili, a i sami nastupi su prošli izvrsno. Skupili smo
EGZOTIČNI DRAGULJI s eko imanja Hren
Meksički krastavac i tomatillo
jedno veliko i vrijedno iskustvo, ističe Matija. No, Bjelovar je samo jedna od njihovih brojnih stanica. Članovi KUU Zasadbreg redovito gostuju kod svojih prijatelja folkloraša po Međimurju, rado se odazivaju na pozive diljem Hrvatske, a međimursku kulturu uspješno promoviraju i izvan granica Lijepe Naše. Uz mlade snage poput Matije, nema sumnje da je budućnost KUU Zasadbreg, ali i međimurske tradicijske glazbe, u sigurnim rukama.
BREŽNA DIŠEČA JESEN U PLEŠKOVCU
Kad cimbale zasviraju, bregi progovore stihovima U Kreativno-edukativnom centru MURAI u Pleškovcu u nedjelju, 11. listopada, održana je večer poezije „Brežna dišeča jesen“. Stihovi o jeseni i međimurskim bregima izmjenjivali su se uz klavijature Ivane Horvat i cimbale Matije Žganca. U programu su sudjelovali KUU Zasadbreg i KUD Sveti Juraj na Bregu, a svoje
su pjesme kazivali i gosti, pjesnici Danijel Kralj i Marija Jambrović. Večer je priredio
BREŽNA PRIČAONICA
Brzina stroju, duša čovjeku
U
mjetnoj inteligenciji možete objašnjavati problem četrdeset minuta. Bit će ljubazna, bit će brza i neće se umoriti. Samo neće razumjeti o čemu govorite. Ne pišem ovo kao protivnica tehnologije. Umjetna inteligencija postala je neizostavan dio suvremenog posla u svakoj branši. U nekoliko sekundi analizira ogromne količine podataka, preuzima rutinu koja nam jede dane i nudi korisničku podršku dvadeset
četiri sata dnevno. Poslovanje bez takvih alata danas je gotovo nezamislivo jer nam štede vrijeme i oslobađaju prostor za ono složenije. No koliko god napredovala, umjetna inteligencija neće voditi razgovor onako kako to čini čovjek. Tehnologija besprijekorno generira tekst i poštuje gramatička pravila, ali je nemoćna pred samom biti ljudske komunikacije. Prije svega, ona nema proživljeno iskustvo. Ne zna
U potrazi za neobičnim okusima i starim, zaboravljenim kulturama, na Prvom Festivalu bajki u bajkovitoj šumi u Lopatincu naišli smo na pravu povrtnu atrakciju. Mirjana Hren, poznata čuvara prirode koja na svom ekološkom imanju u Okruglom Vrhu uzgajaju raznolike neobične biljke, predstavila nam je dvije fascinantne srednjoameričke vrste – meksički mini krastavac i meksičku rajčicu. Meksički mini krastavac (cucamelon) osvaja na prvi pogled. Izgledom podsjeća na minijaturnu lubenicu veličine zrna grožđa, a
osvježava sočnim okusom krastavca s blagom kiselkastom notom limete. Ova bujna penjačica iznimno je otporna na štetočine. S druge strane, meksička rajčica (tomatillo) donosi autentičan duh Meksika. Plodovi rastu unutar specifične papirnate ovojnice te neobičnim izgledom podsjećaju na ukrasne lampione. Zbog čvrstog, kiselkasto-slatkog mesa ključan su sastojak poznate salse verde, a za uspješan uzgoj potrebne su barem dvije biljke u blizini radi unakrsnog oprašivanja. (sh)
ODVOZ GRANJA s kućnog praga u općini Selnica
Prijave otvorene do 4. studenog
Čitateljski klub KUD-a Sveti Juraj, koji već osam godina okuplja ljubitelje knjige i po-
ziva nove članove da im se pridruže. (sh)
Murs-ekom obavještava mještane općine Selnica da će se u petak, 6. studenog 2026. godine, organizirati besplatan odvoz granja s kućnog praga, no isključivo uz prethodnu prijavu korisnika. Svi zainteresirani mještani odvoz moraju prijaviti najkasnije dva dana prije termina, odnosno do srijede, 4. studenog. Prijaviti se možete pozivom na broj telefona 040/543-314, osobno na adresi Trg bana Josipa Jela-
kako je kad te uhvati strah, kako izgleda olakšanje nakon mjeseci čekanja ili što ostane iza gubitka. Kad vam napiše poruku podrške, to nije suosjećanje nego vjerojatnost, odnosno statistički najuvjerljiviji slijed riječi. Zvuči kao utjeha zato što je učena na milijunima tuđih utjeha. Ključna razlika nije u osjećajima. Ključna je razlika u odgovornosti. Čovjek koji nešto obeća, obeća na svoju štetu. Čovjek koji vam kaže
istinu koju ne želite čuti, plati to nelagodom. Stroj ne plaća ništa, pa njegove riječi nemaju pokriće. Zato se povjerenje, privrženost i ranjivost, sve ono na čemu stoje stvarni odnosi, ne mogu simulirati. Reći će sada netko na to, ali ljudi ipak razgovaraju s botovima i mnogima je lakše. Točno je. Usamljenom čovjeku u tri ujutro bot je bolji od zida. No to je utjeha bez svjedoka. Nitko se sutra neće sjećati da ste plakali.
Uostalom, velik dio razgovora i ne događa se u riječima. Živi u pogledu, u tonu, u stanki koja traje sekundu predugo, u onome što je ostalo neizrečeno ili u tišini. Tu se vidi je li netko dobro, a to se ne da upisati u prompt. Umjetna inteligencija savršeno prenosi informaciju. Smisao prenosi samo čovjek. I zato me manje brine to što strojevi uče govoriti kao ljudi, a više to što mi, štedeći vrijeme, sve češće govorimo kao strojevi.
čića 10 u Murskom Središću ili putem kontakt obrasca na službenoj mrežnoj stranici www.murs-ekom.hr. Na dan odvoza granje je potrebno pripremiti i odložiti najkasnije do 6:00 sati ujutro, i to uz ogradu dvorišta na mjestu pristupačnom za teretna vozila, pazeći pritom da ne ometa sigurno odvijanje prometa. Maksimalna dopuštena količina po kućanstvu iznosi do 12 metara kubnih. (sh)
Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr
18 Donje Međimurje
23. listopada 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
NAJZELENIJI PODUZETNIK Preloga
Javite se
Energetska udruga građana „Zeleni Prelog“ poziva poduzetnike s područja Grada Preloga da se prijave za nagradu „Najzeleniji poduzetnik“ (The Greenest Company) za 2026. godinu. Nagrada se dodjeljuje treću godinu zaredom s ciljem prepoznavanja onih koji odgovornim poslovanjem doprinose zaštiti okoliša, energetskoj učinkovitosti i održivom razvoju. Pravo prijave imaju obrti i tvrtke sa sjedištem ili podružnicom u Prelogu,
pod uvjetom da ondje posluju najmanje godinu dana. Vrednovat će se ulaganja u obnovljive izvore energije, smanjenje potrošnje, gospodarenje otpadom, očuvanje prirode, te inovativna rješenja i edukacija zaposlenika. Prijava s opisom aktivnosti šalje se elektroničkom poštom na adresu zeleniprelog@prelog.hr do 17. studenoga 2026. Dobitnik će biti proglašen 1. prosinca na Gospodarskom forumu Grada Preloga. (vv)
POVLAŠTENI studentski krediti
Iznosi od 100 do 250 eura Grad Prelog objavio je Javni poziv za dodjelu povlaštenih studentskih kredita za akademsku godinu 2026./2027., osiguravajući tako izravnu financijsku potporu lokalnim studentima i olakšavajući im pokrivanje visokih troškova studiranja. Pravo na prijavu ostvaruju svi redovni i izvanredni studenti s prebivalištem na području Grada Preloga koji zadovoljavaju uvjete propisane samim natječajem. Ovisno
o vrsti studijskog programa te mjestu u kojem se studij izvodi, mjesečni iznosi kredita kreću se od 100 do 250 eura te su prvenstveno namijenjeni pokrivanju osnovnih životnih i akademskih potreba. Svi zainteresirani studenti svoje prijave moraju poslati najkasnije do 1. prosinca 2026. godine. Detaljni uvjeti, obrasci i potrebni popratni dokumenti nalaze se na službenoj stranici www. prelog.hr. (vv)
Crkva ide u kompletnu konstrukcijsku obnovu
OBNOVA CRKVE u Svetom Jurju u Trnju
Novo ruho stare crkve U župnoj crkvi u Svetom Jurju u Trnju započelo je 3D lasersko snimanje građevine, čime je učinjen prvi korak prema njezinoj cjelovitoj konstrukcijskoj obnovi. Suvremenom tehnologijom bilježe se milijuni mjernih točaka za izradu detaljnog trodimenzionalnog prikaza svodova i zidova, što projek-
tantima omogućuje izradu pouzdane dokumentacije. Izradu provodi zagrebačka tvrtka INFO-G d.o.o., a projekt financira Ministarstvo kulture i medija RH. Riječ je o pripremnoj fazi, dok će sami građevinski radovi započeti po dovršetku dokumentacije i osiguranju sredstava. (vv)
ČEHOVEC slavi svoj Dan
Dođite na druženje Čehovec u subotu, 24. listopada, obilježava Dan mjesta. Druženje počinje u 16 sati kod Društvenog doma uz vruće kestene, natjecanje malih vatrogasaca i
nastup Tamburaškog sastava Taubeki, dok će se u 18 sati u Kapeli sv. Roka služiti sveta misa. Mjesni odbor poziva sve mještane i goste na zajedničko druženje. (vv)
Iz Perutnine Ptuj kažu da farma Veliki Pažut radi u skladu s uvjetima okolišne dozvole (Foto: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL)
PROSVJED ZBOG MEGAFARME od 1,8 milijuna pilića u Velikom Pažutu
Oko 2.200 tona “kuračekov” ide poljoprivrednicima kao gnojivo Građanska inicijativa Legrad - Donja Dubrava ističe da studija utjecaja na okoliš nije obuhvatila sve potencijalne ugroze. Iz Perutnine umiruju da je sve pokriveno Piše: Luka Jurkijević
Farma pilića u Velikom Pažutu u Općini Legrad, tik uz granicu s Međimurskom županijom, ljetos je počela s pokusnim radom. Predviđa se da bi farma u punom kapacitetu rada godišnje trebala uzgojiti do 1.834.000 pilića. To znači i gospodarenje s 3670 metara kubičnih krutog stajskog gnoja koliko bi farma u jednoj godini trebala proizvesti, što je oko 2.200 tona gnoja. Da farma još nema ni uporabnu dozvolu, a već mještanima okolnih mjesta stvara probleme, navode udruge i građanske inicijative koje su u Koprivnici prošlu subotu održale prosvjed protiv velikih peradarskih farmi na sjeveru Hrvatske. Nastavak je to otpora i protiv farme u Velikom Pažutu za koju traže zaustavljanje pokusnog rada, preispitivanje studija o utjecaju na okoliš te dostupnost dokumentacije.
Kamo s pilećim gnojem (međimurski: kuračekima)
Zabrinutost zbog sumnjivog odlaganja stajskog gnoja
na na području zaštićenog krajobraza rijeke Mure naglašavaju iz građanske inicijative Legrad - Donja Dubrava. Oni tvrde da gnoja, u takvim količinama, nikad prije nije bilo, no i to da deponirani stajski gnoj u sebi ima tragove perja. - Tlo uz cijelo to područje rijeke Drave je vrlo propusno. Gnoj je ostavljen direktno na zemlji, a ne na nepropusnoj površini, kako ističu propisi. Čim padne kiša sve to odlazi u zemlju, a moguće i u podzemne vode što može ugroziti lokalno stanovništvo, ističe Kristina Pongrac iz građanske inicijative Legrad - Donja Dubrava. Iz Perutnine Ptuj, koja upravlja farmom, poručili su da je za farmu još 2025. godine izdana okolišna dozvola kojom su propisani uvjeti rada farme radi zaštite okoliša, uključujući i postupanje sa golemom količinom stajskog gnoja čije skladištenje nije predviđeno unutar kompleksa farme. - U skladu s okolišnom dozvolom, stajski gnoj
predaje se poljoprivrednicima koji ga koriste kao organsko gnojivo. Time se smanjuje njihova potreba za korištenjem umjetnih gnojiva. Nakon preuzimanja poljoprivrednici su odgovorni za njegovu primjenu prema važećim propisima i pravilima dobre poljoprivredne prakse, poručili su.
Utjecaj na okoliš
Studijom utjecaja na okoliš nisu zadovoljni u građanskoj inicijativi Legrad - Donja Dubrava jer, ističu, nije obuhvatila potencijalni utjecaj na dva zaštićena područja, uključujući i prekogranični utjecaj na Nacionalni park Dunav-Drava u Mađarskoj, koji se od farme nalazi nešto manje od dva kilometra nizvodno. - Farma ima obvezu, ako se radi o prekograničnom utjecaju, napraviti dodatno informiranje susjedne države i procjenu s njihove strane. Oni su, međutim, u studiji šturo napisali da je farma udaljena 1,6 kilometara od granice s Mađarskom te prema tome neće imati
utjecaja što nikako nema smisla, kažu. Osim zbog odlaganja stajskog gnoja, u inicijativi brinu i zbog potencijalnog negativnog utjecaja na vegetaciju i mještane Legrada i Donje Dubrave od kojih neki žive ni dva kilometra od farme. Strahuju i od razvoja ptičjih bolesti jer se farmino postrojenje, kažu, nalazi uz ornitološki rezervat. Perutnina Ptuj uvjerava da su peradarnici u Velikom Pažutu opremljeni suvremenim tehnologijama koji su projektirani tako da smanjuju utjecaj farme na okoliš. Ističu da se otpadne vode prikupljanju u zatvorenom sustavu bez izravnog ispuštanja u okoliš, a ulazak i izlazak iz postrojenja kontroliraju se strogim biosigurnosnim pravilima. Mještanima Donje Dubrave ne sviđa se ni to što se cijeli promet do farme Veliki Pažut odvija kroz njihovo naselje, a komunalne naknade i doprinosi odlaze Legradu jer farma teritorijalno pripada tom području iako Legrad leži s druge strane rijeke Drave.
ZAPOČELA GRADNJA nove zgrade Zavoda za socijalni rad u Prelogu
Donje Međimurje sustiže Čakovec Službenim uvođenjem izvođača u posao, u srijedu 21. listopada 2026. godine započeli su radovi na izgradnji nove zgrade Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Prelog. Riječ je o značajnom ulaganju u javnu infrastrukturu kojim će se osigurati znatno kvalitetniji prostori
i radni uvjeti za pružanje usluga socijalne skrbi u Gradu Prelogu i cijelom Donjem Međimurju. Vrijednost ugovorenih radova za novu zgradu u Prelogu iznosi 2.166.435,92 eura s PDV-om (1.738.698,58 eura bez PDV-a). Izvođač radova je tvrtka Međimurje PMP d.o.o. iz Čakovca, dok
će stručni nadzor obavljati zagrebački Solum inženjering d.o.o. Izgradnja nove zgrade ključan je korak prema modernizaciji sustava socijalne skrbi u ovom dijelu Međimurja. Suvremeni i funkcionalni prostori omogućit će kvalitetnije radne uvjete za zaposlenike te ugodniji i
primjereniji prijam, savjetovanje i stručnu pomoć za korisnike. Područni ured Prelog, osim samoga Grada, pokriva i općine Dekanovec, Domašinec, Donju Dubravu, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Kotoribu, Orehovicu i Svetu Mariju. (vv)
30. rujna 2022. 23. listopada 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
5. FESTIVAL KINČA u Dekanovcu
Ako već cvijeće od krepa ne miriše, zato sve oduševljava Piše: Vlasta Vugrinec
- Sve radimo skupa, delamo malo ovo, malo ono, a onda aranžiramo skupa i tako, kažu Nada Tomašek i njena kolegica Vera iz Udruge Matica umirovljenika Međimurske županije, Podružnica Domašinec, objašnjavajući kako nastaje raskošno cvijeće aranžmani Graba je dobila gustuižičanu mrežu i plutače s ljestvama od krep papira. Vrijedne žene, izlagale su svoje radove na u 5. Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama KOBALOVA GRABA Festivalu kinča u Dekanovcu. propisno ograđena - Kinčje je ne kič, nego blago, to je mađarska riječ. To blago može se vidjeti u čakovečkom Muzeju Međimurja u stalnom postavu, dodale su složno. Nada kinč izrađuje oko 10 godina i to od odlaska u mirovinu, dok se Vera njime aktivno bavi oko 5 godina.
Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa
Kinč je riječ za blago ili vrijednost Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio kinč sdolazi od žicom koja sprečava ulaz životinja i eventučvrstuNaziv ogradu, gustom „kincs“ u alnimađarske upad uriječi bazen. Nai sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. prijevodu označava blago skijalice, odnosno ili vrijednost. U našemljestve dijelu s plutačama zemlje poprimila je i značenje
taj prostor, o kojima je ranije Geothermae, inspekcija nije izvještavano, stoji u odgovoru Kinč nikako nije isto što i „kič“, našla nikakve nepravilnosti. iz draškovskog društva. -nešto Za nas je priča oko Umirovljenice, Nada i Vera pažnju su privlačile visokim cvjetovima pretjerano, neukusno, Ovim putem društvo Drugim riječima, društva AAT Geothermae i niske ili nikakve umjetničke snim stabalcima kitili oltari, Na festivalu je zabilježenna reGeothermae obavjeogradu s trimaje utapališta pasaRiječ završena, od- AAT vrijednosti. je o umijeću ali i stropovi iznad obiteljskih postojeću kordni odaziv, sudjelovalo zainteresiranu javnost žicama koje su govorili su tradicijskog u Gradu Prelogu, izrade cvijeća i štava čak 13 udruga i pojedinaca stolova. Kinč je imao i nepro- bodljikavim je, sukladno bile razmaknute ali i iz Geothermae na naš upit ukrasa od krep-papira i žice kako cjenjivu ulogu udobivenim svatovskim međusobno iz Međimurja te Slovenije i sanaci- oko 70 cm dodana je gusta vezan poduzete korake. kojezanosi status trajno zaštiće- smjernicama, običajima, izvršena gdje su mladenke Mađarske. prostora pro- žica, mi Naime, nakon našeg tek- ja bušotinskog Međimurci renog nematerijalnog kulturnog nosile raskošne papirnate U šaljivom, alibismo ponosnom Napredna geotermalna sta dobra o grabi koja je Hrvatske. postala jekta Republike kli, drot, koji sprečava ulaz bukete, a gosti krasili svoja tonu, Lucija Tomašek, predinternalizacijom Nastao u skromnim svojevrsno utapalište pasaseo- energana životinja pad u odijela isnarodne nošnje. sjednicai eventualan KUD-a iz Dekanova na način skim domaćinstvima, kinč je ugljikovih digla se poprilična prašina Iakospojeva, su ga mnogi kroz bazen. No, ako divlje živoistaknula je daju Dekanovec ima ljepote utako vremenima postojeće kao tek i pokakobiou izvor Međimurju, i na obnove povijest doživljavali kao tinje ili pak psi ipak uspiju jedinstven „gospodarski pokada prirodnog cvijeća usputnudodatne kućnu radinost, kinč preskočiti zaštitne nacionalnoj razin, a na terennije stavljanja kazatelj”:ili- Dok svuda vlada potrgati, bazen bilo, pa su se mještani oslanjali ograde je danas prepoznat kao vr- više je izašla i rudarska inspekcina dijelu prostora zabrinutost zbog in�lacije, ovnije smrtonosna klopka. na krep-papir, kukuruzovinu, hunsko umijeće zahtjeva Nadje ja Državnog inspektorata iz spremnih jama zakoje testiranje raste postotak krep-papisklisku nepropusnu foliju slamu i žicu kako bi u svoje vode iznimnu strpljivost, spretnost Zagreba. ra pojeglavi stanovnika, ukupne duljine 635 m. kojom graba prekrivenaa ta i i Također, estetski osjećaj. domove unijeli živost i boju. podiže obnovljeno je i poposebna kojoj se„in�lacija” prije nisune uspjele Nisu uočene Namjena mu je bila nera- postavljeno ukupno 12 izla- popeti cijene, nego dobro i izaći iz isključivo vodene zamke, skidivo povezana s ritmom znih rampi,Rekordan nepravilnosti raspoloženje. s plutajućim pla- postavljene su tzv. skijalice, broj izlagača seoskogsmo života, obiteljskim Kako je jošs plutačama. dodala, iako Uputili pisani upit toima, za slučaj “probijanja” odnosno ljestve svečanostima i crkvenim ranije Ovogodišnji spomenutih festival zaštitnihbio cvijeće od papira ne miriše, rudarskoj inspekciji da bismo blagdanima. Najčešće se ograda zato sve oduševljava. je u znaku simbolične Isprike za nemile od strane životinja,teme a dobili uvid u zapisnik, no do izrađivao u kasnu jesen i zi- sve„Cvetje Na izložbi su svoje radov poljo, kruh v korpi”, u svrhu onemogućavanja zaključenja naših novina nidogađaje mu, pripremajući se za Božić povezujući tradiciju izradesa ruč- ve predstavili članovi KUU-a nemilih događaja smo dobili nikakav odgovor. navodnih Odgovorni iz društva AAT i Uskrs, kada su se papirnatim nih radovakoje „Florijan Andrašec“ iz Dekas darovima zemlje su ulazile u i ovom Prema onome što su nam re- životinjama se prilikom ispričavaju vjenčićima, cvijećem i ukraPiše:zaVlasta nakit,Vugrinec ukras, ljepota, blago. kli odgovorni u društvu AAT
zahvalnošću za plodove jeseni.
novca, Matice umirovljenika
svim vlasnicima životinja za nemile događaje i ističu kako su sada poduzeli sve što je u njihovoj moći da se nešto takvo ne ponovi. - Istovremeno želimo naglasiti da su predmetne spremne jame za vodu izgrađene u skladu sa svim dozvolama i sMeđimurske ciljem poštovanja visokih županije, Podružnicestandarda Domašinec, Udruekoloških i zaštite ge ženate„Brest“ iz Podbresta, okoliša podzemnih voda KUD-a izgradnje Podturen,energane. Udruge prilikom slobodnih „Mura“ Radi seumjetnika o privremenim iz Podturna, Društva objektima za testiranježena voMursko Središće, Društva de tijekom izgradnje, a koji žena „Tratinčice“ Hemuševec, će biti u cijelosti sanirani i Osnovne škole Draškovec, Osnivelirani s okolnim terenom novna KUU-a „Magda i Luinakon završetka izgradnje sa“ iz Madžareva, iz Slovenijei puštanjem energane poZvonko Verena Mikša,uMilica gon najkasnije do kraja 2024. Cimerman, Marija Novak iz godine. Turčišća, Ana Sobočanec iz Nakon svega samo se moDomašinca te Snježana Hranić žeizdodati je li trebalo doći do Ludbrega. svegaNakon ovogaprigodnog i tko znaprograkako ma, župnik Župe Svih svetih iz dugo bi graba bila smrtonoDekanovca, velečasni Marijan sna klopka za životinje da se Kaniški, blagoslovio je izloženi mještani nisu nama obratili. kinč, hranu i sve A pripremljenu trebalo je imati samo domaće domaće plodove dok malo više sluha za njih i posu za dobru kraj suvolju. pušteni u zrak kazati lampioni želja.
MEĐIMURSKA POSLA MEĐIMURSKA POSLA
Donje Međimurje 19 17 Donje Međimurje DONJA DUBRAVA
Tko želi upravljati sportskim prostorima? Općina Donja Dubrava dajućim zemljištem ukupne raspisala je javni natječaj površine 11988 m2, na adreza dodjelu na upravljanje i si Krbulja 19. korištenje sportskih građeJavne sportske građevivina u njenom vlasništvu. ne smatraju se prostorima Riječ je o javnoj sport- namijenjenima za sportaše i skoj građevini ukupne po- daju se na upravljanje i korivršine 321 m2, s nadstreš- štenje sportskim udrugama nicom ukupne površine 201 s područja općine na neoMarija Marciuš i Vlatka Ciber, dizajnerski dvojac koji stoji iza 2 m , nogometnim igralištem dređeno vrijeme. brendova Mary M i Cyber Look, na svojoj modno-scenskoj večeri (vv) površine 9707 m2 i pripa-
MODNO-SCENSKA VEČER iza koje stoje Marija Marciuš i Vlatka Ciber
Svetomarska čipka u nakitu Prošle je nedjelje u zgra- svetomarsku čipku, prikadi Scheier u Čakovcu odr- izložba zavši svu zahtjevnost te Međunarodna žana iznimna revija nakita autentične vještine. brendova Mary M i Cyber Prije početka same malih životinja Look, iza kojih stoje Čakov- modno-scenske čarolije, KOTORIBA
Udruga čanke Marija Međimurska Marciuš i Vlatlastavica povodom ka Ciber. Majka i kći, 35. kojegose dišnjice rada u suradnji godinama bave dizajnom, nas Europskim engleinovativan suklubom način povezale skih i patuljastih gušanakulorbogatu nematerijalnu ganizira 30. Međunarodnu turnu baštinu i suvremeni modni izričaj uniizložbu malihizradom životinja te katnog nakita s motivima engleskih i patuljastih gusvetomarske čipke. šana u školskoj dvorani OŠ bila krcata JožeDvorana Horvata ujeKotoribi. Od ljubiteljima umjetnosti2022. i mo17. do 20. studenog de, a događaju su nazočili održat će se zasebno dvije gradonačelnica Čakovca izložbe, izložba gušana, te Ljerka Cividini, direktor izložba Udruge Međimurska Turističke zajednice Međilastavica povodom 35. gomurske županije Rudi Grula dišnjice postojanja Udruge. te međimurski župan MatiNa izložbi izloja Posavec, dokćeje biti glazbeni ženo do 800 eksponata, od pečat večeri dala Žaklina čega će 500 biti inozemnih Hajdarović.
Čipkasti motivi u metalnom sjaju
DONJI VIDOVEC Svetomarska čipka, kao
i 300 domaćih, okupljenima su asepredstavit obratili će se izlagači iz Austrije, Madirektor Turističke zajedđarske, Bugarske, Njemačke, nice Međimurske županije Rumunjske, Slovenije, Rudi Grula i Srbije, gradonačelniHrvatske iz jošCividini, poneke ca Čakovcate Ljerka zemlje. Europske se izložnaglasivši iznimnu važnost očuvanja kulturne baštine be održavaju svake dvije igodine njezinasa prožimanja sa suželjom razmjene, vremenim stvaralaštvom. ocjenjivanja i nagrađivanja - Turistička zajednica i rezultata uzgoja. GradIzložba Čakovec ponosom ćes se održati prate ovakve priče. Međipod pokroviteljstvom Opmurska čipka priča je koja ćine Kotoribe koja ujedno nas neraskidivo veže uz ovim putem poziva sve zanašu povijest, Međimurje i ljubljenike u male životinje ono nama najdraže - djetinjda dođu razgledati posjetiti stvo. Marija i Vlatkaidonose jedinstvenu izložbu malih predivan nastavak te priče i životinja. hvala im na sjajnoj promociji (vv) našeg grada. U njihovu nakitu osjeti se najviše ljubavi i topline, a svaki komad priča svoju priču koju s radošću nosimo, poručila je gradonačelnica.
zaštićeno nematerijalno kulStari papir turno dobro Republikeza Hr- nove igračke I katruža u vatske, poslužila je kao glavOvih dana u dječjem vrna inspiracija za unikatne tiću u Donjem Vidovcu bilo komade bakra, je doistaod veselo. Aaluminija kako i ne i mjedi. Poštujući tradiciju i bi bilo kad su im stigle nove izvorne motive, autorice su igračke. Bilo je tu različitih čipki dale novu dimenziju kocki, životinja, drveća, fari stvorile nakit namijenjen mera i drvenognošenju. asortimana svakodnevnom Gleza građenje. No, onotepiha što je datelji su duž crvenog najvažnije, igračke su nabavuživali u reviji elegantnih ljene novčane nagrade haljinaod i nakita - uz posebnu koju su dobili akciji Papir scensku priču.uTik uz tepih, nije smeće, UnimeraKvakan iz Čačipkarice Magdalena kovca, zaLevačić osvojeno 2. mjesto i Terezija pred očima su publike uživo izrađivale
u kategoriji dječjih vrtića. Iz novoj kolekciji vrtića zahvaljuju roditeljičipka, u maSvetomarska na izvrsnoj suradnji izrađena na batiće prema prikupljanju starog papira slobodnoj inspiraciji bez zai Općini Donji Vidovec za danog uzorka, jedinstvena je �inanciranje novčanog dijela po tome što nastaje iz jednagrade 2000 kn. niti. ne jedine od neprekinute Naravno, dalje ćepoput sudjePrepoznatljivi imotivi lovati u akciji prikupljanja katruže, jagnješca, lastavičstarog papira iuspješno već najavljuju ke i krogljice su dolazak kontejnera sredipreneseni u novu kolekciju nom 10. mjeseca. nakita kojom je tradicija te nedjeljne večeri oživjela(vv) u potpuno novom ruhu. (jo)
Vrata su tu da bi se zatvarala Međimurci, otvorite vrata špajzi i palnici vi ljudi koji imaju obitelj- Ipak, često puta ulazna vrata dilo da pas u tom trenutku zatvarao vrata? Hoće li direk- otvoreni poziv nepoželjnim
S U
ske kuće s dvorištima znajuće vlasnike zateći otvoreizleti na cestu i nekoga nanašem Međimurju ili privući naravno veliki in- sve to događa istog dana jer imaju i ogradu s vratinima dok pas veselo trči po padne? Tko bi tada bio kriv se ne događa ništa ili teres Međimuraca. S je u svemu tome najvažnima. pak Vrata s razlogom. ulici, skakutajući prolazni- jai promocija snosio zakonsku odgovorjesu svetuprepuno i obzirom na po satnicu, Međimurja. Naime, imaju kvake kako bi cima koji ih se panično boje. nost? Naravno, prema vanatiskano manifestacijama. proglašenje najorača je u Pitanje je samo hoće li to se zatvarala. Mnogi imaju i Razlog? Vrlo prozaičan. žećim propisima nastradao Pri tome ne mislimo samo 16 sati, a najuzornije žene turističke zajednice, uredi i pse koje s razlogom ne drže Plinači, vodovodači pa i dim- bi vlasnik koji je napravio sati,koji pa je za zaključiti na tijekom lokalnedana već ui one naciosrodne i boksu niti pak u 17 njačari zalaze u dvorište kojekakve sve u svojoj moćiudruge i uredno da se očekuje i dolazak vidruštva prepoznati, htjeti se nalne. Tako je idući vikend, na uzici. Žele da im ljubimci radi očitanja mjerila ili pre- zabarikadirao svoja vrata. gostiju iz Zagreba, pri uključiti sve Treba to pa makar i kako mi novinari to dvorištu volimo i sokih slobodno trče po gleda, jednostavno "zaboraI kajuveć? li vlasnik čemu mislimo na ministricu na vlastitu inicijativu. reći,čuvaju “za bika zatuči”. imovinu dok ih nema. ve" za sobom zatvoriti vrata. uzeti dane godišnjeg odmoNaime, u subotu, 8. linekako treba se kao Međutim, lukavi psi nau- Mariju ZnamVučković. da moraju ulaziti jer na raJer samo bi cijelo jutro stopada, Prelog je domaLijepo je napokon vidjeti uvrijeđena Gera ljutiti ako čili su otvarati vrata, pa je na mnogim mjestima još uvijek dežurao na kućnom pragu, ćinmnogima Državnogi dodatna natjecanja u danema se nacionalne nijedjelatnike slučajno komunalpozvan, zaštita, sustava manifestaza daljinsko netko dočekao oranju, a Čakovec za cijeočitanje. sele u No, naššto kraj, dadogomi izostavljen popisa.zaTo je dodatni zasun Izbora ili zakačka. bi se nih službi i sponizno njima najuzorniju hrvatsku seosku nismo slijepo crijevo Lijepe jednostavno prilika da se ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se pokaže ono što imamo, a
tori javnih poduzeća imamo dosta toga, opravsamo dati vlasniku psa što sve uzimamoizostanak zdravo s posla i poslati za gotovo. Doćiobrazloženje će ljudi iz njegovom poslodavcu? cijele Hrvatske, pozivamo Apsurd cijele situacije leži se na gostoljubivost i bogatu u tome što se od građana enogastronomiju, pa onda očekuje besprijekorno popokažimo to što imamo. štivanje pravila, dok s druIzvadimo podrumaterenski i špajzi ge straneizpojedini koščično ulje, meso z tibliradnici pokazuju potpunu ce, međimursku gibanicu, nemarnost prema tuđoj imodomaće pekmeze,Otvoreno zimnicu, vini i sigurnosti. sireve i uznetopredstavlja �ina vina. sadvorište je to da sepsa, pokaže moPrilika rizik od bijega već i i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-
gostima. Rješenje ovog prota suvenirnice, Međimurske blema ne zahtijeva riznice, pozovimo nikakvu ljude jer visoku ne tehnologiju skupe mnogi znaju štoniimamo, investicije, već samo mrvicu što uzgajamo na svojim obzira i osnovne kulture. Ako imanjima. već ulaziš na tuđi posjed radi Ne budimo dalje samoobavljanja svogi posla, ostazatajni Međimurci kojima vi sve u stanju u kakvom je samo rad, avrata ne i si ivažan zatekao. Zatvoriti prezentacija rezultata tog za sobom traje svega dvije rada! Ne dozvolimo našim sekunde, a vlasnicima štepolitičari da i na polju podi sate stresa, potencijalne ljoprivrede budu u prvom novčane kazne i susjedske planu! Iskoristimo priliku jer sukobe. tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!
Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr
Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr
20 Poljoprivreda
23. listopada 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Mamak se ne smije dirati
JESENSKA VAKCINACIJA lisica
Položit će se milijun i tristo tisuća mamaka Počinje jesenska akcija oralne vakcinacije lisica protiv bjesnoće na području Republike Hrvatske. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva najavilo je početak distribucije cjepiva iz zrakoplova koji će od 21. listopada polijetati s aerodroma u Vinkovcima, Varaždinu, Krku i Braču. Kampanja obuhvaća cijeli teritorij države, osim jadranskih otoka, a u prirodi će se položiti više od milijun i tristo tisuća mamaka. Iako je Hrvatska još 2021. godine službeno proglašena zemljom
slobodnom od bjesnoće, sustavno cijepljenje lisica provodi se kako bi se spriječio povratak ove opasne i smrtonosne zarazne bolesti. Cjepivo se nalazi unutar tamnosmeđih mamaka specifičnog mirisa te je u potpunosti neškodljivo za druge domaće i divlje životinje. Građani se pozivaju na oprez uz napomenu kako se pronađeni mamci ne smiju dirati rukama. U slučaju izravnog kontakta sa sadržajem cjepiva, kožu je potrebno odmah isprati sapunom i vodom te potražiti liječničku pomoć. (vv)
KAMPANJA vađenja šećerne repe
Dio repe neće se ni vaditi Ovih dana apočela je jubilarna, osamdeseta kampanja vađenja i prerade šećerne repe u jedinoj preostaloj hrvatskoj šećerani u Županji. Ovogodišnju sezonu obilježavaju iznimno teški uvjeti na terenu. Ekstremna suša i dugotrajne vrućine nanijele su velike štete usjevima, uzrokujući pojavu truleži korijena i pad kvalitete, zbog čega se dio zasađenih površina uopće neće moći izvaditi. Na razini cijele Hrvatske pod ovom je kulturom zasijano oko osam tisuća hektara, od čega se više od 90 posto nalazi u Slavoniji. S druge strane, u Međimurju se šećerna repa uzgaja na vrlo malim, simboličnim površinama. Procjenjuje se da se radi o 100 do 200 hektara u pojedinim sezonama, pri čemu točne brojke variraju
ovisno o ugovorima s kooperantima i Hrvatskom industrijom šećera. Glavni razlog tako skromnih površina u sjeverozapadnom dijelu zemlje leži u velikoj udaljenosti od prerađivačkih kapaciteta. Nakon zatvaranja šećerana u Virovitici i Osijeku, jedini aktivni prerađivač je županjska Sladorana, pa visoki troškovi transporta teške sirovine od Međimurja do Slavonije uzgoj čine znatno manje isplativim. Kako bi očuvala proizvodnju i zadržala preostale kooperante diljem zemlje, industrija je zadržala ugovorenu otkupnu cijenu od 40 eura po toni. Istovremeno, Ministarstvo poljoprivrede uskočilo je s dodatnim mjerama pomoći, povećavajući ukupnu potporu na dva milijuna eura uz više poticaje po hektaru. (vv)
IZLOŽBA malih životinja u Graberju
Upoznajte Texane Udruga za uzgoj i zaštitu malih životinja „Varaždin 2011“, u Sportskoj dvorani Graberje u Varaždinu održat će Međunarodnu izložbu malih životinja te Specijalnu izložbu goluba Texana.
Događaj traje od 23. do 25. listopada 2026. godine. Posjetitelji izložbu mogu razgledati u petak od 15 do 20 sati, u subotu od 8 do 20 sati te u nedjelju od 7 do 13 sati. (vv)
Suzana Pajić, viša stručna savjetnica za ratarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede, Ispostava Čakovec
Suncokret je jedna od kultura koja je bila pogođena sušom i visokim temperaturama
KRIZNA PLAĆANJA za štetu od suše 2025. godinu
Poljoprivrednici zbunjeni dvostrukim prijavama - U isto vrijeme kada je raspisan ovaj natječaj za prošlu godinu, u tijeku su bila i proglašenja nepogoda za aktualnu godinu, pa su poljoprivrednici često zvali i pitali o čemu se radi, ističe Suzana Pajić Piše: Vlasta Vugrinec
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je 13. listopada 2026. godine novi Javni poziv za provedbu Intervencije 78.a.01. „Krizna plaćanja poljoprivrednicima nakon prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja“ iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH.
Poništen prvi natječaj radi ravnopravnosti svih proizvođača
Ovaj poziv dolazi nakon što je prvi natječaj, objavljen sredinom rujna, poništen radi osiguranja jednake i pravedne postupatnosti prema svim poljoprivrednim proizvođačima. Naime, prvotni poziv bio je ograničen isključivo na štete na prinosu žitarica, suncokreta i soje, no nakon opravdanih primjedbi ratara i voćara koji su pretrpjeli gubitke na drugim kulturama, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je odluku o poništenju te izradilo sveobuhvatnije rješenje. Pravo na potporu ostvaruju poljoprivrednici koji su u 2025. godini dobili sredstva na temelju Jedinstvenog zahtjeva, imaju status aktivnog poljoprivrednika te u službenom Registru šteta imaju evidentiranu štetu od suše u iznosu od najmanje 200,00 eura za 2025. godinu. Izuzetak čine proizvođači šljive,
lješnjaka, grožđa, lucerne i šećerne repe, za koje su naknade osigurane kroz posebne uredbe Europske komisije. Intenzitet potpore iznosi do 50 posto ukupno evidentirane štete u Registru, dok za poljoprivrednike koji imaju osiguranu proizvodnju taj iznos raste do najviše 70 posto. Maksimalan iznos koji jedan korisnik može ostvariti iznosi 42.000,00 eura, a ukupan omotnica raspoloživih sredstava iznosi nešto više od 20 milijuna eura. Zahtjevi za potporu podnose se elektronički putem sustava Agronet, i to na kartici "isplate", a rok za prijavu je 12. studenoga 2026. godine do 16 sati. Ako se nakon administrativne kontrole prijava utvrdi da je ukupni iznos potpore za sve prihvatljive prijave po javnom pozivu premašio ukupan iznos raspoloživih sredstava, prihvatljivi iznos potpore po korisniku će biti proporcionalno smanjen do ukupnog iznosa raspoloživih sredstava definiranih Javnim pozivom.
Obvezne dvije prijave, prvo županiji, a zatim Agenciji
Važno je naglasiti kako cijeli proces od poljoprivrednika zahtijeva dvostruku prijavu. Prvi korak obavlja se na lokalnoj razini, gdje se šteta prijavljuje općinskim ili gradskim povjerenstvima nakon što župan proglasi prirodnu nepogodu, čime se podaci uopće unose u Registar šteta. Drugi korak je samostalna
prijava na natječaj Agencije za plaćanja putem Agroneta. Ipak, prije same prijave na natječaj Agencije, poljoprivrednici moraju obratiti pozornost na ključan tehnički i zakonski preduvjet. Riječ je naime o upisu u Evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju. Svi koji se nalaze na popisu prihvatljivih korisnika, a još nisu upisani u navedenu Evidenciju, moraju podnijeti zahtjev najkasnije do 6. studenoga 2026. godine do 16 sati putem Agroneta. Bez ovog koraka sustav uopće neće omogućiti pristup elektroničkom obrascu za prijavu, čime poljoprivrednici trajno gube pravo na novčanu naknadu. Isto tako, prijave izvan sustava Agronet ili nakon propisanih rokova neće se razmatrati i smatrat će se nepodnesenima.
Zbunjenost na terenu
Zbog čestih nedoumica i zbunjenosti na terenu oko načina prijave i uloge Registra šteta, situaciju je dodatno pojasnila Suzana Pajić, viša stručna savjetnica za ratarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede, Ispostava Čakovec. - Prije nekog vremena raspisan je natječaj za financijsku pomoć poljoprivrednicima vezanu za sušu, to je intervencija 78.a.01 koja se odnosi na naknadu štete od prirodnih nepogoda. Da bi poljoprivredni proizvođači to ostvarili, postoji propisana procedura. Župan na prijedlog jedinica lokal-
ne samouprave proglašava prirodnu nepogodu za određeno područje, pri čemu ne mora biti zahvaćena cijela županija, već pojedine općine ili gradovi. Nakon proglašenja, poljoprivrednici prijavljuju nastalu štetu povjerenstvima na propisanim obrascima, a svi se ti podaci unose u jedinstveni Registar šteta od prirodnih nepogoda. Zbog čega dolazi do zbunjenosti među proizvođačima? U isto vrijeme kada je raspisan ovaj natječaj za prošlu godinu, u tijeku su bila i proglašenja nepogoda za aktualnu godinu, pa su poljoprivrednici često zvali i pitali o čemu se radi. Ovaj natječaj odnosi se isključivo na štetu iz prošle godine. Oni koji se ne nalaze u tom jedinstvenom Registru šteta ne mogu se sada prijaviti za novčana sredstva za prošlu godinu. Za štete nastale u ovoj godini, postupak prijave ide preko općina i gradova u propisanim rokovima, a isplata će ići tek kada bude raspisan natječaj u idućem razdoblju, objašnjava Suzana Pajić. Upravo zbog ove dvostruke obveze, najprije prijave štete lokalnim povjerenstvima, a potom i prijave na natječaj Agencije, poljoprivrednicima se savjetuje da što prije provjere svoj status u Agronet-u te na vrijeme urede podatke u Evidenciji korisnika kako ne bi ostali bez prava na potporu.
23. listopada 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Poljoprivreda 21
Biomedica d.o.o. Čakovec
Zdravstvena ispravnost hrane Priredila: Jadranka Stanković, dr. med. vet.
Z Katarina Glavina iz Dubovice na placu nudi svoje multiflore
Čakovečki sajam i plac
Grobljansko cvijeće potisnulo ostalu ponudu Kako nam se bliže blagdani Svi svetih i Dušni dan, tako u prvi plan ponude na čakovečkom sajmu i središnjoj tržnici, izbija cvijeće za groblje. Prije svega multiflore i grandiflore, pa maćuhice i rezano cvijeće. Prodavači su se dobro pripremili da je već sada, tjedan dana prije blagdana, ponuda doista izdašna. Nude se raskošni mali, srednji i veliki grmovi, bilo da su u punom cvatu ili pak se cvjetovi tek naziru. Shodno tome, različite su i cijene pa se tegle mogu nabaviti od tri do 8 eura. Grandiflore su nešto skuplje i stoje 10 eura. Bilo je i kupaca koji su došli svoj cvijet rezervirati/naručiti za iduću srijedu. Rezani pak buketi više bi se reklo, grana špina, margareta ili gumbeka na tržnici
CIJENE PLAC
CIJENE SAJAM
Krumpir (kg):
1,00 €
Zelje (25 kg):
Grah (kg):
4-10,00 €
Mladi grah (kg):
3,00 €
Paprika (kg):
2,00 €
Paprika (5 kg)
10,00 €
Batat (kg):
Batat (kg):
2,00 €
Orah (kg):
3,00 € 20,00 €
Mandarina (kg):
1,00 €
Kesten (kg):
5,00 €
Kesten (kg):
Marun (kg):
7,00 €
Repa (kg):
5,00 € 2,00 €
Mrkva (kg):
2,00 €
Multiflora:
7,00 €
Maćuhice:
0,80 €
Maćuhice:
0,80 €
nudili su se po 2 eura s time da nisu baš izdašni. Varaždinsko zelje, u glavicama i već narezano (1,5 eura/kg) te mandarine, najtraženiji pak su bili artikli na djelu s voćem i povrćem. Nudilo se i dosta domaćih kravljih sireva, suhomesnatih
Potraga za idealnim cvijetom na sajmu
15,00 €
proizvoda, kestena, šampinjona i ostalog standardnog povrća poput mrkve, peršina, cvjetače, cikle i repe. Nešto veći je i moving oko štandova s tekstilom gdje se primjerice donji dio tople trenirke prodaje za svega 7 eura. (vv)
dravstveno ispravnom hranom smatra se hrana prihvatljiva za konzumaciju, bez štetnih tvari u količinama koje bi akutno ili kronično mogle ugroziti ljudsko zdravlje. Ovisno o vrsti hrane i sastojaka, rizicima koje nosi okoliš, uporabi agrotehničkih mjera, skladištenju, tehnologiji proizvodnje, čuvanju prije i nakon isporuke kupcu i postupanju u domaćinstvu određuju se kriteriji zdravstvene ispravnosti hrane. Na tržište nije dopušteno stavljati zdravstveno neispravnu hranu. Hrana je zdravstveno neispravna ako se smatra štetnom za zdravlje i neprikladnom za prehranu ljudi. Subjekti u poslovanju s hranom i hranom za životinje u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, koje su pod njihovom kontrolom, moraju osigurati da ona udovoljava propisima o hrani i moraju dokazati da je udovoljeno propisanim zahtjevima. Inspekcije provode kontrolu hrane i hrane za životinje, zdravlja i dobrobiti životinja, kako bi se verificiralo da su zadovoljeni uvjeti propisa o hrani i hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja. U hrani razlikujemo biološke, kemijske i fizikalne opasnosti. U biološke opasnosti u hrani, koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, ubrajamo neke bakterije, viruse i parazite (u širem smislu tu se ubrajaju i plijesni, kvasci, rikecije, prioni i drugi). Mikroorganizmi imaju različite putove širenja, uvjete razmnožavanja i rasta, način ulaska u organizam domaćina i mogućnosti preživljavanja u nepovoljnim uvjetima. U ljudski (ili životinjski) organizam mogu se unijeti direktno zagađenom hranom ili vodom, ali moguć je i prijenos predmetom kojim se koriste prilikom pripremanja hrane, a izvor zaraze može biti i zaražena osoba. Moguće su mnogobrojne kombinacije načina prijenosa patogenog mikroorganizma. Najznačajnije bakterijske vrste koje se mogu prenijeti hranom su Salmonella spp., Campylobacter spp., Escherichia coli, Listeria monocytogenes, Staphylococcus aureus i Bacillus cereus. Najčešći virusni uzročnici alimentarnih infekcija
su Norovirus, Hepatitis virus A, Hepatitis virus E, Rotavirus, Enterovirusi, Astrovirusi, Adenovirusi tip 40 i 41 i dr., Sapporo like virus, Coronavirus. Najznačajniji paraziti uzročnici alimentarnih infekcija su Echinococcus granulosus, Trichinella spp., Anisakis simplex i ostali oblici iz porodice Anisakidae, Ascaris lumbricoides i drugi. Na infekciju su u pravilu najosjetljivija djeca i starije osobe kao i oni kojima je uslijed neke druge bolesti oslabljen imunološki sustav. Kemijske i fizikalne opasnosti mogu se podijeliti u četiri velike skupine: prirodni toksini, onečišćivači iz okoliša, onečišćivači nastali tijekom prerade ili čuvanja hrane, toksini u namirnicama, hrani i vodi dospjeli ili nastali tijekom proizvodnje, obrade ili čuvanja, onečišćivači iz materijala i predmeta u dodiru s hranom
te prehrambeni aditivi. U prehrambenoj industriji mnoge sirovine sadrže kemijske tvari koje, zbog svoje toksičnosti, ako se konzumiraju u velikim količinama, mogu uzrokovati zdravstvene probleme. Kuhanjem ili pripremom hrane takvi se spojevi mogu ukloniti ili inaktivirati. Tijekom procesa prerade hrane nastaju kemijski spojevi (npr. akrilamid, transmasne kiseline) u većim ili manjim količinama koji mogu biti štetni. Ovisno o okolišu, proizvodnom procesu i načinu čuvanja teže je predvidjeti ili kontrolirati kemijske opasnosti, koje uzrokuju različite bolesti ili nastaju zbog dodavanja nedopuštenih sastojaka u hranu. Da bi se ispravno procijenila sigurnost hrane, potrebno je povećati učestalost uzorkovanja hrane i obaviti sve analize određenih parametara bitnih za pojedinu kategoriju hrane.
Čakovec, R. Steinera 7
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 7 - 20 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati. Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sati Tel: 390 - 896, dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485
ČAKOVEC
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sati Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473
MURSKO SREDIŠĆE
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 9 sati Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
22 Povrtlarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
Neće nas nove tehnologije spasiti od gladi dok je profit važniji od ljudskih života!
P
ovodom Svjetskog dana hrane, koji smo obilježili 16. listopada, ponovno se mnogo govorilo o inovacijama, biotehnologiji, novim sortama i povećanju prinosa kao rješenjima za budućnost prehrane. No ja bih radije otvorila jedno drugo pitanje: je li problem gladi u svijetu zaista nedovoljna proizvodnja hrane ili je problem u sustavu u kojem je profit prečesto važniji od ljudi i prirode? Pogledajmo činjenice. U svijetu već danas proizvodimo dovoljno hrane da prehranimo cjelokupno stanovništvo planeta. Unatoč tome, oko 645 milijuna ljudi suočava se s glađu, a milijarde si ne mogu priuštiti zdravu prehranu. Istovremeno, više od 2,5 milijardi odraslih ljudi ima prekomjernu tjelesnu masu, uključujući oko 900 milijuna koji žive s pretilošću. A gotovo trećina proizvedene hrane izgubi se ili završi kao otpad duž prehrambenog lanca. I mi i dalje razgovaramo o tome kako trebamo proizvoditi još više hrane? Nešto je ovdje duboko pogrešno. Unatoč svim tehnološkim dostignućima i desetljećima povećavanja proizvodnje, glad nismo iskorijenili. Jer glad nije samo poljoprivredni problem. Ona je prije svega pitanje siromaštva, nejednakosti, ratova, pristupa zemljištu, vodi i hrani te pravedne raspodjele resursa. Možemo razvijati najmodernije tehnologije i stvarati nove sorte, ali ako ljudi nemaju novca za hranu, ako zbog ratova ostaju bez domova i zemlje ili mali poljoprivrednici gube mogućnost samostalne proizvodnje, nismo riješili temeljni problem. Posebno me zabrinjava što se pod krinkom održivosti sve snažnije promoviraju nova biotehnološka rješenja, dok se istovremeno otvaraju pitanja patentiranja biljnih svojstava i sve veće koncentracije kontrole nad sjemenjem. Kome će takve inovacije zapravo služiti - gladnima ili onima koji na njima mogu dodatno zaraditi? Ne tvrdim da tehnologija ne može biti korisna. Ali tehnologija sama po sebi ne donosi ni pravednost ni održivost. Ako nam je glavni cilj neprestani gospodarski rast, a pritom uništavamo tlo, vo-
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com du, bioraznolikost i lokalne zajednice, kakvu budućnost stvaramo? Ne trebamo samo revoluciju u proizvodnji hrane. Trebamo promjenu vrijednosti i prioriteta cijelog društva! A što možemo napraviti mi? Postoji nešto što svih nas više od osam milijardi ljudi na planetu mora raditi baš svaki dan - moramo jesti! Upravo zato hrana nije samo hrana, nego i naš svakodnevni izbor kakav svijet želimo podržavati. Kad god imamo mogućnost, birajmo lokalnu, sezonsku i organski uzgojenu hranu. Podržavajmo male proizvođače i lokalne OPG-ove, uzgajajmo barem dio vlastite hrane, čuvajmo sjeme i znanje o uzgoju te smanjimo bacanje hrane. Naravno, nemaju svi jednaku mogućnost izbora. Zato odgovornost ne smijemo prebaciti samo na pojedince. Potrebne su nam i promjene poljoprivrednih, ekonomskih i socijalnih politika koje će zdravu hranu učiniti dostupnom svima, a ne samo onima koji si je mogu priuštiti. Jer hrana je temeljna ljudska potreba i pravo. Zato povodom Svjetskog dana hrane ne želim slaviti obećanja da će nas neke nove tehnologije jednoga dana spasiti od gladi. Želim govoriti o svijetu u kojem već danas imamo dovoljno hrane, ali je milijuni ljudi još uvijek nemaju. O svijetu u kojem se hrana baca dok ljudi gladuju, a priroda uništava radi kratkoročne zarade. Budućnost hrane nije samo pitanje što sve možemo proizvesti, nego kakav svijet želimo stvoriti. Prava održivost ne počinje patentom i ulaganjem u nove tehnologije. Počinje odnosom prema zemlji, hrani, ljudima i svim živim bićima s kojima dijelimo ovaj planet.
ZRELE SE žute dunje
U mirisu s bakinog ormara rijetko se uživa Svježe ubrana dunja je tvrda i opora te ne osvaja na prvi zagriz. No, s druge strane, kuhanjem daje okuse i arome koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim Piše: Vlasta Vugrinec
Jesen stiže, dunjo moja, svima je dobro poznata pjesma. No, miris zrele, žute, dunje s ormara sasvim je druga stvar. Jer, ruku na srce, danas rijetko tko ima stablo dunje u svom dvorištu. Em nije voće koje se može svježe jesti, em je voćka koja voli obolijevati. Naime, svježe ubrana dunja je tvrda i opora te ne osvaja na prvi zagriz. No, s druge strane, kuhanjem daje okuse i arome koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.
Zlatna jabuka zapravo je bila dunja
Osim što dominira jesenskim kuhinjama, dunja nosi i bogatu povijesnu prtljagu. Povjesničari i botaničari danas se slažu da je čuvena "zlatna jabuka" iz starogrčkih mitova zapravo bila upravo dunja. U antičko doba jabuke kakve danas poznajemo bile su male i kisele, dok je dunja, podrijetlom s Kavkaza i Krita, bila iznimno cijenjena zbog svoje jarko žute boje i intenzivnog mirisa. Prema poznatoj legendi, boginja razdora Erida ubacila je zlatnu dunju s natpisom "Najljepšoj" među boginje. Kada su se Hera, Atena i Afrodita posvađale oko toga kome plod pripada, trojanski princ Paris
23. listopada 2026.
Zreli plodovi dunje
Stablo je puno zrelih plodova morao je presuditi. Odabrao je Afroditu, boginju ljubavi, što je naposljetku pokrenulo i legendarni Trojanski rat. Zbog te čvrste povezanosti s Afroditom, dunja je u antičko doba postala neosporni simbol ljubavi, plodnosti i bračne sreće. Prema Solonovim zakonima u staroj Ateni, mlada je prije ulaska u bračnu sobu morala pojesti dunju kako bi joj prvi poljubac u braku mirisao slatko i ugodno. Poklanjanje dunje smatralo se najdubljim izrazom naklonosti i želje za dugim, skladnim i plodnim zajedničkim životom. Kada se s mitoloških priča preselimo za obiteljski stol, sirova je dunja tvrda i opora, no termičkom obradom doživljava nevjerojatnu preobrazbu. Njezino meso kuhanjem poprima jantarnu
Sir od dunje, slatko i kompot dio su slatke zimnice
ili ružičastu nijansu, a opori okus pretvara se u profinjenu slatkoću. Jedan od najpoznatijih specijaliteta svakako je sir od dunja, poznat kao kotonjata ili kitnkes. Tvrda i čvrsta slastica priprema se dugotrajnim kuhanjem sa šećerom dok se smjesa potpuno ne zgusne. Izlijeva se u kalupe ili jednostavno u plitke posude te se danima suši na zraku. Osim sira, sastavni dio zimnice je pekmez i džem. Za one koji preferiraju jednostavnije i brže pripreme, kompot od dunja predstavlja savršen jesenski desert.
Monilija uništava godišnji urod
Unatoč svojoj kulinarskoj vrijednosti, uzgoj dunje danas nosi posebne izazove. Prije svega to je bakterijska palež i pjegavost lišća. No, tu je i njen najveći neprijatelj, gljivična bolest poznata kao monilija. Bolest, koja se ovisno o dobu godine pojavljuje u obliku sušenja izbojaka ili truleži plodova, u stanju je u potpunosti uništiti godišnji trud voćara ako se na vrijeme ne poduzmu odgovarajuće mjere zaštite. U rano proljeće, u vrijeme kada stabla tek procvjetaju, nastupa prva faza ove bolesti koju uzrokuje gljiva usmjere-
OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj) Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati. PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj) Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.
na na cvjetove i mlade grančice. Ulazeći kroz otvoreni cvijet, osobito za vrijeme hladnog i kišovitog vremena, gljiva brzo napreduje prema izbojcima. Cvjetovi naglo posmeđe i osuše se, dok lišće na oboljelim grančicama uvene i ostane visjeti na stablu, dajući krošnji izgled kao da je nastradala u mrazu ili požaru. Kako se sezona bliži kraju i plodovi počinju zriti, javlja se drugi oblik bolesti, poznata smeđa trulež plodova. Prvi znak zaraze na plodovima jest mala, jedva primjetna smeđa pjegica koja se velikom brzinom širi i ubrzo zahvaća cijelu površinu. Na njoj se potom u koncentričnim krugovima oblikuju sivo-žućkaste bradavice pune spora. Zaraženi plodovi naposljetku potpuno istrunu, osuše se i pretvore u takozvane mumije koje ostaju visjeti na grani ili padaju na tlo podno stabla, gdje predstavljaju stalan izvor zaraze za sljedeću godinu. Najvažniji korak u sprječavanju širenja gljive je mehaničko uklanjanje svih zaraženih dijelova stabla. Dakle, obavezno sakupljanje i spaljivanje trulih te osušenih plodova, kao i orezivanje bolesnih grana sve do zdravog tkiva. Prirodna zaštita nadopunjuje se preventivnim prskanjem bakrenim preparatima.
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno. Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708 Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
23. listopada 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Vaši stupci 23
PISMO ČITATELJICE Marine Balog
Pokrenimo stambenu zajednicu za osobe s autizmom u Međimurju U redakciju Međimurskih novina javila se čitateljica Marina Balog s pismom koje u nastavku u cijelosti objavljujemo: Poštovani, obraćam vam se kao majka Erika, osobe s autizmom i vrlo visokim potrebama za podrškom, ali ovaj put ne želim medijsku pažnju samo zbog problema moje obitelji. Želim pokušati pokrenuti nešto konkretno. Godine traženja odgovarajućeg rješenja za mog sina pokazale su mi koliko u Hrvatskoj nedostaju mala, kvalitetna i stručno organizirana mjesta za život osoba kojima je potrebna vrlo visoka razina podrške. Zato želimo otvoriti ozbiljan razgovor o mogućnosti pokretanja ma-
le, posebno prilagođene stambene zajednice u Međimurju. Ne zamišljamo običnu kuću niti veliku instituciju, nego mjesto s 24-satnom stručnom podrškom, visokom razinom sigurnosti, individualnim pristupom, rehabilitacijom i terapijama, Snoezelen/ multisenzornim prostorom, radnom i edukacijsko-rehabilitacijskom podrškom, fizioterapijom gdje je potrebna, aktivnostima i sadržajima koji bi bili prilagođeni svakom korisniku. Ne tvrdimo da već imamo gotov projekt, prostor ili financijsku konstrukciju. Upravo suprotno – želimo okupiti ljude koji mogu stručno, pravno i financijski utvrditi što je potrebno
da ovakav projekt postane izvediv. Zato vas ne molim samo da prenesete moju Facebook objavu. Voljela bih da ovu temu novinarski otvorite i, ako je moguće, postavite pitanje nadležnim institucijama, Međimurskoj županiji, gradovima i općinama, stručnjacima, pružateljima socijalnih usluga i gospodarstvenicima: Postoji li spremnost da se sjedne za isti stol i ozbiljno ispita mogućnost pokretanja ovakvog projekta u Međimurju? Erik je razlog zbog kojeg sam osobno upoznala ovaj problem, ali ovo ne želimo stvarati samo za Erika. Postoje obitelji koje su se već našle u istoj situaciji, one koje se u njoj nalaze danas i one koje tek
strahuju od pitanja što će biti s njihovim djetetom kada roditelji više ne budu mogli sami brinuti o njemu. Ne tražimo da jedna institucija ili jedan čovjek riješi sve. Prvi korak mogao bi biti samo jedan ozbiljan radni sastanak ljudi koji imaju znanje, ovlasti i mogućnosti da utvrde što je izvedivo. Ako smatrate da ova inicijativa zaslužuje prostor u vašem mediju, rado ću vam dati dodatne informacije, dokumentaciju i razgovarati s novinarom. Ne tražimo nemoguće. Tražimo da pokušamo pronaći način. Pomoć prije krize. Podrška prije iscrpljenja. Rješenje prije tragedije. Lijep pozdrav Marina Balog
REAGIRANJE Doma zdravlja Čakovec
Ordinacija je radila punim kapacitetom Povodom pritužbe čitatelja Mirka Puklavca, koju smo objavili u 1622. broju Međimurskih novina na stranici 7. u rubrici Život u Međimurju, a u kojoj je tvrdio da ordinacija obiteljske medicine u Macincu 23. rujna nije radila u propisanom radnom vremenu te da ih nije mogao dobiti na telefon, u redakciju nam je stigao još jedan njihov naknadni odgovor, odnosno službeno reagiranje Doma zdravlja Čakovec. Njihov odgovor prenosimo u cijelosti: Poštovana, internu provjeru pritužbe - koju vam je iznio gospodin Mirko Puklavec - proveli smo vrlo temeljito te nepobitno
utvrdili da je ordinacija opće/obiteljske medicine Doma zdravlja Čakovec u Macincu dana 23. rujna 2026.g. radila u propisanom radnom vremenu. S obzirom na ozbiljnost optužbe koju je gospodin Puklavec iznio u javnost i u svjetlu činjenice da ste objavili njegove navode, unatoč našem odgovoru da ordinacija nije bila zatvorena u navedeno vrijeme, s nositeljicom zdravstvenoga tima ordinacije u Macincu dogovorili smo pregled snimki nadzornih kamera. Snimke dokazuju da ordinacija u 12:30 h toga dana - ne samo da nije bila „zaključana“, već je radila
pojačanim intenzitetom, odnosno s velikim brojem pacijenata. Toga dana obrađeno je oko 140 pacijenata, zbog čega medicinska sestra nije bila u mogućnosti istoga trenutka odgovoriti na sve telefonske pozive. Posljednji pacijent u toj smjeni primljen je u 13:10 h, nakon čega su zdravstvene radnice do kraja radnoga vremena nastavile obavljati administrativne poslove u ordinaciji. Gospodin Mirko Puklavec požalio vam se da toga dana 23. rujna nije mogao telefonski dobiti pomoćnicu ravnateljice za sestrinstvo Irenu Mađarić Tuksar, što je
Reakcije, komentari, pisma i priopćenja E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600
točno jer je bila odsutna toga i sljedećeg dana. Drugi broj - za koji gospodin Puklavec navodi da je zvao - nije telefonski broj naše ustanove. Stoga podsjećamo poštovane pacijente da je popis kontakata djelatnika Doma zdravlja Čakovec dostupan putem službenih internetskih stranica ustanove www.dzck.hr Svakoj pritužbi pacijenta pristupamo odgovorno i savjesno, s ciljem utvrđivanja svih relevantnih činjenica i otklanjanja eventualnih nepravilnosti pa stoga molimo da u cijelosti objavite naš odgovor. S poštovanjem, Dom zdravlja Čakovec
Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1622
24 Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
23. listopada 2026.
TRGOVINA KRK u Nedelišću GKP ČAKOM d.o.o. Mihovljanska 10, Mihovljan 40000 ČAKOVEC NADZORNI ODBOR
Vladimir Bajzek rado čita Međimurske novine
OBAVIJEST O JAVNOM NATJEČAJU za izbor Uprave – direktora GKP ČAKOM d.o.o. Nadzorni odbor GKP ČAKOM d.o.o. objavio je Javni natječaj za izbor Uprave – direktora Društva GKP ČAKOM d.o.o., 1 izvršitelj/ica, na mandatno razdoblje od 5 godina. Kandidat, uz ispunjavanje općih uvjeta propisanih Zakonom o trgovačkim društvima, mora ispunjavati posebne uvjete utvrđene javnim natječajem, a osobito uvjet odgovarajućeg obrazovanja i najmanje 5 godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima te je dužan dostaviti Program rada i razvoja Društva za mandatno razdoblje od 5 godina. Rok za podnošenje prijava je 01. studenoga 2026. do 24:00 sata. Prijave s dokumentacijom podnose se u elektroničkom obliku, na način utvrđen javnim natječajem. Cjeloviti tekst javnog natječaja s uvjetima, potrebnom dokumentacijom, načinom podnošenja prijave i opisom postupka odabira, objavljen je na internetskoj stranici GKP ČAKOM d.o.o., https://www.cakom.hr/wp-content/uploads/2026/10/ Javni-natjecaj-za-izbor-Uprave-direktora-GKP-CAKOM-d.o.o.-19.10.2026.pdf
U Nedelišću smo tijekom jutarnje kupnje u omiljenoj Trgovini Krk susreli umirovljenika Vladimira Bajzeka, koji nam je otkrio da rado čita Međimurske novine i prati što se događa u njegovu kraju, ali i šire. Uz tiskano izdanje prati i naš portal kako bi uvijek bio u toku s aktualnim događanjima. Posebno ga zanimaju rubrika sport, politika i gospodarstvo u kojima pronalazi zanimljivosti iz svojeg kraja. Važno mu je biti informiran o lokalnim vijestima i događanjima koja obilježavaju svakodnevni život. Redovito pogleda i rubriku s osmrtnicama te Ča-
Vladimir Bajzek i prodavačica Ivana Šafarić kovečku špicu. Drago nam je znakom pažnje – platnenom što Međimurske novine imaju šoping vrećicom Međimurvjernog čitatelja koji prati ra- skih novina. U zajedničkom zličite teme i voli biti u toku fotografiranju pridružila mu s aktualnostima. Za kraj smo se i simpatična prodavačica Vladimira razveselili malim Ivana Šafarić. (mm)
NADZORNI ODBOR GKP ČAKOM d.o.o.
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Joker kupon 138. kola
Novo, 138. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započelo je u pretprošlom broju. I u listopadu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona
3
koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 16. listopada možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe)
ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 27. listopada. Sretnog dobitnika 138. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30. listopada. (mk)
kupona skupi
naočale pok
i
upi
Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:
Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je 27. 10. do 12 sati. Rok za podizanje nagrade je 10 dana
NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Jura Obadić (jura@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.
Međimurski Svirci otkrivaju tajnu staru 30 godina Upoznajte šestoricu glazbenika iz Međimurja koji već tri desetljeća sviraju isključivo srcem – i bez ijednog razglasa. Od veselih fešti na berbama kod preša pa sve do dirljivih oproštaja, ovi tamburaši
dokazuju da je čista emocija najbolji lijek za dušu. Otkrijte tajnu njihove dugovječnosti, zašto odbijaju uvesti bas-gitare te kako funkcioniraju kao jedna velika obitelj. (sh, Foto: Kristina Kobal)
2 media
23. listopada 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
najave
VIKEND VODIČ
VIKEND VODIČ
Petak, 23. listopada
BOGAT FOLKLORNI vikend u Međimurju
11:00 Radionica i predstavljanje knjige Neustrašive hrvatske žene autorice Tatjane Barat, Knjižnica Nikola Zrinski Čakovec
Pjesma i ples preplavit će Štrigovu, Čakovec i Žiškovec
18:00 Predstavljanje monografije 20 godina Udruge žena za očuvanje tradicije i kulturne baš�ne Zlatne ruke Čakovec, zgrada Scheier, Čakovec 18:00 Promocija knjige Vesne Kalšan Moje priče, Muzej Croata insulanus Grada Preloga 20:00 Koncert: Playlista mog dje�njstva - Zvjezdan Ružić & Zbor Izvor Centar za kulturu Čakovec 20:00 AJMO! u Prostor: Porto Morto / Tidal Pull, Klub Prostor - CeZam Čakovec
Subota, 24. listopada 15:00 Kestenijada Nau�čkog kluba Labud, park Vrbica, Prelog 16:00 Dan mjesta u Čehovcu, Društveni dom Čehovec 16:00 Javna pokazna vježba VZO-a Sve� Juraj na Bregu, SRC Rogoznica, Vuče�nec 17:00 2. Susret folklornih skupina u Štrigovi, Dom kulture Štrigova 18:00 Susret hrvatskih i folklornih ansambala i izvornih skupina, Centar za kulturu Čakovec 21:00 Calm before the Storm: DJ BALCANO, Caffe Bar Paladin, Čakovec 21:00 Fortuna Band, META Bar, Čakovec
Nedjelja, 25. listopada 10:30 Besplatna radionica izrade cekera, Mul�medijalna dvorana Riznice Međimurja Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
Vikend pred nama donosi pravu poslasticu za sve ljubitelje tradicije i kulturne baštine, uz tri vrijedna folklorna susreta. Subotnji program, 24. listopada, počinje u Štrigovi, gdje će se u Domu kulture s početkom u 17 sati održati 2. Susret folklornih skupina. Uz domaćine iz KUD-a Sv. Jeronim, nastupaju i gostujuća društva iz Beltinaca, Vinkovaca te Starih Mikanovaca, a ulaz je slobodan. Iste večeri, u subotu od 18 sati, Centar za kulturu Čakovec ugošćuje 33. Susret hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina. Predstavit će se 11 ansambala iz Međimurja, Varaždinske i Zagrebačke županije te drugih županija, a dolaze čak i gosti iz Bosne i Hercegovine.
16:00 6. Dječji folklorni susre�, Dom kulture Žiškovec
MJESEČNI VODIČ Ponedjeljak, 26. listopada
18:00 Otvorenje izložbe radova nastalih 3. Likovnoj koloniji Hrvatskih branitelja za Katružu, Caffe Bar Bedem, Čakovec Utorak, 27. listopada
Mališani na pozornici u Domu kulture u Žiškovcu obilježili su 5. Dječje folklorne susrete Nakon koncerata, stručno povjerenstvo dodijelit će nagrade Hrvatskog sabora kulture u kategoriji koreogra�iranog folklora i održati okrugli stol s voditeljima skupina. Ulaz je slobodan za sve posjetitelje.
MUZEJ CROATA INSULANUS
Vesna Kalšan donosi teme koje povezuju generacije U organizaciji Inner Wheel kluba Prelog, ljubitelje književnosti u petak, 23. listopada s početkom u 18 sati, očekuje nadahnjujuća književna večer ispunjena pričama o životu, obitelji i dragocjenim uspomenama. U prostoru Muzeja Croata insulanus Grada Preloga, čakovečka autorica Vesna Kalšan predstavit će svoju knjigu pod nazivom Moje priče. Ova je večer ujedno i prilika za susret s autoricom koja je kao profesorica hrvatskog jezika, pedagoginja i knjižničarka radni vijek posvetila obrazovanju, kulturi te humanitarnom radu. Kroz razgovor o knjizi, posjetitelji će saznati što je autoricu potaknulo na bilježenje obitelj-
Vesna Kalšan tijekom predstavljanja knjige početkom godine u Riznici Međimurja
skih uspomena i kako one rezoniraju s iskustvima svakoga od nas. Ulaz je slobodan, a predviđeno je i ugodno druženje uz potpisivanje knjiga. (jo)
Folklorna čarolija nastavlja se u nedjelju, 25. listopada u 16 sati, kada će se u Domu kulture Žiškovec održati 6. Dječji folklorni susreti. Domaći KUD Žiškovec ugostit će dječje skupine iz Selnice,
POKLANJA KNJIGU Clementine Beauvais: Nježne godine
kupon br. 1623 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
Odluka glasi: svi učenici između prvoga i drugog razreda srednje škole moraju obaviti jednogodišnju civilnu službu. Petnaestogodišnji Valentin poslan je tako u dom za starije oboljele od Alzheimerove bolesti. U ustanovu uređenu u stilu šezdesetih dolazi potpuno nepripremljen, očekujući godinu dana dosadne prakse o kojoj, da stvar bude gora, mora napisati dnevnik. Kada štićenici doma neoprezno obeća da će ih posjetiti njezina omiljena pjevačica Françoise Hardy, Valentin se upušta u nevjerojatnu avanturu u kojoj ga prati šarolik niz likova.
Pribislavca, Kotoribe, Male Subotice, Zasadbrega, Donje Dubrave te mališane iz DV Cvrčak (PO Stonoga, Novo Selo Rok). Kao i kod ostalih susreta, ulaz je slobodan. (jo)
CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC
Magično glazbeno putovanje uz Zvjezdana Ružića Ljubitelje vrhunske glazbe ovoga vikenda očekuje prava umjetnička poslastica. U sklopu svoje velike hrvatske turneje, pijanist, skladatelj i dobitnik čak pet Porina Zvjezdan Ružić nastupit će u petak, 23. listopada u 20 sati, na pozornici Centra za kulturu Čakovec. Čakovečka će publika imati priliku uživati u njegovom posebnom autorskom projektu pod nazivom Playlista mog djetinjstva, u kojem Ružić donosi jedinstvene obrade bezvremenskih hitova koji su obilježili njegovo odrastanje i oblikovali njegov umjetnički put. Na programu će se naći reinterpretacije kultnih pjesama autora koji su obilježili generacije - od Bijelog du-
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: CLEMENTINE BEAUVAIS: NJEŽNE GODINE Dobitnik knjige Prokleti muški objavljene u prošlom broju je Zlatko Međimurec iz Savske Vesi. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.
11:30 Promocija knjige Bijeli anđeli i svečano otvorenje župne knjižnice, Crkva Presvetog Trojstva Nedelišće
Neobično iskustvo jednoga srednjoškolca, prožeto duhovitim situacijama i važnim životnim lekcijama, Clémentine Beauvais opisuje s puno topline i humora, jezikom bliskim srednjoškolcima, uz mnoštvo duhovitih, dinamičnih dijaloga
gmeta do Đorđa Balaševića - u potpuno novim, svježim aranžmanima koji poznatim skladbama daju novu vizuru. Posebnu čar i dimenziju ovoj večeri pružit će i nastup hvaljenog Zbora Izvor, što je dodatna garancija glazbenog doživljaja ispunjenog snažnim emocijama. Ružićevi su nastupi poznati po tome što daleko nadilaze okvire klasičnih pijanističkih recitala. Kroz toplu i pristupačnu komunikaciju s publikom, umjetnik stvara jedinstven spoj glazbe, priče i čistih emocija. Stoga ne propustite priliku za ovaj poseban koncertni doživljaj u srcu Čakovca, za koji su ulaznice dostupne putem sustava Eventim. (jo)
18:00 Glazbeno predavanje Ivana Palijana Od albuma do algoritma, Knjižnica Nikola Zrinski Čakovec Srijeda, 28. listopada
17:00 Čajanka s Heklicama, Knjižnica Nikola Zrinski Čakovec 20:00 Lajnap Comedy slavi 10 godina - stand up comedy, Centar za kulturu Čakovec
KULTURNO UZDIZANJE
Koje izložbe možete posjetiti?
• 11. 9. do 31. 10. Izložba: Izložba slika Crni ciklus - iza vidljivoga Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec
• 25. 9. do 25. 10. Izložba: Izložba slika Duhovni beskraj Muzej Croata insulanus Grada Preloga • 16. 10. do 13. 11. Izložba: Izložba poezije Josipa Mihalkovića u fotostripu Multimedijalna dvorana u Riznici Međimurja • 22. 10. do 23. 11. Izložba: 16. bijenalna izložba članova Udruženja arhitekata Međimurja Centar za kulturu Čakovec
NENAD HRANILOVIĆ, direktor Međimurje - plina
Plin je osiguran, a cijena ostaje ista SAVJET IZ CENTROMETALA
Povežite kotao na biomasu i dizalicu topline DOMUS INTERIJERI iz Male Subotice
Izvodimo pasivnu zaštitu od požara EMIL ZEBEC iz tvrtke Elzeb:
Solarna elektrana najisplativija energetska investicija za dom
MONTAŽNE KUĆE CHASMA iz Pribislavca
Projektiranje, građevinska dozvola i brza izvedba DANKÜCHEN Čakovec
Dobra kuhinja počinje dobrim savjetom PLASTBAU iz Vularije:
Kuća od gotovih elemenata za 15 dana
POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA | 23. LISTOPADA 2026.
Dome, topli dome!
Dome, topli dome!
2
23. listopada 2026.
Posebni prilog
Nenad Hranilović, direktor Međimurje-plina d.o.o. o aktualnoj sezoni grijanja
Cijena plina za kućanstva ostaj ista, stabilna isporuka je osig Razgovarali smo o cijenama i sigurnosti opskrbe u predstojećoj ogrjevnoj sezoni, pogodnostima tržišnih ugovora, ulaganjima u mrežu i ulozi plina u zelenoj tranziciji
Š
to kućanstva očekuje na računima za plin u predstojećoj ogrjevnoj sezoni, kako je osigurana stabilnost opskrbe i koje pogodnosti donose tržišni ugovori? O cijenama, širenju poslovanja, zelenoj tranziciji i održavanju plinske mreže razgovarali smo s direktorom Međimurje plina Nenadom Hranilovićem. - Nakon najnovijih odluka HERA-e i aktualnih mjera Vlade RH o subvencioniranju energenata, što međimurska kućanstva očekuje na računima ove sezone grijanja? Možete li usporediti mjesečni trošak grijanja za prosječno kućanstvo s prošlom godinom? - Nakon Odluke HERA-e o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2026., donesene na temelju Metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu, te nakon uključivanja mjera Vlade RH o subvencioniranju, neće doći do povećanja cijena plina za kućanstva, iako cijene plina na referentnim burzama bilježe višestruki rast. To znači da će cijena plina za ovu predstojeću ogrjevnu sezonu ostati ista. Međimurje plin i dalje kroz svoje tržišne ugovore daje 20 centi nižu cijenu u odnosu na cijenu plina u javnoj usluzi. - Velik postotak međimurskih kućanstava oslanja se na plin kao primarni energent. Jesu li osigurani svi potrebni kapaciteti i možete li zajamčiti potpunu stabilnost isporuke
u slučaju vala niskih temperatura i vršne potrošnje? - Učinjeni su svi preduvjeti neophodni za još jednu sigurnu ogrjevnu sezonu. To podrazumijeva da su kupljene dovoljne količine plina za sve kupce u Republici Hrvatskoj, zakupljeni dovoljni kapaciteti skladišta i ugovoreni transporti. Time je osigurana stabilnost isporuke, kao što je to bilo i čitav niz pret-
hodnih godina, kada nitko od kupaca, bilo kućanstva ili poduzeća, nije ostao bez plina, bez obzira na nastale krizne situacije ili iznenadne niže temperature. - Međimurje plin proteklih je godina značajno proširio poslovanje izvan matične županije, uključujući i preuzimanje javne opskrbe na zagrebačkom području. Kako veći obujam poslovanja i ekonomija razmjera utje-
Osim u Čakovcu za sva pitanja i plaćanja otvorene su i blagajne u Prelogu i Murskom Središću
ču na kupce u Međimurju? Donosi li im to veću stabilnost i povoljnije uvjete? - Međimurje plin prisutan je na tržištu plina od 2012. godine, kada je tržište i otvoreno, i to najvećim dijelom vrlo uspješno, posebice u kategoriji poduzetništva. Zato se možemo smatrati jednim od pionira tržišta plina.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
23. listopada 2026.
Nenad Hranilović, direktor Međimurje plina rekao je da je cijena plina za kućanstva ista u novoj ložnoj sezoni
je
"
Tijekom tih godina Međimurje plin etablirao se kao jedan od najvećih opskrbljivača i distributera u Republici Hrvatskoj. Stečena znanja i iskustvo dali su nam za pravo i hrabrost za još veći poslovni iskorak i u kategoriji kućanstava. S obzirom na najpovoljnije uvjete, kroz natječaj pripala nam je opskrba plinom u javnoj usluzi za područje Grada Zagreba, Velike Gorice i Zaprešića. Ovim poslovnim iskorakom povećali smo svoje prihode na više od 105 milijuna eura, dodatno ojačali svoju poziciju kao kupca plina, ali i kao opskrbljivača koji može ponuditi najpovoljnije uvjete.
INFO Međimurje plin d.o.o. Obrtnička 4, 40000 Čakovec E: medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr www: medjimurje-plin.hr PRIJAVA KVARA: T: +385 40 395 199 JAVLJANJE STANJA POTROŠNJE PLINA: T: +385 40 395 199 BESPLATNI BROJ ZA HITNE INTERVENCIJE: T: 0800 202 033 RADNO VRIJEME: 7:00 - 15:00 h DEŽURNA SLUŽBA: 0:00 - 24:00 h
gurana Unatoč višestrukom rastu cijena plina na referentnim burzama, cijena za kućanstva u predstojećoj ogrjevnoj sezoni ostaje ista, poručuje direktor Međimurje plina Nenad Hranilović. Osigurane su dovoljne količine plina, skladišni kapaciteti i transport, a kupcima s tržišnim ugovorima Međimurje plin i dalje nudi cijenu nižu za 20 centi od cijene u javnoj usluzi.
Dome, topli dome! 3
- Sve se više građana pri obnovi i gradnji kuća okreće dizalicama topline i solarnim elektranama. Primjećujete li pad potrošnje plina u kućanstvima i kako Međimurje plin planira zadržati svoje potrošače u eri zelene tranzicije? - Svakako smo primijetili trend ulaganja u dizalice topline i solarne elektrane, ali plin i dalje ostaje najpri-
Mijenjamo stare čelične instalacije za PHD, plastične instalacije, kod kotlovnice stadiona Mladost u Čakovcu, rekao nam je Karlo Haček, zaposlenik Međimurje plina
marniji i najpouzdaniji energent. Nije primjetan veći pad njegove potrošnje, već je primjetno povećanje broja priključaka na plin, posebice kod starijih kućanstava. Međimurje plin zadržava svoje potrošače prihvatljivom cijenom, koja se pokazala otpornom i u vrijeme najvećih energetskih i svjetskih kriza. Također, bitna je prednost plina njegova veća ogrjevna vrijednost u odnosu na dizalice topline i solare kod pojave izuzetno niskih temperatura. - Stručnjaci sve češće preporučuju hibridne sustave, odnosno kombinaciju plinskog kondenzacijskog bojlera i dizalice topline ili solara. Kakva je vaša preporuka građanima koji ulažu u obnovu svojih domova? Je li plin i dalje dugoročno isplativa i sigurna investicija? - Plin je i dalje konkurentan energent te poželjna i sigurna investicija, što se u konačnici i dokazalo kroz ova prošla i aktualna krizna razdoblja. - Građani i dalje mogu birati između javne usluge opskrbe i tržišnih ugovora. Koje su konkretne pogodnosti ili prednosti za međimurska kućanstva ako odaberu tržišne ugovore kod Međimurje plina? - Kroz tržišne ugovore ponuđena je cijena koja je niža za dvadeset centi u odnosu na cijenu javne usluge opskrbe plinom.
"
Sanja Grašić, jedna od zaposlenica na blagajni Međimurje plina, rekla nam je da prilikom plaćanja plina, sve potrošače čekaju ukusne jabuke iz međimurskog voćnjaka
Širenjem opskrbe na područje Zagreba, Velike Gorice i Zaprešića Međimurje plin povećao je prihode na više od 105 milijuna eura i dodatno ojačao svoju tržišnu poziciju. O tome što taj rast znači za međimurske kupce, kako se održava gotovo 1100 kilometara plinovoda i zašto plin smatra pouzdanim energentom i u eri dizalica topline i solarnih elektrana govori direktor Nenad Hranilović.
- Kakvo je stanje plinske infrastrukture u Međimurskoj županiji i koja su ključna ulaganja u rekonstrukciju, modernizaciju mreže i smanjenje gubitaka planirana u narednom razdoblju? - Međimurje plin vlasnik je gotovo 1100 kilometara plinovoda, od čega se najveći dio odnosi na polietilen, odnosno 84 posto, u odnosu na čelik. Redovitom rekonstrukcijom plinskog distributivnog sustava te izgradnjom i produženjem mreže kontinuirano ga održavamo u optimalnom stanju. - Osim same isporuke energenta, koje alate i usluge, poput naprednih ili pametnih brojila, aplikacija ili savjetovanja, nudite korisnicima kako bi lakše pratili, kontrolirali i optimizirali vlastitu potrošnju plina? - Brojila s daljinskim očitanjem, prema Mrežnim pravilima utvrđenima od strane HERA-e, koristimo samo za kategorije poduzetništva, počevši od tarifnog modela 6. Za kućanstva, zbog visine njihova troška, nisu u primjeni, osim pojedinih izuzetaka. Također nudimo mogućnost registracije na aplikaciju preko koje se dobivaju e-računi, kao i mogućnost javljanja očitanih stanja, pregleda izdanih računa i salda kontne kartice kupca. Za sva pitanja i plaćanja otvorene su i blagajne u Čakovcu, Prelogu i Murskom Središću.
4
Dome, topli dome!
23. listopada 2026.
Posebni prilog
CENTROMETAL MACINEC
Zašto birati između dizalice topline i kotla kada možete imati oboje?
"
Povezivanjem kotla na biomasu s dizalicom topline moguće je dobiti najbolje od oba načina grijanja
Z
amislite grijanje koje se prilagođava vašim potrebama, učinkovito koristi energiju i pritom pruža ugodnu toplinu u domu. Upravo to omogućuju hibridni sustavi koji povezuju dizalicu topline i kotao na biomasu u jednu učinkovitu cjelinu. U mnogim domovima kotlovi na drva ili pelete već godinama pouzdano osiguravaju grijanje. No, sve više vlasnika kuća razmišlja o tome kako smanjiti troškove, povećati udobnost i iskoristiti prednosti suvremenih tehnologija. Dobra je vijest da to ne mora nužno značiti odustajanje od postojećeg sustava. Naprotiv, upravo njegovim povezivanjem s dizalicom topline moguće je dobiti najbolje od oba načina grijanja.
Kako izvući najbolje iz oba izvora topline?
Tajna hibridnog sustava krije se u jednostavnom principu – svaki izvor topline koristi se onda kada može pružiti najbolje rezultate. Dizalica topline koristi energiju iz okolnog zraka i posebno je učinkovita pri blažim vanjskim temperaturama. U praksi to znači da radi do 0 °C, dok vani još ne smrzava, a od 0°C
prema minusima preuzima kotao grijanje objekta. Temperatura prebacivanja može se prilagoditi potrebama objekta, a cijeli se proces odvija bez potrebe za ručnim uključivanjem i isključivanjem uređaja. Takva kombinacija omogućuje učinkovito korištenje oba izvora topline, smanjuje broj ciklusa odmrzavanja dizalice topline te omogućuje kotlu rad u optimalnim uvjetima. Time se postiže racionalnija potrošnja električne energije i goriva, uz veću udobnost za korisnika.
Pametno rješenje i za postojeće domove
Posebna prednost hibridnih sustava dolazi do izražaja kod modernizacije postojećih kuća. Mnogi stariji objekti imaju radijatorsko grijanje i nisu idealno toplinski izolirani, zbog čega potpuni prelazak na dizalicu topline nije uvijek najpraktičniji izbor. Umjesto potpune zamjene sustava grijanja, postojeći kotao može ostati u funkciji i postati dio novog, suvremenijeg rješenja. Na taj način vlasnici mogu unaprijediti grijanje svojeg doma bez potrebe za odricanjem od opreme koju već imaju.
Za takve objekte posebno su zanimljive visokotemperaturne monoblok dizalice topline R290, koje mogu postići temperaturu vode do 75 °C, što ih čini pogodnima za radijatorske sustave grijanja. S druge strane, kod novogradnji s podnim grijanjem i drugim niskotemperaturnim sustavima često se primjenjuju monoblok ili split dizalice topline R32. Još jedna važna prednost je mogućnost odabira dizalice topline manje snage, budući da nije potrebno da samostalno pokriva najveće toplinske potrebe objekta. Time i početna investicija može biti povoljnija.
Centrometalova rješenja za učinkovitije grijanje
U Centrometalovim hibridnim sustavima dizalica topline može se kombinirati s kompaktnim kotlom na pelete ZVB II ili kotlom PelTec II Lambda. Oba uređaja povezuju se preko akumulacijskog spremnika, dok njihovim radom upravlja regulacija dizalice topline. Osim energetske učinkovitosti, ovakvo rješenje pruža i dodatnu sigurnost. U slučaju nedostupnosti jednog
U slučaju nedostupnosti jednog izvora topline, drugi može osigurati grijanje, ako je sustav za takav rad odgovarajuće izveden
izvora topline, drugi može osigurati grijanje, ako je sustav za takav rad odgovarajuće izveden. Hibridni sustavi tako predstavljaju praktičan način modernizacije grijanja, ali i kvalitetno rješenje za nove objekte. Spajajući prednosti obnovljivih izvora energije i suvremene tehnologije, omogućuju veću �leksibilnost, udobnost i dugoročnu isplativost. Jer za ugodnu toplinu doma nije uvijek potrebno birati između dva izvora energije. Ponekad je najbolje rješenje upravo njihova kombinacija. Više informacija na www.centrometal.hr
TEHNIKA GRIJANJA
Hrvatski proizvođač termotehničke opreme Ovlašteni servis diljem zemlje
Hibridni sustavi Dva izvora topline. Jedno pametno rješenje.
TOPLOVODNI KOTLOVI na drvene pelete
DIZALICE TOPLINE zrak/voda
Centrometal d.o.o. | Macinec | Glavna 12 | Hrvatska | tel: +385 (0)40 372 600 | www.centrometal.hr
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
"
23. listopada 2026.
Dome, topli dome! 5
SOLARNE ELEKTRANE, PUNIONICE, RASHLADNI SUSTAVI I ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA
Evo kome su dostupni milijuni eura
U Hrvatskoj su dostupni ili se pripremaju novi programi financiranja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
potpore po projektu prema nacrtu iznose od 100.000 do 1,63 milijuna eura. Javno savjetovanje traje do 2. studenoga 2026.
Do 2.000 eura za punionice privatnih iznajmljivača
Ministarstvo turizma i sporta otvorilo je Mjeru E „Punionice za Vaš domaćin - Local Host“. Za privatne iznajmljivače s dodijeljenom
Piše: Magdalena Dovečer, mag.iur.
P
oljoprivrednicima je namijenjeno 30 milijuna eura za solarne elektrane, poduzetnicima su dostupni povoljni krediti uz mogućnost otpisa dijela glavnice, a najavljene su i bespovratne potpore za modernizaciju rashladnih sustava. Nove mogućnosti �inanciranja očekuju i javni sektor te građane koji planiraju ulaganje u punionice.
30 milijuna eura za solarne elektrane i baterijske sustave u poljoprivredi
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je Poziv za dodjelu sredstava Modernizacijskog fonda „Korištenje obnovljivih izvora energije u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda“ (MF-2026-6-1), za koji je osigurano ukupno 30 milijuna eura bespovratnih sredstava. Financiraju se izgradnja i dogradnja solarnih elektrana za vlastite potrebe te baterijski sustavi uz elektranu. Mikro i mali poduzetnici za elektrane mogu dobiti do 65 % prihvatljivih troškova, srednji do 55 %, a veliki do 45 %. Za baterije su potpore do 50 %, 40 % odnosno 30 %. Potpora iznosi najmanje 5000 eura, a najviše pet milijuna eura po prijavitelju. Prijave počinju 9. studenoga 2026. u 10 sati i traju do 31. siječnja 2027., odnosno do iskorištenja sredstava.
HBOR omogućuje kredite do tri milijuna eura za poduzetnike uz otpis dijela glavnice
HBOR-ov program „Krediti za energetsku učinkovitost poduzetnika“ namijenjen je poduzećima svih veličina i svih vrsta. Krediti od 100.000 do tri milijuna eura mogu se koristiti za energetski učinko-
vitije strojeve, solarne elektrane, sustave grijanja i hlađenja te toplinsku izolaciju i zamjenu stolarije na poslovnim zgradama. Nakon ostvarenja propisanih ušteda moguć je otpis 15 do 50 % glavnice. Minimalna ušteda energije iznosi 20 % u proizvodnom te 30 % u uslužnom i komercijalnom sektoru. Zahtjevi se podnose preko banaka koje sudjeluju u programu.
25 milijuna eura za hladnjače i klimatizacijske sustave
U pripremi je poziv Modernizacijskog fonda vrijedan 25 milijuna eura za zamjenu zastarjelih rashladnih i klimatizacijskih sustava te određenih dizalica topline koje koriste �luorirane radne tvari visokog potencijala globalnog zagrijavanja. Novi sustavi trebali bi koristiti prirodne radne tvari. Program bi mogao biti posebno zanimljiv hladnjačama, mesnoj i mliječnoj industriji, proizvođačima hrane, trgovačkim centrima, distributivnim skladištima i hotelima. Prema nacrtu, u Sjevernoj Hrvatskoj potpore bi za određena ulaganja mogle doseći 65 % za mikro i male, 55 % za srednje i 45 % za velike poduzetnike. Najniža potpora trebala bi biti 50.000 eura. Konačni uvjeti još nisu objavljeni.
16,3 milijuna eura za kružno gospodarstvo i recikliranje
Priprema se i poziv za ulaganja u postrojenja za oporabu i recikliranje otpada radi dobivanja kritičnih sirovina, poput litija, kobalta, mangana i drugih materijala važnih za industriju baterija, obnovljivih izvora energije i naprednih tehnologija. Ukupno je predviđeno 16,3 milijuna eura, a
Pripremite dokumentaciju na vrijeme
Nove mogućnosti financiranja očekuju i javni sektor te građane koji planiraju ulaganje u punionice
oznakom „Vaš domaćin“, koji nisu ostvarili potporu iz prvog poziva za istu mjeru, osigurano je ukupno 200.000 eura. Potpora iznosi do 2.000 eura, odnosno do 100 % pri-
hvatljivih troškova. Prijave se podnose putem eTurizma (TuRiznica) do iskorištenja sredstava, najkasnije do 13. studenoga 2026. u 12 sati.
Za uspješnu prijavu važno je provjeriti prihvatljivost ulaganja, osigurati ponude i tehničku dokumentaciju te poštovati rokove. Budući da se dio bespovratnih sredstava dodjeljuje do iskorištenja raspoloživog proračuna, pravovremena priprema može biti presudna za ostvarivanje potpore.
6
Dome, topli dome!
23. listopada 2026.
Posebni prilog
NOVI STANOVI U NAJATRAKTIVNIJEM DIJELU GRADA Čakovec, Globetka, ul. Planinarski put
ENERGETSKI RAZRED A+ u pripremi izgradnja stambeno-poslovne zgrade: podrum, prizemlje, 2 kata, potkrovlje stanovi od 50 m2 do 120 m2 parkirna mjesta vanjska i u podrumu, spremišta vrhunska gradnja, visoka kvaliteta materijala ugradnje, mogućnost odabira materijala završne obrade i interijera visoka energetska učinkovitost, podno grijanje, klima, rekuperatori zraka poseban naglasak na sigurnost - video portafon, protuprovalna vrata
INTERMEGRAD d.o.o., Josipa Bedekovića 1, 40000 ČAKOVEC E:office@intermegrad.hr | M: +385 98 241 084, +385 98 426 370
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
23. listopada 2026.
Dome, topli dome! 7
TVRTKA ELZEB S VIŠE od 30 godina iskustva poručuje
Emil Zebec, vlasnik tvrtke ELZEB, koja je na tržištu od 1993. godine
Solarna elektrana i dalje štedi novac
"
Iako su se od 2026. godine promijenila pravila obračuna proizvedene električne energije, vlastita solarna elektrana na krovu i dalje je jedna od najisplativijih investicija za dom. Ključ uspjeha više nije poslati što više struje u mrežu, već zadržati što više vlastite energije u kući.
S
početkom 2026. godine na snagu su stupila nova pravila u sustavu samoopskrbe električnom energijom. Dosadašnji model, u kojem je mreža služila kao svojevrsna besplatna baterija, odnosno gdje ste višak struje ljeti slali u mrežu i bez većih troškova preuzimali natrag zimi, otišao je u povijest. Ukidanjem takvog netiranja mnogi su se zapitali: Isplati li se uopće više ugrađivati solarne panele? O novoj logici samoopskrbe, ulozi baterija i speci�ičnostima međimurskih kućanstava razgovarali smo sa stručnjacima iz tvrtke Elzeb koji su na tržištu od 1993. godine, a čije iskustvo je građeno u Sloveniji i Austriji gdje su standardi među najstrožijima u Europi. Pitali smo g. Emila Zebeca, vlasnika tvrtke što bi sugerirao našim čitateljima. - U 2026. godini ukinuto je klasično netiranje. Što to točno znači za prosječno kućanstvo i zašto struja koju pošaljemo u mrežu vrijedi znatno manje? Prije 2026. godine razlika između cijene po kojoj ste predavali višak u mrežu i one po kojoj ste kupovali struju bila je minimalna. Mreža je praktički čuvala vrijednost vašeg viška. Od ove godine omjer se drastično promijenio: struju iz mreže kupujete po cijeni od oko 0,20 eur/kWh, dok se vaš proizvedeni višak predaje po znatno nižoj cijeni. Što više viškova šaljete u mrežu u odnosu na ono što sami trošite to vam taj svaki poslani kWh vrijedi manje. Cilj novih pravila je smanjiti opterećenje mreže i potaknuti vas da energiju proizvedenu
"
Paneli proizvode struju iz dnevnog svjetla, a ne iz ljetne topline
Isplativost ovisi o tome koliko energije kućanstvo može potrošiti u trenutku proizvodnje, koliko predaje u mrežu i kakvi se uvjeti obračuna primjenjuju
Baterija preuzima dnevni višak proizvodnje struje i vraća ga kući navečer i noću, čime više nego udvostručujete vlastitu potrošnju i direktnu uštedu
Cilj novih pravila je smanjiti opterećenje mreže i potaknuti vas da energiju proizvedenu na vlastitom krovu potrošite ili pohranite kod kuće
na vlastitom krovu potrošite ili pohranite kod kuće. - U svojoj kampanji navodite da kućanstvo bez baterije koristi samo 30 – 40 % svoje struje, a s baterijom čak do 80 %. Je li baterija postala obavezni dio opreme? Baterija nije zakonski obavezna, ali u novim uvjetima postaje središnji dio računa isplativosti. Solarni paneli najviše struje proizvode tijekom dana, kada su ukućani često na poslu ili u školi. Bez baterije, taj dnevni višak odlazi u mrežu po niskoj cijeni, a navečer, kad je potrošnja najveća, kupujete skupu struju iz mreže. Baterija preuzima taj dnevni višak i vraća ga kući navečer i noću, čime više nego udvostručujete vlastitu potrošnju i direktnu uštedu. - Međimurje i sjever Hrvatske ima speci�ične zimske uvjete s do-
sta oblačnih dana. Rade li elektrane uopće zimi? To je jedna od najčešćih zabluda. Paneli proizvode struju iz dnevnog svjetla, a ne iz ljetne topline, dapače, na vrlo visokim temperaturama ljeti učinkovitost panela blago opada. Zimi paneli normalno rade, ali je proizvodnja manja jer su dani kraći i kut sunca je nepovoljniji (prosinac nosi oko 3% godišnje proizvodnje, dok srpanj nosi oko 13%). Zato se solarni sustav nikada ne dimenzionira prema jednom zimskom mjesecu, nego prema ukupnoj godišnjoj potrošnji i pro�ilu kućanstva. - Često čujemo opća obećanja poput „uštedite 80%”. Zašto tvrdite da svaka kuća treba individualan izračun? Zato što dvije susjedne kuće s jednakim krovom mogu imati potpuno različite potrebe za električnu energiju. Ne postoji jedno rješenje koje je optimalno za svako kućanstvo. Pri izračunu uzimamo u obzir nekoliko ključnih elemenata: • Ukupnu godišnju potrošnju električne energije – koliko kućanstvo troši tijekom godine. • Dnevni raspored potrošnje – troši li se više energije tijekom dana ili navečer. • Karakteristike krova – orijentaciju, nagib i eventualna zasjenjenja. • Veličinu elektrane i baterije – sustav mora odgovarati stvarnim potreba-
Što trebate znati o novom modelu samoopskrbe (od 2026.): • Obračun od 2026. godine: za nove korisnike primjenjuje se novi model, prema kojem se preuzeta i predana električna energija obračunavaju prema posebnim pravilima. • Baterija: nije zakonski obvezna, ali povećava iskorištenost vlastite proizvedene energije, a potreba za njom procjenjuje se za svako kućanstvo zasebno. • Vlastita potrošnja: što se veći dio proizvedene energije iskoristi u kućanstvu, to potencijalno mogu biti veće uštede. • Individualni izračun: veličina elektrane i baterije treba odgovarati potrošnji, karakteristikama krova i budućim potrebama.
INFO ELZEB SOLARNO d.o.o. Varaždinska 38, Dubrava Križovljanska 42208 Cestica M: +385 98 680 835 E: solarno@elzeb.hr www: elzeb-solarno.com
ma, jer prevelika investicija ne mora donijeti proporcionalno veće uštede. • Dostupne poticaje – oni mogu značajno utjecati na konačni trošak i povrat ulaganja. • Buduće potrebe kućanstva – primjerice, planiranu ugradnju dizalice topline ili kupnju električnog vozila.
- Sve više kućanstava u regiji prelazi na dizalice topline ili planira kupnju električnog vozila. Kako to utječe na elektranu? Takve promjene mogu znatno utjecati na potrebnu veličinu sustava i način upravljanja energijom. Dizalica topline povećava potrošnju električne energije za grijanje, osobito tijekom hladnijih mjeseci, kada je proizvodnja solarne elektrane manja. Električno vozilo također može znatno povećati potrošnju, a mogućnost punjenja tijekom dana može pomoći u izravnom korištenju solarne energije. Zato je važno već u fazi planiranja razgovarati o budućim potrebama kućanstva. Ako se u sljedećih nekoliko godina planira ugradnja dizalice topline, kupnja električnog vozila ili proširenje sustava grijanja, to treba uzeti u obzir pri dimenzioniranju elektrane i odabiru opreme. Cilj nije nužno ugraditi najveći mogući sustav, nego odabrati rješenje koje će dugoročno odgovarati potrošnji i omogućiti što bolje iskorištavanje proizvedene energije. - Što biste savjetovali onima koji danas razmišljaju o investiciji u Međimurju? Povrat investicije i dalje se kreće u vrlo atraktivnim okvirima (najčešće između 6 i 8 godina, ovisno o poticajima i udjelu baterijskog sustava), dok oprema ima garanciju i do 25 godina. Prvi korak nije kupnja opreme, nego analiza vaših dosadašnjih računa za struju. Na temelju toga radimo precizan izračun i predlažemo rješenje po mjeri vašeg doma.
8
Dome, topli dome!
23. listopada 2026.
Posebni prilog
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
23. listopada 2026.
Dome, topli dome! 9
DOMUS INTERIJERI D.O.O. IZ MALE SUBOTICE
Od završnih radova do stručne zaštite od požara Tvrtka Domus interijeri d.o.o. iz Male Subotice je certificirana i ima stručno osposobljene zaposlenike za obavljanje poslova u području pasivne zaštite od požara
K
ada razmišljamo o gradnji ili uređenju doma, najčešće su nam u prvom planu izgled interijera, kvaliteta materijala, funkcionalnost prostora i energetska učinkovitost. Međutim, postoji i dio građevine koji se nakon završetka radova više gotovo ne vidi, a ima iznimno važnu ulogu u sigurnosti ljudi i imovine – pasivna zaštita od požara. Upravo se tim područjem, uz završne radove u graditeljstvu, bavi tvrtka Domus interijeri d.o.o. iz Male Subotice, tvrtka koja je certi�icirana za obavljanje poslova u području pasivne zaštite od požara. Tijekom godina radili smo na različitim vrstama objekata, od novogradnji do rekonstrukcija, skladišnih i industrijskih objekata do stambenih zgrada i javnih ustanova. Kao što su: Logističko-distributivni centar Podravka, Hotel Kalnik, Upravna zgrada „Radnik“, Hotelski kompleks Minerva, Osnovna škola Galdovo, Centar za starije i nemoćne Kostrena, Studentski dom Koprivnica, Dvorac „Inkey“ Rasinja. Takvi radovi zahtijevaju preciznost, poznavanje sustava i pažljivu izvedbu jer svaki prodor predstavlja zaseban detalj koji mora biti riješen u skladu s tehničkim zahtjevima i odgovarajućom dokumentacijom. Nakon završetka radova izrađuje se elaborat koji sadržava fotodokumentaciju svakog protupožarno zabrtvljenog prodora, uz pripadajuće izjave. Završna dokumentacija omogućuje pregled izvedenih radova i evidentiranje pojedinačnih prodora, što je važno za investitore, izvođače, nadzor i upravljanje građevinom. Osim same izvedbe, važan je i jasan trag o tome gdje je zaštita ugrađena i kako je dokumentirana.
Što je protupožarna zaštita?
Protupožarna zaštita građevina obuhvaća skup tehničkih, građevin-
skih i organizacijskih mjera čiji je cilj sprječavanje izbijanja požara, očuvanje nosivosti konstrukcije, sigurna evakuacija i sprječavanje širenje vatre i dima. To znači da građevinski i industrijski objekti moraju biti izgrađeni prema strogim standardima. Protupožarna zaštita se dijeli na pasivnu i aktivnu zaštitu od požara. Da bi našim klijentima pružili najviši nivo usluge realizacije projekata pasivne protupožarne zaštite, koristimo najnaprednije materijale sa svim potrebnim certi�ikatima i dozvolama te zapošljavamo djelatnike koji su stručno osposobljeni za navedene radove. Vodimo dokumentaciju procesa rada i klijentu dostavljamo projekte izvedenog stanja sa fotodokumentacijom te izdajemo potvrde o sukladnosti i izjave o stručno izvedenim konstrukcijama prihvatljive od nadležnih inspekcija za tehnički pregled.
"
Ulaganje u pravilno izvedenu protupožarnu zaštitu ulaganje je u sigurnost ljudi, zaštitu imovine i kvalitetu same građevine
Što je pasivna zaštita od požara? Pasivna zaštita od požara obuhvaća građevinska rješenja kojima se nastoji spriječiti ili usporiti širenje vatre i dima unutar objekta. Njezina je svrha očuvati funkciju protupožarnih zidova, podova i stropova, zaštititi konstrukciju te omogućiti ljudima više vremena za sigurnu evakuaciju. Posebno važnu ulogu ima protupožarno brtvljenje otvora kroz koje prolaze električni kabeli, kabelske trase, vodovodne i druge cijevi te ostale
Plas�čne cijevi pri visokim temperaturama mogu omekša� i izgorje� pa ih treba zaš���
instalacije. Svaki takav prodor kroz požarno otporan zid ili strop potencijalno je slaba točka ako nije pravilno zaštićen. Za razliku od aktivnih sustava, poput vatrodojave, sprinkler uređaja i aparata za gašenje požara, pasivna zaštita ugrađuje se u samu građevinu. Ona djeluje kao
Veći snopovi kabela i kabelske trase zah�jevaju sustavno i pravilno izvedeno brtvljenje
DOMUS INTERIJERI d.o.o. Sjedište: Glavna 29 a, 40321 Mala Subotica Ured: Brune Bušića 10, 40321 Mala Subotica Podružnica: Obala kn. Branimira 16, 21000 Split M: +385 98 244 001 E: info@domus-interijeri.com www.domus-interijeri.com
Protupožarnim brtvljenjem se zatvaraju otvori kako bi se očuvala projek�rana požarna otpornost građevinske konstrukcije
Pasivna zaštita od požara obuhvaća: 1. Protupožarno brtvljenje prodora instalacija To je jedna od najvažnijih usluga. Kada električni kabeli, kabelske police, vodovodne i kanalizacijske cijevi, grijanje ili druge instalacije prolaze kroz požarno otporan zid, pod ili strop, oko njih ostaju otvori. Ti otvori mogu postati put kojim se šire vatra i dim. Protupožarnim brtvljenjem ti se otvori zatvaraju odgovarajućim sustavom, kako bi se očuvala projektirana požarna otpornost građevinske konstrukcije.
2. Zaštita plastičnih cijevi i drugih instalacijskih prodora Plastične cijevi pri visokim temperaturama mogu omekšati i izgorjeti, ostavljajući otvor kroz koji se mogu širiti plamen i dim. Ovisno o vrsti cijevi i ispitanom sustavu, koriste se protupožarne obujmice, trake, obloge i drugi odgovarajući elementi. Takva zaštita posebno je važna u višestambenim zgradama, hotelima, poslovnim objektima i drugim građevinama s više požarnih odjeljaka. 3. Brtvljenje električnih kabela i kabelskih trasa Veći snopovi kabela i kabelske trase zahtijevaju sustavno i pravilno izvedeno brtvljenje. Za to se, ovisno o ispitanoj kon�iguraciji, mogu koristiti protupožarne mase, brtvila, ploče, obloge ili drugi elementi sustava. Važno je da rješenje odgovara vrsti i količini kabela, podlozi te zahtijevanoj požarnoj otpornosti.
4. Protupožarne pregrade i brtvljenje većih otvora Veći otvori za instalacije, instalacijska okna i određene građevinske šupljine mogu se štititi certi�iciranim sustavima koji uključuju protupožarne ploče, odgovarajuće mase i druge komponente. Cilj je očuvati cjelovitost požarnog odjeljka, a ne samo vizualno zatvoriti otvor.
Čelični, betonski, drveni i kompozitni nosivi elemen� mogu zah�jeva� posebnu zaš�tu od visokih temperatura
INFO
5. Zaštita nosivih konstrukcija Čelični, betonski, drveni i kompozitni nosivi elementi mogu zahtijevati posebnu zaštitu od visokih temperatura. Ovisno o projektu, koriste se protupožarne ploče, premazi ili drugi sustavi kojima se postiže propisana otpornost konstrukcije na požar. Time se nastoji očuvati nosivost konstrukcije tijekom potrebnog vremena izloženosti požaru.
sastavni dio zgrade kada izbije požar, bez potrebe da netko prvo aktivira sustav. Posebnu pažnju posvećujemo kvaliteti izvedbe i odabiru odgovarajućih materijala isključivo proizvodima globalne tvrtke Promat specijalizirane za protupožarnu zaštitu u graditeljstvu. Promat nudi širok raspon proizvoda i ispitanih sustava za protupožarno brtvljenje prodora instalacija, zaštitu konstrukcija i požarno odjeljivanje prostora. Odabir odgovarajućeg rješenja ovisi o vrsti instalacije, građevinskom elementu i zahtijevanoj požarnoj otpornosti. Pritom je važno razumjeti da protupožarno brtvljenje nije samo popunjavanje otvora određenim materijalom. Za kvalitetno izveden posao potrebno je poznavati namjenu proizvoda, tehničke zahtjeve i način ugradnje te primijeniti sustav koji odgovara konkretnoj situaciji.
Zaštita koja se ne vidi, ali čini razliku
Pasivna zaštita od požara važna je u stambenim, poslovnim i industrijskim objektima. Iako nakon završetka gradnje često ostaje skrivena iza obloga, zidova i stropova, njezina je uloga iznimno važna za cjelokupnu sigurnost građevine. Ulaganje u pravilno izvedenu protupožarnu zaštitu ulaganje je u sigurnost ljudi, zaštitu imovine i kvalitetu same građevine. Zato je važno o tim detaljima razmišljati već tijekom projektiranja i gradnje, a ne tek nakon završetka objekta. Domus interijeri d.o.o. iz Male Subotice svojim radom povezuje iskustvo u završnim radovima u graditeljstvu sa specijaliziranim područjem pasivne zaštite od požara, uz korištenje Promat proizvoda i sustava primjerenih konkretnim zahtjevima projekta te naglaskom na važnost stručnog pristupa.
10 Dome, topli dome!
Interkast ima popuste u listopadu
23. listopada 2026.
Posebni prilog
Po građevinski materijal u Interkast
Interkast se nalazi u Pribislavcu
Listopad u INTERKAST-u
Mega akcija na fasade i velike uštede na više od 10.000 artikala Planirate obnovu fasade, uređenje interijera ili radove na kući? Listopad je pravo vrijeme za nabavu materijala jer INTERKAST donosi posebne akcijske cijene, popuste i pogodnosti za sve koji grade, renoviraju ili uređuju svoj dom.
U
INTERKAST-u je počela velika listopadska akcija u kojoj se posebno ističu povoljne cijene fasadnih sustava i materijala za suhu gradnju. No, ponuda je puno šira, na više od 10.000 artikala čekaju vas atraktivne cijene, a tijekom cijelog mjeseca i dodatne pogodnosti, pokloni i nagrade. Ako vam je na popisu radova fasada, sada je odlična prilika za nabavu potrebnog materijala. Fasadni sustavi dostupni su već od 6,90 eura po četvornom metru, dok su Rigips ploče snižene 20 posto. Na bojama i lakovima ostvarujete 20 posto popusta, a profili za suhu gradnju sniženi su čak do 60 posto.
Fasade s potpisom Interkasta
Dobra je vijest i da se akcija ne zaustavlja samo na fasadama. U ponudi INTERKAST-a pronaći ćete i materijale za krovišta te sve potrebno za vrt i okućnicu. Tijekom listopadske akcije osigurani su popusti od najmanje 20 posto na sve artikle, prema uvjetima akcije, pa je ovo prilika da na jednom mjestu nabavite sve što vam treba za planirane radove. Ne morate ni dolaziti u trgovinu kako biste obavili kupnju. Dovoljno je nazvati, naručiti i platiti prilikom dostave. Tako do potrebnog materijala možete doći jednostavnije, bez dodatnog gubljenja vremena. Listopad u INTERKAST-u zato je mjesec u kojem se isplati provjeriti ponudu prije nego što krenete u nove radove.
Pametno birajte građevinski materijal
INFO Interkast Braće Radića 62, Pribislavec T: +385 40 500 268 E: info@interkast.hr
Bilo da pripremate fasadu, uređujete unutrašnjost kuće ili planirate zahvate na krovištu i okućnici, iskoristite akcijske cijene i dodatne pogodnosti dok traju. Posjetite INTERKAST i iskoristite listopad za pametniju nabavu materijala – jer uz prave cijene i kvalitetnu pripremu svaki projekt može biti povoljniji. Vidimo se u INTERKAST-u!
Fasada je omotač kuće
Za najbolje fasade javite se u Interkast
VAŠ VRT PLODOVI JESENI POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA
SLAĐANA ZADRAVEC, jela od buče s autorskim potpisom
Od juhe do deserta SILVIJA KOLAR - FODOR savjetuje:
Prednosti jesenske sadnje nad proljetnom
Centar dr. Rudolfa. Steinera
Spasimo zemlju od neplodnosti
VRTLARIJA VIJENAC poziva
Dođite na Dane jeseni!
foto: Martina Strahija, Studio Marrtinez
2
VAŠ VRT
23. listopada 2026.
Posebni prilog
BIOVRT – U SKLADU S PRIRODOM
Jesen je idealno vrijeme za sadn i pripremu vrta trebno štititi od mraza. Kelj, primjerice, a pogotovo lisnate sorte, dobro podnosi niske temperature, a neke vrste nakon hladnoće imaju čak i bolji okus jer postaju slađe.
Upravo sada možemo napraviti mnogo toga što će nam olakšati posao idućeg proljeća, od sadnje voćaka, grmlja i lukovica cvijeća do pripreme povrtnih gredica Piše: Silvija Kolar-Fodor
I
ako mnogi s dolaskom hladnijih dana završavaju radove u vrtu, jesen je zapravo jedno od najvažnijih razdoblja vrtlarske godine. Upravo sada možemo napraviti mnogo toga što će nam olakšati posao idućeg proljeća, od sadnje voćaka, grmlja i lukovica cvijeća do pripreme povrtnih gredica. A možda je još važnije znati što ne trebamo raditi, jer pretjeranim čišćenjem i obradom vrta često prirodi radimo više štete nego koristi.
Plodovi dunje dozrijevaju u jesen i izvrsni su za preradu u kompote, zelee, pekmeze i druge tradicionalne proizvode
Zašto je jesenska sadnja često bolja od proljetne?
Jesen je idealno vrijeme za sadnju brojnih trajnica, ukrasnog i bobičastog grmlja, voćaka te lukovica proljetnog cvijeća. Tlo je nakon ljeta još relativno toplo, jesenske kiše osiguravaju vlagu, a biljke više ne troše toliko energije na rast nadzemnih dijelova. Umjesto toga mogu se usmjeriti na razvoj korijenja i prilagodbu novom mjestu. Biljke posađene ujesen tako dobivaju prednost pred onima posađenima u proljeće. Kad nastupe prve proljetne vrućine, već imaju razvijeniji korijenski sustav i lakše dolaze do vode. To je posebno važno posljednjih godina, kada sve češće imamo sušna proljeća i vrlo vruća ljeta. U listopadu sadimo (i rasađujemo postojeće) lukovice proljetnog cvijeća poput
Kako pripremiti povrtne gredice bez prekopavanja?
Prilikom kupnje birajte zdrave, čvrste lukovice, bez znakova truljenja i plijesni
Lišće ostavite ispod grmlja i drveća, gdje je ono prirodan i koristan malč, a ako ga morate maknuti sa staza ili travnjaka, premjestite ga na gredice, pod živice ili na kompost
tulipana, narcisa, šafrana, ljiljana, zumbula i ukrasnih lukova, a sa sadnjom možemo nastaviti i tijekom studenoga, dok god tlo nije smrznuto. Većini ovih vrsta potrebno je razdoblje zimskih hladnoća kako bi pravilno procvale u proljeće. Prilikom kupnje birajte zdrave, čvrste lukovice, bez znakova truljenja i plijesni. Pripazite i na dubinu sadnje, koja je za većinu lukovica otprilike dva do tri puta veća od njihove visine. Jesen je izvrsna i za sadnju listopadnog ukrasnog grmlja, živica i bobičastog voća. Kod osjetljivijih vrsta ipak treba provjeriti njihovu otpornost na niske temperature, jer nije svaka biljka jednako pogodna za jesensku sadnju u našoj kontinentalnoj klimi.
Voćke golog korijena sadimo nakon opadanja lišća
Posebno bih istaknula jesensku sadnju voćaka. Sadnice golog korijena najbolje je saditi kada uđu u fazu mirovanja, odnosno nakon opadanja lišća, najčešće tijekom studenoga. Sadnja je moguća sve do proljeća, dok tlo nije smrznuto i prije nego što biljke počnu listati. Prednost jesenske sadnje je što voćke imaju više vremena za prilagodbu i razvoj korijena prije početka proljetne vegetacije. U proljeće mogu odmah krenuti s rastom, dok se tada posađene sadnice istodobno moraju prilagođavati novom tlu i razvijati nadzemne dijelove.
Važno je sadnice golog korijena zaštititi od isušivanja. Ako ih ne možete odmah posaditi, nemojte ih ostavljati s otkrivenim korijenjem na suncu ili vjetru, a pogotovo ne smiju predugo stajati u kanti s vodom. Najbolje ih je privremeno utrapiti, odnosno položiti korijenje u plitki jarak i dobro ga prekriti zemljom i jako zalijati do trenutka konačne sadnje.
Što još možemo sijati i saditi u listopadu i studenome?
U povrtnjaku sezona također ne mora završiti dolaskom jeseni. Tijekom listopada, ovisno o vremenskim uvjetima, možemo sijati matovilac, špinat, rotkvice, zimsku salatu i određene vrste azijskog lisnatog povrća. Mnoge vrste posijane krajem jeseni neće dati veliku berbu prije zime, ali mogu prezimiti i nastaviti rasti čim zatopli. Listopad je i vrijeme sadnje luka i češnjaka, a s njom možemo nastaviti tijekom studenoga, sve dok vremenski uvjeti to dopuštaju. Važno je da tlo nije smrznuto niti natopljeno vodom. Jesenska sadnja češnjaku omogućuje dobro ukorjenjivanje prije zime. Što se tiče sadnje luka, dio luka sadim na jesen, a dio na proljeće. Ponekad bude bolji jesenski, ponekad proljetni – a kada sadimo u više navrata, sigurno je da će nešto od toga odlično ispasti. U studenome se radovi sve više usmjeravaju na završetak berbi, zaštitu osjetljivijih biljaka i sadnju drveća i grmlja. U vrtovima još uvijek možemo imati kelj, poriluk, matovilac, špinat i drugo povrće otporno na hladnoću. Nije sve povrće po-
Uobičajena praksa nekada je bila da se vrt ujesen preore ili prekopa, pognoji i ostavi izložen zimskim vremenskim uvjetima. Međutim, takva obrada nije nužna, a ima i svojih nedostataka. U Biovrtu već godinama primjenjujem vrtlarenje bez oranja i prekopavanja. Na kraju sezone jednogodišnje biljke najčešće jednostavno odrežem pri površini tla, a njihovo korijenje ostavim u zemlji da se prirodno razgrađuje. Tako ono postaje hrana organizmima u tlu, a kanalići koje korijenje ostavlja doprinose prozračnosti i boljoj strukturi tla. Nadzemne zdrave biljne ostatke koristim za malčiranje gredica i staza. Površinu gredica prekrivam sijenom i to je najbolja priprema za zimu. Najvažnije je da tlo tijekom zime ne ostane golo. Malč od sijena ga štiti od udara kiše, isušivanja, erozije i velikih temperaturnih oscilacija, a istodobno hrani brojne organizme koji održavaju njegovu plodnost. Takva priprema ima još jednu veliku prednost. Gredice ostaju spremne za sadnju i sjetvu tijekom zime i ranog proljeća. Kada vremenski uvjeti dopuste, dovoljno je razmaknuti malč na mjestu sjetve ili sadnje. Nema potrebe svake godine iznova prekopavati cijeli vrt, a zahvaljujući upravo prekrivanju gredica na jesen, tijekom zime gredice neće zarasti trava, nego će ispod malča ostati prekrasna mrvičasta zemlja.
Treba li vrt ujesen pognojiti?
U Biovrtu ne koristim životinjski gnoj. Jedan od razloga je što kod konvencional-
"
Biljke sadimo u jesen jer je tlo nakon ljeta još relativno toplo, jesenske kiše osiguravaju vlagu, a biljke više ne troše toliko energije na rast nadzemnih dijelova
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
23. listopada 2026.
o nju a nog uzgoja životinja ne možemo uvijek znati čime su životinje hranjene, jesu li dobivale lijekove i kakva je kvaliteta samog gnoja. Osobno ne želim unositi takve nepoznanice u svoj vrt, posebno kada postoje drugi načini održavanja plodnosti tla. Ako koristite stajski gnoj, preporučujem da bude dobro kompostiran, odnosno dozreo, umjesto da svježi gnoj unosite izravno u povrtne gredice. Pravilno kompostiranje smanjuje rizik od prisutnosti brojnih uzročnika bolesti i sjemenja korova. Za održavanje plodnosti tla u Biovrtu prednost dajem organskoj tvari, kompostu, malču i prirodnim procesima razgradnje. Plodnost tla ne ovisi samo o tome koliko hranjiva dodajemo, nego i o zdravlju te aktivnosti živog svijeta u tlu. Ponekad se u vrtu može koristiti i drveni pepeo, posebno na tlima koja naginju kiselosti. On sadrži kalij, kalcij i druge mineralne elemente te ima alkalno djelovanje. Međutim, s pepelom treba biti oprezan. Nije prikladan za svako tlo, a pretjeranom primjenom možemo previše povisiti pH i narušiti dostupnost hranjiva biljkama. Također, ako ne znate kakav je pH vašeg tla, nemojte ga dodavati naslijepo. Koristite isključivo pepeo od čistog, neobrađenog drva, nikako od lakiranog ili impregniranog drva, plastike i dru-
VAŠ VRT
3
Naučite kako kreirati vlastiti organski voćnjak i šumski vrt Za sve koji žele naučiti više o planiranju, sadnji i održavanju voćnjaka na organski način, pripremila sam dvije online edukacije: „Kreiranje, sadnja i održavanje voćnjaka” i „Kako kreirati šumski vrt”. Kroz praktične primjere iz mojih voćnjaka i šumskog vrta naučit ćete kako odabrati odgovarajuće vrste i sorte, pravilno isplanirati sadnju, zaštititi voćke te stvoriti raznolik i održiv sustav uzgoja hrane koji će vam s godinama donositi sve više plodova uz sve manje posla. Više informacija pronađite na www.biovrt.com, u rubrici Online edukacije Nakon završene berbe ljetnih kultura počinje priprema vrta za zimu i sadnja zimskih kultura
"
Lišće se postupno razgrađuje, obogaćuje tlo organskom tvari, zadržava vlagu i štiti korijenje biljaka, a istodobno pruža zaklon brojnim korisnim organizmima
gog otpada. Naime, spaljivanjem takvih materijala mogu nastati brojni štetni, pa i kancerogeni spojevi, koji mogu završiti u pepelu. Ako takav pepeo rasipate po vrtu, riskirate onečišćenje tla opasnim tvarima koje mogu dugoročno ugroziti zdravlje tla, okoliša i ljudi.
Jesensko lišće nije otpad, nego vrijedno blago
Jedna od najčešćih jesenskih pogrešaka jest pretjerano čišćenje okućnice, vrta i voćnjaka. Čim počne padati lišće, mnogi ga skupljaju i odvoze, a vrtove nastoje ostaviti potpuno urednima i ogoljenima. Međutim, u prirodi nitko ne skuplja lišće ispod drveća, nego je upravo tamo potrebno da ostane. Ono se postupno razgrađuje, obogaćuje tlo organskom tvari,
Malč od sijena štiti vrt od udara kiše, isušivanja, erozije i velikih temperaturnih oscilacija, a istodobno hrani brojne organizme koji održavaju njegovu plodnost
zadržava vlagu i štiti korijenje biljaka. Istodobno pruža zaklon brojnim korisnim organizmima. U sloju lišća prezimljuju različiti kukci i drugi beskralježnjaci, a u njemu zaklon mogu pronaći i mnoge životinje koje su važan dio zdravog vrtnog ekosustava. Zato preporučujem da lišće ostavite ispod grmlja i drveća, gdje je ono prirodan i koristan malč. Ako ga morate maknuti sa staza ili travnjaka, premjestite ga na gredice, pod živice ili na kompost. Jednako tako, nije potrebno ujesen odrezati sve suhe stabljike trajnica i cvijeća. Mnoge šuplje stabljike i biljni ostaci služe kao sklonište kukcima tijekom zime, a sjemenke pojedinih biljaka izvor su hrane pticama. Vrt ne mora biti potpuno očišćen da bi bio zdrav i njegovan. Upravo suprotno, vrt u kojem ostavljamo prostor prirodnim procesima često je otporniji i bogatiji životom.
Plodovi oskoruše izgledom podsjećaju na male kruške ili jabuke, a ovisno o stupnju zrelosti mijenjaju boju i okus
Jesen je prilika za sadnju pomalo zaboravljenih voćaka
Ako planirate proširiti voćnjak, nemojte razmišljati samo o najpoznatijim komercijalnim sortama. Naši stari uzgajali su brojne vrste i sorte koje danas polako nestaju iz voćnjaka, iako imaju izvrsne plodove i veliku vrijednost za očuvanje bioraznolikosti. Jedna od njih je mušmula (Mespilus germanica), zanimljiva voćka čiji plodovi dozrijevaju kasno u jesen, većinom nakon prvog mraza Tvrdi plodovi u početku su trpki, a ukusni postaju nakon što omekšaju i potamne. Tada dobivaju mekanu, smećkastu unutrašnjost i karakterističan slatkast okus. Posebno mjesto u mom voćnjaku ima i oskoruša (Sorbus domestica), danas po-
Matovilac je salata koju beremo cijele zime i na proljeće
INFO
Biovrt - u skladu s prirodom www.biovrt.com E: biovrt@biovrt.com FB: Biovrt u skladu s prirodom You Tube i Instagram: @silvija_biovrt
malo zaboravljena voćka naših krajeva. Njezini plodovi izgledom podsjećaju na male kruške ili jabuke, a ovisno o stupnju zrelosti mijenjaju boju i okus. Nedozreli plodovi vrlo su trpki, dok dozrijevanjem postaju ugodniji za jelo. Oskoruša je dugovječno stablo, ali na značajniji urod često treba čekati više godina. Tu su i dunje, čiji mirisni plodovi dozrijevaju u jesen i izvrsni su za preradu u kompote, zele, pekmeze i druge tradicionalne proizvode. Nemojmo zaboraviti ni stare sorte krušaka i jabuka. One predstavljaju vrijednu genetsku raznolikost koju su generacije prije nas stvarale i čuvale. Svaka izgubljena sorta znači i gubitak dijela naše voćarske baštine.
Planirajte voćnjak tako da imate plodove što dulje
Prilikom planiranja voćnjaka nije dovoljno samo odabrati različite sorte. Jednako je važno proučiti vrijeme njihova dozrijevanja. Primjerice, kod jabuka postoje vrlo rane sorte koje dozrijevaju već u lipnju, zatim ljetne i jesenske sorte, pa kasne sorte koje beremo u listopadu i koje se, uz odgovarajuće uvjete skladištenja, mogu čuvati sve do proljeća. Ako posadimo više sorti koje dozrijevaju istodobno, možemo se naći u situaciji da nekoliko tjedana imamo previše plodova, a ostatak godine moramo kupovati voće. Zato je mnogo pametnije kombinirati rane, srednje i kasne sorte. Isto vrijedi i za kruške, šljive, trešnje i druge voćne vrste. Dobro osmišljen voćnjak može nas opskrbljivati svježim plodovima tijekom velikog dijela godine, a pravilnim čuvanjem i preradom vlastito voće možemo imati na raspolaganju i zimi. Jesen je prilika da uložimo u budućnost svojeg vrta. Posadimo li danas voćku, za nekoliko godina uživat ćemo u njezinim plodovima. Ostavimo li lišće i zaštitimo tlo malčem na jesen, pomoći ćemo brojnim organizmima koji neumorno rade za nas te imati spremne gredice za sadnju kad god to poželimo. A ako naučimo surađivati s prirodom umjesto da stalno pokušavamo kontrolirati svaki njezin proces, vrtlarenje može postati jednostavnije, uspješnije i ljepše. To je prava ljepota organskog vrta u skladu s prirodom.
4
VAŠ VRT
23. listopada 2026.
Posebni prilog
BUČA KRALJICA JESENI
Recepti s potpisom Slađane Zadravec Buča već stoljećima nosi zasluženu titulu kraljice jeseni. Od davnina su je vrijedne ruke naših domaćica pretvarale u raznovrsna slana jela i neodoljive deserte. Kako bismo proslavili najbolje od jesenskih okusa, poznata majstorica kuhinje Slađana Zadravec za ovaj je prilog osmislila i pripremila kolekciju svojih autorskih recepata od juhe, glavnog jela do deserta.
Juha od buče i povrća Sastojci: • 300 g očišćene Hokaido buče • 50 g krumpira • 20 g korijena celera • 20 g pastrnjaka • 20 g mrkve • 2 režnja češnjaka • 1 glavica luka • 50 ml soka od naranče • sol, papar, muškatni oraščić • vrhnje za kuhanje, bučino ulje i bučine sjemenke za dekoraciju
Postupak:
Buču i povrće oguliti, narezati na manje komade, staviti kuhati u posoljenu vodu i kuhati dok buča i povrće ne omekšaju. Kuhanu buču i povrće usitniti štapnim mikserom, začiniti s paprom, muškatnim oraščićem i sokom od naranče. Po želji juhu dekorirati s vrhnjem za kuhanje, bučinim uljem, bučinim sjemenkama ili kockicama suhog kruha.
foto: Martina Strahija, Studio Marrtinez
Kašoto s bučom Sastojci:
Trganci s bučom i jabukom Sastojci za trgance:
Sastojci:
• 400 g glatkog brašna • 50g oštrog brašna • žličica soli • mlaka voda
• 200 g očišćene Butternut buče • 2 veće jabuke • 1 veća glavica luka • 50 g maslaca • 50 ml vrhnja za kuhanje
Postupak:
Od navedenih sastojaka zamijesiti tijesto za trgance. Tijesto za trgance ostaviti da odmori barem pola sata. Trgati trgance u kipuću posoljenu vodu i kuhati ih 10 minuta uz povremeno miješanje. Kuhane trgance ocijediti, isprati i ostaviti da se cijede.
Postupak:
Sitno sjeckani luk popržiti, dodati na kockice narezanu buču i jabuku i sve zajedno pirjati deset minuta uz lagano miješanje. Po potrebi dodati malo vode. Dok buča i jabuka omekšaju i kad sva tekućina ishlapi, dodati maslac, vrhnje za kuhanje i trgance, sve zajedno pomiješati, popapriti i posoliti po želji.
• 200 g ječmene kaše • 50 g prosene kaše • 300 g očišćene Hokaido buče • 2 glavice luka • 1 režanj češnjaka • 1 list lovora • 100 ml vrhnja za kuhanje • 50 g maslaca • 1 list lovora • sol, papar
Postupak:
Ječmenu i prosenu kašu oprati i ostaviti u vodi najmanje sat vremena. Kaše kuhati zajedno u posoljenoj vodi s listom lovora. Kuhane kaše ocijediti i isprati pod mlazom vode. Luk sitno nasjeckati, popržiti, dodati na kockice narezanu buču i pirjati petnaest minuta na laganoj vatri, dodati vrhnje za kuhanje, prokuhati još minutu, dodati maslac i maknuti s vatre. Pripremljenoj buči dodati kuhane kaše, sve zajedno pomiješati i začiniti po želji sa soli i paprom.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
23. listopada 2026.
VAŠ VRT
5
Krumpirovi valjušci s bučom, bučinim uljem i lukom Sastajci: • 1 kg krumpira • 3 jaja • 2 žlice vrhnja • oštro brašno
Postupak:
• 500 g buče • 2 glavice luka • 30 ml bučinog ulja • sol, papar
Krumpir u kori skuhati u posoljenoj vodi. Kuhani krumpir ohladiti, oguliti, pasirati ili ga naribati na sitno. Krumpiru dodati jaja, vrhnje, sol i papar po želji. Sve zajedno povezati i postepeno dodavati oštro brašno. Smjesu za valjuške lagano mijesiti uz dodavanje brašna tako dugo dok je smjesa još mekana ali više nije ljepljiva. Rukama formirati valjuške i kuhati ih u posoljenoj vodi tako dugo dok svi ne isplivaju na površinu. Tada ih kuhati još nekoliko minuta. Kuhane valjuške ocijediti. Luk narezati na ploške, posoliti i pržiti dok ne uvene. Narezanu buču na kockice dodati luku i sve zajedno pirjati dok buča ne omekša. Za vrijeme pirjanja buču i luk podlijevati povrtnim temeljcem ili vodom. Kad sva tekućina ishlapi, dodati bučino ulje i kuhane valjuške i sve zajedno pomiješati. Posoliti i popapriti po želji. Servirane valjuške pokapati s bučinim uljem i posipati s bučinim sjemenkama.
Desert u čaši s prosom i bučom Sastojci: • 300 g očišćene Butternut buče • 100g maslaca • 2 žlice šećera • 1 vanilin šećer
Postupak:
Buču narezati na male kockice. U posudu staviti buču, šećer i 200 ml vode i kuhati dok sva tekućina ne ishlapi. Tada kuhanu buču maknuti s vatre, dodati maslac, pomiješati i staviti sa strane.
Sastojci za puding od prosa: • 200 g prosa • 2 žlice šećera • 2 vanilin šećera
Prhka pita od bundeve Sastojci:
Postupak:
• 1 kg očišćene Butternut buče • 500 ml slatkog vrhnja • 150 g oštrog brašna • 5 jaja • 2 vanilin šećera • žličica soli • žličica cimeta • sok pola limuna • sok pola naranče
Od navedenih namirnica zamijesiti prhko tijesto, zamotati u prozirnu foliju i ostaviti u hladnjaku najmanje pola sata. Buču oguliti, očistiti od koštica, narezati na veće komade, staviti u lonac, dodati vode tek toliko da prekrije bundevu, dodati žličicu soli i kuhati 15 minuta. Buču ostaviti da se ocijedi i malo ohladi. Ocijeđenu buču staviti u blender, dodati sve sastojke osim brašna i smjesu izraditi u blenderu da bude glatka. Na kraju postepeno dodavati brašno i blendati još kratko da se brašno poveže. Smjesa mora biti malo gušća nego smjesa za palačinke. Prhko tijesto izvaditi iz frižidera, razvaljati na veličinu lima za pečenje (lim za pečenje veličine cijele klasične pećnice. Ako želite manji lim onda smjesu prepolovite). Lim za pečenje namazati maslacem, posipati oštrim brašnom, dodati razvaljano tijesto a tijesto na nekoliko mjesta probosti vilicom. Tijesto peći 10 minuta na 180 stupnjeva u zagrijanoj pećnici. Tijesto izvaditi iz pećnice i na njega dodati prethodno pripremljenu smjesu od bundeve. Sve zajedno peći još 35 minuta na 180 stupnjeva bez ventilatora. Po želji uz pitu servirati pekmez od šljiva.
Prhko tijesto:
• 500 g oštrog brašna • 250 g maslaca • 50 g šećera u prahu • 1 jaje • 2 žlice kiselog vrhnja
• 300 ml slatkog vrhnja • žličica cimeta • sok pola limuna • korica jednog limuna
Postupak:
Proso oprati u nekoliko voda i ostaviti u vodi pola sata prije kuhanja. Proso ocijediti, kuhati u vodi u koju smo stavili žličicu soli u omjeru 1:3 Proso kuhati ( za vrijeme kuhanja maknuti pjenu koja se stvori na površini ) uz povremeno miješanje tako dugo dok proso potpuno ne omekša i dok sva tekućina ne ishlapi. Kuhani proso staviti u blender, dodati šećer, vaniliju, cimet, slatko vrhnje, sok i koricu limuna i sve zajedno blendati dok ne dobijemo glatku smjesu. U čaše servirati sloj prosa, sloj buče dok ne potrošimo sve sastojke. Desert se može jesti topli ili hladni.
Zapečene palačinke s bučom i jabukom Sastojci: • 200 g očišćene naribane buče • 200 g oguljenih naribanih jabuka • 100 g maslaca • žličica cimeta • 2 žlice šećera • 2 vanilin šećera • 500 ml kiselog vrhnja • 1 jaje • 10 pečenih palačinki
Postupak:
Naribanu buču i jabuke, prstohvat soli, cimet, šećer i jedan vanilin šećer staviti u tavu i pirjati deset minuta na laganoj vatri, odnosno tako dugo dok sva tekućina ne ishlapi. Maknuti s vatre, dodati maslac, pomiješati, malo ohladiti i puniti palačinke. Zarolane palačinke poslagati u maslacem namazani lim za pečenje i preliti sa kiselim vrhnjem u koje smo prethodno umješali vanilin šećer i jedno jaje. Palačinke peći 30 minuta na 180 stupnjeva.
6
VAŠ VRT
23. listopada 2026.
Posebni prilog
45 GODINA ISTRAŽIVANJA NA TEMU: ŠTO NAM JEDNO OD NAJVAŽNIJIH POLJOPRIVREDNIH ISTRAŽIVANJA NA SVIJETU OTKRIVA O ZDRAVLJU TLA?
Može li dugoročna briga o zemlji očuvati njezinu plodnost? Biodinamička poljoprivreda svoje početke veže uz 1924. godinu, kada je Rudolf Steiner održao ciklus predavanja i postavio temelje ovog načina gospodarenja. Posebno je zanimljivo da je Steiner rođen upravo u Donjem Kraljevcu, gdje danas djeluje Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera. Ustanova kroz svoj rad čuva i predstavlja njegovu ostavštinu, a posebnu pozornost posvećuje edukaciji i praktičnoj primjeni biodinamičkih načela u poljoprivredi
Š
to se događa s tlom kada se na njemu desetljećima primjenjuju različiti načini poljoprivredne proizvodnje? Može li dugoročna briga o zemlji očuvati njezinu plodnost, potaknuti raznolikost biljnog i životinjskog svijeta te pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena? Odgovore na ta pitanja znanstvenici u Švicarskoj traže još od 1978. godine, provodeći DOK pokus – jedno od najdugotrajnijih istraživanja na svijetu koje usporedno prati različite sustave poljoprivredne proizvodnje. Pokus traje i danas.
Rezultati prvih 45 godina istraživanja, od 1978. do 2022., sažeti su u publikaciji švicarskog istraživačkog instituta za ekološku poljoprivredu FiBL iz 2024. godine. Oni pokazuju koliko način obrade tla, gnojidbe i zaštite bilja može utjecati na stanje poljoprivrednog zemljišta i život u njemu.
Tri sustava, četiri načina gospodarenja
Naziv DOK dolazi od njemačkih riječi Dynamisch, Organisch, Konventionell, odnosno biodinamički, ekološki i kon-
vencionalni sustav. U pokusu se uspoređuju biodinamički i ekološki sustav s konvencionalnom proizvodnjom, pri čemu se konvencionalna proizvodnja prati u dvije varijante: uz primjenu stajskog gnoja i mineralnih gnojiva te uz pretežitu primjenu mineralnih gnojiva. Posebno je zanimljiv biodinamički sustav. Osim kompostiranog stajskog gnoja, u njemu se primjenjuju biodinamički pripravci, a gospodarstvo se promatra kao cjelina u kojoj su tlo, biljke, životinje i čovjek povezani. Ekološki sustav u pokusu također se temelji na pravilima
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
ekološke proizvodnje, ali bez primjene biodinamičkih pripravaka. Oba sustava slijede odgovarajuće standarde ekološke poljoprivrede. DOK pokus zato nije samo usporedba različitih gnojiva ili metoda zaštite bilja. On omogućuje praćenje dugoročnih posljedica cjelovitih načina gospodarenja zemljom.
Za uspješnost poljoprivrede važni su i stanje tla, očuvanje prirodnih resursa, raznolikost živog svijeta te količina uloženih sredstava i energije
Živo tlo temelj je održive proizvodnje
Više prostora za život u poljoprivrednom krajoliku
Jedan od najvažnijih rezultata odnosi se na plodnost tla. U usporedbi ekoloških sustava zajedno – biodinamičkog i ekološkog – s konvencionalnim sustavima, zabilježeni su bolji rezultati za više pokazatelja povezanih sa zdravljem tla. Ukupni pokazatelj plodnosti tla bio je 44 posto viši, količina mikroorganizama 40 posto viša, sadržaj humusa 18 posto viši, a pokazatelj aktivnosti tla 83 posto viši. Pokazatelj oslobađanja hranjivih tvari koje biljke mogu iskoristiti bio je 37 posto viši. Ti postotci opisuju razlike između uspoređivanih sustava u istraživanju. Ne znače da su se navedene vrijednosti povećale za toliko tijekom 45 godina. Njihova je važnost u tome što pokazuju povezanost načina gospodarenja i niza obilježja koja pridonose plodnosti tla. Tlo, naime, nije samo podloga na kojoj rastu biljke. U njemu žive brojni mikroorganizmi i drugi organizmi koji sudjeluju u kruženju hranjivih tvari, razgradnji organske tvari i stvaranju uvjeta za rast biljaka. Očuvanje tog života jedan je od ključnih preduvjeta dugoročno održive poljoprivrede.
Istraživanje je pokazalo i značajne razlike u pokazateljima bioraznolikosti. U ekološkim sustavima zajedno, u usporedbi s konvencionalnim sustavima zajedno, zabilježeno je 61 posto više biljnih vrsta u pratećoj �lori, 54 posto veća masa gujavica, 89 posto veća brojnost paukova te 38 posto veća brojnost trčaka – skupine kornjaša koji žive uglavnom na tlu. Ovi organizmi nisu samo stanovnici polja. Gujavice pridonose strukturi tla, a brojni kukci i pauci sudjeluju u hranidbenim odnosima i prirodnoj regulaciji drugih organizama. Veća raznolikost zato je važna ne samo za prirodu nego i za funkcioniranje poljoprivrednog sustava.
Biodinamička poljoprivreda i klima
DOK pokus donosi i rezultate povezane s klimatskim promjenama. U uvjetima pune gnojidbe emisije stakleničkih plinova iz tla u biodinamičkom sustavu bile su 63 posto niže nego u konvencionalnom sustavu sa stajskim gnojem i mineralnim gnojivima, dok su u ekološkom sustavu bile 44 posto niže u odnosu na istu
23. listopada 2026.
konvencionalnu varijantu. U usporedbi ekoloških sustava zajedno s konvencionalnim sustavima zajedno, emisije iz tla bile su približno 55 posto niže. Važno je naglasiti da se ti rezultati odnose na emisije iz tla u okviru pokusa, a ne na cjelokupni ugljični otisak svakoga poljoprivrednog gospodarstva. Ipak, oni upućuju na to da način gnojidbe i gospodarenja tlom može imati važnu ulogu u odnosu poljoprivrede i klime. U biodinamičkom sustavu istraživači su zabilježili i značajno zadržavanje organskog ugljika u tlu u obliku humusa, koje se vjerojatno povezuje s primjenom kompostiranoga stajskog gnoja. Taj je rezultat važan, ali ga ne treba tumačiti kao jamstvo da će se isti učinak ostvariti na svakom tlu i u svim uvjetima.
7
INFO Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera Prvomajska 4, 40320 Donji Kraljevec T: +385 40 655 612 M: +385 99 3250 776 E: info@centar-rudolf-steiner.com www.centar-rudolf-steiner.com
Dugoročna perspektiva za budućnost poljoprivrede
Ekološki sustavi u DOK pokusu u prosjeku su ostvarivali oko 85 posto prinosa konvencionalnih sustava, uz približno 50 posto manje potrebe za hranjivim tvarima i energijom te 92 posto manje primijenjenih pesticida. Razlike u prinosima pritom su ovisile o kulturi, pa se prosjek ne može jednako primijeniti na sve usjeve. Rezultati podsjećaju da uspješnost poljoprivrede nije moguće procjenjivati samo prema količini ubranog uroda. Važni su i stanje tla, očuvanje prirodnih resursa, raznolikost živog svijeta te količina uloženih sredstava i energije. Tijekom 45 godina DOK pokus poslužio je kao osnova za više od stotinu znanstvenih i stručnih publikacija. Njegova je
VAŠ VRT
U tlu žive brojni mikroorganizmi i drugi organizmi koji sudjeluju u kruženju hranjivih tvari, razgradnji organske tvari i stvaranju uvjeta za rast biljaka
posebna vrijednost u tome što dugoročno prati učinke različitih sustava, umjesto da zaključke donosi na temelju jedne sezone. Za poljoprivrednike, stručnjake i sve koji skrbe o zemlji poruka je jasna: plodno tlo ne nastaje preko noći. Ono se gradi dugoročnim, promišljenim gospodarenjem. Biodinamička i ekološka poljoprivreda u ovom istraživanju pokazuju značajne prednosti u nizu pokazatelja zdravlja tla i bioraznolikosti, a DOK pokus nastavlja pružati vrijedne podatke za razumijevanje načina na koji poljoprivreda može čuvati svoju najvažniju osnovu – živo tlo. *Tekst je pripremila ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera, Donji Kraljevec, na temelju publikacije švicarskog istraživačkog ins�tuta FiBL o rezulta�ma 45 godina DOK pokusa (Gabel i sur., 2024.). Tekst je sažet i prilagođen široj čitateljskoj publici.
8
VAŠ VRT
23. listopada 2026.
Posebni prilog
DANI JESENI U VRTLARIJI VIJENAC
HIT! CIJENA • orhideje •
od 16. do 31. listopada
6€
Izaberite prvoklasne sadnice vanjskog i sobnog bilja iz VLASTITOG uzgoja • gotovi vr�ći od sobnog bilja • cvjetne dekoracije • gotovi vr�ći za dvorišta i okućnice • aranžmani i tegle za groblja • velik izbor vrijeska, erika i jesenskih trajnica • svijeće i lampaši po promo�vnim cijenama • velika ponuda vrtnog alata, gnojiva i ukrasnih tegli • kombiniramo i sadimo prema vašim željama i mogućnos�ma • mul�flore, krizanteme i margarete iz vlas�tog uzgoja
ZA BLAGDAN SVIH SVETIH • živi aranžmani u slobodnoj prodaji • svileni aranžmani • lampaši
A MOŽETE SE I
POFOTKATI
Vrtlarija Vijenac | Strahoninec - Poleve, Dravska 70 | T: +385 95 815 52 58 Radno vrijeme PON - PET: od 8 do 18 sa� | SUB: od 8 do 15 sa�| NED: zatvoreno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
23. listopada 2026.
Dome, topli dome! 11
VELION SOLAR IZ PREKOPE
Kako smanjiti račune i osigurati dom kad nestane struje? Investicija u solarnu elektranu jedna je od najsigurnijih odluka za vaš dom ili poslovanje, a njihov tim osigurava da ta investicija donese maksimalne rezultate
T
INFO VELION SOLAR d.o.o.
ržište solarne energije u punom je zamahu jer moderna tehnologija danas nudi znatno više od same proizvodnje struje. O tome kako pametnim upravljanjem, hibridnim sustavima i baterijskom pohranom postići veću energetsku neovisnost razgovarali smo s Alenom Novinščakom, vlasnikom tvrtke Velion Solar iz Prekope, koji već deset godina uspješno projektira i ugrađuje solarne elektrane. - Solarne elektrane postale su gotovo svakodnevica. Kako danas gledate na razvoj tržišta? Solarna energetika posljednjih je godina napravila velik iskorak, kako u dostupnosti opreme tako i u tehnološkim mogućnostima. Danas imamo sustave koji omogućuju puno više od same proizvodnje električne energije. Nekada se najveća pozornost pridavala snazi solarne elektrane i njezinoj godišnjoj proizvodnji. Danas je sve važnije koliko proizvedene energije možemo iskoristiti u vlastitom domu ili poslovnom objektu. Upravo zato smatram da budućnost pripada sustavima koji povezuju solarnu proizvodnju, baterijsku pohranu i pametno upravljanje energijom. - Velion Solar posebno je usmjeren na hibridne elektrane i baterijske sustave. Zašto? Zato što u takvim sustavima vidimo velik potencijal za korisnike. Klasična solarna elektrana najveći dio električne energije proizvodi tijekom dana, kada je potrošnja u mnogim kućanstvima relativno mala. Višak energije tada se predaje u mrežu, dok se navečer, kada potrošnja raste, električna energija ponovno preuzima iz mreže. Baterijski sustav omogućuje da energiju koju proizvedemo tijekom dana pohranimo i iskoristimo kasnije, kada nam je potrebna. Naš je cilj da korisnik ne bude samo
proizvođač električne energije, nego da što većim dijelom može upravljati vlastitom proizvodnjom i potrošnjom. - Znači li to da solarna elektrana bez baterije više nije dovoljno dobro rješenje? Ne nužno. Klasične solarne elektrane i dalje mogu biti vrlo isplative, posebno kod korisnika koji većinu električne energije troše tijekom dana. Međutim, baterije omogućuju dodatnu �leksibilnost. Primjerice, ako kućanstvo tijekom dana proizvede više energije nego što mu je potrebno, taj višak može pohraniti i iskoristiti u večernjim satima. Time se povećava vlastita potrošnja solarne energije i smanjuje količina električne energije koju je potrebno kupiti iz mreže. Važno je naglasiti da baterija nije jednako isplativa za svakoga. Zato u Velion Solaru svakom projektu pristupamo individualno, analiziramo potrošnju i predlažemo rješenje koje ima najviše smisla za konkretnog korisnika. - Koliko nova pravila obračuna električne energije mijenjaju isplativost solarnih elektrana? Promjene u obračunu električne energije dodatno naglašavaju važnost vlastite potrošnje. Kod novih korisnika, na koje se primjenjuje novi model obračuna, predaja viškova energije u mrežu i kasnije preuzimanje energije nemaju jednaku �inancijsku vrijednost. Zbog toga je sve važnije da što veći dio proizvedene električne energije potrošimo izravno ili ga pohranimo za kasnije korištenje. Baterije tu mogu imati značajnu ulogu, posebno kod kućanstava koja imaju veću potrošnju u večernjim satima. Smatram da će se upravo zbog takvih promjena tržište sve više usmjeravati prema hibridnim sustavima i baterijskoj pohrani. - Mogu li baterije osigurati električnu energiju i tijekom nestanka struje?
Prekopa 71b 40313 Sveti Martin na Muri M: +385 99 406 5233 E: info@velionsolar.hr www.velion-solar.hr
važno razumjeti potrebe korisnika i na temelju toga odabrati optimalnu snagu elektrane, odgovarajući inverter i, kada je opravdano, baterijski sustav. Posebnu pozornost posvećujemo kvaliteti opreme, pravilnoj izvedbi i tehničkim detaljima koji utječu na pouzdanost i dugoročan rad sustava. - Osim obiteljskih kuća, kakva rješenja nudite poslovnim korisnicima? Velion Solar usmjeren je i na solarne Mogu, ako je sustav za to pravilno Alen Novinščak, elektrane za poslovne objekte, obrte, projektiran i izveden. Određeni hibridni vlasnik tvrtke poljoprivredna gospodarstva te druge inverteri omogućuju rezervno napajanje Velion solar korisnike s većom potrošnjom električne kućanstva tijekom prekida opskrbe iz energije. Kod poslovnih korisnika moelektroenergetske mreže. To znači da, gućnosti su posebno zanimljive jer se uz uz odgovarajuću bateriju i električnu proizvodnju vlastite energije baterijski instalaciju, određeni uređaji mogu nasustavi mogu koristiti i za optimizaciju staviti raditi i kada nestane struje. Takva potrošnje te smanjenje vršnih opteremogućnost posebno je zanimljiva korićenja, kada to tehnički uvjeti i pro�il snicima koji žele osigurati rad sustava potrošnje omogućuju. Takvi sustavi grijanja, hladnjaka, rasvjete ili drugih zahtijevaju detaljniju analizu, ali mogu važnih potrošača. Naravno, nije svaki donijeti značajne koristi korisnicima koji baterijski sustav automatski imaju visoke troškove električne i rezervni izvor napajanja. energije. Upravo zato pravilno pro- Koje su najčešće pogreške jektiranje i stručna izvedba pri odabiru solarne elektrane? imaju veliku važnost. Jedna od najčešćih pogreša- Što biste istaknuli kao Naš je cilj da korisnik ne ka jest odabir sustava isključivo najveću prednost Velion Sobude samo proizvođač prema cijeni ili instaliranoj snazi. lara? električne energije, nego Kupci često uspoređuju ponude Prije svega, stručan i indida što većim dijelom može prema broju panela i snazi invidualan pristup svakom proupravljati vlastitom proivertera, a zanemaruju kvalitetu jektu. Solarna elektrana nije zvodnjom i potrošnjom opreme, mogućnosti proširenja, proizvod koji se može jednako način upravljanja energijom i kvaponuditi svakom korisniku. litetu same izvedbe. Važno je razmišljati Dvije kuće mogu imati gotovo identične i nekoliko godina unaprijed. Primjerice, račune za električnu energiju, a potpuno ako korisnik planira ugradnju dizalice različite navike potrošnje. Zato nam je topline, kupnju električnog automobila ili naknadnu ugradnju baterije, to je dobro predvidjeti već prilikom projektiranja. Kvalitetno planiranje na početku može spriječiti nepotrebne troškove kasnije. - Što biste poručili Međimurcima koji razmišljaju o vlastitoj solarnoj VELION S O L A R elektrani? Savjetovao bih im da prije donošenja odluke naprave kvalitetnu analizu svojih potreba i informiraju se o mogućnostima koje današnja tehnologija nudi. Solarna elektrana dugoročna je investicija i važno je da bude prilagođena stvarnoj potrošnji, tehničkim mogućnostima objekta i budućim potrebama. Baterijski sustavi pritom otvaraju potpuno novu dimenziju korištenja solarne energije. Proizvesti vlastitu električnu energiju prvi je korak. Pohraniti je i koristiti onda kada nam je KLJUČ U RUKE ZA DOMOVE I POSLOVNE OBJEKTE najpotrebnija – to je sljedeći korak prema većoj energetskoj neovisnosti. U Velion Solaru upravo na tome temeljimo svoj www.velion-solar.hr info@velion-solar.hr pristup: kvalitetna tehnologija, stručno planiranje i rješenja koja korisnicima donose stvarnu dugoročnu vrijednost.
099 303 4558
Solarne elektrane
"
12 Dome, topli dome!
23. listopada 2026.
Posebni prilog
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA, KAO NAJVEĆI INVESTITOR U NAŠEM KRAJU, MIJENJA LICE MEĐIMURJA
Zgrade ne čine zidovi, nego ljudi koji u njima borave Međimurska županija intenzivnim investicijama podiže kvalitetu života u svakom svom kutku - od kapitalnih projekata u obrazovanju i jednosmjenske nastave, revitalizacije dvoraca i uređenja interpretacijskih centara do direktnih potpora građanima i nove palijativne skrbi
M
eđimurska županija je i u aktualnom proračunskom razdoblju vodeći investitor u našem kraju te zacrtanu razvojnu strategiju provodi u nekoliko pravaca. Najveća su ulaganja u obrazovnu infrastrukturu te trenutno nema dijela Međimurja u kojem se ne dograđuje, obnavlja ili gradi škola ili se podiže školska sportska dvorana. Paralelno se razvija mreža interpretacijskih centara koja je od ove godine bogatija za dva značajna objekta. U Donjoj Dubravi otvorena je Palača međimurske popevke, čime je krunski dragulj naše nematerijalne baštine dobio svoj dom da za budućnost čuva svjedočanstvo o ljudima koji su popevku održali i održavaju je živim blagom Međimurja. Pred otvorenjem je obnovljeni Feštetićev dvorac u Pribislavcu, mjesto čija revitalizacija omogućuje da još jedna priča o povijesti našega kraja bude ispričana na mjestu gdje je nastala. Međimurska županija pokrenula je sa svojom ustanovom za razvoj REDEA-om ovaj projekt, vrijedan više od 6.300.000 eura, s ciljem da prezentaciju zavičajnog kulturno-povijesnog nasljeđa podigne na još višu razinu. Ovaj dvorac i perivoj koji ga okružuje, postaje impresivan interpretacijski centar s muzejskim postavom, posvećenim članovima obitelji Feštetić i njihovu nasljeđu, smještajnim kapacitetima za goste, te sadržajem kojem će u fokusu biti autohtona međimurska kuhinja. Ništa manje nije vrijedan projekt energetske obnove kuće Ladislava Kralja Međimurca, koja čuva djela najvećega međimurskog slikara i likovnoga pedagoga. Upravo je energetske obnova Kraljeve kuće garancija da će neprocjenjiva ostavština velikoga slikara ostati zaštićena i sačuvane za one koji dolaze. Podno crkve s dva tornja u Štrigovi - koja čuva vrijedne freske Ivana Rangera gradi se još jedan interpretacijski centar – posvećen nasljeđu svetoga Jeronima, za kojega povijesni dokazi upućuju da je rođen upravo u tom mjestu. Prostor koji
Nove zgrade nisu same sebi cilj, već im svrhu daju ljudi koji će ih koristiti
Škola je drugi dom
Maksimalno privlačimo novac iz europskih fondova i koristimo ga za kapitalne investicije, kaže Matija Posavec, župan Međimurske županije
Srednja škola Prelog postaje suvremeni obrazovni centar i centar izvrsnosti Srednja škola Prelog ulazi u jednu od najvećih investicija u svojoj povijesti
se gradi bit će više od interpretacijskog postava jer je zamišljen kao centar za znanstvena istraživanja života i djela svetoga Jeronima, a cjeloviti plan uključuje povratak hodočasnika u Štrigovi, kojih je u prošlosti bilo mnogo i koji su bregovito Međimurje pohodili zbog ovoga sveca i ljekovite vode s obližnjega izvora. Župan Međimurske županije Matija Posavec ističe da nove i obnovljene zgrade, bez obzira na njihovu namjenu, nisu same sebi smisao: „Svrhu svim ulaganjima Međimurske županije i svim zgradama daju ljudi koji će ih koristiti, koji će u njima učiti i stvarati. To je moto koji nas vodi u svim našim investicijama i koji nas osnažuje u izazovima s kojima se susrećemo tijekom realizacije.“
Međimurska županija proteklih godina započela je najveći investicijski ciklus u obrazovanje ikada s ciljem da se u svim školama stvore uvjeti za izvođenje jednosmjenske nastave, te da svaka sredina ima sportsku dvoranu. Time se postižu jednaki uvjeti za kvalitetno i dostupno obrazovanje za svako dijete u našem kraju, uz posebnu pozornost koja se posvećuje kvaliteti života obitelji. Svima koji odrastaju škola je drugi dom, zato uz uređenje zgrada, Županija vodi brigu i o uvođenju novih obrazovnih programa za učenike osnovnih i srednjih škola, te se posebna pozornost posvećuje zdravoj prehrani učenika, kao i dostupnosti sportskih aktivnosti. U ovom trenutku, među najvećim započetim investicijama je dogradnja zgrade Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec te izgradnja pripadajuće sportske dvorane. Ovaj kapitalni projekt, vrijedan više od 12 milijuna eura, prati i hortikulturno uređenje okoliša, vanjskih sportskih igrališta te pristupnih cesta. Novo krilo školske zgrade imat će 1.072 m² prostora u kojem će se urediti deset učionica s kabinetima, STEM centrom, zbornicom i blagovaonicom, a tijekom proteklog mjeseca postavljeni su i lamelirani nosači zgrade školske dvorane koja je projektirana kao trodijelni objekt površine 2.454 m², s toplom vezom prema školskoj zgradi te vanjskim ulazom. Dovršenjem ovoga velikog projekta, Gimnazija Josipa Slavenskog prijeći će na jednosmjensku nastavu koja će sa svim
izvannastavnim aktivnostima biti izvođena u suvremenom kompleksu od 5.584 m². Pred završetkom je i opremanje obnovljenog Učeničkog doma Graditeljske škole u Čakovcu, koji će, uz prateće prostore, imati 57 dvokrevetnih i 18 jednokrevetnih soba, što je sljedeća faza uređenja objekta koji je ranije energetski obnovljen te je rekonstruirana i obnovljena kuhinja s restoranom. Nedavno, građevinska mehanizacija izašla je i na gradilište Srednje škole Prelog, ustanove koja će također postati reprezentativna, u ime truda i svih sjajnih rezultata koji nastavnici i učenici ove škole godinama postižu. Riječ je o kapitalnom projektu Međimurske županije, vrijednom više od 17 milijuna eura, kojim je predviđeno uređenje četiriju novih učionica, praktikuma za kuharstvo, posluživanje i slastičarstvo, kao i kabineta za likovnu i glazbenu umjetnost, kemiju, biologiju, informatiku te ekonomiju. Uredit će se i opremiti i novi restoran, knjižnica, spremišta, garderobe i tajništvo, a standard budućnosti školi će osigurati i višenamjenska dvorana. Novoizgrađenim dijelom školskoga kompleksa osigurat će ustanovi dodatnih 1500 četvornih metara prostora, dok rekonstrukcija staroga dijela školske zgrade - kojemu je gotovo 180 godina - podrazumijeva energetsku obnovu i popravak krovišta, uz prateće radove poput zamjene vanjske stolarije. Po završetku radova, stari i novi dio objekta činit će funkcionalnu i suvremeno opremljenu cjelinu. Projekt će omogućiti i povećanje kapaciteta ustanove na 380 učenika te organiziranje jednosmjenske nastave. Po ovom projektu, otvaraju se nove razvojne perspektive Srednjoj školi Prelog, godinama poznatoj po uspjesima učenika i njihovih mentora na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima. Svaka je škola srce mjesta u kojem djeluje, pa ovaj kapitalni projekt Međimurske županije mijenja i lice grada Preloga dajući mu istinsku vrijednost, te vodi prema cilju – stvaranju vrhunskih uvjeta u svim županijskim obrazovnim ustanovama. Školske sportske dvorane grade se u Gornjem Mihaljevcu, Dunjkovcu, Vratišincu, dograđuju se i školski objekti, poput onoga u Strahonincu… a u Nedelišću se završava gradnja nove zgrade tamošnje Osnovne škole.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
23. listopada 2026.
Dome, topli dome! 13 Feštetićev dvorac postaje impresivan interpretacijski centar s muzejskim postavom posvećenim članovima obitelji Feštetić i njihovu nasljeđu, sa smještajnim kapacitetima za goste, te dodatnim sadržajem kojem će u fokusu biti autohtona međimurska kuhinja
"
Međimurska županija intenzivnim investicijama podiže kvalitetu života u svakom svom kutku od kapitalnih projekata u obrazovanju i jednosmjenske nastave, preko revitalizacije dvoraca i interpretacijskih centara, do direktnih potpora građanima i nove palijativne skrbi
Nedavno smo svjedočili i otvaranju dograđene zgrade Osnovne škole u Prelogu čime je završen i 28. projekt Međimurske županije u području obrazovanja. „Nakon što smo obnovili sportsku dvoranu, pred nama je osvanula i dograđena zgrade Osnovne škole Prelog, topli dom u kojem trenutno odrasta više od 500 djece. Dograđena je prizemna etaža od oko 1000 četvornih metara sa šest novih učenica, tri kabineta, prostorijom za dnevni boravak i drugim pripadajućim prostorima“, kaže župan Posavec i dodaje: „Neka i novo lice Osnovne škole Prelog bude simbol naše predanosti novim naraštajima, njihovoj sigurnosti i boljitku. Svako ulaganje u obrazovnu infrastrukturu, ulaganje je u niz naraštaja koji će te prostore koristiti i koji će im osiguravati uvjete dostojne 21. stoljeća, stoga se vrijednost projekata ne mjeri isključivo novcem, već snagom poticaja koji dajemo djeci i mladima tijekom obrazovanja“, dodaje župan Matija Posavec. Koliko je Županije blizu zacrtanom cilju svjedoči podatak da trenutno
Uređuje se prostor depadanse Doma za starije i nemoćne osobe u Čakovcu
Novo lice Osnovne škole Prelog
provodi 40-ak kapitalnih projekata, od čega većinu u području obrazovanja.
Raste i Centar znanja
Raste i Centar znanja Međimurja na prostoru negdašnje vojarne u Čakovcu, koji je već postao suvremeno središte kreativnosti, kulture, edukacije i rekreacije, namijenjeno svim generacijama, a sljedećim projektom Međimurska županija će na ovoj lokaciji urediti i Inspiracijski centar kreativnosti. U samom srcu Centra znanja Međimurske županije rađa se novi javni prostor koji će na jednom mjestu objediniti kulturne, kreativne, edukativne, društvene i rekreacijske sadržaje. Riječ je o projektu vrijednom 3,8 milijuna eura, u kojem će se urediti prostor od približno 825 m² površine te njegov okoliš. Budući Inspiracijski centar
kreativnosti bit će organiziran kroz tri funkcionalno povezane cjeline - izvedbenu, kreativnu i rekreacijsku zonu - koje će omogućiti raznovrsne programe za ljude svih dobnih skupina čime će ovaj centar postati mnogo više od obnovljene zgrade - bit će to novo mjesto susreta, stvaranja, učenja i aktivnog života.
Podrška stiže u svaki dom
Kandidaturom kvalitetnih projekata Županija maksimalno privlači novac iz europskih fondova, koristeći ga za kapitalne investicije, kako bi se što veći dio proračuna mogao osloboditi za niz direktnih poticaja i mjera namijenjenih građanima. I ove godine proveden je jedan od najpopularnijih županijskih natječaja - poziv za sufinanciranje povećanja korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama. Ogroman interes za ovaj poziv vlada svake godine što svjedoči o svijesti naših ljudi kada je riječ o održivosti i zelenoj tranziciji, pa su i sredstva za ovu namjenu udvostručena u odnosu na ranije godine te iz proračuna izdvojeno 250.000 eura. Županija iz godine u godinu povećava opseg direktnih potpora građanima, od podrške roditeljima svih učenika, kao i djece s razvojnim poteškoćama, podrške studentima, starijim i bolesnim ljudima, do mjera kreiranih za poljoprivrednike, poduzetnike i obrtnike, te udruge.
Briga za starije i bolesne sugrađane
Županija je u samoj završnici jednog od svojih najvažnijih socijalnih proje-
kata – opremanjem novoizgrađenog Centra za starije osobe Međimurske županije u Nedelišću, koji će značajno unaprijediti sustav skrbi za osobe treće životne dobi. Budući centar imat će stacionarni smještajni kapacitet za 122 korisnika, uključujući starije osobe kojima je potrebna intenzivnija skrb, kao i osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije. Uz smještajne kapacitete, centar će razvijati i širok spektar izvaninstitucionalnih usluga za oko 300 korisnika koji će i dalje živjeti u vlastitim domovima. Riječ je o strateškom projektu koji odgovara na demografske izazove i potrebe starijeg stanovništva, s ciljem podizanja kvalitete života i dostupnosti skrbi na našem području. Istodobno, uređuje se prostor depadanse Doma za starije i nemoćne osobe u Čakovcu, te se budno prati otvaranje šansi za sufinanciranje gradnje sljedećeg doma za starije - koji je Županija već spremna kandidirati.
Palijativni centar
Suvremeni palijativni stacionar je dugogodišnji san u našoj zajednici. Realizacija je sada krenula i više ništa ne stoji na putu Županiji da ga formira u Feštetićevoj zgradi u krugu zdravstvenih ustanova u Čakovcu, te zaokruži palijativnu skrb koja počiva na mobilnim timova Doma zdravlja Čakovec, u čijem će krilu djelovati i novi centar, uz suportivnu skrb organiziranu u Županijskoj bolnici Čakovec, te iskusne i vrijedne volontere Udruge Pomoć neizlječivima. „Palijativnu skrb razvijamo zbog velike potrebe u našoj zajednici, u kojoj više od 550 ljudi godišnje treba neki od oblika palijativne njege. Razvijamo je i zato što predstavlja civilizacijsko i duboko socijalno pitanje. Način na koji se odnosimo prema najranjivijima među nama govori o snazi i zrelosti našeg društva. Upravo zato je sustav palijativne skrbi od iznimne važnosti. Stoga formiramo moderan, kvalitetan i održiv centar palijativne skrbi, u kojem će se svakom pacijentu i njegovoj obitelji pristupati s dostojanstvom, stručnošću i suosjećanjem. Uvjereni smo da to možemo ostvariti i zato ćemo dati sve od sebe da naša dugogodišnja vizija postane stvarnost u vrlo skoroj budućnosti“, ističe župan Matija Posavec.
14 Dome, topli dome!
23. listopada 2026.
Posebni prilog
MEĐIMURSKA ENERGETSKA AGENCIJA MENEA povezuje tehnologiju, projekte i ljude
Energetska tran počinje znanjem Povezivanjem zelenih tehnologija, stručnog znanja i ljudi Međimurska energetska agencija d.o.o. (MENEA) od 2008. godine doprinosi održivom razvoju Međimurja
E
nergetska tranzicija nije tema rezervirana za stručnjake i institucije, već se događa u zgradama, kućama, poduzećima i svakodnevnom životu građana. Povezivanjem zelenih tehnologija, stručnog znanja i ljudi Međimurska energetska agencija d.o.o. (MENEA) od 2008. godine doprinosi održivom razvoju Međimurja. Kroz promicanje obnovljivih izvora energije (OIE) i energetske učinkovitosti (EnU), podršku energetskoj obnovi i razvoju digitalnih rješenja, MENEA pretvara mogućnosti u konkretne projekte. Aktualni primjer je projekt Poticanje infrastrukture pametnog mjerenja i promicanje energetski održivog ponašanja korisnika radi osiguravanja dugoročnih učinaka energetske obnove javnih zgrada u CBC području (BOOS-ME) koji MENEA provodi sa Županijom Zala iz Mađarske u sklopu programa INTERREG Mađarska-Hrvatska 2021.2027. Projekt je započeo u svibnju 2026. godine i traje do travnja 2028. godine. Usmjeren je na dobivanje odgovora na pitanje: što se događa sa zgradom nakon energetske obnove? Energetska obnova ne završava građevinskim radovima. Za dugoročne rezultate potrebno je pratiti potrošnju energije, kvalitetu unutarnjeg zraka i razumjeti navike korisnika. U sklopu projekta postavit će se senzori za praćenje kvalitete zraka i toplinske ugode u dvije javne zgrade: Upravnoj zgradi Centra znanja Međimurske županije, sjedištu MENEA-e, te Dječjem vrtiću Lenti u Mađarskoj. U Upravnoj zgradi unaprijedit će se i postojeći sustav pametnog mjerenja, koji omogućuje uvid u potrošnju i proizvodnju energije. Sustav trenutno prati potrošnju prirodnog plina, vode i el. energije te podatke s kalorimetara povezanih s pirolitičkom peći i sustavom solarnih kolektora. Prate se i tokovi el. energije od preuzimanja iz mreže i proizvodnje iz fotonaponske elektrane do pohrane u baterijskom sustavu i potrošnje. Podaci se prikazuju u sustavu vizualizacije,
"
Javni poziv za sufinanciranje kupnje novih energetski učinkovitih vozila za građane je objavljen, pa se zainteresirani građani mogu obratiti MENEA-i za pomoć u prijavi
koji olakšava razumijevanje načina na koji zgrada proizvodi i koristi energiju. Nadogradnjom sustava uz praćenje podataka iz senzora dobit će se cjelovita slika o funkcioniranju zgrade, odnosno bolje će se razumjeti što se u zgradi događa kad se energija troši. To pomaže u prepoznavanju nepotrebne potrošnje, identi�ikaciji dodatnih ulaganja i potrebe za prilagodbom načina korištenja prostora. Važna vrijednost projekta BOOS-ME je povezivanje tehnologije s ponašanjem korisnika. Na temelju prikupljenih podataka razvit će se strategija uštede energije i mapa po-
našanja nakon energetske obnove, radi prepoznavanja mogućnosti smanjenja potrošnje. Projekt uključuje izradu metodologije za procjenu utjecaja energetske obnove na kvalitetu unutarnjeg zraka i ponašanje korisnika te pripremu tehničke dokumentacije za buduća ulaganja. Važan dio aktivnosti čine edukativne radionice i razmjena iskustava među partnerima, kao i informiranje javnosti o mogućnostima odgovornog korištenja energije. Povezivanje tehničkih mjera, kvalitetnih podataka i promjene navika mogu pridonijeti dugoročnim uštedama, a stečena iskustva predstavljaju vrijednu podlogu za buduće projekte.
Stručna podrška – od javnih i stambenih zgrada do obiteljskih kuća, poduzetnika i poljoprivrednika
MENEA sudjeluje u pripremi i provedbi projekata energetske obnove i korištenja OIE u javnim zgradama na području Međimurja. Pruža i uslugu sustavnog gospodarenja energijom putem nacionalnog Informacijskog
*Ovaj članak je nastao u sklopu projekta BOOS-ME uz financijsku podršku Europske unije kroz Interreg VI-A program Mađarska-Hrvatska. Za sadržaj ovog članka odgovorna je isključivo Međimurska energetska agencija d.o.o. i on ne odražava službeno stajalište Europske unije i/ili Upravljačkog �jela programa.
Upravna zgrada Centra znanja Međimurske županije, sjedište MENEA-e
sustava za gospodarenje energijom (ISGE), koju trenutno provodi za Međimursku županiju, a nudi je i gradovima i općinama. Usluga uključuje praćenje i analizu potrošnje energije i vode, prepoznavanje mogućnosti ušteda te podršku u ispunjavanju zakonskih obveza. Pozivaju se gradovi i općine koji nisu uspostavili sustavno gospodarenje energijom u svojim objektima da se obrate MENEA-i o mogućnostima uspostave usluge. Stručna podrška javnom sektoru uključuje i proces pripreme i provedbe projekata: od ideje i analize potreba, preko razmatranja mogućih mjera i podrške u pripremi projektne dokumentacije, do prijave i provedbe. Stručna pomoć nije usmjerena samo na javni sektor. Građani i poduzetnici također traže pomoć pri odabiru mjera EnU i OIE, pripremi i prijavi projekata te pronalaženju odgovarajućeg �inanciranja. Građanima koji ulažu u energetsku obnovu ili korištenje OIE, MENEA pruža podršku u razmatranju mogućih rješenja te pripremi i provedbi projekata. Stručna podrška usmjerena je i na pripremu prijava na javni poziv za su�inanciranje el. vozila te uključuje provjeru uvjeta prihvatljivosti, pripremu
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
23. listopada 2026.
Dome, topli dome! 15
nzicija m i provjeru dokumentacije. Javni poziv za su�inanciranje kupnje novih energetski učinkovitih vozila za građane je objavljen, a zainteresirani građani mogu se obratiti MENEA-i za pomoć u prijavi. Podrška je usmjerena i na stambene zgrade, osobito u pripremi i provedbi projekata energetske obnove, dok posebnu dimenziju daje i podrška građanima u riziku od energetskog siromaštva. U tom se kontekstu najavljuje Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća građana u riziku od energetskog siromaštva, koji provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Po objavi poziva, MENEA planira pružati informacije o uvjetima te pomoć u pripremi i prikupljanju dokumentacije. Zainteresirani građani pozivaju se da se pravovremeno jave kako bi se pripremili za prijavu. Podrška se proširuje i na poljoprivrednike, pružajući im informacije i stručnu pomoć u pripremi projekata korištenja OIE i povećanja EnU. Pritom posebnu važnost imaju aktualne mogućnosti su�inanciranja, poput poziva Mo-
Postojeći sustav vizualizacije praćenja potrošnje energije i vode u Upravnoj zgradi
Izvođenje bušačkih radova za ugradnju geotermalnog sustava u Područnoj školi Pušćine
dernizacijskog fonda Korištenje obnovljivih izvora energije u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda, usmjerenog na ulaganja u fotonaponske elektrane i sustave za skladištenje el. energije za vlastite potrebe. Takva ulaganja mogu omogućiti smanjenje troškova energije, veću energetsku neovisnost i održivije poslovanje.
Digitalna rješenja i umjetna inteligencija
Uz izravnu stručnu podršku, sve veći značaj dobivaju rješenja koja mogu olakšati savjetovanje u području energetike. Stoga MENEA prati razvoj digitalnih rješenja i mogućnosti primje-
ne umjetne inteligencije u savjetovanju građana i drugih dionika, što je u fokusu projekta Inovativna digitalna rješenja za povećanje energetske učinkovitosti na prekograničnom području (INDIGENUM). Projekt se provodi u okviru programa INTERREG Slovenija-Hrvatska 2021.-2027. i usmjeren je na razvoj digitalnog rješenja temeljenog na umjetnoj inteligenciji i namijenjenog građanima i jedinicama lokalne samouprave, koje će olakšati pristup informacijama o energetskim temama. Cilj je omogućiti brži i razumljiviji pristup individualiziranim informacijama o mogućim mjerama EnU i OIE. Pri tome umjetna inteligencija služi kao podrška stručnjacima, a ne kao njihova zamjena.
"
Da bi se postigli rezultati treba pratiti potrošnju energije, kvalitetu unutarnjeg zraka i razumjeti navike korisnika
Geotermalna energija – potencijal koji tek treba iskoristiti Među područjima kojima MENEA posvećuje sve više pažnje ističe se geotermalna energija, koja može doprinijeti dekarbonizaciji grijanja i hlađenja te većoj energetskoj neovisnosti. Kroz konkretne projekte MENEA radi na promicanju njezine primjene, informiranju javnosti te razvoju alata koji olakšavaju prepoznavanje tehničkih i ekonomskih mogućnosti korištenja. Na prethodna iskustva nadovezuju se projekti Poticanje energetske obnove u prekograničnom području primjenom geotermalne energije (GeoBuilding) �inanciran iz programa INTERREG Mađarska-Hrvatska 2021.2027. i Optimizirana i troškovno učinkovita geotermalna rješenja za grijanje i hlađenje u prekograničnom kontekstu (OPTGEO-CE) �inanciran iz programa INTERREG Središnja Europa 2021.-2027. Projekti su usmjereni na primjenu geotermalne energije u postojećim zgradama te razvoj stručnih alata, a cilj je približiti geotermalne tehnologije građanima, investitorima i javnom sektoru te potaknuti njihovu primjenu ondje gdje su tehnički i ekonomski opravdane.
Energetska učinkovitost počinje tamo gdje ljudi žive i rade
Iskustvo MENEA-e potvrđuje da se najbolji rezultati postižu povezivanjem stručnog znanja, novih tehnologija i potreba korisnika. Bilo da je riječ o energetskoj obnovi, korištenju OIE, digitalnim rješenjima ili podršci građanima i javnom sektoru, cilj je mogućnosti pretvoriti u konkretne projekte, ostvariti dugoročne uštede i pridonijeti održivom razvoju Međimurja.
16 Dome, topli dome!
23. listopada 2026.
AKCIJA! BAUMIT FASADNI SUSTAVI Zastupamo renomirane proizvođače građevinskog materijala
Posebni prilog
POSLOVNICA ČAKOVEC Svetojelenska bb, 40000 Čakovec MALOPRODAJA T: +385 40 314 372 KOMERCIJALA T: +385 40 311 280 KOMERCIJALA M: +385 95 243 0001
POSLOVNICA DEKANOVEC Kalnička 21, 40318 Dekanovec T: +385 40 849 380 M: +385 95 243 0007
POSLOVNICA MALA SUBOTICA Glavna 36, 40321 Mala Subotica T: +385 40 631 166 M: +385 95 243 0005
E: info@sistem-mep.hr www.sistem-mep.hr RADNO VRIJEME Od ponedjeljka do petka: 7.00 – 16.00 sati
POSLOVNICA MURSKO SREDIŠĆE Kolodvorska bb, 40315 Mursko Središće T: +385 40 543 006 M: +385 95 243 0004
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
23. listopada 2026.
Dome, topli dome! 17
MONTAŽNE KUĆE CHASMA
Montažne kuće uz projektiranje, građevinsku dozvolu i brzu izvedbu Više od 500 izgrađenih objekata diljem Hrvatske, suvremena tehnologija gradnje i podrška od projektiranja do građevinske dozvole čine tvrtku CHASMA iz Pribislavca najjednostavnijim rješenjem za put do vlastitog doma.
G
radnja kuće jedna je od najvećih životnih investicija, ali i proces koji donosi brojne odluke i izazove. Od odabira projekta i materijala do dokumentacije, dozvola, organizacije radova i kontrole troškova, budući vlasnici moraju pažljivo planirati svaki korak. Upravo zato sve više pažnje privlače suvremeni sustavi montažne gradnje, koji omogućuju učinkovitu izvedbu, preciznije planiranje i prilagodbu doma individualnim potrebama. Jedna od tvrtki koja se tim područjem bavi iz Međimurja jest CHASMA d.o.o. iz Pribislavca, član međunarodne grupacije STECO GROUP AG. S više od 500 izgrađenih objekata diljem Hrvatske, tvrtka svoje iskustvo temelji na spoju suvremene tehnologije, kvalitetnih materijala i individualnog pristupa investitorima.
Ova ljepotica niknula je u Strahonincu
"
prostorija, potrebe obitelji i raspoloživi budžet. Cilj je već u početnoj fazi uskladiti želje i mogućnosti kako bi budući dom bio funkcionalan, a proces gradnje što predvidljiviji. „Iz udobnosti fotelje do građevinske dozvole” poruka je kojom CHASMA opisuje svoj pristup pojednostavljivanju pripreme gradnje.
Kvaliteta se krije u zidovima od Fermacell gipsvlaknastih ploča
Kod odabira kuće pažnju najčešće privlače izgled fasade, veličina prozora i raspored prostorija. Međutim, dugoročna kvaliteta doma uvelike ovisi o konstrukciji, toplinskoj i zvučnoj izolaciji te pravilnoj Montažna gradnja je izvedbi svih spojeva i detalja. brža i jednostavnija U suvremenoj montažnoj gradJedna od važnih prednosti nji nosiva konstrukcija, izolacijski montažne gradnje jest momaterijali, ploče i završni slojevi gućnost preciznijeg planiranja zajedno čine sustav koji mora Chasma će vam pojedinih faza projekta. Konzadovoljiti zahtjeve stabilnosti, pripremiti svu potrebnu strukcijski elementi pripremaju sigurnosti i udobnosti stanovanja. dokumentaciju za se u kontroliranim proizvodnim U CHASMI posebno ističu prigrađevinsku dozvolu zbog uvjetima, dok se na gradilištu mjenu Fermacell gipsvlaknаstih čega se vode sloganom izvodi montaža i dovršavaju ploča, koje se koriste u građevin"iz udobnosti fotelje do ostali ugovoreni radovi. Takav skim sustavima zbog svoje čvrgrađevinske dozvole" pristup može skratiti vrijeme stoće i otpornosti na mehanička izvođenja konstrukcije u odnosu opterećenja. Ovisno o odabranom na tradicionalne načine gradnje te omosustavu i načinu ugradnje, mogu pridogućiti bolju organizaciju cijelog procesa. nijeti nosivosti pričvršćenja te zvučnoj i CHASMA ističe da se, uz odgovarajuće protupožarnoj zaštiti konstrukcije. projektne, administrativne i izvedbene U kombinaciji s kvalitetnom drvenom preduvjete, put od projektiranja do useljekonstrukcijom, odgovarajućom toplinnja može planirati u približno pet mjeseci. skom izolacijom i pravilno izvedenim Konkretan rok ovisi o složenosti projekta, detaljima, takvi materijali čine dio cjeloishođenju dozvola, pripremi parcele, izvedvitog rješenja za suvremenu montažnu bi temelja i ugovorenom opsegu radova. kuću. Zato pri odabiru izvođača nije važno uspoređivati samo cijenu po četvornom Chasma rješava sve metru, nego i sastav konstrukcije, svojstva
potrebne papire za građevinsku dozvolu
Prije početka gradnje potrebno je riješiti niz administrativnih i tehničkih pitanja, što budućim vlasnicima često predstavlja velik izazov. CHASMA zato nudi podršku kroz ključne faze pripreme projekta – od početnog razgovora i de�iniranja želja do projektiranja, pripreme dokumentacije i vođenja postupka ishođenja građevinske dozvole. Pritom se razmatraju mogućnosti građevinske parcele, željeni raspored
Kuća može biti u potpunosti prilagođena vašim željama
materijala te opseg radova uključenih u ponudu.
Minimalni troškovi grijanja i hlađenja
Troškovi grijanja i hlađenja čine energetsku učinkovitost jednim od važnih kriterija pri gradnji novog doma. Kvalitetna toplinska izolacija, odgovarajuća stolarija, dobra zrakonepropusnost i pravilno riješeni konstrukcijski detalji pridonose stabilnijoj unutarnjoj temperaturi i smanjenju potreba za energijom. CHASMA svoje kuće projektira s ciljem postizanja visokog energetskog standarda, a prema navodima tvrtke, ciljani energetski razred objekata je A+. Konačan razred ovisi o konkretnom projektu, ugrađenim sustavima i propisanim izračunima. Za buduće vlasnike to znači da je već tijekom projektiranja važno razmišljati o cjelokupnoj energetskoj slici kuće, uključujući grijanje, hlađenje i pripremu tople vode. Energetski učinkovit dom tako donosi potencijalno niže troškove, veću udobnost i dugoročnu vrijednost nekretnine.
Svaka kuća prilagođena je svojim vlasnicima
Nekome je najvažniji prostran dnevni boravak povezan s kuhinjom i blagovaonicom, drugome dodatna soba za rad od kuće, više spavaćih soba ili natkrivena terasa. Zato CHASMA naglašava individualni pristup i prilagodbu projekta životnom stilu, željama i �inancijskim mogućnostima investitora. Naglasak je na funkcionalnom rasporedu, prirodnoj osvijetljenosti i optimalnom iskorištavanju svakog četvornog metra.
INFO CHASMA d.o.o. – član STECO GROUP AG Radnička 33, Pribislavec E: info@chasma.hr www.chasma.hr
Pritom je važno razmišljati dugoročno – o promjenama potreba obitelji, jednostavnosti održavanja i mogućnosti prilagodbe prostora. Cilj nije izgraditi što više kvadrata, nego stvoriti dom koji odgovara načinu života svojih vlasnika.
Razgledajte montažnu kuću u Pribislavcu
S više od 500 izgrađenih objekata diljem Hrvatske, CHASMA iza sebe ima iskustvo u realizaciji različitih projekata montažne gradnje. Sjedište tvrtke nalazi se u Pribislavcu, a članstvo u međunarodnoj grupaciji STECO GROUP AG povezuje lokalno iskustvo sa širim razvojem suvremenih građevinskih rješenja. Budući investitori kvalitetu gradnje mogu upoznati i osobno. Na adresi Radnička 33 u Pribislavcu nalaze se poslovni prostori izvedeni sustavom montažne gradnje te potpuno opremljena izložbena kuća. Posjetitelji mogu razgledati izvedbu i završnu obradu, steći bolji dojam o rasporedu prostorija te razgovarati o mogućnostima prilagodbe vlastitog projekta. To je prilika da prije donošenja odluke upoznaju stvaran objekt, a ne samo nacrte i računalne vizualizacije.
CHASMA – partner na putu do vlastitog doma
Kvalitetan rezultat ne ovisi samo o odabranom sustavu gradnje, već i o dobrom projektu, kvalitetnim materijalima, preciznoj izvedbi i jasnoj komunikaciji između investitora i izvođača. Zato je prije ugovaranja važno de�inirati opseg radova, rokove, jamstva i sve troškove koji prate realizaciju. CHASMA iz Pribislavca budućim vlasnicima nudi podršku kroz ključne faze pripreme i realizacije projekta, uz naglasak na suvremenim rješenjima, funkcionalnosti i individualnim potrebama.
18 Dome, topli dome!
23. listopada 2026.
Posebni prilog
NOVOST U GRADNJI PLASTBAU GOTOVI ELEMENTI
Kuća za 15 dana?
Upoznajte novi pristup gradnji koji štedi vrijeme i energiju Brža gradnja, kvalitetna toplinska i zvučna izolacija te mogućnost odabira usluge od idejnog projekta do useljenja – PLASTBAU® donosi novu perspektivu suvremenoj gradnji.
G
radnja vlastite kuće velik je životni korak, ali često donosi i brojne izazove: dugotrajne radove, organizaciju različitih izvođača i neizvjesnost oko troškova. PLASTBAU® nudi drukčiji pristup gradnji, temeljen na inovativnom sustavu koji objedinjuje konstrukciju i toplinsku izolaciju te omogućuje bržu i učinkovitiju izvedbu. Fini roh-bau kuće od 250 četvornih metara za samo 15 dana – upravo je to potencijal koji ističe ovaj sustav. Zahvaljujući unaprijed pripremljenim elementima i organiziranom načinu ugradnje, moguće je znatno ubrzati pojedine faze gradnje, uz istodobno postizanje kvalitetne konstrukcije i izolacije. Navedeni rok odnosi se na �ini roh-bau, a ne na dovršetak kuće do useljenja.
Kvaliteta, udobnost i energetska učinkovitost
PLASTBAU® sustav koristi posebne elemente od ekspandiranog polistirena (EPS) koji služe kao izolacijska oplata za armirano betonsku konstrukciju. Takav
INFO PLASTBAU INTERNATIONAL Vularija, Prvomajska 13, 40322 Orehovica E: uprava@plastbau-int.com M: +385 99 330 0010 www. plastbau-int.com
način gradnje omogućuje povezivanje konstrukcijskih i izolacijskih rješenja u jedinstven sustav. Rezultat je objekt s kvalitetnom toplinskom izolacijom, koja pridonosi ugodnijoj temperaturi tijekom cijele godine i manjoj potrebi za grijanjem i hlađenjem. Sustav pruža i potencijal za bolju zvučnu izolaciju, što je važna prednost za udobnost stanovanja. Konkretna svojstva ovise o odabranom sustavu, projektu i kvaliteti izvedbe. Uz naglasak na kvalitetu i energetsku učinkovitost, cilj je investitorima ponuditi ekonomično rješenje bez nepotrebnog gubitka vremena na gradilištu.
Od ideje do ključa u ruke
Svaki investitor ima drukčije želje, mogućnosti i planove. Zato PLASTBAU INTERNATIONAL nudi mogućnost prilagodbe usluge – od idejnog projekta prema željama investitora do izvedbe objekta po principu ključ u ruke, ali i opciju završetka radova u fazi �inog roh-baua.
Novi način gradnje
Fini roh-bau kuće od 250 četvornih metara gotov je za samo 15 dana, a na gradilištu nema štemanja i nije potrebna podkonstrukcija za knauf
PLASTBAU® je građevinski sustav koji spaja armiranobetonsku konstrukciju i toplinsku izolaciju u jednom rješenju. Umjesto klasičnog zidanja ciglom i naknadnog postavljanja izolacije, koriste se posebno oblikovani elementi od ekspandiranog polistirena (EPS), koji se slažu na gradilištu, armirač samo poveže zidove i ispunjavaju se betonom. Tako nastaje čvrsta konstrukcija, dok izolacija ostaje njezin sastavni dio. Riječ je o drukčijem pristupu gradnji koji objedinjuje više koraka u jedan sustav, s ciljem brže izvedbe, kvalitetne izolacije i veće energetske učinkovitosti objekta.
Takva �leksibilnost omogućuje investitoru da odabere opseg usluge prema vlastitim potrebama i mogućnostima, uz jasnije planiranje sljedećih koraka. Posebna je prednost mogućnost razgovora o �inanciranju, pri čemu je investitorima dostupna pomoć u pronalaženju odgovarajućih opcija. Ako planirate gradnju obiteljske kuće ili drugog objekta, vrijedi upoznati i usporediti mogućnosti koje nude suvremeni sustavi gradnje.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
23. listopada 2026.
Dome, topli dome! 19
DANKÜCHEN ČAKOVEC
Dobra kuhinja počinje dobrim savjetom i ljudima koji znaju slušati
Kuhinja po mjeri nije samo pitanje dizajna i odabira boja. To je prostor u kojem se živi, kuha, druži i provode godine, zato su iskustvo u planiranju, kvalitetna izrada i precizna montaža jednako važni kao i prvi dojam. Upravo na toj kombinaciji u DANKÜCHEN studiju u Čakovcu grade svoj pristup svakom kupcu.
U DANKÜCHEN studiju u Čakovcu dočekat će vas savjetnici Spomenka Čavkić i Denis Sanjković koji će saslušati sve vaše želje i pretvoriti ih u kuhinju iz snova
O
INFO
dabir nove kuhinje često počinje fotografijama na internetu, idejama spremljenima u mobitelu i željom da se postojeći prostor pretvori u nešto posebno. No, kada dođe vrijeme za konkretne odluke, pojavljuju se i brojna pitanja. Kako najbolje iskoristiti svaki centimetar? Koji su elementi najpraktičniji? Gdje smjestiti uređaje, koliko prostora ostaviti za radnu površinu i kako sve uskladiti s navikama ukućana? Upravo tada do izražaja dolaze ljudi koji iza sebe imaju godine iskustva i znaju da dobra kuhinja ne nastaje samo odabirom lijepih fronti. U salonu DANKÜCHEN u Čakovcu kupce dočekuju stručni djelatnici koji dobro poznaju svoj posao, prate potrebe kupaca i spremni su pomoći da se od početne ideje dođe do rješenja koje ima smisla u svakodnevnom životu.
Dobro raspoređeni elementi, praktične ladice, pametno iskorišteni kutovi i dovoljno prostora za pripremu hrane najbolje opisuje DAN kuhinje
Kuhinja koja odgovara vašem životu
Dizajn je ono što prvo privuče pogled, ali funkcionalnost je ono zbog čega ćete svoju kuhinju cijeniti i nakon mnogo godina. Zato je kvalitetno planiranje jedan od najvažnijih koraka u cijelom procesu.
Ulica Zrinskih i Frankopana 2A, Čakovec T: +385 40 321 358 E: cakovec@danstudio.hr www.dankuchencakovec.hr
do isporuke i montaže, cilj je kupcu olakšati put do nove kuhinje, a kada okolnosti to zahtijevaju, moguće je provjeriti i opcije brže isporuke.
Kvalitetna kuhinja i pažljivo odabrani uređaji
Iskustvo koje se vidi u svakom detalju
U prodaji namještaja i ekskluzivnih kuhinja iskustvo se ne stječe preko noći. Iza njihova pristupa stoji oko 30 godina iskustva u prodaji namještaja i kuhinja, a to znači mnogo susreta s različitim prostorima, željama i izazovima. Jer ne postoji univerzalno rješenje koje jednako dobro odgovara svakoj obitelji. Nekome je najvažnija velika radna površina, netko želi prostrane ladice i pametno organizirane spremnike, a netko sanja o kuhinjskom otoku koji će postati središte doma. Dobar savjetnik zna prepoznati što je kupcu doista važno, upozoriti na detalje na koje možda nije pomislio i predložiti rješenja koja će olakšati svakodnevicu. Pritom je jednako važno da se kupac osjeća ugodno i slobodno postavljati pitanja. U DANKÜCHEN salonima razgovor o kuhinji nije samo prolazak kroz katalog i odabir modela. Uz kavu, a za one koji su raspoloženi i čašicu domaće rakije, lakše se razgovara o željama, idejama i mogućnostima. Upravo ta pristupačnost i osobni odnos čine razliku između obične kupnje i suradnje u kojoj kupac ima osjećaj da ga netko zaista sluša.
DanKüchen Studio Čakovec
Kuhinja je srce doma, stoga mora biti funkcionalna i kvalitetna DANKÜCHEN, austrijski proizvođač kuhinja s tradicijom koja seže u 1963. godinu, spaja suvremeni dizajn, kvalitetne materijale i promišljena rješenja za različite potrebe i prostore. Od modernih, minimalističkih kuhinja do toplijih i klasičnijih izvedbi, mogućnosti prilagodbe omogućuju da konačan rezultat bude u skladu sa stilom doma, ali i načinom na koji se kuhinja svakodnevno koristi. Dobro raspoređeni elementi, praktične ladice, pametno iskorišteni kutovi i dovoljno prostora za pripremu hrane nisu tek sitnice. To su detalji koji svakodnevno štede vrijeme, olakšavaju rad i čine kuhinju ugodnijim mjestom za boravak. Kvaliteta se, osim u izgledu, prepoznaje i u izvedbi, završnoj obradi te osjećaju pouzdanosti koji kuhinja pruža tijekom dugogodišnjeg korištenja.
Montaža koja zaokružuje cijelu priču
Čak i najbolje isplanirana i izrađena kuhinja mora biti precizno montirana kako bi pokazala sve svoje prednosti. Upravo je zato stručna montaža važan
dio ukupne kvalitete, a ne samo završni korak nakon isporuke. Iza montaže DAN kuhinja stoje majstori s oko 35 godina iskustva u montaži upravo DAN kuhinja diljem Europe. Takva specijalizacija znači poznavanje sustava, elemenata i detalja koji utječu na konačan rezultat. Precizno postavljeni elementi, pravilna podešavanja i pažnja posvećena završnoj obradi presudni su za izgled, funkcionalnost i dugotrajnost kuhinje. Važna je i dobra organizacija cijelog procesa. Od prvog razgovora i planiranja
Posjetite DAN salon u Čakovcu
Cjelinu čine i uređaji te oprema koji kuhanje čine jednostavnijim, praktičnijim i ugodnijim. Zato u ponudi posebnu pozornost posvećuju renomiranim markama kao što su BOSCH, ELECTROLUX i AEG, uz BLANCO sudopere i BORA nape. Riječ je o opremi koja se može uklopiti u različite kuhinjske koncepte, od klasičnih rješenja do suvremenih prostora u kojima su dizajn i tehnologija neraskidivo povezani. U salonima kupci mogu dobiti savjet o odabiru uređaja prema vlastitim navikama i potrebama, a vrijedi se raspitati i o aktualnim ponudama i pogodnostima pri opremanju kuhinje. Jer cilj nije odabrati samo ono što dobro izgleda u izložbenom prostoru, nego pronaći kombinaciju elemenata, materijala i uređaja koja će odgovarati konkretnom domu i budžetu.
Dođite s idejom, a otiđite s jasnijim planom
Ako razmišljate o novoj kuhinji, ne morate imati razrađen svaki detalj prije dolaska u salon. Dovoljno je ponijeti osnovne ideje, fotografije prostora ili tlocrt, a ostatak se može razraditi kroz razgovor sa stručnim djelatnicima. U DANKÜCHEN studiju u Čakovcu spajaju iskustvo, poznavanje proizvoda i individualan pristup kako bi svaki kupac lakše pronašao rješenje za svoj dom. A kada se tome pridruže kvalitetna izrada, funkcionalan dizajn i precizna montaža, dobiva se puno više od nove kuhinje – dobiva se prostor koji će svakodnevno biti dio obiteljskog života.
20 Dome, topli dome!
23. listopada 2026.
Posebni prilog
dobar san za zdrav život rilagođeni il đ i đeni • ekskluzivni inovativni individualno prilagođeni a željii kreveti i madraci u veličinama prema • visokokvalitetni kreveti i madraci za hotele, pansione i apartmane • kutne garniture, pomoćni ležajevi • vrhunski ergonomski antibakterijski jastuci • dječji antibakterijski madraci • medicinski antidekubitalni madraci i jastuci • krevetni sustavi za plovila
Bernarda d.o.o. • Čakovečka 136A, Pušćine - Nedelišće • tel: 040 895 300 • www.bernarda.hr Hrvatska kvaliteta
23. listopada 2026.
media 3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
intervju tjedna
TS SVIRCI više od 30 godina uveseljeva Međimurce
Jedino rastavu braka još nismo svirali
VODE VAS U KINO
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 4.11.2026. u CineStaru Varaždin.
Dragomir Juric, član Tamburaškog sastava Svirci iz Međimurja, zadužen za koordinaciju, dogovore i organizaciju nastupa
– Ljudi u Međimurju znaju reći: „Uzmi Svirce, oni ne trebaju razglas!” To nam je veliko priznanje. Za dobar zvuk i izvođenje trebaju kvalitetni instrumenti, kaže nam Dragomir Piše: Kristina Kobal
T
rideset godina svirke, pjesme, prijateljstva i nebrojenih zajedničkih trenutaka obilježilo je Tamburaški sastav Svirci iz Međimurja, koji je tijekom desetljeća izgradio prepoznatljiv glazbeni identitet i stekao povjerenje publike. Njihova je posebnost zvuk tambura, bogat repertoar i sposobnost da osjete što publika želi čuti, a Međimurci za njih imaju i poseban kompliment – Svirci ne trebaju razglas! Iza dugogodišnjeg uspjeha kriju se ljubav prema glazbi, međusobno poštovanje i jednostavno pravilo: svirati srcem, a ljude staviti na prvo mjesto. O tome nam je govorio Dragomir Jurić iz Čakovca, član sastava zadužen za koordinaciju, dogovore i vođenje kalendara nastupa.
Šest glazbenika, jedna velika obitelj
Tamburaški sastav Svirci nastao je 1996. godine, a čini ga šest članova koji svojim instrumentima i glasovima stvaraju prepoznatljivu glazbenu priču. Zoran Rešetar iz Čakovca svira prim, odnosno bisernicu, dok je Dragomir Juric “Karči” iz Čakovca zadužen za kontru. Dubravko Benić iz Sračinca svira drugi basprim, a Mihajlo Sabo iz Mihovljana, poznatiji kao Mišo, prvi brač i glavni je vokal sastava. Lovro Palatinuš svira violinu, a Nikola Grozdek iz Donjeg Kraljevca bas, odnosno berdu. Probe održavaju jednom tjedno, a vodi ih Zoran Rešetar. Iako svaki član ima svoju ulogu, u sastavu nema mjesta diktaturi ni nametanju autoriteta. – Mi smo kao karika, jedan drugoga korigiramo. Nema tu šefa. Sve se rješava razgovorom, dogovorom i koordinacijom. Kultura članova nam je na prvom mjestu. Mi smo amateri, ali funkcioniramo kao profesionalci, ističe Dragomir. Upravo je takav odnos, smatra, jedan od razloga zbog
DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film
kojih su opstali tri desetljeća. Zajedno su proveli brojne noći, dijelili suze i smijeh, a najvažnije im je da među njima postoji poštovanje. – Svirci su zapravo jedna velika obitelj. Pozitivna vibracija održava nas zajedno, kaže Dragomir.
Tamburaši kojima ne treba razglas
Njihova prepoznatljivost nije samo u repertoaru nego i u zvuku. Kvalitetni instrumenti, iskustvo i način sviranja omogućuju im da dopru do publike i bez dodatnog ozvučenja. – Ljudi u Međimurju znaju reći: „Uzmi Svirce, oni ne trebaju razglas!” To nam je veliko priznanje. Za dobar zvuk i izvođenje trebaju kvalitetni instrumenti. Nemojte žaliti novac za njih jer se to uvijek vraća, poručuje Dragomir. Njihova je prednost i prilagodljivost. Ne dolaze na nastupe s unaprijed određenim repertoarom koji se ne smije mijenjati, nego pažljivo prate ljude i atmosferu. – Mi sviramo ono što ljudi od nas traže. Otvoreni smo za sve njihove želje. Pratimo publiku i ljude koji su nas zvali. Mi postojimo zahvaljujući nji-
ma, a novac je ovdje sporedna stvar, govori Dragomir. Nakon trideset godina iskustva, članovi već vrlo dobro procjenjuju što bi publika željela čuti. Za to su potrebni osjećaj, iskustvo i sposobnost da se glazba ne izvodi samo prstima nego i srcem. Mišo Sabo, njihov glavni vokal, posebno je važan dio te priče. – Naš Miška, vokal speci�ičnog glasa, može pjevati bez razglasa cijelu noć, ako je potrebno. Svi smo mi pjevači i svatko ima svoj dio. Netko pjeva zabavne pjesme, netko druge vrste, a basist i violinist također su prateći vokali, otkriva Dragomir.
Od veselih slavlja do najtužnijih trenutaka
Repertoar Sviraca širok je i raznolik. Sviraju domaće i zabavne pjesme, ali njeguju i međimursku glazbenu baštinu, uključujući izvorne pjesme Florijana Andrašeca i Vinka Žganca. Njihov nastup ne može proći bez pjesme „Svirci moji”, koju doživljavaju kao vlastitu himnu. Među uzorima ističu Zvonka Bogdana i Najbolje hrvatske tamburaše, čiji rad
potvrđuje koliko tradicija i kvaliteta znače u tamburaškoj glazbi. Tijekom trideset godina nastupali su u najrazličitijim prilikama. Bili su dio veselih proslava, ali i oproštajnih večeri na kojima je pjesma imala drukčiju, emotivniju ulogu. Svirali su čak i na preši, a bilo je i neobičnih situacija poput cijepanja majice na pola. – Pokrivamo sve, od rođenja pa sve do sahrana. Jedino rastavu braka još nismo svirali, šali se Dragomir. Ipak, priznaje da postoje nastupi koji su posebno teški. Na oproštajnim večerima emocije su snažne, a glazba često postaje način na koji ljudi izražavaju ono što riječima ne mogu. – Glazbu je potrebno proživjeti. Ona je emotivna, kao što je i život emotivan, govori.
Najveća nagrada nije novac, nego pljesak i osmijeh
Za Svirce glazba nikada nije bila samo posao. Dragomir ističe da na pozornicu dolazi zato što voli svirati, zbog publike, svojih kolega, ali i zbog vlastitog zadovoljstva. – Ja sam na bini jer to volim. Tu sam radi svih ljudi i članova, ali i radi sebe. Volim pljesak. To
jako cijenimo. Najbolja nagrada i priznanje su kada čujete: „Dečki, bili ste odlični!” To je pravo bogatstvo, a ne novac, iskren je. Svirci su tijekom godina naučili da dobar nastup ne ovisi samo o tome koliko pjesama mogu odsvirati, nego i o dojmu koji ostavljaju. Važno im je da publika osjeti njihovu energiju i da se zajedno vesele. Dragomir je i sam glazbenik samouk. Svoju je ljubav prema tamburaškoj glazbi gradio postupno, a s 18 godina kupio je bugariu. Danas, nakon desetljeća iskustva, uvjeren je da se ljubav prema glazbi ne može nadomjestiti novcem ni naučiti preko noći. – Glazba nije pro�it. Važno je voditi računa o dojmu i dostojanstvu. Mi nikada nećemo uvoditi bas-gitare ni bubnjeve. Želimo ostati ono što jesmo – tamburaški sastav, naglašava.
Još trideset godina pod istim imenom
Ustrajnost, zajedništvo i ljubav prema instrumentima održali su Svirce na glazbenoj sceni od 1996. godine. U sastavu, kaže Dragomir, nikada nije bilo nevjere ni svađa koje bi ih razdvojile. Bilo je različitih trenutaka, ali sve su dijelili i zajedno nastavili dalje. Zahvalni su svima koji ih pozivaju na nastupe, prate njihov rad i iznova im poklanjaju povjerenje. Upravo su ljudi razlog zbog kojeg i danas s jednakim žarom uzimaju instrumente u ruke. – Ako ne voliš muziku, što da ti dam? To je najveće bogatstvo. Mi smo sastav koji se veseli s publikom. Veliko hvala svima koji nas podržavaju i prate, poručuje Dragomir. A njegova završna poruka možda najbolje opisuje sve ono što Svirci žive već tri desetljeća:
Wildwood: Tajna zabranjene šume
Dobitnik ulaznica za film: Stefani Čituš
KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
– Glazba je još jedini lijek za ljudsku dušu. Možete sve zaboraviti, ali glazbu nemojte nikada zaboraviti. Ona vas uvijek može dirnuti, pa barem jednim stihom. Glazba nikome ništa nije kriva. Njihova je želja jednostavna – nastaviti svirati i u sljedećih trideset godina, pod istim imenom, s istim instrumentima i jednakom ljubavlju prema publici. A ako je suditi po svemu što su dosad izgradili, Svirci još imaju mnogo pjesama za odsvirati.
4 media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Čakovečka špica
23. listopada 2026.
Piše: Kristina Kobal
Jasenka je privukla pažnju zanimljivim crnim kaputom ukrašenim zlatnim kolutovima, koji je njezinu kombinaciju učinio posebnijom i drugačijom
Stjepan i Milica gradom su prošli u užurbanom ritmu, odabravši jednostavne i praktične odjevne kombinacije za svakodnevne obveze
Marina i Ema vjerne su trapericama i u jesenskim danima. Omiljeni modni klasik i ove je sezone njihov siguran izbor
Vlatkica je plijenila poglede upečatljivim zelenim jesenskim kaputom, a društvo joj je pravio suprug Zlatko
Ruta i Marta prošetale su gradom u omiljenim trapericama i laganim vestama, pokazujući da je jednostavnost uvijek u modi
Zlata i Julija prošetale su središtem grada u dobrom društvu – uz romobil i ležeran jesenski stil
Juniori NK Međimurje svladali su Rudar rezultatom 5:2
NOGOMET FINALA KUPA MEĐIMURSKOG NOGOMETNOG SAVEZA U MLAĐIM KATEGORIJAMA
Međimurju trofej u sve tri kategorije Tijekom tri dana ljubitelji nogometa pod svjetlima reflektora u Nedelišću mogli su pratiti tri susreta u kojima su se za trofeje borili juniori, kadeti i pioniri Piše i foto: Nikola Lukman
Pod re�lektorima Stadiona Nedelišće odigrana su �inala Kupa Međimurskog nogometnog saveza u mlađim dobnim kategorijama. Tijekom tri dana ljubitelji nogometa mogli su pratiti tri susreta u kojima su se za trofeje borili juniori, kadeti i pioniri. U sve tri kategorije slavilo je Međimurje. Prvo �inale, ono u juniorskoj kategoriji, donijelo je ogled Rudara i Međimurja, a gledatelji su mogli vidjeti sedam pogodaka i utakmicu u kojoj se nakon početnog vodstva Čakovčana činilo da bi pobjednik mogao biti poznat i prije završnice. Međimurje je povelo već u 9. minuti, kada je mrežu Rudara zatresao Julian Horvat. Samo jedanaest minuta kasnije prednost čakovečke momčadi udvostručio je Vito Kukolić, pa je Međimurje nakon dvadeset minuta igre imalo dva pogotka prednosti. Ipak, Rudar se nije predao nakon rezultatskog zaostatka. Momčad iz Murskog Središća postupno se vratila u susret, a Deni
Turk s dva pogotka u razmaku od samo pet minuta uspio je poravnati rezultat. Početak drugog poluvremena donio je priliku Rudaru da napravi potpuni preokret. Ipak, unatoč dobroj prilici za dolazak do vodstva, Rudarovci nisu uspjeli pronaći put do mreže. Kazna je stigla u 70. minuti, kada je David Jambrošić postigao pogodak za novo vodstvo Međimurja. Taj je pogodak ponovno promijenio tijek utakmice, a Čakovčani su ubrzo dodatno povećali prednost. Marko Vuk pogodio je za 4:2, dok je Tin Štampar pred sam kraj susreta postavio konačnih 5:2. Medalje i pehare �inalistima su uručili Kristijan Antolović, predsjednik Međimurskog nogometnog saveza, i Nikola Košir, član Izvršnog odbora MNS-a.
Kadeti Međimurja slomili otpor Sloge
protivniku pružila dobar otpor. Prvo poluvrijeme proteklo je bez pogodaka, a obje su momčadi na predah otišle s netaknutim mrežama. Sloga je tako uspješno držala rezultatski priključak i nakon prvih 45 minuta ostavila otvorenim pitanje pobjednika. Međimurje je do vodstva stiglo u 59. minuti, kada je Neven Vuk zatresao mrežu Sloge. Pogodak je olakšao nastavak susreta za čakovečku momčad, koja je u 76. minuti povećala prednost. Za 2:0 pogodio je Roko Djuran, a konačan rezultat postavio je Vuk svojim drugim pogotkom u 83. minuti. Međimurje je tako slavilo rezultatom 3:0, iako je Sloga tijekom prvog dijela pokazala da može parirati favoriziranom suparniku. Medalje i pehare finalistima je uručio Nikola Košir, član Izvršnog odbora Međimurskog nogometnog saveza.
Drugog dana finalnog programa na rasporedu je bilo finale Kupa u kadetskoj kategoriji. Snage su odmjerili kadeti Međimurja i čakovečke Sloge, koja je favoriziranom
Za trofej su se borili Graničar iz Kotoribe, predstavnik ŠN Donje Međimurje, i Međimurje, odnosno pola-
Pioniri Međimurja uvjerljivi protiv Graničara
znici Nogometne akademije Međimurje. U tom susretu Međimurje je ostvarilo uvjerljivu pobjedu rezultatom 7:0. Najraspoloženiji u redovima pobjedničke momčadi bio je Fran Valkaj, koji je postigao tri pogotka i tako upisao hat-trick u �inalnom susretu. Po jedan pogodak za Međimurje dodali su Jakov Naranđa, Stjepan Vugrinec, Lovro Bermanec i Leon Rogina. Graničar iz Kotoribe nije uspio doći do pogotka, pa je Međimurje na kraju slavilo s uvjerljivih 7:0. Nagrade �inalistima uručio je Igor Križarić, glavni tajnik Međimurskog nogometnog saveza.
Ljubav prema nogometu u obitelji Krajner
U nogometu se često stvaraju posebne veze koje nadilaze granice terena. Jedna takva priča dolazi iz NK Međimurje, gdje su stric Robert Krajner, pomoćni trener juniorske i kadetske momčadi, i njegov nećak David Krajner, mladi vratar, zajedno proslavili osvajanje Kupa Međimurja u junior-
Stric Robert Krajner, pomoćni trener juniorske i kadetske momčadi, i njegov nećak i vratar David Krajner, zajedno su proslavili osvajanje Kupa skoj konkurenciji. Za njih je to uspjeh koji ima i dodatnu vrijednost jer nogomet nije samo njihova zajednička ljubav, već i dio obiteljske priče. Obojica su cijeli život vezana uz nogomet, svatko na svoj način. Robert je kroz godine stekao iskustvo koje danas prenosi na mlađe generacije, uz dodatno obrazovanje na Nogometnoj akademiji HNSa, a ujedno je i osoba na koju se David može osloniti na svojem nogometnom putu. Njihova povezanost tako nije samo obiteljska, nego se prirodno nastavlja i kroz sport koji obojica toliko vole. David je mladi vratar pred kojim je još mnogo rada, izazova i pri-
lika za napredak. Golmanska pozicija zahtijeva posebnu koncentraciju, sigurnost i karakter, a uz talent važni su i upornost, disciplina te spremnost na svakodnevno učenje. Davidov potencijal daje razloga za optimizam, a uz pravilan razvoj mogao bi se u budućnosti nametnuti među zapaženije vratare međimurskog nogometa. Zajedničko osvajanje juniorskog Kupa Međimurja s ekipom NK Međimurje zato je više od još jednog trofeja u klupskim vitrinama. To je uspomena koju će stric i nećak dijeliti cijeli život, a možda i početak nekih novih zajedničkih nogometnih priča.
58 Sport
23. listopada 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
NOGOMET NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga
Polet slavio u Macincu
Minimalna pobjeda Štrigovčana, bez pobjednika u susretu Venere PMP i Slobode, „kiša“ golova u Novakovcu, Croatia poražena u Gardinovcu, preokret Dekanovčana Piše: Dino Jambrović
U Međimurskoj Premier ligi, Polet slavio u Macincu. Gosti su poveli u 15. minuti zgoditkom Dominika Gašparića. Za Centrometal je u 55. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac, kojeg ne uspijeva realizirati Sven Golub odnosno njegov pokušaj brani gostujući vratar Jura Banfić. Samo dvije minute kasnije promašaj domaćina kažnjava Nikola Munđar. Macinčani ipak dolaze do zgoditka u 76. minuti preko Davida Šmrčeka. U prvoj minuti sudačke nadoknade opravdano je dosuđen i kazneni udarac za Polet. Siguran realizator bio je Gašparić. Čakovčani uvjerljivi u derbiju kola. Nakon prvog dijela vodstvo Sloge 1-0 zgoditkom Nike Domjanića. U drugom dijelu mrežu BSK još su pogađali Allan Rodrigues Peixoto, Marko Šarić i David Jurak. Trica Nedelišća. Domaćini su poveli u 29. minuti zgoditkom Daniela Ribeira. Šest minuta kasnije dosuđen je kazneni udarac za Nedelišće. Precizan je bio Marcelo De Souza. Za treći zgoditak u mreži Dubravčana pobrinuo se Antonio Varela u 59. minuti. Petarda Dinama. Dvostruki strijelci za domaćine bili su Josip Domagoj Hranilović i Davor Horvat, dok je jednom pogodio Filip Debelec. Počasni zgoditak za Podturen postigao je Igor Šegović. Bratstvu derbi začelja. Nakon prvog dijela prednost Jurovčana 2-0 zgodicima Karla Malenovića i Andreja Jurinića. U drugom dijelu domaćini postižu još dva zgoditka preko Luke Novinščaka i Erika Hozjana. Na ovome susretu debitirao je novi trener Trnave Davor Špoljar, koji je naslijedio Željka Domjanića. Minimalna pobjeda Štrigovčana. U čvrstom susretu sa puno prekida i bez nekih izglednih prilika za postizanje zgoditka prvi dio je pripao momčadi Pušćina, a drugi dio Slogi. Pobjednički zgoditak domaćina djelo je Nikole Ferlina u 87. minuti. MEĐIMURSKA PREMIER LIGA 1. SLOGA ČAKOVEC 2. SLOGA ŠTRIGOVA 3. DINAMO (P) 4. BSK BELICA 5. PODTUREN 6. POLET (P) 7. CENTROMETAL 8. MURA 9. NEDELIŠĆE 10. DRAŠKOVEC 11. BRATSTVO (JU) 12. DUBRAVČAN (DD) 13. PUŠĆINE
8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8
8 5 4 4 4 3 3 4 4 2 3 2 1
0 2 1 1 1 3 3 0 1 3 0 2 1
0 35-1 1 20-11 3 16-12 3 17-14 3 15-19 2 17-15 2 15-14 4 17-17 3 17-13 3 15-23 5 14-23 4 13-14 6 6-16
24 17 13 13 13 12 12 12 10 9 9 8 4
14. TRNAVA
8
0
0
8
0
5-30
Rezultati: Centrometal – Polet (P) 1-3 (Šmrček; 2x Gašparić, Munđar), Nedelišće – Dubravčan 3-0 (Ribeiro, De Souza, Varela), Dinamo (P) – Podturen 5-1 (2x Hranilović, 2x Horvat, Debelec; I.Šegović), Sloga (Č) – BSK 4-0 (Domjanić, Rodrigues, Šarić, Jurak), Mura – Draškovec, Bratstvo (J) – Trnava 4-0 (K.Malenović, Jurinić, Novinščak, Hozjan), Sloga (Š) – Pušćine 1-0 (Ferlin).
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Pušćine – Centrometal u 15 sati, Draškovec – Sloga (Š) u 15 sati, Podturen – Sloga (Č) u 15 sati, Polet (P) – Nedelišće u 15 sati. Nedjelja: Trnava – Mura u 14 sati, BSK – Bratstvo (J) u 14 sati, Dubravčan – Dinamo (P) u 14 sati.
I. MEĐIMURSKA LIGA
U I. međimurskoj ligi, bez pobjednika u susretu Venere PMP i Slobode. U 14. minuti dosuđen je kazneni udarac za goste. Siguran realizator bio je Joanderson Normandes. Za domaćine izjednačuje Marcel Vindiš u 29. minuti, postigavši tako zgoditak svome bivšem klubu. Mihovljančani ponovno vode u 52. minuti, strijelac Matija Petak. Samo tri minute kasnije za 1-3 zabija Niko Vajda. Svoj drugi zgoditak na susretu Vindiš postiže u 60. minuti. Gostima je u 79. minuti isključen Robert Jezernik, zbog dvije opomene. Četiri minute kasnije igrač Slobode Deni Pečarko, pogađa vlastitu mrežu. Vidovčan slavio u Peklenici. Za pobjedu gostiju najzaslužniji su Mihael Matotek i Vid Bartolić. Bratstvo bolje od Spartaka. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 77. minuti kada za pobjedu Savčana zgoditak postiže Marsel Štrukelj. Strahoninec nadigrao Mladost Komet. Sve do 83. minute domaćini su imali uvjerljivu prednost 3-0 zgodicima Luke Lađevića, Franje Ladića i Filipa Žunić. U istoj minuti počasni zgoditak za goste postigao je Filip Novak. Zasadbreg 77 uvjerljiv u lokalnom derbiju. Čak četiri puta mrežu Sokola pogađao je Bruno Šimunković, a po jednom Junio Viera, Filip Rodinger i Denis Moharić. Jedini zgoditak na susretu za goste djelo je Marka Lukmana. Susret je odigran u prekrasnom ambijentu pred čak 350 gledatelja. Petarda Kraljevčana 38 u Gornjem Mihaljevcu. Po dva zgoditka za goste postigli su Karlo Balent i Antonio Da Silva, a jedan Jan Oto. Utješni zgoditak za Jedinstvo zabio je Dario Bubek. Hodošan upisao prvu prvenstvenu pobjedu ove sezone. Gosti su poveli u 14. minuti zgoditkom Zorana Strahije. Desetak minuta kasnije za Omladinac izjednačuje Tihomir Šoštarić. Hodošan ponovno vodi u sudačkoj nadoknadi prvog dijela zgoditkom Zorana Paslera. Po drugi puta na susretu mrežu domaćina Strahija pogađa u 49. minuti. Za 2-3 zabija Gabriel Mlinarić u 69. minuti. Samo minutu kasnije izjednačuje Josip Cvilko. Ipak pobjedu Hodošanu donosi Alexandro Ribeiro u 72. minuti. Rezultati: Venera PMP – Sloboda (M) 3-3 (2x Vindiš, Pečarko ag; Normandes, Petak, Vajda), Plavi – Vidovčan 0-2 (Mi.Matotek, Bartolić), Bratstvo (SV) – Spartak 1-0 (Štrukelj), Omladinac (NSR) – Hodošan 3-4 (Šoštarić, Mlinarić, Cvilko; 2x Strahija, Pasler, Ribeiro), Strahoninec – Mladost Komet 3-1 (Lađević, Ladić, Žunić; F.Novak), Zasadbreg 77 – Sokol 7-1
(4x Šimunković, Viera, Fi.Rodinger, Moharić; Lukman), Jedinstvo (GM) – Kraljevčan 38 1-5 (Bubek; 2x Balent, 2x Da Silva, Oto). I. MEĐIMURSKA LIGA 1. SLOBODA (M) 2. STRAHONINEC 3. KRALJEVČAN 38 4. ZASADBREG 77 5. VENERA PMP 6. BRATSTVO (SV) 7. MLADOST KOMET 8. VIDOVČAN 9. SOKOL (V) 10. JEDINSTVO (GM) 11. HODOŠAN 12. OMLADINAC (NSR) 13. SPARTAK 14. PLAVI (P)
8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8
6 6 6 4 4 3 3 3 3 2 1 2 2 1
2 0 0 2 2 3 2 1 1 2 3 0 1 1
0 21-8 2 17-9 2 19-14 2 23-15 2 16-13 2 12-10 3 14-17 4 14-15 4 21-26 4 9-14 4 8-11 6 14-21 5 11-15 6 12-23
20 18 18 14 14 12 11 10 10 8 6 6 4 4
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Hodošan – Venera PMP u 15 sati, Kraljevčan 38 – Omladinac (NSR) u 15 sati, Mladost Komet – Zasadbreg 77 u 15 sati, Sloboda (M) – Plavi u 15 sati. Nedjelja: Sokol – Jedinstvo (GM) u 14 sati, Spartak – Strahoninec u 14 sati, Vidovčan – Bratstvo (SV) u 14 sati.
II. MEĐIMURSKA LIGA
U II. međimurskoj ligi, „kiša“ golova u Novakovcu. U listu strijelaca za Graničar upisali su se David Garzon, Tomica Blažon, Josip Horvat, Karlo Bobičanec i Jožek Blagus, a za Mali Mihaljevec su bili precizni dva puta Sandi Pušar te jednom Mario Pintarić. Preokret Trnovca. U 80. minuti Borac PMP poveo je zgoditkom Jana Jančeca. Domaćini izjednačuju u 86. minuti zgoditkom Matije Pintarića. Samo minute kasnije isti igrač svojim drugim zgoditkom na susretu donosi preokret Trnovca te nova tri boda. Naprijed slavio u Štefancu. U 50. minuti Jadranu je isključen kapetan Josip Kranjčec zbog neopreznog starta nad gostujućem kapetanu i vrataru Luki Varga. Brojčanu prednost na terenu za igru Cirkovljančani su iskoristili te stigli do pobjede zgoditkom Shote Sasakija u 72. minuti. Vodeći Otok opravdao ulogu favorite protiv Pobjede. Nakon prvog dijela prednost domaćina zgoditkom Patrika Tkaleca. Gosti izjednačuju u 72. minuti preko „jockera“ sa klupe Patrika Srneca. Samo četiri minute kasnije ponovno vodstvo Otoka zgoditkom Filipa Reifa. Isti svojim drugim zgoditkom na susretu u 86. minuti rješava sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta. ČSK pripao derbi kola. Domaćini dolaze u vodstvo zgoditkom Lea Braniše u 13. minuti. Vodstvo ČSK povisuje Ivan Lovrić u 31. minuti. Domaći igrač Bruno Kramar pogađa vlastitu mrežu u 46. minuti. Za treći zgoditak u mreži Mladosti iz Svete Marije te potvrdu pobjede pobrinuo se Fran Mikan u 61. minuti. Omladinac bolji od Dubrave. Momčad iz Držimurec-Strelca povela je u 8. minuti zgoditkom Martina Piknjača. Do kraja prvog dijela gosti dolaze do potpunog preokreta zgodicima Aleksandra Vinceka i Dine Halabareca.
Početkom drugog dijela za domaćine izjednačuje Edi Lacković. Spomenuti igrač svojim drugim zgoditkom na susretu u 65. minuti donosi pobjedu svojoj momčadi. Bez pobjednika u susjedskom derbiju. Vodstvo Slobode u 8. minuti zgoditkom Ilije Gale. Osam minuta kasnije za Hajduk je opravdano dosuđen kazneni udarac. Siguran sa 11 metara bio je kapetan Davor Buhanec. Slakovčani ponovno vode u 74. minuti, strijelac Leonardo Krampek. Po drugi puta na susretu opravdano je dosuđen kazneni udarac za domaćine u 81. minuti. Ponovno je bio precizan Buhanec. Rezultati: Graničar (N) – Mali Mihaljevec 5-3 (Garzon, Blažon, Horvat, Bobičanec, Blagus; 2x Pušar, Pintarić), Trnovec – Borac PMP 2-1 (2x Pintarić; Jančec), Hajduk (B) – Sloboda (S) 2-2 (2x Buhanec; Gale, Krampek), Jadran – Naprijed 0-1 (Sasaki), Otok – Pobjeda 3-1 (2x Reif, Tkalec; Srnec), ČSK – Mladost (SM) 3-1 (Braniša, Lovrić, Mikan; B.Kramar ag), Omladinac (DS) – Dubrava 3-2 (2x E.Lacković, Piknjač; Vincek, D.Halabarec). II. MEĐIMURSKA LIGA 1. OTOK 2. ČSK 3. MLADOST (SM) 4. SLOBODA (S) 5. HAJDUK BREZJE 6. NAPRIJED (C) 7. TRNOVEC 8. JADRAN (Š) 9. GRANIČAR (N) 10. BORAC – PMP 11. OMLADINAC (DS) 12. POBJEDA 13. DUBRAVA (S) 14. MALI MIHALJEVEC
8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8
6 5 4 4 4 4 3 4 3 3 3 2 2 1
1 0 2 2 2 1 4 1 1 0 0 1 0 1
1 18-10 3 18-12 2 19-10 2 17-12 2 15-18 3 16-12 1 10-8 3 14-13 4 20-24 5 17-17 5 16-17 5 13-23 6 13-20 6 10-20
19 15 14 14 14 13 13 13 10 9 9 7 6 4
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Sloboda (S) – Graničar (N) u 15 sati, Mali Mihaljevec – Trnovec u 15 sati. Nedjelja: Dubrava – Hajduk (B) u 14 sati, Mladost (SM) – Omladinac (DS) u 14 sati, Pobjeda – ČSK u 14 sati, Naprijed – Otok u 14 sati, Borac PMP – Jadran u 14 sati.
III. MEĐIMURSKA LIGA A
U III. međimurskoj ligi A skupina, Croatia poražena u Gardinovcu. Mreže su mirovale sve do 89.minute, kada pobjednički zgoditak za Radnički postiže Matija Fric. Galeb nadigrao Mladost iz Ivanovca. U listu strijelaca za Oporovčane upisali su se Marton Zdenko Balazsin, Roko Anteo Lukić, Rujan Švenda i Timotej Kos, a za goste je počasni zgoditak postigao Uzeir Silajdžija. Kuršančani bez pobjede u Podbrestu. Nakon prvog dijela prednost Drave 2-0 zgodicima Siniše Čeke i Filipa Bezeka. Početkom drugog dijela opravdano je dosuđen kazneni udarac za Budućnost. Siguran realizator bio je kapetan Gianluca Halić. Za 2-2 zabija Karlo Dodlek u 58. minuti. Dvadesetak minuta kasnije gosti ponovno vode zgoditkom Gabriela Cruza. Bod domaćinu donosi Halić, svojim drugim zgoditkom na
susretu u 88. minuti. Jedinstvo bolje od Borca. Za momčad iz Novog Sela na Dravi zabijali su Toma Ostrman, Simon Novak i Luka Lipić, dok je jedini zgoditak za goste postigao Leonard Bistrović. Rezultati: Radnički – Croatia 1-0 (Fric), Galeb – Mladost (I) 4-1 (Balazsin, Lukić, Švenda, Kos; Silajdžija), Budućnost (P) – Drava (K) 3-3 (2x Halić, Dodlek; Čeko, Bezek, Cruz), Jedinstvo (NSnD) – Borac (DH) 3-1 (Ostrman, Novak, Lipić; Bistrović. Drava (DM) je bila slobodna.
III. MEĐIMURSKA LIGA A 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
DRAVA (DM) DRAVA (K) RADNIČKI (G) GALEB (O) CROATIA (O) BORAC (DH) JEDINSTVO (NSD) MLADOST (I) BUDUĆNOST (P)
7 7 7 7 7 8 7 7 7
6 5 5 4 3 3 3 1 0
0 2 0 0 1 0 0 0 1
1 22-9 0 21-9 2 18-11 3 15-11 3 13-14 5 15-17 4 13-20 6 12-25 6 12-25
18 17 15 12 10 9 9 3 1
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Drava (K) – Jedinstvo (NSnD) u 15 sati. Nedjelja: Mladost (I) – Budućnost (P) u 14 sati, Croatia – Galeb u 14 sati, Drava (DM) – Radnički u 14 sati. Borac (DH) je slobodan.
III. MEĐIMURSKA LIGA B
U III. međimurskoj ligi B skupina, preokret Mladosti u derbiju kola. Napredak je nakon 24 minute igre imao prednost 2-0 zgodicima Tihomira i Kristiana Kepe. U prvoj minuti sudačke nadoknade prvog dijela za domaćine zabija Luka Tomašek. Za 2-2 zabija Geirlan Mateus u 71. minuti. Za potpuni preokret i pobjedu Dekanovčana najzaslužniji je Dario Vadlja u 82. minuti. Koncovčani do pobjede u završnici susreta. Donji Koncovčak je poveo u 11. minuti zgoditkom Karla Karlovčeca. Samo četiri minute kasnije za Budućnost izjednačuje Pavao Sklepić. Isti igrač zabija za 1-2 u 24. minuti. Samo dvije minute kasnije već je 2-2 za domaćine je strijelac Sourayel Bennani. Miklavčanima je u 33. minuti isključen Božidar Kovačić, zbog neopreznog starta. Brojčanu prednost na terenu za igru Donji Koncovčak je iskoristio u 64. minuti zgoditkom „jockera“ sa klupe Damira Smeja. Parag bolji od Šenkovca. Dvostruki strijelac za domaćine bio je Renato Ignac, dok je još zgoditak postigao Sandi Balog. Jedini zgoditak za goste upisao je Mateo Hoblaj. Trica Omladinca. Mrežu Bratstva iz Preseke dva puta je pogađao Luka Hrkač, a jednom Lovro Koščak. Rezultati: Donji Koncovčak – Budućnost (M) 3-2 (Karlovčec, Bennani, Smej; 2x P.Sklepić), Omladinac (M) – Bratstvo (P) 3-0 (2x Hrkač, Koščak), Mladost (D) – Napredak 3-2 (Tomašek, Mateus, Vadlja; T.Kepe, K.Kepe), Parag – Šenkovec 3-1 (2x R. Ignac, S.Balog; Hoblaj) Hajduk (Š) je Slobodan.
III. MEĐIMURSKA LIGA B 1. DONJI KONCOVČAK 2. MLADOST (D) 3. OMLADINAC (M) 4. NAPREDAK (GK) 5. HAJDUK (Š) 6. BRATSTVO (P) 7. BUDUĆNOST (M) 8. PARAG 9. Šenkovec
7 7 7 7 7 8 7 7 7
7 6 5 5 4 3 1 1 0
0 0 0 0 0 0 0 0 0
0 1 2 2 3 5 6 6 7
23-7 21 27-10 18 23-9 15 23-14 15 14-11 12 19-30 9 12-18 3 12-35 3 5-24 0
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Šenkovec – Omladinac (M) u 15 sati, Napredak – Donji Koncovčak u 15 sati, Hajduk (Š) – Mladost (D) u 15 sati. Nedjelja: Budućnost (M) – Parag u 14 sati. Bratstvo (P) je slobodno.
23. listopada 2026.
Sport 59
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
NOGOMET
9. KOLO 3. NL SJEVER
Kiks Graničara vratio Međimurje u igru
U gornjem dijelu tablice od međimurskih klubova su nakon pobjeda u ovom kolu Polet na 5. i Međimurec na 7. mjestu Piše: Miljenko Dovečer Foto: NK Međimurje
Međimurje se malo pomučilo u lokalnom derbiju s Dinamom iz Domašinca. Iako su imali inicijativu i nekoliko prilika (Žulić, Vugrinec) na odmor se otišlo bez pogodaka. U nastavku isti scenarij, domaćin se ispromašivao u nekoliko navrata, da bi premoć došla na naplatu u 70. minuti kada Kovačec pogađa za 1:0. Pet minuta kasnije, u 75. minuti Borges pogađa za konačnih 2:0. Nakon poraza Graničara u Ludbregu, Međimurje se ponovo izjednačilo na vrhu s Đurđevčanima. - Zaslužena pobjeda Međimurja, mi se moramo vaditi na nama ravnopravnim protivnicima. Do prvog gola domaćina nismo bili ni tako loši, imali neke svoje prilike, ali slaba završnica. Kad je spiker na stadionu objavio da Graničar iz Đurđevca gubi kao da je pokrenuo domaće igrače i to se reflektiralo s dva gola u našoj mreži. Ponavljam neki naši igrači igrali su pod virozom tako da nisu mogli pružiti maksimum. Okrećemo se sljedećem protivniku, u goste nam u lokalnom derbiju dolazi dobra ekipa Međimurca. No
TABLICA 3. NL SJEVER 1.
Graničar (Đ)
9
7
1
1
28-6
22
2.
Međimurje
9
7
1
1
21-9
22
3.
Dinamo (P)
9
5
2
2
13-15
17
4.
Podravina (-3)
9
5
3
1
17-8
15
5.
Polet (SMnM)
9
5
0
4
12-11
15
6.
Bilogora 91
9
4
2
3
16-13
14
7.
Međimurec (DP)
9
4
2
3
16-14
14
8.
Suhopolje
9
4
1
4
17-22
13
9.
Tomislav - Radnik
9
3
1
5
14-14
10
10. Pitomača
9
3
1
5
12-19
10
11. Daruvar
9
3
1
5
9-19
10
12. Graničar (K)
9
2
3
4
24-22
9
13. Rudar (MS)
9
2
3
4
10-13
9
14. Ivančica (I)
9
2
2
5
12-19
8
15. Dinamo (D)
9
2
1
6
12-16
7
16. Garić (G)
9
2
0
7
7-20
6
Rezultati 9. kola: Garić – Daruvar 1:2 Rudar – Dinamo (P) 1:1 Međimurje – Dinamo (D) 2:0 Podravina – Graničar (Đ) 2:1 Pitomača – Graničar (K) 3:2 Bilogora ’91 – Polet 0:1 Ivančica – Tomislav/Radnik 1:0 Međimurec – Suhopolje 1:0 Raspored 10. kola: Subota, 24. listopada, 15 sati: Daruvar – Tomislav-Radnik Polet – Ivančica Graničar (K) – Bilogora Graničar (Đ) – Pitomača Suhopolje – Podravina Dinamo (D) – Međimurec Dinamo (P) – Međimurje Garić – Rudar
nama trebaju bodovi, kazao je trener Dinama Ivan Habuš. Nakon što su se poravnali na tablici s Graničarom (Đ), čakovečki nogometaši trebaju potvrditi dobar rezultat na gostovanju u Predavcu kod još jednog Dinama. Čeka ih nimalo lak posao jer Dinamo ima iskusnu ekipu, koja je treća na tablici, a vodi je iskusan trener Nikola Papac. Ako savladaju ovu prepreku ne vidimo tko ih do kraja jeseni može dobiti. MEĐIMURJE - DINAMO (D) 2:0 (0:0) STRIJELCI: 1:0 Kovačec (70), 2:0 Borges (75). MEĐIMURJE: Štajcar, Pajić, Vugrinec (58. Pejanović), Borges (80. Čavlek), Roginić (10. Žulić), Bacinger (46. Ekker), Kolarić, Senčar, Štajerec, Horvath (58. Cesar), Kovačec. Trener: Gordan Golik. DINAMO: Kanižaj, Coutinho (58. Thiago), Strahija, Marodi ( 46.D. Novak), M. Novak (65. Tuksar), Bogdan, Schneider, Mezga (46. Kovač), Perković (74. Đurkin), Vugrinec, Petrinović. Trener: Ivan Habuš.
Podjela bodova u Murskom Središću
Oba gola pala su već u prvom dijelu utakmice, a domaći Rudar prvi je došao u vodstvo. Gol za 1:0 postigao je Martinjaš iz kaznenog udarca u 11. minuti nakon što je jedan od igrača Dinama igrao rukom. Gosti dolaze do poravnanja u 22. minuti nakon ubačaja iz kuta, kada lopte prelijeće domaćeg vratara Kodbu, a iza njega mirno glavom za izjednačenje na 1:1 loptu u mrežu posprema Nigerijac Agbonkesse. Do kraja utakmice bez nekih prigoda, uglavnom su i jedna i druga ekipa pokušavale doći do drugog zgoditka preskačući igru, igrajući dugim loptama. Obje su momčadi tako osvojile po bod u prvenstvenom ogledu koji je odigran pred 150 gledatelja. Rudar može žaliti za propuštenom prilikom za puni plijen pred domaćom publikom, dok je Dinamo Predavac bodom na gostovanju potvrdio svoju konkurentnost u prvenstvu. Podjela bodova u konačnici je najvažniji zaključak susreta u kojem su oba pogotka postignuta u prve 22 minute. - Momentalno muku mučimo s rosterom igrača s obzirom na mnogobrojne ozljede. Tako smo u utakmicu ušli s dvoje kadeta šesnaestogodišnjaka u prvoj postavi(Ivano Rihtarec i Lovro Nedeljko). Dinamo ima iskusnu ekipu, a to potvrđuje i njihov trenutni plasman, gdje su od-
teškog gostovanja u Grubišnom Polju puleni Branka Lađevića vraćaju se s tri boda. Nogometaši Poleta iz Svetog Martina na Muri upisali su vrijednu gostujuću pobjedu protiv Bilogore ‘91 u Grubišnom Polju. U susretu devetog kola Treće NL Sjever gosti su slavili minimalnim rezultatom 1:0, a odluka o pobjedniku pala je već u prvom poluvremenu. Ključni trenutak utakmice dogodio se u 24. minuti, kada je Niko Ivančić postigao pogodak za vodstvo Poleta. Pokazalo se da je upravo taj pogodak bio dovoljan za osvajanje sva tri boda na zahtjevnom gostovanju. Nakon primljenog pogotka domaća Bilogora ‘91 nastojala je doći do izjednačenja, no Polet je uspio sačuvati svoju prednost. Gosti su discipliniranom igrom zadržali minimalno vodstvo do posljednjeg sučeva zvižduka i tako potvrdili pobjedu. Slijedi utakmica protiv Ivančice kod kuće i vjerojatna nova tri boda. - Čestitam svojim igračima na požrtvovnosti i vrijednoj pobjedi koja nam puno znači u nastavku prvenstva. Domaća Bilogora je jako dobra ekipa i teško je tu osvajati bodove. Čestitam im na fer borbi, a mi se okrećemo domaćoj utakmici protiv Ivančice u kojoj moramo potvrditi ove naše posljednje igre, zadovoljno je komentirao trener Poleta Branko Lađević. BILOGORA 91 – POLET 0:1 STRIJELCI: 0:1 Ivančić (24) POLET: Jambres, Mihalinec, Bacinger, Turk (46. Sakač), Knezović, Jakupak, Mikolaj, Vinko (90.Hlišć), Ivančić (82. Alassane), Kralj (75. L.Novak), Souza. Trener: Branko Lađević.
Međimurec do nova tri boda
Međimurju slijedi teška utakmica u Predavcu mah do vodećih ekipa, Graničara(Đ) i Međimurja. Ovaj remi mora nam biti i svojevrsni poticaj jer sljedeće dvije utakmice igramo s ekipama koje su bodovno tu negdje s nama. Prvo idemo na teški teren u Garešnicu kod ekipe Garića koja je trenutno posljednja i to će nam biti teški ispit. Nakon toga nam dolazi Daruvar, pa bi u te dvije utakmice trebali osvojiti bodove za pomak na ljestvici, rekao je trener Rudara Leonardo Novak. RUDAR – DINAMO (P) 1:1 (1:1) STRIJELCI: 1:0 Martinjaš (11 – 11 m), 1:1 Agbonkhesse (22). RUDAR: Kodba, Antolović, Jurović,Martinjaš, Vinko, Nikolić, P. Nedeljko, Rihtarec, Janušić, PanićLevak, L. Nedeljko (77. Šimunić). Trener: Leonardo Novak.
Vodstvo od dva gola nije bilo dovoljno Graničaru
Ni vodstvo od 0:2 nije bilo dovoljno kotoripskom Graničaru da uzme barem bod. Već u prvom dijelu Graničar vodi s dva gola razlike, prvo u 3. minuti pogađa Da Silva, da bi Rocha u 30. minuti udvostručio vodstvo na 0:2. Prije odlaska na odmor domaćin uspijeva smanjiti na 1:2. Strijelac je bio Radinković u 39. minuti. U nastavku potpuni preokret domaćina koji s dva gola, Matheusa u 55. i Kosanovića u 87. minuti dolazi
do pobjede 3:2. U susretu punom pogodaka i rezultatskih preokreta tako je domaća momčad pokazala karakter i upornost te u završnici stigla do sva tri boda. Ovo je Pitomači bila prva domaća pobjeda, a na tablici su sada preskočili Graničar koji će bodove prvo tražiti sutra kod kuće protiv Bilogore’91. - Pomalo nevjerojatni poraz nakon našeg vodstva od dva gola razlike. Ali šta je tu je, treba čestitati upornim domaćinima koji su uspjeli preokrenuti rezultat. Iz ovog susreta moramo izvući pouku da nikad nije gotovo unatoč takvom vodstvu. Prilika za nove bodove je sutra, trebamo biti pravi i pobijediti naše goste iz Grubišnog Polja, kazao je trener Graničara Valentin Knapić. PITOMAČA – GRANIČAR(K) 3:2 (1:2) STRIJELCI: 0:1 Da Silva (3), 0:2 Rocha (30), 1:2 Radinković (39), 2:2 De Albuquerque (55), 3:2 Kosanović (81). GRANIČAR: Pomahač, Da Silva Sabol, Posavec, Rocha, Čmrlec, Costa, Hodak, Jadanić, Sambolek, Vuk. Trener: Valentin Knapić.
Nova pobjeda Poleta, ovaj put u gostima
Jedan gol bio je dovoljan Poletu za nova tri boda i uzlet na 5. mjesto Polet je očito ušao u formu, s
Nogometaši Međimurca upisali su važnu pobjedu protiv Suhopolja u posljednjem susretu 9. kola 3. NL Sjever. Oko 200 gledatelja pratilo je borbenu i izjednačenu utakmicu u kojoj su domaćini ipak pokazali nešto više inicijative i stvorili nekoliko opasnih prilika. Nakon prvih 45 minuta bez pogodaka, odluka je pala u 83. minuti, kada je ukrajinski igrač u domaćim redovima, Hlieb Tolok, zatresao mrežu gostiju i donio Međimurcu vrijedna tri boda. Domaćini su do kraja imali priliku i povećati prednost, ali rezultat se više nije mijenjao. Utakmicu je obilježila i nervozna završnica, a Fran Cerovčec iz redova Međimurca zaradio je crveni karton u 90. minuti. Međimurec je tako pred domaćom publikom osvojio zaslužena tri boda, dok Suhopolje unatoč dobrom otporu nije uspjelo doći do pogotka. - Teška utakmica protiv dobrih gostiju koja je na sreću otišla na našu stranu. Imali smo još prilika, no odlučio je jedan gol i važna tri boda. Treba nam jedan kontinuitet da dečki dođu do izražaja. Slijedi nam međimurski derbi s Dinamom u Domašincu u kojem vjerujem da će biti zanimljivo. Naravno da očekujem pozitivan rezultat, rekao je trener Međimurca Mario Piškor. MEĐIMUREC – SUHOPOLJE 1:0 (0:0) STRIJELCI: 1:0 Tolok (83). MEĐIMUREC: Prekupec, Cerovčec, Podvezanec, Blažević (80. Tolok), Duarte (51. Vugrinec), Mraz, Špoljar, Dos Santos (35. Telebar), Mezga, Horvat, Lukačić. Trener: Mario Piškor.
60 Sport
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
ATLETIKA
23. listopada 2026.
JESENSKI KROS MEĐIMURJA ove je godine održan uz kišu
745 trkača borilo se protiv vremena
Među osnovnim školama najuspješnija je bila II. osnovna škola Čakovec, čiji su učenici osvojili tri zlatne, dvije srebrne i dvije brončane medalje Piše i foto: Luka Pongračić
Čakovečki park i prostor uz Stari grad u subotu, 10. listopada, ugostili su Jesenski kros Međimurja. Unatoč kišnom vremenu, na natjecanju je sudjelovalo 745 trkačica i trkača, a najbrojniju skupinu činili su učenici osnovnih škola. Titulu najuspješnije škole osvojila je II. osnovna škola Čakovec. U organizaciji Atletskog kluba „Međimurje” Čakovec, natjecatelji su se okušali u različitim kategorijama, od vrtićanaca do studenata. Kiša nije spriječila održavanje utrka, a sudionici su na stazi pokazali natjecateljski duh i upornost. Među osnovnim školama najuspješnija je bila II. osnovna škola Čakovec, čiji su učenici osvojili tri zlatne, dvije srebrne i dvije brončane medalje.
Poznati najbrži osnovnoškolci
U konkurenciji učenica i učenika prvih razreda
pobijedili su Lorena Gradišer i Andro Strahija. Druga mjesta osvojili su Stela Sekirnik i Vilim Vurušić, dok su treći bili Marta Bobičanec i Luka Gradišer. Među učenicima drugih razreda najbrži su bili Hana Djuran i Mauro Cerovec. Srebrne medalje pripale su Vidi Najman Hižman i Šimunu Papecu, a brončane Lauri Borković i Luki Horvatu. U utrkama trećih razreda prva mjesta osvojili su Ella Horvat i Pavel Al-Mufleh. Drugi su bili Leda Pokopec i Ivano Pašalić, dok su treća mjesta pripala Nikol Zadravec i Jakovu Paniću. U konkurenciji četvrtih razreda slavili su Greta Švagelj i Vito Stojko. Druga mjesta zauzeli su Lana Janči i Bono Levak, a treća Mateja Naguib i Dino Patafta. Među učenicima petih razreda najuspješniji su bili Iris Vadas i Noa Panić. Drugo mjesto osvojili su Mara Brnadić i Karlo Jalšovec, dok su treći bili Vida Jalšovec
Najstariji na startu bili su studenti, gdje su u top 3 završili Mauro Janušić, Vanja Štefičar i Renato Kalanjoš i Andro Vrbanec. U šestim razredima pobijedili su Gabi Dovečer i Karlo Kovač. Srebrna odličja osvojili su
Korina Bratić i Borna Vibović, a brončana Mirta Gradišer i Viktor Barić. U utrkama sedmih razreda najbrži su bili Tia Zadravec i Mihael Martinec. Druga mjesta pripala su Viti Perčić i Gabrijelu Živku, dok su treći bili Mia Pavlic i Adam Vugrinec. Među osmašima slavili su Katarina Šoštarić i Ivan Šoštarić. Drugo mjesto osvojili su Marta Goričanec i Eduardo Pigac, a treće Greta Dovečer i Karlo Baranić.
Uspješni i srednjoškolci i studenti
Najmlađe na startu bile su limačice, kod kojih su najbrže bile Dora Radiković, Ema Matuli i Rita Herman
KUGLANJE
U srednjoškolskoj konkurenciji djevojaka pobijedila je Tesa Škoda, druga je bila Sana Cimerman, a treća Ida Babić. Među mladićima prvo mjesto
osvojio je Toni Novaković Toplek, drugo Marko Raić, a treće Leonard Vuković. U studentskoj konkurenciji najuspješnije su bili Lana Mezga i Mauro Janušić. Druga mjesta osvojili su Iva Moharić i Vanja Štefičar, a treća Patricija Šambarek i Renato Kalanjoš.
Medalje i za najmlađe natjecatelje
Među mlađim limačicama pobijedila je Dora Radiković, druga je bila Ema Matuli, a treća Rita Herman. U konkurenciji mlađih limača najbrži je bio Aron Al-Mufleh, ispred Šime Škvorca na drugom i Tina Barbića na trećem mjestu. U kategoriji predškolki slavila je Rita Pintar, drugo mjesto osvojila je Tjaša Horvatić, a tre-
će Helena Novak. Među predškolcima pobijedio je Noa Polčik, drugi je bio Toni Hažić Šimunković, a treći Vito Bolarić. U zasebnoj konkurenciji djece sa sindromom Down prvo mjesto osvojio je Mateo Šestan, druga je bila Andrijana Petrac, a treći Viktor Novak. Čestitke zaslužuju svi natjecatelji koji su unatoč kiši izašli na stazu i završili svoje utrke. Jesenski kros Međimurja još je jednom okupio velik broj mladih sportaša, a II. osnovna škola Čakovec ponijela je priznanje za najuspješniju školu. Natjecanje je organizirao Atletski klub „Međimurje” Čakovec, uz pokroviteljstvo Grada Čakovca i Međimurske županije te partnerstvo PBZ-a, poslovnice Čakovec.
1. REGIONALNI TURNIR MLADIH
Vjeko Vrček i Roko Juričan na postolju U Zaprešiću je održan prvi Regionalni turnir mladih, na kojem je nastupilo pet predstavnika Kuglačkog kluba Željezničar Čakovec. Četvorica su se natjecala u kategoriji kadeta (U13), dok je jedan predstavnik nastupio u kategoriji mlađih juniora (U15). U kategoriji kadeta prvi su na staze izašli Zalan Hegedus i Jakov Šardi. Zalan je srušio solidnih 515 čunje-
va, što mu je donijelo šesto mjesto. Jakov je natjecanje otvorio vrlo dobro, sa 137 čunjeva u prvom setu, no u nastavku nije uspio zadržati takav ritam pa je s ukupno 477 čunjeva završio na devetom mjestu. Najviše razloga za zadovoljstvo donijeli su nastupi Vjeke Vrčeka i Roka Juričana, koji su odigrali odlično i obojica se popela na pobjedničko postolje. Vjeko
je u samoj završnici uspio nadmašiti Ivana Domnjaka iz Đurđenovca, koji je dotad držao vodeću poziciju s odličnih 573 čunja. Vrček je odigrao sjajno i s fantastičnih 581 čunjem osvojio prvo mjesto te svojoj kolekciji dodao još jednu zlatnu medalju. Odličan nastup okrunio je i Roko Juričan, koji je s 561 čunjem zauzeo treće mjesto i osvojio brončanu medalju. U katego-
riji mlađih juniora (U15) boje Željezničara branio je Jakov Kolenko. Njegovih 506 srušenih čunjeva bilo je dovoljno za 13. mjesto, iako se prema dosadašnjim nastupima očekivao nešto bolji rezultat. Prvo regionalno natjecanje tako je za Željezničar završilo s dvije medalje, a dečki su još jednom potvrdili da su u samom vrhu Hrvatskog kuglanja u svom uzrastu. (nt)
Ivano Domnjak, Vjeko Vrček i Roko Juričan
23. listopada 2026.
Sport 61
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
NOGOMET
KRISTIJAN MIHALEC novi El Clásico najavljuje pobjedom Kraljevskog kluba
Ljubav prema Realu traje od devedesetih Tijekom godina ostvario je želju da Real Madrid prati i uživo. Posjetio je Madrid i stadion Santiago Bernabéu, a dosad je gledao šest utakmica prve momčadi Piše i foto: Nikola Lukman
Ljubav prema Real Madridu za Kristijana Mihaleca je počela početkom devedesetih godina, kada je u jednom sportskom časopisu prvi put pročitao članak o madridskom klubu. Časopis je sadržavao i poster s igračima Reala, a ime i momčad ostavili su na njega snažan dojam. Tako je započela navijačka priča koja traje već više od tri desetljeća. Tijekom godina ostvario je želju da Real Madrid prati i uživo. Posjetio je Madrid i stadion Santiago Bernabéu, a dosad je gledao šest utakmica prve momčadi. U španjolskom prvenstvu pratio je susrete protiv Deportiva La Coruñe, Seville i Celte Vigo, dok je u Ligi prvaka gledao gostujuće utakmice protiv zagrebačkog Dinama i Atalante. Osim toga, posjetio je utakmice Realove druge momčadi, Castille, protiv Atlético Madrida B i
Antequere, prijateljski susret protiv Fiorentine te košarkašku utakmicu Real Madrida protiv Tenerifa u dvorani WiZink Center. Svaki odlazak na utakmicu donio je novo iskustvo, bilo da je riječ o putovanjima s prijateljima ili o posjetima s obitelji. Uz atmosferu na stadionu, poseban dojam ostavio je i Madrid, grad poznat po živahnom ritmu i bogatom društvenom životu. Ipak, najveću vrijednost za njega imaju trenuci provedeni s obitelji na mjestu koje zauzima posebno mjesto u njegovu životu.
Više od nogometne utakmice
El Clásico, dvoboj Real Madrida i Barcelone, smatra jednim od najvećih nogometnih derbija na svijetu. Susrete dvaju najvećih španjolskih rivala prati s posebnim zanimanjem, a pobjede protiv Barcelone imaju dodatnu vri-
Kristijan Mihalec ostvario je želju da Real Madrid prati i uživo jednost upravo zbog dugogodišnjeg rivalstva i važnosti
tih utakmica. Kada je riječ o najvećim imenima u povi-
STJEPAN KRZNAR – ČEPA sudar s Realom iščekuje tjednima pred utakmicu
jesti Real Madrida, posebno izdvaja Santiaga Bernabéua, legendarnog predsjednika koji je imao važnu ulogu u razvoju kluba i stvaranju njegova svjetskog ugleda. Među nogometašima navodi Alfreda Di Stéfana, Ferenca Puskása, Francisca Genta, Fernanda Hierra, Fernanda Redonda, Raúla, Ikera Casillasa, Ronalda Nazária, Cristiana Ronalda i Federica Valverdea. Posebno mjesto na tom popisu zauzimaju i hrvatski nogometaši koji su igrali za Real Madrid – Robert Jarni, Robert Prosinečki, Davor Šuker, Mateo Kovačić i Luka Modrić, osvajač Zlatne lopte 2018. godine. Jedna od uspomena koja se posebno izdvaja jest El Clásico iz svibnja 2008. godine. Barcelona je tada, uoči utakmice na stadionu Santiago Bernabéu, odala počast Real Madridu kao novom prvaku Španjolske tradicionalnim pasillom,
odnosno počasnim špalirом. Real je susret završio uvjerljivom pobjedom 4:1, čime je taj događaj ostao zabilježen kao jedan od upečatljivijih trenutaka u novijoj povijesti rivalstva.
Očekivanja uoči novog El Clásica
Uoči novog susreta očekivanja su usmjerena prema pobjedi Real Madrida i kvalitetnoj igri momčadi. Istodobno, ističe da Barcelona posljednjih sezona pokazuje visoku razinu igre, zbog čega se može očekivati zahtjevan i neizvjestan dvoboj. Unatoč trenutačnoj formi suparnika, smatra da Real Madrid nikada ne treba unaprijed otpisivati. Njegova prognoza novog El Clásica jest pobjeda Real Madrida rezultatom 2:1. Za Barcelonu predviđa pogodak Raphinhe, dok bi za Real strijelci trebali biti Federico Valverde i Jude Bellingham.
Sve je počelo dolaskom Roberta Prosinečkog
Među najdražim trenucima iz povijesti El Clásica izdvaja utakmicu u Madridu u kojoj je Messi u sudačkoj nadoknadi postigao pogodak za pobjedu Lionel Messi kao najveća klupska legenda
Piše i foto: Nikola Lukman
Ljubav Stjepana Krznara, poznatijeg pod nadimkom Čepa, prema Barceloni traje od 1995. godine, a povezuje je s dolaskom Roberta Prosinečkog. Od tada prati katalonski klub, a posebna mjesto u njegovu navijačkom iskustvu zauzimaju utakmice protiv najvećeg rivala, Real Madrida, te prilike za gledanje Barcelone uživo. Jedan od posebnih doživljaja bila je prijateljska utakmica Barcelone protiv Monaca 2024. godine na stadionu Montjuïc, prva pod vodstvom trenera Hansija Flicka. Tom su prilikom predstavljeni španjolski reprezentativci koji su osvojili europsko zlato, među njima Lamine Yamal, Ferran Torres, Pedri, Eric García i Pau Cubarsí, kao i novo pojačanje Dani Olmo. Iako je Barcelona izgubila rezultatom 0:3, atmosfera na stadionu i cjelokupan doživljaj ostali su mu u posebnom sjećanju.
Utakmica koja se čeka tjednima
Za Čepu je El Clásico mnogo više od obične nogometne
U novije vrijeme Stjepan Krznar utakmice Barcelone prati i sa sinom Leonardom utakmice. Riječ je o susretu koji se s nestrpljenjem iščekuje tjednima unaprijed, a dodatnu draž donosi činjenica da su njegova braća navijači Real Madrida. Zajedničko gledanje utakmica često je bilo popraćeno žustrim raspravama, zadirkivanjem i navijačkim prepirkama, a ponekad i ozbiljnijim
nesuglasicama. Ta se tradicija nastavila i danas, pa se, čak i kada ne gledaju utakmicu zajedno, odmah čuju telefonom nakon svakog pogotka. U novije vrijeme utakmice Barcelone prati i sa sinom Leonardom, koji inače navija za Manchester City, ali tijekom El Clásica podržava Barcelonu.
Kada je riječ o najvećem igraču u povijesti Barcelone, njegov je izbor Lionel Messi. Smatra ga najvećom legendom kluba, ističući njegov doprinos i utjecaj koji je teško usporediti s bilo kojim drugim igračem. Barcelona je tijekom povijesti imala brojne nogometne velikane, među kojima su Johan Cruyff, Hristo Stoičkov, Carles Puyol, Xavi Hernández, Andrés Iniesta i Ronaldinho. Ipak, Messi za njega zauzima posebno mjesto. Istodobno, s velikim zanimanjem prati razvoj mladog Laminea Yamala, u kojem vidi potencijal za ostvarivanje velikih uspjeha i ostavljanje dubokog traga u povijesti katalonskog kluba.
Pogodak koji je obilježio El Clásico
Među najdražim trenucima iz povijesti El Clásica izdvaja utakmicu u Madridu u kojoj je Messi u sudačkoj nadoknadi postigao pogodak za pobjedu Barcelone, a zatim podigao dres pred
navijačima Real Madrida. Taj je prizor postao jedna od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti velikog rivalstva. S druge strane, poraze Barcelone od Real Madrida teško mu je izdvojiti pojedinačno. Svaki takav rezultat teško prihvaća, a razočaranje, kako ističe, zna potrajati i nekoliko dana nakon utakmice.
Očekivanja uoči novog El Clásica
Uoči novog susreta očekuje pobjedu Barcelone, a dodatnu važnost utakmici
daje mogućnost obaranja rekorda po broju pobjeda u prvih deset prvenstvenih utakmica. Prema njegovu viđenju, činjenica da su Barcelona i Real Madrid izjednačeni s devet pobjeda čini potencijalni uspjeh katalonske momčadi još značajnijim. Njegova prognoza je pobjeda Barcelone rezultatom 4:2. Za katalonsku momčad predviđa dva pogotka Raphinhe te pogotke Laminea Yamala i jednog od igrača Gordona ili Adeyemija, dok bi za Real Madrid trebali zabiti Jude Bellingham i Kylian Mbappé.
62 Sport
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
ODBOJKA
RUKOMET
SUPERLIGA
6. KOLO PAKET24 PREMIJER LIGE
Domaći poraz Centrometala Odbojkaši Centrometala poraženi su u utakmici prvog kola Supersport Superlige od Ribole Kaštele rezultatom 3:0. Sam rezultat ne odaje činjenicu da je to bila vrlo izjednačena utakmica. Prvi set Međimurci su vodili 19:16. No završnica je pripala Dalmatincima sa 25:22. U drugom setu veću prednost gostiju Centrometal je stigao,
ušlo se u neizvjesnu završnicu koju opet dobivaju gosti. Sve se ponavlja i treći set, ekipe se izmjenjuju u vodstvu do 22:22, po pravilu Kaštelani bolje odigravaju završnicu i sa 25:23 kući nose sva tri boda. Dobra igra međimurske ekipa na kraju nije nagrađena. U sljedećem kolu Centrometal gostuje kod prvaka zagrebačke Mladosti. (nl)
NOGOMET 1. HNLŽ
Međimurke primile četiri gola Nogometašice ŽNK-a Međimurje-Čakovec proteklih su dana odigrale prvenstvene utakmice u seniorskoj i mlađim kategorijama, no ovoga puta nisu uspjele doći do pozitivnih rezultata. Seniorke su poražene na gostovanju kod Dinama u Zagrebu, dok su pionirke i kadetkinje na domaćem terenu izgubile od vršnjakinja iz Inkera. Seniorska ekipa Međimurja gostovala je u Zagrebu, gdje je odigrala susret 8. kola SuperSport Prve HNLŽ protiv ŽNK-a Dinamo Zagreb. Domaća je ekipa bila uspješnija s 4:0, a Međimurke su nakon utakmice morale prihvatiti poraz. Iz kluba su čestitali Dinamu na zasluženoj pobjedi te poručili kako se okreću daljnjem radu i pripremama za sljedeći prvenstveni susret, koji je ove nedjelje
od 14 sati protiv Hajdučica. Na stadionu SRC-a Mladost pionirke i kadetkinje Međimurja ugostile su vršnjakinje iz Inkera iz Zaprešića u susretima 5. kola Prve HNLŽ mladeži. Pionirke Međimurja nisu uspjele zaustaviti raspoložene gošće, koje su tijekom susreta pokazale više odlučnosti i zasluženo slavile rezultatom 5:1. Utakmica kadetkinja ponudila je nešto drukčiju sliku. Obje su ekipe igrale otvoreno i stvarale prilike, a domaće su nogometašice pružile dobru igru. Ipak, Inker je pokazao kvalitetu i iskoristio pogreške Međimurja, čime je stigao do pobjede 3:8. Iz ŽNK-a Međimurje-Čakovec istaknuli su da konačan rezultat možda ne odražava u potpunosti zbivanja na terenu, no gošće su zasluženo osvojile bodove. (md)
KOŠARKA
Prvo pobjeda u Kupu, pa i prva u prvenstvu! Posljednjih su dana košarkaši Međimurja imali poprilično posla. Najprije su u polufinalu Kupa Krešimir Čosić lako pregazili Varteks u Varaždinu, a nakon toga u prvom kolu novoga prvenstva Druge lige Sjever isto tako lako nadjačali Virku iz Virovitice. Što se sastava tiče, ekipi čakovečkog drugoligaša pristupio je Danijel Podvezanec iz rekreativno-veteranske ekipe Globetka, a promjena je i na klupi-novi je trener Danijel Krajačić. Nakon ovih pobjeda slijede još dvije utakmice, obje protiv istoga protivnika - Mladosti iz Đurđevca. U Đurđevcu se igraju obadvije. Najprije za vikend dvoboj u prvenstvu, a +18
Čakovec još jednom poražen Iako su na poluvremenu imali prednost, Čakovčani su u nastavku dopustili domaćinima preokret Piše: Miljenko Dovečer Foto: MRK Čakovec
Rukometaši Čakovca nisu uspjeli prekinuti negativan niz te su nakon poraza od Sesveta i Gorice ostali bez bodova i na gostovanju u Trogiru rezultatom 26:24. Rukometaši Čakovca nisu uspjeli prekinuti negativan niz te su nakon poraza od Sesveta i Gorice ostali bez bodova i na gostovanju u Trogiru. Iako su veći dio prvog poluvremena imali rezultatsku prednost, domaćini su u nastavku preokrenuli rezultat i boljom igrom u završnici stigli do prve prvenstvene pobjede.
Serija pogodaka Medvjeda
Trogir je bolje otvorio susret i poveo 4:2 u 8. minuti, no Čakovčani su odgovorili serijom od četiri pogotka i u 12. minuti preokrenuli na 4:6. Gosti su nastavili s dobrom
RUKOMET
DRUGA LIGA SJEVER
REZULTATI I KOŠEVI KUP KREŠIMIR ĆOSIĆ Varteks - Međimurje 55:97 (14:32, 17:26, 13:21, 11:18)
MEĐIMURJE: Kuzmić 21, Božić 16, Gašparić 11, Šarić 10, Glumac 9, Hren 9, Podvezanec 7, Kranjčec 5, Zaspan 5, Pongrac 4. Trener Krajačić D
DRUGA LIGA SJEVER Međimurje - Virka 98:43 (25:11, 28:9, 28:13, 17:15) MEĐIMURJE: Šarić 13, Hren 14, Gašparić 6, Kranjčec 17, Kuzmić 7, Božić 10, Pongrac 3, Balent 7, Majsan 5, Podvezanec 16. Trener Krajačić D
Grafičar - Podravac 57:84 Petar Zrinski- Mladost (Đ) 57:87 Vedi - Varteks 108:45 Radnik 2 - Varaždin 73:54
onda nekoliko dana kasnije i u finalu Kupa Krešimir Ćosić za regiju Sjever. (bh)
Nazovi napaljene
Medimurke! Telefonski sex uživo! 0-24
064/50 20 27
Tel0,46ۥ3,49kn/min
Mob0,63€•4,78kn/min Maratela mreže doo,072/700700|1€=7.53450kn |1€=7.53450kn
23. listopada 2026.
igrom u napadu, a pogotkom Mateja Šagija u 23. minuti stigli su do tri pogotka prednosti (8:11). Ipak, domaćini su do odmora uspjeli smanjiti zaostatak pa se na poluvrijeme otišlo rezultatom 12:13. U nastavku je Trogir zaigrao čvršće u obrani, dok su Čakovčani imali sve više problema s realizacijom. Domaćini su u 36. minuti preokrenuli na 16:15, a pogotkom Šime Ivića u 44. minuti povećali prednost na 19:16. Čakovec se ipak uspio vratiti. Pogocima Mateja Šagija, Luciana Bure i Tina Tompića gosti su postupno smanjivali zaostatak, a upravo je Tompić u 50. minuti izjednačio na 20:20. No, uslijedila je odlučujuća serija Trogira. Domaćini su preko Tomislava Bradarića-Šljuje, Karla Čajića i Šime Ivića ponovno preuzeli vodstvo te u 57. minuti stigli do 25:21. Čakovčani su do
Lucian Bura zabio je pet pogodaka kraja uspjeli samo ublažiti poraz na konačnih 26:24.
Vratari na razini zadatka
Najbolji strijelac susreta bio je Karlo Čajić s devet pogodaka, dok su kod Čakovca naje�ikasniji bili Lucian Bura i Tin Tompić s po pet pogodaka. Matej Šagij i Bruno Levak dodali su po četiri. Domaći vratari Tomislav Olić i Luka Baković zajedno su ostvarili 15 obrana, dok je Bruno Varšić na čakovečkim vratima upisao devet. Presudila je bolja realizacija domaćina, koji su iskoristili 70 posto svojih udaraca, dok je Čakovec
imao 56 posto uspješnosti. Čakovčani su pritom promašili dva sedmerca, a u ključnim trenucima nisu uspjeli pronaći rješenje za čvrstu domaću obranu. Trogir je tako pred 500 gledatelja ostvario prvu prvenstvenu pobjedu, dok Čakovec nakon odličnog ulaska u sezonu bilježi treći uzastopni poraz. Za povratak na pobjedničke staze bit će potrebno više koncentracije i učinkovitosti, osobito u završnicama utakmica. Prva prilika slijedi već sutra, u subotu, kada na parketu dvorane GOC-a dočekuju Karlovac u utakmici 7. Kola. Susret ova dva kluba igra se od 19:00 sati.
1. HRL ŽENE
Dva uzastopna poraza Zrinskica
Reprezentativna stanka stiže u pravo vrijeme za ekipu Nevena Hrupeca nakon napornog rasporeda Piše: Miljenko Dovečer Foto: ŽRK Zrinski
Nakon europskih kvali�ikacija protiv Ben�ice rukometašice Zrinskog odigrale su dvije prvenstvene utakmice u samo četiri dana, ali su obje završile porazima. Prvo su u zaostalom susretu 3. kola 1. HRL za žene izgubile na gostovanju kod Dalmatinke s 31:29, a potom su u međužupanijskom derbiju u Varaždinu poražene od Koke rezultatom 26:24. Utakmica u Pločama bila je izjednačena tijekom većeg dijela prvog poluvremena, koje je završilo rezultatom 16:16. Dalmatinka je u nastavku preuzela inicijativu i u 42. minuti povela s tri pogotka razlike, no Zrinskice su se vratile i u 47. minuti ponovno izjednačile.
Zrinskice nakon pauze igraju protiv Splita Ipak, domaće su u završnici napravile ključnu seriju te na
kraju sačuvale pobjedu. Tena Petika predvodila je Zrinski s
12 pogodaka, dok je na drugoj strani Antea Jerković bila nezaustavljiva s 13 golova. Sličan rasplet uslijedio je i u Varaždinu, gdje je Koka na poluvremenu vodila 14:12. Domaće su početkom drugog dijela povećale prednost na četiri pogotka, ali Zrinskice su se uporno vraćale u utakmicu i nekoliko puta smanjivale zaostatak na samo jedan gol. Presudila je serija Koke u završnici, nakon koje Varaždinke više nisu ispustile prednost. Tena Petika ponovno je bila naje�ikasnija igračica Zrinskog s deset pogodaka, dok su za Koku po osam puta precizne bile Tena Megerle i Lena Kolenko. Zrinski tako nakon pet odigranih prvenstvenih susreta ima samo jednu pobjedu, uz još zaostalu utakmicu protiv Sinja.
23. listopada 2026.
Sport 63
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
STOLNI TENIS
2. KOLO MEĐIMURSKIH STOLNOTENISKIH LIGA „MEĐIMURSKE NOVINE“
Putjane NORD-ING demonstrirale apsolutnu nadmoć U ovom kolu ukupno je planirana 31 utakmica, od čega je odigrano 26. Zabilježeno je sedam pobjeda domaćina, dva neriješena susreta i 17 pobjeda gostiju Piše: Denis Tratnjak Foto: STK Hodošan
Putjane NORD-ING su u drugom kolu demonstrirale apsolutnu nadmoć i s maksimalnom desetkom slavile protiv HE-DRA 1 Draškovec, što jasno pokazuje razliku u formi i kvaliteti između ovih dviju ekipa. STK Mihovljan je na gostovanju u Donjem Kraljevcu slavio visokih 8:2 i potvrdio status jednog od glavnih kandidata za vrh tablice. Arien Kovačić i Matija Volf s tricama bili su glavni nositelji uspjeha i bez izgubljenog meča povukli goste prema uvjerljivoj pobjedi. Donji Kraljevec 1 je uspio doći do dva boda, ali nije imao ozbiljniju šansu za preokret. Hodošan 1 je u vrlo izjednačenom susretu slavio na gostovanju kod Goričana 1. Davor Vidović je s učinkom trice bio glavni oslonac gostiju i razlog što je Hodošan zadržao prednost do kraja. Goričan 1 je pružio vrlo dobar otpor i bio blizu remija, ali je Hodošan u završnici pokazao više mirnoće. Čakovec 1 je na gostovanju u Belici slavio 6:4 u vrlo tijesnom dvoboju. Miljenko Vračar je s učinkom trice bio glavni oslonac domaćina i domaća ekipa je pružila vrlo dobar otpor i bila blizu remija, ali je Čakovec u završnici pokazao više mirnoće. Šenkovec 2 – Mihovljan 3 Primabiro igra se u utorak 27.10.
1. Međimurska liga
Rezultati2.kola: STKDonjiKraljevec1-STKMihovljan2:8 Šenkovec2-Mihovljan3Primabiro igraseuutorak27.10 STKGoričan1-STKHodošan14:6 USTABelica1AngryMoose-STKČakovec14:6 STKPutjaneNORD-ING-HE-DRA1Draškovec10:0 1. MEĐIMURSKA LIGA 1. STKPutjaneNORD-ING
2 2 0 0 19
1 4
2. STKMihovljan
2 2 0 0 16
4 4
3. STKHodošan1
2 2 0 0 12
8 4
4. Šenkovec2
1 1 0 0
9
1 2
5. STKGoričan1
2 1 0 1 11
9 2
6. STKČakovec1
2 1 0 1
7 13 2
7. STKDonjiKraljevec1
2 0 0 2
6 14 0
8. USTABelica1AngryMoose 2 0 0 2
5 15 0
9. Mihovljan3Primabiro
1 0 0 1
2
10. HE-DRA1Draškovec
2 0 0 2
3 17 0
8 0
Raspored3.kola: Mihovljan3Primabiro-STKDonjiKraljevec1 STKHodošan1-STKPutjaneNORD-ING HE-DRA1Draškovec-USTABelica1AngryMoose STKMihovljan-STKGoričan1 STKČakovec1-Šenkovec2
2. Međimurska liga Rezultati 2. kola: Nedelišće 1 - Goričan 5 1:9 Lopatinec 1 - Lopatinec 3 7:3
Šenkovec 5 - STK Čakovec 3 4:6 Lopatinec 2 - STK Čakovec - ČAK 6:4 HE-DRA2Draškovec-STKPutjanePinky-S1:9 2. MEĐIMURSKA LIGA 1. STKPutjanePinky-S 2. Goričan 5 3. STK Čakovec 3 4. Lopatinec 1 5. Lopatinec 2 6. Lopatinec 3 7. STK Čakovec - ČAK 8. Šenkovec 5 9. Nedelišće 1 10. HE-DRA 2 Draškovec
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
2 0 2 0 2 0 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 1 2 2 2 2
18 16 14 12 11 9 6 5 5 4
2 4 6 8 9 11 14 15 15 16
4 4 4 3 3 2 0 0 0 0
Raspored 3. kola: Goričan 5 - Lopatinec 1 STK Čakovec 3 - HE-DRA 2 Draškovec STK Čakovec - ČAK - Šenkovec 5 Lopatinec 3 - Lopatinec 2 STK Putjane Pinky-S - Nedelišće 1 Putjane Pinky-S je u drugom kolu demonstrirao apsolutnu nadmoć i s visokih 9:1 slavio na gostovanju kod HE-DRA 2 Draškovec. Tomislav Koprivec i Robert Lehkec bili su glavni nositelji uspjeha, obojica s učinkom trice i bez izgubljenog meča u ključnim partijama. HE-DRA 2 je uspjela osvojiti samo jedan bod, što jasno pokazuje razliku u formi i kvaliteti između ovih dviju ekipa. Goričan 5 je na gostovanju u Nedelišću slavio visokih 9:1 i potvrdio status jednog od glavnih kandidata za vrh tablice. Rafael Dominik i Patrik Bašnec s tricama bili su glavni nositelji uspjeha i bez izgubljenog meča povukli goste prema uvjerljivoj pobjedi. Nedelišće 1 je uspjelo doći samo do jednog boda, ali nije imalo ozbiljniju šansu za preokret. Čakovec 3 pobijedio je Šenkovec 5 na gostovanju rezultatom 6:4, a Ivan Hajdinjak ostvario je tricu za domaćine. Lopatinec 1 slavio je 7:3 protiv Lopatinca 3 u derbiju istog kluba, a Dominik Toplek ostao je neporažen. Lopatinec 2 pobijedio je ČAK rezultatom 6:4, uz tricu Dejana Ivanuše.
3. Međimurska liga
Rezultati 2. kola: STK Kos-Kotoriba 1 - Goričan 3 6:4 STK Hodošan 2 - STK Pribislavec 1367 5:5 Mihovljan 4 - HE-DRA 3 Draškovec 3:7 USTA Belica 2 - GSTK Prelog 1 4:6 STKČakovec2Euroland-MalaSubotica19:1 3. MEĐIMURSKA LIGA 1 GSTKPrelog1 2 HE-DRA3Draškovec 3 STKPribislavec1367 4 STKKos-Kotoriba1 5 Goričan3 6 STKČakovec2Euroland 7 USTABelica2 8 STKHodošan2 9 Mihovljan4 10 MalaSubotica1
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 1 1 1 1 1 0 0 0
0 0 1 0 0 0 0 1 0 0
0 16 0 14 0 14 1 9 1 10 1 13 1 11 1 8 2 4 2 1
4 6 6 11 10 7 9 12 16 19
4 4 3 2 2 2 2 1 0 0
Raspored 3. kola: Mala Subotica 1 - STK Kos-Kotoriba 1 Goričan 3 - Mihovljan 4 STK Pribislavec 1367 - USTA Belica 2 HE-DRA 3 Draškovec - STK Hodošan 2 GSTK Prelog 1 - STK Čakovec 2 Euroland Euroland je uvjerljivo pobijedio Malu Suboticu 1 rezultatom 9:1, a Vladimir Rapaić i Dario Damjan ostvarili su trice bez poraza. HE-DRA 3 Draškovec slavila je u Mihovljanu 7:3, uz tricu Mihaela Vadasa i neporaženog Miru Baranašića. Kos-Kotoriba 1 pobijedila je Goričan u neizvjesnom susretu. GSTK Prelog 1 slavio je u Belici 6:4, a Krešo Horvat ostvario je tricu, dok je Damir Sečan ostao neporažen za domaćine. Hodošan 2 i Pribislavec 1367 odigrali su neodlučeno, a Ian Tepšić tricom je predvodio goste.
4. Međimurska liga
Rezultati 2. kola: STK Čakovec 4 - Donji Vidovec 1 0:10 STK Zasadbreg 1 - STK Donji Kraljevec 2 7:3 Sveta Marija 1 - Dragoslavec Breg 1 5:5 Goričan 2 - STK Kos-Kotoriba 3 3:7 STK Kos-Kotoriba 2 - Nedelišće 2 4:6
Franjo Zrna iz STK-a Hodošan USTA Belica 3 - STK Pribislavec 2022 Goričan 4 - STK Čakovec-Joka
4. MEĐIMURSKA LIGA 1. STK Zasadbreg 1 2. Sveta Marija 1 3. Dragoslavec Breg 1 4. STK Kos-Kotoriba 3 5. Donji Vidovec 1 6. STK Donji Kraljevec 2 7. Nedelišće 2 8. STK Kos-Kotoriba 2 9. Goričan 2 10. STK Čakovec 4
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
2 1 1 1 1 1 1 0 0 0
0 1 1 1 0 0 0 1 0 0
0 0 0 0 1 1 1 1 2 2
17 13 11 12 14 10 8 9 6 0
3 7 9 8 6 10 12 11 14 20
4 3 3 3 2 2 2 1 0 0
Raspored 3. kola: Donji Vidovec 1 - Sveta Marija 1 STK Donji Kraljevec 2 - STK Čakovec 4 STK Kos-Kotoriba 3 - STK Zasadbreg 1 Dragoslavec Breg 1 - STK Kos-Kotoriba 2 Nedelišće 2 - Goričan 2 Zasadbreg 1 pobijedio je Donji Kraljevec 2, a Vlatko Breslauer i Domagoj Heric ostvarili su trice. Kos-Kotoriba 3 slavila je na gostovanju u Goričanu, uz tricu Stanislava Sovića. Donji Vidovec 1 uvjerljivo je svladao Čakovec 4 rezultatom 10:0. Sveta Marija 1 i Dragoslavec Breg 1 odigrali su 5:5, a Božidar Krnjoul ostvario je tricu za goste. Nedelišće 2 pobijedilo je Kos-Kotoribu 2 u neizvjesnom susretu u kojem je presudila bolja završnica gostiju.
5. Međimurska liga
Rezultati 2. kola: STK Pribislavec 2022 - USTA Belica 4 5:5 HE-DRA 4 Draškovec - STK Putjane 3 4:6 Dragoslavec Breg 2 - USTA Belica 3 7:3 STK Hodošan 3 - Goričan 4 4:6 Sveta Marija 2 - STK Čakovec-Joka 4:6 Raspored 3. kola: STK Putjane 3 - STK Hodošan 3 Sveta Marija 2 - Dragoslavec Breg 2 USTA Belica 4 - HE-DRA 4 Draškovec
5. MEĐIMURSKA LIGA 1. STK Čakovec-Joka 2. STK Putjane 3 3. Goričan 4 4. Dragoslavec Breg 2 5. USTA Belica 3 6. STK Hodošan 3 7. USTA Belica 4 8. STK Pribislavec 2022 9. HE-DRA 4 Draškovec 10. Sveta Marija 2
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 2 1 1 1 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 1 1 0 0
0 15 5 0 13 7 0 12 8 1 8 12 1 9 11 1 10 10 1 9 11 1 8 12 2 8 12 2 8 12
4 4 4 2 2 2 1 1 0 0
Dragoslavec Breg 2 slavio je protiv USTA Belice 3, a Anton Jambrović ostao je neporažen. Putjane 3 pobijedile su HE-DRA 4 na gostovanju u Draškovcu rezultatom 6:4, uz tricu Zlatka Murkovića. Goričan 4 slavio je u Hodošanu, a Dominik Dominik ostvario je tricu. Čakovec-Joka pobijedio je Svetu Mariju 2 u neizvjesnom susretu, dok je Antun Mustač tricom predvodio domaćine. Pribislavec 2022 i USTA Belica 4 odigrali su najneizvjesniji susret kola, završivši 5:5, a Nikola Merdanović ostvario je tricu za goste. Željko Mihalic ostao je neporažen u redovima domaćina.
6A. Međimurska liga
Rezultati 2. kola: Mala Subotica 2 - Sveta Marija 3 8:2 Udruga OKUS Knezovec - GSTK Prelog 3 1:9 GSTK Prelog 4 - STK Zasadbreg 2 2:8 6A. MEĐIMURSKA LIGA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
GSTK Prelog 3 STK Zasadbreg 2 Mala Subotica 2 Sveta Marija 3 GSTK Prelog 4 Udruga OKUS Knezovec HE-DRA5Draškovec
2 2 2 2 2 1 1
2 2 1 1 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0
0 18 2 0 17 3 1 9 11 1 11 9 2 3 17 1 1 9 1 1 9
4 4 2 2 0 0 0
Raspored 3. kola: STK Zasadbreg 2 - Mala Subotica 2 HE-DRA 5 Draškovec - GSTK Prelog 4 Sveta Marija 3 - Udruga OKUS Knezovec Zasadbreg 2 slavio je na gostovanju u Prelogu protiv Preloga 4, a Stevica Radek ostvario je tricu, dok je Predrag Šafarić ostao neporažen. Prelog 3 uvjerljivo je pobijedio OKUS Knezovec rezultatom 9:1, uz tricu Draženka Igreca i neporaženog Nevena Šafarića. Mala Subotica 2 na domaćem je terenu svladala Svetu Mariju 3, a Stjepan Mikulić tricom je predvodio domaćine.
6B. Međimurska liga
Rezultati 2. kola: STK Putjane 4 - STK Čakovec 5 3:7 Donji Vidovec 2 - Nedelišće 3 2:8 6B. MEĐIMURSKA LIGA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7..
STK Donji Kraljevec 3 STK Čakovec 5 Nedelišće 3 GSTK Prelog 2 STK Putjane 4 Donji Vidovec 2 UdrugaOKUSKnezovec
2 2 2 2 2 2 0
2 2 1 1 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0
0 18 2 0 15 5 1 10 10 1 7 13 2 7 13 2 3 17 0 0 0
4 4 2 2 0 0 0
GSTK Prelog 2 - STK Donji Kraljevec 3 1:9 Raspored 3. kola: Nedelišće 3 - GSTK Prelog 2 STK Donji Kraljevec 3 - STK Putjane 4 STK Čakovec 5 - Donji Vidovec 2 Donji Kraljevec 3 uvjerljivo je slavio u Prelogu protiv Preloga 2 rezultatom 9:1, a trice su ostvarili Igor Jasnić, Miljenko Belovari i Josip Filipašić. Čakovec 5 slavio je na gostovanju u Putjanama, gdje je Tomislav Babić tricom ublažio poraz domaćina. Nedelišće 3 pobijedilo je u Donjem Vidovcu, a Milan Hajdinjak predvodio je goste tricom. Donji Vidovec 2 uspio je osvojiti dva boda.
64 Mozaik
23. listopada 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA OREHOVICA
KLASA: 740-01/25-01/02 URBROJ: 2109-22-01-26-12 Orehovica, 23. listopada 2026. godine
Na temelju članka 391. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 i 52/25), članka 2. Odluke o prodaji ošasne imovine iza pokojnog Franje Varge (KLASA: 024-01/26-01/05, URBROJ: 2109-22-02-26-10 od 29. lipnja 2026. godine) i članka 33. Statuta Općine Orehovica (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 7/21 i 4/22), općinski načelnik raspisuje
JAVNI NATJEČAJ
za prodaju ošasne imovine iza pokojnog Franje Varge R. br.
Voditelj škole Ivan Lovreković polaznicima je dodijelio diplome o završenom stupnju crtanja i slikanja
GODIŠNJA IZLOŽBA škole crtanja i slikanja “Paleta”
Kreativnost i divovsko cvijeće oduševili posjetitelje Piše: Luka Jurkijević
Izložbeni prostor Srednje škole Čakovec u srijedu navečer postao je središte umjetničkog stvaralaštva. Polaznici škole crtanja i slikanja „Paleta” svečano su otvorili izložbu svojih likovnih radova kako bi publici dali uvid u plodove svoga truda, rada i kreativnog istraživanja u protekloj školskoj godini. Događaj je okupio brojne ljubitelje likovne umjetnosti, obitelji i prijatelje autora koji su došli podržati kreativni rad i njihov umjetnički napredak.
Šarenilo boja i dobi
Izložbu je organizirao slikar i voditelj škole Ivan Lovreković, koji polaznike škole uvodi u svijet crtanja i slikanja te potiče razvoj njihova umjetničkog izraza. Na izložbi su bili predstavljeni radovi 23 autora koji su polaznici škole. Upravo tim povodom, Lovreković im je dodijelio diplome o završenom stupnju crtanja i slikanja. Među autorima izloženih djela bilo je i djece i odraslih, a upravo je raznolikost dobnih skupina ono što je cijelu izložbu činilo posebnom. Poseban trenutak večeri pripao je Zvonimiru Živčecu, koji se okupljenoj publici nije
predstavio samo kao autor izloženih radova, već i kao pjesnik. Nakon dodjele diploma, okupljene je oduševio recitacijom svojih stihova. Njegovo se izlaganje doista dojmilo okupljenoj publici koja ga je nakon recitacije nagradila dugim i velikim pljeskom.
Skulpture od krep papira
Prostor izložbe dodatno je vizualno obogatila Dubrovčanka s čakovečkom adresom, umjetnica Tamara Sermek. Ulazni dio prostora ukrasila je impresivnim monumentalnim skulpturama divovskog cvijeća izrađene od krep papira. Cvjetne skulpture pretvorile su prostor izložbe u pravu bajkovitu scenu. Neke od skulptura bile su visoke gotovo dva metra, a široke pola metra. Dodatna doza maštovitosti i atrakcije posebno je mamila poglede posjetitelja. Škola slikanja i crtanja “Paleta” u Čakovcu djeluje već 17 godina, a godišnjim izložbama nastoji prikazati trud koji su polaznici škole uložili u protekloj godini. Prepuna dvorana, kao i oduševljenje okupljene publike najbolja je nagrada polaznicima i mentoru Lovrekoviću te velik poticaj za njihov daljnji stvaralački rad.
Umjetnica Tamara Sermek predstavila je skulpture divovskog cvijeća
1.
2.
3.
ZK čest. br. i naziv
K. o. / ZK ul.
380/1 ORANICA 381/3 ORANICA GRABANICA 381/A ORANICA VULNJAČA
Orehovica 381 Orehovica 450 Orehovica 450
Ukupna površina čestice
Suvl. dio
885 čhv
3.446 m²
1.913 m²
Početna cijena (EUR)
Jamčevina (EUR)
4/24
560,00
56,00
130,00
13,00
8/96
300,00
30,00
8/96
1. Predmet natječaja je prodaja preostalih suvlasničkih dijelova nekretnina u vlasništvu Općine Orehovica, stečenih kao ošasna imovina iza pokojnog Franje Varge, za koje u prethodnom natječaju nije zaprimljena ponuda: 2. Početni iznosi kupoprodajnih cijena određeni su Odlukom o prodaji ošasne imovine iza pokojnog Franje Varge, na temelju Procjembenog elaborata o tržišnoj vrijednosti nekretnine – poljoprivrednih zemljišta u k. o. Orehovica i Vularija, broj 198/26, koji je u svibnju 2026. godine izradila tvrtka Moderna-investa d.o.o., Čakovec. Površine navedene u tablici odnose se na cijele čestice, a početne cijene na suvlasničke dijelove Općine Orehovica. Ponuda za pojedini suvlasnički dio ne može biti niža od početne cijene navedene u tablici. 3. Pravo podnošenja ponude imaju fizičke i pravne osobe koje prema važećim propisima Republike Hrvatske mogu stjecati pravo vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj. 4. Za sudjelovanje u natječaju ponuditelj je dužan uplatiti jamčevinu u iznosu od 10 % početne cijene za svaku nekretninu za koju podnosi ponudu, u iznosu navedenom u tablici. Ako se ponuda podnosi za više nekretnina, jamčevina se uplaćuje za svaku nekretninu zasebno ili u ukupnom zbroju, uz jasnu naznaku nekretnina na koje se uplata odnosi. Jamčevina se uplaćuje na račun Općine Orehovica IBAN: HR5923400091860500004, model HR68, poziv na broj 7706-OIB ponuditelja, uz opis plaćanja “Jamčevina - ošasna imovina Franjo Varga”. Jamčevina mora biti evidentirana na računu Općine najkasnije do 29. listopada 2026. godine do 11:00 sati. Odabranom ponuditelju uplaćena jamčevina uračunava se u kupoprodajnu cijenu. Ponuditeljima čije ponude ne budu odabrane jamčevina se vraća u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o odabiru, bez prava na kamatu. Ponuditelj koji nakon odabira odustane od ponude ili ne sklopi ugovor u propisanom roku gubi pravo na povrat jamčevine. 5. Pisane ponude dostavljaju se u zatvorenoj omotnici s naznakom “PONUDA ZA JAVNI NATJEČAJ - OŠASNA IMOVINA FRANJO VARGA - NE OTVARAJ” i oznakom rednog broja nekretnine iz tablice, na adresu: Općina Orehovica, Stručno povjerenstvo za provedbu javnog natječaja za prodaju ošasne imovine, Čakovečka ulica 9, 40322 Orehovica. Ponuda se može predati neposredno u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Orehovica ili poslati preporučenom pošiljkom. Ako se jedna ponuda odnosi na više nekretnina, za svaku nekretninu mora biti jasno naveden redni broj i zasebno ponuđena cijena. 6. Ponuda mora sadržavati: - za fizičku osobu: ime i prezime, adresu prebivališta, OIB, kontaktne podatke i presliku osobne iskaznice; - za pravnu osobu: naziv, sjedište, OIB, kontaktne podatke i izvadak iz odgovarajućeg registra koji nije stariji od šest mjeseci; - oznaku rednog broja i podatke o nekretnini za koju se ponuda podnosi; - ponuđenu kupoprodajnu cijenu u eurima, iskazanu brojkama i slovima, zasebno za svaku nekretninu; - dokaz o uplati jamčevine; - IBAN računa ponuditelja za povrat jamčevine; - potvrdu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Orehovica o nepostojanju dospjelog duga prema Općini Orehovica, ne stariju od 30 dana od dana objave natječaja; - potvrdu nadležne Porezne uprave o nepostojanju dospjelog poreznog duga, ne stariju od 30 dana od dana objave natječaja. 7. Javni natječaj otvoren je od 23. do 30. listopada 2026. godine. Rok za dostavu ponuda je 30. listopada 2026. godine do 14:00 sati. Javno otvaranje ponuda održat će se 4. studenoga 2026. godine u 15:30 sati, u vijećnici Općine Orehovica, Čakovečka ulica 9, 40322 Orehovica. Ponude moraju biti zaprimljene na navedenoj adresi do isteka roka, neovisno o načinu dostave. Ponude pristigle nakon roka neće se razmatrati. 8. Najpovoljnijom ponudom za svaku pojedinu nekretninu smatra se ponuda s najvišom ponuđenom kupoprodajnom cijenom. Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja donosi općinski načelnik. Ako dva ili više ponuditelja ponude istu najvišu cijenu za istu nekretninu, provest će se dodatno pisano nadmetanje između tih ponuditelja. 9. Valjanom se smatra pravodobna ponuda koja sadržava sve tražene podatke i priloge te ponuđenu cijenu najmanje u visini početne cijene. Nerazumljive, neodređene, nepotpune, nepravodobne ponude, ponude s nižom cijenom od početne te ponude bez dokaza o uplati jamčevine neće se razmatrati. 10. Ponuditelji će o odluci o odabiru biti obaviješteni u roku od 15 dana od dana njezina donošenja. 11. Odabrani ponuditelj dužan je sklopiti ugovor o kupoprodaji s Općinom Orehovica u roku od 30 dana od dana donošenja odluke o odabiru. Kupoprodajna cijena, umanjena za uplaćenu jamčevinu, plaća se jednokratno u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora. Obročno plaćanje nije dopušteno. Općina Orehovica izdat će tabularnu ispravu nakon potpune uplate kupoprodajne cijene. Sve poreze, javnobilježničke troškove, troškove uknjižbe i ostala davanja povezana s kupoprodajom snosi kupac. 12. Nekretnine se prodaju u zatečenom pravnom i faktičnom stanju po načelu “viđeno-kupljeno”. Zainteresirani ponuditelji mogu prije podnošenja ponude izvršiti uvid u raspoloživu dokumentaciju i razgledati nekretnine uz prethodni dogovor s Jedinstvenim upravnim odjelom Općine Orehovica. Podnošenjem ponude smatra se da je ponuditelj upoznat sa stanjem nekretnine i uvjetima natječaja. 13. Općina Orehovica pridržava pravo poništiti natječaj, ne prihvatiti nijednu ponudu ili odustati od sklapanja ugovora bez obrazloženja i bez odgovornosti prema ponuditeljima. U slučaju poništenja natječaja uplaćena jamčevina vratit će se ponuditeljima bez prava na kamatu. 14. Osobni podaci ponuditelja obrađivat će se radi provedbe ovog javnog natječaja, donošenja odluke o odabiru, sklapanja i izvršenja ugovora te ispunjavanja zakonskih obveza Općine Orehovica, u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka i Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (“Narodne novine” broj 42/18). 15. Za informacije, uvid u dokumentaciju i dogovor o razgledavanju nekretnina zainteresirane osobe mogu se obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Orehovica radnim danom od 10:00 do 14:00 sati, na telefon 040/855-098 ili na adresu elektroničke pošte opcina@orehovica.hr. OPĆINSKI NAČELNIK Ladislav Požgaj
23. listopada 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA DONJI KRALJEVEC Općinski načelnik
Dobro je znati 65 KLASA: 372-01/26-01/02 URBROJ: 2109-6-02-26-2 Donji Kraljevec, 23. listopada 2026.
Na temelju članka 6. stavka 1. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora („Narodne novine“ br.: 125/11, 64/15, 112/18, 123/24), članka 5. stavka 1. Odluke o davanju u zakup i kupoprodaji poslovnog prostora („Službeni glasnik Međimurske županije“ br.: 5/20) i Odluke o raspisivanju javnog natječaja za davanje u zakup poslovnog prostora (KLASA:372-01/26-01/02 URBROJ:2109-6-02-26-1 od 23. listopada 2026.), općinski načelnik raspisuje
JAVNI NATJEČAJ
za davanje u zakup poslovnog prostora u Hodošanu i Donjem Pustakovcu A) PREDMET NATJEČAJA 1. Predmet natječaja je zakup poslovnog prostora: a. u Hodošanu, Cvjetna ulica 5 – vatrogasni dom, odnosno: z.k.č.br. 1333/B/2/116, k.o. Hodošan, zk.ul.br. 3243, Cvjetna ulica površine 646 m2, dvorište površine 440 m2, javna zgrada vatrogasni dom, Hodošan, Cvjetna ulica 5 površine 206 m2, 1/1 vlasništvo Općine Donji Kraljevec (identična kat.čest.br. 2719/1, k.o. Hodošan, Cvjetna ulica površine 646 m2, javna zgrada vatrogasni dom, Hodošan, Cvjetna ulica 5 površine 206 m2, dvorište površine 440 m2, upisano u Posjedovni list broj: 1930, 1/1 Općina Donji Kraljevec) namijenjen za obavljanje vatrogasne djelatnosti uz početnu cijenu mjesečne zakupnine u iznosu od 1,00 €/ mjesečno, b. u Donjem Pustakovcu, Donji Pustakovec 111 – prostor u sklopu društvenog doma namijenjen obavljanju trgovine i tihog obrta 75 m2 smješten na z.k.č.br. 18/1/1 k.o. Donji Pustakovec zk.ul.br. 679, javna zgrada, društveni dom, Donji Pustakovec, Donji Pustakovec 111, 367 m2, 1/1 vlasništvo Općine Donji Kraljevec (identična kat. čest. br. 494/1 k.o. Donji Pustakovec, javna zgrada, društveni dom, Donji Pustakovec, Donji Pustakovec 111 367 m2, upisano u Posjedovni list broj: 380, 1/1 Općina Donji Kraljevec namijenjen za obavljanje djelatnosti trgovine i tihog obrta uz početnu cijenu mjesečne zakupnine u iznosu od 142,11 eur/ mjesečno, Napomena: Poslovni prostor daje se u zakup u viđenom stanju, te će ga zakupnik urediti i privesti ugovorenoj namjeni u svom trošku, a što će se regulirati Ugovorom o zakupu poslovnog prostora. Isto tako Ugovorom o zakupu regulirat će se da najpovoljniji ponuditelj nema pravo poslovni prostor ili dio poslovnog prostora dati u podzakup.
Poslovni prostor koji je predmet zakupa se može razgledati radnim danom od 8 do 14 sati uz prethodnu najavu u Općini Donji Kraljevec ili na telefon broj 040/655-126. 2. Početni mjesečni iznos zakupnine je: a) u Hodošanu 1,00 eur/mjesečno b) u Donjem Pustakovcu 142,11 eur/mjesečno.
Osim zakupnine, zakupnik je dužan plaćati troškove tekućeg održavanja poslovnog prostora (redovno održavanje, manji popravci instalirane opreme, uređaja i unutarnjih instalacija, čišćenje poslovnog prostora, soboslikarski radovi, popravci svih oštećenja koja su prouzročena krivnjom zakupnika, kao i drugi troškovi manjih preinaka kojima se ne mijenja konstrukcija, raspored, namjena ili vanjski izgled poslovnog prostora). Zakupnik snosi i troškove koji proizlaze iz korištenja, održavanja i uređenja prostora (struja, voda, telefon, grijanje, spomenička renta, pričuva, komunalna naknada, vodna naknada i drugo).
3. Poslovni prostor daje se u zakup na vrijeme od 5 godina od dana sklapanja ugovora o zakupu poslovnog prostora. B) UVJETI NATJEČAJA 4. Na natječaju za zakup poslovnoga prostora ne može sudjelovati fizička ili pravna osoba koja ima dospjelu nepodmirenu obvezu prema državnom proračunu i Općini Donji Kraljevec, osim ako je sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza, pod uvjetom da se fizička ili pravna osoba pridržava rokova plaćanja. 5. Svaki sudionik natječaja dužan je uplatiti jamčevinu u iznosu od 100% ponuđene mjesečne zakupnine (iznos jednomjesečnog zakupa), najkasnije do isteka roka za dostavu ponuda. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općine Donji Kraljevec IBAN: HR17 2402 0061 8082 0000 2, model: HR68, poziv na broj primatelja: 7811 - OIB sudionika natječaja, uz naznaku “Jamčevina za sudjelovanje u natječaju za zakup”.
6. Pravo prednosti na sklapanje ugovora o zakupu poslovnoga prostora imaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ako se te osobe u svojoj ponudi pozovu na to pravo, ako ispunjavaju uvjete iz natječaja, uvjete iz važećeg zakona koji uređuje zakup i kupoprodaju poslovnog prostora i prihvate najviši ponuđeni iznos zakupnine. Ako osobe koje ostvaruju pravo prednosti nisu nazočne otvaranju ponuda uputit će im se poziv da se izjasne o prihvaćanju najvišeg ponuđenog iznosa zakupnine za poslovni prostor koji se daje u zakup. Poziv će se uputiti poštom ili elektroničkom poštom na adresu dostavljenu u ponudi, a ako se osoba u ostavljenom roku ne izjasni o prihvaćanju najviše ponuđenog iznosa zakupnine, smatrat će se da isti ne prihvaća. Pravo prvenstva na sklapanje ugovora o zakupu nema pravna osoba čiji je osnivač ili suosnivač fizička osoba koja ima pravo prvenstva sukladno odredbama navedenog zakona, odnosno pravo prvenstva na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora imaju samo fizičke osobe koje ispunjavaju propisane uvjete i obavljaju obrtničku ili samostalnu profesionalnu djelatnost.
C) SADRŽAJ PONUDE 7. Ponuda mora sadržavati: • za fizičke osobe: ime i prezime, adresu, OIB i presliku osobne iskaznice (za strane fizičke osobe presliku putovnice odnosno odgovarajući dokaz o stranom državljanstvu); • za pravne osobe: naziv i naznaku sjedišta, OIB te izvod iz sudskog, obrtnog, strukovnog ili drugog odgovarajućeg registra ili drugi odgovarajući dokument za pravne osobe sa sjedištem u drugim zemljama ne stariji od 6 mjeseci od dana objave javnog natječaja;
• ponuđeni mjesečni iznos zakupnine po m2 koji ne može biti niži od utvrđene početne cijene, u eurima, ispisanu brojkama i slovima; • kratki opis planirane djelatnosti; • dokaz o uplaćenoj jamčevini;
• podatak o broju žiro ili tekućeg računa za povrat jamčevine sudionicima natječaja čije ponude neće biti prihvaćene; • potvrda Općine Donji Kraljevec, Odsjeka za financije i računovodstvo kojom se potvrđuje da ponuditelj nema dugovanja prema Općini Donji Kraljevec;
• Uvjerenje nadležne porezne uprave o nepostojanju duga prema državnom proračunu, odnosno odobrenje odgode plaćanja obveza s pridržavanjem rokova plaćanja, ne stariju od 3 mjeseca od dana objave javnog natječaja; • ovjerenu presliku dokumentacije kojom se dokazuje pravo prvenstva osoba iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ukoliko ispunjavaju uvjete iz natječaja, ne stariju
od 3 mjeseca od dana objave javnog natječaja;
• ukoliko se dokazuje pravo prednosti za članove uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i članovima uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili za djecu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, dokaz o srodstvu (rodni list ili druga potvrda nadležnog tijela);
• ukoliko se dokazuje pravo prednosti za braniteljske socijalno-radne zadruge za obavljanje registrirane djelatnosti koje su evidentirane u evidenciji braniteljskih socijalno-radnih zadruga koju vodi nadležno ministarstvo ili koje su korisnice poticaja nadležnog ministarstva, potvrdu nadležnog ministarstva o statusu, ne stariju od 3 mjeseca na dan otvaranja ponuda;
• izjavu da ne traje zakup drugog poslovnog prostora, ovjerenu kod javnog bilježnika (za osobu koja se poziva na pravo prvenstva na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora – članak 132. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji).
Strane osobe ponudu daju na hrvatskom jeziku, a priloženi dokumenti moraju biti prevedeni od ovlaštenog tumača ili u prijevodu ovjerenom od diplomatskog ili konzularnog predstavništva (ne važi za osobne dokumente). D) ROK ZA DOSTAVU PONUDE I OTVARANJE PONUDA 8. Pisane ponude se dostavljaju u zatvorenim omotnicama s naznakom “Ponuda za zakup poslovnog prostora, Hodošan ili Donji Pustakovec (odabrati) – ne otvaraj” na adresu: Općina Donji Kraljevec, Kolodvorska 52D, 40320 Donji Kraljevec i to predajom neposredno u Općini Donji Kraljevec ili preporučeno poštom.
Ponuditelji trebaju na poleđini omotnice navesti svoje ime i prezime, adresu, odnosno naziv pravne osobe i adresu sjedišta.
9. Natječaj se provodi prikupljanjem pisanih ponuda u zatvorenim omotnicama od 23.10.2026. do 2.11.2026. do 14,30 sati. Dan objave natječaja u tjednom tisku smatra se danom objave natječaja.
Natječaj će se objaviti u tjednom tisku i na oglasnoj ploči Općine Donji Kraljevec.
10. Javno otvaranje ponuda izvršit će se 9.11.2026. godine u 10:00 sati u prostorijama Općine Donji Kraljevec, Kolodvorska 52D, Donji Kraljevec, te mu mogu pristupiti ponuditelji osobno, zakonski zastupnici ponuditelja ili opunomoćeni predstavnici ponuditelja uz predočenje ovjerene punomoći.
E) ODABIR NAJPOVOLJNIJEG PONUDITELJA 11. Svaka dostavljena ponuda za zakup poslovnog prostora koji je izloženi na ovom natječaju smatrat će se valjanom ukoliko sadrži sve tražene podatke i potrebnu dokumentaciju te ukoliko je pravovremeno dostavljena. Nerazumljive, neodređene, nepotpune, nepravovremene kao i ponude u kojima je ponuđeni mjesečni iznos zakupnine niži od određenog u početnoj cijeni, te ponude bez dokaza o uplaćenoj jamčevini smatrat će se nevažećima i neće se razmatrati. 12. Najpovoljnija ponuda je ona koja je valjana ponuda a sadrži najviši iznos ponuđene mjesečne zakupnine. Ako je prispjelo više valjanih najpovoljnijih ponuda ponuditelja koje su istovjetne glede ponuđene mjesečne zakupnine, provest će se usmeno javno nadmetanje odmah nakon otvaranja ponuda, a izabrat će se ponuditelj koji ponudi veću cijenu.
13. Odluka o odabiru najpovoljnije ponude donosi se u roku od 15 dana od dana javnog otvaranja pisanih ponuda.
F) SKLAPANJE UGOVORA O ZAKUPU 14. Najpovoljniji ponuditelj u obvezi je najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o odabiru preuzeti poslovni prostor i sklopiti Ugovor o zakupu. Ukoliko najpovoljniji ponuditelj u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja bez opravdanog razloga ne potpiše Ugovor o zakupu poslovnoga prostora, smatrat će se da je odustao od sklapanja ugovora o zakupu, gubi pravo na povrat uplaćene jamčevine te će se javni natječaj za predmetni postupak ponoviti. Ugovor o zakupu poslovnog prostora smatra se sklopljenim i proizvodi pravne učinke danom njegove solemnizacije (potvrde) od strane javnog bilježnika. Zakupodavac snosi troškove sklapanja ugovora dok troškove prenamjene nekretnine i sve ostale troškove snosi Zakupoprimatelj.
Zakupodavac nije odgovoran za ishođenje uvjerenja o minimalnim tehničkim uvjetima za predložene djelatnosti, ni za druga uvjerenja ili dozvole, ni za dokumentaciju koja je potrebna za ishođenje istih. Nakon odabira najpovoljnijeg ponuditelja uplaćena jamčevina će se odabranom ponuditelju uračunati u mjesečni iznos zakupnine za prvi mjesec korištenja prostora, a ostalim sudionicima natječaja Općina će vratiti jamčevinu u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja.
Najpovoljniji ponuditelj je u obvezi plaćati mjesečnu zakupninu unaprijed, najkasnije do 10.-og u mjesecu za tekući mjesec.
15. Prije potpisivanja ugovora najpovoljniji ponuditelj obvezan kao instrument osiguranja plaćanja zakupnine, dostaviti zakupodavcu bjanko zadužnicu ovjerenu kod javnog bilježnika koja pokriva godišnji iznos ugovorene zakupnine.
G) OSTALO 16. Zakupodavac pridržava pravo izmjene odnosno poništiti ovaj natječaj, ne prihvatiti ni jednu ponudu, odnosno odustati od sklapanja ugovora o zajmu poslovnog prostora bez obrazloženja i odgovornosti prema sudionicima natječaja. Općinski načelnik: Miljenko Horvat
66 Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
FESTIVAL MEĐIMURSKE KUHINJE podsjetio na bogatstvo međimurske gastronomije
Međimurje se može pohvaliti s čak 518 autohtonih jela
Zbog velike vrijednosti koja nam je ostavljena u nasljeđe, naša je obveza čuvati je i prenositi na mlađe generacije Piše: Aleksandra Sklepić
Okusi zavičaja i nezaboravnih međimurskih jela, na veliku radost mnogih ljubitelja međimurske tradicije, oživjeli su u subotu, 17. listopada, na Festivalu međimurske kuhinje u zgradi Scheier u Čakovcu. Da bi se vrijedna baština međimurske kuhinje nastavila njegovati, pobrinula se Slađana Zadravec, poznata međimurska kuharica, višestruko nagrađivana u Hrvatskoj i inozemstvu, bivša članica hrvatske kuharske reprezentacije, vlasnica poduzeća Gastro riznica i učiteljica kuharstva u Srednjoj školi Prelog. Festival je organiziran u suradnji s Gradom Čakovcem i Turističkom zajednicom Grada Čakovca.
Tri bisera međimurske kuhinje
Na početku svečanosti, gostima i uzvanicima obratila se idejna začetnica i glavna kuharica svih jela koja su
Perkelt od kokota i ječmena kaša savršeni su spoj u kojem se vidi utjecaj mađarske kuhinje
Nezaobilazne črne čurke i restani krumpir moraju biti dio svakog međimurskog stola
za ovaj kraj. U modernije vrijeme nastali su mnogi pokušaji da se spoji tradicionalno s modernim, ali ja ostajem vjerna onome što su nas učili naši stari, tako da se uvijek najradije vraćam na tri bisera međimurske kuhinje, a to su: međimurska pretepena juha, meso s tiblice i međimurska gibanica. Da bi se tradicija očuvala, najbolji je i jedini put koji vodi od vrta do stola. U svom je izlaganju Slađana navela zanimljiv podatak. Naime, u vrijeme kad je bila članica hrvatske kuharske reprezentacije imala je priliku sudjelovati u izradi popisa hrvatskih nacionalnih jela, na kojem je u Međimurju navedeno fascinantnih 518
Stanko Trstenjak, Slađanini roditelji Matija i Nada Zadravec, te Klara Glavina čuvari su kulinarske tradicije od rane mladosti
jela. Radi se o varijantama nekih jela s različitim umacima ili prilozima, ali brojka je, za mali kraj poput Međimurja zaista vrijedna divljenja. Prednosti međimurske kuhinje su utjecaj austrijske i mađarske kuhinje, što joj daje raznolikost i posebnost, istaknula je Slađana. Zbog velike vrijednosti koja nam je ostavljena u nasljeđe, naša je obveza čuvati je i prenositi na mlađe generacije.
Recept za Slađanine bele žgance sa slaninama Sastojci: - 800 g krumpira - 200 g oštrog brašna - 15 g soli - 100 g kosane masti (slanina) za preljev
Priprema: Krumpir oguliti, narezati na ploške i staviti kuhati u posoljenu vodu. Krumpir kuhati dok ne omekša i dok skoro sva tekućina ne ishlapi. Kuhani krumpir izgnječiti gnječilicom za krumpir, dodavati postepeno oštro brašno i plosnatom kuhačom miješati oko deset minuta, odnosno dok brašno nije kuhano i dok smjesa za žgance ne bude glatka i sjajna. Plosnatom kuhačom izvaditi smjesu za žgance iz posude i vilicom odvajati žgance u posudu za serviranje. Narezane žgance preliti s prethodno p opr ž enom kosanom masti (slaninama).
Slađana je za naše čitatelje otkrila recept za bele međimurske žgance sa slaninama
posjetiteljima bila ponuđena. - Međimurska jela nose u sebi posebnu vrijednost, a to je ljubav prema Međimurju i svemu što raste na našim vrtovima, naglasila je Slađana. Posebno mjesto stoga zauzimaju domaće namirnice i okusi karakteristični
23. listopada 2026.
i mladi upoznaju bogatstvo međimurske kuhinje kroz igru, pjesmu i praktičan rad, te da im približimo ljepote našeg kraja kroz kulinarstvo i okuse koji su mnogima od njih, nažalost potpuno nepoznati. Za sve je posjetitelje ulaz bio besplatan, a na stolu su ih dočekala brojna autohtona međimurska jela: din-
stano zelje, kalapajsani krumpir, kotlet z rasola, kuruzna kaša s vrhnjem, krpice s zeljom, prosena kaša, odrezak na međimurski, beli žganci s slaninama, perkelt od kokota, trganci s vrhnjem, raženi trganci, pečena raca, temfana puretina, restani krumpir, pečene čurke i odlična gibanica, a sva je ta jela pripremila osobno Slađana, radeći cijelu noć uoči Festivala. Nadamo se da je ovo izdanje festivala tek početak divne tradicije koja će ostati podsjetnik na našu prošlost i uspomene koje se godinama prenose u obiteljima.
Posebni gosti bili su baka Klara i deda Stanko
Prije prezentacije izrade međimurske gibanice koju je Slađana savršeno odradila, gosti su uživali u prigodnom nastupu Ele Šantl iz Glazbene škole Miroslava Magdalenića. Posebni gosti, Stanko Trstenjak iz Svetog Martina na Muri i Klara Glavina iz Murskog Središća, odjeveni u tradicionalne narodne nošnje Međimurja upotpunili su ugođaj festivala. Podršku očuvanju međimurske gastronomske baštine svojim su dolaskom ukazali i zamjenik župana Međimurske županije Mario Medved, te gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini. Želja nam je, dodala je na kraju Slađana, da djeca
Pečena raca i hajdinska kaša vratili su nas u mirisnu i slasnu prošlost
Kotlet od rasola i dinstano kiselo zelje kombinacija je koja očarava okusom i mekoćom mesa i zelja
23. listopada 2026.
Kućni ljubimci 67
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
OBITELJ RADIKOVIĆ iz Murskog Središća
Bono i Bella nam donose radost i upotpunjuju našu obitelj
Iako imaju već dosta godina, vjerujemo da će biti s nama još dugo, u svom sretnom psećem životu koji je za nas izvor beskrajne radosti
Piše: Aleksandra Sklepić
U obitelji Radiković ljubav prema životinjama dio je svakodnevice, a posebno mjesto u njihovom životu zauzimaju Bono i Bella, dva čokoladna labradora koji imaju 13 godina. Iako su već u poznim psećim godinama, još uvijek su aktivni, rado odlaze u šetnje i uživaju u društvu svojih ljudi. Njihova priča, priča je o odanosti, prijateljstvu i brojnim uspomenama koje su tijekom godina stvorili s Anđelkom, njegovom suprugom Gogom i kćeri Josipom, danas srednjoškolkom. Jedno bez drugoga ne mogu, nerazdvojni su, kaže Anđelko, koji dobro zna koliko su njegovi četveronožni prijatelji povezani. Tijekom svih tih godina dijelili su svakodnevicu, obiteljske izlete i brojne pustolovine, a njihova privrženost ostala je jednako snažna. Posebno mjesto u obiteljskim uspomenama ima rijeka Mura, koja se nalazi u blizini njihova doma. Kad su Bono i Bella bili u punoj snazi, obožavali su kupanje i boravak uz vodu, a rado su pratili Anđelka i u ribolovu. Pritom su pokazivali iznimnu inteligenciju i sposobnost razumijevanja ljudskih navika. Kad bih išao loviti ribu, Bono i Bella točno su znali
KRZNENA ZVIJEZDA BROJA
ČOKOLADNI LABRADOR – DOBROĆUDNI PRIJATELJ I VJERNI OBITELJSKI PAS Osnovne značajke • Podrijetlo: Velika Britanija • Namjena: lovački i radni pas, pas pomagač, obiteljski pas i aktivni pratitelj
Anđelko s Bonom i Bellom na šetnji kako se trebaju ponašati. Bili su mirni i tihi, kao da su razumjeli da je to vrijeme kada treba biti strpljiv. Toliko su inteligentni da uvijek znaju što se od njih očekuje i bez puno riječi, govori Anđelko.
Svoj dom obitelj je pretvorila u životinjski kutak pun ljubavi
Kroz odrastanje kćeri Josipe, vežu ih također lijepe
Josipino djetinjstvo obilježilo je prijateljstvo s Bonom i Bellom
uspomene. Dok je bila manja, zimske dane obilježila je jedna pomalo neobična, ali nezaboravna zabava – Bono ju je vukao na saonicama. Takve su pustolovine bile dio bezbrižnog djetinjstva, a danas, kada je Josipa srednjoškolka, ostaju drage obiteljske uspomene koje svjedoče o posebnoj vezi između djevojčice i njezina psa. No, kada Anđelko govori o Bonu i Belli, iz njegovih se riječi posebno jasno osjeti koliko mu znače. Za njega oni su bića koja na svoj način razumiju članove obitelji i s njima proživljavaju lijepe, ali i teške trenutke. Bono i Bella upotpunjuju našu obitelj. Vrlo su emotivni, osjećaju našu radost i bol, što možemo potvrditi u mnogim svakodnevnim situacijama. Ponekad nas iznenade time koliko dobro osjete naše raspoloženje i koliko su uz nas upravo onda kada nam je njihova blizina najpotrebnija. Iako imaju već dosta godina, vjerujemo da će biti s nama još dugo, u svom sretnom psećem životu koji je za nas izvor beskrajne radosti, emotivno govori Anđelko. Iako su danas mirniji nego u mladosti, šetnje su i dalje dio njihove svakodnevice. Trinaest godina zajedničkog života ostavilo je iza sebe mnoštvo trenutaka – od kupanja u Muri i ribolova do zimskih igara sa saonicama. Oni su im vjerni
pratitelji, Josipini prijatelji iz djetinjstva i Anđelkovi tihi ribolovni pomoćnici, a uz njih su i mačke kojima je Goga pružila dom i sigurnost. U toj obitelji ljubav prema životinjama
znači svakodnevnu brigu, strpljenje i nezaboravne uspomene koje ostaju za cijeli život. Jer godine prolaze, psi polako stare, ali ljubav koju ostavljaju u srcima svojih ljudi ne stari nikada.
Izgled • Snažno, skladno i mišićavo tijelo, čvrste građe • Kratka, gusta i vodootporna dlaka s izraženom poddlakom • Prepoznatljiva čokoladno smeđa boja, od svjetlije do tamnije smeđe nijanse • Široka glava, izražajne oči i prijateljski pogled • Snažan rep, poznat kao „vidrin rep”, koji mu pomaže pri plivanju
Karakter • Veseo, druželjubiv i iznimno privržen ljudima • Inteligentan, poslušan i željan učenja • Energičan, razigran i uvijek spreman za šetnju ili igru • Voli vodu, plivanje, donošenje predmeta i aktivnosti na otvorenom Zanimljivosti
Goga voli spašavati mačke kojima zatim daje topli dom
Obožavaju boravak u prirodi, bez obzira na vremenske prilike
Čokoladni labrador nije zasebna pasmina, nego labrador retriver smeđe boje dlake. Njegova topla, čokoladna nijansa čini ga posebno privlačnim ljubiteljima pasa, a u kombinaciji s dobroćudnim izrazom lica daje mu prepoznatljiv izgled. Zahvaljujući svojoj inteligenciji, odličnom njuhu i želji za suradnjom s čovjekom, danas se često koristi kao pas pomagač, vodič slijepih osoba, pas za potražne zadatke i terapijski pas. Ovaj pas obožava društvo i teško podnosi dugotrajnu usamljenost. Za sretan i uravnotežen život potrebni su mu kretanje, mentalna stimulacija, dosljedan odgoj i puno kvalitetnog vremena provedenog s obitelji.
68 Informacije Imendani i proštenja kroz tjedan
Od 23. do 29. listopada P
23 Ivan Kapistran; Ivanko
S
24 Antun M. Claret; Jaroslav
N
25 30. KROZ GOD. Krizant i Darija; Katarina K. Proštenje Turčišće
P
26 Demetrije; Dmitar; Zvonimir
U
27 Sabina, Kontardo; Gordana
S
28 Šimun i Juda Tadej, apostoli
Č
29 Mihovil Rua; Narcis; Darko
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 24. listopada 2026. Belica dr. Iva Trstenjak K. Tomislava bb, tel. 040/845-230 Čakovec dr. Amila Janković A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310 dr. Martina Novak I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306 dr. Kristina Poljski I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916 dr. Sara Bobek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304 dr. Željka Smojver Benko I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317
Macinec dr. Amela Srša - zamjena: dr. David Jurak G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207 Mursko Središće dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689 Mursko Središće dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414 Nedelišće dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821-803 Prelog dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI Čakovec: Nikša Ban Zebec, sin Bojane i Matije Roko Herperger, sin Anna Marie i Simona Eni Majerić, kći Paule i Nikole Leonardo Bogdan, sin Dragane i Dominika Noa Lukačić, sin Mihaele i Hrvoja Evita Horvat, kći Danijele i Denisa Ivona Horvat, kći Antonije i Karla Leo Horvat, sin Smiljane i Velibora Noel Levačić, sin Lucije i Nina Erin Erdelja, kći Ane-Emine i Jasmina Tara Balog, kći Petre i Benjamina Franka Sakač, kći Natalije i Marka Tessa Bogdan, kći Emine i Filipa
VJENČANI Čakovec: Kristina Turk i Nikola Kovačić Anamarija Bujan i David Kemec Mirjana Dominik i Štefan Kepe Veronika Mikec i Patrik Lebar Lena Novak i Karlo Mavrin Evelin Šoltić i Deni Ferlin Mursko Središće: Ines Goričanec i Daniel Vuković Klara Srša i Nikola Perčić Prelog: Marija Recek i Vedran Nejedly
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz
UMRLI Čakovec: Vlado Božić r. 1955. Antun Novak r. 1953. Ivanka Žličar r. Novak r. 1943. Josip Pajnogač r. 1950. Ana Dovečer r. Maček r. 1945. Josip Juras r. 1948. Zoran Možek r. 1986. Margareta Fišter r. Herman r. 1945. Stjepan Baranić r. 1952. Jolanda Jalšovec r. Jambrošić r. 1965. Marija Novak r. Beličanec r. 1944. Martin Žerjav r. 1944.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Prelog: Zvonko Ivan Mikec r. 1942. Daroslav Fundak r. 1955.
Goričan dr. David Skandul Školska 16a, tel. 040/601-162 Kotoriba dr. Lela Grabant Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119
Štrigova dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010
Radno vrijeme subotom je od 7:00 do 14:30 sati (rad s pacijentima).
Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.
Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE
112
besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona Autobusni kolodvor Čakovec
tel. 060 310 222
Željeznički kolodvor Čakovec
tel. 060 333 444
23. listopada 2026.
FINA Čakovec
tel. 040 371 000
Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr
tel. 040 314 969
ŽUC
tel. 040 396 294
Pomoć i podrška žrtvama nasilja
tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr
Taxi Cammeo
tel. 040 212 212
EKO TAXI
tel. 040 330 033
Palijativni tim
Mura taxi
tel. 099 36 60 304
Policija Čakovec
tel. 040 373 111
Besplatna posudionica pomagala za palijativne bolesnike:
tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
tel. 040 311 755
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
tel. 040 372 900
Gradovi i općine
HZZ Čakovec
tel. 040 396 800
Grad Čakovec
CZSS Čakovec
tel. 040 391 920
Grad Mursko Središće
tel. 040 370 771
MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
Grad Prelog
tel. 040 645 301
tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): Elektra Čakovec Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 314 920
Općina Belica
tel. 040 845 402
Općina Dekanovec
tel. 040 849 488
Općina Domašinec
tel. 040 863 240
Općina Donja Dubrava
tel. 040 688 919
Općina Donji Kraljevec
tel. 040 655 126
Općina Donji Vidovec
tel. 040 615 105
Općina Goričan
tel. 040 601 192
Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)
tel. 040 310 651
CZK Čakovec (blagajna)
tel. 040 323 100
Knjižnica Čakovec
tel: 040 310 595
Veterinarska Čakovec
tel. 040 390 859
POŠTA Čakovec
tel. 040 804 007
Turistički ured Čakovec
tel. 040 313 319
ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)
tel. 040 372 400 tel. 098 211 662
Porezna Čakovec
tel. 040 371 200
Općina Strahoninec
tel. 040 333 088
Matični ured Čakovec
tel. 040 374 147
Općina Sveta Marija
tel. 040 660 001
Bolnica Čakovec
tel. 040 375 444
Općina Sveti Juraj na Bregu
tel. 040 855 305
Dom zdravlja Čakovec
tel. 040 372 370
Općina Sveti Martin na Muri
tel. 040 868 231
ZZJZ Čakovec
tel: 040 372 370
Općina Šenkovec
tel. 040 343 250
Mikrobiološki laboratorij
tel . 040 375 356
Općina Štrigova
tel. 040 851 039
Međimurska županija
tel. 040 374 111
Općina Vratišinec
tel. 040 866 966
Općina Gornji Mihaljevec
tel. 040 899 117
Općina Kotoriba
tel. 040 682 265
Općina Mala Subotica
tel. 040 631 700
Općina Nedelišće
tel. 040 821 107
Općina Orehovica
tel. 040 635 275
Općina Podturen
tel. 040 847 260
Općina Pribislavec
tel. 040 360 211
Općina Selnica
tel. 040 861 344
23. listopada 2026.
SJEĆANJE
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
SJEĆANJE
Informacije 69 SJEĆANJE na
na oca
Vinko Šavora 1944. - 1983. kćer Ružica
SJEĆANJE
Ivana Flaca 15.10.1990. - 15.10.2026.
S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Stalno si u našim mislima. Sin Branko s obitelji
OBAVIJEST O SMRTI
Stanko Pasarić iz Čakovca preminuo 19. listopada nakon duge i teške bolesti u 75. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Ivanka Novak iz Murskog Središća preminula u 74. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Nada Marčec rođ. Bacinger
iz Čakovca preminula 18. listopada nakon kratke i teške bolesti u 77. godini života
16.10.1991. - 16.10.2026.
Uvijek si u molitvama i mislima s nama
OBAVIJEST O SMRTI
OBAVIJEST O SMRTI
iz Gornjeg Zebanca preminula u 71. godini života
iz Čakovca 25.10.2010. – 25.10.2026.
hrvatskog branitelja iz Zasadbrega
Kćerka s obitelji
Katarina Čurin
Franjo Kluka
Blaženka Flaca
OBAVIJEST O SMRTI
Ladislav Makar iz Strahoninca preminuo 19. listopada nakon duge i teške bolesti u 66. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Antun Zadravec iz Vratišinca preminuo u 70. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Stjepan Kostel iz Donjeg Mihaljevca preminuo 16. listopada u 75. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Martin Žerjav iz Novog Sela Rok preminuo 11. listopada u 78. godini života
Sestra Štefica s obitelji
Dalibor Blagus iz Donjeg Pustakovca preminuo u 55. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Željko Šebeštjan iz Kotoribe preminuo 19. listopada u 47. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Antun Vinko iz Murskog Središća preminuo u 89. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Mirko Petran iz Šenkovca preminuo 17. listopada u 96. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Marija Zvonarek rođ. Belić iz Preloga preminula 12. listopada u 94. godini života
70 Slobodna radna mjesta
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
1. ADHIKARI d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž službenikazaljudskeresurse,m/žučitelja hrvatskog jezika, m/ž administratora te m/ž administratora web stranice i društvenih mreža, javiti se e-mailom: posao@adhikari.hr do 19.11.
REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA MALA SUBOTICA OPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 604-01/26-01/2 URBROJ: 2109-10-02-26-1 Mala Subotica, 23. listopad 2026. Godine Na temelju članka 5. Odluke Općinskog vijeća o stipendiranju redovnih studenata koji se školuju na visokim školama i fakultetima (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 7/02) Pravilnika o stipendiranju studenata (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 14/19, 23/22, 26/24), općinski načelnik Općine Mala Subotica raspisuje
NAT J E ČAJ za dodjelu studentskih stipendija
1. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju redoviti studenti s područja općine Mala Subotica koji zadovoljavaju sljedeće uvjete: · da su državljani Republike Hrvatske · da su u ak.god. 2026/27. studenti prve ili narednih godina studija na višim, visokim školama i fakultetima u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu. · čiji prosjek ocjena tijekom srednjoškolskog obrazovanja iznosi najmanje 4,00 (za studente prve godine) · čiji prosjek ocjena svih položenih ispita tijekom studija iznosi najmanje 3,00 · čiji roditelj/skrbnik ima prebivalište na području Općine Mala Subotica najmanje 5 godina prije objave natječaja. 2. Uz pisanu molbu s kratkim životopisom potrebno je dostaviti: · uvjerenje o redovnom upisu na studij koje sadrži podatak akademske godine ili semestra koji je student upisao · potvrdu o ukupnom prosjeku tijekom srednjoškolskog obrazovanja · potvrdu fakulteta o prosjeku ocjena svih položenih ispita tijekom studija · presliku osobne iskaznice · izjavu da kandidat ne prima niti jednu drugu stipendiju · izjavu o članovima kućanstva (ime i prezime, srodstvo) · potvrdu škole ili fakulteta o školovanju užeg člana obitelji · presliku rješenja Porezne uprave o razrezanom porezu na dohodak svih punoljetnih članova kućanstva za prethodnu godinu po svim osnovama (uključujući i preslike rješenja Porezne uprave u inozemstvu za tamo ostvarene dohotke) · potvrdu poslodavca o prosjeku plaća za prethodno tromjesečje, za sve članove kućanstva koji su u radnom odnosu · potvrdu o dodatnim prihodima u tekućoj godini za članove kućanstva koji ih ostvaruju · potvrdu o mirovini ili odrezak o isplati tuzemne/inozemne mirovine za članove kućanstva koji je primaju · potvrdu Ureda za obranu za roditelje/skrbnike hrvatske branitelje koji su u Domovinskom ratu sudjelovali najmanje 90 dana · potvrdu Zavoda za zapošljavanje o nezaposlenosti odnosno rješenje o pravu na novčanu naknadu za nezaposlene roditelje/skrbnike · potvrdu Centra za socijalnu skrb za roditelje/skrbnike korisnike stalne novčane pomoći · izjavu kandidata ukoliko je dijete bez jednog ili oba roditelja, ili dijete samohrane majke ili oca. Uz natječajnu dokumentaciju na stranom jeziku potrebno je priložiti prijevod iste na hrvatski jezik. Prijevod natječajne dokumentacije može izvršiti kandidat uz vlastoručno potpisanu izjavu na kraju prijevoda kojom izjavljuje da je prevedeni tekst autentičan originalu. 3. Iznos stipendija za studiranje u Čakovcu, Varaždinu, Koprivnici i Križevcima iznosi 80,00 eura mjesečno, dok u Zagrebu, u ostalim udaljenijim gradovima Republike Hrvatske i u inozemstvu iznosi 110,00 eura mjesečno. Za deficitarna zanimanja iznos stipendije povećava za 15,00 eura, zavisno od mjesta studiranja. Deficitarnim zanimanjima smatraju se zanimanja iz sljedećih područja: tehničke znanosti (računarstvo, strojarstvo, elektrotehnika i informacijska tehnologija), prirodne znanosti (matematika i fizika i to nastavnički smjer), biomedicina i zdravstvo (medicina, farmacija, sestrinstvo), društvene znanosti (logopedija, rehabilitacija, psihologija, radna terapija), građevinarstvo, socijalni rad, učiteljski studij te rani i predškolski odgoj i obrazovanje. 4. Pravilnik o stipendiranju studenata dostupan je na stranici općine: www.opcina-malasubotica.hr u kategoriji Odluke načelnika uz objavu ovog natječaja, u Službenom glasniku Međimurske županije broj 14/19 od 31.10.2019. te izmjene i dopune Pravilnika i Službenom glasniku Međimurske županije broj 26/2024 od 30.10.2024. godine. 5. Molbe za dodjelu stipendija podnose se u roku 15 dana od dana objave natječaja u lokalnom tjedniku i službenoj web stranici i to isključivo online putem Som Sustava (https://somnatjecaj.eu) gdje se prvo potrebno registrirati nakon čega se sa svojim e-mailom i lozinkom prijavljuje u Som Sustav. Nakon prijave, potrebno je naći natječaj za dodjelu studentskih stipendija Općine Mala Subotica i učitati sve potrebne podatke. Prijave se zaprimaju do 13.11.2026. godine do 23:59 sati nakon čega se natječaj zatvara. 6. O rezultatima natječaja podnositelji molbi biti će obaviješteni u roku 15 dana od dana obavljenog izbora. Općinski načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc
2.ALZASALARMS,Kalnička58,Čakovec, traži 2 m/ž vatrogasca, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili nazvati na tel: 040/384-100 do 31.10. 3. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž vrtlarskih radnika - radnika na hortikulturnim poslovima, javiti se na tel: 040/395-176 ili na mob: 099/8699-797 ili e-mailom: jadranka.brez@ambijenti. hr do 31.10. 4. ARNO d.o.o., R. Steinera 6, Čakovec, traži m/ž vozača teretnog vozila hladnjače, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 091/2433-462 ili e-mailom: transporti@arno.hr do 31.10. 5. Autobusni prijevoznik “ZOKI TOURS”, Pleškovec173,tražim/žvozačaautobusa, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/551-325 ili e-mailom: zoki. blesc@gmail.com do 31.10. 6. AUTO KREHULA, Čakovečka 5, Gornji Kuršanec,tražim/žautomehaničara,javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/897-100 ili na mob: 098/213-171 ili e-mailom: auto.krehula@gmail.com do 19.11.
23. listopada 2026.
9. BALI d.o.o., Prelog, traži 10 m/ž šivača, 3 m/ž voditelja linije u proizvodnji, 3 m/ž krojača, 5 m/ž kontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda i 2 m/ž konstruktora odjevnih predmeta, javiti se na tel: 040/630-430 ili na mob: 098/802-286 ili e-mailom: infobalidoo@gmail.com do 5.11.
17. CONTROL PLUS d.o.o., Čakovec, traži m/ž digitalnog knjigovođu, javiti se e-mailom: kristijan@controlplus.hr do 30.10.
10. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136A, traži 2 m/ž stolara, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: bernarda@bernarda.hr do 31.10.
19.ČATEKSd.d.,Zrinsko-Frankopanska25, Čakovec, traži m/ž voditelja proizvodnog pogona i m/ž suradnika u proizvodnom kontrolingu, javiti se osobno na adresu ili pismenomzamolbomilinaemail:posao@ cateks.hrdo30.11.
11. B&O Prelog d.o.o., Hrupine 10, Prelog, traži m/ž kontrolora kvalitete i m/ž soboslikara, javiti se na tel: 040/646024 ili na mob: 099/3808-451, osobnim dolaskom na adresu ili pismenom zamolbom: Hrupine 12, Prelog ili e-mailom: boprelog@boprelog.hr do 30.10. 12. BIVELO d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara, javiti se e-mailom: restaurant. boccone@gmail.com do 31.10. 13.BRAVARIJASTRNADd.o.o.,Podbrest, tražim/žpomoćnogbravaraim/žbravara, javiti se na mob: 099/2152-022 do 25.10. 14. B.TEX d.o.o., Braće Radića 48, Belica, traži m/ž radnika u doradi-izrada otiska, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: gliber@btex.hr do 15.11.
7. Auto Moto Centar Međimurje d.o.o., Športska 8, Čakovec, traži m/ž samostalnog knjigovođu, m/ž djelatnika za obradu jamstva i dijelova i m/ž mehaničara-automehaničaraautoelektričara,javitiseosobnonaadresu ili na email: vtompos@amc-medjimurje. hr do 24.10.
15. BV PRODUCT d.o.o., Njemačka, traži 10 m/ž montera metalnih konstrukcija, 8 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije, 4 m/ž električara, 2 m/ž zavarivača autogenim postupkom, 5 m/ž cjevara izometričara, 2 m/ž knaufera-montera suhe gradnje, 10 m/ž stolara i 5 m/ž građevinska radnika,, javiti se na mob: 095/8750-312 ili e-mailom: info@ bvproduct.eu do 31.10.
8. BAGI-TRANS d.o.o., Belica, traži m/ž vozača motornog vozila, javiti se na tel: 040/321-334 ili na mob: 099/768-2259 do 30.11.
16. CNC-ING d.o.o., Čakovec, traži m/ž montera suhe gradnje i m/ž pomoćnog radnika kod polagača keramičkih pločica, javiti se na mob: 099/7382-282 do 31.10.
18. CWS d.o.o., Čakovec, traži m/ž logističara - administratora i 2 m/ž radnika u praonici na tepisima, javiti se e-mailom: dajana.hlebec@cws.comdo23.10.
20. DIMOS - dimnjačarski obrt Zver Robert, Strahoninec, Čakovec, traži m/ž dimnjačara,javitisenamob:091/3000-268 do31.10. 21. Dom za psihički bolesne odrasle osobe KOTORIBA, traži m/ž edukacijskog rehabilitatora, m/ž radnog instruktora, m/ž socijalnog radnika-pripravnika, m/ž medicinsku sestru, m/ž psihologa i m/ž radnog terapeuta, javiti se na mob: 098/377-304 ili e-mailom: ravnatelj. kotoriba@dom-bistricak.hrdo7.11. 22. Dom za starije i nemoćne osobe HODOŠAN, Čakovečka 6, traži m/ž prvostupnika sestrinstva i medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobno na adresuilinatel.040/679-368ilipismenom zamolbom na adresu ili na email: dom@ strahija.comdo31.10. 23. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK,Mihovljanska46c,Čakovec, traži2m/žnjegovatelja,2medicinskesestre ili tehničara i glavnu medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobno ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: sara. jambres@domnovinscak.hrdo30.10. 24.DomzastarijeinemoćneosobeSivica, Mirogojska 21, Sivica, traži medicinsku sestru ili tehničara te 2 m/ž njegovatelja, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na tel: 040/853-943 ili e-mailom: sivicadom@gmail.comdo15.11.
23. listopada 2026.
25.Društvoosobastjelesniminvaliditetom Međimurske županije, Dr. Ante Starčevića 1, Čakovec, traži m/ž osobnog asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbomnaadresuilinatel:040/390-070 ilie-mailom:info@dosti-mz.hrdo31.10. 26. D-SOLUTIONS obrt, Čakovečka 16, Donji Kraljevec, traži m/ž radnika u proizvodnji - montera ograda, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: info@dsolutions.hrdo18.11. 27. ECON d.o.o., traži 5 m/ž montera ventiliranih fasada za radno mjesto Njemačka, javiti se e-mailom: econ-de@ econ.hrdo31.10. 28.ELEKTROAKULd.o.o.,GornjiKuršanec, tražim/žadministratora,javitisee-mailom: dora@elektro-akul.hrdo13.11. 29. EUROLUX d.o.o., traži 4 m/ž električara - elektromontera za Njemačku i 3 m/ž izolatera za Čakovec, javiti se na mobitel: 095/666-1234ilie-mailom:eurolux1.info@ gmail.comdo31.10. 30. FEROKOTAO d.o.o., Kolodvorska ulica 78a, Donji Kraljevec, traži 5 m/ž bravara, 5 m/ž zavarivača i 5 m/ž lakirera, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom:posao@ferokotao.hrdo12.11. 31.FERRO-PREISd.o.o.,Ul.dr.T.Bratkovića 2, Čakovec, traži m/ž skladištara, javiti se pismenomzamolbomnaadresuilinaemail: hr.croatia@preisgroup.comdo31.10. 32. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži m/ž tehnologa za pripremu proizvodnje i 2 m/ž djelatnika u proizvodnji - stolara, javiti se e-mailom:posao@filo.hrdo31.10. 33.FODORREKLAMEd.o.o.,Čakovec,traži m/ž konobara u Caffe baru Coolturnjak, javitisenamob:091/2382-175ilie-mailom: drazen.fodor@gmail.comdo30.10. 34. FRAMOS TECHNOLOGIES d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž inženjera u proizvodnji, javiti se putem linka: https:// framos.jobs.personio.de/job/2800971?_ pc=1792745#apply, m/ž djelatnika u proizvodnjielektroničkihproizvoda,javitise putemlinka:https://framos.jobs.personio. de/job/1354842?_pc=1792745#apply, m/ž voditelja smjene u proizvodnji, javiti se putemlinka:https://framos.jobs.personio. de/job/2800224?_pc=1792745#apply,rok prijavedo23.10. 35. GKP ČAKOM d.o.o., Mihovljanska 10, Mihovljan, Čakovec, traži m/ž uprava direktora, javiti se e-mailom: lmj@cakom. hrdo1.11. 36. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, traži m/ž grobara, javiti se na tel: 040/645-458 ili na mob:099/3344-451ilie-mailom:marina@ pre-kom.hrdo9.11. 37. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subotica, traži m/ž skladištara, 3 m/ž tehničara kontrole kvalitete, m/ž vatrogasca, 3 m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete (qs), 10 m/ž djelatnika u proizvodnji funkcionalne odjeće, m/ž mehaničara-mehatroničaraim/žreferenta za poslovnu analitiku, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ haix.hrdo3.11. 38.HERMANNAj.d.o.o.,Čakovec,tražim/ž samostalnog knjigovođu, javiti se na mob: 091/231-6666 ili e-mailom: info@terrarestoran.hrdo15.11. 39. HILDING ANDERS d.o.o., Industrijska zona 11, Prelog (upravna zgrada), traži m/ž radnika u skladištu i m/ž radnika u proizvodnji - montaža namještaja i tapeciranje, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili na tel: 040/650-049 ili na mob: 091/6224-796 ili e-mailom: jelena.krhac@hildinganders. comdo31.10. 40. HVALJEN BUDI d.o.o., Nedelišće, traži m/ž prodavača, javiti se e-mailom: josip. jularic@solarni-paneli.hrdo30.10. 41. JB-MODELARIJA-BLAŽEKA d.o.o., Hrupine 36, Prelog, traži 2 m/ž stolara u pripremi proizvodnje, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: dijana. strahija@jb-modelarija.hrdo20.11.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600 415x245_jumbo082026.pdf 1 17.8.2026. 11:49:10
Slobodna radna mjesta 71
42. KRIKA obrt, Varaždinska 25A, Nedelišće, traži m/ž konobara, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili na tel: 040/822190 ili na mob: 098/632-113 ili e-mailom: sandra@krika.hrdo30.10. 43. KVANTUM d.o.o., Čakovec, traži m/ž knjigovođu, javiti se e-mailom: talenti@ kvantum-gradnja.hrdo29.10. 44. K-Tech d.o.o., Rudarska 1, Mursko Središće, traži 2 m/ž zavarivača i 2 m/ž radnika na montaži, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/9066-471 ili na email:info@k-tech.hrdo31.10.
C
M
Y
CM
MY
45. LAB 1 d.o.o., Orehovica, traži m/ž komercijalistu, javiti se e-mailom: office@ lab1.hrdo31.10. 46. LE’SLASTICE d.o.o., Pušćine, traži m/ž radnikaunabaviiskladištu,javitisenamob: 099/4567-630ilie-mailom:leslastice100@ gmail.comdo25.10. 47. LISJAK TRANSPORTI d.o.o., Domašinec, traži m/ž vozača teretnog vozila (C kat.), javiti se na mob: 099/6471475do2.11. 48. Ljekarna Počuča Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, m/ž farmaceutskog tehničara za Goričan i 2 m/ž magistra farmacije za Sveti Martin na Muri, javiti se na tel: 040/868-733 ili na mob: 091/3337130 ili pismenom zamolbom: info. blazenkapo@gmail.comdo10.11. 49. Ljekarnička Ustanova Homeosan, Pribislavec, traži m/ž magistra farmacije i m/ž farmaceutskog tehničara, javiti se e-mailom: jagoda.ceric25@gmail.com do31.10. 50. MANITU d.o.o., M. P. Miškine 20B, Ivanovec, traži 2 m/ž strojarska kontruktora - tehničara - inženjera, 2 m/ž dizajnera interijera, 4 m/ž stolara monteranamještajai2m/žcncoperatera, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: info@ manitu.hrdo14.11. 51. MAR AVIĆ-INŽENJERING I KONSTRUKCIJE d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja projekta gradnje - predstavnika investitora, javiti se e-mailom: knjigovodstvo@mik.com.hrdo31.10. 52. MARINA PRELOG d.o.o., Glavna 35, Prelog, traži m/ž konobara, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mob: 098/536-851 ili e-mailom: neven. hercigonja@marinaprelog.hrdo30.10. 53. MARKETING, INŽENJERING, PROIZVODNJA-METAL d.o.o., Pušćine, traži m/ž skladišnog radnika i m/ž vozača teretnog vozila, javiti se e-mailom: davor. resetar@mip-metal.comdo13.11. 54. Međimurje PMP d.o.o., Čakovec, traži m/ž rukovatelja mosne dizalice, javiti se na mob: 098/957-1020 ili e-mailom: kadrovska@m-pmp.hrdo28.10. 55. MEĐIMURSKA HIŽA j.d.o.o., Gajeva 35, Čakovec, traži m/ž kuhara i roštilj majstora za pečenjaru, javiti se osobnim dolaskomnaadresu,natelefon:040/390011ilinamob:098/9580-727ilie-mailom: info@medjimurska-hiza.comdo30.10. 56. Međimurske vode d.o.o., Matice hrvatske 10, Čakovec, traži 2 m/ž vodoinstalatera vodoopskrbe i vodoinstalatera priključaka, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: voda@medjimurske-vode.hr do7.11. 57. MEĐISTRA d.o.o., Dunjkovec, traži 4 m/ž montera suhe gradnje, javiti se na mob:091/898-7121do16.11. 58. METAL DEKOR d.o.o., Ivanovec, traži m/ž operatera na cnc stroju za tokarenje, javiti se e-mailom: info@metal-dekor.hr do23.10. 59. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, Ulica Gorčica1,traži4m/žsamostalnabravara,3 m/žpomoćnabravaraim/žinž.strojarstva - samostalnog konstruktora metalnih konstrukcija, javiti se osobno na adresu ili namob.098/908-7412ilinaemail:posao@ metal-euro.hrdo19.11.
CY
CMY
K
VIŠE SVJETLA VIŠE KOMFORA VIŠE VRIJEDNOSTI PVC i ALU stolarija koja traje 60.MetalnekonstrukcijeŠVENDAd.o.o., Glavna 64, Palovec, traži m/ž tehničkog referenta nabave i skladišta, 2 m/ž bravara, m/ž strojarskog tehničara, m/ž zavarivača,2m/žcnctokara,m/žviličaristu i m/ž voditelja nabave i skladišta, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/9586-878do31.10. 61.MONTAGETEHNIKd.o.o.,Zagrebačka 99,Čakovec,tražim/žbravara-sastavljača šasija, cjevovoda i spremnika, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 092/1987-483 ili e-mailom: info@ montagetehnik.comdo31.10. 62. OBRADA METALA I TRGOVINA d.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž cnc tokara i m/žkontrolorastrojneobrade,javitisena mob: 098/8033-55 ili e-mailom: omt@ omt.hrdo31.10. 63. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Murska 48, Donji Kraljevec, traži m/ž rukovatelja valjka - valjanje asfalta i 2 m/ž građevinska tehničara, javiti se osobnim dolaskomnaadresuilinatel:040/655-525 ilinamob:091/6655-508do31.10. 64. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži m/ž vozača B kategorije za prijevoz radnika, m/ž vozača C kategorije i m/ž prodavača svježeg mesapilića,javitisenamob.098/282-147 do8.11. 65. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, Industrijska Zona Istok, traži m/žkontrolorakvaliteteuindustrijimesa, 2 m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž vozača C+ E kat., 3 m/ž skladištara u tvornici stočne hrane i 5 m/ž radnika u proizvodnji u prehrambenoj industriji, javiti se osobno na gornju adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina.hr a više informacija na linku: https://burzarada. hzz.hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx 66. PIB EXTRA d.o.o., Braće Radića 67, Štefanec, traži 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informatike,m/žradnikautehničkojslužbi (izradaskicazalijepljenje),2m/žoperatera na cnc plazmi, 3 m/ž cnc programera, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 2 m/ž cnc operatera, 2 m/ž programera na cnc plazmi, 4 m/ž stolara, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tokara, m/ž električara za održavanje električnih instalacija i popravak manjih električnih uređaja, m/ž vozača C kategorije, 8 m/ž radnika u proizvodnji, 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž bravara i 2 m/ž čistača (+poslovi u proizvodnji), javiti se emailom: pib-extra@pib-extra.com do 31.10.
67.PLODINEd.d.,traži2m/žprodavačaza Čakovec i m/ž prodavača za Prelog, javiti se e-mailom: zaposljavanje@plodine.hr do6.11.
78. ST ENERGOMONT d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž električara, javiti se na mob: 099/3545-996 ili e-mailom: tofiloskidaniel5@gmail.comdo5.11.
90. TRANSPORTI KLIČEK obrt za prijevoz, Šandorovec, traži m/ž vozača u međunarodnom prijevozu, javiti se na mobitel: 098/426-949 do 31.10.
68. Primabiro d.o.o., Čakovec, ZrinskoFrankopanska 23, traži 4 m/ž bravara, 3 m/ž pomoćna bravara, 3 m/ž lakirera, 4 m/ž zavarivača tig, 3 m/ž brusača, 2 m/ž zavarivača mig/mag, 2 m/ž radnika na bušenju, 2 m/ž lansera, m/ž operatera na ravnanju, kružnom i kutnom savijanju, 2 m/ž tehnologa, m/ž cnc operatera na plazmiilaseru,3m/žkontrolorakvalitete,2 m/žradnikanaotpremi,2m/žrukovatelja mosnom dizalicom, ndt operatera, m/ž operatera na robotu za zavarivanje, m/ž djelatnika na mehaničkom čišćenju i održavanju proizvodnih prostorija, 2 m/ž sačmara,m/žvoditeljatehnologijerazreza, 2 m/ž djelatnika za autogeno rezanje, m/ž alatničarai3m/žpjeskara,javitiseosobno naadresuilinatel.040/396-553ilinamob. 099/5277-332ilipismenomzamolbomna adresuilinaemail:v.petric@primabiro.hrili karijera@primabiro.hrdo20.11.
79.STE-PAd.o.o.,J.Kozarca15,Čakovec, tražim/žknjigovođu,javitisepismenom zamolbomnaadresuilie-mailom:info@ ste-pa.hrdo31.10.
91.TRANSPORTITROJAKd.o.o.,Pušćine, traži m/ž kv vozača, javiti se na mob: 098/242-689 ili e-mailom: transporti. trojak@ck.t-com.hr do 30.10.
80.STMd.o.o.,GornjiHrašćan,tražim/ž krojača, javiti se na tel. 040/858-170 do 5.11.
92. TVORNICA STOČNE HRANE d.d., Zrinsko Frankopanska 15, Čakovec, traži m/ž prodavača u prodajnom centru Grama (građevinski odjel), javiti se osobnim dolaskom na adresu ili pismenom zamolbom: Dr. Ivana Novaka 11, Čakovec, ili e-mailom: jerka.jurinec@ tsh-cakovec.hr do 4.11.
69. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži m/ž skladištara, javiti se e-mailom: posao@p-pg.hrdo26.10. 70. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, traži m/ž cnc tokara i m/ž cnc programera (cad/cam), javiti se na mob: 099/6762864 ili e-mailom: prometal.ck@gmail. comdo7.11. 71.PROMMINGd.o.o.,Čakovec,tražim/ž vozača i 2 m/ž skladištara, javiti se na tel: 040/386-313 ili na mob: 099/3807-104 ili e-mailom:posao@promming.hrdo31.10. 72. RE-GRA d.o.o., Ul. kralja Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž skladištara, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/608-058 ili na mob: 091/5085-701 ili e-mailom: knjigovodstvo@regra.hr do 7.11. 73. SANITAS Gebäudetechnik d.o.o., Njemačka,traži2m/žmonteracentralnog grijanja i 2 m/ž vodoinstalatera, javiti se na mob: 098/678-092 ili e-mailom: info@ sanitas-info.comdo16.11. 74. Servis za čišćenje JANKO j.d.o.o., Čakovec,tražim/žčistača,javitisenamob: 091/5628-474do31.10. 75. Skubach ATELIER d.o.o., Prelog, traži m/ž frizera, javiti se e-mailom: ines. mozek@gmail.comdo1.11. 76. SOLVERA d.o.o., Gornji Hrašćan, traži m/ž elektroinstalatera, javiti se e-mailom: solvera.elektro@gmail.comdo6.11. 77. SPECIJALIST INTERIJERA d.o.o., Austrija,traži3m/žmonterasuhegradnje, javitisee-mailom:s.interijera@gmail.com do19.11.
81.StrojarstvoŠKROBAR,Stanetinec31, tražim/žcncoperatera,javitiseosobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili na tel: 040/584-022 ili na mob: 098/331-917 ili e-mailom: strojarstvo. skrobar@gmail.comdo30.10. 82. SUMMA-CON d.o.o., Hrupine 22, Prelog, traži m/ž zavarivača tig, m/ž zavarivača mag, m/ž cnc operatera na laseru za rezanje, m/ž montera metalnih konstrukcija i m/ž bravara, javitiseosobnimdolaskomilipismenom zamolbom na adresu ili na mob: 099/535-1681 ili e-mailom: office@ summa-con.hrdo15.11. 83. ŠERCER d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž slastičara, m/ž pomoćnog radnika i m/ž pekara, javiti se na mob: 098/1376941 ili e-mailom: info@sercer.hr do 14.11. 84. ŠIŠ ŠIŠ j.d.o.o., Goričan, traži m/ž frizera, javiti se na mob: 099/6718-966 do2.11. 85. ŠVENDA-TARMANN CHEMIE d.o.o., Glavna 138, Čehovec, traži m/ž vulkanizera, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/646-505 ili na mob:091/646-5050do19.11.
93. UO ČAPA, Čakovec, traži m/ž konobara, javiti se na mob. 098/241-767 do 31.10. 94.UOCOBRAvl.VladoSokač,Čakovečka 18, Podturen, traži m/ž dostavljača hrane i m/ž kuhara, javiti se na mob: 099/4847444 ili e-mailom: josip@kavanacobra.hr do 6.11. 95. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući ŽIVKOVIĆ, Zavnoh-a 45, Čakovec, traži medicinsku sestru/tehničara i m/ž fizioterapeutskog tehničara, javiti se osobnimdolaskomnaadresuilie-mailom: denisvaal@gmail.com do 19.11. 96. Ustanova za zdravstvenu skrb PREVENTA MEDIC za medicinu rada i sporta,Prelog,tražim/ždoktoramedicine - specijalizanta medicine rada i sporta, javiti se e-mailom: sestra@preventamedic.hr do 23.10. 97. VACOM d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavačaiserviseraračunalairačunalne opremeibijeletehnike,javitisee-mailom: posao@vacom.hr do 22.10.
86. TEHNIX d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž konobara, javiti se e-mailom: posao@tehnix.comdo23.10.
98. VAR VAK d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž pomoćna radnika na gradilištu, javiti se na mob: 099/215-7007 do 31.10.
87. TMT d.o.o., Čakovec, traži m/ž cnc programera-tehnologa strojne obrade i m/ž zavarivača-strojobravara, javiti se e-mailom:zamolbe@tmt.hrdo30.11.
99. Zagrebačke Pekarne Klara d.d., Čakovec, traži m/ž pekara, javiti se pismenom zamolbom na adresu: Utinjska 48, 10000 Zagreb ili e-mailom: kadrovska@klara.hr do 30.10.
88. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59 D, Strahoninec, traži m/ž pomoćnog radnika u radioni, m/ž automehaničara i 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/241-673 ili e-mailom: racunovodstvo@transkukovec.hrdo16.11. 89.TRANSPORTIKLINECobrt,Čakovec, traži m/ž vozača teretnog vozila u međunarodnom prijevozu, javiti se na mob: 098/260-201 ili pismenom zamolbom: transportiklinec@gmail. comdo13.11.
100. ZAREA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž vozača motornog vozila u međunarodnom prometu, javiti se na tel: 040/821-100 ili na mob: 091/182-1114 ili e-mailom: info@zarea.hr do 26.10. 101. ZT-ZGRADARSKA TEHNIKA, Novakova 7, Nedelišće, traži 2 m/ž tig zavarivača, 3 m/ž montera centralnog grijanja,2m/žcjevarazaNjemačkui2m/ž autogena zavarivača za Nedelišće, javiti se osobnim dolaskom na adresu, na tel: 040/341-004 ili na mob: 098/9449-445 ili e-mailom: zgradarskatehnika@gmail. com do 7.11.
SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec
72 Savjeti
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
HAMAG-BICRO povećao mikro zajmove na 50.000 eura
Poduzetnicima bespovratno do 15.000 eura
Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr 095/5580-199
P
ovoljni zajmovi namijenjeni su poduzetnicima početnicima te mikro i malim poduzećima u većinskom vlasništvu mladih od 18 do 29 godina, osoba starijih od 55 godina i drugih ranjivih skupina. Financirati se mogu strojevi, oprema i druga poslovna ulaganja. HAMAG-BICRO povećao je maksimalni iznos �inanciranja u okviru programa "Mikro zajmovi za rast i uključenost" na 50.000 eura. Prijaviti se mogu mikro i mali poduzetnici koji posluju najdulje tri godine, kao i poduzeća u većinskom vlasništvu osoba s invaliditetom, osoba starijih od 55 godina, mladih od 18 do 29 godina te osoba bez završenog srednjoškolskog obrazovanja, neovisno o starosti poduzeća. Uz povoljne uvjete �inanciranja moguće je ostvariti i otpis do 30 % glavnice zajma, odnosno najviše 15.000 eura. Program se �inancira sredstvima Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), a cilj mu je potaknuti ulaganja, razvoj poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta.
Tko se može prijaviti?
Zajmovi su namijenjeni dvjema kategorijama mikro i malih poduzetnika. Prvu čine mlada, neovisna poduzeća koja posluju najdulje tri godine, uključujući �izičke osobe koje tek namjeravaju osnovati obrt ili poduzeće. Pritom prijavitelji kao �izičke osobe i većinski vlasnici mladih poduzeća ne smiju imati više od 30% vlasničkog udjela u drugim poslovnim subjektima niti su prethodno smjeli kumulativno dulje od tri godine imati više od 30 % udjela u drugim subjektima. Drugu kategoriju čine poduzeća u većinskom vlasništvu osoba s invaliditetom, osoba starijih od 55 godina, mladih od 18 do 29 godina te osoba bez završenog srednjoškolskog obrazovanja. Za ovu kategoriju nema ograničenja starosti poduzeća. Većinski vlasnik mora biti zaposlen u vlastitom poslovnom subjektu na puno radno vrijeme tijekom
cijelog trajanja ugovora o zajmu. Poduzetnici moraju uredno podmirivati �inancijske obveze, ne smiju biti u blokadi niti u prvoj godini korištenja HZZ-ove potpore za samozapošljavanje.
Za što se može koristiti zajam?
Zajam je namijenjen nabavi strojeva, opreme, namještaja, alata te druge materijalne i nematerijalne imovine. Financiranje može uključivati i rabljene strojeve i opremu, uz uvjet njihove prihvatljivosti prema pravilima programa. Do 30% iznosa zajma može se koristiti za obrtna sredstva. Ulaganja u vozila, strojeve i opremu na fosilna goriva nisu prihvatljiva, što znači da se mogu �inancirati električna vozila i strojevi na električni pogon, pod uvjetom da zadovoljavaju ostale kriterije programa. Nisu prihvatljivi re�inanciranje postojećih kredita i leasinga, kupnja nekretnina ni već dovršena ulaganja. Isključene su i pojedine djelatnosti, uključujući poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, prijevoz i skladištenje, pružanje smještaja te poslovanje nekretninama.
Povoljna kamata i otplata do pet godina
Zajmovi se odobravaju u iznosu od 1000 do 50.000 eura, uz rok otplate do pet godina i mogućnost počeka do jedne godine. Kamatna stopa utvrđuje se prema osnovnoj stopi za Republiku Hrvatsku, umanjenoj za 2,5 postotnih bodova, a ne može biti niža od 0,5 %. Fiksna je tijekom
cijelog razdoblja otplate, uz tromjesečne rate. Kao instrumenti osiguranja predviđene su zadužnice korisnika i vlasnika te eventualna dodatna osiguranja.
Moguć otpis do 15.000 eura
Posebna pogodnost programa jest mogućnost otpisa do 30% iskorištene glavnice zajma, odnosno najviše 15.000 eura. Za ostvarivanje otpisa potrebno je dodatno zaposliti osobu s invaliditetom, osobu stariju od 55 godina, dugotrajno nezaposlenu osobu ili mladu osobu do 29 godina bez radnog iskustva. Novozaposlena osoba mora prethodno biti nezaposlena najmanje 30 dana te mora biti zaposlena na neodređeno vrijeme, s punim radnim vremenom, najmanje 12 mjeseci u kontinuitetu. Za istu osobu ne smije se istodobno koristiti HZZ-ova potpora za zapošljavanje. Otpis se ne odnosi na samozaposlenog vlasnika, već isključivo na dodatno zaposlenu osobu, a moguće ga je ostvariti samo na preostali, neotplaćeni dio glavnice.
Kako se prijaviti?
Zahtjevi se podnose elektronički, putem sustava za online prijavu HAMAG-BICRO-a. Svaki poduzetnik može koristiti samo jedan zajam u okviru ovog programa, a odobrenje ovisi o ispunjavanju uvjeta i procjeni održivosti ulaganja. Program traje do iskorištenja raspoloživih sredstava, a najkasnije do 31. prosinca 2029. godine.
23. listopada 2026.
Neprepoznatljiva stvarnost
K
ad se postavi pitanje koji organ najprije i najviše biva oštećen zbog prekomjerne konzumacije alkohola, većina ljudi odgovori da je to jetra. Doista, alkohol jako oštećuje jetru, jer se preko 98% popijene količine alkohola u njoj metabolizira i tek nakon toga izlučuje iz organizma. Međutim, nerijetko se zaboravlja da alkohol ipak najgore posljedice ostavlja na mozak i Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, da može uzrokovati ozbiljne subspecijalist alkoholizma i drugih psihičke poremećaje. Postoje ovisnos�-adiktologinja brojni psihički poremećaji, a jedan od najozbiljnijih je pojava psihoze. SAVJETOVALIŠTE ZA Psihoza je teško psihičko ALKOHOLOM UZROKOVANE stanje, skup simptoma pri PROBLEME I ALKOHOLIZAM kojima osoba nerijetko vidi i Zavod za javno zdravstvo čuje nešto čega nema, izražava Međimurske županije sumanuta uvjerenja i misli da Čakovec, I. G. Kovačića 1e je u pravu, samo da ju nitko ne razumije. Različiti su oblici RADNO VRIJEME: psihoza i njihovi simptomi. Kod UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa� nekih dominiraju sumanute ideje (ideje proganjanja, ideje Kontakt tel: supermoći i sl. ) u koje osoba 099/2221-888 čvrsto vjeruje i ne da se razuvjeriti nikakvim dokazima. Česte su i halucinacije (vidne, slušne, njušne, tjelesne) koje Kod osoba koje oboljela osoba doživljava kao prekomjerno piju pravu stvarnost. Tijek misli može se tijekom bude nepovezan, zbrkan, zapijanstva javljati pleten, a slušatelju je teško u neuobičajeno izrečenom pratiti neku logiku. ponašanje, teško Vremenom oboljela osoba porazumljiv, nesuvisli stane umorna, gubi motivaciju i povlači se iz društva. govor i sumanute Postoje funkcionalne i orideje koje je ganske psihoze. Organske psiteško razlikovati hoze nastaju zbog djelovanja od psihotičnih psihoaktivnih tvari na mozak (alkohol, droge), nekih bolesimptoma sti mozga, trovanja ili trauma. Funkcionalne psihoze nastaju bez jasno vidljivog vanjskog uzroka, mogu biti povezane s nasljednim osobinama pojedinca, a najpoznatiji primjer takve psihoze je shizofrenija. Psihoza je veoma uznemirujuća, kako za oboljelu osobu, tako i za članove njene obitelji te sve bliske osobe s kojima se susreće (u društvu, na poslu, itd.). Simptomi se obično ne ra-
zviju najednom, preko noći, nego postepeno. U samom početku loši dani budu kombinirani s periodima u kojima osoba uredno funkcionira što zbunjuje i otežava prepoznavanje simptoma, njihovo tumačenje i pravodobno traženje pomoći. S druge strane, oboljela osoba nije svjesna da je oboljela, misli da su se svi protiv nje urotili, da je ne razumiju, te ne želi liječničku pomoć. Posebno je teška povezanost psihotičnih simptoma s pijenjem alkohola. Kod osoba koje prekomjerno piju može se tijekom pijanstva javljati neuobičajeno ponašanje, teško razumljiv, nesuvisli govor, sumanute ideje koje je teško razlikovati od psihotičnih simptoma koji se također mogu javiti zbog intenzivnog pijenja ili tijekom naglog smanjenja ili prekida pijenja kod osobe koja je razvila �izičku ovisnost. Poznati su oblici psihičkih poremećaja vezanih uz alkohol: alkoholna halucinoza, alkoholni delirij, alkoholna ljubomora, patološko pijano stanje itd. Posebno zahtjevno stanje je delirium tremens koji najčešće nastane nakon naglog prestanka pijenja alkohola. Praćen je smetenošću, halucinacijama, poremećajem svijesti, konvulzijama, drhtanjem, znojenjem, uznemirenošću, povišenjem tlaka i poremećajem srčanog ritma. Ugrožavajući je po život i zahtijeva intenzivno bolničko liječenje. Pojava psihoze ne mora uvijek biti povezana s alkoholom, ali ju pretjerivanje u pijenju može zamaskirati i otežati prepoznavanje . Primijetimo li da je osoba izgubila kontrolu nad pijenjem alkohola, zanemaruje sve svoje obiteljske, profesionalne i društvene obveze, izražava neke čudne ideje i doživljaje koji nemaju utemeljenje u stvarnosti, povlači se iz društva, osamljuje se i izolira, nužno je potražiti stručnu pomoć. Dvosmjeran je odnos između pijenja alkohola i psihičkih poremećaja. Mnogi ljudi utapaju u alkoholu svoju duševnu bol, ali alkohol ne pomaže, nego dodatno produbljuje psihičke probleme. I psihotičnoj osobi alkohol zna biti privremena "samopomoć" da se lakše nosi s tegobama psihotičnih simptoma, ali će ju on samo dublje gurnuti u problem . Okolina dugo sve simptome pripisuje alkoholu, vrši pritisak na osobu da prestane piti, ne razumijevajući da to neće biti dovoljno za oporavak. Prestanak pijenja kod psihotične osobe nužan je korak ukoliko se želi započeti liječenje, ali sam po sebi nije dovoljan. Uz prestanak pijenja nužno je potražiti stručnu pomoć. Srećom, danas postoje učinkoviti načini liječenja koji će oboljeloj osobi i njenoj obitelji omogućiti oporavak i povratak u kvalitetan život.
23. listopada 2026.
Oglasnik 73
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Mali OGLASNIK
POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
MOTORNA VOZILA KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095 KUPUJEM TOMOS MOPEDE sve vrste i modele sa i bez papira, stanje nebitno, isplata odmah. info na tel 098/9656-624 PRODAJEM OPEL ASTRU GTC 1.6 sport 2007. godište. Info na mob. 095/3423-099 POLJOPRIVREDA KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586 PRODAJEM vagu koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ventili različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256 PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121 PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109 PRODAJEM TRUPAC ORAHA, zdrav, dužine 8 m (5 m je promjer 80 cm, a 3 m cca. 50 cm), trupac se nalazi u Nedelišću. Više info na tel: 0043/699-1181-8428 PRODAJEM BAGER JCB-4 CX 2023. god., malo radnih sati. Upitati na mob. 098/1705311 USLUGE INSTALACIJE I MONTAŽA voda, grijanje, klimatizacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570 POZNANSTVA TRAŽIM MUŠKU OSOBU od 68 do 70 godina. Molim da mi se jave samo ozbiljne osobe na broj: 098/904-6784 NEKRETNINE
PRODAJEM PREŠU MULJAČU - cijena 200 eur. Info na mob. 091/9323-888
PRODAJEM STAN u Čakovcu od cca 65 m2, namješten, parking osiguran. Cijena 127.000 eur. Info na mob. 095/384-5511
Tarot majstori odgovaraju na sva pitanja! Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas
064/50-22-05 0.46 0.63 Maratela mreže d.o.o., 072/700700, +18 tel
€/min;mob
€/min
DUGOROČNO IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN STAN od 60 m2, u Čakovcu (preko puta Tenis centra Punčec), parkirno mjesto. Info na mob. 092/5072220 IZNAJMLJUJE SE STAN u Čakovcu. Info na mob. 098/1957448 KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/ vikendicu u bregima. Info: 095/505-2760 PRODAJE SE OGRAĐENA građevinska livada sa šupom u Pušćinama, cijena 26 eur/m2. Poslati sms na mob. 098/9640763 PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451 PRODAJE SE TROSOBAN STAN u Čakovcu 73 m2, Zrinsko frankopanska 12/III. Info na mob. 098/919-6694 PRODAJE SE GRAĐEVINSKA PARCELA od 5000 m2 (parcelirana, ali može i u cijelosti), udaljena 10 km od Čk, cijena 30 eur/m2. Info na mob. 095/384-5511 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015 RAZNO
PRODA JEM nov a p rotu p ožarna vr at a T 3 0 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/ kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka dr vena). Tel. 858- 424 ili 098/9422-821 PRODAJU SE ŠIVAĆI STROJEVI: 2-iglovka rubilica, paspulirka, 4-iglovka, te novi mobitel Honor 200 Lite. Info na mob. 091/522-6958 PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256 PRODAJE SE električni bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293038 KUPUJEM STRIPOVE, stare razglednice Međimurje i dokumente, Nintendo igre i igraće konzole. Info na mob. 098/9219-092
Lora Sklonište za napuštene životinje Lorina baka ide u dom i LoCarinski odvojak bb, Čakovec, ra nema nikog drugog svog. www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: 12HR3323400091116025375 godina života s NakonIBAN poziv na broj: 02 888 bakom, Lora će morati u tel: azil091-8988-004 Info na ako ne pronađe dom. CijeDOLAZIMO I DONOSIMO RADOST pljena je, kastrirana, dobra s (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) djecom i drugim psima. Nalazi Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je se uuvijek okolici Čakovca. Kontakt: dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac. 091/8988-004. Mikročip broj: 191100000722084 Baldwin je napunio 5 godina, velikog je rasta uz to što je crn pa teško udomljiv. Nama su i crni psi predivni, i svaki ima svoju osobnost, evo Baldwin je mirniji i dobar veliki crni dečko. Zdrav je, cijepljen, kastriran. Nalazi se u Čakovcu. Kontakt 040/500-080. Eddy je već napunio 6 godina ali je još uvijek mladenački zaigran, veseo i aktivan. Spašen je s lanca n akojem je živio a niti zaklon nije imao. Vrijeme je da započne njegov novi lijepi život. Mikročip broj 191035000121749. Kontakt: 040/500-080
Elli je spašena iz romskog naselja i u skloništu čeka svoj pravi dom. Nabrojala je 7 godina, ali još je uvijek aktivna, vesela, puna energije, jako voli ljude i uživa u šetnjama. Mikročip broj: 191035000151769. Kontakt: 040/500-080
PRODAJEM BICIKLE: muški Spring u izvrsnom stanju i ženski s košaricom za dijePRODAJEM metalne stolice za te, kao novi. Info na mob. terasu. Tel. 099/404-7517 092/507-2220 GROBNICU NA GROBLJU NePRODAJE SE DIGITALNI TLA- delišće trajno ustupam, zaKOMJER te muške kožne cr- dnji pokop prije 35 godina, ne cipele vel. 43 (nenošene). cijena 2500 eur. Info na mob. Info na mob. 098/9158-640 0989/442-111
KUPUJEM DIONICE t vr tki: Eko-Međimurje, Božjakovina, Agromeđimurje, Adriatic osiguranje (JDOS), GP Krk, Jadran- galenski laboratorij(JGL), Aminess / Laguna Novigrad (LANO), Hoteli Zadar, Ivančica Ivanec, Termes grupa (IPKK) i druge dionice. Info na mob: 098/905-1011
PRODA JU SE DIOPTRIJSKE NAOČALE Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, jer je original malo oštećeni, dioptrija stakla je daljina, D -2, L -2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467
1623
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 PRODAJE SE EFEKT ZA GITARU Digitech, bas zvučnike Dynacord 800W, bubnjeve Basix sa Zildjian činelama - vrlo povoljno. Info na tel. 040/855-569
Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:
MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�
Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.
74 Međimurska kuharica U KUHINJI s Aleks
Viralni kebab iz kućne radinosti
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
1.
Za dobar kebab ne trebaju nam profesionalni roštilj ni posebna oprema. Uz kvalitetno meso, nekoliko pažljivo odabranih začina, svježe povrće i dobar umak možemo napraviti obrok koji će oduševiti cijelu obitelj
Piše: Aleksandra Sklepić
Viralni kebab iz kućne radinosti postao je hit na društvenim mrežama, pa sam ga odlučila isprobati za naše čitatelje. Iako kebab najčešće povezujemo s brzom hranom i orijentalnim zalogajem s ulice, kebab se bez problema može pripremiti i kod kuće. Štoviše, domaća verzija pruža mogućnost da sami biramo sastojke, začine i dodatke, te da okus prilagodimo vlastitim željama. Za dobar kebab ne trebaju nam profesionalni roštilj ni posebna oprema. Uz kvalitetno meso, nekoliko pažljivo odabranih začina, svježe povrće i dobar umak možemo napraviti obrok koji će oduševiti cijelu obitelj. Mljeveno meso (junetinu) pomiješala sam s lukom,
Sastojci za kebab
sitno nasjeckanim češnjakom i začinima. Smjesu sam dobro promiješala i sjedinila kako bi meso bilo ravnomjerno začinjeno. (Slika 1.) Pripremljenu smjesu pomoću valjka za tijesto rasporedila sam u tankom sloju između dva papira za pečenje. Gornji sam papir nakon toga uklonila, a donji zarolala zajedno s mesom. Tanak sloj mesa između papira za pečenje daje hrskavu strukturu, baš kao kod originalnog kebaba. Od 500 grama mesa nastala je količina za 4 role kebaba. U pleh sam dodala 2 veće crvene paprike i malo cherry rajčice, te kad se povrće ispeklo, blendala sam ga i dobila �ini crveni umak. (Slika 2.) Meso sam zatim zarolano pekla u četvrtastom plehu na na 220 stupnjeva oko 20, sve dok nije bilo hrskavo pečeno. Vrijeme pečenja ovisi o debljini sloja. U slučaju da želite, može se još kratko zapeći s uključenim samo gornjim grijačem u pećnici ili u tavici, da postane još hrskavije. Pečeno meso natrgala sam na tanke komadiće. Meso pečeno na ovaj način zaista izgleda, miriše i ima okus kao originalni kebab. (Slika 3.) Poslužila sam ga uz luk, povrće i balon lepinju. Može se staviti i u toplu tortilju, a dobro je došao i umak, koji odgovara vašem ukusu ili za koji ste trenutno raspoloženi. (Slika 4. i Slika 5.)
Smjesu sam dobro promiješala i sjedinila kako bi meso bilo ravnomjerno začinjeno
2.
3.
Meso pečeno na ovaj način zaista izgleda, miriše i ima okus kao originalni kebab
4.
5.
• 500 g mljevene june�ne
• 1 veći crveni luk, izblendan (može i bez luka, po želji) • 3 do 4 češnja češnjaka • sol • papar • ljuta mljevena paprika • dimljena paprika • povrće za umak - paprika i rajčica OSTALO: • Papir za pečenje
MERI ŽAGAR iz Vratišinca
Klipići iza lijepa obit Meri nas je podsjetila da se lijepa i ispunjena svakodnevica može graditi upravo ondje gdje jesmo, uz posao koji volimo, obitelj koja nas povezuje, životinje o kojima brinemo, hobije koji nas vesele i recepte koji čuvaju uspomene Piše: Aleksandra Sklepić
Gornji sam papir uklonila, a donji zarolala zajedno s mesom
Poslužen uz luk, povrće i balon lepinju, “homemade kebab” ima pravi okus orijentalnog street food-a
23. listopada 2026.
Živimo u vremenu kad se često govori o odlascima mladih u svijet ili s grada na selo u potrazi za boljim prilikama i životu negdje drugdje, pa su posebno vrijedne životne priče onih koji svoju budućnost grade ondje gdje su njihovi korijeni. Među njima ima mladih koji u užurbanom svijetu uspijevaju sačuvati ono što se ne može naučiti iz knjiga, a to je ljubav prema obitelji, poštovanje prema tradiciji, privrženost rodnom kraju i radost u malim, svakodnevnim stvarima. Bogatstvo života oni ne traže u novim horizontima, nego i u sposobnosti da se prepozna vrijednost onoga što nam je već blizu. Jedna od takvih priča postoji u Vratišincu, gdje smo susreli Meri Žagar, mladu, svestranu i vrijednu ženu koja svojim načinom života pokazuje kako se lijepo mogu ispreplesti ljubav prema poslu, obitelji, životinjama i tradiciji.
VINO TJEDNA
Muškat žuti Vinarije Tomšić Ovog tjedna uživamo u Muškatu žutom obiteljske Vinarije Tomšić iz Železne Gore – vinu lijepog i zavodljivog mirisa u kojem se slatkaste cvjetne arome isprepliću s notama zrelog muškatnog grožđa. Na nepcu donosi prvenstveno slatkast okus, no zahvaljujući skladnoj harmoniji sladora i kiselina odlikuje se iznimnom svježinom, pitkošću i bogatim retrookusom. Idealno osvježenje i užitak u svakoj čaši! (sh)
Meri je po zanimanju dentalna tehničarka i radi u struci, a slobodno vrijeme rado provodi uz konje, koji su važan dio njenog obiteljskog života. U obitelji imaju četiri međimurska konja, dva mužjaka i dvije ženke, a Meri posebno uživa u druženju s njima i jahanju. No ljubav prema konjima ne zaustavlja se samo na jahanju, jer iza kulisa skriva se i mnogo rada i brige o ovim divnim životinjama. Meri rado sudjeluje u svim obiteljskim aktivnostima vezanim uz njih, bilo da je riječ o svakodnevnoj brizi, druženjima, susretima s drugim ljubiteljima konja ili zajedničkim šetnjama. Takvi trenuci za nju su prilika za druženje, stvaranje uspomena i njegovanje obiteljske povezanosti. Posebno je sretna jer ima priliku od bake Ane i djeda Stjepana mnogo naučiti o tradicionalnim jelima i međimurskim običajima. Povezanost obitelji Žagar osjeti se na svakom koraku. Okupljaju ih ljubav prema
23. listopada 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Narodna kuharica 75
a kojih stoji teljska priča životinjama, životu na selu, tradiciji i rodnom kraju. U svijetu u kojem se svakodnevica često odvija užurbano i u kojem se mnogi udaljavaju od mjesta iz kojih potječu, lijepo je vidjeti obitelj koja zajedničke interese pretvara u način života. Meri se posebno veseli kad se spomenu njezine nećake Matija i Franka. Svaki slobodan trenutak koji može provesti s njima za nju je dragocjen, bilo da se igraju, druže ili jednostavno uživaju u zajedničkom vremenu.
Klipići su klasik koji uvijek osvaja
Recept za klipiće
SASTOJCI:
PRIPREMA KLIPIĆA: Kvasac rastopiti u malo mlijeka u koji je dodan šećer, te ostaviti da se digne. Sve sastojke zatim dobro zamijesiti. Tijesto odmah razvaljati na prst debljine. Okruglim kalupom ili čašom narezati okrugle oblike tijesta i ostaviti ih da se dižu. Kad se tijesto digne, svaki komad poskim trenucima, u vremenu posvećenom nećakinjama i u mirisu svježe pečenih klipića koji okupljaju za stolom. Priča poput Merine podsjeća nas da ljubav prema rodnom kraju ne treba posebno dokazivati velikim riječima jer ona se prepoznaje u svakodnevnim djelima,
u obiteljskom zajedništvu, poštovanju naslijeđenih vrijednosti i želji da se ono najljepše sačuva i prenese dalje, a kad mladi ljudi, poput Meri, žive te pomalo zaboravljene vrijednosti, postaje jasno da tradicija ima budućnost duboko ukorijenjenu u vlastitom domu.
• 75 dag glatkog brašna • 1,5 dl ulja • 6 dl mlijeka
Recept za klipiće spaja obitelj i ljubav prema kuhanju
Uz posao, konje i obiteljske aktivnosti, Meri njeguje i ljubav prema kuhanju. Kad je radni dan ispunjen obvezama, na jelovniku se nađe nešto brzo i praktično, no vikendi su već druga priča. Tada, kad ne mora na posao, može se posvetiti složenijim jelima, isprobavanju modernih recepata, ali i pripremi provjerenih klasika kojima se uvijek rado vraća. Upravo nas je ljubav prema domaćim okusima dovela i do njezinog obiteljskog recepta za klipiće, koji je podijelila s nama. Klipići su klasik kojem ne treba puno predstavljanja. Mirisni, mekani i ukusni, uvijek su dobrodošli na stolu, bilo za običan dan, obiteljsko okupljanje ili neko posebno slavlje. Koliko god puta da ih
sebno razvaljati na dasci u dugu traku (prije nego ih razvaljamo, svaki komad malo namočiti u ulju). Zarolati u klipić. Klipiće ostaviti da se dižu. Kad se stave u pećnicu koja ne smije biti prevruća, premazati ih razmućenim jajetom i posipati solju ili sezamom, a mogu ostati i prazni, bez posipavanja. Klipići se mogu puniti šunkom i sirom. Kad se tijesto razvalja, u njega se umotaju tanko narezani šunka i sir, a zatim se tijesto zarola i oblikuju klipići. Klipići se peku na 180 stupnjeva oko 10 do 15 minuta, dok dobiju lijepu zlatnu boju.
• 2 žlice šećera • 1 žlica soli • 1,5 komada kvasca
Meri rado priprema tradicionalna jela po obiteljskim recep�ma pripremimo, klipići su poslastica kojoj se svi iznova raduju, a kad iza recepta stoji obiteljska priča i kada se prenosi s ljubavlju, imaju još posebniji okus. Meri ne nedostaje ni energije ni radnih navika, pa se nameće pitanje pronalazi li se u njezinu ispunjenom rasporedu mjesta i za ljubav.
- Slobodna sam, ali tražim muža vrijednog poput mene, da ima volje i snage za sve što i ja radim, našalila se Meri. Budući kandidati, dakle, neka dobro zapamte: uz ljubav prema njoj, dobro će doći i ljubav prema radu! Kroz ugodan razgovor i opušteno druženje, Meri nas
je podsjetila da se lijepa i ispunjena svakodnevica može graditi upravo ondje gdje jesmo, uz posao koji volimo, obitelj koja nas povezuje, životinje o kojima brinemo, hobije koji nas vesele i recepte koji čuvaju uspomene. Ona se vidi u brizi za međimurske konje, u zajedničkim obitelj-
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te
ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok
za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Dobitnik: Ana Kraljić iz Žiškovca
br. 1623 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU
OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.
76 Mozaik
23. listopada 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Posjetite Memorijalnu zbirku i prošećite Kraljevim vrtom Pripremila: Anamarija Horvat Šantl, voditeljica promidžbe i marketinga Muzeja Međimurja Čakovec
U
središtu Čakovca, na adresi Ruđera Boškovića 7, skrivena od gradske vreve nalazi se rodna kuća Ladislava Kralja Međimurca. Mjesto je to na kojem se čuva uspomena na jednog od najznačajnijih međimurskih umjetnika, slikara već MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr RADNO VRIJEME: Ponedjeljak: od 10 do 18 sati Utorak – Petak: od 8 do 18 sati Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
pola stoljeća. Kuća posjetiteljima pruža priliku da upoznaju život i stvaralaštvo tog umjetnika međimurskog podrijetla. Rodna kuća Ladislava Kralja Međimurca memorijalna je zbirka koja čuva autentičan ambijent građanske kuće s kraja 19. stoljeća. Izvorni raspored prostorija, osobni predmeti i umjetnička djela približavaju posjetiteljima umjetnikov život i vrijeme u kojem je živio. Nakon nedavne provedene energetske obnove kuće, stalni postav dodatno je unaprijeđen suvremenim interpretacijskim sadržajima, multimedijom i novim vizualnim rješenjima. Time je posjetiteljima omogućen kvalitetniji i sadržajniji uvid u umjetnikovo stvaralaštvo, uz očuvanje autentičnosti prostora. Osim atraktivnog postava i autentične povijesne arhitekture kuće, poseban doživljaj posjeta upotpunjuje i Kraljev vrt. Upravo je u jesenskim mjesecima posebno privlačan. Stoga vas pozivamo da nakon
Kraljev vrt - zelena oaza mira i ljepote u samom srcu grada obilaska dvaju dijelova Memorijalne kuće, galerijskog prostora te prostorija u kojima je Ladislav Kralj Međimurec živio sa suprugom Slavkom, razgledavanje zaokružite šetnjom i odmorom u Kraljevu vrtu. Kao sastavni dio povijesne cjeline, vrt ima važnu prostornu, ambijen-
talnu, kulturnu i društvenu vrijednost. Svojim obilježjima upotpunjuje arhitekturu kuće, pridonosi očuvanju identiteta mjesta te omogućuje boravak na otvorenom i neposredan doživljaj povijesnog ambijenta. Posebno u jesen, promjene boja i struktura biljnog svijeta dolaze do izražaja, dodatno
HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)
LJUBAV: Oni koji su još sami povremeno će dvojiti hoće li izaći ili ostati kod kuće, gdje će se osjećati zaštićeno i dobro. Ipak, ako krenu među ljude, postoji mogućnost da se tamo počnu osjećati još bolje. Zato bi bilo šteta propustiti priliku za novo poznanstvo. KARIJERA: Isprobavat ćete različite opcije poslovanja koje bi mogle donijeti zaradu. Neki će čak eksperimentirati. Ova igra donijet će vam i određenu radost jer neće biti dosadno. Ipak, važno je da štedite svoju snagu jer će vam nedostajati energije. ZDRAVLJE & SAVJET: Poradit ćete na svom stilu. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4 VAGA (24.9. - 23.10.)
LJUBAV: Planeti vam uglavnom idu na ruku kad se o ljubavi radi. Oni u vezama neka budu ipak malo tolerantniji. Oni koji su još sami rado će izlaziti i zabavljati se do mile volje. Jako će im goditi velika društva i bučna mjesta. Bit će veseli. KARIJERA: Vrijeme je za sređivanje sitnijih poslova. I oni uhodani, ali ne preambiciozni, ići će vam od ruke. Ako se pak želite upustiti u nešto veće, atraktivnije ili zahtjevnije, ovo nisu najbolji dani za takvo nešto. Bolje je zasad svoditi račune. ZDRAVLJE & SAVJET: Uživajte u prirodi. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5
BIK (21.4. - 20.5.)
LJUBAV: Kako tjedan bude odmicao, bit će sve više poziva i prilika za izlaske, zabave, provode, ludovanja i ljubav. Vjerojatno ćete biti rado viđen gost, a i vi sami trudit ćete se da ništa ne propustite. Bilo u vezi, bilo sami, dobro ćete se provoditi. KARIJERA: U temama povezanim s ulaganjima, sponzorima ili nekretninama doći će do malog zatezanja, a vi ćete sve to morati sagledati, proanalizirati i donijeti odluke koje će usmjeriti daljnji tijek razvoja. Pokušajte biti što objektivniji i ne žurite. ZDRAVLJE & SAVJET: Ne zaboravite se odmarati. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4 ŠKORPION (24.10. - 22.11.)
LJUBAV: Bit ćete željni zabave i događaja, a neće ih biti dovoljno da vas ispune. Imajte na umu da je ovo prolazna faza, pa joj ne trebate pridavati previše značenja. S druge strane, ako ste u duljoj vezi, stvari se razvijaju sasvim dobro. KARIJERA: Komunicirat ćete sa suradnicima o sitnijim temama, ali ćete to odraditi besprijekorno. Ponekad će vam nedostajati pravi izazovi jer će oni koje doživljavate svakodnevno biti manje atraktivni. Neka je i tako, radite najbolje što možete. ZDRAVLJE & SAVJET: Uživat ćete u svakom sportu. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
ističući krajobraznu vrijednost vrta. Vrt tako nije samo prateći element Memorijalne zbirke, već važan dio njezine ukupne prezentacije koji povezuje umjetničku ostavštinu, povijesnu arhitekturu i prirodno okruženje. U održavanje i uređenje vrta uključeni su i učenici
Gospodarske škole Čakovec. Svojim su radom u vrtu i sami sudjelovali u očuvanju i unapređenju njegovih hortikulturnih obilježja. Treba naglasiti i važnost suradnje Muzeja Međimurja Čakovec i škola u dijelu očuvanja ambijentalnih vrijednosti povijesnih prostora jer na taj način se mlade uključuje u zaštitu i valorizaciju kulturne baštine. Ako planirate upoznati to posebno mjesto ili ga želite ponovno doživjeti u drukčijem svjetlu, jesen je pravi trenutak za posjet. Ono što je sigurno je da će vas očarati umjetnost, arhitektura, povijest, ali i vrt u svojim najljepšim jesenskim bojama. Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Međimurca dio je Muzeja Međimurja Čakovec, a posjet je moguć svake srijede bez prethodne najave. Do kraja listopada posjet srijedom bez najave moguć je od 8 do 15 sati, a od 1. studenog do 29. veljače od 10 do 15 sati. Ostale dane posjeta je moguća uz prethodnu najavu.
NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Vaga, Ovan, Strijelac RAK (22.6. - 22.7.)
LAV (23.7. - 23.8.)
DJEVICA (24.8. - 23.9.)
LJUBAV: Mnoge lijepe ljubavne prilike nizat će se u vašem privatnom životu, tako da ponekad nećete znati što izabrati. Usredotočite se na ono što volite, osvijestite svoja očekivanja, pa ćete se znati ispravno postaviti prema svemu i svakome. KARIJERA: Mogućnost da se kreativno izrazite bit će najbolji dio posla ovaj tjedan. Sve ostalo bit će povezano sa stresom ili malim borbama u kojima ćete izgarati. Uspjet ćete postaviti neke stvari, ali na kraju ćete biti dosta umorni. ZDRAVLJE & SAVJET: Naspavajte se. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Pred vama su dani u kojima ćete imati prilike trenirati toleranciju, diplomaciju i strpljenje. Upravo o tim vašim osobinama ovisit će i kvaliteta vašeg ljubavnog života. Želite li biti zadovoljni, dopustite drugoj strani da i ona nešto vodi. KARIJERA: Rado biste promijenili svoj sustav procjene ljudi. Poradit ćete na tome. Ovaj put vaši kriteriji bit će viši, a pratit će ih i vaša veća otvorenost prema drugima. Samo kroz jasnu komunikaciju sklapat ćete bolje poslovne dogovore. ZDRAVLJE & SAVJET: Mijenjate sebe. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Bit ćete zagonetka drugima, a u duši spremni na ljubav. Mnogi će otkrivati svoju erotičnost. Ako već jeste u vezi, ona bi se trebala poboljšati, a partner bi se opet mogao zaljubiti u vas. Samci će biti pozivani u društvo, ali na diskretan način. KARIJERA: Aktivirat ćete se u obnavljanju poslovnih kontakata te pokušati oživjeti neke prijašnje projekte za koje vjerujete da su dobri. Balansirat ćete između otvorenog pristupa i diskrecije. Neke stvari ipak ćete zadržati za sebe. ZDRAVLJE & SAVJET: Idite tamo gdje vam je dobro. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Oni koji su u duljim vezama imat će sve jaču potrebu za intimnošću, pa će se najvjerojatnije povući u osamu svog doma gdje će uživati udvoje. Oni koji još traže srodnu dušu mogli bi je sresti na sasvim običnim svakodnevnim mjestima. KARIJERA: Uslijedit će dani kad ćete biti vješti u obavljanju poslova, ali nespretni u izražavanju. Moglo bi se dogoditi da vas pogrešno protumače ili krivo shvate. Zato se potrudite biti što jasniji ili ne objašnjavajte ništa ako baš ne morate. ZDRAVLJE & SAVJET: Tjelesno ste u dobroj formi. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
STRIJELAC (23.11. - 21.12.)
JARAC (22.12. - 20.1.)
LJUBAV: Pred vama su lijepi ljubavni dani u kojima će biti mnogo prilika za zbližavanje. Vaš društveni život postajat će iz dana u dan sve bogatiji, a vi sve veseliji. Nemojte sjediti kod kuće, idite van među ljude, pokažite se i uživajte. KARIJERA: Niste svjesni svojih mogućnosti. Od vas se očekuje više i bolje zato što ste za to sposobni. Potrudite se odraditi ono što morate, a onda se posvetite onome što želite. Tako ćete napredovati na stabilan i siguran način. ZDRAVLJE & SAVJET: Neki razmišljaju o odlasku kozmetičaru. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Bit ćete raspoloženi za ljubav, ali druga strana držat će blagu distancu prema vama. Trebat će malo više truda da joj se približite. Ne odustajte, nego ustrajte. Oni koji su mladi lakše će se povezivati, a izlazaka neće nedostajati nikome. KARIJERA: Pred vama su neke nove mogućnosti. Odgovori na prije postavljena pitanja stižu. Sve vas to usmjerava na daljnji rad u kojem mogu doći do izražaja neki vaši mali talenti, kao i znanje. I dalje ste u brojnim kontaktima koji vas potiču. ZDRAVLJE & SAVJET: Bit ćete željni novih spoznaja i učenja. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
BLIZANCI (21.5. - 21.6.)
VODENJAK (21.1. - 19.2.)
LJUBAV: U idućim danima doći će do postupnog poboljšanja u vašem privatnom životu. Ljudi će opet postati otvoreniji prema vama, a i obratno. Mnogi će svoju vezu obnoviti nekim izlaskom na lijepo mjesto. Samci će opet više izlaziti. KARIJERA: Radni tjedan bit će šaren. S jedne strane jedva ćete čekati da se izrazite i pokažete što sve možete, no s druge strane, o nekim temama bit će mudrije šutjeti ili ih odgoditi. Najbolje će proći oni koji će znati balansirati. ZDRAVLJE & SAVJET: Slijedite svoju intuiciju. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
RIBE (20.2. - 20.3.)
LJUBAV: Ovih dana smanjit ćete svoje izlaske i više se usredotočiti na zajednički boravak u svakodnevici. Neće vam više biti potrebne atrakcije. Bit će dovoljno ostati kod kuće s voljenom osobom ili poći na neko mjesto gdje ćete biti sami. KARIJERA: Kako tjedan bude odmicao, vama će postajati sve jasnije da se vaši poslovi dugoročno razvijaju dobro. Ova spoznaja ispunit će vas mirom i zadovoljstvom. Bit ćete spremni na svaku suradnju. Također ćete lako rušiti predrasude. ZDRAVLJE & SAVJET: Neki će osvježiti stare uspomene. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
23. listopada 2026.
Vaši radovi 77
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Uređuje: Aleksandra Sklepić
NOVI NAGRADNI NATJEČAJ U NAŠOJ STVARAONICI:
Jesen i njene čudesne boje Dragi naši umjetnici, jeste li primijetili kako je jesen obojila svijet oko nas? Lišće pleše na vjetru u nijansama žute, narančaste, crvene i smeđe, šume postaju čarobne, a priroda nas svakog dana iznenađuje novim bojama i prizorima. Upravo zato pozivamo vas da pustite mašti na volju i sudjelujete u našem natječaju „Jesen i njene čudesne boje”! Uzmite bojice, kistove i olovke te nacrtajte ili naslikajte svoju jesensku čaroliju, a ako više volite pisati, pretočite svoje jesenske doživljaje i osjećaje u pjesmu, priču ili neki drugi literarni rad. Možda ćete dočarati šetnju šarenom šumom, kišne kapi na prozoru, miris pečenih kestena ili veselu igru lišća na vjetru. Možda će vaša jesen biti puna čarolije, smijeha i neobičnih pustolovina! Ne postoje pogrešne boje ni pogrešne
ideje, važno je stvarati od srca! Svaki je rad poseban jer nosi dio vaše mašte i vašeg pogleda na svijet. Zato, dragi mali umjetnici i pisci, probudite kreativnost, obojite papir najljepšim jesenskim bojama i podijelite s nama svoje stvaralaštvo. Svoje radove šaljite nam na adresu stvaraonica@mnovine.hr, poštom na “Međimurske novine”, Kralja Tomislava 2, Čakovec ili ih možete donijeti osobno u našu redakciju. Natječaj počinje odmah, a traje do kraja mjeseca studenog. Za vas smo pripremili i lijepe nagrade! Možda će upravo vaš likovni ili literarni rad posebno zasjati na stranicama naših novina i odvesti vas u neku zabavnu pustolovinu. Čekamo vaše radove i jedva čekamo vidjeti kako izgleda jesen kroz vaše oči! Vaša stvaraonica
Darija Kalanjoš, 4.a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Gabrijela Purić
Maša Smolković, 4.a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Gabrijela Purić
Nea Kraljić, 4.a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Gabrijela Purić
Knjiga pustolovina Kraj pruge što vodi do rijeke, prozor nam otvara svjetove velike. U ruksaku knjiga i drvena kocka, dok djeca po travi trčkaraju bosa. Sretan osmijeh djece na licima sad blista, dok kroz gustu travu migolji se malena glista. Dok idemo tamo gdje sunce se skrilo, vrata iza ugla nam srce otvorilo. Dora Deban, 6.b, OŠ Mursko Središće, učiteljica Srebrenka Puklavec Trstenjak
Lana Strnad, 6. a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Srebrenka Puklavec Trstenjak
Tia Dodlek, 4.b, OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, učiteljica Marina Ninić
Ela Cilar Horvat, 4.b, OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, učiteljica Marina Ninić Filipa Žganec, 4.b, OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, učiteljica Marina Ninić
Tužna djevojčica Ona vrata iza ugla, Čuva jedna kugla. U njoj se skriva djevojčica Vrlo tužnog lica. Svaki dan gleda kroz prozor, A kroz svoj dalekozor Vidi jednu rijeku. Djevojčica pokraj rijeke stavila je mekanu deku. Djevojčica u kući nije imala skoro ništa. Imala je samo jednu kocku I potrganu praćku. Djevojčica pokraj rijeke ju je vidjela, I pomalo joj se svidjela. Poklonila joj je knjigu. I tada je prvi put imala osmijeh na licu.
Lena Bojko, 4.a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Gabrijela Purić
Liam Zdolec, 4.b, OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, učiteljica Marina Ninić
Večernja rutina Pogledom u oči, mama osmijeh na licu diže. Pogledom kroz prozor, rijeka potok stiže. Tiho, tiho u sobi knjigu čitam, a kasnije se lego kockama igram. Kuc!-Kuc! Čuje se zvuk na vratima iza ugla, kao da se čuje lopta okrugla. Tiho se vrata otvore sama, a u sobu polako ulazi mama. Iza vrta se nalazi pruga, glasna kao orkestra truba. Mama ulazi u sobu i prozor zatvara, noć dolazi i hladan vjetar stvara. Mama kaže: „Vrijeme je za spavanje, tu prestaje čitanje i igranje.“ U pidžamu se frknem bez muke, pa legnem na jastuk pod tople ruke. Zatvorim oči i tonem u san, dok ne počne novi dan. Jutro brzo dolazi, a Luka u školu odlazi.
Luka Trstenjak, 6.b., OŠ Mursko Središće, učiteljica Srebrenka Puklavec Trstenjak
78 Prognoza i razbibriga Pripremio: Dražen Jergović
HUMOR & SATIRA
HUMORESKA
„Veliko proljetno čišćenje“ U selu Donji Džepovac održana je hitna sjednica Odbora za čistoću. Problem je bio ozbiljan: selo je bilo zatrpano smećem. Predsjednik Odbora, gospodin Poštenjak, otvorio je raspravu. "Prije svega želim jasno reći da nitko od nas nema nikakve veze sa smećem." Svi članovi Odbora složno su klimnuli glavama. "Ali smeće je posvuda", oprezno je primijetio seoski učitelj. "To su samo izolirani otpaci", objasnio je predsjednik. "A i činjenica da se nalaze ispred svake kuće ne znači da postoji sustavni problem." Tada se javio blagajnik. "Predlažem osnivanje Povjerenstva za utvrđivanje podrijetla smeća." Prijedlog je prihvaćen jednoglasno. Nakon tri mjeseca Povjerenstvo je zaključilo da je smeće nastalo spontano. "Nitko ga nije bacio?" pitao je učitelj. "Ne možemo isključiti mogućnost da se samo nakupilo", odgovorio je predsjednik Povjerenstva. U međuvremenu su se pojavili novi problemi. Uz stare hrpe niknule su nove. Neki su tvrdili da se noću viđaju mještani kako vuku pune vreće prema livadi iza sela. "Oprezno s optužbama", rekao je predsjednik. "To možda nisu bili mještani. To su mogli biti ljudi koji nevjerojatno sliče našim mještanima." Kako bi dokazao odlučnost Odbora, organiziran je Dan čistoće. Svečano je postavljena pozornica. Svirala je glazba. Vijorile su se zastave. Predsjednik je održao nadahnut govor. "Voljeti svoje selo znači čuvati ga čistim!" Okupljeni su dugo pljeskali. Potom su se razišli, a iza pozornice ostalo je nekoliko tona plastičnih čaša, tanjura i reklamnih letaka. Sutradan je sjednica nastavljena. "Vidite", rekao je predsjednik zadovoljno, pokazujući novu hrpu otpada, "ovo je najbolji dokaz koliko su naši skupovi posjećeni." "A tko će počistiti?" pitao je učitelj. Nastala je neugodna tišina. Na kraju je donesena odluka da se osnuje još jedno Povjerenstvo. Za čistoću. Odmah pokraj smeća. I tako je Džepovac iz godine u godinu postajao sve prljaviji, a njegovi izvještaji o čistoći sve deblji. Na kraju više nitko nije mogao vidjeti selo od otpada, ali su zato svi jasno vidjeli pečate, potpise i zaključke da je stanje pod potpunom kontrolom. Jer kad smeće postane sustav, metla se smatra prijetnjom. Ivan Grahovec
23. listopada 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
Pučka meteorologija
Ulazimo u kasnu jesen VREMENSKA SLIKA: Ni u prošlih sedam dana nije bilo nekih većih pogoršanja, dapače i dalje smo imali priliku uživati u suhim i toplim danima. Normalno je da su noći i jutra hladni, ipak je druga polovica listopada. Još su ponedjeljak i utorak bili lijepi, a onda smo od sredine tjedna ušli u promjenjivo i postupno hladnije razdoblje. Nema još nekih ekstremnih hladnoća, ali neće više biti onako toplo, a kiša i magla će biti češća pojava. Opširniju prognozu donosimo u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Petak nam nosi kraći predah od kiše. Izgleda većinski suho, ujutro i prijepodne s mjestimičnom maglom, a sredinom dana i poslijepodne će biti i sunčanih razdoblja. Vjetar većinom slab. Jutarnja temperatura između 0 i 4°C, a najviša dnevna do 15 Celzijevih stupnjeva. To razvedravanje u petak je kratkotrajne naravi jer nam
subota opet nosi oblake i kišu. Bit će to pravi jesenski dan, tmurno, mokro i prohladno uz umjeren sjeverac. Temperatura bi uz kišno vrijeme cijeli dan trebala biti oko 10 Celzijevih stupnjeva. Dan za po doma. U noći sa subote na nedjelju vraćamo se i na zimsko vrijeme pa satovi idu sat vremena unatrag. Nedjelja će biti malo povoljnija, ali ujutro i prijepodne je izvjesna magla. Sredinom dana i poslijepodne će vjerojatno biti i sunčanih razdoblja. Jutro hladnije, a danju dva-tri stupnja ugodnije nego u subotu. Nedjelja izgleda kao povoljniji dan vikenda. Prema svemu sudeći, i novi tjedan počinje uz povremene oblake, u noći na ponedjeljak i u ponedjeljak ujutro moguća je i kiša, ali ne u nekoj velikoj količini. Danju uglavnom suho uz malo sunca popodne. Ostat će prohladno, ulazimo polako u kasnu jesen.
U listopadu mraz i bura vije, siječnja i veljaču sunce grije Od utorka bi moglo doći nekoliko stabilnih i uglavnom suhih dana. Noći i jutra će biti hladni i magloviti, ponegdje je moguć i slab mraz jer će jutarnja temperatura biti oko nule, a danju će temperatura ovisiti o tome koliko će biti dugotrajna magla i količina sunca u popodnevnim satima. Vjerojatno će popodneva ipak biti ugodna. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 22. 10. 2026.)
IZLAZI
24.10. u 07:24 h 30.10. u 06:33 h
ZALAZI
24.10. u 17:57 h 30.10. u 16:47h
METEOROLOŠKI KALENDAR
• 22. listopada 2019. dugotrajno bablje ljeto. U Splitu i Dubrovniku 26 °C, a turis� su se masovno kupali u moru temperature 21 °C • 24. listopada 1907. iznimno rani zimski prodor. Jaka i olujna bura podno Velebita prevrnula je nekoliko jedrenjaka • 26. listopada 1964. najveća prirodna katastrofa u povijes� Zagreba. Rijeka Sava je poplavila trećinu grada, a poplava je odnijela 17 ljudskih života, nakon nje sagrađen je sustav nasipa koji š�� Zagreb od takvih poplava • 28. listopada 1999. Indiju je pogodilo tropsko nevrijeme s poplavama koje su usmr�le preko 10 �suća ljudi • 29. listopada 2024. velike poplave su zahva�le grad Valenciju u Španjolskoj, poginulo je više od 200 ljudi
EPIGRAM Crne ptice izašle iz Pakla, Rajskim zatvorite prozore i vrata.
VICOTEKA Jagoda Sablić
AFORIZMI Nakon razgovora u policiji - lopov je bio sav plav, kao njihovo odijelo. Živio je na kruhu i vodi - za vrijeme gladi ostala mu je samo voda. Jest vraga, došao đavo po svoje. U korist nas - iskoristili su vas. Vlada traži da od nje okrećemo glavu - rekli su da ne smijemo vidjeti što to oni rade. Treba izaći na izbore, da ovi što su loši, siđu s vlasti. Veli mi velečasni da njima nije za vjerovati - u crkvi ih nikad nema. Dobro je da je našim dušmanima loše. Mi mislimo na svoje dugove – kako da ih povećamo. Njoj sam dao i(metak) - voli gospođa da ga dobije.
Abdurahman Halilović Ahil
KOZERIJA
Praćka
David je iz praćke ubio Golijata, jer ga je teže bilo promašiti nego pogoditi.
Danko Ivšinović
MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela
Najpametniji Pita sin mamu: — Mama, što je to sarkazam? — Sine, to ti je kad ti kažem da si najpametniji u razredu, a ti jedini ponavljaš razred. Prazan papir Što radi plavuša kad gleda u prazan papir? — Čita misli. Akvarij Razgovaraju dvije ribice u akvariju: — Što misliš, ima li Boga? — A tko nam onda mijenja vodu?
Kosilica Razgovaraju dva prijatelja: — Brate, kupio sam samohodnu kosilicu! — I kako radi? — Super, pobjegla mi je u susjedovo dvorište i još se nije vratila. Pametniji popušta Pita sin oca: — Tata, je li istina da pametniji popušta? — Jest, sine, zato budale i vladaju svijetom.
Rješenje mozgalice objavljene u broju 1622. pronađite na stranici 23.
23. listopada 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
SKANDINAVKA
Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Donji Vidovec, Palovec
Razbibriga 79
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr
Da sam smetlar, mala moja, je li bi me štela? Kak je inflacija završila na smetju Što je god našel ili pak zmislil to smetje trebal bi dobiti odlikovanje vlade RH i precednika Drašeka Plenkoviča i to z hrvackim pleterom jerbo od da se počelo kopati, prekapati i kuriti to smetje v Gospičo, Zagrebo, Varaždino, Osjeko, Totovco, Podturno i kaj nem dale nabrajal de se nestala je, očem reči, zginula je in�lacija vu Lepoj našoj. No, mortik je ne odišla z sem, ali več se nišči ne spomina o joj kak da je najempot vušiva ili pak je vu zemljo prepola. SDP-e, Moremo, Most i drugi levičari kaj ne bodem rekel antifašisti so se prek noči prebacili z in�lacije na smetje. Najgerek sam, jako sam najgerek kam se bodo itak prebacili dok se skuri smetje i dok bode ostal sam pepel?
Što bi rekel kaj i smetje ima svojo mafijo?
Još nekaj o smetlarima i smetjo. Sa sreča kaj je buknula afera z smetjom v Gospičo jerbo da je ne mi v Lepoj našoj bi još dendenes bili stoprocentno sigurni kak je prinas z smetjom se vredo, očem reči, da se z smetjom bavijo poštejaki, a ne ma�ijaši kak smo to meli priliko čuti i zazvediti ne sam prek cajtungi, televizije i drugih medijov nek i vu Saboro. Zišlo je na svetlo dneva, posle Gospiča, smetje vu Zagrebo, Varaždino, Splito… smetja ga je seposot kak tam de se je zavedilo tak i tam de se je još ne zazvedilo ili kak to doktori lepo velijo: nega zdravi ljudi, ima sam nepregledani. Tak vam je i z smetjom, nega oni, kaj se smetja dotikavle, šteri so bez greha, jega sam oni za štere se je još ne zazvedilo. Verjem da se zmislite kak je negda Čakom bil nejbolši kaj se dotikavle pobiranja, prebiranja i pospravljanja smetja dok so ne Priločanci zafremali Prekoma, a Serjančari pak Murskoma i črez kratek čas so priločki i serjanski komunalci prestigli čakoske kaj se smetja dotikavle. Ve dok so ova velika smetlišča došla na svetlo dneva šepetuji se i to se glasneše i glasneše kak je i na čakoskomo smetliščo v Totovco ne se bilo onak kak dragi Božek zapoveda. Kuliko čujem i čitam institucije so počele delati svojega posla, a nešterne glavne fotelje so se prek noči spraznile, ona direktorska milom (direktorica je sama odišla), a ona šefovska v Totovco silom (šefa smtlišča so natirali). Neje le�ko de-
nes biti smetlar, očem reči, neje le�ko obrnoti glavo �krej i ne zeti peneze štere ti smetje, očem reči, stranjski biznismeni (čitaj: ma�ijaši) za smetje nudijao. De so penezi na cesti (čitaj: na smetliščo) okoli jiv je navek velika stiska!
Kam itak plava naš labodoritaški brod?
Pred dva tjedne so v Splito na Poljudo igrali dva naši nejbolši klubi, tak bar velijo Dalmoši i Purgeri, i na se zadje so Hajdukovci odišli doli z igrališča kak pobedniki, pobedili so 2:1, makar so Dinamovci zabili se tri gole. Znate več kak, nejpredi so jenoga zabili Hajduko kaj so pokazali da znajo, a unda pak dva sebi kaj pomorejo Hajduko kaj pobedi. No nesam kanil o tomo govoriti što je kak igral, što je kak zabijal gole, što je fušal i što se je na krajo veselil, a što pak je v zemljo gledal dok je išel doli z igrališča, odnavek je tak bilo, pak je niti denes ne drugač kaj slavijo pobedniki, a tožni so oni šteri zgubijo. No, štel sam vam pravzaprav reči nekaj drugo, štel sam vas pitati kam itak plavajo te naši labodoritaški brodi, očem reči, kam ide of Hajdukov, splicki, a kam pak of zagrebečki, purgerski, Dinamov? Negda so Hajdukovci i Dinamovci meli svoje poznate škole nogometa, a posebno Dinamo, šteri je posle nizozemskoga Ajaksa mel nejbolšo školo vu Evropi i od te škole je jako dobro živel dok je resprodal te dobre, kaj dobre, vrlo dobre i odlične mlade igrače, a denes se v zagrebečkomo Maksimiro popevle čistam druga pesma. Ne sam v Maksimiro jerbo je niti v Hajduko ne nikaj bole. Poglednite napriliko vu ovomo zadjemo derbijo o šteromo se spominamo je na Poljudo igralo za Hajduk deset strancov, a za Dinamo osem. To je još ne se: trener Hajduka je Urugvajac, a šporcki direktor Poljak. Dinamo, bar za ve ima domačega trenera, ali je zato šporcki direktor Španjolac. Znuomo mi da so naši labdoritaški klubi ne tak bogati kaj bi mogli kupiti prvoligaške igrače tak da dopelajo one za štere imajo peneze. V Hajduko igrajo igrači z Madagskara, Austrije, Kosova, Španjolske tretje lige, Maroka, Gambije, Brazila (tretja liga), Bosne, Belgije, a Dinamovoga dresa nosijo Filipinac, Španjolac, Škot, Šveđanin, Slovenac, Rus, Zambijac, Bjelorus tak da od poplave strancov nebrejo dojti na red kaj bi igrali Marko Livaja v Hajduko, a Mislav Oršić vu Dinamo. Kaj bodete rekli na to da so Dinamo i Hajduk prvi pot od kak postoji Lepa naša ne meli svoje igrače na Svecko-
mo prvenstvo ovo leto v Ameriki, a Dinamo prvi pot od osamostaljenja Hrvatske nema reprezentativce u mladoj U – 21 reprezentaciji. Ne tak zdavnja je Dinamo mel odlične mlade igrače, ali jiv je resprodal ili pak podelil. Za Dinamo so ne bili dobri, a ve igrajo v drugim velikim klubima v Lepo našoj (HNL) i to jako dobro, a to so: Martin Šotiček i Anđelo Šutalo vu Hajduko, Luka Vrbančič v Osijeko, Marko Soldo vu Sigmi Olomouc, Branko Pavič i Moreno Živkovič vu Reki, Adriano Jagušić vu Slaveno pak Panathinaikoso, Leon Jakirovič vu Intero z Milana… Ve vidite svoje mlade talente so respustili, a vu maksimirske slačionice so dopelali neproverene igrače z Afrike, Azije, Filipina, Zambije, Rusije, Bjelorusije…. Čudna je to nekša šporcka politika v Maksimiro, takša je još nigdar ne bila?
MEĐIMUREC TJEDNA
Kad Drago zasvira, dobre volje ne nedostaje!
Bernarda pak med nejbolšima
Kak sako leto tak i ovo se zbirajo nejbolši gospodarstveniki i poduzetniki v Lepoj našoj kaj se bode znalo što je itak nejbolši med dobrima. Ovo leto je med pet nejbolših došla, očem reči, zebrana naša poduzetnica Bernarda Cecelja štera je vu vrho posla z šterim se bavi i to kak gospodarstvenica i inovatorica. Ona je započela svoj poslovni pot z fabrikom Bernarda d.o.o štera je doma vu Varaždinskim Toplicama, a delala je madrace i postelje i to one nejbolše kak bi se si mi mogli dobro naspati jerbo saki čovek dok se dobro naspi unda se more naprajti onak kak oče i kak dragi Božek zapoveda. Fabriko madracov i posteli ima na našemo hataro i to v Puščinaj de je i počela delati z 13 težakov, a denes jena fabrika ima 250 težakov i skorom se kaj napravijo (madrace i postelje) prodavle vum Lepe naše i to nejbolšim hotelima vu Evropi i još dale po sveto. To joj je ne bilo dosti pak je vu svojim Varaždinskim Toplicama otprla nejpredi restorana, pak picerijo z nejbolšim picama, a na se zadje je na red došel i luksuzni hotel za zdrastveni turizam z ljekovitom vodom. Polek termalne vode, štera je kak vračtvo, tu so i sake fele �izikalne terapije i rehabilitacije. Bernarda je do ve dobila sakefele nagradi: žena leta, najpoduzetnica, inovatorica – vitezica, "Najžena 21. stoletja" tak da je nikomo ne čudno kaj došla vu �inale EY poduzetnika 2026. leta za štero jo je predložila struka, a dok struka veli da je nejbolša onda je to stoprocentno tak. Gde bi bil kraj Lepoj našoj da je več takši ženi. Gospi Bernardi kapa do poda!
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
mi prodiremo dublje
Dragu Brežnjaka iz Rimščaka nemoguće je sresti bez osmijeha, a tu svoju dobru energiju bez štednje širi gdje god se pojavi. Pokazao je to i na Svjetskom
danu jabuka u Brezovcu, gdje je zasvirao harmoniku i na noge podigao te rasplesao i susjede iz Slovenije. Pravi majstor za feštu i dobro raspoloženje! (sh)
ROPSTVO u ilegalnoj tvornici cigareta u Lendavi
Oduzeli im putovnice i tjerali ih na prisilni rad Slovenska policija i tamošnja Financijska uprava prošlog tjedna unutar kompleksa nekadašnje tvornice “Nafta Lendava” nedaleko od istoimenog mjesta, pronašle su najveću ilegalnu tvornicu cigareta u slovenskoj povijesti. Međutim, osim nešto više od 14 milijuna cigareta i 44 tone duhana, policija je u ilegalnoj tvornici pronašla i 34 strana radnika koji su ondje živjeli u nehumanim uvjetima te za koje se naposljetku ispostavilo da su žrtve prisilnog rada i trgovine ljudima. Radilo se o 33 državljanina Paragvaja i jednom državljaninu Bugarske. Kako su prenijeli slovenski mediji, radnici su živjeli unutar ilegalnog postrojenja u prenatrpanim prostorijama bez prozora i ventilacije. Upravo zbog potpunog odsustva dnevnog svjetla, radnici koje je policija ondje zatekla uopće nisu znali je li vani dan ili noć. Po dvoje ih je moralo spavati u jednom krevetu, a često su bili gladni te izloženi opasnim parama kemikalija i duhana. Za rad nisu bili plaćeni, a cijeli je kompleks bio ograđen i pod video nadzorom. Osumnjiče-
ni pripadnici kriminalne skupine radnicima su odmah po dolasku oduzeli putovnice i mobitele. Stranim radnicima, koji su na kraju postali žrtvama prisilnog rada i trgovine ljudima, nepoznata osoba u Paragvaju ponudila je dobro plaćen posao u Sloveniji za plaću od tisuću do 10 tisuća eura mjesečno. Po dolasku u Europu sletjeli su u zagrebačku zračnu luku odakle ih je jedan muškarac kombijem odvezao do ilegalne tvornice kod Lendave. Ne bi o cijelom ovom slučanju ništa znala policija, da slovenska Financijska uprava nije nedavno zaustavila sumnjivi kamion pun ilegalnog duhana. Nakon toga, policija je upala u ilegalnu tvornicu gdje je pronašla potpuno opremljeno postrojenje s dvije proizvodne linije, žrtve prisilnog rada i robu vrijedu čak 10 milijuna eura. Policija za cijelu operaciju sumnjiči dvojicu Slovenaca. Jedan je ispitan i pušten na slobodu, sumnjivac za kojim još uvijek tragaju navodno je poduzetnik s dvije registrirane tvrtke u Slovenskoj Bistrici. (lj)
čitajte nas i putem naše web stranice
www. mnovine.hr te na službenoj facebook stranici
facebook.com/ međimurske novine
mnovine.hr