Issuu

Godina XXXII Broj 1616

OBITELJSKI LIJEČNIK otišao iz Orehovice

Čakovec, PETAK, 4. rujna 2026.

Cijena 2 eur

str.3

Nema tog novca za koji bi dalje tu radio! str. 4-5

PROMJENA na čelu HZZO-a

Antonia Marodi Medvedec vodi čakovečki Ured

str.5

ŠIRI LI SE Galerija Sjever?

str.3

Đurkini kupili i bivši Mercator

ZASJEDALO JE Općinsko vijeće str.15 Sveti Juraj na Bregu

TEMA BROJA

U PODTURNU

str.8-9

Lisice šetaju selom, a cesta čeka sanaciju Tinejdžerski rođendan završio krvavom tučnjavom i šivanjem usta

SLUČAJ BOLNICA TREBAMO VRATITI POVJERENJE U ŽUPANIJSKU BOLNICU ČAKOVEC

Plaćamo vas da nas liječite

A ne da se bavimo vašim političkim sranjima! MARIJA LOVREK iz Nedelišća

SVAĐA ISPRED noćnog kluba

Skupo platio viku na zaštitara pred Paladinom ZBOG NEDOSTATKA osoblja u bolnici prekršili Zakon o radu

Sestra radila i po 62 sata tjedno, no sud ih oslobodio OBITELJSKO NASILJE

Istukao suprugu s gotovo tri promila u krvi

Bugenvilije su kraljice mediteranskog raja str.32-33

Aktualno

4. rujna 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ANKETA

FOTO tjedna

POD VUROM

Što građani kažu o novom simbolu grada? Još od prošle godine traju radovi na uređenju Trga Republike u Čakovcu, a građani se neprestano pitaju kada će buka gradilišta konačno utihnuti. Sredinom rujna očekuje se završetak radova, a uz novi izgled trga stiže i potpuno nova čakovečka vura - za mnoge zaštitni znak i simbol gra-

da Čakovca. Dok se jednima sviđa novi, minimalistički dizajn koji se nenametljivo uklapa u prostor, drugi smatraju da je izgled nove vure jednostavno u duhu modernog vremena. Naravno, rasprave o dizajnu sata očekivano su potaknule i mišljenja o trajanju radova. (jo)

Nenad Novak (Čakovec) - Ja kao Čakovčanec vidio sam sve i svašta u našem prekrasnom gradu, stoga za mene osobno zamjena stare vure novom nije nešto previše značajno. Ali zanimljivo je promatra� kako se mijenja izgled našeg trga i kako se postavlja novi sat, čiji je dizajn zbilja lijep. Jedino imam osjećaj da radovi ipak predugo traju.

Emilija Đurčević (Pribislavec) - Gledajte, nije da sam baš nešto previše inves�rana u sudbinu i izgled naših čakovečkih vura. Više se obazirem na radove kojima kao da nema kraja. Među�m, moram istaknu� da sam baš danas is�nski primije�la dizajn novog sata i sviđa mi se taj minimalis�čki pristup. Kako znam reći: ‘Manje je uvijek više’ Anita Horvat (Novo Selo Rok) Mislim da je nova vura u skladu s vremenom u kojem se nalazimo i smatram da predstavlja zaš�tni znak našeg grada. Gledajući napredak radova i samo postavljanje sata, baš me zanima kako će sve na kraju izgleda�, ali čini mi se da će se sat jako lijepo uklopi� na trgu. Među�m, moram napomenu� da se ljudi ponekad previše žale po pitanju svega i svačega - bilo za izgled sata ili trajanje radova. Hrvoje Lesar (Čakovec) - Moram reći da su me se prethodna izdanje naše vure više dojmila. Smatram da sat izgleda previše siromašno ili se jednostavno furaju na taj neki minimalizam koji kao da je postao norma u svakom obliku estetskog izražavanja. Zanima me kako će sve na kraju izgleda� kad radovi u potpunos� završe. Možda ću na kraju ipak bi� iznenađen. Tamara Radiković (Šenkovec) - Mislim da sat izgleda jako lijepo - moderno, i baš mi se sviđa taj minimalis�čki dizajn. Iako ne preferiram nužno ovaj izgled vure naspram prethodnih izdanja. Svaki je sat imao “ono nešto” i pretpostavljam da je svaka verzija bila u skladu s vremenom. Jedva čekam da radovi završe i da konačno vidimo kako će sve na kraju izgleda�. Nadam se da će se sat lijepo uklopi� u naš novi trg.

Bit će vina!

U brežnom kraju započela je najslađa jesenska poslastica – berba grožđa.

Unatoč ljetnim vrućinama koje su nemilosrdno pržile vinograde, vinogradari s

osmijehom ulaze u podrume. Prvu ovogodišnju berbu zabilježili smo kod mladog

vinogradara Srećka Šajnovića iz Svetog Urbana. (sh)

MEĐIMUREC na čelu zagrebačkih groblja

Matija Derk prvi je zagrebački “grobar” Nakon višegodišnjeg iskustva u javnoj upravi, strateškom planiranju i upravljanju EU fondovima, Matija Derk preuzeo je vođenje podružnice Gradska groblja u sklopu Zagrebačkog holdinga. Njegovo imenovanje na čelo tvrtke nastavak je karijere obilježene upravljačkim ulogama na lokalnoj i nacionalnoj razini. Derk je prepoznatljivost stekao kao ravnatelj Međimurske razvojne agencije REDEA, koju je pozicionirao kao model uspješnog povlačenja europskih sredstava.

Uspjeh u regionalnom razvoju doveo ga je u vladu Zorana Milanovića, gdje je obnašao dužnost pomoćnika ministra regionalnoga razvoja i fondova EU Branka Grčića, radeći na uspostavi sustava upravljanja EU fondovima pri ulasku Hrvatske u Uniju. Nakon ministarske epizode delovao je kao konzultant za strateški i lokalni razvoj. Radeći na različitim projektima, putovao je svijetom, a kako sad kaže, vrijeme je da zastane na

jednom mjestu i obitelji osigura stabilnost. Drugim riječima, dodaje, promijenili su mu se prioriteti. - Oduvijek sam bio vezan uz stvaranje javne vrijednosti i u ovom sektoru vidim dosta prostora za unapređivanje usluga, kaže u svom stilu Matija. Naime, čelu Zagrebačkih gradskih groblja čekaju ga izazovi modernizacije poslovanja, nastavka poslije potresne obnove Mirogoja te rješavanje dugotrajnog problema nedostatka grobnih mjesta. (vv)

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Po 300 eura za korisnike nacionalne naknade Međimurska županija osigurala je 106.500 eura u županijskom proračunu za jednokratnu novčanu potporu od 300 eura po korisniku nacionalne naknade za starije osobe. Ova mjera obuhvaća 355 najranjivijih sugrađana, a isplate na bankovne račune i putem poštanskih uplatnica započinju idućeg

tjedna te će završiti najkasnije do 15. rujna. Predstavljajući mjeru na konferenciji za medije, župan Matija Posavec naglasio je kako je cilj olakšati troškove režija, lijekova i ogrjeva osobama u najvećem socijalnom riziku. Predstavnici umirovljeničkih udruga pozdra-

vili su ovu �inancijsku pomoć, dok iz Županije podsjećaju da uz novčane potpore nastavljaju s besplatnim javnim prijevozom za starije te najavljuju velika ulaganja u rekonstrukciju Doma za starije u Čakovcu i završetak Centra za starije u Nedelišću. (sh)

Maja Đurkin Međimurec, direktorica tvrtke BP Galerija

BP GALERIJA širi se duž ulice u Čakovcu

Obitelj Đurkin kupila zgradu bivšeg Mercatora Tvrtka BP Galerija d.o.o., u vlasništvu obitelji Đurkin, ostvarila je novu značajnu nekretninsku akviziciju. Prema podacima iz službenih zemljišnih knjiga, preuzeli su kompleks bivšeg trgovačkog centra Mercator na atraktivnom križanju Svetojelenske i Ulice Zrinsko-Frankopanske, nasuprot bolnice i policijske uprave. Transakcija obuhvaća katastarsku česticu od ukupno 11.239 četvornih metara, u što ulazi sam objekt površine 3.670 m² te prateće dvorište s velikim parkiralištem. Ovim potezom obitelj Đurkin nastavlja širenje nekretninskog portfelja u kojem se već nalaze Galerija Sjever, Hotel Park i kompleks bivšeg MTČ-a. Ipak, iz tvrtke su zasad suzdržani oko detaljnijih planova. Maja Đurkin Međimurec akviziciju nije potvrdila ni demantirala: – Za sad ništa službeno ne mogu komentirati jer sve što bih rekla, lagala bih. Neslužbeno, postojeći ugovori sa zakupcima ostaju na snazi, dok velika parcela otvara prostor za nova ulaganja. (vv)

4. rujna 2026.

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Od višemjesečnih lista čekanja i "sumnjivih" infuzija umjesto dijagnostike, do politizacije sustava, zataškavanja i lova na vještice — kako je pacijent u čakovečkoj bolnici postao sporedna stvar.

TEMA BROJA SLUČAJ BOLNICA TREBA VRATITI POVJERENJE U ŽUPANIJSKU BOLNICU ČAKOVEC

Plaćamo vas da nas liječite! A ne da se bavimo vašim političkim sranjima! Piše: Tomislav Novak

Bilo je to otprilike godinu dana prije nego je počeo rat u Ukrajini. Bilo je to još vrijeme korone i prvih otkrivanja posljedica od cijepljenja. Moja tada 85-godišnja majka počela je imati ozbiljne probleme s probavom. Mama se inače odlično držala za svoje godine. Brza, okretna i čak previše bistra i asertivna, odjednom je počela propadati. Tek nakon par tjedana muke priznala mi je da ima poput kamena tvrdu stolicu, što se pretvorilo u to da uopće nema stolicu. Bila je već kod svoje liječnice opće prakse i ona joj je dala nešto što bi trebalo potaknuti organizam da izbaci sve iz sebe. Bila je već toliko napetog trbuha da nije mogla jesti. Trebala je na ultrazvuk, dobila je uputnicu. To je bilo negdje u ožujku, a dobila je termin u kolovozu u Županijskoj bolnici Čakovec. Postalo je neizdrživo, i jedan dan nakon posla dočekala me u bolovima pri vratima

i rekla nek je vozim negdje, da je ovo nemoguće izdržati. Otišli smo na OHBP i čekali... Tu sam prvi put upoznao našu „bolnicu". Bilo je tamo ljudi koji su čekali cijeli dan. Zima još nije sasvim otišla. Noć još pada rano. Jedan čovjek koji je došao prije 8 sati počeo je zapomagati kako će on doma, autobusi više ne voze. Drugi je došao traktorom, za dana još nije bilo tako hladno. Mi smo imali sreće pa smo nakon otprilike četiri sata došli na red (dakle nas dvoje potrošilo je ukupno 8 sati života na čekanje). Nakon pregleda, poslali su nas na odjel Dnevne bolnice – na infuziju! Nema pregleda ultrazvukom, rendgenom, bilo čime. Dali nam infuziju, i drugi dan idemo njenoj doktorici. Tj. zamjeni jer je tu njezinu doktoricu stalno netko mijenjao. I opet ništa. Druga vrsta laksativa, kao samo treba biti uporan, a žena nije imala stolicu već danima, možda tjednima, jer se više i ne sjeća.

Liječenje infuzijom umjesto pregleda Isti dan popodne nakon posla, repriza. Neizdrživo, vozi na OHBP. Sad smo čekali jedno šest sati. Opet na infuziju u dnevnoj bolnici. Pitam čemu služi infuzija, a oni da je ojača. Zar je nećete pregledati? Jesmo jučer, pa što se moglo promijeniti za jedan dan? Nakon infuzije išli smo doma. Ta noć je bila neizdrživa, mama nije oka sklopila od bolova. Ujutro me dočekala, izgledala je poput duha. Odmah je vozim na OHBP. Bilo je oko sedam sati. Čekaonica je bila prazna kad smo došli. Unutra se čuo žamor. Čekali smo preko pola sata. Nitko ne izlazi, nitko ne uzima knjižicu. Počeli su dolaziti drugi pacijenti. Uzeo sam mobitel i zovem na odjel OHBP-a. Čujem kako im zvoni telefon. Jednom je odzvonio do kraja. Žamor nije ni na trenutak prestao. Po zvucima koji su izlazili iz

„ordinacije" zaključio sam da piju kavu. Zovem ponovno, sada se žamor stišava. Netko nevoljko ipak diže slušalicu. – Dobro jutro, rekao sam, radite li? – Da, da naravno da radimo. – Pa mi čekamo ovdje već duže od pola sata i nitko ne izlazi. – U redu hvala, rekao je glas. Ubrzo se pojavila sestra. Pokupila knjižice. Opet infuzija. Nalazi, pa obiteljska liječnica. Mama kopni naočigled. Ista žena koja je još prije tri tjedna okretno radila, cvrkutala i naravno davila kako to mame već rade, doslovno je duh i to bez prave dijagnoze. Pitam liječnicu, dobro ovo nema smisla, hodamo na OHBP, već sam tamo visio više od 12 sati, a mama mi umire pred očima. – Pa znate, ako možete odite u Medikol, rekla je sestra sramežljivo pogledavajući mladu liječnicu. – Da, najbolje je da odete u Medikol, potvrdila je doktorica, ali tamo morate platiti.

– Platit ću, pa ovo hodam po maminu smrt u Bolnicu. Ali što da platim?? – Pa ultrazvuk. – Pa kaj mi niste odmah to rekli? Još prvi dan. Dakle za ultrazvuk, koji danas ima svaka veterinarska stanica, mama je u ŽB Čakovec bila naručena za nekih šest mjeseci!

Hitna operacija

Zovem Medikol, opišem situaciju. Kažu nam dođite za pol sata. Došli smo za pol sata. Liječnica koja je radila ultrazvuk kad je vidjela nalaze, problijedila je. Rekla je, ja se ne razumijem ali ovo je jako loše. Evo vam moj nalaz i snimka. Otiđite odmah u bolnicu. Vjerujte, odmah će vas primiti. Ipak sam nazvao obiteljsku liječnicu, poslao joj nalaz na mail, a ona je napravila uputnicu i pustila je u sustav. Nismo niti išli doma u Selnicu. Sad su nas odmah primili u bolnicu. Stvari sam joj dovezao poslije. Imala je poodmakli stadij karcinoma želuca.

Operirao ju je kirurg koji danas više ne radi u bolnici. Navodno svira gitaru. Samo je napravio premosnicu. Ali ja sam to morao saznati od drugih, koji su pogledali u sustav. Do njega nikako nisam mogao. Jednom sam ga uspio dobiti na telefon na odjelu. Doslovno mi je rekao dvije rečenice: „Operacija je uspjela, napravili smo premosnicu…" i spustio je slušalicu. No nije poklopio, sestra koja ga je dozvala shvatila je što je bilo, pa se ispričavala. – Ali ja sam još htio pitati što slijedi, kako će se to razvijati… – A znam, dodala je ona, ali takav vam je on. Bez obzira što se ponio kao govno, svejedno sam mu zahvalan. Mama je poživjela još gotovo godinu dana, od čega je nekih 9 mjeseci bilo izvrsno. Zadnja dva su bila nevjerojatno teška. A pomoć ne postoji. Ali to je druga priča, zbog koje sam postao zagovornik palijativnog centra.

Nastavak na str. 4 - 5

Aktualno

Organizacija bolnice za plakati No, tu me tadašnji ravnatelj Šegović prvi put upoznao. Vjerojatno me dugo mrzio. Naime, nekakvom igrom života ja sam najprije završio Fakultet organizacije i informatike, pa tek onda diplomirao i novinarstvo. Zbog toga znam organizaciju. A organizacija u bolnici je kriminalna! Pročitajte ovu riječ kako vam drago. Ja sam je napisao u prenesenom značenju. Šegović nije imao zaštitu Ministarstva, jer je bio posljednji županijski ravnatelj, pa je ovisio o lokalnom glasačkom tijelu. I nije mu bilo ugodno dok sam mu nabrojio organizacijske propuste samo u tom području koje sam ja iskusio. Odnosite se prema ljudima kao da su stoka? Čemu? Pacijent ne zna što čeka, koliko će čekati, gdje su liječnici koje čeka, a navodno su čak i dežurni. U doba informatike, kad je svaka informacija dostupna?! Ravnatelj je vjerojatno imao serijal noćnih mora. Naime, ideja da je bolnica njihova, a ne naša i da ih mi školujemo, plaćamo i zapošljavamo da nas liječe njima nije niti blizu primisli. Doduše, Šegović me uspio shvatiti. I počeo komunicirati s javnošću. Zbog toga je postao popularan i omiljen. Ne kažem da je organizacijski postao mnogo bolji, ali barem je pokušao.

Ravnatelj čakovečke bolnice, Nikola Hren

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Okupacija bolnice Kad je država počela okupaciju bolnice, znao sam da će biti mnogo gore. Naime, novi ravnatelj biti će odgovoran samo onome tko ga je postavio. A taj ne ovisi o lokalnim glasačima. Pacijentima. Dakle, nula odgovornosti prema pacijentima. Naravno da sam stao protiv toga, kao i protiv svake centralizacije koja odluke donosi daleko od ljudi kojima bi trebalo služiti. Kad sam se javno usprotivio centralizaciji, dio ljudi iz nove strukture proglasio me neprijateljem. To ne bi vrijedilo ni spominjati, da isti taj obrazac dijeljenje na „naše” i „njihove”, danas ne diktira i kako se u bolnici odnosi prema pacijentima.

No vratimo se u sadašnjost

Otkako je Nikola Hren, novi ravnatelj bolnice, preuzeo bolnicu, stvari su se još pogoršale. Od tada nema presica. Nema istupa pred javnošću. Strah od novinara i organizacijski kolaps koji se pokušava prikriti happy priopćenjima. Čak je policija po Hrenovom nalogu bez mog znanja ispitivala našeg novinara suradnika, studenta, odakle mu neke informacije koje je objavio u tekstu. Nismo od toga htjeli raditi probleme, jer evo čovjek se tek privikava na funkciju ravnatelja. Sad se pokazuje koliko je to podlo bilo. Alarm javnosti je trebala uključiti prošlogodišnja smrt silovanog 70-godišnjaka, kojeg su dvaput iz bolnice poslali doma, da kao nije mu ništa, a nakon toga je pao u komu. To se dogodilo u proljeće 2025. godine. Iako su brojni liječnici tvrdili da kao srčani bolesnik nije podvrgnut svim pregledima, na brzinu se sastalo tijelo Hrvatske liječničke komore, na čijem je čelu također stranački kolega, kako bi proglasilo da nije bilo pogreške. Jer ne biste vjerovali, ta „nepogreška” se

REAGIRALI I BRANITELJI

dogodila za vrijeme dežurstva zaštićenog liječnika. Sve je bilo po protokolu, rekli su. Policija tada nije reagirala. Da jeste, možda bi Luka Palatinuš danas bio živ.

OHBP selektira kandidate za privatne liječnike?

Naime, kad dođete na OHBP trebaju provjeriti kako ste, reći vam što vam je i što nije, reći vam što čekate i koliko ćete čekati (i zašto) te vas uputiti dalje. No trebaju i sve to zabilježiti. Luka je već treći put bio na Hitnom bolničkom prijemu, baš kako i moja mama. No njegova supruga nije imala toliko sreće kao ja. Nisu ga stigli odvesti k privatniku. A što bi bilo da su ga hospitalizirali kad je drugi put došao i napravili mu sve pretrage? Pa čovjek ima tek 38 godina. Koga će ako ne njega. Sad neće nitko biti kriv. Tako je zaključio Stručni savjet bolnice. Jer plak se u žili odlijepio i Luka je dobio srčani udar. Pa bi li se imalo što odlijepiti da ste mu prošli put napravili koronarogra�iju i otkrili da ima naslage u žilama? Ali, sve je bilo po protokolu. Zbog toga neće ništa otkriti niti policija, jer oni nisu liječnici, niti će uopće postaviti ta pitanja. A prije svega bi se trebala napraviti informatička forenzika bolničkog sustava.

Brane sebe umjesto da se bave pacijentima

U srijedu je to Stručno vijeće bolnice zaključilo kako nema njihove pogreške. Kako nitko nije kriv. Znate li o čemu su oni raspravljali? O tome tko je sve od zaposlenika bolnice gledao Lukine nalaze. Pa nakon toga kombinirali o tome tko je dao informacije medijima. Pa tko je na listi sumnjivih djelatnika. Pa što s njima. Prema onome što smo čuli, uopće se nije raspravljalo o tome rade li oni nešto krivo.

Izgubljeno povjerenje u čakovečku bolnicu Nakon tragične smrti mladog Luke Palatinuša, na rad Županijske bolnice Čakovec stigle su žestoke reakcije i od braniteljske udruge, ali i građana koji svjedoče o sustavnim problemima i višesatnim čekanjima. Oštrim se priopćenjem oglasila Zajednica braniteljskih udruga ratnih postrojbi Međimurske županije „BRANITELJI ZAJEDNO“, izražavajući duboku zabrinutost i sumnju u službeno očitovanje bolnice. - Objavljeno priopćenje izbjegava ključna pitanja, umanjuje ozbiljnost događaja te pokazuje nedostatak odgovornosti.

Izražena sućut nije isprika, a još manje preuzimanje odgovornosti. Upozoravamo na višesatna čekanja, komunikaciju preko interfona i izostanak nadzora. Tražimo neovisni stručni nadzor Ministarstva zdravstva, objavu rezultata istrage i odgovornost ravnatelja , poručuju branitelji. Svoje negativno iskustvo potvrdio je i predsjednik Zajednice Željko Tomašić, istaknuvši da su loša iskustva navela mnoge Međimurce da na preglede i operacije odlaze u Varaždin ili Zagreb. – Mamu od 92 godine vodio sam nekoliko puta na hitni pri-

4. rujna 2026.

jem zbog aritmije. Tamo ulazite kao u bunker, komunicirate preko interfona, a parking plaćate po osam sati. Izvade joj krv pa nakon četiri sata kažu da nalaz više ne valja i da moraju ponovno vaditi. Na kraju je zadrže u bolnici, što znači da nije bilo bezazleno, ali mi na to čekamo sedam sati. Zbog svega smo na kraju pomoć potražili u privatnoj bolnici u Varaždinu, ispričao je za RTL Tomašić. Iz udruge zaključuju kako su proceduralna priopćenja bez konkretnih rezova nedovoljna. „Sustav koji ne uči iz tragedija osuđen je da ih ponavlja.“ (sh)

Zbog čega je tako jaka kritika javnosti. Umjesto toga gledaju to kao politički napad, orkestriran od onih koji ih žele maknuti… Dajte se prizemljite. Medijski odjek je nastao jer masa ljudi osjeća nezadovoljstvo. To je puklo jer ravnatelj nije napravio press konferenciju čim se situacija dogodila. Umjesto da stane pred novinare i kamere, zajedno s odgovornim kolegama, ukopao se u svoj bunker. I dok je sve otišlo k vragu, poziva na konstruktivni razgovor. Zaposlenicima je poslana ova poruka: „Poštovani svi, od 1.6.2026 svi u javnom sektoru su obveznici NIS2 direktive o sigurnosti podataka. Zbog neozbiljnosti zaposlenika i nepoštivanja prava pacijenata na privatnost, GDPRa i niza drugih zakona i pravilnika određeno je povećati razinu sigurnosti lozinki. Još jednom podsjećam da je pregledavanje medicinske dokumentacije osobe koju nemate u skrbi bez odobrenja uprave ili pacijenta - prekršaj. Poštujmo jedni druge” Kao što se vidi iz poruke, bitno je samo jedno: da ništa ne izlazi u javnost.

OHBP izvor nezadovoljstva

U međuvremenu, potaknuti napisima o Luki Palatinušu, počeli su se javljati i drugi pacijenti. Svi redom optužuju OHBP za ignoranciju, neljudsko postupanje i tome slično. Ljudi su počeli istupati imenom i prezimenom, a još više njih anonimno. Model je postao prilično prepoznatljiv. Dođeš na OHBP i nakon što izgubiš vremena i živaca, ako ne želiš izgubiti i život ili kvalitetu života, završiš kod privatnika. I to bi bilo u redu kad ti privatnici ne bi radili u toj istoj bolnici. Na to su upućivali i nezadovoljnici koji su napustili čakovečku bolnicu. Deset kirurga kojima je dozlogdilo gledati kako, da bi došao na red na kirurgiji, moraš prvo posjetiti privatnu ordinaciju pojedinih liječnika zaposlenih u bolnici. Među njima i onaj koji je dobar kirurg, ali jadni komunikator koji je operirao moju majku. Sve više međimurskih pacijenata navodi kako radije biraju otići u Varaždinsku bolnicu. A

naročito se to čuje za one koji trebaju pomoć urologa. Naime, prema svjedočenjima pojedinih pacijenata i liječnika, iako postoji urolog koji je u pripravnosti i za to je redovito i dobro plaćen, ta usluga je i izlistana da je pacijent može dobiti. Ako potražite tu uslugu na OHBP-u, dobit ćete odgovor da odete u Varaždin ili Zagreb, ili će vas pogledati netko drugi. Dežurni kirurg ili tko je već pri ruci, te vas uputiti da se drugi dan javite urologu. Stvar je u tome da tada HZZO to plaća dvaput. Prvi put „priručnog” doktora, a drugi put urologa. Zgodno je da se to u sustavu ne bilježi. Jer kad vas pošalju u Varaždin, u Čakovcu niste zavedeni kao da ste došli u našu bolnicu, jer niste. Poslali su vas drugdje. Liječnik koji je plaćen za pripravnost nije ništa kriv jer pacijenta ustvari nije niti bilo. Usluga nije napravljena, ali je pripravnost plaćena.

Dresiranje djelatnika?

Iako svaki odjel ima svoje male bogove koji nam spašavaju živote, isto tako to uvelike utječe na organizaciju. No s organizacijom OHBP-a, kako nam kažu liječnici koji ne žele biti imenovani jer ravnateljstvo prijeti svojim „istragama”, glavni je problem što je šef vrsni kardiolog koji se bavi svojim poslom na svom odjelu. Pa je šef samo na papiru. Za to vrijeme, što je ustvari stalno, OHBP vodi tehničar koji vedri i oblači. On ima moć da vas, dok ste dežurni doktor, zove ili ne zove. Jer se pacijent koji se žali npr. na neku bol može privremeno zbrinuti, a može se i odmah zvati specijalist, bilo nešto ozbiljno ili ne. Dakle, svakom liječniku je pametno biti si dobar sa šefom OHBP-a. Prema svjedočenjima liječnika koji ne žele biti imenovani, na tom odjelu se, kažu, širi kultura u kojoj se bahat i osoran odnos prema pacijentima tolerira, čak nagrađuje pripadnošću krugu, dok se ljudsko i uljudno postupanje ismijava. Kako je ova priča prilično nevjerojatna, poslao sam to sve ravnatelju u obliku pitanja. Pitanja o tome tko vodi OHBP, kakve su procedure, uglavnom sve ono na čemu se bazira organizacija bolnice. No dobio sam odgovor kako su pitanja prezahtjevna te će mi biti odgovoreno u primjereno vrijeme.

Samo malo kasnije nakon tog neodgovora došlo je priopćenje iz Bolnice o tome kako novinari pozivaju na linč bolnice i liječnika.

Kako očuvati bolnicu i povjerenje u liječnike

Ovo masovno nezadovoljstvo pacijenata nipošto nije usmjereno na sve liječnike. Već samo na one koji imaju povlašteni status i suodgovorni su za organizaciju, vjerojatno i više od Hrena. Krizno komuniciranje je banalno. No prvo bi trebalo priznati da imaš krizu. A to se skriva toliko da je smiješno. Uopće ne bih htio biti liječnicima u koži. Ja nisam naletio niti na jednog da je zadovoljan sustavom, a da nema stranačku pozadinu koja sada drma bolnicom. Kako prije, tako i sada. Zaposlenički korpus bolnice dijeli se na one koji su „naši” i one koji nisu. Pri tome oni koji su „naši” uopće ne griješe. A sva sranja dolaze od onih koji nisu „naši”. Kakva je to dječja igra. Zdravstvo je kod nas javno. Zbog toga bi liječnicima trebalo zabraniti da pripadaju strankama, baš kao što je to učinjeno u policiji i vojsci. Osim toga, stalno svjedočimo primjerima gdje liječnici i kao članovi Županijske skupštine i kao članovi Hrvatskog sabora brinu samo o sebi. Nikad o građanima ili pacijentima. Traže npr. dodatnih 70 centi, a istovremeno se prosipa novac na nepostojeća dežurstva i nepružene usluge. Liječnici lako dobivaju izbore jer uvijek imaju pacijente ili buduće pacijente. No mi smo ih školovali, obučavali, napravili im bolnice i domove zdravlja, specijalizirali, upravo zato da nas liječe. A ne da se bave politikom! Pa se zbog toga moramo baviti njihovim spletkama i podmetanjima u svojim ustanovama. A evo dokaza da im je to važnije od pacijenata. Sve što znaju, naučili su na nama. Na našim ranama i našim bolovima. Pa bi poštovanje trebalo biti uzajamno. Ako smo došli do toga da te isti doktor ili sestra s poštovanjem gleda kad mu dođeš privatno, a grub je i osoran kad mu dođeš u bolnicu, onda stvarno nešto ozbiljno treba mijenjati. Zdravstvo je preozbiljno da se prepusti liječnicima i političarima. Naime, direktno nam utječe na zdravlje.

4. rujna 2026.

ČAKOVEČKI TRG dobio novi sat

SVJEDOČANSTVO Klare Mure Ferković iz Čakovca

Krvarila sam, a oni me ostavili da čekam sama u hodniku

Vidimo se “pod vurom”

Čitateljica Klara Mura Ferković iz Čakovca s nama je podijelila svoje neugodno iskustvo s odjela ginekologije

Potaknuta nedavnom tragičnom smrću Luke Palatinuša, redakciji Međimurskih novina javila se Čakovčanka Klara Mura Ferković (28). Kao zdravstvena djelatnica dobro poznaje protokole i standarde pristupa pacijentima, zbog čega je odlučila podijeliti vlastito negativno iskustvo iz Županijske bolnice Čakovec. Iako se u njezinom slučaju nije radilo o Odjelu objedinjenog hitnog bolničkog prijema (OHBP), već o ginekologiji, proživljeno ju je duboko potreslo. Slučaj se dogodio u proljeće prošle godine. - U 14. tjednu trudnoće stigla sam na čakovečku ginekologiju s krvarenjem oko 20 sati. Poslali su me da sama čekam na hodniku. Dr. Damira Reich odlazila je na operaciju te mi je u hodu tek usput

dobacila da ne zna kada će završiti i da je sama na odjelu. Nitko me praktički nije ni doživio, prisjeća se Klara Mura. Vidjevši da neće dobiti pravovremenu pomoć, a svjesna da joj na općoj hitnoj ne mogu pomoći bez odjela ginekologije, odmah se uputila prema susjednoj bolnici. - Otišla sam u Opću bolnicu Varaždin gdje su me primili odmah, bez ikakve zadrške, a krvarenje mi se u međuvremenu pojačalo. Liječnik je odmah ustanovio veliki hematom, izvadili su mi krv i urin, napravili sve potrebne nalaze te mi propisali terapiju koju sam potom morala koristiti narednih deset tjedana, navodi naša sugovornica. Međutim, kalvarija tu nije završila. Sljedeći

dan otišla je s nalazima s varaždinske hitne svojoj izabranoj ginekologinji u Prelog, gdje je zatekla liječnika koji inače radi i u čakovečkoj bolnici. – Liječnik mi nije napravio niti kontrolni ultrazvuk, nego me pozvao na red i osorno pitao 'Što bi ja da tableta protiv pobačaja ne postoji. Ostala sam u potpunom šoku. Bilo mi je izuzetno teško zbog samog krvarenja i neizvjesnog ishoda, govori nam. Na sreću, ova je priča u konačnici ipak imala sretan završetak, a sam porod obavila je u Čakovcu. – Porod je vodila iznimno stručna doktorica Topličanec u koju sam imala beskrajno povjerenje. Samom činjenicom što sam stigla 'u njezine ruke', čitav mi je porod bio dvostruko lakši – ističe Klara Mura.

Ipak, gorak okus i strah iz rane faze trudnoće ostali su prisutni do danas. – Ono što sam doživjela u 14. tjednu trauma je za cijeli život. Mogla sam doslovno doživjeti pobačaj sama na praznom hodniku ispred odjela ginekologije, gdje oko osam sati navečer nije bilo žive duše. I tu se radilo o jednom novom životu i stanju koje je moglo završiti kobno. Očito nije problem samo OHBP, nego i drugi odjeli. Iskreno se nadam da će se naše priče shvatiti ozbiljno te da se ovakve opasne pogreške i poigravanja ljudskim životima više neće ponavljati – zaključila je 28-godišnja Čakovčanka, uputivši na kraju i izraze najdublje sućuti obitelji preminulog Luke Palatinuša. (sh)

Antonia Marodi Medvedec postala upraviteljica čakovečkog Ureda Samo da podsjetimo, nova upraviteljica u Područnom uredu zaposlila se prošlog ljeta. Naime, nakon natječaja objavljenog u lipnju 2025. godine, odlukom od 25. srpnja 2025. izabrana je na radno mjesto višeg savjetnika za ekonomske poslove u Područnom uredu HZZO-a u Čakovcu. U fokus javnosti došla pak je kad je imenovana predsjednicom Upravnog vijeća čakovečke Županijske bolnice početkom srpnja 2024. Odluku o imenovanju donijela je Vlada Republike Hrvatske nakon što je drža-

Antonia Marodi Medvedec va preuzela upravljačka prava nad općim bolnicama. I upravo taj sastav, u kojem su predstavnici hrvatske vlasti imali većinu, izabrao je sadašnjeg ravnatelja Bolnice, Nikolu Hrena. S danom stupanja na dužnost upraviteljice, ka-

Sat je ponovno osvanuo na čakovečkom Trgu Republike što znači da su opet mogući sastanci “kod vure”. Istina, novi sat vrijeme pokazuje samo s dvije strane, no novo vrijeme nosi sa sobom i novitete. Kako doznajemo iz Grada Čakovca novi sat postavljen je u sklopu projekta rekonstrukcije Trga Republike koji provodi Đurkin d.o. i partneri i predstavlja jedan od elemenata javnog prostora. Sat je opremljen električnim mehanizmom koji omogućuje automatsko podešavanje točnog vremena putem GPS sustava. Na taj se

način osigurava preciznost i pouzdanost njegovog rada. Uz osnovni električni pogon, sat ima i rezervni pogon koji omogućava nastavak rada u slučaju eventualnog nestanka struje. (vv)

ZAKLADA ANA RUKAVINA u Pretetincu

Budi tračak nade za umiruće Zaklada Ana Rukavina, u suradnji s Općinom Nedelišće organizira akciju upisa u Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica. Akcija će se održati u četvrtak, 17. rujna 2026. godine, od 16 do 18 sati u prostorijama NK Međimurec, na adresi Pretetinec 67. Organizatori pozivaju sve zdrave građane u dobi od 18 do 40 godina da se odazovu u što većem broju i time pruže nadu oboljelima

od teških bolesti. Postupak upisa jednostavan je i brz, a sastoji se od popunjavanja pristupnice i davanja uzorka krvi za HLA tipizaciju. Pravo na upis u Hrvatski registar imaju sve zdrave osobe do 40 godina starosti. Jednom upisani darivatelji ostaju u bazi podataka do svoje 60. godine života, čime aktivno ostaju u prilici darivati koštanu srž ili periferne matične stanice te potencijalno spasiti nečiji život. (vv)

INA PLANIRA novu plinsku bušotinu kod Murskog Središća

PROMJENA na čelu HZZO-a

Nekako u tišini, došlo je do smjene na čelu čakovečkog Područnog ureda HZZO-a. Naime, umjesto Ivana Sinkovića koji je već lani stekao uvjete za mirovinu dužnost upraviteljice preuzela je Antonia Marodi Medvedec. Nova upraviteljica na dužnost je stupila s 1. kolovozom ove godine i kako su odgovorili na naš upit iz HZZO-a: - Rad ureda gđa Marodi Medvedec nastavit će odgovorno i u kontinuitetu, s naglaskom na dostupnu i jasnu uslugu građanima Međimurja.

Aktualno 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Proizvodnja bi mogla početi za tri godine

žu u HZZO-u, podnijela je ostavku na dužnost predsjednice Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec. Međutim, iako je od tada prošlo nešto više od mjesec dana, na službenim stranicama UV Bolnice ona se i dalje vodi kao predsjednica. (vv)

INA planira novu plinsku bušotinu na području Murskog Središća i Selnice, a Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije pokrenulo je postupak u kojem će se utvrditi treba li za taj zahvat provoditi procjenu utjecaja na okoliš. Riječ je o bušotini Zebanec-9, koja bi se izradila unutar postojećeg eksploatacijskog polja Zebanec. Točna lokacija još nije određena, nego je zasad definirano potencijalno područje u krugu polumjera 500 metara, na južnom dijelu područja Grada Mursko Središće i istočnom dijelu Općine Selnica. Nova bušotina trebala bi biti duboka oko 2,3 kilometra, a INA njome namjerava zahvatiti prirodni plin iz vršnog dijela ležišta B. Postojećom bušotinom Zebanec-2 plin se iz tog dijela ležišta više nije mogao učinkovito crpiti, pa INA planira novu bušotinu.

Plin se iz ležišta B na području Zebanca već proizvodio od 1986. do 1991. godine, a zatim ponovno od 2016. do sredine 2025. preko bušotine Zebanec-2. Proizvodnja je prestala kada se plin više nije mogao otpremati prema čvoru Međimurje. Prema posljednjim zabilježenim podacima, bušotina Zebanec-2 tada je proizvodila 35.559 kubičnih metara plina dnevno. Bude li ispitivanje Zebanec-9 uspješno, početna dnevna proizvodnja plina s primjesama procjenjuje se na oko 190 tisuća kubičnih metara. Proizvodnja je prema sadašnjoj projekciji predviđena od 2029. do 2042. godine. Za prvu godinu proizvodnje, 2029., predviđeno je 43,8 milijuna kubičnih metara prirodnog plina s CO₂, odnosno oko 15,4 milijuna kubičnih metara plina bez CO₂, te 569 kubičnih metara kondenzata. Planirane količine zatim iz godine u godinu padaju. (ik)

Život u Međimurju

MindsetSoul Business

Zašto kupac vašu firmu vidi drugačije od vas Kada vlasnik nakon dvadeset ili trideset godina poslovanja počne razmišljati o prodaji tvrtke, jedno od prvih pitanja gotovo uvijek glasi: koliko moja �irma zapravo vrijedi? Odgovor nije jednostavan jer vlasnik i potencijalni kupac istu tvrtku promatraju iz različitih perspektiva. Vlasnik dobro zna što je sve bilo potrebno da bi poslovanje došlo do razine na kojoj se danas nalazi: godine rada, preuzeti rizici, ulaganja, odnosi s kupcima i dobavljačima, znanje zaposlenika i tržišna pozicija. Sve to s razlogom smatra dijelom vrijednosti svoje �irme. Kupac, međutim, postavlja drugo pitanje: što od te vrijednosti stvarno preuzimam i koliko će poslovanje biti uspješno nakon promjene vlasnika? Zato ne procjenjuje samo prihode i dobit. Zanimaju ga stabilnost kupaca, zaposlenici, organizacija, potrebna ulaganja, rizici i posebno koliko poslovanje ovisi o sadašnjem vlasniku. Tu često nastaje razlika između vrijednosti koju vlasnik pripisuje svojoj �irmi i iznosa koji je kupac spreman platiti. Nije sporno da je vlasnik tijekom godina stvorio vrijednost. Pitanje je koliko je te vrijednosti ugrađeno u samo poslovanje i koliko je može preuzeti novi vlasnik. To se dobro vidi na odnosima s klijentima. Dugogodišnji i stabilni klijenti povećavaju kvalitetu poslovanja, ali kupca zanima hoće li ostati i nakon promjene vlasništva. Ako jedan klijent čini 40 ili 50 posto ukupnog prihoda, isti odnos može predstavljati i vrijednost i rizik. Kupac će pokušati utvrditi je li taj klijent vezan uz samu tvrtku ili prvenstveno uz osobni odnos s vlasnikom. Slično vrijedi za dobavljače i zaposlenike. Zato povoljni uvjeti nabave vrijede više ako proizlaze iz tržišne pozicije tvrtke, a manje ako ovise o osobnim vezama vlasnika. Dugogodišnji zaposlenici mogu nositi velik dio poslovnog znanja, pa će kupca zanimati tko su ključni ljudi, hoće li ostati nakon prodaje i postoji li osoba ili tim koji može preuzeti dio odgovornosti vlasnika. Slično vrijedi i za

Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Business brokerage i priprema ﬁrmi za prodaju

www.vesnabaranasic.com

imovinu. Poslovni prostor, strojevi, oprema i vozila mogu predstavljati važan dio vrijednosti tvrtke, ali kupca ne zanima samo koliko je vlasnik u njih tijekom godina uložio. Gledat će njihovu današnju vrijednost, stanje i ulaganja koja će biti potrebna nakon preuzimanja.Upravo je ovisnost poslovanja o vlasniku jedno od važnijih pitanja kod prodaje manjih poduzeća. U mnogim �irmama vlasnik poznaje najveće kupce, pregovara s dobavljačima, odobrava cijene, rješava probleme zaposlenika i donosi gotovo sve važne odluke. Takav način rada možda je godinama bio razlog uspjeha tvrtke, ali kod prodaje postaje rizik. Ako zajedno s vlasnikom iz �irme odlaze ključni odnosi, znanje i sposobnost donošenja odluka, kupac ne preuzima potpuno samostalno poslovanje. U business brokerageu razlika između vrijednosti koju vlasnik očekuje i vrijednosti koju kupac vidi nakon analize poslovanja često se naziva value gap. Vlasnik u svoju procjenu prirodno uključuje i godine rada, rizik, ulaganja i reputaciju koju je stvarao. Kupac se prije svega pita: što od svega toga ostaje u �irmi nakon što je preuzmem? Zato se kod ozbiljne kupnje ne provjeravaju samo prihodi i dobit. Analiziraju se kupci, zaposlenici, ugovori, dugovi, imovina, potrebna ulaganja te pravni i porezni rizici. U konačnici kupca zanima koliko poslovanje može zarađivati, koliko je ta zarada stabilna i koliki rizik mora preuzeti da bi je ostvario. Vlasniku koji razmišlja o prodaji korisno je da svoju �irmu pokuša pogledati očima osobe koja je prvi put vidi i koja za nju treba izdvojiti vlastiti novac.

Business brokerage i priprema ﬁrmi za prodaju www.vesnabaranasic.com Vesna Baranašić, mag.oec.

4. rujna 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

OBITELJSKI LIJEČNIK otišao iz Orehovice

Nema tog novca za koji bi dalje tu radio!

-Dosadašnji doktor, s kojim imamo potpisan sporazum o poticajima, iz svojih je razloga rekao da mu je dosta, da je napadnut i da više ne želi raditi pod takvim uvjetima, bez obzira na bilo kakve bonuse, kaže načelnik Piše: Vlasta Vugrinec

Slučaj odlaska obiteljskog liječnika iz Orehovice prešao je granice uobičajene priče o de�icitu medicinskog kadra u ruralnim sredinama. Kada je dr. Dorian Laslo (29) krajem srpnja spakirao stvari i napustio tamošnju ambulantu, iza sebe nije ostavio samo praznu ordinaciju, već i gorku istinu koju se više može gurnuti pod tepih. Naime, liječnika iz Orehovice nisu otjerali loši uvjeti ni mala primanja, već �izička ugroženost i potpuni kolaps pravne države na terenu. Iako je dr. Laslo primao najveću poticajnu naknadu u cijelom Međimurju, čak 1100 eura mjesečno iz općinskog proračuna, jednostavno je digao ruke i otišao uz poruku: - kako nema tog novca za koji bi i dalje tu ostao raditi.

Napadnut je i rekao je da mu je dosta

Liječnik je, naime, bio žrtava napada mladog i bolesnog mladića koji je duže vrijeme terorizirao i druge mještane Orehovice

o čemu smo pisali u našim novinama. No, umjesto odlučne reakcije institucija, kako se to lijepo kaže u našoj zemlji, sa “slučajem” se igrao ping-pong, prebacivao se iz nadležnosti u nadležnost. Za to vrijeme, u Orehovici su se nizali incident za incidentom. U atmosferi nesigurnosti, straha i konstantnog pritiska, bilo je samo pitanje trenutka kada će sve eskalirati. Srećom to se nije dogodilo, mladić je napokon dobio pomoć (i o tome bi se dalo raspravljati), no posljedice su ostale. LIječniku, kojeg su pokušavali zadržati novcem “puknuo je �ilm”. Zaboravilo se da se osnovna ljudska potreba, ona za sigurnošću, ne može kupiti nikakvim dodacima na plaću. Slučaj je ogolio i poraznu činjenicu. Naime, niti jedan incident nije “izolirani slučaj”. Kada institucije ne reagiraju na vrijeme, čekajući valjda krajnju eskalaciju, posljedice ne snosi samo njegova izravna žrtva, već cijela zajednica. Kolateralna žrtva nečinjenja sustava u Orehovici danas su svi mještani koji

su ostali bez zdravstvene zaštite. Odlazak liječnika dominirao je i aktualnim satom nedavno održane sjednice Općinskog vijeća Orehovice. Vijećnici su se požalili kako zamjenski liječnici dolaze neredovito te da se mještani šalju u okolne ordinacije. – Meni je više neugodno slušati neprovjerene informacije. Zove me pravnica, kaže da dobivamo doktoricu, odemo na razgovor pa se to izjalovi. Onda stižu druge informacije da su neki zainteresirani, no dok ništa nije potpisano, nemam što iznijeti u javnost, kazao je načelnik Požgaj. Načelnik je pri tom podsjetio na činjenicu da je Općina nedavno uložila 100.000 eura u kompletnu obnovu ambulante. - A sada moramo ljudima svakih nekoliko dana osiguravati zamjene. Dosadašnji doktor, s kojim imamo potpisan sporazum o poticajima, iz svojih je razloga rekao da mu je dosta, da je napadnut i da više ne želi raditi pod takvim uvjetima, bez obzira na bilo kakve bonuse, dodao je načelnik.

Račun na kraju plaćaju mještani – Nije problem u novcu, Dom zdravlja mora oživjeti ovaj sustav, to mu je zakonska obveza i za to primaju novac. Završetak ove priče jasno govori da u samom startu nešto nije bilo dobro napravljeno, poručio je tijekom rasprave vijećnik Branko Sušec. Novi liječnik, kažu u Općini trebao je početi raditi početkom rujna, no to se, barem u trenutku pisanja ovog teksta, još nije dogodilo. Istina, Dom zdravlja je imao zakazan intervju s dva kandidata 25. kolovoza. - Natječaj je u tijeku i ne smijem ništa reći dok Povjerenstvo ne donese svoju odluku. Sve objavljujemo na našim stranicama i sve će biti javno dostupno, poručila nam je Vlatka Pleh, ravnateljica čakovečkom Doma zdravlja. Nije nam smjela reći ni eventualni okvirni početak rada novog liječnika. Pacijenti u Orehovici tako su sada osuđeni na privremena rješenja i liječnike na zamjeni koji se izmjenjuju iz dana u dan.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

40 godina s Vama

Trgovine otvorene ove nedjelje, 6. rujna • • • • • • • •

Trgovine KRK (od 7 do 11 sati) Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23 Črečan 42 Gornji Hrašćan, Čakovečka 52 Gornji Mihaljevec 74a Hlapičina 172 Nedelišće, M. Viljevca 2 Pleškovec 30 Pribislavec, B. Radića 54

• • • • • • •

Selnica, Trg bana Jelačića 4 Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13 Štefanec, Zrinskih 26 Štrigova 25a Turčišće 21 Vratišinec, Brodec 49 • Zasadbreg 153a • Žiškovec, Glavna 72

Ostale trgovine • Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h) • Green Park, Varaždin (9-21 h) • KAUFLAND, Čakovec (7-20 h) • KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-18 h) • KONZUM, Prelog, Glavna 24 (8-14 h)

• LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-18 h) • LIDL Prelog, Franje Glada 13 (8-18 h) • LUMINI, Varaždin (9-21 h) • PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h) • PLODINE, Prelog, A. Mihanovića 82 (7-21 h) • Stop Shop Čakovec (9-15 h) • SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h)

4. rujna 2026.

Dobro je znati 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

FESTIVAL BALONA NA VRUĆI ZRAK U PRELOGU OD 3. DO 6. RUJNA

Baloni će zasjati u subotu i nedjelju navečer Night Glow u subotu i nedjelju donosi jedan od najatraktivnijih prizora festivala. Deseci balona zasjat će na noćnom nebu uz glazbu i stvoriti spektakularnu kulisu u Marini Prelog

ko postoji prizor koji se s ovogodišnjeg Festivala balona na vrući zrak u Prelogu jednostavno ne smije propustiti, onda je to Night Glow. U subotu i nedjelju navečer Marina Prelog pretvorit će se u pozornicu pod otvorenim nebom, kada će deseci balona na tlu zasjati u ritmu glazbe i prirediti prizor koji se pamti. Program Night Glowa počinje oko 20 sati, odnosno ovisno o vremenskim uvjetima. Baloni tada više neće letjeti nebom, već će njihovi plamenici, u savršenom ritmu i uz glazbenu podlogu, osvjetljavati goleme

šarene kupole. Upravo taj spoj tame, svjetla, glazbe i balona jedan je od najatraktivnijih trenutaka cijelog festivala. A ove će godine za takav prizor biti još više razloga za dolazak. Peti Festival balona na vrući zrak od 3. do 6. rujna u Marinu Prelog dovodi čak 40 pilota iz 15 zemalja svijeta, među kojima su i neka od najvećih imena svjetskog balonaštva.

Baloni će zasjati dva puta

Posebnost ovogodišnjeg festivala je upravo to što će posjetitelji imati priliku do-

živjeti dva Night Glowa – u subotu i nedjelju navečer. Marina će tako tijekom vikenda dobiti sasvim drugačije lice, a veliki baloni postat će svojevrsne svjetleće skulpture. Za one koji žele festival doživjeti od jutra, tu su i atraktivni letovi. Jutarnji su planirani oko 6.30 sati, dok su popodnevni predviđeni od 17.30 sati, no kao i uvijek kod balona, konačna odluka ovisi o vremenskim uvjetima. Osim samih letova, tijekom dana održavat će se i Piknik na Dravi, uz food truckove, gastro i eno ponudu,

sadržaje za djecu, chill zone, malu školu balonaštva te vezane i panoramske letove.

Od La Manchea do Dalmatina

Noćne iluminacije moći ćete doživjeti u petak i subotu nakon 20 sati

“

Spektakularni prizori iznad Preloga očekuju vas od četvrtka do nedjelje

Festival neće živjeti samo od balona. Glazbeni program počinje u četvrtak nastupom La Manchea, u petak je na rasporedu Cro Dance DJ Party, dok će u subotu atmosferu zagrijavati DJ Vedran Car. Veliko finale festivala bit će u nedjelju navečer. Nakon posljednjeg Night Glowa, na pozornicu stiže DALMATINO, čiji koncert počinje u 21 sat.

Ulaz na festival je besplatan, a posjetitelje tijekom četiri dana očekuju i letovi balonima, sadržaji za cijelu obitelj te bogat glazbeni program Organizatori tako i ove godine ciljaju na spoj atraktivnog sportskog programa, spektakularnih prizora i sadržaja za sve generacije. Festival organiziraju Turistička zajednica Grada Preloga, Croatia Hot Air Balloon

Team, Balon klub Zagreb i WTF Events. Ulaz na festival je besplatan, dok se letovi balonom naplaćuju. Organizirani parking koji će PRE-KOM naplaćivati stoji 5 eura po dnevnoj karti u petak, subotu i nedjelju. Za informacije i rezervacije letova zainteresirani se mogu javiti na info@ baloni.hr. Ako vremenski uvjeti posluže, ovog će vikenda Marina Prelog ponuditi prizore kakvi se ne viđaju svaki dan – a subota i nedjelja navečer bit će rezervirane za balone koji će zasjati u punom sjaju.

Crna kronika

PROSJAČIO pred prolaznicima u centru Čakovca

Uzeli mu 8,5 eura i spremili iza rešetaka

Muškarac (51) iz Čakovca deset je dana proveo u zatvoru jer je s ispruženom rukom tražio milostinju od prolaznika u samom centru grada, gdje ga je jedne srpanjske večeri zatekla policija. Do svega je došlo 21. srpnja oko 19.40 sati u Ulici Katarine Zrinski. Muškarac je stajao na mjestu kojim prolazi mnogo ljudi i od prolaznika tražio novac, pokazujući koliko mu je teško. Policajci su ga tu zatekli, oduzeli mu novac koji je do tada skupio i priveli. Sve u svemu, isprosio je 8,5 eura, u jednoj novčanici od pet eura i nekoliko kovanica. Pred sucem nije ništa poricao. Priznao je da je prosjačio i da mu je poznato da to ne smije raditi jer je već jednom bio osuđen

U OKOLICI Preloga

za isti prekršaj. Ispričao je da živi teško, da prima invalidninu od 250 eura i da se izdržava od nje i socijalne pomoći. Obećao je da to više neće raditi i zamolio sud da ga blago kazni, uzevši u obzir da je odmah priznao i da mu je materijalno stanje loše. Sud je uzeo u obzir njegove prilike, ali i to da je za isti prekršaj kažnjavan više puta. Zbog toga mu je izrekao deset dana zatvora. Kaznu je već u cijelosti odslužio, jer mu je uračunato vrijeme od uhićenja do zadržavanja, koje je trajalo do kraja srpnja. Oduzetih 8,5 eura otići će u državni proračun nakon što presuda postane pravomoćna. Troškova postupka oslobođen je jer bi mu plaćanje ugrozilo osnovno uzdržavanje. (ik)

Otac raspalio sina šakom u nos, on uzvratio pljuskom Otac desetero djece (42) udario je 14. rujna oko 13 sati u obiteljskoj kući u okolici Preloga svog 20-godišnjeg sina šakom u nos, zbog čega je oca Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno kaznio s 300 eura. Prema optužnom prijedlogu, sve je krenulo od toga što je sin navodno udario svog maloljetnog brata, pa je otac zbog toga stao u obranu mlađeg. Sam sin je, međutim, to na sudu porekao, tvrdeći da se s braćom samo svađao i nagurivao. Sin je pred sudom ispričao kako je otac prvi počeo. Rekao je da ga je otac udario zatvorenom šakom u nos, a on mu je uzvratio pljuskom. Dodao je i da su se poslije toga pomirili te da među njima više nema razmirica. Otac je pak tvrdio suprotno, da je sin udario njega, i to šakom u oko, zbog čega ga je otišao prijaviti

policiji u Prelog. Priznao je jedino da je sinu rekao da se u njegovoj kući ne može tako ponašati, ali je porekao da mu je uzvratio ijedan udarac. Sud toj obrani nije povjerovao, ocijenivši je neuvjerljivom i sračunatom zbog izbjegavanja odgovornosti. Sinov iskaz prihvatio je kao uvjerljiv i životan, potkrijepljen dokumentacijom iz spisa. Sin od udarca nije zadobio nikakve ozljede, ali je kod njega izazvao uznemirenost i povredu dostojanstva, što se po zakonu smatra nasiljem u obitelji. Ocu, koji je bez škole, nepismen i lošeg imovnog stanja, kao olakotno je uzeto to što ranije nije kažnjavan za istovrsni prekršaj, a kao otegotno primjena sile prema sinu. Uz kaznu mora platiti i nešto više od 120 eura troškova postupka. Žalba je moguća u roku od osam dana. (ik)

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR Čakovec

Ukrao električni romobil Tijekom proteklog vikenda na području Policijske uprave međimurske zabilježene su dvije teške krađe (od kojih jedna u pokušaju) te dvije krađe, a među njima se našao i slučaj drske krađe na željezničkom kolodvoru u Čakovcu. Prema policijskom izvješću, u noći s petka na subotu (28./29. kolovoza), nepoznati je počinitelj otuđio električni

romobil u vlasništvu starijeg maloljetnika. Kradljivcu je posao bio znatno olakšan jer vozilo nije bilo osigurano sigurnosnim lokotom. Oštećeni vlasnik materijalnu štetu procjenjuje na više stotina eura. Iz policije navode kako će protiv nepoznatog počinitelja podnijeti kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu zbog počinjenja kaznenog djela krađe. (sh)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

PREKRŠAJNI SUD u Čakovcu

4. rujna 2026.

Istukao suprugu s gotovo tri promila u krvi Vodoinstalater (44) iz okolice Čakovca nepravomoćno je osuđen na tisuću eura kazne jer je krajem lipnja, s gotovo tri promila alkohola u krvi, vikao na izvanbračnu suprugu, vrijeđao je i udarao rukama po glavi i tijelu. Sve je počelo zbog obiteljskih prilika. Muškarac je ženi rekao da ne želi i ne može u kuću primiti njezina odraslog sina s obitelji. Objasnio je da s malom

plaćom jedva izlazi na kraj. Kada plati režije, troškove i kredit, tvrdio je, ne ostane mu novca da uzdržava još i sina svoje partnerice, koja trenutačno ne radi. Ona je događaj ispričala drukčije. Rekla je da je te večeri bio jako pijan i da je, kao i uvijek kad popije, počeo vikati i galamiti. Nazivao ju je pogrdnim imenima, predbacivao joj da je u vezi s drugim muškarcima, a potom je rukama izudarao

po rukama i glavi. Ustvrdila je da traži posao kako bi se uzdržavala te da joj partner uskraćuje i novac za osnovne namirnice. Zbog svega je pozvala policiju. Muškarac je pred sudom priznao samo dio. Potvrdio je da je bio pijan i da je došlo do svađe oko ženina sina, ali je zanijekao da je vrijeđao i udarao. Tvrdio je da joj je samo odgovorio da sina ne može primiti, a da je ona zbog toga pozvala policiju.

Sud mu obranu nije povjerovao, ocijenivši iskaz žene uvjerljivim, a njegovo poricanje sračunatim na izbjegavanje odgovornosti. Policija ga je uhitila iste večeri, a idući dan doveden je na sud i nakon ispitivanja pušten. Vrijeme provedeno u pritvoru uračunato mu je u kaznu, pa mora platiti nešto više od 920 eura, uz još 60 eura troškova. Presuda je nepravomoćna. (ik)

SVAĐA ISPRED noćnog kluba

Vikao na zaštitara pred Paladinom, pa nasrnuo, ali skupo platio Mladi Čakovčanin (33) skupo je platio noćnu svađu s vratarom čakovečkog kluba Paladin, jer ga zaštitar nije htio pustiti natrag. Sve je počelo oko dva ujutro 24. svibnja u ulici Katarine Zrinskih. Mladić je s bratom i djevojkom izašao ispred kluba, a kad su se htjeli vratiti, zaštitar ih je zaustavio. Tvrdio je da su ulaznicu već platili, no vratar mu to nije priznao i nije ga puštao unutra. Mladić je planuo.

"Ko si ti kaj mi zabraniš ulaza, o****i!", vikao je zaštitaru. Kad mu je ovaj rekao da je pozvao policiju, mladić se nije smirio, nego mu je dobacio: "I kaj ve ak je murija tu, nabijem i njih na k***c kak i tebe!" U jednom je trenutku fizički nasrnuo na zaštitara s namjerom da ga udari šakom. U tome su ga spriječili policajci, koji su bili u ophodnji desetak metara dalje. Uporabili su sredstva prisile i uhitili ga.

ZAVRŠIO IZA REŠETAKA

Bio je vidno pod utjecajem alkohola, no alkotestiranje je odbio jer je, kako je poslije rekao, bio revoltiran postupanjem policije. Pred sudom je priznao krivnju, ali samo djelomično. Potvrdio je da je zaštitaru rekao sporne riječi, no ustrajao je na tome da na njega nije nasrnuo šakom. Tvrdio je i da su policajci pretjerali sa silom te da ga je jedan od njih udario u vozilu. Njegova djevojka svjedočila je da je

molila policajce da ga puste kući, a da ju je zaštitar dvaput odgurnuo tako da je leđima udarila u žardinjeru. Sud je na kraju prihvatio da je narušio javni red i mir te mu izrekao najnižu moguću novčanu kaznu od 300 eura. Kako je u pritvoru proveo nešto više od osam sati, u kaznu mu je uračunato 39,82 eura, pa mu je za platiti ostalo 260,18 eura, uz još 50 eura troška postupka. Presuda nije pravomoćna. (ik)

Zbog dva prometna čunja vrijeđao susjedu Umirovljenik (71) iz Murskog Središća osuđen je na 15 dana bezuvjetnog zatvora jer je jednog svibanjskog jutra ispred susjedine kuće vikao niz nacionalnih uvreda, a povod svemu bila su dva plastična prometna čunja koja čak nisu ni bila njezina. Sve je počelo oko 5.51 sati kad je muškarac krenuo od kuće i na nogostupu ugledao čunjeve. Smetalo mu je što stoje na mjestu kojim se prolazi, pa je pred susjedinom

kućom počeo galamiti. Žena je u tom trenutku bila unutra, a on joj je s ulice dovikivao pogrdne riječi na nacionalnoj osnovi. Zatim je s poda pokupio čunjeve i pobacao ih u njezino dvorište, ne prestajući vikati. Među uvredama koje joj je dovikivao bila je i "coprnica srpska". Muškarac pritom očito nije znao da čunjeve nije postavila susjeda. Kako je ona ispričala na sudu, nešto ranije pozvala je komunalne

službe zbog šahta ispred kuće, radnici su izašli na teren i pri odlasku ostavili dva čunja tik uz njezinu ogradu. Muškarac je pak tvrdio da čunjevi tu stoje već mjesec dana i da ih je postavio njezin suprug, no za tu tvrdnju nije imao dokaz. Pred sucem se branio tako da je priznao dio uvreda, a dio poricao. Tvrdio je i da je susjeda njemu prijašnjih dana dobacivala uvrede, ali sud u to nije ulazio jer za to nije bilo dokaza.

Žena je rekla da ovo nije bilo prvi put i da je slične uvrede od susjeda trpjela i ranije, gotovo uvijek s ulice. Upravo je zbog toga i pozvala policiju. Sud njegovoj obrani nije povjerovao, a kao otegotnu okolnost sud je uzeo to što je muškarac i ranije kažnjavan za istovrsne prekršaje. Kaznu je, uz vrijeme provedeno u pritvoru, već u cijelosti odslužio. Presuda je nepravomoćna. (ik)

POLICIJA zaustavila vozača kombija i poslala ga u zatvor

Pijan, bez vozačke i s zabranom U subotu, 29. kolovoza, nešto iza ponoći, čakovečki prometni policajci na Trgu Eugena Kvaternika u Čakovcu zaustavili su teretni automobil varaždinskih registarskih oznaka kojim je upravljao 54-godišnjak. Alkotestiranjem je utvrđeno

da je vozio pod utjecajem alkohola u koncentraciji od čak 2,28 g/kg. Daljnjom provjerom policijski su službenici utvrdili da muškarac nikada nije položio vozački ispit. Zbog ranijih prometnih prekršaja prikupio je više od devet

negativnih bodova, pa mu je izrečena mjera prema kojoj ne može podnijeti zahtjev za izdavanje vozačke dozvole sve do kraja prosinca 2027. godine. Kako je riječ o višestrukom povratniku u činjenju težih prometnih prekršaja,

policija mu je privremeno oduzela kombi. Vozač je odmah uhićen i priveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Čakovcu. Dežurni sudac odredio mu je zadržavanje u trajanju do 15 dana, nakon čega je sproveden u zatvor u Varaždinu. (sh)

4. rujna 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

STRAVA U PARAGU

U PODTURNU

Tinejdžerski rođendan završio krvavom tučnjavom i šivanjem usta Rođendanska proslava u Podturnu pretvorila se u masovnu tučnjavu iz koje je jedan mladić izašao s razrezanim ustima, a petorica sudionika završila su pred čakovečkim sudom. Sve je počelo oko pola pet ujutro 8. studenog prošle godine, kad je nekolicina mladića došla na rođendan kod jedne kolegice iz škole u ulici Ivana Grščića. Prve razmirice planule su još unutar kuće, a onda se sukob prelio u zahod. Mladić (17), koji je te večeri, kako je sam priznao, popio nekoliko

uškarac (48) iz Bosne i Hercegovine u ožujku 2024. zasuo je međimurske dućane lažnim eurima kupljenima na eBayu, a potom sve priznao. Ubrzo nakon toga izgubio mu se svaki trag i sudu je i danas nedostupan, iako su ga pokušali pronaći uz pomoć Interpola te preko schengenskog sustava za potragu za osobama. Prema optužnici, njegov je recept bio jednostavan. Ušao bi u trgovinu, zapričao prodavačicu i, dok bi ona slušala, gurnuo joj lažnu novčanicu od 50 eura prije nego stigne pogledati što drži u ruci. Sam je priznao da se oslanjao na svoju rječitost. Kupovao je sitnice, sokove, cigarete, čokoladice, peciva, uzimao pravi ostatak i dijelio ga dvojici pratitelja jer je, kako je rekao, njima novac trebao više nego njemu.

piva i bio pripit, ustvrdio je da ga je jedan od gostiju bez povoda udario šakom u glavu. Uzvratio je udarac i izašao iz zahoda. Kad je ostalima ispričao što se dogodilo, pozvali su ga van "da se pomire i rukuju". No čim je izašao, dvojica su ga, kaže, pitala hoće li se tući. Odgovorio je da neće, a jedan se od njih zatrčao prema njemu i udario ga nogom, nakon čega su ga počeli mlatiti rukama i nogama po tijelu. U isto se vrijeme na dvorištu potukla i druga skupina.

Mladić s razrezanim ustima pozvao je majku da dođe po njega, a već je istog jutra potražio liječničku pomoć. U čakovečkoj bolnici šivali su mu ranu u ustima dugu četiri centimetra. Optuženi su drukčije opisali događaj. Jedan (18) tvrdi da je ozlijeđeni prvi krenuo u napad jer je bio "vidno pijan", pa se on samo branio. Drugi (18) kaže da je ozlijeđeni njemu prvi opalio šaku u glavu u zahodu. Nekolicina njih tvrdi da su zapravo pokušavali razdvojiti one koji su se

DRŽAVLJANA BiH-a koji je po Međimurju plaćao eurima s eBaya više ni Interpol ne može pronaći

Priznao pa ispario Novčanice su bile grube krivotvorine. Umjesto potpisa guvernera na njima je pisalo "movie money", papir je na dodir bio drugačiji, bez vodenog žiga i zaštitne niti. Njemu to nije smetalo. Priznao je da mu je odmah bilo jasno o čemu se radi i da je novac nabavio preko interneta. Od 6. do 11. ožujka 2024. taj je novac završio u trgovinama u Orehovici, Palovcu, Dekanovcu, Turčišću, Vulariji, Totovcu, Kuršancu i Čakovcu, na benzinskoj postaji u Pušćinama te u jednom orehovičkom

LAŽNO PRIJAVILA partnera za premlaćivanje

kafiću. Neke prodavačice ipak su ga prozrele. Jedna je novčanicu odmah testirala olovkom, druga opipom osjetila da papir nije pravi, treća natpis uočila tek kad ju je usporedila s ostalima u blagajni. "Nemoguće, upravo sam ga podigao na bankomatu", branio se jedan uhvaćeni pred prodavačicom koja ga je odbila. Uz njega je na optužnici još četvero ljudi iz Orehovice, koji se terete za manji broj slučajeva i uglavnom tvrde da nisu znali da je novac lažan. Jedan je novčanicu dao supruzi da kupi

tukli, a ne da su sudjelovali u obračunu. Sud je zaključio da su svi svojim ponašanjem narušili javni red i mir, jer su njihove obrane potvrdili i dokazi iz spisa. Jednom punoljetnom sudioniku (18) izrečena je novčana kazna od 300 eura, uz 50 eura troškova. Jednom je maloljetniku određena posebna obveza od 40 sati rada za opće dobro, jer je i ranije bio prijavljivan za sličan prekršaj. Preostaloj trojici maloljetnika izrečen je sudski ukor. Presuda nije pravomoćna. (ik) potrepštine za djecu, drugi kaže da mu je poznanik dao novac tek da mu skokne po cigarete. Krivnju je priznao samo prvookrivljenik. U travnju 2024. dobio je mjere opreza i morao se redovito javljati policiji u Prelogu. Neko se vrijeme držao pravila, a onda se početkom veljače 2025. godine prestao javljati i nestao s adresa na kojima je dotad boravio. Sud mu je mjere opreza zamijenio istražnim zatvorom, ali bilo je prekasno. Kako su za Međimurske novine potvrdili iz Općinskog suda u Čakovcu, dostava optužnice pokušana je više puta, ali bez uspjeha, pa je na kraju obavljena javnom objavom na oglasnoj ploči početkom rujna. U postupku ga zastupa branitelj po službenoj dužnosti. (ik)

Ponekad se ponašamo kao djeca Žena stara 46 godina lažno je prijavila policiji da ju je partner pretukao i ostavio joj modrice, a čakovečki ju je sud za tu izmišljotinu nepravomoćno osudio na deset mjeseci zatvora, koje će odraditi kroz 600 sati rada za opće dobro. Sve je počelo kasno navečer 29. listopada 2022. godine. Iz stana je nazvala policiju i

dojavila da ju je partner fizički napao i da je od udaraca zadobila modrice. Policija je izašla na teren, a spis je završio kod državnog odvjetništva. Državno odvjetništvo ubrzo je utvrdilo da napada nikada nije bilo pa je prijavu odbacilo. Kad su joj predočili dokaze, žena je pred sudom priznala da je sve izmislila. Rekla je da tada nije bilo nikakvog

NASRNUO NA vlastitog brata pa ga uhitili

napada i da je bila svjesna da partnera lažno tereti. Kazala je da joj je žao i da se kaje te je obećala da više neće činiti kaznena djela. - On voli mene i ja volim njega, ali ponekad se ponašamo kao mala djeca, objasnila je svoj odnos s partnerom. Sud joj je priznanje, kajanje i obećanje uzeo kao olakotne okolnosti. Nije joj,

međutim, išlo u prilog to što je već više puta osuđivana, i to za razne stvari, među ostalim i za lažno prijavljivanje. Umjesto zatvora dobila je rad za opće dobro, po formuli dva sata rada za svaki dan kazne. Presuda nije pravomoćna. Žena se odrekla prava na žalbu, dok državno odvjetništvo još može uložiti žalbu u roku od 15 dana. (ik)

Zapalio cigaretu pored djeteta, pa napao brata Muškarac (26) iz Čakovca završio je pet dana iza rešetaka jer je nasrnuo na vlastitog brata nakon što mu je ovaj rekao da s cigaretom izađe van iz kuće u kojoj je bilo malo dijete. Do napada je došlo u srpnju ujutro, oko 09,10 sati. Muškarac je s upaljenom cigaretom ušao u bratovu kuću, a brat ga je zamolio da izađe napolje jer mu je unutra dijete. Umjesto da posluša, izašao je na dvorište,

Crna kronika 9

ali je počeo vikati i galamiti i vrijeđati brata. Zatim je fizički nasrnuo na njega, potrgao mu majicu i gađao ga stolicom. Brat nije zadobio ozljede, ali je kod njega izazvao strah i uznemirenost. Policija je stigla brzo. Muškarac je uhićen istog jutra, oko 09:50 sati, i odveden u čakovečku policiju. Pred sudom je odmah priznao krivnju. Potvrdio je

da je ljut zbog opomene vikao, galamio, vrijeđao brata, potrgao mu majicu i gađao ga stolicom. Molio je sud da mu kao olakotne okolnosti uzme priznanje i imovinske prilike. Kao olakotno sud mu je uzeo priznanje, imovinsko stanje i to što do sada nije bio kažnjavan za takvo djelo, a kao otegotno način na koji je napao brata. Dobio je pet dana zatvora, no kaznu je već odslužio

jer mu je uračunato vrijeme koje je od uhićenja proveo u pritvoru. Uz to mora platiti 50 eura sudskih troškova. Presuda nije pravomoćna. Protiv Čakovčanina se, inače, vode još dva prekršajna postupka zbog nasilja u obitelji, jedan zbog navodnog napada na drugog brata, a drugi zbog majke. Nijedan još nije okončan. (ik)

Oštrim alatom usmrtio psa pa ga bacio Završenim kriminalističkim istraživanjem utvrđena je sumnja da je 46-godišnjak s područja Međimurja počinio kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja. Napad se dogodio u nedjelju, 30. kolovoza, oko 17:30 sati u dvorištu obiteljske kuće u naselju Parag. Osumnjičeni je ručnim alatom s oštricom usmrtio psa

mješanca starog oko godinu dana, nakon čega je tijelo životinje odnio na obližnji poljski put izvan naselja i tamo ga ostavio. Policijski službenici obavili su očevid na mjestu pronalaska, a tijelo psa preuzeo je djelatnik ovlaštene veterinarske tvrtke. Protiv 46-godišnjaka slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

ZBOG NEDOSTATKA osoblja u bolnici prekršili Zakon o radu

Sestra radila i po 62 sata tjedno, no sud ih oslobodio Glavna sestra Odjela za transfuzijsku medicinu čakovečke bolnice tijekom 2024. radila je i po 62 sata tjedno, znatno više od zakonskog maksimuma od 50 sati, no Općinski sud u Čakovcu oslobodio je i bolnicu i tadašnjeg ravnatelja optužbe jer je zaključio da su postupali u krajnjoj nuždi. Sve je krenulo od anonimne prijave da se u bolnici grubo krši Zakon o radu. Državni inspektorat obavio je u rujnu 2025. nadzor i utvrdio da je sestra u nekoliko tjedana probila zakonsko ograničenje, pa je protiv Županijske bolnice Čakovec i njezina tadašnjeg ravnatelja podnio optužni prijedlog. U tjednu početkom siječnja 2024. odradila je 62 i pol sata, sredinom svibnja jednako toliko, a i u ostalim spornim tjednima bila je iznad granice. Obrana bolnice temeljila se na tvrdnji da drukčije nije moglo. Odjel transfuzije radi neprekidno, 24 sata dnevno, na njemu smiju raditi samo osposobljene osobe, a tim je

bio mlad i malobrojan. Više djelatnica bilo je na dugotrajnom bolovanju, trudnoći i porodnom dopustu, a nekoliko ih je iznenada izostalo zbog covida i bolesti djece. - Nisam osobno tražila da radim prekovremeno, niti me poslodavac na to prisiljavao, posvjedočila je sestra, koja je sama izrađivala raspored rada za odjel. Kad nije bilo nikoga drugog, upisala bi sebe i o tome obavijestila nadređene. Za sve prekovremene sate uredno je plaćena. Sutkinja je zaključila da uobičajena bolovanja kolegica sama po sebi nisu viša sila, no da je specifičnost transfuzije u tome što se nikad ne zna kad će nekom pacijentu hitno zatrebati krv. Zato je prednost dala dužnosti spašavanja života. Prekovremeni rad ocijenila je manjim zlom od onoga što je prijetilo da odjel ostane bez ljudi, pa je zaključila da su i bolnica i ravnatelj postupali u krajnjoj nuždi. Presuda je nepravomoćna, a trošak postupka pada na teret suda. (ik)

UHIĆEN i priveden u PP Prelog

U Kotoribi zaustavljen recidivist s 2,60 promila U subotu, 29. kolovoza, oko 20:35 sati u Ulici kralja Tomislava u Kotoribi, preloški policajci su tijekom nadzora prometa zaustavili 28-godišnjaka koji je upravljao neregistriranim motociklom bez zaštitne kacige. Alkotestiranjem je utvrđeno da je vozio pod utjecajem alkohola u koncentraciji od čak 2,60 g/kg, dok je provjerom ustanovljeno da nikada nije položio vozački ispit. Budući da se radi o višestrukom počinitelju najtežih prometnih prekršaja, vozač je

odmah uhićen i priveden u Policijsku postaju Prelog, a motocikl mu je privremeno oduzet jer nije mogao dokazati vlasništvo. Protiv 28-godišnjaka podnijet je optužni prijedlog Općinskom sudu u Čakovcu uz prijedlog za određivanje zadržavanja. Sljedećeg dana, u nedjelju 30. kolovoza, doveden je pred dežurnu sutkinju Prekršajnog odjela koja mu je odredila zadržavanje do 10 dana, nakon čega je sproveden u Zatvor u Varaždinu. (sh)

10 Život u Međimurju GLOBALNO I LOKALNO josip.simunko@mnovine.hr Piše: Josip Šimunko

Stižu europske kazne za ekocid

dgovor vlasti na probleme ekocida uslijedio je ovih dana, ministar pravosuđa Damir Habijan i radna skupina za promjenu zakona odlučila se za njemački model kazni. To znači da će s početkom nove 2027. godine stupiti na snagu novi kazneni zakon, koji uvodi mogućnost doživotnog zatvora za petnaest najtežih kaznenih djela, među kojima je i zločin protiv okoliša i njegovog trajnog onečišćenja. Zakon će obuhvatiti sve građane starije od osamnaest godina. Po istom prijedlogu, kazne za tvrtke koje su krive za ekocid u prirodi i okolišu mogu biti kažnjene kaznom od 50 milijuna eura. To su dakako najvažniji prijedlozi izmjena koje će u konačnici usvojiti Sabor. Novi zakon biti će usklađen s europskim direktivama. Prvi problem koji se navodi je nedostatak zatvorskih prostora, a time i službenika. Do sada su sudovi donosili preblage kazne, stav je ministra Božinovića, usprkos postojećem zakonskom okviru. Prevedeno, advokati su dobro živjeli, što znači da su se kriminalci bogatili. Pitanje je hoće li tako biti i dalje, a da se ne govori o raznim koruptivnim aferama kojih su puni mediji. Može li ovaj novi zakonski prijedlog poboljšati stanje u pravosuđu i društvu? Sigurno hoće, no u kojoj mjeri tek će se vidjeti i to nije retoričko već ozbiljno pitanje, s današnjim tehnologi-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ODRŽAN 26. Festival krumpira u Belici

4. rujna 2026.

Navodnjavanje spašava krumpir, biljku hladnije klime?

Dva mjeseca, tri mjeseca bez kapi kiše, s visokim temperaturama i proizvodnja nam je pod pritiskom. Dakle, imamo još jednog velikog neprijatelja, to su klimatske promjene, upozorio je Mesarić Naime, na tom području krumpir se proizvodi na više od 1000 hektara, što je oko 40 posto svih međimurskih površina pod krumpirom. U Općini djeluju 262 poljoprivredna gospodarstva, a poljoprivredne površine obuhvaćaju 2797,73 hektara.

Piše: Vlasta Vugrinec

jama mnogo je toga nezamislivog moguće. Osim toga, vrijeme postaje važno, poboljšanja mogu biti tek postupna, pa će Vlada biti na velikom ispitu. Međutim iz svih dosadašnjih iskustva proizlazi da se kaznama, ma kako teške bile, ne može razvijati moralna snaga društva, riječ je o nizu potrebnih promjena u obrazovanju i demokratskim procesima. Suprotnih negativnih primjera ima podosta u svijetu i ne treba ih slijediti. No pravo je pitanje zašto se do sada čekalo sa strožim zakonima i dozvolilo veliki nered i to ne samo u zaštiti prirode, kao da smo svi pozivani na svojevrsnu neodgovornost. Ustavno je pravo svakog građanina i djeteta ove zemlje da udiše čisti zrak i pije kvalitetnu vodu te živi na zdravom tlu i zdravom okolišu. Bilo bi lijepo kad bi počeli dokazivati da znamo što nam je najvažnije u životu.

Festival krumpira u Belici koji je održan minule subote, osim promocije krumpira, simbolično označava i početak zbiranja krumpira. Drugim riječima, vegetativna sezona krumpira je završila i kreće njegovo vađenje. Kako to i dolikuje poljoprivredni kulturi broj 1 u Belici, Festival je donio bogati kulturno-umjetnički i gastronomski užitak za Beličance i njihove goste.

Klimatske promjene dovode u pitanje budućnost uzgoja

Nad dugogodišnjom tradicijom uzgoja krumpira, kako je rekao Damir Mesarić, zamjenik predsjednika Udruge uzgajivača merkantilnog krumpira Međimurja, nadvio se tamni oblak zvan klimatske promjene. - Kako vrijeme odmiče, vidimo da se susrećemo sa sve više velikih problema. Vremenski uvjeti nagrizaju našu proizvodnju i puno je pesimizma. Dva mjeseca, tri mjeseca bez kapi kiše, s visokim temperaturama i proizvodnja nam je pod pritiskom. Dakle, imamo još jednog velikog neprijatelja, to su klimatske promjene, upozorio je Mesarić. Uzgred budi rečeno, krumpir je kultura hladijeg klimatskog podneblja. Mesarić je uputio izravan apel svim razinama vlasti, od općina i Županije do nadležnog Ministarstva, naglasivši kako izgradnja sustava za navodnjavanje mora biti prioritet. - Nema opstanka u poljoprivredi bez vode, to svi znamo. Ako ne počnemo na navodnjavanju raditi, mi ćemo ovu bitku izgubiti. Nadam se

Delicije od krumpira

Damir Mesarić, zamjenik predsjednika Udruge uzgajivača merkan�lnog krumpira Međimurja da nećemo ostati u muzeju, nego da ćemo ostati na poljima. Molim sve institucije koje mogu pomoći da pomognu, jer budućnost hrane će biti jako upitna, poručio je Mesarić. Na njegove se riječi nadovezao međimurski župan Matija Posavec rekavši da je proizvodnja krumpira i poljoprivredna tradicija i borba malog čovjeka i to borba od početka do danas. - Da te borbe nema, ne bi bilo tradicije, ponosa ni identiteta Međimurja, a proizvodnja krumpira je dio identiteta Međimurja, naglasio je župan Posavec. Što se pak tiče navodnjavanja na području Općine Belica, najavio je da ovih dana kreće javna nabava za izvođača radova za prvih 337 hektara, a onda i za dodatnih 400 hektara - Ali to je tek prva faza, onda idemo u dodatnih 400 hektara navodnjavanja.

Preﬁni kolači od krumpira

Posebnu pažnju posjetitelja privukao je kulinarski dio u kojem su udruge, čak njih 19 ,pripremale raznolika jela od krumpira. Prošlogodišnji pobjednici, članovi Udruge

HOS Belica, ove su godine iznenadili nesvakidašnjom kombinacijom domaćih i regionalnih okusa. - Pripremamo iznenađenje, to je nešto poput beličko-paško-istarski specijalitet s krumpirom. On se puni sa smjesom od paškog sira, istarskih tartufa, a dodaje se i meso s tiblice, otkrio nam je Josip Kolarić. Bilo je tu krumpirovih prutića sa začinima, pa neizostavni kalapajsani krumpir, torta i različiti kolači od krumpira o kojima su se pričali hvalospjevi.

Dečki su pripremili odličan kalapajsani krumpir

Recept za kolač od krumpira Sastojci: • 1 kg očišćenog krumpira • 250 g margarina • 300 g šećera u prahu • 100 g mljevenih oraha • 700 g mljevenih keksa • Ekstrakt ruma (po želji) • 50 g kakao praha • Čokoladna glazura: 100 g čokolade za kuhanje, 3 žlice ulja, 1 žlica meda • Za ukrašavanje (po želji): Šlag ili slatko vrhnje Priprema: Krumpir skuhajte, zgnječite u �ini, glatki pire bez grudica te ga ostavite da se potpuno ohladi. Zatim dodajte margarin narezan na listiće i šećer u prahu. Sve zajedno pje-

nasto umutite mikserom. U dobivenu smjesu umiješajte mljevene orahe, mljevene kekse i ekstrakt ruma. Sve dobro zamijesite da se sastojci povežu. Masu podijelite na dva jednaka dijela. Jedan dio ostavite svijetao, a u drugi dio umiješajte kakao prah. Smjesu možete oblikovati po želji – u obliku kocke, štangica, kuglica, salame, trokuta, piramida ili kao klasičnu tortu (slažući tamni pa svijetli sloj). Rastopite čokoladu s uljem i medom te prelijte preko oblikovanog kolača. Po želji, umjesto glazure ili uz nju, kolač možete ukrasiti tučenim šlagom ili slatkim vrhnjem.

4. rujna 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Dobro je znati 11

EKSKLUZIVNO DRUŽENJE U BRILJANTU, VODEĆOJ HRVATSKOJ OPTICI

Predstavili novosti Ray-Bana i Transitions leća Optika Briljant još je jednom potvrdila zašto drži sam vrh među hrvatskim optikama. Prošle subote njihove su prostorije postale središte stilskog i tehnološkog osvježenja, gdje su vjerni kupci, ljubitelji mode i prolaznici uživali u ugodnom druženju nabijenom pozitivnom energijom. Povod za ovo okupljanje bio je uistinu poseban, promocija najnovije kolekcije kultnog brenda Ray-Ban te predstavljanje inovativnih

Transitions leća, tehnološkog čuda koje u posljednje vrijeme neprekidno osvaja mlađe generacije.

Modna transformacija uz 7 novih boja U opuštenom razgovoru, Iva Mekovec Dalić i Neno Mekovec iz Optike Briljant otkrili su nam pozadinu priče o lećama o kojima svi pričaju. Transitions leće, koje su nekada uglavnom bile prepoznate i korištene među starijom po-

Najnovija kolekcija kultnog brenda Ray-Ban

pulacijom zbog svojih funkcionalnih i zaštitnih svojstava, dok danas doživljavaju pravu renesansu i stječu status potpunog must-have artikla. Danas su te fotoosjetljive leće doživjele potpunu transformaciju. Svojim naprednim značajkama i iznimnim estetskim mogućnostima potpuno su se približile mlađoj populaciji. Ključni razlog zašto su mlade generacije poludjele za ovim lećama leži u činjenici da dolaze u čak 7 različitih, atraktivnih boja. Zahvaljujući toj paleti, svatko može s lakoćom izraziti vlastiti stil i osobnost. Ove leće trenutačno reagiraju na promjenu UV zračenja. U zatvorenom prostoru ostaju potpuno prozirne, dok se na suncu brzinom svjetlosti pretvaraju u moderne sunčane naočale. Uz široku paletu boja lako se uklapaju u sve stilove i estetske preferencije, a istovremeno pružaju stopostotnu zaštitu od štetnih UVA i UVB zraka te �iltriraju plavo-ljubičasto svjetlo s digitalnih ekrana. Mogu se bez problema ugraditi u gotovo sve vrste okvira, čineći ih savršenim izborom za najrazličitije prigode, od poslovnih sastanaka do opuštenih popodnevnih kava ili večernjih izlazaka.

Iva Mekovec Dalić i Neno Mekovec iz Briljanta, te ekipa iz Essilora odgovarali su na pitanja o novite�ma

Spoj kultnog dizajna i najmodernije tehnologije privukao je brojne posjetitelje i dugogodišnje kupce, dok je za sve školarce osigurana posebna pogodnost od 20% popusta na cjelokupan asortiman

Transi�ons leće u posljednje vrijeme neprekidno osvajaju mlađe generacije Kada se spoji vanvremenski sjajne pogodnosti i osigurate dizajn kultnih Ray-Ban okvi- svom školarcu najbolji pora s vrhunskom tehnologijom gled na svijet. i estetikom Transitions leća, Essilor odabrao dobiva se savršen spoj tradinajjača optička cije, mode i vrhunskog vida.

Popust od 20% za bezbrižan povratak u školske klupe

Promocija najnovije kolekcije kultnog brenda Ray-Ban i predstavljanje inova�vnih Transi�ons leća okupila je brojne posje�telje i dugogodišnje kupce

Budući da je nova školska i akademska godina na samom pragu, Optika Briljant ponovno pokazuje svoju društvenu odgovornost i brigu o mladima. Za sve školarce i studente pripremljen je poseban popust od 20%, čime se obiteljima olakšava priprema za nadolazeće školske obveze. Pravovremena kontrola vida i kvalitetne naočale ključni su za dobar uspjeh u školi, stoga je ovo idealna prilika da iskoristite

imena u Hrvatskoj

Nije slučajnost što je vodeći svjetski proizvođač optičkih leća, globalni div Essilor, za ovaj ekskluzivni event i promociju odabrao upravo Optiku Briljant. Predstavnici Essilora prepoznali su u Briljantu dugogodišnjeg partnera koji dijeli njihovu viziju napretka, inovacija i vrhunske kvalitete. Optika Briljant godinama gradi svoju poziciju najjače optike u Hrvatskoj, a temelj tog uspjeha čine deseci godina iskustva i konstantnog usavršavanja koji jamče da je svaki detalj ponude provjeren

i vrhunske kvalitete. U Briljantu kupac nije samo broj. Svakom se klijentu pristupa s posebnom pažnjom, uzimajući u obzir njegove speci�ične vizualne potrebe, životne navike i osobni stil. Optika je opremljena najmodernijim dijagnostičkim uređajima za precizno utvrđivanje dioptrije i prilagodbu leća, a bogat asortiman obuhvaća vodeće svjetske brendove okvira i leća, osiguravajući da svaki posjetitelj pronađe nešto za sebe. Nakon ovakvog subotnjeg druženja jasno je da Optika Briljant ne slijedi trendove već ih postavlja. Spoj ugodne atmosfere, vrhunske ponude i stručnih savjeta Ive, Nene i ostatka tima još je jednom dokazao da za vaš vid i stil postoji samo jedno pravo mjesto. Ako ste propustili ovotjedno druženje, posjetite Optiku Briljant već danas, iskoristite aktualne pogodnosti i popuste za školarce te se osobno uvjerite u čaroliju novih Transitions leća i RayBan kolekcije. (sz) INFO: Ul. Ruđera Boškovića 1, 40000, Čakovec T: +385 40 390 644 www.briljant.hr

12 Čakovec/ Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

RIBARSKA večer u Štefancu

Pojelo se 160 kg morske ribe

4. rujna 2026.

S obzirom na odličan odaziv, pozitivnu atmosferu i pražnjenje svih 600 porcija do posljednje mrvice, Štefanec je dobio sjajnu manifestaciju koja bi mogla prerasti u prekrasnu ljetnu tradiciju Piše: Vlasta Vugrinec

Ribarska večer uz brancin, oradu, papaline, tuna steak, dagnje i škampe, uglavnom je rezervirana za našu jadransku obalu jer je riječ isključivo o morskim ribama. No, 160 kilograma najkvalitetnije bijele ribe, školjaka i rakova, podijeljenih u 600 porcija izjelo se minulog petka u Štefancu, naselju duboko u kontinentu. Istina, feštu je organizirao tamošnji nogometni klub, NK Jadran. A zna se da svaka takva iznimna večer nastane isključivo slučajno, uz poneku poveznicu koja je ovoga puta naziv samog kluba. Treba još reći kako su organizatori, svi redom nosili ribarske majice, odnosno majice s plavo bijelim naizmjeničnim crtama. Prije same Ribarske večeri, DVD Štefanec organizirao

je 1. Štefanjski trail, koji je na iznenađenje organizatori okupio oko 150 trkača i hodača te još 50-ak mališana.Odrasli su trčali/hodali na stazi dugoj 4 kilometara dok pak su djeca trčala po

Antonio Kranjčec dobro se snalazio s tunom i bijelom ribom

Ispred Društvenog vrvjelo je kao u košnici

nogometnom igralištu. S obzirom na broj trkača, oči organizatora okrenute su već na 2. Trail iduće godine.Optrčavši cijelo naselje, trkači/hodači vratili su se na polazišnu točku, odnosno prostor ispred Društvenog doma gdje su ribe već bile pečene, kokteli pripremljeni, a i živa glazba pjevala je već punom parom. Istina, za porciju ribe i slobodno mjesto za stolom trebalo se unaprijed najaviti, odnosno rezervirati. A cijene porcija? Prava sitnica, tuna steak od 13 eura, porcija orade i brancina po 11 eura, papaline su bile po 6 eura, a porcija pommes fritesa 3 eura.

Po Štefancu se trčalo i hodalo

4. rujna 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Središnje Međimurje 13

OTVOREN Dječji vrtić Dekanovec

32 mališana dobilo svoj drugi dom - Osobno mi je ovo jedan od najvažnijih dana u novijoj povijesti naše općine. Dugo smo bili bez vrtića i zato je ovo za nas puno više od same investicije, istaknuo je načelnik Hajdarović Piše: Vlasta Vugrinec

Mještani Dekanovca napokon su dočekali dan otvaranja svog dječjeg vrtića. Naime, do sada su bili jedina međimurska općina bez svoje predškolske ustanove. S druge strane, po glavi stanovnika imaju najveći broj studenata. U Dekanovcu je svečano otvoren novi dječji vrtić, projekt od povijesnog značaja za ovu međimursku općinu.

Jedna jaslička i jedna vrtićka skupina

Novi vrtićki prostor prostire se na oko 260 četvornih metara te ima kapacitet za prijam 32 djece raspoređene u jasličku i vrtićku skupinu. Posebnost ustanove su tradicijski nazivi odgojnih skupina pa tako jaslička nosi naziv Ftičeki, a vrtićka Sunčeka. O malim polaznicima brinut će stručni tim od sedmero djelatnika koji čine četiri odgojiteljice, kuharica, spremačica i ravnateljica Mihaela Sokač, koja je prigodom otvorenja naglasila: - Danas otvaramo vrata mjesta na kojem će nastajati prva prijateljstva, učiti se prve važne životne lekcije te razvijati znatiželja, kreativnost i samostalnost. Želimo vrtić u kojem će se svako dijete osjećati prirodno, sigurno i prihvaćeno.

Svečano otvorenje vrtića Objašnjavajući nazive skupina, dodala je kako su željeli da se i kroz njih sačuva nešto domaće, međimursko i blisko djeci i njihovim obiteljima. Ukupna vrijednost projekta iznosi malo više od milijun eura. Više od 380.000 eura osigurano je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, oko 350.000 eura pristiglo je iz resornih ministarstava, a preostala sredstva �inancirana su iz općinskog proračuna. Podršku je dala i Međimurska županija, čiji je župan Matija Posavec općinskom načelniku Ivanu Hajdaroviću uručio Sporazum o su�inanciranju vrijedan 50.000 eura.

GULAŠIJADA na Grabanicama

- Ovo je jedan veliki, plemenit i solidaran korak prema budućnosti. Izgradnja i otvorenje vrtića ulaganje je u budućnost koje se ne mjeri veličinom općine, brojem djece koja će ga pohađati niti veličinom same zgrade. Mjeri se samo jednim kriterijem, a to je dječji osmijeh, rekao je pri tom župan Posavec.

Najvažniji dan u novijoj povijesti Dekanovca

Načelnik Ivan Hajdarović nije skrivao zadovoljstvo ostvarenim velikom sna kako mještana tako i njegov vlastiti. - Osobno mi je ovo jedan od najvažnijih dana u no-

vijoj povijesti naše općine. Dugo smo bili bez vrtića i zato je ovo za nas puno više od same investicije. Ovo je ulaganje u djecu, mlade obitelji i cijelu općinu. Svaki projekt ima svoj put, svoj smjer i svoje poteškoće, ali najvažnije je da se na kraju dođe do cilja. Danas smo do tog cilja došli, naglasio je načelnik. Svečani program uveličali su Limena glazba Dekanovec, lokalni učenici i sami budući polaznici vrtića, a novouređeni objekt blagoslovio je vlč. Mario Kaniški. Čast da prerežu vrpcu pripala je Tadeju Baumgartneru i Teni Hajdarović.

Gangas Styl najbolji među deset ekipa

Piše: Kristina Kobal

Gulašijada u Nedelišću i ove je godine na Grabanicama okupila ljubitelje dobrog gulaša, kuhanja i druženja. Za titulu najboljeg natjecalo se deset ekipa, a svaka je imala svoj recept, način pripreme i tajni sastojak kojim je željela osvojiti članove komisije. Domaćin događanja bilo je Društvo športsko-rekreacijske udruge „DŠR“ Grabanice Nedelišće, koje je i ove godine okupilo brojne sudionike i posjetitelje. Od ranih sati uz kotliće se kuhalo punom parom, a miris gulaša širio se Grabanicama. Posebno težak zadatak imala je komisija koju su činili Josip Ljubić, Patrik Žličar i

Gangas Styl skuhao je najbolji gulaš i odnio pobjedu na Grabanicama Snježana Zorković. Pred njima je bilo deset gulaša koje je trebalo pažljivo kušati i ocijeniti. Članovi komisije istaknuli su kako su se ekipe ove godine naročito dobro pripremile. Svaka je svom gulašu pokušala dati poseban „štih“, zbog čega odluka o najboljima nije bila

nimalo jednostavna. Nakon kušanja i ocjenjivanja, prvo mjesto pripalo je ekipi Gangas Styl. Drugo mjesto osvojila je Udruga žena Gornji Hrašćan, dok su treći bili Pikači. Osim natjecateljskog dijela, posjetitelji su na Grabanicama mogli uživati u domaćem gulašu i piću po povoljnim ci-

jenama. Uz kotliće se tijekom dana okupilo društvo svih generacija, a dobra atmosfera bila je nezaobilazan dio ovog kulinarskog druženja. Gulašijada je tako još jednom pokazala da se uz dobar recept, malo natjecateljskog duha i puno dobre volje može stvoriti odlična atmosfera.

Načelnik Zoran Kolar i pročelnica Lana Križarić najavljuju veću sigurnost u prometu od rujna

OV ŠENKOVEC

Prometna sigurnost u fokusu Na 11. sjednici Općinskog vijeća Općine Šenkovec, održanoj 27. kolovoza pod predsjedanjem potpredsjednika Stjepana Hoblaja, u fokusu su bila prometna pitanja, prostorno planiranje te najava jesenskih događanja. Načelnik Zoran Kolar izvijestio je da su prikupljeni svi prijedlozi za novi Prostorni plan Općine te se u rujnu planira prijava na natječaj Ministarstva prostornoga uređenja radi sufinanciranja njegove izrade. U raspravi o prometnoj sigurnosti najavljeno je da Općina tijekom rujna samostalno kreće s iscrtavanjem pješačkog prijelaza na raskrižju Ulice A. Šenoe i M. Tita. Iz ŽUC-a je potvrđeno da sanacija ceste Knezovec – Mačkovec ulazi u proračun za iduću godinu, kada se očekuje i završetak radova u ulicama M. Kovača, J. H. Zdelara i D.

Brglesa. Vijećnica Biserka Andrašević predložila je izradu projekta za pješačko-biciklističku stazu prema Ksajpi. Vijeće je jednoglasno usvojilo novi Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave. Pročelnica Lana Križarić pojasnila je da se njime podižu pragovi te uvodi obveza provođenja postupaka jednostavne nabave vrijednosti iznad 15.000 eura (bez PDV-a) putem specijaliziranog modula. Također je naglasila da se umjesto dosadašnjeg ručnog potpisivanja ugovora uvodi digitalna razmjena i potpisivanje. Na kraju sjednice, vijećnica Jelena Fuss u ime Zrinske garde pozvala je mještane na obilježavanje 460. obljetnice pogibije Nikole Šubića Zrinskog 7. rujna u Svetoj Jeleni, dok su za 5. i 12. rujna najavljeni braniteljsko okupljanje i Festival bučinog ulja. (jo)

SJEDNICA Općinskog vijeća Male Subotice

Zeleno svjetlo za turističko povezivanje pet općina Središnja točka 9. sjednice Općinskog vijeća Općine Mala Subotica, održane 31. kolovoza, bilo je prihvaćanje inicijative za osnivanje zajedničke Turističke zajednice područja Med Murom i Dravom. U odsutnosti predsjednika vijeća Josipa Šegovića, vođenje sjednice preuzela je prva potpredsjednica Iva Mihalić Krčmar, dok je načelnik Valentino Škvorc uvodno predstavio pregled ljetnih investicija, među kojima se veličinom ističe uređenje igrališta NK Spartaka vrijedno 462.000 eura. Inicijativa za osnivanje turističke zajednice sa susjednim općinama Belica, Domašinec, Donji Kraljevec i Orehovica usvojena je jednoglasno. Stvaranjem jedinstvene destinacije omogućit će se učinkovitiji razvoj turizma, bolja promocija te lakše povlačenje sredstava iz EU fondova. U nastavku sjednice vijećnici su donijeli i novi Pravilnik o jednostavnoj nabavi, koji kroz potpunu

Valentino Škvorc, načelnik Općine, izvijestio je o realiziranim projektima i razvojnim planovima digitalizaciju osigurava veću transparentnost i bržu realizaciju općinskih projekata. Jednoglasno je usvojeno i godišnje usklađenje Plana zaštite od požara uz pohvalne riječi za domaća dobrovoljna vatrogasna društva koja samostalno odrađuju čak 80 posto intervencija na općinskom području. Na kraju je prihvaćen i Plan davanja koncesija za 2027. godinu, u kojoj nisu predviđena nova davanja. (jo)

14 Gornje Međimurje Gradonačelnik Dražen Srpak i načelnik Općine Pirovac Ivan Gulam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

TRAKTORIJADA U SELNICI okupila 80-tak traktorista

4. rujna 2026.

Pobjednik Dario Cenko: Želja mi je s traktorom Sporazum o prijateljstvu otići na more! i suradnji MURSKO SREDIŠĆE i Pirovac potpisali

Najsjeverniji hrvatski grad, Mursko Središće, dodao je novu kariku u lancu svojih prijateljstava. Gradonačelnik Dražen Srpak i načelnik Općine Pirovac Ivan Gulam potpisali su Sporazum o prijateljstvu i suradnji, otvorivši tako poglavlje intenzivnijeg povezivanja Međimurja i Dalmacije. Svečanosti su prisustvovali predsjednici vijeća Miljenko Cmrečak i Igor Meić, pirovački komunalni direktor Ante Čubrić te bračni par Nenad i Dijana Podkrajac, čiji dugogodišnji boravak u Pirovcu simbolizira neraskidivu, ljudsku vezu ovih dviju sredina.

Potpisani dokument nije samo formalnost, već temelj za konkretne projekte u kulturi, turizmu i radu lokalnih zajednica. Obje sredine ponose se bogatom tradicijom i puhačkim orkestrima, pa će upravo kulturne udruge i glazbenici prvi probiti led kroz zajedničke nastupe i gostovanja. Predstavnicima Pirovca ujedno je upućen i prihvaćen poziv da u prosincu posjete Mursko Središće povodom blagdana svete Barbare, čime će novo prijateljstvo dobiti i svoju prvu službenu potvrdu na sjeveru. (sh)

KOLEGIJ gradonačelnika Murskog Središća

Za obljetnicu obrane Vukovara Podružnici Varaždinske županije Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora odobren je iznos od 500 eura. Novčana sredstva namijenje-

na su provedbi programa povodom obilježavanja 35. obljetnice sudjelovanja Posebne jedinice policije PU Varaždin u obrani Vukovara i Borova Naselja. (sh)

Udruzi žena Križovec odobrena je potpora u iznosu od 220 eura u obliku narudžbenice za trgovinu KTC Mursko Središće. Sredstva

će se iskoristiti za organizaciju priredbe povodom Dana kruha i zahvalnosti, koja će se održati u Društvenom domu u Križovcu. (sh)

U postupku jednostavne nabave za stručni nadzor nad izvođenjem radova na III. fazi izgradnje Romskog multikulturalnog centra Sitnice prihvaćena je po-

nuda tvrtke MENA d.o.o. iz Čakovca. Od tražene četiri, pristigla je jedna pravovaljana ponuda u iznosu od 3.250 eura s PDV-om. (sh)

Za izradu projektne dokumentacije za izgradnju prometnice s oborinskom odvodnjom i javnom rasvjetom u Gospodarskoj zoni Brezje-Istok u Murskom Središću prihvaćena je po-

nuda tvrtke CIVIL CONSULT j.d.o.o. iz Čakovca. Na natječaj su pristigle dvije ponude, a odabrana je povoljnija u iznosu od 8.737,50 eura s PDV-om. (sh)

Udruzi žena Križovec 220 eura

Prihvaćena tvrtka Mena za Sitnice

Titulu najljepšeg oldtimera odnio je njemački oldtimer na kojem je Cenko radio pune četiri godine Piše: Sanja Heric

Prošle nedjelje Selnicom se prolomila prepoznatljiva, moćna grmljavina starinskih motora. Traktori oldtimeri zabrujali su gornjomeđimurskim krajem, označivši početak jubilarnog, 20. susreta starih poljoprivrednih strojeva i oldtimera. Događanje je i ove godine u srcu Selnice okupilo brojne zaljubljenike, kolekcionare i znatiželjnike koji su stigli kako bi izbliza vidjeli i udahnuli miris prošlosti sačuvan u limovima ovih impresivnih strojeva. Središnje okupljanje održano je na parkiralištu Obiteljskog muzeja oldtimera na Jelačićevu trgu, gdje se prijavilo čak 80 sudionika sa svojim ljubimcima na kotačima. Glavni organizator susreta i ove je godine bio Ignac Šardi, vlasnik spomenutog muzeja i neumorni čuvar tehničke baštine. Podršku ovoj velikoj obljetnici dao je i načelnik Općine Selnica Ervin Vičević, koji se pridružio okupljenim natje-

cateljima i gostima uveličavši svečani početak manifestacije.

Gornjomeđimurska ruta uz bogatu okrijepu

Nakon što su motorkotači i dizelski agregati ugodno uštimani na početnom okupljanju, kolona limenih ljepotana krenula je u atraktivnu vožnju kroz pitoreskne brežuljke. Sudionici su tijekom čitavog dana uživali u panoramama, ali i bogatoj gastronomskoj ponudi po kojoj je ovaj kraj poznat. Prva važna stanica bila je kod kapelice sv. Margete, gdje je organiziran ručak kod domaćina Štefana Kreste. Nakon ugodnog odmora, karavana je nastavila put prema Donjem Koncovčaku, gdje su okrijepu pripremili Matej i Mišel Babić. Prijateljski doček nastavio se i u Gradiščaku uz domaćine Franju Vrhara i Marka Šardija. Slavljeničko druženje, ispunjeno smijehom i razmjenom iskusta-

Na Jelačićevom trgu u Selnici, početnoj točki, tražilo se mjesto više

Ignac šardi, organizator Traktorijade u Selnici i Dario Cenko, s pobjedničkim traktorom

Legenda tvrtke Josef Bautz Njemački traktor Bautz AS 120 (proizvođen od 1951. do 1960. godine) ostao je zapamćen kao najprodavaniji model u povijesti tvrtke Josef Bautz, s ukupno 11.682 proizvedena primjerka. Pokretao ga je dvocilindrični MWM dizelski motor snage od 12 do 14 KS, što mu je u to doba omogućavalo znatno mirniji rad, veću dugovječnost i znatno bolji raspored snage u us-

va s terena, privedeno je kraju svečanom večerom i dodjelom priznanja u Domu branitelja u Svetom Martinu na Muri.

Četiri godine truda za šampionski Bautz

Nakon pomnog razgledavanja i procjene mehanike, titula najljepšeg i najboljeg traktora susreta pripala je modelu Bautz AS 120 iz 1953. godine, vlasnika Darija Cenka iz Macinca. Drugo mjesto osvojio je Ivica Miglez sa svojim pouzdanim Deutzom, dok je treće mjesto pripalo Branku Budji s legendarnim modelom Zetor 25-11. Pobjednik Dario Cenko, zaposlen na održavanju u tvrtki Centrometal, u prosincu će napuniti 50 godina i proslaviti svoj jubilarni Abraham, pa mu je ova nagrada došla kao najljepši rođendanski uvod.

Ide i cesta u Gospodarsku zonu Brezje-Istok

Kolona limenih ljepotana na atrak�vnoj vožnji kroz naše pitoreskne brege

poredbi s konkurencijom. Osim po pouzdanosti, bio je poznat i po iznimnoj štedljivosti. Prema tvorničkim podacima trošio je svega oko 1,4 litre dizela po satu rada prilikom oranja. Danas je ovaj model iznimno cijenjen među kolekcionarima i ljubiteljima oldtimer poljoprivrednih strojeva zbog svoje povijesne važnosti i vrhunske, pouzdane mehanike.

Strast prema mehanici kod njega je duboka i dugotrajna. - Traktor sam kupio u Bedekovčini, a dijelove sam nabavljao sa svih strana, nešto iz Njemačke, a nešto čak iz Belgije. Restaurirao sam ga ukupno četiri godine. Traktorijada u Selnici je super organizirana, velika je to tura. Došao mi je i prijatelj iz Križevaca Ivica Miglez. A sama nagrada... to mi je izniman vjetar u leđa, poticaj i volja da i dalje to radim. Lijepo je kad netko vidi tvoj trud i kad cijeni ono što radiš, ispričao nam je ponosni vlasnik Dario Cenko. Cenko u svojoj zbirci ima ukupno osam traktora. Dva su trenutačno potpuno složena i restaurirana – pobjednički Bautz tek je „na friško“ dovršen i spreman za ceste. Ostatak kolekcije čeka svoju priliku za obnovu. Domaćin priznaje da mu ne stanu svi u garažu, pa one koji borave na otvorenom uvijek pažljivo i temeljito zaštiti od svih vremenskih uvjeta. - Ovo je jako lijep model, dosta je popularan i u svoje se vrijeme najviše prodavao. To je bio njihov de�initivno najljepši traktor, dodaje Cenko s ponosom gledajući svoj ulašteni stroj. - Velika mi je želja s jednim od svojih traktora otići na more. Destinaciju još ne znam, ali rado bih se vozio po nekom našem otoku, otkrio nam je za kraj s osmijehom Cenko.

4. rujna 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Gornje Međimurje 15

ZASJEDALO JE Općinsko vijeće Sveti Juraj na Bregu

Lisice šetaju selom, a cesta čeka Zatvoren dječji vrtić u Zebancu sanaciju Vraćanje ključeva i prostorija Općini Selnica

GRAĐANI ZEBANCA odlučit će o funkciji objekta

Vijećnici Vedran Kovačić i Tihomir Karničnik jedini su postavili pitanje na aktualcu

Na aktualnom satu raspravljalo se i o poskupljenju sportskih pregleda na 70 eura po igraču, dok načelnik Nagrajsalović najavljuje sanaciju najlošije ceste prije zime Piše: Sanja Heric

Dok roditelji i klubovi muku muče s novim valom poskupljenja sportskih pregleda, mještane Malog Mihaljevca zabrinjava neuobičajena najezda lisica. Pokrenulo je to raspravu na aktualnom satu 11. sjednice Općinskog vijeća Svetog Jurja na Bregu, gdje se tražila reakcija općinskih službi.

Skočile cijene liječničkih pregleda za sportaše

Vijećnik Vedran Kovačić je upozorio na rast troškova obveznih sportskih liječničkih pregleda koji sada iznose i do 70 eura po igraču, što predstavlja izniman �inancijski teret za obitelji i sportske udruge. - Opet se cijena dizala i pregled se popeo na 70 eura po igraču. I to ne govorim samo o nogometu, nego o svim sportskim klubovima. Molim Općinu da razmotri mogućnost su�inanciranja troškova za sve klubove i sportaše koji djeluju na području naše općine, apelirao je Kovačić. Odgovarajući na vijećničko pitanje, općinski načelnik An-

đelko Nagrajsalović potvrdio je da je upoznat s problematikom te da već poduzima korake kako bi se iznašlo povoljnije rješenje, prvenstveno za najmlađe. Također je napomenuo da se planira koordinacija na razini Županije. - Ovo će biti sigurno tema na Kolegiju gradonačelnika i načelnika. Samo u školi nogometa imamo stotinjak djece, što znači da je to strahovit trošak od 7000 eura, istaknuo je načelnik Nagrajsalović. Načelnik je dodao kako Općina već vodi dogovore kako bi se osiguralo su�inanciranje, posebno za djecu i mlade sportaše u svim sportskim granama (stolni tenis, streljaštvo, nogomet i dr.).

Mali Mihaljevec bori se s najezdom lisica

Druga tema koju je Kovačić stavio na dnevni red odnosi se na komunalno-sigurnosni problem u naselju Mali Mihaljevec, gdje se mještani bore s najezdom lisica u blizini Bedekovićevih grabama i tamošnje farme. – Svako večer možete vidjeti mlade lisice kako šetaju

BREŽNA PRIČAONICA

iz dvora u dvor preko ceste, lagano i bez straha. Udomaćile su se, slikovito je opisao Kovačić, zapitavši spada li to pod nadležnost lovačkog društva ili policije. Načelnik Nagrajsalović odgovorio je kako je za rješavanje ovog problema potrebna službena procedura. – Prvo moramo vidjeti u koje lovačko društvo spada Mali Mihaljevec pa ćemo se probati s njima čuti. Postoji i Bionstitut koji postavlja specijalne zamke za hvatanje štetočina. No, to se mora odraditi u dogovoru sa strukom, naglasio je Nagrajsalović. Načelnik je umirio mještane glede opasnosti od zaraznih bolesti, istaknuvši da se na tom području redovito provodi akcija oralnog cijepljenja lisica bacanjem mamaca, pa opasnosti od bjesnoće nema, no potvrdio je da će općinske službe poduzeti sve korake kako bi se populacija lisica u Malom Mihaljevcu stavila pod nadzor.

Načelnik Anđelko Nagrajsalović obećao je rješenje u vezi lisica i najlošije ceste u općini

Vijećnik Tihomir Karničnik otvorio je pitanje sanacije

prometnica, s posebnim naglaskom na spornu dionicu koja spaja Vučetinec i Lopatinec s Ulicom Ive Lole Ribara. Prema riječima vijećnika, ta je cesta u izuzetno lošem stanju te joj je hitno potrebna obnova i izrada odvodnih kanala. - Ulica Ive Lole Ribara prema pilani Škrobar je u lošem stanju. Pripremamo plan kako bismo tu dionicu uvrstili u proračun pod stavku sanacije prometnica. To je trenutno sigurno najlošija cesta na našem području i plan nam je riješiti je prije zime, obećao je načelnik Nagrajsalović.

pustiti da pacijenti umiru u čekaonicama nego pogurati promjene onoga što ne valja. „Vrana vrani oči ne kopa“ – to je izreka koju sam ovoga tjedna najčešće čula vezano uz slučaj u bolnici. Sramotno je da se i dalje daleko više energije troši na opravdavanja nego na stvarne promjene. Iz ovoga je jasno koliko „povjerenja“ imam u naš zdravstveni sustav. I to nije palo s neba niti se temelji na pričama „rekla-kazala“. U užoj obitelji imala sam dva tra-

gična slučaja u kojima su mi bliske osobe preminule ubrzo nakon što su potražile hitnu pomoć. Jedan 2014. godine, a drugi prošle godine. Prva je osoba imala svega 42 godine, a druga 51. U tom drugom slučaju, osoba se javila s bolovima u desnom ramenu, probadanjem u prsima, povišenom temperaturom i osjećajem gorčine u ustima. U obiteljskoj anamnezi pritom jasno stoji da je i sestra imala akutni aortalni sindrom. I gle čuda

Ulica Ive Lole Ribara će se sanirati

Prošli je tjedan načelnik Ervin Vičević primio natrag ključeve prostorija u kojima je ustanova „Dječja mašta”, vlasnice Grozdane Žagar, vodila vrtić. Naime, broj djece pao je na dvadesetak te više ne postoji ekonomska opravdanost za daljnji rad. Djecu će mahom preuzeti općinski vrtić u Selnici. Riječ je o prostoru od 200 četvornih metara sa sanitarnim čvorom, pri čemu 100 kvadrata čini dvorana. Objekt je u izvrsnom stanju jer je Općina Selnica u njega uložila znatna sredstva, a u potpunosti je obnovljeno i krovište.

Što će biti s tim prostorom u vlasništvu Općine, još nije sigurno. — Početkom rujna organizirat ćemo zbor građana pa neka mještani odluče. Prostor se može dati u najam, a može služiti i za potrebe mjesnog odbora i stanovnika. Tu je i potpuno ispravno dječje igralište, no za njega će ključ morati preuzeti netko od roditelja. Imali smo, naime, ozbiljnih problema s lokalnim vandalima koji su uništavali igrala, pa smo postavili ogradu i zaključana vrata, rekao nam je načelnik Ervin Vičević. (tn)

ŠTRIGOVA

Putevima svetog Jeronima Udruga sportske rekreacije „Sport za sve“ Štrigova poziva na 2. Festival sportske rekreacije nordijskim hodanjem i pješačenjem „Putovima Svetog Jeronima“, koji se održava povodom Europskog tjedna sporta i Dana sv. Jeronima. Okupljanje počinje u 9 sati ispred Doma kulture uz kavu dobrodošlice, a nakon otvaranja i zagrijavanja, u 10 sati startaju „Mađerkina staza“ (10 km) i „Staza jelena“ (6 km). Za sudionike su

osigurani vođenje, okrijepa, glazbeni program i ručak od 13 sati. Kotizacija iznosi 10 €, a ponesite sportsku opremu i višekratnu bočicu za vodu. Broj sudionika ograničen je na 250. Prijave se zaprimaju do 21. rujna putem e-maila blaskah@gmail.com ili na 098 913 7983. Uplata je na račun udruge do 24. rujna ili gotovinom na licu mjesta. Dođite i uživajte u prirodi! (sh)

Vrana vrani oči ne kopa

oražavajuće je kada institucija koju �inanciraju sami pacijenti pruža lošu uslugu, a još je gore što u njoj ne postoji ni mrvica samokritike. Umjesto da netko konačno stane na loptu, prizna da sustav puca po šavovima i kaže: „Okej, stanimo malo. Nešto ovdje ne štima, idemo vidjeti što se može popraviti. Moramo li reorganizirati posao, moramo li nekome dati otkaz, moramo li mi sami odstupiti? Gdje zapravo škripi?“, dočekaju nas

opravdanja. A incidenti kojima svjedočimo zadnjih godina jasan su pokazatelj da nešto opasno ne valja. I čija je to odgovornost? Prvo ravnatelja institucije, a zatim i samih djelatnika koji očito ne poduzimaju ništa kako se ne bi nekome zamjerili. Ne daj Bože kolegi, ne daj Bože nadređenom. Lakše je šutjeti i ne zamjerati se nego se boriti da se u sustavu nešto promijeni. Pacijente, zbog kojih i postoje, tko šiša! Nažalost, ispada da je lakše

– osoba nakon dan i pol umre kod kuće. Obdukcija je pokazala da je uzrok smrti bila upravo disekcija aorte, koja je nastala još dva dana ranije. Linija manjeg otpora i ignoriranje problema možda mogu proći u branšama gdje pogreške ne nose teške posljedice, no u bolnici, gdje svaka odluka i svaki propust direktno odlučuju o nečijem životu, tako nešto nikada se i ni pod kojim uvjetima ne bi smjelo događati.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

16 Donje Međimurje KATASTARSKA IZMJERA u Prelogu

Ažuriraju se zemljišne knjige Gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek i Državna geodetska uprava potpisali su Sporazum o provođenju katastarske izmjere za dio katastarske općine Prelog. Cilj je uskladiti katastarske i zemljišnoknjižne podatke sa stvarnim stanjem na terenu te izraditi novi katastarski operat i obnoviti zemljišne knjige. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 733.920 eura bez PDV-a, a u potpunosti se �inancira iz državnog proračuna za 2026. godinu.

Nova izmjera donosi veću pravnu sigurnost vlasnicima nekretnina i olakšava raspolaganje imovinom. Također, sređene evidencije ključne su za razvoj Grada Preloga jer omogućuju kvalitetnije urbanističko planiranje, lakšu pripremu infrastrukture i bolji privlačenje investicija. U opsežnom postupku sudjelovat će i građani obilježavanjem granica svojih čestica, o čemu će, kao i o svim rokovima i detaljima, biti pravodobno obaviješteni. (vv)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

USPJEŠNO 3. Ribolovno natjecanje mjesnih udruga u Čukovcu

Prijelazni pehar Ekološkoj udruzi Hrast Sportsko-rekreacijska zona Hrast u Čukovcu prošle je subote, 29. kolovoza, bila središte sportskog nadmetanja i ugodnog druženja mještana. U organizaciji Ekološke udruge Hrast Čukovec održano je 3. Ribolovno natjecanje mjesnih udruga u kojem su se u disciplini lova ribe udicom na plovak natjecale četiri tročlane ekipe: NK Čukovec 77, DVD Čukovec, Udruga žena Žireki te domaćini iz Ekološke udruge Hrast, a podršku natjecateljima svojim je dolaskom iskazao i predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Dražen Novak.

Domaćinima naslov šampiona

507 gumenih patkica u vodi (Foto: Studio VIPRO)

RACA PLAVA po Dravi

Dravom zaplivalo 507 patkica Drugo izdanje humanitarne utrke gumenih patkica „Raca plava po Dravi“, koju je kiša pomakla sa subote na nedjelju, na derivacijskom kanalu HE Dubrava kod Marine okupila je brojne posjetitelje. Dravom je zaplivalo čak 507 numeriranih patkica koje su građani mogli „udomiti“ donacijom od pet eura.Cilj ove akcije bio je prikupljanje sredstava za

nabavu dizala u Osnovnoj školi Prelog kako bi se učenicima s teškoćama u kretanju olakšao svakodnevni boravak u školi. Ukupno je prikupljeno 2.774,71 euro, a novac je predan ravnateljici Ivani Samardžiji Bermanec. Organizatori su vodili brigu i o okolišu pa su sve patkice po završetku utrke izvađene iz vode, čime je događaj prošao bez tragova u prirodi. (vv)

POČAST Krešimiru Madiću

Hrvatskom vitezu bilo je samo 20 godina Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u petak, 28. kolovoza, obilježena je 34. godišnjica smrti hrvatskog branitelja Krešimira Madića, koji je 1992. godine položio život u obrani domovine sa samo 20 godina. Počast heroju odana je na njegovu posljednjem počivalištu na groblju u Draškovcu uz molitvu koju je predvodio župnik Krunoslav Kefelja, a potom i kod spomen-obilježja u Čukovcu. Madić je bio pripadnik 54. samostalne bojne, a preminuo je 28. kolovoza 1992. od posljedica ranjavanja.

Krešimir Madić U njegovu čast 2003. godine postavljeno je spomen obilježje, a uz 30. godišnjicu njegove smrti, 2022. godine park u Čukovcu dobio je ime Park Krešimira Madića. (vv)

4. rujna 2026.

Nogometaše su predstavljali Darko Lehki, Marko Mihoci i Boris Pintarić, vatrogasce Zdravko Marčec, Mladen Slaviček i Anđelko Madić, dok su jedinu žensku ekipu činile iznimno borbene i spretne članice UŽ Žireki Barbara Marčec, Maja Marčec i Melani Režek. Točku na “i” stavili su domaćini iz EU Hrast u sastavu Mario Mikor, Matej Mihoci i Noa Mihoci. Smi-

Matej Mihoci s ulovljenim šaranom koji je privukao pozornost i oduševljenje najmlađih Čukovčana renom igrom i dobrom taktikom ulovili su više šarana koji su na vagi sveukupno težili više od 8 kilograma, čime su zasluženo osvojili prvo mjesto i prijelazni pehar. Ipak, unatoč uzbudljivoj borbi i želji za pobjedom, natjecateljski je rezultat ostao u drugom planu. Brojni mještani i posjetitelji ugodno su

poslijepodne proveli uz gastronomsku ponudu i opuštanje uz vodu, dok se tajnica i blagajnica udruge Ana Bobić pobrinula za najmlađe osmislivši zabavne sportske poligone.

Od odlagališta do uređene zone

Ugodno obiteljsko druženje i natjecateljski dan

Predsjednik GV Grada Preloga Dražen Novak i predsjednik udruge Hrast Vanja Balent u društvu osvajača medalja i prijelaznog pehara

DVD PRELOG dobio novo šumsko vozilo

zaključeni su razgovorom s predsjednikom Ekološke udruge Hrast Vanjom Balentom, koji se osvrnuo na rad organizacije koja danas broji oko 40 članova. - Udruga postoji od 2021. godine, a primarni nam je cilj u naš rad i aktivnosti uključiti što više mladih. Tako, između ostalog, organiziramo i Malu školu ribolova za djecu, a ovo nam je već treće po redu natjecanje mjesnih udruga, poručio je predsjednik udruge Vanja Balent. Prostor današnje sportsko-rekreacijske zone nekada je bio zapušten i služio kao odlagalište otpada. Članovi udruge su sami započeli s uređenjem terena, dok je Grad pomogao ustupanjem mehanizacije kojom je graba iskopana i proširena. Prostor je u potpunosti zaživio, a za punu funkcionalnost preostalo je još samo rješavanje dozvola za strujni priključak. (jo)

Gasi požar tamo gdje to klasična vozila ne mogu U dvorištu Vatrogasnog doma u Prelogu svečano je predstavljeno novo specijalizirano vatrogasno vozilo Volvo FF TLF 5000 4×4 s nadogradnjom tvrtke Flammifer, čija vrijednost iznosi 282.218 eura. Vozilo je dodijeljeno putem Hrvatske vatrogasne zajednice, a zapovjednik DVD-a Prelog Božidar Golomboš ključeve je preuzeo u lipnju u Državnoj vatrogasnoj školi u Zagrebu. Iako je tek službeno predstavljeno, novo je vozilo već dokazalo svoju vrijednost u praksi te je do sada sudjelovalo u šest

Novo vozilo se dokazalo već u šest intervencija (Foto: Studio VIPRO)

požarnih intervencija na području Preloga i Varaždinske županije. Riječ je o suvremenom vozilu prvenstveno namijenjenom gašenju šumskih požara i intervencijama na teško pristupačnim terenima. Sa spremnikom vode kapaciteta 5000 litara, pogonom na sve kotače, pumpom srednjeg i visokog tlaka, krovnim bacačem vode te sustavom samozaštite kabine i šasije, vozilo mase 14 tona osigurava vrhunsku operativnu spremnost tamo gdje klasična vozila ne mogu pristupiti. (vv)

30. rujna 2022. 4. rujna 2026.

Donje Međimurje 17 17 Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

SILVA I FRANJO Miser osvojili žiri u Donjoj Dubravi

Dobravski eko Lješko najljepši je štand Piše: Vlasta Vugrinec

Hladno prešano ulje lješnjaka, čips od sirovog i prženog lješnjaka, brašno od lješnjaka, liker, kuružnjača, namaza od lješnjaka bez šećera, mlijeko od Graba je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama lješnjaka, samo je dio proizvoda kojima obitelj Miser, Franjo i KOBALOVA GRABA na u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama Silva osvajaju Međimurce propisno jesajmovima ograđena prigodnim i manifestacijama. Teško da je netko prošao kraj njih, a da im Frenky, kako zovu Franju, nije ponudio svoj espresso od lješnjaka. Sve te svoje proizvode, supružnici su lijepo posložili na štandu i na Danima ljuka u Donjoj Dubravi pa su i osvojili nagradu za najljepše uređeni svim vlasnicima životinja za Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio štand. nemile događaje i ističu kako o njimaszapočela je žicom čvrstuPriča ogradu, gustom kojaMiser sprečava eventuSilva i Franjo najljepše suulaz urediliživotinja svoj prodajnii prostor na Danima ljuka su sada poduzeli sve što je 2010. odlukom da se tradicialni upad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. moći da se nešto onalna međimurska zemlja da prava vrijednost leži u izbacuju nove proizvode, bilo u njihovoj A ako ih slučajno netko još skijalice, odnosno ljestve plutačama ne ponovi. iskoristi na održiv način, sad- spreradi, zaokružili su cjelo- da je riječ o čistom lješnjaku takvo nije zapazio, supružnici su se - Istovremeno njom lješnjaka i uzgojem na kupni proizvodni proces na ili pak nus proizvodu prerade. pobrinuli da se to želimo više nenadoje ranije kli vlastitim odgovorniimanju, u društvu AAT taj prostor, Piše:ekološki Vlasta Vugrinec način. da su predmetne godi. Naime, osmislili susprei svoj od sadnje, Ovogao kojima puta riječ je o glasiti nije stoji u odgovoru Ono što supružnike izdvaja Geothermae, održavanjainspekcija i berbe, pa sve izvještavano, Lješko Rikiju, jezgri lješnjaka mne “plakat” narančaste jameupečatljive za vodu izgrađene našla nikakve nepravilnosti. iz draškovskog društva. -iz Za nas je priča oko prosjeka je činjenica da se do sušenja, čišćenja, prženja obrađenoj poput kikirikija. uboje koji izdaleka na skladu sa svimupozorava dozvolama Ovimprerade putem udruštvo Drugim riječima, na i sDobravski društva AAT Geothermae nisu zaustavili samo na ipri- i -finalne vrhunske Ima Frenky još ideja jer jedan eko Lješko,visokih kako su ciljem poštovanja Geothermae s trima utapališta završena, od- AAT marnojpasa proizvodnji i prodaji delikatese. I nikadobavjene staju. postojeću proizvod ogradu vuče drugi i samo ekoloških jednim, zajedničkim standarda iimenom zaštite štava zainteresiranu javnost bodljikavim žicama govorili su u Gradu Prelogu, sirovog ploda u ljusci. Svjesni Naime, na tržište neprestano nebo je granica. koje su okoliša nazvalite svepodzemnih svoje proizvode. voda ali i iz Geothermae na naš upit kako je, sukladno dobivenim međusobno bile razmaknute prilikom izgradnje energane. smjernicama, izvršena sanaci- oko 70 cm dodana je gusta vezan za poduzete korake. Radi se o privremenim bušotinskog prostora pro- žica, mi Međimurci bismo reNaime, našeg tek- ujadonjem NOVAnakon ATRAKCIJA Međimurju objektima za testiranje vosta o grabi koja je postala jekta Napredna geotermalna kli, drot, koji sprečava ulaz de tijekom izgradnje, a koji svojevrsno utapalište pasa energana s internalizacijom životinja i eventualan pad u će biti u cijelosti sanirani i digla se poprilična prašina ugljikovih spojeva, na način bazen. No, ako ju divlje živonivelirani s okolnim terenom Turistička ponuda popopevke. Isto tako, putnici su obnove postojeće kao i pokako u Međimurju, tako i na tinje ili pak psi ipak uspiju dručja LAG-a mogli uživati i u zaštitne panoram- preskočiti ili potrgati, bazen nakon završetka izgradnje i dodatne nacionalnoj razin, aMura-Drava na teren stavljanja i Donje Dubrave od ove je ograde skoj vožnji po cijeloj Donjoj je izašla i rudarska inspekcina dijelu prostora više nije smrtonosna klopka. puštanjem energane u ponedjelje bogatija za novu, Dubravi. ja Državnog inspektorata iz spremnih jama za testiranje Na sklisku nepropusnu foliju gon najkasnije do kraja 2024. održivu atrakciju. Naime, u vode ukupne Ova atrakcija Zagreba. duljinenabavljena 635 m. kojom je graba prekrivena i godine. sklopu tradicionalne mani- jeTakođer, u okviruobnovljeno prekograničnog Nakon svega samo se moje i po kojoj se prije nisu uspjele festacije ljuka, svoju je postavljeno projekta Zlatarske avanture, Nisu Dani uočene že dodati je li trebalo doći do ukupno 12 izla- popeti i izaći iz vodene zamke, premijernu vožnju odradio znih a vrijednost njoj je 130 platisuća svega ovoga i tko zna kako nepravilnosti rampi, s plutajućim električni turistički vlakić, toima, eura.zaPokreće ga električna postavljene su tzv. skijalice, dugo bi graba bila smrtonoslučaj “probijanja” Uputili smo pisani upit koji je odmah privukao ve- baterija kapaciteta 30 kWh, odnosno ljestve s plutačama. sna klopka za životinje da se rudarskoj inspekciji da bismo ranije spomenutih zaštitnih liko zanimanje mještana i ostvaruje brzinu do 22 km/h Isprike za nemile mještani nisu nama obratili. dobili uvid u zapisnik, no do ograda od strane životinja, a posjetitelja. te uz natkrivenu prikolicu A trebalo je imati samo zaključenja naših novina ni- sve u svrhu onemogućavanja događaje Vlakić je naišao na oduševljenje mališana Vlakić je zainteresirane može ugostiti 20 putnika. malo više sluha za njih i posmo dobili nikakav odgovor. navodnih nemilih događaja sa Odgovorni iz društva AAT putnike besplatno prevozio Uz vlakić, stiglo je i 15 Dubravi. Općina je inače, već moći odrediti rutu kojom će Prema onome što su nam re- životinjama koje su ulazile u ovom se prilikom ispričavaju kazati dobru volju. na relaciji od zgrade Zalan električnih bicikala koji su se preuzela i dva motorna čam- turistički vlakić prometovati.

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa

Premijerna vožnja turističkog vlakića

pa sve do Palače međimurske

također mogli vidjeti u Donjoj

MEĐIMURSKA POSLA MEĐIMURSKA POSLA

ca, a svaka će članica LAG-a

Koja je razlika izmeđuvrata kurikuluma iikurikula?! Međimurci, otvorite špajzi palnici rvatska danas grca u novim zakonima, izmjenama da se ne zapita, tko je tu lud,

našem Međimurju ili privući će naravno veliki in- sve to događa istog dana jer velikim problemima. postojećih. Jedna od najnovia tko normalan. Prije svega ništa umirovljejih prilagodba je riječ To je vrhunac se ne događa ili teres Međimuraca. S kurikul je u svemu tome birokratske najvažninici pak su više gladni nego sitni, umjesto kurikuluma. Drugim jagenijalnosti. i ravnaje sve prepuno i obzirom na satnicu, promocijaPravnici Međimurja. pacijenti umiru po bolnicama, riječima, praktički cijeli statut telji danima i tjednima natiskano manifestacijama. proglašenje najorača je u Pitanje je samo hoće litroše to se pisati žene iznova turističke javni novaczajednice, i svoje „dragocjeno” Priliječnici tome neobiteljske mislimomedicine samo 16vrtića sati, amora najuzornije uredi i štoveć se ine love lasom, u 17 jer sati, gotovo njegov čla- kojekakve radno vrijeme kakoudruge bi u dokupa svaki je za zaključiti na samo lokalne one naciosrodne i cijene divljaju i samo nebo nak sadrži riječ kurikulum. mentima od pedeset stranica se nalne. Tako je idući vikend, da se očekuje i dolazak vi- društva prepoznati, htjeti immi je granica, u dan sokih Da gostiju se ide uizizmjene, mijenjaliujednu riječ. i Zagreba,onda pri uključiti sve totepaistu makar kako novinariiztodana volimo na svjetlo dana isplivavaju to otprilike izgledalo ovako: Je li vrtić time dobio bolju čemu mislimo na ministricu na vlastitu inicijativu. reći, “za bika zatuči”. nova brda ilegalnog smeća. I u članku 1. riječ kurikulum prehranu za djecu? Je li teta u Naime, u subotu, 8. li- Mariju Vučković. Jer ne treba se kao da ne nabrajam dalje. No, naši mijenja se u kurikul, članak vrtiću dobila veću plaću? Jesmo stopada, Prelog je domaLijepo je napokon vidjeti uvrijeđena Gera ljutiti vijećnici na općinskim vijeći- 2. riječ kurikulum mijenja se li dobili novo mjesto zaako upis ćinma Državnog natjecanja u da se nacionalne manifestanetko nije slučajno pozvan, bave se, recimo to tako, u kurikul i tako do 98. ili 99. mališana? Nismo. Ali smo zato oranju, a Čakovec Izbora za se ciječlanka. sele uI naš kraj, mi a izostavljen s popisa.„čisti”. To je glupostima. Prilagođavaju čovjek ne da može, pravno i lingvistički najuzorniju hrvatsku seosku nismo slijepo crijevo Lijepe jednostavno prilika da se ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se pokaže ono što imamo, a

(vv)

I dok se jezikoslovci

imamo dostau toga, samo nadmudruju kuli od bjelokosti tome je li zdravo latinski što sve ouzimamo sufiks dostojan hrvatskog za gotovo. Doći će ljudi iz uha, stvarni se život raspada. cijele Hrvatske, pozivamo plesiadminiseTaj naneprekidni gostoljubivost bogatu strativnog fetišizma je enogastronomiju, pagdje onda pravopisni pravilnik važniji pokažimo to što imamo. od praznog novčanika, služi Izvadimo iz podruma i špajzi samo jednoj svrsi, stvaranju koščično ulje, meso z tibliprivida rada. Mijenjaju se pace, međimursku gibanicu, piri da se ne bi morale mijedomaće pekmeze, zimnicu, njati okolnosti. Pišu se novi sireve i uz to �ina vina. statuti da bi se opravdale Prilika je to dai napumpase pokaže fotelje, dnevnice i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-

DONJA DUBRAVA DANI Kotoribe

Tko želi upravljati Najavljen Festival svjetla Započeli su Dani Kotoritamburašku glazbu i bogasportskim prostorima? be 2026., tradicionalna mani- tu gastronomsku ponudu. Općina Dubrava festacija kojaDonja od 22. kolovoza raspisala je donosi javni natječaj do 25. rujna pregršt za dodjelukulturnih na upravljanje sportskih, i zabav-i korištenje sportskih građenih sadržaja za sve generavina u njenom vlasništvu. cije pod sloganom „Tradicija. Riječ je oKotoriba.“ javnoj sportZajedništvo. skojNakon građevini ukupne pouvodnih događavršine 321 m2, s nadstrešnja poput izviđačkog kampa, pub kviza i Jesenskog spusta nicom ukupne površine 201 2 Murom, slijedi bogat rujanski m , nogometnim igralištem 2 program. 9707 Vikendm12. rujna površine i priparezerviran je za popularni Country, Grill & Drink Fest uz općinske igre udruga,

dajućim zemljištem Posebna atrakcijaukupne oče2 površine 11988 m kuje posjetitelje od, na 18.adredo si Krbulja 19. će Kotorip20. rujna, kada Javne sportske građeviski festival svjetla obasjati ne smatraju se prostorima zgrade stare škole, općine i namijenjenima za sportaše Doma kulture, uz svečano i daju se nanovog upravljanje i koriotvorenje Kulturnog štenje sportskim centra. Za ljubiteljeudrugama kulture isfilma pripremljene područja općinesu nakino neoprojekcije kazališna preddređeno te vrijeme. stava „Gola istina“, dok (vv) će sportski dio programa obogatiti utrka KT10, biciklijada te nogometne utakmice. (vv)

Udruga Međimurska Vrhunski rezultati lokallastavica povodom 35. gonih vatrogasaca i osvajanje dišnjice rada u suradnji s prvog mjesta na VatrogaEuropskim klubom englesnoj olimpijadi (CTIF) potaskih orknulii patuljastih su Općinu gušana Donji Kraganizira 30. Međunarodnu ljevec na donošenje novog izložbu malih životinja za te Pravilnika o kriterijima engleskih i patuljastih gudodjelu novčanih nagrada šana u školskoj dvorani na OŠ za posebna postignuća Jože Horvata u Kotoribi. Od natjecanjima. Dokument, 17. studenog 2022. kojidoje20. potpisao općinski održat će se zasebno dvije načelnik Miljenko Horvat, izložbe, izložba gušana, te jasnije definira sustav vredizložba Međimurska novanjaUdruge i sustavno nagrađulastavica povodom 35. goje izvrsnost u općini. dišnjice Kaopostojanja ključna Udruge. novost Nase izložbi će biti izloističe Posebna nagrada ženo do 800 eksponata, od za Vatrogasnu olimpijadu. čega će 500 biti inozemnih

i 300 domaćih, a predstavit Zbog specifičnosti i brojće se izlagači iz Austrije, Manosti vatrogasnih ekipa, đarske, Bugarske, Njemačke, napravljena je iznimka od Rumunjske, Srbije, Slovenije, općih ograničenja za ekipne HrvatskeDok te izsujoš poneke sportove. standarzemlje. Europske se dne ekipne nagrade u izložnajbe održavaju svake dvije višem rangu ograničene godine sa željom na ukupno 3000 razmjene, eura po ocjenjivanja i nagrađivanja ekipi, za osvojeno zlato rezultata uzgoja. na Vatrogasnoj olimpijadi se održati svakiIzložba službenoćeevidentirani pod pokroviteljstvom Opčlan pobjedničkog odjeljećine Kotoribe koja ujedno nja sada ostvaruje pravo ovim putem poziva sve zana pojedinačnu nagradu ljubljenike u male od 1000 eura. Za životinje drugo da dođupredviđeno razgledati i je posjetiti mjesto 750 jedinstvenu izložbu malih eura, a za treće 500 eura životinja. po natjecatelju. (vv) (vv)

KOTORIBA VATROGASNI USPJEH mijenja pravila nagrađivanja

Međunarodna izložba malih Svakomživotinja olimpijcu po 1000 eura

PODTUREN smiruje promet DONJI VIDOVEC

Usporivač na ulazu u Sivicu U Općini Podturenza pot- nove s Općinom sufinancira inStari papir igračke pisan je ugovor za izgradnju vesticiju u omjeru od 50 Ovih dana u dječjem vrusporivača prometa na ulatiću u Donjem Vidovcu bilo zu u Sivicu iz smjera Novog je doista A kako i ne Sela Rok,veselo. projekt vrijedan bi bilo kadeura. su imRadovi stigle obunove 86.986,99 igračke. je tu različitih hvaćaju Bilo proširenje ceste i kocki, životinja, drveća, faruređenje prometnog otoka, mera i drvenog asortimana s ciljem usporavanja promeza No, onozaštite što je ta građenje. te maksimalne najvažnije, igračke sunanabavpješaka i biciklista ovoj ljene od novčane nagrade kritičnoj točki. kojuProjekt su dobiliseu realizira akciji Papir u suradnji saUnimera Županijskom nije smeće, iz Čaupravom za ceste Međimurkovca, za osvojeno 2. mjesto ske županije, koja zajedno

u kategoriji dječjih vrtića. posto. Potpisivanju spo-Iz vrtića zahvaljuju roditeljirazuma nazočili su župan ma naPosavec, izvrsnoj suradnji u Matija ravnateljica prikupljanju ŽUC-a Đurđicastarog Hamerpapira i opi Općini Donji Vidovec za ćinsko vodstvo. �inanciranje novčanog dijela Izvođač radova je tvrtka nagrade od 2000 kn. GRADAX. Početak zahvata Naravno, dalje će sudjeočekuje se zaiotprilike 15 lovati u za akciji prikupljanja dni, a rok završetak je tri starog papira i već najavljuju mjeseca. Nastavkom ulagadolazak kontejnera sredinja u prometnu infrastrukturu nomosiguravamo 10. mjeseca.sigurnije prometnice i kvalitetniji (vv) život za sve mještane. (vv)

ne plaće onih koji probleme

ta Međimurske nesuvenirnice, rješavaju, nego ih samo preimenuju. riznice, pozovimo ljude jer Akone nam je stvarno najmnogi znaju što imamo, veći problem u državi postalo što uzgajamo na svojim to hoće li se obrazovni plan imanjima. zvati ili kurikul, Nekurikulum budimo i dalje samoonda nam zapravo teče med zatajni Međimurci kojima i mlijeko. stvarnost nasi je važan No, samo rad, a ne svakodnevno udara u glavu, prezentacija rezultata tog podsjećajući nas da dok vlast rada! Ne dozvolimo našim gubi vrijeme na kozmetičke političari da i na polju pogluposti i birokratske utvare, ljoprivrede budu u prvom narodu ostaje tek gorak okus planu! Iskoristimo priliku jer u ustima. tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

18 Poljoprivreda VIRUS ZAPADNOG NILA kruži Zagrebom

Virus potvrđen kod uginulih vrana Hrvatski veterinarski institut potvrdio je prisutnost virusa groznice Zapadnog Nila u uginulim vranama na širem području Grada Zagreba. Prvi je slučaj laboratorijski zabilježen u srijedu, 27. kolovoza 2026. godine, kada je virus izoliran iz uginule vrane pronađene u naselju Zapruđe. Već sljedećeg dana, 28. kolovoza, stigla je nova potvrda laboratorijskih nalaza, virus je identi�iciran u još četiri uginule ptice pronađene na lokacijama Kvaternikov trg, Park Bartola Kašića, Savica te u Dubravi (Dubec). Iz nadležnih službi napominju kako se virus groznice Zapadnog Nila prenosi isključivo ubodom zaraženih komaraca, uglavnom onih iz roda Culex koji su rasprostranjeni diljem Hrvatske. U prirodnom ciklusu komarci virus najčešće prenose među pticama, no u pojedinim

slučajevima mogu ga prenijeti i na ljude te konje. Stručnjaci naglašavaju da nema razloga za paniku.Ljudi i konji isključivo su slučajni i krajnji domaćini virusa. To znači da se zaraza ne može prenijeti s čovjeka ili konja na druge osobe ili životinje, čime je mogućnost daljnjeg širenja infekcije među stanovništvom potpuno isključena. Ipak, građani se pozivaju na oprez i suradnju na terenu. Ako na istoj lokaciji primijetite dvije ili više uginulih divljih ptica, potrebno je odmah obavijestiti najbližu ovlaštenu veterinarsku organizaciju kako bi stručnjaci obavili analizu i pravovremeno isključili prisutnost zaraznih bolesti. Za sve hitne prijave i informacije građanima je na raspolaganju dežurni telefon Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva: 099 439 2507. (vv)

Tena Novak i Mura Kanižaj osmislile su zanimljiv desert

INOVATIVNI desert od krumpira

Krumpir i tikva u neodoljivoj kombinaciji Festival krumpira u Belici uvijek ponudi neka nova, iznenađujuća jela, a ove su godine pažnju posjetitelja privukle mlade dame, Tena Novak i Mura Kanižaj. Na svom štandu nudile su nesvakidašnji desert u čašicama. Bila je riječ o

kremastom spoju blendanog krumpira i tikve. Slatka kombinacija posluživana je u malim čašicama i ukrašena bogatim slojem šlaga. Kao točke na “i” šlagu je potom lagano preliven koščičnim uljem te posut pečenim bučinim košticama. (vv)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ODRŽANI 19. Dani ljuka u Donjoj Dubravi

Svaki plod lako prožvačeš, ali dok ješ ljuka proplačeš

- Ima ga, izbjegao je ovu strašnu sušu jer smo ga sadili dosta rano, krajem drugog mjeseca. Tako da je ova godina bila uspješna, kaže Nada Lisjak iz Donje Dubrave Piše: Vlasta Vugrinec

Ljuk je izbjegao sušu

Unatoč iznimno sušnom i toplom ljetu, dobravski ljuk ove je godine dobro rodio. Naime,registrirani uzgajivači prijavili su 507 žlica sjemena, 446 litara lučice te 2560 kilograma luka. - Ima ga, izbjegao je ovu strašnu sušu jer smo ga sadili dosta rano, krajem drugog mjeseca. Tako da je ova godina bila uspješna. Mi svake godine ostavljamo debeli luk za sjeme pa dobivamo lučicu. Najveća je potražnja za lučicom, dok za sjeme ljudi još nemaju toliko praksu sjetve, kaže Nada Lisjak iz Donje Dubrave. Luk je dao lijepe debele glavice, ali i debele lučice. - No, za uzgoj debelog luka zapravo je najbolja tanja ili srednja lučica. Ova deblja lučica bolja je za uzgoj mladog luka pred Uskrs. Kada se iz nje uzgaja glavica, luk potjera cvjetnu stabljiku na sredini i ne može se dobiti lijepa, debela glavica. Zato za glavicu uvijek sadimo što sitniju lučicu, ističe naša sugovornica.

Sijem žito, raste grahorica

Kao i do sada, u sklopu manifestacije održano je i stručno predavanje posvećeno važnosti održavanja autohtonih sorti i domaćeg sjemena. Naime, svjedoci smo da slika s

U Baranju dolaze najbolji orači Svi oni borit će se za titulu u kategorijama plugova ravnjaka i premetnjaka. Hrvatske boje brane višestruki domaći prvaci Saša Višak i Josip Martinović. (vv)

Dobravski ljuk upisan je na Sortnu listu Republike Hrvatske kao čuvana sorta

Posljednja nedjelja u kolovozu u Donjoj Dubravi ponovno je bila posvećena dobravskom ljuku i ekološkoj poljoprivredi. Naime, u dvorištu palače Zalan okupili su se uzgajivači i ljubitelji zaštićene i registrirane autohtone crvene sorte međimurskog ljuka i svi oni koji drže do ekoloških proizvoda. A njih je, sudeći po viđenom iz godine u godinu sve više.

SVJETSKO natjecanje u oranju Hrvatska je ovog vikenda domaćin 71. Svjetskog natjecanja u oranju na farmi Mitrovac u Baranji. Veliko poljoprivredno natjecanje okupit će 51 natjecatelja iz 26 država s pet kontinenata.

4. rujna 2026.

dr. sc. Josip Haramija, agronom, docent na Sveučilištu Sjever, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva

Nada Lisjak izložila je sjeme, lučice i glavice ljuka današnje vrećice sa sjemenjem u velikom broju ne odgovara onome što nikne iz sjemena na vrtnoj gredici. - Sreća je što u Donjoj Dubravi imamo entuzijaste koji su održali to staro sjeme pa je sorta dobravski crveni luk prijavljena na hrvatsku sortnu listu čuvanih sorata, čime se našla i na europskoj sortnoj listi, ističe dr. sc. Josip Haramija, agronom, docent na Sveučilištu Sjever, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i sam rođeni Dobravčan te dodaje kako je taj luk kvalitetniji od hibrida, duže se čuva i ima više suhe tvari. Prirodno je otporniji i tolerantniji na mnoge bolesti povrća u odnosu na uvozne hibride. Zbog toga zahtijeva znatno manje kemijske zaštite i idealan je za ekološku i ekstenzivnu proizvodnju. Sorta je detaljno istražena te upisana na Sortnu listu Republike Hrvatske kao čuvana sorta, a time i u Katalog sorti poljoprivrednog bilja Europske unije. Uzorak sjemena pohranjen je na trajnu čuvanost u Hrvatsku banku biljnih gena kako bi se spriječilo njegovo izumiranje pod naletom komercijalnih hibrida. Dr. sc. Haramija upozorava i na širi problem gubitka do-

maćeg sjemena te prevelike ovisnosti o uvozu u trgovačkim lancima: - Hrvatska proizvodnja sjemena povrća nažalost je zamrla. Nekada smo imali gotovo 300 hektara sjemenskog povrća, a danas se proizvede tek 10 do 15 hektara. Većina sjemena u vrećicama dolazi iz Italije, a oni ga kupuju u Kini ili Indiji. Naše stare sorte izuzetno su kvalitetne, stranci poput Holandeza dolazili su, uzimali naš varaždinski kupus, napravili hibride, patentirali ih i sada nama prodaju to sjeme! U Sloveniji autohtone čuvane sorte čine 25 do 27 posto sjemenske proizvodnje, dok je kod nas to daleko manje. Zato se moramo boriti da se legalizira i proširi sjemenska proizvodnja našeg dobravskog ljuka, kaže Haramija.

Stare sorte povrća odlaze u zaborav

Nažalost, mnoge stare sorte gube bitku protiv hibrida. Razloga je više, kaže naš sugovornik. Među najvažnijima je ipak komocija suvremenih kupaca kao i zahtjevi trgovačkih lanaca kojima su prioriteti trajnost i transport, a ne aroma i kvaliteta. - Ljudi su danas komotni, radije idu u trgovački centar kupiti ono što im treba za

tjednu potrošnju nego da sami uzgajaju u vrtu, iako je plod iz vlastitog vrta neusporediv po kvaliteti i okusu, objašnjava. S druge strane, kaže, trgovački lanci diktiraju stanje na tržištu. - Bio sam u Izraelu u sjemenskoj kući koja radi hibride i čudili su se što mi u Hrvatskoj tražimo aromu kod rajčice! Njima je cilj selekcije samo da plod obilno rodi i da izdrži transport od Turske ili Albanije do Europe po dva-tri tjedna, a da se ne pokvari. Uopće im nije bitno ima li to povrće aromu i koliko ima vitamina, opisuje. Dakle, bitno je da rajčice ima dovoljno na policama trgovine, da lijepo izgleda i naravno, da se prodaje. Jer, kupcima očito uopće nije važno ima li miris i okus po rajčici ili novinskom papiru. A o nutrijentima i da se govori. Iako su se stare sorte povrća s godinama pogubile, upravo pod naletom “brzorastućih” hibrida koji uz to daju i bogatstvo plodova, o okusima nećemo raspravljati, na sortnoj listi imamo nekoliko čuvanih sorata koje se održavaju i u banci biljnih gena. Međutim, nije bitno samo da su te sorte pohranjene u bankama gena, nego da budu dostupne ljudima u stvarnoj proizvodnji.

4. rujna 2026.

Poljoprivreda 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Biomedica d.o.o. ČAKOVEC

Toksoplazmoza u mačaka Piše: Tomislav Dolar, dr. vet. med.

T Anamarija Krznar iz Goričana na sajmu je nudila lubenice sa svog imanja

ČAKOVEČKI SAJAM I PLAC

Međimurske lubenice mamile poglede Prva rujanska srijeda na čakovečkom sajmu nije se posebno razlikovala od svih kolovoških, osim u temperaturi. Naime, jutra su postala dosta svježija i lakše se disalo i obilazilo štandove s povrćem. A najposjećeniji su i opet bili oni s paprikom. Istina, nije se kupovao samo crveni rog već su se nosile i vreće s paradajzericom, idealnom za kiseljenje. Cijene su bile različite pa je valjo proći cijeli sajam. Istina, riječ je o centima, ali na veću količinu, prešparala se sigurno jedna ili dvije kave. Više se kupovala i cikla, također za kiseljenje, a cijena joj je bila oko 2 eura. Toliko se tražilo i za kilogram patlidžana koji se isto tako nosio doma u kutijama ili vrećama. Interesantno je da su se na svakom koraku mogli sresti

CIJENE PLAC Mladi krumpir (kg): Grah (kg):

CIJENE SAJAM 1,00 €

Lubenica (kom):

3,00 € 2,50 €

3,5-4,00 €

Mladi grah (kg):

Mrkva (vezica):

1,50 €

Mahuna (kg):

6,00 €

Tikvice:

2,00 €

Tikvice (kg):

2,00 €

Batat (kg):

1,00 €

Batat (kg):

2,00 €

Rajčica (kg):

2,50 €

Rajčica (kg):

1,50 €

Krastavci (kg):

2-5,00 €

Krastavci (kg):

Paprika (kg):

2,50 €

Paprika (kg):

1-4,00 € 2,00 €

Patlidžan (kg):

2,00 €

Patlidžan (kg):

2,00 €

Smokve (kg):

3,00 €

Drva (m3):

75,00 €

prodavači s vrećama mladog graha tako da se kilogram nudio i po 2,2 eura. Tko je tražio voće, mogao je birati između domaćih šljiva po 2 eura, breskvi po cca 3 eura, stolnog bijelog grožđa, međimurskih lubenica do dinja, smokvi pa nadalje.

I dok smo naišli na svega jedan štand s trajnicama i to ukrasnim travama i hibiskusima, onih s presadnicama bilo je puno više. Nudile su se biljčice kasnih kupusnjača i naravno, jesenskih salata i to od endivije, kineskog zelja do hrastovog lista nadalje. (vv)

oksoplazmoza je bolest od koje obolijevaju sve vrste toplokrvnih životinja (sisavci i ptice) i čovjek. Bolest uzrokuje mikroskopski malen, jednostaničan parazit Toxoplasma gondii, koji je proširen po cijelom svijetu pa tako i kod nas. Pretpostavlja se da je oko 50 % ljudske populacije u nekom razdoblju svog života bilo u kontaktu s toksoplazmozom. Toksoplazmoza je opasna u osoba s oslabljenim imunološkim sustavom i trudnica. Ako se infekcija dogodi u trudnoći, parazit može in�icirati fetus i stvoriti ozbiljne zdravstvene probleme, pa čak i smrt fetusa.

Kako se Toxoplasma gondii prenosi?

Domaće i divlje mačke jedini su pravi konačni domaćini T. gondii, za razliku od svih ostalih životinja i čovjeka koji su prijelazni domaćini. To znači da se samo u mačaka odvija cjelokupni razvojni ciklus parazita i da samo one izbacuju uzročnika (oocistu) fecesom. Toxoplasma gondii ima tri razvojna stadija: tahizoit, oocista i cista. In�icirana mačka izlučuje fecesom oociste u okoliš, u kojem nakon nekoliko dana oociste postaju invazijski stadij za sve toplokrvne životinje i čovjeka. Ako se konzumira hrana ili voda onečišćena oocistom, u tijelu nastaju tahizoiti koji napadaju različite stanice s jezgrom. Ciljni organi koje tahizoiti napadaju su mišići, srce, jetra, slezena, limfni čvorovi i središnji živčani sustav. Pod utjecajem imunološkog odgovora nosioca zaustavlja se ubrzano razmnožavanje parazita u tkivima te se stvaraju tkivne ciste ispunjene parazitima. Ciste ostaju doživotno prisutne u tkivima. Do infekcije dolazi ako se pojede oocista ili tkivo u kojem se nalazi cista. Kod svih sisavaca uzročnik se prenosi i preko mlijeka i posteljice.

Kako se toksoplazmoza očituje?

Elvira Bratko iz Novog Sela Rok na plac je donijela, između ostaloga, i batat

U životinja invazija najčešće protječe bez simptoma. Bolest se javlja u mlađih životinja i životinja s oslabljenim imunološkim sustavom. Klinički znaci

toksoplazmoze su nespeci�ični (visoka temperatura, slabiji apetit, depresija) i ovise o mjestu naseljavanja parazita. Ako je zahvaćen probavni sustav, doći će do povraćanja, proljeva, abdominalne boli; ako su zahvaćeni živci, doći će do neuroloških napada, paraliza; ako su zahvaćena pluća, doći će do pneumonije...

Kako se toksoplazmoza dijagnosticira?

Najbolja metoda je serološka analiza krvi. Nalaz oocista u fecesu je nepouzdana metoda jer mačka izlučuje oociste fecesom samo prva tri tjedna infekcije.

Što ako je moja mačka pozitivna na T. gondii?

Ako je utvrđeno da je vaša mačka pozitivna na toksoplazmozu, znači i da je stvorila imunitet na T. gondii koji ju štiti od ponovne infekcije. Mačke čiji su testovi negativni na toksoplazmozu nemaju nikakav imunitet ni otpornost prema parazitu i kada dođu u kontakt s T. gondii, in�icirat će se i izbacivati oociste koje predstavljaju izvor zaraze. Zbog toga je bolje ako je mačka pozitivna

na toksoplazmozu, naročito ako lovi plijen. Mačka koja živi isključivo u kući ili stanu, nema kontakata s vanjskom sredinom (ne lovi plijen) i ne hrani se sirovim mesom, sigurno nema toksoplazmozu i ne predstavlja opasnost za ukućane.

Kako spriječiti pojavu bolesti?

Životinjama u prehrani ne bismo trebali davati sirovo meso i organe. Feces životinja treba svakodnevno uklanjati. Ljudi se najčešće in�iciraju preko sirovog mesa. U raznim istraživanjima utvrđeno je da 5-35 % svinjetine, 9-60 % janjetine i do 9 % govedine sadrži ciste T. gondii. Od ostalih mjera trebali bismo obavezno oprati voće i povrće prije konzumacije, ne piti nepasterizirano mlijeko i vodu u prirodi bez prokuhavanja te prati ruke prije jela. I na kraju, malo je vjerojatno da ćete se zaraziti ako mazite mačku. Mačke se redovito čiste i na taj način uklanjaju sve eventualne ciste koje bi se mogle naći na krznu. Ako se držimo higijene, opasnost od odrasle mačke kao prijenosnika toksoplazmoze je minimalna i visoko precijenjena.

Čakovec, R. Steinera 7 www.biomedica.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

20 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

4. rujna 2026.

Na predstavljanju su se okupili: Dijana Posavec, Jagoda Turk, Rudi Grula, Natalija Hunjadi, Sanja Krištoﬁć, Mirjana Biber-Hren, Marijan Hren, Luka Damjanović, Ines Jurišić, Jasminka Lisjak, Branimir Jakopić, Tina Petković, Slavica Šegović, Mihaela Pancer Zadravec i Natalija Varga

MEĐIMURJE – SLOW FOOD I SLOW TRAVEL DESTINACIJA

Predstavljeni Okusi Me imurja na tanjuru U sklopu prezentiranja Gastronomskom večerom predstavljena budućnost lokalne i održive hrane te navedenih projekata, ali i Me imurje kao slow food destinacija

uristička zajednica Međimurske županije u suradnji s OPG-om Pozojov vrčak i bistroom Beška organizirala je u petak, 28. kolovoza, gastronomsku večer posvećenu lokalnoj i ekološkoj hrani, održivoj proizvodnji te razvoju međimurske gastronomije. U središtu večeri bili su upravo oni koji stvaraju njezinu osnovu – lokalni proizvođači, ugostitelji i dionici turističkog sektora. Večera u četiri slijeda, održana u bistrou Beška, bila je svojevrsna prezentacija koncepta slow fooda u Međimurju. Naime, Međimurje se posljednjih godina sve snažnije pro�ilira kao prepoznatljiva slow food i slow travel destinacija, koja tradicionalnu međimursku kuhinju povezuje sa suvremenim gastronomskim trendovima. U središtu ovog pristupa nalaze se lokalni proizvodi, domaća i ekološka priprema hrane te autentični okusi kraja. Slow turizam pritom ne znači samo sporije putovanje, već kvalitetniji i sadržajniji boravak. Turistička zajednica Međimurske županije kroz projekt „Međimurje – slow food travel destination“ razvija koncept turizma koji

Ukusne zalogaje osmislila je i pripremila Ines Jurišić, koristeći vrhunske domaće namirnice posjetitelje potiče da uspore, upoznaju destinaciju i dožive je kroz njezinu gastronomiju, kulturu, prirodu i miran ritam svakodnevnog života lokalnog stanovništva. Naglasak je ujedno i na održivosti te uključivanju lokalnih proizvođača i ugostiteljskih objekata u turističku ponudu. Uvodnu riječ o konceptu slow fooda održao je direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula, koji je istaknuo važnost proizvodnje i kvalitete domaćih

namirnica te važnost lokalnih proizvođača koji zajedno sa međimurskim restoranima pridonose stvaranju bogate turističke ponude i autentične gastronomske priče. Ujedno je pozvao sudionike i goste da svojim iskustvima i pogledima doprinesu razgovoru o hrani, zemlji, ekologiji, održivoj proizvodnji i budućnosti međimurske gastronomije. Tijekom večeri tako su predstavljene i važne regionalne inicijative usmjerene upravo prema održivoj i lokalnoj proizvodnji hrane – program „Međimurje Slow Food regija“, „Eko plac zelenih heroja“, „Eko vikend u restoranima“ te međunarodni projekt „Hrana bez granica“. Njihovo predstavljanje dodatno je istaknulo potencijal

Mirjana Biber Hren, vlasnica Pozojovog vrčaka istaknula je važnost ekoloških proizvođača Međimurja za razvoj gastronomije koja povezuje lokalne resurse, održivu proizvodnju i turistički doživljaj.

općenito o važnosti domaće i ekološke hrane govorili su Mirjana Biber-Hren (OPG Hren Marijan), Branimir Jakopić (Terbotz), Dijana Posavec (Centar dr. Rudolfa Steinera), Natalija Hunjadi (OPG Hunjadi Dean), Sanja Krišto�ić (LAG međimurski doli i bregi) i Tina Petković (Luxor Hill). Njihova su izlaganja otvorila razgovor o ulozi ekoloških proizvođača, lokalnih namirnica i održivih modela proizvodnje u razvoju međimurske gastronomije. Večeri su, uz prethodno spomenute, prisustvovali i djelatnici Turističke zajednice Međimurske županije te Turističke zajednice područja Srce Međimurja. Završnu riječ imali su vlasnik Luka Damjanović i che�ica Ines Jurišić iz bistroa Beška, koji su predstavili sam način pripreme hrane i pristup kojim su lokalne namirnice pretvorene u suvremene gastronomske kreacije. Jelovnik je osmislila i pripremila upravo Ines Jurišić, koristeći vrhunske domaće namirnice uzgojene u vrtu bistroa Beška, ali i proizvode lokalnih proizvođača OPG Varga Natalija, OPG Zdravko i Slavica Šegović, OPG Hunjadi Dean, OPG Jagoda Turk, OPG Hren Marijan i OPG Lisjak Leo koji su svojim namirnicama sudjelovali u pripremi večere. Upravo su njihovi proizvodi pokazali kako lokalna, sezonska i ekološki uzgojena hrana može postati temelj kvalitetne gastronomske i turističke ponude. Na taj način hrana postaje više od samog gastronomskog doživljaja – ona predstavlja

O važnosti regionalne inicijative usmjerene prema održivoj i lokalnoj proizvodnji hrane govorio je Rudi Grula, direktor Turis�čke zajednice Međimurske županije priču o prostoru, ljudima koji ga obrađuju i tradiciji koja se razvija u skladu sa suvremenim potrebama. S time, poseban naglasak večeri bio je upravo povezivanju lokalnih proizvođača, ugostitelja i turističkog sektora, s ciljem uključivanja ne samo bistroa Beška, već i drugih restorana i preostalih OPG-ova koji ovakvim načinom prezentiranja hrane gostima stvaraju jednu lijepu zaokruženu gastronomsku, ali i turističku priču o Međimurju. Gastronomska večer tako je bila više od večere – bila je najava novih projekata i inicijativa, ali i susret ljudi koji stvaraju, proizvode, pripremaju i promoviraju međimursku hranu. Ujedno je poslužila kao prilika da se kroz konkretan gastronomski doživljaj pokaže kako koncept slow food-a može izgledati u praksi – od ekološkog proizvođača i domaćeg vrta, preko lokalnog ugostitelja, pa sve do tanjura koji priča priču o Međimurju.

4. rujna 2026.

Vaši stupci 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Viljamovka – slučajno rođena kraljica krušaka

ostoje sorte voća koje su nastale dugogodišnjim planskim križanjem i selekcijom, a postoje i one kod kojih je priroda jednostavno napravila najbolje - iz jedne slučajno proklijale sjemenke nastalo je nešto toliko dobro da su ljudi odlučili tu biljku sačuvati i dalje razmnožavati. Jedna od najpoznatijih takvih priča upravo je priča o Viljamovki, danas jednoj od najpoznatijih krušaka na svijetu. Viljamovka je nastala kao slučajni sjemenjak u Engleskoj, najvjerojatnije oko 1770. godine u Aldermastonu u Berkshireu. Prema najčešće navođenoj priči, pronašao ju je učitelj John Stair. Netko je, dakle, posijao sjemenku kruške, iz nje je izraslo novo stablo, a kad je ono prvi put rodilo, pokazalo se da njegovi plodovi imaju iznimne osobine. Sorta je sačuvana cijepljenjem, a kasnije ju je počeo širiti rasadničar Williams, po kojem je na kraju i dobila ime Williams' Bon Chrétien - kod nas Viljamovka.

Kako je jedan slučajni sjemenjak postao mjerilo za druge kruške

Viljamovka nije ostala slavna samo zbog zanimljive povijesti. Postala je toliko poznata i raširena sorta da se

već dugo koristi kao svojevrsni standard s kojim se uspoređuju druge kruške. Njezin okus smatra se mjerilom kvalitete, a čak se i vrijeme dozrijevanja drugih sorti često opisuje u odnosu na Viljamovku, npr. koliko dana prije ili poslije nje dozrijevaju. Plodovi su srednje veliki do veliki, klasičnog kruškolikog oblika. Dok su nezreli zelene su boje, a dozrijevanjem postaju karakteristično žuti. Meso je svijetlo, vrlo sočno, topivo i fino, a ono po čemu se Viljamovka posebno izdvaja njezina je izrazita aroma. To je jedna od onih krušaka koje ne morate niti zagristi da biste znali što držite u ruci - zrela Viljamovka jednostavno miriše. Upravo kombinacija sočnosti, slatkoće i karakteristične arome razlog je što je izvrsna za jelo u svježem stanju, ali i jedna od najvažnijih krušaka za preradu - od kompota i pekmeza do sokova i poznate rakije viljamovke. Postoji i crvena Viljamovka, odnosno sorta crvenkastog ploda. Atraktivna je zbog crvene boje plodova, ali ako biram prema kvaliteti i aromi ploda, meni je izvorna žuta Viljamovka ipak draža.

Kraj ljeta je njezino vrijeme

Viljamovka pripada kasnoljetnim sortama. Kod nas

najčešće dozrijeva tijekom druge polovice kolovoza, a točno vrijeme ovisi o položaju, godini i vremenskim prilikama. Kao i mnoge kruške, ne mora potpuno dozoriti na stablu. Plodovi se mogu ubrati pred zorenje dok su još čvrsti i zelenkasti te pustiti da dozriju nakon berbe. Tada omekšaju, požute i razviju onu karakterističnu aromu zbog koje je Viljamovka toliko cijenjena.

Kad viljamovka rodi grane se savijaju

Kad imamo povoljno vrijeme na proljeće, može roditi stvarno nevjerojatno. Stabla mogu biti doslovno pretrpana plodovima, a pod njihovom težinom grane se savijaju, pa ako ih na vrijeme ne podupremo ili ne prorijedimo plodove, mogu i pucati. Zato je kod kupnje

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

VAŽNA OBAVIJEST ZA INVESTITORE I VLASNIKE 💧 Saznajte točan položaj vodovodne i kanalizacijske mreže.

sadnice važno pitati i na što je Viljamovka cijepljena najbolje da je to snažnija podloga - sjemenjak kruške. I da, može se uzgajati potpuno organski, u mojim voćnjacima rastu i obilno rode bez ikakvih špricanja. I možda mi je upravo to jedna od najljepših stvari kod starih i provjerenih sorti poput Viljamovke. Prije više od 250 godina negdje je slučajno niknula jedna sjemenka. Netko je imao dovoljno znatiželje da pričeka da stablo naraste i rodi, prepoznao je koliko je plod poseban i sačuvao ga cijepljenjem. Zahvaljujući tome, danas istu tu sortu uzgajamo u milijunima vrtova i voćnjaka diljem svijeta. A svake godine krajem ljeta ponovno možemo zagristi u plod tog jednog sretnog slučaja i uživati u kraljici krušaka.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 (is� vrijedi i za hitni slučaj) Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sa� (ljetno od 9-17 sa�), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sa�.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 (is� vrijedi i za hitni slučaj) Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708 Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

Prilikom kupnje nekretnine, početka gradnje ili izvođenja nekih drugih radova na terenu, uvijek je bitno provjeriti prolazi li preko predmetne čestice postojeća vodovodna ili kanalizacijska infrastruktura. U određenim slučajevima položaj vodova ili pravo služnosti nisu evidentirani u zemljišnim knjigama, pa često vlasnici ili budući investitori nisu upoznati s postojećim, stvarnim stanjem. Tada može doći do poteškoća pri ishođenju dokumentacije, projektiranju ili pri izvođenju radova. Kako bi otklonili sumnju i dobili točne informacije o postojećoj vodnoj i kanalizacijskoj infrastrukturi,

MEĐIMURSKE VODE pozivaju građane da se u bilo kojem trenutku obrate našim nadležnim službama radi provjere podataka i dobivanja točnih informacija. Sve informacije možete dobiti u tehničkom odjelu, GIS - gis@medjimurske-vode.hr Vaše MEĐIMURSKE VODE!!

Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600 RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1616

22 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC Temeljem Zaključka Gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, mag.ing. traff./univ.spec.oec., Klasa: 372-09/26-01/2, Urbroj: 2109-2-01-01-26-03 od dana 01.09.2026. objavljuje se

JAVNI NATJEČAJ ZA DODJELU GRADSKOG PROSTORA NA KORIŠTENJE UDRUGAMA Raspisuje se javni natječaj za dodjelu gradskog prostora na korištenje udrugama za prostor na adresi Strossmayerova 9, 40 000 Čakovec, površine 10,22 m². Početni iznos mjesečne naknade za korištenje prostora iznosi 20,44 EUR (dvadeset eura i četrdesetčetiri centa) uvećano za iznos PDV-a. Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www. cakovec.hr Gradonačelnica

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Tatjana Drvoderić odabrala naočale Najviše sreće u izvlačenju 136. kola nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi” imala je Tatjana Drvoderić iz Sivice. Gospođa Tatjana bila je jako iznenađena kad je u novinama pročitala da je osvojila naočale, a uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrala je naočale koje će joj savršeno pristajati. Ostat će i dalje čitateljica naših novina i klijentica Briljanta.

4. rujna 2026.

TRGOVINA KRK u Čakovcu

Volimo lokalne teme i opušteno prelistavanje

Tijekom naše kupovine u trgovini Krk u Čakovcu naišli smo na dvoje čitatelja omiljenih čakovečkih novina: Martinu Bedić iz Strelca i Filipa Jalušića iz Čakovca. Razgovarajući s oboje iznimno susretljivih sugovornika, uvidjeli smo koliko su čitateljske navike raznolike, ali i iskrene. Filip ističe kako u Međimurskim novinama najradije prati teme o lokalnom razvoju i obnovi - od infrastrukturnih projekata do uređenja igrališta u kvartu. Posebno naglašava važnost točnog i odgovornog izvještavanja te otvoreno priznaje da ga najviše frustriraju senzacionalistički naslovi koji odstupaju od sadržaja samoga teksta. S druge strane, ima i onih čitatelja koji novinama

Novim vrećicama u rukama, Filip i Mar�na potvrdili su da dobre lokalne priče uvijek dopru do čitatelja pristupaju opuštenije. Mar- pa se zadržati na onim pričatina Bedić priznaje da nema ma koje joj u tom trenutku omiljenu rubriku ili teme, već privuku najviše pažnje. voli prelistati tiskano izdanje (jo)

Drugi kupon 137. kola

Novo, 137. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započeo je u prošlom broju. I u rujnu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji

Simpa�čna Iva iz Briljanta i dobitnica Tatjana Drvoderić izlazi nakon triju redovnih, “Za nagradni natječaj – Tri mijenja se jedan od propu- kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media štenih. Skupljene kupone od novine, K. Tomislava 2, Ča11. rujna možete donijeti kovec, najkasnije do utorka osobno u kuverti u naše 22 rujna. Sretnog dobitnisjedište u centru Čakovca, ka 137. kola objavljujemo na adresu Kralja Tomislava u Međimurskim novinama 2 (haustor pokraj Bipe) ili 25. rujna. poslati poštom s naznakom (mk)

kupona skupi

naočale pok

upi

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je 22. 9. do 12 sati. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Jura Obadić (jura@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

RANGERS BAND

Od školske priredbe do međimurskih legendi Priča koja je započela još devedesetih nakon jedne školske priredbe u Čakovcu danas iza sebe ima više od tri desetljeća trajanja i nebrojene odsvirane kilometre. Razgovarali smo s članom benda Nikolom Mutvarom o bogatoj povijesti, današnjoj peteročlanoj postavi čiji glazbenici suvereno barataju s više instrumenata te tajni dugovječnosti na sceni. Otkrijte kako uspješno usklađuju svakodnevne poslove i tjedne probe te što pripremaju za svoju vjernu publiku. (sh, Foto: Kristina Kobal)

2 media

4. rujna 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

najave

VIKEND VODIČ

MJESEČNI VODIČ 19:00 12. Kazališne večeri, WAY-FAY, Dom kulture Macinec

Petak, 4. rujna 06:30 Fes�val balona Prelog, Marina Prelog

20:00 Gostovanje glumca i alpinista Vedrana Mlikote, Centar za kulturu Rudar, Mursko Središće

09:00 Z Pozojovoga vrčaka - Eko plac zelenih heroja, Okrugli Vrh 85 17:00 Dani humora Mali Mihaljevec, Sportsko-rekreacijski centar Mali Mihaljevec

Nedjelja, 6. rujna 06:30 Fes�val balona Prelog, Marina Prelog

17:30 12. Kazališne večeri, Buba u uhu, Dom kulture Macinec 18:00 Moto susret: Eight years on the Road, Sajmišna bb, Čakovec 19:00 3FF Fes�val, Perivoj Zrinskih, Čakovec 20:00 12. Kazališne večeri, Gostuvejnska štorija 2 - dekliščina, Dom kulture Macinec

Subota, 5. rujna 06:30 Fes�val balona Prelog, Marina Prelog 09:00 Rotary Dra�ing, Ra�ing po Dravi - Fizeš, Donja Dubrava 09:00 Z Pozojovoga vrčaka - Eko plac zelenih heroja, Okrugli Vrh 85 10:00 Revija Korak dobrote, Čakovec 11:00 12. Kazališne večeri, Predstava za djecu: "Gori se čuje moja pjesma", Dom kulture Macinec 12:00 Završnica projekta Korak po korak - prvi hrvatski hodajući ultramaraton, Park Mlados�, Prelog 14:00 Moto susret: Eight Years on the Road, Sajmišna bb, Čakovec 17:00 12. Kazališne večeri, Teret sumnjive naravi, Dom kulture Macinec 19:00 3FF Fes�val, Perivoj Zrinskih, Čakovec

09:00 Z Pozojovoga vrčaka - Eko plac zelenih heroja, Okrugli Vrh 85

Članovi Moto kluba Pikač

MOTO KLUB PIKAČ Čakovec

Žestoki rock grmjet će na čakovečkom sajmištu Moto klub Pikač Čakovec organizira svoju prvu službenu motorijadu pod nazivom Eight Years On The Road, koja će se održati u petak i subotu, 4. i 5. rujna, na prostornom kompleksu čakovečkog sajmišta (Sajmišna bb), gdje će odjekivati rock ritmovi bendova

Godfathers (AC/DC Tribute Band), Tom Benzon & The Cool Shakes te Hangar 44. Dvodnevni program započinje u petak u 18 sati okupljanjem sudionika i otvaranjem besplatnog kampa za sve goste, dok je večer rezervirana za žestoki rock zvuk i nastup grupe

MONODRAMA ANA KATARINA u atriju Staroga grada

Uronite u prošlost uz inovativni binauralni zvuk Atrij Staroga grada u Čakovcu u nedjelju, 6. rujna u 19 sati, bit će domaćin izvedbe monodrame Ana Katarina, posvećene životu i sudbini Ane Katarine Frankopan Zrinski. Ulogu ove hrabre i snažne žene, koju povijest često nepravedno zaboravlja, tumači poznata glumica Ana Vilenica. Ova jedinstvena produkcija ujedno je i prva hrvatska binauralna predstava, koja donosi sasvim novo kazališno iskustvo. Publiku očekuje iznimno realističan osjećaj smjera,

dubine i udaljenosti tonova u autentičnom ambijentu Staroga grada, a za ovaj zvučni spektakl pripremljeno je 80 pari binauralnih slušalica. Spajajući izvanrednu glumačku izvedbu Ane Vilenice i inovativni binauralni zvuk, ovaj jedinstveni umjetnički doživljaj te osobni i povijesni put Ane Katarine isprepliću se s autentičnim prostorom hrvatske kulturne baštine, dajući novu dimenziju priči o ženi koja je nadmašila svoje doba. (jo)

GodFathers (AC/DC tribute band). Subotnji dio, već s početkom u 14 sati, donosi tradicionalne moto igre te besplatan gulaš za posjetitelje, a glazbeni dio večeri obilježit će nastupi sastava Hangar 44 te Tom Benzona & The Cool Shakes. Ulaz na cjelokupni program tijekom

KAZALIŠNE VEČERI u Macincu

Tri dana ljubavi prema umjetnosti i kulturi U organizaciji KUU Seljačka sloga Nedelišće, od 4. do 6. rujna u Društvenom domu u Macincu održat će se 12. Kazališne večeri. Program u petak otvaraju domaćini predstavom Buba u uhu u 17:30, a u 20 sati gostuje KD Obrež iz Slovenije.

POKLANJA KNJIGU Đuro Bel: Bolše (malo) zutra

kupon br. 1616 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Subota donosi dječju predstavu Čakovčana u 11 sati, nastup KUU Veseli Međimurci u 17 te Sinjsko pučko kazalište u 20 sati. Manifestaciju u nedjelju zatvaraju KD Štolcer (17 h) i KUD Donji Kraljevec (19 h). Ulaz na sve predstave je slobodan. (jo)

21. Dječji festival “Mali MEF”

Prilika za prve korake pod svjetlima pozornice Dječji festival Mali MEF poziva pjevače od 5 do 16 godina iz Hrvatske i susjedstva da se prijave za nastup. Prijave se šalju na medjimurskifestival@ gmail.com do 15. listopada.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: ĐURO BEL: BOLŠE (MALO) ZUTRA Dobitnik knjige Ovrha objavljene u prošlom broju je Sanja Herman. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

oba dana u potpunosti je slobodan. Organizatori pozivaju sve vozače te ljubitelje motocikala da im se pridruže u proslavi koja će sadržavati ne samo zdravu dozu rocka i lijepo tuniranih motocikala, nego i pune tanjure �inoga gulaša. (jo)

Nova zbirka kajforizama Bolše (malo) zutra autora Đure Bela Nakon prve zbirke „Spameten zapišuvle“, objavljene 2021. godine, ovo je druga knjiga humorističnih aforizama na kajkavskom narječju. U svom prepoznatljivom stilu autor kaže: – „Tko je bio zadovoljan prvom knjigom, neka pročita i drugu, a tko nije bio zadovoljan prvom, neka pročita drugu s nadom da će u njoj naći ono što nije našao u prvoj.“

Uživajte u zbirki autentičnog kajkavskog humora i životnih mudrosti!

Pjesme mogu biti autorske ili obrade. Prijava mora sadržavati matricu, snimku vokala, naslov pjesme, podatke o autorima i izvođaču te fotogra�iju. Festival će se održati sredinom studenoga. (jo)

10:00 Jesenska biciklijada Stazama Srca Međimurja, Sport Hub Nedelišće 10:00 12. izdanje utrke Kotoripska desetka, Lovački dom Jarebica, Kotoriba 10:15 Završnica projekta Korak po korak - prvi hrvatski hodajući ultramaraton , Park Mlados�, Prelog 12:00 Podjela jela na Gradskom kotliću, ribnjak Zalešće, Mursko Središće 16:00 Otvorenje izložbe Prostor samoiscjeljenja - Emily Makšadi, Galerija Scheier, Čakovec KULTURNO UZDIZANJE

Koje izložbe možete posjetiti? • 26. 6. do 9. 9. Izložba: Priska Kulčar: MEMENTO Centar za kulturu Čakovec • 11. 9. do 31. 10. Izložba: Izložba slika Crni ciklus - iza vidljivoga Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec • 23. 9. do 7. 10. Izložba: Nik Titanik: MI HRVATI Centar za kulturu Čakovec • 6. 9. do 17. 9. Izložba: Prostor samoiscjeljenja - Emily Makšadi Galerija Scheier, Čakovec

4. rujna 2026.

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

intervju tjedna

RANGERS BAND, jedan od najdugovječnijih međimurskih bendova

S nama je uvijek zabavno, u svakom pogledu! Od početka 2023. godine Rangers band djeluje u današnjoj postavi. Na bubnjevima je Dejan Moharić, Anđelko Moharić svira bas gitaru i trubu, Nikola Mutvar klavijature, harmoniku i trubu, Jurica Cmrečnjak gitaru i saksofon, a Mario Magaš gitaru i trubu

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 16.9.2026. u CineStaru Varaždin.

bra atmosfera na pozornici može se stvoriti samo ako bend osjeti publiku, a publika osjeti bend.

Piše: Kristina Kobal

angers band već je više od tri desetljeća dio međimurske glazbene scene, a iza imena benda krije se priča o prijateljstvu, glazbi, brojnim nastupima i generacijama glazbenika koje su tijekom godina prošle kroz njegovu postavu. Danas bend čini petero glazbenika, a posebnost je i u tome što pojedini članovi sviraju više instrumenata. Jedan od njih je Nikola Mutvar, koji u bendu ima čak trostruku zadaću – svira klavijature, harmoniku i trubu. S Nikolom smo razgovarali o počecima Rangers banda, ljudima koji su ga stvarali, današnjoj postavi, probama, nastupima i planovima za budućnost.

Rangers band planira nastaviti svirati

Rangers band nastao nakon školske priredbe

Priča o Rangers bandu počinje još početkom devedesetih, nakon jedne školske priredbe u Graditeljskoj školi Čakovec. Ideja je s vremenom prerasla u ozbiljan glazbeni sastav, a 1995. godine bend počinje djelovati pod imenom Rangers band. - Bend je nastao kao ideja nakon jedne školske priredbe u Graditeljskoj školi Čakovec u ranim devedesetim godinama, što nas ubraja među najstarije i najdugovječnije bendove ovog područja. Svoje djelovanje pod ovim imenom bend započinje 1995. godine. U prvoj postavi bili su Dejan Moharić na bubnjevima, Anđelko Moharić na bas gitari, Marinko Hodić na gitari i danas pokojni Mario Mikulaj na klavijaturama. Tijekom više od 30 godina mijenjali su se i članovi i repertoar. Kroz bend su tako prošli Dejan Vabušek, Mario Jagec, Dragan Novak, Ranko Obadić – Šjor, Slaven Jambrović i Ivica Požgaj. Posebno mjesto pripada Draganu Novaku, koji je u bendu bio od druge postave pa sve do posljednje postave, u kojoj je svirao do 2023. godine. Uz braću Moharić, tako je postao jedan od najdugovječnijih članova benda.

VODE VAS U KINO

Rangers band u aktualnoj postavi – stoje Jurica Cmrečnjak i Anđelko Moharić, a u drugom redu su Nikola Mutvar, Dejan Moharić i Mario Magaš

Rangers band danas čini pet glazbenika Od početka 2023. godine Rangers band djeluje u današnjoj postavi. Na bubnjevima je Dejan Moharić, Anđelko Moharić svira bas gitaru i trubu, Nikola Mutvar klavijature, harmoniku i trubu, Jurica Cmrečnjak gitaru i saksofon, a Mario Magaš gitaru i trubu. Članovi dolaze sa šireg područja Međimurja, a iako ih povezuje glazba, privatno se bave različitim poslovima. Posebno je zanimljiv primjer Marija Magaša koji tijekom tjedna živi i radi u Samoboru u Glazbenoj školi Ferdo Livadić, dok vikendom dolazi u rodno Međimurje i svira s bendom. - Kakva je atmosfera unutar današnje postave? -Teško je to de�inirati, različiti smo, al s nama je uvijek zabavno, u svakom pogledu. Upravo različitost članova možda je i jedna od njihovih najvećih prednosti. Svaki

od njih donosi vlastito iskustvo i glazbeni senzibilitet, a na pozornici se sve pretvara u zajedničku energiju.

Rangers band redovito održava probe

Iako iza sebe imaju velik broj nastupa i „kilometara“, kako sami kažu, dobra svirka i dalje zahtijeva pripremu. Bend probe održava na tjednoj bazi, a vrijeme potrebno za uvježbavanje teško je precizno odrediti jer svaki član uz glazbu ima i svoje poslovne i privatne obveze. -Da, de�initivno ne nastaje samo tako, ali obzirom da već iza nas ima, kako mi to kažemo, puno "kilometara", sve se rješava nekako u hodu. Kao i kod svakog dobrog učenika, važna je dobra organizacija, kontinuirani rad na sebi, ali istovremeno i zajednički rad pa tako imamo probe na tjednoj bazi. Za bend s tolikim iskustvom neke se stvari možda doista mogu riješiti jedno-

stavnije nego na početku, no zajednički rad i dalje je važan dio pripreme.

Rangers band želi zadovoljnu publiku

Kada je riječ o nastupu, članovima benda nije najvažnije samo tehnički dobro odsvirati pjesme. Njihov je cilj ostvariti kontakt s publikom i svakom slušatelju ponuditi nešto zbog čega će uživati u svirci. -Nama je najvažnije da svaki slušatelj u našoj svirci pronađe "svoj dio" i da ode doma zadovoljan i ispunjen - tad je nastup uspješan. Drugim riječima, nastojimo doprijeti do svakog slušatelja. Za dobar nastup, smatra Nikola, jednako su važni glazba, energija među članovima i reakcija publike. -Od svega gore navedenog, nekako nam je svo troje podjednako važno jer čim nešto od tog nedostaje, to više nije to. Upravo je publika zato važan dio njihove priče. Do-

Iako nove autorske pjesme zasad nisu u planu, Rangers band ne nedostaje ambicije za budućnost. Žele nastaviti kvalitetno svirati, održavati dobar repertoar i imati što više kvalitetnih nastupa. - Planovi su da se dobro svira i da se svira dobar repertoar pa da bude što kvalitetnijih svirki. Nove pjesme kao autorske zasad ne planiramo, ali otvorene nastupe, osim svadbi, kao i svake godine, svakako da, a neki od njih već su i dogovoreni. Tako će i dalje biti prisutni na različitim vrstama događanja, a nakon više od tri desetljeća iskustva jasno je da glazbeno poglavlje Rangers banda još nije završeno.

Glazba je nekima posao, a svima zadovoljstvo

Kada nema nastupa i proba, članovi benda vraćaju se svojim svakodnevnim poslovima. Za sve njih sviranje je prije svega zadovoljstvo, no glazba nije svima i primarni posao.

Svim članovima benda ovo je prije svega zadovoljstvo, a svatko od nas još radi uz bend Bubnjar, basist i gitarist zaposleni su u poslovima koji nisu povezani s glazbom, dok Nikola Mutvar i Mario Magaš rade u školstvu kao nastavnici u području glazbe. Njima je tako glazba istodobno i posao i velika ljubav. - Svim članovima benda ovo je prije svega zadovoljstvo, a svatko od nas još radi uz bend - bubnjar, basist i gitarist rade druge poslove koji nisu vezani za glazbu, dok Mario i Nikola rade u školi kao nastavnici u području glazbe pa je njima glazba i

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za ﬁlm

Pobuna Dobitnik ulaznica za film: Gordana Novak

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog ﬁlma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

primarni posao. Uza sve to imamo još vremena i za neke druge angažmane i hobije. Od jedne školske priredbe u Graditeljskoj školi Čakovec do današnje postave prošlo je više od 30 godina. Mijenjali su se glazbenici, instrumenti i repertoar, ali Rangers band i dalje povezuje ista ljubav – svirati dobru glazbu i publici pružiti nastup koji će pamtiti. A s obzirom na njihovu dugovječnost, iskustvo i planove, čini se da će se kilometri Rangers banda još dugo nastavljati.

4 media

4. rujna 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Čakovečka špica

Dijana i Mario Mavrek odabrali su opušteno traper izdanje uz lagane ljetne majice

Bračni par u traper jaknama pokazao je kako i kišni dan može bi� modno zanimljiv, uz nezaobilazne kišobrane

Jedan šareni kišobran dovoljan je za dvoje, a njihovi osmijesi najbolji su dodatak stajlingu

Šareni kišobrani dodatno su podigli kombinacije, dok su nježni tonovi, čipkasti detalji i upečatljivi uzorci unijeli dozu elegancije

Piše: Kris�na Kobal

U modrim tonovima i laganoj šetnji, ovaj bračni par nije dopus�o kiši da pokvari raspoloženje

Gospođa u bijelocrnoj kombinaciji plijeni pažnju jednostavnošću i elegancijom, a prozirni kišobran savršeno se uklopio u njezin stajling

PLIVANJE SARA PUKLAVEC (19) nastavlja pomicati granice, a ovog četvrtka čeka ju najveći pothvat do sad

Sara protiv 20 kilometara mora - I sad će možda zvučati malo čudno, ali zapravo se veselim toj muci, onom trenutku kad više nemam osjećaj da mogu, ali ipak nastavim, ističe Preložanka Piše i foto: Luka Pongračić

Nakon niza odličnih rezultata na otvorenim vodama i bazenu, Sara Puklavec u četvrtak kreće u jedan od najvećih sportskih izazova dosad. Pred njom je više od 20 kilometara otvorenog mora – od Zlatnog rata na Braču do Staroga Grada na Hvaru, antičkog Farosa. Sara je ove godine već nizala zapažene rezultate. Na natjecanjima Alpen Adria Swim Cupa osvajala je prva i druga mjesta, u Beču je na utrci Vienna Open Water na 1,5 kilometara bila prva u kategoriji do 20 godina i druga u apsolutnoj konkurenciji, dok je na međunarodnom natjecanju u Mađarskoj završila kao druga u svojoj kategoriji. U Győru je, među konkurencijom od oko 800 plivača iz 20 zemalja, izborila i plasmane u �inala na 50 i 100 metara leđno. Sada je, međutim, pred njom nešto sasvim drugačije. Ruta od Zlatnog rata do Staroga Grada bit će višesatni test �izičke i mentalne izdržljivosti, a Sara je odlučna cijelu dionicu odraditi bez zaustavljanja.

RUKOMET

- Nema treme kao straha, ali de�initivno ima pozitivnog uzbuđenja, ipak je preda mnom više od 20 kilometara otvorenog mora i nešto što još nisam napravila. Jedva čekam da konačno krenem.

nadati mirnom moru i da neće biti podmorskih struja koje bi mi otežavale plivanje. Temperatura mora mi nije toliko bitna i ne predstavlja mi neki problem. Hladno mi sigurno neće biti. Jedino se nadam da neće biti jako sunce, zato i krećemo rano ujutro, da to izbjegnemo. I sad će možda zvučati malo čudno, ali zapravo se veselim toj muci, onom trenutku kad više nemam osjećaj da mogu, ali ipak nastavim plivati, nekako automatski, bez puno razmišljanja, govori protagonistica ove sjajne priče.

Ozbiljan fizički i mentalni napor

Više od 20 kilometara plivanja na otvorenom moru samo po sebi dovoljno govori o težini izazova. Sara procjenjuje da će napor biti usporediv s desecima kilometara trčanja, dok će vremenski uvjeti, valovi, vjetar i morske struje dodatno utjecati na tijek pothvata. - Mislim da će ovaj izazov zapravo biti kombinacija svega. Tih 20 kilometara plivanja bilo bi ekvivalentno otprilike 80–100 kilometara trčanja, ovisno o tempu, moru i uvjetima, tako da znam da me čeka ozbiljan napor, ali za to sam se pripremala. Mogu se samo

Start između 6 i 7 sati

Sara Puklavec predviđa da će plivati oko 7 sati

Ako sve bude prema planu, Sara će u četvrtak ujutro krenuti s plaže Zlatni rat. Plivanje bi u idealnim uvjetima trebalo trajati najmanje sedam sati, no konačno vrijeme ovisit će prije svega o stanju mora. - Start će biti između 6 i 7 sati ujutro na plaži Zlatni rat. Ako uvjeti budu idealni, minimalno će trebati oko 7 sati plivanja, a realno je teško očekivati

da će uvjeti cijelim putem biti idealni. Zato mi vrijeme zapravo nije toliko bitno jer će puno ovisiti o moru, vjetru i strujama. Na brodu će biti moji roditelji, skipper i dvije medicinske djelatnice. Oni će biti moja pratnja i podrška tijekom cijele rute. Posebno pravilo ovog izazova jest da Sara tijekom plivanja neće koristiti brod za odmor. Pratnja će biti uz nju zbog sigurnosti i podrške, ali kontakt s brodom neće biti dopušten. Cilj je, dakle, jednostavan – spojiti Brač i Hvar vlastitim snagama i nakon više sati plivanja doplivati do Staroga Grada. Što će biti nakon toga, Sara zasad ne želi previše planirati. Iako novih ideja, kako kaže, ne nedostaje, sve misli trenutno su usmjerene prema četvrtku. - Ja sam uvijek puna ideja i novih izazova, ali trenutno se prvenstveno fokusiram samo na ovih 20 kilometara. Prvo želim odraditi ovo, a onda se dobro naspavati nakon tog dana pa ću dalje razmišljati, zaključuje hrabra Preložanka.

6. POZOJ HANDBALL CUP u Čakovcu

Čakovečke ekipe zasjele na tron Piše i foto: Nikola Lukman

Velikom završnicom u Sportskoj dvorani Graditeljske škole Čakovec zaključen je šesti Pozoj Handball Cup. Četiri dana rukometa, 118 ekipa iz 45 klubova i sedam država, oko 2.000 sudionika te čak 368 odigranih utakmica – brojke su kojima je završeno dosad najveće izdanje međunarodnog Pozoj Handball Cupa. U ženskoj konkurenciji naslovi su pripali ekipama iz Hrvatske, Mađarske i Slovačke. U kategoriji G11 slavile su rukometašice ŽRK-a Udarnik Velika Gorica, u G12 mađarski XVI KER KMSE, a u G13

RK Sesvete 1. Domaće ŽRK Zrinski posebno su se istaknule u kategoriji G15, gdje su u �inalu uvjerljivo svladale Lokomotivu Zagreb 23:11 i osvojile naslov. U G17 najbolje su bile rukometašice slovačkog MHK Bytča. Zrinskice su u G11 završile četvrte, a u G13 šeste. Na turniru su nastupile i ekipe ŠR-a Međimurje i ŽRK-a Prelog. Domaća publika slavila je naslov MRK-a Čakovec u kategoriji B12. Čakovčani su u �inalu svladali RK Mornar Dramalj 15:10. U B11 najbolji je bio MRK Sesvete 1, u B13 RK Zagreb, dok je MRK Sesvete osvojio naslove u B14 i B17. U B15 slavio je RK Zadar 2013,

Domaća publika slavila je naslov MRK-a Čakovec u kategoriji B12 a u B16 austrijski SC Ferlach. Čakovečki rukometaši nastu-

pili su u svim kategorijama. Uz naslov u B12, ostvarili su

deveto mjesto u najmlađem uzrastu, sedmo u B13 i B15,

peto u B14 te četvrto i šesto mjesto s dvije ekipe u B16.

28 Sport

4. rujna 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

NOGOMET NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Nedelišće nije htjelo igrati

Razlog neodigravanju utakmice u Hlapičini leži u tome da je momčad Nedelišća prijavila samo devet igrača, koji nisu htjeli izaći na teren za igru Piše: Dino Jambrović

U Međimurskoj Premier ligi, Centrometal poražen u Čakovcu. Nakon prvog dijela vodstvo Slogaša zgoditkom Davida Juraka. Isti igrač zabija za domaćine i početkom drugog dijela. Svoj prvijenac u dresu Macinčana Hrvoje Crnčec postigao je u 62. minuti. Pobjedu Čakovčana potvrđuje Leonard Vuk u 65. minuti. Dinamo uvjerljivo poražen u Jurovcu. Sve do 85. minute Bratstvo je imalo vodstvo od čak 5-0 sa dva zgoditka Roka Posela i Andreja Jurinić, dok je još zgoditak postigao Luka Novinščak. Počasni zgoditak za Palovčane djelo je Šimuna Skoke. Susret u Hlapičini nije odigran. Razlog tome je što je momčad Nedelišća prijavila samo devet igrača, koji nisu htjeli izaći na teren za igru. Bez pobjednika u Štrigovi. Sloga dolazi u vodstvo zgoditkom Patrika Pukšeca u 11. minuti. Desetak minuta kasnije opravdano je dosuđen kazneni udarac za Polet. Siguran realizator bio je Henrique Da Silva. U 24. minuti domaćini ponovno vode, po drugi puta strijelac Pukšec. Također dvostruki strijelac za Pribislavčane bio je i Henrique u 51. minuti. Samo četiri minute kasnije potpuni preokret gostiju hat-trickom Henriquea. U 75. minuti također svojim trećim zgoditkom Pukšec donosi bod Slogi. Pušćine bolje od Dubravčana. Kapetan domaćina Karlo Levanić zabija za 1-0 u 70. minuti. Vodstvo Pušćina povisuje Goran Pišković u 84. minuti. Poraz gostiju ublažio je Dario Nađ u 86. minuti. „Kiša“ golova u Draškovcu. Za pobjedu Podturna strijelci su bili dva puta Matija Kolar, te po jednom Jurica Golubić, Borna Sabolčec, Luka Petak i Igor Šegović. Za domaćine je dvostruki strijelac bio Kleber Falcao, dok su po zgoditak još dodali Ante Ivančić i Fran Balent. BSK slavio u Goričanu. U 4. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za Trnavu. Siguran sa 11 metara bio je Dejan Slunjski. Za goste izjednačuje kapetan Petar Šarić u 22. minuti. Desetak minuta kasnije Dario Šmit pogađa i vlastitu mrežu. U listu strijelaca upisuje se i David Hađikan u 48. minuti. Pet minuta kasnije po drugi puta iz 11 metara pogađa Slunjski. Treći kazneni udarac na susretu dosuđen je za BSK u posljednjoj minuti. Precizan je bio Karlo Baksa. Isti igrač u trećoj minuti sudačke nadoknade postavlja konačnih 2-5. MEĐIMURSKA PREMIER LIGA 1. BRATSTVO (JU) 2. BSK BELICA 3. MURA 4. PODTUREN 5. SLOGA (Č) 6. PUŠĆINE 7. POLET (P) 8. SLOGA (Š) 9. DUBRAVČAN (DD) 10. DRAŠKOVEC 11. CENTROMETAL 12. TRNAVA 13. NEDELIŠĆE

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1

5-1 5-2 3-0 6-4 3-1 2-1 3-3 3-3 1-2 4-6 1-3 2-5 0-3

3 3 3 3 3 3 1 1 0 0 0 0 0

14. DINAMO (P)

1-5

Rezultati: Sloga (Č) – Centrometal 3-1 (2x Jurak, Vuk; Crnčec), Mura – Nedelišće 3-0 pf., Pušćine – Dubravčan 2-1 (Levanić, Pišković; D.Nađ), Draškovec – Podturen 4-6 (2x Falcao, F.Balent, Ivančić; 2x M.Kolar, Golubić, Sabolčec, Petak, I.Šegović), Bratstvo (J) – Dinamo (P) 5-1 (2x Posel, 2x Jurinić, Novinšćak; Skoko), Sloga (Š) – Polet (P) 3-3 (3x Pukšec; 3x Da Silva, Trnava – BSK 2-5 (2x Slunjski; 2x Baksa, Šarić, Šmit ag, Hađikan). U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Centrometal – BSK, Podturen – Trnava, Polet (P) – Pušćine, Nedelišće – Sloga (Š), Dinamo (P) – Mura, Sloga (Č) – Bratstvo (J), Nedjelja: Dubravčan – Draškovec. Utakmice se igraju s početkom u 17 sati.

I. MEĐIMURSKA LIGA U I. međimurskoj ligi, Vidovčanu tri boda u Hodošanu. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u pretposljednjoj minuti. Tada pobjednički zgoditak za goste postiže Vid Bartolić. Kraljevčanu 38 derbi kola. Nakon prvog dijela vodstvo Spartaka zgoditkom Nike Frančića. Za domaćine u 54. minuti izjednačuje Karlo Balent. Pet minuta kasnije pobjedu Kraljevčanu 38 donosi Antonio Da Silva. U 84. minuti zbog međusobnog udaranja isključeni su domaći igrač Alessandro De Oliveira i gostujući Domagoj Lončar. Sokol uvjerljiv protiv Mladosti Komet. Furiozan start Vratišinčana u prvih 45 minuta igre sa dva zgoditka Nine Horvata i jednim Lea Vurušića. Gosti se “bude” u 74. minuti zgoditkom Silvija Žalaca. Vratar Mladosti Komet Šimun Sokač u 77. minuti postiže zgoditak u vlastitu mrežu. Dvije minute kasnije svoj drugi zgoditak na susretu za domaćine postiže Vurušić. Također svojim drugim zgoditkom Žalac postavlja konačan rezultat u 85. minuti. Venera PMP slavila u Strahonincu. Gosti su poveli u 27. minuti zgoditkom Svena Šenjija. Za domaćine izjednačuje Krešimir Jelić u pretposljednjoj minuti prvog dijela susreta. Pobjednički zgoditak Venere PMP djelo je Tomislava Tomašića u 84. minuti. B Bez pobjednika u Zasadbregu. Bratstvo je povelo preko Dalibora Frančića (5.), a Zasadbreg izjednačio Brunom Šimunkovićem (početak drugog dijela). Mateo Horvat (59.) ponovno dovodi Savčane u vodstvo, no Mario Turk (76.) donosi domaćinu bod. Jedinstvo je svladalo Plave 3:2. Za domaće su zabili Niko Plantak (12.), Jan Vočanec (45.) i Antonio Ciglar (59.), dok su za Plave pogodili Krunoslav Majerić (43.) i Josip Žganec iz kaznenog udarca (66.).Sloboda je u susjedskom derbiju u Novom Selu Roku slavila protiv Mihovljana. Matija Petak pogodio je u 78., a Joanderson Normandes u posljednjoj minuti potvrdio pobjedu. Rezultati: Omladinac (NSR) – Sloboda (M) 0-2 (Petak, Normandes), Hodošan – Vidovčan 0-1 (V.Bartolić), Kraljevčan 38 – Spartak 2-1 (Balent, Da Silva; Frančić), Strahoninec – Venera PMP 1-2 (Jelić; Šenji, T.Tomašić), Zasadbreg 77 – Brat-

stvo (SV) 2-2 (Šimunković, Turk; Frančić, M.Horvat), Jedinstvo (GM) – Plavi 3-2 (Plantak, Vočanec, Ciglar; Majerić, Žganec), Sokol – Mladost Komet 5-2 (2x N.Horvat, L.Vurušić, Sokač ag; 2x Žalac). I. MEĐIMURSKA LIGA 1. SOKOL (V) 2. SLOBODA (M) 3. JEDINSTVO (GM) 4. KRALJEVČAN 38 5. VENERA PMP 6. VIDOVČAN 7. BRATSTVO (SV) 8. ZASADBREG 77 9. PLAVI (P) 10. SPARTAK 11. STRAHONINEC 12. HODOŠAN 13. OMLADINAC (NSR) 14. MLADOST KOMET

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1

5-2 2-0 3-2 2-1 2-1 1-0 2-2 2-2 2-3 1-2 1-2 0-1 0-2 2-5

3 3 3 3 3 3 1 1 0 0 0 0 0 0

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Venera PMP – Mladost Komet, Sloboda (M) – Hodošan, Plavi – Omladinac (NSR), Bratstvo (SV) – Jedinstvo (GM), Nedjelja: Spartak – Sokol, Vidovčan – Kraljevčan 38, Strahoninec – Zasadbreg 77. Utakmice se igraju s početkom u 17 sati.

II. MEĐIMURSKA LIGA U II. međimurskoj ligi, bez pobjednika u Otoku. Za domaćine je hat-trick upisao kapetan Filip Reif, dok je za Graničar dvostruki strijelac bio Fabricio Cruz, te Vanja Kovač jednom. Jadran uvjerljivo poražen u Čehovcu. Već u 3. minuti mrežu mornara načeo je Leo Braniša. Vodstvo domaćina povisuje Bruno Kramar u 17 .minuti. Konačan rezultat postavlja brazilski igrač Juan Sol svojim prvijencem u 63. minuti. Trnovec do pobjede u završnici susreta. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u posljednjoj minuti. Tada zgoditak vrijedan tri boda za goste postiže Moris Kuhta, povratnik u redove Trnovca. U vrlo nervoznom susretu kod Omladinca četvorica opomenutih, a kod gostiju čak sedmorica opomenutih igrača. Brezovčanima susjedski derbi. Hajduk je poveo u 19. Minuti zgoditkom Hrvoja Senčara. Sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta riješio je domaći igrač Borna Škrobar u 44. minuti, kada pogađa mrežu Malog Mihaljevca. Poraz Borca PMP u Slakovcu. Pobjednički zgoditak Slobode djelo je Leonarda Krampeka u 45. minuti. Treba spomenuti još da domaćini u 88. minuti nisu uspjeli realizirati kazneni udarac. Petarda Naprijeda u Sivici. Dva puta je mrežu Dubrave pogađao Leo Vuković, a po jednom Borna Černov, Nikola Mesarek i Fran Pintač. Još uvjerljivu pobjedu upisala je Mladost iz Svete Marije. Trostruki strijelac za Svetomarčane bio je Attila David Takacs, dva zgoditka postigao je Dorijan Poldrugač, a po jedan Jan Pavlek i Martin Franjčić. Počasni zgoditak za Pobjedu zabio je Dario Prlog. Rezultati: Hajduk (B) – Mali Mihaljevec 2-0 (Senčar, Škrobar), Sloboda

(S) – Borac PMP 1-0 (Krampek), Otok – Graničar (N) 3-3 (3x Reif; 2x Cruz, Kovač), ČSK – Jadran 3-0 (Braniša, Kramar, Sol), Omladinac (DS) – Trnovec 0-1 (Kuhta), Dubrava – Naprijed 0-5 (2x Vuković, Černov, Mesarek, Pintač), Mladost (SM) – Pobjeda 7-1 (2x Takacs, 2x Poldrugač, Pavlek, Franjčić; Prlog). II. MEĐIMURSKA LIGA 1. MLADOST (SM) 2. NAPRIJED (C) 3. ČSK 4. HAJDUK (B) 5. SLOBODA (S) 6. TRNOVEC 7. GRANIČAR (N) 8. OTOK 9. BORAC – PMP 10. OMLADINAC (DS) 11. MALI MIHALJEVEC 12. JADRAN (Š) 13. DUBRAVA (S) 14. POBJEDA

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0

0 1 1 1 1 1 1

7-1 5-0 3-0 2-0 1-0 1-0 3-3 3-3 0-1 0-1 0-2 0-3 0-5 1-7

3 3 3 3 3 3 1 1 0 0 0 0 0 0

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Graničar (N) – Pobjeda, Mali Mihaljevec – Sloboda (S), Trnovec – Hajduk (B). Nedjelja: Naprijed – Mladost (SM), Borac PMP – Dubrava, Jadran – Omladinac (DS), Otok – ČSK. Utakmice se igraju s početkom u 17 sati.

III. MEĐIMURSKA LIGA A U III. međimurskoj ligi A skupina, Dravi iz Donjeg Mihaljevca susjedski derbi. Već nakon 27 minuta igre, gostujući igrač Dominik Klarić ostvario je hat-trick. U 30. Minuti mrežu Galeba pogađa i Mateo Orehovec postavivši konačan rezultat. Utakmicu su zatim rutinski priveli kraju i zasluženo pobijedili jer se rezultat više nije mijenjao. Croatiji općinski derbi. Već u 7. minuti vodstvo gostiju zgoditkom Emanuela Ćehića. Za Budućnost izjednačuje Mario Klobučarić u 21. minuti. Samo tri minute kasnije za preokret domaćina zabija Nino Sraka. Gosti poravnaju rezultat preko Nikole Poljanca u 39. minuti. Desetak minuta kasnije Croatija vodi, strijelac Mateo Marčinković. Za 3- 3 zgoditak postiže kapetan Budućnosti Gianluca Halić u 61. minuti. Tri minute kasnije svojim drugim zgoditkom na susretu pobjedu Orehovčanima donosi Ćehić. Jedinstvo bolje od Mladosti. Dvostruki strijelac za domaćine bio je Petar Krizman, dok su po zgoditak još postigli Luka Jakup i Simon Novak. Za goste su zabijali Nino Gajnik i Marko Dokleja. Kuršančani slavili u Donjem Hrašćanu. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 41. minuti. Tada pobjednički zgoditak za Dravu postiže Lovro Kregar. III. MEĐIMURSKA LIGA A 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

DRAVA (DM) JEDINSTVO (NSD) CROATIA (O) DRAVA (K) RADNIČKI (G) BUDUĆNOST (P) BORAC (DH) MLADOST (I) Galeb (O)

1 1 1 1 0 1 1 1 1

1 1 1 1 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 1 1 1 1

4-0 4-2 4-3 1-0 0-0 3-4 0-1 2-4 0-4

3 3 3 3 0 0 0 0 0

Rezultati: Galeb – Drava (DM) 0-4 (3x Klarić, Orehovec), Budućnost (P) – Croatia 3-4 (Klobučarić, N.Sraka, Halić; 2x Ćehić, N.Poljanec, Marčinković), Jedinstvo (NSnD) – Mladost (I) 4-2 (2x Krizman, Jakup, S.Novak; Gajnik, Dokleja), Borac (DH) – Drava (K) 0-1 (L.Kregar). Radnički je bio slobodan. U sljedećem kolu sastaju se: Mladost (I) – Borac (DH), Croatia – Jedinstvo (NSnD), Drava (DM) – Budućnost (P), Radnički – Galeb. Drava (K) je slobodna. Utakmice se igraju u NEDJELJU s početkom u 17 sati.

III. MEĐIMURSKA LIGA B U III. međimurskoj ligi B skupina, Donjem Koncovčaku lokalni derbi. Domaćini su poveli u 9. minuti zgoditkom Filipa Levačića. U 18. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za Koncovčane. Siguran realizator bio je Karlo Karlovčec. U listu strijelaca se upisuje i Marko Srša u 28. minuti. Za Hajduk je u 81. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac. Precizan je bio Karlo Šardi. Konačan rezultat utakmice postavlja „jocker“ sa klupe Nikola Tomiša u 87. minuti. Napredak bolji od Paraga. Za domaćine su zabijali Renato Ignac i Karlo Kalanjoš, a za goste je dvostruki strijelac bio Luka Božak dok su po zgoditak postigli Tihomir i David Kepe. „Vruće“ u Mačkovcu. Omladinac dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Lovre Koščaka u 10. minuti. Dvadesetak minuta kasnije za Miklavčane izjednačuje Armando Kovačić. Pobjedu domaćinu donosi Filip Bacinger u 40. minuti. Miklavčanima je u 84. minuti isključen Dominik Novak, zbog prigovora i odgurivanja suca Josipa Blažone. Preokret Bratstva. Šenkovec je sve do 66. minute imao prednost 2-0 zgodicima Petra Jukića. Za potpuni preokret i pobjedu Presečana najzaslužniji su Marko Murselović, Karlo i Filip Jambrović. Rezultati: Donji Koncovčak – Hajduk (Š) 4-1 (Levačić, Karlovčec, Srša, Tomiša; Šardi), Omladinac (M) – Budućnost (M) 2-1 (Koščak, Bacinger; Kovačić), Bratstvo (P) – Šenkovec 3-2 (Murselović, K.Jambrović, F.Jambrović; 2x Jukić), Parag – Napredak 2-4 (R.Ignac, K.Kalanjoš; 2x Božak, T.Kepe, D.Kepe). Mladost (D) je bila slobodna. III. MEĐIMURSKA LIGA B 1. DONJI KONCOVČAK

4-1

2. NAPREDAK (GK)

4-2

3. BRATSTVO (P)

3-2

4. OMLADINAC (M)

2-1

5. MLADOST (D) 6. ŠENKOVEC

0 1

0 0

0 1

0-0 2-3

0 0

7. BUDUĆNOST (M)

1-2

8. PARAG 9. Hajduk Štrukovec

1 1

0 0

1 1

2-4 1-4

0 0

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Napredak – Omladinac (M), Hajduk (Š) – Parag. Nedjelja: Budućnost (M) – Bratstvo (P), Mladost (D) – Donji Koncovčak. Šenkovec je slobodan. Utakmice se igraju s početkom u 17 sati.

4. rujna 2026.

Sport 29

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

NOGOMET

2. KOLO 3. NL SJEVER

Međimurje se vraća s tri boda iz Grubišnog Polja

Velika gostujuća pobjeda Međimurja i najava u pohodu na vrh, Polet izgubio kod kuće. Ostali međimurski klubovi su svi redom remizirali Piše: Miljenko Dovečer Foto: NK Međimurje

Gostujućom pobjedom 0:2 Međimurje potvrđuje da je uz đurđevački Graničar najveći kandidat za naslov prvaka. Nakon uvodna dva kola upisali su dvije pobjede i sa 6 osvojenih bodova uz Graničar drže vrh tablice. Cijeli su susret imali više inicijative, a već u prvih 45 minuta i nekoliko prilika za vodstvo. Čakovčani su do pobjede protiv Bilogore’91 došli u drugom dijelu, a oba pogotka postigao je novi igrač Ivan Smojvir. Čim je ušao u igru u nastavku utakmice već u 47. minuti zatresao je domaću mrežu, a drugi gol postigao je u 70. minuti za konačnih 0:2. U sljedećem 3. kolu Međimurje ugošćuje Ivančicu iz Ivan već danas, u petak, u 19 sati pod svjetlima re�lektora. Obzirom na dobru igru i rezultate Međimurja očekuje se poveći broj gledatelja. - Zadovoljan sam kako smo ušli u prvenstvo, iako je to gotovo nova ekipa u odnosu na prošlogodišnju. Postigli smo pet golova, a nismo primili ni jedan pa i to govori o nama. Danas nam dolazi novi trećeligaš Ivančica kojeg respektiramo, no kao i svaku tako i u ovoj utakmici zanima me samo pobjeda. Vjerujem TABLICA 3. NL SJEVER 1.

Graničar (Đ)

10-1

Međimurje

5-0

Dinamo (P)

2-0

Graničar (K)

8-5

Ivančica

5-3

Međimurec

2-1

Polet (SMnM)

3-2

Tomislav - Radnik

2-1

Bilogora 91

2-2

10. Dinamo (D)

3-5

11. Rudar (MS)

1-3

12. Pitomača

1-4

13. Podravina (-3)

4-1

14. Garić

2-6

15. Suhopolje

4-11

16. Daruvar

0-9

Rezultati 2. kola: Daruvar – Podravina 0:4 Pitomača – Međimurec 1:1 Bilogora’91 – Međimurje 0:2 Ivančica – Rudar 1:1 Tomislav Radnik – Garić 2:0 Polet – Dinamo (P) 0:1 Graničar (K) – Dinamo (D) 2:2 Graničar (Đ) – Suhopolje 5:1 Raspored 3. kola: Međimurje – Ivančica (4. 9. u 19:00) Suhopolje – Daruvar (5. 9. u 17:00) Dinamo (D) – Graničar (Đ) (5. 9. u 17:00) Dinamo (P) – Graničar (K) (5. 9. u 17:00) Garić – Polet (5. 9. u 17:00) Rudar – Tomislav Radnik (5. 9. u 17:00) Podravina – Pitomača (5. 9. u 17:00) Međimurec – Bilogora’91 (6. 9.)

da će gledatelji uživati, rekao je novi trener Međimurja Željko Orehovec. BILOGORA ‘91 - MEĐIMURJE 0:2 Strijelci: 0:1 Smojvir (47), O:2 Smojvir (70). MEĐIMURJE: Hozjan, Pajić, Borges (83. Pejanović), Roginić (46. Smojvir), Bacinger (46. Žulić), Ferreira (76. Hlišć), Kolarić, Senčar, Štajerec, Horvath (90.Debelec), Kovačec. Trener: Željko Orehovec.

Po bod svakom u derbiju između Graničara(K) i Dinama(D)

Polet poražen kod kuće od Dinama iz Predavca

Polet je na domaćem terenu pokleknuo s 0:1 od Dinama iz Predavca u utakmici s puno žutih i dva crvena kartona. Gosti su jedini gol postigli iz kaznenog udarca u 18. minuti, a strijelac je bio Nigerijac Agbonkhese. Utakmicu su u gruboj igri gostiju obilježila i dva crvena kartona i pet žutih koje su dobili igrači Dinama. Bez obzira što je domaćin bio puno bolji tijekom utakmice i stvorio puno šansi, u ovoj utakmici jednostavno nije imao sreće. Lopta praktički nije htjela u gol i to se na kraju odrazilo na rezultatu i nažalost porazu. Gosti niz Predavca osim pogotka nisu ozbiljnije zaprijetili domaćem vrataru Jambresu. Što su sve promašili Vinko, Hlišć, Mikolaj teško je za opisati pa bodovi odlaze u Predavac. Ukoliko nastave takvim angažmanom bodovi će se Poletu vratiti, a prva prigoda je sutra kada gostuju u Garešnici kod tamošnjeg Garića. POLET (SMnM) - DINAMO(P) 0:1 Strijelac: 0:1 Agbonkhese Joshua (18). POLET: Jambres, Mihalinec (59. Sakač), Bacinger, Turk, Knezović, Jakupak, Mikolaj, Hočurščak (46. Hlišć), Vinko, Ivančić (80. Diaby Alassane), Augusto Souza (75. Novak). Trener: Branko Lađević.

Međimurec uzeo bod na gostovanju kod Pitomače

Bodom iz Pitomače vraća se Međimurec u rezultatu 1:1. U jednoj čvrstoj utakmici na odmor se odlazi bez golova. Prvi u vodstvo dolaze domaćini golom Radinkovića u 56. minuti. Bod gostima donosi Ivan Špoljar koji zabija u 66. minuti. Imao je Međimurec još nekoliko prilika no bez uspjeha. Gosti su ti koji moraju žaliti za propuštenim. Imali su cijeli tijek susreta inicijativu, više prilika za pogodak no na kraju samo bod. Sve u svemu Međimurec nakon dva kola na svom kontu ima 4 boda i u optimističkom tonu dočekuje sljedećeg protivnika. Gosti iz Grubišnog imaju iskusnu ekipu, no bodovi iz Dunjkovec-Pretetinca teško odlaze.

Martinjaša, već domaće spašava stativa u posljednjim trenucima pa na kraju pravedna podjela bodova. - Nakon uvodnog domaćeg kiksa i poraza od Bilogore, dobar je i ovaj gostujući bod u Ivancu. Imao je domaćin svoje prilike, no kraju smo mogli i mi uzeti sva tri boda. Sada nam dolazi još jedan klub koji je ušao u ligu, Tomislav Radnik iz Žabna. Moramo biti maksimalno koncentrirani kroz cijelu utakmicu kako bi došli do pobjede, vjerujem uz veliku podršku naših navijača, rekao je trener Rudara Damir Zeljko. IVANČICA – RUDAR 1:1 RUDAR: Kodba, Antolović, Jurović, Ratajec, Vinko, Nikolić, K. Nedeljko, Radiković, Mesarić, Janušić, Panić-Levak (59. Martinjaš). Trener: Damir Zeljko.

Čakovčani su do pobjede protiv Bilogore’91 došli u drugom dijelu - Šteta što dobru igru nismo naplatili s tri boda, no na kraju nismo poraženi pa ćemo iskupljenje tražiti u sljedećim utakmicama. Dolazi nam nezgodna Bilogora, no vjerujem da pred svojim navijačima ne možemo loše igrati pa bi bodovi trebali ostati na “Hrašćici”, optimističan je trener Međimurca Dalibor Gorupić. PITOMAČA – MEĐIMUREC 1:1 Strijelci: 1:0 Radinković (56), 1:1 Špoljar (66). MEĐIMUREC: Prekupec, Cerovčec, Lukačić, Hrustek, Duarte (83. Tolok), Mraz, Dos Santos, Mezga, Vugrinec (46. Špoljar), Telebar, Horvat (81. Mihalković). Trener: Dalibor Gorupić.

I Rudar donio bod s gostovanje iz Ivanca

Identičnim rezultatom 1:1, kao i u Pitomači, završila je i utakmica u Ivancu između Ivančice i našeg Rudara. I tu su golovi postignuti u drugom poluvremenu, a prvi pogađaju domaćini u 70. minuti golom Moreire. Za Rudar bod donosi Antonio Martinjaš pogotkom pred kraj utakmice u 86. minuti.

Rudar je taj koji mora žaliti za pobjedom zbog neiskorištene prilike kada se stativa ispriječila pogotku, a sama utakmica je bila u egalu. Veliki broj gledatelja, njih preko 300 došao je vidjeti novog trećeligaša u utakmici s dosta obostranih prilika. Već na samom početku Ratajec u kaznenom prostoru gađa tik pored stative, a u 30. minuti Kodba sjajno intervenira i brani udarac domaćeg napadača. Domaći pritišću, no na odmor se odlazi bez pogodaka. Domaći su poveli sjajnim golom Brazilca Moreire i imali još nekoliko prigoda, no na golu Rudara sve odlično brani Kodba. Pred kraj utakmice Rudar ne samo da dolazi do boda golom +18

U lokalnom, međimurskom derbiju odigranom u Kotoribi također bilježimo neriješeni rezultat. Graničar i domašinečki Dinamo odigrali su 2:2 pred oko 250 gledatelja. Gosti već u 5. minuti dolaze u vodstvo preko hitronogog mladog 18-godišnjeg Filipa Bogdana. Iako umorni od Kup utakmice u srijedu Graničar na odmor odlazi u egalu, a pogodak u 45. minuti postiže Mihael Vlah. U nastavku ponovo vodstvo Dinama kada u 76. minuti Roko Petrinović iz penala zabija za 1:2. No na kraju podjela bodova jer iskusni Stjepan Igrec u 86. minuti pogađa za konačnih 2:2. - U ovoj utakmici bili smo kompletniji u odnosu na prvo kolo, no još nam nedostaju neki igrači. Naš domaćin je jako kvalitetna ekipa tako da je unatoč našim prilikama i bod uspjeh. Vjerujem da ćemo rasti iz utakmice u utakmicu. Iako nam sada dolazi uz Međimurje jedan od glavnih favorita za naslov prvaka, đurđevački Graničar, nećemo klonuti. Sigurno se nećemo samo tako predati, uostalom ovo je utakmica u kojoj nemamo što izgubiti, rekao je trener Dinama(D) Ivan Habuš. - Nažalost, kup utakmica u srijedu ostavila je traga na našoj ekipi i umoru, a Domagoju Dežđeku želimo što brži povratak na terene! Drži se, Dežđo, poručili su iz Uprave Graničara. GRANIČAR (K) – DINAMO (D) 2:2 Strijelci: 0:1 Bogdan (5), 1:1 Vlah (45), 1:2 Petrinović (76-11 m), 2:2 Igrec (86). GRANIČAR: Slukić, Sabol, Posavec, Rocha (63. Da Silva), Čmrlec (46.Dežđek , 79. Kovačić), Costa, Igrec, Jadanić, Kranjec, Sambolek, Vlah. Trener:V. Knapić. DINAMO: Kanižaj, Coutinho, Strahija, Pereira, M. Novak (73. Đurkin), D. Novak (63. S. Krznar), Bogdan (85. Tomašek), Petrinović, Mezga, Perković, Vugrinec (63. Furdi). Trener: I. Habuš.

Nazovi napaljene

Medimurke! Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel0,46€•3,49kn/min Mob0,63€•4,78kn/min Maratela mreže doo,072/700700|1€=7.53450kn |1€=7.53450kn

30 Sport

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

RUKOMET

4. rujna 2026.

JOSIP BORKOVIĆ, TRENER MRK ČAKOVEC, otvoreno o momčadi i povratku nakon životne drame Josip Borković i ove će sezone biti za kormilom MRK-a Čakovec

Želim agresivan i borben Čakovec! - Meni je rukomet uvijek bio važan, ali danas još više cijenim činjenicu da mogu biti ovdje, trenirati, razgovarati s igračima i pripremati utakmice, riječi su trenera Borkovića

Piše: Miljenko Dovečer Foto: MRK Čakovec

MRK Čakovec priprema se za novu sezonu Paket24 Premijer lige, a momčad ponovno vodi Josip Borković. Pripremni ciklus započeo je krajem srpnja, a stručni stožer pripremio je zahtjevan program koji uključuje kondicijske treninge, tehničko-taktički rad i niz jakih prijateljskih utakmica. Nakon svega što je prošao posljednjih mjeseci, Borković ponovno stoji uz teren, radi s igračima i priprema momčad za izazove koji slijede. - Za sada sam zadovoljan. Pripreme su zahtjevne, ali upravo tako i moraju biti ako želimo spremni dočekati prvenstvo. Imamo dosta igrača i kvalitetan kadar, pa sada pokušavamo posložiti

sve ono što smo zamislili. Dečki dobro rade. U prvom dijelu uvijek ima dosta trčanja, snage i kondicije, a kako pripreme odmiču, sve više prostora dobivaju lopta, taktika i uigravanje. Najvažnije je da igrači prihvate zahtjeve koje pred njih postavljamo. Stručni stožer ostaje isti, kondicijski trener je Goran Vuk, �izioterapeuti su Zdravko Mikolaj i Mura Janušić i ponovo je s nama Marko Petek kao tehniko. MRK Čakovec nastavlja slagati momčad za novu sezonu, a u seniorskom sastavu gledat ćemo nekoliko vrlo zanimljivih novih imena.

Stigla su i pojačanja

Međimurci su pojačali gotovo sve linije momčadi, a među novim igračima ima

povratnika, mladih hrvatskih reprezentativaca, ali i rukometaša s vrijednim međunarodnim iskustvom. Čakovec je tako tijekom ljeta napravio ozbiljan posao na slaganju kadra. Kombinacija iskusnijih igrača poput Bure i Zobeca, mladosti i potencijala Borovca te dodatne kvalitete koju donose Šagu i Šutalo trebala bi momčadi dati znatno veću širinu. - Da, u naš klub su došli Lucian Bura, Bruno Vili Zobec, Tian Borovec, Matej Šagu i Marin Šutalo, čime je momčad dobila dodatnu širinu u vanjskoj liniji, na crti i među vratnicama. Sada je pojačana konkurencija na svim pozicijama pa ćemo moći imati intenzitet i dosta rotirati, nastavio je Borković. Rano je još davati konačne ocjene, ali ono što mogu reći jest da smo dobili igrače koji se dobro uklapaju u ono što želimo igrati. Sada je najvažnije da ih što prije povežemo s igračima koji su već bili u momčadi. Koliko pripremne utakmice pomažu u tom procesu? - Puno. Trening je jedna stvar, utakmica nešto sasvim drugo. Tek protiv kvalitetnog protivnika vidite kako momčad reagira kada je pod pritiskom, kada se pogriješi, kada treba odigrati obranu protiv ozbiljnog napada. Zato smo i dogovorili dosta jakih

provjera većinu s inozemnim klubovima iz Austrije i Slovenije, a jednu s reprezentacijom Kine. - Do sada smo ih odigrali sedam; zadnja je bila ovog tjedna na Rogli protiv reprezentacije Kine i posljednja prije početka prvenstva bit će ovog petka u Rijeci protiv Zameta. To nam je u posljednje vrijeme tradicionalna provjera jer svake godine pred početak prvenstva ekipa ima team-building u Dramlju pa iskoristimo taj boravak za utakmicu sa obližnjim Zametom. Koliko je važan rezultat u pripremnim utakmicama?

Najvažnije je ipak zdravlje

- Nije nevažan, jer svi sportaši žele pobijediti. Ali rezultat u pripremama nije primarni cilj. Važnije mi je vidjeti kako funkcioniramo u obrani, kako trčimo, kako reagiramo nakon pogreške i koliko smo taktički disciplinirani. Želim momčad koja će igrati agresivno, borbeno i disciplinirano. Ne možemo svaku utakmicu kontrolirati svih 60 minuta, ali možemo kontrolirati svoj pristup. Želim da igrači vjeruju jedni drugima i da se bore jedan za drugoga. Nakon svega što mu se dogodilo zdravstveno, povratak na klupu sigurno ima posebno značenje. Ka-

ko danas gleda na treninge i utakmice? - Danas ih doživljavam drugačije. Naravno da sam i dalje trener i da želim pobjedu, rezultat i napredak momčadi. Ali nakon svega što se dogodilo čovjek shvati da je najveća stvar u životu biti zdrav i imati mogućnost raditi ono što voliš. Možda se malo više pazim, živim zdravije, no nije bilo kod mene panike kad mi se to desilo. Prihvatio sam to kao nešto na što ne mogu utjecati, ali naravno da se sada više pazim. Neke stvari čovjek prije uzima zdravo za gotovo. Sada puno više slušam svoje tijelo i ne ignoriram ono što mi govori. Isto tako, pokušavam i ljudima oko sebe reći da zdravlje ne treba stavljati u drugi plan. Sigurno i puno znači podrška kluba i igrača, a i nova sezona je pred vratima. - Puno. U sportu se često priča samo o rezultatu, ali klub čine ljudi. Kada vidite da su ljudi uz vas u teškim trenucima, to ostaje u čovjeku. Takve stvari se ne zaboravljaju. Želim konkurentan Čakovec, nemamo nikakav imperativ ove sezone. Moramo se dobro uigrati i prezentirati brzi rukomet. Ne želim unaprijed obećavati plasmane i rezultate, ali mogu obećati da ćemo raditi. Imamo dobre uvjete, kvalitetne igrače i stručni stožer koji zna što želi. Sada to sve treba pretvoriti u

momčad koja će biti neugodna svakom protivniku. Kada imate dosta igrača, morate pronaći prave kombinacije. Osim toga, Premijer liga je zahtjevna i nema laganih utakmica.

Svaki trening je novi dan

Čakovec ima vjerojatno najveću posjetu u ligi, što bi trener poručio navijačima pred novu sezonu? - Da, evo već tri godine za redom igramo skoro pa pred punom dvoranom kao rijetko koja ekipa u ligi. Želim da navijači i dalje budu uz nas. Nama njihova podrška puno znači. Želimo da ljudi prepoznaju trud koji ulažemo i da zajedno napravimo dobru atmosferu oko kluba. I za kraj – nakon svega što je prošao, što danas znači biti ponovno na klupi MRK Čakovec? - Znači mi puno. Nekad čovjek tek kada nešto izgubi ili kada mu bude ozbiljno ugroženo shvati koliko mu je nešto važno. Meni je rukomet uvijek bio važan, ali danas još više cijenim činjenicu da mogu biti ovdje, trenirati, razgovarati s igračima i pripremati utakmice. Svaki trening je novi dan. A kada znate koliko taj dan vrijedi, onda ga pokušate maksimalno iskoristiti, rekao je na kraju dugogodišnji trener MRK Čakovec Josip Borković.

4. rujna 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 31

3FF FESTIVAL ovog vikenda

3FF Festival slavi 10. ro endan uz Six Pack, Savršene Marginalce i vrh regionalne alternativne scene Ljeto u Čakovcu nije gotovo dok ne završi 3FF Festival! Ove godine jedan od najprepoznatljivijih alternativnih festivala u ovom dijelu Hrvatske slavi veliki jubilej – 10 godina postojanja. Desetljeće glazbe, prijateljstva, energije i nezaboravnih ljetnih večeri 3FF će proslaviti tijekom dva dana programa, 4. i 5. rujna, uz čak devet bendova iz Hrvatske, Slovenije i Srbije. Na pozornicu stižu dobro poznata imena regionalne punk, rock, hardcore i alternativne scene, predvođena srpskim punk veteranima Six Packom i hrvatskim punk bendom Savršeni Marginalci. Nažalost, zbog tragične situacije u obitelji, slovenski bend Elvis Jackson neće biti u mogućnosti nastupiti na ovogodišnjem festivalu. Or-

ganizatori im ovim putem izražavaju podršku i šalju puno snage u ovom teškom trenutku. Umjesto Elvis Jacksona, festivalski program obogaćuju Savršeni Marginalci, jedan od prepoznatljivijih predstavnika hrvatske punk scene, koji će svojim nastupom dodatno zagrijati atmosferu jubilarnog 3FF-a. Petak donosi nastupe bendova Greynoise, Kranks, Vipera i Savršeni Marginalci, dok će subotnji program otvoriti najmlađi izvođači festivala, Fi�i i Cvjetno Društvo, nakon kojih slijede Stepped Out, Analena, Petar Punk i Six Pack. Kroz deset godina 3FF je izrastao u prepoznatljivo mjesto okupljanja ljubitelja alternativne glazbe iz Čakovca, Međimurja i šire regije. Festival je pritom

ostao vjeran svojoj početnoj ideji – ponuditi kvalitetnu i neovisnu glazbu, podržavati domaće i regionalne bendove te stvoriti prostor u kojem se glazbenici i publika susreću bez velikih barijera. Deseto izdanje festivala tako donosi spoj novih imena, etabliranih izvođača i glazbenika koji već desetljećima oblikuju regionalnu alternativnu scenu. Organizatori pozivaju sve generacije publike da se pridruže proslavi prvih deset godina 3FF-a i zajedno isprate ljeto uz dva dana glasne glazbe i dobre atmosfere. U slučaju lošeg vremena program se seli u Klub Prostor Čakovec. Program festivala održava se uz podršku Grada Čakovca, Turističke zajednice Grada Čakovca i Međimurske županije.

RODITELJI I DJECO

Vrijeme je za sport! Uključite se u sportske aktivnosti i napravite prvi korak prema zdravijem, aktivnijem i sretnijem odrastanju. Početak nove sportske sezone idealna je prilika za novi početak – za više kretanja, druženja, samopouzdanja i zdravih navika. Gimnastički klub Marijan Zadravec Macan poziva djecu i roditelje da naprave prvi korak prema aktivnijem odrastanju i otkriju sve što sport može pružiti.

ZAŠTO GIMNASTIKA? Jer je gimnastika bazični sport i jedna od najboljih osnova za pravilan motorički razvoj djeteta. Gimnastika kroz raznovrsne pokrete i vježbe razvija cijelo tijelo, potiče pravilno držanje, koordinaciju, ravnotežu, snagu i �leksibilnost te stvaranja čvrste motoričke osnove koja djetetu može koristiti bez obzira na to kojim će se sportom u budućnosti baviti. Gimnastika razvija koordinaciju, ravnotežu, snagu, �leksibilnost te �inu i grubu motoriku. Sve to su temeljne sposobnosti važne za svaki sport i svakodnevno kretanje. Mališani kroz igru, vježbu i usvajanje novih elemenata razvijaju kontrolu vlastitog tijela, ali i osjećaj sigurnosti, upornosti i zadovoljstva postignutim napretkom.

VRHUNSKI LICENCIRANI PROGRAMI I STRUČNI TRENERI Programi su prilagođeni dobi, sposobnostima i razini razvoja svakog djeteta. Cilj je svakom djetetu omogućiti sigurno i postupno napredovanje, bez obzira na prethodno iskustvo i početnu razinu znanja. Klupski programi su licencirani Djeca trebaju stručnost, ali i podršku, razumijevanje i motivaciju. Naši treneri znaju kako raditi s djecom, potaknuti ih na napredak i pratiti njihov razvoj, stvarajući pozitivno sportsko iskustvo od prvog treninga. 16 visokoškolovanih trenera s dugačkom listom uspjeha i rezultata, u koja su uključene i olimpijska, svjetska i europska odličja garancija su kako će se svaki sportski korak pratiti stručno oko. Oni su: Igor, Marija Z., Matija, Tatjana, Anamarija, Dora, Doris, Lea, Luka, Marija JB, Melani, Roko, Tanja, Tara, Damir i Domagoj.

VRHUNSKI UVJETI ZA TRENING Sigurno, kvalitetno i poticajno okruženje važan je dio sportskog razvoja. Naši treninzi stvaraju prostor u kojem djeca mogu učiti, napredovati, razvijati svoje sposobnosti i

uživati u sportu. Vrhunski sportski objekti u Čakovcu: obnovljena dvorana Macanovog doma i nova Gimnastička dvorana kod Učiteljskog fakulteta, omogućuju sve to.

GIMNASTIKA KAO PUT PREMA DRUGIM SPORTOVIMA Sportski put ne mora završiti nakon prvih naučenih elemenata. U Macanu djeca mogu krenuti od prvih gimnastičkih koraka i rekreativnih programa, a nastaviti prema selektivnom i natjecateljskom sportu, ovisno o interesima, sposobnostima i željama. Gimnastika kao bazičan sport najbolja je odskočna daska za ulazak u svijet sporta.

ZA PRVI KORAK, ZA RAZVOJ, ZA SPORT, ZA VAŠE DIJETE GK Marijan Zadravec Macan je sigurna baza za sportski razvoj vašeg djeteta. Neka prvi korak prema sportu bude upravo danas. Jer ulaganje u kretanje, razvoj i zdrave navike ulaganje je u budućnost svakog djeteta. Treninzi kreću s novom školskom godinom 7. rujna, a prvi trening za sve nove članove je besplatan. Više informacija možete saznati na klupskim mrežnim stranicama, kao i na društvenim mrežama. Vidimo se.

32 Čiji je vrt najljepši Piše: Vlasta Vugrinec

Kada se prolazi kroz Nedelišće, nemoguće je ne zastati pred dvorištem osamdesetdvogodišnje Marije Lovrek. Vitalna, neumorna i beskrajno predana svojoj velikoj ljubavi – cvijeću, Marija već godinama ponovno potvrđuje status jedne od najstrastvenijih vrtlarica našeg kraja. I ove se godine javila na naš tradicionalni natječaj za izbor najljepšeg vrta, donoseći nam još jednu priču o radu, trudu, strasti i nevjerojatnoj cvjetnoj raskoši koja svake sezone iznova osvaja prolaznike i susjede.

Kraljice u punom cvatu

Središnje mjesto u Marijinom cvjetnom carstvu, bez imalo sumnje, i ove godine zauzimaju veličanstvene bugenvilije. One su prave, neokrunjene kraljice njenog dvorišta. Trenutačno su u svom punom cvatu, guste, bujne i rasplamsale u eksploziji živih boja koje naprosto oduzimaju dah. Pogled na te egzotične ljepotice u sekundi vas premešta u toplije, mediteranske krajeve. Međutim, uzgoj bilja iz toplijih podneblja u kontinentalnim uvjetima nosi sa sobom i velike izazove te povremene tuge. Poznato je

kako ove osjetljive vrste ne podnose oštre međimurske zime, pa ih s prvim hladnijim danima treba sklanjati na sigurno, prenositi u zatvorene prostorije, a po potrebi i dodatno zagrijati prostor u kojem borave. Marija s puno pažnje nastoji osigurati idealne uvjete, no priroda katkad presudi po svome. Nažalost, prošla zima uzela je svoj danak, Marija je ostala bez svoje omiljene bugenvilije upečatljive boje ciklame.

Vrt kao živi organizam koji se mijenja

Povijest Marijine ljubavi prema bugenvilijama seže godinama unatrag. Prvu biljku kupila je na ljetovanju u Crikvenici, fascinirana njezinim rasplamsalim božanstvenim tonovima. - Čim sam vidjela tu eksploziju boja, znala sam da je moram imati. Ubrzo sam počela uzimati pelcere, razmnožavati ih i polako razvijati drugu biljku, pa treću, četvrtu... Doduše, danas više ni sama ne znam koliko sam pelcera podijelila i koliko sam prijatelja i susjeda obradovala novim sadnicama, prisjeća se Marija. Poznato je kako egzotične biljke iz toplih krajeva uglavnom plijene pozornost plamenim, živim nijansama, često

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

nauštrb mirisa, ali njihova vizualna snaga u potpunosti to nadoknađuje. Dok ju čovjek sluša s kakvom lakoćom govori o svojim bugenvilijama, uzgoj ove mediteranske ljepotice čini se jednostavnim poput uzgoja običnih pelargonija. No, stvarnost je puno drugačija. Naime, mnogi su se doslovno “opekli”. Privučeni raskošnim slikama s mora kupili bi sadnicu, da bi već nakon prve zime ili neadekvatne njege ostali razočarani i odustali od daljnjeg pokušavanja. Osnovni problem leži u zabludi da je bugenvilija nezahtjevna biljka samo zato što na jadranskoj obali raste gotovo kao korov. U Međimurju ona zahtijeva strogo poštivanje svojih prirodnih potreba, pri čemu je najveći izazov upravo prezimljavanje. Bugenvilija ne podnosi mraz ni niske temperature, pa čim se živa u termometru počne spuštati prema desetom stupnju, zahtijeva sklanjanje u zatvoreni, svijetli i umjereno grijani prostor. Nadalje, ova ljepotica je ovisnik o izravnom suncu, ako u dvorištu nema osigurano barem šest do osam sati čiste sunčeve svjetlosti dnevno, nagradit će vas tek bujnim zelenim lišćem, ali od prepoznatljivih cvjetova neće biti ništa. Pored svjetlosti, ključ

4. rujna 2026.

Bugenvilije su odavno osvojile Marijino srce

MARIJA LOVREK iz Nedelišća

Prozorske klupčice krase engleske pelargonije mirisnih listova

Bugenvilije su mediteransko Za Mariju su biljke mnogo više od ukrasa, one su njeni najdraži suveniri. Umjesto klasičnih sitnica, ona sa svakog ljetovanja ili izleta donese novu sadnicu ili pelcer

Nema dvorišta bez hortenzija

je i u pravilnom zalijevanju. Dok ljeti u punom cvatu traži redovitu hidrataciju, najveća greška u zimskom razdoblju jest pretjerano zalijevanje. U kombinaciji s hladnim zrakom, višak vlage u tegli dovest će do truljenja iznimno osjetljivog i krhkog korijenskog sustava, što je ujedno i najčešći razlog zašto biljka uvene.

Uzgoj bugenvilije stoga ipak traži dozu vrtlarske discipline, malo znanja i mnogo strpljenja koje Marija nesebično ulaže već godinama. Osim bugenvilija, Marijino dvorište krije čitavu botaničku zbirku. Iz godine u godinu, ova nas umirovljenica iznenadi nekom novom vrstom. Tako je prošlih mjeseci očaravao i egzotični četko-

vac, mediteranska zimzelena biljka koja se može uzgajati kao stabalce ili grm, a ime je dobila po specifičnim crvenim prašničkim nitima koje nalikuju četki za boce. Iako je u ranijim mjesecima bio prava atrakcija, četkovac je za ovu sezonu odradio svoje i u potpunosti ocvao, prepuštajući tron bugenvilijama koje sada vode glavnu riječ. Uz njih, u

4. rujna 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Čiji je vrt najljepši 33

ovom raskošnom dvorištu rastu i močvarni hibiskusi, kale, citrusi, rudbekije, hortenzije, fuksije, puzajući ružmarin. Tu su i tradicionalne, neslužbene “kraljice” naših bregova i dvorišta, ruže, pelargonije, lepi dečki, lepe kate i kadi�ice. Liste je gotovo nemoguće završiti jer Marija stalno nešto saduje, presađuje i sije.

Biljke kao uspomena s putovanja

Za Mariju su biljke mnogo više od ukrasa, one su njeni najdraži suveniri. Umjesto klasičnih sitnica, ona s svakog ljetovanja ili izleta donese novu sadnicu ili pelcer. – Volim šetati i gledati kako su ljudi uredili svoje okućnice, naročito kada sam na moru. Praktički svaka moja šetnja, izlet ili posjet završi nekim novim pelcerom. Poseban je osjećaj pratiti biljku od samog početka, od malenog sjemena ili pelcera na prozorskoj daski, pa sve do punog rasta i cvatnje, kaže Marija, čije su prozorske daske i u ovom trenutku ispunjene teglama s novim pelcerima koji čekaju svoju priliku. Na pitanje postoji li neka posebna tajna u uzgoju ovako bujnog i zdravog bilja, Marija se samo zagonetno smješka. Tvrdi da nema tajnih recepata ni čudotvornih preparata: – Voda i samo voda, pokoji dodir, topla riječ i puno pažnje. To su jedini pravi elementi. Ako biljci date ljubav, ona će vam to vrati na najljepši mogući način, pružanjem svog maksimuma. Cvijeće je ono što Mariju drži vitalnom i ispunjenom. Svaki trenutak proveden na svježem zraku u društvu svojih cvjetnih ljubimaca za nju je čist dobitak i terapija.

u kraljice og raja

Četkovac nakon cvatnje u hladu obnavlja energiju

Posebno mjesto u dvorištu zauzima crveni hibiskus

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2026.

Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu! Prijavite sebe ili drage ljude koji su možda sami sramežljivi, ali imaju prekrasan vrt na: redakcija@mnovine.hr ili 040/323-600 Međimurska dvorišta, vrtovi i balkoni ponovno poprimaju svoje najljepše boje. Znamo da iza svakog rascvjetanog kutka stoji puno truda, pa zato ponovno pokrećemo natječaj „Čiji je vrt najljepši 2026.“!

Ove godine biramo pobjednike u tri kategorije:

Rudbekija je vrlo zahvalna biljka jer obilno cvjeta i ne smeta joj velika vrućina

• Najljepši vrt i okućnica – za velika dvorišta i imanja. • Najljepši mini vrt ili balkon – za zelena čuda na nekoliko kvadrata.

• Najposebnija biljka (NOVO!) – za neobične, egzotične ili dugovječne zelene ljubimce.

Kako se prijaviti? Pošaljite ime, prezime, adresu, kontakt broj i nekoliko fotogra�ija na redakcija@ mnovine.hr ili nazovite 040/323-600. Nakon prijave, naša ekipa stiže na vašu adresu. Blagu prednost dajemo novim sudionicima, a sve natjecatelje čeka bogat nagradni fond. Čekamo vaše prijave! (sh)

Stella ﬂoris

Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615

h�ps://www.stella-ﬂoris.hr/

h�ps://vrtnicentariva.hr

telefon: 095/ 815 52 58 Strahoninec - Poleve, Dravska 70

h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

RASADNIK VIRAG T. Ujevića17, Ludbreg 091/562 88 02 www.virag-roses.hr

Planirate sadn

34 Informacije Imendani i proštenja kroz tjedan

Od 4. do 10. rujna P

4 Ruža Viterbska; Marcel; Dunja

S N

5 Majka Terezija; Lovro Jus. 6 23. KROZ GOD. Zakarija; Eleuterij; Boris; Davor Proštenje u Vukanovcu 7 Sv. Marko Križevčanin; Regina 8 ROĐENJE MARIJINO MALA GOSPA Proštenje Hemuševec, Mala Subo�ca-župno proštenje 9 Petar Klaver; Strahimir 10 Nikola Tolen�nski; Pulherija

P U

S Č

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 5. RUJNA 2026. Čakovec dr. Sven Jev�ć I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

dr. Petra Pongrac Radmanić Varaždinska 23a, tel: 040/821-200

dr. Mirjana Dukić I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

Orehovica Tim bez nositelja Nikole Tesle bb, tel. 040/635-130

dr. Anja Dajč - zamjena: dr. Anna Braniša I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915 dr. Stella Hoblaj I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914 Donji Kraljevec dr. Kris�na Poljak Čakovečka 5, tel. 040/655-170 Kotoriba dr. Lela Grabant Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119

Prelog dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856 Pribislavec dr. Tamara Sokač B. Radić 47, tel. 040/361-012 Selnica dr. Monika Friščić - zamjena: dr. Matej Mihalic Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014

Sve� Juraj na Bregu -Lopa�nec ČITAMO SE uPermozer ranim jutarnjim satimadr. - dostava na kućni prag. dr. Snježana Sara Mudri Mihoci Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine Hajdarović - zamjena: dr. Veronika Kralja Tomislava 119/a, Mađarić, Pleškovec 30, tel. 040/682-059 tel. 040/855-791 Nedelišće dr. Jurica Vidović M. Tita 1, tel. 040/313-216

Vra�šinec dr. Ivica Dukić Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

Radno vrijeme subotom je od 7:00 do 14:30 sa� (rad s pacijen�ma). ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI Čakovec: Taraa Krištofić, kći Tee i Franje Lana Kolar, kći Patricije i Jakoba Alina Štefok, kći Magdalene i Tomislava Ruta Šegović, kći Marije i Igora Lukas Horvat, sin Lane i Nenada Kiara Kelemenić, kći Sare i Ivana Erin Šegović, kći Martine i Ivana Kaan Rašiti, sin Vanese i Riada Una Košak, kći Petre i Kevina Šimun Brljak, sin Gabrijele i Josipa

VJENČANI Čakovec: Maggie Martina Kodba i Luka Barković Ela Fekonja i Marin Dravec Maja Nedeljko i Dino Baranašić Tatjana Vidović i Siniša Vrtarić Prelog: Dora Mikec i Gabrijel Furdi Magdalena Sklepić i Marko Bogomolec

UMRLI Čakovec: Marija Kolar r. Đurkin r. 1972. Ivan Srša r. 1940. Biserka Mikac r. Kahrić r. 1953. Stjepan Kraljić r. 1941. Agneza Klinec r. Hlapčić r. 1940. Josip Kolmanić r. 1934. Josip Lesjak r. 1953. Helena Matoša r. Berdin r. 1933. Marija Jezernik r. Čisar r. 1943. Luka Palatinuš r. 1988. Marijan Marciuš r. 1964. Božidar Karanović r. 1964. Ana Šarić r. Gombar r. 1935. Nada Rameša r. Mulković r. 1943. Slava Gajnik r. Hajdarović r. 1958. Dragica Novaković r. Radek r. 1949. Dragica Šoltić 1931. Ana Zalović r. Crvenka 1939. Terezija Šafarić r. Jesen r. 1938. Krešimir Sačer r. 1964. Vera Mustak r. Tkalec r. 1950. Smiljana Sinko r. Bujan r. 1965. Kotoriba: Zlatko Mirić r. 1972 Đuro Kalinić r. 1959. Tomo Fuš r. 1935. Prelog: Marija Ivanović r. Slaviček r. 1927. Dragutin Možek r. 1963. Štrigova: Dragica Vrbanec r. Zamuda r.1936.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

112

besplatno možete bira� s ﬁksnog ili mobilnog telefona Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

4. rujna 2026.

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

tel. 040 314 969

ŽUC

tel. 040 396 294

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

EKO TAXI

tel. 040 330 033

Palija�vni �m

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Besplatna posudionica pomagala za palija�vne bolesnike:

tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Gradovi i općine

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Čakovec

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

Grad Prelog

tel. 040 645 301

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 314 920

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

Općina Donji Kraljevec

tel. 040 655 126

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec

tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Ma�čni ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Sve� Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 372 370

Općina Sve� Mar�n na Muri

tel. 040 868 231

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Općina Vra�šinec

tel. 040 866 966

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subo�ca

tel. 040 631 700

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Općina Selnica

tel. 040 861 344

4. rujna 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Vaši radovi 35

Uređuje: Aleksandra Sklepić

NAGRADNI NATJEČAJ

Moje ljetne avanture

Dragi naši Stvaraoničari, veliki i mali čitatelji,

već je prošlo više od polovice ljetnih praznika i sigurni smo da je iza vas već mnogo lijepih uspomena, novih doživljaja i nezaboravnih trenutaka. Ljeto je vrijeme bezbrižnih dana, igre, smijeha i istraživanja. Netko je svoje praznike proveo na moru, kupajući se u valovima, gradeći dvorce od pijeska i skupljajući školjkice. Netko je uživao u svježini planina, šetnjama kroz šume i otkrivanju prirodnih ljepota. A možda je vaše najljepše ljeto bilo upravo kod kuće – uz druženje s prijateljima i obitelji, vožnju biciklom, igre u dvorištu, izlete ili kupanje na rijeci, jezeru ili bazenu. Jer najljepše uspomene nastaju ondje gdje se osjećamo sretno. Pozivamo vas da nam nacrtate ili opišete svoju najljepšu ljetnu avanturu! Ispričajte nam što ste doživjeli,

što vas je nasmijalo, iznenadilo ili razveselilo. Možda ste otkrili neko posebno mjesto, prvi put sami zaplivali, upoznali nove prijatelje ili doživjeli pustolovinu koju ćete pamtiti još dugo. A ako vaša najveća ljetna avantura tek čeka da se dogodi – slobodno je zamislite i ispričajte nam kako bi izgledalo vaše savršeno ljeto. Natječaj započinje odmah, a radovi se šalju do 15.9.2026. na našu e-mail adresu stvaraonica@ mnovine.hr, poštom na adresu redakcije Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec ili se mogu predati osobno u redakciju na istoj adresi. Najoriginalnije radove očekuju, kao i uvijek, lijepe nagrade. Veselimo se vašim crtežima i pričama, te jedva čekamo otkriti kakve ste sve ljetne avanture doživjeli! Vaša Stvaraonica

Mali istraživači s voditeljicom radionica Darijom Dunjko Manhard i ravnateljicom muzeja Ivom Kožnjak

LOVCI NA fosile u Prelogu kroz igru i kreativne radionice proučavali povijest

Završen drugi ciklus ljetnih radionica u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga FOTO: Studio VIPRO

U Muzeju Croata insulanus Grada Preloga uspješno je završen drugi ciklus ljetnih radionica za djecu, koji se održavao od 25. do 27. kolovoza 2026. Pod vodstvom Darije Dunjko Manhard, mag. arheol. (Kreativna agencija Međimurje.jpg), polaznici su sudjelovali na tri tematske radionice - Lov na fosile, Moj vitraj i Origami. Svaka je radionica započela kratkim edukativnim uvodom u temu, nakon čega su polaznici stečeno znanje mogli primijeniti. Prvog dana, na radionici „Lov na fosile“, mali istraživači okušali su se u potrazi za skrivenim „fosilima“, među kojima su pronašli različite kukce, minijaturne dinosaure i dinosaurova jaja. Radionica je kroz igru i istraživanje polaznicima pri-

bližila svijet fosila i prošlost našeg planeta. Drugi dan bio je posvećen vitrajima. Nakon upoznavanja s njihovom poviješću i osnovnim obilježjima, polaznici su na radionici „Moj vitraj“ izrađivali vlastite radove s raznovrsnim motivima. U kreativnom dijelu radionice pridružili su nam se i mali i veliki, pa je muzejski prostor ispunila posebno vesela i stvaralačka atmosfera. Posljednjeg dana održana je radionica „Origami“, na kojoj su se polaznici upoznali s ovom tradicionalnom vještinom oblikovanja papira te uz puno strpljenja i spretnosti izrađivali različite �igure - mačke, pingvine, brod, žabu i još mnogo toga. Trodnevno druženje završili smo izložbom radova nastalih tijekom radionica, na kojoj su polaznici mogli

Origami : uz puno strpljenja i spretnos� nastale su različite ﬁgure - mačka, pingvin, brod, žaba i još mnogo toga predstaviti sve što su proteklih dana naučili i izradili. Za kraj su im uručene diplome i mali pokloni kao uspomena na sudjelovanje u ovogodišnjim ljetnim radionicama. Ljetne radionice su�inancirane su sredstvima Ministarstva kulture i

medija Republike Hrvatske i Međimurske županije. Iz Muzeja su poručili : Zahvaljujemo svim našim polaznicima na sudjelovanju, znatiželji i kreativnosti. Veselimo se novim susretima, učenju i stvaranju u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga!

36 Informacije SJEĆANJE

OBAVIJEST O SMRTI

Ivka Gattin rođ. Lukin

iz Čakovca preminula u snu 31. kolovoza nakon teške bolesti u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Zorka Štrek rođ. Gavez

iz Čakovca preminula 31. kolovoza u 79. godini života

Rozina Ovčar rođ. Makar 09.09.1944. – 08.09.2025. Ljubav u našim srcima. Tugujući suprug i djeca

STJEPAN JIMMY STANIĆ

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Šolja

iz Pribislavca preminuo 30. kolovoza nakon kratke i teške bolesti u 85. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Belić

iz Preloga preminula 29. kolovoza u 92. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Jelena Matoša Posljednji pozdrav od članova Dixieland banda Čakovec. Počivao u miru!

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Belović iz Štrigove preminuo u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Đuro Kalinić iz Donjeg Vidovca preminuo 21. kolovoza u 68. godini života

4. rujna 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

iz Peklenice preminula u 94. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Damir Šalković iz Gornjeg Hrašćana preminuo 27. kolovoza nakon duge i teške bolesti u 58. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katica Živulić rođ. Šimunić iz Pribislavca preminula 28. kolovoza u 91. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Branko Bukovec iz Nedelišća preminuo 29. kolovoza nakon kratke bolesti u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Novak rođ. Šoltić

iz Strahoninca preminula 30. kolovoza nakon duge i teške bolesti u 79. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Nenad Ritonja iz Čakovca preminuo 26. kolovoza u 59. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Tizaj, dr.med

iz Pribislavca preminuo 29. kolovoza u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Perhoč iz Murskog Središća preminuo u 75. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Tomo Fuš

iz Kotoribe preminula 25. kolovoza u 91. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Zobec

iz Savske Vesi preminuo 28. kolovoza nakon kratke i teške bolesti u 76. godini života

4. rujna 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na dragog

Borisa Culjaka

Informacije 37 SJEĆANJE na voljenog sina

Marija Horvat

Maria Horvata

8.9.2022. - 8.9.2026. „Sve mogu u Onome koji me jača!” — Filipljanima 4,13

3.9.2020. - 3.9.2026. Hvala svima koji čuvaju sjećanje na tebe.

29.8.2019. - 29.8.2026. Fališ nam puno.

OBAVIJEST O SMRTI

iz Čakovca

prijateljica Vlatka

Željko Žganec iz Čakovca preminuo 22. kolovoza u 64. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Vladimir Friščić iz Donjeg Vidovca preminuo 24. kolovoza u 68. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Terezija Šafarić rođ. Jesen iz Brezja preminula 21. kolovoza u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Antun Zajec iz Čakovca iznenada preminuo 25. kolovoza u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Smiljana Sinko rođ. Bujan iz Strahoninca preminula 26. kolovoza nakon teške bolesti u 61. godini života

Obitelj Horvat

Ana Zalović rođ. Crvenka iz Čakovca preminula 23. kolovoza u 88. godini života

iz Male Subotice Tvoji roditelji

S tugom u srcu javljamo da je nakon kratke bolesti, dana 13. kolovoza 2026. godine, zauvijek sklopila oči naša voljena

OBAVIJEST O SMRTI

Dragutin Možek iz Preloga preminuo 22. kolovoza u 64. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Štefulj

iz Nedelišća preminula 26. kolovoza nakon duge i teške bolesti u 75. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dragutin Lakatoš iz Čakovca preminuo u 26. kolovoza nakon kratke bolesti u 72. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Julijana Puklavec iz Vugrišinca preminula 27. kolovoza u 76. godini života

NADA RAMEŠA rođena 11. kolovoza 1943. godine

Majka koja je ljubavlju svoj dom ispunila, baka čija će dobrota zauvijek ostati u srcima i učiteljica koja je za života mnoge učila. Otišla je tiho, ostavljajući za sobom tugu koju je teško riječima opisati, ali i trag ljubavi koji će zauvijek živjeti u srcima svih koji su je voljeli.

Ožalošćeni: sin Damir sa obitelji, sin Roko sa obitelji te ostala tugujuća rodbina, prijatelji i poznanici

Počivala u miru i neka joj je laka zemlja.

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Ban

iz Brezja iznenada preminuo 26. kolovoza u 64. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Šarić rođ. Gombar

iz Čakovca preminula 24. kolovoza u 92. godini života

38 Slobodna radna mjesta 1. Advanced Tex�les Lab d.o.o., Štrigova bb, traži m/ž inž. teks�lne tehnologije - industrija sportske odjeće, 10 m/ž šivača i m/ž voditelja montažne - proizvodne linije, javi�seosobnimdolaskomnagornju adresu ili na tel: 040/851-342 ili e-mailom: info@atl-croa�a.com do 30.9. 2. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži 2 m/ž automehaničara - autoelektričara i m/ž servisnog savjetnika, javi� se osobno na adresu ili na email: ma�ja.jesenovic@gmail.com do 30.9. 3. Ambijenti d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž vrtlarskih radnika na hortikulturnim poslovima, javiti se na tel. 040/395-176 ili mob. 099/8699-797 ili email: jadranka. brez@ambijen�.hr do 15.9. 4. AK SLUKIĆ d.o.o., Nedelišće, traži m/ž skladištara - pomoćnog prodavača, javiti se na email: dejan.slukic@gmail.com do 7.9. 5. ALZAS ALARMS, Kalnička 58, Čakovec,traži3m/žzaš�tara-tehničara,2m/žvatrogascai2m/žzaš�tara - čuvara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili nazva� na tel: 040/384-100 do 30.9.

6. ASC HORVAT j.d.o.o., Gardinovec, traži m/ž automehaničara, javiti se na mob. 099/7916-862 ili na email: asc.horvat@gmail.com do21.9. 7. AUTO MOTO CENTAR MEĐIMURJE d.o.o., Športska 8, Čakovec, traži m/ž samostalnog knjigovođu, javiti se osobno na adresuilinaemail:vtompos@amc -medjimurje.hrdo23.9. 8. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 5 m/ž kontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda, 10 m/ž šivača, 3 m/ž krojača, 3 m/ž tekstilna tehnologa, 3 m/ž voditelja linije u proizvodnji i m/ž čistača, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/630-430, 040/688-511 ili mob: 098/802-286 ili e-mailom: infobalidoo@gmail.comdo10.9. 9. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži m/ž logističko-tehničkog radnikaim/žskladištara,javitiseosobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/630-430ilinamob:098/9024556ilie-mailom:hrbalidoo@gmail. comdo17.9. 10. BAROK PLUS d.o.o., Čakovec, traži m/ž pizza majstora - pizza pekara, m/ž konobara i m/ž kuhara u restoranu Barok Čakovec, javiti se namob:091/2382-175ilie-mailom: drazen.fodor@gmail.comdo9.9.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

11. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136A, traži 2 m/ž stolara i m/ž krojača, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: bernarda@bernarda.hr do 30.9. 12. BNB Industrie-Montagen d.o.o., Mala Subo�ca, traži 5 m/ž montera industrijskih sustava - industrijskih montera, javiti se na mob: 098/9884561 ili e-mailom: bnbindustriemontagen@gmail.com do 13.9. 13. BU-JAN TIM j.d.o.o., Prete�nec 96, traži m/ž soboslikara, m/ž građevinskog radnika i m/ž zidara, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na mob: 095/7709270 ili e-mailom: bu.jan.�m@ gmail.com do 10.9. 14. BV PRODUCT d.o.o., Njemačka, traži 10 m/ž montera metalnih konstrukcija, 5 m/ž građevinskih radnika, 10 m/ž stolara, 2 m/ž zavarivača, 5 m/ž cjevara izometričara i 2 m/ž knaufera-montera suhe gradnje, javiti se na mob: 095/8750-312 ili e-mailom: info@bvproduct.eu do 30.9.

15.CEDRUSFORESTd.o.o.,Čakovec, traži 2 m/ž vrtlarska radnika, javiti se na mob. 098/9327-965 ili na email: info@cedrus-forest.hr do 7.9. 16. CITY PROJEKT d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara, javiti se e-mailom: humanresources@ castellum-cakovec.com do 14.9. 17. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska25,Čakovec,tražim/žradnika u pripremi proizvodnje, javiti seosobnonaadresuilipismenom zamolbomilinaemail:posao@cateks.hr do 11.9. 18. DADA TRANSPORTI d.o.o., Jalšovec, traži m/ž vozača teretnog vozila, javiti se na mob: 095/8092-066 ili e-mailom: dadatransporti20@gmail.com do 30.9. 19.Domzapsihičkibolesneodrasle osobe Kotoriba, traži m/ž psihologa, m/ž edukacijskog rehabilitatora, m/ž radnog instruktora, m/ž socijalnog radnika-pripravnika, m/ž radnog terapeuta, m/ž ravnatelja, m/ž domara i medicinsku sestru ili tehničara - primalju, javiti se na mob: 098/377-304 ili e-mailom: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 30.9. 20.DomzaodrasleosobeOrehovica,Orehovica,AugustaŠenoe2, traži m/ž osobnog asistenta, javiti sepismenomzamolbomnaadresu do 7.9. 21. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetomMeđimurskežupanije, Dr. Ante Starčevića 1, Čakovec, tražim/žosobnogasistentazapomoć osobama s tjelesnim invaliditetom,javitiseosobnimdolaskom ilipismenomzamolbomnagornju adresuiliputeme-maila:info@dosti-mz.hr do 30.9. 22. 3 E d.o.o., Ulica dr. A. Starčevića 63/a, Pribislavec, traži 4 m/ž radnika na izradi i ugradnji pvc stolarije i alu bravarije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5640-130 ili na email: 3e.stolarija@gmail.com do 30.9. 23. ECON d.o.o. - radno mjesto: Njemačka, traži m/ž tehnologa u proizvodnji metalnih konstrukcija i 5 m/ž montera ventiliranih fasada, javiti se e-mailom: econ-de@econ.hr do 30.9. 24.EKOMEĐIMURJEd.d.,Šenkovec, B. Radića 37, traži m/ž zavarivača i 15 m/ž strojobravara, javiti sepismenomzamolbomnaemail: posao@eko.hr do 30.9. 25. EUROLUX d.o.o. - radno mjesto:Njemačka,traži3m/žizolatera, javiti se na mob: 095/6661-234 ilie-mailom:eurolux1.info@gmail. com do 12.9.

26. ELTING d.o.o., Obrtnička 10, Pušćine, traži m/ž montera ven�liranih fasada i m/ž građevinskog limara, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@ el�ng.hr do 30.9. 27. EuroTechnology d.o.o., Nedelišće, traži 5 m/ž pomoćnih električara, javi� se e-mailom: benjamin.kovacevic22@gmail. com do 18.9. 28. FM MONTAŽA d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera betonskih i čeličnih konstrukcija, javi� se na mob: 098/9423-042 do 16.9. 29. Fontana ugostiteljstvo, Donji Kraljevec, traži m/ž konobara, javiti se na mob. 091/213-6415 ili na email: maja.stefok585@gmail.com do 30.9. 30. GALIVET d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž radnika na farmi nesilica, javiti se e-mailom: jkranjcec@veterinarskaprelog. hr do 30.9. 31. GH MONT d.o.o., Njemačka, traži 7 m/ž montera izolacije i m/ž pomoćnog elektroinstalatera, javiti se na mob: 091/9221-509 do 30.9. 32. GKP PRE-KOM d.o.o, Prelog, traži m/ž grobara, javi� se na mob. 099/3344-451 ili na email: marina@pre-kom.hr do 30.9. 33. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji funkcionalne obuće, m/ž mehaničara, m/ž tehničara kontrole kvalitete i m/ž skladištara, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ haix.hr do 15.9. 34. HILDING ANDERS d.o.o., Industrijska zona 11, Prelog (upravna zgrada), traži m/ž radnika u proizvodnji - montaža namještaja i tapeciranje, m/ž radnika na cnc stroju za rezanje spužve i 2 m/ž radnika u skladištu, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili na tel: 040/650-049 ili na mob: 091/6224-796 ili e-mailom: jelena.krhac@hildinganders. com do 10.9. 35. HEMA d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom za međunarodni prijevoz, javi� se na mob: 098/211-903 ili na email: vlado@hema.biz do 30.9.

4. rujna 2026.

36. IM-COMP, A. Starčevića 63E, Pribislavec, traži m/ž djelatnika na održavanju - bravara, 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla, 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 2 m/ž vozača C i E kategorije, m/ž tehničkog komercijalistu i m/ž komercijalistu, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: im-comp@ck.t-com.hr do 14.9. 37. JB MODELARIJA BLAŽEKA d.o.o., Hrupine 36, Prelog, traži m/ž cnc operatera i 3 m/ž radnika na završnoj obradi modela, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: dijana.strahija@ jb-modelarija.hr do 13.9. 38. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan, traži m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima, m/ž vozača C+E kategorije za domaći prijevoz i m/ž radnika niskogradnje, javi� se osobnim dolaskom na adresu, pismenom zamolbom: administracija@kabel-mont.hr ili na mobitel:098/722-770ili098/393017 do 5.9. 39. KERMEK d.o.o., Neumannova 3, Čakovec, traži m/ž čistačicu, javiti se osobno na adresu ili na email: posao@kermek.com do 11.9. 40. KLASIKA d.o.o., Domašinec, traži 2 m/ž soboslikara - fasadera, javi� se na mob: 098/900-2692 do 30.9. 41. KAVANA KOCKA, Glavna 63, Mala Subo�ca, traži m/ž konobara i m/ž pizza majstora - kuhara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1393-037 ili na email: kockatm63@gmail.com do 10.10. 42. KOLEKTOR MIDI d.o.o., Ivanovec, traži 5 m/ž bravara i 5 m/ž zavarivača, javi� se na email: posao@midi.hr do 20.9. 43. K-Tech d.o.o., Rudarska 1, Mursko Središće, traži 2 m/ž zavarivača,javi� seosobnonaadresu ili na mob. 095/9066-471 ili na email: info@k-tech.hr do 30.9. 44. LE SLASTICE d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača, javiti se na mob. 099/4567-630 ili na email: leslas�ce@leslas�ce. hr do 13.9. 45.LJEKARNAPOČUČA,Čakovec, traži 2 m/ž magistra farmacije za radno mjesto Sveti Martin na Muri i Goričan, javi� se osobnim dolaskom na adresu: Hrvatskih branitelja 2, Čakovec ili na tel: 040/868-733ilinamob:091/3337130 ili pismenom zamolbom: info. blazenkapo@gmail.com do 1.9.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

4. rujna 2026.

46. LJEKARNA MARIJA DRAKULIĆ, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javi� se na tel. 040/390817 ili na email: ljekarna.drakulic@ gmail.com do 30.9. 47. MARITEKS j.d.o.o., Maršala Tita 74, Šenkovec, traži 2 m/ž šivača, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/260-087 ili e-mailom: mario.nadj@ck.t-com. hr do 30.9. 48. MARKETING, INŽENJERING, PROIZVODNJA – METAL d.o.o., Pušćine, traži m/ž skladištara, javiti se na email: davor.resetar@ mip-metal.com do 6.9. 49. MEĐIMURJE PMP d.o.o., Zrinsko - Frankopanska 19, Čakovec, traži m/ž vozača automješalice betona - miksera, javiti se pismenom zamolbom na gornju adresu ili na mob: 099/5345654 ili e-mailom: tomica. korunek@m-pmp.hr do 9.9. 50. MEDIA NOVINE d.o.o., Čakovec, traži m/ž novinarskog suradnika, javiti se na email: posao@ mnovine.hr do 30.9. 51. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, Ulica Gorčica 1, traži 2 m/ž samostalna bravara, 2 m/ž radnika na stupnoj bušilici, 3 m/ž pomoćna bravara, 2 m/ž zavarivača mig-mag, 2 m/ž operatera na cnc kutnoj preši, 3 m/ž radnika u završnoj obradi, 2 m/ž bravara - strojobravara, 2 m/ž cnc operatera i m/ž operatera cnc lasera, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412ilinaemail:posao@ metal-euro.hr do 8.9. 52. MIVA METALI d.o.o., Pribislavec, traži m/ž bravara, javi� se na mob: 099/8426-005 do 1.10. 53.MOŠOobrt,Čakovec,tražim/ž računovođu,javi� see-mailom: info@moso.hr do 15.9. 54.Narodnitrgovačkilanacd.o.o., traži 2 m/ž prodavača za radno mjesto Donja Dubrava, Sve� Juraj u Trnju, Macinec, Orehovica, Belica, Pleškovec, Novakovec, Pušćine i Donji Vidovec, javi� se e-mailom: posao.sjever@ntl.hr do 4.9., te tražimo m/ž zamjenika poslovođe trgovine za radno mjesto Donji Kraljevec, Sve� Juraj u Trnju, Novakovec, Podturen, Belica, Pleškovec i Dekanovec. Javiti se e-mailom: anita.zbodulja@ntl.hr do 30.9.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Slobodna radna mjesta 39

415x245_jumbo082026.pdf 1 17.8.2026. 11:49:10

55. NET d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 17, Čakovec, traži m/ž djelatnika u skladištu - prodavača, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/241-267 ili na email: marija.vugrinec@net-net.hr do 13.9. 56. NMP-PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži m/ž referenta nabave i 2 m/ž viličarista - kranista, javi� se e-mailom: zaposljavanje @nmp-produkt.hr do 11.9. 57. OBRADA METALA I TRGOVINA d.o.o., Ivanovec, traži m/ž kontrolora strojne obrade, javi� se e-mailom: omt@omt.hr do 14.9. 58. PARK MLADOSTI d.o.o., Gornji Mihaljevec, traži m/ž konobara - djelatnika u ugos�teljstvu, javi� se na mob. 099/2063896 ili na email: parkmlados�gm@gmail.com do 30.9. 59. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus,DonjiPustakovec76,traži m/ž vozača C kategorije, javi� senamob.098/282-147do30.9. 60. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, Industrijska Zona Istok, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlina u tvornici stočne hrane, m/ž vozača C+ E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž tehnologa voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnogradnikauproizvodnji, 2m/žradnikanastrojuzapripremu mesa,m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša, m/ž administratora u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara, m/ž predradnika u industriji mesa, javi� se osobno na gornju adresu ili na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr a više informacija na linku: h�ps://burzarada.hzz. hr/Posloprimac_RadnaMjesta. aspx

CMY

VIŠE SVJETLA VIŠE KOMFORA VIŠE VRIJEDNOSTI PVC i ALU stolarija koja traje 61. PIB EXTRA d.o.o., Braće Radića 67, Štefanec, traži 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informatike, m/ž radnika u tehničkoj službi (izrada skica za lijepljenje), 2 m/ž operatera na cnc plazmi, 3 m/ž cnc programera, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 2 m/ž cnc operatera, 2 m/ž programera na cnc plazmi, 4 m/ž stolara, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tokara, m/ž električara za održavanje električnih instalacija i popravak manjih električnih uređaja, m/ž vozača C kategorije, 8 m/ž radnika u proizvodnji, 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž bravara i 2 m/ž čistača (+poslovi u proizvodnji), javiti se emailom:pib-extra@ pib-extra.com do 30.9. 62. Poljoprivredno gospodarstvo Šegović Marko, Jalšovec 38A, traži m/ž radnika u pakirnici, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: voce.sarcevic@gmail.com do 14.9.

63. Poljoprivredna zadruga NAJBOLJE LOKALNO, Čakovec, traži m/ž prodavača, javiti se e-mailom: najboljelokalno@ gmail.com do 10.9. 64. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 2 m/ž bravara, 3 m/ž pomoćna bravara, 3 m/ž lakirera, 2 m/ž zavarivača tig, 3 m/ž brusača, 2 m/ž zavarivača mig/mag, 2 m/ž radnika na bušenju, 2 m/ž lansera, m/ž operatera na ravnanju, kružnom i kutnom savijanju, 2 m/ž tehnologa, 3 m/ž cnc operatera na plazmi i laseru, 3 m/ž kontrolora kvalitete, 2 m/ž radnika na otpremi, 2 m/ž rukovatelja mosnom dizalicom i ndt operatera, m/ž operatera na robotu za zavarivanje, m/ž djelatnika na mehaničkom čišćenju i održavanju proizvodnih prostorija i 2 m/ž sačmara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/396553 ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@ primabiro.hr ili karijera@ primabiro.hr do 30.9. 65. RAGUSA d.o.o., Športska ulica 6, Čakovec, traži 5 m/ž radnika na pakiranju proizvoda, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ragusa@ragusa.hr do 30.9. 66. Sanitas Gebaudetechnik d.o.o., traži m/ž bravara i m/ž zavarivača tig-mag postupkom za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 098/678-092 ili na email: info@sanitas-info.com do 13.9. 67. SENKO d.o.o., Vladimira Nazora 22, Štefanec, 2 m/ž radnika u proizvodnji na montaži proizvoda, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: info@senko.hr do 17.9.

68. STROJO-METAL obrt, Ivana Mažuranića 35, Nedelišće, traži m/ž bravara - strojobravara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/821972 ili na mob: 098/9264-774 ili e-mailom: info@strojo-metal. com do 30.9. 69. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži m/ž krojača, javi� se na tel. 040/858-170 do 30.9. 70. STROJARSTVO BRANILOVIĆ, Čakovec, Neumannova ulica 1, traži m/ž radnika na liniji za plastificiranje, m/ž viličaristu i m/ž zavarivača, javiti se osobno na adresu ili na email: s tr ojar s t vo - b r anil ov i c@ ck.t-com.hr do 30.9. 71. ŠVENDA-TARMANN CHEMIE d.o.o., Glavna ulica 138, Čehovec, traži m/ž automehaničara, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/646-505 ili na mob: 091/646-5050 do 19.9. 72. TARANDEK TRANSPORTI d.o.o., Zasadbreg 259/A, traži m/ž vozača u domaćem i međunarodnom prijevozu robe, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: info@ tarandek-transpor�.hr do 12.9. 73. TENA CRNČEC MIHALJČIĆ, traži m/ž javnobilježničkog vježbenika, javiti se na tel. 040/311-208 ili email: tenacrncec@gmail.com do 15.9. 74. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži m/ž administra�vno-računovodstvenog djelatnika, javi� se na tel. 040/384822 ili na mob. 091/4241-707 ili na email: info@tkalectrans. hr do 23.9. 75. TMT d.o.o., Čakovec, traži m/ž cnc programera - tehnologa strojne obrade, javi� se e-mailom: zamolbe@tmt.hr do 30.9.

76. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59D, Strahoninec, traži m/ž automehaničara i m/ž pomoćnog radnika u radioni, javi� se na mob: 098/241673 ili na e-mail: racunovodstvo@trans-kukovec.hr te tražimo 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javi� se na gornju adresu ili na mob: 091/352-7030 do 30.9. 77. TRANSPORTI ŠAFARIĆ d.o.o., Macinec, traži m/ž kv vozača, javiti se na mob: 099/6858-497 ili e-mailom: transpor�safaric@gmail.com do 12.9. 78. TRGOVINA KRK, Žrtava fašizma 2A, Čakovec, traži m/ž prodavača za Lopa�nec, javi� se pismenom zamolbom na gornju adresu ili na e-mail: dijana.bujan@trgovina-krk. hr do 14.9. 79. TRNAVA d.o.o., Čakovec, traži m/ž servisnog tehničara, javiti se e-mailom: trnava@ trnava.hr do 12.9. 80. UO ČAPA, Čakovec, traži m/ž konobara, javiti se na mob. 098/241-767 do 31.10. 81. ZT-zgradarska tehnika, Novakova 7, Nedelišće, traži 2 m/ž �g zavarivača za radno mjesto Njemačka, 2 m/ž cjevara - izometričara i 3 m/ž montera centralnog grijanja, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/213-739 ili e-mailom: zgradarskatehnika@gmail.com do 30.9. 82. WANG X d.o.o., Pušćine, traži m/ž viličaristu u sor�rnici neopasnog otpada - operatera na drobilici, m/ž vozača teretnog motornog vozila i m/ž strojara na radnom stolu, javi� se na mob: 099/5359-734 ili e-mailom: sor�rnica@wang-x. com do 30.9.

40 Savjeti

Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr 095/5580-199

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

POTICAJI ZA ELEKTRIČNE AUTOMOBILE STIŽU U LISTOPADU

Alkoholičar jučer i danas

Za građane osigurano oko 20 milijuna eura

rije više od jednog i pol stoljeća Dostojevski je ovako opisao alkoholičara, a mnogi još i danas misle da alkoholičar baš tako izgleda i da ga je lako prepoznati. Realnost je međutim drastično drugačija. Suvremeni oblik života donio je i promjenu „izgleda“ alkoholizma i/ili alkoholom uzrokovanih problema te se često dešava da ih se prekasno, ili uopće ne prepozna. Sve češće susrećemo visoko funkcionalne alkoholičare koji rade, zarađuju, imaju obitelj i materijalno su zbrinuti, iako su gotovo svakodnevno pod utjecajem visoke koncentracije alkohola. Naravno da je njihovo ukupno funkcioniranje daleko od savršenog. Iako prema vani žele pokazati idealnu sliku sebe, a u svojoj poslovnoj uspješnosti pronalaze alibi za nastavak pijenja, još uvijek ima puno dijelova njihovih života u kojima zakazuju. Najčešće se to tiče funkcioniranja u obitelji, s prijateljima i u društvu i uključuje sve češću nepouzdanost, usmjerenost na sebe i svoje potrebe za alkoholom, izbjegavanje druženja u okolnostima bez alkohola, probleme sa zdravljem, itd., što njima bliske osobe itekako zamjećuju i osjećaju, unatoč pokušaja skrivanja. Kad se dogodi da osoba potpuno skrahira i treba pomoć i liječenje, mnogi koji ih površno poznaju, ostaju začuđeni, jer u njihovom učestalom, redovitom pijenju nisu vidjeli nikakav problem. Više je razloga za takve poglede i stavove. Pijenje alkohola povijesno je duboko ukorijenjeno u naše običaje, pa iako je suvremeno doba donijelo nova pravila o ponašanju u radnoj okolini i u društvu, alkohol nije izgubio popularnost. Internet i društvene mreže glori�iciraju njegov učinak i prikazuju ga kao poželjnog pratitelja poslovnih sastanaka, druženja

oticaji za kupnju električnih automobila uskoro bi trebali biti raspisani. Nakon što su prošle godine objavljeni poticaji za pravne osobe, a početkom ove godine za prijevozničke tvrtke i taksiste, sada bi napokon trebali stići i poticaji koji će obuhvatiti građane. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ranije je potvrdio kako nastavlja s provedbom programa poticanja održive mobilnosti te da će na jesen biti objavljen Javni poziv za su�inanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila.

Kada stižu poticaji za električne aute u 2026.?

Dvije su promjene već poznate, jedna je da se ove godine neće subvencionirati plug-in hibridna vozila, a druga je novost mogućnost sufinanciranja kupnje i ugradnje kućne punionice

4. rujna 2026.

Sada je poznato i kada bi javni poziv trebao biti objavljen. Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković najavila je da prijave za fotonaponske elektrane, dizalice topline i baterijske sustave za građane počinju u rujnu, dok će natječaj za vozila s nultom emisijom, odnosno električne automobile, biti objavljen u listopadu. Za ove programe osigurano je približno 58 milijuna eura. Dakle, građani koji planiraju kupnju električnog automobila uz državne poticaje trebali bi pričekati još otprilike mjesec dana.

Iznosi još nisu poznati

Od 2. rujna krenule su prijave za 38 milijuna eura poticaja za obnovljive izvore energije u obiteljskim kućama. Preostalih približno 20 milijuna eura trebalo bi biti namijenjeno subvencioniranju električnih vozila. Još nije poznato koliko će iznositi pojedinačni poticaji koje će građani moći ostvariti. Proteklih godina maksimalan iznos subvencije za kupnju električnog automobila iznosio je 9.000 eura. Postoje najave da bi taj iznos ove godine mogao biti nešto manji, no službene potvrde zasad nema. Nije poznato ni kako će izgledati sustav prijava.

Krajem prošle godine prijave za pravne osobe podnosile su se putem aplikacije Fonda, a detalji novog poziva za građane bit će poznati nakon njegove službene objave.

Stižu velike promjene

Dvije su promjene već poznate. U odnosu na natječaj iz 2024. godine, ove se godine neće subvencionirati plug-in hibridna vozila. Ranijih godina građani su za tu vrstu vozila mogli ostvariti do 5.000 eura poticaja. Druga je novost mogućnost su�inanciranja kupnje i ugradnje kućne punionice. Su�inancirat će se kupnja novih energetski učinkovitih vozila kategorija L1– L7, odnosno mopeda, motocikala, motornih tricikala i četverocikala, te vozila kategorije M1, odnosno osobnih vozila s pogonom na električnu energiju ili vodik. I dalje je otvoren i natječaj za taksiste, dostavne službe i tzv. car-sharing usluge, a prijave se zaprimaju do 30. rujna 2026. godine. Sve detaljne informacije o iznosima potpora, uvjetima i načinu prijave Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavit će u sklopu službenog javnog poziva.

Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa� Kontakt tel: 099/2221-888

„Nosio je star i potpuno poderan crni kaput, kojemu su nedostajali gotovo svi gumbi. Košulja mu je bila prljava i umrljana. U njegovu je izgledu još bilo nečega što je podsjećalo na čovjeka kakav je nekoć bio, ali alkohol i bijeda već su ga gotovo potpuno uništili.“ (Dostojevski: „Zločin i kazna“, 1866. g.)

Možemo li promijeniti prošlost?

edna od čestih tema koja se provlači kroz tretmane jest žaljenje za onim što je prošlo, bez obzira jesu li to propuštene prilike ili stvari što su se zbile. Ta točka na kojoj čovjek „zapne“, postane trajni izvor neugodnih tjelesnih senzacija, emocija i misli, što uzrokuje produkciju molekula u tijelu koje sve to održavaju u postojanju. I tako nastaje „začarani krug“ koji ne znamo prekinuti. Access je razvio alate koji donose svjesnost u ovo područje i tako mogu omogućiti prekidanje tog kruga. Činjenica je da pojam vre-

mena postoji kako bismo se bolje snalazili i imali red u životu na Zemlji. No, u širem smislu, nalazimo se u jedinstvenom prostoru i sve se zapravo odigrava simultano. Tako možemo sve mijenjati, dovodeći svjesnost u svaku točku gdje smo bili. Podsjetimo li se poznate izreke Alberta Einsteina o tome da promatranjem slike mi ju mijenjamo, shvatiti ćemo da je ovaj znanstvenik želio slikovito reći da se sve može promijeniti. Tako u Accessu prilikom facilitacije (razgovor sa klijentom) mi dovodimo

svjesnost u onu točku gdje je „zapeo“ i ta spoznaja koju dobije mijenja frekvenciju impulsa koju je on uložio u neki događaj što se dogodio. To neće ukloniti događaj, naravno, no to će promijeniti učinak što je taj događaj uzrokovao nekome/ nečemu, na način da će ta frekvencija zbog svjesnosti klijenta nestati iz impulsa događaja. Ovdje kombiniramo i tjelesne procese Accessa, osobito Bars, jer omogućavaju tijelu da se brzo podesi na nove uvjete u tijelu koji nastaju od nove spoznaje i olakšanja zbog svjesnosti

i prilika za opuštanje, a zbog lake dostupnosti, doživljava ga se i kao odgovor na pritiske brzog tempa života, ekonomske nesigurnosti, imperativa uspješnosti i sagorijevanja na poslu. Sveprisutan, alkohol lako preuzme ulogu brzog spašavatelja od stresa, nesanice, anksioznosti, depresivnosti i drugih emocionalnih teškoća. Promijenila se dobna granica početka pijenja, kao i obrasci pijenja među mladima. Vikend opijanja, binge drinking i rani početak učestalije konzumacije alkohola među mladima, spustili su i dobnu granicu za razvoj alkoholizma, te više nije rijetkost da se osoba javlja na liječenje u svojim tinejdžerskim godinama ili u ranim dvadesetima. U navikama pijenja djevojke sustižu i prestižu svoje vršnjake. Pijenje alkohola nekada se smatralo muškom privilegijom, a danas je postalo normalno da javno piju i žene. Organizam žene slabije razgrađuje alkohol, brže se razvija ovisnost praćena oštećenjima zdravlja. Pridodamo li tome tradicionalno žensko pijenje u osami doma kako bi se lakše nosile s preopterećenošću zbog usklađivanje karijere i obaveza u obitelji, dobivamo sve veći udio žena s razvijenim alkoholizmom. Granica između društveno prihvatljivog pijenja i alkoholizma danas je nevidljivija nego ikad, a nekritičnost okoline i toleriranje alkohola u svim situacijama otežava pravovremenu reakciju. Ipak, unatoč promjenama u stavovima o pijenju alkohola, nije se promijenio pogled na već razvijenu ovisnost. Još uvijek se susrećemo s izraženom osudom i stigmatizacijom alkoholičara što otežava razumijevanje problema i donošenje odluke o traženju stručne pomoći i kontinuirane podrške osobama koje su odabrale boriti se sa svojim problemom.

Mr. Sc. Maja Šegović, MPharm

INFO Ananda, obrt za unapređenje kvalitete života Braće Radića 30, Varaždin Mob: +385 99 278 93 63 Web: maja-segovic.hr da je sve promjenjivo i da je samo promjena stalna, što je rekao poznati grčki �ilozof Heraklit.

4. rujna 2026.

Mali OGLASNIK POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE OPEL VIVARO reg. do 11/2026. Mob. 095/902-1134 KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095 PRODAJE SE ŠKODA FABIA 1.2 2008. god., hitno i povoljno. Info na mob. 097/6240-352 KUPUJEM TOMOS MOPEDE - sve vrste i modele sa i bez papira, stanje nebitno, isplata odmah. info na tel 098/9656-624 Prodaje se HYUNDAI ACCENT 1.3 benz 2001. god., registr. 6./2027. godine, cijena: 750 Eura. Kontakt: 098/241-952, Marjan, Pušćine

POLJOPRIVREDA PRODAJEM kruške viljamovke, vinogradarske breskve i grožđe na brajdama - crno Izabela i bijelo Noja, te drvene bačve i hidrauličnu prešu od 480 lit. Info na tel: 343-557 KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586 PRODAJEM vagu koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ventili različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422821 PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256 PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121 PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109 PRODAJEM ZA RAKIJU ŠLJIVE 0,60 eur/kg, kruške viljamovke 0,80 eur/kg i jabuke za ocat ili rakiju. Info na tel: 343-557 PRODAJEM TRUPAC ORAHA, zdrav, dužine 8 m (5 m je promjer 80 cm, a 3 m cca. 50 cm), trupac se nalazi u Nedelišću. Više info na tel: 0043/6991181-8428 PRODAJEM CRNO GROŽĐE sorte Izabela, nešpricano, oko 150 kg. Upitati na mob. 097/7289-476 PRODAJE SE PREŠA I GROŽĐE te poklanjaju drvene bačve. Tel. 091/1310-466

USLUGE INSTALACIJE I MONTAŽA voda, grijanje, klimatizacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

PRODAJEM PREŠU MULJAČU - cijena 200 eur. Info na mob. 091/9323-888

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

Tarot majstori odgovaraju na sva pitanja! Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas

064/50-22-05 0.46 0.63 Maratela mreže d.o.o., 072/700700, +18 tel

€/min;mob

Oglasnik 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

€/min

POZNANSTVA MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Posla� sms na mob. 095/3423-099

NEKRETNINE IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN (gradnja 2000.g.), kraj Autobusnog kolodvora u Zagrebu, prednost studen�. Info na mob. 098/469-156 DUGOROČNO IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN STAN od 60 m2, u Čakovcu (preko puta Tenis centra Punčec), parkirno mjesto. Info na mob. 092/5072220 IZNAJMLJUJE SE STAN u Čakovcu. Info na mob. 098/1957448 PRODAJU SE ČETIRI STANA u stambenoj samostojećoj zgradi, izvedba visoki srednji roh bau, stanovi su od 82 m2 (3 sobe, blag. + dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ulica Franje Kuharića 14 u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija u novom dijelu naselja. Info na mob. 095/858-1502 KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/vikendicu u bregima. Info: 095/505-2760 PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

PRODAJEM IZ KUĆE: očuvane kao nove francuske ležajeve dim. 200 x 95 i 200x160 cm, kombinirani hladnjak, tap. gar. masiv 3x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, tepihe, singer šivaću mašinu stara više od 100 g., stolca i noćnu lampu (unikat), donje kućište za vrtnu motornu kosilicu, obuću, odjeću i još puno toga kvalitetnog iz kuće. Info na mob. 091/5727-670 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821 PRODAJU SE ŠIVAĆE MAŠINE: paspulirka, 2-iglovka rubilica, 4-iglovka i kompresor 100 lit. Info na mob. 091/522-6958 PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256256 PRODAJE SE električni bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293038 KUPUJEM STRIPOVE, stare razglednice Međimurje i dokumente, Nintendo igre i igraće konzole. Info na mob. 098/9219-092 KUPUJEM DIONICE tvrtki: Eko-Međimurje, Božjakovina, Agromeđimurje, Solaris, Franck, Adriatic osiguranje, GP Krk, Jadran-galenski laboratorij (JGL), Aminess, Ivančica Ivanec, Termes grupa (IPKK), Hoteli Njivice, Cresanka i druge dionice. Info na mob: 098/905-1011 PRODAJEM BICIKLE: muški Spring u izvrsnom stanju i ženski s košaricom za dijete, kao novi. Info na mob. 092/507-2220 PRODAJEM metalne stolice za terasu. Tel. 099/404-7517

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC OIB: 44427688822 KLASA: 340-02/26-01/6 UR. BROJ: 2109-2-01-01-26-06 Čakovec, 03.09.2026. Na temelju članka 123. - 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22), te članka 84. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18, 39/22 i 152/24) objavljuje se

OBAVIJEST

Ovom obavijesti obavještavamo o započinjanju postupka evidentiranja javne ceste ULICA IVANA GUNDULIĆA, ULICA IVANA MAŽURANIĆA u naselju ČAKOVEC u k.o. ČAKOVEC u katastarski operat i zemljišnu knjigu. Evidentiranje predmetne ceste će se izvršiti sukladno članku 123. - 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22), temeljem kojeg se NERAZVRSTANE CESTE evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao - javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grad Čakovec. Geodetski elaborat za evidentiranje izvedenog stanja javne ceste ULICA IVANA GUNDULIĆA, ULICA IVANA MAŽURANIĆA izradit će tvrtka GIRUS d.o.o. za geodetsku izmjeru i izradu podloga i geodetskih elaborata, ŠENKOVEC, NASELJE DR. VLATKA MAČKA 43. U okviru izrade geodetskog elaborata osobe upisane u katastarski operat katastra zemljišta, osobe upisane u zemljišnu knjigu, kartone zemljišta, pologe isprava i druge osobe koje imaju pravni interes za predmetne i susjedne katastarske čestice pozvati će se na obilježavanje granica katastarskih čestica pojedinačnim pozivima. Terenske radnje obaviti će se 21.09.2026. u vremenu od 8 do 12 sati.

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC OIB: 44427688822 KLASA: 340-09/26-01/8 UR. BROJ: 2109-2-01-01-26-10 Čakovec, 03.09.2026.

Na temelju članka 123. - 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22), te članka 84. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18, 39/22 i 152/24) objavljuje se

OBAVIJEST

Ovom obavijesti obavještavamo o započinjanju postupka evidentiranja javne ceste STIPER, IVANOVEC u naselju IVANOVEC u k.o. IVANOVEC u katastarski operat i zemljišnu knjigu. Evidentiranje predmetne ceste će se izvršiti sukladno članku 123. - 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22), temeljem kojeg se NERAZVRSTANE CESTE evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao - javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grad Čakovec. Geodetski elaborat za evidentiranje izvedenog stanja javne ceste STIPER, IVANOVEC izradit će tvrtka GIRUS d.o.o. za geodetsku izmjeru i izradu podloga i geodetskih elaborata, ŠENKOVEC, NASELJE DR. VLATKA MAČKA 43. U okviru izrade geodetskog elaborata osobe upisane u katastarski operat katastra zemljišta, osobe upisane u zemljišnu knjigu, kartone zemljišta, pologe isprava i druge osobe koje imaju pravni interes za predmetne i susjedne katastarske čestice pozvati će se na obilježavanje granica katastarskih čestica pojedinačnim pozivima. Terenske radnje obaviti će se 16.09.2026. u vremenu od 8:30 do 11 sati.

TRAŽIM 1-sobni stan na potezu od Šenkovca do Murskog Središća. Ponude na broj: 095/3423-099

1616

PRODAJEM STAN U ČAKOVCU od 60 m2 po cijeni od 127.000 eura, te građ. parcelu u okolici Čakovca od preko 4000 m2 po cijeni od 35 eur/m2. Info na mob. 095/384-5511

RAZNO PRODAJU SE DIOPTRIJSKE NAOČALE Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, jer je original malo oštećeni, dioptrija stakla je daljina, D -2, L -2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

42 Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

U KUHINJI s Aleks

Žemljača - slatki desert od ostataka kolača Nekad se napravi od starog kruha, nekad od žemlji, po čemu je i dobila ime, a nekad od ostataka kolača. Stavi se ono što se ima i prilagodi ukusu obitelji

Priprema jela i piše: Aleksandra Sklepić

Kod nas doma, uvijek se stvarno pazilo da se ništa ne baci. Ako je ostao kruh, žemlje ili koji komad kolača, uvijek se gledalo što bi se od toga moglo napraviti. Tako je nastala i žemljača, tradicionalni međimurski kolač koji se pripremao od onoga što je ostalo. Nije se puno kompliciralo, niti se išlo posebno u trgovinu po sastojke. Uzelo se ono što je bilo kod kuće i od toga se napravilo nešto �ino. Taj sam običaj preuzela i uspješno se ga pridržavam. Ovaj put sam za žemljaču imala kukuruznu zlevanku s orasima koja je bila stara tri dana i čuvala se u hladnjaku, jer nam se više nije jela. Bilo je svega drugoga, a dva dana nismo ni bili doma, pa je zlevanka ostala čekati u hladnjaku. Bilo mi je žao baciti je pa sam odlučila napraviti žemljaču. Uzela sam zlevanku, nekoliko jaja, kiselo vrhnje, malo šećera, vanilin šećer i pekmez. (Slika 1.) Vatrostalnu posudu namazala sam margarinom, a zlevanku sam narezala na manje

komade i složila u posudu. Nije važno da komadi budu jednaki ni da sve izgleda savršeno, jer kod žemljače je upravo ljepota u tome što se radi jednostavno. Između slojeva sam premazala pekmez. Može se staviti pekmez od šljiva, marelica ili neki drugi koji imate kod kuće. (Slika 2.) Zatim sam u posebnoj posudi razmutila jaje s kiselim vrhnjem, dodala malo šećera i vanilin šećer. Sve sam dobro promiješala i prelila preko zlevanke, tako da se smjesa upila između komada.(Slika 3.) Pećnicu sam zagrijala na 180 stupnjeva i stavila žemljaču peći. Pekla sam je oko 45 minuta, dok nije odozgo lijepo porumenjela i dobila koricu. Kad sam je izvadila iz pećnice, pustila sam je malo da se ohladi, a onda sam je narezala. Ispala je mekana i sočna, a orasi iz zlevanke i pekmez dali su joj još bolji okus. Od kolača koji nam je tri dana stajao u hladnjaku napravila sam sasvim novi desert. Po želji, žemljača se može posipati mljevenim šećerom. (Slika 4.) Žemljača mi je posebno draga, jer njen recept nije uvijek isti. Nekad se napravi od starog kruha, nekad od žemlji, po čemu je i dobila ime, a nekad od ostataka kolača. Stavilo se ono što se imalo i prilagodilo ukusu obitelji. Upravo zato je svaka žemljača pomalo drugačija. U tome najveća vrijednost starih međimurskih recepata, ništa se nije bacalo, a od onoga što je ostalo znalo se napraviti nešto što će se pojesti s guštom.

STJEPAN KOLENKO iz Goričana

Špek fil se već 5 Nekima su dovoljne samo dvije riječi da kažu „ne, hvala“, dok će ih drugi rado pojesti do posljednje žlice. A oni koji ih jednom zavole, toj se ljubavi teško odriču Piše: Aleksandra Sklepić

Kukuruzna zlevanka dobila je nov život u žemljači

Zlevanku sam narezala na manje komade i složila u posudu za pečenje

Neke se ljubavi rode rano i traju cijeli život. Takva je i ljubav prema kuhanju Stjepana Kolenka iz Goričana, koji je još kao mladić prve kulinarske korake napravio uz svoju mamu. Ona ga je naučila prve korake u kuhinji, prenijevši mu ne samo osnovne tajne kuhinje, već i ljubav prema domaćim jelima i tradicionalnim receptima. Danas, nakon mnogo godina iskustva, Stjepan kuha brojna jela, no posebno mjesto u njegovoj kuhinji imaju špek �ileki – tradicionalno jelo snažnog okusa i mirisa koje de�initivno ne vole svi. Nekima su dovoljne samo dvije riječi da kažu „ne, hvala“, dok će ih drugi rado pojesti do posljednje žlice. A oni koji ih jednom

zavole, te se ljubavi teško odriču, jer špek �ileki ostaju ljubav za cijeli život. Stjepan ih jede, ali i kuha, već punih 50 godina. I premda bi se netko nakon toliko desetljeća možda zasitio istog jela, kod njega toga nema. Naprotiv, špek �ileki mu i danas jednako gode i, kako kaže, ne može ih se zasititi. Njegovo kuharsko iskustvo dodatno je obogatilo i mnogo godina rada u Austriji. Tamo nije bilo mame, supruge, ni domaće kuhinje koja bi čekala nakon radnog dana. Trebalo je zasukati rukave i skuhati, i to ne samo za sebe. - Kad sam radio i živio izvan Međimurja, 30 godina sam kuhao za sebe i još tri pajdaša. Tako da znam skuhati sve, kaže Stjepan kroz smijeh.

VINO TJEDNA

Jaje sam pomiješala s kiselim vrhnjem i zalila komade zlevanjke

Sastojci za žemljaču • nekoliko komada kukuruzne zlevanke s orasima (u zamjenu može i kruh, zdigani kolači i slično) • 1 jaje • 2 dl kiselog vrhnja • 2 žlice šećera • 1 vanilin šećer • 4 do 5 žlica pekmeza od šljiva ili marelica • 2 dl mlijeka • 1 žlica margarina za premazivanje posude

4. rujna 2026.

Bez obzira na sastojke, žemljača je uvijek slasni zalogaj domaćeg izgleda i okusa

Graševina obitelji Jakopić Iz vinograda obitelji Jakopić stiže nam izvanredna Graševina. Riječ je o zrelijem i srednje punom vinu živahnog karaktera te atraktivne zelenkasto-žućkaste boje s blijedim re�leksima. Vino je stvoreno u modernom, sočnom i dinamičnom stilu, pri čemu su pažljivo očuvane sve najbolje odlike ove omiljene sorte. Voćnog je karaktera, a na nosu se otvara obiljem voćnosti i nježnim cvjetnim notama. U ustima je ugodno, suho i izrazito svježe, zahvaljujući živahnim kiselinama koje nose vitko do srednje tijelo. Ugodan završetak krasi blaga, prepoznatljiva gorčina svojstvena vrhunskoj graševini. Grožđe s ilovastih, pjeskovitih i gli-

nastih tla uzgaja se metodom jednokrakog guyota, a nakon kontrolirane fermentacije i mekanog prešanja, vino dio vremena odležava u inox posudama te zrije u drvenoj hrastovoj bačvi. Ova se Graševina poslužuje rashlađena na temperaturi od 10 do 12 °C, a izvrstan je izbor uz ribu, teletinu, tjestenine s umakom od povrća ili aromatični rižoto s plodovima mora. (sh)

4. rujna 2026.

Narodna kuharica 43

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

leki i ja volimo 50 godina I doista, njegov kulinarski repertoar puno je širi od špek �ileka. Rado priprema i plućeca na kiselo, a kad se u selu organiziraju veselice i druženja, na meniju se često nađu kotlovina, grah, bograč i druga jela koja su kao stvorena za velika okupljanja na otvorenom. U takvim prigodama uz hranu se okupljaju ljudi, otvaraju razgovori i stvaraju uspomene.

Dio Stjepanove ekipe poznaje se i druži još iz mladosti

Posebno rado kuha za svoju obitelj. Sa suprugom dijeli život, a zajedno imaju troje djece i petero unučadi. Upravo su oni među njegovim najdražim gostima za stolom, a kuhanje za obitelj predstavlja mu posebno zadovoljstvo. - Sad sam u mirovini i rado pomognem ženi tako da skuham. Lijepo mi je to, a nije mi ni preteško, kaže kroz osmijeh. Za njega je kuhanje prirodan dio svakodnevice. nešto što radi s voljom i što najviše veseli kada se oko stola okupe oni koje voli. No, osim ljubavi prema kuhanju, Stjepan već desetljećima njeguje još jednu veliku

strast – nogomet. Ta ljubav traje pune 34 godine, a nogometno druženje odavno je preraslo granice samog sporta. Dio ekipe poznaje se i druži još iz mladosti, pa su zajedničke utakmice i nedjeljna okupljanja postali svojevrsna tradicija. Danas je Stjepan predsjednik Udruge sportske rekreacije „Prijatelji“ iz Goričana, i to već treći mandat zaredom. Ponosan je što udruga dobro funkcionira i što se članovi, osim sporta, jednostavno vole družiti. Organizirali su i zajedničke izlete, a upravo takva druženja dodatno su učvrstila prijateljstva koja traju desetljećima. Svake nedjelje ponovno se okupljaju, zbog nogometa, rekreacije, ali prije svega zbog ljudi, jer osim sporta povezuju ih prijateljstvo, zajedničke uspomene i osjećaj pripadnosti ekipi koja se kroz godine mijenjala, ali nikada nije izgubila volju za druženjem. A kad se nakon sporta i druženja nešto dobro stavi u lonac ili kotlić, okupljanje dobiva još jednu dimenziju. Kotlovina, grah, bograč ili neko drugo jelo iz kotlića nezaobilazni su dio seoskih veselica i zajedničkih druženja na otvorenom. I naravno, ako

Špek ﬁleki s parmezanom za obožavatelje ove kultne poslas�ce

Recept za špek ﬁleke SASTOJCI:

• 1 kg ﬁleka • 2 glavice luka • 2 češnja češnjaka • 3 lovorova lista • 300 g pancete • 2 dl kuhanog paradajza • sol • mast • crvena mljevena paprika • papar • 2 žlice krušnih mrvica

PRIPREMA: Luk sitno narezati, dinstati na masti, dodati sitno narezanu pancetu i začine: papar, crvenu mljevenu papriku, dinstati minimalno 15 do 20 minuta. Dodati �ileke i rajčicu i kuhati dok ne bude sve mekano. Na kraju dodati krušne mrvice i po želji dodati malo octa. Servirati kuhane �ileke, te ih obogatiti parmezanom.

• parmezan Stjepan od svih jela najviše voli špek ﬁleke

se pita Stjepana, špek �ileki uvijek imaju posebno mjesto. Nakon 50 godina, koliko ih jede, njegova ljubav prema špek �ilekima nije ni najmanje oslabila. Upravo suprotno. I dalje ih rado kuha,

rado jede i još ih se uvijek ne može zasititi. Za Stjepana je kuhanje uspomena na majku, godine provedene daleko od kuće, briga za obitelj, pomoć supruzi, druženje s

• voda ili goveđi temeljac

prijateljima i čuvanje tradicije, a nogomet i udruga „Prijatelji“ daju mu još jedan razlog da se ljudi okupljaju, razgovaraju i zajedno stvaraju nove uspomene. Znanja i uspomene prenose

se kroz život, od majke na sina, od jedne generacije na drugu i od srca do srca. A neke se ljubavi, poput one prema špek �ilekima, nakon pola stoljeća samo još više učvrste.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Dobitnik: Tomislav Horvat iz Čakovca

br. 1616 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.

44 Mozaik

4. rujna 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Gostujuća izložba u Murskoj Soboti - One - umjetnice Jedna muzejska priča uskoro prelazi državnu granicu. Izložba Muzeja Međimurja Čakovec One - umjetnice, bit će predstavljena slovenskoj publici u Galeriji Murska Sobota, gdje će dobiti priliku zaživjeti u novom kulturnom i društvenom kontekstu. Njezino gostovanje je nastavak izložbenog programa, ali i primjer suradnje dviju ustanova koje baštinu ne promatraju kao nešto zatvoreno unutar granica, već kao prostor razmjene i novih tumačenja Pripremila: Marta Horvat, kustosica likovnih zbirki

mjetnice su stoljećima stvarale, izlagale i oblikovale umjetničku scenu, no njihovo je mjesto u povijesti umjetnosti često bilo manje vidljivo od mjesta njihovih muških kolega. Njihova su se djela nerijetko promatrala MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr RADNO VRIJEME: Ponedjeljak: od 10 do 18 sati Utorak – Petak: od 8 do 18 sati Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

OVAN (21.3. - 20.4.)

LJUBAV: Između vas i voljene osobe svakim će danom bi� sve više razmjena ideja, ali i distance. Svatko će želje� nešto svoje, a usklađivanje će ići kroz kompromis. Nađite zlatnu sredinu i oboje ćete bi� mirniji. U pro�vnom ćete se osjeća� usamljeno. KARIJERA: Na dnevni red dolaze intelektualne borbe. Neke će u vama izaziva� emocije, pa ćete ih odrađiva� sa strašću ili s ljutnjom. Osjećat ćete se ambivalentno i neće vam bi� jasno na čemu ste. Razbistrite sve argumen�ma. ZDRAVLJE & SAVJET: Fokusirajte se na bitne stvari. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5 VAGA (24.9. - 23.10.)

LJUBAV: Možete očekiva� raznolike utjecaje na svoj privatni život. S jedne strane postojat će mogućnost mirnog uživanja i sklada, no s druge će bi� vanjskih izazova na koje ćete oboje mora� reagira�. Pripremite se na obje varijante. KARIJERA: Vaši nadređeni mogli bi vas iznenadi� nekim sasvim novim i neočekivanim prijedlogom. U prvi tren nećete zna� kako se postavi�, ali oni sami dat će vam ideju što i kako dalje. Samo ih pažljivo slušajte i slijedite svoju intuiciju. ZDRAVLJE & SAVJET: Odmarajte se redovito. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

Marijana Muljević, Veliki oblak, 1991. g kroz rodne stereotipe, a mnoge su autorice ostajale izvan muzeja, zbirki i dominantnih umjetničkih narativa. Upravo tim pitanjem bavi se izložba One – umjetnice Muzeja Međimurja Čakovec, koja nakon predstavljanja u Čakovcu nastavlja svoje putovanje i stiže u Sloveniju. U Galeriji Murska Sobota izložba će biti otvorena 3. rujna, čime se priča o umjetnicama iz muzejskog fundusa otvara novoj publici i dobiva novi, prekogranični kontekst. BIK (21.4. - 20.5.)

LJUBAV: Vaša mudračka priroda postat će malo manje zahtjevna, a vi na neki način mirniji — barem kad je riječ o ljubavi. Više vam neće bi� važne atrakcije, nego ćete uspje� uživa� u malim stvarima. To je zrelost, bilo para, bilo osobe. Voljet ćete. KARIJERA: Poslovi se intenziviraju, a sve što radite poprima poduzetnički karakter. Mnogi će se ovih dana jače pokrenu� ili će se od njih zah�jeva� veći angažman na radnom mjestu. Oni koji traže posao također će bi� prilično ak�vni. ZDRAVLJE & SAVJET: Nemojte zanemari� redovit san. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4 ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

LJUBAV: Kako tjedan bude odmicao, bit će sve više poziva i prilika za izlaske, zabave, provode, ludovanja i ljubav. Vjerojatno ćete bi� rado viđen gost, a i vi sami trudit ćete se da ništa ne propus�te. Bilo u vezi, bilo sami, dobro ćete se provodi�. KARIJERA: Rezulta� vaših napora polako izlaze na vidjelo, pa će drugi gleda� da vas podrže. Ipak, ima još dosta toga oko čega se treba dogovara�, a tu će vješ�ne kao što su diplomacija, tolerancija i snošljivost donosi� prave bodove. ZDRAVLJE & SAVJET: Odredite si ritam ak�vnos� i odmora. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

Izložba donosi izbor radova 26 umjetnica različitih generacija, umjetničkih poetika i izraza. Među njima su Nevenka Arbanas, Borka Avramova, Dubravka Babić, Vesna Bašljan Martinjak, Nataša Cetinić, Marika Danč-Roth, Maja Dolenčić-Malešević, Branka Dubovac, Vlasta Delimar, Josipa Gattin Vojtjehovski, Kristina Horvat Blažinović, Nikolina Ivezić, Ksenija Kantoci, Priska Kulčar, Nives Kavurić Kurtović, Mirjana Marušić Gorska, Marijana Muljević, Erika Nađ Jerković,

Vesna Osojnički, Danijela Pičuljan, Sanja Sašo, Marika Šafran Berberović, Sunčanica Tuk, Jelena Valkaj, Marija Zidarić i Nada Žiljak. Iza izložbe pritom stoji i jedna zanimljiva muzejska priča. Odjel Likovne galerije Muzeja Međimurja Čakovec skrbi o 11 zbirki s oko 7300 predmeta, a među njima su i tri zbirke umjetnica. U ukupnom fundusu zastupljeno je nešto manje od 200 autora, pri čemu žene čine 34 %. U stalnom postavu njihov je udio 37 %,

Nevenka Arbanas, Pismo, 2005. g

HOROSKOP

Organizatori: Galerija Murska Sobota, Muzej Međimurja Čakovec Autorica izložbe: Marta Horvat, kustosica likovnih zbirki Mjesto održavanja: Galerija Murska Sobota Vrijeme trajanja: 3. 9. 2026. – 8. 10. 2026.

dok statistika malo više ide u prilog muškim autorima, kada je riječ o samostalnim izložbama, jer ih je od ženskih autora održano tek 24 %. Brojke tako pokazuju da prostor za veću vidljivost umjetnica još postoji, ali istodobno otkrivaju i vrijednost samog muzejskog fundusa. On čuva djela autorica različitih generacija i umjetničkih pristupa te omogućuje da se njihov doprinos sagleda izvan pojedinačnih biogra�ija i u širem kontekstu hrvatske povijesti umjetnosti. Izložba One – umjetnice upravo zato nije samo pregled radova iz jedne muzejske zbirke, već je prilika da se ponovno postavi pitanje tko ulazi u povijest umjetnosti, tko ostaje izvan nje i kakvu ulogu u tom procesu imaju muzeji. Upravo zato njezino gostovanje u

Marika Danč, Bijelo u bijelom, oko 1975. g

Murskoj Soboti ima dodatnu vrijednost: muzejska priča iz Čakovca prelazi granicu i susreće novu publiku, otvarajući prostor za usporedbe, razgovor i kulturnu razmjenu između Hrvatske i Slovenije. Za Muzej Međimurja Čakovec ovo je ujedno i potvrda da zavičajni muzeji nisu samo čuvari lokalne baštine. Njihove zbirke mogu otvoriti teme koje nadilaze lokalne granice, povezivati institucije i omogućiti da umjetnička djela iz jedne sredine pronađu nove gledatelje i nova čitanja u drugoj. Otvorenje izložbe One – umjetnice u Galeriji Murska Sobota bit će 3. rujna u 19 sati, a ostaje otvorena do 8. listopada.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Škorpion, Rak, Ribe RAK (22.6. - 22.7.)

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

LJUBAV: Oni koji imaju obitelj ovih će joj se dana potpuno posve�� ili će jedan njezin član zah�jeva� njihovu pažnju. Oni u novim vezama prolazit će kroz male krize zbog nedostatka atrakcija. Dosada bi vas zaista mogla namuči�. Izađite među ljude. KARIJERA: Činit će vam se da je pri�sak na poslu svakim danom sve veći, a uslijedit će i intelektualna nadmudrivanja. Najbolje se pozva� na pravila posla i striktno ih poštova�. Ako tako ne ide, ne ulazite u rasprave. ZDRAVLJE & SAVJET: Ne odustajte od svojih ciljeva. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Možda neće sve ići tako brzo kao što očekujete, ali stvari se svakako okreću u vašu korist. Budite otvoreni, komunicirajte s humorom kako vi to već znate, volite sebe i druge. Izađite među ljude. Oni će vas rado prihvaća�. KARIJERA: Predlagat će vam razne opcije, ali vi sami nećete moći utjeca� na stvari. Osjećat ćete se kao promatrač kojem se nešto nudi bez pravog izazova. Surađujte s drugima. Čitajte između redaka. Za ono što sad ne ide treba strpljenja — ići će kasnije. ZDRAVLJE & SAVJET: Svaki dan nađite nešto što vas veseli. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Ulazite u manje zanimljivu ljubavnu fazu kad će se prilike prorijedi�, a vi sve teže nalazi� zajednički jezik s osobama suprotnog spola. Primirite se i snagom samokontrole održavajte solidan status quo. Pazite kako se izražavate. KARIJERA: Rješavat ćete složenije zadatke bez ikakvih problema i svojom oštroumnošću impresionira� sve oko sebe. Kontak� će bi� zanimljivi, a vi ćete izgara� na radnom mjestu. Dat ćete sve od sebe da uspijete. Neće bi� prepreka. ZDRAVLJE & SAVJET: Stalno ćete bi� s ljudima. Povremeno se osamite. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Nekima će se čini� kao da je ljubav daleko od njih, a zapravo je blizu. Treba bolje otvori� oči. Ipak, mnogi će se više posve�� sebi ili će svoja ljubavna očekivanja ins�nk�vno smanji�. Kako god bilo, izlasci bi mogli bi� ugodni. Šteta ih je propus��. KARIJERA: Mala živciranja bit će povezana s odradom nekih sitnica iz prošlos�. Učinit ćete to na originalan način i tako otpus�� stare brige. Okrećete se novim, krea�vnim poslovnim idejama. Jedva čekate da se upus�te u spomenuto. ZDRAVLJE & SAVJET: Postajete ak�vniji u sportu. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

JARAC (22.12. - 20.1.)

LJUBAV: Prihva�t ćete ono što imate i što živite. S takvim zrelim pristupom počet ćete uživa� u sitnicama koje život znače. Ovaj s�l odgovarat će svima onima koji su u duljim vezama. Samci će bi� skromniji u svojim ljubavnim očekivanjima. KARIJERA: Bez obzira na stres, uvjerljivost kojom ćete zrači� omogućit će vam da utječete na druge. Ako koga trebate pridobi�, vrlo je vjerojatno da ćete u tome uspje� iznad očekivanja. Pokažite što znate i ne zaustavljajte se dok ne pos�gnete cilj. ZDRAVLJE & SAVJET: Ne zaboravite na redovitu relaksaciju. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Malo je toga što bi u ovim zahtjevnim danima moglo smiri� vaše emocije. Bacat će vas amo-tamo, a vi budite dovoljno čvrs� i hladni da odolite iskušenjima naglih reakcija zbog kojih bi vam kasnije moglo bi� žao. Čekajte. KARIJERA: Komunicirat ćete sa suradnicima o sitnijim temama, ali ćete to odradi� besprijekorno. Ponekad će vam nedostaja� pravi izazovi jer će oni koje doživljavate svakodnevno bi� obojeni stresom. Prihva�te to kao borbu. ZDRAVLJE & SAVJET: Neki će osmisli� sasvim nov plan. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

LJUBAV: Vjerojatno vam je već dosta vlas��h ljubavnih očekivanja, pa ćete sve ili preokrenu� ili sves� na realnu mjeru. Is�na je da će vam nedostaja� atrakcija, ali život donosi neka rješenja koja se tek kasnije pokažu najboljima. Budite otvoreni za to. KARIJERA: Vrijeme je za sređivanje sitnijih poslova. I oni uhodani, ali ne preambiciozni, ići će vam od ruke. Ako se pak želite upustiti u nešto veće, atrak�vnije ili zahtjevnije, ovo nisu dobri dani za tako nešto. Možete planira� — ništa više od toga. ZDRAVLJE & SAVJET: Moguće su glavobolje. Opus�te se. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

RIBE (20.2. - 20.3.)

LJUBAV: Osjećat ćete sreću u srcu zbog stvari koje su vam drage, bit će ugodnih zabava po vašoj mjeri, a neće izosta� ni susre� s dragim osobama. Pred vama su boga� društveni dani. Budite otvoreni, imajte povjerenja u one koji vas vole i bit ćete zadovoljni. KARIJERA: U situacijama kad osjećate povećan pri�sak nadređenih, pozovite se na svoje znanje i stručnost. Tako ćete stvari usmjeri� u konstruk�vnom smjeru i izbjeći nepotrebne rasprave. Ne zavaravajte se da vas vole — njima je do toga da vas iskorištavaju. ZDRAVLJE & SAVJET: Budite realist. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

4. rujna 2026.

Kućni ljubimci 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

NARCISA MODLIC iz Sivice

Mini je mala tvorica, ali velika znatiželjnica S Na kraju našeg druženja, Narcisa nam je ispričala i da se Mini rado kupa i da tvorovi, kako ljudi pogrešno misle, ne smrde, nego samo kad su u opasnosti ispuštaju miris kojim otjeraju neprijatelja Piše: Aleksandra Sklepić

Kad je Narcisa na internetu prvi put gledala snimke mini tvorova, najviše ju je osvojila njihova razigranost. Gledajući kako veselo trče, istražuju, provlače se kroz svaki mogući kutak i smišljaju vlastite nestašluke, pomislila je da bi upravo takva mala, živahna životinjica mogla postati novi član njihove obitelji. Nije dugo trebalo da želja postane stvarnost. U njihov dom stigla je Mini, mala tvorica koja je vrlo brzo pokazala da iza njenog slatkog izgleda stoji velika osobnost. Mini već dvije godine živi s Narcisom, njezinim sinom Narcisom (15) i kćerkom Noemi (8,5). Iako je malena rastom, u njihovom domu zauzima prilično veliku ulogu. Znatiželjna je, razigrana i gotovo uvijek spremna istražiti nešto novo. Najviše mi se kod mini tvorova svidjela razigranost koju sam gledala na videima. Znala sam satima gledati kako se igraju i istražuju. Kad je Mini stigla, shvatila sam da je u stvarnosti još zabavnija nego na snimkama, rekla nam je Narcisa.

Ukućani naučili dobro paziti na stvari jer one često nestanu

Mini velik dio dana prespava. Odmara se i spava u svom kavezu, gdje ima mir i sigurno mjesto za odmor. Kad se probudi, priča se mijenja. Tada kreće njezin omiljeni posao, istraživanje. Mini voli njuškati, provlačiti se, zavirivati u svaki kutak i odnositi predmete koji joj se čine zanimljivima. Posebno je veseli skrivanje „plijena”, pa ukućani ponekad moraju dobro razmisliti gdje je nešto nestalo.

Sin Narcis i Mini dobro se slažu i zabavljaju Mini posebno voli predmete koji u sebi imaju silikon. Obožava, primjerice, školske gumice, dijelove raznih kućanskih predmeta, silikonske igračke i slične sitnice. Jednom je čak odvukla i štaku, a o češljevima i četkicama za zube da ne govorimo. Ako joj nešto zapne za oko, velika je šansa da će to ukrasti i odnijeti negdje gdje mi to više ne možemo pronaći, kroz smijeh priča Narcisa. Mini je u skrivanju prava stručnjakinja. Predmete zna odnijeti u kutke do kojih čovjek gotovo nikako ne može doprijeti, pa se potraga za nestalim stvarima ponekad

pretvori u malu kućnu detektivsku akciju. Kad nije u istraživačkoj akciji, Mini voli odmarati. Jede male porcije hrane, manje od 100 grama, uglavnom meso, piletinu, meso kunića ili divljač, a odgovaraju joj manje porcije raspoređene tijekom dana. Nakon jela često slijedi ono što Mini najbolje zna, a to je odmor. Velik dio vremena provodi spavajući, a njezin kavez služi joj kao sigurno mjesto za miran san i opuštanje. No čim se probudi, ponovno počinje obilazak teritorija. Razigranost ovih neobičnih bića, čovjeku je i korisna. Zbog svoje znatiželje i sposobnosti da se uvuku i u najuže prostore, mini tvorovi su se u prošlosti koristili za postavljanje i razvlačenje kablova po terenima koje čovjek nije mogao doseći, ispričala nam je vlasnica ove simpatične mini tvorice.

Slatko spavanje nakon aktivnog istraživanja blem je, međutim, što mačke nisu baš oduševljene njezinim entuzijazmom. Mini ih voli grickati, što je njezin način poziva na igru. Za tvora je takvo ponašanje dio razigrane komunikacije, no mačke to ne doživljavaju tako. Umjesto da prihvate poziv na igru, najčešće se povuku, pa je zapravo Mini ta koje se one pomalo boje. Ona bi se s njima najradije igrala, ali mačke je se boje jer

ih grize. Mini to ne radi zato da bi ih ozlijedila, nego je to njezin način igre i poziv na druženje. Ona jednostavno ne razumije zašto mačke nisu zainteresirane za njenu igru i stalno ponovo pokušava, objasnila nam je Narcisa. Narcisa i djeca kažu da je Mini potpuno opravdala ono što je vidjela na videima prije nego što ju je nabavila. Razigranost koja ju je tada privukla samo je jedan dio njezina karaktera. Tu su i nevjerojatna znatiželja, inteligencija, nestašluk i posebna navika da stvari koje joj se svide jednostavno „posudi” i odnese na svoje tajno mjesto. Na kraju našeg druženja, Narcisa nam je ispričala i da se Mini rado kupa i da tvorovi, kako ljudi pogrešno misle, ne smrde, nego samo kad su u opasnosti ispuštaju miris kojim otjeraju neprijatelja. Mini je zabavna, čista, uredna i vesela, unosi smijeh u naš život jer nikad ne znaš što će sljedeće napraviti. Jedan trenutak spava kao da je nema, a već sljedeći istražuje cijelu kuću. Onda primijetimo da nešto nedostaje i odmah znamo – Mini je vjerojatno opet nešto pronašla i odnijela u svoj tajni kutak.

Mačke su zbog Mini na oprezu

Sićušna Mini voli se skrivati između dijelova namještaja

Mini ponekad prošeće po dvorištu, ali se brzo vrati u kuću. Rado bi se družila i s mačkama, doznali smo. Pro-

uživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kad je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

U velikoj čizmi nitko me neće pronaći

KRZNENA ZVIJEZDA BROJA

MINI TVOR – RAZIGRANI MALIŠAN VELIKE OSOBNOSTI osnovne značajke Podrijetlo: pripitomljeni oblik europskog tvora Namjena: kućni ljubimac i društvo čovjeku Veličina: mala životinja Težina: oko 0,5 – 2 kg Duljina tijela: oko 35 – 50 cm, bez repa Životni vijek: oko 5 – 8 godina Izgled • Izduženo, vitko i iznimno gipko tijelo • Kratke noge i dugačak, pokretljiv rep • Meko i gusto krzno koje se pojavljuje u različitim bojama i uzorcima • Male zaobljene uši i tamne, izražajne oči • Dugačko tijelo prilagođeno provlačenju i istraživanju uskih prostora Karakter • Znatiželjan, veseo i izrazito razigran • Inteligentan i vrlo snalažljiv • Privržen ljudima i voli društvo • Energičan i uvijek spreman na istraživanje • Nestašan, zaigran i poznat po svojoj upornosti • Može naučiti jednostavne naredbe i trikove Zanimljivosti

Njegovo dugo i savitljivo tijelo omogućuje mu da se provuče gotovo svuda, pa će svaki novi prostor doživjeti kao priliku za istraživanje. Ladice, kutije, torbe, tuneli i skriveni kutovi za njega su prava mala avantura. Zbog svoje znatiželje zahtijeva siguran prostor i pažljiv nadzor. Treba ukloniti sitne predmete koje bi mogao progutati, zaštititi opasne otvore i onemogućiti pristup mjestima na kojima bi se mogao zaglaviti.

Idealni vlasnici Odgovorne, strpljive i aktivne osobe koje imaju dovoljno vremena za svakodnevno druženje i igru. Mini tvor nije ljubimac koji će cijeli dan mirno provesti u kavezu. Potrebno mu je vrijeme izvan njega, istraživanje, igra i mentalna stimulacija.

46 Prognoza i razbibriga HUMOR & SATIRA

Pripremio: Dražen Jergović

HUMORESKA

Šunka, kostur i domoljubni delirij Starica Šte�ica, ta naša nacionalna „Sherlockica“ za suhomesnate proizvode, prepoznala je šunku staru 75 let kak da je jučer bila na akciji u mesnom odjelu. I dok je ona ganula narod, država je – kak joj je i običaj – prešla granicu. Jer dok Šte�ica prepoznaje staru šunku, Hrvatska prepoznaje i uvozi kosture nepoznatog porijekla iz Slovenije, pak ih memorira kak da su VIP gosti na komemoraciji. “Šunka, kostur i domoljubni delirij” U Donjoj Stubici, gdje se povijest inače javlja samo kad netko prekopava septičku jamu, baka Šte�ica je u mesnici doživela epohalni trenutak: prepoznala je šunku koju su joj, davne 1945., ukrali partizani. Narod je zaplakal, novine su zabilježile, a ministarstvo kulture je razmišljalo da joj da status zaštićenog nematerijalnog dobra. Ali dok se Šte�ica borila s traumom od šunke, Hrvatska je imala veće brige: uvozila je kosture iz Slovenije. Ne zna se čiji su. Ne zna se od kud su. Ne zna se jesu li uopće mrtvi ili samo birokratski zaostali. Ali zna se jedno: čim kostur pređe granicu, automatski postane hrvatski, žrtva, i – po potrebi – domoljubni in�luencer. U komisiji za identi�ikaciju sjede tri stručnjaka: • jedan koji zna razlikovati ustašu od četnika po boji zemlje na čizmama, • drugi koji tvrdi da svaki kostur ima “auru domoljublja”, • treći koji je tu samo zato jer je kum od župana. Kad kostur stigne, komisija ga pogleda, malo protrese, pa zaključi: “Da, ovo je sigurno naš. Ima državni karakter. Osjeća se patnja. I malo smrdi na subvenciju.” U međuvremenu, Šte�ica gleda svoju šunku i misli si: “Ak su moju šunku mogli držati 75 let, mogu i kostura još sto.” Uvoz kostura postanje trend. Slovenija šalje palete. Hrvatska prima. EU šuti jer ne zna u koju ladicu to staviti. Na granici carinik pita: “Imate kaj za prijaviti?” Vozač kamiona veli: “Samo kosture.” Carinik klimne: “Dobro, to ide pod ‘memoriranje povijesti’. Prolazite.” Uskoro se kosturi počnu dijeliti po općinama. Svaka općina dobije svoj kostur, kak nekad svaka škola svoj kompjuter. Neki kosturi postanu počasni građani. Neki dobiju spomenik. Jedan je čak izabran u vijeće mjesnog odbora jer je imal više glasova od živih. Na kraju, Šte�ica i jedan od kostura sretnu se na svečanosti. Šte�ica ga pogleda i veli: “Sinko, jesi ti možda bil kod mene 45. kad su mi šunku mazali?” Kostur šuti, ali komisija odmah zaključi: “Da, da, to je sigurno taj! Heroj! Mučenik! Šunkopljačkaški kontekst!” Šte�ica se rasplače. Kostur se ne rasplače jer nema s čim. Država odahne: još jedna uspješna identi�ikacija. U zemlji gdje se šunka pamti 75 let, a kosturi dobivaju počasne titule, jedino je sigurno: povijest je kod nas trajni artikl, nikad na akciji, uvijek u funkciji. Ivan Grahovec

AFORIZMI

Iako su mnogi vezani vezama . i njihov život ovisi o koncu. Ako je „živa istina“, gdje je mrtva laž? Jahači Apokalipse jašu divlje svinje umjesto konja. Svako zlo na Zemlji, posijao je čovjek. Preambiciozni ljudi najčešće izgore od vlastitog plamena. Čovjek po mjeri, lako je mjerljiv. Zbog posječenih šuma, pali smo na niske grane. Bolje vjerovati AI, nego lažnim diplomantima. „Balkanski špijun“. Prešao je granice razuma. Sretna žena nađe potkovu, pametna konja. Jagoda Sablić

EPIGRAM

Prsluk i grudnjak Kad on skida prsluk, njoj to ništa ne znači. Kad ona skida grudnjak, on se odmah svlači.

Slavko Kenđelić

4. rujna 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Još toplih dana pa promjena VREMENSKA SLIKA: Završilo je klimatološko ljeto koje je bilo dosad najtoplije otkad postoje mjerenja, a to vrijedi i za mjesec kolovoz. Vruće ljetno vrijeme se nastavlja i početkom rujna, iako sada vrućina više nije toliko iscrpljujuća kao donedavno. Većina od sljedećih sedam dana će biti suha uz puno sunca, a temperatura će i dalje plesati oko 30 stupnjeva. Prva jača promjena nazire se tamo sredinom sljedećeg tjedna. Opširniju prognozu donosimo u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Nakon pretežno sunčanog četvrtka, slično vrijeme će se nastaviti i tijekom petka. Pretežno sunčano, umjeren jugozapadni vjetar i još malo viša temperatura. Jutarnja oko 15, a najviša dnevna mogla bi narasti do 32 Celzijeva stupnja. Bit će i pomalo sparno jer osim južine ponovno

će do nas doći i nešto afričkog pijeska koji će zamutiti atmosferu. Veći dio subote nastavlja s južinom, vrućinom i sparinom, a temperatura bi se mogla popeti preko 30°C. Poslijepodne sa zapada naoblačenje uz mogućnost za pljusak uz sjeverni vjetar i osvježenje tako da će do kraja dana ipak ugodno ohladiti. Kiše će biti malo ili ništa, tu i tamo kraći pljusak. U nedjelju će se vrlo brzo opet vratiti sunce, ali će zrak i atmosfera biti čišći i ugodniji. Lagani vjetar sjevernih smjerova će održavati dnevnu temperaturu malo ispod 30 stupnjeva pa ćemo lakše disati. Za ponedjeljak i utorak prognoziramo suho i pretežno sunčano vrijeme. Noću i ujutro ugodno svježe, a danju postupno opet toplije pa bi u ponedjeljak temperatura

VICOTEKA

Pučka meteorologija Kakav je rujnu početak, takav mu je i kraj trebala biti blizu 30, a u utorak možda i do 32 Celzijeva stupnja. Oko srijede i četvrtka na vidiku je ipak jedna konkretnija promjena vremena. Čini se da će uz oblačnije vrijeme biti povremene kiše uz primjetan pad temperature. Moguće je da stiže prva ozbiljnija kiša nakon dugo vremena, ali još treba pratiti razvoj situacije. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 3.9.2026.)

IZLAZI 4.9. u 06:20 h 8.9. u 06:25 h

ZALAZI 4.9. u 19:28 h 8.9. u 19:20 h

METEOROLOŠKI KALENDAR • 3. rujna 2016. uragan Hermina pogodio je Floridu i donio ekstremne količine padalina i poplave • 5. rujna 2016. u španjolskom mjestu Montoro (kod Córdobe) izmjerena je temperatura od 46°C. To je službeno najviša rujanska temperatura na europskom tlu otkad postoje službena mjerenja • 7. rujna 2008. ekstremni toplinski val koji je srušio brojne rujanske rekorde diljem zemlje. U Osijeku se živa popela na povijesnih 37°C • 7. rujna 2014. velika poplava u Legradu potopila oko 500 hektara zemljišta te preko 120 kuća • 8. rujna 1879. slavni hrvatski znanstvenik Andrija Mohorovičić postavljen je za učitelja u Zagrebu • 10. rujna 2017. ogromna poplava u Zadru, palo je 340 mm kiše

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

Milijunaš Ulazi čovjek u knjižnicu i pita: – Imate li knjigu "Kako postati milijunaš u tri dana"? Knjižničarka odgovara: – Imamo, ali je iznajmljujemo samo uz predočenje psihijatrijskog nalaza.

Kod doktora Dolazi Mujo kod doktora i kaže: – Doktore, pomagaj, čim popijem kavu, strašno me boli desno oko! Doktor ga pregleda pa kaže: – Sljedeći put izvadi žličicu iz šalice. Visoke cijene Zašto plavuša nosi ljestve u trgovinu? Jer su cijene visoke.

Telepatija Razgovaraju dvije prijateljice: – Moj muž i ja imamo nevjerojatnu telepatiju. – Stvarno? Kako to? – Pa čim pomislim da je vrijeme za čišćenje kuće, on nestane!

Rješenje mozgalice objavljene u broju 1615. pronađite na stranici 21.

4. rujna 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

SKANDINAVKA

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Ljubica Vrbančić, Darinka Pavleković

Razbibriga 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

MEĐIMUREC TJEDNA

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Prilika dela lopova od čoveka… Smetje ne mora biti iste boje kak partiska knigica Neje dugo trelo da se klupko štero se zove opasno smetje počelo odmotavati i to čuda �letneše nek smo se nadjali. Ovo veliko smetlišče v Gospičo je povleklo se župane i županije kaj se oglednejo okoli sebe i poluknejo je li i oni imajo kakšega takšega PPK-aa, očem reči, nekšo skrito i zapuščeno mesto de bi se mogle skrivati tone i tone smetja štere so dopelane,po dnevo ili pak po noči, kak smo to minuli tjeden rekli, od naši sosedi z Dojčlanda, Osterajha, Italije ili pak Dežele. Ne bodete veruvali, ali saka županija ima svoje "poštejake" šteri so dopuščali kaj stranjsko smetje smradi Lepo našo i dok jempot to dojde na svetlo dneva, kak je ve to došlo v Gospičo, unda bode to jempot zanavek pretiralo naše turiste, naše furešte šteri dohajajo k nam na urlabe i tak nam punijo naše lokalne, a i državno kaso. Broj divji odlagališti, ne samo običnoga smetja nek i opasnoga, saki den raste kak glive posle dežđa tak da smo več došli do toga kak saka županija ima svojega Gospiča. Poznato nam je kak je za smetje v Gospičo kriv HDZ i Plenkovič (tak bar velijo Benčička, Hajdaš, Dalija i Most), a po drugim županijama so odlagališta vu rokama onih šteri so na vlasti ili pak so bili do fčera ili pak prekfčera da se je smetje počelo dovažati. Tak se je do ve zazvedilo kak HDZ ima nejveč smetja vu Lepoj našoj jerbo v nejveč županiji obnaša vlast, v belom Zagreb grado sa smetlišča pod sobom imajo Tomaševič i jegovi Možemosi, pre našim sosedima Varaždincima i Zagorcima so to Haenesovci v Reki so to kak i prinas v Međimorjo SDP-ovci jerbo od prvoga dneva kak so zafremana komunalna poduzeča SDP-ovci držijo vu svojim rokama cugle vlasti. Oni so odnegda znali kak je smetje, kak smo to i zadji pot rekli, nejvekši biznis posle nafte štere mi prinas vu Lepoj našoj nemamo…, nemamo dosti za veliki biznis. Bar ne tuliko kuliko naši sosedi imajo smetja. Štel sam vam tu reči još jeno stvar, pravzaprav ne stvar nek istino: prilika dela lopova od čoveka, tak da so si oni šteri so na vlasti ili so bili na vlasti meli priliko napuniti žepe i kuliko nam tua divja smetlišča kažejo to so i napravili i neje važno vu kakši boji partiske ili pak stranačke vlasti so koristili to priliko. Oskar

Wilde je več zdavnja rekel: morem odoljeti semo samo ne izazovo, očem reči, priliki. A z druge strane vreča nebre biti tak puna kaj još nekaj ne bi nutri zišlo ak se malo bole natiska kaj bi rekli čovek nebre meti tuliko penez kaj nej još malo pohalosil ak se pokaže prilika. Tak je to bilo i z smetjom. Saki političar na vlasti šteri je zgledal priliko štera mo se nudila jo je zgrabil z obedve roke, očem reči, nikaj to jega ne muoči kaj bode zasmradil Lepo našo štera je na dobromo glaso kak mala, čista i lepa za veliki odmor, a čim je čovek v priliki on proda se sam kaj napuni žepe do vrha ili pak prek vrha. Kak god smo si mi poštejaki, ali dok dojde prilika unda je to nekaj drugo, nekaj kaj se ne prepušča. Dok na svetlo dneva dojdo sa ta smetlišča unda bodemo vidli kuliko v našoj lokalnoj, a ne sam v državnoj politiki imamo "poštejakov". Psihijatar je čovek šteri vam postavlja cele brege jako dragi pitanji, a to isto vas i žena pita čistam zabadav…

Što bi rekel i žene pijejo…

Dugo je trelo našim policajima kaj vu pamet zemejo kak dauko ide tua ravnopravnost moži i ženi. Najme kaj, hajdi dugo so policaji ne kontrolerali žene dok so vozile aute je li so si kaj cugnule jerbo čim so vidli ženo kaj vozi znali so da je moški polek kak mitfajer stoprocentno pod gasom i da je malo globleše pogledal v kupico. Dok so policaji to tak „spametno“ delali unda smo i mi ženama dali ključe i aute vu roke tak da nas je na cesti več nišči nikaj ne pital. Ali neje dugo trelo kaj je vrag došel po svoje, najme kaj, žene so počele voziti i počele so fušati dok so bile pod gasom: em so zahačile pešaka i to na zebri, em so štrajfale čoveka na peciklino, em je sosedov retrovitzor odišel po riti k meši, em so garaže bile prevoske… Tak je to zišlo v prometo dok žene pijejo, ali niti je doma več ne mir ak žene uznemirene, očem reči. alkoholno vnjene (kak bi to rekli naši sosedi Janezi) dojdejo dimo unda počnejo iskati pravico i to po celi hiži. Znate kak so žene kak i mi ljudi dok malo globleše poglednemo v kupico i to malo vejčpot unda z sakom kupicom koraž raste tak da so svaje se vekše i se gosteše, a ako je z druge strane ruon tak koražen protivnik unda obedva tučejo z šakom po stolo kak da je stol kriv kaj so oni pod gasom. Kuliko vidimo neje

le�ko biti pijanec, a niti pak muož od pijanca, mi pravi, kaj ne bodem rekel školani pijanci, mi dok dojdemo dimo alkoholno zmočeni mi sam posteljo iščemo ak uspemo potre�iti hižo otkod smo odišli z doma i ak ključ z našega žepa otklene vrata hiže vu šteroj bi mi morali biti gazde. Dok dojdemo nutri hodimo stiha i na prstima kuliko moremo kaj ne poteremo psiho i ne zbudimo "gazdo" zato je nejbole oditi spat vu zadjo hižo i ne preveč kukurikati jerbo ako "gazda" čuje vu kakšemo stanjo smo došli dimo unda nam ne gine jezikova juha mam za le�ko noč, a več nas čaka čim se stanemo za dobro jutro. Dobro je, jako je dobro ako bar jeno moramo zbeči. Čuda je leži pre hiži de mož i žena tankajo na istomo tank štelo, ali to dugo ne traje jerbo so problemi vekši ak so tanki (čitaj: želoci i glave) preveč puni. Štef je rekel: još sam nigdar ne bil tak pijan kaj bi dal ženi kaj bi me vozila!

Pak so "beli ftiči" dobili krila

Mi Međimorci, očem reči, Čakovčanci smo meli svojo televizijo jako zdavnja, čuda predi nek Hajdukovci svojo, ali smo jo zahuzali. Nesmo znali kuliko nam vredi, kuliko nam treba tak dugo dok smo ne ostali bez nje. Mi smo ostali bez televizije, a Hajdukovci bez titule prvaka Lepe naše štero so zadji pot osvojili pred 21 leto, ali so televizijo zadržali i skupa z Torcidom čakajo kaj bodo znova prvaki, očem reči kaj bodo znova igrali vu Evropi. Verjem da znate kak je Ajduk posle 16 let izboril kaj more malo duže igrati v Evropi, a dok se je boril za mesto v Evropi to so mogli videti sam Hajdukovci i nedajo oni nikomo kaj bi gledal jivo televizijo što nema člansko iskaznico, a to mi čistam vleče na političare na vlasti. Nesam veruval da bode takše veselje vu Splito dok so se Hajdukovci vrnoli z Poljske z vizom za Evropo Torcida jim je naprajla dočeka skorom kak Ivaniševičo dok je, pred 25 let osvojil Wimbldona. I ne sam to i trener Garcia se je resplakal ili pak so mo suze pobegle, rekel je: da sam ja znal da vam Evropa, očem reči, pobjeda vu Evropi tak čuda znači bili bi mi več zdavnja nekoga vuni pobedili, a ne sam Lokomotivo doma. Neje Garcia znal kak je malo treba Dalmošima (čitaj: Torcidi) kaj bodo srečni i veseli, treba samo Hajduk pobediti ili pak Dinamo zgubiti.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

Mladen Podvezanec kuha po svom receptu Mladen Podvezanec iz Pretetinca pravi je majstor za lovačke gulaše, bograč i druge kulinarske �inese. Na Gulašijadi na Grabanicama

kuhaču je dijelio sa Suzanom Hertarić, a njihov gulaš dobio je i neobičan dodatak – CocaColu. Kažu, tajna je u receptu! (kk)

VARAŽDIN ograničava prodaju alkohola noću

Kazne do 260 eura Slijedeći primjere obalnih gradova poput Splita, Zadra i Makarske, Varaždin postaje prvi kontinentalni grad koji uvodi mjeru zabrane prodaje alkoholnih pića u trgovinama i na benzinskim postajama od 22 sata do 7 sati ujutro. Nova mjera važila bi svakoga dana u tjednu, a također bi se odnosila i na zabranu konzumacije alkohola na javnim površinama nakon 22 sata. U slučaju nepridržavanja nove mjere, za prekršitelje su predviđene novčane kazne u iznosu od 230 do 260 eura. Dok su obalni gradovi takve odluke donosili prvenstveno zbog održavanje kvalitetne turističke ponude, varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj ističe da je u Varaždinu ključni razlog narušavanje javnog reda i mira. Naime, mjera je odgovor na svakodnevne pritužbe građana kojima je dosta noćne buke i nereda, što je primarno rezultat okupljanja alkoholiziranih osoba kod benzinskih postaja, posebice one u Ulici Zrinskih i Frankopana.

Međutim, najavljena zabrana neće se odnositi na ugostiteljske objekte, odnosno na restorane, barove i ka�iće. S obzirom na to da će se noćna kupnja alkoholnih pića u trgovinama i na benzinskim postajama onemogućiti nakon 22 sata, očekuje se značajno preusmjeravanje potrošnje upravo prema ugostiteljskom sektoru. Takav bi rasplet lokalnim ugostiteljima mogao donijeti primjetan porast prometa i dodatni priljev gostiju u kasnijim večernjim satima. Grad istodobno planira raspisati natječaj za zapošljavanje novih komunalnih redara koji će, uz policijske službenike, nadzirati provođenje ove odluke. Prije samog stupanja na snagu, o prijedlogu odluke provest će se javno savjetovanje kako bi građani i zainteresirane strane mogli dati svoje prijedloge. Nakon toga, konačnu riječ dat će vijećnici Gradskog vijeća Varaždina. Ako odluka dobije potrebnu većinu, nova pravila i ograničenja prodaje alkohola stupit će na snagu početkom studenoga ove godine. (jo)

čitajte nas i putem naše web stranice

www. mnovine.hr te na službenoj facebook stranici

facebook.com/ međimurske novine

mnovine.hr