Godina XXXII Broj 1615
Čakovec, PETAK, 28. kolovoza 2026.
Cijena 2 eur
MEĐIMURSKE VODE brane pitku vodu u jeku međimurskog ekocida
Nema šanse da onečišćenje prodre u podzemne vode
Pocinje škola! POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA
MEĐIMURSKI ŽUPAN MATIJA POSAVEC
Cilj nam je da sve škole budu u jednosmjenskoj nastavi NIVES KOLARIĆ STRAH, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport
Mobiteli pod ključ, zimski praznici u dva dijela UMJETNA INTELIGENCIJA U OBRAZOVANJU
str.3
Kako razviti sposobnije, a ne ovisnije učenike USPJESI UMJETNIČKE ŠKOLE MIROSLAV MAGDALENIĆ ČAKOVEC
Osvojili čak 34 prve, 32 druge i 2 treće nagrade EURO-UNITOV VODIČ U SVIJET GLAZBE
Kako učeniku odabrati pravi instrument?
TEMA BROJA A KAMO SA SMEĆEM?
Posebni prilog
Foto: Mar�na Strahija Model: Zara Jalušić, 1. razred, II OŠ Čakovec
PARADOKS FORSIRANJA EKOLOGIJE: Građane se prisiljava na odvajanje otpada na kućnom pragu, no sustav nema infrastrukturu ni postrojenja da taj otpad stvarno preradi. Istovremeno, cijene odvoza rastu, pa je eksplozija divljih odlagališta zapravo prirodan slijed
Mobiteli pod ključ, zimski praznici u dva dijela PIJAN VOZIO na probušenim gumama
str. 4-5
“RACIONALIZACIJA” NOĆNIH IZLAZAKA
str.8-9
S više od dva promila skršio parkirani auto u Čakovcu
Roditelji morali po klince u policijsku postaju
Mi razdvajamo i plaćamo, oni se bogate i zagađuju Iskoristimo otpad! T: 099 453 6555 www.wang-x.hr
BIO TEŠKO OPEČEN NA POSLU u Međimurskim vodama
Nakon 25 godina izborio trostruko veću rentu POPIS ODLIKAŠA 2025./2026.
Srednja škola Čakovec, Graditeljska škola Čakovec str.50
Vrani Evi bila sam zamjena za mamu
str.59 MARIJANA BREGLEC iz Murskog Središća
Aktualno
ANKETA POD VUROM
Što će donijeti jednosmjenska nastava? Što donosi jedna smjena? Što će biti sa zadaćama? Hoće li djeca dulje biti u školi? Hoće li imati više slobodnog vremena te hoće li to vrijeme moći provoditi s obitelji? Ključna su to pitanja. Planirani prelazak hrvatskih škola na rad u jednoj smjeni do 2031. godine sve je bliže. Pitali smo građane što misle o utjecaju jednosmjenske
nastave na učenike i obitelji. Dok roditelji pozdravljaju stabilniju jutarnju rutinu i rasterećenje od učenja kod kuće, otvorile su se i dvojbe. Ističe se rizik od umora djece te gubitak slobodnog vremena za igru, dok se mišljenja lome oko toga hoće li reforma poboljšati obrazovanje ili se samo prilagođava radnom vremenu roditelja. (jo)
Marta Lajtman Goričanec (Mihovljan) – Ideja mi se sviđa jer donosi stabilniju ru�nu i više druženja. Ogroman je plus što se zadaće pišu u školi, pa poslijepodne ostaje slobodno. Sustav olakšava zaposlenim roditeljima i ne smanjuje našu ulogu u odgoju, no jedino me brine potencijalni umor djeteta zbog osmosatnog boravka u školi.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
28. kolovoza 2026.
FOTO tjedna
2
Miris spaljenih guma i BMW driftanje na Izletištu Goričanec Adrenalin je bio na vrhuncu, a zrak zasićen mirisom spaljenih guma i benzinom. Tako je izgledala prošla subota na Izletištu Goričanec, koje je bilo doma-
ćin drift spektaklu na koji su pohrlili brojni zaljubljenici u brze automobile i atraktivne vožnje. Vješti vozači su svojim umijećem driftanja, odnosno
kontroliranog zanošenja automobila, oduševljavali publiku koja je bez daha pratila svaki njihov pokret, dok su se pod njima palile gume, a asfalt zagrijavao. Oblaci
gustog dima obavijali su stazu dok su motori urlali, stvarajući nevjerojatnu atmosferu punu energije i uzbuđenja. (jo)
Marija Cvr�la (Belica) – Podržavam jutarnju smjenu jer donosi bolju ru�nu i lakše učenje poslijepodne, no pro�vim se cjelodnevnoj školi. Pisanje zadaće u školi jest plus, ali me brine što djeca s izvanškolskim ak�vnos�ma provedu i po 10 do 12 sa� izvan kuće. To im oduzima dje�njstvo i slabi obiteljsku povezanost, a učitelji preuzimaju dio naše odgojne uloge. Tanja Kerovec (Čakovec) – Ideja mi se sviđa jer donosi bolju ru�nu i olakšava organizaciju roditeljima, a djeca su ujutro koncentriranija. Pomoć učitelja oko zadaća velika je prednost jer mi ne znamo sve riješi� doma. Mislim da se tom reformom ne smanjuje odgojna uloga roditelja, kojoj su cilj i kvaliteta i prilagodba radnom vremenu roditelja. Jedino me brine hoće li djeci bi� prenaporno ostaja� u školi toliko dugo. Jakov Kovač (Rovinj) – Prednost jutarnje smjene je stabilna ru�na za obitelj, no dulji boravak u školi ima smisla samo ako je sadržaj kvalitetan. Plus je što učitelji pomažu oko zadaća jer roditelji trebaju odgaja�, a ne bi� instruktori. Cilj je reforme i kvaliteta i olakšanje zaposlenim roditeljima, no dvojba mi je hoće li djeci osta� dovoljno slobodnog vremena za igru i druženje s obitelji.
Ma�ja Blažeka (Mihovljan) – Ideja mi se čini dosta dobrim rješenjem jer jutarnja smjena pra� radno vrijeme većine roditelja. Glavna je prednost što djeca obveze odrade u školi pa obiteljsko druženje neće strada�. Ipak, kod starije djece brine me gubitak slobodnog vremena za samostalnu igru s prijateljima, dok se cilj reforme najvjerojatnije nalazi u poboljšanju kvalitete obrazovanja.
Darko Radanović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Međimurske županije
SLAB ODAZIV za oživljavanje sustava navodnjavanja u Međimurju
Svega tri zainteresirana poljoprivrednika U prošlom broju naših novina pisali smo o suši i pripekama koje su poharale međimurska polja. Tada smo pokušali saznati i što je s revitalizacijom postojećeg, istina, zapuštenog sustava za navodnjavanje, no odgovor nismo dobili. Stigao je tek ovih dana pa ga stoga i sada objavljujemo. Ponovno stavljanje u funkciju sustava javnog navodnjavanja Međimurje – Kuršanec u ovom je trenutku pod velikim znakom pitanja, ističu iz Županije. Naime, na nedavno završeni poziv Međimurske županije pristigla su svega tri iskaza interesa poljoprivrednih gospodarstava, što nije dostatno za
opravdanje znatnih �inancijskih ulaganja u njegovu obnovu. Sustav koji obuhvaća područja Grada Čakovca te općina Strahoninec i Nedelišće nije u funkciji još od 2016. godine, a s obzirom na protek vremena i trenutačno stanje, njegova bi revitalizacija zahtijevala velika ulaganja. Kako bi utvrdila postoji li stvarni interes na terenu, Županija je u veljači provela informativni, neobvezujući poziv za poljoprivrednike. - Do isteka roka zaprimljena su svega tri iskaza zainteresiranih poljoprivrednih gospodarstava. Osim što je riječ o vrlo malom broju potencijalnih korisnika, površi-
ne obuhvaćene zaprimljenim iskazima interesa predstavljaju tek manji dio ukupne poljoprivredne površine predviđene za navodnjavanje u okviru sustava. Takav odaziv stoga u ovom trenutku nije dostatan pokazatelj opravdanosti značajnijih ulaganja potrebnih za njegovu revitalizaciju, kaže Darko Radanović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Međimurske županije. Prema njegovim riječima, za održivost projekta nužno je imati dovoljan broj korisnika, ali i odgovarajući obuhvat poljoprivrednih površina koje bi se sustavom stvarno navodnjavale. U suprotnom bi se otvorilo pitanje opravda-
nosti ulaganja znatnih javnih sredstava u sustav koji bi koristio tek ograničen broj poljoprivrednih gospodarstava i mali dio njegova ukupnog kapaciteta. Iz Županije podsjećaju da je zabrinutost poljoprivrednika oko troškova priključenja i korištenja postojala i u ranijem razdoblju rada sustava. Zbog toga je Županija tada su�inancirala 50% �iksnih troškova te osigurala oslobađanje od plaćanja za najranjivije skupine i male posjednike. Unatoč nepovoljnom odazivu u ovom krugu, Županija ne zatvara u potpunosti vrata ovom projektu. (vv)
28. kolovoza 2026.
Aktualno 3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
MEĐIMURSKE VODE u obrani pitke vode
Nema šanse da onečišćenje prodre u podzemne vode
Sunčana Glavina, direktorica Međimurskih voda
Javna vodoopskrba u Međimurskoj županiji potpuno je sigurna, voda je vrhunske kvalitete, a rizik od prodora potencijalnih onečišćenja s površine u vodonosnike praktički ne postoji, ističe direktorica Međimurskih voda Piše: Vlasta Vugrinec
Pitanje kvalitete, zdravstvene ispravnosti i dugoročne sigurnosti pitke vode u Međimurju, dovelo se u pitanje, odnosno izbilo je u fokus javnost nakon “otkrića” ilegalnog otpada u Lončarevu i Svetom Jurju na Bregu. Istina, posljedica je to i trenutnog stanja u zemlji, tj. ilegalnog odlagališta otpada u Gospiću. Shodno tome, uputili smo se u laboratorij Međimurskih voda koji brine o zdravlju svih Međimuraca. Naime, tek mali postotak stanovništva nije uključen u sustav javne vodoopskrbe pa tek na vlastitu inicijativu mogu doznati kakvu vodu piju.
Duboki zdenci i nepropusni slojevi gline kao prirodni štit
-Javna vodoopskrba na području Međimurske županije potpuno je sigurna, voda je vrhunske kvalitete, a rizik od prodora potencijalnih onečišćenja s površine u podzemne vodonosnike praktički ne postoji,
kaže Sunčana Glavina, direktorica Međimurskih voda. Voda koja dolazi do međimurskih kućanstava crpi se s dva glavna vodozaštitna crpilišta, Nedelišće i Prelog. Vodocrpilište Nedelišće podmiruje gotovo 80% ukupnih potreba za pitkom vodom u Međimurju. Opskrbljuje tri vodoopskrbne zone (zone I., II. i III.), što obuhvaća zapadni, središnji i gornji dio Međimurja (uključujući područje Čakovca). Vodocrpilište Prelog pak pokriva preostalih oko 20% potreba sustava. Namijenjeno je za četvrtu vodoopskrbnu zonu (zona IV.), odnosno područje Donjeg Međimurja i opskrbljuje više od 24.000 stanovnika. Sustav je međusobno povezan magistralnim cjevovodima, pa u slučaju potrebe ili izvanrednih situacija crpilište Nedelišće može preuzeti i opskrbu četvrte zone. Na crpilištu Nedelišće nalazi se šest aktivnih zdenaca čije se dubine kreću od 28 pa sve do 38 metara, dok su u Prelogu
Kamo otječe moja mala kap!?
Dakle, voda prolazi kroz cijeli zatvoreni sustav. No, kako uđe u njega tako mora i izaći. A izlazi na uređajima za pročišćavanje otpadnih voda.
• Voda koja izlazi iz uređaja minimalno je takve kvalitete kakav je i sam prijemnik, a često puta je i bolja i čišća od samog potoka ili rijeke u koju ide, ističe Dragutin Vadlja. Voda se vraća u prirodne vodotoke i to: • UPOV Čakovec ispušta vodu u potok Trnavu. • UPOV Kotoriba i UPOV Mursko Središće ispuštaju vodu u rijeku Muru. • UPOV Donji Kraljevec ispušta vodu u potok Rakovica - Bistrec. • UPOV Donja Dubrava ispušta vodu u kanal Veratovec. • UPOV Novo Selo na Dravi ispušta vodu u Derivacijski kanal HE Čakovec.
Stroge zone sanitarne zaštite i stalni nadzor
Natalija Kolenić, dipl.ing kemije redovno provjerava kvalitetu vode funkcionalna tri zdenca s dubinama od 60 i 80 pa sve do 104 metra. Osim najstarijih zdenaca koji vodu crpe iz prvog vodonosnog sloja, svi ostali zdenci zahvaćaju vodu iz drugog podzemnog vodonosnog sloja. Između tih slojeva nalazi se prirodna barijera od nepropusnih slojeva gline. - Nije realno niti moguće da, ako negdje postoji potencijalna opasnost, to nešto odmah uđe u podzemne vode, kaže direktorica te dodaje kako je za prolazak tvari kroz podzemne slojeve potrebno je određeno vremensko razdoblje. S obzirom na to da kontrole radimo redovito, na vrijeme bi se moglo reagirati. Rukovoditelj vodoopskrbe Dragutin Vadlja potvrdio je kako su pomaci vode u podzemlju iznimno spori: - To su jako mali pomaci i brzine. Iz druge zone do zdenca u prvoj zoni vodi treba skoro 50 dana, a to nije neka velika udaljenost. Bilo kakvo potencijalno onečišćenje moralo bi prolaziti iznimno dugotrajan proces, što nam daje više nego dovoljno vremena za sanaciju i prevenciju.
Preventivna zaštita vodoizvorišta de�inirana je odlukama o zonama sanitarne zaštite. Prva, najstroža zona na crpilištu Nedelišće prostire se na čak 50 hektara u vlasništvu Međimurskih voda. Cijeli je prostor ograđen, pod neprekidnim video nadzorom i svakodnevnim obilaskom, a u njoj su zabranjene sve aktivnosti osim onih vezanih uz vodoopskrbu. Dodatan faktor sigurnosti jest i prirodno prihranjivanje vodonosnika. Nedelišće se prihranjuje podzemnim tokovima iz smjera zapada (Varaždina i Drave), dok se Prelog prihranjuje iz smjera Podravine i uzrječja Drave. Crpilišta su stoga hidrodinamički potpuno odvojena od eventualnih lokalnih površinskih žarišta. Kontrola vode provodi se svakodnevno u internom laboratoriju te redovito putem neovisnog monitoringa Zavoda za javno zdravstvo. Iz Voda na kraju apeliraju na građane koji još uvijek koriste privatne zdence i hidrofore da se priključe na javni vodovod. - Ponekad nas ljudi nazovu da im napravimo analize vode iz privatnih zdenaca. Ta voda često ne zadovoljava parametre za ljudsku potrošnju, upozorava direktorica te dodaje kako bi se zbog vlastite zdravstvene sigurnosti, svi trebali priključiti na javnu vodoopskrbnu mrežu koja jedina jamči potpunu kontrolu i zdravstvenu ispravnost.
Novos� su predstavili glasnogovornik Policijske uprave međimurske Radovan Gačal, župan Međimurske županije Ma�ja Posavec, voditelj Prometnog ureda Čakovec i Autobusnog kolodvora Čakovec Davor Tkalec te pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Nives Kolarić Strah
POČETAK NASTAVE u Međimurskoj županiji
Besplatan prijevoz, novčane potpore i novi centri izvrsnosti
Početak nove školske godine u Međimurskoj županiji donosi niz izravnih �inancijskih potpora za učenike i studente, od besplatnog prijevoza i jednokratnih pomoći za radne materijale do novih programa, pomoćnika u nastavi te nastavka intenzivnih ulaganja u školsku infrastrukturu. Nakon ljetne stanke u klupe međimurskih osnovnih škola sjest će 9282 učenika (od čega 1156 prvašića), dok srednje škole pohađa 3847 učenika. Nastava započinje 7. rujna, a strateški je cilj da do kraja 2027. sve osnovne škole prijeđu na rad u jednoj smjeni. Županija nastavlja s izravnim potporama: srednjoškolci dobivaju 80 eura za materijale (za one u drugim županijama raspisuje se javni poziv početkom rujna), studenti 100 eura, a za 266 stipendija u de�icitarnim zanimanjima osigurano je 78.000 eura. Krajem listopada slijedi i javni poziv za stipendije djece branitelja. Prijevoz autobusom i vlakom besplatan je prva dva tjedna, a za izradu iskaznice (20 eura) potvrde se preuzimaju u školama. Policija pokreće akciju „Poštujte naše znakove”, ape-
lira na roditelje da ispred I. OŠ Čakovec ne stvaraju gužve te najavljuje prometnu akciju (11. 9.) i 11. Sajam prevencije (18. 9.). Posebno se upozorava i na oprez pri vožnji električnih romobila. Od programa osigurana je škola plivanja za 1089 trećaša, 121 pomoćnik u nastavi za 128 učenika, produženi boravak u 14 škola, Građanski odgoj u devet te dva nova centra izvrsnosti (robotika i poduzetništvo). Uz podjelu domaćeg meda za 1050 učenika, Županija širi projekt uvođenja ekološke i lokalno proizvedene hrane kupljene od domaćih poljoprivrednika na sve osnovne škole. Infrastrukturno, tijekom ljeta uloženo je više od 700.000 eura u obnove škola, dok je ukupni investicijski ciklus u obrazovanju vrijedan 130 milijuna eura. OŠ Prelog ubrzo prelazi na jednu smjenu uz ugradnju lifta (60.000 €), a pri kraju je i Učenički dom u Čakovcu. O zabrani mobitela, školskim praznicima, jednosmjenskoj nastavi i o drugim promjenama u novoj školskoj godini pročitajte u našem posebnom prilogu u ovom broju Međimurskih novina. (jo)
SVA DJECA upisana u vrtiće
Dječji vrtići ostali nepopunjeni Sva djeca koju su roditelji na proljeće prijavili za upis, upisana su u jedan od čakovečkih vrtića, a u nekima od njih još uvijek ima slobodnih mjesta. Stoga će se provesti još jedan krug upisa, putem kojeg se mogu prijaviti i djeca koja još nemaju navršenih godinu dana života, a predstojeće pedagoške godine roditelji ih planiraju upisati u jednu od čakovečkih predškolskih
ustanova. Upisi se obavljaju elektroničkim putem preko sustava e-Upisi, u razdoblju od 4. do 11. rujna. No, nije Grad Čakovec jedini u takvoj situaciji. Slobodnih mjesta ima i u Nedelišću, Prelogu i da ne nabrajamo dalje. Do sada su se roditelji mučili s nedostatkom mjesta, a sada pak prošireni vrtići s nedostatkom djece. I nikako na zelenu granu. (vv)
Aktualno
4
Piše: Vlasta Vugrinec
G
ledajući naslovnice, prateći objave inspekcija i slušajući izvanredne političke objave, neupućeni bi promatrač lako mogao pomisliti da su ilegalna odlagališta otpada u Hrvatskoj nastala preko noći. Iznenada, svi su zgroženi. Od iluzornih obećanja na nacionalnoj razini do lokalnih žarišta, poput Podturna ili Svetog Jurja na Bregu, javnost i lokalni moćnici gledaju u te gomile nelegalno odbačenog smeća i čude se kak picek glisti. Odjednom je politika na nogama. Drže se bombastične konferencije za medije, sazivaju se redovne i izvanredne sjednice, šalju se dežurni inspektori i daju svečana obećanja o „hitnim sanacijama“. No, kad se ugase reflektori i utihne prva politička buka, iza spuštenih zavjesa ne ostaje ništa osim smrada, opasnosti za podzemne vode i skupih promašaja. Umjesto konkretne strategije i izravnih rješenja, gledamo već viđenu predstavu,
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
međusobna prepucavanja, prebacivanje odgovornosti s općine na županiju, sa županije na državu i bespredmetno birokratsko nadmudrivanje. Dok narod uzalud čeka rješenje i pita se kud i kamo s otpadom, gorka je istina da će se načekati. Vlada ne samo da ne nudi rješenje, nego ni sama ne zna što učiniti s tolikim količinama otpada.
Država piše naputke, građani odvajaju, a sustav puca na prvoj stepenici
Hrvatska je država pokazala zavidnu učinkovitost u samo jednoj disciplini, pisanju papira, propisa i naputaka. Neprestano se donose novi kriteriji za koncesionare, sakupljače, uporabitelje i, naravno, nas građane. Građani su primorani odvajati plastiku, papir, staklo, metal, biootpad i elektronički otpad. Svako kućanstvo danas ima čitavu četu šarenih kanti i vreća. No, tu dolazimo do glavnog apsurda cijelog sustava. Dr-
Opasnost iz smeđe kante Posebna i iznimno opasna zamka u sustavu razvrstavanja otpada skriva se na samom izvoru „zelene tranzicije“, u biootpadu. Dok nas smrtnike država i komunalna društva intenzivno potiču na odvajanje organskog otpada te promoviraju kompostiranje kao vrhunac ekološke osviještenosti, na terenu se tiho razvija ozbiljan poljoprivredni i fitosanitarni problem. Problem leži u činjenici da se u smeđe kante baca doslovno sve što je zeleno, uključujući zaražene biljne dijelove ( pepelnice, plamenjača, razni virusi i gljivice) te agresivne korove koji su puni zrelog sjemena (poput ambrozije ili slaka). Da bi kompost bio siguran za ponovnu upotrebu na njivama, vrtovima i parkovima, proces kompostiranja mora proći kroz fazu strogo
kontrolirane pasterizacije. To znači da se temperatura u kompostnoj hrpi mora dane i tjedne održavati na više od 60 do 65 °C kako bi se pouzdano uništili svi uzročnici biljnih bolesti i patogeni te kako bi se „skuhalo“ i neutraliziralo sjeme korova. Međutim, u praksi mnoge kompostane i kućni komposteri nemaju tehničke uvjete ni znanje za postizanje i održavanje takvih temperatura. Rezultat? Dobiva se polusirovi, neispravni "kompost" koji se vraća na poljoprivredne površine i u vrtove. Umjesto gnojiva, u tlo se unosi neuništivo sjeme najgorih korova i spore opasnih biljnih bolesti! Još jedan dokaz da „zeleno“ na papiru, bez struke i tehnologije u praksi, postaje ekološki promašaj.
U biootpad se gura i ono što bi trebalo spaliti na siguran način
žava od građana traži europsku disciplinu i razvrstavanje na kućnom pragu, a s druge strane ne nudi baš nikakvo konkretno rješenje kamo s tako prikupljenim reciklabilnim materijalom, a još manje kamo s opasnim otpadom. Što vrijedi što je građanin uredno razdvojio otpad kad sakupljene sirovine na kraju nemaju kamo otići jer je domaće tržište u kolapsu, a država nema postrojenja za preradu? Službeni odgovor politike na ovaj kolaps već godinama stane u jednu riječ – Piškornica. Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica priča je za sebe, spomenik birokratskoj inertnosti. Dok se taj centar nakon godina i godina kašnjenja konačno izgradi i pusti u pogon, tehnologija koja se u njega ugrađuje već će biti u silaznoj putanji – zastarjela, prevladana i ekološki i ekonomski nekonkurentna. Gradimo skupi sustav po modelima od prekjučer, umjesto da primjenjujemo tehnologije koje europske zemlje uspješno koriste danas. U končanici, ona će prihvaćati samo komunalni otpad koji će prerađivati s otpadnim nusproizvodom.
Skandinavija uvozi otpad, a Hrvatska u njemu tone
Dok se u Hrvatskoj riječ „spalionica“ u političkom prostoru tretira kao bauk i tabu-tema kojom se plaše birači prije izbora, razvijeni dio Europe otpad uopće ne promatra kao prokleto opterećenje ili neprijatelja okoliša, nego kao iznimno vrijednu sirovinu i energent. Uzmimo samo primjer skandinavskih zemalja, ponajprije Švedske. Švedska je sustav modernih spalionica (energana na otpad) i kružnog gospodarenja dovela do takve savršenosti da joj vlastitog otpada nedostaje. Ona doslovno uvozi stotine tisuća tona otpada iz drugih europskih zemalja kako bi osigurala kontinuirani rad svojih elektrana i toplana koje opskrbljuju čitave gradove strujom i grijanjem. Sličan primjer je i Beč, gdje se spalionica nalazi u samom središtu grada, izgrađena po najstrožim estetskim i ekološkim standardima, bez ikakve opasnosti za zdravlje građana. U Hrvatskoj, pak, političari radije dopuštaju da se stotine tisuća tona otpada talože po šumama, šljunčarama i nelegalnim deponijama poput Podturna, Svetog Jurja na Bregu, nego da se prihvati uobičajeno europsko rješenje, energetska oporaba putem modernih spalionica s najsuvremenijim filterima. Zbog političkog kukavičluka i straha od neinformirane javnosti, Hrvatska ostaje deponij Europe umjesto da otpad pretvara u jeftinu energiju.
28. kolovoza 2026.
TEMA BROJA Kud sa smećem
Paradoks “zelene tranzicije”: Građane se potiče i prisiljava na odvajanje otpada na kućnom pragu, ali sustav nema infrastrukturu ni postrojenja da taj prikupljeni otpad stvarno preradi ili iskoristi
PING-PONG na brdu smeća
Mi razdvajam oni se bogate Dok nas država zatrpava papirima i lažnim obećanjima o Piškornici, Europa otpad pretvara u energiju. Istovremeno, u praksi puca sve, od zbrinjavanja azbesta i plastike do tiho propalog sustava elektroničkog otpada Tihi kolaps elektroničkog otpada Nekada je elektronički otpad (EE otpad) bio sirovina za kojom su se otimali sakupljači. Stari televizori, računala, perilice rublja i sitni kućanski aparati otkupljivali su se, a građani su za njih dobivali čak i simbolične naknade. Danas svjedočimo potpunom preokretu i tihom kolapsu tog sustava. Naime, elektronički otpad danas više nitko ne želi otkupiti. Tržište se urušilo. Stari televizori, mješovita sitna elektronika i kućanski aparati postali su neisplativi za preradu. Troškovi ručnog
rastavljanja, razdvajanja plastike i izoliranja opasnih tvari (poput olova, žive i freona) daleko premašuju vrijednost plemenitih metala koji se iz njih mogu izvući. Sakupljači više ne plaćaju građanima, a servisi i skladišta gomilaju uređaje jer ih ovlaštenim koncesionarima moraju sami plaćati da ih uopće preuzmu! I što se događa? Zatečeni činjenicom da im stare uređaje nitko više ne želi otkupiti niti ih besplatno preuzeti s kućnog praga u razumnom roku, odlažu televizore i kompjutere u podrumima, tavanima i garažama.
Kada te prostorije napokon krenu čistiti, ti isti uređaji misteriozno osvanu na divljim deponijama u Podturnu, oko Piškorovca, Pribislavca ili pak u šumarcima i jarcima izbačeni iz prtljažnika pod okriljem noći.
Proizvođači plastike nisu “ludi” za recikliranim materijalima
Plastika je priča za sebe jer se ne tretira kao jedna masa. Naime, odbojnik automobila, plastični sanduk za povrće, kanistar ili pak obična prozirna boca za vodu nisu stvoreni od istog materijala pa se ta-
28. kolovoza 2026.
Aktualno 5
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Ekonomski apsurd i financijski teret: Umjesto da otpad postane sirovina ili izvor zarade/energije, zbrinjavanje (napose azbesta i elektroničkog otpada) postalo je enormno skupo za građane. To izravno potiče stvaranje divljih deponija po šumama i šljunčarama
700 eura za odvoz tone salonitnih ploča Jedan od najakutnijih problema s kojima se susreće Međimurje, ali i cijela Hrvatska, jest opasni otpad poput azbestnih (salonitnih) ploča. Godinama su se te ploče masovno koristile na krovovima kuća, štala i gospodarskih zgrada. Danas, one predstavljaju tempiranu ekološku bombu. - Ispalo je da manje-više svaki drugi od nas ima na vrtu, na paletama salonitne ploče. Svi su nekad mijenjali krovove jer je to jedno vrijeme to bilo isplativo. Naime, u zamjenu za ploče dobivao se repromaterijal za novi krov, a sad je to opasni otpad, kaže Tea MIšić. Kada građani odluče ukloniti azbest s krovova ili iz dvorišta, nastupa financijski i proceduralni šok. Azbest je opasni otpad čije čestice pri piljenju i lomu uzrokuju teške bolesti. Prikupljanje
i transport azbesta zahtijevaju strogo propisanu proceduru, opremu, pakiranje na palete, omatanje stretch folijom ili Big Bag vrećama te prijevoz ovlaštenih vozila do posebnih kazeta na odlagalištima gdje se azbest trajno zakopava u tlo. - Naša priprema za transport i zbrinjavanje kod ovlaštenog zbrinjavatelja kreće se od 50 centi po kilogramu. I još 200 eura naplaćujemo prijevoz, bez obzira na lokaciju. Znači, to je oko 500 eura po toni samo za zbrinjavanje i pripremu za odvoz. A mi nismo zbrinjavatelji, mi smo samo sakupljači i prijevoznici koji to moraju predati dalje, dodaje. Ako prosječni građanin mora platiti 700 eura po toni azbesta, plus troškove stručnih tesara koji po novim pravilnicima moraju imati posebna osposobljavanja medicine
ko se kombinira s drugim materijalima. Na našem području koristi se dugi niz godina, najčešće u obliku valovitih ploča, kao pokrov kuća i gospodarskih zgrada. Iako su negativna svojstva azbesta poznata duži niz godina i danas se nalazi na značajnom dijelu krovova na području županije. Ključna činjenica je da azbest nije opasan dok je vezan u materijalu i neoštećen. Problem nastaje kada se ploče lome, režu, buše ili se s vremenom raspadaju pod utjecajem vremenskih uvjeta. Tada se u zrak oslobađaju mikroskopska azbestna vlakna koja se mogu udahnuti, a upravo je inhalacija glavni put izloženosti. Izloženost azbestu događa se putem inhalacije vlakana prisutnih u zraku i to najčešće u radnom okolišu, u blizini tvornica gdje se koristi azbest ili u zatvorenim prostorima koji sadrže materijale od azbesta u lošem stanju. Dugotrajna izloženost može izazvati rak pluća i druge plućne bolesti. Najveći rizik nastaje tijekom nereguliranog uklanjanja ili rezanja ploča, što uovom slučaju znači da su upravo osobe koje su dovezle i uskladištile takav otpad u opasnosti od negativnih
posljedica azbesta. Dok se pločama ne manipulira, postoji neznatan rizik po zdravlje stanovništva, isto kao i s pločama koje se nalaze na objektima na području županije. Sama prisutnost salonitnih ploča ne znači automatsku opasnost, već je presudno stanje materijala. Hrvatski sustav gospodarenja otpadom zapao je u slijepu ulicu zbog kombinacije birokratskog sljepila, političkog oportunizma i neprovođenja vlastitih zakona. S jedne strane, država i fondovi daju određena sredstva za nabavu strojeva i opreme, ali istovremeno guše poduzetnike u sektoru otpada nepreglednom šumom papira i troškova. Dokle god se problem otpada bude rješavao političkim sastančenjem, prebacivanjem loptice i glumatanjem čuđenja nad ilegalnim deponijama, narod će ostati zatočenik birokratskog kaosa. Međimurje, koje se godinama ponosilo svojom čistoćom i radnom etikom, ne zaslužuje biti žrtva nesposobnosti sustava koji ne zna kamo bi s vlastitim smećem. Vrijeme za šminkanje bolesnika je prošlo, potrebni su oštri, rezolutni i hrabri potezi.
rada za rukovanje azbestom, troškovi zamjene krova skaču u nebo. Zato ne čudi da se mnogi odlučuju na najgori mogući potez, noćno odlaganje salonitki u međimurske šume i šljunčare. Ili pak se pozovu “čistači” tavana, podruma, šupa i sličnih objekata koji ništa ne pitaju već voze sve po redu, naravno uz određenu cijenu koja nije ni približno 700 eura. Mišići su predlagali konkretno rješenje koje bi moglo smanjiti nelegalno odlaganje: - Razmišljali smo i razgovarali o tome da općine i lokalna samouprava sufinancira građanima zbrinjavanje azbesta bar 30 ili 40 posto? Pa da se ljudi lakše toga riješe na zakonit način. To bi općine na kraju manje koštalo nego sanacija divljih odlagališta, kaže Tomislav.
Politička nesposobnost i tromost: Dok razvijene europske zemlje (Švedska, Austrija) otpad pretvaraju u energiju kroz moderne spalionice/energane, hrvatska se politika bavi sporim i zastarjelim projektima (poput Piškornice), birokratskim naputcima i “češkanjem po glavi” pred kamerama.
mo i plaćamo, e i zagađuju ko moraju i tretirati. Drugim rječnikom, plastika se dijeli na frakcije jer svaka od njih ima svoj naziv, specifičnu kvalitetu i različit plasman na europskom tržištu. Jednostavno rečeno, i u toj kategoriji postoji ona koja se može dalje reciklirati, ali i onaj dio koji završava u cementarama te na odlagalištima otpada. Čak kad je i sortirana sve teže nalazi kupca. Tržište EU-a, gdje završavaju i međimurske boce, zasićeno je tim materijalom, napominje Sokol. Ciljevi EU su da se do 2030. godine u svaki plastični proizvod koji se stavlja na tržište mora ugraditi 30% recikliranog materijala. Do tog vremena mnogi proizvođači se odlučuju na korištenje plastike iz rafinerija iz čisto ekonomskih i
tehničkih razloga. Proces pretvaranja plastičnog otpada u ponovno upotrebljiv granulat izuzetno je skup zbog visokih troškova rada i energenata. Rezultat je paradoks: razlika u cijeni između savršeno čiste originalne sirovine i one reciklirane postala je zanemariva. U takvim uvjetima proizvođači biraju sigurnost originala. Reciklirani materijal nikada ne može biti apsolutno čist niti uz najvišlje standarde prerade, a čak i najmanje nečistoće u reciklatu mogu uzrokovati ozbiljne kvarove na skupim strojevima, povećati udio škarta i smanjiti učinkovitost opreme. “Djevičanski” materijal jamči stabilnost procesa i čuva strojeve od nepotrebnog trošenja. Osim toga, rad
s recikliranom plastikom zahtijeva stručnu radnu snagu koja zna prilagoditi strojeve promjenjivoj kvaliteti sirovine. Međutim, takvih je stručnjaka na tržištu rada sve manje, što tjera tvrtke prema originalnom materijalu koji je lakši za obradu i ne zahtijeva stalne intervencije. A nas, krajnje korisnike, to pak tjera na suočavanje sa sve većim cijenama zbrinjavanja komunalnog otpada.
Azbest, naš svakidašnji
Salonit ploče u sastavu sadrže cca. 10-15% azbesta. Azbest je prirodni vlaknasti silikatni mineral koji je poznat po iznimnoj čvrstoći, dugotrajnosti i otpornosti na vremenske uvjete. Osim toga, azbest nije zapaljiv i vrlo la-
Tisuće litara dizela za birokratske iluzije Sustav koji se u javnosti reklamira parolama o „zelenoj tranziciji“ i „kružnom gospodarstvu“ na relaciji između Međimurja i Piškornice doživljava potpuni ekološki i logistički debakl. Zbog izostanka lokalnih prerađivačkih kapaciteta, odvojeno prikupljeni otpad postaje teret na kotačima. Svakoga dana teški će dizelski kamioni prevaljivati stotine kilometara do Regionalnog centra u Koprivničkom Ivancu, a potom dalje prema inozemnim postrojenjima i cementarama. U tom transportnom lancu sagori se na tisuće litara goriva, čime se izravno poništava svaka ekološka korist koju su građani ostvarili razvrstavanjem otpada na kućnom pragu. S druge strane, Fond za zaštitu okoliša godišnje ubire stotine milijuna eura kroz razne naknade pri registraciji vozila, cestarina i ambalaži. Umjesto da se taj novac hitno preusmjeri na teren za izravno sufinanciranje zbrinjavanja azbesta i sanaciju divljih deponija, sredstva ostaju zarobljena u sporoj birokraciji i izradi nebrojenih elaborata.
6
Život u Međimurju
MindsetSoul Business
Tisuće hrvatskih tvrtki uskoro će trebati nove vlasnike
T
isuće vlasnika �irmi u Hrvatskoj danas su u zrelijoj životnoj dobi i bliži se vrijeme kada će morati prepustiti ili prodati svoje poslovanje nekome drugome. Dio poslovanja preuzet će njihova djeca ili članovi obitelji, dio će preuzeti zaposlenici, ali velik broj vlasnika neće imati nasljednika koji će preuzeti poslovanje. Više od 7 tisuća aktivnih tvrtki još uvijek vode vlasnici čija je prosječna dob danas oko 72 godine, a ta poduzeća zapošljavaju gotovo 60 tisuća ljudi i ostvaruju više od 9 milijardi eura prihoda. Tko će preuzeti te tvrtke? Dugo je u Hrvatskoj gotovo automatska pretpostavka bila da će obiteljsko poduzeće preuzeti djeca. No stvarnost se mijenja. Djeca vlasnika često imaju vlastite karijere, žive u drugom gradu ili državi ili jednostavno ne žele nastaviti posao svojih roditelja. Kada nema nasljednika, vlasnik ima nekoliko mogućnosti: pronaći novog vlasnika, prepustiti poslovanje zaposlenicima ili menadžmentu ili, u najgorem slučaju, zatvoriti tvrtku. Zatvaranje uspješne i zdrave tvrtke samo zato što vlasnik odlazi u mirovinu najlošiji je mogući ishod. Ako se takvo poslovanje proda novom vlasniku, velik dio te vrijednosti može nastaviti živjeti. Kupac preuzima nešto što već funkcionira i dobiva priliku dalje razvijati poslovanje, zaposlenici zadržavaju radna mjesta, kupcima se osigurava kontinuitet usluge, a prodavatelj dobiva �inancijsku vrijednost za ono što je godinama stvarao. Vlasnik tako kapital koji je godinama bio vezan uz
Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Business brokerage i priprema firmi za prodaju
www.vesnabaranasic.com
tvrtku pretvara u novac kojim može raspolagati u kasnijim godinama života. Na tom tržištu važno je imati osobu koja posreduje između kupca i prodavatelja kako bi se zadovoljili najbolji interesi obiju strana. Business broker mora biti osoba koja razumije poslovanje, odnose i tržište, a istovremeno osigurava diskreciju i profesionalnost cijelog procesa. Kod kupnje postojećeg poslovanja potrebno je provjeriti �inancijske rezultate, dugove, ugovore, zaposlenike, pravne i porezne rizike, koncentraciju kupaca i posebno koliko je poslovanje ovisno o sadašnjem vlasniku. Upravo zbog toga business brokeri su najbolji partneri vlasnicima u tom postupku kao stručne osobe s iskustvom u radu s poduzećima i njihovim vlasnicima te služe kao poslovni most kupcu i prodavatelju. Silver Tsunami velika je prilika za novu mlađu generaciju vlasnika. Zato ćemo u sljedećem desetljeću sve češće gledati dvije skupine ljudi koje zapravo traže jedna drugu. Jedni će tražiti način kako izaći iz poslovanja koje su stvarali desetljećima, a drugi način kako ući u poduzetništvo ili ubrzati rast vlastite tvrtke.
Business brokerage i priprema firmi za prodaju www.vesnabaranasic.com Vesna Baranašić, mag.oec.
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
CIMERMAN
40 godina s Vama
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
28. kolovoza 2026.
ODRŽAN 64. Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam u Gornjoj Radgoni
Međimurci uzeli 11 medalja za kvalitetu
Pčelarstvo Trupković iz Novog Sela Rok osvojilo je zlato za bagremov i srebro za lipov med, dok je među vinarima zablistao OPG Krešimir Lovrec iz Svetog Urbana. Njihova vina, graševina izborne berbe bobica, Sauvignon i Sivi pinot osvojila su zlatne medalje Piše: Vlasta Vugrinec
U srijedu je u Gornjoj Radgoni svečano zatvoren 64. Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA, koji je još jednom potvrdio status vodećeg regionalnog susreta agrarne industrije, inovacija i tradicije. Tijekom pet sajamskih dana, na više od 70.800 četvornih metara izložbenog prostora, svoje je proizvode i rješenja predstavilo čak 1.690 izlagača iz 36 zemalja svijeta. Među njima, bilo je i Međimuraca, slovom i brojkom, 2 (dvije) tvrtke. Naglasak ovogodišnjeg izdanja bio je na Međunarodnu godinu pašnjaka i stočara, ulogu žena poljoprivrednica te
Lipov med obitelji Trupković iz Novog Sela Rok osvojio je srebrnu medalju
Divovska mortadela je primjer kako Slovenci prezentiraju svoje proizvode važnost volontera u održivom razvoju. Posebnu atrakciju i egzotični šarm ponudila je zemlja partner Alžir, koja se posjetiteljima predstavila bogatom gospodarskom i kulturnom ponudom. Na sajmu su bile prikazane suvremene poljoprivredne tehnologije, vrhunske marke poljoprivrednih i šumarskih strojeva i opreme, sjeme, sadnice, sredstva za prihranu i zaštitu bilja, oprema za vinarstvo, prehrambeno-prerađivačku industriju i gastronomiju. Naravno, bilo je i puno popratnih sadržaja poput natjecanja u rušenju drva motor-
nom pilom, sajam vrt, ekološki poligon i još puno toga. Gastronomski dio obilježile su degustacije nagrađenih vina u Vinskom hramu, meda u Pčelinjem paviljonu te vrhunskih mesnih i mliječnih delicija, među kojima su se tradicionalno našli i nagrađivani hrvatski proizvodi.
Lani su Međimurci uzeli 10 medalja, a ove godinu jednu više. Istina, na ocjenjivanje je svega njih troje prijavilo svoje proizvode. Tvrtka Tradicijski
sirevi d.o.o. iz Šenkovca nagrađena je velikom zlatnom medaljom za sir škripavac, tvrdi kravlji sir i međimurski bijeli albuminski sir. Zlato je osvojila za tvrdi miješani sir i međimurski domaći sir, dok pak je za međimursko domaće vrhnje osvojila srebro. Pčelarstvo Trupković iz Novog Sela Rok osvojilo je zlato za bagremov med i srebro za lipov med, dok je među vinarima zablistao OPG Krešimir Lovrec iz Svetog Urbana. Njihova vina, graševina izborne berbe bobica, Sauvignon i Sivi pinot osvojila su zlatne medalje.
Hajdinska kaša u punom cvatu
Proso u dozrijevanju
Konoplja je česta kultura u Sloveniji
gospodarstvo. Osim predavanja, sajam je bio i mjesto susreta tradicije i prakse. Posjetitelji su mogli uživati u različitim radionicama, a mogli su dobiti i besplatne savjete o permakulturnom planiranju vrta svakog dana, što je bila odlična prilika
za sve koji su željeli usvojiti nova znanja i primijeniti ih u vlastitom okruženju. Tako se između ostaloga, mogao vidjeti hmelj, hajdinska kaša, konoplja, proso, leća, amarant ili šćir, naravno sve u punom rastu. Što se pak životinjskog svijeta tiče,
za oko su najviše upadali lipicanci iz Lipice, najvažnijeg slovenskog konjičkog centra. Bile su tu i izložbe goveda, konja, ovaca i koza dok su izostali primjerci živih svinja koje su zamijenile umjetni. Naravno, zbog afričke svinjske kuge.
Permakulturni vrt i domaće pasmine životinja Bogat i raznolik program vezan uz poljoprivrednu proizvodnju bio je s naglaskom na ekologiju, održivost i tradicionalne vještine. Tako su posjetitelji mogli sudjelovati u brojnim predavanjima i radionicama koje pokrivaju širok spektar tema, od poljoprivrede do edukacije. Jedan od ključnih fokusa sajma bilo je ekološko i regenerativno poljoprivredno
Jedna medalja više za Međimurce u odnosu na lani
Trgovine otvorene ove nedjelje, 30. kolovoza Trgovine KRK • Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23 • Dunjkovec, Glavna 21 • G. Hrašćan, Čakovečka 52 • Gornji Mihaljevec 74a • Hlapičina 172
• Križovec 17 • M. Središće, Frankopanska 1 • Mačkovec, J. Bana Jelačića 114 • Novakovec, Selska ulica • Pleškovec 30 • Pribislavec, B. Radića 54
• Selnica, Trg bana Jelačića 4 • Šenkovec, J. Bedekovića 2 • Štefanec, Zrinskih 26 • Štrigova 25a • Turčišće 21 • Vratišinec, Dr. V. Žganca 2
Ostale trgovine • KAUFLAND, Čakovec (7-20 h) • SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h) • STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-20 h) • STUDENAC, Donja Dubrava (7-18 h)
28. kolovoza 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Dobro je znati 7
8
Crna kronika
S DVA PROMILA U PODNE psovao policajce
Kaznu mu smanjili jer ima osmero male djece Muškarac (35) iz okolice Čakovca psovao je i vrijeđao dvojicu preloških policajaca usred bijela dana, a sud ga je za to nepravomoćno kaznio s 300 eura. Do napada je došlo početkom srpnja oko podneva na ulici u Piškorovcu, gdje su policajci Policijske postaje Prelog zatekli pijanog muškarca. Alkotest je pokazao gotovo dva promila. Umjesto da se smiri, počeo je vrijeđati službenike i psovati im najgorim riječima, i to nekoliko puta zaredom. Uhitili su ga na licu mjesta i zadržali u policiji do sljedećeg jutra. Pred sucem je priznao sve. Rekao je da mu je izrazito žao, da je to učinio jako pijan i da se već na mjestu događaja ispričao policajcima. Ono što je njegov slučaj izdvojilo bila je obiteljska situacija. Otac je
osmero djece, od kojih je najstarije staro tek šest, a najmlađe tri godine. Stalno zaposlenje nema, radi tek povremeno i bez redovitih primanja, pa je zamolio sud da to uzme u obzir. Sud je njegovu molbu prihvatio. Kao olakotne okolnosti uzeo je priznanje, iskazano žaljenje i činjenicu da za istu vrstu prekršaja dosad nije bio kažnjavan, pa mu je izrekao najmanju kaznu koju zakon propisuje. Od tih 300 eura odbijena su mu dva dana koja je proveo uhićen, tako da mu za platiti ostaje nešto više od 220 eura. Rok je 60 dana od pravomoćnosti, a plati li dvije trećine na vrijeme, kazna se smatra podmirenom u cijelosti. Troškova postupka sud ga je u potpunosti oslobodio jer je nezaposlen i lošeg imovnog stanja. (ik)
NOĆNI POHOD NEPOZNATIH KRADLJIVACA
Provalili u trgovine u Prelogu i Čakovc Noć s utorka na srijedu (25./26. kolovoza) bila je i više nego aktivna za kradljivce na području Međimurja. Policija je zabilježila dvije provale u trgovine, a u oba su slučaja mete bili prodajni prostori u Prelogu i Čakovcu. Prvi udar dogodio se u Prelogu, svega pola sata nakon ponoći. Nekoliko zasad nepoznatih počinitelja nasilno je provalilo u trgovinu u Ulici kralja Zvonimira, odakle su nakon kraće premetačine otuđili razne artikle te nestali u noći. Niti dva sata kasnije, oko 2 sata ujutro, po sličnom je scenariju stradala
i trgovina u Kalničkoj ulici u Čakovcu. Nepoznati su kradljivci i ondje provalili u objekt te iz prodajnog prostora odnijeli veću količinu razne robe. Točna visina materijalne štete u oba je slučaja zasad nepoznata te će se utvrditi nakon što oštećene trgovine podnesu službene odštetne zahtjeve. Međimurska policija intenzivno traga za počiniteljima i provodi kriminalističko istraživanje, a protiv kradljivaca slijede kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu zbog teških krađa. (izvor: PUM)
PARFEME KRAO U DVIJE SMJENE
Prvi put je prošlo dobro, pa se vratio po još Čakovečka je policija dovršila kriminalističko istraživanje nad 27-godišnjakom kojeg se sumnjiči za prilično drsku, dvostruku krađu u istoj trgovini. Sve se odigralo u petak, 7. kolovoza, u trgovini u Ulici Tomaša Goričanca. Ovaj ljubitelj opojnih mirisa u “nabavku” je najprije stigao oko 12:30 sati, s polica uzeo dva skupocjena parfema te odšetao bez plaćanja. No, zanesen tom ljepo-
tom i vlastitom umješnošću, umjesto da tu stane, istog se dana oko 17:30 sati vratio na isto mjesto i priredio reprizu: s polica je jednostavno ukrao još dva parfema i opet “zaboravio” platiti. Ukupna materijalna šteta procjenjuje se na nešto manje od 200 eura. Protiv 27-godišnjaka slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu zbog produljenog kaznenog djela krađe. (tn, izvor: PUM)
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
28. kolovoza 2026.
PIJAN VOZIO na probušenim gumama
S više od dva promila skršio parkirani auto u Čakovcu Srijeda u podne u Čakovcu i okolici zamalo je završila s teškim posljedicama zbog prilično divlje i opasne vožnje 53-godišnjeg vozača. Sve je započelo u 11:49 sati, kada je policijski OKC zaprimio poziv zabrinutog građanina koji je javio da nepoznati auto iz smjera Palovca prema Čakovcu opasno krivuda po cesti i ugrožava sve ostale sudionike u prometu i to vozeći na probušenim gumama! Priča je dobila brz epilog jer je svega dvije
minute kasnije, u 11:51 sati, policiji stigla nova dojava: opasni je vozač upravo skrivio prometnu nesreću na Trgu Eugena Kvaternika u Čakovcu. Očevidom je utvrđeno da je 53-godišnjak, pod utjecajem opasnih 2,12 promila alkohola, na ravnom dijelu prometnice potpuno izgubio kontrolu nad vozilom. Izletio je izvan kolnika i prednjim bočnim dijelom silovito zabio u stražnji dio parkiranog osobnog automobila u vlasništvu
59-godišnjakinje. Srećom, u ovom noćnom pohodu usred dana nitko nije ozlijeđen, no na obama vozilima nastala je materijalna šteta. Da stvar bude gora, policajci su utvrdili kako je 53-godišnjak sjeo za volan iako se prethodno uopće nije odazvao na izvanredni liječnički pregled na koji ga je rješenjem uputila Policijska postaja Prelog. Budući da je riječ o starom poznaniku policije i recidivistu u činjenju najtežih prometnih
prekršaja, 53-godišnjak je odmah uhićen. Za opasnu vožnju od Palovca do Čakovca ekspresno je novčano kažnjen, a u četvrtak se uz optužni prijedlog odvodi na Prekršajni odjel Općinskog suda u Čakovcu, pri čemu policija traži da ga se zadrži iza rešetaka. Iz PU međimurske ujedno zahvaljuju savjesnim građanima na brzoj dojavi i još jednom apeliraju na vozače da nakon konzumacije alkohola ne sjedaju za upravljač. (tn, izvor: PUM)
BIO TEŠKO OPEČEN NA POSLU u Međimurskim vodama
Nakon 25 godina izborio trostruko veću rentu za ozljedu Bivši radnik Međimurskih voda koji je prije 25 godina na poslu zadobio teške opekotine, izborio je pred čakovečkim sudom povišenje doživotne rente za tuđu pomoć i njegu s dosadašnjih 119 na 383 eura mjesečno, i to od iste tvrtke koja je odgovorna za nesreću u kojoj je stradao. Muškarac je 13. lipnja 2000. na radu pretrpio strujni udar i požar u kojem je zadobio opekotine trećeg stupnja na glavi, vratu i rukama, na 30 posto tijela. Pravomoćnom presudom iz 2015. utvrđena je odgovor-
nost tvrtke i priznato mu je pravo na doživotnu rentu jer mu je potrebna svakodnevna pomoć, dva sata dnevno, koju mu unutar kućanstva pruža supruga kao nestručna osoba. Ta je renta tada određena u iznosu od 900 kuna, odnosno 119 eura mjesečno. Deset godina kasnije taj iznos više nije vrijedio ni približno kao prije. Cijene su rasle, plaće još i više pa je bivši radnik zatražio da se renta uskladi sa stvarnom vrijednošću rada koji mu supruga pruža. Tvrtka je isplatu dotad urednih 119
ČETIRI PROMETNE prošlog vikenda
eura nastavljala, ali se oštro protivila povišenju. Spor se sveo na jedno pitanje: koliko danas vrijedi sat nestručne njege u Međimurju. Sudska vještakinja izračunala je taj iznos na više načina i došla do srednje vrijednosti od 6,39 eura po satu, što daje 383 eura mjesečno. Tvrtka je tvrdila da je jedini pošten kriterij inflacija, po kojoj bi renta narasla tek na oko 162 eura. Sud taj argument nije prihvatio. “Cijena sata rada nestručnog radnika porasla je znatno brže od inflacije”, stajalo je u obrazloženju, uz napomenu da
bi iznos usklađen samo s inflacijom danas bio ispod zakonske minimalne satnice. Sutkinja je zaključila da svrha rente nije samo pokriti rast cijena, nego čovjeku i dalje osigurati stvarnu, tržišnu vrijednost pomoći koju prima. Presudom je tvrtki naloženo da isplaćuje 383 eura mjesečno, i to unatrag, od dana podnošenja tužbe u lipnju 2025. Na ime nakupljene razlike za 14 mjeseci dosuđeno joj je i 3.695 eura odjednom. Presuda je nepravomoćna, a nezadovoljna strana ima pravo žalbe u roku od 15 dana. (ik)
Oduzeo prednost i srušio 81-godišnjeg biciklista u Šenkovcu Protekli je vikend na međimurskim prometnicama donio ukupno četiri prometne nesreće, dvije s materijalnom štetom i dvije u kojima je bilo ozlijeđenih osoba. Uzroci su već dobro poznati: nepoštivanje prednosti prolaska, nepropisno skretanje i vožnja unatrag te ostale vozačke pogreške. Najteža nesreća dogo-
dila se u nedjelju, 23. kolovoza, oko 15:50 sati u Šenkovcu. Mladi 26-godišnji vozač pod utjecajem 1,12 promila alkohola upravljao je osobnim automobilom Ulicom braće Radić. Dolaskom do raskrižja s Ulicom maršala Tita, skrenuo je udesno, no zaboravio je na osnovno prometno pravilo, nije propustio vozila s pred-
nošću prolaska. Prednjim bočnim dijelom automobila naletio je na stražnji dio bicikla kojim je tom cestom upravljao 81-godišnjak. Od siline udarca nesretni je umirovljenik pao na kolnik, nakon čega je vozilom hitne pomoći prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec. Težina njegovih ozljeda bit će okvalificirana naknadno.
Vikala da nije pijana, a napuhala skoro 1,5 promila
Nejdem spat, nesam pijana, nejdem doma Žena (47) iz Pribislavca kažnjena je s 300 eura jer je usred noći vikala na ulici i narušavala javni red i mir, a policijski alkotest pokazao je 1,49 promila alkohola u organizmu. Prema prekršajnom nalogu čakovečkog
suda, žena je 8. srpnja oko dva sata ujutro glasno vikala i galamila, čime je uznemirila mir susjeda. "Nejdem spat, nesam pijana, nejdem doma", ponavljala je, navodi se u opisu prekršaja. Na mjesto je inter-
venirala policija te je alkotestom utvrđena koncentracija od 1,49 promila. Sud je ocijenio da je vikala na mjestu vidljivom i čujnom drugim građanima te da je time narušila njihov mir i spokoj. Zbog narušavanja
Pijanom 26-godišnjaku vozačka je dozvola odmah privremeno oduzeta, a izuzeti su mu i uzorci krvi i urina radi analize. Mladić je uhićen i odveden u policijsku postaju, a o težini ozljeda biciklista ovisit će hoće li protiv njega uslijediti prekršajna ili kaznena prijava. (tn, izvor: PUM)
javnog reda i mira izrečena joj je novčana kazna od 300 eura. U kaznu joj je uračunato vrijeme provedeno u policijskoj postaji, od dva sata ujutro do 10.15, pa preostaje platiti 260 eura. Žena je i ranije kažnjavana, ali za prometne prekršaje. Na prekršajni nalog ima pravo prigovora u roku od osam dana. (ik)
28. kolovoza 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Crna kronika 9 POLICAJCIMA DRAGOVOLJNO predao smotuljak hašiša
Pokvarili mu nedjeljnu jutarnju šetnju Nedjeljno jutro u Donjem Kraljevcu nije prošlo najsretnije za jednog 30-godišnjaka koji je odlučio prošetati ulicom s nedozvoljenim “suvenirom” u džepu. Naime, nešto prije 9 sati ujutro na njega su naletjeli policijski službenici i krenuli u rutinsko postupanje. Shvativši da nema puno izbora, 30-godišnjak je na njihov zahtjev dragovoljno izvadio i predao PVC smotuljak u kojem su
se nalazila dva grumena cannabis smole, poznatije kao hašiš, ukupne mase 3,96 grama. Policijski test brzo je potvrdio prisutnost THC-a, pa je smotuljak oduzet, a jutarnja šetnja završila je prekršajnom prijavom. Protiv 30-godišnjaka slijedi optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu zbog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga. (tn, izvor: PUM)
VOZIO NEREGISTRIRANU Yamahu
Ignorirao sudske pozive, no kazna ga je svejedno stigla
Zaustavilo ga je tek vozilo u koje se zaletio
“RACIONALIZACIJA” NOĆNIH IZLAZAKA
Roditelji morali po klince u policiju Policijska racija u čakovečkom kafiću u sitne sate uhvatila u izlasku šestoricu mlađih maloljetnika bez pratnje. Uslijedilo buđenje roditelja Vikend racija međimurske policije u jednom čakovečkom ugostiteljskom objektu u noći sa subote na nedjelju (22./23. kolovoza) pretvorila se u prilično neugodno noćno buđenje za nekoliko roditelja.
Tijekom “češljanja” lokalne ponude i zatečenih gostiju, policajci su u sitne sate uočili šestoricu mlađih maloljetnika, starih svega 14 i 15 godina, kako se zabavljaju duboko u noći – suprotno odredbama Obiteljskog zakona. Umjesto nastavka provoda, uslijedio je poziv obiteljima, pa su roditelji morali osobno doći u prostorije PU međimurske
Sud mu spustio kaznu ispod minimuma
kako bi preuzeli svoju djecu. Prekršajne prijave i opomene su podijeljene, a o svemu je obaviješten i Hrvatski zavod za socijalni rad. Osim učenika za “noćne ptice”, policajci su tijekom operacije evidentirali i prekršaj iz Zakona o osobnoj iskaznici te jedan prometni prekršaj. Iz policije iznova apelira-
ju na roditelje da pripaze na svoju djecu i podsjećaju na zakonsku obvezu: mlađima od 16 godina strogo je zabranjen noćni izlazak između 23 i 5 sati ujutro bez pratnje roditelja ili odrasle osobe od povjerenja. Kako poručuju iz PU međimurske, ovakve akcije i racije nastavit će se i u narednom razdoblju. (tn, izvor: PUM)
Pripit i bez vozačke sletio s ceste Vozač rođen 1997. sletio je Škodom s ceste u Goričanu i udario u betonski stup javne rasvjete, s 1,35 promila i isteklom vozačkom, no na Općinskom sudu u Čakovcu dobio je blažu kaznu nego što zakon predviđa. Do nesreće je došlo u sitne sate, oko pet minuta nakon ponoći, u Mirogojskoj ulici. Vozeći iz smjera sjeveroistoka, u lijevom zavoju nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti pa je
u kočenju izgubio nadzor nad vozilom, sišao s kolnika udesno i prednjim desnim dijelom naletio na stup javne rasvjete. On i suputnica u nesreći su zadobili lakše ozljede, a šteta je nastala i na vozilu i na stupu. Analiza krvi i mokraće poslije je pokazala da je za volan sjeo pripit, s najmanje 1,35 grama alkohola po kilogramu krvi. Usto, vozio je s dozvolom kojoj je valjanost istekla još početkom stude-
noga prošle godine. Sve je priznao i izrazio žaljenje zbog onoga što je učinio. Kazao je i da sa suprugom, koja je na porodiljnom dopustu, uzdržava troje djece, otplaćuje stambeni kredit, a plaća mu je mala. Naveo je i da svakodnevno putuje na posao iz Dragoslavca u Novo Selo Rok pa mu je automobil nužan i za posao i za obitelj. Upravo su te okolnosti presudile pri odmjeravanju kazne.
Podignuta optužnica jer je prijetio susjedi da će je zapaliti
Sud mu je za sva tri prekršaja izrekao novčane kazne ispod zakonskog minimuma, ukupno 740 eura, uz obrazloženje da će se i tako postići svrha kažnjavanja. Kao otegotno cijenjena mu je ranija kažnjavanost za prometni prekršaj. Uz kaznu je dobio i mjesec dana zabrane upravljanja vozilom, u koju mu se uračunava vrijeme oduzimanja dozvole na mjestu nesreće. Presuda nije pravomoćna. (ik)
Branio se da je ustvari mislio na njezina sina Čakovečko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv muškarca (23) iz Orehovice zbog prijetnji smrću i paljenjem kuće susjedi, dok on tvrdi da je prijetnju uputio njezinu sinu zbog glasne glazbe. Prema optužnici, sve se dogodilo pred ženinom kućom krajem lipnja prošle godine, oko pola devet navečer. Tereti ga se da je rekao kako će je ubiti te otići po benzin i
zapaliti kuću s njom i sinom unutra. Žena se, navodi tužiteljstvo, prestrašila za vlastiti život i život sina. Događaj je prijavila policiji. U svom je iskazu rekla da je bila u šoku i da je od straha pobjegla u kuću, a da ju je muškarac tom prilikom i vrijeđao. Navela je da se i dalje boji za sebe i za sina. Optuženi je krivnju porekao. Branio se da je te večeri došao kući pijan, nakon se-
dam ili osam piva, i da je prijetio susjedinu sinu, a ne njoj. Sin, rekao je, svaki dan pušta glasnu glazbu do tri ili četiri ujutro, pa mu je poručio da će mu razbiti zvučnik o glavu. Ženi, tvrdio je, nije prijetio paljenjem niti je ikome nešto planirao, nego je mladića htio samo uplašiti. Iskazi svjedoka se ne poklapaju u cijelosti. Jedan je čuo kako muškarac viče da će zapaliti ženu, njezina
sina i kuću, i da je to ponovio, tvrdeći da ju je pritom i pogurnuo. Druga je svjedokinja čula kako viče da će zapaliti ulicu. Treći je rekao da prijetnju nije čuo, nego samo da su se njih dvoje međusobno vrijeđali. Za prijetnju smrću tužiteljstvo traži osam mjeseci zatvora. Muškarac je već dvaput osuđivan, a protiv njega se vodi i treći kazneni postupak. (ik)
Vozač mopeda rođen 1969. iz mjesta Celine osuđen je u odsutnosti jer se nije odazivao pozivima čakovečkog suda, a kažnjen je zbog vožnje pijan i na neregistriranom mopedu. Policija ga je krajem srpnja prošle godine zaustavila u Sivici. Vozio je neregistriranu Yamahu, a policajac je već po zadahu i držanju posumnjao da je pio. Alkotest je pokazao 0,67 promila. Zapisnik je potpisao bez primjedbi i na licu mjesta mu je privremeno oduzeta vozačka. Kad je predmet stigao na sud, dvaput mu se pozivi
na ročište vratili s oznakom "zatvoreno". Treći put pozvan je preko e-oglasne ploče, ali se ni tada nije pojavio niti opravdao izostanak. Sud mu je zato sudio bez njega, oslanjajući se na iskaz policajca koji ga je zaustavio. Dobio je minimalnu novčanu kaznu od 390 eura i mjesec dana zabrane upravljanja vozilom, u koju mu se uračunava vrijeme oduzimanja dozvole na mjestu zaustavljanja. Kao otegotno cijenjena mu je ranija kažnjavanost za isti prekršaj. Presuda nije pravomoćna. (ik)
Optužen da je ukrao rođaku u Zaveščaku sef sa 16.000 eura
Odao se pitajući za nagradu Čakovečko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv muškarca (36) iz Zasadbrega jer je navodno pajserom provalio rođaku u kuću u Zaveščaku i odnio sef s 16.000 eura i zlatninom, a osumnjičili su ga tek nakon što se počeo raspitivati isplaćuje li se nagrada za dojavu. Prema optužnici, provalio je u rujnu prošle godine, oko pola jedan ujutro, dok vlasnici nisu bili u kući. Biciklom je došao do rođakove kuće, s dva pajsera nadigao klizna vrata terase i ušao unutra. Iz ormara u spavaćoj sobi uzeo je sef, a po sobama pokupio i zlatni nakit, dječje ogrlice i narukvice, vjenčano i zaručničko prstenje. Ukupna vrijednost bila je, prema optužnici, najmanje 18.000 eura. Otkrili su ga tek mjesecima poslije, i to zbog njegova vlastita postupka. Došao je rođaku na kavu i, kako je taj rođak naveo, zapiljio se u kamere koje je vlasnik u međuvremenu postavio. Pitao ga je isplaćuje li stvarno
nagradu za informaciju o provali. Potom mu je preko poruka počeo nuditi da će vratiti novac i sve “riješiti”. Tada je vlasnik pozvao policiju i predao im cijelu prepisku. Rođak, kojeg poznaje odmalena, svojedobno ga je odveo raditi u Austriju i posuđivao mu novac, pa je on dobro znao kad obitelj vikendom nije u kući. Pred policijom je provalu potanko priznao, opisavši i sef i nakit i motiv, pa i to da mu je za sve trebalo 20-ak minuta. Kazao je i da je sve odnio u Austriju, gdje radi, sef razbio, novac potrošio u dva do tri tjedna, dio na kockanje, dio na lake žene, a nakit je prodao na crno. Ranije je već osuđivan u Austriji. No pred državnim odvjetništvom povukao je priznanje i ustvrdio da je sve izmislio kako bi rođaka uvukao u nevolju. Kojoj će verziji sud povjerovati, priznanju ili poricanju, pokazat će suđenje koje tek slijedi. (ik)
10 Život u Međimurju GLOBALNO I LOKALNO josip.simunko@mnovine.hr Piše: Josip Šimunko
Nova europska ljevica misli drugačije
T
eme poput ratova i cijene nafte kao i nadigravanja velesila, ovoga su ljeta popunjavale medijski prostor. U sjeni tih događaja potiho se i gotovo neprimjetno rađa neki novi lijevi pogled na svijet Generacije Z, danas odraslih ljudi koji, donose svoje političke zamisli o tome kako je najbolje urediti društvo u kojemu žive. Čini se da se sve više artikulira nekoliko osnovnih ideja, koje je moguće svrstati na lijevu stranu političkog spektra. Dakako, to je odgovor mladih na krizu kapitalizma danas. S druge strane prijeti isto toliko opasna desnica sa svojim nemuštim idejama, poput Njemačke koja želi ukinuti euro pa ime i Europsku uniju. U politici ni jedna krajnost nije dobra, no pitanje na koju će se stranu nagnuti birači na nekim budućim izborima u europskim zemljama. Osnovni stav političke ljevice koju promovira Generacija Z je oslobođenje od velikih ideologija prošlih vremena, mahom su usmjereni na pojedinca i mikrokozam života u društvu. Nije tako samo u Europi, slično je i u Kanadi, gdje nova mlada ljevica ima svoju ulogu. Mladi ljevičari naprosto žele lijepe stvari i smatraju da treba ograničiti cijene da bi lakše došli do njih, a da javne usluge plaćaju najbogatiji putem velikih poreza. Naime, oni gledaju stvarnost drugim očima i smatraju da novostečeni rast pro-
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
ŽIVOTNA PRIČA LJILJANE ZUBIĆ trijumf je nad životnim udarcima
28. kolovoza 2026.
Iz kolica sam ustala da b druge vodila na planine Čakovčanka Ljiljana Zubić teških životnih iskušenja pronašla je snagu u planinarenju, biciklizmu i putovanjima, a danas je turistička vodičica Piše: Kristina Kobal
izvodnje i bogatstva društva nije donio koristi običnim ljudima. Zbog toga razmišljaju ne o stvaranju novih bogatstava, već o oduzimanju bogatstva i drugačijoj raspodjeli. Riječ je o svojevrsnom „zaleđivanju“ razvoja društva jer se smatra da bogatstva ima dovoljno i da samo treba donijeti državne dekrete za javno stanovanje i trgovinu hranom i pojeftiniti ih za građane. To su dakako ekstremni stavovi, no polako prolaze u javnosti i postaju zapaženi. Ukratko riječ je o svojevrsnom novom valu političkih mišljenja koji izgleda kao nova socijalna utopija, no pronalazi svoje pristalice kod mladih Generacije Z i zbog političkog neiskustva. Koliko će se takvi stavovi mijenjati u budućnosti pomakom prema centru i u sukobu se desnicom, za sada nije jasno, no očito je da se nešto događa. Osnovno je ipak pitanje što će biti s razvojem društva na način koji je do sada važio, odnosno koliko je sadašnji kapitalizam kojeg se promovira kao najbolji, živ i koliko ga treba mijenjati.
L
jiljana Zubić iz Čakovca cijeli je život sanjala o tome da jednog dana postane turistička vodičica. Danas, kada iza sebe ima dva karcinoma, gubitak supruga, tešku ozljedu gležnja i godine provedene u kolicima, taj san živi na poseban način – vodeći druge prema planinama, jezerima, nacionalnim parkovima, gradovima i mjestima koja je i sama upoznala. Njezin život nije uvijek bio lagan, no upravo su je najteži trenuci naučili koliko vrijedi svaki novi dan. Nakon bolesti i smrti supruga okrenula se sportu, prirodi i putovanjima. Planinarenje joj je postalo svojevrsna terapija, a biciklizam način da ponovno osjeti slobodu. – Preboljela sam dva karcinoma i smrt muža. I to me zapravo potaknulo da se počnem baviti sportom, a ponajprije planinarenjem. Obično kad osvojim vrh, živim punim plućima, govori Ljiljana. Njena priča o Caminu već je ranije privukla veliku pozornost. Godine 2017. prošla je francusku rutu Camino de Santiago, a o tom je putovanju govorila i na putopisnom predavanju u Čakovcu.
Život je ponovno pronašla u planinama
Iza Ljiljane je dvadeset godina planinarenja. Nakon što je počela planinariti, u njezin se život uvukao i biciklizam. Kilometri su
se nizali, a s njima i nova putovanja, izazovi i susreti. – Nakon planinarenja sam biciklirala i to mi je omogućilo da čitavo vrijeme mislim da sam zdravija. Bicikliranje me spasilo i mentalno i psihički, a u dobroj sam formi i danas. Jedan od najvećih pothvata bio je Camino de Santiago. Na francusku rutu krenula je 2017. godine, iz zahvalnosti za život i ozdravljenje. Prošla je stotine kilometara, a put je za nju imao puno dublje značenje od običnog sportskog izazova. – Avanturistički sam tip, ali sam na tu rutu išla iz same zahvalnosti jer sam ozdravila. O njezinu Caminu svjedoče i ranija putopisna predavanja, na kojima je opisivala 675 kilometara francuske rute i putovanje koje je nazvala „Stazom tišine“.
Ljiljana ni nakon invalidskih kolica nije odustala
Kada je pomislila da je najteže iza nje, dogodio se novi udarac. Ljiljana je doživjela frakturu gležnja, zbog koje je tri godine bila u kolicima. Danas ima oštećeni gležanj i zbog toga više ne može planinariti onako kako je nekada. Ali planine nije napustila. – Planinarenje mi je svedeno na minimum zbog oštećenja gležnja. Pa sam morala završiti tečaj za turističkog vodiča da barem mogu voditi druge na planinarenje. Prije četiri godine završila je tečaj za turističku vodičicu. Osposobljena je za vođenje na području Zagreba, Zagrebačke i Ličko-senjske županije, a danas je među turističkim vodičima koje navodi i Turistička zajednica grada Čakovca. Tako je, pomalo neočekivano, njezino osobno ograničenje postalo novi početak. Ako više ne može uvijek sama osvojiti vrh, može drugima pomoći da ga upoznaju.
Od Čakovca do Balatona biciklom
Ljiljanina ljubav prema biciklu također ne poznaje granice. Jedan od njezinih izazova bila je i ruta Čako-
vec – Balaton, duga čak 545 kilometara. Bicikl joj je, kaže, dao nešto što joj je u najtežim životnim trenucima bilo posebno važno – osjećaj da može krenuti naprijed. I ranije je pokazala koliko joj je važna povezanost sporta i humanosti. Godine 2018. s Elvisom Prišlićem biciklirala je oko Balatona, a njihovo putovanje bilo je posvećeno djeci oboljeloj od leukemije i limfoma. Za Ljiljanu tako svaki kilometar ima svoju priču.
Rim je grad koji je posebno osvojio njeno srce
Od svih mjesta koja je upoznala, posebno mjesto u njezinu srcu zauzima Rim. – Rim sam doživjela i upoznala detaljno. Tamo sam volontirala i mogu reći da ga danas imam u malom prstu. Posebno pamti svete stube, ali i baziliku svetog Pavla. Putovanja za nju nisu samo obilazak znamenitosti. Ona su način upoznavanja ljudi, povijesti, kulture i duhovnosti. A upravo vjera u njezinu životu ima posebno mjesto. – Vjera mi inače puno znači, ona me je spasila. Bez nje ne bih mogla. Bila je i na Caminu Međugorje, a danas svoje znanje i iskustvo prenosi drugima kroz turističke ture.
Posebna ljubav prema prirodi
Iako je upoznala brojne gradove i svjetske destinacije, Ljiljana je velika zaljubljenica u prirodu. Nacionalni parkovi, planine, jezera, rijeke i šumske staze za nju su mjesta na kojima se čovjek najbolje može odmoriti. Posebno joj je ostao u sjećanju Grossglockner u Austriji. – Zadivila me kad sam u sedmom mjesecu u Austriji vidjela runolist. Bilo je to na putovanju Grossglockner u Austriji. Runolist je inače zaštitni znak planinara i baš me raduje što sam ga uživo tamo vidjela. Oduševili su je i panoramski vrhovi visoki oko 3000 metara te alpska cesta. Svima preporučuje da posjete hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode, ali i mjesta do kojih se ne dolazi automobilom. – Posjetite mjesta gdje morate hodati. Izdvojila bih
možda još i Kamačnik, gdje je lijepa šetnica, ali isto tako i Risnjak. Jer, kaže, nakon planinarenja čovjek se ispuni na poseban način. – Nakon planinarenja si ispuniš dušu, a na biciklu se odmoriš na drugi način.
Najviše je ipak veseli Međimurje
Iako je prošla brojne planine, gradove i države, Ljiljana priznaje da joj je ono domaće često najdraže. Posebno voli voditi ture po Čakovcu i Međimurju. – Meni nema ništa ljepšega od naših Zrinskih, od naših crkvi i od naše Porcijunkule. To mi je ljepše pa čak i od svih planina, rijeka i jezera. Upravo zato želi ljudima pokazati da Međimurje nije samo kraj kroz koji prolazimo, već prostor bogate povijesti, kulture i prirodnih ljepota koje vrijedi upoznati.
Kakav mora biti dobar turistički vodič?
Za Ljiljanu dobar turistički vodič nije samo osoba koja zna mnogo podataka. On mora znati slušati ljude i stvoriti dobru atmosferu. – Vodič treba biti pristupačan, ljubazan, nasmijan. Treba imati također i znanje. Međutim, osmijeh za dobro jutro je prvi. Inače sve pada u vodu. Smatra da se između vodiča i grupe mora dogoditi svojevrsna povezanost. – Ključna je simpatija koja se treba roditi između ljudi koje vodiš i tebe kao vodiča. A ona se može roditi ako si tu i ako slušaš druge. Njezinu su energiju i iskustvo prepoznale i turističke agencije. – S obzirom na moje godine i kasnu angažiranost, agencije su me prepoznale. Zahvaljujem se jako agenciji Rudi Travel i Jakopić Travel koji su me prepoznali i radujem se svakoj novoj suradnji i novom izletu.
Unuk Andrija i pas Boa njezin su mali svijet
Iza svih putovanja i pustolovina postoji i njezina svakodnevica. Ljiljana je dobila unuka Andriju, koji danas ima deset mjeseci,
28. kolovoza 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC GRADONAČELNICA
bih
Temeljem Zaključka gradonačelnice Grada Čakovca, Klasa: 371-07/26-01/1, Urbroj: 2109-2-01-01-26-2 od dana 14.08.2026. objavljuje se
Javni natječaj i Poziv za podnošenje molbe za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Čakovca
Ljiljana Zubić sa svojim biciklom – sport i kilometri njezina su svakodnevica i uživa provoditi vrijeme s njim. Tu je i pas Boa. S njim svakoga dana prođe i do šest kilometara, ali u laganim šetnjama. Ima kuću i vrt, voli biciklirati, a posebno voli raditi s djecom. – Volim raditi s djecom, volim im pričati nove priče i avanture. Oni vole planine kao i ja. I zato nam je lijepo zajedno. Najviše je veseli kada joj djeca kažu da i sami žele postati planinari. Vikendi su joj najčešće rezervirani za nove izlete, a nakon pustolovine dobro dođe i malo odmora. No njezina znatiželja ne miruje. Jer Ljiljana Zubić danas živi ono što je možda oduvijek željela – putuje,
Čakovec 11
upoznaje ljude, priča im priče i pokazuje im svijet. A svima koji misle da je za novi početak prekasno poručuje jednostavno: – Nikad nije kasno za zaljubljenike u avanture, baš poput mene. Njezin život to najbolje potvrđuje. Nakon svega što je prošla, nije izabrala odustajanje. Izabrala je planinu, bicikl, putovanja, vjeru, prirodu i ljude. I danas, kada sama ne može osvojiti svaki vrh, druge vodi prema njima. Možda je upravo u tome njezina najveća pobjeda – shvatila je da život nije gotov kada nam se zatvore jedna vrata. Ponekad se tada otvore neka potpuno nova, vodeći nas prema mjestima o kojima prije nismo ni sanjali.
REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC Upravni odjel za opće poslove i lokalnu samoupravu KLASA: 112-01/26-01/13 URBROJ: 2109-2-09-26-4 Čakovec, 25. kolovoza 2026.
OBAVIJEST O RASPISANOM JAVNOM NATJEČAJU ZA PRIJAM U SLUŽBU VIŠEG REFERENTA ZA ADMINISTRATIVNE POSLOVE I UREDSKO POSLOVANJE (1 izvršitelj, na neodređeno vrijeme)
Tekst Javnog natječaja objavljen je u Narodnim novinama, broj 92/26.
Prijave s potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 dana od dana objave Javnog natječaja u Narodnim novinama, poštom (preporučeno) ili neposredno na adresu: Grad Čakovec, Upravni odjel za opće poslove i lokalnu samoupravu, Kralja Tomislava 15, 40000 Čakovec, s naznakom „Za javni natječaj – viši referent za administrativne poslove i uredsko poslovanje – NE OTVARAJ“ Upravni odjel za opće poslove i lokalnu samoupravu
1. Objavljuje se javni natječaj i Poziv za podnošenje molbe za davanje u najam stana u vlasništvu Grada Čakovca na adresi: Čakovec, Kralja Tomislava 46, položaj stana u dvorištu: suteren, površine 33,24 m2, sa mjesečnom najamninom u iznosu od 86,60 € + pričuva te sklapanje ugovora o najmu na rok od godine dana sa najmoprimcem na temelju konačne Liste reda prvenstva. 2. U natječaju ne mogu sudjelovati osobe koje su dužnici Grada Čakovca po bilo kojoj osnovi i njihove molbe neće se uzeti u razmatranje. 3. Pravo na podnošenje molbe za davanje gradskog stana u najam imaju punoljetni hrvatski državljani koji nemaju riješeno stambeno pitanje, niti mogućnosti riješiti ga na drugi način i ispunjavaju sljedeće uvjete: 1. da ima prebivalište na području Grada Čakovca najmanje 10 godina, 2. da nema u vlasništvu nekretninu (stan ili kuću), ili da istu nisu prodali niti darovali, 3. da nema pravo korištenja odgovarajućeg stana, u vlasništvu pravne osobe, bez valjanog pravnog osnova, 4. da nije iskoristio pravo na otkup stana, sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i isti prodao trećoj osobi, 5. da nije kupio ili nije u postupku kupnje stana po Programu društveno poticane stanogradnje, 6. ukupni prosječni mjesečni neto prihodi obiteljskog domaćinstva podnositelja zahtjeva ostvareni u prethodnoj godini, a čine ga sva sredstva ostvarena po osnovi rada, imovine, prihoda od imovine ili na neki drugi način, ne prelazi dvostruki iznos posljednjeg objavljenog iznosa prosječne neto plaće isplaćene u RH, Uvjete od točke 2. do točke 6. trebaju zadovoljiti kumulativno svi članovi domaćinstva za koje se traži davanje stana u najam. 4. Red prvenstva za davanje stana u najam određuje se primjenom sljedećih kriterija: 1. neprekidno vrijeme prebivanja na području Grada Čakovca, 2. radni staž ostvaren u RH, 3. sudjelovanje u Domovinskom ratu, 4. zdravstveno stanje podnositelja zahtjeva i članova njegovog obiteljskog domaćinstva, 5. broj članova obiteljskog domaćinstva podnositelja zahtjeva, 6. imovinsko stanje podnositelja zahtjeva i članova njegovog obiteljskog domaćinstva (prosječni mjesečni prihodi), 7. samohranost roditelja, školovanje djece podnositelja zahtjeva, 8. godine života, 9. uvjeti stanovanja 5. Podnositelj molbe uz prijavu na propisanom obrascu mora priložiti sljedeće isprave, za sebe i sve članove domaćinstva: - domovnica, - presliku osobne iskaznice i presliku isprave o OIB-u, - uvjerenje o neprekidnom prebivalištu na području grada Čakovca, - izjava o zajedničkom domaćinstvu i broju članova domaćinstva ovjerenu od javnog bilježnika, - izvadak iz matice rođenih, vjenčanih, a za nevjenčane bračne drugove izjava o izvanbračnoj zajednici ovjerena kod javnog bilježnika, - dokaz o radnom stažu (preslika radne knjižice i potvrde o radnom odnosu), - dokaz o sudjelovanju u Domovinskom ratu, (za sudionike) – Uvjerenje nadležnog ministarstva - rješenje nadležne službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o postotku invalidnosti, nalaz prvostupanjskog tijela vještačenja nadležnog Hrvatskog zavod za socijalni rad (za kategorizirane osobe s mentalnim ili tjelesnim oštećenjem pod uvjetom da se ne nalaze na odgoju i skrbi u ustanovi i osobe s umanjenom radnom sposobnošću zbog koje je raspoređena na drugo radno mjesto) i mišljenje i nalaz odgovarajućeg liječnika specijaliste za teška i kronična oboljenja, - za zaposlene – sva primanja u prethodnoj godini i obračunska isprava za isplatu plaće-naknade plaće i/ili neka druga vjerodostojna isprava iz koje je vidljiv iznos mjesečnog prihoda, odnosno mirovina za umirovljenike,
- rješenje/uvjerenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, da je korisnik stalne socijalne pomoći/skrbi za uzdržavanje, - izjava ovjerena kod javnog bilježnika o statusu samohranog roditelja, i/ili pravomoćna presuda o razvodu braka, i/ili odgovarajuća potvrda Hrvatskog zavoda za socijalni rad, - uvjerenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad kojom se dokazuje činjenica da je podnositelj zahtjeva roditelj ili posvojitelj mentalno retardiranog, hendikepiranog i invalidnog djeteta, pod uvjetom da se dijete ne nalazi na odgoju i skrbi u ustanovi, - uvjerenje nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad kojom se potvrđuje činjenica da se podnositelj zahtjeva isključivo brine o članovima uže obitelji (supružnici, bračni, izvanbračni, roditelji, djeca i posvojenici) sa naznakom točnog broja godina, - za svako dijete koje je član domaćinstva, potvrda nadležne obrazovne ustanove o školovanju (osnovne škole, srednje škole, fakulteta), - potvrda Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Čakovcu, (gruntovnice), o nevlasništvu nekretnine i ureda za katastar i porezne uprave o neposjedovanju kuće ili stana, - ovjereni ugovor o najmu stana, i/ili potvrda pravne osobe o smještaju ili ovjerena izjava podnositelja zahtjeva i dvaju svjedoka i druge potrebne isprave o dokazu podstanarstva, - ugovor ili ovjerena izjava podnositelja zahtjeva i vlasnika nekretnine (roditelji ili supružnikovi roditelji) o statusu stanovanja i broju članova domaćinstva koji zajedno stanuju i izvadak iz zemljišne knjige kojim se dokazuje vlasništvo i površina nekretnine u kojoj se stanuje, (osobe koje stanuju s roditeljima ili sa supružnikovim roditeljima, a stan ne odgovara potrebama domaćinstva), - ugovor o najmu stana (zaštićeni najmoprimac u stanu koji ne odgovara potrebama obiteljskog domaćinstva s obzirom na broj članova obiteljskog domaćinstva), - ugovor o najmu stana ili ovjerena izjava podnositelja i vlasnika nekretnine (roditelji ili supružnikovi roditelji) o statusu stanovanja i broju članova domaćinstva koji zajedno stanuju i izvadak iz zemljišne knjige kojim se dokazuje vlasništvo i površina nekretnine u kojoj se stanuje (osoba koja stanuje s roditeljima ili supružnikovim roditeljima, u stanu koji odgovara potrebama domaćinstva i osoba koja stanuje u neodgovarajućem stanu u vlasništvu roditelja ili supružnikovih roditelja), 6. Za podnošenje molbe po ovom Natječaju utvrđuje se rok od 30 dana, računajući od dana objave Natječaja u lokalnom listu. Natječaj će biti objavljen i na internetskoj stranici Grada Čakovca i na oglasnim pločama u prostorijama Uprave Grada Čakovca. 7. Svi sudionici natječaja dobit će obavijest o Prijedlogu liste reda prvenstva. Nezadovoljni kandidat – podnositelj molbe ima pravo prigovora na utvrđeni red prvenstva kao i izvršeno bodovanje u roku od 8 dana računajući od dana dostave Prijedloga liste reda prvenstva. Prigovor se podnosi Gradonačelnici Grada Čakovca. 8. Obrazac za prijavu nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca, uz objavljeni javni natječaj, a mogu se podići i u Upravi Grada Čakovca soba 210, II. kat. Prijava na javni poziv može se poslati poštom, preporučenom pošiljkom na adresu Grad Čakovec, Ulica kralja Tomislava 15, za Gradonačelnicu - Povjerenstvo za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Čakovca, putem Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, izgradnju Grada i upravljanje nekretninama, Odsjeka za pravne poslove, sa naznakom NE OTVARATI, ili se mogu predati osobno u pisarnici na I. katu, na istoj adresi. Nepotpuni i nepravodobni zahtjevi neće se razmatrati. 9. Sve ostale informacije i obavijesti u svezi ovog Natječaja i podnošenja zahtjeva mogu se dobiti u prostorijama Uprave Grada Čakovca, Ul. kralja Tomislava 15, II. kat. soba 205 ili soba broj 210 ili na tel. br. 314-924, 314-950. Za Grad Čakovec Ljerka Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec
12 Dobro je znati
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
28. kolovoza 2026.
FESTIVAL BALONA NA VRUĆI ZRAK OD 3. DO 6. RUJNA
Najspektakularniji prizori ovog ljeta bit će iznad Preloga Od 3. do 6. rujna Marina Prelog postaje središte jednog od najvećih balonaških događaja u ovom dijelu Europe, uz rekordan broj međunarodnih pilota, dvije noćne iluminacije, obiteljski program i koncert grupe Dalmatino Već petu godinu za redom nebo iznad Drave ispunit će deseci šarenih balona na vrući zrak. Festival balona na vrući zrak Prelog vraća se od 3. do 6. rujna u Marinu Prelog, dok posjećenost ruši vlastite rekorde iz godine u godinu. Među više od 750 pilota na svjetskoj balonaškoj
rang-listi, Prelog će ugostiti neka od njezinih najjačih imena. Dominic Bareford, treći pilot svijeta i svjetski prvak iz 2018. godine, predvodi međunarodnu postavu, a vraćaju se i Australci Matthew Scaife, trenutačno 10. na svijetu, te Edward Saunders, 18. na svjetskoj rang-listi.
“Prije pet godina željeli smo stvoriti događaj koji će ljudima približiti balonaštvo. Danas u Prelog dovodimo 40 pilota iz 15 zemalja svijeta. Stižu nam neka od najboljih imena ovog iznimnog sporta, a vijest o Prelogu obišla je svijet jer nam stiži piloti čak iz Novog Zelanda, nama najudaljenije zemlje na svi-
jetu" ponosno kaže Igor Mikloušić, pilot i su-organizator festivala.
Četiri dana balona, glazbe i sadržaja za cijelu obitelj
Jutarnji letovi planirani su oko 6:30 sati, a popodnevni od 17:30 sati, uvijek ovisno o vremenskim uvjetima. Uz natjecateljski program održavat će se i Piknik na Dravi, koji objedinjuje food truckove, gastro i eno ponudu, sadržaje za djecu, chill zone, malu školu balonaštva te vezane i panoramske letove. Poseban dio programa bit će Night Glow u subotu i nedjelju od 20 sati nadalje, ovisno o vremenu. Osvijetljeni baloni na tlu uz glazbu pretvaraju Marinu Prelog u jednu od najatraktivnijih večernjih kulisa festivala. Glazbeni program počinje u četvrtak nastupom benda La Manche, u petak slijedi Cro Dance DJ Party, u subotu DJ Vedran Car, dok će festival
Suzuki je i ovogodišnji sponzor
U četvrtak nastupa La Manche, u petak Cro Dance DJ Party, u subotu DJ Vedran Car, a u nedjelju DALMATINO od 21:00 u nedjelju navečer zatvoriti veliki koncert grupe DALMATINO od 21 sat. Festival organiziraju Turistička zajednica Grada Pre-
Najšarenija ljetna razglednica stiže iz Preloga
loga, Croatia Hot Air Balloon Team, Balon klub Zagreb i WTF Events.
Dnevna parkirna karta 5 eura
U sklopu festivala PREKOM će vršiti naplatu organiziranog parkinga, po 5€ za dnevnu kartu u petak, subotu i nedjelju. Ulaz na festival je besplatan, dok se letovi balonom naplaćuju. Za informacije i rezervacije letova posjetitelji se mogu javiti na info@baloni.hr.
28. kolovoza 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Središnje Međimurje 13
Dobitnici ovogodišnjih općinskih priznanja su Alenka Novak, NK Polet i ŽOK Kaštel kojima je uručena plaketa Općine Pribislavec, dok su zahvalnice primili Franjo Braniša, Sara Rakić, Željko Prprović – Šela i Damir Fodor
OTVORENJE DV „MAGNOLIJA“ I SVEČANA SJEDNICA U PRIBISLAVCU
Proslavljen Dan Općine uz otvorenje novog vrtića
- To je poruka mladim obiteljima da u Pribislavcu imaju budućnost, jer općina koja ulaže u djecu ulaže u vlastiti opstanak, istaknuo je načelnik Matija Ladić Piše i foto: Luka Pongračić
Pribislavec je u znaku blagdana svetog Bartola, zaštitnika mjesta, te 24. obljetnice osnutka Općine kao samostalne jedinice lokalne samouprave svečano proslavio svoj Dan Općine. Proslava održana u ponedjeljak, ostat će zapamćena po povijesnom trenutku za najmlađe mještane - samo sat vremena prije svečane sjednice Općinskog vijeća službeno je otvoren novoizgrađeni Dječji vrtić „Magnolija“. Središnji događaji okupili su brojne uzvanike, predstavnike lokalne i regionalne vlasti, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, gospodarskog, obrazovnog i kulturnog života te mještane.
Povijesni dan za najmlađe
Neposredno uoči sjednice, u Pribislavcu je svečano otvoren Dječji vrtić „Magnolija“, moderan objekt vrijedan oko 1,85 milijuna eura s kapacitetom za 108 djece. Projekt je realiziran uz potporu od 1,02 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a radove je izvela varaždinska tvrtka „Vodogradnja“. Novi vrtić predstavlja ključan demografski iskorak za općinu, zamijenivši dotadašnji vrtić „Žibeki“ koji je punih 22 godine skrbio o lokalnoj djeci, ali više nije mogao zadovoljiti rastuće potrebe zajednice. Za prvu ravnateljicu nove ustanove izabrana je Dina Barić-Baksa, dok Upravno vijeće vodi Dina Korent. Otvorenju su uz općinsko vodstvo i župana Matiju Posavca nazočili i predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih predvođeni državnom tajnicom Zrinkom Mužinić Bikić, koja je naglasila važnost ovakvih ulaganja u rani odgoj i integraciju svih skupina djece.
Mladi i tradicija u središtu svečane sjednice
Nakon otvorenja vrtića, u svečanom ozračju nastav-
ljena je sjednica Općinskog vijeća čiji su program otvorili upravo najmlađi stanovnici. U svečanost je himnom izvedenom na violi uvela Beata Bakoš, učenica Osnovne škole Vladimira Nazora Pribislavec i Umjetničke škole „Miroslav Magdalenić“ Čakovec. Toplu dobrodošlicu poželjele su polaznice vrtića Gita Juršić, Franka Mihalković i Ela Blašković, dok su pozdravne riječi na bajaškom i hrvatskom jeziku uputile Elena Ignac, Mia Horvat i Barbara Horvat. Prigodne recitacije izveli su polaznici igraonice Ema, Mia i Đuzepe Horvat, a kulturni segment dodatno su obogatili nastupi učenika prvih razreda s izvedbom „Združena slova“ Vladimira Tomerina te učenika četvrtog razreda Luke Kičmanovića s recitaciju „Naš Prslavec“. Međimursku popevku „Mesec svet oker kleti“ u narodnim nošnjama otpjevale su Mirna Pavić, Sara Pavić, Ana Ignac i Maja Ignac, dok su nastupi malih i odraslih folkloraša KUD-a Kaštel Pribislavec zaokružili svečanu atmosferu.
Razvojna vizija
Načelnik Općine Pribislavec Matija Ladić naglasio je kako se općina mijenja „korak po korak, projekt po projekt, ulicu po ulicu“, izdvojivši upravo otvorenje Dječjeg vrtića „Magnolija“ kao jedan od najvećih i najvažnijih projekata u novijoj povijesti mjesta. - To nije samo zgrada. To je poruka mladim obiteljima da u Pribislavcu imaju budućnost, jer općina koja ulaže u djecu ulaže u vlastiti opstanak. Veličina jedne općine ne mjeri se kilometrima četvornim. Mjeri se ambicijom, mjeri se zajedništvom i time koliko smo spremni raditi za generacije koje dolaze poslije nas, rekao je Ladić. Osvrnuvši se na realizirane te nadolazeće investicije, načelnik je istaknuo znatna ulaganja u sportsku i komunalnu infrastrukturu. Tako je u Ulici Ruđera Boškovića izgrađen multifunkcionalni sportsko-rekreacijski pro-
stor vrijedan oko 230.000 eura, uz gotovo 50.000 eura bespovratnih sredstava Ministarstva demogra�ije i useljeništva. Na stadionu „Petar Peršić“ završena je rekonstrukcija svlačionica i tuševa vrijedna 80.000 eura te je izgrađen sustav navodnjavanja glavnog terena vrijedan više od 29.000 eura. Kada je riječ o cestovnoj infrastrukturi, uspješno je završena rekonstrukcija ulica Vladimira Nazora, Josipa Juraja Strossmayera i Augusta Šenoe u vrijednosti većoj od 243.000 eura, dok u narednom razdoblju slijedi obnova Kaštelske ulice, Ulice Vinka Žganca i Ulice Matije Gupca. Među budućim planovima općinske uprave nalaze se i priprema izgradnje školske sportske dvorane, novi vatrogasni dom, uređenje društvenog doma, daljnja ulaganja u Zračnu luku Pribislavec te razvoj gospodarske i industrijske zone. O značajnim pomacima u romskom naselju govorio je zamjenik načelnika iz redova romske nacionalne manjine Rajko Kovačić. Kao jedan od najvažnijih rezultata izdvojio je sanaciju velikog odlagališta otpada, čime je znatno smanjena opasnost od požara i nekontroliranog paljenja. Također je uređen prostor na području Trokuta gdje je postavljeno igralište i nogometni golovi, a najavljena su i dodatna ulaganja te sanacija velikog igrališta.
Obnova Feštetićevog dvorca i školska sportska dvorana
Župan Međimurske županije Matija Posavec povezao je naziv novog vrtića sa simbolikom magnolije koja uz dvorac Feštetić raste još od 17. stoljeća – stabla koje čuva svoje korijenje i u pravom trenutku procvjeta, baš poput Međimurja i Pribislavca. Kao ključni projekt u kojem je Općina partner naglasio je obnovu Feštetićevog dvorca, obuhvatnu investiciju Međimurske županije vrijednu više od 6,6 milijuna eura. Posavec je potvrdio i snažnu podršku izgradnji školske
sportske dvorane pri Osnovnoj školi Vladimira Nazora, koja je jedina matična škola u Međimurju bez dvorane, te najavio prijavu spremne projektne dokumentacije na aktualni natječaj uz poruku: - Pribislavec je jedina matična škola bez dvorane i zaslužujete da je imate. Imat ćete je. Izaslanik predsjednika RH Nikša Peronja prenio je čestitke predsjednika Zorana Milanovića, istaknuvši da Međimurje prepoznaje po otvorenosti, ambiciji i uspješnosti te podcrtao važnost sinergije svih razina vlasti. Svečanoj sjednici nazočili su i brojni drugi gosti, među kojima su bili predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, saborski zastupnici Boška Ban i Ivica Baksa, zamjenici župana Mario Medved i Elvis Kralj, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, župnik Marko Rac, ravnatelj OŠ Vladimira Nazora Bruno Matotek te predstavnici susjednih općina, udruga i gospodarstva. Dodjela općinskih priznanja zaslužnim laureatima Svečanost je okrunjena uručivanjem općinskih priznanja zaslužnim pojedincima i udrugama. Prestižna plaketa Općine Pribislavec uručena je Alenki Novak za dugogodišnji humanitarni rad i nesebično djelovanje, pri čemu je župan Posavec istaknuo kako ona svojim životom i radom predstavlja simbol vrijednog i samozatajnog međimurskog čovjeka. Plaketu su primili i Nogometni klub Polet Pribislavec povodom 50. godišnjice održavanja turnira „Pribislavijada“ te Ženski odbojkaški klub Kaštel Pribislavec povodom 30. godišnjice postojanja. Zahvalnice Općine Pribislavec dodijeljene su Franji Braniši za dugogodišnji rad u Matici umirovljenika, Sari Rakić za predanost rukometu i sportske rezultate, Željku Prproviću – Šeli za 51 godinu neprekidnog djelovanja u NK Poletu te Damiru Fodoru za dugogodišnji doprinos kulturnom i sportskom životu mjesta kroz rad u KUD-u Kaštel i NK Poletu.
Načelnik Petar Janušić i Jelena Krznar, predsjednica OV Belica
Općina Belica kreće u turističko udruživanje
Osniva se TZ Med Murom i Dravom Uspostavljanju udružene turističke zajednice Med Murom i Dravom bila je jedna od ključnih točaka nedavne sjednice Općinskog vijeća Belice. Shodno prijedlogu, Belica bi se, u suradnji s općinama Donji Kraljevec, Mala Subotica i Orehovica, povezala u zajedničku destinaciju s ciljem učinkovitog planiranja razvoja turizma, zajedničkog marketinga i promocije lokalnih znamenitosti. Načelnik Petar Janušić vijećnicima je pojasnio kako Belica bez udruživanja ne može ostvariti značajnije potpore. - S obzirom na to da su Belica, Domašinec, Donji Kraljevec, Mala Subotica i Orehovica općine koje nisu članice niti jedne turističke zajednice, ne mogu se prijavljivati na određene projekte i ne mogu uživati blagodati iz kojih bi eventualno mogle povući sredstva. Cilj nam je uspostaviti jedinstvenu turističku destinaciju koja će omogućiti učinkovitije planiranje razvoja turizma, zajednički marketing i promociju, naglasio je načelnik Janušić. U fokusu buduće turističke zajednice bit će stavljanje u punu funkciju općinskih aduta, Etno kuće i Muzeja krumpira. Prema planu, sjedište zajednice bilo bi u Donjem Kraljevcu u sklopu Centra dr. Rudolf Steiner, gdje već postoji adekvatan prostor, a planirano je i zapošljavanje jedne osobe čije bi se su�inanciranje dijelilo među općinama razmjerno broju stanovnika. Vijećnici su u konačnici jednoglasno dali suglasnost načelniku za pokretanje daljnjih pregovora i potpisivanje sporazuma.
Ista cijena produženog boravka
Shodno odluci Vijeća,
nastavlja se su�inanciranje Programa produženog boravka u tamošnjoj osnovnoj školi.Produženi boravak obuhvaća učenike od prvog do trećeg razreda u razdoblju od rujna 2026. do lipnja 2027. godine, i to tri skupine u matičnoj školi u Belici te jednu u Područnoj školi Gardinovec. Za roditelje s prebivalištem na području općine mjesečna cijena iznosi 70 eura za prvo dijete te 35 eura za drugo dijete koje istovremeno pohađa boravak, dok je za treće i svako sljedeće boravak u potpunosti besplatan. U skraćenom mjesecu lipnju iznosi su dodatno umanjeni pa cijena za prvo dijete iznosi 50 eura, za drugo 25 eura, a za treće i svako naredno dijete boravak ostaje besplatan. Za roditelje učenika koji nemaju prebivalište na području Općine Belica utvrđeni su drukčiji iznosi. Njihovo mjesečno učešće iznosi 115 eura po djetetu, osim za mjesec lipanj kada se taj iznos umanjuje na 80 eura. Za razliku od prijašnjih godina, Belica će u novoj školskoj godini izravno su�inancirati nabavu radnih materijala novčanim iznosima od 40 eura za učenike nižih razreda te 60 eura za učenike viših razreda osnovne škole.
Prodaja gradilišta u Gardinovcu
Općine pokreće prodaju neizgrađenog građevinskog zemljišta u svom vlasništvu u Gardinovcu. Radi se o čestici koja je do sada općini stvarala samo troškove održavanja. Načelnik Janušić objasnio je kako je cilj ove prodaje privući mlade obitelji i smanjiti nepotrebne izdatke. - Radi se o mladim obiteljima koje bi htjele tu izgraditi obiteljske kuće.
14 Dobro je znati
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
28. kolovoza 2026.
28. kolovoza 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
GRAD MURSKO SREDIŠĆE
20. susret starih traktora u Selnici
Svim traktoristima pregača, osiguranje i pehar Ljubitelji starih traktora i poljoprivredne mehanizacije u nedjelju, 30. kolovoza, dolaze na svoje. U organizaciji Općine Selnica i Oldtimer kluba Selnica, održava se jubilarni, 20. Susret starih traktora. Okupljanje sudionika predviđeno je od 11:00 do 12:00 sati na parkiralištu Oldtimer muzeja na Jelačićevom trgu u Selnici. Vozači moraju stići barem sat vremena prije polaska kako bi obavili formalnosti oko prijave i preuzimanja startnih brojeva. Svečana kolona kreće u 12:30 sati, a ruta vodi kroz Selnicu, Donji Koncovčak, Gornji Koncovčak, Kapelščak, Gradiščak pa sve do Svetog Martina na Muri.
Uz jedinstvenu pregaču za svakog vozača, najbolj će dobiti i staklene prizme za sjećanje za osvojena najbolja mjesta Na ruti su osigurana stajanja i okrepa kod Mateja i Mišel Babić u Donjem Koncovčaku, ručak je pripremljen kod Štefana Kreste kod
kapelice sv. Margete u Kapelščaku, a nastavak vožnje ide na Venec u Gradiščaku kod Franje Vrhara i Marka Šardija.
Kotizacija za vozače iznosi 30 eura, a za suvozače 25 eura. U cijenu je za sve uključeno osiguranje od odgovornosti tijekom trajanja traktorijade, kvalitetna majica, obroci i okrepa na ruti, dok vozači uz to dobivaju, šurc (pregaču s logotipom), pehar i startni broj. Nakon povratka s terena, sudionike od 17:00 sati u Domu branitelja u Svetom Martinu na Muri očekuju večera i svečana podjela priznanja, dok je službeni završetak susreta predviđen za 17:30 sati. Hoće li zaista program tada i završiti nije sigurno jer zadnji dio sponzorira udruga Krvoločjaki. (tn)
BOGRAČFEST u Lendavi okupio 110 ekipa kuhara
Bograč spaja obale Mure
Ukupno je ocijenjeno 97 uzoraka, a dodijeljeno je 25 zlatnih priznanja. Pobjedu je osvojila ekipa “Bači-ke”, drugo mjesto pripalo je ekipi “Guiness bograč”, dok je treće mjesto osvojila ekipa “PGD Lendava” Piše: Aleksandra Sklepić
Lendava je u subotu, 22. kolovoza, ponovno živjela punim festivalskim ritmom. U sklopu Festivala Vinarium održan je tradicionalni Bogračfest, koji je u središte grada privukao brojne posjetitelje iz Slovenije i susjednih zemalja. Bogračfest je odavno prerastao okvire kulinarskog natjecanja. Postao je mjesto susreta ljudi, kultura i gastronomije, pri čemu posebno mjesto imaju Međimurje i Prekmurje. Dvije regije koje dijeli Mura povezuje mnogo više od onoga što ih
razdvaja – slična tradicija, gastronomija, vino, običaji i, prije svega, ljudi koji desetljećima njeguju prijateljske odnose. To se jasno potvrdilo i ove godine. Među više od sto natjecateljskih ekipa iz Slovenije, Mađarske, Hrvatske, Srbije i Slovačke, važno mjesto zauzeli su i međimurski predstavnici. Na kotlovima u Lendavi kuhale su ekipe Dabrovi z Mure, Martmetal, Tehnix, Udruga uzgajivača malih životinja Nedelišće te ekipa Pinklec - Društvo Međimuraca, još jednom potvrdivši snažnu povezanost s ovom manifestacijom.
Dobra zabava i team building: Ekipa Tehnix-a iz Donjeg Kraljevca
Gornje Međimurje 15
Dabrovi z Mure dobili su zlatno priznanje: Laura Mučić, Domagoj Habuš i Karlo Habuš iz Gardinovca
Posebno vrijedan rezultat ostvarili su Dabrovi z Mure, koji su se plasirali među 15 najboljih ekipa te za svoj bograč osvojili zlatno priznanje. No, Međimurci u Lendavu nisu stigli samo s kuhačama — događanje su posjetili i brojni Međimurci koji danas žive u Sloveniji, iskoristivši Bogračfest za susret s rodbinom i prijateljima te povratak tradiciji. Nakon kulinarskog okršaja u kojem je slavila ekipa “Bači-ke”, posebna gošća festivala, pobjednica MasterChefa Miša Koplova, pripremala je svoju verziju bograča ispred Gradske vijećnice. Stara gradska jezgra bila je ispunjena glazbom i mirisima. Posjetitelji su uživali u Slatkoj ulici, sadržajima za djecu i uličnoj zabavi. Za lakše istraživanje bio je or-
ganiziran besplatni turistički vlakić, dok je autobusna linija povezivala središte grada s popularnim tornjem Vinarium. Ovogodišnji program donio je i atraktivne novost: vizuru Lendave iz zraka u balonima na vrući zrak te večernji show dronovi kod Hotela Cubis, koji su svjetlosnim motivima ispričali priču o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti grada. Cjelodnevno druženje završilo je na koncertnoj pozornici uz nastupe sastava BLUE Planet i Deja Vu te vrhunac večeri — koncert Dražena Zečića. Međimurje i Prekmurje tako su još jednom potvrdili da ih Mura ne razdvaja, nego spaja. U kotlovima se kuhao bograč, ali se istovremeno gradilo prijateljstvo dviju susjednih regija koje ostaju čvrsto povezane.
Kiosk Tiska seli na stazu prema autobusnom kolodvoru Na sjednicama Stručnog kolegija koje je sazvao Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak donesene su odluke koje izravno dotiču prometnu svakodnevicu grada, rad lokalnih udruga i napredak važnih infrastrukturnih projekata. Svakako najznačajnija novost za građane rješavanje je dugogodišnjeg prometnog čvora i problema s parkiranjem na kolniku kod sadašnjeg kioska Tiska. Grad Mursko Središće obavijestio je Tisak o raskidu ugovora za postojeću lokaciju te je dogovoreno izmještanje kioska na novu poziciju uz pješačku stazu koja vodi uz tržnicu prema autobusnoj stanici. Tisak u potpunosti snosi trošak preseljenja, a novi smještaj omogućit će kupcima korištenje parkirališta kod autobusnog kolodvora, čime se konačno staje na kraj nepropisnom zaustavljanju i gužvama na kolniku. Sve ostale pojedinosti bit će definirane Aneksom Sporazuma. Na sjednicama su potvrđene i značajne financijske potpore za domaće sportaše i udruge. Odobrena je novčana potpora od po 200,00 eura atletičarkama Teni Marodi i Lei Marodi za pripreme na Rogli te nastupe na nadolazećem Europskom prvenstvu U23 u Poljskoj i Europskom sveučilišnom prvenstvu u Portugalu. Atletskom klubu Mursko Središće dodijeljeno je 1.500,00 eura pokroviteljstva za organizaciju
jubilarne, 20. Utrke grada. Isplaćuje se i kapitalna donacija udruzi Miners MC Mursko Središće prema redovnom ugovoru o financiranju programa udruga za 2026. godinu. Što se tiče prometne infrastrukture, doneseno je nekoliko važnih odluka. Tvrtki Tegra d.o.o. iz Čakovca izdana je suglasnost za izvođenje radova i privremenu regulaciju prometa na projektu rekonstrukcije raskrižja državne ceste DC209 i županijske ceste ŽC2003, a u skladu s uvjetima ŽUC-a i Hrvatskih cesta. U Hlapičini je, na prijedlog Vijeća mjesnog odbora, odobreno postavljanje prometnog ogledala kod Područne škole, dok je njihov prijedlog o imenovanju ulica u naselju proslijeđen nadležnom Povjerenstvu na daljnju proceduru. Nadalje, za vođenje i provedbu projekta „Razvoj zelene infrastrukture u gradu Mursko Središće“ prihvaćene su ponude zagrebačke tvrtke BDC d.o.o., i to u iznosima od 8.000,00 eura + PDV za usluge promidžbe i vidljivosti, 7.150,00 eura + PDV za savjetovanje pri javnoj nabavi te 7.500,00 eura + PDV za trogodišnje administrativno i financijsko-pravno upravljanje. Svi navedeni troškovi financiraju se iz samog projekta. Sve donesene odluke stupaju na snagu danom donošenja, a prijedlozi pojedinih odluka šalju se Gradskom vijeću na konačno usvajanje. (tn)
SELNIČKI VIJEĆNICI u svemu jednoglasni
Zaiskrilo zbog zapuštene crkvene parcele Cijela 7. sjednica Općinskog vijeća Općine Selnica protekla je u znaku potpunog suglasja oko službenih odluka, ali i žustre rasprave o komunalnim i sigurnosnim problemima. Iako su sve točke usvojene jednoglasno, najduže se raspravljalo o zapuštenoj crkvenoj parceli na Bukovčaku te o vandalizmu i opasnoj vožnji neregistriranih motora među maloljetnicima. Načelnik Ervin Vičević uputio je dopis župniku u vezi zapuštene parcele k.č. 6332 preko puta zgrade Općine, zbog koje građani negoduju tražeći ravnopravan tretman svih vlasnika. Ukupni troškovi kompletne sječe šume premašuju 200.000 eura, dok čišćenje
najkritičnijeg dijela ("trokuta") iznosi 21.000 eura. Općina nudi sufinanciranje od 10.000 eura, no Župa mora poslati službeni zahtjev. Izostane li dogovor, Općina će organizirati čišćenje i prisilno naplatiti troškove od Župe. Volonterske akcije su odbijene zbog nepristupačnog i opasnog terena. Vijećnici su raspravljali i o sigurnosti u prometu, opasnoj vožnji maloljetnika bez registracije te uništavanju dječjih i sportskih igrališta. Jednoglasno su prihvaćeni Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna za 2026., odluke o koeficijentima i plaćama, prodaji nekretnina, Planu održivog turizma te osnivanju Dječjeg Općinskog vijeća.
16 Dobro je znati
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
28. kolovoza 2026.
SLJEDEĆIH 10 DANA SVI PUTEVI VODE U CENTAR SVIJETA
Dođite na hodočašće i najveće proštenje u Hrvatskoj! Jeste li spremni za deset dana čiste emocije, vjere, tradicije, vrhunske zabave i nepogrešivog lokalnog šarma? Pripremite udobnu obuću, dobro raspoloženje i zabilježite datume u kalendaru jer od 28. kolovoza do 6. rujna Ludbreg ponovno postaje nezaobilazno središte dobre energije! Stiže nam Ludbreška Sveta Nedjelja 2026., najveće proštenje u Hrvatskoj te jedna od najznačajnijih vjerskih i tradicijskih manifestacija u ovom dijelu Europe. Ovogodišnji bogati program spaja ono najbolje od duhovnosti, stoljetne kulture i neumorne večernje zabave, stvarajući jedinstveni ugođaj u kojem uživaju sve generacije. Bilo da u Ludbreg dolazite u potrazi za duhovnim mirom, željni ste opuštenog obiteljskog izleta, želite osjetiti šušur legendarnog sajma ili se pak zabaviti uz bezvremenske estradne hitove pod vedrim nebom, Centar svijeta pripremio je sadržaje koji će vas oduševiti i napuniti baterije.
Hodočastite u Svetište Predragocjene Krvi Kristove Ono što Ludbreg čini jedinstvenim na mapi cijele Europe jest dragocjena činjenica da se radi o jedinom hrvatskom prošteništu koje se diči službenim papinskim priznanjem euharistijskog čuda. Svetište Predragocjene Krvi Kristove stoljećima magnetski privlači vjernike iz cijele zemlje i inozemstva, a ove godine sve odiše posebnom svečanošću. Zbog konstrukcijske obnove župne crkve sva će se misna slavlja i duhovni susreti održavati na otvorenom prostoru samog Svetišta. Tijekom deset dana u gradu će se okupljati brojne hodočasničke skupine, od vatrogasaca, vojske i policije do zdravstvenih djelatnika i mladih. Poseban emotivni trenutak bit će blagoslov kipa svetog Carla Acutisa uz Zavjetnu kapelu, omiljenog „milenijskog sveca“ koji je za života istraživao i bilježio upravo ludbreško
Vrhunac 4. i 5. rujna uz Dražena Zečića i Mladena Grdovića
euharistijsko čudo, a čiji će kip postati novo nadahnuće za djecu i mlade. Središnja vjerska slavlja donose posebnu snagu pa će tako na Svetu subotu misu predvoditi varaždinski biskup mons. Bože Radoš, dok će nedjeljni vrhunac 6. rujna predvoditi splitsko-makarski nadbiskup mons. Zdenko Križić.
Besplatno parkiranje za sve posjetitelje
Gradonačelnik Dubravko Bilić, župnik vlč. Kristijan Stojko i direktorica Turističke zajednice Karin Golubić predstavili su i sjajne organizacijske novosti. Kako bi najveće hrvatsko proštenje proteklo bez stresa oko prometnih gužvi, za sve posjetitelje koji pristižu automobilima parkiranje širom Ludbrega bit će potpuno besplatno. Jednako dobre vijesti čekaju i doma-
će stanovnike koji u subotu i nedjelju mogu besplatno koristiti gradski LudBus te u potpunom miru uživati u svim gradskim događanjima.
Legenda o Ludbergi ponovno na pozornici u Centru svijeta
Posebno mjesto u ovogodišnjem kulturnom programu pripada „Legendi o Ludbergi“, šaljivom i zabavnom igrokazu koji na scenu donosi jednu od najpoznatijih ludbreških legendi. Predstava, obogaćena pjevanim dijelovima i režirana rukom poznatog hrvatskog redatelja Krešimira Dolenčića, na pozornici na Trgu bit će izvedena u subotu i nedjelju u 17 sati. Ne propustite priliku upoznati Ludbreg kroz njegovu legendu, humor, glazbu i živopisne likove te otkriti
kako je, prema predaji, upravo jedna osebujna žena ostavila trag u priči o nastanku imena grada. „Legenda o Ludbergi“ donosi vedar i drugačiji pogled na ludbrešku baštinu i odličan je uvod u večernji program Svete Nedjelje.
Zabavni, kulturni i sportski dio programa donosi pravu rapsodiju događanja na gradskim trgovima i Otoku mladosti. Posjetitelje očekuju tradicionalni 34. Ludbreški sejem, izložba duhovne fotografije „Hvarske svečanosti – Za križem“, Festival duhovne glazbe „DUGA“ i veselo Bartolovo. Za ljubitelje prirode i aktivnog odmora svečano se otvara i nova Camino ruta Centar svijeta koja pješake vodi od Ludbrega prema Varaždinu, dok će se na Otoku mladosti smjestiti veliki Fun park s atrakcijama za najmlađe. Za vrhunac noćne atmosfere u Sportskom parku Sara Kolak pobrinut će se poznata estradna imena. U petak, 4. rujna, pozornicu i mikrofon preuzima Dražen Zečić, dok će u subotu, 5. rujna, veliku feštu do usijanja dovesti Mladen Grdović. Ludbreg vas čeka raširenih ruku pa svakako iskoristite priliku, posjetite najveće proštenje u Hrvatskoj i budite dio tradicije u samom Centru svijeta!
30. rujna 2022. 28. kolovoza 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
KREĆE DOGRADNJA Srednje škole Prelog
Priločanci napokon dočekali proširenje svoje škole Dogradnja škole podrazumijeva izgradnju novog dvoetažnog krila s četiri učionice i nizom specijaliziranih prostora, uključujući praktikume kuharstva, posluživanja i slastičarstva, restoran, kuhinju, spremišta i garderobe Piše: Vlasta Vugrinec
Eto, napokon je stavljen potpis na dokument koji označava ostvarenje velikog Graba dobila gustu žičanu mrežu snajeza sve Preložane. Riječ je i plutače s ljestvama dakako o proširenju prostora KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama SŠ o čemu se priča i piše već duži niz godina. Preloška škola propisno je ograđena djeluje u najstarijoj školskoj zgradi u Međimurju. Zgrada, naime, datira iz 1853. godine. Škola je prije dvije godine obilježila 25. obljetnicu rada. Prve učenike je upisala 1998./1999. i to kao škola tehničko-industrijskog smjera koja obrazuje kadrove iz područja ugostiteljstva i turizma, eko- Ljubomir Kolarek, Matija Posavec i Tomislav Gregur nomije te prehrane. svim vlasnicima životinja za Inspektori naložili Drugim dodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio riječima, u prve razrede krenuli nemile i ističu kako ugostiteljstva u ovom krajuulazješiti problemi dvosmjenske žavnogdogađaje proračuna i resorna čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava životinja eventusu budući ekonomisti, konobari, Međimurja. su sada poduzeli sve što je nastave i osigurati ministarstva nastojati osialnipekari upad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene sukvalitetniji tzv. i mesari. u njihovoj moći da se nešto gurati i dodatna financijska Dogradnja škole podra- uvjeti za sve učenike. skijalice, odnosno ljestve s plutačama takvo ne ponovi. sredstva. Osam godina čekao zumijeva izgradnju novog EU i sredstva - Škola Istovremeno nasa srcem,želimo kako zovu dvoetažnog krila s četiri o kojima je ranije glasiti da su predmetne sprese ovaj trenutak kli odgovorni u društvu AAT taj prostor, Piše: Vlasta Vugrinec iz nacionalnog, prelošku školu, polaze učenici učionice i nizom specijaliziinspekcija nije izvještavano, stoji u odgovoru mne jame za vodu izgrađene Ovoga tjedna u prosto- Geothermae, iz Međimurja, Varaždinske te županijskog pa i ranih prostora, uključujući iz draškovskog našla nikakve društva. -rijama Za nas je priča Srednje školeoko Prelog praktikumenepravilnosti. uKoprivničko-križevačke skladu sa svim dozvolama župakuharstva, pogradskog proračuna - Ovim putem društvo Drugim riječima, na i s ciljem poštovanja visokih društva AATjeGeothermae i potpisan ugovor o radonije. Uz gimnazijski program služivanja i slastičarstva, rePremaogradu riječima s župana trima ekoloških utapališta pasa završena, odvima na nadogradnji škole. AAT Geothermae obavje- postojeću te četverogodišnji ekonostandardazai zaštite storan, kuhinju, spremišta i Posavca, u realizaciju se ušlo žicama koje su govorili su usuGradu Prelogu, Ugovor potpisali župan štava zainteresiranu javnost bodljikavim miste i turističko-hotelijerokoliša te podzemnih voda garderobe. Projekt predviđa i hrabro s time da zahvat u bile razmaknute ali i iz Geothermaežupanije na naš upit Međimurske Matija kako je, sukladno dobivenim međusobno ske komercijaliste, škola je prilikom izgradnje energane. kabinete zaizvršena likovnu isanaciglazbenu oko potpunosti prati županijsku 70 cm dodana je gusta vezan za poduzete korake. Posavec i direktor tvrtke Hi- smjernicama, najpoznatija po strukovnim Radi se o privremenim umjetnost, kemiju, biologiju, strategiju srednjoškolskog Naime, nakon našeg tekmi Međimurci bismo redroing d.o.o. Varaždin Danijel ja bušotinskog prostora pro- žica, zanimanjima. informatiku ekonomiju, kao kli,obrazovanja, stvarajući uv- objektima za testiranje voNaprednaigeotermalna sta Risek. o grabi koja je postala Vrijednost investicije jekta drot, koji sprečava ulaz Srednjaizgradnje, škola Prelog, prede tijekom a koji i novu knjižnicu i tajništvo. životinja jete kakve ovaj kraj i pad njegovi s internalizacijom iznosi 9.325.146,20 eura s energana svojevrsno utapalište pasa i eventualan u poznatljiva i kao „Škola će biti u cijelosti saniranisai Za širenje škole, godina- bazen. učenici spojeva, na način PDV-om, a rok zaprašina izvođenje ugljikovih digla se poprilična No,uistinu ako ju zaslužuju. divlje živosrcem“, obrazuje s okolnimučenike terenomu ma sepostojeće pripremaokao i Grad Pre- tinje ili Nemala investicija pokrit nivelirani je 14 mjeseci uvo- obnove i pokakoradova u Međimurju, takood i na pak psi ipak uspiju strukovnim Prije svega za nakon završetka izgradnje će se iz više izvora. Tako log pa jedodatne kupio dvazaštitne zemljišta, preskočiti đenja izvođača posao. nacionalnoj razin, auna teren stavljanja ili potrgati, bazenće kuhara, konobara, slastičara,i puštanjem energane u poEuropska unija bespovratnim uz školu koja su više neposredno unija će bespo- ograde je izašlaEuropska i rudarska inspekcina dijelu prostora nije smrtonosna klopka. pekara i mesara niz pomoćnajkasnije dotekraja 2024. financirati projekt već prijejama spremna za prihvat Nasredstvima vratnim sredstvima financija Državnog inspektorata iz spremnih za testiranje sklisku nepropusnu foliju gon nih zanimanja. A o kvaliteti dogradnje škole, i to u maksigodine. građevinaca. rati cijeli projekt dogradnje Zagreba. vode ukupne duljine 635 m. kojom je graba prekrivena i nastave, programa, prihvatljivih Nakonodnosno svega samo se moškole, i to u maksimalnom Osim dogradnje, postojeTakođer, obnovljeno je i pomalnom kojoj seiznosu prije nisu uspjele dovoljno govori činjenica da Nisuprihvatljivih uočene troškova postavljeno troškova od 2,4 milijuna eura. iznosu ća zgrada ukupno proći će kroz sveože dodati je li trebalo doći do 12 izla- popeti i izaći iz vodene zamke, učenici osvajaju medalje na Gradonačelnik Ljubomir Ko- svega ovoga i tko zna kako odnepravilnosti 2,4 milijuna eura. buhvatnu znih rampi, senergetsku plutajućimobnovu pla- postavljene su tzv. skijalice, i inozemnim natjelarek je kroz amandmane na domaćim Ravnatelj škole, Tomislav — izolaciju fasade i krovišta, bi graba bila smrtonotoima, za slučaj “probijanja” Uputili smo pisani upit odnosno ljestve s plutačama. dugo canjima. I ne samo to, putem proračun osigurao 1,5 milijun Gregur, naglasio je kako se na zamjenu vanjske stolarije te sna klopka za životinje da se rudarskoj inspekciji da bismo ranije spomenutih zaštitnih Erasmusnisu programa, stječu eura u 2026. 2 milijuna mještani ovaj trenutak čekalo prenamjenu određenih Isprike za te nemile nama obratili. od strane životinja,proa dobili uvid u zapisnik, no punih do ograda stručnu praksu diljem Europe eura u 2027. godini za doosam godina. Proširenjem, stora. Nakon završetka proA trebalo je imati samo zaključenja naših novina ni- sve u svrhu onemogućavanja događaje gdje su prepoznati kao izvrsni gradnju škole. osnovna škola navodnih jekta, kapacitet škole povećat nemilih događaja sa smonekadašnja dobili nikakav odgovor. Odgovorni iz društva AAT malo više sluha za njih i poje dodao budući kadar i nerijetko se a sada srednja postala će se s trenutačnih 260una ovomGradonačelnik koje su ulazile Prema onome što su nam re- bi životinjama se prilikom ispričavaju kazati dobru volju. Centar izvrsnosti turizma i 380 učenika, čime će se ri- kako će kroz rebalanse dr- tamo i zaposle.
Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa
MEĐIMURSKA POSLA MEĐIMURSKA POSLA
Jesmo li doista ovce?vrata špajzi i palnici Međimurci, otvorite aprosto ne mogu vje- društvenim mrežama, ima- kojih se boje uglavnom su na jetu, vlastitu energiju trošimo
N U
državnim i javnim jaslama rovati u kakvo smo ju svoje mišljenjeveliki o svemu našem Međimurju ili privući će naravno in- sve to događa istog dana jer i čovjektome ih masno plaća. se događa društvo ništa pretvorili. i svačemu. Najčešće se ne ili teres Međimuraca. S je to jeradni u svemu najvažniLjudi najevlasti, od onih ina vrijeđanje Razvili smoMeđimurja. kulturu linije pak sve prepuno obziromi omalovažavana satnicu, ja promocija najnižih pozicija do najviših nje svega. Nažalost, velik manjeg otpora u kojoj je natiskano manifestacijama. proglašenje najorača je u Pitanje je samo hoće li poto osilili su se do krajnjih granidio ljudi nasjeda na takve stalo lakše prešutjeti nepravPri tome ne mislimo samo 16 sati, a najuzornije žene turističke zajednice, uredi i dok jeveć s druge strane mali u 17 verbalne i potpuno kojekakve du u školi, ambulanti ili općini sati, panapada je za zaključiti na ca, lokalne i one naciosrodne udruge i čovjek postao sve ponizniji. se zatvori u sebe, umjesto nego riskirati da te proglase nalne. Tako je idući vikend, da se očekuje i dolazak vi- društva prepoznati, htjeti se Boji se i klanja se liječniku, da digne glavu. osobom koja pravi probleme. u sve to pa makar i kako mi novinari to volimo sokih gostiju iz Zagreba, pri uključiti svećeniku, teti u vrtiću, učiLijepo smo to demokrat- Susjedi više nisu podrška i čemu mislimo na ministricu na vlastitu inicijativu. reći, “za bika zatuči”. teljici u školi pa na dalje. Više sko društvo razvili. Društvo oslonac, nego potencijalni proNaime, u subotu, 8. li- Mariju Vučković. Jer ne trebačijeg se se kao se nitko ne usudi otvoreno koje se ne usudi reći popu matrači i kritičari mistopada, Prelog je domaLijepo je napokon vidjeti uvrijeđena Gera ljutiti ako govoriti o problemima ko- pop a bobu bob. Radije će šljenja pribojavamo. Umjesto ćinjiDržavnog natjecanja u dapognuti se nacionalne manifestanije slučajnoi hrabro pozvan, ih tište. Istina, pojedinci, glavu, trpjeti i šutje- netko da konstruktivno mioranju, a Čakovec Izbora za cije sele u naš kraj, da mi izostavljen s popisa. To svije i to anonimo glasni su na ti. I što je najgore, upravo ti jenjamo stvari u stvarnom najuzorniju hrvatsku seosku nismo slijepo crijevo Lijepe jednostavno prilika da se ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se pokaže ono što imamo, a
na digitalno omalovažavanje imamo dosta toga, samo i vrijeđanje. To nije zdravo nikakav što sve uzimamo bunt, to je čista kapitulacija za gotovo. Doći će ljudi iz presvučena u bezopasnu gacijele Hrvatske, pozivamo lamu. Potpuno smo zaborase na gostoljubivost i bogatu vili osnovnu definiciju javne enogastronomiju, pa onda službe. Liječnik, nastavnik, pokažimo to što imamo. službenik i političar tu su zbog Izvadimo iz podruma i špajzi građana, a ne obrnuto. Kada koščično ulje, meso z tiblipošteno zarađujemo i plaćace, gibanicu, momeđimursku porez, mi financiramo to domaće pekmeze, društvo i kupujemozimnicu, pravo na sireve i uz to a�ina vina. za dostojanstvo, ne ulaznicu Prilika je to da se pokaže poniznost i poltronstvo. i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-
Donje Međimurje 17 17 Donje Međimurje DONJA DUBRAVA DOBRAVSKI GORIČANCI slave Bartolovo
Tko želi upravljati Klopotec stiže u sportskim prostorima? Đurenko Općina Donja štrase Dubrava dajućim zemljištem ukupne
raspisala je javni Bliži se doba natječaj zrenja grožđa i priprema za ber-i za dodjelu na upravljanje bu, a dobravski goričanci korištenje sportskih građepo tradiciji vina u njenomobilježavaju vlasništvu. Bartolovo. proRiječ je Središnja o javnoj sportslavagrađevini održat će se u subotu, skoj ukupne po2 29. kolovoza godine, vršine 321 m2026. , s nadstrešu Đurenko štrase kod 201 donicom ukupne površine 2 maćina Vladije Hajdinjaka m , nogometnim igralištem – Hajkija. 9707 m2 i pripapovršine Ključni dio običaja jest podizanje drvenog klopoca, čiji zvuk stoljećima čuva trsove i rastjeruje štetočine iz KOTORIBA vinograda, čime vinogradari
površine 11988 m2, na adresimbolično preuzimaju završnu stražu si Krbulja 19.nad urodom. Program započinje Javne sportske građeviokupljanjem sati, dok ne smatrajuuse15prostorima jenamijenjenima podizanje klopoca pred- i za sportaše viđeno za upravljanje 16 sati. Nakon daju se na i korislužbenog dijela druženje se štenje sportskim udrugama nastavlja uz općine dravskunaribu, s područja neoroštilj, domaća vina dobravdređeno vrijeme. skih goričancov i glazbu. (vv) Kotizacija iznosi 10 eura, a organizatori pozivaju sve mještane i ljubitelje dobre kapljice da se pridruže ovoj veseloj manifestaciji. (vv)
lastavica povodom 35. goNačelnica Sve-s dišnjice rada uOpćine suradnji ta Marija, Đurđica Slamek, Europskim klubom engleobjavila je Javnigušana poziv naskih i patuljastih ormijenjen svim korisnicima ganizira 30. Međunarodnu općinskog proračuna izložbu malih životinja za te dostavu programa rada engleskih i patuljastih gu-i financijskih planova za 2027. šana u školskoj dvorani OŠ godinu. Poziv je otvoren za Jože Horvata u Kotoribi. Od amaterske kulturne udruge, 17. do 20. studenog 2022. sportske humaniodržat će klubove, se zasebno dvije tarne i socijalne organizaciizložbe, izložba gušana, te je, vjerske zajednice te ostaizložba Udruge Međimurska le udruge i pojedince lastavica povodom 35.koji godjeluju na područjuUdruge. općine. dišnjice postojanja Krajnji rokćezabiti prijavu Na izložbi izloi dostavu potrebne ženo do 800 eksponata,dood čega će 500 biti inozemnih
će se izlagači iz Austrije, Makumentacije je četvrtak, đarske, Bugarske, Njemačke, 10. rujna 2026. godine. Iz Rumunjske, Srbije, Slovenije, Općine napominju kako Hrvatske te iz još poneke su svi dosadašnji zemlje. Europskekorisnici se izložproračunskih za be održavajusredstava svake dvije 2026. godinu dužni podgodine sa željom razmjene, nijeti izvješćei onagrađivanja utrošenim ocjenjivanja sredstvima najkasnije do rezultata uzgoja. 9. ožujka 2027. godine. Izložba će se održati Udruge i pojedinci koji ne pod pokroviteljstvom Opdostave navedeno izvješće ćine Kotoribe koja ujedno uovim zadanom roku nećesve moći putem poziva zaostvariti pravo na općinljubljenike u male životinje sko sufinanciranje 2027. da dođu razgledati iuposjetiti godini. jedinstvenu izložbu malih (vv) životinja.
Međunarodna izložba POZIV proračunskim korisnicima malih životinja Bez plana nemai 300novca Udruga Međimurska domaćih, a predstavit
VELIKI dan za Dekanovec
(vv)
Vrtić otvara svoja vrata U Dekanovcu će se u Projekt je realiziran uz Stari papir za nove igračke petak, 28. kolovoza 2026. potporu Europske uniDONJI VIDOVEC
godine početkom u 11 Ovihsdana u dječjem vrsati,uodržati svečano otvotiću Donjem Vidovcu bilo renje novog Dječjeg vrtića je doista veselo. A kako i ne Dekanovec adresi bi bilo kad sunaim stigleUlica nove Marka Kovača 16b. igračke. Bilo je tu različitih Izgrađeni kocki, životinja,i opremljeni drveća, farobjekti drvenog predstavlja iznimno mera asortimana važan trenutak za cijelu za građenje. No, ono što je lokalnu zajednicu i Općinu najvažnije, igračke su nabavDekanovec, jer ćenagrade osiguljene od novčane rati su znatno i koju dobilikvalitetnije u akciji Papir modernije za odgoj, nije smeće,uvjete Unimera iz Čaobrazovanje te pravilan rakovca, za osvojeno 2. mjesto zvoj najmlađih mještana.
jeu kategoriji kroz instrument NextIz dječjih vrtića. Generation, u suradnji s vrtića zahvaljuju roditeljiMinistarstvom ma na izvrsnojznanosti, suradnji u obrazovanja mladih,papira Meprikupljanjui starog đimurskom županijom i Općini Donji Vidovec iza Općinom Dekanovec. �inanciranje novčanog dijela Načelnik Općine nagrade od 2000 kn. Dekanovec Ivani dalje Hajdarović Naravno, će sudjeilovati predsjednica u akciji Općinskog prikupljanja vijeća Božić, postarog Mišela papira i već najavljuju zivaju svekontejnera zainteresirane dolazak sredimještane svojom nazočnom 10. da mjeseca. nošću uveličaju ovaj znača(vv) jan događaj za općinu. (vv)
Nismo rođeni kao posluš-
nici, ali smo dopustili da nas ta suvenirnice, Međimurske komfor i pozovimo strah polakoljude istreniriznice, jer raju u šutnju. Sustav nikada mnogi ne znaju štoseimamo, nećeuzgajamo promijeniti sam sebe što na od svojim dok god je većini udobnije trimanjima. pjetiNe u budimo tišini nego izgovoriti i dalje samojedno jasno i odlučno ne. Prvi zatajni Međimurci kojima korak prema tome jest preje važan samo rad, a ne i stati se bojati vlastite sjene prezentacija rezultata tog i konačno početi zvati stvari rada! Ne dozvolimo našim njihovim pravim imenom, političari da i na polju bez uličnog vrijeđanja, alipos ljoprivrede budu u prvom apsolutno nula tolerancije za planu! Iskoristimo priliku jer nepravdu i bahatost. tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!
Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr
Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr
18 Poljoprivreda
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
SAJAM ZIMNICE u Zagrebu
28. kolovoza 2026.
Pokažite što imate u špajzi Zagreb će od 16. do 18. listopada 2026. godine još jednom postati središnje mjesto okupljanja ljubitelja vrhunskih domaćih okusa. Naime, ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva organizira 12. Sajam zimnice, ekoloških i autohtonih proizvoda, koji će se održati na Europskom trgu te u okolnim ulicama. Manifestacija i ove godine okuplja isključivo domaće proizvođače tradicionalne zimnice, ekološke hrane te autohtonih hrvatskih proizvoda sa zaštićenim ozna-
kama i znakom „Dokazana kvaliteta“. Cilj je promicanje bogate gastronomske baštine i podrška lokalnim poljoprivrednicima. Za sve izlagače sudjelovanje je besplatno, no broj mjesta na atraktivnoj zagrebačkoj lokaciji je ograničen. Prijave se otvaraju 1. rujna u 12 sati putem službene stranice sajamzimnice.mps.hr. Prednost pri odabiru imat će oni koji se prijave ranije, uz obveznu predaju potrebne dokumentacije o sukladnosti i sigurnosti hrane. (vv) Krunoslav Čičko uzgaja koze alpina pasmine
SIREVI Krunoslava Čička iz Donjeg Kraljevca pomogli u rušenju Guinnessova rekorda
U povijest ušlo je i šest sireva mojih koza
Ambrozija je u punom cvatu
AMBROZIJA cvjeta na svakom koraku
Kazne za neodgovorne od 260 do 1300 eura S dolaskom kasnog ljeta počinje najteže razdoblje u godini za stotine tisuća građana koji pate od alergija. Ambrozija, jedan od najjačih prirodnih alergena, trenutno je u punom cvatu, a koncentracija njezine peludi u zraku doseže vrhunac. Crvenilo očiju, neprekidno kihanje, otežano disanje i umor samo su dio svakodnevice s kojom se alergičari bore sve do prvih mrazeva. Ipak, mnogi zaboravljaju da uništavanje ove agresivne korovne biljke nije stvar dobre volje ili susjedskog bontona, već stroga zakonska obveza. Prema važećoj Naredbi o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije, svi vlasnici i korisnici poljoprivrednog, građevinskog
DANI LJUKA
ili neobrađenog zemljišta dužni su redovito uklanjati ovaj korov sa svojih parcela, međa i putova. Obveza se odnosi i na jedinice lokalne samouprave te upravitelje javnih površina i prometnica. Uklanjanje se provodi čupanjem s korijenom, košnjom ili dozvoljenim kemijskim sredstvima, i to prije nego što biljka stigne procvjetati. Za one koji se ogluše na upozorenja komunalnih redara i inspekcija, propisane su novčane kazne koje za fizičke osobe iznose do 260 eura, dok za pravne osobe dosežu i više od 1300 eura. Redovitim održavanjem vlastitih dvorišta i polja izravno pomažemo sugrađanima da lakše dišu. (vv)
Svi putevi vode v Dobravo Posljednje nedjelje u kolovozu, već po tradiciji u Donjoj Dubravi organiziraju se Dani ljuka i ekološke proizvodnje. Riječ je već o 19. po redu manifestaciji koja na jednom mjestu okuplja brojne proizvođače, izlagače i ljubitelje domaće hrane. Središnji dio manifestacije zakazan je za nedjelju, 30. kolovoza 2026. godine. Službeno otvorenje predviđeno je za 11:30, dok se
okupljanje izlagača i priprema izlagačkih prostora očekuje već od 8 sati ujutro. Tijekom dana, u dvorištu zgrade Zalan, posjetitelji će moći razgledavati te kupovati domaće ekološke proizvode, rukotvorine i poljoprivredne delikatese. Naravno uza sve to, i sjeme, lučice te glavice dobravskog ljuka uz savjete o njegovom uzgoju. (vv)
S njegovog imanja put Francuske krenuo je obični kuhani sir te sir s dodacima. Jedan je bio s paprikom, drugi s vlascem, treći s bučinim košticama i u bučinom ulju, pa dimljeni i na kraju polutvrdi sir pod imenom Tvrtko Piše: Vlasta Vugrinec
U francuskom gradu Meyralsu u nedjelju, 23. kolovoza, održan je svečani europski skup sirara koji je ušao u povijest. Naime, predstavnici iz Francuske i diljem Europe okupili su se s jednim ciljem, stvoriti najveću platu kozjih sireva na svijetu i osigurati svoje mjesto u Guinnessovoj knjizi rekorda. Službeni sudac pažljivo je evidentirao svaki primjerak na impozantnoj plati, a nakon prebrojanih 388 sireva potvrdio je kako su događaj i ostvareni rezultat u potpunosti zadovoljili sve propozicije za službeni ulazak u Guinnessovu knjigu rekorda. Među europskom elitom sirarstva našlo se i deset hrvatskih proizvođača koji su za ovaj pothvat osigurali ukupno 30 domaćih sireva.
Na plati je bio i međimurski kozji sir
Svoje mjesto na najvećoj plati kozjih sireva našli su i sirevi Krunoslava Čička iz Donjeg Kraljevca, odnosno njegovog OPG-a Koza i mi. - Poslao sam šest vrsta sireva, kaže Krunoslav izuzetno ponosan kako na uspjeh, a još više promociju kozjih sireva. S njegovog imanja put Francuske krenuo je obični kuhani sir te sir s dodacima. Jedan je bio s paprikom, drugi s vlascem, treći s bučinim košticama i u bučinom ulju, pa dimljeni i na kraju polutvrdi sir pod imenom Tvrtko. I ne samo to. Poslao je on, uz same uzorke za rekord i još nekoliko sireva od svake
vrste za degustaciju. A prema riječima hrvatskih predstavnika, oduševljenje prisutnih bilo je iznimno veliko. Drugim riječima, hrvatski su sirevi izazvali pravu senzaciju zbog svojih specifičnih okusa i tekstura, koje se značajno razlikuju od tradicionalnih francuskih recepata. Ideja o stvaranju plate koja će ući u knjigu rekorda krenula je još lani. - Nije to nikakav big deal već naprosto promocija kozjih sireva, kaže Krunoslav dodajući da se plan rodio na prošlogodišnjem okupljanju članova udruženja malih sirara Europe na našem Jadranu. Cijela organizacija u našoj zemlji, pa i sam put, išla je uglavnom preko udruge malih sirara Hrvatske SirCro. Nažalost, Krunoslav si nije mogao dozvoliti tako dalek put jer netko treba biti i doma s kozama.
Farma ne trpi odsutnost
Krunoslav je, kako smo već pisali u našim novinama, zagrebačku adresu prije par godina zamijenio međimurskom. Točnije, kupio je kuću u Donjem Kraljevcu i posvetio se uzgoju koza. Oduvijek je sanjao da se preseli na selo i u svojoj 45. godini života je prelomio: -Sad ili nikad! U potrazi za kućom, put ga je jednostavno doveo u Međimurje. Po struci je veterinarski tehničar s time da nikad nije radio taj posao. Manje više, radio je u ugostiteljstvu, a su-
pruga mu je viša medicinska sestra. S troje djece su tako uz koze počeli graditi novi život. - Koze su bile oduvijek moj san, naglašava Krunoslav. Imam tu skripte koje sam skidao na engleskom s interneta i već su sigurno i 15 godina stare. Dakle, nismo baš ono na blef. Jedan od razloga zašto su došli u Međimurje je i taj što ono ima organiziran otkup kozjeg mlijeka, pa su si rekli: -Hajde, budemo mi...
Još moramo puno učiti
Prve koze, njih 20-ak nabavio je 2021., a prvo mlijeko je dobio godinu kasnije. S 45 godina života, kaže, bili su već dosta realni bili, pa su znali da neće s kozjim sirom napraviti neki bum, već da će posao ići polako. I stvarno idu polako. Djeca su su u školi, supruga na poslu, a on je cijeli dan vani s kozama, pasminom alpina. U međuvremenu je stjecajem okolnosti, postao i predsjednik Udruge kozara RUKA pa mu je sad želja taj uzgoj podići na višu razinu, jer trenutno je stanje više nego li smiješno. Naime, u Međimurju je svojevremeno bilo puno koza i onda je najedanput sve krenulo silaznom putanjom. - Nije samo da se ne isplati, jer se ne isplati, ali je i to da su djeca preuzimala farme od roditelja, a današnja djeca nisu mentaliteta ko što su bili roditelji. Delat na poslu, doći doma i onda delat doma do navečer i tak' svaki dan. Da-
našnja djeca hoće odraditi svoj posao i doviđenja. A to farma ne trpi, ističe naš sugovornik. Iako su još relativno novi u “poslu”, iza njih su već i te kako značajni rezultati. Naime, na 27. Savjetovanju uzgajivača ovaca i koza te 26. Izložbi hrvatskih ovčjih i kozjih sireva, održanima 20. i 21. listopada lani u Poreču, njihov svježi kozji sir osvojio je šampionsku titulu Za svježi sir, godinu ranije osvojili su zlatnu plaketu. Naravno, isprobavaju i nove okuse pa tako, primjerice njihov sir Chèvre s pekan orasima i javorovim sirupom donosi savršenu ravnotežu kremastog kozjeg sira, hrskavih orašastih nota i prirodne slatkoće. Idealan je za sirnu platu, posebne trenutke ili jednostavno kada se želite počastiti nečim posebnim.
Međimurci više vole kuhani sir
Trenutna proizvodnja obuhvaća oko 25 različitih proizvoda, uključujući jogurt, kefir, mlijeko, sirutku i kuhane sireve. Od sirutke koja nastaje pri izradi polutvrdih sireva, rade skutu. Prodaja i navike kupaca drastično se razlikuju ovisno o lokaciji. U Međimurju i na kućnom pragu, kuhani sir čini 90% prodaje. Za sada se njihovi sirevi mogu kupiti u Donjem Kraljevcu, Čakovcu s time da imaju i dostavu. Sirevi idu i u Zagreb gdje su tržnici Dolac otvorili prodajni prostor, a subotom su na tržnici u Utrinama i Kvatriću.
28. kolovoza 2026.
Biomedica d.o.o. ČAKOVEC
Ivanka i Juraj Podvez iz Dragoslavca na placu su nudili starinske kruške
ČAKOVEČKI SAJAM I PLAC
Jeftino dam, samo da prodam Čakovečki sajam i ove je srijede vrvio od ranog jutra kako prodavačima tako i kupcima. Naravno, i dalje je u prvom planu paprika i to crveni rog te paradajzerica. Prodavači/povrtlari, do Čakovca potegli su čak iz okolice Virovitice, Bjelovara.. S obzirom na veliku ponudu, nerijetko se mogla čuti ona, kupcima omiljena riječakcija, rasprodaja. To pak je značilo da se paprika mogla nabaviti već po jedan euro dok se redovna cijena kretala od 1,5 do 2 eura. Nešto više bilo je i patlidžana koji se također tražio budući da je jedan od sastojaka domaćeg ajvara. Po prvi puta zamijetili smo ponudu domaćeg brašna i to iz mlina u Drnju. Uz oštro i glatko pšenično brašno, nu-
Poljoprivreda 19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
CIJENE PLAC
CIJENE SAJAM
Mladi krumpir (kg): Grah (kg):
1,00 €
Mladi krumpir (10 kg):
6,00 €
3,5-4,00 €
Mladi grah (kg):
3,00 €
Mrkva (vezica):
1,50 €
Mahuna (kg):
6,00 €
Tikvice:
2,00 €
Tikvice (kg):
2,00 €
Kruške (kg):
1,00 €
Lubenica (kom):
5,00 €
Rajčica (kg):
2,50 €
Rajčica (kg):
1,50 €
Krastavci (kg):
2-5,00 €
Krastavci (kg):
Paprika (kg):
2,50 €
Paprika (kg):
1-4,00 € 2,00 €
Patlidžan (kg):
2,00 €
Patlidžan (kg):
2,00 €
Smokve (kg):
3,00 €
Drva (m3):
75,00 €
dilo se i krušno, raženo, pirovo, kukuruzno, griz. Pored naših domaćih kupaca, sajam redovno pohode i umirovljenici iz Slovenije koji kažu da je tu puno jeftinije nego kod njih i da se isplati doći ako se uračuna i cijena benzina. Kupovale su se i presadnice jesenskih salata i kasnih
Božena Horvat iz Pušćina paradajz je nudila po jedan euro
kupusnjača. Iako je štandova s cvijećem malo, iz vrećica kupaca vidjele su se ukrasne trave i hibiskusi. Na placu pak su pažnju plijenile starinske kruškice iz Dragoslavca. Prema riječima Juraja Podveza, stablo kruške starije je od sto godina i cijelo vrijeme rodi. (vv)
Štete koje u peradarskim objektima uzrokuje manji brašnar - Alphitobius diaperinus (Panzer) Piše: mr. Slavica Mustač, dr. vet. med.
B
roj manjih brašnara u peradarskim objektima može doseći enormne vrijednosti. Procjenjuje se da, ako je prisutno više od 1000 jedinki po m2, znači da je u objektu prosječne veličine 12x152 m prisutno više od 2.000.000 manjih brašnara. Manji brašnari dokazani su kao potencijalni vektori uzročnika mnogih bakterijskih, virusnih i gljivičnih bolesti peradi. Također sudjeluju u prijenosu na perad nekih vrsta protozoa, nematoda i cestoda. Dokazano je da su manji brašnari rezervoari i vektori za patogene Escherichia coli, Salmonella typhimurium i Campylobacter jejuni. Nadalje, ekonomske štete nastaju zbog smanjene konverzije hrane peradi koja se hrani manjim brašnarima. Osim smanjene konverzije hrane, perad hranjena manjim brašnarima imala je i zdravstveni problem. Pokazivala je znakove stresa i probleme s defekacijom, kao i vodenastu stolicu. U suhim uvjetima u objektima za uzgoj peradi manji brašnari grizu kožu pilića te je zbog oštećene kože smanjena kvaliteta obrađenih peradarskih trupova. Zbog uznemiravanja kukcima perad se odmara vrlo kratko vrijeme, a to utječe na potrošnju energije, smanjenu konverziju hrane i smanjeni prirast peradi. Ličinke manjeg brašnara buše rupe u
izolacijskim materijalima peradarskih objekata kako bi se pripremile za stadij kukuljice i pri tome nanose velike štete zbog gubitka topline. E�ikasnost izolacije u peradarskom objektu može se smanjiti 20 – 30 %. Manji brašnari mogu u slučajevima nepravilnih deponiranja zaražene stelje iz peradarskih objekata na poljoprivrednim površinama privučeni svijetlom infestirati stambene objekte. Takve neželjene infestacije mogu dovesti do skupih sudskih sporova te zahtjeva za materijalnom odštetom. Sljedeći problemi povezani s tim štetnikom jesu zdravstvene smetnje kod
ljudi. Kornjaši iz porodice Tenebrionidae za obranu od grabežljivaca proizvode visoko reaktivne benzokinone. Benzokinoni mogu biti opasni za ljudsko zdravlje i mogu uzrokovati zdravstvene probleme kada su ljudi dulje vrijeme izloženi kukcima. Prijavljene bolesti kod ljudi uzrokovane manjim brašnarima uključuju simptome: astme, glavobolje, dermatitisa, alergijskog rinitisa, angioedema, eritema i formiranje papula. Zemlje s razvijenom komercijalnom peradarskom proizvodnjom (Australija, Brazil, SAD) troše znatna �inancijska sredstva za kontrolu manjih brašnara.
Čakovec, R. Steinera 7 www.biomedica.hr AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473
MURSKO SREDIŠĆE
Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
20 Povrtlarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
28. kolovoza 2026.
Sve što je važno znati o berbi krumpira Krajem kolovoza/početkom rujna u Međimurju počinje vrijeme vađenja krumpira, a ove smo godine s berbom počeli i u Biovrtu. Nakon izrazito vrućeg i sušnog ljeta svojim sam urodom jako zadovoljna, a veliku je razliku napravio debeli sloj malča kojim smo još početkom ljeta prekrili cijelu parcelu.
Zašto je ove godine mnogima krumpir sitniji?
To mi ove godine govori dosta vrtlara, a jedan od važnih razloga mogu biti upravo dugotrajne vrućine i suša. Krumpir je kultura kojoj odgovaraju niže temperature. Optimalne temperature za razvoj gomolja su oko 15-20 °C, dok visoke temperature ometaju stvaranje i punjenje gomolja. Kad temperatura tla prijeđe 30 stupnja - gomolji više ne rastu. U istraživanjima je toplinski stres smanjivao i broj i veličinu gomolja, a kombinacija vrućine i nedostatka vode dodatno pogoršava rezultat. Zato nije neobično da nakon ljeta kakvo smo imali pronađemo više sitnog krumpira. I naravno, u svakoj normalnoj berbi bit će i velikih i malih gomolja - ne mora svaki krumpir biti divovski da bi urod bio dobar. Puno je veća radost i uspjeh imati svoj organski krumpir.
Za vrijeme suše veće su i štete od glodavaca
Miševi i voluharice također vole krumpir, a tijekom dugih sušnih razdoblja njihove štete mogu nam biti još uočljivije. Sočni gomolji predstavljaju im i hranu i izvor vode kada je okoliš suh. I kod mene su ove godine ponešto pojeli, ali šteta nije velika. Dok ima dovoljno i za njih i za mene, ne uzrujavam se previše.
Zašto krumpir ne vadim za najvećih vrućina?
Ako krumpir spremate za zimu, nemojte ga vaditi usred najveće žege iz jako zagrijanog tla. Visoka temperatura gomolja pri vađenju nepovoljna je za njegovu kvalitetu i kasnije skladištenje. Stručne smjernice za proizvodnju krumpira zato preporučuju vađenje pri
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com umjerenim temperaturama; ako su dani vrući, bolje je vaditi rano ujutro nego tijekom najtoplijeg dijela dana. Ja sam ove godine namjerno čekala promjenu vremena i kišu. Nakon gotovo dva mjeseca suše tlo se konačno ohladilo i omekšalo - i posao je odmah postao puno lakši. Samo nemojte otići ni u drugu krajnost: krumpir za skladištenje nije dobro vaditi iz jako mokrog i blatnog tla, jer ozljede i vlaga povećavaju mogućnost problema s truležima tijekom skladištenja.
Malč je ove godine u biovrtu napravio veliku razliku
Krumpir sam još krajem svibnja debelo pomalčirala sijenom, a tijekom ljeta sloj smo dodatno podebljavali. I upravo se ove ekstremne sezone pokazalo koliko to vrijedi. Malč je smanjio isparavanje vode, održavao tlo hladnijim i zaustavio većinu korova. To je posebno važno upravo kod krumpira jer mu hladnije tlo pogoduje razvoju gomolja. Prekrivanje malčem (kod mene sijenom) preporučuje se upravo za očuvanje vlage i održavanje niže temperature tla tijekom njihova rasta. A pravi rezultat vidjela sam tek kod vađenja. Nakon kiše maknule smo debeli sloj sijena, a ispod njega nas je dočekala prekrasna, rahla zemlja. Ponijele smo vile i velike motike, a na kraju smo glavninu krumpira vadile malim ručnim motičicama. Nakon gotovo dva mjeseca suše i ekstremnih vrućina, urod je sasvim solidan, štete od voluharica i miševa su male, a tlo je u odličnom stanju. Ove sezone još jednom se pokazalo da malč nije samo način borbe protiv korova - u sve toplijim i sušnijim ljetima postaje jedna od najvažnijih zaštita tla i biljaka u mom vrtu.
Crvena rog paprika najtraženija je kultura ovih dana
ROG PAPRIKA kraljice je svake prave zimnice
Nema ajvara bez crvena roga, ni jeseni bez njegova mirisa Piše: Vlasta Vugrinec
Tržnice, sajmovi, trgovački centri ali i naši vrtovi ovih su dana puni paprike koja je u punoj zriobi. Bere se paradajzerica, babura, feferoni i naravno crvena rog paprika. Bez nje nezamisliva je zimnica budući da je glavni sastojak popularnog ajvara. O pečenoj pak i pripremljenoj na salatu s češnjakom i črnim uljem mogle bi se pisati prave gastronomske ode. Naravno, reže se i sprema tako svježa u zamrzivač za zimu, pa se može kiseliti i pripremiti na tisuću načina. Drugim riječima, govorimo o kraljici zimnice. Izuzetno je slatka, aromatična i bogata sokom, osobito kada se ispeče. Debelo meso i čvrsta kožica koja se nakon pečenja vrlo lako guli, što je čini idealnom za preradu. U narodu postoji i nepisano pravilo, gotovo obiteljska legenda, da je pečenje rog paprike "posljednji pozdrav ljetu".
Ajvaruša ili kurtovska kapija
Poznata još i kao ajvaruša ili kurtovska kapija, ova
izdužena, plosnata paprika intenzivno crvene boje već generacijama drži posebno mjesto u srcima i kuhinjama. Iako se na prvi pogled čini kao jednostavna poljoprivredna kultura, iza njezinih mesnatih stijenki krije se bogata povijest, bogatstvo nutrijenata te pregršt narodnih priča i legendi. Njezin put do naših kuhinja ima svoju vlastitu dinamiku. Tako, primjerice, najveće količine vrhunske rog paprike u ovo doba stižu nam iz susjednog varaždinskog kraja, ali i s bogatih polja bjelovarskog i virovitičkog područja. Tajna uspjeha tamošnjih poljoprivrednika nije u pukoj sreći, već u savršenom spoju prirode i tradicije. Plodna nanosna tla uz rijeku Dravu i blage padine Bilogore pružaju izuzetno rastresitu i humusom bogatu podlogu koja zadržava vlagu, a sprječava truljenje korijena. Izdašan broj sunčanih sati i tople ljetne noći omogućuju plodovima stvaranje visoke razine prirodnog šećera i formiranje debelog, mesnatog zida po kojem je ova paprika prepoznatljiva. Uz bogate podze-
mne vode dravskog sliva i generacijsko znanje lokalnih uzgajivača, ovaj je kraj postao prirodni dom najkvalitetnije paprike u regiji. Istina, to se uglavnom odnosi na sajmove i tržnice dok su trgovački centri drugi par rukava. Osim što je gastronomska poslastica, rog paprika je i prava nutritivna bomba. Sadrži čak do tri puta više vitamina C od naranče, a njezina intenzivna crvena boja potječe od moćnih antioksidansa poput likopena i beta-karotena.
Legenda o "crvenom kavijaru"
Najpoznatija priča koja se veže uz crvenu rog papriku vodi nas u Beograd s kraja 19. stoljeća. U to su doba bogati stanovnici i boemi u gradskim mehanama obožavali svježi kavijar iz Dunava. No, kada je zbog poremećaja u ribolovu ponestalo ovog luksuznog specijaliteta, domišljati vlasnici kafana ponudili su gostima alternativu: fino mljevenu, pečenu i na ulju uprženu crvenu rog papriku.
OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj) Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati. PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj) Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.
Jelo su prozvali "crveni kavijar", a naziv ajvar potječe upravo od turske riječi havyar (kavijar). Priča kaže da su gosti u početku mislili kako je riječ o podvali, no čim su kušali bogat i slatkast okus pečene paprike, ostali su oduševljeni. Ubrzo je ovaj "lažni kavijar" postao traženiji i cjenjeniji od onog pravog, postavši nezaobilazan dio svakog otmjenog jelovnika. Osim u ugostiteljstvu, crvena rog paprika ostavila je dubok trag i u narodnom vjerovanju. Zbog svog specifičnog, zakrivljenog oblika koji podsjeća na rog, u ruralnim se krajevima stoljećima vjerovalo da posjeduje obrambene i magijske moći. Seljani su ispletene vijence jarko crvenih paprika vješali na trijemove kuća, pokraj prozora i ulaznih vrata. Prema predaji, jarka crvena boja i oblik "đavoljeg roga" imali su zadatak upiti negativnu energiju prolaznika, odbiti "urokljive oči" i zaštititi kućanstvo od bolesti i nesreće tijekom dugih i hladnih zimskih mjeseci.
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno. Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708 Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
28. kolovoza 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Vaši stupci 21
BRANITELJI obilježili Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima
Dan crne vrpce i pijetet žrtvama na Sepu O bilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima te odavanje počasti žrtvama grobišta Sep u Gornjem Hrašćanu održano je u organizaciji HOS‑BELICA – Kluba branitelja Domovinskog rata Međimurske županije, članice BRANITELJI ZAJEDNO – zajednice braniteljskih udruga ratnih postrojbi Međimurske županije, pod vodstvom predsjednika Kluba Josipa Kolarića, dugogodišnjeg aktivista u očuvanju sjećanja na žrtve poraća i organizatora komemoracija posvećenih nevinim žrtvama jugoslavenskog totalitarizma. Obilježavanje je započelo svetom misom u crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Macincu u spomen na sve žrtve. Nakon mise, drugi dio komemoracije održan je na grobištu Sep u Gornjem Hrašćanu, kod grobnice u kojoj se nalaze žrtve ekshumirane 2009. godine, a pokopane 23. kolovoza 2010. godine povodom Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Nakon intoniranja državne himne, uz nazočnost izaslanice potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, gospođe Manuele Šmit Vuk, župana Međimurske županije Matije Posavca, načelnika Općine Nedelišće, predstavnika Matice hrvatske i Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« te predstavnika braniteljskih udruga — HOS Belica (organizator), 54. SPB, Društvo Veteran, HVIDR-a Jug, Vojna policija Međimurske županije i Rode Varaždin — položen je zajednički vijenac i zapaljene su svijeće.
Nazočnima su se obratili župan Međimurske županije, izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja te organizator komemoracije, koji su u svojim govorima posebno naglasili: „Danas se s dubokim poštovanjem i pijetetom okupljamo na grobištu Sep kako bismo obilježili Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih re-
žima. Ovo spomen‑mjesto trajni je podsjetnik na tragedije, nedjela i prekinute živote koji su stradali pod teretom ideologija što su zanemarile ljudsko dostojanstvo i pravo na život. Čuvanje istine od zaborava naša je ljudska i civilizacijska dužnost.” Istaknuto je da istinsko pomirenje i trajni mir mogu biti izgrađeni jedino na temeljima istine te da
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1614
je odgovornost današnjih generacija čuvati sjećanje na nevine žrtve i prenositi istinu budućima. Nakon obraćanja uslijedili su molitva i blagoslov grobnice koje je predvodio vlč. Filip Jakupec. Zajedničkom fotografijom završena je komemoracija na Sepu, a sudionici su pozvani na prigodni domjenak u Društveni dom u Macincu.
Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.
Reakcije, komentari, pisma i priopćenja
E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600
22 Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
28. kolovoza 2026.
SKRIVENE OPASNOSTI s interneta
Injekcije za mršavljenje i mišiće kupuju se na jedan klik Internetska prodaja neprovjerenih peptidnih pripravaka poput semaglutida, BPC-157 i retatrutida u velikom je uzletu. Iako se na stranicama poput Pen Peptide Hrvatska formalno prodaju pod krinkom „supstanci za istraživačke svrhe”, naručiti ih može bilo koja �izička osoba, bez ikakvih ograničenja, zdravstvenih provjera ili liječničkog recepta. Proizvodi kupcima stižu u obliku injekcij-
skih olovaka uz detaljne upute za doziranje, čime se izravno potiče opasno samoliječenje. Građani ih najčešće kupuju radi brzog gubitka kilograma, povećanja mišićne mase ili regeneracije ozljeda. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i nadležne agencije upozoravaju da prisutnost poznate djelatne tvari u proizvodu ne jamči njegovu sigurnost. Riječ je o pripravcima neprovjerene čistoće, nepoznatog
podrijetla i bez ikakve kontrole kvalitete, koji pri ubrizgavanju mogu uzrokovati teške infekcije, apscese ili ana�ilaktički šok. Osim toga, brojne tvari s takvih stranica nalaze se i na listi zabranjenih sredstava antidopinških agencija. Liječnici apeliraju na građane da ne koriste pripravke s crnog tržišta te da se o svim terapijama posavjetuju sa stručnjakom. (vv)
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Tatjana Drvoderić iz Sivice je dobitnica naočala Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 70 eura. U našu
redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.
Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Tatjana Drvoderić iz Sivice. Dobitnicu ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade. (mk)
Novo, 137. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započinje u ovom broju. I u rujnu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona koje
objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 11. rujna možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj
Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 22 rujna. Sretnog dobitnika 137. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 25. rujna. (mk)
Prvi kupon 137. kola
3
ku pona sku pi
naočale poku
pi
Ime i prezime:
TRGOVINA KRK u Čakovcu
Veselimo se svakom novom izdanju novina! U Trgovini Krk u Preloškoj ulici u Čakovcu susreli smo nekoliko odanih čitateljica Međimurskih novina: Karmen Novak iz Ivanovca, Barbaru Rebernik iz Male Subotice i Anu Mesarić iz Čakovca. U kratkom razgovoru s Karmen i Barbarom, kojoj se
smjena u trgovini približavala kraju, saznali smo kako obje vole pročitati horoskop, nadajući se da će im zvijezde taj tjedan ili mjesec biti naklonjene. U razgovor o astrologiji i sudbini neočekivano se uključila i simpatična Ana, uz osmijeh dobacivši kako
je njoj naša špica ipak prva za prelistati. Preuzevši našu novu platnenu vrećicu, draga Ana nastavila je svojim putem, dok su nam Karmen i Barbara na rastanku potvrdile koliko se raduju svakom novom izdanju svojih najdražih novina. (jo)
i
Adresa: Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je 25. 9. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana
NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Jura Obadić (jura@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.
SEDAM GODINA TANZANIJE u knjizi Martine Strahija
Kako su me „bijeli anđeli” naučili živjeti
Nakon sedam godina provedenih na terenu, fotogra�kinja i humanitarka Martina Strahija objavila je autorsku knjigu Bijeli anđeli, dirljivo i nepokolebljivo svjedočanstvo o životu u Tanzaniji. Kroz objektiv i vlastito iskustvo, autorica progovara o sudbini djece s albinizmom, mališana koji se u svojoj sredini suočavaju s diskriminacijom, opasnim praznovjerjima i teškim životnim uvjetima, a u čijim je osmijesima i snazi prepoznala neiskvarenu ljudskost. Ova knjiga nije samo pričanje tuđe priče, već duboki uvid u to kako izravan dodir s afričkom svakodnevicom trajno mijenja poglede na sreću, solidarnost i vlastiti životni put. Intervju pročitajte na str. 3, priloga Media. (tn)
2 media
najave
VIKEND VODIČ Petak, 28. kolovoza 18:00 Predstavljanje knjige Kad svjetlost zadrh� autorice Blanke Malašić, Vinska kuća Hažić, Sve� Mar�n na Muri
Subota, 29. kolovoza 11:00 5. Otvoreni Dragon Boat Kup Grada Preloga, Marina Prelog 11:00 Fes�val krumpira 2026., Belica 12:00 Gulašijada Grabanice, Nedelišće 14:00 2. humanitarna utrka gumenih patkica, Marina Prelog 15:00 Ribolovno natjecanje mjesnih udruga, Čukovec 16:00 9. Međunarodni nogometni turnir za djevojčice „Volim nogomet 2026“, SRC Mladost, Čakovec 18:00 20. utrka grada Mursko Središće, Sportsko-rekreacijski centar “Zalešće” Mursko Središće
Nedjelja, 30. kolovoza 08:00 19. Dani ljuka i ekološke proizvodnje, Dom kulture Zalan, Donja Dubrava 10:00 9. Međunarodni nogometni turnir za djevojčice „Volim nogomet 2026“, SRC Mladost, Čakovec 11:00 20. Susret starih traktora, parkiralište Old�mer muzeja na Jelačićevom trgu, Selnica
MJESEČNI VODIČ Ponedjeljak, 31. kolovoza 19:00 Ljetni kamp Tigrić, sportska dvorana Srednja škola Prelog
Utorak, 1. rujna 18:00 4. kolo utrke u Svetom Mar�nu na Muri, Mlin na Muri, kod skele
28. kolovoza 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
MJESEČNI VODIČ
FESTIVAL KRUMPIRA 2026. u Belici
TS Svirci, Limena glazba i mali folkloraši za savršenu subotu U subotu, 29. kolovoza s početkom u 11 sati, Belica ponovno postaje središte odlične zabave i gastronomije. U organizaciji Općine Belica i Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira održat će se tradicionalni Festival krumpira. Uz bogat program za sve generacije, izvrsnu glazbu sastava TS Svirci, posjetitelji će moći pratiti natjecanje u kuhanju jela od krumpira te navijati za svoje omiljene ekipe. Službeni dio festivala započinje u 11 sati kod Muzeja krumpira Belica, gdje će nastupiti KUD Belica, Limena glazba Belica, Dječja folklorna
ŠPANCIRFEST
Posjetitelje očekuje bogat i ukusan jelovnik domaćih specijaliteta skupina KUD Belica te Udruga umirovljenika. Druženje se od 12 sati nastavlja pod
Rock ritmovi Zabranjenog pušenja na PAN pozornici U sklopu ovogodišnjeg Špancirfesta, u petak, 28. kolovoza s početkom u 21 sat, na PAN pozornici u Starome gradu nastupit će kultni sarajevski sastav Zabranjeno pušenje. Prošlo je više od četiri desetljeća od izlaska njihovog antologijskog albuma Das ist Walter, koji je obilježio početak jedne od najposebnijih glazbenih priča na našim prostorima. Od onda pa sve do danas, ovaj sarajevski bend predvođen Davorom Sučićem, poznat kao Sejo Sakson, ostao je dosljedan prepoznatljivom zvuku, speci�ičnom sarajevskom humoru te pričama s ulice s kojima se publika i dalje lako poistovjećuje. Njihov povratak varaždinskoj publici bit će puno više od običnog nastupa. Organizatori najavljuju glazbeni vrtlog - če-
Davor Sučić u svom prepoznatljivom scenskom elementu tiri desetljeća stvaranja, priča i bezvremenskih hitova koji su obilježili brojne generacije. Svirka Zabranjenog pušenja na prostoru Staroga grada donosi onu prepoznatljivu energiju i rock ritmove u kojima će uživati svi posjetitelji ovogodišnjeg izdanja Špancirfesta. (jo)
šatorom NK BSK Belica, kada kreće kuharsko natjecanje uz svirku sastava TS Svirci,
POKLANJA KNJIGU Lada Žigo Španić: Ovrha
kupon br. 1615 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
Radnja distopijskog romana Ovrha odvija se u dehumaniziranom svijetu u kojem vladaju prigušeni totalitarizam i kontrola djelovanja i mišljenja, a gubitak individualnosti vodi prema duhovnoj pustoši. U trenutku kad prisilna naplata stigne na Avina vrata, junakinja ovog romana spoznaje da se uz njezino ime veže tajnoviti dug te da su mnogi ljudi ovršeni na isti način. Istovremeno svijet se polako, ali sigurno mijenja – virtualne sfere o kojima ovisimo počinju se ograničavati, nestaju mnoge internetske stranice, signal slabi, pametni telefoni gase se. Kvartovi, ulice, gradovi, ništa više nije isto – dojam nedokučivosti i jeze polako obavija svijet.
Srijeda, 2. rujna 18:00 Dječji biciklis�čki kamp, DG Sport, Prelog
Četvrtak, 3. rujna 16:00 Fes�val balona Prelog, Marina Prelog
Petak, 4. rujna 06:30 Fes�val balona Prelog, Marina Prelog 09:00 Moto susret: Eight Years on the Road, Sajmišna bb, Čakovec 19:00 3FF Fes�val, Perivoj Zrinskih, Čakovec
Subota, 5. rujna 06:30 Fes�val balona Prelog, Marina Prelog 09:00 Rotary Dra�ing, Ra�ing po Dravi - "Fizeš", Donja Dubrava
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
10:00 Revija Korak dobrote, Čakovec
Do nedjelje: Pogledajte izložbu “Parova”
12:00 Završnica projekta „Korak po korak“ - prvi hrvatski hodajući ultramaraton , Park Mlados�, Prelog
Izložba Parovi u hrvatskoj likovnoj umjetnosti: dijalozi intime i stvaralaštva ulazi u završnicu prikazivanja u izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec, gdje se može razgledati još samo do nedjelje, 30 kolovoza. Riječ je o iznimnom projektu ostvarenom u suradnji s Nacionalnim muzejom moderne umjetnosti, autorski oblikovanom pod vodstvom muzejske savjetnice Tatijane Gareljić. Od partnerskih, bračnih, suradničkih i mentorskih odnosa, izložba donosi jedinstven pregled di-
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: LADA ŽIGO ŠPANIĆ: OVRHA Dobitnik knjige Herakline spone objavljene u prošlom broju je Slađana Novak. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.
dok je u popodnevnim satima na rasporedu 4. Zlatice kup turnir ženskih nogometnih amaterskih ekipa. Organizatori su mislili i za najmlađe. Tijekom cijelog dana posjetitelje očekuju i napuhanci za djecu, bogata ponuda hrane poput graha, roštilja i langoša, dok je kod parka pripremljena i zona za opuštanje (chill zona) s društvenim igrama, kvizovima i posebnim dječjim kutkom s raznolikim aktivnostima. Želite li dobru zabavu, bogatu gastronomsku ponudu i sadržaje za cijelu obitelj, Belica je ove subote idealno odredište. (jo)
19:00 Ljetni kamp Tigrić, sportska dvorana Srednja škola Prelog
Distopijski roman Ovrha autorice Lade Žigo Španić donosi uznemirujuću priču o totalitarnoj kontroli, tehnološkom otuđenju, gubitku individualnosti i borbi za opstanak u dehumaniziranom svijetu
namike umjetničkih odnosa koji su usmjeravali i oblikovali hrvatsku likovnu scenu od kraja 19. pa sve do početka 21. stoljeća. Zainteresiranima se pruža posljednja prilika za uvid u to kako su intimni dijalozi i zajednička stvaralaštva utjecali na estetske vrijednosti neke od najvažnijih domaćih autora poput Slave Raškaj i Ruže Meštrović. Izložba se u prostoru izložbenog salona zatvara 30. kolovoza, stoga ne propustite završne dane za obilazak ove umjetničke cjeline. (jo)
KULTURNO UZDIZANJE
Koje izložbe možete posjetiti? • 26. 6. do 9. 9. Izložba: Priska Kulčar: MEMENTO Centar za kulturu Čakovec • 25. 6. do 30. 8. Izložba: “Eros na papiru – izložba povodom 16. štrigovske kolonije” Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja • 12.6. do 30.8. Izložba: “Parovi u hrvatskoj likovnoj umjetnosti - dijalozi intime i stvaralaštva” Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec
Pocinje škola! POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA
MEĐIMURSKI ŽUPAN MATIJA POSAVEC
Cilj nam je da sve škole budu u jednosmjenskoj nastavi NIVES KOLARIĆ STRAH, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport
Mobiteli pod ključ, zimski praznici u dva dijela
UMJETNA INTELIGENCIJA U OBRAZOVANJU
Kako razviti sposobnije, a ne ovisnije učenike
USPJESI UMJETNIČKE ŠKOLE MIROSLAV MAGDALENIĆ ČAKOVEC
Osvojili čak 34 prve, 32 druge i 2 treće nagrade EURO-UNITOV VODIČ U SVIJET GLAZBE
Kako učeniku odabrati pravi instrument?
Foto: Mar�na Strahija Model: Zara Jalušić, 1. razred, II OŠ Čakovec
2
š Pocinje škola!
28. kolovoza 2026.
Ne propustite bogat trodnevni program za školarce i obitelj! 4. – 6. rujna www.jugmall.hr TC Jug Mall Ul. Tomaša Goričanca 1, 40000, Čakovec
Posebni prilog
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
28. kolovoza 2026.
š Pocinje škola!
3
U RAZGOVORU S PROČELNICOM NIVES KOLARIĆ STRAH DOZNAJEMO KAKVE NAS NOVOSTI OČEKUJU U NOVOJ ŠKOLSKOJ GODINI
Odzvonilo je mobitelima na nastavi, od sada će biti “pod ključem” Uz nova pravila u učionicama, nova školska godina donosi povratak zimskih praznika u dva dijela, nastavak velikog investicijskog ciklusa u školstvu te širenje modularne i cjelodnevne nastave Piše: Dora Kulić
N
akon dugog toplog ljeta vrijeme je za povratak u školske klupe i to već u ponedjeljak 7. rujna. Međimurska županija uvelike ulaže u modernizaciju obrazovanja u osnovnim i srednjim školama, a kakve sve novosti očekuju školarce, a i njihove roditelje, donosimo u razgovoru s pročelnicom Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Nives Kolarić Strah. - Školski kalendar ove godine donosi promjenu rasporeda učeničkih odmora, odnosno povratak na model zimskih praznika u dva dijela. Što je razlog te promjene i kakve reakcije očekujete od učenika, roditelja i nastavnika? - Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih nastavna godina počinje u ponedjeljak, 7. rujna 2026. godine, a završava 15. lipnja 2027. godine, odnosno 21. svibnja 2027. godine za učenike završnih razreda srednjih škola. Time je vraćen zimski odmor u dva dijela kako bi se učenicima osigurao ravnomjerniji ritam rada i odmora tijekom najdužega obrazovnog razdoblja. Prvi dio zimskoga odmora započinje 24. prosinca 2026. godine i traje do 5. siječnja 2027. godine, pri čemu nastava počinje u četvrtak, 7. siječnja 2027. godine. Drugi dio zimskog odmora traje od 22. veljače do 26. veljače 2027. godine, a učenici se u školske klupe vraćaju u ponedjeljak, 1. ožujka 2027. godine. Proljetni odmor počinje 25. ožujka 2027. godine i traje do 2. travnja 2027. godine, dok se nastava nastavlja u ponedjeljak, 5. travnja 2027. godine. Reakcije su podijeljene, ipak većina roditelja i učenika pozdravlja priliku za kraći predah krajem veljače jer znatno smanjuje akumulirani umor u drugom polugodištu. Nastavnicima pak omogućuje lakše i logičnije planiranje
“
Zabrana korištenja mobitela od ove školske godine stupa na snagu u međimurskim osnovnim školama, gdje će se pametni telefoni prije nastave odlagati u posebne kutije ili ormariće, a o samom načinu njihova pohranjivanja odlučivat će svaka škola zasebno.
nastavnih cjelina, bez dugotrajnih prekida u kontinuitetu učenja. - Jedan od važnih ciljeva obrazovne politike je omogućiti svim učenicima osnovnih škola nastavu u jednoj smjeni. U kojoj je fazi taj proces u Međimurju? - Prelazak svih osnovnih škola na rad u jednoj smjeni jedan je od naših ključnih strateških ciljeva i intenzivno radimo na njegovoj realizaciji. Trenutno se nalazimo u velikom i sveobuhvatnom procesu dogradnje i rekonstrukcije školskih objekata te izgradnje školskih sportskih dvorana. Naš je jasan cilj i plan da do kraja 2027. godine sve osnovne škole na području Međimurske županije prijeđu na jednosmjensku nastavu. Radovi i pripreme odvijaju se punim intenzitetom. Time stvaramo sve potrebne prostorne i infrastrukturne uvjete kako bi svi naši osnovnoškolci uskoro pohađali nastavu isključivo u jutarnjoj smjeni, a učenici srednjih škola dobili još kvalitetnije uvjete za rad. - Uz jednosmjensku nastavu sve se više govori i o modelu cjelodnevne škole. Kako će taj model izgledati u praksi za učenike i roditelje? - Model cjelodnevne škole u praksi učenicima osigurava prehranu, pisanje zadaća i raznovrsne aktivnosti u školi, čime se roditeljima olakšava poslijepodnevna organizacija, a djeci omogućuje
slobodno vrijeme kod kuće. U Međimurju se ovaj eksperimentalni model trenutno uspješno provodi u Osnovnoj školi Podturen. Istovremeno, ostale osnovne škole u Međimurju intenzivno prilagođavaju svoju infrastrukturu (dogradnjom školskih zgrada i izgradnjom sportskih dvorana, nadogradnjom kuhinja, blagovaonica i prostora za boravak) kako bi bile u potpunosti spremne za njegovo uvođenje. - Modularna nastava donosi velike promjene. Kako njezina provedba zasad izgleda u Međimurju i u kojim se školama provodi? Modularna nastava donosi suvremeni pristup srednjoškolskom obrazovanju jer je usmjerena na stjecanje praktičnih vještina i kompetencija prilagođenih potrebama tržišta rada. Model se u sklopu nacionalne reforme sustavno i ravnopravno provodi u svim našim strukovnim školama: Gospodarskoj školi Čakovec, Tehničkoj školi Čakovec, Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec, Graditeljskoj školi Čakovec i Srednjoj školi Prelog. Dodatnu snagu i podršku čitavom sustavu u području tehničkih struka daje Regionalni centar kompetentnosti u području strojarstva pri Tehničkoj školi Čakovec. - U osnovnim školama uvode se stroža pravila vezana uz korištenje pametnih telefona. Kako će se ta zabrana provoditi u praksi?
“
Nives Kolarić Strah, pročelnica upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport
Nova školska godina donosi velika ulaganja u međimursko obrazovanje, povratak zimskih praznika u dva dijela, intenzivne pripreme za prelazak svih osnovnih škola na jednosmjensku nastavu, širenje modularne reforme te rješavanje izazova s deficitarnim kadrom.
- Gledajući iskustva posljednjih godina, neosporno je da su pametni telefoni postali ozbiljan izazov u školskom okruženju. Učestala uporaba mobitela i gledanje u ekrane smanjuju koncentraciju učenika na nastavi, ometaju njihovo druženje na odmorima te povećavaju rizik od nasilja na društvenim mrežama. Svaka škola detalje provedbe samostalno de�inira i uređuje svojim aktima. U praksi to znači da učenici po dolasku u školu svoje mobitele moraju odlagati u za to predviđene ormariće ili posebne kutije u učionicama, gdje uređaji ostaju pohranjeni i isključeni tijekom boravka u školskom prostoru. - Koliko su današnje promjene zahtjevne za učitelje i nastavnike? Imaju li škole dovoljno stručnog kadra i podrške za provedbu svih novih modela i pravila? - Učitelji i nastavnici ključni su stup svih promjena i reformi koje uvodimo, zbog čega su pod iznimno velikim opterećenjem u svakodnevnom radu. Svjesni smo izazova s kojima se škole susreću, posebice kada je riječ o de�icitu stručnog kadra u STEM području — prvenstveno profesora matematike i �izike. No, taj problem prisutan je na razini cijele države, pa tako i u Međimurju. - Kada pogledate obrazovni sustav u Međimurju u idućih nekoliko godina, koje su najveće promjene koje možemo očekivati i što biste izdvojili kao najveći prioritet? - U narednih nekoliko godina očekuje nas potpun završetak ovog velikog investicijskog ciklusa: uspostava cjelovitog sustava jednosmjenske nastave, moderno opremljene škole i školske sportske dvorane u svim dijelovima naše županije te stabilna i uspješna provedba cjelodnevne i modularne škole. Naš glavni prioritet ostaje jasan i nepromijenjen, a to je stvaranje jednakih, najviših obrazovnih standarda za svako dijete u Međimurju.
4
š Pocinje škola!
28. kolovoza 2026.
Posebni prilog
MEĐIMURJE U PETOJ BRZINI - ŠKOLE RASTU, OBNAVLJAJU SE I DOBIVAJU NOVE SADRŽAJE
Najveći investici u obrazovanju d Gradilišta diljem Međimurja iz dana u dan mijenjaju vizuru škola. Grade se nove učionice, dograđuju školske zgrade, niču sportske dvorane, uređuju kuhinje i obnavljaju prostori u kojima će već od ove jeseni, ali i narednih godina, svoje školske dane provoditi tisuće međimurskih učenika.
M
eđimurska županija u petoj je brzini kada je riječ o ulaganjima u obrazovanje – trenutno provodi najveći investicijski ciklus u obrazovanju dosad, vrijedan gotovo 130 milijuna eura. Nije riječ samo o velikim brojkama i građevinskim radovima. Iza svakog projekta stoji škola koja dobiva više prostora, bolje uvjete za rad i nastavu, mogućnost jednosmjenskog rada ili novu sportsku infrastrukturu. Riječ je o velikom valu ulaganja koji obuhvaća škole i sportske dvorane diljem županije, od Čakovca i Preloga do Nedelišća, Murskog Središća, Vratišinca, Selnice, Gornjeg Mihaljevca, Svetog Martina na Muri, Domašinca i drugih međimurskih sredina.
“
Ukupna vrijednost ugovorenih investicija u dogradnju škola i školskih sportskih dvorana iznosi 54.136.026,25 eura
„Kada pogledamo koliko se trenutno ulaže u naše škole, koliko je gradilišta otvoreno i koliko projekata pripremamo, jasno je da se radi o najvećem investicijskom ciklusu u obrazovanju dosad. To je rezultat višegodišnjeg rada na pripremi projekata i korištenja dostupnih europskih i nacionalnih sredstava. Želimo
u postojeće objekte kako bi se podigao standard u svim školama kojima je Županija osnivač“, kaže župan Posavec.
Investicijski ciklus nastavlja se i u 2026. godini Velika ulaganja ne završavaju projektima koji su već ugovoreni. Tijekom 2026. godine pokrenuta je dogradnja Osnovne škole Prelog, dok je na Područnoj školi Donji Mihaljevec završena rekonstrukcija krovišta. Pred potpisivanjem su ugovori za još četiri velika projekta – dogradnju Srednje škole Prelog, Osnovne škole Macinec, Osnovne škole Šenkovec i Osnovne škole Mala Subotica. Procijenjena vrijednost tih investicija iznosi 26.673.274,81 eura. Time se nastavlja investicijski tempo koji se posljednjih godina sve snažnije vidi na međimurskim školama. „Ono što je važno jest da nakon realizacije jednog projekta već pripremamo sljedeće. Ne želimo stati. Imamo još škola koje trebaju ulaganja i nastavit ćemo pripremati projekte kako bismo i u narednim godinama mogli koristiti sredstva koja su nam dostupna“, ističe župan.
Dvorana Graditeljske škole kreće u obnovu unutrašnjosti
Ulaganja prema potrebama škola
Radovi na PŠ Dunjkovec dobro napreduju
Obnova i dogradnja škola i dvorana su rezultat višegodišnjeg rada na pripremi projekata i korištenja dostupnih europskih i nacionalnih sredstava, kaže Matija Posavec
iskoristiti svaku priliku kako bismo našim učenicima i školama osigurali što bolje uvjete“, ističe župan Međimurske županije Matija Posavec. Najveći dio ciklusa čine veliki kapitalni projekti. Ukupna vrijednost ugovorenih investicija u dogradnju škola i školskih sportskih dvorana iznosi 54.136.026,25 eura. U Čakovcu se dograđuje Gimnazija Josipa Slavenskog, gradi sportska dvorana i rekonstruira prvi kat postojeće škole. U Vratišincu se dograđuje Osnovna škola dr. Vinka Žganca i gradi nova sportska dvorana, dok se u Nedelišću gradi nova zgrada Osnovne škole. Radovi se odvijaju i na Osnovnoj školi Mursko Središće, Područnoj školi Dunjkovec i Osnovnoj školi Gornji Mihaljevec, dok se nove sportske dvorane grade u Svetom Martinu na Muri i Domašincu. U Selnici se dograđuje škola, a među velikim projektima je i rekontrukcija Učeničkog doma Graditeljske škole Čakovec. Posebno važan dio ulaganja odnosi se na stvaranje uvjeta za jednosmjensku nastavu, čime se učenicima i nastavnicima ostavlja više prostora za kvalitetniju organizaciju školskog dana, izvanna-
stavne aktivnosti i vrijeme provedeno izvan nastave. „Cilj nam je da škole budu funkcionalne, moderne i prilagođene potrebama učenika i nastavnika. Tamo gdje nedostaje prostora, dograđujemo škole, tamo gdje nedostaju sportski prostori, gradimo dvorane, a paralelno ulažemo
Veliki projekti privlače najviše pažnje, no istodobno se provode i brojni manji zahvati koji učenicima i zaposlenicima donose konkretna poboljšanja. U osnovne škole ove je godine Međimurska županija uložila dodatnih više od 470.000 eura. Sanirani su sanitarni čvorovi u Područnoj školi Mačkovec, parket u Osnovnoj školi Donja Dubrava i Područnoj školi Železna Gora, a u Osnovnoj školi Tome Goričanca Mala Subotica uređivan je sustav za otvaranje i zatvaranje vanjske stolarije i kliznih stijena u PŠ Držimurec-Strelec te je nabavljen hidrant za matičnu školu.
Dogradnja i rekonstrukcija kuhinje u OŠ Vratišinec je u tijeku
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
28. kolovoza 2026.
š Pocinje škola!
5
cijski ciklus dosad Nadograđuje se i Osnovna škola Mursko Središće U Osnovnoj školi Prelog završeni su radovi na sanaciji krovne staklene kupole, dok će krajem kolovoza početi zamjena stolarije. U Osnovnoj školi Belica slijedi zamjena krovišta, u Osnovnoj školi Goričan sanacija vodovodnih grla na atriju školske sportske dvorane, a u Osnovnoj školi dr. Vinka Žganca Vratišinec rekonstrukcija školske kuhinje.
“
Posebno važan dio ulaganja odnosi se na stvaranje uvjeta za jednosmjensku nastavu
U srednjim školama vrijednost ovogodišnjih investicija iznosi malo manje od 230.000 eura. U Srednjoj školi Prelog mijenja se glavni vodovodni vod, Ekonomska i trgovačka škola Čakovec dobiva rekonstruirani vanjski toplovod sportske dvorane, dok se u Tehničkoj školi Čakovec nastavlja klimatizacija učionica i rekonstrukcija kotlovnice. U Gospodarskoj školi Čakovec i Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec ulaže se u novi učenički namještaj.
Eko regija – Od lokalnih proizvođača do školskog tanjura Međimurska županija posebnu pažnju posvećuje i kvaliteti prehrane učenika. Od početka 2026. godine u Osnovnoj školi Sveti Martin na Muri i Osnovnoj školi Donji Kraljevec provodi se pilot-projekt uvođenja ekološke i lokalno proizvedene hrane u prehranu učenika. Od sljedeće školske godine projekt će se provoditi u svim osnovnim školama kojima je Međimurska županija
osnivač, čime će se lokalno proizvedena i ekološka hrana još snažnije povezati sa školskim jelovnicima. „Želimo da djeca u školama imaju kvalitetne i zdrave obroke, a istodobno da što više hrane dolazi od naših lokalnih proizvođača. Time povezujemo dvije važne stvari – kvalitetniju prehranu učenika i potporu domaćoj proizvodnji“, ističe župan Matija Posavec.
U susret novoj školskoj godini U međimurske škole ove jeseni stižu nove generacije učenika. U osnovnim školama u školskoj godini 2026./2027. bit će 9.282 učenika, odnosno 20 više nego godinu ranije, a među njima je 1.156 prvašića. Srednje škole pohađat će 3.847 učenika, dok je u prve razrede srednjih škola upisano 1.015 učenika. Za mnoge od njih školske godine koje dolaze donijet će i nove učionice, veće
prostore, sportske dvorane i obnovljene škole. Gradilišta koja su danas dio svakodnevice na mnogim međimurskim školama uskoro će postati prostori u kojima će se odvijati nastava, školska natjecanja, treninzi, druženja i brojni trenuci koji obilježavaju odrastanje. „Najljepše je kada vidite da se ono što smo godinama pripremali polako pretvara u stvarnost. Djeca će biti ta koja će najbolje osjetiti što smo napravili – kada dobiju novu učionicu, kada prvi put uđu u novu sportsku dvoranu ili kada im škola pruži više prostora za ono što vole i žele razvijati“, kaže župan Matija Posavec. Upravo zbog toga investicijski ciklus u obrazovanju ima svoju posebnu vrijednost. Radovi se odvijaju danas, ali će njihove rezultate koristiti učenici koji tek sjedaju u školske klupe, kao i generacije koje će tek doći.
Investicijski ciklus ide dalje Uz projekte koji su već u realizaciji, Međimurska županija priprema i nove investicije. Među njima su sportska dvorana u Pribislavcu, prilagodba Područne škole Donji Vidovec za jednosmjensku nastavu te projekti energetske obnove osnovnih škola u Svetom Martinu na Muri, Donjem Mihaljevcu i Držimurcu-Strelcu. Investicijski ciklus time se nastavlja, a nova će se gradilišta otvarati i nakon početka školske godine. U međuvremenu, škole ponovno otvaraju svoja vrata. Učenici se vraćaju u učionice, prvašići ih prvi put upoznaju, a na nekim školama radovi se nastavljaju i nakon što zazvoni prvo školsko zvono. Školska godina počinje, a zajedno s njom nastavlja se i priča o školama koje se mijenjaju, rastu i dobivaju prostor za nove generacije učenika.
Na gradilištu nove zgrade Osnovne škole Nedelišće završena je konstrukcija objekta, a trenutno se izvode instalaterski i završni građevinski radovi
Poruka župana Matije Posavca povodom početka nove školske godine
Usudite se pitati, istraživati i rasti Drage učenice i učenici, dragi roditelji, učitelji, nastavnici i svi koji svakoga dana brinu o našim školama, pred nama je još jedan početak školske godine. Za neke će to biti povratak poznatim učionicama i prijateljima, za neke prvi susret sa srednjom školom, a za naše najmlađe – prvi korak u jedno sasvim novo razdoblje života. Svaki je početak pomalo uzbudljiv. Ima tu veselja zbog susreta s prijateljima, treme zbog novih izazova, ali i brojnih očekivanja. Upravo zato želim svim učenicima poželjeti da u školu dolaze s radošću, da budu znatiželjni, da pitaju, istražuju, pokušavaju i ne boje se pogrešaka. Škola je mjesto znanja, ali i mjesto na kojem nastaju prijateljstva, otkrivaju se talenti i stvaraju uspomene koje ostaju cijeli život. Dragi učenici, želim vam da u školu dolazite s veseljem i znatiželjom. Učite, pitajte, istražujte i budite uporni. Ne moraju sve stvari odmah biti lake i ne mora sve uspjeti iz prvog pokušaja. Važno je pokušavati, učiti iz iskustva i vjerovati u sebe. I ne zaboravite uživati u školskim danima – u prijateljstvima, druženjima, izletima, natjecanjima, sportu i svim onim malim trenucima zbog kojih se školskih godina kasnije rado prisjećamo. Dragi roditelji, pred vama je još jedna godina u kojoj ćete zajedno sa svojom djecom prolaziti kroz njihove uspjehe, izazove, prve velike odluke i male svakodnevne pobjede. Vaša podrška, strpljenje i povjerenje mnogo im znače, čak i onda kada vam to možda ne pokažu. Želim vam što više razloga za ponos i što više trenutaka u kojima ćete zajedno biti sretni zbog njihovih uspjeha. Drage učiteljice i učitelji, nastavnice i nastavnici, hvala vam što svojim znanjem, strpljenjem i razumijevanjem pratite naše učenike dok odrastaju. Želim vam da i ove školske godine u njihovim očima prepoznate znatiželju, u njihovim pitanjima poticaj za nove odgovore, a u njihovim uspjesima zadovoljstvo zbog svega što ste zajedno postigli. I neka nam svima ova školska godina bude podsjetnik da se najvažnije stvari često događaju u malim trenucima – kada dijete prvi put nešto razumije, kada se usudi podići ruku, kada pronađe prijatelja, ostvari uspjeh koji je dugo čekalo ili jednostavno dođe kući zadovoljno i kaže: „Danas mi je bilo lijepo.“ Želim vam školsku godinu ispunjenu upravo takvim trenucima. Neka bude uspješna, vesela i mirna, a našim učenicima neka donese nova znanja, prijateljstva, iskustva i puno razloga za osmijeh. Sretno svima na početku nove školske godine! ŽUPAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Matija Posavec, mag. ing.
6
š Pocinje škola!
28. kolovoza 2026.
Posebni prilog
KAKO MEĐIMURSKE OPĆINE I GRADOVI OLAKŠAVAJU RODITELJIMA POČETAK ŠKOLSKE GODINE
Od novčanih potpora do produženog boravka Šareni mozaik lokalnih mjera i različiti modeli pomoći međimurskim obiteljima za stvaranje jednakih prilika svim školarcima
D
ok država pokriva osnovne udžbenike, međimurski gradovi i općine preuzeli su na sebe �inanciranje radnih bilježnica, pribora, prijevoza i boravka, osiguravajući tako ujednačenije uvjete za sve školarce. Rujan donosi novi početak i uzbuđenje, no za roditelje to razdoblje redovito prate i znatni �inancijski izdaci. Priprema djeteta za nastavu obuhvaća širok raspon troškova, pri čemu kupnja bilježnica, radnih materijala te pribora za likovnu i tehničku kulturu predstavlja opipljiv udar na kućni proračun. Svjesni tog tereta, međimurski gradovi i općine iz godine u godinu nadograđuju sustave podrške te kreiraju modele poJedinica lokalne samouprave
Belica Čakovec Dekanovec Domašinec Donja Dubrava Donji Kraljevec Donji Vidovec (I) Goričan Gornji Mihaljevec Kotoriba Mala Subo�ca Mursko Središće (II) Nedelišće Orehovica Podturen Prelog (III) Pribislavec (IV) Selnica (V) Strahoninec Sveta Marija Sv. Juraj na Bregu (VI) Sv. Mar�n na Muri Šenkovec Štrigova
Vra�šinec
Bilježnice
Radne bilježnice
Ne Ne Da Ne Ne Da Da(5) Da Da Da Da Da Da Ne Da Da Da(1) Da Da Da(1) Da(5) Da Da Ne Ne(5)
Ne Da Ne Ne Da Da Da(5) Da Da Ne Ne Ne Da Ne Da Da Da(1) Da Da Da(1) Da(5) Ne Da Da(1) Ne(5)
moći prilagođene potrebnim uvjetima svojih mještana. Dok je nabava obveznih udžbenika i dalje u nadležnosti države, lokalna samouprava preuzima ključnu ulogu u pokrivanju pratećih obrazovnih troškova, čime se izravno ulaže u podizanje obrazovnog standarda na lokalnoj razini. Pojedine jedinice lokalne samouprave opredijelile su se za model izravnih novčanih potpora ili namjenskih bonova. Grad Prelog tako osigurava 45 eura po osnovnoškolcu te 60 eura za učenike srednjih škola, dok Općina Pribislavec dodjeljuje jednokratnu pomoć od 50 eura za učenike od 1. do 4. razreda i 75 eura za učenike od Produženi boravak Da Da Ne(2) Ne(2) Da Da Ne Ne(2) Ne(2) Ne(2) Da Da Da Ne Ne Da Da Ne Da Ne(2) Da Da Da Ne(2) Ne(2)
5. do 8. razreda. S druge strane, Grad Mursko Središće i Općina Sveti Juraj na Bregu primjenjuju stupnjeviti pristup u kojem iznos potpore raste s dobi učenika. U Murskom Središću naknade iznose do 20 eura za najmlađe (1. – 4. razred), 60 eura za razrede od 4. do 6., te po 60 eura za učenike od 7. do 8. razreda i srednjoškolce. Sveti Juraj na Bregu osigurava raspon od 50 eura za učenike od 1. do 4. razreda, 70 eura za učenike od 5. do 8. razreda, pa sve do 90 eura za učenike srednjih škola. Posebno se ističe Općina Donji Vidovec s jednokratnom pomoći do 30 eura po učeniku za nabavku radnih materijala uz dodatak posebnog poklon-paketa
Dodatan prijevoz
Kampovi
Nagrade
Da Da Da Da Ne Da Ne Da Da Ne Da Da Da Da Da Da Ne Da Da Da Da Da Da Da Da
Ne Da Ne Ne Da Da(3) Ne Ne Da Ne Da Ne Da Da Da Ne Ne Da Da Da(1) Da Ne Da Ne Da
Da Da Da Da Da Da Ne Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Ne Da
Izle�, škola u prirodi, maturalci natjecanja Da(1) Da Da Da Ne Da(3) Ne Da Da Da Da Da Da Da Da(3) Da(3) Da Da(3) Ne Da Da Ne Ne Da Da
S�pendije Da Da Da Da Da Da Ne Da (1) Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da (1) Da Da Da (1) Da Da Da Da
Sufinanciranje školstva po jedinicama lokalne samouprave Radni materijali (mape za tehničku i likovnu kulturu, pribor) Da Da Da Da Da Da Da(5) Da Da Ne Da Da Da Da Da Da Da(1) Da Da Da(1) Da(1) Da Da Da(1) Da
(1) Djelomično; (2) Nemaju ga; (3) Samo na zahtjev Socijalnog vijeća; (4) Jednokratne novčane pomoći za srednjoškolce i školski pribor za osnovnoškolce; (5) Jednokratna pomoć za učenike OŠ za nabavku radnih materijala. (I) Daju do 30 eura po učeniku i poklon za prvašiće. (II) Daju do 20 eura za učenike od 1. do 4. razreda, 60 eura od 4. do 6. razreda, 60 eura od 7. do 8. razreda i srednjoškolce, (III) Daju 45 eura za učenike osnovnih škola i 60 eura za učenike srednjih škola, (IV) Daju 50 eura za učenike od 1. do 4. razreda i 75 eura za učenike od 5. do 8. razreda, (V) Daju 50 eura za učenike od 1. do 4. razreda i 60 eura za učenike od 5. do 8. razreda, (VI) Daju 50 eura za učenike od 1. do 4. razreda, 70 eura za učenike od 5. do 8. razreda i 90 eura za učenike srednjih škola.
s priborom za sve prvašiće, kao i Općina Selnica koja dodjeljuje potpore u vrijednosti od 50 eura (1. – 4. razred) i 60 eura (5. – 8. razred). Grad Čakovec nastavlja sa sustavnim su�inanciranjem radnih bilježnica, zbirki i likovnih mapa po razrednim skupinama u iznosima od 40 do 80 eura. U cjelokupnoj slici poduzetih mjera vidljivo je da značajan dio općina samostalno �inancira radne materijale i bilježnice za sve učenike sa svog područja. Nabavu bilježnica i radnih bilježnica izravno osiguravaju Donji Kraljevec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Nedelišće, Podturen, Prelog, Strahoninec i Šenkovec. Općine poput Dekanovca, Kotoribe, Male Subotice, Murskog Središća i Svetog Martina na Muri �inanciraju obvezne bilježnice, dok Donja Dubrava i Štrigova su�inanciraju radne bilježnice. Radne materijale te mape za likovnu i tehničku kulturu pokrivaju i Belica, Domašinec, Orehovica te Vratišinec. Pojedine jedinice, poput Općine Sveta Marija ili Štrigove, su�inanciranje usmjeravaju ciljano prema obiteljima slabijeg imovinskog stanja ili višečlanim obiteljima. No, podrška ne staje samo na početku nastavne godine. Znatna proračunska sredstva ulažu se u organizaciju i su�inanciranje produženog boravka, koji je uspostavljen u Čakovcu, Prelogu, Nedelišću, Murskom Središću, Strahonincu, Šenkovcu, Maloj Subotici, Belici, Donjoj Dubravi, Donjem Kraljevcu, Pribislavcu, Svetom Jurju na Bregu i Svetom Martinu na Muri. Pored boravka, gradovi i općine redovito prate učenike kroz pokrivanje troškova prijevoza, školske prehrane, terenske nastave, natjecanja, ljetnih kampova te dodjelu stipendija, čime se zaokružuje sveobuhvatna i kontinuirana skrb za međimurske školarce.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
28. kolovoza 2026.
š Pocinje škola!
7
ČAKOVEČKE ŠKOLE SPREMNE ZA NOVU ŠKOLSKU GODINU
U izgradnju i obnovu ulaže se oko 40 milijuna eura! Grad kontinuirano ulaže u podizanje kvalitete svojeg obrazovnog sustava
K
ad 7. rujna preko 2.300 učenika čakovečkih osnovnih škola dođe na prvi dan nastave, dočekat će ih obnovljene školske zgrade, ali i građevinski strojevi. Naime, ulaganja u izgradnju i obnovu čakovečkih osnovnih škola na svom su vrhuncu, a kad završe, sve će škole kojima je Grad osnivač imati uvjete za održavanje cjelodnevne nastave.
Nakon više od 20 godina u Čakovcu se gradi nova redovna škola Otvorenje nove zgrade Centra za odgoj i obrazovanje u rujnu prošle godine označilo je početak stavljanja u funkciju nove obrazovne infrastrukture na području Grada Čakovca. Svom završetku bliži se i dogradnja II. osnovne škole, napreduje i izgradnja novih učionica u Osnovnoj školi Ivanovec, a početkom ljeta počela je i izgradnja Područne škole „Sjever“. Projektirana je za 400 učenika, a prva je nova redovna škola koja se u Čakovcu gradi nakon gotovo četvrt stoljeća. Ovih dana potpisat će se ugovor o rekonstrukciji III. osnovne škole koja će se proširiti na prostore koje je koristio COO, a slijedi i izgradnja školske dvorane i učionica u Osnovnoj školi Kuršanec te dogradnja Područne škole Novo Selo Rok. Ovome treba dodati i ulaganja u predškolske
Ljetni kamp iz foto i video stvaralaštva
“
Sustav se stalno nadograđuje, uvode se novi programi sve kako bi djeca stekla što kvalitetnije znanje kao odskočnu dasku za nastavak školovanja te kasnije zapošljavanje.
ustanove koja su također pri kraju. Nakon rekonstrukcije i dogradnje nekoliko postojećih vrtićkih objekata, u tijeku su radovi na izgradnji novog dječjeg vrtića u Totovcu. Pohađat će ga djeca iz Totovca i okolnih naselja, a njegovim ulaskom u predškolski sustav sva će djeca s područja Čakovca imati osigurano mjesto u nekom
Svečano polaganje kamena temeljca za Područnu školu Sjever I. osnovne škole Čakovec
Važnija ulaganja iz Proračuna Grada Čakovca • Pomoćnici u nastavi - 855.675,30 eura • Prijevoz učenika - 244.782,50 eura godišnje • Javni pozivi – tehnička kultura, odgoj i obrazovanje, mladi, mjesna samouprava = 185.972,05 eura • Produženi boravak - 316.402,97 eura • Drugi obrazovni materijali (sufinanciranje radnih bilježnica i drugog pribora) - 143.732,27 eura • Nabava računala i druge opreme - 8.589,35 eura • Građanski odgoj i obrazovanje - 6.272,00 eura godišnje • Oxford University - 1.531,78 eura • Nagrađivanje učenika – 4.678,00 eura • Projekt "Grad Čakovec - prijatelj djece" – 30.334,17 eura • Projekt "Centar igre" – 14.480,00 eura
od vrtića. Ukupno se u izgradnju i obnovu obrazovne infrastrukture u Čakovcu ulaže preko 40 milijuna eura!
Sufinancira se kupnja radnih bilježnica, produženi boravak, osigurava pomoćnike u nastavi... No, u sustav osnovnoškolskog obrazovanja na području Grada ulažu se i znatna sredstva namijenjena povećanju kvalitete nastave, ali i smanjenju troškova koje imaju roditelji školaraca. Prije svega tu je su�inanciranje kupovine radnih bilježnica, mape za likovni odgoj, pribora za tehnički odgoj te Geografskog atlasa. Iznos su�inanciranja iznosi 40,00 eura za učenike od 1. do 3. razreda, 60,00 eura za učenike 4. te 80,00 eura za učenike od 5. do 8. razreda. Kao i prethodnih godina, roditelji će u škole donijeti račune, a one će im na tekući račun isplatiti novac. Čakovec svojim osnovnoškolcima omogućuje i pohađanje fakultativne nastave Građanskog odgoja i obrazovanja, a onima koji žele steći dodatna znanja iz engleskog jezika, na raspolaganju je i online Oxfordska biblioteka. Nadalje, preko javnih poziva �inanciraju se i brojne izvannastavne aktivnosti udruga i ustanova, od onih koje omogućuju stjecanje dodatnih znanja i vještina, do onih koje potiču na bavljenje sportom i rekreacijom. Program produženog boravaka, koji se u Čakovcu provodi dvadesetak godina, ove će godine pohađati 249 učenika. Provodi se u svim školama osim u kuršanečkoj, a organiziran je u prvom redu za
Broj učenika redovne škole
2 113
Ukupan broj učenika
2 636
Broj razrednih odjela redovitih škola (redovne škole)
124
Ukupan broj razrednih odjela svih škola
210
Broj posebnih škola
2
(Umjetnička škola Miroslav Magdalenić i Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec)
Broj redovnih škola
6
Radionica modelarstva u III. osnovnoj školi Čakovec
učenike 1. i 2. razreda. Cijena koju plaćaju roditelji iznosi 40,00 eura mjesečno po učeniku plus 2,00 eura dnevno za ručak. Razlika do pune cijene pokriva se iz gradskog proračuna. Treba napomenuti i da se iznos koji plaćaju roditelji umanjuje ako i druga djeca iz obitelji polaze ovaj program. Nastavlja se i s projektom pomoćnika u nastavi, i ove godine njihove se plaće u cijelosti �inanciraju iz Europskog socijalnog fonda i Gradskog proračuna. U gradskim je školama angažirano 89 pomoćnika i komunikacijskih posrednika i to za 109 učenika, odnosno sve koji imaju valjana rješenja. Važno je reći i da se programi tzv. nad standarda su�inanciraju i učenicima koji polaze škole kojima Grad Čakovec nije osnivač, poput onih u Strahonincu i Šenkovcu.
Gradonačelnica: Obrazovanje je vrlo važno za razvoj naše zajednice
„Sva ova ulaganja te kontinuirana provedba programa vezanih uz školstvo najbolji su pokazatelj važnosti koje obrazovanje ima za našu zajednicu. Sustav se stalno nadograđuje, uvode se novi programi sve kako bi naša djeca stekla što kvalitetnije znanje kao odskočnu dasku za nastavak školovanja te kasnije zapošljavanje. Izgradnjom i dogradnjom škola, investicijama dosad nezabilježenim u povijesti Čakovca, ujednačit će se prostorni uvjeti u svim školama te prijeći na cjelodnevnu nastavu, a izgradnjom novih školskih sportskih dvorana omogućiti bavljenje djece i mladih sportom i rekreacijom u praktički svim dijelovima Grada. Sigurna sam da će naši učenici i njihovi učitelji i dalje po rezultatima biti u nacionalnom vrhu, a naš osnovnoškolski obrazovni sustav ponajbolji u Hrvatskoj“, naglašava sumirajući odrađeno gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini. I na kraju, unatoč stagniranju broja djece, svake se godine u povećanje kvalitete obrazovnog sustava ulaže velik dio gradskog proračuna. To su u prvom redu brojni projekti i programi koji se provode kao izvannastavne aktivnosti, a koji se su�inanciraju iz gradskog proračuna. Kvalitetu obrazovanja u Čakovcu prošle je školske godine podigla i Katolička osnovna škola Svetoga Josipa, koju će ove školske godine u 1. i 2. razredu pohađati 25 učenika.
8
š Pocinje škola!
28. kolovoza 2026.
Posebni prilog
UČENICI UMJETNIČKE ŠKOLE MIROSLAV MAGDALENIĆ ČAKOVEC IZVRSNI NA NATJECANJIMA
Osvojili smo čak 34 prve, 32 druge i 2 treće nagrade Umjetnička škola Miroslav Magdalenić Čakovec i ove je školske godine 2025./2026. potvrdila svoj status regionalnog rasadnika vrhunskih talentata i samog vrha glazbeno-plesnog obrazovanja u Hrvatskoj Piše: Snježana Zorković
U školskoj godini 2025./2026. učenici Umjetničke škole Miroslav Magdalenić iz Čakovca ostvarili su na 8 domaćih i međunarodnih natjecanja iznimne, povijesne rezultate – ukupno 68 priznanja na 67 nastupa, od čega čak 34 prve nagrade, 32 druge nagrade te 2 treće nagrade, uz tri osvojena titula pobjednika kategorija!
Impresivna izvedba puhačkog odjela Puhacki odjel i ove je godine donio impresivan niz nagrada. Na saksofonu su pod mentorstvom M. Jageca i uz klavirsku pratnju M.-D. Grabant briljirali Filip Jocić (jedna 1. i dvije 2. nagrade), Leon Križaj (1. nagrada), Ena Borlinić (2. nagrada) te Oliver Moharić (dvije 2. nagrade). Klarinetisti mentorstva D. Hrgara i uz korepeticiju M. Džanko ostvarili su sjajne nastupe: Viktor Barić osvojio je 1. nagradu, a Lara Fajić 2. nagradu. Na trubi su učenici pod vodstvom profesora mentora V. Vidovića i uz pratnju D. Žličara ostvarili vrhunske rezultate: Tian Čižmešija, Matija Igrec i Lucijan Reich osvojili su svaki po dvije 1. i jednu 2. nagradu na višestrukim natjecanjima, dok su Antonija Šardi i Luka Vuković dodali po jednu 2. nagradu. Flautistice pod mentorstvom V. Fabac i uz pratnju M. Džanko, Ira Horvat i Mila Fodor, okitile su se drugima nagradama (Mila Fodor osvojila je dvije 2. nagrade). Na eufoniju se istaknuo Dominik Dominik pod mentorstvom V. Tota i uz korepeticiju J. Obadić, osvojivši dvije 2. nagrade.
Harmonikaši – nastavak dominacije i pobjednički niz Harmonikaški odjel u klasi mentora M. Žličara ponovno je potvrdio kontinuitet izvrsnosti. Jakov Bistrović ostvario je impresivan uspjeh osvojivši tri 1. nagrade te naslov pobjednika kategorije. Naslov pobjednika kategorije uz 1. nagradu osvojio je i Dario Biškup. Prve nagrade u svojim kategorijama nanizali su i ostali mladi virtuozni harmonikaši: Lara Lesjak (dvije 1. nagrade), Rino Sabolek, Jakov Lisjak, Gabriel Kuzma i Roko Kokić. Gitara, tambure, viola i balet u sjajnom izdanju Učenici gitare ostvarili su izvrsne plasmane: Lana Dodlek (mentor F. Djerdji) i Erik Vadlja (mentor F. Drožđek) osvojili su 1. nagrade, dok su Maša Kvakan i Petar Pasarić u klasi M. Žerjava, prof. savjetnika, donijeli dvije 2. nagrade. Na tamburama je izniman uspjeh postigla Greta Zamuda u klasi B. Novaka uz pratnju J. Obadić –
osvojila je 1. nagradu i naslov pobjednice kategorije s osvojenih 94,67 bodova, dok je Ela Šantl također osvojila 1. nagradu. Na violi su se istaknule Mirta Grubić (jedna 1. i jedna 2. nagrada) te Mia Munđar (2. nagrada), obje u klasi B. Novaka i uz pratnju J. Obadić. Uspjehe su upotpunile i mlade balerine – Muna Pavleković osvojila je 2. nagradu u klasi I. BrezMurk (uz klavirsku pratnju M. Hunjaka), dok je Anita Sabolić u klasi M. Mihaljević (uz pratnju A. Žalac) osvojila 3. nagradu.
Klavirski odjel i teorija – nagrade i zlatna priznanja Klavirski odjel zabilježio je iznimno masovan i uspješan nastup. Prve nagrade i zlatna priznanja osvojili su Bartol Franjo i Adam Strojko (mentor P. Zamuda), Freja Kokić, Maša Obadić i Gita Galović (mentorica D. M. Novak) te Isabela Paman, Sofia Radović, Bruna Vuk i Ana Bermanec (mentor D. Košćak). Marija Zadravec (mentor D. Košćak) osvojila je 1. i 2. nagradu te srebrno priznanje, dok su David Bais, Eva Horvat, Leda Vuk, Ognjen Žegarac i Lovro Bermanec donijeli visoke druge i treće nagrade. U teorijskom dijelu (Solfeggio) prvu nagradu osvojila je Eva Horvat pod mentorstvom Z. Novak, dok je Leda Vuk u kategoriji Solfeggio - Mini pod mentorstvom T. Drožđek osvojila 2. nagradu. Rezultati koji potvrđuju visoku razinu kvalitete U ovoj nastavnoj godini ukupno je 48 učenika škole osvojilo nagrade na natjecateljskim pozornicama. Iza ovih vrhunskih ostvarenja stoji stručan, predan i timski rad 18 mentora i 6 korepetitora: • Mentorice i mentori: M. Žerjav, prof. savjetnik; D. Hrgar, mag. mus.; B. Novak, prof.; M. Jagec, Mag. art.; V. Vidović, prof. mentor; D. M. Novak, prof.; P. Zamuda, Mag. art.; F. Djerdji, mag. mus.; F. Drožđek, mag. mus.; J. Obadić, mag. mus.; M. Žličar, mag. mus.; V. Fabac, mag. mus.; V. Tota, prof.; I. Brez-Murk, pl. kl. bal. mentor; M. Mihaljević, pl. kl. bal.; T. Drožđek, mag. mus.; Z. Novak, mag. mus. i D. Košćak, bacc. org. • Korepetitori: M. Džanko, prof.; J. Obadić, mag. mus.; D. Žličar, prof.; M.-D. Grabant, mag. mus.; M. Hunjak, gl. klav. i A. Žalac, mag. mus. Ovi rezultati najbolji su dokaz neprekidne predanosti, talenta i vrhunske kvalitete rada u Umjetničkoj školi Miroslav Magdalenić Čakovec, koja i dalje ponosno nosi titulu jedne od najuspješnijih umjetničkih odgojno-obrazovnih ustanova
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
28. kolovoza 2026.
š Pocinje škola!
9
UMJETNIČKA ŠKOLA MIROSLAV MAGDALENIĆ ČAKOVEC POZIVA
Upisi u predškolske i početničke programe! Umjetnička škola Miroslav Magdalenić Čakovec poziva najmlađe na uzbudljivo putovanje kroz svijet glazbe i plesa! Glazbeni i baletni programi potiču emocionalni, kognitivni i motorički razvoj, razvijaju samodisciplinu, kreativnost i osjećaj za estetiku te grade izvrsne temelje za daljnje obrazovanje.
GLAZBENI PROGRAMI (od 5 do 9 godina)
Programi se održavaju u manjim skupinama u Čakovcu, Murskom Središću, Prelogu i Donjem Kraljevcu. • Glazbeni vrtić (5 – 7 godina) | 1× tjedno (45 min) • Mala glazbena škola (7 – 8 godina) | 1× tjedno (45 min) • Početnički solfeggio (8 – 9 godina) | 1× tjedno (60 min)
Glazba razvija sluh, ritam, glasovne mogućnosti i stvaralačku maštu kroz igru, socijalizaciju i vokalno-instrumentalno muziciranje.
BALETNI PROGRAMI (od 5 do 10 godina)
Programi klasičnog baleta održavaju se u Čakovcu. • Baletna predškola (5 – 7 godina) | 1× tjedno (45 min) • Mala baletna škola 1 (7 – 8 godina) | 2× tjedno (45 min) • Mala baletna škola 2 (8 – 9 godina) | 2× tjedno (45 min) • Početnički klasični balet s korepeticijom (9 – 10 godina) | 3× tjedno (45 min)
Klasični balet oblikuje pravilno držanje, razvija koordinaciju, eleganciju pokreta, samopouzdanje i samodisciplinu od malih nogu.
Zašto upisati? Nova školska godina je pred vratima – pravo je vrijeme da svom djetetu omogućite zdrave temelje za učenje, igru i izražavanje kroz glazbu i ples. Programi ne samo da pridonose uspjehu u školi, već djeci donose i sigurnost, samopouzdanje te trajnu ljubav prema umjetnosti.
ROKOVI PRIJAVA I NAČIN UPISA Glazbeni programi: prijave traju do 13. rujna Baletni programi: prijave traju do 29. rujna Kako se prijaviti? Prijavnice preuzmite na službenoj web stranici škole: www.umjetnicka-skola-miroslav-magdalenic.com.hr Popunjene prijavnice pošaljite na e-mail adresu: tajnistvo@os-umjetnicka-ck.skole.hr Pružite svojem djetetu priliku za cjelovit razvoj uz glazbu, ples i igru!
Info: T: +385 40 390 201 T: +385 40 390 802 E: ured@os-umjetnicka-ck.skole.hr, E: tajnistvo@os-umjetnicka-ck.skole.hr www.umjetnicka-skola-miroslav-magdalenic.com.hr
ODABERITE I VI SVOJ SMJER U SURADNJI SA PUČKIM OTVORENIM UČILIŠTEM PRELOG
Stvorite bolju budućnost, upišite novo zanimanje već danas Inovativnim pristupom u poučavanju osnažujemo svakog pojedinca i pripremamo ga za tržište rada POU Prelog renomirana je institucija koja pruža visokokvalitetno obrazovanje kroz obrazovne programe usklađene sa potrebama gospodarstva i zajednice u kojoj djeluje. Bilo da tražite nova znanja i vještine za promjenu karijere ili službene certifikate za napredovanje, naši programi kreirani su na način da vam pruže znanja i vještine potrebne za rad. Moderno uređene učionice čekaju nove polaznike.
INFO: Pučko otvoreno učilište Prelog Hrupine 7B Prelog M: + 385 99 343 8647 E: info@pou-prelog.hr
Misija POU Prelog je pružanje visokokvalitetnog obrazovanja, stručnosti i podrške polaznicima svih dobnih skupina odabirom nekog od brojnih certificiranih programa iz različitih sektora, kao i mogućnost obrazovanja putem besplatnih vaučera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Različitim obrazovnim programima sa inovativnim pristupom u poučavanju osnažujemo svakog pojedinca i pripremamo ga za tržište rada. Sigurnost i pouzdanost, koje pružamo polaznicima,
utječu ne samo na njihovo obrazovanje već i na osobni rast i razvoj. Izvrsnost u obrazovanju i poticanju učenja postižemo vrhunskim predavačima i poslovnim partnerima, koji svojom stručnošću i predanošću pridonose ostvarenju potencijala svakog pojedinca, a u prilog tome govori i zadovoljstvo dosadašnjih polaznika kao i njihovih poslodavaca. Stoga vas pozivamo da i vi ostvarite svoj potencijal te u suradnji sa POU Prelog odaberete svoj smjer, jer OBRAZOVANJE NE POZNAJE GODINE!
š 10 Pocinje škola!
28. kolovoza 2026.
Posebni prilog
! e s m a n pridruži
studij inženjerstva okoliša na geotehničkom fakultetu obrazujemo inženjere s rješenjima za okolišne probleme.
upisi u tijeku
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
28. kolovoza 2026.
š Pocinje škola! 11
O UMJETNOJ INTELIGENCIJI U OBRAZOVANJU
Kako razviti sposobnije, a ne ovisnije učenike Umjetna inteligencija ušla je u naše škole. Pitanje više nije trebamo li je zabraniti, nego kako spriječiti da preuzimanjem misaonih procesa stvori kognitivni dug kod učenika Piše: Dejan Drabić
U
mjetna inteligencija (Arti�icial Intelligence - AI) već je ušla u škole, htjeli mi to priznati ili ne. Učenici od samih početaka koriste barem ChatGPT, koji je integriran i u Microsoft Edge web preglednik, ali i niz drugih alata. Kada je riječ o tehnologiji, pitanje nije trebamo li im to dopustiti, nego kako ih naučiti da te alate koriste tako da zbog njih postanu sposobniji, a ne ovisniji. Rekao bih, na isti način kao i svaku drugu tehnologiju do sada, poput računala, mobitela i sličnog. Upravo tu vidim najveći izazov obrazovanja u godinama koje dolaze.
Problem kognitivnog duga
Nikada do sada nije bilo lakše doći do odgovora na neko pitanje nego što je to danas. Svi mi, pa tako i učenici koji su „rođeni s tehnologijom”, možemo u nekoliko sekundi dobiti tekst, programski kod, prezentaciju, prijevod, sažetak ili riješen, primjerice matematički, zadatak. I upravo se tu nazire problem, jer gotov rezultat nije isto što i naučeno znanje. Ako umjetnoj inteligenciji prepustimo upravo one misaone procese koje bismo kod djece trebali razvijati, prije svega kritičko razmišljanje, tada smo možda dobili „lijep proizvod”, ali nismo nužno dobili sposobnijeg učenika. Sve više istraživanja upozorava upravo na taj problem. Kada AI preuzme prevelik dio mentalnog napora, pojavljuje se ono što istraživači nazivaju kognitivnim rasterećenjem, pa i „kognitivnim dugom”. Čovjek kratkoročno radi brže, ali sve manje vježba sposobnosti koje više ne mora koristiti. Pamćenje, formuliranje problema, zaključivanje, provjeravanje i kritičko promišljanje nisu urođene konstante. Sve se to razvija vježbom. Zato je posebno opasna ideja da nam u vrijeme umjetne inteligencije znanje više nije potrebno jer je sve dostupno na internetu ili kroz AI. Upravo suprotno. Ako učenik ne poznaje područje o kojem postavlja pitanje, kako će znati je li dobio točan odgovor? Umjetna inteligencija može vrlo uvjerljivo formulirati i potpuno pogrešnu tvrdnju.
Od memoriranja činjenica prema dubinskom razumijevanju
Ne trebamo zato manje znanja, nego manje besmislenog reproduciranja nepovezanih činjenica, manje nego ikada do sada. Obrazovanje mora sve više prelaziti iz modela „zapamti, ponovi, zaboravi” prema razumijevanju, povezivanju, primjeni, argumentiranju i stvaranju. Prema mojem mišljenju, nužno je uvesti više izbornosti već od srednje škole, kako bi se učenici mogli pro�ilirati u vrhunske stručnjake u područjima koja
ih zanimaju te ujedno dobiti potrebno vrijeme za kreativni razvoj, umjesto suhoparnog bubanja činjenica. Djeca koju danas poučavamo živjet će i raditi u svijetu koji još ne poznajemo. Mnoga zanimanja bit će bitno drugačija od današnjih, a neka danas još ni ne postoje. Zbog toga ih ne možemo pripremati samo učenjem konkretnih alata. Alati će se promijeniti. Ono što mora ostati jest sposobnost razumjeti problem, rastaviti ga na dijelove, odnosno izvršiti dekompoziciju, pronaći informacije, procijeniti ih, donijeti zaključak i pronaći rješenje. Sve je to ono na što stavljamo izniman naglasak u našem Centru izvrsnosti informatike Međimurske županije, a od ove školske godine i u Centru izvrsnosti robotike.
AI kao mentor, a ne zamjena za razmišljanje
Tu umjetna inteligencija može imati iznimno važnu ulogu. Primjerice, učenik ne mora pitati: „Riješi mi ovaj zadatak.” Može napisati: „Nemoj mi dati rješenje. Postavljaj mi pitanja koja će me voditi prema njemu.” Umjesto: „Napiši mi tekst”, može tražiti da AI pronađe slabosti u njegovim argumentima. Kod programiranja može dati vlastitu ideju algoritma i tražiti primjer na kojem ona neće raditi. Kod učenja može tražiti da ga AI ispituje, analizira njegove pogreške i dodatno objasni ono što nije razumio. Tada AI ne zamjenjuje razmišljanje, već ga potiče. Hrvatski obrazovni sustav već ima solidne temelje za takav pristup. CARNET i Ministarstvo kroz projekt BrAIn razvijaju kurikule i smjernice za primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju. Učenicima i nastavnicima dostupno je okruženje Microsoft 365, a u njemu se sve više otvara prostor i za uporabu Copilota. Tu je i Google Workspace za obrazovanje, a NotebookLM može učeniku pomoći da radi upravo s nastavnim materijalima koje mu je zadao nastavnik.
Canva Education omogućuje školama besplatno korištenje profesionalnih alata za vizualno stvaralaštvo, odnosno gra�ičko oblikovanje. Osobno preferiram alate otvorenih tehnologija koji djeci daju neovisnost. Stoga bi moja preporuka obrazovnom sustavu bila prelazak na Linux operacijske sustave i alate otvorenog koda. Osim što su besplatni, nude najbolje mogućnosti za razvoj sposobnosti budućih slobodnih i neovisnih ljudi u odnosu na tehnologiju. Ipak, najvažnije je znati da nije presudno koji ćemo alat odabrati. Važnije je što ćemo učenika naučiti da s njime radi.
Stvaralački potencijal i važnost temeljnih znanja
AI istodobno ruši i mnoge barijere. Dijete koje nije vrhunski gra�ički dizajner danas može vizualizirati svoju ideju. Učenik koji još nema dovoljno programerskog iskustva može napraviti prvi prototip aplikacije. Netko zainteresiran za biologiju može obrađivati podatke, budući povjesničar može izrađivati interaktivne prikaze, a kreativno dijete može razviti ideju koju prije, zbog tehničkih ograničenja, možda ne bi moglo realizirati. To je velika vrijednost umjetne inteligencije. Ona pojedincu može višestruko povećati stvaralačke mogućnosti.
O autoru: Dejan Drabić, mag. inf., dugogodišnji je edukator, mentor i promicatelj informatičke izvrsnosti u Međimurju. Voditelj je i idejni osnivač Centra izvrsnosti informatike Međimurske županije te predsjednik udruge Mladi informatički stručnjaci (MIS), kroz koju već godinama radi s djecom, mladima i nastavnicima u području informatike, računalnih algoritama, programiranja i STEM-a. Kao vanjski suradnik Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu te direktor IT tvrtke RIP d.o.o., povezuje obrazovanje, tehnologiju i praksu, s posebnim naglaskom na razvoj kritičkog razmišljanja, kreativnosti i stvarnih digitalnih kompetencija kod mladih. (tn)
“
Nikada nije bilo lakše doći do gotovog odgovora, teksta ili koda, no gotov rezultat nije isto što i naučeno znanje. Ako AI-ju prepustimo kognitivni napor, stvaramo 'kognitivni dug' i gubimo sposobnosti koje se razvijaju isključivo vježbom. Tehnologija nam ne smanjuje potrebu za znanjem — ona je povećava. Pročitajte kako umjetnu inteligenciju u školama iskoristiti kao mentora koji potiče razmišljanje, a ne kao zamjenu za rad.
Ali samo ako taj pojedinac razumije ono što radi. Istodobno moramo prepoznati djecu koja žele i mogu ići korak dalje. Ako želimo da neki od današnjih učenika sutra ne budu samo korisnici umjetne inteligencije, koje mi informatičari znamo šaljivo nazivati „(l)userima”, nego njezini tvorci, tada nema prečaca. Trebaju im matematika, računalni algoritmi, logika, statistika, strukture podataka, programiranje i ozbiljno problemsko razmišljanje. Srećom, sve je to dobro zastupljeno, primjerice, u kurikulumu informatike, ali se u poučavanju često nedovoljno koristi jer se nastava prilagođava trenutačnim interesima učenika. No sasvim je razumljivo da nitko od nas ne želi raditi ono što mu je teško. Zbog umjetne inteligencije takva znanja nisu postala manje važna. Postala su još važnija.
Pravilo za budućnost
Zato bih uporabu umjetne inteligencije u obrazovanju sveo na jednostavno pravilo: 1. Prvo razmisli sam. 2. Zatim koristi AI kao pomoć. 3. Na kraju provjeri rezultat, razumij ga i napravi nešto svoje. Umjetna inteligencija ne bi smjela zamijeniti sposobnost učenika. Trebala bi je povećati i proširiti. A to će biti moguće samo ako školu ne pretvorimo u mjesto na kojem djeca uče kako što brže doći do odgovora, nego u mjesto na kojem uče kako razmišljati.
š 12 Pocinje škola!
28. kolovoza 2026.
Posebni prilog
U Zagrebu, 01. rujna 2026. godine
ZAKLADA MIKEC objavljuje
NATJEČAJ
za dodjelu stipendija studentima u akademskoj godini 2026/2027. U skladu sa Statutom Zaklade Mikec raspisuje se natječaj za dodjelu stipendija nadarenim studentima slabijeg imovinskog stanja s područja Međimurske županije za akademsku godinu 2026/2027.
Za prijavu na natječaj potrebno je prikupiti sljedeće dokumente: • Zamolbu za stipendiranje s indikacijom socijalnog/imovinskog stanja • Životopis s osobnim podacima (ime/prezime, adresa, grad, OIB, tel/mob, e-mail) i brojem žiro računa (IBAN) • Izjavu kandidata o ne primanju drugih stipendija u akademskoj godini 2026/2027. (napisanu u slobodnoj formi) • Potvrdu o visini dohotka i primitaka za prijavitelja osobno i za sve članove kućanstva izdanu od Porezne uprave za 2025. godinu (bez obzira da li su članovi kućanstva maloljetni, punoljetni, nezaposleni, zaposleni ili u mirovini) • Potvrdu o upisu (za kandidate koji upisuju 1. godinu studija) • Potvrdu o upisu i prijepis ocjena sa svih godina (za kandidate na višim godinama) • Preporuku općinskog načelnika/gradonačelnika ili župnika (opcionalno). Prednost pred drugim kandidatima s istim uvjetima imaju prošlogodišnji stipendisti koji su u akademskoj godini 2025/2026. ostvarili prosjek ocjena 4,3 ili veći. Prijave se zaprimaju isključivo popunjavanjem web obrasca objavljenim na web stranici www.zakladamikec.hr
Rok za podnošenje prijava je 9. listopada 2026. godine. Svi kandidati će o odluci Zakladne uprave i rezultatu natječaja biti obaviješteni do kraja studenog 2026. godine.
Predsjednik Zakladne uprave Neven Mikec
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
28. kolovoza 2026.
š Pocinje škola! 13
NOVA ŠKOLSKA GODINA, NOVA GLAZBENA PUSTOLOVINA - VODIČ ZA RODITELJE I UČENIKE IZ EURO - UNITA
Kako odabrati instrument koji će djetetu otvoriti vrata u svijet zvuka
Da izaberete najbolji instrument dobro je razgovarati s predmetnim nastavnikom
P
očetak glazbene školske godine uvijek ima osobitu čaroliju. Hodnicima se ponovno šire prvi tonovi ljestvica, tiho ugađanje žica i znatiželjna pitanja učenika koji tek upoznaju svoj budući instrument. Za dijete je odabir instrumenta mnogo više od praktične odluke: to je susret s novim prijateljem, glasom kojim će jednog dana moći ispričati priču bez ijedne riječi. Najbolji izbor nije nužno instrument koji zvuči najglasnije ili koji je trenutačno najpopularniji. Važno je oslušnuti djetetov karakter, njegove glazbene sklonosti i želju da redovito vježba. Netko će uživati u nježnom, pjevnom tonu violine, a netko u bogatstvu harmonike ili u sigurnosti tipki klavira. Upoznajmo školske instrumente koji i ove jeseni čekaju nove male glazbenike.
Klavir i digitalni pijanino – cijeli orkestar pod prstima
Klavir je često prvi susret s ozbiljnim muziciranjem jer na njegovim tipkama učenik jasno vidi odnos tonova, ritma i harmonije. Može voditi melodiju, pratiti pjesmu i zvučati poput malog orkestra. Redovito sviranje razvija koordinaciju obiju ruku, pažljivo slušanje i koncentraciju. Za kućno vježbanje digitalni pijanino može biti vrlo praktičan izbor: zauzima manje prostora, omogućuje vježbanje sa slušalicama i ima ujednačen zvuk. Pri odabiru valja potražiti model s punom klavijaturom i otežanim tipkama, kako bi osjećaj sviranja bio što bliži akustičnom klaviru.
Klasična gitara – šest žica, bezbroj priča
Klasična gitara privlači toplim, bliskim zvukom i mogućnošću da se melodija i pratnja sviraju istodobno. U njoj se mogu pronaći klasična djela, narodne pjesme, �ilmske teme i suvremena glazba. Početnicima odgovara zato što su najlonske žice mekše za prste od metalnih. Ipak, veličina instrumenta mora odgovarati djetetu: prevelika gitara brzo umara ruke i otežava pravilno držanje. Dobra stolica, oslonac za nogu i strpljiv rad učinit će prve akorde mnogo ugodnijima.
Flauta, klarinet i saksofon – dah koji postaje melodija
Puhački instrumenti uče dijete važnoj glazbenoj vještini: pravilnom disanju.
Flauta zvuči prozračno, svijetlo i pokretljivo; njezin se ton stvara usmjeravanjem zraka preko otvora, pa razvija preciznost i kontrolu daha. Klarinet ima topao, baršunast ton i velik raspon izražajnosti – može šaptati, pjevati, ali i zablistati u živahnom ritmu. Svira se uz pomoć jezička, tankog komadića trske koji vibrira kada kroz usnik prolazi zrak. Zato su pravilno postavljen usnik i kvalitetni piskovi važan dio početničkog pribora. Saksofon je prepoznatljiv po punom, zvonkom glasu i često se povezuje s jazzom, no jednako dobro pripada klasičnoj glazbi i puhačkim orkestrima. Najčešći početnički izbor je alt-saksofon. Instrument je nešto veći i teži od klarineta, ali raspored tipki mnogim učenicima brzo postane prirodan. Nakon svakog sviranja treba iz unutrašnjosti ukloniti vlagu, jer pravilno održavanje čuva ton i produžuje život instrumenta.
Truba i trombon – snaga, sjaj i timski duh
Limeni puhači zvuk stvaraju titranjem usana na usniku. Truba je blistava, prodorna i vrlo izražajna; može najaviti svečani trenutak, ali i nježno otpjevati melodiju. Za početak su potrebni strpljenje i kratke, redovite vježbe disanja, zujanja usnama te preciznog pritiskanja ventila. Ne treba se obeshrabriti ako prvi ton
ne dođe odmah – usne i dah postupno uče surađivati. Trombon se razlikuje po povlačnom mehanizmu, kojim se mijenja visina tona. Upravo je zato izvrstan za razvijanje sluha: učenik aktivno traži pravi položaj tona, a ne oslanja se samo na tipke. Njegov dubok, zaobljen zvuk daje posebnu boju orkestru. Za mlađe svirače dostupni su prilagođeni modeli kraćeg dosega, a pravilan položaj ruke i uredno podmazivanje ključ su laganog sviranja.
Violina i violončelo – glasovi koji pjevaju preko žica
U obitelji gudača violina je najmanja, ali njezin je glas sjajan, živahan i iznimno izražajan. Sviranje gudalom razvija �inu motoriku, sluh i osjećaj za lijep ton. Budući da violina nema tipke ni pragove, učenik od samog početka uči pažljivo slušati i prstima pronaći točnu visinu tona. Zato je važno da instrument bude stručno podešen, s pravilno namještenim mostićem, žicama i gudalom. Violončelo se svira sjedeći i oslanja na pod s pomoću metalnog šiljka. Njegov dubok, topao ton često se uspoređuje s ljudskim glasom. Iako je violončelo veće od violine, djeci je upravo violončelo posebno privlačno zbog snažnih basova i bogatih melodija. Kao i kod violine, veličina se bira prema građi učenika, a uz instrument su potrebni gudalo, kolofonij i čvrst kofer koji će ga zaštititi na putu do škole.
Harmonika – glazba koja diše
Harmonika je pravi mali glazbeni svijet: desna ruka svira melodiju, lijeva gradi pratnju. U harmonici se susreću klasična glazba, folklor, tango, �ilmska glazba i mnogi suvremeni stilovi. Iako na prvi pogled djeluje složeno, učenike brzo osvoji osjećajem da sami stvaraju pun, bogat zvuk. Za početak treba odabrati odgovarajuću veličinu i broj basova, kako bi dijete moglo udobno dohvatiti tipke i
Euro - Unit godinama nudi najbolju i najjraznovrsniju ponudu glazbenih instrumenata, a stručni zaposlenici rado će vam pomoći pri odabiru pravog instrumenta
INFO EURO - UNIT Čakovec Braće Graner 8 T: +385 40 310 439 www.euro-unit.com pravilno nositi instrument. Remeni moraju biti dobro podešeni, a harmoniku je najbolje prenositi u čvrstom koferu.
Mali savjeti za veliki početak
Prve školske dane nije potrebno pretvoriti u natjecanje. Mnogo je korisnije vježbati svaki dan kratko, sabrano i s jasnim ciljem nego povremeno dugo i umorno. Učenik neka nakon vježbanja spremi instrument, obriše ga prema uputama nastavnika i provjeri je li pribor na svome mjestu. Roditeljima savjetujemo da dijete pohvale za trud, a ne samo za savršeno odsviranu skladbu. Glazbeno znanje raste polako: iz jednog pravilno odsviranog tona, jedne ritamske vježbe i jedne uspješno savladane stranice. Također, prije konačne kupnje dobro je razgovarati s predmetnim nastavnikom. On može preporučiti prikladnu veličinu, početnički model i nužan pribor te upozoriti na pojedinosti koje se na prvi pogled ne vide. Kvalitetan početnički instrument ne mora biti najskuplji, ali mora biti ispravan, udoban za sviranje i dovoljno pouzdan da učenika ne ometa u napretku.
Gdje potražiti instrument i stručan savjet?
Roditelji i učenici koji traže instrument, kofer, stalak, za note ili pribor za održavanje mogu se obratiti trgovini EURO-UNIT u Čakovcu, na adresi Braće Graner 8, kao i web-trgovini www. euro-unit.com. Ondje se mogu pronaći instrumenti i oprema za početnike i naprednije glazbenike, a stručni djelatnici, naviknuti na potrebe učenika glazbenih škola, mogu pomoći pri odabiru veličine, modela i nužnog pribora. Pravi instrument nije samo predmet koji nosimo na nastavu. On postaje svakodnevni suputnik, čuvar prvih uspjeha i svjedok upornosti. Kada je dobro odabran i redovito održavan, može djetetu pomoći da glazbu ne doživi samo kao školski predmet, nego kao radost koja ostaje za cijeli život.
š 14 Pocinje škola!
28. kolovoza 2026.
Posebni prilog
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Muzej kao učionica, radionica i mjesto susreta Pedagoški odjel Muzeja razvija različite programe namijenjene djeci vrtićke dobi, učenicima osnovnih i srednjih škola, ali i svim drugim zainteresiranim posjetiteljima
B
liži nam se početak nove školske godine, vrijeme novih planova, izazova i prilika za učenje. Uz učionice, udžbenike i školske klupe, u obrazovanju djece i mladih važnu ulogu može imati i muzej – mjesto na kojem se uči drukčije: promatranjem, istraživanjem, razgovorom, igrom i stvaranjem. U Muzeju Međimurja Čakovec već se niz godina posebna pozornost posvećuje edukativnoj djelatnosti i približavanju bogate međimurske baštine najmlađim posjetiteljima. Pedagoški odjel Muzeja razvija različite programe namijenjene djeci vrtićke dobi, učenicima osnovnih i srednjih škola, ali i svim drugim zainteresiranim posjetiteljima. Polazište je pritom uvijek bogata muzejska građa – predmeti, priče i ljudi koji svjedoče o životu Međimurja kroz različita povijesna razdoblja. Edukativni program Muzeja, Muzeologajnica, obuhvaća niz predavanja, radionica, kvizova, natjecanja i drugih aktivnosti povezanih sa zavičajnom poviješću i kulturnom baštinom Međimurja. Program je namijenjen djeci i mladima, od vrtićaraca do srednjoškolaca, a aktivnosti su osmišljene tako da sadržajno prate školske programe, ali istodobno pružaju mogućnost drukčijeg, iskustvenog učenja. U muzeju se tako može učiti o arheologiji, povijesti, umjetnosti, tradicijskom načinu života, poznatim Međimurci-
INFO
“
Važno je potaknuti znatiželju, razvijati kreativnost i omogućiti djeci i mladima da postavljaju pitanja, izražavaju vlastite ideje i aktivno sudjeluju
Svakodnevna vodstva muzejskim postavima
ROCK ŠKOLICA
Muzej Međimurja Čakovec T: +385 040 310 040 E: posjete@mmc.hr www.mmc.hr ma, glazbi, običajima i mnogim drugim temama. No muzej nije samo mjesto na kojem se sluša i promatra. On je i prostor u kojem se može stvarati. Na edukativnim radionicama djeca crtaju, modeliraju, izrađuju predmete, istražuju muzejske zbirke, rješavaju zadatke i otkrivaju kako se iza svakoga muzejskog predmeta krije neka zanimljiva priča. Posebna vrijednost muzejske pedagogije upravo je u mogućnosti da se baština doživi neposredno. Predmet koji se vidi u vitrini, fotogra�ija iz prošlosti ili priča o nekom povijesnom događaju mogu postati poticaj za razgovor, istraživanje i kreativni rad. Tako se školsko gradivo povezuje s lokalnim okruženjem i vlastitim iskustvom, a povijest i baština prestaju biti samo sadržaj iz knjige. Tijekom proteklih godina Muzej Međimurja Čakovec razvio je brojne edukativne sadržaje i projekte. Među njima posebno mjesto zauzimaju tematske radionice koje se održavaju tijekom cijele godine, program Mali školski kustosi, Festival znanosti, sudjelovanje u nacionalnoj Edukativnoj muzejskoj akciji (EMA) i Danima europske baštine i brojnim drugim. Edukativna djelatnost Muzeja nije usmjerena samo na prenošenje znanja. Jednako je važno potaknuti znatiželju, razvijati kreativnost i omogućiti djeci i mladima da postavljaju pitanja, izražavaju vlastite ideje i aktivno sudjeluju. Muzej tako postaje prostor susreta – susreta prošlosti i sadašnjosti, predmeta i priče, stručnjaka i posjetitelja, ali i mjesto na kojem svatko može pronaći nešto što će ga zainteresirati.
Stari grad Zrinskih Čakovec
Eduka�vne radionice na teme iz međimurske povijes� u muzeju
Radionice pletenja na malom tkalačkom stanu Pred nama je nova školska godina, a s njom i novi susreti s vrtićkim skupinama, učenicima i njihovim učiteljima i nastavnicima. Stoga pozivamo odgojno-obrazovne ustanove da u svoje godišnje planove uključe posjet Muzeju Međimurja Čakovec i sudjelovanje u našim edukativnim programima. Osim organiziranih radionica, moguće je dogovoriti stručna vodstva i sadržaje prilagođene dobi učenika i temama koje obrađuju u nastavi, ali i vrtićarcima. Muzej nije samo mjesto u koje se dolazi pogledati prošlost. Muzej je mje-
sto na kojem se prošlost može upoznati, doživjeti, propitivati i iz nje stvarati nešto novo, a upravo je znatiželja – želja da otkrivamo, istražujemo i učimo – možda i najvažniji početak svakoga obrazovanja. Dobro došli u Muzej Međimurja Čakovec – mjesto gdje baština postaje iskustvo, a učenje nova pustolovina. Za informacije i dogovor oko organiziranih posjeta i edukativnih programa zainteresirani se mogu javiti Muzeju Međimurja Čakovec na telefon 040 310 040 ili putem e-pošte: posjete@mmc.hr.
Robert Modlic uvodi tečaj bubnjeva za početnike
N
akon dvije održane Rock školice za djecu i mlade te više od 30 polaznika koji su osjetili iz prve ruke svijet glaze, Robert Modlic otvara poseban odjel Rock školice u obliku tečaja za bubnjeve. - Nakon dugo razmišljanja i odugovlačenja, mislim da je vrijeme za dijeljenje znanja i iskustva koje sam stekao u svojoj karijeri koja traje gotovo 30 godina. Odlučio sam pokrenuti Rock školicu za bubnjare, odnosno tečaj sviranja bubnjeva namijenjen početnicima. Dobne granice nema pa su i roditelji i djeca dobrodošli, rekao je Robert Modlic.
Ogledni satovi i upisi traju do 4.9., a prijaviti se možete na: 098/926-9936 ili rmodlic@ gmail.com
Robert Modlic, bubnjar
Postanite i vi bubnjar kroz jedinstveni tečaj: • individualni pristup 1 na 1 • tečaj prilagođen prema potrebama i uzrastu (ne radi se po istom planu i programu sa svim polaznicima) • tečaj temeljen na internacionalnom iskustvu sviranja, pohađanja škola kod najpoznatijih bubnjara svijeta te raznih bubnjarskih kampova • gosti predavači - poznati bubnjari iz regije i svijeta • nastava se održava u klimatiziranom studiju gdje postoji mogućnost snimanja (audio i video) • lokacija: Čakovec Broj mjesta ograničen je na nekoliko polaznika jer je ideja samog projekta iz ljubavi, hobija i želje prema glazbi širiti znanje i iskustvo.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
28. kolovoza 2026.
š Pocinje škola! 15
e
t en
d
ke
i
u st
i
a iz
n če
u
c
a dr
a
i
t ve
im
e
kr
• inovativni individualno prilagođeni kreveti i madraci u veličinama prema želji • visokokvalitetni kreveti i madraci za hotele, pansione i apartmane • kutne garniture, pomoćni ležajevi • vrhunski ergonomski antibakterijski jastuci • dječji antibakterijski madraci Inovativnost naših proizvoda potvrđena je mnogobrojnim nagradama diljem Europe
Hrvatska kvaliteta
• medicinski antidekubitalni madraci i jastuci • krevetni sustavi za plovila
BERNARDA d.o.o., Čakovečka 136A, Pušćine, T: 040 895 300 SALON BERNARDA ZAGREB, Radnička cesta 1A, T: 01 5626 425
28. kolovoza 2026.
media 3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
intervju tjedna
INTERVJU: MARTINA STRAHIJA o svojoj knjizi i radu s djecom u Tanzaniji
VODE VAS U KINO
Moja priča o „bijelim anđelima”
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 9.9.2026. u CineStaru Varaždin.
- Nakon sedam godina više ne odlazim u Afriku kao turist niti kao netko tko dolazi pomagati. Vraćam se ljudima koje poznajem, vraćam se svojima
N
akon više od sedam godina putovanja, volontiranja i dokumentiranja života u Tanzaniji, naša fotogra�kinja i humanitarka Martina Strahija objavila je knjigu Bijeli anđeli u kojoj donosi potresnu, ali i duboko toplu priču o djeci s albinizmom i svojoj afričkoj svakodnevici. – Tko su zapravo „bijeli anđeli” iz naslova tvoje knjige, i u kojem si trenutku shvatila da njihovu priču moraš ispričati svijetu? – „Bijeli anđeli” su djeca s albinizmom koju sam upoznala u Tanzaniji. Taj naziv ondje ne postoji niti ih tako zovu u školi, nego je nastao potpuno spontano, iz mog osobnog doživljaja te djece. U Tanzaniji albinizam, nažalost, nije samo genetsko stanje. Uz zdravstvene probleme, ta se djeca suočavaju s diskriminacijom, praznovjerjem, a ponekad i sa strašnim nasiljem te ubojstvima. Nazivaju ih „djecom duhovima”, a postoje i vjerovanja da dijelovi njihovih tijela donose sreću, bogatstvo ili moć. A ja sam, upoznajući ih, vidjela nešto potpuno suprotno: prije svega djecu. Njihove osmijehe, karaktere, nestašluke, snagu i nevjerojatnu želju za
životom. I negdje su u meni postali bijeli anđeli. Kada sam prvi put otišla u Tanzaniju, nisam ni pomišljala da ću jednoga dana napisati knjigu. Kao fotogra�kinja vjerovala sam da će fotogra�ije biti dovoljne da ispričaju ono što vidim. Ali s godinama sam shvatila da iza svake fotogra�ije postoji dio priče koji ona sama ne može prenijeti. Postoje stvari koje se dogode prije nego što pritisneš okidač i one koje slijede tek kad spustiš fotoaparat. Zato ne mogu izdvojiti jedan trenutak u kojem sam odlučila napisati knjigu. Bijeli anđeli zapravo su nastajali svih ovih sedam godina, iako dugo nisam znala da ih pišem. Nisam željela da sve što sam vidjela, doživjela i naučila ostane samo u mojem sjećanju, bilješkama i fotogra�ijama. Željela sam da ljudi upoznaju tu djecu, ne samo okolnosti u kojima žive, nego njih same. – Sjećaš li se još uvijek tog prvog osjećaja i misli koja ti je prošla kroz glavu kad si prvi put kročila na afričko tlo? – Sjećam se jako dobro. Bio je siječanj, kod kuće zima, a ja sam iz aviona izišla u jakni ravno u nevjerojatno vruć zrak, toliko snažan da sam napravila korak unatrag. Upravo je ta vru-
Naslovnica knjige Martine Strahija
Martina Strahija s jednim od svojih „bijelih anđela” i njegovim prijateljem ćina moja prva prava uspomena na Tanzaniju. Nije bilo straha niti pitanja: „Što ja radim ovdje?” Odluku da odem donijela sam prilično jednostavno. Nisam previše analizirala; odlučila sam i krenula. To je zapravo dosta karakteristično za mene. Dođeš na drugi kraj svijeta, među ljude koje ne poznaješ, a netko te na aerodromu dočeka pjesmom. Taj mi je trenutak ostao duboko urezan. Tada sam „službeno ušla u drugi svijet”. I mislim da ga ni danas ne bih mogla bolje opisati. Afrika me dočekala vrućinom, mirisom prašine i potpuno drukčijom stvarnošću od one koju sam poznavala. Već tada sam znala jedno: vratit ću se. – Kako zapravo izgleda svakodnevica u afričkim selima kad se ugase kamere i maknu svi oni estetski �iltri s društvenih mreža? – Puno je običnija nego što je mi često prikazujemo. Afrika nije samo siromaštvo, prašina i tužna djeca, kao što nije ni samo safari, Kilimandžaro i prekrasni zalasci sunca. Ondje ljudi žive, rade, kuhaju, peru odjeću, djeca idu u školu, igraju nogomet, svađaju se, smiju i zaljubljuju. Život se događa jednako kao kod nas, samo u drukčijim okolnostima. Naravno, postoje stvari koje je teško prihvatiti. Vidjela sam djecu koja nemaju hranu, djecu s invaliditetom, napuštenu djecu i djecu s albinizmom koja se suočavaju sa situacijama koje su nama gotovo nezamislive. Ali ne želim Afriku svesti samo na patnju. Ako sam tijekom svih ovih godina nešto naučila, onda je to da dostojanstvo ljudi ne smijemo mjeriti količinom onoga što posjeduju. Zato sam i u knjizi
pokušala prikazati život onakvim kakav jest: težak u nekim trenucima, nevjerojatno lijep u drugima, a najčešće jednostavno običan. – Koliko te jedan neplanirani susret ili odlazak na drugi kraj svijeta može izbaciti iz tračnica i potpuno ti promijeniti životni smjer? – Potpuno. Mislimo da velike promjene dolaze s velikim odlukama, a kod mene je sve počelo jednom avionskom kartom. Nisam mogla znati da će ona odrediti sljedećih sedam godina mog života: povratke, udrugu, projekte, prijateljstva i na kraju ovu knjigu. Tanzanija me nije izbacila iz tračnica u smislu da sam prestala biti ono što jesam. Naprotiv, natjerala me da jasnije shvatim što želim učiniti s onime što znam i mogu. Fotogra�ija je moj posao, ali ondje sam shvatila da može biti i način da nekome dam glas. Ponekad ne treba imati veliki plan, dovoljan je prvi korak, a život te odvede tamo gdje nisi ni znao da želiš stići. – Što se promijeni u čovjeku i fotografu u trenutku kad shvati da nije dovoljno samo dokumentirati tuđu stvarnost, već odluči sagraditi školu? – Prvo bih ispravila: nisam sagradila školu. Škola sv. Franje Asiškog postojala je puno prije mene; ja sam samo imala sreću postati mali dio njezine priče. Kroz udrugu smo godinama pomagali u projektima, od osnovnih potreba djece do većih poduhvata, a danas je najvažniji Vero's Home, dom za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. A u meni kao fotogra�kinji promijenilo se to što sam shvatila da fotogra�ija može biti početak, ali ne mora biti i
kraj priče. Mogu snimiti snažnu fotogra�iju djeteta bez cipela, ali onda si moram postaviti i ono neugodnije pitanje: Što ću učiniti kada spustim fotoaparat? Ne mislim da svaki fotograf mora postati volonter, ali za mene je došao trenutak kad više nisam mogla samo otići kući s punom memorijskom karticom. Morala sam pokušati učiniti nešto više. – Koliko nas rad na terenu i izravan dodir s afričkom djecom nauče o ljudskosti i sreći daleko više od bilo koje pročitane knjige? – Puno, ali oprezna sam s tvrdnjom da su djeca koja imaju manje zbog toga sretnija; time ih pomalo romantiziramo. Dijete bez roditelja, hrane ili sigurnog doma nije sretnije zato što ima manje. Ono što sam naučila jest koliko je malo ponekad potrebno za radost. Koliko je važan dodir, koliko znači kad nekome posvetiš vrijeme, koliko se netko može smijati bez ijedne igračke. I možda najvažnije, naučila sam biti prisutna. Mi često živimo unaprijed: što moramo sutra, gdje moramo biti, što još nismo napravili. Ondje sam upoznala njihov pole pole, odnosno „polako, polako”. I nevjerojatno je da se, unatoč tom njihovom polakom ritmu, na kraju dana sve nekako stigne. Možda me nisu naučili da za sreću ne treba ništa, ali su me naučili da često ne primjećujemo koliko već imamo. – Što je to u afričkom prostranstvu i tim ljudima što te iznova vuče natrag, bez obzira na sve izazove i težinu terena? – U početku bih vjerojatno rekla Afrika. Danas više ne, jer me vraćaju ljudi. Nakon sedam
DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film
Kristalni planet Dobitnik ulaznica za film: Kristina Hatlek
KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo. godina više ne odlazim tamo kao turist niti kao netko tko dolazi pomagati Africi. Vraćam se ljudima koje poznajem, djeci koju sam gledala kako odrastaju. Ljudima koji znaju moje mane, moje navike i moje loše dane jednako dobro kao i ljudi kod kuće. Dogodila se i jedna zanimljiva promjena. Na početku sam bila muzungu, bjelkinja i strankinja. Onda sam postala „dada Martina”, sestra Martina. Možda je upravo u tome cijeli odgovor. Ne vraćam se više samo u Tanzaniju. Vraćam se svojima.
4 media
28. kolovoza 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Čakovečka špica
Piše i foto: Kristina Kobal
Sanja je plijenila poglede u nježnoj ružičastoj haljini, a kombinaciju je dodatno začinila zanimljivom trendi torbicom
Bračni par Horvat odlučio se za skladne zemljane nijanse koje im odlično pristaju i daju im profinjen izgled
Mira i Fanika gradom su prošetale u crno bijelom izdanju, a poseban šarm njihovim kombinacijama dao je cvjetni detalj i šarena ogrlica
Samozatajna Anja pokazala je da i jednostavan komad može biti itekako trendi – njezina suknja na točkice bila je pravi modni detalj
Đurđica Salaj odlučila se za efektan životinjski uzorak. Tigrasta haljina bila je u prvom planu, dok je zanimljiva torba savršeno zaokružila njezin odvažni styling
Laura je zablistala u svevremenskom bijelom kombinezonu koji odiše jednostavnošću i elegancijom
Marija Herman privukla je pažnju šarenom modnom kombinacijom, a središtem grada prošla je u vedrom i razigranom izdanju
NOGOMET DRUGO IZDANJE GOLMANSKOG HAKLA U GORNJEM HRAŠĆANU
68 vratara ponudilo sjajne dvoboje Medalje i nagrade natjecateljima su uručili načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak i predstavnik NK Pobjeda Vanja Zorković Piše: Nikola Lukman Foto: Benjamin Sabol
Drugo izdanje Golmanskog Hakla u Gornjem Hrašćanu okupilo je 68 prijavljenih natjecatelja u različitim dobnim kategorijama. Turnir su otvorili seniori i kategorija U16, a tijekom natjecanja sudionici su se, uz borbu za medalje i nagrade, imali priliku okušati u specifičnom formatu natjecanja za vratare. Kod seniora je pobjedu odnio Luka Fodor, koji je u finalu svladao Slavonca Antonija Hipa. Treće mjesto pripalo je Antoniju Srpaku, dok je četvrti završio Moris Šegović. Fodor je za pobjedu osvojio pehar, medalju, vratarske rukavice te bon u vrijednosti od 100 eura. Hip je kao finalist također nagrađen vratarskim rukavicama i bonom. U kategoriji U16 pobjednički pehar osvojio je Neven Kovač iz Strahoninca. U finalu je bio bolji od Ivana Hunjadija iz Nedelišća, dok je treće mjesto pripalo Vedranu Oreškiju iz Preloga.
Medalje i nagrade natjecateljima godišta 2015./2016. uručili su načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak i predstavnik NK Pobjeda Vanja Zorković
Perspektivni mladi vratari Najviše natjecatelja prijavljeno je u godištima 2013. i 2014., pa su te kategorije izdvojene u zasebna natjecanja. U konkurenciji igrača
DIVLJI TRIATLON u Prelogu
rođenih 2013. godine najbolji je bio Petar Tarodi, koji je u finalu pobijedio Vitu Vugrinca. Treće mjesto osvojio je Patrik Gašparić, a četvrti je završio prošlogodišnji pobjednik Nadan Emmanuel Obase. Kod godišta 2014. prvo mjesto
pripalo je Morisu Taradiju. U finalu je svladao Azru Novak iz Nedelišća, jedinu djevojku među ovogodišnjim sudionicima. Treće mjesto osvojio je Damjan Tasković, dok je četvrti bio Ervin Pertlik. Pobjednici dviju kategorija potom
U konkurenciji 2015. i 2016. godišta pobjedu je odnio Mark Beti iz Goričana su odmjerili snage u SUPER FINALU, u kojem je Petar Tarodi svladao Morisa Taradija i osvojio dres Olivera Zelenike. Taradi je za nastup u finalu nagrađen potpisanim vratarskim rukavicama. U kategoriji 2017./2018. godišta nastupilo je 14 natjecatelja. Najuspješniji je bio Luka Balažinec, srebrnu medalju osvojio je Louie Ivan Novak Metličar, a treće mjesto pripalo je Mateu Vrbančiću. Luka Serec dobio je utješnu nagradu. Među najmlađim sudionicima bili su Tior Kerovec, Pavle Gojić i Frano Golubić. Najbolje plasirani bio je Frano Golubić iz Preloga, koji je osvojio prvo mjesto i nove vratarske rukavice. Drugi je završio Tior Kerovec, a treći Pavle Gojić.
Sudjeluju igrači svih pozicija
U konkurenciji 2015. i 2016. godišta pobjedu je odnio Mark Beti iz Goričana. U �inalu je svladao Tina Kalšana iz Preloga, dok je broncu
osvoj i o domaći natjecatelj Ino Vugrinec. Erik Novak iz Nedelišća završio je na četvrtom mjestu. Posebnu pažnju privukao je nastup Azre Novak, igračice ŽNK Međimurje, koja se drugi put okušala na Golmanskom Haklu. Iako joj je primarna pozicija u polju, Novak je u konkurenciji 2014. godišta stigla do �inala i osvojila srebrnu medalju. U �inalu je bolji bio Moris Taradi. Kao jedina djevojka na turniru, Azra je za svoj nastup dobila i posebnu nagradu. Na turniru je nastupio i njezin brat Erik Novak, koji je osvojio četvrto mjesto u svojoj kategoriji. Zanimljivo je da ni Erik nije vratar, već igrač Međimurja, što pokazuje da je natjecanje otvoreno i igračima koji se inače ne nalaze među vratnicama.
Dumančić i Škoda najbrži u uzbudljivoj završnici Piše i foto: Kristina Kobal
Divlji triatlon Prelog ponovno je ponudio atraktivno sportsko nadmetanje, a do pobjeda su stigli Luka Dumančić iz TK Zrinski i Tesa Škoda iz TK Sjever/BK Prelog.
Dumančić je do prvog mjesta stigao s ukupnim vremenom 32:54. Plivanje je završio za 4:52 minute, bicikl za 16:47, a trčanje za 8:29 minuta. Posebno je impresivna bila njegova biciklistička dionica, na kojoj je ostvario prosječnu brzinu od čak 42,9
Damir Žegarac, Martin Štefan, Luka Dumančić i Vanja Šomođi
km/h. Drugo mjesto pripalo je njegovom klupskom kolegi Martinu Štefanu s vremenom 34:01, dok je treći bio Vanja Šomođi iz TK Sjever s rezultatom 35:10. U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Tesa Škoda. Do pobjede je
stigla ukupnim vremenom 40:04, uz odličan nastup u sve tri discipline. Biciklističku dionicu završila je za 20:41 minuta, a trčanje za 10:30. Srebro je osvojila Maša Štuhec iz Slovenije
s vremenom 41:45, dok je bronca pripala Mirti Obelić iz Savate kluba Omega, koja je kroz cilj prošla nakon 42:05. Posebno neizvjesna bila je borba za drugo i treće mjesto kod žena. Štuhec je od Obelić bila brža svega 20 sekundi, što dovoljno govori
Maša Štuhec, Tesa Škoda i Mirta Obelić
koliko su nijanse odlučivale o konačnom poretku. Prelog je tako još jednom ugostio zanimljivo triatlonsko natjecanje u kojem su natjecatelji morali pokazati snagu, brzinu i izdržljivost u plivanju, biciklizmu i trčanju.
44 Sport
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
NOGOMET
28. kolovoza 2026.
MEĐIMURSKI NOGOMET
Vraćaju se lige! U nastavku, donosimo najavu susreta ovog vikenda. MEĐIMURSKA PREMIER LIGA 29.08.2026. (subota) u 17,30 sati Sloga (Č) – Centrometal, Mura – Nedelišće, Pušćine – Dubravčan, Draškovec – Podturen. 30.08.2026. (nedjelja) u 17,30 sati Bratstvo (J) – Dinamo (P), Sloga (Š) – Polet (P), Trnava – BSK. I MEĐIMURSKA LIGA 29.08.2026. (subota) u 17,30 sati Omladinac (NSR) – Sloboda (M), Hodošan – Vidovčan, Kraljevčan 38 – Spartak. 30.08.2026. (nedjelja) u 17,30 sati Strahoninec – Venera PMP, Zasadbreg 77 – Bratstvo (SV), Jedinstvo (GM) – Plavi, Sokol – Mladost Komet. II MEĐIMURSKA LIGA 29.08.2026. (subota) u 17,30 sati Hajduk (B) – Mali Mihaljevec, Sloboda (S) – Borac PMP. 30.08.2026. (nedjelja) u 17,30 sati Otok – Graničar (N), ČSK – Jadran, Omladinac (DS) – Trnovec, Dubrava – Naprijed, Mladost (SM) – Pobjeda. III. MEĐIMURSKA LIGA – A SKUPINA Galeb – Drava (DM), Budućnost (P) – Croatia, Jedinstvo (NSnD) – Mladost (I), Borac (DH) – Drava (K). Radnički je slobodan. Utakmice se igraju 30.08.2026.
(nedjelja) u 17,30 sati. III. MEĐIMURSKA LIGA – B SKUPINA 29.08.2026. (subota) u 17,30 sati Donji Koncovčak – Hajduk (Š), Omladinac (M) – Budućnost (M) u 16,30 sati, Bratstvo (P) – Šenkovec. 30.08.2026. (nedjelja) u 17,30 sati Parag – Napredak u Žiškovcu. Mladost (D) je slobodna. Ovog vikenda službeno počinje nova prvenstvena sezona u međimurskim nogometnim ligama, a već prvo kolo donosi nekoliko zanimljivih susreta. U najkvalitetnijoj ligi Međimurja pažnju privlače dvoboji u Čakovcu, gdje Sloga dočekuje Centrometal, dok će Draškovec na svom terenu ugostiti Podturen. Zanimljivo će biti i u I. MNL-u, gdje se odmah na startu igra susjedski derbi. Sloboda iz Mihovljana dočekuje Omladinac iz Novog Sela Roka, dok će Sokol ugostiti Mladost Komet. Susjedski obračun očekuje se i u II. MNL-u, gdje će Hajduk iz Brezja na svom terenu odmjeriti snage s Malim Mihaljevcem. Prvo kolo tako donosi pregršt zanimljivih utakmica i najavljuje uzbudljivu novu sezonu međimurskog nogometa. (dj)
KUP MNS – 2. kolo
Penali odlučivali u Hodošanu i Štrukovcu Ovog vikenda odigrano je 2. kolo Kupa Međimurskog nogometnog saveza, koje je donijelo nekoliko vrlo uvjerljivih pobjeda, ali i neizvjesne susrete u kojima su putnika u sljedeću rundu odlučili udarci s bijele točke. Najefikasnije momčadi drugog kola bile su Mura i Trnava. Mura je s čak 12:1 svladala Mladost iz Ivanovca, dok je Trnava identičnim rezultatom bila bolja od Budućnosti iz Miklavca. Obje su momčadi tako na vrlo uvjerljiv način izborile plasman u šesnaestinu finala. Šesnaestina finala Kupa MNS-a na rasporedu je 9. rujna 2026. godine, kada nas očekuju novi zanimljivi kup-susreti i borba za plasman u osminu finala. POBJEDA – SLOGA (Čakovec) 0:3 (Domjanić, Domjanić, Vuk), NAPRIJED – STRAHONINEC 0:4 (Škvorc, Škvorc, Lađević, Žunić), BORAC (DH) – PUŠĆINE 0:1 (Sviben F.), OTOK – JEDINSTVO (Gornji Mihaljevec) 4:2 (Tkalec, Tkalec, Tomašić, Korunek – Matučec, Matučec), TRNAVA – BUDUĆNOST (Miklavec) 12:1 (Bistrović, Pomper, +18
3, Marton 2, Furdi 4, Arambašić, Slunjski), OMLADINAC (DS) – DRAŠKOVEC 1:2 (Lacković E. – Radiković, Topić), DONJI KONCOVČAK – SPARTAK (Mala Subotica) 0:3 (Prapotnik, Komšo, Frančić), HAJDUK (Š) – DINAMO (Palovec) 1:1 (6:7 11m) (Hrženjak – Marđetko), KRALJEVČAN 38 – VIDOVČAN (Donji Vidovec) 3:1 (Balent K. 2, Škoda – Bartolić), NAPREDAK – PLAVI (Peklenica) 3:1 (Kepe T., Kepe D., Božak – Kepe K. ag), SLOBODA (M) – OMLADINAC (Novo Selo Rok) 5:1 (Normandes 2, Kukovec, Liklin – Paler), HODOŠAN – DUBRAVČAN (Donja Dubrava) 3:3 (5:3 11m) (Strahija, Jakšić, Vugrinec – Gregurić, Kolar, Rebrek), BRATSTVO (SV) – DUBRAVA (Sivica) 2:1 (Frančić, Knežević – Šafarić), MALI MIHALJEVEC – ČSK (Čehovec) 3:1 (Tomšić, Srša, Bogdan – Mikan), MURA – MLADOST (Ivanovec) 12:1 (Perčić F. 5, Šoltić D. 2, Bazezi 2, Kolman, Šoltić M. 2 – Barić), SLOBODA (S) – VENERA (Sv. Juraj na Bregu) 3:1 (Podnar 2, Gale – Hudoletnjak). (dj)
Nazovi napaljene
Medimurke! Telefonski sex uživo! 0-24
064/50 20 27
Tel0,46ۥ3,49kn/min
Mob0,63€•4,78kn/min Maratela mreže doo,072/700700|1€=7.53450kn |1€=7.53450kn
Svaki navijač Bratstva nakon ovog susreta može biti itekako ponosan
NOGOMET SUPERSPORT HRVATSKI KUP
Bratstvo (J) i Graničar (K) ispali Bratstvo je poraženo rezultatom 4:2 od Zagore Unešić, dok je Graničar poražen od NK Zagorca rezultatom 1:3 Piše i foto: Nikola Lukman
Jurovec, selo od svega dvjestotinjak stanovnika, danas je s posebnom pozornošću pratilo svoje nogometaše koji su u Unešiću tražili put do velike kup-senzacije. Za protivnika su Jurovčani dobili Zagoru Unešić, novog člana 2. HNL-a. Naizgled, sve je bilo na strani domaćina – kvaliteta, rang natjecanja i domaći teren. I kladionice su jasno pokazale kome daju prednost: pobjedu Jurovca procijenile su koe�icijentom čak 34. Jurovčani su se ranom
zorom zaputili put Unešića, spremni ostaviti posljednji atom snage na terenu i pokušati napraviti ono što bi se bez imalo pretjerivanja moglo nazvati pravom senzacijom. Svaki navijač Bratstva nakon ovog susreta može biti itekako ponosan, budući da su odigrali jako dobru utakmicu u kojoj su imali svoje prilike. Domaćini su nakon 45 minuta imali vodstvo 3:1, a pogodak za Bratstvo zabio je Erik Hozjan. U 75. minuti domaći vode 4:1, a konačan rezultat 4:2 minutu kasnije donio je Valentin Cvetković.
PLAY-OFF KONFERENCIJSKE LIGE
BRATSTVO (J): Perčić E., Sakač, Cvetković, Tomšić, Hozjan, Malenović, Jambrović, Filipović, Posel, Zadravec, Jurinić (Sobočan, Krajačić, Brezovački, Ciglarić, Mlinarić, Zadravec, Bogdan, Škvorc, Jalušić)
Kotoripčani propustili priliku ugostiti prvoligaša
NK Graničar Kotoriba poražen je od NK Zagorca iz Krapine rezultatom 1:2 u pretkolu Hrvatskog nogometnog kupa. Domaći su poveli u 7. minuti pogotkom Nike Kranjeca. Zagorec je
u nastavku susreta stigao do izjednačenja preko Karla Stiperskog u 66. minuti. Krapinčani do prolaska dalje dolaze u 112. minuti pogotkom Petra Erdovca Adole. Ovim porazom Graničar je propustio priliku drugu godinu zaredom ugostiti jednog od hrvatskih prvoligaša. Sami susret je odigran pred 350 gledatelja. GRANIČAR: Pomahač, Sabol, Posavec, Rocha, Costa, Igrec, Dežđek, Jadanić, Gal, Kranjec, Vlah (Fabić, Hodak, Lucas, Čmrlec, Kovačić, Sambolek, Mlakar, Buljan, Knez)
Kolarić sudio KuPS-u i Roversima Hrvatski suci u četvrtak su imali zapažene uloge na europskoj sceni. Patrik Kolarić predvodio je sudačku ekipu na uzvratnom susretu play-offa Konferencijske lige između KuPS-a i Shamrock Roversa u �inskom Kupiju. Nakon 1:1 u prvoj utakmici,
dvoboj je ponudio dodatni pritisak, a Kolariću su u poslu pomagali pomoćni suci Luka Pajić i Ivan Starčević. Četvrti sudac bio je Dario Bel, dok su u VAR sobi bili Fran Jović i Ivan Vučković. Na drugom europskom susretu sudjelovao je i Mario
Zebec, koji je bio VAR sudac u dvoboju Jabloneca i Rangersa. Škotski velikan u uzvrat je stigao s prednošću 1:0 iz prvog susreta na Ibroxu, dok je Jablonec tražio način za prirediti iznenađenje nakon što je ranije u natjecanju izbacio Varaždin. (lp)
Patrik Kolarić predvodio je hrvatsku ekipu u Finskoj
28. kolovoza 2026.
Sport 45
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
NOGOMET
1. KOLO 3. NL SJEVER
Međimurje istaknulo kandidaturu za naslov
Osim Međimurja uvjerljive pobjede od međimurskih trećeligaša na početku prvenstva upisali su i Međimurec, Graničar(K) te Polet Piše: Miljenko Dovečer Foto: NK Međimurje
Međimurski derbi igrao se u Domašincu gdje je Dinamo ugostio Polet iz Svetog Martina na Muri. Gosti su uzeli sva tri boda pobjedom 1:3. Ponajbolji igrač susreta, iskusni Vedran Vinko volej udarcem doveo je u 14. minuti goste u početnu prednost. Minutu kasnije rezultat je poravnao Filip Bogdan, kada je dobio loptu u jednoj kontri i iskoristio svoju brzinu. Treba spomenuti i promašeni jedanaesterac Lukasa Mikolaja pa se u egalu otišlo na odmor na “Kokotovom vezu”. U nastavku su se bolje snašli gosti koji su s još jednim golom Vinka u 54. i Nike Mihalineca u 64. minuti osigurali Poletu osvajanje “punog plijena”. U obje akcije zaspala je domaća obrana, pa gostima nije bilo teško poentirati. No zaslužena pobjeda gostiju koji kao i domaći Dinamo u sezonu ulaze s dosta izmijenjenim sastavima pa će trebati još malo vremena da se uigraju. Pogotovo Dinamu koji ima problem u fazi obrane, a u ovoj utakmici nedostajao im je iskusni Gabriel. Poletu slijedi domaća utakmica TABLICA 3. NL SJEVER 1.
Graničar (Đ)
1
1
0
0
5-0
3
2.
Graničar (K)
1
1
0
0
6-3
3
3.
Međimurje
1
1
0
0
3-0
3
4.
Ivančica (I)
1
1
0
0
4-2
3
5.
Polet (SMnM)
1
1
0
0
3-1
3
6.
Bilogora 91
1
1
0
0
2-0
3
7.
Dinamo (P)
1
1
0
0
1-0
3
8.
Međimurec (DP)
1
1
0
0
1-0
3
9.
Tomislav - Radnik
1
0
0
1
0-1
0
10. Garić (G)
1
0
0
1
2-4
0
11. Dinamo (D)
1
0
0
1
1-3
0
12. Rudar
1
0
0
1
0-2
0
13. Suhopolje
1
0
0
1
3-6
0
14. Pitomača
1
0
0
1
0-3
0
15. Daruvar
1
0
0
1
0-5
0
16. Podravina (-3)
1
0
0
1
0-1
-3
Rezultati 1. kola: Dinamo (D) – Polet 1:3 Dinamo (P) – Tomislav/Radnik 1:0 Garić – Ivančica 2:4 Graničar (Đ) – Daruvar 5:0 Međimurje – Pitomača 3:0 Rudar – Bilogora ‘91 0:2 Suhopolje – Graničar (K) 3:6 Međimurec – Podravina 1:0 Raspored 23. kola: (29. kolovoza u 17:30): Daruvar – Podravina Pitomača – Međimurec Bilogora ‘91 – Međimurje Ivančica – Rudar Tomislav/Radnik – Garić Polet – Dinamo (P) Graničar (K) – Dinamo (D) Graničar (Đ) – Suhopolje
sa još jednim Dinamom, ovaj puta gostima iz Predavca. Domašinečki pak Dinamo ima još jedan međimurski derbi, odlaze na gostovanje raspucanom Graničaru u Kotoribu. DINAMO(D) - POLET (SMNM) 1:3 Strijelci: 0:1 Vinko (14), 1:1 Bogdan (15), 1:2 Vinko (54), Mihalinec (64). DINAMO(D): Kanižaj, Strahija, Marodi (52.Furdi), Pereira Tiago, M.Novak (Krznar S.), Bogdan, Mezga, Petrinović, Perković (Đurkin), Vugrinec. Trener: Ivan Habuš. POLET(SMnM): Jambrec, Hlišć (46. Mihalinec), Bacinger, Turk, Knezović, Jakupak, Mikolaj, Vinko (90. Hočurščak), Ivančić, Kralj (46. Sakač), Souza (81.Novak). Trener: Branko Lađević.
Neočekivan poraz Rudara na startu prvenstva
Međimurje uvjerljivo slavilo nad Pitomačom
Pretendent za naslov prvaka 3. NL Sjever, čakovečko Međimurje, odlično je ušlo u prvenstvo uvjerljivom 3:0 pobjedom protiv Pitomače. Pobjednik je praktički riješen već u prvom dijelu koje su puleni trenera Orehovca dobili s 2:0. Dvostruki strijelac bio je novi brazilski napadač Borges Filho koji je poentirao u 7. i 37. minuti. Konačni rezultat od 3:0 djelo je gostujućeg igrača Tina Kovačića, koji je matirao vlastitog vratara Franjića u 70. minuti utakmice. Gosti iz Pitomače su imali tek jednu opasnu akciju, u 51. minuti, kada su nakon pogreške domaće obrane pogodili vratnicu. Prema najavama više se očekivalo od njih, no tome je doprinijela i odlična igra Međimurja koje im praktički nije dalo disati. Domaći su imali inicijativu tijekom cijelog susreta, niz uigranih i lijepih akcija i postigli tri atraktivna pogotka čime su već na startu pokazali svoje namjere. Od prošlogodišnje ekipe u prvom sastavu su bila samo tri igrača, pa je obzirom na veliki broj promjena u momčadi već na startu vidljivo da je Međimurje dobro pripremljeno. Slijedi gostovanje u Grubišnom Polju kod ekipe Bilogora ‘91. Sigurno neće biti lako protiv ekipe koja je u 1. kolu u gostima pobijedila Rudar. No trener Orehovec je dobro pripremio ekipu koja ne bira protivnika, jer za prvo mjesto treba skupljati bodove. MEĐIMURJE - PITOMAČA 3:0 Strijelci: 1:0 Borges (7), 2:0 Borges (38), 3:0 Kovačić (70 – autogol). MEĐIMURJE: Hozjan, Pajić, Borges (78. Lukovnjak), Roginić (56. Hlišć), Žulić (70. Pejanović), Kolarić, Senčar, Štajerec (78. Debelec),
su posljednju utakmicu 1. kola 3. NL Sjever na igralištu “Hrašćica” u Dunjkovec-Pretetincu pred oko 300 gledatelja igrali domaći Međimurec i gostujuća Podravina iz Ludbrega. U jednoj zanimljivoj i čvrstoj igri jedan pogodak riješio je pobjednika. U 36. minuti domaći igrač Davor Telebar bio je priseban i svojim golom donio pobjedu i prva tri boda Međimurcu. U 4. minuti sudačke nadoknade gosti su imali priliku poravnati rezultat, lopta je međutim pogodila stativu. Dobar ulazak u sezonu nogometaši trenera Dalibora Gorupića pokušati će potvrditi sutra na gostovanju u Pitomači. MEĐIMUREC - PODRAVINA 1:0 Strijelac: 1:0 Telebar (37) MEĐIMUREC: Prekupec, Cerovčec, Hrustek, Blažević (70. Crleni), Duarte (63. Podvezanec), Mraz (90. Vugrinec), Dos Santos, Telebar, Mezga, Horvat (63. Špoljar), Lukačić. Trener: Dalibor Gorupić.
NK Međimurje riješila je sve u prvom poluvremenu Horvath, Kovačec. Trener: Želimir Orehovec.
Raspucani Graničar vraća se s velika tri boda
Čak šest golova su postigli igrači Graničara(K) na gostovanju u Suhopolju. Razigrani gosti su iskoristili brojne pogreške domaćih igrača i na kraju slavili rezultatom 3:6. Nakon prvih 45 minuta semafor je pokazivao 0:4 za Graničar. Domaću mrežu načeo je Fran Čmrlec u 13. minuti, a samo dvije minute kasnije prednost je udvostručio Niko Kranjec. Costa Ferreira je povećao gostujuću prednost u 35. minuti, a posljednji pogodak u prvom dijelu bio je autogol domaćeg vratara Lea Kirina nakon nespretne reakcije poslije ubacivanja iz kuta. Domaćin je puno bolje ušao u nastavak i do 53. minute postigao dva pogotka. U tim trenucima domaći navijači vjerovali su u preokret, koji se ipak nije dogodio. Prvo je Oliveira pogodio za 2:5, a svojim drugim pogotkom Cancellieri je smanjio gostujuću prednost na 3:5. Konačan rezultat 3:6 postavio je Damir Posavec u petoj minuti sudačke nadoknade. Glavni sudac Dino Sabljić pokazao je i pet žutih kartona, po dva u domaćim (Wellington i Šantavec) i tri u gostujućim redovima (Sabol, Oliveira i Gal). U međuvremenu Graničar je odigrao 1. kolo Hrvatskog kupa, a u sljedećem prvenstvenom kolu u Kotoribu dolazi stari poznanik, momčad Dinama iz Domašinca.
SUHOPOLJE - GRANIČAR(K) 3:6 Strijelci: 0:1 Čmrlec (13), 0:2 Kranjec (16), 0:3 Costa (35), 0:4 E. Kirin (38 – autogol), 1:4 Konig (48), 2:4 Cancellieri (53), 2:5 Rocha (80), 3:5 Cancellieri (85), 3:6 Posavec (90+4). GRANIČAR: Slukić, Sabol (53. Sambolek), Posavec, Rocha, Čmrlec, Costa (76. Da Silva), Dežđek, Jadanić, Gal, Kranjec (59. Kovačić), Vlah. Trener: Valentin Knapić.
Minimalnom pobjedom Međimurec bolji od Podravine
Međimurec je pobjedom na svom terenu otvorio prvenstvo u novoj sezoni 3. NL Sjever. U nedjelju
Rudar je loše otvorio prvenstvo. Na startu u prvom kolu bio je domaćin ekipi Bilogore 91 iz Grubišnog Polja i nakon loše igre poražen rezultatom 0:2. Bez zgoditaka i neke ne osobito dobre igre završava prvi dio. Drugi dio utakmice bolje započinju gosti, pa tako iz jednog brzog kontranapad zarađuju kazneni udarac, kada je u kaznenom prostoru Rudara sapleten gostujući igrač. Siguran izvođač jedanaesterca u 50. minuti bio je Kunštek. Umjesto mogućeg poravnanja gosti nakon još jedne brze kontre u 80. minuti preko De Souze povećavaju rezultat na 0:2 i tako praktički zatvaraju utakmicu i odnose velika tri boda sa Šuderke. Domaćin može žaliti za propuštenim prilikama, ali i činjenicom da su mu zbog zaleđa poništena dva pogotka. Sve u svemu, što se same igre i posjeda lopte tiče, utakmica je bila dosta ravnopravna, no gosti su bili puno opasniji prema vratima Kodbe, dok su se Rudarovi jalovi napadi završavali na vrlo čvrstoj gostujućoj obrani. Popravni ispit “Laporniki” imaju u sljedećem kolu kada gostuju kod novog trećeligaša Ivančice u Ivancu. RUDAR - BILOGORA’91 0:2 Strijelci: 0:1 Kunštek (50), 0:2 De Souza (85). RUDAR: Kodba, Antolović, Jurović, Radiković, Janušić, Vinko, Mesarić (73. Martinjaš), P. Nedeljko, Panić-Levak (L. Nedeljko), Ratajec, Nikolić. Trener: Damir Zeljko.
46 Sport
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
ODBOJKA ŽENSKI ODBOJKAŠKI KLUB KAŠTEL proslavio je tri desetljeća uspješnog poslovanja
30 godina odbojke, medalja i stvaranja novih generacija Rad s mlađim dobnim kategorijama i emotivnu stranu klupske povijesti predstavila je trenerica Željka Obadić, koja je i sama bila dio prve generacije igračica 1996. godine
Piše i foto: Luka Pongračić
U sklopu početka održavanja Dana Općine, prošlog četvrtka u Pribislavcu je održana svečana sjednica povodom 30. obljetnice kontinuiranog rada i djelovanja Ženskog odbojkaškog kluba Kaštel. Veliki jubilej na jedno je mjesto okupio brojne generacije – bivše i sadašnje igračice, trenere, članove uprave, roditelje, navijače, predstavnike odbojkaških saveza te lokalne i županijske vlasti. Okupljenima su se u kratkim obraćanjima obratili Željko Jurčević u ime Hrvatskog odbojkaškog saveza i kao povjerenik regije Sjever, načelnik Općine Pribislavec Matija Ladić, međimurski župan Matija Posavec te Ivan Hrg, tajnik Odbojkaškog saveza Varaždinske županije, čestitavši klubu na lijepom jubileju.
Od školske inicijative do više od stotinu igračica
Svečanu sjednicu otvorio je predsjednik ŽOK-a Kaštel Marko Jelenić, podsjetivši na same početke kluba koji je osnovan 18. kolovoza 1996. godine na inicijativu profesora tjelesne i zdravstve-
STOLNI TENIS
28. kolovoza 2026.
- Ono što mojoj klupskoj priči daje još jednu posebnu dimenziju jest činjenica da je kroz odbojku odrasla i moja kći koja je prije desetak godina napravila svoje prve odbojkaške korake. Gledala sam je kako raste, a danas, nakon deset godina, imam tu posebnu sreću i ponos gledati je zajedno sa suprugom kao prvotimku naše seniorske ekipe. Svojim igračicama želim poručiti – Čuvajte ovaj klub. Ne zbog njegovog imena ili medalja i rezultata nego zbog svega što vam može dati. Prijateljstva koja ćete pamtiti cijeli život, ljude koje ćete upoznati i osjećaj da negdje pripadate, istaknula je.
Počast prvoj generaciji i podjela zahvalnica
Jedan od posebno emotivnih trenutaka bilo je predstavljanje prve ekipe ŽOK-a Kaštel iz 1996. godine ne kulture Franje Novaka. Izrazio je zahvalnost svim dosadašnjim predsjednicima – Josipu Žganecu, Igoru Horvatu, Višnji Ivačić, Danijeli Prprović i Renatu Frančiću – te naglasio kako su ljudi najveća vrijednost kluba. Jelenić je istaknuo da iza tri desetljeća stoje stotine djevojaka koje su kroz klub odrastale, a danas ŽOK Kaštel predstavlja izgrađen sustav s više od 100 igračica i pet seniorskih te mlađih ekipa (U13 i U11), od kojih se prva ekipa seniorki od ove sezone natječe u 1. B ligi.
Sezona iz snova i tri etape razvoja Glavni trener Marko Obadić, koji u klubu djeluje od 2008. godine, prikazao je sportski put seniorske ekipe kroz tri ključne etape – od prvih naslova u 3. ligi i povijesnog ulaska u 1. B ligu 2018. godine, pa sve do planskog pomlađivanja sastava. Posebno je izdvojio netom završenu sezonu u kojoj je klub ostvario svoj najveći uspjeh. - Ako je 2018. godina bila povijesna po rezultatima, onda možemo reći da
je sezona 2025./26. sezona iz snova gdje su postignuti najbolji i povijesni rezultati u 30 godina postojanja kluba te se nadamo da ćemo i u narednim godinama još više rasti, napredovati i postizati još bolje rezultate u našoj nadamo se novoizgrađenoj sportskoj dvorani u Pribislavcu koju iščekujemo pa gotovo koliko i postoji klub. Obadić je naglasio i sjajan podatak da je seniorska ekipa povratak u 1. B ligu izborila bez ijednog poraza u sezoni, upisavši 25 pobjeda u isto toliko odigranih susreta.
Priča koja traje generacijama Rad s mlađim dobnim kategorijama i emotivnu stranu klupske povijesti predstavila je trenerica Željka Obadić, koja je i sama bila dio prve generacije igračica 1996. godine. Istaknula je kako je klub stalni sudionik državnih prvenstava u mini i maloj odbojci te da su u sezoni 2025./2026. sve mlađe klupske kategorije postale županijske prvakinje. Svoju iznimnu osobnu i obiteljsku povezanost s klubom sažela je u emotivnom istupu:
Jedan od posebno emotivnih trenutaka bilo je predstavljanje prve ekipe ŽOK-a Kaštel iz 1996. godine, za koju su igrale Vlatka Peršić, Jagoda Fodor, Valentina Džepina, Daša Šarić, Ivona Reisinger, Jana Trajkova, Branka Štrukelj, Bojana Žganec, Dina Šestan, Željka Ivačić, Petra Peršić, Tamara Zadravec i Ida Lesjak. Uslijedila je podjela zahvalnica ljudima i institucijama koji su svojim radom, podrškom i doprinosom pomogli da klub tijekom tri desetljeća ostane važan dio sportskog života Pribislavca i Međimurja. Zahvalnice su dobili Franjo Novak, Josip Žganec, Igor Horvat, Višnja Ivačić, Danijela Prprović, Renato Frančić, Marko Obadić, Željka Obadić, Zajednica sportskih udruga i saveza Međimurske županije, Hrvatski odbojkaški savez, Odbojkaški savez Međimurske županije, Odbojkaški savez Varaždinske županije, povjerenik HOS-a regije Sjever Željko Jurčević, Općina Pribislavec odnosno načelnik Matija Ladić te Međimurska županija odnosno župan Posavec.
DAN OTVORENIH VRATA beličke udruge USTA
Stolnotenisači svih generacija demonstrirali vještine U Društvenom domu u Belici u nedjelju su održani Dani otvorenih vrata stolnog tenisa u organizaciji Udruge stolnotenisača amatera Belica (USTA). Događaj je okupio brojne mještane svih generacija, a uz posjetitelje, ulogu domaćina preuzeli su predsjednik Udruge Slavko Tratnjak te njegov sin Denis Tratnjak, voditelj sekcije mladih. Program je bio besplatan i u potpunosti prilagođen djeci, mladima, roditeljima te početnicima koji su željeli isprobati ovaj dinamičan sport. Organizatori su osigurali svu potrebnu opremu, a posjetitelji su uživali u demonstraciji osnovnih tehnika, zabavnom Rally Challengeu u prebacivanju loptice,
testiranju preciznosti te igri na malom stolu za najmlađe. Uz nagrade i iznenađenja, svi su imali priliku za slobodnu igru i razmjenu savjeta s iskusnim članovima. O radu i planovima Udruge, koja je nedavno svečano obilježila 15 godina postojanja, više je rekao Denis Tratnjak. - Već drugu godinu zaredom organiziramo Dane otvorenih vrata u Društvenom domu u Belici. Pozvani su svi - od djece i mladih iz osnovne škole pa sve do starijih amatera koji se žele priključiti radu Udruge. Mi nismo klasični stolnoteniski klub, već Udruga stolnotenisača amatera Belica. To znači
Zadovoljni organizatori i najmlađi sudionici nakon uspješno održanog programa da je svatko tko želi isprobati ili zaigrati stolni tenis dobrodošao kod nas na druženje, poručio je Denis.
Stariji članovi treniraju utorkom i petkom od 17 do 20 sati, dok za mlađe sada kreće treća sezona pod vodstvom
Denisa Tratnjaka, također u Društvenom domu u Belici. Cilj je nakon ljetne pauze i uoči nove školske godine privući što
više novih članova te im približiti sport koji je iznimno pristupačan, ali i vrlo dinamičan, poručuju iz USTA Belica. (jo)
28. kolovoza 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Vaši radovi 47
Uređuje: Aleksandra Sklepić
NAGRADNI NATJEČAJ
Moje ljetne avanture
Dragi naši Stvaraoničari, veliki i mali čitatelji,
već je prošlo više od polovice ljetnih praznika i sigurni smo da je iza vas već mnogo lijepih uspomena, novih doživljaja i nezaboravnih trenutaka. Ljeto je vrijeme bezbrižnih dana, igre, smijeha i istraživanja. Netko je svoje praznike proveo na moru, kupajući se u valovima, gradeći dvorce od pijeska i skupljajući školjkice. Netko je uživao u svježini planina, šetnjama kroz šume i otkrivanju prirodnih ljepota. A možda je vaše najljepše ljeto bilo upravo kod kuće – uz druženje s prijateljima i obitelji, vožnju biciklom, igre u dvorištu, izlete ili kupanje na rijeci, jezeru ili bazenu. Jer najljepše uspomene nastaju ondje gdje se osjećamo sretno. Pozivamo vas da nam nacrtate ili opišete svoju najljepšu ljetnu avanturu! Ispričajte nam što ste doživjeli,
Melanija Krčmar, Mala Subo�ca
Zoran Zadravec, Knezovec
što vas je nasmijalo, iznenadilo ili razveselilo. Možda ste otkrili neko posebno mjesto, prvi put sami zaplivali, upoznali nove prijatelje ili doživjeli pustolovinu koju ćete pamtiti još dugo. A ako vaša najveća ljetna avantura tek čeka da se dogodi – slobodno je zamislite i ispričajte nam kako bi izgledalo vaše savršeno ljeto. Natječaj započinje odmah, a radovi se šalju do 15.9.2026. na našu e-mail adresu stvaraonica@ mnovine.hr, poštom na adresu redakcije Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec ili se mogu predati osobno u redakciju na istoj adresi. Najoriginalnije radove očekuju, kao i uvijek, lijepe nagrade. Veselimo se vašim crtežima i pričama, te jedva čekamo otkriti kakve ste sve ljetne avanture doživjeli! Vaša Stvaraonica
Iva Makar, Dekanovec
Davor Novak, Oporovec
Aleksandar Mezga, Selnica
Svaki susret s bojama, kistom i papirom prilika je za stvaranje
Sanja Herceg, Križovec
Dražen Mađarić, Merhatovec
Miroslav Breznik, Žabnik
U našoj rubrici Stvaraonica s veseljem predstavljamo umjetnike svih dobnih skupina, ne samo naših najmlađih, već i odraslih stvaratelja, jer kreativnost, mašta i želja za stvaranjem ne poznaju godine, prepreke ni granice. U ovom broju posebno nam je drago predstaviti korisnike Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije (DOSTI), koji svojim radovima pokazuju koliko talenta, mašte i kreativnosti živi u svakome od nas. DOSTI svojim djelovanjem pruža podršku osobama s invaliditetom, potiče njihovu uključenost u zajednicu te stvaranje prilika za kvalitetan, ispunjen i aktivan život. Likovno stvaralaštvo za njih je lijep način da ispune svoje dane, opuste se, zabave, izraze svoju kreativnost i uživaju u nečemu što stvaraju vlastitim rukama. Svaki susret s bojama, kistom i papirom prilika je za stvaranje, ali i za druženje, razgovor i ugodno provedeno vrijeme. Njihovi radovi nisu samo lijepi i kreativni, već su i izraz osobnosti, emocija, truda i želje da se nešto svoje podijeli s drugima. Svaki je rad priča za sebe i podsjetnik da stvaralaštvo ne poznaje granice. Neka nam njihova kreativnost bude poticaj da se usudimo stvarati, istraživati, učiti i pokazati ono što nosimo u sebi. Jer nije najvažnije koliko možemo, nego koliko se trudimo, koliko vjerujemo u sebe i koliko radosti možemo unijeti u ono što stvaramo. U nadolazećim brojevima predstavit ćemo nekoliko odraslih umjetnika, a to je samo mali dio njihove bogate riznice. Nadamo se da će njihova objava potaknuti sve naše čitatelje da s nama podijele svoje skrivene umjetničke radove koje bismo željeli svima pokazati.
48 Čiji je vrt najljepši Piše: Vlasta Vugrinec
Ivica Dodlek iz Miklavca također nam je već dobro znani ljubitelj cvijeća i uređenja dvorišta obiteljske kuće. Sa svojim novitetima redovni je natjecatelj u našoj rubrici Čiji je vrt najljepši. Dvorište njegove obitelji jedinstveni je spoj pažljivo biranih biljaka i maštovitih, ručno rađenih ukrasa te predstavlja pravi mali raj na otvorenom. Drugim riječima, svaki kutak dvorišta odiše ljubavlju, pažnjom i predanošću. Od raskošnih hortenzija i otporne crnogorice, do domišljatih topiarija i originalnih betonskih tegli, jasno je da je u stvaranje zelene oaze uložen neizmjeran trud i strast.
Svaki kutak skriva novu priču
Lijepo uređeno dvorište ili pak okućnica ne znači okružiti se lijepim i skupim biljem i isto tako preskupim ukrasima koje raspoređuju dobro plaćeni vrtlari ili aranžeri. Dovoljno je imati nekoliko biljaka, malo mašte ili kako se to kod nas kaže, zelenu ruku te dobru volju pa jednostavne stvari itekako mogu biti pravi, istinski ukras dvorišta koji plijeni pažnju prolaznika. Upravo to dokazuje dvorište Ivice Dodleka iz Miklavca. Doduše, zbog prirode posla supružnika koji se bave cvjećarstvom i pogrebnim uslugama, veći dio dvorišta je popločen, dok onaj manji zauzima bilje.
Glavni pokretač kreativnog dijela dvorišta je Rudolf Radovan, Ivičin tast, čija mašta neprestano smišlja nove poslove za njegove ruke. Rudolf je u mirovini i uživa kratiti dane izrađujući neponovljive dekorativne elemente. Njegove ruke oblikovale su jelene, rode i razne druge �igurice koje su našle svoje mjesto među zelenilom. Posebnu pažnju privlače velike, masivne tegle od kombinacije tekstila i betona u kojima bujaju raskošne hortenzije. Neki od tih ručnih radova stari su već više od desetak godina, a i dalje izgledaju besprijekorno. Oko promatrača rado zastaje i na takozvanim umjetnim stablima. Riječ je o prirodnim suhim granama kojima se dodaju umjetni ukrasi i zelenilo, čineći ih idealnim detaljem za prostore u kojima prave biljke teže uspijevaju. Među novijim radovima su mu dekorativne “slike” na zidovima. Naime, stari drveni prozori i okviri od paleta dobili su novu svrhu i postali šarmantni okviri u kojima su umjesto platna zasađene male teglice s puzavicama, sukulentima i umjetnim zelenilom. Iznimna pažnja posvećuje se sitnicama. Gotovo da nema biljke koja uz sebe nema neki poseban dodatak koji joj daje osobnost. Bilo da se radi o starom glinenom ćupu položenom u šljunak, neobičnoj grani ili panju izvađenom iz rijeke Mure, svaki element ima svoje toč-
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
28. kolovoza 2026.
Hortenzije su među najomiljenijem cvijećem Ivice Dodleka
Cvjetne slike razbijaju sivilo susjedova zida
Gabion je poslužio i kao stalak za puzavice i cvjetne slapove surfinija
IVICA DODLEK iz Miklavca
Dvorište u koje ima svoju priču Nema biljke koja uz sebe nema neki poseban dodatak koji joj daje osobnost. Bilo da se radi o starom glinenom ćupu položenom u šljunak, neobičnoj grani ili panju izvađenom iz rijeke Mure, pa čak i školjki s mora
Solarne svjetiljke “omekšavaju” noć
28. kolovoza 2026.
Čiji je vrt najljepši 49
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Kutak s hortenzijama koje su zasađene u ručno rađenim posudama
em svaka biljka u i osobitost
no određeno mjesto. Jedan od najsimpatičnijih kutaka vrta je mali kameniti sklop u kojem velika keramička kornjača “izviruje” iz okruženja oblutaka, odmah pokraj ručno izrađenih crvenih gljiva sa snježno bijelim točkama. Odmah pored, na spletu drvenih grana, montirane su prave morske školjke koje služe kao male teglice za otporne sukulente, dok iz podnožja sve tiho promatra �igura malog kamenog anđela. - Zasadili smo pretežno crnogoricu jer nam je to lakše održavati i ne zahtijeva puno pažnje, objašnjava Ivica. Ipak, čempresi, cedar, bršljan, dunjarice i razni grmovi daleko su od toga da su prepuštenih samima sebi. Pažljivim i usmjerenim orezivanjem pretvoreni su u atraktivne topiarije. No, svoje mjesto tu se našle i raskošne pelargonije, asparagusi, ružmarin, božuri, odnosno katruže, razne puzavice, pokoji kaktus i naravno sukulenti. A impozantna cikasica oživjela je ponovno nakon što se bila gotovo, pa osušila.
Svjetlost donosi noćnu čaroliju
Međutim, Ivičino dvorište ne stoji u mjestu već se iz godine u godinu nadograđuje. Najnovije razdoblje donijelo je nekoliko ključnih funkcionalnih i estetskih noviteta. Prije svega, napravljena je natkrivena terasa koja je postala omiljeni dnevni boravak na otvorenom.
Stella floris
Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615
https://www.stella-floris.hr/
https://vrtnicentariva.hr
telefon: 095/ 815 52 58 Strahoninec - Poleve, Dravska 70
https://vrtlarija-vijenac.hr
NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2026.
Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu! Prijavite sebe ili drage ljude koji su možda sami sramežljivi, ali imaju prekrasan vrt na: redakcija@mnovine.hr ili 040/323-600 Međimurska dvorišta, vrtovi i balkoni ponovno poprimaju svoje najljepše boje. Znamo da iza svakog rascvjetanog kutka stoji puno truda, pa zato ponovno pokrećemo natječaj „Čiji je vrt najljepši 2026.“!
Ove godine biramo pobjednike u tri kategorije:
• Najljepši vrt i okućnica – za velika dvorišta i imanja. • Najljepši mini vrt ili balkon – za zelena čuda na nekoliko kvadrata.
Istina, pri tome je “nastradao” zeleni dio, no ne može vuk biti sit i koze na broj. Uz terasu se smjestio moderni roštilj na plin, spreman za obiteljska okupljanja, te udoban hidromasažni bazen koji pruža vrhunsko opuštanje, zaklonjen od pogleda bujnim zelenim zidom. Poseban ugođaj pruža i novo ambijentalno osvjetljenje dvorišta. Strateški postavljene solarne svjetiljke i moderni rasvjetni stupići prate liniju popločane staze te diskretno osvjetljavaju najljepše biljne skupine i ukrase.
• Najposebnija biljka (NOVO!) – za neobične, egzotične ili dugovječne zelene ljubimce. Kako se prijaviti? Pošaljite ime, prezime, adresu, kontakt broj i nekoliko fotogra�ija na redakcija@ mnovine.hr ili nazovite 040/323-600. Nakon prijave, naša ekipa stiže na vašu adresu. Blagu prednost dajemo novim sudionicima, a sve natjecatelje čeka bogat nagradni fond. Čekamo vaše prijave! (sh)
Kada padne mrak, svjetlost naglašava teksture orezanih grmova, konture betonskih tegli i jarke boje hortenzija pretvarajući vrt u čaroban, miran ambijent. Moderan vizualni pečat daju i novopostavljeni gabioni, žičane košare punjene prirodnim kamenom. Osim što služe kao čvrsta i dugotrajna pregrada, gabioni se izvrsno sljubljuju s puzavicama i cvjetnim slapovima koji se spuštaju niz njih, spajajući tako modernu arhitekturu s prirodnim okolišem.
RASADNIK VIRAG T. Ujevića17, Ludbreg 091/562 88 02 www.virag-roses.hr
Planirate sadn
50 Odlikaši
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
28. kolovoza 2026.
ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2025./2026.
Srednja škola Čakovec 1. A – razrednica: Vesna Prepelić Đuričković Odlični učenici: Lana Črep, Nika Gavez, Sara Hižman, Lara Krizman, Marta Ladić, Lorena Mrazović, Dunja Pintarić, Lara Piškor, Josipa Polak, Franka Radek, Milla Šopar, Melina Vugrinec 1. B – razrednica: Mateja Golub Odlični učenici: Roko Barušić, Eva Bukal, Riana Herman, Franka Horvat, Kornelija Horvat, Hana Hrebak, Tena Hrebak. Toma Jambrošić, Niko Kanižaj, Gregor Kuzmić, Hana Lepen, Lota Mihaljković, Tessa Oletić, Zara Patarčec, Ziva Petek, Lili Strahija, Rea Šardi 1. C – razrednica: Marina Trajbar Odlični učenici: Dorotea Horvat, Ema Horvat, Lucija Klujber, Erin Maček, Ela Perčić, Nola Puškadija, Tea Sabol 1. D – razrednica: Ivana Preložnjak Odlični učenici: Nika Habek, Roko Hajdinjak, Marin Hoblaj, Korina Horvat, Freda Marie Hurley, Nikša Ivanović, Franka Košir, Nicole Lesinger, Ena Madić, Eva Novak, Roko Plantak, Anja Žganec Rogulja 1. E – razrednica: Evelin Horvat Odlični učenici: Ivana Bertovich, Ema Hoblaj, Brenda Ignac, Karla Ignac, Ljubica Ignac, Milijana Ignac, Niko Levačić, Tanja Oršoš, Ema Rep 1. G – razrednica: Petra Horvat Odličan učenik: Aaron Horvat 2. A – razrednica: Ivana Vesenjak Odlični učenici: Ria Bajsić, Lucija Blagus, Zita Gojnik, Vida Horvat, Arien Kovačić, Sara Martinjak, Vita Mikulić, Lukas Obadić, Leona Pokos, Eva Radiković, Maša Šopar, Vita Vadlja, Lucija Žagar
2. B – razrednica: Paula Baksa Odlični učenici: Laura Hajdarović, Lorena Kermek, Ana Kovač, Tesa Kovačević, Korina Kraljić, Lovro Leko, Ana Martan, Klara Pavić, Hana Posavec, Nela Šarić, Asija Trstenjak, Marija Turk 2. C – razrednica: Silvija Vrbičić Odlični učenici: Lucija Borko, Nika Brodarić, Vid Fučko, Jakov Hižman, Eba Horvat, Magdalena Horvat, Iris Jurčec, Eva Kalšan, Lana Kovačić, Marta Kukovec, Kira Petričević, Elena Purgar, Gabrijela Salaj, Nikol Strahija, Ena Šafarić, Ana Višnjić, Ana Vlah, Nela Vrban 2. E – razrednik: Marko Štefan Odlični učenici: Hana Bistrović, Josip Horvat, Petra Hrženjak, Marijana Ignac, Andreja Kalanjoš, Biserka Oršoš, Josip Petek 2. F – razrednica: Sara Senčar Kosalec Odlični učenici: Mira Bistrović Ude, Ema Blažinčić, Mihael Branović, Ema Brglez, Ana Grubić, Klara Hlapčić, Dora Kovač, Nela Kozjak, Luka Lukša, Jana Martinez, Sara Matulin, David Rušec, Marta Škvorc, Neven Vuk, Katja Zorković, Anja Žarković 3. A – razrednica: Katarina Horvat Odlični učenici: Ria Flajpan, Miša Haček Lučić, Leona Horvat, Neli Kutnjak, Bela Veronika Lovrenčić, Lucija Premuš, Martina Sobočan, Tea Strahija, Mia Šela, Ana Šinko, Vito Šmaguc, Magdalena Vuković 3. B – razrednica: Tamara Pejić Odlični učenici: Kaja Đuranec, Lea Đurđa, Janja Gotal, Anamarija Grabant, Noela Kozjak, Teo Krznar, Rea Makovec, Tara Marciuš, Ariana Novak, Sara Rođak, Saša Srpak, Laura Tišljarić, Sara Zadravec 3. C – razrednica: Ivana Goričanec Petković Odlični učenici: Kiara Banić, Hana Filip, Ema Flac, Alana
Horvat, Stela Krznar, Lorena Novak, Lara Strnad, Tara Vučenik, Julija Žganec 3. D – razrednica: Sara Jambrović Odlični učenici: Zala Angel, Ela Blagus, Mia Bratko Štorga, Luka Forgač, Nina Horvat, Vita Lesjak, Tessa Medved, Elena Novoselec, Aleksandra Petroska, Laura Strahija, Vanesa Šalković, Marija Šergić, Iva Špoljarić, Marko Vuk 3. E – razrednica: Rahela Buterin Odlični učenici: Lana Balog, Nikolina Čukulic, Vita Makar, Kristina Oršuš, Ena Štefanec, Hana Toplek 4. A – razrednik: Denis Horvat Odlični učenici: Janja Blažon, Noela Cimerman, Lori Drk, Nikolina Just, Ilan Kovačić, Nela Kovačić, Leona Kukovec, Nika Kuzmić, Anamaria Lisjak, Nika Marciuš, Klara Mikulčić, Ema Nestić, Hana Oletić, Leah Palijan, Sofia Pandur, Karlo Pongrac, Ina Pucko, Hana Purgar, Lucija Skender, Lea Špiranec, Luka Vlašić 4. B – razrednik: Lovro Fegeš Odlični učenici: Gabriel Crnković, Sebastijan Farkaš, Paula Fegeš, Meri Furdi, Stela Jalšovec, Ela Jambrović, Hana Jurinec, Kim Košir, Hana Labazan, Jelena Lesjak, Ivan Medvar, Elena Modlic, Lana Polanec, Tia Todorović, Helena Veselko, Ema Vinko, Jan Zadravec 4. C – razrednica: Josipa Kolarić Odlični učenici: Oto Bedić, Sven Petar Colarić, Kristijan Duvnjak, Hana Horvat, Kiara Jezernik, Vinka Kukovec, Dorotea Makovec, Nikolina Moharić, Lea Petek, Lucija Šalja, Ena Škvorc, Matija Talaš, Oliver Židov 4. D – razrednica: Julijana Vlaisavljević Odlični učenici: Noel Bukal, Tea Kanešić, Ziya Lepen, Ana Leskovar, Ema Makovec, Luka Mikec, Karlo Mikulaj, Viktorija Novak, Lara Orehovec, Hana Turk, Luka Vranović
5. C – razrednica: Renata Lesar Odlični učenici: Lovro Beuk, Lana Blagus, Borna Bujan, Sara Debelec, Emily Dvoršćak, Andrija Đurčević, Lana Gosarić, Lana Horvat, Emil Jarić, Katja Kočar, Marta Kovačić, Tanja Kovačić, Damjana Lenger, Mia Mannschatz, Petra Mihalic, Barbara Mučić, Hana Novak, Hana Pintarić, Ivano Rodek, Luka Rodek, Lorena Šafarić, David Vibovec
Graditeljska škola Čakovec
1. B razred Odlični učenici: Saša Andrašec, Larisa Branović, Una Čonkaš, Julija Gal, Kiara Leskovar, Ana Poredoš, Dinko Sačić, Petar Šantavec, Jana Škrlec, Helena Topličanec, Karolina Turek, Tea Zember 1. C razred Odlični učenici: Sara Pokos i Karlo Serec 1. D razred Odlični učenici: Mia Dovečer, Mia Đipalo, Zora Jambrović, Igor Kalšan, Karlo Korpar, Niko Magdalenić, Teo Škvorc, Ivan Valkaj 1. E razred Odličan učenik: Elvis Ignac 1. G razred Odličan učenik: Matija Vidović 1. I razred Odličan učenik: Fran Blažić 1. J razred Odlični učenici: David Kučinić i Danijel Mesarić 1. K razred Odličan učenik: David Kolar 2. A razred Odlični učenici: Leeloo Matija Fiket, Franka Krumpić, Luna Povodnja 2. B razred Odlični učenici: Zara Begić, Marko Demirović, Asia Hoblaj, Ava Hrešć, Lana Janušić, Manda Marđetko, Antonela Mesarić, Niko Novak, Greta Robotić, Ana Šoštarić
2. C razred Odlični učenici: Lorna Jagec, Zara Jambrek, Sara Kelemenić, Jakov Lepoglavec, Mia Majsan, Ena Mičić, Tena Mikolaj, Magdalena Srnec, Dora Vujanić, Mia Zanjko 2. D razred Odlični učenici: Laura Furdi, Lea Janušić, Barbara Kodba, Tea Kolman, Rene Kuretić, Ema Maria Lacko, Tea Novak, Antonija Vinković
3. G razred Odlični učenici: Vito Barila, Evelin Meglić, Jan Radiković 3. H razred Odličan učenik: Leon Šogorić 3. I razred Odlični učenici: Stjepan Rudnički i Darijo Ignac 3. J razred Odličan učenik: David Colarić
4. A razred Odlični učenici: Nika Ko2. E razred Odlični učenici: Petar Mli- morski, Leon Miljančić, narec, Jan Tkalčec, Frano Tina Peras, Antonio Šela, Sven Tkalčec, Tena TrupHamonajec ković, Sara Vugrinec 2. F razred Odlični učenici: Antonio 4. B razred Novak, Karlo Novak Posa- Odlični učenici: Uma Kirić, Lana Oreški, Iva Vićentijevec, David Sobočan vić, Gabrijel Štefić 2. G razred Odlični učenici: Mate Srnec 4. C razred Odlični učenici: Ema Bai Lucija Vrbanec log, Niki Blagaj, India Butek, Ela Demeterfi, Ela Farkaš, 2. H razred Odlični učenici: Ivan Lisjak Klaudija Filip, Nika Heđa, Ena Kovač, Lana Kripner, i Josip Vrbanec Nikolina Kutnjak, Ariana Logožar, Lana Mihić, Ira 2. J razred Pintarić, Petra Plemenčić, Odličan učenik: Ema Posavec, Karla PosaBožidar Balog vec, Gracie Slokan, Anesa Vršić 3. A razred Odlični učenici: Tino Gori4. D razred čanec, Tajana Igrić, David Odlični učenici: Luka BračOreški, Maja Padarić, Mako, Magdalena Cmrečak, tea Šimunović Laura Horvat, Leo Klarić, Petra Kuzmić, Dobrica Lap3. B razred toš-Bogomolec, Mia MaOdlični učenici: Sabrina can, Nina Meglić, Hanna Begović, Sebastian LevaMesarić, Leon Mežnarić, čić, Zita Novak, Lorena Aleksandra Mihoci, Vid Orehovec, Helena Perhoč, Muškinja, Borna Pilaj, Niko Lorena Vrbanec Šarić, Dorja Štefanac, Nika Šver, Fran Tomašić, Lucija 3. C razred Toplek, Anja Vinković Odlični učenici: Iris Aihler, Antonija Bočkaj, Kiara Dodlek, Lana Jančec, Tarja Novak, Paola Peršinović, Marina Petran, Emili Puklavec, Sara Sever, Mia Šalja, Nina Turk, Juraj Valkaj, Alina Žižek 3. E razred Odličan učenik: Mateo Jeljenić 3. F razred Odlični učenici: Leon Karaga i Dominik Krčar
U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.
28. kolovoza 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Dobro je znati 51
10. 3FF festival 4. - 5. rujna Čak 9 bendova za jubilarni 3FF festival
Ljeto u Čakovcu nije gotovo dok ne završi 3FF Festival! Ove godine jedan od najprepoznatljivijih alternativnih festivala u ovom dijelu Hrvatske slavi veliki jubilej – 10 godina postojanja. Desetljeće glazbe, prijateljstva, energije i nezaboravnih ljetnih večeri 3FF će proslaviti tijekom dva dana programa, 04. - 05. rujna uz čak devet bendova iz
Festival traje dva dana, od 4. do 5. rujna
Nastupa 9 bendova regionalne punk, rock, hardcore i alternativne scene
Hrvatske, Slovenije i Srbije. Na pozornicu stižu dobro poznata imena regionalne punk, rock, hardcore i alternativne scene, predvođena slovenskim Elvis Jacksonom i srpskim punk veteranima Six Packom. Petak donosi nastupe bendova Elvis Jackson, Greynoise, Kranks i Vipera, dok će subotnji program otvoriti najmlađi izvođači festivala, Fifi i Cvjetno Društvo,
3FF ove godine slavi 10. rođendan
nakon kojih slijede Stepped Out, Analena, Petar Punk i Six Pack. Kroz deset godina 3FF je izrastao u prepoznatljivo mjesto okupljanja ljubitelja alternativne glazbe iz Čakovca, Međimurja i šire regije. Festival je pritom ostao vjeran svojoj početnoj ideji -ponuditi kvalitetnu i neovisnu glazbu, podržavati domaće i regionalne bendove te stvoriti prostor u kojem se glazbenici
i publika susreću bez velikih barijera. Organizatori pozivaju sve generacije publike da se pridruže proslavi prvih deset godina 3FF-a. U slučaju lošeg vremena program se seli u Klub Prostor Čakovec. Program festivala održava se uz podršku Grada Čakovca, Turističke zajednice Grada Čakovca i Međimurske županije.
52 Informacije Imendani i proštenja kroz tjedan
Od 28. kolovoza do 3. rujna P
28
Augustin; Tin; Gustav
S
29
Glavosijek Ivana Krstitelja Klanjanje Ivanovec
N
30
22. KROZ GOD. Feliks i Adaukt; Gaudencija
P
31
Rajmund, Rajko; Optat
U
1
Jošua, Siksto, Terencije, Verena, Viktor
S
2
Kalista; Severina; Divna; Veljka
Č
3
Grgur Veliki; Grga; Gordana
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
IZ MATIČNOG UREDA
ROĐENI Čakovec: Matej Skoliber, sin Silvie i Roberta Roko Hrešć, sin Martine i Maria Leo Kinderić, sin Marije i Miljenka Edi Zadravec, sin Martine i Davora Ena Kalanjoš, kći Anite i Josipa Arianna Treska, kći Petre Arian Balog, sin Martine i Igora Sofia Žganec, kći Lorene i Martina Noel Ignac, sin Aleksandre i Renata Nika Čurin, kći Barbare i Kristijana Ajla Hum, kći Valentine i Antonia Toma Kos, sin Sanje i Filipa Sven Borko, sin Lane i Nikole Ella Pavić, kći Edite i Leona Dora Baranašić, kći Ivane i Alena Emilian Kolarek, sin Sintie i Antonia
VJENČANI Čakovec: Dea Dobranić i Boris Mesarić Roberta Sabol i Darko Juračić Iva Polanec i Siniša Rumić Tatjana Toplek i Tomislav Grmek Mursko Središće: Mirjana Mrazović i Ladislav Stojko
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 29. KOLOVOZA 2026. Čakovec dr. Amila Janković A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310
Kotoriba dr. Lela Grabant Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119
dr. Kris�na Poljski I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916
Mala Subo�ca dr. Jelena Krešić Kos Glavna 31, tel. 040/631-220
dr. Željka Smojver Benko I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317
Prelog dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, Donji Kraljevec tel.- dostava 040/646-860 ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima na kućni prag. Naručite dr. IvanaMEĐIMURSKE Jambrović NOVINE i čitajte najbolje vikend novine -Horvat Sve� Juraj na Bregu Ludbreška 84, -Lopa�nec tel: 040/650-150 dr. Sara Mudri-zamjena: dr. Marta Ovčar Pleškovec 30, tel. 040/855-791
Radno vrijeme subotom je od 7:00 do 14:30 sa� (rad s pacijen�ma). ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
UMRLI Čakovec: Stjepan Cmrečnjak r. 1953. Zlatko Branilović r. 1959. Marija Dodlek r. Požgaj r. 1948. Ana Horvat r. Husnjak r. 1953. Milivoj Mihalic r. 1968. Branko Vtičar r. 1959. Stjepan Pavlic r. 1950. Ivan Turkalj r. 1948. Terezija Fegeš r. Marčec r. 1936. Irma Padarić r. Kralj r. 1942. Leonard Vadlja r. 1941. Stjepan Žganec r. 1952. Julijana Deban r. Marčec r. 1940. Terezija Fegeš r. Marčec r. 1936. Julka Ignjatović r. Takač r. 1939. Marija Kovač r. Kolarić r. 1950. Josip Mlinarić r. 1949. Agata Kneklin r. Novak r. 1938. Slavica Dominić r. Bister r. 1937. Ivan Pal r. 1936. Božidar Bračko r. 1955. Mursko Središće: Zdravko Fodor r. 1960. Marija Lesar r. Medlobi r. 1956. Ivan Podgorelec r. 1954. Prelog: Ivan Frančić r. 1952. Marija Petković r. Mikulan r. 1948. Đuro Pongrac r. 1936.
Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.
Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE
112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona Autobusni kolodvor Čakovec
tel. 060 310 222
Željeznički kolodvor Čakovec
tel. 060 333 444
28. kolovoza 2026.
FINA Čakovec
tel. 040 371 000
Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr
tel. 040 314 969
ŽUC
tel. 040 396 294
Pomoć i podrška žrtvama nasilja
tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr
Taxi Cammeo
tel. 040 212 212
EKO TAXI
tel. 040 330 033
Palija�vni �m
Mura taxi
tel. 099 36 60 304
Policija Čakovec
tel. 040 373 111
Besplatna posudionica pomagala za palija�vne bolesnike:
tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
tel. 040 311 755
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
tel. 040 372 900
Gradovi i općine
HZZ Čakovec
tel. 040 396 800
Grad Čakovec
CZSS Čakovec
tel. 040 391 920
Grad Mursko Središće
tel. 040 370 771
MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
Grad Prelog
tel. 040 645 301
tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 314 920
Općina Belica
tel. 040 845 402
Općina Dekanovec
tel. 040 849 488
Općina Domašinec
tel. 040 863 240
Općina Donja Dubrava
tel. 040 688 919
Općina Donji Kraljevec
tel. 040 655 126
Općina Donji Vidovec
tel. 040 615 105
Općina Goričan
tel. 040 601 192
Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)
tel. 040 310 651
CZK Čakovec (blagajna)
tel. 040 323 100
Knjižnica Čakovec
tel: 040 310 595
Veterinarska Čakovec
tel. 040 390 859
POŠTA Čakovec
tel. 040 804 007
Turis�čki ured Čakovec
tel. 040 313 319
ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)
tel. 040 372 400 tel. 098 211 662
Porezna Čakovec
tel. 040 371 200
Općina Strahoninec
tel. 040 333 088
Ma�čni ured Čakovec
tel. 040 374 147
Općina Sveta Marija
tel. 040 660 001
Bolnica Čakovec
tel. 040 375 444
Općina Sve� Juraj na Bregu
tel. 040 855 305
Dom zdravlja Čakovec
tel. 040 372 370
Općina Sve� Mar�n na Muri
tel. 040 868 231
ZZJZ Čakovec
tel: 040 372 370
Općina Šenkovec
tel. 040 343 250
Mikrobiološki laboratorij
tel . 040 375 356
Općina Štrigova
tel. 040 851 039
Međimurska županija
tel. 040 374 111
Općina Vra�šinec
tel. 040 866 966
Općina Gornji Mihaljevec
tel. 040 899 117
Općina Kotoriba
tel. 040 682 265
Općina Mala Subo�ca
tel. 040 631 700
Općina Nedelišće
tel. 040 821 107
Općina Orehovica
tel. 040 635 275
Općina Podturen
tel. 040 847 260
Općina Pribislavec
tel. 040 360 211
Općina Selnica
tel. 040 861 344
28. kolovoza 2026.
OBAVIJEST O SMRTI
Biserka Mikac rođ. Kahrić
iz Mihovljana preminula 16. kolovoza nakon kratke bolesti u 74. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Ivan Srša
iz Gornjeg Mihaljevca preminuo 17. kolovoza nakon duge i teške bolesti u 87. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Stjepan Žganec iz Savske Vesi preminuo u 74. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Danica Mošmondor rođ. Murk
iz Mihovljana preminula 13. kolovoza nakon kratke i teške bolesti u 59. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Agneza Klinec rođ. Hlapčić iz Vularije preminula 20. kolovoza u 87. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Josip Mlinarić
iz Macinca preminuo 17. kolovoza nakon kratke i teške bolesti u 77. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Marija Ivanović rođ. Slaviček iz Goričana preminula 18. kolovoza u 100. godini života
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
OBAVIJEST O SMRTI
Informacije 53 TUŽNO SJEĆANJE na
Josip Lesjak
iz Mačkovca preminuo 18. kolovoza nakon kratke i teške bolesti u 74. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Josip Logožar iz Preseke preminuo u 76. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Štefanija Lukman rođ. Damiš
Mariju Heric rođ. Dujh iz Železne Gore 30.8.2024. - 30.8.2026. S ljubavlju, koju tvoj odlazak ne prekida, nosit ćemo te zauvijek u svojim srcima. Obitelji Heric i Dujh
SJEĆANJE na dragog oca, djeda i pradjeda
iz Čakovca preminula u 85. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Krešimir Sačer
iz Selnice preminuo 20. kolovoza u 63. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Slava Gojnik rođ. Hajdarović
iz Pribislavca preminula 19. kolovoza nakon kratke i teške bolesti u 68. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Marija Petković rođ. Šopar iz Preloga preminula 18. kolovoza u 79. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Ivan Frančić
iz Svetog Jurja u Trnju preminuo 16. kolovoza u 74. godini života
Leopolda Breslauera iz Čakovca 31.8.2006. – 31.8.2026.
S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe Obitelj Breslauer
OBAVIJEST O SMRTI
Ivan Pal
iz Novog Sela Rok preminuo 19. kolovoza u 90. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Đuro Pongrac
iz Donjeg Mihaljevca preminuo 18. kolovoza u 91. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Marija Kolar rođ. Đurkin
iz Domašinca preminula 15. kolovoza u 54. godini života
54 Slobodna radna mjesta 1. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži 2 m/ž automehaničara - autoelektričara - automehatroničara, javi� se osobno na adresu ili na email: ma�ja.jesenovic@gmail. com do 30.9. 2. Advanced Tex�les Lab d.o.o., Štrigova bb, traži m/ž inž. teks�lne tehnologije - industrija sportske odjeće, 10 m/ž šivača i m/ž voditelja montažne-proizvodne linije, javiti se osobnim dolaskom na gornju adresu ili na tel: 040/851-342 ili e-mailom: info@ atl-croa�a.com do 15.9. 3. AGROTAR d.o.o., I. G. Kovačića 1E, Čakovec, traži 2 m/ž konobara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 095/5567-184 do 4.9. 4. AGRO-EL d.o.o., Novo Selo Rok, traži m/ž radnika u sortiranju krumpira, javiti se na tel: 040/337-957ilinamob:098/9671187 do 31.8. 5. Ambijenti d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž vrtlarskih radnika na hor�kulturnim poslovima, javi� se na tel. 040/395-176 ili mob. 099/8699-797 ili email: jadranka. brez@ambijen�.hr do 31.8.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
6. ALZAS ALARMS, Kalnička 58, Čakovec,traži3m/žzaš�tara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaštitara-čuvara, javiti se osobnimdolaskomnaadresuilinazva� na tel: 040/384-100 do 31.8.
12. AUTO MOTO CENTAR MEĐIMURJE d.o.o., Športska 8, Čakovec, traži m/ž samostalnog knjigovođu, javi� se osobno na adresu ili na email: vtompos@ amc-medjimurje.hr do 23.9.
7. ASC HORVAT j.d.o.o., Gardinovec, traži m/ž automehaničara, javi� se na mob. 099/7916-862 ili na email: asc.horvat@gmail.com do 21.9.
13. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 5 m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda,10m/ž šivača, 3 m/ž krojača, 3 m/ž teks�lni tehnolog, 3 m/ž voditelja linije u proizvodnji i m/ž čistača, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/630-430, 040/688-511 ili mob: 098/802286 ili e-mailom: infobalidoo@ gmail.com do 10.9.
8. AUTO-HREŠĆ, A. Cesarca 16, Čakovec, traži m/ž autolimara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/917-4121 ili na email: filiphresc@hotmail.com do 31.8. 9.AutoprijevoznikZOTRANS,Čakovečka 99, Nedelišće, traži m/ž vozača teretnog motornog vozila, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/821-770 ili na mob: 098/819-417 ili e-mailom: zoki.zobovic@gmail.comdo30.8. 10. AUTO STELA d.o.o., Čakovec, traži m/ž automehaničara, javi� se e-mailom: lkwcentar@gmail. com do 1.9. 11. AUTOUSLUGA d.o.o., Strahoninec, traži m/ž automehatroničara, javiti se e-mailom: autousluga@autousluga.hr do 31.8.
14. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži m/ž logis�čko - tehničkog radnika i m/ž skladištara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/630-430 ili na mob: 098/9024-556 ili e-mailom: hrbalidoo@gmail.com do 17.9. 15. BAROK PLUS d.o.o., Čakovec, traži m/ž pizza majstora, pizza pekara, m/ž konobara i m/ž kuhara u restoranu Barok Čakovec, javiti se na mob: 091/2382-175 ili e-mailom: drazen.fodor@gmail.com do 4.9.
16. BELPAK d.o.o., Belica, traži m/ž skladišnog radnika u pakirnom centru, javiti se na mob: 091/3090-321 ili e-mailom: belpak@belpak.hr do 31.8. 17. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136A, traži 2 m/ž stolara i m/ž krojača, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: bernarda@bernarda.hr do 31.8. 18. B&O Prelog d.o.o., Hrupine 12, Prelog, traži m/ž soboslikara i m/ž djelatnika u odjelu skladište, javiti se osobnim dolaskom na adresu, pismenom zamolbom na gornju adresu ili na mob: 099/3808-451 ili e-mailom: boprelog@boprelog.hr do 28.8. 19. BNB Industrie-Montagen d.o.o., Mala Subo�ca, traži 5 m/ž montera industrijskih sustava industrijskih montera, javi� se na mob:098/9884-561ilie-mailom: bnbindustriemontagen@gmail. com do 3.9. 20. Bravarija Strnad d.o.o., Podbrest, traži m/ž bravara i m/ž pomoćnog bravara, javi� se na mob: 099/2152-022 ili e-mailom: bravarija.strnad@gmail.com do 31.8. 21. B.T.C. d.o.o., Nedelišće, traži m/ž sales assistant-marke�ng/ promocija, javiti se e-mailom: posao@btc.hr do 28.8. 22. BU-JAN TIM j.d.o.o., Prete�nec 96, traži m/ž soboslikara, m/ž građevinskog radnika i m/ž zidara, javi� se osobnim dolaskom ili pismenomzamolbomnaadresu, na mob: 095/7709-270 ili e-mailom: bu.jan.�m@gmail.com do 10.9. 23. BV PRODUCT d.o.o., Njemačka, traži 10 m/ž montera metalnih konstrukcija, 5 m/ž građevinskih radnika, 10 m/ž stolara, 2 m/ž zavarivača, 5 m/ž cjevara izometričara i 2 m/ž knaufera-montera suhe gradnje, javi� se na mob: 095/8750-312 ili e-mailom: info@bvproduct. eu do 31.8. 24. CEDRUS FOREST d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž vrtlarska radnika, javiti se na mob. 098/9327-965 ili na email: info@ cedrus-forest.hr do 7.9. 25. CITY PROJEKT d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara, javi� se e-mailom: humanresources@ castellum-cakovec.com do 4.9. 26. CO GENERATE d.o.o., traži 5 m/ž pomoćnih elektromontera i 5 m/ž montera pokretnih traka - pomoćnih montera za radno mjesto Njemačka, javi� se e-mailom: info@co-generate.com do 31.8. 27. DADA TRANSPORTI d.o.o., Jalšovec, traži m/ž vozača te-
retnog vozila, javiti se na mob: 095/8092-066 ili e-mailom: dadatransporti20@gmail.com do 31.8. 28. Dimnjačar Radovan Zver d.o.o., Ma�ne Gupca 49, Strahoninec, traži m/ž dimnjačara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/167-2914 do 31.8. 29. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž psihologa,m/žedukacijskogrehabilitatora,m/žradnoginstruktora, m/ž socijalnog radnika-pripravnika, m/ž radnog terapeuta, m/ž ravnatelja, m/ž domara i medicinsku sestru ili tehničara - primalju, javi� se na mob: 098/377-304 ili e-mailom: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 31.8. 30. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Kralja Petra Krešimira IV-13, Prelog, traži m/ž socijalnog radnika te medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu: Vinka Žganca3,Prelogilinatel:040/646788 ili na mob: 098/460-403 ili e-mailom: dommesmar@gmail. com do 31.8. 31. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži 2 m/ž njegovatelja, medicinsku sestru ili tehničara i glavnu sestru ili tehničara, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: sara.jambres@ domnovinscak.hr do 3.9. 32. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Dr. Ante Starčevića 1, Čakovec, traži m/ž osobnog asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na gornju adresu ili putem e-maila: info@dos�-mz. hr do 31.8. 33. ECON d.o.o. - radno mjesto: Njemačka, traži m/ž tehnologa u proizvodnjimetalnihkonstrukcija i 5 m/ž montera ven�liranih fasada, javi� se e-mailom: econ-de@ econ.hr do 31.8. 34. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, B. Radića 37, traži m/ž zavarivača i 15 m/ž strojobravara, javiti se pismenom zamolbom na email: posao@eko.hr do 28.8. 35. EUROLUX d.o.o. - radno mjesto: Njemačka, traži 3 m/ž izolatera, javi� se na mob: 095/6661234 ili e-mailom: eurolux1.info@ gmail.com do 12.9. 36. ELTING d.o.o., Obrtnička 10, Pušćine, traži m/ž montera ventiliranih fasada i m/ž građevinskog limara, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@el�ng. hr do 30.9.
28. kolovoza 2026.
37. EuroTechnology d.o.o., Nedelišće, traži 5 m/ž pomoćnih električara, javiti se e-mailom: benjamin.kovacevic22@gmail. com do 18.9. 38. FERRO-PREIS d.o.o., Ul. dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži m/ž operatera elektropeći i lijevanja, m/žmehaničaraodržavanja,m/ž elektro održavatelja, m/ž pogonskog bravara u odjelu održavanja, m/ž skladištara modela, m/ž skladištara gotove robe i 2 m/ž rukovatelja viličarom, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili naemail:hr.croa�a@preisgroup. com do 31.8. 39. FM MONTAŽA d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera betonskih i čeličnih konstrukcija, javi� se na mob: 098/9423-042 do 16.9. 40. Fontana ugos�teljstvo, Donji Kraljevec, traži m/ž konobara, javi� se na mob. 091/213-6415 ili na email: maja.stefok585@ gmail.com do 31.8. 41. GALIVET d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž radnika na farmi nesilica, javi� se e-mailom: jkranjcec@veterinarskaprelog. hr do 31.8. 42. GH MONT d.o.o., Njemačka, traži 7 m/ž montera izolacije, javi� se na mob: 091/9221-509 do 31.8. 43. GKP PRE-KOM d.o.o, Prelog, traži m/ž grobara, javiti se na mob. 099/3344-451 ili na email: marina@pre-kom.hr do 31.8. 44. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji funkcionalne obuće, m/ž mehaničara, m/ž tehničara kontrole kvalitete i m/ž skladištara, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 15.9. 45. HILDING ANDERS d.o.o., Industrijska zona 11, Prelog (upravna zgrada), traži m/ž radnika u proizvodnji - montaža namještaja i tapeciranje, m/ž radnika na cnc stroju za rezanje spužve i 2 m/ž radnika u skladištu, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili na tel: 040/650-049 ili na mob: 091/6224-796 ili e-mailom: jelena.krhac@hildinganders.com do 31.8. 46. IM-COMP, A. Starčevića 63E, Pribislavec, traži m/ž djelatnika na održavanju - bravara, 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla, 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 2 m/ž vozača C i E kategorije, m/ž tehničkog komercijalistu i m/ž komercijalistu, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: im-comp@ck.t-com. hr do 14.9.
SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec
28. kolovoza 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600 415x245_jumbo082026.pdf 1 17.8.2026. 11:49:10
47. INPIRIO d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž bravara-zavarivača i m/ž skladištara, javi� se na tel: 040/360-888 ili e-mailom: inpirio@inpirio.com do 31.8.
58. MARKETING, INŽENJERING, PROIZVODNJA – METAL d.o.o., Pušćine, traži m/ž skladištara, javi� se na email: davor.resetar@ mip-metal.com do 6.9.
48. JB MODELARIJA BLAŽEKA d.o.o., Hrupine 36, Prelog, traži m/ž cnc operatera, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: dijana.strahija@ jb-modelarija.hr do 9.8.
59. MEĐIMURJE PMP d.o.o., Zrinsko - Frankopanska 19, Čakovec, traži m/ž vozača automješalice betona - miksera, javi� se pismenom zamolbom na gornju adresu ili na mob: 099/5345654 ili e-mailom: tomica. korunek@m-pmp.hr do 29.8.
49. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan, traži m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima, m/ž vozača C+E kategorija za domaći prijevoz i m/ž radnika niskogradnje, javiti se osobnim dolaskom na adresu, pismenom zamolbom: administracija@kabel-mont. hr ili na mobitel: 098/722-770 ili 098/393-017 do 5.9. 50. KERMEK d.o.o., Neumannova 3, Čakovec, traži m/ž čistačicu, javi� se osobno na adresu ili na email: posao@kermek.com do 11.9. 51. KLASIKA d.o.o., Domašinec, traži 2 m/ž soboslikara-fasadera, javi� se na mob: 098/900-2692 do 30.9. 52. KOLEKTOR MIDI d.o.o., Ivanovec, traži 5 m/ž bravara i 5 m/ž zavarivača, javi� se na email: posao@midi.hr do 20.9. 53. K-Tech d.o.o., Rudarska 1, Mursko Središće, traži 2 m/ž zavarivača,javi�seosobnonaadresu ili na mob. 095/9066-471 ili na email: info@k-tech.hr do 30.9. 54. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 10 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, m/žprodajnogpredstavnikaproizvodnje žičanih jezgri, m/ž radnika na bravarskim poslovima, 6 m/ž radnika u strojnoj obradi, 16 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri i m/ž radnika u bravariji, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/644-341 ili na email: posao. lpt@legge�.com do 31.8. 55. LJEKARNA POČUČA, Čakovec, traži 2 m/ž magistra farmacije za Sve� Mar�n na Muri i Goričan, javi� se osobnim dolaskom na adresu: Hrvatskih branitelja 2, Čakovec ili na tel: 040/868-733 ili na mob: 091/3337-130 ili pismenom zamolbom: info. blazenkapo@gmail.com do 1.9. 56. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konstruktora, m/ž industrijska lakirera - autolakirera, 2 m/ž samostalna bravara - zavarivača, 3 m/ž konstruktora elektroničkih proizvoda - inž. elektrotehnike/ elektronike, 2 m/ž industrijska dizajnera i m/ž samostalnog cnc tokara, javiti se e-mailom: knjigovodstvo@mik.com.hr do 31.8. 57. MARITEKS j.d.o.o., Maršala Tita 74, Šenkovec, traži 2 m/ž šivača, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/260087 ili e-mailom: mario.nadj@ ck.t-com.hr do 30.9.
Slobodna radna mjesta 55
C
M
Y
CM
MY
CY
CMY
K
60. Mesna industrija-VAJDA d.d., Čakovec, traži 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, javiti se e-mailom: info@vajda.hr do 31.8. 61. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, Ulica Gorčica 1, traži 2 m/ž samostalna bravara, 2 m/ž radnika na stupnoj bušilici, 3 m/ž pomoćna bravara, 2 m/ž zavarivača mig-mag, 2 m/ž operatera na cnc kutnoj preši, 3 m/ž radnika u završnoj obradi, 2 m/ž bravara - strojobravara, 2 m/ž cnc operatera i m/ž operatera cnc lasera, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro.hr do 8.9. 62. Metalne konstrukcije Švenda d.o.o., Glavna 64 Palovec, traži 2 m/ž bravara, 2 m/ž cnc tokara, m/ž zavarivača, m/ž strojarskog tehničara, m/ž viličaristu i m/ž cnc operatera, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/9586-878 do 31.8. 63.MIGRAKONZALTINGj.d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž armirača, javi� se na mob: 099/245-9505 ili e-mailom: migra.konzalting@ gmail.com do 28.8. 64. MIVA METALI d.o.o., Pribislavec, traži m/ž bravara, javi� se na mob: 099/8426-005 do 1.10. 65. MOŠO obrt, Čakovec, traži m/ž računovođu, javi� se e-mailom: info@moso.hr do 15.9. 66. MN PROJEKT j.d.o.o., Krištanovec, traži 2 m/ž bravara - zavarivača, javi� se e-mailom: info@ mnprojekt.hr do 31.8. 67. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž zavarivača i 4 m/ž samostalna bravara, javi� se na tel. 040/682-130 ili na email: info@mura-metal.hr do 31.8. 68. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži 2 m/ž prodavača za radno mjesto Donja Dubrava, Sve� Juraj u Trnju, Macinec, Orehovica, Belica, Pleškovec, Novakovec, Pušćine i Donji Vidovec, javi�see-mailom:posao.sjever@ ntl.hr do 4.9., te tražimo m/ž zamjenika poslovođe trgovine za radno mjesto Donji Kraljevec, Sveti Juraj u Trnju, Novakovec, Podturen, Belica, Pleškovec i Dekanovec. Javiti se e-mailom: anita.zbodulja@ntl.hr do 30.8. 69. NMP- PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži m/ž referenta nabave i 2 m/ž viličaristu - kranistu, javi� se e-mailom: zaposljavanje@ nmp-produkt.hr do 11.9.
VIŠE SVJETLA VIŠE KOMFORA VIŠE VRIJEDNOSTI PVC i ALU stolarija koja traje 70. OBRADA METALA I TRGOVINA d.o.o., Ivanovec, traži m/ž kontrolora strojne obrade, javi� se e-mailom: omt@omt.hr do 14.9. 71. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Zdravko Pavlic, Ma�je Gupca 31, Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C+E kategorije, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/776-203 ili e-mailom: prijevoznistvo-pavlic@ck. t-com.hr do 31.8. 72. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, IndustrijskaZonaIstok,tražim/žkontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlina u tvornici stočne hrane, m/ž vozača C+ E kat., m/ž skladištarautvornicistočnehrane,m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša, m/ž administratora u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara, m/ž predradnika u industriji mesa, javi� se osobno na gornju adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina.hr a više informacija na linku: h�ps://burzarada.hzz.hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx 73. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Štefanec, traži 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informatike, m/ž radnika u tehničkoj službi (izrada skica za lijepljenje), 2 m/ž operatera na cnc plazmi, 3 m/ž cnc programera, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 2 m/ž cnc operatera, 2 m/ž programera na cnc plazmi, 4 m/ž stolara, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, m/ž
tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tokara, m/ž električara za održavanje električnih instalacija i popravak manjih električnih uređaja, m/ž vozača C kategorije, 8 m/ž radnika u proizvodnji, 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž bravara i 2 m/ž čistača (+poslovi u proizvodnji), javiti se emailom: pib-extra@ pib-extra.com do 30.9. 74. Poljoprivredno gospodarstvo Šegović Marko, Jalšovec 38A, traži m/ž radnika u pakirnici, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: voce. sarcevic@gmail.com do 14.9. 75.PoljoprivrednazadrugaNAJBOLJE LOKALNO, Čakovec, traž m/ž prodavača, javi� se e-mailom: najboljelokalno@gmail. com do 10.9. 76. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 2 m/ž bravara, 3 m/ž pomoćna bravara, 3 m/ž lakirera, 2 m/ž zavarivača �g, 3 m/ž brusača, 2 m/ž zavarivača mig/mag, 2 m/ž radnika na bušenju, 2 m/ž lansera, m/ž operatera na ravnanju, kružnom i kutnom savijanju, 2 m/ž tehnologa, 3 m/ž cnc operatera na plazmi i laseru, 3 m/ž kontrolora kvalitete, 2 m/ž radnika na otpremi, 2 m/ž rukovatelja mosnom dizalicom i ndt operatera, m/ž operatera na robotu za zavarivanje, m/ž djelatnika na mehaničkom čišćenju i održavanju proizvodnih prostorija i 2 m/ž sačmara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr ili karijera@primabiro.hr do 31.8. 77. PRIORA d.o.o., Čakovec, traži m/ž računovođu - knjigovođu, javiti se e-mailom: priora.ck@ outlook.com do 30.8. 78. PROGRESSOF d.o.o., Ma�je Gupca 5, Čakovec, traži m/ž automehaničara - automehatroničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/600-081 ili e-mailom: asc.cakovec@gmail. com do 1.9.
79. RE-GRA d.o.o., K. Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž keramičara i m/ž skladištara, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili na mob: 091/508-5701 ili e-mailom: info@regra.hr do 30.8. 80. SENKO d.o.o., Vladimira Nazora 22, Štefanec, 2 m/ž radnika u proizvodnji na montaži proizvoda, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: info@senko.hr do 17.9. 81. SILO TRANSPORTI vl. Ivica Sačar d.o.o., traži m/ž vozača teretnog vozila C i E kategorije, javi� se na mobitel: 098/242-041 ili e-mailom: ivica.sacar@gmail. com do 31.8. 82. STE-PA d.o.o., J. Kozarca 15, Čakovec, traži m/ž knjigovođu, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: info@ ste-pa.hr do 31.8. 83. STROJO-METAL obrt, Ivana Mažuranića 35, Nedelišće, traži m/ž bravara - strojobravara, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/821-972 ili na mob: 098/9264-774 ili e-mailom: info@strojo-metal.com do 30.9. 84. ŠVENDA-TARMANN CHEMIE d.o.o., Glavna ulica 138, Čehovec, traži m/ž automehaničara,javi�seosobnimdolaskomna adresu ili na tel: 040/646-505 ili na mob: 091/646-5050 do 19.9. 85. TARANDEK TRANSPORTI d.o.o., Zasadbreg 259/A, traži m/ž vozača u domaćem i međunarodnom prijevozu robe, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: info@ tarandek-transpor�.hr do 12.9. 86. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži m/ž administrativno-računovodstvenog djelatnika, javi� se na tel. 040/384-822 ili namob.091/4241-707ilinaemail: info@tkalectrans.hr do 23.9. 87. TMT d.o.o., Čakovec, traži m/ž cnc programera - tehnologa strojne obrade, javi� se e-mailom: zamolbe@tmt.hr do 10.8.
88. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59D, Strahoninec, traži m/ž automehaničara, m/ž pomoćnog radnika u radioni, javi� se na mob: 098/241-673 ili na e-mail: racunovodstvo@trans-kukovec. hr do 31.8. i tražimo 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javi� se na mob: 091/352-7030 ili osobni dolazak na gornju adresu do 31.8. 89. TRANSPORTI ŠAFARIĆ d.o.o., Macinec, traži m/ž kv vozača, javi� se na mob: 099/6858-497 ili e-mailom: transportisafaric@gmail. com do 12.9. 90. TRGOVINA KRK, Žrtava fašizma 2A, Čakovec, traži m/ž prodavača za Lopa�nec, javi� se pismenom zamolbom na gornju adresu ili na e-mail: dijana.bujan@ trgovina-krk.hr do 14.9. 91. TRNAVA d.o.o., Čakovec, traži m/ž servisnog tehničara, javi� se e-mailom: trnava@trnava.hr do 12.9. 92. Ugos�teljstvo Kavana Braco, Novakova 46, Čakovec, traži m/ž konobara i m/ž pomoćnog radnika u kuhinji, javiti se osobnim dolaskom na gornju adresu ili na mob: 099/7382-010 ili e-mailom: info@braco.hr do 31.8. 93. UNIMER d.o.o., R. Steinera 3, Čakovec, traži m/ž vozača, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: branko.gregur@unimer.hr do 31.8. 94. ZT-zgradarska tehnika, Novakova7,Nedelišće,traži2m/ž�gzavarivača za radno mjesto Njemačka, 2 m/ž cjevara - izometričara i 3 m/ž montera centralnog grijanja, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/213-739 ili e-mailom: zgradarskatehnika@ gmail.com do 31.8. 95. WANG X d.o.o., Pušćine, traži m/ž viličaristu u sor�rnici neopasnogotpada-operateranadrobilici, m/ž vozača teretnog motornog vozila i m/ž strojara na radnom stolu, javi� se na mob: 099/5359734 ili e-mailom: sortirnica@ wang-x.com do 31.8.
56 Savjeti
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Promjene cirkadijalnog ritma nakon konzumacije alkohola
MIKRO ZAJMOVI ZA RAST I UKLJUČENOST
Do 25.000 eura za mlada poduzeća uz mogućnost otpisa 30 % zajma
Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr 095/5580-199
Za mikro i male poduzetnike i dalje je aktualan HAMAG-BICRO-ov �inancijski instrument „Mikro zajmovi za rast i uključenost“, koji omogućuje �inanciranje u iznosu od 1.000 do 25.000 eura. Posebno je zanimljiv mladim poduzećima i osobama koje tek planiraju pokrenuti vlastiti posao, a uz povoljnu �iksnu kamatnu stopu i poček do godinu dana omogućuje i otpis do 30% glavnice zajma uz ispunjenje uvjeta dodatnog zapošljavanja.
Tko može koristiti zajam?
Zajmom se ne mogu financirati nekretnine, refinanciranje postojećih kredita i leasinga, refundiranje ranije plaćenih troškova niti već dovršena ulaganja
Zajam je namijenjen mikro i malim poduzećima do tri godine starosti, uključujući �izičke osobe koje tek namjeravaju osnovati poslovni subjekt. Dostupan je i poduzećima čiji su većinski vlasnici pripadnici ranjivih skupina: osobe s invaliditetom, osobe starije od 55 godina, mladi od 18 do 29 godina te osobe bez završenog srednjoškolskog obrazovanja. Poslovni subjekt mora biti u većinskom vlasništvu �izičke osobe, a većinski vlasnik mora u njemu biti zaposlen na puno radno vrijeme tijekom cijelog trajanja ugovora o zajmu.
Do 25.000 eura za ulaganja
Sredstva su prvenstveno namijenjena ulaganju u osnovna sredstva, odnosno nabavu strojeva, uređaja, alata, informatičke i druge poslovne opreme te ostale prihvatljive materijalne i nematerijalne imovine. Za obrtna sredstva moguće je koristiti najviše 30% iznosa zajma. Zajmom se ne mogu �inancirati nekretnine, re�inanciranje postojećih kredita i leasinga, refundiranje ranije plaćenih troškova niti već dovršena ulaganja.
Povoljna kamata i poček do godinu dana Kamatna stopa određuje se prema osnovnoj stopi za Republiku Hrvatsku umanjenoj za 2,5% i ne može biti niža od 0,5%, a ostaje �iksna tijekom cijelog razdoblja otplate. Rok otplate je od jedne do pet godina, uključujući mogućnost počeka do 12 mjeseci, dok se naknada za odobrenje zajma ne naplaćuje.
Moguć otpis do 30 posto glavnice
Dodatna pogodnost je mogućnost otpisa do 30% iskorištenog iznosa glavnice ako poduzetnik dodatno zaposli osobu iz određene ranjive skupine. To uključuje osobe s invaliditetom, osobe starije od 55 godina, dugotrajno nezaposlene te mlade do 29 godina bez radnog iskustva. Nova osoba mora biti zaposlena na neodređeno i puno radno vrijeme najmanje 12 mjeseci u kontinuitetu. Otpis se ne odnosi na samozaposlenog vlasnika, nego na dodatno zaposlenu osobu.
Prijave do iskorištenja sredstava
Prijave se podnose putem HAMAG-BICRO-ova online sustava, a jedan poduzetnik može koristiti samo jedan zajam iz ovog instrumenta. Program se �inancira sredstvima Europskog socijalnog fonda Plus (ESF+) i dostupan je do iskorištenja raspoloživih sredstava, a najkasnije do 31. prosinca 2029. godine. Za mlada poduzeća koja planiraju nabavu opreme, proširenje poslovanja ili novo zapošljavanje riječ je o povoljnoj prilici koja objedinjuje �inanciranje do 25.000 eura, �iksnu kamatu, poček do godinu dana i mogućnost otpisa čak 30% glavnice.
28. kolovoza 2026.
Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa� Kontakt tel: 099/2221-888
Alkohol diže razinu kortizola, glavnog hormona stresa. Kada se pije alkohol, tijelo to vidi kao opasnost i šalje znak nadbubrežnim žlijezdama da otpuste više kortizola. Zbog toga srce brže kuca, raste tjeskoba a također djeluje i na remećenje sna
C
irkadijalni ritam ili cirkadijalni ciklus je prirodna oscilacija bioloških zbivanja u organizmu čovjeka koja se ponavlja otprilike svaka 24 sata. Cirkadijalni ritmovi mogu se odnositi na procese koji nastaju unutar organizma i na procese kojima organizam reagira na okoliš. Kao primjer možemo prikazati ritam spavanja: tama pokreće oslobađanje hormona melatonina koji pomaže zaspati, dok sunčeva svjetlost govori mozgu da prestane proizvoditi melatonin kako bismo se osjećali budnima. Cirkadijalni ritam je kao unutarnji 24-satni biološki sat u mozgu koji, osim ritmom spavanja, upravlja i drugim procesima, npr. lučenjem i drugih hormona, probavom, regulacijom tjelesne temperature. Znamo da alkohol utječe na sve organe, sustave i zbivanja u tijelu, pa tako i na cirkadijalni ciklus. Pijenje alkohola uvelike mijenja oslobađanja hormona, primjerice smanjuje stvaranje ranije spomenutog melatonina. Iako alkohol pomaže bržem usnivanju jer u početku djeluje kao sedativ, osoba se kasnije tijekom noći budi zbog remećenja lučenja tog hormona, što narušava duboki san i REM fazu, te vodi do poremećaja sna i umora. Zatim, alkohol diže razinu kortizola, glavnog hormona stresa. Kada se pije alkohol, tijelo to vidi kao opasnost i šalje znak nadbubrežnim žlijezdama da otpuste više kortizola. Zbog toga srce brže kuca, raste tjeskoba i također djeluje na remećenje sna. Dodatni negativni učinak alkohola na cirkadijalne ritmove je taj što glavni "biološki sat" u mozgu i periferni mehanizmi poput jetre, crijeva i mišića više nisu usklađeni, što otežava izmjenu tvari i funkcioniranje. Generalno, alkohol
mijenja ritam lučenja enzima i drugih biokemijskih tvari koje upravljaju unutarnjim satom u mozgu. Alkoholizam i cirkadijalni ritam su u dvosmjernom odnosu. Pijenje značajno mijenja temeljne biološke ritmove kao što je ranije opisano. Istovremeno, cirkadijalno neusklađivanje (odnosno poremećeni ritam cirkadijalnih ciklusa) povećava sklonost prema prekomjernom piću. Primjer toga je neispavanost, koja se odražava razdražljivošću i pojačanim reakcijama na stres, što se „liječi“ pićem. Utjecaj ima i rad u smjenama: ljudi s neredovitim radnim vremenom, čiji su biološki ritmovi nestalni, suočavaju se s većim rizikom od zlouporabe alkohola. Dodatna komplikacija se odražava i na jetri: jetra se oslanja na vlastiti unutarnji sat za obradu toksina, a neusklađeni ritmovi pogoršavaju oštećenje jetre do kojeg je došlo zbog prekomjernog pijenja. Dugotrajna neusklađenost cirkadijalnih ritmova može povećati sklonost prekomjernom pijenju, čime se stvara začarani krug koji koji otežava oporavak. Nakon jednokratnog unosa alkohola pojavljuju se promjene cirkadijalnog ritma koje su prolazne. Ako se radi o umjerenim količinama, normaliziraju se sljedeće jutro. Međutim, sve promjene su teže i traju dulje vrijeme ako se radi o prekomjernom i učestalom pijenju. Tijekom odvikavanja od alkohola, reuspostava cirkadijalnih ritmova ovisi o nizu čimbenika – ovisničkom "stažu", količini pijenja, o težini simptoma odvikavanja od alkohola. Kod većine osoba, cirkadijalni ritmovi se resinkroniziraju unutar otprilike 2 do 3 tjedna apstinencije. Poremećaj cirkadijskog ritma uzrokovan alkoholom potencijalno može utjecati na svakodnevno funkcioniranje, radnu učinkovitost, sposobnost koncentracije te smanjiti sposobnost pojedinca da radi na optimalnoj razini. To je osobito važno kod poslova koji zahtijevaju visoku razinu pažnje i odgovornosti (npr. kod kontrolora leta ili vozača kamiona). Takvi cirkadijalni učinci mogu ugroziti ne samo pojedinca, nego i sigurnost drugih. Očuvanje pravilnog cirkadijalnog ritma jedan je od važnijih aspekata očuvanja zdravlja, kvalitetnog sna i optimalnog funkcioniranja organizma, a smanjenje odnosno izbjegavanje konzumacije alkohola pridonosi njegovoj stabilnosti i pravilnoj sinkronizaciji.
28. kolovoza 2026.
Mali OGLASNIK POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
MOTORNA VOZILA PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-505. KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095 PRODAJE SE ŠKODA FABIA 1.2 2008. god., hitno i povoljno. Info na mob. 097/6240-352 PRODAJEM FORD FUSION 1.4 2008. god., registr. do 11./2026. godine, kontakt mob: 099 3043 666. KUPUJEM TOMOS MOPEDE sve vrste i modele sa i bez papira, stanje nebitno, isplata odmah. info na tel 098/9656-624 PRODAJEM OPEL ASTRU GTC 1.6 sport 2007. godište. Info na mob. 095/3423-099 PRODAJE SE NOVA ČETVEROSTUPNA DIZALICA s pripremom za optiku vozila i s malom poprečnom dizalicom. Nazva� na mob. 098/226-119, Zvonko.
POLJOPRIVREDA
PRODAJEM CRNO GROŽĐE sorte Izabela, nešpricano, oko 150 kg. Upita� na mob. 097/7289476 PRODAJU SE INOX bačve za vino od 250 lit (2 kom). Upita� na 040/364-354 KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/6839984 ili 099/808-7586 PRODAJEM vagu koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821 KUPUJEM TRAKTOR IMT-539 i 2-brazdni plug IMT visoki 12 cola. Ponude na broj 091/7632790 PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256 PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/2861121 PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109
PRODAJEM PREŠU PREŠU MUPRODAJEM MULJAČU--cijena cijena 200 eur. LJAČU eur.InInfona namob. mob. 091/9323-888 091/9323-888 fo PRODAJE SE HRASTOVA BAČVA od 150 lit., info na mob. 099/3311-220
PRODAJEM TRUPAC ORAHA, zdrav, dužine 8 m (5 m je promjer 80 cm, a 3 m cca. 50 cm), trupac se nalazi u Nedelišću. Više info na tel: 0043/699-11818428 PRODAJE SE BIJELO VINO - graševina i rajnski rizling, te kvalitetno crno vino. Info na mob. 099/7800-869
Tarot majstori odgovaraju na sva pitanja! Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas
064/50-22-05 0.46 0.63 Maratela mreže d.o.o., 072/700700, +18 tel
€/min;mob
Oglasnik 57
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
€/min
USLUGE INSTALACIJE I MONTAŽA - voda, grijanje, klima�zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
POZNANSTVA MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Posla� sms na mob. 095/3423-099 NEKRETNINE DUGOROČNO IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN STAN od 60 m2, u Čakovcu (preko puta Tenis centra Punčec), parkirno mjesto. Info na mob. 092/507-2220 IZNAJMLJUJE SE STAN u Čakovcu. Info na mob. 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 60 m2 u Šenkovcu, M. Tita 76. Info na mob. 098/241-450 KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/ vikendicu u bregima. Info: 095/505-2760 PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821 PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256 PRODAJE SE električni bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038 PRODAJU SE ŠIVAĆI STROJEVI: 2-iglovka, rubilica, paspulirka, 4-iglovka i kompresor 100 lit. info na mob. 091/522-6958 KUPUJEM stripove, stare razglednice Međimurje i dokumente, Nintendo igre i igraće konzole. Info na mob. 098 92 190 92 PRODAJU SE KNJIGE za 2. razred - smjer Kuhar i Obućar. Info na mob. 091/516-4439 PRODAJEM BICIKLE: muški Spring u izvrsnom stanju i ženski s košaricom za dijete, kao novi. Info na mob. 092/5072220 PRODAJEM metalne stolice za terasu. Tel. 099/404-7517 PRODAJU SE DIOPTRIJSKE NAOČALE Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, jer je original malo oštećeni, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467 KUPUJEM DIONICE tvrtki: EkoMeđimurje, Božjakovina, Agromeđimurje, Solaris, Franck, Adria�c osiguranje, GP Krk, Jadran-galenski laboratorij(JGL), Aminess, Ivančica Ivanec, Termes grupa (IPKK), Hoteli Njivice, Cresanka i druge dionice. Info na mob: 098/905-1011 PRODAJEM Dell laptop, stariji, Model 1545, 4Gb ram, 250gb hdd, novo instaliran linux mint, kompjuter je dobar za internet, Youtube. Radi na adapteru, bez baterije, cijena 19 eur, led traku s daljinskim (3 m), mini printer za mobitel, wi-fi kameru i solarni alarm na bateriju (novo). Mob. 097/728-9476
Sklonište za napuštene životinje HOTSPOT Carinski odvojak Hotspot je jedan od bb, onihČakovec, pasa www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: za koje bi voljeli da nam može IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 reći što mu se dogodilo.. Info naHottel: 091-8988-004 spot se godinama bojao i h�o DOLAZIMO DONOSIMO RADOST nas otjera� lavežom. ITrebala (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) nam je i stručna pomoć, ali Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je Hostpot je krenuo u šetnje, čak uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac. ga i volonteri sad šeću, uživa u maženju, procvao je izvana i iznutra. Is�na, nabrojao je već 12 godina, ali nadamo se da će ipak prije ove zime dobi� priliku i svoj dom. Mikročip 191035000067230. Kontakt 040/500-080. LINA Unatoč njenih 11 godina, Lina je još uvijek prilično snažna i ak�vna, zna�željna, voli se igra�, voli lop�ce, voli pažnju, voli ići u šetnje. Uši su joj odrezane i to vjerojatno u kućnoj radinos� :( Mikročip 191100000783517. Kontakt: 040/500-080. LOIC Loic ima jednu veliku strast, a to su lopte. Njemu je lopta stalno u us�ma ili pokraj njega.. Jako bi voljeli da pronađe dom u velikoj kući s dvorištem gdje se do mile volje može igrati loptom. Loic je već djedica, drag i mirniji, skoro 12 mu je godina. Mikročip 191035000171975. Kontakt: 040/500-080 LORD Predivan Lord, nježan, razigran, dobroćudan, super s djecom, drugim ljudima i psima, mačke još nije upoznao. Traži novi dom. Naučen na život u dvorištu i redovite šetnje, u hladnim danima, ružnom vremenu spava u kući. Lord ima 6 godina, mikročip 191100002016722 Nalazi se u okolici Čakovca i javlja na 040/500-080.
TRAŽIM 1-sobni stan na potezu od Šenkovca do Murskog Središća. Ponude na broj: 095/3423-099
1615
U ČAKOVCU IZNAJMLJUJEM GARSONJERU sa tri odvojene jednokrevetne sobe samcima i dvije garsonjere s bračnim krevetom. Informacije na mob. 092/146-5716 PRODAJE SE GRADILIŠTE od cca 900 m2 (20x45m) u novom obiteljskom naselju u Savskoj Vesi, idealno za gradnju obiteljske kuće do max 3 stamb. jedinice. Info na mob. 098/9824-052
RAZNO PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:
MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�
Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.
58 Mozaik
28. kolovoza 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Muzej kao učionica, radionica i mjesto susreta Pripremila: dr. sc. Ines Virč, kustos pedagog, Voditeljica Pedagoškog odjela
B
liži nam se početak nove školske godine, vrijeme novih planova, izazova i prilika za učenje. Uz učionice, udžbenike i školske klupe, u obrazovanju djece i mladih važnu ulogu može imati i muzej – mjesto na kojem se uči drukčije: promatranjem, istraživanjem, razgovorom, igrom i stvaranjem. U Muzeju Međimurja Čakovec već se niz godina posebna pozornost posvećuje edukativnoj djelatnosti i približavanju bogate međimurske baštine najmlađim posjetiteljima. PedaMUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr RADNO VRIJEME: Ponedjeljak: od 10 do 18 sati Utorak – Petak: od 8 do 18 sati Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
goški odjel Muzeja razvija različite programe namijenjene djeci vrtićke dobi, učenicima osnovnih i srednjih škola, ali i svim drugim zainteresiranim posjetiteljima. Polazište je pritom uvijek bogata muzejska građa – predmeti, priče i ljudi koji svjedoče o životu Međimurja kroz različita povijesna razdoblja. Edukativni program Muzeja, Muzeologajnica, obuhvaća niz predavanja, radionica, kvizova, natjecanja i drugih aktivnosti povezanih sa zavičajnom poviješću i kulturnom baštinom Međimurja. Program je namijenjen djeci i mladima, od vrtićaraca do srednjoškolaca, a aktivnosti su osmišljene tako da sadržaj-
no prate školske programe, ali istodobno pružaju mogućnost drukčijeg, iskustvenog učenja. U muzeju se tako može učiti o arheologiji, povijesti, umjetnosti, tradicijskom načinu života, poznatim Međimurcima, glazbi, običajima i mnogim drugim temama. No muzej nije samo mjesto na kojem se sluša i promatra. On je i prostor u kojem se može stvarati. Na edukativnim radionicama djeca crtaju, modeliraju, izrađuju predmete, istražuju muzejske zbirke, rješavaju zadatke i otkrivaju kako se iza svakoga muzejskog predmeta krije neka zanimljiva priča. Posebna vrijednost muzejske pedagogije upravo je
u mogućnosti da se baština doživi neposredno. Predmet koji se vidi u vitrini, fotografija iz prošlosti ili priča o nekom povijesnom događaju mogu postati poticaj za razgovor, istraživanje i kreativni rad. Tako se školsko gradivo povezuje s lokalnim okruženjem i vlastitim iskustvom, a povijest i baština prestaju biti samo sadržaj iz knjige. Tijekom proteklih godina Muzej Međimurja Čakovec razvio je brojne edukativne sadržaje i projekte. Među njima posebno mjesto zauzimaju tematske radionice koje se održavaju tijekom cijele godine, program Mali školski kustosi, Festival znanosti, sudjelovanje u nacionalnoj Edukativnoj mu-
Muzeologajnica
HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)
LJUBAV: Vjerojatno ćete se osjećati tupo i nezainteresirano za neka značajnija ljubavna poduzimanja. Rezultat je to zasićenja svakodnevicom i potrebe za akcijom koje nema. Oni koji su u duljim vezama neka održavaju solidan status quo. KARIJERA: Pred vama su nešto zahtjevniji poslovni dani u kojima će se odgovornosti povećati, a s njima idu i kontrole poslovanja. Zato budite spremni na sve, sjetite se svega onog što ste dosad postigli i s punim se pravom prezentirajte. ZDRAVLJE & SAVJET: Osigurajte si više odmora. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4 VAGA (24.9. - 23.10.)
LJUBAV: Većinu idućih dana vi ćete se truditi ispunjavati svoja ili nečija ljubavna očekivanja. Drugi dio tjedna donosi uživanje na tiši način, ali i dalje ćete biti zadovoljni i ispunjeni. Možda ćete samo smanjiti izlaske. KARIJERA: Ostvarili ste ciljeve iznad svih očekivanja i sad osjećate potrebu za odmorom ili makar predahom. Tko može, neka putuje. Tko radi, vjerojatno će i dalje raditi revno, a neki će mijenjati kolegu, pa će raditi za dvoje. Izdržat će uz osmijeh i šale. ZDRAVLJE & SAVJET: Potrebno vam je više sna. OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4
BIK (21.4. - 20.5.)
LJUBAV: U vašim osobnim odnosima vladat će ležernost i opuštenost. Mnogi parovi uživat će bez pritiska da se nekamo mora izaći ili nešto nekom dokazati. Bit će i onih koji će biti skloniji povlačenju i skrivanju emocija. Ne analizirajte previše. KARIJERA: Sjetite se samo koliko ste postigli u prošlosti, ponajviše zato da motivirate sami sebe za budućnost. Kad vam nude nešto veliko, a vi posumnjate da to nije moguće ili da to ne možete, sami sebi zatvarate put. ZDRAVLJE & SAVJET: Razgibajte se u prirodi. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5 ŠKORPION (24.10. - 22.11.)
LJUBAV: Svako malo dolazit ćete u iskušenje da se posvađate, da prigovarate ili da kritizirate drugu stranu. Moguće je i obratno, da drugi kritiziraju vas. Tek uz više humora i samokontrole stvari mogu krenuti nabolje. Potrudite se. KARIJERA: Najradije biste pokazali što znate, ali osjećate da još nije vrijeme da pokažete sve adute. U pravu ste. Neke stvari doći će bolje do izražaja ako pričekate još samo malo. Zato ih zasad ostavite skrivenima, pa makar pretrpjeli i poneku frustraciju. ZDRAVLJE & SAVJET: Pred vama je zanimljiv put. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
zejskoj akciji (EMA) i Danima europske baštine i brojnim drugim. Edukativna djelatnost Muzeja nije usmjerena samo na prenošenje znanja. Jednako je važno potaknuti znatiželju, razvijati kreativnost i omogućiti djeci i mladima da postavljaju pitanja, izražavaju vlastite ideje i aktivno sudjeluju. Muzej tako postaje prostor susreta – susreta prošlosti i sadašnjosti, predmeta i priče, stručnjaka i posjetitelja, ali i mjesto na kojem svatko može pronaći nešto što će ga zainteresirati. Pred nama je nova školska godina, a s njom i novi susreti s vrtićkim skupinama, učenicima i njihovim učiteljima i nastavnicima. Stoga pozivamo odgojno-obrazovne ustanove da u svoje godišnje planove uključe posjet Muzeju Međimurja Čakovec i sudjelovanje u našim edukativnim programima. Osim organiziranih radionica, moguće je dogovoriti stručna vodstva i sadržaje prilagođene dobi učenika i temama koje obrađuju u nastavi, ali i vrtićarcima. Muzej nije samo mjesto u koje se dolazi pogledati prošlost. Muzej je mjesto na kojem se prošlost može upoznati, doživjeti, propitivati i iz nje stvarati nešto novo, a upravo je znatiželja – želja
Mali školski kustosi da otkrivamo, istražujemo i učimo – možda i najvažniji početak svakoga obrazovanja. Dobro došli u Muzej Međimurja Čakovec – mjesto gdje baština postaje iskustvo, a učenje nova pustolovina. Za informacije i dogovor oko organiziranih posjeta i edukativnih programa zainteresirani se mogu javiti Muzeju Međimurja Čakovec na telefon 040 310 040 ili putem e-pošte: posjete@mmc.hr
NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Lav, Bik, Vaga RAK (22.6. - 22.7.)
LAV (23.7. - 23.8.)
DJEVICA (24.8. - 23.9.)
LJUBAV: Ako je dosad bilo praznina u ljubavi, ovih ćete dana dočekati bolje prilike. Upravo tako će se polako i postupno vaš privatni život poboljšavati, a onda će se i osmijeh polako vraćati na vaše lice. Nemojte ništa forsirati i sve će biti dobro. KARIJERA: Najradije biste se povukli u kuću i radili nešto iz vlastite kuhinje ili sobe. Neki će ove utjecaje iskoristiti za prave kućne radove, pa će im po završetku radnog vremena i odlasku s posla kući radni prostor postati radionica. Ono na poslu bit će u drugom planu. ZDRAVLJE & SAVJET: Idite ranije na spavanje. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5
LJUBAV: Sadržaji zabava i brojnost izlazaka na atraktivna mjesta bit će rijetko viđeni i doživljeni kao kod vas ovih dana. Netko će vas iritirati, ali nećete se dati isfrustrirati. Sjetit ćete se onih malih pažnji koje ljudima znače, posebno prema vama dragoj osobi. KARIJERA: Surađivat ćete sa svima oko sebe i to vrlo učinkovito. Mnoge će oči biti uprte u vas i od vas će se očekivati. Neki će povući poteze koji će utjecati na sve s kojima rade. Učinit će to temeljito, pa ni rezultati neće izostati. ZDRAVLJE & SAVJET: Humorom pobijedite brige. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Pozitivno ozračje, vaša otvorenost i spremnost da izrazite ono što osjećate te naklonost druge strane učinit će vam ove dane ugodnima. Oni koji još traže srodnu dušu lako će se približiti svakoj osobi suprotnog spola. Bit će zanimljivo. KARIJERA: Na radnom mjestu događaju se sve značajnije stvari, a poslovi dobivaju na kreativnosti. To je nešto što vi naprosto obožavate, pa ćete se poslu predati bez zadrške i bez ikakve rezerve. Izgarat ćete, a ni rezultati neće izostati. ZDRAVLJE & SAVJET: Odmarajte se po potrebi. OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4
LJUBAV: Vaši poznanici ili prijatelji pozivat će vas na društvena okupljanja, a baš preko njih mogli biste sresti osobu koja će vas zaintrigirati. Zato prihvatite njihove pozive i budite otvoreni za ljubav. Oni u vezama bit će opušteni i bezbrižni. KARIJERA: Na dnevni red dolaze zaostaci. Bit će i onih koji će definitivno privesti kraju jednu fazu svog rada. Nova očekivanja su na pomolu, ali za njihovo ostvarivanje trebat će postaviti i nove temelje. Sada ćete utvrđivati nova mjerila poslovanja. ZDRAVLJE & SAVJET: Idite u prirodu. Šetajte na suncu. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
STRIJELAC (23.11. - 21.12.)
JARAC (22.12. - 20.1.)
LJUBAV: Prvi dio tjedna kao da će vas ljubav mimoilaziti, no od sredine tjedna neke će prepreke jednostavno nestati. S druge strane, pojavit će se i izazovne situacije kad ćete biti u prilici reagirati na provokacije. Nemojte. KARIJERA: Mogli biste se zateći u situaciji da nešto trebate žrtvovati ili da borbe za angažman budu takve da zapravo gubite. Kako god ispalo, prihvatite izazove i ne forsirajte stvari pod svaku cijenu. Rezultati će se zbrajati tek na kraju priče. ZDRAVLJE & SAVJET: Budite usmjereni na sve što radite. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Bit ćete zanimljivi drugima, zavodljivi, šarmantni i elokventni. Sve su to osobine kojima možete ostvariti ugodna poznanstva, a možda i mnogo više. Nemojte samovati jer ovo su vaši dani kada imate povećane šanse za ljubav. KARIJERA: Oni koji su se iskreno preispitali znaju što im je činiti i krenut će u tom smjeru. Oni koji još nisu razmislili o sebi vjerojatno će se suočiti s posljedicama vlastitih ambicija i tek sad uvidjeti gdje su pogriješili. Nakon toga idu naprijed. ZDRAVLJE & SAVJET: Budite ljubazniji i otvoreniji. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
BLIZANCI (21.5. - 21.6.)
VODENJAK (21.1. - 19.2.)
LJUBAV: Zasićenost izlascima usmjerit će vas na osamu i povlačenje. Najbolje ćete se osjećati u svom domu, a ako je voljena osoba uz vas, utoliko bolje. Oni koji su još sami ipak će više boraviti u društvu, ali istovremeno njihova mašta kao da neće imati granica. KARIJERA: U poslu ćete se malo nadmudrivati. Utjehu ćete nalaziti u privatnom životu. S autoritetima trenutačno ne stojite najbolje, pa pazite kako s njima surađujete. Ne inzistirajte na svojim idejama. Izdržite. ZDRAVLJE & SAVJET: Otidite u teretanu ili na trčanje. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
RIBE (20.2. - 20.3.)
LJUBAV: Dok budete razmišljali o svojoj ljubavnoj prošlosti, vaša ljubavna sadašnjost polako će vam izmicati iz ruku. Moguće je da propustite neku ljubavnu priliku jer spavate. Oni u vezama ipak će naći zajednički jezik s voljenom osobom. KARIJERA: Da biste poboljšali ono što radite, morate se otvoriti i više surađivati s drugima. Stav da je netko bogomdan nije dobar, a pogotovo kad to mislite za sebe. Poradite na vlastitoj analizi i sve će vam biti jasnije, a onda i lakše. ZDRAVLJE & SAVJET: Dobro je boraviti u prirodi. Ona osvježava. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
28. kolovoza 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Zaštitnici prirode 59
MARIJANA BREGLEC iz Murskog Središća
Vrani Evi bila sam zamjena za mamu Povezanost koja je nastala čarolija je koju samo priroda može stvoriti. Postale su nerazdvoje prijateljice, Eva je Marijani sjedila na ramenu i “razgovarala” s njom cijele dane Piše: Aleksandra Sklepić
Marijana Breglec iz Murskog Središća u svom je mjestu, a i mnogo šire, poznata po svom predivnom vrtu, za čiju je ljepotu i u našim novinama osvojila posebna priznanja. Ljubav prema prirodi dio je njene osobnosti, a biljke o kojima brine nesebično joj uzvraćaju ljubav svojom ljepotom i raskoši. No, njena briga o prirodi i živim bićima koja žive oko nje, nikako ne završava s cvijećem i biljem, jer dio njenog vrta su i bezbrojne životinje za koje uvijek nađe vremena. Ispričala nam je dirljivu priču o svom prijateljstvu s vranom Evom, koja je u uz njenu pomoć doslovno započela život, naučila jesti, letjeti i stekla znanja potrebna za samostalan život. Kad bi barem na svijetu bilo malo više ljudi koji bi prirodu gledali na drugačiji način, svijet bi bio drugačiji, započinje svoju priču Marijana. Sve oko nas, prirodu, biljke i životinje, čak i sićušne kukce i raskošne leptire uzimamo zdravo za gotovo, što je velika pogreška. Svako nas od tih bića mora podsjetiti na veličinu i snagu prirode, a mi ljudi moramo brinuti o prirodi jer nam je itekako potrebna.
Maženja i igre nikada nije bilo dovoljno
Prijateljstvo s vranom Evom pamtit će cijeli život U dvorištu obitelji Breglec sve su životinje dobrodošle, a život s njima oduvijek dijele
Za mladu vranu Evu, Marijana je izgradila gnijezdo
Siva vrana Siva vrana jedna je od najzanimljivijih ptica koje možemo susresti u Hrvatskoj. Iako je često doživljavamo samo kao običnu gradsku pticu, zapravo je iznimno inteligentna i sposobna učiti iz iskustva. Može prepoznati opasnost,
pamtiti mjesta na kojima pronalazi hranu, a može zapamtiti i ljude, zbog čega može razviti zanimljiv odnos s čovjekom. Ako joj ista osoba redovito prilazi mirno, ne pokušava je uhvatiti i ostavlja joj hranu, vrana s vreme-
psi i mačke. Trenutno caruje Blue, američki staford, a u kući i na prozoru izležava se mačak Ki�lek, no posebno prijateljstvo koje će Marijani ostati zauvijek u sjećanju nastalo je s vranom Evom koju je pronašla napuštenu jer je ispala iz gnijezda. - Prošle godine, u proljeće, ispod drveta u vrtu čuli smo “plač” male ptice, prisjeća se Marijana. Pronašla sam bespomoćnu malu vranu koja je ispala iz gnijezda. Nisam tada znala ništa o vranama, pa sam odmah krenula u istraživanje. Prvih dana nadala sam se da će roditelji doći po nju, ali čini se da to u njihovom svijetu ne ide tako. Ostala je sama i odlučila sam da ću joj probati pomoći. Marijana je najprije, od žice i grančica, na drvu izradila gnijezdo u kojem je Eva, još uvijek ovisna o tuđoj pomoći, boravila cijeli dan. Nosila joj je hranu i vodu, penjući se po ljestvama dnevno i deset puta. Bilo je vrijeme velikih vrućina, no nije odustala. Čak je
razapela i kišobran koji je Evi služio kao suncobran. Ubrzo je došla želja za letenjem, pa je uz Marijaninu pomoć, Eva svladala i tu vještinu. Nakon izvjesnog vremena, Eva je osjetila zov slobode i došlo je vrijeme prvog rastanka. - Mislila sam da se neće nikad vratiti, nakon što je odletjela, prisjeća se Marijana, ali nakon nekoliko dana, susjeda Zdenka koja joj je davala vodu i hranu kad ja nisam mogla, nazvala me i rekla da čuje kako nas Eva doziva s vrta, u mraku. Čim je čula moj glas, odmah mi je doletjela. Sljedeći mjeseci prolazili su u divnom druženju, Eva je skakutala po stolu na terasi,
nom može shvatiti da od te osobe ne prijeti opasnost. Počet će joj se približavati, čekati je na poznatom mjestu ili se oglašavati kada je ugleda. Informacije o “dobrim” ljudima vrane prenose i na svoje potomstvo, pa i njihovi mladunci
prilaze samo provjerenim osobama. Vrane su poznate i po tome što mogu razlikovati ljude te dugo pamtiti pozitivna i negativna iskustva. Zato nije čudno da jedna vrana prema određenoj osobi bude potpuno opu-
Na “maminoj” glavi sam najsigurnija
jela iz ruke, igrala se i mazila. Kupala se u lavoru, a nije se bojala ni mačke, ni psa. Povezanost koja je nastala čarolija je koju samo priroda može stvoriti. Postale su nerazdvoje prijateljice, Eva je Marijani sjedila na ramenu i na dlanu i “razgovarala” s njom cijele dane, sve do kobnog popodneva kad je izgubila život pod kotačima auta. - Bilo je ljetno popodne, a mi smo se vratili kući iz kupnje, s tugom govori Marijana. Ispred kuće, na cesti, pronašli smo Evu kako leži sva u krvi. Blizu nje bila je šilterica koju je netko izgubio, pa se vjerojatno s njom zaigrala i nije stigla poletjeti kad se auto približio. Srce nam se slomilo; mjesecima se nisam mogla utješiti. Toga dana ujutro posebno se dugo mazila i igrala, kao da je znala da nam je to zadnje druženje. Eva je pokopana u dvorištu, ispričala nam je na kraju našeg druženja Marijana, ispod svog stabla na kojem je započelo divno prijateljstvo. Još uvijek u srcu cijele obitelji tuga za Evom ne popušta, a priča koju nam je Marijana ispričala, iako nevjerojatno tužna, vraća nadu u spas prirode i lijepe emocije koje mogu nastati samo između dva bića čiste duše, poput Marijane i Eve.
U
svijetu koji je naoko postao bezdušan i gdje svatko brine samo o sebi, još uvijek postoje oni koji uvijek stanu i pruže ruku (ili šapu) pomoći. Ova rubrika posvećena je anonimnim herojima koji ne traže slavu ni zahvalnost, već jednostavno ne mogu okrenuti glavu kad vide biće u nevolji. To su ljudi koji iz blatnjavih jaraka izvlače pse, hrane napuštene mačke, čuvaju ježeve i žabe od kotača automobila ili spašavaju ptičice iz gnijezda nakon oluje. Oni vjeruju da svaki život vrijedi, bez obzira koliko malen bio. Ne nose uniforme i ne osvajaju priznanja, ali iza njih ostaju topli tragovi dobrote, osmijeh, zahvalan pogled i mnogi spašeni životi. Njihove priče podsjećaju nas da priroda još ima priliku ostati lijepa i očuvana, za nas i generacije koje dolaze nakon nas. Dok postoje ljudi koji brinu, tješe, liječe i vraćaju nadu, srce prirode i dalje kuca, zahvaljujući upravo njima.
Marijana i Kiflek u bajkovitom vrtu gdje priroda vodi glavnu riječ
štena, dok će se od druge udaljavati. U Hrvatskoj je siva vrana vrlo rasprostranjena, osobito u gradovima. Točan broj svih jedinki nije poznat, ali istraživanja pokazuju koliko mogu biti brojne: samo na istraženom području Zagreba zabilježe-
no je 729 aktivnih gnijezda. Možda je upravo zato siva vrana toliko zanimljiva – živi tik uz nas, promatra nas i pamti više nego što mislimo. A kad vam se jedna počne redovito vraćati, možda vas je zapamtila i zavoljela.
60 Međimurska kuharica
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
U KUHINJI s Aleks
Rajčice punjene pilećim fileom Isprobajte recept za neobično jelo u srcu sezone rajskog povrća
Priprema jela i piše: Aleksandra Sklepić
Neka jela na stol uvijek donesu posebnu toplinu domaće kuhinje, a punjene rajčice jedno su od njih. Sočne, mirisne i pune ukusnog nadjeva od mesa i riže, a sve zajedno obavijeno �inim umakom od rajčice i vrhnja. Ovo je jednostavno jelo koje ne traži puno kompliciranja, a rezultat je pravi domaći ručak na žlicu, odnosno na vilicu, kako god vam je draže. (Slika 1.) Kad sam ih pripremala, prvo sam se pobrinula za rajčice, a zatim polako pripremila nadjev. Oprala sam okrugle, čvrste rajčice i pažljivo im odrezala vrhove. Žličicom sam ih izdubila, pazeći da ne oštetim stijenke, jer sam ih kasnije trebala napuniti nadjevom. U tavi sam zagrijala ulje, pa na njemu popržila sitno nasjeckani luk i češnjak. Kad je luk omekšao i zamirisao, dodala sam sitno narezani pileći �ile. Može se koristiti i
Sastojci za za punjene rajčice
ZA PUNJENE RAJČICE: • 4 veće okrugle rajčice • 25 dag govedine • 25 dag svinje�ne • ili 40 dag filea kao zamjena za govedinu i svinje�nu • 3 do 4 žlice ulja • 2 luka • 2 češnja češnjaka • 10 dag riže • sol • papar • 2 dl vrhnja • malo naribanog sira ZA UMAK: • 1/2 kg rajčica • dag mas� ili ulja • 4 dag oštrog brašna • 2 dl vrhnja • malo šećera
mljevena govedina i svinjetina. Meso sam pirjala dok nije lijepo omekšalo i poprimilo boju. Zatim sam dodala opranu rižu, malo vode, posolila i popaprila. Sve sam zajedno još neko vrijeme pirjala, dok riža nije počela omekšavati. (Slika 2.) Pripremljenim nadjevom punila sam izdubljene rajčice. Nisam ih punila sasvim do vrha jer se riža tijekom pečenja još malo širi. Punjene rajčice posložila sam u vatrostalnu posudu i prelila vrhnjem, a na vrh sam dodala malo naribanog sira. Pokrila sam ih vrhom koji sam kod rezanja odvojila, tada jelo ljepše izgleda. (Slika 3.) Zatim sam ih stavila u zagrijanu pećnicu da se polako peku i lijepo povežu svi okusi. Rajčice sam pekla na 180 stupnjeva oko pola sata. Ako se peku predugo, raspast će se, pa će nadjev isteći, a oblik se deformirati. Ukoliko želite, možete pripremiti i umak. U loncu se zagriju mast i doda se brašno, pa se napravi lagana zaprška. Zatim se dodaju pasirane rajčice i malo šećera kako bi se ublažila njihovu kiselost. Sve se dobro promiješala i pusti da se umak kuha oko 15 minuta. Kad su rajčice bile mekane i lijepo zapečene, izvadila sam ih iz pećnice. Poslužila sam ih tople, a za ljubitelje sočnih jela, serviraju se prelivene mirisnim umakom od rajčice. Ovo mi je jedno od onih jela koje posebno volim pripremati kada želim na stol staviti nešto jednostavno, zasitno, domaće, a lijepog izgleda. ( Slika 4.) Uz punjene rajčice najbolje paše komad svježeg kruha, kojim se može pokupiti i zadnja kap �inog umaka.
1.
28. kolovoza 2026.
MARIJANA ŠČAVNIČAR iz Jalšovca
Rado jedem grijeh koji s Svoje iskustvo i znanje o zdravoj prehrani rado podijeli s drugima. Onome tko želi poslušati, rado će dati savjet o prehrani koje se i sama pridržava. A pritom se, kaže, dobro osjeća i dobro izgleda, pa se pomalo kroz šalu pita: Pa valjda onda ima nešto u tome!
Domaće rajčice i malo mesa dovoljni su za neobično, sezonsko jelo
2.
Meso i rižu pirjala sam dok nisu omekšali
3.
Piše: Aleksandra Sklepić
U kontinentalnoj Hrvatskoj čvarci (međimurski : cvirki) oduvijek su bili “zlatna hrana”, prisutna na svakom stolu, posebno nakon kolinja. Bili su, a još su u mnogim obiteljima uvijek, važan dio tradicionalne zimske kuhinje i način da se iskoristi sve što je domaćinstvo imalo. Nakon kolinja mast se spremala za kuhanje i pečenje, a čvarci su se jeli topli, uz kruh i luk, dodavali raznim jelima, a s vremenom su postali i sastojak brojnih domaćih tijesta i pogača. Iz te su tradicije nastali cvirkači (čvarkuše, pogačice od čvaraka, peciva s čvarcima), osobito karakteristični za Međimurje i susjedne kontinentalne krajeve Hrvatske. Takva su se jela najčešće pripremala tijekom zime, nakon kolinja, kad je bilo dovoljno svježih čvaraka i domaće masti. Recepti su se prenosili usme-
VINO TJEDNA
Punjene rajčice posložila sam u vatrostalnu posudu i prelila vrhnjem, a na vrh sam dodala malo naribanog sira
4.
S umakom ili bez njega, ove su rajčice vrlo ukusno jelo prelijepog izgleda
Silvanac zeleni
Za sve ljubitelje lepršavih, no istovremeno sadržajnih gutljaja, silvanac zeleni iz Vinarije Novak iz ban�ija donosi pravo osvježenje u čaši. Ovo je iznimno nježno, lagano i slasno vino koje već na prvi miris osvaja svojom tipičnošću, ponosno ističući svježe arome zelenih jabuka isprepletene s čistim, primarnim voćnim tonovima. Na nepcu pruža iznimno ugodan i pun okus koji se odlikuje sjajnom ravnotežom. Živahne, razigrane kiseline i blagi alkohol savršeno su sljubljeni s diskretnom sladošću neprovrelog šećera, stvarajući harmoniju u kojoj nijedan element ne dominira, već se međusobno nadopunjuju. Novakova verzija Silvanca zelenog idealan je izbor za sve koji traže pitko, �ino izbalansirano vino koje s lakoćom podiže svaku prigodu i poziva na još jedan gutljaj. (sh)
nom predajom, s koljena na koljeno, često bez precizno zapisanih mjera. Zato se isti ili slični recepti razlikuju od kraja do kraja, pa čak i od obitelji do obitelji. Naši su kuhari i kuharice shvatili da takve recepte vrijedi sačuvati i zapisati jer oni su izvor sjećanja na ljude, obiteljske stolove, običaje i način života u kojem se znalo cijeniti ono što je domaće i ništa se nije bacalo.
Recepti iz obiteljske kuhinje, hrana iz obiteljskog vrta
Recept za međimurske “cvirkače” s nama je podijelila Marijana Ščavničar iz Jalšovca. Marijana je po zanimanju medicinska sestra, a danas je u mirovini. U mirovini je i njezin suprug Dušan, a obitelj im je posebno važan dio svakodnevice. Imaju sina Mateja, snahu Nikolinu i unuku Anu, a obitelj će uskoro biti bogatija za
28. kolovoza 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Narodna kuharica 61
m zdravo, a cvirkači su si ponekad dozvolim još jednog člana, jer još jedno unuče je na putu. Marijana voli kad se obitelj okupi oko domaćeg stola, a kuhanje joj je jedan od načina da pokaže ljubav prema najbližima. Posebno voli pripremati tradicionalna domaća jela, poput punjenih tikvica i punjenih paprika, a njezini ukućani takvu kuhinju rado jedu. Velik dio namirnica dolazi iz njezinog vlastitog vrta. Marijana kuha s povrćem koje sama uzgaja, priprema domaće povrtne juhe, čušpajz od mahuna, a jednom mjesečno, kaže, na jelovniku je obavezno i špinat. O veličini svojega vrta govori kroz šalu: Imam vrt velik za pol sela! Dok čovek dela, onda je zdrav, a po zimi, dok nema posla, odmah smo betežni, kaže Marijana. Briga o zdravlju Marijani je bliska cijeli život. Kao medicinska sestra uvijek je vodila računa o zdravlju, a danas se posebno drži prehrane koja joj odgovara i u koju vjeruje. Puno jede sirovu hranu i svježe namirnice, a zagovara i prehranu koja se temelji na lužnatim i neutralnim namirnicama. Cvirkači su “mali grijeh” koji si ponekad dozvoli, jer sve se smije jesti, kaže, ali u normalnim količinama. Svoje iskustvo rado podijeli s drugima. Kako kaže, onome tko želi poslušati, rado će dati savjet o prehrani koje se i sama pridržava. A pritom se, kaže, dobro osjeća i dobro izgleda, pa se pomalo kroz šalu pita: - Pa valjda onda ima nešto u tome! Naravno, Marijana svoj način prehrane ne nameće dru-
gima, savjetuje samo onima koji ga žele čuti i uvijek polazi od vlastitog iskustva. Njoj je najvažnije osjećati se dobro i pritom uživati u hrani.
Hobi su joj - gorice
A kad je pitamo što radi u slobodno vrijeme, Marijana se uz osmijeh šali da joj je hobi vinograd, odnosno „gorice“. U blizini kuće ima vinograd u koji svakodnevno odlazi i tamo radi, a ponekad se i opušta. Gorice su u brežnom Međimurju dio načina života, mjesto rada, odmora, druženja i uživanja, pa ne čudi što ih je izabrala za svoj hobi. Članica je i lokalnog Caritasa, a uz ljude jako voli i životinje i još uvijek tuguje za nedavno izgubljenim ljubimcem koji je uz obitelj bio 14 godina. U priči o Marijani i njenim cvirkačima lijepo se spajaju vrt, gorice, kuhinja i obitelj. Ono što uzgoji u vrtu pretvara u ručak, ono što nauči i zna prenosi dalje, a recepte poput ovog za cvirkače čuva kao dio domaće tradicije. Recepti koji se prenose iz generacije u generaciju male su obiteljske priče o bakama, roditeljima, djeci i unucima, o mirisima iz kuhinje i zajedničkom stolu, a Marijani i Dušanu će uskoro trebati još jedan stolac više i još mnogo zdravog povrća, za novog člana obitelji koji tek stiže.
Marijana voli peći kolače po starim recep�ma
Cvirkači su kolači koji uvijek raduju ljubitelje tradicije
Recept za “Cvirkače” (kolače od čvaraka): SASTOJCI:
• 1 kg glatkog brašna • 25 dag mljevenih čvaraka • 1 žlica soli • 1 žlica šećera • 1 kocka kvasca • oko 2 dl mlijeka • malo cimeta • malo sode bikarbone • malo crnog mljevenog papra PRIPREMA CVIRKAČA: Kvasac rastopiti u malo toplog mlijeka u koji je dodan šećer. Kad se kvasac digne, pomiješati ga s brašnom i ostalim sastojcima za tijesto. Smjesu (tijesto) za cvirkače ostaviti na toplom da se diže oko 1,5 do 2 sata. Nakon toga, tijesto razvaljati na debljinu od oko 1,5 cm, te rezati čašom ili kalupom, na željene oblike. Cvirkači se peku na 180 stupnjeva 17 minuta. Kad dobiju lijepu zlatno - smeđu boju, mogu se izvaditi iz pećnice.
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za
predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Dobitnik: Franko Bratinščak iz Križovca
br. 1615 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU
OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.
62 Prognoza i razbibriga HUMOR & SATIRA
Pripremio: Dražen Jergović
ANEGDOTA
Masti i eliksiri za zdravlje i ljepotu
Volim prirodu i sve što je u njoj. Uživam u njezinim ljepotama i svim dobrobitima koje nam priroda pruža. Svjesna sam njezinih ljekovitih svojstava, pa zato rado skupljam ljekovito bilje i s oduševljenjem radim razne ljekovite pripravke. Imam i puno pozitivnih iskustava u tom pogledu. Tako sam od biljke rosopas uspjela destilacijom izdvojiti kapi koji su prvo meni samoj, a kasnije i drugima, pomogli da se trajno riješimo virusnih bradavica. I drugi pripravci su mi puno puta pomogli kod djece izliječiti kašalj ili bronhitis. Već sam imala bogato iskustvo u pravljenju biljnih ljekovitih pripravaka. Tako sam pronašla recept kako napraviti „kremicu“ i kapi protiv bora. Nakon upornog korištenja tih kapi primijetila sam da su mi se bore sve više smanjivale. Često sam se gledala u ogledalo i dalje nanosila na svoje lice te čarobne kapi. Idu mi godine, pa sam shvatila da mi je po noći teže čitati i odlučila posjetiti okulista. Obavi liječnik očni pregled i izvijesti me o tome kako mi se vid u odnosu na zadnji pregled jako pogoršao. I tako dobijem nove naočale s većim dioptrijama. Izaberem si lijepe zlatne okvire. Dođem kući i gledam se u ogledalo. Stvarno sam dobre okvire izabrala. Izgledam baš lijepo. Pogledam se još bolje i pažnju mi privuku duboke bore oko mojih očiju. Ne znam jesu li bile tu i prije ili ih bez naočala jednostavno nisam vidjela. Kako bilo da bilo, odlučim pojačati dozu ljekovitih eliksira za lijepu i mladu kožu i protiv tih dubokih bora. Umjesto jedanput na večer nanosim te čarobne kapi i u jutro, a ponekad i u podne... “Zlu ne trebalo“, a za zadnji pogled u ogledalo na večer prije spavanja ne koristim naočale.
Ana Jakopanec
SATIRIČNA PJESMA
Hijerarhijski sukob Pravila čiste komunikacije su jasna... Valjalo bi da pripazite kako se obraćate drugoj osobi od koje želite dobiti pažnju. Kritiziranje nikada nije dobro došlo kada ima bezbroj dobrih stvari! Zato, prije nego otvoriš usta, neka te poškaklja dobronamjernost, neka ti topli osmijeh ozari lice, neka te obuzme srdačnost, pa neka ti onda kroz usta krene ljubaznost, lijepa riječ i po koja tvoja ideja... Najbolji je učitelj onaj koji poučava svojim uzornim ponašanjem, a ne stalnim kritiziranjem i traženjem pogreški kod drugoga kako bi se uzdigao iznad njega, pokazao svoj viši položaj u hijerarhiji, trenirao na njemu svoju moć i zadovoljio svoj ego... Ja ne prihvaćam takvu komunikaciju! Za mene ne postoji snaga autoriteta onoga koji ga nameće na silu i koji si uzima pravo da me gazi.
Brigita Lukina
AFORIZMI
Kad bi postojala kazna vješanjem, korumpirani bi političari dobili svileni konop. Oni koji sitno kradu završe iza brave, koji pljačkaju na veliko se proslave. Na jednima je da rade, na drugima da grabe. Budala koja završi školu je školovana budala. Ako oni koji žive umiru, onda su oni koji životare besmrtni. Jedni kao žar samo gore, drugi kao svjetiljka i gore i svijetle. Netko je u braku zbog užitka, netko zbog zakletve. Više voli stvorenje od Stvoritelja – bivša časna sestra. Kad zatomiš ludost postaješ pametan. Razum će pobijediti makar ja i propao.
Senka Bradarić
HUMORESKICA
Anti stres terapija Anti je žena Mare dogovorila da za neku lovu istovari kamion krumpira. Tako je ostvario trostruku korist: pojačao je kućni budžet, napravio trening i odradio tečaj za obuzdavanje bijesa. Za političare naše eto rješenja – bez stresa kako se obuzdati od bijesa. Dva šlepera krumpira ispred Saborske ulice i svi bi u Saboru bili kao bubice.
Nađan Dumanić
28. kolovoza 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
Ljeto se još ne predaje VREMENSKA SLIKA: Iako je i u proteklih sedam dana bilo jake vrućine, primjerice prošli četvrtak je temperatura opet išla do 38°C, kraj tjedna donio je temperaturno olakšanje uz puno ugodnije vremenske prilike. Tjedan pred nama bit će šarolik. Čini se da imamo dvije fronte koje bi nam mogle donijeti kraće pljuskove uz manje osvježenje u subotu i ponovno tamo oko srijede. Većina ostalih dana će biti suha uz puno sunca, a najtopliji dan bi trebao biti ovaj petak. Opširniju prognozu donosimo u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Nakon vrućeg četvrtka, južina će se nastaviti i tijekom petka koji će izgleda biti najtopliji dan u ovom tjednu. Djelomično sunčano, umjeren i jak jugozapadni vjetar i još malo viša temperatura. Jutarnja blizu 20, a najviša dnevna mogla bi narasti do 36 Celzijevih stupnjeva. Bit će i sparno vrijeme, onaj pritisak zbog južine pred promjenu vremena. Subota izgleda promjenjivo. Čini se da će nad našim
područjem biti malo vlažniji i svježiji zrak pa će se izmjenjivati sunce i oblaci, a mjestimice može pasti malo kiše ili kraći pljusak. Još ćemo točno vidjeti koliko će te vlage doći do nas, ali čini se da možemo računati na nešto kiše, a u tom slučaju i na osvježenje. Noćna temperatura se neće previše snižavati, ali dnevna će ponovno biti nešto niža jer će vjetar okrenuti na sjeverac. Mogućnost za malo kiše postoji uglavnom u ranim jutarnjim satima i ponovno predvečer. U nedjelju opet možemo očekivati većinski suho i pretežno sunčano ljetno vrijeme. Noćna temperatura koji stupanj niža, a dnevna opet viša pa ćemo još jednom dohvatiti 30 stupnjeva u hladu. Slično vrijeme će se nastaviti i početkom novog tjedna. U ponedjeljak pretežno sunčano i vruće, dok tijekom utorka može biti umjerene naoblake. Opet će zapuhati južina uz temperaturu preko 30°C, moguće i do 33°C. Nova manja doza osvježenja je moguća u srijedu kad
VICOTEKA
Pučka meteorologija
Kakvo je vrijeme zadnjeg dana kolovoza, takvo se drži cijelu jesen naši prognostički izračuni pokazuju dolazak jedne oslabljene fronte koja bi nam mogla donijeti malo kiše ili pljusak uz nešto nižu temperaturu. Prema trenutnim pokazateljima, to još uvijek neće biti neka hladna jesenja kiša nego više kao osvježavajući ljetni pljuskovi. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 27.8.2026.)
IZLAZI 28.8. u 06:09 h 31.8. u 06:13 h
ZALAZI 28.8. u 19:39 h 31.8. u 19:34 h
METEOROLOŠKI KALENDAR • 27. kolovoza 1993. uslijed višemjesečne ekstremne suše potpuno je presušilo Modro jezero u Imotskom. Na suhom dnu jezera odigrana nogometna utakmicu između "Vilenjaka" i "Vukodlaka" • 31. kolovoza 2014. završio je najkišovi�ji kolovoz u povijes� mjerenja. Palo je i do če�ri puta više kiše od mjesečnog prosjeka, uniš�vši vrhunac turis�čke sezone na Jadranu • 1. rujna - početak klimatološke jeseni • 2. rujna 2025. snažno nevrijeme praćeno obilnom kišom zahva�lo je zapadnu obalu Istre. Područje Novigrada i okolice pogodile su razorne bujične poplave uz golemu materijalnu štetu (veću od 2,3 milijuna eura), zbog čega je proglašena prirodna nepogoda • 3. rujna 2016. 2016. uragan Hermina pogodio je Floridu i donio ekstremne količine padalina i poplave
MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela
Mali Ivica u školi Učiteljica: – Ivica, zašto kasniš u školu? Ivica: – Pa rekli ste da nikada nije kasno za učenje! Razgovor na ulici – Oprostite, kako najbrže doći do bolnice? – Samo zatvorite oči i pretrčite ovu autocestu. Muž i žena Žena: – Dragi, što bi učinio da osvojim na lutriji? Muž: – Uzeo bih pola i ostavio te. Žena: – Odlično, osvojila sam 10 eura. Evo ti 5 i gubi se! Mujo u banci – Htio bih otvoriti račun u vašoj banci. – Dobro došli! A koji biste tip računa željeli? – Svejedno, samo da je na njemu puno novca! Student na ispitu Profesor: – Kolega, znate li vi uopće kako se zove ovaj predmet? Student: – Aauuu, pa nećemo sad u detalje!
Rješenje mozgalice objavljene u broju 1614. pronađite na stranici 21.
28. kolovoza 2026.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
SKANDINAVKA
Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Petrana Sabolek, “Kipeci bogečki”
Razbibriga 63
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Što ima peneze gospodari z svetom zebrali makar je on niti ne znal kaj je bil precednik Amerike.
Saka čast autima na strujo, ali nafta još navek nejbole ide
Nafta, još navek, gospodari z svetom, struja je pre fal Odnavek je poznato što ima peneze, očem reči, što gospodari z �inancijama te gospodari i z celim svetom. Ne sam da je to poznato nek se o tomo i naši mladi vučijo vu školama, no, ne ruon v pučkoj ili pak sredjoj školi, ali na fakulteto ili kak to mi velimo vu visokim školama stoprocentno je. Rekel mi je i pajdaš Tonča kak so se oni to vučili na jegovomo Ekonomskomo fakulteto i zato je on najbrž tak škrti. Znate kaj, dok on plati rundo unda je na te den drugo leto proščeje na našemo hataro. A po tomo kaj so nejbole škrti oni šteri nejveč imajo je poznato celomo sveto. Ve bi morali reči da so to Ameri ili pak Židovi kaj ne bodem dale nabrajal. Stoprocentno je sigurno jeno da oni šteri nejveč imajo gospodarijo z celim svetom šteli mi to priznati ili ne. Poglednite sam Amere i jivoga precednika Trampa, se kaj jemo padne na pamet on to napravi, negda je to dobro, a nejvečpot je ne. Nekaj kaj je napravil v pondelek v sredo je prekrižil, a v petek je donesel več nekaj novoga. To si znuomo, ali zato ruon ne razmem naše ljude kaj se oni sekerajo zbog radi Trampa i zakaj �ljučkajo po jemo. Najme kaj, pak Amerika (čitaj: SAD) imajo cirka okoli 350 miljonov pučanov, a prek tristo milijonov ima pravo glasa tak da se je Tramp ne sam zebral za precednika i moral je dobiti prek sto milijonov glasi, a si znuamo kuliko pot je to vejč nek nuca naš bilo šteri precednik. I to je još ne se, si oni šteri so Trampo dali svojega glasa nekaj očejo od jega i ve si probajte premisliti kaj se on mora delati, kaj speluvati kaj bodo si oni šteri so mo dali glasa zadovoljni. Le�ko je to z malim ljudima, ako opče Ameri imajo male ljude, ali z ovima šteri nejveč imajo žnjimi je prekprokleto teško, kak z onima kaj trgujejo z naftom tak i z onima kaj bi furt ratuvali jerbo delajo orožje i municijo za ratuvanje kaj ne bodemo i se druge spominjali. Ak so oni meli nejveč od sih na sveto dok se je Tramp sel vu precedničko foteljo unda to tak mora i ostati i ne sam ostati nek morajo meti čuda vejč dok bode on odišel kak so meli dok je došel. Zato so mo pomogli kaj bode znova otprl vrata bele hiže vu Vašingtono. A brzčas je bil bolši od si drugi ak so ga po drugoč zebrali. Bodite sigurni da je Bajden nekaj vredil i da je ne negdi zahuzal bili bi ga znova
Verjem da znate kak se pripoveda kak so Ameri prekprokleto spametni ili pak imajo veliko srečo jerbo kam god se oni zapičijo, kam god dojdejo navek nabasajo na nafto. Ili pak znajo čuda vejč nek mi drugi? Tak je bilo vu Venecueli, pak ve v Irano i kaj ne bodemo dale nabrajali. Ovo z Venecuelom so rešili, kak bi to rekli, prek noči, ali Iran se je pokazal kak malo (i ne sam malo) trdeši oreh tak da se te "tihi rat" vleče več hajdi dugo. Si smo čuli za Hormuški tjesnac črez šteri se prevozi vejč od pol svecke nafte, a žnjim gospodarijo Iranci, nejvečpot, a unda malo Ameri, malo je zaprti, a nejvečpot dela kak komo paše ili pak što vejč plati. Vidli so i Ameri, a mam posle i Iranci, da se sima splati dok je Hormuški tjesnac zaprti. Dok je zaprti nafte ga je dosta za se, makar ne preveč, ali je čuda dražeša nek je to normalno, ako se denes opče zna kaj ja to normalno. Z jene strane cene skačejo, a z druge strane ovi štampajo peneze i što zna kak bode dugo to trajalo, očem reči, što bode prvi popustil. Dok svet počne preveč glasno cviliti i brundati zbog radi cene nafte unda Ameri i Iranci skupa otprejo Hormuškoga tjesnaca na par dni i cene nafte naglo padnejo, ali ne tuliko kuliko so gori odišle. Ali to ne traje preveč dugo i tjesnac se znova zapira. Što je mel dosti penez i dosti mesta te si je kupil dosti nafte, ali čim se tjesnac znova zapre si zdižejo cene kak oni kaj so kupili falešo nafto tak i oni kaj so kupili dražešo nafto, kak kava, pivo, sladoled i kvartelj prinas na Jadrano. Pak se železo kovle dok je vroče. Kaj bodeš cene zdiguval dok nišči ne kupuvle. A kuliko znuomo električni auti ga još jako malo, premalo, tak da je nafta još navek nejvekši biznis na sveto.
Smetje, a ne nafta je nejvekši biznis?
Još negda dok sam bil mali, a ve več imam pomalem i duho po čempresima, se je pripovedalo kak se dela na tomo, očem reči, znanstveniki delajo na tomo kak se bode z smetja dobavljala nafta. Ne znati komo je to prvomo palo na pamet, ali stoprocentno sam siguren da je Nikola Tesla nikaj ne o tomo govoril jerbo se kaj si je on zamislil je našlo svoje mesto med nama ljudima i zdiglo nam je standarda i to par metrov ober zemle. No pustimo ve našega Teslo i idemo nazaj na smetje. Brzčas je z smetja ne napravlena nafta, ali je smetje postalo nejvekši svecki biznis. Si oni
šteri se bavijo z smetjom ili pak se motajo okoli smetja vedrijo i oblačijo z ovim našim svetom skupa z ovima šteri gospodarijo z �inancijama. Verjem da si znuomo jerbo se več tjeden dni, ak ne i duže, si spominamo o smetju. Jeno petnaest-dvajsti let smo se spominali o varaždinskomo smetjo vu balama ili pak o našemo smetju v Totovco, a ve pak je prek noči "buknulo" smetje v Gospičo. I to ne kakši god otpad nek uvozni, stranjski i to opasni i otrovni. Ve najempot so se počeli si čuditi, kak picek glisti, otkod v Gospičo opasni otpad na hataro PPK Velebita i što ga je, kak i zakaj dopelal. Još se si spituvlemo de so bili državni inšpektori za smetje, de je bil minister, de je bil premijer jedino se nišči ne čudi kak je to precednik države, Zoki, šteri se navek prvi se zna tak kesno zazvedil. Čim je to smetje zišlo na svetlo dneva mam se je pokazalo da so si se znali, a nišči je nikaj ne rekel. Si pripovedajo kak je to mogoče kaj se je v Gospič i okoli jega dopelalo 1500 vekših ili pak menših kamijonov sake fele otpada tak da je ne bilo mogoče da je te kamijone ruon nišči ne videl. Inšpektori so se pokrili po vuhima (i očima) jerbo kak velijo kamijoni so meli papere črno na belo da pelajo običnoga otpada, a dok so ga zmetali i dok ga je zob vremena zel pod svoje unda je došlo do toga da vu tem kupima ga je sega tak kaj se i si spituvlejo je li je i voda vu ličkomo vodovodo dobra za piti? Javili so se i drugi, pak i Varaždinci, kak se okoli Mundusa motajo sumnjivi kamijoni stranjskih registraciji z smetjom. Ve bode na se zadje zišlo kak je ono smetje v balama bilo tam nalečeno kaj ne bi nišči pital, a kaj se to vozi vu prazne Mundusove pogone? Najbrž se bode nešči i zapital a kakšega smo otpada to mi kurili prinas v Totovco na dva mahe? Je li je to bilo sam zbog radi toga kaj se z velikih bregov smetja napravijo mali ili pak je i tu bilo nekaj drugo v pitanjo? Lepa naša je mala zemlja za veliki odmor, a ne za jezero toni Austrijskoga, Nemačkoga, Taljanskoga i Slovenskoga opasnoga otpada. Pak so se naši ljudi fal prodali, naši služijo miljone, a oni šteri nam pošiljajo otpada milijarde. Pak več bi mogli meti nekšo pamet. Što bo nam pazil na Lepo našo ak ne bodemo sami? Ve so se i nam Međimorcaj otprle oči pak spituvlemo jeni druge kaj delajo azbestne ploče v Lončarevo pre Muri, a kaj pak delajo kupi plastike vu Svetomo Đurđo na brego? Vladek i družina za šankom se je našla na Fejsbuko i veli Vladek: Kuliko ja znuom voda je nigdi ne dobra za piti, a ne sam v Liki!
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
mi prodiremo dublje
MEĐIMUREC TJEDNA
Ivan Maček iz Štefanca: - Sreda je den za sejem! Kad srijedom ujutro u Čakovcu zamiriše topli klipič, a iz pravca sajmišta dopre žamor sto glasa, znat ćete da je tjedan stigao do svog najvažnijeg dana. A tamo gdje je najveća gužva, među štandovima i starim znancima, sa širokim osmijehom na licu koraca Ivan Maček, umirovljenik iz Štefanca i naš ovotjedni junak rubrike. Za Ivana i njegovu suprugu Miru srijeda nije običan dan u tjednu, to je praznik. Dok se mlađe generacije muče s planiranjem kalendara i usklađivanjem obaveza, bračni par Maček ima samo jedno zlatno pravilo: - V sredo se ide na sejem!"
POTVRĐENA TRI nova slučaja virusa Zapadnog Nila
Jedan oboljeli u Podravini, najteži pacijent u Zagrebu Epidemiološka služba ove je sezone zabilježila tri nova slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj. Među oboljelima je i pacijent s područja susjedne Koprivničko-križevačke županije, što je potvrdilo da je virus prisutan i u našoj neposrednoj blizini. Najteža klinička slika zabilježena je kod 80-godišnjeg pacijenta s područja okolice Zagreba, koji je zbog teških neuroloških komplikacija primljen u Kliniku za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“. Zbog ozbiljnosti stanja i zastoja disanja, pacijent se nalazi u komi te je priključen na respirator pod stalnim nadzorom liječnika. S druge strane, zaražena osoba iz Koprivničko-križevačke županije mlađe je životne dobi, zasad ne pokazuje teže simptome i dobroga je općeg stanja. Prirodni rezervoar i glavni nositelji virusa u prirodi su ptice. Nakon što se zaraze, u njihovoj se krvi stvara iznimno visoka koncentracija virusa. Ptice poput vrana, svraka i ptica pjevica ključne su za širenje za-
raze, pri čemu ptice selice svake godine donose virus s juga na europski kontinent. Sponu između zaraženih ptica čine komarci, primarno vrste Culex (obični kućni komarac). Ženka komarca zarazi se sisanjem krvi in�icirane ptice, nakon čega se virus umnožava u njezinu tijelu i prelazi u slinovnice. Sljedećim ubodom komarac prenosi virus na novu pticu ili, u kasno ljeto kada traži nove izvore hrane, na čovjeka. Kada komarac ubode čovjeka ili konja, virus ulazi u organizam, ali se u ljudskoj krvi ne može razmnožiti u dovoljnoj količini da bi zarazio novog komarca. Iz tog razloga liječnici čovjeka nazivaju "slijepim domaćinom", lanac prijenosa na čovjeku se u potpunosti prekida i oboljela osoba ne predstavlja rizik za svoju okolinu. Iako oko 80 posto zaraženih prođe bez ikakvih simptoma, kod osoba starije životne dobi i kroničnih bolesnika virus može napasti središnji živčani sustav te uzrokovati opasne upale mozga i moždanih membrana. (vv)
čitajte nas i putem naše web stranice
www. mnovine.hr te na službenoj facebook stranici
facebook.com/ međimurske novine
mnovine.hr