Issuu

Godina XXXII Broj 1614

Čakovec, PETAK, 21. kolovoza 2026.

Cijena 2 eur

HOĆE LI se krenuti u rješavanje azbestnog otpada?

Elvis Kralj kraljevski prebacio odgovornost

ŠPANCIRFEST POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

str.23

DONOSIMO

AKO DOLAZITE AUTOMOBILOM

Provjerite gdje besplatno parkirati i kojim busom do centra

OBITELJI AMIĆ

NOVI ADUTI ŠPANCIRA

Tajni koncerti, zona sladoleda Kooglach, Dolce Vita Garden i Baltazar grad

Posebni prilog

Foto: Turis�čka zajednica Grada Varaždina

DOGRADNJU ČAKOVEČKE GIMNAZIJE preuzima Županija

Ništa se ne zaustavlja i ne propada str.3

str. 4-5

SUŠA I PRIPEKA uništile kukuruz

Sunce nemilice prži, navodnjavanje stoji str.18

POTRESNA ISPOVIJED obitelji Amić iz Ivanovca koja je u podmetnutom požaru ostala bez svega

Pobiću vas sve, zapalit ću vam kuću!

KAZNA ZA TROJICU koji su izostali s vojne obuke istog dana

str.8

TEMA BROJA

Kompletni program Špancirfesta

Sud blagonaklon prema čakovečkim „dezerterima” POPIS ODLIKAŠA 2025./2026.

OŠ Mursko Središće, PŠ Peklenica, PŠ Hlapičina, OŠ Draškovec, OŠ Ivanovec str.21

str.42-43

- Nismo htjeli dati novac od porodiljne, pa nam je zapalio kuću – Ušli smo u krug ucjena i prijetnji čim smo ih primili pod svoj krov. Osumnjičeni 18-godišnjak napravio je tri žarišta požara i uništio nam dom, a mi s dvoje male djece i trudnom kćeri nemamo kamo

15-GODIŠNJI ELIAS I NJEGOV OTAC ŽELJKO KARLOVČEC iz Vratišinca

U pet dana dotrčao iz Beča do bake u Svetom Martinu na Muri

Aktualno

ANKETA POD VUROM

Malog čovjeka odmah kazne, a prave trovače ne diraju Međimurci ne skrivaju ogorčenje zbog višegodišnjeg problema ilegalnog odlaganja otpada. Dok tone opasnog azbesta i dalje stoje uz rijeku Muru i u prirodi, kao i gomila plastike u Lopatincu, građani opravdano gube strpljenje. Prstom upiru u sporost pravosuđa, tromost sustava te nedovoljan rad

komunalnih službi i policije na terenu. Posebno ih ljuti što opasne tvari mjesecima izravno ugrožavaju zdravlje i podzemne vode dok teret sanacije tuđeg nemara na kraju pada na leđa poreznih obveznika. U nastavku donosimo njihova razmišljanja o tome tko je zakazao i što bi se trebalo poduzeti. (jo)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

FOTO tjedna

Ljeto, pijesak i osmijesi unatoč umoru Vrućina od preko 30 stupnjeva, tri odigrana susreta dnevno i pijesak koji se lijepi za kožu – ovako je izgledao završni vikend sezone za KOP Čakovec na terenima KOP Vrapča u Zagrebu. Ema Frančić, Iva Hranilović, Saša Novak, Marta Babok, Nola Vidović te Hana i Tena Hrebak, oslabljene izostankom Nike Jularić, Petre Kovač i Lare Malović, unatoč iscrpljujućim uvjetima sezonu u 1. Hrvatskoj ligi odbojke na pijesku zaključile su na vrlo dobrom petom mjestu, držeći se sredine tablice, a osmijesi na fotografiji najbolje govore koliko im je ovaj uspjeh značio. (tn)

Jadranka Čejvan (Čakovec) - Definitivno se slažem da su zakoni prespori i neefikasni. Ogorčena sam što se to radi našoj prirodi i kakvu budućnost ostavljamo djeci. Kod nas sustav ne funkcionira. Za malog čovjeka se rigorozan zakon nađe odmah, a za ovakve ekocide postoje rupe. Naš se novac troši na čišćenje tuđeg nemara, dok se odgovorni skrivaju iza afera. Vesna Turk (Čakovec) - Zakoni su prespori, a novci koji se izdvajaju za sanacije čisti je bačen novac građana. Pitam se gdje su bili komunalni redari ili policija dok se taj azbest dovozio? Plaćeni su da kontroliraju teren i čudno je da nitko ništa nije vidio. To što opasni otpad mjesecima stoji uz Muru pokazuje da naša država ne funkcionira ni u kom pogledu.

Sandra Mesarić (Vučetinec) Zakoni su prespori i neefikasni. Takvog smo mentaliteta da kod nas jedino oštre financijske kazne funkcioniraju. Ljuti me što se novac iz proračuna troši zbog tuđeg nemara, dok opasni azbest uz Muru prijeti podzemnim vodama i to nije mala stvar. Tome treba stati na kraj kamerama, većim brojem komunalnih redara, strožim sankcijama i osvještavanjem građana. Darinka Patrčević (Ivanovec) Cijeli ovaj kaos dolazi sa samog vrha. Sam sustav i pravosuđe potpuno zakazuju. Netko je dozvolio da se azbest doveze i vjerojatno pobrao novce, dok se sada ugrožavaju Mura, podzemne vode i životinje. Ekološke zločine treba rješavati po hitnom postupku, a ne da se procedure rastežu samo zato što nadležni imaju vremena i fućka im se za narod. Milica Šoštarić (Ivanovec) Slažem se da su nam zakoni i općenito čitav sustav prespori. Azbest je iznimno opasan i toksičan za ljude te bi se, kao i ona plastika u Lopatincu, morao odmah maknuti iz prirode, a ne da mjesecima tamo stoji. Netko bi konačno morao otići u nadležne ustanove i to riješiti. Takav otpad sve zagađuje, što nije dobro za okoliš i ugrožava budućnost naše djece.

21. kolovoza 2026.

EKOLOŠKO “čudo” od kamiona

Grdosije od kamiona nevidljive, a opasni otpad vidljiv Hrvatska je ponovno, po tko zna koji put, ostala neugodno iznenađena činjenicom da smeće ne nestaje samo od sebe u zraku. Posljednja u nizu poznatih epizoda odvija se u Međimurju, gdje je na državnom zemljištu u općini Podturen sasvim "neprimjetno" izrasla deponija s 50 tona opasnih salonitnih ploča. U isto vrijeme, u Svetom Jurju na Bregu nadležni odrađuju dodatna ispitivanja tla i zraka u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", jer se tek nakon što je otpad istovaren netko sjetio provjeriti je li to uopće sigurno za okoliš. A s obzirom na situaciju u zemlji, Međimurska županija službeno je zatražila da se u sklopu hitnih državnih sanacija obuhvati i lokacija u Podturnu. Komentirajući situaciju, župan Matija Posavec otvoreno se zapitao kako je uopće moguće da grdosije od kamiona neopaženo vozikaju stotine tona otpada po području koje je preplavljeno kamerama i nadzornim sustavima.

- Hrvatska je morala predvidjeti količine otpada koje stvara te osigurati načine njegova zbrinjavanja. Sadašnja situacija je gašenje požara, kaže župan. Pravi je zločin, dodaje, da se otpad, bilo domaći ili uvezen, ilegalno odbacuje bez zbrinjavanja na područjima koja su pod zaštitom regionalnog parka i u prirodi koja za to nije predviđena. To mora biti najstrožije kažnjivo. - Nije mi jasno kako se to ne može kontrolirati uz sve današnje kamere i nadzorne sustave. Riječ je o teškim kamionima koji moraju stići s točke A na točku B i nekamo istovariti taj teret. Sustav u tom kontekstu mora biti puno snažniji, učinkovitiji i jači, ističe. Dotaknuo se i sumnji u prekogranični šverc dodavši da ako se te stvari ne počnu oštro sankcionirati i ako se ne uvede red u sustav praćenja otpada od mjesta nastanka do mjesta zbrinjavanja, stalno ćemo se vrtjeti u krugu i trošiti javni novac na sanaciju tuđeg kriminala. (vv)

Ruka bagera nema suosjećanja za sjećanja

SRUŠENA željeznička stanica u Donjem Mihaljevcu

U prah je otišla i povijest mnogih generacija Bageri su napokon sravnili s zemljom nekadašnju željezničku stanicu u Donjem Mihaljevcu. Mala kućica otišla je u prah, a s njom i povijest mnogih generacija. Kad bi samo mogla ispričati što je sve krila unutar svoja četiri zida bilo bi tu svega. Od sklanjanja od kiše i sunca, hladne i oštre zime i snijega, do svađa, razgovora ugodnih, skrivenih pogleda i prvih ljubavi do stiska ruke koji je značio nepovratni odlazak. Stoga i nije čudno što tamošnjim mještanina rušenje nije dobro sjelo. Iako je stajalište već godinama bilo izvan funkcije, s napuklim fasadnim žbukama i zaraslo u korov, njegova prisutnost bila je tihi spomenik seoske svakodnevice. Svatko tko je ikada putovao prema gradu ili se vraćao kući s posla i škole, nosi u sebi barem jednu sliku vezanu uz taj skromni peron. Cigla po cigla, rušenjem te male zgrade obrisana je i

fizička spona s vremenom kada je život tekao sporije, a tračnice su bile jedini prozor u daljinu. Stariji mještani prolaze uz svježe raščišćenu zemlju s mješavinom sete i tihe ljutnje, jer su svjesni su s građevinskim otpadom ne odlazi samo hrpa starog betona, već i opipljiv komad njihove mladosti. Mlađima ostaju samo priče o tome kako se nekada usred najjače mećave guralo u uskom hodniku, čekajući zvižduk lokomotive koji je najavljivao spas od smrzavanja. Napredak i modernizacija neumoljivo brišu stare tragove, ostavljajući iza sebe prazninu koju nikakav novi raspored vožnje ni moderne peronske nadstrešnice ne mogu ispuniti. Nažalost, kako sada stvari stoji, pitanje je je li doista riječ o napretku jer je Međimurje postalo slijepo crijevo željezničkog prometa. A bili smo prvi gdje je cug mašina fučnula. (vv)

21. kolovoza 2026.

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

DOGRADNJU ČAKOVEČKE GIMNAZIJE preuzima Županija

Ništa nije propalo, ništa nije stopirano i ništa se neće zaustaviti!

- Za sve segmente, poput centara za starije osobe, javne turističke infrastrukture, cestogradnje i komunalne infrastrukture ishođeno je produženje rokova osim za srednje škole. Zašto je to tako, treba pitati državu, kaže župan Posavec Piše: Vlasta Vugrinec

osljednjih dana u javnosti se podigla prašina oko sudbine projekta dogradnje Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu. Do zapleta je došlo nakon što je raskinut ugovor o su�inanciranju iz europskih sredstava putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), čiji je striktni rok za realizaciju bio postavljen na 30. lipnja.

Matija Posavec proziva državu

Međimurski župan Matija Posavec detaljno je za Međimurske novine objasnio kronologiju događaja i ističe kako je do problema došlo zbog administrativnih i birokratskih procedura na koje Županija nije mogla utjecati, ali i nejednakog tretmana različitih sektora od strane države. Prema njegovim riječima, većina europskih projekata u Hrvatskoj suočava se s vremenskim pritiskom i strogim rokovima NPOO-a. Međutim, dok je država za mnoge sektore uspjela izboriti prolongiranje rokova kod Europske komisije, to se nije dogodilo i u resoru obrazovanja. - Za sve segmente, poput centara za starije osobe, javne turističke infrastrukture, cestogradnje i komunalne infrastrukture ishođeno je produženje rokova. Jedino za što nije ishođeno produženje su srednje škole. Zašto je to tako, treba pitati državu”, oštar je Posavec. Kako objašnjava župan, ugovor s resornim ministarstvom sklopljen je tek 31. prosinca 2024. godine. Nakon toga uslijedio je dugotrajan proces javne nabave,

Radovi su već poprilično odmakli

opterećen žalbama i zakonskim procedurama. - Dobar dio 2025. godine potrošili smo na postupak javne nabave, žalbe i sva pravila koja taj proces podrazumijeva na što nismo mogli utjecati. Ugovor s izvođačem radova potpisali smo u lipnju, a u posjed gradilišta ušli u kolovozu 2025. Znali smo da nećemo stići sve završiti do lipnja, ali smo paralelno očekivali da će naša zamolba za prolongiranjem roka biti prihvaćena. No, imala je, kaže, i rezervni plan pa je na vrijeme osigurala vlastita sredstva i kreditna zaduženja kako bi se radovi nesmetano nastavili i završili u roku.

Neočekivane zapreke na samom terenu

Osim administrativnih odgoda, na samom gradilištu čakovečke gimnazije pojavile su se nepredviđene tehničke prepreke koje su dodatno usporile radove. - Bilo je jako puno izazova na samom gradilištu. Morala se mijenjati projektna dokumentacija jer smo naišli na srednjenaponske vodove HEP-a i plinovod. Sve je to trebalo izmjestiti, što je zahtijevalo dodatno vrijeme. Ipak, nadam se da će izvođač uspjeti nadoknaditi dio vremena, navodi Posavec.

Kako se rok do kraja lipnja nije pomaknuo, ugovor o �inanciranju automatizmom je raskinut, čime Međimurska županija dijeli sudbinu s još sedam hrvatskih županija čiji su projekti srednjih škola iz NPOO-a doživjeli istu blokadu. Cjelokupni projekt dogradnje Gimnazije, koji obuhvaća nove učionice, sportsku dvoranu i vanjsko uređenje, vrijedi oko 10 milijuna eura. Iz NPOO-a je bilo odobreno 4,8 milijuna eura (manje od 50 posto ukupnog iznosa), pa se raskid ugovora odnosi na taj dio sredstava. Župan Posavec naglašava da Međimurska županija neće odustati niti dopustiti da radovi stanu te najavljuje borbu za državni novac kroz rebalans proračuna i razgovore s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. - Čudno je da se nisu tražila produženja za škole, ali to ne znači da država ne može preuzeti taj dio na svoja leđa, kao što je radila u drugim slučajevima. Za cijelu Hrvatsku, svih osam projekata dogradnje srednjih škola vrijedi ukupno oko 35 milijuna eura. To je prostor u kojem država i te kako može intervenirati kako bismo svi bili u ravnopravnom položaju, dodaje. Ako sredstva ne stignu s nacionalne razine,

Županija je spremna sama iznijeti teret do kraja. - Ništa nije propalo, ništa nije stopirano i ništa se neće zaustaviti! Koji god scenarij bio, ako sve stane, mi ćemo u konačnici preuzeti taj projekt na sebe i završiti ga vlastitim snagama i na vlastitim leđima. Naš je plan da sve bude gotovo do kraja proljeća 2027. godine, odnosno tijekom ljetnih praznika, kako bi iduća školska godina za naše gimnazijalce započela u novim prostorima, zaključuje Matija Posavec. Kako je do sada, odnosno do 30. lipnja ove godine, na ime projekta isplaćeno “samo” 720.000 eura, toliko će Županija morati vratiti. Srećom, iako je ugovoreni rok za povrat iznosio 60 dana, odobreno njoj je beskamatno vraćanje novca u četiri rate kako se ne bi ugrozila likvidnost županijskog proračuna. Dogradnja Gimnazije Josipa Slavenskog i izgradnja pripadajuće nove trodijelne školske sportske dvorane predstavljaju jednu od najvećih investicija u Međimurju, čija ukupna vrijednost premašuje 12 milijuna eura. Osim same zgrade i dvorane, projekt obuhvaća i potpuno hortikulturno uređenje okoliša, izradu vanjskih sportskih igrališta te pristupnih prometnica. Paralelno s izgradnjom novog objekta, radovi se odvijaju i u unutrašnjosti škole. Naime dizali su se pregradni zidovi, postavljali spušteni stropovi te se djelomično zamijenila unutarnja i vanjska stolarija. Posla su imali i instalateri te keramičari u sanitarnim čvorovima.

Vatrogasci su uskočili u pomoć pri zalijevanju sadnica

HEROJI ljetnih vrućina u Pribislavcu

Kad ne gase vatru, gase žeđ mladica Dok većina građana u kasnim popodnevnim satima traži osvježenje, članice i članovi DVD-a Pribislavec sjedaju u vatrogasno vozilo. Razlog ovog puta nisu plava svjetla ni požari, već više od 130 mladih sadnica kojima na tropskim vrućinama prijeti sušenje. Dugotrajna suša stvorila je ozbiljan problem, a općinski komunalni tim od troje djelatnika jednostavno nije mogao sam stići svakodnevno brinuti o svim sadnicama. Na zamolbu načelnika, vatrogasci su bez oklijevanja uskočili u pomoć. Nakon svojih redovnih poslova i obiteljskih obaveza,

vatrogasci svakog dana izdvajaju i do četiri sata slobodnog vremena. Potpuno volonterski, bez ikakve naknade, voze od sadnice do sadnice kako bi sačuvali javna sredstva i trud uložen u zeleniji Pribislavec. Vatrogastvo nije samo gašenje požara, već briga o zajednici i onda kada nema opasnosti. Za nekoliko godina ova će stabla pružati hlad novim generacijama. Možda se tada nitko neće sjećati tko ih je zalijevao tijekom ovog vrelog ljeta, no to im nije ni važno, bitno je da prežive. Ovi skromni lokalni heroji ne traže reklamu, ali njihov dobrovoljni rad zaslužuje jedno veliko hvala! (vv)

U PONEDJELJAK kreće jesenski upisni rok u srednje škole

Zadnji vlak za polazak u srednju školu Učenici koji nisu ostvarili upis u ljetnom roku uskoro dobivaju novu priliku. Drugi krug započinje prijavama u sustav i odabirom obrazovnih programa u ponedjeljak, 24. kolovoza 2026. godine. Prijave programa traju do 28. kolovoza, dok kandidati koji upisuju škole s dodatnim

provjerama moraju predati prijave najkasnije do 26. kolovoza, kako bi pristupili testiranjima zakazanim za 27. kolovoza. Rok za dostavu potrebne dodatne dokumentacije i dokaza o ostvarivanju posebnih prava iznosi do 27. kolovoza. (vv)

REMONT Čakovečkih bazena

Nema kupanja mjesec dana Čakovečki gradski bazeni „Marija Ružić” od ponedjeljka, 31. kolovoza 2026. godine, privremeno će zatvoriti svoja vrata za sve posjetitelje i kupače. Razlog zatvaranja je izvođenje redovnog godišnjeg remonta i radova na održavanju kompletnog bazenskog kompleksa. Kako navode iz gradskog poduzeća GP EKOM d.o.o., koje upravlja objektom, planirano trajanje remontnih radova je oko mjesec dana. Tijekom tog razdoblja temeljito će se očistiti i servisirati bazenska postrojenja, sustavi za

�iltraciju i pripremu vode te ostali prateći sadržaji kako bi se osigurali najviši tehnički i higijenski standardi za novu sezonu. Iz uprave napominju kako će točan datum ponovnog otvaranja bazena ovisiti o samom tijeku i završetku planiranih radova. Gradsko poduzeće poziva sve korisnike, sportaše i rekreativce na razumijevanje te poručuje da će o svim detaljima i točnom terminu otvaranja građani biti pravovremeno obaviješteni putem njihove službene internetske stranice www.ekom.hr. (vv)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Piše: Vlasta Vugrinec

kutu Ivanovca, kako zovu dio Ulice Josipa Slavenskog gdje se nalazi obiteljska kuća Dalibora i Željke Amić i nakon nekoliko dana od velikog požara, osjeća se miris dima i paljevine. A dvorište kuće puno je izgorjelog i nagorjelog namještaja, odjeće, obuće, dječjih igračaka. Hrpa nemilice raste jer supružnici nose sve ih kuće budući da vatra nije poštedjela ni jednu prostoriju, ni jednu stvar. Plameni jezici, naprosto su gutali sve što im se našlo na putu. Srećom, nitko od članova obitelji u trenutku požara nije bio u kući koji je izbio u petak, 14. kolovoza nešto prije 22 sata. U samo nekoliko minuta obitelj je ostala bez svega što je stvarala godinama. Dugogodišnji dom u kojem su živjeli Željka, njezin suprug Dalibor, kćeri Fernanda i Sabina te maleni unuci Anđelo i Gabrijel pretvoren je u buktinju i pepeo. No, najgora i najteža spoznaja jest da vatra nije planula slučajno. Naime, kuću im je nakon otvorenih prijetnji smrću, sustavno zapalio bivši partner njezine trudne kćeri. Željka Amić odlučila je ispričati cjelovitu i potresnu istinu o obiteljskoj drami, teškim odnosima, ucjenama i trenucima užasa koji su prethodili noći u kojoj su za dlaku izbjegli smrt.

Nagorjeli ostaci dječjih igračaka

Priča obitelji Amić počinje još 2017. godine kada su kupili kuću u Ivanovcu. Tražili su miran i siguran život za svoju djecu i unuke. - Kuću smo kupili 2017. godine i od tada neprestano tu živimo. Živjeli smo skromno, ali pošteno i u miru, sve dok nismo htjeli pomoći onima koji su nam na kraju

sve oduzeli, započinje Željka kroz drhtav glas. Drama je započela kada su Željkina kći Sabina i njezin mladi partner ostali bez smještaja u PIškorovcu. Njegovi su ih roditelji izbacili iz kuće jer nisu htjeli prihvatiti Sabinu i dijete iz njezinog prvog braka. - Njegovi roditelji su je izbacili van usred zime! Živjeli su u Piškorovcu u jednoj kotlovnici na 22 stupnja minusa, bez vode, bez kupaone, bez hrane. Nisu joj dali ni da se okupa. Kći me tada nazvala i rekla: 'Mama, ja više ne mogu, trudna sam, trudnoća mi je kritična, oni su nas izbacili van.' Kao svaka majka koja se brine za svoje dijete i unuke, rekla sam im: 'Dođite kod mene.'“, prisjeća se Željka. Tako je mladi par stigao u dom Amićevih. Željka im je ustupila prostoriju, a obitelj je osigurala hranu i uvjete za život. Sabina, koja je u četvrtom mjesecu trudnoće i ima jednogodišnju bebu, odvojila je novac od porodiljne naknade za dijete iz prvog braka kako bI osigurala vlastiti kutak. - Izdvojila je 840 eura koje je dobila za dijete da si kupi cement, vapno i mreže da se izbetonira taJ sobičak, da imaju gdje biti na svom s time da smo planirali zajedno jesti. Ali gospodinu to nije pasalo!

Unatoč brzoj reakciji, materijalna šteta je ogromna, a obitelj se našla u iznimno teškoj situaciji, bez osnovnih uvjeta za život. Kako bi što prije stali na noge i započeli s obnovom, pokrenuta je humanitarna akcija prikupljanja pomoći. U ovom trenutku prioritet je izgradnja novog krova kako bi se objekt zaštitio od daljnjeg propadanja. Zbog gubitka stambenog prostora, obitelj trenutno nema mogućnost skladištenja fizičkih donacija. Stoga se svi ostali oblici pomoći – poput namještaja, kućanskih potrepština, odje-

će, obuće te ostalog građevinskog materijala izravno dogovara s obitelji. Kontakt za dogovor o ostalim donacijama i informacijama: • Fernanda Amić: 099 348 4741 • Željka Amić: 098 966 7861 Svaka prilog, bez obzira na iznos, obitelji Amić u ovim trenucima znači nadu u novi početak. Pozivaju se svi ljudi dobre volje da se uključe u akciju ili podijele ovu informaciju kako bi stigla do onih koji mogu pomoći.

Godine muke za vlastiti krov nad glavom

21. kolovoza 2026.

Svaka je pomoć dobrodošla

Njegov otac i majka su radili silu da on dolazi doma, da im plaća struju, posuđivali su pare na kamatu jer su saznali da je ona trudna i da će stići novci od socijalne pomoći“, navodi Željka. Dodaje kako je mladić, unatoč tome što je radio, sav novac morao davati vlastitom ocu koji ga je iskorištavao i huškao protiv Sabininih roditelja: - Njegov brat je bio u zatvoru, otac se zaduživao kod kamatara. I kad je otac čuo da sin ne želi više graditi u njegovom dvorištu nego tu kod nas, počeo ga je huškati protiv nas. Moja kći se nije htjela vratiti u taj pakao. Sve je kulminiralo u petak. Mladić je ujutro otišao na previjanje glave jer se prethodno potukao s vlastitim bratom. Vratio se u rano poslijepodne, no umjesto mira, donio je bijes i ucjene. - Otišao je iz čista mira, uzeo naš bicikl i rekao da ide na previjanje. Došao je natrag oko jedan i nešto popodne i počeo divljati. Pokupio je svoje prnje i počeo vikati. Susjed koji živi preko puta sve je čuo i vidio, ali nažalost nije razumio jer je ovaj vikao na romskom jeziku“, govori Željka i citira strašne riječi koje su joj i dalje urezane u pamćenje: - Nisam htjela da ide, pitala sam ga: 'Kuda ćeš, dijete moje drago?' A on je počeo vikati: 'Ne želim tu živjeti! Idem doma! Sve ću vas pobiti! Zapaliću vam kuću! Sve ću da vam razbijem!' U to vrijeme zvao je i njegov otac i prijetio nam preko telefona da ako mu se neda sav materijal koji je kupljen za sobu, da 'ne odgovara za posljedice'! Kakav materijal?! Pa to je kupljeno od novaca moje kćeri.

Tri žarišta požara i provaljena vrata

Nakon što je izrekao jezive prijetnje, mladić je otišao. Ustrašeni i uznemireni, Amići su navečer otišli do sina u Pribislavec. Bili su tamo jedva pola sata kada je

POTRESNA ISPOVIJED obitelji Amić iz Ivanovca koja je u podme

Pobiću vas zapalit ću v - Prvo je zapalio sobu moje kćeri i dnevni boravak. Kako nije mogao ući u garažu jer je bila zaključana, bacio je bocu s gorivom kroz prozor! Napravio je tri žarišta požara! Sva garaza, cement, vapno, krov, stolarija, sve je otišlo u zrak, govori Željka kroz jecaje uslijedio poziv susjeda koji ih je skamenio, njihova kuća u Ivanovcu je u plamenu! Kada su dotrčali natrag, zatekli su stravičan prizor. Požar nije bio slučajan, bu-

ktinja je bila podmetnuta s namjerom da sve uništi. - Na veliku sreću nismo bili u kući! Jer da smo bili unutra, izgorjeli bi svi šestoro! Bilo bi šest trupala!

Provalio je sporedna vrata na stražnjoj strani kuće, udario je nogom i provalio unutra jer su glavna vrata bila zaključana. Prvo je zapalio sobu moje kćeri i

21. kolovoza 2026.

TEMA BROJA obitelji Amić

etnutom požaru ostala bez svega

s sve, vam kuću! Palikuća je u pritvoru Kako je izvijestila Policijska uprava međimurska kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je 18-godišnjak, nakon što je prethodno ozbiljno zaprijetio da će zapaliti kuću, došao do obiteljske kuće u Ivanovcu, gdje je sa stražnje

Aktualno 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

strane uporabom tjelesne snage nasilno otvorio vrata i ušao u kuću. Nakon ulaska u kuću, na nekoliko je mjesta podmetnuo požar, uslijed čega se požar proširio na unutrašnjost kuće. Nastalu materijalnu štetu 51-godišnji vlasnik

kuće procijenio je na oko 70.000 eura. Protiv osumnjičenog 18-godišnjaka podnesena je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu te je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske.

dnevni boravak. Kako nije mogao ući u garažu jer je bila zaključana, bacio je bocu s gorivom kroz prozor! Napravio je tri žarišta požara! Sva garaža, cement, vapno, krov, stolarija,sve je otišlo u zrak!, priča Željka. Unutrašnjost kuće u potpunosti je izgorjela, krov je uništen, a popucali prozori i izgorjeli namještaj jedino su što je ostalo od obiteljskog doma. - Plašim se za život, rekao je da sam ja sljedeća, kaže. Osumnjičeni 18-godišnjak je ubrzo uhićen, no za obitelj Amić strah tu ne prestaje. Traume su preduboke, a prijetnje koje su izrečene i dalje im ne daju spavati. - Kad sam vidjela vatru, prva pomisao bila mi je da se bacim u taj plamen i izgorim! Od grozote, od nemoći. Toliko godina radiš, mučiš se, plaćaš kredit, da ti to netko sve oduzme u par minuta! A najgore od svega jest što mi je rekao prije nego što je otišao: - Ja se ne bojim ni policije, ni suda, ni zakona! Ja ću biti oslobođen i doći ću dovršiti stvar! Ti si sljedeća na redu!' Ja od petka ne spavam. Bojim se za svoj i za život svoje djece. Primili smo ga pod svoj krov, hranili ga, pomagali mu i evo kako nam se vratilo. Kuća u Ivanovcu nije bila osigurana, a obitelj i dalje mora otplaćivati kredit za izgorjeli dom. Trenutačno su svi privremeno smješteni u skromnim uvjetima kod Željkina sina u Pribislavcu. Na zimu će ih u toj maloj kući biti čak jedanaestero, jer uskoro stižu i nove bebe. Unatoč golemom užasu koji su preživjeli, Željka ističe veliku zahvalnost susjedima, vatrogascima, policiji i svim dobrim ljudima koji su priskočili u pomoć: - Zahvalna sam susjedima koji nam dolaze čistiti, donose hranu i odjeću za djecu. Hvala vatrogascima i policiji, svi su bili izuzetno dobri i susretljivi. Kad je čovjek u ovakvoj nevolji, nema granica i razlika, svi smo mi samo ljudi.

živote mnogih obitelji u pakao iz kojeg nema laganog izlaza. Financijska nemoć i nepromišljene pozajmice nerijetko završavaju ucjenama, prijetnjama, fizičkim obračunima, pa čak i paljenjem imovine. Dok se o problemima integracije, obrazovanja i zapošljavanja u romskim zajednicama često raspravlja u javnosti, ilegalni sustav posudbe novca funkcionira u potpunoj sjeni. Lihvari, koji najčešće dolaze iz istih ili susjednih naselja, iskorištavaju najranjivije, siromašne, neobrazovane i radno nesposobne građane. Mehanizam rada kamatara u naseljima dobro je poznat nadležnim službama, no iznimno ga je teško presjeći. Sve počinje u trenucima krajnje nužde, kada obitelji zatreba novac za lijekove, hranu, popravak krova ili osnovne životne potrepštine. Budući da zbog nepostojanja redovitih primanja ne mogu dobiti bankovne kredite, jedina opcija postaju lokalni lihvari. Pozajmice od nekoliko stotina eura ubrzo, zbog astronomskih i ilegalnih kamatnih stopa, rastu na tisuće. Kao garanciju i sredstvo naplate, kamatari od žrtava često oduzimaju osobne dokumente, bankovne kartice te PIN-ove na koje stječe pravo uplate socijalne pomoći ili dječjeg doplatka. Onog trenutka kada država uplati sredstva, kamatari prvi prazne račune. Obitelji tako ostaju bez ijednog eura za život, što ih primorava na uzimanje novih pozajmica i ulazak u potpuni ropski odnos. Nerijetko se događa da se dugovi prenose s roditelja na djecu, stvarajući generacijski krug iz kojeg je nemoguće izaći. Kada dužnici više ne mogu pratiti nametnute

prohtjeve ili kada se usprotive davanju novca koji je namijenjen djeci i uređenju doma, nastupa nasilje. Lihvarski dugovi u pravilu se rješavaju prinudom, prijetnjama, izbacivanjem iz kuća, teškim fizičkim obračunima i uništenjem imovine. Lihvarenje je usko povezano s drugim oblicima kriminala u naseljima, poput ilegalne trgovine drogom i oružjem te ovisnosti o kocki. Kada se stvoreni dugovi počnu rješavati "na svoju ruku", deblji kraj uvijek izvuku oni najslabiji.

Zid šutnje i strah od odmazde

Zašto je ovaj problem toliko teško suzbiti? Odgovor leži u strahu. Žrtve kamatarenja iznimno rijetko prijavljuju počinitelje policiji. Lihvari unutar zajednica često uživaju status moćnika i drže mještane u šaci. Prijetnje "dovršavanjem posla", napadima na djecu ili paljenjem imovine drže žrtve u potpunoj pokornosti i natjeraju ih na šutnju čak i kada na teren izađu policija i socijalne službe. Ako slučaj eventualno i dođe do suda, žrtve promijene priču i lihvari postoju dobrotvori, osobe koje su im pomogle u najtežim trenucima. Policijske uprave i Centar za socijalnu skrb redovito apeliraju na građane da prijave bilo kakav oblik ucjene, oduzimanja dokumenata ili kamatarenja. Prijave se mogu podnijeti i potpuno anonimno. No, sve dok se u samim naseljima ne razbije strah i ne prekine lanac ovisnosti o ilegalnom novcu, lihvarenje će nastaviti uzimati svoj danak, uništavajući obitelji, lomeći sudbine i pretvarajući domove u zgarišta.

Začarani krug lihvarenja i kamatarenja

Ako smo do sada svjedočili o “obračunima” Roma unutar njihovih naselja, ovaj slučaj svjedoči na Romi nisu sigurni od svojih sunarodnjaka ni kad izađu iz naselja. Naročito kad se namirišu sredstva od porodiljne naknade koja, nažalost, često završe kod kamatara, tj. lihvara. I upravo je to jedan od najvećih nerješivih problema o kojima je svojedobno govorio Vladimir Faber, zamjenik načelnika Policijske uprave međimurske. Naime, kamatarenje i lihvarenje, usko povezani s ovisnostima i teškim socijalnim prilika, pretvorili su

Plameni jezici među prvima, zahvatili su spavaću sobu

Otužni ostaci obiteljskog života

Život u Međimurju

MindsetSoul Business

Kad uspjeh postane predstava

eksualna sloboda ne znači da svi trebaju znati s koliko si partnera bio ili bila. Ne trebamo se sramiti govoriti o zaradi, međutim iz toga ne slijedi: „Trebamo stalno javno isticati koliko smo zaradili.” Niti ne znači da cijela Google tražilica mora znati koliko smo zaradili prošli mjesec. Zvuči pomalo ludo kada se ovako postavi članak, ali analogija je ista u svojoj biti i dobro pokazuje razliku između slobode i potrebe za javnim izlaganjem. Financijski rezultat �irme je pokazatelj uspješnosti i u ozbiljnom poslu potpuno je normalno da ga analiziramo. Ali jedno je proučavati brojke kada za to postoji poslovni razlog, a drugo od njih napraviti javni identitet. Istinsko obilje je elegantnije kada je diskretno. U posljednje dvije-tri godine, koliko god neke od tih ljudi volim pratiti, imam dojam da je u online prodajnom govoru nastao pravi egzibicionizam zaradom. Jedan prodajni in�luencer govori o luksuznom autu prije tridesete, druga o prvom milijunu, treća o mjesecu u kojem je prešla sto tisuća eura, četvrta o tome kako joj je deset tisuća mjesečno nekad izgledalo nedostižno. Poruka koja ostaje iza svih tih objava gotovo je ista: „Pogledaj koliko sam zaradio i iz toga zaključi da sam uspješan.” Auto može biti kupljen gotovinom, na leasing ili kredit. Može predstavljati zanemariv dio nečije imovine, a može biti najveći simbol onoga što si ta osoba �inancijski može priuštiti. Auto sam po sebi zato ne govori mnogo o stvarnom bogatstvu, a još

Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Business brokerage i priprema ﬁrmi za prodaju

www.vesnabaranasic.com

manje o ukupnom uspjehu čovjeka. Jasno mi je da takav marketing ima svoju logiku. On se obraća ljudima koji sanjaju upravo o tome. Osoba koja pokazuje takve simbole postaje uvjerljiv prodavač željenog života. Ne prodaje samo edukaciju, znanje ili metodu. Prodaje sliku budućeg identiteta. Helikopter bez dobre baze nema gdje sletjeti. Onaj uspjeh koji se održi barem desetak godina za mene je puno uvjerljiviji dokaz stvarne vrijednosti i stabilnosti od jedne spektakularne godine. Ako je netko deset ili petnaest godina nakon prvog velikog uspjeha još uvijek stabilan, ako posao ima reputaciju i sposobnost preživjeti lošu godinu, tada više ne gledamo samo uspjeh, nego ono na čemu je izgrađen. A on tada možda više neće ni osjećati potrebu objavljivati koliko zarađuje. Ono što je nekad bilo veliko postignuće u međuvremenu je postalo njegova normalnost. Kada čovjeku nešto postane normalan dio života, često nema potrebu stalno ga naglašavati. Mislim da se pravi poslovni uspjeh ionako ne vidi najbolje po onome što je čovjek uspio kupiti nakon dvije dobre godine, nego po tome postoji li, deset godina kasnije, mjesto na koje njegov helikopter još uvijek može sigurno sletjeti.

Business brokerage i priprema ﬁrmi za prodaju www.vesnabaranasic.com Vesna Baranašić, mag.oec.

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

40 godina s Vama

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

NOVI BOLNIČKI PAVILJON bit će duplo veći od planiranog

21. kolovoza 2026.

Od sve muke, možda ispadne i nešto dobro Najnoviji idejni projekt iz srpnja ove godine govori o zgradi maksimalnih dimenzija 56 sa 30 metara, sa suterenom i četiri kata, ukupne bruto površine 8.292 kvadrata Nova zgrada u sklopu Županijske bolnice Čakovec, sudeći po javnom natječaju za projektiranje objavljenom u Elektroničkom oglasniku javne nabave, bit će više nego dvostruko veća nego što je predstavljeno početkom godine. Umjesto trokatnice od 3.873 kvadrata, u dokumentaciji je sada navedena zgrada od 8.292 kvadrata s pet nadzemnih etaža. Riječ je o istom projektu koji objedinjuje tri bolnička laboratorija i palijativni odjel na jednome mjestu, ali je u ovih pola godine poprilično narastao. Kad je projekt predstavljen u veljači, govorilo se o zgradi na tri kata ukupne površine 3.873 kvadratna metra. Aktualni projektni zadatak i „svježi“ idejni projekt iz srpnja ove godine govore o zgradi maksimalnih dimenzija 56 sa 30 metara, sa suterenom i četiri kata, ukupne bruto površine 8.292 kvadrata. Sastav odjela ostao je isti, ali je svaki od njih dobio znatno više prostora.

Prema projektnoj dokumentaciji, u novu zgradu preselit će se medicinsko-biokemijski laboratorij, odjel transfuzijske medicine te odjel patologije i citologije, uz odjel za palijativnu skrb i kronično liječenje. Laboratoriji se danas nalaze u skučenim i neadekvatnim suterenskim prostorijama, dislociranima po bolničkom kompleksu, zbog čega osoblje gubi vrijeme na prenošenje uzoraka s odjela na odjel. Novom zgradom taj bi se problem trebao riješiti jer će uzorci putovati kroz zgradu takozvanom zračnom poštom, sustavom cijevi koji ih šalje izravno do laboratorija. Za pacijente, najvidljivija promjena bit će centralno mjesto za vađenje krvi u prizemlju, projektirano za 150 do 300 vanjskih pacijenata dnevno, s odvojenom čekaonicom za djecu. Umjesto obilaska raštrkanih odjela, sve će biti na jednome mjestu.

MURSKO SREDIŠĆE - Sitnice

Cijela jedna etaža namijenjena je palijativnoj skrbi Cijeli četvrti kat namijenjen je odjelu za palijativnu skrb i kronično liječenje s 25 kreveta, u sobama s vlastitom kupaonicom, televizorom i foteljom koja se pretvara u ležaj za člana obitelji koji ostaje uz bolesnika. Predviđene su i tiha soba te posebna prostorija za oproštaj od preminulih. Taj kapacitet velik je iskorak u odnosu na sadašnje stanje. Županijska bolnica Čakovec početkom je studenoga 2025. otvorila privremeni palijativni odjel na četvrtom katu Paviljona 2, s tri sobe i sedam kreveta, zamišljen kao prijelazno rješenje do useljenja u novu zgradu. Nova etaža s 25 kreveta popunit će odjel na koji bolnica prema zdravstvenoj mreži ima pravo, a punim kapacitetom dosad nije raspolagala. Kada se govorilo o zgradi od 3.873 kvadrata, investicija je procijenjena na 11 milijuna eura, no u aktualnoj doku-

mentaciji za više nego dvostruko veću zgradu ne navodi se nova vrijednost gradnje. Sredstva su osigurana preko Ministarstva zdravstva i europskog Mehanizma za oporavak i otpornost, a vrijedi spomenuti i da se na krovu planira fotonaponska elektrana koja bi trebala pokrivati dio potrošnje zgrade.

Projektiranje traje četiri mjeseca

Natječaj za izradu projektne dokumentacije objavljen je 12. kolovoza 2026., a ponude se prikupljaju do 10. rujna. Vrijednost tog posla procijenjena je na 300.000 eura bez PDV-a. Prema uvjetima natječaja, odabrani projektant imat će četiri mjeseca za izradu dokumentacije, i to dva mjeseca za glavni projekt te još dva mjeseca za izvedbeni projekt. Tek nakon toga slijedi ishođenje građevinske dozvole i zaseban natječaj za izvođača radova, nakon čega može početi sama gradnja. (ik)

Multikulturni centar ulazi u završne radove U srijedu, 19. kolovoza, u Gradskoj vijećnici Grada Murskog Središća potpisan je ugovor za nastavak radova na Multikulturnom centru u naselju Sitnice. Potpisivanjem ugovora, kojem su nazočili gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, direktor Dino Čakalo, predstavnici stručnih službi Grada i članovi Mjesnog odbora Sitnice, službeno je započela treća faza ovog projekta, iznimno važnog za daljnji razvoj i društveni život naselja. Izgradnja Multikulturnog centra odvija se u nekoliko faza. U prvoj fazi, vrijednoj 566.564,63 eura, objekt je podignut do krova, dok je u sklopu druge faze uloženo dodatnih

Milorad Mihanović, Dražen Srpak i Dino Čakalo 207.450,75 eura. Za �inanciranje tih dviju faza osigurana su sredstva iz više izvora, uključujući Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Savez Roma u RH Kali Sara te Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

Novi radovi treće faze vrijedni su 109.152,50 eura, a izvodit će ih tvrtka Čaki graditeljstvo. Financijska potpora ponovno stiže s nacionalne razine. Savjet za nacionalne manjine RH osigurao je 91.667,00 eura, dok je

Ministarstvo kulture i medija osiguralo dodatnih 20.000,00 eura. U ovoj fazi naglasak je na zidarskim radovima i strojarskim instalacijama. Ovim se zahvatima Multikulturni centar znatno približava svojoj punoj funkciji. (jo)

• Mačkovec, J. Bana Jelačića 114 • Nedelišće, M. Tita 62 (7-20 h) • Novakovec, Selska ulica • Pleškovec 30 • Pribislavec, B. Radića 54 • Selnica, Trg bana Jelačića 4 • Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Štefanec, Zrinskih 26

• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h) • KONZUM, Donja Dubrava (8-13 h) • STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-20 h)

Trgovine otvorene ove nedjelje, 23. kolovoza Trgovine KRK • Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23 • Dunjkovec, Glavna 21 • G. Hrašćan, Čakovečka 52 • Hlapičina 172 • Križovec 17 • M. Središće, Frankopanska 1

• Štrigova 25a • Turčišće 21 • Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

Ostale trgovine • KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)

21. kolovoza 2026.

Život u Međimurju 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Dio obitelji Orsag koji sad ima crno na bijelo svojih 12 generacija

PREDSTAVLJENO RODOSLOVLJE obitelji Orsag

12 generacija i preko 3,5 stoljeća povijesti Članovi obitelji Orsag okupili su se u Vulariji na predstavljanju genealoške studije koja prati njihove korijene od 1675. godine Piše: Jura Obadić

U ugodnom ozračju Društvenog doma u naselju Vularija, Općina Orehovica prošlog petka okupili su se brojni članovi i rodbina obitelji Orsag kako bi obnovili i učvrstili svoje obiteljske veze. Za što sada imaju i dodatni razlog. Središnji događaj tog posebnog susreta bilo je predstavljanje opsežnog rodoslovnog stabla i genealoške studije “Povijest i korijeni obitelji Orsag”, koja prati život obitelji Orsag kroz 12 generacija i više od 350 godina povijesti, od 1675. do 2026. godine. O razlozima pokretanja takvog istraživanja govorio je Mario Horvat, bratić naručitelja istraživanja Zlatka Orsaga. – Sve je zapravo krenulo od jednostavne želje da se konačno svi ponovno okupimo na jednome mjestu. Inače se viđamo na svadbama i ugodnim obiteljskim prigodama, ali nažalost u zadnje vrijeme sve češće samo na sprovodima. Zato smo odlučili da bi bilo puno ljepše da se družimo u ugodnom ozračju i da nam to postane tradicija, poručio je Mario Horvat, jasno ilustrirajući kako je posađeno sjeme za istraživanje temeljeno na matičnim knjigama župa Maruševec i Mala Subotica, koje potpisuje autor Miroslav Švenda.

Od Maruševca do Međimurja

Studija donosi fascinantan uvid u život obitelji koja se kroz stoljeća nosila s brojnim usponima i padovima, od života u kmetstvu pod plemićkim obiteljima Vragović,

Pasztory, Katonaj i grofovima Patačić u Maruševcu, pa sve do modernog doba. Na samom vrhu rodoslovnog stabla upisan je najstariji zabilježeni bračni par, Ivan Orsag (1675. – 1740.) i Jelena Car (1680. – 1745.). Obitelj Orsag je kroz prvih šest generacija živjela na području današnje Varaždinske županije, u općini Maruševec i naselju Selnik, dijeleći sudbinu kmetova pod vladavinom lokalnih plemića sve do ukinuća kmetstva 1848. godine, kada napokon postaju pravno slobodni ljudi. Ključna prekretnica u povijesti obitelji događa se u sedmoj generaciji. Nakon smrti Jurja Orsaga, 7. prosinca 1860. godine u Selniku se rađa njegovo dijete, sin Josip, nazvan u čast preminulog djeda. Upravo mladi Josip Orsag kasnije donosi povijesnu odluku o preseljenju obitelji preko Drave u Međimurje 1885. godine. Dolaskom u Vulariju i brakom s Franciskom Hlapčić započinje novo, međimursko poglavlje obitelji Orsag, iz kojeg izrastaju današnje generacije. Posebnu vrijednost ove studije čini i detaljan osvrt na supruge u obitelji Orsag, koje su kroz stoljeća imale ključnu ulogu u očuvanju doma i obitelji. Istraživanje ne prati samo mušku lozu, već s velikim poštovanjem bilježi i žene, od Jelene Car na samom početku rodoslovlja, preko Ane Jambrešić i Josipe Jurgec u varaždinskim godinama, pa sve do Franciske Hlapčić, supruge u sedmoj generaciji s kojom započinje međimurska grana obitelji.

Njihova imena, podrijetlo i životne priče ravnopravno tvore priču o opstanku i snazi obitelji Orsag kroz generacije.

Značenje imena Orsag

Istraživanje je ponudilo i zanimljiv uvid u podrijetlo samog prezimena. Kako je ustanovljeno, prezime Orsag klasični je hungarizam proizašao iz mađarske riječi ország, što u doslovnom prijevodu znači “zemlja”, “država” ili “kraljevstvo”. Ujedno, u starom kajkavskom govoru Međimurja te Varaždina riječ “orsag” označavala je državni sabor, odnosno orsačko spravišče, ili samu državu. Na istraživanje i značenje samoga imena osvrnuo se i Zlatko Orsag, predsjednik Općinskog vijeća Općine Orehovica te počasni predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije. – Ideja o istraživanju naših korijena i okupljanju stara je već godinama. Uz nekoliko prekida, dugo sam prikupljao podatke o obitelji, a prikupljali smo ih doslovno svugdje, od župnih ureda u Subotici i Maruševcu, pa sve do obilaska groblja kako bismo sa starih spomenika zapisali datume koje nismo znali. Preko 140 živućih članova obitelji Uvijek nas je zanimalo to naše speci�ično prezime. Kasnije mi je gospodin Miroslav Švenda te podatke i stručno obradio u rodoslovno stablo, ispričao nam je Zlatko Orsag, dodavši kako je rodonačelnik obitelji pre-

zime najvjerojatnije dobio u feudalno doba kao nadimak za osobu koja je obavljala službu za vlastelinstvo ili kao osoba koja je stigla iz neke druge zemlje, kaže Zlatko.

Obiteljsko stablo obitelji Orsag s prikazom više od tri stoljeća duge povijes� i generacije predaka

Kako napominje Zlatko Orsag, kada su išli računati koliko danas ima živih članova obitelji kroz sve generacije, došli su do brojke od više od 140 ljudi. Spojiti toliki broj ljudi, sa svim

imenima i datumima, bio je ogroman izazov, no njihovo obiteljsko stablo nije samo popis imena i godina, već povijesna ilustracija uspona i padova jedne obitelji tijekom stoljeća.

64. MEĐUNARODNI POLJOPRIVREDNOPREHRAMBENI SAJAM

22. – 26. 8. 2026 Gornja Radgona Država partner - ALŽIR

Generalni sponzor i službena banka sajma AGRA

Crna kronika

KAZNA ZA TROJICU koji su izostali s vojne obuke istog dana

STRAHONINEC

Zatečen za volanom s 2,78 promila pa pokušao nadmudriti sud, nije uspio Muškarac (53) iz okolice Čakovca nepravomoćno je osuđen na deset dana zatvora uvjetno jer je s 2,78 promila alkohola upravljao automobilom u Poljskoj ulici u Strahonincu, iako je tvrdio da uopće nije vozio, nego da je samo sjedio za volanom. Sve se odvilo 15. svibnja lani oko 23:15 sati. Policajac je tijekom postupka ispričao da je iz službenog vozila, sa svega tridesetak metara udaljenosti, vidio kako jedan automobil kreće unatrag s parkirališta kafića. Odmah je odlučio provjeriti tko vozi, jer je bio kasni sat, a vozilo je izlazilo iz ugostiteljskog objekta. Upalio je rotirke i krenuo za njim. Dok mu se približavao, vozilo je skrenulo na drugo parkirno mjesto, pet do deset metara dalje, i ondje se zaustavilo. Policajac je odmah prišao vozaču i za volanom zatekao njemu poznatog muškarca. Alkotest je pokazao 2,78 promila. Umirovljeni agrotehničar to je negirao.

Priznao je jedino da je bio jako pijan. Tvrdio je da su ga policajci zatekli dok je sjedio u autu sa suputnikom, da se vozilo nije ni pomaknulo i da je tek namjeravao krenuti kući. Njegov suputnik je najprije tvrdio da se auto nije pomaknuo, da su tek sjeli i nisu ni zatvorili vrata kad je stigla policija. No na suočenju s policajcem priznao je da se ni sam više ne može sjetiti je li zadrijemao na sjedalu ili je vozač u tom trenutku kretao i preparkiravao se. Sud je zaključio da je iskaz sročen da pomogne prijatelju. Policajac je ostao pri svome i sudu postavio jednostavno pitanje: koji bi njemu bio razlog prijaviti čovjeka za vožnju u pijanom stanju ako ga uopće nije vidio da vozi. S obzirom na to da je riječ o umirovljeniku s mirovinom od 370 eura, sud je izrekao uvjetnu kaznu i zabranio mu je upravljanje vozilima B kategorije na tri mjeseca. (ik)

PRETUKAO svoju izvanbračnu suprugu pred njihovo petero djece

Optuživao je da pije dok je u Njemačkoj Muškarac (36) iz okolice Murskog Središća nepravomoćno je osuđen na 20 dana zatvora, uvjetno, jer je pretukao svoju izvanbračnu suprugu pred njihovo petero djece, no na kraju ga je od strože kazne spasila upravo žena koja je dobila batine. Do napada je došlo krajem siječnja, oko pola devet ujutro, u obiteljskoj kući. On radi u Njemačkoj i kući dolazi svakih dva tjedna ili mjesec dana, a tog se jutra probudio i posvađao sa suprugom jer je, kako je tvrdio, pila alkohol dok njega nije bilo. Predbacivao joj je da pije u njegovoj odsutnosti, a ona mu je uzvratila da ga se ne tiče što ona radi. Svađa je brzo eskalirala. Muškarac ju je udarao šakama po ruci i nogama po nozi dok je još ležala u krevetu. Vidljivih tragova nije bilo, samo je osjetila bol u tijelu. Ustala je i pozvala policiju. Kad su stigli, žena je bila vidno uznemirena, ali je odbila liječničku pomoć. U trenutku napada u sobi je s njima bila dvogodišnja kći,

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

dok su ostala djeca bila u susjednoj sobi i mogla su čuti svađu. Isprva je muškarac sve poricao. Tvrdio je da ju je samo odgurnuo nekoliko puta i da djeca ničemu nisu svjedočila. Kad mu je na sljedećem ročištu pročitan iskaz supruge, promijenio je obranu i u cijelosti priznao krivnju. Rekao je da se nije mogao kontrolirati te da mu je žao, osobito zbog toga što su djeca bila uznemirena. U međuvremenu su se njih dvoje pomirili. Žena je na sudu ispričala da s njim živi već 12 godina, da je to bio prvi put da je fizički nasrnuo na nju te da inače brine o djeci i daje novac. Zatražila je da mu se ne izriče zatvorska kazna i rekla da ga se više ne boji. Sud je uvažio njegovo priznanje, izraženo kajanje, činjenicu da ranije nije bio kažnjavan za nasilje te njihovo pomirenje, pa je 20-dnevnu zatvorsku kaznu izrekao uvjetno. Neće je morati odslužiti ako u godinu dana ne ponovi sličan prekršaj. (ik)

21. kolovoza 2026.

Sud blagonaklon prema čakovečkim „dezerterima” Trojica vojnih obveznika iz Međimurja kažnjena su sa po 300 eura jer se krajem svibnja nisu odazvala 12-dnevnoj vojnoj obuci u Čakovcu, a čakovečki je sud sve tri presude donio istog dana, uz kaznu ispod zakonskog minimuma. Svi su trebali doći 23. svibnja u osam ujutro na parkiralište kod čakovečke policijske uprave, odakle je kretala obuka Satnije za graditeljske poslove. Nijedan se nije pojavio, iako su poziv, kako

je utvrđeno, uredno primili. Ministarstvo obrane potom je protiv njih podnijelo optužne prijedloge, a sud im je 3. kolovoza redom izrekao kaznu. Razlozi izostanka bili su posve različiti. Prvi, stolar, ima bolesno dijete koje traži svakodnevnu skrb i vožnje liječniku, pa je još u travnju poslao dokumentaciju uredu za obranu i vjerovao da mu je odgoda odobrena. “Mislio sam da mi je u Zagrebu odobrena odgoda zbog djetetova stanja”,

branio se, priznavši da se očito prevario. Drugi, ekonomist, radi kao sezonac, od srpnja do listopada u Zadru, a ostatak godine u Njemačkoj. Kad je poziv stigao, bio je u inozemstvu i nije mogao doputovati, iako je pismo primila njegova obitelj, koju je za to ovlastio. Naveo je da je prethodnih godina već dvaput bio na obuci i obvezao se javiti uredu za obranu. Treći, vlasnik stolarskog obrta, imao je toga jutra neodgodiv posao na terenu, dogovoren, kako je

rekao, iznenada, pa ga nije mogao ni odgoditi ni na vrijeme obavijestiti ured. I on se obvezao naknadno regulirati obvezu. Sva su se trojica pred sudom smatrala krivima i zamolila za blagu kaznu, pozvavši se na priznanje i imovinske prilike. Iako zakon za ovakav prekršaj propisuje najmanje 500 eura, svakome je izrečeno 300 eura. Uz kaznu će platiti i po 50 eura troškova postupka, a presude još nisu pravomoćne. (ik)

UGOSTITELJ DOBIO SPOR PROTIV RADNICA ZA KLEVETU pa izgubio od inspekcije rada

Vratili mu čast, uzeli mu novac Vlasnika bistroa u Prelogu prekršajni sud u Čakovcu nepravomoćno je kaznio s ukupno 9.800 eura zbog dviju bivših radnica koje nije uredno prijavio ni platio, iako je upravo te žene ranije uspješno tužio za klevetu i dobio. Sve je krenulo početkom 2023., kada su se dvije bivše zaposlenice požalile inspekciji rada. Jedna je tvrdila da je od lipnja 2022. radila kao konobarica, ali ugovor i prijavu na osiguranje dobila je tek nekoliko tjedana kasnije. Druga je navela da je od rujna 2022. radila u

kuhinji i za šankom, a punih mjesec dana neprijavljena. Inspektorica rada utvrdila je i da je jedna od njih tjednima radila daleko više od zakonskih 50 sati, ponegdje i 63 sata tjedno, te da između smjena nije imala propisanih 12 sati odmora. “Rekao mi je da nema tko raditi, pa ako želim raditi, neka radim”, opisala je razgovor s vlasnikom kada mu je skrenula pažnju na neevidentirane sate. Vlasnik je sve odbacio kao osvetu nezadovoljnih bivših radnica. Tvrdio je da je doku-

mentaciju vodio uredno i da su ga te iste žene ocrnjivale po društvenim mrežama. Zbog tih objava pokrenuo je privatne tužbe i dobio ih: obje su na kaznenom sudu proglašene krivima za klevetu, a jedna se čak ispričala za napisano na Facebooku. No priča se pred prekršajnim sucem potpuno okrenula. Iste izjave žena koje su na jednom sudu proglašene klevetom, na drugom su postale ključni dokaz protiv poslodavca. Sud je ocijenio iskaze radnica i inspektorice

IAKO JE LEŽAO IZA REŠETAKA, ovo ne sluti na dobar završetak

suglasnima i uvjerljivima, a obranu vlasnika neuvjerljivom. Pritom je sudac izričito odbio spojiti spise o kleveti, ocijenivši da te objave nemaju veze s radnim prekršajima. Sam vlasnik na posljednje ročište nije ni došao. Za dio optužbi vezanih uz razdoblje od lipnja do kraja srpnja 2022. sud je optužbu odbio jer je nastupila zastara. Ostatak kazne pao je na tvrtku, 8.400 eura, i na odgovornu osobu, 1.400 eura, uz troškove postupka. Presuda nije pravomoćna. (ik)

Treći put digao ruku na majku, staricu od 84 godine Poljoprivrednik (59) iz okolice Čakovca nepravomoćno je osuđen na 15 dana zatvora jer je usred bijela dana pijan razbio staklo na kućnim vratima i izvrijeđao vlastitu majku (84), koja mu je došla otključati, iako su ga dvije ranije presude već kaznile za nasilje nad njom. Do napada je došlo 24. lipnja oko 12:50 sati u obiteljskoj kući. Muškarac je došao kući, a majka mu je zaključala vrata. Kad mu je prišla otvoriti, on

je laktom desne ruke udario u stakleni prozor na vratima i razbio ga, dok je ona stajala tik ispred. Zatim je ušao u kuću, počeo vikati i galamiti te je zasuo pogrdnim i prostačkim riječima, vrijeđajući je i psujući joj. Takvim ponašanjem kod nje je izazvao strah i uznemirenost te povrijedio njezino dostojanstvo. Kad je stigla policija, muškarac je odbio alkotestiranje, no bilo je očito da je pijan. Osjetio se zadah alkohola, a govor mu

MALO REKLAME za Sony

je bio otežan. Uhitili su ga istog dana u 14:20 sati. Pred sudom je priznao gotovo sve. Rekao je da je bio revoltiran jer mu je majka zaključala vrata i da mu je zbog toga puklo. Priznao je da je bio pijan i da je razbio staklo, kao i da ju je vrijeđao. Zamolio je sud da uzme u obzir njegovo priznanje, žaljenje zbog učinjenoga i lošu imovinsku situaciju. Obrađuje jedan hektar zemlje i socijalnu pomoć ne prima. Nije mu bilo prvi put. Već je

2024. dvaput osuđivan za isto, nasilje nad svojom majkom, i to također pod utjecajem alkohola. Upravo je to ponavljanje sud ocijenio najtežom otegotnom okolnošću. Uz zatvorsku kaznu, koju je u cijelosti već odslužio kroz zadržavanje, sud mu je izrekao i zaštitnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu u trajanju od šest mjeseci, ambulantno u čakovečkoj Županijskoj bolnici. Presuda nije pravomoćna. (ik)

Puštao muziku s 2,32 promila, dobio kaznu, ali zadržao zvučnik Muškarac (26) iz okolice Čakovca nepravomoćno je osuđen na 300 eura kazne jer je krajem lipnja u dvorištu, s 2,32 promila alkohola u krvi, preko zvučnika pustio glazbu koja se čula u krugu od 150 metara oko kuće. Do remećenja mira došlo je 28. lipnja oko 21.10 sati. U neograđenom dvorištu, na mjestu vidljivom i čujnom prolaznicima, muškarac je

preko prijenosnog zvučnika marke “Sony” pojačao glazbu do te mjere da je smetala mještanima u širokom krugu. Čakovečki policajci uhitili su ga i priveli u postaju, gdje je proveo noć. Pušten je sljedećeg jutra, a zvučnik su mu privremeno oduzeli. Pred sudom nije se pravdao. Priznao je da je te večeri narušavao javni red i mir puštanjem glasne glazbe i

zamolio da se u obzir uzme to što ranije nije kažnjavan za takav prekršaj. Upravo mu je to priznanje, uz činjenicu da mu je to bio prvi put i da živi od socijalne pomoći, presudilo u korist. Sud mu je izrekao kaznu čak i ispod zakonskog minimuma, 300 eura. Budući da je dvije noći proveo uhićen, to mu se uračunalo u kaznu, pa za platiti ima 220 eura.

Zvučnik mu se, po pravomoćnosti presude, vraća. Sud je ocijenio da za trajno oduzimanje nema uvjeta jer čovjek dotad nije bio kažnjavan za puštanje glasne glazbe, pa bi trajno oduzimanje remetilo ravnotežu između javnog interesa i njegova prava na vlasništvo. Kazna postaje pravomoćna ne uloži li žalbu u roku od osam dana. (ik)

21. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Crna kronika 9 U SUBOTU POLICIJA VREBA na “četiri ubojice”

NA AUTOCESTI „POBRAO” ZNAKOVE radovi na cesti

lijepo se Policajac mora platiti Vozači, sredite, policijski tim vas čeka na cesti gotovo 23.000 eura Prometnog policajca iz okolice Čakovca Općinski sud u Čakovcu obvezao je da Republici Hrvatskoj plati 17.221 euro odštete za štetu na službenom vozilu koje je sam oštetio u nesreći na autocesti A4, uvećano za 5.420 eura sudskih troškova, vidljivo je iz sudske presude koja je ovih dana i javno objavljena. Nesreća se dogodila krajem ožujka 2023. kod Novog Marofa, kada je policajac službenom Škodom Octavijom vozio

U PREKOPI

Udarila u posipavač pa okrivila ralicu Vozačica (38) je udarila u vozilo koje je posipavalo sol na snijegom prekrivenoj cesti u Prekopi 20. veljače oko 13 sati. Padao je snijeg, kolnik je bio prekriven i klizav, a žena se Fordom spuštala nizbrdicom kroz blagi desni zavoj. Ispred nje spuštala se i ralica, a uzbrdo je u susret dolazio teretnjak koji je posipavao sol. Na izlasku iz zavoja skliznula je na bankinu, vozilo joj se vratilo na cestu i prednjim desnim dijelom udarilo u taj teretnjak. Zadobila je lakše ozljede, a na oba je vozila nastala materijalna šteta. Tvrdila je da nije kriva te da su joj put prepriječili zaustavljeni teretnjak i ralica koja je stajala nasred ceste te je zbog nje zakočila na ledu i završila na suprotnom traku. Sebe je smatrala žrtvom. Vozač teretnjaka to je odlučno odbacio. - Ni u jednom trenutku nismo bili zaustavljeni, već su oba vozila bila u pokretu, potvrdio je suvozač iz teretnjaka. Dodao je i da je vozačica stotinjak metara prije sudara počela “plesati” automobilom po cesti i prešla na njihov trak. Sud je povjerovao dvojici muškaraca. Kao udovici, majci dvoje djece i dosad nekažnjavanoj, sud joj je ublažio kaznu na najmanju propisanu, 210 eura. (ik)

kolegu na tečaj u Zagreb. Po kiši i mokrom kolniku pretjecao je lijevom trakom kamione koji su dizali vodenu maglu te na dionici na kojoj su se odvijali radovi nije na vrijeme uočio prometne znakove kojima se traka sužavala u desnu. Naglo je zakočio, ali prekasno, i prednjim dijelom vozila udario u znak “Obavezno obilaženje” i signalna svjetla. Srećom, u nesreći nitko nije ozlijeđen. Prema nalazu sudskog vještaka, vozio je

između 70 i 111 na sat, iako je zbog radova bilo na snazi ograničenje od 60. Sam je priznao da se kretao brzinom od 90 do 100 na sat. U obrani je tvrdio da je riječ o običnoj, a ne krajnjoj nepažnji, zbog čega da nije dužan platiti štetu. Pozvao se i na to da protiv njega nije pokrenut prekršajni postupak jer je policija primijenila načelo oportuniteta, ocijenivši da značajnija šteta nije nastupila i da nema ozlijeđenih. Sud je taj prigovor

odbio. Ocijenio je da nepokretanje prekršajnog postupka ne znači da je riječ o lakšem propustu, tim više što policija štetu nije procijenila stručno niti je utvrđivala brzinu. Vožnju brže od dopuštenog po mokrom kolniku, uz smanjenu vidljivost i na dionici s radovima, sud je ocijenio krajnjom nepažnjom, uz napomenu da se od prometnog policajca očekuje veća pažnja nego od prosječnog vozača. Presuda nije pravomoćna. (ik)

OZBILJNO ZAISKRILO u izvanbračnoj kovačnici sreće

Vrijeđao i pretukao ženu, kaznu odslužio prije presude Čakovčanin (44) pretukao je i vrijeđao svoju izvanbračnu suprugu pod utjecajem alkohola, a 15 dana zatvora odslužio je i prije nego što mu je presuda uopće izrečena, jer mu je uračunato vrijeme koje je od uhićenja proveo u pritvoru. Do napada je došlo 16. srpnja navečer u kući koju dijeli s partnericom nedaleko od Čakovca. Bio je pijan i prigovarao joj je jer se kasno vratila kući. Kad mu je objasnila gdje je bila, počeo ju je nazivati pogrdnim imenima, a onda je nasrnuo na nju. Otvorenom je šakom udario po desnoj strani lica, a kad se pokušala izmaknu-

ti, udario ju je i po zatiljku. Ozljeda nije bilo, ali kod nje je izazvao strah. Žena je pred sudom detaljno opisala kroz što je prolazila. Rekla je da partner redovito pije i da joj ne daje novac ni za osnovne potrebe. Toga je dana bila cijeli dan izvan kuće i sve mu je ispričala kad se vratila, no on je počeo vikati da “hoda po selu” i da je “svima na raspolaganju”. Isprva te riječi, kaže, nije uzimala k srcu, ali kad joj nije dao ni da skuha nešto za jelo i kad je krenuo fizički, pozvala je policiju. Na mjesto su stigli i hitna i policija, a njega su uhitili. Muškarac je poricao sve.

Priznao je jedino da je pio i odbio alkotest, ali je tvrdio da je nije vrijeđao niti udarao. Tijekom suočenja govorio joj je da izmišlja, na što mu je uzvratila da se zbog pijanstva vjerojatno svega i ne sjeća. Presudom mu je izrečeno 15 dana zatvora. Kako je od uhićenja 16. srpnja proveo u pritvoru točno toliko vremena, kaznu je odslužio u cijelosti, pa je iz zatvora izašao istog dana kad je presuda i donesena. Ovo mu nije prvi susret s policijom zbog nasilja u obitelji: prijavljen je bio i tri tjedna ranije, no za taj događaj nije donesena pravomoćna presuda. Presuda je nepravomoćna. (ik)

ON JU VOZIO, ONA MU UKRALA NOVČANIK

Bio je bezobrazan pa sam mu se osvetila Žena (26) iz okolice Čakovca nepravomoćno je osuđena na sedam mjeseci zatvora jer je sredinom svibnja, dok ju je poznanik osobnim automobilom vozio iz Čakovca u Držimurec, iskoristila njegovu nepažnju i iz pretinca između sjedala uzela njegov novčanik s 278 eura i osobnim dokumentima. Njih dvoje poznaju se već oko tri godine. Toga dana, 18. svibnja, muškarac (65) ponudio joj je prijevoz od Čakovca do Držimurca, gdje stanuje. Prema njezinim riječima, muškarac je tijekom vožnje postao bezobrazan i prost, pa mu je iz osvete odlučila nešto na-

praviti. Sjedila je na stražnjem sjedalu i, dok je on vozio i nije ništa primijetio, izvukla njegov novčanik iz pretinca. Ostavio ju je u Držimurcu pred trgovinom, a nadzorne kamere snimile su da je, čim se udaljio, izvadila njegov novčanik iz grudnjaka gdje ga je dotad skrivala. Kad se muškarac vratio kući i shvatio da nema novčanika s dokumentima i novcem, prijavio je krađu policiji. Ubrzo je novčanik na svom dvorištu pronašla mještanka (74), no bez većine novca. Policija je pri pretrazi kod žene našla ukupno 565

eura, dio sakriven u tenisici ispod uloška, a dio u zaštitnoj maski mobitela. Na sudu je priznala krivnju. Rekla je da joj je žao i da to ne bi učinila da vozač nije bio bezobrazan. Ispričala je i da su joj kod kuće ostala tri maloljetna djeteta o kojima sada brinu njezini roditelji, a jedno od njih boluje. Sud joj je kao olakotno uzeo priznanje, kajanje i majčinstvo, a kao otegotno to što je već dvaput osuđivana za krađu. Mora vratiti 258 eura koje muškarcu nije uspjela nadoknaditi. Presuda je nepravomoćna. (ik)

Policijski službenici “Mobilnog tima” Policijske uprave međimurske u subotu, 22. kolovoza, od 16 do 24 sata provest će pojačani nadzor prometa u sklopu akcije “Četiri ubojice u prometu”. Nadzor je usmjeren prema vozačima koji grubim kršenjem propisa ugrožavaju sebe i druge sudionike u prometu, a posebna pozornost bit će posvećena vožnji pod utjecajem alkohola i droga, prekoračenju ograni-

čenja brzine, nekorištenju sigurnosnog pojasa te nepropisnom korištenju mobitela za volanom. Cilj akcije je smanjiti broj prekršaja koji najčešće dovode do prometnih nesreća s teškim posljedicama i time povećati sigurnost na međimurskim cestama. Policija ponovno apelira na vozače da se odgovorno ponašaju u prometu i dosljedno poštuju propise. Tome apelu se i mi pridružujemo. (tn)

ČETIRI NALETA NA DIVLJAČ u dva dana

Srne su ozbiljna opasnost za vozače Na području Međimurske županije evidentirana su četiri naleta vozila na divljač u razdoblju od 16. do 17. kolovoza. U tri slučaja stradale su srne, a u jednom srnjak. Nesreće su se dogodile na dionicama između Svetog Križa i Štefanca, Murskog Središća i Štrukovca, Gornjeg Mihaljevca i Gornje Dubrave te između Donjeg Vidovca i Svete Marije. Policija apelira na vozače da budu posebno oprezni na cestama uz šume i poljoprivredne površine, gdje je vjerojatnost pojave divljači na kolniku povećana. Brzi-

nu vožnje potrebno je prilagoditi uvjetima na cesti, a posebnu pozornost obratiti na prometne znakove koji upozoravaju na mogućnost nailaska divljači. Ako se divljač iznenada pojavi na kolniku, oprez je ključan – životinje se često kreću u skupinama, pa iza jedne može uslijediti i druga. Vozač koji sudjeluje u naletu na divljač odgovara prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, ukoliko se utvrdi da je do nesreće došlo zbog kršenja prometnih propisa. (tn)

OBITELJSKA FEŠTA na balkanski način

Na sestru prvo verbalno, a onda i fizički Muškarac (42), koji radi u Njemačkoj i povremeno se vraća u rodni čakovečki kraj, osuđen je jer je krajem travnja, pijan, izvrijeđao vlastitu sestru i oborio je na pod te udarao nogama. Do incidenta je došlo 24. travnja u kući njegove majke prilikom obiteljskog okupljanja. Toga je dana popio dovoljno da mu izmjere 1,62 promila, pa je počeo vikati i galamiti na sestru i obasuo je pogrdnim riječima kojima je vrijeđao njezino dostojanstvo. Kao da to nije bilo dovoljno, pokušao ju je udariti rukom. Promašio je jer se izmaknula, no pritom je pala na pod, a on ju je, dok je ležala, nekoliko puta udario nogom u tijelo.

Uplašio ju je i uznemirio, ali ozljede u kaznenopravnom smislu nisu nastale. Pred sudom nije ništa poricao. Rekao je da mu je žao, da se napio i posvađao sa sestrom te da mu je krivo zbog svega što joj je izgovorio i napisao. Tvrdio je da tako nešto dosad nikada nije učinio niti će ubuduće te da će se sestri ispričati. Spomenuo je i da je na radu u Njemačkoj, odakle tek povremeno dolazi kući. To iskreno priznanje i žaljenje sud je uzeo kao olakotne okolnosti, otegotnih nije bilo, pa mu je izrekao najnižu kaznu propisanu za takav prekršaj, 300 eura. Uz nju mora platiti i 30 eura sudskih troškova. Presuda je nepravomoćna. (ik)

e Nere

vezuu više

isam ni e godine m ići na u tome, govoru

me voli anrova, asike na

navečer, ko nje je

stracije oj fokus acije za mještakoja bi oričena a

Život u Međimurju 9 10 Život u Međimurju GLOBALNO I LOKALNO

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

Piše: Josip Šimunko

GLOBALNO I LOKALNO josip.simunko@mnovine.hr

21. kolovoza 2026.

Građanski boj za vodu, tlo i zrak

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji rađani su izvoznici će Gospićajer digli prestatisumuke konverzije, se ovih dana na dok političari tvrde da je noge zbog odlagato još jedan povijesni dan nja potencijalno opasnog za Hrvatsku. Kako god bilo, otpada koji može izazvati to je za Hrvatsku uspjeh niz bolesti, kao što su slab s obzirom na sve nedaće imunitet, tumori i drugo. posljednjih godina. Odjednom se shvatilo da Kuna će se ipak naći i to nisu samo tamo neki na kovanicama eura, više incidenti, većtako potencijalkao spomen, da neno zagađivanje vode, tla će biti posve zaboravljena. i zraka. Od početka demokratskih Naziv „vječne kemikapromjena u Hrvatskoj do lije“ (per�luoirani danas, kuna je od alkilni gotovo spojevi) jevalute zajednički neželjene kojojnasu ziv za preko 10.000 sinsuprostavljali i političke tetskih kemijskih spojeva, primisli postala cijenjeni koje je svjetska industrija novac. proizvela ododlazi polovice dvaSad kad u zasludesetog stoljećamnogi do danas. ženu mirovinu, će s Najopasnijipomalo međužaliti njima emocijama za su upravo PFASkune spojevi njom, s odlaskom guzbog su državnog se često bi se i toga jedanjedio koristili. Nakon što je suvereniteta. ustanovljena opasnost Hrvatska i kuna povesve su se stoljećima. manje koriste, no zani Ta dugokako su teško razgradivi, trajna veza zapravo mnogo ostat ou nama vodi tlu i zrakuU govori samima. u cijelom vijeku svijetu,ubirao pa i na srednjem se porez kunovina, a mnogo Arktiku još nekoliko deprije, davanja gospodarima setaka godina. i kraljevstvima su se Tako na mogla primjer, platiti PFASi kuninim spojevi krznom. nalaze No zaštokozmetičkim je kuna uopće u nekim postala novac ili sinonim za preparatima, premanovac platežno sredzima kao protiv masnoća, stvo i to baš uzaHrvatskoj? sredstvima čišćenje, Pravi razlog se ne krije medicinskim proizvodisamo u iljepoti i kvaliteti ma, ali u vatrogasnim krzna, većzau gašenje nečem drupjenama pogom. Hrvate je žara Za kojestare se danas više kuna bila – srećonoša. ne koriste i svakako u Kunavećih zapravo i nije blizini industrijbila obični srećonoša, već skih postrojenja. magijski, bila je drevna maUkratko, sve one kegijska tehnološka tajna. U mikalije umjetno proizvedene koje imaju dugačak vijek razgradnje, do sada su zagadile tlo, vodu i zrak planete Zemlja, pa se u dokumentima Europske unije govori o potencijalnim „rizicima“ i određivanju maksimalnih doza tih „rizika“ u tlu, vodi i zraku.

DINU, Gajeva 5

Prema mjerenju pradavna vremena svaki je kvalitete pitke iz mladić hrvatskihvode plemena vodovoda na dvadesemorao uhvatiti kunu, time takdokazivao mjesta uda Gospiću u je je sposoblizini odlagališta otpada ban za ženidbu, točnije da ovih dana, ustanovljeno je je sposoban donijeti sreću da je zagađenje PFAS kesvojoj izabranici. Stari su mikalijama u dozvoljenim nekad, pa čak i u novije granicama, točnije doba, uzgajali kunesamo za lov 5 posto maksimalno na kunićeodi zečeve. dopuštene granice od kune 100 Simbolična tajna nanograma po litrialkemivode, je staro vjerovanje ili 0,1damikrograma po ličara ona može uhvatiti tri, odnosno jedne kapi zeca, odnosno kunića. Kuna vode u velikom izagađene kunić nisu slučajno u jebazenu. Da se na primjer zičnoj vezi. Latinski naziv mjeri PFAS u međimurza zeca je lapis, u davno vrijeme toza sepiće, nekako poveskoj vodi mogući zivalo s kamenom su slični rezultatimudrosti u okviirualkemijom pretvorbe dozvoljenih granica,u srednjem vijeku.detekcije pa čak i ispod Do danas je ostao pouređaja. znatPitka lapisvoda lazuli, secijenjeni prema dragi kamenspoznajama iz kojeg se donajnovijim bivala plava boja može azurna pročišćavati odu srednjem vijeku. PFAS kemikalija i ostaZbog toga jei aktivnim naša kuna lih kemikalija sve samo neMoguće obična novčaugljenom. je da nica. U njoj je skupljeno dvise u Hrvatskoj i ne pročije tisuće povijesti. šćava, jergodina je daleko ispod Ipak, za svaki našla minimuma po slučaj, propisima. se kao pradavni srećonoša Međutim, pravi utjeicaj na na kovanicama eura. okoliš dobit ćeTko se kaže da Hrvati ne vole pose analizom okolišnih vovijest i magiju? da i tla što može potrajati par mjeseci. Kako god bilo, ono što je odloženo treba zbrinuti na siguran način, kazniti krivce te pojačati zakonske propise i kontrole. To pak može značiti i gradnju spalionica, pa smo u začaranom krugu zbrinjavanja otpada.

*Vaš specijalist za specijalne za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće

Članovi Udruge Maxenca pripremili su izložbu i kolače

DAN MACINCA na Veliku Gospu

Izložba Maxenca vratila posjetitelje u osamdesete

Tradicionalna proslava okupila je mještane i goste, a posebnu pažnju privukla je bogata izložba Udruge Maxenca Piše: Kristina Kobal

Tradicionalna proslava Dana Macinca održana je na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, a ove je godine obilježena 27. put. Svečani dan započeo je svetom misom, nakon koje su se mještani i gosti u mimohodu uputili prema Sportskom parku Macinec, gdje je pod velikim šatorom održana prigodna svečanost. Predsjednik Mjesnog odbora Macinec Ivan Krišto�ić osvrnuo se na najvažnije projekte realizirane tijekom protekle godine, posebno istaknuvši završetak obnove Društvenog doma. – Završena je obnova Društvenog doma, na koju smo dosta dugo čekali i sada

Marko Dovečer, predsjednik DVD-a Macinec, Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće, župnik Filip Jakupec, Ivan Krištoﬁć, predsjednik MO Macinec, Zdravko Serec, predsjednik NK Centrometal, i Vladimir Topolnjak, predsjednik Općinskog vijeća Općine Nedelišće možemo biti zadovoljni što imamo jedan od najmodernijih obnovljenih domova, rekao je Krišto�ić. Dodao je kako je započelo i unutarnje opremanje prostora. Nabavljene su stolice, montirana kuhinja, a u tijeku je nabava stolova. Uređena je i prostorija namijenjena udruzi. – Kako bismo Dom stavili u funkciju i korištenje građanima i udrugama, nadam se da ćemo uz pomoć Općine i našeg vrijednog načelnika, koji je do sada pokazao zaista dobru volju u zahtjevima VMO-a oko opremanja, u sljedećoj godini završiti s opremanjem Društvenog doma, istaknuo je.

Među važnim projektima izdvojio je i završetak obnove i proširenja Ulice Stjepana Radića kroz Macinec, koja je dobila pješačku stazu i oborinsku kanalizaciju.

sjednicom Magdalenom Špicar Marciuš. Uz izložbu, posjetitelji su mogli uživati i u domaćim kolačima koje su članice pripremile za ovu prigodu.

Svečanosti su nazočili načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, predsjednik Općinskog vijeća Vladimir Topolnjak, mjesni župnik Filip Jakupec, a nakon obilaska drugih programa u Međimurju proslavi se pridružio i međimurski župan Matija Posavec. Posebnu pažnju privukla je izložba posvećena osamdesetima koju su pripremile vrijedne članice Udruge Maxenca, predvođene pred-

U kulturno-zabavnom programu nastupili su Puhački orkestar Općine Nedelišće, Mažoretkinje Nedelišća, crkveni zbor Župe Pohoda Blažene Djevice Marije, KUU Zasadbreg, Adalita Kirić te plesna grupa Mali plesači Macinca. Dan Macinca tako je i ove godine spojio tradiciju, zajedništvo, kulturu i sve ono što vrijedni mještani i udruge stvaraju tijekom cijele godine.

Natrag u osamdesete

Bogat program

21. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Dobro je znati 11

RAZGOVOR s načelnikom Matijom Ladićem uz Dan Općine Pribislavec

Otvaranje novog dječjeg vrtića naš je najveći ponos Dobili smo reprezentativan, moderan objekt od oko 550 četvornih metara opremljenog prostora koji u potpunosti zadovoljava sve pedagoške standarde

Piše: Vlasta Vugrinec

Za svoj Dan, Općina Pribislavec odabrala je 24. kolovoza kao spomen na prvi pisani dokument u kojem se spominje ime Pribislavec. Uoči tog velikog dana, razgovarali smo s načelnikom Matijom Ladićem koji se osvrnuo na kapitalne investicije, s posebnim naglaskom na novi Dječji vrtić „Magnolija“ i obnovu dvorca Feštetić. - Središnja svečanost i cijela ovogodišnja proslava očito će biti u znaku otvaranja novog dječjeg vrtića. - Nakon više od pet godina intenzivnog rada, pripreme projekata i savladavanja brojnih prepreka, konačno smo priveli kraju projekt rekonstrukcije i dogradnje. Riječ je o zahvatu na starom dijelu zgrade gdje je zamijenjena stolarija i obnovljena infrastruktura. U tom dijelu bit će smješteni prostori za odgojitelje, ravnateljicu, stručne službe te kuhinjski pogon. Onaj potpuno novi, dograđeni dio obuhvaća između 400 i 450 četvornih metara najmodernijeg prostora namijenjenog trima dječjim skupinama, s pripadajućim sanitarnim čvorovima, blagovaonicom i natkrivenim terasama. Ukupno u vrtiću planiramo startati sa šest odgojnih skupina. Izgradili smo novo dječje igralište i postavili potporne zidove te zaštitnu ogradu, jer se radilo o zahtjevnom terenu. Dobili smo reprezentativan, moderan objekt od oko 550 četvornih metara opremljenog prostora koji u potpunosti zadovoljava sve pedagoške standarde. Planiramo da vrtić već od 1. rujna u potpunosti otvori svoja vrata i započne s redovnim odgojno-obrazovnim radom. Odabrana je nova ravnateljica, Dina Barić Baksa, a postupci zapošljavanja odgojitelja i ostalog osoblja u punom su zamahu. Preostale su nam tek sitne administrativne pojedinosti oko uporabne dozvole i dozvole za rad, no to se rješava iz dana u dan. Pozvali smo i resornog ministra pa se nadamo da će uveličati našu svečanost. Za nas u općini otvorenje vrtića predstavlja krunu petogodiš-

njeg truda i rada, od prvih papira, analiza i prijava pa sve do ovog trenutka kada objekt predajemo djeci i roditeljima na korištenje. - Vrtić je tik do dvorca Feštetić koji je pomalo diktirao i radove na vrtiću. Iako on formalno nije izravna općinska investicija nego županijska, ipak on predstavlja identitet Pribislavca. Dokle se stiglo s tim projektom? - Dvorac Feštetić i naš novi vrtić krune su razvoja Pribislavca u ovom mandatu. Projekt obnove dvorca Feštetić, koji provodi Međimurska županija kao vlasnik, vrijedan je više od 12 milijuna eura. To nije obična obnova zgrade, to je kapitalni projekt koji iz korijena mijenja vizuru naše općine. Kada se maknu svi građevinski strojevi, dizalice i kranovi, mi ćemo u sklopu te kaštelske bregovite cjeline dobiti turistički i kulturni biser neprikosnovene vrijednosti. Za Pribislavec je to ogromna stvar. Cijelo vrijeme naglašavam kako naša općina ima fantastičan turistički i gospodarski potencijal, imamo dvorac, imamo aerodrom u neposrednoj blizini, blizu smo Čakovca. Na nama je da te potencijale kapitaliziramo, privučemo investitore i pozicioniramo Pribislavec na turističku kartu ne samo Međimurja, nego i šire. - Osim velikih zdanja, što se još radilo U pribislavcu na poboljšanju života mještana? - Radilo se uistinu mnogo. U proteklom smo razdoblju kompletno rekonstruirali ulice Augusta Šenoe, Vladimira Nazora i Josipa Jurja Strossmayera, dio koji mještani znaju pod nazivom „Novi Beograd“. Izradili smo projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju Ulica Vinka Žganeca i Matije Gupca, gdje uskoro planiramo pokrenuti postupke javne nabave. U rujnu očekujemo i gotove projekte za Kaštelsku ulicu. Posebno bih istaknuo da smo u ulici Ruđera Boškovića izgradili novo, multifunkcionalno dječje igralište. Također, na području općine proveli smo i projekt izgradnje optičke mreže za

Ma�ja Ladić, načelnik Općine Pribislavec

Naša općina ima fantastičan turistički i gospodarski potencijal, imamo dvorac, imamo aerodrom u neposrednoj blizini, blizu smo Čakovca. Na nama je da te potencijale kapitaliziramo, privučemo investitore i pozicioniramo Pribislavec na turističku kartu ne samo Međimurja, nego i šire brzi internet, što je danas osnovni komunalni i civilizacijski standard. Radova ima napretek, no idemo korak po korak, sukladno �inancijskim mogućnostima proračuna. - Pribislavec je u medijima često spominjan i kroz kontekst romskog naselja. Kakva je trenutno situacija na terenu i kakva je su-

radnja s predstavnicima manjine? - Moj zamjenik iz redova romske nacionalne manjine svakodnevno je na terenu i operativno rješava tekuća pitanja. Suradnja je dobra, otvoren sam za razgovor o svim izazovima, no moj stav po pitanju romskog naselja je od prvog dana potpuno

jasan i nepromijenjen. Ja sam protiv bilo kakve getoizacije, ali sam isto tako protiv pristupa u kojem se problemi pokušavaju riješiti pukim dijeljenjem novca ili socijalnih davanja na ruke. Jedini ispravan put jest integracija kroz rad, obrazovanje i ulaganje u infrastrukturu. U naselju smo ove godine napravili mikrosanaciju divljeg odlagališta otpada jer se nesmotreno i neprihvatljivo gomilaju velike količine smeća, čime pojedinci štete sami sebi i svojoj djeci. Postavili smo i manje dječje igralište s golovima, ljuljačkama i penjalicama. Nažalost, dio opreme je brzo oštećen, ali nastojimo ga popraviti i staviti u funkciju jer dječja radost nema alternativu. Što se tiče stambenog dijela, općina je omogućila prodaju i legalizaciju zemljišta u općinskom vlasništvu onim mještanima koji žele legalizirati svoje objekte i živjeti uredno. Država i sve institucije moraju nam pomoći u sustavnom rješavanju ovih pitanja jer općina sama nema ni resurse ni ovlasti za rješavanje problema koji traju desetljećima. - Kada pogledate unaprijed, koji je to strateški projekt koji Pribislavcu još nedostaje da bi komunalna i društvena slika mjesta bila potpuna? - To je bez ikakve sumnje školska sportska dvorana. Pribislavec ima modernu osnovnu školu, no naša djeca i brojni sportaši još uvijek nemaju adekvatnu sportsku dvoranu. Imamo Odbojkaški klub Kaštel koji okuplja preko 120 igračica

svih uzrasta te postiže vrhunske rezultate na razini cijele Hrvatske, a dvoranske treninge moraju odrađivati u skromnim prostorima ili putovati u druga mjesta. Sa županijom smo postigli čvrst dogovor i intenzivno se radi na izradi projektne dokumentacije za trodijelnu školsko-sportsku dvoranu. Zbog neposredne blizine Čakovca, ta dvorana neće služiti samo Pribislavcu nego i široj zajednici. To je projekt na koji ćemo u narednom razdoblju staviti najveći fokus i vjerujem da ćemo uskoro svjedočiti početku njezine gradnje. - Za kraj razgovora, što biste poručili mještanima Pribislavca uoči Dana općine? - Prije svega, želim uputiti iskrenu zahvalu svim mještanima na podršci, strpljenju i povjerenju koje nam ukazuju. Svi mi u općinskoj upravi, iako radimo u malom timu i u skromnim uvjetima, dajemo svoj maksimum kako bismo Pribislavec učinili ugodnijim, modernijim i sigurnijim mjestom za život svih generacija. Ponosan sam na sve općinske djelatnike jer smo u proteklih pet godina iznijeli ogromne projekte bez ikakvih �inancijskih mrlja ili korekcija. Svim žiteljima Općine Pribislavec od srca čestitam Dan općine! Pozivam ih da nam se pridruže u svim sadržajima koje smo pripremili, da zajedno proslavimo naše uspjehe i da u zajedništvu i optimizmu nastavimo graditi bolju budućnost našeg Pribislavca.

svim mještanima Općine Pribislavec

čestitamo

Dan općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

12 Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

GRADILIŠTE OŠ Ivanovec

21. kolovoza 2026.

Spaja se škola s dvoranom

Trenutačno se izvode zidarski radovi u prizemlju te priključci i odvodnja, dok se u naredna dva do tri tjedna očekuje izvedba stropne ploče prizemlja Piše: Vlasta Vugrinec

Uređeno raskrižje kod škola

OBNOVA Nazorove i Novakove ulice

Nova staza povezala tri srednje škole Ovih dana dovršeni su radovi na radovi na sanaciji raskrižja Nazorove i Novakove ulice u Čakovcu. U Nazorovoj je obnovljeno 37 metara prometnice, proširen trak i izveden razdjelni otok, dok je u Novakovoj dodana traka za lijevo skretanje uz novu signalizaciju. Izgrađena je pješačka staza široka 2 m i duga 168 m s zelenim pojasom, koja povezuje Gimnaziju Josipa Slavenskog, Ekonomsku i

trgovačku te Gospodarsku školu s pješačkim prijelazom kod željezničke pruge u Ulici dr. Ivana Novaka. Uz nju je uređen i zeleni pojas širine od jednog do 1,5 metara. Vrijednost radova na sanaciji raskrižja i uređenju pješačke staze iznosi 110.000 eura. Uz to, s više od 30.000 eura zamijenjena je javna rasvjeta, drveni stupovi zamijenjeni su s 11 čeličnih s LED rasvjetom. (vv)

Kako se bliži početak nove školske godine, tako su sve oči uprte u škole, učionice, sportske dvorane i naravno, radove koji se trenutno odvijaju. Shodno tome, čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini sa suradnicima obišla je ovih dana gradilište Osnovne škole Ivanovec kako bi provjerila tijek radova na njezinoj rekonstrukciji i dogradnji. Prema dosadašnjoj dinamici, projekt napreduje prema planu, a već u idućim tjednima slijedi intenziviranje građevinskih zahvata. Novi objekt smješten je između postojeće školske zgrade i sportske dvorane, čime će se oba objekta povezati u jedinstvenu arhitektonsku i funkcionalnu cjelinu. U sklopu dosadašnjih radova uklonjen je postojeći spojni hodnik na čijem će mjestu

Naziru se konturne novog, suvremenog komunikacijskog prostora niknuti suvremen komunikacijski prostor. Također, rekonstruirat će se dio krova radi skladnog uklapanja u postojeći kompleks, dok će pojedini otvori na pročeljima biti zatvoreni zbog povezivanja objekata i ispunjavanja sigurnosnih standarda. Ovom dogradnjom škola dobiva pet novih učionica

(uključujući specijalizirane učionice za predmetnu i razrednu nastavu), dva kabineta, dizalo za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću te dodatne prostore za administraciju i tehničku podršku. Na katu su predviđene učionice informatike te specijalizirane učionice sa spremištima,

a projekt obuhvaća i natkrivene vanjske prostore te atrij. Po završetku svih radova, Osnovna škola Ivanovec raspolagat će s ukupno 15 učionica, sedam za razrednu i osam za predmetnu nastavu (od čega tri specijalizirane) te devet kabineta i dva spremišta. Dosad su uklonjeni predviđeni dijelovi starog objekta, u cijelosti je izvedeno temeljenje novog dijela i betonska ploča. Trenutačno se izvode zidarski radovi u prizemlju te priključci i odvodnja, dok se u naredna dva do tri tjedna očekuje izvedba stropne ploče prizemlja. Radove izvodi čakovečko graditeljsko poduzeće Međimurje graditeljstvo, a rok za izvođenje radova je 12 mjeseci. Drugim riječima, sve toi trebalo biti gotovo u lipnju iduće godine.

ČAKOVEC pomaže Omišu

10.000 eura za ublažavanje muka Veliki požar koji je zahvatio područje Omiša ostavio je za sobom ozbiljne posljedice, prouzročivši štetu na imovini, infrastrukturi i svakodnevnom životu brojnih građana. U znak solidarnosti i podrške stanovnicima pogođenima ovom prirodnom katastrofom, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini donijela je Odluku o dodjeli �inancijske pomoći Grada Čakovca Gradu Omišu za sanaciju posljedica požara, koja će se osigurati u iznosu od 10.000 eura. Financijska sredstva bit će uplaćena izravno na služ-

beni račun Grada Omiša, a namijenjena su otklanjanju posljedica požara, obnovi te pomoći stanovništvu na najteže pogođenim područjima. - Oporavak i sanacija nastale štete zasigurno će zahtijevati značajna sredstva. Stoga ovom pomoći želimo pokazati solidarnost s gradom koji prolazi kroz iznimno teške trenutke s ciljem da se sanacija pokrene što prije te da se život na pogođenim područjima postupno vrati u normalu.“, poručila je gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini. (vv)

MALI gardisti Zrinske garde

Radionice za djecu od 8 do 12 godina Zrinska garda Čakovec organizira besplatnu radionicu „Postani mali gardist Zrinske garde“ za djecu od 8 do 12 godina. Radionica će se održati u petak 4. i subotu 5. rujna 2026. u atriju Palače Zrinskih i multimedijalnoj dvorani Staroga grada. Djeca će se upoznati s povijesnim značajem Zrinskih za Međimurje, čut će i legendu o „čakovečkom po-

zoju“, a bit će riječi i o osnivanju Zrinske garde, njezinim aktivnostima, o tome kako postati gardist i koje su njihove zadaće. Polaznici radionice dobit će majice Zrinske garde te svjedodžbe o pohađanju radionice. Radionica će se održati potporom Grada Čakovca. Prijave traju do 27. kolovoza na tajnik@zrinska-garda.hr. (vv)

Treće i drugo mjesto osvojili su umirovljenici

U NOVOM SELU ROK održano natjecanje u kuhanju gulaša

Krčkalo se i kuhalo do u kasno popodne Na pomoćnom igralištu NK Omladinac u Novom Selu Rok u subotu, 15. kolovoza, održana je manifestacija poznata po dobroj hrani i ugodnom društvu – Gulašijada. S početkom u 13 sati, kulinarske sposobnosti u pripremi najboljeg gulaša odmjerilo je 11 ekipa. Kako bi natjecanje prošlo u najboljem redu, organizatori su osigurali po tri kilograma mesa, krumpira i luka, dok su natjecatelji donijeli svoje kotliće i tajne sastojke. Sustavom “slijepog kušanja” žiri u sastavu Josip Jalšovec i Branko Blešć osigurao je potpunu neutralnost, pa je o pobjedniku odlučivala isključivo kvaliteta pripremljenog gulaša. – Htio sam da ocjenjivanje bude u potpunosti čisto i neutralno. Budući da dugo

Ekipa Dragović gradnja tajnim je receptom osigurala titulu prvaka kuham i u tome sam već 18 godina, viđao sam na raznim natjecanjima kako se ekipe unaprijed označe pa se već pri samom kuhanju zna tko je tko, čime se pogoduje pojedincima. Zato sam uveo sustav u kojem nitko ne zna čiji je koji gulaš – pojasnio je Josip Jalšovec, ujedno i kuhar iz Lovačkog saveza Međimurske županije. Dodao je kako je svaka

ekipa imala svoj broj zalijepljen s donje strane tanjura donesenog na ocjenjivanje, pa tijekom kušanja nisu mogli znati o kojoj je ekipi riječ. U veseloj atmosferi natjecale su se brojne ekipe: Trdi i grdi, Školska zapad, Kiš Rokoš Chefovi, Dragović gradnja te ekipa Bravarija Mlinarić, dok su Bezimene paprike i Susjedi odlučili ostati tajanstveni.

Svoje predstavnike u ženskoj i muškoj ekipi imali su MUMŽ Podružnica umirovljenika Novo Selo Rok i DVD Novo Selo Rok. Nakon napetog ocjenjivanja, treće mjesto osvojile su žene iz MUMŽ-a, srebro je pripalo muškoj ekipi iste udruge, dok je šampionsku titulu i prvo mjesto odnijela ekipa Dragović gradnja. (jo)

21. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Središnje Međimurje 13

NOVI VRTIĆ je bio centralna tema na Vijeću općine Pribislavec

Magnolija spremna za otvorenje, poznate i cijene

Roditelji će plaćati 20 posto ekonomske cijene, odnosno 120 eura za jaslice i 105 eura za vrtićki program za prvo dijete Piše i foto: Luka Pongračić

U vijećnici Općine Pribislavec održana je 10. sjednica Općinskog vijeća na kojoj su vijećnici, pod predsjedanjem Dine Korent, raspravljali o 14 točaka dnevnog reda. Premda je sjednica održana bez nazočnosti općinskog načelnika Matije Ladića i uz izostanak dijela vijećnika, kvorum je bio osiguran, pa su sve donesene odluke pravovaljane. Središnja tema zasjedanja bio je skori početak rada novog općinskog vrtića Magnolija. Ostale točke odnosile su se na dodjelu općinskih priznanja te upravljanje lokalnom imovinom.

108 djece u šest skupina

Uvodni dio sjednice obilježilo je izlaganje Dine Barić Bakse, prve ravnateljice novoosnovanog Dječjeg vrtića Magnolija. Predstavljajući se vijećnicima, nova je ravnateljica istaknula kako je po struci odgojiteljica djece rane i predškolske dobi, rođena u Čakovcu. Dosadašnje četverogodišnje profesionalno iskustvo stjecala je u Dječjem vrtiću Žibeki u Pribislavcu.

Vijećnica Ana Novak predložila je če�ri amandmana Naglasila je kako se Magnolija nalazi u završnoj fazi priprema za novu pedagošku godinu, za koju vjeruje da će biti vesela i zabavna. Mještane je službeno pozvala na svečano otvorenje novog objekta vrtića, koje će se održati u ponedjeljak, 24. kolovoza, s početkom u 17 sati u Kaštelskoj ulici. Podsjetimo, ugovor o radu prva je ravnateljica potpisala početkom srpnja u nazočnosti članova Upravnog vijeća Dine Korent, Jasne Rakić i Nikole Bakoša, pročelnice Ivane Lesjak te načelnika Matije Ladića. Novi vrtić ima kapacitet za smještaj 108 djece raspore-

UDRUGA OKUS organizirala općinske igre u Šenkovcu

đene u šest odgojnih skupina, odnosno četiri vrtićke i dvije jasličke. Interes roditelja iznimno je velik. Iskazan je za 94 djece, među kojima su i 52 dosadašnja polaznika Dječjeg vrtića Žibeki. Očekuje se da će od 1. rujna vrtić pohađati 98 djece. Predbilježbe i dalje traju, a za potrebe rada u novoj ustanovi formira se stručni tim. Činit će ga 12 odgojitelja, stručni suradnik pedagog, zdravstveni odgojitelj, dva kuhara i tri spremača.

Mjesečna cijena vrtića

Najviše vijećničke rasprave izazvalo je donošenje nove Odluke o su�inanciranju usluga predškolskih ustanova, kojom se uređuju model �inanciranja i cijene uoči otvaranja Magnolije. Ekonomska cijena u Dječjem vrtiću Magnolija iznosit će 550 eura mjesečno za jaslički te 520 eura za vrtićki program. Roditelji će pokrivati 20 posto iznosa, a Općina oko 80 posto. U praksi, roditelji će za prvo dijete mjesečno izdvajati 120 eura za jaslice i 105 eura za vrtićki program. Za drugo i svako sljedeće dijete

roditeljski dio iznosit će 100 eura za jaslice i 95 eura za vrtić. Novom se odlukom uređuje i su�inanciranje djece koja pohađaju druge vrtiće. Za pedagošku godinu 2026./2027. Općina će su�inancirati 290 eura za jaslice i 250 eura za vrtić, dok će od pedagoške godine 2027./2028. taj iznos iznositi 200 eura mjesečno. Tijekom rasprave najaktivnija je bila vijećnica Ana Novak, koja je podnijela četiri amandmana. Dva su prihvaćena. Prvim prihvaćenim amandmanom uvjet za su�inanciranje izmijenjen je tako da prebivalište u općini moraju imati dijete i najmanje jedan roditelj, uz sprečavanje dvostrukog su�inanciranja iz drugih općina ili gradova. Četvrtim amandmanom osigurana je prijelazna zaštita za djecu koja već pohađaju druge vrtiće. Time ona zadržavaju dosadašnja prava i iznose su�inanciranja sve do završetka pohađanja tog vrtića. Djeca koja se upisuju prvi put ulazit će u novi sustav. Općina će i dalje u potpunosti, odnosno u 100-po-

stotnom iznosu, �inancirati ekonomsku cijenu programa za djecu s invaliditetom.

Nagrade na Danima općine

Svečani dio sjednice obilježilo je jednoglasno donošenje Odluke o dodjeli ovogodišnjih općinskih javnih priznanja, na temelju prijedloga nadležnog Povjerenstva. Među osam pristiglih prijedloga odlučeno je da će na svečanoj sjednici povodom Dana Općine, 24. kolovoza od 18 sati, biti uručene tri Plakete i četiri Zahvalnice. Plaketu Općine Pribislavec primit će Alenka Novak za dugogodišnji humanitarni i zdravstveni rad. Preostale dvije Plakete pripast će lokalnim sportskim kolektivima povodom njihovih velikih jubileja: Nogometnom klubu Polet za 50 godina te Ženskom odbojkaškom klubu Kaštel za 30 godina uspješnog djelovanja. Dobitnici općinskih Zahvalnica su Franjo Braniša za dugogodišnji rad i obnašanje dužnosti predsjednika u Matici umirovljenika, mlada rukometašica Sara Rakić kao najbolja obrambena igračica Hrvatske u U16 kategoriji,

Prva ravnateljica Magnolije je Dina Barić Baksa

Željko Prprović – Šela za neprekidnu 51 godinu vjernosti NK Poletu, u kojem je proveo čitavu igračku karijeru, te Damir Fodor za svestrani dugogodišnji doprinos društvenom životu općine kroz glumu, glazbu i rad u upravi nogometnog kluba.

Zakup prostora u centru mjesta

U nastavku sjednice Općinsko vijeće jednoglasno je prihvatilo i Odluku o raspisivanju javnog natječaja za davanje u zakup poslovnog prostora smještenog u samom centru mjesta, ispod općinskih prostorija. Poslovni prostor daje se u zakup na razdoblje od pet godina za obavljanje obrtničke ili samostalne djelatnosti. Početni iznos mjesečne najamnine iznosi 120 eura, a jamčevina 240 eura. Predsjednica Vijeća Dina Korent pritom je naglasila kako je ugovorom strogo zabranjeno davanje navedenog prostora u podzakup trećim osobama.

Kepeci odnijeli pobjednički pehar U organizaciji udruge Okus Knezovec, u subotu, 15. kolovoza, na prostoru SRC-a Gorčica u Šenkovcu uspješno su održane tradicionalne Općinske igre 2026. Manifestacija je okupila brojne mještane i goste željne sportskog nad-

Članovi udruge “Okus” Knezovec

metanja i ugodnog druženja, a program je ponudio sadržaje za sve generacije. Središnja atrakcija poslijepodnevnog dijela bila je nogometni turnir na kojem su snage odmjerile četiri ekipe: Okus, Sindikat, Pacijenti i Ke-

Sportskim duhom “Kepeci” izborili prvo mjesto i osigurali aplauz mještana peci. Prvo mjesto zasluženo je odnijela ekipa Kepeci, dok je za najboljeg strijelca turnira proglašen David Novak.

Večernji sati bili su rezervirani za druga natjecanja. Turnir u beli okupio je čak 18 parova, a pobjedu su od-

nijeli Zoran Kolar i Saša Turk. Drugo mjesto pripalo je Lei Perhoč i Nikoli Grabaru, dok su treće mjesto zauzeli Ivan i

Blaženka Moharić. U pikadu se među 32 natjecatelja najpreciznijim pokazao Renato Varga, ispred drugoplasiranog Božidara Labazana i trećeplasiranog Davora Riseka. Pobjedu u visećoj kuglani odnio je Nikola Mesarić. Za najmlađe posjetitelje bio je osiguran besplatan napuhanac, dok su se odrasli osvježavali uz bogatu ponudu ćevapa i raznih pića. Iz udruge Okus Knezovec izrazili su veliko zadovoljstvo uspjehom manifestacije i odazivom te su uputili zahvalu Općini Šenkovec, načelniku Zoranu Kolaru i sponzorima na podršci. (jo)

14 Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

GRAD MURSKO SREDIŠĆE

21. kolovoza 2026.

Raskid ugovora s Tiskom Zbog višegodišnjeg problema s nepropisnim parkiranjem na kolniku kod kioska Tiska, Grad Mursko Središće donio je odluku o raskidu Ugovora o zakupu javne površine s tvrtkom Tisak plus d.o.o. Ugovor se raskida u roku od 90 dana, u skladu s člankom 3. spomenutog dokumenta, a tvrtka se upućuje na pronalaženje alternativne lokacije koja neće izazivati

smetnje u prometu niti narušavati sigurnost. Pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika, Gradsko vijeće, društvene djelatnosti i EU fondove zadužena je da službeno obavijesti Tisak plus d.o.o. o raskidu ugovora. Iz Grada ujedno apeliraju na sve sudionike u prometu da ne parkiraju na prometnicama i nogostupima ni u ostalim dijelovima grada. (sh)

Odlukom gradskih vlasti, prekršitelji komunalnog reda s cijelog područja Murskog Središća ubuduće više neće moći ostvarivati nikakve pomoći iz gradskog proračuna. Također, promijenjen je i sustav naplate odvoza otpada u naselju Sitnice. Mještani Sitnica dosad su

plaćali umanjenu cijenu s ciljem prihvaćanja organiziranog odvoza otpada, što je i ostvareno. Međutim, zbog predavanja većih količina otpada ubuduće se uvodi naplata pune cijene prema cjeniku koji vrijedi za cijelo područje grada, a sukladno broju članova kućanstva. (sh)

Tko ostaje bez gradskih potpora?

Kazne bez upozorenja za piromane Zbog sve većeg broja komunalnih prekršaja koji se odnose na nelegalne paljevine i odbacivanje smeća u prirodu, nalaže se komunalnom redarstvu Grada Mursko Sre-

dišće da prekršitelje ubuduće kažnjava, bez prethodnog izdavanja upozorenja. Odluka je donesena s ciljem zaštite zdravlja i sigurnosti svih stanovnika. (sh)

Temeljem podnesene zamolbe Martine Medvar iz Ulice M. Gupca, odobrena je isplata novčanih sredstava u iznosu od 300 eura. Sredstva su namijenjena za podmi-

renje troškova sudjelovanja mladog Jurice Medvara, člana Atletskog kluba Mursko Središće, na predstojećim atletskim natjecanjima u Češkoj i Karlovcu. (sh)

Na temelju zamolbe Slavena i Sandre Nedeljko iz Ulice M. Gupca, Grad Mursko Središće odobrio je novčanu potporu u iznosu od 300 eu-

ra. Financijska sredstva namijenjena su za sufinanciranje troškova odlaska na međunarodnu ljetnu pijanističku školu u Grožnjanu. (sh)

Međimurskom nogometnom savezu odobrena je zamolba kojom će se sufinancirati obavezni liječnički pregledi za djecu, članove

Škole nogometa „Rudar“ Mursko Središće. Grad će pokriti 30 posto ukupnog iznosa troškova pregleda po djetetu. (sh)

U Murskom Središću u tijeku je rekonstrukcija Vatrogasnog doma. Vrijednost radova, koje izvodi tvrtka Tekeli projekt-inženjering d.o.o., iznosi 650.977,76 eura s PDV-om. Obnova

će osigurati modernizaciju objekta te stvoriti znatno kvalitetnije uvjete za rad, edukaciju i osposobljavanje vatrogasaca. Završetak radova očekuje se do početka studenog. (jo)

Za Juricu Medvara 300 eura

300 eura za pijanističku školu

Grad sufinancira liječničke preglede

Božena Haller - Vršić, Marija Šardi, Ana Jurović, Mira Sakač i Marija Šafarić predstavljale su ekipu Švelje, a drugo ime bilo im je “Bivši modeks”

54. POVORKA STARIH OBIČAJA i zanata

15 živopisnih ekipa podsjetilo kako smo živjeli

Povorka starih običaja i zanata još je jednom pokazala da tradicija nije samo uspomena na prošla vremena, već vrijedna baština duboko utkana u nas Piše: Aleksandra Sklepić

U sklopu Dana turizma Općine Sveti Martin na Muri, u subotu, 15. kolovoza 2026. godine, održana je tradicionalna 54. Povorka starih običaja i zanata. Ulice Svetog Martina na Muri i ove su godine ispunili brojni sudionici koji su kroz zanimljive i kreativne prikaze posjetiteljima približili nekadašnji način života, običaje i zanate ovoga kraja. Ova prepoznatljiva manifestacija još je jednom potvrdila koliko je važno čuvati i njegovati kulturnu baštinu te prenositi tradiciju s generacije na generaciju. Kroz povorku su oživljeni prizori iz prošlosti, podsjećajući na običaje i vještine koji su nekad bili sastavni dio svakodnevice stanovnika Međimurja. U 54. izdanju Povorke sudjelovalo je 15 ekipa, među kojima su bili pojedinci,

Limena glazba povorci je dala ritam udruge, društva i skupine koje svojim radom pridonose očuvanju lokalne baštine. Posebnu atmosferu svojim su nastupom dodatno upotpunile Svetomartinske mažoretkinje, čiji je nastup razveselio okupljene posjetitelje.U povorci su sudjelovali: Zrinska garda, Kuburaška udruga Maruševec, EX Bandisti, Sve-

tomartinske mažoretkinje, Sekcija „Rimljani“ HKUU Sveti Martin na Muri, Dramska sekcija HKUU Sveti Martin na Muri, Podružnica umirovljenika Sveti Martin na Muri – Švelje, Traktor Steier – žene u narodnim nošnjama, Društvo žena Hlapičina – čehara perja, OPG Mladen Dobranić, Lovačko društvo Trčka, Svetomar-

Obnova vrijedna više od pola milijuna eura

Predstavnici sekcije „Rimljani“ HKUU Sveti Martin na Muri podsjetili su na rimsku povijest svoga mjesta

tinski krampusi, Turistički vlak Sveti Martin na Muri, Oldtimer klub Međimurje i Jakopić travel d.o.o. Povorka je tako i ove godine bila svojevrsni susret prošlosti i sadašnjosti te prilika da se vrijednosti i tradicija ovog kraja približe najmlađima. Upravo kroz ovakve manifestacije običaji se čuvaju od zaborava, a kulturna baština nastavlja živjeti i u novim generacijama. Povorka starih običaja i zanata još je jednom pokazala da tradicija nije samo uspomena na prošla vremena, već vrijedna baština koja se njeguje, predstavlja i prenosi dalje. Upravo zato ovakvi sadržaji imaju posebno mjesto u programu Dana turizma, jer posjetiteljima pružaju priliku da upoznaju Sveti Martin na Muri kroz njegovu povijest, običaje i neumorne stanovnike koji ih i danas s ponosom čuvaju.

21. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Gornje Međimurje 15

SUSRET oldtimer traktora

Štrigovski bregi: 80 oldtimer traktora ponovno privuklo pažnju Oldtimer traktori ponovno su okupili ljubitelje starih strojeva u Svetom Urbanu, a 80 traktorista iz tri države krenulo je štrigovskim bregima Piše: Kristina Kobal

Oldtimer traktori ponovno su zablistali u Svetom Urbanu, gdje je u sklopu tradicionalnog obilježavanja blagdana svetog Roka održan 23. međunarodni rally oldtimer traktora. Na susret je stiglo ukupno 80 traktorista iz Hrvatske, Slovenije i Austrije. Svi su svoja vozila pomno pripremili za ovu posebnu prigodu, pa su traktori zablistali od čistoće. Iza svakog od njih stoji puno

truda i ljubavi vlasnika koji ih pažljivo čuvaju kako bi ih još godinama mogli pokazivati na ovakvim manifestacijama.

Oldtimer traktori krenuli štrigovskim bregima

S nestrpljenjem se čekao start rallyja,u 12.30 sati kolona oldtimer traktora krenula je štrigovskim bregima. Sudionici su se zaustavili na tri lokacije – Obiteljskom gospodarstvu Zlatka Novak u Svetom Urbanu, u Vinariji Kocijan u Štrigovi te na OPG-u Perhoč u Grabrovniku. Vođa rallyja bio je upravo Zlatko Novak, vlasnik OPG-a Novak i domaćin prvog od-

Dragutin Barlek i Ivan Bais, dugogodišnji sudionici međunarodnog rallya oldtimer traktora

morišta traktorista. I sam je dugogodišnji sudionik susreta, a u Sveti Urban stigao je sa svojim vjernim IMT- om 539. – Ovdje sam već godinama sa svojim IMT-om 539. Ponosan sam na njegove godine i izdržljivost. Bili su to ipak prvi traktori u Jugoslaviji. Radilo se na poljoprivredi i poslužio je svrsi,rekao nam je Novak. Za sudjelovanje na rallyju njegovom traktoru, kaže, ne treba puno. – Za ove manifestacije ga samo treba očistiti i podmazati, a s njim odem i na susret u Sveti Martin na Muri, dodaje.

Oldtimer traktori i najmlađi ljubitelji

Posebno veseli prizor bili su najmlađi posjetitelji koji su s uzbuđenjem iščekivali početak rallyja. Novak otkriva da upravo unuci imaju posebno mjesto u njegovoj traktorskoj priči. – Imam dvije unuke i tri unuka i vozim ih do farme i vinograda za uživanciju, kaže kroz osmijeh. Za kraj druženja predviđeno je tradicionalno postavljanje velikog klopoteca kod Društvenog doma, oko 16.30 sati. Još jedan rally tako je spojio ljubav prema starim strojevima, međimurskoj tradiciji i dobrom druženju.

Zlatko Novak sa svojim vjernim IMT-om 539, s kojim godinama sudjeluje na rallyju oldtimer traktora.

Svoje je traktore pokazalo 80 traktorista iz Hrvatske, Slovenije i Austrije.

16 Donje Međimurje PRELOG pomaže Omišu

Pomozimo stanovnicima pogođenima požarom Veliki požar koji je zahvatio područje Omiša iza sebe je ostavio brojne posljedice te ugrozio domove i svakodnevni život brojnih ljudi i obitelji. U trenucima kada je stradalima potrebna pomoć, podrška i solidarnost, gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek i Grad Prelog pozivaju sve građane da se, u skladu sa svojim mogućnostima, uključe u akciju prikupljanja pomoći. Svi građani, udruge, poduzetnici i drugi koji žele pomoći mogu novčana sredstva uplatiti na račun: IBAN: HR5523900011500343665 Račun je otvoren do 16. rujna 2026. godine.

Grad Prelog i njegovi građani mnogo su puta pokazali veliko srce i spremnost pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija. Vjeruje kako će i ovoga puta zajedništvo i solidarnost povezati građane u želji da pomognu ljudima koji su u požaru pretrpjeli štetu na svojim domovima i imovini. U akciju pomoći uključit će se i Grad Prelog, koji će za pomoć stradalima izdvojiti određeni iznos sredstava. Shodno tome, poziva sve građane da se odazovu ovoj humanitarnoj akciji i svojim prilogom, bez obzira na njegov iznos, pomognu stanovnicima pogođenima požarom. (vv)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

DOGRADNJA OŠ Prelog

21. kolovoza 2026.

Osnovnoškolci ipak kreću u dvosmjenskoj nastavi - Jedan dio učenika ići će u drugu smjenu, a očekujemo da će sve biti spremno i da ćemo na jednosmjensku nastavu prijeći do kraja rujna, kaže ravnateljica škole Samardžija Bermanec Piše: Vlasta Vugrinec

Radovi na dogradnji i opremanju Osnovne škole Prelog, investiciji vrijednoj više od dva milijuna eura kojom se stvaraju uvjeti za prijelaz na jednosmjensku nastavu, privode se kraju. Međutim, unatoč intenzivnim radovima tijekom ljetnih mjeseci, učenici novu školsku godinu 7. rujna ipak neće započeti u jednosmjenskom režimu.

Jednosmjenska nastava do kraja rujna

Ovu je informaciju na ovotjednoj konferenciji za novinare potvrdila ravnateljica škole Ivana Samardžija Bermanec pojasnivši kako će škola prva tri tjedna nove školske godine morati raditi u dvije smjene.

ROKOVO u Draškovcu

- Idući tjedan imamo sjednicu na kojoj ćemo donijeti konačnu odluku, no jednostavno ćemo morati ta tri tjedna izdržati u dvije smjene. Jedan dio učenika ići će u drugu smjenu, a očekujemo da će sve biti spremno i da ćemo na jednosmjensku nastavu prijeći do kraja rujna, kaže ravnateljica Samardžija Bermanec. Radovi su obuhvatili adaptaciju školske zgrade i njeno proširenje za novu prizemnu etažu površine oko 1.000 četvornih metara. Time se dobiva šest novih učionica, tri kabineta, prostor za produženi boravak, nove sanitarne prostorije prilagođene učenicima, zaposlenicima i osobama s invalidnošću, kao i spojni hodnik koji će povezati novi i postojeći dio zgrade. U sklopu radova, rekonstruira se i glavni ulaz u školu, ob-

navlja se zbornica, uređuju tehničke prostorije, terasa, kao i hodnik s garderobama. Međimurski župan Matija Posavec istaknuo je da Međimurska županija trenutno provodi veliki investicijski ciklus u obrazovanju te da se svi započeti projekti privode kraju unatoč svim izazovima. U sklopu projekta u OŠ Prelog, osim građevinskih radova i unutrašnjeg opremanja namještajem i informatičkom opremom, u tijeku je i ugradnja vertikalne podizne platforme (lifta) vrijedne za učenike s teškoćama u kretanju, čiji se završetak također očekuje do kraja rujna.

Ugovori za opremanje učionica

Na konferenciji su potpisani ugovori za opremanje OŠ Prelog, ali i ugovor za drugu fazu modernizacije te

Ivana Samardžija Bermanec, ravnateljica OŠ Prelog opremanje sportske dvorane Graditeljske škole Čakovec, projekta vrijednog oko 374 tisuće eura. Iako će preloški osnovnoškolci morati pričekati još nekoliko tjedana na konačni ulazak u nove učionice i jednosmjensku nastavu, nadležni poručuju kako su strpljenje i kratak prijelazni period mala cijena za dugoročno znatno bolji obrazovni standard.

Sveti Rok, čuvaj nas! Novi oltar blagoslovio je mons. Josip Mrzljak, umirovljeni varaždinski biskup (Foto: Studio Vipro)

ROKOVO u Čehovcu

Blagoslov novog oltara Uz već tradicionalnu proslavu u Draškovcu, blagdan sv. Roka svečano je obilježen i u Čehovcu. No, ove godine, blagdan u Čehovcu proslavljen je s posebnim značenjem. Naime, tom je prilikom svečano blagoslovljen novi oltar u Kapeli sv. Roka. Misno slavlje predvodio je mons. Josip Mrzljak, umirovljeni varaždinski biskup i izaslanik biskupa Bože Radoša, uz domaćeg župnika vlč. dr. sc. Silvia Košćaka. Nakon blagoslova, oltar je u liturgijsku službu uveden učešćem cijele župne zajednice: predstavnici donatora postavili su oltarnik, zvonari uresili prostor cvijećem, vatrogasci upalili svijeće, tajnica Pastoralnog vijeća položila križ, a ministranti prinijeli darove.

Oltar je izrađen u bečkom ateljeu Josef Janauschek i nabavljen preko kuće Carl Ludwig iz Münchena. Njegovo postavljanje nastavak je obnove kapele nakon prošlogodišnjeg blagoslova zvona sv. Benedikta. Projekt je ostvaren uz potporu Grada Preloga te brojnih donatora, poduzetnika i mještana (Lela Grabant Hižman, Šestan Bush, Kabel Mont, Jurčec transporti, Tomaplast, Tehnix, Darko Švenda, Danijela Jurčec i Sabina Jurčec). Na kraju slavlja župnik Košćak zahvalio je biskupu, svećenicima, donatorima, pjevačima i mještanima. Proslavu su u večernjim satima zaokružili članovi NK ČSK druženjem uz nastup sastava Vremeplov iza Društvenog doma. (vv)

Draškovec je na blagdan svetog Roka, 16. kolovoza, proslavio zaštitnika župe u sklopu manifestacije „Rokovo u Međimurju“. Riječ je o jednoj od najdugovječnijih vjerskih manifestacija u regiji, kojom je ove godine obilježena 266. godišnjica zavjeta svecu, 247. godišnjica izgradnje župne crkve te 237. godišnjica osnutka Župe svetog Roka. Tradicija zavjeta seže u 1760. godinu, kada je područjem harala kuga, posebno stočna kuga u donjem Međimurju. Ona je izazvala masovni pomor stoke, osiromašenje stanovništva i teške gospodarske prilike. Mještani su se zavjetovali sagraditi crkvu ako ih svetac zaštiti od pošasti. Nakon što je bolest nestala, Draškovec je dobio prvu i jedinu zavjetnu crkvu u Međimurju, prepoznatljivu po dva tornja (dva tornja ima još jedino crkva sv. Jeronima u Štrigovi). Ispravu o utemeljenju crkve potpisao je 27. svibnja 1760. u Legradu Juraj pl. Osterhuber, opunomoćenik glavnog donatora i tadašnjeg gospodara Međimurja, Mihaela Ivana Althana III. Od tada u Draškovec svake godine hodočaste tisuće vjernika. Iako su masovna hodo-

Procesija s likom svetog Roka (Foto: Studio Vipro) čašća iz drugih župa oslabila nakon Drugoga svjetskog rata, Župa Goričan neprekinuto ustraje u toj tradiciji te njeni župljani i članovi cehovskog društva svake godine sudjeluju u zavjetnoj procesiji. Ovogodišnji program započeo je 13. kolovoza, dok je na sam blagdan održana

zavjetna procesija s kipom sv. Roka u organizaciji Udruge prijatelja sv. Roka, nakon čega je uslijedila svečana misa koju je predvodio dr. Krunoslav Novak. Sveti Rok iznimno je omiljen svetac. Smatra se zaštitnikom od kuge, kolere, zaraznih bolesti i AIDS-a, kao

i zaštitnikom životinja, pasa, veterinara, invalida, neženja te čuvarem od prirodnih nepogoda i bolesti nogu. Unatoč tome što stočne kuge više nema, broj hodočasnika u Draškovcu danas ponovno raste jer vjernici u novim životnim brigama i dalje traže svečev zagovor. (vv)

30. rujna 2022. 21. kolovoza 2026.

Donje Međimurje 17 17 Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

BLAGDAN VELIKE GOSPE u Međimurju

Kip Djevice Marije sam je pronašao Svetu Mariju Već u 14. i 15. stoljeću lokalno se stanovništvo okupljalo u Svetoj Mariji u molitvi, a narodnu je pobožnost dodatno rasplamsala legenda o čudotvornom Marijinu kipu pronađenom u plićaku rijeke Drave, čime su udareni temelji današnjeg svetišta Piše: Vlasta Vugrinec

Čudotvorni kip Djevice Marije

Prošle subote, 15. kolovoza Graba je dobila gustu žičanu mrežu Prema pučkoj predaji, diljem Međimurja svečano je i plutače s ljestvama drveni kip Djevice Marije proslavljena svetkovina UzneKOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama doplovio je rijekom Drasenja Blažene Djevice Marije na vom i zapeo je u šipražju nebo, Velika Gospa, odnosno propisno je ograđena Veljka Meša. i plićaku uz obalu, na poRiječ je o kršćanskom blagdručju nekadašnjeg naselja danu, duboko ukorijenjenom u Altarec. Mještani i lokalni tradiciji međimurskog kraja koji ribari primijetili su neobičnu je i ove godine okupio mnoštvo svjetlost na vodi, a kada su hodočasnika koji su u marijanprišli, pronašli su kip kako ska svetišta došli potražiti mir, neozlijeđen pluta unatoč duhovnu snagu i zaštitu za svoje divljoj snazi rijeke. obitelji. Smatrajući to Božjim Posebno svečano bilo je u znakom, seljani su kip Svetoj Mariji, Belici tedodatnu Svetom izvadili iz vode životinja i odlučili za ga svim vlasnicima Inspektori naložili zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio Martinu na Muri, gdje su odrprenijeti u susjedno, veće nemile događaje i ističu kako čvrstu s proštenja, gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventužana ogradu, tradicionalna kako bi sve mu što tamo sunaselje sada poduzeli je alnikoncerti upadmarijanskih u bazen.pjesama Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. kapelu. usagradili njihovoj moći daMeđutim, se nešto i svečanaodnosno misna slavlja.ljestve s plutačama skijalice, legenda da se sutradan takvo ne kaže ponovi. Središte hodočasničkih kip- Istovremeno čudesno vratio na isto želimo nabila je Sveta Marija, kli odgovorni u društvu AAT taj prostor, o kojima je ranije mjesto uz obalu Drave gdje Piše:okupljanja Vlasta Vugrinec glasiti da su predmetne spreHodočasničku svetu misu predslavio je vlč. Antun Sente, župnik jedno od najstarijih marijanskih Geothermae, inspekcija nije izvještavano, stoji u odgovoru je prvi putzapronađen. Nakon mne jame vodu izgrađene Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu u Međimurju. se tosaponovilo nekoliko -svetišta Za nas je priča oko našla nikakve nepravilnosti. iz draškovskog društva. ušto skladu svim dozvolama racijama i ho- stoljeća. Izgradnjom današnje - Ovim privlači putempješake društvo Drugim riječima, na i sputa, mještani su visokih shvatili društva AAT Geothermae i ciljem poštovanja Međimurska “Bistrica” dočasnike koji onamo dolaze postojeću kasnobarokne župne crkve da Marija želi da se njeno Geothermae obavjeogradu s trima utapališta pasa završena, od- AAT ekoloških standarda i zaštite Uznesenja štava ispuniti svoje zavjete, moliti bodljikavim 1782. godine te utemeljenjem zainteresiranu javnost svetište podigne upravo na žicama koje su govoriliSvetkovina su u Gradu Prelogu, okoliša te podzemnih voda Djevice Marijena temelji se na kako za je, zdravlje, obitelj i unutarnji međusobno samostalnebile župe sedam go- tom mjestu. Tako je nastala sukladno dobivenim razmaknute ali i iz Geothermae naš upit prilikom izgradnje energane. katoličkoj dogmikorake. prema kojoj smjernicama, mir te zahvaliti na primljenim dina SvetajeMarija izvršena sanaci- oko 70 poslije, cm dodana gusta i prva drvena kapelica oko kovezan za poduzete Radi se o privremenim je Marija,nakon po završetku svoga ja bušotinskog milostima. prostora pro- žica, službeno postaje glavno pro- je se ubrzo razvilo današnje Naime, našeg tekmi Međimurci bismo reobjektima za testiranje zemaljskog života, dušom i Povijest hodočašćenja naselje Sveta Marija. vogeotermalna u kli,štenjarsko sta o grabi koja je postala jekta Napredna drot, koji središte sprečavadonjeg ulaz de tijekom izgradnje, a koji tijelom uznesena na nebo. U Svetu Mariju seže još u duMeđimurja. Čudotvorni drveni kip svojevrsno utapalište pasa energana s internalizacijom životinja i eventualan pad u će biti u cijelosti sanirani is kršćanskoj tradiciji ovaj blagboki srednji vijek, kada se na Kroz 19. i 20. stoljeće Blažene Djevice Marije digla se poprilična prašina ugljikovih spojeva, na način bazen. No, ako ju divlje živonivelirani s okolnim terenom hodočasnički pokret popripodručju nekadašnjih naselja dan simbolizira nadu, pobjedu Isusom u naručju i danas obnove postojeće kao i pokako u Međimurju, tako i na tinje ili pak psi ipak uspiju završetka Altarec dodatne i Družilovec nalazila preskočiti ma svojeilidanašnje života nad smrću konačni stavljanja se čuva te nalaziizgradnje na središ-i zaštitne nacionalnoj razin, a nateteren potrgati,obličje. bazenU nakon puštanjem energane poskromna kapelaprostora posvećena više vremenima kada su daleka njem mjestu u Župnojucrkvi trijumf vjere. Hrvatski narod ograde je izašla i rudarska inspekcina dijelu nije smrtonosna klopka. gon najkasnije do kraja 2024. Blaženoj Djevici Mariji. Već u pješačka putovanja do Maristoljećima doživljava Mariju Uznesenja Blažene Djevice ja Državnog inspektorata iz spremnih jama za testiranje Na sklisku nepropusnu foliju 14.ukupne i 15. stoljeću je Bistrice za mnoge težačke kao svoju najvjerniju zaštitni- vode Marije u Svetoj Mariji. Zagreba. duljinelokalno 635 m.se kojom je graba prekrivena i godine. tamo okupljalo obitelji bila financijski i fizičcu, kao "Kraljicu Hrvata" kojoj stanovništvo Nakon svega se moSmješten je samo u samom srTakođer, obnovljeno je i po kojoj se prije nisu uspjele u molitvi, aukupno narodnu12 je pobožki neizvediva, Sveta Marija se Nisu obraća uočene u svim povijesnim i postavljeno cu crkve – na glavnom oltaže dodati je li trebalo doći do izla- popeti i izaći iz vodene zamke, nost dodatno rasplamsala postala je središnja zavjetna svega osobnim iskušenjima. ru, gdje predstavlja središnju ovoga i tko zna kako nepravilnosti znih rampi, s plutajućim pla-le- postavljene su tzv. skijalice, genda o slučaj čudotvornom Marijinu destinacija Međimuraca i Po- dugo Poseban status koji svetitočku štovanja. Upravo pred bi graba bila smrtonotoima, za “probijanja” Uputili smo pisani upit odnosno ljestve s plutačama. kipuspomenutih pronađenomzaštitnih u plićaku dravaca. Upravo je ta uloga sna šte u Svetoj Marijida uživa među ranije timklopka kipomzahodočasnici za životinje da se rudarskoj inspekciji bismo rijeke Drave, čime su udareni "domaće Bistrice" učvrstila vjernicima nije slučajan, već blagdan Velike Gospe, ali Isprike za nemile mještani nisu nama obratili.i dobili uvid u zapisnik, no do ograda od strane životinja, a status Svete Marije kao nezaotemelji današnjeg svetišta. počiva na stoljetnoj tradiciji. tijekom cijelejegodine, pale A trebalo imati samo zaključenja naših novina ni- sve u svrhu onemogućavanja događaje Ključni zaokret prema mabilazne duhovne oaze u koju se Kao jedno od najstarijih mjesta svijeće, ostavljaju svoje zasmo dobili nikakav odgovor. navodnih nemilih događaja sa Odgovorni iz društva AAT malo više sluha za njih i posovnim i organiziranim hodovjernici već stoljećima vjerno kazati marijanskog štovanja ovom životinjama vjete idobru mole za duhovni mir koje su ulazile u ovom Prema onome što su namurevolju. se prilikom ispričavaju dijelu Hrvatske, ono već gene- čašćima dogodio se krajem 18. vraćaju svake Velike Gospe. i obitelj.

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa

MEĐIMURSKA POSLA MEĐIMURSKA POSLA

Plavi nas Mura i Drava, a patimo odi palnici suše Međimurci, otvorite vrata špajzi oda nam je u Hrvata/ diletantizmu u upravljanju našeg apsurda. Proglašava se mom vrhu Europe, a po po-

V U

Međimuraca postala resursima. neto elementarna, već po novom, našem Međimurju ili privući će naravno veliki in- sve događa istog dana jer glavna tema, ali uvijek Priroda nam već duže vriprirodna nepogoda zbog suše. se ne događa ništa ili teres Međimuraca. S je u svemu tome najvažniu ekstremima. je nemai ni jeme šalje jasan a mi jaKulture izgledaju jadno na ispak je sve Ili prepuno obzirom na signal, satnicu, promocija Međimurja. za lijek, ili nam ulazi u dnevni se ponašamo kao iznenađeni pucaloj zemlji, a cijene natiskano manifestacijama. proglašenje najorača je u Pitanje je samo hoće hrane li to gledamosamo snimke 16prolaznici. Kada Mura ižene Drava turističke divljaju i lete u nebo.uredi i Priboravak. tome neDok mislimo sati, a najuzornije zajednice, i Drave probijaju u 17 divljaju, borimo s vodom kojekakve Ključno pitanjeudruge više nije sati, pa je za se zaključiti na Mure lokalne već i kako one naciosrodne i nasipe, pretvaraju naša dvori- kao s bijesnom zvijeri. Gradi- zašto padaju ekstremne kiše nalne. Tako je idući vikend, da se očekuje i dolazak vi- društva prepoznati, htjeti se šta i polja u jezera, istovreme- mo zečje nasipe, mobiliziramo i vladaju ekstremne temperakako mi novinari to volimo sokih gostiju iz Zagreba, pri uključiti u sve to pa makar i no slušamo kuknjavu poljopri- civilnu zaštitu i sve što živo i ture jer klimatske promjene su mislimo nana ministricu inicijativu. reći,vrednika “za bika zatuči”. kojima usjevi umiru čemu neživo ponosni svoju nepo- natuvlastitu i neće nestati. Pitanje je zaNaime, u subotu, 8. liMariju Vučković. Jer ne treba se kao od žeđi. Istina, kukamo i sami kolebljivu "solidarnost u krizi". što smo desetljećima sposobni stopada, Prelog je domaLijepo je napokon vidjeti uvrijeđena Gera ljutiti ako zbog “izgorjelih” vrtova i trave. No, čim se rijeke povuku u samo gubiti. ćinApsurd? Državnog natjecanja u da se nacionalne manifestanetko nije slučajno pozvan, Na prvu izgleda tako, svoja korita i krenu prve ljetne Hrvatska/Međimurje su oranju, a Čakovec Izbora za ciježege, selenastupa u naš druga kraj, da mi izostavljen popisa. ali zapravo je riječ o čistom epizoda po zalihamas pitke vodeTou je sanajuzorniju hrvatsku seosku nismo slijepo crijevo Lijepe jednostavno prilika da se ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se pokaže ono što imamo, a

stotku navodnjavanja imamo dosta toga,poljoprisamo vrednih površina prizdravo samom što sve uzimamo dnu. Voda koja namćedanas za gotovo. Doći ljudiruši iz kuće i plavi podrumske prostocijele Hrvatske, pozivamo samo nekolikoi bogatu mjeseci serije nazagostoljubivost je nasušna potreba, mi je enogastronomiju, paa onda iznova kupujemo u uvoznim pokažimo to što imamo. rajčicama i kukuruzu. Izvadimo iz podruma i špajzi Umjesto da gradimo i koščično mesosustave z tiblikoristimoulje, ozbiljne ce, međimursku gibanicu, navodnjavanja mi puštamo domaće pekmeze, zimnicu, da milijuni kubika vode odu sireve i uz to �ina vina. u Dunav i Crno more, pa onda Prilika je tozadakišu. se pokaže molimo Boga i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-

DONJA DUBRAVA UREĐENJE Šuderice u Goričanu

Tko želipri upravljati Radovi kraju Radovi na jezeru prostorima? Šude- pješačku stazu s LED rasportskim rica u Goričanu u punom svjetom. Općina Donja Dubrava su zamahu, a područje će raspisala je javni natječaj uskoro dobiti moderne za dodjelunamijenjene na upravljanje sadržaje ak-i tivnom odmoru i obiteljkorištenje sportskih građeskomu njenom druženju. Projekt vina vlasništvu. obuhvaća Riječ jeizgradnju o javnoj street sportworkout parkaukupne s vanjskom skoj građevini po2 teretanom i sigurnosnom vršine 321 m , s nadstrešgumenom podlogom, nicom ukupne površineure201 2 đeno mini golf igralište za m , nogometnim igralištem 2 najmlađe te novumpristupnu površine 9707 i pripa-

dajućim zemljištem Izvođač radova je ukupne tvrtka površine 11988 , na adreZetra Mont d.o.o.,ma2ukupna si Krbuljainvesticije 19. vrijednost iznosi 77.182,50 eura. Projekt je Javne sportske građevisufinanciran s 39.660 eune smatraju se prostorima ra bespovratnihza sredstava namijenjenima sportaše i Ministarstva demografije daju se na upravljanje i koriištenje useljeništva. ZAvršetak sportskim udrugama radova planiran je na za 15. s područja općine neorujna. dređeno vrijeme. (vv) (vv)

NOĆ pod zvijezdama u Kotoribi

Spavanje u šatorima Izviđačka družina izložba vezanja čvorova, pružanja Međunarodna Kotoriba, u sklopu Odreda prve pomoći, izrade skloizviđača „Sirius“ Varaždin, ništa, orijentacije pomoću malih životinja organizira dvodnevni izvi- karte te sigurno paljenje KOTORIBA

Udruga i 300 domaćih, đački kamp Međimurska pod nazivom logorske vatre. a predstavit lastavica povodom 35. go- će se iz Austrije, MaUzizlagači edukativni dio, proNoć pod zvijezdama. Kamp dišnjice rada u suradnji s đarske, Bugarske, Njemačke, će se održati 1. i 2. rujna grame prate i brojne zabavEuropskim klubom engle- ne Rumunjske, Srbije, Slovenije, na lokaciji Hatar Kotoriba, aktivnosti: potraga za skih i patuljastih gušana orHrvatske te iz još poneke a namijenjen je svim uče- blagom, pješačka šetnja uz ganizira 30.5.Međunarodnu zemlje.Muru Europske se izložnicima od do 8. razreda rijeku te društvene izložbu be održavaju svake dvije osnovnemalih škole. životinja te igre. Poseban doživljaj bit engleskih i patuljastih gu- će godine sa željom razmjene, Organizatori su prinoćenje u šatorima i vešana u školskoj OŠ černje ocjenjivanja i nagrađivanja premili bogat idvorani sadržajan druženje uz logorsku Jože Horvata Kotoribi. Od vatru. rezultata uzgoja. program kojiudjeci nudi priPozivaju se svi zain17. studenog 2022. teresirani Izložbadaćesese održati likudoza20. učenje praktičnih pridruže održat se zasebno dvije ovoj podnezaboravnoj pokroviteljstvom Opvještinaćei boravak u prirodi. avanturi. Učesniciizložba će usvojiti osnove (vv) izložbe, gušana, te ćine Kotoribe koja ujedno izložba Udruge Međimurska ovim putem poziva sve zalastavica povodom 35. go- ljubljenike u male životinje 5. DRAGON dišnjice postojanjaBOAT Udruge. nadaMarini dođu razgledati i posjetiti Na izložbi će biti izlo- jedinstvenu izložbu malih ženo do 800 eksponata, od životinja. čegaGrad će 500 bitipriprema inozemnih (vv) Prelog se preloški kup šalje snažnu za novo izdanje Otvorenog poruku podrške, aktivnog Dragon boat kupa koji će života i solidarnosti. se održati u subotu, 29. Atraktivan dodatak DONJI VIDOVEC kolovoza 2026. godine, na programu u 14 sati bit će Marini. Službeni program humanitarna utrka gumezapočinje 9:30, a samo na- nih patkica „Raca plava po u organizaciji Gra-Iz tjecanje DB u 12dječjem kategoriOvih udana vr- Dravi“ u kategoriji dječjih TZ vrtića. Preloga i DSR Sportikus. jamaukoje će seVidovcu odvijatibilo na da tiću Donjem vrtića zahvaljuju roditeljistazi dugoj 250Ametara u Građani mogu „udomiti“ ma na izvrsnoj suradnji u je doista veselo. kako i ne 11bilo sati.kad Najbolje oče- patkicu za 5 starog eura tepapira pribi su im ekipe stigle nove prikupljanju kuju zaslužene medalje, a kupiti sredstva za dizalo igračke. Bilo je tu različitih i Općini Donji Vidovec za za sigurnost svih sudioniučenike s novčanog teškoćama u kocki, životinja, drveća, far- za �inanciranje dijela ka brine Hrvatska gorska kretanju mera i drvenog asortimana nagradeOŠ odPrelog. 2000 kn. služba spašavanja. Posebnu Prijave za iDragon za građenje. No, ono što je Naravno, dalje ćeboat sudjedruštvenuigračke i emotivnu vri- traju kolovoza u 13 najvažnije, su nabavlovatidou27. akciji prikupljanja jednost daje re- sati s time da ijeveć kotizacija ljene odnatjecanju novčane nagrade starog papira najavljuju vijalna 12 –uPINK eura. Zakontejnera sigurnost brine koju suDB dobili akcijiutrka. Papir 80 dolazak srediOva smeće, kategorija posvećena je HGSS, a ugodnu atmosferu nom 10. mjeseca. nije Unimera iz Čaženskima koje su se (vv) kovca, za osvojeno 2. liječile mjesto upotpunit će glazbeni saod karcinoma dojke, čime stav Vremeplov. (vv)

Još se stignete prijaviti

Stari papir za nove igračke

Gradimo betonske utvrde

umjesto da sadimo prirodne ta suvenirnice, Međimurske spužve i pametno usmjeravariznice, pozovimo ljude jer mo vodotoke. Naša mnogi ne znaju štostrategija imamo, svodi se na spašavanje žive što uzgajamo na svojim glave u kolovozu i gubljenje imanjima. živaca srpnju. iPriroda nam Neubudimo dalje samonudi obilje, ali zahtijeva plazatajni Međimurci kojima niranje. Sve dok nam jedina je važan samo rad, a ne i hidro-strategija bude zbrajaprezentacija rezultata tog nje šteta i čekanje odobrenja rada! Ne dozvolimo našim sredstava iz EU fondova za političari i nai polju nepogode,da Mura Dravapoće ljoprivrede budu u prvom nas plaviti, a suša će nas siplanu! Iskoristimo priliku jer romašiti. tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

18 Poljoprivreda

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ZELENI VRČJAK otvara prvu knjižicu sjemenja

21. kolovoza 2026.

Međimurci stvaraju lokalnu bazu starih sorti S približavanjem početka programa Zeleni vrčjak, Knjižnica „Nikola Zrinski” Čakovec priprema se za otvorenje prve lokalne Knjižnice sjemenja. Ova nova zelena usluga pokreće se s ciljem stvaranja besplatne baze sjemenja dostupne svim članovima, a cijela se inicijativa temelji na održivom i zajedničkom principu posudbe, uzgoja i vraćanja sjemena. Organizatori poručuju da je sada pravo vrijeme za sve koji su planirali donirati sjeme iz vlastitih vrtova. Knjižnica još uvijek aktivno prikuplja sjeme cvijeća, povrća, začinskog i ljekovitog bilja, s posebnim naglaskom na autohtone i tradicijske biljne vrste s područja Međimurja. Jedini je uvjet da je sjeme netretirano kemikalijama, potpuno suho, čisto te zapakirano u papirnatu kuvertu

ili staklenku s naznačenim nazivom sorte, godinom i mjestom branja. Prikupljanje sjemena na pultu knjižnice traje sve do kraja listopada 2026. godine. Uz praktičnu razmjenu sjemena, čakovečka knjižnica nudi i bogatu literaturu za sve koji žele proširiti svoje vrtlarsko znanje. Za inspiraciju i savjete o održivom životu iz svojeg fonda preporučuju naslove kao što su velika ilustrirana enciklopedija Vrt, poznati priručnik Bio vrt autorice Marie-Luise Kreuter, djelo Veliki vrt Gillesa Clémenta te praktični vodič Vrtlarstvo za djecu autorice Jane Bull. Iz Knjižnice „Nikola Zrinski” Čakovec zahvaljuju svima koji su već donirali sjeme i time postali dio ove zajedničke zelene priče kojom se u Međimurju sadi sjeme znanja i održive budućnosti. (vv)

OSIGURANJE poljoprivredne proizvodnje

Dostupno je više od 23 milijuna eura Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je četvrti Natječaj za provedbu intervencije 76.01. „Osiguranje poljoprivredne proizvodnje“, koja se provodi u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. Za ovu je mjeru osigurano ukupno 23.049.729,41 euro raspoloživih sredstava javne potpore. Glavni je cilj potaknuti domaće poljoprivrednike na ugovaranje polica osiguranja kako bi ublažili

sve učestalije ekonomske gubitke uzrokovane nepovoljnim klimatskim prilikama i pojavom životinjskih bolesti. Prema uvjetima natječaja, intenzitet javne potpore iznosi do 70 posto prihvatljive premije osiguranja, dok maksimalan iznos godišnje potpore po pojedinom korisniku može dosegnuti do 75.000 eura. Svi zainteresirani poljoprivrednici svoje zahtjeve za isplatu potpore mogu podnijeti do 31. prosinca 2026. godine do 12 sati.(vv)

FESTIVAL KRUMPIRA u Belici

Traže se najbolji kuhari kalampera Općina Belica i Udruga međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira pozivaju sve zaljubljenike u gastronomiju i kulinarsku tradiciju na sudjelovanje u natjecanju u pripremi jela od krumpira. Natjecanje održat će se u subotu, 29. kolovoza 2026. godine, u sklopu ovogodišnjeg Festivala krumpira, pod velikim šatorom pokraj igrališta NK BSK u Belici. Glavnu ulogu igra kalamper. Natjecanje je otvorenog tipa, što znači da se na njega mogu prijaviti svi zainteresirani. Početak kuha-

nja predviđen je za jutarnje sate, a stručno ocjenjivanje je najkasnije do 12:30. Najbolje kulinarske kreacije ocjenjivat će stručni žiri, a za najuspješnije natjecatelje osigurane su i prigodne nagrade. Uz natjecateljski dio program, posjetitelje i sudionike očekuje bogat glazbeni i zabavni sadržaj te prilika za ugodno druženje i proslavu najvažnijeg poljoprivrednog brenda toga kraja. Svi zainteresirani svoje ekipe mogu prijaviti do srijede, 26. kolovoza 2026. godine. (vv)

Visoke temperature omele su normalno nalijevanje klipova

Prisilno zrelo polje kukuruza

SUŠA I PRIPEKA uništile kukuruz

Sunce nemilice prži, a navodnjavanje stoji – Zatražit ćemo od župana hitno proglašenje prirodne nepogode uzrokovane sušom, potvrdio je Igor Rešetar, poljoprivrednik iz Kuršanca koji se godinama bavi proizvodnjom mlijeka Piše: Vlasta Vugrinec

Dugotrajni toplinski valovi i nezapamćena suša izbrisali su nadu ratara i stočara u rodnu godinu. Prizori s polja, kako u Međimurju tako i diljem zemlje, više nalikuju na kasnu jesen nego na kolovoz. Naime, stabljike kukuruza doslovno su spržene, suhe su da suše ne mogu bolje biti, klipovi otužno vise kao da je kraj listopada. Istina, nisu to oni veliki i teški već kržljavi, smežurani, rekli bi s prepečenim zrnjem, ako ga uopće i ima. Umjesto očekivanog, bogatog uroda škroba koji pokreće stočarsku proizvodnju, poljoprivrednici s polja skupljaju drvenastu, preuranjeno osušenu masu u očajničkom nastojanju da izradom silaže osiguraju barem kakvu-takvu voluminoznu hranu za stoku i spriječe potpunu katastrofu u stajama pred nadolazeću zimu.

Silaža je tehnološki izuzetno zahtjevna

Ipak, iskusni stočari upozoravaju da je takva silaža iznimno nekvalitetna i tehnološki rizična. Silaža dobivena iz sušom sprženih i dehidriranih stabljika nosi niz ozbiljnih prehrambenih nedostataka koji izravno ugrožavaju zdravlje mliječnih krava i tovljenika te drastično smanjuju proizvodnju mlijeka i mesa. Zbog izostanka ili kržljavosti zrna u masi dramatično nedostaje ključni izvor energije – škrob. Istovremeno, stabljika koja je uslijed toplinskog šoka prisilno završila vegetaciju ubrzano

Gdje je zapelo s navodnjavanjem Rolomati i ostale naprave za navodnjavanje rade tjedni bez prestanka. Istina riječ je o privatnim investicijama dok javni sustav stoji neiskorišten. A najavljena je i gradnja novih, prije svega na području Belice. No, zbog konstantnih suša koje se ponavljaju iz godine u godinu, Međimurska županija odlučila je ponovno staviti u pogon svoj javni sustav navodnjavanja na području Čakovca, Strahoninca i Nedelišća. Po-

drveni i nakuplja ogromne količine lignina. Lignin je za preživače praktički neprobavljiv, što stoci znatno otežava probavu, uzrokuje osjećaj lažne sitosti i drastično smanjuje ukupni dnevni unos hrane. I sam tehnološki proces spremanja takve mase predstavlja pravu noćnu moru. Presuhu i "drvenu" kukuruznu masu iznimno je teško, pa gotovo i nemoguće, kvalitetno nagaziti i zbiti u silo-jamama i rovovima. Budući da se zrak ne može u potpunosti istisnuti iz međuprostora, preostali kisik stvara idealne uvjete za razvoj opasnih plijesni, kvasaca i patogenih gljivica koji proizvode toksične mikotoksine. Cijeli proces dodatno otežava i kronični manjak prirodnih biljnih šećera bez kojih korisne bakterije mliječne kiseline ne mogu pokrenuti pravilnu fer-

ljoprivrednici s tih područja bili su pozvani još u veljači ove godine da iskažu svoj interes i to putem obrasca kojim bi potvrdili namjeru korištenja sustava, naveli planirane kulture te iznijeli dosadašnja iskustva s preprekama u navodnjavanju. Ukoliko bi se javio dovoljan broj zainteresiranih, sustav bi mogao proraditi već ovog ljeta, tako se pričalo u veljači. Što je po tom pitanju napravljeno, nismo uspjeli doznati u trenutku pisanja teksta.

mentaciju. Zbog toga je dugotrajna stabilnost cijele hrpe vrlo upitna, a rizik od naknadnog kvarenja i truljenja pri otvaranju silosa iznimno visok. Ovako siromašna silaža zahtijevat će nova, neplanirana i iznimno skupa ulaganja u nabavu dodatnih krmiva, proteina i energetskih dodataka, što stavlja neizdrživ �inancijski teret na već iscrpljena poljoprivredna gospodarstva. Ništa bolja situacija nije ni s ostalim proljetnim kulturama. Suncokret, koji se inače smatra kulturom daleko otpornijom na nedostatak vlage zahvaljujući svom dubokom korijenu, ove je godine također pokleknuo pod valovima ekstremnih temperatura. Glave suncokreta ostale su neprirodno male, spržene na stabljici i preuranjeno dozrele, s visokim udjelom praznih ili nedovoljno ispunjenih zrna.

Igor Rešetar, poljoprivrednik iz Kuršanca S druge strane, šećerna repa proživljava pravu agoniju pod zemljom. Zbog potpunog nedostatka vlage u dubljim slojevima tla i ekstremnog pregrijavanja površinskog sloja, korijen repe je dehidriran, drvenast i zakržljao.

Proglašenje prirodne nepogode

Zbog razmjera štete koja na pojedinim parcelama i kulturama prelazi i osamdeset posto, poljoprivrednici se u očaju pripremaju za odlazak k županu Matiji Posavcu. – Zatražit ćemo od župana hitno proglašenje prirodne nepogode uzrokovane sušom, potvrdio je Igor Rešetar, poljoprivrednik iz Kuršanca koji se godinama bavi proizvodnjom mlijeka. Proglašenje prirodne nepogode i izvanredna pomoć države ostaju im jedina preostala slamka spasa kako bi kroz izravne potpore i ublažavanje �inancijskih šteta uspjeli sačuvati stočni fond i preživjeti ovu, bez sumnje, najtežu poljoprivrednu godinu u posljednjem desetljeću.

21. kolovoza 2026.

Poljoprivreda 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Slika 1. Neodržavani filter zraka u jednoj industriji (vidljive naslage nataloženih čestica nečistoća iz zraka), Slika 2. Novi filter zraka, Slika 3. Cijev za odvod zraka iz kuhinjske nape u jednom ugostiteljskom objektu (vidljive naslage masnoće koje mogu lako buknuti)

Zdravstveni aspekti ventilacijskih sustava Piše: Andrija Lesar, dipl.ing., voditelj službe za sanitaciju, Bioinstitut d.o.o.

Ivan Balent iz Preloga na placu je nudio i bamiju

Čakovečki sajam i plac

Zimnica se očito priprema na veliko Crvena rog paprika pa i babura te mladi grah i dalje su roba broj jedan koja se nudi i traži na čakovečkom sajmu. Mladog graha ima konstantno od kad mu je počela sezona i samo se mijenjaju sorte i naravno cijena. Trenutno se nudi po 4 eura za kilogram no mogao se naći i za 3.5 eura. Papriku pak čovjek ne može ne primijetiti jer osim što je ima na svakom koraku, ističe se svojom bojom, ali i uredno posloženim vrećama, odnosno sanducima. Naime, stoje kao vojnici u vrsti. A cijene?. Različite, ovisno o tome koja količina se kupuje i kod koga. Razlika može biti od 0.50 do čak jedan euro. Stoga je valjalo prošetati i dobro razgledati ponudu. Prodavači povrća čak su “istisnuli”

CIJENE PLAC

CIJENE SAJAM

Mladi krumpir (kg):

1,00 €

Mladi krumpir (10 kg):

6,00 €

Grah (kg):

4,00 €

Rajčica (kg):

2,00 €

Mrkva (vezica):

1,50 €

Mladi grah (kg):

4,00 €

Tikvice:

2,00 €

Patlidžan (kg):

2,00 €

Mahune (kg):

8,00 € 2,50 €

Paprika (kg):

2,00 €

Rajčica (kg):

Mahuna (kg):

6,00 €

Krastavci (kg):

2-5,00 €

Tikvice (kg):

Paprika (kg):

2,50 €

Krastavci (kg):

2,00 € 1-4,00 €

Patlidžan (kg):

2,00 €

Lubenica (kom):

5,00 €

Kukuruz (klip):

0,50 €

Klip kukuruza:

0,50 €

trgovce tekstilom, odnosno bilo ih je toliko da su prodavali na njihovim mjestima. Šušur je bio i kod štanda s krastavcima te domaćim šljivama koje su se nudile za 2 eura po kilogramu. Unatoč gužvi, nisu baš svi došli u kupnju već na “čašicu “ razgovora, pa u razgledavanja

Vreće s paprikom poredane kao vojnici

poput jedne slovenske obitelji koju smo sreli. Što se središnje tržnice tiče, tu je situacija malo drugačija. Tek nekoliko prodavača povrća i voća, a više njih s cvijećem. Uglavnom je bila riječ o buketima statica, gladiola i naravno, trajnica. (vv)

eodržavani sustavi ventilacije i/ili klimatizacije izvor su širenja zaraze među ljudima (hoteli, škole, vrtići, čekaonice, radni prostori, radione, uredi itd), kontaminacije proizvoda u prehrambenoj industriji, u bolničkim ustanovama put su prijenosa infekcija, osim toga neodržavani sustavi vrlo su često energetski neučinkoviti i bučni. Čišćenje sustava iznimno je bitno u industrijama gdje u procesu rada nastaju sitne lebdeće čestice ili gdje se oslobađaju agresivne hlapive pare. Takvi sustavi mogu izazvati brojne zdravstvene probleme kod radnika, a samim time smanjiti radnu učinkovitost i povećati broj bolovanja. Ventilacijski kanali u kojima se skupljaju velike količine masnoće (npr. kuhinjske nape) izrazito su opasni za razvoj i nastanak požara. Neodržavane kuhinjske nape vrlo su čest uzrok požara u ugostiteljskim objektima. Osim opasnosti od požara sustavi za ventilaciju i/ili klimatizaciju vrlo su pogodni medij za rast i razvoj mikroorganizama. Čišćenje ventilacijskih sustava propisano je zakonom. Valja napomenuti da se poslovi dezinfekcije obavljaju prema posebnom rješenju Ministarstva zdravlja, stoga, dezinfekciju i izdavanje propisane potvrde o dezinfekciji smije izvršiti isključivo za to ovlašteno poduzeće. Redovito čišćenje i dezinfekcija klimatizacijskog i ventilacijskog sustava: smanjuje rizik od prijenosa zaraznih bolesti, smanjuje rizik od nastanka požara

(nakupine fine prašine ili masnoća u ventilacijskih kanalima pod utjecajem strujanja suhog zraka zbog trenja mogu uzrokovati tinjanje i požar), produljuje vijek trajanja sustava, uklanja širenje neugodnih mirisa (kondenzat često predstavlja medij za razvoj plijesni i gljivica), smanjuje potrošnju energenata u redovnom radu (nakupine prljavštine smanjuju učinkovitost elektromotora), smanjuje putove prolaza štetočina (kroz ventilacijske sustave često prolaze glodavci, insekti itd.), smanjuje buku i vibracije, povećava produktivnost radnika, produljuje održivost prehrambenih proizvoda. U novije vrijeme brojni kafići investirali su u ventilacijske sustave te su tako postali “pušački kafići”. Malo tko razmišlja da se u takvim sustavima talože sve otrovne čestice iz duhanskog dima. Posebno su ozbiljni ventilacijski sustavi u velikim zatvorenim objektima. Zamislite

veliki shoping centar, u kojem se nalazi na tisuće ljudi, jeste li ikada razmišljali kako tamo dolazi svježi zrak? Da li je taj zrak svjež, čist i siguran? Ista je stvar sa velikim industrijskim objektima, gdje se pojavljuju dimovi, pare, lebdeće čestice, zdravlje ljudi koje rade u takvim uvjetima uvelike ovisi o radu ventilacijskih sustava. Nerijetko u samim ventilacijskim sustavima nailazimo na ogromne nakupine izrazito fine prašine koja predstavlja velik rizik od nastanka požara. U Hrvatskoj se godišnje registrira na desetke požara čiji uzrok je upravo u ventilacijskim sustavima – šteta je gotovo uvijek milijunska. Kada je riječ o zarazama preko sustava ventilacije njih je u praksi i u konkretnom slučaju teško dokazati, te se to ni ne radi. Međutim jedan od najopasnijih prijetnji je širenje zaraze legionarske bolesti. Legionarska bolest nije jedina koja se može širiti putem ventilacijskih sustava.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 7 - 20 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sati Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sati Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

20 Povrtlarstvo Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

U VRTU Monike Munđa iz Čakovca

Bez kvelne čurke su bile nezamislive

21. kolovoza 2026.

- Podsjeća me na nešto između origana i timijana, ali bliže timijanu. Ima jako fin i intenzivan okus, objašnjava Monika Piše: Vlasta Vugrinec

Što se događa s biljkama kada temperatura prijeđe 35 stupnjeva?

ada temperatura zraka prijeđe 35°C, većina biljaka u našem podneblju ulazi u stanje teškog toplinskog stresa i obrambeni mehanizmi biljaka zakazuju. To više nije stres, to je za biljku izvanredno stanje u kojem se doslovno bore za preživljavanje. Na toj granici pokreću se obrambeni mehanizmi koji usporavaju ili potpuno zaustavljaju njihov normalan razvoj. Evo što se točno događa unutar biljke na tim temperaturama:

1. Prestanak fotosinteze i gladovanje biljke

Zatvaranje puči: Biljke kroz mikroskopske otvore (puči) na lišću ispuštaju vodu kako bi se rashladile (transpiracija). Iznad 35 °C, biljka zatvara te otvore kako bi spriječila dehidraciju. Prekid proizvodnje hrane: Zbog zatvorenih puči, biljka više ne može uzimati ugljikov dioksid (CO₂). Fotosinteza se drastično usporava ili potpuno prestaje. Biljka prestaje rasti i počinje trošiti vlastite energetske rezerve.

2. Sterilnost cvijeta i izostanak plodova

Kuhanje peluda: Na temperaturama iznad 35 °C pelud većine povrtnih kultura (pogotovo rajčice, paprike i graha) postaje sterilan i ljepljiv. Opadanje cvjetova: Budući da nema oprašivanja, biljka odbacuje cvjetove i tek zametnute plodiće kako bi uštedjela energiju. Zato ljeti često vidimo "prazne" stabljike bez novih plodova.

3. Fizička oštećenja i palež

Termički šok proteina: Baš kao što ljudsko tijelo pati na visokoj temperaturi, u stanicama biljaka počinju se razgrađivati ključni proteini i enzimi.

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com Opekline od sunca: Listovi i plodovi (npr. paprike i jabuke) doslovno dobivaju opekline. Tkivo na tim mjestima pobijeli, osuši se i postaje podložno bolestima i truljenju.

4. Problem s korijenom i crpljenjem vode

Pregrijavanje tla: Ako tlo nije zaštićeno, visoke temperature prodiru do korijena. Topao korijen gubi moć učinkovitog upijanja vode i hranjiva, čak i ako u tlu ima vlage. Prividno venuće: Često u popodnevnim satima vidimo biljke s obješenim lišćem iako smo ih ujutro zalili. To je obrambeni mehanizam smanjenja površine lista izložene suncu, a ne nužno znak da u zemlji nema vode. No nije uvijek stvar u prividnom venuću, ponekad biljke jednostavno i „izgore“ – radi nedostatka vlage i prevelikih vrućina jednostavno se cijele biljke osuše i propadnu. To je često s mahunarkama ako nemaju dobre uvjete raste. Ove je godine u Međimurju pakleno. Počelo je velikim vrućinama već u drugoj polovici lipnja, a onda tijekom cijelog srpnja imali smo prosječne temperature 33-37 stupnjeva. Bez kiša kod mene, doslovno je palo samo par kapi tijekom srpnja i prve polovice kolovoza. Vrućine bez kiša nastavile su se i početkom kolovoza. Ovo je bio zaista veliki izazov biljkama za preživjeti i veselim se spasonosnoj kiši i padu temperature ovih dana.

U vremenu kada su police trgovina preplavljene industrijskim mješavinama i umjetnim pojačivačima okusa, u vrtu Čakovčanke Monike Munđe oživjela je zaboravljena kulinarska tradicija. Riječ je o kvelni, starom aromatičnom začinu koji se nekada redovito koristio u Međimurju, a bez kojeg su prave domaće čurke bile nezamislive.

Jedna od najstarijih začinskih biljaka

Kvelna vuče korijene iz njemačkog naziva za srodne aromatične vrste (Quendel). I dok je Međimurci znaju pod imenom kvelna, drugi je nazivaju čubar. No, kako god je zvali, radi se o jednoj od najstarijih začinskih i ljekovitih biljaka našeg podneblja, a odlikuje se bogatstvom eteričnih ulja poput karvakrola i timola. Zbog toga ima snažna antiseptička svojstva, olakšava probavu i sprečava nadutost, pa je kroz povijest postao neizostavan pratilac masnijih mesnih jela te mahunarki poput graha i leće.

Nekad u našim vrtovima nije bilo tzv. začinskog kutka koji je obilovao vrsta i varijetetima začinskog bilja. Sijala se kvelna, kopar i hren. - Podsjeća me na nešto između origana i timijana, ali bliže timijanu. Ima jako fin i intenzivan okus, objašnjava Monika Munđa dok pokazuje gredice na kojima uzgaja ovu neobičnu biljku. Iako se kvelna tradicionalno vezuje uz pripremu krvavica, Monika ističe da je njezina primjena u kuhinji puno šira te da s njom nikada ne treba pretjerivati zbog njezine jačine. - Odlično ide u ječmenu kašu, slaže se uz gulaš ili bilo kakav perket,ističe Čakovčanka dodajući kako se ovaj začin nekada lako širio po dvorištima. Naime, kvelna je jednogodišnja biljka i ima sposobnost samozasijavanja. Uz to što se može konzumirati u svježem stanju, vrlo ju je lako spremiti i za zimu. Priprema se svodi na starinski, prirodni postupak sušenja koji u potpunosti čuva njezina aromatična eterična ulja. Berba se obavlja u kasno

Kvelna je stari međimurski začin

ljeto, u trenutku kada je biljka u punom cvatu jer tada sadrži najviše mirisnih tvari. - Kad procvete, onda je odrežete i stavite u papirnatu škarnicl, jer bi se u najlonu splesnivila. Tako ostane dok se ne osuši. Ja je ne meljem niti ništa. Kad slažem jelo, samo stavim suhu grančicu i to je to. Poslije je prebacim u najlonsku vrećicu da bude zaštićena od prašine, opisuje Monika svoj postupak sušenja.

Nostalgija u vrtu

Glavna tajna pravilne pripreme leži u izbjegavanju plastike na samom početku. Osušene grančice stavljaju se u papirnatu vrećicu jer bi u najlonu zadržale vlagu i brzo poplesnivile. Listići i cvjetovi pritom se ne drobe i ne melju, nego se kvelna čuva na cijelim suhim stabljikama. Tek kada je proces sušenja u potpunosti završen, čuva se na suhom mjestu u papiru ili dobro zatvorenoj staklenki kako bi ostala zaštićena od prašine i vlage tijekom cijele zime. Tijekom hladnijih mjeseci, kada dođe vrijeme za pripremu čurki, gulaša,

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj) Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati. PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj) Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.

perketa ili variva od graha i kaše, u lonac s jelom ubaci se čitava suha grančica koja tijekom kuhanja otpušta svoje bogate sokove. Prije samog posluživanja, drvenasta se stabljika jednostavno izvadi iz lonca, ostavljajući u jelu karakterističan, fin i topli miris tradicije. U Monikinom vrtu, uz kvelnu, raste čitavo bogatstvo začinskog i ljekovitog bilja – od kadulje, vlasca i raznih vrsta timijana i mente, pa sve do jagoda mjesečarki. Pogled na domaće gredice u njoj budi nostalgiju za vremenima kada je svako dvorište imalo svoj prirodni kutak. - U dvoru imam nostalgiju. Nekada na vrtu nije bilo Vegete, rastao je koper, kvelna, hren... Lovorov list je moja sestra imala u tegli. Nije bilo svih ovih kupovnih stvari, nego onoga što smo imali u domaćim dvorovima, luk, graščić, krumpir. Sve je bilo živo i jedva smo čekali kad će doći prvi mladi krumpir ili prvi paradajz. Danas cijelu godinu jedemo paradajz iz trgovine, ali to nije taj okus. Nekada je sve bilo puno bolje, zaključuje Monika Munđa.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno. Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708 Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

21. kolovoza 2026.

Odlikaši 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2025./2026.

Osnovna škola Mursko Središće 1.A, razrednica: Sanja Vebarić Odlični učenici: Nensi Đurđa, Laura Kordiš, Antal Kraljić, Vid Kraljić, Laura Majhen, Julia Mikolaj, Mia Mlinarić, Luka Prenar, Borna Rajf, Vito Šarić, Mia Vinko, Lukas Vrtarić, Lea Žganec 1.B, razrednica: Sara Barat Karlovčec Odlični učenici: Liam Bićanić, Zita Čanadi, Nika David, Emir Horvat, Mila Jurović, Jan Kolac, Abel Kozar, Noel Laštro, Franka Marčec, Leon Oletić, Ven Vršić, Mateo Vuri 2.A, razrednica: Lidija Vuri Odlični učenici: Noa Bogdan, Nal Božić, Tin Horvat, Noa Kolman, Fabijan Lajtman, Vito Matjašić, Mark Nemec, Teo Šimunković 2.B, razrednica: Dubravka Posavec Odlični učenici: Dalia Berdin, Evan Majsan, Antonio Marčec, Vito Rihtarec, Maria Sanjković, Vito Toplek, Lena Vrhar, Vinko Zadravec 3.A, razrednica: Gabrijela Purić Odlični učenici: Roko Deban, Izak Hren, Liam Kozar, Nea Kraljić, Jakov Mikolaj, Zala Rajf, Maša Smolković, Borna Vinković 3.B, razrednica: Aleksandra Novak Odlični učenici: Borna Antolašić, Max Bakač, Adela Cimerman, Antonia Horvat, Ananda Kraljić, Matilda Marčec, Tea Novinšćak, Tena Sabo 4.A, razrednica: Vesna Čalopa Odlični učenici: Jan Črešnjovec, Saša Danilović, Liam Golubić, Tesa Hren, Ivan Kozjak, Bono Kraljić, Melvin Majsan, Ivano Štefanić, Roko Žganec 4.B, razrednica: Andrea Dobranić (zamjena: Monika Horvat) Odlični učenici: Alex Braniša, Jan Ciglarić, Una Cilar, Jan Hoblaj, Roko Jambrošić, Luka Orehovec, Tara Petek, Luka Radiković, Luka Strahija, Rino Tkalec, Marsel Vidović, Dita Žerjav

5.A, razrednica: Srebrenka Puklavec Trstenjak Odlični učenici: Karlo Kralj, Leona Lajtman, Lucija Matjašić, Lana Strnad 5.B, razrednica: Martina Cimerman Teljega Odlični učenici: Dora Deban, Ana Horvat, Isabella Kukovec, Stella Orehovec, Ana Sanjković, Iztok Tkalec, Luka Trstenjak, Lorena Vuri 5.C, razrednica: Milena Bogdanović (zamjena: Lea Branilović) Odlični učenici: Ana Govedić, Gabriel Majsan, Franka Živko 6.A, razrednica: Ružica Pahor Odlični učenici: Jakov Bezek, Adian Božić, Lana Hoblaj, Ana Malović, Isabel Markulin, Stela Perčić, Petra Štefanić, Franko Vinko 6.B, razrednik: Tomislav Hajdarović Odlični učenici: Mia Bićanić, Lovro Bobičanec, Kaja Hozjan, Ela Jakopić, Lena Jambrošić, Jurica Medvar, Vita Petek 6.C, razrednica: Biserka Hren Odlični učenici: Luka Goričanec, Lukas Govedić, Aleks Jambrošić, Vilim Krumpić, Patrik Lajtman, Mia Medved, Vilim Srnec, Eva Sršan, Adam Strojko, Elena Tuksar 7.A, razrednica: Jasminka Jagečić Žerjav Odlični učenici: Anela Golubović, Mila Horvat, Lara Mihaljević, Niko Nemec, Adrian Ribarić, Sara Živčec 7.B, razrednica: Ksenija Bilas Odlični učenici: Lana Goričanec, Jona Jakšić, Rok Prša 7.C, razrednica: Maja Herman Odlični učenici: Leona Franjo, Neli Hižman, Kirtana Janiška, Pia Kokalj, Ian Sršan 8.A, razrednik: Sanjin Tomšić Odlični učenici: Igor Kukulić, Leona Kuternik, Paul Munđar, Edvin Nedeljko, Klara Štumberger 8.B, razrednica: Jelena Stojko (zamjena: Tea Bogomolec) Odličan učenik: Franka Božić

8.C, razrednica: Marina Drvarić Odlični učenici: Paola Bratinščak, Iva Cimerman, Filip Filip, Filip Franjo, Lovro Lesjak, Sara Radiković, Marija Strojko, Dorian Teljega, Kristijan Turk

Područna škola Peklenica 1.PE, razrednica: Lidija Škvorc Odlični učenici: Borna Cerovec, Emma Horvat, Rian Jambrošić, Paola Nerer, Teo Pec, Mikel Peras, Dina Sakač, Alina Šagi 2.PE, razrednica: Tajana Rihtarec Višnić Odlični učenici: Maksim Frančić, Ena Herceg, Magdalena Korbelj, Mila Panić, Evelin Peras, Mia Slamek, Luce Škvorc, Noa Trajber, Viktor Živko 3.PE, razrednica: Željka Repalust Odlični učenici: Nikola Biro, Mia Jambrošić, Mia Kolarić, Dora Kovačić, Jana Pevec, Leo Sakač, Naja Vičar 4.PE, razrednica: Zvjezdana Balent Odlični učenici: Filip Biro, Lorna Mlinarić, Manuel Murković, Eva Nerer, Hana Novak, Liam Srnec, Aida Šagi, Mia Trajber, Maja Turk

Područna škola Hlapičina 2.HL, razrednica: Martina Horvat Odlični učenici: Leona Levačić i Gabrijel Posavec

Ena Ružman, Leo Ružman, Nikša Slaviček, Gabriel Vadas, Sandro Vidović, Noa Žerdin 3. Razred, razrednik: Filip Židov Odlični učenici: Paola Kovač, Gita Malašić, Maša Pavčec, Petar Sabolić, Leon Slaviček, Roko Slaviček, Mateo Špoljarić, Sven Štrok, Roza Tota, Nika Varga 4. Razred, razrednica: Ksenija Dukarić Odlični učenici: Maša Cimerman, Dora Hižman, Petra Žeželj, Erni Horvat, Maša Horvat, Iva Kočiš, Rea Magić, Moreno Mihaljac, Iris Vadas 5. Razred, razrednica: Marina Držanić Odlični učenici: Lara Fajić, Mia Horvat, Niko Kovač, Matej Matjačić, Nesa Pintarić, Klara Taradi, Vida Tota, Ella Varga, Roko Vlah 6. Razred, razrednica: Jasna Kedmenec Odlični učenici: Manuel Bartolić, Patrik Gašparić, Adrian Granatir, Eva Jančec, Lorena Mikec, Tena Mikec, Fran Pigac, Lovro Pigac, Emanuel Pongrac, Dora Repalust, Renee Slaviček, Karla Taradi 7. Razred, razrednica: Martina Kovač Odlični učenici: Leon Marđetko, Bela Pavčec, Lana Pavičić, Jakov Pavlic, Sara Zadravec

4.HL, razrednica: Martina Horvat Odlični učenici: Bartol Franjo i Franko Šupljika

8. Razred, razrednica: Ana Marija Balent Žemlić Odlični učenici: Tonka Križaj, Dora Mikec, Patrik Repalust, Dino Vargek

OŠ Draškovec

OŠ Ivanovec

1. Razred, razrednica: Stela Srpak Odlični učenici: Lena Čavlek, Jona Malašić, Mateo Matjačić, Deni Mihoci, Hana Mihoci, Patricija Mihoci, Ena Pajić, Katja Taradi, Fran Verli

1. Razred, razrednica: Vera Fučko Odlični učenici: Ivan Bausović, Klara Bogdan, Gabriela Borović, Ella Conar, Liam Dovečer, Fran Fučko, Lea Grahovec, Eta Hergold, Šimun Horvat, Rafael Huzjak, Tia Jelenić, Denali Karničnik, Matthias Klinec, Josip Križaić, Anessa Makšadi, Lovro Petković, Helena Radović, Lovro Sečan, Eva Slamek, Adrian Sukanec, Lukas Zlatarek

2. Razred, razrednica: Nina Lesinger Odlični učenici: Roko Baranašić, Sara Blagus, Ana Horvat, Lovro Horvat, Tea Lovrek, Adela Mikec, Petar Pigac, Rahela Pongrac, Mia Režek,

2. A Razred, razrednica: Gordana Juras Odlični učenici: Emili Božić, Stella Božić, Helena Horvat, Ema Jančec, Sofija Kacun, Arian Pintarić, Zara Pintarić, Grgur Šarić, Eliot Valpatić, Livija Višnjić, Doris Vuk 2. B Razred, razrednica: Ružica Kacun Odlični učenici: Tena Bedić, Vanda Dodlek, Andrej Fučko, Leon Grahovec, Leina Jambrošić, Eva Juras, Sara Kodba, Ivan Križaić, Ina Novak, Nika Novak, Noel Podgorelec, Nikol Sabolek 3. A Razred, razrednica: Irena Levačić Odlični učenici: Leon Fučko, Matej Fučko, Leona Horvat, Domagoj Jambrović, Toma Kresinger, Teo Magdalenić, Klara Mikac, Zora Petek, Ena Pojer, Lora Sečan 3. B Razred, razrednica: Tonka Breglec Blažeka Odlični učenici: Bruno Bujanić, Matej Fabić, Erik Filipić, Ena Hrastić, Fran Antonio Molnar, Azra Muftić, Lota Varga, Nika Višnjić, Hana Vujaklija 4. A Razred, razrednica: Vlatka Kolarić Deban Odlični učenici: Franjo Fabić, Maša Frančić, Sven Jambrošić, Bella Mihaljković, Nikol Pavleković, Vita Pintarić, Zara Valpatić, Filip Zorčec 4. B Razred, razrednica: Mirela Radovan/Klara Kunčić Odlični učenici: Marin Buza, Maša Dodlek, Luka Goričanec, Matej Jambrović, Jakov Jančec, Mia Jančec, Tia Maria Kresinger, Ivano Križaić, Miha Požgaj, Iva Žerjav, Kate Žerjav 5. A Razred, razrednica: Palmina Novak Odlični učenici: Emil Baštijan, Benjamin Borović, David Frančić, Tara Novaković Toplek, Lucas Smolkovič, Nicol Srnec, Tian Žerjav 5. B Razred, razrednik: Denis Kos Odlični učenici: Leon Janković, Ema Kodba, Jona Kolar,

Tia Leček, Kan Prprović Modlic, Nika Tomašek, Matija Višnjić 6. A Razred, razrednica: Dajana Kovačić Odlični učenici: Zita Črep, David Dobranić, Arsen Muftić, Dunja Varga, Borna Zadravec 6. B Razred, razrednik: Karlo Jambor Odlični učenici: Lea Križarić, Vita Ladić, Luka Požgaj, Marija Sečan, Matej Sečan, Patrik Vadlja 7. A Razred, razrednica: Ivana Gradečak Odlični učenici: Jakov Goričanec, Zara Lesjak, Bono Smolkovič, Marta Zadravec 7. B Razred, razrednica: Nataša Kralj Odlični učenici: Marin Brzuhalski, David Križarić, Fran Magdalenić, Aleks Zdaček, Marin Zdaček 8. A Razred, razrednica: Vesna Martinjak Odlični učenici: Zita Blažević, Jasen Borković, Paola Forštnarić, Kim Glavina, Karlo Tkalčec, Lorena Toplek, India Valpatić 8. B Razred, razrednica: Dijana Kozjak Odlični učenici: Zoja Bubek, Karla Dolenčić, Filip Leo Korent, Ela Krčmar, Jakov Križaić, Lucija Rinkovec, Alex Višnjić, Gabrijela Zadravec

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

22 Kućni ljubimci

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ANTUN OVČAR iz Podturna

KRZNENA ZVIJEZDA BROJA

Dugodlaki njemački ovčar – odani čuvar i inteligentan pratitelj osnovne značajke Podrijetlo: Njemačka Namjena: pastirski i radni pas, službeni pas, obiteljski pas i sportski pratitelj Veličina: veliki pas Težina: oko 22 – 40 kg Visina: 55 – 65 cm u grebenu Životni vijek: 9 – 13 godina

Izgled • Snažno, skladno i mišićavo tijelo • Duga, gusta i bogata dlaka s izraženom poddlakom • Najčešće crna boja s paležom, ali mogu se pojaviti i druge dopuštene kombinacije boja • Uspravne uši i izražajan, inteligentan pogled Karakter • Inteligentan i brzo uči • Privržen i odan vlasniku • Samouvjeren, hrabar i zaštitnički nastrojen • Energičan, aktivan i željan rada • Društven i pažljiv, ali može biti rezerviran prema nepoznatim osobama Zanimljivosti

Njemački ovčar jedna je od najpoznatijih radnih pasmina na svijetu, a koristi se u policiji, vojsci, potrazi i spašavanju te kao vodič i pomoć čovjeku. Njegova velika inteligencija i želja za suradnjom čine ga vrlo sposobnim za učenje različitih naredbi i zadataka.

Idealni vlasnici Aktivne osobe i obitelji koje vole duge šetnje, izlete, planinarenje, trening i boravak u prirodi. Dugodlaki njemački ovčar najbolje se snalazi uz vlasnike koji mu mogu pružiti dovoljno kretanja, mentalne aktivnosti, jasna pravila i svakodnevno druženje. Posebno uživa kada ima zadatak i osjeća da je dio obitelji.

21. kolovoza 2026.

Život bez našeg Baka ne možemo ni zamisliti

Zbog svoje veličine i duge, guste dlake, Bak ponekad ostavlja dojam da je strašan, pa kad u šetnji sretnu nekoga, ljudi se često uplaše. Ne znaju da se iza ozbiljne pojave skriva nježno biće koje obožava igru i maženje

Piše: Aleksandra Sklepić Antun Ovčar iz Podturna odnedavno je u mirovini, nakon što je godinama radio u inozemstvu. Zahvalan je što ima zdravlje, dragu obitelj, suprugu Gordanu, kćer Anitu i sina Nikolu, kao i prijatelje s kojima napokon može razgovarati, družiti se i uživati u mirnim danima. No, pravog prijatelja, koji je uvijek uz njega i kad nitko drugi to ne može, našao je u svom Baku, predivnom dugodlakom njemačkom ovčaru koji je s njim već tri godine. Bak je poseban pas, govori Antun, pun je ljubavi, nježnosti i prijateljstva na koje nijedan čovjek ne može ostati ravnodušan. Živi s nama kao član obitelji, a cijelo je dvorište njegovo. Voli šetnje, posebno prirodom, pa svaki dan idemo do Mure koja nam je blizu. Najčešće krenemo ujutro, od 9 sati, pa sve do podneva, jer imamo lijepo uređenu stazu uz rijeku od Podturna do Miklavca.

uživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kad je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

u krug i veselo istražuju svaki kutak. Iako se ponekad prave da ne žele imati ništa jedan s drugim, vrlo brzo ponovno postanu najbolji prijatelji.

Unuke su sigurne kad ih čuva Bak

Bak je dobrog srca i prema drugim životinjama

Bak je stigao u obitelj Ovčar prije nekoliko godina, kao štene od par mjeseci, po prijateljskoj liniji, iz Zagreba. Tada je u obitelji živio zlatni retriver Beni, koji je već bio poodmakle dobi, sjeća se Antun. Prijateljstvo između Baka i Benija razvilo se u nekoli-

Antun i Bak povezani su neraskidivom vezom punom ljubavi i prijateljstva ko dana i ostalo je čvrsto do Benijevog odlaska. Kako je

Beni već bio star i nije vidio, slabo je čuo i teško se kretao, snažan i mladi Bak bio mu je glavna pomoć. Njuškom ga je gurao i usmjeravao, a jednom smo čak naišli i na prizor kako ga vuče iz jame u koju je upao, s tugom se prisjeća. Taj prizor bio je zaista nešto što se rijetko viđa, pokušavao ga je spasiti i izvući, zubima. Malo je ljudi koji ne bi ni stali na taj prizor, ali životinje znaju što je pomoć i barem je pokušaju pružiti.

cijelo dvorište postaje njihovo igralište pa se naganjaju, jure

Zbog svoje veličine i duge, guste dlake, Bak ponekad ostavlja dojam da je strašan, rekao nam je na kraju Antun, pa kad u šetnji sretnu nekoga, ljudi se često uplaše. Ne znaju da se iza ozbiljne pojave skriva nježno biće koje obožava igru i maženje, u što smo se i sami uvjerili. Antunove unuke Bella (11) i Buga (2) bezbrižno se s njim igraju, a on o sebi još uvijek misli da je mala bebica, psić koji se kupao u sitnom lavoru, kao prvih dana kad je stigao u svoj sadašnji dom.

S mačkom Adolfom dani su zabavniji

Adolf je maza i glavna zabava za Baka

Osim Baka, u obitelji živi i Adolf, mačak koji je prije 5, 6 godina zalutao u dvorište i jednostavno ostao. Kad je Bak stigao kasnije, njih su se dvojica iznenađujuće brzo sprijateljila. Danas imaju poseban odnos, malo se vole, malo se zadirkuju, a ponekad se jedan od drugoga i skrivaju. No čim krene igra,

Bak misli da je beba, pa rado skoči Nikoli u krilo

21. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Vaši stupci 23

PROŠLI SMO TJEDAN skrenuli pozornost na naš vlastiti ekocid kod romskog naselja Lončarevo, priopćenjem je reagirao Elvis Kralj, zamjenik župana Međimurske županije iz reda romske nacionalne manjine

Elvis Kralj kraljevski prebacio odgovornost

hodno buci koja se digla u javnosti glede ekocida na području Gospića, prošli smo tjedan podsjetili međimursku i nacionalnu javnost na ekocid kojeg je policija otkrila na području općine Podturen još potkraj prošle godine. U tom je tekstu zbog nedovoljnog angažmana oko ekocida u Podturnu, gdje se na području Regionalnog parka Mura-Drava nalazi nagomilano 50-60 tona opasnog azbestnog otpada, prozvan zamjenik župana Međimurske županije iz reda romske nacionalne manjine, Elvis Kralj, koji je reagirao službenim priopćenjem. No i Kralj je već postao kralj u žongliranju riječima i političkom izričaju kojeg u našoj državi s mukom gledamo već godinama. Umjesto adresiranja unutarnjih uzroka problema unutar same zajednice (poput spomenutog paljenja vozila radi preprodaje sirovina ili dovoženja otpada), Kralj u svom istupu koristi taktičko prebacivanje loptice na višu razinu: Prebacivanje odgovornosti na državu: Slučaj uspoređuje s nedavnom državnom intervencijom u Gospiću i traži da Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije preuzme jednaku ulogu i �inancijski teret u Međimurju. Kritika �inancijskog modela: Ističe da Općina Podturen ne može sama osigurati 260.000 eura uz ponuđenih 200.000 eura od Fonda, čime opravdava zastoj u sanaciji. Preusmjeravanje tona na narativ žrtve: Fokus stavlja na ugroženo zdravlje stanovnika i djece zbog loše vode i paljenja otpada, potpuno izbjegavajući spomenuti tko taj otpad dovozi i pali. Prozivanje političkih aktera: Prebacuje dio krivnje i na saborskog zastupnika nacionalnih manjina zbog nedovoljnog prepoznavanja problema na nacionalnoj razini. Time Elvis Kralj postaje direktni nastavak škole modernog visokopolitičkog izričaja u Hrvatskoj - zaslužan sam ja, a kriv je netko drugi. Lijepo je vidjeti kako zamjenik župana “raste” u političkoj naraciji, no žalosti što se nije sjetio što treba napraviti da takva odlagališta ne bi svakodnevno i dalje nicala po Međimurju. (Tomislav Novak)

Dodatno zabrinjava što U nastavku donosimo problema sa životnim uvjetima i kvalitetom vode. problem otpada u romskim priopćenje Elvisa Dodatni problem predstav- naseljima u Međimurju nije Kralja u cijelosti: Priopćenje zamjenika župana Međimurske županije iz reda romske nacionalne manjine Elvisa Kralja o problemu otpada u romskim naseljima u Međimurju Aktualna situacija u Gospiću, gdje je problem nagomilanih tisuća tona štetnog otpada konačno dobio ozbiljnu pozornost države i nadležnih institucija, ponovno otvara pitanje odnosa prema problemu nezakonitog odlaganja otpada i u drugim dijelovima Hrvatske. Kao zamjenik župana Međimurske županije iz reda pripadnika romske nacionalne manjine, smatram svojom odgovornošću ponovno ukazati na ozbiljnost problema otpada u romskim naseljima u Međimurju. Na nezakonito odlaganje otpada upozorava se već godinama, a posebno zabrinjavaju velike količine opasnog azbestnog otpada koje i dalje predstavljaju ozbiljan rizik za okoliš. Građanske inicijative i ranije su upozoravale na problem nezakonitog odlaganja otpada u Gospiću, ističući njegovu opasnost za okoliš i ljudsko zdravlje. Danas, kada se u rješavanje tog problema uključuju Vlada i nadležne institucije, opravdano je pitati: zašto se jednak pristup ne primjenjuje i na problem otpada u romskim naseljima u Međimurju? Na problem otpada u romskim naseljima više sam puta upozoravao nadležne institucije i odgovorne osobe. O tome sam razgovarao i s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, a posljednjih nekoliko mjeseci pokušavam organizirati sastanak s ministricom zaštite okoliša i zelene tranzicije Marijom Vučković kako bih je upoznao s razmjerima problema i pokušao pronaći konkretna i trajna rješenja. Na više sam sastanaka upozoravao i na posljedice otpada po zdravlje stanovnika, posebno u romskim naseljima u kojima već postoje problemi s neadekvatnim životnim uvjetima i kvalitetom vode. Takve okolnosti predstavljaju dodatno opterećenje za zdravstveni sustav. Posebno zabrinjavaju informacije o velikom broju djece s crijevnim i drugim zdravstvenim tegobama, zbog čega je potrebno sustavno ispitati povezanost zdravstvenih

ljaju učestali požari i paljenje otpada, koji osim onečišćenja zraka i dodatnog ugrožavanja zdravlja stanovnika predstavljaju i ozbiljan sigurnosni problem. Takve situacije zahtijevaju učestale intervencije vatrogasnih službi, čime se dodatno opterećuju lokalne službe i resursi, a rizik od širenja požara na okolne objekte i područja dodatno povećava. Gospić nije cijela Hrvatska. Zato tražim da se problem nezakonito odloženog otpada u romskim naseljima u Međimurju počne rješavati jednako ozbiljno, sustavno i sveobuhvatno. Zašto čekati da se nagomilaju još tisuće tona štetnog otpada kada se problem može riješiti prije nego što poprimi još veće razmjere? Posebno ističem situaciju u Podturnu, gdje se nalazi između 50 i 60 tona građevinskog materijala – salonit ploča. Poznato je i nekoliko drugih lokacija na kojima se otpad nezakonito odlaže, čime se ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi koji žive u neposrednoj blizini. O problemu su obaviještene nadležne institucije, no reakcija još nije na razini ozbiljnosti situacije. Primjerice, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ponudio je su�inanciranje sanacije otpada u iznosu od 200 tisuća eura, uz uvjet da Općina Podturen osigura preostalih približno 260 tisuća eura. To je značajan �inancijski teret za lokalnu zajednicu i pokazuje da se ovakvi problemi ne mogu uvijek učinkovito rješavati isključivo na lokalnoj razini.

dovoljno prepoznat ni od strane saborskog zastupnika koji predstavlja nacionalne manjine. Ako je otpad u Gospiću prepoznat kao problem koji zahtijeva angažman države, zašto se isti standard ne primjenjuje i na građane Međimurja? Zašto se od lokalne zajednice očekuje da sama pronalazi sredstva i rješenja za problem koji može ugroziti okoliš i zdravlje ljudi? Ne smijemo čekati da problem postane veći kako bismo ga počeli rješavati. Pravodobna sanacija i odgovornost svih nadležnih institucija moraju biti temelj pristupa problemu otpada, neovisno o tome gdje se on nalazi i tko na tom području živi. Stoga ponovno apeliram na ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariju Vučković da što prije održimo sastanak o problemu otpada u romskim naseljima u Međimurju te da zajednički de�iniramo konkretne mjere za njegovu sanaciju, a osobito za uklanjanje nagomilanih količina opasnog azbestnog otpada. Stanovnici romskih naselja u Međimurju jednako su građani ove države i imaju jednako pravo na siguran i zdrav okoliš. Institucije moraju reagirati pravodobno i odgovorno, prije nego što lokalni problem preraste u nacionalnu krizu. Elvis Kralj, zamjenik župana Međimurske županije iz reda romske nacionalne manjine

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1613

Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600

24 Mozaik

Čelnici Međimurske županije i Općine Nedelišće, predvođeni županom Matijom Posavcem i načelnikom Nikolom Novakom, obišli su 19. kolovoza gradilišta dvaju projekata u Nedelišću: izgradnju nove zgrade Osnovne škole Nedelišće te Centra za starije osobe Međimurske županije. Na novoj školskoj zgradi završena je konstrukcija te su u tijeku instalaterski i završni građevinski radovi u unutrašnjosti i na krovu. Početkom rujna slijede fasaderski radovi i postavljanje estriha. Nova škola projektirana je za potrebe oko 500 učenika te će obuhvatiti 19 učionica, tri specijalizirane učionice, 14 kabineta, knjižnicu, čitaonicu i parkiralište sa 64 mjesta. Pred završetkom su i radovi na Centru za starije osobe, gdje se trenutačno postavljaju podovi, dovršavaju fasada i vanjsko uređenje te montira oprema za kuhinju i praonicu. Objekt će osigurati stacionarni smještaj za 122 korisnika

nik Nikola Novak izrazili su zadovoljstvo napretkom radova. Istaknuto je kako je nova školska zgrada već poprimila svoj konačni oblik, dok se Centar za starije osobe približava završnoj fazi i tehničkom pregledu. (jo)

Novi prostori za oko 500 učenika te skrb za više od 400 umirovljenika

TRGOVINA KRK u Dunjkovcu

Špica je zakon! Ivana i Andreja i Mirjana slažu se za prvo pogledaju špicu U trgovini Krk u Dunjkovcu nagradili smo crvenom platnenom poklon-vrećicom Međimurskih novina našu čitateljicu Andreju Jusup. Kao i većina mladih, Andreja nas najčešće prati putem društvenih mreža. Ipak, kada uzme tiskano izdanje u ruke, najprije pogleda špicu, a zatim nagradne natječaje.

ZNAČAJNA ULAGANJA u Nedelišću

21. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Budući da je i sama kreativka, voli vidjeti čime se drugi bave i kako stvaraju. Osim toga, zanimaju je lokalne vijesti iz općine, a rado pročita i dobre recepte te savjete o kućnim ljubimcima i cvijeću. U trgovini smo zatekli i obje „še�ice” – voditeljicu Mirjanu Kovač iz Strahoninca te njezinu zamjenicu

Ivanu Novak Marciuš iz Dunjkovca. Budući da rade u različitim smjenama, bila je to rijetka prilika da ih snimimo zajedno, što su rado prihvatile. Obje su se složile da u novinama prvo potraže špicu i pogledaju što nose elegantne prolaznice, a zatim prate lokalna zbivanja i bogate nagradne igre. (sz)

Župan Ma�ja Posavec i načelnik Nikola Novak u pregledu završnih radova na fasadi i uređenju novog Centra za starije osobe (uključujući skrb za oboljele od demencije), dok će se kroz gerontocentar, dnevni boravak, dostavu obroka i druge izvaninstitucionalne usluge obuhvatiti još oko 300 vanjskih korisnika. Tijekom obilaska, župan Matija Posavec i načel-

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Joker kupon 136. kola Novo, 136. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, završava u ovom broju. I u kolovozu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti

tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor

pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 25. kolovoza. Sretnog dobitnika 136. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. kolovoza. (mk)

ku pona sku pi

naočale poku

Ime i prezime:

Adresa: Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je 25. 8. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Jura Obadić (jura@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

ŠPANCIRFEST POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

DONOSIMO

Kompletni program Špancirfesta AKO DOLAZITE AUTOMOBILOM

Provjerite gdje besplatno parkirati i kojim busom do centra NOVI ADUTI ŠPANCIRA

Tajni koncerti, zona sladoleda Kooglach, Dolce Vita Garden i Baltazar grad

Foto: Turis�čka zajednica Grada Varaždina

Gobac i Nikol

Nakon što je prošlog petka zapalio publiku u Svetom Martinu na Muri te podijelio pozornicu s desetogodišnjom mještankom Nikol Kutnjak, koja je bila njegov protege u shovu The Voice Kids Hrvatska, frontmen Psihomodo Popa Davor Gobac u otvorenom razgovoru za prilog Media sabire dojmove s turneje “40+”. Otkrio nam je kako gleda na ponavljanje starih hitova, što ga je privuklo kod mlade Međimurke tijekom mentoriranja, zašto bend nikada nije došao do samog ruba raspada te ima li u njemu još uvijek starog punkerskog otpora. (tn, foto: D. Perhoč)

2 media

najave

VIKEND VODIČ Petak, 21. kolovoza 16:00 Jazz u vinogradu, Mađerkin breg, Štrigova 18:00 Ponovna šetnja spomenikom prirode Bedekovićeve grabe, Forest park, Brezje 18:00 Završnica 19. ljetne kros lige u Prelogu, Nau�čki klub Labud, Marina Prelog

Subota, 22. kolovoza 11:00 Jazz u vinogradu, Mađerkin breg, Štrigova 13:00 4. BMW Meet, Izle�šte Goričanec 13:00 Gulašfest u Prete�ncu, ispred Društvenog doma u Prete�ncu 14:00 17. natjecanje u ekipnom veslanju dravskim čamcima, okupljanje kod nau�čkog doma Fljojs 14:00 Grofovska kotlovina, iza Općine Pribislavec, u Kaštelskoj ulici 17:00 10. Trail Sve� Juraj na Bregu i Memorijal & Stjepan Koraj, PG Geler, Mali Mihaljevec 17:00 Dan sela Savska Ves, NK Bratstvo Savska Ves 18:00 Krolovska fešta uz grupu Virtuozi, Gornji Mihaljevec 5a 18:00 25. Međunarodno druženje folkloraša, dvorana OŠ Strahoninec

Nedjelja, 23. kolovoza 10:00 Šesnaesto izdanje Divljeg triatlona u Prelogu, Prelog 12:00 Jazz u vinogradu, Mađerkin breg, Štrigova 16:00 Jubilarna peta humanitarna utrka za udrugu Down, Mačkovec 17:00 31. Priločki folklorni susre�, Dom kulture, Prelog 17:00 25. Međunarodno druženje folkloraša, Dom kulture, Prelog

21. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

MJESEČNI VODIČ

BMW MEET NA IZLETIŠTU GORIČANEC

Bavarci stižu u Sveti Martin na Muri U subotu, 22. kolovoza, Izletište Goričanec u Svetom Martinu na Muri ponovno će okupiti ljubitelje BMW-a i dobrih automobila. S početkom u 13 sati održava se četvrti “BMW

Meet” u organizaciji BMW Auto Kluba Individual, a ulaz za posjetitelje je besplatan. Sve zaljubljenike u limene ljubimce očekuje cjelodnevno druženje, razgledava-

SAVSKA VES SLAVI DAN SELA

nje automobila i natjecanje za najglasniji ispušni sustav. Organizatori pripremaju i ponudu hrane i pića, a kroz nagradnu igru BMW Srećka posjetitelji će moći osvojiti vrijedne nagrade.

Budući da susret okuplja vozače i entuzijaste iz cijele regije, Goričanec će ove subote biti pravo mjesto za sve kojima vikend bolje zvuči uz dobar auto i još bolje društvo. (jo)

Meteori. Posjetitelje očekuje i bogata gastronomska ponuda, predvođena tradicionalnim bogračem. Dan sela donosi i nekoliko zanimljivih lokalnih sadržaja. Savskoveska zvjezdarnica otvorit će vrata svima koji žele zaviriti u svijet zvijezda, a lokalni Radio klub predstavit će svoj rad i tehničku opremu.

LJETNA FEŠTA U GORNJEM MIHALJEVCU

Krolovska fešta donosi večer uz Virtuoze Mještane Gornjeg Mihaljevca i sve željne dobre zabave ove subote očekuje novo izdanje tradicionalne Krolovske fešte. Ljetno druženje održat će se 22. kolovoza na adresi Gornji Mihaljevec 5a, s početkom u 18 sati. Za

glazbu, ples i dobru atmosferu bit će zadužena grupa Virtuozi. Organizatori pozivaju sve ljude dobre volje da im se pridruže i zajedno provedu još jednu opuštenu ljetnu večer. Ulaz je otvoren za sve posjetitelje. (jo)

GLAZBENA POSLASTICA U ŠTRIGOVI

Jazz u vinogradu ponovno na Mađerkinom bregu Od petka, 21. kolovoza, do nedjelje, 23. kolovoza, Mađerkin breg u Štrigovi domaćin je festivala Jazz u vinogradu. Uz vrhunska vina i spektakularan pogled, nastupaju Jaak

Sooaar Trio, Denise Jannah, Sci�idelity Orchestra i Symbiosis 5. Ulaznice se kupuju na entrio.hr, a u slučaju kiše program se seli u Dom kulture. (jo)

POKLANJA KNJIGU Jasmine Mas: Herakline spone

kupon br. 1614 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

U nastavku hita Heraklina krv vruća romansa, grčka mitologija i opasni muževi isprepliću se u priči o izdaji i teškim odlukama. Ja sam Herakla, probudila sam svoje tajanstvene moći i stvari polako izmiču kontroli. Zatočena sam u braku s dvojicom zakletih neprijatelja i nehotice sam se pridružila jednom kultu. Da sve bude još gore, August i Haron nastoje me zavesti, a moji mentori, Ahilej i Patro, ponašaju se vrlo neobično. Nakon što je opasna zatvorenica pobjegla iz Podzemlja, našla sam se u središtu kaosa. Sada se muškarci bore za mene dok se tajne razotkrivaju jedna za drugom, a meni je jednostavno dosta svega. Uza sve to, prisiljena sam sudjelovati u skorašnjem natjecanju gladijatora (sve za Spartu!). Neka se svi paze jer ne znaju s kime imaju posla.

Srijeda, 26. kolovoza 10:00 Ljetna radionica za djecu Moj vitraj, Muzej Croata insulanus, Prelog

Četvrtak, 27. kolovoza

Petak, 28. kolovoza 18:00 Šetnja do retencije Jegerseg i Succulent Fantasy, igralište NK Hajduk Brezje

Subota, 29. kolovoza

Svečanost započinje tradicionalnim mimohodom Organizatori pozivaju Posjetiteljima je dostupan i popust od 20 posto na sve mještane i goste da im bowling, koji se može iskori- se pridruže u proslavi Dana stiti od 22. do 28. kolovoza. sela. (jo)

VIKEND U ZNAKU FOLKLORA

Folkloraši u subotu plešu u Strahonincu, u nedjelju u Prelogu Pod geslom Folklor nas spaja, tradicija živi!, dvorana OŠ Strahoninec u subotu, 22. kolovoza, u 18 sati ugostit će jubilarno, 25. Međunarodno druženje folkloraša. Publiku očekuje večer pjesme, plesa i narodnih nošnji. Na sceni će nastupiti domaćini i gosti: MVS KUD-a Strahoninec, sastavi iz Slovenije, sa Sicilije

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: JASMINE MAS: HERAKLINE SPONE Dobitnik knjige Lijepo spavaj, maleni objavljene u prošlom broju je Asja Posavec iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

10:00 Ljetna radionica za djecu Lov na fosile, Muzej Croata insulanus, Prelog 18:00 3. kolo utrke u Svetom Mar�nu na Muri, Mlin na Muri, kod skele

10:00 Ljetna radionica za djecu Origami, Muzej Croata insulanus, Prelog

Mimohod, bograč, Meteori i druženje do večeri U subotu, 22. kolovoza, Savska Ves slavi Dan sela uz zabavni i sportski program na terenima NK Bratstvo. Program počinje u 17 sati svečanim mimohodom, nakon čega slijedi druženje za mještane i njihove goste. Ljubitelji sporta moći će pratiti nogometnu utakmicu seniora, dok će za glazbeni dio večeri biti zadužen sastav

Utorak, 25. kolovoza

Puno toga se vrti oko toga tko će “osvojiti” Heraklu, dok se ona bori za kontrolu nad vlastitim životom i moćima. Isti spoj grčke mitologije, vruće romance i humora, ali s više akcije i mračnih tema

i iz BiH, predstavnici ukrajinske, srpske i mađarske manjine te KUD-ovi iz Kostajnice, Fažane, Kumrovca, Božave i Buzeta. Folklorno druženje nastavlja se u nedjelju, 23. kolovoza, u Prelogu, u sklopu 31. priločkih folklornih susreta. Program počinje ispred Doma kulture u 17 sati. Ulaz na oba događaja je slobodan.

11:00 5. Otvoreni Dragon Boat Kup Grada Preloga, Marina Prelog 16:00 9. Međunarodni nogometni turnir za djevojčice „Volim nogomet 2026“, SRC Mladost, Čakovec

KULTURNO UZDIZANJE

Koje izložbe možete posjetiti? • 26. 6. do 9. 9. Izložba: Priska Kulčar: MEMENTO Centar za kulturu Čakovec • 25. 6. do 30. 8. Izložba: “Eros na papiru – izložba povodom 16. štrigovske kolonije” Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja • 12.6. do 30.8. Izložba: “Parovi u hrvatskoj likovnoj umjetnosti - dijalozi intime i stvaralaštva” Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec • 10. 8. do 24. 8. Izložba: “Dvije slikarske priče” Caffe Bar “Bedem”, Čakovec

21. kolovoza 2026.

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

intervju tjedna DAVOR GOBAC, POP-ROCK LEGENDA za prilog Media nakon koncerta u Sv. Martinu na Muri

VODE VAS U KINO

Kaj bi mi drugo radili nego svirali? Zato trajemo 40 godina! Frontmen Psihomodo Popa o nastupu s malom Nikol Kutnjak u Svetom Martinu na Muri, krizi oko 2000. godine i zašto rockeri pod stare dane postanu konformisti Piše: Tomislav Novak Foto: Damir Perhoč

avor Gobac, frontmen i duša punk-rock sastava Psihomodo Pop i dalje je energičan, pun iskre i nadasve zabavan, što je pokazao i na koncertu u Svetom Martinu na Muri

prošlog petka. Na bini se s njim pojavila i domaća djevojčica Nikol Kunjtak, koju je Gobac mentorirao u shovu The Voice Kids Hrvatska, što ga je naročito omilio širem djelu međimurske publike. Iskoristili smo priliku i porazgovarali s ovim bardom

domaće glazbe, koji možda nije više tako mlad, no njegov dar, osebujna ludost i ekstravagancija, ne stare, čako što više dobivaju neku vlastitu ekstravagantnost pa kao showman Gobac čak ni nema konkurenciju na domaćoj glazbenoj sceni.

- Zadnja velika turneja "40+" trajala je od travnja do listopada, uz produžetak u Lisinskom. Publika je izvrsno prihvatila turneju kod koje su i stari i novi hitovi bili jednako traženi. Je li vam u jednom trenutku dosadilo svirati vlastite hitove iz osamdesetih, ili je ponavljanje repertoara dio posla koji jednostavno prihvatite? - Pa nije nam dosadilo ponavljanje. Zapravo to nije ponavljanje, svako vrijeme nosi nekakvu drukčiju vibru u tim pjesmama. Mislim, kaj bi tek onda Rolling Stonesima trebalo reći, kak je njima tek ponavljati sve to iz prošlog stoljeća? Uvijek je drukčije, koliko god su to iste pjesme, nikad to nije ista izvedba. - Bend postoji više od 40 godina, ali imali ste i promjene postave i razdoblja kad je publika bila manja. Što je bila najbliža točka u kojoj je Psihomodo Pop mogao prestati postojati, i zašto nije? - Pa ne znam, možda tamo oko 2000. godine smo imali nekakvu krizu svi skupa međusobno, ali zapravo nikad to nije bilo na takvom rubu da bi se mi raspali. Bilo je svega, ali nikad nismo dovodili u pitanje rad grupe, niti je tko ozbiljno izjavio da odlazi. Sale je otišao jedini iz benda i to ima već prošlo 30 godina valjda skoro. A zašto nitko drugi nije? Pa zato kaj je to naš posao koji volimo, a i mi zapravo ne radimo ovo — kaj bi mi drugo radili? - Kao mentor birate djecu za televizijski show u kojem na kraju odlučuje publika glasanjem, a ne struka. Sme-

ta li vas taj format da vaša procjena kao mentora na kraju ne mora biti ta koja pobjeđuje? - Pa mislim, ne smeta mi. Publika ima svoje mišljenje, ja imam svoje mišljenje. Nekiput se ta mišljenja poklope, nekiput ne.

- Bili ste mentor Nikol Kutnjak, desetogodišnjakinji iz Svetog Martina na Muri s kojom ste prošli tjedan zapjevali. Vidjeli ste mnoge mlade talente, što ste prepoznali u njoj kao naročiti talent kod tako mlade osobe? - Bila je među najmlađima, bila je preslatka, točno je pjevala i ima nekakav predivan dječji onak... karizmu neku. - Punk je nastao kao otpor establišmentu, a vi ste danas sami dio glazbenog establišmenta, punite dvorane, imate Porina, imate slikarske izložbe. Osjećate li još uvijek taj otpor prema društvenim standardima i kako bi se zvala pjesma da u njoj morate prokomentirati današnju političko-društvenu scenu? - Pa mislim, rock 'n' roll je uvijek bio na neki način protiv establišmenta. Al' kaj si stariji, sve više nekak čovjek uspijeva valjda nešto i spojiti u životu, pa postaje lagano konformist. To je davno i Winston Churchill rekao: kad si mlad onda si bunđija, onda si anarhista, pa si nekakav ljevičar, pa ideš u desno i na kraju postaneš konformist — hoćeš biti u toplome i kraj svoje vatrice jer si star.

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 2.9.2026. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za ﬁlm

Mladi Washington Dobitnik ulaznica za film: Martina Novak Babić

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog ﬁlma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Ja ću uvijek imati nekakav otpor prema tim nekakvim sistemima, takav sam oduvijek. A što se tiče pjesme, pa imamo mi jednu pjesmu, zove se "Domovine sin". Mislim da video joj nije snimljen, ima već preko 10 godina, al' mislim da je još uvijek aktualna. Ha, ima tu i "Gad" sa Srebrnih svinja, to je zanimljiva pjesma. Nisam baš puno pisao političke pjesme, ali tu i tamo bih se oslonio na neke.

4 media

21. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Čakovečka špica

Piše i foto: Kristina Kobal

Prijateljice su se uskladile u ružičastoj i zelenoj haljini

Pavel je centrom prošetao u društvu svoje vjerne ljubimice Lole

Uvijek je ljepše šetati u dvoje – osobito kada se kroz život korača zajedno

Latičine prekrasne naočale dodatno su naglasile njezin dotjerani stajling, dok je Ivan mudro odabrao bezvremensku bijelu košulju koja nikada ne izlazi iz mode.

Đurđica je plijenila pažnju upečatljivom crnom haljinom ukrašenom modernim bijelim točkama

Suzana Martinjaš prije same kave svratila je na svetu misu u laganoj, prozračnoj lanenoj haljini

4 ŠPANCIRFEST 21. kolovoza 2026. AKO DOLAZITE S AUTOMOBILOM

Besplatna četiri parkirališta i organiziran prijevoz Kako bi dolazak na festival bio što jednostavniji, a promet u centru rasterećen, za sve posjetitelje osigurana su četiri besplatna parkirališta te besplatne autobusne linije do samog festivalskog prostora. Besplatno parkiranje omogućeno je na prostoru Autosajma u Biškupečkoj 3, kod Gradskih bazena i Tehnološkog parka u Zagrebačkoj 85A i 89, u Optujskoj 157 kod Roto Dinamica i MDV-a te kod Gumiimpexa GRP u Ulici Miroslava Pavleka Miškine 64B i 64C. Od parkirališta do centra grada posjetitelje će prevoziti dvije festivalske linije gradskih „buseka“. Linija 6 povezuje Autosajam, Bazene i Tehnološki park s Autobusnim kolodvorom, dok Linija 7 vozi s parkinga u Optujskoj i Miškininoj ulici do Trga bana Josipa Jelačića. Autobusi prometuju svakih 20 minuta, i to od ponedjeljka do četvrtka u vremenu od 17:00 do 23:55 sati, a od petka do nedjelje sve do 00:55 sati. Vidimo se jer najbolje priče se otkrivaju špancirajući!

Posebni prilog

NOVOSTI NA ŠPANCIRU OVE GODINE

Tajni koncerti, talijanska oaza, zona sladoleda i besplatan parking Postoje doživljaji bez kojih Špancirfest jednostavno ne bi bio to što jest: prepoznatljiva vreva varaždinskih ulica, ulični umjetnici, kreativci, dobra hrana i opuštena atmosfera zbog koje se krajem kolovoza u Varaždin dolazi bez nagovaranja. No, 28. izdanje festivala (od 21. do 30. kolovoza) donosi pregršt noviteta. Čak i ako mislite da Špancirfest poznajete u dušu, ove godine čeka vas mnoštvo iznenađenja.

Tajni koncerti i nove lokacije: Kooglach, Dolce Vita Garden i Baltazar grad

Jedan od najuzbudljivijih noviteta su tajni glazbeni doživljaji. Nekoliko koncerata održat će se na skrivenim varaždinskim lokacijama koje nisu označene na festivalskoj karti, a točna adresa otkriva se tek neposredno prije početka! U intimnoj atmosferi očekuju vas glazbene priče inspirirane francuskim šansonama, �ilmskom glazbom, ljubavnim pjesmama i hitovima iz �ilma „Tko pjeva, zlo ne misli“. Mjesta su ograničena, pa vrijedi pravilo: tko prvi stigne, ulazi! Uz tajne koncerte, festivalska vibra širi se na nove lokacije unutar povijesne jezgre, čineći ukupno 23 festivalske zone. Među njima se posebno ističe Dolce Vita Garden u dvorištu palače Sermage, pravi mali bijeg u Italiju uz talijansku estetiku, kancone, modne revije, mediteranski ugođaj i atraktivan live pasta show chefa Melkiora Bašića. Svoju prvu zonu na Trgu slobode pod nazivom Kooglach dobiva i omiljena ljetna slastica, sladoled, dok najmlađe u Parku kreativnosti i Baltazar gradu očekuje znatno veća i interaktivnija oaza nadahnuta Profesorom Baltazarom, bogata STEM radionicama i Akademijom.

15. studenoga 2024.

Sport 33

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

 NOGOMET TURNIR MEĐIMUREC U-14 i ove je godine privukao europske velikane

Splitski Hajduk ovogodišnji je pobjednik U utakmici za treće mjesto Varaždin je nakon jedanaesteraca pobijedio Sesvete, dok je u velikom finalu splitski Hajduk bio bolji od poljske Legije 4:1

protiv ovakvih renomiranih suparnika. Momčad su na turniru vodili treneri Damir Lepen, Dominik Glavina i Nikola Lukman, koji su svojim radom i vodstvom doprinijeli vrlo dobrom izdanju selekcije Međimurja. Za mlade međimurske nogometaše Međimurec U14 bio je odlična prilika za stjecanje iskustva, dokazivanje kvalitete i odmjeravanje snaga s vršnjacima iz velikih europskih nogometnih sredina. Rezultati protiv jakih protivnika, posebno pobjede protiv Aston Ville, Malmöa i Udinesea te remi s kasnijim pobjednikom Hajdukom, daju dovoljno razloga za zadovoljstvo i optimizam.

Piše i foto: Nikola Lukman

Do samog kraja došlo je 28. izdanje Međunarodnog turnira “Međimurec U14” na kojem su nastupali 16 mladih ekipa u glavnom turniru i 14 koje je tražilo put u kvali�ikacijama. Posljednji zvižduk označio je završetak još jednog izdanja Međimurca U14, turnira koji je i ove godine okupio brojne mlade nogometne nade. Na terenima nije nedostajalo uzbuđenja, borbenosti i atraktivnih poteza. Uz domaćina na turniru su još igrali: GNK Dinamo Zagreb (Hrvatska), HNK Hajduk Split (Hrvatska), NK Varaždin (Hrvatska), NK Sesvete (Hrvatska), Aston Villa FC (Engleska), Udinese Calcio (Italija), Ferencvárosi TC (Mađarska), KRC Genk (Belgija), SK Rapid Beč (Austrija), AC Sparta Prag (Češka), FF Malmö (Švedska),

HNK Hajduk slavio je u ﬁnalu nad poljskom Legiom iz Varšave IF Djurgårdens (Švedska), Legia Varšava (Poljska), ŠK Slovan Bratislava (Slovačka) i NK Olimpija Ljubljana (Slovenija). U utakmici za treće mjesto Varaždin je nakon jedanaesteraca pobijedio Sesvete. U velikom �inalu pred brojnom publikom splitski Hajduk bio je bolji od poljske Legije 4:1.

Selekcija Međimurja pokazala kvalitetu

Selekcija Međimurja odigrala je odličan turnir na Međimurec U14, jednom od najjačih međunarodnih turnira za

Selekcija Međimurja pokazala se u vrlo dobrom svjetlu

mlađe uzraste, te je natjecanje završila na vrlo dobrom 11. mjestu. Međimurci su turnir otvorili sjajnom pobjedom protiv Malmöa rezultatom 2:0, pokazavši od samog početka kvalitetu, borbenost i organiziranost. Uslijedio je susret protiv Hajduka, kasnijeg pobjednika turnira. Međimurje je u tom dvoboju odigralo vrlo dobro i imalo vodstvo, a uz nekoliko odličnih prilika moglo je dodatno povećati prednost. Splićani su ipak uspjeli izjednačiti, pa je susret završen rezultatom 1:1. Drugog dana

Sjajan zalog za budućnost

Za najbolje su proglašeni igrač Luka Živković iz Hajduka, vratar Ivan Blažević iz Hajduka te strijelac Mui Rinor iz Rapida iz Beča uslijedila je još jedna vrijedna pobjeda, ovoga puta protiv Aston Ville, čime je selekcija Međimurja potvrdila da se može ravnopravno nositi s renomiranim međunarodnim protivnicima. U natjecanju su Međimurci su upisali poraze od Genka i Rapida, ali su pokazali karakter i kvalitetu te turnir zaključili pobjedom protiv Udinesea, kojom su osigurali 11. mjesto. Rezultati i nastupi protiv klubova poput Malmöa, Hajduka, Aston Ville, Genka, Rapida i Udinesea još jednom su pokazali koliko potencijala ima međimurski nogomet i koliko je vrijedno iskustvo za mlade igrače igrati

Međimursku selekciju predstavljali su: Arsel Hunjadi (Donje Međimurje), Luka Ivančić (Međimurje), Luka Goričanec (Rudar), Erik Paler (Rudar), Vilim Krumpić (Rudar), Matej Fegeš (Petica), Matej Hunjadi (Petica), Ivan Bistrović (Centar), Tin Korent (Međimurje), Petar Kirić (Međimurje), Fabijan Stojko (Međimurje), Karlo Kukovec (Međimurje), Vito Velđi (Međimurje), Fran Koraj (Međimurje), Borna Bukal (Međimurje), Gabriel Madić (Međimurje), Luka Novak (Međimurje), Jakov Radiković (Međimurje) i David Rodek (Donje Međimurje). U sklopu suradnje FC Oxaala i NK Međimurec, u međimurskoj momčadi bili su još Iguchi Yuto i Koriyama Aru. Svojim dolaskom na dodjelu medalja događaj su upotpunili načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, župan Međimurske županije Matija Posavec, predsjednik MNS-a i član IO HNS-a Kristijan Antolović, predsjednik sportske zajednice Međimurja Mato Kljajić, posebni savjetnik predsjednika HNS-a Zorislav Srebrić, legendarni Drago Vabec te predsjednik ZSUON Davor Berend.

34 Sport

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

RUKOMET

21. kolovoza 2026.

MAJA ELENA HAJDINJAK (17) stigla je iz Podravke u čakovečki Zrinski

Od slučajnog početka do reprezentacije - Moje najveće kvalitete na terenu su brzina, volim trčati kontre i zabijati zicere, no htjela bih poraditi na realizaciji s krila, ističe Preložanka Piše: Luka Pongračić Foto: Maja Elena Hajdinjak, HRS

Svjetsko prvenstvo mlađih juniorki u Rumunjskoj ostat će posebno upamćeno Maji Eleni Hajdinjak. Mlada rukometašica iz Preloga na turniru je pokazala koliko može, a posebno je briljirala u uvjerljivoj pobjedi Hrvatske protiv Fidžija 67:4. Zabila je čak 19 pogodaka iz 20 pokušaja, uz nevjerojatnih 95 posto realizacije, čime je privukla pažnju i na međunarodnoj sceni. Iza tog sjajnog nastupa ipak stoji priča koja nije počela u velikoj rukometnoj dvorani, nego gotovo slučajno – na nagovor prijateljica. Maja Elena već ima iskustvo igranja za seniorsku Podravku i reprezentativni dres, a karijeru nastavlja u čakovečkom Zrinskom, gdje želi napraviti novi korak.

Sve je počelo slučajno

Maja Elena rukomet je počela trenirati u ŽRK-u Prelog, nakon što su je prijateljice nagovorile da im se

Maja Elena Hajdinjak seniorski debi upisala je u Podravci

pridruži. Prije toga bavila se nogometom i atletikom, no niti jedan od ta dva sporta nije je zadržao. U rukomet je, kako sama kaže, ušla bez velikih ambicija. - Kad sam tek počela trenirati, nisam imala neka velika očekivanja jer sam bila dijete koje se samo želi zabaviti u sportu. No s vremenom sam jako zavoljela rukomet i bila sam jedna od boljih igračica u ŽRK-u Prelog.

Uslijedila je i nagrada za sportašicu Međimurske županije, nakon čega je napravila veliki korak i preselila u Koprivnicu. - Odlazak u Podravku bio je veliki korak za mene, a za taj transfer zaslužan je moj otac jer je htio da igram u nekom jakom klubu u kojem ću se razvijati kao igrač i kao osoba. U Podravki se brzo snašla. Tamo je, kaže, odrasla i kao rukometašica i kao osoba, a posebno je napredovala u brzini, kondiciji i preciznosti šuta. Posljednje dvije godine dodatno je radila na snazi i mišićnoj masi uz kondicijskog trenera. - Igranje u najjačem klubu u Hrvatskoj bilo mi je najljepše iskustvo u mom razvoju kao igračice. Tamo sam odrasla kao igračica i kao osoba.

Reprezentacija kao nagrada

Veliku prekretnicu predstavljali su i prvi pozivi u hrvatske reprezentativne selekcije. Upravo joj je reprezentacija dodatno pokazala

Hrvatska reprezentacija svoj put na prvenstvu završila je u Presidents Cupu

Maja Elena Hajdinjak odradila je sjajan posao protiv Fidžija sa 19 pogodaka

da rukomet može biti puno više od hobija. - Shvatila sam da rukomet može biti nešto više tek prije par godina. Tad su počeli i prvi veći rezultati i krenula sam se sve više posvećivati rukometu. Još me više potaknuo moj prvi poziv u reprezentaciju, koji je bio prošle sezone. Nošenje hrvatskog dresa za nju je danas posebna čast, ali i obveza. - Nositi hrvatski dres je ponos i odgovornost predstavljati našu domovinu na najbolji mogući način. Treba cijeniti svaku minutu u hrvatskom dresu. U seniorskom rukometu već je dobila priliku osjetiti kako izgleda igrati protiv najboljih. Prve seniorske minute posebno pamti, a zahvalna je treneru Ivici Obrvanu na ukazanom povjerenju. - Prve seniorske minute su mi puno značile kao mladom igraču i mislim da je to općenito svima najposebniji trenutak u sportskoj karijeri. Razlika između juniorskog i seniorskog rukometa, kaže, itekako je vidljiva. - Seniorski rukomet se dosta razlikuje od juniorskog jer je igra brža, više je golova, jače su igračice i treba se baš izboriti za minutažu u seniorkama.

Novi korak u Zrinskom Nakon godina razvoja u Podravki, Maja Elena odlučila je napraviti novi korak. U Zrinski je stigla s jasnim ciljem – dobiti priliku igrati seniorski rukomet i nastaviti se razvijati. - U Zrinski sam stigla zato jer sam htjela igrati 1. HRL za žene. ŽRK Zrinski je ekipa koja je voljna raditi s mladim igračicama, zato sam se i odlučila za Zrinski. I dalje je riječ o vrlo mladoj igračici, ali ambicije joj ne nedostaju. Na terenu se opisuje kao uporna, brza i uvijek željna pobjede. Najviše voli trčati kontre i zabijati iz čistih prilika, a svjesna je i segmenta igre na kojem želi dodatno raditi. - Moje najveće kvalitete na terenu su brzina, volim trčati kontre i zabijati zicere, no htjela bih poraditi na realizaciji s krila. Sebe kao igračicu bih opisala kao upornu osobu jer sam uvijek željna pobjede. Na poziciji lijevog krila posebno prati dvije igračice Podravke – Katju Vuković i Andreu Šimaru. No njezin je rukometni uzor zapravo muški reprezentativac Filip Glavaš, čiju igru također rado prati.

Izvan terena nema puno prostora za potpuno opuštanje. Nakon završetka srednje škole u Prelogu, gdje je završila smjer kuhar, može se još više posvetiti rukometu. U pauzama od natjecateljske sezone redovito odlazi u teretanu ili trči, a posebno ističe podršku obitelji koja joj je svih ovih godina omogućavala svakodnevne odlaske na treninge u Koprivnicu. - Najviše sam zahvalna roditeljima jer su mi omogućili da treniram svaki dan u Koprivnici šest godina. A pogled je već usmjeren prema budućnosti. Za deset godina želi se vidjeti u jednom od najjačih klubova, bilo u Hrvatskoj ili inozemstvu. Veliki snovi, međutim, počinju od svakodnevnog rada. - Nadam se da ću za deset godina igrati u nekom od najjačih klubova, ako ne u Europi, onda u Hrvatskoj. Mladim rukometašicama iz Međimurja koje tek kreću njezina je poruka jednostavna i možda najvažnija – ne odustajati. - Nikad ne odustajte od svog sna da postanete velike i vrhunske igračice i samo radite na sebi i svojoj igri. Rezultati dolaze samo radom i trudom, zaključuje Maja Elena Hajdinjak.

21. kolovoza 2026.

Sport 35

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

NOGOMET

Raspored 1. kola

3. NL SJEVER ovog vikenda starta sa novom sezonom uz šest međimurskih klubova

Derbi Dinama (D) i Poleta u prvom kolu U prošlom broju pisali smo o pripremama Međimurja, Rudara i Međimurca, a u ovom o Poletu, Graničaru(K) i Dinamu(D) Piše: Miljenko Dovečer

Ove subote počinje novo prvenstvo u kojem participira šest međimurskih klubova. Svaki od njih ima svoje planove, a liga koja još ove sezone broji 16 članova u narednoj 2027/28 smanjuje se za dvoje pa će tada imati 14 članova. Što znači da iz lige ispadaju najmanje dva ili tri kluba, pa će biti važan svaki bod. Od međimurskih klubova svi imaju želju biti i dalje članovi te lige, dok Međimurje želi nešto više.

Renovirani Dinamo iz Domašinca želi i dalje biti trećeligaš

Domašinečki Dinamo kojeg vodi jedan od najperspektivnijih međimurskih trenera Ivan Habuš, odlično je igrao u proljetnom dijelu prošle sezone . Nakon jeseni zaostajali su u borbi za ostanak, ali su u nastavku prvenstva skupili dosta bodova i ostali u ligi. Pred početak ove zahtjevnije sezone kada se smanjuje liga, velike turbulencije u trećeligašu iz Domašinca. Otišlo je puno stožernih iskusnih igrača, a došlo dosta mladih, neafirmiranih a među njima ima i povratnika. Tako su u redove Dinama došli Brazilci Thiago i Gabriel, mladi Vugrinec, Petrinović, Bogdan. Došao je iskusni vratar Domagoj Kanižaj, a osim njega tu su i Mario Novak, Furdi, Perković. Kako nam je rekao trener Ivan Habuš morati će slagati ekipu u hodu. - Ovo je gotovo potpuno nova ekipa, stari nositelji su otišli i sad treba ukomponirati nove igrače. To se vidi u pripremnim utakmicama gdje je bilo puno oscilacija. Treba vremena da se sve to

U Svetomartinskom trećeligašu Poletu u prijelaznom roku došlo je do trenerskih i igračkih promjena posloži, mladi domaći igrači su potencijal no treba vremena, moramo biti strpljivi. To je proces, no nadam se da ćemo uspjeti sve posložiti, još samo da nam dođe stoper gdje nam je bolna točka. U klub se ponovo aktivno uključio g. Zvonko Ovčar pa sam siguran da će logistički sve štimati. Na nama je da damo puni angažman u svakoj utakmici pa će se to onda jednom vratiti. Odmah u 1. kolu na "Kokotovom Vezu" dočekuju Polet iz Svetog Martina na Muri. Prijašnjih godina su gosti bili favoriti. - Naravno da dajemo puni respekt naši gostima koji su za mene u ovom trenutku velika nepoznanica. Koliko čujem i oni su imali velike promjene u igračkom kadru tako da ne mogu ništa posebno reći. Mi se moramo osloniti na to što imamo, trkački smo spremni, možemo parirati svakom protivniku. No kako sam rekao mali problem je u fazi obrane i tu ne smijemo puno griješiti. Domaćini smo i naravno da idemo na pobjedu protiv svake ekipe, tako i Poleta, završio je Ivan Habuš trener Dinama Domašinec.

Polet u novu sezonu kreće s novim trenerom U Svetomartinskom trećeligašu Poletu u prijelaznom roku došlo je do trenerskih i igračkih promjena. Klub je napustio Želimir Orehovec koji je preuzeo čakovečko Međimurje. Vođenje prve ekipe preuzeo je Branko Lađević, iskusni nogometni stručnjak i nositelj UEFA PRO licence. U klubu ističu kako iza sebe ima bogato iskustvo, kako u igračkoj, tako i u trenerskoj karijeri, a bio je i pomoćni trener Samiru Toplaku u vođenju više klubova u 1. HNL. U klubu je bilo puno odlazaka i dolazaka. Iz Poleta su otišli: Jurinić, Pajić, Žmuk, Stojko, Vincetić, Tuksar i Sabolčec. U klub su došli: Danijel Turk, Ante Knezović, Borna Rihtarec, Dorian Jakupak, Leon Sakač, Luka Bacinger, Slaven Hlišć. U pripremnom razdoblju koje je trajalo pet tjedana uz mnoštvo treninga odigrane su i kontrolne utakmice koje su treneru Lađeviću dale uvid u ekipu s kojom raspolaže. Rezultati su varirali, bilo je i poraza i remija i pobjeda, no obzirom da je sad gotovo nova ekipa

potrebno je vrijeme da se sve uskladi. Ne sumnjamo da će agilni predsjednik Miroslav Novinščak sve logistički posložiti, a iskusni trener Lađević sprovesti na terenu kako bi momčad bila konkurentna u ligi. Došlo je nekoliko iskusnih igrača koji će sa starosjediocima činiti okosnicu, a prvi pravi test koliko vrijede imati će u subotu kada u 1. kolu u međimurskom derbiju gostuju kod Dinama u Domašincu. - Liga je u svakom slučaju zahtjevna, igra se 30. kola, a od sljedeće sezone se smanjuje. Mi ćemo se još uigravati u hodu, dosta je novih igrača, no kao klub uvijek stremimo pozitivnom rezultatu. Tako ćemo se postavljati svaku utakmicu pa i ovu prvu. Naš domaćin je također dosta promijenio ekipu pa će zanimljivo biti kako smo spremni jedni i drugi. No ja naravno vjerujem u svoje dečke i nadam se da bodovi idu s nama, rekao je novi trener Poleta Lađević.

Kotoripski Graničar puca na gornji dio tablice

Gostovanjem u Svetoj Mariji nogometaši Grani-

čara Kotoriba završili su odigravanjem pripremnih susreta. Pobijedili su 2:1 (strijelci: Stjepan Igrec i Florijan Sambolek), mogli su i više, a interesantno je spomenuti da su svih pet pripremnih susreta pobijedili juniore Slaven Belupa 1:0, mađarski Andrashida TE 3:1, Podravinu Ludbreg 6:1, Tehničar Cvetkovec 4;0 i sada je pala i Mladost Sveta Marija 2:1. Po svemu sudeći spremni čekaju subotnji početak nove prvenstvene treće ligaške sezone i prvi susret u Suhopolju s tamošnjim istoimenim novim trećeligašem. Klub će i dalje voditi ista trenerska ekipa na čelu s trenerom Valentinom Knapićem, i predsjednikom Ivanom Kosom. Naime 4.8.2026. održana je izborna skupština kluba na kojoj je izabrano i novo/staro vodstvo kluba. Uz predsjednika Ivana Kosa, dužnost dopredsjednika obnašat će Nikola Pišpek, dok će tajnik biti Mario Friščić. U Izvršni odbor izabrani su Vilim Kos, Josip Kos, Zoran Radmanić, Ivica Gregurec, Hrvoje Trstenjak, Saša Balog, Zoran Horvat, Marko Nađ, Dario Hrašćanec, Mario Kovač, Zlatko Talaš i Marko Horvat i naredne dvije

subota, 22. 8. u 17:30 Dinamo (D) – Polet Dinamo (P) – Tehničar/Radnik (Sveti Ivan Žabno) Garić – Ivančica Graničar (Đ) – Daruvar Međimurje – Pitomača Rudar – Bilogora 91 Suhopolje – Graničar (K) Međimurec – Podravina (nedjelja, 23. 8.)



godine. U nadzorni odbor izabrani su predsjednik Stjepan Friščić i članovi Josip Mikulan i Dražen Hertelendi. Skupštini je prisustvovao i načelnik općine Dario Friščić koji je vodstvu čestitao na svemu dosad postignutom i zaželio nove uspjehe i u budućnosti. Vodstvo kluba zahvaljuje svima koji su dosad pomagali u radu kluba na bilo koji način te poziva sve da i ubuduće pomažu radu i napretku kluba te da se slobodno priključe i svi zainteresirani, bilo sponzorstvom, volontiranjem, članstvom ili kao navijač i posjetitelj naših utakmica. Tako ekipa ima kvalitetnu logistiku i za sljedeće razdoblje, a dobar rad u pripremnom razdoblju trebao bi doći na naplatu u prvenstvu. Iz kluba su otišli Dominik Arambašić, Kečak, Vinski, Maicon i Nikola Golenja. U klub su došli Brazilac s EU putovnicom Pedro Rocha, Franjo Hodak iz Vidovčana, mladi Leon Kovačić; bivši junior NK Koprivnica, Filip Pomahač, 18-godišnji mladi vratar iz Starigrada. Filip se priključuje iz NK Tehničara iz Cvetkovca. Zatim su došli Niko Kranjec iz juniora Varaždina, te Stjepan Igrec iskusni napadač koji je nastupao za matičnu Dravu iz Donjeg Mihaljevca, Dinamo iz Domašinca, Međimurje, Varaždin, Naftu iz Lendave te za austrijski USV Allerheiligen. Dosta promjena kao i u većini ostalih trećeligaša, no to nije poremetilo ritam Graničara koji spreman ulazi u novu sezonu, a već na početku čekaju ih dvije utakmice u četiri dana. - Prvo nam u prvenstvu dolazi Suhopolje, a u pretkolu SuperSport HNK u Kotoribi ćemo ugostiti klub Zagorec Krapina, viceprvaka 3. NL Centar. Utakmica se igra u našem Sportskom parku u srijedu 26.8. u 16:30. U obje utakmice ulazimo puni entuzijazma i sa željom za pobjedom. No prvo ćemo se usredotočiti na novog trećeligaša Suhopolje koje u svojoj povijesti bilježi i prvoligaške dane u Hrvatskom nogometu. Sigurno zaslužuju respekt no nama je bitno da prvenstvo otvorimo pobjedom. Za Kup ćemo se pripremati nakon toga, rekao je trener Knapić uoči početka nove sezone.

36 Sport

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

NOGOMET

GIMNASTIKA

DRUGO KOLO KUPA

EUROPSKO PRVENSTVO u Areni Zagreb

Tko prolazi dalje ovog vikenda? Nakon što je kompletirano prvo kolo, poznati su svi parovi drugog kola Kupa, kao i raspored utakmica. U subotu će se od 17.30 sati sastati Donji Koncovčak i Spartak iz Male Subotice, Hajduk iz Štrukovca i Dinamo iz Palovca, Kraljevčan 38 i Vidovčan iz Donjeg Vidovca, Napredak iz Gornjeg Kraljevca i Plavi iz Peklenice te Sloboda iz Mihovljana i Omladinac iz Novog Sela Roka. Istoga dana na rasporedu su i susreti Hodošana i Dubravčana iz Donje Dubrave, Malog Mihaljevca i ČSK-a iz Čehovca, Mure iz

SPORTSKI RIBOLOV

Hlapičine i Mladosti iz Ivanovca te Slobode iz Slakovca i Venere PMP. U nedjelju od 17.30 sati igrat će Pobjeda iz Gornjeg Hrašćana i Sloga iz Čakovca, Strahoninec i Naprijed iz Cirkovljana, Borac iz Donjeg Hrašćana i Pušćine te Otok i Jedinstvo iz Gornjeg Mihaljevca. Na rasporedu su i utakmice Trnave iz Goričana i Budućnosti iz Miklavca, Omladinca iz Držimurca-Strelca i Draškovca te Dubrave iz Sivice i Bratstva iz Savske Vesi. Sve utakmice drugog kola igraju se u subotu i nedjelju s početkom u 17.30 sati. (lp)

TREĆE KOLO FEEDER LIGA

Petar Jambrošić na čelu prve lige U nedjelju je održano 3. kolo svih međimurskih liga u lovu ribe udicom hranilicom na dnu, odnosno feeder ribolovu, a natjecatelji su se nadmetali na tri različite lokacije diljem Međimurja. U I. Međimurskoj feeder ligi natjecanje je održano na Šuderici u Goričanu, gdje je domaćin bio Smuđ Goričan. Treće kolo ekipno je osvojila Žužička Kotoriba ispred Čikova iz Svetog Martina na Muri i Črneca iz Donjeg Hrašćana. U pojedinačnoj konkurenciji najuspješniji su bili Dominik Jurčec iz Črneca, koji je ulovio 21.040 grama ribe, Petar Jambrošić iz Čikova s 19.185 grama te Dubravko Horvat iz Žužičke s 18.585 grama. Nakon tri kola na vrhu ekipnog poretka nalazi se Čikov Sveti Martin na Muri, dok pojedinačno vodi njegov član Petar Jambrošić. Treće kolo II. Međimurske feeder lige Istok održano je na Kanalu u Donjoj Dubravi, uz domaćinstvo Štuke Donja Dubrava. Najuspješnija je bila ekipa Klen 2 iz Svete Marije, ispred Štuke 2 i Štuke 1 iz Donje Dubrave. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji rezultat

ostvarila je Simona Vlašić iz Klena 2 s 3.325 grama, dok su iza nje završili Mario Horvat iz Trnave 2 Hodošan i Dinko Kuzmić iz Štuke 2. Nakon tri kola vode Štuka 1 Donja Dubrava, dok je u pojedinačnom poretku prvi Mario Horvat iz Trnave 2 Hodošan. II. Međimurska feeder liga Zapad svoje je treće kolo odradila na odvodnom kanalu HE Čakovec–Orehovica, a domaćin natjecanja bila je Glavatica Prelog. U ekipnom dijelu treće kolo pripalo je Ostržu 1 iz Novakovca, ispred Čakovec Interlanda i Šarana iz Palinovca. Najbolji pojedinačni rezultat ostvario je Dario Žnidarić iz Ostrža 1 s ulovom od 2.806 grama, dok su drugo i treće mjesto zauzeli Ivica Šajnović iz Čakovec Interlanda i Stjepan Petrović iz Ostrža 2. Nakon tri kola ekipno vodi Čikov Sveti Martin na Muri, a na vrhu pojedinačnog poretka nalazi se Filip Kovačić iz Mure Mursko Središće. Natjecanja međimurskih feeder liga tako ulaze u nastavak sezone, a borba za vrh u ekipnoj i pojedinačnoj konkurenciji ostaje potpuno otvorena. (lp)

21. kolovoza 2026.

Tijana Korent 16., Filip Ude 29. u Europi - S obzirom na sve što sam prolazila posljednjih mjeseci, ta je ocjena donekle očekivana, rekla je Korent, koja na prvenstvo došla ozlijeđena Piše: Luka Pongračić Foto: HGS

Europsko prvenstvo u sportskoj gimnastici u Zagrebu donijelo je nastupe dvojice iskusnih međimurskih gimnastičara, Filipa Udea i Tijane Korent. Oboje su nastupili pred domaćom publikom, no unatoč velikoj podršci s tribina nisu uspjeli izboriti plasman u finale. Tijana Korent nastupila je prošle srijede u kvalifikacijama ženskog dijela prvenstva na preskoku. Iskusna Čakovčanka, koja je već dva puta nastupila u finalima europskih prvenstava na ovoj spravi, izvela je dva sigurna skoka te s ocjenom 12.999 zauzela 16. mjesto. Iako joj je finale izmaknulo, Korent je nakon nastupa istaknula koliko joj je značilo natjecati se pred domaćom publikom. - Sjajno je bilo nastupiti u ovakvom ozračju pred domaćom publikom. Svojim sam nastupom zadovoljna, iako sam navikla na nešto više ocjene. S obzirom na sve što sam prolazila posljednjih mjeseci, ta je ocjena donekle

Tijana Korent s ocjenom 12.999 zauzela je 16. mjesto

očekivana, rekla je Korent, koja je prije prvenstva isticala kako je već sam nastup u Zagrebu veliki uspjeh s obzirom na probleme s ozljedom. Nekoliko dana kasnije, u srijedu, na borilište je izašao i Filip Ude. Međimurski olimpijac i osvajač srebrne medalje s Europskog prvenstva u Mersinu 2020. godine nastupio je na konju s hvataljkama. Uz veliku podršku s tribina odradio je svoju vježbu za 13.500 bodova, što mu je donijelo 29. mjesto. Hrvatska je, međutim, na ovom prvenstvu dobila novog europskog prvaka u višeboju. Illia Kovtun osvojio je povijesno prvo hrvatsko zlato u višeboju na europskim prvenstvima, a izborio je i tri finala po spravama – na tlu, ručama i preči. U finale na konju s hvataljkama nije prošao ni Mateo Žugec, koji je s ocjenom 14.000 zauzeo odlično 12. mjesto. Iako Međimurci Ude i Korent nisu uspjeli do finala, njihovi nastupi na prvenstvu u Zagrebu ostat će posebno značajni zbog prilike da nastupe na velikoj europskoj smotri pred domaćim navijačima.

Vatreni topovi došli su nadomak zlatne medalje

MEĐUNARODNA ZAVRŠNICA Plazma Sportskih igara mladih

Preložani osvojili srebro Vatreni topovi iz Preloga osvojili su srebrnu medalju na Međunarodnoj završnici Plazma Sportskih igara mladih, u konkurenciji godišta 2015. Mladi Preložani sjajnim su igrama stigli sve do finala, gdje su ih zausta-

vili Dragišinci iz Čačka. Za našu ekipu nastupili su Noa Matuza, Maša Blažeka, Tin Režek, Lora Golubić, Anamarija Sobočanec, Toni Kolar, Leda Vuk, Ivan Zvornik i Fran Mihalec. Vatreni topovi tako su još jednom potvrdili da

Prelog ima generaciju mladih sportaša vrijednu pažnje. Momčad su kroz natjecanje vodili Nenad Podgorelec i Ramona Švenda. Međunarodna završnica okupila je najbolje ekipe iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slove-

nije i Sjeverne Makedonije, uz gostujuću reprezentaciju Ukrajine. Hrvatski predstavnici prvog su dana osvojili ukupno deset odličja, među kojima dva zlata, sedam srebra i jednu broncu. (lp, foto: Karlo Šutalo)

21. kolovoza 2026.

Sport 37

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

NOGOMET

ANTE ZURAK nekoć je rasturao u dresu Međimurja, a danas je veliki poljoprivrednik na Vranskom jezeru

Bivši igrač Međimurja promijenio profesiju



- Gledali smo gdje bih mogao otići, afirmirati se kao mladi igrač i donijeli smo odluku za Međimurje. Bilo je to jako veliko iskustvo, prisjeća se Ante Zurak

Međimurje je donijelo životno iskustvo

- Prošao sam sve mlađe kategorije u Zadru, bio sam i kapetan juniora. Nakon dvije Zadar je ispao u Drugu ligu i tada sam prešao u Međimurje koje je bilo u Prvoj ligi. Gledali smo gdje bih mogao otići, a�irmirati se kao mladi igrač i donijeli smo odluku za Međimurje.

s proširivanjem obiteljskog OPG-a i nisam više mogao sjediti na više stolica. Vratili smo se kući, završili kuće za odmor i krenuo u nešto novo, sumirao je Zurak.

Ante je „zasukao rukave“

Iznimno su rijetki primjeri nogometaša koji nakon karijere „zasuku rukave“. Uglavnom ostaju u nogometu, tako da je broj onih koji su otišli u poljoprivredu minimalan. – Nitko mi ne pada na pamet od nogometaša da je ušao u poljoprivredu. Vozim kamion za Split tri puta tjedno, imam tamo nekoliko kupaca i �inancijski mi je isplativo. Ovo mi je puno manje stresnije, nego da sam ostao u nogometu kao, recimo, trener. Stvarno dobro živim od ovoga čime se sad bavim. Za turizam ovaj kraj je idealan jer ima sjajan pogled i daleko je od užurbanog svijeta, a povrće – to je budućnost, ističe. – Općenito ovaj kraj Ravnih kotara ima jako plodonosno tlo i moji su krenuli s poljoprivredom davnih dana. Kao dijete provodio sam sate i sate radeći na polju, pomagao njima i to mi je postalo normalno. Kako je završila nogometna karijera, razmišljao sam što bih mogao raditi. Iskreno, nisam imao previše nedoumica s obzirom na sve kod kuće. Znao

sam posao, imao vještine, nije bilo nešto potpuno novo u što sam ušao. Hvala Bogu, geni mi tu isto pomažu jako. Imam 42 godine, osjećam se jako dobro. Moram kod toga spomenuti i svoju baku koja će ove godine navršiti 92 godine, ali i dalje radi u polju cijeli dan. Osim u poljoprivredi, Zurak se okušao i u turizmu. Izgradio je svojim rukama i svojom mehanizacijom dvije kuće za odmor koje su popunjene cijelu sezonu. – Jako puno radim, ali nije mi teško jer znam da radim za sebe i o sebi ovisim. Unatoč tome svemu, stignem i na nogomet i na kavu, samo je potrebno dobro se posložiti. Jedan dan sam u kamionu, drugi dan obrada tla i povrća, pa bojanje i uređivanje kuća za odmor, čišćenje bazena… kako se ono kaže „kod kuće uvijek ima posla“, kroz smijeh ističe Zurak.

Budućnost poljoprivrede je sigurna

– Poprilično smo popunjeni, ljudi vole ovdje doći. Mir je, tišina, blizu je more. Ovo je baš odmor. Prošle godine smo imali po svakom objektu po 150 dana popunjenosti, tako da smo i više nego zadovoljni. Sve što imam, napravio sam sam. Svake godine uvijek nešto novo pokušam zidati, kre-

Ante Zurak iz Zadra je s�gao u Međimurja

nuo sam od kućica pa ljetna kuhinja, ovo, ono. Eksterijer, interijer, pa onda masline… Imam volje, strpljenja, vremena, dobre radne navike. Budućnost ovakve vrste turizma po Zuraku je pod znakom upitnika, ali budućnost poljoprivrede je sigurna. – Vremena je mijenjaju, možda se opet vrati na nešto što danas nije u modi, a nekada je bilo. Za sada je ovo dobro. Sve više ljudi traži bijeg iz svakodnevice. Isto tako sve više ljudi želi aktivni odmor, dakle što više sadržaja im ponudite, tim bolje. Danas-sutra gledam staviti neku kupolu na bazen pa da si produljim sezonu. Imam još i zemlje pa možda napraviti neko nogometno igralište, teniski teren… Budućnost je poljoprivreda. To je hrana, to se neće mijenjati. Uvijek će biti potrebna – objasnio je Zurak dodajući kako je radne navike usadio i na svoje tri kćeri. Nije moglo proći bez najvažnijih pitanja – smatra li se najboljim nogometašem među poljoprivrednicima ili obrnuto i s kojim je povrćem najlakše tehnicirati.

Nogomet je i dalje prva ljubav

– Najiskrenije ne volim se hvaliti pa ću politički odgovoriti – siguran sam da imam više radnih sati od mnogo bivših nogometaša. Nije mi mrsko raditi. Glede žongliranja, lagao bih kad bih rekao da nisam probao.

Kelj pupčar je najmanji pa se može, onaj pravi veliki kelj je težak pa se ne može baš. Iako ima već 42 „na leđima“ Zurak je i dalje nogometno aktivan – u Pakoštanima, momčadi 1. ŽNL. – U biti zovu me kad im trebam, dođem, odigram, bez treninga i to je to. Kvaliteta nogometa je dobra. Ima godina kad je slabije, ali dogodi se da je jednu godinu neko mjesto bolje i onda cijelo mjesto počne živjeti za klub, dolaziti na utakmice i počne se „kuhati“ neka priča. Posebna je čar kad se igra mjesto protiv mjesta, pogotovo kad je borba za recimo prvo mjesto ili nešto tako. Na kraju razgovora vratili smo se njegovim prvoj nogometnoj ljubavi, NK Zadru i čakovečkom Međimurju. - Jedni i drugi jako su mi prirasli srcu, u Zadru sam počeo igrati nogomet, a u Međimurju sam stekao a�irmaciju koja mi je otvorila put prema dalje. Pratim oba kluba, bivše prvoligaše, trenutno su oba u trećim ligama svog područja, daleko od mjesta gdje bi trebali biti, a to je 1. HNL. U Zadru su stalno neke turbulencije, pa se nadam da će se stabilizirati i polako dizati. Za moje Međimurje vežu me lijepi trenuci i uspomene i koliko čujem da su ove godine složili ekipu za sam vrh 3. NL Sjever. Vjerujem da će uspjeti u svom naumu i plasirati se u 2. HNL i zbog toga im želim puno uspjeha i sportske sreće, zaključuje osebujni Ante Zurak.

Osim u poljoprivredi, Ante Zurak se okušao i u turizmu

064/50 20 27 Tel0,46€/min·Mob0,63€/min

TELEFONS

Medimurke!

KI SEX UŽIV

Nazovi napaljene

Maratela mreže doo,072/700700 | +18

Rijetko se koji profesionalni nogometaš nakon završetka karijere bavi poljoprivredom, no mi smo ovog ljeta u Vrani na Vranskom jezeru našli jednog koji je tri godine igrao za Međimurje kad je bilo u 1. HNL. To je Ante Zurak; čovjek koji je odrastao na poljima u Vrani pomažući roditeljima, ali se paralelno odlučio okušati u nogometu. Seniorska karijera koja je počela davne 2006. godine traje i dan danas, ali u puno manjim okvirima. Nogomet je Anti otvorio vrata svijeta. Od travnjaka Stanova, preko hrvatskih prvoligaških terena, pa sve do Norveške, Bosne i Hercegovine, Kanade, Irana, Azerbajdžana i Njemačke, ovaj veznjak tijekom karijere gradio je reputaciju pouzdanog, borbenog i discipliniranog igrača koji je svaki dres nosio s jednakim žarom.

Bilo je to jako veliko nogometno, ali još veće životno iskustvo jer je to bilo prvi puta da sam otišao od kuće. Zadržao sam se tamo tri godine i nakon toga sam krenuo putovati po svijetu, a na kraju se vratio kući, započeo je razgovor Zurak. - Nakon toga došao je još veći korak – Norveška, pa ubrzo i Široki Brijeg. Bio je jako dobro posložen klub u to vrijeme, igrale su se kvali�ikacije za Europu. Poslije su onda došli Kanada, Iran, Azerbajdžan, istaknuo je Zurak dodajući kako se odlučivao za takve egzotične destinacije. - Teško je to objasniti zapravo. Normalno, svi mi igramo zbog novaca i ljubavi. Ako ste zadovoljni ponudom, zapravo nije bitno koja je država i koja liga. Nakon višegodišnjih putovanja po gotovo cijeloj zemaljskoj kugli, Zurak se u srpnju 2013. godine smjestio u Rüssingenu, gdje je ostao praktički sedam godina. - Htio sam ići u Njemačku, imao sam i ponude od jačih klubova, ali mi se dogodila ozljeda glave. Imao sam udarac glavom koji je završio frakturom lubanje, operacijom i to me jako bacilo unatrag. Najvažnije je zdravlje, već sam imao i obitelj tako da je oporavak bio daleko ispred svega, najviše radi obitelji. U tom sam razdoblju polagano počinjao

O! 0-24

Piše i foto: Miljenko Dovečer

38 Čiji je vrt najljepši Piše i foto: Snježana Zorković

akon svakodnevnih radnih obveza i dinamičnog ritma na poslu, svatko od nas traži svoje utočište: ugodan kutak u kojem se misli stišavaju, a tijelo i um vraćaju u ravnotežu. Za Ivanu Baksa iz Čakovca to utočište ne nalazi se na dalekim destinacijama, već u zelenilu vlastitog dvorišta. Ondje, među mirisnim cvjetnim čaškama, zujanju pčala i šumu vode, Ivana nakon posla nalazi svoj mir i oazu opuštanja. Zanimljivo je da je njezina današnja strast prema vrtlarenju zapravo doživjela potpunu preobrazbu. Ivana je odrasla u stanu i tijekom cijelog djetinjstva i mladosti nije imala previše doticaja s

biljkama. No, prije desetak godina dogodio se preokret. Tražeći prirodni način za opuštanje i odmak od svakodnevnih briga, odlučila je napraviti prvi korak. Kupila je nekoliko vrećica sjemena u Biovrtu i posijala nevene i kadifice. Kada su iz crne zemlje provirile prve zelene klice, a ubrzo zatim iznikli i prvi jarko narandžasti cvjetovi, rođena je ljubav koja traje i danas.

Desetljeće učenja, istraživanja i čuvanja starinskih cvjetnih vrsta

Vrtlarstvo nije vještina koja se savladava preko noći. Ivana otvoreno priznaje kako joj je trebalo punih deset godina istraživanja, pokušaja,

U jezercu cvate lopoč, a žedne ose ovdje nalaze osvježenje od ljetnih vrućina

Sredinom srpnja vrtom dominiraju bogati cvjetovi hortenzija

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

pogrešaka i usavršavanja kako bi doista naučila razumjeti potrebe biljaka. Izvor njezine najveće estetske i filozofske inspiracije postao je tradicionalni britanski cottage (seoski) vrt. Stil koji odiše bujnošću, prirodnošću, romantičnom opuštenošću i bogatstvom tekstura. U takvom konceptu nema mjesta za sterilne hibride i masovnu proizvodnju. Ivana je velika zaljubljenica u starinske, zaboravljene sorte koje nose dušu i priču. Njezino dvorište danas šarene i krase omiljene tradicionalne vrste poput starinskih hibiskusa, uspravnog sljeza, mirisnih pelargonija, nezaobilaznih kadifica, raskošnih dalija, veselih lijepih dečka, punih hortenzija i bezvremenskih ruža. Posebnu dinamiku i strukturu prostoru daju bambusi, bujne hoste, ukrasne lozice, orlove kandže, te mediteranski oleandri i ljekovite ehinaceje. Omiljena adresa za nabavu bilja joj je lokalna tržnica, no ne bilo koji štand, već onaj njezine posebne gospođe od koje godinama kupuje. Od nje standardno nabavlja tradicionalne trajnice koje su ručno razmnožene, odnosno “pelcane”, iznimno cijeneći što zajedno izbjegavaju industrijsku masovnost te čuvaju autentične, otporne sorte koje su uzgajale i naše bake. Kao pravi kolekcionar biljnih dragulja, Ivana je iznimno ponosna na svaki starinski primjerak koji uspije dobiti ili uzgojiti. Posebno joj je draga gaillardia ili kokarda čije je sjeme donijela iz Like prije dvije godine. Strpljivo ga je posijala i njegovala punih godinu dana, jer ovim trajnicama treba vremena da ojačaju prije prvog cvata. Danas je ta ljekovita i raskošna ljepotica

21. kolovoza 2026.

Ivana Baksa uživa u starinskim sortama i jako cijeni kad joj netko pokloni neku starinsku vrstu cvijeća, kakvog su sadile i naše bake, a s njom je već deset godina pas Duki

ČAROBNI COTTAGE VRT Ivane Baksa iz Čakov

Raj za d stvoren dvadese kvadrata

21. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Čiji je vrt najljepši 39

jedan od najljepših ukrasa njezine zbirke.

Četiri terase i feng shui jezerce koje resetira um

U vrtu se posebno ističe gaillardia ili kokarda čije je sjeme donijela iz Like prije dvije godine

Prostorno ograničenje od nepunih 20 kvadratnih metara za Ivanu nikada nije bilo prepreka, već naprotiv, to je njezin kreativni izazov. S obzirom na to da je cijelo dvorište popločano ili uređeno kao čvrsta podloga, sve njezine biljke rastu u teglama. Kako izrazito voli reciklirati i dati novi život starim stvarima, sve raznovrsne posude i tegle obučene su u prirodne materijale poput jute, šibe, trske ili bambusa. Ovakav uzgoj u teglama ima jednu veliku, čarobnu prednost: vrt nikada nije statičan. Svake godine Ivana može potpuno ispočetka premjestiti posude, osmisliti nove rasporede i stvoriti novu verziju svog dvorišta. Zimi, kada priroda spava, a vremena ima više, Ivana proučava drevnu vještinu feng shuija te prema njegovim načelima protoka energije slaže i kuću i dvorište. Upravo iz feng shuija proizašla je i ideja za najnoviji poduhvat vodeni moment. Poznato je da boravak uz vodu i njezin zvuk trenutno “resetiraju” čovjeka i smiruju živčani sustav. Tako se Ivana htjela iskušati u nečem potpuno novom i napravila je malo vrtno jezerce. Zahvaljujući stalnom protoku i kruženju vode, zvuk je iznimno opuštajući, a usput je izbjegnut problem stajaćice, pa komaraca uopće nema.

Ivanina kuća je ko iz bajke, obavijena zelenilom

U vrtu su postavljene mnogobrojne ručno oslikane kućice i hranilice za ptice

Živi ekosustav s krijesnicama, ježom i cvijećem koje se ne bere za vazu

vca

dušu u samo et ta Od prve vrećice sjemena iz Biovrta do pravog malog ekosustava s jezercem, ježom i krijesnicama Ivana Baksa u teglama svake godine iznova gradi svoj osobni raj po feng shui načelima

Dvorište je pažljivo organizirano u čak četiri zasebne terase, od kojih svaka ima svoju posebnu priču i mikro-atmosferu. No, ono što Ivanin kutak čini doista čarobnim jest činjenica da to nije samo vizualna kulisa, već živi, funkcionalni eko-sustav. U današnjem zagađenom i urbaniziranom okruženju, njezinih 20 kvadrata postalo je sigurno utočište za brojna živa bića. A odnedavno i dvije voćke. Ondje dolaze ptice, pčele, bumbari i šareni leptiri neumorno oprašuju cvijeće, dok ljetne krijesnice navečer unose dozu prave bajkovitosti. Uz jezerce je svoj dom pronašla i jedna žaba, a dvorištem redovito patrolira i jež. Ivana pazi da cvijeće cvate sukcesivno, tijekom cijelog ljeta, pružajući neprekidnu hranu oprašivačima. Iako u vrtu u svakom trenutku cvate na stotine predivnih pupoljaka, Ivana ima jedno zlatno pravilo: cvijeće se nikada ne bere za vazu. Žao joj je odrezati ijedan cvijet

Na balkonu je smještena jedna od četiri ljetne terase

jer vjeruje da su najljepši upravo tamo gdje rastu i žive, u sklopu svoje prirodne zajednice. Preusmjeravanjem nepotrebnih predmeta, izbjegavanjem umjetnih materijala i stvaranjem mikrostaništa, Ivana je uspjela u onome što mnogima ne uspijeva ni na znatno većim površinama. Stvorila je ekološki prihvatljiv, održiv i predivan zeleni raj. To je kutak koji pruža mir nakon radnog dana, ali istovremeno daje dom i spas pčelama, pticama i kukcima dokazujući da za velika djela u očuvanju prirode nije potreban veliki posjed, već samo veliko srce i malo mašte.

40 Čiji je vrt najljepši Piše: Vlasta Vugrinec

sklopu naše rubrike Čiji je vrt najljepši, put nas je odveo u Strelec. Tamo smo, u obiteljskoj kući, posjetili 66-godišnju umirovljenicu Slavicu Kovačić. Već pri samom prilazu njezinom dvorištu bilo je jasno da ovdje ne stanuju ljudi koji samo vole prirodu i cvijeće. Jer naišli smo na prizor koji odaje nevjerojatnu predanost, strpljenje i onu vrtlarsku čaroliju kojom iz jednog jedinog sjemena ili malog pelcera nastaje pravi cvjetni raj. Iako smo Slavicu posjetili krajem srpnja, u razdoblju kad je dio ljetnica već ocvao, a drugi se dio tek intenzivno priprema za novi val cvatnje, i kad je sunce nemilice pržilo, njezino dvorište prštalo je od života i boja. Pogled nam je prelazio s raskošnih dunjarica na elegantnu lovor višnja pa na sočne limune u teglama, afrički ljiljan, kadifice, pelargonije i zaustavio se na samoj domaćici okruženoj teglama prepunih rascvjetanih surfinija.

To je sve mojih ruku djelo, ništa nije kupljeno!

Ono što Slavičin vrt čini posebnim i što ga izdvaja u moru suvremenih, rasadnički uređenih eksterijera, jest činjenica da je praktički svaka biljka u njezinom dvorištu plod njezinog vlastitog rada. Dok mnogi danas kupuju

gotove, rasvjetale sadnice u vrtnim centrima, Slavica s ponosom ističe svoju filozofiju od koje ne odstupa: - Sve što vidite, posadila sam ili zapelcala sama, ništa nije kupljeno, kaže Slavica i dodaje kako joj je gušt gledati što će na kraju iz svega ispasti Njezine marljive ruke neumorno siju, presađuju, obrezuju i zalijevaju. Slavica priznaje kako za nju rad oko cvijeća nikada nije predstavljao teret, već čisto opuštanje i radost koja je svakodnevno pokreće u mirovini. - Meni to nije teško, ja to sve radim usput. Kad vidim da je negdje suha zemlja zalijem, suhi list, cvijet ili grančicu otkinem, gledam jesu li koju biljku napale uši ili kakva bolest. UVijek velim, hvala dragomu Bogu kaj je stvoril te boje, oblike, te mirise. To je nešto najljepše na svijetu! Ja se od toga doslovno napajam, meni je to jako, jako lijepo. Svaka biljka u Slavičinom vrtu ima svoju priču i svoju povijest. Posebno nam je za oko zapela jedna raskošna crvena ruža koja cvate neumorno tijekom cijelog ljeta. Slavica nam je uz osmijeh otkrila njezin neobičan postanak: - Ove ruže zovem Radmila. Dala mi ih je jedna Romkinja koja je sa mnom brala jabuke. Vidjela sam ružu kod nje i rekla sam joj nek mi donese. Donijela mi je nekoliko kitice i budući da

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

21. kolovoza 2026.

Slavica Kovačić sa surfinijama koje je uzgojila iz vlastitog sjemena

Put od ulaza u dvorište do ulaza u kuću vodi uz cvjetne instalacije

Lavanda, rudbekije, a u pozadini kadifice, gladiole i tako duž cijele staze

SLAVICA KOVAČIĆ iz Strelca

Hvala dragom stvoril te boje, - Sve što vidite, posadila sam ili zapelcala sama, ništa nije kupljeno, kaže Slavica i dodaje kako joj je gušt gledati što će na kraju iz svega ispasti

Ukrasna mlječika, cvijet je njene mladosti

21. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Čiji je vrt najljepši 41

Pažljivo orezana dunjarica savršena je kulisa pelargonijama

Bogu kaj je oblike i mirise

su stajale dok nismo završile berbu tog dana, sunce je učinilo svoje i izgledalo je da ništa od toga ne bu. Ali, sve se primilo i eto ih, cvatu cijelo ljeto, samo treba odrezati ocvale cvjetove. Slična je priča i s maćuhicama te petunijama i sur�inijama. Slavica sadi sjeme, eksperimentira s nijansama, a priroda joj redovito priredi najljepša iznenađenja. - Posijala sam samo dvije boje, mislila sam da budu jedne svjetlije, a druge tamnije. Međutim, došlo je ni sama ne znam koliko boja! Sve različite nijanse. I to me veseli, ta znatiželja dok čekaš kaj bu izraslo. Na prozorima i terasi ponosno stoje i pelargonije koje Slavica čuva iz godine u godinu. Preko zime ih sklanja u zatvoreno, na proljeće obrezuje i ponovno presađuje u veće teglice. Kako sama kaže, iz manjeg u veći teglin, dok se biljka lijepo ne formira. Cvjetovi rudbekije pružaju se na svakom koraku kao i hortenzije dok su lavande prepune marljivih pčelica. Ima tu još biljaka poput bršljana, gaure, gladiola, ukrasnih trava na dalje.

Cvijet mladosti i uspomene na majku

Dok smo šetali vrtom i obilazili stabla limuna, mandarinu koja je lani dala čak 140 plodova i nažalost otišla ove zime, te mirisni ružmarin, stigli smo i do posebnog kutka s tradicijskim cvijećem. Slavica je zastala pokraj ukrasne mlječike i s posebnom emocijom u glasu otkrila odakle potječe čitava ta ljubav prema botanici.

Ruža Radmila uzgojena iz pelcera

Stella ﬂoris

Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615

https://www.stella-ﬂoris.hr/

https://vrtnicentariva.hr

telefon: 095/ 815 52 58 Strahoninec - Poleve, Dravska 70

https://vrtlarija-vijenac.hr

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2026.

Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu! Prijavite sebe ili drage ljude koji su možda sami sramežljivi, ali imaju prekrasan vrt na: redakcija@mnovine.hr ili 040/323-600 Međimurska dvorišta, vrtovi i balkoni ponovno poprimaju svoje najljepše boje. Znamo da iza svakog rascvjetanog kutka stoji puno truda, pa zato ponovno pokrećemo natječaj „Čiji je vrt najljepši 2026.“!

Ove godine biramo pobjednike u tri kategorije:

• Najljepši vrt i okućnica – za velika dvorišta i imanja. • Najljepši mini vrt ili balkon – za zelena čuda na nekoliko kvadrata.

- To je cvijeće moje mladosti. Nekoć smo ispred kuće imali vrt gdje je raslo povrće, ali uvijek je bilo mjesta za lijepe kate, lepe dečke. Moja je mama uvijek sadila mlječiku i sve je bilo lijepo bijelo i bujno dok bi počela cvjetati. Od mame sam si uzela sjemenke, bacila ih u zemlju i od tada mi to uvijek nikne. Jer uvijek padne neko sjeme, pa iznikne nova biljka. To su uspomene koje traju.

Vrtlarica neposustajućeg duha

Prošetati vrtom Slavice Kovačić znači svjedočiti ljubavi prema životu, tradiciji

• Najposebnija biljka (NOVO!) – za neobične, egzotične ili dugovječne zelene ljubimce. Kako se prijaviti? Pošaljite ime, prezime, adresu, kontakt broj i nekoliko fotogra�ija na redakcija@ mnovine.hr ili nazovite 040/323-600. Nakon prijave, naša ekipa stiže na vašu adresu. Blagu prednost dajemo novim sudionicima, a sve natjecatelje čeka bogat nagradni fond. Čekamo vaše prijave! (sh)

i prirodi u njezinom najčišćem obliku. Iako je bilo zimskih mrazova koji su joj znali uništiti pojedine egzotične vrste ili visoka stabla, Slavica nikada ne odustaje. Čim nešto uvene ili se posječe, njezine vrijedne ruke već pripremaju novu teglu, novu pelcer-sadnicu i novo sjeme. Slavica nam je kroz smijeh poručila da već ima planove za nadolazeću jesen i iduće proljeće. Jer za pravu vrtlaricu, čije su ruke navikle stvarati život iz jedne jedine sjemenke, rad u vrtu nikada ne prestaje, on samo mijenja svoje čarobne boje.

RASADNIK VIRAG T. Ujevića17, Ludbreg 091/562 88 02 www.virag-roses.hr

Planirate sadn

42 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

21. kolovoza 2026.

Elias i Željko ostvarili su svoj cilj te dodatno ojačali međusobnu povezanost, ljubav i poštovanje Piše: Aleksandra Sklepić

Nekome je put od Austrije do Međimurja tek nekoliko sati vožnje automobilom, a petnaestogodišnjem Eliasu Karlovčecu to je bio izazov koji je odlučio svladati trčeći. Na biciklu ga je svih pet dana pratio njegov tata Željko, koji je odlučio biti uz sina u svakom kilometru ove neobične i zahtjevne avanture. Elias i Željko Karlovčec, Međimurci koji žive u Raasdorfu kraj Beča, upravo su završili svoj veliki pothvat. Prešli su put dug ukupno 270 kilometara, od Raasdorfa do Svetog Martina na Muri. Pet dana, pet etapa i između osam i deset sati dnevno provedenih u trčanju, hodanju i bicikliranju, s pauzama za vodu i predah. Za petnaestogodišnjaka koji je tek zakoračio u ozbiljnije životne izazove, riječ je o pothvatu koji nadilazi same kilometre.

Sve je počelo jer mu je bilo dosadno

“Bilo mi je dosadno uvijek ići autom, pa sam pomislio da bih mogao probati nešto ovako ‘ludo’. Oduvijek sam znao da sam ‘addicted to sport’, nogomet, teretana, vatrogasci, ali nikada mi nije bilo dovoljno i uvijek sam osjećao da mogu više i znao sam da imam potencijal”, otkrio nam je Elias svoju motivaciju. Pripreme su trajale oko dva i pol mjeseca. Eliasu je pritom pomogla kondicija koju je godinama gradio kroz sport, ali i snažna motivacija da napravi nešto što do tada nikada nije pokušao. Ideja o putu prema Hrvatskoj bila je povezana i s njegovim osjećajem sreće i uzbuđenja svaki

15-GODIŠNJI ELIAS I NJEGOV OTAC ŽELJKO KARLOVČEC iz Vratišinca

U pet dana dotrčao iz Beča do bake u Svetom Martinu na Muri

Otac ga je cijelo vrijeme pratio na biciklu. U pet dana svladali su 270 kilometara, a uz vrućinu i umor ova je avantura za Eliasa i tatu Željka bila velika osobna pobjeda put kada se obitelj iz Austrije vraća u domovinu. “Zahvalan sam što su me roditelji odgojili na način da nije poanta koliko imaš, nego što možeš napraviti s onime što imaš, i što su i mene i mo-

ju sestru Katju naučili cijeniti jednostavne stvari, kao što je sposobnost da uopće trčim ili to što imam tatu koji je bio dovoljno ‘lud’ da u cijelu ovu avanturu uđe sa mnom”, rekao je Elias.

Prije polaska Elias je ispred kapelice u Raasdorfu zastao, pomolio se i Bogu povjerio ono što je bilo pred njim, sebe, tatu, njegov bicikl i pet dana puta, ali i mamu Ivanu koja je kod kuće sva-

Obitelj i rodbina dočekali su ih pred bakinom kućom u Svetom Martinu na Muri

koga dana čekala poruku da je sve u redu. Rutu je, uz pomoć aplikacije, osmislio njihov prijatelj Walter Fürnkranz, koji ih je na kraju puta odlučio i iznenaditi te dočekati na cilju.

Prvi dan donio je 54 kilometra. Elias je, kako sam kaže, pogrešno procijenio kako rasporediti snagu pa su se on i tata još prilagođavali tempu i tražili pravi ritam. Drugoga dana prošli

21. kolovoza 2026.

Mozaik 43

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Dobitnici zahvalnica i plaketa okupili su se nakon svečane dodjele priznanja Zbog visoke temperature i sparine česte su bile pauze za vodu

DODIJELJENA PRIZNANJA za Dan Malog Mihaljevca

Plakete i zahvale zaslužnim mještanima

U povodu Dana Malog Mihaljevca priznanja su dodijeljena mještanima svih generacija, od mladih sportašica do dugogodišnjih aktivista i zaslužnih pojedinaca Ono što je počelo kao nemoguća ideja pretvorilo se u veliku osobnu pobjedu su 60 kilometara. Tada su shvatili koliko vremena mogu odnijeti naizgled kratke, ali česte stanke za vodu. Treći dan ponovno 54 kilometra i upravo tada Elias je otkrio nešto što mu je pomoglo nadvladati umor i bol. “Kad sam razmišljao o lijepim stvarima, poput ciljne ravnine, snova i vizija koje sam imao te ljudi koji bi me mogli čekati, uspijevao sam pronaći ritam u kojem više nisam osjećao bol. Ona je jednostavno nestala i mogao sam trčati bez prestanka”, rekao je. Četvrtog dana ponovno su svladali 60 kilometara, a posljednjega 42. Bilo je teško, bilo je vruće, bilo je sparno, ali bilo je i puno smijeha.

Kad je najteže, najvažnije je imati nekoga uz sebe

Vrijeme ih tijekom avanture nije mazilo. Jutarnji polasci olakšavali su prilagodbu na visoke temperature, no posljednji dan donio je cjelodnevnu sparinu. Vodu su morali uzimati sve češće, što je dodatno usporavalo put, no umor i težina kilometara nisu uspjeli pokvariti ono što je možda i najvažnije obilježilo cijelu avanturu, odnos oca i sina. “Nikad ne smiješ izgubiti želju za zabavom, naravno, moraš održati obećanje, ali nikad ne smiješ dopustiti da zabava nestane. I tatu i mene cijelog puta pratile su naše interne šale i smijeh koji nas oduvijek veže”, rekli su nam ovi hrabri pustolovi. U toj se rečenici možda najbolje vidi i posebnost njihova pothvata. Elias je imao svoje kilometre i svoj cilj, ali

iza njega je cijelo vrijeme bio tata Željko. Na biciklu, uz sina, kroz svaki uspon, svaku pauzu, svaki umor i svaki novi kilometar. Nisu nedostajali ni neplanirani “treninzi”. Tijekom pet dana čak su ih tri puta lovili psi, što im je, kroz smijeh, Elias priznao, zapravo pomoglo da malo ubrzaju prema cilju. Na kraju, nakon 270 kilometara, stigao je trenutak zbog kojeg je sve ono teško odjednom postalo vrijedno. Tada je, kaže, shvatio da u takvim trenucima treba uživati jer prolaze brže nego što možemo zamisliti. Najljepši trenutak za Eliasa ipak je bio onaj kada je stigao na cilj u Svetom Martinu na Muri i ugledao ljude koji su došli samo zato da podrže njega i njegova tatu. “Cijeli put bio je izazovan i lijep u isto vrijeme, ali najljepši trenutak bio je kad sam došao do svog cilja i vidio tko je sve došao samo da podrži tatu i mene i da zajedno proslavimo kraj jedne avanture, odnosno početak svih ostalih”, rekao je Elias. Ono što je počelo kao nemoguća ideja pretvorilo se tako u veliku osobnu pobjedu. Za Eliasa bio je to dokaz vlastite izdržljivosti i potencijala, a za Željka potvrda da je najvažnije jednostavno biti uz svoje dijete. Za cijelu obitelj ovo će posebno putovanje biti uspomena koja će, baš kao i put od Austrije do Međimurja, ostati dugo urezana u pamćenje.

Svečanim obilježavanjem Dana Malog Mihaljevca prošle subote nagrađeni su zaslužni mještani koji svojim radom i rezultatima pridonose razvoju mjesta. Vijeće Mjesnog odbora Mali Mihaljevec dodijelilo je plakete i zahvale s porukom da je cilj zahvaliti ljudima koji stvaraju zajednicu, a ne samo zbrojiti njihove funkcije. Svečanost su svojom nazočnošću uveličali brojni mještani te uvaženi gosti, među kojima su bili međimurski župan Matija Posavec, načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović, predsjednica Općinskog vijeća Maja Bi-

strović i zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Robert Meglić. Posebno su se istaknule mlade stolnotenisačice. Taša Bestijanić iza sebe ima čak 21 zlatnu medalju, neporažena je u Hrvatskoj u kategoriji klinceza te je prvakinja Regije Sjever i Međimurja. Trinaestogodišnja Zara Bestijanić osvajačica je medalja na županijskoj i državnoj razini, a izniman uspjeh ostvaruje nastupajući u Prvoj hrvatskoj ligi istok za žene. Uz njih, priznanja su dobile mlada umjetnica Tessa Makšadi i sportašica Tara Lesjak, a za svoj izniman doprinos posebne pohvale upućene su i predsjedniku Mjesnog odbora

Vedranu Kovačiću te brojnim mještanima koji su ostavili neizbrisiv trag u sportskom, vatrogasnom i društvenom životu. Zahvale su uručene i onima koji danas više ne žive u Malom Mihaljevcu, ali su svojim radom zadužili zajednicu. Tatjana Mesarić nagrađena je za dugogodišnji rad s djecom, organizaciju priredbi te pokretanje Vesele škole nogometa i vođenje kluba. Emil Mesarić priznanje je dobio za rad u DVD-u, treniranje mladih i ženske ekipe te izniman doprinos izgradnji klupske infrastrukture. Dragutin Mesarić istaknuo se kao nekadašnji predsjednik omla-

dine i suosnivač Nogometnog kluba. Zahvala Vijeća Mjesnog odbora Mali Mihaljevec dodijeljena je i Valentinu Mikulaju, direktoru Restorana Kneja. Na svečanosti su posebno istaknuti Antun Mesarić, Martin Mesarić, Antun Farkaš, Juraj Hamer, Ana Hamer, Ivan Novak, Slava Slaviček, Zlatko Klobučarić, Mijo Novak, Valentino Mikulaj, Dragutin Mesarić i Dragutin Branilović. Kako je naglašeno, njihovi se rezultati možda ne mogu objesiti oko vrata poput medalje, ali su jasno vidljivi u svakodnevnom životu i napretku mjesta. (jo, foto Međimurska županija)

Gosti iz Sigeta u Palači Zrinskih ovjekovječili su svoj posjet

PUTEVIMA Zrinskih u Čakovcu

Mali Sigeta učinili o plemićkoj obitelji U sklopu Interreg projekta „ZG – ZONE“, Zrinska garda Čakovec i Muzej sigetske utvrde organizirali su posjet učenika iz Sigeta Međimurju. Gosti su u Čakovcu, Šenkovcu i Gornjem

Kuršancu istraživali povijest obitelji Zrinski. U Čakovcu su ih dočekali vodstvo i gardisti Zrinske garde, predstavivši im svoju odoru, top te repliku sablje Nikole Šubića Zrinskog. Uče-

nici su obišli i ključne spomenike: „Oproštaj“, bistu Nikole Zrinskog Sigetskog te spomenik „Orao“. Povod susreta je i najava obilježavanja 460. obljetnice Sigetske bitke (7. rujna u

Čakovcu i Šenkovcu te 13. rujna u Sigetu). Projekt se nastavlja uzvratnim posjetom međimurskih učenika Sigetu radi očuvanja zajedničke kulturne baštine. (vv)

44 Informacije Imendani i proštenja kroz tjedan

Od 21. do 27. kolovoza P S

Pio X. papa; Hermogen

BDM Kraljica; Vladislava Proštenje Mala Suboticasvetište Majke Triput Divne, Podbrest, Savska Ves

21. KROZ GOD. Ruža Limska; Filip Benicije Proštenje Donji Pustakovec, Okrugli Vrh, Robadje

Sv. Bartol apostol; Bariša Proštenje Pribislavec

Ljudevit kralj; Patricije

Ruﬁn; Zeﬁrin

Monika; Honorat; Časlav

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI Čakovec: Marcel Kalamari, sin Kristine i Leona Dorian Halavuk, sin Aleksandre i Sanjina Noel Balog, sin Zorice i Renata Zara Balog, kći Radmile i Danča Isa Đurkin, kći Korine i Ivana Noel Bogdan, sin Josipe i Ivana Domagoj Tomašić, sin Ivane i Valentina Aleksandar Maček, sin Maje i Sandra Olivia Varga, kći Ivane i Saše Jan Kuzmić, sin Lorene i Dinka Thomas Zobec, sin Eme i Wahaba Malak Wahabe Enio Fajfar, sin Sandra i Samante Andrija Gabrijel Vičević, sin Consolatar Wangeci i Ervina Lovro Belše, sin Laure i Patrika Klara Josipa Krznar, kći Leonarde i Josipa Borna Balić, sin Žakline i Bruna Petar Horvat, sin Đulijane i Petra

VJENČANI

Čakovec: Damira Božić i Anđelo Jurković Emily Blagus i Karlo Novosel Katja Zadravec i Goran Cvetković Sanela Obadić i Stjepan Hadeljan Monika Juršić i Luka Merdanović Mursko Središće: Klara Kelner i Robert Horvat Barbara Peras i Dejan Šmigoc

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 22. KOLOVOZA 2026.

Belica dr. Iva Trstenjak -zamjena: dr. Matej Mihalic K. Tomislava 118, tel. 040/845-230 Čakovec dr. Mar�na Novak I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306 dr. Sara Bobek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304 Donja Dubrava

Macinec dr. Amela Srša - zamjena: dr. David Jurak G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207 Nedelišće dr. Petra Pongrac Radmanić Varaždinska 23a, tel: 040/821-200 Prelog dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. dr. AnjaMEĐIMURSKE Vidović Ljubica Slaviček Naručite NOVINE idr. čitajte najbolje vikend novine

Trg Republike 1, tel. 040/688-914

K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Goričan dr. David Skandul Školska 16a, tel. 040/601-162

Štrigova dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010

Radno vrijeme subotom je od 7:00 do 14:30 sa� (rad s pacijen�ma).

Prelog: Martina Belić i Saša Stanković Dora Vadlja i Daniel Zadravec Ema Perković i David Škvorc

UMRLI Čakovec: Rudolf Vugrinec r. 1956. Josip Košćak r. 1963. Terezija Stanin r. Mustač r. 1949. Franjo Mezga r. 1927. Nikola Vukina r. 1950. Nada Milka Žvorc r. Patafta r. 1938. Dragutin Serec r. 1940. Elizabeta Balaško r. Mikulan r. 1947. Julija Zadravec r. Miri r. 1938. Siniša Klarić r. 1977. Katarina Horvat r. Jambrošić r. 1956. Antun Balent r. 1935. Franjo Fic r. 1965. Zdravko Jambrović r. 1953. Marija Vinko r. Bohnec r. 1943. Dušan Kukolj r. 1951. Ana Furdi r. Lacković r. 1935. Štefanija Lukman r. Damiš r. 1941. Marija Detoni r. Purgar r. 1949. Velimir Posedi r. 1982. Štefanija Šipuš r. Sraka r. 1940. Stjepan Đurđek r. 1936. Mladen Bogdan r. 1959. Marija Makar r. Novak r. 1946. Marija Kocijan r. 1939. Marija Gyöfi r. Fileš r. 1941.

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

Mursko Središće: Branko Genc r. 1959. Štefanija Pajtak r. 1938. Emilija Majsan r. Novak r. 1937.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Prelog: Katarina Mikulan r. Rebrek r. 1940. Štefanija Božek r. Rođak r. 1939. Mijo Mikloška r. 1951.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

112

besplatno možete bira� s ﬁksnog ili mobilnog telefona Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

21. kolovoza 2026.

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

tel. 040 314 969

ŽUC

tel. 040 396 294

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

EKO TAXI

tel. 040 330 033

Palija�vni �m

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Besplatna posudionica pomagala za palija�vne bolesnike:

tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Gradovi i općine

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Čakovec

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

Grad Prelog

tel. 040 645 301

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 314 920

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

Općina Donji Kraljevec

tel. 040 655 126

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec

tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Ma�čni ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Sve� Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 372 370

Općina Sve� Mar�n na Muri

tel. 040 868 231

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Općina Vra�šinec

tel. 040 866 966

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subo�ca

tel. 040 631 700

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Općina Selnica

tel. 040 861 344

21. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ZAHVALA

povodom smrti drage

Julke Ignatović iz Murskog Središća preminule 17. kolovoza u 88. godini života Posebnu zahvalu upućujemo djelatnicima Odjela pulmologije Županijske bolnice Čakovec. Hvala svim liječnicima, medicinskim sestrama i osoblju na iznimnoj skrbi i posvećenoj pažnji. Počivala u miru Božjem! Predrag Ignatović

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Cmrečnjak

iz Martinuševca iznenada 11. kolovoza u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Milivoj Mihalic

iz Pribislavca preminuo 10. kolovoza nakon kratke i teške bolesti u 59. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Krunoslav Kosec iz Preloga preminuo 9. kolovoza u 58. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Mijo Mikloška iz Goričana preminuo 10. kolovoza u 75. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Agata Kneklin rođ. Novak iz Zasadbrega preminula 11. kolovoza u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Robert Sklepić iz Strahoninca preminuo 6. kolovoza nakon kratke i teške bolesti u 60. godini života

Informacije 45 SJEĆANJE U spomen

OBAVIJEST O SMRTI

Branko Vtičar iz Nedelišća preminuo 10. kolovoza nakon kratke bolesti u 67. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Pavlic

iz Čakovca preminuo 10. kolovoza nakon kratke i teške bolesti u 77. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Horvat rođ. Husnjak iz Savske Vesi preminula 11. kolovoza nakon teške bolesti u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Detoni rođ. Purgar

iz Goričana preminula 9. kolovoza nakon kratke i teške bolesti u 78. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Zlatko Branilović iz Gornjeg Hrašćana preminuo 12. kolovoza nakon duge i teške bolesti u 67. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Lesar rođ. Medlobi

iz Frkanovca preminula 12. kolovoza u 71. godini života

naš voljeni

Davorin Radošević 17.8.2005. - 17.8.2026.

Godine se nižu, a naša sjećanja i ljubav ne prolaze. Snivaj mirno, tvoji najmiliji

OBAVIJEST O SMRTI

Ludvik Hozjan iz Čakovca preminuo 10. kolovoza nakon duge i teške bolesti u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Furdi rođ. Lacković iz Domašinca preminula 7. kolovoza u 92. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Dodlek iz Belice preminula 10. kolovoza u 79. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Mezga

iz Murskog Središća preminuo u 99. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Fic

iz Brezja iznenada preminuo 12. kolovoza u 61. godini života

46 Slobodna radna mjesta 1. Advanced Textiles Lab d.o.o., Štrigova125A,40312Štrigova,traži m/ž inženjera tekstilne tehnologije-industrija sportske odjeće, 10 m/ž šivača, m/ž voditelja montažne/proizvodne linije, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na telefon: 040/851-342 ili e-mailom: info@ atl-croatia.com, petra.matuza. tkalec@atl-croatia.com do 15.09. 2. AGROTAR d.o.o., I.G.Kovačića 1E, Čakovec, traži 2 m/ž konobara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mobitel: 095/5567184 do 04.09. 3.AGREO-EL,NovoSeloRok,traži m/ž radnik u sor�ranju krumpira, javi� se na telefon: 040/337-957 ili na mobitel: 091/761-3006 do 31.08. 4. ALZAS ALARMS, Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaš�tara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaš�tara-čuvara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/384-100 do 31.8. 5. AUTO-HREŠĆ, A. Cesarca 16, Čakovec, traži m/ž autolimara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/917-4121 ili na email: ﬁliphresc@hotmail.com do 31.8.

6.AutoprijevoznikZOTRANS,Čakovečka 99, Nedelišće, traži m/ž vozača teretnog motornog vozila, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/821-770 ili na mob: 098/819-417 ili e-mailom: zoki.zobovic@gmail.com do 27.8. 7. AUTO STELA d.o.o., Čakovec, traži m/ž automehaničar, javiti se e-mailom: lkwcentar@gmail. com do 01.09. 8. AUTOUSLUGA d.o.o., Strahoninec,tražim/žautomehatroničara, javi� se e-mailom: autousluga@ autousluga.hr do 31.08. 9. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 5 m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda, 10 m/ž šivača, 3 m/ž krojača, 3 m/ž teks�lni tehnolog, 3 m/ž voditelja linije u proizvodnji, m/ž čistača, javi� se osobnim dolaskom na adresu, na telefon: 040/630-430, na mobitel: 098/802-286 ili e-mailom: infobalidoo@gmail.comdo10.09. 10. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog,tražim/žlogis�čko-tehničkog radnika, m/ž skladištara, javi� se osobnim dolaskom na adresu, na telefon: 040/630-430, na mobitel: 098/902-4556 ili e-mailom: hrbalidoo@gmail.com do 17.09.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

11. BAROK PLUS d.o.o., Čakovec, traži m/ž pizza majstora, pizza pekara, restoran Barok Čakovec, javi� se na mobitel: 091/238-2175 ili e-mailom: drazen.fodor@ gmail.com do 04.09

16. BRAVARIJA STRNAD d.o.o., Podbrest, traži m/ž bravara i m/ž pomoćnog bravara, javi� se na mob: 099/215-2022 ili e-mailom: bravarija.strnad@gmail. com do 31.8.

12. BELPAK d.o.o., Belica, traži m/ž skladišnog radnika u pakirnom centru, javiti se na mobitel: 091/309-0321 ili e-mailom: belpak@belpak.hr do 31.08.

17. B.T.C. d.o.o., Nedelišće, traži m/ž sales assistant-marke�ng/ promocija, javiti se e-mailom: posao@btc.hr do 28.08.

13. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136A, traži 2 m/ž stolara, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: bernarda@ bernarda.hr do 31.8. 14. B&O Prelog d.o.o., Hrupine 10 Prelog, traži m/ž soboslikara, m/ž djelatnika u odjelu skladište, javiti se osobnim dolaskom na adresu, pismenom zamolbom, na mobitel: 099/380-8451 ili e-mailom: boprelog@boprelog. hr do 28.08. 15. BNB Industrie-Montagen d.o.o., Mala Subo�ca, traži 5 m/ž montera industrijskih sustava/ industrijskih montera, javi� se na mobitel: 098/988-4561 ili e-mailom: bnbindustriemontagen@ gmail.com do 03.09.

18. BU-JAN TIM j.d.o.o., Prete�nec 96, traži m/ž soboslikara, m/ž građevinskog radnika, m/ž zidara, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na mobitel: 095/7709270 ili e-mailom: bu.jan.�m@ gmail.com do 10.09. 19. BV PRODUCT d.o.o., Njemačka, traži 10 m/ž montera metalnih konstrukcija, 5 m/ž građevinskih radnika, 10 m/ž stolara, 2 m/ž zavarivača, 5 m/ž cjevara izometričara i 2 m/ž knaufera-montera suhe gradnje, javi� se na mob: 095/8750-312 ili e-mailom: info@bvproduct.eu do 31.8. 20. CITY PROJEKT d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara, javi� se e-mailom: humanresources@ castellum-cakovec.com do 04.09. 21. CO GENERATE d.o.o., traži 5 m/ž pomoćnih elektromontera i 5 m/ž montera pokretnih traka - pomoćnih montera za radno mjesto Njemačka, javiti se e-mailom: info@co-generate. com do 31.8. 22. ČAKOVEČKI MLINOVI d.d., Čakovec, traži m/ž operatera silosa za žitarice, javiti se e-mailom: ljudski.resursi@cakmlinovi.hr do 24.08. 23. DADA TRANSPORTI d.o.o., Jalšovec, traži m/ž vozača teretnog vozila, javi� se na mobitel: 095/809-2066 ili e-mailom: dadatranspor�20@gmail.com do 31.08. 24. DIMNJAČAR RADOVAN ZVER d.o.o., Matije Gupca 49, Strahoninec, traži m/ž dimnjačara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mobitel: 098/1672914 do 31.08. 25. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž psihologa, m/ž edukacijskog rehabilitatora, m/ž radnog instruktora, m/ž socijalnog radnika-pripravnika, m/ž radnog terapeuta, m/ž ravnatelja, m/ž domara i medicinsku sestru ili tehničara, javi� se na tel: 040/682-806 ili mob: 098/377304 ili e-mailom: ravnatelj. kotoriba@dom-bistricak.hr do 31.8.

26. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Kralja Petra Krešimira IV-13, Prelog, traži m/ž socijalnog radnika i medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/646-788ilinamob:098/460403 ili e-mailom: dommesmar@ gmail.com do 31.8. 27. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži 2 m/ž njegovateljice, 2 medicinske sestre ili tehničare i glavnu med. sestru ili tehničara, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: sara.jambres@domnovinscak.hr do 3.9. 28. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Dr. Ante Starčevića 1, Čakovec, traži m/ž osobnog asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na gornju adresu ili putem e-maila: info@dos�-mz. hr do 31.8. 29. ECON d.o.o. - radno mjesto: Njemačka, traži m/ž tehnologa u proizvodnji metalnih konstrukcija i 5 m/ž montera ven�liranih fasada, javi� se e-mailom: econ-de@ econ.hr do 31.8. 30. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, B. Radića 37, traži m/ž zavarivača i 15 m/ž strojobravara, javiti se pismenom zamolbom na email: posao@eko.hr do 28.8. 31. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec,traži2m/želektroinstalatera, javi� se na mob: 098/347-372 ili e-mailom: ekonomat1@gmail. com do 21.8. 32. EUROLUX d.o.o., Njemačka, traži 3 m/ž izolatera, javi� se na mobitel: 095/666-1234 ili e-mailom: eurolux1.info@gmail.com do 12.09. 33. EUROTECHNOLOGY d.o.o., Njemačka, traži 5 m/ž pomoćnih električara, javiti se e-mailom: benjamin.kovacevic22@gmail. com do 18.09. 34. FERRO-PREIS d.o.o., Ul. dr. Tome Bratkovića 2, Čakovec, traži m/ž operatera elektropeći i lijevanja, m/ž mehaničara održavanja, m/ž elektro održavatelja, m/ž pogonskog bravara u odjelu održavanja, m/ž skladištara modela i m/ž skladištara gotove robe,javi�sepismenomzamolbom naadresuilinaemail:hr.croa�a@ preisgroup.com do 31.8. 35. FM MONTAŽA d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera betonskih i čeličnih konstrukcija, javi� se na mobitel: 098/942-3042 do 16.09.

21. kolovoza 2026.

36. FONTANA UGOSTITELJSTVO j.d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž konobara, javiti se na mobitel: 091/213-6415 ili e-mailom: maja. stefok585@gmail.com do 31.08. 37.GALIVETd.o.o.,DonjiKraljevec, traži 2 m/ž radnika na farmi nesilica, javiti se e-mailom: jkranjcec@ veterinarskaprelog.hrdo31.08.26. 38. GH MONT d.o.o., Njemačka, traži 7 m/ž montera izolacije, javiti se na mobitel: 091/922-1509 do 31.08. 39. GKP PRE-KOM d.o.o, Prelog, traži m/ž grobara, javiti se na mob. 099/3344-451 ili na email: marina@pre-kom.hr do 31.8. 40. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subotica, traži traži 10 m/ž djelatnikauproizvodnjifunkcionalne obuće, m/ž mehaničara, m/ž tehničarakontrolekvalitete,javitise pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 04.09. 41. HILDING ANDERS d.o.o., Industrijska zona 11, Prelog (upravna zgrada), traži m/ž radnika u proizvodnji-montažanamještajaitapeciranje, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili na tel: 040/650-049 ili na mob: 091/6224-796 ili e-mailom: jelena. krhac@hildinganders.comdo31.8. 42. IM-COMP, A. Starčevića 63E, Pribislavec, traži m/ž djelatnika na održavanju-bravara, 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla, 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 2 m/ž vozača c i e kategorije, m/ž tehničkog komercijalista, m/ž komercijalista, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: im-comp@ ck.t-com.hr do 14.09. 43. IMPERIA BEAUTY j.d.o.o., Čakovec,tražim/žnailtehničara,javiti se e-mailom: Imperia.beauty1@ gmail.com do 22.8. 44. INPIRIO d.o.o., Donji Kraljevec, traži2m/žbravara-zavarivačaim/ž skladištara,javitisenatel:040/360888 ili e-mailom: inpirio@inpirio. com do 31.8. 45. JB modelarija Blažeka d.o.o., Hrupine 36, Prelog, traži m/ž cnc operatera, 3 m/ž radnika na završnoj obradi modela, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom:dijana.strahija@jb-modelarija. hr do 13.09. 46.KABEL-MONTd.o.o.,Prvomajska 45, Hodošan, traži m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima, m/ž vozača c+e kategorija za domaći prijevoz, m/ž radnikaniskogradnje,javitiseosobnim dolaskom na adresu, pismenom zamolbom: administracija@kabel-mont.hrilinamobitel:098/722770, 098/393-017 do 05.09.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

21. kolovoza 2026.

47. LAB 1 d.o.o., Orehovica, traži 2 m/ž stolara, javi� se e-mailom: oﬃce@lab1.hr do 21.8. 48. LIMING PLUS d.o.o., Nedelišće, traži m/ž bravara-tig zavarivača i m/ž radnika na savijanju limova, javi� se e-mailom: posao@liming.hr do 21.8. 49. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 10 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, m/ž prodajnog predstavnika proizvodnje žičanih jezgri, m/ž radnika na bravarskim poslovima, 6 m/ž radnika u strojnoj obradi, 16 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri i m/ž radnika u bravariji, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/644-341 ili na email: posao.lpt@legge�. com do 31.8. 50. Ljekarna Počuča, Čakovec, traži 2 m/ž magistra farmacije za radno mjesto Sveti Martin na Muri i za Goričan, javiti se osobnim dolaskom na adresu: Hrvatskih branitelja 2, Čakovec ili na tel: 040/868-733 ili na mob: 091/3337-130 ili pismenom zamolbom: info.blazenkapo@ gmail.com do 1.9. 51. MARAVIĆ-INŽENJERING I KONSTRUKCIJE d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konstruktora, m/ž industrijskog lakirera-autolakirera, 2 m/ž samostalnog bravara-zavarivača, 3 m/ž konstruktora elektroničkih proizvoda-inženjera elektrotehnike/elektronike, 2 m/ž industrijska dizajnera, m/ž samostalnog cnc tokara, javi� se e-mailom: knjigovodstvo@mik. com.hr do 31.08. 52. MARITEKS j.do.o., Maršala Tita 74 Šenkovec, traži 2 m/ž šivača, javi� se osobnim dolaskom na adresu, na mobitel: 098/260087 ili e-mailom: mario.nadj@ ck.t-com.hr do 31.09. 53. MARKOV-TRADE d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž instalatera centralnog grijanja i klimatizacije- do 20.08., m/ž knjigovođudo 27.08., javiti se pismenom zamolbom na email: zamolbe@ markov.hr 54. MEĐIMURJEPLET d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača namještaja i dekorativnih artikala i m/ž komercijalnog administratora-robno materijalnog knjigovođu, javi� se e-mailom: suzana.k@mplet.hr do 25.8. 55. MEĐIMURJE PMP d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 19, Čakovec, traži m/ž vozača automješalice betona-miksera, javi� se pismenom zamolbom na gornju adresu ili na mob: 099/5345654 ili e-mailom: tomica. korunek@m-pmp.hr do 27.8. 56. MESNA INDUSTRIJA-VAJDA, d.d., Čakovec, traži 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, javi� se e-mailom: info@ vajda.hr do 31.08.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Slobodna radna mjesta 47

415x245_jumbo082026.pdf 1 17.8.2026. 11:49:10

57. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, Ul. Gorčica 1, traži 2 m/ž samostalna bravara, 2 m/ž radnika na stupnoj bušilici, 3 m/ž pomoćna bravara, 2 m/ž zavarivača mig-mag, 2 m/ž operatera na cnc kutnoj preši, 3 m/ž radnika u završnoj obradi, 2 m/ž bravara - strojobravara, 2 m/ž cnc operatera i m/ž operatera cnc lasera, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro.hr do 8.9. 58. METALNE KONSTRUKCIJE ŠVENDA d.o.o., Glavna 64 Palovec, traži 2 m/ž bravara, 2 m/ž cnc tokara, m/ž zavarivača, m/ž strojarskog tehničara, m/ž viličarista, m/ž cnc operatera, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mobitel: 098 9586878 do 31.08. 59.MIGRAKONZALTINGj.d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž armirača, javi� se na mob: 099/245-9505 ili e-mailom: migra.konzalting@ gmail.com do 28.8. 60. MIVA METALI d.o.o., Pribislavec, traži m/ž bravara, javi� se na mobitel: 099/8426-005 do 01.10. 61. MOŠO obrt, Čakovec, traži m/ž računovođu, javi� se e-mailom: info@moso.hr do 15.9. 62. MN PROJEKT j.d.o.o., Krištanovec, traži 2 m/ž bravara - zavarivača, javi� se e-mailom: info@ mnprojekt.hr do 31.8. 63. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž zavarivača i 4 m/ž samostalna bravara, javi� se na tel. 040/682-130 ili na email: info@mura-metal.hr do 31.8. 64. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži 2 m/ž prodavača za radno mjesto Donja Dubrava, Sve� Juraj u Trnju, Macinec, Orehovica, Belica, Pleškovec, Novakovec, Pušćine i Donji Vidovec, javiti se e-mailom: posao. sjever@ntl.hr do 28.8., te tražimo m/ž zamjenika poslovođe trgovine za radno mjesto Donji Kraljevec, Sveti Juraj u Trnju, Novakovec, Podturen, Belica, Pleškovec, Dekanovec. Javi� se e-mailom: anita.zbodulja@ntl. hr do 28.8. 65.NMP-PRODUKTd.o.o.,Čakovec, traži m/ž referenta nabave, javiti se e-mailom: zaposljavanje@nmp-produkt.hr do 24.08. 66. OBRADA METALA I TRGOVINA d.o.o., Ivanovec, traži m/ž kontrolora strojne obrade, javi� se e-mailom: omt@omt.hr do 14.09. 67. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Zdravko Pavlic, Ma�je Gupca 31, Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C+E kategorije, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/776-203 ili e-mailom: prijevoznistvo-pavlic@ck.t-com.hr do 31.8.

CMY

VIŠE SVJETLA VIŠE KOMFORA VIŠE VRIJEDNOSTI PVC i ALU stolarija koja traje 68. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, Industrijska Zona Istok, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara-viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlina u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C+E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorskestanice,m/žradnika na pranju pogona, m/ž tehnologa-voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša, m/ž administratora u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara i m/ž predradnika u industriji mesa, javi� se osobno na gornju adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina.hr a više informacija na linku: https://burzarada.hzz.hr/ Posloprimac_RadnaMjesta.aspx 69. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67,Štefanec,traži2m/žpomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje,farbanje),m/ždjelatnika odjela informa�ke, m/ž radnika u tehničkoj službi (izrada skica za lijepljenje), 2 m/ž operatera na cnc plazmi, 3 m/ž cnc programera, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 2 m/ž cnc operatera, 2 m/ž programera na cnc plazmi,4m/žstolara,4m/žosobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tokara, m/ž električara za održavanje električnih instalacija i popravak manjih električnih uređaja, m/ž vozača C kategorije, 8m/žradnikauproizvodnji,3m/ž zavarivača, 3 m/ž bravara i 2 m/ž čistača (+ poslovi u proizvodnji), javiti se emailom: pib-extra@ pib-extra.com do 31.8.

70. POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO ŠEGOVIĆ MARKO, Jalšovec 38A, traži m/ž radnika u pakirnici,javi� se osobnim dolaskomnaadresuilie-mailom:voce. sarcevic@gmail.com do 14.09. 71. POLJOPRIVREDNA ZADRUGA NAJBOLJE LOKALNO, Čakovec, traž m/ž prodavača, javiti se e-mailom: najboljelokalno@ gmail.com do 10.09. 72. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 2 m/ž bravara, 3 m/ž pomoćna bravara, 3 m/ž lakirera, 2 m/ž zavarivača tig, 3 m/ž brusača, 2 m/ž zavarivača mig/mag, 2 m/ž radnika na bušenju, 2 m/ž lansera, m/ž operatera na ravnanju, kružnom i kutnom savijanju, 2 m/ž tehnologa, 3 m/ž cnc operatera na plazmi i laseru, 3 m/ž kontrolora kvalitete, 2 m/ž radnika na otpremi, 2 m/ž rukovatelja mosnom dizalicom, m/ž NDT operatera, m/ž operatera na robotu za zavarivanje, m/ž djelatnika na mehaničkom čišćenju i održavanju proizvodnih prostorija i 2 m/ž sačmara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr ili karijera@primabiro.hr do 31.8. 73. PRIORA d.o.o., Čakovec, traži m/ž računovođu - knjigovođu, javiti se e-mailom: priora.ck@ outlook.com do 27.8. 74. PROGRESSOF d.o.o., Ma�je Gupca 5, Čakovec, traži m/ž automehaničara-automehatroničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu, na mobitel: 098/600081 ili e-mailom: asc.cakovec@ gmail.com do 01.09. 75. PROMMING d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž logis�čara, m/ž elektromehaničara, 2 m/ž operatera na savijačici lima, 2 m/ž radnika na pakiranju plas�ﬁciranih metalnih pozicija, m/ž tehnologa zavarivanja i m/ž vozača, javi� se

na tel: 040/386-313 ili na mob: 099/3807-104 ili e-mailom: posao@promming.hr do 21.8.

76. RE-GRA d.o.o., K. Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž keramičara i m/ž skladištara, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na mob: 091/5085-701 ili e-mailom: info@regra.hr do 27.8. 77. SENKO d.o.o., Vladimira Nazora 22, Štefanec, 2 m/ž radnika uproizvodnji-namontažiproizvoda,javi�sepismenomzamolbom na adresu ili e-mailom: info@ senko.hr do 17.09. 78. SILO TRANSPORTI IVICA ŠAČAR d.o.o., traži m/ž vozača teretnog vozila C i E kategorije, javi� se na mboitel: 098/242-041 ili e-mailom: ivica.sacar@gmail. com do 31.08. 79. STE-PA d.o.o., J. Kozarca 15, Čakovec, traži m/ž knjigovođu, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: info@ ste-pa.hr do 31.08. 80. STROJO-METAL obrt, Ivana Mažuranića 35, Nedelišće, traži m/ž bravara-strojobravara, javi� se osobnim dolaskom na adresu, na telefon: 040/821-972, na mobitel: 098/926-4774 ili e-mailom: info@strojo-metal.com do 30.09. 81.ŠVENDA-TARMANNCHEMIE d.o.o., Glavna ulica 138, Čehovec, traži m/ž automehaničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu, na telefon: 040/646-505 ili na mobitel:091/6465-050do 19.09. 82. TARANDEK TRANSPORTI d.o.o., Zasadbreg 259/A, traži m/ž vozača u domaćem i međunarodnom prijevozu robe, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: info@tarandektranspor�.hr do 12.09.2026. 83. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž automehaničara i m/ž pomoćnog radnika u radioni, javiti se na mob:

098/241-673 ili na e-mail: racunovodstvo@trans-kukovec.hr te tražimo 2 m/ž vozača teretnog vozilaspoluprikolicomzatuzemni i inozemni prijevoz, javi� se osobnim dolaskom na adresu: Dravska 59D, Strahoninec ili na mob: 091/3527-030 do 31.8. 84.TRANSPORTIŠAFARIĆd.o.o., Macinec, traži m/ž kv vozača, javi� se na mobitel: 099 6858497 ili e-mailom: transpor�safaric@ gmail.com do 12.09. 85. TRGOVINA KRK, Lopa�nec, traži m/ž prodavača, javi� se pismenomzamolbom:Žrtavafašizma 2/A 40000 Čakovec ili e-mailom: dijana.bujan@trgovina-krk. hr do 14.09. 86.TRNAVAd.o.o.,Čakovec,traži m/ž servisnog tehničara, javi� se e-mailom: trnava@trnava.hr do 12.09. 87. UO Kavana Braco, Novakova 46, Čakovec, traži m/ž konobara i m/ž pomoćnog radnika u kuhinji, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 099/7382010 ili e-mailom: info@braco.hr do 31.8. 88. UNIMER d.o.o., R. Steinera 3, Čakovec, traži m/ž vozača, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: branko.gregur@ unimer.hr do 31.8. 89. ZT-zgradarska tehnika, Novakova 7, Nedelišće, traži 2 m/ž tig zavarivača za Njemačku, 2 m/ž cjevara - izometričara i 3 m/ž monteracentralnoggrijanja,javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/213-739 ili e-mailom: zgradarskatehnika@gmail. com do 31.8. 90. WANG X d.o.o., Pušćine, traži m/ž viličaristu u sortirnici neopasnog otpada - operatera na drobilici, m/ž vozača teretnog motornog vozila i m/ž strojara na radnom stolu, javiti se na mob: 099/5359-734 ili e-mailom: sor�rnica@wang-x.com do 31.8.

48 Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Drink spiking – podmetanje tvari u piće

HBOR-ov kredit za modernizaciju proizvodnje

Do 50% kredita bespovratno za poduzetnike iz prerađivačke industrije

Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr 095/5580-199

Ovaj program omogućuje ulaganja u modernizaciju, digitalizaciju i povećanje učinkovitosti proizvodnje, uz mogućnost otpisa do 50% glavnice kredita, čime se taj dio može smatrati bespovratnim sredstvima

rvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) pokrenula je program "Krediti za modernizaciju proizvodnje", namijenjen mikro, malim i srednjim poduzetnicima u prerađivačkoj industriji.

Tko može koristiti kredit i za što se mogu koristiti sredstva kredita?

Pravo na kredit imaju mala i srednja poduzeća u prehrambenoj, drvnoj, metaloprerađivačkoj, tekstilnoj, farmaceutskoj, kemijskoj i ostaloj prerađivačkoj industriji. Na primjer, tvrtke koje se bave preradom hrane mogu �inancirati nabavu strojeva za pakiranje, robotske ruke, dok bi metaloprerađivačka poduzeća mogla ulagati u CNC strojeve, laserske rezače i 3D printere. Tekstilna industrija može koristiti kredit za automatizirane krojačke linije, a kemijska industrija za poboljšanje ekoloških standarda u proizvodnji. Kredit omogućava automatizaciju i digitalizaciju proizvodnih procesa, uključujući uvođenje IoT senzora, AI sustava i pametnih skladišta. Također, kredit se može koristiti za ulaganje u energetsku učinkovitost, primjerice instalaciju solarnih panela i sustava za reciklažu otpada. Poduzetnici mogu �inancirati i proširenje, odnosno izgradnju novih ili rekonstrukciju postojećih proizvodnih pogona, kao i istraživanje i razvoj novih proizvoda i tehnologija.

Koliko sredstava je dostupno i po kojim uvjetima?

Kredit se odobrava u iznosu od 100.000 do 3.000.000 eura, uz �inanciranje do 85% predračunske vrijednosti investicije. Dio kredita iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) ima �iksnu kamatnu stopu od 0,00%, dok HBOR �inancira preostali dio po �iksnoj kamatnoj stopi koja se utvrđuje na temelju procjene rizičnosti.

Kako se može ostvariti otpis glavnice do 50%?

Kapitalni rabat omogućuje otpust do 50% glavnice kredita, a ostvaruje se kroz tri ključna kriterija. Pametno upravljanje tvornicama (Industrija 4.0) – 10% za svako pojedino I4.0 rješenje poput robotizacije, IoT sustava i strojeva vođenih umjetnom inteligencijom. Digitalizacija poslovnih procesa (Upravlja-

nje ljudskim potencijalima, �inancije i računovodstvo, upravljanje imovinom, logistika, marketing, nabava, prodaja. upravljanje projektima i ostalo) – Otpust 2% po digitalnom rješenju, npr. ERP sustavi, digitalne arhive, sustavi za logistiku. Povezanost s nacionalnom Strategijom pametne specijalizacije (S3) – Dodatnih 5% otpusta za projekte koji uključuju održivu proizvodnju, biotehnologiju i inovativne materijale.

Kako dokazati pravo na otpis kredita?

Za ostvarenje otpisa, poduzetnici moraju dostaviti Plan digitalne transformacije, dokumentaciju o nabavi opreme, potvrdu ovlaštenog sudskog vještaka te fotogra�ije i račune kao dokaze o realizaciji investicije.

Dodatne pogodnosti kredita

Poduzetnicima je osiguran rok otplate do 14 godina, uključujući do 3 godine počeka. Kredit se odobrava bez naknade za obradu zahtjeva i rezervaciju sredstava, a može se kombinirati s drugim izvorima �inanciranja. Za poduzetnike koji ionako planiraju modernizaciju proizvodnje, upravo mogućnost otpisa dijela glavnice kredita do propisanog maksimuma može biti ključna prednost ovog �inancijskog instrumenta i značajno poboljšati ekonomsku opravdanost planirane investicije.

21. kolovoza 2026.

Nikola Barat, bacc. med. techn.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa� Kontakt tel: 099/2221-888

Počinitelj može biti i osoba koju žrtva poznaje, događaj se može zbiti u nečijem domu, a podmetnuta tvar ne mora biti ilegalna droga. Ponekad je riječ o dodatnoj količini alkohola ili o piću koje je mnogo jače nego što je osobi rečeno

znenadna omamljenost, gubitak ravnoteže, teškoće govora i rupe u sjećanju u najvećem su broju slučajeva posljedica prekomjernog pijenja. Ako se osoba nakon manje količine alkohola počne osjećati neuobičajeno omamljeno, treba uzeti u obzir i mogućnost da joj je u piće nešto podmetnuto. Prema dostupnim istraživanjima, drink spiking nije česta pojava, no njegovu je stvarnu učestalost teško pouzdano utvrditi. Kad se spomene drink spiking, najčešće se pomisli na situaciju u noćnom klubu u kojoj nepoznata osoba u tuđe piće potajno ubacuje „drogu za silovanje“, poput GHB-a, ketamina ili lijeka za smirenje. Takvi se slučajevi događaju, ali drink spiking može izgledati i znatno drukčije. Počinitelj može biti i osoba koju žrtva poznaje, događaj se može zbiti u nečijem domu, a podmetnuta tvar ne mora biti ilegalna droga. Ponekad je riječ o dodatnoj količini alkohola ili o piću koje je mnogo jače nego što je osobi rečeno. Alkohol je u razgovoru o ovoj temi često zanemaren jer je legalan i društveno prihvaćen. Ipak, istraživanja upozoravaju da je upravo alkohol najčešće prisutna tvar u slučajevima seksualnog nasilja u kojima počinitelj iskorištava opijenost žrtve. Počinitelj može poticati opijanje, iskorištavati već pijanu osobu ili računati da će se njezino stanje protumačiti kao neodgovornost. Osoba koja zbog teške opijenosti nije sposobna razumjeti situaciju i slobodno odlučivati ne može dati pristanak. Utvrditi je li nekome doista nešto podmetnuto nije

uvijek jednostavno. Simptomi različitih tvari mogu nalikovati učincima alkohola, a neke se brzo razgrađuju pa ih je poslije teško otkriti. Zbog toga često nije moguće sa sigurnošću utvrditi što se dogodilo. Znakovi upozorenja mogu biti opijenost koja ne odgovara popijenoj količini, nagla pospanost, zbunjenost, teškoće govora i kretanja, smetnje vida, mučnina, povraćanje, gubitak svijesti te rupe u sjećanju. Ako posumnjamo da je nekome nešto podmetnuto, osobu ne smijemo ostaviti samu niti je prepustiti nepoznatim ljudima. Treba je odvesti na sigurno mjesto, ostati uz nju i što prije potražiti medicinsku pomoć. Ako je bez svijesti, teško diše, ima grčeve ili se ne može razbuditi, potrebno je odmah nazvati 112. Sumnju treba što ranije prijaviti i policiji jer neke tvari nestaju iz organizma već nakon nekoliko sati. Mnogi se slučajevi ne prijavljuju. Nepotpuno sjećanje, osjećaj srama i strah da ih se neće shvatiti ozbiljno često odvraćaju žrtve od prijave i traženja pomoći. Rečenice poput „Sama si kriva“, „Zašto si toliko pila?“ ili „Vjerojatno si samo pretjerala“ mogu ih dodatno obeshrabriti i prebaciti odgovornost s počinitelja na žrtvu. Neovisno o tome je li osoba prethodno konzumirala alkohol, odgovornost je na onome tko joj je bez njezina znanja nešto podmetnuo ili iskoristio njezino stanje. Zbog drink spikinga ne treba stvarati strah od izlazaka i druženja. Važno je poznavati osnovne mjere opreza, paziti jedni na druge i znati kako reagirati ako se pojave znakovi upozorenja.

Gdje boli bol?

ema boli je vrlo opsežna i promatramo li sa medicinske strane, ovo je područje stalnih istraživanja i potrebe za napretkom. Da u boli postoji emocionalna komponenta složiti će se svaki zdravstveni djelatnik i to će biti dodirna točka sa onim kako Access zahvaća ovu temu. Nedavno sam razgovarala sa osobom koja je imala nepodnošljivu bol nakon vađenja zuba, što ni uz kakvu terapiju nije prestajala. Inače boluje od jakih migrena sa čime se također teško nosi. Već duže razmišlja da krene na tretmane kod mene, no još uvijek se ne može na

to ohrabriti. Sreli smo se na jednom događaju i na moje pitanje kako je, krenula je čitava priča… to je tako kada ja postavim neko pitanje. Ljudi se otvore i kad počnu pričati istovremeno i osvještavaju svoj problem. Tako sam ja upitala ne boluje li on od migrene, ako se dobro sjećam? On je potvrdio, na što sam upitala boji li se boli i ne očekuje li bol prije nego li je osjeti? Oči su mu se raširile u čudu i kimnuo je glavom uz duboki uzdah. Moja pitanja donijela su mu olakšanje, je su pogodila istinu. Vi uvijek nepogrešivo znate što je za vas istinito. I onaj trenutak kada to osjetite,

počinje se rastvarati ono što predstavlja problem. Jer problem nije „negdje tamo“ u vašoj mašti. On je vrlo realan i zahvaća tjelesno, misaono i emocionalno područje. Ta područja su neodvojiva i povezuje ih �izikalna stvarnost koja se manifestira kroz vibraciju /frekvenciju molekula i njihov učinak na ciljanom području. Dovođenjem svjesnosti o temi što predstavlja problem, mijenjate vibraciju, te postajete aktivni sudionik u ovom procesu. Time preuzimate odgovornost za kvalitetu života koji živite i napokon osjećate da možete utjecati na vlastiti život, a ne da vam se sve događa.

Mr. Sc. Maja Šegović, MPharm

INFO Ananda, obrt za unapređenje kvalitete života Braće Radića 30, Varaždin Mob: +385 99 278 93 63 Web: maja-segovic.hr

21. kolovoza 2026.

Mali OGLASNIK POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777095 KUPUJEM TOMOS MOPEDE - sve vrste i modele sa i bez papira, stanje nebitno, isplata odmah. info na tel 098/9656-624 PRODAJE SE ŠKODA FABIA 1.2, 2008. godište, hitno i povoljno. Info na mob. 097/624-0352 PRODAJEM OPEL VIVARO, 2001.g., registriran do 11. mjeseca 2026. Info na mob. 095/902-1134 PRODAJEM čelične felge 14” 4 rupe, cijena 15 eura/komad te ratkape za Hyundai 14”. Cijena 5 eura/kom. Info na mob: 098/138-2304 KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777095 PRODAJEM BMW X1, crni, metalik, puno opreme, očuvani, prvi vlasnik, kupljen kod Tomića, auto je kao novi, ima zimske i ljetne gume, 2018. godište. Info na mob. 098/846-058 POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a

POSAO najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107 TRAŽIM krovopokrivača za manju sanaciju krovišta. Info PRODAJU SE SADNICE aga- na mob. 099/789-4244 cije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću POZNANSTVA količinu kupljenih sadnica, MUŠKARAC (55 g) traži ženinfo na mob: 099/683- sku osobu, vitku i nižeg rasta, 9984 ili 099/808-7586 od 50 g nadalje. Poslati sms

PRODAJEM vagu koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821 PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

USLUGE

INSTALACIJE I MONTAŽA voda, grijanje, klimatizacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas

064/50-22-05 0.46 0.63 Maratela mreže d.o.o., 072/700700, +18 €/min;mob

na mob. 095/3423-099

NEKRETNINE DUGOROČNO IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN STAN od 60 m2, u Čakovcu (preko puta Tenis centra Punčec), parkirno mjesto. Info na mob. 092/507-2220

IZNAJMLJUJE SE STAN u Čakovcu. Info na mob. 098/1957448

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/ Info na tel. 091/286-1121 vikendicu u bregima. Info: 095/505-2760 PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa trak- PRODAJEM POLJOPRIVREDtorska i rasipač umjetnog NO ZEMLJIŠTE u Nedelišću gnojiva. Info na mob. od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451 097/6046-109 PRODAJEM TRUPAC ORA- PRODAJE SE GRAĐEVINSKO HA, zdrav, dužine 8 m (5 m ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijeje promjer 80 cm, a 3 m na 40 eur/m2, lokacija blizu cca. 50 cm), trupac se nala- Fužina. Uključena građevinska zi u Nedelišću. Više info na i uporabna dozvola. Info na tel: 0043/699-1181-8428 mob. 099/381-5015

Tarot majstori odgovaraju na sva pitanja! tel

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

€/min

TRAŽIM 1-sobni stan na potezu od Šenkovca do Murskog Središća. Ponude na broj: 095/3423-099

PRODAJE SE električni bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293038 PRODAJEM BICIKLE: muški Spring u izvrsnom stanju i ženski s košaricom za dijete, kao novi. Info na mob. 092/5072220 PRODAJEM metalne stolice za terasu. Tel. 099/404-7517 PRODAJU SE DIOPTRIJSKE NAOČALE Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, jer je original malo oštećeni, dioptrija stakla je daljina, D -2, L -2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467 KUPUJEM stripove, stare razglednice Međimurje i dokumente, Nintendo igre i igraće konzole. Info na mob. 098/921-9092 KUPUJEM DIONICE tvrtki: Eko-Međimurje, Božjakovina, Agromeđimurje, Solaris, Franck, Adriatic osiguranje, GP Krk, Jadran-galenski laboratorij(JGL), Aminess, Ivančica Ivanec, Termes grupa (IPKK), Hoteli Njivice, Cresanka i druge dionice. Info na mob: 098/905-1011 PRODAJEM Dell laptop, stariji, Model 1545, 4Gb ram, 250Gb HDD. Novo instaliran Linux mint. Kompjuter je dobar za internet, Youtube. Radi na adapteru, bez baterije, cijena 19 eur. Prodajem i LED traku s daljinskim (3m), mini printer za mobitel, wi ﬁ kameru i solarni alarm na bateriju (novo). Info na mob. 097/728-9476 PRODAJEM komplet kotao za pečenje rakije od 80 litara i 3 plastične kace od 150 - 500 litara. Info na mob. 099/4896533 PRODAJE SE stolarska radiona ili iznajmljuje komplet sa strojevima te električnim baterijskim ala�ma, 300m2. Info na mob. 092/309-6703

Sklonište za napuštene životinje HOTSPOT Carinski odvojak Hotspot je jedan od bb, onihČakovec, pasa www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: za koje bi voljeli da nam može IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 reći što mu se dogodilo.. Info naHottel: 091-8988-004 spot se godinama bojao i h�o DOLAZIMO DONOSIMO RADOST nas otjera� lavežom. ITrebala (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) nam je i stručna pomoć, ali Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je Hostpot je krenuo u šetnje, čak uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac. ga i volonteri sad šeću, uživa u maženju, procvao je izvana i iznutra. Is�na, nabrojao je već 12 godina, ali nadamo se da će ipak prije ove zime dobi� priliku i svoj dom. Mikročip 191035000067230. Kontakt 040/500-080. LINA Unatoč njenih 11 godina, Lina je još uvijek prilično snažna i ak�vna, zna�željna, voli se igra�, voli lop�ce, voli pažnju, voli ići u šetnje. Uši su joj odrezane i to vjerojatno u kućnoj radinos� :( Mikročip 191100000783517. Kontakt: 040/500-080. LOIC Loic ima jednu veliku strast, a to su lopte. Njemu je lopta stalno u us�ma ili pokraj njega.. Jako bi voljeli da pronađe dom u velikoj kući s dvorištem gdje se do mile volje može igrati loptom. Loic je već djedica, drag i mirniji, skoro 12 mu je godina. Mikročip 191035000171975. Kontakt: 040/500-080 LORD Predivan Lord, nježan, razigran, dobroćudan, super s djecom, drugim ljudima i psima, mačke još nije upoznao. Traži novi dom. Naučen na život u dvorištu i redovite šetnje, u hladnim danima, ružnom vremenu spava u kući. Lord ima 6 godina, mikročip 191100002016722 Nalazi se u okolici Čakovca i javlja na 040/500-080.

RAZNO PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

1614

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821 PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

50 Mozaik

21. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Kad je čitav Čakovec “pretvoren u jednu crkvu” Piše: Ana Šestak, muzejska savjetnica

d 23. do 25. kolovoza 1935. Čakovec je bio pozornica jednoga od najvećih okupljanja u međimurskoj povijesti. Euharistijski kongres okupio je prema najčešće navođenim procjenama oko 60 000 ljudi. Hodočasnici iz međimurskih župa, Prekmurja i drugih hrvatskih krajeva su dolazili vlakovima, kolima i autobusima, a mnogi i pješice u velikim procesijama. Iako je i prije organizirano niz

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr RADNO VRIJEME: Ponedjeljak: od 10 do 18 sati Utorak – Petak: od 8 do 18 sati Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

OVAN (21.3. - 20.4.)

LJUBAV: Svojim šarmom i smislom za humor uspjet ćete nadvladati distancu u osobnim odnosima koja će se topiti iz dana u dan. Voljena osoba sve će vas više podržavati, a ni vi joj nećete ostati dužni. Bit će vam zaista drago što je tako. KARIJERA: Malo više truda pokazat ćete u poslovima u kojima treba pokazati kreativnost ili tamo gdje postoji publika. To vas motivira. U djelatnostima iz sjene radit ćete tek toliko koliko se mora, a niste svjesni da se i tim putem može stići visoko. ZDRAVLJE & SAVJET: Idite u prirodu. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4 VAGA (24.9. - 23.10.)

LJUBAV: Vaši privatni odnosi bit će dobri, ali nećete imati razloga za oduševljenje. Ova monotonija ponekad će biti razbijena malim svađama ili provokacijama. Ne dajte im da se razviju. Ostanite mirni i čuvajte ono što imate. I to je nešto. KARIJERA: Uzet ćete stvari u svoje ruke, dati sve od sebe i napraviti veliki korak prema naprijed. Oni koji rade s vama cijenit će vaš trud. Neki će možda već sad dobiti i zasluženo priznanje ili barem pohvalu za ono što su postigli. ZDRAVLJE & SAVJET: Ne zaboravite na svakodnevne kratke stanke. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

Uspomena na Euharistijski kongres za Međimurje u Čakovcu 23. - 25. kolovoza 1935. (iz fundusa MMČ-a) različitih masovnih okupljanja koja su okupljala tisuće građana, za Čakovec koji je tek godinu ranije dobio status grada bio je to organizacijski i društveni pothvat bez presedana. Kongres su 23. kolovoza pohodila obojica čelnih ljudi Zagrebačke nadbiskupije. Nadbiskup i hrvatski metropolit Antun Bauer predstavljao je vrhovni autoritet Nadbiskupije, a njegov je dolazak imao posebno simboličko značenje BIK (21.4. - 20.5.)

LJUBAV: Pred vama su dani bogati izlascima i zabavama. Mnogi će poboljšati svoj društveni život, sretati zanimljiva lica, a bit će i onih koji će biti na pragu zaljubljivanja. Koliko vi mislite na drugu stranu, toliko će i ona misliti na vas. KARIJERA: Novi suradnici u poslu koji radite pojavit će se iz drugog radnog okruženja ili čak druge sredine. Vi ćete im pokazati kako se najbolje mogu prilagoditi poslu. Bit ćete puni dobrih savjeta i još boljih namjera. Neki će dominirati. ZDRAVLJE & SAVJET: Gimnasticirajte. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4 ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

LJUBAV: Kad ste se istrenirali da vam sve bude ravno, opet se budi ljubav. Malo ste iznenađeni novom situacijom, ali prilagodit ćete se. Svakome je draže biti s nekim nego sam. Ipak, ne prigovarajte čak ni onda kad osjećate da biste morali. KARIJERA: Sve ćete se više zanimati za financije ili nove sustave koji bi mogli poboljšati prihode u onome što radite. Izgradit ćete nove planove u tom smislu. Borit ćete se za podršku drugih da ih provedete u djelo ili da ih barem pokrenete. ZDRAVLJE & SAVJET: Vježbajte jogu svaki dan. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

jer je, prema Velikom medjimurskom kalendaru za prestupno leto 1936., bio prvi pohod zagrebačkoga nadbiskupa Međimurju nakon 1918. godine. Njegov koadjutor Alojzije Stepinac preuzeo je glavni pastoralni i liturgijski posao na Kongresu. On je Međimurcima već bio dobro poznat jer je tijekom proljeća i ljeta obilazio župe i dijelio sakrament svete potvrde. Sačuvani novinski izvještaji o njegovim pohodima Vratišincu i Prelogu opisuju slavoluke, zastave, narodne nošnje, konjanike i bicikliste, a Veliki medjimurski kalendar izričito navodi da je te godine obavio svetu potvrdu diljem Međimurja. Stoga se spektakularan doček u Čakovcu može promatrati kao vrhunac njegove višemjesečne prisutnosti na terenu. Lokalnu organizaciju Kongresa nosio je čakovečki gvardijan i župnik o. Mihael Troha s kongresnim odborom. O opsežnosti priprema svjedoči rukopis prof. Ljuboslava Kuntarića starijega. Zapisao je da su „od Petrova [29. lipnja] do Kongresa“ trajali česti sastanci i dogovori, a njemu je bilo povjereno organiziranje Stepinčeva dočeka u kojem su

Povorka Euharistijskog kongresa prema Starom gradu u Čakovcu 1935. godine (iz fundusa MMČ-a) trebali sudjelovati konjanici i biciklisti. Sačuvani Raspored Euharistijske svečanosti pokazuje detaljnu razradu trodnevnoga programa: procesije, mise, ispovijedi, klanjanja, predavanja te posebna zborovanja za muževe, žene, mladiće, djevojke i djecu. Na Kongresu se govorilo o obitelji, odgoju, društvenom apostolatu i ulozi katoličkih laika. U Starom gradu održana je dječja akademija, a navečer je omladina iz Nedelišća izvela predstavu „Rasipni sin”. Sadržaji su se odvijali gotovo cijeli dan, u crkvi, školama i Starom gradu, uz velik broj propovjednika i stotinjak svećenika koji su ispovijedali. Nedjelja je bila vrhunac Kongresa. Program je predviđao mise za slovenske i ma-

HOROSKOP

đarske hodočasnike s propovijedima na njihovim jezicima. U devet sati na glavnom trgu pred gradskom vijećnicom počinjao je svečani pontifikal, a poslijepodne velika procesija prolazila je kroz niz gradskih ulica prije završetka pred gradskom vijećnicom. Istodobno je Kongres imao snažnu nacionalnu dimenziju. Kuntarić ga naziva „najvećom hrvatskom i katoličkom manifestacijom u Međimurju od oslobođenja 1918.” te spominje da je „narod spontano iznio zabranjene hrvatske zastave unatoč teroru žandarmerije i vojske, koji su nastojali da suzbiju val narodnog i vjerskog oduševljenja”. U tom je kontekstu zanimljiv govor koji Veliki medjimurski kalendar pripisuje

Stepincu. On naglašava da su euharistijski kongresi „čisto crkvena proslava” i da nemaju političku svrhu, ali istodobno spominje njihove protivnike te poziva okupljene na mir i prisebnost jer je „naša savjest čista”. Euharistijski kongres u Čakovcu bio je neviđena duhovna manifestacija u Međimurju. No on predstavlja i susret nadbiskupa Bauera i nadbiskupa koadjutora Stepinca s Međimurjem, vrhunac Stepinčeve pastoralne prisutnosti u Međimurju tijekom 1935., ogroman organizacijski pothvat lokalnoga svećenstva i katoličkoga laikata te je imao vrlo snažan crkveni, društveni i simbolički odjek u Međimurju u složenim prilikama međuratne Jugoslavije.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Jarac, Strijelac, Rak RAK (22.6. - 22.7.)

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

LJUBAV: Budite blagi s voljenom osobom i ne uzimajte okolnosti koje vam ne idu uvijek na ruku previše ozbiljno. Dani su takvi da ćete se trebati prilagođavati. Oni koji to učine bolje i prihvate poneki kompromis uživat će u većem međusobnom povjerenju. KARIJERA: Mnogo posla je pred vama, a uz to idu i napori. Ovih dana osjetit ćete da vam ponekad nedostaje energije za sve što treba odraditi. Zato je važno da se još bolje organizirate kako biste bili učinkovitiji. Ekonomizirajte sa snagom. ZDRAVLJE & SAVJET: Idite ranije na počinak. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Diskrecija i intimnost bit će vam glavna obilježja i kriteriji kojima ćete se rukovoditi u osobnom životu ovih dana. Možda ćete voljenoj osobi čak ići na živce jer kad ona poželi izaći, vi biste ostali kod kuće. Budite malo otvoreniji za društvo. KARIJERA: Izgledat će kao da svi nešto razvlače, ali vi nećete čekati ništa. Jednostavno ćete znati da se kockice slažu sve većom brzinom, a na vama je da se prilagođavate najbolje što znate. To će ići lako uz malo samokontrole. Prilike su tu. ZDRAVLJE & SAVJET: Bavite se svojim omiljenim sportom. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Pred vama su dani u kojima će biti šarenih ljubavnih iskustava. Oni koji su još sami neka se dotjeraju i izađu među ljude, ali neka njihovi kriteriji budu realni. Oni u vezama bit će sasvim zadovoljni ako prihvate voljenu osobu takvu kakva jest. KARIJERA: Volite kreativan ili umjetnički rad, ali ovih dana cijenite prije svega poslove koji su sigurni. Stabilnost je tema o kojoj ćete rado raspravljati s kolegama. Svoje poslovne interese usmjerivat ćete prema spomenutom kriteriju. ZDRAVLJE & SAVJET: Razgibajte zglobove. Prošetajte. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Svako malo dolazit ćete u iskušenje da se posvađate, da prigovarate ili da kritizirate drugu stranu. Moguće je i obratno, da drugi kritiziraju vas. Tek uz više humora i samokontrole stvari mogu krenuti nabolje. Potrudite se. KARIJERA: Umjetnici pred publikom, sportaši, kao i oni koji rade s mladima, dobit će lijepu priliku u svojem radu. Neki će se zbog toga zaletjeti i početi graditi kule u zraku. Mogućnost je tu, ali treba biti realan. Ostanite na zemlji jer slava je prolazna. ZDRAVLJE & SAVJET: Bit će nemirnih snova. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

JARAC (22.12. - 20.1.)

LJUBAV: Idućih nekoliko dana vaša će ljubavna stremljenja biti uglavnom platonskog karaktera. Osjećat ćete, doduše, sve veću potrebu za ljubavlju, ali i za tim da sanjarite o svojim idealima. Zbog toga će neki biti u dilemi treba li izaći ili se povući u svoj svijet. KARIJERA: Vaši nadređeni ovih bi dana mogli odigrati ulogu u vašoj karijeri. Vjerojatno će odlučivati o nečemu što će imati utjecaja baš na vas. Moguće je da ćete i vi sami dobiti priliku za napredovanje. Potrudite se i budite profesionalni. ZDRAVLJE & SAVJET: Zanemarite male brige i nervozu. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Bit ćete sretni što vas drugi razumiju. Otuda će porasti i povjerenje u vezama, ali i vaša očekivanja od voljene osobe. Oni koji još traže srodnu dušu lakše će je sresti na neobičnim mjestima ili onima povezanima s umjetnošću. KARIJERA: Kako tjedan bude odmicao, sve ćete više željeti poći na godišnji odmor. Oni koji to još ne mogu vjerojatno će se morati angažirati oko nekih zaostalih poslova za koje su već odavna mislili da su gotovi. To će ih pomalo naživcirati. Treba izdržati. ZDRAVLJE & SAVJET: Vježbajte koncentraciju. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

LJUBAV: Većinu idućih dana potrudit ćete se ispunjavati svoja ili nečija ljubavna očekivanja. Drugi dio tjedna donosi uživanje na diskretniji način, ali i dalje ćete biti zadovoljni i ispunjeni. Možda ćete samo smanjiti izlaske. KARIJERA: Vjerojatno će vas sve poticati na više aktivnosti, pa će se i na radnom mjestu od vas zahtijevati pojačani angažman. Vama ništa neće biti teško jer ste jedva čekali ovakvu priliku. Čak i ako radite prekovremeno, radit ćete s voljom. ZDRAVLJE & SAVJET: Budite oprezniji sa svojim šefovima. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

RIBE (20.2. - 20.3.)

LJUBAV: Lijep razvoj ljubavnih događaja ohrabrit će vas da organizirate zajednički izlet ili odlazak na neko zanimljivo mjesto za sebe i voljenu osobu. Bit će to užitak kako za vas, tako i za drugu stranu. Oni koji su još sami na putu susreću ljubav. KARIJERA: Možda će vam dosaditi djelovati iz sjene i zapravo jedva čekate da dođete u prvi plan. Ovih dana polako će se otvoriti jedna vrata, ali da biste zablistali u punom sjaju, još ćete malo pričekati. Ipak, svakim danom sve više dolazite do izražaja. ZDRAVLJE & SAVJET: Ne žurite. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

21. kolovoza 2026.

Vaši radovi 51

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Čudna avantura

Moj ludi san Mama, tata i ja poslije večere ležali smo na kauču i gledali �ilm. Odjednom je naš kućni ljubimac kroz vrata dotrčao do nas, skočio na mene i počeo presti. Mačak je naslonio glavu na moju nogu i zatvorio oči i zaspao. Bilo je već kasno navečer pa sam i ja zatvorio oči i zaspao. Nakon nekog vremena odjednom lupila su vrata i naglo sam ustao i probudio sebe i mačka, a u međuvremenu kad sam ja spavao, zaspali su mama i tata. Bio sam uplašen. Tata je rekao da samo zatvorim oči i da nema nikoga, da je to samo propuh. Odmah mi je bilo lakše. Kad sam se probudio, spremio sam

se za trening, uzeo bicikl i odvezao se na trening. Kad sam došao na trening, trener nam je rekao da uzmemo lopte i da se dodajemo u paru. Poslije treninga, tata mi je rekao da pokosim travu, a onda kad pokosim da se požurim unutra jer moram čitati lektiru. Kad sam pokosio travu, otišao sam u kuću, oprao sam si ruke i mama mi je viknula iz kuhinje da iz svoje sobe donesem kaktus, a ja taj kaktus mrzim jer sam se na njega ubo već tristo puta. Srećom probudio sam se iz svog ludog sna jer sam mislio da ću se opet ubosti na taj bodljikavi kaktus.

Ivano Žganec, 5. a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Srebrenka Puklavec Trstenjak

Mia Herman, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

David Krčmar, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Jedan je sretan dječak izletio kroz šarena vrata koja su na uglu kuće. Uletio je u tvornicu živih i šaljivih kocki, u kutiju punu smeća.

Našao je knjigu o živim i šaljivim kockama koja je prašnjava. Kašljuc!

Deni Međimorec, 6 godina, DV Zvončić Nedelišće, skupina Leptirići, odgojiteljice Tea Veselko i Kristina Pintarić Roko Horvatek, 3 godine, DV Zvončić Nedelišće, skupina Žireki, odgojiteljice Sanja Kovačić i Elena Vršić

Tako se nakašljao i počeo čitati, ušao je u prozor mašte.

Osmjehnuo se i udubio još više u rijeku svoje mašte. Na pruzi koja je od slatkiša, zatvorio je oči i zaspao.

Iztok Tkalec, 5.b, OŠ Mursko Središće, učiteljica Srebrenka Puklavec Trstenjak

Jurica Marušić, 6 godina, DV Zvončić Nedelišće, skupina Ovčice, odgojiteljice Bruna Topolnjak i Željka Grđan

Vita Babić, 6 godina, DV Zvončić Nedelišće, skupina Sunčeka, odgojiteljice Sanja Baljak i Josipa Treska

52 Međimurska kuharica U KUHINJI s Aleks

Pogače s tikvom i makom lijepa su uspomena

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Tikve ponovno dozrijevaju po našim poljima, pa je pravo vrijeme da se ovaj stari kolač ponovo zamijesi, ispeče i podijeli s Tikvu nariba� i ostavi� da pus� tekućinu najbližima

Piše: Aleksandra Sklepić

Po poljima su počele dozrijevati tikve, a to je najbolji znak da je stiglo vrijeme za starinski kolač koji nas odmah vraća u kuhinje naših baka. Pogače s tikvom i makom pekle su se generacijama od jednostavnih domaćih sastojaka, a recept se prenosio s koljena na koljeno. Tikva i mak možda na prvi pogled djeluju kao neobičan spoj, ali zapravo se odlično nadopunjuju, što su naše bake itekako dobro znale. Slatkoća i sočnost tikve lijepo se slažu s punim okusom maka. Rezultat je mirisan i sočan kolač koji jednako dobro pristaje uz jutarnju kavu kao i uz popodnevno druženje. Ove sam pogače pripremila bez kvasca, pa nije bilo čekanja da tijesto naraste. To je dobra vijest za sve koji se tek upuštaju u pečenje, nema puno kompliciranja, a rezultat je pravi domaći kolač. Tikvu sam naribala i dodala malo soli, da tikva pusti tekućinu. Nakon nekoliko minuta rukama sam je zgnječila da ocijedim višak tekućine. (Slika 1.)

Sastojci za pogače s tikvom i makom

ZA TIJESTO: • ½ kg glatkog brašna • 3 žlice ulja • malo soli ZA NADJEV: • 1 veća ili 2 manje �kve (bundeve) • 200 g mljevenog maka • 3 žlice šećera OSTALO: • Šećer u prahu • Vrhnje po želji

Odmah sam krenula s pripremom tijesta. U zdjelu sam stavila brašno, šećer, malo soli i ulje. Sve sam dobro zamijesila dok nisam dobila glatko i mekano tijesto. Ako se tijesto lijepi za ruke, dodajte još malo brašna, ali ne previše, da ostane meko i podatno. Tijesto treba ostaviti da odmori pola sata. Mljeveni mak pomiješala sam sa šećerom i dodala ga u naribanu, ocijeđenu tikvu. Možete dodati malo vanilin šećera i naribane limunove korice kako bi nadjev bio još mirisniji, iako prema izvornom receptu toga nema. (Slika 2.) Tijesto sam razvukla na veličinu stola i po nemu rasporedila nadjev. Pomoću kuhinjske krpe zarolala sam ga i odrezala na tri jednaka dijela. Prilikom razvlačenja tijesta, dobro je koristiti okvirnu mjeru prema veličini pleha, tijesto treba razvući na dužinu od tri pleha kako biste dobili 3 “rolade”. (Slika 3.) Prije stavljanja u pećnicu, pogače uvijek narežem na komade željene veličine i prelijem vrhnjem ili premažem uljem, ovisno o želji ukućana ili gostiju. Može i bez vrhnja, za one kojima je preteško za želudac. (Slika 4.) Pećnicu sam zagrijala na 180 °C. Pogače sam stavila sam u pećnicu i pekla dok nisu dobile lijepu rumenu koricu, otprilike pola sata. Kad je zamirisala cijela kuhinja i pogače su lijepo porumenjele, znala sam da su gotove. Pričekala sam da se ohlade i servirala ih. Za ljubitelje slatkog zalogaja, pogače se mogu posuti šećerom u prahu, ali su i bez njega vrlo ukusne. (Slika 5.)

21. kolovoza 2026.

IVANKA HORVAT iz Malog Mihaljevca

Međimursk je bogatstv koje treba U njezinoj kuhinji domaća jela nisu iznimka, nego pravilo. Za svoju obitelj priprema meso, sir, vrhnje, kolače i druga jela po domaćim receptima Piše: Aleksandra Sklepić

Mljeveni mak pomiješala sam sa šećerom i dodala ga u naribanu, ocijeđenu �kvu

Pomoću kuhinjske krpe zarolala sam �jesto s nadjevom

Međimurska gibanica jedan je kolač koji ne treba posebno predstavljati, dovoljno je reći njezino ime i svi znaju da je pred nama posebna, nenadmašiva slastica koja stoljećima vlada domaćom scenom. Slojevita, bogata i prepoznatljiva, priprema se od tankih kora i četiri nadjeva: maka, svježeg sira, oraha i jabuka. Ti sastojci govore puno o Međimurju, o nekadašnjem životu na selu, o onome što se uzgajalo u vlastitom dvorištu i spremalo za obitelj, o jednostavnoj, ali raskošnoj kuhinji u kojoj se od naoko običnih sastojaka znalo napraviti posebno jelo. Gibanicu je za nas ispekla i predstavila Ivanka Horvat iz Malog Mihaljevca, koja je u Međimurje 2000. godine doselila iz Karlovca. Ljubav prema domaćem ponijela je iz obitelji. Nje-

VINO TJEDNA

Prije stavljanja u pećnicu, pogače uvijek narežem na komade

Pogače s �kvom i makom lijepa su uspomena na prošlost

Pinot sivi

Sorta koja ne mora glasno tražiti pažnju da bi osvojila stol. Cmrečnjakov Pinot sivi donosi elegantnu harmoniju, suhoću i prepoznatljivu mekanu strukturu s nesto nižim, ugodnim kiselinama. Na prvi je gutljaj diskretan i nenametljiv, no s svakim novim otkriva zrelije voćne nijanse i iznimnu pitkost zbog koje se traži čaša više. Savršen izbor za sve koji cijene balans, �inoću i mirnije tonove u čaši. (sh)

zina je baka svojim radom prehranjivala obitelj, a osjećaj za domaće, vrijedan rad i obitelj Ivanka danas živi na svoj način. Sa suprugom Mariom počela je u poljoprivredi i građevini, a danas se bave i turizmom. Vole renovirati i restaurirati, starim kućama i stvarima vratiti život, a pritom sačuvati ono što ih čini posebnima. Imaju kćer Jelenu i sina Renea, a njihov dom je obiteljsko gospodarstvo i turističko mjesto. Uz kuću su i životinje, pa je svakodnevica ispunjena radom, brigom i domaćim ritmom koji Ivanka posebno cijeni. U njezinoj kuhinji domaća jela nisu iznimka, nego pravilo. Za svoju obitelj priprema meso, sir, vrhnje, kolače i druga jela po domaćim receptima. Tradiciju ne doživljava kao nešto što pripada prošlosti, nego kao nešto što treba nastaviti živjeti.

21. kolovoza 2026.

Narodna kuharica 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ka gibanica vo tradicije čuvati

Ivanka s domaćom međimurskom gibanicom Tanko �jesto i boga� nadjevi u gibanici uvijek će bi� primamljivi

Recept za međimursku gibanicu SASTOJCI: ZA TIJESTO: • 40 dag glatkog brašna �p 550 • 2,5 do 3 dl mlake vode • 1 čajna žličica soli • 2 jušne žlice šećera ZA NADJEV OD SIRA: • 30 dag sira • ½ naribane korice limuna • 1 vanilin šećer • 1 jaje, može i bez jaja ZA NADJEV OD MAKA: • 30 dag mljevenog maka • 2 dl mlijeka • 3 jušne žlice šećera • Za nadjev od oraha: • 30 dag mljevenih oraha • 3 jušne žlice šećera • 1 vanilin šećer • malo ruma (0,03 l) ili nekog domaćeg likera ZA NADJEV OD JABUKA: • 30 dag ribanih jabuka • 3 jušne žlice šećera • 1 čajna žličica cimeta • prstohvat soli OSTALO: • tekući maslac • 2 žlice vrhnja • šećer u prahu

Hvala Bogu što živimo u Međimurju Godine 2022. bila je kandidatkinja za najuzorniju seosku ženu, što se prirodno uklapa u priču o ženi koja njeguje obitelj, domaćinstvo, rad i ono što dolazi iz vlastitog kraja. Hvala Bogu što živimo u Međimurju, jer tu se cijeni domaće i tradicija. Međimurci znaju kako se prezentira svoje, rekla je. Posebno je veseli kad vidi da se u našem kraju sve generacije jednako trude očuvati tradiciju. Kaže da joj je predivno vidjeti unuke s bakama kako zajedno mijese kolače. U ovakvim prizorima vidi se da tradicija nije samo ono što smo naslijedili, nego ono što prenosimo dalje, pa je možda zato međimurska gibanica toliko posebna. Mak, sir, orasi i jabuke, složeni između tankih kora, nastali su iz onoga što je ovdje bilo dostupno, domaće i poznato, kao i Ivankina kuhinja, jednostavna, vrijedna i puna onoga što se generacijama čuvalo. Na stolu gibanica, u dvorištu životinje, u kući obitelj, a oko svega toga rad i ljubav prema domaćem. To je Međimurje kakvo Ivanka poznaje i kakvo želi sačuvati za svoju djecu i sve Međimurce.

PRIPREMA MEĐIMURSKE GIBANICE: Od nabrojenih sastojaka umijesi� mekano �jesto i mije-

si� dok ne postane kompaktno, odnosno kad se više ne lijepi za posudu (da bude kao žvakaća guma). Gotovo �jesto ostavi� u posudi na sobnoj temperaturi pokriveno poklopcem ili plas�čnom vrećicom, ne kuhinjskom krpom. Kad je �jesto odmorilo, prebaci� ga na pobrašnjenu podlogu i od �jesta oblikova� valjak. Poprečno nareza� 5 jednakih komada �jesta, te svaki od njih razvući na veličinu pleha. Prvi komad �jesta složi� na dno zamašćenog pleha i premaza� �jesto s rastopljenim maslacem. Redoslijed nadjeva je sljedeći: prvi je sir, jer je najčvršći i upit će sok od jabuke, drugi je mak, treći su orasi, a na kraju idu jabuke, te pe� sloj �jesta. Prije pečenja �jesto probos� viljuškom kako bi se svi slojevi jednako ispekli. Za vrijeme pripreme, svaki se sloj premaže rastopljenim maslacem prije stavljanja nadjeva, a jednako se tako i svaki sloj �jesta koji prekriva nadjev mora probos� viljuškom po cijeloj površini. Za ljubitelje vrhnja, gornji sloj gibanice zalije se s kiselim vrhnjem, 2 žlice ili više, po vlas�tom ukusu. Međimurska gibanica peče se na 180 stupnjeva oko 1 sat, a po želji se može posipa� mljevenim šećerom pri serviranju. VAŽNO: Jabuke obavezno zgnječi� prije stavljanja na �jesto kako bi izašao višak soka. Nadjev od jabuka mnogo je ukusniji ako se u njega stavi malo soli. Orahe preli� vrućim mlijekom.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Dobitnik: Ana Marija Radošević iz Čakovca

br. 1614 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.

54 Prognoza i razbibriga Pripremio: Dražen Jergović

HUMOR & SATIRA

HUMORESKA

Mobitelj protiv babe Anđe Baba Anđa kupila je prvi pametni mobitel, a selo je odmah zaključilo da se dogodilo nešto između čuda tehnike i opasnosti za javni red. Cilo se selo skupilo gledat to čudo, jer pametni mobitel u babinim rukama nije bija uređaj, nego događaj. – Baba, znaš li ti ovo koristit? – Kako neću znat! Plaćen je. Unuk joj pokaže kako se otključava ekran. – Samo povuci prst. Baba povuče. – Ne ide. – Jače. Povuče još jače. – Opet ništa. – Bako, po ekranu, ne po stolu! Napokon proradi. – Vidi čuda! A di su tipke? – Nema ih. – Kako nema? A di su pobigle?

Nakon dva dana baba Anđa zove unuka. – Dođi hitno! – Šta je bilo? – Mobitel se razbolija. – Kako znaš? – Cilu noć mi govori da mu je ostalo jedan posto života. Unuk pogleda. – Bako, triba ga napunit. Baba ga prekriži. – Sinko moj, prvo su govorili da će ljudi ostat bez duše. Sad ni mobiteli više nemaju života. Otada baba Anđa svaki put kad puni mobitel kaže: – Ajde, dite, jedi... vidiš da si omršavilo na jedan posto. A selo se još smije toj njezinoj "terapiji", jer, kako kaže barba Jure: – Pametni su mobiteli, ali baba Anđa je još pametnija: ona zna da sve, pa i tehnika, bolje radi kad joj se lipo govori. Ankica Anchie Biskupović

SATIRIČNA PJESMA Kokošiljnjaka bi delali kaj bi celu Hrvacku zasmrdeli z perja paštete delali i skupo je prodavali. Gnoja za povrtelje prodali i zato nas dobro varali. Z kostja vitamine delali kaj bi mi njema klimali. Umetna jajca delali pak nam kolače �ine prodavali zato bumo si skupa kukurikali. Neje raja bedasta neznajo oni zkem imajo posla Nebumo više čkomeli došel je i naš dan beli. Marija Miklaušić

AFORIZMI Izgleda da se do metropole brže stiže puzeći nego leteći. Kad djeca odrastu onda započinje odgoj muževa. Ne hvalim se svojim uspjesima kod žena. Svaka druga zna da lažem. Teško se pamti prazne glave i govori puna trbuha. Ne otvarajte hladnjak potajno u mraku iza ponoći, loše je za oči. Sve je manje topovskog mesa a sve više dronovskog. Parola “Kupujte hrvatsko” i danas je aktualna – u Sloveniji. Što nam je manja izlaznost na izbore to nam je veća ulaznost nakon izbora. Mađari i Talijani čuvat će hrvatsko nebo, dok novcem ne kupe hrvatsku zemlju. Nama je svaka godina izborna. Biramo između plaćanja hrane ili režija. Emil Strniša Cipalov

EPIGRAM

Rep

Tko podvije rep, život mu je lijep, a tko ga digne, ševi ga tko stigne!

Danko Ivšinović

21. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Za vikend malo ugodnije VREMENSKA SLIKA: I prošli tjedan je bilo uglavnom sunčano, sušno i vruće, a u nedjelju je temperatura ponovno prešla 35°C. Bar su nam noći postale ugodnije iako to i nije neka velika utjeha. Tijekom ovog tjedna nastavlja se ljetno, ali ipak nestabilnije vrijeme pa sljedećih dana može naići i poneki pljusak. Neće puno zahladiti, ali ipak će biti malo ugodnije nego u dosadašnjem dijelu ljeta. Opširniju prognozu donosimo u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Petak i subota izgledaju promjenjivo. Čini se da će nad našim područjem biti nešto vlažniji zrak pa će se izmjenjivati sunce i oblaci, a mjestimice može biti kiše ili pljuskova s grmljavinom. Još ćemo točno vidjeti koliko će te vlage doći do nas, ali čini se da možemo računati na nešto kiše koja će svakako dobro doći. Više pljuskova i dalje prema Sloveniji,

gorskoj Hrvatskoj i sjevernom Jadranu. Noćna temperatura se neće previše snižavati, ali dnevna će ponovno biti koji stupanj niža, osobito ako se neki pljusak ili kiša dogode baš u najtoplijem dijelu dana. Zasad je najsigurniji val pljuskova u petak popodne. Malo kišice možda još ponegdje padne i u prvom dijelu subote, ali bi drugi dio dana trebao biti suh. Subotnja temperatura će biti nekoliko stupnjeva niža. Stabilnije vremenske prilike možemo očekivati u nedjelju i ponedjeljak. Ti dani bi ponovno trebali biti većinom suhi i sunčaniji. Noći će biti ugodne, danju će opet zatopljavati, ali ne očekujemo više tako ekstremno visoke temperature, bit će do 30°C. Naravno da će biti još toplih ljetnih dana, ali ono najgore je ipak polako iza nas.

VICOTEKA

Pučka meteorologija Žira na drvu množina, bude jaka zima Oko utorka opet postoji mogućnost za neke kraće lokalne pljuskove, ali još je nesigurno gdje i koliko će ih biti. Nakon toga prognostički materijali upućuju na sunčanije i uglavnom suho vrijeme u srijedu i četvrtak kad bi uz južinu trebalo dodatno zatopliti pa će temperatura zraka vjerojatno opet ići preko 30 Celzijevih stupnjeva. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 20.8.2026.)

IZLAZI 23.8. u 06:06 h 27.8. u 06:11 h

ZALAZI 23.8. u 16:50 h 27.8. u 19:42 h

METEOROLOŠKI KALENDAR • 21. kolovoza 2017. potpuna pomrčina Sunca u SAD-u, poznata kao "Great American Eclipse". Meteorološke postaje zabilježile su pad temperature zraka od čak 3 do 5 °C u samo nekoliko minuta • 23. kolovoza 2005. formirao se uragan Katrina, jedan od najsmrtonosnijih i ekonomski najrazornijih uragana u povijesti SAD-a. Nekoliko dana kasnije potpuno je potopio grad New Orleans • 24. kolovoza 2007. snažan kasnoljetni prodor hladnoće s padom temperature za više od 15 °C u manje od 24 sata. Na Zavižanu je ponovno pao snijeg drugu godinu zaredom na sličan datum • 25. kolovoza 1980. u Varaždinu samo 3,2°C, u Zagrebu 3,7°C, što su jedne od najnižih izmjerenih temperatura u nizinama u kolovozu • 27. kolovoza 2012. u Slavonskom Brodu 40,0°C, što je bio jedan od najkasnijih datuma u kolovozu s tako ekstremnim vrijednostima

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

Sastanak Što kaže jedan zid drugom zidu? – Nađemo se na kutu! Moda

Što kaže broj 0 broju 8? – Lijep ti je taj pojas!

Gore-dolje Što je to: malo, crno i ide gore-dolje? – Mrav u dizalu. Žarulja Što radi žarulja kad se zaljubi? – Zasvijetli od sreće. Web Što radi pauk na računalu? – Izrađuje mrežnu stranicu.

Mujo u restoranu Pita Mujo konobara: – Oprostite, imate li žablje krakove? – Imamo! – Onda odskakućite do kuhinje i donesite mi jednu porciju ćevapa!

Rješenje mozgalice objavljene u broju 1613. pronađite na stranici 23.

21. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

SKANDINAVKA

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Velika Gospa, Uznesenje blažene Djevice Marije na nebo

Razbibriga 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

MEĐIMUREC TJEDNA

Ivičina brada remek-djelo je njegove žene

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Što to itak kuri po našoj Dalmaciji??? Naša soseda Sara Kolak je pak zlatna Kaj se dotilavle naše Ludbrežanke Sare Kolak štera hiče koplje seposut po sveto i to več petnajst let mogli bi reči da za jo vredi ona pučka izreka kolo sreče se obrče, ali nidar ne postane tak da je jempot gori pak unda doli i na se zadje pak dojde nazaj gori. Verjem da se si zmislimo kak nas je raveselila, pred deset let, dok je kak dvajstijednoletna pucka (kak teca Franca veli) postala olimpiska pobednica na Olimpijadi v Brazilo i osvojila zlatno želencijo. Razveselila nas je ruon tak kak i labodoritaši dok so 2018. leta osvojili srebrno želencijo zlatnoga sjaja. Kak smo se ne nadjali kaj bi labodoritaši mogli dojti do �inala Sveckoga prvenstva v Rusiji tak se je nišči ne nadjal kaj bi naša Ludbrežanka Sara Kolak osvojila zlatno želencijo i postala olimpiska pobednica. Kak je naglo došla na svecki vrh tak se je �letno i zgubila. Najme kaj, 2016. leta je bila Olimpijada v Brazilo i tam je Sarino koplje, štero joj je kupila jena pajdašica Sandra Perkovič, zlatna v hitanjo diska, letelo 66.18 metrov, a leto dni posle na Dijamantni ligi vu Švicarskoj Lausanni je hitila koplje još dale i to 68.43 metrov i postavila svojega i našega državnoga rekorda. Posle toga je mela probleme z betegima, no, ne ruon z betegima nek z plečom, pak z laktom i to se je vleklo hajdi dugo. Vrnula se je na Olimpijadi v Parizo pred dve leti, ali je to ne bila ona Sara z Brazila. Ali kak smo več rekli, jeno kolo sreče se furt obrče tak da je ovo leto na Evropskomo prvenstvo v Engleskoj znova hitila koplje dale od si svoji pajdašici (62.43 m) i postala je evropska prvakinja i osvojila zlatno želencijo. Čuda je nas čakalo kaj se Sara vrne na zaletište z kopljem v roki, a još je več bilo oni šteri so furt gombali i coprali kak več nigdar ne bode nikaj od naše Sare. A dok je Sara v pitanjo, si mi šteri jo poznamo moremo reči da je ona nigdar ne bila kak druga deca i nigdar ne bode hitila koplje v trje i da se bode borila dok god postoji kak god mala šansa kaj more nekaj napraviti. Fala dragomo Božeko kaj so jo betegi ostajli, kaj so laket i pleče ozdravili, a voljo još navek ima tak da bode još želenciji okoli jenoga šijaka i još bode novih rekordov i

još bodo hajdi pot igrali Lepo našo zbog radi Sare. Denes pak hiče koplje v Lausanni de je postigla državnoga rekorda pred devet let tak da se moremo nadjati kaj bi nas mogla pak iznenaditi. Kak to več Sara zna.

Ludbrežani so se skazali

Dok je Sara došla dimo z Engleske s zlatnom želencijom okoli šijaka dočakali so jo si Ludbrežani šteri so toga dneva bili doma. Ne sam da so jo dočakali nek so joj narisali olimpiskoga murala na zid i šporckoga parka so nazvali po Sari. Morate priznati da je to ne mala stvar. Kak je Sara rekla nadja se da bodo ludbreška deca išla za jom, očem reči, da bodo se bavila atletikom kaj znači da bode ne denes, ne zutra, ali prekzutra i Ludbreg mel svojega atletskoga kluba kaj bi Sari bila velika želja. A mi, mi znuomo da je Sara, kaj se atletike dotikavle, v nejjakšim letima i ak jo bode zdraviče služilo, a verjemo da bode, unda bode v Ludbreg i v Lepo našo donesla još rekordi, još želenciji kak i jena pajdašica Sandra Perkovič. Kaj bi ve mogli reči, da je Filip Ude z Ludbrega najbrž bi mel svojo šporcko dvorano? Nidar se ne zna?

Malo ljudi zna

Malo ljudi zna da je Sara Kolak ne bila odnavek atletičarka i neje, kak se to veli, od zabavišta hitala koplje. Sara je bila rokometašica i branila je rokomet za mlade v Ludbrego, a onda so jo v ŽRK „Čakovec“ dopelali treneri z čakoskoga kluba tak da je nejpredi branila za mlade, a posle, z svojih šesnaest let, i za prvo ekipo. Dok so v školi hitali loptico Sara je hitila nejdale od sih i dok se to zavedilo treneri z Varaždina so nagovarjali Saro nek dojde trenerat atletiko vu Varaždin. Neje se Sara dala dugo nagovarjati tak da je pomalem ostavila rokomet i odišla v atletiko. Zmislim se kak denes dok je prvč hitala koplje na našemo čakoskom stadiono i hitila je meje od pedeset metrov. Makar je bila pobjednica, ali je ne bila zadovoljna jerbo si je ona splanerala da bode hitila prek pedeset metrov. Posle toga se je još bole prijela posla i kak znuomo bila je prva Hrvatica štera je hitila koplje prek šezdeset metrov. A posle toga so došla evropska junjorska prvenstva, junjorski rekordi, bronca na Evropskomo prvenstvo 2016, a posle

Ivica Krišto�ić iz Podbresta nije osoba pored koje se može mirno proći. On je čovjek koji njeguje imidž koji se ne zaboravlja tako lako jer dokazuje da prava muška brada nije samo stil, nego čista umjetnost i stav. Ivica svoju bradu ponosno pušta još od 2019. godine. Njegov zaštitni znak nije obična brada već pažljivo ispletena pletenica koja odmah zapada za oko. Dok se drugi muče s frizurom na glavi, Ivica se šali na vlastiti račun, kose je sve manje, pa je svu pažnju preselio kat na niže. Ipak, iza ovog vrhunskog izgleda stoji i doza timskog rada. Iskreno priznaje da je za savršenu pletenicu zaslužna njegova supruga, koja je glavni stilist u kući. Brada se redovito pere, potkraćuje i održava svaki dan, jer dobar imidž traži posvećenost. (vv)

Brazil i zlato, hrvatski rekord 2017. I veliki odmor i rehabilitacija jerbo se se strga kaj se prekpreveč nuca pak tak i Sarino pleče, Sarin laket i tak se do Olimpijade v Parizo 2024. leta de je osvojila 4. mesto. Malo ljudi zna da je Sarina mama Aleksandra bila golmanica v rokometo i da je branila v Ludbrego, Podravki i Koki, a dok je Sara odišla v atletiko Sarina mama je došla v ŽRK Čakovec kaj jo zameni, a Sarin brat Matija je igral nogomet vu Varaždino. Kuliko vidimo vu familiji Kolak si so bili športaši, a Sara je došla nejdale, očem reči, nejviše. I još je ne rekla zadjo reč kaj se atletike i koplja dotikavle.

Gorela je cela Dalmacija

Minoli tjeden smo se nejveč spominali o ogjo v Dalmaciji de je zgorelo jezero hektarov šume, šikarja, a zgoreli so i auti, čamci, brodi, hiže… Nešči je vužgal šikarje v Lokvi Rogoznici, a veter je se ostalo napravil. Tak je puhal kaj so ogjo niti ogjogasci, niti kanaderi, a niti pak traktori ne mogli stati na kraj. Vejč od dve jezere ljudi je moralo ostajti svoje hiže odišli so na kvartelj po šporckim dvorana, hotelima, motelima i sakefele dvoranama. Stradali so i ljudi tak da so i doktori meli posla. Nejbole je gorelo okoli Rogoznice, Omiša, pak posle na Dugomo otoko, Benkovco, Zadro, na Velebito… Ogjogasci so mam rekli kak je to nešči moral vužgati jerbo je čakal dok bode veter počel puhati. Ove kaj so vužigali okoli Zadra te so prijeli. Kak i sako leto (nejvečpot) so to bili Srbi, šteri živijo v Lepoj našoj, ali jo pod milim Bogom ne trpijo. Prijeli so tri Srbina z hrvackom putovnicom i jeno Srpkinjo štera je ožejena za Poljaka, a novinari so napisali kak so prijeli z fercajgima v roki tri Hrvata i jeno Poljakinjo. Novinarska posla. Najgerek sam kaj so itak o tomo napisale Pupovčeve „Novosti“? Mam sam se zmislil kak je to bilo pred hajdi let dok so na 100 metrov bežali Srbin i Crnogorac, Srbin je prvi došel, a Crnogorec malo kesneše za jim. Drugi den je vu srpskim cajtungima pisalo kak je Srbin bil prvi, a Crnogorac zadji, a vu crnogorskim cajtungima je pisalo kak je Crnogorac bil drugi, a Srbin predzadnji. Tuliko o novinarima istini i poštejo.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

OBITELJ SUSSEX seli u Veliku Britaniju

Vraća se izgubljeni sin Nakon šest godina života u Sjedinjenim Američkim Državama, princ Harry i Meghan Markle donijeli su odluku o povratku u Veliku Britaniju. Krajem kolovoza obitelj će ponovno uspostaviti svoj dom na britanskom tlu, što označava najveći preokret u njihovim odnosima s kraljevskom obitelji od napuštanja službenih dužnosti 2020. godine. Glavni razlog povratka je obiteljske naravi. Njihova djeca, sedmogodišnji princ Archie i petogodišnja princeza Lilibet, upisana su u privatnu britansku školu u kojoj nastava počinje početkom rujna. Iako se točna lokacija iz sigurnosnih razloga drži u strogoj tajnosti, poznato je da će obitelj živjeti u privatnoj rezidenciji izvan Londona. Par ne namjerava prodati svoje imanje u kalifornijskom Montecitu, kao ni nekretninu u Portugalu, čime zadržavaju globalnu adresu, ali s čvrstom bazom u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Izvori bliski Buckinghamskoj palači potvrđuju da je kralj Charles III. obaviješten o odluci svog mlađeg sina te da je s velikim zadovoljstvom dočekao vijest o češćem susretanju s unucima. Ipak, ovaj potez ne predstavlja službeni povratak u okrilje britanske monarhije. Harry i Meghan ostaju u statusu privatnih građana i neće preuzimati nikakve službene kraljevske dužnosti ni pokroviteljstva. Unatoč privatnom karakteru preseljenja, odluka je izazvala ogromnu pozornost britanske i svjetske javnosti. Dok dio medija ovaj korak vidi kao prijeko potreban početak pomirenja unutar narušenih obiteljskih odnosa, drugi ističu kako će privatni život vojvode i vojvotkinje od Sussexa na britanskom tlu biti pod neprestanim povećalom javnosti. Povratak Sussexa u domovinu otvara novo poglavlje u modernoj povijesti kraljevske obitelji, čije će se posljedice tek vidjeti u mjesecima koji dolaze. (vv)

čitajte nas i putem naše web stranice

www. mnovine.hr te na službenoj facebook stranici

facebook.com/ međimurske novine

mnovine.hr