Issuu

Čestitamo blagdan Velike Gospe! Godina XXXII Broj 1613

Čakovec, PETAK, 14. kolovoza 2026.

Cijena 2 eur

IMA VODE u Međimurju dovoljno, samo što plaćamo tuđe gubitke

NAJVEĆI MEĐIMURSKI EKOCID još drvi kraj Mure

Truje nas azbest, dok mi Tko tu vrijedno razvrstavamo koga pere? str.3

str.7

Slovenska “gnojnica” prolijeva se Nedelišćem ZBOG PAKLENIH VRUĆINA str.12

Čakom pokapa ujutro SLUČAJ IZ Male Subotice

str. 4-5 FILIP (22) I BORNA (19) PILAJ iz Gornjeg Mihaljevca ruše predrasude da se mladi ne bave poljoprivredom

Kokoši, traktor i znoj se isplate

POPIS ODLIKAŠA 2025./2026. OŠ Kuršanec, Gospodarska škola Čakovec, Ekonomska i trgovačka škola Čakovec, OŠ Strahoninec PRIJELAZNI ROK

str.25

Izabrali su uzgoj peradi, rad na zemlji i vlastitu žetvu. Danas samostalno upravljaju imanjem te bez imalo ustručavanja dokazuju snagu nove generacije poljoprivrednika

Sin ponavljao dva razreda, roditelji str.9 kažnjeni

str.33

Tko je promijenio nogometni dres?

ANA KRČELIĆ u tri godine posjetila je čak 51 državu

Teška dijagnoza umjesto kočnice postala joj gorivo

str.37

MLADI POLJOPRIVREDNICI

TEMA BROJA

str.2

MJEŠTANI GORNJEG HRAŠĆANA na nogama zbog smrada s polja

Aktualno

ANKETA POD VUROM

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

14. kolovoza 2026.

FOTO tjedna

Doživljava li se blagdan Velike Gospe kao nekada? U subotu, 15. kolovoza, održava se blagdan Velike Gospe, vrijeme kada mnogi odlazak na hodočašća i proštenja doživljavaju kao neizostavan dio tradicije i njihove osobne vjere. No, kako se ta tradicija i blagdan percipira u današnjem vremenu? U razgovoru s našim sugrađanka-

ma istražili smo što im ovaj blagdan osobno predstavlja, kamo planiraju ići i kako doživljavaju vjerski značaj ovog dana. Otkrijte zašto mnoge od njih smatraju da su današnja proštenja postala previše komercijalna te na koji način unatoč tome čuvaju svoju vjeru i obiteljske običaje. (jo)

Marija Hamer (Čakovec) - Za blagdan Velike Gospe idem u svoju župnu crkvu Svetog Nikole u Čakovcu. Na proštenja više ne odlazim jer sam starija, a i sve se promijenilo. Prije je bilo više zajedništva i pjesme, a danas je sve postalo komercijalno. Nedavno sam s našom župom bila u Mariji Bistrici, pa mi je to sasvim dovoljno. Slava Vincek (Čakovec) - Za Veliku Gospu s prijateljicama idem autobusom naše župe na Trsat. Vjera mi je iznimno važna. Mama nas je naučila moliti, a upravo me vjera u Isusa držala u najtežim životnim trenucima. Ipak, žao mi je što su današnja proštenja postala previše komercijalna i što svećenici u crkvama premalo rade na tome da privuku mlađe generacije. Anica Sermek (Držimurec) - Za Veliku Gospu ne planiram nikakva putovanja ni odlaske na hodočašća, ostajem doma sa svojom cimericom. Obje smo umirovljenice i vjernice - vjerujemo u živoga Boga i Sveto pismo. Redovito idemo u Baptističku crkvu u Držimurcu, gdje imamo sve što nam treba. Što se tiče današnjih proštenja, danas je naglasak previše na komercijalnim sadržajima nego na istinskoj vjeri. Dora Slamek (Šenkovec) - Za Veliku Gospu planiram samo ne raditi - pošto moj kafić ne radi na praznike, slobodni dan iskoristit ću za druženje s prijateljima i odlazak u prirodu uz Dravu. Vjerske manifestacije i mise me ne zanimaju jer nisam u tim krugovima, ali primjećujem kako su proštenja danas postala puno veća i komercijalna nego prije. Nevenka Švec (Donja Dubrava) - Za Veliku Gospu idem s djecom na misu i proštenje u Svetu Mariju jer mi je tamo najljepše. Vjera mi je trenutno iznimno važna i pruža mi utjehu u teškim trenucima nakon nedavne obiteljske tragedije. Ipak, smatram da su današnja proštenja postala previše komercijalna i da su izgubila smisao.

Mjesec nakratko ugasio Sunce

Ovotjedna pomrčina priredila je nebeski spektakl koji zasluženo nosi titulu fotografije tjedna. Prvi put nakon 1999.

godine i poznatog potpunog mraka, Mjesec je ponovno zaklonio Sunce te oduševio promatrače diljem zemlje.

Prizor čarobnog zalaska pratio se s posebnom znatiželjom, gdje god da se u tom trenutku nalazili. Sljedeća djelomična

pomrčina bit će vidljiva u kolovozu 2027., a potpuna pomrčina nastupa tek u rujnu 2081. godine. (sh, foto: kk)

MJEŠTANI GORNJEG HRAŠĆANA na nogama zbog smrada s polja

Slovenska “gnojnica” polijeva se po Nedelišću

Nije istina da je digestat zabranjen u Sloveniji. Riječ je o tome da se i slovenski poljoprivrednici moraju držati Nitratne direktive o maksimalnoj uporabi dušika po hektaru Piše: Vlasta Vugrinec

U našu redakciju javili su se mještani Gornjeg Hrašćana požalivši se na oštar i neugodan miris koji se već nekoliko godina unazad povremeno širi s okolnih poljoprivrednih parcela. Izvor problema i straha građana su cisterne slovenske registracije koje na međimurske njive dovoze i izlijevaju tekući nusproizvod bioplinskih postrojenja. U strahu od smrada, ali i potencijalnog zagađenja podzemnih voda, mještani su slučaj prijavili komunalnom redarstvu, općinskom načelniku te državnoj inspekciji.

Vraća moć zemlji

No, dok dio mještana sumnjičavo gleda u tekućinu koja stiže iz susjedstva, na terenu vlada sasvim drugačija perspektiva. Za lokalne poljoprivrednike uvoz ovog materijala nije nikakav sumnjivi otpad, već prijeko potreban agrotehnički potez i pravo "zlato" koje siromašnoj zemlji vraća moć i prirodnu plodnost izgubljenu dugotrajnom uporabom sintetičkih gnojiva. Da bi se razumjela cijela priča, važno je demisti�icirati što se točno nalazi u slovenskim cisternama. Digestat nije nikakav industrijski otpad, već

visokovrijedno, "probavljeno" organsko gnojivo koje nastaje u bioplinskim postrojenjima. Tijekom tog procesa, sirovine poput kukuruzne silaže, trave ili biootpada razgrađuju se u zatvorenim spremnicima bez prisutnosti zraka. Mikroorganizmi iz te smjese izvlače bioplin za proizvodnju energije, dok na dnu preostaje gusta tekućina prepuna ključnih hranjiva – dušika, fosfora i kalija. Glavna prednost digestata jest u tome što su hranjiva u njemu prešla u oblik koji biljke i tlo upijaju znatno brže nego iz sirovog stajskog gnoja. No, u toj se prednosti krije i razlog povremenog mirisa: digestat sadrži visoku koncentraciju amonijskog dušika koji na zraku i višim temperaturama brzo isparava. Ako se tekućina samo prospe po površini i odmah ne obradi, oslobađa se intenzivan miris koji smeta mještanima, dok poljoprivrednik u zrak gubi najdragocjenije sastojke.

Miris se širi samo kod polijevanja

Jedan od poljoprivrednika koji već četvrtu godinu primjenjuje digestat na svojim poljima je i Denis Šafarić (29). - Mi obrađujemo preko 200 hektara zemlje. Kad kre-

nemo u posao, vozimo 10 do 15 cisterni dnevno. Ljudima to upada u oko i smeta im miris, ali nama to smanjuje potrebu za umjetnim gnojivom za 20 do 30 posto. Sve radimo po pravilima i u skladu sa strukom, ističe Šafarić. Pravila struke u ovom slučaju nalažu da se polje odmah po polijevanju obradi kako bi digestat ušao duboko u zemlju. S mladim ratarom razgovarali smo u trenutku dok je polijano polje obrađivao i odmah ga zasijavao kulturama za zelenu gnojidbu. Ruku na srce, nikakav miris nismo osjetili, čak ni pri mrvljenju grudica svježe obrađene zemlje u rukama. U javnosti se pojavila i zabluda kako je digestat u Sloveniji zabranjen pa se zato "izvozi" u Hrvatsku, no riječ je o sasvim prozaičnom razlogu. Slovenski poljoprivrednici moraju se držati Nitratne direktive o maksimalnoj uporabi dušika po hektaru pa paze na to. Naime, Slovenija još uvijek nije uništila svoj stočni fond pa dosta gnojnice pune dušika završava po njihovim poljima, dok međimurska zemlja s druge strane granice doslovno vapi za organskim dušikom. A budući da digestat nije tvar koju bi bilo isplativo transportirati 100 kilometara

- Zemlja se preporodila uporabom digestata, kaže Denis Šafarić dalje, on se razvozi u bližu okolicu, završavajući tako na poljima zainteresiranih međimurskih poljoprivrednika. Čitav proces bioplinskog postrojenja i nus proizvoda, strogo se kontrolira od strane slovenske poljoprivredne i ekološke inspekcije, kao i kroz mehanizme Europske unije. Sva bioplinska postrojenja i njihovi derivati moraju posjedovati certi�ikate o zdravstvenoj ispravnosti prije nego što napuste postrojenje. Dakle, riječ je o potpuno legalnom, kontroliranom i korisnom procesu, utiskivanjem u tlo odmah po izlijevanju čuva se vrijedan dušik, zemlji se vraća moć a mještanima osigurava čist i svjež zrak.

14. kolovoza 2026.

IMA VODE u Međimurju dovoljno, ali plaćamo tuđe gubitke

Tko tu koga pere? Vodostaji Mure i Drave nisu povijesno najniži, vodu štedimo, ali naknade Hrvatskim vodama plaćamo isto kao i ostali Piše: Tomislav Novak

Sjever Hrvatske ima velike zalihe vode i sustav koji gubi manje nego susjedni sustavi. Unatoč tome, Hrvatskim vodama svi plaćaju istu naknadu za uređenje voda, neovisno o tome koliko tko štedi ili gubi. Pitanje imamo li dovoljno vode unatoč sušama ovog je ljeta u javnu raspravu uveo Milan Rezo, znanstvenik i direktor Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu. On je skrenuo pažnju na razliku između ukupne količine vode pohranjene u dravskom vodonosniku i one koja je raspoloživa za korištenje. Podaci Hrvatskih voda i Hrvatskog geološkog instituta pokazuju da tri tijela podzemnih voda — Međimurje, Varaždinsko područje i Legrad–Slatina — imaju procijenjene obnovljive zalihe od ukupno oko 563 milijuna kubičnih metara godišnje. Od toga na Međimurje otpada oko 113 milijuna. No kako kaže Rezo, ta brojka nije “bazen” iz kojeg se može jednostavno izvući navedena količina vode: ključno je koliko se vode obnavlja, gdje se obnavlja i koliko je vode održivo zahvatiti. Ukupna zaliha, obnovljiva zaliha i količina koju je moguće trajno crpiti tri su različite stvari. Ali brojka sama po sebi pokazuje kako tvrdnja “sjever ostaje bez vode” nema uporište u tim podacima.

Milan Rezo, direktor Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu (osvrt na str 21) iznosi −24 cm (2001.). Dana 12. kolovoza ove godine izmjereno je 9 cm, dakle čak 33 cm iznad tog minimuma. Na Muri kod Murskog Središća najniži zabilježeni vodostaj iznosi 27 cm (1978.). Ovoga utorka ujutro izmjereno je 136 cm. Dakle, vodostaji jesu niski, ali nisu na povijesnim minimumima — a upravo tu razliku Rezo u svom tekstu izrijekom naglašava kad upozorava na stanje Drave i Mure.

Mi plaćamo i svoje uštede i tuđe gubitke

Drava i Mura trenutačno su, prema DHMZ-u, u domeni niskih voda. To neki izjednačavaju s “povijesno najnižim”, što nije točno. Na postaji Botovo na Dravi najniži zabilježeni vodostaj

No ono što nas posebno boli kao Međimurce jest kad direktor Rezo gubitke u vodovodnoj mreži zbog dotrajalih cjevovoda izdvaja kao jedan od najvećih prostora za poboljšanje, uz napomenu da su Vlada, resorno ministarstvo i Hrvatske vode zbog toga naložili izradu programa smanjenja gubitaka. Naime, dio vode koji sustav zahvati, obradi i uvede u mrežu nikad ne stigne do potrošača, a ta se količina među vodoopskrbnim sustavima znatno razlikuje. Primjerice, varaždinski Varkom je za 2025. službeno

Iako se uplatnice uredno plaćaju, građani opravdano negoduju jer stanje na terenu nudi sasvim drugu sliku. Odvodni kanali, namijenjeni obrani od oborinskih i visokih voda, zarasli su u gusto raslinje i pretvoreni u neprohodne šikare. Problem postaje kritičan pri svakom porastu vodostaja rijeke Mure, a nerijetko i Trnave. Umjesto da omoguće nesmetan protok i ublaže pritisak, zapušteni kanali

uopće ne mogu prihvatiti vodu. Rezultat je poražavajući: umjesto da štite, upravo ti kanali prvi plave okolna polja, prometnice i dvorišta. Građani se s pravom pitaju kamo zapravo odlazi novac koji redovito izdvajaju. Dok se naknade naplaćuju bez odgode, sustav odvodnje prepušten je propadanju, a mještani uz Muru svaku veću kišu i rast rijeke dočekuju s opravdanim strahom. (vv)

Vodostaji nisu rekordno niski

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Kada Mura raste, prvo plavi zapuštenu infrastrukturu

Vlasnici nekretnina plaćaju Hrvatskim vodama naknadu za uređenje voda — javno davanje kojim se financira uređenje vodotoka, obrana od poplava te izgradnja i održavanje vodnih građevina. Upravo se ove godine ova naknada izdvojila od računa komunalne naknade, pa za nju građani dobivaju odvojene račune. Visina naknade određuje se prema tarifnom razredu i površini nekretnine, jednako na cijelom području države, bez obzira nalazi li se nekretnina u Međimurju ili bilo gdje drugdje u Hrvatskoj, i bez obzira na to koliko je lokalni vodoopskrbni sustav učinkovit ili koliko je područje bogato vodom. Stanovnik područja s manjim gubicima ne plaća manje. Stanovnik područja s većim gubicima ne plaća više. Zanimljivo je usporediti to s drugom vodnom naknadom

— naknadom za korištenje voda, koju uređuje posebna Uredba (NN 158/2025) na snazi od 1. siječnja 2026. Ona uvodi komponentu izravno vezanu uz gubitke: javni isporučitelji vodnih usluga koji imaju gubitke iznad “prihvatljivih” 25% plaćaju dodatnih 0,23 eura po kubnom metru neprihvatljivih gubitaka, uz osnovnu naknadu od 0,30 eura po kubnom metru isporučene vode. Tko drži gubitke ispod 25%, tu dodatnu komponentu ne plaća. Ali ta se naknada, prema izričitoj odredbi Uredbe, ne smije naplaćivati krajnjim korisnicima — plaćaju je isporučitelji vodnih usluga, ne građani. Prema Varkomovim 43,19% gubitaka u 2025., to bi za njih moglo značiti novi trošak od 2027. godine, dok bi sustav s gubicima ispod 25% tu naknadu izbjegao u cijelosti. No taj se financijski poticaj za sada zaustavlja na razini isporučitelja, ne prenosi se dalje na naknadu koju za uređenje voda plaća građanin. Iako Rezo ispravno zaključuje da pitanje budućnosti nije koliko vode imamo ispod zemlje, nego koliko ćemo je uspjeti sačuvati, obnoviti i pametno koristiti onda kada nam je najpotrebnija. No gorak okus međimurskoj vodi daje otvoreno pitanje: ako se od javnih isporučitelja traži smanjenje gubitaka, a od građana štednja, i ako je država kod naknade za korištenje voda već prihvatila načelo da veći neprihvatljivi gubici nose financijsku posljedicu, postoji li razlog da to načelo ne vrijedi i za naknadu za uređenje voda koju izravno plaćaju građani?

Unatoč visokim temperaturama i povećanoj potrošnji vode, na području Međimurja trenutačno nema potrebe za uvođenjem redukcija u vodoopskrbi. To su ovaj tjedan potvrdili župan Matija Posavec i direktor Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu Milan Rezo, tijekom obilaska radova na Glavnom murskom nasipu u Kotoribi, Donjoj Dubravi i Gornjem Hrašćanu. Bunari koji zahvaćaju vodu s većih dubina rade bez poteškoća; manji izazovi zbog dugotrajne suše bilježe se samo kod plićih bunara.

Rekonstruira se posljednjih 6,2 od ukupno 36,9 kilometara nasipa, izgrađenog između 1960. i 1970. godine. Nasip štiti osam naselja: Donju Dubravu, Donji Vidovec, Kotoribu, Goričan, Domašinec, Dekanovec, Novakovec i Podturen. Modernizacija je ubrzana nakon što je nasip prelijevala voda tijekom velikih voda 2014. Nakon rekonstrukcije bit će nadvišen za metar iznad razine stogodišnje velike vode Mure. Projekt vrijedi 8,17 milijuna eura i �inancira se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

iskazao 43,19% gubitaka — ispumpali su 13,16 milijuna m³, a kupcima prodali samo 7,47 milijuna kubika vode. Međimurske vode su, primjerice, u 2025. godini imale 20,57% gubitaka kroz vodovodnu mrežu. Čovjek bi očekivao da u takvom slučaju, kad smo već tako štedljivi, imamo i niže cijene naknade koje plaćamo Hrvatskim vodama, ali to se ne događa. Zapravo, slično je kao i kod smeća. Prvi i najbolji smo bili u razvrstavanju otpada, a imali smo najviše cijene odvoza smeća, i uglavnom ih još i imamo. Kod vode je slično: to što Međimurske vode imaju manje gubitke znači da bolje održavaju, a to opet košta. Zbog toga i imamo skuplju vodu od susjednih županija.

Naknada za uređenje voda ne prati učinkovitost

Nema redukcija, nasip pri kraju

ČESTITKA ŽUPANA Međimurske županije Matije Posavca u povodu blagdana Velike Gospe

U simbolici svetkovine Velike Gospe prepoznajemo vrijednosti koje naše Međimurje živi Drage Međimurke, dragi Međimurci, 15. kolovoza slavimo svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije – Veliku Gospu, jedan od najvećih i najomiljenijih marijanskih blagdana, koji posebno mjesto zauzima u srcima svih vjernika. Vjera je duboko usađena u život i tradiciju našega Međimurja, a vrijednosti koje iz nje proizlaze čuvamo i prenosimo s generacije na generaciju. Velika Gospa podsjeća nas na snagu vjere, poniznosti, ljubavi i nade. Lik Blažene Djevice Marije mnogima je kroz život bio oslonac i utjeha u teškim trenucima, ali i izvor snage kada je trebalo pronaći hrabrost za nove početke i prevladati životne izazove. I ove će godine brojni vjernici hodočastiti u međimurska marijanska svetišta, u molitvi i tišini potražiti mir, utjehu i duhovnu snagu. Posebno su lijepi ti trenuci kada se, uz obitelj i svoje najbliže, čuvaju običaji i tradicija koje su nam ostavili naši roditelji, djedovi i bake. Ovaj blagdan podsjeća nas i na važnost obitelji, tradicije i blizine s drugim ljudima – na to da jedni dru-

gima budemo oslonac, osobito onda kada je teško. Međimurke i Međimurci oduvijek su znali pokazati veliko srce. Vidimo to u svakodnevnim malim gestama, u pomoći susjedu, brizi za starije i nemoćne, podršci obitelji i prijatelju te u spremnosti da se pruži ruka onome kome je teško. Upravo ta toplina, dobrota i poštovanje prema drugome čine naše Međimurje mjestom u kojem se čovjek može osjećati prihvaćeno i sigurno. Svim stanovnicima Međimurske županije koji svetkuju Uznesenje Blažene Djevice Marije, želim miran i blagoslovljen blagdan Velike Gospe, te neka vas molitva Majci Božjoj duhovno okrijepi i daruje snagu za sva iskušenja koja život stavi pred vas. Župan Međimurske županije Matija Posavec

MEĐIMURSKI orači organiziraju put u Grabovac

Predbilježite se za spektakl Udruga orača Međimurske županije organizira odlazak na 71. Svjetsko natjecanje orača u Grabovec u Osječko-baranjskoj županiji. Ide se autobusom, a sa sobom vode kuhara s kotlom i naravno te osiguravaju osvježenje za sve. Pozivaju sve zainteresirane da im se pridruže.

Javite se mogu predsjedniku Udruge, Stjepanu Pokrivaču na broj: 098894314. Natjecanje se održava 5. rujna ove godine. Organizatori očekuju između 10 i 15 tisuća posjetitelja, uz bogat eno-gastro program i prateće sadržaje za međunarodne delegacije. (vv)

PRIVREMENO ZATVARANJE prometa u Belici

Velika Gospa diktira “vozni red” Povodom tradicionalne svetkovine Velike Gospe i održavanja mjesnog proštenja, u subotu, 15. kolovoza, u Belici će na snazi biti privremena regulacija prometa uz zatvaranje pojedinih dionica javnih cesta. Prema odluci Županijske uprave za ceste Međimurske županije, promet će od 10 do 13 sati biti privremeno zatvoren na dijelovima županijske ceste ŽC 2018 i lokalne ceste LC 20085. Zatvaranje obuhvaća Ulicu Kralja Tomislava, od kućnog broja 92 do 127, te Ulicu Braće Radića, od kućnog broja 1 do 129. Riječ je o samom središtu Belice, na potezu oko župne crkve i centra sela gdje se sjeku

Ulica Kralja Tomislava i Ulica Braće Radića, gdje se i inače tradicionalno održava proštenje povodom Velike Gospe. Promet u tom razdoblju uređuje se prema elaboratu privremene regulacije izrađenom za potrebe održavanja proštenja, a postavljena prometna signalizacija i oprema bit će izvedene u skladu s važećim pravilnikom. Za vrijeme trajanja zabrane osiguran je alternativni prometni pravac, a vozače se poziva na oprez i poštivanje postavljene signalizacije. Odluka o privremenoj regulaciji stupa na snagu odmah i primjenjuje se u navedenom terminu 15. kolovoza.(vv)

Aktualno

Piše: Sanja Heric

vremenu kada se sve glasnije govori o tome kako mlađe generacije bježe od teškog rada i traže isključivo poslove iza ekrana, iz Gornjeg Mihaljevca stiže sasvim drugačija priča. No da bismo u potpunosti razumjeli vrijednost te mlade snage i njihovu povezanost sa zemljom, valja se nakratko vratiti u prošlost – u dane koje i sama pamtim iz svoje obitelji. Ritam života u našem kraju nekada je bio neumoljiv, a težačka svakodnevica podrazumijevala se sama po sebi. Moj djed Joža budio se već u četiri ujutro, odlazio u štalu, hranio krave i bikove te izvozao gnoj. U sedam je već bio na svom redovnom poslu, da bi se popodne, odmah nakon brzog ručka, iznova vraćao među stoku. Sadili su se kukuruz, pšenica, repa i krumpir, kosila lucernu, baliralo sijeno i gazio silos. U jesen se odlazilo u šumu grabiti lišće za steljiv pod kravama, a zimi se rušila drva za ogrjev. Krave su se muzle ručno, pa se na stolu svakodnevno našlo pravo, domaće mlijeko, sirio se sir, pekao mirisni kruh i skupljala jaja iz kokošinjca. Nije bilo praznog hoda: odlazilo se na čehare, u dvorištu se organiziralo kolinje, pekla se domaća rakija, obrađivao vrt, a uz sve to djed je brinuo i o goricama. Moj tata Stanko i danas se prisjeća kako je kao maleni dječak odmah nakon škole morao goniti krave na ispašu. Bio je to rad bez predaha, od zore do sumraka, no tada im je takav ritam života bio sasvim prirodan i normalan. Danas je takav život u suvremenom društvu postao gotovo pa egzotičan, arhivski zapis. No dok stil

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

života temeljen na težačkom radu i uzgoju stoke polako isparava iz naše svakodnevice, u Gornjem Mihaljevcu pronašli smo mlade ljude koji ne daju da se ta iskra ugasi. Oni biraju povratak korijenima i s ponosom preuzimaju poslove kojima su se nekada bavili naši stari, bez straha od ranog ustajanja, žuljeva i zemlje pod noktima. Upravo takvu priču pišu braća Borna i Filip Pilaj, čije je imanje smješteno u Gornjem Mihaljevcu, na lokaciji ispod crkve, prema groblju. Mlađi među njima, devetnaestogodišnji Borna, upravo je završio srednju školu za web dizajnera. Iako se školovao za digitalni sektor te razmatra nastavak obrazovanja na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu (MEV), od rada na imanju ne pomišlja odustati. S druge strane, Filip (22) je nakon završene Srednje škole Bedekovčina za agrotehničara nastavio akademski put u struci te upravo privodi treću godinu studija Agronomije u Zagrebu kraju. Iako ga je studij privremeno odveo u metropolu, Filip iskreno priznaje da mu zagrebačka gužva i gradski asfalt nikako ne leže. Njegovo je srce ostalo na grudi rodnog kraja, kamo se planira trajno vratiti čim preuzme diplomu.

Umjesto studentskih poslova, odabrali su uzgoj peradi i vlastitu žetvu. Danas sami financijski vode imanje i ne bježe od teškog rada

Sve više mladih preuzima poljoprivredna gospodarstva

Prema analizi i OECD-ovu izvješću objavljenom na portalu Financije. hr, u Hrvatskoj se bilježi pozitivan trend rastućeg udjela mladih poljoprivrednika. Dok su 2020. godine mladi poljoprivrednici bili nositelji sedam posto gospodarstava, u 2025. godini taj je udio narastao na 13 posto, čime je Hrvatska

po udjelu mladih poljoprivrednika prestigla prosjek Europske unije koji iznosi oko 12 posto. Unatoč tom ohrabrujućem rastu, više od trećine gospodarstava u Republici Hrvatskoj i dalje vode osobe starije od 65 godina, zbog čega je prijelaz na mlađe generacije ostao ključan za dugoročnu održivost ruralnih krajeva.

Znanje koje stječe na fakultetu Filip već uvelike primjenjuje u praksi. Za svoj završni rad u srednjoj školi istraživao je utjecaj koštice na organoleptička svojstva šljivovice, dok se na studiju nastavio baviti kemijskim analizama i eksperimentalnom proizvodnjom. Ipak, njegova poduzetnička ljubav prema poljoprivredi planula je puno ranije. – S malinama sam se počeo baviti još u osnovnoj školi, tamo negdje 2017. godine. Krenuli smo od jedne jedine kupljene sadnice, da bismo s vremenom podigli nasad od 150 metara. Sami smo projektirali i postavili konstrukciju, mreže protiv tuče i sustav navodnjavanja, prisjeća se Filip svojih početaka. No od malina je odustao i odlučio probati s peradi.

TEMA BROJA

14. kolovoza 2026.

MLADI POLJOPRIVREDNICI

Od uzgoja autohtone peradi do vlastite žetve

Nisu krenuli s idejom da će jednog dana imati ozbiljan uzgoj peradi, vlastitu zemlju i traktor. Kao učenici i studenti nisu bili zainteresirani za klasične studentske poslove. Umjesto toga, razmišljali su kako bi mogli nešto sami proizvesti, prodati i pritom zaraditi vlastitim rukama. Za početak im nije trebao veliki kapital ni velika priča – bilo im je dovoljno nešto malo uzgojiti i vidjeti mogu li od vlastitog rada stvoriti džeparac. Upravo se iz te dječačke ideje, malo-pomalo, počela razvijati priča koja je danas prerasla u ozbiljan uzgoj i poljoprivredni posao. Danas okosnicu njihova imanja čini bogat uzgoj peradi: uzgajaju raznolike i rijetke pasmine kokoši, guski i pataka. U trenucima najvećeg kapaciteta broj peradi dosezao je do 500 grla, dok se danas stabilno kreće između 100 i 150 grla. Uz nezaobilazne autohtone hrvatske patuljaste kokoši, poznatije kao Đureke i Katice, ponosno šetaju i engleske Cream Legbar kokoši koje snose neobična plava do tirkizna jaja, krupni i mirni Amroci prepoznatljivog grahorastog perja te elegantne nizozemske Barnevelder kokoši koje oduševljavaju jajima čokoladne boje. Posebnu pažnju privlače i indijske trkačice, patke neobično uspravnog držanja, koje podsjećaju na pingvine i služe kao izvrstan prirodni čistač vrtova od puževa golača. Društvo im prave domaće dravske guske te elegantne labudaste kineske guske s karakterističnom kvrgom na kljunu, koje uz ukrasnu ulogu služe i kao nepogrešivi čuvari dvorišta.

Braća Borna i Filip Pilaj na svom ranču u Gornjem Mihaljevcu dokazuju da poljoprivreda među mladima

FILIP (22) I BORNA (19) PILAJ iz Gornjeg Mihaljevca ruše predrasude

Umjesto izabrali k traktor i Mlađi Borna je web dizajner, a stariji Filip završava agronomiju u Zagrebu. Vlastitom žetvom, uzgojem više od sto grla atraktivne peradi i radom u šumi dokazuju da se uz dobru organizaciju od poljoprivrede ne mora bježati

14. kolovoza 2026.

Aktualno 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

susjeda. No, mladići se na to samo blago nasmiju – jer, ipak žive na selu. A gdje će se čuti jutarnji pjev pijevca i glasanje peradi ako ne u srcu međimurskog sela?

Filip nam pokazuje zelena i �rkizna jaja koje snose engleske Cream Legbar kokoši

Sami obrađuju zemlju

itekako ima budućnost

e da se mladi ne bave poljoprivredom

o ekrana kokoši, i znoj

Kako bi bili što samostalniji i smanjili troškove prehrane životinja, Borna i Filip sami obrađuju zemlju. Prošle su godine uzgajali hektar kukuruza, dok su se ove godine s velikim uspjehom okušali u vlastitoj žetvi tritikala. – Prvi put smo imali svoju žetvu i vrlo uspješno smo to uzgojili. Kad se radi s glavom, rezultati ne izostaju – prinos nam je bio iznad prosjeka i doista smo zadovoljni, ističe Filip dok sjedamo za stol s kojeg se pruža pogled na njihov kokošji ranč. Veliki poslovi na polju i oko imanja nisu samo obveza, već i prilika za druženje – u pomoć im često uskaču i prijatelji. Uz zajednički rad, razgovor i smijeh, težački poslovi idu puno lakše, pa ranč Fićo često postaje glavno okupljalište mlađe ekipe iz kraja koja se ne libi zasukati rukave. Osim samog uzgoja, mladići su razvili i uspješan plasman svojih proizvoda. Redovito prodaju domaća svježa jaja, dok svoju perad najčešće izlažu i prodaju na poznatom Sajmu malih životinja u Nedelišću, gdje su već stekli prepoznatljivo ime među lokalnim uzgajivačima i kupcima. – Nije to samo posao, meni je jednostavno lijepo raditi. Nema tu neke velike ekonomske računice, ali stvar se vrti, objašnjava Filip, koji je zbog svog znanja i angažmana u uzgoju preuzeo i ulogu tajnika u Udruzi uzgajivača malih životinja iz Nedelišća.

Financijski samostalni, bez straha od teškog rada

Priča je započela prije četiri godine kada su kupili svoje prve patke. Ono što je u početku bio hobi uz školu i faks, ubrzo se razvilo u ozbiljnu i dobro organiziranu aktivnost.

Mlada snaga u goricama

Ovaj šareni životinjski svijet postao je prava atrakcija u kraju, pa ranč Fićo redovito posjećuju i mališani iz obližnjeg dječjeg vrtića. Djeca s oduševljenjem uživaju u boravku na svježem zraku,

promatranju neobičnih ptica i učenju o domaćim životinjama iz prve ruke. Kao i na svakom pravom imanju, uz galamu i glasni jutarnji pjev peradi ne izostaju ni povremena negodovanja

Ako se po nečemu vidi da poljoprivreda u Međimurju ima budućnost, onda su to naši vinogradi i podrumi. Sve je više mladih koji bez oklijevanja preuzimaju ključeve obiteljskih vinarija i nastavljaju tamo gdje su njihovi roditelji stali. No, ne rade to "od oka" – većina njih u ruke

uzima i diplome iz agronomije i enologije. Spajajući tradiciju s novim tehnologijama, ekološkim pristupom i modernim marketingom, ova mlada ekipa unosi svježu energiju u međimurske gorice i ponosno gura naš kraj prema samom vrhu vinske scene.

Jutro počinje prije prvog pijetla Kod Borne i Filipa nema dugog spavanja. Radni dan na ranču počinje već oko šest sati ujutro, kada prvo treba nahraniti sve životinje i provjeriti je li s njima sve u redu. Nakon toga slijede čišćenje, priprema hrane, skupljanje jaja i svi ostali poslovi koje veliko imanje svakodnevno traži. Kad se zbroje perad, zemlja, šuma i ostali poslovi, jasno je da njihov dan nema

Ono što Bornu i Filipa posebno izdvaja jest njihova samostalnost. Iako im roditelji, Tamara i Davor, pomažu oko rada na polju, mladići u potpunosti sami �inancijski upravljaju uzgojem. Kako bi smanjili troškove nabave hrane poput kukuruza, sami obrađuju zemlju, dio u vlasništvu, a dio u najmu, za što su prošle godine nabavili i vlastiti traktor. Osim rada oko peradi i poljoprivrede, obojica se ne libe ni teškog �izičkog rada u šumi, poput rušenja i pripreme drva za ogrijev. – Bolje i to nego da radimo nekakve sjedilačke poslove, ističu mladići, svjesni izazova �izičkog rada, ali i prednosti boravka u prirodi i rada na vlastitom gruntu.

Pogled u budućnost

Dok Filip vaga između diplomskih smjerova na agronomiji, poput vinogradarstva, vinarstva ili ukrasnog bilja i parkovne

puno praznog hoda. Posao ne završava kada zatvore vrata kokošinjca – čeka ih polje, traktor, drva ili neki drugi posao. Ipak, upravo im takav ritam odgovara. Umjesto da slobodno vrijeme provode isključivo pred ekranima, velik dio dana provode na otvorenom. Kako sami kažu, �izički rad zna biti naporan, ali nakon njega barem znaju što su napravili.

dendrologije, a Borna planira nastavak studija na MEV-u, obojica čvrsto stoje na zemlji. Želja im je ostati i raditi u svojem kraju te svojim primjerom pokazati kako se mlade snage mogu uspješno baviti očuvanjem tradicije i uzgojem zapostavljenih pasmina. Kod Borne i Filipa budućnost nije nešto o čemu samo razgovaraju. Oni je grade svaki dan – na njivi, u kokošinjcu i za traktorom. Počeli su s nekoliko sadnica malina i željom da sami zarade svoj džeparac, a danas iza sebe imaju vlastitu žetvu, više od sto grla peradi i posao koji su sami stvorili. U vremenu kada se mladima često govori da je uspjeh pronaći što lakši put, njih dvojica pokazuju nešto sasvim drugo – da se puno toga može napraviti kad se zasuku rukavi i krene od onoga što imaš. A oni imaju volju, znanje i, očito, još puno planova.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

MindsetSoul Business

14. kolovoza 2026.

Zašto su neke poslovne odluke toliko teške?

lasnici malih �irmi koji su stvorili svoj biznis od samog početka navikli su donositi odluke svaki dan. One utječu ne samo na posao i djelatnike, nego često i na njihovu obitelj, jer su u pitanju i obiteljske �irme. No često se dođe do problema koji se čini nerješivim. Ako si vlasnik, takvu situaciju poznaješ. Ponekad znaš koja opcija bi bila najbolja, ali ona nosi posljedice koje ne želiš. Ponekad nisi uspio sagledati situaciju iz drugog ugla. Možda ti neke informacije još nisu dostupne. Ili misliš da još nije došlo vrijeme. Odgađanje najčešće košta, a neriješena važna odluka zauzima prostor koji bi inače mogao biti usmjeren na razvoj, nove ideje i nove poslovne poteze. Možda već mjesecima odgađaš podići cijene, prekinuti lošu suradnju, postaviti granicu zaposleniku, pokrenuti prodaju ili maknuti se iz operative. I odluku tada stalno ublažavaš, odgađaš ili čekaš „bolji trenutak“. Teške poslovne odluke najčešće nisu teške zato što nemamo dovoljno informacija, nego zato što svaka opcija nešto nosi sa sobom. Prodati �irmu ili nastaviti? Uvesti partnera ili zadržati kontrolu? Prepustiti poslovanje djeci ili profesionalnom menadžmentu? Zatvoriti dio poslovanja? Otpustiti ključnog čovjeka? Povući se iz operative? Kupiti drugu �irmu? Izvana neke odluke mogu izgledati jednostavno. Ako dio poslovanja godinama stvara gubitke, logično je reći da ga treba zatvoriti. Ako postoji dobra ponuda za prodaju �irme, netko će reći da je treba prihvatiti. Ako vlasnik više ne može nositi svakodnevnu operativu, rješenje se naizgled nameće samo po sebi: prepustiti upravljanje drugome. Ali vlasnik ne vidi samo �inancijske izvještaje. Brojke često već zna napamet. On vidi ljude koji tamo rade deset ili dvadeset godina. Vidi vlastite godine uložene u stvaranje �irme. Vidi obiteljske odnose, odgovornost, obećanja, reputaciju i vlastiti identitet koji je često godinama bio povezan s poslovanjem. Zato ozbiljna poslovna odluka rijetko izgleda isto osobi koja je promatra

Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore

www.vesnabaranasic.com

izvana i osobi koja će živjeti s njezinim posljedicama. Kod jednostavnih odluka obično postoji opcija koja je očito bolja. Kod teških odluka često je problem upravo u tome što svaka mogućnost ima svoju cijenu. Ako prodaš �irmu, možeš dobiti kapital, slobodu i mogućnost za novi početak, ali istodobno se odričeš nečega što si stvarao godinama. Ako ne prodaš, zadržavaš ono što poznaješ, ali možda propuštaš dobar trenutak za izlazak. Ako uvedeš partnera, možeš dobiti kapital, znanje ili pristup novom tržištu, ali više nisi jedini koji odlučuje. Ako prepustiš upravljanje drugome, oslobađaš se dijela operative, ali moraš prihvatiti da netko drugi vodi ono što si do tada vodio sam. Kada dugo vrtimo isti problem u glavi, više nije uvijek lako razlikovati ono što znamo od onoga što pretpostavljamo. Slično se događa i s traženjem mišljenja. Razgovaraš s računovođom, odvjetnikom, poslovnim partnerom, supružnikom, prijateljima ili drugim poduzetnicima. Jedan kaže da treba prodati. Drugi da ne treba ni razmišljati o prodaji. Treći predlaže partnera, četvrti profesionalnog direktora. Zato je cilj ozbiljnog procesa odlučivanja doći do dovoljno jasne slike situacije da vlasnik može sam donijeti odluku iza koje može stati. Dobra poslovna odluka nije ona koja uklanja svaku sumnju i svaki rizik. Takva odluka najčešće ne postoji. Dobra odluka je ona kod koje dovoljno jasno razumiješ što dobivaš, čega se odričeš i koje posljedice možeš prihvatiti.

Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com Vesna Baranašić, mag.oec.

Sve što vrijedi u poljoprivredi i oko nje, naći će se u Gornjoj Radgoni

NAJAVLJEN 64. MEĐUNARODNI sajam AGRA u Gornjoj Radgoni

Dolazi 1690 izlagača iz 36 zemalja

Poljoprivredno-prehrambeni sajam u Gornjoj Radgoni od 22. do 26. kolovoza okuplja vrhunske izlagače, stručnjake i posjetitelje. Uz bogat izložbeni program, ovogodišnja zemlja partner je Alžir Piše: Vlasta Vugrinec

Uoči održavanja 64. Međunarodnog poljoprivredno-prehrambenog sajma AGRA u Gornjoj Radgoni, na konferenciji za medije predstavljen je bogat program ove vodeće regionalne manifestacije. Sajam će se održati od 22. do 26. kolovoza, a tijekom pet sajamskih dana Radgona će postati stjecište slovenskog i međunarodnog agrarnog sektora. - AGRA već više od šest desetljeća nije samo običan izložbeni prostor nego je središnje mjesto susreta, razmjene znanja, inovacija i umrežavanja u široj regiji. Ovogodišnji sajam nosi poseban značaj jer se održava pod okriljem važnih svjetskih tema, slavimo Međunarodnu godinu pašnjaka i stočara, Međunarodnu godinu poljoprivrednica te volontere za održivi razvoj. AGRA pokriva cjelokupni krug od poljoprivredne proizvodnje do konačnog kulinarskog užitka,

poručila je tom prilikom Sandra Sedmak, voditeljica komercijalne službe Pomurskog sajma.

Alžir-zemlja partner

Ono što AGRA-u izdvaja u širem okruženju jest njezina impresivna veličina. Sajam se prostire na ukupno 70.800 četvornih metara površine, od čega je 18.000 m² zatvorenog izložbenog prostora u halama, 34.500 m² vanjskog prostora, 3000 m² namijenjenih izložbama životinja te 15.000 m² oglednih nasada, arena i pratećih objekata. Na sajmu sudjeluje čak 1690 izlagača iz 36 zemalja sa svih kontinenata. Posebno mjesto zauzima zemlja partner, Alžir, čiji će izložbeni prostor donijeti egzotične čari i bogatu agrarnu baštinu, od ekoloških proizvoda, datulja i maslinovog ulja, do sireva, mliječnih proizvoda i ambalažnih rješenja. Prvog dana sajma organizirat će se i Slovensko-alžirski poslovni

forum radi daljnjeg jačanja međunarodne gospodarske suradnje. Ključni naglasci sajma obuhvaćaju poljoprivrednu i šumarsku mehanizaciju, digitalnu poljoprivredu budućnosti, stočarstvo, energetsku samoodrživost te zelene tehnologije. Posebna pozornost posvećena je permakulturnom centru te održivom razvoju kroz predavanja o šumskim vrtovima, biološkom kompostu i povećanju humusa u tlu. Tradicionalno, sajam prate i izložbe životinja i to autohtonih pasmina, govedarstva, konjogojstva i sitne stoke. Za obitelji i najmlađe posjetitelje pripremljeni su dječji kutci u halama D1 i D2, lunapark te nagradne igre s uzbudljivim ljetnim odmorima. Sajam službeno otvara vrata u subotu, 22. kolovoza u 10 sati, a radno vrijeme za sve posjetitelje je svakodnevno od 9 do 18 sati, uz osiguran besplatan parking.

Veliki uspjeh međimurskih proizvođača na ocjenjivanjima U sklopu sajma AGRA već od proljeća traju stručna ocjenjivanja kvalitete, u kojima su međimurski proizvođači ostvarili iznimne rezultate. Tvrtka Tradicijski sirevi d.o.o. iz Šenkovca nagrađena je velikom zlatnom medaljom za sir škripavac, tvrdi kravlji sir i međimurski bijeli albuminski sir. Zlato je osvojila za tvrdi miješani sir i međimurski domaći sir, dok pak je za međimursko domaće vrhnje osvojila srebro. Pčelarstvo Trupković iz Novog Sela Rok osvojilo je zlato za bagremov med i srebro za lipov med, dok je među vinarima zablistao OPG Krešimir Lovrec iz Svetog Urbana. Njihova vina, graševina izborne berbe bobica, Sauvignon i Sivi pinot osvojila su zlatne medalje. Priznanja i medalje, bit će im uručene na samom Sajmu.

Trgovine otvorene ove nedjelje, 16. kolovoza Trgovine KRK DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

40 godina s Vama

• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23 • Čakovec, E. Kvaternika 7 (7-20 h) • Čakovec, S. Radića 22 • Čakovec, Travnička 35 • Čakovec, V. Morandinija 21 • Čakovec, Vukovarska 1 • Črečan 42 • Dunjkovec, Glavna 21 • G. Hrašćan, Čakovečka 52 • G. Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b

• • • • • • • • • • • •

Gornji Mihaljevec 74a Hlapičina 172 Križovec 17 M. Središće, Frankopanska 1 Mačkovec, J. Bana Jelačića 114 N. Selo Rok, M. Tita 49 Nedelišće, M. Tita 62 (7-20 h) Novakovec, Selska ulica Pleškovec 30 Podturen, Ivana Grčića 6 Pribislavec, B. Radića 54 Pušćine, Nikole Tesle 1a

• Selnica, Trg bana Jelačića 4 • Strahoninec, M. Gupca 1 • Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13 • Šenkovec, J. Bedekovića 2 • Štefanec, Zrinskih 26 • Štrigova 25a • Trnovec 11 • Turčišće 21 • Vratišinec, Brodec 49 • Zasadbreg 153a • Zebanec Selo 11 • Žiškovec, Glavna 72

Ostale trgovine • KAUFLAND, Čakovec (7-20 h) • KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h) • KONZUM, Mursko Središće (8-13 h) • KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h) • KONZUM, Pribislavec (7-13 h) • LUMINI, Varaždin (9-21 h) • PEK-TONI, Čakovec (7-13 h) • STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-20 h)

14. kolovoza 2026.

Gospodarstvo 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Na temelju članaka 38., 39. i 40. Zakona o ustanovama („Narodne novine“ broj NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19, 151/22), članka 6. Odluke o osnivanju ustanove „Zipka Međimurja” (Službeni glasnik Međimurske županije broj 10/2026) i odluke Upravnog vijeća ustanove „Zipka Međimurja“ o raspisivanju javnog natječaja za izbor i imenovanje ravnatelja/ice ustanove „Zipka Međimurja“ KLASA: 007-03/26-01/1, URBROJ: 2109-121/01-26-2 od 3.8.2026. godine, raspisuje se

JAVNI NATJEČAJ

za izbor i imenovanje ravnatelja/ice ustanove „Zipka Međimurja“

Dr. Mihael Habjanič Kasaš, župan Janez Magyar, Eva Maria Banutai i Igor Magdič predstavili su bogat program Fes�vala uz maskotu Vinarka

FESTIVAL VINARIUM LENDAVA obećava dobru zabavu

Zabavite se u Lendavi uz koncerte, gastro ponudu i turističke atrakcije Zbog pograničnog položaja našeg kraja, s Lendavom i Prekmurjem vežu nas brojne obiteljske i rodbinske veze, kao i cjeloživotna prijateljstva. Upravo su zbog toga Međimurci uvijek dragi gosti na svim lendavskim događanjima Piše: Aleksandra Sklepić

U srijedu, 12. kolovoza, na konferenciji za medije u Lendavi predstavljen program Festivala Vinarium na koji su, od strane organizatora, punog srca i s mnogo iskrene radosti pozvani svi posjetitelji, pa tako i Međimurci. Festival će trajati od 20. kolovoza do 5. rujna. Središnji naglasci ovogodišnjeg festivala bit će Bogračfest 2026., 47. Lendavska berba grožđa i proslava 11. obljetnice tornja Vinarium Lendava, a tijekom više od dva tjedna festivalskih događanja održat će se niz kulturnih, gastronomskih, vinskih i glazbenih događanja.

Za naše čitatelje donosimo cjelokupan program festivala • 20. kolovoza – Koncert pod zvijezdama • 21. kolovoza – Koncert uoči Bogračfesta – Miran Rudan i inDESIGN • 22. kolovoza – Bogračfest 2026. – koncert Dražena Zečića • 24.–27. kolovoza – Etno večeri s kulturom i gastronomijom • 28. kolovoza – Večer lendavskih vina

• 28. kolovoza – Koncert uoči berbe – Kvartet Duh s pratećim sastavom • 29. kolovoza – 47. Lendavska berba grožđa – koncert Prljavo Kazalište • 4. rujna – Vina pod krošnjama

• 5. rujna – 11. obljetnica tornja Vinarium Lendava – koncert Srebrna krila, Vlado Kalember i Novi fosili.

Program Festivala Vinarium 2026. u Gradskom parku Roža predstavili su Janez Magyar, lendavski župan, Eva Marija Banutai, predsjednica Turističke zajednice Lendava , dr. Mihael Habjanič Kasaš, voditelj Područnog ureda JSKD Lendava i Igor Magdič, direktor Zavoda za turizam i razvoj Lendave. Zbog pograničnog položaja našeg kraja, s Lendavom i Prekmurjem vežu nas brojne obiteljske i rodbinske veze, kao i cjeloživotna prijateljstva. Upravo su zbog toga Međimurci uvijek dragi gosti na svim lendavskim događanjima. Prvi dan je već pred vratima, a za odličan doživljaj pozvane su mnoge popularne zvijezde koje će oraspoložiti sve generacije.

64. AGRA u Gornjoj Radgoni

Do ite na najveći poljoprivredno - prehrambeni sajam Agra u Gornju Radgonu Ovogodišnji sajam posebno daje naglasak na Međunarodnu godinu pašnjaka i stočara, Žena poljoprivrednica te Volontera za održivi razvoj. Sa svim svojim egzo�čnim šarmom na ovogodišnjoj AGRI predstavi� će se ALŽIR kao zemlja partner. Zajedno s partnerskom zemljom sajma AGRA svoje će novos� i proizvode predstavi� na ukupnoj izložbenoj površini od 70.800 m2 preko 1690 izlagača koji dolaze iz 36 zemalja. Otkrit ćete najsuvremenija tehnološka rješenje vodećih svjetskih proizvođača poljoprivredne opreme kao i hrabre inovacije mladih tvrtki. Vidjet ćete profesionalno organizirane izložbe vrhunskih primjeraka stoke, konja, malih živo�nja i autohtonih slovenskih pasmina. Kao vrhunac svega, tu je i izložba pčelarstva, malih živo�nja i riba u ribnjaku. Najmlađima su na raspolaganju brojne zabavne i eduka�vne ak�vnos�.

Nakon šetnje prekrasnim središnjim sajamskim vrtom, Permakulturnim centrom s permakulturno-biodinamičkim vrtom, pored pokaznog pčelinjaka s plantažom medonosnih biljaka, kroz Spojnicu do sajamskog Sjenika klimatskih ciljeva, plantažu park-šume, Ekološki poligon, vrt suradnje Biotehničke škole Rakičan i Fakulteta za poljoprivredu i biosistemske znanos� Sveučilišta u Mariboru, plantažu starih sor� jabuka i vinove loze, o�ći ćete puni ideja i stručnih saznanja za vlas�� vrt ili poljoprivredno gospodarstvo. Kušat ćete nagrađivane slovenske kao i gostujuće mesne i mliječne delicije, vrhunska vina, med i osvježavajuća bezalkoholna pića s ocjenjivanja kvalitete pod pokroviteljstvom sajma. Kao i prošlih godina, među gostujućim primjercima za ocjenjivanje ima i hrvatskih proizvoda. U Pčelinjem paviljonu uživat ćete u interak�vnim prikazima tajni pčelinjeg svijeta i nagrađivanog meda. U Vinskom hramu, Vinska kraljica Slovenije ponudit će vam

Ustanova „„Zipka Međimurja“ raspisuje javni natječaj za izbor i imenovanje ravnatelja/ice ustanove „Zipka Međimurja“. Ravnatelja/ icu Ustanove imenuje Upravno vijeće uz prethodnu suglasnost Župana Međimurske županije. Ravnatelj/ica imenuje se na vrijeme od četiri godine, a ista osoba može biti ponovno imenovana. Na javni natječaj mogu se prijaviti osobe oba spola.

Za ravnatelja/icu može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: • magistar prirodne, društvene, humanističke, tehničke, biotehničke, umjetničke ili druge odgovarajuće struke (VSS iz područja prirodnih, tehničkih, biotehničkih, društvenih, humanističkih ili interdisciplinarnih znanosti, odnosno završen studij u umjetničkom području), • najmanje pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, • izvrsne organizacijske sposobnosti i komunikacijske vještine potrebne za uspješno upravljanje Ustanovom, • izvrsno poznavanje engleskog jezika, • napredno znanje rada na osobnom računalu, • iskustvo u pripremi i provedbi EU projekata.

Poželjno je posjedovanje vozačke dozvole B kategorije.

Za ravnatelja/icu ne može biti imenovana osoba koja prema zakonu kojim se uređuju trgovačka društva ne može biti članom uprave trgovačkog društva.

Uz prijavu na javni natječaj kandidat/kinja dužan/na je priložiti: • životopis, • dokaz o stečenoj stručnoj spremi – preslika • dokaz o radnom iskustvu – elektronički zapis o radnom stažu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ne stariji od datuma objave natječaja • dokaz o ispunjavanju uvjeta posjedovanja radnog iskustva u pripremi i provedbi projekata – ugovor o radu, odgovarajuće rješenje i sl. (preslika), popis projekata s nazivima i preciziranim odgovornostima unutar pojedinog projekta • uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, ne stariji od datuma objave natječaja, • prijedlog programa rada i razvoja Ustanove za četverogodišnje mandatno razdoblje.

Osobni podaci podnositelja prijave dostupni iz prijave, kao i osobni podaci dostupni iz gore navedenih priloga uz prijavu na natječaj, prikupljaju se i obrađuju isključivo za potrebe provedbe Natječaja te sukladno važećim propisima (Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka i Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18). Prijavom na natječaj kandidat daje privolu ustanovi „Zipka Međimurja“ za prikupljanje i obradu osobnih podataka navedenih u prijavi na natječaj i dokumentaciji dostavljenoj s prijavom, u svrhu odabira kandidata. Rok za podnošenje prijava na javni natječaj je osam dana od dana objave natječaja.

Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta podnose se u zatvorenoj omotnici na adresu:

Sajam Agra okuplja sve novitete i trendove u prehrambenoj i poljoprivrednoj industriji plemenita vina na degustaciju. U izložbenim prostorima moći ćete isproba� nagrađivanu poljoprivrednu mehanizaciju. Svakodnevno će vas zabavlja� uzbudljiva natjecanja i nezaboravni društveni događaji za sve generacije. Sajam AGRA pozi�vno će utjeca� na jačanje seoskih područja, pomoći će očuvanju okoline, brinu� se za osiguranje boljih prinosa i sigurnu opskrbu kroz međunarodne poslovne događaje, aktualne stručne savjete kao i kroz izložbe koje

organiziraju najvažnije slovenske i međunarodne ins�tucije. Sajam AGRA nezaboravan je događaj za cijelu obitelj i sve generacije, to je međunarodna proslava suradnje, tradicije i budućnos�. Bez obzira jeste li profesionalni poljoprivrednik, ljubitelj vrtlarenja, stručnjak za hranu, gurman, ljubitelj vina ili jednostavno tražite ideju za savršen jednodnevni izlet, bit ćete oduševljeni.

Nabavite svoju ulaznicu za 11€!

Ustanova „Zipka Međimurja“ Ruđera Boškovića 2 40000 Čakovec s naznakom: „PRIJAVA NA JAVNI NATJEČAJ ZA RAVNATELJA/ICU – NE OTVARATI“.

Nepravodobne i nepotpune prijave neće se razmatrati.

Nakon utvrđivanja zadovoljenja formalnih uvjeta natječaja, provest će se prethodna procjena sposobnosti kandidata/kinja (putem intervjua) uz obveznu obavijest kandidatima/kinjama o načinu i vremenu održavanja intervjua. O rezultatu natječaja kandidati će biti obaviješteni u roku 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave.

Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih kandidata ne bude izabran, natječaj će se ponoviti.

Ustanova Zipka Međimurja zadržava pravo ne izvršiti izbor ravnatelja/ice po raspisanom natječaju, te isti može poništiti. USTANOVA „ZIPKA MEĐIMURJA“

Crna kronika

NA FESTIVALU elektronske glazbe u Nedelišću

Pronašli magične gljive, speed, kokain… Tijekom održavanja festivala elektronske glazbe, od 7. do 9. kolovoza u Nedelišću, policijski službenici Policijske uprave međimurske proveli su pojačane aktivnosti usmjerene na suzbijanje zlouporabe droga. Tijekom provođenja akcije evidentirano je ukupno deset prekršaja neovlaštenog posjedovanja droge. U posjedovanju opojnih sredstava zatečeno je deset osoba u dobi od 19 do 37 godina, od kojih su pronađene i oduzete različite vrste te oblici droga. Među oduzetim tvarima nalaze se psilocibin (magične gljive), marihuana, MDMA (ecstasy), kokain, amfetamin (speed) te jedan listić LSD-a. Pronađene droge bile su u različitim oblicima, između ostaloga

u obliku tableta, kapsula, smotuljaka i listića. Zbog počinjenih prekršaja iz članka 3. stavka 1., koji su kažnjivi po članku 54. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, policijski službenici izdali su šest prekršajnih naloga na temelju kojih je naplaćeno ukupno 2.650 eura novčanih kazni. Protiv preostale četiri zatečene osobe bit će podneseni optužni prijedlozi Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu. Iz Policijske uprave međimurske najavljuju kako će i ubuduće provoditi aktivnosti usmjerene na suzbijanje zlouporabe droga, s posebnim naglaskom na javna okupljanja i druge manifestacije na kojima se okuplja veći broj građana. (sh)

MLADIĆ (20) koji je istukao djevojku kažnjen radom za opće dobro

Ubo je ključem auta u nogu Mladić (20) iz Međimurja nepravomoćno je osuđen na 11 mjeseci zatvora zbog premlaćivanja djevojke s kojom je živio, no kaznu neće odslužiti iza rešetaka jer je zamijenjena radom za opće dobro. Do napada je došlo u rujnu prošle godine u jutarnjim satima, dok je par automobilom putovao iz Orehovice prema Prelogu. Prema onome što je sud utvrdio, mladić je vozio i za volanom počeo udarati djevojku šakama po glavi i lijevoj nozi te ju vukao za kosu. Kad su stigli do Hrženice, izvukao ju je iz automobila i nogama više puta udario po licu i tijelu, a ključem automobila ubo ju je u lijevu nogu. Nakon toga nastavio je vožnju i opet ju nekoliko puta udario šakama po licu. Djevojka je zadobila natučenja glave, lica, lijevog

STRAHONINEC

ramena i bedrene kosti te ozljede trbuha i prsnog dijela kralježnice. Sve su ozljede bile lake naravi. Sud ga je proglasio krivim za tjelesnu ozljedu bliske osobe i izrekao mu kaznu od 11 mjeseci zatvora. Tu je kaznu potom zamijenio radom za opće dobro u trajanju od 660 sati, koji mora odraditi u roku kojeg će odrediti probacijska služba. Uz to mu je određena i sigurnosna mjera obveznoga psihosocijalnog tretmana. Mladić će djevojci morati isplatiti i 750 eura na ime imovinskopravnog zahtjeva, u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti presude. Troškova postupka oslobođen je jer nema imovine, a uzdržavaju ga roditelji. Presuda je nepravomoćna, no žalba na nju nije moguća jer su se obje strane odmah nakon objave odrekle prava na žalbu. (ik)

Glasno puštao muziku U srijedu, 12. kolovoza oko 2:30 sati u Strahonincu, Prvomajskoj ulici, 35-godišnjak je narušavao javni red i mir. Prvo je vikao na ulici, a potom je na ulicu donio prijenosni zvučnik putem kojeg je glasno reproducirao glazbu te na taj način remetio noćni mir sumještana. Tijekom policijskog postupanja 35-godišnjak je pogrdnim riječima vri-

jeđao policijske službenike. Policijski službenici uhitili su 35-godišnjaka i priveli ga u Policijsku postaju Čakovec, dok je prijenosni zvučnik privremeno oduzet. Zbog počinjenih prekršaja protiv 35-godišnjaka podnijet će se optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu. (sh)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

14. kolovoza 2026.

DESETEROČLANA NARKO-GRUPA prodavala drogu i preko aplikacije

U kućnoj radinosti “skuhali” do 7,5 kila amfetamina Četvorici osumnjičenika sud je odredio istražni zatvor Čakovečko državno odvjetništvo pokrenulo je istragu protiv desetero ljudi zbog sumnje da su na području Čakovca i Međimurja proizvodili i preprodavali amfetamin, sintetski kanabinoid i druge droge, a četvorici osumnjičenika sud je odredio istražni zatvor. Kao glavnog organizatora tužiteljstvo označava 28-godišnjaka. Njega se sumnjiči da je od prosinca 2025. do srpnja ove godine iz inozemstva, preko različitih dostavnih službi i

drugih osoba, nabavljao tvari za izradu droge. Za proizvodnju je, tvrdi tužiteljstvo, angažirao 27-godišnjaka, pa su njih dvojica zajedno "skuhala" između pet i sedam i pol kilograma amfetamina. Osim proizvodnje, 28-godišnjak je preko jedne aplikacije osnovao grupu u kojoj je nudio različite vrste droge i zainteresiranima omogućavao nabavu. Kod sebe je, radi prodaje, navodno držao amfetamin, marihuanu, MDMA, kokain, sintetski kanabinoid i hašiš.

Drogu su dalje preprodavali i ostali osumnjičenici. Jedan 24-godišnjak iz Čakovca s 25-godišnjakom je vagao i prepakiravao drogu u pojedinačne doze, pa je tako obavio 45 prodaja sintetskog kanabinoida ukupne mase 61 gram. Kad njega nije bilo kod kuće, drogu su kupcima predavali njemu bliski 23-godišnjakinja i 45-godišnjak, dok je 31-godišnjak u četiri navrata posredovao između dilera i kupaca. Za lanac tužiteljstvo veže i 37-godišnjaka, koji je

od glavnog osumnjičenika kupio 85 grama sintetskog kanabinoida i tu istu drogu preprodao 20-godišnjaku, kao i 25-godišnjaka koji je od 28-godišnjaka u najmanje pet navrata kupio više od stotinu grama iste droge. Na prijedlog državnog odvjetništva sudac istrage Županijskog suda u Varaždinu odredio je istražni zatvor 20-godišnjaku, 27-godišnjaku, 24-godišnjaku i 25-godišnjaku, zbog opasnosti od ponavljanja djela i utjecaja na svjedoke. (ik)

dio da mjesto nije bilo javno jer napad nitko nije vidio ni čuo, da nema svjedoka ni liječničkih nalaza pa tako ni prekršaja. Isticao je i da žrtva nikad nije podnijela kaznenu prijavu. Sud te argumente nije prihvatio. Ocijenio je iskaz žrtve uvjerljivim, a napad se dogodio na ulici u blizini kuća, dakle na mjestu dostupnom drugim ljudima. Za takav prekršaj nije nužno da su ga prolaznici stvar-

no vidjeli, dovoljno je da se odigrao na javnom mjestu. Napadač je otac sedmero maloljetne djece, žena mu ne radi, a deveteročlana obitelj živi od jedne plaće uz tri kredita. Sud je te prilike, kao i to da ranije nije kažnjavan za sličan prekršaj, uzeo kao olakotne okolnosti te izrekao najnižu zakonom propisanu kaznu. Presuda nije pravomoćna. Žalba je moguća u roku od osam dana. (ik)

PALICOM pretukao poznanika pa se branio

Nitko me nije vidio Muškarac (37) koji je drvenom palicom na ulici u Čakovcu pretukao poznanika s kojim je od prije bio u zavadi, na sudu se branio tvrdnjom da nije počinio prekršaj jer napad nitko nije vidio ni čuo. Sud ga ipak nije poslušao i nepravomoćno ga je osudio na 700 eura kazne. Sve se dogodilo još 28. prosinca 2024. oko 11:30. Napadač je prišao čovjeku na ulici i, bez ijedne riječi, počeo ga udarati palicom po tijelu. Žrtva je pala

na tlo, a on je otišao. U pozadini su, kako stoji u optužnici, bile ranije nesuglasice između njih dvojice. Pretučeni je sam pozvao policiju, no nije otišao liječniku. Na sudu je objasnio zašto. - Bojao sam se njega i njegova društva, rekao je. Tvrdio je i da se s napadačem nikada nije družio te da mu nije jasno zbog čega ga je ovaj napao. Danas ga se, dodao je, više ne boji. Optuženi je krivnju osporavao. Preko odvjetnika je tvr-

MLADIĆ (22) iz Podturna oslobođen za nasilje nad izvanbračnom partnericom

Zvao policiju da zaštiti tek rođeno dijete

Dijete je već sa svega osam dana starosti oduzeto i smješteno u udomiteljsku obitelj. Žena je pred sudom priznala da je nakon toga završila na psihijatriji Muškarac (22) iz Podturna oslobođen je optužbe za navodno nasilje nad izvanbračnom partnericom koje se dogodilo početkom lipnja. Policiju je te noći pozvao on sâm, i to u strahu za njezino tek rođeno dijete, a danas je upravo ta žena pod istragom zbog sumnje da je naudila novorođenčetu. Njihova veza kratko je trajala. Ženu je upoznao preko društvene mreže dok je bila trudna, primio ju je k sebi, a krajem svibnja prošle godine

rodila je sina. Dijete nije njegovo, no kaže da ga je prihvatio kao svoje. Ubrzo su počeli problemi. U obrani je ispričao da se partnerica loše ponašala prema djetetu, da je govorila kako ga ne želi i kako će mu nauditi. Više puta joj je, kaže, morao uzimati dijete iz ruku jer se bojao za njega, i zato je zvao policiju i hitnu. Njezina se verzija razlikovala u ključnim detaljima. Tvrdila je da ju je udario i ba-

cio na krevet te da se osjećala poniženo. On nije negirao da je došlo do fizičkog sukoba, ali je naveo da se dogodio kod njegove tete u drugom mjestu, a ne u obiteljskoj kući u Podturenu, kako je stajalo u prijavi. Priznao je da je ženu odgurnuo i okrznuo je po usnici dok joj je iz naručja pokušavao uzeti dijete, ali tvrdi da to nije učinio da pokaže silu, nego da zaštiti novorođenče. S obzirom na to da se sukob koji je priznao dogodio

u drugom mjestu, a o tom se događaju već vodi kazneni postupak, prekršajni sud ga je oslobodio. Dijete je već sa svega osam dana starosti oduzeto i smješteno u udomiteljsku obitelj. Žena je pred sudom priznala da je nakon toga završila na psihijatriji. Državno odvjetništvo u Čakovcu sada protiv nje vodi istragu zbog sumnje da je naudila djetetu. Presuda nije pravomoćna. (ik)

Apsolutni rekorder akcije uvaćen je u četvrtak, 6. kolovoza u 18:14 sati, na autocesti A4. Nadzorna kamera snimila je osobni automobil mađarskih tablica pri brzini od čak 222 km/h, na dionici gdje je limit 130 km/h. Budući da je

vozilo u vlasništvu tvrtke iz Mađarske, policija vlasniku šalje obavijest o prekršaju, za koji je predviđena kazna od 660 do 1.990 eura. Nadzori se nastavljaju, pa policija apelira na vozače da poštuju prometna pravila. (sh)

U SEDMODNEVNOJ AKCIJI međimurske policije zabilježeno čak 232 prekršaja

Vozio 222 na sat na autocesti Policijski službenici PU međimurske od 3. do 9. kolovoza proveli su pojačani nadzor brzine kako bi povećali sigurnost i spriječili nesreće. Utvrđena su ukupno 232 prekršaja, od kojih se 115 odnosilo na

nepropisnu brzinu. Među ostalim ogrešenjima o zakon ističe se 47 slučajeva nekorištenja pojasa, sedam vožnji pod utjecajem alkohola, šest nepropisnih korištenja mobitela te 11 nenošenja zaštitne kacige.

14. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

PROVALIO u nogometni klub u Čehovcu

SUKUB u čakovečkom kafiću Trip

Snimka na sudu razotkrila nasilnike

Priznali da su malo tukli gosta tek nakon što su na sudu vidjeli snimku Dvojica mladića iz Čakovca kažnjena su s ukupno 1.000 eura jer su početkom ožujka u jednom čakovečkom lokalu nakon svađe udarila gosta, a pred sudom su tvrdili da je posrijedi bila tek bezazlena čarka. Sve se dogodilo 2. ožujka u kafiću "Trip" u Ulici kralja Tomislava. Dvojica mladića (21) i (20) tada su, pod utjecajem alkohola, nakon kraće prepirke rukama udarila gosta po glavi i tijelu,

i to ispred šanka, na mjestu vidljivom i čujnom drugim gostima. Prvookrivljeni je isprva zanijekao da je ikoga udarao. Kada mu je na sudu puštena snimka nadzorne kamere, promijenio je priču i priznao da su se "malo potukli" s gostom, uz napomenu da je drugi mladić u tome imao veću ulogu. Rekao je da se samo uključio u sukob između svog prijatelja i gosta te da

je i on tada zadao udarac. Zamolio je sud da uzme u obzir to što dotad nije bio prekršajno kažnjavan. Drugi mladić priznao je krivnju već na početku. Kazao je da je te večeri bio pijan, s dva promila alkohola u krvi, te da je gosta odgurnuo i jednom pljusnuo. I on je, nakon što mu je predočena snimka, osporio da je žrtvu udarao više puta po glavi i tijelu, iako je to na snimci bilo vidljivo.

Upravo je snimka nadzorne kamere presudila. Na temelju priznanja i pregledane dokumentacije sud je oba mladića proglasio krivima za narušavanje javnog reda i mira. Prvookrivljenom je izrekao najnižu propisanu kaznu od 300 eura, dok je drugom, kao ranije kažnjavanom, odmjerio 700 eura, uzevši mu kao olakotno priznanje krivnje. Presuda je nepravomoćna. (ik)

SLUČAJ IZ Male Subotice

Sin ponavljao dva razreda, roditelji kažnjeni Roditelji dječaka iz Male Subotice nepravomoćno su osuđeni jer njihov sin nije htio u školu, iako su ga, kako tvrde, uzalud nagovarali, slali na opservaciju i tražili pomoć socijalne službe. Sud im je izrekao po 60 eura kazne. Njihov sin (13), učenik šestog razreda osnovne škole u Maloj Subotici, od početka školske godine do početka studenog nakupio je čak 246 izostanaka, od čega 222 neopravdana. Zbog toga je

Međimurska županija protiv oca (34) i majke (29) izdala prekršajni nalog, a kad su oni uložili prigovor, predmet je završio pred čakovečkim sudom. Oboje su priznali krivnju, ali su na sudu ispričali kako izgleda njihov pokušaj da sina vrate u klupe. Dječak je, kažu, pao peti i šesti razred i sada ne želi sjediti u razredu s mlađom djecom. Inzistirali su da ide, no on ih ne sluša, a oni ne znaju kako da ga natjeraju.

Pokušali su i preko socijalne radnice. Dječaka su poslali na tri tjedna u Karlovac, u ustanovu gdje se djecu potiče na daljnje školovanje. Kad se vratio, prvi tjedan je otišao u školu, a nakon toga ga više nisu mogli natjerati da ide. Roditelji su tražili da im se kazna smanji jer uzdržavaju petero djece od socijalne pomoći i dječjeg doplatka. Otac je istaknuo da ne radi jer je bolestan i da je imao

operaciju srca. Majka je navela da je u veljači odbila posao čistačice jer biciklom ne može stizati tako daleko na posao. Sud je uzeo u obzir njihovo teško imovno stanje pa im je izrekao najmanju moguću kaznu, po 60 eura, uz mogućnost da se dug smatra podmirenim ako u roku plate dvije trećine iznosa. Oslobođeni su plaćanja troškova postupka. Na presudu žalba nije dopuštena. (ik)

NIJE MU bilo prvi put

Udario je šakom u glavu jer mu nije dala cigarete Muškarac (30) iz Čakovca završit će u zatvoru jer je izvanbračnu suprugu udario šakom u lice zato što mu nije dala cigaretu, i to pred njihovo dvoje male djece. Čakovečki sud osudio ga je na 15 dana zatvora, no presuda još nije pravomoćna. Do napada je došlo 10. lipnja navečer u obiteljskoj kući. Muškarac je od supruge tražio cigaretu, a kada je nije dobio, udario ju je zatvorenom šakom u predjelu oka. Bijesan, potom

je nogom udario u ulazna vrata, koja su ispala iz ležišta i pala na pod. Žena je nakon udarca imala masnicu, a sve su gledala njihova dva djeteta, rođena 2024. i 2026. godine. Prema njezinu iskazu, muškarac je tada bio pod utjecajem droge. Tjerao ju je iz kuće dok je vani padala kiša. Rekla je da je bila uplašena i uznemirena te da o tomu mogu posvjedočiti i policija i socijalna služba koje su vidjele ozljedu.

Muškarac je isprva priznavao samo dio odgovornosti. Tvrdio je da su se svađali oko problema koji ih muče, da on nema posla i traži ga, a da supruga to ne razumije. Priznao je da ju je udario u oko i da je udario u vrata. Nakon što je supruga svjedočila, priznao je prekršaj u cijelosti i izrazio kajanje. Ovo mu nije bio prvi put. Isti sud već ga je zbog nasilja u obitelji osudio 2024. godine, a novi

prekršaj počinio je unatoč toj pravomoćnoj presudi. Sudac mu je zbog toga izrekao zatvorsku umjesto novčane kazne, dok mu je kao olakotno uzeo priznanje i loše imovno stanje. Vrijeme koje je proveo u zadržavanju uračunato mu je u kaznu. Muškarac je pred sudom rekao da želi i dalje živjeti sa suprugom zbog djece. Ona je odgovorila da to neće dopustiti. (ik)

VRIJEĐAO POLICAJCE, a onda tvrdio da su oni prvi počeli

Koristili su prekomjernu silu Muškarac (33) iz Čakovca nepravomoćno je osuđen na 700 eura kazne jer je usred noći u centru Čakovca vrijeđao policajce. Na sudu je priznao da je psovao, ali je krivnju prebacio na policajce tvrdeći da su prema njemu koristili prekomjernu silu. Sve se dogodilo 24. svibnja oko 2:10. Policajci Policijske postaje Čakovec zatekli su ga u Ulici Katarine Zrinski, a on ih je dočekao

bujicom pogrdnih riječi. Vulgarno je opsovao, dovodio u pitanje što uopće traže i psovao im majku. Pred sudom nije poricao da je izgovorio to što mu se stavlja na teret, ali je odmah dodao da za to postoji razlog. - Smatram da su prema meni koristili prekomjernu silu, branio se, pozivajući se na ono što je već napisao u prigovoru na kaznu.

Crna kronika 9

Sud mu je odmah dao do znanja da to nije stvar ovog postupka. Ako smatra da je policija prema njemu postupila prekomjerno, pritužbu mora uputiti Policijskoj upravi međimurskoj. Pred prekršajnim sucem bilo je samo jedno pitanje, je li vrijeđao ili nije, a to je i sam priznao. U njegovu su korist išli priznanje, činjenica da dosad nije bio kažnjavan i loše imovinsko stanje. Zbog toga mu je

sud izrekao najnižu moguću kaznu za takav prekršaj, iako je mogla ići i do 4000 eura. Uz kaznu mora platiti i 50 eura sudskih troškova. Ako dvije trećine iznosa uplati u roku, kazna će se smatrati podmirenom u cijelosti. Presuda još nije pravomoćna. Muškarac ima pravo žalbe u roku od osam dana, o kojoj bi odlučivao Visoki prekršajni sud u Zagrebu. (ik)

Odnio Kunčićevo vino, Jägermeister i torbu Muškarac star 29 godina provalio je u prostorije nogometnog kluba ČSK u Čehovcu i odnio dvije litre vina, litru Jägermeistera i sportsku torbu, a Općinski sud u Čakovcu sada ga je zbog toga nepravomoćno osudio na sedam mjeseci zatvora. Do provale je došlo 9. kolovoza 2023. oko 21 sat. Muškarac je rukom otvorio prozor koji je bio odškrinut na ovjes i tako se uvukao u klupske prostorije u Voćarskoj ulici. Unutra je uzeo dvije litre vina marke Kunčić, litru Jägermeistera i sportsku torbu, sve u vlasništvu kluba. Ukupna vrijednost odnesenog bila je 70 eura. Iako je riječ o robi male vrijednosti, sud je djelo kvalificirao kao tešku krađu jer je počinitelj provalio u

zatvoreni objekt da bi došao do plijena. Muškarac je odmah priznao krivnju, potvrdio sve što mu je stavljeno na teret i izrazio žaljenje zbog onoga što je učinio. Sud mu je iskreno priznanje i kajanje uzeo kao olakotnu okolnost. S druge strane, teško mu je pala njegova prošlost. Riječ je o višestrukom povratniku koji je do sada osuđivan za niz raznovrsnih kaznenih djela, pa mu je dosadašnja osuđivanost išla na štetu pri odmjeravanju kazne. Upravo je ona pretegnula da kazna ne bude blaža. Budući da je lošeg imovnog stanja, sud ga je oslobodio plaćanja troškova postupka, koji padaju na teret suda. Presuda nije pravomoćna i na nju je moguća žalba. (ik)

DOBIO JE i uvjetni zatvor

Iskalio se na aparatu za kockanje Muškarac star 52 godine prevrnuo je aparat za igre na sreću u čakovečkom automat klubu "Vulkan" i tako ga uništio, a sada mora vlasniku nadoknaditi 1.875 eura štete, ali i tri godine paziti da ne završi iza rešetaka. Do incidenta je došlo jednog jutra u siječnju 2023. u klubu u Ulici dr. Ivana Novaka. Muškarac je, koristeći snagu, prevrnuo aparat marke "Novostar" na pod, pri čemu se razbila konstrukcija uređaja. Vlasnik, tvrtka International Evona, procijenio je štetu na 1.875 eura. Na sudu je muškarac priznao djelo. Izrazio je žaljenje i obećao da će štetu u cijelosti nadoknaditi. Zamolio je sud da uzme u obzir da je jedini u obitelji koji radi, i to u Austriji, gdje mjesečno zaradi 4.500 eura i uzdržava suprugu i petero djece.

Najmlađe je tek napunilo 18 godina i još ide u školu. Naveo je i da nije bio u sukobu sa zakonom još od 2016., kada je zadnji put osuđen, i to za djelo počinjeno ranije. Otad, kaže, nije počinio nikakvo kazneno djelo. Sud je te okolnosti prihvatio kao olakotne, uz njegovo iskreno priznanje i spremnost da nadoknadi štetu. Otegotnih okolnosti nije bilo. Zbog oštećenja tuđe stvari nepravomoćno je osuđen na deset mjeseci zatvora, ali uz uvjetnu osudu. Kazna se neće izvršiti ako u tri godine ne počini novo kazneno djelo i ako u roku od tri mjeseca isplati vlasniku 1.875 eura. Uz to mora platiti i 100 eura sudskih troškova. Obje strane odrekle su se prava na žalbu, pa je presuda time postala konačna. (ik)

KRAĐE U Čakovcu

Iz trgovine ukrale proizvode vrijednije od 1800 eura Dovršenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se kako su 24-godišnjakinja i 32-godišnjakinja počinile produljeno kazneno djelo krađe. Ujedno, istraživanjem je utvrđeno da im je 42-godišnjak pomogao u počinjenju kaznenog djela. Naime, u razdoblju od 3. do 10. lipnja 2026. godine, u poslijepodnevnim satima, u Čakovcu, iz trgovine u Zagrebačkoj ulici, osumnjičene su u više navrata s prodajnih poli-

ca ukrale razne prehrambene proizvode i druge prodajne artikle, nakon čega su se udaljile iz trgovine. Materijalna šteta procijenjena je na nešto više od 1800 eura. Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 42-godišnjak pomogao 24-godišnjakinji i 32-godišnjakinji u počinjenju opisanog kaznenog djela krađe. Nadležnom državnom odvjetništvu podnijet će se posebno izvješće kao dopuna kaznene prijave. (sh)

10 Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

GLOBALNO I LOKALNO josip.simunko@mnovine.hr Piše: Josip Šimunko

14. kolovoza 2026.

Kako preskočiti epohu?

rema podacima Europske unije, ekonomski zaokret prema čišćoj energiji iz obnovljivih izvora je na polovici puta. Tehnološki kasnimo za Kinom i Amerikom nešto više od dvije godine u razvojnom smislu, no to se da nadoknaditi pametnim i strateškim ulaganjima. Naime, iako se Europa prva u svijetu javno deklarirala za zelenu inicijativu zakasnila je u razvoju pa danas još uvijek troši tri četvrtine energije iz fosilnih izvora, a tek jednu četvrtinu električne energije. Postupci proizvodne energije iz obnovljivih izvora danas su poznati i primjenjivi, što znači da su mogućnosti ubrzanja proizvodnje jako velike. Naime, tehnološka rješenja za promet, grijanje i hlađenje i kumuliranje električne energije već su usvojena, treba se samo ekonomski ponašati, no to još uvijek ne uspijevamo. Veliki smo rasipnici energije. Ovih je dana objavljen podatak da bi Europa do 2040. godine svake godine uštedjela oko 250 milijardi eura ako ne bi uvozila fosilna goriva, već se grijala pomoću električne energije proizvedene obnovljivim izvorima. To znači da bi svake godine ostajalo toliko novca za ulaganja u nove industrije. Da to nije tek puka želja i tlapnja pokazuje jednostavna računica temeljena na �izikalnim zakonitostima. Strojevi koji pokreću današnji svijet s unutarnjim sagorijevanjem iskorišta-

Županica Općine Odranci Barbara Ferenčak, predsjednik slovenskog društva Silvester Kuzma, Mladen Dobranić te načelnik Mar�n Srša prilikom potpisivanja Povelje o bra�mljenju

ŠETNICA PO KLETIMA u Grkaveščaku vaju samo do 30 posto energije za rad, ostalo odlazi na beskorisno zagrijavanje atmosfere. Električni motor iskoristi čak 90 posto energije za rad, što znači da je triput učinkovitiji nego benzinac ili dizelaš. Osim toga, Sunce grije besplatno, a danas čak i Hrvatska su�inancira dizalice topline i solarne elektrane, te po prvi put kućne baterije čija je zadaća skupljanje električne energije cijele godine, a u konačnici grijanje kuća pomoću proizvedene električne energije. Dakako, pametni investitori će odmah nabaviti natrij ionske baterije te svoj sustav nadograđivati prema potrebama. Najvažnije je spoznati da ova treća ili četvrta tehnološka revolucija znači dugoročno manje troškova za građane. Osnovno je smanjenje troškova u gospodarstvu, a time i značajno povećanje konkurentnosti društva. Još uvijek se misli da je električni automobil ili proizvodnja energije dobivene od sunca oblik pomodarstva, a ne ključna bitka za konkurentnost. Nije lako preskočiti epohu.

Pobratimili se s prijateljima iz Odrancov Kruna ovogodišnjeg vinskog pohoda bilo je potpisivanje Povelje o bratimljenju sa slovenskim vinogradarima i voćarima Svaki kraj ima svoje tajne, ali svetomartinski bregi svoju najljepšu čuvaju u otvorenim vratima svojih kleti. Dok se vesela kolona okupljala kod OPG-a Hadela, nije bilo prepreka ni granica – samo želja za druženjem i poštovanje prema trudu domaćih voćara i vinogradara. - Tako ti je to s nama. Uvijek veselje, pjesma i dobro raspoloženje, dobacio je u prolazu “vinski maneken” Mladen Dobranić, dajući znak Eko bendu da zasvira, a šetačima da krenu u još jednu nezaboravnu „Šetnicu po kletima“. Oko šezdeset raspoloženih sudionika, pod vodstvom poznatog predsjednika domaće Udruge voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri, uputilo se stazom od OPG-a Hadela prema Frizu i Cvetkoviću, pa sve do Vinka u Grkaveščaku. Svaka stanica donijela je novu priliku za zdravicu, toplu riječ i uživanje u pogledu. Najsvečaniji trenutak dana odvio se kod obitelji Hade-

Obitelj Hadela iz Grkaveščaka lijepo je ugos�la svoje goste la, gdje je potpisana Povelja o bratimljenju s Društvom vinogradnikov in sadjarjev Odranci. Predsjednici Mladen Dobranić i Silvester Kuzma time su okrunili dugogodišnju suradnju i razmjenu iskustava uz zajednički moto: „Uzgajajmo i jedimo dobro voće i povrće, pijmo dobro vino i domaća pića – Živjeli!“. Ovaj povijesni čin podržali su i svetomartinski načelnik Martin Srša, županica Općine

Odranci Barbara Ferenčak te dragi gosti iz slovenskog Rovišća. Uz neumorne ritmove Eko benda, šetnja se brzo pretvorila u pravu feštu domaćih okusa. Čaše su se punile ponajboljim vinima svetomartinskog kraja, a za gastronomski dio pobrinuli su se pravi majstori. Šetači su uživali u svježe pečenoj ribi koju je vješto pripremao Slovenac Gerić, boga-

S čašom oko vrata šetalo se od kle� do kle�

tom bograču te divljači koju su poklonili domaći lovci, a koja se krčkala na Izletištu Goričanec. Preostaje još samo nadati se da će vinogradi izdržati ove ljetne žege i sparinu te podariti bogat rod. A kad dođe vrijeme, nema sumnje – ista će se vesela ekipa, s čašom oko vrata i pjesmom na usnama, ponovno okupiti i krenuti dobro poznatim putem od kleti do kleti.

14. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

IZLOŽBA “DVIJE SLIKARSKE PRIČE” Ljiljane i Nede Horvat u Caffe baru “Bedem”

Žar prema slikanju prati ih od djetinjstva

U ugodnom ambijentu Caffe bara “Bedem” u Starom gradu Čakovec, 10. kolovoza, postavljena je izložba umjetničkih slika pod nazivom “Dvije slikarske priče”. Riječ je o radovima autorica Ljiljane Horvat i Nede Horvat, dugogodišnjih članica Likovnog udruženja Čakovec, čija će djela zainteresirana publika moći razgledati sve do 24. kolovoza. Iako službenog otvorenja izložbe nije bilo, na lokaciji izložbe 11. kolovoza popričali smo s autoricama o njihovoj umjetničkoj strasti, inspiraciji i stvaralačkom procesu koji stoji iza njihovih djela. Ondje smo sreli i Tonija Fažona, predsjednika Likovnog udruženja Čakovec, koji je istaknuo kako udruga kontinuirano pomaže svojim članovima u organizaciji izložbi i predstavljanju umjetničkih radova javnosti.

Suradnja unatoč stilskoj različitosti

Obje autorice ljubav prema likovnom izražavanju gaje još od djetinjstva, no u udruzi su pronašle dodatni poticaj za

JAVNI NATJEČAJ

za izbor i imenovanje ravnatelja/ice ustanove „Zipka Međimurja“

Autorice Ljiljana i Neda Horvat rad. Ljiljana Horvat, diplomirana ekonomistica i članica LUČ-a od 2008. godine, umjetnosti se vratila upisom u udrugu nakon duže pauze. - To mi je bio pravi poticaj da se ponovno pokrenem. Danas mi je to predivan hobi uz koji se opuštam. Nadahnuće pronalazim u obitelji i svijetu koji me okružuje, poručuje Ljiljana, koja najradije prikazuje prirodu i cvjetne motive u tehnici ulja, akrila, suhog pastela i motanog papira. S druge strane, Neda Horvat, diplomirana arhitektica

koja u LUČ-u stvara od 2000. godine, svoju struku izravno prenosi na platno kroz gradske vedute i panorame, koristeći tehnike akvarela, akrila i ulja na platnu. - Slikanjem se bavim još od djetinjstva. Kasnije sam upisala arhitekturu, gdje se također dvije godine intenzivno slikalo, a nakon toga nastavila sam prikazivati perspektive gradova, dodaje Neda. Dok su kod Ljiljane karakteristični priroda i cvjetni motivi - teme kojima se u svom stvaralaštvu rado

vraća - Nedin je fokus na stabilnoj kompoziciji i pažljivo odabranim bojama kojima prenosi atmosferu urbanih prostora. Fažon je pojasnio kako radovi dviju autorica izražavaju stilsku različitost i drugačiji pristup umjetnosti, no naglasio je kako slikarice unatoč tome blisko surađuju, pri čemu je jedan od njihovih najzapaženijih zajedničkih projekata bilo oslikavanje murala na zidu Streljane Čakovec povodom Dana Grada Čakovca. (jo)

Godišnje okupljanje članova prilika je za razmjenu ideja i iskustava Udruga slobodnih umjetnika „Mura” iz Podturna održala je 22. srpnja redovnu izbornu godišnju skupštinu na kojoj je jednoglasnom odlukom članova potvrđeno dosadašnje vodstvo. Povjerenje za novi mandat ponovno je dobila predsjednica Nevenka Zrna, dok novo vodstvo čine potpredsjednica Josipa Gombar, tajnik Vladimir Novaković i blagajnica Svjetlana Gombar. Riječ je o članovima koji su svojim predanim radom, brojnim uspješno provedenim projektima te aktivnim djelovanjem na području očuvanja umjetnosti, kulture i tradicije podturenskog kraja opravdali ukazano povjerenje. Na skupštini je predstavljen pregled rada u proteklom razdoblju, pri čemu je posebno istaknuto uspješno širenje djelovanja Udruge na međunarodnu razinu. Ostvarena je kvalitetna prekogranična suradnja s Općinom Lendava u Republici Sloveniji, čime je promocija tradicijske i kulturne baštine Podturna i Međimurja

Život u Međimurju 11

UDRUGA SLOBODNIH UMJETNIKA “Mura” Podturen

Ne znaju za pauzu uspješno proširena izvan granica Hrvatske. Zahvalivši članovima na jednoglasnoj potpori, predsjednica Nevenka Zrna istaknula je kako će Udruga i u novom mandatu nastaviti razvijati kreativne projekte, njegovati lokalni identitet te dodatno jačati suradnju s domaćim i inozemnim partnerima. Da najavljeno nije ostalo samo na riječima, pokazalo se već nekoliko dana nakon održane skupštine, kada su članovi Udruge nastavili s novim međunarodnim aktivnostima. Krajem srpnja sudjelovali su na petoj kulturno-turističkoj manifestaciji Zrinijada 2026., održanoj u dvorištu Hrvatskog kulturnog centra Zrinski u Lendavi. Manifestacija je okupila brojne posjetitelje te sudionike iz Slovenije, Hrvatske

i Mađarske, potvrdivši važnost prekogranične suradnje u očuvanju kulturne i tradicijske baštine. Bogat kulturno-povijesni program, dolazak povijesnih postrojbi, nastupi folklornih skupina te raznovrsna gastronomska ponuda stvorili su izvrsnu atmosferu. Posjetitelji su imali priliku kušati srednjovjekovna i tradicionalna jela, razgledati prezentacije starih zanata te posjetiti sajam obrtnika i sakupljača starina, koji je privukao velik broj zaljubljenika u baštinu i tradiciju. Poseban naglasak ovogodišnje Zrinijade bio je na međunarodnom povezivanju kulturnih i kulinarskih udruga iz Slovenije, Hrvatske i Mađarske, u čemu je aktivno sudjelovala i Udruga slobodnih umjetnika „Mura”.

Time je još jednom potvrđeno da novoizabrano vodstvo nastavlja graditi međunarodna partnerstva te uspješno promovirati kulturnu baštinu Podturna i Međimurja izvan granica Republike Hrvatske. Sudionici manifestacije uputili su velike pohvale organizatoru, Hrvatskom kulturnom društvu „Pomurje”, predvođenom predsjednikom Đaninom Kutnjakom, na još jednoj izvrsno organiziranoj i sadržajno bogatoj Zrinijadi. Sudjelovanjem na Zrinijadi 2026. Udruga slobodnih umjetnika „Mura” još je jednom potvrdila da ostaje jedan od najaktivnijih promotora kulturne baštine Podturna i Međimurja. Reizbor vodstva označio je nastavak uspješnog rada, a prvi međunarodni nastupi u novom mandatu pokazali su kako Udruga i dalje odlučno razvija prekograničnu suradnju, pokreće nove projekte te dostojno predstavlja svoj kraj i njegove kulturne vrijednosti na međunarodnoj razini. (as)

Za ravnatelja/icu ne može biti imenovana osoba koja prema zakonu kojim se uređuju trgovačka društva ne može biti članom uprave trgovačkog društva.

Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta podnose se u zatvorenoj omotnici na adresu: Ustanova „Zipka Međimurja“ Ruđera Boškovića 2 40000 Čakovec s naznakom: „PRIJAVA NA JAVNI NATJEČAJ ZA RAVNATELJA/ICU – NE OTVARATI“.

Nepravodobne i nepotpune prijave neće se razmatrati.

Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih kandidata ne bude izabran, natječaj će se ponoviti.

Ustanova Zipka Međimurja zadržava pravo ne izvršiti izbor ravnatelja/ice po raspisanom natječaju, te isti može poništiti. USTANOVA „ZIPKA MEĐIMURJA“

12 Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ČESTITKA GRADONAČELNICE Grada Čakovca Ljerka Cividini u povodu blagdana Velike Gospe

Gradimo budućnost na temeljima ljubavi i vjere

„Poštovane sugrađanke i sugrađani! Blagdan Velike Gospe, svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, jedan je od najvažnijih dana naše vjere i duhovne baštine. To je vrijeme kada se u molitvi i zahvalnosti prisjećamo trajnih vrijednosti koje oblikuju naše obitelji, župe i cijelu zajednicu. Mnogi će ovoga dana krenuti na hodočašće u Mariju Bistricu i druga marijanska svetišta ili će sudjelovati na proštenjima, tražeći snagu, mir i Božji blagoslov. Neka nas primjer Blažene Djevice Marije nadahne na međusobno poštovanje, dobrotu, solidarnost i otvorenost prema svakom čovjeku. U vremenu brojnih izazova upravo su vjera, ljubav i poštovanje

Piše: Vlasta Vugrinec

prema drugome temelj na kojem gradimo sigurniju i sretniju budućnost za generacije koje dolaze. Od srca vam želim da blagdan Velike Gospe provedete u miru, obiteljskom okruženju i duhovnoj radosti. Sretan vam i blagoslovljen blagdan Velike Gospe! gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini”

Prijavite se i trčite

km) te dječje utrke u pet kategorija (od 50 m do 400 m za godišta 2011.–2022. i mlađe). Prijave su otvorene na utrka.com ili na dan utrke od 15:30 do 17:50. Prijave i preuzimanje paketa za odrasle nalaze se u Društvenom domu, a za djecu u Sportskom domu Mačkovec. Prijavom do 16. kolovoza jamči se potpuni startni paket s obrokom i pićem. Povodom pete obljetnice organizatori najavljuju i poseban program te pozivaju sve građane da podrže trkače i ovu plemenitu akciju. (vv)

OČIŠĆENO središte Čakovca

Sprano je ulje od langoša

Završetkom Porcijunkulova središte Čakovca vratilo se u svakodnevni ritam, a komunalne službe odmah su krenule u temeljito uređenje ulica. Djelatnici GKP-a Čakom proteklih su dana proveli pojačano čišćenje i strojno pranje Trga Republike, Ulice kralja Tomislava te okolnih prometnica. Ribalo se ulje od langoša, slijepljeni kolači, čevapi i šećerna vata kao i �leke od prolivene kave i pića. Sveobuhvatno pranje i čišćenje gradske jezgre odrađeno je u srijedu tijekom noćnih te u ranim

Dostojanstveni ispraćaj u primjerenoj satnici Za vrijeme trajanja ovakvih vremenskih uvjeta, pri određivanju termina pogreba, kada god to bude moguće, građanima će se nuditi jutarnji termini od 9 sati nadalje, kažu u GKP Čakom

UTRKA za Udrugu Down

Sam kraj kolovoza u Međimurju ponovno donosi spoj sporta i humanosti. Jubilarna, 5. Humanitarna utrka za udrugu Down održat će se 23. kolovoza 2026. godine u Mačkovcu. Događaj organizira udruga Zajedno za druge u suradnji s AK "Međimurje" Čakovec i Udrugom za sindrom Down Međimurske županije, pod pokroviteljstvom Grada Čakovca. Sav prihod od kotizacija namijenjen je za individualne senzorne terapije i nabavku senzorne opreme. Natjecatelje očekuju dvije glavne utrke (6,5 km i 3,6

TROPSKE VRUĆINE pomakle sprovode u jutarnje termine

14. kolovoza 2026.

jutarnjim satima u četvrtak. U akciji su, uz komunalne djelatnike ČAKOM-a, sudjelovali i pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Čakovec kako bi grad što prije zasjao punim sjajem. Ipak, nadležni napominju kako urednost ne ovisi samo o komunalcima. Nemarno odbačeni otpad, žvakaće gume i ostaci hrane znatno otežavaju posao na terenu. Održavanje čistoće zajednička je briga svih građana, navode u Gradu te dodaju da je čist grad odraz svih njegovih stanovnika. (vv)

Građani Čakovca i okolice na posljednje ispraćaje svojih najmilijih više neće morati ići po najvećim vrućinama. Slučajno ili ne, direktorica je tu odluku donijela nakon što smo u Međimurskim novinama progovorili o toj temi. Konkretno, upozorili smo na apsurdnu i po zdravlje opasnu praksu održavanja sprovoda u ranim poslijepodnevnim satima, točno u vrijeme kada su ljetne temperature dosezale svoj vrhunac.

Sprovodi po prvi put u jutarnjim terminima

- Stvar je vrlo jednostavna, odgovorio nam je Dražen Barić, voditelj Radne jedinice groblje, dodavši kako su

na nove termine sprovoda utjecale ovogodišnje vrućine. Obavijest je poduzeće objavilo i na svojim službenim internetskim stranica i evo što piše: - Svjesni smo da dugotrajan boravak na otvorenom tijekom velikih vrućina može predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje. Kako bismo građanima omogućili ugodnije i sigurnije sudjelovanje u posljednjem ispraćaju njihovih najmilijih, omogućujemo održavanje pogreba i u ranijim jutarnjim terminima. Za vrijeme trajanja ovakvih vremenskih uvjeta, pri određivanju termina pogreba, kada god to bude moguće, građanima će se nuditi jutarnji termini od 9 sati nadalje.

Barić dalje kaže da je stranka ipak ta koja ima zadnju riječ. - Do sada smo imali samo jedan “jutarnji” ispraćaj i to u 9 sati, kaže Barić. Međutim, treba reći da je novi režim pogreba, sudeći po datumu objave na stranici poduzeća, na snazi tek od 6. kolovoza, dakle tjedan dana te da prijašnjih godina nije bilo takve prakse.

Teško se odstupa od tradicije

- Građani i dalje uglavnom biraju termine oko 14 sati i to zbog onih koji rade, dodaje Barić. Naime, iako je jutarnji ispraćaj puno ugodniji zbog vremena, zaposlenima je teško to uskladiti. Lakše je

Dražen Barić, voditelj Radne jedinice groblje GKP Čakom otići s posla sat ili dva ranije, primjerice ako je sprovod u 14 sati, no druga je stvar to uskladiti s posljednjim ispraćajima u 10 sati. Jer, treba se vratiti na posao, a ruku na srce, nakon sprovoda, posebno bliske osobe teško se vratiti u normalne radne gabarite. No, to je već drugi par rukava koji ovisi i o samom zaposleniku, radnom kolektivu i naravno gazdi, direktoru ili kako se već god zvao glavni.

U IVANOVCU otvoreno 3. izdanje Filmskog kampa

Ekrane mobitela zamijenili filmskim kamerama

U organizaciji Foto-kino kluba Ivanovec u Domu kulture u Ivanovcu u ponedjeljak, 10. kolovoza, svečano je otvoren 3. Filmski kamp, čiji je glavni cilj poticanje kreativnosti i razvijanje praktičnih vještina kod djece i mladih. Ovogodišnje izdanje Filmskog kampa okupilo je petnaestero polaznika. Među mladim entuzijastima nalazi se i troje sudionika iz Mađarske, čime je kamp još jednom potvrdio svoj međunarodni karakter. Svečanosti su nazočili gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Ivanovec Stjepan Horvat, ravnateljica OŠ Ivanovec Ksenija Korent te predsjednik Foto-kino klu-

Za Antoniju Vinković kratkometražni ﬁlmovi imaju najviše duše

Dok okupljene pozdravlja predsjednik Radovan Petković, u prvom redu sjede (slijeva nadesno): Živa Žigmund, Marino Šegan, Stjepan Petković, Stjepan Horvat, Ljerka Cividini i Ksenija Korent ba Ivanovec Radovan Petković. njih izdanja – film s prvog snimanje, rad s kamerom i Gradonačelnica Cividini tom je kampa, „mono-“, nagrađen je zvukom. Vjerujem da će mi prigodom poručila mladima na 63. Reviji hrvatskog film- to iskustvo puno pomoći u da se nakratko odmaknu od skog stvaralaštva djece, dok budućnosti i dati mi prednost digitalnog svijeta, međusobno se prošlogodišnji igrani rad pred ostalima, rekla je Antopodruže i upoznaju međimur- “To je bila samo…” plasirao nija i dodala kako namjerava ski kraj kroz objektiv kamere. na 64. Reviju. Za budućnost upisati filmsku i televizijsku Predsjednik VMO-a Stjepan Petković priželjkuje podizanje režiju na Akademiji dramske Horvat istaknuo je punu po- kampa na nacionalnu razinu umjetnosti. dršku daljnjem širenju ove i potencijalno preseljenje u Inače, dnevni program hvalevrijedne inicijative, dok Čakovec. kampa organiziran je u dva je ravnateljica OŠ Ivanovec Važnost kampa potvrdila dijela. Jutarnje radionice odrKsenija Korent naglasila ka- je i polaznica Antonija Vin- žavaju se od 9 do 13 sati, a ko je filmska kultura pose- ković iz Lopatinca, učenica poslijepodnevne od 15 do 18 bice prisutna među mladima medijskog smjera Graditeljske sati, dok je dvosatna stanka u Ivanovcu. Okupljenima se škole Čakovec, kojoj je ovo već između njih rezervirana za obratio voditelj kampa Stjepan treće sudjelovanje. ručak, druženje i zabavne Petković, koji uz Živu Žigmund - Shvatila sam da me ovo aktivnosti. vodi radionicu Igranog filma, stvarno zanima pa sam se Rezultate svog rada dok radionicu Dokumentar- odlučila vratiti na kamp. Vo- polaznici će predstaviti na nog filma predvodi Marino ditelji radionice igranog filma, zatvaranju kampa, 15. koloŠegan, predsjednik Kinokluba Stjepan i Živa, puno su mi voza u 18 sati, kada će biti Ogulin. Petković je podsjetio pomogli. Ove godine želim prikazani svi filmovi koje su na izvrsne rezultate dosadaš- naučiti još više te usavršiti sami osmislili i snimili. (jo)

14. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Središnje Međimurje 13 ZBOG ŽABA zastoj na obnovi ceste Macinec-Črečan

Nastavak u 2027.

Rozina Novak sa svojom obitelji koja joj je uljepšala proslavu 80. rođendana

ROZINA NOVAK iz Pušćina proslavila 80. rođendan

Pletenje cekara i kava u društvu drže je mladom Majka troje djece, baka šestero unučadi i prabaka uskoro šest praunuka proslavila je jubilej te nam ispričala kako su je cekari nekad hranili, a danas joj griju dušu Piše: Kristina Kobal

Rozina Novak iz Pušćina u subotu je proslavila svoj 80. rođendan, a najljepši dar bio joj je onaj koji se ne može kupiti – cijela obitelj na okupu. Rozina je majka troje djece, Snježane, Klementine i Nenada, baka šestero unučadi te prabaka četvero praunuka. A obitelj će uskoro biti još brojnija jer su još dva praunuka na putu. - Najviše sam ponosna na unuke i praunuke. Svi su mi dragi. Unuka Melani radi izvrsne kolače, praunuka Mila lijepo pleše, a praunuk Sven jako je dobar u folkloru. I drugi su mi dragi, samo ih je toliko puno da ponekad i zaboravim čime se sve bave, kroz smijeh nam govori Rozina. Na proslavi je bilo svega što jedna obiteljska proslava treba imati, pa tako i fina torta. Ipak, Rozini je od svega najvažnije bilo vidjeti svoje najmilije zajedno. - Bila je fina torta, ali najviše me raduje kad vidim zadovoljne sve oko mene, moju obitelj.

Rozina već 70 godina plete cekare

Iako je u mirovini već 22 godine, Rozina nije od onih koji dane provode bez aktivnosti. Redovito šeće, brine o svojim kokošima, hekla i plete, a voli pogledati i policijske serije na televiziji. No posebna priča njezina je ljubav prema pletenju cekara. Rozina ih plete već punih 70 godina. Sve je počelo kada je imala samo deset godina, a vještinu su joj prenijele mama i starije sestre.

Na području Općine Nedelišće u pripremi su radovi na dovršetku prometne infrastrukture u suradnji sa Županijskom upravom za ceste Međimurske županije, koji obuhvaćaju Macinec i Črečan. Dok je dionica od glavne ceste u Macincu do izlaska iz naselja već obnovljena, nastavak radova na drugom segmentu kroz šumu, do mosta na ulazu u Črečan, trenutačno čeka realizaciju. Kako naglašava načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, suradnja Općine i Županijske uprave za ceste, posebice s ravnateljicom Đurđicom Hamer, iznimno je uspješna te dvije institucije zajednički sufinanciraju ovu značajnu investiciju. Međutim, tijekom postupka ishođenja građevinske dozvole za drugu, šumsku fazu projekta, došlo je do privremenog zastoja. Kako pojašnjavaju načelnik Novak i predsjednik VMO-a Črečan Radovan Horvat, razlog tomu su zahtjevi vezani uz zaštitu okoliša, budući da je na projekt stigla službena primjedba Javne ustanove “Međimurska priroda“ usmjerena na zaštitu lokalnih populacija vodozemaca.

Naime, “Međimurska priroda“ zatražila je da se u sklopu rekonstrukcije ispod šumske dionice ugrade specijalizirani podzemni prolazi za žabe. Budući da ova prometnica presijeca njihove prirodne migracijske puteve, izgradnja takvih tunela od presudne je važnosti za sprečavanje masovnog stradavanja vodozemaca te za dugoročno očuvanje biološke raznolikosti i stabilnosti lokalnog ekosustava. Uz ekološku komponentu, ovaj zahvat ima i izravan utjecaj na sigurnost u prometu. Naime, u slučaju usmrćivanja većeg broja žaba na kolniku, šumska dionica ceste postaje iznimno skliska i opasna za vozače. Stoga je, kako ističe ravnateljica Županijske uprave za ceste Međimurske županije Đurđica Hamer, postignut dogovor o ugradnji podzemnih prolaza za žabe. Ovisno o daljnjim dogovorima s Općinom Nedelišće te formiranju plana rekonstrukcije i izgradnje u jesen 2026. godine, najizgledniji nastavak radova jest nakon travnja 2027., kada završava proljetna migracija vodozemaca. (jo)

U ŠENKOVCU Općinske igre

Subota rezervirana za nogomet, belu i dobru zabavu U organizaciji Udruge „Okus” Knezovec, ove se subote, 15. kolovoza, na Sportsko-rekreacijskom centru Gorčica u Šenkovcu održavaju tradicijske Općinske igre 2026. Okupljanje sudionika i posjetitelja počinje u 16 sati, dok sat vremena kasnije, od 17 sati, starta natjecanje u malom nogometu. Ljubitelji

Rozina Novak sa slavljeničkom tortom povodom svog 80. rođendana

- Počela sam plesti cekare kada sam imala deset godina. Naučile su me mama i starije sestre. Pletem privatno, ali i za Udrugu žena Pušćine, čija sam članica već 19 godina. Bila sam čak i sedam godina u zboru, ispričala nam je. Cekari za nju nisu samo ručni rad i lijepa uspomena na mladost. Nekada su bili važan dio života i način da se zaradi za život. - Cekari su nam nekada puno značili. Radeći ih imali smo izvor za preživljavanje. Život te svašta nauči. Iako nemaš preveliko školovanje, moraš se izboriti kako bi preživio.

Poruka: „Ne dajte se dok god ide“

Rozina živi sa svojom obitelji, kćeri, zetom i unu-

kom Juricom. Iako je danas okružena najmilijima, posebno joj nedostaje suprug Josip s kojim je provela cijeli život. - U dobru i u zlu, u zdravlju i u bolesti, ja i Josip smo živjeli. Jako mi fali, a pogotovo kada su večeri jako duge, a ja sam sama i nemam s kim razgovarati. Josipa je upoznala kada joj je bilo samo 16 godina. Svakodnevno je prolazio pokraj njezine kuće na putu prema poslu. Bio je zidar, a Rozinu je osvojio svojim karakterom. - Bio je sabran, miran i radišan. Ja sam iz mnogobrojne obitelji, imala sam devet sestara i tri brata. Cijeli je život radila na poljoprivredi i brinula o obitelji. Danas najviše voli

ručni rad, šetnje, biciklom ode do trgovine, a posebno voli društvo. - Volim društvo i to uz kavu. Ništa bez kave. Ne žali se previše ni na godine ni na bolove, iako je bole kosti i zglobovi. Najvažnije joj je da je zdravlje još služi, a kada joj treba mir, povuče se u svoj kutak. Na pitanje što bi poručila svojim vršnjacima, Rozina odgovara jednostavno, ali životno: - Ne dajte se, dok god ide, kako god da ide. Ja se još uvijek dobro “vlečem”. I upravo je u toj rečenici sažeta njezina životna filozofija – raditi dok se može, biti među ljudima, čuvati obitelj i uživati u svakom danu koji je pred njom.

kartaških igara na svoje će doći u 19 sati kada počinje turnir u beli, a u 20 sati slijede natjecanja u pikadu i visećoj kuglani. Za najmlađe posjetitelje osiguran je besplatan napuhanac, a sve prisutne očekuje i bogata ugostiteljska ponuda uz ćevape i razna pića po pristupačnim cijenama. (sh)

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC KLASA: 112-01/26-01/12 URBROJ: 2109-2-06-26-4 Čakovec, 12. kolovoza 2026.

OBAVIJEST O RASPISANOM JAVNOM NATJEČAJU ZA PRIJAM U SLUŽBU VIŠEG STRUČNOG SURADNIKA ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ I SOCIJALNU SKRB (1 izvršitelj, na neodređeno vrijeme)

Tekst Javnog natječaja objavljen je u Narodnim novinama, broj 86/26.

Prijave s potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 dana od dana objave Javnog natječaja u Narodnim novinama, poštom (preporučeno) ili neposredno na adresu: Grad Čakovec, Upravni odjel za društvene djelatnosti, Kralja Tomislava 15, 40000 Čakovec, s naznakom „Za javni natječaj – viši stručni suradnik za predškolski odgoj i socijalnu skrb – ne otvaraj“ GRAD ČAKOVEC

14 Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ČESTITKA GRADONAČELNIKA Grada Mursko Središće Dražena Srpaka u povodu blagdana Velike Gospe

14. kolovoza 2026.

S nadom i vjerom naprijed Drage sugrađanke i sugrađani, blagdan Velike Gospe – svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije duboko je ukorijenjen u vjeri, tradiciji i životu našega naroda. Marija, kao majka, simbol je ljubavi, nježnosti, hrabrosti i nade. Neka nas njezin primjer potakne da i u svakodnevnom životu budemo oslonac jedni drugima, da čuvamo svoje obitelji, poštujemo naše bližnje i s vjerom i optimizmom gledamo prema budućnosti. Neka ovaj veliki blagdan donese mir u naša srca, radost u naše domove, zdravlje našim obiteljima te snagu da zajedno gradimo naš grad i

GRADSKO VIJEĆE Mursko Središće Gradonačelnik Dražen Srpak i predsjednik Gradskog vijeća Miljenko Cmrečak naše Međimurje kao mjesto u kojem se cijene čovjek, obitelj, dobrota i zajedništvo. U ime Grada Mursko Središće i u svoje osobno ime, svim sugrađankama i sugrađanima od srca želim blagoslovljen i sretan blagdan Velike Gospe, ispunjen mirom, obiteljskom toplinom i Božjim blagoslovom. Gradonačelnik: Dražen Srpak

Građani ovdje staju nonšalatno nasred ceste kako bi skoknuli u Tisak, iako se samo nekoliko metara dalje čak dva velika parkirališta

NESHVATLJIVO PONAŠANJE

Građani ostavljaju aute nasred ceste kako bi skoknuli u kiosk

Prizori iz samog centra Murskog Središća već su godinama na granici apsurda. Nesavjesni vozači bez trunke oklijevanja zaustavljaju svoja vozila na samoj prometnici, bez obzira na promet, pješake i sigurnost, samo kako bi na brzinu "skoknuli" do Tiskovog kioska po novine, cigarete ili platili račune. - Svjedoci smo da se tu svakodnevno parkiraju i dostavna i privatna vozila te direktno ugrožavaju sigurnost pješaka i prometa. Kiosk se nalazi tik uz prometnicu i pješačku stazu. Molim da se konačno nešto poduzme ili da se razmisli o premještanju kioska na adekvatnije mjesto, gdje je pristup vozačima lakši, upozorila je vijećnica Željka Blagus. Da situacija na terenu prelazi sve granice zdravog razuma, potvrdio je i sam gradonačelnik Dražen Srpak, istaknuvši kako je i osobno svjedočio nevjerojatnim potezima vozača. - Osobno sam u subotu prijepodne svjedočio da čovjek parkira auto nasred ceste i najnormalnije ode čekati u red pred trafiku!, opisao je scenu gradonačelnik Srpak. A što je najgore, u neposrednoj blizini, svega nekoliko metara

dalje, nalaze se ne jedno već dva uređena parkirališta. Kao jedno od bržih i praktičnih rješenja, Grad je izravno apelirao na Upravu Tiska s zahtjevom da njihovi djelatnici odbiju uslužiti kupce koji automobile ostavljaju na cesti. - Nekoliko puta sam zvao Upravu Tiska i zamolio ih da njihovi djelatnici jednostavno ne uslužuju ljude koji nepropisno parkiraju. Kada bi vozači shvatili da zbog takvog ponašanja ne mogu dobiti uslugu, u roku od dva dana bi prestali to raditi. No, usprkos svim našim zamolbama, situacija se ne mijenja, naglasio je Srpak dodavši da je i policija postavila kamere, a neki su platili i kazne. Budući da blage mjere, apeli i policijske kazne nisu urodili plodom, gradska uprava odlučila je povući radikalan potez i postaviti ultimatum. - Donijet ćemo službeni zaključak i uputiti ga Tisku: dajemo im rok od 30 dana da se ova situacija dovede u red! Ako se u tom roku problem ne riješi, Grad Mursko Središće jednostavno će raskinuti ugovor o najmu javne površine, zaključio je rezolutno gradonačelnik Srpak.

Mještani Sitnica plaćaju punu cijenu odvoza otpada Piše: Sanja Heric

U samo tjedan dana zabilježeno je čak četiri požara otvorenog prostora na području Grada Murskog Središća. O tome je progovorio vijećnik, i sam vatrogasac, Marko Strojko na posljednjem održanom Gradskom vijeću u Murskom Središću. - Radi se o većim količinama plastike, građevinskog otpada i tanjura koje se u kasnim večernjim ili noćnim satima zapali na relaciji od Sitnica do benzinske postaje, kazao je Strojko.

Vatrogasce gađaju kamenjem, broj požara udvostručen

Gradonačelnik Dražen Srpak nije skrivao ogorčenje situacijom, iznijevši zabrinjavajući podatak da je broj paljenja ove godine udvostručen u odnosu na prošlu, pri čemu su se samo u posljednjih tjedan dana dogodila četiri požara. Posebno ga je zgrozilo agresivno ponašanje pojedinaca prema intervencijskim službama. - U kontaktu sam s predsjednikom Mjesnog odbora Sitnice Miloradom Mijanovićem i zahvaljujem na trudu koji ulaže da se to smanji. No, očito je da adekvatnog odgovora nema. Čak se baca kamenje na vatrogasce! Vatrogaskinja koja je išla gasiti

požar dobila je kamenom u kacigu! Neki će reći da su to djeca, ali ta djeca imaju roditelje. Ne može se stalno nešto tražiti od Grada! Komunalni redar i policija ne mogu tamo dežurati 24 sata dnevno, oštar je bio Srpak.

Nema više povlaštene cijene za odvoz smeća

Zbog učestalih kršenja reda, opasnosti od trovanja dimom i velikih troškova vatrogasnih resursa, gradonačelnik je najavio ukidanje dosadašnjih bene�ita i uvođenje kolektivne odgovornosti dok se krivci ne identi�iciraju. Mještani Sitnica ubuduće će plaćati punu cijenu usluge, baš kao i svi ostali građani. - Mi smo u Sitnicama uspjeli sa organizacijom od-

Širi se gradsko groblje Jednoglasno je prihvaćena i odluka o zamjeni nekretnina u k. o. Mursko Središće. Zamjenom zemljišta stvaraju se preduvjeti za formiranje nove parcele potrebne za planirano proširenje gradskog groblja. Zamjena će se provesti po principu „kvadrat za kvadrat“, uz obračun razlike u vrijednosti zemljišta.

Mursko Središće i Pirovac sklapaju Sporazum o prijateljstvu Jednoglasno je prihvaćena Odluka o sklapanju Sporazuma o prijateljstvu i suradnji između Grada Mursko Središće i Općine Pirovac. Sporazum će biti potpisan potkraj kolovoza, čime će se i formalno potvrditi želja za povezivanjem i suradnjom dviju lokalnih zajednica. Mursko Središće već dugi niz godina njeguje prijateljske odnose s brojnim

gradovima i općinama, a nova suradnja s Pirovcem dodatno će obogatiti tu mrežu prijateljstva. Posebno će se ta povezanost istaknuti krajem godine, kada se u Murskom Središću, povodom obilježavanja blagdana Svete Barbare, očekuje dolazak predstavnika gradova i općina prijatelja, što će biti prilika za ponovno okupljanje i druženje svih prijateljskih lokalnih zajednica.

POJAŠNJENJE GRADONAČELNIKA

Zahtjevi za jednokratnu pomoć idu na provjeru komunalnom redaru Naknadno nam se javio gradonačelnik Dražen Srpak kako bi dodatno pojasnio proceduru oko odobravanja jednokratnih financijskih pomoći za mještane Sitnica. - Zahtjeve ćemo zaprimati, ali će oni ići na detaljnu provjeru kod komunalnog redarstva. Ako se utvrdi da

voza otpada, uz povlaštenu cijenu. Znači, postoji za sve „ i mrkve i batina”. Od sada nadalje, će plaćati punu cijenu odvoza kao i svi ostalo građani, upozorio je Srpak. Isto tako, rekao je kako Grad više neće odobravati zahtjeve za jednokratnu �inancijsku pomoć iz Sitnica. Nadalje, Svi koji budu identi�icirani uz pomoć policije i komunalnog redarstva bit će kažnjeni bez upozorenja. - Imaju obraza tražiti pomoć od Grada, a s druge strane pale gume i kablove. Ovo je prevršilo svaku mjeru! Točka. I ne popuštamo. I to je sve za dobrobit stanovnika Sitnica, najviše njih, bio je odriješit Srpak.

podnositelj ima bilo kakva dugovanja prema Gradu ili je sudjelovao u komunalnom neredu, zahtjev mu neće biti odobren. Svi oni kod kojih je sve u redu i koji uredno podmiruju svoje obveze, idu po redovnoj proceduri, naglasio je Srpak.

U raspravu se uključio i vijećnik te predstavnik romske nacionalne manjine Milorad Mihanović, upitavši koliko je ljudi do sada stvarno

kažnjeno. Mihanović tvrdi da se imena počinitelja dobro znaju u zajednici. - Prvo da bih netko bio kažnjen, mora biti dokazano da je on zapalio. Znači, mi tu trebamo suradnju i vašu pomoć. Znači, nije... nije dosta da netko samo sumnja da je netko zapalio pa da ga mi kaznimo. Znači, postupak je vrlo jasan. Znači, točno se mora znati tko je zapalio i onda ga možemo kazniti. I onda smo došli do... do �inala, a �inale se zove ‘kako naplatiti’, rekao je Srpak dodavši da je za zaposlene postoje načini naplate, a da su problem oni nezaposleni. - Pa nije normalno da pokupiš ilegalno smeće, onda to nekamo dovezeš, onda to baciš, onda to zapališ, onda dođu vatrogasci van, troše gorivo, resurse... I onda ne bi htio da bude kazna naplaćena. E, pa dosta! Dosta je više toga, odrješito je rekao gradonačelnik.

Jednoglasno je usvojena i izmjena cijena korištenja sportske dvorane i Sokolskog doma. Za koncerte i veće manifestacije s naplatom ulaznica do pet sati korištenja dvorana će se naplaćivati 995 eura, a Sokolski dom 500 eura. Za manifestacije dulje od pet sati najniža cijena iznosi

1.095 eura za dvoranu i 550 eura za Sokolski dom. Vanjski sportski klubovi i reprezentacije dvoranu će plaćati 75 eura po satu, uz trošak čišćenja od 200 eura, dok domaći nepro�itni sportski klubovi uključeni u rad saveza dvoranu koriste po cijeni od 10 posto redovne cijene za gradske udruge.

Mihanović: “Svi znamo tko pali”

Nove cijene korištenja sportske dvorane i Sokolskog doma

14. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Gornje Međimurje 15

Ovako iz zraka izgleda Međimurski kuruzni labirint, čije je staze Predrag Pintarić trasirao u samo jednom danu

NOVA TURISTIČKA ATRAKCIJA u Svetom Martinu na Muri

Izgubite se u prvom Kuruznom labirintu

Piše: Sanja Heric

- Tata, pa tu smo već bili, ovo je slijepa ulica!, prolamala se dječja vika usred gustih, zelenih redova kukuruza visokih preko dva metra. Iz susjednog prolaza, gdje se umjesto izlaza skrila tablica s pričom o mitskim bićima, izronila su tri nasmijana dječaka s roditeljima. Obitelj Mikulaj, tata Janko, mama Lucija te dječaci Josip, Nikola i Roko, stigla je na odmor u obližnje Terme Sveti Martin, ali ih je znatiželja dovela ravno u ovu novu međimursku avanturu. - Došli smo iz Toplica Sveti Martin. Malo smo se informirali što se ovdje smo može posjetiti pa smo rekli – idemo isprobati! Odlično nam je,

stvarno super fora za klince, dobacuje nam Janko kroz smijeh dok dječaci već jure prema sljedećem križanju, tražeći gdje se skriva Murska dekla. Upravo tako izgleda na njivi na lokaciji između Brezovca i Malog Gradiščaka, gdje je otvoren Međimurski kuruzni labirint. Ovaj ljetni projekt OPG-a b_und_eva Pintarić, ostvaren u suradnji s lokalnom i županijskom turističkom zajednicom, pretvorio je običnu njivu u mjesto gdje se rado gube i mali i veliki. Proširena stvarnost usred kukuruza Zeleni kanali nisu samo test orijentacije. Svaka slijepa ulica donosi novu poučnu priču – od edukacije o životinjama koje se hrane

Baka Katarina Petković u labirint je povela unuke Petra (8,5 god) i petnaestmjesečnu Hanu kukuruzom pa sve do narodnih predaja. Najveće uzbuđenje nastaje kad se

Domaćini - bračni par Dubravka i Predrag Pintarić puni su novih ideja

BREŽNA PRIČAONICA

izvuče mobitel: skeniranjem QR kodova, zahvaljujući tehnologiji proširene stvarnosti (AR), usred njive pred posjetiteljima oživljavaju Murska dekla, Vodenjak, Svečari i tajanstvene Žene v belom. Dok se probijamo natrag prema ulazu, dočekuje nas autorica ove priče, Dubravka Pintarić. Opuštena i nasmijana, objašnjava nam kako je sve krenulo iz jednostavnog razgovora s Davidom Novinščakom iz Tz-a Sveti Martin na Muri prije godinu dana. - Sveti Martin je pun turista i stalno smo razmišljali što bismo im još mogli ponuditi, pogotovo obiteljima s djecom, priča nam Dubravka dok prolazimo kroz labirint. Najzanimljiviji dio priče krije se u samoj izradi labirinta. Njezin suprug Predrag nije crtao nikakve komplicirane nacrte na papiru. - Moj suprug je to sve sam pripremio i trasirao u samo jednom jedinom danu! Nisam ga uopće pitala ni kako ni zašto, jednostavno sam mu vjerovala. Samo je otišao na njivu i rekao: 'Ja bum već to napravio'. I napravio je, smije se Dubravka, dodajući da pravi posao zapravo dolazi tek kasnije, kad treba redovito ulaziti unutra, orezivati lišće i održavati prolaze prohodnima.

Posje�telji iz Bistre, tata Janko, mama Lucija te dječaci Josip, Nikola i Roko, zabavili su se u novootvorenom labirintu

Složna obitelj stvara nove priče Pintarići su inače slika i prilika prave obiteljske sloge. Iako su svi u kući zaposleni i imaju svoje svakodnevne poslove, oko labirinta i OPG-a svi drže svoj dio fronta. - Brojčano smo mali, ali se ne miješamo jedni drugima u posao. Suprug je zadužen za njivu i staze, djed i baka su tu za tradiciju i kuhinju, a sinovi Jakov (21) i Ivan (20) uskaču oko transporta. Svatko

odradi svoje i to funkcionira, objašnjava nam domaćica. Labirint je otvoren svaki dan od 8 do 18 sati, a ulaz je potpuno besplatan. Jedino što domaćini traže jest da se posjetitelji ponašaju odgovorno i čuvaju prirodu. Cijela ova kukuruzna avantura trajat će sve do sredine listopada i jesenske berbe, a do tada Pintarići najavljuju i kestenijade, radionice za školsko-vrtićke grupe i izradu predmeta od prirodnih materijala.

Kome čuvaju leđa?

ad ste zadnji put čuli da je netko u Hrvatskoj ekspresno, pravedno i bez rastezanja osuđen za ozbiljan kriminal? Hrvatsko pravosuđe već je godinama najsporija i najsumnjivija karika u cijelom državnom aparatu. Spisi i predmeti trunu po sudskim ladicama, zaostatak nezapočetih slučajeva broji se u stotinama tisuća, a postupci traju toliko dugo da žrtve

u međuvremenu zaborave što su uopće prijavile. Ritam rada naših sudaca više podsjeća na godišnji odmor nego na učinkovit sustav pravde. No, pravi apsurd nastupa tek kad napokon stigne ta dugo očekivana presuda. Tu na scenu stupa naša poznata "socijalna osviještenost". Recept za izbjegavanje rešetaka prepisuje se po istoj šabloni:

dovoljno je da optuženi u sudnici izjavi kako nema posla, imovinsko stanje mu je očajno i uzdržava gomilu djece. I bum – sudac odmah izvuče gomilu olakotnih okolnosti. Ozbiljna djela tako se pretvaraju u mizerne novčane kazne ili rad za opće dobro. Ironija je brutalna. Dok u El Salvadoru predsjednik Nayib Bukele gradi mega-zatvore, suspendi-

ra prava kriminalaca i sa više od 80.000 uhićenja preko noći uvodi red na ulicama, naša država radi sve suprotno. Hrvatska doslovno čuva leđa nasilnicima, kradljivcima i piromanima. Isti lik nekoga pretuče, ukrade ili zapali tuđu imovinu, prođe s mizerijom od kazne, pa za par mjeseci opet puni crnu kroniku. Zna da mu sustav ne može ništa.

Nitko ne kaže da nam treba diktatura, ali ako ne želimo da nam građani počnu zazivati "Bukeleov model" i uzimanje pravde u svoje ruke, sudbenu vlast treba pod hitno probuditi. Teška �inancijska situacija ne smije biti popust na nasilje. Jer dokle god su sankcije mizerne, naše pravosuđe ne štiti žrtve, nego izravno čuva leđa onima koji krše zakon.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

16 Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

14. kolovoza 2026.

U kategoriji žene, pobjednički pehar osvojila je ekipa Sveta Marija 1 Procesija s kipom sv.Roka

ROKOVO u Draškovcu

Sveti Rok, moli za nas!

U Draškovcu će se od 13. do 16. kolovoza održati manifestacija „Rokovo u Međimurju“, kojom se obilježava 266. godišnjica zavjeta svetom Roku, nastalog 1760. godine nakon prestanka stočne kuge, te 237. godišnjica osnutka tamošnje župe. Duhovni dio počinje trodnevnicom od četvrtka do subote sa svetim misama u 19 sati koje predvodi msgr. Josip Durkan. Središnja proslava održava se u nedjelju, 16. kolovoza. Nakon rane mise u 7.30 i mise za bolesnike u 9 sati, u 10:30 krenut će tradicionalna hodočasnička procesija s kipom sv. Roka. Središnje misno slavlje u

11 sati predvodit će vlč. Krunoslav Novak, dok će vjerski program završiti euharistijskim blagoslovom u 17 sati. Uz vjerski obred, posjetitelje očekuje i bogat prateći program. U 9 sati počinje Draškovski sejem s ponudom OPG-ova, rukotvorina i suvenira, a u 18 sati na rasporedu je prijateljska nogometna utakmica između NK Draškovec i NK Mladost Komet. Organizatori, Župa sv. Roka i Udruga „Prijatelji svetog Roka“, uz podršku Grada Preloga i TZ Grada Preloga, pozivaju sve vjernike i ljude dobre volje na zajedničko slavlje. (vv)

LOVREĆE u Cirkovljanu

Cirkovljančani obilježili Dan svog zaštitnika Cirkovljan je nizom vjerskih, sportskih i zabavnih sadržaja obilježio blagdan svog zaštitnika, svetog Lovre. Nakon trodnevnice, središnje misno slavlje na Trgu svetog Lovre predvodio je preč. Ivan Herceg uz domaćeg župnika vlč. dr. sc. Kristijana Kuhara te brojne predstavnike klera, lokalne vlasti i udruga, dok je glazbeni obol dao Zbor Svetog Lovre. Vjerski dio proslave zaključen je večernjom misom i blagoslovom. Bogat društveni program započeo je u subotu atletskom utrkom "3. RED RUN for Cirkovljan"

u organizaciji NK Naprijed. Nedjeljna večer bila je rezervirana za smijeh uz stand-up nastup postave Lajnap Comedy (Aleks Curać Šarić, Saša Turković i Goran Vugrinec), a cjelokupna je proslava u Sportskom parku Zdenci završila koncertom Gloria Banda. Proslava se tradicionalno veže i uz astronomski fenomen Perzeida, meteorski pljusak poznat kao Suze svetog Lovre, koji traje od kraja srpnja do sredine kolovoza, a svoj vrhunac doseže upravo u vrijeme ovog blagdana. (vv)

30. MEĐUNARODNO NATJECANJE zaprežnim špricama u Svetoj Mariji

Slavlje Draškovca 1 i domaćina u konkurenciji 38 ekipa Sveta Marija je postala jedinstvena po kontinuitetu i masovnosti održavanja ove manifestacije. I ne samo to, zahvaljujuću sudjelovanju ekipa i iz drugih krajeva, natjecanje se zadnjih godina širi i van Međimurja Piše: Vlasta Vugrinec

Minulog vikenda, Sveta Marija ugostila je čak 38 vatrogasnih ekipa koje su sudjelovale na jubilarnom, 30. Međunarodnom natjecanju zaprežnim špricama. U muškoj konkurenciji pobjedu je odnijela ekipa Draškovec 1, drugo mjesto pripalo je ekipi Kotoriba 1, a treće ekipi Donji Kraljevec. Od sedam ženskih ekipa prvo mjesto osvojila je ekipa DVD-a Sveta Marija 1, druge su bile natjecateljice DVD-a Gornji Vidovec, a treće mjesto DVD-a Sveta Marija. Najstariji natjecatelj bio Gabrijel Friščić iz DVD-a Kotoriba, rođen 1947. godine, najstarija ženska ekipa DVD Savska Ves, a muška veterani VZ-a Donji Kraljevec-Goričan s čak 612 godina.

Sveta Marija postala je jedinstvena po kon�nuitetu i masovnos� održavanja natjecanja sa zaprežnim špricama u Hrvatskoj. I ne samo to, zahvaljujuću sudjelovanju ekipa i iz drugih krajeva, natjecanje se zadnjih godina širi i van Međimurja. Druga mjesta natjecanja su organizirala povremeno i to povodom velikih obljetnica ili kao lokalne susrete dok je Sveta Marija jedina uspjela stvori� sustavno, godišnje i međunarodno prvenstvo

Najbolja muška ekipa bila je iz DVD-a Draškovec

KAPELICA sv. Huberta u Otoku

Sjećanje na posvećenje Svečanim misnim slavljem, koje je predvodio vlč. dr. sc. Kristijan Kuhar, obilježena je godišnjica posvećenja kapelice sv. Huberta u šumarku sv. pape Ivana Pavla II. uz rijeku Dravu kod Otoka. Ova kapelica, podignuta 1997. godine i blagoslovljena godinu dana kasnije po biskupijskom blagoslovu Marka Culeja, djelo je preloškog poduzetnika Stje-

pana Hrešća i njegovog partnera Fridricha Schertenleiba. Osim što služi kao duhovno okupljalište, prostor nosi i snažnu memorijalnu vrijednost. Naime u blizini se nalazi spomenik za četrnaest Priločanaca koji su se utopili u nabujaloj Dravi krenuvši po vrbovu šibu na suprotnu obalu. (vv)

U većini hrvatskih krajeva sudbina starinskih zaprežnih i ručnih šprica iz kasnog 19. i ranog 20. stoljeća uglavnom je imala jednak, tužan završetak. Mnoge od njih tek su sta�čni izlošci u vatrogasnim domovima i zavičajnim muzejima ili, još gore, stoje kao ukrasni spomenici na rotorima i parkovima, gdje prepuštene zubu vremena i kiši polako propadaju. Onaj najgori scenarij, potpuno zanemarivanje i zaborav, zadesio je, nemali broj ovih povijesnih dragocjenos�

Gabrijel Friščić iz DVD-a Kotoriba, rođen 1947. godine bio je najstariji natjecatelj

30. rujna 2022. 14. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Donje Međimurje 17 17 Donje Međimurje DONJA DUBRAVA SAJMENA NEDJELJA u Dubravi

Tko želi upravljati Trgovat će se sportskim prostorima? bez problema

Dobitnici Plaketa

SVETA MARIJA nagradila najuspješnije mještane

Općina Donja Dubrava Uz održavanje tradiraspisala je javni natječaj cionalne manifestacije za dodjelu na upravljanje i 19. Danisportskih ljuka i ekološke korištenje građeproizvodnje Donjoj Duvina u njenomuvlasništvu. bravi, načelnik Riječ općinski je o javnoj sportDamir Vidović doniopoje skoj građevini ukupne odluku o proglašenju 2 vršine 321 m , s nadstrešnedjelje, 30. kolovoza nicom ukupne površine 201 godine, sajamskim m22026. , nogometnim igralištem danom.9707 Naime, je površine m2 kako i pripaveć poznato, nedjelje su u našoj zemlji neradni dani za trgovine osim

dajućim zemljištem ukupne ako se drugačije površine 11988 ne m2uredi , na adrešto je i načelnik si Krbulja 19. učinio. Konkretno tomgrađeviodJavne sportske lukom omogućena je ne smatraju se prostorima promocija i prigodna namijenjenima za sportaše i prodaja naupravljanje otvorenom, daju se na i korina klupama, štandovima štenje sportskim udrugama issličnim mjestima kaoneopodručja općine na sastavni manifestadređenodio vrijeme. cije. Prodaja će se u ne-(vv) djelju odvijati u vremenu od 8 do 21 sat. (vv)

Među nagrađenima je i mladi “tvorac” trkaćeg auta na vodik Međunarodna izložba

Graba je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama

KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama propisno je ograđena Zahvalnice Općine otišle su u ruke sportaša i to Igora Goričanca, trkača na duge staze

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa i triatlonca te Tina Panića, člana Hrvatske karate reprezentacije od 2021. godine Piše: Vlasta Vugrinec

Iako se Dan Općine Sveta Marija obilježava 15. kolovoza, na blagdan Velike Gospe, odnosno Veljke meše, svečana sjednica održana je već u četvrtak, 6. kolovoza. No, to ne znači da jenaložili time sve dodatnu gotovo. Inspektori zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio Naprotiv, veliko slavlje, pričvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventuje svega vjersko, očekuje se alniovoga upad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. vikenda. skijalice, odnosno ljestve Svečana sjednica, osim što s plutačama je bila prilika da se mještane na sve napravljeno od kli odgovorni u društvu AAT taj prostor, o kojima je ranije Piše:podsjeti Vlasta Vugrinec prošlogodišnje Veljke meše Geothermae, inspekcija nije izvještavano, stoji u odgovoru najavi što oko je pred našla nikakve nepravilnosti. iz draškovskog društva. -teZa nassve je ono priča - Ovim putem društvo njima,AAT iskorištena je i za ipoDrugim riječima, na društva Geothermae djelu najviših javnih priznanja. utapališta pasa završena, od- AAT Geothermae obavje- postojeću ogradu s trima zainteresiranu javnost bodljikavim žicama koje su govorili su u Gradu Prelogu, štava Dobitnici Zahvalnica, mladi Tino Panić i Igor Goričanec Nagrađeninaučenici ali i iz Geothermae naš upit kako je, sukladno dobivenim međusobno bile razmaknute i studenti Ponos izvršena Općine sanacisu i stu- oko Pavlic s Učiteljskog smjernicama, 70 cm dodana jefakulteta gusta vezan za poduzete korake. denti koji postižu zapažene u Zagrebu s prosjekom ocjena prostora pro- žica, Među nagrađenim učeni- ja bušotinskog Naime, nakon našeg tekmi Međimurci bismo reuspjehe. Ovoga puta posebno kli,5,0drot, te Lidija s FarmaNapredna geotermalna našlikoja su sejeFran Fundak, jekta sta cima o grabi postala kojiJanković sprečava ulaz se istaknuo Karlo Pongrac, životinja ceutsko-biokemijskog fakuls internalizacijom Ema Peter (učenica generacisvojevrsno utapalište pasa energana i eventualan pad u studentspojeva, strojarstva na Fa- bazen. teta uNo, Zagrebu, kao najbolja je)se i Marsel Švenda iz Svete ugljikovih na način digla poprilična prašina ako ju divlje živokultetu strojarstva studentica Oni su tako s odličnim postojeće kaoi ibrodopo- tinje kakoMarije. u Međimurju, i na obnove ili pak na psisvojoj ipak četvrtoj uspiju godini studija. gradnjedodatne u Zagrebu, koji je preskočiti uspjehomrazin, završili sveteren razrede stavljanja zaštitne nacionalnoj a na ili potrgati, bazen dobiona Rektorovu nagradu više nije smrtonosna klopka. osnovne škole. inspekci- ograde je izašla i rudarska dijelu prostora i Zahvalnice za znanstveni rad izrade Na Plakete Nika Vrabac iz SveteizMa- spremnih ja Državnog inspektorata jama za testiranje sklisku nepropusnu foliju Plakete Općine uručene prvog hrvatskog trkačkog rije (4. razred, PrehrambeZagreba. vode ukupne duljine 635 m. kojom je graba prekrivena i su Matici umirovljenika Međina vodik. Za vino-tehnološka škola Zagreb, automobila Također, obnovljeno je i po kojoj se prije nisu uspjele Nisu uočene murske županije, Podružnica soki prosjek ocjena smjer tehničar nutricionist), postavljeno ukupno 12 od izla-4,5 popeti i izaći iz vodene zamke, narampi, više nagrađeni su iplaJosip umirovljenika Sveta Marija Tena Panić iz Donjeg Miha- znih nepravilnosti s plutajućim postavljene su tzv. skijalice, povodom obilježavanja 80. Štrok, ljevca(3.smo razred solo pjevanja zastudent slučaj �izioterapije “probijanja”na odnosno Uputili pisani upit toima, ljestve s plutačama. obljetnice djelovanja, Ivanu Veleučilištu Lavoslav Ružička u Glazbenoj školi Čakovec) rudarskoj inspekciji da bismo ranije spomenutih zaštitnih Igrecu za ostvareni iznimni u Vukovaru, te Vanesa Križaić i Antonio Kvakan no iz do Svete ograda Isprike za nemile od strane životinja, a dobili uvid u zapisnik, doprinos u radu Lovačkog sa studija Veterinarske mediMarije (1. razred Gimnazije zaključenja naših novina ni- sve u svrhu onemogućavanja događaje cine u Zagrebu. Uspješnusa stu- društva „Patka“ Donji VidoČakovec) navodnih nemilih događaja smoJosipa dobiliSlavenskog nikakav odgovor. Odgovorni iz društva AAT vec – Sveta Marija i ŠRD-u dentsku priču zaokružile nagrađeni ocje- životinjama koje su ulazile usu ovom Prema onomesu štozasuprosjek nam rese prilikom ispričavaju dobitnice Dekanove Patricia Drava Donji Mihaljevec, DVD na 5,0.

MEĐIMURSKA POSLA MEĐIMURSKA POSLA

Sveta Marija te DVD Donji MIhaljevec za obilježavanje 100 godina neprekidnog predanog rada i djelovanja Zahvalnice Općine otišle su u ruke sportaša i to Igora Goričanca i Tina Panića. Tino je član Hrvatske svim vlasnicima životinja za karate reprezentacije od nemile događaje i ističu kako 2021. godine. Na temelju posu sada poduzeli sve što je stignutih rezultata trenutno u njihovoj moći da se nešto zauzima izvrsno 5. mjesto na takvo ne ponovi. WKF svjetskoj rang ljestvici - Istovremeno želimo nau kategoriji kadeta kg glasiti da su predmetne-52 spre(od ukupno 297 natjecatelja mne jame za vodu izgrađene cijelogsasvijeta). uizskladu svim dozvolama Ujedno je i višestruki i s ciljem poštovanja visokih prvak Hrvatske u ikarateu ekoloških standarda zaštite te višestruki osvajač voda Kupa okoliša te podzemnih Hrvatske. Za svoje sportske prilikom izgradnje energane. rezultate sportu Radi sei predanost o privremenim dobio je Priznanje za objektima za testiranje pervospektivnog mladog asporde tijekom izgradnje, koji županijei ćetaša bitiMeđimurske u cijelosti sanirani 2022. godine od Zajednice nivelirani s okolnim terenom sportskih udruga i savezai nakon završetka izgradnje Međimurske županije Pripuštanjem energane utepoznanje „Ante Dragić“ za pergon najkasnije do kraja 2024. spektivnog sportaša u 2021. godine. godini od Zajednice sportskih Nakon svega samo se moudruga Grada Čakovca. že dodati je li trebalo doći do Goričanec iz kako Svete svegaIgor ovoga i tko zna Marije pak je jedan od najdugo bi graba bila smrtonouspješnijih međimurskih sna klopka za životinje da se trkača, dugoprugaša. Osim mještani nisu nama obratili. trčanja, bavi se i triatlonom A trebalo je imati samo te je uspješno završio tri namalo više sluha za njih i potjecanja iznimne izdržljivosti kazati dobru volju. tzv. Ironman.

KOTORIBA

ZLATNA Vidovska petica

malih životinja I Vidovec dobio utrku

Udruga Međimurska i 300 domaćih, a predstavit U organizaciji Općine kategorije, od onih do 20 lastavica povodom 35. go- godina će se izlagači MaDonji Vidovec, Nogometpa sveiz doAustrije, kategorije dišnjice rada u suradnji đarske, Bugarske, Njemačke, nog kluba Vidovčan i Tr-s 70+, uz napomenu da djeca kačkog kluba Međimurje 2013.Srbije, godine i mlaEuropskim klubom engle- rođena Rumunjske, Slovenije, Runners, u subotu, ne mogu na skih i patuljastih gušana19. or- đa Hrvatske te nastupiti iz još poneke rujna 2026. godine, odr- glavnoj Za najmlađe ganizira 30. Međunarodnu zemlje. stazi. Europske se izložžat će se 1. utrka „Zlatna izložbu malih životinja te su beosigurane održavajudječje svakeutrke dvije sportskim terenima NK vidovska petica“. engleskih i patuljastih gu- na godine sa željom razmjene, Središnji dio programa Vidovčan koje počinju u 17 šana u školskoj dvorani OŠ ocjenjivanja i nagrađivanja čini Horvata utrka naustazi duljine s dionicama Jože Kotoribi. Od sati, rezultata uzgoja.od 100 do 5 kilometara koja prolazi metara prilagođenima 17. do 20. studenog 2022. 600 Izložba će se održati kroz Donji nje- različitim uzrastima. Opodržat će seVidovec zasebnoidvije pod pokroviteljstvom govu okolicu, početkom na ujedno svim izložbe, izložbas gušana, te ćineSudjelovanje Kotoribe koja u 18 sati. Pravo nastupa utrkama potpuno je beizložba Udruge Međimurska ovim putem poziva sve zaimaju natjecatelji razvrstasplatno. lastavica povodom 35. go- ljubljenike u male životinje (vv) ni u ženske i muškeUdruge. dobne da dođu razgledati i posjetiti dišnjice postojanja Na izložbi će biti izlo- jedinstvenu izložbu malih ženo do 800 eksponata, od životinja. čega će 500KRALJEVEC biti inozemnih pomaže (vv) DONJI

mlade obitelji

5000 eura za kupnju kuće Općina Donji Kraljevec iznosom do 5.000 eura, te raspisala jepapir javni poziv su�inanciranje obnove fasada Stari zaza nove igračke dodjelu �inancijskih potpora ili rekonstrukcije kuća u visini DONJI VIDOVEC

Ovih dana u dječjem vrnamijenjenih poticanju stamtiću u Donjem Vidovcu bilo bene politike mladih obitelji u je doista veselo. kako i ne 2026. godini. CiljAove demobi bilo kad su je imsprječavanje stigle nove grafske mjere igračke. Bilo je tu različitih iseljavanja, poticanje ostanka i kocki, životinja, farprivlačenje novihdrveća, stanovnika. meraZai drvenog asortimana ovu je namjenu u za građenje.proračunu No, ono što općinskom osi-je najvažnije, igračke su nabavgurano ukupno 40.000 euljene od novčane nagrade ra. Mlade obitelji i samci do koju su dobili u akciji Papir 45 godina starosti mogu se prijaviti za jednu od četiriju nije smeće, Unimera iz Čamjera: su�inanciranje kovca, za osvojeno 2.gradnje mjesto ili kupnje obiteljske kuće s

u kategoriji dječjihodnosno vrtića. Iz od 10 % troškova, vrtića zahvaljuju roditeljido najviše 2.500 eura. maPotpora na izvrsnoj suradnji u je namijenjena prikupljanju papira stjecanju prvestarog nekretnine, i Općini Donji Vidovec pri čemu korisnici obvezujuza �inanciranje novčanog dijela svoje prebivalište zadržati nagrade od 2000 kn. na području općine najmanje Naravno, i dalje će sudje10 godina. lovati u akciji prikupljanja Prijave s potrebnom dostarog papira i podnose već najavljuju kumentacijom se dolazak kontejnera sredipreporučeno poštom ili osobno Općini Donji Kraljevec, a nom 10. mjeseca. krajnji rok za dostavu je 31. (vv) kolovoza 2026. godine. (vv)

Smeće je sirovina budućnosti

Međimurci, otvorite špajzi i palnici jećam se kako se prije vrata svima,vrata osim mešetarima sumnjivog otpada usred Li- trajno uskladišten pod vedrim taman pred najavljeni dolazak

S U

15-ak, a možda i više

koji zgrću silne pare. Ruku

ke! Tko bi to mogao očekivati

našem ili je privući će naravno veliki in- sve to događa dana jer godinaMeđimurju govorilo kako na srce, teško je povjerovati u državi gdjeistog se dozvole za se ne događa ništa ili teres Međimuraca. S je u svemu tome najvažnismeće sirovina budućnosti. I da su ti silni mešetari radili gospodarenje otpadom dijele pakodvojeno je sve prepuno i na se satnicu, promocija Međimurja. doista, prikupljeni bezobzirom znanja kako to lijepo jabrže nego leci za pizzu, a nadnatiskano manifestacijama. je na samo hoće"ako li to najorača otpad mogao se prodati na proglašenje kaže, viših instanci jerjesuuse Pitanje zor svodi formulu ne Pritržištu tome po nepovoljnim mislimocijenama, samo 16ipak sati,okretali a najuzornije zajednice, uredi i milijuni, žene a hrpe turističke smrdi do našeg klimatiziranog je zaispod zaključiti na dok lokalne i one nacioudruge i su seveć raspredale priče o u 17 su sati, raslepa kako zemlje kojekakve ureda, svesrodne je po zakonu". se očekuje i dolazak vi- društva prepoznati, htjeti se nalne. Tako jenus idući vikend,od datako vrijednom proizvodu i na površini. Golema je to zamjena tekomunalnog otpada. U nebesa sokih Igostiju desio iz je Zagreba, slučaj Gospić. za. Kružna ekonomija u našoj pri uključiti u sve to pa makar i kako mi novinari to volimo se dizala Svi se čude kao “picek glisti”. napraksi dobila je sasvim novo, čemu mislimo na ministricu vlastitu inicijativu. reći,su“za bika mehaničko-biološzatuči”. ka postrojenja i slična Odjednom su svi zgroženi, in- vizionarsko značenje: Naime, u subotu, 8. čuda. li- Mariju Vučković. Jer ne treba se novac kao I naravno, balonjesedomabrzo is- spekcije "iznenađene", a nad- uvrijeđena kruži iz proračuna u džepove stopada, Prelog Lijepo je napokon vidjeti Gera ljutiti ako smeće, od komunalministarstva glume da netko sposobnih igrača, otpad krućinpuhao, Državnog natjecanja u daležna se nacionalne manifestanije slučajno pozvan, nog otpada do reciklabilnih pala u s Marsa. Jer, zamislite ži iz jedne županije drugu oranju, a Čakovec Izbora za cijesusele naš kraj, da mi izostavljen s popisa.u To je sirovina hrvatsku postalo jeseosku uteg oko nismo vi to,slijepo netko je istovario tone jednostavno na papiru, a na terenuda ostaje najuzorniju crijevo Lijepe prilika se ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se pokaže ono što imamo, a

nebom. Biorazgradivo, opasno,

imamo toga,zasamo plastično,dosta koga briga etikešto sve uzimamo zdravou te kad se tone pretvaraju za gotovo. Doći ćemogućem ljudi iz eure po najvišem cijele Hrvatske, pozivamo tečaju? se naI gostoljubivost i bogatui dok se građanima enogastronomiju, pamozak onda dalje strpljivo ispire pokažimo to što imamo. obojenim vrećicama, plavim, žutim i smeđim kantama te Izvadimo iz podruma i špajzi dok pedantno svakoščično ulje, odvajamo meso z tiblikumeđimursku čašicu od jogurta misleći ce, gibanicu, da spašavamo planet, iza kulidomaće pekmeze, zimnicu, sa se odvija prava sireve i uz to �inazonska vina. liga "ekološkog Prilika jepoduzetništva". to da se pokaže se čudesno zapale i Postrojenja naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-

inspekcije, otpad misteriozno

ta suvenirnice, ispari s papira, Međimurske a na brdima riznice, ljude jer plastike pozovimo niču nova privatna mnogi ne znaju što imamo, carstva. što Tako uzgajamo svojim je našanasirovina imanjima. budućnosti napokon proNesvoju budimo i dalje samonašla pravu namjenu, zatajni Međimurci kojima postala je najzrelija sirovina za važan lokalni kriminal, beskrajne je samo rad, a ne i predizborne ratove i politička prezentacija rezultata tog zgražanja rokom trajanja od rada! Ne sdozvolimo našim tri dana. Budućnost je doista političari da i na polju postigla, samo smrdi jače ljoprivrede budu malo u prvom nego što su nam obećavali u planu! Iskoristimo priliku jer šarenim brošurama. tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

18 Poljoprivreda

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

KOTORIBA pomaže svoje pčelare

14. kolovoza 2026.

10 eura po košnici Općina Kotoriba objavila je Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi s ciljem očuvanja pčelinjeg fonda u 2026. godini. Konkretno, su�inancira troškove prehrane i prihrane pčelinjih zajednica u iznosu od 10,00 eura po košnici kako bi potaknula održavanje i povećanje njihova broja. Pravo na poticaj imaju OPG-ovi te pravne i �izičke

osobe koje se bave uzgojem pčela i imaju sjedište u Kotoribi. Osnovni uvjet je da podnositelji nemaju dospjelih dugovanja prema Općini i Poreznoj upravi te da za iste troškove nisu već ostvarili potporu iz drugih javnih izvora. Zahtjev se podnosi elektronski ili pisano do 11. rujna 2026. godine. (vv)

Dobravski ljuk se na području Donje Dubrave uzgaja više od 150 godina

Stjepan Vadlja pobrao je rekordnu količinu aronije

BERBA ARONIJE na OPG Vadlja u Mihovljanu

U SUSRET Danima ljuka

Čekaju se izlagači Općina Donja Dubrava i ove godine nastavlja tradiciju promicanja autohtonih poljoprivrednih proizvoda te organizira 19. po redu Dane ljuka i ekološke proizvodnje. Po već ustaljenom redu, manifestacija će se održati posljednje nedjelje u kolovozu, konkretno 30. kolovoza 2026. godine. Službeno otvorenje događaja predviđeno je za 11:30 sati, dok je okupljanje i priprema štandova za sve izlagače planirana ujutro do 8 sati. Organizatori pozivaju sve zainteresirane obiteljske poljoprivredne proizvođače, ekološke uzgajivače i izlagače da na vrijeme osiguraju svoje mjesto na manifestaciji. Prijav-

nice za sudjelovanje potrebno je dostaviti najkasnije do petka, 21. kolovoza 2026. godine. Dani ljuka i ekološke proizvodnje već gotovo dva desetljeća predstavljaju jedno od središnjih poljoprivredno-turističkih događanja u Međimurju. Manifestacija je posvećena očuvanju uzgoja dobravskog ljuka te promoviranju održive poljoprivrede i ekološki certi�iciranih proizvoda. Posjetitelji svake godine imaju priliku degustirati i kupiti domaće plodove, tradicionalne specijalitete i rukotvorine izravno od lokalnih proizvođača, uz bogat kulturno-umjetnički program. (vv)

HRVATSKI SIRARI idu po Guinnessov rekord

I međimurski sir bit će na plati Deset hrvatskih proizvođača s ukupno 23 vrste kozjeg sira sudjelovat će u obaranju Guinnessova rekorda u Francuskoj, gdje se 23. kolovoza 2026. u Meyralsu stvara najveća plata kozjih sireva na svijetu. Stoga je sada cilj prikupiti kozje sireve iz cijele Francuske, Europe i ostatka svijeta kako bi se stvorila plata i dobio certi�ikat Guinnessove knjige rekorda. Među odabranim sirarima nalaze se i predstavnici Međimurske županije – OPG „Koze i mi“ vlasnika Krunoslava Čička i Jelene Vuletić

Čičko iz Donjeg Kraljevca. Hrvatsku scenu predstavljaju i OPG Jagarka, OPG Mala roga, OPG Moravec, OPG Geto, OPG Tatjana LovrićJovanović, OPG Ljubić, OPG Žampera te poznate sirane Gligora i Vesna Loborika. Domaće sirare na ovom prestižnom događaju predstavlja tročlana delegacija pod službenim nazivom Croatian Goat Cheese Team. Sudjelovanje na ovoj manifestaciji pruža iznimnu priliku za međunarodnu promociju te potvrdu vrhunske kvalitete i bogate tradicije hrvatskih kozjih sireva. (vv)

Balon od aronije se ispuhao, opstali samo rijetki Nabrali smo oko 650 kilograma, a nismo stigli niti sve pobrati. To nam je apsolutni rekord, nikada prije nismo imali takav urod, kaže Stjepan Vadlja Piše: Vlasta Vugrinec

Prije desetak godina na našim je poljima i dvorištima zavladala groznica zvana aronija. Najavljivana kao senzacija, nezahtjevno "supervoće" i sigurna investicija koja ne traži puno truda, privukla je stotine poljoprivrednika. Plantaže i nasadi nicali su na sve strane. Međutim, kako to obično biva, balon se ispuhao, većina nasada je iskrčena ili zapuštena, a na tržištu su opstali samo najuporniji. Upravo ti, a među njima je i Stjepan Vadlja u punoj su berbi.

400 litara matičnog soka

Nakon što je prošle sezone odradio agresivnu rezidbu koja je privremeno smanjila urod, Stjepan u svom voćnjaku u Mihovljanu ove godine ima nezapamćen urod. Grane aronije doslovno su se savijale do same zemlje pod težinom tamnih, zdravih bobica. Iako u voćnjaku broji oko 250 grmova, priča o ovoj plantaži nije počela s velikim poslovnim planovima ili ambicijama za proboj na police trgovačkih lanaca. Nastala je iz sasvim jednostavne, praktične želje. - Aroniju smo posadili čisto radi žive ograde, da nam zakloni južnu stranu. Jako je lijepa za održavanje, zelena i bujna. No s vremenom je to preraslo u nešto puno više od same ograde, prisjeća se Stjepan početaka. Uzgoj se već punih deset godina odvija po strogo

ekološkim načelima. Umjesto umjetnih gnojiva i kemijskih preparata, Stjepan primjenjuje prirodne pripravke inspirirane biodinamičkom proizvodnjom i �ilozo�ijom Rudolfa Steinera, poput preparata 500 (gnoj iz roga), dok se tlo obogaćuje domaćim kompostom i redovitim košenjem trave. - Ove godine to je bilo nešto nevjerovatno! Nabrali smo oko 650 kilograma, a nismo stigli niti sve pobrati. To nam je apsolutni rekord, nikada prije nismo imali takav urod, naglašava Sav obrani plod otprema se na prešanje u susjednu Sloveniju, gdje se prerađuje u stopostotni, čisti matični sok bez dodataka. S iskoristivošću od oko 60 posto, dio soka zadržavaju za vlastite potrebe i potrebe obitelji, dok dio prodaju stalnom krugu vjernih kupaca kako bi pokrili troškove. - Nama to nije primarni biznis, ovo nam je više hobi i razlog za druženje. Kupce imamo, to su ljudi koji uzimaju po 10, 20 ili 30 litara godišnje i sok ode bez problema. A da idemo na trgovačke lance, pa propali bismo drugi dan! Ovako pokrijemo troškove, popijemo zdrav sok i uživamo, iskren je Stjepan. Osim soka, eksperimentirali su i s pekmezima, no brzo su shvatili da je aronija sama po sebi preintenzivna te je zahtijevala kombiniranje s drugim voćem poput krušaka, šljiva ili borovnica radi postizanja �ine, balansirane arome.

Priča o aroniji započela je gotovo bajkovito Pritisnuti niskim otkupnim cijenama tradicionalnih ratarskih, voćarskih i povrtlarskih kultura, mnogi su Međimurci u maloj crnoj bobici vidjeli spas. Priče o iznimnim ljekovitim svojstvima nove bobičaste vrste, njene otpornosti na mraz i bolesti te minimalnim zahtjevima za prskanjem zvučale su kao dobitna kombinacija. Ubrzo su parcele, od Murskog Središća do Preloga, preplavile sadnice ove sjevernoameričke biljke. I kako to obično ide, sadilo se na veliko, često i bez jasnog plana kome će se i po kojoj cijeni urod na kraju prodati. Ruku na srce, slična je stvar bila i s kupinama, malinama, borovnicama pa haskapom i goji bobicama no njih se sadilo u puno manjim količinama. Samo nekoliko godina kasnije uslijedilo je otrežnjenje. Prvi puni rod donio je i prve ozbiljne probleme. Aronija, zbog svog izrazito trpkog i oporog okusa, nije voće koje prosječan potrošač kupuje na kilograme za svježu konzumaciju. Zahtijevala je preradu, cijeđenje, pasterizaciju, pakiranje i, ono najteže, osmišljavanje vlastitog marketinga. Kako je tržište bilo preplavljeno bobicama, shodno zakonu ponude i potražnje, cijene svježeg ploda i soka strmoglavo su pale, a skladišta malih proizvođača ostala su puna neprodanih zaliha.

Početni val sadnje uvelike je bio potaknut državnim i EU poticajima za podizanje višegodišnjih nasada i ekološku proizvodnju. Kada su prošle obvezne godine održavanja nasada, mnogi su odustali od nepro�itabilnih parcela. Iako je aronija otporna biljka koja ne zahtijeva puno pesticida, berba i održavanje traže znatan rad i ulaganja koja tržišna cijena soka često nije mogla pokriti. Traktori su ponovno ušli u polja, ali ovaj put s malčerima i plugovima. - Većina je mislila da je dovoljno posaditi i čekati kupce, ali poljoprivreda tako više ne funkcionira, komentar je koji se danas često čuje među međimurskim voćarima.

Opstali samo oni s jasnom vizijom

Danas je uzgoj aronije u Međimurju spao na razumniju i održivu mjeru. Na sceni su ostali isključivo najdosljedniji poljoprivrednici, oni koji aroniju nisu shvatili kao brzu zaradu,odnosno zaradu preko noći, nego kao dugoročan posao. Opstali OPG-ovi uložili su u vlastitu preradu, brendiranje i ekološke certi�ikate. Iz njihovih pogona danas ne izlazi samo običan sok, već razvijaju palete dodataka prehrani, kombinacije s medom i drugim voćnim vrstama, pa i kozmetičke preparate. Izgradili su vjernu bazu kupaca na kućnom pragu, kroz lokalne tržnice i specijalizirane trgovine zdrave hrane.

14. kolovoza 2026.

Poljoprivreda 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Panleukopenija mačaka (mačja kuga) Piše: Petra Marciuš, dr. vet. med.

Katarina Farc iz Maruševca na sajmu je nudila povrće sa svog imanja

Čakovečki sajam i plac

Navala na papriku i krastavce Na čakovečkom sajmu ove je srijede vrvjelo kao u košnici i to već od ranog jutra. Dovoljno je reći da je nešto poslije osam kraj kolone iz smjera Čakovca bio gotovo kod podvožnjaka te da su promet regulirali policijski djelatnici. E sad se to može protumačiti na više načina. Naime, prošle srijede, 5.kolovoza, sajam je bio zatvoren. Jesu li zato kupci pojurili u nabavu ili pak su jutarnje gužve rezultat želje da se izbjegnu vrućine, teško je reći. No, jedno je sigurno, gužva je bila na svakom koraku, a vreće paprike, graha, krastavaca, pa čak i kukuruza šećerca nosile su se kao da sutra ne postoji. Što se cijena tiče, voze se malo gore, malo dole i tako u krug. Grah se naime, nudio od 4 do 4,5 eura po kilogra-

CIJENE PLAC

CIJENE SAJAM

Mladi krumpir (kg):

1,00 €

Mladi krumpir (10 kg):

6,00 €

Grah (kg):

4,00 €

Rajčica (kg):

1,50 €

Mrkva (vezica):

1,50 €

Mladi grah (kg):

4,00 €

Tikvice:

2,00 €

Patlidžan (kg):

2,00 €

Mahune (kg):

8,00 € 2,50 €

Paprika (kg):

2,00 €

Rajčica (kg):

Mahuna (kg):

6,00 €

Krastavci (kg):

2-5,00 €

Tikvice (kg):

Paprika (kg):

2,50 €

Krastavci (kg):

2,00 € 1-4,00 €

Patlidžan (kg):

2,00 €

Lubenica (kom):

5,00 €

Kukuruz (klip):

0,50 €

Klip kukuruza:

0,50 €

mu, crvena rog paprika po 1,5 eura, a krastavci od euro pa do 4. Treba reći da su prodavači tog povrća uglavnom iz susjednih županija dok se Međimurci mogu nabrojiti na prste jedne ruke. Domaće lubenice mogle su se nabaviti po komadu i to

one manje po 3 eura, a veće za 5 eura. Nešto veći moving bio je i kod dijela sa životinjama. Kupovali su se pilići, patke i to velike i male kao i prepeličja jaja. Za oko su zapadali i rascvjetani grmovi hibiskusa kao i popularni eukaliptus. (vv)

Zlatka Jambrović iz Čakovca na placu je plijenila poglede svojim buketima od statica

anleukopenija ili zarazni enteritis mačaka kontagiozna je virusna zarazna bolest mačaka koju uzrokuje vrlo infektivan virus srodan parvovirusu pasa koji izrazito dugo preživljava u okolišu te je otporan na klasične dezinficijense. Virus je u stanju preživjeti i do 12 mjeseci u prostoru gdje je boravila zaražena životinja. Najčešće obolijevaju mačići od tri do pet mjeseci starosti, iako mogu oboljeti sve necijepljene mačke do dvije godine starosti kao i starije necijepljene mačke. Virus se prenosi direktnim kontaktom s bolesnom mačkom, njezinim izlučevinama, najčešće izmetom ili indirektno predmetima koji su bili u doticaju sa zaraženom životinjom. Najčešći simptomi panleukopenije su: nedostatak leukocita, povraćanje, proljev, gubitak apetita i povišena tjelesna temperatura. Da bi liječenje bilo što uspješnije, treba ga započeti što ranije. Vrijeme od zaraze do pojave prvih simptoma bolesti je od 3 do 10 dana. Razlikujemo dva oblika bolesti, rjeđi perakutni oblik gdje životinje mogu uginuti u roku od 12 sati i češći akutni oblik. Akutni oblik bolesti počinje povišenom tjelesnom temperaturom (40 – 41 °C), depresijom i anoreksijom. Većina mačaka dan-dva povraća, najčešće žutu ili bezbojnu sluz, a proljev se može pojaviti nešto kasnije te će najvjerojatnije biti profuzan s primjesama krvi. Vrlo brzo dolazi do dehidracije i sekundarnih bakterijskih infekcija zbog oslabljenog imunosnog sustava. Bolest obično traje od pet do sedam dana, a smrtnost je

iznimno visoka (80 – 90 %), posebno u mladih mačaka. Ako je liječenje započelo na vrijeme, postoje veće šanse za pozitivan ishod, a nakon preboljenja virus se izlučuje izmetom i do šest tjedana. Sumnja na bolest postavlja se na temelju kliničke slike, dobi životinje, podataka o imunoprofilaksi te se u ambulanti najčešće potvrđuje brzim antigenskim testom. U krvnoj slici obično je izražen pad broja leukocita (leukopenija) iako nije pravilo u svim slučajevima. Kod liječenja vrlo je važna pravodobna intravenska nadoknada tekućine i elektrolita kako bismo spriječili dehidraciju. U slučajevima povraćanja nužno je primijeniti antiemetik i uskratiti hranu i vodu do prestanka povraćanja. Zbog bržeg oporavka poželjno je nakon prestanka simptoma (povraćanje) davati male količine dijetalne vlažne hrane, a tek nakon nekoliko dana započeti sa starim načinom

prehrane. Za sprječavanje sekundarnih bakterijskih infekcija upotrebljavamo antibiotike širokog spektra (ampicilin, cefalosporini). Jedini način da se spriječi bolest je pravovremeno cijepljenje. U nastavku je prikazan plan cijepljenja za vašeg ljubimca. 1. Primovakcinacija u dobi od sedam do osam tjedana 2. Docjepljivanje 21 – 28 dana nakon prvog cijepljenja 3. Treća doza za od tri do četiri tjedna nakon druge (u dobi 15 – 16 tjedana starosti) Docjepljivanje je potrebno ponoviti za godinu dana od treće doze, a nakon toga svake treće godine ili češće ovisno o uvjetima držanja životinje. S obzirom na sve navedeno, molimo sve sadašnje i buduće vlasnike mačića da pravovremeno dovedu svog ljubimca na pregled i cijepljenje kako bismo spriječili pojavu i širenje te opasne bolesti.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 7 - 20 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sati Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sati Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

20 Povrtlarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

14. kolovoza 2026.

Što se događa s biljkama kada je temperatura između 30 i 35 stupnjeva

eć tjednima traju velike vrućine diljem zemlje. Mi se još možemo skloniti u kuće i u sjenu, no kako to podnose biljke? Kada su temperature između 30 i 35 stupnja, biljke su u stanju teškog stresa i bore se za golo preživljavanje.

Biljke se “znoje” do iznemoglosti

Kako bi se rashladile, biljke kroz lišće ispuštaju ogromne količine vode (baš kao što se mi znojimo). Oko podneva sunce izvlači vodu iz lišća brže nego što je korijen stigne upiti iz zemlje. Zato popodne izgledaju "skuhano" i obješeno, čak i ako je zemlja vlažna. To uvenuće je zapravo prva obrambena linija - opušten list visi okomito, pa ga sunčeve zrake više ne udaraju izravno cijelom površinom. Kada žega postane prejaka, biljka se uplaši da će skroz dehidrirati i zatvori svoje mikroskopske pore na listovima. To se događa u najtoplijem dijelu dana (otprilike između 13 i 16 sati). Tada disanje i proizvodnja hrane staju, a listovi ostaju obješeni jer se unutrašnjost još nije stigla napuniti vodom. Time spašava vodu, ali unutra više ne ulazi zrak (ugljični dioksid). Rezultat? Biljka smanjuje ili prestaje vršiti fotosintezu odnosno proizvoditi hranu. Ona doslovno gladuje i miruje.

Neke biljke poput kukuruza i rajčice u toj fazi uvijaju listove

Na taj način smanjuju površinu lista koja je izravno izložena sunčevim zrakama, smanjujući transpiraciju (gubitak vode) i djelujući kao vlastita, prirodna zaštita od sunca.

Gubitak imuniteta i prosperitet nametnika Biljke preusmjeravaju svu svoju energiju u proizvodnju tzv. proteina toplinskog šoka kako bi spasile stanice od kuhanja. Zbog toga potpuno gase svoj imunološki sustav. Zato u ovim danima vrtove odjednom preplave nametnici poput crvenog pauka (grinja) ili gusjenica. Biljka jednostavno nema snage boriti se i protiv žege i protiv nametnika. Znanstvena istraživanja pokazuju da

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com npr. rajčice na ovim temperaturama prestaju lučiti obrambene tvari, zbog čega postaju lak plijen za gusjenice i grinje, koje se pak na 32 °C razmnožavaju dvostruko brže.

Ubrzano dozrijevanje i sitni plodovi (skraćivanje vegetacije)

Između 30 °C i 35 °C metabolizam nekih biljaka počinje raditi u panici. Kod soje, pšenice i kukuruza, ali i povrća, ovo razdoblje drastično skraćuje fazu punjenja zrna ili plodova. Biljka ubrzano stari. Ona pokušava što prije završiti svoj životni ciklus kako bi stvorila sjeme prije nego što ugine. Plodovi sazrijevaju tjednima prerano, ali ostaju sitni, šturi i bez prave nutritivne vrijednosti.

Neke biljke gube okus

Na temperaturama iznad 30 °C, biljke troše izuzetno puno energije na proces disanja kako bi preživjele. Zbog toga troše vlastite zalihe šećera (saharoze i škroba) umjesto da ih skladište u plodovima. Ako val vrućine od 33 °C potraje tjednima prije berbe, lubenice i dinje mogu biti vodenaste i manje slatke.

Krumpir prestaje formirati gomolje

Kada temperatura zraka prijeđe 30 °C, a temperatura tla dosegne oko 29 °C, krumpir doživljava potpuni zastoj u formiranju gomolja. Biljka iznad zemlje može izgledati zeleno i bujno, ali pod zemljom se proces rasta krumpira potpuno zaustavlja. Ne može rasti čak niti ako ga zalijevate ako se temperatura tla ne spusti. Zato je i ovdje presudan malč koji štiti zemlju od pregrijavanja, a u Međimurju zadnjih godina na poljima isprobavaju sorte otpornije na vrućine.

Reznice koje su već pustile svoje korjenje Hortenzije iz reznica u punom cvatu

RAZMNOŽAVANJE kraljice međimurskih dvorišta

Piknite reznicu sada i dobit ćete novi grm hortenzije Piše: Vlasta Vugrinec

Tko ih ne bi volio. Posebno njihove zbijene cvjetne glave koje se naprosto kočopere iz bujnih zelenih grane tvoreći tako prekrasne cvjetne grmove. A cvjetovi variraju od crvene preko plave do ljubičaste boje. Naravno, to su one starinske sorte dok je boje novih, modernih varijeteta teško nabrojiti. Posebno onih čiji cvjetovi mijenjaju boju iz mjeseca u mjesec. Riječ je naravno o hortenzijama, cvijeću naših baka i mama, no omiljenih i današnjim generacijama.

Jednostavno uzimanje reznica

Ova biljka, podrijetlom iz Istočne Azije, u Međimurju je pustila duboke korijene. Razlog njezine iznimne popularnosti ne leži samo u estetskoj privlačnosti, već i u pogodnostima lokalnog terena. Vlaga uz dravske i murske rukavce, bogato tlo te hladovina starih građanskih i seoskih "grunta" pružaju hortenzijama točno ono što najviše vole, dovoljno vlage i zaštitu od žarkog poslijepodnevnog sunca.

Iako mnogi hortenzije doživljavaju isključivo kroz ljetno cvjetanje, za cvjetne entuzijaste prave aktivnosti počinju upravo sada, krajem kolovoza. Stručnjaci i dugogodišnji uzgajivači slažu se u ocjeni kako su druga polovica ljeta i početak jeseni idealno razdoblje za razmnožavanje hortenzija zelenim reznicama. U ovom periodu ovogodišnji izbojci dovoljno su odrvenjeli na bazi, a opet ostali dovoljno mekani i puni životne energije na samome vrhu. Uzimanjem reznica u ovom trenutku osigurava se da se do prvih mrazova razviju lijepo ukorijenjene mlade biljke, spremne za snažan proljetni zamah. Sam postupak razmnožavanja reznicama, koji se generacijama prenosi među međimurskim gospodarica i gospodarima, iznimno je jednostavan, brz i ne zahtijeva nikakva velika ulaganja. Sve započinje odabirom mlade i zdrave grančice duljine oko desetak do petnaest centimetara koja ove godine nije nosila cvijet. Oštrim škarama napravi se precizan rez neposredno ispod čvora iz kojeg izbijaju listovi. Potom

se donji listovi u potpunosti uklone, dok se gornja dva ili tri lista poprečno prerežu napola, čime se smanjuje površina kroz koju biljka gubi vodu isparavanjem dok još nema vlastiti korijen. Tako pripremljene reznice zabodu se u posude napunjene mješavinom treseta i pijeska ili laganog supstrata. Cijeli se proces zaokružuje obilnim zalijevanjem i prekrivanjem posude prozirnom plastičnom vrećicom ili odrezanom bocom koja stvara efekt staklenika i zadržava visoku vlažnost zraka. Smještene u laganu sjenu i uz redovito održavanje vlage, reznice će razviti vlastiti korijenski sustav za samo tri do četiri tjedna. No, hortenzije se mogu razmnožiti i dijeljem grma te povaljenicama što je ipak rijeđe.

Zimski ukras doma

Vrijeme hortenzija ne završava prestankom aktivne cvatnje. Naime, nakon što ocvatu, njihove bujne glave postupno gube prvobitnu jarku boju te latice prelaze u suptilne nijanse

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj) Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati. PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj) Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.

od rustikalne zelene pa sve do tople crveno-smeđe. U toj fazi cvjetove nije potrebno odmah uklanjati jer oni i dalje pružaju poseban, starinski šarm svakom dvorištu. Osim toga, osušeni cvjetovi na grmu pružaju prirodnu zaštitu mladim zametnutim pupovima od mraza i oštrog zimskog vjetra. No, osim što ukrašavaju vanjski prostor u kasnu jesen, takvi cvjetovi imaju svoju skrivenu ljepotu i trajnu svrhu unutar doma. Ako ih odrežete dok su još čvrsti i ostavite da se polako osuše na tamnom i prozračnom mjestu, dobit ćete savršen prirodni materijal. Tijekom hladnih jesenskih i zimskih mjeseci osušene glave hortenzija postaju nezaobilazan dio cvjetnih aranžmana, blagdanskih vijenaca i elegantnih dekoracija u vazi koje unose toplinu u svaki dnevni boravak. Uz malo pažnje pri orezivanju i pravovremeno razmnožavanje, ovaj omiljeni grm nastavit će generacijama kraljevati međimurskim dvorištima.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno. Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708 Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

14. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Vaši stupci 21

DUGOTRAJNA SUŠA smanjuje vodostaje

Imamo li dovoljno vode? Kao znanstvenik, smatrao sam potrebnim uključiti se u raspravu na pitanje „Imamo li dovoljno vode?” te kako nije dovoljno odgovoriti podatkom o tome koliko se vode nalazi u našim vodonosnicima. Takav bi odgovor mogao stvoriti pogrešan dojam da je sva voda koja je danas pohranjena u podzemlju istodobno i raspoloživa za korištenje. Puno je važnije razumjeti kolike se količine podzemne vode prirodno obnavljaju, kojom se brzinom obnavljaju i koliko ih možemo koristiti, a da pritom ne narušimo dugoročnu ravnotežu vodonosnika u konkretnom slučaju u gornjem toku rijeke Drave. Upravo zato potrebnim je jasnije razlikovati ukupne zalihe vode u vodonosniku od obnovljivih količina podzemne vode. Pitanje nije samo koliko vode imamo, nego koliko se vode u određenom razdoblju može obnoviti prirodnim procesima oborinske in�iltracije i prihranjivanja vodonosnika te koliki dio te obnovljive količine možemo održivo zahvatiti. To je, znanstveno utemeljeniji način odgovora na pitanje o dugoročnoj vodnoj sigurnosti. Varaždinska, Međimurska i Koprivničko-križevačka županija raspolažu velikim zalihama podzemne vode. No sve toplija i sušnija ljeta, veće potrebe poljoprivrede i gubici u vodovodnim mrežama pokazuju da pitanje budućnosti nije imamo li vode, nego kako ćemo njome upravljati. Područje sjeverne Hrvatske nalazi se iznad velikih aluvijalnih vodonosnika povezanih s Dravom i Murom. Prema podacima Hrvatskih voda, tri važna tijela podzemnih voda: Varaždinsko, Međimursko te

područje Koprivničko-križevačke županije (Legrad/Slatina) imaju procijenjene obnovljive zalihe od ukupno oko 563 milijuna kubičnih metara godišnje. To je velika količina, ali je važno naglasiti da se te brojke odnose na cijela prethodno tri nabrojana hidrogeološka tijela, čije se granice ne poklapaju s granicama triju županija. Stoga se 563 milijuna kubika ne može jednostavno prikazati kao količina vode koja se svake godine obnovi samo na području Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke županije i dijelova Virovitičko-podravske. Još važnije, podzemna voda nije neograničen spremnik. Dugotrajna suša smanjuje vodostaje rijeka Drave i Mure te zbog hidrauličke povezanosti smanjuje se prirodno prihranjivanje vodonosnika, dok istodobno visoke temperature povećavaju potrebe za vodom kućanstava, gospodarstva i industrije, osobito potrebama u poljoprivredi. Zaključak bi mogao biti jednostavan: vode zasad ima ali pritisak na vodonosnik raste. Javni vodoopskrbni sustavi trenutno koriste tek dio raspoloživih obnovljivih godišnjih količina. Tri javna isporučitelja vodnih uslugu, Varkom, Međimurske i Koprivničke vode godišnje isporuče približno 1820 milijuna kubnih metara ne uzimajući u obzir gubitke zbog dotrajale vodoopskrbne mreže. Javni isporučitelj vodnih usluga za područje Varaždinske županije Varkom je tijekom 2025. godine iz svojih izvorišta zahvatio oko 14,934 milijuna m³, dok je korisnicima isporučeno 6,927 milijuna m³ pri čemu je vidljiv gubitak od 53,62% (podaci prije provedbe Uredbe o uslužnim područjima).

Upravo su gubici u mreži zbog dotrajalih cjevovoda, spore detekcije nastanka puknuća jedan od najvećih prostora za poboljšanje isporuke vode sa smanjenim gubicima. Smanjenje gubitaka znači da se dodatna voda može osigurati bez otvaranja novih izvorišta i dodatnog pritiska na podzemne vode. Stoga je Vlada Republike Hrvatske, resorno ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Hrvatske vode naložilo obvezu izrade programa smanjenja gubitaka koji su ovih dana zaprimljeni od strane javnih isporučitelja vodnih usluga. Međimurske i Koprivničke vode također raspolažu stabilnim pozajmištima koje putem zdenaca crpe iz dravskog/murskog vodonosnika, ali podaci pokazuju da je javna vodoopskrba samo jedan dio ukupne vodne bilance. Poseban pritisak tijekom sušnih razdoblja dolazi iz poljoprivrede. Navodnjavanje nije problem, nego dio rješenja jer u sušnim godinama poljoprivrednicima je voda nužna za očuvanje prinosa i proizvodnje hrane. Zato rješenje nije zabraniti navodnjavanje, nego ga učiniti učinkovitijim. Kap po kap, senzori vlage tla, precizno određivanje potrebnih količina vode i spremanje oborinske vode, izgradnje akumulacija, korištenje vode iz napuštenih šljunčara mogu značajno smanjiti potrošnju, a istodobno omogućiti stabilniju proizvodnju. Posebno je važno razvijati javne sustave navodnjavanja kroz programe Hrvatskih voda i omogućiti poljoprivrednicima racionalno korištenje vode prema stvarnim potrebama biljaka.

Vodostaji Drave i Mure upozoravaju jer su površinske i podzemne vode međusobno povezane stoga je stanje vodostaja rijeka posebno važno. U ovom trenutku Drava i Mura na području sliva su iznad povijesnih negativnih rekorda (minimuma) ali u razdobljima niskih vodostaja i dugotrajne suše pritisak na cijeli hidrološki sustav raste. Danas nema razloga govoriti o tome da sjever Hrvatske ostaje bez vode. Naprotiv, imamo vrlo vrijedne vodonosnike i razvijenu vodoopskrbnu infrastrukturu te nema mjesta upitima vezanim za uvoz vode, nego bolja vodna sigurnost. Klimatske promjene mijenjaju uvjete. Sve češće ćemo istodobno imati visoke temperature, manje oborina, niske vodostaje i povećane potrebe za navodnjavanjem. Zato bi prioriteti trebali biti jasni: smanjivati gubitke u vodovodnim mrežama, štititi izvorišta, povećavati učinkovitost navodnjavanja, graditi akumulacije s ciljem zadržavanja oborinske vodu, povezivati vodoopskrbne sustave ne samo unutar jednog isporučitelja vodnih usluga već međusobno povezivanje po načelu „kako voda nema granica“!!! Ne može se slati poruka kako vode nemamo jer iste na području Republike Hrvatske imamo u izobilju u podzemnim vodonosnicima ali njome moramo upravljati kao strateškim resursom. Pitanje budućnosti nije i ne smije biti koliko vode imamo ispod zemlje, nego koliko ćemo je uspjeti sačuvati, obnoviti i pametno koristiti onda kada nam je najpotrebnija. Milan Rezo

VAŽNA OBAVIJEST ZA INVESTITORE I VLASNIKE 💧 Saznajte točan položaj vodovodne i kanalizacijske mreže. Prilikom kupnje nekretnine, početka gradnje ili izvođenja nekih drugih radova na terenu, uvijek je bitno provjeriti prolazi li preko predmetne čestice postojeća vodovodna ili kanalizacijska infrastruktura. U određenim slučajevima položaj vodova ili pravo služnosti nisu evidentirani u zemljišnim knjigama, pa često vlasnici ili budući investitori nisu upoznati s postojećim, stvarnim stanjem. Tada može doći do poteškoća pri ishođenju dokumentacije, projektiranju ili pri izvođenju radova. Kako bi otklonili sumnju i dobili točne informacije o postojećoj vodnoj i kanalizacijskoj infrastrukturi,

MEĐIMURSKE VODE pozivaju građane da se u bilo kojem trenutku obrate našim nadležnim službama radi provjere podataka i dobivanja točnih informacija. Sve informacije možete dobiti u tehničkom odjelu, GIS - gis@medjimurske-vode.hr Vaše MEĐIMURSKE VODE!!

Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600 RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1612

22 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Grad ČAKOVEC Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe Općina NEDELIŠĆE

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina GORIČAN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

Općina PODTUREN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

Općina DONJA DUBRAVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

Općina SVETI MARTIN NA MURI

Općina DOMAŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, Blagdan Velike Gospe

Općina BELICA

Općina ŠENKOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

Općina KOTORIBA

Općina GORNJI MIHALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

Općina SELNICA

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

Općina OREHOVICA

15. kolovoza, Blagdan Velike Gospe

Grad MURSKO SREDIŠĆE

14. kolovoza 2026.

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

Općina SVETA MARIJA

Općina SVETI JURAJ NA BREGU

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

Općina DEKANOVEC

Općina DONJI KRALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

Općina MALA SUBOTICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

Općina PRIBISLAVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

Općina VRATIŠINEC

Općina ŠTRIGOVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

14. kolovoza 2026.

Mozaik 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

IMPRESIVAN BICIKLISTIČKI PODVIG četvorice prijatelja iz Murskog Središća, Peklenice i Banje Luke

Preživjeli pakao na 45 stupnjeva i biciklima stigli do Rima U sedam dana prošli su više od 1000 kilometara i stigli pred Colosseum Piše: Aleksandra Sklepić

Četvorica ambicioznih biciklista i prijatelja, Robert Bogdan iz Murskog Središća, Saša Matić iz Peklenice, Miroslav Malijević iz Banje Luke i Stanko Tuksar iz Murskog Središća, proteklog su tjedna, unatoč paklenim vrućinama i temperaturama višim od 40 stupnjeva, ostvarili nevjerojatan podvig – biciklima su od Murskog Središća stigli do Rima. Ekipa je već dobro uigrana, a ove im se godine pridružio novi član, Stanko Tuksar. Do sada su biciklima obišli brojne europske destinacije, a ovo je Robertu i Saši bilo 17. putovanje po Europi. Iza njih su Austrija, Njemačka, Švicarska, Lihtenštajn, Francuska, Italija, Španjolska, Portugal, Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Grčka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Turska, Poljska, Slovačka i Češka.

Putovanje u Rim započelo je 26. srpnja, uz već tradicionalni ispraćaj sa šetnice Svete Barbare u Murskom Središću. Za Roberta su ovakva putovanja prije svega način da vidi svijet, ali i učini nešto za svoje zdravlje.

Nagrada fantastični Rim

- Idem na ta putovanja jer sam znatiželjan – hoću vidjeti svijet i usput kao stari reumatičar napraviti nešto i za svoje zdravlje. Bicikl je najbolji način za doživjeti, vidiš, čuješ, mirišeš, susrećeš, razgovaraš! I na kraju – uvijek sve to spojimo s dobrom regionalnom klopom, kaže Robert. Kroz brdovitu i vjetrovitu Sloveniju, pitoreskne talijanske pejzaže i naoko neosvojive Apenine, uz odličnu gastronomiju i pozitivne susrete, kilometri su se nizali iz dana u dan. No, ova je tura bila i fizički vrlo zahtjevna.

„Koji je naš smjer?” – predah u blizini grada Ternija u Italiji - Ova je bila i dosta naporna i jako zanimljiva tura, a nagrada fantastični Rim, ističe Robert. Posebno će je pamtiti Stanko, kojem je ovo bilo prvo ovakvo višednevno biciklističko putovanje. Kao bivši košarkaš, maratonac i ultramaratonac, usporedno s trčanjem počeo je aktivnije voziti bicikl, a želja za višednevnom vožnjom postajala je sve veća. - I tako se kod mene počela javljati želja za nekakvom vožnjom od dva, tri dana (npr. vožnja do mora), ali nekako se nisam usudio na takvu

Stanko Tuksar, Saša Matić, Robert Bogdan i Miroslav Malijević ispred Colosseuma u Rimu

vožnju prvi put uputiti sam, pa je poziv Robija i Saše, koji već imaju hrpu iskustva na takvim višednevnim rutama, došao kao naručen. Posložio sam godišnji odmor i avantura je mogla početi, prisjeća se Stanko.

Trenutak ulaska u Rim na 45 stupnjeva bio je nezaboravan trijumf

Da je bilo lako, sigurno nije, trebalo je svako jutro ponovno sjesti na bicikl i odraditi između 140 i 172

km. Kako koji dan, ovisno o konfiguraciji terena taj dan. Noge već nakon trećeg dana počinju biti sve poslušnije (jače), krajolik kroz Sloveniju i Italiju prekrasan, vrućina svakim danom sve veća (ulazak u Rim na 44,5 stupnja na suncu). No, zahvaljujući ekipi, uz stalno međusobno bodrenje i zezanciju “zaboraviš” i na umor i na vrućinu, govori Stanko. Upravo je ekipa, kaže Robert, bila ono što je cijelo putovanje činilo posebnim. - Ekipa je funkcionirala kao i uvijek – top! Zajednički smo doživjeli puno znoja, malo krvi, malo kletvi, puno smijeha, a na kraju svi se poslije ovog osjećamo bogatiji, zdraviji i veseli. To je eto cilj cijele igre. Nakon sedam dana i više od 1000 prijeđenih kilometara, rano ujutro stigli su pred slavni Colosseum. Trenutak dolaska u Rim za Stanka je bio vrhunac cijele avanture. - Kad na kraju stigneš biciklom do Rima i stojiš s biciklom ispred Colosseuma, osjećaj je neopisiv, takva sreća i ponos, nešto nevjerojatno. Ovo putovanje, ova avantura, ostat će zauvijek u meni i sa zadovoljstvom ću je se prisjećati, kaže Stanko. Miroslav je cijelo putovanje doživio kao mnogo više od samog svladavanja kilometara i fizičkog napora. - Nakon sedam dana, oko 1.000 pređenih kilometara, tisuća okretaja pedala, uspona, vrućine, neplaniranih momenata i zajedničke borbe – stigli smo do cilja. Nije ovo samo put do Rima, već put prijateljstva, upornosti i vjere da se veliki

ciljevi ostvaruju korak po korak, odnosno okretaj po okretaj. - Iza mene i Robija su brojna putovanja i tisuće kilometara, ali svaki novi put ponovno nas povuče. Nije najvažnije koliko kilometara ima do cilja, nego hoćeš li biti spreman izdržati kada postane teško, dodao je Saša. Ovaj put do Rima objedinio je stara i nova prijateljstva, puno napora, ali još više zajedništva. A kad na kraju staneš pred Colosseum i znaš da si tamo stigao vlastitim nogama, nema puno toga što se može usporediti s tim osjećajem. Putem su, naravno, bilo i sitnih biciklističkih nezgoda, no one su brzo sanirane i ostale u sjeni svega lijepoga što su doživjeli. Nakon osvojenog vječnog grada, puni dojmova, vlakom su se preko Ljubljane vratili u Mursko Središće, gdje su ih dočekali prijatelji i obitelj. Miroslav posebno zahvaljuje svojim suputnicima. - Hvala mojim prijateljima Saši, Robertu i Stanku na svakom kilometru koji smo zajedno podijelili. Hvala našim članovima ekipe koji su davali podršku i radovali se uspjesima. A na kraju, nakon svih kilometara, uspona, vrućine, smijeha i međusobnog bodrenja, ostaje ono zbog čega se na ovakva putovanja i kreće – osjećaj da su zajedno uspjeli. Svi putevi zaista vode u Rim, poručili su na kraju, a sve su to i neustrašivo dokazali svojim vlastitim nogama.

24 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

14. kolovoza 2026.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

Ljekarna Petek

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. KOLOVOZA,

blagdan Velike Gospe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza,

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

blagdan Velike Gospe

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

14. kolovoza 2026.

Odlikaši 25

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2025./2026.

Osnovna škola Kuršanec 1.A, razrednik: Tomislav Magdalenić Odličan učenik: Marin Balog 2.C, razrednica: Ljerka Lacković Odlični učenici: Laura Kalanjoš, Lukas Horvat 2.D, razrednica: Lana Mlinarić Odlični učenici: Milena Oršoš, Rikardo Ignac 4.A, razrednica: Danijela Zanjko Odličan učenik: Kevin Ignac 4.B, razrednica: Sanja Šmaguc Odlične učenice: Melani Ignac, Rozalija Horvat 4.C, razrednik: Nikola Zadravec Odličan učenik: Aleksandar Oršuš 4.D, razrednica: Laura Granatir Odlični učenici: Marijana Oršuš, Samir Horvat 5.A, razrednica: Maja Punčec Odlični učenici: Fabijan Đurđević, Sebastian Ignac, Roko Ivković, Narin Muršić

1. KA, razrednica: Danijela Cofek Odlične učenice: Rebeka Hoblaj, Iva Medved, Josipa Pufek 1. KC, razrednica: Renata Komes Sušec Odlični učenici: Tomislav Andrašec, Mihael Dominić, Roko Horvat, Vanesa Horvat, Ana Žganec 1. MD, razrednica: Santina Lepen Odlični učenici: Hana Bel, Leona Drakulić, Lora Flojhar, Ema Horvat, Stella Matijašec, Paola Sabol, Lorena Strahija Škvorc 1. VO, razrednik: Hrvoje Živković Odličan učenik: Leo Zrna 2. CG, razrednica: Karmela Radošević Odlični učenici: Kiara Cenko, Nika Grabar, Vita Hatlak, Kristina Jaklin, Tesa Lukman, Anja Širok 2. CP, razrednik: Edo Šiprak Odlični učenici: Sabina Bermanec, Karlo Šegović 2. FK, razrednica: Željka Mihalic Odlične učenice: Lorena Hrastić i Tia Hruška

6.A, razrednica: Karolina Preložnjak Odlični učenici: Luka Bacinger, Luka Kralj, Lea Medved, Marijana Petrović

2. KC, razrednica: Biserka Vojnović Odlični učenici: Matija Dominić, Ivan Sabol, Gabrijel Tomašić

7.A, razrednica: Anamarija Puklavec Odlični učenici: Nino Bezek, Lena Ivković

2. KO, razrednica: Željka Matoša Odlični učenici: Laura Feltrin i Matija Škvorc

7.B, razrednica: Nina Benko Odličan učenik: Nikša Muršić

2. MT, razrednica: Ana-Marija Bogdanović Odlični učenici: Daria Kovačić i Lara Zelenić

PRO A (6. razred), razrednica: Sara Lesar Odlični učenici: Roberto Oršoš, Ljiljana Oršuš, Majda Oršuš

2. VO, razrednica: Katja Šimon Odlični učenici: Emili Novak i Patrik Novak

PRO A (8. razred), razrednica: Sara Lesar Odličan učenik: Antonijo Ignac PRO B (7. razred), razrednica: Zita Kitanović Odlični učenici: Josip Bogdan, Nino Ignac PRO C (4. razred), razrednica: Anja Rakuša Odličan učenik: Sandi Oršoš PRO D (1. razred), razrednica: Lana Mihalac/Mija Frančić Odlična učenica: Marija Horvat

Gospodarska škola Čakovec 1.C, razrednica: Ivana Roža-Kermeci Odlični učenici: Kristina Korunić, Saša Kralj, Lara Katarina Magdalenić

3. AC, razrednik: Zvonimir Siladi Odlična učenica: Nesa Ribić i Irisa Sečan 3. CG, razrednica: Patricija Kozar Odlični učenici: Kiara Ivanuša, Lora Okreša, Karla Pongračić 3. FPK, razrednica: Nataša Sternad Odlični učenici: Iva Antolović, Ema Bistrović, Katarina Grubić, Karla Kivač, Katja Kodba, Lucija Kolarić, Nikki Lovrek, Karolina Novak, Lea Petran 3. KC, razrednica: Andrea Gačić Odlična učenica: Jasmina Oršuš 3. KO, razrednica Brankica Vlahek-Ivek Odlična učenica: Selena Pergar 3. MT, razrednica: Sanja Jančec Odlični učenici: Sara Pintarić, Tina Polgar, Katja Vrbanec

1. CP, razrednica: Maja Radek Sklepić Odlična učenica: Nikolina Mihaljković

4. CP, razrednica: Ivana Murk Odlični učenici: Marija Karlović, Helena Sabadi, Karlo Toth

1. FK, razrednik: Borna Grkavac Odlične učenice: Emilly Karlovčec, Dorotea Krog

4. MT, razrednica: Petra Trstenjak Odlični učenici: Vanessa Golubić, Ana Kavran, Dora Kovačić, Lea Kr-

sto, Martina Novak, Antonija Radek, Kaja Štampar, Katja Tretnjak

Ekonomska i trgovačka škola Čakovec 1. A, razrednica: Maria Joao Vinković Odlični učenici: Rena Rušanec, Mia Vuk 1.B, razrednica: Nina Smiljanić Odlični učenici: Filip Mati, Lea Palfi, Karlo Pintarić, Matej Sklepić, Petar Slukić, Gabrijela Šardi 1.TTD1, razrednica: Željka Kadi Odlični učenici: Tena Bistrović, Tijana Bogdan, Kaja Gašparlin, Sara Viktoria Košak, Marta Trstenjak 1.TTD2, razrednica: Andreja Antolić Petak Odlični učenici: Eva Horvatić, Tijara Kerman 1. UR, razrednica: Lucija Bihar-Srnec Odlični učenici: Tena Bašnec, Marija Crnčec, Luka Pokupec, Sara Posavec, Ema Sabolčec, Sara Žagar, Tena Mesarić, Ivona Vidović 1.T, razrednica: Iva Novak Odlični učenici: Nives Dodlek, Sabina Ignac, Viktorija Obadić 2. A, razrednica: Nikolina Drvenkar-Fučko Odlični učenici: Lorena Jankulija, Lana Kovačević, Tena Mikolaj, Karlo Nestić, Ema Perčić, Anja Strah, Olivera Trojok 2.B, razrednik: Dragutin Migles Odlični učenici: Nela Marciuš i Taša Tkalec 2.K, razrednica: Sanja Koraj Odlični učenici: Ana Gorupić, Josipa Herak, Mihaela Marušić, Vanesa Mlinarić, Ana Panić 2.KŠ, razrednica: Klara Sredanović Odlični učenici: Ivona Košir i Lino Plevnjak 2.HT1, razrednica: Petra Knok Odlični učenici: Adrian Murk i Teo Šantek 2.HT2, razrednica: Gordana Lovrečić Odlični učenici: Anja Kolarić i Ana Štampar 2.UR, razrednica: Valentina Perčić Štefok Odlični učenici: Stela Dobranić, Mia Hižman, Ivana Mihaljević, Katja Novak, Tia Toplek 2.T, razrednica: Mirjana Dujček Odlični učenici: Barbara Kristofić i Severina Štiglec 3.A, razrednica: Maja Genc Sagata Odlični učenici: Marija Gosarić, Eni Herman, Jana Hrženjak i Semra Ramadani

3.B, razrednica: Ivana Borković Novak Odličan učenik: Fran Novinščak 3.K, razrednica: Saša Kraljić Odlični učenici: Josipa Jarni i Patrik Novak 3. KŠ, razrednik: Tihomir Blažeka Odličan učenik: Lukas Ladić 3. HT1, razrednica: Tanja Skoliber Odlični učenici: Ramona Matotek, Lorena Mihalković, Tija Posedi 3.HT2, razrednica: Dunja Siročić Odlična učenica: Ema Pozder 3.UR, razrednica: Lidija Hižman Odlični učenici: Ana Antolašić, Leona Graf, Marta Murk, Dalia Novak, Ella Pejić, Zoja Pintarić, Sara Subašić, Marinela Vincetić, Lara Zorčec 3.T, razrednik: Denis Jalušić Odlični učenici: Ana Kovač i Sanja Sabol 4. A, razrednica: Jasmina Zaborski Odlični učenici: Tea Lukša, Kaja Marčec, Lana Žišković 4. B, razrednica: Petra Štefić Bijelić Odlični učenici: Nina Cirkvenčić, Nina Gregorinčić, Lucija Jančec, Amalija Kovač 4. K, razrednica: Ivana Miko Novaković Odlični učenici: Marta Sabol, Ema Sutnjak, Lana Toplek, Nino Vodopija, Sara Cmrečnjak, Lana Drk, Sanela Plantak 4. HT1, razrednica: Ivana Oreški Odlični učenici: Vita Škrobar, Dora Zvošec 4. HT2, razrednica: Snježana Vrtarić Odlični učenici: Saša Cmrečnjak, Sara Korošic, Lea-Emili Muršić, Hana Pintarić 4. UR, razrednica: Ivana Puzak Odlični učenici: Lara Brajić, Ena Branda, Marta Doležaj, Barbara Kos, Sara Matulic, Josipa Međimurec, Antonia Novak, Viktoria Novak, Nela Posavec, Viktorija Turek

Osnovna škola Strahoninec

Hanžeković, Gabriela Jambrošić, Maxim Jurinec, Nella Jurgec, William Krznar, Teo Kolmanić, Nola Leček, Damir Makar, Maks Marinović, Rene Medved, Irina Mlinarić, Viktor Novak, Maja Oršoš, Toma Peran, Eva Pintarić, Leonardo Ričko, Luka Rožej, Ana Šmitlehner, Marin Šopar, Mia Zamuda

Anabela Sušec, Kiara Taradi, Luka Vuković

2. A, razrednica: Adriana Delonga Klasić Odlični učenici: Bruna Barić, Erik Bolarić, Kaja Buljan, Liam Čerjavić, Zrinka Dragoja, Matej Ivanušić, Jakov Kraljić, Lota Marcijuš, Zejna Marčec, Olivia Murković, Ema Naranđa, Elena Palašek, Ivano Pašalić, Vita Raonić, Mia Sekirnik, Karlo Sušec, Stjepan Škvorc, Eva Tota, Dora Vinković Gačal, Ela Višnjarić

5. B, razrednica: Anja Purić Odlični učenici: Magdalena Bogdan, Maksim Borko Ivinović, Ivano Borković, Eva Gal, Ivano Hasnaš, Karla Lacković, Roko Naranđa, Zrinka Nemec, Toma Palašek, Emanuela Punčec, Franka Škvorc, Adela Špancer, Erik Zaspan

2. B, razrednica: Marija Zorčec Odlični učenici: Lora Bekina, Neva Bekina, David Branović, Marko Bušković, Lorena Ferenčak, Nika Flac, Ana Hižman, Fran Jalušić, Jakov Kovač, Iris Kramarić, Tin Lesjak, Magda Megla, Dena Novak, Leonardo Novak, Leo Posavec, Roko Posavec, Iva Šegović, Ela Trojnar 3. A, razrednica: Petra Žganec Odlični učenici: Melisa Bajkovec, Samuel Bernat, Lea Đura, Rino Fučko, Maria Grašić, Tin Kovačić, Eva Marciuš, Jošua Martinčević, Simon Posavec, Mila Radmanić, Marko Šegović, Petar Škvorc, Barbara Špoljarić, Kian Vranović 3. B, razrednik: Mario Kanižaj Odlični učenici: Kan Andrašek, Ivano Bernat, David Dovečer, Luka Košćak, Hana Kralj, Jan Kraljić, Nikol Novak, Eva Ovčar, Leona Posavec, Iva Ptiček, Andreas Sklepić, Marta Soldo, Mateo Šafarić, Lukas Šimon, Elena Toplek, Liam Verteš, Katarina Zanjko 3. C, razrednica: Sanela Gumbarević Odlični učenici: Ela Biškup, Erik Bogdan, Nera Frančić, Valentina Hižman, Nola Ivanović, Lara Kontrec, Nina Kraljić, Fran Majsen, Roko Mikulić, Fran Krsto Obadić, Dino Patafta, Kan Posavec, Elena Plevnjak, Ela Štefanac, Lukas Toplek, Karlo Trokter, Greta Vinković Gačal, Mia Zdolec, Mihael Živčec 4. A, razrednica: Marija Đurkin Odlični učenici: Julijana Katerina Branović, Aleks Brez, Filip Gredelj, Franka Jambrošić, Tomo Korunić, Ivor Lajtman, Ema Magdalenić, Ana Josipa Mikolaj, Leon Mlinarić, Fran Rožman Veseli, Vita Sekirnik, Ema Tomašić, Leona Topčagić, Klara Varović, Dorian Zanjko, Zita Zorković

1. A, razrednica: Ana Horvat Odlični učenici: Iva Bakai, Nikol Bistrović, Elena Božek, Kiara Črep, Leonardo Danko Pukšić, Ena Gal, Noel Hajdinjak, Zoja Jelenić, Ivano Kovač, Lovro Košćak, Franka Mađarić, Alana Mesarić, David Peras, Luka Polak, Vedran Puklavec, Jan Sekirnik, Ita Škvorc, Julia Žganec

4. B, razrednica: Lana Hohnjec Janžek Odlični učenici: Petar Bušković, Vida Horvatić, Eva Kolarić, Ema Komar, Adrian Krznar, Dora Kukovec, Ivan Lepen, Maksim Mlinarić, Helena Novak, Lovro Rožej, Kiara Sabol, Tena Šopar, Ela Šprajc, Petra Topolko, Lena Vlah

1. B, razrednica: Tea Bogdan Odlični učenici: Marin Bajkovec, Pavla Božić, Jona Carević, Abel Đorđević, Nikol Grabar, Maks

4. C, razrednica: Rebeka Šavora Odlični učenici: Ena Đura, Ana Fegeš, Luka Jagec, Jakov Jalšovec, Tia Kolarić, Janko Kraljić, Mia Mikac,

5. A, razrednica: Vesna Mikulić Odlični učenici: Kristina Bernat, Karlo Borak, Ivan Draščić, Mia Hergotić, Grgur Posavec, Ivna Subotić, Tara Zorković, Vida Žganec

6. A, razrednica: Dijana Pasarić Odlični učenici: Noa Borko, Ema Branović, Mia Đura, Niko Gredelj, Rita Ivanović, Leon Ivanušić, Kaja Kolar, Inna Merlak, Greta Pejić, Jan Topolnjak, Vita Varga, Ema Vidović, Maša Živković 6. B, razrednik: Janko Kalšan Odlični učenici: Alesandro Bajkovec, Ema Brumen, Zara Danilović, Vito Deban, Barbara Lucia Đunđuš, Lovro Josip Gregur, Fran Horvat, Žana Jambrošić, Andrej Levačić, Korina Mesarić, Marsel Mlinarić, Zara Mlinarić, Franka Petran, Hrvoje Taradi 7. A, razrednica: Marina Mrazović Odlični učenici: Gabriela Bernat, Dena Cerovec, Mia Komar, Jakov Krznarević, Nino Kukovec, Sven Posavec, Filip Sutlar, Vito Toth, Borna Varga, Karlo Vranović Dežić, Lara Žganec 7. B, razrednik: Davor Žerjav Odlični učenici: Tena Bogdan, Ante Čurila, Liv Kolarić, Roko Mlinarić, Petar Pasarić, Jakov Peras, Vjera Šlezak, Ela Zoričić 7. C, razrednica: Tamara Vidović Odlični učenici. Patrik Brez, Dina Carević, Filip Jalušić, Mateo Jalušić, Leo Kolarić, Dexter Kovačić, Benjamin Kraljić, Iva Krizman, Klara Šmaguc, Katja Vrtarić 8. A, razrednik: Aleksandar Rebernik Odlični učenici: Ana Dominić, Niko Kozar, Ela Šantl, Filip Šengula, Luka Zgrebec 8. B, razrednica: Nataša Pongrac Odlični učenici: Zara Bogdanić, Mika Brumen, Tea Horvat, Vjera Pintarić, Ian Posavec, Viacheslav Shupta, Kaja Sušec, Ana Šlezak, Leo Topčagić, Fran Topolnjak

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

26 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

14. kolovoza 2026.

TRGOVINA KRK u Čakovcu

Tajana Kanižaj i Kaja Marčec vole čitati horoskop i sport

Tijekom ranojutarnje kupovine u trgovini Krk u Zrinsko-frankopanskoj ulici u Čakovcu susreli smo simpatične zaposlenice - Tajanu Kanižaj iz Strahoninca i Kaju Marčec iz Brezja. U ugodnom razgovoru s dvjema mladim damama saznali smo da su redovite čitateljice Međimurskih novina, a najdraže su im sportska rubrika i horoskop. Iako s nestrpljenjem prati vijesti iz svijeta sporta, Tajana nam je kroz osmijeh priznala da joj je horoskop ipak omiljeno štivo. (jo)

Vatrogasce je na dislokaciju ispra�o županijski zapovjednik Robert Meglić

MEĐIMURSKI VATROGASCI na Braču

Simpa�čne Kaja Marčec i Tajana Kanižaj poziraju s novim vrećicama i najdražim š�vom

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Mirko Puklavec odabrao naočale Najviše sreće u izvlačenju 135. kola nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi” imao je Mirko Puklavec iz Macinca. Gospodin Mirko bio je jako iznenađen kad je u novinama pročitao da je osvojio naočale, a uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrao je naočale koje će mu savršeno pristajati. Ostat će i dalje čitatelj naših novina i klijent Briljanta.

Peta smjena upućena na dislokaciju u Bol Unatoč tome što je na području Međimurske županije posljednjih dana zabilježeno više požara na otvorenom prostoru, u četvrtak, 13. kolovoza, peta smjena međimurskih vatrogasaca upućena je na redovitu dislokaciju u mjesto Bol na otoku Braču. Vatrogasci su na Jadran otišli

temeljem zapovijedi glavnog vatrogasnog zapovjednika RH, a u Bolu će boraviti do 27. kolovoza. Novu smjenu čine Dario Mesarić iz JVP-a Čakovec, Roko Kranjčec iz DVD-a Štefanec, Simon Mikec iz DVD-a Cirkovljan te Karlo Kipa iz DVD-a Šandorovec, kojemu je

ovo već druga ovosezonska dislokacija. Na put prema Braču vatrogasce je ispratio županijski vatrogasni zapovjednik Robert Meglić, uz želje da im dvotjedni boravak na Jadranu protekne mirno i sa što manje intervencija. (sh)

Treći kupon 136. kola Novo, 136. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započelo je u prošlom broju. I u kolovozu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džo-

Ljubazna djelatnica Briljanta Magdalena i dobitnik Mirko Puklavec ker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 25. kolovoza. Sretnog dobitnika 136. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. kolovoza. (mk)

kupona skupi

naočale pok

upi

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je 25. 8. do 12 sati. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Jura Obadić (jura@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Kad DJ Tomo preuzme pult, kreće fešta! Poznati međimurski DJ Tomo, Tomislav Kralj iz Žabnika, godinama je omiljeni izbor za najluđe proslave u kraju. Njegov tajni recept nije samo u vrhunskoj opremi, već u nepogrešivom osjećaju za publiku i vještini čitanja plesnog podija. Otkrijte kako DJ Tomo stvara nezaboravnu atmosferu i spaja dinamiku noćnog života s mirom uz rijeku Muru u našem intervju tjedna na 3. str. Medije. (sh, Foto: Kristina Kobal)

2 media

14. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

najave

VIKEND VODIČ

MJESEČNI VODIČ

Petak, 14. kolovoza

GLAZBENI SPEKTAKL u Svetom Martinu na Muri

Srijeda, 19. kolovoza

09:00 3. Filmski kamp, Dom kulture, Ivanovec 17:30 9. Gorički trail, Vinska kuća Hažić, Sve� Mar�n na Muri 18:00 Šetnja do dvorca u Malom Mihaljevcu, Forest park, Brezje 20:00 Koncert Psihomodo Pop, šator u centru Svetog Mar�na na Muri

Psihomodo Pop donosi vrhunsku rock atmosferu pod veliki šator

20:00 Pub kviz večer, Mlinarska kuća, Žabnik

Sveti Martin na Muri u petak, 14. kolovoza s početkom u 20 sati, postat će poprište velikog glazbenog spektakla. Pod velikim šatorom u samom centru Svetog Martina na Muri održat će se koncert poznatog domaćeg rock sastava Psihomodo Pop, koji u Međimurje stiže sa svojim prepoznatljivim energičnim nastupom i nizom bezvremenskih hitova.

Petak, 21. kolovoza

Subota, 15. kolovoza 06:30 Blagdan Velike Gospe, Sveta Marija 09:00 Izložba slika Franjo Mustač Medarov i izložba fotograﬁja Kris�ne Poljak, Vatrogasni dom Sveta Marija 09:30 27. proslava Dana Macinca, Župna crkva pohoda Blažene Djevice Marije, NK Centrometal Macinec 13:00 NK Omladinac organizira Gulašijadu, igralište NK Omladinac, Novo Selo Rok 16:00 Dan Malog Mihaljevca, SRC Mali Mihaljevec 16:00 Općinske igre Šenkovec, SRC Gorčica 18:00 Svečano zatvaranje 3. Filmskog kampa, Dom kulture, Ivanovec 18:00 Povorka starih običaja i zanata, Vrhovljan, Sve� Mar�n na Muri

Nedjelja, 16. kolovoza 07:30 Rokovo u Međimurju Sveta misa, Draškovec 09:00 Rokovo u Međimurju Draškovski sejem, Draškovec 09:00 8. Utrka “Murščak”, Domašinec 12:30 23. Međunarodni rally old�mer traktora, Sve� Urban 15:00 Međunarodni susret umirovljenika, šator u centru Svetog Mar�na na Muri

Posebnu čar ovoj glazbenoj večeri dat će gostujući nastup mlade Nikol Kutnjak, pobjednice popularnog showa The Voice Kids Hrvatska, koja će upotpuniti scenu i zapjevati uz legendarne rokere. Za zagrijavanje publike i pravu uvodnu atmosferu prije izlaska glavnih zvijezda na pozornicu zadužena je predgrupa La Manch.

Četvrtak, 20. kolovoza 20:00 Krolovo (Kralovo), Gornji Mihaljevec 16:00 Jazz u vinogradu, Mađerkin breg, Štrigova 18:00 Ponovna šetnja spomenikom prirode Bedekovićeve grabe, Forest park, Brezje

Neponovljivi Davor Gobac garantira spektakl koji se ne propušta! Organizatori najavljuju večer ispunjenu vrhunskom energijom, odličnom svirkom i sjajnim provodom za sve

generacije posjetitelja, uz prepoznatljiv rock ritam koji garantira noć za pamćenje pod velikim šatorom. (jo)

SUBOTA U ZNAKU kulinarskog natjecanja

NK Omladinac okuplja majstore kotlića na velikoj Gulašijadi Tradicijska kola i vrijedne ruke čuvara baštine ponovno prolaze Svetim Martinom na Muri

ČUVANJE MEĐIMURSKE BAŠTINE

54. Povorka starih običaja oživljava stare zanate U povodu Dana turizma Općine Sveti Martin na Muri, u subotu, 15. kolovoza, održat će se tradicionalna, 54. po redu “Povorka starih običaja i zanata”. Ova omiljena manifestacija, koja već desetljećima čuva bogatu baštinu i promociju međimurskog kraja, i ove će godine okupiti brojne sudionike koji će na kolima i u tradicijskim nošnjama oživjeti zaboravljene zanate i običaje naših starih. Okupljanje sudionika predviđeno je od 17:30 na početku industrijske zone, dok sama povorka kreće u 18

sati od rotora u Vrhovljanu prema centru Svetog Martina na Muri. Mještane i sve posjetitelje očekuje jedinstven vizualni i kulturni spektakl na otvorenom, pun dobrih emocija, izvornog folklornog duha i živopisnih prikaza nekadašnjeg života. Organizatori pozivaju sve ljubitelje tradicije i ugodnog narodnog druženja da u subotu poslijepodne dođu u Sveti Martin na Muri, podrže čuvare baštine te uživaju u bogatom programu i ponudi pripremljenoj za sve goste. (jo)

Nogometni klub “Omladinac” iz Novog Sela Rok poziva sve mještane i ljubitelje dobre hrane te ugodnog druženja na Gulašijadu, koja će se održati u subotu, 15. kolovoza, na pomoćnom igralištu kluba. Program započinje u 13 sati, kada okupljene kulinarske ekipe kreću s pripremom svojih tajnih recepata. Posjetitelje očekuje pravi gastro spektakl na otvorenom, uz mirise domaćih specijaliteta i pravu natjecateljsku atmosferu dok se u kotlićima krčkaju kombinacije mesa, krumpira i pažljivo odabranih začina. Nakon kuhanja slijedi kušanje i ocjenjivanje, kada će stručni žiri proglasiti najbolje majstore gulaša te dodijeliti nagrade za prva tri mjesta. Svi željni odlične atmosfere, �inog gulaša i ugodnog popodnevnog druženja u dobrom društvu dobrodošli su ove subote na igralište NK-a “Omladinac” u Novom Selu Rok. Dođite, podržite svoje favorite i uživajte u pravoj fešti od kuhanja! (jo)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: CARMEN SALDANA: LIJEPO SPAVAJ, MALENI Dobitnik knjige Savršeno ubojstvo objavljene u prošlom broju je Goran Holcinger iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

POKLANJA KNJIGU Carmen Saldana: Lijepo spavaj, maleni

kupon br. 1613 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Vrijeme spavanja može biti čarobno... s ovom knjigom koja se pretvara u svjetlucavu noćnu lampu. Vrijeme je za počinak u Pospanoj šumi, ali četiri mladunca nikako ne mogu zaspati. Može li im mudra sova pomoći? Malo zvjezdane prašine moglo bi raspršiti sjene. A sova ima fenjer kao stvoren za to... Ova predivno ilustrirana slikovnica na nježan, topao i bajkovit način pripovijeda kako ublažiti osjećaje poput tuge, usamljenosti, uznemirenosti te kako lijepa riječ i topao zagrljaj uvijek pomažu.

Ova prekrasno ispričana priča potiče razvoj empatije, emocionalne pismenosti i osjećaja povezanosti, ostavljajući mališanima poruku da u teškim trenucima nikada nisu sami

Subota, 22. kolovoza 11:00 Jazz u vinogradu, Mađerkin breg, Štrigova 13:00 4. BMW Meet, Izle�šte Goričanec 14:00 17. natjecanje u ekipnom veslanju dravskim čamcima, okupljanje kod nau�čkog doma Fljojs 14:00 Grofovska kotlovina, iza Općine Pribislavec, u Kaštelskoj ulici 17:00 10. Trail Sve� Juraj na Bregu i Memorijal & Stjepan Koraj, PG Geler, Mali Mihaljevec KULTURNO UZDIZANJE

Koje izložbe možete posjetiti? • 26. 6. do 9. 9. Izložba: Priska Kulčar: MEMENTO Centar za kulturu Čakovec • 25. 6. do 30. 8. Izložba: “Eros na papiru – izložba povodom 16. štrigovske kolonije” Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja • 12.6. do 30.8. Izložba: “Parovi u hrvatskoj likovnoj umjetnosti - dijalozi intime i stvaralaštva” Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec • 10. 8. do 24. 8. Izložba: “Dvije slikarske priče” Caffe Bar “Bedem”, Čakovec

14. kolovoza 2026.

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

intervju tjedna TOMISLAV KRALJ iz Žabnika već godinama diktira ritam najboljih proslava

VODE VAS U KINO

Zbog ovih trikova uz DJ-a Tomu se tulumari do zore!

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 26.8.2026. u CineStaru Varaždin.

Prvi javni nastup uslijedio je u Caffe baru Aries, gdje je kao DJ radio od 2010. do 2015. godine. Nakon toga počeli su pristizati angažmani u disko klubovima Piše: Kristina Kobal

Tomislav Kralj (38), mnogima poznatiji kao DJ Tomo, iz Svetog Martina na Muri, već godinama svojim glazbenim odabirom i energijom prati brojne proslave, svadbe, rođendane i druga posebna događanja. Njegova DJ priča počela je u vrijeme kada se glazba nije puštala s laptopa ili USB sticka, već s CD-ova, a priprema nastupa podrazumijevala je nošenje stolnih računala i velikih CRT monitora. Danas je tehnologija potpuno drugačija, no ono najvažnije u DJ poslu, smatra Tomislav, nije se promijenilo – potrebno je osjetiti publiku, prepoznati pravi trenutak i odabrati pjesmu koja će pokrenuti plesni podij.

Prvi koraci za pultom

DJ Tomo svojih se početaka prisjeća s dozom nostalgije. Njegova priča s DJ-ingom započela je na dočeku Nove godine, kada je s kolegom cijeli dan pripremao razglas za večernju zabavu. – Moja DJ priča započela je na dočeku Nove godine. S kolegom sam cijeli dan pripremao razglas, nosili smo stolna računala s tada velikim CRT monitorima, a glazba se puštala s CD-ova. Bila su to neka sasvim druga vremena,prisjeća se Tomislav.

Prvi javni nastup uslijedio je u Caffe baru Aries, gdje je kao DJ radio od 2010. do 2015. godine. Nakon toga počeli su pristizati angažmani u disko klubovima, a posebno ga je privukla vještina povezivanja pjesama. – Ono što me najviše privuklo DJ-ingu bilo je „spajanje” pjesama – napraviti kvalitetan prijelaz i zadržati ritam kako bi plesni podij ostao pun kaže. Upravo je osjećaj za ritam jedan od temelja njegova pristupa poslu. Za dobrog DJ-a nije dovoljno samo poznavati pjesme. Potrebno je znati kada ih pustiti, kako ih povezati i kada promijeniti smjer.

Publika diktira ritam

Tomislav se ne veže uz jedan glazbeni žanr, već uživa u raznolikosti koju glazba pruža. Za njega ona nije samo posao, već sastavni dio svakodnevice. – Nemam jedan određeni glazbeni žanr koji posebno volim. Kod nas je radio gotovo uvijek uključen jer bez glazbe jednostavno ne ide, kaže kroz smijeh. Kada je riječ o nastupima, situacija je ipak drugačija. DJ ne pušta glazbu samo prema vlastitom ukusu, već prema događaju, publici i dogovoru s osobom koja ga je angažirala. – Na nastupima se prvenstveno vodim željama i dogovorom s osobom koja me anga-

žira. Prema tim smjernicama biram pjesme, ali jednako mi je važno pratiti reakcije publike i prilagođavati glazbu atmosferi, objašnjava. Za njega je sposobnost „čitanja” plesnog podija jedna od najvažnijih vještina. Publika vrlo brzo pokazuje što joj odgovara, a dobar DJ mora znati prepoznati te signale. Tijekom godina Tomislav je nastupao na različitim vrstama događanja – od rođendana i svadbi do godišnjica, djevojačkih i momačkih večeri. Ne izdvaja samo jednu anegdotu ili događaj koji mu je posebno ostao u sjećanju. Svaki angažman, kaže, nosi nešto posebno. – Svaki događaj i svaki angažman priča je za sebe te ostavlja lijepe uspomene. Svaki put upoznajem nove ljude, nastupam na novim mjestima i pred drugačijom publikom, ističe. Upravo ljudi čine ovaj posao zanimljivim. DJ unaprijed može pripremiti glazbu, opremu i plan večeri, ali ne može u potpunosti predvidjeti reakciju publike. – Nikada unaprijed ne znate kako će gosti reagirati i upravo je to iščekivanje trenutka kada zabava „krene” ono što ovaj posao čini toliko zanimljivim, kaže Tomislav. Kada se ljudi opuste, počnu plesati i energija s plesnog

podija počne se vraćati prema DJ pultu, tada se osjeti rezultat uloženog truda.

Iza DJ pulta najvažnija je obitelj

Iako je glazba važan dio njegova života, Tomislav svoj mir pronalazi daleko od re�lektora i glasne glazbe. Kada nema gaže ili drugog poslovnog angažmana, vrijeme najradije provodi s obitelji. Posebno voli šetnje i vožnju biciklom, a najdraži mu je upravo kraj u kojem živi – područje uz rijeku Muru. – Kada nisam na gaži ili angažmanu, slobodno vrijeme i „punjenje baterija” najradije provodim s obitelji. Volim šetnje i vožnju biciklom u prirodi, posebno uz našu prekrasnu rijeku Muru. To je moj način opuštanja i bijega od svakodnevnog tempa, govori. Njegov se život tako vrti oko dva različita ritma – jednog brzog, dinamičnog i punog energije za DJ pultom te drugog, mirnijeg, uz obitelj i prirodu.

Dobar DJ ne prestaje učiti

Tehnologija je posljednjih godina potpuno promijenila DJ scenu. Oprema je praktičnija, mogućnosti veće, a glazba dostupnija nego ikad. No Tomislav smatra da kvalitetan

DJ ne može računati samo na dobru opremu. – Dobar DJ mora stalno ulagati u opremu, ali jednako tako i u sebe – učiti, pratiti glazbene trendove i razvijati osjećaj za publiku, naglašava. Upravo kombinacija tehničkog znanja, glazbenog osjećaja i sposobnosti komunikacije s publikom čini razliku. – Najvažnije je znati prilagoditi se ljudima i stvoriti atmosferu u kojoj će svi uživati, kaže. Danas Tomislav uz DJ posao radi i kao gra�ički dizajner te se bavi PR-om za poslovne subjekte i vođenjem Facebook i Instagram stranica. – Full time sam DJ i gra�ički dizajner, a bavim se i PR-om za poslovne subjekte te vođenjem Facebook i Instagram stranica. Budući da ovaj posao zaista volim i radim ga s velikim zadovoljstvom, nadam se da će moja DJ karijera potrajati još dugi niz godina te da ću i dalje biti dio brojnih lijepih proslava i nezaboravnih trenutaka svojih klijenata, zaključuje Tomislav Kralj, poznatiji kao DJ Tomo. Od prvih CD-ova i velikih CRT monitora do današnje moderne DJ opreme prošle su godine, ali jedna stvar ostala je ista – ljubav prema glazbi i želja da se ljudi uz nju dobro zabave.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za ﬁlm

Ljeto za pamćenje Dobitnik ulaznica za film: Kristina Hatlek

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog ﬁlma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

NA VELIKU GOSPU

Mali Mihaljevec i Macinec slave Dan mjesta Subota, 15. kolovoza 2026. godine, bit će u potpunosti u znaku svečanog ugođaja, zajedništva i bogatog društvenog života jer Mali Mihaljevec i Macinec pripremaju veliku proslavu povodom obilježavanja Danā svojih mjesta. Organizatori su za sve mještane i drage

goste pripremili iznimno raznovrsne i atraktivne sadržaje namijenjene svim generacijama, a cjelodnevna događanja odvijat će se na nekoliko prepoznatljivih lokalnih lokacija. Središnje obilježavanje u Malom Mihaljevcu započinje u 11 sati u ugodnom ambijentu Restorana Kneja,

gdje će se održati svečana sjednica Mjesnog odbora. Tom će se prigodom rezimirati rad u proteklome razdoblju te uručiti plakete i zahvalnice mještanima koji su dali velik doprinos razvoju zajednice. Od 16 sati veselje se seli na Sportsko-rekreacijski centar Mali Mihaljevec uz bogatu

ponudu koktela, roštilja, domaćih languša i dječjih napuhanaca. Sportski vrhunac slijedi u 18 sati, kada će NK Mali Mihaljevec na svom terenu dočekati NK Trnovec u kup utakmici. U realizaciji programa uz Mjesni odbor sudjeluju i DVD, NK te Udruga žena Mali Mihaljevec.

Istovremeno, sadržajan program priređen je i u Macincu, gdje će se mještani i njihovi gosti okupiti kako bi na dostojan način proslavili svoj važan dan. Tamošnji Mjesni odbor u suradnji s lokalnim udrugama organizira okupljanje koje spaja tradiciju, kulturu i zabavu. Nakon službenog

dijela i svečanog protokola, posjetitelje očekuju ugodno druženje na otvorenom, bogata gastronomska i ugostiteljska ponuda te raznovrsni prateći sadržaji za djecu i odrasle. Zaputite se u Mali Mihaljevec ili Macinec i uveličajte ovaj dan ponosa i zajedništva. (sh)

4 media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Čakovečka špica

14. kolovoza 2026.

Piše: Kris�na Kobal

Mala Vita, u društvu mame Katarine, bila je posebno raspoložena za poziranje i rado je zauzela svoje mjesto pred objek�vom

Iva, Rajka i njihov veseli četveronožni prijatelj Gizmo privukli su pažnju šarenim ljetnim kombinacijama i dobrim raspoloženjem Rajka i Ljubica u laganom ljetnom izdanju prošetale su subotnjom špicom i uživale u opuštenoj atmosferi grada

Mateja i Branko prošetali su gradom, a Matejina šarena haljina s nježnim ružičas�m tonovima savršeno se uklopila u ljetni ugođaj

Višnja i njezina Kika odlučile su nakratko zasta� i predahnu� uz jedan topao zagrljaj

Aleksandra i Kruno uživali su u šetnji, a njezina žuta odjevna kombinacija daleko se vidjela i unijela dašak vedrine u gradsku špicu

15. studenoga 2024.

Sport 33

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

 JUDO

PLIVANJE

SVJETSKO PRVENSTVO za osobe s Downovim sindromom

NOVI POTHVAT

Mateo Holjevac je u kategoriji do 73 kilograma osvojio broncu, a zajedno su se s bugarskom reprezentativkom okitili i ekipnom broncom

Sara Puklavec iz Preloga ovog će rujna pokušati preplivati više od 20 kilometara otvorenog mora, od Zlatnog rata na Braču do Staroga Grada na Hvaru, antičkog Farosa. Cijelu rutu planira preplivati sama i bez zaustavljanja, uz pratnju broda, skipera, medicinske podrške i tima zaduženog za sigurnost. Projekt je već uvelike u pripremi, no do realizacije je potrebno dogovoriti još niz organizacijskih i logističkih detalja. Poseban naglasak bit će na sigurnosti, s obzirom na zahtjevnost i duljinu plivačke dionice. Kako se rujan približava, Sara i njezin tim još uvijek traže sponzore koji bi

Nenad Vrbanec je svjetski prvak Tri člana do ekipne bronce

Piše: Luka Pongračić Foto: Judo klub Zrinski

Judo klub Zrinski Čakovec ima velik razlog za ponos. Na Svjetskom prvenstvu za osobe s Downovim sindromom, održanom u švedskom Lindesbergu, hrvatski predstavnici Nenad Vrbanec i Mateo Holjevac osvojili su ukupno četiri medalje. Vrbanec je postao svjetski prvak u kategoriji do 90 kilograma, Holjevac je u kategoriji do 73 kilograma osvojio broncu, a zajedno su se s bugarskom reprezentativkom Bozhidarom Angelovom okitili i ekipnom broncom.

Preko aktualnog prvaka do zlata

Nenad Vrbanec do svjetskog je zlata stigao u velikom stilu. Već u prvoj borbi čekao

STRELJAŠTVO

Mateo Holjevac i Nenad Vrbanec godinama su u samom vrhu svjetskog juda ga je aktualni svjetski prvak Paulo Lemos iz Portugala, no Vrbanec je odradio odličnu i taktički zrelu borbu te svladao branitelja naslova. U drugom nastupu bio je bolji i od Erika Weyanda s Islanda, čime je s dvije pobjede osigurao zlatnu medalju i svoj prvi naslov svjetskog prvaka. Nakon svjetskih srebrnih medalja iz 2019. i 2022. te europskog zlata iz 2023., sada je u svoju bogatu kolekciju dodao i ono najsjajnije odličje. Mateo Holjevac također je imao od-

ličan turnir. U kategoriji do 73 kilograma nanizao je tri pobjede, svladavši Franca Mussolinija iz Argentine, Olivera Trepińskog iz Poljske i Mikka Niskanena iz Finske. Tim je pobjedama izborio polu�inale, gdje ga je zaustavio Ahmet Unal iz Turske. S tri pobjede i jednim porazom Holjevac je osvojio broncu i stigao do svoje prve svjetske medalje u ovoj konkurenciji. Time je nastavio sjajan međunarodni niz nakon prošlogodišnjeg europskog zlata upravo u Lindesbergu.

Uspjesima tu nije bio kraj. Drugog dana prvenstva održano je ekipno natjecanje, a Holjevac i Vrbanec nastupili su u miks timu s bugarskom reprezentativkom Bozhidarom Angelovom. Posebnu težinu njihovom rezultatu daje činjenica da su nastupili sa samo tri člana, iako miks tim može imati najviše pet natjecatelja. Unatoč tome, upisali su tri pobjede, svladavši Gruziju, Finsku i Veliku Britaniju, sve rezultatom 3:2. Jedini poraz doživjeli su od Poljske također s 2:3, što im je bilo dovoljno za osvajanje trećeg mjesta i još jedne bronce. Trener Filip Šeketa bio je posebno ponosan na svoje judaše. - Teško je riječima opisati koliko sam ponosan na dečke. Oni zaista žive judo. Vrijedno treniraju, slušaju, poštuju dogovore i pravi su primjer kako bi se sportaši trebali ponašati. Zato mi je posebno drago kada se sav njihov trud vrati na ovakav način.

EUROPSKO PRVENSTVO za mlađe seniore

Anamarija Turk viceprvakinja Europe Velik uspjeh ostvarila je Anamarija Turk iz Streljačkog kluba Zelenbor Brezje na Europskom prvenstvu za mlađe seniore do 23 godine u poljskom Wroclawu, gdje je osvojila čak dvije medalje. U olimpijskoj disciplini malokalibarske puške trostav Turk je stigla do srebrnog odličja i postala viceprvakinja Europe. U kvali�ikacijama je pogodila 587 krugova, samo jedan manje od osobnog rekorda, što joj je donijelo peto mjesto i plasman u �inale. U svom prvom međunarodnom �inalu u ovoj disciplini Turk je

zadržala koncentraciju do posljednjeg hica i osvojila drugo mjesto. Time je ostvarila jedan od najvećih rezultata u dosadašnjoj karijeri. U završnom nastupu na prvenstvu stigla je i do druge medalje, ovog puta brončane. U disciplini 50 metara puška trostav duo nastupila je u mješovitom paru s Darkom Tomaševićem, a hrvatski dvojac do odličja je stigao nakon uzbudljivog raspucavanja protiv poljskog para Gawenda/Goliszek. Turk i Tomašević bili su uspješniji rezultatom 16:12 i tako osvojili broncu. (lp)

Sara Puklavec kreće prema Hvaru

NOGOMET

MEĐIMUREC U14

Europska elite stiže u Dunjkovec Još je samo nekoliko dana ostalo do početka 28. Međunarodnog nogometnog turnira Međimurec U14, koji će se ovog vikenda, 15. i 16. kolovoza, održati u Dunjkovcu-Pretetincu. Sportski park Hraščica ponovno će biti mjesto okupljanja nekih od najboljih europskih klubova u uzrastu do 14 godina, a organizatori iz NK Međimurec i ove su godine pripremili iznimno jako izdanje turnira. Na turniru će nastupiti 16 momčadi iz 11 europskih država, podijeljenih u četiri skupine. Hrvatski nogomet predstavljat će Dinamo, Hajduk, Varaždin i Sesvete, koje su mjesto na turniru izborile pobjedom u kvali�ikacijama, dok će domaćina predstavljati selekcija Međimurca. Međunarodnu konkurenciju čine ugledni klubovi poput engleske Aston Ville, švedskog Malmöa, austrijskog Rapida iz Beča, belgijskog Genka, talijanskog Udinesea, poljske Legije iz Varšave, praške Sparte, mađarskog Ferencvárosa, slovačkog Slovana Bratislave, danskog Djurgårdena i ljubljanske Olimpije.

Poznati sastavi skupina

Anamarija Turk nastavlja s uspjesima

pomogli pokriti troškove realizacije projekta. – Plivanje nije sport koji lako privlači sponzore, ali ovaj projekt želim ostvariti na što sigurniji i kvalitetniji način, poručuje Sara. Projekt mogu podržati tvrtke, obrti i pojedinci, a donacije se mogu uplatiti putem platforme Buy Me a Coffee. Sredstva će biti namijenjena troškovima organizacije i provedbe izazova. Pred Sarom je tako više od 20 kilometara otvorenog mora i zahtjevan pothvat koji će tražiti vrhunsku �izičku i mentalnu pripremu. Cilj je ovog rujna spojiti Brač i Hvar plivanjem te uspješno završiti put od Zlatnog rata do Staroga Grada. (lp)

Ždrijeb je donio zanimljive skupine. U Skupini

A su Hajduk, Malmö, Rapid Beč i Međimurec, dok će se u Skupini B sastati Aston Villa, Genk, Slovan Bratislava i Varaždin. Skupinu C čine Udinese, Legia Varšava, Djurgården i Sesvete, a u Skupini D igrat će Dinamo, Sparta Prag, Ferencváros i Olimpija Ljubljana. Svaka momčad u skupini odigrat će tri utakmice, nakon čega će dvije najbolje izboriti plasman u četvrt�inale. Za ostale ekipe turnir neće završiti grupnom fazom jer će nastaviti natjecanje u razigravanju za poredak od devetog do 16. mjesta. Organizacijski odbor NK Međimurec u završnoj je fazi priprema. Uz uređenje terena i svih potrebnih sadržaja, velik posao zahtijeva i organizacija smještaja gostujućih momčadi, prijevoz, prehrana te kompletna logistika tijekom dva dana natjecanja. Posebnu priču ove godine donosi i Varaždin, koji u Dunjkovec stiže kao branitelj naslova. Varaždinci su prošle godine u velikom �inalu pred brojnim gledateljima svladali Dinamo s 2:1 i osvojili naslov. Dinamo će tako ove godine imati priliku uzvratiti za prošlogodišnji poraz, no konkurencija će biti iznimno jaka. (lp)

32 Sport

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

RUKOMET

NOGOMET

ŽRK ZRINSKI

3. NL SJEVER počinje sljedećeg vikenda, 22. kolovozaž

Međimurje želi u viši rang

Intenzivne pripreme za nadolazeću sezonu

Prvi tjedan naglasak je na kondicijskom radu na vanjskim terenima, te treninzi snage u teretani. Drugi tjedan se trenažni proces odvija u DG centru u Prelogu. U završnoj fazi predstoji rad u dvorani Graditeljske škole u Čakovcu uz uigravanje i odigravanje pripremnih utakmica. Za sada su dogovoreni kontrolni susreti protiv slovenskih prvoligašica iz Velenja, dok će se ostale provjere dogovarati "u hodu". Većina igračica iz prošle sezone je ostala na okupu. Nakon što su dogovorili sve oko ostanka u klubu s Rahelom Varga, Majom Grgošević i Magdalenom Rumek, a prije toga i s Emom Novosel, Leonom Janković, Kristinom Goričanec, pristupnice su ovih dana potpisale tri nove

Upisali su do sad šest uvjerljivih pobjeda bez primljenog gola i upisali samo jedan poraz u prvoj utakmici protiv juniora Varaždina Piše: Miljenko Dovečer

Nova sezona 3. NL Sjever na samom je pragu, sljedeći vikend 22. kolovoza počinje novo prvenstvo u kojem participira šest međimurskih klubova. Svaki od njih ima svoje planove, a liga koja još ove sezone broji 16 članova u narednoj 2027/28 smanjuje se pa će tada imati 14 članova. Što znači da iz lige ispadaju najmanje dva ili tri kluba. Od međimurskih klubova svi imaju želju biti i dalje članovi te lige, dok Međimurje želi nešto više. U ovom broju o pripremama Međimurja, Rudara i Međimurca, a u sljedećem o Poletu, Graničaru(K) i Dinamu(D).

Renovirano Međimurje cilja sam vrh

Stiže još igračica

- Pregovara se s još nekoliko igračica, uskoro ćemo objaviti njihova imena, kao i ostale pojedinosti i protivnike u pripremnom razdoblju, rekao je predsjednik kluba Kristijan Marciuš koji se je igračicama obratio na prvom treningu. Budite sigurni da ćemo novu prvenstvenu sezonu dočekati spremno, dobro organizirani i motivirani. Čeka nas i nastup u Europi, nadamo se podršci odgovornih, a siguran sam da ćemo i dalje imati tradicionalnu podršku s tribina naših vjernih gledatelja, završio je Marciuš. Čakovčanke su saznale protivnika u 2. krugu kvali�ikacija za EHF Europsku ligu. Voljom ždrijeba u Beču, Zrinski će odmjeriti snage s portugalskim velikanom Sport Lisboa e Ben�ica. Prva utakmica igra se u Lisabonu 3. ili 4. listopada 2026. godine. Uzvratni susret na rasporedu je 10. ili 11. listopada 2026. u Čakovcu. (md)

064/50 20 27 Tel0,46€/min·Mob0,63€/min

TELEFONS

Medimurke!

KI SEX UŽIV

Nazovi napaljene

Maratela mreže doo,072/700700 | +18

Pripremni ciklus

Zrinskice. Ekipa je tako u ljetnom prijelaznom roku značajno osnažena reprezentativnim i talentiranim imenima: Tena Petika, povremena hrvatska reprezentativka i vrhunska vanjska igračica, stigla iz njemačkog bundesligaša SV Union Halle-Neustadt. Elisabeth Trutschin, mlada austrijska juniorska reprezentativka (polivalentna vanjska igračica/ srednja vanjska) koja stiže iz HiB Handball Graza. Maja Elena Hajdinjak, mlada hrvatska juniorska reprezentativka (Preložanka) koja se vratila u Čakovec iz koprivničke Podravke.Uz treninge predviđeno je i odigrati nekoliko pripremnih, kontrolnih susreta. Prvi je na rasporedu 15. ili 16. kolovoza sa slovenskim prvoligašem Velenjem u Čakovcu, 26. kolovoza slijedi uzvrat u Velenju.

O! 0-24

Rukometašice ŽRK Zrinski Čakovec pripreme za novu sezonu 2026./2027. u 1. HRL za žene započele su u četvrtak, 6. kolovoza 2026. godine. Nakon sjajnih rezultata prošle sezone, klub je osigurao i povijesni nastup u europskoj EHF ligi. Prvenstvo u 1. HRL za žene kreće sredinom rujna 2026., a Čakovčanke u 1. kolu gostuju u Osijeku. Uprava kluba odlučila je zadržati kontinuitet na trenerskoj klupi; glavni trener ostaje Neven Hrupec, a stožer će i dalje činiti Ira Resman i Vanja Lončarić, dok je za �izičku pripremu od MRK Čakovca privremeno posuđen Goran Vuk. Što se tiče igračkog kadra za sada treniraju: Ema Novosel, Kristina Goričanec, Maja Grgošević, Nika Marciuš, Tijana Čavlek, Hana Vidović, Julija Lončarić, Magdalena Rumek, Mia Matuza, Anja Milivojević, Leona Janković, Rahela Varga, Tara Marciuš, te nove igračice Tena Petika, Elisabeth-Lisa Trutsching i Maja-Elena Hajdinjak.

14. kolovoza 2026.

NK Međimurje Čakovec u novu sezonu 2026/2027 ulazi sa znatno osvježenim stručnim stožerom, novim igračkim pojačanjima i jasnim ciljem stabilizacije te podizanja natjecateljske kvalitete. Ljetnu stanku klub je iskoristio za potpunu reorganizaciju stručne trenerske strukture: Želimir Orehovec preuzeo je klupu seniorske momčadi te vodi cjelokupni trenažni proces. Gordan Golik preuzeo je funkciju sportskog direktora s ciljem slaganja igračkog kadra. U stožeru su još Ivan Cimerman (kondicijski trener), Jurica Valentić (trener vratara) i Saša Lesjak (�izioterapeut) koji je u međuvremenu otišao. Klub je napustilo deset igrača, no novo stručno vodstvo brzo je reagiralo i dovedena su kvalitetna pojačanja. Tako se u klub vratio bivši stoper Martin Pajić, igrač s prvoligaškim iskustvom. Osim njega i Matija Kolarić je u jednom periodu branio boje Međimurja, također prokušani internacionalac. Klub je ovih dana angažirao i mađarskog internacionalca, veznog igrača Balázsa Horvátha! Osim njih angažirani su i Matej Bacinger, Matej Roginić, Martin Štajcar, Noa Vugrinec, Dino Kovačec te Marko Žulić. Upisali su do

Petar Ratajec iz NK Rudar najbolji je prošlosezonski međimurski strijelac 3. NL Sjever sad šest uvjerljivih pobjeda bez primljenog gola i upisali samo jedan poraz u prvoj utakmici protiv juniora Varaždina.

Rudar želi biti u gornjem dijelu tablice

Rudar je sezonu 2025./26. završio na četvrtom mjestu Treće NL Sjever, kao najbolje plasirani međimurski klub. Posebno je vrijedan učinak Petra Ratajeca, koji je s 19 pogodaka završio kao treći strijelac lige. Takav rezultat stvara osnovu za ambiciju da se momčad uključi u borbu za sam vrh, a ne samo za plasman u gornjoj polovici tablice. Pripreme su planirane na domaćim terenima uz pet treninga tjedno i više pripremnih utakmica, što upućuje na ozbiljan pristup �izičkoj i taktičkoj pripremi. Predsjednik Cilar je posebno naglasio rad škole nogometa i razvoj mladih igrača kao jedan od najvažnijih ciljeva kluba. To znači da se seniorske ambicije trebaju graditi zajedno s vlastitim omladinskim pogonom, a ne isključivo dovođenjem iskusnih igrača. Ekipa je imala pet treninga tjedno, a do sada su odigrali i šest pripremnih utakmica. Gotovo svi igrači iz protekle uspjele sezone ostali na okupu, a stručni stožer također ostao

je isti. Rudar će i dalje voditi trenerski dvojac Damir Zeljko i Leonardo Novak. Sve kontrolne utakmice igrali su uglavnom vani , a jedinu domaću imali su protiv novog prvoligaša, najstarijeg hrvatskog kluba, ekipe Segeste iz Siska. Iako su upisali poraz 0:3 dobro su parirali renomiranom protivniku. Rudar na ovoj utakmici nije mogao računati na svoja tri standardna prvotimca, Ratajeca, Martinjaša i Vaša. I to su uz ova tri koji nisu igrali uglavnom igrači s kojima raspolaže trener Zeljko i u narednom prvenstvu.

Međimurec planira plasman među vodeće ekipe lige

Prije gotovo mjesec dana nogometaši Međimurca započeli su pripreme za novu

sezonu u 3. NL Sjever. Više od 20 igrača trenira pod paskom Dalibora Gorupića i priprema se za izazove koji ih očekuju, a cilj je napraviti iskorak u prvenstvu te dogurati što dalje u kup natjecanju. Pred desetak dana uz glavnog trenera Dalibora Gorupića, stručnom stožeru priključio se i kondicijski trener Dario Struški, čiji dolazak potvrđuje ambicije kluba. Za sada sve ide prema očekivanjima. Jedino ih je poremetila ozljeda Jakova Pintarića, bez kojeg će biti veći dio jesenskog dijela prvenstva. Na prvoj pripremnoj utakmici ozlijedio se i Fran Cerovčec, no srećom se polako vraća u trenažni proces. Veliki dobitak za momčad je povratak Jana Horvata, igrača koji donosi dodatnu kvalitetu u svim segmentima igre. Značajno pojačanje bit će im i vratar Ivan Prekupec, jedan od najboljih vratara u našoj županiji. Momčadi su se pridružili i Sabolčec, Havojić te Fran Vugrinec. - Izuzetno sam zadovoljan odrađenim prijelaznim rokom, ali oprezan sam s najavama jer je konkurencija velika. Međimurec raste na svim razinama, uvjeti za rad su odlični i biti trener ovog kluba velika je odgovornost. Prošle sezone završili smo peti, a ove želimo napraviti iskorak i uključiti se u borbu za sam vrh. U svaku utakmicu ulazit ćemo s ciljem pobjede, a dokle ćemo dogurati, pokazat će naš rad i pristup. Veliko pojačanje stručnog stožera je kondicijski trener Dario Struški, čiji je dolazak važan pokazatelj ambicija kluba. Uvjeren sam da će nam svojim radom donijeti puno i pomoći u segmentu koji nam je prošle sezone nedostajao, istaknuo je trener Dalibor Gorupić.

14. kolovoza 2026.

Sport 33

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

NOGOMET LJETNI PRIJELAZNI ROK u međimurskim ligama donio je bezbroj promjena

Tko su prinove, a tko su pojačanja? 

Nakon 1. kolovoza prijelazi su i dalje mogući, ali uz suglasnost matičnog kluba, odnosno dopuštenje za prelazak u drugu sredinu

Piše: Dino Jambrović

Ljetni prijelazni rok u međimurskom nogometu donio je velik broj promjena igračkog kadra. Službeno je započeo 26. lipnja i trajao do 31. srpnja, a u tom su razdoblju igrači mogli promijeniti klub bez istupnice, uz propisani postupak pisanim putem.

Međimurska Premier liga

BSK Belica doveo je Davora Zadravca iz Udarnika Zablatje, Leona Jukića iz Međimurja, Vita Hercega iz Jedinstva Gornji Mihaljevec, Ehora Korovina iz Jadrana Štefanec, Davida Hajdarovića iz Mladosti Dekanovec i Ivana Dolovskog iz Nedelišća. Centrometal Macinec pojačali su Nikša Kralj iz Trnovca, Sebastijan Jalušić iz Međimurca, Nino Muršić iz Poleta, Hrvoje Crnčec iz Bjelovara, David Šmrček iz Podravine Ludbreg i Vilim Kolman iz Podturna. Sloga Štrigova dovela je Ivana Jana Gutermana iz Venere PMP, Davida Čarapinu iz Strmca Bedenica i Frana Novaka iz Poleta. Jedan od najaktivnijih klubova bio je Bratstvo Jurovec, koje je angažiralo Davida Jalušića iz ND Lendava 1903, Antonija Krajačića, Andreja Jurinića, Davida Sobočana i Bornu Bogdana iz Poleta, Leona Škvorca iz Rudara, Luku Ciglariča iz slovenskog Lipa, Danijela Frčka iz Rakičana te Sebastijana Peteka iz Bratstva Preseka. Draškovec je doveo Nikolu Obadića iz Poleta, Maximilijana Sokača iz Naprijeda Cirkovljan, Nikolu Šavoru iz Hodošana, Matea Topića iz Rugvice Save i Leona Mandlina iz Mladosti Sveta Marija. Podturen se pojačao Aleksandrom Novakom iz Plavih Peklenica, Rokom i Stevicom Žgancem, Danielom Filipovićem iz Dubrave Sivica, Liamom Rokom iz Spartaka Mala Subotica te Matijom Kolarom iz Sloge Čakovec. Dinamo Palovec doveo je Davida Žinića iz Omladinca Držimurec-Strelec, Filipa Debeleca iz Centrometala te Brunu Vlaha, Vita Kocijana, Josipa-Domagoja Hranilovića i Šimuna Skoku iz Međimurja.

Dubravčan Donja Dubrava angažirao je Filipa Busiju iz Budućnosti Vidovec, Sandra Medveda iz Ivančice, Andija Misara iz Graničara, Roberta Gregurića iz Miklinovca, Vjekoslava Kolara iz Mladosti Molve i Tomislava Vrbančića iz Tomislava Radnik Sveti Ivan Žabno. Sloga Čakovec dovela je Stjepana Horvata iz austrijskog 1. FC Leibnitz, Niku Domjanića iz slovenskog Krka, Blaža Petriška iz Aluminija Kidričevo i Allana Peixota Rodriguesa Juniora iz brazilskog RJ Marica. Pušćine su angažirale Davida i Frana Svibena te Zvonimira Mrazovića iz Spartaka, Karla Horvata i Evana Zorkovića iz Međimurja te Dina Božića iz Trnja Trnovec. Polet Pribislavec doveo je Marija Pekčeca iz Nedelišća, Niku Žmuka i Sašu Stojka iz Poleta Sveti Martin, Vita Vukovića iz Sloge Čakovec, Maksima Mutvara iz Plavih Peklenica, Matiju Posedija iz Jadrana Štefanec te Tomu Sabu iz Austrije i Joaa Gabriela Caria Diasa More iz Portugala. Trnava Goričan pojačala se Darijom Šmitom iz BSK-a, Dinom Pomperom iz Jedinstva, Dejanom Slunjskim iz Međimurja, Dominikom Arambašićem iz Graničara i Matijom Katancem iz Razvitka Čičkovina. Mura Hlapičina dovela je Niku Kolmana i Rafaela Debeleca iz Poleta Pribislavec, Filipa Perčića iz Bratstva Jurovec, Karla Novaka iz Međimurja, Husejna Šakušića iz Omladinca Mačkovec i Darija Šoltića iz Budućnosti Miklavec. Nedelišće u navedenom popisu nema novih dolazaka.

I. međimurska nogometna liga

U prvom razredu županijskog nogometa najveći broj novih igrača registrirao je Jedinstvo Gornji Mihaljevec. Klub je doveo Mihaela Matučeca, Marka Posavca, Manuela Cesnika, Miroslava Jančijeva, Niku Plantaka, Karla Pečnika, Antonija Ciglara, Domagoja Plantaka, Romana Trtinjaka, Denisa Levačića i Jana Vočanca iz slovenskog Ormoža. Spartak Mala Subotica pojačali su Matija Antolović iz Podturna, Domagoj Lončar iz Mladosti Komet, Petar Vlašić iz Budućnosti Podbrest, Ivan Vagjunec iz Jalžabeta, Niko

Frančić iz Hodošana, Mirko Komšo iz Ivanje Reke, Matija Mendelski iz Austrije i Kodai Sumikawa iz japanskog SC Kinokuni South. Mladost Komet Prelog također je imala vrlo prometan prijelazni rok. U klub su stigli Dorian Balent iz ND Lendava 1903, Saša Treska iz Sloge Čakovec, Silvio Žalac iz Bratstva Savska Ves, Dean Volar iz Vidovčana, Simun Sokač iz Slaven-Belupa, Marin Zadravec iz Sloge Štrigova, Leon Rališ iz BSK-a, Patrik Šimunić iz Dinama, Dino Božek i Noel Bukal iz Otoka, Vito Jarni iz Draškovca te Adrijan Radiković iz Naprijeda Cirkovljan. Sokol Vratišinec doveo je Stjepana Kirića iz Trnovca, Leonarda Zadravca iz Mladosti Tribunj, Samuela Perčića iz Rudara, Niku Perčića iz Budućnosti Miklavec, Borisa Vurušića iz Austrije, Hrvoja Habeka iz Strahoninca, Lea Vurušića iz Jedinstva, Niku Medveda iz Napretka, Miroslava Kocijana iz Jedinstva Novo Selo na Dravi i Krunoslava Erdelju iz Plavih Peklenica. Plavi Peklenica angažirali su Aleksandra Novaka iz Napretka, Krunoslava Majerića iz Budućnosti, Erika Švendu iz Borca PMP, Niku Podkrajca i Denisa Povodnju iz Hajduka Štrukovec, Vanju Tuksara iz Poleta, Nikolu Tuksara iz Mure, Filipa Bedića iz Rudara te Karla Ivančića i Alberta Sinanija iz Mladosti Komet. Hodošan je doveo Luku Makšadija iz Jedinstva Novo Selo na Dravi, Ivana Mezgu iz Budućnosti, Dominika Horvata iz Hajduka Brezje, Davida Vugrinca iz FC Croatia München, Erika Koprivnjaka iz Plitvice Gojanec, Rafaela Silvu Guimaraesa Arauja iz Drave Sveti Đurđ te Igora Čačka i Martina Puneka iz GOŠK-a Gotalovo. Strahoninec se pojačao Vladimirom Mesecom iz Dubravčana, Lukom Petrincem iz Sokola, Davidom Đorđevićem iz Austrije, Emanuelom Hadžićem iz Jadrana, Leonom Meglićem iz Centrometala, Vladom Markovićem iz Plitvice Selnik i Juricom Žerjavom iz Omladinca Novo Selo Rok. Sloboda Mihovljan dovela je Joandersona Normandesa Dos Santosa, Matiju Andrašeca

iz Mladosti Dekanovec, Roberta Jezernika iz Plavih, Urbana Tomaniča i Matevža Kukovca iz Slovenije te Aljaža Janežiča iz Ormoža. Vidovčan Donji Vidovec pojačali su Nikola Golenja iz Graničara, Gabrijel-Sretko Dodik iz Naprijeda i Vid Bartolić iz Mladosti Sigetec. Venera PMP Sveti Juraj na Bregu dovela je Ivana Škvorca iz Slobode Slakovec, dok Zasadbreg 77 u ovom popisu nema novih registracija.

II. međimurska nogometna liga

Naprijed Cirkovljan doveo je Matiju Crnkovića iz Karlovca, Dinka Sačića i Josipa Mesareka iz Trnave, Lea Vukovića iz Mladosti Sigetec i Davida Jurčana iz Omladinca Mačkovec. Borac PMP Turčišće angažirao je Mihovila Balenovića iz Podturna, Lovru Novaka i Jana Jančeca iz Hodošana, Patrika Težaka iz Drave Sveti Đurđ, Luku Furdija i Niku Jurasa iz Dinama te Leona Jankovića iz Međimurja. Najviše novih imena među navedenim klubovima ima Jadran Štefanec: Noah Janković, Antonio Bačani, Dominik Toplek, Darin Palatinuš, Sandro Novak, David Perez Doval iz Italije, Vedran Vidović, Deni Hanžeković, Karlo Obadić i Diego Andres Ruiz Camacho iz Irske. Trnovec je doveo Emanuela Paurevića iz Dubravke-Zagorac, Nevena Krištofića iz Poleta, Mihaela Topleka iz Sokola, Jakova Puclina iz Plavih, Nikšu Šegovića iz Drave Kuršanec i Niku Koseca iz slovenskog Ormoža. Omladinac DržimurecStrelec pojačao se Edijem i Leonardom Lackovićem te Mihaelom Jančecom iz Dinama Palovec, Lukom Valentićem iz BSK-a, Filipom Petakom iz Dinama Domašinec, Josipom Pintarom iz ČSK-a te Davidom i Tinom Horvatom iz Spartaka. Otok je doveo Davida Koruneka iz Drave Kuršanec, Marka Erdeljija iz Poleta Cestica, Renata Tomašića iz Hajduka Brezje, Ivana Čonkaša iz Sloge Čakovec, Viktora Glavinu i Josipa Novaka iz Galeba, Matka Detelja iz Njemačke i Arthura Henriquea Pedotea iz Omladinca Novo Selo Rok.

Pobjeda Gornji Hrašćan angažirala je Marka Markovića iz Dubrave Sivica, Petra Posavca iz Pušćina, Sebastijana Jarnija i Darija Prloga iz Plitvice Selnik, Marka Blagusa iz Slobode Varaždin te Morisa Šegovića iz Mladosti Ivanovec. Dubrava Sivica dovela je Marka Žganca iz Hajduka Štrukovec, Frana Vrtarića iz Rudara i Ninu Jambrošića iz Budućnosti Miklavec. U ovom rangu djeluju i Hajduk Brezje, ČSK Čehovec, Mladost Sveta Marija, Graničar Novakovec, Mali Mihaljevec i ostali klubovi koji su tijekom ljeta također mijenjali igrački kadar, a brojni prijelazi potvrđuju koliko je međusobno tržište igrača između županijskih klubova aktivno.

III. međimurska nogometna liga

U III. MNL – skupini A, među aktivnijim klubovima ističu se Croatia Orehovica, Mladost Ivanovec, Radnički Gardinovec, Jedinstvo Novo Selo na Dravi, Borac Donji Hrašćan, Galeb Oporovec, Drava Kuršanec i Drava Donji Mihaljevec. Croatia Orehovica dovela je Marina Pranjića iz Korenova, Matea Marčinkovića iz Rugvice Save, Marka Antunovića iz Sesvetskog Kraljevca i Tomislava Bakovića iz Concordije Zagreb. Mladost Ivanovec pojačali su Karlo Barić i Antonio Ladašić iz Borca Donji Hrašćan, Marko Dokleja i Robert Babok iz Drave Kuršanec, Nino Gajnik iz Budućnosti Podbrest te Dario Bogomolec iz Bratstva Savska Ves. Radnički Gardinovec doveo je Jakova i Patrika Zadravca iz Mladosti Ivanovec, Matiju Frica iz Omladinca Novo Selo Rok i Krunoslava Gajnika iz Dinama Palovec. Jedinstvo Novo Selo na Dravi angažiralo je Simona Novaka iz Strahoninca, Ivicu Apostolovskog iz Omladinca Mačkovec, Nou Žvorca iz Croatije Orehovica, Jana Tkalčeca iz Međimurja te Kevina Šenkiša iz Mladosti Šemovec. Galeb Oporovec doveo je Nikolu Balenta i Davida Granatira iz Otoka, Mihaela Marušića iz Budućnosti Podbrest, Luku Markača iz Borca, Franca Mučnjaka iz Zrinskog

Farkaševac i Ivana Hadaša iz Klasa Mičevac. Drava Kuršanec pojačala se Sinišom Čekom iz Plavih, Markom Mihalinčićem, Karlom Zdolecom, Darkom Trstenjakom i Matijom Horvatom iz Jadrana Štefanec, Marinom Zebom iz Pobjede, Damianom Kramarom iz Jedinstva te Davidom Posavcem i Igorom Mihalićem iz Slobode Mihovljan. Drava Donji Mihaljevec dovela je Sandija Magdalenića iz Omladinca, Tomica Mlinarca iz Trnave, Matea Orehovca i Gorana Pongraca iz Mladosti Sveta Marija, Dominika Klarića iz Dubravčana, Roka Lesingera i Leona Mlinarca iz Borca, Marina Posavca i Sandra Vidovića iz Vidovčana te Davora Hozjaka iz Budućnosti Podbrest. Budućnost Miklavec dovela je Armando Kovačića, Patrika Vrbaneca i Karla Palera. Mladost Dekanovec angažirala je Nevena Pađena, Luku Vrančića i Kristijana Magdalenića. Hajduk Štrukovec doveo je Florijana Vasera, Jakova Tomu, Ivana Bistera, Mihaela Novaka, Patrika Cerovca i Jana Novaka. Donji Koncovčak pojačali su Filip Levačić, Nino Rukljač i Lovro Karlovčec, dok je Napredak Gornji Kraljevec doveo Tina Pala, Petra Bistrovića, Karla Kukovca, Gorazda Kuzmu iz Slovenije, Aljošu Kepa iz Slovenije i Marcka Ropošu također iz Slovenije. Omladinac Mačkovec jedan je od aktivnijih klubova skupine B. U njegove redove stigli su Lovro Koščak i Husejn Šakušić iz Mure Hlapičina, Patrik Mlinarić iz Zasadbrega, Dorijan Zobić iz Poleta, Niko Perčić iz Bratstva Jurovec, Dino Krištofić, Deni Lukman, Leo Lesjak i Luka Lukman iz Omladinca Novo Selo Rok, Zvonimir Panić iz Sloge Štrigova te Filip Bacinger iz austrijskog UFC Fehringa. Parag je doveo Renata i Juricu Ignaca iz ŠNK Gora Globočec, Bratstvo Preseka Luku Samboleca iz Udarnika 32, dok je Šenkovec angažirao Juricu Perhoča iz Malog Mihaljevca, Tea Kolara i Marina Hranilovića iz Omladinca Mačkovec, Roberta Brkića iz Jadrana, Petra Jukića iz Jedinstva Novo Selo na Dravi i Filipa Sklepića iz Sloge Čakovec.

34 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

14. kolovoza 2026.

Vaši radovi 35

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Uređuje: Aleksandra Sklepić

NAGRADNI NATJEČAJ

Moje ljetne avanture

Dragi naši Stvaraoničari, veliki i mali čitatelji, već je

prošlo više od polovice ljetnih praznika i sigurni smo da je iza vas već mnogo lijepih uspomena, novih doživljaja i nezaboravnih trenutaka. Ljeto je vrijeme bezbrižnih dana, igre, smijeha i istraživanja. Netko je svoje praznike proveo na moru, kupajući se u valovima, gradeći dvorce od pijeska i skupljajući školjkice. Netko je uživao u svježini planina, šetnjama kroz šume i otkrivanju prirodnih ljepota. A možda je vaše najljepše ljeto bilo upravo kod kuće – uz druženje s prijateljima i obitelji, vožnju biciklom, igre u dvorištu, izlete ili kupanje na rijeci, jezeru ili bazenu. Jer najljepše uspomene nastaju ondje gdje se osjećamo sretno. Pozivamo vas da nam nacrtate ili opišete svoju najljepšu ljetnu avanturu! Ispričajte

nam što ste doživjeli, što vas je nasmijalo, iznenadilo ili razveselilo. Možda ste otkrili neko posebno mjesto, prvi put sami zaplivali, upoznali nove prijatelje ili doživjeli pustolovinu koju ćete pamtiti još dugo. A ako vaša najveća ljetna avantura tek čeka da se dogodi – slobodno je zamislite i ispričajte nam kako bi izgledalo vaše savršeno ljeto. Natječaj započinje odmah, a radovi se šalju do 15.9.2026. na našu e-mail adresu stvaraonica @mnovine.hr, poštom na adresu redakcije Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec ili se mogu predati osobno u redakciju na istoj adresi. Najoriginalnije radove očekuju, kao i uvijek, lijepe nagrade. Veselimo se vašim crtežima i pričama, te jedva čekamo otkriti kakve ste sve ljetne avanture doživjeli! Vaša Stvaraonica

Gala Zadravec, 4 godine, DV Maslačak, Mursko Središće, skupina Montessori, odgajateljice Marta Varga i Željka Škvorc

Heda Zadravec, 6 godina, DV Maslačak, Mursko Središće, skupina Montessori, odgajateljice Marta Varga i Željka Škvorc

Ria Tomašić, 6 godina, DV Maslačak, Mursko Središće, skupina Montessori, odgajateljice Marta Varga i Željka Škvorc

Tužna djevojčica

Ona vrata iza ugla, Čuva jedna kugla. U njoj se skriva djevojčica Vrlo tužnog lica. Svaki dan gleda kroz prozor, A kroz svoj dalekozor Vidi jednu rijeku. Djevojčica pokraj rijeke stavila je mekanu deku. Djevojčica u kući nije imala skoro ništa. Imala je samo jednu kocku

I potrganu praćku. Djevojčica pokraj rijeke ju je vidjela, I pomalo joj se svidjela. Poklonila joj je knjigu. I tada je prvi put imala osmijeh na licu.

Lana Strnad, 5.a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Srebrenka Puklavec Trstenjak

Rea Gavez, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Murskom Središću Ima jedno malo mjesto Gdje se radost viđa često Na Muri ono stoji I dane u veselju broji. Rudar kod halde počiva, A iza njega plodna njiva.

Kiara Bobičanec, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Đaci znaju kad treba poći Te na vrijeme u školu doći. Gle! To vlak kraj škole trubi I preko mosta juriša. Spomene li se on rudara I teških djela koja rukom stvara?

Možda postoji granica Koja dijeli mnoge ljude… No, svi oni znaju Da u Središće vodi most I da on ne razdvaja, Nego spaja.

*Halde - brežuljci nastali rudarenjem

Jona Jakšić, 7.b, OŠ Mursko Središće, učiteljica Srebrenka Puklavec Trstenjak

Knjiga pustolovina

Josip Drvoderić, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Matej Goričanec, 6.5 godina, DV Maslačak, Mursko Središće, skupina Montessori, odgajateljice Marta Varga i Željka Škvorc

Kraj pruge što vodi do rijeke, prozor nam otvara svjetove velike. U ruksaku knjiga i drvena kocka, dok djeca po travi trčkaraju bosa. Sretan osmijeh djece na licima sad blista, dok kroz gustu travu migolji se malena glista. Dok idemo tamo gdje sunce se skrilo, vrata iza ugla nam srce otvorilo.

Dora Deban, 5.b, OŠ Mursko Središće, učiteljica Srebrenka Puklavec Trstenjak

36 Gastro putokaz

14. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

RESTORAN MARTIN U NEDELIŠĆU

Mediteranska rapsodija s kozicama Tin Goričanec iz Ivanovca

Ljetne vrućine traže laganije jelovnike, no to ne znači da se morate odreći bogatih okusa. Najbolje od oba svijeta spojilo se u Nedelišću, gdje kultni restoran Martin uspješno povezuje domaći kontinentalni ambijent s daškom Mediterana. Ovo provjereno gastronomsko odredište ponovno je složilo priču koja odmah budi glad i potvrđuje zašto već godinama privlači goste iz cijele regije. . Ovaj restoran osvaja na prvu svojim toplim, rustikalno uređenim interijerom, no u ovim toplijim danima njegovo glavno adut postaje velika, prostrana ljetna terasa. Okružena zelenilom, savršena je za bijeg od svakodnevne gužve i polagano uživanje u ručku ili večeri. No, ono pravo krije se na tanjuru. Mladi i talentirani chef Tin Goričanec iz Ivanovca odlučio je u srce Međimurja donijeti mirise i okuse mora, a njegov apsolutni hit su kremasti špageti s kozicama. Kako to izgleda u kuhinji? Priprema ovog jela zahtijeva vrhunske namirnice i savršen tajming. Chef Tin Goričanec kozice najprije kratko i naglo baci na vrelo maslinovo ulje kako bi izvana uhvatile �inu teksturu, a iznutra ostale mekane i sočne. Kozice ne

RECEPT

chefa Tina Goričanca:

Mediteranska rapsodija s kozicama

Sastojci (za 2 osobe):

• 250 g kvalitetnih špageta • 300 g očišćenih repova kozica • 4 žlice maslinovog ulja • 3 češnja češnjaka • 1 limenka (400 g) pelata • 10-ak lis�ća svježeg bosiljka • 100 ml vrhnja za kuhanje • Pola žličice šećera • Sol i crni papar po ukusu

Kad sunce zapeče, a želimo jes� vani i tražimo hlad, velika ljetna terasa restorana Mar�n postaje pravo mjesto smiju biti žilave; svaka mora biti savršeno pečena. U istu tavu zatim ide sitno sjeckani češnjak, tek toliko da pusti miris, a odmah nakon toga dodaju se mesnati pelati s prstohvatom šećera koji neutralizira kiselost rajčice. Dok umak lagano krčka, Tin ubacuje natrgane listiće

svježeg bosiljka koji daje onu prepoznatljivu mediteransku svježinu. Pred sam kraj ulijeva se malo vrhnja za kuhanje koje sve te sastojke povezuje u gust, baršunast umak. Glavni trik koji ovo jelo podiže na novu razinu jest spajanje s tjesteninom. Špageti kuhani al dente idu

izravno u tavu s umakom, uz dodatak nekoliko žlica mlake vode u kojoj se tjestenina kuhala. Škrob iz vode i masnoća iz umaka se prožmu i stvore bogatu, gustu emulziju koja se uhvati za svaki komad špageta. Jelo je nevjerojatno slasno i sočno, baš onako kako treba biti. (sz)

Postupak pripreme: 1. Korak: Tjestenina U lonac ulijte vodu, dobro posolite i pustite da snažno zakuha. Skuhajte špagete tako da ostanu čvrsti pod zubom (al dente). Prije cijeđenja obavezno sačuvajte jednu šalicu vode od kuhanja, a tjesteninu ocijedite bez ispiranja hladnom vodom. 2. Korak: Kozice i češnjak U širokoj tavi zagrijte maslinovo ulje. Ubacite kozice

i pržite ih svega dvije do tri minute dok ne poprime ružičastu boju. Zatim dodajte sitno sjeckani češnjak i miješajte pola minute, pazeći da ne zagori. 3. Korak: Priprema umaka U tavu ulijte malo usitnjene pelate zajedno s njihovim sokom. Dodajte sol, papar, šećer i listiće svježeg bosiljka. Smanjite vatru i pustite da lagano krčka desetak minuta da se umak reducira. Pred kraj ulijte vrhnje za kuhanje i promiješajte. 4. Korak: Spajanje U umak ubacite ocijeđene špagete i ulijte otprilike pola šalice sačuvane mlake vode od kuhanja tjestenine. Sve zajedno energično miješajte na vatri minutu do dvije dok umak ne postane gust i potpuno se ne uhvati za špagete. Posluživanje: Jelo odmah poslužite u toplim tanjurima, ukrasite s još malo svježeg bosiljka i pokapajte s par kapi maslinovog ulja.

14. kolovoza 2026.

Mozaik 37

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ANA KRČELIĆ u tri godine posjetila je čak 51 državu

Teška dijagnoza umjesto kočnice postala joj gorivo Bez sponzora i uz vlastitu organizaciju proputovala je pola svijeta, a sada svoje znanje i strast dijeli s ljudima koje vodi na avanture života Piše: Jura Obadić

opuštenom razgovoru s 24-godišnjom Čakovčankom Anom Krčelić, po struci upravnom referenticom, teško je na prvi pogled naslutiti koliko dinamičan život vodi. No, njezin tempo najbolje opisuju pitanja koja dobiva gotovo na svakodnevnoj bazi: “Gdje si sad? Na kojem si kontinentu? Je li kofer spakiran?” S osmijehom priznaje da u tom ritmu često ni njezini roditelji ne znaju u kojem se kutku svijeta u tom trenutku nalazi. Iako je mnogi opisuju kao iznimno odvažnom, Ana za sebe kaže da je samo obična djevojka zaljubljena u svijet. S razlogom – u posljednje tri godine posjetila je čak 51 državu. Među njima posebno izdvaja Gruziju, Kinu, Irsku, Ujedinjene Arapske Emirate, Italiju te, kao 51. destinaciju, Vatikan.

Dublji razlog motivira pokret

Njezina česta putovanja ne proizlaze iz puke želje za avanturom, već iz puno dublje i složenije motivacije. Intenzivnije je počela putovati nakon zdravstvene dijagnoze koja joj je otežavala boravak u inozemstvu i dovodila je do hitnih medicinskih intervencija. No,

umjesto da je zaustavi, bolest joj je otvorila potpuno novu perspektivu. Shvatila je, kako kaže, da život može završiti sutra i da s ovog svijeta želi otići ispunjena i zadovoljna. - Prije četiri godine otkrila sam da imam teži oblik rane na želucu i od tada moram iznimno paziti na prehranu. Svako nepažljivo jelo može mi potpuno uništiti putovanje – kao nedavno u Monaku, kada sam nakon škampa završila na hitnoj i provela dan u bolnici. Unatoč tome i činjenici da bih to trebala operirati, odgađam zahvat jer ne želim odustati od putovanja. Iako zvuči riskantno, rekla bih da je to moj prkos životu, a ne samoj bolesti. Zna se dogoditi da pola sata prije leta ne znam hoću li moći izdržati i hoću li se uopće vratiti doma, ali idem! Ne želim da na mene utječe strah, rekla je Ana. Kroz putovanja je doživjela sve – od kulturoloških razlika i prirodnih čuda do neplaniranih troškova, nesporazuma i �izičke iscrpljenosti. Putovanja su za nju postala mir, lijek i jedna velika ljubav.

Zajednička iskustva s ljudima diljem Hrvatske

Želeći taj osjećaj slobode podijeliti s drugima, došla je

na ideju da organizira zajednička putovanja. Njezinu su ambiciju ubrzo prepoznale djevojke širom Hrvatske te se s njom upustile u brojne avanture. Na tim se putovanjima nisu samo istraživale nove destinacije, već su se rodila duboka prijateljstva, pa i kumstva, a Ani je najveća nagrada što je mogla pridonijeti stvaranju tih neprocjenjivih uspomena. Unatoč tome što na svom Instagram pro�ilu ima više od nekoliko tisuća pratitelja, Ana se ne smatra klasičnom in�luencericom. Sebe prije svega vidi kao savjetnicu “jedan na jedan”. Naime, često joj se javljaju ljudi koji traže preporuke za daleka putovanja. Uzimajući u obzir Anin žar prema organizaciji, ova mlada Čakovčanka vrlo rado preuzima stvar u svoje ruke i pomaže ljudima u odabiru idealne turističke destinacije. - Što se tiče društvenih mreža i naziva “travel in�luencer”, ne smatram se time. Sama organiziram putovanja od početka do kraja - poput na primjer 11 dana u Egiptu gdje sam sve sama planirala - a na kraju ne objavim ni dvije fotogra�ije. Rekla bih da sam više kao savjetnik “jedan na jedan“ nego klasični in�luencer, jer mi se puno ljudi privatno javlja s pitanjima poput: „Ana, za tri mjeseca putujemo u Kinu, imaš li kakve preporuke?“ I onda im napišem cijele stranice i pošaljem detaljan plan puta – što pratiti, što izbaciti i gdje jesti, objasnila je. Ana naglašava kako iza njenih putovanja ne stoje nikakva sponzorstva. Svako putovanje plati jednako kao i bilo tko od suputnika. Jedina je razlika u tome što ona preuzima organizaciju: pronalazi najpovoljnije letove, smještaj i rent-a-car. To radi jer to iskreno voli, a smatra da ima i dovoljno iskustva kako bi sve besprijekorno organizirala.

Ekipa s putovanja se proširila

Pogledom prema horizontu uz Klifove Mohera u Irskoj Ana planira sljedeću des�naciju

Organizacija njezinih grupa za putovanja započela je sasvim spontano. Preko oglasa

Često ni Anini roditelji ne znaju u kojem kutku svijeta se nalazi “Putoholičara” javila se za jedno od svojih prvih ozbiljnijih putovanja te je s troje potpuno nepoznatih ljudi otišla u Norvešku na 11 dana. Iskustvo je bilo odlično, što joj je potvrdilo da takav koncept sjajno funkcionira. Ana ističe kako je danas u krugu prijatelja često teško uskladiti slobodne dane, financije i željene destinacije, stoga je počela objavljivati oglase i tražiti suputnike. S vremenom je pokrenula i vlastiti WhatsApp kanal kako bi lakše okupljala zaljubljenike u putovanja i s njima dijelila planove.. - Tako sam i ja počela objavljivati oglase i tražiti suputnike za destinacije poput Tenerifa, Barcelone, Tunisa ili Dubaija. S vremenom se ekipa širila, pa sam pokrenula i WhatsApp kanal kojim organiziram sve, od jednodnevnih izleta i planinarenja po Austriji i Sloveniji, do putovanja na daleke destinacije, objašnjava Ana. Unatoč tome što putuje s ljudima koje ranije nije poznavala, neugodnih iskustava uopće nije imala. Ističe kako čitav proces funkcionira na vrlo jednostavan način: ona iznese ideju, okvirni plan, datume i troškove, a svi koji to žele jednostavno se pridruže pa se dogovore oko detalja.

potrošim između 300 i 600 eura sveukupno, no, ovisno o destinaciji, zna se dogoditi da potrošim i 1000 eura u svega tri dana. Stoga te stvari variraju, no najvažnije mi je da je sve maksimalno povoljno. Kada nas ide više, dijelimo troškove apartmana i prijevoza pa se tako zaista može uštedjeti, dodatno pojašnjava Ana.

Kofer uvijek spreman

Među omiljenim zemljama posebice ističe Norvešku, gdje su je oduševili nacionalni parkovi, planinarenje te fenomen dugih noći i kratkih dana. Švicarska joj se također izuzetno svidjela zbog čistoće, urednosti i organiziranosti, pri čemu ističe kako vikendima u gradovima gotovo nema nikoga jer svi odlaze u prirodu i na planine. Za razliku od tih zemalja, u Istanbulu joj nije odgovarao kaos i gužva,

budući da preferira mirniji odmor, šetnje prirodom i lagano razgledavanje. Nedavno je provela pet dana u Italiji, gdje je zajedno s osam suputnika obišla Rim, Napulj i Pompeje. Unatoč velikim ljetnim vrućinama i gužvama, Rim ju je oduševio bogatom poviješću, dok joj je 51. destinacija bila Vatikan. Njezin prirodni talent za organizaciju, kao i bogato putničko iskustvo, prepoznala je i Turistička agencija Potepuh u kojoj danas radi i pomaže u organizaciji putovanja te radu s klijentima. Ipak, bez obzira na to kamo je put odvede, Ani je na svakom putovanju uvijek najvažnija dobra ekipa i iskrena, pozitivna atmosfera. Vođena idejom da treba maksimalno iskoristiti svaki dan, Anin kofer uvijek je spreman za nova putovanja i destinacije.

Troškovi variraju

Što se tiče troškova Ana napominje kako se ovdje prije svega radi o organizaciji i volji. Ovisno o pripremi i snalažljivosti, ljudi mogu pronaći načine da uštede i po nekoliko stotina eura. Primjerice, nedavno su za Finsku, umjesto skupljeg leta iz Zagreba s presjedanjima, odabrali opciju da se njih petero jednim automobilom odvezu do Zadra i odande leti izravno za Helsinki. Time je, iako uz nešto dužu vožnju, svaka osoba pojedinačno uštedjela barem 250 eura. - Često za četverodnevna ili peterodnevna putovanja

Putevima Kineskog zida Ana otkriva da je svaka prepreka premos�va

38 Čiji je vrt najljepši Piše: Sanja Heric

Sve je počelo jednom emotivnom porukom i kćerinskim ponosom. Magdalena Golub odlučila je iznenaditi svog oca i prijaviti ga na naš tradicionalni nagradni natječaj “Čiji je vrt najljepši”, koji već godinama uspješno provodimo u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije. U svojoj nam je prijavi kratko i jasno napisala: „Prijavila bih svojeg tatu za najljepše uređeno dvorište u kojem je sam napravio dva ribnjaka s kućicom na vodi, s

preko 100 komada riba svih veličina i puno biljaka u vodi i izvan nje.“ Tragom te lijepe priče, put nas je odveo u Mihovljan, na adresu Marka Kovača 18.

Sam napravio dva ribnjaka i drvenu terasu

Sam Boris izuzetno je skroman čovjek, gotovo nesvjestan veličine i ljepote onoga što je vlastitim rukama stvorio u svom dvorištu. No, kada kročite na imanje obitelji Golub, smješteno u neposrednoj blizini šume, prvobitni dojam s fotografija

Kip Buddhe u meditativnom položaju smješten podno visoke palme i bujne ukrasne trave stvara dojam egzotičnog, zen vrta koji neodoljivo podsjeća na razglednicu s dalekoistočnih putovanja

14. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

u potpunosti gubi utrku sa stvarnošću. Ono što iz daljine djeluje kao lijepo uređeno dvorište, izbliza se otkriva kao raskošna, pažljivo osmišljena prirodna oaza u kojoj svaki detalj odiše ljubavlju prema prirodi. Čitava scenografija vode, kamena i bujnog zelenila u pojedinim kutcima djeluje egzotično i očaravajuće, gotovo poput kakve žive razglednice s Balija preseljene u srce Međimurja. Središnje mjesto i neosporna zvijezda ovog vrta jest veliki ukrasni ribnjak, sagrađen i uokviren autentičnim prirodnim kamenom, uz koji se veže i drugi vodeći vodeni kutak s kućicom na vodi. U njihovoj vodi pliva pravo malo carstvo – više od stotinu riba svih veličina, od prepoznatljivih zlatnih ribica do pravih atrakcija poput koi šarana, od kojih pojedini primjerci dosežu i do impresivnih 40 centimetara duljine. Vodena površina obogaćena je raskošnim lopočima u bijelim varijetetima te šašem i ukrasnom travom. - Tu je oko 30 većih, al’ pogledajte, ima i onih malih, zlatnih, pa koi šarani... A kad narastu pojedini budu i po 30 do 40 centimetara, ponosno nam pokazuje Boris dok doziva svoje ljubimce i baca im hranu. Biljni svijet koji okružuje ribnjake i proteže se sve do kuće na jedinstven način spaja domaći šumski ugođaj i dodir Mediterana. U vrtu izvrsno uspijevaju bujne šumske paprati, koje su donijeli iz šume, i razne vrste ukrasnih trava, dok posebnu egzotiku i vizualni pečat daju visoke palme donesene s mora, robustne juke te elegantni afrički ljiljani s prepoznatljivim plavkastim cvjetovima. Imali su i vodene palme, ali su se one smrznule. Cijeli je sustav osmišljen i po principu ekološke održivosti i kruženja u prirodi.

Stara, drvena kaca sa zahrđalim željeznim obručima dobila je novi život kao jedinstvena žardinjera za bujnu ukrasnu travu

Ponosni domaćin Boris Golub stoji uz svoj impresivni vodeni raj koji u potpunosti dominira dvorištem

BORIS GOLUB iz Mihovljana

Vrt s ribnja razglednic - Filtere treba čistiti skoro svaki tjedan, a vodu mijenjamo svake godine. Tada očistimo cijeli ribnjak. Vodu, nakon što je ispumpamo, koristimo za zalijevanje ostatka imanja. Tu je negdje oko 16.000 litara vode. Spajamo ugodno s korisnim. Kad se ribnjak čisti, dobivamo negdje od 50 do 60 Jupolovih kanti mulja, što koristimo za gnojidbu, objašnjavaju nam Boris i Senka praktičnu stranu ovog vodenog raja.

Životinje dolaze piti vodu

Pravi mali raj za opuštanje krije se na drvenoj platformi spuštenoj tik iznad površine vode. Ograđena drvenim stupovima i dekorativnim konopom, ova natkrivena terasa pruža savršen pogled na ribnjak

Osim što je Borisov i Senkin ponos, ova oaza privlači i brojne životinjske goste. - Bar kroz ljeto, tu se i žabe nakote, a ja nemam ništa protiv. Meni to uopće ne smeta, meni je baš drag taj

zvuk kad se oglase. Grlice, lastavice... cijelo ljeto dolaze tu na kamenje piti vodu. Stvarno nam je lijepo, priča nam Senka dok razgledavamo ribnjak. Upravo tu, u ugodnoj hladovini s pogledom na ribu i kamenje, bračni par provodi najveći dio dana. Uživajući u šumu vode, zvuku žaba i pjevu ptica, stvorili su kutak iz kojeg se, kako i sami kažu, nikamo ne žuri. - Na proljeće je posebno lijepo. Barem pet puta se prošetam na dan, govori nam Senka. Svake godine dodaju nešto novo, pa tko zna – možda sljedeće godine kod Golubovih osvane i bazen za hlađenje u ovim paklenim ljetnim temperaturama koje nam prognoziraju.

14. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Čiji je vrt najljepši 39

Rub ribnjaka sazidan je od krupnih riječnih oblutaka, a nadopunjuje ga ukrasna trava, ambijentalne solarne svjetiljke te motiv umjetne patkice koja mirno plovi među lopočima

acima kao ca s Balija

Boris kod drugog ribnjaka. U pozadini se ističu bujne šumske paprati, lopoči na površini vode te kreativne drvene palete pretvorene u vertikalne vrtove s čuvarkućama i sukulentima

U ribnjaku pliva više od stotinu riba svih veličina, od prepoznatljivih zlatnih ribica do pravih atrakcija poput koi šarana, od kojih pojedini primjerci dosežu i do impresivnih 40 cm duljine

Veliki terakotni ćup s ukrasnim japanskim javorom finih, čipkastih listova smješten uz kamenu ogradu ulaznog prilaza stvara elegantnu dobrodošlicu

Zidana kamena žardinjera na dvije razine u kojoj cvjetaju elegantne šarene hoste s nježnoljubičastim cvjetovima, dok u pozadini čitav prolaz razvedrava raskošni grm ružičaste hortenzije

40 Čiji je vrt najljepši Piše: Aleksandra Sklepić

Barbara Mikić iz Sivice rodila se s ljubavlju prema cvijeću. Zbog toga su njezino dvorište i vrt danas prava, nepregledna riznica cvijeća, voća, povrća, kaktusa, sukulenata i predivnog, rijetkog ukrasnog bilja. S Barbarom smo razgovarali uz šetnju njezinim dvorištem, a ona nam je pritom otkrila i nevjerojatan podatak – od ulaza u dvorište, pa sve do kraja njezina cvjetnog raja udaljenost iznosi čak 500 metara. Ponekad, kada se umori od hodanja, Barbara se ne uputi pješice, već sjedne na bicikl i krene u obilazak. Gotovo kao da se nalazi na nepreglednoj plantaži, biciklom obilazi svoje biljke, provjerava što im treba, zalijeva ih ili odlazi posaditi neku novu „stanarku“ svojeg vrta. Uživam u svom vrtu i brizi za biljke. U mirovini sam pa imam vremena. Vrt i cvjetnjak su mi radost, u njima odmaram svoju dušu i crpim snagu i volju za sve ostale poslove koje moram obaviti, rekla nam je Barbara.

Kći Tanja uvijek je uz mamu i njen predivan vrt

U ovom raskošnom utočištu, u kojem čovjek ima osjećaj da je stupio u neki mali zeleni raj, rastu bezbrojne sorte

cvijeća, voća i povrća. Već se na samom ulazu u dvorište, koji se vidi s prometne ulice, može naslutiti da o vrtu brine netko tko zaista obožava svoj posao, jer nije lako svakodnevno brinuti o tolikom broju različitih biljaka, posebno ljeti, kada zalijevanje traje i po nekoliko sati dnevno. Barbari u svemu pomaže kći Tanja. I ona je zaljubljena u cvijeće, pa zajedno s mamom nabavlja nove biljke, sadi ih i njeguje, često s jednakim veseljem kao da je svaka nova biljka najposebnija u cijelom vrtu. Mama je oduvijek voljela cvijeće. Kad sam odrastala, uvijek je nešto sadila, presađivala i uređivala. Ta ljubav prema biljkama prenijela se i na mene. Danas zajedno uživamo u tome i teško nam je proći pokraj neke zanimljive biljke, a da ne želimo da bude u našem vrtu, kaže Tanja. Barbara dodaje kako je posebno veseli kada zajedno pronađu neku neobičnu ili rijetku biljku. Nije stvar samo u tome da nešto lijepo izgleda. Svaka biljka ima svoju priču, neke su posebne po cvijetu, neke po listu, neke po tome što ih je teško pronaći. Kad je pronađemo, onda joj tražimo najbolje mjesto u vrtu, govori Barbara. Naše smo domaćice zapitali što sve raste u ovom velikom, raskošnom vrtu. Popis je zaista impresivan. Od voćaka

Više od 30 vrsta ruža krasi ovaj poseban vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

tu su marelice, šljive, breskve, dud, nektarine, višnje, jagode, trešnje, kruške i jabuke, ali i pistacije, asimina, indijska banana, sibirski limun, plosnata nektarina, plosnata breskva i avokado. Rastu i ogrozd, sibirska, mongolska i američka borovnica te brusnica. Poseban dio vrta posvećen je citrusima. Tu su naranča, budina ruka, grejp, kumkvat, mandarina, pomelo, klementina, zrnata limeta i obična limeta. Tu su i bademi, lješnjaci, aronija, pekan orah te mini kivi. Nekad i sama zaboravim što sve imamo, kroz smijeh nam kažu dok nabrajaju biljke. Kad nešto vidimo i sviđa nam se, poželimo odmah, istog trena, tu ljepotu posaditi u našem dvorištu. Onda za tu biljku treba pronaći mjesto, pa se vrt samo širi.

14. kolovoza 2026.

Ljiljani su dobri susjedi svakoj biljci

Više od 30 vrsta ruža i 20 vrsta ljiljana raste u vrtu bez otrova

Cvjetni dio vrta posebno je raskošan. Barbara njeguje više od 30 različitih vrsta ruža, oko 20 vrsta ljiljana, među kojima su orijentalni ljiljani, ljiljan svetog Antuna, koji prvi cvate, te peruanski ljiljani. Tu su lavanda, ehinacea, kale, hortenzije, karanfili, paukov cvijet, kokotići, slamnate ruže, dalije, kane, gipsofila, gladiole i astilbe. U proljeće vrt dobiva potpuno drukčije lice. Tada cvatu narcise, tulipani, ljubičice, bijele i ružičaste ivančice, katruže i encijan. Posebno su lijepe zaštićene proljetnice koje Barbara i Tanja također njeguju i čuvaju – kockavica, kukurijek i rajska ptica. Najdraže mi je proljeće. Tada svaki dan nešto novo procvjeta. Čovjek ujutro izađe u dvorište i ne zna što će ga dočekati, kaže Barbara. U vrtu se, koliko god je moguće, ne koriste kemijska sredstva. Voćke se prskaju samo kada je to nužno kako bi preživjele i dale plod. Ne želimo otrove u vrtu. Ako možemo nešto riješiti na prirodan način, tako i napravimo. Znamo da tada

Barbara ispred kuće koja je sa svih strana ukrašena cvijećem

BARBARA MIKIĆ iz Sivice

Ako želim obići c cvjetnjak i vrt, m se voziti biciklom Od ulaza do kraja Barbarinog cvjetnog raja ima nevjerojatnih 500 metara. Već se na samom ulazu u dvorište, koji se vidi s prometne ulice, može naslutiti da o vrtu brine netko tko zaista obožava svoj posao, jer nije lako svakodnevno brinuti o tolikom broju različitih biljaka

U svakom kutku raste raskošno cvijeće

ponekad bude više štete, ali nama je važno da vrt ostane što prirodniji, kaže Tanja. Priroda je u ovom vrtu pronašla svoje mjesto, što potvrđuju i brojni posjetitelji iz životinjskog svijeta. Dolaze ježevi, krtice i voluharice, a ponekad dvorištem pretrče zec ili srna. Voće koje padne sa stabala ne skupljaju uvijek, već ga

ostavljaju životinjama da se njime nahrane. Ako nešto padne, ne žurimo pokupiti, neka pojedu životinje, jer i one one su dio našeg vrta, kaže Barbara. U cvatućem vrtu ima posla i za kukce. Dolaze bumbari, pčele i leptiri, posebno kada se zalijeva. Njihov dolazak, kao i prisutnost brojnih drugih životinja, Barbari i Tanji potvrđuje

da je vrt živ i da u njemu postoji prirodna ravnoteža.

Grašak posađen na kilometar

Osim cvijeća i voća, vrt ima i pravi povrtnjak, u kojem raste povrće prilagođeno našem podneblju. Posebna je priča grašak. Svakog proljeća posađen je na ukupnoj dužini od čak jednog kilometra.

14. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Kad kažemo da imamo puno graška, ljudi misle da pretjerujemo. Ali kada vide koliko je toga posađeno, onda im je jasno, kaže Tanja kroz smijeh. Posao ne završava sadnjom, sve što jednom nikne treba zaliti, okopati, zaštititi, pratiti i na kraju ubrati. Barbarin i Tanjin posao uključuje i sobne biljke koje tijekom ljeta obavezno iznose u dvorište, gdje uživaju na svježem zraku i prirodnom svjetlu, a prije zime ponovno ih treba unijeti u kuću. To je također velik posao koji traži snagu, vrijeme i trud. Netko tko ne voli cvijeće možda nikada ne bi razumio koliko posla ima s biljkama, ali nama to nije teško. Kad nešto voliš, onda ti nije problem ni zalijevati satima, ni nositi lončanice, ni presađivati. Umoriš se, ali si na kraju sretan, kaže Barbara.

Ukrasni detalji daju vrtu još više karaktera

Biljke nisu jedini ukras ovog velikog vrta. Tu su i kipići od betona, �igurice životinja te brojne ukrasne i unikatne lončanice koje se savršeno uklapaju među zelenilo i cvijeće. A ispred kuće posebnu pažnju privlači atraktivna čileanska jela. Sve zajedno stvara prostor u kojem se živi, radi, odmara i uživa. Cvijeće i biljke za Barbaru su dio svakodnevice, izvor radosti i, kako sama kaže, mjesto u kojem odmara dušu, a kad je riječ o vrtu dugom 500 metara, čini se da će i za odmor duše uvijek ostati dovoljno mjesta.

cijeli moram m

Čiji je vrt najljepši 41

Slamnato cvijeće svojim prepoznatljivim šuškanjem probudilo je mnoge uspomene

Slamnato cvijeće vratilo nas je u prošlost U Barbarinu vrtu pronašli smo i rijedak dragulj - slamnato cvijeće. Njegovi nježni, suhi cvjetovi i prepoznatljivo tiho šuškanje odmah su nas vratili u neka druga vremena, kada je krasilo brojna dvorišta i vrtove. U hrvatskom se pod nazivom slamnato cvijeće najčešće misli na Helichrysum bracteatum (danas se često vodi kao Xerochrysum bracteatum), poznato i kao smilje velikih cvjetova / strawflower. Cvjetovi imaju papirnate, suhe latice koje ostaju čvrste i nakon sušenja, zbog čega su se tradicionalno koristi-

li za suhe bukete i ukrase. Mnogi ga se i danas rado sjete. Podsjeća na djetinjstvo, stare vrtove, bake i majke koje su ga s ljubavlju uzgajale, ali i na ljeta koja su, čini se, nekada trajala dulje. Bilo je to cvijeće koje se bralo, sušilo i čuvalo u kućama, a njegova posebnost bila je u tome što je i nakon sušenja ostalo jednako lijepo. Dok ga danas gledamo u Barbarinu vrtu, čujemo njegovo lagano šuškanje pod prstima i shvaćamo da ponekad jedan cvijet može sačuvati uspomenu na ljude i vrtove kojih više nema.

Citrusi su dobili posebno mjesto u vrtu

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2026.

Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu! Prijavite sebe ili drage ljude koji su možda sami sramežljivi, ali imaju prekrasan vrt na: redakcija@mnovine.hr ili 040/323-600 Međimurska dvorišta, vrtovi i balkoni ponovno poprimaju svoje najljepše boje. Znamo da iza svakog rascvjetanog kutka stoji puno truda, pa zato ponovno pokrećemo natječaj „Čiji je vrt najljepši 2026.“!

Ove godine biramo pobjednike u tri kategorije:

Impozantna čileanska jela privlači pogled svih prolaznika

• Najljepši vrt i okućnica – za velika dvorišta i imanja. • Najljepši mini vrt ili balkon – za zelena čuda na nekoliko kvadrata.

• Najposebnija biljka (NOVO!) – za neobične, egzotične ili dugovječne zelene ljubimce.

Kako se prijaviti? Pošaljite ime, prezime, adresu, kontakt broj i nekoliko fotogra�ija na redakcija@ mnovine.hr ili nazovite 040/323-600. Nakon prijave, naša ekipa stiže na vašu adresu. Blagu prednost dajemo novim sudionicima, a sve natjecatelje čeka bogat nagradni fond. Čekamo vaše prijave! (sh)

Stella ﬂoris

Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615

h�ps://www.stella-ﬂoris.hr/

h�ps://vrtnicentariva.hr

telefon: 095/ 815 52 58 Strahoninec - Poleve, Dravska 70

h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

RASADNIK VIRAG T. Ujevića17, Ludbreg 091/562 88 02 www.virag-roses.hr

Planirate sadn

42 Informacije Imendani i proštenja kroz tjedan

Od 14. do 20. kolovoza P

Siksto papa; Kajetan; Donat

VELIKA GOSPA Proštenje Belica, Pušćine, Sveta Marija, Šprinc 20. KROZ GOD. Stjepan Ugarski; Rok Proštenje Benkovec, Čehovec, Draškovec, Gornji Hrašćan, Mursko Središće, Novo Selo Rok, Sve� Urban - Rokovo, Zasadbreg Hijacint; Liberat; Miron Proštenje Kapelščak 18 Sv. Jelena Križarica Klanjanje Šenkovec Ivan Eudes; Ljudevit; Tekla Bernard iz Clarvauxa; Samuel Proštenje Gornji Mihaljevec

S Č

19 20

NERADNA SUBOTA

čestitamo 15. kolvoza Blagdan Velike Gospe ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301. DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE sa uključenom poštarinom

MJESEČNA: 8 eur TROMJESEČNA: 25 eur POLUGODIŠNJA: 50 eur GODIŠNJA: 100 eur

NARUČITE PRETPLATU

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI Čakovec: Hana Filo, kći Tene i Marka Ena Horvat, kći Julijane i Damira Liam Dolenec, sin Meori i Marina Luka Hunjadi, sin Ivane i Svena Tea Ignac, kći Zrinke i Renata Kain Dobranić, sin Line i Matije Sara Ignac, kći Biljane i Ljube Timotej Bernat, sin Jasmine i Bernarda Maša Lehkec, kći Helene i Denija Julija Gal, kći Anje i Maria Stjepan Brežnjak, sin Lane i Nenada-Josipa Džan Ignac, sin Klaudije i Kemala Nela Zadravec, kći Martine i Nikole Noa Balog, sin Petre i Karla Noel Jović, sin Jasmine i Maria Ariana Balog, kći Amele i Krešimira

VJENČANI Čakovec: Daniela Gorsler i Zdravko Novak Jasmina Grbavec i Matija Sokač Melani Balić i Luka Dodlek Laura Bačani i David Rukavina Iva Hrustek i Mihael Kolarić

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

112

besplatno možete bira� s ﬁksnog ili mobilnog telefona Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

tel. 040 314 969

ŽUC

tel. 040 396 294

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

EKO TAXI

tel. 040 330 033

Palija�vni �m

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Besplatna posudionica pomagala za palija�vne bolesnike:

tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Gradovi i općine

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Čakovec

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

Grad Prelog

tel. 040 645 301

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

tel. 040 314 920

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

Općina Donji Kraljevec

tel. 040 655 126

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subo�ca

tel. 040 631 700

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Općina Podturen

tel. 040 847 260

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Mursko Središće: Lea Perhoč i Mislav Hruškar

Turis�čki ured Čakovec

tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Prelog: Nikolina Jurčec i Ivan Bergovec Ema Višnjić i Filip Kožarić

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Ma�čni ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Sve� Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 372 370

Općina Sve� Mar�n na Muri

tel. 040 868 231

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Općina Vra�šinec

tel. 040 866 966

Štrigova: Paula Pufek i Fabian Čmarec

UMRLI Čakovec: Ljubica Benčik r. Železen r. 1935. Marija Gudlin r. Gotal r. 1955. Josip Pergar r. 1966. Ana Fuš r. Krog r. 1947. Vladimir Petran r. 1957. Marija Kolarek r. Kočet r. 1937. Marko Tuksar r. 1937. Josip Mikulić r. 1956. Viktorija Ciglar r. Tušek r. 1924. Terezija Trstenjak r. Petermanec r. 1940. Klara Toplek r. Mesarić r. 1931. Antun Turk r. 1942. Franjo Barić r. 1937. Franjo Lukman r. 1936. Matija Frančić r. 1940. Vlatko Matanović r. 1957. Mursko Središće: Katarina Mutvar r. Gregorić r. 1936. Stjepan Zadravec r. 1951. Prelog: Nikola Pomper r. 1989. Bara Branilović r. Kolarić r. 1932.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

14. kolovoza 2026.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Općina Selnica

tel. 040 861 344

14. kolovoza 2026.

OBAVIJEST O SMRTI

Dragutin Hajdinjak

iz Pušćina preminuo 2. kolovoza nakon duge bolesti u 78. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Vlatko Matanović iz Svetog Urbana preminuo u 69. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Šajn

iz Donjeg Vidovca preminuo 4. kolovoza u 81. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dragutin Serec iz Nedelišća preminuo 5. kolovoza nakon duge i teške bolesti u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Štefanija Pajtak iz Čakovca preminula 6. kolovoza nakon teške bolesti u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Lozer iz Orehovice preminuo 5. kolovoza u 91. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Vinko rođ. Bohnec iz Selnice preminula u 84. godini života

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Majc rođ. Balent

iz Goričana preminula 3. kolovoza u 90. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Šardi

iz Mačkovca preminuo 3. kolovoza nakon duge i teške bolesti u 81. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Štefanija Božek rođ. Rođak iz Preloga preminula 6. kolovoza u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Siniša Klarić iz Kuršanca iznenada preminuo 4. kolovoza u 49. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Nikola Vukina iz Čakovca preminuo u 77. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Mikulan iz Donje Dubrave preminula 6. kolovoza u 86. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Makar rođ. Novak iz Pribislavca preminula 7. kolovoza u 81. godini života

Informacije 43 OBAVIJEST O SMRTI

Mladen Bogdan iz Selnice preminuo u 67. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dragica Novaković rođ. Radek iz Žiškovca preminula 3. kolovoza nakon kratke i teške bolesti u 77. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Gadanec iz Kotoribe preminula 5. kolovoza u 72. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Zdravko Fodor iz Mihovljana preminuo 4. kolovoza nakon duge i teške bolesti u 67. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Gyö�i rođ. Fileš iz Čakovca preminula 6. kolovoza u 86. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Rudi Vugrinec Iz Lopatinca preminuo 6. kolovoza u 71. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Julija Zadravec rođ. Miri iz Domašinca preminula 7. kolovoza u 89. godini života

44 Slobodna radna mjesta 1. Advanced Textiles Lab d.o.o., Štrigova 125A, 40312 Štrigova, traži m/ž inženjera tekstilne tehnologije-industrija sportske odjeće, 10 m/ž šivača, m/ž voditelja montažne/proizvodne linije, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na telefon: 040/851-342 ili e-mailom: info@atl-croatia. com, petra.matuza.tkalec@ atl-croa�a.com do 15.09. 2. AGROTAR d.o.o., I.G.Kovačića 1E, Čakovec, traži 2 m/ž konobara, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mobitel: 095/556-7184 do 04.09. 3. ALZAS ALARMS, Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaš�tara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaš�tara-čuvara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/384-100 do 31.8. 4. AUTO-HREŠĆ, A. Cesarca 16, Čakovec, traži m/ž autolimara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/917-4121 ili na email: ﬁliphresc@hotmail. com do 31.8.

5. Autoprijevoznik ZO TRANS, Čakovečka 99, Nedelišće, traži m/ž vozača teretnog motornog vozila, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/821-770 ili na mob: 098/819-417 ili e-mailom: zoki.zobovic@gmail.com do 27.8. 6. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 5 m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda, 10 m/ž šivača, 3 m/ž krojača, 3 m/ž teks�lni tehnolog, 3 m/ž voditelja linije u proizvodnji, javi� se osobnim dolaskom na adresu, na telefon: 040/630430, na mobitel: 098/802-286 ili e-mailom: infobalidoo@ gmail.com do 10.09. 7. BAROK PLUS d.o.o., Čakovec, traži m/ž pizza majstora, pizza pekara, restoran Barok Čakovec, javi� se na mobitel: 091/238-2175 ili e-mailom: drazen.fodor@gmail.com do 04.09. 8. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136A, traži 2 m/ž stolara, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

adresu ili e-mailom: bernarda@ bernarda.hr do 31.8. 9. BIOMEDICA d.o.o., Ulica Rudolfa Steinera 7, Čakovec, traži m/ž čistača, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: andrija.lesar@ biomedica.hr do 20.08. 10. BNB Industrie-Montagen d.o.o., Mala Subotica, traži 5 m/ž montera industrijskih sustava/industrijskih montera, javi� se na mobitel: 098/988-4561 ili e-mailom: bnbindustriemontagen@ gmail.com do 03.09. 11. BRAVARIJA STRNAD d.o.o., Podbrest, traži m/ž bravara i m/ž pomoćnog bravara, javi� se na mob: 099/2152022 ili e-mailom: bravarija. strnad@gmail.com do 31.8. 12. BU-JAN TIM j.d.o.o., Prete�nec 96, traži m/ž soboslikara, m/ž građevinskog radnika, m/ž zidara, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na mobitel: 095/770-9270 ili e-mailom: bu.jan.tim@gmail.com do 10.09.

13. BV PRODUCT d.o.o., Njemačka, traži 10 m/ž montera metalnih konstrukcija, 5 m/ž građevinskih radnika, 10 m/ž stolara, 2 m/ž zavarivača, 5 m/ž cjevara izometričara i 2 m/ž knaufera-montera suhe gradnje, javiti se na mob: 095/8750-312 ili e-mailom: info@bvproduct.eu do 31.8. 14. CO GENERATE d.o.o., traži 5 m/ž pomoćnih elektromontera i 5 m/ž montera pokretnih traka - pomoćnih montera za radno mjesto Njemačka, javiti se e-mailom: info@cogenerate.com do 31.8. 15. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž psihologa, m/ž edukacijskog rehabilitatora, m/ž radnog instruktora, m/ž socijalnog radnika-pripravnika, m/ž radnog terapeuta, m/ž ravnatelja, m/ž domara i medicinsku sestru ili tehničara, javiti se na tel: 040/682-806 ili mob: 098/377-304 ili e-mailom: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 31.8. 16. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Kralja Petra Krešimira IV-13, Prelog, traži m/ž socijalnog radnika i medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/646788 ili na mob: 098/460-403 ili e-mailom: dommesmar@ gmail.com do 31.8. 17. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži 2 m/ž njegovateljice, 2 medicinske sestre ili tehničare i glavnu med. sestru ili tehničara, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: sara.jambres@ domnovinscak.hr do 3.9. 18. Društvo mul�ple skleroze Međimurske županije, traži 12 m/ž osobnih asistenata za mjesto rada Čakovec, Ivanovec, Mihovljan, Donji Mihaljevec, Draškovec, Donja Dubrava, Mursko Središće, Sivica i Jurovec, javi� se na mob: 098/9606-523 ili e-mailom: info@dmsmz.hr do 15.8. 19. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Dr. Ante Starčevića 1, Čakovec, traži m/ž osobnog asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na gornju adresu ili putem e-maila: info@dos�-mz.hr do 31.8.

20. ECHION obrt, Čakovec, traži m/ž fasadera, javi� se na mob. 098/9936-364 ili e-mailom: info@echion.hr do 31.7. 21. ECON d.o.o. - radno mjesto: Njemačka, traži m/ž tehnologa u proizvodnji metalnih konstrukcija i 5 m/ž montera ventiliranih fasada, javiti se e-mailom: econ-de@econ.hr do 16.8. 22. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, B. Radića 37, traži m/ž zavarivača i 15 m/ž strojobravara, javi� se pismenom zamolbom na email: posao@ eko.hr do 28.8. 23. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera, javi� se na mob: 098/347372 ili e-mailom: ekonomat1@ gmail.com do 21.8. 24. ENERGO ĐAKI d.o.o., Orehovica, traži m/ž poslovnog tajnika - administratora, javiti se na mob: 095/822-7759 ili e-mailom: energo.daki@ gmail.com do 14.8. 25. EURO OPUS j.d.o.o., Donji Kraljevec, traži 5 m/ž montera, javiti se na mob: 091/7354862 do 20.8. 26. FERRO-PREIS d.o.o., Ul. dr. Tome Bratkovića 2, Čakovec, traži m/ž operatera elektropeći i lijevanja, m/ž mehaničara održavanja, m/ž elektro održavatelja, m/ž pogonskog bravara u odjelu održavanja, m/ž skladištara modela i m/ž skladištara gotove robe, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croa�a@ preisgroup.com do 31.8. 27. FONTANA UGOSTITELJSTVO j.d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž konobara, javiti se na mobitel: 091/213-6415 ili e-mailom: maja.stefok585@ gmail.com do 31.08. 28. GH MONT d.o.o., Njemačka, traži 7 m/ž montera izolacije, javi� se na mobitel: 091/922-1509 do 31.08. 29. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Orehovica, traži m/ž voditelja razvoja poslovanja i marke�nga, javi� se na mob: 095/5167-864, pismenom zamolbom ili e-mailom: posao@ gmniksi.com;m/žkalkulantaza obračun plaća i izradu faktura, javiti se na mob: 099/2509219, pismenom zamolbom ili e-mailom: posao@gmniksi. com te 2 m/ž tesara - zidara, javi� se na mob: 095/8234-432 ili e-mailom: posao@gmniksi. com do 14.8.

14. kolovoza 2026.

30. GKP PRE-KOM d.o.o, Prelog, traži m/ž grobara, javi� se na mob. 099/3344-451 ili na email: marina@pre-kom.hr do 31.8. 31. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subotica, traži traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji funkcionalne obuće, m/ž mehaničara, m/ž tehničara kontrole kvalitete, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 04.09. 32. HILDING ANDERS d.o.o., Industrijska zona 11, Prelog (upravna zgrada), traži m/ž radnika u proizvodnji - montaža namještaja i tapeciranje, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili na tel: 040/650-049 ili na mob: 091/6224-796 ili e-mailom: jelena.krhac@ hildinganders.com do 31.8. 33. IMPERIA BEAUTY j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž nail tehničara, javiti se e-mailom: Imperia.beauty1@gmail.com do 22.8. 34. INPIRIO d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž bravara-zavarivača i m/ž skladištara, javiti se na tel: 040/360-888 ili e-mailom: inpirio@inpirio. com do 31.8. 35. JB modelarija Blažeka d.o.o., Hrupine 36, Prelog, traži m/ž cnc operatera, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: dijana.strahija@ jb-modelarija.hr do 11.09. 36. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan, traži m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima, m/ž vozača c+e kategorija za domaći prijevoz, m/ž radnika niskogradnje, javiti se osobnim dolaskom na adresu, pismenom zamolbom: administracija@kabel-mont.hr ili na mobitel: 098/722-770, 098/393-017 do 05.09. 37. LAB 1 d.o.o., Orehovica, traži 2 m/ž stolara, javiti se e-mailom: oﬃce@lab1.hr do 21.8. 38. LE’SLASTICE d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača, javi� se na mob: 099/4567630 ili e-mailom: leslas�ce@ leslas�ce.hr do 9.8. 39. LIMING PLUS d.o.o., Nedelišće, traži m/ž bravara-�g zavarivača i m/ž radnika na savijanju limova, javiti se e-mailom: posao@liming.hr do 21.8.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

14. kolovoza 2026.

40. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 10 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, m/ž prodajnog predstavnika proizvodnje žičanih jezgri, m/ž radnika na bravarskim poslovima, 6 m/ž radnika u strojnoj obradi, 16 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri i m/ž radnika u bravariji, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/644-341 ili na email: posao.lpt@legge�.com do 31.8. 41. Ljekarna Počuča, Čakovec, traži 2 m/ž magistra farmacije za radno mjesto Sve� Mar�n na Muri i za Goričan, javi� se osobnim dolaskom na adresu: Hrvatskih branitelja 2, Čakovec ili na tel: 040/868-733 ili na mob: 091/3337-130 ili pismenom zamolbom: info.blazenkapo@ gmail.com do 1.9. 42. MARKOV TRADE d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž instalatera centralnog grijanja i klima�zacije (rok prijave 20.8.) i m/ž knjigovođu (rok prijave 27.8.), javi� se pismenom zamolbom na email: zamolbe@markov.hr 43. MARODI PRIJEVOZ obrt za usluge, Domašinec, traži m/ž vozača teretnog vozila, javiti se na mob: 099/8335-125 ili e-mailom: snjezanamarodi1@ gmail.com do 20.8. 44. MEĐIMURJEPLET d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača namještaja i dekora�vnih ar�kala i m/ž komercijalnog administratora-robno materijalnog knjigovođu, javi� se e-mailom: suzana.k@mplet.hr do 25.8. 45. MEĐIMURJE PMP d.o.o., Zrinsko-Frankopanska19,Čakovec, traži m/ž vozača automješalice betona-miksera, javi� se pismenom zamolbom na gornjuadresuilinamob:099/5345654 ili e-mailom: tomica. korunek@m-pmp.hr do 27.8.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600 415x245_jumbo042026.pdf 1 31.3.2026. 10:35:29

tera cnc lasera, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/9087412 ili na email: posao@ metal-euro.hr do 8.9. 49. MIGRA KONZALTING j.d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž armirača, javiti se na mob: 099/245-9505 ili e-mailom: migra.konzal�ng@gmail.com do 28.8. 50. MOŠO obrt, Čakovec, traži m/ž računovođu, javiti se e-mailom: info@moso.hr do 15.

Proljeće počinje s novim pogledom!

CMY

51. MN PROJEKT j.d.o.o., Krištanovec, traži 2 m/ž bravara zavarivača, javi� se e-mailom: info@mnprojekt.hr do 31.8. 52. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž zavarivača i 4 m/ž samostalna bravara, javi� se na tel. 040/682-130 ili na email: info@mura-metal. hr do 31.8. 53. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži 2 m/ž prodavača za radno mjesto Donja Dubrava, Sveti Juraj u Trnju, Macinec, Orehovica, Belica, Pleškovec, Novakovec, Pušćine i Donji Vidovec, javi� se e-mailom: posao.sjever@ntl. hr do 28.8., te tražimo m/ž zamjenika poslovođe trgovine za radno mjesto Donji Kraljevec, Sve� Juraj u Trnju, Novakovec, Podturen, Belica, Pleškovec, Dekanovec. Javiti se e-mailom: anita.zbodulja@ntl.hr do 28.8. 54. NK MONT obrt, Nedelišće, traži m/ž stolara - tesara, javi� se na mob: 099/7466-812 ili e-mailom: nkmont2@gmail. com do 15.8. 55. NLK d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača u Tobacco shopu Daily press (Kaufland Čakovec), javi� se e-mailom: nlk@nlk-�d.hr do 17.8.

46. MESNA INDUSTRIJA-VAJDA, d.d., Čakovec, traži 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, javiti se e-mailom: info@vajda.hr do 31.08.

56. NMP- PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži m/ž referenta nabave, javiti se e-mailom: zaposljavanje@nmp-produkt. hr do 24.08.

47. METAL DEKOR d.o.o., P. Miškine 24, Ivanovec, traži 3 m/ž bravara, m/ž operatera na cnc stroju za tokarenje, m/ž skladišno transportnog radnika - lansera i m/ž kranistu, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: info@ metal-dekor.hr do 18.8.

57. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Zdravko Pavlic, Matije Gupca 31, Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C+E kategorije, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/776-203 ili e-mailom: prijevoznistvo-pavlic@ ck.t-com.hr do 31.8.

48. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, Ul. Gorčica 1, traži 2 m/ž samostalna bravara, 2 m/ž radnika na stupnoj bušilici, 3 m/ž pomoćna bravara, 2 m/ž zavarivača mig-mag,2 m/ž operatera na cnc kutnoj preši, 3 m/ž radnika u završnoj obradi, 2 m/ž bravara - strojobravara, 2 m/ž cnc operatera i m/ž opera-

Slobodna radna mjesta 45

58. OKNO d.o.o., Čakovečka 107A, Pušćine, traži m/ž voditelja montaže alu stolarije i 2 m/ž djelatnika na izradi i montaži alu stolarije, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/821-666 ili na mob: 098/242-629 ili e-mailom: info@okno.hr do 20.8.

www.marlex.hr | info@marlex.hr 59. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, Industrijska Zona Istok, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara-viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlina u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C+E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa-voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaštite okoliša, m/ž administratora u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara i m/ž predradnika u industriji mesa, javi� se osobno na gornju adresu ili na email: ljudski. resursi@perutnina.hr a više informacija na linku: h�ps:// burzarada.hzz.hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx 60. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Štefanec, traži 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informa�ke, m/ž radnika u tehničkoj službi (izrada skica za lijepljenje),2m/ž operatera na cnc plazmi, 3 m/ž cnc programera, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 2 m/ž cnc operatera, 2 m/ž programera na cnc plazmi, 4 m/ž stolara, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tokara, m/ž električara za održavanje električnih instalacija i popra-

vak manjih električnih uređaja, m/ž vozača C kategorije, 8 m/ž radnika u proizvodnji, 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž bravara i 2 m/ž čistača (+ poslovi u proizvodnji), javi� se emailom: pib-extra@ pib-extra.com do 31.8. 61. PODRUM ŠTRIGOVA, Štrigova 71, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji, 4 m/ž radnika u vinogradu, m/ž traktorista, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na mobitel: 098 240400 ili e-mailom: posao@ podrum-strigova.hr do 16.08. 62. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 2 m/ž bravara, 3 m/ž pomoćna bravara, 3 m/ž lakirera, 2 m/ž zavarivača �g, 3 m/ž brusača, 2 m/ž zavarivača mig/mag, 2 m/ž radnika na bušenju, 2 m/ž lansera, m/ž operatera na ravnanju, kružnom i kutnom savijanju, 2 m/ž tehnologa, 3 m/ž cnc operatera na plazmi i laseru, 3 m/ž kontrolora kvalitete, 2 m/ž radnika na otpremi, 2 m/ž rukovatelja mosnom dizalicom, m/ž NDT operatera, m/ž operatera na robotu za zavarivanje, m/ž djelatnika na mehaničkom čišćenju i održavanju proizvodnih prostorija i 2 m/ž sačmara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@ primabiro.hr ili karijera@ primabiro.hr do 31.8. 63. PRIORA d.o.o., Čakovec, traži m/ž računovođu - knjigovođu, javi� se e-mailom: priora. ck@outlook.com do 27.8. 64. PROGRESSOF d.o.o., Matije Gupca 5, Čakovec, traži m/ž automehaničara-automehatroničara, javiti se osobnim dolaskom na adresu, na mobitel: 098/600-081

ili e-mailom: asc.cakovec@ gmail.com do 01.09. 65. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji obuće - odjel montaža, m/ž dizajnera ženske modne obuće i m/ž tehnologa pripreme rada, javiti se e-mailom: posao@p-pg.hr do 14.8. 66. PROMMING d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž logis�čara, m/ž elektromehaničara, 2 m/ž operatera na savijačici lima, 2 m/ž radnika na pakiranju plas�ﬁciranih metalnih pozicija, m/ž tehnologa zavarivanja i m/ž vozača, javi� se na tel: 040/386-313 ili na mob: 099/3807-104 ili e-mailom: posao@promming.hr do 21.8. 67. RE-GRA d.o.o., K. Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž keramičara i m/ž skladištara, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na mob: 091/5085-701 ili e-mailom: info@regra.hr do 27.8. 68. ROYAL OTPREMNIŠTVO d.o.o., Glavna 45, Prelog, traži m/ž kuhara za ispomoć u kuhinji, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/1925939 ili e-mailom: luka@ royaltransport.hr do 15.8. 69. SILO TRANSPORTI IVICA ŠAČAR d.o.o., traži m/ž vozača teretnog vozila C i E kategorije, javi� se na mboitel: 098/242041 ili e-mailom: ivica.sacar@ gmail.com do 31.08. 70. SPAR Hrvatska d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača na svježini, javi� se linkom: https://sparhr.talentlyft. com/o/cieR/apply do 20.08. 71. TRADICIJSKI SIREVI d.o.o., Šenkovec, traži 2 m/ž djelatnika za sanitaciju sirane, javi� se e-mailom: knjigovodstvo. vivaiva@gmail.com do 21.8.

72. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž automehaničara i m/ž pomoćnog radnika u radioni, javiti se na mob: 098/241-673 ili na e-mail: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr te tražimo 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javiti se osobnim dolaskom na adresu: Dravska 59D, Strahoninec ili na mob: 091/3527-030 do 31.8. 73. UO Kavana Braco, Novakova 46, Čakovec, traži m/ž konobara i m/ž pomoćnog radnika u kuhinji, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 099/7382-010 ili e-mailom: info@braco.hr do 31.8. 74. UNIMER d.o.o., R. Steinera 3, Čakovec, traži m/ž vozača, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: branko. gregur@unimer.hr do 31.8. 75. Zagrebačke pekarne KLARA d.d., Čakovec, traži m/ž čistača, javi� se pismenom zamolbom na adresu: U�njska 48, 10020 Zagreb ili e-mailom: jadranka.budiscak@klara.hr do 17.8. 76. ZT-zgradarska tehnika, Novakova 7, Nedelišće, traži 2 m/ž �g zavarivača za Njemačku, 2 m/ž cjevara - izometričara i 3 m/ž montera centralnog grijanja, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/213-739 ili e-mailom: zgradarskatehnika@gmail. com do 31.8. 77. WANG X d.o.o., Pušćine, traži m/ž viličaristu u sor�rnici neopasnog otpada - operatera na drobilici, m/ž vozača teretnog motornog vozila i m/ž strojara na radnom stolu, javiti se na mob: 099/5359734 ili e-mailom: sor�rnica@ wang-x.com do 31.8.

46 Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

KREDITI ZA ODRŽIVI TURIZAM

Do 7 milijuna eura za ulaganja u hotele i kampove uz mogućnost otpisa pola kredita

Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr 095/5580-199

inistarstvo turizma i sporta objavilo je 27. srpnja 2026. godine informacije o programu „Krediti za održivi turizam“, koji provodi Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). Program je namijenjen ulaganju u hotele, slične smještajne objekte i kampove. Njime se želi povećati kvaliteta turističke ponude, uvesti novi sadržaji, produljiti sezona i potaknuti održivo poslovanje.

Tko se može prijaviti?

Prijaviti se mogu mikro, mali i srednji poduzetnici iz privatnog sektora: trgovačka društva, obrtnici, privatne ustanove. Poduzetnik mora biti registriran za djelatnost hotela i sličnog smještaja (NKD 55.1) ili kampova i prostora za kampiranje (NKD 55.3). Najkasnije do potpisivanja ugovora mora imati registriranu poslovnu jedinicu ili podružnicu u Hrvatskoj. Program, dakle, nije namijenjen svim turističkim iznajmljivačima i ugostiteljima, nego prvenstveno poduzetnicima koji posluju u djelatnosti hotela i kampova.

Što se može financirati?

Kredit se može koristiti za: gradnju ili rekonstrukciju hotela i kampova, uređenje i opremanje smještajnih objekata, povećanje broja smještajnih jedinica, podizanje kategorije objekta, uvođenje novih sadržaja za goste. Za obrtna sredstva može se iskoristiti najviše 30 posto kredita. Redovno održavanje, manji popravci i priprema postojećeg objekta za novu sezonu nisu prihvatljivi ako se njima ne povećavaju kapaciteti, ne podiže kategorija ili ne uvode novi sadržaji.

Koliki je iznos kredita?

Najniži iznos kredita je 250.000 eura, a najviši sedam

milijuna eura. HBOR u pravilu može �inancirati do 85 posto vrijednosti ulaganja. U pojedinim slučajevima korisnik mora osigurati najmanje 25 posto prihvatljivih troškova iz vlastitih ili drugih izvora bez državne potpore. Jedan poduzetnik može dobiti samo jedan kredit iz ovog programa.

Kada se može otpisati pola kredita?

Za kredite veće od 500.000 eura moguće je ostvariti otpis do 50 posto isplaćene glavnice. To znači da se, u najboljem slučaju, do polovice iznosa koji je korisnik dobio ne mora vratiti. Međutim, otpis nije automatski niti je unaprijed zajamčen. Korisnik mora provesti ulaganje i dokazati da je ispunio propisane uvjete. Visina otpisa ovisi o tome koje je kriterije ostvario.

Kamata i rok otplate

Kredit se �inancira iz europskih sredstava i sredstava HBOR-a u omjeru 50:50. Na dio iz europskih sredstava kamatna stopa iznosi nula posto, dok HBOR određuje kamatu na svoju polovicu kredita prema procjeni rizika svakog korisnika. Rok otplate može biti do 20 godina, uključujući poček do četiri godine. Za obradu zahtjeva i rezervaciju sredstava ne naplaćuje se naknada. Zahtjev se podnosi HBOR-u isključivo elektroničkim putem. Krediti se mogu isplaćivati do 31. prosinca 2029. godine, a uvjeti za otpis glavnice mogu se ispuniti i nakon tog datuma. Više informacija i dokumentacija dostupni su na mrežnoj stranici HBOR-a.

Alkohol kao „tješilica“

ad govorimo o alkoholičaru najčešće govorimo o problemima koje stvara sebi i svojoj obitelji. Spominjemo količinu i vrstu alkohola, zdravstvene tegobe, probleme na poslu i �inancijske i druge nevolje. Puno rjeđe promišljamo o tome što taj čovjek Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, zapravo nosi u sebi i koje subspecijalist alkoholizma i drugih su ga brige i emocionalna ovisnos�-adiktologinja stanja moguće potaknule i gurnule u alkoholizam. Ne SAVJETOVALIŠTE ZA tražeći opravdanje za nečije ALKOHOLOM UZROKOVANE pijenje, jer alkohol doista PROBLEME I ALKOHOLIZAM nikada nije dobar odabir za rješavanje problema, ipak Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije je važno razumjeti snažnu vezu emocija i pijenja alkoČakovec, I. G. Kovačića 1e hola, kao i njen utjecaj na RADNO VRIJEME: razvoj alkoholizma. UTO I SRI: 15-18 sa� Emocije predstavljaju ČET: 09-12 sa� složenu �iziološku i psihološKontakt tel: 099/2221-888 ku reakciju osobe na neku situaciju ili događaj. One su naš unutarnji odgovor na ljude i okolnosti kojima smo okruženi, a javljaju se nakon naše procjene neke situacije. Iako često dijelimo emocije na pozitivne i negativne, niti Nakon napornog jedne, niti druge nisu za nas dana na poslu, same po sebi loše. svađe u obitelji i Loše postaju kada mi na suočavanja s nekim pogrešan način odlučimo na njih reagirati. Npr. osjećati drugim neugodnim situacijama, mnogi će ljutnju nešto je potpuno pomisliti da im je sve normalno i u redu, ali ako zbog te ljutnje izrazimo to nemoguće „nositi“ prema nekome agresivno i posegnuti će za ponašanje, onda to više ničašom alkohola, je prihvatljivo. I pozitivne i jer će im to donijeti negativne emocije važno je znati prepoznati i prihvatiti. privremeni predah i Ako si postavimo cilj da se odmak od problema uvijek osjećamo dobro, veselo i raspoloženo, postavili smo nemogući cilj i to nas može snažno opteretiti i izložiti stresu. Jednako tako nije dobro ni ignorirati svoje osjećaje i maskirati ih sredstvima za smirenje i nekim drugim brzim instant rješenjima poput alkohola.

14. kolovoza 2026.

Čest je scenarij nastanka alkoholizma upravo nastojanje da uvijek budemo veseli i dobro raspoloženi pri čemu se probleme gura pod tepih i nerado se o njima razgovara. Nakon napornog dana na poslu, svađe u obitelji i suočavanja s nekim drugim neugodnim situacijama, mnogi će pomisliti da im je sve to nemoguće „nositi“ i posegnuti će za čašom alkohola, jer će im to donijeti privremeni predah i odmak od problema. Alkohol doista djeluje kao prirodno sredstvo za smirenje i prirodni antidepresiv, ali njegovo djelovanje bude samo privremeno. Otupi se oštrina razmišljanja, problem privremeno postane manje uočljiv, a emocija tuge, straha, napetosti ili ljutnje postane podnošljivija. Međutim, s obzirom na to da se radi o sredstvu ovisnosti, uskoro je potrebna sve veća količina za isti učinak i od situacije „Želim popiti“, vrlo brzo se dođe do situacije „Moram popiti“, jer se razvila navika, a zatim i ovisnost. Negativni osjećaji zbog kojih se posegnulo za alkoholom ne prestaju, svako triježnjenje ih dapače prikaže u još gorem izdanju, a i problem koji je do njih doveo ne nestaje u alkoholu, nego se još i poveća. I sve to traži nove i veće količine alkohola. Ubrzo se zatvori začarani krug u kojem osoba pije jer se ne osjeća dobro, a posljedice pijenja pogoršavaju postojeće probleme koji traže sve veće količine alkohola. Pogoršaju se i zakompliciraju i odnosi u obitelji, jer se kod svih njenih članova nagomilaju osjećaji nepovjerenja, tuge, ljutnje i bespomoćnosti. Svi pate, a zbog stava našeg društva koje je sklono stigmatizirati ovisnike, o problemu se predugo šuti i skriva ga se u svoja četiri zida. Šutnja, kao i osude, kritike i odbacivanje ne pomažu. Osobu koja pije treba potaknuti da potraži stručnu pomoć, jer bez toga neće biti u stanju odbaciti čašu iza koje stoji osjećaj napetosti, straha i duševne boli koju više nije u stanju izdržati. Prestanak pijenja samo je prvi korak koji vodi oporavku, jer omogućava razgovor o osjećajima koji osobu opterećuju. Njihovo prepoznavanje doprinijet će boljoj komunikaciji i pronalasku zdravijih rješenja za nošenje s problemima pri čemu alkohol više neće biti prvi i jedini odgovor i izbor.

14. kolovoza 2026.

Mali OGLASNIK POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095 KUPUJEM TOMOS MOPEDE - sve vrste i modele sa i bez papira, stanje nebitno, isplata odmah. info na tel 098/9656-624 PRODAJEM 4 kom. čelične felge (4 rupe) 14” sa ratkapama original Hyundai. Cijena za sve 80 eura. Info na mob: 098/138-2304 PRODAJEM potpuno novu auto prikolicu, dupla osovina, sa brenzom, nastavcima i ceradom. Info na tel. 040/855-297 PRODAJE SE ŠKODA FABIA 1.2, 2008. godište, hitno i povoljno. Info na mob. 097/624-0352 PRODAJEM Ford Fusion 1.4, 2008. godište, registriran do 11. mjeseca 2026. godine. Info na mob. 099/3043666 KUPUJEM Tomos mopede, sve vrste i modele, sa i bez papira, za dijelove. Isplata odmah. Info na mob. 098/9656-624 KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095

POLJOPRIVREDA PRODAJEM KRUŠKE VILJAMOVKE oko 500 kg, cijena 0,89 eur/kg, nešpricane. Donja Dubrava, mob. 098/723-160 KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586 PRODAJEM vagu koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821 POVOLJNO domaće konzumne sočne krupne šljive, pogodne za razne slastice. Info na mob. 097/6006-038 PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256 PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121

NEKRETNINE DUGOROČNO IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN STAN od 60 m2, u Čakovcu (preko puta Tenis centra Punčec), parkirno mjesto. Info na mob. 092/507-2220 IZNAJMLJUJE SE STAN u Čakovcu. Info na mob. 098/1957448

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

Oglasnik 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109 PRODAJEM TRUPAC ORAHA, zdrav, dužine 8 m (5 m je promjer 80 cm, a 3 m cca. 50 cm), trupac se nalazi u Nedelišću. Više info na tel: 0043/699-1181-8428 USLUGE INSTALACIJE I MONTAŽA voda, grijanje, klima�zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/9317570 POZNANSTVA MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Poslati sms na mob. 095/3423-099 MUŠKARAC srednjih godina, visok, slobodan, traži gospođu za poznanstvo, druženje i moguću vezu. Može i kontakt SMS-om. Info na mob. 095/816-5206

1613

KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/vikendicu u bregima. Info: 095/505-2760 PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015 TRAŽIM 1-sobni stan na potezu od Šenkovca do Murskog Središća. Ponude na broj: 095/3423-099

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

SKIBBY Baš je dobar i drag. Ima 10 godina, malen je rastom i volio bi svoj dom i svoje ljude koje će voljeti i koji će voljeti njega. Mikročip 191100000829163. Kontakt 040500080.

SANAJ Vjerujemo u čuda jer nam ih ponažete ostvarivati pa vjerujemo da će i Sanaj doživjeti tu sreću da zarobi nečije srce svojom ljubavlju. Mikročip 191100000831820. Kontakt: 040500080

PRODAJU SE četiri stana u stambenoj samostojećoj zgradi, izvedba visoki srednji roh bau stanovi su od 82m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ulica Franje Kuharića 14 u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija u novom dijelu naselja. Info na mob. 095/8581502

MIKY Naš djedica Miky.. Voli lagano prošetati našom livadicom, a najviše od svega voli odmarati u svojoj kućici na mekanom krevetiću.. Nadat ćemo se još jednom čudu, pokušat ga ostvariti zajedno, i pronaći dom za Mikyja. Miky ima skoro 12 godina, mikročip 191035000193247. Kontakt: 040500080

PRODAJEM lijepi stan, 60 kvadrata, u Čakovcu, namješten, parking i upotreba dvorišta. Cijena: 135.000 eura. Info na mob. 095/384-5511

PRODAJEM BICIKLE: muški Spring u izvrsnom stanju i ženski s košaricom za dijete, kao novi. Info na mob. 092/507-2220

RAZNO PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821 PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256256

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

Sklonište za napuštene životinje LORD Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org Traži novi dom. Naučen na život u za donacije: žiro račun IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 dvorištu i redovite šetnje, uInfohladna tel: 091-8988-004 I DONOSIMO RADOST nim danima, DOLAZIMO ružnom vremenu (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) spava u kući.Naknada Lord zaima 6 godina, udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac. mikročip 191100002016722 Nalazi se u okolici Čakovca i javlja na 040500080.

PRODAJE SE električni bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293038

PRODAJU SE DIOPTRIJSKE NAOČALE Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, jer je original malo oštećeni, dioptrija stakla je daljina, D -2, L -2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467 KUPUJEM stripove, stare razglednice Međimurje i dokumente, nintendo igre i igraće konzole. Info na mob. 098/921-9092 PRODAJEM metalne stolice za terasu. Tel. 099/404-7517 PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM IZ KUĆE očuvane kao nove francuske ležajeve dimenzija 200x95 i 200/160 cm, kombinirani hladnjak, tap. gar. masiv 3x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, tepihe, singer šivaću mašinu stara više od 100 g., stolca i noćnu lampu-unikat, donje kućište za vrtnu mot. kosilicu, obuću, odjeću i još puno toga kvalitetnog iz kuće. Info na mob. 091/572-7670 KUPUJEM DIONICE tvrtki: Eko-Međimurje, Božjakovina, Agromeđimurje, Solaris, Franck, Adriatic osiguranje, GP Krk, Jadran-galenski laboratorij(JGL), Aminess, Ivančica Ivanec, Termes grupa (IPKK), Hoteli Njivice, Cresanka i druge dionice. Info na mob: 098/905-1011

Tarot majstori odgovaraju na sva pitanja! Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas

064/50-22-05 0.46 0.63 Maratela mreže d.o.o., 072/700700, +18 tel

€/min;mob

€/min

48 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

14. kolovoza 2026.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

14. kolovoza 2026.

Kućni ljubimci 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ALEKSANDRA IGNATEVNA iz Črečana

Iz daleke Moskve u Međimurju pronašla svoju ljubav Lokyja

Aleksandrina fotografija iz djetinjstva u Moskvi

Kad su stigli u Črečan i kada su upoznali Lokyja shvatili su da je upravo on ono što im treba. Bio je čak i bolji od onoga što su tražili i onoga što su u tom trenutku mogli zamisliti da će pronaći Piše: Aleksandra Sklepić

Ljubav prema životinjama često nema granica, a udaljenost na karti ili geografski položaj u odnosu čovjeka i njegovog ljubimca gube svaku važnost. Za naše ćemo čitatelje predstaviti Aleksandru Ignatevnu, koja ima 26 godina, a rođena je i odrasla u Moskvi. Danas sa suprugom Yuriyem živi u Međimurju, u mirnom Črečanu, gdje su upoznali i zavoljeli svog Lokyja. - U Međimurju mi se jako sviđa, a život me ovamo doveo kroz različite staze, započela je Aleksandra svoju priču. U mladosti sam se u Moskvi profesionalno bavila konjičkim sportom, imala sam svog konja i velike planove za budućnost, ali nažalost, u jednom trenutku mojim je roditeljima s financijske strane bilo teško podržavati me u mom sportu, te sam se na neko vrijeme morala oprostiti od svog sna i posvetiti se drugim stvarima. Nakon nekog vremena, 2021. godine moji rođaci pozivaju mene i mog momka da im dođemo u posjet u Crnu Goru preko ljeta. S radošću smo prihvatili

taj poziv i tako smo završili na Balkanu. Toliko nam se svidjelo da smo odlučili ostati. Kao prvo, jako nam se svidjela klima, bilo je toliko toplih i sunčanih dana da smo poželjeli živjeti u ovoj regiji koliko god budemo mogli. Otprilike dvije godine nakon što smo već iznajmili stan u Podgorici i navikli se na naš život, sjetila sam se svog sna – konjičkog sporta. Pronašla sam trenera u Crnoj Gori i počela uzimati satove. Budući tamo nije bilo konjičkog saveza ni nikakvih natjecanja, počeli smo putovati po regiji i tražiti svoj put u konjičkom sportu. Budući da su prilično brzo shvatili da je do Srbije automobilom potrebno više vremena – oko devet sati – svoj su izbor odlučili usmjeriti prema dobrim konjičkim klubovima u regiji. Tako su završili u Konjičkom klubu Lazy Horse u Sarajevu, gdje je u to vrijeme trenirao vrlo dobar trener Jason iz Južnoafričke Republike. U Sarajevu su odradili nekoliko treninga kod Jasona, a potom pronašli prekrasan Konjički klub Stina, smješten u Grudama, u Hercegovini, nedaleko od granice s

uživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kad je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

Hrvatskom. Glavna trenerica kluba, Marija Mikulić, školovala se u Irskoj i, baš poput njih, bila potpuno posvećena konjičkom sportu i natjecanjima u preponskom jahanju. Njezino iskustvo bilo im je iznimno blisko, a posebno su ih osvojile njezine vještine, način rada i sposobnost prenošenja znanja. Između njih se vrlo brzo dogodila posebna kemija – kako s Marijom, tako i s cijelim mjestom, ljudima koji su tamo radili i atmosferom u kojoj se treniralo. Tako su otprilike od ljeta 2023. godine počeli svakih dva mjeseca dolaziti u Konjički klub Stina, gdje bi provodili po tjedan dana intenzivno trenirajući, nakon čega bi se vraćali u Podgoricu.

Sudbina je htjela da se Aleksandra i Loky spoje

Aleksandra i Loky osvajaju nagrade na natjecanjima

- Jednog je lijepog dana došao „omiljeni“ trenutak mog muža – rekla sam mu da moramo kupiti svog konja, jer je u konjičkom sportu tako uređeno: ako se želiš razvijati i rasti, obavezno trebaš svog konja. Moj muž, čovjek koji

je jako daleko od konjičkog sporta, aktivno me podržavao, ali njemu, kao osobi koja je također rođena i odrasla u Moskvi i cijeli život provela u kamenoj džungli, bilo je krajnje neobično to što ćemo imati svog konja, i uopće to što negdje u svijetu postoje ljudi koji imaju svog konja. Ne automobil, ne romobil, ne psa – nego konja, ispričala nam je. Kako bi otišli u potragu za konjem i odabrali onoga koji bi im odgovarao, izradili su vizu i odlučili spojiti potragu s malim putovanjem kroz Mađarsku, Sloveniju i Hrvatsku. Godine 2024. tečaj forinte bio je prilično povoljan, a Mađarsku su odranije doživljavali kao zemlju s bogatom konjičkom tradicijom, pa su upravo ondje planirali pronaći i kupiti konja. Za cijelu su potragu predvidjeli oko tri tjedna. No, sudbina je imala drugačije planove. Doslovno u posljednjim danima putovanja, kada su im vize već istjecale i kada su se pomalo umorili od pregledavanja svih prethodno odabranih opcija, po savjetu svoje trenerice Marije Mikulić stigli su u Črečan kako bi pogledali Lokyja. Loky u početku uopće nije bio ono što su tražili. Željeli su mladog konja do deset godina, jer nisu imali velik budžet, a bio im je potreban partner za dugi niz godina. Ipak, baš kao što su se i sami pronašli – sasvim slučajno – tako je i susret s Lokyjem ispao potpuno neočekivan. Kada su stigli u Črečan i kada su ga isprobali pod sedlom, shvatili su da je upravo on ono što im treba. Bio je čak i bolji od onoga što su tražili i onoga što su u tom trenutku mogli zamisliti da će pronaći. Posebno ističu Lokyjevu vlasnicu, Emu Prokeš, izuzetnu osobu s bogatim iskustvom

Aleksandra i Yuriy započeli su novi život s Lokyjem u Međimurju u konjičkom sportu, koja je u Nikada u životu nisam susrela Lokyjevu obuku uložila mnogo toliko podrške i međusobne vremena, znanja i predanosti. pomoći kao od svih tih ljudi Upravo zahvaljujući svemu što koji su me okruživali. Sve to je s njim radila, Loky je za njih vrijeme održavali smo kontakt postao mnogo više od konja s Emom, dijelila sam s njom – postao je učitelj, partner i naše uspjehe i puno se savjevjerni suputnik. Koliko je Ema tovala o tome kako pravilno bila vezana uz Lokyja, govo- raditi s Lokyjem. Ema je, baš ri i dogovor koji su prilikom kao i mi, imala želju razvijati kupnje napravili. Dogovorili su se u konjičkom sportu i razvise da, ako ikada odluče pro- jati svoj konjički biznis, te smo dati Lokyja, Ema ima pravo nakon razgovora i pronalaska prvenstva otkupa. Toliko joj puno zajedničkih stvari dotaj konj znači i toliko ga voli. nijeli odluku da preselimo u - Tako sam se prvi put Hrvatsku. našla u Međimurju. Nakon U Međimurju toga preselili smo konja u naš započeli novi život konjički klub Stina u Bosni i Hercegovini i započeli s ak2025. godine tivnim treninzima; otprilike Ema i Yuriy 2025. godine svakih 1 do 2 mjeseca dola- konačno su se preselili u Črezila bih na tjedan do dva u čan, s Lokyjem i četiri morske Stinu, trenirala s Lokyjem i svinjice. Trebala joj je otprilike pripremala se za svoja prva godina za prilagodbu na novo međunarodna natjecanja u mjesto, morala se pripremiti i preponskom jahanju. položiti prvo jahačku dozvolu,

U kratko vrijeme počela postizati značajne rezultate

Iskreno rečeno, želim reći da mi je sve to puno značilo i bila sam jako uzbuđena. Našu prvu i jedinu natjecateljsku sezonu u Bosni i Hercegovini prošli smo jednostavno odlično, osvajali smo nagrade. No najvažnije nije bilo to, najvažnije otkriće za nas bili su ljudi koji su nas okruživali.

a zatim i konjičku licencu, što je uspješno i učinila tijekom svoje prve godine u Hrvatskoj. Također je već stigla sudjelovati na svojim prvim konjičkim natjecanjima u Koprivnici i čak nekakvim čudom, dodala je na kraju, i osvojiti treće mjesto u jednom od svojih nastupa, čemu se jako veseli, završila je Aleksandra još jednu lijepu priču o ljubavi između čovjeka i životinje.

Iz Moskve su stigle i morske svinjice

50 Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

U KUHINJI s Aleks

Engleski doručak za međimursko ljeto Ovaj obrok često pripremam i na moru namirnice je lako nabaviti, obrok je hranjiv, zdrav i ukusan, a vrijeme pripreme je kratko, pa ostavlja prostora za uživanje u ljenčarenju na plaži

Piše: Aleksandra Sklepić

Kad ljeto ugrije kuhinju, nema potrebe za kompliciranim obrocima. Nekoliko domaćih namirnica i malo dobre volje sasvim su dovoljni za doručak koji izgleda kao da je stigao s engleskog countryside stola. Inspiraciju sam uzela iz klasičnog engleskog doručka, ali tanjur prilagođavam našem podneblju. Umjesto raskošnog tanjura s desetak sastojaka, zvijezde ovog obroka su hrskavo pečena slanina, domaća jaja od domaćih kokica koje mi trčkaraju vrtom i sočna ljetna rajčica iz mog povrtnjaka. Ima li boljeg od toga? (Slika 1.) Rajčica je za salatu sasvim dovoljna, ona je ljetna kraljica, a najbolja je upravo sada, kad je ubrana iz vrta i još uvijek nosi okus sunca. Priprema ovog obroka započinje sa slaninom. Uvijek je kupim narezanu na srednje tanke ploške, jer ako su pretanke, nakon pečenja ne ostane ništa od sočne slanine. Na hladnu tavicu stavila sam slaninu i zagrijavala je

na srednje jakoj vatri. Tako će postupno pustiti svoju masnoću i lijepo se zapeći. Pekla sam je dok nije postala zlatna i hrskava, kratko sam je odložila na papirnati ubrus, a kasnije na rub tanjura na kojem će se jelo servirati. (Slika 2.) U masnoći koju je pustila slanina ispekla sam domaća jaja. Za pravi doručak à la English breakfast dovoljno je nekoliko minuta, bjelanjak neka se stisne, a žumanjak neka ostane mekan i kremast. Malo soli i svježe mljevenog papra bit će sasvim dovoljno da se začine ova fantastična jaja. (Slika 3.) Rajčicu sam narezala na debele ploške ili kriške i malo je posolila, a kruh je dobar bilo koji, on u ovom obroku ipak ne igra glavnu ulogu. Na veliki tanjur složila sam hrskavu slaninu, po dva pečena domaća jaja i rajčicu. Bez dugog stajanja uz štednjak, bez kompliciranih recepata i bez zagrijavanja cijele kuhinje dobila sam ljetno jelo prelijepog izgleda i još boljeg okusa, a kojim se svatko, čak i pravi početnik u kuhinji, može ponositi. Ovaj obrok često pripremam i na moru - namirnice je lako nabaviti, obrok je hranjiv, zdrav i ukusan, a vrijeme pripreme je kratko, pa ostavlja prostora za uživanje u ljenčarenju na plaži.

Međimu “gorčki” KATARINA VAROŠANEC iz Goričana

Sjećam se svog djetinjstva, svaki drugi dan jeli smo grah, dodala je u smijehu, s puno nostalgije. Danas mnogi imaju sve, ali ne mogu biti zadovoljni, a nekada nam je malo bilo potrebno Piše: Aleksandra Sklepić

Hrskavo pečena slanina i jaja od domaćih kokica dovoljni su za raskošan obrok

Slaninu sam pekla dok nije postala zlatna i hrskava

Katarina Varošanec vjerno čuva tradiciju svog Goričana, a posebno joj je drago što može oživjeti i sačuvati recepte za domaća jela kojih se sjeća još iz djetinjstva i mladosti. Međimurski “gorčki” grah, jedno je od jela koja su zaštitni znak Goričana, a na svakom druženju i okupljanju stanovnika ovog lijepog mjesta, on je obavezno na barem jednom od stolova. “Gorčki” pretepeni grah oduvijek se jeo u međimurskim selima, a razlog za to je jednostavan i svima poznat, svako je domaćinstvo imalo kravu, domaće mlijeko, sir i vrhnje i to je bio najlakši način da se prehrane tada brojne obitelji, rekla nam je Katarina. Sjećam se svog djetinjstva, svaki drugi dan jeli smo grah, dodala je u

smijehu, s puno nostalgije. Danas mnogi imaju sve, ali ne mogu biti zadovoljni, a nekada nam je malo bilo potrebno. Katarina je u mirovini, a radila je u nekadašnjoj tvornici obuće Viko, kasnije Meiso. Pokojni suprug Josip radio je u Njemačkoj, gdje su neko vrijeme bili i zajedno, 17 godina. Katarina se vratila kući zbog djece i od tada je u svom Goričanu. Za vrijeme zajedničkog boravka u Njemačkoj, djecu su jedno vrijeme čuvale njena mama i starija sestra, a djeca su, od rane mladosti, radila na poljoprivredi i oko kuće kao punopravni odrasli radnici, na što je vrlo ponosna. Lijepo mi je u mirovini, rekla je, ne moram teško raditi. Sin mi je nabavio punu kuću robota i ne moram

VINO TJEDNA

Bjelanjak neka se s�sne, a žumanjak neka ostane mekan i kremast

Sastojci za engleski doručak - slaninu s jajima • 30 - 40 dag tanko narezane slanine • jaja - količina prema želji • domaća rajčica • kruh • malo soli

14. kolovoza 2026.

Bez dugog stajanja uz štednjak dobit ćete svjetski popularan “english breakfast”

Chardonnay vinarije Kunčić Za ovotjedno uživanje u čaši izdvajamo Chardonnay Vinarije Kunčić, kvalitetno suho vino koje osvaja svojom elegancijom i svježinom. Već na prvi pogled privlači bistrom, zelenkastožutom bojom, dok se na nosu otvara vrlo �in i prepoznatljiv miris svojstven ovoj plemenitoj sorti. Glavna odlika ovog vina leži u njegovoj savršeno skladnoj uravnoteženosti kiselina i šećera. Iznimno primjerene voćne kiseline daju mu ugodnu dinamiku, što ga u ustima čini izuzetno pitkim, glatkim i sočnim. Pravi je izbor za sve koji traže harmonično i osvježavajuće bijelo vino čiste elegancije. (sh)

14. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Narodna kuharica 51

urski specijalitet, ” pretepeni grah ništa raditi, roboti čiste, kose, samo što ne kuhaju, našalila se, pa mi je puno lakše. Danas je tehnologija moderna i dobro je kad možeš imati pomoć u tom obliku.

Ljudsku volju, strpljenje i ljubav ne može zamijeniti nijedan robot

Katarina se s radošću sjeća jela koja su se kuhala u njenom dje�njstvu

Društvo za razgovor i izlete Katarina pronalazi u KUD-u Goričan čija je članica. Pjeva u zboru, a jedno je vrijeme, osim pjevanja, glumila u dramskoj sekciji, no, kako kaže, bilo je to previše svega, pa se odlučila samo za pjevanje. Kćer i sin rado joj dođu u posjetu, a posebno rado provodi vrijeme s 4 unuka i 2 praunuka. Osim druženja, Katarina voli i svoj vrt i cvjetnjak, a ima i veliki plastenik u kojem uzgaja domaće povrće, posebice rajčicu i papriku. I u vrtu joj, oko zalijevanja, pomažu roboti, ali tehnologija ne može baš svugdje zamijeniti čovjeka. Ljudska volja, strpljenje i ljubav nezamjenjivi su, kako kod kuhanja, tako i u vrtu, a Katarina, sa svojih 77 godina još uvijek ima u sebi volje i želje za radom, zdravlje je služi, pa joj ništa nije teško. Pretepeni “gorčki” grah, često je na njenom obiteljskom jelovniku, a cijela ga obitelj uvijek iznova jede s jednakom veseljem. Jer mamina su jela - najbolja.

Pretepeni grah specijalitet je Goričana

Recept za pretepeni grah SASTOJCI: • 0,6 - 0,7 kg svježeg graha • 1 žličica soli • 1,5 litre mlijeka • 1 žlica glatkog brašna • vrhnje za kuhanje • 1 žlica octa PRIPREMA “GORČKOG” PRETEPENOG GRAHA: Svježi grah skuhati u vodi u koju smo dodali jednu žličicu soli. Kad grah omekša, ostaviti ga u vodi u kojoj se kuhao. Količina vode mora biti tolika da prekrije grah, možda malo više. U grah uliti 1,5 litru mlijeka, te kuhati dok ne

zavrije. U posebnoj posudi pomiješati malo vode i žlicu brašna, te sve dobro razraditi da nestanu grudice. Smjesu vode i brašna (pritep) uliti u lonac s grahom, te na kraju, na laganoj vatri, uliti vrhnje za kuhanje. Sve zajedno još malo kuhati, te maknuti s vatre. Na kraju, kad se jelo već ohladi, deset minuta nakon kuhanja, uliti 1 žličicu octa. Ako se ocat doda u vruće jelo, ono će se usiriti i nastati će nimalo lijepi komadi vrhnja po površini. Po želji i vlastitom ukusu, u pretepeni grah dodaje se manje ili više octa, a jednako tako jelo se soli ovisno o želji kuhara.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Dobitnik: Ivanka Golub iz Dragoslavca

br. 1613 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.

52 Dobro je znati

14. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Vaš partner kroz osiguranje

- MARCIUŠ TEAM

Ugovorite osiguranje po Vašoj mjeri marciusteam@gmail.com

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

restoran & pansion

Varaždinske Toplice

14. kolovoza 2026.

Mozaik 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Šest razloga za posjetiti (bilo koji) muzej Pripremila: Janja Kovač, muzejski savjetnik, voditeljica etnografskih zbirki

1. Učimo o onome što želimo Muzeji u svojim zbirkama pohranjuju stotine tisuća predmeta koji govore o prošlosti i sadašnjosti ljudi (npr. rukopis iz 15. stoljeća ili digitalna fotografija iz 21. stoljeća), udaljenim arheološkim i biološkim razdobljima (npr. oruđe iz kamenog doba ili fosilizirani list iz doba krede), predmetima koji su se nekad koristili, a danas ih više ne znamo koristiti (npr.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr RADNO VRIJEME: Ponedjeljak: od 10 do 18 sati Utorak – Petak: od 8 do 18 sati Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

fiksni telefon s brojčanikom). Preko tih predmeta, čitajući o njima i gledajući ih, učimo i upijamo mnoštvo informacija bez da smo toga svjesni. Prednost muzeja kao mjesta učenja izvan škole je da nema obaveznog gradiva; što nas zanima možemo temeljito proučiti, a što ne jednostavno preskočimo. Kako su muzeji stalne institucije, uvijek se možemo vratiti pogledati nešto što nismo ili pak posjetiti neki drugi muzej.

2. Muzeji prezentiraju provjerene informacije

Danas živimo u vremenu u kojem su informacije vrlo lako dostupne. No, sve više i više te informacije nisu uvijek i točne. Mediji su preplavljeni lažnim vijestima (fake news), kao namjerno plasiranim pogrešnim informacijama, i informacijama generiranima umjetnom inteligencijom koje bi trebale biti točne, no često i nisu uslijed nedovoljno razvijenih algoritama. Informacije koje dobivamo u muzejima stvaraju stručnjaci različitih profila (povjesničari, etnolozi, arheolozi, povjesničari umjetnosti, stručnjaci za

Gostujuće izložbe omogućuju da se predmeti iz drugih muzeja vide bez da se putuje u udaljene gradove – detalj s izložbe djela Otona Ivekovića u Izložbenom salonu MMČ-a restauraciju predmeta ili edukativne djelatnosti), a rezultat su višegodišnjih istraživanja i obrade građe. Stoga su te informacije vjerodostojne, provjerljive i pridonose razumijevanju jedne teme na cjelovit način koji nije uvredljiv, djelomičan ili namjerno iskrivljen.

3. Muzeji povezuju generacije i nacionalnosti

različitih škola ili turisti iz drugih država. Posebno je lako premostiti sve prepreke koje nameću godine ili jezik kada se radi o likovnim galerijama ili predmetima vezanima uz glazbu. Takvo zajedničko iskustvo pridonosi upoznavanju različitih generacija, ljudi drugačijih svjetovnih nazora, očekivanja, životnog iskustva što pomaže našem boljem shvaćanju raznolikosti i prihvaćanju toga.

Redovito su muzejski programi (povremene izložbe, stalni postavi, predavanja, radionice) namijenjeni širokoj publici, od vrtićkih nogu do osoba u starijoj životnoj dobi. Tako omogućuju da jedan sadržaj, npr. stalni postav, zajedno razgledavaju unuci i bake i djedovi, vršnjaci iz

Muzeji se nalaze u prostorima koji su sigurni za posjetitelje. Iako se na prvi pogled to čini banalna i zanemariva činjenica, ali fizička sigurnost uvelike doprinosi odluci da posjetimo muzej i bezbrižno boravimo u njemu, a ne na nekoj drugoj lokaciji. Sigurnost je

4. Siguran i prilagođen prostor

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

LJUBAV: Većinom ćete se snalaziti kako znate i umijete. Jedan dan bit će sjajno, a drugi nikako. Najbolje je da se ovaj drugi dan osamite. Ne ulazite u rasprave jer one neće dobro završiti. Ono malo dobrog vremena između vas i voljene osobe provedite u ljubavi. KARIJERA: Trenutačno niste u najboljoj formi za rad. Ne samo da vam se ne radi, nego vam ni okolnosti ne daju poticaja. Nedostatak motivacije bit će prirodna posljedica ovakvog stanja. Uglavnom ćete odrađivati zadano bez previše pitanja. ZDRAVLJE & SAVJET: Boravak u prirodi bi vas osvježio. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4 VAGA (24.9. - 23.10.)

LJUBAV: Primijetit ćete da će se vaši osobni odnosi vidno poboljšavati. Svakim danom vi ćete postajati sve spremniji za dijeljenje s drugima. Voljena osoba opet će biti otvorena prema vama. Osvježit će vas zanimljiv izlet ili putovanje. KARIJERA: Informacije koje trebate dobiti stižu. Već ste se zbog čekanja dovoljno naživcirali, pa nemojte opet. Jednostavno se prihvatite novih uputa i napravite sve što možete. Budite realni u očekivanjima. Rezultati će već doći. ZDRAVLJE & SAVJET: Strpljen, spašen. Zato ne divljajte. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

BIK (21.4. - 20.5.)

LJUBAV: Povremena otuđenost koju ćete primjećivati u osobnim odnosima ponekad će vas zabrinjavati. Prihvatite je kao priliku da poradite na svojoj unutarnjoj inventuri. Ovo je prolazna faza kroz koju lakše prolazite s humorom. KARIJERA: Posao će vam izgledati sve lakši. Ipak, to je samo vaš kut gledanja. Sada imate dovoljno razloga da radite bez briga, ali napori će vas sustizati. Zato se dobro organizirajte. Duh vodi tijelo, ali tijelu nekad treba stanka. ZDRAVLJE & SAVJET: Vježbajte tehnike relaksacije. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4 ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

LJUBAV: Tijekom ovog tjedna vaši će odnosi napredovati u pozitivnom smjeru, a vi ćete postati otvoreniji i raspoloženiji za ljubav. Voljena osoba opet će vas obasipati nježnostima, a vi ćete joj jednako uzvraćati. Samci će imati sve više udvarača. KARIJERA: Kako ćete ovih dana dobiti potrebne informacije, počet ćete raditi s određenom lakoćom. Mali napori bit će povezani s komunikacijom, ali sve ćete lakše izlaziti i s tom temom na kraj. Pokazat ćete da ste dorasli zadacima. Nekima ćete biti primjer. ZDRAVLJE & SAVJET: Imajte mjere u svemu. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

posebno bitan faktor kad se radi o obiteljima s malom djecom ili ženama koje putuju same. Muzejski prostori su u sve većoj mjeri prilagođeni osobama sa smanjenom pokretljivošću, gluhim te slijepim i slabovidnim osobama. Prilagodbom prostora omogućuje im se lakši pristup u samu zgradu, a u nekim slučajevima i potpuno samostalan razgled sadržaja. Muzejsko osoblje prolazi edukaciju o ophođenju s osobama s invaliditetom što doprinosi osjećaju da su u muzej svi dobrodošli, da je to za njih sigurno mjesto i da će im se pružiti pomoć ukoliko im to zatreba.

5. Gostujući programi u našoj sredini

Suradnja između dva ili više muzeja, galerija, arhiva ili knjižnica je uobičajena praksa. Na taj se način stvaraju cjelovitiji i kompleksniji sadržaji, a iskustvo posjetitelja uvećava. Gostujuće izložbe ili predmeti posuđeni iz drugih muzeja omogućavaju lokalnim posjetiteljima da bez putovanja u udaljene gradove ili druge države (što podliježe troškovima, organizaciji putovanja ili korištenju godišnjeg odmora) dožive novi sadržaj.

Najčešće se takve suradnje manifestiraju u obliku gostujućih izloži ili predavanja, a sadržaj i izloženi predmeti su dopuna građe muzeja domaćina ili pak sadržaj koji muzej domaćin uopće nema u svojim zbirkama.

6. Izvor inspiracije

Stalni postavi ili povremene izložbe temelje se na muzejskim predmetima, bilo materijalnima ili nematerijalnima. Posjećivanjem muzejskih prostora i programa možemo na jednom mjestu vidjeti velik broj predmeta različite starosti, materijala, njihove fizičke veličine. Mnogi predmeti su potpuno jedinstveni (npr. umjetnička djela) i ne možete ih vidjeti nigdje drugdje. Sve to može poslužiti kao izvor inspiracije za kreiranje vlastitih kreativnih i jedinstvenih proizvoda, novih umjetničkih djela, osmišljavanju inovativnih pristupa i praksi. Uz to su muzejske suvenirnice mjesta na kojima možete ponuditi svoje obrtničke ili umjetničke proizvode na prodaju što je u skladu sa zakonskim propisima koji govore da se u suvenirnicama mogu prodavati samo proizvodi vezani uz muzejsku građu.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Djevica, Blizanac, Bik RAK (22.6. - 22.7.)

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

LJUBAV: Pred vama je tjedan intenzivnih izlazaka i brojnih prilika za ljubav. Vaš društveni život će oživjeti i postati toliko bogat da se u prvi tren možda nećete ni snaći. Prihvatite pozive, dotjerajte se i idite među ljude. Oni vas očekuju s veseljem. KARIJERA: Izađite u susret osobi koja nije sigurna kako obaviti posao. Budite otvoreni jer se u krajnjoj liniji radi o zajedničkim rezultatima koji će kasnije doći. Zahvalnost koja će uslijediti bit će vam novi motiv za daljnji rad u budućnosti. ZDRAVLJE & SAVJET: Čovjek je čovjeku lijek. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Male brige u privatnom životu kompenzirat ćete dobrim utjecajima u drugim područjima života. Mnogi će pobjeći u svoj posao ili društvo prijatelja i tamo ostati dok ne naiđu na neku obećavajuću privatnu atrakciju. Puno ćete pričati sa svima. KARIJERA: Zamislit ćete se nad svojom budućnošću, a posebno nad svojim talentima. Shvatit ćete da oni nisu do kraja izraženi i iskorišteni. Tražit ćete načine kako ih uklopiti u posao koji radite, a neki će se upustiti u novi posao sa strane. ZDRAVLJE & SAVJET: Budite svjesni sebe. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Ovih dana miješat ćete dva privatna stila: jedan je raznolik, atraktivan, s puno ljudi, a drugi je tih, povučen, običan, svakodnevan. Ponekad ćete biti glavna meta udvarača, a već drugi dan obična osoba koju primjećuju samo prijatelji. Bit ćete dobro. KARIJERA: Možete više od onoga što mislite. Ugledni ljudi će vas podržati, ali još ne stižu potrebna očitovanja. Zbog svega trebat će vam strpljenja. Radite dalje bez previše pitanja jer ćete uskoro dobiti očekivano. Budite profesionalni i ozbiljni. ZDRAVLJE & SAVJET: Vježbajte koncentraciju. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: U idućim danima vjerojatno ćete se opustiti. Počet će vas zanimati najrazličitije teme o kojima ćete rado komunicirati s osobama suprotnog spola. Voljena osoba primijetit će ovu malu distancu, a kako vas ne bi krivo shvatila, više pričajte i s njom. KARIJERA: Suradnja između vas i drugih obnovit će se uz pomoć novih informacija koje su se čekale. Sve će biti postavljeno na novim osnovama, a vi ćete se trebati naći u novoj ulozi. Trebat će vam neko vrijeme da se prilagodite. Ne treba žuriti. ZDRAVLJE & SAVJET: Zanemarite predrasude, budite otvoreni. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 5

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

JARAC (22.12. - 20.1.)

LJUBAV: Mašta i stvarnost miješat će vam se u ljubavnom životu gotovo svakodnevno. Možda ćete idealizirati voljenu osobu pripisujući joj osobine koje u realnosti nema ili ćete pak tražiti nemoguće. Trebate se spustiti na zemlju. To je zdravo. KARIJERA: Učvrstit ćete stečene pozicije i povremeno se ponašati kao diktator, premda to možda i niste. Shvaćate da se vrijedilo potruditi i sad mirno možete nastaviti dalje. Posebno dobro ići će onima koji u svojoj profesiji koriste intuiciju ili se trebaju boriti. ZDRAVLJE & SAVJET: Zadržite neke stvari za sebe. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Privlačit će vas mnoge skrivene stvari. Neki će se mučiti s iskušenjem tajne ljubavne veze. Strasti vam neće dati mira i vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Bilo bi bolje povesti se za razumom. Preispitajte se. KARIJERA: Rad iz sjene bit će vam najugodnija opcija. Ono što radite činit ćete mirno, bez previše atrakcija. Uživat ćete u istraživanju nepoznatog, ali i u sitnicama. Neki će svoje ambicije svesti na realnu mjeru i to će im goditi. ZDRAVLJE & SAVJET: Zanemarite uznemirujući san. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

LJUBAV: Malo je vjerojatno da ćete otpustiti kočnice. Opuštanje je nešto što bi vam u ovom trenutku dobro došlo, ali vi stalno želite nešto pod svaku cijenu, gotovo na silu. Kad biste malo olabavili, sve bi izgledalo drukčije, a vama bi bilo lakše. KARIJERA: Ustanovljena su nova pravila rada i sad postupate po njima. To što je naporno — naporno je i nemate kamo. Prihvatite nove izazove i nosite se s njima uz pomoć bolje organizacije poslovanja. Tako ćete postati učinkovitiji. ZDRAVLJE & SAVJET: Dobro bi vam došao odlazak u teretanu. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

RIBE (20.2. - 20.3.)

LJUBAV: Pred vama su lijepi ljubavni dani u kojima će biti mnogo prilika za zbližavanje. Vaš društveni život bit će i dalje bogat, a vi veseli i zadovoljni. Ako ste još sami, nemojte sjediti kod kuće, idite među ljude. Oni vas jedva čekaju. KARIJERA: Vaše financije napokon će se koliko-toliko stabilizirati. Istovremeno će se otvoriti nova mreža poslovnih suradnji, a neke od njih zaista će vam se svidjeti. Povežite se s potencijalnim kolegama i surađujte sa svakim tko pokaže interes. ZDRAVLJE & SAVJET: Opustite se uz dobru glazbu. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

54 Prognoza i razbibriga Pripremio: Dražen Jergović

HUMOR & SATIRA

HUMORESKA

Pametni, glupi i oni u sredini (hrvatski model upravljanja) Jučer je u Hrvatskoj neki strani inženjer upitao domaćeg stručnjaka, rodom iz Čakovca, s espressom u ruci i podočnjacima od previše odrađenog posla i premale plaće: — Kako ste došli na taj nivo da vam je cijela nacija tak… snalažljiva i pametna? Hrvat se nasmije onim smiješkom koji znači “bolje da ne znaš”, pa lakonski odgovori: — Kod nas je sve jednostavno. Imamo devet pametnih, jednog glupog i još dvadeset koji čekaju da vide tko će pobijediti na izborima, pa će se onda praviti da su ga oduvijek podržavali. Stranac ga pogleda u nevjerici, a Hrvat (rodom iz Čakovca) nastavi: — Razlika je u tome što mi ne damo onom jednom pametnom da vodi ostalih devet glupih. Ne, ne. Mi radije damo onom jednom glupom da vodi sve — i pametne, i glupe, i one koji su samo došli po putne troškove. Pametni se onda povuku u tišinu, glupi se raspojasaju, a oni u sredini (ne bi se štelmešati) samo klimaju glavom. Za sebe ne žele probleme, a za druge ih nije briga. — A zašto to tako? — pita stranac. — Zato jer bi pametan stalno nešto mijenjao na bolje. A glupom je bolje kad je gore. On se smije i samo kaže: “Tak je to kod nas”, i eto ti stabilne stabilnosti. Stranac se zamisli, a Hrvat (rodom iz Čakovca) bezbrižno zaključi: — U Japanu pametni upravljaju glupima. Kod nas glupi upravljaju pametnima — ili ih otjeraju van, među pametne, naravno. Zato smo mi Hrvati uvijek u istoj fazi: fazi obećanja. Kod nas se napredak mjeri po tome koliko je koji političar obećao, a ne po tome što je napravio. To ti je naš originalni hrvatski zen. Dok je stranac brižno zapisivao bilješke, Hrvat (rodom iz Čakovca) već je bio u drugoj misiji: objašnjavati glupima (pametni ga nisu htjeli ni slušati) da je sve to zapravo normalno, jer “tak je to kod nas”. A strancu je samo dobacio: — Nebreš ti to razmeti. Ivan Grahovec

14. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Sljedeći tjedan moguće olakšanje VREMENSKA SLIKA: Ovo ljeto pretvorilo se u jedan dugačak toplinski i sušni val koji kao da nema kraja. I do kraja ovog tjedna ostaje sunčano, sušno i vruće, a za vikend bi temperatura ponovno mogla prijeći 35°C. Tek prema sredini sljedećeg tjedna moglo bi doći olakšanje u smislu osvježenja, a raste mogućnost i za nešto kiše koja će biti itekako dobrodošla. Opširniju prognozu donosimo u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: U petak nastavak sunčanog vremena, neće se ništa mijenjati u odnosu na prethodne dane. Noć i jutro ugodno svježi pa ćemo bolje spavati i rashladiti kuće i stanove, ali će dnevna temperatura biti do vruća 32 Celzijeva stupnja. Suho, sunčano i vruće vrijeme nastavit će se onda i tijekom vikenda. Malo po malo će biti sve toplije pa

će temperatura opet narasti blizu 35 Celzijevih stupnjeva, u nedjelju možda i 36°C. Sve savjete već znamo, ali nije naodmet još jednom ponoviti: smanjimo �izičke napore, povećajmo unos tekućine, jedimo laganiju hranu, izbjegavajmo sunce od 10 do 17 sati kad su vrućina i UV indeks najjači... Vrlo slično vrijeme očekujemo i u drugim dijelovima Hrvatske, uključujući i Jadran. Velika Gospa je u pučkoj meteorologiji inače poznata kao datum kad se obično dogodi prvi značajniji pad temperature s kišom, ali ni ove godine se to neće ostvariti. Nešto nestabilnije bi moglo biti sljedeći tjedan pa tamo negdje krajem ponedjeljka ili oko utorka možda dođu pljuskovi uz osvježenje, još je teško prognozirati koliko će tog vlažnijeg i svježijeg zraka stići

Pučka meteorologija Kada pauk prekida niti svojih mreža, mogla bi kiša ili vjetar, a kada ih spaja – lijepo će vrijeme

do našeg dijela Europe. No, čini se da će i ta promjena biti kratkotrajna jer bi se sredinom tjedna opet moglo dogoditi nekoliko sunčanih i ponovno sve toplijih dana. Ono što možemo najaviti s dozom opreza je ipak popuštanje vrućine tijekom sljedećeg tjedna jer vjerojatno više nećemo hvatati brojke oko 35°C i više... Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 13.8.2026.)

IZLAZI 15.8. u 05:54 h 18.8. u 05:58 h

ZALAZI 15.8. u 20:02 h 18.8. u 19:57 h

METEOROLOŠKI KALENDAR • 13. kolovoza 2003. vrhunac toplinskog vala donio je nezapamćenu žegu u unutrašnjost Dalmacije. U Sinju je izmjereno 41,2°C, dok je u Imotskom živa u termometru dosegnula 40,9°C • 15. kolovoza 2008. dras�čan pad temperature za više od 15 stupnjeva. Na Velebitu je temperatura pala na samo +1°C, a u mezinama unutrašnjos� ljetnu odjeću zamijenila jesenska • 16. kolovoza 2024. temperatura Jadranskog mora kod Dubrovnika dosegnula je povijesni i zabrinjavajući maksimum od 29,7°C, što je bio službeni rekord najtoplijeg Jadrana ikada • 20. kolovoza 2006. gorska Hrvatska doživjela je dras�čno zahladnjenje. Na Zavižanu (Velebit) temperatura se spus�la na samo 0,2°C, a usred kolovoza počeo je pada� i slab snijeg, što je stvorilo rijedak ljetni snježni pokrivač od nekoliko cen�metara

ŠALJIVA PJESMA

Šah

Igranju šaha naučio me tata Jer je bio majstor od formata A ja sam kao malo dijete Volio �igurice po ploči kad se razlete Volio sam rošade velike i male Topa, konja i pijune pale Igrao sam danju i noću Zaljubio sam se u crno-bijelu ploču Nije to igra laka Ne može ju igrati persona svaka Razvija logiku i matematiku Kad se naljutiš nekad I nepristojnu gramatiku Šahisti su čvrsta kova No u svemu tome mala je lova Svi su braća, geslo im vrijedi Na šahovskom polju nitko nikoga ne štedi To je igra smirena, nitko nije ljut Bitno je tuđeg kralja stjerati u kut I zato vijuge moždane rade kao sat Jer cilj je uvijek dobiti šah-mat.

Darko Žigrović

SENTENCE I AFORIZMI Mnogi su prodali obraz, ali ga i dalje nose na licu. Nije svaki uspon uspjeh; neki se penju samo da bolje gledaju tuđe padove. Neki nose maske toliko dugo da ih zovu licem. Čovjek bez korijena lako postane ukras tuđeg vrta. Knjige ne mijenjaju svijet. Mijenjaju ljude koji ga poslije mijenjaju. Novac kupuje udobnost, ali ne i miran san. Sloboda nije pravo da govoriš sve, nego hrabrost da kažeš ono što je ispravno. Neki se toliko dive vlastitom odrazu da više ne vide ljude oko sebe. Laž ima brze noge, ali kratko pamćenje. Čovjek vrijedi onoliko koliko ostane čovjek kada dobije moć.

Ankica Anchie Biskupović

VICOTEKA

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

Morski psi na ručku Susreću se dva morska psa u moru. Jedan kaže: – Vidi onog plivača tamo... Izgleda baš ukusno! Drugi odgovara: – Jest, ali pazi, pun je kreme za sunčanje, poslije me uvijek muči žgaravica! Naučena lekcija Pita Mujo Hasu: – Haso, znaš li ti plivati? – Znam, zašto? – A gdje si naučio? – Pa u vodi, bolan!

Omiljeni sport Pita prijatelj prijatelja: – Koji ti je omiljeni ljetni sport? – Sjedenje u klimatiziranoj sobi i gledanje ljudi kako se znoje vani! Liječnička dijagnoza Kaže liječnik pacijentu na ljetovanju: – Dobre vijesti! Vaše opekline od sunca više nisu prvog stupnja! – Super, izliječio sam se? – Ne, sada su drugog stupnja.

Rješenje mozgalice objavljene u broju 1612. pronađite na stranici 21.

14. kolovoza 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

SKANDINAVKA

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja

Razbibriga 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Nesmemo pozabiti one šteri so to zaslužili Nesmo pozabili Olivera Čestitam na pobjedi Domovinski rat se brani istinom, a ona se iskazuje kroz ocjene da je to bio obrambeni rat, oslobodilački rat, pa prema tome i pravedan rat. Naša je dužnost čuvati istinu i prenositi je mlađim naraštajima. Budimo ponosni na ono što smo zajedno ostvarili i ne zaboravimo one koji su dali ono najvrednije što su imali, svoje živote - to je rekel Željko Jurinič član legendarne 7. gardiske brigade, štera je prva 5. augustuša 1995. leta ušla v Knin, pre čakoskomo spomeniko poginolim i nestalim međimorskim braniteljima iz Domovinskoga rata dok se je letos obiležaval Den pobjede i domovinske zahvalnosti i Den hrvackih branitelov. To je ono nejglavneše kaj moramo furt meti na pameti i furt nositi z sobom jerbo je v tomo pravednomo i oslobodilačkomo rato rođena naša slobodna i neovisna Lepa naša vu šteroj denes si skupa živimo. Nikak mi nejde v glavo kaj se furt protiv toga bunijo Milči Pupovac i jegova pajdašija tu prinas i Leksi Vučičov z svojimi četniki onkraj Drine. Oni kak da so pozabili kaj je na krajo rata, dok so hitili puške v kuruzo, našemo generalo Petro Stipetičo rekel pukovnik jugočetnikov Čedpmir Bulat, a rekel mo je: - Gospodine generale, pukovnik Čedomir Bulat predajem vam 21. Kordunski korpus i čestitam Vama i Hrvatskoj vojsci na pobjedi! Dok je to zgovoril i dok je potpisal predajo i zgubo unda je pravzaprav završil Domovinski rat. Tak je to bilo 8. augustuša 1995. leta v Topusko pak mi zato nikak nejde v glavo kaj Pupovac i ovi jegovi prinas, a Vučič i jegovi prek Drine još navek ratuvlejo i oni bi som silom šteli spremeniti povjest, šteli spremeniti ono kaj je bilo i kaj se neda spremeniti. Sam dragi Božek kaj mi imamo toga papera o predaji Srba jerbo da ga nemamo još bi oni, kakši so več je, spremnili kraj rata i zgubo v Oluji pretvorili v pobjedo kak zgubo v Kosovskoj bitki 1389. leta. Nekaj smo se črez stoletja navčili: Srbima ne moči veruvati. Več unda je general Stipetič rekel sim Srbima da morejo ostati tu na svojim gruntima ili pak oditi prek Drine i iskati bolše živleje. Kuliko nam je poznato jako jiv je malo ostalo, skorom si so odišli, ali so se nešterni vrnuli dok so vidli kak jiv oni z one strane Drine ne poznajo i pred nosom so jim zaklenoli potne lese dobrodošlice.

Što bi rekel kaj je več osem let minulo otkak je dragi Božek pozval k sebi na račun našega jako dobroga ak ne i nejbolšega pevača Olivera Dragojeviča. Sako leto se na den jegove smrti, pred kraj juljuša (29.07.) najdejo vu jegovoj Vela Luki jegovi pajdaši i pajdašice i z pesmom, mandolinaj, tamboricaj… kaj pokažejo sima nama kak so ne zabili na svojega pajdaša i našega slavuja Olivera. Te kocertlini sječanja so sako leto v jegovoj Vela Luki na Korčuli de se je narodil i de mo počivlejo zmočene kosti. Ovo leto je tjeden obilježavanja jegove smti bil pod nazivom „Trag u beskaju“ i si oni šteri so došli so nam pokazali kak je nišči ne pozabil Olivera, a još meje jegove pesme. Štel bi sam reči da bi oni šteri složejo te koncertline sječanja morali paziti koga zovejo kaj popevle jerbo sima nam je poznato kak je Oliver ne štel niti za kakše peneze popevati v Beogradu i vu Srbiji. Rekel je: - Nebrem popevati onima šteri so napali naš narod, šteri so streljali po našim ljudima i šteri so hitali bombe na naše grade i rušili jiv. A ovo leto so vu Vela Luki popevali Nina Badrič, Matija Cvek i Jakov Jozinovič šteri so sako malo na pozornicama onkraj Drine. Znuomo da jim Oliver to ne bi oprostil i te nebrejo biti jegovi pajdaši!

Nejbolši smo v Evropi

Kaj ne bodo pak rekli oni šteri nemajo radi Lepo našo kak smo mi po semo nejhujši v Evropi i da nas si i to po semo prestiguvlejo. Ne tak zdavnja se zazvedilo kak smo mi v Lepoj našoj nejbolši v Evropi kaj se dotikavle alkoholne pijače, očem reči, alholna pijača je prinas v Lepoj našoj nejdražeša vu celoj Evropi. Ve vidite, neje le�ko prinas biti pijanec, ne da je ne le�ko nek je to jako drago. Znuom, ve bodete si vi pregruntali da so naši ljudi, naši Hrvati, a žnjimi i mi Međimorci prestali piti jerbo ako čovek oče biti pijanec polek tak velikih ceni alkohola unda mora meti i dosti penez. Ne bodete veruvali, cene so visoke ili kak mi na Falačko zemle med dvemi vodami velimo velike, ali se broj nas pijancov ne zmenšal kaj znači da se pije i dale i to prek sake mere. Ne morate meni veruvati, ali ak ste bili minuli tjeden na proščejo, na Prcinkulovo, unda ste mogli videt da niti v jenoj krčmi, niti v jenoj točionici, a niti pak vu Vinogradu ga ne bilo mesta. Mesta ste mogli najti vu kaza-

lišto, na koncertlinima za deco ili pak v cirkvi. Najte me krivo razmeti, ali vam je tak bilo. Morem vam reči da me je i teca Franca pitala otkod naši ljudima tuliko penez kaj morejo piti den i noč, petek i svetek i to prek sake mere i ne pitajo počim je pijača? To je to čudo našega maloga Međimorja, brzčas smo morali zeti vum i „črne fonde“ z štom�i ili pak z strožoka ak smo se šteli i na proščejo napiti pošteno kak to dragi Božek zapoveda. Kaj reči, mi Međimorci znuomo kaj očemo i dok do toga dojdemo ne špoaramo. Rekel mi je pajdaš Tonča, pak kakše bi to bilo proščeje ak bi dimo došel trezen. Najbrž čovek ima praf, pak je Prcinkulovo sam jempot na leto, a i vroče je bilo prek sake mere tak da je ne muoči bilo žejen se špancerati po vulicama, parkima, a na sakomo korako te fajne i frčne konobarice vabijo kak z kupicom tak i z kriglinom. Ve se čuda pilo dok je pijača bila nejdražeša, a kak bi se stopram pilo da je pijača faleša – to te ja pitam? Ali nekaj ne razmem, tak se čuda pije, a naši policaji napravijo kontrolo šoferov z petka na soboto i unda najdejo rekorfera z 1.56 promilov alkohola v krvi. I to so mi nekši rekorderi, pak negda so rekorderi meli prek štiri promile! Jeden od mortik ne nejvekših, ali nejpoznateši svecki pijanec je rekel: Liter vina za dva moške je dosti sam unda ako jeden ne pije!

Teca Franca na proščejo Ne znati kaj se je pripetilo z tecom Francom, ali si je zaželela kaj bi ovo leto i ona išla na proščejo. Rekla je, čula sam na radijumo kak je to nejvekše proščeje do ve v Čakovco pak sam jo moral otpelati kaj je i ona to vidla. Prešpancerali smo se od cirkve do Staroga grada i nazaj tak da je jeno špecijalno oko to se pre škicalo i to joj je bilo dosti. Pitala me kaj je to za te novi drveni most pre Staromo grado šteroga je ona još ne vidla kaj znači da je hajdi dugo ne bila v Čakovco. Još je rekla kak je tu nigdar ne bilo nikšega takšega mosta. Nesam znal kaj bi joj rekel, a ona me je jen čas gledala i unda je rekla da je Nikola Zrinski živ on bi ga skuril ruon tak kak je i skuril onoga velikoga mosta pre Osijeko pred nekaj vejč od tristo let. Kaj sam drugo mogel nek sam dal teci na praf, a ona me pozvala na pivo!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

MEĐIMURKA TJEDNA

Božena Pintarić majstorica za domaće kolače

Mirišljavi buhtlini, domaći štrukli sa sirom i jabukama, tradicijski kropci s tikvom te hrskave čvarkuše - sve to s puno truda pripremaju spretne ruke Božene Pintarić iz Svetog Martina na Mu-

ri. Njezine prepoznatljive slastice redovito okupljaju posjetitelje na lokalnim manifestacijama, gdje se za zalogaj više uvek traži tanjur više. (sh)

ANALIZA VODE razotrila dugogodišnji ekološki zločin u Gospiću

“Vječne kemikalije” u podzemnim vodama Puni razmjeri jedne od najvećih ekoloških i političkih afera u novijoj hrvatskoj povijesti eksplodirali su u javnosti tek ovih dana, nakon što su najnovije službene analize podzemnih voda potvrdile ono od čega se godinama strahovalo. Vještačenje objavljeno ovog kolovoza razotkrilo je prisutnost iznimno opasnih PFAS spojeva, takozvanih “vječnih kemikalija”, u podzemnim vodama u Gospiću. Priča je započela još 2021. godine, kada su prvi kamioni počeli dovoziti otpad na lokaciju u Gospiću. Tvrtka Tipos Resurs, formalno u vlasništvu Monike Šincek, a prema nalazima USKOK-a pod stvarnom kontrolom Josipa Šinceka, godinama je organizirala dovoz mljevene plastike, mješovitog, pa čak i medicinskog otpada. Procjenjuje se da je kroz oko 1750 pošiljki iz Slovenije, Italije, Njemačke i Hrvatske uvezeno oko 35.000 tona otpada, koji je sustavno zakopavan i prekrivan zemljom. Tvrtka je 2022. dobila dozvolu za neopasni otpad, no na terenu se

odlagao opasni materijal. Šincek je optužio bivšeg glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića da je tražio polovicu milijuna eura mita kako bi inspekcija zažmirila na jedno oko, što Mikulić oštro niječe. Dodatni šok izazvala je činjenica da je Županija, nakon što je u lipnju 2024. ukinula dozvolu, već u listopadu iste godine izdala novu, unatoč uhićenjima i upozorenjima institucija. Objava nalaza analize vode izazvala je pravu političku lavinu. Premijer Andrej Plenković sazvao je hitne konzultacije s koalicijskim partnerima, dok oporba traži izvanrednu sjednicu Sabora i brzu sanaciju na kojoj inzistira i predsjednik Milanović. Zastupnica Marija Selak Raspudić zatražila je ostavku cijele Vlade te uvođenje ekocida u Kazneni zakon. Da je riječ o hobotnici koja prelazi granice samog Gospića, potvrđuju i upozorenja iz Varaždina o dodatnih 5000 tona otpada iste tvrtke, uz sumnjive lokacije u Benkovcu i Senju. (sh)

čitajte nas i putem naše web stranice

www. mnovine.hr te na službenoj facebook stranici

facebook.com/ međimurske novine

mnovine.hr