Međimurske novine 1611

Godina XXXII Broj 1611

Čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja!

Čakovec, PETAK, 31. srpnja 2026. Cijena 2 eur

TOČKA PRIJEPORA: Je li glavni čakovečki Trg trebao biti završen prije Porcijunkulova

Trg će

ustvari biti gotov u najavljenom roku

JOSIP ŠIMUNKO, naš kolega u mirovini, jedan od osnivača i urednika Međimurskih novina, jedinstveni je spoj vojnika, časnika i novinara. Njegovo novinarsko oko, povijesna širina i autentično iskustvo s ratnog terena čine ga idealnim sugovornikom u prisjećanju na dane borbe za hrvatsku slobodu

POVODOM OBLJETNICE OPERACIJE OLUJA razgovarali smo s Josipom Šimunkom, časnikom Hrvatske vojske u 7. gardijskoj brigadi "Puma", novinarom i ratnim izvjestiteljem

VATROGASNA OLIMPIJADA u austrijskom Eisenstadtu

str.6-7 str. 4-5

Dobar sam za poginuti!

najbolje na svijetu

PODVODNA BILJKA guši Dravu i prijeti hidrocentrali

Vodena kuga blokirala Prelog i Svetu Mariju

MAHER za industrijski dizajn iz Grabrovnika

Leon Končić u samom vrhu svjetskog dizajna

FOTOREPORTAŽA s čakovečkog proštenja

Započelo 62.

Porcijunkulovo

MEĐIMURJE i dalje u minusu

Od lani je 222

Međimuraca manje

POPIS ODLIKAŠA 2025./2026. OŠ Nedelišće, PŠ Dunjkovec, PŠ Pušćine, OŠ Selnica, PŠ Zebanec, OŠ Gornji Mihaljevec

ANKETA POD VUROM

Je li nemar razlog za nepropisno odlaganje otpada?

Problem kršenja komunalnog reda česta je pojava u gradovima i naseljima Međimurske županije, što je potvrdio i nedavni slučaj nepropisnog odlaganja otpada u Ulici Slavka Kolara u Čakovcu sredinom srpnja ove godine. Takve situacije otvaraju važna pitanja o komunalnoj infrastrukturi,

ali i osobnoj odgovornosti građana. Dok jedni naglašavaju potrebu za češćim pražnjenjem kontejnera, drugi uzrok vide u nemaru i neodgovornosti pojedinaca. Otvara se i pitanje učinkovitosti videonadzora na takvim lokacijama te razloga zašto pojedinci i dalje krše propise unatoč kamerama. (jo)

Marija Horvatić (Mursko Središće) - Nisam iz Čakovca, nego iz Murskog Središća. Tamo imamo reciklažno dvorište koje odlično funkcionira i jako sam zadovoljna. Možemo predati sve, od stakla do starih prozora. Problem su tek pojedini neodgovorni ljudi koji otpad ostavljaju pokraj kontejnera. Smatram da bi ih za to trebalo oštro novčano kazniti – svatko mora počistiti za sobom.

Anamary Mesarić Domjanić (Grabrovnik) - Dolazim iz Grabrovnika i smatram da su sela čišća od gradova. Kod nas ljudi znaju bacati otpad izvan kanti, ne drže se svi pravila, ali ipak mislim da su sela manje prljava. Međutim, čini mi se da mi nemamo kamere kao ovdje u Čakovcu. Za nepropisno odlaganje trebalo bi uvesti oštrije novčane kazne, a da osobno zateknem nekoga da to radi, sigurno bih se posvađala s tom osobom.

Tamara Babić (Čakovec) - Najveći je problem u edukaciji: ljudima trebaju jasniji natpisi na spremnicima i jednostavne upute. U proljeće i jesen mnogi uz kontejnere ostavljaju namještaj, umjesto da besplatno odvezu na reciklažno dvorište u Mihovljan. Poručila bih svima: ako čistite svoj dom, ne zagađujte zajednički prostor. Odložite otpad u svoje kante ili pozovite ČAKOM koji uvijek izlazi u susret.

Mirjana Lisjak (Čakovec) - Glavni razlog nepropisnog odlaganja otpada jest kultura ponašanja ljudi, iako bi se spremnici trebali češće prazniti. Želim da živimo u čistom i uređenom gradu, a to je naša zajednička briga i odgovornost. Moja je poruka da bi svi trebali odlagati otpad isključivo na za to predviđena mjesta, jer čuvanje ljepote našeg grada ovisi o nama samima.

Blaženka Baturina (Čakovec)Nepropisno odlaganje otpada rezultat je nemara pojedinaca koji ne cijene trud komunalnih radnika. Međutim, smatram da bi se spremnici trebali češće prazniti. Što se tiče neodgovornog ponašanja, mislim da je na odrasle ljude teško utjecati da promijene navike po pitanju bacanja otpada. Unatoč tome, svatko mora voditi računa o redu i čistoći našega grada.

FOTO tjedna

Slavljenički ples palinovskih Kobri

Ženska „A“ ekipa

DVD-a Palinovec, poznata pod nadimkom „Kobre“, ispisala je povijest! Na

XVIII. Vatrogasnoj olimpijadi u austrijskom Eisenstadtu osvojile su zlatnu medalju u konkurenciji

iz cijelog svijeta i donijele najsjajnije odličje u Međimurje. Veliko slavlje i pobjednički ples olimpijskih

šampionki uhvatio je i naš objektiv, aviše donosimo na 23.str. (sh, kk)

Izgubili smo 222 stanovnika

Piše: Vlasta Vugrinec

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva od 17. srpnja ove godine, Međimurska županija nastavlja bilježiti negativan prirodni prirast, iako su najnoviji pokazatelji za 2025. godinu nešto povoljniji u odnosu na prethodne godine.

Tijekom 2025. godine u Međimurju je rođeno 1019 djece (od čega 1013 živorođenih), dok je u istom razdoblju preminulo 1235 osoba.

Samo pet općina u plusu

Drugim riječima, lani je Međimurje nepovratno izgubilo 222 stanovnika. Ipak, riječ je o blagom oporavku u odnosu na 2022. godinu, kada je demografski minus iznosio rekordnih 425 osoba, ili pak 2024. godinu, koju je županija završila s minusom od 284 stanovnika. Vitalni indeks za županiju u 2025. godini iznosi 82,0, što znači da na svakih 100 umrlih dolazi oko 82 živorođene djece. Analiza pokazuje da sva tri naša grada bilježe

negativan prirodni prirast. Listu predvodi Grad Čakovec uz 244 živorođene bebe i 291 preminulu osobu te prirodni pad iznosi -47 stanovnika. U gradu je ujedno sklopljeno 86 brakova, dok je zabilježeno 36 razvoda.

Grad Prelog bilježi 60 živorođenih i 90 umrlih (-30 stanovnika), a Mursko Središće godinu je završilo s 51 rođenim djetetom i 73 umrle osobe (-22 stanovnika).

Unatoč općem negativnom trendu na razini županije, pojedine općine uspijevaju prkositi crnim demografskim brojkama. Pozitivan prirodni prirast u 2025. godini zabilježen je u pet općina.

Nedelišće prednjači s čak 148 živorođene djece i 117 umrlih, ostvarivši plus od 31 stanovnika te visoki vitalni indeks od 126,5. Slijedi Pribislavec koji bilježi najveći vitalni indeks u županiji (179,2) – uz 43 živorođenih i 24 umrlih, prirast iznosi +19.

Treća je Orehovica koja bilježi +12 (41 rođeno, 29 umrlih), Mala Subotica ostvarila je plus od 7 stanovnika (56 rođenih, 49 umrlih) dok je

Živmo duže od većine Hrvata

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, Međimurska županija nalazi se u samom vrhu Hrvatske po očekivanom životnom vijeku po rođenju. S prosjekom od 80,4 godine Međimurje je zauzelo visoko treće mjesto u državi, odmah iza vodeće Dubrovačko-neretvanske

Strahoninec u blagom plusu od 1 stanovnika (35 rođenih, 34 umrlih). S druge strane, najizraženiji demografski pad među općinama zabilježen je u Donjem Kraljevcu (-32) i Štrigovi (-25), pri čemu Štrigova bilježi i najniži vitalni indeks u županiji od svega 37,5 (samo 15 rođenih na 40 umrlih).

Smanjen broj brakova, stopa razvoda u stabilnom prosjeku

U 2025. godini u Međimurskoj županiji sklopljena su 369 braka, dok je zabilježeno 129 razvoda.

HRVATSKE VODE preuzele izravnu naplatu od općina i gradova:

Građani širom Međimurja na svoje su kućne adrese počeli primati nova rješenja te obavijesti Hrvatskih voda. Glavna je novost to što su Hrvatske vode s 1. siječnja 2026. godine u potpunosti preuzele poslove naplate naknade za uređenje voda (NUV) u svoje ruke. Do sada su taj posao za njih obavljale

jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi), no od ove godine uplate se vrše izravno na račun Hrvatskih voda. Uz službeno Rješenje o utvrđivanju obveze plaćanja naknade, obveznicima se u prilogu dostavljaju nove uplatnice te obrasci za eventualnu dostavu točnog OIB-a ili privole

za dostavu uplatnica putem e-pošte i e-pretinca. Iz Hrvatskih voda napominju kako se eventualni zaostali dugovi nastali do 31. prosinca 2025. godine i dalje podmiruju općini ili gradu koji zadržava ovlasti za njihovu prisilnu naplatu. Prihod od naknade za uređenje voda koristi se po

županije gdje je životni vijek najduži (80,8 godina) te drugoplasirane Istre (80,6 godina). Naš je kraj po dugovječnosti iza sebe ostavio i Grad Zagreb s prosjekom od 80,3 godine te Splitsko-dalmatinsku županiju u kojoj očekivani životni vijek iznosi 80,1 godinu. (sh)

U usporedbi s 2022. godinom, kada je sklopljeno 399 brakova, vidljiv je blagi pad vjenčanja, dok se broj razvoda zadržava na stabilnoj razini u protekle tri godine.

Iako povremeni skokovi u broju rođenih u općinama poput Nedelišća i Pribislavca daju razloga za optimizam, ukupna slika ukazuje na to da će Međimurska županija i u narednom razdoblju morati intenzivno raditi na mjerama obiteljske i demografske politike kako bi preokrenula dugogodišnji negativni trend.

načelu solidarnosti za obranu od poplava, gradnju i održavanje melioracijskih građevina te oborinsku odvodnju. Svi građani kod kojih je došlo do promjene vlasnika, površine ili adrese nekretnine dužni su to promijeniti prijavom nadležnoj Vodnogospodarskoj ispostavi. (sh)

Je

u najavljenom roku

- Treba dovršiti još cijeli urbani dio okrenut prema parkiralištu MTČ-a, kaže gradonačelnica te dodaje kako bi primopredaja Trga Republike mogla biti 15. rujna

Piše: Vlasta Vugrinec

Trg Republike i najveća turističko-gastronomska manifestacija u Međimurju, ovih su dana top tema. Neki su uvjereni da je Trg trebao biti gotov do Porcijunkulova, drugi da to nije nigdje bilo rečeno, dok treći koriste priliku pa govore kako im kad paše, čisto da ne bude dosadno.

Činjenica je da radovi još uvijek traju i trajat će još barem mjesec dana te stoga na njemu nisu organizirana nikakva zbivanja. Preko njega je ipak osiguran prolaz prema sadržajima u Perivoju Zrinskih oko Starog grada, tako da Trg Republike ipak nije u potpunosti zatvoren.

Matematika ne laže

Iako se u javnosti i po gradskim kuloarima zdrušno lome koplja oko nedovršenog i praznog

Trga Republike, odlučli smo staviti sa strane emocije i priliku za politička podbadanja stavimo sa strane te proučimo činjenice i ono što je zapravo ugovoreno i službeno izrečeno. Shodno tome, ne postavljamo pitanje: "Zašto Trg nije gotov za Porcijunkulovo? već: Tko je uopće i kada

tvrdio da će do tada biti gotov?

Vratimo se na sam početak ove priče, s kraja rujna i početka listopada prošle godine, kada su se ugostitelji počeli povlačiti sa središnjeg čakovečkog trga i prepuštali mjesto radnicima tvrtke Đurkin i Gradax koji su ga pretvorili u gradilište. Prilikom potpisivanja ugovora s tvrtkom Đurkin i Gradax i službenog uvođenja u posao bilo je jasno i javno rečeno da je rok završetka radova 300 dana. Ugovori su potpisani 26. rujna 2025.

Izvođači su u posao ušli u prvoj polovici listopada prošle godine (nakon što su se 29. rujna počeli uklanjati drveni ugostiteljski objekti). Jednostavnom računicom, ako na sredinu listopada dodamo 300 dana, dolazimo do kraja ljeta, odnosno do sredine ili druge polovice kolovoza. Niti u jednom službenom dokumentu, niti u jednoj nama dostupnoj izjavi gradonačelnice Ljerke Cividini, a niti predstavnika izvođača radova, nikada nije spomenut kraj srpnja ili sam početak kolovoza kao rok završetka radova. "Završen trg za manje od godine dana" bila je jedina i točna formulacija.

Izvođač radova zatražio dodatnih 15-ak dana

- Ni u originalnom ugovoru ne piše da bi Trg trebao biti završen do Porcijunkulova, odgovorila je na naš upit Maja Đurkin Međimurec iz tvrtke Đurkin te dodala da će Trg biti gotov sukladno dogovoru s Gradom.

A od gradonačelnice Ljerke Cividini doznali pak smo kako će radovi trajati još barem mjesec dana. Činjenica i je, što je potvrdila gradonačelnica, da je izvođač radova zatražio produljenje ugovora za 15-ak dana pravdajući to kišnim danima kad nisu mogli postavljati ploče. Do danas, one su kompletno postavljene i slijedi fugiranje.

- Treba dovršiti još cijeli urbani dio okrenut prema parkiralištu MTČ-a, kaže gradonačelnica te dodaje kako bi primopredaja Trga mogla biti 15. rujna. Naime, nakon što završe svi radovi, treba obaviti tehnički pregled, dobiti uporabnu dozvolu i tek tada izvođači radova mogu Gradu predati novoobnovljeni Trg Republike. Razumljivo je da bi svi građani Čakovca, kao i brojni posjetitelji koji ovih dana slivaju u grad, voljeli da je kapitalni projekt vrijedan gotovo

ČESTITKA ŽUPANA MEĐIMURSKE

ŽUPANIJE Matije Posavca povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja

Čuvamo spomen na branitelje i gradimo budućnost Međimurja

3,5 milijuna eura već zasjao u punom sjaju i ugostio šatore, štandove i koncerte. Trg Republike bez sumnje nedostaje u punom kapacitetu manifestacije.

Međutim, miješanje želja s ugovornim obvezama stvara krivu sliku. Postavljanje armiranobetonske ploče na 7000 četvornih metara, podna ventilacija za zaštitu povijesnih temelja, drenažni sustavi te precizno popločavanje kamenom "Bianco Cristal" i "Gabro Jablanica" nisu radovi koji se smiju lomiti preko koljena samo da bi se ulovio jedan vikend u godini.

Istina, Trg danas nije u potpunosti blokiran, osiguran je siguran prolaz pješaka prema Starom gradu i Perivoju Zrinskih, čime je omogućen protok posjetitelja.

Gradilište živi svoj ugovoreni život. Optužbe o "kašnjenju" ili "neispunjenim obećanjima" stoga jednostavno ne drže vodu – jer ono što nije obvezano, nije moglo biti ni prekršeno.

Novi Trg Republike Čakovec će dobiti točno onako kako je od prvog dana i najavljeno: u ugovorenom roku od 300 dana.

Drage građanke i građani Međimurja, poštovani hrvatski branitelji, od Vojno-redarstvene akcije Oluja - koja je obilježila oslobađanje velikog dijela hrvatskoga teritorija te najavila kraj rata – dijeli nas 31 godina mira. Taj povijesni trenutak bio je vrhunac borbe za slobodu i neovisnost, ali i početak oporavka ljudi naše zemlje koje je predugo pritiskao i oštećivao krvavi rat. Danas je 5. kolovoza državni praznik koji se slavi u čast pobjedi i u ime zahvalnosti, praznik o kojem odajemo počast braniteljima, njihovim obiteljima i svim civilnim žrtvama rata te se s pijetetom okrećemo uspomenama u kojima vrije ponos, ali iz kojih izvire i mnogo boli zbog previsoke cijene koju je trebalo platiti za slobodu domovine.

U našem zavičaju zauvijek ostaje 78 otvorenih ratnih rana, 78 poginulih i nestalih branitelja iz Međimurju na koje dostojanstveno čuvamo spomen u ime naraštaja koji tek dolaze i u ime njihovoga sretnog odrastanja.

O ratnim pobjedama svjedoče i nezaboravni simboli. Jedan od njih je izdizanje hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi, slici koja je postala najupečatljiviji podsjetnik na Oluju.

I na toj slici su Međimurci – branitelji Eduard Baltić i Florijan Novak –

koji su zastavu domovine razvili u tom povijesnom trenu i ušli u legendu koju danas poznaje cijela naša zemlja. Međimurje zastavu domovine i danas, 31 godinu nakon rata, ponosno razvija. Zagledamo li se u budućnost što se izdiže na temeljima koje su izgradili branitelji ove zemlje, znamo da je pred nama ostvarenje snova jer smo ljudi koji svoj zavičaj vole marljivim rukama, poštenim radom i solidarnošću. Sredina smo koja gostoljubivo prima svakog posjetitelja, kao i sve ljude koji dijele naše vrijednosti i naš zavičaj žele zvati domom. Činimo danas sve što je u našoj moći da nam prošlost jednom bude na ponos i da prema budućnosti ponesemo darove koje će naši potomci zvati baštinom. Svim hrvatskim braniteljima, njihovim obiteljima, te građanima i građankama Međimurja čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Župan Međimurske županije, Matija Posavec, mag. ing.

NOVI HIT Porcijunkulova

Stiglo je Porcijunkulovo!

A s njim i tradicionalni festivalski sport: gubljenje apsolutno svega što posjedujete. Dok spretniji posjetitelji gube samo ključeve, novčanike i dostojanstvo, oni neoprezniji uspiju izgubiti i vlastitu djecu. Rezultat? Klasična ljetna drama u dva čina: na južnom kraju ulice dječji urlači traže mamu, dok na sjevernom mama u panici pretražuje štand s drvenim igračkama. Zato imamo vizionarski prijedlog za gradske oce. Umjesto još jednog štanda s kičastim suvenirima, uvedite nam službeni Štand za izgubljeno

i nađeno! Zamislite tu idilu: odnesete pronađeni iPhone, a u zamjenu preuzmete uplakanog Marka (4) koji čeka da se mama prisjeti u kojem je redu za piće ostala. Mogla bi se uvesti i brza razmjena na licu mjesta: "Mijenjam trogodišnjaka za kožnu torbicu, šifra: hitno". Čakovec bi tako postao prvi grad sa službenom službom za spajanje razdvojenih obitelji i pronađenih ključeva automobila. Do tada – držite djecu za ruku, novčanike u zubima, a mobitele u unutarnjem džepu. Sretno vam preživljavanje! (vv)

Radnici rade na Trgu bez obzira na Porcijunkulovo

Piše: Sanja Heric

Svakog 5. kolovoza Hrvatska staje kako bi obilježila Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Taj je datum duboko urezan u nacionalnu memoriju kao obljetnica vojno-redarstvene operacije “Oluja” iz 1995. godine. Riječ je o najvećoj i najvažnijoj oslobodilačkoj akciji u Domovinskom ratu koja je trajno promijenila geopolitičku sliku ovog dijela Europe.

Tog 4. kolovoza 1995. godine, u 5 sati ujutro, hrvatske vojne i redarstvene snage pokrenule su masovnu ofenzivu. Akcija je započela istodobnim napadom duž bojišnice dugačke više od 630 kilometara.

Glavni cilj operacije bio je jasan: oslobađanje okupiranog teritorija u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.

Teritorij, koji je obuhvaćao oko 10.400 četvornih kilometara (gotovo petinu ukupne površine Hrvatske), godinama je bio pod kontrolom pobunjenih Srba i samoproglašene paradržave, Republike Srpske Krajine, čime je Hrvatska bila prometno i gospodarski presječena na dva dijela.

Samo dan nakon početka ofenzive, 5. kolovoza, dogodio se prijelomni trenutak. Pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske ušli su u Knin, dotadašnje političko, vojno i logističko središte pobune.

Zauzimanje Knina imalo je golemu stratešku, ali i psihološku važnost. Podizanje dvadesetmetarske hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi, uz prisustvo tadašnjeg državnog vrha na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom, postalo je ikonski prizor i trajni simbol hrvatske pobjede i teritorijalne cjelovitosti. Upravo se zato 5. kolovoza slavi kao središnji nacionalni praznik.

Ususret Danu pobjede koji je pred nama idući tjedan, o ovim prijelomnim trenucima i danima koji su mijenjali povijest razgovaramo s Josipom Šimunkom, našim kolegom novinarom i časnikom Hrvatske vojske, neposrednim svjedokom tih sudbonosnih događaja.

Kolega novinar Josip Šimunko bio je u Domovinskom ratu pomoćnik/savjetnik zapovjednika brigade za informa�vno-poli�čku djelatnost te zaslužio časnički čin (IPD)

Eksplozija na karauli i poziv iz “Tigrova”

Šimunkov ratni put započeo je u ljeto 1991. godine u Zapovjedništvu Teritorijalne obrane općine Čakovec, gdje je bio zadužen za informiranje. Već u rujnu osjetio je rat na vlastitoj koži pri napadu na karaulu Donja Dubrava.

- Kad je eksplodiralo, silina udara me odbacila i tresnula o zemlju. Vraćam se sav prljav i nikakav, a ispred policijske stanice u Čakovcu izleti zapovjednik Balaban, vidi me i počne urlati od smijeha: “Koji ti se vrag dogodio?” pita Balaban i smije se!, prisjeća se Šimunko.

U to je vrijeme radio u Listu Međimurje. Sredinom 1992. godine, na poticaj Kriznog štaba, iznosi glavni teret pisanja prve povijesne knjige o oslobođenju Međimurja. Knjiga je ubrzo odjeknula, pa su mu u jesen iste godine na vrata pokucali gardisti.

Josip Šimunko, naš kolega u mirovini, jedan od osnivača i urednika Međimurskih novina, jedinstveni je spoj vojnika, časnika i novinara. Njegovo novinarsko oko, povijesna širina i autentično iskustvo s ratnog terena čine ga idealnim sugovornikom u prisjećanju na dane borbe za hrvatsku slobodu

- Kucaju na vrata dečki iz “Tigrova” i kažu: “Hodi, trebamo te! Osnivamo brigadu u Varaždinu.” Čuli su za knjigu, a i naši su dečki htjeli povući svog čovjeka. Odem u Varaždin, a tamo sjede Marijan Mareković i Ivan Korade. Gledaju oni koja je to zvjerka došla, a ja mali tamo...

Da bih prešao u brigadu, morao sam dati otkaz u novinama i obaviti pregled u Šimunskoj u Zagrebu. Tamo mi doktor kaže: “Pa vi imate malo prošireno srce, nije teren za vas.” A ja sam po svaku cijenu htio ići u rat, odgovorim: “Pa eto, dobar sam za poginuti!” I tako sam prošao pregled, bilo je tijesno.

Prisluškivanje neprijatelja i nabavljanje opreme

Tako je krajem 1992. i početkom 1993. počeo osnutak 7. gardijske brigade “Puma” u Varaždinu.

- Bio sam pomoćnik zapovjednika brigade za informativno-političku djelatnost (IPD). U 7. gardijskoj proveo sam oko 860 dana, najviše u Dalmaciji.

- Informiranje vlastitih ljudi radili smo najmanje, jer je Korade imao običaj da o tome govore zapovjednici kako bi stjecali autoritet. Moja glavna zadaća na terenu bila je prisluškivanje neprijatelja, analiza njihovih razgovora i uspostava komunikacijskih kanala, na neki način, protuobavještajna borba.

Dok su “Pauci” iz Splita bili poznati po tenkistima i napadima, 7. gardijska bila je nadaleko poznata po izuzetno jakom ljudstvu, svojim Zagorcima i Međimurcima, Slavoncima, pa čak i Dalmatincima koje smo imali u brigadi. Međimuraca je ukupno bilo oko 400, kaže Šimunko.

Jedan od važnih ciljeva bio je što bolje dokumentirati rat za povijest. I sam je fotogra�irao, no svaka je bojna i manje jedinice u brigadi imala po formaciji pomoćnika za IPD. Posebno su se pratile radijske emisije sa suprotne strane i sve ono što se moglo saznati na druge načine (čitajte: prisluškivanjem i na druge načine).

Legendarne Pume prve su ušle u Knin

Sedma gardijska brigada “Puma” osnovana je 23. prosinca 1992. godine u Varaždinu pod zapovjedništvom Ivana Koradea. Jezgru ove ratne elite činili su branitelji sa sjeverozapada Hrvatske (Varaždin, Međimurje, Zagorje, Podravina) uz dragovoljce iz cijele Hrvatske i BiH. Sudjelovale su u ključnim operacijama od “Zime ‘94” do “Juž-

nog poteza”. Tijekom “Oluje”, 5. kolovoza 1995., zajedno s 4. gardijskom brigadom ulaze u oslobođeni Knin, gdje pripadnici 1. pješačke bojne na kninskoj tvrđavi razvijaju veliku hrvatsku zastavu. Kroz postrojbu je prošlo više od 4500 pripadnika, 91 je poginuo, jedan se vodi kao nestao, a više od 500 ih je ranjeno.

Za brigadu su nabavljene dvije VHS kamere, najviše su snimali i dokumentirali ratna događanja Branko Žeželj, jedno vrijeme savjetnik i pomoćnik brigade za IPD, Mladen Broz iz Dugog Sela i Siniša Deban iz Čakovca, IPD druge bojne 7. GBR, no i mnogi drugi.

Usto, po odluci zapovjedništva brigade, skupljao je donacije i nabavljao dodatnu opremu kakvu su imali samo specijalci, od džepnih računala Sharp (koja su topnicima služila za brže izračune) do japanskih uređaja za prisluškivanje neprijateljskih veza, pa i samog Milana Martića. Uređaje za prisluškivanje svojim su donacijama tada omogućili dečki iz Domašinca pod vodstvom Josipa Hamera, vlasnika disko kluba “Šampion”, kojemu

Njegova glavna zadaća bila je popunjavanje brigade gardistima, što je značilo organizaciju promidžbe putem radija, spotova, plakata i na druge načine, a na terenu prisluškivanje neprijatelja, analiza njihovih razgovora te dokumentiranje i arhiviranje snimljene građe

OBLJETNICA

Dobar za poginuti!

je i danas zahvalan. Naravno, oni nisu imali pojma za što daju donacije.

- Nepažnjom na sastanku Zbornog područja Split kod Gotovine netko spomene kako mi na Dinari prisluškujemo i “Ruse”. Već drugi dan cijela je Dalmacija brujala: “Rusi su došli na Dinaru!”

A priča je zapravo bila potpuno drugačija. Dolazi mi obavještajac Željko i kaže: “Čuli smo neke ruske razgovore na radiju, a ti znaš ruski!” Rekao sam mu da sam ruski učio samo u osnovnoj školi, no kako nitko drugi nije znao ni toliko, uvalili su mi snimke.

Slijedili su sati i dani pažljivog preslušavanja traka, snimali smo i pratili njihove razgovore. Postojala je velika opasnost za cijelu operaciju, ako su srpske snage dobile ruske helikoptere Mi-24, odnosno ubojice tenkova. - Sjedim, mučim se i nakon dva tjedna shvatim - to uopće

OBLJETNICA OPERACIJE OLUJA

JOSIP LISJAK, zapovjednik 2. bojne 24. domobranske pukovnije: Ovo

nije

vojna vježba, idemo u rat!’

- U najvećoj tajnosti i što brže morali smo mobilizirati 2. domobransku bojnu iz Međimurja. Bila je to prava utrka s vremenom. Dokumente postrojbe preuzeo sam u ponoć između 2. i 3. kolovoza u Varaždinu i odmah krenuo na zborno mjesto u Mačkovec. Zapovjednik pukovnije Ivica Ivaci stao je pred naš stroj i izgovorio rečenicu od koje su se svi naježili: “Ovo nije vojna vježba, idemo u rat!” Nitko tada nije odustao. Bio sam nevjerojatno ponosan na svoje dečke, prisjeća se zapovjednik Josip Lisjak.

U rano jutro 4. kolovoza stigli su na područje Novske, a potom srušenim željezničkim mostom kod Jasenovca prešli na desnu obalu i krenuli u siloviti napad prema Dubici i Baćinu. - Bili smo već treći dan na nogama, premoreni, pod stalnom paljbom s druge strane rijeke. A onda je iznenada do nas stigla vijest – pao je Knin! Saznali smo da su naše snage oslobodile kninsku tvrđavu. Među borcima je nastalo spontano, neopisivo veselje. Znali smo da je kraj i da je Hrvatska slobodna. To nam je u tom trenutku dalo neviđenu, novu snagu, zaključuje Lisjak (prema knjizi u rukopisu Drenov bok, autora Josipa Šimunka).

Dobar sam poginuti!

nije ruski! Radi se o tome da su to bili plaćenici (vjerojatno Kozaci iz Rusije) na srpskoj strani, tenkisti. Kada sam to ustanovio i prenio zapovjedništvu, naši tenkisti su odahnuli, nije bilo ubojica tenkova kako se sumnjalo, govorili su: “Lako ćemo s njima.” Tako je tema oko “Rusa” napokon

splasnula i u medijima u Dalmaciji, prisjeća se Šimunko. Istina o ubijenim novinarima

Sredinom srpnja 1995. godine, na poziv kolega iz Međimurja, vraća se novinarstvu kako bi pomogao u pokretanju Međimurskih novina.

iskusnim terencem. Kada je glavnina bojišta već bila oslobođena, umjesto uobičajenim pravcem uz Unu, krenuli su sporednim putevima prema bregovima. Tamo su, u jednom od talijanskih zaselaka, naišli na mještanina koji im je otkrio ključan podatak.

- Našli smo starca koji nam je rekao da zna točno mjesto gdje su četnici ubili dvojicu ruskih novinara. U to je vrijeme vladao ogroman pritisak međunarodne javnosti i Rusije jer se po medijima tvrdilo da su ih ubili Hrvati. Zamolili smo ga da nas odvede do obale Une i pokazao nam je točno mjesto pogubljenja. Brdar je to odmah javio našim službama u Zagreb kako bi se ta ljaga i pritisak konačno skinuli s naših leđa, prisjeća se Šimunko.

Prolazak kroz oslobođena područja ostavio je potresne slike. Selo Baćin bilo je u potpunosti razrušeno, gore od svega što je dotad vidio. Probijajući se prema Kostajnici i razgovarajući s borcima na položajima, moralo se iznimno paziti jer je Una na tom dijelu vrlo uska, a s druge su obale još uvijek vrebali neprijateljski snajperi.

- Naši su dečki bili presretni što je akcija krenula, ali i potpuno iscrpljeni. Zamislite, domobrani iz Druge bojne 24. domobranske pukovnije mobilizirani su u Međimurju tek 3. kolovoza. Tri dana uopće nisu spavali, bila je to čista ludnica! Zborno područje Bjelovar isprva nije ni bilo predviđeno za napadne operacije u “Oluji”. No, kad se zakompliciralo kod Petrinje, gdje su teške gubitke pretrpjeli dečki iz “Gromova”, stigla je zapovijed da i područje ZP Bjelovar uđe u obuhvat napada. Zapovjednici su obaviješteni u zadnji čas i naši su dečki doslovno u hodu krenuli u povijest.

Strašni Kujkovci U danima uoči i tijekom samih operacija, na bojišnici je, uz ozbiljnost situacije, bilo i snalažljivosti koja je graničila s �ilmskim scenarijima. Šimunko se kroz smijeh prisjetio kako su na terenu dovitljivo skrivali komunikaciju od neprijatelja, četnika.

- Kako zbuniti neprijateljske snage? To je bilo 1991. go-

Prodavao zelje da nabavi kameru!

Početkom 1993. godine, odmah po dolasku u 7. gardijsku brigadu i uoči njezina odlaska u pomoć u akciju Maslenica, pojavila se hitna potreba za nabavom kamere radi snimanja i dokumentiranja ratnog puta.

U to vrijeme VHS kamere bile su izuzetno skupe, pa je jedini izlaz bio traženje donacija po tvrtkama. No, odziv gospodarstvenika u to ratno vrijeme nije uvijek bio blagonaklon, jedan ga je čak u Čakovcu odbio riječima: - Ja plaćam porez, a što ti hoćeš?

Prilika se ipak otvorila u Varaždinu, u razgovoru s

dine, nakon rujna i oslobođenja Međimurja i Varaždina. Naši dečki na bojištu u Zapadnoj Slavoniji izmislili su ime “Kujkovci”. Na motorolama su namjerno “otežali” našu međimursku kajkavštinu do te mjere da nas preko radioveze nisu mogli razumjeti ni riječ. Zbunjeni neprijatelji su na kraju javljali svojim zapovjedništvima da su stigle neke opasne, nepoznate ustaške postrojbe zvane “Kujkovci”!, prepričava nam Šimunko. Prisjeća se i ranih dana te stvaranja terenske promidžbe, kada je s kolegom iz brigade jurcao od mjesta do mjesta kako bi privukli ljude i podigli moral.

- U tom ratnom kaosu i jurnjavi oko Koprivnice, u uniformama i pod punim naoružanjem, bio je sa mnom Ratko Dragović Klek. Uspjeli smo čak i promašiti put u magli te gotovo završiti s druge strane mađarske granice! Jedva smo se izvukli, ali i to su situacije koje pamtiš, dodaje.

Najteži zadatak: Nadgrobni govori za suborce

Odlasci suboraca bili su mu najteža strana rata. “Pume” su u ratu izgubile preko sedamdeset gardista, odnosno ukupno s 5. bojnom “Tigrova” 90-ak pripadnika.

Šimunko je uz zapovjednike bojni imao jednu od naj-

direktorom jedne lokalne tvrtke, Vilimom Cmrečakom. Kako tvrtka zbog teške ratne situacije nije imala gotovine, Cmrečak je ponudio nesvakidašnje rješenje.

- Ja ti dam 10 tona zelja, pa ga ti prodaj po Varaždinu!, rekao mu je. Šimunko je prihvatio ponudu i krenuo po varaždinskim trgovačkim �irmama prodavati kupus. Otvarajući vrata preporukom da Cmrečak nema gotovine, ali nudi zelje kako bi se kupila vojna oprema, uspio ga je prodati trgovačkim poduzećima i nabaviti kameru.

potresnijih dužnosti, pisanje oproštaja od poginulih suboraca, a često i držanje nadgrobnih govora na sprovodima. - To su bili posebno teški momenti. I danas se mjesec dana ranije moram psihički pripremati ako moram ići na groblje. Održao sam nekoliko desetaka pogovora na grobljima. Pamtim Bjelovar... Poginuo nam je satnik Kovačević, stari borac još iz “Tigrova”. Odemo na sprovod, masa ljudi i plač, a tamo kraj lijesa petero male djece jedno drugom do uha, kuća pokrivena slamom. Gledaš tu dječicu i pitaš se kako uopće stajati na nogama i održati govor. Nije to bilo za plakati, nego ne znaš ni sam što. Ne znam kako sam to uopće izdržao…

Unatoč svim strahotama i žrtvama, jednu stvar ističe s posebnim ponosom: - Najmanje smo problema imali s moralom vojnika. Svi su znali da idu u borbu za slobodu.

Danas, s povijesnom distancom, autor više od 20 knjiga i monogra�ija, najviše iz područja kulture, ali i oslobođenja Međimurja i Varaždina u ratu, neke još čekaju na tisak, poručuje kako sve te zapise nije pisao za svoje suborce koji jako dobro znaju kako im je bilo, već za generacije koje će za 50 godina istraživati kako se stvarala Hrvatska.

Zato u samoj operaciji “Oluja” nije sudjelovao kao časnik na terenu, nego od 4. kolovoza kreće na bojišnicu duž rijeke

Une kao ratni izvjestitelj, prateći međimurske domobrane i inženjerce.

Na teren je krenuo sa Željkom Brdarom iz Čakovca, prekaljenim ratnikom i

Pionirci 34. inž. bojne iz Čakovca na Savi na mjestu prijelaza kod Drenovog Boka

Jesu li Amerikanci pametniji od nas?

Zašto oni češće grade život koji žele, dok se mi borimo da preživimo život koji imamo?

Često nam se čini da je tamo bolje i ljepše, da ima više prilika, mogućnosti i bogatstva. No jesu li oni pametniji? Sposobniji? Ili se odgovor krije u nama samima i u pitanjima: „Jesmo li sami sebi dali pravo na uspjeh i sreću? Jesmo li odlučili biti sretni i usmjeriti sve svoje snage prema postizanju te sreće?“

Amerikanci odrastaju u kulturi koja ih sustavno uči da svoje sposobnosti pretvore u vidljivost, ponudu, cijenu i rast. Ne moraju imati bolju ideju, ali će je češće predstaviti. Ne moraju znati više, ali će lakše zauzeti poziciju stručnjaka.

Ne moraju biti sigurni da će uspjeti, ali će svoju ideju provjeriti na tržištu prije nego što od nje odustanu. „You deserve to be happy“ rečenica je uz koju odrastaju, a jedan je od njihovih snažnih životnih motiva postići upravo to stanje: sreću.

Mi smo svoj način razmišljanja razvijali u drukčijim okolnostima. Naučili smo improvizirati, rješavati probleme bez dovoljno resursa te preživjeti promjene zakona, in�laciju, nelikvidnost, ratove i nefunkcionalne institucije. Ali naša inteligencija preživljavanja nije isto što i inteligencija ekspanzije.

Na ovim se prostorima generacijama prenosila poruka da život nije tu da bi bio dobar, nego da bi se izdržao. „Šuti, može biti i gore.“ „Ne možeš imati sve.“ „Sve se mora krvavo zaraditi.“ Takve rečenice nisu samo bezazlene narodne mudrosti. One oblikuju naš odnos prema uspjehu, novcu, odmoru i lakoći.

Čovjeka koji se muči smatramo vrijednim, a onoga koji sve nosi sam odgovornim. Dajemo mu kredibilitet ako radi od jutra do mraka: on je „pošten jer se muči i trudi“. Nasuprot tome, lakoća izaziva sumnju. Ako netko dobro zarađuje bez vidljive iscrpljenosti, pitamo se što se krije iza toga. Ako se promovira, umišljen je. Ako želi luksuz, površan je. Ako radi četiri sata dnevno,

Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com

vjerojatno nije dovoljno ozbiljan. Tako patnja postaje dokaz karaktera. No osobni reset počinje neugodnim pitanjem: vjeruješ li da imaš pravo na život koji nije stalna borba? Ne na život bez problema, rada i odgovornosti jer takav život ne postoji. Riječ je o pravu da ne biraš patnju kada više nije potrebna i da lakoću ne smatraš prijevarom. O pravu da posao oblikuješ prema životu, umjesto da cijeli život podrediš poslu.

Na putu prema sreći koju želimo potrebno je odustati od svega što joj ne pridonosi. Ponekad treba odustati od nekih ljudi, navika, događanja i vlastitih ponašanja. Potrebno je napustiti uobičajene obrasce i uvjerenja, promijeniti sebe te postupno mijenjati kulturu oko sebe.

Možda su prethodne generacije preživjele upravo zato što nisu očekivale lakoću. Ali smisao njihove žrtve ne može biti da i mi nastavimo jednako patiti. Reset počinje kada se prestanemo pitati samo: „Što moram učiniti da preživim?“ i napokon se usudimo pitati: „Što želim stvoriti dok sam živ?“

Otvaranje uma ne znači zanemariti stvarnost, ponašati se neodgovorno ili vjerovati da je sve moguće ako dovoljno pozitivno mislimo. Znači razlikovati stvarnu prepreku od naslijeđenog uvjerenja. Prethodne generacije možda su morale izdržati kako bismo mi danas imali mogućnost birati. Smisao njihove žrtve ne može biti da nastavimo ponavljati njihovu bol. Najdublja zahvalnost nije živjeti jednako teško kao oni, nego upotrijebiti mogućnosti koje oni nisu imali.

Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com Vesna Baranašić, mag.oec.

IZ

MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

do svjetskog dizajnerskog vrha

Leon Končić dizajnirao za gin koja postaje

Ambalaža za premium gin s778, razvijena u suradnji s čakovečkom tvrtkom Stena Projects, spaja brački kamen i međimursku inovativnost

Piše: Sanja Heric

Brački kamen stoljećima je dio identiteta otoka. Od njega su građene kuće, oblikovani detalji i stvarani predmeti koji nose prepoznatljiv trag Mediterana. Danas je dobio sasvim novo lice, u ambalaži jednog od najboljih ginova na svijetu.

A ono što ovu priču čini još zanimljivijom jest činjenica da njezin autor nije s Brača, nego iz malog međimurskog Grabrovnika. Leon Končić spojio je brački kamen i međimursku kreativnost u dizajn koji je, zajedno s ginom s778, ove godine osvojio najuglednije svjetske nagrade.

Kad se dizajneru daju otvorene ruke…

Riječ je o ginu s778, koji je na prestižnom globalnom natjecanju World Gin Awards

proglašen najboljim London Dry ginom na svijetu. Dok je za okus zaslužna pažljivo osmišljena receptura i spoj odabranih trava, prvi pogled i osjećaj luksuza stvaraju ambalaža i dizajn iza kojih stoji međimurski dizajner Leon Končić.

Priča o ovoj neobičnoj suradnji počela je sasvim spontano. Leonov rad na društvenim mrežama zapazila je Larisa Hržić, inače asistentica na Filozofskom fakultetu u Splitu. Privukao ju je njegov raniji dizajn za vrhunsko vino vinarije Preiner, ali i način na koji pristupa svakom projektu – s puno pažnje prema detaljima i jasnom pričom koja stoji iza proizvoda.

Suradnja je krenula prirodno. Od prvog razgovora bilo je jasno da dijele sličan pogled na dizajn. Nisu željeli napraviti samo još jedan

luksuzni proizvod, nego kroz njega ispričati priču o Braču, njegovom kamenu, suhozidima i povijesti. - Najveća je zahvala i nagrada dizajneru kada mu klijent da potpuno otvorene ruke da se izrazi maksimalno i bez zadrške. Kada te se upakira u određene okvire, teško se možeš kreativno izraziti, govori nam naš sugovornik.

- Naš zajednički put počeo je prije tri godine kada je nastala primarna ambalaža – boca koja ima čep izrađen od pravog bračkog kamena i poseban detalj od voska koji asocira na tradicionalni suhozid. Htjeli smo da kupac dobije istinsku posebnost. Taj pečat u vosku čini razliku jer je svaki otisak malo drugačiji, pa čovjek ima osjećaj da u rukama drži jedinstven proizvod, objašnjava Leon.

Idemo napraviti kutiju od kamena!

Pravi dizajnerski izazov došao je kada je trebalo osmisliti sekundarnu ambalažu, odnosno kutiju. U industriji alkoholnih pića ona često ima kratki vijek, posluži da zaštiti i predstavi proizvod, a nakon otvaranja najčešće završi u otpadu.

Leon je želio promijeniti upravo taj obrazac. Htio je napraviti ambalažu koja će imati život i nakon što se boca isprazni. Prva ideja bila je gotovo doslovna, napraviti kutiju od pravog

bračkog kamena. No ubrzo je postalo jasno da takvo rješenje ima brojne probleme. Kutija bi težila između deset i petnaest kilograma, serijska proizvodnja bila bi gotovo nemoguća, a transport skup i zahtjevan. Zato se krenulo u potragu za drugačijim rješenjem. U suradnji s čakovečkom tvrtkom Stena Projects razvijena je posebna, lagana imitacija stijene koja izgledom gotovo potpuno podsjeća na pravi kamen. Na dodir i pogled mnogi vjeruju da drže masivan komad stijene. Tek kada ga podignu, shvate da ih je dizajn prevario. Najveće zasluge za to da ideja postane stvarni proizvod pripadaju Sanji Tot i Matiji Trupkoviću, koji su svojim znanjem, iskustvom i upornošću razvili proizvodni proces i pronašli materijalno rješenje koje je omogućilo realizaciju cijelog koncepta. No posebnost ove ambalaže nije samo u izgledu. Ona ima i drugu funkciju. Dok je boca u njoj, služi kao atraktivan stalak koji ističe gin u restoranu, hotelu ili privatnom prostoru. Kada se boca isprazni, poklopac se okreće, funkcionalni detalji nestaju, a kutija postaje samostalna dekorativna skulptura. Malo tko bi na prvi pogled mogao pogoditi da je predmet koji krasi prostor nekada bio ambalaža.

Leon Končić za sebe kaže da više voli da njegovi radovi govore umjesto njega. Ne voli

Trgovine KRK

• Dunjkovec, Glavna 21

• G. Hrašćan, Čakovečka 52

• Hlapičina 172

• Križovec 17

• M. Središće, Frankopanska 1

• Mačkovec, J. Bana Jelačića 114

• N. Selo Rok, M. Tita 49

• Novakovec, Selska ulica

• Pleškovec 30

DRUŠTVO

• Pribislavec, B. Radića 54

• Pušćine, Nikole Tesle 1a

• Selnica, Trg bana Jelačića 4

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Štefanec, Zrinskih 26

• Turčišće 21

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2 Ostale trgovine

• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)

• BIPA Čakovec (9-14 h)

Leonov dizajn boce gina u ku�ji koja izgleda kao skulptura

dizajnirao kutiju postaje skulptura

previše objašnjavati svoj stil, jer smatra da se najbolji dizajn vidi kroz sam proizvod. – Kao dizajner moram čvrsto stajati na zemlji. Veličina je u jednostavnosti. Odgojila me pop-kultura 90-ih, televizija, stripovi i vizualni sadržaji tog vremena. Dugo nakon gimnazije nisam točno znao što želim biti jer sam imao previše interesa i htio sam obuhvatiti sve. Danas se to prožimanje vidi u mom radu. Ima tu strojarske i inženjerske preciznosti, nacrta, proračuna i skica, ali i umjetničke strane koja svemu daje emociju, govori nam Leon. Naglašava kako ova kutija nije nastala u jednom trenutku inspiracije, nego kroz dugotrajan rad, proučavanje materijala i promišljanje svakog detalja.

Svjetska potvrda stigla iz New Yorka, Sofije i Londona Nakon mjeseci rada stigla je i potvrda međunarodne struke. Projekt je osvojio brončanu nagradu na DIELINE Awards, jednom od najvažnijih svjetskih natjecanja posvećenih dizajnu ambalaže, a Leon je priznanje svečano preuzeo u New Yorku. Uslijedilo je zlato na European Design Festivalu u So�iji, gdje je projekt osvojio European Design Awards Gold u kategoriji Packaging – Luxury, Limited Edition & Special Series. Posebno priznanje stiglo je i iz Sjedinjenih Američkih Država. Core77 Design Awards Professional Winner nagrada dodatno je potvrdila vrijednost projekta, budući

da se u svakoj kategoriji dodjeljuje samo jedno priznanje pobjedniku i jedno drugoplasiranom. Godina uspjeha zaokružena je i zlatnim te srebrnim odličjem na London Design Awards. Leon pritom ističe kako iza cijele priče nije samo njegov rad. Posebna zahvala pripada obitelji na podršci i strpljenju tijekom dugotrajnog procesa razvoja projekta, kao i Općini Štrigova, koja je projekt podržala još prije prvih međunarodnih nagrada i prepoznala njegov potencijal u najranijoj fazi. Zahvaljuje i fotografu Mateju Ščavničaru iz Štrigove te Steli Horvat iz Čakovca, čije su fotogra�ije omogućile da se tekstura, svjetlosne nijanse i detalji ambalaže vjerno prenesu publici diljem svijeta.

Iz malog mjesta na svjetski vrh Priča o Leonu Končiću i ginu s778 pokazuje kako se najbolji rezultati često rađaju upravo na spoju različitih svjetova. Brački kamen, oblikovan stoljećima, dobio je novo lice kroz ruke međimurskog dizajnera, a jedna neobična ambalaža postala je dokaz da funkcionalnost i umjetnost mogu živjeti zajedno.

Iz malog Grabrovnika krenula je priča koja je stigla do New Yorka, Londona i So�ije, ali njezina je najveća vrijednost možda upravo u tome što je ostala vjerna mjestima iz kojih je nastala - međimurskoj upornosti, bračkoj tradiciji i ljudima koji vjeruju da se i izvan velikih središta mogu stvarati velike stvari.

na European Design Fes�valu u pres�žnoj kategoriji Packaging – Luxury, Limited Edition & Special Series

Leon Končić u Sofiji preuzima zlatnu nagradu

CIGLom raZBIo vrata i prozore na majčinoj kući Bio sam revoltiran

Muškarac (25) razbio je betonskom ciglom prozore na majčinoj kući u Čakovcu, a kad mu je otvorila vrata, udario ju je po leđima. Sve to napravio je jer su ga, rekao je na sudu, roditelji izbacili iz kuće koju je sam renovirao. Sud nije imao razumijevanja za njegove tvrdnje i nepravomoćno ga je kaznio s 500 eura.

Do napada je došlo u ranim jutarnjim satima, oko 5:30, sredinom lipnja. Muškarac je prvo betonskom ciglom razbio dva prednja prozora na kući koja je vlasništvo njegove majke, a potom i staklo na ulaznim vratima. Kad mu je majka otvorila vrata, otvorenim dlanom ju je udario po leđima, ali je nije ozlijedio. Pred sudom je priznao sve. Objasnio je i zašto je bio toliko revoltiran. Kuću je, kaže, ranije renovirao vlastitim novcem, kupio je te iste prozore i vrata koja je te noći razbio. Nakon toga su ga roditelji, zajedno sa

suprugom i djecom, izbacili iz kuće. Sada u kući s roditeljima živi njegova sestra. Tvrdio je i da su mu se rugali putem društvenih mreža, i njemu i njegovoj obitelji. Kazao je i da majku nije želio udariti, nego maknuti u stranu dok je razbijao prozore i vrata. Toga istog dana popodne muškarac je sam došao u policijsku postaju, gdje je potom uhićen. Zadržan je do sljedećeg jutra, kada je doveden sudu na ispitivanje, a nakon toga pušten. Sud je kao olakotno uzeo priznanje, činjenicu da dosad nije kažnjavan te njegove imovinske prilike. Kao otegotno mu je uračunao primjenu sile prema majci i uništavanje imovine. Presuđeno mu je da plati 500 eura, u što je uračunato i vrijeme provedeno u pritvoru, pa dug iznosi nešto više od 420 eura. Uz to mora podmiriti i 50 eura sudskih troškova. (ik)

oTaC I SIN osuđeni za prijetnje smrću

Prijetili susjedima da će ih upucati

Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio oca i sina zbog prijetnji smrću susjedima, izrekavši ocu deset mjeseci zatvora zamijenjenih radom za opće dobro, a sinu osmomjesečnu uvjetnu kaznu.

Prema optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu, otac rođen 1966. i sin rođen 2003. su 30. ožujka 2024. oko 18 sati u dvorištu zaprijetili dvojici susjeda da će ih usmrtiti i da će im zapaliti kontejner u kojem žive. Mlađi optuženik pritom je jednom od oštećenika rekao da ima pištolj i da će ga iz njega upucati.

Prijetnje su, navodi sud, kod oštećenika izazvale osjećaj uznemirenosti i bojazni za

vlastiti život i život članova njihovih obitelji.

Obojica optuženika priznala su djela i izrazila kajanje. Sud je ocu, koji je ranije osuđivan, jedinstvenu kaznu zatvora od deset mjeseci zamijenio radom za opće dobro u trajanju od 600 sati, uzevši u obzir njegovo loše zdravstveno stanje. Sinu, dosad neosuđivanom i ocu dvoje malodobne djece, izrečena je uvjetna osuda s rokom kušnje od dvije godine i obveza plaćanja 50 eura sudskih troškova. Motiv sukoba iz presude nije razvidan. Žalba na presudu nije dopuštena jer su se stranke odrekle prava na nju. (ik)

ISPRED KAFIĆA u Palovcu ukraden električni bicikl

Iskoristio nepažnju i odveo se u noć

Nepoznati kradljivac iskoristio je trenutak nepažnje vlasnika te se domogao vrijednog prijevoznog sredstva u samom središtu Palovca. Kazneno djelo dogodilo se u četvrtak, 23. srpnja, u kasnim večernjim satima.

Kako navode iz policije, počinitelj je u Glavnoj ulici, u neposrednoj blizini lokalnog ugostiteljskog

INCIDENT Na hITNom prIjEmu u čakovečkoj bolnici

Liječnicu toliko uplašio da ga

je pregledala tek uz policiju

Kad je govorio da su "promašile profesiju", tvrdio je, mislio je na to da nisu znale po kojem ga protokolu moraju obraditi. Nezadovoljstvo je opravdavao time što su ga pustili da leži satima

Umirovljenik (70) koji je na Objedinjenom hitnom bolničkom prijmu čakovečke bolnice vikao i vrijeđao dežurnu liječnicu, a ona se toliko bojala da ga je pregledala tek kad su stigli policajci, kažnjen je na Općinskom sudu u Čakovcu s 300 eura. Sve se dogodilo ujutro 26. travnja lani. Muškarac je oko pola sedam stigao na hitni prijem zbog otežanog disanja i povišene temperature. Medicinske sestre napravile su trijažu i svrstale ga u kategoriju pacijenata čije liječenje počinje unutar sat vremena. Bio je stabilan, pa je čekao nalaze.

Prije osam sati počeo je galamiti. Prišao je prostoru gdje je sjedila liječnica, mahao rukama i, prema svjedokinjama, ušao u njezin osobni prostor. Vrijeđao ju je da je nesposobna, da ništa ne radi i da je promašila profesiju, uz vulgarni izraz. Jedna medicinska sestra stala je između njih jer je po njegovu ponašanju stekla dojam da bi mogao fizički nasrnuti.

Policija je pozvana dvaput. Kad su prvi put došli, muškarac se primirio, no čim su otišli opet je nastavio vikati. Liječnica je rekla da se osjećala ugroženom i da

MLADIĆ (24) s 1,5 promila nasrnuo na obitelj

ga se bojala pregledati, pa je pregled na kraju obavila tek u nazočnosti policajaca. Umirovljenik je krivnju osporavao. Priznao je da je vikao, ali je tvrdio da nikoga nije vrijeđao ni psovao. Rekao je da se od kreveta nije ni pomaknuo jer zbog operacije kralježnice teško i stoji. Kad je govorio da su "promašile profesiju", tvrdio je, mislio je na to da nisu znale po kojem ga protokolu moraju obraditi. Nezadovoljstvo je opravdavao time što su ga pustili da leži satima. Sud mu nije povjerovao. Prihvatio je iskaze liječnice i medicinske sestre kao

uvjerljive i podudarne te zaključio da je njegovo ponašanje prešlo granice običnog nezadovoljstva. Bolnički hitni prijem, naglasio je sud, ima status javnog mjesta jer radi bez prekida i otvoren je svima. Kao olakotne okolnosti sud je uzeo djelomično priznanje i to što ranije nije kažnjavan, pa mu je izrekao najnižu propisanu kaznu od 300 eura. Ako je plati u roku od 30 dana, dovoljno je uplatiti dvije trećine, odnosno 200 eura. Uz to mora podmiriti 30 eura troškova postupka. Presuda nije pravomoćna. (ik)

Bacio nož za suprugom, pa i majku

vukao

za kosu po terasi

Mladić (24) iz čakovečkog kraja završio je iza rešetaka nakon što je pijan nasrnuo na izvanbračnu suprugu, a onda i na vlastitu majku koja ga je pokušala smiriti. Sud ga je proglasio krivim za nasilje u obitelji i poslao na osam dana zatvora.

Sve je počelo navečer 24. lipnja u obiteljskoj kući. Muškarac je s 1,45 promila alkohola u krvi počeo vikati i vulgarno vrijeđati suprugu,

aludirajući na njezinu obitelj. Nije ju puštao van iz kuće, a zatim ju je uhvatio rukama za vrat.

Kad se uspjela otrgnuti i istrčati van, za njom je bacio kuhinjski nož i srećom, promašio. Žena se sklonila kod njegove majke, no on je došao za njom i nastavio je gurati na terasi.

U želji da ga smiri, umiješala se i njegova majka, ali on se okrenuo i na nju, gurao

Maloljetnik

objekta, ukrao nezaključani električni sklopivi bicikl. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko stotina eura. Protiv nepoznatog kradljivca podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu za kazneno djelo krađe, dok policija nastavlja tragati za njim i ukradenim biciklom. (sh)

ju, uhvatio za kosu i vukao po terasi. Nijedna od žena nije zadobila tjelesne ozljede, ali su, kako je sud utvrdio, bile preplašene i uznemirene.

Policija ga je iste večeri uhitila. Alkotest je pokazao gotovo 1,5 promila, no zapisnik o mjerenju odbio je potpisati.

Pred sudom je priznao sve što mu se stavljalo na teret. Zamolio je da mu se u obzir uzmu priznanje, loše

imovinsko stanje i to da ranije nije kažnjavan za istu vrstu prekršaja. Do sada je jednom bio kažnjen novčano, zbog vrijeđanja službenih osoba. Kao otegotno sud je ocijenio što je nasrnuo na više osoba odjednom. Osuđen je na osam dana zatvora, koje je već u cijelosti odslužio jer je od uhićenja bio zadržan. Oduzet mu je i nož kojim je prijetio, s nalogom da se uništi. Presuda je nepravomoćna. (ik)

završio u bolnici, a njegov

Kukirin u policiji

U petak, 24. srpnja, oko 15 sati u Vučetincu se dogodila prometna nesreća u kojoj je ozlijeđen stariji maloljetnik. Nesreću je skrivio 23-godišnji mladi vozač pod utjecajem alkohola (0,19 g/kg) koji je automobilom čakovečkih registracija skretao ulijevo, a da nije propustio vozila iz suprotnog smjera. Pritom je naletio na električni romobil na kojem se nalazio maloljetnik sa zaštitnom kacigom. Mladić je pao na kolnik te je prevezen u Županijsku bolnicu

Čakovec, gdje se čeka kvalifikacija ozljeda o kojoj ovisi sankcija za vozača auta. Policijskim očevidom utvrđeno je da je maloljetnik upravljao romobilom marke „Kukirin M5 PRO“ snage jače od 0,6 kW i brzine veće od 25 km/h. Takvo se vozilo ne smatra osobnim prijevoznim sredstvom te mu je zakonom potpuno zabranjeno sudjelovanje u prometu. Romobil je oduzet, a maloljetniku slijedi optužni prijedlog i kazna od 130 eura. (sh) Maloljetnik je

SuDar auTa I romoBILa u Vučetincu

U VELIKOJ AKCIJI pao narko-klan s više kilograma sintetske droge

Kuhali Galaxy i amfetamine u improviziranim laboratorijima

Razbijena organizirana skupina koja je na sjeveru Hrvatske u improviziranim laboratorijima sama proizvodila i dilala teške sintetske droge

Višemjesečno, iznimno opsežno i tajno kriminalističko istraživanje usmjereno na suzbijanje zlouporabe opojnih droga kulminiralo je hvale vrijednim rezultatom međimurske policije. U koordiniranoj akciji Službe kriminalističke policije PU međimurske, Grupe za organizirani kriminalitet i kriminalitet droga, provedenoj u suradnji s kolegama iz PU zadarske i elitnim policijskim timovima PNUSKOK-a, potpuno je razbijena organizirana skupina koja je na sjeveru Hrvatske u improviziranim laboratorijima sama proizvodila i dilala teške sintetske droge.

Kuhali drogu pa prodavali

Istraživanjem je utvrđena osnovana sumnja da su petorica mladih hrvatskih državljana, u dobi od 21, 24, 26, 27 i 28 godina, tijekom duljeg razdoblja na području Međimurske županije sustavno proizvodili, odnosno „kuhali“ opasne

Zaplijenjene su stotine grama sintetskih droga (Galaxy), amfetamina, kanabisa i ketamina, zajedno s priborom za vaganje, eurskim novčanicama i streljivom

sintetske droge – amfetamin i izuzetno zloglasni sintetski kanabinoid poznat pod uličnim nazivom „Galaxy“. Pomoću raznih prekursora i ostalih kemijskih tvari za povećanje mase, skupina je proizvela i u optjecaj stavila između 5 i 7 kilograma droge. Potom su je prepakiravali u manje doze i preprodavali lokalnim konzumentima. Osumnjičeni su na taj način nakupili ukupno 47 kaznenih djela neovla-

AUTOM oduzeo prednost motociklistu u Žabniku

Mladić pao s Kawasakija i završio u bolnici

U ponedjeljak, 27. srpnja, oko 22 sata u Žabniku se dogodila teška prometna nesreća u kojoj je stradao 22-godišnji motociklist. Do prometne je došlo na raskrižju Ulice Zrinskih i pristupne ceste benzinskoj postaji zbog oduzimanja prednosti prolaska. Nesreću je skrivio 25-godišnji vozač osobnog automobila čakovečkih registarskih oznaka koji se kretao Ulicom Zrinskih. Dolaskom do raskrižja započeo je skretanje ulijevo prema benzinskoj postaji, no pritom nije propustio motocikl koji je dolazio iz suprotnog

smjera i zadržavao smjer svog kretanja. U tom je trenutku u automobil izravno naletio motocikl marke "Kawasaki" kojim je upravljao 22-godišnjak. Od siline udara motocikl se prevrnuo, a mladi vozač je pao na kolnik. Ekipa hitne medicinske pomoći prevezla ga je u Županijsku bolnicu Čakovec gdje je zadržan na daljnjem liječenju, a točna kvalifikacija njegovih ozljeda znat će se naknadno, o čemu ovisi hoće li protiv vozača automobila slijediti prekršajni ili kazneni postupak. Policijskim je očevidom utvrđeno i više prekršaja na

MLADIĆ (22) završio iza rešetaka

štene proizvodnje i prometa drogama.

Tijekom višemjesečne operacije policajci su proveli niz dokaznih radnji te ostvarili više uspješnih zapljena, prikupivši neoboriv materijalni dokazni materijal. Na temelju naloga Županijskog suda u Varaždinu pretreseni su domovi i drugi prostori na više lokacija. Tom je prilikom zaplijenjen čitav arsenal različitih opijata: stotine grama ra-

PRESUDA

ZBOG ozljede na radu

Radnica ozlijedila ruku na traci za madrace

Radnica preloške tvrtke Hilding Anders prije nešto više od sedam godina ozlijedila je ruku dok je u pogonu okretala madrac, a sud je ovih dana naložio poslodavcu da joj isplati 7155,85 eura odštete.

znih sintetskih kanabinoida (xF-ADB, MDMB-Fubinaca, MDMB-Chminaca), stotine grama amfetamina, kanabisa i ketamina, ali i značajne količine ekstazija, kokaina, hašiša te sintetskih stimulansa (NEP i PVP).

Zaplijenjen novac, streljivo i vage

Uz drogu, policija je oduzela 36 komada lovačkog streljiva kalibra 12, gotovo 3900 eura u sitnim novčanicama koje potječu od ulične prodaje te veliku količinu vaga, mješalica i opreme za pakiranje. Četvorica osumnjičenih (21, 24, 26 i 27 godina) predana su pritvorskom nadzorniku uz kaznene prijave Općinskom državnom odvjetništvu za mladež u Čakovcu. Peti član bande, 28-godišnjak, od ranije se nalazi u istražnom zatvoru nakon što je u njegovu automobilu pronađeno više od 100 grama ketamina. Istraživanje se nastavlja, a prijavljeno je još pet osoba. (sh)

Mladić (22) stradao na neregistriranom "Kawasakiju" za koji nije imao vozačku dozvolu

strani stradalog motociklista. Naime, 22-godišnjak je upravljao neregistriranim i neosiguranim "Kawasakijem", a u vozačku dozvolu nije imao upisanu odgovarajući A kategoriju za upravljanje takvim

Vozio unatrag pa oborio dijete

Pravi niz teških prekršaja i potpunu neodgovornost u prometu demonstrirao je 22-godišnji mladić koji je u ponedjeljak, 27. srpnja, oko 10 sati u Piškorovcu vožnjom unatrag naletio na dijete. Odlukom dežurne sutkinje prekršajnog odjela

Općinskog suda, vozač je nakon uhićenja sproveden na 15 dana u varaždinski zatvor, dok mu je neregistrirano i neispravno vozilo oduzeto.

Nesreća se dogodila kada se 22-godišnjak uključivao u promet vožnjom

unatrag s kolnog ulaza na ulicu. Pritom se nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike, niti je vodio računa o položaju vozila i brzini, pa je automobilom zadarskih registracija udario u dijete koje se nalazilo na kolniku.

vozilom. Teže posljedice u ovom je slučaju zasigurno spriječila zaštitna oprema –mladić je tijekom vožnje na glavi nosio propisanu, homologiranu i uredno pričvršćenu kacigu. (sh)

Mališan je od udara pao na cestu te je privatnim vozilom hitno prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je zadržan na promatranju, a težina ozljeda znat će se naknadno.

Policijskim očevidom i provjerom izbijeljen je nevjerojatan popis prekršaja uhićenog mladića. Vozio je prije stjecanja prava na

Do ozljede je došlo u ožujku 2019., dok je žena radila na traci za lijepljenje madraca. Slagala je spužvu i jezgru, a kod nekih težih modela morala je madrac i okretati. Baš je pri tome osjetila jaku bol u lijevoj ruci i podlaktici.

Istoga dana javila se stručnjaku zaštite na radu i rekla mu da je boli ruka. Ponudio joj je da je odveze liječniku, no odgovorila je da će otići sama. Na pregled je otišla nekoliko dana kasnije. Zatim je slijedilo dugo liječenje u čakovečkoj bolnici, operacija i trajne posljedice, bol i slabija pokretljivost lijeve podlaktice i ručnog zgloba. Iz tvrtke su krivnju odbijali. Tvrdili su da je radnica

sama, svojom nepažnjom, izazvala ozljedu i da je, jer nije odmah otišla liječniku, sama pridonijela pogoršanju. Isticali su i da su joj utvrđene tegobe koje nemaju veze s ozljedom na poslu. Sud te tvrdnje nije prihvatio. Prema Zakonu o zaštiti na radu, za ozljedu koju radnik zadobije na poslu smatra se da potječe od rada, pa poslodavac za nju odgovara bez obzira na krivnju. Osloboditi se može jedino ako dokaže da je radnik postupio krajnje nepažljivo, a to tvrtka u ovom slučaju nije uspjela.

Sud je dio zahtjeva prihvatio i naložio tvrtki da ženi isplati 7.155,85 eura, uz zatezne kamate, te joj vrati još 3.812,50 eura troškova postupka. Novac je dobila za pretrpljene bolove, strah, smanjenje životnih aktivnosti, ožiljak na šaci te za tuđu pomoć i troškove liječenja. Presuda nije pravomoćna. (ik)

NAMJERNO IZAZVAO dva požara u krugu tvrtke u Zrinsko-frankopanskoj ulici

Uhićen 54-godišnjak koji je

zapalio ormariće i radionicu

Brzom i efikasnom reakcijom čakovečke policije, istog dana u večernjim satima uhićen je 54-godišnjak kojeg se sumnjiči da je proteklog vikenda izazvao dva požara u krugu tvrtke u Zrinsko-frankopanskoj ulici. Zbog osnovane sumnje u počinjenje teškog kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, nad njim se trenutno provodi detaljno kriminalističko istraživanje. Sve se odigralo u nedjelju, 26. srpnja, oko 15:30 sati. Osumnjičeni je najprije ušao u prostoriju garderobe u prizemlju upravne zgrade, gdje je zapalio unutrašnjost jednog garderobnog ormarića. Vatra se ubrzo proširila i na susjedni ormarić, pri čemu je unutrašnjost obaju ormarića u potpunosti izgorjela, a zidovi prostorije su zacrnjeni od gustog dima.

upravljanje B kategorijom, a zbog ranije prikupljenih više od devet negativnih bodova zahtjev za izdavanje vozačke dozvole ne smije ni podnijeti sve do 2027. godine.

Uz to, automobilu je prometna dozvola istekla za više od 15 dana, a za njega nije imao ni obvezno osiguranje.

Nakon toga, počinitelj se uputio prema radionici u stražnjem dijelu dvorišta tvrtke, gdje je pod natkrivenim prostorom podmetnuo vatru na drvenom otpadu. U tom drugom buktinji djelomično su izgorjeli drveni otpad i krovište samog objekta, a nastala su i ozbiljna oštećenja na električnim instalacijama radnog stroja te sustavu rasvjete. Širenje vatre na ostatak kompleksa i još veću štetu spriječila je brza i učinkovita intervencija vatrogasaca Javne vatrogasne postrojbe grada Čakovca koji su požare ubrzo ugasili.

Očevidom, koji je obavljen uz prisustvo inspektorice za zaštitu od požara i eksploziva, službeno je potvrđeno da je uzrok požara namjerna ljudska radnja. Ukupna materijalna šteta utvrdit će se po zaprimanju odštetnog zahtjeva tvrtke. (sh)

Da stvar bude gora, vozilo je nakon nesreće upućeno na izvanredni tehnički pregled gdje je utvrđen niz opasnih kvarova – od neispravnosti uređaja za upravljanje i rasvjetu, preko uređaja za vidljivost, pa sve do loših pneumatika. Zbog svega navedenog, automobil je privremeno oduzet do konačne sudske odluke. (sh)

GLOBALNO I LOKALNO

Nije sramota učiti od Švedske

Od 1. siječnja iduće godine građani Hrvatske moći će preko Hrvatskog investicijskog računa ulagati svoju štednju za kupnju dionica na tržištima kapitala bez poreza do vrijednosti od 200.000 eura. Novi prijedlog Vlade zapravo je pomalo iznenađujući, a prve reakcije građana su pozitivne. Čini se da je novi zakon prepisan od Švedske, pa se može reći da i Vlada pomalo uči. Razlog zbog čega je država odlučila uvesti takvu mogućnost je očit. Hrvatske banke su u stranom vlasništvu i građani kad je riječ o štednji od njih nemaju previše koristi, uz kamatu od 0,2 posto. Prije nekoliko godina država je da bi potaknula banke na veće kamate omogućila ulaganje u zapise i obveznice uz kamatu koja je jedva pokrivala in�laciju.

Kako �inancijska pismenost građana polako raste, oni sve više postaju nezadovoljni. Kako bi spriječili pad vrijednosti svoje ušteđevine zbog in�lacije, građani su zapravo prisiljeni ulagati u �inancijske instrumente putem raznih fondova na tržištu kapitala.

To dovodi do bijega štednje iz banaka u razne fondove kapitala kao i indeksne fondove koji prate svjetska tržišta dionica. Drugim riječima, hrvatski građani svojim ušteđevinama �inanciraju strana gospodarstva.

Zbog toga je jedan od ključnih uvjeta barem prema prijedlogu novog zakona o hrvatskom investicijskom računu koji može imati svaki građanin

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

da ulagač za godinu ili dvije mora 20 posto svoje ušteđevine uložiti u dionice ili druge instrumente hrvatskih tvrtki preko Zagrebačke burze.

Na taj bi se način potaknuo rast tržišta kapitala u Hrvatskoj, odnosno ulaganje štednje građana u razvoj domaćih tvrtki. Dakako, ostatak od 80 posto štednje može se uložiti u globalno tržište kapitala. Ulagač odnosno investitor i dalje će snositi rizik ulaganja, dionice mogu rasti ali i padati, no zbog niza pogodnosti, građanima će se isplatiti takva ulaganja iz više razloga. Prvi je što nema poreza, a drugi je mnogo veća sigurnost ulagača. No čini se da će treći razlog biti odlučujući, barem prema najavama, a to je jednostavnost postupka, barem se tako najavljuje.

Naime, mnogi bi mali štediše već ulagali u razne fondove kapitala no smatraju cijeli postupak previše kompliciranim, a brokerske naknade mogu im pojesti on malo zarade pa radije drže svoju ušteđevinu u bankama na štednji iako znaju da gubi vrijednost zbog in�lacije.

JOSIP MARTAN iz Palovca, majstor za tokarilicom

Komad drveta sam priča svoju priču

- Odeš na mašinu, staviš drvo, u glavi imaš sliku. Neka ti ideja dođe, nekad ti se drvo raskoli pa moraš smanjiti uradak. Na kraju izađe čisto nešto drugo nego si planirao

Piše: Vlasta Vugrinec

Odlazak u mirovinu velika je prekretnica u životu svakog radnog čovjeka. Istina, dio potencijalnih umirovljenika užasava se tog dana, neki jedva čekaju predah dok ima i onih koji se posvećuju svojim hobijima, stvarima za koje prije nisu imali vremena.

Jedan od njih je Josip Martan iz Palovca. Nekadašnji stolar i modelar danas sate provodi u radionici uz svoju tokarilicu pretvarajući komade suhe trešnje i oraha u vrhunske uporabne i ukrasne predmete koji brzo pronalaze put do zadovoljnih vlasnika.

Orah i trešnja prirasli su mu srcu

Kada je iza sebe ostavio godine rada u stolariji i izradi masivnih kuhinja te modelariji, Josip je brzo shvatio da mu mirno sjedenje ne odgovara.

- Dok dođeš u penziju, ako se opustiš i navikneš na

to, zbetežaš se i hodaš po doktorima! Ja sam nemiran, ne velim biti na miru. Ujutro na brzinu sa suprugom popijem kavu i moram ići nešto prčkati, kaže Josip.

Njegova radionica danas je mjesto gdje mašti preuzima vodstvo, a ruke naučene na dugogodišnje baratanje drvom čine čuda. Materijal je, kaže, skupljao godinama tako da u svojevrsnom skladištu bira između suhih komada trešnje, oraha i drugog kvalitetnog drva koji strpljivo čekaju svoju priliku. Ipak, posebnu draž u izradi čini priroda samog drveta koja često sama diktira konačni oblik.

- Odeš na mašinu, staviš drvo, u glavi imaš sliku. Neka ti ideja dođe, nekad ti se drvo raskoli pa moraš smanjiti uradak. Na kraju izađe čisto nešto drugo nego si planirao.

To je najslajše! Nekad, kad si već na kraju i završavaš obradu, drvo se razleti. Bude ti žao jer si uložio tri-četiri sata, ali onda

PEKLENICA

Kretanje pješaka prometnom dionicom u Peklenici uskoro će postati znatno sigurnije. Na svečanosti održanoj u Karlovcu, u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Gradu Mursko Središće uručen je ugovor o su�inanciranju projekta izgradnje pješačke staze uz županijsku cestu ŽC2003.

Kroz Program održivog razvoja lokalne zajednice i Program podrške brd-

se smiriš i ideš dalje, opisuje svoj način rada.

Uglavnom, nitko ga ne opterećuje, ako ima volju radi, ako nema, ode u vrt.

Za izradu posuda, daski i ukrasnih predmeta najrađe bira orah i trešnju. Kako ističe, orah je zahvalan za obradu, nije premekan, a drži čvrstoću te daje predivnu formu, dok je trešnja vizualno ljepša jer ima “šare”.

Estetika ide u korak s praktičnosti

Posebnu pažnju posvećuje završnoj obradi. Svaki predmet prođe kroz dugotrajan proces brušenja, a umjesto

umjetnih lakova i štetnih kemikalija, Josip koristi isključivo prirodna ulja sigurna za doticaj s hranom.

- Svi uporabni predmeti namijenjeni kuhinji premazuju se specijalnim uljnim premazima kako bi se u njima bez straha mogla posluživati hrana, objasnio je. Za razliku od lakiranja na bazi vode koje koristi tek za pojedine dekorativne komade, ulje naglašava prirodne godove i godinama štiti drvo. Njegovi radovi ne ostaju dugo na policama. Većina unikata koje izradi ubrzo završi u domovima prijatelja, poznanika ili kupaca koji cijene ručni rad.

- U mojoj kuhinji nema puno toga jer supruga sve razgrabi! Čim nešto napravim, ona odnese za darove. Sad mi je ostala još samo jedna kutija za nakit, i to zato jer je napravljena tako velika da unutra ne može stati samo zlatnina, nego sve ostalo, šali se Josip.

Josipa s njegovim unikatnim radovima može se pronaći i na čakovečkom sajmu.

Stiže 39 tisuća eura za novu pješačku stazu

sko-planinskim područjima, Gradu su odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 39.000,00 eura.

Ta će potpora značajno rasteretiti gradski proračun pri �inanciranju vlastitog udjela u investiciji čija je ukupna vrijednost procijenjena na 211.949,88 eura. Preostali dio projekta zajednički �inanciraju Županijska uprava za ceste Međimurske županije i Grad Mursko Središće u jednakim omjerima od po 50 posto.

Predviđeni radovi obuhvaćaju izgradnju staze od samog centra naselja i Društvenog doma u Peklenici pa sve prema naselju Križovec. Kako gradonačelnik Dražen Srpak zbog godišnjeg odmora nije nazočio svečanosti, ugovor je u ime Grada preuzeo Josip Sršan, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo. Nova pješačka staza podići će razinu sigurnosti svih sudionika u prometu, a posebice djece i starijih mještana. (sh)

Josip Martan sa škrinjicom za zlatninu

Unikatni radovi od drva

Inkluzivni vodič otkriva Međimurje bez prepreka

Inkluzivni vodič “Međimurje jednako tvoje“, publikacija je koja na jednom mjestu donosi informacije o pristupačnim turističkim sadržajima i olakšava planiranje boravka svim posjetiteljima

Putovanje je najljepše kada ga možemo planirati bez neizvjesnosti i doživjeti bez prepreka. Upravo zato Turistička zajednica Međimurske županije izradila je Inkluzivni vodič “Međimurje jednako tvoje“, publikaciju koja na jednom

o pristupačnosti važne za kvalitetno planiranje putovanja. U njemu se nalaze informacije o pristupačnosti prirodnih atrakcija, kulturnih znamenitosti, smještaja, centara za posjetitelje, manifestacija i drugih sadržaja diljem Međimurja.

veću samostalnost tijekom putovanja i bezbrižnije istraživanje svega što Međimurje nudi. Od zelenih krajolika i rijeka, preko bogate kulturne baštine i aktivnog

odmora, do vrhunskih okusa, lokalnih proizvoda i nagrađivanih vina – Međimurje želi biti destinacija u kojoj se svaki gost osjeća dobrodošlo i može stvoriti vlastite uspomene.

Vodič je dostupan na web stranici Turističke zajednice Međimurske županije www.tzm.hr

Inkluzivni vodič još je jedan korak prema stvaranju destinacije u kojoj različitosti nisu prepreka, nego dio bogatstva turističkog iskustva. Kreni u istraživanje Međimurja s više sigurnosti, slobode i mira. Jer Međimurje je jednako tvoje.

ČESTITKA Ljerke Cividini, gradonačelnice Grada Čakovca povodom praznika

Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja

Oluja je simbol naše slobode i nacionalnog

ponosa

„Poštovane sugrađanke i sugrađani,

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja jedan je od najsnažnijih simbola hrvatske slobode i nacionalnog ponosa. Na ovaj poseban dan s dubokim poštovanjem prisjećamo se povijesne pobjede u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“, koja je označila ostvarenje višestoljetne težnje hrvatskoga naroda za životom u slobodnoj, samostalnoj i suverenoj državi.

S posebnim pijetetom odajemo počast svim poginulim, nestalim i preminulim hrvatskim braniteljima. Njihova hrabrost, nesebičnost i žrtva trajno su utkane u temelje naše Domovine i obvezuju nas da čuvamo mir, slobodu i dostojanstvo za koje su se borili. Iskrenu zahvalnost upućujem svim hrvatskim braniteljima, sudionicima Domovinskog rata i njihovim obiteljima, koje su zajedno s njima podnijele te-

ret najtežih dana hrvatske povijesti.

Neka nas ovaj dan podsjeti da se snaga Hrvatske oduvijek ogledala u odlučnosti i ljubavi prema Domovini. Naša je odgovornost budućim naraštajima prenijeti istinu o Domovinskom ratu te graditi društvo dostojno žrtve onih koji su nam omogućili da danas živimo u slobodnoj Hrvatskoj. S ponosom u srcu i trajnom zahvalnošću našim braniteljima, svim građankama i građanima čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Gradonačelnica Grada Čakovca

Organizatori obećavaju boga� gastronomski program

noć u Štefancu

U Štefancu, čakovečkom prigradskom naselje, započele su pripreme za tradicionalnu Ribarsku večer, koja će se održati 28. kolovoza 2026. godine. Omiljena mjesna manifestacija okuplja sve generacije, a prikupljena sredstva usmjerena su za rad i razvoj Nogometnog kluba Jadran Štefanec.

Organizatori pozivaju mještane, navijače i prijatelje kluba da donacijama i potporom pomognu u

ČAKOVEČKO PROŠTENJE u slikama

Mali Asiz stigao u Čakovec

realizaciji događaja. Uz bogat gastronomski i zabavni program, ovogodišnje izdanje donosi i novost. Naime, po prvi put trčat će se "Štefanski đir", utrka namijenjena rekreativcima i sportašima svih uzrasta. Iz NK Jadran ističu kako je svaka pomoć dragocjena za nastavak rada kluba te pozivaju sve ljude dobre volje da se pridruže i podrže ovu lijepu sportsko-društvenu priču. (vv)

U sklopu Duhovne zone uz Crkvu sv. Nikole biskupa, posjetitelje ove godine čeka novost – Mali Asiz, umanjena replika crkvice Porcijunkule. Riječ je o novom prostoru inspiriranom životom svetog Franje Asiškog i izvornom Porcijunkulom.

- Duhovna zona ove godine proširena je u odnosu na lani. Ova godina je ujedno i 800. obljetnica smrti svetog Franje Asiškog, pa smo samim time odlučili napraviti umanjenu repliku crkvice Porcijunkule u Asizu. Uspjeli smo u tome i mislim da crkvica izgleda jako lijepo. Pozivam sve da dođu

pogledati i vide što zapravo slavimo svake godine kada je Gospa od Anđela, poručila je Nives Radek, direktorica Turističke zajednice Grada Čakovca. Program trodnevnice u Duhovnoj zoni započeo je u četvrtak u 17:30 svetom ispovijedi, a traje sve do subote. Svete mise u sklopu trodnevnice u četvrtak, petak i subotu predvodi fra Josip Ivkić s Trsata, dok je u nedjelju u 9:30 na rasporedu svečana procesija kroz grad, nakon koje je središnje euharistijsko slavlje u 10 sati. Dok je u 11,30 sati tradicionalna misa na slovenskom i mađarskom jeziku. (jo)

Nova lokacija za glavnu binu

Za razliku od prošle godine, kada je glavna koncertna pozornica bila na SRC-u Mladost, na 62. Porcijunkulovu ona je preseljena u Zrin-

sko-frankopansku ulicu, kod pješačkog prijelaza u blizini restorana “Batak”. Ta

ulica biti zatvorena za promet do 4. kolovoza.

će

(jo)

Mlade djelatnice “Sladoledne čarolije na kotačima” pozivaju vas na najopušteniju Urban plac zonu na Porcijunkulovom

Žari se i pali u gastro kutku “Brko de Cuisine: Catering & showcooking”. Urban plac ove godine nalazi se u Parku Valenta Morandinija gdje se svakodnevno od 16 do 24 održava Tajer i kupica, gastro kutak s velikom ponudom jela

Prljavci su otvorili Porcijunkulovo, a brojna je publika uživala u njihovim najvećim hitovima

RIBARSKA

U Park zoni očekuju vas radionice za djecu i program koji će zabavi� i roditelje i najmlađe

Tata Gabrijel, mama Sara i mala Rahela Fabić iz Varaždina posje�li su Mali Asiz u Duhovnoj zoni

Porcijunkulovo

Službeno je započelo 62. Porcijunkulovo, koje do nedjelje, 2. kolovoza, donosi pregršt sadržaja u dvanaest tematskih zona. Dok obitelji i najmlađi uživaju u Parku i Urban Plac zoni, zona Doba Zrinskih posjetitelje vraća u daleku prošlost. Osim koncerata po cijelome gradu, u centru se nalaze štandovih lokalnih proizvoda i bogata gastro ponuda. A za one željnih aktivnosti na otvorenom, tu je Macan sa svojom Sportsko-rekreativnom zonom. Zato iskoristite ljetne dane, prošećite Čakovcem i doživite atmosferu našeg najvećeg proštenja. (jo)

Što posjetitelje

očekuje za vikend?

U subotu od 7 sati Park Rudolfa Kropeka ugošćuje 27. Međunarodni oldtimer susret, dok koncertni pro-

gram u Zrinsko-frankopanskoj ulici od 21 sata predvode Matija Cvek u subotu te Neda Ukraden u nedjelju. (jo)

Na Urban placu uživalo se atmosferi Prve ženske humanitarne utrke Girls run - žena za ženu, a sav prihod ide za Sigurnu kuću

Udruga žena Dunjkovec izložila je svoje rukotvorine na sajmu u centru

Možete se okuša� u streličarstvu u sklopu zone Doba Zrinskih

Chill zona odlična je za obiteljsko ili prijateljsko druženje, uz ležaljke i glazbu, ambijentalni ugođaj uz fontanu i naravno piće

Mali Samuel Vlah s mamom Valen�nom i djelatnicom Duhovne oaze Marte Prekrat

Najviše ljudi privuče centar grada, koji je doduše zbog zatvorenog trga nešto siromašniji ove godine. Pa ipak potez od Trga Republike do Franjevačkog trga uvijek je prepun, a tuda će u nedjelju prolazi� i glavna procesija

Sportsko-rekrea�vna zona na Macanu ima svaki dan gimnas�čki poligon za najmlađe u prijepodnevnim i popodnevnim sa�ma

ČESTITKA GRADONAČELNIKA GRADA MURSKO SREDIŠĆE

Prisjećamo se svih hrvatskih branitelja

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja s ponosom obilježavamo, prisjećajući se veličanstvene vojno-redarstvene operacije Oluja, kojom je ostvarena pobjeda u Domovinskom ratu te oslobođen velik dio okupiranog hrvatskog teritorija. Ulazak hrvatskih snaga u Knin i podizanje hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi ostali su trajni simboli slobode, pobjede i zajedništva hrvatskog naroda.

S dubokim poštovanjem i zahvalnošću prisjećamo se svih hrvatskih branitelja, kao i onih koji su za slobodu naše domovine položili svoje živote. Njihova hrabrost, požrtvovnost i ljubav prema Hrvatskoj trajno su utkane u temelje naše neovisne i demokratske države.

Zahvaljujući pobjedi u Domovinskom ratu danas živimo u slobodnoj, suverenoj i međunarodno priznatoj Republici Hrvatskoj. Naša je odgovornost čuvati istinu

o Domovinskom ratu, njegovati uspomenu na hrvatske branitelje te zajedničkim radom nastaviti graditi domovinu kao zemlju mira, sigurnosti, međusobnog poštovanja i novih prilika za sve njezine građane. Svim građankama i građanima Republike Hrvatske od srca čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja, uz želju da nas zajedništvo, ponos i ljubav prema domovini i dalje vode u izgradnji bolje budućnosti za generacije koje dolaze. Dražen Srpak, gradonačelnik grada Mursko Središće

Zanimljivi nogometni potezi i borbenost na nogometnog igralištu

Kuglof Anike Dvanajščak i klipići

Božene Haller-Vršić osvojili žiri

Za pobjednice su osigurane i vrijedne nagrade, ručak ili večera za 2 osobe u restoranu i lijepi pehar s natpisom. Vjerujemo da će posjetitelji prepoznati njegovu vrijednost, te da će on postati još jedna od tradicija u općini koja zaista cijeni i njeguje međimursku tradiciju

Piše: Aleksandra Sklepić

U Svetom Martinu na Muri kod Skelarske kuće održan je, po prvi puta, zanimljiv i originalan gastro događajnatjecanje u pripremi kolača pod nazivom Okusi Međimurja. Natjecalo se u dvije kategorije: za naj�iniji kolač i za najjeftiniji kolač. Program je započeo u 10 sati prijavom kandidata, a nakon 13 sati organizirano je proglašenje pobjednika i degustacija kolača i međimurskih jela za sve posjetitelje.

ručak ili večera za 2 osobe u restoranu i lijepi pehar s natpisom. Kolači svih natjecateljica bili su također vrlo ukusni, a najveću vrijednost ima činjenica da su svi oni domaći, po tradicionalnim receptima.

PEKLENICA u znaku nogometnog spektakla

NK Mura iz Hlapičine pobjednik turnira

Nogometni klub „Plavi“ iz Peklenice već tradicionalno organizira nogometni turnir koji svake godine privuče velik broj gledatelja, ali i zaljubljenika u odličnu hranu i zabavu. Prvog dana turnira bio je vol na ražnju kojeg su pripremili iskusni majstori: Cerovec Marijan – Cero, Dragutin Mravlek –Mravac i Kolar Jabob – Jakec, a u kasnijim popodnevnim satima nogometni spektakl gdje su se sastale ekipe domaćina NK Plavi iz Peklenice i NK Hajduk iz Štrukovca; a u drugom paru ekipa NK Mali Mihaljevec i NK Mura iz Hlapičine. U večernjim satima potrajala je zabava

pod otvorenim nebom uz Tamburaški sastav „Kumovi“. Završnica turnira i borba za pobjednički pehar krenula je u nedjelju s utakmicom za 3. mjesto, gdje je ekipa Malog Mihaljevca nakon izvođenja jedanaesteraca pobijedila domaćina NK Plavi iz Peklenice, dok je borba za ovogodišnjeg pobjednika između ekipe Mure iz Hlapičine i Hajduka iz Štrukovca pripala Muri iz Hlapičine. Vrlo dobro organizirani turnir gdje su mogli uživati svi uzrasti, od najmanjih koji su imali za zabavu veliki napuhanac, do gurmana koji su bili oduševljeni poznatim pekleničkim langušima. (dp)

Na natjecanje se prijavilo deset kandidatkinja. Prema mišljenju ocjenjivača, nagradu za najbolji kolač osvojila je Anika Dvanajščak, za kuglof, a titulu najjeftinijeg odnijeli su klipići koje je ispekla Božena Haler - Vršić i to iz zanimljivog razloga - jer je sol jeftinija od šećera. Za pobjednice su osigurane i vrijedne nagrade,

Za ljubitelje tradicije i domaćih kolača, Ivanka Horvat iz Malog Mihaljevca održala je predivnu zanimljivu radionicu izrade domaće gibanice gdje se moglo naučiti, korak po korak, kako pripremiti ovu pre�inu međimursku poslasticu. - Cijela moja obitelj vrijedno radi na očuvanju tradicije i na vraćanju starim predmetima i običajima u život. Međimurska gibanica kolač je koji uvijek iznova zaslužuje da mu se posveti pažnja, pa sam stoga odlučila svoj recept i način pripreme približiti svima koji žele naučiti nešto o gibanici, rekla nam je Ivanka. Međimurje je mjesto koje ima neprocjenjiv turistički potencijal, a gibanica je samo jedan od dragulja koje moramo prikazati cijelom svijetu.

Ovaj se zanimljiv događaj odvijao ove godine prvi put i to u sklopu Dana turizma koji su Svetom Martinu na Muri trajali cijeli protekli vikend, od petka do nedjelje. Vjerujemo da će posjetitelji prepoznati njegovu vrijednost, te da će on postati još jedna od tradicija u općini koja zaista cijeni i njeguje međimursku tradiciju.

Uz zalazak sunca, kod Mlinarske kuće u Žabniku održan je unikatan koncert Murskih dekli na jedinstvenoj lokaciji – skeli na rijeci Muri. Domaćice večeri posjetitelje su provele kroz cijelu zemlju, od međimurske popevke do najljepših hrvatskih pjesama.

Publiku su oduševili Tamburaška skupina KUU Zvon, pijanist Patrik Zamuda i Noa Horvat, dok su poseban pljesak izmamili solisti Chriztel Renae Aceveda, Antonia Jurinec i Filip Bogdan.

- Posebna zahvala i pohvala ide našoj voditeljici Antoniji. Hvala ti što u nama uvijek vidiš više, što ne

odustaješ od nas i što pred nas postavljaš nove izazove. Hvala ti što vjeruješ u nas i što nas svojim entuzijazmom i

OKUSI TRADICIJE, novi gastro događaj u Svetom Martinu na Muri

Božena Haller - Vršić (s peharom u ruci) uz voditeljicu natjecanja, sudionice i neke od natjecateljica

predanošću vodiš kroz svaku notu i svaki nastup, poručile su Murske dekle. (sh)

Ivanka Horvat održala je zanimljivu radionicu izrade međimurske gibanice

Murske dekle podarile unikatan koncert na skeli na Muri

DAN PIKAČA u Selnici

Na ulazu u Selnicu pozdravlja “friški” Pikač

Želja nam je održati ovaj lijepi običaj i uz dobru zabavu, malo truda i suradnju s dobrovoljcima i KUD-om Žiškovec koja traje već godinama nastaviti tradiciju koja traje već desetljećima

Piše: Aleksandra Sklepić

U subotu, 25. srpnja, čuvari selničke tradicije ponovo su se okupili kako bi svom zaštitniku općine, poznatom Pikaču, osigurali novo ruho u kojem će pozdravljati sve posjetitelje koji dolaze u Selnicu, kao i sve stanovnike koji su ga već prihvatili kao dio vlastitog identiteta. Pikač je poznata selnička maska, a nastao je po uzoru na biljku bodljikavog cvijeta koja se u narodu zove “pikač”. Ova se biljka brižno uzgaja cijele godine, kako bi, kad dođe vrijeme, bila u ruci velikom liku Pikača. - U izazovnom vremenu brzog života i napredne tehnologije, članovi KUD-a Općine Selnica i ove su se godine okupili, kako bi sačuvali stare običaje i tradiciju izrade tradicionalne pokladne maske i zaštićenog kulturnog dobra, Selničkog Pikača, od zaborava, rekla nam je predsjednica KUD-a Selnica Petra Mustać. Želja nam je održati ovaj lijepi običaj i uz dobru zabavu, malo truda i suradnju s dobrovoljcima i KUD-om Žiškovec koja traje već godinama, nastaviti tradiciju koja je selničko bogatstvo.

Umjetnik Jasmin

Mesarić s nekima od svojih unikatnih slika od slame

Ivan Levačić bio je prvi predsjednik KUD-a Selnica i najaktivniji je član sekcije Pikač. Ove je godine izradio i kostur malog Pikača koji je bio izložen u Domu kulture. Iz godine u godinu prisutni su i Damir Hren, Miljenko Vrančić, Igor Bodulica, te obitelji Novak i Ovčar.

Dani Pikača započeli su već prošle subote, 18. srpnja na polju kod dječjeg igrališta, u ulici Črna mlaka u Selnici, gdje su se ispleli lanci od sla-

JPrvi Pikačmobil vozi načelnik OPĆINA SELNICA upotpunila svoj vozni park

Dan Pikača svake godine okuplja vrijedne čuvare selničke tradicije

PIKAČMOBIL stigao u Selnicu!

Općina Selnica upotpunila je svoj vozni park novim gospodarskim vozilom Caddy Cargo 1.5 TSI DSG, od milja nazvanim Pikačmobil, prema jedinstvenoj i prepoznatljivoj tradicijskoj slamnatoj maski pikaču. Prije puštanja na cestu, vozilo je i prigodno oslikano motivima dvaju udruga koje neumorno rade na očuvanju ovog selničkog simbola, KUD-a Selnica i Udruge Pikač Selnica. Vozilo u vrijednosti

me za preodijevanje velikog Pikača. Svi obožavatelji Pikača kao i zainteresirani prolaznici bili su pozvani i na centralni događaj preoblačenja Pikača. Veselo druženje uz namatanje i dobru zabavu uz

hladna pića i kolače nastavilo se u Domu kulture u Selnici gdje je od 9,30 trajala likovno-stvaralačka radionica za djecu i odrasle te izložba slika od slame, varaždinskog umjetnika Jasmina Mesarića.

Jasminova umjetnička djela od slame zadivljujuće ljepote

Iako većina misli da je slama samo otpad ili da joj je mjesto u staji, među životinjama, na izložbi Jasmina Mesarića iz Varaždina uvjerili smo se da, uz pravu ruku i umjetničku dušu, od slame mogu nastati umjetnička djela zadivljujuće ljepote. Jasmin Mesarić ima međimurske korijene, a na izložbu je pozvan od strane organizatora, kako bi, uz Dan Pikača predstavio svoj bogati umjetnički opus svjetskog glasa. Njegove unikatne slike od slame zahtijevaju precizan, strpljiv, kreativan i dugotrajan rad pa je, ovisno o moti-

vu, za izradu slike potrebno i 300 sati rada. Svaki se komad slame razreže skalpelom, izravna se peglom, te se iz spektra nastalih izravnatih slamčica kreiraju nezamislive ljepote. Od nekih poznatijih djela, spomenimo Sirenu, Parnu lokomotivu, U vinskom podrumu, te Jedrenjak, a tu su još stotine umjetničkih djela, svako originalno na svoj način. O njegovom radu pisali su i francuski autori Guillaume Bounoure i Chloe Genevaux u svojoj knjizi La paille koja govori o beskonačnim mogućnostima uporabe slame u umjetnosti i dizajnu.

33.639,46 EUR nabavljeno je u sklopu projekta Mobilnost i digitalizacija u općini Selnica (MOBiDIG) financiranog sredstvima LAG-a Međimurski doli i bregi, iz Natječaja za intervenciju 2.1 Poboljšanje životnih uvjeta u lokalnoj sredini. Ukupna vrijednost projekta je 48.958,53 EUR. Projektom se nastoje modernizirati komunalne djelatnosti i novim vozilom doskače se dosadašnjem nedostatku adekvatnog transportnog sredstva kojim će odsad biti lakše održavanje javnih površina i infrastrukture, a uz to će na raspolaganju biti široj zajednici u organizaciji raznih sportskih, kulturnih i društvenih događanja i aktivnosti. Nabava gospodarskog vozila omogućit će fleksibilan

i učinkovit prijevoz opreme i materijala potrebnih za komunalne zadatke, uključujući održavanje javnih površina, sanaciju infrastrukture te podršku pri organizaciji javnih događanja. Vozilo će služiti i za logističku podršku događanjima poput Dana pikača i drugih manifestacija koje povezuju Selnicu s ostalim općinama i gradovima unutar i izvan područja LAG-a. Osim nabavke ovog gospodarskog vozila, projekt uključuje i opremanje društvenog prostora u zgradi tzv. stare škole u koju će stići suvremena računalna, audiovizualna i tehnička oprema, čime će se taj prostor prenamijeniti u društveni prostor opremljen za rad, edukacije, sastanke i provedbu aktivnosti udruga te drugih inicijativa građana s područja Općine. - Dugoročno, korist od projekta imat će naše komunalne službe ali i svi mještani, udruge i organizatori manifestacija na području naše Općine i šire, čime se potvrđuje sustavan rad na stvaranju uvjeta za podizanje kvalitete života u Selnici, poručio je čelni čovjek Selnice i prvi vozač Pikač Mobile, načelnik Ervin Vičević.

edan nam je profesor na Političkim znanostima tijekom studija neumorno ponavljao jedno te isto: Ljudsko se ponašanje u svojoj suštini ne razlikuje previše od životinjskog. Kad su ovih dana iz zagrebačkog ZOO-a stigle vijesti o lavu koji je na smrt izgrizao lavicu tek pristiglu iz drugog čopora, ta mi se profesorova opaska ponovno vratila s punom težinom. Razlika je, naravno, u tome što se ljudi u civiliziranom društvu doslovno ne

komadaju zubima. Naše je OIB-om i papirima uređeno pleme razvilo suptilnije, sofisticiranije i naoko „uglađenije“ metode. No, princip je ostao zapanjujuće isti. Čopor ne da na svoje i ne trpi nikoga tko ruši utvrđenu hijerarhiju. Pogledajte obrazovni sustav. Čim se pojavi pojedinac s novim idejama, netko tko odskače i pokušava uzdrmati žabokrečinu, čopor odmah otvara paljbu. "Kaj se ve on tu nekaj pravi pametniji od nas?" – tiha je i ubojita mantra

kojom se nepoželjni element postupno, ali temeljito "eliminira".

Što nam to govori? Možda smo skinuli krzno i obukli odijela, ali instinkt čopora ostao je netaknut. Lav u Maksimiru reagirao je sirovo i nagonski. Mi reagiramo kancelarijski, sustavno, hladno i bez krvi. Pitanje je samo tko je u toj priči zapravo divlji. Lav u Maksimiru i naši mali čopori

Uđete li u zdravstvo, ne daj Bože da pehnete u njihov sustav. Sve radi po šabloni koju je čopor davno uspostavio. I dok običan puk čeka u nedogled, liste čekanja sumnjivo se rastežu – taman toliko da privatne klinike i liječnici s dvostrukim praksama lijepo zarade sa strane, i to uz već itekako dobre plaće koje im osiguravaju porezni obveznici.

Ništa bolje nije ni u novinarskim redovima. Probajte izvijestiti kontra struje i mimo ustaljene narative čopora. Ubrzo ćete shvatiti da je "sloboda pera" rezervirana samo za one koji pjevaju u istom “zboru”. Ništa bolje nije ni u crkvenim redovima. Usudite se biti drugačiji, razapet će vas sami (ne)vjernici, dok će vas institucija brzo pogurati natrag u krletku. I tako je kamo god se okrenete. Dobijete li posao u nekoj tvrtki, najgori grijeh koji

možete počiniti jest ugroziti nečiju komfor zonu. Svako odstupanje od pravila čopora kažnjava se tihim bojkotom. Ali kad treba tražiti veća prava, tu su svi najglasniji i bez greške ujedinjeni.

ADAPTACIJA ZGRADE Hitne u Prelogu Vozila

dobivaju garažu

U Prelogu su u tijeku radovi na rekonstrukciji i adaptaciji zgrade Ispostave Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije. Vrijednost projekta iznosi oko 450.000 eura, a u potpunosti se financira iz županijskog proračuna. Završetak radova i useljenje u nove prostore planirani su za prosinac ove godine.

Investicijom se obnavlja i dograđuje postojeći objekt kako bi se u potpunosti uskladio s važećim standardima hitne medicine. Projekt obuhvaća izgradnju garaže za vozila hitne pomoći i sanitetskog prijevoza, uređenje moderne ambulante, čekaonice, prostora za prihvat pacijenata te sanitarnog čvora prilagođenog osobama s

invaliditetom. Preuredit će se i prostorije za djelatnike s odvojenim čestim i nečistim zonama.

U ispostavi će raditi 15 djelatnika raspoređenih u pet timova, čime se stanovnicima Donjeg Međimurja osigurava neprekidna skrb 24 sata dnevno. Svaki tim čine liječnik, medicinski tehničar i vozač.

Za vrijeme trajanja radova, timovi hitne pomoći privremeno djeluju iz Vatrogasnog doma u Prelogu, pa je zdravstvena skrb građana sve vrijeme osigurana bez prekida. Završetkom radova timovi će dobiti znatno bolje uvjete rada, što će omogućiti bržu reakciju i višu razinu zdravstvene zaštite. (vv)

PRELOG ulaže u obrazovanje

Opremaju se dvije

STEM učionice

U Gradskoj upravi Preloga potpisan je ugovor s tvrtkom Tehnomodeli d.o.o. o nabavi opreme za uspostavu dviju modernih STEM učionica u osnovnim školama u Prelogu i Draškovcu. Vrijednost ugovora iznosi 97.603,75 eura s PDV-om, a potpisao ga je gradonačelnik Ljubomir Kolarek.

Novim ulaganjem učionice kemije i informatike opremit će se suvremenom računalnom i laboratorij-

skom opremom, namještajem, setovima za robotiku te digitalnim alatima za praktičnu nastavu. Nabava je dio EU projekta „STEM CONNECT“ (Interreg VI-A Mađarska –Hrvatska), koji Prelog provodi u partnerstvu s Gradom Ludbregom i Obrazovnim centrom Okruga Kaposvár. Ukupna vrijednost projekta prelazi 500.000 eura, od čega je Prelogu odobreno 155.980 eura. (vv)

RED RUN for Cirkovljan Čekaju se trkači!

Preloško prigradsko naselje Cirkovljan priprema se za treće izdanje utrke „RED RUN for Cirkovljan”. Trka će se održati u subotu, 8. kolovoza 2026. godine, uoči blagdana sv. Lovre. Događaj organizira NK Naprijed Cirkovljan u suradnji sa Zajednicom sportskih udruga Grada Preloga te uz podršku Grada Preloga, lokalne Turističke zajednice i Atletskog kluba Međimurje.

Sportska manifestacija počinje u 17 sati dječjim utrkama za predškolce i učenike nižih razreda osnovne

škole, za koje je sudjelovanje besplatno uz prijavu na licu mjesta. Glavna utrka na stazi duljine 3,8 kilometara starta u 18 sati sa startom i ciljem kod Sportskog parka Zdenci. Za sudionike su osigurani elektroničko mjerenje vremena, finišerske medalje te bogati startni paketi, a najbrže trkače u muškoj i ženskoj konkurenciji te po kategorijama očekuju pehari i nagrade. Posebno će se nagraditi i najbrži domaći trkači. Prijave za puni startni paket otvorene su do 31. srpnja. (vv)

DAN DOMOvINskE ZAhvALNOsTI

VODENA KUGA guši Dravu i prijeti hidrocentrali

Podvodna pošast blokirala Prelog i Svetu Mariju

Ono što vodenu kugu čini posebno opasnom jest njezin nevjerojatan način razmnožavanja. Za razliku od većine biljaka koje ovise o sjemenu, ovoj je vrsti dovoljan tek majušni odlomljeni komadić stabljike

Piše: Vlasta Vugrinec

Omiljena okupljališta, kupališta i nautičke oaze stanovnika Donjeg Međimurja, poznata svetomarska plaža i preloška Marina suočavaju se s najozbiljnijom ekološkom prijetnjom. Naime, izuzetno agresivna invazivna vrsta, poznatija kao vodena kuga, ove je godine u potpunosti eksplodirala. Prekrila je korito rijeke i rukavaca, ugrozila tradicijske manifestacije te izravno zaprijetila i elektroenergetskom sustavu.

Niski vodostaj razotkrio problem u preloškoj Marini

Problem s podvodnom vegetacijom izbio je u prvi plan u Prelogu, i to upravo za vrijeme održavanja jedne od najpoznatijih nautičko-turističkih manifestacija, tradicijskog Lova na labuđe pero. Naime, vodostaj Drave bio je izuzetno nizak, što je uzrokovalo da goleme naslage vodene kuge masovno isplivaju na samu površinu vode. Guste podvodne „šume“ tako su postale i više nego vidljive svim posjetiteljima i sudionicima, stvarajući velike poteškoće čamcima i natjecateljima te narušavajući vizuru preloškog vodenog bisera. Veslači su, karikirano rečeno, izgledali kao da lopatom prebacuju hrpe trave.

Prizor stotina metara isprepletenih stabljika na površini bio je jasan znak da je vrag odnio šalu.

Iako se s ovom nametljivom biljkom lokalne vlasti i športska društva bore već godinama, ovogodišnji razmjer širenja iznenadio je i najveće pesimiste. Općina Sveta Marija dosad je u suradnji s lokalnim nautičarima i športskim ribolovcima pokušavala mehaničkim rezanjem održavati svoje kupalište i prilaze vodi prohodnima, no situacija je izmakla kontroli.

Sjećanje na Oluju

Grad Prelog obilježit će Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja u utorak, 4. kolovoza 2026. Polaganje vijenaca održat će se u Čukovcu (17:45), Oporovcu (18:15) i Prelogu (18:45), a Misa za domovinu slijedi u

Župnoj crkvi sv. Jakoba u 19 sati. Praznikom se spominje operacija Oluja iz 1995. godine, u kojoj je u samo 84 sata oslobođeno više od 10.000 km² okupiranog područja s Kninom, čime je ostvaren ključni cilj i kraj Domovinskog rata. (vv)

- Brine me vodena kuga koja se pojavila na rijeci Dravi. Mi ju već godinama na tom dijelu dajemo rezati, učili smo od Legrada jer oni održavaju Šodericu na takav način, ali ove se godine to enormno proširilo!, istaknula je Đurđica Slamek, načelnica Općine Sveta Marija. Nekadašnje metode povremenog košenja više nisu dostatne jer se biljka razmno-

žava vegetativno, odnosno svaki odrezani i odbačeni komadić stabljike brzo se ukorjenjuje i stvara nove guste podvodne tepihu nalik zajednice.

Biljka se lovi i na turbine

Da vodena kuga više nije samo estetski ili turistički problem svetomarske plaže i preloške Marine, potvrđuje i činjenica da se gusta podvodna masa počela nakupljati na rešetkama i ulaznim kanalima hidroelektrana. Ogromne količine biomase ulaze u sustav i prijete normalnom radu postrojenja.

Zabrinuta razvojem situacije, načelnica Slamek već je poduzela prve konkretne korake i pokrenula razgovore s vodstvom hidroelektrane kako bi se spriječila šteta širih razmjera.

Budući da Drava spaja više općina i gradova, parcijalna rješenja ne daju rezultate. Golemi tepisi vodene kuge koji su isplivali u Prelogu i ugrozili Svetu Mariju zahtijevaju zajednički front lokalnih čelnika prema državnim institucijama.

Načelnica Slamek već je kontaktirala gradonačelnika Preloga Ljubomira Kolareka kako bi uskladili djelovanje i zatražili hitno uključiva-

nje Hrvatskih voda, u čijoj je nadležnosti upravljanje vodotocima.

- Razgovarala sam s gradonačelnikom Kolarekom i upriličila sastanak s nadležnima iz hidroelektrane.

Oni vele da je to jako teško, ali rješenje se nekako mora naći! Ovo nije samo problem Svete Marije ili Preloga, ovo je problem same prirode i okoliša, dodaje načelnica.

Nevjerojatna moć širenja

Elodea canadensis, u narodu je poznatija pod imenom kanadska vodena kuga. Riječ je o zeljastoj biljci sitnih, tamnozelenih listova čija je sposobnost osvajanja prostora zaprepastila biologe i lokalno stanovništvo.

Unesena u Europu još u 19. stoljeću iz Sjeverne Amerike, ova je vrsta kroz akvaristiku i botaničke vrtove brzo pronašla put do otvorenih vodotoka. Danas je Drava, sa svojim bogatstvom hranjivih tvari i sporijim tokom, postala njezino idealno uporište. Ono što vodenu kugu čini posebno opasnom jest njezin nevjerojatan način razmnožavanja. Za razliku od većine biljaka koje ovise o sjemenu, ovoj je vrsti dovoljan tek majušni odlomljeni komadić stabljike.

Zahvaljujući otjecanju gnojiva s poljoprivrednih površina, podravske su vode bogate dušikom i fosforom što djeluje poput pogonskog goriva za ovu invazivnu vrstu. Rezultat su nepregledni, izrazito meki i gusti podvodni "tepisi" koji u potpunosti prekrivaju riječno dno. Priskrbljujući sav prostor i svjetlo za sebe, kuga istiskuje domaće vodene biljke i drastično smanjuje biološku raznolikost. Tijekom jeseni i zime, ogromna biomasa ove biljka počinje odumirati i truliti na dnu. Proces razgradnje troši ogromne količine kisika otopljenog u vodi, što stvara takozvane "mrtve zone". U zatvorenijim rukavcima i mrtvicama to dovodi do masovnog gušenja ribljeg fonda i podvodnih organizama.

Potpuno istrebljenje vodene kuge iz rijeke veličine Drave danas se smatra znanstvenom fantastikom. Štoviše, nestručno mehaničko čišćenje i nesmotreno košenje mogu napraviti više štete nego koristi. Rješenje leži u strogo kontroliranom mehaničkom uklanjanju pomoću specijaliziranih plovila kosilica koja odmah izvlače biomasu iz vode, ali i u podizanju svijesti svih korisnika rijeke.

Vodena kuga okovala je i prelošku Marinu

71. SVJETSKO NATJECANJE u oranju

Stiže 51 orač iz

26 zemalja

U Osijeku je ovih dana predstavljen program 71. Svjetskog natjecanja u oranju, koje će se početkom rujna održati u Baranji, na terenu tvrtke Belje – Podravka Agri u općini Čeminac. Ova najveća poljoprivredna manifestacija u Hrvatskoj okupit će 51 orača iz 26 zemalja, koji će se natjecati na oko 250 hektara pripremljenog terena.

Hrvatske boje na prvenstvu branit će državni prvaci

Saša Višak u kategoriji plugova ravnjaka te Josip Martinović u kategoriji plugova premetnjaka, pod vodstvom trenera reprezentacije Siniše Hrgovića. Naši predstavnici

ulaze u natjecanje s visokim očekivanjima i ciljem ostvarivanja najboljeg rezultata dosad.

Svečano otvorenje predviđeno je za 3. rujna, uz ministarsku konferenciju i dolazak visokih uzvanika, uključujući glavnog tajnika FAO-a. Natjecateljski dio održat će se 4. rujna na polju djeteline te 5. rujna na strništu. Za organizaciju ovog spektakla Vlada RH i Osječko-baranjska županija osigurale su 760.000 eura. Uz samo natjecanje održat će se sajam mehanizacije te bogat eno-gastro program, a organizatori očekuju do 15.000 posjetitelja. (vv)

U sklopu Školskog mednog dana prvašići dobivaju med NOVI PAKET mjera za poljoprivrednike

Staklenka meda za prvašiće

Novi paket mjera Ministarstva poljoprivrede donosi značajne promjene i izravnu podršku hrvatskim poljoprivrednicima i potrošačima. Vlada šalje u javno savjetovanje devet novih propisa koji pokrivaju sve, od zaštite domaće hrane i zdravlja životinja do borbe protiv posljedica prirodnih nepogoda.

Jedna od najvažnijih novosti za građane je nastavak omiljenog programa Školski medni dan, u sklopu kojeg će prvašići diljem Hrvatske i ove godine dobiti staklenku domaćeg meda i slikovnicu o pčelarstvu. Cilj je najmlađima od malih nogu usaditi zdrave prehrambene navike i naučiti ih o važnosti očuvanja prirode.

Uz to, uvode se i stroža pravila za označavanje peradskog mesa po standardima Europske unije, što potrošačima jamči veću sigurnost i jasnije podrijetlo hrane na policama trgovina. Proizvođači koji žele ući u sustave kvalitete, poput ekološke proizvodnje i regionalnih oznaka izvornosti, moći će računati na potpuno pokrivanje troškova u prvih pet godina. Poljoprivrednici pogođeni sušom, mrazom ili nepogodama dobit će odštetu do polovičnog iznosa štete, odnosno do čak sedamdeset posto ako su osigurali svoju proizvodnju. Za sjetvu certificiranog sjemena osigurani su milijuni eura, čime se dugoročno jača domaća proizvodnja. (vv)

HOĆEMO li napokon saznati

Kamo odlaze milijuni iz EU?

Mnogi se pitaju kamo zapravo odlaze milijuni iz EU fondova i zašto nam je hrana u trgovinama sve skuplja? E, saznat će jer je pokrenut novi medijski projekt koji na jednostavan način objašnjava kako europski novac utječe na naše novčanike i tanjure. Cilj je skinuti veo tajnosti s komplikacija oko poticaja te pokazati kako te milijarde pomažu lokalnim OPG-ovima da opstanu. Kad naši poljoprivrednici lakše dođu do EU novca, dobivamo moderniju proizvodnju, čišći okoliš i stabilnije cijene domaće hrane za sve nas. (vv)

OBITELJ ZADRAVEC iz Oporovca otvorila je vrata svog grunta

Stivi i jarić kliknuli su na prvu

Mališani su bez straha ulazili u obor s jarićima, hranili ih, nosili, a oni najhrabriji uzeli ih na povodac i prošetali

Piše: Vlasta Vugrinec

Imanje obitelji Zadravec u Oporovcu već je punih deset godina nezaobilazna destinacija za sve ljubitelje prirode, domaćih proizvoda i autentičnog seoskog doživljaja. Jasminka i Stjepan Zadravec, minule su subote, ponovno širom otvorili vrata svog gospodarstva na tradicionalnim. Obitelj je odavno shvatila da imati odlične proizvode ne znači ništa bez odlične prezentacije, ali i zaokružene proizvodnje. Stoga svake godine, na jedan dan otvore vrata svog grunta za sve znatiželjnike kako bi ih upoznali sa svojim radom i proizvodima. A na gruntu se može vidjeti sve, od vreća s kukuruzom i ječmom preko životinja do gotovih proizvoda, ali i cijele povijesti imanja.

Sladoled i jarići oduševili najmlađe

Zadravcovi su se ponovno potrudili da posjet imanju bude zanimljiv i nezaboravan posebno za one najmlađe. Recept je bio vrlo jednostavan, napraviti domaći sladoled i poslužiti ga s malo šarenih mrvica. Za njegovu pripremu i posluživanje bili su zaduženi kći Iva i njezin dečko, Karlo Vugrin iz Mačkovca.

- Pomažem oko svega što treba. Bio sam i u fazi pripreme sladoleda, a sad uskačem gdje god zatreba, kaže “zet” Karlo, dok neumorno pomaže oko organizacije.

Iva, inače studentica treće godine farmacije na Medicinskom fakultetu u Rijeci,

s ponosom objašnjava tajnu njihovog ljetnog osvježenja:

- Napravljen je od našeg kozjeg mlijeka s okusom vanilije. Imamo mašinu za izradu sladoleda, prilično je jednostavno, a klinci fantastično reagiraju!

Uz sladoled, za klince su pripremili i palačinke i naravno, maženje s jarićima.

- Naša tradicija na poljoprivredi traje više od 35 godina, a sirarstvom se bavimo više od 15. Ovakav koncept otvorenih vrata privlači mlade obitelji s djecom, pa smo se njima najviše i posvetili. Imamo kutak 'Pomazi me' i igraonice gdje djeca mogu hraniti jariće, igrati se s njima, pa čak ih i uzeti na povodac i prošetati. Organizirali smo i radionicu izrade starinskih igračaka poput luka, strelica i praćki, objašnjava nam mlada domaćica.

Naime, staja u kojima obitavaju koze jednostavno je pretvorena u dječju igra-

onicu. Tata Stjepan napravio je njihaljke za djecu, a često su na njima i koze. Zidovi su ofarbani i oslikani tako da sve izgleda kao prava igraonica i to s pravim i živim životinjama.

Naravno, koze su se već odavno navikle na dječje prisustvo i nisu reagirale na dječje dodire, vrisku i galamu.

I upravo je to ono što današnjoj djeci fali, što današnje mlade obitelji traže, na čemu može počivati međimurski seoski turizam. Zadravcovi su to odavno prepoznali i uspjeli stvoriti atmosferu suživota djece i životinja, djece koja neće frkati s nosom pri “mirisu” krave, svinje, odnosno koze. Na imanju trenutno imaju više od 80 grla bijelih sanskih koza. Svatko u obitelji dobro zna svoj zadatak. Otac Stjepan koji je u mirovini, a radni vijek proveo je vozeći vlakove, na sebe je preuzeo farmu i radove na polju, mama Jasminka je majstorica zanata u sirani,

a Iva uskače gdje god treba, od marketinga i društvenih mreža do novih ideja. Njihovi kozji sirevi od dimljenog, polutvrdog i mladog za koje je “gazdarica” osvojila već pregršt nagrada, dostupni su svakog dana na njihovom kućnom pragu te na sajmovima. Ista je stvar i s kozjim mlijekom i sirutkom.

Jedino je sin Stjepan za svoj životni put odabrao drugačije. Naime, sa svojom obitelji živi u inozemstvu no kad god mu to prilike dozvole, rado svrati u svoj Oporovec.

Obiteljski muzej

Iako studira farmaciju, mlada nasljednica već ima viziju kako spojiti znanost i obiteljsku baštinu. U slobodno se vrijeme bavi izradom prirodne kozmetike od kozjeg mlijeka.

- Moj put na studiju trajat će još dvije godine studija, pa ćemo vidjeti kako će to točno izgledati. No, definitivno planiram ponuditi inovativniju verziju ovih temelja koje su moji roditelji stvorili. Šteta bi bila ne iskoristiti i ne poštovati toliki potencijal, zaključuje. A potencijal je i te kako velik. Naime, cijeli grunt odiše onom starinom na koju su brojni Međimurci zaboravili ili su potisnuli u duboki zaborav, neki čak i od srama. No, Zadravcovi se ne srame starog zelenog gredenca, stare Singerice, narodne nošnje. Tim više, Jasminka svoje proizvode prezentira i nudi u starinskoj odjeći, odjeći njene mamice. Stjepan pak se u takvim prilikama oblači kao pravi japica.

Od “davne” 1999. godine kad su ušli u posao sa sanskim kozama pa do danas na njihovom gruntu svašta se promijenilo. Napravljena je kušaona sireva, obiteljski muzej, organiziraju se edukativne radionice na ranču nedaleko obiteljskog imanja pa stoga nije ni čudno da su njihova adresa i broj telefona postali dio turističkih tura po Međimurju.

Djeca su uživala hraneći jareće

Posjetitelji su uživali u jelima od jaretine

Karlo Vugrin i Iva Zadravec, poštuju obiteljsku tradiciju i nasljeđe

Vidi se da je počeo

Iako je u srijedu Čakovec disao u znaku Porcijunkulova, na sajmu je bilo živo već od ranog jutra. Moglo bi se reći, ljudi su krenuli rano u pohod. Naime, sudeći po registarskim tablicama, počeo je i Urlaub jer su se po parkingu motali automobili s njemačkim i austrijskim oznakama. Istina, dosta je bilo i slovenskih te mađarskih.

U odnosu na prijašnje tjedne, ponuda se nije bitno izmijenila jer su mladi grah i krastavci najtraženiji. Doduše, dok se prošlog tjedna grah mogao nabaviti i po 1,5 euro, ovoga puta cijena je dosta teško išla ispod 3. Međimurske i proizvođače iz varaždinskog povrtlarskog bazena, polako istiskuju oni iz bjelovarskog, nudeći papriku svih vrsta

CIJENE PLAC

Mladi krumpir (kg): 2,00 €

Rajčica (kg): 2,50 €

Grah (kg): 4,00 €

Mrkva (vezica): 1,50 €

Paprika (kg): 2,50 €

Mahune (kg): 5,00 €

Tikvice: 3,00 €

Krastavci (kg): 2-5,00 €

Maline (mjerica): 2,50 €

Gladiola (kom): 0,50 €

i oblika, najviše crvenu rog. Cijena? Sitnica, 3 euro po kilogramu!?

U oči su upadali rascvjetani hibiskusi koji su se nudili po 10 eura, pa domaće breskve i borovnice. Uz marelice, dobro rode i šljive o čemu svjedoči bogata ponuda. Mogu se kupiti sve, od žutih trnosleka,

“Urlaub”

CIJENE SAJAM

Mladi krumpir (10 kg): 6,00 €

Rajčica (kg): 1,50 €

Mladi grah (kg): 3-4,00 €

Marelica (kg): 6,00 €

Paprika (kg): 2,00 €

Mahuna (kg): 6,00 €

Tikvice (kg): 2,50 €

Krastavci (kg): 1-4,00 €

Lubenica (kom): 5,00 € Klip kukuruza: 0,80 €

čačanke, bistrice do novijih, vrlo krupnih sorti. I cijene su stoga bile različite od 1,5 do 3 eura.

Čakovečki plac se baš i nije mogao pohvaliti prevelikom ponudom, odnosno bio je poluprazan. Valjda se pretpostavljalo kako će se ljudi vrtjeti oko štandova u središtu Grada. (vv)

Afrička svinjska kuga

Piše: Mihael Kacun, dvm.

Afrička svinjska kuga (ASK) nastavlja se širiti istokom Hrvatske. Prema najnovijim podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u Hrvatskoj su do 20. srpnja 2026. godine potvrđena ukupno 94 izbijanja ove zarazne bolesti na objektima na kojima se drže svinje, dok je pet najnovijih slučajeva zabilježeno na području Općine Đurđenovac. Radi suzbijanja i sprječavanja daljnjeg širenja bolesti, lokalni krizni stožeri dosad su usmrtili oko 3500 svinja na području Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije. Upravo se na tim područjima nalazi najveći pritisak zaraze: u Osječkobaranjskoj županiji zabilježeno je 49 izbijanja, dok je u Virovitičko-podravskoj virus potvrđen na 45 objekata.

Afrička svinjska kuga je virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice s uginućima koja mogu doseći i 100 %. Prvi klinički znak bolesti je povišena tjelesna temperatura (viša od 40 stupnjeva), praćena gubitkom apetita, teškim i ubrzanim disanjem i iscjetkom iz nosa i oka. Svinje se nakupljaju u skupinama i nekoordinirano se kreću. Na nogama i ušima pojavljuju se potkožna krvarenja. Virus nije opasan za ljude, ali se bolesti pridaje veliki značaj jer uzrokuje velike ekonomske gubitke u vidu trgovinskih ograničenja za zemlje u kojima se bolest pojavila. Vakcina protiv afričke svinjske kuge trenutno ne postoji. U svrhu učinkovitog sprečavanja unosa uzročnika bolesti u uzgoje, posjednici moraju provoditi odgovarajuće biosigurnosne mjere, provedba mjera obavezna je i za veterinare, lovce i prijevoznike živih životinja te za sve ostale koji zbog prirode posla dolaze u kontakt sa životinjama. Što svaki posjednik može učiniti da bi zaštitio svoje svinje?

Gospodarstvo bi trebalo biti ograđeno, a ulaz u objekte mora biti pod kontrolom. U uzgoj se smiju uvoditi samo svinje iz kontroliranih uzgoja, koje

mora pratiti kompletna veterinarska dokumentacija (svjedodžba o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla). Ne hraniti svinje napojem životinjskog podrijetla. Neškodljivo uklanjati otpad koji nastaje prilikom klanja svinja za vlastite potrebe. Redovito čišćenje i pranje objekata gdje se drže svinje te koristiti posebnu odjeću i obuću prilikom boravka u objektu. Vozila kojima se prevoze svinje moraju biti očišćena i dezinficirana.

Veliku ulogu u sprečavanju pojave i širenja bolesti imaju i lovci koji imaju obvezu prijavljivanja svakog slučaja uginuća ili promijenjenog ponašanja divljih svinja u lovištu. Lovci moraju osigurati da se uzorci odstrijeljenih divljih svinja

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

u koordinaciji s veterinarskim organizacijama što prije dostave na laboratorijsko pretraživanje. Lovci također moraju nakon lova izbjegavati kontakt s domaćim svinjama, moraju svu opremu, odjeću i obuću koju su koristili u lovu očistiti i dezinficirati. Lovci moraju osigurati da se ostaci odstrijeljenih divljih svinja zbrinu na odgovarajući način. Pridržavajući se gore navedenih preventivnih mjera i u koordinaciji svih (vlasnika svinja, lovaca, veterinara, prijevoznika…), moguće je spriječiti unos virusa afričke svinjske kuge na gospodarstva u kojima se drže svinje, što bi trebao biti cilj svima nama koji direktno ili indirektno živimo od uzgoja svinja.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Borovnice obitelji Sarač na sajmu su naišle na dobar odjek

Sanja Đurasek iz Celina na placu nudi i korabu

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Što

se događa

s paprikom

kada su plodovi “mokro truli” i što napraviti

Kada na vrtu primijetite da su neki plodovi paprika potpuno truli na način da su cijeli omekšali i vlažni, radi se o jednoj speci�ičnoj bolesti - bakterijskoj vlažnoj truleži paprike. Najčešći uzročnici su bakterije iz rodova Pectobacterium i Dickeya. Jednom kad se pojavi na plodu lijeka nema i najbolje je odmah ukloniti te plodove s vrta.

VAŽNO: Postoji velika razlika između gljivičnih i bakterijskih bolesti

Kod gljivičnih bolesti uzročnici su gljivice, a kod bakterijskih razne bakterije. Za mnoge gljivične bolesti postoje fungicidi koji mogu preventivno ili djelomično zaustaviti razvoj bolesti. Kod bakterijskih bolesti situacija je bitno drugačija. Ne postoje učinkovita sredstva kojima bismo izliječili biljku ili plod nakon što se bakterijska bolest razvije. Zato se zaštita temelji prvenstveno na prevenciji.

Dakle kako vlažna trulež NIJE gljivična bolest, nikakav fungicid neće pomoći i tu neki griješe kad krenu u tretiranje fungicidima.

Općenito, ako gledamo na duge staze i zdravlje vrta, a to je pristup koji zagovaram u Biovrtu, fokus nam treba biti na preventivnim mjerama koje dugoročno daju najbolje rezultate. I na znanju da znamo što se točno događa na vrtu.

Preventivne mjere koje smanjuju pojavu vlažne truleži u vrtu:

1. Ne pretjerivati gnojenjem s dušikom - on izaziva prebujni rast, a takve biljke bakterije puno lakše napadaju.

2. Održavati ravnomjernu vlagu - obavezno malč, rjeđe, ali obilnije zalijevanje, ok je i kap po kap ako postoji mogućnost. I bitno: ne polijevati plodove, tako se bakterije lakše šire. Zalijeva se samo po tlu.

3. Paziti da plodovi ostanu neoštećeni - jer tako bakterije koje su posvuda oko nas ulaze u plod. Najčešći ulaz bakterije je ubod kukca, napuknuće, ožegotina ili pak mehanička ozljeda.

4. Zato je dobra zaštita od štetnika zapravo i zaštita od bakterijske truleži - jer jednom kad nešto ugrize plod pomaže i bakterijama da napreduju.

VRTU Jagode Turk iz Brezja

Armenski krastavac koji je u stvari dinja

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

5. Dobra prozračnost - kad se previše zadržava vlaga, to opet pomaže bakterijama da se lakše šire

6. Ukloniti bolesne plodove s vrta, jer bakterije se iz njih vrlo lako šire na druge plodove.

7. Malč - ništa bez prekrivanja tla malčem, to s razlogom stalno ponavljam. On smanjuje prskanje zemlje po plodovima tijekom kiše i održava ravnomjerniju vlagu tla. Naravno, i manja je potreba za zalijevanjem uz to.

8. Plodove brati čim sazriju. Prezreli plodovi puno su osjetljiviji na bakterije.

Dakle, za bakterijske bolesti, poput vlažne truleži plodova paprike, ne postoji učinkovito sredstvo koje bi izliječilo već zaražene plodove - niti u organskoj niti u konvencionalnoj proizvodnji. Zato je naglasak na prevenciji: stvaranju uvjeta u kojima su biljke otpornije, izbjegavanju ozljeda plodova, uravnoteženoj gnojidbi i dobroj higijeni u vrtu. Kod mene ovo se pojavljuje jako rijetko, a ovo je fotogra�ija iz 2010. godine. Dakle da: pojavi se ponekad, ali u tako maloj mjeri da mi je to zanemarivo. To je poanta kad uzgajamo povrće i voće na organski način: nije da nećete imati bolesti i nametnike, ali sve što se pojavi neće biti nikakva pošast, nego pojava koja ne radi značajne gubitke.

I ponavljam: u organskom vrtu najbitniji je fokus na dobre uvjete rasta, i tada unatoč pojavi nekih problema, štete nikad neće biti prevelike. Biljka koja raste bez velikih stresova otpornija je i na bolesti. A za vas sve to skupa znači manje posla i brige tijekom sezone, ako dobro postavite temelje na samom početku. A kako izgraditi ravnotežu objašnjavam i na edukativnim obilascima imanja koje održavam tijekom kolovoza i rujna. Sve o obilascima i kako se prijaviti pogledajte na biovrt.com

Piše: Vlasta Vugrinec

U ovo vrijeme naši vrtovi prepuni su povrća. Moglo bi se reći nega čega nema, od uobičajenih domaćih vrsta povrća, pa sve do tzv. egzotičnih. Te egzotične vrste posebno vesele sve one koji vole isprobavati nešto novo, nešto što su negdje vidjeli, probali, “ukrali” sjemenku. Ako ništa drugo, bar da vide kako raste te može li uspijevati i u našem podneblju.

Jedna od takvih vrtlarki je i Jagoda Turk iz Brezja koja uzgaja armenski krastavac, poznatiji i pod imenom meterni krastavac i to već tri godine.

Krastavac koji je u stvari tikvenjača

Unatoč svom nazivu i prepoznatljivom osvježavajućem okusu, Jagoda ističe da armenski krastavac uopće nije krastavac. Riječ je o posebnoj sorti dinje (Cucumis melo var. �lexuosus). - Kad je mladi plod okusom podsjeća na krastavac i tako ga tretiram, odnosno pripremam pa čak i kiselim, objašnjava naša poznata povrtlarka. Međutim, kad bi plod pustila da dozrije do kraja, okusom podsjeća na pravu dinju. Što se uzgoja tiče, nimalo se ne razlikuje od običnog krastavca. Dakle, riječ

- Kad je mladi plod okusom podsjeća na krastavac, a kad dozrije do kraja, pretvara se u slatku, sočnu dinju, kaže Jagoda

je o jednogodišnjoj biljci koja se uzgaja iz sjemena, treba dosta vode i potporanj. Plodovi ove neobične biljke iznimno su dugački, tanki i blago zakrivljeni te mogu izrasti i do jednog metra duljine. Stoga i nije čudno što je dobio ime meterni krastavac. Jagoda ističe kako su plodovi najukusniji i najbolji za konzumaciju kada dostignu duljinu od 30 do 40 centimetara. Naime, za razliku od običnog krastavca, armenski nije gorak čak ni u dijelovima pri samom vrhu ploda. Kora mu je izuzetno tanka i mekana pa ga uopće nije potrebno guliti, a znatno je lakši za želudac i ne uzrokuje nadutost.

Nutritivna snaga u ljetnim danima

Osim što pruža vrhunski osvježavajući užitak, armenski krastavac je i prava nutritivna riznica. Kao i obični krastavac, glavni sastojak i to više od 90 posto je voda, što ga čini idealnim saveznikom za prirodnu hidrataciju tijela tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Sadrži iznimno malo kalorija pa je savršen izbor za sve koji paze na prehranu.

Bogat je dijetalnim vlaknima koja potiču probavu i čuvaju zdravlje crijeva, a od mikronutrijenata ističe se

visoki udio vitamina C, koji jača imunitet, te vitamina K, ključnog za zdravlje kostiju i pravilno zgrušavanje krvi. Također sadrži značajne količine kalija koji pomaže u regulaciji krvnog tlaka te antioksidanse koji štite stanice od oksidativnog stresa.

Zbog svoje speci�ične prirode, nudi nevjerojatnu širinu u kuhinji, ovisno o tome u kojoj se fazi zrelosti bere i kako se priprema. Kad se bere dok je mlad, čvrst i zeleni, u potpunosti se tretira kao klasični krastavac. Drugim riječima, narezan na tanke kolutiće s malo ulja, octa ili domaćeg vrhnja/jogurta i češnjaka čini savršenu ljetnu salatu.

Zbog čvrste i hrskave teksture te meke kore, idealan je za pripremu grčkog umaka tzatziki ili osvježavajućih hladnih ljetnih juha poput španjolskog gazpacha. Kako je prilično velik, za kiseljenje se obično reže kako tko voli, velike ili male kolutove ili pak prutiće.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sa� (ljetno od 9-17 sa�), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sa�.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�.

Potpuno zreli plodovi dobivaju žućkastu nijansu, a unutrašnjost razvija karakteristike prave dinje pa su pogodni za voćne salate i deserti te ljetni smoothiji.

Znamo da se dinja i servira uz pršut pa se plod može omotati tankim ploškama pršuta čime se dobije elegantno i egzotično ljetno predjelo s �inim kontrastom slatkog i slanog.

Iako potječe s područja Bliskog istoka i Azije, armenski se krastavac izvrsno prilagodio klimi naših krajeva. Izuzetno je zahvalan za uzgoj jer dobro podnosi ljetne vrućine. Najbolje rezultate daje kada se uzgaja uz mrežu jer tada plodovi vise u zraku i rastu ravnije, dok pužući po zemlji poprimaju karakteristične zavoje. Zahvaljujući svojoj otpornosti, bogatom urodu koji traje sve do prvih mrazova i izvanrednim nutritivnim odlikama, armenski krastavac opravdano osvaja domaće vrtove.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

U

Armenski krastavac na prvu izgleda kao običan krastavac ubran prije tjedan dana jer mu kora nije napeta

Jagoda Turk sa svojim krastavcima/dinjama

POTROŠAČKI KOMPAS

Tel: 0800 414 414 (pon, sri, pet 10-14 sati) ili savjeti@dpm.hr

VAŠ SAVJETNIK

Novi proizvod – kvar od prvog dana. Morate li pristati na popravak?

Uprethodnim kolumnama bavila sam se postupcima kod javnih usluga, no veliki broj upita i dalje se odnosi na klasičnu kupnju u trgovini – i to najčešće kada nešto pođe po zlu odmah na početku. Nedavno mi se obratila potrošačica koja je kupila novu perilicu rublja. Već pri prvom pokretanju uređaj nije radio ispravno. Obratila se trgovcu, no umjesto

zamjene dobila je uputu da će proizvod biti poslan na servis. U takvim situacijama često dolazi do nesporazuma oko prava potrošača. Trgovac ima pravo ponuditi popravak, ali potrošač nije dužan na to pristati ako se radi o novom, nekorištenom proizvodu koji od početka ima nedostatak. Zakon polazi od pretpostavke da je nedostatak postojao već u trenutku kupnje, što potrošaču daje pravo da

BRANITELJI ZAJEDNO

zahtijeva zamjenu proizvoda ili povrat novca. Drugim riječima, ako uređaj ne radi od prvog dana, niste ga dužni “popravljati” – imate pravo tražiti ispravan proizvod.

Ako trgovac odbije takav zahtjev, postupak je isti kao i u drugim slučajevima: potrebno je podnijeti pisani prigovor i zatražiti ostvarenje prava. Tek ako spor ne bude riješen, moguće je obratiti se nadležnim tijelima poput DIRH.

U praksi se često događa da potrošači pristanu na servis jer misle da nemaju izbora. No kod novog proizvoda koji ne radi ispravno – izbor postoji. Jer novi uređaj treba raditi odmah, a ne nakon popravka.

Samo informirani potrošač je zaštićen potrošač.

Bili smo zajedno kad je trebalo, zajedno smo i sada

Udruga Branitelji zajedno šalju priopćenje za medije koje u cijelosti objavljujemo: Unatoč povremenim pokušajima pojedinaca da unesu razdor među branitelje, događanja na terenu pokazuju sasvim suprotno – u Međimurju braniteljsko zajedništvo ne samo da je živo, nego je snažnije nego ikad. Sport, druženje, suradnja i odaziv udruga potvrđuju da je zajedništvo koje je stvarano u Domovinskom ratu i danas jednako čvrsto. Na sportskim igrama u Belici okupio se širok krug braniteljskih udruga, što je još jednom pokazalo snagu i širinu međimurskog zajedništva. Sudjelovali su: HOS Zagreb, UDHOS Koprivnica, HOS Livno, Sinovi Domovine Petrijanec, Udruge branitelja i pripadnika Vojne policije Međimurske županije, sve udruge članice Za-

jednice Branitelji zajedno (Klub HOS‑Belica, KUV 54. SPB, Udruga veterana 34. inženjerijske bojne, Društvo Veteran, Udruge branitelja liječenih od PTSP a, Udruga “Rode” Varaždin, Udruga branitelja 104. brigade, Klub branitelja Jalšovec te UDVDR PMŽ – ogranak Goričan.

Posebno je značajan odaziv udruga izvan Međimurske županije, što potvrđuje da je djelovanje

Zajednice Branitelji zajedno preraslo županijske okvire i postalo prepoznatljivo u cijeloj Hrvatskoj. Na igrama veterana 54. SPB okupili su se branitelji iz Međimurja i Varaždinske županije. Događaj je započeo himnom, svjetlom sjećanja i minutom šutnje za sve poginule suborce. Natjecanja u streličarstvu, visećoj kuglani, beli i drugim disciplinama bila su prilika za druženje,

razgovor i obnovu prijateljstava. Atmosfera je pokazala ono najvažnije: natjecanje je sporedno, zajedništvo je glavno.

Olimpijada koju organizira UVIBDR okuplja pripadnike nekadašnje 34. inženjerijske bojne, ali i brojne druge branitelje iz Međimurja. Sportski duh, tradicija i druženje stvaraju prostor u kojem se čuva identitet postrojbe, ali i gradi nova snaga zajedništva. Ovaj događaj je još jedan dokaz da se međimurske udruge ne okupljaju samo formalno, nego kroz stvarne, žive aktivnosti.

Društvo VETERAN već godinama organizira Bogracfest, događaj koji okuplja branitelje uz tradicionalni međimurski bograč. Uz kotliće, smijeh i druženje stvaraju se veze koje nadilaze formalne okvire udruga. Ovakva okupljanja pokazuju da braniteljsko zajed-

ništvo nije samo protokol, nego i ljudska bliskost, prijateljstvo i međusobna podrška. Branitelji su bili zajedno onda kada je bilo najteže. Zajedno su branili svoje domove, svoje obitelji i svoju državu. I danas, tri desetljeća kasnije, stoje zajedno – bez obzira na pokušaje da ih se razjedini.

„Bili smo zajedno u Domovinskom ratu kad je trebalo, zajedno smo i sada. Baš ništa nas ne može razjediniti. Pokušaji pojedinaca da nas zavade samo dodatno učvršćuju braniteljsko zajedništvo.“

Ova poruka nije samo stav jedne udruge – ona je odraz stvarnog stanja na terenu, potvrđena kroz suradnju, odaziv i zajedničke aktivnosti braniteljskih udruga.

Branitelji zajedno

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja

E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600

VAŽNA OBAVIJEST ZA INVESTITORE I VLASNIKE

�� Saznajte točan položaj vodovodne i kanalizacijske mreže.

Prilikom kupnje nekretnine, početka gradnje ili izvođenja nekih drugih radova na terenu, uvijek je bitno provjeriti prolazi li preko predmetne čestice postojeća vodovodna ili kanalizacijska infrastruktura.

U određenim slučajevima položaj vodova ili pravo služnosti nisu evidentirani u zemljišnim knjigama, pa često vlasnici ili budući investitori nisu upoznati s postojećim, stvarnim stanjem. Tada može doći do poteškoća pri ishođenju dokumentaPiše: Sanja Heric

Rijeka Mura proteklog je vikenda još jednom poslužila kao scenografija za povratak u davno zaboravljenu prošlost. četvrti po redu Halicanumfest, održan

u ambijentu kod Mlina na Muri u Žabniku, iznova je potvrdio status jedne od najljepših, najkreativnijih i najsadržajnijih povijesnih manifestacija u regiji. Prostor današnjeg Svetog Martina na Muri u antičko je doba bio poznat pod imenom Halicanum. Bilo je to važno rimsko naselje i prometno čvorište, usko povezano s obližnjim Poetovijem, današnjim Ptujem u Sloveniji. Ta čvrsta povijesna spona dvaju susjednih

Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1610

Piše: Gordana Lukić

Grad ČAKOVEC

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Grad MURSKO

SREDIŠĆE

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina SELNICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina GORIČAN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina OREHOVICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina SVETI MARTIN NA MURI

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina PODTUREN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina BELICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina NEDELIŠĆE

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina DONJA DUBRAVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja 5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina DOMAŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina KOTORIBA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina SVETA MARIJA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina DEKANOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina MALA SUBOTICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina VRATIŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina ŠENKOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina GORNJI MIHALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina SVETI JURAJ NA BREGU

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina DONJI KRALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina PRIBISLAVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Općina ŠTRIGOVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Vatrogaskinje DVD-a Palinovec vra�le su se kući sa zlatnom medaljom i ispisale povijest međimurskog vatrogastva VATROGASNA OLIMPIJADA u austrijskom Eisenstadtu

Vatrogaskinje DVD-a Palinovec osvojile svjetski vrh

Zlatnu ekipu činile su: Maria Murković Srpak, Ema Perković, Nina Klobučarić, Ana Jančec, Petra Hajdarović, Katarina Jančec, Iva Fileš, Viktorija Horvat, Ema Hajdarović, Mija Horvat i Tihana Srpak Čemerika, pod vodstvom trenera Ivana Petra Srpaka Piše: Kristina Kobal

Međimurje ima olimpijske pobjednice! Ženska „A“ ekipa Dobrovoljnog vatrogasnog društva Palinovec osvojila je zlatnu medalju na XVIII. Međunarodnoj vatrogasnoj olimpijadi u austrijskom Eisenstadtu te ostvarila jedan od najvećih uspjeha u povijesti međimurskog i hrvatskog dobrovoljnog vatrogastva.

Palinovčanke su vrhunskim nastupom nadmašile konkurenciju iz cijelog svijeta i Hrvatskoj donijele olimpijsko zlato. Zlatnu ekipu činile su:

Maria Murković Srpak, Ema Perković, Nina Klobučarić, Ana Jančec, Petra Hajdarović, Katarina Jančec, Iva Fileš, Viktorija Horvat, Ema Hajdarović, Mija Horvat i Tihana Srpak Čemerika, pod vodstvom trenera Ivana Petra Srpaka.

Povijesni uspjeh međimurskog vatrogastva

Na najvećem svjetskom vatrogasnom natjecanju hrvatsku reprezentaciju predstavljale su četiri ekipe iz Međimurja – tri iz DVD-a

Palinovec i jedna iz DVD-a Gardinovec. Osim zlata Palinovčanki, odlične rezultate ostvarile su i ostale međimurske ekipe. U muškoj „A“ kategoriji DVD Gardinovec osvojio je 15. mjesto, DVD Palinovec 26., dok su Palinovčani u muškoj „B“ kategoriji zauzeli 21. mjesto.

Po povratku u Palinovec olimpijskim pobjednicama priređen je svečani doček na kojem su ih pozdravili brojni mještani, obitelji, prijatelji i vatrogasci te župan Matija Posavec, Mario Medved, Mi-

ljenko Horvat, Vladimir Sabol i Robert Meglić. Velike zasluge za ovaj povijesni rezultat pripadaju i predsjedniku DVD-a Palinovec Franji Jančecu, svim članovima Društva, mentorima, obiteljima i brojnim podupirateljima koji su godinama pružali podršku ekipi. Ovaj uspjeh još je jednom potvrdio da se iza vrhunskih rezultata kriju godine rada, discipline, zajedništva i odricanja te da međimursko vatrogastvo s ponosom pripada samom svjetskom vrhu.

Na temelju čl. 27. Izjave o osnivanju ŠTRIKOM d.o.o. i odluke Uprave Društva br. 1/2023, raspisuje se sljedeći

JAVNI NATJEČAJ

za zasnivanje radnog odnosa na određeno puno radno vrijeme

RADNO MJESTO: komunalni radnik (1 izvršitelj/ica m/ž)

Mjesto rada – Općina Štrigova

Radni odnos se zasniva na određeno (6 mjeseca) i puno (40 sati tjedno) radno vrijeme koje se može produžiti na idućih 6 mjeseci.

Uvjeti:

• Završena osnovna škola ili razina obrazovanja niže stručne spreme

• Punoljetnost

• Hrvatsko državljanstvo

• Zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se osoba prima

• Vozačka dozvola

Osobe koje ispunjavaju navedene uvjete, dužne su dostaviti:

• Molbu

• Životopis

• Presliku osobne iskaznice s obje strane ili drugi dokaz o državljanstvu

• Broj tekućeg računa

• Preslika vozačke dozvole

• Dokaz o stečenoj stručnoj spremi (svjedodžba)

• Elektronički zapis ili potvrdu o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (ne starije od 30 dana od dana objave ovog natječaja)

• Uvjerenje da protiv podnositelja prijave nije pokrenut te da se ne vodi kazneni postupak (ne starije od šest mjeseci od dana objave Oglasa)

Tražene isprave mogu se dostaviti u neovjerenim preslikama. Podnositelji prijava koji ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju po posebnom zakonu, obvezni su pozvati se na to pravo i priložiti dokaze o tome.

Opis radnog mjesta:

Održavanje cesta i javnih površina

Održavanje objekata u vlasništvu Općine Štrigova

Prijave na natječaj mogu dostaviti osobe oba spola sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/16, 69/17). Rok za podnošenje prijava je 10. kolovoza 2026. godine do 15:00 sati neovisno o načinu dostave.

Prijavljeni kandidati koji udovoljavaju formalnim uvjetima natječaja i koji su dostavili potpunu i pravodobnu natječajnu dokumentaciju bit će pozvani na razgovor.

Kandidati su obvezni pristupiti razgovoru ako na isti budu pozvani, kandidat koji ne pristupi razgovoru, smatrat će se da je povukao prijavu i odustao od konkuriranja na natječaju. Izabrani kandidat dužan je prije zaključivanja ugovora o radu obaviti prethodni liječnički pregled na teret Društva kako bi se utvrdila radna sposobnost za predmetno radno mjesto. U slučaju da se utvrdi kako kandidat nije radno sposoban obavljati poslove naznačenog radnog mjesta Društvo zadržava pravo izbora drugog kandidata.

Prijave s potrebnom dokumentacijom dostavljaju se putem pošte ili osobno na adresu ŠTRIKOM d.o.o., Štrigova 87, 40312 Štrigova, s naznakom „Za natječaj – KOMUNALNI RADNIK“.

Kandidati će biti obaviješteni o rezultatima natječaja u roku od 10 dana od zadnjeg dana roka za podnošenje prijava na adresu elektroničke pošte koja je navedena u dokumentaciji prijave na Natječaj.

Kandidati prijavom na natječaj pristaju da se njihovi osobni podaci obrađuju u potrebnom obimu i u svrhu provedbe Natječaja, od strane ovlaštenih osoba za provedbu natječaja sukladno Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46 EZ od 27. travnja 2016.godine (Službeni list Europske unije, L119/1).

Nepotpune i nepravovremene prijave neće se razmatrati, kao ni prijave kandidata koji ne udovoljavaju propisanim uvjetima. Društvo zadržava pravo poništiti natječaj u bilo kojem trenutku bez obaveze navođenja razloga za takvo postupanje. U Štrigovi 31. srpnja 2026.

Za ŠTRIKOM d.o.o. Stjepan Pozderec Član Uprave/ Direktor Društva

Svim stanovnicima Me imurske županije čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i

Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim gra anima Me imurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim gra anima Me imurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

partnerima i svim građanima

Poslovnim partnerima i svim gra anima Me imurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim gra anima Me imurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih

građanima

kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

i Dan

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim gra anima Me imurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim gra anima Me imurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim gra anima Me imurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Ljekarna Petek

Poslovnim

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim

Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim

Međimurja čestitamo

5.

branitelja

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

5.

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

hrvatskih branitelja

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA

Osnovna škola Nedelišće

1.a, Razrednica:

Anamarija Novak

Odlični učenici: Marta Bacinger, Neva Bašek, Mila Benc, Adel Brez, Mia Čonda, Franka Horvatek, Roko Juras, Ida Kocijan, Lucija Košir, Roko Lepen, Katja Martinjak, Erik Matotek, Niko Međumurac, Niko Polak, Lea Punčec, Luka Rešetar, Erik Sermek, Karla Špiranec, Mila Topolnjak, Elio Tuksar, Dior Ukaj, Lucija Valjan, Zita Vibovec

2.a, Razrednica:

Lidija Pintarić

Odlični učenici: Paula Bajzek, Lina Maria Gašparlin, Joel Jagec, Marinela Karlović, Jakov Kirić, Mia Međimorec, Gabrijel Mesarić, Gabriel Gusić, Petar Pintarić, Ela Šafarić, Leon Šimunković, David Tasković, Mura Tkalčec, Leona Vidović, Nika Vizinger

2.b, Razrednica:

Ivana Slukić

Odlični učenici: Fran Hajdarović, Bartol Horvat, Matija Horvat, Liam Kovačić, Franka Ladić, Mia Mihalović, Niko Novak, Ema Ozmec, Soren Paušić, Klara Treska

3.a, Razrednica:

Željka Klamfar Kirić

Odlični učenici: Davor Braniša, Stela Bujan, Fran Češnjaj, David Gradečak, Hana Juras, Alissa Kossi, Petra Kovač, Ella Krhač, Meri Maček, Nera Novak, Roko Novak, Adam Ozmec, Vito Papić, Denys Tylukha

3.b, Razrednica: Marija Kovač

Odlični učenici: Franko Belović, Hrvoje Blagović, Nastja Božić, Kim Branilović, Fran Đukes, Lukas Fegeš, Matej Horvat, Dora Pintarić, Eva Pintarić, Mirna Pokos, Damjan Posavec, Noa Posavec, Vita Srnec, Vigo Treska, Nikol Tuđan, Kira Zlatarek

4.a, Razrednica: Ana Marciuš Knezić

Odlični učenici: Nela Bogdan, Dino Bregović, Ella Buden, Doris Ciceli, Nola Gyöfi, Sara Jalušić, Lucija Kolman, Florian Ladić, Erik Novak, Dita Sekirnik, Vilim Vlah, Adriano Žerjav

4.b, Razrednica: Snježana Novak

Odlični učenici: Nera Blagović, Aleksej Božić, Bruna Crnčec, Martin Dolar, Adam Fernandez Polanec, Tina Grabar, Jošua Jagec, Maxim Lindić, Emeri Regina Obase, Nela Petković, Tara Trupković, Marina Vuković

5.a, Razrednica: Tamara Lajtman

Odlični učenici: Pia Babić, Leona Hamer, Judita Hutinec, Dora Perhoč, Larisa Pintarić,Oliver Šercer, Vito Topolnjak, Gabrijela Treska, Fran Tuđan, Andrii Tylukha, Šimun Turk

5.b, Razrednica: Anita Škvorc Branda Odlični učenici: Karlo Češnjaj, David Dolar, Helena Magdalenić, Ian Malić, Rosa Mikolaj, Jakov Molnar, David Posavec

5.c, Razrednica: Martina Puklavec

Odlični učenici: Vito Branilović, Erin Debelec, Rita Dragaš, Neo Hergotić, Damjan Tasković

5.d, Razrednica: Smiljana Colar

Odlični učenici: Nea Fundak, Eva Hunjadi, Matija Korunić, Anastazija Košir, Bianka Preložnjak, Filip Senčar, Erika Ščerbič

6.a, Razrednica: Ela Igrec

Odlični učenici: Vilim Đuran, Dina Janeš, Klara Kirić, Maša Mlinarić

6.b, Razrednica: Mateja Dvanajščak

Odlični učenici: Leona Balić, Nesa Fučec, Karla Korunić, Asja Mikulan, Nadan Emmanuel Obase, Ervin Pertlik, Kiara Ana Srnec, Una Srnec

6.c, Razrednik: Nikola Bistrović

Odlični učenici: Lorena Ciceli, Borna Fegeš, Leon Novak, Klara Perhoč, Filip Pintarić, Zola Treska, Mia Tučić

7.a, Razrednica: Ivana Sokač

Odlični učenici: Mia Bacinger, Jura Barbić, Vinka Ceilinger, Nikol Kirić, Fran Korošic, Matija Mikulić, Doris Sekirnik

7.b, Razrednik: Veljko Posavec

Odlični učenici: Tanja Braniša, Jakov Ivanuša, Jakša Jalušić, Laura Košir, Ema Lepoglavec, Franjo Obersnel, Anna Tkalec

7.c, Razrednica: Kristina Horvat

Odlični učenici: Rea Marciuš, Bruna Soldat, Evan Pertlik

8.a, Razrednica: Sanja Špiranec

Odlični učenici: Magdalena Kirić, Vito Korent, Roko Štefulj

8.b, Razrednica: Jelena Sršan Pavlic

Odlični učenici: Lucija Bacinger, Marko Burela, Jan Gerenčer, Marta Kutnjak, Erik Toplek, Fabijan Vaser

8.c, Razrednik: Aleksandar Puklavec

Odlični učenici: Mia Gašparlin, Tena Krnjak, Ivor Kovačić, Dorotea Zita

8.d, Razrednica: Danijela Horvat

Odlični učenici: Niko Dobša, Adrianna Fernandez Polanec, Vito Golub, Beata Horvat, Evan Novak, Franka Pintarić, Sara Trupković

Posebni razredni odjel

PRO, Razrednica: Karla Lešnjak

Odlični učenici: Adela Novak (3.r.), Mihajllo Oršuš (4.r.), Teo Toplek (3.r.), Patrik Varga (4.r.), Robert Zorić (7.r.), Arman Žnidarić (6.r.)

Područna škola Dunjkovec

1.D, Razrednica: Višnja Špicar

Odlični učenici: Rafaela Cindrić, Ino Horvat, Izabel Hozjak, Sara Kovačić, Dorian Meglić, Hana Mlinarić, Adam Novak, Karlo

Perić, Abel Posavec, Hana Sakač, Dorian Špoljarić, Manuel Tomašić

2.D, Razrednica: Dajana Novak

Odlični učenici: Lukas Bistrović, Sani Đukes, Lota Ganzer, Toni Ganzer, Klea Hergotić, Adela Jurinić, Viliam Kovačić, Livia Krnjak, Mia Mihaljković, Dita Mikulan, Tin Novak, Matija Topolnjak, Manda Vrbanec

3.D, Razrednica: Melanija Šalamon

Odlični učenici: Jakov Bajzek, Mia Baljak, Antonio Cindrić, Bela Dovečer, Deja Drvenkar, Leda Ganzer, Lora Korotaj, Ema Kovačić, Ema Leček, Andrej Muršić, Leonel Novak, Luna Novak, Roko Novak, Alina Oreški, Luka Perić, Darijan Trojok

4.D, Razrednica: Dijana Fekonja Juras

Odlični učenici: Noa Andročec, Sofia Andročec, Zara Ciglarić, Ema Čanadi, Manuel Đuran, Fran Farkaš, Vito Horvat, Borna Jurinić, Moreno Kregar, Tian Novak, Korina Oreški, Noa Posavec, Mark Pozvek, Tino Trupković, Toni Trupković, Livija Žnidarić

Područna škola Pušćine

1.P, Razrednica: Sanja Marciuš Odlični učenici: Fran Kirić, Danijel Lazar, Saša Marija Marušić, Pavao Patafta, Lota Petran,

Sven Rinkovec, Patrik Vidović, Ian Zanjko, Nikša Zanjko

2.P, Razrednica:

Snježana Topolnjak

Odlični učenici: Iskra Bahat, Klara Branilović, Aria Celinger, Tena Topolko, Helena Zita

3.P, Razrednica: Tamara Ceilinger

Odlični učenici: David Pintarić, Korina Posavec, Marta Turk, Dalia Zanjko

4.P, Razrednica: Suzana Baksa

Odlični učenici: Maša Cvrtila, Mihaela Gal, Sven Marciuš, Timotej Mustak, Hana Škvorc, Matej Šmaguc, Leon Tkalčec

Osnovna škola Selnica

1.A, razrednica:

Anica Kovačić

Odlični učenici: Zara Vinko, Jura Banić, Tian Vršič, Dora Tišlarić, Franka Šprajc, Petar Šafarić, Paul Stojko, Laura Pufek, Ema Novosel, Jan Hunjadi, Leon Josip Hozjan, Bjorn Dragaj, Asia Cofek, Sven Belši, Mateo Bogdan, Mila Panić

2.A, razrednica:

Tanja Leček-Barić

Odlični učenici: Emili Pleh, Zita Mezga, Teo Tuksar, Mia Tuksar, Marko Tkalec, Lucija Šprajc, David Špicar, Ivona Šantek, Patrik Babić, Lovro Petković, David Kralj, David Korunić, Elena Hren, Julian Debelec, Ana Čurin, Fran Bogdan, Borna Moharić

3.A, razrednica: Marina Breglec

Odlični učenici: Ivan Papa, Jakov Bistrović, Leo Sobočan, Lucija Tkalčić, Petar Petković, Lovro Panić, Mihael Majsen, Jakov Kodba, Ena Dvanajščak, David Jezernik

4.A, razrednica: Lenče Rihtarec

Odlični učenici: Katarina Novak, Lorena Zadravec, Marinela Vargazon, Dea Tuksar, Karlo Petković, Hana Novosel, Marc Mesarić, Lucija Kreminski, Ema Kraljić, Simon Kralj, Leon Kontrec, Mila Hren, Iva Deban, Ena Čurin, Petar Otovčević

5.A, razrednica:

Natalija Jurinec

Odlični učenici: Aleks Trajbar, Nera Vinko, Leon Pintarić, Lana Jezernik, Leo Hamer, Marin Babić, Frano Bajuk

5.B, razrednica: Damira Marušić

Odlični učenici: Jakov Deban, Lenart Filipan, Ana Modlic, Vita Špoljarić Korunić

6.A, razrednik: Bojan Kozar

Odlični učenici: Rafael Zember, Izak Tomašković, Gabriel Šoštarić, Bruno Moharić, Lea Kontrec, Lana Kraljić, Tena Kočila, Erika Nina Hozjan, Jan Matjašić

6.B, razrednica: Dubravka Lajtman-Janči

Odlični učenici: Ian Kodba, Adam Zadravec, Lorena Kraljić, Nicole Jalšovec, Mihael Hrženjak, Marta Radiković

7.A, razrednica: Mihaela Grahovec

Odlični učenici: Zoja Perhoč, Andrija Premuš

7.B, razrednik: Krunoslav Makovec

Odlični učenici: Dunja Goričanec, Fabijan Stojko, Lana Škvorc, Leon Trstenjak, Simon Sklepić, Leona Sabo, Fran Karlovčec, Maja Korbelj

8.A, razrednica: Alenka Debelec

Odlični učenici: Ema Šafarić, Marvin Filipan, Magdalena Ilijaš, Paola Krajačić, Karlo Kraljić, Petar Novak, Vita Premuš, Luka Radiković

Područna škola Zebanec

1.b, razrednica: Mirjana Dežđek-Ciglar

Odlični učenici: Mia Kos, Mateo Vuk, Jan Raspet, Ema Elena Arapalea, Sian Novinić, Noli Kojter, Ema Premuš

2.b, razrednica: Roberta Barat

Odlični učenici: Leona Banović, Sebastian Turk, Martin Šoštarić, Mia Sabo, Ivona Debelec, Jakov Jezernik

3.b, razrednica: Vlasta Škrobar

Odlični učenici: Nora Žnidarić, Lovro Flac, Rafael Grof, Eva Hoblaj, Zola Pokrivač, Jan Rihtarec, Nathan Vuk, Gabriel Šoštarić

4.b, razrednica: Veronika Radanović

Odlični učenici: Evelin Brodarić, Mia Jalšovec, Roko Jalšovec

Osnovna škola Gornji Mihaljevec

1. razred, Razrednica: Ljubica Žabek Horvatić

Odlični učenici: Mio Bogdan, Filip Horvat, Kiara Kosec, Nina Novak, Oskar Novak, Tia Novak, Zina Perko, Eva Preložnjak i Mateo Vrbančić

2. razred, Razrednik: Goran Mikulan

Odlični učenici: Marko Bukovec, Ante Gregorinčić, Nina Krobot, Leona Lovrec, Jakov Miljančić, Marie Moharić, David Novak, Nola Novak, Lukas Pintarić, Mihael Srša i Iva Škorjanec

3. razred, Razrednica: Gordana Polundak

Odlični učenici: Ivano Bogdan, Luka Brežnjak, Jakov Cvetković, Timon Lesar, Ani Srša, Sara Novak, Mia Pintarić

4.a razred, Razrednica: Silvija Soldat Odlični učenici: Luna Boršić, Matko Branda, Helena Jurković, Paula Kolman, Zoran Krobot, Teresa Lesinger, Klara Mikulan, Nikol Preložnjak i Doris Stojko

4.b razred, Razrednica: Dorotea Miljančić

Odlični učenici: Mia Krnjak, Leon Mikulan, Dino Novak, Omea Novak, Stela Novak, Hana Stubičan, Tesa Šimunković, Stjepan Tkalec, Petar Zadravec

5. razred, Razrednica: Andrijana Perčić Odlični učenici: Laura Brežnjak, Mihael Horvat, Bruno Ladić, Edward Moharić, Roko Tomašić, Julia Lovrec, Mia Novak, Tea Novak, Filip Srša, Mia Srša, Aleksandar Šafarić

6. razred, Razrednica: Ivana Štimec Protrka Odlični učenici: Arian Lovrec, Vita Mikulan, Ema Posavec, Ema Košir, Gabriel Kuzma, Noa Novak

7. razred, Razrednica: Ivia Trupković Odlični učenici: Maja Gregorinčić, Elena Lovrec, Denis Novak, Kaja Novak, Zara Perko, David Posel i Antonio Škvorc

8. razred, Razrednica: Marta Lončar Vinković Odlični učenici: Rene Fegeš, Leon Kuzma, Emerik Novak, Fran Petković, Laura Posavec, Sven Rebernik, Ervin Srnec, Gabrijela Stubičan, Elena Vurušić i Tomo Zadravec

TRGOVINA

Krk,

Donji Kraljevec

Miljenka najviše interesira

crna kronika

S našom prepoznatljivom poklon-vrećicom, ovoga tjedna zaustavili smo se u trgovini Krk u Donjem Kraljevcu. Nekako smo potre�ili vrijeme kad nije baš bilo kupaca, no ipak smo sreli Milana Lončarića u redovnoj kupnji. Poklon mu je i te kako pasao jer mu je košarica bila puna, a sa sobom je ponio manju vrećicu. S druge strane, Milan je redoviti čitatelj Međimurskih novina. Kako kaže, čita sve i to od zadnje do prve stranice. Najviše se zaustavlja na crnoj kronici i sportu.

Miljenko Lončarić i Vladimira Vargec rado su pozirali sa svojim novim vrećicama

I djelatnica trgovine, Vladimira Vargec rado prolista novine i to čim dođu na prodajno mjesto. Novine su im tu, odmah

pod rukom. Prvo potraži što je novoga, a onda čita sve ostalo što ju interesira, od recepata, savjeta do crne kronike i križaljke. (vv)

MEĐIMURSKI VATROGASCI preuzeli četvrtu smjenu u vatrenom paklu Brača

Gori pod nogama, ali ne i pod njihovom stražom!

Nastavljajući pružanje pomoći jugu Hrvatske tijekom ljetne sezone, četvrta smjena međimurskih vatrogasaca otputovala je na redovitu dislokaciju u Bol na otoku Braču, gdje će boraviti od 30. srpnja do 13. kolovoza.

Mirko Puklavec iz Macinca je dobitnik naočala

Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 70 eura.

U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.

Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imao je Mirko Puklavec iz Macinca. Dobitnika ovog kola kontaktirat će naša

služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade.

Prvi kupon 136. kola

Novo, 136. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započinje u ovom broju. I u kolovozu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kupo-

Ime i prezime: Adresa:

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina Broj telefona:

nom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 25. kolovoza. Sretnog dobitnika 136. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. kolovoza. (mk)

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Operacija se provodi temeljem zapovijedi glavnog vatrogasnog zapovjednika RH, a novi tim čine profesionalni vatrogasac Renato Matoša iz JVP-a Čakovec te dobrovoljci Robert Žganec (DVD Lopatinec), Božidar Strahija (DVD Palovec) i Aleksandar Šimunić (DVD Nedelišće).

Vatrogasce je na teren osobno ispratio županijski vatrogasni zapovjednik Robert Meglić, poželjevši im mirnu smjenu i siguran povratak kući. (sh)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Jura Obadić (jura@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr);

GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na

Vatrogasce je na dislokaciju ispra�o Robert Meglić, županijski vatrogasni zapovjednik VZ Međimurske županije

Alex i Bara smijehom liječe stres

On je počeo sa snimkama o nogometu, a ona je iz mašte prešla ravno na kazališne daske. Danas Aleks i Bara iza sebe imaju desetke tisuća nasmijanih gledatelja i preko 400 predstava. U Mlinarskoj kući u Žabniku otvorili su dušu o svojim počecima, Janu Kerekešu, humanitarnom radu i novim projektima koji tek slijede. Saznajte njihovu priču na 3. stranici Medije. (sh, kk)

Petak, 31. srpnja

09:00 Bonsai izložba

- Svijet minijaturnog drveća, palača Scheier

10:00 Operacija Maslačak - predstava za djecu 3+ / teatar.002, Čakovec & Kazalište Peripetija, Varaždin, HONOLULU Stage by Teatar 002., Perivoj Zrinski

18:00 Gimnastički poligon by GK Marijan Zadravec Macan, Macanov dom

18:00 DJ: Smells Like 90s Spirit, Perivoj Zrinski - Fontana

18:00 Šetnja stazama grofova Feštetića u Brezju, Dječji vrtić Šumska vila, Brezje

20:30 Sincere Praise Gospel Choir (London, UK), Franjevački trg

21:00 Koncert - Sergej Ćetković, Ul. Zrinsko - Frankopanska

21:00 Koncert - Grupa Latino, Park Valentina Morandinija

21:00 Vatreni show - Udruga

ANNO DOMINI

– Mušketiri i haramije, Kompleks Starog grada

21:00 Valerija Nikolovska, Mamas & Tapas

22:00 Fakustix, Terasa pivnice Zrinski

22:00 Koncert - Meteori + DJ, Gradska Kavana

Subota, 1. kolovoza

07:00 Izložba - 27. Međunarodni oldtimer susret "Međimurje 2026." (Izložba povijesno vrijednih vozila Oldtimer kluba Međimurje), Park Rudolfa Kropeka

08:00 Ribolovni Selski kup 2026. SRD Čikov, Žabnik - Stara Mura

10:00 Magic show - mađioničarski show za djecu i roditelje, Luka Vidović, Zagreb

18:00 DJ: Caliente Latino Heat, Perivoj Zrinski - Fontana

19:00 Sincere Praise Gospel iz Londona, Šetnica svete Barbare, Mursko Središće

VELIKA ZAVRŠNICA PORCIJUNKULOVA

Legendarna Neda Ukraden bezvremenskim hitovima zatvara najveću čakovečku manifestaciju

Ovogodišnje izdanje Porcijunkulova, najveće ljetne manifestacije u Čakovcu, dobit će spektakularnu glazbenu završnicu. U nedjelju, 2. kolovoza, na glavnu pozornicu smještenu u Zrinsko-frankopanskoj ulici pokraj Perivoja Zrinskih stiže regionalna glazbena ikona Neda Ukraden.

S početkom u 21 sat, legendarne pjesme i neumorna energija ove popularne pjevačice zaključit će petodnevni bogati program ispunjen tradicijom, kulturom i zabavom. Čakovečka publika i mnogobrojni gosti imat će priliku čuti bezvremenske hitove i mnoge druge pjesme koje već desetljećima pune dvorane i trgove diljem regije.

GLAZBENI SPEKTAKL na Šetnici svete

Barbare u Mursko Središće

Londonski zbor donosi autentični duh gospela

Ljetna pozornica na Šetnici svete Barbare u Murskom Središću u subotu, 1. kolovoza s početkom u 19 sati, postat će središte vrhunskog glazbenog doživljaja. Pred domaćom publikom nastupit će Sincere Praise Gospel Choir, poznati gospel zbor iz Londona koji djeluje u sklopu zajednice Worldwide Mission Fellowship.

KULTURNO UZDIZANJE

Koje izložbe možete posjetiti?

• 26. 6. do 9. 9.

Izložba: Priska Kulčar: MEMENTO Centar za kulturu Čakovec

• 25. 6. do 30. 8.

Izložba: “Eros na papiru – izložba povodom 16. štrigovske kolonije” Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja

• 12.6. do 30.8. Izložba: “Parovi u hrvatskoj likovnoj umjetnosti - dijalozi intime i stvaralaštva” Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

Korijeni ovog zbora sežu još u 1979. godinu, kada je osnovan pod nazivom Youth A�lame, dok današnje ime nosi od 2005. godine. Pod vodstvom dirigentice i autorice Jennifer Grif�ith, zbor je tijekom desetljeća rada obišao brojne europske zemlje te izdao četiri albuma, među kojima se ističe izdanje Highest Praise.

Publika u Murskom Središću imat će priliku uživati u suvremenom gospelu prepoznatljivom po snažnim vokalima i energičnim izvedbama koje nose poruke radosti i zajedništva.

Koncert pod zvijezdama uz samu Muru obećava večer ispunjenu vrhunskim ritmom i autentičnim zvukom londonske gospel scene.

Ulaz je slobodan, a u slučaju lošeg vremena koncert će se održati u nedjelju, 2. kolovoza. (jo)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: MADELINE MILLER: AHILEJEVA PJESMA

Dobitnik knjige Iz života jednog psa objavljene u prošlom broju je Maja Rešetar iz Belice. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

kupon br. 1611

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Madeline Miller: Ahilejeva pjesma

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Organizatori najavljuju večer ispunjenu vrhunskom atmosferom i emocijama, idealnu za svečano zatvaranje još jednog izdanja manifestacije. Ulaz na koncert je besplatan, a organizatori pozivaju sve mještane i posjetitelje da zajednički isprate ovogodišnje Porcijunkulovo. (jo)

JURJEVSKE LJETNE VEČERI - petkom u prirodi

Staze Feštetića otkrivaju

bogatu povijest Brezja

U sklopu manifestacije “Jurjevske ljetne večeri – petkom u prirodi”, u petak, 31. srpnja, održat će se tematska i poučna “Šetnja stazama grofova Feštetića u Brezju”. Ovo događanje namijenjeno je svim ljubiteljima prirode, rekreativcima i zaljubljenicima u lokalnu povijest. Okupljanje sudionika predviđeno je u 18 sati kod Dječjeg vrtića “Šumska vila” u Brezju. Svi okupljeni imat će priliku prošetati povijesnim sta-

zama kojima su nekada kročili grofovi Feštetići te kroz ugodno druženje u prirodi otkriti bogatu prošlost, prirodne ljepote i kulturnu baštinu Brezja. Sudjelovanje na šetnji u potpunosti je besplatno te nije potrebna prethodna prijava.

Organizatori pozivaju sve mještane i goste da provedu ugodno poslijepodne u prirodi i zajedničkom istraživanju lokalnih zanimljivosti. (jo)

PORCIJUNKULOVO U SUBOTU

Matija Cvek stiže na

čakovečku pozornicu

Subotnja večer na Porcijunkulovu donosi vrhunski glazbeni doživljaj. Od 21 sata, 1. kolovoza, na glavnoj pozornici u Zrinsko-frankopanskoj ulici nastupa Matija Cvek. Jedan od najtraženijih

Grčka je, doba heroja, i kralj Pelej je upravo na svoj dvor prihvatio obeščašćenog kraljevića Patrokla, koji uskoro postaje prijatelj Ahileju, sinu Peleja i morske nimfe Tetide. Kako mladići odrastaju u muškarce, tako svima postaje očito da je njihovo prijateljstvo mnogo više od toga.

Kada kraljevski dvor sazna da je Helena oteta, Ahilej slijedi svoju sudbinu i odlazi ratovati u Troju, a Patroklo, rastrgan između straha i ljubavi, slijedi svog prijatelja u tragični kraj.

Ova predivna priča govori o nježnoj ljubavi dvojice nespojivih junaka, njihovoj međusobnoj odanosti i okrutnoj sudbini koja ih uplete u svoju igru.

domaćih izvođača rasplesat će čakovečku publiku svojim poznatim hitovima i odličnom atmosferom.

Ulaz na koncert besplatan je za sve posjetitelje. (jo)

19:30 Koncert: Popcorn, Perivoj Zrinski

21:00 Yaremi Kordos Cuban-Jazz Trio "Tres Corrientes”, Mamas & Tapas

21:00 Koncert - Matija Cvek, Ul. Zrinsko - Frankopanska

22:00 DJ After party, Perivoj Zrinski

22:00 One Big Mob, Terasa pivnice Zrinski Nedjelja, 2. kolovoza

18:00 Svečana dodjela priznanja “Najbolje na Porcijunkulovome”, Franjevački trg 18:00 DJ: Summer Throwback Under The Stars, Perivoj Zrinski - Fontana

18:00 Koncert: Čakovečki mališani, HONOLULU Stage by Teatar 002., Perivoj Zrinski

20:00 Koncert - Županijski tamburaški orkestar “Stjepan Bujan Stipić” i solisti, Zona tradicije

21:00 Koncert - Neda Ukraden, Ul. Zrinsko - Frankopanska

21:00 Koncert - Mod32, Park Valentina Morandinija 21:00 Kovačević quartet, Mamas & Tapas

22:00 DJ After party, DEKLINA OAZA - OPEN AIR POZORNICA, Perivoj Zrinski

22:00 Vulkan Band + DJ, Gradska Kavana

Srijeda, 5. kolovoza

19:00 Koncert Pjevajmo, pjevajmo Mariji, Crkva Uzvišenja Svetog Križa, Vratišinec Petak, 7. kolovoza

14:00 Pohod po kletima svetomartinskih vinara i vinogradara, Kotić, Brezovec 15:00 Vinski pohod prema OPG-u Hadela, Sveti Martin na Muri

17:00 Notorious Festival 2026., SRC Trate Nedelišće

Ahilejeva Pjesma je veličanstveno prepričana priča iz Homerove Ilijade o odnosu Ahileja i Patrokla koje nadilazi granice prijateljstva.

POKLANJA KNJIGU

Madeline Miller uspjela je udahnuti život Homerovom epu koji je preživio tisuće godina, i ostaje jedna od najčitanijih književnih djela sve do danas

intervju tjedna

KOMIČARSKI

PAR koji smijehom liječi stres i puni dvorane

Aleks pokazao Baru, a onda im se život preokrenuo?

Aleks i Bara gostovali su u Žabniku s predstavom „Kako je sve počelo“ i otkrili kako su od prvih videa stigli do više od 400 predstava i desetaka tisuća nasmijanih gledatelja

Piše: Kristina Kobal

Aleks i Bara gostovali su u Mlinarskoj kući u Žabniku s predstavom „Kako je sve počelo“, u sklopu manifestacije „Ljeto 2026. u Svetom Martinu na Muri“. Tom su prilikom progovorili o svojim počecima, inspiraciji i planovima.

Sve je počelo nogometnim videima

Aleksandar Lazić prisjetio se kako je sve počelo još 2018. godine, kada je snimao video zapise na temu Svjetskog prvenstva u nogometu u Rusiji.

-Davne 2018. sam počeo snimati video uratke na temu SP u nogometu u Rusiji. Pošto je naša repka dogurala do samog kraja, snimalo se dosta, vladala je euforija, doslovno preko noći je dobar dio Hrvatske saznal za Aleksa.

Nakon videa uslijedio je stand up.

-Nakon videa, ljudi su me nagovarali na stand up, kaj sam i napravil. Nastupi po ka�ićima, restoranima, publika je dolazila, ja sam bil sve hrabriji. Uz to, snimal sam i dalje, a u svakom videu se spominjala moja Bara, imaginarni lik moje žene, koju niko nikad nije videl.

Godine 2023. odlučio je Baru pokazati javnosti i napisao predstavu „Gola istina“. -2023. sam je odlučio pokazati javnosti, napisao sam predstavu ‘Gola istina’. Svojoj supruzi sam govorio da znam da će to biti moj životni projekt, tak je i bilo. Nakon premijere stigla je i poruka Jana Kerekeša.

-Nakon predstave, za pol vure je došla poruka od Jana – ‘Da li ste zainteresirani za suradnju’? Dalje je povijest.

Danas Aleks iza sebe ima pet samostalnih stand up materijala i tri kazališne predstave – „Gola istina“, „Bankrot“ i „Kako je sve počelo“.

Svakodnevni život najveća je inspiracija Aleks inspiraciju pronalazi u svakodnevnom životu, posebice u situacijama koje proizlaze iz braka.

-Inspiracija je svakodnevni život u braku i situacije koje proizlaze iz toga. Naravno da je dio šoua na sceni i moja mašta, ali bez toga to nebi bilo to... Zar ne?

Kao stand up komičaru, najvažnije mu je publiku na-

smijati riječima, uz gegove koji su dio njegova prirodnog izraza.

-Pošto sam ja stand up komičar, najvažnije mi je u predstavi ljude nasmijati riječima, naravno popraćena gegovima, koji su mi nekako urođeni.

Cilj je da publika tijekom predstave zaboravi svakodnevicu.

-U našim predstavama je smijeh publike doslovno svakih par sekundi, to je ono na kaj ciljam, da te predstava drži ‘budnim’ vuru i pol, a ne da drijemaš ili listaš po mobitelu.

Njegova je poruka publici jednostavna:

-Zavali se u fotelju i pusti mozak na pašu, jer sljedećih 90 minuta te čeka jednostavni domaći humor, na kajkavskom.

Predstava „Kako je sve počelo“ u ožujku ove godine osvojila je u HNK Varaždin

nagradu „Najjači smehek“.- Ponosan sam na to, ističe Aleks.

Bara: Smijeh je najbolja terapija

Nataša Popović Lazić kaže da njezina glumačka priča nije krenula klasičnim putem.

-Oduvijek sam voljela ljude, humor i uz nagovor mog supruga, s vremenom sam shvatila da je pozornica mjesto na kojem mogu biti potpuno svoja.

Kroz glumu može nasmijati ljude, dotaknuti ih emocijom i pomoći im da barem nakratko zaborave svakodnevne brige.

-Taj osjećaj koji se stvori između glumca i publike teško je opisati riječima – to je posebna energija zbog koje se uvijek iznova vraćam na scenu.

Smatra da publika danas posebno traži iskren smijeh.

-Danas iskreno nasmijati publiku možda je veći izazov nego ikada prije. Ljudi su svakodnevno zatrpani informacijama, stresom i sadržajem na društvenim mrežama, pa u kazalište dolaze s jednom željom – da se dobro nasmiju i osjećaju.

Publika u njihovim predstavama traži i prepoznavanje vlastitih životnih situacija.

-Vjerujem da publika traži sve pomalo: bijeg od svakodnevice, kvalitetnu zabavu, ali i situacije u kojima će prepoznati sebe, svoje susjede, prijatelje ili članove obitelji. Upravo zato komedija ima toliku snagu. Smijeh nije samo zabava, on je najbolja terapija.

Svaki nastup donosi novu energiju

Nataša ističe da dobra gluma traži talent, ali i mnogo više od toga.

VODE VAS U KINO

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 12.8.2026. u CineStaru Varaždin.

-Dobra gluma traži talent, ali još više predanost, disciplinu i iskrenost. Publika vrlo brzo prepozna kada je nešto odigrano srcem, a kada nije.

Svaki je nastup drugačiji jer je drugačija i svaka publika.

-Prije svakog nastupa trudim se ponovno ‘ući’ u lik, bez obzira koliko sam predstavu već puta odigrala. Svaka publika je drugačija i svaka večer donosi novu energiju.

Važan dio prepoznatljivosti Aleksa i Bare su i njihovi kostimi.

-Veliku ulogu imaju i kostimi, jer oni nisu samo odjeća nego važan dio karaktera. Ideje za kostime Alexa i Bare nastajale su zajednički, kroz rad na likovima, i s vremenom su postali njihov zaštitni znak.

Kada nije na pozornici, Nataša najviše voli vrijeme provoditi s obitelji i prijateljima, šetati i boraviti u prirodi.

-Na sceni sam puna energije, dok u privatnom životu najviše cijenim jednostavne trenutke, iskrene razgovore i dobar smijeh s ljudima koje volim.

U planu su nove predstave

Aleks nakon godišnjeg odmora u kolovozu priprema novi stand up materijal, a u proljeće slijedi nova predstava u suradnji s Kerekesh teatrom. Nakon toga publiku očekuje i nova predstava Aleksa i Bare.

-Naziv predstave već imam u glavi, kao i kostur.

U samo tri godine ostvarili su velik uspjeh.

-Ostvarili smo jako puno toga u kratkom vremenu. U 3 godine smo izveli više od 400 predstava. Govorim o kazališnim predstavama, ne o stand up nastupima, kojih je bilo jako, jako puno.

Nasmijali su desetke tisuća ljudi, nastupali u dvoranama, domovima, parkovima i kazalištima, a često se uključuju i u humanitarne akcije.

-Znate da smo humanitarno angažirani koliko god stignemo, često igramo predstavu za bolesnu dječicu, razne udruge...

A najveća želja za budućnost vrlo je jednostavna.

-Nemam neku posebnu želju još za ostvarit na daskama, samo mi je bitno da nasmijavamo ljude što duže.

Njihova priča počela je nogometnim videima, nasta-

Dobitnik ulaznica za film: DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film

KAKO

DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

vila se stand up nastupima i prerasla u stotine kazališnih predstava. Ipak, Aleks kaže da je najvažnije ono što ostaje nakon svake predstave.

-Ako smo nasmijali barem jednu osobu ili joj uljepšali dan, naša svrha postojanja na ovoj planeti je ispunjena... Kao i naša srca.

Publici su zahvalili na svakom dolasku, smijehu i pljesku.

-Vi ste naša snaga, vi samo uživajte, a mi se budemo potrudili da ostati autentični i originalni, ljudi iz naroda, jer to i jesmo. Ljudi hvala... Vaši Aleks i Bara.

Smijeha nije nedostajalo tijekom predstave „Kako je sve počelo“ u Žabniku

CHUM

Elena Glavina

Ljerka i Stella pri-

Čakovečka špica

Piše i foto: Kris�na Kobal

Neki su se odlučili za uvijek popularni traper – bezvremenski klasik koji i ovog ljeta izgleda odlično, osobito kada je pomno usklađen od glave do pete

Ana, Anita i Zvijezdana tek su krenule na kavu, no već su svojim vedrim raspoloženjem privukle pažnju na čakovečkoj špici

“Điđi” je ove subote privukao brojne poglede, a nama je priznao i zanimljiv detalj – njegovi daljnji korijeni sežu sve do Južne Amerike

Ružica i Nadica, sestre koje su na čakovečku špicu s�gle čak iz Australije, već su ozbiljno raspravljale o Porcijunkulovu

Maja i Andrijana uživale su u laganoj šetnji, a za subotnju špicu odabrale su ležerne i opuštene modne kombinacije

ATLETIKA

Od 5. do 9. kolovoza Neviu očekuje najveći izazov dosadašnje karijere –nastup na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Eugeneu

Piše: Luka Pongračić Foto: Nevia Fotak

Čakovčanka Nevia Fotak jedna je od najvećih mladih nada hrvatske atletike. Iza 17-godišnje članice AK Sloboda Varaždin sezona je iz snova – osvojila je tri naslova juniorske prvakinje Hrvatske, ispunila norme za Svjetsko juniorsko prvenstvo u čak tri discipline, a početkom kolovoza nastupit će među najboljim mladim atletičarkama svijeta u američkom Eugeneu. Iako rezultati danas djeluju impresivno, sve je počelo sasvim slučajno, na nagovor učiteljice.

– Atletikom sam se počela baviti u trećem razredu osnovne škole. Tijekom cijelog drugog razreda učiteljica me nagovarala da se upišem jer mi je tjelesni jako dobro išao. Na kraju sam je poslušala i već nakon mjesec dana treninga nastupila na svom prvom natjecanju, gdje sam odmah osvojila medalju. Tada sam imala devet godina i išla sam u II. osnovnu školu Čakovec, prisjeća se Nevia.

Prije atletike trenirala je gimnastiku, što i ne čudi s obzirom na to da joj je otac Damir trener, a nekoliko godina bavila se i plesom.

– Mislim da mi je upravo ta kombinacija gimnastike i plesa kasnije puno pomogla u atletici. Na prvim natjecanjima trčala sam 60 metara, skakala u dalj i bacala vortex, što su bile klasične discipline za limače.

Već 2018. počele su stizati prve medalje na regionalnim natjecanjima, a godinu kasnije osvojila je i prvo odličje na državnom prvenstvu u višeboju. Uslijedile su medalje u mlađim kadetskim i kadetskim kategorijama te prvi reprezentativni nastupi.

– Nastupala sam na peteromečevima diljem Europe, a sudjelovala sam i na Europskim dječjim igrama mladih. Tamo sam 2021. pobijedila u skoku u dalj te osvojila druga mjesta na 60 i 150 metara, dok sam godinu kasnije ponovno bila najbolja u dalju, a treća na 60 metara. To su natjecanja na kojima mogu nastupati djeca iz cijele Europe i bila su mi veliko iskustvo.

Norma u posljednjem pokušaju Ipak, najljepše uspomene vežu je uz ovogodišnje prvenstvo Hrvatske u Karlovcu. Ondje je osvojila tri zlatne medalje – na 100 i 200 metara te u skoku u dalj – ali i ostvarila ono što je mjesecima priželjkivala. – Najdraži trenutak u karijeri de�initivno mi je državno prvenstvo u Karlovcu. Osvojila sam tri zlata, ali ono što mi je najviše značilo bila je

norma za Svjetsko juniorsko prvenstvo. Rok za ispunjenje bio je 26. srpnja i prije toga sam na gotovo svakom mitingu pokušavala ostvariti rezultat, ali jednostavno nije išlo. Posebno pamti utrku na 100 metara.

– Prvog dana trčala sam kvali�ikacije i razmišljali smo trebam li ići maksimalno ili se malo sačuvati za �inale. Na kraju sam odlučila dati sve od sebe. Kad sam pogledala semafor i vidjela vrijeme 11,78 sekundi, nisam mogla vjerovati. To je bio rezultat koji me vodi na Svjetsko prvenstvo. Taj osjećaj stvarno je teško opisati. Put do velikog natjecanja mogao je biti i znatno drukčiji. Prije dvije godine ozbiljna ozljeda koljena zaustavila ju je baš kada je trebala napraviti novi iskorak.

– Tijekom treninga osjetila sam bol prilikom preskoka prepone. Prošla je vrlo brzo

pa sam čak završila trening. Međutim, već drugi dan nisam mogla ispružiti nogu. U Čakovcu su prvo mislili da nije ništa ozbiljno, ali mama je inzistirala da odemo na magnetsku rezonancu. Pokazalo se da su stradali prednji križni ligamenti i mjesec dana kasnije završila sam na operaciji u Zagrebu. Oporavak nije bio nimalo lagan.

– Trajalo je dugo i bilo je psihički zahtjevno. Jedino o čemu sam razmišljala bilo je da se što prije vratim atletici. Polako sam se vraćala treninzima i danas mogu reći da je sve iza mene.

Škola, treninzi i odricanja

Nevia je odlična učenica Prve gimnazije Varaždin, a ove će jeseni postati maturantica. Nakon srednje škole planira upisati Kineziološki fakultet.

Sanjam Olimpijske igre 2032. godine

– Tata me svaki dan vozi u školu. Nastava traje do dva sata, a već u pola tri počinje trening koji traje oko dva sata. Nakon toga idem kući, odmorim se i rješavam školske obveze. Tako izgleda gotovo svaki radni dan.

Veliku ulogu u njezinu razvoju ima trener Patrik Koščak.

– Trener je odlično posložio cijeli program i stvarno se dobro slažemo. Treniram s Janom Koščak i Rokom Farkašem pa smo postali prava ekipa. Roko je trenutačno ozlijeđen i želim mu brz oporavak jer nam svima nedostaje na treninzima. Vrhunski sport traži i disciplinu izvan stadiona.

– Tijekom sezone pazimo na prehranu. Trener nam savjetuje da izbjegavamo slatkiše i bijelo brašno, a navečer jedemo laganije obroke. Od dodataka prehrani uzimam omega-3 masne kiseline, magnezij, željezo i proteine, dok tijekom priprema koristimo i kreatin. Uglavnom se hranim zdravo, a pizza ili nešto slično stvarno su rijetkost. Zanimljivo je da nakon natjecanja često nemam ni pretjeran apetit.

Pogled prema Americi i velikom snu Od 5. do 9. kolovoza Neviu očekuje najveći izazov dosadašnje karijere – nastup na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Eugeneu, gdje će uz sebe imati i najbližu podršku.

– U Ameriku sa mnom putuju mama i kuma pa ćemo nakon natjecanja iskoristiti priliku i posjetiti Los Angeles. U skoku u dalj željela bih izboriti �inale, a na 200 metara plasman u polu�inale. Kad bih to ostvarila, bila bih jako zadovoljna.

Nakon Svjetskog prvenstva slijede kratki odmor, maturalno putovanje i pripreme za novu sezonu, ali dugoročni cilj već je jasno postavljen. – Voljela bih nastupiti na Olimpijskim igrama 2032. godine. Do tada me čekaju europska i svjetska prvenstva te puno rada. Norme je sve teže ispuniti, konkurencija je velika, ali optimistica sam i vjerujem da uz trud mogu ostvariti svoje snove, zaključuje sjajna Nevia Fotak.

NEVIA FOTAK (17) velika je hrvatska atletska nada i putnica na svjetsko juniorsko prvenstvo u Americi

Nevia Fotak uskoro se susreće s najvećom pozornicom karijere

Nevia Fotak s godinama se specijalizirala za skok u dalj

SPORTSKI RIBOLOV

PRELOG je domaćin svjetskoj feeder eliti

Titulu najboljeg lovi 36 klubova iz 21 zemlje

Iskusni međimurski

ribolovac Stanislav

Toplek iz Mačkovca

na ovom prvenstvu nastupa zajedno sa svojim sinovima

Dariom i Hrvojem

Piše: Vlasta Vugrinec

Međimurje i Prelog ovih su dana postali apsolutno središte svjetskog sportskog ribolova. Naime, svečanom povorkom od Parka Mladosti do Trga slobode službeno je otvoreno 9. Svjetsko prvenstvo u ribolovu feeder tehnikom za klubove, jedno od najznačajnijih i najmasovnijih klupskih natjecanja u ovoj ribolovnoj disciplini. Izboriti titulu najboljeg na svijetu u Međimurje je stiglo 36 klubova iz čak 21 države, a prestižni naslov lovit će se na poznatoj i iznimno zahtjevnoj stazi kanala Orehovica.

Međimurska "obiteljska reprezentacija"

Boje Hrvatske branit će ekipe Čakovec Interland (sastavljena od međimurskih

NOGOMET

ribolovaca) i Šaran Zaprešić. Za čakovečku ekipu nastupaju Dino Novak, Marijan Sraga, Dario Toplek, Hrvoje

Toplek, Stanislav Toplek i Dinko Vidović, uz kapetane Ivicu Šajnovića i Damira Lekića. Natjecat će se protiv jakih

U ČUKOVCU održan “Memorijalni turnir Josip Igrec”

Ekipa Trate osvojila naslov prvaka

Igralište NK Čukovca 77 je u subotu, 25. srpnja, bilo središte sporta, zabave i zajedništva na tradicionalnom nogometnom turniru “Memorijal Josip Igrec“, na kojem su snage odmjerile četiri domaće ekipe: “Šekutrovi sosedi”, “Đesijeva graba”, “Medselo” i “Trate”. Prije početka turnira, predstavnici kluba, među kojima je bio i sam predsjednik kluba Darko Lehki te predsjednik Mjesnog odbora Čukovec Dominik Mihoci, zapalili su svijeće i položili cvijeće na grob Josipa Igreca (Joška), prvog i dugogodišnjeg predsjednika kluba, odavši ujedno počast i svim prera-

Valerija i Marijan Pongrac

no preminulim članovima i hrvatskim braniteljima. Nakon uzbudljivih sportskih okršaja, napetih penala i

reprezentacija iz Austrije, Belgije, Češke, Engleske, Francuske, Njemačke, Mađarske, Irske, Italije, Litve, Moldavije, Nizozemske, Poljske, Portugala, Rumunjske, Srbije, Slovačke, Slovenije, Španjolske i Ukrajine. Svaku ekipu čini pet natjecatelja i pričuva.

Pozornost lokalne javnosti privlače domaće snage u redovima kluba Čakovec Interland, gdje posebnu obiteljsku priču piše obitelj Toplek iz Mačkovca. Iskusni međimurski ribolovac Stanislav Toplek na ovom prvenstvu nastupa zajedno sa svojim sinovima Dariom i Hrvojem. Ističu kako je pritisak domaćeg terena prisutan, no

upravo bi dobro poznavanje vode i speci�ičnih uvjeta na kanalu moglo biti presudno u okršaju s elitnim klubovima. - Domaćini smo i ovdje su, normalno, naša očekivanja najveća. Već imamo iskustva sa svjetskih prvenstava u Portugalu i Srbiji gdje smo se borili, ali pred našom publikom i na našoj vodi ipak očekujemo malo više, poručio je Stanislav Toplek uoči početka natjecanja.

Staza s promjenjivim protokom je veliki izazov

Natjecateljska staza na kanalu Orehovica duga je gotovo 4,6 kilometara, s dubinom koja doseže i devet

metara te iznimno promjenjivim protokom vode. Upravo takvi uvjeti od natjecatelja zahtijevaju vrhunsku pripremljenost, prilagodbu pribora i precizno taktičko nadmudrivanje. Nakon službenih treninga koji se održavaju od 26. do 29. srpnja, prva prava borba za bodove započela je 30. srpnja prvim natjecateljskim kolom. Drugo kolo na rasporedu je dan kasnije, dok će se završno, treće kolo održati 1. kolovoza, kad će se doznati imena novih klupskih prvaka svijeta. Tog dana planirano je i svečano zatvaranje prvenstva, dodjela medalja i pehara te gala večera u Hotelu Panorama u Prelogu.

natjecanja u povlačenju užeta, naslov nogometnog prvaka osvojila je ekipa “Trate“. Najboljim igračem turnira proglašen je Marko Madić, dok su se među najboljim strijelcima istaknuli Emil Herc, Ivan Slaviček, David Mihoci, Abel Madić te Fran Bistrović. Za najboljeg vratara proglašen je Mišel Marčec, dok je ekipa “Đesijeva graba” bila najsnažnija u povlačenju užeta.

Posebnu draž turniru donijela je utakmica čukovskih

žena. U opuštenoj atmosferi mještanke Čukovca zaključile su sportski dio dana. Među njima se istaknula Simona Mihoci, osvojivši titulu najbolje igračice, dok je Valeriji Pongrac to bila prva nogometna utakmica u životu, na kojoj je sudio upravo njezin otac Marijan. Uz bogatu ugostiteljsku ponudu, napuhanac za najmlađe te DJ ritmove koji su potrajali do sitnih jutarnjih sati, Čukovec je još jednom potvrdio kako sport i lokalno zajedništvo idu ruku pod ruku. (jo)

Boje Hrvatske brane Čakovec Interland i Šaran Zaprešić

Stanislav Toplek nastupa zajedno sa sinovima Dariom i Hrvojem

Ekipa “Trate”

Svojom igrom i borbenošću oduševile su sve sve posje�telje

IRONMAN

ČELIČNI ČOVJEK NOAH LUKOVNJAK (24) iz Čakovca na najzahtjevnijem sportskom natjecanju na svijetu

Noah za vrijeme natjecanja u Klagenfurtu, trčanje prema Krumpendorfu

Ironman me motivira da neprestano pomičem vlastite granice

- Puno toga se preslikava i na fakultet i na inženjerski način razmišljanja - oboje traži dosljednost, rješavanje problema korak po korak i mirnoću kad stvari ne idu po planu. Osjećaj prolaska kroz cilj, kad ti spiker kaže “You are an IRONMAN”, teško je opisati riječima

Aleksandra Sklepić

Ironman se smatra jednim od najzahtjevnijih jednodnevnih sportskih natjecanja na svijetu. Natjecatelji moraju savladati 3,8 kilometra plivanja, 180 kilometara bicikliranja i na kraju istrčati puni maraton od 42,2 kilometra, sve unutar zadanog vremenskog limita. Završetak ovakve utrke zahtijeva mjesece sustavnih priprema, veliku �izičku i mentalnu izdržljivost te iznimnu disciplinu.

Među onima koji su ove godine uspješno prošli kroz cilj Ironmana u Klagenfurtu je i Noah Lukovnjak iz Čakovca, 24-godišnji student završnog semestra diplomskog studija strojarstva na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Nakon dva uspješno završena Polu-Ironman natjecanja ostvario je i svoj cilj – završio je Puni Ironman.

U razgovoru nam je otkrio kako izgledaju pripreme za jednu od najtežih sportskih utrka na svijetu, što ga motivira da neprestano pomiče vlastite granice te kako uspijeva uskladiti zahtjevan studij strojarstva s vrhunskim amaterskim sportom.

- Student sam zadnjeg semestra diplomskog studija strojarstva na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Preddiplomski studij završio sam s najvećom pohvalom (summa cum laude),

a isto ciljam i na diplomskom.

Uz fakultet, triatlon je u posljednje dvije godine postao velik dio mog života - spaja disciplinu, planiranje i izazov na način koji mi jako odgovara. Osim sporta, volim putovati biciklom i istraživati planinske ceste, otkrio nam je svestrani Noah.

Ograničenja su stvar percepcije

Za triatlon i Ironman Noah se počeo ozbiljnije zanimati tijekom studija. Za Ironman je saznao preko jednog Youtube videa u kojem je danski amaterski nogometaš odradio prvi puni Ironman na Antarktici, čime je htio dokazati svoj moto: Ograničenja su stvar percepcije. Put našeg sugovornika bio je postupan, prvo je odradio 70.3 (polovicu distance) tijekom preddiplomskog studija, zatim još jedan 70.3 tijekom diplomskog, a onda je u zadnjem semestru diplomskog odlučio napraviti korak dalje i prijaviti se na puni Ironman u Klagenfurtu. Za sudjelovanje na Ironman utrci ne postoje kvali�ikacije, ispričao nam je, svatko se može prijaviti, platiti startninu i natjecati se, pod uvjetom da završi unutar vremenskog limita (najčešće 17 sati). Kvali�ikacije postoje tek za Svjetsko prvenstvonajbolji u svojoj dobnoj sku-

pini na pojedinim utrkama izbore mjesto na Svjetskom prvenstvu.

Pripreme za puni Ironman trajale su 29 tjedana

- Moje pripreme za puni Ironman trajale su 29 tjedana. To znači gotovo svakodnevni trening - plivanje, bicikliranje i trčanje, uz nešto rada u teretani. Ukupno sam u pripremi odradio preko 320 sati treninga: oko 150 km plivanja, preko 5000 km na biciklu i gotovo 800 km trčanja, rekao nam je.

- Najviše sati treninga u jednom tjednu bilo mi je preko 19 sati. Trening nije nešto što radiš samo pred utrku - to je kontinuiran proces koji zahtijeva planiranje oko fakulteta, ispita i svakodnevnog života. Najveći izazov nije jedan težak trening, nego dosljednostpojaviti se svaki dan, i kad si umoran i kad nemaš motivacije, dodao je.

Uz svakodnevni trening, dio priprema odradio sam i na organiziranim kampovima. Bio je na triatlonskom kampu u Podgori koji vodi Andrej Vištica, najuspješniji hrvatski triatlonac u dugom triatlonu - ondje je puno naučio o pristupu treningu na višoj razini, ali i upoznao ljude sa sličnim načinom razmišljanja.

- Osim toga, sam sam organizirao individualni pripremni kamp na Mallorci, jednom od najpoznatijih svjetskih odredišta za bicikliste, gdje sam u nekoliko dana odradio velik dio ključnih priprema na zahtjevnim i kultnim usponima poput Sa Calobre, prepričao nam je Noah. Drugi među Hrvatima po rezultatima

- Najveći izazov nije jedan težak trening, nego dosljednostpojaviti se svaki dan, i kad si umoran i kad nemaš motivacije

Rezultat u ovom natjecanju mjeri se ukupnim vremenom sve tri discipline zajedno, uključujući i tranzicije, odnosno presvlačenje između disciplina. Natjecatelji se rangiraju ukupno i unutar svoje dobne skupine. U Klagenfurtu sam Puni Ironman završio u vremenu od 11 sati i 51 minutu - plivanje 1:21, bicikl 5:54, maraton 4:20. Osim rezultata na pojedinoj utrci, postoji i Ironman-ov sustav bodovanja (Age Group Rankings) koji zbraja bodove iz više utrka i uspoređuje natjecatelje unutar dobnih skupina. U tom sustavu, Noah je trenutno, s 2793 boda, drugi među hrvatskim amaterskim natjecateljima.

i Luxembourgu, te ove godine u lipnju puni Ironman u Klagenfurtu. Sljedeća utrka je na Polu Ironman u Beogradu u rujnu ove godine. Nakon toga planira nastaviti s triatlonom i s vremenom se vratiti na punu distancu s ciljem poboljšanja vremena, a dugoročno bi volio, otkrio nam je, jednom pokušati izboriti nastup na Svjetskom prvenstvu.

- Sport mi je oduvijek bio velik dio života. Od malena sam u nogometu, s kojim sam od zime prestao na nede�inirano vrijeme zbog priprema za Ironman. Ljubav za nogomet nije nestala pa ne isključujem mogućnost da se vratim. Triatlon me privukao jer spaja tri discipline i traži cjelovitu �izičku pripremljenost, ne možeš biti dobar samo u jednom. Ono što me najviše veseli je što uvijek postoji prostor za napredak, bilo u plivanju, bicikliranju ili trčanju.

bila mu je kao veliki inženjerski projekt.

- Posebno mi je drago što ovaj Ironman nisam prošao sam - sa mnom je u Klagenfurtu puni Ironman završio i moj mlađi bratić David iz Njemačke. Zajedno smo bili i na pripremnom kampu u Podgori, pa je cijelo ovo iskustvo, od priprema do samog cilja, bilo još posebnije jer smo ga dijelili.

U slobodno vrijeme glavni je kompić brat Vili

- Motivira me proces, ne samo cilj. IRONMAN te nauči disciplini, strpljenju i tome da vjeruješ u dugoročan plan koji se isplati tek nakon mjeseci rada. Puno toga se preslikava i na fakultet i na inženjerski način razmišljanja — oboje traži dosljednost, rješavanje problema korak po korak i mirnoću kad stvari ne idu po planu. Osjećaj prolaska kroz cilj, kad ti spiker kaže “You are an Ironman”, teško je opisati riječima.

Sport mu je oduvijek velik dio života Noah je do sada odradio dva 70.3 natjecanja u Poreču

Cijelu pripremu Noah je osmislio i vodio potpuno sam, bez trenera. Sam je planirao treninge, pratio brojke i prehranu te prilagođavao plan iz tjedna u tjedan. Kao studentu strojarstva, taj analitički pristup gdje sve promatraš kroz podatke i sustavno rješavaš problem po problem pokazao se kao velika prednost. Na neki način, ispričao nam je Noah, priprema za Ironman

- Za kraj bih spomenuo i to da uz natjecanja volim provoditi vrijeme na biciklu i izvan utrka - nedavno sam kampirao s bratom Vilijem u Kranjskoj Gori, gdje smo vozili prekrasne alpske ceste. Takvi trenuci, kad voziš iz čistog užitka a ne zbog plana, jednako su važan dio ovog sporta kao i same utrke. Za kraj bih se želio zahvaliti cijeloj navijačkoj ekipi koja je s nama bila na utrci i cijeli dan išla od mjesta do mjesta duž staze kako bi nas bodrila - mojoj obitelji, obitelji mog bratića i njihovim prijateljima, te mojim kolegama s fakulteta i iz nogometa. Njihova podrška na stazi značila je više nego što riječima mogu opisati i bila je velik dio snage koja te nosi kroz tako dug dan.

Piše:

S mlađim bratom Vilijem na kampiranju u Kranjskoj Gori, na prijevoju Vršić

Na biciklu za vrijeme natjecanja u Klagenfurtu

5. kolovoza -

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim gra anima Me imurja čestitamo

5. kolovoza -

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

5.

kolovoza -

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim gra anima Me imurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza -

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim gra anima Me imurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim gra anima Me imurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim gra anima Me imurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim gra anima Me imurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim gra anima Me imurja čestitamo

Zrinska garda Čakovec

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Pikač i slama kao vječna inspiracija u umjetnosti Međimurja

Uz Dan Pikača koji je prošli tjedan održan u Selnici, u Domu kulture Selnica održana je kreativna radionica. Uz pomoć slame i likovnog

pribora, a pod vodstvom predsjednice KUD-a Selnica Petre Mustać, mladi i djeca izrađivali su neobična likovna djela od slame. Uz to su crtali

i Pikača, zaštitni znak svoje općine. Odlično su se zabavili, a nama su pokazali svoja djela koja s veseljem objavljujemo. Likovna radionica, rekli su

nam organizatori, još je jedan od načina na koji brojne mlade žele privući i zainteresirati za bogatu kulturno - umjetničku baštinu svog kraja.

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela. Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv

vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Dragi naši Stvaraoničari,

Petra Mustać, Jelena Novak i Nikolina Ovčar na likovnoj radionici

Nikolina Ovčar, Selnica

Jelena Novak, Selnica

Brigita Mađarić, 4 godine, Selnica

Vivian Mustać, 18 godina, Zebanec Selo

Vivian Mustać, 18 godina, Zebanec Selo

Dan pikača, Selnica

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Općina Selnica

KLASA: 944-03/26-01/2

URBROJ: 2109-15-01-26-1 U Selnici, 27. srpnja 2026.

Temeljem članka 6. stavka 1. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora ("Narodne novine" br. 125/11., 64/15., 112/18., 123/24.), članka 2. i članka 4. Odluke o davanju u zakup poslovnih prostora Općine Selnica (,,Službeni glasnik Međimurske županije “ br. 5/12) i članka 46. Statuta Općine Selnica (,,Službeni glasnik Međimurske županije “ broj 5/21, 16/22 i 17/25), Općinski načelnik Općine Selnica dana 27. srpnja 2026. godine raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Općine Selnica

Članak 1. Raspisuje se javni natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Općine Selnica kako slijedi: a) Poslovni prostor se nalazi u poslovnoj zgradi u Selnici, Stepinčeva ulica 2A i predstavlja određeni suvlasnički dio k.č.br. 6269/1 upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Čakovcu, ZK odjela Čakovec u zk.ul.br. 17764 k.o. Selnica, ukupne površine 65,43 m2 isključivo za uslužne djelatnosti i trgovinu i to: 3. Suvlasnički dio: 37/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), Etažna jedinica E-1 – poslovni prostor ukupne površine od 65,43 m2

Početna cijena mjesečne zakupnine: 5,00 EUR/m2 što ukupno iznosi 327,15 EUR

Trajanje zakupa: 5 godina

Rok predaje poslovnog prostora zakupniku: po potpisivanju ugovora o zakupu

Članak 2.

Početni iznos mjesečne zakupnine uvećava se za režijske troškove vode, struje, grijanja i drugih režijskih i komunalnih davanja te ulaganja vezana za prostor. Predmetni iznos zakupnine će se plaćati unaprijed, najkasnije do desetog dana u mjesecu. Ugovor o zakupu poslovnog prostora sklapa se u obliku solemnizirane isprave koju ovjerava javni bilježnik, a troškove ovjere snosi zakupnik.

Članak 3.

Poslovni prostor iz članka 1. ovog natječaja, daje se u zakup u viđenom stanju, na određeno vrijeme, s mogućnošću produljena sukladno odredbama zakona kojim se uređuju pitanja zakupa poslovnog prostora u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i Odlukom Općine Selnica u davanje u zakup poslovnog prostora. Poslovni prostor iz članka 1. ovog natječaja, može se razgledati radnim danom, od ponedjeljka do petka, od 9:00 do 12:00 sati, prema prethodnoj najavi putem e-maila: opcina.selnica@gmail. com ili kontakt broj 040 861 344. Članak 4. Pravo sudjelovanja na javnom natječaju imaju sve �izičke osobe, državljani Republike Hrvatske, državljani država članica Europske unije i pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj i državama članicama Europske unije, ukoliko ispunjavaju sve natječajne uvjete.

Nepotpune i nepravodobne ponude neće se razmatrati, a pravodobne i potpune ponude koje ne ispunjavaju sve natječajne uvjete će se smatrati neprihvatljivima.

Iznimno, u slučaju da na javni natječaj pristigne samo jedna ponuda koja ne sadrži sve tražene isprave i dokaze, a ponuditelj je uplatio jamčevinu, Općina Selnica će pisanim putem pozvati ponuditelja da u roku od tri dana od primitka poziva dopuni ponudu. U slučaju da ponuditelj niti unutar dodatnog roka ne dostavi sve potrebne isprave i dokaze, ponuda će se smatrati nepotpunom. Ugovor o zakupu poslovnog prostora ne može se sklopiti s �izičkom ili pravnom osobom koja ima dospjele nepodmirene obveze prema državnom proračunu i Općini Selnica, osim ukoliko je sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza, pod uvjetom da se �izička ili pravna osoba pridržava rokova plaćanja.

Ukoliko najpovoljniji ponuditelj bude imao dug prema državnom proračunu i Općini Selnica, dužan je najkasnije jedan dan prije isteka roka za potpisivanje Ugovora o zakupu poslovnog prostora za koji je utvrđen kao najpovoljniji, podmiriti sve dospjele obveze prema državnom proračunu i Općini Selnica te dostaviti potvrdu Ministarstva �inancija Republike Hrvatske, Porezne uprave, da nema duga prema državnom proračunu. Iznimno od prethodnog stavka, ako mu je sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja dospjelih obveza, dužan je dostaviti akt kojim mu je odobrena odgoda plaćanja i dokaz o pridržavanju utvrđenih rokova plaćanja.

Ukoliko najpovoljniji ponuditelj u navedenom roku ne podmiri dug prema državnom proračunu odnosno Općini Selnica ili ne dostavi traženu potvrdu ili dokaz o odobrenoj odgodi plaćanja, smatrati će se da je odustao od ponude i nema pravo na povrat uplaćene jamčevine. U tom slučaju, poslovni prostor će biti ponovno predmetom natječaja za zakup poslovnog prostora. Članak 5.

Neće se razmatrati ponuda ponuditelja: - za koje je iz priloženih dokaza o bonitetu ili solventnosti utvrđeno da im je račun u blokadi duže od trideset dana u posljednjih šest mjeseci, - s kojima je Općina Selnica u sporu, - pravne osobe u kojoj je osnivač vlasnik ili odgovorna osoba, �izička osoba koja je bila osnivač, vlasnik ili odgovorna osoba

u pravnoj osobi koja je bila zakupnik poslovnog prostora u vlasništvu Općine Selnice, a nije podmirila sve ugovorene obveze, - �izičke osobe koja je bila osnivač, vlasnik ili odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je bila zakupnik poslovnog prostora u vlasništvu Općine Selnica, a nije podmirila sve ugovorne obveze. Članak 6.

Ponuditelji koji sudjeluju na natječaju dužni su uplatiti jamčevinu u visini početnog mjesečnog iznosa zakupnine. Jamčevina se uplaćuje u korist Općine Selnica na račun IBAN broj: HR88 2390 0011 8385 0000 9 otvoren kod Hrvatske poštanske banke, s pozivom na broj 68-9016-OIB s naznačenom svrhom doznake: „Jamčevina za natječaj“.

Jamčevina se uzima kao ukupan iznos jedne zakupnine ako se ponuditelj kvali�icira kao najpovoljniji na natječaju, u suprotnom se vraća u roku od 30 dana. Jamčevina mora biti uplaćena virmanskim nalogom ili općom uplatnicom.

U slučaju odustanka, ponuditelj gubi pravo na povrat jamčevine. Članak 7.

Pisane ponude s pripadajućim dokazima i prilozima te ponuđenom visinom zakupnine, ponuditelji su dužni dostaviti u zatvorenoj omotnici na kojoj treba napisati adresu: Općina Selnica, Stepinčeva ulica 2A, 40314 Selnica, s naznakom ,,Natječaj za zakup poslovnog prostora u vlasništvu Općine Selnica – ne otvaraj“, preporučenom poštanskom pošiljkom ili osobno na istoj adresi Stepinčeva ulica 2A, 40314 Selnica, najkasnije do 11. kolovoza 2026. godine do 10:00 sati

Ponuditelji trebaju na poleđini omotnice navesti svoje ime i prezime, adresu, odnosno naziv pravne osobe i adresu sjedišta društva. Molimo ponuditelje da u ponudi navedu broj telefona i elektronsku poštu radi dogovora u vezi povrata jamčevine. Ponuđena visina mjesečne zakupnine mora biti izražena u EUR-u u apsolutnom i nominalnom iznosu, a ne postotku ili opisnom iznosu u odnosu na druge ponude te mora biti jednaka ili viša od početne visine utvrđene u javnom natječaju.

Ponuda mora sadržavati:

- naziv ponuditelja (ime, prezime i OIB za �izičke osobe, te naziv i OIB za pravne osobe),

- adresu, sjedište, adresu elektronske pošte te kontakt broj,

- presliku osobne iskaznice, putovnice ili vozačke dozvole ukoliko je ponuditelj �izička osoba,

- presliku akta o upisu pravne osobe u službeni registar nadležnog tijela s prilozima o registraciji ili izvadak iz registra ne stariji od 30 dana od objave natječaja iz kojeg će biti vidljive upisane djelatnosti,

- dokaz o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti koja je određena kao namjena poslovnog prostora za poslovni prostor iz članka 1. ovog natječaja točke a),

- dokaz o uplaćenom jamstvu,

- BON 2 ili SOL-2 za pravne osobe, ne stariji od 30 dana, - potvrdu nadležnog poreznog tijela da �izička odnosno pravna osoba (ponuditelj) nema dospjelih i nepodmirenih dugovanja prema državnom proračunu i Općini Selnica, ne stariju od 15 dana od dana objave natječaja, - izjavu o prihvaćanju svih uvjeta natječaja, - dokaz o ostvarivanju prvenstvenog prava iz članka 8. ovog Natječaja, - ponuđenu cijenu mjesečne zakupnine iskazanu brojkom i slovima u valuti euro, - broj računa ponuditelja za eventualni povrat jamčevine. Najpovoljnija ponuda je ona koja uz ispunjenje uvjeta iz natječaja sadrži i najvišu ponuđenu mjesečnu zakupninu.

Članak 8.

Ukoliko na javnom natječaju sudjeluju osobe koje temeljem Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji ("Narodne novine" br. 121/17., 98/19., 84/21., 156/23.) imaju prvenstveno pravo na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora, dužni su uz ponudu priložiti potrebne dokaze sukladno članku 132. istog Zakona, a odnosno:

- uvjerenje za članove obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata

- potvrdu Ministarstva obrane odnosno Ministarstva unutarnjih poslova za dragovoljce i ostale hrvatske branitelje iz Domovinskog rata.

Navedenim osobama koje su nazočne u postupku provedbe natječaja biti će omogućeno da zapisničkim putem ostvare svoje prvenstveno pravo i udovolje najpovoljnijoj ponudi u natječaju.

U slučaju da osobe iz stavka 1. ovog članka nisu mogle odmah prihvatiti najpovoljniju ponudu na natječaju i ostvariti svoje prvenstveno pravo, ili nisu bile nazočne provedbi natječaja, bit će im pisanim putem omogućeno da ostvare svoje prvenstveno pravo i udovolje najpovoljnijoj ponudi na natječaju u roku od 3 dana od dana dostave te obavijesti.

Članak 9.

U slučaju da na javni natječaj pristigne više pravodobnih, potpunih i prihvatljivih ponuda s jednakim najvišim ponuđenim iznosom zakupnine, te da među prisutnim ponuditeljima nema onih s pravom prvenstva, nadmetanje se nastavlja pisanim iskazivanjem nove ponude, između prisutnih ponuditelja koji su ponudili isti najviši iznos. Ponuda s ponuđenim višim iznosom zakupnine se predaje članovima Povjerenstva za zakup poslovnog prostora koji provode postupak otvaranja pristiglih ponuda te se iznos ponude upisuje u zapisnik. U slučaju da prisutni ponuditelji ponovno ponude jednaki iznos, postupak se ponavlja dok jedan od ponuditelja ne ponudi viši iznos od drugoga. Ponuditelj koji nije prisutan javnom otvaranju ponuda, nema pravo na nastavak postupka pisanim nadmetanjem. Ako je otvaranju prisutan samo jedan ili nije prisutan niti jedan od ponuditelja koji su ponudili jednaki najviši iznos zakupnine, nadmetanje će se između njih nastaviti novim prikupljanjem pisanih ponuda u zatvorenoj omotnici u za to određenom roku. Članak 10.

Otvaranje ponuda održat će se na dan 17. kolovoza 2026. godine u 10:00 sati, u prostorijama Općine Selnica, Stepinčeva ulica 2A, 40314 Selnica.

Ponuditelji imaju pravo biti nazočni otvaranju ponuda osobno ili putem punomoćnika uz punomoć za zastupanje ovjerenu kod javnog bilježnika (obveza ovjere punomoći kod javnog bilježnika se odnosi samo za punomoćnike ponuditelja kao �izičkih osoba). Članak 11.

Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja (dalje: Odluka o odabiru), donosi Općinski načelnik Općine Selnica. Općinski načelnik Općine Selnica zadržava pravo poništiti natječaj ili dio natječaja odnosno neprihvaćanje niti jedne ponude. Odluka o odabiru će biti dostavljena u pisanom obliku svim ponuditeljima najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja.

Najpovoljniji ponuditelj je dužan u roku od 30 dana od dana provedbe javnog otvaranja ponuda sklopiti ugovor o zakupu, a do roka koji odredi Povjerenstvo preuzeti poslovni prostor, ali ne kasnije od 15 dana od dana sklapanja ugovora o zakupu. Ukoliko najpovoljniji ponuditelj u roku od 30 dana od dana provedbe javnog otvaranja ponuda bez opravdanog razloga ne potpiše ugovor o zakupu poslovnog prostora, smatrat će se da je odustao od sklapanja ugovora o zakupu i gubi pravo na povrat uplaćene jamčevine, te će se odluka o davanju u zakup poslovnog prostora poništiti, a javni natječaj za taj poslovni prostor ponoviti.

Članak 12.

Jamčevine koje su položili ponuditelji, a čije ponude nisu prihvaćene, vratit će se ponuditeljima najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o odabiru, dok se položena jamčevina osobe čija je ponuda prihvaćena zadržava i uračunava u zakupninu.

U slučaju da ponuditelj koji je ponudio najviši iznos zakupnine, odustane od svoje ponude nakon provedenog postupka otvaranja pisanih ponuda, sljedeći ponuditelj koji je dostavio ponudu koja je najbliža vrijednosti najviše ponude će biti pozvan da ponudi najvišu ponudu.

Članak 13.

Najpovoljniji ponuditelj obvezan je prije potpisa ugovora o zakupu, kao instrument osiguranja plaćanja zakupnine, dostaviti zakupodavcu bjanko zadužnicu ovjerenu kod javnog bilježnika, koja pokriva mjesečni iznos ugovorene zakupnine. Ako je najpovoljniji ponuditelj pravna osoba i osnivač te pravne osobe je obvezan dostaviti osobnu zadužnicu koja pokriva godišnji iznos ugovorene zakupnine.

U slučaju neispunjenja navedenih obveza, smatrati će se da je najpovoljniji ponuditelj odustao od potpisa Ugovora o zakupu, te nema pravo na povrat uplaćene jamčevine.

Članak 14.

Zakupnik nema pravo poslovni prostor niti njegov dio dati u podzakup.

Sve ostale informacije o provedbi natječaja mogu se dobiti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Selnica ili na broj telefona 040 861 344.

Općinski načelnik Općine Selnica Ervin Vičević

Neki od nagrađenih: Dražen Petak, Samuel Šarić, Antonija Grbavec, Bernard Podgorelec i Magdalena Šoltić. Priznanja im je predao v.d. zapovjednik VZO Vratišinec Andrija Kvakan

STOLJETNI JUBILEJ vatrogasaca u Vratišincu

Mario Medved predao je najveće priznanje HVZ-a za posebne zasluge dugogodišnjem predsjedniku DVD-a Vratišinec Stjepanu Kozaru

DVD Vratišinec velikom proslavom i monografijom obilježio 100 godina rada

Jednu od najviših priznanja HVZ-a, a povodom 100 godina djelovanja društva, Povelju Mirko Kolarić za DVD Vratišinec preuzeo je sadašnji predsjednik Bernard Podgorelec

Piše:

Damir Perhoč

Dobrovoljno vatrogasno društvo Vratišinec osnovano je 19. srpnja 1926. godine, pred točno 100 godina. Stoljeće rada, stoljeće humanosti okrunili su vatrogasci Vratišinca prigodnom monogra�ijom i velikom proslavom prošlog vikenda u samom centru naselja gdje su imali i mimohod. Proslava je okupila prijatelje, mještane i vatrogasce koji su imali prigodu čuti kako se radilo pred sto godina, i što danas imaju vatrogasci i čime raspolažu.

Prvi predsjednik

društva Antun Pelikan, a zapovjednik

Roko Škvorc

Povijesni put DVD-a Vratišinec dug cijelo stoljeće, pročitao je Samuel Šarić. U povjesnici je istaknuto kako svijest o potrebi zajedničke zaštite u Vratišincu seže puno dalje od samog osnutka Društva. Još početkom 19. stoljeća mještani su se suočavali s razornom snagom vatrene stihije. Posebno je ostalo zapisano sjećanje na veliki požar koji je 1814. godine pogodio Vratišinec, kada je u samo nekoliko sati izgorjelo 16 od ukupno 33 ta-

na čelu s mladim vratišinskim vatrogascima, Gabrijel Kvakan, Deni Šoltić i Matej Goričanec

dašnja seoska gospodarstva. Kao trajni znak zahvalnosti i molitve za zaštitu mještani su podigli kapelicu svetom Florijanu, zaštitniku vatrogasaca. Desetljećima kasnije, nakon razvoja organiziranog vatrogastva u Međimurju, sazrela je ideja o osnivanju vlastite vatrogasne organizacije. Za prvog predsjednika izabran je učitelj Antun Pelikan, dok je prvi zapovjednik bio Roko Škvorc.

Danas je vatrogastvo u Vratišincu jedna moderna, dobro organizirana i kvali-

tetno opremljena dobrovoljna postrojba koja svoje zadaće izvršava na dobrobit svih mještana Vratišinca, ali i šire. U vatrogastvo se ulaže i kroz članstvo, gdje se sami članovi šalju na mnogobrojna usavršavanja i obrazovanja. Načelnik Općine Vratišinec koji je ujedno i zapovjednik DVD-a Vratišinec Mihael Grbavec čestitao je Društvu veliku obljetnicu te naglasio kako Općina kontinuirano ulaže u razvoj svih vatrogasnih društava na svom području. Posebno je izdvojio su�inan-

ciranje nabave novog kombi vozila za DVD Vratišinec, istaknuvši kako su vatrogasci uvijek među prvima kada je potrebno pomoći.

Priznanje za posebne zasluge

Stjepana Kozaru

Na kraju svečanosti uručena su mnogobrojna priznanja i zahvalnice članovima društva, a koje su uručili predsjednik VZMŽ Mario Medved i v.d. zapovjednik VZO Vratišinec Andrija Kvakan. Tako je jednu od najviših

Proslavu su uveličali i jedni od najstarijih vatrogasaca u Međimurju, iz DVD-a Križovec, Ivan Šimunković (80) i Rudolf Novak (73)

Vatrogaskinje iz Mihovljana također prisustvovale velikom jubileju 100-te godišnjice DVD-a Vratišinec, Katarina Novak Hergotić, Marija Medved i Tihana Zak-Tompoš

priznanja HVZ-a, a povodom 100 godina djelovanja društva, Povelju Mirko Kolarić za DVD Vratišinec preuzeo je sadašnji predsjednik Bernard Podgorelec.

Spomenice za 10 godina rada primili su Lana Mađarić, Sven Podgorelec, Lovro Grbavec, Gabriel Kvakan, Mario Goričanec i Dominik Jezernik. Spomenice za 20 godina rada primili su Nikol Petković, Petar Perčić i Patricija Lipović, dok su spomenice za 30 godina rada primili Mihael Grbavec i Kristina Kordić. Brončanu vatrogasnu medalju primio je Dražen Petak, a brončanu vatrogasnu plamenicu Antonija Grbavec, Samuel Šarić, Bernard Podgorelec i Magdalena Šoltić. Srebrna vatrogasna medalja uručena je Ivanu Grbavcu, dok je srebrnu vatrogasnu plame-

nicu primio Andrija Kvakan. Zlatnu vatrogasnu plamenicu, primio je zapovjednik DVD-a Vratišinec Mihael Grbavec. Priznanje Hrvatske vatrogasne zajednice za posebne zasluge dodijeljeno je dugogodišnjem predsjedniku, bivšem zapovjedniku i počasnom predsjedniku DVD-a Vratišinec Stjepanu Kozaru, a koji je punih 44 godina dobrovoljni vatrogasac.

Svečanosti su se odazvali mnogobrojni gosti, a među kojima su bili i župan Međimurske županije Matija Posavec, predsjednik VZMŽ, ujedno i zamjenik župana Mario Medved, predsjednica Općinskog vijeća Općine Vratišinec Štefanija Jambrošić i mnogi drugi, a koji su svi redom pozdravili rad društva i zahvalili na radu koji daju za zajednicu i svoje mjesto.

Mimohod

Svečani vod u ženskom sastavu DVD-a Vratišinec dočekivao je goste koji su došli na proslavu 100-te godišnjice društva

Piše: Kristina Kobal

atarina Perko iz

KBrezja žena je koja i u 84. godini života svakoga dana pronalazi razlog za radost i novu obvezu. Već gotovo 12 godina živi sama, no njezino dvorište nikada nije prazno, a njezin dan nikada nije bez posla. Cvijeće, vrt, kuhanje i briga o domu njezina su svakodnevica, a upravo joj biljke daju poseban razlog za život. - Svake godine imam cvijeće. Cvijeće je nešto čime se bavim i upravo zbog toga i duže živim. Dok imaš cvijeće, imaš što raditi. Iako me muči i vid i noge, još se ne predajem i sama vodim brigu o svome cvijeću, kaže nam Katarina. I doista, njezino dvorište priča posebnu priču. Na prozorima i u dvorištu rastu brojne biljke, a među njima posebno mjesto zauzima starinsko cvijeće. Katarina ga voli upravo zato što je podsjeća na neka prošla vremena, na njezinu majku i na način na koji se nekada cvijeće uzgajalo – jednostavno, strpljivo i s puno ljubavi.

Cvijeće sama pelca Katarina većinu svojih biljaka sama razmnožava. Nije joj potrebno mnogo –dovoljna je grančica, korjenčić, obična zemlja iz vrta i, naravno, malo strpljenja. - Najviše pelcam doma sama. To mi je najdraže i tako se osjećam korisnom. Volim ovo starinsko cvijeće, a jedno od njih je i sunčana rudbekija koja je žute boje i ima je na više mjesta u dvorištu. Dobila sam korjenčić od susjede i odmah mi se biljka primila. Što da vam kažem, ljubav prema cvijeću mi je u krvi, priča nam Katarina. Njezina ljubav prema biljkama očito je i nasljedna. Prisjeća se svoje majke koja je, baš poput nje, znala uzgojiti gotovo sve što bi posadila.

- Moja mama je isto tako imala sretne ruke. Ona je pelcala i sadila biljke u običnu zemlju iz vrta i sve joj se primilo kao i meni, govori.

U Katarininu dvorištu posebno se ističe i stari zdenac. Ondje se nalazi još od 1941. godine, a i danas ima svoju svrhu.

- Ovaj zdenac je tu od 1941. i i danas ja koristim vodu za zalijevanje iz njega, kaže Katarina.

O biljkama brine pažljivo i po vlastitom iskustvu. Zalijeva ih rano ujutro, kada još nema velikih vrućina.

- Zalijevam ujutro rano, oko šest sati, i to sa odstajalom vodom. I svako cvijeće malo pritom opipam, otkriva nam.

Rad u vrtu obavlja sama unatoč svojim godinama

No cvijeće nije jedino o čemu Katarina brine. Iako ima 84 godine, i dalje radi u vrtu te uzgaja vlastito povrće. Kod nje se može pronaći gotovo sve što je potrebno za domaći ručak.

- Imam sve svoje: luk, krumpir, grah, tikvice, mrkvu, nabraja.

Ipak, njezin vrt ima i neželjene posjetitelje. Srne joj često dolaze u goste, no nisu uvijek dobrodošle.

- No i srne su mi česti gosti u vrtu pa se pomalo znam ljutiti. Najbolje je kad čovjek ima sve domaće, kaže nam kroz smijeh.

„Dok imaš

imaš što

Katarina Perko iz Brezja već gotovo 12 godina živi sama, ali u 84. godini i dalje brine o cvijeću, vrtu i domu te kaže: „Ljubav prema cvijeću mi je u krvi.“

Katarina većinu posla i dalje obavlja sama. U vrt odlazi ujutro, ali i navečer, a svaki dan pronađe nešto što treba napraviti. Nekada je to zalijevanje i plijevljenje, nekada briga o povrću, a nekada samo obilazak cvijeća i provjera je li sve na svojem mjestu.

-Većinom i sve sama radim, kaže.

Iako gotovo 12 godina živi sama, Katarina nije sama u životu. Tu su njezine kćeri Sandra i Stefanija, koje je rado posjećuju svakoga

dana. Tu su i susjede koje joj svrate u posjet i prave joj društvo, a posebno je ponosna na svojih petero unučadi i četiri praunuke. - Tu i tamo mi u posjet dođu susjede pa mi prave društvo. Imam pet unuka i četiri praunuke, govori nam. Najviše voli muškatline

Osim rada u vrtu, Katarina i danas sama kuha. Najdraža joj je domaća hrana, ona tradicionalna jela koja su se nekada često pri-

Katarina Perko iz Brezja već gotovo 12 godina živi sama, no ljubav prema cvijeću i vrtu ne napušta ni u 84.

U Katarininu dvorištu cvjeta starinsko cvijeće koje većinom sama razmnožava

KATARINA PERKO (84) iz Brezja i dalje sama radi u vrtu

Stara pumpa iz 1941. godine i danas Katarini služi za zalijevanje cvijeća

imaš cvijeće,

što raditi“

premala u međimurskim domovima.

- Ja još uvijek sama kuham. Domaća hrana nešto što mi je najdraže. Žganci, močjak, šulenka, prežgana juha, kiselo zelje. To sve ja volim jesti, kaže.

A kada je riječ o cvijeću, jedno ipak ima posebno mjesto u njezinu srcu.

- Ali od svega cvijeća moram reći da najviše volim muškatline. One su mi najljepše i najbolje mi uspijevaju, govori.

Unatoč problemima sa šećerom, vidom i nogama, Katarina se ne predaje. Njezine godine ne određuju njezin dan. Ona i dalje ustaje, odlazi u vrt, zalijeva cvijeće, radi oko povrća, kuha i brine o svom domu.

Njezina priča možda je jednostavna, ali upravo je u tome njezina posebnost. Katarina pokazuje kako svakodnevni život, ispunjen malim obavezama i ljubavlju prema onome što radimo, može biti velika snaga. Za nju cvijeće nije samo ukras u dvorištu. Ono je razlog za kretanje, razlog za rad i razlog za osmijeh.

- Dok imaš cvijeće, imaš što raditi, kaže Katarina.

A njezino dvorište najbolji je dokaz da se ljubav

Sunčana rudbekija u Katarininu dvorištu – cvijet koji je sama razmnožila iz korjenčića dobivenog od susjede prema cvijeću doista može pretvoriti u način života. U svakom cvijetu koji je sama ispelcala, u svakom povrću koje je posadila i u svakom

jutarnjem zalijevanju krije se dio njezine priče – priče o ženi koja, unatoč godinama i zdravstvenim problemima, i dalje ne odustaje od života.

84. godini

Muškatlini su Katarinino najdraže cvijeće i najbolje joj uspijevaju

Ljubav prema cvijeću doista se može pretvoriti u način života

Piše i foto: Jura Obadić

Svatko od nas posjeduje ono nešto što nam pruža utočište, osamu od svih vanjskih nasrtaja. U takvim klupcima samoće, za samoga sebe, jedan pronalazi raj ili, možda, poput svih izgubljenih putnika na uzavrelom pijesku – oazu. U slučaju Josipa Jageca iz Čakovca to definitivno nije neka fatamorgana koja zavarava oči nego plod truda, rada i ljubavi prema bioraznolikosti i odnosu s prirodom. Za Josipa to je njegov vrt za opuštanje - njegova „Zelena oaza“.

- Sve je počelo još 2006. godine kada sam uredio tek jedan mali dio dvorišta. S vremenom su dolazile nove ideje i vrt sam postupno širio. U mirovini sam već trinaest godina i nečime se čovjek jednostavno mora baviti. Pa je tako rad u ovom vrtu moja velika ljubav i hobi koji me u potpunosti ispunjava, govori nam Josip.

Zelena oaza za opuštanje Šećući dvorištem našega sugovornika, jasno se naziru latice, pupoljci i stabljike zelenog raja. Raznolikost boja godi očima. Dvorište, odnosno

vrt, odraz je Josipa samog ili manjka njegove taštine. Ovdje se ne radi o projektu vlastite promocije, nego o potvrdi da ulaganje u vlastitu viziju s jasnim namjerama rezultira uspjehom.

- Trenutačno u vrtu imam oko 40 različitih vrsta cvijeća i ukrasnih biljaka. Trudim se imati raznolikost, pa tako kod mene možete pronaći više toga. Imam tropsku kanu i to u dvije različite vrste. Tu su također bromelija te australska kordilina. Imam nekoliko različitih vrsta ruža, prekrasan ružičasti oleander te ukrasnu pelargoniju koja miriše na limun. Naravno, tu raste i prepoznatljiva međimurska katruža, koja je sada već ocvala. Što se tiče mojeg vrta, tu se stalno nešto mijenja i dopunjuje. Primjerice, hosta bi za nekih desetak dana trebala imati lijepe bijele cvjetove. S druge strane, geranij ili iglica je trenutačno ocvao, ali kroz jedno mjesec dana će ponovno procvasti i pokazati te svoje krasne plave cvjetiće. Posebno mi je zanimljiv jedić – on vam cvate tek u listopadu, u desetom mjesecu, baš onda kada sve ostalo u vrtu polako završava svoju priču. Inače, u vrtu imam svašta; raste tu i stoli-

Rad u ovom moja je velika

Ulaganje u vlastitu viziju s jasnim namjerama rezultira uspjehom

snik, pa astilba, žuta pupavica koju zovemo i rudbekija, pa plamenac i plava salvija.

Ljudima treba više od betona i stanova U razgovoru s Josipom bilo je očito kako je njegov vrt djelić raja proizašao ne samo iz ljubavi prema prirodi i nježne brige za raznolike sorte cvijeća i biljaka, nego i kroz poimanje da je čovjeku, za unutarnji mir i spokoj, potrebno daleko vi-

še od čvrste i fiksne naravi betonskih ulica i armiranih zidova stambenih zgrada.

Čakovec jest jedno malo i zelenilom dozirano mjesto, ali kao da narav onoga što se naziva “napredak” utire put prema gubitku dodira s prirodom.

- Jedno se vrijeme u Čakovcu činilo da se grade samo trgovine i stambene zgrade. Ali gdje će ljudi odmarati nakon posla?, pita se naš sugovornik.

Za Josipa, taj odmor nalazi se na dvorištu njegove kuće. Nisu mu potrebni masivni urbanistički projekti, promjena gradske infrastrukture ili ulaganja bespovratnih sredstava iz europskih fondova, nego dobra stara ljudska volja i želja da se uvede promjena nabolje.

- Moram reći da sam posebno ponosan na japanski javor. To je jedno izuzetno dekorativno drvo koje u kasno ljeto i jesen dobije prekrasne

JOSIP JAGEC iz Čakovca

Japanski javor Josipovom vrtu daje eleganciju

Josip Jagec u svojoj “Zelenoj oazi”

Ružičasti oleander najbolje uspijeva na sunčanim mjestima

vrtu velika ljubav

žute, narančaste i crvene boje listova. Imam u vrtu i juku, a donio sam i jednu zanimljivu, dosta visoku ukrasnu slivu koja je baš sad počela cvjetati.

Dok se gradovi šire u sivilo betona, čakovečki vrt Josipa Jageca podsjeća nas na važnost očuvanja vlastitih zelenih utočišta.

Njegova je “Zelena oaza” opipljiv dokaz da su za istinski mir dovoljni tek malo volje i ljubavi nedaleko od vlastita prozora.

Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615 h�ps://www.stella-floris.hr/ Stella floris

h�ps://vrtnicentariva.hr

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2026.

Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu!

Prijavite sebe ili drage ljude koji su možda sami sramežljivi, ali imaju prekrasan vrt na: redakcija@mnovine.hr ili 040/323-600

Međimurska dvorišta, vrtovi i balkoni ponovno poprimaju svoje najljepše boje. Znamo da iza svakog rascvjetanog kutka stoji puno truda, pa zato ponovno pokrećemo natječaj „Čiji je vrt najljepši 2026.“!

Ove godine biramo pobjednike u tri kategorije:

• Najljepši vrt i okućnica – za velika dvorišta i imanja.

• Najljepši mini vrt ili balkon – za zelena čuda na nekoliko kvadrata.

• Najposebnija biljka (NOVO!) – za neobične, egzotične ili dugovječne zelene ljubimce.

Kako se prijaviti? Pošaljite ime, prezime, adresu, kontakt broj i nekoliko fotogra�ija na redakcija@ mnovine.hr ili nazovite 040/323-600.

Nakon prijave, naša ekipa stiže na vašu adresu. Blagu prednost dajemo novim sudionicima, a sve natjecatelje čeka bogat nagradni fond. Čekamo vaše prijave! (sh)

telefon: 095/ 815 52 58

Strahoninec - Poleve, Dravska 70 h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

T. Ujevića17, Ludbreg 091/562 88 02 www.virag-roses.hr

Bubi, odani zaš�tnik “Zelene oaze”

Crvena pelargonija krije se između bijelih petunija i ukrasne koprive

Svaki kutak "Zelene oaze" uređen je s posebnom pažnjom i ljubavlju

kroz

od 31. srpnja do 6. kolovoza

P 31 Ignacije Lojolski; Vatrosla

S 1 Alfons Liguori; Vjera; Nada

N 2 18. KROZ GOD.

Gospa od Anđela; Euzebije V. Proštenje Čakovec, Gorčica, Oporovec, Trnovec

P 3 Bl. Augus�n Kažo�ć, Lidija

U 4 Ivan Marija Vianney, Jus�n

S 5 Gospa Snježna; Nives; Snježana

Č 6 PREOBRAŽENJE GOSP.

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 1. KOLOVOZA 2026.

Čakovec

dr. Mirjana Dukić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

dr. Anja Dajč-zamjena:

dr. Anna Braniša

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915

dr. Stella Hoblaj

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914

Dekanovec

dr. Zdenka Ivanović

-Azenić, Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863-013

Donji Kraljevec

dr. Kris�na Poljak Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Donji Vidovec

dr. Marija Haramija Strbad, R. Končara 7, tel. 040/615-006

Nedelišće

dr. Jurica Vidović

M. Tita 1, tel. 040/313-216

dr. Anita Marinović

M. Tita 1, tel. 040/821-803

Prelog

dr. Diana Krešić

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Pribislavec

dr. Tamara Sokač

B. Radić 47, tel. 040/361-012

Selnica

dr. Monika Friščić - zamjena:

dr. Veronika

Mađarić

Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz

OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Maro Novak, sin Sare i Filipa

Pavel Vurušić, sin Julie i Ivana

Ria Nemet, kći Selme i Denisa

Nikol Ignac, kći Nikoline i Benjamina

Rita Matotek, kći Lucije i Patrika

Tara Horvat, kći Maje i Maria

Rita Vlah, kći Manuele i Mihaela

Aria Huić, kći Helene i Maria

Andro Baković, sin Dijane i Filipa

Lovre Perišić, sin Eme i Davida

VJENČANI

Čakovec:

Lidija Novak i Damjan Groman

Sara Ceilinger i Antonijo Dravec

UMRLI

Čakovec:

Stjepan Novak r. 1950.

Marija Hlapčić r. Gal r. 1943.

Dragica Vugrinec r. Lisjak r. 1956.

Antun Igrec r. 1940.

Mirko Lesjak r. 1951.

Ivan Pasječnik r. 1947.

Marijan Kozjak r. 1961.

Nada Andrašec r. Šestak r. 1954.

Katarina Vlašić r. Horvat r. 1946.

Mursko Središće:

Ljubica Trstenjak r. Jambrošić r. 1935.

Prelog:

Kata Mihoci r. Hržić r. 1935.

Štrigova:

Katarina Tkalčić r. Cmrečnjak r. 1942.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

Porezna Čakovec tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

OBAVIJEST O SMRTI

Branko Rob

iz Novog Sela Rok

preminuo 28. srpnja

nakon duge i teške bolesti

u 63. godini života

OBAVIJEST O

Josip Mikulić

iz Preloga preminuo 27. srpnja u 71. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stanko Škvorc

iz Prekope preminuo u 68. godini života

Viktorija Ciglar rođ. Tušek

iz Čakovca preminula 24. srpnja u 102. godini života

Ljuba Glavaš

iz Zagreba preminula 22. srpnja u 71. godini života

Marko Tuksar

iz Novakovca preminuo 6. srpnja u 74. godini života

Nada Andrašec

iz Belice preminula 20. srpnja u 72. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Kosir

iz Orehovice

preminuo 28. srpnja u 70. godini života

OBAVIJEST O

Antun Turk

iz Murskog Središća preminuo u 85. godini života

OBAVIJEST O

Josip Pergar iz Žiškovca preminuo u 61. godini života

Klara Toplek rođ. Mesarić

iz Brezja preminula 23. srpnja u 95. godini života

Marijan Korunek

iz Nedelišća preminuo 21. srpnja u 74. godini života

Barica Andročec

iz Goričana

preminula 22. srpnja u 80. godini života

Marija Hlapčić

rođ. Gal

iz Gornjeg Kuršanca preminula 19. srpnja u 84. godini života

Terezija Trstenjak

iz Dekanovca

preminula 27. srpnja u 86. godini života

Marija Kolarek

rođ. Kočet

iz Čakovca

preminula 26. srpnja u 89. godini života

Vladimir Petran

iz Novog Sela na Dravi

preminuo 24. srpnja nakon kratke i teške bolesti u 69. godini života

Tatjana Krobot

-Kukec rođ. Sever iz Orehovice preminula 23. srpnja nakon duge i teške bolesti u 56. godini života

Marijana Židov

iz Preloga preminula 22. srpnja u 62. godini života

Marija Gudlin

rođ. Gotal

iz Goričana preminula 22. srpnja u 72. godini života

Helena Marić

iz Zagreba preminula 18. srpnja u 91. godini života

1. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži 2 m/ž automehaničara - autoelektričara - automehatroničara, javi� se osobno na adresu ili na email: matija. jesenovic@gmail.com do 31.7.

2. Advanced Textiles Lab d.o.o., Štrigova bb, 40312 Štrigova, traži m/ž inž. teks�lne tehnologije - industrija sportske odjeće i 10 m/ž šivača, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/851-342 ili e-mailom: info@atl-croatia.com do 22.8.

3. AGRO-EL d.o.o., Novo Selo Rok, traži 2 m/ž vozača traktora, javiti se na tel: 040/337-957 ili na mob: 098/967-1187 do 31.7.

4. AUTO-HREŠĆ, A. Cesarca 16, Čakovec, traži m/ž autolimara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/917-4121 ili na email: filiphresc@hotmail.com do 31.7.

5. AUTO-MOTO ČAKOVEC d.o.o., Športska 8, Čakovec, traži m/ž instruktora vožnje B kategorije, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: ak-cakovec@hak.hr do 31.7.

6. Autoprijevoznik ZO TRANS, Čakovečka 99, Nedelišće, traži m/ž vozača teretnog motornog vozila, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/821-770 ili na mob: 098/819-417 ili e-mailom: zoki. zobovic@gmail.com do 27.8.

7. AVES AQUILA d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača, javi� se na mobitel: 091 4433462 ili e-mailom: nikola@aquila-fitness.com do 3.8.

8. Barok j.d.o.o., Čakovec, m/ž konobara, javi� se na mob. 091/2382175 ili na email: drazen.fodor@ gmail.com do 13.8.

9. BDS SPORT CR d.o.o., Prelog, traži m/ž voditelja trgovine i m/ž prodavača, javiti se e-mailom: posao@sportvision.hr do 31.7.

10. BELMONT d.o.o. - radno mjesto: Njemačka, traži m/ž elektroinstalatera - elektromontera, javi� se e-mailom: posao@belmont.hr do 31.7.

11. BELPAK d.o.o., Belica, traži m/ž skladišnog radnika u pakirnom centru, javi� se na mob: 098/9741533 ili e-mailom: belpak@belpak. hr do 31.7.

12. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136A, traži 2 m/ž stolara, m/ž referenta opera�vne pripreme rada, 2 m/ž djelatnika na izradi kreveta, m/ž šivača, m/ž računovođu, 2 m/ž radnika u skladištu i m/ž specijalistu za obračun plaća i opera�vne poslove ljudskih potencijala, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: bernarda@bernarda. hr do 31.7.

13. BIO GARANTIE d.o.o., I. Mažuranića 2, Čakovec, traži m/ž kontrolora - cer�fikatora ekološke poljoprivrede, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na tel: 040/390-163 ili mob: 095/305-3158 ili e-mailom: hrvatska@bio-garan�e.hr do 31.7., 2 m/ž administrativna djelatnika za međunarodni odjel, javiti se putem e-maila: marija.savora@ ceres-cert.de do 5.8.

14. BIOMEDICA d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž doktora veterinarske medicine, javiti se e-mailom: uprava@biomedica.hr do 31.7.

15. CHRISTOF INDUSTRIES CRO d.o.o. za instaliranje industrijskih strojeva i opreme, Čakovec, traži m/ž disponenta, javiti se na email: office.cro@ christof.com do 10.8.

16. CO GENERATE d.o.o., traži 5 m/ž pomoćnih elektromontera i 5 m/ž montera pokretnih traka - pomoćnih montera za radno mjesto Njemačka, javi� se e-mailom: info@ co-generate.com do 31.8.

17. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži m/ž tehničara elektro održavanja, m/ž skladišno-transportnog radnika, m/ž zaš�tara - vatrogasca, m/ž radnika u proizvodnji i 2 m/ž radnika u pripremi proizvodnje, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao@cateks.hr do 13.8.

18. ČEVIZOVIĆ d.o.o., A. Šenoe 19, Donji Kraljevec, traži m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji - montažera, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: cevizovicdoo@gmail.com do 31.7.

19. DENKRIS PRO j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž strojara - montera dimnjaka, javiti se e-mailom: diminox@diminox.hr do 10.8.

20. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž psihologa, m/ž edukacijskog rehabilitatora, m/ž radnog instruktora, m/ž socijalnog radnika-pripravnika, m/ž radnog terapeuta, m/ž ravnatelja i m/ž domara, javiti se na tel: 040/682-806 ili mob: 098/377-304 ili e-mailom: ravnatelj. kotoriba@dom-bistricak.hr do 17.8.

21. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Kralja Petra Krešimira IV-13, Prelog, traži m/ž socijalnog radnika i medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/646-788 ili na mob: 098/460403 ili e-mailom: dommesmar@gmail. com do 31.8.

22. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži 2 m/ž njegovateljice, m/ž spremača i medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: sara.jambres@domnovinscak. hr do 31.8.

23. Dom za starije i nemoćne osobe Slakovec, traži m/ž njegovatelja, medicinsku sestru ili tehničara, te m/ž pomoćnog djelatnika u kuhinji, javi� se na mob: 098/305-246 ili pismenom zamolbom: info@domzastarijeslakovec.hr do 10.8.

24. DOMUS INTERIJERI d.o.o., Brune Bušića 10, Mala Subotica, traži m/ž voditelja računovodstva, m/ž građevinskog kalkulanta, m/ž inž. građevine i m/ž prodajnog inž. - dipl.inž. geotehnike, građevinarstva ili zaš�te okoliša, javi� se osobnim dolaskom na adresu, na mobitel: 099/8298-344 ili e-mailom: anja@domus-interijeri.com do 31.7.

25. Društvo mul�ple skleroze Međimurske županije, traži 12 m/ž osobnih asistenata za mjesto rada Čakovec, Ivanovec, Mihovljan, Donji Mihaljevec, Draškovec, Donja Dubrava, Mursko Središće, Sivica i Jurovec, javiti se na mob: 098/9606-523 ili e-mailom: info@dmsmz.hr do 15.8.

26. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Dr. Ante Starčevića 1, Čakovec, traži m/ž kuhara, m/ž fizioterapeuta i 4 m/ž osobna asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na gornju adresu ili putem e-maila: info@ dos�-mz.hr do 31.7.

27. ECHION obrt, Čakovec, traži 2 m/ž brusača - polirera, javi� se e-mailom: info@echion.hr do 31.7.

28. ELCOP d.o.o., Čakovec, traži m/ž komercijalistu, javiti se e-mailom: elcop@elcop.hr do 1.8.

29. ECON d.o.o. - radno mjesto: Njemačka, traži m/ž tehnologa u proizvodnji metalnih konstrukcija i 5 m/ž montera ven�liranih fasada, javi� se e-mailom: econ-de@econ.hr do 16.8.

30. EKO KOTOR d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž radnika u bioplinskom postrojenju i m/ž električaraelektroničara, javi� se na mobitel: 098/296-082 do 2.8.

31. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, B. Radića 37, traži m/ž zavarivača i 15 m/ž strojobravara, javiti se pismenom zamolbom na email: posao@eko.hr do 28.8.

32. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera, javi� se na mob: 098/347-372 ili e-mailom: ekonomat1@gmail.com do 21.8.

33. ELEKTRO DRRIM d.o.o., traži m/ž električara za mjesto rada Njemačka, javi� se na mob. 098/1773509 ili na email: elektro.drrim@ gmail.com do 31.7.

34. ELTING, Obrtnička 10, Pušćine, traži 3 m/ž građevinska limara, 5 m/ž montera ven�liranih fasada u Njemačkoj i 3 m/ž montera ven�liranih fasada, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: karlo@el�ng. hr do 31.7.

35. ENERGO ĐAKI d.o.o., Orehovica, traži m/ž poslovnog tajnika - administratora, javi� se na mob: 095/8227759 ili e-mailom: energo.daki@ gmail.com do 14.8.

36. EUROLUX d.o.o. - radno mjesto: Njemačka, traži 3 m/ž izolatera, javi� se na mob: 095/6661-234 ili e-mailom: eurolux1.info@gmail.com do 31.7.

37. EuroTechnology d.o.o., Nedelišće, traži 3 m/ž radnika na poslovima brušenja - brusača, javiti se e-mailom: benjamin. kovacevic22@gmail.com do 2.8.

38. EUROBETON d.d., Prelog, traži 3 m/ž električara, javi� se na email: eurobeton@eurobeton.hr do 31.7.

39. EURO OPUS j.d.o.o., Donji Kraljevec, traži 5 m/ž montera, javi� se na mob: 091/7354-862 do 20.8.

40. EUROLAND d.o.o., Čakovec, J. Kozarca 1a, traži m/ž referenta tehničke službe održavanja zgrada, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@euroland. hr do 31.7.

41. FERRO-PREIS d.o.o., Ul. dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži m/ž operatera elektropeći i lijevanja, m/ž mehaničara održavanja, m/ž elektro održavatelja, m/ž pogonskog bravara u odjelu održavanja, m/ž skladištara modela i m/ž skladištara gotove robe, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@ preisgroup.com do 31.8.

42. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži m/ž tehnologa za pripremu proizvodnje, javi� se e-mailom: posao@ filo.hr do 9.8.

43.Fontanaugostiteljstvo,DonjiKraljevec, traži m/ž konobara, javiti se na mob.091/213-6415ilinaemail:maja. stefok585@gmail.com do 31.7.

44. GRADIS d.o.o., Novo Selo Rok, traži 2 m/ž armirača, 2 m/ž fasadera, 5 m/ž zidara - tesara, 2 m/ž građevinskog poslovođu i 1 m/ž voditelja gradilišta, javi� se na mobitel: 099/3544-611 ili pismenom zamolbom: info@gradis.hr do 10.8.

45. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Orehovica, traži m/ž voditelja razvoja poslovanja i marketinga, javiti se na mob: 095/5167-864, pismenom zamolbom ili e-mailom: posao@gmniksi.com; m/ž kalkulanta za obračun plaća i izradu faktura, javi� se na mob: 099/2509-219, pismenom zamolbom ili e-mailom: posao@gmniksi. com te 2 m/ž tesara - zidara, javi� se na mob: 095/8234-432 ili e-mailom: posao@gmniksi.com do 14.8.

46. GKP PRE-KOM d.o.o, Prelog, traži m/ž grobara, javiti se na mob. 099/3344-451 ili na email: marina@pre-kom.hr do 31.8.

47. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji funkcionalne obuće, m/ž stručnjaka zaš�te na radu II. stupnja, m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u odjelu planiranja, m/ž IT supportera, 2 m/ž vatrogasca, m/ž tehničara kontrole kvalitete, m/ž skladištara, m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka i m/ž referenta upravljanja zgradama, energijom i održivim razvojem, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 8.8.

48. IMPERIA BEAUTY j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž nail tehničara, javi� se e-mailom: Imperia.beauty1@gmail. com do 22.8.

49. INA maloprodajni servisi d.o.o, Donja Dubrava, traži m/ž prodavača - konobara na benzinskoj postavi, javiti se e-mailom: pridruzise@ina.hr ili putem linka: h�ps://molgroup.taleo.net/careersec�on/external/jobsearch.�l?lang=hr&location=4205100397# do 31.7.

50. INPIRIO d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž bravara-zavarivača, javi� se na tel: 040/360-888 ili e-mailom: inpirio@inpirio.com do 31.8.

51. Install Tirić d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera - električara, javi� se na mob. 098/915-3964 ili na email: install.�ric@gmail.com do 31.7.

52. JB MODELARIJA BLAŽEKA d.o.o., Hrupine 36, Prelog, traži m/ž cnc operatera, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: dijana.strahija@jb-modelarija.hr do 9.8.

53. JELEN PROFESSIONAL d.o.o., Belica, Braće Radića 37a, traži 2 m/ž rukovatelja obućarskim i sličnim strojevima, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: jelen@jelen.hr do 31.7.

54. KLEMM SIGURNOST d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž zaš�tara-čuvara, javiti se na mob: 099/815-7157 ili e-mailom: zaposljavanje@klemmsecurity.hr do 4.8.

55. KOCKA TM d.o.o., Glavna 63, Mala Subo�ca, traži m/ž konobara i m/ž kuhara - pizza majstora, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/139-3037 ili e-mailom: kockatm63@gmail.com do 31.7.

56. KONZUM plus d.o.o., Prelog, traži 3 m/ž prodavača za radno mjesto Goričan, Mursko Središće, Kotoriba i Čakovec, javi� se putem linka: https://karijere.konzum.hr/ otvorene-pozicije/prodavac-blagajnik/ do 31.7.

Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr 095/5580-199

OD 2. RUJNA 2026. počinju prijave

Subvencije za solarne elektrane i baterijske sustave u obiteljskim kućama

Na raspolaganju je 38 milijuna eura, a prijave se zaprimaju do iskorištenja proračuna

Za građane koji planiraju ulaganje u obnovljive izvore energije objavljen je novi Javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i sustava pohrane energije u obiteljskim kućama. Za ovu namjenu osigurano je ukupno 38 milijuna eura, a prijave će se zaprimati od 2. rujna 2026. godine u 9 sati, isključivo elektroničkim putem kroz sustav eFZOEU. Sredstva će se dodjeljivati prema redoslijedu zaprimanja potpunih prijava, sve do iskorištenja raspoloživog proračuna.

Što se može sufinancirati?

opremu i radove. Prihvatljiv je i trošak opremanja obračunskog mjernog mjesta HEP ODS-a te predujam izvođaču, pod uvjetima propisanim Pozivom. Troškovi ugradnje sustava prihvatljivi su ako nastanu od dana objave Poziva, dok su predujmovi i troškovi opremanja obračunskog mjernog mjesta prihvatljivi ako su nastali i plaćeni od 1. siječnja 2026. godine. Sustavi koji su u cijelosti plaćeni prije objave Poziva neće se su�inancirati. Razdoblje prihvatljivosti troškova traje od 1. siječnja 2026. do 30. lipnja 2028. godine.

Koju dokumentaciju treba pripremiti?

Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja

Koje se psihičke promjene dešavaju pri liječenju od ovisnosti o alkoholu?

Pored ozbiljnih rizika za �izičko zdravlje, ovisnost o alkoholu može imati duboke negativne učinke i na mentalno zdravlje. No važno je znati da tretman, odnosno liječenje alkoholizma može dovesti do značajnog poboljšanja mentalnog zdravlja.

Poziv omogućuje sufinanciranje ugradnje dizalica topline za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode, solarnih elektrana za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju te baterijskih sustava za pohranu električne energije

Poziv omogućuje su�inanciranje ugradnje dizalica topline za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode, solarnih elektrana za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju te baterijskih sustava za pohranu električne energije. Baterijski sustav može se prijaviti isključivo zajedno sa solarnom elektranom, dok je moguće kombinirati više mjera u okviru jedne prijave.

Kolike su subvencije?

Fond će većini građana su�inancirati do 50% troškova, dok će kućanstva koja ispunjavaju uvjete energetskog siromaštva moći ostvariti čak 70% su�inanciranja. Maksimalni opravdani trošak iznosi 12.500 eura za dizalicu topline, 12.000 eura za fotonaponsku elektranu te 11.200 eura za baterijski sustav. To znači da se može ostvariti do 8.400 eura potpore za solarnu elektranu, odnosno do 7.840 eura za baterijski sustav ako prijavitelj ostvaruje pravo na povećanu stopu su�inanciranja.

Tko može ostvariti 70 posto potpore?

Pravo na povećano su�inanciranje od 70% imaju kućanstva u riziku od energetskog siromaštva. Uvjet je da prosječni mjesečni ekvivalentni dohodak po članu kućanstva ostvaren tijekom 2025. godine ne prelazi 1.341,42 eura te da se mjere provode na jedinoj stambeno uporabljivoj nekretnini u vlasništvu ili suvlasništvu članova kućanstva. Navedeno se dokazuje potvrdama Porezne uprave o ostvarenom dohotku svih članova kućanstva, potvrdama o prebivalištu te dokazima da članovi kućanstva nemaju drugu stambeno uporabljivu nekretninu.

Od kada su troškovi prihvatljivi?

Prihvatljivi su troškovi nabave i ugradnje novih sustava koje izvodi ovlašteni izvođač radova, uključujući potrebnu

Kako bi prijava bila prihvatljiva, građani moraju unaprijed pripremiti opsežnu dokumentaciju. Osim prijavnog obrasca potrebno je pribaviti uvjerenje o prebivalištu, uporabnu dozvolu ili rješenje o izvedenom stanju, zemljišnoknjižni izvadak, fotodokumentaciju postojećeg stanja kuće, detaljnu ponudu ili troškovnik izvođača radova, a za fotonaponske elektrane i obavijest o mogućnosti priključenja na mrežu ili elektroenergetsku suglasnost. U slučajevima kada je prema propisima obvezna izrada glavnog projekta, potrebno je dostaviti i glavni projekt te izjavu projektanta. Ako se prijavljuje dizalica topline, obvezni su i važeći energetski certi�ikat te izvješće o energetskom pregledu kuće.

Dokumentaciju treba početi prikupljati odmah

Građani s pripremom dokumentacije ne bi trebali čekati početak rujna. Prikupljanje vlasničke dokumentacije, izrada glavnog projekta, pribavljanje potrebnih potvrda i usklađivanje ponuda izvođača mogu potrajati nekoliko tjedana. Budući da će Fond prijave obrađivati prema redoslijedu zaprimanja, pravodobna priprema potpune dokumentacije mogla bi biti ključna za ostvarivanje bespovratnih sredstava.

emocija umjesto „bježanja“ od njih, prepoznavanja svog stanja i dozvole samom sebi na tom doživljaju, osvještavanja prolaznosti svih emocija, osvještavanja vlastitog dosega kontrole, te razne tjelesne i umne tehnike - tjelesna aktivnost, kreativni načini izražavanja, razgovori, metode opuštanja...

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Pristup liječenju alkoholizma je sveobuhvatan, bavi se ne samo fizičkim aspektima ovisnosti, već i temeljnim problemima mentalnog zdravlja, koji često, kako smo rekli, idu uz samu ovisnost

Prije svega valja istaknuti kako je odnos između upotrebe alkohola i mentalnog zdravlja složen. Alkohol može privremeno ublažiti neugodna emocionalna stanja poput osjećaja stresa i anksioznosti. Međutim, produljena uporaba alkohola pogoršava ove probleme, često dovodeći do težih poremećaja mentalnog zdravlja kao što su depresija i anksiozni poremećaji.

Pristup liječenju alkoholizma je sveobuhvatan, bavi se ne samo �izičkim aspektima ovisnosti, već i temeljnim problemima mentalnog zdravlja, koji često, kako smo rekli, idu uz samu ovisnost. Pod �izičkim aspektima liječenja ovisnosti podrazumijeva se praćenje procesa detoksikacije. Cilj je tijekom ove faze smanjiti, odnosno ukloniti �izičku ovisnost o alkoholu. Tada se fokus liječenja prebacuje na psihosocijalni oporavak i rehabilitaciju. Za rješavanje psiholoških aspekata ovisnosti koriste se individualne i grupne psihoterapije i savjetovanja, što pomaže pacijentima u razumijevanju i promjeni misaonih obrazaca koji su poticali pijenje i doveli do ovisnosti.

Prednosti liječenja ovisnosti o alkoholu za mentalno zdravlje su opsežne. Primjerice, tokom liječenje ovisnicima se pomaže da nauče zdravije načine suočavanja sa stresom, tjeskobom i drugim nepovoljnim emocijama, čime se poboljšava njihova ukupna emocionalna regulacija. To je iznimno važno jer je alkohol često služio kao mehanizam za upravljanje emocijama. Kad pričamo o zdravim i korisnim tehnikama suočavanja s nepoželjnim emocijama, podrazumijevamo metode poput, prvenstveno, prihvaćanja tih

Oporavak od ovisnosti o alkoholu nadalje dovodi do poboljšanog fokusa na bitne stvari u životu, kao i obnavljanja energije, omogućujući pojedincima da se potpunije uključe u svoj osobni a i profesionalni život. Ova povećana produktivnost može dovesti do većeg osobnog ispunjenja i stabilnijeg načina života.

Ovisnicima u oporavku omogućavaju se promjene u smislu vraćanja “unutarnjeg kompasa”. Oni razvijaju preuzimanje odgovornosti, s priznanjima poput „Ovo je moj odabir, i ovo su posljedice mojih postupaka“, i time prestaju okrivljavanja drugih (npr. nepravedan šef) ili nekih okolnosti (npr. loše održavanje cesta zbog prometne nesreće). Stječu vještine postavljanja granica i odupiranja nezdravim izazovima i porivima. Biraju zdrave odnose uz odmicanje od okruženja koje potiče staro ponašanje. Ponovno se otkrivaju zdrave životne vrijednosti, spoznavajući što im je važno. To znači i vraćanje dostojanstva. Ovisnost o alkoholu remeti odnose. Učinkovito liječenje omogućuje pojedincima da obnove povjerenje i poboljšaju svoje komunikacijske vještine, što izravno koristi njihovim obiteljskim i društvenim interakcijama. Poboljšani odnosi također pridonose boljem emocionalnom raspoloženju. Modi�iciranjem ponašanja koja su dovela do upotrebe i zloupotrebe alkohola, pojedinci grade temelje za očuvanje trijeznosti, pomažući u upravljanju žudnjom i regulirajući �luktuacije raspoloženja. Liječenje uključuje i strategije prevencije recidiva, učenjem da zadrže i sačuvaju trijeznost i osiguravajući da ostanu usredotočeni na ciljeve oporavka. Kontinuirani sustav psihološke podrške ovisnicima o alkoholu koji su u procesu liječenja ne samo da im pomaže da se prilagode novom trijeznom načinu života, već također jača mehanizme suočavanja potrebne za prevladavanje budućih izazova, za svojevrsnu transformaciju stila života, promicanje dugoročnog oporavka. Tokom liječenja ovisnici postižu višu kvalitetu života čime se osigurava stabilnost mentalnog zdravlja i poboljšava opća dobrobit.

Mali OGLASNIK

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095

PRODAJEM ČELIČNE FELGE 16 cola 5 rupa razmak 115, bile na Opel Zafiri. Info na mob. 091/5320-559

PRODAJEM OPEL VIVARO 2001. god., registr. do 11. mj./2026. Mob. 095/902-1134

KUPUJEM TOMOS MOPEDEsve vrste i modele sa i bez papira, stanje nebitno, isplata odmah. info na tel 098/9656-624

PRODAJEM FORD FUSION

1.4 2008. god., registr. do 11. mj./2026. Info na mob. 099/3043-666

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM ŠLJIVE čačanke i bistrice, i kruške domaće neprskane, te šljive, kruške i jabuke za rakiju. Info na tel: 343-557

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

POZNANSTVA

MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Poslati sms na mob. 095/3423-099

NEKRETNINE

PRODAJEM vagu koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/2861121

PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109

PRODAJEM ORAHE u rastu povoljno i poklanjam drvo oraha, tražim osobu za cijepanje drva i sitne poslove oko kuće. Info na mob: 095/505-2760

PRODAJEM TRUPAC ORAHA, zdrav, dužine 8 m (5 m je promjer 80 cm, a 3 m cca. 50 cm), trupac se nalazi u Nedelišću. Više info na tel: 0043/699-11818428

POVOLJNO PRODAJEM domaće konzumne sočne krupne šljive, pogodne za razne slas�ce. Info na mob. 097/6006-038.

USLUGE

INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima�zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2

DUGOROČNO IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN STAN od 60 m2, u Čakovcu (preko puta Tenis centra Punčec), parkirno mjesto. Info na mob. 092/507-2220

IZNAJMLJUJE SE STAN u Čakovcu. Info na mob. 098/195-7448

KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/vikendicu u bregima. Info: 095/505-2760

PRODAJEM GRAĐEVINSKU

PARCELU u gornjem Međimurju, vel. 1975 m2, pogodno za gradnju vikendice, voda i struja dostupni. Info na mob. 098/1600-415

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

TRAŽIM 1-sobni stan na potezu od Šenkovca do Murskog Središća. Ponude na broj: 095/3423-099

PRODAJU SE ČETIRI STANA u stambenoj samostojećoj zgradi, izvedbavisoki srednji roh bau, stanovi su od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ul. Franje Kuharića 14 u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija u novom dijelu naselja. Info na mob. 095/8581-502

RAZNO

PRODAJEM Dell laptop, stariji, model 1545, 4Gb ram, 250gb hdd, novo instaliran linux mint, kompjuter je dobar za internet, Youtube. Radi na adapteru, bez baterije, cijena 19 eur, led traku s daljinskim (3 m), mini printer za mobitel, wi-fi kameru i solarni alarm na bateriju (novo). Mob. 097/728-9476

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256256

PRODAJEM TENDU 3x2 m, bijelo-plavu, nekorištenu (zapakiranu), te kupujem držačaparat za brijanje Gille�e G II. Plus. Info na mob. 098/9158640

PRODAJE SE suha hoblovina u vrećama od 120 lit., cijena vreće 2 eur/kom, široki pojas primjene (u peradarstvu, stočarstvu, u uzgoju konja). Info na mob. 098/1788-216

PRODAJE SE električni bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293038

PRODAJEM BICIKLE: muški Spring u izvrsnom stanju i ženski s košaricom za dijete, kao novi. Info na mob. 092/507-2220

KUPUJEM stripove, stare razglednice Međimurje i dokumente, Nintendo igre i igraće konzole. Info na mob. 098/9219-092

KUPUJEM DIONICE tvrtki: Eko-Međimurje, Božjakovina, Agromeđimurje, Solaris, Franck, Adriatic osiguranje, GP Krk, Jadran-Galenski laboratorij (JGL), Aminess, Ivančica Ivanec, Termes grupa (IPKK), Hoteli Njivice, Cresanka i druge dionice. Info na mob: 098/905-1011

PRODAJU SE KNJIGE za 2. razred - smjer Kuhar i Obućar. Info. na mob: 091/516-4439

PRODAJEM metalne stolice za terasu. Tel. 099/404-7517

BOOTSMANN

je polako nabrojao 7 godina, još je vrlo aktivan i fit i nadamo se da neće još dugo čekati svoju priliku. Broj čipa: 191100002159347. Kontakt: 040/500-080

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info

NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

LUKAKU

traži novi dom zbog promijenjenih životnih okolnosti. Stara je godinu i 3 mjeseca. Mješanac je njemačkog ovčara i labradora. Kastrirana je, redovito cijepljena i dobrog je zdravstvenog stanja. Dodatne informacije i broj čipa na broj telefona: 099/6315-726

NERO

je predivan pas koji ima 7 godina i njegov je čovjek umro. Sad živi već nekoliko mjeseci sam u dvorištu, a hrane ga susjedi. Zamoljeni smo da ga objavimo i pokušamo mu pronaći novi dom. Nero je uredno cijepljen, kastriran, jako dobre naravi, slaže se s drugim psima, mačke “podnosi”. Broj mikročipa: 191100002209684. Kontakt: 040/500-080

ELZA

je predivna kujica koja hitno traži novi dom zbog promijenjene obiteljske situacije. Ima 6 godina, cijepljena, kastrirana i pravi obiteljski pas, naučena na djecu. Voli pažnju, mirna je i stabilna. Mikročip 191100002044061. Kontakt: 040/500-080

PRODAJU SE DIOPTRIJSKE

NAOČALE Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, jer je original malo oštećeni, dioptrija stakla je daljina, D -2, L -2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE DJEČJI BICIKL 24 cola cross, malo korišteni, u dobrom stanju. Info na mob. 091/5320-559

PRODAJEM-RASPRODAJEM IZ KUĆE: očuvane (kao nove) francuske ležajeve dim. 200 x 95 i 200/160 cm, kombinirani hladnjak, tap. gar. masiv 3x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, tepihe, singer šivaću mašinu stara više od 100 g., stolca i noćnu lampu-unikat, donje kućište za vrtnu motornu kosilicu, obuću, odjeću i još puno toga kvalitetnog iz kuće. Info na mob. 091/5727-670

BOLESNICI - NEPOKRETNI: prodajem novo dizalo za nepokretne osobe, neupotrebljeno, povoljno, u pola cijene. info na mob. 098/426-021

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

5. kolovoza -

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza -

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

“Maleno drvo” ima misiju djecu vratiti u prirodu

Naša dužnost je omogućiti djeci da boravak u prirodi bude uobičajeni dio svakodnevice, a ne izborna, dodatna ili povremena aktivnost

Piše: Aleksandra Sklepić

Danas djeca dane provode zatvoreni u različitim ”kutijama”: žive u stanu ili kući, voze se autom u školu, iz škole odlaze na trening u sportsku dvoranu, rođendane slave u igraonicama ili u kinu. Naša dužnost je omogućiti djeci da boravak u prirodi (iz koje uostalom i potječemo) bude uobičajeni dio svakodnevice, a ne izborna, dodatna ili povremena aktivnost, rekla nam je na početku našeg druženja Mateja Šarić iz Čakovca koja je osmislila i oblikovala “Maleno drvo”. Maleno drvo je projekt koji nastoji potaknuti povratak djetinjstva naše djece u prirodu. Mateja je magistrica struke znanosti o okolišu, a pokretanje ovog projekta splet je niza okolnosti. - Kao djevojčica provodila sam većinu svog vremena u prirodi - na Ivančici i okolnim gorjima, u šumi u berbi kestena i vrganja, a tijekom školskih praznika na selu uz Muru odakle je moja mama, govori Mateja. Zahvaljujući mojim roditeljima koji su prepoznali važnost boravka u prirodi od najranijih dana, ljubav prema prirodi postala je temelj mojeg identiteta. Ljubav prema interpretaciji prirodne baštine rodila se kroz rad u interpretacijskom centru “Med dvemi vodami” gdje sam pod mentorstvom dr. sc. Mihaele Mesarić, u sklopu diplomskog rada osmislila poučnu stazu “Čovjek i rijeka” koja se nalazi u Križovcu. Spoznaju o prijekoj potrebi

podizanja razine svijesti o važnosti boravka djece u prirodi stekla sam kroz rad u OŠ Nedelišće na mjestu učiteljice Prirode i Biologije, gdje sam prateći životne navike osnovnoškolaca, ostala zabrinuta za budućnost kakvu nameće djetinjstvo provedeno pred ekranima.

Navedena radna mjesta i kolege s kojima je imala privilegiju raditi naučili su je vještinama i radnoj etici, zahvaljujući kojoj se odvažila otvoriti vlastiti obrt. Ipak, najveći poticaj i motivacija za početak bavljenja poslom koji pridonosi osjećaju osobnog zadovoljstva, ispunjenosti i otvara mogućnost biti gospodar vlastitog vremena su njezina jednogodišnja kćer i

suprug. Imajući na umu misao da je čovjek zamjenjiv svugdje, osim kod kuće, prioritet joj je graditi život u kojem će biti prisutna majka i supruga, a istovremeno moći nastaviti njegovati svoj “prijašnji” identitet.

U prirodi, o prirodi

Zanimljive ideje, ciljeve i metode svog projekta, Mateja nam je rado predstavila.

- Ideja vodilja Malenog drva koja glasi “u prirodi, o prirodi” prevodi se doslovno: u prirodi razgovaramo o prirodi.

To znači da se svi programi provode isključivo u prirodi, na otvorenom, neovisno o vremenskim prilikama. Dobrobiti boravka u prirodi za djecu opće su poznate. Priroda

pozitivno utječe na fizičko i mentalno zdravlje, potiče kreativnost, samopouzdanje, snalažljivost, povećava apetit, smanjuje anksioznost. Uči djecu kako na siguran način pristupiti rizičnim izazovima, potiče da usporimo i pridamo pažnju suptilnostima života, povećava znatiželju i maštu te u konačnici pridonosi osjećaju odgovornosti za svoje ponašanje u odnosu na živi i neživi svijet koji nas okružuje. No, čemu izlagati djecu i “ružnim” vremenskim prilikama poput vjetra, kiše i hladnoće? Igra u prirodi tijekom hladnijeg dijela godine potiče razvoj imunološkog sustava i vitamina D te regulira raspoloženje. Pomaže u otpuštanju viška energije koja se nakuplja kada djeca previše vremena provode u zatvorenom. Drugačija dinamika u okolišu uzrokovana promjenom vremenskih prilika pridonosi razvoju vještine rješavanju problema. Važna misao koju uzimam u obzir prilikom osmišljavanja radionica je da one ne budu još jedna aktivnost u ionako pretrpanom rasporedu djece, nego prilika i prostor za slobodnu igru, usporeni tempo, opuštanje pa ako treba i dosađivanje iz kojeg se rađa mašta izgubljena u ubrzanom tempu svakodnevnih aktivnosti.

Na radionicama se kotrljaju i prljaju

Susreti u prirodi namijenjeni su djeci starosti od 4 do 12 godina, a okuplja se do 10 djece. Mali broj polaznika

Uomogućuje individualizirani pristup. Roditelji nisu prisutni na radionicama, što potiče da se djeca oslanjaju jedni na druge unutar skupine i da dožive potpuni osjećaj slobode - na radionicama trče, skaču, penju se, kotrljaju i prljaju. Uz kretanje, razgovor o zanimljivostima koje nas okružuju, slobodnu igru i proučavanje prirodnih fenomena, važna aktivnost na susretima je čitanje jedne ili više knjiga vezanih uz temu radionice. Nakon prikupljene inspiracije u šetnji prirodom i listajući stranice knjige upuštaju se u kreativni dio. Radove polaznici nose kući kao uspomenu i poticaj da ponovno izađu na igru u prirodu. Radionice osmišljava i provodi sama, a na pojedinim susretima društvo Mateji radi Stella Srnec koja svojim objektivom vješto bilježi radost koja proizlazi iz slobode boravka u prirodi. - Od programa iz tvornice Malenog drva pripremam “Pop-up” radionice otvorenog tipa što znači da se na dvosatni susret može prijaviti bilo tko do popunjavanja mjesta. Radionicu najavljujemo najčešće 2 tjedna prije održavanja termina na društvenim mrežama. “Šumski ciklus” je program zatvorenog tipa koji kreće od listopada. Polaznici upisuju članarinu od 9 susreta raspoređenih kroz 3 mjeseca. Susreti su tematski povezani, a budući da se na svih 9 termina okuplja ista skupina djece,

svijetu koji je naoko postao bezdušan i gdje svatko brine samo o sebi, još uvijek postoje oni koji uvijek stanu i pruže ruku (ili šapu) pomoći. Ova rubrika posvećena je anonimnim herojima koji ne traže slavu ni zahvalnost, već jednostavno ne mogu okrenuti glavu kad vide biće u nevolji. To su ljudi koji iz blatnjavih jaraka izvlače pse, hrane napuštene mačke, čuvaju ježeve i žabe od kotača automobila ili spašavaju ptičice iz gnijezda nakon oluje. Oni vjeruju da svaki život vrijedi, bez obzira koliko malen bio. Ne nose uniforme i ne osvajaju priznanja, ali iza njih ostaju topli tragovi dobrote, osmijeh, zahvalan pogled i mnogi spašeni životi. Njihove priče podsjećaju nas da priroda još ima priliku ostati lijepa i očuvana, za nas i generacije koje dolaze nakon nas. Dok postoje ljudi koji brinu, tješe, liječe i vraćaju nadu, srce prirode i dalje kuca, zahvaljujući upravo njima.

“Šumski ciklus” je prilika za bolje upoznavanje i razvoj dubljih prijateljstava. Prijave za “Šumski ciklus” kreću krajem kolovoza. Treća vrsta programa su “Rođendanske šetnje”, odnosno personalizirane rođendanske radionice. Sve informacije o terminima održavanja, aktivnostima koje planiram i stajalištima prema kojima osmišljavam radionice dostupne su na društvenim mrežama Malenog drva (Facebook, Instagram).

Na kraju jedne od radionica koje smo i sami posjetili, zaključili smo da je Matejin projekt jedinstven način da djecu, od najranije dobi, povežemo s prirodom i njenim bogatstvima, te smo s velikom radošću Mateju uključili u naš već velik odred Zaštitnika prirode.

Mateja nakon jedne od šetnji prirodom s veselim, nasmiješenim istraživačima

Za svoju kćer, kao i za svu djecu, Mateja želi bolji svijet i ljepše odrastanje

Mateja u svom “Malenom drvu” okuplja djecu i uči ih o važnosti povezivanja prirode

U KUHINJI s Aleks

S pretepenim vugorkima nema sredine

- ili ih obožavate, ili ih mrzite

Pretepene vugorke najviše volim jesti hladne jer su tada pravo osvježavajuće ljetno jelo, uz krišku domaćeg kruha

Pretepeni vugorki jedno su od onih jela koja dijele ljude na dvije grupe, ili ih obožavate ili ih jednostavno preskočite. Ja sam među onima koji im se uvijek rado vraćaju. Sada su vrtovi prepuni ovog divnog povrća koje paše uz sva jela, a može se jesti sirovo, ukiseljeno ili u neobičnoj, međimurskoj varijanti - u pretepenoj juhi, s vrhnjem.

Oduvijek me njihov miris podsjeća na bakinu kuhinju i dane kada se od nekoliko osnovnih sastojaka stvaralo pravo domaće jelo. Kao i za svako pretepeno jelo, ni ovdje ne treba puno – voda, kiselo vrhnje, brašno, češnjak, malo slatke mljevene paprike, sol i, naravno, svježi vugorki. (Slika 1.)

Najprije sam stavila u lonac kuhati dvije litre vode. Dok sam čekala da voda zavrije, naribala sam vugorke, dobro ih posolila i pomiješala sa sitno

nasjeckanim češnjakom. (Slika 2.)

Ostavila sam ih nekoliko minuta da puste svoj sok jer on kasnije daje jelu prepoznatljiv okus. U posebnoj zdjeli razmutila sam kiselo vrhnje s brašnom i par žlica vode, pazeći da smjesa bude potpuno glatka, bez grudica. Kad je voda zakipjela, ukuhala sam smjesu vrhnja i brašna te dodala slatku mljevenu papriku. Količinu paprike prilagodila sam svom ukusu, baš kako je nekad radila i baka. Govorila je da nema potrebe slijepo pratiti mjeru, nego dodati onoliko koliko voliš, bilo da želiš tek blagu aromu ili malo puniji okus i ljepšu boju.

Ja stavljam dvije žlice, jer volim crvenkasti ton na varivima s vrhnjem. Nakon što je ponovno zakipilo, dodala sam vugurke zajedno sa sokom koji su pustili. Kuhali su svega nekoliko minuta jer je važno da ostanu čvrsti i ne raskuhaju se.

(Slika 3.)

Na kraju je uslijedio najteži dio, a to je čekanje da se jelo dobro ohladi. Pretepene vugorke najviše volim jesti hladne jer su tada pravo osvježavajuće ljetno jelo, uz krišku domaćeg kruha, baš kako smo ih jeli i nekad. Možda nisu jelo koje će osvojiti svakoga na prvi zalogaj, ali meni svaki put vrate uspomene na bakinu kuhinju i potvrde da su najljepši recepti često i najjednostavniji.

(Slika 4.)

JELENA ARAMBAŠIĆ iz Goričana

Kad se zaželim klipiće sa sezamom

Moja pokojna majka uvijek mi je u Zagreb slala razne domaće kolače i jelarezance, klipiće, dizane kolače i slično. To je stvorilo neraskidivu vezu s domaćim jelima iz Goričana koju još ni danas ne mogu prekinuti

Piše: Aleksandra Sklepić

Posebno mjesto među bezbrojnim receptima zasigurno zauzimaju klipići koji su jednostavno, a bezvremensko pecivo. Jednako rado nalazimo ih na svečanim stolovima, obiteljskim okupljanjima, kao i na izletima i svakodnevnim užinama na pauzi. Iako su gotovo posvuda i svi ih dobro poznaju, njihov domaći okus, zlatna korica i meka unutrašnjost nikada ne dosade. U našoj Narodnoj kuharici predstavljamo kuharicu koja s nama dijeli svoj provjereni recept i male tajne pripreme klipića kakvi su se nekada pekli u gotovo svakom domu, a dio su njenog repertoara kolača i slastica za drage ljude. Iz Zagreba se vratila u rodni Goričan

Jelena Arambašić iz Goričana svoje je djetinjstvo provela u rodnom selu, a ubrzo se, kao mlada djevojka, zaposlila u Zagrebu gdje je zasnovala obitelj i ostala živjeti pedeset godina. Vratila se u rodno mjesto prije deset godina, a kako joj je nedo-

Pušipel iz

stajao društveni život na koji je navikla u Zagrebu, ubrzo se učlanila u KUD Goričan i Udrugu umirovljenika i zbog toga je jako sretna. Upoznali smo je na jednom od lijepih druženja gdje je bilo mnogo �inih jela i neizostavnih domaćih kolača. Jelena nam je otkrila svoj recept za klipiće sa sezamom, koji su najbolji upravo za izlete i druženja u prirodi.

- U Zagrebu sam se zaposlila kao vrlo mlada. Radila sam u Tvornici čarapa Zagreb, a u početku sam živjela sama, ispričala nam je Jelena. Zbog toga mi je moja pokojna majka Marija Horvat uvijek slala razne domaće kolače i jela u Zagreb, rezance, klipiće, dizane kolače i slično. To je stvorilo neraskidivu vezu s domaćim jelima iz Goričana koju još ni danas ne mogu prekinuti. Kad se zaželim domaćeg, ispečem klipiće. Iako sam recept za ove klipiće dobila od prijateljice, kuham i mnoga jela, a pečem i kolače po maminim receptima koje nisam bacila, samo sam nešto kasnije počela učiti kuhati. Cijela obitelj rado

za 6 osoba

• 2 l vode

• 7-8 dcl kiselog vrhnja

• oko 6 srednjih vugorki (krastavci)

• 3 v.ž brašna

• sol, crvena paprika

• 2 češnja češnjaka

Vinarije

Tomšić

Ako tražite savršeno osvježenje koje spaja tradiciju međimurskih bregova i vrhunsko vinarsko umijeće, Pušipel Vinarije Tomšić nepogrešiv je izbor za ovaj tjedan. Smještena u slikovitoj Železnoj Gori, Vinarija Tomšić kreirala je izvrsno ugođeno vino u kojem dominiraju svježe herbalne note, elegantno popraćene dodimom citrusa, suptilnom mineralnošću i blagom voćnošću. Iako je okusno zrelo, ovo vino zadržava laganiji karakter – iznimno je pitko, nježne i ugodne kiselosti te s �inim, bogatim osjetom ekstrakta. Kao pravo unisex vino, Pušipel Vinarije Tomšić jednako osvaja sve generacije i nepca. Bilo da ga sljubljujete uz laganije obroke ili u njemu uživate u ugodnom društvu, pružit će vam čist, elegantan i autentičan doživljaj Međimurja u čaši. (sh)

VINO TJEDNA

Vrtovi su trenutno puni sočnih krastavaca

Vugurke sam naribala, dobro ih posolila i pomiješala sa sitno nasjeckanim češnjakom

Vugorki se kuhaju samo nekoliko minuta jer je važno da ostanu čvrs� i ne raskuhaju se

Osvježavajuća hladna juha - pretepeni vugorki tradicionalni su međimurski specijalitet

Piše: Aleksandra Sklepić

zaželim domaćeg, ispečem sezamom

jede sve što skuham i to mi je velika radost.

Obitelj i prijatelji ispunjavaju Jelenin

život srećom

Jelenin suprug je nažalost preminuo, a njezine dvije kćeri i sin uvijek su uz nju kad joj zatrebaju. Kćeri žive u Zagrebu, a sin u Goričanu, gdje je i Jelenin sadašnji dom. Ima sedmero unuka i dva praunuka, od kojih tri žive u Goričanu, a četiri u Zagrebu. Svi su redom uspješni i baka Jelena na njih je vrlo ponosna, pa se posebno raduje svakom druženju s njima. Rado se sjeća i popularnosti unuka iz Goričana kad su 2017. godine ušli u polu�inale na Supertalentu

plesnim nastupom u sklopu grupe Atomi.

- Sretna sam što imam tako divnu obitelj, rekla nam je Jelena. Zahvalna sam za sve što imam, imala sam u životu uspjeha i sreće. U Tvornici čarapa uvijek sam bila aktivna - u sindikatu, u raznim vijećima i komisijama jer sam komunikativna. Zbog toga i danas, u Goričanu, rado idem na druženja i izlete s KUD-om i umirovljenicima. A kad se zaželim društva iz velikog grada, našalila se, odem u Zagreb i provedem nekoliko dana sa svojim prijateljima iz vremena kad sam tamo živjela. Obitelj i prijatelji ispunjavaju mi život srećom i za to sam neizmjerno zahvalna.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotSvaki

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnik: Ratko Čuček iz Čakovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Recept za klipiće sa sezamom

SASTOJCI:

• 1 kg brašna za dizana �jesta

• 4 male žlice soli

• 2 dl ulja

• ½ litre mlijeka

• 1 čvrs� jogurt

• 1 kvasac

• 1 velika žlica šećera

• 1 jaje

• sezam za posipa�

• ulje za premaza� klipiće

PRIPREMA KLIPIĆA SA

SEZAMOM: Kvasac i šećer rastopiti u 2 dl toplog mlijeka i ostaviti da se digne. U zdjelu za mijesiti sipati brašno u koje smo umiješali sol i na sredini napraviti rupu. U tu rupu uliti ostatak mlijeka, ulje i jogurt, te sve lagano

pomiješati, a zatim dodati otopljeni kvasac s mlijekom. Mijesiti u krug, rukom, i uvijek se s tijestom vraćati na sredinu zdjele. Mjesiti dok se ne dobije glatko tijesto koje se ne hvata za zdjelu. Tijesto pokriti, te ostaviti na toplom da se diže 1 sat. Nakon tog vremena tijesto još jednom dobro umijesiti i ostaviti još pola sata ili jedan sat da se diže. Od gotovog tijesta napraviti 3 velike loptice koje se zatim valjkom razvuku i rolaju u klipiće. Ova količina brašna je za oko 50 klipića. U plehu klipići prije pečenja trebaju odstajati još 15 minuta, onda su najbolji. Prije pečenja premazati ih uljem ili razmućenim jajem i posipati sezamom. Klipići se peku na 180 stupnjeva oko dvadeset minuta, dok ne dobiju zlatnu boju.

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�.

Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.

Jelena sa svojim mekim klipićima od domaćeg �jesta

Klipići su jednostavno, bezvremensko pecivo

5. kolovoza -

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Čestitamo 5. kolovoza -

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

restoran & pansion

Varaždinske Toplice

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Crtice uz povijest Dvorca Feštetić (II. dio)

Autorica: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

Osim novinskih članaka koji su izvještavali o boravku Franje Josipa I. (1830–1916) i pritom opisivali luksuzno uređenu unutrašnjost, inventar Dvorca Feštetić donose i izvješća napisana nakon niza pljački počinjenih u Pribislavcu, između studenoga 1918. i proljeća 1919. godine. Ona svjedoče o postojanju vrijednih umjetničkih djela, grofove knjižnice s rijetkim knjigama i kodeksima, zbirke minijatura, iznimno vrijedne zbirke egipatskih papirusa te dokumenata i arhivskoga gradiva obitelji Zrinski.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

Uokolo dvorca rasprostirao se i perivoj čiji nam opis potječe iz 1887. godine te glasi: Taj se kaštel, smješten usred divnoga engleskog perivoja, nalazi na rubu sela i okružen je starim kamenim zidom, visokim gotovo četiri čovjeka. Iza njega se, u velikim skupinama, uzdižu golema stabla topole, brijestovi, akacije i druge vrste listopadnog i crnogoričnog drveća. Oko njih je njegovana tratina, a posvuda se šire cvjetne gredice. No, unutar sela, pa sve do samoga ulaza u park, pružaju se elegantni, ukusni cvjetnjaci, kao i cijeli potezi novoposađene kestenove aleje, starih smrekovih i javorovih stabala. S obje strane glavne ulice, u jednom nizu, visoki stupovi nosači nose zastavice različitih boja koje trepere na vjetru. Kod ulaza u park, na obje strane, stoje kameni orlovi isklesani s lijepim osjećajem za oblik, kojih se mnoga djeca boje. Između njih i dvorca prostire se raskošan cvjetnjak i travnjak, a kaštel je uokviren terasama obraslim cvijećem. S najvišega tornjića u daljini se vidi i jedan stari junak: nadgrobni spomenik Malakoczyu, kapetanu Bajče. Pišući o perivoju uokolo dvorca Josip Črep navodi da se nalazio u gornjem dijelu dvorišta i da je bio ograđen

kamenom zidanom ogradom. Spominje i donji dio okoliša dvorca, ograđen željeznom i žičanom ogradom, koji se rasprostirao do današnje glavne seoske ceste, a činilo ga je drveće nekadašnje šume. Između perivoja i spomenutoga donjeg dijela Črep smješta vrt, a donosi i informacije o postojanju širokoga kolskog i pješačkog puta koji je dijelio dvorište i dvorac od voćnjaka s lijeve stane. Prema Črepovim saznanjima, na gornjem su se dijelu s lijeve strane nalazile gospodarske zgrade, udaljene od kaštela oko sto pedeset metara. Spomenuti pomoćni objekti djelomično su srušeni

tijekom sredine prošloga stoljeća, a očuvana je samo jedna zgrada udaljena oko stotinjak metara od Dvorca Feštetić te smještena između današnje Kaštelske i Ulice Matije Gupca. U vlasništvu Feštetića dvorac ostaje sve do 1923. godine, kada ga grof Eugen zajedno s Čakovečkim vlastelinstvom prodaje zagrebačkoj tvrtki Slavonija d. d. Sve do Drugoga svjetskog rata u njemu su stanovali viši vojni časnici, prosvjetni djelatnici i službenici. Izvjesno vrijeme dvorac je bio smještaj za izbjeglice, a prostore je koristilo i sokolsko društvo iz Pribislavca. Početkom 1941. godine vojska

HOROSKOP

LJUBAV: Činit će vam se da vam je ljubav sve dalje i dalje, umjesto obratno. To će vas živcirati i rastužiti. Trebate shvatiti da nije sve u vašim rukama, nego da i druga strana ima neka svoja prava. Nitko ne voli da ga se tlači, pa tako ni vaša ljubavna meta.

KARIJERA: Neki će se okrenuti nepoznatom i tajanstvenom. Drugi će gledati da što više pomognu onima koji uče ili koji tek počinju u poslu. Treći će tražiti mogućnost rada negdje sasvim daleko, ako može i na drugom kontinentu.

ZDRAVLJE & SAVJET: U konačnici, bolje prođu oni koji su iskreni.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Prvih nekoliko dana ovog tjedna još ćete trebati izdržati poneku frustraciju, a onda vas to više neće dirati. Postat ćete jači i imuniji te ćete lakše ulaziti u partnerstva. Neka vaša ljubavna očekivanja dijelom bi mogla biti ispunjena.

KARIJERA: Nećete zapostaviti nijednu sitnicu. Vaša preciznost bit će pohvaljena. Ovih dana imat ćete priliku pokazati koliko ste originalni. Inovacije će probuditi ne samo vas, nego i vaše kolege. Razmišljat ćete o novom stilu poslovanja.

ZDRAVLJE & SAVJET: Budite društveniji.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Oslobodite se prevelikih ljubavnih očekivanja jer je sada bolje biti realist nego idealist. Odolite iskušenju nadmudrivanja. Budite tolerantni i duhoviti koliko god možete. Ako vas partner isprovocira, ne uzimajte to previše k srcu. To je prolazno.

KARIJERA: Brzina kojom ćete djelovati na radnom mjestu bit će prevelika da vas mogu slijediti. To je posljedica toga što vi unaprijed vidite gdje treba intervenirati, pa nema gubljenja vremena. Ipak, nešto treba objasniti i suradnicima.

ZDRAVLJE & SAVJET: Dva para očiju vide više nego jedan.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Komunikativnost i otvorenost bit će vaši aduti za zavođenje osoba suprotnog spola. Ponekad ćete za druge biti neuhvatljivi. Ipak, predajte se onome koga volite, a najviše zato da kasnije ne biste žalili. Ljubav je možda blizu, ali vi ste daleko.

KARIJERA: Sve ćete se više zanimati za novosti u svojoj profesiji. Neki će se povezati s ljudima koji su na pragu zanimljivih otkrića koja mijenjaju stvari. Bit će to vaša motivacijska faza kojoj ćete teško odoljeti. Upijajte informacije.

ZDRAVLJE & SAVJET: Više boravite na svježem zraku.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Čeka vas dobar vjetar u leđa kad se o ljubavi radi. Činit će vam se da su svi pogledi upereni u vas. Rado ćete izlaziti i pokazivati se drugima. Oni u vezama bit će jako raspoloženi za nježnosti. Neki će zajedno putovati ili nastupati u javnosti.

KARIJERA: Vaš poslovni interes polako se preusmjerava na istraživanja. Ono što ste postigli tu je, ali sad na dnevni red dolaze neke neispitane ili skrivene stvari. Neki će pokušati doseći svoje snove sasvim neobičnim putom.

ZDRAVLJE & SAVJET: Povežite se bolje s ljudima.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Dobar razvoj ljubavnih događaja koji niste očekivali ohrabrit će vas da organizirate odlazak na neko zanimljivo mjesto za sebe i voljenu osobu. Bit će to užitak kako za vas, tako i za drugu stranu. Oni koji su još sami na putu sreću ljubav.

KARIJERA: Vaši nadređeni ovih bi dana mogli odigrati važnu ulogu u vašem napredovanju. Vjerojatno će odlučivati o nečemu što će imati utjecaja baš na vas. Moguće je da ćete i vi sami dobiti priliku za napredovanje. Potrudite se i budite profesionalni.

ZDRAVLJE & SAVJET: Zanemarite sitnice i prigovaranja.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

Kraljevine Jugoslavije koristila ga je kao vojno skladište, međutim prilikom njezinoga povlačenja (nakon njemačkoga napada 6. travnja 1941.) dvorac je bio zapaljen zajedno s vojnom opremom, kako ne bi dospjela u neprijateljske ruke. Vatra koja je gorjela deset dana uništila je gornji dio tornja i cjelokupno krovište dvorca. Mađarske okupacijske vlasti započele su njegovu obnovu s ciljem pretvaranja rezidencijalne građevine u školu, a prvi su radovi započeli 1944. godine. Izgrađeno je novo krovište, koje se bitno razlikovalo od izvornoga. Radovi na adaptaciji nastavljeni su i 1946. godine, a novčana sredstva namaknuta su od prodaje zidane ograde oko dvorca i stabala starih kestenova. Nova socijalistička vlast nastavila je radove na prenamjeni građevine u školsku zgradu, a isti su završili 1968. Osim današnjega Dvorca Feštetić, važno je spomenuti i postojanje nekadašnje starije građevine iz razdoblja Zrinskih koju usmena predaja smješta na gornji, najviši dio zemljišta, odnosno, na mjesto gospodarskih zgrada. Ona je prema predaji postojala i u vrijeme vlasništva Feštetića te su u njoj navodno stanovali

dvorjanici. Informacije o postojanju spomenute građevine iz razdoblja Zrinskih donosi i Josip Bedeković koji 1752. godine piše: …i naposljetku Pribislavec, s pripadajućom utvrdom istoga imena, koju je grof Petar Zrinski nakon podjele međimurskih dobara s bratom Nikolom, podigao s veoma prostranim podrumom, vrlo lijepo uređenim vrtom te drugim građevinama potrebnima za svakodnevnu uporabu i uživanje. No, tijekom vremena, kao i glavna (utvrda), tako je i ova utvrda zapala u propast, ali ju je preuzvišeno sadašnje Vlasništvo (plemićka obitelj Althan) u potpunosti obnovilo te je donekle povratila svoju nekadašnju ljepotu. Da se radi o građevini koju je posjedovao, a pretpostavlja se – kako navodi Bedeković – i dao izgraditi Petar IV. Zrinski, potvrđuje popis konfisciranih Petrovih dobara iz 1671. godine u kojem se građevina spominje kao Curia Pribicz, dok se u popisu i procjeni kraljevskih povjerenika o selištima, vlastelinskim daćama i alodijima iz 1672. godine navodi kao curiae Pribiszlauez. Temeljem navedenih povijesnih izvora, razvidno je da se tipološki građevina spominje kao kurija, odnosno, manja i jednostavnija plemićka rezidencija.

LJUBAV: Povremeno ćete osjetiti mala nezadovoljstva ili prolazne prepreke u ljubavi. Izdržite, a najviše zato što ćete ustrajanjem uvidjeti koliko zapravo imate snage i koliko volite. Sve će se s vremenom rastopiti samo od sebe, a ostat će samo ono dobro.

KARIJERA: Kad se čini da svi gube iluzije, vi ste dovoljno ludi da ne podlegnete. To ćete ovih dana i pokazati i dokazati. Držite se onoga što ste zamislili i provedite to u djelo bez skretanja s puta. Vaše su ideje odlične i donijet će rezultate.

ZDRAVLJE & SAVJET: Možete se dobro zabaviti.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Ako ste još sami, bit ćete poduzetni i aktivni u traženju svoje srodne duše. Neće vam biti teško otići na kraj svijeta da nađete ono što tražite. Oni koji već jesu u vezama iznenađivat će voljenu osobu prijedlozima punim aktivnosti i dinamike.

KARIJERA: Kako tjedan bude odmicao, postajat će sve jasnije da vi imate sposobnosti i stručnost koja se sada traži. Mnogi će pokazati na vas i reći kako ste baš vi osoba koju treba angažirati. No taj angažman neće doći glatko jer će trebati surađivati. ZDRAVLJE & SAVJET: Budite taktični.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Većinu tjedna provest ćete u zanimljivom društvu koje će vas zaista osvježiti. Brige i prepreke iz drugih područja života lako ćete nadilaziti zajedno kroz humor i šale. Oni koji su još sami bit će otvoreni za nove ljude i rado će ih prihvaćati.

KARIJERA: Pokazat će se da su vaši potezi doveli do novih poslovnih mogućnosti. To će vam podići samopouzdanje, pa ćete raditi predanije i povlačiti smjelije poteze. Neki će u poslovima s nekretninama prosperirati iznad očekivanja.

ZDRAVLJE & SAVJET: Poradite na kondiciji. Teretana je blizu.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Činit će vam se kao da nije pravo vrijeme za ljubav. Bit ćete u pravu, ali i ovi dani mogu donijeti napredak ako definirate svoja ljubavna očekivanja. Zato se usredotočite na sebe i provedite malu unutarnju inventuru. Preispitajte se malo dublje. KARIJERA: Kako tjedan bude odmicao, sve ćete više željeti predah ili čak otići na godišnji odmor. Oni koji to ne mogu vjerojatno će se morati angažirati oko nekih zaostalih poslova za koje su već odavno mislili da su gotovi. To će ih pomalo naživcirati.

ZDRAVLJE & SAVJET: Vježbajte koncentraciju.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Ovih dana vjerojatno ćete imati povoljne prilike kad se o ljubavi radi. Otvarat će vam se mnoga vrata lakše nego inače, bit ćete pozivani na zanimljiva okupljanja i još zanimljivija mjesta. Ako ste sami, prihvatite pozive i krenite među ljude.

KARIJERA: Nova energija koju intenzivno osjećate potaknut će vas i na nove poslovne poduhvate. Bit ćete spretni, konstruktivni, otvoreni i žedni izazova. Lako ćete se povezati s drugima, a posebno s onima koji ne rade u istom mjestu gdje i vi. ZDRAVLJE & SAVJET: Uživajte u životu.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 5

LJUBAV: Vjerojatno ćete pomalo otupjeti za ljubav ili za zahtjeve druge strane. Ona vas neće najbolje razumjeti, ali ne pokušavajte objašnjavati kako se osjećate – najviše zato što je ovo ipak prolazna faza. Budite mirni i nađite način da se prilagodite.

KARIJERA: Pred vama je dobra prilika za razvoj karijere ili za usavršavanje u struci. Bez obzira na vanjske okolnosti, prihvatite ono što vam se nudi i krenite u osvajanje novih iskustava. Proširit ćete horizonte, a nešto ćete i zaraditi.

ZDRAVLJE & SAVJET: Malo usporite sa sportom.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Lav, Djevica, Jarac

Dvorište Dvorca Feštetić početkom 20. stoljeća (dokumentacija Muzeja Međimurja Čakovec)

HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović

HUMORESKA

Terapija protiv fjake

Barba Mate jednog je jutra ozbiljno uša u ambulantu, onako kako čovik ulazi kad nije siguran je li mu gore što mu nije ništa ili što mu nitko ne viruje.

– Doktore, nije dobro. Doktor ga pogleda.

– Šta vas boli?

– Ništa.

– Pa u čemu je problem?

– E, to me i brine. Otkad san u penziji, ništa me ne boli. Ka da san presta živit. Doktor ga zamoli da sjedne.

– Imate li kakve aktivnosti?

– Naravno.

– Koje?

– Ujutro gledan ko prolazi. Posli gledan ko se vraća. Onda malo odspavan, da se od tolikog prometa ne umorin. Doktor zapisuje.

– Dobro... A šetate li?

– Svaki dan.

– Koliko?

– Do prve klupe.

– I?

– Ako je zauzeta, vratin se doma.

Doktor zatvori karton.

– Barba Mate, vi ne bolujete od bolesti.

– A od čega onda?

– Od viška slobodnog vrimena. Mate se zamisli. – Je li to zarazno?

– Je. – Kako se lipo primi? – Čim čovik ode u penziju. Kad je izaša iz ambulante, susid ga pita:

– Šta ti je reka doktor? Mate slegne ramenima. – Da san zdrav. – Pa šta si onda tako tužan?

– E, moj prijatelju... zdrav čovik danas nema pravo ni na bolovanje.

Ankica Anchie Biskupović

AFORIZMI

Novinarstvo – natjecanje u manipulacijama

Društvene mreže - katapult frustracija ljudi bez imena i prezimena. Dok su roditelji živi – živi riječ braća.

Brak je kao vrt. Neki obilno koriste pesticide u rječniku a neki ga održavaju i šakama.

Hrvatsko pravo - zakon je ozakoniti zakon samome sebi Naša posebna vještina - dodvoravanje EU - niz i uz dlaku

Za izgled trga moraš imati oko. Naš je upravo dobio spremnike –kao šakom u oko.

Sonja Kokotović

EPIGRAM

Demografskoj obnovi hvala, mala moja napokon mi dala!

KOZERIJA

Vrućina

Danko Ivšinović

Toliko je lijepo vrijeme da su i građevinci uzeli predah.

Dražen Jergović

ŠALJIVA PJESMICA

Nova navijačka

Kad se utakmica igra

Ja navijam samo za svoje

Oni uvijek imaju iste boje

Nisu baš na terenu

Al` spremni su u svakom trenu

Ako po zlu stvari krenu

Da opale po svakom kretenu

Iza vizira skrivaju lice

Drže u rukama gumene palice

I kad treba trpaju

U uvijek spremne crne marice

I kad pendrek po leđima zazveči

Sve to po pravilima slijedi

Nema kraja mojoj sreći

To je moja ekipa

Koja uvijek pobijedi. Darko Žigrović

KOZERIJA

Klima uređaj

Klima uređaj na poslu hladi snagom kojom uspijeva zagrijati vodu za piće.

Dražen Jergović

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Vruć početak kolovoza

VREMENSKA SLIKA: Protekli je tjedan bio nešto svježiji pa nam je predah od velikih vrućina dobro došao. Osobito su svježe bile noći, a pojedinih je dana bilo i ponekog pljuska. Neki su ovo ugodnije razdoblje dočekali s odobravanjem, a neki su se zabrinuli je li ljetu kraj. Naravno da nije — dapače, ovog tjedna ljeto opet pokazuje svoju snagu i donosi nam sve toplije vrijeme uz obilje sunca. Temperatura će ponovno ići i preko 35 Celzijevih stupnjeva. Čini se da je vrhunac ljeta upravo pred nama. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA:

I u petak se nastavlja vruće vrijeme, vjerojatno za još stupanj ili dva toplije nego u četvrtak. Prevladavat će sunce, tu i tamo uz koji ukrasni oblačić. Srećom, noći su koliko-toliko ugodne, malo su se već i produljile pa se pred jutro može uhvatiti

malo svježine. Danju bismo mogli dosegnuti i 36 °C. Suhi, sunčani i jako vrući dani nastavit će se i tijekom vikenda. Malo-pomalo bit će još toplije, pa će i noćna temperatura biti sve bliža 20 °C, a dnevne bi vrijednosti mjestimice mogle porasti i na 37 ili 38 °C. Sve savjete već znamo, ali nije nadmet još jednom ponoviti: smanjimo tjelesne napore, povećajmo unos tekućine, jedimo lakšu hranu, izbjegavajmo sunce od 10 do 17 sati kada su vrućina i UV indeks najjači... Vrlo slično vrijeme očekujemo i u drugim dijelovima Hrvatske, uključujući i Jadran.

Izgleda da i sljedeći tjedan donosi vrućinu i obilje sunca, iako postoje naznake da su u novome tjednu mogući i kraći pljuskovi koji bi mogli donijeti barem malo popuštanje vrućine tamo prema srijedi ili četvrtku. Zasad je ta mogućnost za

Pučka meteorologija

Ako kolovoz žeže, vino teče

pljusak mala, ali bi sredinom sljedećeg tjedna moglo zapuhati malo sjevernog vjetra koji bi mogao blago skresati dnevnu temperaturu i barem nam malo olakšati vrućinu. Sve je to i dalje vruće ljetno vrijeme pa oni koji kasnije idu na godišnji odmor zasad nemaju razloga za zabrinutost.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov, 30. srpnja 2026.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 30. srpnja 1947. u Zagrebu (Maksimir) izmjeren je srpanjski rekord od 40,4 °C.

• 30. srpnja 2020. u Bagdadu (Irak) zabilježen je apsolutni temperaturni rekord od 52 °C, što je uzrokovalo kolaps elektroenergetskog sustava zbog masovne uporabe klima-uređaja.

• 31. srpnja 1954. talijanska je ekspedicija prvi put u povijes� osvojila vrh K2 (8611 m) po strašnom nevremenu i temperaturama nižim od -40 °C, preživjevši noć na otvorenom bez kisika.

• 2. kolovoza 1998. katastrofalan šumski požar, nošen jakom lebićadom, opustošio je otok Korčulu. Izgorjele su �suće hektara borove šume, a dim se vidio i na satelitskim snimkama.

• 3. kolovoza 2017. u Splitu (zračna luka) izmjereno je 42,2 °C, a u Zadru 39,7 °C, što su apsolutni rekordi za te postaje od početka mjerenja.

VICOTEKA

Dva komarca

Razgovaraju dva komarca: — Što radiš? — Učim sina letjeti. — I kako ide? — Odlično, svi mu plješću!

Prst

— Doktore, boli me kad se dodirnem po glavi, po trbuhu i po nogama. Što mi je? — Prst vam je slomljen.

Napad na puža

Otišao puž u policiju prijaviti da su ga opljačkale dvije kornjače. Pita ga policajac: — Pa kako se to dogodilo? — Ne znam, sve se odigralo tako brzo!

U sapunu

Razgovaraju dvije bakterije: — Gdje si bila cijeli dan? — U sapunu, jedva sam izvukla živu glavu!

Prazna čaša

Zašto plavuša nosi dvije čaše pokraj kreveta — jednu punu vode, a drugu praznu? — Punu ako bude žedna, a praznu ako ne bude.

MOZGALICA

- pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje mozgalice objavljene u broju 1610. pronađite na stranici 21.

SKANDINAVKA

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Vugrišinec, Vučetinec

Zakaj je itak odišel

Zlatko Daličov?

Zadji pot smo se rekli zakaj so naši Vatreni morali oditi dimo z Amerike, Kanade, Meksika predi kraja, predi nek so to zaslužili svojim igrama, kaj ne bodemo rekli rezultatima jerbo so rezultati čistam drugač kazali i dimo nas poslali. Rekli smo zakaj so naši "kockasti" odišli po riti k meši, ali smo ne nikaj rekli o tomo zakaj je Zlatko Daličov hitil puško v kuruzo i ostavil je "Vatrene" Slaveno Biličo nek se ve on dale bantuvle žnjimi. Dok je došla na svetlo dneva istina da je Zlatko rekel da mo je dosti sega, posle devet let, i da si mora malo počinoti, očem reči, ne počinoti, nego spremeniti posla pol Lepe naše, naših vernikov je dalo na mešo zahvalnico za se ono dobro kaj je Zlatko napravil za naše lanodoritanje, za naše labodoritaše i za Lepo našo, to je ona polovica Hrvatov šteri verjejo da Božek postoji, a ona druga polovica vernikov, šteri verjejo kak Božek ne postoji so v Lisinskomo organizerali festival partizanski pesmi zato kaj so se, na se zadje, ipak uspeli rešiti Zlatkija, šteri je osem let nosil dimo srebrne ili bronaste želencije z Sveckoga prvenstva ili pak Lige nacija. I ne sam to, zdigel je naše labodoritaše na sam svecki vrh. Pravi Hrvati so ga radi meli, a Lepa naša je osvojila srce sveta jerbo kam god smo mi Hrvati (tu se računamo i mi Međimorci) došli i čim smo rekli da smo z Lepe naše ili pak smo došli oblečeni v kockasti dres mam so nas si poštuvali. Tak je to bilo do fčera.

"Slučajni" izbornik

A znuomo kak je Dalič došel na mesto izbornika. On je bil "slučajni" izbornik, šteroga je ondašnji precednik HNS-a Davor Šuker v oktobro 2017. prosil, osem vur predi nek so Vatreni putuvali na utakmico v Kijev, protiv Ukrajine, nek prevzeme naše labodoritaše, nema kaj zgubiti jerbo je ondašji izbornik Ante Čačič več se zahuzal i moral je oditi. Si so bili za to jerbo so se nadjali da nikaj nebre naprajti i da bodo črez mesec-dva potrošili još jenoga trenera. Zlatko je jedva ftegnul spakerati kufre v Splito i

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Opal bode Štefov rekord

več mo je letel avion za Zagreba, a iz Zagreba je z Vatrenima odletel za Kijev de je, kaj so se si čudili, pobedil. A se ostalo znuomo, posle je pobedil Grčko i odišel je na Svecko v Rusijo otkod se je vrnul z srebrnom želencijom zlatnoga sjaja i dočakalo ga je v Zagrebo prek 500 jezer ljudi i Thompson šteromo so ištekali strujo. Posle toga je došla bronasta želencija z Katara pak srebro z Lige nacija v Roterdamo. Kaj nam pozabil još i to kak je niti jeno tekmo ne zgubil v kvali�ikacijama za Ameriko tak da je "slučajni" izbornik ostal devet let i osvojil čuda vejč sega nek smo mi Hrvati mogli senjati. Nebrem razmeti kakši so to ljudi šteri so tak dugo rovarili protiv Zlatkija (zmislite se jegove vikendice na Dravi na Hraščanskomo), a on je tuliko toga lepoga i dobroga donesel nam Hrvatima i Lepoj našoj. Najbrž so to oni šterima smeta Lepa naša i još navek se nadjajo kak se bode vrnula Juga. Neje važno kaj smo mi nejbolši na sveto, ali nosimo "kockaste" drese, več od pol Lepe naše navija za jiv, ali zakaj toj vekšoj polovici Lepe naše popevle Thompson, zakaj se popevle Lepa li si i Ako ne znaš kaj je bilo, zakaj se v labodoritanje meša dragi Božek, Marijica i familija. To nebrem nikak razmeti!

Opal bode Štefov rekord

Dok so prinas v Čakovco, v Međimorjo, a i v celoj Lepoj našoj nejvekše vručine unda je v Čakovco navek i proščeje. Ak se po jutru den pozna, a tak je navek do ve bilo pak bode najbrž i denes tak, unda bode ovoletošje Prcinkulovo nejvekše do ve. Kuliko vidimo štandov ga nigdar tuliko ne bilo i to sakefele tak da nikomo nikaj ne fali sam tre meti časa i peneze. Tripot sam prešel se okoli i kaj sam mogel videti, videl sam da je skoriščeni ne saki meter grackoga placa nek i saki centimeter. Fala Božeko kaj so bar steze ostale prazne kaj se more sikam dojti makar ne tak �letno kak bi čovek štel, ali ak ima voljo i strpleje unda sikam dojde i sigurno je da kak god dugo ide ne bode nigdi žejen jerbo tank šteli za naše suhe požerake so na sakomo korako. Zmislim se kak denes kak se je negdašji čakoski gracki načelnik Štef Kovačov falil kak je za "jego-

vo" Prcinkulovo došlo v Čakovec prek dvesto jezer ljudi, ali smo unda nikak ne mogli zazvediti kak je on to brojil kaj je nabrojil dvjesto jezer, a ve sam rekel, ak se po jutro den pozna, očem reči, ak bode saki den tuliko kak je bilo prvi den onda bodo čakoski turistički težaki i gracki oci zrušili Štefovoga rekorda i najbrž bode došlo prek dvesto jezer ljudi i ne bodo morali sakoga proščenika nejmeje dvapot brojiti.

Se je to lepo i dobro sam je otvoreje Prcinkulovoga prvoga dneva navečer v atrijo Staroga grada ne bilo onak kak je trelo i kak je bilo splanerano. Verjem da so si došli šteri so morali dojti, bila je tu i Zrinska garda z svojimi bubnjari, z svojim topnikom, bili so tu kuburaši z Maruševca, šteri so streljali za početak proščeja i morem vam reči da se je se jako dobro vidlo i se se jako dobro čulo, ali se pod milim bogom nikaj ne razmilo. Kak so mi rekli oni šteri se čuda bole od mene razmijo vu to da je razglas bil preslab. Znate kak je to dok ga hajdi ljudi na na jeni mesti, oni se spominajo, halaburijo i unda je teško razmeti kaj je govoril voditelj, kaj nova turistička direktorica, kaj nam je štel reči župan, a kaj gradonačelnica. Brzčas se bode to popravilo na zapiranjo proščeja ili pak drugo leto v te dob.

Još nekaj… Znuom, rekli bodete, čuda je to posla i hajdi tre delati da se to se napravi. Slažem se, ali nikak nebrem razmeti zakaj mi moramo navek širiti na proščejo bractvo i jedinstvo? Najme kaj, na nejvekšoj i nejglavnešoj pozornici bodo popevali naši domaći pevači Prljavo kazalište, Mladen Grdovič i Matija Cvek, pevač z Crne Gore Sergej Četkovič i srpska pevačica Neda Ukraden. Nebrem veruvati da mi v Lepoj našoj nemamo dosti pevači, tamburaši i bandisti i da je niti jeden naš Međimorec ili pak Međimorka ne zaslužil/la kaj bi popevala na glavnomo čakoskomo proščejo? Toplo se nadjam da nas ne bode i ovo leto iznenadil, kak je to bilo lani, nekši Tref bend z Kruševca i napravil terevenko v centro Čakovca za proščeje i kak čestitka našim branitelima z jiv den, Den pobjede, šteroga obslužavlemo sam tri dni posle proščeja?

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Nikad nije prerano za biznis

Aleksandar Stanojlović iz Ban�ija poduzetnim duhom osvojio je srca posjetitelja čakovečkog sajma. Naime, svoje djetinjstvo i drage uspomene odlučio je pretvoriti u priliku. Igračke s kojima je odrastao, male za 2, srednje za 3, i one najveće za 5 eura, tražile su nove vlasnike, a svaka prodaja Aleksandra dovodila je korak bliže njegovom najvećem snu, popravku ili kupnji vlastitog četverokotača. (vv)

ZAGREBAČKI ZOO

Lav Uganda usmrtio lavicu

Tayri

Samo tri tjedna nakon što su kao novi stanari i potencijalni uzgojni par stigli u zagrebački Zoološki vrt, susret afričkih lavova Ugande i Tayri završio je kobno. U ranim popodnevnim satima mužjak Uganda iznenada je napao lavicu Tayri i usmrtio je na licu mjesta, ostavivši tim timaritelja i stručnjaka u potpunom šoku.

Kako navode iz Zoološkog vrta, ništa nije nagoviještalo ovakav rasplet. Proces prilagodbe tekao je strogo prema planu i pod stalnim nadzorom – životinje su se najprije upoznavale vizualno preko zaštitne mreže, a potom su spojene te su posljednjih 12 dana živjele zajedno u potpunom miru i bez ikakvih incidenata.

"Sve se dogodilo izuzetno brzo i lavici, nažalost, nismo uspjeli pomoći. Za sada nije poznato što je točno izazvalo ovaj nagli i fatalni napad",

izjavio je za Dnevnik.hr Damir Cizelj, upravitelj Zoološkog vrta, istaknuvši kako u trenutku izbijanja incidenta nije bilo nikakve opasnosti za posjetitelje niti zaposlenike.

Iako je riječ o iznimno rijetkom i mučnom događaju, stručnjaci napominju kako ovakvi agresivni ispadaji nisu potpun nepoznanica u uzgojnim programima divljih životinja te da "priroda ponekad ima svoja okrutna pravila".

Snažni mužjak ostaje u zagrebačkom Maksimiru te se nakon incidenta ponaša potpuno uobičajeno. Njegova sudbina u uzgojnom programu trenutno je pod znakom upitnika – tim stručnjaka tek treba procijeniti hoće li Uganda u budućnosti uopće moći biti spojen s drugom ženkom ili će trajno biti isključen iz daljnjeg razmnožavanja. (sh)