Međimurske novine 1609

VELIKI POŽAR u poduzeću MEC u Pribislavcu

Probao sam gasiti, ali vatra je buknula u mene!

Dok službenog registra naših izvora uopće nema, lokalni entuzijasti preuzimaju stvar u svoje ruke. Željko Dvanajščak i njegov unuk Jakov ponosno nas vode kroz tek uređeni, divlji izvor Murske Trnave u Vugrišincu koji su branitelji spasili od zaborava

SKRIVENI VODENI SVJETOVI Gornjeg Međimurja

Ne znamo koliko izvora imamo

IZBOR MISS MEĐIMURSKE ŽUPANIJE na Štrigovskim noćima

ODRŽANA SJEDNICA Vijeća za prevenciju Međimurske županije Je li

PRIGOVORA

OCA (58) sud kaznio s 900 eura Udario ju, jer je bila na mobitelu, a ne za knjigom SOBOSLIKAR u fušu Inspektori ga uhvatili zbog Facebook oglasa

POPIS ODLIKAŠA 2025./2026. OŠ Sveta Marija, OŠ Šenkovec i PŠ Mačkovec i Žiškovec, Umjetnička škola MM Čakovec str.8-9

Godina XXXII Broj 1609 Čakovec, PETAK, 17. srpnja 2026. Cijena 2 eur

VESNA MESARIĆ iz Murskog Središća

ANKETA

POD VUROM

Koliko se sigurno osjećate na ulicama Čakovca?

Nedavna pucnjava kod čakovečkog kluba “Podroom” duboko je uznemirila javnost i otvorila pitanje sigurnosti na ulicama Čakovca i Međimurja. Dok policija umiruje građane tvrdnjama kako je riječ o izoliranom incidentu, među ljudima se javlja opravdana zabri-

nutost. Postoji li u našem kraju ozbiljnije kriminalno podzemlje, kako se nosimo s problemom droge i alkohola te vjeruju li građani službenim policijskim izvješćima? U nastavku donosimo razmišljanja i glasove naših sugrađana. (jo)

Dragana Vilotić (Čakovec) - Nakon početnog straha zbog pucnjave, opet se osjećam sigurno u Čakovcu. Ipak, smatram da u Međimurju postoji ozbiljno kriminalno podzemlje i žalosno je koliko je droga danas lako dostupna mladima – i sama sam se našla u situaciji kada mi ju je netko ponudio, što sam odmah odbila. Mislim da policija nema potpunu kontrolu, iako vjerujem da su ovakvi incidenti izolirani.

Olga Okun (Čakovec) - Pucnjava nije utjecala na moju sigurnost; ne dira me što se narkomani međusobno obračunavaju. Čakovec je prije, oko 2000. uz česte napade na žene u parku, bio puno nesigurniji. Odonda me uznemiruje pomisao da se sama šećem u praznome parku. Međutim, grad je danas miran i ne osjećam se ugroženo. Alkohol smatram većim problemom od droge, a policija ovakve incidente ionako ne može uvijek predvidjeti.

Simona Katančić (Čakovec)Pucnjava nije utjecala na moju sigurnost, no imam osjećaj da su takvi slučajevi nasilja u porastu zadnjih godina - bilo kod nas ili u svijetu. No, Čakovec je za mene i dalje siguran, a najsigurnije se osjećam kada vidim policijske patrole na ulicama. Kriminalno podzemlje sigurno postoji i droga je vrlo dostupna mladima, ali alkohol je u našem društvu ipak puno veći problem.

Nataliia Sidletska (Čakovec)Nedavna pucnjava me uplašila jer radim do 11 sati navečer, pa me sad malo strah ići kući u to vrijeme. Ipak, Čakovec je inače miran i siguran. Ne susrećem se s kriminalom, no čujem da mladi danas puno koriste drogu, čak više od alkohola. Vjerujem policiji da su to sve izolirani slučajevi.

Jagoda Krušić (Čakovec) - Ta pucnjava me jako prestrašila jer svaki dan sama hodam na misu i krunicu, pa mi više nije svejedno biti na ulici. Osjećaj sigurnosti u Čakovcu se izgubio, ubojstva se i dalje događaju, a imam osjećaj da policija slabo drži stvari pod kontrolom. Mislim da je droga strašan i ogroman problem u našem kraju.

FOTO tjedna

I nebo je gorjelo

Zastrašujući trenutak čiste distopije na požarištu u Pribislavcu. Monstruozna vatrena kugla, nalik nuklearnoj gljivi, doslovno eksplodira u nebo, pretvarajući horizont u pakleni oganj. Dok se visoki stup plamena sjedinjuje s gustim, crnim dimom koji guši Pribislavec, u podnožju te vatrene apokalipse odvija se očajnička borba. Vatrogasci, koji izgledaju sablasno maleni i ranjivi pred ovom silom prirode, stoje nepomično na prvoj crti, riskirajući sve u borbi protiv nemani koja prijeti gutanjem sve što joj stoji na putu.

ODRŽANA SJEDNICA Vijeća za prevenciju Međimurske županije

Faber: U romskim

naseljima vrije!

- U romskim naseljima, rekao bih, vrije. Znatno se povećava broj kaznenih djela unutar naselja i to izaziva našu opravdanu zabrinutost, naglasio je Faber, najavivši potragu za kandidatima za policajce iz redova romske manjine

Piše: Vlasta Vugrinec

Krajem ovoga tjedna održana je redovna sjednica Vijeća za prevenciju Međimurske županije. Sjednice se, prema riječima župana Matije Posavca, ujedno i predsjednika Vijeća, sazivaju dva puta godišnje. Uz trenutačno stanje sigurnosti u svim segmentima života, sjednica je trebala donijeti i zaključke kako bi se stanje moglo poboljšati. Bili su pozvani svi relevantni subjekti, od Policijske uprave međimurske, Zavoda za javno zdravstvo, pravosuđa, načelnika i gradonačelnika do ravnatelja škola. Iako se očekivao i nastup predstavnika pravosuđa, došao je tek predsjednik Prekršajnog odjela, a ostali su se ispričali.

Raste broj kaznenih djela na štetu djece

Sjednicu je otvorio zamjenik načelnika Policijske uprave međimurske Vladimir Faber sa svojim izvješćem o stanju sigurnosti u Međimurju za prvih šest mjeseci

ove godine. Između ostaloga, istaknuo je pozitivne pomake u rješavanju općeg kriminaliteta, ali i zabrinjavajući porast kaznenih djela na štetu djece i obitelji te speci�ične izazove u romskim naseljima.

Naime, tijekom prvih šest mjeseci zabilježena su 693 kaznena djela po službenoj dužnosti, što predstavlja porast od 14% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ipak, ohrabruje podatak da je razriješenost kaznenih djela porasla za 4% i sada iznosi visokih 73,76%.

Jedan od najizraženijih pozitivnih trendova odnosi se na smanjenje imovinskih delikata, koji su u proteklih dvadeset godina prepolovljeni.

– Međimurje je od 2010. do 2020. imalo prosjek od 555 teških krađa godišnje. Sada ih imamo oko 250 ili nešto manje. To je zaista veliki i ozbiljan pomak – istaknuo je Faber.

Nasuprot tome, naglasio je kako policija bilježi izrazito negativan trend u sferi

kaznenopravne zaštite djece i obitelji, gdje je evidentirano 165 kaznenih djela, što je čak 75% više u odnosu na prošlu godinu. Među njima se izdvajaju povrede djetetovih prava (56 djela), prijetnje (28) te spolna zlouporaba djece mlađe od 15 godina (14). Faber je upozorio i na kompleksnu situaciju unutar romskih naselja u kojima, unatoč općem padu kriminaliteta pripadnika nacionalnih manjina na razini županije, raste broj kaznenih djela unutar samih naselja. – U romskim naseljima, rekao bih, vrije. Povećava se znatno broj kaznenih djela unutar naselja i to izaziva našu opravdanu zabrinutost – naglasio je zamjenik načelnika, najavivši potragu za kandidatima za policajce iz redova romske manjine radi bolje komunikacije i prevencije. Zahvaljujući proaktivnom radu na terenu, policija bilježi i porast otkrivenih kaznenih djela koja se rijetko prijavljuju, poput zlouporabe droga (rast od 44%) te gos-

podarskog kriminala (rast od 73%).

Uvode se probacijski službenici!?

U svom obraćenju spomenuo je i razgovor sa županom koji ga je pitao kako je moguće da osoba koja je osuđena na nekoliko godina zatvora dođe u Čakovec i puca u središtu grada.

Županu je odgovorio da je to moguće, no dodao je da je nakon ubojstva u Drnišu osnovana mješovita radna skupina koja prati ili će pratiti osuđenika nakon odsluženja zatvorske kazne, nešto poput probacijskog službenika.

– Znamo da je policija prije mogla upadati u kuće i stanove kad i kako je htjela, što danas ne može i ne smije, rekao je te dodao kako je siguran da probacijska služba i policija mogu dobiti bolje, jače ovlasti, a onda možda i lakše spriječiti da netko tko je osuđen dođe i puca u centru grada.

Vladimir Faber

U FOKUSU Županijske skupštine ponovno sufinanciranje liječničkog osoblja

Župan Matija Posavec poručio je da građani već skupo plaćaju

“Bježe” li liječnici iz Međimurja zbog novca?

Vijećnici upozoravaju na odlaske kadra i liste čekanja, dok župan traži transparentnost u bolnici i poručuje: "Građani se čude porukama 'radio bih, ali mi ne daju operirati'."

Piše: Sanja Heric

Županijska skupština Međimurske županije ne može proći bez pitanja o bolnici i izdvajanjima za zdravstvo. To je pitanje ponovno pokrenula vijećnica Andreja Marić koja je u Čakovečkoj bolnici ujedno i voditeljica Odjela za nefrologiju i dijabetologiju. U svom je obraćanju istaknula da su nas ostale županije prestigle po pitanju zadržavanja liječničkog osoblja u bolnici. Podsjetila je i na svoju inicijativu mjere „70 centi“ te zahvalila onima koji su se uključili u taj vid sufinanciranja.

- Neki su već potpisali i sporazum o sufinanciranju zdravstvenog djelatnika u Županijskoj bolnici Čakovec, dok neke jedinice lokalne samouprave ne izdvajaju ništa. Naravno da nisam do sada, a neću ni sada, prozivati ikoga imenom i prezimenom. Nadam se da je sve veći broj onih političara, ali i građana koji su svjesni da moramo sami uložiti u svoje resurse i pružiti uvjete kako bi naši građani imali kraće liste čekanja i uređeniji zdravstveni sustav, rekla je Marić.

Marić: Nije poanta “krasti” djelatnike drugim županijama

- Nemamo dovoljno svojih studenata završnih godina medicine, u jesen se raspisuju specijalizacije, opet ćemo imati nepopunjene ambulante obiteljske medicine, a falit će nam i drugi mobilni palijativni tim, upozorila je Marić. Dodala je da druge hrvatske županije za takve programe izdvajaju višestruko više sredstava od Međimurja te je navela neke od primjera. Dodatno je predložila da Županija,

zajedno s gradovima i općinama, razmotri dodatni paket mjera po uzoru na ostale županije.

- Izdvajaju li te županije novac nekritički? Polučuju li rezultate? Očito da, ako se izdvaja sve više novca, rekla je te zamolila za konkretne planove i mjere županije o tome što će se poduzeti do kraja ove i tijekom iduće godine u suradnji s JLS-ovima kako bi se privuklo i zadržalo više osoblja u sustavu zdravstva.

- Nije poanta „krasti“ djelatnike drugim županijama, već privući one koji se vraćaju u RH ili dolaze iz okolnih država, odnosno potaknuti mlade liječnike, sestre i tehničare da odaberu Međimurje za svoj profesionalni rad i razvoj, poručila je Marić.

Župan Posavec:

Građani već izdvajaju mnogo!

Župan Matija Posavec odgovorio je na to da građani već sudjeluju u financiranju zdravstvenog sustava značajnim izdvajanjem iz plaća, stoga svaka dodatna pomoć koja se od njih traži mora biti jasno obrazložena i utemeljena na stvarnim potrebama unutar uređenoga sustava koji ne ostavlja mjesta dvojbama.

- Moramo razumjeti te načelnike i dio javnosti koji možda ne prihvaćaju ove programe. S jedne strane govorimo o ulaganjima, stambenim kreditima za liječnike, dovođenju kadra i sufinanciranju opreme. S druge strane, u medijima se pojavljuju izjave bolničkih liječnika koji kažu: „Ja radim, a ne daju mi da operiram“. To stvara opravdano čuđenje i nezadovoljstvo kod ljudi koji već kroz svoje plaće i doprinose izdvajaju za zdravstvo, a onda se susreću s takvim porukama, otvoren je bio župan Posavec.

Istaknuo je da nitko od načelnika, vijećnika ili građana neće odbiti dati doprinos za boljitak zdravstva, ali da to mora počivati na jasnim, transparentnim i posloženim osnovama. Unatoč spremnim projektima i investicijskim zahvatima, župan je priznao kako mu je žao što neke stvari u samoj bolnici ne idu brže. Kako bi se poboljšala koordinacija, županijska pročelnica za zdravstvo imenovana je u Upravno vijeće bolnice s ciljem osiguravanja tješnje komunikacije i operativnijeg rada.

- Ta komunikacija i suradnja moraju postojati i s druge strane, a jedini i isključivi cilj svih nas mora biti korist pacijenata, zaključio je župan Posavec u svom odgovoru vijećnici Marić.

Svašta zna, samo neće reći?!

Nakon županovog izlaganja, vijećnica Andreja Marić iznijela je repliku u kojoj je nastojala razjasniti svrhu predložene mjere od 70 centi te upozoriti na problem odljeva domaćih kadrova u susjedne županije.

- Što se tiče ovih 70 centi što ste naveli, bilo je tu dosta krivih informacija u medijima i nerazumijevanja o tome koja je zapravo svrha toga svega. Naravno da je bilo nekih djelatnika koji su rekli: „A što ću ja dobiti?“, ali upravo zato, vezano uz ovo pitanje koje sam postavila, trebamo shvatiti i domaće ljude. Znači, ako imate mladog liječnika ili studenta koji tek završava, a u Varaždinu mu se sufinancira stambeni kredit... Kamo će otići? U Varaždin. Pa hoćemo li mi u Čakovcu dežurati? Tako da su u ovih 70 centi uključene i edukacije koje nisu namijenjene samo onima

VRAĆANJE ODUZETIH zvučnika

Zvučnici su

vredniji od kazne

Dražen Bence, sudac prekršajnog odjela suda u Čakovcu na sjednici Vijeća za prevenciju MŽ istaknuo je problem vraćanja oduzetih zvučnika zbog narušavanja javnog reda i mira..

Naime, sud ih redovito oduzima kao sredstvo izvršenja prekršaja, no Visoki prekršajni sud ih u čak 50% slučajeva vraća počiniteljima.

Kao razlog naveo je praksu Europskog suda za ljudska prava i načelo razmjernosti. Povrat se dosuđuje jer se smatra da težina počinjenog djela nije razmjerna vrijednosti oduzetog predmeta. Ako zvučnik vrijedi npr. 1000 eura, a kazna je 300 eura trajno oduzimanje smatra se prekomjernim imovinskim teretom. (vv)

APSOLUTNI VRHUNAC domaće tehnologije na čakovečkom sajmu

koji dolaze izvana, nego i našim domaćim ljudima, istaknula je vijećnica Marić.

Marić se osvrnula i na stanje u samoj bolnici te se dotaknula problematike medijskih natpisa, misleći pritom na istup urologa dr. Željka Vidasa. - Ne bih sada ulazila u detalje, ali radim u bolnici pa znam da je tu bilo svačega – od etičkih povjerenstava do inspekcijskih nadzora Ministarstva zdravstva. Na kraju se jedni drugima tuže po medijima, a zapravo se ne zna druga strana priče. Kada to dođe na red, valjda će i javnost doznati sve detalje, naglasila je. Upravlja li se bolnicom ili njezinim PR imidžem?

Vijećnik i liječnik obiteljske medicine Jurica Vidović oštro je upitao upravlja li se bolnicom ili samo njezinim javnim imidžem, upozorivši na odlazak liječnika, rastuće liste čekanja, višemjesečni nerad pojedinih specijalista te preusmjeravanje pacijenata u druge ustanove. Vidović je upozorio i na neprihvatljivo prebacivanje bolničke administracije na obiteljske liječnike te zatražio točne podatke o broju osoblja koje je napustilo bolnicu u zadnjih godinu dana.

Na istom je tragu bio i vijećnik Igor Šegović, koji je od resorne pročelnice zatražio službene podatke o preusmjeravanju pacijenata u varaždinsku bolnicu te rješavanju kadrovskih kriza, predloživši da bolnica počne transparentnije i redovitije informirati javnost kako bi se spriječilo širenje glasina i ojačalo povjerenje građana.

Polu-automatska metla za 12 eura

Na čakovečkom sajmu nikad nije dosadno. Poduzetni trgovci pokušavaju na sve načine privuči kupci. Tako je ove srijede predstavljen apsolutni vrhunac domaće tehnologije – poluautomatska metla za samo 12 eura!

Dok su zbunjeni kupci zagledali dršku tražeći utor za baterije ili kakav skriveni motor, dosjetljivi trgovac odmah je riješio sve misterije i okupljenima demonstrirao ovaj revolucionarni izum.

- Gledajte, ljudi, nema tu filozofije! Sustav radi na principu napredne gravitacijske asistencije. Formula je jednostavna:

Gospođa je rado pozirala sa svojim novom metlom

je trgovac. (vv)

PORCIJUNKULOVO uz radove u centru Čakovca Pješačkim koridorom preko Trga

S obzirom na to da se bliži tradicionalna čakovečka manifestacija Porcijunkulovo, jedno od glavnih pitanja građana i posjetitelja je kako će se privremena regulacija prometa i pješačkih zona odraziti na kretanje samim centrom grada, u kojem traju intenzivni radovi na rekonstrukciji Trga Republike.

- Radovi na samom Trgu Republike neće biti gotovi do početka manifestacije, što smo jasno komunicirali još prilikom potpisivanja ugovora s izvođačem, s obzirom na realne vremenske rokove i dane koji su potrebni za tako opsežnu realizaciju. Međutim, pješački koridori na bočnim dijelovima trga bit će u potpunosti otvoreni i prohodni, odgovorila je na naš upit gradonačelnica Ljerka Cividini. Kako bi se osigurala

maksimalna sigurnost svih posjetitelja, zona gradilišta bit će fizički odvojena od prostora namijenjenog javnosti, a protok ljudi odvijat će se alternativnim pravcima uz same rubove trga.

- Prolaz pješaka bit će omogućen uz zgradu Centra za kulturu, kao i na potezu uz bivši “orao” prema samome parku. Svi ti koridori bit će ograđeni i osigurani visokim zaštitnim ogradama. Čakovec je poznat po tome da za vrijeme Porcijunkulova prima desetke tisuća gostiju i zato nam je sigurnost na prvom mjestu, poručila je dalje.

Dodala je još kako vjeruje u kulturu ponašanja građana i posjetitelja, kao i u pridržavanje reda unutar samog središta koje je još uvijek aktivno gradilište, ali radno osigurano na zakonski najvišoj razini. (vv)

metlu moraš sam dići, no dolje pada potpuno sama! vikao

Vijećnica Andreja Marić istaknula je da su ostale županije prestigle Međimurje u zadržavanju liječnika

zdravstvo

Piše: Sanja Heric

Silazak do samog izvora Trnave avantura je za sebe. Dok se spuštamo niz strmu padinu, tlo pod nogama lagano klizi, a zrak postaje sve svježiji. No, zahvaljujući marljivim rukama lokalnih entuzijasta, staza u Vugrišincu do samog izvora više nije neprohodna šikara.

- Prije nekoliko godina nije tu bilo ništa što sada vidite. To smo sad nedavno složili, čak smo i neke novce dobili za to, ponosno objašnjava naš domaćin Željko Dvanajščak, pokazujući na svježe postavljene drvene stepenice i rukohvate koji olakšavaju spust u ovu šumsku udubinu. Riječ je o projektu „Veterani čuvari prirode“, iza kojeg stoji društvo branitelja Domovinskog rata „Veteran“ iz Vukanovca. Njihov je cilj očuvati prirodnu i kulturnu baštinu ovog kraja te pretvoriti izvor Trnave u prepoznatljivu turističku destinaciju.

Žila kucavice

Trnave

Dugo se među lokalnim stanovništvom nagađalo gdje točno izvire Murska Trnava, jedina rijeka koja teče duž cijeloga Međimurja. Dok su mnogi mislili da je izvor ispod Vukanovca, geodetska mjerenja potvrdila su da se on nalazi u pitoresknom Vugrišincu, na oko 300 metara nadmorske visine.

- Gledajte, taj izvor Trnave je tu, to je ono sto posto. Došli su geodeti i potvrdili, objašnjava nam domaćin Željko. No, prava geografska senzacija leži u tome što Trnava prkosi prirodnim pravilima: umjesto na utoku, ona svoju

deltu ima na samom izvorištu, koje se sastoji od čak pet poznatih izvora, od kojih je ovaj u Vugrišincu jedan od ključnih.

Upravo taj skriveni lokalitet, zahvaljujući projektu „Veterani čuvari prirode“ i braniteljskoj udruzi „Veteran“, polako prerasta u prepoznatljivu zelenu destinaciju. Korak po korak, volonteri su uredili strmu stazu drvenim stepenicama, postavili rukohvate, zaštitili izvor te izgradili odmorište s edukativnim pločama. Njihov je dugoročni i najvažniji cilj uspostaviti cjelovitu edukativno-rekreativnu stazu koja bi pratila divlji tok Trnave kroz šumu i povezala Vugrišinec s Gornjim Mihaljevcem, pretvarajući nekad zaboravljenu šumsku tajnu u prvorazrednu turističku atrakciju.

Potaknuti pričom o pet izvora koji čine deltu Trnave, pokušali smo istražiti dalje. Htjeli smo doći do službenog popisa svih izvora u Međimurju, vjerujući kako takav registar sigurno negdje postoji u arhivima županijskih ili državnih institucija. No, dočekalo nas je neugodno iznenađenje – takav popis ne postoji, niti ga itko službeno vodi.

U vremenima kada se neprestano naglašava kako je pitka voda naše najveće prirodno bogatstvo, strateški resurs bez kojeg nema opstanka i oko kojeg će se, prema svim predviđanjima, u budućnosti voditi i globalni ratovi, poražavajuća je i neshvatljiva činjenica da zapravo nemamo pojma koliko izvora imamo na vlastitom pragu, a kamoli u kakvom su stanju. Ako ih ne znamo ni nabrojati, kako ćemo ih zaštititi?

Rijeka Trnava jedini je vodotok koji definira cijeli međimurski krajolik, a njezina najveća posebnost leži u rijetkom prirodnom fenomenu – svoju deltu od čak pet izvora ima na samom početku, a ne na ušću. No, iako se neprestano zaklinjemo u pitku vodu kao resurs budućnosti, službenog registra naših izvora uopće nema

Od svijeta animacije do tajnih staza Međimurja

Na svu sreću, ono što je propustila učiniti službena administracija, često nadoknađuju pojedinci vođeni čistom strašću prema prirodi i zavičaju. Jedan od onih koji su odlučili ispraviti te propuste i vlastitim koracima mapirati skrivene kutke našeg kraja jest 77-godišnji Edo Lukman. Njegovo ime dobro je poznato javnosti – utemeljitelj je i dugogodišnji voditelj Škole animiranog �ilma u Čakovcu (ŠAF), čovjek uz čiji se kreativni rad vežu brojni i najveći dosezi hrvatske animacije diljem svijeta. No, odlaskom u mirovinu 2017. godine, kod Ede je, poput lavine, strast i svijet crtića zamijenila jedna posve nova, ali jednako snažna strast – ona prema hodanju, planinarenju i neumornom istraživanju međimurske prirode.

- Kad sam 2017. otišao u mirovinu, nekako se okupilo to jezgro istomišljenika i prijatelja nazvano Cipelcug, dakle ekipe hodača i planinara. Počeli smo rekreativno hodati, prisjeća se Lukman svojih novih početaka.

Ubrzo su se zaredali brojni izleti i pješačke rute. Prolazili su gornje Međimurje, osvajali planinske predjele Ivančice i Kalnika, pa sve do sjeverozapadnog zaleđa Balatona u Mađarskoj, područja koje Lukman danas poznaje jednako dobro kao i svoje rodno Međimurje.

Tijekom tih nebrojenih kilometara i šetnji kroz domaće brežuljke i šume, Edo je opazio zanimljiv detalj – hodači su neprestano morali prelaziti preko manjih ili većih potoka, a da im većinom nisu znali čak ni ime. Budući da službenih i lako dostupnih karata nije bilo, odlučio je uzeti stvar u svoje ruke.

Primijenivši istu onu pedantnost i strpljenje koje zahtijeva izrada animiranog �ilma, Lukman je izradio detaljnu kartu međimurskih potoka. Ta je karta danas iznimno vrijedan i dobro-

TEMA BROJA

IZVORI U MEĐIMURJU

SKRIVENI VODENI SVJETOVI Gornjeg

Zašto nemamo koliko izvora

vlastitom pragu?

Dok branitelji uređuju izvor Murske Trnave, a entuzijast Edo Lukman samoinicijativno mapira "sive zone" na kartama, divlja odlagališta prijete našem najvećem prirodnom bogatstvu

došao putokaz planinarima, rekreativcima i svim zaljubljenicima u boravak u prirodi, a javno je objavljena i dostupna na internetskoj stranici Cipelcuga.

- Većina potoka bila je ucrtana samo u onom dijelu u kojem su regulirani, najčešće od njihova ušća u Muru pa do granice do koje se protežu radovi na održavanju. Sve dalje od toga, prema samom izvoru gdje potoci prirodno krivudaju i, kako mi kažemo, „fr�ljaju“, na kartama jednostavno nije postojalo, objašnjava nam Lukman.

Za čovjeka kojemu je pješačenje strast, takve "si-

ve zone" na karti nisu bile prepreka, već poziv na akciju. Na svako svoje hodanje Edo kreće s uključenim uređajima za bilježenje GPS trasa. Svaki korak uz divlje, zarasle i neistražene tokove pretvara u precizne digitalne tragove koje potom osobno ucrtava u OpenStreetMap – globalnu, otvorenu kartografsku platformu.

Učinak ovog samozatajnog rada je golem. Budući da većina modernih mobilnih aplikacija za navigaciju i planinarenje koristi upravo OpenStreetMap kao svoju podlogu, Edo Lukman je ove zime praktički sam završio

monumentalni posao: danas su svi potoci Gornjeg Međimurja u potpunosti ucrtani i vidljivi svakom rekreativcu na zaslonu mobitela. Kada administraciju ne zanima ime, a doseljenike povijest No, �izičko svladavanje divljeg terena pokazalo se lakšim dijelom posla u odnosu na administrativni i kulturološki labirint u koji je upao – pitanje službenog nazivlja potoka. Nekoliko njih ima vrlo dvojbena imena, a službeni registar ne postoji. Edo je rješenje pokušao potražiti na terenu, pitajući lokalno stanovništvo, no i tu

Željkov unuk Jakov na samom izvoru Trnave

Željko Dvanajščak iz Vugrišinca kod postavljene table o izvoru Trnava

Međimurja

pojma imamo na

ka atrakcija kada bi se tome pridalo malo pažnje i uredila pješačka staza, entuzijastično govori Edo.

Drugu, znatno brojniju skupinu čine takozvani bujični potoci. Za vrijeme jakih kiša oni postaju divlje, snažne bujice koje neumorno duboko kopaju svoja korita, dok tijekom sušnih razdoblja – kakvo je vladalo i ove zime – ostaju potpuno suhi. Treća skupina su umjetni melioracijski kanali, karakteristični uglavnom za ravničarsko, Donje Međimurje. Dugogodišnje istraživanje donijelo je i neka znanstveno zanimljiva otkrića koja ruše uobičajene pretpostavke. Edo nam otkriva geografski fenomen koji je i njega samog iznenadio:

– Ako gledate cestu koja vodi od Čakovca prema Štrigovi, ona ide svojevrsnim grebenom, odnosno uzvisinom. Logika bi nalagala da potoci s južne padine pripadaju dravskom slivu, a oni sa sjeverne murskom. No, stvarnost je posve drugačija. Čak 80 posto svih potoka Gornjeg Međimurja pripada murskom slivu jer se u konačnici svi oni ulijevaju u našu Trnavu, koja pak završava u Muri.

Zanimljivo je i da na ovom malom prostoru zapravo imamo čak tri Trnave: našu dobro poznatu koja teče kroz Čakovec, spomenutu Trnavu dravsku te slovensku Trnavu koja teče s druge strane granice.

Tajna zvana "Zejza"

Svoj istraživački rad Edo Lukman nastavlja i dalje, a trenutno mu je najveći fokus povijesna enigma na koju je naišao u Gornjem Mihaljevcu.

- Ako tamošnjim starosjediocima spomenete da je potok koji teče kroz njihovo mjesto Trnava, odmah će mrzovoljno skočiti i ispraviti vas. Oni taj potok oduvijek zovu Zejza. Zasad još nisam uspio pronaći nikoga tko bi mi znao objasniti podrijetlo tog imena i zašto se taj naziv tako tvrdoglavo čuva u lokalnom govoru, ali ne odustajem od potrage, zaključuje Lukman.

od nekih 30 do 40 metara kanjona! Dok se vozite autom, to je potpuno nevidljivo, a ja sam taj teren prošao pješice. No, tamo nikome ne bih preporučio da ide bez dobre opreme.

Za one koji ipak žele ugodnu i sigurnu šetnju uz vodu, Edo ima dvije odlične preporuke. Prva je staza uz potok Praporčan. Jedina uistinu prohodna i lijepa staza uz vodu nalazi se na dionici od Jobove grabe pa nadalje. Ta staza ide uz cestu, odmah ispod Praporčana, i vrlo je ugodna za hodanje.

Šumska idila od retencije Dragoslavec Edina je osobna omiljena ruta. Kreće od retencije Dragoslavec, a sa zapadne strane potoka Dragoslavec vodi predivan šumski put koji cijelo vrijeme prati potok.

– Ta staza je prekrasna. Na mjestima prolazite kroz visoku, mekanu šumsku travu koju zovemo "svilena trava". Put vas na kraju izvede skroz gore iznad Črečana. To je tura koju planiram ponoviti čim uhvatim slobodan dan, kaže Edo.

Šume i potoci puni smeća

No, dok gornjomeđimurske šume kriju ovakve idilične kutke, stvarna slika na terenu često donosi i svoje mračno, ekološki poražavajuće lice.

- Spominjali smo pitku vodu i pitanje koliko su ti potoci zapravo čisti. Nažalost, dosta je potoka, pogotovo na samim počecima, tamo gdje kreću, bez obzira na to imaju li pravi izvor ili su jednostavno bujični potoci, u puno slučajeva zatrpano smećem. Ljudi tamo stvaraju divlje deponije i bacaju krupni otpad, kaže Lukman.

je naišao na prepreku modernog doba: - Pokušao sam pitati ljude koje bih susreo na proputovanju kroz Gornje Međimurje. Međutim, gore je danas jako

puno doseljenog stanovništva. Ti ljudi često ne znaju ni kako se točno zove mjesto u kojem žive, a kamoli potok koji im teče u blizini kuće, ističe Lukman. Kroz svoje terensko istraživanje, Lukman je detektirao tri jasne kategorije potoka u Međimurju. Prvu skupinu čine oni koji imaju stalan izvor, poput Trnave, iako i oni zbog klimatskih promjena i kon�iguracije tla danas sve češće gube vodu na svom putu prema dolje.

– Dio Trnave ispod Gornjeg Mihaljevca prema Macincu, prije nego što počne onaj strogo regulirani dio, nekoliko sam puta prošao pješice i to je nešto prekrasno. Taj divlji, netaknuti dio korita mogao bi biti prvorazredna turistič-

Zanimljivo je još da se gornji dio Trnave u 14. stoljeću zvao Podc(č)urek, u sredini Topolovec, a istočno od Nedelišća Trnava.

Većina drugih gornjomeđimurskih potoka teče kroz izrazito neprohodne i divlje predjele uz koje nema nikakvih uređenih staza. No, upravo ti neprohodni usjeci kriju geografske senzacije za koje malo tko zna.

- Malo ljudi zapravo zna da mi u Međimurju imamo prave, pravcate kanjone! To su mjesta s gotovo okomitim padinama koje se spuštaju prema potocima. Jedan takav nevjerojatan primjer je kod Prekope, na samom početku potoka Praporčan. Tamo kod onog prvog oštrog zavoja (tzv. "S" zavoja) koji vodi prema školi, dolje se krije strmina

ZDENCI MEĐIMURJA

Ručno kopani zdenci naš su veliki ponos!

Međimurje, smješteno u zagrljaju Mure i Drave, hidrološki je izuzetno speci�ično i oštro podijeljeno na dva dijela. Dok Donje Međimurje leži na šljuncima i pijesku s visokom razinom podzemne vode koja se u prosjeku nalazi na svega tri metra dubine, Gornje Međimurje skriva posve drugačiju priču. Tamošnjim krajobrazom dominira glina, poznata po tome što zadržava vodu i daje prepoznatljivu kvalitetu vrhunskim međimurskim vinima, ali i speci�ični slojevi pješčenjaka koji u sebi kriju dragocjene podzemne izvore.

Međutim, ono što struku i istraživače najviše fascinira nisu klasični površinski izvori, kojih je u gornjem kraju malo i uglavnom su povremenog karaktera nakon jakih kiša, već fascinantni, ručno kopani bunari ilitiga po naški zdenci.

Podvig na rubu samoubojstva

- Bunari i zdenci u Gornjem Međimurju su nešto što rijetko tko uopće ima u Hrvatskoj tako plitko, odnosno na takvim visinama, ističe Ivica Mustač iz Hrvatskih voda, objašnjavajući da se u brdovitim dijelovima do vode moralo kopati iznimno duboko.

Dok administraciju ne zanimaju imena naših voda, bivši voditelj ŠAF-a Edo Lukman u mirovini je uzeo stvar u svoje ruke i GPS-om osobno ucrtao sve potoke Gornjeg Međimurja

Kao jedan od najzagađenijih spominje pritok potoka Pleškovec. - To je čisti užas. Ja sam to prošao pješice i sve fotografski dokumentirao. Spremam se to i objaviti, ali uvijek si nekako mislim: kad već idem van na teren, ljepše mi je vidjeti i snimiti lijepe prizore prirode nego se baviti takvim stvarima, ističe Lukman.

Krajnje je vrijeme da osvijestimo vrijednost onoga što nam teče pred pragom jer ako sami ne zaštitimo svoje izvore i potoke, jednoga dana nećemo imati što očistiti…

Neki od tih zdenaca, koji i danas funkcioniraju, pravi su spomenici ljudskoj izdržljivosti. Primjerice, na području Prekopa bunari dosežu dubinu od 40 metara, u Štrigovčaku oko 30, dok se na području Praporčana i Vukanovca nalaze apsolutni rekorderi. Prema Mustačevim riječima, bunar u vlasništvu obitelji Novinić u Praporčanu ručno je kopan do dubine od impresivnih 80, pa možda čak i blizu 100 metara.

- To se sve kopalo ručno. Dolje nema kisika. Radnici su se spuštali sa svijećom ili petrolejkom – ako se ugasi, u problemu si jer znaš da nema zraka. Da ne govorimo o opasnosti od plinova. To što su ti ljudi radili nekada je doslovno bilo na razini samoubojstva, slikovit je Mustač.

Zanimljivo je i kako su se te lokacije uopće pronalazile u vremenima kada nije bilo modernih geoloških karata. Sve se svodilo na tradiciju, iskustvo i rašljare koji su „napipavali“ podzemne slojeve pješčenjaka u kojima se, stiješnjena između nepropu-

snih slojeva gline, sakupljala i �iltrirala kišnica.

Voda vrhunske kvalitete koja nikada ne presušuje

Unatoč modernoj vodoopskrbnoj mreži, mnogi od ovih stoljetnih bunara i danas su u funkciji, a voda u njima je prve klase. Fascinantno je da, unatoč sušnim razdobljima i činjenici da je u posljednje dvije godine zabilježen de�icit oborina (pad temperature i količine kiše ispod uobičajenog prosjeka od jednog metra po kvadratu), ovi duboki izvori u pješčenjaku nikada ne presušuju.

- Nisam čuo da je ijedan od tih dubokih zdenaca presušio. Temperatura vode je u njima konstantno između 6 i 7 Celzijevih stupnjeva. Danas neki entuzijasti, tu vodu ne koriste samo kao pitku, već je zbog stabilne temperature upotrebljavaju i za napredne sustave grijanja i hlađenja, objašnjava Mustač. Ipak, hidrologija gornjeg kraja nosi i svoje opasnosti. Cijelo područje Železne Gore, primjerice, jedno je veliko aktivno klizište gdje pomicanje slojeva gline zna prekinuti vodne žile ili istisnuti vodu na površinu, stvarajući prividne izvore, što mještanima stvara velike probleme u vinogradima. Također, u nekim dijelovima, poput Selnice, podzemne vode znaju biti kontaminirane prirodnim plinovima i sirovom naftom koja povremeno u obliku želatine izbija van, zbog čega ta voda, iako je ima, nije pitka niti pogodna za životinjski svijet.

S dolaskom modernog vodovoda, mnogi su vlasnici napustili, pa čak i zatrpali stare bunare, tretirajući ih nerijetko kao odlagališta otpada.

- Meni je to prestrašno i nakaradno. To je naša povijesna baština koja uopće nije zaštićena. Zaštitili smo endemsko drveće, a nismo zaštitili bunare koje je čovjek napravio nadljudskim naporima i koji i danas daju vrhunsku vodu. Ako težimo energetskoj neovisnosti, uz solare i ovakav bunar možete živjeti posve neovisni o ikome, upozorava Mustač.

Ivica Mustač iz Hrvatskih voda govori nam da su naši zdenci pravo bogatstvo

Edo Lukman sam je završio monumentalni posao mapiranja gornjomeđimurskih potoka

MindsetSoul Business

Sustav 2 računa: sustav koji vraća smisao u poslovanje

Većina poduzetnika najčešće otvara internet bankarstvo na isti način: kratko zastanu, pogledaju ekran i pitaju se: što je od ovoga zapravo moje? I to ne zato što loše posluju. Dapače, novca na računu ima i on dolazi, no nikad ne znaju koliko će im od tog novca ostati i čiji je: dobavljačev, državin ili onaj koji su jučer obećali sebi da neće dirati.

To je najčešća slika malog biznisa. Jedan račun, sve na hrpi. Uplata kupca, plaća radnika, rata leasinga, PDV i negdje u toj masi ostaje profit koji nitko nije izdvojio pa se ni ne osjeća kao profit, nego kao slučajni višak koji čeka da ga nešto pojede.

Mike Michalowicz, autor Profit First metodologije, osmislio je sustav pet računa koji u SAD-u funkcionira izvrsno. Ideja je jednostavna: čim novac uđe u firmu, automatski se raspoređuje na pet odvojenih računa: operativni, porezni, profitni, vlasnički i račun za troškove. Time se uklanja kaos, a profit postaje navika, ne slučajnost.

U američkom bankarskom sustavu to je lako izvedivo: otvaranje računa je brzo, naknade su minimalne, a banke potiču ovakve modele jer povećavaju financijsku disciplinu klijenata.

Kod nas je priča potpuno drugačija. Bankarski sustav je skup, spor i nefleksibilan. Svaki dodatni račun znači dodatne naknade, dodatnu administraciju i dodatno vrijeme koje mali poduzetnik jednostavno nema. Umjesto da model olakša poslovanje, kod nas bi ga zakomplicirao.

Upravo zato sam osmislila Sustav 2 računa: hrvatsku, realnu i održivu verziju financijske discipline prilagođenu našim uvjetima. Sustav 2 računa nije samo tehnička podjela novca. Njegova svrha je puno dublja: da ti pokaže tvoju nagradu i tvoju rezervu. Kako sustav funkcionira? Prvi, Glavni račun, ostaje operativni i kroz njega prolazi

Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com

sav promet i svi troškovi poslovanja.

Drugi je Lijepi račun. On postaje mjesto na koje uplaćuješ svoju vlasničku dobit i rezervu za potencijalne poteškoće u poslovanju. Lijepi račun čuva tvoj novac za isplate koje ne spadaju u dnevnu operativu. Kad vidiš da se iznos na Lijepom računu postupno povećava, dobivaš jasan dokaz da posao donosi vrijednost i tebi, a ne samo troškovima oko tebe.

Nagrada je ono što ti pripada kao vlasniku i dokaz da tvoj rad ima smisao i da firma postoji i zbog tebe, ne samo zbog troškova oko tebe. Rezerva je ono što ti daje mir i osjećaj da nisi na rubu, da imaš prostor disati, da te jedan loš tjedan neće izbaciti iz ravnoteže.

Kad ta dva elementa postanu vidljivi, odvojeni i zaštićeni, mijenja se cijeli način na koji doživljavaš svoje poslovanje. To je trenutak kad prestaješ raditi “za firmu” i počneš raditi sa firmom, kao partner, a ne kao rob.

Najveća promjena u ovakvom pristupu nije financijska, nego emocionalna. Kad prestaneš gledati sav novac kao jedan bazen, polako prestaješ i sebe poistovjećivati sa stanjem na računu. Loš tjedan na Glavnom računu prestane biti presuda o tome kakav si poduzetnik i postane samo podatak s kojim znaš što napraviti.

Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com Vesna Baranašić, mag.oec.

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

Jedna od najposjećenijih ljetnih manifestacija u Međimurju, Štrigovske noći domaćin izbora Miss Međimurske županije za 31. Miss Hrvatske za Miss Svijeta. Izbor će se održati u subotu, 18. srpnja, s početkom u 19 sati, ispred Doma kulture u Štrigovi, gdje posjetitelje očekuje večer ispunjena ljepotom, glazbom i odličnom atmosferom. Program će voditi poznati televizijski voditelj Davor Garić, a ulaz na događanje je slobodan.

Vlasnica licence Miss Hrvatske za Miss Svijeta Iva Loparić Kontek posebnu zahvalnost upućuju pokrovitelju Općini Štrigova te Turističkoj zajednici Općine Štrigova, čija je podrška omogućila održavanje ovog lijepog događaja u sklopu Štrigovskih noći.

Nova Miss Međimurske županije naslijedit će aktualnu nositeljicu titule Lauru Dasović te osvojiti pravo predstavljanja Međimurske županije na izboru za 31. Miss Hrvatske za Miss Svijeta, gdje će se boriti za nacionalnu krunu i priliku predstavljati Hrvatsku na svjetskoj pozornici. Djevojke će se tijekom večeri predstaviti u nekoliko izlazaka, među kojima i u elegantnim večernjim haljinama i vjenčanicama Nikolina wedding store, dok će za njihov besprijekoran izgled biti zaduženi Martina Peršić i stilisti Majoška. „Svake godine krunu Miss Hrvatske sanja više od 100 prekrasnih, obrazovanih i ambicioznih djevojaka. Pobjednice županijskih izbora, koje predstavljaju različite dijelove naše zemlje, od Slavonije do Dalmacije, od Istre do Like, simboli su svog kraja, ali i zajedničke misije kako biti glas mladih žena. Svaka županija ima svojih Top 5 finalistica, što u sustavu Miss Hrvatske tijekom godine čini više od 100 djevojaka“, objasnila je nekadašnja hrvatska missica Ivana Delač, direktorica odnosa s javnošću Miss Hrvatske.

NA ŠTRIGOVSKIM NOĆIMA IZBOR MISS MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

Nika, Lana, Petra, Margareta i Dalia u borbi za najljepšu

Me imurku

Trgovine otvorene ove nedjelje, 19. srpnja

Trgovine KRK

(od 7 do 11 sati)

• Domašinec, Glavna 164

• Dunjkovec, Glavna 21

• G. Hrašćan, Čakovečka 52

• Gornji Mihaljevec 74a

• Lopatinec, I. G. Kovačića 17

• M. Središće, Frankopanska 1

• Mačkovec, J. Bana Jelačića 114

• N. Selo Rok, M. Tita 49

• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Štefanec, Zrinskih 26

• Štrigova 25a

Ostale trgovine

• Green Park, Varaždin (9-21 h)

• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)

CIMERMAN 40 godina s Vama

• Križovec 17

• Novakovec, Selska ulica

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

• KONZUM, Donja Dubrava (8-13 h)

• LUMINI, Varaždin (9-21 h)

Predstavljamo:

Top 5

nalistica Miss Me imurske županije za 31. Miss Hrvatske

NIKA MILOŠ

Nika Miloš ima 18 godina, završila je Prvu ekonomsku školu u Zagrebu, a ove godine upisuje Ekonomski fakultet.

Svoju budućnost vidi u području marke�nga i web dizajna, s ciljem da jednog dana pokrene vlas�� posao. Uz školovanje završila je edukaciju za vizažis�cu te stekla cer�fikat iz područja ljepote i este�ke.Osam godina bavila se plesom, koji ju je naučio disciplini, upornos� i �mskom radu, dok danas slobodno vrijeme provodi u teretani.

Govori engleski jezik, a uskoro planira nauči� i španjolski. Tijekom školovanja volon�rala je i sudjelovala u brojnim projek�ma, razvijajući odgovornost i organizacijske vješ�ne.

Prijatelji je opisuju kao vedru, društvenu i odanu osobu. Veliku životnu snagu stekla je nakon dijagnoze artri�sa u 14. godini, što ju je naučilo strpljenju i ustrajnos�.

Lana Novak ima 17 godina i dolazi iz Čakovca.

Pohađa privatnu gimnaziju, a nakon završetka školovanja planira upisa� Pravni fakultet u Osijeku.

Uz to, san joj je otvoriti vlas�� kozme�čki salon, a već je završila edukaciju za nail art. Slobodno vrijeme provodi na ranču, rekrea�vno jašući konje, dok plesom izražava svoju krea�vnost još od dje�njstva.

Govori engleski jezik, a trenutno uči njemački. Redovito sudjeluje u humanitarnim akcijama i donira Crvenom križu.

Prijatelji je opisuju kao brižnu, samopouzdanu i odgovornu djevojku.

Njezin životni moto je: „Ako nikad ne probaš, nećeš uspje�.“ Sudjelovanjem na izboru želi inspirira� mlade djevojke da vjeruju u sebe i hrabro slijede svoje snove.

PETRA ANTOLOVIĆ

Petra Antolović ima 24 godine i živi u Zagrebu gdje je završila Ekonomski fakultet, smjer Poslovanje u turizmu, a trenutno se iz hobija dodatno usavršava kroz edukaciju za nokte. U budućnos� želi otvori� vlas�� obrt.

Slobodno vrijeme provodi u teretani, slikanju, čitanju knjiga, proučavanju vjere i učenju o automobilima.

Govori engleski jezik, a služila se i njemačkim. Volon�rala je u projektu „ZDRAVO“, gdje je educirala srednjoškolce o štetnos� ovisnos�.

Prijatelji je opisuju kao svestranu, ustrajnu i pouzdanu osobu.

Vodi se motom: „Kad imaš Boga, imaš sve što � je potrebno u životu.“ Sudjelovanjem na izboru želi bi� po�caj svima da se odvaže ostvariva� svoje snove, bez obzira na godine ili životne okolnos�.

MARGARETA MUŠNJAK

Margareta Mušnjak ima 19 godina i završila je privatnu školu za komercijalista. Njezin najveći san je posta� profesionalna fotogra�inja i otvori� vlas�� fotografski studio, a privlači je i poziv u policiji, gdje bi mogla pomaga� ljudima.

Jedanaest godina trenirala je kickboxing te ostvarila zapažene rezultate, a sport ju je naučio disciplini, odgovornos� i ustrajnos�. Govori engleski, njemački i francuski jezik te želi nastavi� usavršava� svoje znanje. Prijatelji je opisuju kao vedru, iskrenu i empa�čnu osobu koja uvijek pronalazi vremena za pomoći drugima.

Njezin moto glasi: „Ostani svoja, vjeruj u sebe i nikada ne odustaj.“ Na izboru želi steći nova iskustva, upozna� inspira�vne ljude i pokaza� da je ljepota puno više od vanjskog izgleda.

Dalia Friščić ima 17 godina, podrijetlom je iz Donjeg Vidovca u Međimurju, a trenutno živi u Beču. Pohađa sportsku gimnaziju i uspješno usklađuje obrazovanje s profesionalnom atletskom karijerom. Državna je prvakinja u atletici, a iza nje stoje godine predanog rada, discipline i odricanja. Putovala je diljem Europe, upoznala različite kulture i stekla prijatelje iz cijelog svijeta. Okušala se i u modelingu, a jednog dana želi surađivati s vodećim svjetskim sportskim brendovima. Govori engleski i njemački, a uči francuski. Sudjelovala je u humanitarnim akcijama Crvenog križa u Beču, a prijatelji je opisuju kao upornu, discipliniranu i pozitivnu osobu. Nakon ozljeda i teških trenutaka vratila se jača nego ikad te ostvarila najveće sportske uspjehe. Njezin moto je: „Ako vjeruješ u svoje snove i ciljeve, oni će postati stvarnost.“ Sudjelovanjem na izboru želi s ponosom predstavljati Međimurje te inspirirati mlade da vjeruju u sebe, budu ustrajni i nikada ne odustaju.

LANA NOVAK

DALIA FRIŠČIĆ

PRONAŠLI GA i kaznili državni inspektori

Neregistrirani soboslikar nudio usluge preko Facebooka

Muškarca koji je mjesecima na Facebooku nudio soboslikarske usluge po cijelom Međimurju, iako za taj posao nije imao registriran obrt, Općinski sud u Čakovcu proglasio je krivim i kaznio.

Sve je počelo kada je ostao bez posla. Trebao mu je novac za osnovne životne troškove, pa je od 1. kolovoza prošle godine do sredine ožujka ove godine na svom Facebook profilu redovito objavljivao oglase u kojima je nudio krečenje kuća i stanova, brušenje i kitanje drvene stolarije, bojanje ograda i fasada. Oglase je postavljao u više grupa, među njima "Tražim majstora – Varaždin, Čakovec i okolica" i "Međimurski oglasnik".

Uz usluge je stavljao i cijene. Gletanje je nudio po 3,50 eura po kvadratu, bojanje zidova 2,50 eura, bojanje ograda i metala pet eura, a bojanje fasade sedam eura po kvadratu.

No, netko ga je prijavio Državnom inspektoratu, a inspektori su nakon pregleda njegova profila utvrdili su da nudi soboslikarske usluge, a da za tu djelatnost nije registriran ni kao obrt ni kao tvrtka. Pred sudom je priznao krivnju. Objasnio je da je oglase objavljivao jer je ostao bez posla i trebao dodatni novac, ali da u tom razdoblju nije obavio nijedan posao. Nije otvorio ni obrt ni tvrtku, no rekao je da više ne oglašava usluge bez registracije.

Sud mu je kao olakotne okolnosti uzeo priznanje, činjenicu da ranije nije bio kažnjavan te njegove imovinske prilike. Posebno je istaknuto da nije ostvario nikakvu financijsku korist, pa mu je izrečena ublažena novčana kazna od 200 eura. Ako u roku od 30 dana plati dvije trećine iznosa, smatrat će se da je kazna u cijelosti podmirena. Presuda nije pravomoćna. (ik)

PRESUDA za nesreću u Pušćinama Vozač

Vozač iz Varaždina star

48 godina koji je prebrzo jedne kišne rujanske večeri jurio Čakovečkom ulicom u Pušćinama i naletio na biciklista koji se netom prije prevrnuo s biciklom na cestu, kažnjen je sa 600 sati rada za opće dobro. Do nesreće je došlo 23. rujna 2023. oko 20:25 sati. Muškarac je Renaultom Meganeom vozio iz smjera Varaždina prema Čakovcu, po mokrom kolniku i kiši, u uvjetima noćne vožnje. Brzinu nije prilagodio stanju ceste pa vozilo nije uspio zaustaviti pred preprekom. Na kolniku se ispred njega nalazio prevrnuti biciklist na biciklu marke Atala, koji je nekoliko trenutaka ranije pao s bicikla.

Prednjim desnim dijelom automobila udario je u prevrnuti bicikl i tijelo biciklista, koje je potom potiskivao unaprijed po cesti zajedno s biciklom. Biciklist je zadobio vrlo teške ozljede. Slomio je sljepoočnu kost, imao krvarenja i natučenja mozga, više slo-

VELIKI POŽAR u poduzeću MEC u Pribislavcu

Pokušao sam gasiti, suknula direktno

- Iz stroja je počeo izlaziti crni dim. Dok sam potražio aparat za gašenje i pripremio se, već je izbila vatra i to direktno prema meni. Nisam mogao napraviti ništa drugo već pozvati vatrogasce, prepričao je radnik na stroju koji se zapalio

Piše: Vlasta Vugrinec

Međimurje već dugo nije svjedočilo požaru kakav se dogodio u utorak, 14. srpnja nešto poslije 16 sati koji je izbio u Pribislavcu u proizvodnoj hali poduzeća Mec koje se bavi proizvodnjom plastične ambalaže.

Vatra, detonacije i gusti dim nad Pribislavcom

- Naštimao sam stroj i upalio ga, sve je štimalo i otišao sam na WC. Kad sam

se vratio iz stroja je izlazio crni dim. Dok sam potražio aparat za gašenje i pripremio se, već je izbila vatra i to direktno prema meni.

Nisam mogao napraviti ništa drugo već pozvati vatrogasce koji su stigli za šest minuta, prepričavao je nemili događaj jedan od djelatnika svom poslodavcu, odnosno Dorijanu Naletini, predsjedniku Uprave tvrtke Mec.

Naime, u trenutku izbijanja požara u tvrtki je bilo šest ili sedam zaposlenika.

Požar je prouzročio kvar na stroju

Očevidom je utvrđeno kako je uzrok požara tehničke prirode, odnosno kvar na stroju za tiskanje, i to u predjelu središnjeg (centralnog) bubnja.

U požaru je u potpunosti uništen prostor starog proizvodnog pogona za tiskanje sa strojevima, materijalom za izradu ambalaže, spremištem boja i ostalim inventarom, dok je konstrukcija objekta također u potpunosti uništena.

Oštećenja su nastala i na novom dijelu proizvodnog pogona te upravnoj zgradi uslijed začađenja prostora i pucanja stakla na prozorima.

mljenih rebara s obje strane, natučenje pluća, srca i višestruki prijelom prsne kosti. Zadobio je i prijelom kralješka te je bio u stanju traumatskog šoka. Pred sucem se vozač u potpunosti proglasio krivim. Izrazio je žaljenje i kajanje, a naveo je i da je ozlijeđenog čovjeka posjetio dok se ovaj oporavljao na rehabilitaciji. Sud mu je izrekao 10 mjeseci zatvora, no tu je kaznu zamijenio radom za opće dobro u trajanju od 600 sati. Kao olakotne okolnosti sud je uzeo njegovo priznanje, dosadašnju neosuđivanost, iskreno kajanje te činjenicu da je posjetio ozlijeđenoga nakon nesreće.

Otegotnih okolnosti nije bilo.

Vozač je dužan platiti i troškove postupka u iznosu od 514,82 eura te sudski paušal od 30 eura. Žalbu na presudu stranke su se odrekle, pa je ona pravomoćna. (ik)

Muškarac (36) koji je radio kao zaštitar na privatnoj zabavi u Savskoj Vesi nepravomoćno je osuđen jer je jednom gostu jednim udarcem šake razbio lice, a Općinski sud u Čakovcu zamijenio mu je desetomjesečnu zatvorsku kaznu radom za opće dobro. Do napada je došlo u listopadu 2023., oko tri sata ujutro, ispred nekadašnjeg caffe bara "Brasil" u Savskoj Vesi. Mladić je te večeri autom došao po prijatelje koji su ostali na zabavi, a kako je i sam poznavao dio društva, odlučio je malo ostati. Pio je malo, tek nekoliko pića, jer je prijatelje trebao trijezan odvesti kući.

Srušio se i izgubio svijest

U lokalu je bilo zagušljivo pa su gosti stalno izlazili na svjež zrak. Baš tada je na ulazu naletio na zaštitara koji mu je, tvrdi, počeo dobacivati neugodne komentare. Zamjerio mu je to i rekao da se tako ne ponaša, da to nije profesionalno. Zaštitar se naljutio. Nakon nekoliko izmijenjenih rečenica objema ga je rukama odgurnuo prema cesti, a kad mu je mladić opet prigovorio, opalio ga je zatvorenom šakom u desnu stranu glave. Srušio se i izgubio svijest.

Prijatelji su ga zatekli na tlu, krvavog i ošamućenog.

- Zaštitar me pretukao, rekao im je. Podigli su ga, dali mu vode i odvezli roditeljima u Čakovec. Kako mu ni ujutro nije bilo bolje, majka ga je odvezla u bolnicu, gdje su liječnici utvrdili teške ozljede. Vještačenje je pokazalo da su prijelom desne jagodične kosti, gornje čeljusti i koštanog zida oka posljedica jednog jedinog, izrazito snažnog udarca zatvorenom šakom. Vještak je isključio da su nastale padom ili udarcem otvorenim dlanom.

Zaštitar je porekao krivnju. Tvrdio je da je gost bio pijan, da je vrijeđao njegova kolegu i spominjao mu pokoj-

Također, oštećenja u vidu začađenja te oštećenja laka i karoserije, nastala su na nekoliko osobnih automobila zaposlenika koji su u vrijeme izbijanja požara bili parkirani u krugu poduzeća. Šteta se tek treba utvrditi.

A ono što je potom uslijedilo, ličilo je na pravi horor. Vatra se širila, a crni dim je sukljao visoko u zrak i svojim smradom prijetio mještanima Pribislavca. Naime, vjetar ga je nosio upravo prema naselju dok se smrad izgorene plastike osjetio i u Čakovcu, Štefancu pa čak i Belici. Vatrogasci su s jedne strane gasili vatru, a s druge mlazovima vode pokušavali spriječiti vatru da se ne proširi dalje, na upravnu zgradu.

nu sestru te da ga je on samo odgurnuo, pri čemu je pao, ali glavom nije udario. Sud mu to nije povjerovao jer se, kaže, tom obranom pokušao izvući od odgovornosti. Rad za o pće dobro Proglasio ga je krivim i osudio na deset mjeseci zatvora, zamijenjenih sa 600 sati rada za opće dobro. Kao olakotno mu je uzeo dosadašnju neosuđivanost i to što je otac dvoje maloljetne djece. Mora platiti i troškove postupka te ozlijeđenom mladiću gotovo 1.600 eura za odvjetnika. (ik)

ISPRED CAFFE BARA u Savskoj Vesi

Upravna zgrada više je tinjala nego gorjela

gasiti, ali vatra je

u mene!

Međutim, bilo je slabe vajde. Jer gorjela je plastika, pretpostavlja se i boja, lakovi te razna otapala. A zna se da organske tvari slabo reagiraju na vodu.

U jednom trenutku, začule su se i detonacije jer su eksplodirale kante/bačve a poklopci su letjeli visoko u zrak. I ne samo to, kako se koja bačva zapalila, tako je i vatra suknula visoko u zrak, nalik na veliku gljivu.

Unatoč velikim, nadljudskim naporima vatrogasaca kojih je iz minute u minutu bilo sve više, vatra se proširila unutar proizvodnog objekta, a vatrogasci su ga u potpunosti ugasili nešto prije 20 sati. U gašenju požara sudjelovalo je oko 160 vatrogasaca iz Javne vatrogasne postrojbe Čakovec i 30-ak dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja Međimurske županije.

Srećom, svi zaposlenici tvrtke na vrijeme su izašli van, no nekoliko njih je kao i nekoliko vatrogasaca zatražilo liječničku pomoć zbog udisanja dima.

Mještani pomagali vatrogascima

Uz to što su na teren izašle sve žurne službe, Stožer civilne zaštite Međimurske županije kao i Grada Čakovca pozivao je građane na oprez zbog velike količine dima.

Građanima se preporučivalo zatvaranje prozore i vrata te izbjegavanje nepotrebnog boravka na otvorenom u područjima zahvaćenima dimom. Čak je ostavljen i jedan hidrant za pitku vodu za one građane koji nisu priključeni na javni vodovod. No, mještani su ipak bili vani, nosili vatrogascima vodu za piće. U jednom trenutku vode je ponestalo iz svih trgovina u Pribislavcu pa se kupovala u Čakovcu, Štefancu, Belici, Maloj Subotici.

OCA (58) sud kaznio s 900 eura

Tvrtka je zatvorena

Iako se Dorijan Naletina iz Zagreba, predsjednik Uprave tvrtke pojavio na požarištu od njega se nije mogla dobiti ni riječ. Novinare je izbjegavao i poslije.

Inače, tvrtka Mec d.o.o. iz Pribislavca, na Trgovačkom sudu u Varaždinu registrirana je 1991., a kao djelatnost navedena je proizvodnja ambalaže od plastike.

Osnivači su joj austrijske tvrtke Indiekett GmbH i iiDEE Beteiligungsmana-

gement GmbH i trenutno ima 60 zaposlenika. Neto plaća po radniku u 2025. godini iznosila je 1.374,42 eura.

Predsjednik Uprave je Dorijan Naletina iz Zagreba, koji je od 2019. do 2024. godine bio direktor tvrtke Rotoplast d.d. iz Svete Nedelje, a trenutno je i direktor tvrtke De Tenibr d.o.o. iz Zagreba, osnovane 2021. godine, koja pruža cijeli niz usluga. On je jedini direktor i ujedno vlasnik tvrtke.

Udario kćer u rame jer je bila na mobitelu umjesto da uči

Otac (58) s područja Preloga nepravomoćno je osuđen jer je tijekom svađe oko korištenja mobitela udario svoju maloljetnu kćer, a sud mu je izrekao novčanu kaznu manju od zakonom propisane najniže kazne.

Povrijedio dostojanstvenost djeteta

Do udarca je došlo sredinom veljače oko podneva u obiteljskoj kući. Otac je htio da kći odloži mobitel i posveti se školi, no situacija je prerasla u kraću svađu. U jednom trenutku otvorenim je dlanom udario djevojčicu u područje desnog ramena.

Djevojčica pritom nije zadobila vidljive ozljede niti je tražila liječničku pomoć, no sud je zaključio da je takvim postupanjem primijenio tjelesno kažnjavanje djeteta te da je izazvao njezinu uznemirenost i povrijedio dostojanstvo. U Hrvatskoj je tjelesno kažnjavanje djece izričito zabranjeno i može se sankcionirati kao nasilje u obitelji čak i kad ne dođe do ozljede. Zakon posebno navodi tjelesno kažnjavanje i ponižavajuće postupanje prema djeci kao zaseban oblik nasilja, pa je za osudu dovoljno i to što je djevojčica bila uznemirena. Otac je preko branitelja dostavio pisanu obranu u kojoj je priznao prekršaj i

izrazio žaljenje. Objasnio je da je htio ograničiti pristup mobitelu dok kći ne završi zadaću za sljedeći dan te da nije imao namjeru nanijeti joj bol.

Neprimjerena reakcija

- Radilo se o neprimjerenoj reakciji u emocionalno napetoj situaciji koju danas jasno prepoznajem kao pogrešnu, stoji u njegovoj obrani. Naveo je i da je otac troje djece te da nikada dosad nije imao ovakvih situacija. Kako mu supruga živi i radi u inozemstvu, on je primarni skrbnik djevojčice, pa je zamolio sud da mu izrekne što blažu kaznu

POLICIJSKI SLUŽBENICI postupali

u Pribislavcu, Kotoribi i Paragu

Oduzeli pet zvučnika

U noći sa subote na nedjelju (11. na 12. srpnja), policijski službenici PU međimurske, u Ulici Stanka Vraza, u tri su navrata intervenirali zbog teškog narušavanja javnog reda i mira.

Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da su trojica muškaraca u dobi od 42, 21 i 29 godina, pod utjecajem alkohola, puštanjem glazbe remetili mir. Kako bi se stalo na kraj buci, od počinitelja su oduzeta tri zvučnika. Bučni je trojac uhićen i priveden.

Protiv trojice muškaraca bit će podneseni optužni prijedlozi Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu zbog počinjenja prekršaja iz

članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prilikom uhićenja 21-godišnjaka u Pribislavcu, dvojica muškaraca u dobi od 19 i 32 godine počela su vrijeđati policijske službenike. I oni su odmah privedeni u policijsku postaju.

Policijski službenici djelovali su u Kotoribi i Paragu. U kotoripskoj Ulici Josipa Slavenskog zvučnik je oduzet 30-godišnjaku, dok je u Paragu zvučnik oduzet 23-godišnjaku. Obojica su prijavljena Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu zbog narušavanja javnog reda i mira. (jo)

TEŠKA PROMETNA NESREĆA između Donjeg Pustakovca i Palovca

Napuhao čak 2,64 promila pa se autom zabio u ogradu

Alkoholizirani 76-godišnji vozač skrivio je prometnu nesreću u ponedjeljak, 13. srpnja, oko 15:20 na državnoj cesti broj 3, između Donjeg Pustakovca i Palovca.

Upravljajući osobnim automobilom riječkih registarskih oznaka pod utjecajem alkohola od 2,64 g/ kg, vozač se u zavoju nije kretao sredinom obilježene prometne trake. Zbog gubitka kontrole, automobilom je izletio izvan kolnika

i bočnim dijelom udario u zaštitnu metalnu odbojnu ogradu.

Vozač je odmah uhićen i priveden u policijsku postaju. Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 1.480 eura, a izrečena mu je i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od šest mjeseci. (jo)

PROVEDENA AKCIJA “Parkiraj pravilnomisli na druge” u Prelogu

Uhvaćeno pet vozača u nepropisnom parkiranju

kako previsok iznos ne bi ugrozio uzdržavanje djeteta. Sud je prihvatio priznanje i uzeo u obzir olakotne okolnosti, prije svega njegovu dosadašnju nekažnjavanost i imovinske prilike. Za ovakav oblik nasilja u obitelji zakon propisuje najmanje 1700 eura kazne ili najmanje 70 dana zatvora, no sud je odlučio kazniti ga ispod te granice.

Otac je proglašen krivim i osuđen na novčanu kaznu od 900 eura te je dužan platiti još 50 eura sudskih troškova. Ako plati dvije trećine kazne u roku, smatrat će se da je kaznu podmirio u cijelosti. Presuda nije pravomoćna. (ik)

Policijski službenici Policijske postaje Prelog i komunalni redar Grada Preloga proveli su u utorak, 14. srpnja, akciju “Parkiraj pravilno - misli na druge”. Akcija je bila usmjerena na podizanje prometne kulture i osvješćivanje vozača o važnosti pravilnog parkiranja. Tijekom nadzora bilo je utvrđeno pet prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja. Četiri su vozila

RAČUNALNA

zatečena parkirana na autobusnim stajalištima, dok je jedno vozilo bilo parkirano na mjestu za osobe s invaliditetom. Komunalni redar izdao je i tri pisana upozorenja vozačima koji su svoja vozila parkirali na javnim zelenim površinama. Policijski službenici i redar su građanima na vozilima ostavljali informativne brošure “Zaustavljanje i parkiranje - kada i kako”. (jo)

PRIJEVARA u Prelogu

Nasjela na lažnu poruku banke

Policija u Prelogu istražuje računalnu prijevaru u kojoj je oštećena 29-godišnjakinja.

Ona je u subotu, 11. srpnja, pokušala pristupiti mobilnom bankarstvu, nakon

čega je primila lažnu SMS obavijest o blokadi računa s poveznicom i aktivacijskim kodom. Čim je na lažnoj stranici unijela zaprimljeni kod, s računa joj je neovlaštenom međunarodnom transakcijom odmah skinuto nekoliko stotina eura. (jo)

Vatrogasci se bore s vatrom na mjestu izbijanja

prijateljice Nere

hororima

povezuviše

nisam ni godine

želim ići na u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na

navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

Tihi rekvijem za kunu

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Baterije

koje će promijeniti svijet

OU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

vih dana svjedočimo o novoj tehnološkoj revoluciji na mala vrata koja je ušla u svoju završnu zrelost, a da to i ne vidimo dovoljno. Tranzicija će dakako potrajati još desetljećima, no trend više nije moguće zaustaviti.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Natrij-ionske baterije koje su predstavljene početkom ove godine, nemaju probleme s hladnoćom, brzo se pune i na minus trideset, a prema vodećoj kineskoj tvrtci na minus 40 zadržavaju 90 posto snage. Osim toga dugovječne su, barem prema podacima koji se nude na tržištu. Za sada ih se proizvodi za manje automobile i manje kamione jer imaju manju gustoću energije pa su teže i zauzimaju veći prostor. To u prijevodu znači da su preteške za veće kamione.

male uređaje. Do sada smo imali litijeve skupe baterije koje su bile neprikosnovene, no sad dolazi vrijeme izbora baterija, proizvodit će se više vrsta prema potrebi i namjeni.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

To znači da će jedan od najvećih problema razvoja, prodaja manjih električnih automobila nije išla željenom brzinom zbog skupih baterija i problema s hladnoćom, sad dobiti novi zalet.

Djela slikarice Emilije

Horvat možete razgledati u ambijentu caffe bara Bedem

Emilija Horvat kalkulator zamijenila kistom

Piše: Jura Obadić

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

No glavna im je prednost što su možda i desetak puta ili barem nekoliko puta jeftinije nego baterije na bazi litija. U ovom trenutku proizvodna cijena tih baterija iznosi oko 40 eura po kilovatu snage. Ako se gleda samo proizvodna cijena, takva natrij-ionska baterija u malom automobilu koji stiže u Europu od 45 kilovata, kakva se danas na veliko proizvodi, stoji proizvođača u Kini manje

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku. Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Konkretno, za prosječnu kuću od sto kvadrata već danas je legitimno i isplativo projektirati solarce na krovu uz natrij-ionske baterije koje se mogu dopunjavati prema potrebi, pa čak i uvelike grijati cijela kuća zimi uz proizvedenu energiju sunca u ljetnim mjesecima. Za sada je jeftinije dijelom ostati i na električnoj mreži velikih sustava, no stvari se mijenjaju.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Ljudi u Hrvatskoj su zapravo energetski sretnici, a da to i ne znaju jer ovdje oduvijek vrijedi krilatica “moja kućica moja slobodica”, a to se poseb-

VARAŽDINU, Gajeva 5

za specijalne i progresivne naočalne leće

Slikarica Emilija Horvat, ujedno i aktivna članica Likovnog udruženja Čakovec (LUČ) i Likovne sekcije Udruge umirovljenika Čakovec, predstavlja svoj bogati umjetnički opus na izložbi “Potez kista u vremenu”, koja se održava do 27. srpnja u prostoru Caffe Bara Bedem u Čakovcu.

Izražen smisao za likovno izražavanje i kreativnost Emilija Horvat pokazivala je od najranijeg djetinjstva.

- Sklonost prema umjetnosti pokazala sam još u osnovnoj školi. Puno sam crtala, bila u likovnoj grupi i jednostavno sam to voljela. Međutim, kad dođu srednja škola, faks, posao i obitelj, kreativnost malo stane, rekla je Emilija na otvorenju svoje izložbe 13. srpnja.

Nakon čakovečke Gimnazije, u Varaždinu je završila Fakultet organizacije i informatike te je do 2010. godine gradila karijeru u području računovodstva i poslovnih �inancija. Tek je odlazak u mirovinu za Emiliju označio

Nakon karijere u financijama, čakovečka umjetnica Emilija Horvat u mirovini je pronašla potpunu kreativnu slobodu. Njezin bogati, petnaestogodišnji opus pun emocija i pejzaža možete razgledati u opuštenom ambijentu do kraja srpnja

povratak slikarstvu, u kojem danas pronalazi istinski prostor za osobnu slobodu i umjetničko izražavanje.

- Odlaskom u mirovinu, kada se oslobodilo vrijeme i kada bih ostala sama kod kuće dok drugi rade, ponovno sam se okrenula slikanju, rekla je Emilija.

Emocije u djelima

Djela Emilije Horvat obilježava raznolikost motiva i izraza u kojima se isprepliću živopisni pejzaži, mrtva priroda, povijesni motivi,

apstraktne forme te portreti. Emocija čini samu srž njezina stvaralaštva, a kroz svoje radove nastoji prenijeti atmosferu i ljepotu svakodnevnoga trenutka.

- Danas stvaram ono što vidim u prirodi i što mi zapne za oko. Ono što me privuče, to pokušam prenijeti na platno, rekla je Emilija.

Njezin stvaralački rad obuhvaća različite tehnike: od ulja na platnu, akrila i akvarela, pa sve do suhog pastela i ugljena. Kroz motive prirode i svakodnevice, Emilija na

KOD MLINARSKE kuće u Žabniku

platno prenosi pro�injenost i sklad boja, dok razigranim tonovima i bogatim nijansama stvara autentičan vizualni doživljaj koji ostavlja trajan dojam.

“Potez kista u vremenu”

Ova izložba svjedoči o plodnom petnaestogodišnjem stvaralaštvu koje obogaćuje kulturnu scenu Međimurja, pružajući posjetiteljima izvrsnu priliku da njezine radove dožive u opuštenom ambijentu Caffe Bara Bedem.

Sveti Martin na Muri postaje antički Halicanum

Jeste li se ikada zapitali kako je izgledao raskošni život u doba moćnog Rimskog Carstva? Odgovor donosi ovogodišnji Halicanumfest, koji će u subotu, 18. srpnja, s početkom u 18 sati, prostor kod Mlinarske kuće u Žabniku pretvoriti u antički Halicanum. U sklopu popularnog Svetomartinskog ljeta, posjetitelje očekuje spektakularan spoj povijesti, obiteljskih radionica, uzbudljivih borbi i vrhunske eno-gastronomske ponude Međimurja. Program započinje atraktivnim mimohodom Rimljana od SRD-a Čikov prema Mlinu na

Muri, nakon čega u 18:15 sati slijedi ples vestalki Plesnog studija Marti te postrojavanje legija. Od 18:45 sati posjetitelji mogu zakoračiti u Rimski kamp i otkriti tajne starih zanata, izrade oružja i streličarstva. Za najmlađe su pripremljene rimske igre, škola, modne i kulinarske radionice te besplatna škola jahanja uz konje Goričanec. Mirisi i okusi antike oživjet će kroz degustaciju rimskog kotlića te domaćih proizvoda lokalnih OPG-ova. Posebna atrakcija bit će kušanje vrhunskih vina s Međimurske vinske ceste na skeli,

što pruža jedinstven i romantičan doživljaj na rijeci Muri. Središnji spektakl večeri počinje u 20:30 sati dolaskom rimskog cara i carice u pratnji senatora. Publika će uživati u napetim gladijatorskim borbama, prinosu darova bogu Jupiteru te atraktivnom vatrenom spektaklu (Fireshow). Ova uzbudljiva rimska avantura završit će u veselom tonu od 21:15 sati uz jedinstveni nastup Rimskog tamburaškog sastava ZRIN. Dođite u Žabnik, proživite duh pravog rimskog hedonizma i osjetite čaroliju starog Rima uz pregršt zabave za cijelu obitelj! (sh)

IZLOŽBA “POTEZ KISTA U VREMENU” održava se do 27. srpnja

Slika koja je bila izložena na izložbi “Potez kista u vremenu”

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA

OŠ Sveta Marija

1.a, razrednik:

Damir Kos

Odlični učenici: Eva Blažinčić, Thomas Carević, David Golubić, Eva Kvakan, Klara Kvakan, Petra Kvakan, Kaja Mandlin, Tjaša Mandlin, Zita Pongrac, Klara Strmečki, Bruno Vadlja

1.b,razrednica:

Nataša Nenadović

Odlični učenici: Lara Herc, Erik Herman, Franciska Igrec

2.a, razrednica:

Marija Bobić

Odlični učenici: Franjo Frančić, Oliver Hunjadi, Nika Jambrešić, Vito Jambrešić, Borna Kvakan, Jakov Kvakan, Dino Šprah

2.b, razrednica: Dijana Kolac

Odličan učenik: Josip Igrec

3.a, razrednica: Biserka Poljak

Odlični učenici: Julija Frančić, Leon Košak, Matej Kuzmić, Rajna Marđetko, Nikolina Pavčec, Teo Pavlic, Luka Peter, Leona Pintar, Una Tilošanec, Iris Žižek

3.b, razrednica: Dijana Kolac

Odlični učenici: Anja Igrec, Mija Igrec, Franka Orehovec, Tonka Panić

4.a, razrednica:

Renata Šalković

Odlični učenici: Martin Cvijović, Patrik Kvakan, Doris Frančić, Ena Kanižaj, Matej Šprah, Erik Vadlja

5. razred, razrednica: Paula Dvorski Vilaj

Odlični učenici: Marta Bartolić, Rafael Bartolić, Josip Grivec, Lorena Kanižaj, Simon Kopasić, Tin Orehovec, Gita Orehovec Širola

6. razred, razrednica:

Dunja Oreški

Odlični učenici: Sofija Frančić, David Jambrešić, Julia Kopasić, Rebeka Mihalac, Lana Peter, Leonard Pongrac, Ervin Žižek

7. razred, razrednica: Marta Stella

Odlični učenici: Mateja Bartolić, Ian Frančić, Cris Mustač, Hana Orehovec, Ivan Peter, Karla Peter

8. razred, razrednica:

Lidija Kutnjak

Odlični učenici: Fran Fundak, Dominik Horvat, Ema Peter, Mia Vadas, Marsel Švenda

OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec

1.a, Razrednica: Jasminka Mesarić

Odlični učenici: Ena Andrašec, Roko Blagus, Ines Brezovački, Nika Car, Evan Gerić, Dea Grabar, Evelina Kocijan, Matej

Kolar, Aron Ljušaj, David Mezga, Hana Preložnjak, Viktor Škvorc, Marko Šušković, Bea Trupković

1.b, Razrednica: Snježana Blagus

Odlični učenici: Samuel Bais, Deni Baksa, Stela Belić, Alijana Bočkaj, Tin Brežnjak, Lorena Damiš, Leon Klarić, Kaja Lajtman, Lori Mlinarec, Amal Muhadžić, Hana Petek, Karlo Šartaj, Ian Topličanec, Katja Zemljić

2.a, Razrednica: Nataša Toplek Veseli Odlični učenici: Bobičanec Marla, Bralić Jana, Cirkvenčić Julija, Gačić Pavel, Hoblaj Emil, Horvat Tonka, Jakopec Luka, Kerman Franka, Kirić Erin, Novak Fran, Novak Fran, Novak Ivan, Panić Jakov, Sanjković Franka, Tkalec Magdalena, Vidović Liam, Zadravec Filip, Zvošec Amalia

3.a, Razrednica: Radojka Oreški, Jelena Šafarić Odlični učenici: Nikša Andrašec, Vito Bubek, Žan Holetić, Edo Kos, Elena Smiljanec, Sofija Taradi, Tia Topličanec, Korina Vidović

3.b, Razrednica: Vesna Golub Odlični učenici: Mia Andrašec, Vito Crnčec, Erik Goričanec, Karla Krnjak, Lana Martinjak, Jona Novak, Franka Posavec, Teo Posavec, Ena Šafarić, Hana Trojko, Vito Vidović, Neva Zadravec, Greta Zemljić

4.a, Razrednica: Gordana Magdalenić Odlični učenici: Aurelije Bočkaj, Judita Cirkvenčić, Magdalena Hadela, Jakov Heric, Vito Novak, Noa Panić, Mila Pintarić, May Šopar, David Vidović

4.b, Razrednica: Ladislava Šestak-Horvat Odlični učenici: David Bais, Dora Brezovački, Marko Horvat, Jakša Jambrović, Franka Krnjak, Frida Lisjak, Liam Mlinarec, Fran Krsto Novak, Martin Novak

5.a, Razrednica: Mateja Belić Odlični učenici: Leon Gašparić, Lovro Labazan, Ivan Lukić, Miha Palfi, Ena Senčar, Jakov Trojko

5.b, Razrednica: Anamarija Režek Odlični učenici: Vinko Abramović, Lara Hlapčić, Emili Kraljić, Noa Malnar, Nikola Šimunić, Lejna Štampar, Niko Turk, Dominik Veseli

5.c, Razrednica: Maja Matotek

Odlični učenici: Franka Ban, Hana Dobranić, Mirta Levatić, Jakov Lisjak, Rubi Lisjak, Eva Petković, Jona Pokrivač, Ida Zadravec

6.a, Razrednica: Ines Ceilinger Odlični učenici: Lejla Begović, Lea Bralić, Dorotea Čurin, Roko Dobranić, Tibor Kraljić, Niko

Križarić, Mia Munđar, Dora Radiković, Kaja Šoštarić, Hana Trstenjak

6.b, Razrednica: Marijeta Stevanović

Odlični učenici: Stela Borovec, Sara Čanadi, Nera Horvat, Jakov Jakopec, Matej Kiš, Vito Rambrot, Paula Sklepić, Korina Zemljić

7.a, Razrednik: Siniša Premužić Odlični učenici: Dora Kovačić, Roko Juras, Mia Šafarić, Ema Veseli

7.b, Razrednica: Valentina Miller Odlični učenici: David Čerepinko, Jana Hlapčić, Matej Horvat, Filip Kocijan, Sara Križarić, Lucija Kvakan, Mila Lesar, Bella Levačić, Denis Petković, Nela Rojko

7.c, Razrednica: Mihaela Novak

Odlični učenici: Leona Heric, Dora Labazan, Erin Pintarić, Patrik Sekačić, Roko Škvorc, Iva Tasić, Leona Tasić, Vili Zemljić

8.a, Razrednik: Ivana Matulin

Odlični učenici: Hajdarović Janko, Končić Neo, Reich Lucijan, Šalja Franka, Vidović Lea

8.b, Razrednica: Valentina Cirkvenčić

Odlični učenici: Hrvoje Levatić, Elena Malnar, Jona Markov, Zita Pokrivač, Neo Varga

8.c, Razrednica: Marija Grabant

Odlični učenici: Matija Krištofić, Ana Lukić, Klara Pongrac

PŠ Mačkovec

1. razred, Razrednica: Karmen Vranović

Odlični učenici: Balog Maksim, Dobranić Nola, Dobranić Sven, Koren Sia, Kovačić Dora, Lesar Karla, Ratajec Vilim, Sakač Erik, Toplek Jakov, Žižek Ivona

2. razred, Razrednica: Ivana Horvat

Odlični učenici: David Deban, Monika Tomašić, Dominik Zobić

3. razred, Razrednica: Senka Saško

Odlični učenici: Koroš Katarina, Novak Abel, Pomor David, Povodnja Tin, Ratajec Grga, Šajnović Iva Rosa, Toplek Ivor, Vrbanec Matija

4. razred, Razrednica: Lana Topličanec-Horvat

Odlični učenici: Magda Božić, Lena Gregurić, Noemi Hošnjak, Vida Jalšovec, Tonka Krištofić, Noel Marković, Abel Mikolaj, Fran Moharić, Leon Posavec, Eva Šardi

Žiškovec

1./2. razred, Razrednica: Martina Moharić

Odlični učenici: Jakopić Oliver, Kolac Ivan, Kovačić Tommy,

Munđar Tessa, Sedlar Mirta, Sedlar Simon, Šafarić Fran, Malašić Pia, Mikolaj David, Tkalčec Sara, Vrbanec Arian

3./4. razred, Razrednica: Ruža Golić

Odlični učenici: Anela Grabar, Sven Kraljić, Marin Pokopec, Liam Božić, Franko Jakopić, Nika Todorović, Iva Toplek, Mia Trstenjak, Hana Turk

Umjetnička škola MiroslavČakovecMagdalenić

Osnovna glazbena školaMatična škola Čakovec

1. razred, razrednik: Florijan Djerdji, mag. mus. Odlični učenici: Teodor Baksa, Bruna Barić, Sofija Barić, Samuel Bernat, Aurelije Bočkaj, Marko Drakulić, Luka Đunđek, Mathias Govedić, Mirta Gradišer, Žan Holetić, Lorena Jugović, Ruta Jurišić, Nika Karničnik, Sara Kodba, Hana Kralj, Karla Krnjak, Roko Ladić, Lara Lesjak, Amelia Makar, Marko Marić, Jošua Martinčević, Mia Mikac, Eva Ovčar, Isabela Paman, Giada Pandolfini, Leonie Peter, Eva Pivčević, Patrik Plaftak, Ena Pojer, Leona Posavec, Marta Soldo, Jakov Srša, Lucija Šimunić, Leoni Špicar, Matej Tkalec, Franka Tomašić, Filip Trabe Baranašić, Hrvoje Trabe Baranašić, Greta Valpatić, Patricija Vincetić, Nea Vinko, Greta Vinković Gačal, Mia Zdolec

2. razred, razrednica: Zrinka Novak, mag. mus. Odlični učenici: David Bais, Jakov Bistrović, Tena Bogdan, Stela Borovec, Iva Cerovec, Tian Čižmešija, Lana Dodlek, Pia Dužić, Adam Fernandez Polanec, Mateo Hajdarović, Ira Horvat, Kaja Horvat, Freja Kokić, Eva Kolarić, Leon Kovač, Inka Kovačić, Jakov Miljančić, Mihael Murk, Maša Obadić, Ana Pintarić, Mura Plačko, Vito Plechinger, Franka Pranjić, Tian Pustić Varšić, Maksim Rok, Rino Sabolek, Lora Sečan, Ena Senčar, Oliver Sršan, Rahela Tomšić, Erik Vadlja, Tomi Vrbanec, Benjamin Vuković, Noa Vuković, Mirta Živković

3. razred, razrednica: Vedrana Fabac, mag. mus. Odlični učenici: Beata Bakoš, Kristina Bernat, Magdalena Bogdan, Klara Borković, Stela Borovec, Mia Bratuša, Erin Debelec, Karlo Furdi, Sara Grabant, Jakov, Jančec, Amalija Jeđud, Miron Jeđud, Filip Jocić, Anastazija Košir, David Krznar, Teo Lepen, Laura Lovrec, Rahela Mesarić, Lota Modlic, Eva Petković, Ivona Požgaj, Kaja Srpak, Luna Šarić

4. razred, razrednik: Davor Žličar, prof. Odlični učenici: Elena Barić, Viktor Barić, Lena Ciglarić, Gita Galović, Mirta Grubić, Matija

Igrec, Leon Ivanušić, Dina Janeš, Maša Kvakan, Patrik Martinjak, Ivan Mikulaj, Toma Palašek, Mia Pavlic, Ela Šantl, Franka Šimunić, Julija Tkalec, Greta Zamuda, Korina Zemljić, Ela Zoričić

5. razred, razrednik: Igor Hrustek, prof. Odlični učenici: Gabriela Bernat, Ena Borlinić, Leda Borlinić, Maja Borlinić, Zoran Drakulić, Marvin Filipan, Mila Fodor, Matija Horvat, Roko Kokić, Mojsije Kovačević, Rea Kovačić, Leon Kuzma, Mia Munđar, Mia Nedeljko, Hermina Ostoja, Petar Pasarić, Dora Perčić, Tena Petrinović, Vita Varga, Luka Vuković

6. razred, razrednica: Vesna Tota, prof. Odlični učenici: Petar Borković, Janko Hajdarović, Eva Horvat, Rina Hranjec, Oliver Moharić, Emerik Novak, Klara Pongrac, Lucijan Reich, Ana Šlezak, Vjera Šlezak, Jakov Tarandek

Osnovna glazbena škola – Područni odjel Prelog

1. razred, Razrednica:

Mateja Turčić, mag. mus.

Odlični učenici: Petra Jasnić, Lucija Mikec, Sofia Radović, Bruna Vuk

2. razred, Razrednica:

Mateja Turčić, mag. mus.

Odlični učenici: Maša Cimerman, Martin Cvijović, Pavla Grabant, Leda Vuk, Marija Zadravec

3. razred, Razrednica:

Mateja Turčić, mag. mus.

Odlični učenici: Ana Bermanec, Janja Hižman

4. razred, Razrednica: Mateja Turčić, mag. mus.

Odlični učenici: Alisa Bađari, Pavla Posavec, Ognjen Žegarac

6. razred, Razrednica:

Mateja Turčić, mag. mus.

Odlični učenici: Lovro Bermanec, Magdalena Štefok

Osnovna glazbena škola – Područni odjel Mursko Središće

1. razred, Razrednica: Stella Cimerman, mag. mus.

Odlični učenici: David Korunić, Matilda Marčec, Marta Zamuda, Samuel Zamuda

2. razred, Razrednica:

Stella Cimerman, mag. mus.

Odličan učenik: Bartol Franjo

3. razred, Razrednica:

Stella Cimerman, mag. mus.

Odlični učenici: Dorotea Babić, Lana Strnad

4. razred, Razrednica: Stella Cimerman, mag. mus. Odlični učenici: Petar Goričanec, Adam Strojko, Franka Živko

5. razred, Razrednica: Stella Cimerman, mag. mus. Odlična učenica: Vanja Varga

6. razred, Razrednica: Stella Cimerman, mag. mus. Odlični učenici: Filip Franjo, Ema Šafarić, Klara Štumberger

Osnovna glazbena škola - Područni odjel Donji Kraljevec

1. razred, Razrednik: Igor Hrustek, prof. Odlični učenici: Grgur Čičko, Ana Križanec, Roza Tota

2. razred, Razrednik: Igor Hrustek, prof. Odlični učenici: Iva Dominik, Julijan Slaviček

3. razred, Razrednik: Igor Hrustek, prof. Odlični učenici: Lara Fajić, Ivan Patafta, Vida Tota

4. razred, Razrednik: Igor Hrustek, prof. Odlični učenici: Lukas Blažeka, Toma Blažeka, Marta Dominik, Leon Križaj, Mihael Siladi, Krsto Vlašić

6. razred, Razrednik: Igor Hrustek, prof. Odlični učenici: Dominik Dominik

Osnovna škola klasičnogČakovecbaleta

1. razred, Razrednica: Mateja Mihaljević, plesač klasičnog baleta Odlična učenica: Kiara Kanižaj

2. razred, Razrednica: Mateja Mihaljević, plesač klasičnog baleta Odlični učenici: Muna Pavleković, Jona Purić

3. razred, Razrednica: Mateja Mihaljević, plesač klasičnog baleta Odlična učenica: Lota Lebar

4. razred, Razrednica: Mateja Mihaljević, plesač klasičnog baleta Odlična učenica: Anita Sabolić

STIGLA JE REAKCIJA IZ GRADA ČAKOVCA na tekst “Neka ga ruše, ali ne o mom trošku”

Grad nema ništa protiv mosta, ali…

Poštovani, Na temelju informacija objavljenih u tekstu novinarke

Vlaste Vugrinec, str. 12., Međimurske novine, br. 1608, od 10. srpnja 2026. godine, pod nazivom „Neka ga ruše, ali ne o mom trošku“, smatramo važnim javnost upoznati s činjenicama vezanim uz most postavljen u Perivoju Zrinskih na ulazu u kompleks Starog grada Čakovca.

Most je postavljen 2024. godine kao rezultat suradnje Damira Klaića i Muzeja Međimurja Čakovec. Grad Čakovec je na temelju mišljenja nadležnih službi (Konzervatorskog zavoda i javne ustanove „Međimurska priroda) tvrtki „Bast-art“ j.d.o.o. iz Vučetinca, kojoj je g. Klaić direktor, dao privremeno rješenje o korištenju dijela javne površine u Perivoju Zrinskih za postavljanje konceptualno umjetničke instalacije „Most“. Zbog činjenice da se radi o zaštićenom prostoru u kojem građevinski zahvati nisu dopušteni, davanje privremenog rješenja bilo je jedino moguće. Grad Čakovec je nakon toga s Muzejom Međimurja Čakovec sklopio Sporazum o privremenom korištenju dijela javne površine na dijelu parka Perivoj Zrinski. Privremeno pravo korištenja dano je na rok od 2 godine, koji je istekao početkom ovog lipnja. Instalaciju je nakon isteka roka korištenja javne površine potrebno ukloniti, a površinu na kojoj se nalazila vratiti u prvobitno stanje.

Klaić je neuspješno pokušavao riješiti vlasničke odnose nad instalacijom s Muzejom Međimurja Čakovec, u suradnji s kojim je i postavio instalaciju, a na prodaju ju je ponudio i Gradu Čakovcu. Zbog ponuđene izuzetno visoke cijene, prijedlog nismo prihvatili.

Nakon te ponude g. Klaić niti Muzej Međimurja Čakovec o ovom predmetu više nisu kontaktirali Grad. O međusobnim odnosima g. Klaića, odnosno Bast-arta j.d.o.o. i Muzeja Međimurja Čakovec morate pitati njih.

Ne stoji tvrdnja da Grad Čakovec „već dulje vrijeme koristi most za vlastite, promidžbene aktivnosti bez poštivanja njegovih autorskih prava“. Niti jedan službeni događaj koje je organizirao Grad nije održan u blizini instalacije niti je ona korištena u promidžbene aktivnosti Grada Čakovca.

Ne stoji navedena tvrdnja da „gradonačelnica želi srušiti most“. Gradske službe u sklopu redovnog posla kontroliraju provedbu odluka, pa tako i spomenutog Rješenja o privremenom korištenju javne površine.

I na kraju, Grad Čakovec nema ništa protiv ostanka mosta ako je to na temelju propisa i odluka moguće, no sigurno ne za ponuđenu cijenu, s obzirom na to da je njegovo postavljanje u cijelosti platio Muzej Međimurja Čakovec.

S poštovanjem, Grad Čakovec

RIZNICA MEĐIMURJA predstavila vodič na engleskom jeziku

Vodič je otvorio vrata cijelome svijetu

Povodom pete obljetnice Riznice Međimurja, u Multimedijalnoj dvorani 9. srpnja predstavljen je novi vodič kroz muzej na engleskom jeziku. Predstavljanju su, uz brojne uzvanike, prisustvovali međimurski župan Matija Posavec te ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan. Novi vodič autorsko je djelo muzejskih savjetnica Ane Šestak i Janje Kovač, dok su za prijevod na engleski zaslužne Marina Tomas i Dunja Horvat Weitner. Nakon uvodnih riječi voditeljice promidžbe i marketinga Anamarije Horvat Šantl, okupljenima se obratila ravnateljica.

- Izuzetno sam ponosna što smo napravili ovaj korak naprijed i dodatno se otvorili

ODRŽANA SJEDNICA čakovečkog gradskog vijeća

Korekcija proračuna zbog investicijskog ciklusa

- S obzirom na brojne javne nabave i potpisane ugovore koje smo započeli već u 2026. godini, prisutna je korekcija samog proračuna, posebno zbog investicija koje će se događati i u 2027., kaže gradonačelnica

Piše: Vlasta Vugrinec

Pred vijećnicima Gradskog vijeća Grada Čakovca našao se opsežan dnevni red sjednice, u čijem su fokusu bile izmjene i dopune proračuna za 2026. godinu, osiguravanje uvjeta za produženi boravak učenika u novoj školskoj godini te odluke o su�inanciranju predškolskog odgoja.

Proračunske korekcije zbog velikih projekata

Rebalansom proračuna ukupni prihodi i primici povećavaju se za 1,49 milijuna eura, dok se rashodi i izdaci smanjuju za 3,78 milijuna eura. U proračun je pritom uključen i stvarno ostvareni rezultat poslovanja iz 2025. godine, odnosno manjak od 4,03 milijuna eura. Kako je pojašnjeno, najveći dio tog iznosa posljedica je metodoloških promjena u proračunskom računovodstvu, evidentiranja rashoda za plaće te različite dinamike ostvarivanja prihoda namijenjenih �inanciranju kapitalnih investicija.

Obrazlažući rebalans gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini istaknula je kako su izmjene tehničke i razvojne prirode, ponajviše uvjetovane ugovorima i radovima čija se realizacija proteže na iduće razdoblje.

Riječ je o kapitalnim društvenim investicijama koje će dugoročno riješiti infrastrukturne potrebe čakovečkih obitelji:

- Radi se o velikim i važnim investicijama za grad Čakovec, a to su dogradnje svih naših škola, izgradnja Područne škole Sjever te novog vrtića u Totovcu. Završetak tih radova očekujemo u 2027. godini, dodala je. Posebno je istaknula važnost odgovornog upravljanja gradskim novcem, što je potvrdila i neovisna institucija.

- Napokon smo dobili pozitivno mišljenje Državne revizije za �inancijsko vođenje Grada za prošlu godinu, što je jasan dokaz našeg odgovornog upravljanja javnim novcem, pohvalila se.

Cijena produženog boravka za roditelje ostaje ista

Jedna od ključnih odluka odnosila se na nastavak programa produženog boravka u čakovečkim osnovnim školama.

na rješenja. Program će se provoditi u svim osnovnim školama na području grada, izuzev OŠ Kuršanec.

Nastavno na to, Grad nastavlja sa su�inanciranjem nabavke radnih bilježnica i drugih obrazovnih materijala za osnovnoškolce. Tako je za učenike od 1. do 3. razreda osnovne škole osigurao 40 eura, za one u 4. razredu 60 eura, dok učenici viših razreda gdje su i potrebe za radnim materijalima najveće 80 eura po djetetu.

- Princip isplate ostaje potpuno isti kao i svih prethodnih godina. Roditelji samostalno kupuju potrebne radne bilježnice, a jedini dokaz koji moraju priložiti za ostvarivanje refundacije jest račun. Nakon što račun predaju u tajništvo škole koju njihovo dijete pohađa, Grad će im isplatiti predviđeni iznos na tekući račun, objasnila je gradonačelnica.

Tko je kome “omiljena buhtla”

Lovro Horvat, tzv. omiljena buhtla gradonačelnice

interesa, otkrivši da je istovremeno primao naknade kao zamjenik predsjednika Gradskog vijeća i član vijeća mjesnog odbora Novo Selo Rok. Horvat je propust priznao i najavio povrat nepripadajućeg novca u gradsku blagajnu.

posjetiteljima iz cijeloga svijeta, poručila je ravnateljica. Vodič posjetitelje vodi kroz dva stalna postava: “Minijature”, posvećen zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrima, vjerovanjima i predajama Međimurja, te “Stoljeća utvrde”, koji prikazuje povijesni razvoj čakovečke utvrde, obrambenog sustava i život u Starom gradu kroz stoljeća. Autorice su istaknule kako je peta obljetnica Riznice bila idealan povod za tiskanje i službenu objavu vodiča na engleskom jeziku te su pohvalile izvrsnu suradnju s prevoditeljicama. Projekt je pohvalio i župan te napomenuo kako je Riznica muzej s istinskom dušom koju može prepoznati svaki pravi ljubitelj umjetnosti i kulture. (jo)

- S obzirom na brojne javne nabave i potpisane ugovore koje smo započeli već u 2026. godini, prisutna je korekcija samog proračuna, posebno zbog investicija koje će se događati i u 2027. godini. Tu prvenstveno mislimo na projekte koji su su�inancirani iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), pojasnila je gradonačelnica.

- Ono što je najvažnije za roditelje je da će i u narednoj školskoj godini imati istu cijenu koštanja produženog boravka kao i do sada. Grad će za tu namjenu izdvojiti nešto više od 375.000 eura, rekla je gradonačelnica, dodajući kako se u školskim godinama 2028./2029. planira završetak opremanja svih škola, nakon čega više neće biti potrebe za produženim boravkom.

Ove godine interes za produženim boravkom iskazalo je 249 roditelja učenika prvih i drugih razreda, i svi su dobili pozitiv-

Aktualni sat obilježio je oštar verbalni dvoboj gradonačelnice Ljerke Cividini i oporbenog vijećnika Lovra Horvata, koji je započeo raspravom o transparentnosti, a završio optužbama za sukob interesa i neobičnom metaforom.

Sve je pokrenulo Horvatovo pitanje o očitovanju Ministarstva pravosuđa o preustroju gradske uprave, pri čemu je optužio vlast za prešućivanje dokumenata. Cividini je to oštro odbacila, istaknuvši da je riječ o uputama na koje će odgovoriti stručne službe te da u ovom trenutku nema potrebe za izmjenama. Gradonačelnica je potom Horvata prozvala za licemjerje i neprijavljeni sukob

Čakovec je siguran grad

Sjednicu su “otvorili” predstavnici Policijske uprave međimurske koji su bili pozvani kako bi vijećnicima predstavili službene informacije o pucnjavi koja se dogodila 4. srpnja u samom središtu Čakovca te iznijeli podatke o općem stanju sigurnosti. Glasnogovornik PUM-a Radovan Gačal naglasio je

kako je riječ o izoliranom incidentu i obračunu osoba iz kriminalnog miljea, a ne o nasumičnom napadu, pa građani nisu bili u opasnosti. U pucnjavi na parkiralištu ugostiteljskog objekta ozlijeđena su dvojica muškaraca – 22-godišnjak je zadobio teške ozljede, dok je 28-godišnjak lakše ozlijeđen. Opsežnom

istragom utvrđeno je da je osumnjičenik pobjegao prema Sloveniji, no policijski su ga službenici operativnim metodama uvjerili na predaju. Osumnjičeniku je određen istražni zatvor, dok se potraga za oružjem nastavlja. Načelnik Policijske postaje Čakovec Krešimir Jurčević istaknuo je da je

- Točno je, napravljen je jedan propust. Ja nisam gledao odluku. Veliki čovjek zna priznati grijehe, izjavio je Horvat.

Dok je Cividini raspravu zaključila porukom da nema govora o prepuštanju vlasti - Grad Čakovec u svojoj povijesti nije imao toliko investicija koliko ima danas. Nijedan gradonačelnik nije ulagao u grad toliko koliko se ulaže danas, tako da nema potrebe da vam prepustimo ovaj grad ni u jednom trenutku, zaključila je Cividini. Horvat je tenzije na kraju spustio u polušaljivom tonu, zaključivši kako je on očito gradonačelnici „omiljena buhtla“.

opće stanje sigurnosti u gradu povoljno i stabilno. Iako ovakvi incidenti narušavaju subjektivni osjećaj sigurnosti, Jurčević je statističkim podacima potvrdio da je stopa kriminaliteta posljednjih godina ujednačena, a razriješenost slučajeva vrlo visoka, oko 70 %.

GULEŠIJADA u Palovcu

Guleši su fini bili, a Palofčanci veseli

Organizator je za sve natjecateljske ekipe osigurao meso i luk, a u pripremi gulaša sudjelovalo je sedam ekipa. Svaka je u kotlić unijela svoj recept, tajni sastojak i puno dobre volje, pa nije nedostajalo ni prijateljskog nadmetanja ni smijeha

Piše: Aleksandra Sklepić

U sklopu obilježavanja Dana sela Palovec, koji su se ove godine održavali u petak i subotu, 10. i 11. srpnja, na igralištu NK Dinamo Palovec u subotu poslijepodne održana je tradicionalna Gulešijada. Uz brojna sportska događanja i sadržaje za sve generacije, upravo je Gulešijada bila jedna od najatraktivnijih manifestacija. Organizator je za sve natjecateljske ekipe osigurao meso i luk, a u pripremi gulaša sudjelovalo je sedam ekipa. Svaka je u kotlić unijela svoj recept, tajni sastojak i puno dobre volje, pa nije nedostajalo ni prijateljskog nadmetanja ni smijeha. Nakon što je stručno povjerenstvo koji su činili Josip Martan, Kruno Tkalčec, Snježana Hatlak, Renato Maurović i Goran Vugrinec kušalo svih

sedam gulaša, proglašeni su najbolji. Prvo mjesto osvojila je ekipa Termo Baxa, drugo mjesto pripalo je SRD-u Linjak, dok je treće mjesto zauzeo DVD Palovec. Valja istaknuti kako su svi pripremljeni gulaši bili izvrsni, a nijanse su odlučivale o konačnom poretku. Posjetitelji su mogli uživati u bogatoj gastronomskoj ponudi jer su gulaš i piće bili dostupni svima, što je dodatno doprinijelo ugodnoj i opuštenoj atmosferi. No, vrijednost ovakvih događanja ne mjeri se samo osvojenim nagradama. Gulešijada je još jednom pokazala koliko su zajedništvo, međusobno druženje i ljubav prema rodnom mjestu važni za očuvanje života na selu. Upravo kroz ovakve susrete njeguju se prijateljstva, povezuju generacije i stvaraju uspomene

Pobjedu su odnijeli članovi ekipe TERMO BAXA: Terezija Purgar, Valentina Žulić, Darko Žulić, Ivan Baksa i Anamarija Baksa

Dečki iz SRD "Linjak" osvojili su drugo mjesto sa svojim Kontoškim gulašom: Velimir Medvedec, Filip Sklepić, Željko Sušec, Nenad Nađ i Danijel Čalopek

KONCERT RIZNICI Međimurja na dar

koje ostaju dugo nakon što se ugase vatre ispod kotlića. Lijepo druženje, ugodna atmosfera, miris domaćeg gulaša i mnoštvo nasmijanih lica obilježili su ovogodišnju Gulešijadu u Palovcu. Još jednom potvrđeno je da su upravo ljudi, njihova srdačnost i spremnost na zajedničko druženje najveće bogatstvo svakog sela te razlog zbog kojeg se Dani sela iz godine u godinu s nestrpljenjem iščekuju.

Sela na Dravi

FARMFEST - Festival kršćanske kulture u Polevama

Ljetni doživljaj uz glazbu, društvo, umjetnost i duhovnost

FarmFest - Festival Kršćanske Kulture u Polevama (Međimurje) održava se već nekoliko godina u srpnju, a ove je godine trajao 09. do 12. srpnja. Dobro nam poznata i prepoznatljiva atmosfera FarmFesta okupila je sve generacije koje žele provesti ljeto uz vrhunsku glazbu, društvo, umjetnost i duhovnost.

Festival je osmišljen kroz četiri dana događanja i raznoliki glazbeni program. Među imenima koja su nastupila na festivalu nalaze se Sowas, 108i, Big Band Čakovec, Dodger Artfool, Fičfiriči, Franko Cetinić, FarmFest House Band, Vedar Urlik i Ivan Judaš. Na pozornici se u protekla tri dana i danas izmjenjuju žanrovi od popa do punka, a energija i atmosfera zagarantirani su svakim nastupom.

Festival je nudio i bogat umjetnički program kao što su slikarska radionica likovnog umjetnika Vedrana

Urličića iz Omiša zanimljiva radionica sviranja handpana koju je vodio Ivan Judaš, te radionica ukrašavanja keramike u vodstvu Ivanke Vrbanec iz obrta Atelier Vrbanec. Svako jutro tradicionalno je započelo bogoslužjem u prirodi uz glazbu FarmFest House benda i gostujuće kantautore duhovne glazbe. Poruke nadahnuća donosi Johannes Müller. Dnevne aktivnosti bile su najzanimljivije ljubiteljima odmora: opuštanje na dekama i ležaljkama u hladu, večernje druženje uz logorsku vatru i uživanje u prirodi. Nije festival ako nema kampiranja, zato je na livadi bio osiguran prostor za šatore. Za osvježenje su se pobrinuli Lepi Dečki Pivovara, a za fine zalogaje kuhar Roberto Vidović sa svojim timom. Odlična organizacija i sadržajne aktivnosti učinile su da i ovogodišnji FarmFest ostane zapamćen kao lijepa ljetna avantura u prirodi. (as)

OPĆINA NEDELIŠĆE

Riznica Međimurja proslavila je pet godina djelovanja velikim rođendanskim koncertom "Riznici Međimurja na dar", koji je u čarobnom ambijentu Staroga grada okupio brojne posjetitelje. Tamburaški orkestar HRT-a pod ravnanjem maestra Matije Fortune, uz soliste Tamaru Korunek Lesjak i Dominika Padarića, publici je priredio večer ispunjenu emocijama i vrhunskom tamburaškom glazbom. Posebno dojmljiva bila je izvedba pjesme "Ljubav se ne trži" u interpretaciji

Padarića. Bila mi je iznimna čast biti solist uz

Tamburaški orkestar HRT-a. Stajati pred prepunim gledalištem i pjevati pjesmu koja

nosi identitet našega kraja velika je privilegija. Hvala orkestru, maestru Matiji Fortuni, Riznici Međimurja, Muzeju Međimurja Čakovec,

kolegici Tamari Korunek Lesjak te publici koja je ovu večer učinila nezaboravnom, poručio je Padarić. (kk)

Šoping za školu bez stresa

Općina Nedelišće i u školskoj godini 2026./2027. nastavlja s mjerom sufinanciranja obrazovnih materijala za učenike osnovnih i srednjih škola s prebivalištem na području općine. Sredstva su namijenjena za bilježnice, torbe, radne bilježnice, pribor i sportsku opremu, a za srednjoškolce i za udžbenike. Roditelji osnovnoškolaca mogu ostvariti pravo na iznos do 50 eura, dok za srednjoškolce potpora

iznosi do 70 eura, temeljem podnesenog zahtjeva i računa. Ako se materijali već djelomično financiraju iz drugih izvora, Općina će nadoknaditi preostali iznos do utvrđenog maksimalnog limita. Zahtjevi se predaju osobno, poštom ili e-mailom na adresu nedelisce@ nedelisce.hr. Obrazac zahtjeva dostupan je na službenoj web stranici Općine Nedelišće.

Dominika

Solisti Tamara Korunek Lesjak i Dominik Padarić svojim su nastupima obilježili svečanu večer u Starom gradu

Volonteri i sudionici festivala: Patrik Jambrović iz Štrigove, Toni Babić iz Čakovca - jug, Ezra Horvat iz Pušćina i Sven Rešetar iz Novog

Ruben Horvat, Stjepan Horvat, Joel Horvat i Petar Horvat - dio organizacijskog tima Farmfest-a

ZASJEDALO JE OPĆINSKO

VIJEĆE Vratišinec

Raste cijena odvoza smeća

Na 7. sjednici Općinskog vijeća Općine Vratišinec, održanoj u utorak, 14. srpnja s početkom u 19.30 sati, vijećnici su raspravljali o nizu tema, među kojima su se posebno istaknule povećanje cijena odvoza komunalnog otpada te uvođenje nagrada za uspješne učenike, studente i mlade. Već prva točka dnevnog reda izazvala je raspravu. Naime, usvojena je nova odluka o cijenama javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Općine Vratišinec. Prema novoj odluci, cijena obvezne minimalne javne usluge za dvočlano kućanstvo povećava se s dosadašnjih 11,18 eura bez PDV-a na 14,94 eura bez PDV-a. Pružatelj usluge, tvrtka Murs-Ekom d.o.o., povećanje obrazlaže rastom troškova poslovanja i povećanjem plaća zaposlenika. Vijećnice Biserka Tarandek (SDP) i Jolanda Novak (SDP) izrazile su nezadovoljstvo poskupljenjem, no odluka je ipak usvojena s pet glasova za i dva protiv.

Vijeće je potom jednoglasno donijelo Odluku o dodjeli javnih priznanja Općine Vratišinec za 2026. godinu. Pečat Općine dobit će Draga Drk iz Gornjeg Kraljevca, pohvalnice Natalija Čeki iz Gornjeg Kraljevca,

ŠTRIGOVA

Nova

Ivan David, Adam Vugrinec, Lana Brezovački i Neli Brezovački iz Vratišinca, a zahvalnice KUD Dr. Vinko Žganec, Neven Varga, Jelena Dobranić, Dika štik d.o.o., Instalacije Tuksar d.o.o. i Mega drvo d.o.o.. Javna priznanja dodijelit će se na svečanoj sjednici Općinskog vijeća povodom obilježavanja Dana Općine. Tijekom rasprave o korištenju prostorija vijećnica Biserka Tarandek upozorila je kako ne vidi razlog da najam prostora NK Napredak u Gornjem Kraljevcu stoji 50 eura, dok je cijena najma prostora NK Sokol u Vratišincu 100 eura. Načelnik je odgovorio da je riječ o znatno manjem prostoru s manje sadržaja i rjeđim korištenjem. U sklopu aktualnog sata vijećnica Biserka Tarandek otvorila je i pitanje nedovoljne električne snage u ambulantama u Vratišincu. Istaknula je kako nakon uključivanja triju klima-uređaja dolazi do iskakanja osigurača i prekida napajanja električnom energijom, što otežava rad ambulanti, osobito tijekom ljetnih vrućina. Načelnik je odgovorio da je za povećanje priključne snage potrebno ishoditi suglasnost Elektre, a postupak traje više od 30 dana. (as)

kanalizacija spremna, rok za priključak dva mjeseca

Završena je izgradnja kanalizacijske mreže u naselju Štrigova te je sustav spreman za rad. Mještani se mogu priključiti od 1. srpnja 2026. godine. Rok za obvezno priključenje je dva mjeseca od ove obavijesti, nakon čega započinje naplata usluge javne odvodnje s pročišćavanjem. Iz Međimurskih voda napominju da je priključak namijenjen isključivo za fekalne otpadne vode, dok je spajanje oborinskih voda zabranjeno. Za sva pitanja i stručnu pomoć građani se mogu javiti Međimurskim vodama na brojeve 040/373-770 ili 0800 313 111. (sh)

Trag koji ostavimo u ljudima

Kada se ugasi jedan život i nastupi tišina, odjednom nestaje sva ona vanjska buka i žurba u kojoj svakodnevno živimo. Ono što ostaje iza čovjeka, kada se sve zbroji i oduzme, nikada nisu materijalne stvari. Nisu to novci koje je netko mukotrpno zaradio, niti nekretnine, titule ili statusni simboli koje je gomilao. Na kraju puta, sve te opipljive stvari gube svoju vrijednost i postaju potpuno nevažne.

Ono čega se stvarno sjećamo, ono što titra u grudima onih koji ostaju, jest otisak koji je taj čovjek ostavio u tuđim srcima. Sjećamo se kakav je doista bio kao osoba. Je li bio topao i blag, netko tko je donosio mir u prostoriju, ili je bio svadljiv, gnjevan i opterećen vlastitim nemirima? Sjećamo se onih sitnih, naizgled nevažnih trenutaka – jake, tople riječi utjehe kada je bilo najteže,

Piše: Jura Obadić

Šetnica svete Barbare u subotu, 11. srpnja, ugostila je peto izdanje Humanitarnog Street Workout Eventa, koje je ove godine, u organizaciji Street Workout Mure i uz potporu Grada Murskog Središća te Turističke zajednice područja “Mura i gorice“, donijelo vrhunsku sportsku napetost, sjajne rezultate i obaranje svjetskog rekorda. U tim kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima, Šetnica je bila mjesto okupljanja vrhunskih sportaša iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine te Slovačke.

Za brojne posjetitelje i same natjecatelje, među kojima su se našli državni i svjetski prvaci, bio je pripremljen bogat i atraktivan sportski program u kategorijama „Freestyle“, „Push“, „Pull“ te „Apsolutni pobjednik“. Cijeli je događaj, kako i samo ime manifestacije implicira, bio prožet humanitarnom notom. Naime, sredstva prikupljena tijekom sportskih nadmetanja namijenjena su za opremanje dječjih vrtića „Maslačak“ i „Pahuljica“ na području Murskoga Središća.

ili pak teške šutnje koja je udaljavala ljude.

Najdublje u pamćenje ostaje urezano koliko je tko bio suradljiv, spreman saslušati i pružiti ruku bez traženja išta zauzvrat. Sjećamo se svakog trenutka u kojem nam je taj čovjek pomogao, bilo da je riječ o velikim životnim osloncima ili o sitnim gestama pažnje koje su nam popravile dan. Ljudi možda zaborave što smo radili ili što

5.

Marko Stepić oborio svjetski rekord u ruskom zgibu

Trud i napor organizatora

Ono što se prije svega mora istaknuti jest golema energija uložena u pripremu cijelog događaja koji je okupio veliki broj posjetitelja, kao i brojne sportaše iz Hrvatske i drugih zemalja. Manifestacija, naime, ne bi bila izvediva bez iznimnog angažmana organizatora iz Street Workout Mure.

Tijekom napetih natjecanja u kojima su vrhunski sportaši demonstrirali snagu i �leksibilnost proizašlu iz godina mukotrpnoga rada, na jednak su način članovi Street Workout Mure, poput Daniela Dobranića i Nevena Bogdana, pokazali svoje umijeće vođenja i koordinacije cijelog projekta. Naravno, Daniel Dobranić i Neven Bogdan primali su potporu svojih kolega iz Street Workout Mure; Vanja Šte�ičar, Ivica Šte�ičar, Mateo Martinjaš te Edo Kočila bili su kamen oslonac za ovu dvojicu vođa.

Ta snaga organizacije posebice je došla do izražaja kada je krenulo uručivanje zahvalnica i potpora za suradnju i kolegijalnost kolegama iz drugih gradova i država,

istaknuvši važnost dugogodišnje podrške i zajedništva.

Oboren rekord i jedna ozljeda

Posebno mjesto u ovogodišnjem programu zauzeo je nastup „Apsolutnog pobjednika“ Marka Stepića iz Srbije, koji je postavio novi svjetski rekord u ruskom zgibu s dodatnim opterećenjem. Stepić je pred publikom uspješno izveo ovaj iznimno zahtjevan element s čak 45 kilograma dodatnog utega, čime je osigurao najupečatljiviji trenutak natjecanja.

No, tijekom ovih napetih sportskih nadmetanja u zgibovima, sklekovima, dipsevima i akrobacijama na šipkama, ozljede su se pokazale gotovo neizbježnima. Iako je riječ o iskusnom i iznimno sposobnom sportašu, Luka Šimić pretrpio je ozljedu tetive lijeve ruke, zbog čega je Daniel Dobranić promptno reagirao i pozvao hitnu pomoć. Nakon što mu je pružena medicinska skrb, Luka se s povezom na ruci ipak vratio na Šetnicu svete Barbare kako bi do kraja podržao svoje kolege i kolegice.

Sredstva prikupljena tijekom sportskih nadmetanja namijenjena su za opremanje dječjih vrtića „Maslačak“ i „Pahuljica“ na području Murskoga Središća

Spoj sporta i humanosti

Nakon dodjele nagrada za najbolja tri mjesta u kategorijama „Freestyle“, „Push“ te „Pull“, manifestacija je zaključena završnom točkom „Apsolutnog pobjednika“ Marka Stepića. U njoj je dodatno demonstrirao vlastitu �leksibilnost i rezultate godina teškoga rada, osiguravši tako veličanstven završetak projektu koji je okupio posjetitelje svih generacija u prepoznatljivom spoju sporta i humanosti te još jednom opravdao status jednog od najvažnijih ljetnih događaja u gradu.

smo posjedovali, ali nikada ne zaboravljaju kako su se uz nas osjećali. Ove su mi misli bolno bliske jer je upravo ovog tjedna umro moj djed. Na njegov sprovod došli su ljudi koje sam tada vidjela prvi put u životu, a kroz njihove sam priče saznala neke stvari o njemu koje uopće nisam znala. Došao je čovjek kojeg je moj djed svaki put pokupio autom kada bi

ga vidio kako pješice hoda cestom. Govor mu je održao čovjek kojemu je djed najviše pomogao kada mu je u ranoj mladosti umro otac, pruživši mu oslonac onda kada mu je bilo najteže. Gledajući te ljude, shvatila sam da je upravo to njegova prava, neuništiva ostavština. Trag koji nesebično ostavimo u tuđim životima. Takve stvari se ne zaboravljaju.

HUMANITARNI Street Workout Event u Murskom Središću

Marko Stepić

Daniel Dobranić

Piše: Sanja Heric E-mail:

INTERVJU POVODOM DANA OPĆINE ŠTRIGOVA s načelnikom Stanislavom Rebernikom

Novi vrtić je kruna mog

četrdesetgodišnjeg rada u obrazovanju

Dok se privode kraju višemilijunski infrastrukturni radovi u centru mjesta, a turistički adut “Sveti Jeronim” dobiva svoje obrise, štrigovski načelnik u otvorenom razgovoru otkriva s kojim se izazovima bori, zašto bi “najradije propao u zemlju” kada nema rješenja za vodu i kako ga suradnja s ljudima drži motiviranim i nakon pet mandata

Piše: Sanja Heric

- Na samom početku, kada se osvrnete iza sebe, na koji ste projekt iz prošle godine najponosniji, a što vam je u realizaciji zadalo najviše glavobolja?

- Bez ikakve sumnje, projekt koji mi je najdraži i koji je trenutno u punom jeku realizacije jest izgradnja novog dječjeg vrtića. S obzirom na to da sam u obrazovanju proveo punih 40 godina, ovaj projekt za mene ima i snažnu osobnu, emotivnu vrijednost. Cijeli svoj radni vijek bio sam usmjeren prema djeci i mladima, pa je logično da projekt koji je namijenjen našim najmlađim mještanima smatram krunom svog rada u općini. To je projekt koji smo kao Općina sustavno pripremali i provodili, a sigurno je da se najviše radujem onom trenutku kada prva djeca uđu u te nove, moderne prostore. Sam vrtić, osim što će riješiti dugogodišnji problem kapaciteta, bit će i arhitektonski izuzetno lijep, poseban i potpuno drugačiji od klasičnih građevina te namjene. Izgrađen je iza Doma kulture, na brijegu, i savršeno se uklapa u naš prepoznatljiv štrigovski krajolik.

- Kada možemo očekivati službeno otvorenje vrtića i koji će biti njegovi konačni kapaciteti?

- Vrlo je nezahvalno licitirati s točnim datumima u građevinarstvu, no naša su nastojanja i projekcije usmjerene prema listopadu ove godine. Radovi su u poodmakloj fazi, iako predstoji još dosta posla na �inom uređenju i opremanju. Što se tiče kapaciteta, novi će vrtić imati šest skupina – tri jasličke i tri vrtićke skupine, što je ukupno stotinu djece. To je standard koji bi u potpunosti trebao zadovoljiti trenutne potrebe Štrigove i okolice. Najsretniji sam što konačno više nećemo imati liste čekanja i apele roditelja koji nemaju kamo s djecom dok rade. Ako kroz nekoliko godina ti kapaciteti ponovno postanu tijesni, to će značiti da Štrigova raste i razvija se, a to bi bio najljepši mogući problem s kojim bismo se morali suočiti.

- Kolika je ukupna vrijednost ove investicije i kako je zatvorena �inancijska konstrukcija?

- Cijeli projekt će na kraju iznositi između četiri i četiri i pol milijuna eura. Financijska konstrukcija je bila iznimno za-

htjevna za općinu našeg proračunskog kapaciteta. Iz vanjskih izvora, uključujući europska i nacionalna sredstva, osigurali smo oko milijun i pol eura. Svu preostalu razliku, koja iznosi gotovo dvije trećine ukupne vrijednosti investicije, morali smo pokriti sami, uglavnom putem kreditnih zaduženja. To je ogroman �inancijski teret za Općinu Štrigova, no smatramo da je ulaganje u djecu i demografsku obnovu jedini ispravan put i investicija koja nema cijenu. - Uz vrtić, u Štrigovi se paralelno odvijaju i opsežni infrastrukturni radovi na kanalizacijskoj mreži. U kojoj je fazi taj projekt?

- Projekt kanalizacije u samom centru Štrigove, zajedno s izgradnjom modernog pročišćivača otpadnih voda, primiče se samom kraju. Postojeći sustav, koji datira još iz prošle države i bio je izgrađen od dotrajalih betonskih cijevi, praktički je potpuno propao pod utjecajem amonijaka. Imali smo česta ulegnuća asfalta pa je rekonstrukcija bila nužna. Ono što nas je dodatno opteretilo tijekom radova jest spoznaja da moramo hitno riješiti i sustav oborinske odvodnje u centru Štrigove, posebice na lokaciji kod državnog arhiva. Da to nismo učinili, voda bi ubrzo isprala podlogu ispod novog asfalta i dovela do propadanja cijele prometnice. Zato smo napravili kompletna snimanja i odlučili riješiti i taj problem prije konačnog asfaltiranja užeg centra.

- Kakvi su planovi za širenje odvodnje na ostala naselja u općini?

- Uspjeli smo produžiti kanalizacijski krak prema Jalšovcu za nekoliko kuća u blizini pročišćivača, što je uvod u zaseban projekt za to naselje. Sljedeći korak je rješavanje cijelog Jalšovca, a paralelno s tim u suradnji s Hrvatskim cestama i Hrvatskim vodama pripremamo projekt za Železnu Goru. Tamo nam je, uz kanalizaciju, ključna izgradnja pješačke staze koja nam je nužna radi sigurnosti pješaka i djece, jer je riječ o iznimno opasnoj i prometnoj dionici. Što se tiče ostalih, disperziranih naselja na našim brežuljcima, tamo je klasična kanalizacija tehnički i �inancijski neizvediva. Za njih imamo spremne idejne projekte za decentralizirane, zasebne ekološke sustave od-

vodnje koji su danas vrlo učinkoviti i znatno jednostavniji za izvedbu.

- Jedan od najambicioznijih projekata u sferi turizma i kulture svakako je izgradnja Centra za posjetitelje “Sveti Jeronim”. Što taj projekt donosi Štrigovi?

- Centar “Sveti Jeronim” smatram našim povijesnim dugom prema tom velikom svecu čije ime ponosno baštinimo i čiju crkvu čuvamo. Znanstveni dokazi sve jasnije potvrđuju da je upravo Štrigova mjesto njegova rođenja, no neovisno o tome, mi ga ovdje slavimo već stoljećima. Naša je obveza da tu bogatu povijesnu i duhovnu baštinu prikažemo svijetu na moderan i atraktivan način. Centar se gradi u podnožju same crkve i građevinski je već u visokoj fazi dovršenosti. To neće biti hodočasnički centar u klasič-

nom smislu jer za to nemamo prostorne i logističke uvjete, ali će biti vrhunski interpretacijski centar u kojem će posjetitelji, uz pomoć moderne tehnologije, moći doživjeti život i djelo Svetog Jeronima. Vjerujem da će ovaj objekt Štrigovu pozicionirati kao važno odredište vjerskog i kulturnog turizma.

- Jedna od tema koja se godinama provlači kroz štrigovske kuloare jest i stambena zona iza benzinske postaje. Riječ je o iznimno važnom projektu za zadržavanje mladih obitelji, no čini se da se na njegovu realizaciju predugo čeka?

- Uvijek je lijepo kada se u općini događa nešto pozitivno, no smatram da moramo znati otvoreno progovoriti i o onim stvarima koje su nam problematične. Projekt realizacije stambene zone iza benzinske

postaje traje već jako dugo i moram iskreno priznati: tu nismo uspjeli. To je projekt koji predugo stoji na čekanju. Jednostavno, s obzirom na sve investicije koje trenutno odrađujemo, ali i s obzirom na naše skromne �inancijske te kadrovske kapacitete, mi se u ovom trenutku nismo sposobni sami raširiti i na to područje. No, ono što nam je došlo kao pravi melem na ranu jest novi državni natječaj za priuštivo stanovanje namijenjen lokalnim sredinama. S velikim smo se veseljem prijavili jer imamo odlične preduvjete –zemljište je u našem vlasništvu, a u građevinskom smislu već smo odradili pristupni put i oborinsku odvodnju u sklopu te ceste. Sada čekamo odgovor države i nadamo se da ćemo već iduće godine krenuti u izradu dokumentacije i samu realizaciju. Bilo da se radi o zgradama ili kućama koje smo prvotno planirali, ovaj će nam državni projekt uvelike uljepšati situaciju i skinuti gorčinu neuspjeha s projekta koji predugo stoji na čekanju.

- Iza svih ovih kapitalnih i blještavih projekata obično stoje i oni teški, svakodnevni infrastrukturni problemi s kojima se borite. Nakon pet mandata na čelu Općine, što vas osobno najviše tišti i opterećuje kada razgovarate s mještanima?

- Dosta sam dugo ovdje u Općini, punih pet mandata, i stalno imam osjećaj i želju da se dogode neke nove stvari za koje znam da su našim ljudima iznimno bitne. Prije svega, to su naše ceste. One su takve kakve jesu, a pod normalnom cestom se danas podrazumijeva asfalt, a ne nekakav makadam. Svjestan sam toga da u ovom trenutku �inancijski ne možemo riješiti sve dionice. To me strašno op-

terećuje i rastužuje. Kad ljudi dođu k meni u ured, znam da su potpuno u pravu, a svjestan sam da im kao Općina trenutno nemamo pomoći. No, još je veći problem širenja vodovodne mreže. Ceste se još nekako daju pokrpati da dobijemo na vremenu, ali ako čovjek nema vode – ne možeš učiniti ništa. Trenutno na stolu imam desetak zahtjeva za širenje mreže, a riječ je o �inancijski nevjerojatno velikim zahvatima koje Općina sama ne može pratiti. Jednostavno, te su nam cijene prevelike. Kad mi dođe mještanin i kaže da u današnje vrijeme nema vodu i moli me da to riješimo, najradije bih propao u zemlju! Kako god se obratili Međimurskim vodama, oni loptu vrate nama i traže troškovnik, a kad se taj troškovnik pojavi – moramo prestati maštati. Primjerice, samo 500 metara proširenja mreže kod nas košta između 70 i 80 tisuća eura! A naši bregovi traže stotine i stotine metara. Svako kućanstvo mora imati vodu, to je osnova svega, i to što ne vidimo brzo rješenje za usamljena kućanstva na bregovima me opterećuje i razlog je zašto slabo spavam.

To je problem koji je postao masovan i hitan. Nekada su naši mještani imali zdence i nisu previše pitali za vodovod, zato je i bilo mirno. No, ta starija generacija polako nestaje, a kuće preuzimaju mladi ljudi ili ih pretvaraju u turističke kapacitete i prodaju. Novim generacijama je nezamislivo živjeti bez tekuće vode i tjedno imamo po nekoliko novih upita, ne žele kuću bez vode. Unatoč svemu, drago mi je što nakon svih ovih godina nisam prestao ljudski živjeti s ovim krajem i problemima naših ljudi i vjerujem da ćemo tražiti rješenja.

Načelnik Štrigove Stanislav Rebernik

SŠ PRELOG

ide u II

upisni rok Slobodna su 42 mjesta

Srednja škola Prelog priprema se i za drugi, jesenski upisni rok. Naime, prema riječima ravnatelja, Tomislava Gregura, nakon ljetnog roka ostala su 42 slobodna mjesta. Najviše ih je u gimnazijskom smjeru (14 slobodnih mjesta), a slijede tehničar za ugostiteljstvo s devet slobodnih mjesta te smjerovi konobara i pekara-slastičara s po šest mjesta. Četiri mjesta ostala su za zanimanje pomoćni konobar, dva za kuhara te jedno mjesto za slastičara.

Preloška škola pro�ilirala se kao važan obrazovni

Tomislav Gregur, ravnatelj SŠ Prelog

centar, posebno u sektoru turizma i ugostiteljstva.

Treba reći i da je u sklopu radova na projektu dogradnje škole vrijednog preko 3.9 milijuna eura nedavno srušena dokupljena nekretnina, prostor je očišćen i čeka iduću fazu. (vv)

DV FIJOLICA bez liste čekanja

Slobodno je još devet mjesta

Nakon provedenog redovnog upisnog postupka, Dječji vrtić „Fijolica” iz

Preloga u svojim objektima još uvijek raspolaže sa slobodnim kapacitetima za upis djece jasličke i vrtićke dobi. Slobodnih mjesta, osim u matičnom objektu

u Prelogu, ima i u Područnom odjelu Draškovec i to ukupno devet mjesta. Od toga su tri slobodna mjesta preostala u jasličkom programu, dok je u vrtićkom programu na raspolaganju još šest slobodnih mjesta. (vv)

PRELOG je domaćin 9. Svjetskog prvenstva u feeder ribolovu

35 ekipa iz 21 zemlje

Od 26. srpnja do 1. kolovoza 2026. godine, kanal Orehovica postat će središte svjetske ribolovne scene. Pod pokroviteljstvom FIPSed-a, Međimurje će ugostiti 9. Svjetsko prvenstvo u ribolovu feeder tehnikom za klubove, na kojem nastupa 35 najboljih ekipa iz 21 zemlje svijeta.

Domaćini ovog prestižnog natjecanja su SSRD Međimurske županije i Grad Prelog. Zahtjevna i raznolika staza duga 4,6 kilometara te duboka do devet metara testirat

JAKOPLJE u Prelogu

će taktiku, spremnost i timski duh svjetske ribolovne elite. Svečano otvorenje prvenstva održat će se u nedjelju, 26. srpnja, u centru Preloga. Nakon četverodnevnih službenih treninga, tri odlučujuća natjecateljska kola na rasporedu su od 30. srpnja do 1. kolovoza. Službeno središte prvenstva bit će Hotel Panorama i DG Sport, gdje će se uz svečanu dodjelu medalja proglasiti novi klupski prvaci svijeta. (vv)

Pripreme za proščenje

Župa sv. Jakoba starijega u Prelogu od 22. do 25. srpnja slavi „Jakoplje 2026.“, blagdan svog nebeskog zaštitnika. Duhovni program počinje trodnevnicom od 22. do 24. srpnja, uz krunicu i svete mise u 19 sati koje predvode preč. Anđelko Košćak, vlč. Nikola Tomašević i vlč. Miro Denac.

Središnja proslava svetkovine je u subotu, 25. srpnja. Rano misno slavlje na rasporedu je u 7 sati, dok će svečanu

RASTE CIJENA vrtića Kockavica Sveta Marija

Roditelji će plaćati

30 eura više

Kako općina sufinancira 70 % ekonomske cijene, roditelji će tako umjesto 120 eura sada izdvajati 150 za vrtić, odnosno umjesto 150 eura, 180 eura mjesečno za jaslice

Piše: Vlasta Vugrinec

Općina Sveta Marija, poput mnogih drugih jedinica lokalne samouprave u Međimurju, suočava se s ozbiljnim �inancijskim izazovima u održavanju rada svog dječjeg vrtića Kockavica. Glavni problem leži u nesrazmjeru između stroge državne regulative, odnosno famoznog Državnog pedagoškog standarda, i nedostatka izravnog državnog �inanciranja plaća djelatnika, pa se cijeli teret prebacuje na općinski proračun i roditelje. Dodaju li se tome i stavke kolektivnog ugovora, situacija postaje još i teža.

U stvari, nitko nije protiv povećanja plaća odgojitelja i zapošljavanja stručnog kadra,

no to situacija na terenu, od proračuna općina do primanja roditelja, ne prati simultano taj trend.

Od 1. kolovoza na snazi nova cijena Nova ekonomska cijena vrtića bila je i okosnica ovotjedne sjednice općinskog vijeća. – Morali smo formirati još jednu jasličku skupinu, što znači zapošljavanje još dvaju odgojitelja, a po naputku inspekcije i zdravstvenog djelatnika na osam sati tjedno, objasnila je Đurđica Slamek, načelnica Općine, neke od razloga promjene cijene. A od 1. kolovoza nova ekonomska cijena za desetosatni boravak mališana u vrtiću iznosi 500 eura, odnosno 600

Utaban put za starački dom

Vijećnici su usvojili i izmjene i dopune Prostornog plana Općine Sveta Marija. Ključna novost je prenamjena zemljišta preko puta ambulante, čime je ostvaren prvi preduvjet za buduću gradnju doma za starije i nemoćne.

- Ova promjena otvara prostor za važnu socijalnu ustanovu, kaže načelnica Đurđica Slamek.

U prostorni plan ušla je i Gospodarska zona Buzovica koja je dosad bila obuhvaćena zasebnim prostornim

Osim prenamjene zemljišta, izmjene obuhvaćaju i usklađivanje prostornog plana s važećim zakonskim odredbama te Prostornim planom Međimurske županije.

eura za jasličare. Kako Općina su�inancira 70 % ekonomske cijene, roditelji će tako umjesto 120 eura sada izdvajati 150 eura za vrtić, odnosno umjesto 150 eura, izdvajat će 180 eura mjesečno za jaslice. Prema riječima načelnice, to ne znači da novih korekcija cijene neće biti, i to već početkom iduće kalendarske godine. – Tih 7900 eura, koliko ćemo dobiti na ime nove cijene, ni izdaleka ne pokriva troškove plaća zdravstvenog djelatnika te dvaju novih odgojitelja, a da ne nabrajam što još sve moramo prilagoditi i napraviti, kaže načelnica.

Istina, napominje kako je već kod posljednjeg povećanja cijena postojala želja da ono bude veće, no bila je mišljenja kako je bolje ići korak po korak.

A to znači da će se pratiti poslovanje vrtića do kraja kalendarske godine te da će se onda vidjeti hoće li se i u kolikoj mjeri ići u novo povećanje.

Treba još dodati kako je šestero mališana „ispod crte” te ukoliko nezaposleni roditelj pronađe posao, djeca se automatski upisuju u vrtić koji trenutno broji 79 mališana.

Poznati laureati javnih priznanja

Na sjednici su utvrđena i imena ovogodišnjih dobit-

Mislim da je 70 % sufinanciranja djece u vr�ću i više nego li korektno, kaže Đurđica Slamek, načelnica Općine Sveta Marija

nika najviših javnih priznanja. Tako će Plakete Općine Sveta Marija primiti Matica umirovljenika Međimurske županije – Podružnica umirovljenika Sveta Marija koja ove godine obilježava 80 godina djelovanja, Ivan Igrec, istaknuti sportski djelatnik, ribič i lovac, Dobrovoljno vatrogasno društvo Sveta Marija te Zahvalnice Općine primit će Igor Goričanec, dugogodišnji atletičar i hrvatski reprezentativac u planinskom trčanju te Tin Panić, jedan od najperspektivnijih hrvatskih mladih karatista. Nagrade će im dobiti uručene na svečanoj sjednici uz Dan Općine koji se obilježava 15. kolovoza.

500 ljudi skočilo za spas Drave

Piše: Kristina Kobal

svetu misu u 10:30 predvoditi vlč. Silvio Košćak, uz domaćeg župnika vlč. Kristijana Kuhara. Taj dan je ujedno i glavno proštenje u Prelogu. Preloška župna crkva iz 18. stoljeća jedna je od najstarijih u Međimurju te stoljećima predstavlja duhovno i kulturno središte ovog kraja. Župa poziva sve vjernike i hodočasnike da se pridruže proslavi u duhu zajedništva i molitve. (vv)

Big Jump ili veliki skok minule je nedjelje na svetomarskoj plaži uz rijeku Dravu okupio brojne posjetitelje i čak 500 sudionika. Običaj je to koji se s godinama proširio na gotovo sve europske zemlje, odnosno rijeke. Ljubitelji prirode sinkroniziranim simboličnim skokom u vodu skreću pozornost na važnost očuvanja vodotoka i prirode. Svetomarščani i ljubitelji rijeke Drave, zajedničkim pak su skokom upozorili na probleme prekomjerne regulacije rijeka i na važnost očuvanja prirodnih vodotoka kojima obiluju Međimurje i Podravina.

Osim velikog skoka, posjetitelji su uživali u Školi veslanja koju je organizirala Ekološka udruga ZEUS iz

Donje Dubrave, gdje su mogli isprobati različite vrste čamaca uz stručno vodstvo. Održane su i zabavne igre na vodi za najmlađe, a naj-

bolje su očekivale vrijedne nagrade. Za odličnu atmosferu pobrinule su se udruge s područja Općine Sveta Marija koje

su pripremile

BIG JUMP na svetomarskoj plaži

bogatu gastronomsku ponudu s ribicama, kobasicama, hot dogovima, langošima i osvježavajućim pićima.

18

Poljoprivreda

SVINJSKA KUGA i dalje prijeti Pojačane

kontrole farmi

Zbog novih slučajeva afričke svinjske kuge u naseljima Beničanci (općina Magadenovac) i Gajić (općina Draž), doneseno je novo Rješenje o zonama zaštite i nadziranja. Nadležne službe upozoravaju da provođenje biosigurnosnih mjera nije preporuka, već stroga zakonska obveza za sve uzgajivače.

Iako bolest nije opasna za ljude, njezino širenje uzrokuje goleme gospodarske štete, eutanaziju životinja i blokadu prometa mesom.

Svaki je posjednik osobno odgovoran za održavanje visoke razine biosigurnosti na objektu, sprječavanje unosa virusa u uzgoje te hitnu prijavu svake sumnje nadležnom veterinaru bez odgađanja. Nadležna tijela najavljuju pojačane kontrole na terenu. Nemar pojedinaca ugrožava egzistenciju cijelog sektora, a utvrđeni propusti kažnjavat će se zakonskim sankcijama te gubitkom prava na odštetu u slučaju izbijanja bolesti. (vv)

Cvijet češnjaka STAPKA ČEŠNJAKA

Kulinarska delicija i ukras

Kad uzgajamo češnjak, bilo jesenski ili proljetni, cilj nam je dobiti što veće glavice. O cvijetu nitko ni ne razmišlja. Što više, uglavnom se reže/trga čim se pojava naznaka izboja. Naravno, uklanjanje te stapke jedan je od ključnih koraka ako se želi bogat i obilan urod. Naime, ako se ostavi stabljiku da procvjeta, biljka će usmjeriti svu svoju energiju i hranjive tvari u razvoj cvijeta i sjemena. Uklanjanjem cvijeta, biljka se prisiljava da svu energiju vrati pod zemlju, u rast i debljanje same glavice češnjaka. Rezultat može biti i do 30 % veći prinos. Češnjak kojemu je odrezan cvijet obično se bolje i duže skladišti. Stabljiku

je najbolje rezati kad je još mekana.

Međutim, ona nije za bacanje jer su ti mladi izboji izuzetno ukusni i jestivi. U pojedinim zemljama čak i kulinarski specijaliteti. Odlikuje ih blag, slatkast okus po češnjaku. Od njih se može napraviti fantastični zeleni pesto, izvrsni su dodatak kajgani, rižotima ili varivima. Mogu se i pržiti na tavi s malo maslinova ulja (kao šparoge).

No, ako i koja glavice “ode u sjeme”, stabljika se može odrezati, posušiti do kraja i dobiva se prekrasni ukras za zimske aranžmana. Istina, s glavice se može pokupiti i sjemenje, no trebat će vremena da iz njega naraste velika glavica. (vv)

DANI POLJA krumpira u Belici Kako uzgajati krumpir bez zabranjenih pesticida?

Savjetnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva održat će u petak, 17. srpnja 2026. godine s početkom u 9 sati, veliku demonstracijsku aktivnost na OPG-u Fabijan Novak u Belici. Okupljanje sudionika predviđeno je na oranici Poredje, a stručna edukacija trajat će pet školskih sati. Glavna tema ovog susreta je održivo upravljanje štetnim organizmima prema načelima integrirane zaštite u uzgoju krumpira. Središnji dio programa bit će obilazak pokusnog polja s prikazom petnaest sorti

krumpira različite namjene, dužine vegetacije, kulinarskih svojstava i otpornosti na bolesti. Stručnjaci će govoriti o utjecaju plodoreda, kontrole plodnosti tla i uzgoja međuusjeva na smanjenje štetnika. Također, analizirat će se utjecaj speci�ičnih meteoroloških uvjeta u sezoni 2026. na pokusne usjeve. Poseban naglasak bit će na izazovima koje proizvođačima donosi ubrzano povlačenje pesticida s tržišta Europske unije te na načinima sprječavanja razvoja otpornosti štetnika i bolesti na preostale preparate. (vv)

ZAVRŠAVA ŽETVA pšenice

- Samo tovari i vozi po 165 eura

Veliki otkupljivači drže se dogovorene cijene, analiziraju kvalitetu pšenice, oni manji, otkupljuju bez pitanja s time da se plaća po prek od 160 do 165 eura po toni

Piše: Vlasta Vugrinec

Padaju zadnji klasovi pšenice, zobi i tritikala što znači da žetva na međimurskim poljima završava. Kako se čuje s terena, vrijeme je išlo na ruku ratarima i u prosjeku se ubralo oko 7,5 tona pšenice po hektaru.

Od 6 do 10,5 tona po hektaru

- Ovisno o sorti i ulaganji, skidalo se od 6 do 10,5 tona po hektaru, kaže Stjepan Jurinec, ratar iz Ivanovca te dodaje kako je otkupna cijena ubi Bože.

Oni koji imaju svoje kombajne, odnosno sami žanji, prema njegovim riječima su na nuli dok ostali nisu te sreće.

Fran Andrej Jalušić, mladi ratar, također iz Ivanovca, kaže pak da je dobro prošao, bilježi zaradu, no navodi i da je puno uložio u proizvodnju. Drugim riječima, poštivao je sve agrotehničke mjere

BERBA MARELICA

i pšenici dao sve što joj je potrebno. Doduše, on već unazad par godina, ratarske kulture uzgaja za poznatog otkupljivača i cijenu dogovora unaprijed, reklo bi se na slijepo.

Što se kvalite tiče, slažu se obojica, hektolitarska masa je odlična i kreće se od 80 do 84 kg/hl. Međutim, proteini su druga priča.

- Većinom je sva pšenica treće klase, a dosta je i četvrte, navodi Jurinec.

I dok su se veliki otkupljivači držali dogovorene cijene, analizirali kvalitetu pšenice, kažu da su oni manji, urod otkupljivali praktički bez pitanja.

- Samo tovari i vozi, kaže Jurinec princip otkupa. A urod se plaća, onako, kako se to lijepo kod nas kaže, po prek, od 160 do 165 eura po toni.

Kako se čuje na terenu, nemaju sve države isti pravilnik o kvaliteti pšenice.

- Naša pšenica treće klase završava u Italiji pod prvom klasom i onda nam Talijani prodaju skupe pekarske proizvode, od naše pšenice, navodi Jurinec. Nestaju i mladi ratari

I dok se rijetki mladi poput Jalušića još uvijek bore i ulažu u vrhunsku tehnologiju kako bi izvukli maksimum iz zemlje, opći trend u Međimurju, ali i cijeloj Hrvatskoj, prilično je zabrinjavajući. Mladi se poljoprivrednici sve teže odlučuju na ostanak na zemlji, a mnogi koji su krenuli stopama svojih očeva i djedova, polako odustaju. Glavni krivac za to je neumoljiva matematika i drastičan nesrazmjer između cijene gotovog proizvoda i troškova proizvodnje. Uz niske otkupne cijene, ulazni troškovi, odnosno repromaterijal poput gnojiva, zaštitnih

Grane načičkane ukusnim plodovima

Godinama unazad, urod marelice u Međimurju ubrao je proljetni mraz ili pak niske ranojutarnje temperature. Kako sada stvari stoje, ove godine, cvatnja je ipak uspjela pa trenutno grane stenju pod težinom plodova. Očito je ove sezona priroda odlučila reći: e, sad je dosta! Istina, zbog velike rodnosti plodovi su pretežno sitni, no zato su slatki kao pravi nektar. Obilan urod prijeti i pucanju grana. Svakom vlasniku barem jednog stabla, srce je puno kad gleda i divi se tom narančasto bogatstvo, makar imao i pune ruke posla. Naime, na sve strane naveliko se traže drvene rašlje i potpornji jer, kako stvari stoje, ako se grane pod hitno ne podupru,

podivljali urod bi ih mogao slomiti, međimurski rečeno raskoliti. Istina, plodovi su ove godine malo sitniji jer ih ima čudo jedno, ali zato kad se zagrizu – to je čisti med, slatko da slađe ne može biti.

Pa, kad nas je već dragi Bog ovako nagradio, grijeh bi bio da propadne i jedan jedini plod.

Stoga se kuhaju džemovi, pekmezi i spremaju se pune vrećice u škrinju. Jer osim knedli s šljivama, prava delicija su i one punjene marelicama.

Smrznute polovice mogu se iskoristiti i za kolače te kompote. Kako danas dosta ljudi ima dehidratore, marelica može završiti i kao ukusna grickalica.

sredstava i sjemena, odletjeli su u nebo. No, ono što mlade najviše plaši i doslovno "gasi" njihove pogone jest – skupa mehanizacija. - Kupiti novi traktor ili kombajn danas je za prosječnog mladog obiteljskog poljoprivrednika postala znanstvena fantastika, a raditi sa starim strojevima je hod po rubu bankrota, objašnjavaju ratari. Moderni traktori i kombajni se neprestano troše i kvare, a cijene rezervnih dijelova i usluga servisera postale su astronomske. Samo jedan ozbiljniji kvar na elektronici ili motoru tijekom ključnih dana žetve može odnijeti kompletnu godišnju zaradu i gurnuti gospodarstvo u debeli minus. Kada se na to doda činjenica da bez moderne i skupe opreme ne mogu biti konkurentni na tržištu, mladi ljudi jednostavno podvlače crtu.

Svježe pasirane marelice s malo vode i šećera mogu se skuhati i tako će se dobiti �ini sirup koji ljeti, kad se pomiješa s hladnom vodom i par kockica leda, osvježava bolje od bilo kojeg kupovnog soka. Upotrijebiti se mogu čak i koštice. Naime, naše su bake

nekad “trle” te koščice kako bi dobile gorki badem (jezgru) koji se u malim količinama dodavao u kompote ili kolače za posebnu aromu. Treba napomenuti kako s time valja biti oprezan jer jezgra sadrži amigdalin, pa je �ina samo u malim količinama!

Stablo marelice prepuno je plodova

Plodovi su sitni ali su zato poput najboljeg nektara

Fran Andrej Jalušić, ratar iz Ivanovca

ČAKOVEČKI SAjAm I plAC

Mladi grah i krastavci preplavili ponudu

Kupite grah, trebate grah, friško ubrani grah, to su rečenice ili izrazi koji su se ove srijede mogli čuti još prije ulaska na čakovečki sajamski prostor. To znači, da mladog graha ima u izobilju o čemu svjedoči i cijena od euro i pol za kilogram. DOduše, uglavnom se nudio po 2,5 do 3 eura. Ako je čovjek izbjegao grah, onda ga je dočekala velika ponuda krastavaca, kako na veliko, odnosno u vrećama, tako i na malo. Ovisno o veličini, nudili su se od 1,5 do 4 ili 5 eura.

Tek nešto slabija bila je ponuda paradajza i paprike koji pak su se cijenili oko 2,5 eura. Kukuruz šećerac, tikve i tikvice, lubenice, šljive i naravno marelice, bio je asortimana oko kojeg su se kupci kretali i kupovali. U ponudi su bile i domaće breskve s OPG-a Kocijan iz Štefanca.

CIJENE PLAC

Mladi krumpir (kg): 2,00 €

Rajčica (kg): 2,50 €

Grah (kg): 3,00 €

Mrkva (vezica): 1,50 €

Paprika (kg): 2,50 €

Mahune (kg): 5,00 €

Tikvice: 3,00 €

Krastavci (kg): 2-5,00 €

Maline (mjerica): 2,50 €

Gladiola (kom): 0,50 €

Na svoje su došli i prodavači kasnih sorata povrća jer su bili traženi flanci salata, prije svega raznih radića, endivije te kineskog zelja. Cijena, od 0,20 do 0,30 eura za komad. Ponudu pak trajnica, ove srijede predvodili su močvar-

CIJENE SAJAM

Mladi krumpir (kg): 1-2,00 €

Rajčica (kg): 3,50 €

Mladi grah (kg): 1,5-3,00 €

Marelica (kg): 2,50 €

Paprika (kg): 2,00 €

Mahuna (kg): 4,00 €

Tikvice (kg): 2,50 €

Krastavci (kg): 1-4,00 €

Lubenica (kg): 1,50 €

Klip kukuruza: 0,80 €

ni hibiskusi, oleandri te rudbekije, biljke otporne na vrućine.

Bilo je i prodavača sa suhim mesom, odnosno kobasicama i špekom , a nije nedostajalo ni domaće kravljeg sira.

Na dijelu s životinjama, najviše je bilo kokoši nesilica, pataka te zečeva. (vv)

BIOINSTITUT

Suodgovornost bazena i kupača – zdravo kupanje

Piše: mr. sc. Bojana Božović, dr. vet. med.

Plivanje se u povijesti čovječanstva pojavilo prilično rano, a u 20. stoljeću postaje sve popularnije. Počeli su se graditi unutarnji i vanjski bazeni, zbog čega plivanje nije samo ljetna aktivnost. Uz atletiku, plivanje je jedan od osnovnih sportova, jer se uz njega razvijaju vaterpolo, moderni petoboj, triatlon te sinkronizirano plivanje.

Smatra se jednim od najtemeljitijih oblika vježbanja, osnažuje mišiće tijela, podiže vitalnost te jača kardiovaskularni sustav.

I u ovoj priči, međutim, mikroorganizmi imaju svoju ulogu i mjesto. Ljudsko je tijelo veliko stanište mnoštva bakterija te je zanimljiv podatak da je naše tijelo građeno od 75x1012 humanih stanica, a na i u tijelu zdravog čovjeka nalazimo 75x1013 raznih bakterija. Nasreću, s većinom tih mikroskopski malih bića živimo u prijateljstvu i simbiozi.

Neke bakterije (npr. patogena E. coli, patogene stafilokokus i streptokokus vrste, Pseudomonas vrste) te gljivice (npr. Candida, Trichophyton vrste, Epidermophyton vrste, Microsporum vrste) i paraziti koji također nisu vidljivi prostim okom (npr. Cryptosporidium/Giardia) mogu ipak biti patogene za čovjeka i uzrokovati bolest.

Analiza mikrobiološke kakvoće bazenske vode temelji se na određivanju indikator bakterija (E. coli, ukupnih koliforma, fekalnih koliforma, Pseudomonas vrsta).

S gledišta apsolutne sigurnosti količina klora u bazenskoj vodi od 0,5 ppm – ni uredni nalazi indikator bakterija nisu 100 % sigurnost za odsutnost svih mogućih potencijalno patogenih bakterija i virusa u vodi kojih može biti i više od 100 različitih vrsta.

Za održavanje kupališta i provođenje higijenskih mjera odgovorni su vlasnici bazena. U tom smislu provodi se pranje bazena, dezinfekcija vode, filtriranje i izmjena vode, tehničko održavanje - popravci te godišnji remont.

No, jeste li se zapitali možete li vi kao kupač pridonijeti mikrobiološkoj kakvoći bazenske vode? Pridržavamo li se kućnog reda na bazenskim kupalištima i na taj način također osiguravamo zdravo kupanje sebi i ostalim kupačima?

podsjetimo se zajedno što je naša obveza na bazenskim kupalištima

1. Obvezno tuširanje prije ulaska u bazen i prolazak predbazenom (dezbarijeru) za pranje nogu – smanjit će se količina epiderme koja se skida s naše kože i kapljični ekskreti (nos, anus, mokraćni otvor).

2. Nošenje kape – za vrijeme boravka u bazenu svakom kupaču otpadne ne-

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE

ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

koliko desetaka vlasi čime se povećava količina organske tvari u bazenskoj vodi.

3. Izbjegavati posjet bazenu ako imate vidljive promjene na koži, crvenilo, akne – prišteve, ogrebotine i posjekotine.

4. Suzdržavanje od bilo kakvih fizioloških potreba vezanih uz nuždu u bazenskoj vodi. Naravno da voda za kupanje nije sterilna. U njoj uvijek perzistira mala količina bakterija koja se djelomično uklanja filtracijom, a klor koji se nalazi u vodi onemogućava njihovo umnažanje. Upravo zato vodite brigu i o svojoj samozaštiti tako da se dobro istuširate nakon kupanja u bazenskoj vodi.

Ako osjećate pad vlastitog imuniteta (herpes, mononukleoza) ili ste na terapiji kortikosteroidima i citostaticima, odgodite posjet bazenu do popravljanja općeg stanja. Boravak na bazenu iskoristite kao doprinos vlastitom zdravlju, ali ne zaboravite da smo i mi kupači suodgovorni za zdravo kupanje svih nas.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

Rudolf Novak iz Ivanovca na placu s mladim grahom i krastavcima

Vreće s grahom na sajmu su se nudile na sve strane

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Zašto tikvice nemaju plodova?

Tikvice i krastavci vam obilno cvatu, ali nema plodova? Ili krenu rasti, pa odjednom plodovi trule i propadaju? Nije krivo niti nedostatak zalijevanja niti nedovoljna prihrana. Ovo se najčešće događa zato jer ženski cvjetovi nisu bili oprašeni ili nisu bili dovoljno oprašeni. Naime, sve bilje iz obitelji tikvenjača imaju odvojene muške i ženske cvjetove, te da bi se razvio plod, mora obavezno doći do oprašivanja. Da bi došlo do oprašivanja, moraju istovremeno cvasti i muški i ženski cvjetovi te je potrebna prisutnost oprašivača da prenesu pelud s muškog na ženski cvijet.

Često se događa da na početku sezone na tikvicama obilnu cvatu samo muški cvjetovi, tada nažalost unatoč tome što vidite mnoštvo cvjetova, plodova neće biti. Da bi to na neki način spriječili, posijte nekoliko grmova iste sorte, veća je šansa da će biti i nešto ženskih cvjetova. Da bi privukli čim više oprašivača u vrt, svakako u blizini tikvica posijte dodatno neko cvijeće, barem nevene i kadifice koji općenito odlično djeluju na zdravlje tla i ravnotežu u vrtu. Tikvice možete i ručno oprašiti: otrgnite muški cvijet i oprašite ženski.

Kako razlikovati

muške i ženske cvjetove tikvica

Muški cvjetovi imaju dugu stapku ispod latica, dok na ženskim cvjetovima ispod latica, čak i dok je još pupoljak, možete vidjeti mladi plod koji se tek mora razviti nakon što bude oprašeni. Ako ne dođe do oprašivanja, ili ako je plod tek djelomično oprašeni, plod polako počinje propadati.

Što ako tikvica tjednima stvara samo muške cvjetove?

Ako tikvica preko mjesec dana razvija isključivo muške cvjetove, često nešto u uvjetima uzgoja nije optimalno. Najčešći uzrok je kombinacija visokih temperatura i previše bujnog vegetativnog rasta, koji često nastaje zbog prevelike količine dušika u tlu. Tada biljka razvija mnogo velikih listova i muških cvjetova, ali odgađa stvaranje ženskih cvjetova i plodova. Zato nikad nije dobro pretjerivati s gnojenjem. Velike vrućine tijekom ljeta uzrokuju stres pa biljka "čeka" povoljnije uvjete za razvoj plodova. Naime, spol cvjetova kod tikvenjača prvenstveno

U VRTU mlade vrtlarice

Anastazije Kamerlin iz Banfija

Stvorila vrt u kojem kukci rade umjesto pesticida

Piše: Sanja Heric

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

određuju biljni hormoni, temperatura, duljina dana, dostupnost vode, ishrana (posebno omjer dušika i drugih hranjiva) te opće fiziološko stanje biljke. Dakle, biljka nije "izbrojala" koliko je napravila muških cvjetova pa odluči da je vrijeme za ženske. U biljnoj fiziologiji je poznato da povišene temperature i više razine fitohormona giberelina potiču razvoj muških cvjetova, dok povoljniji uvjeti i više etilena povećavaju udio ženskih cvjetova. Zato nije slučajno da se nakon zahladnjenja ili stabilizacije vremena često odjednom pojavi veći broj ženskih cvjetova. Vrlo je važno održavati tlo stalno prekriveno malčem kako bi korijen bio zaštićen od pregrijavanja i kako bi se zadržala vlaga. Kada temperature malo padnu i biljka izađe iz toplinskog stresa, vrlo često počinje razvijati i ženske cvjetove. I zato – nemojte čupati biljke - treba staviti fokus na uvjete rasta.

Propadanje ploda prije cvatnje

I ovo se ponekad događa, i to uglavnom u ekstremnim vremenskim uvjetima. Ako mali plodovi propadaju prije nego što se cvijet uopće otvori, tada uzrok ne može biti oprašivanje, nego fiziološki stres biljke. Najčešći razlozi su dugotrajne vrućine, nedostatak vode ili nagle oscilacije u vlazi tla. U ovakvim uvjetima biljka procijeni da nema dovoljno resursa za razvoj ploda pa ga jednostavno odbaci. Tome može pridonijeti i pregrijano, nepokriveno tlo, zbog čega korijen dodatno trpi stres. Dodatno, kod ekstremnih vrućina ljeti, kod temperatura iznad 35 °C tikvice često privremeno odbacuju dio cvjetova i mladih plodova. To je prirodni obrambeni mehanizam kako bi biljka sačuvala vodu i preživjela toplinski stres. Kada temperature malo padnu i uvjeti se poprave, vrlo često ponovno normalno počne zametati plodove. A do tada – svakako malčirajte tlo i pomozite im prebroditi teške uvjete rasta.

Kad se spomene uređenje vrta, bogat plastenik pun plodova i briga o organskom uzgoju, većina nas će zamisliti iskusne, starije generacije koje su desetljećima pekle zanat na zemlji. No, brežuljkasti Banfi skriva posve drugačiju, inspirativnu priču. Tamo nas je, s vilama u rukama i osmijehom na licu, dočekala Anastazija Kamerlin. Ima tek 24 godine, a stvorila je impresivan i hvale vrijedan povrtnjak koji odmah privlači pažnju svakog.

Paradajz, paprika, golemi krastavci, tikvice, cikla,mahune, mrkva i luk – nema čega nema u ovoj zelenoj oazi. Ipak, ono što Anastazijinu priču čini posebnom jest činjenica da je sve ovo rezultat njezine vlastite transformacije i povratka prirodi.

Od otpora pa do prave vrtlarice

- Inače sam mrzila vrt, kunem vam se! Nije me to uopće privlačilo, iskreno nam, kroz smijeh, priznaje ova simpatična mlada majka dok koračamo među urednim gredicama.

Pravi, dubinski preokret dogodio se prije četiri godine u najljepšem mogućem trenutku – kada je postala majka malene Zrinke. Upravo s tom novom životnom ulogom i željom da njezino dijete odrasta na zdravoj, domaćoj hrani,

Anastazija je uopće počela razmišljati o vlastitom uzgoju. Kada je nakon toga prvi put ozbiljnije zakoračila među obiteljske gredice, priznaje da u početku nije znala što bi sa sobom. No, sumnje su brzo nestale, a rodila se posve nova, nezaustavljiva strast prema vrtlarstvu. Ta se obiteljska sreća nedavno dodatno proširila kada je u njihov svijet stigao i sinčić Tomo, čime je njezina misija da osigura zdrave plodove za svoju obitelj dobila još dublji smisao. Dan danas, njezina je filozofija kristalno jasna – zemlja se sluša i osjeća, a ne forsira.

- Vrt je stopostotno organski, bez ikakvog špricanja, objašnjava nam Anastazija dok ponosno pokazuje bogat urod. Za okopavanje i rahljenje tla koristi isključivo ruske vile, alat koji čuva strukturu zemlje i njezine mikroorganizme. Zemlja na ovom području je relativno nova i zahtijeva stalno obogaćivanje, pa mlada vrtlarica sama marljivo vodi čak dva kompostišta.

U ovom obiteljskom projektu velika je podrška i tata Stanko Kamerlin. On je pravi obiteljski logističar, složio je funkcionalan sustav navodnjavanja koji spašava stvar tijekom ljetnih suša, podigao prostrani plastenik te montirao mreže protiv tuče. Te su mreže, postavljene nakon nevremena prije nekoliko

tjedana, spasile ovogodišnji trud i sačuvale plodove koji su pretrpjeli prve ožiljke hirovitog vremena.

Kukci kao najvrijedniji radnici u vrtu

Dok iz rahle zemlje s ponosom vadi krupnu, domaću mrkvu kako bi nam je pokazala, Anastazija nam otkriva tajnu svog uspjeha koja leži u čistoj biologiji. Umjesto agresivnih pesticida i kemije, njezinim vrtom upravlja savršeno izbalansiran prirodni lanac prehrane.

- Trebalo je dvije do tri godine da se kukci potpuno nasele u vrt. Primjerice, zelene lisne uši koje često napadaju rajčice u plastenicima kod mene rješavaju parazitske osice. One se skupljaju na kopru, dođu, parazitiraju lisne uši, one se napuhnu kao mumije i problem je riješen bez kapi kemije", slikovito objašnjava.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.

Slična, prirodna priča drži ravnotežu i na gredici s krumpirom. Zahvaljujući trčcima, koji prirodno tamane dosadne puževe i proždrljive ličinke hrušteva, Anastazijin krumpir ostaje netaknut, zdrav i spreman za stol. Pravilni redovi suncokreta, ivančica i lavande koji opasuju povrtnjak imaju strogo definiranu funkciju – privlačenje pčela i drugih korisnih kukaca bez kojih nema prinosa. Dok se opraštamo od Anastazije i njezine djece, Zrinke i Tome, mlada majka nam jednostavno objašnjava bit cijelog ovog truda na zemlji: - Barem da u ljeti imamo domaće povrće za jesti, rekla nam je Anastazija. Na odlasku nam daje dvije tikvice iz vrta. Poklon smo iskoristili već drugog dana. Tikvice pretvorene u krem juhu, poslužile su kao izravan test i potvrda okusa koji se može dobiti jedino bez trunke kemije.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

Anastazija pokraj rajčice koja je tek počela roditi

Domaća mrkvica odlična za juhe, variva i rižota

FINALNI SUSRET Tenis cupa Selnica 2026.

Slavio Josip Mađarić

U petak, 10. srpnja 2026., na teniskim terenima TK Selnica, održani su �inalni susreti Tenis cupa Selnica 2026.

U kategoriji Single cup Selnica 2026, snage su izmjerili Josip Mađarić i Leo Živčec dok su se u kategoriji Parovi cup Selnica 2026 za titulu prvaka borili Josip Mađarić i Davor Novak te Igor Kodba i Leo Živčec.

Pred oko pedesetak gledatelja, prijatelja Teniskog kluba Selnica, u �inalu Single cup

slavio je Mađarić rezultatom

6:2-6:1, dok su �inalu parova Mađarić i Novak nadigrali Kodbu i Živčeca rezultatom 6:2-6:1 te zasluženo preuzeli prijelazni pokal. Hvala svim članovima Tk Selnica koji su prisustvovali turniru i pomogli oko organizacije �inala te time pridonijeli razvoju i promoviranju tenisa kao sporta u našoj sredini jer tenis nije samo sport za pojedince već mjesto gdje rastemo kao zajednica.

Hvala gostima iz susjednih klubova koji su svojim prisustvom podržali naš rad

DOKAZIVANJE STATUSA hrvatskog branitelja

Stare iskaznice više

te veliko hvala Općini Selnica za ukazano povjerenje i podršku. (sh)

ne vrijede, ovo su jedini priznati dokumenti

Zajednica udruga postrojbi

ZNG RH i HV te BRANITELJI ZAJEDNO – zajednica braniteljskih udruga ratnih postrojbi Međimurske županije zaprimile su službeno očitovanje Ministarstva hrvatskih branitelja (MHB) o pravnom statusu ranije izdanih braniteljskih iskaznica, kao i o važećem načinu dokazivanja statusa hrvatskog branitelja u postupcima pred javnopravnim tijelima.

Budući da se u praksi i dalje pojavljuju različita i često pogrešna tumačenja, udruge su odlučile objaviti sažetu, jasnu i službeno potvrđenu informaciju kako bi se osigurala pravna sigurnost svih hrvatskih branitelja.

Ranije izdane braniteljske iskaznice više ne vrijede kao dokaz statusa Iz Ministarstva hrvatskih branitelja jasno navode da je još 2012. godine ukinut Pravilnik koji je uređivao izdavanje braniteljskih iskaznica. Tim potezom prestala je postojati bilo kakva pravna os-

nova za njihovo daljnje izdavanje, ali i korištenje u službene svrhe.

„Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o Jedinstvenom registru hrvatskih branitelja… Važeći propisi više ne uređuju izdavanje niti korištenje iskaznica hrvatskih branitelja kao isprave za dokazivanje statusa“, stoji u službenom očitovanju MHB-a.

Status se dokazuje isključivo ispravama propisanim Zakonom

Prema članku 3. stavku 4. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, braniteljski se status u službenim postupcima dokazuje isključivo zakonom propisanim ispravama.

Ovisno o pripadnosti postrojbama, to su: potvrda MORH-a – za pripadnike Zbora narodne garde (ZNG) i Hrvatske vojske (HV) m potvrda MUP-a – za pripadnike policijskih postrojbi,potvrda iz evidencije hrvatskih branitelja – koju izdaje Ministarstvo hrvatskih branitelja putem nadležnih

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE

MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

Mihovljanska ulica 70, 40000 Čakovec

županijskih upravnih odjela. Ovo su ujedno jedine važeće isprave koje javnopravna tijela u Republici Hrvatskoj smiju i mogu prihvatiti. Važno je naglasiti kako jednom izdana potvrda nema rok važenja i vrijedi trajno u svim postupcima.

Gdje i kako podnijeti zahtjev za izdavanje potvrde?

Postupak izdavanja potvrda podijeljen je prema resorima, a zahtjevi se podnose na sljedećim adresama:

1. Pripadnici ZNG / HV (MORH): Zahtjev se podnosi Područnom odjelu za obranu prema mjestu prebivališta.

2. Pripadnici policijskih postrojbi (MUP): Zahtjev se podnosi nadležnoj Policijskoj upravi prema mjestu prebivališta.

3. Evidencija hrvatskih branitelja (MHB): Zahtjev se podnosi Upravnom odjelu za hrvatske branitelje u ma�čnoj županiji.

Sam zahtjev branitelji mogu predati osobno, poslati poštom, e-mailom ili ga jednostavno podnijeti digitalnim putem kroz sustav e-Građani. Od dokumentacije su za ovaj postupak potrebni samo osobna iskaznica i OIB.

U prilogu ove obavijesti udruge javnosti daju na uvid i cjeloviti službeni dokument, odnosno očitovanje Ministarstva hrvatskih branitelja u PDF formatu. Pokreće se inicijativa za uvođenje novih, praktičnijih iskaznica Iako je zakon jasan, u praksi se pojavio problem praktičnosti. Sadašnja potvrda na papiru formata A4 iznimno je neprikladna za svakodnevno nošenje i uporabu.

Poučene time, braniteljske udruge trenutačno razmatraju mogućnost upućivanja službene inicijative prema Ministarstvu hrvatskih branitelja kako bi se ponovno uvela braniteljska iskaznica, ali u novom, modernijem i znatno praktičnijem obliku. O svim daljnjim koracima i razvoju ove inicijative udruge će pravovremeno obavijestiti javnost. Branitelji zajedno

OIB: 77095600371

KLASA: 340-01/26-05/18 UR BROJ: 2109-120-02-04-26-6

Na temelju članka 123. - 133. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23, 133/23 i 156/25), te članka 84. stavak 3. „Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina“ (NN 112/18, 39/22 i 152/24) objavljuje se

OBAVIJEST

Ovom obavijesti obavještavamo o započinjanju postupka evidentiranja dijela javne ceste LC 20055 u naselju VUKANOVEC u k.o. VUKANOVEC, na k.č. 1469 u katastarski operat i zemljišnu knjigu. Evidentiranje predmetne ceste će se izvršiti sukladno članku 123. - 133. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22, 04/23, 133/23 i 156/25), temeljem kojeg se JAVNE CESTE evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao - javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske pod upravom Županijske uprave za ceste Međimurske županije.

Geodetski elaborat evidentiranja izvedenog stanja dijela javne ceste LC 20055 izradit će tvrtka GiP ŠARIĆ d.o.o., PRELOG, GLAVNA ULICA 29/1.

Predstavnici Županijske uprave za ceste Međimurske županije će dana 21.07.2026. od 08:30-10:00 sati započeti s obilježavanjem granica zemljišta na kojem je izgrađeni dio javne ceste LC 20055 uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije tvrtke GiP Šarić d.o.o. iz Vučetinca, koji se brinu da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

U okviru izrade geodetskog elaborata osobe upisane u katastarski operat katastra zemljišta, osobe upisane u zemljišnu knjigu, kartone zemljišta, pologe isprava i druge osobe koje imaju pravni interes za predmetne i susjedne katastarske čestice pozvati će se na obilježavanje granica katastarskih čestica pojedinačnim pozivima. Ravnateljica: Đurđica Hamer, mag. oec.

VAŽNA OBAVIJEST

ZA INVESTITORE I VLASNIKE

�� Saznajte točan položaj vodovodne i kanalizacijske mreže.

Prilikom kupnje nekretnine, početka gradnje ili izvođenja nekih drugih radova na terenu, uvijek je bitno provjeriti prolazi li preko predmetne čestice postojeća vodovodna ili kanalizacijska infrastruktura.

U određenim slučajevima položaj vodova ili pravo služnosti nisu evidentirani u zemljišnim knjigama, pa često vlasnici ili budući investitori nisu upoznati s postojećim, stvarnim stanjem. Tada može doći do poteškoća pri ishođenju dokumentacije, projektiranju ili pri izvođenju radova.

Kako bi otklonili sumnju i dobili točne informacije o postojećoj vodnoj i kanalizacijskoj infrastrukturi,

MEĐIMURSKE VODE pozivaju građane da se u bilo kojem trenutku obrate našim nadležnim službama radi provjere podataka i dobivanja točnih informacija. Sve informacije možete dobiti u tehničkom odjelu, GIS: gis@medjimurske-vode.hr

Vaše

MEĐIMURSKE VODE!!

Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja

E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1608

Davor Novak i Josip Mađarić

TRGOVINA KRK u Strahonincu

Biserka i Jelena vole biti informirane

Biserku Ptiček i Jelenu Juras iz Strahoninca zatekli smo u jutarnjoj kupnji u Trgovini Krk. Tom prilikom otkrile su nam da rado pročitaju Međimurske novine jer ih zanimaju aktualnosti i događanja iz našeg kraja. Kažu kako pročitaju sve

rubrike, a gospođa Biserka posebno nam je istaknula da uvijek obrati pozornost i na rubriku s osmrtnicama. Ljubazni prodavač Jan Kekez pridružio im se na zajedničkoj fotogra�iji. Iznenadili smo ih malim znakom pažnje – platnenom šoping vrećicom

Međimurskih novina, koja ih je ugodno razveselila. U Trgovini Krk u Strahonincu uvijek je ugodno kupovati zahvaljujući ljubaznom osoblju, dobroj ponudi i ugodnoj atmosferi, zbog čega joj se mještani rado vraćaju. (mm)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Treći kupon 135. kola

Novo, 135. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započelo je u pretprošlom broju. I srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 17. srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili

poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 28. srpnja. Sretnog dobitnika 135. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 31. srpnja. (mk)

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Sakupljene

MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je 28. 7. do 12 sati. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Makovcu

KONCERT Iz štrigovskih bregov Stjepanu

- Pišti

uručena Nagrada za životno djelo

U prepunom Domu kulture Štrigova održan je veličanstveni koncert „Iz štrigovskih bregov”, posvećen istaknutom pjesniku, kantautoru i dugogodišnjem čuvaru tradicije Stjepanu Makovcu - Pišti. Ova večer, prožeta najljepšim stihovima i melodijama, kulminirala je najsvečanijim trenutkom –dodjelom Nagrade za životno djelo KUD-a „Sveti Jeronim” Štrigova.

Nagradu je slavljeniku uručio predsjednik Društva Matej Ščavničar, istaknuvši Pištin nemjerljiv i trajan doprinos očuvanju kajkavske riječi te međimurske kulturne i glazbene baštine. Kroz više od tri desetljeća neumornog rada, Makovec je kao pjesnik, glumac, kantautor te voditelj brojnih sekcija ostavio neizbrisiv trag i bio čvrst oslonac Društva u svim vremenima. Bogati glazbeni program okupio je brojne izvođače koji su izveli skladbe protkane Pištinim potpisom. Nastupili su ŽVS KUD-a „Sveti Jeronim” pod vodstvom Metke Cimerman, solisti Drago Brežnjak,

Stjepanu Makovcu - Piš� nagradu je uručio predsjednik KUD-a Sve� Jeronim Matej Ščavničar

Manuel Lesar i Rok Mikec, Stari muzikaši, ŽVS Stridonne pod vodstvom Nore Nemec, VIS Štrigovčanci te Tamburaška sekcija KUD-a pod vodstvom Josipa Zlatareka.

Posebnu emociju u dvoranu unijeli su lokalni recitatori koji su nadahnuto interpretirali Pištine stihove, dok je kroz cijeli program publiku toplo vodio Ivan Novak.

- Dragi Pišta, hvala Vam na svemu što ste učinili za naše Društvo i cijeli međimurski kraj. Želimo Vam još puno zdravlja, novih stihova i zajedničkih trenutaka, poručili su ponosni članovi KUD-a, zaključivši večer koja će u povijesti Štrigove ostati upisana kao glasno „hvala” svom omiljenom umjetniku. (sh)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Jura Obadić (jura@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr);

GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na

Biserka P�ček, Jan Kekez i Jelena Juras

Fortuna band slavi 30. rođendan!

Kako je jedan od omiljenih domaćih sastava prešao put od skromnih početaka u garaži do tri desetljeća vjerne povezanosti s publikom? Najdugovječniji član Kristijan Ivanušić Kiki u otvorenom intervjuu otkriva tajnu njihove nepresušne energije, novog vokalnog pojačanja te načina na koji u sedmeročlanom timu održavaju savršen balans i iskreno prijateljstvo. Saznajte što sve pripremaju za veliku rođendansku proslavu i hoće li vjerne obožavatelje uskoro iznenaditi novim autorskim singlom.

(sh, Foto: Kristina Kobal)

Petak,

17. srpnja

12:00 US Car Picnic, Forestland Park u Brezju

18:00 Šetnja do retencije

Jegerseg i Succulent Fantasy, igralište NK Hajduk Brezje

20:00 Koncert grupe Pavel, Mađerkin breg

20:30 26. Hammer Mee�ng, Miners MC Clubhouse Hammer Crew, Mursko Središće Subota, 18. srpnja

07:30 2. Memorijalni kup “Predrag Jurčec” u sportskom ribolovu, ribnjak SRD Som u Kotoribi

10:00 8. Tuning show, izle�šte Goričanec

12:00 US Car Picnic, Forestland Park u Brezju

14:00 2. Memorijal Tanja Kos, Kuršanec

18:30 Stridon run, Sportska dvorana, Štrigova

19:00 Fes�val rimske kulture Halicanumfest, Mlinarska kuća, Žabnik, Sve� Mar�n na Muri

19:00 Izbor Miss Međimurske županije, Štrigova

20:30 26. Hammer Mee�ng, Miners MC Clubhouse Hammer Crew, Mursko Središće

Nedjelja, 19. srpnja

13:00 4. “Međimurska žlica”, Dom kulture, Štrigova

15:00 Predstava Špek Fileki, Dom kulture, Štrigova

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr najave

PETO IZDANJE US Car Picnica u Brezju

Grmljavina američkih motora i rock glazbe u Forest Parku

Međimurje će od 17. do 19. srpnja biti u znaku visokih oktana, vibrirajućih zvukova moćnih motora i ljubavi prema američkim klasičnim automobilima. Na nekoliko dana Forest Park u Brezju ugostit će sve ljubitelje američke proizvodnje strojeva na četiri kotača. Peto izdanje US Car Picnica donosi bogat i raznolik program za sve generacije, s time da je najbogatiji sadržaj namijenjen za subotu, 18. srpnja. Program započinje u petak, 17. srpnja, službenim

otvorenjem u 12 sati, dok će poslijepodnevni sati biti satkani ambijentom energičnih glazbenih ritmova benda Dobre vibracije. Subota, 18. srpnja, kreće s glavnom atrakcijom: od 12 sati započinje atraktivna povorka američkih automobila na relaciji Brezje – Slakovec – Križopotje – Vučetinec – Lopatinec i povratak u Brezje, nakon čega slijedi proglašenje najboljih sudionika i dodjela nagrada u kategorijama od najglasnijeg do najstarijeg vozila. Kasno

Uz atraktivne automobile, pripremljen je i raznolik zabavni program

OSMI TUNING Car Show na Izletištu Goričanec

Prerađeni automobili i miris

spaljenih guma

Sveti Martin na Muri u subotu, 18. srpnja, postat će središte tuning scene. Na poznatom izletištu Goričanec, s početkom u 10 sati, u organizaciji Udruge Garage Freaks održat će se osmo izdanje popularnog Tuning Car Showa. Ova manifestacija okuplja vlasnike modi�iciranih vozila koji će u natjecateljskom duhu odmjeriti snage u količini prerada. Posjetitelji će tako moći uživati u izložbi automobila, dok će za dodatnu

dozu adrenalina biti zadužena demonstracija paljenja guma. Uzbudljiv program prate i natjecateljske igre za posjetitelje. Organizatori su mislili i na najmlađe, koji će se moći zabavljati na velikom napuhancu smještenom u prekrasnom ambijentu izletišta.

Za glazbeni ugođaj pobrinut će se DJ, dok će vrhunsku gastronomsku ponudu i osvježenje osigurati popularni Škartoc ljubavi i caffe bar Prestige. (jo)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: DR. UMA NAIDOO: UMIRITE SVOJ UM HRANOM Dobitnik knjige Kako uništiti vjenčanje objavljene u prošlom broju je Snježana Kraljić iz Svetog Martina na Muri. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1609

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

POKLANJA KNJIGU

Dr. Uma Naidoo: Umirite svoj um hranom

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Nagrade se dodjeljuju i za najbolji Pin-Up Contest!

poslijepodne i večer rezervirani su za nastupe bendova kao što su Magic Bus, Finger Fuck i The Godfather AC/DC Tribute Band.

Nedjelja je pak namijenjena za ležerni oproštaj u obliku ranoga doručka i razmjenu toplih riječi uz jutarnju kavu. Ako ste ljubitelj američkih automobila, dobre rock zabave i ugodnog društva, nipošto nemojte propustiti peto izdanje ove manifestacije! (jo)

MURSKO SREDIŠĆE ugošćuje

26. Hammer Meeting Petak i subota donose

žestoki tutanj motocikala

Mursko Središće će od 17. do 19. srpnja ponovno biti središte ljubitelja rock glazbe, ugodnog društva i, naravno, motocikala. U petak, 17. srpnja s početkom u 20:30, u prostoru Miners

MC Clubhouse Hammer Crew započinje 26. Hammer Meeting - manifestacija koja više od 20 godina okuplja bikere te domaće i inozemne goste. Prve večeri posjetitelje očekuju žestoki ritmovi i vr-

ŠTRIGOVSKE NOĆI

hunske posvete bendovima Pantera i Rammstein, dok je subota rezervirana za odličnu kombinacija bluesa i rocka koja će trajati sve do sitnih jutarnjih sati u nedjelju. Organizatori su osigurali i bogatu ponudu hrane i osvježavajućih pića. Neovisno o tome jeste li ljubitelj motocikala ili rock glazbe, ovaj vikend u Murskom Središću jamči vrhunsku zabavu. (jo)

Mađerkin breg ugošćuje

grupu Pavel

U sklopu Štrigovskih noći, u petak, 17. srpnja u 20:00 sati, na slikovitom Mađerkinom bregu održat će se koncert popularne grupe Pavel.

Ulaz je slobodan, a za posjetitelje je osiguran i besplatan autobusni prijevoz od Doma kulture Štrigova do Mađerkinog brega i natrag. (jo)

Srijeda, 22. srpnja

11:00 Tradicionalno Magdalensko proštenje i sveta misa, župna crkva sv. Marije Magdalene, Štrigova

Petak, 24. srpnja

18:00 Šetnja do ugljenokopa Dragoslavec, stara škola u Dragoslavcu

19:00 Koncert Murska dekla, Mlinarska kuća, Skela na rijeci Muri

Subota, 25. srpnja

20:00 Kazališna predstava Aleks i Bara - Kako je sve počelo, Mlinarska kuća, Žabnik, Sve� Mar�n na Muri

21:30 Trash party 90e, DJ Tomo, Mlinarska kuća, Žabnik, Sve� Mar�n na Muri

Petak, 31. srpnja

18:00 Šetnja stazama grofova Fešte�ća u Brezju, Dječji vr�ć Šumska vila, Brezje

Subota, 1. kolovoza

08:00 Ribolovni Selski kup 2026. SRD Čikov, Žabnik - Stara Mura

19:00 Sincere Praise Gospel iz Londona, Šetnica svete Barbare, Mursko Središće

KULTURNO UZDIZANJE Koje izložbe možete posjetiti?

• 26. 6. do 9. 9. Izložba: Priska Kulčar: MEMENTO

• Centar za kulturu Čakovec 25. 6. do 30. 8. Izložba: „Eros na papiru – izložba povodom 16. štrigovske kolonije“ Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja

• 12.6. do 30.8. Izložba: Parovi u hrvatskoj likovnoj umjetnosti: dijalozi intime i stvaralaštva

• Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

U ovom revolucionarnom vodiču, dr. Uma Naidoo predstavlja najnovija istraživanja o načinima na koje je tjeskoba ukorijenjena u mozgu, crijevima, imunološkom sustavu i metabolizmu. Oslanjajući se na znanstvene spoznaje o vezi između prehrane i tjeskobe, dr. Naidoo pokazuje nam kako su hrana i prehrana ključni alati za umirivanje uma. Ne mogu se dovoljno naglasiti ključne veze koje dr. Naidoo povlači između mentalnog zdravlja i hrane koju jedemo. U ovoj revolucionarnoj knjizi, ona nas uči kako iskoristiti hranu kako bismo ublažili simptome tjeskobe pomoću načela nutricionističke psihijatrije.

Ova fantastična knjiga ilustrira kako svjesno jedenje može ublažiti tjeskobu, nudeći svježu perspektivu u našem tjeskobom ispunjenom svijetu. Obvezno štivo za one koji traže utjehu i mir kroz umirujući zagrljaj hranjivih obroka

intervju tjedna

FORTUNA

BAND uskoro slavi 30 godina

Sviramo pjesme sa dušom, a publika prepoznaje našu energiju

Fortuna Band uskoro slavi 30 godina postojanja, a Kristijan Ivanušić KIKI otkriva kako je bend nastao, što ih održava na sceni i kakvi su planovi za budućnost

Piše: Kristina Kobal

Fortuna Band uskoro

će proslaviti velikih 30 godina postojanja, a o gotovo tri desetljeća glazbene priče razgovarali smo s Kristijanom Ivanušićem Kikijem, aktivnim članom benda od samih početaka i jednim od ljudi koji su svojim radom, energijom i ljubavlju prema glazbi pridonijeli njegovoj dugovječnosti.

Sve je počelo prije gotovo 30 godina, daleko od velikih pozornica i re�lektora – u garaži kod bratića, gdje su krenule prve glazbene probe. Tamo su se okupili Renato Patarčec, Miroslav Bezek i Dragutin Lipić, koji su bili prvi osnivači benda. Kasnije su im se pridružili Kristijan Kovač i Kristijan Ivanušić KIKI, koji je i danas najdugovječniji član benda.

Kako se prisjeća KIKI, počeci su bili spontani, ali puni entuzijazma.

- Počeli smo vježbati domaće pjesme, odnosno svadbeni repertoar. Imali smo Bunjara Renata, na klavijaturama sam bio ja, na bas gitari Miro, harmoniku je svirao Dragec i trubu Kristijan. U tom trenutku nismo mogli zamisliti, barem ja, da bih se mogao zadržati u glazbenim vodama gotovo 30 godina, prisjetio se.

Upravo iz tog vremena datira i ime benda koje je postalo prepoznatljivo mnogim generacijama ljubitelja dobre glazbe.

- Bilo je zanimljivo jer smo smišljali ime benda. Ja sam dao prijedlog i odmah su ga prihvatili. Znači, ime Fortuna Band izmislio sam ja, rekao je kroz osmijeh Kristijan. Nakon odabira imena krenula je i ozbiljnija nabava instrumenata i razglasne opreme, a bend je kroz godine uvijek nastojao pratiti razvoj tehnologije i glazbene trendove.

Gotovo tri desetljeća na sceni

Fortuna Band 2027. godine slavi 30 godina postojanja, a Kristijan Ivanušić ističe kako je upravo trajanje benda najbolji dokaz njihove predanosti glazbi.

-Druge godine, dakle 2027., slavimo 30 godina postojanja benda u kojemu

postava

–

VODE VAS U KINO

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 29.7.2026. u CineStaru Varaždin.

i Krunoslav Kossi; donji red: Kristijan Ivanušić, Patricija Juračić i Marko Tkalec. Sedam glazbenika koji zajedničkom energijom stvaraju atmosferu na brojnim nastupima

sam ja najdugovječniji član. Ostali članovi su se mijenjali kroz sve te godine, rekao je. Tijekom godina bend je prolazio kroz različite faze, ali ono što se nije mijenjalo jest želja da publici ponude kvalitetnu glazbu i dobru atmosferu.

-Dokaz i uspjeh dugovječnosti ovog benda je što smo uvijek u trendu s instrumentima, razglasom – znači kvalitetom zvuka. Pratimo uvijek trend glazbe koji je trenutno aktualan, odgovorni smo prema ovom poslu, a ključni razlog dugovječnosti i popularnosti smatram što izvodimo pjesme sa dušom i dajemo svu energiju koja je usmjerena prema publici, istaknuo je KIKI. Upravo tu povezanost s publikom smatra najvećom vrijednošću benda.

- To ljudi jednostavno prepoznaju, zato i dan danas imamo puno angažmana. Ljudi nas jednostavno zovu i traže, dodao je.

Sedam članova, jedna energija

Današnja postava Fortuna Banda broji sedam članova koji svojim talentima stvaraju prepoznatljiv zvuk.

Uz Kristijana Ivanušića KIKI-ja, koji je frontmen, vokal i svira harmoniku, bend čine Patricija Juračić – vokal i violina, Krunoslav Kossi – gitara, Marko Tkalec – bubanj i vokal, Miljenko Peras – klavijature i vokal, Luka Hrženjak – bas gitara, truba i vokal te Mihael Horvat – truba i vokal. Njihov repertoar je širok i prilagođen različitim prigodama.

- Sviramo praktički sve žanrove – domaće, starogradske, narodne, pop-rock, rock, strane pjesme. Uglavnom sve što jedna veselica, svadba ili bilo kakav event mora sadržavati, pojasnio je Kristijan. Dodaje kako je važno pratiti glazbene novosti i ponuditi publici ono što želi čuti.

- Naš glazbeni izričaj je nekako biti u trendu i imati za svakog po nešto, rekao je.

Tajna dobrog odnosa među članovima

Dugogodišnji uspjeh ne temelji se samo na glazbenom znanju, već i na odnosima unutar benda. Kristijan smatra da je upravo međusobno uvažavanje jedan od glavnih razloga njihove povezanosti.

-Recept za dobru atmosferu unutar benda je taj što nas

ima sedam članova od kojih svatko daje svoj doprinos, svoju ideju, svoju viziju. To stavljamo na hrpu i u tome se uvažavamo, rekao je. Osim ozbiljnog pristupa glazbi, važan dio njihove priče su i prijateljstvo te zajednička druženja.

- Šale u tome svemu su neizostavne. Imamo i druženja van svirki. Jednostavno taj posao gledamo ozbiljno i odgovorno, ali smo i svi skupa prijatelji, što se vidi i po energiji koju zajedno dajemo publici, istaknuo je. Posebnu ulogu imaju i probe, kroz koje članovi stalno usavršavaju svoj rad.

- Probe su isto jedan dio ovog posla gdje usavršavamo glazbene note i vokale. Svaki ulažemo svoj trud i slobodno vrijeme u ovaj bend i zato sve ovo i traje skoro tri desetljeća. Moja uloga u tome je da držim u svemu tome nekakav balans, rekao je KIKI.

Novo vokalno pojačanje i planovi za budućnost

Fortuna Band nedavno je dobio i novo vokalno pojačanje – Patriciju Juračić, koja

uz pjevanje svira i violinu. Njezin dolazak bendu je donio dodatnu svježinu i novu energiju.

- Patricija ima predivan glas kojim daje još jednu dodatnu vrijednost našem bendu i sve više komunicira s ljudima tijekom svirke i pravi još bolju atmosferu na nastupima, rekao je Kristijan. Posebno ističe kako se Patricija odlično snašla u novoj ulozi.

- Snašla se odlično s obzirom da nikad prije nije nastupala s bendovima, dodao je.

Pred Fortunom su sada novi izazovi, ali i velika obljetnica koju žele posebno obilježiti.

- Naši planovi su svakako sljedeće godine dobro proslaviti 30 godina postojanja, a do onda imamo vremena razmisliti i o daljnjim projektima, otkrio je KIKI. Ljubiteljima njihova zvuka posebno će biti zanimljiva najava mogućeg novog autorskog materijala.

- Možda nekakva singlica, pjesma koja je u planu, a dalje nećemo otkrivati. Teško je uskladiti vrijeme

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film

LOCKBOX: SKRIVENO ZLO

Dobitnik ulaznica za film: Martina Kukec

KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

nastupa i da bismo još radili na svojim autorskim pjesmama, ali potrudit ćemo se da napravimo nešto za naše fanove, bivše, sadašnje i buduće mladence i za sve koji nas prate, zaključio je Kristijan Ivanušić. Fortuna Band tako nastavlja svoju glazbenu priču, vjeran publici koja ih prati gotovo tri desetljeća. A ako je suditi prema energiji, zajedništvu i ljubavi prema glazbi, pred njima su još mnoge godine dobre svirke.

Aktualna

Fortuna Banda

gornji red: Luka Hrženjak, Miljenko Peras, Mihael Horvat

Karla i Franjo nisu

skidali osmijeh s lica – upravo su kupili vjenčane prstene, a sreća se vidjela na svakom koraku

Lily i Jasenka potražile su hladovinu, a njihove modne kombinacije nisu prošle nezapaženo zahvaljujući živim bojama i upečatljivim detaljima

Čakovečka špica

Eleonora Glavina pokazala je kako detalji čine razliku –upečatljive naušnice iz Kenije odlično su se uklopile uz hlače kupljene na Tajlandu

Simpa�čna Nives od ranog je jutra zaš��la glavu elegantnim ljetnim šeširom koji je zaokružio njezin izgled

Dora je privukla poglede u zelenoj haljini, a poseban šarm cijeloj kombinaciji dala je efektna mašna u kosi

Miljenka i Nives prošetale su gradom u odličnom raspoloženju, uz društvo pravog buke�ća lepih dečki

Pas Riki ponosno je pozirao uz svoju vlasnicu Simonu, ne skrivajući da je prava zvijezda subotnje špice

NOGOMET

ADRIANO DEBELEC (17) član je kadetske momčadi zagrebačkog GNK Dinama

- U novoj sezoni želim dodatno unaprijediti udarac i generalno biti brži. Volio bih ponovno i zaigrati za hrvatsku reprezentaciju, ističe Adriano Debelec

Piše i foto: Luka Pongračić

Koliko god se posljednjih godina govorilo da međimurski nogomet više nije ono što je nekad bio, talent nikada nije nestao. Samo je čekao novu priliku da ispliva na površinu. Jedan od najboljih primjera je Adriano Debelec, mladi vezni igrač koji je nakon odličnih igara u Varaždinu prošlog ljeta ostvario transfer u Dinamo. Nakon nogometnog odrastanja u ŠN MeđimurecSloboda, Nogometnoj školi Međimurje-Čakovec i Varaždinu, stigao je poziv koji se ne odbija. Iako mu je ugovor s Varaždinom istjecao početkom 2026. godine te ga je Dinamo mogao dovesti bez odštete samo nekoliko mjeseci kasnije, zagrebački klub odlučio je reagirati odmah i time je pokazao koliko vjeruje u mladog zadnjeg veznog. Debelec je vrlo brzo izborio mjesto u početnoj postavi kadetske momčadi, s kojom je osvojio naslov prvaka Hrvatske, a sezonu je dodatno začinio priznanjem za najboljeg igrača Kvarnerske rivijere. Istodobno, izvan travnjaka uspješno usklađuje školske i sportske obveze te Opću gimnaziju u Dubravi završava s prosjekom 5,0. O sezoni koja mu je promijenila život, prilagodbi na Dinamo, svakodnevici u Zagrebu i planovima za budućnost razgovarali smo s jednim od najperspektivnijih međimurskih nogometaša svoje generacije. - Prvi trening u Dinamu sigurno je među njima, ali možda ipak posljednja utakmica sezone kada sam zabio pogodak. Bila je to

stvarno teška godina. Puno sam radio, morao sam se prilagoditi novoj sredini i većoj razini nogometa. Nisam igrač koji će zabijati po deset ili petnaest golova u sezoni. Više volim asistirati, organizirati igru i odraditi sav onaj “prljavi” posao u obrani koji se možda ne vidi toliko u statistici. Posebno mi znači i priznanje za najboljeg igrača Kvarnerske rivijere. Takve stvari potvrde da si na dobrom putu. Kako je izgledao trenutak kada je stigao poziv Dinama?

- Moram reći da sam od početka bio potpuno fokusiran na Dinamo. Bilo je još nekih priča i ponuda, ali iskreno, nisam se time previše opterećivao. Menadžer mi je predstavio sve opcije, objasnio dobre strane ostanka i odlaska. U Varaždinu bih imao sigurnu minutažu, dok je Dinamo donosio puno veći prostor za napredak i drugačiji nogometni podražaj. Tjedan dana sam razmišljao. Vagao sam sve, ali jedino što mi je bilo važno bio je vlastiti razvoj. Nisam razmišljao o gradu, društvu ili školi jer na sve se to čovjek navikne. Kada ti se pruži prilika poput Dinama, jednostavno je ne možeš odbiti. Ideš se izboriti za svoje mjesto. Dodaje kako mu je puno značilo što je od prvog dana osjetio povjerenje stručnog stožera.

– Već nakon prvog treninga bili su zadovoljni. Odmah sam počeo igrati u početnoj postavi i osjetio sam da bi sve moglo ispasti dobro, pogotovo zato što sam stigao tek pred kraj pripre-

ma. Pokazali su mi da vjeruju u mene, ali i jasno rekli na čemu moram raditi. Posebno pamtim riječi pomoćnog trenera Cindrića koji mi je rekao da me prva utakmica neće de�inirati i da samo uživam u trenutku.

Osjeća li se težina Dinamova dresa?

- Na početku svakako da. Znaš da se svaka utakmica mora pobijediti, a protivnici su protiv Dinama uvijek dodatno motivirani. To je u početku stvaralo određeni pritisak, ali s vremenom sam shvatio da sam ovdje zato što volim igrati nogomet. Kada uživam u igri, tada pružam i najbolje partije. Konkurencija je velika, posebno u veznom redu, ali to te samo tjera da svaki trening daješ maksimum.

Njegov dan gotovo je u potpunosti ispunjen školom i nogometom.

– Nastava počinje u pola devet i traje do 15 sati. Nakon škole idem u klub na ručak, malo odmorim, učim do 17:30 ili 18 i onda idem na trening. Imam sreću što brzo pamtim pa dosta toga riješim već u školi. Profesori imaju razumijevanja jer nas ima više sportaša. Prvo je polugodište živio u učeničkom domu, no danas je smješten u Dinamovoj kući u Bukovcu.

– Sada je puno lakše. U domu prehrana nije bila idealna za sportaše, a ovdje imamo vrhunske uvjete. Živimo samo mi igrači, dvojica trenera i psihologinja. Ona jako dobro razumije sportaše jer je i sama majka reprezentativca Lovra Chel�ija, često razgovara s nama i pokazuje nam čak i tehnike disanja

Dinamo je bio pravi izbor

Adriano Debelec prošlog je ljeta napravio veliki iskorak u karijeri

koje pomažu u stresnim situacijama.

Posebno ga je oduševila svakodnevica u klubu.

– Kantina je stvarno odlična. Dobijemo svu opremu koja nam treba, nutricionisti paze na svaki detalj prehrane, a kuhari su me već zapamtili jer gotovo uvijek dolazim posljednji zbog škole. Najviše volim mlince i batke, kao da sam kod kuće. Što se tiče cheat meala, nakon utakmice znam se počastiti burgerom, pizzom ili rebarcima.

Razgovori s legendom i predsjednikom kluba

– Mislim da mi je Zajc nekako najpristupačniji. Uvijek nas posebno pozdravi. Ponekad ondje sretnem i Zvonimira Bobana, a par puta smo i popričali. Čudan je osjećaj razgovarati s čovjekom koji je legenda hrvatskog nogometa. Drago mi je što me zapamtio i što je tako pristupačan svima. Često mi kaže da mi veznjaci

moramo biti disciplinirani i stalno provjeravati što se događa iza leđa, a tko će dati bolji i točniji savjet od njega?

Velik dojam ostavili su na njega i ljudi zaduženi za razvoj mladih igrača, Albert Capellas, stručnjak koji dolazi iz Barcelone voditelj je mlađih uzrasta, a tu je i Joan Suriol Borras, tehnički koordinator selekcija U15 - U19.

– Joan puno radi s nama, a zna i zaigrati na treningu kako bi bolje osjetio puls ekipe i kako razmišljamo. Ja osobno volim igrati jednostavno jer mislim da je to bit nogometa, posebno na mojoj poziciji. Često analiziramo snimke igrača prve momčadi poput Stojkovića i Zajca kako bismo vidjeli na čemu trebamo raditi. Naposljetku, sve kategorije igraju isti sustav, 4-3-3, pa je prijelaz puno jednostavniji.

U čemu je najviše napredovao?

- Najviše u razmišljanju i pozicioniranju. Shvatio sam koliko je svaki metar terena važan. Puno bolje donosim

odluke, prvi dodir i dodavanje su mi napredovali. Više ne trčim bespotrebno kao prije jer sada bolje razumijem ulogu cijele momčadi. Ne moram biti na deset mjesta odjednom. U novoj sezoni želim dodatno unaprijediti udarac i generalno biti brži. Volio bih ponovno i zaigrati za hrvatsku reprezentaciju, a vjerujem da će to doći kroz kontinuitet dobrih igara u klubu.

Kada nogometne obveze ipak nakratko stanu, vrijeme najradije provodi s najbližima.

– Volim igrati padel, igrice, slušati glazbu, plivati ili otići u šetnju. Najviše me ipak veseli vrijeme s obitelji. Jako smo povezani i uvijek smo jedni drugima najveća podrška. Sestra igra odbojku pa, kad god stignem, odem pogledati i njezine utakmice. Roditelji, često zajedno sa širom obitelji, dolaze na moje utakmice i to mi jako puno znači. Bez njihove podrške cijeli bi ovaj put bio puno teži, zaključuje Adriano Debelec.

ODBOJKA

NEDELIŠĆE OPEN 2026 okupio je 20 ekipa i 12 sati vrhunske odbojke

Vinotauri podigli pobjednički pehar

- Drago nam je što nam se ekipe vraćaju iz godine u godinu i što je turnir prerastao u regionalni, pa čak i međunarodni, ističe Iva Novak iz OK Nedelišće Elting

Piše i foto: Kristina Kobal

Nedelišće Open 2026 još je jednom pokazao zašto se ubraja među najatraktivnija ljetna sportska događanja u Međimurju. U Sportskom parku Dolić u Nedelišću u subotu je održano peto izdanje popularnog turnira u odbojci na pijesku koje je okupilo velik broj natjecatelja, rekreativaca i ljubitelja ovog sve popularnijeg sporta. Na vrućem pijesku za naslov najboljih borilo se ukupno 20 ekipa, a tijekom cijelog dana publika je mogla uživati u kvalitetnim i neizvjesnim susretima ispunjenima atraktivnim potezima, sjajnim obranama i odličnim sportskim ozračjem. Tribine uz terene bile su ispunjene navijačima, prijateljima i obiteljima natjecatelja koji su glasnim navijanjem dodatno podizali atmosferu svakog susreta.

ODBOJKA

Turnir je prerastao lokalne okvire

Nakon gotovo 12 sati vrhunske odbojke naslov pobjednika osvojila je ekipa Vinotauri u sastavu Letitia Puškarić-Hellenbach, Lucija Rovis, Domagoj Babok i Matej Šakota. Drugo mjesto pripalo je ekipi Toplički peski za koju su nastupili Ines

Ekipa Prugići – Prugi prijatelji nestrpljivo je čekala svoj izlazak na vrući pijesak

Mošmondor, Filip Čabrajec i Nenad Peršun, dok je treće mjesto osvojila ekipa Internacional u sastavu Viktorija Štrukelj, Tomislav Sedlarević i Luka Bartolić. Ono što je prije nekoliko godina počelo kao lokalni turnir danas je preraslo u jedno od najprepoznatljivijih sportskih događanja ljeta u Međimurju. Iz godine u godinu raste broj prijavljenih ekipa, ali i interes gledatelja koji rado dolaze pratiti vrhunsku odbojku na pijesku. Poseb-

ŽOK KAŠTEL priveo je kraju još jedno izdanje Pješčane oluje

Interkast, Mladost,

Iako je spušten zastor na još jedno uspješno izdanje Pješčane oluje, u ŽOK-u Kaštel nema puno vremena za odmor

Piše i foto: Luka Pongračić

Nakon dva tjedna vrhunskih utakmica, sportskog nadmetanja i odlične atmosfere, završeno je ovogodišnje izdanje turnira Pješčana oluja 2026. Pribislavec je i ovoga ljeta ponovno bio jedno od središta regionalne odbojke na pijesku, a brojni natjecatelji i posjetitelji još su jednom potvrdili kako je riječ o jednoj od najprepoznatljivijih sportskih manifestacija u ovom dijelu Hrvatske. Tijekom turnira na pijesku se natjecalo ukupno 35 ekipa. U kategoriji Mini nastupilo je pet ekipa, u kategoriji Mala četiri, dok je najveći interes ponovno vladao u seniorskim konkurencijama, gdje se za naslov borilo 12 ženskih i čak 14 muških ekipa. Tijekom dva tjedna odigran je velik broj kvalitetnih i neizvjesnih utakmica koje su privukle brojne gledatelje na tribine. Završnog dana odigrane su polufinalne utakmice, susreti

za treće mjesto i velika finala nakon kojih su poznati pobjednici u svim kategorijama.

Borba do zadnjeg poena

U ženskoj konkurenciji naslov pobjednica osvojila je ekipa Interkast, koja je u finalu svladala ekipu Idemo probamo rezultatom 2:0. Treće mjesto pripalo je ekipi Tri puce, koja je u utakmici za broncu bila uspješnija od Dašinih ama-

nu vrijednost ovogodišnjem izdanju daje i međunarodni karakter natjecanja. Osim ekipa iz Hrvatske, u Nedelišće su stigli i natjecatelji iz Slovenije, što potvrđuje da je turnir postao prepoznatljiv i izvan granica Međimurja. O uspjehu organizacije govorila nam je i Iva Novak iz Odbojkaškog kluba Nedelišće Elting.

- Drago nam je što nam se ekipe vraćaju iz godine u godinu i što je turnir prerastao u regionalni, pa čak i

međunarodni, jer ove godine imamo i ekipe iz Slovenije. Trudimo se misliti na svaki detalj kako bi svima bilo ugodno kod nas. Upravo je kvalitetna organizacija jedan od razloga zbog kojeg se natjecatelji svake godine ponovno vraćaju u Sportski park Dolić. Spoj sporta i druženja

Osim natjecateljskog dijela, turnir je i mjesto susreta sportaša, rekreativaca i svih zaljubljenika u odbojku na pijesku. Tijekom cijelog dana Sportski park Dolić bio je ispunjen pozitivnom energijom, sportskim duhom i druženjem, a brojni gledatelji s velikim su zanimanjem pratili svaku utakmicu i bodrili svoje favorite. Organizator turnira je Odbojkaški klub Nedelišće Elting, uz pokroviteljstvo Općine Nedelišće i Zajednice sportskih udruga Općine Nedelišće. Po završetku natjecanja najboljim ekipama uručene su medalje i prigodne nagrade, čime je zaključeno još jedno uspješno izdanje turnira.

Najkice i Krpići pobjednici

tera. U muškoj konkurenciji naslov pobjednika osvojila je ekipa Mladost, koja je u finalnom susretu bila bolja od Fine Toucha. Treće mjesto pripalo je ekipi 101+ ProtokM. Poznati su i pobjednici mlađih kategorija. U kategoriji Mini prvo mjesto osvojile su Najkice, drugo Vatrene lavice, a treće Opasne mace. U kategoriji Mala najbolji su bili Krpići, drugo mjesto osvojio je Pješčani tornado, dok je treće mjesto pripalo ekipi 4 Win. Organizatori iz ŽOK-a Kaštel su izrazili veliko zadovoljstvo ovogodišnjim izdanjem turnira, istaknuvši kako je sve pro-

teklo u najboljem redu, uz odličan odaziv ekipa, velik broj gledatelja i kvalitetnu odbojku tijekom svih dana natjecanja.

Kratka stanka pa kreću pripreme - Čestitamo svim osvajačima medalja, ali i svim ekipama koje su svojim nastupima pridonijele još jednom uspješnom izda-

nju turnira. Veliko hvala svim volonterima, sucima, sponzorima, donatorima i svima koji su sudjelovali u organizaciji, kao i vjernoj publici koja je tijekom cijelog turnira ispunjavala tribine i svojim navijanjem stvarala izvrsnu atmosferu. Upravo je zajedništvo svih sudionika još je jednom pokazalo zašto je Pješčana oluja postala nezaobilazan dio sportskog

ljeta u Međimurju, poruka je iz kluba. Iako je spušten zastor na još jedno uspješno izdanje Pješčane oluje, u ŽOK-u Kaštel nema puno vremena za odmor. Nakon kratke ljetne stanke uskoro počinju pripreme za novu natjecateljsku sezonu, tijekom kojih će igračice i stručni stožer započeti rad na ostvarenju novih sportskih ciljeva.

Članice Odbojkaškog kluba Nedelišće Elting bile su odlične domaćice petog izdanja turnira Nedelišće Open 2026.

Trofej kod muškaraca pripao je Mladosti

Prvo mjesto u ženskoj kategoriji osvojio je Interkast

9. UTRKA OPĆINE MALA SUBOTICA

Jan Kramer i Dubravka

Horvat

najbrži na

7,9 kilometara

Uz glavne utrke na 4,2 i 7,9 kilometara održane su i dječje utrke na 100 i 300 metara, koje su ponovno privukle lijepi broj najmlađih sudionika

Piše: Luka Pongračić

Foto: Udruga Sport za sve Mala Subotica

U sklopu obilježavanja

Dana općine Mala Subotica u subotu je održana 9. Velika utrka Općine Mala Subotica u organizaciji USR „Sport za sve“ Mala Subotica, uz pokroviteljstvo Općine Mala Subotica. Uz dječje utrke na 100 i 300 metara, natjecatelji su se okušali na dionicama od 4,2 i 7,9 kilometara.

Dionica za najizdržljivije

Na glavnoj utrci od 7,9 kilometara najbrži je bio Jan Kramer, koji je slavio s vremenom 28:30. Drugo mjesto osvojio je Saša Horvat (USR Sport za sve Mala Subotica Mugači) s rezultatom 29:16, dok je treći bio Matej Lesar iz TK Međimurje Runnersa (29:35). Među pet najboljih plasirali su se još Vedran Rešetar (AK Međimurje) s

vremenom 30:16 i Dejan Hlebar (Prizma V & V Running Team) s rezultatom 30:50. U ženskoj konkurenciji pobjedu je odnijela Dubravka Horvat, koja je dionicu istrčala za 33:03. Druga je bila Valentina Cirkvenčić (TK Međimurje Runners) s vremenom 35:07, a treće mjesto osvojila je Mia Furdi (BK Prelog) u vremenu 36:17. Četvrta je kroz cilj prošla Alenka Horvat (AK Varaždin) s rezultatom

od junaka turnira bio je tek 15-godišnji Davor Oršoš, vratar ekipe Agijovi

Malonogometni turnir Parag još je jednom potvrdio kako sport okuplja ljude, stvara prijateljstva i donosi nezaboravne uspomene. U organizaciji NK Parag ove je godine nastupilo čak 15 ekipa koje su tijekom cijelog dana pružile niz uzbudljivih utakmica, atraktivnih poteza i borbene, ali fair-play igre. Naslov pobjednika zasluženo je osvojila ekipa NK Rolex iz Strmca Podravskog, koja je tijekom turnira pokazala

najviše kvalitete te na kraju podigla pobjednički pehar. Drugo mjesto pripalo je ekipi Agijovi, dok je treće osvojila domaća momčad Barcelona (Parag), na zadovoljstvo brojnih domaćih navijača.

Mladi vratar oduševio izvedbom

Jedan od junaka turnira bio je tek 15-godišnji Davor Oršoš, vratar ekipe Agijovi. Iako je među najmlađim sudionicima natjecanja, svojim je sigurnim obranama, smirenošću i odličnim reakcija-

ma bio ključna karika svoje momčadi na putu do finala. Za sjajne nastupe zasluženo je proglašen najboljim igračem turnira, što je priznanje koje potvrđuje njegov veliki talent i nogometni potencijal.

Fair play nagrada izazvala emocije

Poseban trenutak ovogodišnjeg izdanja obilježila je ekipa Sandro Team, koja je na teren izašla s plemenitim ciljem – odigrati turnir u čast svog nedavno preminulog prijatelja. Njihovo zajedništvo,

Na dionici od 7,9 kilometara u ženskoj konkurenciji slavila je Dubravka Horvat, ispred Valentine Cirkvenčić i Mije Furdi

36:49, dok je peta bila Tatjana Vugrinec (Vugrinec MONT/AKM Škola trčanja) s vremenom 39:03. Napeto do samog kraja

Na kraćoj dionici od 4,2 kilometra u muškoj konkurenciji slavio je Marin Draguljić (14:35), ispred Ivana Matkovića iz TK Međimurje Runnersa (14:40) i Aljaža

Novaka iz AK Ormož/NN Saunas (14:53). Četvrto mjesto osvojio je Mauro Janušić (USR Sport za sve Mala Subotica Mugači/AK Međimurje), a peto Patrik Novak (TK Međimurje Runners).

Kod žena na 4,2 kilometra najbrža je bila Ivana Zeljko iz USR Sport za sve Mala Subotica Mugači s rezultatom 16:33. Drugo mjesto pripalo je Neji Marinič Kuzman (AD

Kladivar Celje) s vremenom 16:36, treća je bila Lea Rešetar (AK Međimurje) s rezultatom 17:16, četvrta Sana Cimerman (AK Međimurje), a peta Silvija Šebrek. Još jedno izdanje utrke okupilo je velik broj natjecatelja iz Hrvatske i Slovenije te potvrdilo da je utrka Općine Mala Subotica jedno od najvažnijih cestovnih trkačkih događanja u Međimurju.

TURNIR SINIŠA PATAFTA – „ZA NAŠEG PATAFTU“

NK Venera osvojio naslov

Program je započeo u subotu u 11 sati, kada je krenula podjela vola s ražnja u režiji Stjepana Crnčeca

i foto: Damir Perhoč

Zasadbreg je prošlog vikenda bio središte tradicije, druženja i vrhunskog nogometa. Nogometni klub Zasadbreg 77 po 25. put organizirao je tradicionalni Memorijalni turnir Siniša Patafta – „Za našeg Pataftu“. Program je započeo u subotu u 11 sati, kada je krenula podjela vola s ražnja, koji je tijekom cijele noći pripremao

iskusni majstor Stjepan Črnčec uz pomoć supruge iz Vularije. Nogometni dio programa započeo je u 16 sati, a na kojem su nastupali uz domaćina NK Zasadbreg 77 još i NK Hajduk Štrukovec, NK Mali Mihaljevec i NK Venera Sveti Juraj na Bregu. Nakon sportskih uzbuđenja slijedi zabava pod šatorom uz Rangers Band. U nedjelju se igrala sama završnica turnira, a u finalnom ogledu sastali su se

NK Zasadbreg 77 i NK Venera. Na kraju više sportske sreće i zasluženo, ekipa NK Venere podigla je pobjednik osvajača ovogodišnjeg 25. Memorijala Siniša Patafta. Uz ekipno, nagrađeni su i pojedinci, tako je najbolji strijelac bio Dražen Hudoletnjak (NK Venera), a najbolji golman - Marko Bistrović (NK Mali Mihaljevec). Treće mjesto osvojila je ekipa NK Mali Mihaljevec, a četvrto NK Hajduk iz Štrukovca.

sportskog dijela programa slavlje se nastavilo

Piše i foto: Kristina Kobal

Piše

uz odličnu atmosferu i nastup Leyla Leki benda iz Bosne, koji je rasplesao okupljene.

Organizacijski tim i Elvis Kralj pružili su podršku turniru

25. MEMORIJALNI

NK Venera svladala je domaćine u finalu

Antonia Ružić popela se za 11 pozicija WTA LJESTVICA

Ružić ušla u top 50

Antonia Ružić ostvarila je novi značajan napredak na WTA ljestvici. Hrvatska tenisačica popela se za 11 pozicija te sada zauzima 50. mjesto svjetskog poretka, čime je prvi put stigla među 50 najboljih igračica svijeta. Nakon završetka Wimbledona Hrvatska u tom društvu ima tri predstavnice. Donna Vekić pala je za jedno mjesto i sada se nalazi na 35. poziciji, dok je Petra Marčinko napredovala za dvije pozicije te je trenutačno 45. igračica svijeta. Na vrhu WTA ljestvice nije bilo promjene. Bjeloruskinja Arina Sabalenka i dalje drži

RUKOMET

prvo mjesto, a iza nje ostala je Kazahstanka Jelena Ribakina. Amerikanka Jessica Pegula napredovala je na treću poziciju, dok se Coco Gauff popela za tri mjesta i sada je četvrta. Veliki skok ostvarila je i pobjednica Wimbledona Linda Noskova. Čehinja je osvajanjem Grand Slam naslova osvojila 1760 bodova te se s 12. mjesta probila na sedmu poziciju. Karolina Muchova, koja je igrala �inale u All England Clubu, napredovala je s devetog na šesto mjesto. S druge strane, bivša prva igračica svijeta Iga Swiatek pala je s treće na osmu poziciju. (lp)

EHF LIGA ZA ŽENE Zrinskice protiv portugalske Benfice

U utorak je u sjedištu Europske rukometne federacije (EHF) u Beču održano službeno izvlačenje parova drugog kruga kvali�ikacija za nastup u prestižnoj EHF ligi za žene u natjecateljskoj sezoni 2026./27. Voljom ždrijeba, kuglice su našem klubu namijenile iznimno atraktivan, ali i zahtjevan put u Portugal. ŽRK “Zrinski” Čakovec borit će se za prolazak u višu fazu natjecanja protiv uglednog europskog suparnika – ekipe Sport Lisboa e Ben�ica. Prva utakmica ovog povijesnog dvoboja na rasporedu je za vikend 3. i 4. listopada 2026. godine u Lisabonu, dok će se uzvratni susret, u kojem će naša ekipa tražiti podršku prepune domaće

dvorane, odigrati tjedan dana kasnije, točnije 10. i 11. listopada 2026. godine. - Ovo je golem sportski izazov za našu ekipu, ali ujedno i velika nagrada za sav trud, rad i povijesni rezultat ostvaren u protekloj sezoni. Ben�ica je zvučno ime i respektabilan protivnik, no mi u Portugal ne idemo s bijelom zastavom. Dat ćemo sve od sebe da dostojno predstavimo Čakovec, Međimurje i hrvatski ženski rukomet na europskoj sceni, poručuju iz Uprave kluba. O točnim terminima odigravanja utakmica, satnicama te logističkim detaljima vezanim uz domaćinstvo uzvratnog susreta, klub će pravovremeno obavijestiti javnost i predstavnike medija. (md)

NOGOMET

SAŠA LUKMAN, međimurski trener koji je s NK Pazinkom osvojio naslov 3. NL Zapad

Domaći dečki donijeli titulu

- Prvi cilj mi je dobro se odmoriti od nogometa, a nakon toga želim upisati školovanje za UEFA A licencu, objašnjava Saša Lukman

Piše: Luka Pongračić

Osvojiti naslov prvaka nikada nije slučajnost, a kada se to ostvari s momčadi koju gotovo u potpunosti čine domaći igrači, uspjeh dobiva još veću težinu. Upravo je takvu priču ove sezone ispisao trener NK Pazinka, podrijetlom Međimurec, Saša Lukman, koji je svoju momčad doveo do naslova prvaka 3. HNL – Zapad. Već prije početka prvenstva u Pazinu su vjerovali kako mogu konkurirati za sam vrh. Nakon odličnog proljetnog dijela prošle sezone, u kojem je momčad završila druga, te kvalitetnog prijelaznog roka i povratka nekoliko domaćih igrača, očekivanja su bila znatno veća. Ipak, Lukman ističe kako je za osvajanje prvenstva potrebno mnogo više od kvalitetne momčadi.

Pravi šampionski karakter

- Bili smo svjesni da imamo ekipu za vrh, ali za osvojiti ligu mora se poklopiti puno stvari –od dobrih priprema do izbjegavanja ozljeda. Sjajan ulazak u sezonu s pet pobjeda bez primljenog gola bio je prvi pokazatelj da možemo napraviti nešto veliko, ističe Lukman. Da šampionski karakter nije bio slučajan, Pazinka je potvrdila i u završnici prvenstva. U posljednjih pet kola igrala je protiv izravnih konkurenata za naslov te ostvarila četiri pobjede i jedan remi, čime je de�initivno osigurala prvo mjesto. Posebno emotivan trenutak bio je trenutak potvrde naslova. Pazinka je tri kola prije kraja slavila u gostima protiv Lokomo-

tive na kultnoj riječkoj Kantridi, gdje je započelo veliko slavlje.

Ostanak u istom rangu - Takav osjećaj ponosa i sreće teško je opisati riječima. Nakon utakmice uslijedio je doček navijača u Pazinu i slavlje do dugo u noć, iako je bio utorak. A kada danas pogledam fotogra�ije i snimke s proslave na našem stadionu, ponovno me prođu trnci. Pun stadion, sjajna atmosfera, djeca koja u našim igračima vide uzore i traže njihove dresove, štucne ili kostobrane – to su trenuci koji ostaju za cijeli život, kaže trener Pazinke. Iako je klub sportskim putem izborio plasman u viši rang, 2. NL, uprava je odlučila ostati u sadašnjem natjecanju. Lukman u potpunosti podržava takvu odluku.

- Omladinski pogon iz godine u godinu napreduje i nema smisla riskirati sve što se posljednjih godina gradilo

zbog jedne ili dvije sezone u profesionalnoj ligi. Kada se stvore infrastrukturni uvjeti, doći će vrijeme i za taj iskorak.

Nakon naporne i uspješne sezone, trener će kratko predahnuti, a zatim se posvetiti vlastitom usavršavanju.

Pazin ga podsjeća na Međimurje

- Prvi cilj mi je dobro se odmoriti od nogometa, a nakon toga želim upisati školovanje za UEFA A licencu, bilo u Hrvatskoj ili, ako bude potrebno, u nekoj drugoj državi. Ono što ovu Pazinku čini posebnom, smatra Saša, nije samo kvaliteta na terenu nego i zajedništvo koje vlada unutar svlačionice.

- Čak 95 posto ekipe čine igrači iz Pazina i okolice, što je danas prava rijetkost. Ljudi u Pazinu podsjećaju me na moje Međimurje –mirni su, skromni, pošteni i vrijedni. Nemamo najveći budžet ni najbolje uvjete, ali nemamo ni zvijezde ni ego. Sve što smo ostvarili došlo je kroz rad, odricanje i zajedništvo. Mi smo stvarno obitelj.

Upravo je ta obiteljska atmosfera, uz kvalitetan rad i jasnu viziju trenera, dovela Pazinku do naslova prvaka. Sezona koja će se dugo pamtiti potvrdila je da se i bez velikih �inancijskih mogućnosti može ostvariti vrhunski rezultat kada momčad diše kao jedno.

Saša Lukman našao je svoju sreću na zapadu Hrvatske

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Dragi naši Stvaraoničari,

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv

vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Kreativna likovna radionica na festivalu FarmFest u Polevama

U zelenom šumskom okruženju, u sklopu Farm Fest festivala koji je u Polevama trajao od 9. do 12. srpnja, održana je likovna kreativna radionica koja je okupila brojne mališane (slučajno ovaj put samo djevojčice) željne stvaranja, igre i druženja s prirodom. Radionicu je vodio profesor Vedran Urličić iz

Omiša, umjetnik koji je djeci približio tehniku oslikavanja drvenih podloga akrilnim bojama.

Pod njegovim vodstvom nastajali su reljefni pejzaži, anđeli, zvijezde i brojni drugi maštoviti motivi, a jedina granica bila je dječja mašta – koja, pokazalo se, granica zapravo nema. Šumski am-

bijent dodatno je potaknuo kreativnost, pa su priroda, umjetnost i dječji osmjesi stvorili posebno ozračje ispunjeno bojama i inspiracijom.

Velik doprinos radionici dao je upravo prof. Urličić, koji je donirao sav potreban materijal – drvene podloge, akrilne boje i pribor za rad – omogućivši djeci da slo-

bodno stvaraju i svoje ideje pretvore u mala umjetnička djela, te na taj način pomogao održavanju festivala čiji je višegodišnji sudionik i posjetitelj. Radionica je još jednom potvrdila kako su umjetnost i priroda savršen spoj za razvoj kreativnosti, a dječja mašta nepresušan izvor najljepših ideja.

Sudionice likovne radionice pod vodstvom profesora Vedrana Urličića iz Omiša stvorile su prelijepa umjetnička djela

Ida Horvat, 5 godina, Čakovec

Pia Laura Glavaš, Čakovec

Petra Kovač, 10.5 godina, Nedelišće

Kaja Horvat, 10 godina, Čakovec Nera Novak, 9 godina, Nedelišće

Piše: Aleksandra Sklepić

Dok mnogi u vrtu vide tek gredice, cvijeće i plodove, Vesna Mesarić u svom cvjetnom raju pronašla je mir, utjehu i nadu za novi i bolji početak. Iako se već tri godine hrabro bori s teškom bolešću, nije dopustila da joj ona oduzme ono što najviše voli - ljubav prema životu, svom suprugu Stjepanu i kćerima Dori i Luciji, a uz pomoć svog vrta osjeća radost življenja i stvaranja, te na taj način svaki put uspješno odagna loše misli.

Svako jutro počinje obilaskom biljaka, a dan završava odmorom na divnoj osvjetljenoj terasi uz tiho zujanje pčela, bumbara i gotovo nečujan šum leptirovih krila. Pogled na prve cvjetove, miris zemlje nakon kiše ili dozreli plodovi podsjećaju je da priroda uvijek pronalazi način za novi početak. Upravo je zato vrt postao njezin najdraži saveznik, mjesto na kojem se misli smiruju, a srce puni optimizmom.

Svaka biljka nosi svoju priču i novu nadu

Vesna kaže kako vrt traži strpljenje, ali isto tako i nagrađuje svakoga tko mu posveti malo vremena i ljubavi. U njenom je vrtu bezbroj biljaka, trajnica i jednogodišnjih. U savršenoj se ljepoti upotpunjuju dalije, ružmarin, fortinije, bijele i žute hortenzije, lavanda, oleandar, eukaliptus, aloe vera, neveni, lantana, muškatle, ukrasne koprive, ledeni cvijet, veronike, cinije, petunije, azaleje, hibiskusi, gladiole, te bezbroj drugih divnih biljaka, a svaka je jednako dragocjena i važna za njihovu njegovateljicu. Osim cvijeća, u povrtnjaku je raskoš povrća i začinskog bilja, pa tu raste povrće koje se ne može ni nabrojiti - sve što nam može pasti na pamet, Vesna uzgaja i sve joj savršeno uspijeva.

Voli spašavati biljke

Ljubitelj sam prirode i kao što neki spašavaju životinje, ja spašavam biljke. Ponekad na-

iđem na rasprodaju biljaka po trgovinama, gdje za nekoliko centi možete kupiti biljku koja je na rubu smrti, kaže Vesna, pa uvijek kupim te biljke. Pružim im šansu i one uvijek sa zahvalnošću prime tu priliku, često se oporave u mom vrtu, što mi je veliko veselje. Ljubav prema biljkama nosim u sebi još od djetinjstva jer je moja baka, kod koje sam odrasla u Ivanovcu, bila također zaljubljena u cvijeće i bilje općenito. Svoje je ukućane Vesna naučila brinuti o biljkama, te joj svi zajedno pomažu u poslu oko zalijevanja, okopavanja, nabavljanja ukrasa i pribora. No, uz brigu, dobili su i zadaću da svakodnevno pomiluju biljke i pozdrave ih. U početku im je to bilo smiješno, rekla nam je Vesna, ali kasnije su zavoljeli pozdravljati divne biljke koje im svojom ljepotom uzvraćaju pozdrave.

Ljudi u prolazu zastaju i dive se vrtu

Vesnin vrt nalazi se u ulici koja vodi prema liječ-

Svako jutro počinje obilaskom biljaka, a dan završava odmorom na divnoj osvijetljenoj terasi uz tiho zujanje pčela, bumbara i gotovo nečujan šum leptirovih krila. Pogled na prve cvjetove, miris zemlje nakon kiše ili dozreli plodovi podsjećaju je da priroda uvijek pronalazi način za novi početak

VESNA MESARIĆ iz Murskog Središća

Na raskošno uređenoj terasi nastaju ideje za još ljepše dvorište

Zbog zanimljivih detalja prolaznici često zastaju i uživaju u divnom pogledu

2026.

družim

nego

ničkim ordinacijama, školi i sportskoj dvorani, te kroz nju prolaze mnogi ljudi. Nerijetko zastanu, pa promatraju cvijeće, ukrasne grmove i sitne detalje - �igurice životinja, pčelice, bubamare, leptire, jelene i žabice. Svi su oni savršeno uklopljeni u cvjetnu rapsodiju za koju je zaslužna Vesnina mašta i bogat unutarnji život. Čak i djeca koja su na dolasku ili odlasku iz škole, pažljivo promatraju i dive se, bez nestašluka koji ponekad djeci padaju na

pamet. Posebno su im drage �igurice koje ih zabavljaju i potiču njihovo veselje, pa se katkada duže zadrže uz žabice, jelene i leptire.

Drago mi je što se ljudima sviđa moj vrt, a posebno sam sretna što me moje cvijeće voli i brine o meni, rekla nam je na kraju Vesna. U teškim danima, lakše mi je razgovarati s cvijećem, nego s ljudima i upravo sam zato, samo u svom vrtu istinski spokojna

Putjane ul., 40000, Čakovec

telefon: 098 902 0615

h�ps://www.stella-floris.hr/

h�ps://vrtnicentariva.hr

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2026.

Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu!

Prijavite sebe ili drage ljude koji su možda sami sramežljivi, ali imaju prekrasan vrt na: redakcija@mnovine.hr ili 040/323-600

Međimurska dvorišta, vrtovi i balkoni ponovno poprimaju svoje najljepše boje. Znamo da iza svakog rascvjetanog kutka stoji puno truda, pa zato ponovno pokrećemo natječaj „Čiji je vrt najljepši 2026.“!

Ove godine biramo pobjednike u tri kategorije:

• Najljepši vrt i okućnica – za velika dvorišta i imanja.

• Najljepši mini vrt ili balkon – za zelena čuda na nekoliko kvadrata.

• Najposebnija biljka (NOVO!) – za neobične, egzotične ili dugovječne zelene ljubimce.

Kako se prijaviti? Pošaljite ime, prezime, adresu, kontakt broj i nekoliko fotogra�ija na redakcija@ mnovine.hr ili nazovite 040/323-600. Nakon prijave, naša ekipa stiže na vašu adresu. Blagu prednost dajemo novim sudionicima, a sve natjecatelje čeka bogat nagradni fond. Čekamo vaše prijave! (sh)

telefon: 095/ 815 52 58

Strahoninec - Poleve, Dravska 70 h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

RASADNIK VIRAG T. Ujevića17, Ludbreg 091/562 88 02 www.virag-roses.hr

Stella floris

Noću je vrt osvijetljen i izgleda poput čarobne cvjetne oaze

Okružena cvijećem, Vesna se osjeća slobodno i ispunjeno

Malo “divljih” nasada savršeno se uklapa u njegovan i uređen cvjetnjak

Sto�ne cvjetnih vrsta živi svoj divan cvjetni život uz Vesninu brigu

A6 Allroad je po prvi puta dostupan u plug-in hibridnoj i V6 TDI MHEV izvedbi, a quattro pogon na sve kotače je serijski na svim izvedbama

Piše: Igor Rudež

Ovo je već peta generacija Allroad modela, a najnovija je generacija čak 11 cm šira i vozi se na kotačima veličine do 21 inč, što mu uz mnogobrojne dizajnerske detalje daje robustan izgled. U odnosu na standardni A6 Avant, ova izvedba dolazi s 34 mm povećanim razmakom od tla, a u kombinaciji s adaptivnim zračnim ovjesom speci�ičnim za allroad modele, opcijskim optimiziranim upravljanjem svim kotačima i širim gumama, osigurano je pouzdano upravljanje na svim terenima.

S rasponom podešavanja od 55 milimetara, standardni adaptivni zračni ovjes nudi širok spektar offroad mogućnosti, kao i dinamično i udobno iskustvo vožnje na cesti. Tome pomaže čvršće postavljeno progresivno kolo upravljača, koje reagira izravnije i pruža više povratnih informacija. Opcijsko upravljanje svim kotačima čini to još uočljivijim. Poboljšava upravljivost i agilnost pri manjim brzinama zakretanjem stražnjih kotača do pet stupnjeva u suprotnom smjeru od prednjih kotača. Pri umjerenim i većim brzinama, stražnji kotači okreću se

Novi Audi A6 Allroad spreman za sve terene

do dva stupnja u istom smjeru kao i prednji kotači, povećavajući stabilnost i preciznost upravljanja.

Unutrašnjost donosi Audi MMI panoramski zaslon koji se sastoji od 11,9-inčnog Audi virtualnog kokpita i 14,5-inčnog dodirnog zaslona, a u op-

ciji je i 10,9-inčni zaslon ispred suvozača. Tu su i pojedinačna konturirana sjedala s funkcijama ventilacije i masaže, četverozonski automatski klima-uređaj i paket za kvalitetu zraka. Zatamnjivi panoramski stakleni krov koji dolazi kao dodatna oprema također nudi izbor između kabine ispunjene svjetlošću i učinkovitog zasjenjivanja.

Svi motori za A6 allroad su elektri�icirani i serijski su opremljeni quattro pogonom na sve kotače radi kombiniranja performansi i ekonomičnosti. U modelu A6 allroad e-hybrid, prvi put dostupni plug-in-hybrid, 2-litreni 4-cil. benzinski motor snage 185 kW i elektromotor s do 105 kW razvijaju ukupnu izlaznu snagu sustava od 270 kW (367 KS) i ukupni okretni moment od 500 Nm. Visokonaponska baterija (25,9 kWh bruto; 20,7 kWh neto) omogućuje do 95 kilometara (kombinirano, po WLTP-u) potpuno električne vožnje.

Baterija se puni izmjeničnom strujom (AC) s do 11 kW; potpuno punjenje traje otprilike dva i pol sata. Regenerativno kočenje može se podesiti u više koraka, a hibridni sustav upravljanja nudi moduse EV i hybrid. Ciljnu razinu punjenja baterije moguće je odabrati putem MMI-ja.

U 3-litrenom V6 dizelskom motoru snage 220 kW (299 KS) s 580 Nm okretnog momenta, Audi kombinira tri elektri�icirane komponente: MHEV plus tehnologiju s pogonskim alternatorom s

remenom i generatorom pogonskog sklopa, koji razvija do 18 kW (24 KS) dodatne snage, kao i električni kompresor za direktan i brz odziv. Rezultat toga je da V6 TDI* isporučuje snažne performanse u svakodnevnoj vožnji, bilo da se radi o kretanju, ubrzavanju izvan grada, pretjecanju ili vožnji autoputom.

Prodaja je u Hrvatskoj već započela, a cijene kreću od 88.108,75 eur za PHEV izvedbu, odnosno od 93.417,20 eura za turbo dizel izvedbu.

Unutrašnjost je dobro poznata, a zaslon ispred suvozača je dodatna oprema

Prtljažnik ima osnovni obujam od 404 litre u PHEV izvedbi, odnosno 466 litara u TDI izvedbi

U PRELOGU završena obuka „Modul 2“

Međimurje bogatije za 28 vatrogasaca

U Vatrogasnom domu u Prelogu završena je obuka za zvanje vatrogasca prema novom programu osposobljavanja Modul 2, koju je uspješno završilo 28 polaznika iz dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja Vatrogasne zajednice Međimurske županije. Riječ je o programu koji se provodi prema novom Pravilniku o programu osposobljavanja i usavršavanja vatrogasnih kadrova, a polaznicima pruža potrebna teorijska i praktična

znanja za sigurno i učinkovito obavljanje vatrogasnih zadaća.

Tijekom osposobljavanja kandidati su stekli znanja iz područja zaštite od požara, vatrogasne taktike, uporabe vatrogasne opreme, postupanja pri različitim vrstama intervencija te zaštite i sigurnosti vatrogasaca. Poseban naglasak stavljen je na praktični dio nastave, kako bi polaznici bili spremni za stvarne intervencije i djelovanje u operativnim

VATROGASNE IGRE mladeži u Žiškovcu okupile 31. ekipu

Najbolji Krištanovec i Sveta Marija

Na tradicionalnom natjecanju u Žiškovcu okupila se 31 ekipa iz cijelog Međimurja, a mališani od 6 do 16 godina snage su odmjerili u osam zabavnih disciplina

Piše: Damir Perhoč

DVD Žiškovec i Vatrogasna zajednica grada Čakovca i ove su godine organizirali XXVI. Igre vatrogasne mladeži, natjecanje na kojem djeca kroz igru svladavaju prepreke i dolaze do cilja bez pritiska na konačni rezultat. Riječ je o jednom od najpoznatijih natjecanja za mlade vatrogasce u Međimurju.

Na igrama nastupaju ekipe u dvije kategorije: pomladak (6–12 godina) i mladež (12–16 godina). Svaku ekipu čini pet članova, a natječu se u osam disciplina, među koji-

ma su štafetna utrka, vježba s brentačom, polaganje tlačnog voda, rušenje mete, skakanje u vreći, pikado, ljestva gusjenica, kruženje i slalom.

Ove godine sudjelovala 31 ekipa

Na ovogodišnjim igrama sudjelovala je ukupno 31 ekipa, raspoređena prema kategorijama i spolu. Iako rezultat nije najvažniji dio ovog natjecanja, ostvareni plasmani bili su i više nego impresivni.

U kategoriji pomladak muški: 1. DVD Krištanovec II, 2. DVD Sveti Križ, 3. DVD

Pus-Buz-Put. Pomladak žene: 1. DVD Krištanovec I, 2. DVD Zasadbreg I, 3. DVD Peklenica. Mladež muški: 1. DVD Sveta Marija, 2. DVD Krištanovec, 3. DVD Vratišinec. Mladež žene: 1. DVD Krištanovec, 2. DVD Sveta Marija, 3. DVD Mihovljan Dorotea i Oskar najmlađi natjecatelji

Ovo posebno natjecanje ima i svoje pojedinačne nagrade kojima se ističu najmlađi sudionici. Titula najmlađe natjecateljice pripala je Dorotei Tompoš iz DVD-a Mihovljan, rođenoj

2020. godine, dok je među dječacima najmlađi bio Oskar Zavrtnik iz DVD-a Čakovec, rođen 2021. godine. Na svečanom proglašenju nazočili su zamjenica gradonačelnice Grada Čakovca

Lana Remar te zamjenik župana, ujedno predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije i Vatrogasne zajednice grada Čakovca Mario Medved. Oni su pozdravili i pohvalili mlade vatrogasce za njihov trud, zalaganje i sudjelovanje.

Svi natjecatelji primili su medalje, a proglašenje je vodio predsjednik DVD-a

postrojbama svojih društava. Završetkom osposobljavanja Međimurje je bogatije za 28 novoosposobljenih vatrogasaca koji će svojim znanjem i angažmanom pridonijeti još većoj sigurnosti građana. Predavači su bili redom: Tomislav Faić, Mladen Kanižaj, Mihajlo Pongrac, Hrvoje Novaković, Nikola Besedić i Leon Krišto�ić, a na uspješnom položenom ispitu čestitao im je županijski vatrogasni zapovjednik Robert Meglić. (dp)

Oskar Zavrtnik iz DVD-a Čakovec sa svojim roditeljima koji su također dobrovoljni vatrogasci

Predavači na osposobljavanju

28 novo osposobljena vatrogasca, Modul II

DVD Krištanovec je bio najbrojniji i najtrofejjiji osvojivši 3 prva mjesta i jedno 2.mjesto

Rušenje mete bila je jedna od mnogobrojnih igri

Imendani i proštenja kroz tjedan IZ MATIČNOG UREDA

od 17. do 23. srpnja

P 17 Aleksije; Branko; Marcelina

S 18 Friderik; Simforoza; Ljuba

N 19 16. KROZ GOD. Aurelija; Zora;Zlatka;Makrina Proštenje Donji Kraljevec, Sve� Juraj u Trnju (Škapularsko proštenje), Preseka (sv. Marija Magdalena)

P 20 Ilija prorok; Margareta; lijana

U 21 Lovro Brindiški, Danijel pr., Dane, Danica Klanjanje Mala Subo�ca

S 22 Marija Magdalena; Manda Proštenje Štrigova

Č 23 Brigita; Apolinar; Valerijan

DOKTORI KOJI RADE

OVU SUBOTU

18. SRPNJA 2026.

Čakovec

dr. Marta Domljanović

Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777

dr. Franjo Carović

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

dr. Verica

Grkavec-Mađarić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

dr. Petra Murković

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257

Donji Kraljevec dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Donji Vidovec

dr. Marija Haramija Strbad R. Končara 7, tel. 040/615-006

Kotoriba dr. Snježana Permozer Hajdarović K. Tomislava 119a, tel. 040/682-059

Macinec

dr. Rebeka Mesarić Glavna 26, tel. 040/858-475

Mala Subo�ca

dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

Mursko Središće dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Prelog

dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Sve� Mar�n na Muri

dr. Ivana Babić- zamjena dr. Jelena Blažon Glavna 48, tel. 040/868-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz

OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

ROĐENI

Čakovec:

Alea Ignac, kći Rosane i Tomice

Lu Blajda, kći Kristine i Antonia

Lucas Oršuš, sin Nine

Majda Tuksar, kći Tihane i Dubravka

Džan Bogdan, sin Nadice i Dubravka

Leona Vuković, kći Snježane i Karla

David Bujan, sin Katarine i Ivice

Luka Novak, sin Natalije i Kristijana

Žan Tkalec, sin Adrijane i Vedrana

David Setnik, sin Ane i Nikole

Mia Vuk, kći Ivane i Ditmara

Patrik Lesjak, sin Valentine i Ivana

Tena Bukovčak, kći Patricije i Marka

Rajna Kutnjak, kći Adrijane i Kristijana

Tin Jurinić, sin Simone i Davora

VJENČANI

Čakovec:

Barbara Barat i Filip Pintar

Željka Vizinger i Siniša Bašek

Maja Trupković i Daniel Čok

Nives Čurin i Denis Đuran

Katarina Sklepić i Dino Budiša

Bernarda Flinčec i Dejan Lesničar

Josipa Juračić i Jurica Krznar

Mursko Središće:

Lara Vinko i Alen Hajdarović

Prelog:

Sara Dretar i Petar Kozarić

UMRLI

Čakovec:

Mladen Baksa r. 1962.

Željko Perhoč r. 1962.

Ljuba Slaviček r. Patafta r. 1948.

Biserka Tkalčec r. Medlobi r. 1960.

Ivanka Plantak r. Žnidarić r. 1958.

Marija Ciglar r. Posedi r. 1943.

Marija Braniša r. Lehkec r. 1947.

Stjepan Kocijan r. 1954.

Josip Rok r. 1941.

Ivan Cerovec r. 1952.

Liljana Cmrečnjak r. Krčar r. 1954.

Katarina Horvatić r. Dominik r. 1942.

Franjo Škvorc r. 1944.

Marijan Turk r. 1960.

Barbara Levačić r. Špoljar r. 1932.

Miroslav Mijić r. 1948.

Franjo Vinković r. 1947.

Alojz Dovečer r. 1954.

Franjo Horvat r. 1936.

Branko Krznar r. 1956.

Vladimir Kozarić r. 1955.

Marija Hajdinjak r. Sušec r. 1953. Željko Vuković r. 1966.

Katarina Hajdari r. Novak r. 1939.

Kotoriba:

Stjepan Šafarić r. 1941.

Mursko Središće:

Julijana Lovrenčić r. Kolarić 1938.

Prelog:

Leonard Vugrinec r. 1947.

Zoran Zvornik r. 1986.

Tražimo suradnike na portalu

Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

Ma�čni ured Čakovec

Bolnica Čakovec

Dom zdravlja Čakovec

Pomoć i podrška

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

dragom suprugu, ocu i djedu

Željku Kapelari

Za tobom je ostala velika praznina, a sjećanje na tvoju ljubav i dobrotu utjeha su mi do našeg ponovnog susreta. Hvala ti za sve lijepe trenutke koje smo proveli zajedno. Tvoji najmiliji iz Čakovca koji nas je napustio 4. srpnja 2026. u 67. godini života

Rajko Čavlek

iz Čakovca

iznenada preminuo 8. srpnja u 60. godini života

voljenom ocu

Željku Kapelari

Ponosna sam što sam te imala, a sada neizmjerno tužna što ću dalje živjeti samo od uspomena. Tata, ako me čuješ i vidiš, htjela bih ti reći da te puno, puno volim.

Tvoja Tea

u 61. godini života OBAVIJEST O

Marko Požgaj

iz Orehovice iznenada preminuo 7. srpnja u 45. godini života

Željko Vuković

iz Strahoninca

preminuo 8. srpnja nakon duge i teške bolesti

iz Mihovljana preminuo 1. srpnja nakon kratke i teške bolesti u 86. godini života OBAVIJEST O

Josip Rok

O SMRTI

Marija Škvorc

iz Belice preminula 7. srpnja u 91. godini života

Ivan Cerovec

iz Novakovca preminuo 6. srpnja u 74. godini života

Vladimir Kozarić

iz Donjeg Mihaljevca preminuo 7. srpnja u 71. godini života

Mladen Baksa

iz Dekanovca

preminuo 6. srpnja u 64. godini života

Josipu Hericu

iz Železne Gore preminulom u 88. godini života

S ljubavlju koja ne prestaje i sjećanjem koje ne blijedi, čuvat ćemo te u srcima i mislima do ponovnog susreta u vječnosti.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima na svakom stisku ruke, riječima utjehe i nesebičnoj podršci, kao i svima koji su ga ispratili na njegov posljednji počinak i okitili njegov odar cvijećem.

Obitelji Heric

Josip Lesar

iz Pribislavca preminuo u 68. godini života

Barbara Levačić

iz Novakovca preminula 6. srpnja u 94. godini života

Stjepan Šafarić

iz Belice preminuo 6. srpnja u 85. godini života

iz Kotoribe preminuo 3. srpnja u 70. godini života

Andrija Kolarić

iz Donjeg Hrašćana preminuo 30. lipnja u 91. godini života

Zoran Zvornik

iz Preloga preminuo 1. srpnja u 40. godini života

Alojz Dovečer

iz Grabrovnika preminuo u 73. godini života

1. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži 2 m/ž automehaničara - autoelektričara - automehatroničara, javiti se osobno na adresu ili na email: matija. jesenovic@gmail.com do 31.7.

2. Advanced Textiles Lab d.o.o., Štrigova bb, 40312 Štrigova, traži m/ž inženjera teks�lne tehnologije - industrija sportske odjeće i 10 m/ž šivača, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/851-342 ili e-mailom: info@atl-croatia.com do 31.7.

3. AGRO-EL d.o.o., Novo Selo Rok, traži 2 m/ž vozača traktora, javiti se na tel: 040/337-957 ili na mob: 098/967-1187 do 31.7.

4. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž vrtlarskih radnika - radnika na hor�kulturnim poslovima, javi� se na tel: 040/395-176 ili 099/8699797 ili e-mailom: jadranka.brez@ ambijen�.hr do 23.7.

5. AUTO-HREŠĆ, A. Cesarca 16, Čakovec, traži m/ž autolimara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/917-4121 ili na email: filiphresc@hotmail.com do 31.7.

6. AUTO-MOTO ČAKOVEC d.o.o., Športska 8, Čakovec, traži m/ž instruktora vožnje B kategorije, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: ak-cakovec@hak.hr do 31.7.

7. Barok j.d.o.o., Čakovec, m/ž konobara, javi� se na mob. 091/2382175 ili na email: drazen.fodor@gmail. com do 13.8.

8. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 3 m/ž šivača, 3 m/ž krojača, 5 m/ž radnika za završnu kontrolu i pakiranje teks�lnih proizvoda, m/ž skladištara, m/ž voditelja webshopa-e-commerce managera, m/ž digital marke�ng specijalista, m/ž content&social media managera, 3 m/ž tekstilna tehnologa i 3 m/ž voditelja linije u proizvodnji, javi� se osobnim dolaskom na adresu, najava na tel: 040/630430 ili 098/802-286 ili e-mailom: infobalidoo@gmail.com do 29.7.

9. BDS SPORT CR d.o.o., Prelog, traži m/ž voditelja trgovine i m/ž prodavača, javiti se e-mailom: posao@ sportvision.hr do 31.7.

10. BELMONT d.o.o. - radno mjesto: Njemačka, traži m/ž elektroinstalatera - elektromontera, javi� se e-mailom: posao@belmont.hr do 31.7.

11. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136A, traži 2 m/ž stolara, m/ž referenta opera�vne pripreme rada, 2 m/ž djelatnika na izradi kreveta, m/ž šivača, m/ž računovođu, 2 m/ž radnika u skladištu i m/ž specijalistu za obračun plaća i opera�vne poslove ljudskih potencijala, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: bernarda@bernarda.hr do 31.7.

12. BIO GARANTIEd.o.o.,I. Mažuranića 2, Čakovec, traži m/ž kontrolora - certifikatora ekološke poljoprivrede, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na tel: 040/390163 ili mob: 095/305-3158 ili e-mailom: hrvatska@bio-garantie.hr do 31.7.

13. BIOMEDICA d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž doktora veterinarske medicine, javiti se e-mailom: uprava@biomedica. hr do 31.7.

14. B&O Prelog d.o.o., Prelog, Hrupine 12, traži m/ž djelatnika u odjelu skladišta, m/ž soboslikara i m/ž referenta za računovodstvene, administrativne i kadrovske poslove, javiti se osobno ili pismeno na gornju adresu ili na tel: 040/646-024 ili mob: 099/380-8451 na email: boprelog@boprelog.hr do 19.7.

15. CHRISTOF INDUSTRIES CRO d.o.o. za instaliranje industrijskih strojeva i opreme,Čakovec,tražim/ždisponenta, javiti se na email: office.cro@christof. com do 10.8.

16. CO GENERATE d.o.o., Njemačka, traži 5 m/ž montera pokretnih trakapomoćnih montera i 5 m/ž pomoćnih električara, javiti se e-mailom: info@ co-generate.com do 17.7.

17. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži m/ž tehničara elektro održavanja,m/žradnikauproizvodnjii2 m/ž radnika u pripremi proizvodnje, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao@cateks.hr do 13.8.

18. ČEVIZOVIĆ d.o.o., A. Šenoe 19, Donji Kraljevec, traži m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji - montažera, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: cevizovicdoo@gmail. com do 31.7.

19. DENKRIS PRO j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž strojara - montera dimnjaka, javi� se e-mailom: diminox@ diminox.hr do 10.8.

20. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž psihologa, m/ž edukacijskog rehabilitatora, m/ž radnog instruktora, m/ž socijalnog radnika-pripravnika, m/ž radnog terapeuta i m/ž ravnatelja, javi� se na mob: 098/377-304 ili e-mailom: ravnatelj.kotoriba@dom-bistricak. hr do 1.8.

21. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Kralja Petra Krešimira IV-13, Prelog, traži m/ž socijalnog radnika i medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/646-788 ili na mob: 098/460-403 ili e-mailom: dommesmar@gmail.com do 31.7.

22. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži 2 m/ž njegovateljice i m/ž spremača, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: sara.jambres@ domnovinscak.hr do 31.7.

30. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec,B. Radića 37, traži m/ž zavarivača i 15 m/ž strojobravara, javi� se pismenom zamolbom na email: posao@eko.hr do 28.8.

31. ELEKTRO DRRIM d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži m/ž električara, javi� se na mob. 098/1773509 ili na email: elektro.drrim@ gmail.com do 31.7.

32. ELEKTRIC-CO d.o.o, Čakovec, traži m/ž tesara i m/ž zidara, javi� se na tel: 040/341-188 ili na mob: 095/8535-142 ili e-mailom: elektric.co@gmail.com do 29.7.

33. ELTING, Obrtnička 10, Pušćine, traži 3 m/ž građevinska limara, 5 m/ž montera ventiliranih fasada u Njemačkoj i 3 m/ž montera ven�liranih fasada, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: karlo@el�ng.hr do 31.7.

34. EUROBETON - Tvornica elemenata za graditeljstvo d.d., Prelog, traži 3 m/ž radnika na proizvodnji, javiti se e-mailom: eurobeton@ eurobeton.hr do 19.7.

43. Framos Technologies d.o.o., Čakovec, traži m/ž specijalistu kvalitete i m/ž controlling business partnera, javi� se putem linka: h�ps://framos. jobs.personio.de/job/2650219?_ pc=1792745#apply do 24.7.

44. GRADIS d.o.o., Novo Selo Rok, traži 2 m/ž armirača, 2 m/ž fasadera, 5 m/ž zidara-tesara, 2 m/ž građevinskog poslovođu i 1 m/ž voditelja gradilišta, javi� se na mobitel: 099/3544-611 ili pismenom zamolbom: info@gradis.hr do 10.8.

45. GRAKER j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž keramičara, javi� se na mob. 099/539-8220 ili na email: graker. keramika@gmail.com do 24.7.

46. GKP PRE-KOM d.o.o, Prelog, traži m/ž grobara, javi� se na mob. 099/3344-451 ili na email: marina@ pre-kom.hr do 31.8.

23. Dom za starije i nemoćne osobe Slakovec, traži m/ž njegovatelja, m/ž pomoćnog djelatnika u kuhinji te medicinsku sestru ili tehničara, javi� se na mob: 098/305-246 ili pismenom zamolbom: info@domzastarijeslakovec.hr do 10.8.

24. DOMUS INTERIJERI d.o.o., Brune Bušića 10, Mala Subotica, traži m/ž voditelja računovodstva, m/ž građevinskog kalkulanta, m/ž inženjera građevine i m/ž prodajnog inženjera-dipl.inž. geotehnike, građevinarstva ili zaš�te okoliša, javi� se osobnim dolaskom na adresu, na mobitel: 099/8298-344 ili e-mailom: anja@domus-interijeri.com do 31.7.

25. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Podturen, traži m/ž kuhara, m/ž fizioterapeuta i 4 m/ž osobna asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom za Čakovec, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu: Dr. Ante Starčevića 1, 40000 Čakovec ili e-mailom: info@ dos�-mz.hr do 31.7.

26. ĐURKIN d.o.o., Braće Graner 1, Čakovec, traži m/ž zidara, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: djurkin@ck.t-com.hr do 24.7.

27. ELCOP d.o.o., Čakovec, traži m/ž komercijalistu, javiti se e-mailom: elcop@elcop.hr do 1.8.

28. ECON d.o.o., Njemačka, traži 5 m/ž montera ventiliranih fasada, javi� se e-mailom: econ-de@econ. hr do 31.7.

29. EKO KOTOR d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž radnika u bioplinskom postrojenju i m/ž električara - elektroničara, javi� se na mobitel: 098/296-082 do 2.8.

35. EUROLUX d.o.o. - radno mjesto: Njemačka, traži 3 m/ž instalatera vode grijanja i klima�zacije, javi� se osobno na adresu: Zagrebačka ul. 85, Čakovec ili na mob: 099/1913-154 ili e-mailom: eurolux1.info@gmail.com do 19.7., te 3 m/ž izolatera, javi� se na mob: 095/6661-234 ili e-mailom: eurolux1.info@gmail.com do 31.7.

36. EuroTechnology d.o.o., Nedelišće, traži 3 m/ž radnika na poslovima brušenja - brusača, javiti se e-mailom: benjamin. kovacevic22@gmail.com do 2.8.

37. EUROBETON d.d., Prelog, traži 3 m/ž električara, javi� se na email: eurobeton@eurobeton.hr do 31.7.

38. EUROLAND d.o.o., Čakovec, J. Kozarca 1/a, traži m/ž referenta tehničke službe održavanja zgrada, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@euroland. hr do 31.7.

39. EVITA IN j.d.o.o., Planinarski put 8, Čakovec, traži m/ž frizera, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 099/791-3180 do 24.7.

40. FERRO-PREIS d.o.o., Ul. dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži m/ž operatera elektropeći i lijevanja, m/ž mehaničara održavanja, m/ž elektro održavatelja, m/ž operatera elektropeći i lijevanja i m/ž pogonskog bravara u odjelu održavanja, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croa�a@ preisgroup.com do 31.8.

41. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u proizvodnjistolara, javi� se e-mailom: posao@ filo.hr do 24.7.

42. Fontana ugostiteljstvo, Donji Kraljevec, traži m/ž konobara, javi� se na mob. 091/213-6415 ili na email: maja.stefok585@gmail. com do 31.7.

47. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji funkcionalne obuće, m/ž stručnjaka zaš�te na radu II. stupnja, m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u odjelu planiranja, m/ž IT supportera, 2 m/ž vatrogasca, m/ž tehničara kontrole kvalitete, m/ž skladištara, m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka i m/ž referenta upravljanja zgradama, energijom i održivim razvojem, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 29.7.

48. Hilding Anders d.o.o., Industrijska zona 11, Prelog (upravna zgrada), traži m/ž radnika u proizvodnji za montažu namještaja i tapeciranje, 2 m/ž radnika u skladištu, 2 m/ž radnika u proizvodnji, m/ž mehaničara u održavanju i m/ž djelatnika u odjelu otpreme, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na telefon: 040/650-049 ili 091/6224796 ili e-mailom: jelena.krhac@ hildinganders.com do 20.7.

49. IM-COMP d.o.o., A. Starčevića 63E, Pribislavec, traži 3 m/ž djelatnika u obradi preradi stakla, m/ž djelatnika na održavanju - bravara, 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 3 m/ž djelatnika u otpremi, 2 m/ž vozača C i E kategorije i m/ž tehničkog komercijalistu, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: im-comp@ ck.t-com.hr do 18.7.

50. Install Tirić d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera - električara, javi� se na mob. 098/915-3964 ili na email: install.�ric@gmail.com do 31.7.

51. JELEN PROFESSIONAL d.o.o., Belica, Braće Radića 37a, traži 2 m/ž rukovatelja obućarskim i sličnim strojevima, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: jelen@jelen.hr do 31.7.

52. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Hrupine 1, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kat. i m/ž vozača C kategorije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@jurcectranspor�.com do 20.7.

Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr 095/5580-199

OBJAVLJEN NATJEČAJ za inovativne proizvođače

Bespovratne potpore

od 150.000 eura do

450.000 eura

MZa inovacije procesa i organizacije poslovanja te inovacije za MSP-ove moguće je ostvariti do 50% prihvatljivih troškova, dok se za prateće aktivnosti koje se financiraju kroz potpore male vrijednosti (de minimis) može ostvariti do 75% prihvatljivih troškova, uz uvjet da su izravno povezane s glavnim projektnim aktivnostima

ikro, mali i srednji poduzetnici iz prerađivačke industrije dobili su novu priliku za �inanciranje razvoja i tržišne komercijalizacije inovativnih proizvoda. Ministarstvo gospodarstva objavilo je Poziv „Inovacije procesa u S3 područjima“, koji se provodi u okviru Programa konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Za natječaj je osigurano 17,19 milijuna eura, a pojedini projekt može ostvariti od 150.000 do 450.000 eura bespovratnih sredstava. Prijaviti se mogu mikro, mala i srednja poduzeća iz sektora prerađivačke industrije (NKD 2025 – sektor C), koja razvijaju inovativne proizvode ili usluge te planiraju unaprijediti proizvodne procese i povećati svoju konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu.

Intenzitet potpore ovisi o vrsti aktivnosti. Za inovacije procesa i organizacije poslovanja te inovacije za MSP-ove moguće je ostvariti do 50 % prihvatljivih troškova, dok se za prateće aktivnosti koje se �inanciraju kroz potpore male vrijednosti (de minimis) može ostvariti do 75 % prihvatljivih troškova, uz uvjet da su izravno povezane s glavnim projektnim aktivnostima.

Bespovratnim sredstvima mogu se �inancirati plaće zaposlenika koji rade na projektu, nabava novih strojeva, proizvodnih linija, robota i automatizirane opreme, specijalizirani softveri, digitalizacija proizvodnje, razvoj i ispitivanje proizvoda, certi�iciranje, zaštita intelektualnog vlasništva, edukacija zaposlenika te određeni troškovi upravljanja projektom i promidžbe. Cilj ulaganja mora biti razvoj ili komercijalizacija inovativnog proizvoda uz istodobno unapređenje proizvodnog procesa.

Primjerice, proizvođač namještaja može uvesti CNC tehnologiju i digitalno upravljanje proizvodnjom, metaloprerađivačka tvrtka robotsko zavarivanje i automatiziranu kontrolu kvalitete, a prehrambena industrija energetski učinkovitije proizvodne linije. Natječaj je zanimljiv i tvrtkama iz plastičarske,

elektroničke, medicinske i kemijske industrije koje razvijaju nove proizvode ili moderniziraju proizvodne procese.

Projektni prijedlozi zaprimat će se od 1. rujna 2026. godine u 11 sati, a prijave će biti moguće podnositi do iskorištenja raspoloživih sredstava, odnosno najkasnije do 31. prosinca 2026. godine u 11 sati.

Riječ je o trajnom pozivu, što znači da se projektni prijedlozi ocjenjuju redoslijedom zaprimanja, a sredstva dodjeljuju sve dok su raspoloživa. Zbog toga se poduzetnicima preporučuje da s pripremom dokumentacije započnu što ranije i prijavu podnesu odmah po otvaranju Poziva.

Kako bi projekt bio odobren, mora ostvariti najmanje 80 od mogućih 100 bodova, uz zadovoljenje minimalnih pragova za ključne kriterije ocjenjivanja poput inovativnosti, �inancijske održivosti, provedbenih kapaciteta, vrijednosti za novac i kvalitete projektnog prijedloga.

S obzirom na ograničenu alokaciju i očekivani interes poduzetnika, ovaj Poziv predstavlja jednu od najznačajnijih prilika za �inanciranje ulaganja u modernizaciju proizvodnje, digitalizaciju poslovanja i razvoj inovativnih proizvoda tijekom 2026. godine.

Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja

Od sutra prestajem…

GSAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

U donošenju odluke o liječenju ne pomaže ni stav našeg društva ali zapravo i skriveno i otvoreno osuđuje one koji su razvili ovisnost. Stoga i obitelj alkoholičara ne pristupa odmah traženju stručne pomoći i motiviranju svoga člana da krene na put liječenja i oporavka, bojeći se osude i ismijavanja društva

ospodin XY i gospođa XX već su jako dugo u braku. Toliko dugo da im se teško sjetiti vremena kad nisu imali jedan drugoga. Cijeli su život naporno radili, sagradili kuću, odgojili djecu i uvijek nekako nalazili načine da prema vani zadrže sliku normalne, stabilne obitelji. Unutar četiri zida priča je malo drugačija. On pije otkako su se upoznali i počeli živjeti zajedno, ali posljednjih desetak godina sve se otelo kontroli i počelo rezultirati prečestim problemima. Narušenog je zdravlja, izgubio je interes za zajednička druženja, redovito upada u neke bizarne situacije. Stalno mu se događa da nešto zaboravlja, gubi, izbjegava razgovore, skriva račune, oštećuje imovinu i sl. Obiteljska druženja redovito budu „obogaćena“ incidentima i svađama pa su sve češći vikendi koje provode u samoći, jer ih i djeca, a i prijatelji, izbjegavaju. Ona je dugo prikrivala njegovo pijenje i sve posljedice nastojala opravdati i objasniti. On je , s druge strane, tješio sebe da ne pije ništa više od drugih, da može prestati kad god bude htio, isticao da je cijeli život radio i gradio, omogućio ugodan život svojoj obitelji. Ni jedan ni drugi nisu prepoznali trenutak u kojem je njegovo pijenje prešlo iz faze društvene potrošnje u fazu alkoholizma i tako su izgubili brojne godine u prigovaranju, međusobnom zamjeranju i svađama. Sad se javljaju i traže pomoć jer im je „dogorjelo do nokata“ i vide da ovako dalje ne ide. Njihov primjer nije usamljen. Mnogi ljudi prepoznaju problem s alkoholom, ali ga poriču i ne žele odmah potražiti pomoć. Nastavljaju piti uvjeravajući sebe da to što još uvijek rade, imaju vozačku, obitelj i prijatelje, znači da još nisu postali alkoholičari. Alkoholizam doista ne nastaje preko noći, nema neki naročito dramatičan početak. Pijenje je u našem društvu sveprisutna pojava i mnogi se tješe time što piju

i drugi, možda i više od njih. Umanjuju probleme koje im alkohol “servira“, traže za njih druga opravdanja. Mnogi u alkoholu nalaze izvor smirenja i olakšanja od tjeskobe i usamljenosti i nastavljaju piti unatoč spoznaje o štetnim posljedicama takvog ponašanja. U tom času ne vide druge načine kojima bi sebi olakšali i odgađajući traženje pomoći, sebi „kupuju vrijeme“ i tješe se s alkoholom. Unatoč bolnim triježnjenjima, uvjeravaju sebe da je sve to samo privremeno i da će prestati od sutra, od ponedjeljka, od nove godine, itd. A zapravo se boje ostati bez alkohola.

U donošenju odluke o liječenju ne pomaže ni stav našeg društva koje jako promiče pijenje, ali zapravo i skriveno i otvoreno osuđuje one koji su razvili ovisnost. Stoga i obitelj alkoholičara ne pristupa odmah traženju stručne pomoći i motiviranju svoga člana da krene na put liječenja i oporavka, bojeći se osude i ismijavanja društva. Nastavlja se tolerirati propadanje alkoholičara koji i dalje gaji uvjerenje da može prestati piti čim to poželi. Prolaze dani, mjeseci i godine u kojima se izmjenjuju periodi intenzivnijih opijanja s „mlakim“ pokušajima prestanka pijenja. A ljudsko tijelo i mozak jako osjećaju i pamte svako pijanstvo pa se posljedice gomilaju i postaju sve ozbiljnije, a liječenje i oporavak sve kompliciraniji i manje učinkovit. Uvijek je dobar trenutak za donošenje odluke o prestanku pijenja. Ne treba birati značajne datume, odgađati to za neke posebne dane. Ne treba čekati sutra, današnji dan je izvrstan odabir za početak prestanka pijenja i početak novog puta u trijeznost u kojoj nema mjesta pitanju „Gdje ste bili do sada?“. Nikoga ne treba osuđivati zbog onoga što je bilo u prošlosti. Ako želite pomoći, pokažite razumijevanje i spremnost podržati osobu u njenom izboru trijeznosti.

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095

PRODAJEM MERCEDES dizel

C 250 D 1994.god., zatvoreni �p, zelena boja s efektom, registriran do 16.6.2026., potpuno ispravan, telefon: 099/333-2470

PRODAJEM Mazdu 3 benz

2015. god., 129 tkm, 74 kW, bijela s efektom, reg. do 7./2027., cijena 10.999 EUR. Info na: 098/905-1011

KUPUJEM TOMOS MOPEDE - sve vrste i modele sa i bez papira, stanje nebitno, isplata odmah. info na tel 098/9656624

PRODAJE SE MERCEDES

A 170, neregistriran, kvar na anlaseru. Info na mob. 097/6046-109

PRODAJEM ČELIČNE FELGE 16 cola 5 rupa razmak 115, bile na Opel Zafiri. Info na mob. 091/5320-559

POLJOPRIVREDA

POVOLJNO domaće konzumne sočne krupne šljive. Info na mob. 097/6006-038

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121

PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109

PRODAJEM TRUPAC ORAHA, zdrav, dužine 8 m (5 m je promjer 80 cm, a 3 m cca. 50 cm), trupac se nalazi u Nedelišću. Više info na tel: 0043/699-1181-8428

PRODAJE SE suha hoblovina u vrećama od 120 lit., cijena vreće 2 eur/kom, široki pojas primjene (u peradarstvu, stočarstvu, u uzgoju konja). info na mob. 098/1788-216

USLUGE

INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima�zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH

CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

TRAŽIM ŽENU ZA ČIŠĆENJE KUĆE na duže vrijeme, okolica Čakovca. Info na tel. 091/577-4571

POZNANSTVA

M UŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Poslati sms na mob. 095/3423-099

MUŠKARAC (52 g) traži iskrenu ženu za ozbiljnu vezu. Info na mob. 095/7313513

NEKRETNINE

DUGOROČNO IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN STAN od 60 m2, u Čakovcu (preko puta Tenis centra Punčec), parkirno mjesto. Info na mob. 092/507-2220

TRAŽI SE STAN ILI KUĆICA U

NAJAM za samohranu majku sa djetetom starosti 8 g., sa kućnim ljubimcem (mali psić), do max 350 eura, u Čakovcu ili bližoj okolici. Tel. 099/312-4106

IZNAJMLJUJE SE STAN u Čakovcu. Info na mob. 098/195-7448

KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/vikendicu u bregima. Info: 095/505-2760

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2. Info na tel. 091/286-1121

TRAŽIM 1-sobni stan na potezu od Šenkovca do Murskog Središća. Ponude na broj: 095/3423-099

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namješteni stan u Murskom Središću. Info na mob. 091/9247-302

PRODAJE SE KUĆA u Šenkovcu na glavnoj ces�. Upita� na mob. 099/2658-575

RAZNO

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

SUPER PRILIKA - dva komada za cijenu jednog. SONIC - top slušni aparati, jedan za lijevo i jedan za desno uho. Dva seta baterija u cijeni. Mob. 095 3868 373

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/ kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE električni bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293038

PRODAJE SE DJEČJI BICIKL 24 cola cross malo korišteni u dobrom stanju. Info na mob. 091/5320-559

ĐINA I PIRI

traže novi dom, idealno bi bilo zajednički jer su od malena zajedno. Đina je ovčarka rođ. u siječnju 2021., kastrirana je, označena mikročipom 191100002158078, pametna je, brižna i mirnijeg karaktera.Piri je bijelo crni dečko rođen u prosincu 2021., označen je mikročipom 191035000162655, aktivan je i energičan. Info na tel. 040/500-080

WILSON

Wilson je službeno već nabrojao 14 godina, ali jako je aktivan i fit, tako da je to samo broj. On voli svoj mekani krevetić i azilsku kućicu i unutra je mirniji, ali kad ima priliku biti vani na dvorištu onda je jako znatiželjan i veseo. Mikročip 191035000203705. Info na tel. 040/500-080

WOODY

Woody je isto naš senior, rođen u kolovozu 2017. Sretan je dok može istraživati i trčati po travi, slaže se s drugim psima, i jako bi bio zadovoljan da ima svoje lijepo dvorište, svoj dom, i mekani krevetić uz svoje ljude. Mikročip 191035000265333. Info na tel. 040/500-080

VOBIS

Upravo danas dok ovo pišemo Vobisu je deveti rođendan pa mu želimo najljepše želje te mu nakon života u romskom naselju priželjkujemo topli mirni dom i drage ljude koje će zvati svojima. Mikročip 191035000245795. Info na tel. 040/500-080

PRODAJEM BICIKLE: muški

Spring u izvrsnom stanju i ženski s košaricom za dijete, kao novi. Info na mob. 092/507-2220

KUPUJEM STRIPOVE, stare razglednice Međimurje i dokumente, Nintendo igre i igraće konzole. Info na mob. 098/9219-092

PRODAJU SE DIOPTRIJSKE NAOČALE Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, jer je original malo oštećeni, dioptrija stakla je daljina, D -2, L -2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM metalne stolice za terasu. Tel. 099/404-7517

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

U KUHINJI s Aleks

Sočni brownie od batata zvijezda je Instagrama i TikToka

Na pripremu ovog popularnog kolača motivirala me mlada prijateljica predstavnica moderne i izuzetno praktične Z generacije čiji pripadnici od života uzimaju samo najbolje

Brownie je popularan američki čokoladni kolač prepoznatljiv po svojoj bogatoj aromi, gustoj i sočnoj teksturi te tankoj, lagano hrskavoj korici. Za razliku od klasičnih biskvita, brownie je kompaktniji, intenzivno čokoladan i najčešće se reže na manje kvadrate. Upravo zbog jednostavne pripreme i neodoljivog okusa postao je jedan od najomiljenijih deserata diljem svijeta. Posljednjih je godina postao vrlo popularan, osobito među mlađom populacijom koja sve više traži ravnotežu između uživanja u slasticama i zdravijeg načina prehrane, zbog čega me, u prvom redu, zainteresirao ovaj recept. Batat u ovoj poslastici daje prirodnu slatkoću, sočnost i kremastu teksturu, pa se često može smanjiti količina ra�iniranog šećera i masnoća u receptu.

Priprema brownija, osim batata, uključuje svakodnevne sastojke, pa je stoga dostupan svima, a ni batat nije teško nabaviti. Uzela sam batat lokalnog OPG-a

Sastojci za sočan brownie od batata

• 1 veliki ili 2 mala batata

• 6 žlica brašna (ili miksanih zobenih pahuljica)

• 3 jaja

• 3 žlice kakaa

• 3 do 4 žlice meda

• 1 žličica sode bikarbone

• malo ekstrakta vanilije

• prstohvat soli

• 50 g tamne čokolade

čime je garantirano porijeklo i kvaliteta. (Slika 1.) Na pripremu ovog popularnog kolača motivirala me mlada prijateljica predstavnica moderne i izuzetno praktične Z generacije čiji pripadnici od života uzimaju samo najbolje. Sočni brownie od batata trenutno je zvijezda Instagrama i TikToka

Batat sam skuhala u kori, da bude jako mekan, te sam ga ogulila. Dodala sam mu ostale sastojke te sve zajedno usitnila štapnim mikserom. (Slika 2.) Vrlo jednostavno, zar ne?

U smjesu sam na kraju dodala komadiće tamne čokolade koji će dati poseban okus zbog zadržavanja svoje strukture prilikom pečenja. Jako je �ino u gotovom kolaču pronaći “cijele” komadiće čokolade.(Slika 3.)

Brownie sam stavila peći u duguljasti kalup koji sam obložila masnim papirom za pečenje. Kako bi se papir lakše prilagodio obliku kalupa, dobro ga je rukama zgužvati prije stavljanja u kalup. Kalup može biti bilo kojeg oblika, pa se prilikom serviranja nareže na željene oblike. Nakon pečenja na 175 stupnjeva koje traje od 30 do 35 minuta, prije rezanja pričekati desetak minuta i sočni brownie bio je spreman za serviranje. Mogu reći da je ispao savršen - gust, kompaktan i predobrog okusa koji mu daje batat, namirnica puna korisnih sastojaka za naš organizam. (Slika 4.)

MILA JAMBROŠIĆ iz Podturna

Srneći hrbat osvježenje

Kalup za srneći hrbat bio je gotovo obavezan dio kuhinjskog inventara naših baka, zbog čega je i sam kolač postao jedan od simbola domaće slastičarske tradicije

Piše: Aleksandra Sklepić

Srneći hrbat zbog svog neobičnog izgleda osvaja već na prvi pogled. Svoj je naziv dobio po karakterističnom izduženom obliku i reljefnim udubljenjima kalupa koja podsjećaju na leđa srne. Upravo taj prepoznatljiv izgled desetljećima ga čini nezaobilaznim na obiteljskim stolovima. Nekada se gotovo nije mogla zamisliti svečanija prilika bez kalupa za srneći hrbat, a recepti su se brižno čuvali i prenosili unutar obitelji i među prijateljima, s generacije na generaciju. Iako ga mnogi smatraju starinskim kolačem, srneći hrbat nema samo jednu recepturu nego se priprema se u brojnim varijantama, od klasične čokoladne varijante s orasima i kremom, preko verzija s keksima ili bananama, pa sve do laganih voćnih kombinacija s voćem ili voćnim kompotom. Ono što im je svima zajedničko nije samo

poseban kalup, nego i jednostavnost pripreme, gotovo nikakav trošak, te domaći okus koji budi uspomene. Po starom obiteljskom receptu srneći hrbat priprema Mila Jambrošić iz Podturna, zaljubljenica u domaću kuhinju koja s posebnom ljubavlju kuha tradicionalna jela i peče kolače po provjerenim receptima. U svom malom vrtu uzgaja razno povrće i začinsko bilje, a najveća joj je radost kada oko stola okupi svoje najdraže: kćer i sina s njihovim obiteljima. Posebno su joj vjerni kušači i obožavatelji unuci kojih ima četvero, a ima i jednog praunuka. Svi oni odreda s nestrpljenjem čekaju svaki njezin kolač i uvijek s veseljem idu k baki u posjetu.

Najviše volim starinska jela i kolače. To su okusi uz koje smo odrasli, recepti koji se ne zaboravljaju i koje vrijedi sačuvati za našu djecu i unuke, rekla nam je Mila. Posebnost moje kuhinje je

Štrigovske

noći

Povodom Dana općine Štrigova, iz poznatog podruma obitelji Kunčić stiže nam idealno ljetno osvježenje – kvalitetno polusuho bijelo vino Štrigovske noći.

Ova vješta mješavina vlastitih sorti donosi savršen balans prepoznatljive međimurske svježine i blagog, ugodnog bukea.

Zbog svoje lakoće i pitkosti, riječ je o iznimno prilagodljivom vinu stvorenom kako za restoransku ponudu, tako i za opuštena druženja u toplim ljetnim večerima. (sh)

VINO TJEDNA

Za brownie sam uzela batat od domaćeg proizvođača

Batat sam ogulila i dodala mu ostale sastojke, osim čokolade

Veći komadići čokolade zabavno su iznenađenje kad se brownie ispeče

Sočan i kompaktan brownie moderna je slas�ca svjetske popularnos�

Piše: Aleksandra Sklepić

hrbat s voćem za

u ljetnoj sezoni

vjernost domaćim, prirodnim sastojcima, pa u mom jelu nećete naći nikakav Fant, ni umjetne dodatke. Filanu papriku, sarmu, te razna variva kuham isključivo s domaćim začinima i tako mi je naj�inije.

Umjesto štrikanja i heklanja, uživa u izradi tijesta

Mila je članica Udruge umirovljenika Podturen, pa jednom tjedno odlazi na druženje s prijateljima iz udruge što joj uljepšava dane i slobodno vrijeme. Idu i na razna druženja, ponekad i na izlete, a od hobija, Mila je istaknula izradu tjestenine.

Ne štrikam i ne heklam, rekla nam je, ali jako volim izrađivati domaće tijesto. Osim pečenja kolača i kuhanja to mi je najzanimljiviji hobi i obožavam to raditi.

Izrada domaće tjestenine vještina je koja je danas prava rijetkost. U Milinoj kuhinji redovito nastaju domaći mlinci, �ini rezanci za juhu, krpice i široki rezanci, pripremljeni na način kako su to nekada radile naše bake. Upravo takvi recepti i vrijedne ruke čuvaju tradiciju domaće kuhinje od zaborava, a obitelj koja je njihov krajnji korisnik, uveseljavaju više od bilo kakvog poklona.

pun okusa i neodoljivo mirisan, a posut šećerom u prahu izgleda jednako lijepo koliko je i ukusan. Prava domaća divota koja u svakom zalogaju donosi toplinu doma, miris djetinjstva i ljepotu starih, provjerenih recepata.

Zanimljivost naziv "srneći hrbat" zapravo ne dolazi od mesa divljači, nego isključivo od posebnog kalupa čiji rebrasti oblik podsjeća na hrbat srne. Taj je kalup bio gotovo obavezan dio kuhinjskog inventara naših baka, zbog čega je i sam kolač postao jedan od simbola domaće slastičarske tradicije.

Milina voćna verzija srnećeg hrpta s kompotom od breskve pravi je dokaz da se od jednostavnih sastojaka može pripremiti nešto posebno. Kolač je mekan, sočan,

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotSvaki tjedan -

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnik: Sanja Posavec iz Gornjeg Hrašćana

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Recept za srneći hrbat s voćem

SASTOJCI:

• 3 cijela jaja

• 1 čaša jogurta

• 2 jogurtove čaše glatkog brašna

• 1 jogurtova čaša šećera

• 1 dl ulja

• 1 prašak za pecivo

• 1 vanilin šećer

• Kompot od breskve ili voće po želji

• Ostalo:

• kalup za srneći hrbat

• šećer u prahu za dekoraciju

• 1 žličica kakaa (po želji)

• ulje ili margarin za premaza� kalup

PRIPREMA:

Jaja i šećer pjenasto izmiksati, te dodati brašno, jogurt, prašak za pecivo i

vanilin šećer. Dobivenu biskvitnu smjesu uliti u kalup za srneći hrbat koji je prethodno premazan uljem ili margarinom. Breskve iz kompota narezati na male kockice, te prije pečenja rasporediti po ulivenom biskvitu u kalupu. Srneći hrbat peče se u dvije faze - najprije oko pola sata na 180 stupnjeva, a zatim još petnaest minuta na 150. Prije druge faze pečenja, preporuča se prekriti kolač aluminijskom folijom kako ne bi izgorio na površini, a ostao sirov u unutrašnjosti. Kad je kolač pečen, te nakon što se ohladi, može se preliti čokoladnom glazurom ili samo posipati šećerom u prahu. U smjesu za biskvit se može dodati 1 žličica kakaa čime će kolač dobiti čokoladni okus i tamniji izgled.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�.

Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.

Srneći hrbat klasik je bez kojeg stol sa slasticama ne može biti potpun

Mila voli peći srneći hrbat s kompotom od breskve

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Ljetna Muzeologajnica 2026. – mali istraživači

otkrivali

Piše: dr. sc. Ines Virč, kustos pedagog, Voditeljica Pedagoškoga odjela

UMuzeju Međimurja Čakovec, u sklopu obilježavanja pete obljetnice djelovanja Riznice Međimurja, od 6. do 10. srpnja održana je Ljetna Muzeologajnica 2026. pod nazivom „Riznica 5.0 – istražuj, stvaraj i čuvaj međimursku baštinu!“. Edukativno-kreativni program okupio je brojne vrtićarce i osnovnoškolce koji su kroz igru, istraživanje i kreativno

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

bogatstvo međimurske baštine

stvaralaštvo upoznali bogatu kulturnu baštinu Međimurja. Nakon razgleda stalnoga postava muzeja, sudionici su kroz radionice istraživali značenje kulturne baštine te učili zašto je njezino očuvanje važno i za buduće generacije. Nakon uvodnoga dijela, polaznici su svaki dan uživali i pokazali svoje znanje i vještine u kreativnom dijelu radionica.

Prva je radionica održana u ponedjeljak, 6. srpnja 2026., pod naslovom Lovci na ba-

štinu. Polaznici su istraživali zaštićena međimurska kulturna dobra, raspravljali što iz današnjega života zaslužuje biti „baština budućnosti“, a u kreativnom dijelu osmislili su i crtali osobni grb koji sadrži simbole međimurske baštine. Druga je radionica održana u utorak, 7. srpnja 2026., pod naslovom Priče koje ne stanu u vitrinu. Polaznici su istraživali međimurske predaje o zmaju Pozoju, vilama, vodenjacima, mrakima, svečarima, Jurju i Mari i brojne

druge, nakon čega su osmislili i crtali strip. Treća je radionica održana u srijedu, 8. srpnja 2026., pod naslovom Moja škrinja. Polaznici su u muzejskom postavu podrobno razgledali izložene škrinje, osobito pročelja, a u kreativnom su dijelu na drvenim podlogama crtali pročelja škrinje tehnikom tempere.

Četvrta je radionica održana u četvrtak, 9. srpnja 2026., pod naslovom Skinite maske. U uvodnom dijelu ra-

HOROSKOP

LJUBAV: Zajedno s voljenom osobom prolazit ćete zanimljiva iskustva u kojima će obje strane otkrivati ponešto novo. Shvatit ćete ne samo da se volite nego i da dijelite mnogo toga zajedničkog. Samci će također biti otvoreni za nova iskustva.

KARIJERA: Nalazite se u razdoblju kad će neke stvari trebati definitivno privesti kraju. Baš je ovaj tjedan karakterističan po tome. Završit ćete neke priče i okrenuti novi list. Kod nekih će to biti malo radikalnije. Ne žurite, nego prvo odvažite.

ZDRAVLJE & SAVJET: Osjetljivost na stres. Opuštajte se.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Aktivirat će se vaša mašta i kreativnost, pa ćete se služeći spomenutim uspijevati rješavati sve dvojbe u privatnom životu. Ako još uvijek tražite svoju ljubav, dotjerajte se i izađite među ljude. Bit ćete im zanimljivi i prihvatit će vas.

KARIJERA: Sazrela vam je ideja o poslu za koji se treba potruditi, no vi ste potpuno predani i spremni ići u to. Pokrenut ćete neke stvari koje možda neće odmah dati rezultate, ali bit ćete na dobrom putu. Pomoći će i neki stručni ljudi koji mogu utjecati na sve.

ZDRAVLJE & SAVJET: Budite uporniji.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Većina vašeg privatnog života bit će usmjerena na sasvim obične aktivnosti kroz koje ćete uživati u nečijoj naklonosti. Bez velike pompe znat ćete cijeniti sitnice, a voljena osoba će vam uzvraćati jednakom mjerom. Sasvim jednostavno i dobro.

KARIJERA: Cijeli tjedan bit će usmjeren na rješavanje jednog važnog financijskog pitanja. Otvorit će se teme ulaganja, raspoređivanja sredstava ili sufinanciranja. No ovaj put o tome će ovisiti mnogo toga. Budite realni i profesionalni.

ZDRAVLJE & SAVJET: Manje jedite, više se krećite.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Oni koji imaju obitelj dane će najradije provoditi s njom. Oni u parovima prolazit će pomalo turbulentno razdoblje u kojemu će trebati otvoriti karte i jasnije definirati zajednički odnos. Ipak, još uvijek neće sve biti jasno.

KARIJERA: Moći ćete se bez imalo bojazni osloniti na svoje prethodne rezultate. Neki će to iskoristiti da odu korak dalje, a bit će i onih koji će živjeti na staroj slavi dokle god ide. Uglavnom, nemojte se uspavati, posao napreduje kroz suradnju.

ZDRAVLJE & SAVJET: Naspavajte se.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Obiteljski izazovi dobrim će dijelom zaokupljati vašu pažnju u privatnom životu. Oni u vezama balansirat će između partnera i obitelji iz koje potječu, s tim da će im odnos s voljenom osobom škripiti. Samci će ostati kod kuće.

KARIJERA: Ovaj tjedan bi za neke od vas mogao donijeti dosta borbe u poslu i karijeri. Neće biti ni lako ni glatko. Cijeli tjedan čekat ćete da se situacija razbistri, a kad vam se učini da je sve jasno, uvidjet ćete da nailaze nova pitanja. I tako stalno.

ZDRAVLJE & SAVJET: Budite strpljivi i skromniji.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Sad više neće biti tako zahtjevno, a otuđenje će se smanjiti. Unatoč tome, neki će sumnjati u bolje ljubavne prilike. Probudite se i krenite van, među ljude. Ne dopustite sebi da samujete, prihvatite svaki poziv, a naročito od prijatelja.

KARIJERA: Zamišljat ćete se u ulozi dobročinitelja. Mnogi će zaista uravnoteživati stvari na poslu. Kolege će se rado oslanjati na vas. Istovremeno ćete poticati razvoj sasvim novih ideja ili tehnologija. Bit će to tjedan u kojemu će biti svega pomalo.

ZDRAVLJE & SAVJET: Pustite misli neka lutaju i same nađu put.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 5

LJUBAV: Kamo god išli, primijetit ćete da su mnoge oči uprte u vas. Bit ćete zanimljivi i privlačni drugima, pa su ovo dani kad lako možete naći društvo. Ako ste još sami, ne sjedite kod kuće. Oni u vezama bit će sretni i ispunjeni, a njihov ljubavni život bogat.

KARIJERA: Moguće je da će vam se neke stvari na poslu učiniti težima nego što one zapravo realno jesu. Stalno ćete imati osjećaj da gubite tlo pod nogama ili da sve ovisi o drugima, a baš ništa o vama. To je samo privremeno i, dakako, prolazno.

ZDRAVLJE & SAVJET: Osigurajte si dovoljno sna i odmora.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: U osobnim odnosima sve će vam važnije biti zajedništvo i razumijevanje. Zato ćete otvoriti svoje karte s povjerenjem i u nadi da će vas druga strana potpuno prihvatiti. Sve govori u prilog tome da ćete uspjeti. Samo ne žurite.

KARIJERA: Isprobavat ćete različite varijacije poslovanja. Ovo će vam donijeti određenu radost jer neće biti dosadno. Umjetnici pred publikom imat će sve više posla, a pljesak neće izostati. Zaposleni u uslužnim djelatnostima također će imati više posla. ZDRAVLJE & SAVJET: Osvježit ćete svoj stil.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

dionice polaznici su razgledali dio Muzeja posvećen pokladnim običajima u Međimurju, a u kreativnom dijelu izrađivali su pokladne maske u tehnici modeliranja glinom. Peta je ujedno i najposjećenija radionica održana u petak, 10. srpnja 2026., pod naslovom Zmaj Pozoj. Uvodni dio radionice održan je u Perivoju Zrinskih u interpretacijskom prostoru inspiriranom predajom o zmaju Pozoju gdje su polaznici slušali predaju o zmaju Pozoju i razgledali

„tajni tunel“ nakon čega su izrađivali zmaja Pozoja (onako kako ga oni zamišljaju) od kartona.

Radionice su bile osmišljene tako da potiču dječju maštu, kreativnost i timski rad, ali i razvijaju svijest o važnosti očuvanja kulturne baštine. Kroz neposredno iskustvo i stvaralački pristup, polaznici su baštinu doživjeli kao živu vrijednost koja nije zatvorena u muzejskim vitrinama, već živi u pričama, običajima, vještinama i ljudima koji ih prenose. Ljetna Muzeologajnica još je jednom pokazala kako muzeji mogu biti mjesta igre, učenja i inspiracije te kako se kulturna baština može približiti najmlađima na zanimljiv, suvremen i interaktivan način. Zadovoljstvo sudionika i njihovih roditelja potvrda su uspješnosti programa koji iz godine u godinu razvija interes djece za povijest, tradiciju i identitet međimurskoga kraja. Zahvaljujemo svim polaznicima muzejskih radionica na sudjelovanju i veselimo se budućim edukativno-kreativnim susretima!

LJUBAV: Peripetije u vašem privatnom životu nizat će se bez plana i mogućnosti odgode. Okidač će biti potreba za dominacijom ili kontrolom, a ništa nećete moći kontrolirati. Budite strpljivi i tolerantni koliko god možete te više uvažavajte partnera.

KARIJERA: Što god se našlo na dnevnom redu, vi ćete biti onaj pokretač ili glas koji će dati završnu riječ, bilo da se radi o važnim odlukama, bilo o redovnim zadacima. Vaši potezi dobit će na težini, pa pazite što radite. Držite se ciljeva.

ZDRAVLJE & SAVJET: Idite u prirodu.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Svoju silnu energiju uložit ćete u učvršćivanje odnosa s osobom koju volite. Bit će to velik trud s malo manje velikim rezultatima. Poslužit ćete se originalnim idejama koje će ponekad iznenađivati drugu stranu. Ipak, bit ćete prihvaćeni.

KARIJERA: Prepoznajete da dolazi vrijeme za borbu. Sve ste spremniji jasno i glasno izraziti svoj stav, a ako se netko s njim ne slaže, vi ćete iznijeti argumente. Nećete odustati sve dok se ne postigne kompromis. U svemu se oslanjajte na svoj unutarnji glas.

ZDRAVLJE & SAVJET: Budite ono što jeste.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Male nesuglasice u osobnim odnosima bit će povezane s nesporazumima ili neiskrenostima. Ne morate sve otkriti, ali ono što pokažete neka bude iskreno. Također, ne gurajte glavu u pijesak te se fokusirajte na ono dobro između vas.

KARIJERA: S lakoćom ćete rješavati sve na što budete nailazili u svom profesionalnom radu. Vaša urođena otvorenost ovaj će put biti skladno pomiješana s ležernošću, pa će se mnogi iznenaditi kako smjelo vodite cijelu stvar. Uspjet ćete.

ZDRAVLJE & SAVJET: Idite tamo gdje ima ljudi. Vole vas.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Kontakti će se malo prorijediti, ali osjetit ćete da je tako i bolje jer vam treba mir, pa i samoća. Uspijevat ćete napraviti analizu svoje ljubavne prošlosti, pa onda opet izaći van, u društvo. I tako naizmjenično. Bit će ovo šareni tjedan.

KARIJERA: Vjerojatno će vas podržati stručni ljudi jer će prepoznati vaše kvalitete. Bit će vam drago, premda ćete osjećati blage posljedice nakupljenog umora. Sad možete raditi malo lakše i bez pritiska. Oslonite se na one koji vas podržavaju. ZDRAVLJE & SAVJET: Opustite se uz ono što volite. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Strijelac, Vaga, Vodenjak

Ljetna Muzeologajnica, 2026. MMČ

Ljepše je kad te na ulazu u selo dočeka cvijeće, a ne - smeće

Važno nam je da mještani ali i posjetitelji dožive Krištanovec kao lijepo selo u kojem žive ljudi svjesni važnosti prirode i njene zaštite. Nadamo se da nam to uspijeva i da time motiviramo i mlađe mještane da nam se pridruže

Piše: Aleksandra Sklepić

Udruga žena Krištanovec osnovana je 2023. godine s ciljem poticanja društvenog života i zajedništva u mjestu, a aktivnosti koje provodi sve su više usmjerene na očuvanje prirode, čišćenje i održavanje prelijepih šumovitih predjela kojima je Krištanovec okružen, kao i uređenjem sela - sađenjem cvijeća, čišćenjem ulica i preventivnim djelovanjem. O aktivnostima i plemenitim, te poučnim akcijama čišćenja prirode i uređivanja mjesta za sve stanovnike razgovarali smo sa Željkom Škvorc, predsjednicom Udruge.

Udruga žena Krištanovec redovito sudjeluje u akciji Zelena čistka u organizaciji Grada Čakovca te tijekom godine brinemo o uređenju i održavanju Seoskog trga u Krištanovcu, posebno uoči mjesnih manifestacija i događanja, kazala je Željka. Moram reći da su sve članice vrlo posvećene i motivirane jer imamo zajednički ciljočuvati prirodu i uljepšati mjesto u kojem živimo mi i naša djeca, što je najvažnije. Važno nam je da mještani ali i posjetitelji dožive Krištanovec kao lijepo selo u kojem žive ljudi svjesni važnosti prirode i njene zaštite. Nadamo se da nam to uspijeva i da time motiviramo i mlađe mještane da nam se pridruže. Sigurno je ljepše kad te na ulasku u selo dočeka cvijeće, nego smeće.

Udruga žena aktivno surađuje s Vijećem mjesnog odbora Krištanovec i udrugama iz mjesta, ali i s udrugama iz

prirode zaslužne

okolnih naselja. Međusobno se posjećuju na manifestacijama, razmjenjuju iskustva i njeguju dobra prijateljska partnerstva. Redovito sudjeluju i na manifestacijama poput Festivala cvijeća, jagoda i tradicije, gdje predstavljaju rad svoje udruge i njeguju tradiciju.

Djecu od najranije dobi uključuju u mjesne manifestacije i ekološke akcije

Djeca redovito sudjeluju u našim likovnim i kreativnim radionicama kroz koje razvijaju kreativnost, zajedništvo i svijest o važnosti očuvanja okoliša. Također ih

U

uključujemo u sudjelovanje na mjesnim manifestacijama kako bi od najranije dobi razvijali osjećaj pripadnosti zajednici, volontiranja i očuvanja lokalne tradicije. Svi smo ljubitelji prirode i životinja, te stalno pronalazi-

mo nove načine za očuvanje prirode i životinjskog svijeta. Razmatramo mogućnosti kojima bismo doprinjeli ljepšem životu životinja koje žive u našoj prirodi kao što su akcije spašavanja životinja koje su ostale bez skrbi, postavljanje hranilica zimi ili pojilica ljeti, te potičemo odgovoran odnos prema prirodi i životinjama, posebno u području osvješćivanja o štetnosti bacanja otpada u prirodu. Otvoreni smo za uključivanje u sve vrste ekoloških aktivnosti u budućnosti. Osim u zaštiti prirode, aktivne su i u čuvanju tradicije -Naša udruga okuplja žene različitih generacija koje volonterskim radom doprinose razvoju zajednice, naglasila je na kraju naša sugovornica. Najviše truda ulažemo u organizaciju mjesnih događanja koja okupljaju

mještane svih uzrasta. Organiziramo kreativne radionice za žene i djecu, uključujemo se u humanitarne aktivnosti te smo, primjerice, pomogli našoj sumještanki tijekom

Usvijetu koji je naoko postao bezdušan i gdje svatko brine samo o sebi, još uvijek postoje oni koji uvijek stanu i pruže ruku (ili šapu) pomoći. Ova rubrika posvećena je anonimnim herojima koji ne traže slavu ni zahvalnost, već jednostavno ne mogu okrenuti glavu kad vide biće u nevolji. To su ljudi koji iz blatnjavih jaraka izvlače pse, hrane napuštene mačke, čuvaju ježeve i žabe od kotača automobila ili spašavaju ptičice iz gnijezda nakon oluje. Oni vjeruju da svaki život vrijedi, bez obzira koliko malen bio. Ne nose uniforme i ne osvajaju priznanja, ali iza njih ostaju topli tragovi dobrote, osmijeh, zahvalan pogled i mnogi spašeni životi. Njihove priče podsjećaju nas da priroda još ima priliku ostati lijepa i očuvana, za nas i generacije koje dolaze nakon nas. Dok postoje ljudi koji brinu, tješe, liječe i vraćaju nadu, srce prirode i dalje kuca, zahvaljujući upravo njima.

njezine bolesti. Redovito sudjelujemo na manifestaciji Bakini kolači u Čakovcu gdje su naše članice osvojile prvo i treće mjesto. Jedna od posebnosti naše udruge je priprema tradicionalnih domaćih kolača kojima njegujemo međimursku kulinarsku baštinu i predstavljamo je na različitim manifestacijama.

Čuvarice

za “cvjetni Krištanovec”: Nada Farkaš, Sanja Bakač, Gordana Mikulaj, Žaklina Lisjak, Katarina Kovačić, Mirjana Janušić, Monika Pintarić, Tara Lukman, Željka Škvorc i Lidija Jarni

Za vrijeme akcije Zelena čistka skupilo se i propisno zbrinulo mnogo smeća: Vladimir Žganec, Zoran Čeki, Saša Lisjak, Katarina Kovačić, Monika Pintarić i Žaklina Lisjak u akciji

Katarina Kovačić, Nada Farkaš, Monika Pintarić i Gordana Mikulaj - vrijedne Krištanovčanke ponosne su na rezultate svog rada

prelijepom zelenilu Krištanovca rado se okupljaju sve generacije, posebno mlade obitelji s djecom

SATIRA

Izvanredno obraćanje:

Istina o 104%

i

konzervativnim

novčanicima

Dopustite da budem sasvim plastičan, jer vidim da se u javnosti ponovno pokušava nametnuti jedan potpuno fabricirani narativ.

Mi smo u Vladi, zahvaljujući sustavnim i odvažnim reformama, osigurali da mirovine narastu za nevjerojatnih 104%. To su činjenice. I ako se nekome od vas, u vašem mikro-svijetu, i dalje čini da su te mirovine male – žao mi je, ali to je isključivo zato što živite predobro. Mi vam nudimo renesansu, a vi patite od kroničnog nedostatka optimizma.

O fenomenu kvasca i kruha

Čujem ove dane dežurne kritičare i populiste kako pitaju: "Premijeru, ako je mirovina narasla ko kvasac, zašto je štruca kruha ostala ista ili manja?"

Gledajte, to je jedno duboko nerazumijevanje makroekonomskih procesa. Mi smo kao Vlada uspješno targetirali kvasac. Kvasac je skočio, kvasac je sretan, kvasac bilježi povijesne rezultate! A to što vi gledate u kruh umjesto u kvasac, to je vaš analitički problem. Bitno je da statistika raste, a pekaru prepustimo tržištu. Paket mjera za kupovnu moć od 480 €

Hajdemo pogledati što danas, u našem mandatu, umirovljenik može s jednom stabilnom, europskom mirovinom od 480 €. Može kupiti:

• Pol vrećice brašna – što je sasvim dovoljno za balansiranu prehranu,

• Tri osmijeha blagajnice – koje smo osigurali kroz naš program društvene kohezije,

• I jedan dostojanstven pogled prema nebu, gdje se u svakom trenutku, zahvaljujući našim naporima, možete nadati Vladinim akcijama i paketima pomoći. Nekad ste, u vrijeme onih drugih, mogli kupiti samo suho brašno. Bez osmijeha. Bez pogleda u nebo. Danas imate cjelovitu uslugu, a vi i dalje prigovarate.

Matematika vladine sreće: Manje je više

Uveli smo i novi, održivi životni standard koji bih nazvao "matematikom sreće". To je jedna vrlo jasna formula: Zahvaljujući našim smjernicama, vi danas sve manje kupujete, što znači da automatski sve manje trošite. Kako manje trošite, logično je da se manje brinete, a onaj tko se manje brine – taj je, sukladno svim europskim direktivama, sretniji. To je ta sinergija. Manje je zapravo više. To je jedna energetska i prehrambena dijeta, a to što vi još ne vidite rezultate, to je samo pitanje vremena.

Projekt "Umirovljenik 2030"

Nadalje, mi već sada gledamo prema naprijed. Naša vizija za projekt "Umirovljenik 2030" je potpuna energetska neovisnost naših starijih sugrađana. Naš cilj je da umirovljenik budućnosti živi isključivo od zraka. Zrak je besplatan, zrak ne poskupljuje, za zrak nam ne treba indeksacija u Saboru. I ono što je najvažnije –naš zrak danas ima 104% više kisika nego što ga se vi, u vašem retrogradnom sjećanju, sjećate iz tamo neke 2016. godine prije našeg mandata. To su te strukturne promjene. Rezime

Dakle, da zaključimo. Mirovine rastu, životni standard raste, optimizam u Banskim dvorima nezaustavljivo raste. Jedini element u ovoj državi koji se nekako ne da i koji pruža otpor je – vaš novčanik. Ali to nije krivnja Vlade. Vaš novčanik je jednostavno retrogradan, konzervativan, ne prati trendove i odbija prihvatiti europska postignuća.

Hvala vam, mislim da sam bio više nego jasan. Ivan Grahovec

KOZERIJA

Poruka

Vraćam se za pet minuta! A, ako me nema za sat-dva, sačekajte me još pet-šest minuta pa dođite sutra.

Danko Ivšinović

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Od vikenda primjetno svježije

VREMENSKA SLIKA: Ni u proteklih tjedan dana nije bilo značajnije kiše na širem području, već je samo ponegdje zabilježen neki kraći pljusak tako da se nastavlja sušno razdoblje. Barem temperatura nije išla u neke sulude brojke pa smo se uglavnom danju kretali oko 30 Celzijevih stupnjeva ili samo malo iznad. Najtopliji dan u ovom tjednu bi trebao biti petak nakon čega će se temperatura primjetno sniziti, a trebalo bi biti i nešto kiše. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Za petak prognoziramo uglavnom sunčano i vruće ljetno vrijeme. Noć će biti topla s temperaturom oko 20°C, a dnevna temperatura će se kretati između 32 i 35 Celzijevih stupnja. Podsjetnik i na visok UV indeks pa izbjegavajte dulji boravak

na suncu između 10 i 17 sati bez adekvatne zaštite. Kasno navečer mogući su novi grmljavinski pljuskovi koji ovdje na sjeveru zemlje mogu biti izraženiji. U subotu bi do nas trebala stići nova pošiljka svježijeg i vlažnijeg zraka. Zato bi vrijeme trebalo biti oblačnije uz veliku mogućnost za mjestimičnu kišu ili pljuskove praćene grmljavinom. Temperatura zraka će se sniziti, osobito u popodnevnim satima u odnosu na petak. Zatim bi promjenjivo i nešto svježije vrijeme trebalo ostati i u nedjelju. Još je teško reći gdje i kad bi moglo biti kiše, trebat će pratiti prognozu u sljedećim danima. Ono što je poprilično izvjesno da nema vrućine jer bi se temperatura zraka trebala držati oko 25°C ili samo malo iznad. Sljedeći tjedan ostaje ugodan bez previsokih tem-

Pučka meteorologija

Sveti Ilija gromom ubija (20. srpnja)

peratura, a i dalje bi u nekim danima moglo biti pljuskova. Zasad se čini veća mogućnost za pljuskove u utorak i četvrtak. Odmorit ćemo se od vrućine jer će na kopnu temperatura danju biti oko 25 stupnjeva. Osvježenje će se osjetiti i na Jadranu, ali ne u tolikoj mjeri kao u unutrašnjosti zemlje.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 16.7.2026.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 17. srpnja 1966. (Koumac, Nova Kaledonija): Paci�ički ciklon donio ekstremnu količinu oborina od 612 mm u manje od 24 sata

• 19. srpnja 2023. razorna oluja s vjetrom preko 115 km/h je prohujala središnjom Hrvatskom i Slavonijom. Poginule su 4 osobe, 200 ih je ozlijeđeno

• 22. srpnja 2014. najhladniji srpanjski dan u Splitu gdje je temperatura s kišom pala na samo 16°C natjeravši stanovnike i turiste na duge rukave

• 25. srpnja 2023. šest dana nakon razornog nevremena nova oluja je zahvatila Međimurje i sjeverni Jadran te donijela tuču koja je mjestimice dosezala veličinu teniske loptice uzrokujući velike štete

VICOTEKA

Gubitak pamćenja

Dolazi pacijent doktoru: – Doktore, pomozite, u zadnje vrijeme sve brzo zaboravljam!

– Otkad vam se to događa? – Što mi se događa?

Fata na kavi

Pita susjeda Fatu: – Fato, bona, kako tvoj Mujo?

– Ma pusti, jučer je progutao žlicu!

– Jao, strašno! I što radiš sad? – Pa ništa, kuham kavu i miješam vilicom.

U banci

Dolazi plavuša na šalter u banci i kaže:

– Htjela bih otvoriti zajednički račun.

– Dobro, a s kim? – Pa s nekim tko ima puno novca!

Dva puža

Sretnu se dva puža na ulici, a jedan ima cijelo oko u zavojima. – Što ti se dogodilo? – pita ovaj zdravi.

– Ma pusti, trčao sam kroz šumu i odjednom ispred mene izraste gljiva!

MOZGALICA

- pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović

Rješenje mozgalice objavljene u broju 1608. pronađite na stranici 21.

SKANDINAVKA

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Cirkovljan, Trnovec

Lepo je biti šampion, sam tre dojti na red Več sam v prošlomo brojo pisal o tomo kak so naši Vatreni prešli v Ameriki, kak so ne meli srečo i kak so ne bili zebrani od oni šteri vedrijo i oblačijo vu labodritanjo kaj bi duže ostali v Ameriki i kaj bi duže igrali ili pak se do kraja kak smo mi to bili navčeni, očem reči, kak so nas Dalič, Modrič i naši Vatreni navčili na zadja dva svecka prvenstva z šterih so dimo donesli želencije. Labodoritaška ma�ija oliti kak je to rokometaš Ivano Balič rekel je mela čistam nekše druge planove vu šterima ga ne bilo mesta za naše Vatrene, a kak je navek vu ovomo našemo živlenje, navek je onak kak oni vekši, ono bogateši, šteri imajo vejč penez, očejo, a kuliko vidimo tak je bilo i ovo leto v Ameriki. Tu i tam se je nešči prevlekel, a nešči drugi je pre�letno dimo odišel. Onima šteri ido dimo je navek pre�letno. Ne bi vam znal reči što bode itak došel do kraja jerbo ovo svojo kolumno pišem raneše zbog radi urlaba, ali vi bodete več znali što je itak na se zadje zdigel pehara, što je došel do kraja, a što pak je predi kraja odišel dimo kak i mi. Napriliko Nemci i Nizozemci so odišli pred nami, a mi mam za jimi, ali tak je to, kak veli moja teca Franca, laboda je okrogla, ali tu i tam ipak i na vogel padne. Ak se tak naredi.

Utakmica more početi, dospomenuli smo se kak bode završila!

Moral i pošteje so si velika rodbina. Negda bili!

A da bode itak

Hajduk na redo?

Da smo več pre teci Franci moram vam reči kak me je teca došla pitati, par dni posle kak so naši Vatreni došli dimo, a jo pak je pitala vrtna soseda Tilča je li je Hajduk još navek v igri za sveckoga prvaka. Morem vam reči da sam ne znal kaj bi joj otpovedal. A vi znate kak je to velika nevola dok ja i teca Franca nemamo kaj reči. Znate kaj smo naprajli? Držali smo se preštimano kak da nas je nikaj ne pitala i to tak dugo dok je soseda Tilča ne zabila kaj nas je pitala. Minuli mesec je soseda Tilča napunila 95.leto pak je ne red kaj joj ruon ja moram reči kak ga ne šanse kak bi jeni Hajduk bil svecki prvak. Jeni vnuk Štef, šteri

JOŽEKA RADNIKA

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina. PREMIŠLAVANJE

Dober trač se dauko čuje

je vrago z torbe opal, joj je napunil glavo kak so Dinamovci ma�ijaši (kak i ovi vu FIFI) i zato ne pustijo Hajduka več dvajsti let kaj bi bil prvak Lepe naše pak si je brzčas soseda Tilča pregruntala da so ovi vu FIFI pošteneši i mortik bi Hajduk predi tam došel do prvoga mesta. Sam v labodoritanjo levica vejč vredi od desnice!

Odluko so donesli dvoglasno: jeni so bili za, a drugi protiv!

Treba se ipak zafaliti…

Par dni posle ot kak so naši Vatreni došli dimo, došel je zagrebečki gracki načelnik Tomica Tomaševičov skupa z Sandrom Benčič k rektoro zagrebečke katedrale, monsinjoro

Zlatkijo Koreno, z moljbom je li bi se mogla v zagrebečkoj prvostolnici odslužiti zahvalna meša za naše labodoritaše i to sam zato kaj so tak �letno dimo došli i kaj so ne nikšo želencijo osvojili i kaj ne bode tre nikše dočeke prepravljati. Kak je Tomica rekel neso ruon v pitanjo penezi jerbo bi se oni i našli vu grackoj kasi štera je ne boga i vu šteroj se navek najdejo penezi za nekaj kaj treba, ali je vesel, kak on tak i Sandra, kaj ne bodo morali pak poslušati Thompsona. Priznali so da teško premagadijo Thompsonove pesme, kak oni tak i jivo levo biračko telo i čuda je bole da se je ne nikaj pripetilo jerbo več nebrejo strpeti to kaj športaši Lepe naše donesejo dimo želencije kam god idejo, a jim smeta se kaj ima hrvackoga predznaka, kaj ima hrvackoga kockastoga dresa, hrvackoga grba pak makar je i prvo polje črlene boje. Morem vam reči da je monsinjor Koren ne odbil zahvalno mešo, ali zbog radi te zahvalne meše ne bode otpiral katedralo i Tomici je ponudil mešo v Pastoralnomo centro Blaženoga Alojzija Stepinca sto metri dale. Kak bilo da bilo, lepo je od Tomice kaj se je ipak zmislil da se tre zafaliti Božeko, makar on verje da Božek ne postoji, za se ono dobro kaj so naši Vatreni napravili v Ameriki. Mortik Tomek nebre spati jerbo je ne napravil dočeka rokometašima kak je to bil red? Nigdar se ne zna ili pak ga je Sandra na to vpotila. Kak bilo da bilo mortik bode nekaj z Tomeka? Mortik?

V poštene izbore več nišči ne verje, ali se zebrani nikaj ne bunijo!

Ne zbiram si preveč, dejte mi bilo kakšo vlast!

Bolše (malo) zutra – malo morgen!

Moram vam reči, kaj ne bodete rekli da sam vam ne rekel, moj pajdaš i prijatel Đuro Bel je izdal svojo drugo knigo i to knigo aforizmov, očem reči, kajforizmov, a to so aforizmi na kajkavskomo jeziko Bolše (malo) zutra. To vam je of isti jezik na šteromo vam ja več hajdi dugo pišem ovo svojo kolumno. Moram priznati da smo si mi dva pajdaši makar se negda i ne slažemo, očem reči, negda se i posvadimo. Moram priznati da je saki od nas malo na svojo roko i nejvečpot dela se po svojemo, a znate kak je to da to ne mora onomo drugomo navek biti praf. Dok je gospon Bel predstavljal svojo knigo, pred dva tjedne v Matici, priznal je sima onima šteri so došli kak on skuplja te svoje aforizme – kajforizme kak i ekonomisti peneze, seposot kud got ide. A sima nama je poznato da ga seposot nega penez, a nega niti seposot niti kaj forizmov. Ali ak čovek ide vejčpot i saki pot išče unda čuda pot i najde. To vam je kak i z vrgajima, ak bodete navek doma i ak nikam nejdete nigdar ne bodete meli vrgaje v tajero, a niti pak vu frižidero. Priznal je gospon Bel da koristi talente štere mo je dragi Božek dal jerbo ak jiv ne bode koristil bode ga zašpotal i mortik ga pozove kaj mo položi račune, a to ne bi štel kaj bi se tak v časi pripetilo. Dosti dugo je hodal po sveto bez kape pak mo je kajkaj toga spametnoga palo na pamet, ali ve več par let nazaj mora nositi kapo jerbo z letima saki čovek dobi nekšo falingo pak je tak i moj pajdaš ve gospon pod svojom kapom ili pak pod svojim škrlakom. No, bar za ve ne bodete ostali bez svoji kajforizmi jerbo ga pamet još navek služi makar je denes malo stareša nek je bila fčera. A si vi šteri ste ne bili na predstavljanjo knige v Matici morete jo v Matici nabaviti i to tak dugo dok jo bodo meli. Kak se to veli, što predi jegova djevojka!

Neje le�ko biti bedak tu je nejvekša stiska

Navek so me nejveč koštali besplatni savjeti

S ženom se fčasi dospomenem ak je se po jenomo

Istina nejbole boli ako je gola i z drugim!

Stjepan i Marija cijelu

noć pekli vola

Međimurec tjedna je Stjepan Črnčec iz Vularije! Sa suprugom Marijom je cijelu noć bdio nad ražnjem i pripremio vrhunskog vola za posjetitelje 25. Memorijala

u Zasadbregu. Zahvaljujući trudu ovog uigranog bračnog para, svi su uživali u pravoj kulinarskoj poslastici. (dp)

ČOVJEK

koji je obilježio svjetsku kinematografiju

Sam Neill

preminuo od upale pluća u 78. godini života

U ponedjeljak, 13. srpnja, svijet je zatekla tužna vijest. Nekadašnja holivudska legenda i glumac šekspirijanskog kalibra, najpoznatiji po ulozi dr. Alana Granta iz �ilmskog serijala “Jurski park” i Chestera Campbella iz serije “Peaky Blinders”, više neće gostiti naše oči pojavom na �ilmskom platnu unutar zamračenih kino dvorana. Kako je priopćila njegova obitelj, poznati glumac preminuo je u 78. godini života u Sydneyju u Australiji od upale pluća, okružen najbližima. Osim po vrhunskim glumačkim ostvarenjima, javnost će ga pamtiti i po hrabroj osobnoj borbi. Naime, ovaj proslavljeni novozelandski glumac, rođen u Sjevernoj Irskoj, godinama se borio s teškim oblikom raka krvi – trećim stadijem neHodgkinova limfoma, koji mu je dijagnosticiran 2022. godine. O detaljima svoje bolesti, kao i svojemu životu, opisao je u svo-

jem memoaru iz 2023. godine “Did I Ever Tell You This”. Njegovo posljednje �ilmsko pojavljivanje bilo je u �ilmu “The Fox” (2025.), dok je na televiziji zadnji put nastupio u seriji “Untamed” (2025.). Očekuje se da će se posthumno pojaviti u �ilmovima “Godzilla x Kong: Supernova” (2027.) te “Last Resort” (2027.). Njegova višestruka pojavljivanja u kultnoj franšizi “Jurski park”, prepoznatljivo tiho samopouzdanje kojim je zračio na ekranu te jedinstvena sposobnost da dokaže kako i samozatajni, intelektualni protagonisti u holivudskim blockbusterima mogu izboriti svoje mjesto pod suncem, trajno su obilježili čitavu generaciju �ilmo�ila. Sam Neill je utjelovio �ilmski autoritet koji je svojom toplinom i glumačkom elegancijom ostavio neizbrisiv, dubok trag u povijesti svjetske kinematogra�ije. (jo)