Godina XXXII Broj 1607
DELOŽACIJA OBITELJI Hadžić iz Grkaveščaka
Čakovec, PETAK, 3. srpnja 2026. Cijena 2 eur str. 4-5
SAD NAM SMETA i vika s dječjih igrališta
Gdje 12-godišnjaci mogu napucavati loptu!?
NAKON ŠEST GODINA sud joj dosudio 5.350 eura odštete
dr. sc. JOSIPA JELAČIĆ (29), međimurska znanstvenica na Istitutu Ruđer Bošković proučava tumorske stanice
Bolnički krevet se urušio pod radnicom i teško je ozlijedio
ŽIVOPISNO je bilo na Općinskom vijeću u Selnici
Na groblju bi se i Trnoružica probudila!
DODIJELIO POTICAJ supruzi Načelnik
Goran Lovrec kažnjen s 2200 eura
ŠTRIGOVA zbog sanacije spremnika na benzinskoj postaji ostala i bez plavog dizela
Bez banke i pošte, a sad i benzinske?!
VANDALIZAM koji će skupo platiti Skakali po policijskoj Škodi, stigao im račun s kamatama!
Ono što danas nazivamo hranom često je ozbiljan stres za organizam. Izloženi smo koktelu toksina, od piletine pune hormona i antibiotika, preko mlijeka i mesa s masovnih farmi, pa sve do konzervansa, aditiva i mikroplastike
POPIS ODLIKAŠA 2025./2026. OŠ Orehovica, PŠ Podbrest, OŠ dr. Ivana Novaka Macinec, PŠ Gornji Hrašćan, OŠ Goričan, OŠ Domašinec, PŠ Turčišće, PŠ Florijana Andrašeca Dekanovec, OŠ Prelog, PŠ Cirkovljan, Tehnička škola Čakovec
Ljetni mjeseci u Hrvatskoj već odavno nisu ono što su nekad bili. Nekadašnjih ugodnih 30 stupnjeva zamijenili su tjedni nepodnošljivih vrućina i toplinskih valova. Dok se jedni ne odvajaju od klima-uređaja, drugi spas traže u hladu prirode, hladnom, osvježavajućem piću ili u lavoru punom vode. Razgovarali smo s našim sugrađanima i nastojali utvrditi kako se oni nose s ovom sparinom i kako vrućina utječe na njihov ritam. (jo)
Dragica Kolenić, Čakovec - Prilagođavam se ovim temperaturama koliko god mogu - ja i moj suprug. Rano ustajemo i nastojimo ne previše ovisi� o klimi. Ljeta su defini�vno postala toplija i nekad imam osjećaj da su ljudi zbog toga razdražljiviji. Ali moramo se uvijek prilagodi� situaciji, stoga je moj savjet ljudima da se dobro odmore, nose laganu odjeću, osvježavaju se vodom i izbjegavaju alkohol.
Karolina Dragica Šimunković, Čakovec - S obzirom na to da sam šećeraš, ove ljetne vrućine podnosim jako loše. Zato suprug i ja često odlazimo u Gornje Međimurje, u našu vikendicu. Čini mi se da su ljeta postala neizdrživa i kao da zbog toga svi gubimo mir i staloženost. Čak sam i druženja s prijateljicama morala prorijedi� jer je vrijeme nepodnošljivo. Što se �če savjeta - treba pi� puno tekućine, traži� hlad i kad se može izaći na svjež zrak.
Zdenka Čurčić, Čakovec - Teško podnosim ove ljetne vrućine. Nekad je trideset stupnjeva bio vrh. Zato sam sve obaveze i kupovinu prebacila na rano ujutro ili kasno navečer. Klimu nemam pa se snalazim kako znam; upalim ven�lator, a oko vrata stavim mokar ručnik. Vrućina te jednostavno umori i unese neku nervozu među ljude. Moj savjet za preživljavanje je pi� puno tekućine, osta� u hladu i ako treba stavi� noge u lavor.
Leona Špoljarić, Virje - Ljetne vrućine dobro podnosim; ako treba koris�m klimu ili se bacim u bazen. Ne mislim da su ljeta nužno postala gora nego prije; veći su nam problem ove brze promjene vremena - kad s 15 stupnjeva skoči na 37. Jedino što pazim je da ne kosim travu baš u podne i ne idem u dućan u tri popodne. Vrućine mogu loše utjeca� na ljude, stoga dok sunce prži budite pod klimom, a poslije o�đite do grada na hladnu kavu.
Gabrijela Petković, ŠenkovecLjetne vrućine podnosim isključivo pod klimom. Ljeta su svake godine sve teža i više nema onih granica do 30 stupnjeva. Dnevni raspored ne mijenjam previše, ali sam zato kave s prijateljima prebacila na kasnije navečer. Moj savjet za preživljavanje ovih dana je jednostavan: pi� puno tekućine, nosi� što laganiju odjeću i nikako se ne kreta� po gradu u podne kad je najveća pržiona.
Tridesetak hrabrih gra-
đana odlučilo je zamijeniti sigurnost obale uzbudljivom riječnom avanturom i doživjeti Muru s njezine druge, divlje i fascinantne
strane. U jedinstvenom spustu gumenim čamcima od Murskog Središća do Podturna, sudionici su iz prve ruke osjetili moć i ljepotu ove rijeke.
poskupljuje 30 %
Dok se mještani općine Sveti Martin na Muri još uvijek prilagođavaju cjeniku koji je stupio na snagu početkom ove godine, već od 1. kolovoza 2026. godine slijedi novi, drugi val poskupljenja odvoza komunalnog otpada, prema odluci Općinskog vijeća. Analizirali smo koliko će računi od kolovoza biti veći u odnosu na cijene koje vrijede od 1. siječnja 2026. godine, kako bi građani znali što ih točno čeka na ljetnim uplatnicama Murs-ekoma.
Fiksni dio, odnosno cijena minimalne javne usluge, od 1. kolovoza raste za dodatnih 30 %, dok se varijabilni dio povećava za 31,67 % za kućanstva, odnosno 31,40 % za gospodarstvo. U praksi, to donosi znatne promjene u novčanicima svih kategorija korisnika, a sve su cijene iskazane s uključenim PDV-om od 13 %.
Za jednočlana kućanstva i povremene korisnike koji koriste spremnik od 60 litara, račun za jedan odvoz mjesečno raste s 8,40 eura na 11,01 euro, što je poskupljenje od 2,61 euro. Ako se u ovoj kategoriji smeće odvozi dva puta mjesečno, račun se penje s 10,31 euro na 13,58 eura, što je povećanje od 3,28 eura. Za maksimalna tri odvoza, jednočlana kućanstva će umjesto 12,21 euro plaćati 16,15 eura, čime ljetni udar iznosi 3,94 eura više u odnosu na siječanj.
Dvočlana kućanstva koja koriste spremnik od 80 litara također će osjetiti značajan rast troškova. Korisnici s jednim odvozom umjesto siječanjskih 11,18 eura od kolovoza plaćaju 14,66 eura, što je 3,48 eura više. Za dva odvoza mjesečno račun s 13,71 euro skače na 18,07 eura, odnosno za 4,36 eura više. Stanovnici koji u ovoj kategoriji koriste tri
odvoza bilježe skok s 16,23 eura na 21,48 eura, što predstavlja ljetno povećanje od okruglih 5,25 eura u odnosu na početak godine. Najveći teret ljetnog poskupljenja podnijet će tročlana i višečlana kućanstva sa spremnicima od 120 litara. Račun za samo jedan odvoz mjesečno u ovoj kategoriji raste s 16,77 eura na 21,99 eura, što je poskupljenje od 5,22 eura. Građani koji koriste dva odvoza plaćat će 27,11 eura umjesto dosadašnjih 20,56 eura, što je rast od 6,55 eura. Najveći udar na kućni proračun osjetit će oni s tri odvoza, kojima račun s 24,35 eura skače na čak 32,22 eura, što je povećanje od čak 7,87 eura po samo jednom mjesečnom računu u odnosu na siječanj. Nova odluka lokalnih vlasti donosi još veće izdatke za gospodarstvenike i obrtnike u kategoriji koja nije kućanstvo. Korisnici najmanjih poslovnih spremnika od 120 litara za jedan odvoz bilježe rast s 26,11 eura na 34,17 eura, za dva odvoza s 30,65 eura na 40,30 eura, dok za tri odvoza cijena raste s 35,19 eura na 46,43 eura, što je povećanje od 11,24 eura. Za srednje poslovne spremnike od 240 litara računi rastu za 16,13 eura za jedan odvoz, 19,31 euro za dva odvoza, dok se za tri odvoza cijena penje s 70,44 eura na 92,93 eura, ostavljajući razliku od 22,50 eura u odnosu na početak godine. Najveći zabilježeni skok pogodio je korisnike spremnika od 360 litara. Njima račun za jedan odvoz raste za 24,19 eura, za dva odvoza za 28,96 eura, dok će račun za tri odvoza od kolovoza iznositi visokih 139,36 eura, što je čak 33,73 eura skuplje nego u siječnju kada je iznosio 105,63 eura.
malnom dozom sigurnosti, pobrinula se iskusna ekipa skipera u sastavu: Ivan Cindrić, Goran Cmrečak, Mladen Barat, Neven Kučan i
Ova nezaboravna riječna ruta održana je u uspješnoj organizaciji Kajak-kanu kluba “Mura” i Grada Mursko Središće. Da bi sve prošlo u savršenom redu i s maksi-
Vijećnik Filip Tkalčec upozorio je da Štrigova ne smije osta� bez benzinske, kao što je bez pošte i banke
zbog sanacije spremnika na benzinskoj postaji ostala i bez plavog dizela
Štrigovska benzinska postaja, koja na istoj lokaciji radi više od 50 godina, postala je glavna tema lokalne politike nakon što je na njoj privremeno obustavljena prodaja benzina. Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća vijećnici su izrazili zabrinutost za sudbinu ove važne infrastrukturne točke.
- Tjeramo ljude da održavaju okućnice, a nemamo benzina ni za kosilicu. Tu su i stari ljudi, ne možemo ih tjerati da po gorivo idu u Sveti Martin ili Čakovec, upozorio je vijećnik Ivan Frlin.
Problem je nastao zbog oštećenja i propuštanja jednog spremnika. Kako bi premostila problem do završetka složene sanacije, INA je odlučila spremnik za plavi dizel prenamijeniti u benzinski. I dok će benzin ponovno teći početkom srpnja, lokalni poljoprivrednici i vinogradari ostali su zakinuti, Štrigova privremeno gubi plavi dizel, a najbliža opskrba je u Murskom Središću, Svetom Martinu na Muri ili Čakovcu. - Ruralni smo kraj, poljoprivrednici moraju letjeti do Čakovca ili u Sveti Martin na Muri po plavi dizel, to nam radi velike probleme, istaknuo je predsjednik Vijeća Frlin.
Vijećnik Filip Tkalčec pozvao je na hitan i konstantan pritisak općine prema INA-i: - Ne smije nam se dogoditi sudbina banke i pošte. Ako nam se i benzinska makne, dugoročno smo u velikim problemima.
Iako je načelnik istaknuo da u korporativnom svijetu vlada isključivo računica, a ne emocije, vijećnici poručuju da od benzinske postaje neće odustati. (sh)
SAD NAM SMETA i vika s dječjih igrališta
Pokoja lopta koja završi u ogradi, a nekad odleti i u susjedovo dvorište. No, je li to doista takav grijeh da se zbog toga djeca tjeraju s igrališta, pitanje je svih pitanja
Piše: Vlasta Vugrinec
Nedavna rasprava na sjednici Općinskog vijeća Orehovice ogolila je problem s kojim se susreću roditelji diljem Međimurja. Pitanje jednog oca – kamo poslati dvanaestogodišnjaka da u miru napucava loptu zapravo je pljuska u lice modernom društvu.
S jedne strane, u javnom se prostoru neprestano moralizira o tome kako današnja djeca previše vremena provode pred ekranima, na mobitelima i računalima, zatvorena u četiri zida. S druge strane, u praksi činimo sve da ih s tih ulica i igrališta potjeramo.
Ruku na srce, u Međimurju je posljednjih godina uloženo podosta sredstava u dječju infrastrukturu. Gotovo svako mjesto ima moderno, ša-
reno igralište. Međutim, kvaka je u tome što su ona mahom prilagođena mlađoj djeci. Teško da će se dvanaestogodišnjak spuštati po malom plastičnom toboganu ili vrtjeti na vrtuljku. Ta djeca imaju višak energije, oni bi natjeravali loptu. Pitanje je samo – gdje?
Lokoti na igralištima
Nekadašnje gmajne i seoske livade danas su mahom građevinske zone ili uređeni parkovi u kojima je igra loptom nepoželjna, ali i nemoguća. Ono malo preostalih prostora uglavnom je nedostupno. Zbog sporadičnog vandalizma, za koji su najčešće odgovorne starije skupine, a ne djeca osnovnoškolske dobi, mnoga su školska dvorišta preko ljeta pod ključem. Umjesto da se problem rješava nadzorom ili rasvjetom, najlakše je
NOVA PRAVILA za vozače, umirovljenike i online kupovinu
Početak druge polovice 2026. godine donosi paket zakonskih izmjena koje će značajno utjecati na novčanike građana, umirovljenike, poduzetnike i tržište rada.
Tako od 1. srpnja vlasnici lakih gospodarskih vozila do 3,5 tona u međunarodnom prijevozu moraju ugraditi pametne tahografe druge generacije (trošak do 2000 eura). Već od 7. srpnja sva novoregistrirana vozila u EU moraju imati "crnu kutiju".
Kupce koji naručuju robu izvan EU (poput Temua i Sheina) dočekuje ukidanje oslobođenja od carine, na sve pakete do 150 eura uvodi se pristojba od 3 eura.
Umirovljenici ulaze u novu eru s ciljem podizanja prosječne mirovine na najmanje 800 eura. Uvodi se 13. mirovina, ukida se penalizaci-
ja za prijevremenu mirovinu s navršenih 70 godina te se omogućuje rad na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine. Majkama se za svako dijete priznaje 12 mjeseci staža, dok dobna granica za mirovinu žena raste na 64 godine.
Reforma obuhvaća i tržište rada s više od 105.000 stranih radnika. Uvode se stroži minimalni standardi smještaja (najmanje 14 kvadrata po osobi) i obvezni zdravstveni pregledi. Ključno je da najamnina ne smije prelaziti 30 posto neto plaće radnika niti se smije automatski odbijati od primanja. HZZO od 1. srpnja prestaje pokrivati troškove za dentalni amalgam, pa će građani "crne plombe" ubuduće morati plaćati sami. (vv)
staviti lokot i oprati ruke od odgovornosti. Doduše, postoje uglavnom i postoje nadzorne kamere, no nitko se ne želi igrati policajca ili biti tužibaba, odnosno zamjeriti se svom sumještaninu.
A ako negdje i postoji igralište s golovima, javlja se novi, još apsurdniji problem. Nerijetko se događa da vlasnici okolnih kuća doslovno tjeraju djecu jer im, zamislite, smeta dječja buka.
- Pokoja lopta završi u ogradi, a nekad odleti i u susjedovo dvorište. No, je li to doista takav grijeh da se zbog toga djeci zabranjuje igra? pitanje je svih pitanja. Licemjerje modernog društva
U ovome se krije nevjerojatno društveno licemjerje. Društvo vapi za tim da se djeca bave sportom, da se maknu od videoigara i da žive zdra-
vo. Hvatamo se za glavu nad demografskim crnim brojkama, kukamo nad praznim školskim klupama i praznim ulicama. No, onog trenutka kada djeca izađu van i pokažu da su živa –kroz smijeh, viku i igru – odjednom postaju smetnja i remetilački faktor u potrazi za savršenim, sterilnim mirom. Ispada da volimo djecu samo na papiru i u demografskim strategijama, dok nam u stvarnom životu smetaju. Ako djeci zatvorimo školska dvorišta, ako ih otjeramo s lokalnih livada i ako im susjedi buše lopte koje završe u njihovom dvorištu, onda imamo najmanje pravo žaliti se na pretilost, otuđenost i sjedilački način života mladih. Pokoja lopta u tuđem plotu i dječji žamor pod prozorom mala su cijena za zdravo i aktivno djetinjstvo.
ZAPOČEO otkup pšenice
1.80 eura za kilogram
Premium klase
Čakovečki mlinovi d.d. od petka, 3. srpnja 2026. godine, u silosu u Čakovcu započinju s otkupom pšenice roda 2026. Pšenica se zaprima svakim danom od 7 do 19 sati.
Cijena po toni pšenice ovisi o klasi te iznosi 180 eura za Premium klasu, 170 za prvu, 160 za drugu, 155 za treću te 145 eura za če-
DODIJELIO POTICAJ supruzi
tvrtu klasu, uz ulazni kalo od 1% i uračunat prijevoz do silosa. Isplata se vrši u roku od dva radna dana od izdavanja otkupnog bloka ili primitka fakture.
Neće se primati pšenica s proteinom manjim od 9,8%, vlagom iznad 18%, hektolitrom ispod 74~kg/hl i primjesama iznad 6%, kao ni druge vrste žitarica. (vv)
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa kaznilo je načelnika Općine Gornji Mihaljevec Gorana Lovreca s 2200 eura jer je vlastitoj supruzi dodijelio 3300 eura općinskih poticaja za obnovu nekretnine.
U prijavi, kako navodi Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interes, nije bilo navedeno da nekretnina nije etažirana i da je sam Lovrec njezin suvlasnik, što znači da je potpisom ugovora javni novac dodijelio – samome sebi.
Lovrec se branio tvrdnjom da je njegova supruga Načelnika
ispunila sve uvjete natječaja kao i svi drugi mještani, no Povjerenstvo je zaključilo kako je privatni interes stavio ispred javnog. (sh)
MODERNIZACIJA ulica u Čakovcu Oprez, privremena regulacija prometa!
Zbog radova u Ulici Tome Masaryka i dijelu Ulice Ivana Gorana Kovačića od 1. do 3. srpnja na snazi je privremena regulacija prometa. Dionica od Hrvatske pošte prema restoranu Trattoria Rustica zatvorena je za promet. Ulicom Tome Masaryka prema kružnom
toku promet se odvija jednosmjerno, a vozači koji idu prema Županijskoj bolnici Čakovec trebaju skrenuti u Ulicu Ivana Mažuranića. Prilaz bolnici iz Ulice ZAVNOH-a ostaje neometan. Završetak radova očekuje se 3. srpnja. (jo)
GORNJI MIHALJEVEC
Mještane općine Gornji Mihaljevec od 1. srpnja 2026. godine čekaju novosti na kućnom pragu. Nakon dugogodišnje suradnje s tvrtkom Eko-�lor plus, brigu o odvozu smeća preuzima GKP Čakom iz Čakovca.
Iz Čakoma poručuju da nema mjesta panici – sve detalje o novom rasporedu, cijenama i pravilima igre
svi će korisnici dobiti na svoju adresu u pisanom obliku. Nova podjela kanti za miješani komunalni otpad kreće već od 15. lipnja i trajat će sve do prvog službenog pražnjenja, koje je u planu za 10. srpnja. Iz općine mole mještane za malo strpljenja i suradnje dok se cijeli sustav ne uhoda s novim koncesionarom. (sh)
PROBLEMATIČNI MLADIĆ (26) iz Orehovice pod “paskom”
Mladić iz Orehovice, o kojem smo više puta pisali i koji je poznat policiji, Centru za socijalnu skrb, pravosudnim tijelima te liječnicima, napokon je zbrinut. Nakon posljednjeg uhićenja i predaje zatvorskom nadzorniku, umjesto zatvora, smješten je u specijaliziranu ustanovu u kojoj će primati prijeko potrebnu medicinsku i psihijatrijsku pomoć. Ovaj epilog uslijedio je nakon niza incidenata u kojima su na meti mladića bili
lokalni mještani i djelatnici javnih službi. Fizički i verbalno napadao je liječnike opće prakse, ljekarnike, učiteljice te bivšu načelnicu općine. Zbog njegovog nepredvidivog i agresivnog ponašanja, među stanovnicima Orehovice dulje je vrijeme vladao opravdan strah za vlastitu sigurnost. Istina, kako doznajemo, ustanova u koju je smješten i nije posve primjerena za njega, ali i ona je bolje rješenje od zatvora. (vv)
Piše: Vlasta Vugrinec
Danas više nema nijedne obitelji koja se, izravno ili neizravno, nije suočila s rakom. Ova suvremena pošast uvukla se u naše domove, tiho i neuhvatljivo, uzevši toliki zamah da je promijenila čak i našu svakodnevnu komunikaciju.
Došli smo do trenutka u kojem se na ulici čovjek više ne usudi pitati poznanika ono obično, ljudsko: -Kako si? To jednostavno pitanje postalo je minsko polje. Umjesto usputnog razgovora o vremenu ili poslu, prečesto se s druge strane začuje tihi, teški odgovor koji reže zrak: - Evo, bio sam na kemoterapiji, “Idem na zračenje“, „Čekam nalaze pretraga“ ili „U remisiji sam“. Još je strašnija ona riječ koja u sekundi ledi krv u žilama – relaps, bolno saznanje da se rak vratio. Onkološki rječnik postao je naš svakodnevni jezik, a ulice su preplavljene ljudima koji vode svoje najteže, nevidljive bitke.
Kako je moguće da smo unatoč cjelokupnom napretku civilizacije postali toliko ranjivi? Dok statistike znanstvenika zloslutno predviđaju da će u narednim godinama broj oboljelih eksplodirati za katastrofalnih 30 posto, u laboratorijima Instituta Ruđer Bošković mlada međimurska znanstvenica, dr.
sc. Josipa Jelačić, svakodnevno gleda tom nevidljivom neprijatelju u oči.
Naše tijelo je čudo Znanstveni rad naše Josipe Jelačić na Institutu Ruđer Bošković fokusiran je na jedno od najkompleksnijih i najzloslutnijih područja suvremene medicine – istraživanje raka. Dok se njezini kolege u laboratorijima bave različitim oblicima ove bolesti, Josipin je fokus bio na solidnim tumorima, točnije na raku pločastih stanica sluznice glave i vrata.
Suvremeni čovjek svakodnevno je izložen koktelu toksina. Od piletine pune hormona i antibiotika, preko mlijeka i mesa s masovnih farmi, pa sve do konzervansa, aditiva i mikroplastike – ono što danas nazivamo hranom često je ozbiljan stres za organizam
Riječ je o iznimno agresivnim oblicima karcinoma koji se, nažalost, najčešće otkrivaju tek u uznapredovalom, četvrtom stadiju.
- Riječ je o tumorima koji nastaju u teško dostupnim dijelovima glave i vrata- u usnoj šupljini, ždrijelu, grklja-
nu ili nosnoj šupljini i sinusima, pa se često ne mogu uočiti u ranoj fazi. Čovjek ne zna što se događa dok bolest ne uznapreduje, jer rak u ranoj fazi – ne boli. Kada se simptomi konačno pojave, liječenje je često invazivno i nosi goleme posljedice za kvalitetu života pacijenta, objašnjava Josipa.
Njezin svakodnevni rad uključuje mukotrpno proučavanje staničnih signalnih puteva. Da bi se rak uopće mogao liječiti, znanost mora otkriti što je u stanici točno promijenjeno kako bi se lijek usmjerio na pravu metu. No, stanica raka je nevjerojatno inteligentan i prilagodljiv neprijatelj.
Kada je znanstvenici napadnu jednim lijekom, ona često pronalazi zaobilazne puteve, aktivira druge linije obrane i nastavlja rasti. Zbog toga je rad u laboratoriju dugotrajan proces u kojem se za svaki mali korak naprijed daju godine života.
- Dok detaljno ne upoznaš biologiju i ne vidiš što se sve događa na razini stanice, živiš u blaženom neznanju. Ali kad shvatiš što je sve u hrani koju kupujemo, kakvim smo industrijama i kemikalijama okruženi, shvatiš da je naše tijelo čudo. Mi smo zapravo prezdravi s obzirom na to kako živimo.
Josipa Jelačić (1997.), rodom iz Otoka kraj Preloga, svoj je znanstveni put započela na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Biologija je bila njezina prva ljubav, pa je kroz bolonjski sustav završila preddiplomski studij čiste biologije, a potom i diplomski studij eksperimentalne biologije (modul fiziologija i imunobiologija), stekavši titulu magistre. Nakon diplome 2021. godine, pravi izazov započeo je upisom doktorskog studija. Njezin potencijal prepoznat je na Institutu Ruđer Bošković (IRB), gdje je izradila diplomski rad. Uz nesebičnu financijsku podršku Grada Preloga, koji joj je pokrio velik dio skupe školarine, Josipa je krenula u zahtjevan istraživački rad. Nakon četiri godine intenzivnog odricanja, uspješno je doktorirala 2025. godine na PMF-u s radom pod naslovom “Uloga receptora estrogena u biologiji raka pločastih stanica sluznice glave i vrata”, izrađenim pod mentorstvom dr. sc. Petra Ozretića. Ulazak u svijet visoke znanosti donio je i suočavanje s krutim domaćim sustavom: ugovorima na određeno,
Josipa Jelačić, nova je međimurska doktorica znanos�
projektnim pritiscima i kroničnim nedostatkom trajnih pozicija.
- Cijeli život učiš, a onda se boriš za ugovore na određeno i strepiš što donosi sutra", ističe Josipa. Iako svjesna da bi vani bila znatno plaćenija, inozemstvo joj je (poput kraćeg usavršavanja u Austriji) bilo tek formalna nužnost za napredovanje. Trajno preseljenje nije njezina opcija – bira ostati i pridonositi domaćoj znanosti. Sa suprugom je kupila stan u Svetoj Nedelji, a karijeru nastavlja kao viša asistentica u Laboratoriju za molekularnu virologiju i bakteriologiju na IRB-u.
Josipina teza nije puko �ilozo�iranje; ona je utemeljena na promatranju nevjerojatne obrambene sposobnosti ljudskog organizma. Suvremeni čovjek svakodnevno je izložen koktelu toksina. Od piletine pune hormona i antibiotika, preko mlijeka i mesa s masovnih farmi, pa sve do konzervansa, aditiva i mikroplastike – ono što danas nazivamo hranom često je ozbiljan stres za organizam.
Kada se tome pribroje teški metali u zraku, zagađenje iz industrijskih postrojenja i konstantno prisutna genetika koja u sebi nosi zapise bolesti naših predaka, pravo je čudo da ljudsko tijelo uopće funkcionira, a kamoli da doživljava duboku starost.
- Naše stanice konstantno rade u kriznom menadžmentu. One se neprestano popravljaju, čiste, bore se s toksinima i vanjskim napadima, a da mi toga nismo ni svjesni. Ljudsko tijelo posjeduje nevjerojatne mehanizme homeostaze. No, taj sustav ima svoje granice, a najveći neprijatelj koji ga tiho i nepovratno ruši jest – kronični stres, objašnjava. Stres kao okidač koji ruši stanični štit
Proučavajući rak, Josipa je uočila neraskidivu vezu između uma i tijela, odnosno utjecaja psihološkog pritiska na
Dr. sc. JOSIPA JELAČIĆ, međimurska znanstvenica na Istitutu
- Dok detaljno ne upoznaš biologiju i ne vidiš što se sve događa na razini stanice, živiš u blaženom neznanju. Ali kad shvatiš što je sve u hrani koju kupujemo, kakvim smo industrijama i kemikalijama okruženi, shvatiš da je naše tijelo čudo, kaže Josipa
staničnu biologiju. Suvremeni tempo života, stalna utrka za egzistencijom, karijerom, rješavanjem stambenih pitanja i �inancijskom sigurnošću, drži ljudsko tijelo u trajnom stanju uzbune. Kada je organizam pod konstantnim stresom, razina hormona kortizola i adrenalina ne opada. Taj trajni hormonalni disbalans doslovno iscrpljuje imunološki sustav. Stanice, koje bi inače prepoznale i uništile prvu mutiranu, tumorsku stanicu, pod utjecajem stresa postaju “slijepe” i umorne. Štit pada, a mikroorganizmi i mutacije koje je tijelo godinama uspješno držalo pod kontrolom, odjednom preuzimaju kontrolu. I sama je to osjetila na vlastitoj koži. Onog trenutka kada je
predala svoj doktorski rad i kada je golem, višegodišnji pritisak odjednom popustio, njezino je tijelo – kolabiralo. Sljedećih pet tjedana provela je boreći se s teškim upalama, alergijama i bolovima. Bio je to živući dokaz njezine vlastite teorije: dok si pod stresom, adrenalin te drži na životu; čim se opustiš, tijelo ti ispostavi račun.
Institutu Ruđer Bošković proučava tumorske stanice
Izraz "lijek za rak" s lingvističke i logičke strane pretpostavlja da je rak jedna jedinstvena bolest. Međutim, biologija nam govori sasvim suprotno. Naime rak nije jedna bolest, već više od 200 različitih oboljenja. Svaki organ i svaka vrsta tkiva mogu razviti rak, a svaki od tih karcinoma ima potpuno različite genetske mutacije, uzroke i načine širenja. Liječenje raka štitnjače (koji se često uspješno rješava kirurški) nema nikakve veze s liječenjem agresivnog raka pluća ili leukemije. Tražiti
jedan lijek za rak je isto kao i tražiti "jedan lijek za sve infektivne bolesti" (koji bi istovremeno liječio i gripu, i malariju, i upalu pluća). Čak i unutar jednog te istog tumora kod istog pacijenta, sve stanice nisu iste. Tumor je sastavljen od podskupina stanica s različitim mutacijama. Lijek može uništiti 99% tumorskih stanica, ali ako preživi samo ona jedna koja je otporna na lijek, ona će se početi dijeliti i stvoriti novi tumor na koji dotadašnja terapija više uopće ne djeluje.
pronaći način za smirenje uma. Jer, iako je naše tijelo čudesno otporan borac, čak i najsavršeniji štit puca ako ga neprestano udaramo iznutra. Hoće li više pronaći taj lijek za rak!?
U javnosti se često, s dozom utopijskog optimizma, postavlja pitanje:-„Kada će znanost konačno pronaći lijek za rak? Međutim, u laboratorijima onkološke biologije, to se pitanje promatra kroz sasvim drugačiju prizmu. Koncept jednog, univerzalnog lijeka koji bi čudotvorno izbrisao ovu bolest iz ljudskog organizma zapravo je biološka nemogućnost. Jedan od prvih i najvećih zidova na koje medicina nailazi jest sama dinamika otkrivanja bolesti. Nažalost, kako rak ne boli, on se otkrije ili slučajno tijekom neke pretrage ili pak kad je već poprilično kasno. Pravi biološki pakao nastaje u trenutku metastaziranja.
- Svi se pitaju kako nastaju metastaze. Dovoljno je da se samo jedna tumorska stanica odvoji, uđe u krvotok i otputuje bilo gdje u tijelo. I to je to, priča se komplicira. Liječenje tada postaje neusporedivo teže i invazivnije, naglašava naša znanstvenica Izraz „lijek za rak“ u jednini pretpostavlja da je riječ o jednoj bolesti. U stvarnosti, pod tim se pojmom skriva više od 200 potpuno različitih oboljenja, od kojih svako ima svoju jedinstvenu genetsku mapu i ćud. No, čak i kada bi se znanstvenici fokusirali na samo jedan specifičan tumor kod jednog pacijenta, suočili bi se s neprijateljem koji aktivno evoluira.
Znanost na pitanje tko je najdalje otišao u liječenju raka ne upire prstom u jednu državu, već u globalni zaokret prema personaliziranoj medicini i imunoterapiji. Najveći iskorak napravile su institucije koje su napustile šablonu “isti rak – ista kemoterapija” i terapiju prilagođavaju isključivo pojedincu.
U američkim centrima, poput MD Andersona, provodi se stopostotna personalizacija. Stručnjaci sekvenciraju genom tumora, lociraju genetski kvar i na temelju toga primjenjuju pametne lijekove dizajnirane za tog specifičnog pacijenta. Iako su ove metode iznimno skupe, one predstavljaju biološki najnapredniji oblik borbe protiv malignih bolesti.
Europa je pak otišla najdalje u rješavanju hematoloških tumora kroz
on već sutra otvara njih još pedeset. Nemoguće je to jednostavno pratiti, slikovito i jednostavnim rječnikom je opisala.
međunarodnu suradnju. Zahvaljujući velikim bazama podataka, poput Eurotransplanta, kompatibilni donori koštane srži pronalaze se u rekordnom roku. Europska medicina prednjači i u primjeni pametnih “koktela” lijekova koji istovremeno blokiraju više signalnih puteva, čime se stanicama raka onemogućuje da mutiraju i prežive.
Hrvatska medicina prati ove svjetske trendove u okviru svojih financijskih mogućnosti. U našim bolnicama posebni timovi stručnjaka za najteže pacijente provode genetsko testiranje tumorskog tkiva. Kada standardne metode zakažu, na temelju mapiranih mutacija nastoje se odobriti pametni ili eksperimentalni lijekovi, što je golem korak prema vrhunskim standardima liječenja.
- Kada si u stalnom stresu, tijelo trpi i šuti, crpi zadnje zalihe energije da te održi na nogama. Ali čim pritisak popusti, organizam se opusti i tada se sve slomi. Zato moramo naučiti stati. Nijedna karijera, nijedna titula nije vrijedna toga da ti tijelo postane neprijatelj. Iz tog dubokog razumijevanja stanične ranjivosti proizlazi i Josipina životna filozofija. Znanost je njezina strast, ali zdravlje i mir su ultimativni imperativ. Njezina poruka je jasna: moramo se vratiti bazičnim stvarima, osluškivati svoje tijelo, paziti što unosimo u njega i, iznad svega,
- Stanica raka je nevjerojatno inteligentan i agresivan sustav, slikovito opisuje Josipa. On nikada ne ide ravno, nekom čistom autocestom. Znanost danas ulaže goleme napore u personaliziranu medicinu. Mi napravimo genetsko profiliranja tumora, otkrijemo njegovu slabu točku, napadnemo je ciljanim pametnim lijekom i u početku vidimo sjajne rezultate. Ali što se događa u pozadini? Unutar te tumorske mase, stanice konstantno mutiraju. Upravo u tim mutacijama leži odgovor zašto univerzalno rješenje ne postoji. Rak doslovno uči kako preživjeti terapiju.
- Vi ga blokirate na jednom mjestu, ali rak uvijek pokušava na sve moguće načine pobjeći i opstati. On jednostavno pronađe zaobilazne signalne puteve, aktivira neku drugu liniju i nastavi rasti. Vi u stanici imate nekoliko desetaka tih isprepletenih puteva. Vi danas blokirate jednu autocestu, a
Dodatni, možda i najveći problem u pronalaženju terapije jest činjenica da tumorske stanice nisu vanjski napadači poput bakterija. To su naše vlastite stanice koje su se “odmetnule” i počele nekontrolirano dijeliti. Zbog toga je iznimno teško stvoriti lijek koji će uništiti isključivo tumorsku stanicu, a da pritom ne ubije ili teško ne ošteti zdrave stanice oko nje. Kemoterapija i zračenje stoga uvijek imaju visoku cijenu za cijeli organizam.
Pametni kokteli i genetika umjesto “čarobnog štapića” Budućnost onkologije stoga nije u potrazi za jednim lijekom, već u razvoju pametnih kombinacija i genetskih panela koji pomažu odabrati liječenje prilagođeno svakom pacijentu pojedinačno. U zagrebačkom KBC-u Rebro onkolozi i biolozi već održavaju tjedne sastanke na kojima za najteže slučajeve pokušavaju primijeniti terapije koje su se pokazale uspješnima kod drugih tipova raka, ako dijele istu genetsku mutaciju.
Koncept jednog, univerzalnog lijeka koji bi čudotvorno izbrisao rak iz ljudskog organizma zapravo je biološka nemogućnost
- Cilj moderne znanosti je napasti rak iz više smjerova odjednom, dati mu šah-mat prije nego što stigne mutirati, zaključuje Josipa. Lijek za rak u jednini nikada neće biti zapisan u medicinskim udžbenicima. Umjesto toga, medicina stvara i nastavit će stvarati tisuće malih, visoko personaliziranih rješenja – jer svaki pacijent i svaki tumor zahtijevaju svoju, posebnu bitku.
Do 2050. porast broja oboljelih i do 75 %
Znanstvene procjene pokazuju da se do 2050. godine očekuje porast broja oboljelih od raka i do 75 posto, ističe Josipa Jelačić. Stručnjaci ove brojke nazivaju katastrofalnima, upozoravajući na dramatičan skok u vrlo kratkom vremenu.
Iza ove crne statistike stoji nekoliko ključnih uzroka. Prvi je starenje populacije jer dulji životni vijek povećava vjerojatnost razvoja genetskih mutacija. Veliku ulogu igra i moderni život u toksičnom okruženju, gdje visoko prerađena hrana, mikroplastika i onečišćenje zraka drže organizam pod stalnim kemijskim stresom. Dodatno, kronični stres i tjeskoba slabe imunitet, pa obrambene stanice doslovno “zaspe” i propuste uništiti prve tumorske stanice. Paradoksalno, rastu brojki pridonosi i napredna medicina – zahvaljujući boljoj dijagnostici i nacionalnim programima probira, tumori se danas otkrivaju znatno češće i ranije nego prije, što automatski podiže službene statistike.
Hrvatska je prije više od tri desetljeća proglasila neovisnost, no promjena društvenih obrazaca pokazala se puno sporijom od promjene simbola i zastave. U javnom prostoru i dalje prevladava mučan dojam da su za uspjeh važniji podobnost, poznanstva i stranačka iskaznica nego sposobnost i rad.
Golemi javni sektor i sveprisutan utjecaj politike na svakodnevni život predugo su stvarali osjećaj da se bez države i njezina utjecaja teško može ozbiljnije napredovati. No, stvarnost se mijenja i to ne kroz političke parole, nego kroz tihu, nezaustavljivu evoluciju na tržištu.
Kada god govorimo o promjenama, često zamišljamo revolucije, šokove i dramatične preokrete. No, stvarne i trajne promjene najčešće nastaju drukčije. Evolucija ne traži dopuštenje sustava. Ona se događa prirodno kada u prvi plan dolaze rad, kreativnost i neovisnost.
Kada pažnju usmjerimo na ljude koji već danas posluju čisto, odgovorno i po tržišnim pravilima, postaje jasno da upravo ondje nastaje nova Hrvatska. Sve je više malih poduzetnika, obrtnika, izvoznika i tehnoloških tvrtki koje svoje pozicije grade na kvaliteti, znanju i konkurentnosti. Oni od države ne traže privilegije ni posebne pogodnosti. Njihov zahtjev je jednostavan i jasan: „Pustite nas da radimo.“
Upravo u toj skupini nalazi se ključ dugoročnog slabljenja klijentelizma. Rješenje nije ići glavom kroz zid protiv tromog aparata, nego učiniti da zdravo tkivo gospodarstva toliko naraste da stari obrasci postupno izgube svoju snagu i utjecaj. Ekonomska neovisnost
Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com
stvara slobodnog građanina. Čovjek koji svoju egzistenciju temelji na vlastitim rezultatima, a ne na političkoj blizini, gubi strah. Radnik koji ima dobru plaću u uspješnoj privatnoj tvrtki ne mora razmišljati o tome tko je na vlasti kako bi imao sigurnu budućnost. Svaka nova privatna tvrtka koja izvozi, svaki obrt koji uvodi digitalna rješenja i svaki pojedinac koji uspijeva vlastitim radom zapravo gradi moderniju Hrvatsku unutar postojećeg sustava. Ovaj proces traje sporije nego što mnogi priželjkuju, ali njegovi rezultati mijenjaju mentalitet iz korijena. Kada dovoljno velik dio gospodarstva postane neovisan i konkurentan, država će se morati prilagoditi: smanjiti birokraciju, digitalizirati se i postati servis građana, a ne njihov gospodar.
Put prema modernoj Hrvatskoj ne vodi kroz beskrajne političke sukobe, nego kroz svakodnevni rad onih koji stvaraju stvarnu vrijednost i dokazuju da se uspjeh može graditi pošteno, odgovorno i na vlastitim sposobnostima.
Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com
Vesna Baranašić, mag.oec.
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info
info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.
Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183
mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN 40 godina s Vama
Piše: Vlasta Vugrinec
Stolec iz 1800. godine, pribor za podbrivati iz 1809., vojni kufer iz 1916., Isus na raspelu iz 1919. godine, samo je dio gardinovske i međimurske baštine koje u sebi krije novootvorena Etno kuća u Gardinovcu.
Kruh “skriven” na stropnoj gredi
Više od jednog stoljeća kuća je bila dom jedne obitelji i nijemi svjedok svakodnevice, rada, blagdana i običaja. Danas, nakon pažljive obnove koju je provela Općina Belica, otvorila je novo poglavlje kao Etno kuća. U njoj se nalaze sačuvani predmeti iz davnine te uspomene na način života nekadašnjih međimurskih obitelji. Od ganjka, kuhinje do prve i zadnje sobe, svaki kutak priča o vremenima u kojima se živjelo skromno, ali s puno pažnje prema domu, obitelji i tradiciji.
Da se živjelo skromno, svjedoči i kruh na stropnoj gredi kamo se “skrivao” kako ga djeca ne bi pojela više nego što treba. Naravno, to tadašnjim mjerilima i štedljivosti.
Starine su se prikupljale godinama, donirali su ih mještani, a potom su se pažljivo čistile i obnavljale kako unutar kuće tako i samog grunta.
Kuću su većim dijelom obnavljale vrijedne ruke članica i članova Udruge građana Gardruža, koji su tijekom obnove uložili mnogo vremena, truda i ljubavi kako bi sačuvali dio međimurske baštine.
Kruh se čuvao dalje od dohvata djece, visoko na gredi
Otvorenjem Etno kuće, Udruga Gardruža na čelu s predsjednicom Marijom Prekupec, ujedno je obilježila i 25. obljetnicu rada i djelovanja.
Srebrni jubilej Gardruže
Priča o Udruzi građana Gardruža započela je prije četvrt stoljeća, kada se okupila mala skupina mještana. Vođeni vizijom da Gardinovec učine ljepšim i ugodnijim mjestom za život, krenuli su u akciju koja traje i dan-danas. Najbolji dokaz njihova truda je današnji mjesni park. Nekada neuređena, šljunčana i plavljena površina sada redovito mijenja svoje ruho prateći godišnja doba, a krase ga tradicijski vlakić, replika grba općine Belica, slamnati dedek i bakica te bogati cvjetni aranžmani.
- Kada se vratimo na početke, prisjećamo se male skupine ljudi velikog srca koji su vjerovali da se zajedničkim radom može mnogo učiniti. Danas s ponosom možemo reći da smo zajedno ostvarili mnogo više nego što smo tada mogli i zamisliti, rekla je tom prilikom predsjednica Prekupec.
Udruga je oduvijek bila čuvar zavičajnog identiteta. Kroz sudjelovanja na brojnim manifestacijama diljem Hrvatske, udruga s ponosom predstavlja međimursku tradiciju, od izrade tradicionalnih ceke-
ra i ukrašavanja svatovskih jabučica do pečenja starinskih kolača, očuvanja narodnih nošnji i običaja poput projekt Staro pralo na tamošnjem potoku.
Udruga je od samih početaka i mjesto susreta svih generacija, organizirale su se kreativne radionice i potrage za uskrsnim jajima za najmlađe, sportski susreti, nordijsko hodanje i biciklijade. I ne manje važno, udruga se istaknula i na humanitarnom planu, nesebično pomažući potrebitima.
Za svoj rad, udruga je primila brojne nagrade, a ovom prigodom zahvale su podijeljene svim članovima i članicama, podupirateljima udruge, donatorima te mještanima kojim joj nesebično pomažu.
Novi biseri na kulturnoj karti
Međimurja
- Ovo je prostor koji ne otključava samo vrata proš-
losti, nego je i zalog za bolje razumijevanje sadašnjosti te pripremu za budućnost, poručio je župan Matija Posavec te dodao da se kroz ovakva mjesta odgajaju mlađe generacije u vrijednostima poštovanja prema zavičaju, starijima, običajima, kulturi i tradiciji, a upravo je to temelj identiteta, a identitet je ono najvrednije što Međimurci imaju.
Etno kuća u Gardinovcu, stoga je pridodana na kartu kulturne ponude Međimurja. Naime, Općina se na nju već “upisala” s Muzejom krumpira.
Karta kulturne baštine Međimurja ovoga je tjedna bogatija i za Palaču međimurske popevke u Donjoj Dubravi s time da se obnova dvorca Feštetić u Pribislavcu bliži svom kraju pa će očekuje u narednim tjednima i njegovo otvaranje.
Trgovine KRK (7-11 h)
• Čakovec,
E. Kvaternika 7 (7-20 h)
• Domašinec, Glavna 164
• Dunjkovec, Glavna 21
• G. Hrašćan, Čakovečka 52
• Gornji Mihaljevec 74a
• Križovec 17
• Lopa�nec, I. G. Kovačića 17
• M. Središće, Frankopanska 1
• Mačkovec, J. Bana Jelačića 114
• N. Selo Rok, M. Tita 49
• Novakovec, Selska ulica
• Sve� Mar�n na Muri, Trg Sv. Mar�na 13
• Šenkovec, J. Bedekovića 2
• Štefanec, Zrinskih 26
• Štrigova 25a
• Vra�šinec, Dr. V. Žganca 2
• Zebanec Selo 11
Ostale trgovine
• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)
• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (8-14 h)
• PEK-TONI, Čakovec (7-13 h)
• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-20 h)
• STUDENAC, Donja Dubrava (7-18 h)
PRAVIO NERED kod kafića u Čakovcu S 3,47 promila
Muškarac rođen 1994. godine nepravomoćno je osuđen na tisuću eura kazne jer je usred dana, mrtav pijan, izazvao nered na terasi kafića u Čakovcu, a potom se namjerno zaletio u stol za kojim su sjedili gosti i prevrnuo ga.
Do incidenta je došlo 18. svibnja, oko podneva, na terasi caffe bara u Obrtničkoj ulici, uz trgovački centar Kaufland. Muškarac je na terasu došao s 3,47 promila alkohola u krvi, počeo vikati i galamiti na goste, a onda staklenim bocama udarati po stolu. Gosti su se, uplašeni, udaljili s terase. Potom je krenuo prema parkiralištu, otvarao vrata na vozilima koja su prolazila i vikao na ljude u njima.
Vratio se na terasu, namjerno se zaletio u stol za kojim su još sjedili gosti i prevrnuo ga, pritom razbivši
čašu i šalicu. Policija ga je uhitila istog dana u 12:15 sati, a sljedeće jutro doveden je pred sud. U obrani je rekao da se sjeća kako je u Kaufland dovezao prazne boce te da se posvađao s prijateljem, dok se ostatka događaja zbog pijanstva ne sjeća.
Objasnio je da je bio jako pijan jer je obitelj dan ranije slavila Prvu pričest. Zamolio je sud da uzme u obzir njegove loše imovinske prilike. Sud mu je izrekao novčanu kaznu od tisuću eura, od čega mu je uračunato vrijeme provedeno u policijskom pritvoru u iznosu od 79,64 eura, tako da mu je za platiti ostalo 920,36 eura, uz 50 eura troškova postupka. Presuda nije pravomoćna, a muškarac ima pravo žalbe u roku od osam dana od dostave presude. (ik)
LAŽNA UZBUNA u Nedelišću
Međimurska policija dovršila je kriminalističko istraživanje nad 43-godišnjakom kojeg se sumnjiči za kazneno djelo lažne uzbune.
On je u četvrtak, 4. lipnja u 15:11 sati, nazvao hitnu pomoć na broj 194, lažno se predstavio i ustvrdio da mu treba medicinska pomoć
jer je pretučen u kafiću u Nedelišću. Izlaskom ekipe Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije na teren utvrđeno je da je riječ o lažnoj dojavi. Protiv 43-godišnjaka je podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
TIJEKOM rutinske kontrole u Prelogu
“Napuhala” 2,12 promila pa izvrijeđala policajce
Međimurska policija imala je pune ruke posla s 45-godišnjom vozačicom koja je u utorak, 30. lipnja, oko 21 sat zaustavljena u Ulici Matije Gupca u Prelogu. Rutinska kontrola prometa pretvorila se u niz teških prekršaja i privođenje u policijsku postaju.
Policijski službenici su zaustavili osobni automobil čakovečkih registarskih oznaka, a odmah je uslijedilo alkotestiranje. Vozačica je upravljala automobilom pod utjecajem alkohola od čak 2,12 g/kg (promila).
Daljnjom provjerom kroz policijske evidencije utvrđeno je da alkohol nije bio jedini problem. Naime, 45-godišnjakinja je sjela za upravljač iako joj je na snazi bila važeća zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima B kategorije.
Brzom
U četvrtak, 2. srpnja, u prijepodnevnim satima izbio je požar u Travničkoj ulici u Čakovcu, rezultirajući brzom intervencijom vatrogasnih postrojbi. Na teren su upućeni pripadnici Javne vatrogasne postrojbe (JVP) Čakovec te članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Čakovec i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pustakovec-Buzovec-Putjane.
Požar je prouzročio veliku materijalnu štetu na gornjem dijelu kuće i krovištu, no pre-
NEPRAVOMOĆNO OSUĐEN na godinu dana i osam mjeseci
ma neslužbenim informacijama nije bilo ozlijeđenih. Kako doznajemo, vatrogasci su iz objekta uspjeli spasiti i kućnog ljubimca.
Zahvaljujući brzoj reakciji pripadnika Javne vatrogasne postrojbe Čakovec te članova dobrovoljnih vatrogasnih društava, požar je brzo ugašen prije nego što se proširio na ostatak stambenog objekta.
Točan uzrok požara te visina materijalne štete bit će poznati nakon policijskog očevida. (jo)
Na sudu je za sva tri djela priznao krivnju i izrazio žaljenje. Rekao je da nema imovine, da živi u socijalnom smještaju za beskućnike te da prima oko 170 eura socijalne pomoći
Muškarac iz Čakovca (42) nepravomoćno je osuđen na godinu i osam mjeseci zatvora zbog tri provalne krađe počinjene između ožujka i srpnja 2025. u kojima je ukupno uzeo robu i novac u vrijednosti oko 750 eura.
Zbog opasnosti da će nastaviti s činjenjem teških prometnih prekršaja, policajci su ženu odmah uhitili. No, tu drami nije bio kraj. Tijekom provođenja postupka, vidno alkoholizirana vozačica počela je grubo vrijeđati i omalovažavati policijske službenike raznim pogrdnim riječima.
Zbog kršenja Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, vozačica je odmah kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 700 eura.
Zbog teških prometnih prekršaja ,vožnje pod zabranom i s visokom koncentracijom alkohola u krvi, protiv nje se podnosi optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu. Tijekom prijepodneva u srijedu, policija ju je uz dovođenje predala nadležnom sucu. (sh)
Sve tri provale počinjene su u kratkom vremenskom razmaku, a dvije od njih na istoj adresi u Čakovcu. U noći 9. ožujka 2025., oko 00:15 sati, muškarac je ušao u samoposlužni štand za prodaju poljoprivrednih proizvoda OPG-a, iščupao drvenu policu
s metalnom kasom pričvršćenom za štand i uzeo 90 eura. S novcem je odmah otišao na obližnju benzinsku postaju gdje je kupio alkohol, cigarete i slatkiše.
Samo 13 dana kasnije, u noći 22. ožujka, vratio se na isti štand i istrgao metalnu kasu vijcima privijenu za asfalt. Ovaj put je u bijegu naišao na policiju, koja ga je prestigla i privela. Kod sebe je imao tek tri eura iz ukradene kase.
Treća provala zbila se 26. srpnja 2025. oko 3:40
sati, ovaj put u ugostiteljski objekt Grill Stara vaga. Muškarac je razvukao kliznu stijenu, probio se kroz staklena vrata i iz lokala odnio laptop Lenovo s punjačem te nekoliko boca alkohola i bezalkoholnih pića ukupne vrijednosti 600 eura. Za taj je upad, prema vlastitim riječima, imao i osobni motiv: vlasnik lokala ga je jednom ranije pretukao, misleći da je netko drugi.
Na sudu je za sva tri djela priznao krivnju i izrazio žaljenje. Rekao je da nema
PODIGNUTA OPTUŽNICA pred Županijskim sudom u Varaždinu
Mladić (27) iz Međimurske županije optužen je za teško spolno zlostavljanje i iskorištavanje djeteta te spolnu zlouporabu djeteta mlađeg od petnaest godina. Optužnicu je podiglo Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu
nakon provedene istrage. Prema optužnici, 27-godišnjak, hrvatski državljanin rođen 1999. godine, kaznena je djela počinio od rujna do studenog 2025. godine na području Međimurske županije. Pobliže okolnosti i detalje slučaja
imovine, da živi u socijalnom smještaju za beskućnike te da prima oko 170 eura socijalne pomoći. Sud mu je zbog lošeg imovinskog stanja otpisao troškove postupka. Sud je kao olakotnu okolnost uzeo iskreno priznanje i loše materijalne prilike, a kao otežavajuću raniju osudu za istovrsno djelo. Presudom je naložena i naknada štete vlasnicima, a stranke imaju pravo žalbe Županijskom sudu u roku od 15 dana od primitka presude. (ik)
državno odvjetništvo nije objavilo. Za teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta Kazneni zakon propisuje kaznu zatvora od tri do petnaest godina. Optužnica je podignuta pred Županijskim sudom u Varaždinu, pred kojim će se voditi i kazneni postupak. Mladić se trenutno nalazi u istražnom zatvoru, a tužiteljstvo je predložilo produljenje pritvora jer smatra da postoji opasnost od ponavljanja kaznenog djela. (ik)
TEŠKA PROMETNA nesreća kod Gornjeg Kuršanca
Osobni auto kojim je prouzročena prometna nesreća prevezen je u dvorište PU međimurske zbog obavljanja izvanrednog tehničkog pregleda U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u nedjelju, 29. lipnja oko 17:45 sati na državnoj cesti broj 3, između Gornjeg Kuršanca i Varaždina, teško su ozlijeđena dvojica pješaka. Nesreća se dogodila kada se 52-godišnja vozačica osobnim automobilom varaždinskih registarskih oznaka kretala u smjeru Varaždina te se pritom nije kretala sredinom obilježene prometne trake. U jednom trenutku, iz dosad neutvrđenih razloga, skrenula je na biciklističku traku, a potom i na travnatu površinu uz cestu. Tom je prilikom prednjim dijelom automobila naletjela na dvojicu pješaka, državljane Nepala u dobi od 26 i 31 godine s odobrenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj, koji su se kretali biciklističkom trakom u istom smjeru. Nakon naleta na pješake, au-
je sletio na nogometno igralište u Pušćinama
tomobil je udario u zaštitnu metalnu ogradu. Ozlijeđenim pješacima na mjestu događaja odmah je pružena hitna medicinska pomoć. Dvadesetšestogodišnjak je vozilom Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je utvrđeno da je zadobio teške tjelesne ozljede te je zadržan na liječenju. Zbog zadobivenih teških tjelesnih ozljeda, 31-godišnjak je helikopte-
SIN (33) ozlijedio policajku pa dobio godinu i pol zatvora
Muškarac (33) nepravomoćno je osuđen na godinu i pol dana zatvora jer je prilikom uhićenja ozlijedio policijsku službenicu, dok je njegova majka (48) dobila uvjetnu kaznu jer joj je pokušala pomoći u otporu.
Policijski službenici Policijske postaje Prelog stigli su 5. srpnja 2023. oko 9.50 sati u kuću muškarca u Prelogu kako bi ga, temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu, sproveli na izdržavanje ranije izrečene zatvorske kazne. Na vratima ih je dočekala mlađa žena, a njega su zatekli su ga u donjem rublju. Dok se on spremao, žena je otišla po njegovu majku, koja je ubrzo stigla u kuću.
Nakon što je završio s pakiranjem, policajka je uzela lisice i krenula ih staviti na njegovo zapešće, no tada ju je muškarac uhvatio za podlakticu i snažno je stisnuo, tako da je zadobila kontuziju. U tom trenutku majka je rukom
odgurnula službenicu od sina, govoreći njoj i kolegi da ga puste na miru. Kolega je tada prišao muškarcu, uhvatio ga za vrat, fiksirao na zid i stavio mu lisice, nakon čega se on smirio i priveden je u policijsku postaju. Majka je u obrani tvrdila da je samo pokušavala smiriti sina i nagovoriti ga da pođe sa službenicima bez otpora. Sud je tu obranu ocijenio neuvjerljivom. Muškarac se tijekom cijelog postupka branio šutnjom. Sud je muškarca proglasio krivim za pokušaj sprječavanja službene osobe u obavljanju dužnosti uz nanošenje tjelesne ozljede, a majku za napad na službenu osobu tijekom obavljanja uhićenja po sudskom nalogu. Njemu je izrečena godina i pol dana zatvora, a majci uvjetna kazna od osam mjeseci zatvora s rokom provjeravanja od dvije godine. Presuda nije pravomoćna. (ik)
rom hitne medicinske službe hitno prevezen u Zagreb na daljnje liječenje. O prometnoj nesreći obaviještena je nadležna državna odvjetnica koja je prepustila obavljanje očevida policijskim službenicima Policijske uprave međimurske. Osobni automobil kojim je prouzročena prometna nesreća prevezen je u dvorište Policijske uprave međimurske zbog obavljanja izvanrednog tehničkog pregleda.
Za vrijeme obavljanja očevida, od 18:05 do 20:15 sati, promet državnom cestom odvijao se naizmjeničnim propuštanjem jednom prometnom trakom. Protiv 52-godišnje vozačice, zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
ŠEST GODINA nakon bizarne nesreće u čakovečkoj bolnici sud joj dosudio 5.350 eura odštete
Radnica čakovečke bolnice teško je ozlijeđena kada je krevet na kojem je obavljala dezinfekciju popustio pod njom, a Općinski sud u Čakovcu sada je naložio Županijskoj bolnici Čakovec da joj isplati 5.350 eura odštete.
Nesreća se dogodila 2. lipnja 2020. godine oko 10 sati na Odjelu za fizikalnu terapiju, gdje je žena radila. Prilikom dezinfekcije kreveta naslonila se na njega, no krevet je popustio te je zajedno s njim pala na pod. Kolegice i kolege koji su bili u blizini vidjeli su urušavanje kreveta, a jedan od djelatnika zaduženih za zaštitu na radu prijavio je ozljedu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje sljedećeg dana. Sud je vještačenjem utvrdio da je žena tijekom pada zadobila prijelom križne kosti, uz udarac šipkom kreveta po leđima. Liječenje je trajalo mjesecima, a prema nalazu vještakinje trpjela je bolove jakog intenziteta nekoliko dana, zatim srednjeg i slabog intenziteta idućih tjedana. Nakon nesreće otišla je u mirovinu, a najavila je i operaci-
NA JEZERU u Cirkovljanu Zaronio kako bi pronašao naočale pa ostao bez svijesti
U nedjelju, 28. lipnja 2026. godine oko 20 sati u Cirkovljanu, na području eksploatacijskog polja građevnog šljunka i pijeska, 57-godišnjak je na disalicu za ronjenje metalnom obujmicom pripojio gumeno vrtno crijevo dužine oko 8 metara te ušao u jezero eksploatacijskog polja u namjeri da izroni naočale. Prilikom ulaska u jezero oko struka je privezao uže, a sa sobom je uzeo ručnu baterijsku svjetiljku, potom zaronio u jezero. Na obali je ostala partnerica koja je po položaju svjetiljke ubrzo shvatila da je nešto pošlo po zlu te su ga uz pomoć prisutnih osoba užetom izvukli na obalu. Muškarac je ostao bez svijesti. Djelatnici hitne medicinske pomoći pru-
žili su mu prvu pomoć te ga prevezli u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je zadržan na odjelu intenzivnog liječenja. Ponovno se apelira na građane da izbjegavaju kupanje i ronjenje na mjestima koja nisu predviđena za te aktivnosti, kako bi izbjegli možebitne tragične događaje i maksimalno povećali sigurnost uz rijeke i jezera. Podsjeća se građane da za kupanje koriste uređena kupališta koja su pod nadzorom stručnih službi. Jezera imaju nagle promjene dubine i temperature, odnosno, temperatura je u jezeru na površini toplija, a u dubini hladnija. Velik problem kupačima i roniocima je i panika do koje može doći te se uslijed toga mogu utopiti. (sh)
Skakali po policijskoj Škodi, stigao im račun s kamatama!
ju zbog pomaknutih kralježaka koje povezuje s padom.
Bolnica se tijekom postupka branila tvrdnjom da je žena i ranije bolovala od drugih zdravstvenih tegoba, među ostalim od multiple skleroze. Vještakinja je, međutim, utvrdila da ranije bolesti nisu doprinijele nastanku ozljede, već da je konkretna trauma dovela do privremenog pogoršanja postojećeg stanja. Sud je ocijenio da je krevet na kraju svog uporabnog vijeka jednostavno otkazao te ga je tretirao kao opasnu stvar za koju bolnica odgovara po načelu objektivne odgovornosti.
Osim odštete za bolove, strah i smanjenje životnih aktivnosti, sudac je ženi dosudio i naknadu za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 800 eura, budući da joj je prvih tjedana nakon pada bila potrebna pomoć u svakodnevnim poslovima poput pripreme hrane, čišćenja i odlaska liječniku. Bolnica je obvezana platiti i sudske troškove od 3.225 eura. Presuda nije pravomoćna, a nezadovoljna strana ima pravo žalbe u roku od 15 dana. (ik)
Skakanje po službenom policijskom automobilu dvojicu muškaraca iz Međimurja skupo će stajati. Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je odlučio da Republici Hrvatskoj moraju solidarno platiti više od 1.700 eura, uz zatezne kamate koje teku još od 2023. godine. Sve se dogodilo 13. veljače 2023. godine, dok su policajci Policijske postaje Prelog na jednoj adresi provodili kriminalističko istraživanje. Dvojica muškaraca popela su se tada na službenu Škodu Octaviju i skakanjem oštetila poklopac motora. Jedan je od dvojice zbog oštećenja tuđe stvari već pravomoćno osuđen presudom Općinskog suda u Čakovcu iz siječnja 2025. godine. Drugome, koji je u vrijeme događaja bio maloljetan, izrečena je odgojna mjera pojačane brige i nadzora. Budući da je tada imao više od 14 godina, za
NESREĆA u Prelogu
štetu odgovara jednako kao i njegov stariji kolega. Nakon procjene štete, vozilo je popravljeno u servisu, a račun od 1.364,40 eura u cijelosti je podmirila Policijska uprava međimurska već u travnju 2023. godine. Kako novac nije vraćen dobrovoljno, država je od dvojice počinitelja zatražila povrat, najprije prijedlogom za mirno rješenje spora, no bez uspjeha, pa je u studenom prošle godine podnesena tužba. Na tužbu se tuženici nisu očitovali u zakonskom roku, iako im je uredno dostavljena, zbog čega je sud u lipnju donio presudu zbog ogluhe te u cijelosti usvojio zahtjev države. Uz 1.364,40 eura za popravak vozila, moraju platiti i 400 eura troškova parničnog postupka te pripadajuće zatezne kamate. Presuda još nije pravomoćna, a žalba je moguća u roku od 15 dana. (ik)
U ponedjeljak, 29. lipnja oko 11:45 sati, u dvorištu obiteljske kuće u Prvomajskoj ulici u Prelogu dogodio se nesretni slučaj u kojem je teško ozlijeđen 65-godišnji muškarac. Prema dosad utvrđenim činjenicama, muškarac je teleskopske aluminijske ljestve, dužine oko 5 metara, prislonio na krov pomoćnog objekta, dok je njihov donji dio bio oslonjen na keramičke pločice. Tijekom penjanja došlo je do proklizavanja donjeg dijela ljestvi, uslijed čega je 65-godišnjak zajedno s ljestvama
pao na keramičke pločice i betonske opločnike. Ozlijeđenom muškarcu pomoć su na mjestu događaja pružili djelatnici Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije. Nakon primarnog zbrinjavanja, muškarac je kolima hitne pomoći prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec. U bolnici su mu utvrđene teške tjelesne ozljede te je zadržan na daljnjem liječenju. O ovom događaju policija će dostaviti izvješće nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
Dok je na globalnom planu svijet zaokupljen prevelikim investicijama u umjetnu inteligenciju, svi se boje da balon ne pukne i novih kriza, građani iz našeg kraja su ovih dana zbog vrućina krenuli na kupanje ili se zatvorili u svoje domove. Ipak, na lokalnom planu, ovih je dana neočekivano na Marini Prelog postalo važno jedno pomalo sasvim čudno pitanje.
Mnogima koji su se zatekli za vikend na Marini Prelog nije bilo jasno zbog čega jedan gliser sa sto i pedeset konja snage vozi jako polako od marine do mosta na Dravi.
Naime, glisiranje na vodi u Prelogu uzelo je maha zadnjih godina, a ove godine još i više i to najvećim brzinama koje gliser može podnijeti ili jet ski. Doduše, prema tabli kraj Marine u Prelogu, područje prema mostu na Dravi je zapravo zaštićeno područje za ptice, ali to kao da nikoga ne smeta osim ptica i njihovih gnijezda. Komentara je bilo svakakvih: nešto se pokvarilo, čovjek je zaspao i slično. Tek se naknadno saznalo o čemu je riječ.
“Crna vrana“ među ljubiteljima velikih brzina na vodi odnosno vlasnik glisera je gost iz Austrije, koji živi u kućici uz Marinu Prelog i uživa u ljepotama jezera i marine.
Ipak se našao netko tko je znao zbog čega je
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
gost Preloga i turist iz Austrije svoj veoma snažni gliser vozio malom brzinom nalik starim dravskim čonovima i veslanju. Razlog je jednostavan: čovjek poštuje propise, a vjerojatno je i ekološki osviješten, pa zna da ne smije voziti velikom brzinom na tom dijelu jezera jer bi uništavao ptičja gnijezda, zbog visokih valova koje stvara gliser koji ruiniraju i obale. Tako je trenutna lokalna tajna odgonetnuta i zapravo brzo zaboravljena u konkurenciji mnogih ljetnih događanja. Pitanje koje ostaje bez odgovora je zbog čega se promet gliserima jezerom bolje ne regulira, tako na primjer sigurnom vodenom stazom za brze glisere za natjecanja tamo gdje je to moguće. Kad vidimo kakve se nesreće s brodovima događaju na Jadranu, zapravo je prava sreća što se tako nešto ne događa i na našim jezerima. Pitanje je do kada će biti te sreće. Stalni gost iz Austrije pak zaslužuje u najmanju ruku zahvalnicu Javne ustanove za zaštitu prirode Međimurske županije ili Grada Preloga.
Popularni Joža, zaljubljenik u starine, marljivo je skupljao stare predmete te desetljećima popunjavao etnu zbirku koja se može podičiti s više od 500 predmeta neprocjenjive vrijednosti, kako za baštinu mjesta tako i cijelo Međimurje
Piše: Vlasta Vugrinec
– Sanjali smo o novom vrtiću. Danas ga imamo. Sanjali smo o modernom sportskom centru, novom vatrogasnom domu, uređenoj tržnici, dječjim igralištima, novim sadržajima za obitelji. Danas je sve
to dio našeg svakodnevnog života, ponosno je naglasio Emanuel Sinković, načelnik Općine Goričan na prošlotjednoj svečanoj sjednici uz Dan Općine.
Goričan svoj Dan, popularno Ivanje, slavi uz blagdan Ivana Krstitelja.
Nagrada za životno djelo
Uz nazočnost brojnih gostiju, nastup KUD-a Goričan i Dječjeg crkvenog zbora ABBA, na svečanosti su dodijeljena i općinska priznanja.
Najvišu nagradu, Nagradu za životno djelo Općine Gori-
i sin Orsag
Među uzvanicima primijetili smo u rijetkom zajedničkom izlasku, sina Marinka i oca Zlatka Orsaga. Orsag
junior je načelnik Policijske postaje Prelog, dok pak je senior predsjednik OV Orehovice i iskusni
čan primio je Josip Harmicar. Popularni Joža, zaljubljenik u starine, marljivo je skupljao stare predmete te desetljećima popunjavao etnu zbirku koja se može podičiti s više od 500 predmeta neprocjenjive vrijednosti, kako za baštinu mjesta tako i cijelo Međimurje.
Godišnje nagrade i zahvalnice
Iz ruku načelnika Sinkovića i Petra Bakse, predsjednika Općinskog vijeća Zahvalnice su primili: Tomi Marđetko, Tomislav Vranešić, Rafael Dominik, Mažoretkinje Goričan (Iva Bašnec, Tena Bašnec, Tiana Baksa, Jana Bašnec), Vanja Strahija te mališani iz tamošnjeg dječjeg vrtića koji su osvojili zlato na Vrtićkoj olimpijadi (Vid Marđetko, Ivan Bašnec, Indi Jakšić, Toma Varošanec, Niko Pongrac, Natan Horvat koje su vodili treneri Dejan Bašnec, Veronika Gudlin i Ruben Blagus.
Godišnju nagradu dobili su: Drago Furdi, Željko Purgar, Dino Plakalović, Ivan Horvat, Patrik Bašnec, Đurđa Marton te Ivica Kontrec.
4. LESKOVSKI DANI čuvaju stare običaje
Malo naselje Leskovec kod Štrigove, s tek 85 stanovnika, pokazalo je golem ponos prema prošlosti. Središnji trenutak manifestacije bio je prikaz rada starinske mašinare, koju je obitelj Berzak spasila od zaborava
Piše i foto: Sanja Heric
Sve velike i lijepe priče u malim sredinama obično počinju sasvim spontano, uz razgovor i želju da se učini nešto dobro za zajednicu. Upravo je tako, prije četiri godine, Robert Berzak sa svojim susjedima i braćom Borisom, Julijanom i Robertom došao na ideju koja će trajno promijeniti ljetnu razglednicu ovog kraja.
- Nije to bilo samo obično druženje uz pečenjaru i pijaču, prisjeća se Robert, u mjestu poznat i kao Roberto. - Htjeli smo stvoriti nešto prepoznatljivo, privući ljude, produbiti naše zajedništvo, ali i pokazati mlađim naraštajima kako se nekad živjelo. Želja nam je da djeca to vide, zapamte i, ako Bog da, jednom nastave ovu tradiciju.
Bernardica Padarić, Ana Kristofić i Dragica Čavničar pokazale su i da žene znaju piliti ručnom žagom
Mlatilka obitelji Berzak
Glavna zvijezda manifestacije bila je impresivna, gotovo stoljeće stara obiteljska mašina za vršidbu. Njezin put do današnjih dana prava je obiteljska saga. Robertov otac Ivan kupio ju je prije 55 godina i dopremio u Leskovec na teškim željeznim kotačima. Budući da je po struci bio bravar, preuredio ju je i postavio na gumene kotače kako bi se lakše kretala i kočila po zahtjevnim međimurskim bregovima.
Ta je mašina obilježila Robertovo djetinjstvo. Kao najstariji od četvorice braće, uz Josipa, Juliana i Borisa, ljetne je školske praznike provodio u mukotrpnom radu.
- Bio je to izuzetno težak posao. Ustajali bismo u tri ujutro, a radilo se do kasno u noć, ponekad i preko ponoći. Spavali bismo tek dva-tri sata, a vršidba bi trajala po tri tjedna, opisuje Robert težačku prošlost kroz koju je izučio zanat.
Iako su ih životni putevi odveli na različite strane, pa tako Robert već 45 godina radi kao bravar u austrijskom Grazu, privrženost rodnom kraju ostala je neraskidiva. Svaki vikend braća se vraća-
Inicijator događaja Robert Berzak pokazao nam je stoljetnu mašinaru svog oca
ju kući, gdje zajednički drže obitelj i susjedstvo na okupu. Složnost mještana osjetila se u svakom kutku Leskovca.
Tradicija koja nas spaja
Pod sloganom “Tradicija koja nas spaja!”, posjetitelji su mogli vidjeti i sečkanje korzija, tradicionalnu košnju, hoblanje te žaganje s pilom.
Najveći uspjeh manifestacije upravo je interes mladih koji su došli i sudjelovali u ovom jedinstvenom događaju već četvrtu godinu za redom.
- Nikoga ne možeš siliti, interes mora doći sam od sebe. Tu smo da im pomognemo i pokažemo sve što znamo, kaže Robert, koji u svojoj 55. godini života i ne razmišlja o mirovini.
- U mirovinu još neću. Volio bih i dalje pokazivati sve što znam o našim starim običajima, a onda sve ovo mirna srca predati u ruke mlađim generacijama, ispričao nam je Robert. Događaj je održan uz potporu Općine Štrigova, Turističke zajednice Općine Štrigova, a prema interesu i volji domaćima vjerujemo da
ŠENKOVEC na svojoj prvoj gulašijadi ugostio čak 27 natjecateljskih timova
Piše: Nora Mesarić
Prostor Sportsko-rekreacijskog centra Gorčica poslu-
žio je kao savršeno mjesto za premijerno izdanje velike gulašijade u organizaciji Općine Šenkovec. Masovan odaziv i
prijava čak 27 natjecateljskih ekipa i gostiju potvrdili su da je lokalna zajednica jedva dočekala ovakav gastronomski događaj. Vatra ispod kotlića upaljena je u 13 sati, a od tada su se Šenkovcem širili nevjerojatni mirisi. Svaka je ekipa kuhala po svojoj tajnoj recepturi, pa žiri u jakoj konkurenciji nije imao lagan posao. Vrhunsku atmosferu na Gorčici pratili su glazba, druženje i hladno osvježenje.
Domaćini su se pobrinuli da nitko s manifestacije ne ode praznog želuca, pa su za sve goste osigurali besplatan gulaš u kojem se uživalo tijekom cijelog popodneva.
Nakon višesatnog kuhanja i napetog ocjenjivanja, u večernjim satima proglašeni su najbolji. Prvo mjesto i titulu pobjednika osvojila je ekipa
„Pačići“, drugo mjesto pripalo je Stolnoteniskom klubu Šenkovec, dok je treće mjesto zauzela ekipa „Kotel“. Prva gulašijada privukla je mnoš-
Ivanovca
U sklopu obilježavanja Dana Ivanovca, u subotu je održano tradicionalno Vanovsko proščenje. Manifestaciju, koja je unatoč visokim temperaturama privukla brojne mještane, uspješno je organizirao domaći KUD „Katruže“ uz pomoć prijateljskih društava.
Okupljene su pozdravili predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Stjepan Horvat, čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini i međimurski župan Matija Posavec, koji je službeno i otvorio događanje. Čelnici su mještanima čestitali njihov dan, istaknuvši važnost zajedništva, očuvanja tradicije te daljnjeg razvoja naselja.
U kulturnom programu nastupile su seniorska i juni-
AKCIJE darivanja krvi
orska sekcija KUD-a „Katruže“, KUD „Šafran“, „Petribske ružice“ iz Mađarske, Pjevački zbor Strahoninec, KUD Novakovec te gost iznenađenja Matej Mađarić. Nakon folklornih i glazbenih izvedbi, predsjednik KUD-a „Katruže“ Aleksandar Vadlja podijelio je zahvalnice zaslužnima.
Proslava je nastavljena sportskim igrama u organizaciji USR-a „Sport za sve“ i KK „Mladost“, dok su se lokalne udruge pobrinule za bogatu gastronomsku ponudu. Cjelodnevno druženje završilo je večernjom zabavom uz grupu „Modus“ i zajedničko gledanje nogometne utakmice Hrvatske i Gane. (vv)
Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec objavilo je raspored akcija dobrovoljnog darivanja krvi koje će se održati tijekom srpnja na nekoliko lokacija. Shodno tome, pozivaju sve punoljetne građane, redovite darivatelje kao i one koji to žele postati po prvi put, da se odazovu i ovom humanom gestom spase nečiji život. Prva akcija na rasporedu je 9. srpnja u čakovečkom Centru Prinos (Mihovljanska 68) od 9 do 14 sati. Krajem mjeseca, 27. srpnja, darivanje će se održati u Županijskoj
bolnici Čakovec od 9 do 13 sati. Akcije se ponovno vraćaju u Centar Prinos od 28. do 29. srpnja (od 11 do 17 sati) te u petak, 31. srpnja (od 9 do 14 sati). Napominje se kako ekipa ima stanku od 13:30 do 14 sati. Osim u Čakovcu, akcija će se održati i u Prelogu, u četvrtak 30. srpnja, u prostorijama Gradske kavane Lovac u vremenu od 11 do 17 sati. Iz Crvenog križa podsjećaju da je ljeto razdoblje smanjenih zaliha krvi te da je svaka doza dragocjena. (vv)
ČAKOVEC obnavlja dva dječja igrališta 36.000 eura stiglo bespovratno
Grad Čakovec ostvario je �inancijsku potporu Ministarstva demogra�ije i useljeništva za realizaciju dvaju projekata usmjerenih na podizanje kvalitete života najmlađih sugrađana. Prvi projekt obuhvaća temeljitu obnovu igrališta Područnog odjela „Maslačak“ Dječjeg vrtića "Cvrčak" u Martanama, koje datira još iz 1974. godine. Uz uređenje okoliša, prostor će dobiti nova igrala, dodatnu opremu i senzornu stazu za poticanje dječjeg razvoja. Ukupna vrijednost ovih radova iznosi 164.331,25 eura, od čega bespovratna sredstva pokrivaju 25.000 eura. Drugi projekt odnosi se na uređenje dječjeg igrališta u Ulici dr. Rudolfa Horvata, gdje će dotrajala oprema biti zamijenjena novom, suvremenom i sigurnom opremom prilagođenom djeci. Vrijednost ove investicije je 43.300 eura, a Ministarstvo je osiguralo potporu u iznosu od 10.825 eura. (vv)
LJETNO RADNO vrijeme Knjižnice Od ponedjeljka rade “skraćeno
S dolaskom ljetnih mjeseci i sezone godišnjih odmora, čakovečka Knjižnica i čitaonica Nikola Zrinski najavila privremenu izmjenu rada s korisnicima. Ljetno radno vrijeme stupilo je na snagu u ponedjeljak, 29. lipnja, a primjenjivat će se sve do subote, 29. kolovoza 2026. godine. Tijekom dvomjesečnog razdoblja, vrata knjižnice bit će otvorena prema prilagođenom rasporedu koji
kombinira jutarnje i poslijepodnevne smjene. Ponedjeljkom i utorkom knjižnica će biti otvorena u poslijepodnevnim satima, točnije od 12 do 19 sati. Srijedom, četvrtkom i petkom radno je vrijeme prebačeno u jutarnji termin, od 7 do 15 sati, dok će subotom ustanova raditi od 7 do 13 sati.
Prema službenom rasporedu, riječ je o subotama 11. i 18. srpnja te 22. i 29. kolovoza. (vv)
Zapovjednik
OBLJETNICA osnutka Interventne jedinice policije
U Policijskoj upravi međimurskoj u utorak, 30. lipnja, svečano je obilježena velika i značajna obljetnica: 25 godina od osnutka Interventne jedinice policije - poznate pod prepoznatljivim imenom “Kobre”. Svečanost, koja je započela u 11 sati, okupila je brojne visoke uzvanike, bivše i sadašnje djelatnike te partnere u svrhu odavanja priznanja policijskim službenicima koji su od osnutka postrojbe pripadnici.
Uz načelnika Policijske uprave međimurske Ivana Sokača i aktualnog zapovjednika Interventne jedinice policije
Ivicu Juraka, ovoj su važnoj obljetnici nazočili i pomoćnik zapovjednika Zapovjedništva za intervencije Ravnateljstva policije Anđelko Antonić, kao i bivši zapovjednici jedinice Josip Marčun i Tomislav Horvat. Poseban gost svečanosti bio je Alojzije Šestan, jedan od vlasnika preloške tvrtke Šestan-Busch, svjetski poznatog proizvođača zaštitne opreme koju koriste i domaće snage sigurnosti.
Tijekom svečanosti, okupljenim uzvanicima prigodnim su se riječima obratili Josip Marčun, Ivan Sokač i Ivica
Jurak. U svom govoru, Jurak se osvrnuo na bogatu povijest i same početke osnutka jedinice s početka ovog stoljeća. Istaknuo je izazovne okolnosti u kojima se tijekom protekla dva i pol desetljeća razvijao i modernizirao policijski djelokrug rada te je zaključio svoj govor iskazom zahvale prisutnima i onima koji su pomogli u organizaciji obilježavanja svečanosti.
Završni dio svečanosti bio je posvećen dodjeli zahvalnica i plaketa policijskim službenicima čije je odgovorno i disciplinirano postupanje obilježi-
MANIFESTACIJA MIDDLE EARTH MOVING SKEJT predstavlja spoj sportskih uzbuđenja i punk-rock ritmova
lo djelatnost postrojbe. Ivica Jurak, Anđelko Tonić i Ivan sokač uručili su zahvalnice i plakete Igoru Bodulici, Denisu Crnetiću, Predragu Fodoru, Kristijanu Glavini, Tomislavu Molnaru, Emilu Plaftaku, Stjepanu Sabolu, Daliboru Turku, Željku Turku, Nenadu Veselku, Tomislavu Vlahu i Damiru Zadravcu. Nakon dodjele priznanja, svečanost je prigodnim riječima u ime nagrađenih policijskih službenika zaključio pomoćnik zapovjednika Interventne jedinice policije Željko Turk. (jo)
Čakovečka Skate zona 040 pokraj SRC-a Mladost prošlog je vikenda, 27. lipnja, postala središte sportskih uzbuđenja i žestokog punk-rock zvuka na manifestaciji Middle Earth Moving Skejt. Za organizaciju ovog hvalevrijednog događaja zaslužna je udruga Skateboarding klub Međimurje (SKM), koja uspješno nastavlja bogatu tradiciju skejtanja na ovim prostori-
ma, prisutnu još od daleke 1998. godine. Glavni pokretači događaja, Aleksandar Filo i Mario Jakšić iz SKM-a, na terenu su bili već od 11 sati ujutro. Unatoč nesnošljivoj podnevnoj žegi i neizvjesnosti hoće li sparina odvratiti posjetitelje, njihov se trud ultimativno isplatio. Kako se dan primicao ugodnijem ambijentu sutona, tako su se i ljudi počeli ma-
sovnije okupljati, pružajući glasnu podršku skejterima i lokalnim bendovima.
Dok su poslijepodnevni sati bili rezervirani za atraktivne trikove lokalnih i gostujućih skejtera na rampama, večernji dio programa podigao je atmosferu koncertima bendova Fi�i i cvjetno društvo, Men in the Box, Revirgin i Dead Dog Summer.
Manifestacije poput ove dokazuju da, unatoč trendu hiperprodukcije događaja koji se vode netočnom tezom da je „više uvijek bolje“, ljudi, zapravo, najviše cijene jednostavan, iskren i autentičan iskaz ljubavi prema lokalnoj zajednici u kojoj su susjedi prijatelji, a prijatelji produžena ruka obitelji.
ZASJEDALO JE Općinsko vijeće Nedelišće
Piše: Jura Obadić
Na 9. sjednici Općinskog vijeća Općine Nedelišće, održanoj 25. lipnja u konferencijskoj dvorani Sport Huba, vijećnici su raspravljali o aktualnim investicijama, prostornom planiranju te prvim izmjenama i dopunama ovogodišnjeg proračuna.
Sjednicom je predsjedao predsjednik Općinskog vijeća Vladimir Topolnjak, a tijekom aktualnog sata načelnik Nikola Novak izvijestio je vijećnike o otvorenim gradilištima i potpisanim ugovorima.
Grade se dva nadvožnjaka
Među najvažnijim projektima načelnik je izdvojio rekonstrukciju Trga Republike u Nedelišću. Ugovor za izvođenje radova potpisan je 17. lipnja, a upravo je na dan održavanja sjednice (25. lipnja) počeo teći rok od 10 mjeseci za dovršetak tog projekta.
Načelnik je podsjetio i da je novi matični Dječji vrtić „Zvončić“ otvoren 11. lipnja, dok je 15. lipnja započeo s radom. Preseljenjem djece u novi objekt, prostor starog vrtića prenamijenjen je za jasličke skupine. Iz Ministarstva demografije osigurana su i dodatna sredstva kroz dva ugovora - jedan za opremanje i nabavu pomagala za dječji
vrtić, a drugi za rekonstrukciju dječjeg igrališta u Ulici Ivana Mažuranića. Govoreći o ostalim investicijama, načelnik je istaknuo završetak radova na nasipu između Gornjeg Hrašćana i Pušćina, uređenje prometnice i pješačko-biciklističke staze u Ulici Stjepana Radića u Macincu, nastavak izgradnje Centra za starije osobe, Centra
U GRABANICAMA ODRŽANE 4. SEOSKE IGRE Hrašćančarke uzele zlato
Užareni ljetni asfalt i temperatura koja je debelo prešla 35 Celzijevih stupnjeva nisu bili nikakva prepreka za veliku dozu smijeha, natjecateljskog žara i vrhunskog druženja. Na terenima u Nedelišću održane su 4. Seoske sportske igre u organizaciji Društva sportske rekreacije Grabanice, a pod pokroviteljstvom Općine Nedelišće. Snage su odmjerile domaće Grabanice, Udruga žena Dunjkovec, Gornji Hrašćan, Nedelišće te Udruga Matice umirov-
ljenika Nedelišće. Discipline su bile daleko od olimpijskih, ali su tražile ozbiljan fokus: bacali su se kolutovi, igrao se pikado, rušili čunjevi na visećoj kuglani, a najviše navijanja i smijeha tradicionalno je izazvalo guranje lopte metlom. Nakon zbrajanja bodova i žustrog vijećanja, naslov prvaka odnijele su gošće iz Udruge žena Gornji Hrašćan. Domaćini iz Grabanica morali su se zadovoljiti srebrom, dok je treća pozicija pripala ekipi Udruge žena Dunjkovec.
Hladno osvježenje i zaslužena večera
Natjecateljice je na samom početku pozdravio i općinski načelnik Nikola Novak, koji
NEDELIŠĆE poziva na najveću pivsku feštu jeseni
kulture te školske sportske dvorane u Dunjkovcu. Radovi na dugoočekivanoj obilaznici Nedelišća traju i dalje, a u tijeku je izgradnja dva nova nadvožnjaka. Predstavljen je i projekt „Zelene točke Općine Nedelišće“, kojim će se urediti i ozeleniti pet javnih prostora u Dunjkovcu, Macincu, Slakovcu, Trnovcu i Pušćinama. Novi prostorni plan U središtu sjednice bilo je donošenje novog Prostornog plana uređenja Općine Nedelišće te sedam urbanističkih planova uređenja za gospodarske i stambene zone. Prostorni plan usvojen je većinom glasova, dok su svi urbanistički planovi prihvaćeni jednoglasno. Većinom glasova prihvaćene su i prve izmjene i dopune Proračuna Općine Nedelišće za 2026. godinu, zajedno s izmjenama programa gradnje i održavanja komunalne infrastrukture.
Nakon uspješno održanih Dana Općine Nedelišće, načelnik Nikola Novak predstavio je program događanja koja će obilježiti drugu polovicu godine. Posebnu pozornost privukla je najava Međimurskog Oktoberfesta, koji će se ove godine održati 3. listopada u Sport Hubu, a nakon odličnog prošlogodišnjeg izdanja postaje tradicionalna manifestacija.
Načelnik je zahvalio svim ustanovama, poduzećima, udrugama, Turističkoj zajednici područja Srce Međimurja, Sport Hubu, Nedkomu, volonterima i medijima koji su sudjelovali u organizaciji Dana općine. – Prošlogodišnje reakcije bile su iznimno dobre i upravo zato odlučili smo da Međimurski Oktoberfest postane tradicionalna manifestacija koju ćemo iz godine u godinu razvijati i unapređivati, istaknuo je Novak.
Međimurski Oktoberfest dobiva svoje mjesto na turističkoj karti Idejni začetnik manifestacije je direktor Nedkoma Ivica Petković, kojem je na-
čelnik zahvalio na inicijativi. Organizaciju zajednički potpisuju Turistička zajednica područja Srce Međimurja, Općina Nedelišće, Ned-kom i Sport Hub. Posjetitelje očekuje bogata ponuda piva, među kojima će biti međimursko pivo, Paulaner i Skolibeer, uz glazbu, druženje i sadržaje koji bi ovu manifestaciju trebali učiniti jednim od zaštitnih znakova općine.
Bogat raspored događanja Prije listopada slijedi niz atraktivnih programa. Već od 3. do 5. srpnja održava se Truck Show Međimurje na novoj lokaciji kod Sport Huba, potom biciklijada i turnir u odbojci na pijesku, dok će krajem srpnja biti održan Notorious Festival. U kolovozu slijede međunarodni nogometni turnir te obilježavanje Dana Macinca.
U Općini Nedelišće vjeruju kako će bogat program tijekom cijele godine dodatno obogatiti turističku ponudu i privući brojne posjetitelje iz Međimurja i šire.
(kk)
im je poželio dobre rezultate i što manje sunčanice, dok je predsjednica Grabanica, Marta Mesarić, odmah otkrila kako je logistika za preživljavanje toplinskog vala spremna. – Atmosfera je od prve minute bila glasna i vesela, a kako bismo lakše izdržale
ovu sparinu, pripremile smo hrpu hladnih sokova i vode za osvježenje. Čim su podijeljeni pehari, preselile smo se u hlad na zajedničku večeru i druženje, jer to je ionako najvažniji dio cijele priče – ispričala nam je Marta Mesarić. Seoske igre u Grabanicama još su jednom
pokazale da Međimurke ne mare previše za prognozu i crvene meteoalarme. Subota je, umjesto pred klima-uređajima, provedena na zraku, uz rekreaciju, staro susjedsko podbadačko rivalstvo i, najvažnije, puno dobrog raspoloženja. (SZ)
Društveni dom u Gardinovcu ugostio je brojne mještane i uzvanike, a zaslužnim pojedincima i udrugama dodijeljena su javna priznanja, Grbovi i zahvalnice
Sveti Petar je doista kurio, no sv. Pavel nije gasio vrućinu na dan održavanja svečane sjednice uz Dan Općine Belica koji se inače obilježava nedjelju prije blagdana sv. Petra i Pavla. Za razliku od minulih godina, svečanost je ovoga puta bila održana u Gardinovcu, u tamošnjem Društvenom domu. S obzirom na događanja, to je bio i logično.
Nogometni klub Radnički iz Gardinovca u sklopu Dana općine proslavio je 80. obljetnicu djelovanja, a Udruga građana Gardruža 25 godina rada za dobrobit mještana za što im je i Međimurska županija u travnju odala priznanje Nagradom Zrinski.
Emotivna dodjela Grba Općine
Svečana sjednica bila je prigoda za odavanje priznanja
pojedincima i udrugama koji su svojim radom, zalaganjem i uspjesima dali vrijedan doprinos razvoju i promicanju Općine Belica.
Grb Općine tako je dodijeljen Josipu Prekupecu (posthumno), za promicanje i unapređenje sredine u kojoj je živio. U njegovo ime, nagradu je primio unuk.
Grb je dobio i Nogometni klub Radnički Gardinovec, povodom 80 godina djelovanja i iznimnog doprinosa razvoju
Udruga žena Gornji Hrašćan svečano je u subotu, 20. lipnja 2026. godine, obilježila 20 godina rada i djelovanja. Svečanost je održana u Društvenom domu Gornji Hrašćan, a okupila je brojne uzvanike, prijatelje udruge i predstavnike lokalne zajednice.
Proslavi su prisustvovali načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, njegov zamjenik Denis Šafarić, predsjednik DVD-a Gornji Hrašćan Robert Šafarić te predstavnice udruga s kojima članice godinama uspješno surađuju.
Prva predsjednica
Dušanka Kelenc
Predsjednica Danica Novak prisjetila se samih početaka rada udruge. - Prvog travnja 2006. godine u Društvenom domu Gornji Hrašćan održana je osnivačka
skupština Udruge žena Gornji Hrašćan. Već 10. svibnja iste godine udruga je upisana u Registar udruga Republike Hrvatske. Za prvu predsjednicu izabrana je Dušanka Kelenc, a za tajnicu Darinka Borko. Nakon nje dužnost tajnice preuzela je Vera Janković. Od 2014. godine udrugu vodi novo rukovodstvo, a za predsjednicu je izabrana Danica Novak, dok je tajnica postala Blaženka Boj. Ove godine na mjesto tajnice dolazi Jadranka Herman, istaknula je Novak. Udruga je na početku brojala oko 30 članica, dok danas djeluje s 15 članica i jednom počasnom članicom, Katarinom Kelenc. Tijekom svečanosti zahvaljeno je svim bivšim članicama koje su svojim radom i zalaganjem ostavile trag u radu udruge.
Članice su od samog početka pokazivale veliku
sporta te Zlatko Furdi, za promicanje i unapređenje sredine u kojoj živi.
Zahvalnice i Pohvalnice
Pohvalnice Općine Belica dobili su Alojz Kozjak, za izniman cjeloživotni doprinos gospodarskom, društvenom i kulturnom životu Općine, Antonio Bubek, za iznimne sportske uspjehe i osvajanje naslova viceprvaka Hrvatske u kartingu KZ2 Master, Petar Filipović, za vrhunske sportske rezultate i osvojenu brončanu medalju na Svjetskoj ligi za mlade u karateu, Werner Habuš, za dugogodišnje sportske uspjehe i osvajanje naslova viceprvaka Svjetskog kupa u savate boksu, HOS-u Belica – Klub branitelja Domovinskog rata, za promicanje vrijednosti Domovinskog rata te muška A ekipa DVD-a Gardinovec, za osvojeno treće mjesto na Državnom natjecanju vatrogasaca i plasman na Vatrogasnu olimpijadu.
Zahvalnice Općine Belica dodijeljene su Udruzi stolnotenisača amatera Belica za 15 godina uspješnog rada, Športskom ribolovnom društvu „Šaran“ za 25 godina djelovanja, Udruzi građana Gardruža Gardinovec, Antunu Novaku, za obno-
vu starog i dotrajalog pila u Gardinovcu, Miji Modriču – Miči (posthumno), za doprinos i sudjelovanje u Domovinskom ratu te Željku Hajdaroviću – Roku (posthumno), za doprinos i sudjelovanje u Domovinskom ratu.
energiju i želju za organiziranjem događanja, druženja i humanitarnih akcija. Prvu priredbu održale su već 17. lipnja 2006. godine, kada su izvele četiri igrokaza i prikupile prva sredstva za rad udruge.
- Priredbe smo organizirale dva puta godišnje, a 2015. godine pokrenule smo prve dramske susrete koje održavamo i danas. Na njih nam dolaze udruge iz susjednih županija, a i same rado odlazimo na susrete gdje smo pozvane, ekla je Danica Novak. Upravo je dramska skupina postala jedan od zaštitnih znakova udruge. Članice redovito sudjeluju na brojnim manifestacijama u Općini Nedelišće, od fašnika i sportskih susreta do
Martinja, Dana zahvalnosti i božićnih događanja. Posebno su ponosne na suradnju s DVD-om Gornji Hrašćan kroz koju su godinama organizirale darivanje djece i izvodile dječje igrokaze.
Njeguju prijateljstvo Osim društvenog angažmana, članice njeguju i prijateljstva kroz zajedničke izlete diljem Hrvatske i inozemstva. - Na samom kraju još jednom bih se zahvalila Općini Nedelišće na su�inanciranju naših projekata svih ovih godina. Zahvaljujem Turističkoj zajednici područja Srce Međimurja, Vijeću mjesnog odbora Gornji Hrašćan te svim udrugama iz mjesta. Hvala i svim udrugama žena na dobroj suradnji tijekom proteklih godina, a nadamo se da će ona u budućnosti biti još bolja, poručila je Danica Novak.
RAZGOVOR s načelnikom Valentinom Škvorcom uz Dan Općine Mala Subotica
Naši mještani već godinama čekaju radove na kanalizaciji koji donose moderan komunalni standard u naša naselja. Uvjeren sam da posjedujemo svo potrebno znanje, kapacitete i iskustvo kako bi ovaj zahtjevan projekt uspješno proveli, kaže načelnik
Piše: Vlasta Vugrinec
Spomendan posvećenja
župne crkve koji se obilježava 2.srpnja, Općina Mala Subotica odabrala je za svoj Dan. Dan Općine se i ove godine slavi nizom aktivnosti s time da se središnja svečanost, održava upravo 2.srpnja. O čemu će se govoriti na svečanoj sjednici, razgovarali smo s načelnikom Valentinom Škvorcem.
- Kada pogledate unatrag godinu dana, na koje ste ostvarene projekte i uspjehe u općini najponosniji?
- Nastavljamo s ulaganjima u razvoj naše općine i stvaranje boljih uvjeta za sve mještane. Uređenje glavnog terena u Sportskom parku Mala Subotica (526.000 eura) ide svome kraju. Nakon odrađene drenaže, navodnjavanja i pripreme terena, slijedi sijanje trave i postavljanje ograde kako bi naši nogometaši imali vrhunske uvjete i sigurniju igru bez ozljeda. Uz to, završili smo i dogradnju svlačionica u Sportskom parku Palovec (450.000 eura), osiguravajući uvjete kakve klub ovakvog renomea i zaslužuje.
Završena je 1. faza izgradnje Društvenog doma u Piškorovcu. Unutarnje uređenje planiramo do kraja godine, a vanjsko početkom iduće. Ovaj višenamjenski prostor koristit će se za društvena događanja, edukacije, a može poslužiti i kao prostor za vrtić, ambulantu i javne službe.
U suradnji sa ŽUC-om izgradili smo pješačko-biciklističku stazu i uzdignutu plohu na ulazu u Palovec, uz općinsko su�inanciranje od 46.205,29 eura. Kako bismo dodatno povećali sigurnost prometa, ranije smo postavili kućišta za kamere za mjerenje brzine u ulici Braće Radića u Maloj Subotici te Augusta Šenoe u Svetom Križu. Navedeno planiramo nadograditi na još 4 lokacije.
- Dobili ste zamjenika iz redova romske nacionalne manjine, povećao se i broj njihovih vijećnika. Osjeća li se njihova prisutnost, odnosno djelovanje?
- Određeni konkretni koraci zahtijevaju vrijeme. Vijećnici i zamjenik načelnika postupno se upoznaju s radom općinske uprave te razliku u planiranju kratkoročnih i dugoročnih ciljeva. Zbog administrativnih procedura i proračunskog planiranja, put od ideje do
realizacije nekih projekata može potrajati i nekoliko godina. Izuzetno cijenim trud i energiju koje ulažu te vjerujem kako će prvi vidljivi rezultati ubrzo biti ostvareni.
- Prema naznakama krajem godine očekuje se potpisivanje ugovora za tako dugo očekivanu aglomeraciju. To je olakšanje, ali i veliki izazov!?
- Prijave na natječaj za aglomeracije Podbrest i Podturen uspješno su prošle administrativnu provjeru, što je ključan korak prema realizaciji ovih kapitalnih projekata. S obzirom na njihovu stratešku važnost, vjerujemo da će Vlada Republike Hrvatske prepoznati značaj investicije i osigurati dostatna �inancijska sredstva za sve prijavljene projekte. Naši mještani već godinama s nestrpljenjem čekaju ove radove koji donose moderan komunalni standard u naša naselja. Uvjeren sam da posjedujemo svo potrebno znanje, kapacitete i iskustvo kako bi ovaj zahtjevan projekt uspješno proveli od početka do kraja.
- Ima li novih investicija u gospodarskoj zoni, kad će cesta?
- Razvoj gospodarstva i bolja prometna povezanost ostaju naši prioriteti. Novim Prostornim planom uređenja Općine planiramo proširenje na česticu u vlasništvu države, od koje ćemo po usvajanju plana zatražiti prijenos vlasništva. Kako bismo maksimalno ubrzali proces, paralelno krećemo s izradom Urbanističkog plana uređenja, što će nam omogućiti da prostor što prije infrastrukturno uredimo i ponudimo poduzetnicima. S velikim zadovoljstvom mogu potvrditi da je, nakon dugotrajne imovinsko-pravne borbe, ishođena građevinska dozvola za produžetak Obrtničke ulice u Maloj Subotici. Ova će cesta spojiti državnu cestu na ulazu u mjesto s našom zonom, što će značajno rasteretiti promet u samom centru naselja i povećati sigurnost mještana. Radovi vrijedni 350.000 eura kreću već u roku mjesec dana, a njihov se dovršetak očekuje do kraja ove godine.
- Povezivanje u Turističku zajednicu, koji su potencijali Općine?
- U suradnji sa susjednim općinama planiramo osnivanje zajedničke turističke zajednice kako bismo sustavno razvi-
jali naš turistički potencijal. Okosnicu naše ponude čini
Međunarodni folklorni festival COFA, koji već uspješno okuplja posjetitelje, a u planu je njegovo proširenje dodatnim, atraktivnim sadržajima. Naš je cilj okupiti lokalne obrtnike i poduzetnike te zajednički kreirati ponudu zanimljivu turistima tijekom cijele godine. Važan korak u očuvanju baštine je nedavna kupnja stare kuće koju planiramo preurediti u Etno muzej. Uz to, iznimno smo ponosni na crkvu Svetog Križa, zaštićeno nepokretno kulturno dobro, u čijoj se blizini nalazi još neistraženo, arheološko nalazište. Naš turizam je trenutačno u svojim početcima, no čvrsto vjerujem da uz stručno vodstvo i kvalitetnu osobu na čelu turističke zajednice možemo u potpunosti ostvariti ovaj golemi potencijal.
- Povezali ste se i s Murskim Središćem. Koliko je važna ta suradnja i što donosi mještanima?
- Suradnja s Gradom Mursko Središće od iznimne je važnosti na kulturnoj razini, donoseći veliku vrijednost našim udrugama, ali i samim djelatnicima općine kroz brojne zajedničke projekte koje uspješno provodimo. Tu suradnju polako ćemo nadograditi i proširiti – cilj nam je aktivno uključiti naše poduzetnike i poljoprivrednike te im otvoriti vrata za nove poslovne prilike i razmjenu znanja.
- Mala Subotica je poznata po brizi za sumještane, od onih najmlađih do najstarijih. Što to sve podrazumijeva?
- Osim su�inanciranja cijene vrtića, za svu djecu koja imaju potrebu plaćamo
logopeda, radnu terapija i pohađanje socijalne grupe. Svu djecu povodom božićnih blagdana obradujemo poklon paketom. Su�inanciramo cijenu prijevoza za školsku djecu te nabavu udžbenika. Dodjeljujemo stipendije gotovo svim studentima, a su�inanciramo i projekte i investicije koje provodi naša osnovna škola. Dodjeljujemo Božićnice i Uskrsnice našim umirovljenicima, a surađujemo sa ustanovom Pomoć u kući kako bi onima u potrebi omogućili topli obrok, čišćenje kuće ili možda samo druženje i poneku toplu riječ.
Donijeli smo i odluku o oslobođenju plaćanja komunalne naknade za određena kućanstva, ali i mogućnost su�inanciranja troškova dijagnostike zdravstvenog pregleda.
Mlade obitelji su oslobođene plaćanja komunalnog doprinosa za prvu nekretninu, a putem natječaja dajemo poticaj za kupnju prve nekretnine kako bi zadržali ponajviše naše ljude, ali i privukli ljude iz ostalih sredina, a poticajima za obnovu i gradnju plan je podići ukupni standard života u općini, a ujedno i time uljepšati ukupnu vizuru naselja.
- U kakvom je stanju kulturna i sportska infrastruktura (domovi kulture, sportska igrališta) i planiraju li se tu nova ulaganja?
- Ponosni smo što su svi naši društveni domovi potpuno uređeni i stavljeni na raspolaganje udrugama i mještanima za njihove aktivnosti. Maksimalno ulažemo i u sport, prateći mogućnosti proračuna, jer nam je cilj da do kraja mandata svaki klub ima jednako izvrsne uvjete. Poseban izazov predstavlja
nam trenutačno neaktivni sportski teren u Svetom Križu. Imamo spremnu viziju njegove revitalizacije i vjerujem da će ovaj prostor ponovno zaživjeti do kraja ove godine. Također, svjesni smo da jedino Mala Subotica još uvijek nema svoj društveni dom – to je situacija koju smo odlučni promijeniti i na tome već aktivno radimo.
- Koji je Vaš glavni cilj koji pod svaku cijenu želite realizirati?
- Moj primarni cilj od samog ulaska u politiku bio je jasan: izgradnja cjelovitog kanalizacijskog sustava, a potom i potpuna rekonstrukcija te uređenje svih cesta i javnih površina. Na samom početku nisam mogao ni zamisliti koliko je vremena i strpljenja potrebno da se poslože sve administrativne i tehničke kockice, niti koliko proces ovisi o vanjskim čimbenicima i višim instancama. Ipak, danas s ponosom mogu reći da smo blizu cilja. Čvrsto vjerujem da ćemo završetkom ovih kapitalnih radova napraviti golem iskorak i dugoročno podići kvalitetu života u našoj sredini na znatno višu razinu. - Za kraj, koju poruku želite uputiti svim mještankama i mještanima povodom Dana općine Mala Subotica? - Pred nama je razdoblje novih kapitalnih projekata i investicija koje će snažno pridonijeti daljnjem razvoju naše općine te sustavnom podizanju kvalitete života svih njezinih mještana. Uvjeren sam da ćemo zajedničkim snagama, međusobnim povjerenjem i predanim radom nastaviti graditi još bolju, moderniju i uspješniju zajednicu. S iznimnim ponosom i veseljem, u ime Općine i svoje ime, želim vam od srca čestitati Dan općine.
MURSKO SREDIŠĆE svečano obilježilo Dan grada
- Goloruki smo zaustavili tenkove, sad nam treba vihor da spasimo domovinu od izumiranja, poručio je predsjednik Gradskog vijeća Miljenko Cmrečak
Grad Mursko Središće u subotu je svečanom sjednicom Gradskog vijeća u Centru za kulturu Rudar obilježio Dan grada, koji se tradicionalno slavi na blagdan svetog Ladislava, zaštitnika grada i župe. Svečanosti su nazočili predstavnici državne, regionalne i lokalne vlasti, gospodarstvenici i brojni građani.
Program je započeo misom, nastavljen obilježavanjem 35. obljetnice zaustavljanja tenkova JNA, a svečanu sjednicu otvorile su hrvatske i gradske himne u izvedbi Sebastijana i Edvina Nedeljka.
Demografija najveći izazov
Predsjednik Gradskog vijeća Miljenko Cmrečak najveći je dio govora posvetio demogra�iji, poručivši da grad nisu samo ceste i zgrade, nego prije svega ljudi. Usporedio je današnje iseljavanje s ratnim vremenima.
- Goloruki smo zaustavili tenkove, sada nam treba isti vihor da spasimo domovinu od izumiranja, rekao je Cmrečak, istaknuvši da demografsku obnovu vidi kroz razvoj gospodarstva, školstva, poljoprivrede i skrbi za starije.
Srpak: Razvoj se nastavlja
Gradonačelnik Dražen Srpak predstavio je projekte vrijedne oko 11 milijuna eura te najavio proširenje gospodarske zone i nova ulaganja. Podsjetio je kako već 18 godina nastoji graditi "grad sretnih i zadovoljnih ljudi", naglasivši da veliki projekti traže kontinuitet.
Najavio je i potpisivanje sporazuma o prijateljstvu s Križevcima te zahvalio suradnicima, vijećnicima, poduzetnicima i građanima.
- Ja sam samo kapetan broda, ali bez dobre posade brod nikuda ne stiže, poručio je Srpak.
Papiri govore jedno, stvarnost drugo
Međimurski župan Matija Posavec rekao je kako se ne slaže sa službenim pokazateljima prema kojima je Mursko Središće danas razvojno slabije nego prije pet godina.
- Papiri govore da Mursko Središće stagnira. Ja se s tim jednostavno ne mogu složiti, poručio je Posavec, dodajući kako se stvarni razvoj najbolje vidi na terenu.
Najavio je i gradnju nove osnovne škole vrijedne gotovo četiri milijuna eura, s 20 novih učionica na oko 3200 četvornih metara, koju će realizirati Međimurska županija.
Glavak i Kolarek o europskim fondovima
Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak govorila je o budućnosti europskih fondova, naglasivši da će razvojna sredstva ostati dostupna te da projekti moraju biti kvalitetno pripremljeni i dovršeni, a ne vođeni politikom. Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i Vlade Ljubomir Kolarek istaknuo je
kako je Hrvatska iz europskog proračuna dosad povukla 21 milijardu eura više nego što je uplatila, uz očekivanje novih sredstava u idućem financijskom razdoblju. Tom prigodom gradonačelnik Križevaca Tomislav Katanović i gradonačelnik Dražen Srpak potpisali su sporazum o prijateljstvu i suradnji dvaju gradova.
Anton Jurinec počasni građanin
Središnji dio svečanosti bila je dodjela javnih priznanja. Zahvalnice gradonačelnika primili su Trkački klub Mursko Središće, Sonja Vršić,
posthumno Vera Zemunić, OPG Alen Šopar, Vladimir Hoblaj, Dom zdravlja Mursko Središće, Vladimir Trstenjak, Mladen Gorupić i Stjepan Mesarić.
Nagradu "Iznimno uspješan učenik i student – Magna Cum Laude" primili su Iva Cimerman i Josip Zadravec.
Povelju "Lapornik" dobili su Anton Srša, Škola nogometa "Rudar" Mursko Središće, Ruža Hoblaj i Darko Celec. Nagrada za životno djelo "Dr. Jakov Kostović" posthumno je dodijeljena Baltazaru Jalšovcu, a Povelju počasnog građanina Grada Mursko Središće primio je Anton Jurinec, jedan od zapovjednika obrane Međimurja u Domovinskom ratu.
U ime svih nagrađenih zahvalio je upravo Jurinec, istaknuvši da je velika čast primiti priznanje grada "koji diše punim plućima".
U glazbenom dijelu programa nastupili su Edvin Nedeljko te Daleka obala – Jakša i Hrepa, što je bio uvod u cjelovečernji koncert na Šetnici i gledanje
Mursko Središće obilježilo je i 35. obljetnicu zaustavljanja tenkovske kolone JNA, jednog od simbola građanskog otpora na početku Domovinskog rata. Na mjestu događaja okupili su se hrvatski branitelji, sudionici tadašnjih događaja te predstavnici državnih, županijskih i lokalnih vlasti. Govorili su Anton Jurinec, gradonačelnik Dražen Srpak, međimurski župan Matija Posavec i izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja, general-pukovnik Dragutin Repinc. Jurinec je istaknuo kako zaustavljanje tenkova nije bilo tek jedna epizoda Domovinskog rata, nego poruka da će hrvatski narod pružiti otpor agresiji, naglasivši da su građani Murskog Središća poka-
General-pukovnik Dragu�n Repinc
zali kako se sloboda može braniti i bez oružja. Repinc je ocijenio da taj događaj još uvijek nije dovoljno vrednovan u hrvatskoj povijesti te podsjetio kako je vraćanje tenkova u Varaždin Međimurju dalo dragocjeno vrijeme za organizaciju obrane, a tenkovi su nakon oslobođenja varaždinskih vojarni završili u sastavu Hrvatske vojske.
Program je završen kod Spomenika braniteljima – Piramide i biste prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće.
ŽIVOTOPISNO je bilo na Općinskom vijeću u Selnici
Načelnik Ervin Vičević u svom s�lu: - Groblje nam je toliko zaraslo da bi se tamo komotno i Trnoružica mogla probudi�!
Piše: Sanja Heric
Da općinske sjednice znaju biti itekako živopisne, potvrdilo je i nedavno okupljanje vijećnika u Selnici. Iako se na dnevnom redu našla standardna problematika, od financija do komunalnog održavanja, rasprava o košnji trave na groblju neočekivano je skrenula u drugom, humorističnom smjeru.
Sve je počelo kada je vijećnik Miljenko Vrančić otvorio goruće pitanje koje već neko vrijeme muči mještane – stanje lokalnog groblja i problem s košnjom. Prema njegovim riječima, trava je na groblju ozbiljno prekoračila svaku mjeru, a održavanje od strane nad-
ležnog Murs-ekoma postalo je glavna tema pritužbi. - Što se tiče košnje i doržavanja, mislim da je to već malo previše kaj se dešava. Ne znam kako naći rješenje. Ako Murs-ekom to ima, onda mi moramo naći neko rješenje. Jer ovo je prekršilo svaku mjeru! Ljudi se žale, rekao je vijećnik Vrančić na početku sjednice. - Nemam kaj za reći. Mursekom održava groblje. Oni su počeli održavati groblje jer više nitko nije bilo kaj odrađivati na groblju, niti pokope niti ništ. Nije prvi put, a s druge strane, takvo je vrijeme da trava raste jer je bilo jako puno padalina, ekao je na to načelnik Vičević i naveo da su već upozorili pozivima i mailovima na navede-
plaćati
Jednoglasno, bez ijednog glasa potpore, općinsko vijeće Općine Selnica odbilo dva prijedloga o financijskom sudjelovanju općine u zdravstvenom sustavu. Vijećnici su odlučno rekli „ne“ sufinanciranju zdravstvenih djelatnika Županijske bolnice Čakovec u iznosu od 0,70 eura po stanovniku, kao i zamolbi liječnice i medicinske sestre iz selničke ambulante Doma zdravlja za pokrivanje troškova rada, putovanja i kućnih posjeta.
Načelnik Ervin Vičević oštro se usprotivio novim davanjima, istaknuvši da je Selnica u zdravstvo dosad uložila ekstremno puno –preko 475.000 eura, od čega 452.000 eura u uređenje i opremanje lokalnih ordinacija opće i stomatološke medicine, uz povlašteni najam od svega 150 eura mjesečno. Općina ujedno sufinancira
laboratorijske pretrage i rad hitne medicine u Murskom Središću.
Stav načelnika potpuno su podržali i vijećnici. Dragutin Debelec podsjetio je da su se godinama stvarali vrhunski uvjeti za rad ambulante, dok je Marijan Fajfar upozorio na konstantno guranje općina u nepravedan položaj, ilustrirajući apsurd zdravstva primjerom svoje supruge koja je termin za pregled u Čakovcu dobila tek za srpanj iduće godine. Vijećnik Robert Novinić podsjetio je da su građani već sami kroz mjesne zajednice izdvajali za izgradnju bolnice, zaključivši da se sustav danas praktički „smije iz njih“.
Prilikom glasanja u vijećnici je zavladala potpuna tišina na pitanje tko podržava sufinanciranje, dok su za opciju „protiv“ u zrak jednoglasno podignute sve ruke.
Svake godine iznova, dok lipanjsko sunce počinje jače pržiti, uhvatim se u istom razmišljanju. Koliko ljepote skriva ovo naše malo Međimurje, a da toga nismo ni svjesni dok ne zavirimo iza tuđih ograda. Tradicionalni natječaj Međimurskih novina „Čiji je vrt najljepši“ ponovno nas je odveo u obilazak tih skrivenih oaza. I opet, ista priča. Dočekaju vas skromni,
radišni domaćini – onako istinski, međimurski – koji gotovo sramežljivo umanjuju svoj trud. Za njih je to „samo malo cvijeća“, a u stvarnosti pred vama pucaju obiteljski biseri hortikulture, stvarani godinama s nevjerojatno puno ljubavi i odricanja. Upravo zbog tih ljudi, zbog svakog pažljivo uređenog ružičnjaka, pometenog dvorišta i rascvjetane
Rasprava o visokoj travi i komunalnim problemima u općini Selnica neočekivano je završila glasnim smijehom i pregovorima o potencijalnim – općinskim svatovima
Vijećnik Miljenko Vrančić prvo je "izrešetao" načelnika pitanjima o komunalnim problemima, a na kraju mu ponudio ulogu zastavnika u svatovima
ni problem te da trenutno na nešto više ne mogu utjecati. "Gaze nam po grobnicama!"
Vrančić se, međutim, nije dao tek tako smiriti pa je izvukao još jedan, za mještane prilično bolan problem.
- Imamo mi i gori problem od same visine trave. Kad se napokon kosi, radnici doslovno stoje i hodaju po grobnicama! Ljudi su to skupo platili, o čemu mi uopće govorimo?, ogorčen je bio vijećnik. Načelnik mu je na to uzvratio kako su radnici već nekoliko puta upozoreni na ponašanje, ali se na terenu stalno mijenja nova radna snaga, pa se stare navike ponavljaju.
Nešto dinamičnija rasprava, prožeta političkim realizmom, uslijedila je pred kraj sjednice kada je Vrančić "izrešetao" načelnika pitanjem zašto će šest-sedam kuća u naselju Zebanec ostati bez kanalizacije.
U poduljem monologu, Vičević je ogolio općinske financije do kosti. Pojasnio je da bi uvođenje prepumpne stanice za tih nekoliko kuća koštalo astronomskih 100.000 eura, što općina, čiji se proračun jedva drži na životu, jednostavno nema. Krivac? Drastičan rast troškova dječjeg vrtića
čija ekonomska cijena za vrtić premašuje 480 eura, aza jaslice još i više. Uz to, proračun trpi žestoke udarce: porez na nekretnine je drastično pao zbog nerealno "napucanih" cijena zemljišta, od plinske rente INA-e u idućim godinama ne očekuju ništa, a priča oko mineralnih voda u Merhatovcu zbog spora s turskom tvrtkom završila je na sudu i mogla bi potrajati još pet godina. Ukratko – nema se više novaca u općinskoj blagajni.
Od Trnoružice do svadbenih zvona Ipak, umjesto teških uzdaha, načelnik je sumornu �inancijsku sliku odlučio presjeći –sarkazmom na račun groblja.
– Kad sam ja došao na mandat, kosilo se jednom, a ove godine ćemo kositi pet puta, ali ljudima i dalje ne valja. Zato nam je groblje danas takvo kakvo je. Toliko je zaraslo da bi se tamo komotno i Trnoružica mogla probuditi, poentirao je Vičević u svom prepoznatljivom stilu.
- A možda se već i je, spremno je dobacio Vrančić.
Načelnik je tu dočekao svoj trenutak za savršen verbalni poluvolej, aludirajući na Vrančićevo prošlo sudjelovanje u popularnom reality showu "Ljubav je na selu":
- A možda se ti i oženiš!
Vrančić se nije dao smesti, dapače, odmah je prihvatio igru i ispalio:
- Pa evo, ti ćeš mi biti zastavnik!
- Ja uvijek!, bez oklijevanja je pristao načelnik. Cijelu je vijećnicu u tom trenutku preplavio glasan smijeh, a jedna se vijećnica odmah je glasno "prijavila" načelnika i za kumu. Hoće li Selnica uistinu, nakon zaraslog groblja, dobiti i općinske svatove – živi bili pa vidjeli!
Izgradnja novog Dječjeg vrtića „Grozdek“ privodi se kraju, a otvorenje se očekuje u listopadu ove godine, potvrdio je načelnik Stanislav Rebernik na sjednici Općinskog vijeća. Vijećnici su ujedno izglasali ekonomske cijene boravka, pri čemu će Općina Štrigova su�inancirati čak 75 posto troškova, dok roditeljima preostaje 25 posto. Za redoviti 10-satni program u jaslicama ekonomska cijena iznosi 690 eura (općinski udio 517,50 eura, roditeljski 172,50 eura), dok za vrtićku skupinu iznosi 560 eura, što znači da će roditelji plaćati 140 eura mjesečno.
Pravilnik donosi i odlične socijalne mjere: za drugo dijete cijena se umanjuje za 50 posto, dok je za treće i svako iduće dijete vrtić potpuno besplatan. Samohrani roditelji također ostvaruju pravo na 50 posto popusta na svoj dio cijene. Ako kapaciteti „Grozdeka“ budu popunjeni, Općina će su�inancirati boravak u drugim predškolskim ustanovama u istom omjeru (75 posto). U iznimnim, opravdanim situacijama, načelnik može odobriti su�inanciranje drugog vrtića i ako u domaćem ima mjesta, i to �iksno 210 eura za jaslice te 170 eura za vrtić. (sh)
OV SVETI MARTIN NA MURI
Dom kulture dobiva novu scenu,
Radovi na Domu kulture napreduju prema planu, potvrdio je načelnik Martin Srša na aktualnom satu Općinskog vijeća.
Trenutačno se dovršava postavljanje kamena na vanjskom stepeništu te se uređuje parkiralište s novim, proširenim autobusnim stajalištem i nadstrešnicom. Ugrađen je i lift, a sredstva su uspješno opravdana resornom Ministarstvu.
Završen je i dio natječaja za opremanje. Za scensku mehanizaciju odabrana je tvrtka Futurteh iz Zagreba (269.323,75 eura s PDVom), dok će scensku rasvjetu i ozvučenje raditi Epik pro iz Krapine (88.046,81 euro). Natječaj za namještaj i opremu, procijenjen na 290.000 eura bez PDV-a, produžen je za 15 dana radi dodatnih pojašnjenja troškovnika. (sh)
balkonske ograde, naš brend „Zeleno Međimurje“ nije samo prazno slovo na turističkom papiru. To je živa slika zavičaja kojim se s pravom dičimo posljednjih godina. Pravi užitak za oko i melem za dušu.
No, naš mentalitet očito ima i onu drugu, neshvatljivu stranu medalje. Ono što u jednom trenutku liječi oči, u drugom ih brutalno bode.
Dok s jedne strane gradimo ekološku svijest i uređujemo privatne rajeve, s druge strane – čim poskupe komunalne usluge i odvoz smeća diljem naših općina – šume nam preko noći postaju divlji deponiji.
Ove sam se srijede vozila onom predivnom, valovitom rutom od granice u Ban�iju prema Štrigovi. Krajolik kao s razglednice, a uz cestu – ša-
mar realnosti. Količina odbačenih limenki, plastičnih boca i oporog smeća razasutog po jarcima ostavlja bez teksta. Kakva je to sramotna slika na samom ulazu u zemlju? Tužna je to spoznaja. Dok jedni ulažu zadnje atome snage i slobodnog vremena kako bi od svog komadića zemlje stvorili raj, drugi taj isti raj bezdušno prljaju naše zeleno Međimurje.
Temelji su tu VIZIONAR na preloškoj Marini Hrabrost ili bezobzirnost?
Ah, ta predivna, “netaknuta” priroda preloške Marine. Labudovi, mirna voda, šetači i svježe saliveni beton koji ponosno prkosi zakonu, zdravom razumu i onim dosadnim "zelenim" pravilima.
Dok mi, obični smrtnici i birokratske kukavice, naivno vjerujemo pločama s natpisima o zabrani gradnje, jedan se lokalni vizionar oglušio na sve to.
Čovjek je jednostavno pogledao u labudove i zaključio: - Ovdje bager najbolje pjeva.
Jer, realno, što je jedna idilična obala bez još malo armiranog betona? Priroda
je precijenjena, a pogled na Dravu ionako ljepše izgleda kroz PVC stolariju s privatne terase.
Pravila? Dozvole? Ma dajte, to je za amatere.
Pravi pioniri divlje gradnje znaju da se zakoni ionako pišu olovkom, a temelji se liju betonom. Dok institucije "izvide situaciju" i "pokrenu postupak", na ovim će se temeljima već okretati kotleti za useljenje.
Skinimo kapu ovom spomeniku ljudskoj bezobzirnosti. Jer tko smo mi da mu kvarimo idilu? Samo ljubomorni šetači koji nemaju vlastitu mješalicu za beton. (vv)
PRELOG kreće u katastarsku izmjeru
Grad Prelog uvršten je među pedesetak hrvatskih gradova u kojima će se provesti nova katastarska izmjera, projekt vrijedan oko tri milijuna eura. Prema riječima gradonačelnika Ljubomira Kolareka, ova investicija ključna je za potpuno sređivanje katastra i zemljišnih knjiga, čime će se riješiti i dugogodišnji problemi s višestrukim vlasništvom nad gospodarskim dvorištima.
Uz uređenje građevinskog fonda, naglasak je i na
ZELENI Prelog
poljoprivredi. Prelog već godinama su�inancira okrupnjavanje parcela, a u tijeku su i pripreme za izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Kroz saborski Odbor za poljoprivredu stoga će, novodi gradonačelnik, zagovarati poseban model su�inanciranja za sjeverozapadnu Hrvatsku. Cilj je potaknuti velike proizvođače na okrupnjavanje sitnih parcela, čime bi se bez skupih komasacija uredio poljoprivredni potencijal regije. (vv)
Projekt „Jug ispod krošnji“ Energetske udruge građana Zeleni Prelog odabran je među 10 projekata u Hrvatskoj koji će biti su�inanciran u sklopu 13. izdanja programa INA Zeleni pojas. Projekt će se provoditi u kvartu Jug u Prelog, gdje će se posaditi ukupno 101 stablo, odnosno 50 likvidambara i 51 stupasti grab, prvenstveno u ulicama Katarine Dolenec, Perutnica, Jug III i Jug IV, a i u ostalim ulicama u kvartu ovisno o potrebama
i raspoloživom prostoru za sadnju. Cilj je povećati zelenu infrastrukturu novog stambenog područja, smanjiti efekt urbanog zagrijavanja te stvoriti kvalitetniji i ugodniji prostor za život stanovnika, posebno mladih obitelji koje ondje žive. Projekt uključuje organizaciju volonterske akcije sadnje i edukativnu radionicu „Izrada hotela za kukce“, kojom će se dodatno poticati svijest o važnosti očuvanja okoliša, bioraznolikosti i zaštite oprašivača. (vv)
MAPET SHOW na sjednici gradskog vijeća Preloga
- Da li ćemo i koliko dignuti cijenu, znat ćemo kad napravimo analize i nećemo se više mučiti da li ćemo se skrivati ili ne. Nakon nas i mnogi drugi će ići tim putem jer jedva čekaju da grad Prelog prvi krene, kazao je Kolarek
Piše: Vlasta Vugrinec
Pitanje cijene smještaja u Dječjem vrtiću „Fijolica”, o čemu se, prema riječima vijećnika Maria Horvata, govorilo na kolegiju gradonačelnika Ljubomira Kolareka, potaknulo je raspravu i na aktualnom satu Gradskog vijeća Grada Preloga.
Naime, vijećnik Horvat upitao je hoće li i u kojoj mjeri rasti cijene vrtića. Gradonačelnik se odgovoru najprije osvrnuo na prosvjed roditeljima u studenom prošle godine upravo zbog posljednjeg povećanja cijena istaknuvši da su mnogi cijenili njegov izravan pristup te je poručio vijećniku:
- Mislim da ste Vi bili jedni od inicijatora prosvjeda roditelja. No, mnogi roditelji su me nakon toga nazvali i rekli: 'Gradonačelniče, svaka čast na poštenju, došli ste nam, sve
skupa pogledali u oči i neke od nas bilo je sram. Standardi u našim vrtićima su visoki. Međutim, kako je dodao, standardi i rastući troškovi imaju svoju cijenu, a pritisci na proračun dolaze s više strana.
Kao jedan od konkretnih i zakonskih troškova koji opterećuju sustav, Kolarek je naveo privremenu odsutnost nekoliko odgojiteljica zbog čuvanja trudnoće.
- Cijene nenormalno rastu, moramo poštivati rast plaća teta u vrtiću i morate znati da su tri na trudničkom dopustu. Zaposlili smo stoga tete na zamjeni koje isto tako moraju dobiti plaću, pojasnio je gradonačelnik.
Konačna odluka o eventualnom novom poskupljenju vrtića u Prelogu još nije donesena, ali gradonačelnik najavljuje detaljne analize i poručuje da se gradska vlast
neće skrivati iza nepopularnih poteza koje diktira tržište.
- A da li ćemo i koliko dignuti cijenu, znat ćemo kad napravimo analize i nećemo se više mučiti da li ćemo se skrivati ili ne. Nakon nas i mnogi drugi će ići tim putem jer jedva čekaju da grad Prelog prvi krene, kazao je Kolarek dodavši kako proračun dodatno opterećuje i povrat poreza od 630.000 eura koji se tijekom ljeta isplaćuje uglavnom mladima do 30 godina, što također otežava �inancijsku situaciju.
Na kraju je primijetio da trenutačno bilježe nešto manje djece, ali vjeruje kako će visoki standardi u preloškom vrtiću privući i roditelje iz okolnih naselja izvan samog područja grada.
Tko je na koga ljubomoran!?
Tijekom aktualnog sata, vijećnik Ivan Šimunković
Na sjednici je zaiskrilo i oko poslovanja GKP Prekom. Između ostalog i zbog bolovanja radnika. Naime, Mario Horvat oštro je reagirao na izjave direktora tvrtke Đure Ujlakija, koji je ranije ustvrdio da radnici masovno odlaze na bolovanje tijekom sezonskih radova te najavio "razgovore s liječnicima".
Horvat je takve najave proglasio neprimjerenim
pokušajem utjecaja na neovisnost medicinske struke i ozbiljnim kršenjem radničkih prava. Istaknuo je kako zdravlje predstavlja isključivi odnos između liječnika i pacijenta, a obiteljski liječnici nisu "disciplinska komisija" poslodavca.
- Nadzor nad privremenom nesposobnošću za rad provode isključivo zakonom ovlašteni kontrolori HZZO-a. Ako direktor sumnja u opravdanost bolovanja, jedini
GRAD PRELOG dijeli gradske vrtove Građanima
Grad Prelog objavio je javni poziv za davanje na korištenje vrtnih parcela na svojem području, čime se građanima nastoji omogućiti proizvodnja hrane, začinskog bilja i cvijeća za vlastite potrebe.
Riječ je o poljoprivrednoj parceli od 2183 kvadratna metra,odnosno oranici Črnilec (kod groblja u Prelogu).
Zemljište je podijeljeno na 21 vrtnu parcelu, od kojih svaka ima površinu od 70 kvadratnih metara i dimenzije 7x10 metara.
zakonit put je podnošenje službenog zahtjeva HZZO-u za kontrolu, a ne pritisak na doktore, zaključio je Horvat, upozorivši da se od vodećih ljudi očekuje poznavanje sustava.
Bilo je još pitanja za direktora Ujlakija, no postali je normalno da o radu gradskih poduzeća i ustanova govori gradonačelnik, a ne direktori i ravnatelji. (vv)
(SDP) pitao je gradonačelnika zašto nije upriličio prijem za Maria Horvata, koji je bio službeni liječnik hrvatske futsal reprezentacije i koja je osvojila europsku broncu.
- Niste mu ni čestitali, ignorirali ste cijeli događaj, je li riječ o ljubomori ili pak o činjenici da je Horvat Vaš politički rival, pitao je Šimunković
- Pa prije svega, nisam niti ljubomoran, niti sam komu jalen, odgovorio je gradonačelnik. Ali dajte vi meni recite da li sam ja primio kojeg doktora ili trenere reprezentacije. U ovom uredu se primaju djeca i njihovi roditelji koji osvoje medalje. Tako da ja gospodinu Horvatu čestitam i ja sam mu čestitao, a mislim da bi onda morao formirati povjerenstvo za primanje svih onih koji ovoga nose medalje.
Đuro Ujlaki, direktor GKP Prekom
Vrtne parcele daju se na korištenje od tri godine i to potpuno besplatno. Postoji i mogućnost produljenja ugovora, pod uvjetom da se korisnici prema zemljištu odnose pažnjom dobrog gospodara te u skladu s odredbama javnog poziva.
Pravo na podnošenje zahtjeva imaju isključivo osobe s prebivalištem na području Grada s time da zahtjev može podnijeti samo jedan član zajedničkog kućanstva. Svaki podnositelj
može dobiti najviše jednu parcelu.
Kriteriji za dodjelu zemljišta vrlo su jednostavni. Uz dokaz o prebivalištu (preslika osobne iskaznice), ključni faktor za formiranje liste bit će redoslijed podnošenja zahtjeva.
Parcele će se dodjeljivati redom, počevši od rednog broja 1, prema vremenu zaprimanja dokumentacije u Upravnom odjelu za upravu i društvene djelatnosti Grada.
Budući korisnici morat će se strogo pridržavati pravila. Naime, na zemljištu nije dozvoljena nikakva izgradnja objekata, kao ni skladištenje repromaterijala, ambalaže, gnojiva, komposta, slame ili malča. Za kontrolu i nadzor nad namjenskim korištenjem parcela bit će zadužen komunalni redar, a u slučaju kršenja ugovora, Grad može jednostrano raskinuti ugovor bez otkaznog roka.
50 GODINA Udruge uzgajivača malih životinja Nedelišće
Danas udruga broji čak 136 članova koji djeluju diljem Hrvatske, ali i u susjednim državama. Posebno su ponosni na činjenicu da su tijekom svih godina održali čak 49 izložbi
Udruga uzgajivača malih životinja Nedelišće svečano je obilježila veliki jubilej – 50 godina uspješnog djelovanja. Bila je to prilika za prisjećanje na bogatu povijest, ljude koji su stvarali udrugu te sve one koji danas nastavljaju njezinu vrijednu tradiciju.
Iako je službeno osnovana 28. ožujka 1976. godine, sve je počelo kada se nekolicina entuzijasta okupila oko
zajedničke ideje i osnovala inicijativni odbor na čelu s Ivanom Pintarićem. Ubrzo je sazvana osnivačka skupština, čime je započeo rad udruge koja danas zauzima važno mjesto među međimurskim udrugama.
Prvih deset članova činili su predsjednik Ivan Pintarić, tajnik Ljudevit Boščak, blagajnik Stanko Fegeš te članovi Ivan Bašek, Božo Božanić, Valent Janež, Stanko Muršić,
Stjepan Novak, Ivan Špicar i Juraj Žnidarić.
Rasli iz godine u godinu
Počeci nisu bili nimalo jednostavni. Prve izložbe organizirane su u vatrogasnom domu u Nedelišću, gdje su članovi vlastitim trudom izrađivali potreban inventar i snalazili se kako bi posjetiteljima omogućili kvalitetnu prezentaciju životinja.
Kako je interes rastao, rasla je i sama udruga. Izložbe su se preselile u Osnovnu školu Nedelišće, a posljednjih godina održavaju se u dvorani MESAP-a, gdje okupljaju velik broj izlagača i posjetitelja. Danas udruga broji čak 136 članova koji djeluju diljem Hrvatske, ali i u susjednim državama. Posebno su ponosni na činjenicu da su tije-
Okupljaju nove generacije
FICKO u Selnici okupio najbolje majstore žganice
- Otišli smo u gorice u Sveti Urban i tamo nam je jedan stari deda sve pokazao, kako se radi žganica i na što treba
Obitelj Vabec iz Savske Vesi sa zlatnim priznanjima za lozovaču, te šljivovicu i jabuku barik
paziti. Tim riječima Ivan Kovačić iz Nedelišća opisuje svoje žgajarske početke od prije tek šest godina. A danas? Danas je ovaj skromni čovjek ponosni vlasnik prestižne staklene prizme s osmog Festivala me-
đimurske žganice „FICKO“, a njegova je šljivovica s visokih 18,3 bodova osvojila čisto zlato! Uz to najsjajnije odličje, Ivan je kući odnio i broncu za šljivovicu s drenom i srebrno za voćnu rakiju.
Iza Ivanovog uspjeha stoji jednostavan recept, malo domaće upornosti, rad na održavanju i dobar voćnjak, a sve se to ponovno zakotrljalo u Domu kulture u Selnici koji je okupio najbolje majstore od žganice iz cijele regije.
Pristiglo najviše uzoraka do sada
Cijele ove priče danas vjerojatno ne bi ni bilo bez
Stjepana Mesarića, inicijatora i pokretača festivala. Upravo je on među prvima glasno rekao da domaća međimurska žganica nije tek usputno piće, već tradicija koju treba cijeniti i stručno vrednovati.
Njegovim stopama danas uspješno nastavlja Branko Perčić ispred udruge „Međimurska žganica Tepka“, koji je uvodno svima želio toplu dobrodošlicu. Načelnik Ervin Vičević službeno je otvorio manifestaciju istaknuvši kako festival iz godine u godinu nezaustavljivo raste. Dokaz za to su i same brojke. Naime, ove su godine pred stručnu komisiju stigla čak 185 uzoraka žganica, rakija, likera i ginova iz osam europskih država, što je dosad najveći rezultat. Predsjednik žirija, prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, bio je impresioniran onime što je dočekalo ocjenjivače. - Sve vam govori podatak o skoro 200 uzoraka. Vi ste se opasno približili dosadašnjem rekordu u Hrvatskoj i mislim da ćete de�initivno postati najveće ocjenjivanje rakija u Republici Hrvatskoj. Kvaliteta raste, loših uzoraka praktički nema, nemoj-
kom svih godina održali čak 49 izložbi, a jedina koja nije održana bila je ona u vrijeme pandemije koronavirusa.
Osim organizacije izložbi, udruga aktivno surađuje s lokalnom zajednicom. Posebnu pažnju posvećuje radu s djecom vrtićke dobi, s kojima već godinama ostvaruje kontinuiranu suradnju, sudjeluje na brojnim manifestacijama diljem Međimurja te organizira prodajne sajmove koji su s vremenom postali prepoznatljivi i izvan granica Hrvatske.
Okupljenima se obratio predsjednik udruge Ivan Škvorc koji nije skrivao ponos zbog velikog jubileja.
te stati!, rekao je Žulj. Profesor je pojasnio kako je vrhunska komisija sve uzorke testirala
„na slijepo“ – isključivo prema šiframa, ocjenjujući boju, bistroću, miris, okus i opći dojam u potpunoj tišini i koncentraciji. Svečanu atmosferu prije same objave rezultata glazbom su uputpunili Mladen Magdalenić i članice ŽVS Sveti Marko koje su otpjevale himnu, a publika je nakon službenog dijela jedva dočekala kušanje nagrađenih destilata.
Prizma za
- Danas mi je iznimna čast stajati na čelu ovakve udruge jer je ona starija čak i od mene. Kaže se da na mladima svijet ostaje, ali ne smijemo zaboraviti da bez naših starijih članova, osnivača i svih onih koji su pokrenuli ovu priču, danas ne bismo bili ovdje. Od srca im zahvaljujem na svemu što su učinili za udrugu, poručio je predsjednik Ivan Škvorc. Svečanosti su nazočili brojni članovi, gosti i uzvanici, a prisutnima su se obratili i međimurski župan Matija Posavec te predsjednik OV-a Općine Nedelišće Vladimir Topolnjak, koji su čestitali udruzi na velikom jubileju te zahvalili svim članovima na desetljećima predanog rada, očuvanja tradicije i promocije uzgoja malih životinja.
Old Gods Distillery i njihovu medicu
Iako su gosti iz susjednih zemalja dominirali u nekim kategorijama, domaće međimurske snage pokazale su zube tamo gdje je najslađe. Zlatni Ivan Kovačić priznao nam je da mu prošla godina nije bila laka jer su kruške i grožđe slabo rodili, no šljiva je
Ivan Kovačić iz Nedelišća s prizmom za zlatnu šljivovicu
na kraju spasila stvar i donijela mu titulu.
Osim njega, veliko slavlje zabilježeno je i u taboru Old Gods Distillery iz Nedelišća. Oni su sa svojom vrhunskom medicom osvojili sjajnih 18,5 bodova i suvereno pokorili jaku konkurenciju u kategoriji likera te također osvojili staklenu prizmu.
Na čakovečkom placu i ove je srijede vladala živa atmosfera. Štandovi su bili puni kupaca koji su birali svježe domaće voće i povrće, a među najtraženijim proizvodima isticali su se tikvice, paprike i krastavci. U ponudi su bili i češnjak po cijeni od jednog eura po komadu, krastavci po tri eura za kilogram, cikla, kelj, kupus, paradajz, mrkva i lubenice. Od voća su se nudile trešnje po pet eura za kilogram, višnje po tri eura, kao i ribizl, maline i ogrozd.
Osim bogate ponude voća i povrća, na placu se mogla pronaći i tjestenina u nekoliko boja – zelena od špinata, crvena od cikle te crna od sipinog crnila. Prodavale su se i ručno pletene torbice, cvijeće raznih boja i oblika te med različitih vrsta, među kojima cvjetni, lipov, amor�in i bagremov.
Što najčešće kupuje na placu, upitali smo Jagodu Krušić.
- Nemam svoj vrt, ali često kupujem paradajz, krastavce, mrkvu i ostalo povrće na placu. Također, kupujem puno voća i uvijek sam zadovoljna s kupovinom jer su proizvodi domaći, rekla nam je.
Ni na čakovečkom sajmu nije nedostajalo posjetitelja. Od ranih jutarnjih sati brojni su kupci obilazili štandove s voćem, povrćem i pekarskim proizvodima. Među najprodavanijim proizvodima isticali su se rajčica i tikvice, a u ponudi su bili i paprika, mrkva, krastavci, mahune, mladi krumpir te češnjak. Od voća su se nudile domaće breskve, kruške po cijeni od 2,5 eura za kilogram,
CIJENE PLAC
Krastavci (kg): 3-4,00 €
Paprika babura (kg): 4,00 €
Paradajz (kg): 4,00 € Češnjak (kom): 1,00 €
Kelj (glavica): 2,00 €
Breskva (kg): 3,00 €
Marelice (kg): 4,00 €
Višnje (kg): 3,00 €
Trešnje (kg): 5,50 €
Kruške (kg): 3,00 €
grožđe, marelice i nektarine. Posjetitelji su mogli razgledati i kupiti pletene proizvode poput košara i metli, �lance, cvijeće različitih boja te odjeću, a sajam je tijekom prijepodneva bio ispunjen kupcima.
CIJENE SAJAM
Tikvice (kg): 1,00 €
Mahune (kg): 6,00 €
Paradajz (kg): 2-3,00 € Češnjak (0.5 kg): 4,00 €
Kupus (kg): 1,00 €
Breskve (kg): 3,00 €
Šećerac (kom): 1,50 €
Grožđe (kg): 5,00 €
Jabuke (kg): 1,50 € Kruške (kg): 2,50 €
Jednu smo posjetiteljicu sajam upitali što najčešće kupuje na sajmu.
- Imam doma veliki vrt, a na sajam dolazim najčešće po �lance. Danas sam na sajmu s ciljem da kupim marelice, odgovorila nam je. (lg)
Piše: dr. sc. Gordana Hajduk, dipl. ing. preh. tehn.
Mnogi članci u novinama i internetske stranice upozoravaju nas na opasne kemikalije u našem domu i kuhinji te nas potiču da se što manje upotrebljavaju. Problem je što je u tom kontekstu riječ kemikalija pogrešno protumačena. Sve što upotrebljavamo su kemikalije, odnosno kemijski spojevi: obična kuhinjska sol (natrijev klorid) pa čak i voda (dihidrogen oksid). Kemijski spojevi u našoj prehrani uglavnom se dijele u četiri kategorije: ugljikohidrati, proteini, masti i lipidi te sve ostalo. Posljednja kategorija nije posebno de�inirana, u nju spadaju vitamini, minerali i stotine kemijskih spojeva u tragovima koje konzumiramo svakodnevno.
Makronutrijenti
Proteini, masti i ugljikohidrati poznati su kao makronutrijenti koji nas svakodnevno opskrbljuju energijom. Periodni sustav broji 118 elemenata, međutim, spojevi iz tih triju kategorija sastoje se od samo četiriju elemenata: ugljika, vodika, kisika i dušika, uz ostale elemente u tragovima. Kemijski spojevi zvani aminokiseline povezuju se i tvore proteine. Najbogatiji izvor proteina su meso i jaja, ali značajne količine proteina nalaze se i u grahoricama, leguminozama i pšeničnom brašnu. Ugljikohidrati se sastoje samo od atoma ugljika, kisika i vodika povezanih na određene načine, a uključuju šećere, škrob i celulozu koji se probavljaju na različite načine. Kao i ugljikohidrati i masti se sastoje od ugljika, kisika i vodika, ali probavom otpuštaju dva puta više energije od ugljikohidrata i proteina, zbog čega su na „lošem
glasu“. Međutim, neke masti nužne su za zdravu prehranu.
Kiseline i lužine
Kiseline zvuče loše, međutim mnoge kiseline nalaze se u našim smočnicama i hladnjacima. U to spadaju razne vrste hrane i sokova koji su kiseli. Klasičan primjer koji često čujemo je da Coca-Cola ima pH vrijednost od 3,2, što je dovoljno kiselo da ukloni hrđu s metala. To je i točno, zahvaljujući fosfornoj kiselini iz Coca-Cole. Međutim, i u želučanoj kiselini nalaze se male količine fosforne kiseline (uz klorovodičnu kiselinu), čiji pH je još kiseliji. Također, jabuke i naranče imaju sličnu pH vrijednost kao i Coca-Cola. Suprotno tome, lužine imaju pH vrijednost veću od 7. Primjeri lužina u kuhinji su rjeđi, a uključuju jaja, kekse i sodu bikarbonu.
Kuhanje je kemija I kuhanje samo po sebi zapravo jest kemija. Zagrija-
AMBULANTA ZA MALE
ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
vanje, smrzavanje i miksanje procesi su koji se upotrebljavaju i u laboratoriju i u kuhinji. Pri kuhanju hrane, istovremeno se odvijaju različiti �izikalni i kemijski procesi kojima se mijenjaju kemijski spojevi, sastojci hrane. Zanimljiv primjer su ugljikohidrati. Jednostavni šećeri spajaju se s proteinima u Maillardovoj reakciji, zbog čega hrana posmeđi kad se kuha. Budući da različite namirnice sadrže različitu količinu reducirajućih šećera i aminokiselina, tako na kraju dobivaju i različite okuse. Nadalje, djelovanjem veće temperature dolazi do karamelizacije šećera. Sljedeći primjer je škrob koji tvori gel uslijed zagrijavanja praškastog škroba pomiješanog s vodom.
Sljedeći put kad čujete nekog da kaže: “Ne želim unositi kemikalije u svoje tijelo”, slobodno se nasmijte. Sve je napravljeno od kemikalija, odnosno kemijskih spojeva.
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�
Tel: 391 - 485
Mob: 098/ 465 - 475
ČAKOVEC
Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
Kada pomislimo na vrt, većina nas odmah zamišlja motiku, kopanje i beskrajno okopavanje. Doslovno vrtenje u krug tijekom cijele sezone. Toliko smo navikli povezivati vrt s teškim fizičkim radom da mi je nedavno, prilikom snimanja jednog televizijskog priloga, kamerman rekao: „Ajde, uzmite motiku u ruke pa kao da nešto radite na vrtu.“ Prvo sam malo ostala zbunjena, nakon čega sam se nasmijala i odgovorila mu: „Ali u ovom vrtu se motika gotovo uopće ne koristi.“ I gospodin zaista nije mislio ništa loše, jer mnogima je prva asocijacija na vrt – motika.
Mnogi su iznenađeni kada čuju da ja zapravo u velikom povrtnjaku motiku koristim samo za poravnavanje staza i da vrt ne opkopavam. I sama sam odrasla s uvjerenjem da se vrt mora stalno kopati i okopavati. No nakon više od dvadeset godina organskog vrtlarenja mogu reći da to zaista ne mora biti tako. Upravo suprotno – što manje kopamo i što više surađujemo s prirodom, to vrt može postati lakši za održavanje.
Jedna od najvažnijih tehnika koju koristim u Biovrtu umjesto motike je malčiranje – stalno prekrivanje tla organskim materijalom, najčešće sijenom. Gotovo sve moje gredice tijekom cijele godine prekrivene su slojem malča. Zašto je to toliko važno? Već sada, početkom ljeta, iza nas je više od tjedan dana vrlo visokih temperatura, s danima kada se živa u termometru penjala i iznad 35 °C. U takvim uvjetima razlika između golog i prekrivenog - pomalčiranog tla postaje ogromna. Na dijelovima vrta koji nisu prekriveni malčem tlo se vrlo brzo isušuje, pregrijava, stvara tvrdu pokoricu i puca. Biljke tada doživljavaju dodatni stres jer im je korijen izložen visokim temperaturama. Kod pomalčiranog tla situacija je potpuno drukčija – tlo ostaje rahlo, vlažno i puno života, a temperatura tla je znatno niža.
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
To je iznimno važno jer pregrijano tlo doslovno može zaustaviti rast biljaka i smanjiti im imunitet. Biljke tada troše energiju na preživljavanje, a ne na stvaranje plodova. Više ih napadaju i patogeni – bolesti i nametnici, odnosno teže se brane od njih. Malč pritom donosi još jednu veliku prednost – značajno smanjuje potrebu za zalijevanjem. Ovisno o uvjetima, malčiranjem se potrebe za zalijevanjem mogu smanjiti čak za 50 do 70 posto. U vremenima sve češćih suša i sve skuplje vode to nije mala stvar. Osim toga, malč drastično smanjuje rast korova. Umjesto da sate provodim s motikom u rukama, dovoljno je povremeno ukloniti pokoji korov koji se ipak probije kroz sloj sijena. Najčešće su to slak i razne vrste osjaka (Cirisum), no i oni se puno lakše čupaju kad je tlo prekriveno i samo ih stavim na vrh malča. Istovremeno gliste i drugi organizmi postupno razgrađuju malč i pretvaraju ga u humus, čime se tlo prirodno obogaćuje. Naravno, vrt bez motike ne znači vrt bez rada. Posla uvijek ima. I korov će uvijek probijati preko malča – no neće nicati niti približno u tolikom broju kako što to zarastaju gole površine.
Između stalnog okopavanja i malčiranja razlika je velika – umjesto stalne borbe protiv prirode, učimo surađivati s njom. A upravo je u toj suradnji, po mom iskustvu, najveća tajna uspješnog i zdravog vrta.
Više o malčiranju čitajte na www.biovrt.com
Piše: Vlasta Vugrinec
Nakon što smo se oporavili od zimskog šoka, odnosno pozdravili se s biljkama koje nisu preživjele velike minuse, sada smo opet u “šoku”. Naime, živa u termometru penje se i penje, zemlja se zagrijava preko 40 stupnjeva, a naš vrt izgleda kao da ga je netko poprskao nekim herbicidom. Drugim riječima, kako se patimo mi s (pre)visokim ljetnim temperaturama tako se muči i naš vrt i cvjetnjak. Dakle, biljke su pod temperaturnim stresom. A posljedice?, Zaostaju u rastu i razvoju, dolazi do slabijeg oprašivanja i zametanja plodova, plodovi se slabije razvijaju ili čak otpadaju.Dolazi do ožegotina, lišće se suši, kovrča i otpada. Na kraju, biljka postaje slaba i time osjetljivija na bolesti i štetnike.
Suočeni s ovim crnim scenarijem koji pod utjecajem klimatskih promjena postaje naša nova realnost, možemo ili odustati od vrtlarenja ili pak se prilagoditi i naučiti živjeti pod tim novim normalnim. A to novo vrijeme isključuje tradicionalne načine obrade zemlje, bjesomučno čupanje korova i oko-
pavanje te nošenje kanti vodi i zalijevanje do iznemoglosti. Ako smo se već privikli na vrt bez kemije, odnosno pesticida, tako se, istina polako privikavamo i na paklene žege. To pak znači da se ne borimo protiv ekstremnih uvjeta već učimo, kako se to lijepo i popularno kaže, surađivati s prirodom kako bismo stvorili otporan i samoodrživ vrt.
Nema površnog zalijevanja
Odavno smo naučili da se biljke ne zalijevaju po velikoj vrućini već samo ujutro ili navečer. Sad pak još moramo svladati činjenicu da se vrt ne mora zalijevati svaki dan, onako ovlaš, tek toliko da zemlja bude mokra. Time, biljkama ne činimo dobro nego medvjeđu uslugu. Kada biljka svaki dan dobije malu količinu vode, njezin korijen ostaje lijen i razvija se isključivo u površinskom sloju tla koji se najbrže isušuje. Umjesto toga, treba temeljito i duboko zalijati svakih nekoliko dana. Cilj je, naime, da voda prodre barem dvadeset centimetara u dubinu, što će potaknuti korijen da raste prema dolje, u hladnije slojeve zemlje gdje se vlaga prirodno
zadržava. Najbolje rješenje za to su sustavi „kap po kap“ koji vodu dovode izravno do baze biljke.
Međutim, čak ni najbolji sustav navodnjavanja neće pomoći ako je zemlja gola i izravno izložena sunčevim zrakama. Tu nastupa malčiranje, tehnika koja je postala apsolutni imperativ. Pokrivanje tla oko biljaka organskim materijalima, poput pokošene trave, slame ili sijena, smanjuje isparavanje vode za nevjerojatnih 70 posto i održava temperaturu tla znatno nižom.
Kad pak se govori o suradnji s prirodom, misli se na korov, istina onaj niski i ne slak koji se penje po biljkama. Dok visoki i agresivni korov koji guši povrće svakako treba ukloniti, niska samonikla trava djeluje kao „živi malč“. Ona svojim lišćem pravi sjenu, štiti tlo od pucanja i zadržava jutarnju rosu. Kada shvatimo da priroda ne trpi prazan prostor, korov prestaje biti neprijatelj i postaje saveznik u borbi protiv suše.
Mješovite kulture i prirodni hlad
Dobri znalci vrtlarenja već su savladali i tzv. vrtni dizajn. Izbacili su monokul-
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.
PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.
turne gredice, u stvari i njihov klasični oblik. Dakle, okrenuli su se mješovitim kulturama uz naizmjeničnu sadnju visokog i niskog povrća.
Visoke i otporne kulture poput kukuruza šećerenca, suncokreta ili visokog graha mahunara, posađene na južnoj ili zapadnoj strani, djeluju kao živi štit. One na vrhuncu dana stvaraju blagi, prošarani hlad za niže i osjetljivije susjede, poput salate, špinata ili kupusnjača. Također, gušća sadnja kompatibilnih biljaka osigurava da njihovo lišće potpuno prekrije gredicu, stvarajući idealnu mikroklimu koja smanjuje toplinski šok.
Kada nastupe najkritičniji dani, biljkama možemo pomoći i folijarnom prihranom (prskanjem preko lista). Korištenje ekoloških preparata na bazi aminokiselina, morskih algi ili domaćih pripravaka od gaveza i koprive djeluje kao „energetski napitak“ za povrtnjak. Ovi biostimulatori pomažu biljkama da lakše prebrode stres, jačaju njihove stanične stijenke i podižu imunitet, čineći ih manje podložnima bolestima i štetnicima koji napadaju oslabljene usjeve.
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.
Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708
Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
Hasan (70) i Katarina (69) pozvali Međimurske novine i otvorili dušu o proživljenoj deložaciji
- Doći na takav način i izbaciti sedamdesetogodišnje starce na cestu... Ja mislim da je to čista katastrofa. To je jednostavno neopisivo, potresnim riječima započinje svoju priču Hasan Hadžić (70), koji je prošlog mjeseca sa suprugom Katarinom (69), rođenom Oletić, proživio mučnu deložaciju iz obiteljskog doma u naselju Grkaveščak. Očajni i prepušteni samima sebi, supružnici su pozvali našu redakciju Međimurskih novina u svoj privremeni smještaj kako bi nam pred kamerama i diktafonom ispričali svoju potresnu priču i upozorili javnost na ono što im se dogodilo. Nakon što su zbog neotplaćenog kredita njihova sina, opterećenog neumoljivim kamatama, izgubili kuću i �irmu za limarske usluge, ova obitelj ostala je bez krova nad glavom. Nekretninu je na javnoj dražbi kupila slovenska tvrtka, a proces ovrhe i samog iseljenja, prema tvrdnjama supružnika, pratio
je potpuni nedostatak empatije nadležnih službi.
Šok pa deložacija
Sve je počelo nekoliko dana prije same deložacije, kada je obitelj posjetio policajac s informacijom da se postupak odgađa. Supružnicima je tada laknulo, vjerujući da imaju vremena za mirno pakiranje i pronalazak adekvatnog smještaja. No, umjesto službene odgode, uslijedio je šok.
- U četvrtak su došli u 12:05 sati. Policajci, socijalne radnice, sutkinja i odvjetnik. Rekli su nam da se moramo iseliti odmah, prisjeća se Hasan trenutka kada mu se srušio svijet.
Izbačeni u potpunom kaosu, i kako tvrde, bez uručenih službenih papira o deložaciji, supružnici su uspjeli ponijeti samo najosnovnije osobne stvari i odjeću. Stres je bio toliko silovit da je Katarina zbog narušenog zdravstvenog stanja i šoka isti dan završila
na psihijatriji u čakovečkoj županijskoj bolnici.
Hasan, koji je i sam narušenog zdravlja, te se od 2016. godine nalazi u mirovini. Katarina je pak otišla u prijevremenu mirovinu, nakon što je sakupila godine radnog staža u tekstilnoj �irmi u Ljutomeru.
Posebnu ogorčenost Hasan izražava prema postupanju sustava, ali i angažiranog pravnog zastupnika koji se na dan deložacije uopće nije pojavio niti je odgovarao na telefonske pozive, iako je za svoje usluge uredno uzeo novac.
- Prave nas budalama. Čuo sam u Saboru da se jedina nekretnina ne može uzeti čovjeku, a sada vidimo da ipak mogu. Da je situacija bila obrnuta i da je naš čovjek kupovao u Sloveniji, nikada ne bi tako lako dobio nekretninu. No, oni dobro znaju da kod nas zakona nema, ogorčen je Hadžić.
Novi početak kod Rijeke
Hasan je u Međimurje stigao iz Bosne i u Grkaveščaku je proživio punih 50 godina. Iako je njegova supruga Katarina ovdje rođena. Nakon gubitka mukotrpno građene imovine, supružnici su privremeno utočište pronašli u skromnoj vikendici u Donjem Koncovčaku od svega 14,5 kvadratnih metara, gdje su proveli prve dane nakon izbacivanja na ulicu. Ipak, svjesni da u tim uvjetima ne mogu dugoročno boraviti, Hasan i Katarina donijeli su tešku odluku – od svojih skromnih mirovina iznajmili su stan na moru, u Bakarcu pored Rijeke.
Dok pakiraju ono malo stvari što im je preostalo, ovi sedamdesetogodišnjaci ne skrivaju tugu zbog napuštanja rodnog kraja, ali i duboko razočaranje u državu i institucije koje bi trebale štiti najranjivije članove društva.
Svetog Martina na Muri
Šest različitih familija iz
Svetog Martina na Muri, Koncovčaka i Murskog Središća već 35 godina održava jedinstvenu tradiciju zajedničkog druženja. Jednom godišnje ove
familije, koje su same sebi dale ime „Črni ribiči“, a za sebe kažu da su Kireci, organiziraju poseban obiteljski događaj. Sve započinje u rano jutro, pa tako od 4 do 9 sati
organiziraju ribičiju. Nakon toga, od 9 sati ujutro, počinje druženje i piknik koji redovito traje do kasnih sati. U vremenima kada svi nekamo žure i kada nam društvene
�� Saznajte točan položaj vodovodne i kanalizacijske mreže.
Prilikom kupnje nekretnine, početka gradnje ili izvođenja nekih drugih radova na terenu, uvijek je bitno provjeriti prolazi li preko predmetne čestice postojeća vodovodna ili kanalizacijska infrastruktura.
U određenim slučajevima položaj vodova ili pravo služnosti nisu evidentirani u zemljišnim knjigama, pa često vlasnici ili budući investitori nisu upoznati s postojećim, stvarnim stanjem. Tada može doći do poteškoća pri ishođenju dokumentacije, projektiranju ili pri izvođenju radova.
Kako bi otklonili sumnju i dobili točne informacije o postojećoj vodnoj i kanalizacijskoj infrastrukturi,
MEĐIMURSKE VODE pozivaju građane da se u bilo kojem trenutku obrate našim nadležnim službama radi provjere podataka i dobivanja točnih informacija. Sve informacije možete dobiti u tehničkom odjelu, GIS: gis@medjimurske-vode.hr
Vaše
MEĐIMURSKE VODE!!
Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.
mreže mijenjaju kavu uživo, ove obitelji drže lekciju svima nama. Pokazali su da je za sreću potrebno malo: komadić Mure i dobri ljudi. (sh)
E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec
JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1606
Osnovna škola Orehovica
1. B, razrednik: Željko Krištofić
Odlični učenici: Vanessa Bogdanić, Iris Horvat, Karlo Horvat, Karla Ignac, Elena Levačić, Lea Vuk
1. C, razrednik: Marko Ružić
Odlični učenici: Larisa Baksa, Petra Bogdanić, Katarina Čavlek, Lucas Horvat, Hana Kahrimanović, Ena Mustač, Vanessa Oršuš, Ruben Tišljar, Lea Vuk
2. A, razrednica: Maja Srnec
Odlične učenice: Larisa Balog, Mihaela Ignac, Stella Ignac
2. B, razrednica: Emina Mlinarić
Odlične učenice: Hanna Horvat, Franka Orsag, Katja Pilić, Tara Sečan
3. A, razrednica: Dubravka Drvenkar
Odlični učenici: David Horvat, Dominik Ignac, Mario Ignac, Marko Oršuš
3. B, razrednica: Petra Ružić
Odlični učenici: Sandro Cvrtnjak, Dina Jambrošić, Luka Krčmar, Mia Pilić, Patrik Plaftak, Ema Varga, Tena Vidović
4. A, razrednica: Marijana Višnjić
Odlična učenica: Ema Bogdanić
4. B, razrednica: Senija Zadravec-Kermek
Odlični učenici: Katarina Marija Botić, Lana Dodlek, Noa Nađ, Mila Plevnjak, Karlo Šimunković
5. C, razrednica: Sara Sabol Odlični učenici: Nicole Bali, Karlo Horvat, Karmen Oršuš, Josip Šestak, Lucija Špoljarić, Ela Vitez
6. A, razrednica: Sanja Drakulić
Odlične učenice: Josipa Balog, Julija Balog
6. B, razrednik: Tomislav Vrbanec
Odlični učenici: Mateo Bezek, Gita Brez, Kevin Jurinić
6. C, razrednica: Adela Tompoš
Odlični učenici: Karla Čavlek, Filip Mihael Jovanović, Leon Kreslin, Matej Mešanović, Rea Nađ, Ema Šavora, Ivano Vitez
7. B, razrednica: Branka Matjanec
Odlični učenici: Lora Drvenkar, Mihael Horvat, Nadia Kramar, Mihaela Mihaljević, Ramona Novak, Izabela Orsag, Lovro Pavlić, Pavao Šestak, Niko Škoda
8. B, razrednica: Jasminka Dodlek
Odlični učenici: Lucian Cvrtnjak, Emili Hajdinjak, Marin Plaftak, Samuel Žvorc
Područna škola Podbrest
3. C, razrednica: Tatjana Šafarić
Odlični učenici: Laura Husić, Bartol Novak, Zita Panić, Melani Požgaj
1. D/4. C, razrednica: Petra Srnec
Odlične učenice: Maria Jambrović, Hanna Pec, Ema Strnad
Osnovna škola dr. Ivana Novaka Macinec
1. A, razrednica: Darinka Kirić
Odličan učenik: Marin Ignac
1. B, razrednica: Iva Kirić
Odlični učenici: Katarina Oršoš, Denis Oršuš
2. A, razrednica: Dušanka Keresteš
Odlična učenica: Doris Lučić
2. C, razrednica: Veronika Vincek
Odličan učenik: Tin Balog
3. A, razrednica: Ines Lesar
Odlični učenici: Rahela Ignac, Leo Balog
4. A, razrednica: Vesna Perhoč
Odlična učenica: Lana Oršuš
4. B, razrednica: Paulina Mikolaj Blagus
Odličan učenik: Filip Oršuš
3. C, razrednik: Igor Pergar
Odlična učenica: Stella Ignac
5. A, razrednica: Ana Jankaš
Odlična učenica: Lucija Balog
6. C, razrednica: Natalija Jezerinac
Odlična učenica: Ivana Balog
Područna škola
Gornji Hrašćan
1. D, razrednica: Bernarda Novak
Odlični učenici: Petar Benković, Patrik Bregović, Lianna
Dovečar, Arian Fegeš, Roko Florijanić, Nika Horvat, Noa Novak, Zara Škvorc, Lara Tkalčec, Nika Tkalčec
2. E, razrednica: Sanja Tkalec
Odlični učenici: Ivano Blagus, Kiara Branilović, Zita Dovečer, Leo Galović, Jurica Herman, Borna Jurina, Ivano Kosmač, Karlo Kovačić, Karlo Lovrec, Lovro Posavec, Dora Rešetar, Ana Sagata, David Serec, Luka Serec, Bartol Trupković, Franka Županić
3. E, razrednica: Anka Zlatarek
Odlični učenici: Zara Bašek, Nika Glogovec, Manda Grula, Stela Kovačić, Bruna Novak, Lukas Štrukelj, Ian Tomašić
4. E, razrednica: Kristina Balent
Odlični učenici: Olivera Herman, Laura Kralj, Josip Kraljević Lončarić
5. E, razrednik: Nenad Martinec
Odlični učenici: Leda Novak, Lukas Vincetič
6. D, razrednica: Kornelija Baksa
Odlični učenici: Leon Boj, Matej Fegeš, Nina Medlobi, Borna Meglić, Sven Mlinarič, Petar Treska
7. D, razrednica: Tina Ladić
Odlični učenici: Liam Balog, Borna Horvat, David Meglić, Tara Vibovec
8. B, razrednica: Aneta Horvat
Odlični učenici: Lena Branilović, Karlo Novak, Lena Trupković
Osnovna škola Goričan
1. a razred, razrednica: Andrea Vagaj
Odlični učenici: Aleksandar Bergovec, Leon Cvija, Jakov Dominik, Tea Gotal, David Gudlin, Maks Hodko, Franka Hozjak, Kaja Ivanović, Ian Juršić, Jan Katanec, Sara Pavlic, Maksim Šavora
1. b razred, razrednica: Monika Fabić
Odlični učenici: Dunja Blagus, Jakov Cvetko, Jan Grgan, Ruben Horvat, Leo Ivanović, Dorian Jankulija, Alex Krznar, Tia Mesarić, Ervin Petrović, Pavla Špoljarić, Mark Kovač
2. razred, razrednica:
Draženka Žvorc
Odlični učenici: Deni Baksa, Jeronim Bergovec, Lovro Ba-
ranašić, Katrin Blažek, Iva Horvat, Matija Hren, Daria Kranjčec, Stela Krznar, Ivan Mesarić, Amalija Moharić, Erika Sokol, Nikol Šavora, Noa Vadlja, Jeronim Bergovec, Matija Hren
3. razred, razrednica: Marija Horvat
Odlični učenici: Balog Lea, Baranašić Zita, Brodarić Elena, Cmuk Paola, Dominić Fran, Dominik Dino, Novak Fran, Pongrac Iva, Posedi Gabrijel, Špirk Sebastian, Vibovec Karla
4. razred, razrednica: Kristina Sisek
Odlični učenici: Mihael Baranašić, Jakov Bašnec, Lana Bašnec, Ivona Bergovec, Mark Beti, Lorena Cvetko, Niko Dolenec, Iva Dominik, Fran Mesarić, Lukas Pongrac, Ivan Vlahek
5. razred, razrednica: Melita Sečan-Hrastić
Odlični učenici: Roko Blagus, Ivano Čonkaš, Ivan Horvat, Ivano Horvat, Matija Makaj, Ruby Sabol, Petar Žvorc
6. razred, razrednik: Darko Varga
Odlični učenici: Matija Baksa, Lea Cvija, Lena Jakšić, Teodor Moharić, Gregor Vražić, Marta Dominik
7. razred, razrednica: Sanja Crnčec
Odlični učenici: Čavlek Lorena, Gosarić Melisa, Katanec Ema, Moharić Franka, Strahija Vanja, Vadlja Sara, Žvorc Karlo
8. a razred, razrednica: Lucija Rusak
Odlični učenici: Ena Mesarić, Marko Vuk, Teo Žbulj
8. b razred, razrednica: Zorana Makaj
Odlični učenici: Baksa Tiana, Bašnec Jana, Blažek Leon, Krznar Kristina, Petrov Leonarda, Ružić Stella
Osnovna škola Domašinec
1. A, razrednice: Maja Zadravec i Štefica Marodi Hatlak
Odlični učenici: Ivona Godina, Lana Horvat Ignac, Kaja Katančić, Mila Katančić, Marko Antonio Kolmanić, Filip Kraljić, Fabijan Mezga, Matej Mezga, Mihael Mezga, Esmeralda Oršoš, Nikol Vargek
2. A, razrednica: Tatjana Kovačić
Odlični učenici: Ria Bočkaj, Jana Grabrović, Helena Kovač, Lora Lisjak, Barbara Malović, Bela Pintar, Teuta Stanko, Dominik Žinić
3. A, razrednica: Sandra Hrgović
Odlični učenici: Sara Maria Furdi, Iva Jakšić, Nina Jankaš, Tena Kanižaj, Marko Pavlic, Laura Peršak, Vito Rob, Andrija Vargek
4. A, razrednica: Sneženka Jankaš
Odlični učenici: Vita Krznar, Jakov Mezga, Sebastijan Mezga, Antun Pintar, Viktor Šimunić
5. A, razrednica: Ivana Mošmondor
Odlični učenici: Tin Horvat, Izabela Juričan, Tadej Kovač
5. B, razrednica: Petra Bedić
Odlični učenici: Eva Hunjadi, Monika Jambrošić, Dinko Maroshi, Timo Rob
6. A, razrednica: Vedrana Vuk Tomac
Odlični učenici: Kiara Bobičanec, Andrija Đurkin, Jakov Levačić
6. B, razrednica: Helena Vadlja
Odlični učenici: Zrin Ferenc, Mihael Juričan, Liam Katančić, Simon Šimunić, Barbara Vargek
7. A, razrednica: Mirela Kovač Draščić
Odlični učenici: Lana Ciceli, Josip Drvoderić, Iva Grbavec
7. B, razrednica: Renata Martinec
Odlični učenici: Jana Jančec, Izabela Perhoč
8. A, razrednica: Milica Lisjak-Novak
Odlični učenici: Rea Gavez, Abel Vlah
8. B, razrednik: Martina Kivač
Odlični učenici: Saša Hunjadi, Lucija Jambrošić, Jelena Kolarić, Barbara Kovač, Tina Kovač, Lea Matjašec, Elizabet Sabolek
Područna škola Turčišće
1. C, razrednica: Marija Novak
Odlične učenice: Helena Kalanjoš, Rina Patafta
2. C, razrednica:
Marija Horvat Levačić
Odlični učenici: Jakov Kenjereš, Roko Vrzan
3.
Pintar
4. C, razrednica: Marija Horvat Levačić Odlični učenici: Andrej Malović, Marko Marić, Una Patafta
Područna škola Florijana Andrašeca Dekanovec
1. B, razrednica: Silvija Birač Odlični učenici: Lucian Bobić, Andrej Božić, Diana Horvat, Emanuel Travančić, Ivan Zrna
2. B, razrednica: Tatjana Pintarić Odlični učenici: Tin Janković, Cecilija Kovač, Franka Novak
3. B, razrednica: Renata Cesar-Mučić
Odlični učenici: Mark Bobičanec, Tena Ciceli, Lena Hunjadi, Hana Petak, Mirta Petermanec, Una Sabolek, Anastazija Travančić
4. B, razrednica: Tatjana Pintarić Odlični učenici: Lena Đurkin, Lina-Marija Trstenjak, Jakov Žerjav
Osnovna škola Prelog
1.a, razrednica: Petra Hatlak Odlični učenici: Amon Belić, Kaja Bosilj, Zara Burić, Sara Grabant, Lukas Gudlin, Reina Hrešć, Borna Kolmanić, Dora Mešnjak, Ema Najman, Lana Novak, Tea Novak, Ella Oto, Stella Radović, Jakov Sinković, Dunja Sobočanec, Noemi Šavora, Magda Štefičar, Luka Vuk
1.b, razrednica: Sanela Beti Odlični učenici: Petar Balog, Teo Blažinčić, Oliver Crnčec, Ivona Čavlek, Hana Djuran, Borna Horvat, Franka Jakšić, Bruna Kalšan, Anabella Lilek, Luka Martinec, Jakov Mišić, Luka Oto Naranđa, Matias Pintarić, Tesa Slamek, Vito Strahija, Dunja Vidović, Vito Viher, Gita Vlahek, Jona Vuk, Dea Vuković
1.c, razrednica: Vesna Krušelj Odlični učenici: Rafael Damjanović, Hana Dolenec, Jona Grabant, Marko Grabant, Simon Janković, Luna Kalšan, Katja Kralj, Jakob Kranjčec, Donat Martinković, Matko Mesarić, Fran Najman Hižman, Vida Najman Hižman, Lobel, Novak, Elena Oto, Saša Posa-
vec, Dita Režek, Niko Rogina, Bartol Sokač, Karlo Vadas, Sara Vidović, Meri Višnjić, Iva Zvonarek, Viktor Židov
2.a, razrednica:
Jagoda Glavak
Odlični učenici: Ana Andročec, Lota Belić, Patrik Bergovec, Neo Bermanec, Alma Blažeka, Teo Blažeka, Martin Friščić, Timotej Jambrović, Erin Kečkeš, Ana Križanec, Noel Markač, Ozren Mlinarić, Nika Podgorelec, Ivan Režek, Tija Slaviček, Mihael Cire Šestan, Sofia Zvonarek
2.b, razrednica: Jasminka Vuk
Odlični učenici: Hana Božanić, Ivan Gorupić, Tomas Gosarić, Noemi Hrešć, Zlatka Igrec, Toma Jarni, Mia Klarić, Lukas Knez, Fran Kučinić, Roko Matošić, Greta Oto, Martin Radiković, Patrik Ružman, Tino Sabolčec, Rita Strahija, Kristina Vuk
2.c, razrednica:
Melita Trupković
Odlični učenici: Leona Balent, Lea Bogomolec, Lota Dolenec, Leon Frančić, Jakob Horvat, Emil Hranjec, Jan Kočiš Magić, Doris Kolar, Erin Marić, David Rođak, Damjan Sokač, Bruna Škoda, Mia Višnjić
3.a, razrednica: Silvija Kosec
Odlični učenici: Eva Balent, Lea Fleten, Marie Golub Mlinarić, Paula Gosarić, Rafael Horvat, Noah Knez, Borna Kolarić, Neo Kos, Lucija Kovačić, Luka Malek, Lukas Palačić, Darija Sinković, Lana Stojanovikj, Greta Štefok, Erik Taradi, Rea Trstenjak, Noah Vlahek, Teo Židov
3.b, razrednik:
Nenad Podgorelec
Odlični učenici: Rian Balog, Jakov Božek, Gregor Ciglar, Noa Čižmešija, Fran Fileš, Roko Fileš, Leo Hertl, Gabi Hržić, Viktor Kiš, Mia Kočiš Magić, Iva Majdandžić, Lorena Matoš, David Mikec, Lucija Mikec, Tin Pavčec, Nea Sabol, Aleksandar Sačer, Oliver Šimunić, Agata Štefičar, Bruna Vuk
3.c, razrednica: Martina Tota
Odlični učenici: Eva Balaban, Irina Blažeka, Josip Blažeka, Lukas Božek, Ela Hajdarović, Lorena Hrnčić, Lukas Janušić, Kaja Katanec, Nikola Maltarić, Lucija Matić, Sofia Radović, Damir Sokač, Jakov Strahija, Dora Višnjić, Korado Vrbanec, Tessa Vujić
4.a, razrednica: Ljiljana Sraka Odlični učenici: Abel Bogomolec, Lea Jambor, Luka Jeđud, Liam Knez, Tia Končec, Franka Lukačić, Toma Najman Hižman, Rebeka Pigac, Morena Pintarić, David Posavec, Ela Radiković, Ivan Sinković, Anja Stančin, Luka Strahija, Simon Škoda, Hana Švenda
4.b, razrednica: Ivana Patafta Odlični učenici: Zara Bergovec, Nicol Cvetko, Lara Gašparović, Gabriel Hercigonja Puljić, Jakov Hercigonja Puljić, Karla Hertl, Adrian Jagoš, Anja Kalšan, Tin Kalšan, Fran Kolenko, Eva Mihalec, Asja Novak, Tin Novak, Tena Režek, Ela Sraka, Kristijan Trajbar, Marija Zadravec
4.c, razrednice: Davorka Bogmolec, Mirna Miščin Martinez (zamjena)
Odlični učenici: Maša Blažeka, Liam Čavlek, Lucia Grabant, Nina Hržić, Dalia Karol Švenda, Toni Kolar, Noa Matuza, Nina Režek, Tin Režek, Luka Slivar, Anamarija Sobočanec, Ena Varga, Leda Vuk, Rahela Zvonarek, Lovro Židov
5.a, razrednica: Marija Požgaj
Odlični učenici: Ana Bermanec, Matej Hrgar, Nikki Kečkeš, Sebastijan Kolenko, Karlo Kovač, Marta Križanec, Teodora Novak, Abel Oto, Gita Podgorelec, Mia Sabol
5.b, razrednica: Gordana Košak Odlični učenici: Pavla Blažeka, Alexandar Božek, Lana Golomboš, Gabriel Hatlak, Tena Jarić, Jura Kralj ,Adrian Kramar, Luka Kučinić, Lorena Mikec, Valentina Novak, Lora Sabolčec, Tena Vurušić, Vito Zvonarek
5.c, razrednica: Snježana Zebec
Odlični učenici: Aleksandar Balent, Gabrijela Belić, Ena Bermanec Barać, Ziva Hlišć, Tena Kolarek, Ivan Patafta, Ela Poredoš, Stjepan Radiković, Dorian Vugrinčić, Fabijan Zrna
6.a, razrednica: Danijela Turek
Odlični učenici: Marta Andročec, Elena Bednjač, Jakov Benč, Janja Hižman, Ria Hladnik, Kira Kečkeš, Ena Lončarić,
Klara Markati, Pavla Posavec, Nela Sačić, Korina Vrbanec, Vito Zrna, Ognjen Žegarac
6.b, razrednica: Željka Podgorelec
Odlični učenici: Alisa Bađari, Matija Balaban, Lorena Fileš, Dominik Fleten, Luka Jambor, Tadej Katanec, Lucija Kvakan, Lana Mikec, Jan Stančić, Lana Strahija, Dalia Šestak, Nera Trstenjak, Tena Varga, Niko Vidović Švenda
6.c, razrednica: Julija Kuhanec
Odlični učenici: Vita Bermanec, Toma Blažeka, Greta Kečkeš, Ema Sačer, Borna Turek, Eva Luna Židov
7.a, razrednik: Nikola Pavčec Odlični učenici: Ina Marija Andjel, Noel Bogomolec, Lara Gavran, Vida Levačić, Jan Malek, Lovro Markati, Ozren Martinec
7.b, razrednica: Jasmina Malek Križanec
Odlični učenici: Lana Črep, Zara Golubić, Kiara Lončarić, Gabriel Madić, Talia Molnar Božić, Ilija Mustač, Dorian Zadravec
7.c, razrednica:
Randa Mesmar-Horvat
Odlični učenici: Elena Hatlak, Sara Kečkeš, Lovro Križanec, Nina Martinec, Nika Mužanić, Lara Režek, Vanja Štefok, Sebastian Turek
8.a, razrednica: Melita Baranašić
Odlični učenici: Marija Andročec, Lovro Benč, Roko Djuran, Lea Gašparić, Tin Gavran, Jeronim Hatlak, Hana Horvat, Jana Horvat, Marko Horvat, Tin Horvat, Klara Kiš, Leona Kočet, Tena Mihoci, Marko Novak, Jakov Zrna
8.b, razrednica:
Valerija Golubić
Odlični učenici: Lea Berljak, Lovro Bermanec, Marija Bermanec, Ozren Gašparić, Patrik Grabant, Eva Jurinec, Tena Latin, Jura Mlinarić, Roko Novak, Lorena Ružić
Područna škola Cirkovljan
1.d, razrednik: Ivan Mlinarić Odlični učenici: Mateo Blagus, Ivan Glavina, Elina Horvat, Hana Kemec, Fran Patafta, Pia Režek, Lukas Vrhaj
2.d, razrednica: Dorotea Glavina
Odlični učenici: Magdalena Hižman, Izak Mikec, Leona Mikec, Petar Mužanić
3.d, razrednik: Ivan Mlinarić
Odlični učenici: Lucija Glavina, Hrvoje Kemec
4.d, razrednica: Dorotea Glavina
Odlični učenici: David Barila, Enola Loparić, David Marđetko, Rea Verli, Leona Žvorc
Tehnička škola Čakovec
1. ET, razrednica: Anica Antolek Hrgar, prof. Odličan učenik: Ivan Novak
1. RM, razrednica: Nataša Lončarić, prof. Odlični učenici: Grga Brnadić, Jakov Bužić, Rafael Džanko, Adriano Juras, Victoria Levačić Tkalec, Gabriel Murković, Paulo Nomo Nemi, Benjamin Jan Perhoč, Korina Šupljika, Bruno Topličanec, Marta Topolnjak, Leon Vadlja, Fran Vidović
1. RT, razrednica: Renata Turk, prof. Odlični učenici: Luka Bistrović, Nikola Gosarić, Jan Ivančok, Petar Jurković, Luka Krznarić, Petar Petričević
1. ST, razrednica: Tamara Rihtarec, prof. Odlični učenici: Jan Boršić, Fabian Frančić, Toma Frančić, Luka Herman, Karlo Košak, Borna Kovačić, Deni Krnjak, Borna Ladić, Lena Lovrenčić, Lovro Mihalec, Jura Ovčar, Petar Patafta, Mihael Štefić, Andrija Trstenjak, Ana Zadravec
1. S2, razrednica: Lucija Sanjković Horvat, prof. Odlični učenici: Ivano Čonkaš, Vito Horvat, Karlo Novak, David Premuš
1 S5, razrednik: Markus Pilić, prof. Odlični učenici: Dorjan Goričanec, Luka Hrkač, Petar Rodiger, Abel Trupković
2. ET, razrednica: Jelena Horvat, prof. Odlični učenici: Marko Topolnjak i Jan Karlo Zanjko
2. MT, razrednik: Anđelko Borković, prof. Odlični učenici: David Debelec, Vinko Košak, Teo Sisek
2. RM, razrednica:
Mateja Žerjav, prof. Odlični učenici: Fran Bašek, Rafael Bednjač, Lovro Horvat, David Koštarić, Helena Kovač, David Kovačić, David Pahor, Karlo Pavčec, Dominik Petrina, Leonard Strbad, Domagoj Šoštarić, Vito Vurušić
2. RT, razrednica:
Mateja Šafarić Novak, prof. Odlični učenici: Fran Đaković, Filip Jambrošić, Mika Kolar, Lovro Mutvar, Saša Pilaj, Filip Polanec, Matija Sakal
2. ST, razrednica:
Maja Barbić, prof. Odlični učenici: Vid Bubek Kraljić, Samuel Furdi, Nikola Grabar, Toni Jagec, David Jambrošić, Aron Punčikar
2. E1, razrednica:
Ivana Rodiger, prof. Odlični učenici: Andrej Feher i Ivan Perko
2. S1, razrednica:
Bela Ščapec, prof. Odlični učenici: Borna Fućak i Ivona Talan
2. S4, razrednica:
Mirjana Olčar, prof. Odličan učenik: Antonio Novak
3. ET, razrednica: Renata Turk, prof. Odlični učenici: Fran Novak, Žan Vibovec, Dino Vinko
3. RM, razrednica: Lucija Benkus, prof.
Odlični učenici: Lovro Belović, Koko Božić, Leo Dragović, Marko Jezernik, Dorijan Kovač, Martin Krištofić, Lovro Kutnjak, Borna Petričević, David Rodinger, Jakov Rušnjak, Martin Sirc
3. RT, razrednica: Sanja Loparić, prof. Odlični učenici: Domagoj Debelec, Mateo Drk, Dario Madić, Petar Pintarić, Leon Rebernik, Liam Rok, Marko Trstenjak, Matija Žganec, Leon Žvorc
3. ST, razrednica: Vlatka Peharda, prof. Odlični učenici: Vito Jarni i Fabijan Kovač
3. E1, razrednik: Željko Šebeštjan, prof. Odlični učenici: Roko Benko, Denis Kerovec, Vito Topolko, Armin Tuksar
3. S1, razrednica: Emilija Rodinger, prof. Odlični učenici: Ivan Brizo, Mateo Horvat, Antonio Ignac, Said Kabarić, Leon Oršoš, Gabrijel Režonja
3. S2, razrednica: Andreja Benković Liptak, prof. Odlični učenici: Darin Palatinuš i Matija Žarković
3. S3, razrednica: Anne Mary Rodinger Kočila, prof. Odlični učenici: Sven Kneklin, Leo Posavec, Natan Purić
3. S4, razrednik: Marko Možek, prof. Odlični učenici: Petar Horvatić i Neven Mikulaj
3. S5, razrednica: Marta Vugrinec, prof. Odličan učenik: Patrik Peras
4. ET, razrednica: Dijana Savić, prof. Odlični učenici: Leo Habjan, Ivan Sokač, Danilo Zec
4. MT, razrednica: Jasminka Jelačić, prof. Odlični učenici: Dominik Blažeka, Noa Heđa, Hrvoje Novak
4. RM, razrednica: Anja Knezović, prof. Odlični učenici: Vanja Bestijanić, Leon Bistrović, Filip Dominić, Matija Hampamer, David Jambrošić, Krešo Lapat, Vito Lesar, Antonia Lisjak, Teodor Lukman, Orlando Marciuš, Karlo Mesarić, Arsen Munđar, Gabriel Murk, Martin Murković, Hrvoje Posavec, Rafael Šimunić, Emil Švenda, Velimir Tota, Dino Zadravec, Mihael Želežnjak
4. RT, razrednica: Valerija Šercer, prof. Odlični učenici: Gabrijel Blažon, David Sabo, Mateo Turk
4. ST, razrednica: Veljka Žugec, prof. Odlični učenici: Juraj Horvat, Nikola Hren, Josip Živko
KAVA SHOP KANASTA u Nedelišću
Međimurske novine prate Dragutina Košaka (78) iz Nedelišća koji ih redovito kupuje u Kava Shop Kanasta. - Najviše me zanima crna kronika i
lokalna politika, a volio bih više sadržaja za starije”, kaže. Iako je šećeraš, čita bez naočala i novine su mu dnevna rutina. Osim informiranja, novine mu
pomažu ostati u tijeku s događanjima u kraju. U trgovini rado razgovara s ljudima i ističe prodavačicu Irenu koja stvara ugodnu atmosferu. (kk)
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Novo, 135. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započinje u ovom broju. I srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona
koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 17. srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili
poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 28. srpnja. Sretnog dobitnika 135. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 31. srpnja. (mk)
OPĆINA DEKANOVEC pomaže svoje udruge 10.000
U vijećnici Općine Dekanovec ovih je dana održano potpisivanje ugovora o izravnoj dodjeli �inancijskih sredstava udrugama i organizacijama civilnog društva za provedbu programa i projekata od interesa za Općinu u 2026. godini.
Na temelju Odluke načelnika Ivana Hajdarovića, odobrena su sredstva u ukupnom iznosu od 10.000 eura za sedam udruga koje svojim djelovanjem pridonose razvoju lokalne zajednice.
Tako je NK Mladost Dekanovec odobreno 6000
eura, LD Fazan Dekanovec–Podturen 500 eura, Limenoj glazbi 2400 eura, SRD Mura Dekanovec 400 eura, Udruzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Podružnici Podturen–Dekanovec 300 eura, Socijalnoj zadrugi Humana Nova Čakovec 100 eura te Društvu osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije 300 eura. Prilikom potpisivanja ugovora načelnik je predsjednicima udruga čestitao na uspješnim prijavama te im zaželio uspješnu proved-
bu svih odobrenih programa i projekata tijekom 2026. godine.
Istaknuo je kako kontinuirano podupire rad udruga jer njihov doprinos ima važnu ulogu u razvoju lokalne zajednice. Dodijeljena sredstva namijenjena su provedbi aktivnosti koje doprinose očuvanju kulturne baštine, promicanju sporta i zdravog načina života, razvoju obrazovanja te promociji Općine Dekanovec kao sredine bogate društvenim i kulturnim sadržajima. (vv)
Ime i prezime:
Adresa:
NAKLADNIK
MEDIA NOVINE d.o.o.
Čakovec, Kralja Tomislava 2
OIB: 37268927073
tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Jura Obadić (jura@mnovine.hr) Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr);
GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;
UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr
Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na
NIKOLINA I DAVOR Kodba iz Ivanovca
Glazba im je u krvi, a obitelj na prvom mjestu
Nikolina i Davor Kodba započeli su pjevajući unutar svoja četiri zida, no iskrena roditeljska emocija bila je prevelika da bi tamo i ostala. Otkrivamo kako je ovaj raspjevani bračni par iz Ivanovca pjesmu o odrastanju kćeri doveo do festivalske pozornice. Obitelj je njima uvijek na prvom mjestu, a njihova priča dokazuje da najljepše note piše sam život. Više pročitajte na 3. stranicii Medije. (sh, Foto: Kristina Kobal)
Petak, 3. srpnja
10:00 Truck Show
Međimurje, SRC Trate, Nedelišće
20:00 Stand up Aleksandar
Lazić, Glazbeni sastav “Veni
Vidi Whiskey”, Nau�čki klub Labud Prelog
22:00 Koncert Jelena Rozga (predgrupa TS Frikovi), Mursko Središće, ispred Gradske uprave
Subota, 4. srpnja
08:00 Županijsko natjecanje vatrogasaca, Igralište NK Bratstvo, Jurovec
10:00 Šahovski turnir, Društveni dom Palovec
12:00 Truck Show Međimurje, SRC Trate, Nedelišće
14:00 Aeropiknik Roda, Marina Prelog
14:00 Dobravski kotlić, sportski park Krbulja, Donja Dubrava
15:00 Dječja biciklijada Prete�nec, Prete�nec 66
17:00 Lov na labuđe pero, Nau�čki klub Labud Prelog
19:00 Pub kviz, Mala Subo�ca, ispod šatora kod općinskog spremišta (Ulica Nikole Tesle 1)
Nedjelja, 5. srpnja
07:00 Kup Grada u lovu ribe udicom na plovak, Mursko Središće, Šetnica sv. Barbare
10:00 Truck Show Međimurje, SRC Trate, Nedelišće
21:00 Opera pod zvijezdama, Trg slobode ispred Doma kulture, Prelog
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
TRUCK SHOW MEĐIMURJE ponovno u Nedelišću
Od 3. do 5. srpnja na prostoru SRC Trate u Nedelišću održat će se novo izdanje Truck Showa Međimurje. Tijekom trodnevne manifestacije posjetitelje očekuju atraktivna izložba kamiona, natjecanja, bogata ugostiteljska ponuda te večernji glazbeni program. Dok je petak, 3. srpnja, rezerviran za dolazak sudionika iz različitih krajeva zemlje, pa i Europe, tijekom kojeg posjetitelji mogu očekivati opuštenu atmosferu uz druženje i roštilj, u subotu, 4. srpnja s početkom u 12 sati, započinje glavni dio programa koji uključuje razgledavanje kamiona te upoznavanje s izlagačima
najnovije opreme i svega vezano uz cestovni prijevoz. U 18 sati počinje ekipna vuča kamiona za muškarce, ženu i djecu, dok je večer rezervirana
OPĆINA DONJA DUBRAVA priprema natjecanje u kuhanju gulaša
Tko kuha
Ove će subote, 4. srpnja, ljubitelji dobrog starog gulaša testirati svoja kulinarska umijeća. S početkom u 14 sati u Donjoj Dubravi na sportskome parku Krbulja, pored košarkaškog terena pod velikim šatorom, održat će se natjecanje u kuhanju gulaša.
Prema pravilima natjecanja, posjetitelji i ljubitelji gulaša doživjet će kulinarsko odmjeravanje snaga sastavljeno od ekipa od maksimalno tri člana, dok će gulaše ocjenjivati stručni žiri. Svakoj ekipi osigurani su meso i kotlić za kuhanje. Natjecatelji su si dužni sami ponijeti povrće, začine i plinska kuhala.
za koncert popularne grupe Tragovi.
Nedjelja, 5. srpnja, proteći će u znaku opuštenog druženja i razmjene iskustava među
Posjetitelji mogu očekivati napeto natjecanje u kuhanju gulaša, koje traje do 18 sati, nakon čega slijedi proglašenje pobjednika i dodjela nagrada. Nagrade će biti u tri kategorije. Najbolja ekipa osvojit će srndaća i prijelazni pehar. Za drugo i treće mjesto natjecatelji mogu očekivati nagrade koje će se razlikovati u količini osvojenog mesa. Drugoplasirani kući odlaze s 10 kilograma mesa, dok nagrada za treće mjesto uključuje 5 kilograma mesa. Ako ste željni �ine hrane, odlične zabave i ugodnog druženja sa susjedima i prijateljima, posjetite ove subote Donju Dubravu i podržite svoje favorite! (jo)
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: MATIJA ROKI: PIETRINA POSLJEDNJA ŽELJA
Dobitnik knjige Ostani ako možeš, otiđi ako moraš objavljene u prošlom broju je Darija Krušelj iz Donje Dubrave. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1607
Ime i prezime: Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
Četvrtak, 9. srpnja
10:00 FarmFest Poleve, Poleve
Petak, 10. srpnja
18:00 Croa�a outdoorsSpustevi murskim čamcima od Skelarske do Mlinarske kuće, Sve� Mar�n na Muri
20:30 Kris�jan Petrović The Dark Story teller - Svetomartinske vile i mis�ka, Mlinarska kuća, Sve� Mar�n na Muri
Subota, 11. srpnja
12:00 Šeste igre vatrogasne mladeži, nogometno igralište u Žiškovcu
sudionicima, a posjetitelji će tijekom cijelog dana moći uživati u razgledavanju kamiona i bogatoj gastronomskoj ponudi, uz nezaobilazni roštilj. (jo)
UDRUGA ŽENA PRETETINEC organizira tradicionalni događaj za najmlađe
Udruga žena Pretetinec za ovu subotu, 4. srpnja, organizira 13. Dječju biciklijadu, manifestaciju koja već iz godine u godinu okuplja male bicikliste iz cijeloga kraja. Ono što je na samom početku pokrenuto kao skroman lokalni susret, danas je preraslo u prepoznatljiv događaj koji uspješno promiče biciklizam te potiče ljubav prema sportu i rekreaciji od najranije dobi. Program započinje u 15 sati na asfaltiranom igralištu u Pretetincu, a i ovogodišnja je biciklijada namijenjena djeci do 4. razreda osnovne škole. Mališane očekuju uzbudljive staze s preprekama koje će za njih predstavljati zabavan sportski izazov, dok će roditelji, u ulozi potpore, moći uživati u opuštenom druženju sa susjedima i prijateljima.
Nemojte propustiti ovaj zabavan društveno-sportski događaj koji povezuje sve generacije! (jo)
16:00 Humanitarni Street Workout Event uz rijeku Muru, Mursko Središće
18:00 9. Utrka Općine Mala Subo�ca, OŠ Tomaša Goričanca, Mala Subo�ca
Nedjelja, 12. srpnja
17:00 Z štrigovskih bregov, Dom kulture, Štrigova
Srijeda, 15. srpnja
20:00 Pub quiz, Mlinarska kuća, Sve� Mar�n na Muri
KULTURNO UZDIZANJE
Koje izložbe možete posjetiti?
• 26. 6. do 9. 9. Izložba: Priska Kulčar: MEMENTO Centar za kulturu Čakovec
• 25. 6. do 30. 8. Izložba: „Eros na papiru – izložba povodom 16. štrigovske kolonije“ Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
• 12.6. do 30.8. Izložba: Parovi u hrvatskoj likovnoj umjetnosti: dijalozi intime i stvaralaštva Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec
POKLANJA KNJIGU
Matija Roki: Pietrina posljednja želja
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI
Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
Dvadeset sedma je godina Doba Ratnika. Normenski se kalifat davno raspao, a njegovi nekadašnji stanovnici već gotovo trideset godina stenju pod jarmom novih, okrutnih gospodara i njihova još okrutnijega nezasitnog božanstva. Nekadašnja Artanija, iako službeno provincija udaljenoga carstva, sada je sporno područje kojim vladaju bezakonje i nasilje. Artanijski kralj Perunil, pritisnut vlastitom nejasnom mesijanskom ulogom, odustao je od borbe za svoju nekadašnju domovinu. Umjesto toga odabrao je nesiguran suživot u zabačenom dijelu porobljenog kontinenta, rame uz rame sa Zajednicom, skrovitom etnoreligijskom skupinom…
Sam autor pojasnio je kako je riječ o duologiji kojom se zatvara jedan važan ciklus, a svoj stil opisuje kao spoj epskog i „low“ fantasyja – iako je svijet izmišljen, on je u svojoj srži duboko ljudski, prožet realističnim odnosima i mračnim antagonistom čije namjere prijete opstanku čovječanstva
Nikolina i Davor Kodba iz Ivanovca
Nisu tražili aplauz ni slavu, pjevali su samo za svoj gušt. No, emocija koju su unijeli u pjesmu o prolaznosti vremena i odrastanju djece bila je prevelika da bi ostala skrivena u obiteljskom domu
Piše: Kristina Kobal
Glazba je oduvijek bila dio života Nikoline (36) i Davora (39) Kodbe, no njihova priča nije započela na velikim pozornicama niti pred brojnom publikom. Nastala je ondje gdje se rađaju najiskrenije emocije – u njihovu domu, među članovima obitelji, uz pjesmu koja nije tražila aplauz, nego je bila izraz zajedništva i ljubavi. Danas ih publika poznaje kao glazbeni bračni par koji nastupa na različitim događanjima i njeguje međimursku glazbenu tradiciju, ali iza svakog njihovog nastupa krije se jedna sasvim obična obitelj koja svakodnevno usklađuje posao, odgoj djece, brojne obveze i ljubav prema glazbi. Ljubav prema glazbi rodila se u obiteljskom domu
Nikolina i Davor nikada nisu planirali da će zajedničko pjevanje prerasti u nešto više od hobija. Sve je počelo spontano, iz iskrene želje da uživaju u glazbi.
- Mi smo obitelj koja je svoje pjevačko putovanje započela unutar četiri zida, pjevajući sebi za gušt i iz čiste ljubavi prema glazbi. No, baveći se raznim hobijima, počeli smo dobivati pozive i preporuke poznanika za nastupe na različitim događanjima, od 'Evergreena' u Pribislavcu i Strahonincu pa nadalje.
Tako je pjesma, koja je u početku bila rezervirana samo za njihovu obitelj, pronašla put do publike. Svaki novi nastup donosio je novo iskustvo, ali ono što se nije promijenilo jest razlog zbog kojeg pjevaju –ljubav prema glazbi.
Posao i glazba mogu ići zajedno
Oboje imaju odgovorne poslove koji zahtijevaju puno vremena i predanosti. Nikolina je odgojiteljica u Dječjem vrtiću Cipelica, gdje vodi dramsku skupinu Cipelići i piše tekstove za dječje predstave. Kreativ-
nost koju svakodnevno koristi u radu s djecom prirodno se prelijeva i u njezin glazbeni angažman.
Davor je zaposlen u Termoplinu kao voditelj distribucije plina. Njegov posao nosi veliku odgovornost, no ni poslovne obveze nisu uspjele potisnuti ljubav prema glazbi.
- Odgojiteljica sam u vrtiću Cipelica, dok suprug radi u Termoplinu kao voditelj distribucije plina. Naši poslovi zahtijevaju mnogo odgovornosti i vremena, ali zahvaljujući ljubavi prema glazbi uvijek uspijevamo pronaći trenutke za pjesmu.
Upravo ta ravnoteža između posla, obitelji i hobija pokazuje kako se uz dobru organizaciju i zajedničku podršku može pronaći vrijeme za ono što čovjeka ispunjava.
Katruže su njihov drugi dom Glazba nije samo dio njihovog privatnog života. Oboje su aktivni članovi KUD-a Katruže
iz Ivanovca, gdje već godinama daju značajan doprinos radu društva.
Nikolina je tajnica društva i vodi dječju vokalnu skupinu, prenoseći ljubav prema pjesmi na najmlađe generacije. Davor je voditelj tamburaša i svojim znanjem te iskustvom sudjeluje u očuvanju tradicijske glazbe.
Njihov angažman nije samo hobi, nego i način očuvanja kulturne baštine te stvaranja novih prijateljstava kroz glazbu.
Kćeri su njihov najveći ponos
Uz glazbu, središte njihova svijeta čine dvije kćeri, Ema i Sara. Obiteljski raspored ispunjen je brojnim aktivnostima, treninzima, probama i nastupima, no upravo u tome pronalaze ljepotu zajedničkog života.
- Uz sve to, naše djevojčice Ema i Sara vrlo su aktivne.
Treniraju košarku u KK Mladost Ivanovec, pohađaju dječju
vokalnu skupinu u Katružama, a Sara je i učenica Glazbene škole M. Magdalenić, gdje svira klavir. Pratimo ih, podržavamo i bodrimo na svim utakmicama, nastupima i aktivnostima.
Roditeljstvo za njih nije samo briga o svakodnevnim obvezama, nego i zajedničko odrastanje kroz uspjehe, izazove i bezbroj malih trenutaka koji ostavljaju najdublji trag.
Pjesma koja je dirnula srca Upravo je obiteljski život postao inspiracija za pjesmu koju su odlučili prijaviti na Međimurski festival.
Nikolina iskreno priznaje kako je ideja nastala iz svakodnevice.
- Upravo kroz svakodnevni obiteljski život, ispunjen brojnim obvezama, ali i zajedničkim trenucima, shvatili smo koliko vrijeme brzo prolazi. Potaknut tim osjećajem, suprug je napisao pjesmu posvećenu našim
VODE VAS U KINO
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 8.7.2026. u CineStaru Varaždin.
Dobitnica ulaznica za film: Anita Delimar DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film
KAKO DO ULAZNICA?
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!
djevojčicama. Pjesmu smo, bez velikih očekivanja, poslali na MEF, želeći njome pokazati da nam je obitelj uvijek na prvome mjestu te prenijeti emocije koje dijelimo kao roditelji i obitelj. A to su ljubav, sreća, ponos, zahvalnost i najvrijedniji životni trenuci.
Nije to pjesma nastala zbog natjecanja ili želje za uspjehom. Ona je nastala iz iskrenih osjećaja roditelja koji su poželjeli zauvijek sačuvati uspomenu na djetinjstvo svojih kćeri i podsjetiti koliko brzo prolaze godine.
Najveće bogatstvo ne može se kupiti
U vremenu kada se uspjeh često mjeri materijalnim stvarima, Nikolina i Davor svojim životom pokazuju drukčije vrijednosti. Njihova najveća sreća nisu priznanja ni nastupi, nego trenuci provedeni zajedno.
- Najveće životno bogatstvo za nas nisu uspjesi ni materijalne stvari, nego ljudi
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
koje volimo i trenuci koje dijelimo s njima. Upravo zbog toga njihova priča nadilazi glazbu. Ona govori o obitelji, međusobnoj podršci, zajedništvu i ljubavi koja se ne iskazuje velikim riječima, nego svakodnevnim djelima.
Nikolina i Davor Kodba dokaz su da najljepše pjesme nastaju onda kada ih piše život. Njihova glazba nije samo melodija i stih, nego odraz obitelji koja zajedno raste, zajedno sanja i zajedno stvara uspomene. A upravo zato njihove pjesme imaju posebnu snagu – jer iza svake note stoji istinska životna priča.
Teta Josipa izvela je svoju nećakinju Gabrijelu na omiljeni S�tch sladoled, a osmijesi govore više od riječi
Tanja je u cvjetnoj modnoj kombinaciji plijenila pažnju osmijehom koji nije skidala s lica
Milan i Davor užurbanim korakom krenuli su na sastanak vezan uz organizaciju turnira u Paragu
Josipa i Lana prošetale su gradom, a pažnju je privukao elegantan šlajer koji je upotpunio njihov ljetni izgled
Mirela je ponovno zablistala u cvjetnoj ljetnoj haljini čiji je razigrani uzorak privlačio brojne poglede
Aleksandar je s ponosom pokazao svoje tetovaže koje su privukle zna�željne poglede prolaznika
Suzana je modnu kombinaciju upotpunila prekrasnim cekarom s upečatljivim mo�vom suncokreta
Piše i foto: Luka Pongračić
Svečanim programom u Brezju u utorak je Streljački klub Zelenbor obilježio dvije velike prekretnice u svojoj povijesti – 50 godina djelovanja te otvorenje nove zračne streljane koja će članovima osigurati vrhunske uvjete za treninge i natjecanja. Brojni uzvanici, bivši i sadašnji članovi kluba, predstavnici sportskih saveza, lokalne i regionalne vlasti te prijatelji kluba zajedno su proslavili jubilej jednog od najuspješnijih međimurskih sportskih kolektiva. Svečanost je započela otvorenjem nove streljane, a potom je održana svečana sjednica na kojoj je predstavljena i prigodna digitalna monogra�ija. Publika je imala priliku pogledati i �ilm "Sportsko čudo iz Brezja" autora Željka Kraljića, dok je glazbeni dio programa izvela Muška vokalna skupina Pjevačkog zbora Župe Sveti Juraj na Bregu.
Jedan od najuspješnijih hrvatskih klubova
Nova streljana smještena je u objektu izgrađenom u sklopu projekta dogradnje dječjeg vrtića. Središnji dio streljane čini deset streljačkih staza opremljenih su-
STRELJAŠTVO
VELIKI JUBILEJ Streljačkog kluba Zelenbor iz Brezja
Klub danas ima državne ekipne prvake u kategorijama seniorki, mlađih seniorki, juniora i mlađih juniorki, viceprvakinje među juniorkama i kadetkinjama te brončanu momčad
mlađih seniora
vremenim elektroničkim metama SIUS Styx, čime je Zelenbor dobio jedan od najbolje opremljenih manjih streljačkih objekata u Hrvatskoj. Načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović, koji je otvorio novu streljanu, istaknuo je kako je riječ o objektu multifunkcionalne namjene koji će prije svega unaprijediti uvjete rada kluba. Naglasio je da su vrhunski rezultati koje Zelenbor postiže posljednjih godina najbolja potvrda vrijednosti ulaganja te čestitao svim članovima na pola stoljeća predanog rada i sportskih uspjeha. U obraćanjima uzvanika posebno je naglašeno kako je Zelenbor tijekom pet
desetljeća prerastao okvire lokalne sredine te postao jedan od najuspješnijih hrvatskih streljačkih klubova. Župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je da se Zelenbor s pravom naziva sportskim čudom jer uspjesi koje ostvaruje daleko nadilaze veličinu mjesta iz kojeg dolazi.
– Pedeset godina postojanja obilježeno je uspjesima, ponosom, predanošću i entuzijazmom. Veličina jednog mjesta ne mjeri se njegovom veličinom, nego voljom, radom i rezultatima ljudi. Čestitam svim članovima kluba, kao i Općini koja je prepoznala važnost ulaganja u ovakav objekt, poručio je Posavec.
Prvaci u raznim kategorijama
Povijest Zelenbora započela je prije više od pola stoljeća kada je skupina entuzijasta iz Brezja osnovala klub koji će tijekom godina postati rasadnik vrhunskih sportaša. U proteklih 50 godina kroz klub je prošlo oko 150 sportašica i sportaša koji su osvojili nekoliko stotina medalja i pehara na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima, dok je čak sedmero članova nosilo dres hrvatske reprezentacije. Posljednje razdoblje donijelo je i najveće uspjehe u povijesti kluba. Ženska seniorska ekipa ove je godine osvojila naslov prvakinja Hrvatske u Prvoj Walter ligi, što predstavlja naj-
veći ekipni rezultat Zelenbora. Klub danas ima državne ekipne prvake u kategorijama seniorki, mlađih seniorki, juniora i mlađih juniorki, viceprvakinje među juniorkama i kadetkinjama te brončanu momčad mlađih seniora. Među pojedinačnim uspjesima posebno se izdvajaju Anamarija Turk, državna seniorska i juniorska rekorderka, Ela Halabarec, državna rekorderka u kadetskoj konkurenciji, Andrija Bistrović, državni prvak i rekorder u mlađim uzrastima, te Luka Jambreuš, hrvatski juniorski reprezentativac i jedan od najboljih domaćih strijelaca u disciplini zračna puška. Na svečanosti su govorili i glavni tajnik Hrvatskog streljačkog saveza Bojan Đurković, predsjednik Mjesnog odbora Brezje Dražen Drvoderić te ravnatelj Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića Mladen Beuk, uz prisutnost predstavnika brojnih hrvatskih i slovenskih streljačkih klubova.
Odana priznanja onima koji su gradili povijest
Poseban dio programa bila je dodjela zahvalnica pojedincima koji su svojim radom obilježili razvoj kluba. Za 50 godina vjernosti i rada priznanja su primili Ivan Bistrović, Slavko Medlobi i Dragutin Bar-
lek. Zahvalnice za 40 godina djelovanja uručene su Srećku Bistroviću, Stanku Škrobaru, Draganu Turku i Miroslavu Turku, dok su za 30 godina rada nagrađeni Marko Peras, Marijan Peras, Josip Novak i Josip Turk. Priznanja za deset godina članstva primili su Darija Borko, Vitomira Turk, Lara Kralj, Anamarija Turk i Petar Turk, a posebne zahvalnice za doprinos razvoju kluba uručene su Danijelu Pušaru, Željku Kraljiću i Anđelku Nagrajsaloviću. Klub je zahvalio i brojnim institucijama koje su tijekom desetljeća pružale potporu njegovu radu. Zahvalnice su primili Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski streljački savez, Međimurska županija, Streljački savez Međimurske županije, Zajednica sportskih udruga i saveza Međimurske županije, Općina Sveti Juraj na Bregu, Mjesni odbor Brezje, Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu, DVD Brezje, Udruga žena Breza, NK Hajduk Brezje, Muška vokalna skupina Sveti Juraj na Bregu te slovensko Strelsko društvo Mesto Ljutomer. Moderna streljana, brojni mladi talenti i rezultati ostvareni posljednjih godina jamstvo su da će klub i u budućnosti ostati među nositeljima hrvatskog streljaštva te nastaviti pronositi ime Brezja i Međimurja na domaćim i međunarodnim
NOGOMET
DAMIR LEPEN JURAK, trener kadeta Nogometne akademije Međimurje i glavni instruktor MNS-a
- Ako budemo strpljivi i sustavni, uvjeren sam da će Međimurje ponovno imati igrače u najvišim hrvatskim i europskim rangovima, ističe Damir Lepen Jurak
Piše i foto: Miljenko Dovečer Iza međimurskog omladinskog nogometa uzbudljivi su mjeseci. Dok regionalne škole nogometa nižu uspjehe u bazi, u izlogu županijskog nogometa zablistali su kadeti Nogometne akademije Međimurje. Pod vodstvom trenera Damira Lepena Juraka, momčad je u svojoj premijernoj sezoni u jedinstvenoj 2. HNL za mlade osvojila naslov viceprvaka. S čovjekom koji drži trenerske uzde ove talentirane generacije, ali ujedno kao glavni instruktor MNS-a brine i o strateškom razvoju najmlađih u cijeloj županiji, razgovarali smo o balansu struke, odgoju igrača te viziji međimurskog nogometa. Damir Lepen Jurak nije samo trener kadeta NK Međimurje, već je prošao gotovo sve razine rada u nogometu – od trenera mlađih uzrasta do seniorskog nogometa i funkcije instruktora Međimurskog nogometnog saveza. Trenersku karijeru započeo je vrlo mlad, već s 20 godina kao trener NK Podturen. Kasnije je radio u Nogometnoj školi Međimurje-Čakovec, vodio kadete u najvišem hrvatskom rangu, bio član stručnog stožera NK Zagreb u Prvoj HNL te glavni trener seniorske momčadi NK Međimurje u Drugoj HNL. Također je dvije godine uspješno vodio NK Rudar Mursko Središće. Posjeduje UEFA A licencu, a danas i UEFA A Elite Youth licencu, specijaliziranu za rad s mladim igračima. Od 2020. godine glavni je instruktor pri Međimurskom nogometnom savezu. Nije lako u praksi uskladiti svakodnevne obveze na terenu kao trener kadeta s administrativnim i selekcijskim poslom koji nosi funkcija glavnog instruktora MNS-a.
Dan je podređen nogometu
- Usklađivanje ovih dviju funkcija zahtijeva izuzetnu organizaciju, mnogo energije i, iznad svega, veliku ljubav prema nogometu i radu s mladima. Dan mi je u potpunosti podređen nogometu, no te dvije uloge zapravo se sjajno nadopunjuju. Kao trener kadeta NK Međimurje svakodnevno sam na terenu, u 'bazi', gdje iz prve ruke osjećam puls natjecateljskog nogometa u 2. HNL, pratim razvoj igrača u ključnoj psiho�izičkoj dobi i suočavam se s trenerskim izazovima. S druge strane, funkcija instruktora Međimurskog nogometnog saveza zahtijeva širu perspektivu – strateško planiranje, selekcijske procese i brigu o cjelokupnom sustavu razvoja mladih talenata u našoj županiji. Rad na terenu mi pomaže da kao instruktor ostanem u potpunosti u tijeku s realnošću našeg nogometa, dok mi šira slika iz Saveza pomaže da u klubu primjenjujem najviše standarde struke. Naravno, administracija oduzima dio vremena, ali uz dobru suradnju s kolegama iz kluba i MNS-a, uspijevamo sve posložiti u svrhu dobrobit međimurskog nogometa, ističe Lepen Jurak.
Iza Vas je izvrsna natjecateljska sezona u kojoj su kadeti NK Međimurje završili na sjajnom 2. mjestu 2. HNL za mlade. Kakav je Vaš konačni rezime i jeste li u potpunosti zadovoljni prikazanim. Dobna granica kadeta izuzetno je osjetljiva zbog puberteta i prelaska prema juniorskom nogometu. Kako balansirate između imperativa rezultata i primarnog cilja – razvoja i odgoja mladih ljudi?
Rezultat nije imperativ
kroz funkciju instruktora i trenera. Profesionalno, jedan od ciljeva je upis i završetak UEFA PRO licence, najviše trenerske licence u Europi. Dugoročno bih se volio okušati i na još višoj razini natjecanja, ali bez žurbe. Najvažnije mi je ostati vjeran načinu rada koji daje rezultate, govori Damir. Ljubav prema sportu rađa se u najranijoj dobi
kraj, koja je Vaša ključna poruka mladim međimurskim nogometašima koji sanjaju velike karijere, ali i njihovim roditeljima koji su im najveća podrška?
Talent otvara vrata, ali…
- Kada se podvuče crta, moram biti iznimno ponosan na sve što su ovi dečki prikazali tijekom sezone. Završiti na drugom mjestu u ovako zahtjevnoj i izjednačenoj ligi kao što je 2. HNL za mlade je ogroman uspjeh i potvrda da se u klubu radi kvalitetno. Rezultat je plod kontinuiteta, napornog rada na svakom treningu i karaktera koji je momčad pokazala u ključnim utakmicama. Moja trenerska �ilozo�ija je jasna: rezultat u mlađim uzrastima nikada ne smije biti imperativ pod cijenu razvoja igrača i čovjeka. Naravno da kroz utakmice učimo dečke pobjedničkom mentalitetu i natjecateljskom
duhu – uostalom, i to je dio razvoja – ali rezultat je u ovoj dobi samo posljedica dobrog rada, a ne jedino mjerilo uspjeha. Naš primarni cilj je odgojiti stabilne, karakterne mlade ljude i tehničko-taktički ih pripremiti za zahtjeve modernog nogometa. Ako u tome uspijemo, rezultat na tablici doći će sam po sebi, što je ova sezona i dokazala. Nije najveći uspjeh osvojiti utakmicu ili prvenstvo. Najveći uspjeh je kada igrač iz omladinskog pogona postane standardan seniorski nogometaš ili napravi iskorak prema višem rangu natjecanja. Još je veće zadovoljstvo kada vidite da je izrastao u kvalitetnu i odgovornu osobu. Želim nastaviti razvijati mlade igrače i pomagati međimurskom nogometu
Kao instruktor MNS-a imate uvid u kompletnu bazu međimurskog nogometa. Često u javnim istupima izdvajate Zabavnu ligu vrtića kao jedan od najvažnijih i najljepših projekata Saveza. Vjerojatno je ta inicijativa opravdala očekivanja. - Često zaboravljamo da se ljubav prema sportu i kretanju rađa upravo u toj najranijoj dobi. Cilj ove lige nikada nije bio stvaranje nogometaša preko noći niti natjecateljski pritisak. Naša misija je bila maknuti djecu od ekrana, dovesti ih na zrak, naučiti ih igri, socijalizaciji, motorici i onoj najčišćoj sportskoj radosti. Kada vidite stotine mališana kako s osmijehom trče za loptom, kada vidite ponosne roditelje, bake i djedove na tribinama, shvatite da je to najveća pobjeda međimurskog nogometa. Iz perspektive instruktora Saveza, ovaj projekt je temelj piramide. Kroz Zabavnu ligu vrtića mi širimo bazu, animiramo djecu da se upišu u naše lokalne klubove i dugoročno osiguravamo opstanak i razvoj nogometa u cijeloj regiji. Ta inicijativa je pokazala da zajednica diše za sport kada joj se ponudi kvalitetan i iskren sadržaj. Dokle god budem na ovoj funkciji, taj će projekt imati moju maksimalnu podršku jer ulažući u te najmlađe, ulažemo u zdraviju i sretniju budućnost našeg Međimurja, ponosno ističe trener. Nositelj ste visoke trenerske diplome UEFA A Elite Youth. Sigurno implementirate suvremene trenažne metode u svoj rad, a susrećete se vjerojatno i s problemima lokalnih škola nogometa. Za
- Diploma UEFA A Elite Youth obvezuje na praćenje najviših europskih standarda u radu s mladima. U modernom nogometu preferiram situacijski i integrirani trening. To znači da su tehnički i taktički elementi uvijek prožeti kroz igru i realne situacije s utakmice, uz visok intenzitet i zahtjev za brzim donošenjem odluka. Danas više ne stvaramo igrače koji samo mehanički izvršavaju zadatke, već tražimo inteligentne igrače koji znaju čitati igru pod pritiskom prostora i vremena. Također, veliku važnost pridajem analitičkom pristupu, individualizaciji treninga i psihološkoj pripremi. Što se tiče lokalnih škola nogometa, Međimurje ima ogroman bazen talenata i puno entuzijasta, ali najveći problem je često prerani pritisak rezultata u najmlađim kategorijama. Previše se pažnje pridaje tome tko je pobijedio u ligi u uzrastu U9 ili U11, umjesto da se fokusiramo na motorički razvoj i tehničku bazu pojedinca. Zbog imperativa pobjede, nekad se preskaču stepenice u razvoju. Mladim igračima poručujem: Sanjajte velike snove, ali budite spremni na još veći rad. Talent otvara vrata, ali karakter, odricanje i poniznost te vode do vrha. Nemojte odustajati na prvoj prepreci, jer se baš tada stvara pravi sportaš. Dakle, međimurski nogomet ima perspektivu. - Međimurje je oduvijek bilo rasadnik talenata. Imamo kvalitetnu djecu, stručne trenere i nogometnu tradiciju. Ključ je u suradnji klubova, kvalitetnoj edukaciji trenera i stvaranju što boljih uvjeta za razvoj mladih igrača. Ako budemo strpljivi i sustavni, uvjeren sam da će Međimurje ponovno imati igrače u najvišim hrvatskim i europskim rangovima.
NOGOMET
I. MEĐIMURSKA LIGA
Iako je Kraljevčan 38 bio uvjerljivo najraspoloženija napadačka momčad, upravo je Murina ravnoteža između obrane i napada bila ključna za osvajanje naslova
Piše: Dino Jambrović
Foto: NK Mura
Nogometaši NK Mure novi su prvaci I. Međimurske nogometne lige nakon sjajne sezone u kojoj su pokazali najviše kvalitete, stabilnosti i natjecateljskog karaktera. Momčad je prvenstvo završila na prvom mjestu sa 53 osvojena boda, ostvarivši 16 pobjeda, pet neriješenih susreta i pet poraza. U utrci za naslov Mura je iza sebe ostavila najbliže pratitelje, Trnavu i Kraljevčan 38, koji su sezonu završili sa po dva boda manje. Put do titule
ATLETIKA
bio je rezultat kontinuiranog rada tijekom cijele sezone, a posebno se isticala čvrsta obrana koja je primila svega 31 pogodak, što je drugi najbolji obrambeni učinak lige. Jedino je Trnava bila uspješnija u tom segmentu s 22 primljena pogotka. Trener Srša našao je savršen balans
Napadački učinak također je bio na visokoj razini. Mura je postigla 50 pogodaka, čime je imala peti najefikasniji napad prvenstva. Iako je Kraljevčan 38 bio uvjerljivo najraspoloženija
napadačka momčad sa 71 postignutim golom, upravo je Murina ravnoteža između obrane i napada bila ključna za osvajanje naslova. Velike zasluge za ovaj uspjeh pripadaju treneru Antonu Srši, koji je tijekom cijele sezone uspješno vodio momčad prema zacrtanom cilju. Naslov prvaka osvojili su: Patrik Kovač, Luka Perčić, Marko Šoltić, Lovro Mesarić, Michael Martin Lesar, Lovro Koščak, Nikola Šoltić, Antonio Dragović, Patrick Bazezi Alves, Nikola Sakač, Mario Kovač, Sebastijan Vuri, Fran Krajačić, Luka Tkalec, Alen
OPĆINA BELICA održala je 3. utrku povodom Dana općine
Varga, Karlo Vurušić, Samuel Šprajc, Husejn Šakušić, Filip Vrbanić, Nikola Tuksar, Halen Kayo Oliveira i Gašper Recek.
Cilj je otpočetka bio samo jedan
Posebno se istaknuo Marko Šoltić, najbolji strijelac kluba s 15 pogodaka, dok je Patrick Bazezi Alves sezonu završio s 11 postignutih golova te dao značajan doprinos osvajanju prvenstva. Uz igrače i stručni stožer, važno je istaknuti i upravu kluba na čelu s predsjednikom Draguti-
nom Stojkom. Predsjednik i njegovi suradnici tijekom cijele sezone osiguravali su optimalne uvjete za rad i treniranje, što je uvelike pridonijelo ostvarenju velikog uspjeha. Predanost, organiziranost i zajedništvo svih u klubu na kraju su nagrađeni naslovom prvaka. Predstavnik kluba Marko Jurović naglasio je kako je momčad svaku utakmicu shvaćala maksimalno ozbiljno i s velikim angažmanom, što se na kraju odrazilo i na konačan rezultat. Istaknuo je kako je cilj prije početka prvenstva bio osvajanje prvog mjesta te
U subotu, 27. lipnja, s početkom u 9 sati održana je 3. utrka Općine Belica, organizirana u sklopu proslave Dana općine. Utrku je organizirao Trkačko rekreacijski klub amatera (TRKA) Belica, a da je riječ o itekako uspješnoj manifestaciji dokazuje i sjajan odaziv. Zaprimljeno je čak 448 prijava, pa su se na ovogodišnjem izdanju utrke natjecale stotine sudionika. Natjecatelji su odmjerili snage u brojnim kategorijama na dvjema stazama: onoj dužoj od 7,2 kilometra te kraćoj od 4,2 kilometra.
Međimurci pokazali dominaciju
U utrci na 7,2 kilometra u muškoj je konkurenciji slavio Matej Lesar iz Nedelišća
(TK Međimurje Runners). Kao drugoplasirani na cilj je stigao Davor Breški iz Lepoglave (AK Varaždin), dok je treće mjesto, sa samo dvije sekunde zaostatka, osvojio Danijel Katalenić. Među ženama najbrža je bila Valentina Cirkvenčić iz Šenkovca (TK Međimurje Runners). Drugo mjesto pripalo je Alenki Horvat iz Novog Sela Rok (AK Varaždin), dok je treće mjesto osvojila Valentina Lisjak iz Donjeg Kraljevca (Triatlon klub Sjever). Sudionici na ovoj dionici također su se natjecali u kategorijama: juniori, juniorke, M20, Ž20, M30, Ž30, M40, Ž40, M50, Ž50, M60 te M70+.
Najbrži na 4,2 kilometra
U utrci na 4,2 kilometra, u muškoj kategoriji pobjedu je odnio Ivan Matković iz Prelo-
da je posebno ponosan što je taj cilj i ostvaren. - Veliko hvala našim vjernim navijačima koji su tijekom cijele sezone bili naš 12. igrač. Zahvaljujemo i svim sponzorima te upravi kluba koja nam je omogućila vrhunske uvjete za rad. Ovaj naslov pripada svima koji su bili dio naše priče, poručio je Jurović. NK Mura tako je na najbolji mogući način zaključila sezonu i zasluženo ponijela naslov prvaka I. MNL, potvrdivši da se zajedništvom, kvalitetnim radom i jasnim ciljem mogu ostvariti najveći sportski uspjesi.
ga (TK Međimurje Runners). Drugo je mjesto zauzeo Saša Horvat iz Čakovca (AK Međimurje i BK Prelog), a treće Petar Ružić iz Strelca (TK Međimurje Runners).
U ženskoj konkurenciji na kraćoj stazi slavila je Ivana Zeljko iz Čakovca (AK Međimurje i BK Prelog). Srebro je osvojila Gabriela Benjak iz Novog Marofa (AK Varaždin), a treće mjesto pripalo je Silviji Šebrek iz Varaždinskih Toplica.
Utrka na 4,2 kilometra također je okupljala natjecatelje u drugim kategorijama: kadeti, kadetkinje, juniori, juniorke, M20, Ž20, M30, Ž30, M40, Ž40, M50, Ž50, M60, Ž60+ i M70+.
Treće izdanje utrke Općine Belica tako je, uz velik odaziv trkača, proteklo u znaku sporta, ugodnog druženja i sjajne atmosfere.
ODBOJKA KOP ČAKOVEC Čakovčanke drže
četvrto mjesto
Odbojkašice na pijesku KOPa Čakovec uspješno su otvorile novu sezonu Prve hrvatske lige osvojivši četiri boda na prvom ovosezonskom turniru u Puli. Nakon prva četiri kola Čakovčanke zauzimaju četvrto mjesto prvenstvene ljestvice te s optimizmom očekuju nastavak natjecanja. U prvom kolu domaći KOP Štinjan iskoristio je prednost domaćeg terena i upisao pobjedu, premda su obje čakovečke kombinacije pružile vrlo dobar otpor. Prve bodove KOP Čakovec osvojio je u drugom kolu protiv KOP-a Vukovar, gdje su Frančić i Hranilović te Novak i Kovač ostvarile uvjerljive pobjede za maksimalan učinak. Protiv zagrebačkog KOP-
MALI NOGOMET ČOVEC KUP
Tradicionalni malonogometni turnir „Čovec kup“, koji organizira Nogometni klub ČSK iz Čehovca, ove je godine doživio svoje peto izdanje. Turnir se održavao od petka do nedjelje na betonskom igralištu s mantinelama iza Društvenog doma u Čehovcu, a okupio je dvanaest ekipa koje su tijekom tri dana ponudile niz zanimljivih i neizvjesnih utakmica. Naslov pobjednika osvojila je ekipa „Svježa jaja Vuk“,
a Jarun u trećem kolu bodovi su podijeljeni. Jularić i Malović nakon velike borbe ostale su bez pobjede u trećem setu, dok su Novak i Kovač osvojile vrijedan bod za svoju ekipu. U posljednjem susretu protiv KOP-a Opatija Frančić i Hranilović ponovno su bile sigurne te donijele novi bod Čakovčankama, dok Novak i Kovač ovoga puta nisu uspjele nastaviti pobjednički niz. Unatoč tome, njihov nastup u Puli ocijenjen je vrlo uspješnim jer su bile među najugodnijim iznenađenjima ekipe. Za KOP Čakovec nastupile su Ema Frančić, Iva Hranilović, Saša Novak, Petra Kovač, Nika Jularić i Lara Malović. (lp, so)
Lekcije iz dvoboja s vrhunskim igračicama poput Ostapenko bit će joj najbolji putokaz za
Piše: Luka Pongračić
Nastup mlade hrvatske tenisačice, 23-godišnje Antonije Ružić, na ovogodišnjem Wimbledonu ponudio je pravu sportsku dramu, golemo iskustvo i dokaz da trenutačno 61. igračica svijeta posjeduje kvalitetu za najveće pozornice. Iako je njezin put zaustavljen u drugom kolu, Orehovčanka iz Londona odlazi uzdignute glave nakon što je u potpunosti opravdala svoj premijerni nastup u glavnom ždrijebu najprestižnijeg turnira na svijetu.
Raducanu otpala u zadnji tren
drugo mjesto pripalo je sastavu „Auto Logic“, treće „Šutki“, dok su četvrti završili „Dečki z betonskoga“. Za najboljeg igrača turnira proglašen je Admir Vuk iz pobjedničke ekipe, a priznanja najuspješnijima uručio je predsjednik NK ČSK Čehovec Ivan Horvat. Program je upotpunila i revijalna utakmica najmlađih nogometaša iz Čehovca, koji su svojim nastupom pokazali da klub ne mora brinuti za budućnost. (lp)
ČAKOVEČKI PLIVAČKI KLUB
Treneri Čakovečkog plivačkog kluba Goran Kolarić, prof., i Luka Dodlek, mag. cin., sudjelovali su na redovitom godišnjem trenerskom seminaru pod nazivom „Dugoročni sportski razvoj – od talenta do sportske dugovječnosti“, koji je 24. i 25. lipnja održan u Zadru. Stručni skup organizirao je Hrvatski olimpijski odbor u sklopu Ljetne škole kineziologa u suradnji s Hrvatskim plivačkim savezom. Seminar je okupio brojne stručnjake iz
područja sporta i kineziologije, a naglasak je bio na suvremenim metodama rada s mladim sportašima, prepoznavanju talenata i dugoročnom planiranju trenažnog procesa. Posebna pozornost posvećena je razvoju sportaša uz očuvanje njihova zdravlja i sportske dugovječnosti. U Čakovečkom plivačkom klubu ističu kako je kontinuirano stručno usavršavanje trenera jedan od temelja kvalitetnog rada s plivačima. (lp)
Sve je počelo nevjerojatnim scenarijem u prvom kolu gdje je Ružić tek neposredno prije izlaska na teren saznala da se britanska zvijezda Emma Raducanu ozlijedila i odustala od turnira. Ulogu suparnice u zadnji tren je preuzela sretna gubitnica, Latvijka Darja Semenistaja, no unatoč iznenadnoj promjeni taktike i pritisku premijere, Antonia je pokazala iznimnu mentalnu čvrstoću. Nakon više od dva sata velike borbe, točnije dva sata i šest minuta, naša je tenisačica slavila rezultatom 6:3, 3:6, 6:3. Pogled na statistiku tog meča otkriva koliko je Ružić bila agresivna
RUKOMET
i odlučna jer je ispalila čak 33 winnera u usporedbi sa samo 17 njezine suparnice. Uz to, imala je sjajnih 65 posto osvojenih poena na prvom servisu, odnosno 52
od 80, te je uspješno spasila čak devet od dvanaest breaklopti s kojima se suočila. Bila je to velika, taktički zrela pobjeda koja joj je osigurala plasman u drugo kolo i
ŽRK ZRINSKI nakon dolaska novog vodstva kreće u pripreme
dvoboj s još jednom, znatno zvučnijom Latvijkom. Ostapenko nije ni dala šansu
U drugom kolu, na terenu broj 17, Ružić je čekao sasvim drugačiji izazov u obliku iskusne Jelene Ostapenko, 31. tenisačice svijeta i osvajačice Roland Garrosa iz 2017. godine. Latvijka je odigrala meč u kojem je podsjetila zašto joj na touru nema ravne kada ima svoj prepoznatljiv, ultraagresivan dan te je slavila s uvjerljivih 6:2, 6:0 nakon samo 67 minuta igre. Kako prikazuje statistika, njezina je dominacija bila apsolutna jer je ispalila nevjerojatna 34 winnera uz tek 10 neprisiljenih pogrešaka. Ostapenko je bila neumoljiva na svom prvom servisu osvojivši čak 81 posto poena, a našu je tenisačicu ispratila bez izgubljenog gema u drugom setu koji je trajao tek 32 minute. Antonia je u ovom dvoboju bila nemoćna pod stalnim pritiskom dubokih lopti i razornih reterna, pa je osvojila tek 4 winnera i zadržala postotak osvojenih poena na prvom servisu na skromnih 30 posto. U prvom je setu nakratko zaprijetila smanjivši zaostatak na 2:4 te je imala tri vezane break-lopte za potpun povratak, no kada se Ostapenko izvukla iz te situacije, dvojbe oko pobjednice više nije bilo.
U ŽRK Zrinski započele su pripreme za sljedeću natjecateljsku sezonu, a nova Uprava intenzivno radi na formiranju igračkog kadra. Nakon uspješne prošle sezone u klubu žele zadržati visoku razinu rezultata i nastaviti pozitivan trend. Potvrđeno je kako će seniorsku momčad i u novoj sezoni voditi Neven Hrupec, kojemu je Uprava ponovno ukazala povjerenje. U Zrinskom ističu da kontinuitet rada stručnog stožera smatraju jednim od ključnih preduvjeta za ostvarenje visokih ambicija. Klub je ujedno prijavio nastup u EHF Europskom kupu, a konačan popis sudionika Europska ru-
Kontinuitet rada u klubu smatraju jednim od ključnih preduvjeta za ostvarenje visokih ambicija
federacija objavit će 7. srpnja. U stručnom
seniorske ekipe uz Hrupeca
Ženska utrka počinje ove subote u 13 sati, a Flat Track u 19:45 na Stadionu Milenium
Stiže nam pun vikend utrka u Donjem Kraljevcu. Speedway stadion Milenium u subotu 4. srpnja očekuje dvostruki speedway događaj - čak dvije utrke! Ponovno ćemo ove godine gledati žensku utrku „FIM Women's World Cup“, ali i 4. kolo Svjetskog prvenstva – FIM Flat Track World Championship!
Djevojke koje voze speedway u svojim zemljama dolaze u Međimurje iz Velike Britanije, Njemačke, Poljske, Slovačke, Argentine i Francuske, a one će dva dana prije, u četvrtak i petak, sudjelovati na „FIM Women's Academy“ - školi speedwaya, gdje cijeli dan provode na stazi ili u boksu i stječu važna iskustva.
Proslavljeni vozači kao instruktori novim generacijama
Na stazi u Donjem Kraljevcu ponovo će domaći „vozači“ biti Matej Žagar i Jurica Pavlic pojačani Philom Morrisom i Glenom Philipsom, ali ovog puta u ulozi instruktora. Od četvrtka, pa sve do utrke u subotu, ovi iskusni vozači prenosit će svoje znanje novoj generaciji vozača. Women's Speedway Academy u svojoj četvrtoj godini predstavlja važan temelj za budućnost ženskog speedwaya, ali i sporta. Sve veći broj vozačica, bolja međunarodna suradnja i razvoj natjecanja poput ove utrke i akademije pokazuju da ženski speedway ubrzano napreduje i dobiva sve veću prepoznatljivost u svijetu motociklizma.
Flat Track Svjetsko prvenstvo
Relativno nova motociklistička disciplina, FLAT TRACK, ove godine okuplja 24 vozača iz 12 država svijeta, iz Ukrajine, Velike Britanije, Francuske, SAD-a, Češke, Austrije, Italije, Finske, Argentine, Španjolske, Njemačke i Nizozemske. Speci�ičnost discipline je da se na kružnim stazama voze motocross motocikli od 450 ccm, s posebnim gumama namijenjenim speedway stazi i �iksiranom prednjom vilicom.
U redovnom dijelu voze 12 vožnji u kojima se natječe 8 vozača. Oni startaju u dva reda, ali ne diže se startna vrpca, već kao u Formuli 1, gašenje zelenog semafora označava start. Nakon 12. vožnje, vozači u
“Jednom
vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”
poretku od prvog do desetog ulaze u �inalnu vožnju, a vozači od jedanaestog do dvadesetog voze još jednu „zadnju šansu“ te najbolja dvojica ulaze u �inale.
Finalnih 12 krugova za 12 vozača!
Finale se vozi s 12 vozača u 12 krugova, a startaju u dvije startne linije po šest vozača. Utrka na Mileniumu je četvrta od deset u prvenstvu, u trenutnom poretku nakon tri odvožene utrke vodi Britanac Ashton Boughen dok je prošlogodišnji prvak svijeta Čeh Ervin Krajčović trenutno treći poretku. Utrka počinje u subotu u 19:45 h.
Speedway Stadion Milenium svoja vrata utvara u 12 sati, dok ulaznice možete kupiti na ulazu. Ulaznica vrijedi za obje utrke te s njom možete otići van iz stadiona
nakon ženske utrke (13:00) i vratiti se na večernji Flat track (19:45). Djeca do 12 godina imaju besplatan ulaz. Vidimo se 4. srpnja na Mileniumu u Donjem Kraljevcu!
PRETETINEC obilježio 100. rođendan
Piše: Kristina Kobal
DVD Pretetinec proslavio je protekle subote velikih 100 godina djelovanja, obilježivši stoljeće humanosti, zajedništva i nesebične pomoći zajednici. Na svečanosti su se okupili brojni gosti iz okolnih dobrovoljnih vatrogasnih društava, predstavnici vatrogasnih zajednica, lokalne i regionalne vlasti te mještani.
Načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak društvu je
predao novu zastavu i vozilo, zastavu je blagoslovio župnik Ivan Herceg, a okupljenima su čestitali međimurski župan Matija Posavec i predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Mario Medved.
Povijest društva započela je 1926. godine nakon velikog požara koji je potaknuo mještane da osnuju dobrovoljno vatrogasno društvo. Od prvih odora i ručne šprice do suvremenog vatrogasnog doma, vozila i moderne opre-
me, DVD Pretetinec tijekom desetljeća rastao je zahvaljujući zajedništvu svojih članova i podršci mještana.
Danas posebno mjesto zauzima rad s djecom i mladima. Zapovjednik Matija Ivanuša ističe kako vatrogastvo zahtijeva stalnu prilagodbu novim izazovima.
- Mlade članove pripremamo kroz spoj teorijske edukacije i intenzivnih praktičnih vježbi s novim tehnologijama. Ključ uspjeha je mentorski sustav u kojem
iskusni vatrogasci prenose znanje mlađima, dok kroz natjecanja i rad s vatrogasnom mladeži razvijamo timski duh i ljubav prema vatrogastvu, kaže Ivanuša. Sličnog je mišljenja i tajnik Miro Horvat, koji naglašava da je očuvanje tradicije moguće jedino uz ulaganje u nove generacije.
- Poseban naglasak želimo staviti na djecu i vatrogasnu mladež. Kroz vježbe, edukacije, natjecanja i druženja razvijamo odgovornost, zajedništvo i huma-
Drago Trupković,
DVD Pretetinec proslavio je 100 godina djelovanja. Veliki jubilej okupio je vatrogasce, uzvanike i mještane te potvrdio kako društvo s ponosom čuva tradiciju i gradi budućnost
nost, a istodobno ulažemo u osposobljavanje članova, modernizaciju opreme i suradnju s mještanima kako bi DVD Pretetinec i dalje bio snažan oslonac zajednici,poručio je Horvat.
Predsjednik Damir Podvezanec uvjeren je kako društvo ima svijetlu budućnost.
- Najveći izazov bit će privući i zadržati mlade članove, ali upravo su oni naša najveća prilika. Ako nastavimo ulagati u njih, prenositi iskustvo starijih
članova te pratiti razvoj suvremene opreme i tehnologije, siguran sam da će DVD Pretetinec i za dvadeset godina ostati ponos mjesta i primjer uspješnog dobrovoljnog vatrogasnog društva, zaključio je Podvezanec.
Veliki jubilej bio je prilika za zahvalu svim generacijama vatrogasaca koje su tijekom proteklog stoljeća svojim radom, hrabrošću i požrtvovnošću gradile društvo koje je danas jedan od simbola Pretetinca.
Piše i foto: Sanja Heric
Odmah na ulazu u obiteljsko dvorište u Pleškovcu, posjetitelja zapuhne opojni miris cvijeća i omami nevjerojatna ljepota. Riječima je teško opisati sav taj sklad, mir i cvrkut ptica koji vas u trenu odvode u neku drugu, opuštajuću dimenziju. Bez pretjerivanja i lažnog dodvoravanja, svaki istinski ljubitelj prirode ovdje će prepoznati istinsku čaroliju zelenila.
Ova vitalna 72-godišnjakinja prava je čarobnica zelenog palca. Svoj rajski vrt predano i strpljivo oblikuje zadnjih dvadeset godina, a njezina je filozofija jednostavna i plemenita - ne može baciti niti jednu jedinu biljčicu. Većinu svojih zelenih ljubimaca
sama pelca, spašava i razmnožava. Sav taj trud prepoznao je njezin sin Manuel i prijavom na naš nagradni natječaj iznenadio majku.
- Manuel mi je samo jedan dan rekao: "Majko, moram te prijaviti!" I što sam mogla, morala sam pristati, smije se Ružica dok nas provodi kroz prostrano dvorište u kojem doslovno nema čega nema. Od raskošnih juka i lavande, preko ponosnih šipka, pa sve do eukaliptusa, ljiljana i oleandra. Ipak, prave zvijezde njezine oaze ove su godine prekrasne kale i gigantske hortenzije. Ružica i njezin suprug Franjo (79) veći su dio svog radnog vijeka proveli u Njemačkoj. Franjo je punih 35 godina radio u Audiju, dok je Ružica deset godina uspješ-
no vodila privatnu mesnicu i upravljala s dvanaestoro ljudi. Nakon odlaska u mirovinu, odlučili su se vratiti kući u Međimurje.
'Mi smo se ženili kad su se stvari popravljale, a ne bacale'
Ovaj radišni par nedavno je proslavio i predivnu obljetnicu braka, a Ružica nam kroz smijeh otkriva tajnu njihove dugovječnosti koja je započela nakon svega šest mjeseci poznanstva.
– Mi smo se ženili u ono vrijeme dok su se stvari još popravljale, a ne bacale, kako se to radi danas. Danas se više ništa ne popravlja, odmah ti kažu da se ne isplati. E, tako je i s ljudima i s brakom, ali i s mojim biljkama – ja ne bacam ništa! Kad je muž otišao u mirovinu, odlučili smo: idemo skupa doma u naše Međimurje i gotovo. Iako mi nekad fali onaj dinamičan posao i ljudi, ovdje sam pronašla svoj potpuni mir, govori nam Ružica.
Koliko Ružica i Franjo uživaju u plodovima svog rada i zelenom miru, najbolje dokazuje činjenica da ih ljeti jadranska obala uopće ne privlači. Iako njihova djeca imaju vlastite apartmane na moru, ovaj bračni par radije bira svoju međimursku oazu. Jednostavno, odlazak na more im "nije fora" jer im je njihov vrt ljepši i draži od bilo koje morske plaže, a mir koji ovdje imaju ne bi mijenjali ni za što na svijetu.
Njezin dan počinje u rano svitanje. Sve teške poslove i zalijevanje obavlja ujutro dok sunce ne upeče, jer navečer izbjegava zalijevanje zbog pretople zemlje u kojoj bi korijen mogao prokuhati. Svaki osušeni cvijet ili žuti list se mora odmah maknuti kako bi se spriječilo truljenje. Ipak, tolika predanost ponekad izazove i simpatične obiteljske "sukobe".
RUŽICA TOMAŠIĆ iz Pleškovca u svom je domu stvorila cvjetno carstvo
Ružica Tomašić (72) već dva desetljeća predano stvara cvjetni kutak koji očarava mirisima i ljepotom, a njezin je trud sin Manuel nagradio prijavom na naš natječaj
Muškatle su prva ljubav, ali i 'drač' bi posadila u teglu
– Muž mi zna reći: "Pa što se toliko mučiš s tim?", a i djeca mi znaju dobaciti da sam malo skrenula kad me vide po cijele dane među teglama. Ali ja ne mogu drugačije. Prije su ovdje bili veliki borovi i puno hladovine, pa su dominirale raskošne starinske muškatle i hortenzije u sjeni. Onda smo radili preinake, pa su hortenzije morale na sunce, gdje brzo klonu ako se ne pazi. Moja omiljena biljka su definitivno muškatle! Ali odmah uz njih su i oleandri. Ma, meni vam je sve lijepo. Ja bih i onaj obični
korov, onaj divlji drač posadila u teglu ako lijepo cvjeta, ispričala nam je naša simpatična sugovornica.
Zanimljivo je da Ružici ovo nije prvi put da prima komplimente za svoj trud. Još dok su živjeli u Njemačkoj, u stanu u prizemlju s malom terasom, osvojila je prvu nagradu za najljepše uređeni okoliš u konkurenciji od čak 300 stanara. Nijemci su tada, u svom prepoznatljivom stilu, potajno dolazili i fotografirali njezinu terasu preko niske ograde, a Ružica je tek naknadno saznala da je proglašena pobjednicom. Danas u Pleškovcu njezin trud najviše cijeni velika i slož-
koje mami sve poglede
na obitelj. Ružica i Franjo imaju trojicu sinova, Manuela, Benjamina i Tihomira, te unučad koji im često dolaze u posjete i zajedno s njima uživaju u ovoj zelenoj oazi.
Kada obitelj stigne u goste, prostrana terasa postaje središte smijeha i obiteljskih razgovora. Osim što živi za svoje cvijeće, Ružica je poznata kao vrhunska kuharica. Obožava kuhati i peći kolače, a
njezina je posebnost u tome što apsolutno sve radi sama –od domaćeg vučenog tijesta do najfinijih slastica i tradicijskih kolača.
Dok god se nešto 'mora', dobro je
Danas, kada je u zasluženoj mirovini, uživa u činjenici da više "ništa ne mora", iako priznaje da je njezina rutina i dalje neumoljiva.
- Baš sam se neki dan s nekim spominjala kako se čovjek kroz cijeli život namora. Stalno nešto brojiš: moraš skuhati, moraš pospremiti, moraš zalijati cvijeće... Ponekad mi to sve skupa ide na živce, ali s druge strane – dok god čovjek nešto mora, dobro je, to nas drži na životu! A jedan topli osmijeh ne košta ništa, a pamti se cijeli život, mudro i vedro zaključuje Ružica.
- Volim kad je vrt prirodan i živ, ne volim onu sterilnost "po špagi" gdje je sve previše umjetno. Biljke moraju disati i imati svoju osobnost, zaključuje Ružica s osmijehom, dok nas ispraća iz vrta koji nije samo ponos Pleškovca, već i živi dokaz kako obiteljska ljubav, radne navike donesene iz tuđine i kapljica međimurskog prkosa mogu stvoriti pravi mali komadić raja na zemlji.
od svakodnevice
Piše: Kristina Kobal
Brezje skriva pravu malu
biljnu oazu. Sukulenti
Marijane Šafarić privlače poglede svih koji kroče u njezino dvorište, a ono što je prije sedam godina započelo kao hobi danas je postalo ozbiljan posao i životna strast. Na svakom koraku nalaze se pažljivo uređene teglice, neobični oblici i boje biljaka, a iza svake od njih krije se priča, trud i mnogo ljubavi.
Dvorište ove zaljubljenice u biljke prepuno je sukulenata, kaktusa i čuvarkuća. Dio biljaka smješten je na otvorenom, dok se one osjetljivije nalaze u dva plastenika gdje imaju idealne uvjete za rast.
- Sukulente uzgajam ovisno o rodu i zahtjevnosti. Imamo crassule i aeoniume koji su u hladu. Svi ostali su nam na suncu. Imam odvojene hibride. U svojem dvorištu imam oko tisuću sorti sukulenata i kaktusa. Prije sedam
godina to mi je bio hobi, a danas mi je to posao. Prvi sukulenti koje sam kupila bile su Echeveria setosa var. deminuta i baena. Kaktuse imam već 25 godina, kaže Marijana.
Već na prvi pogled jasno je da se ne radi o običnoj kolekciji biljaka. Među brojnim vrstama nalaze se rijetki primjerci koje je teško pronaći čak i među kolekcionarima. Svaka biljka ima svoje mjesto, a Marijana vrlo dobro zna kakve uvjete pojedina vrsta zahtijeva.
Sukulenti traže sasvim drugačiju njegu
Iako mnogi misle da su sukulenti jednostavni za uzgoj jer ne traže puno vode, Marijana objašnjava kako upravo pretjerana briga često dovodi do problema.
- Sve što je uobičajeno za normalnu biljku, to nije tako kod sukulenata. Kada
ih presađujem, ne zalijevam ih odmah, niti po najvećim vrućinama ne zalijevamo. Sadimo ih u propusni supstrat, a zimi vole biti na hladnom i bez zalijevanja, i to čak cijelu zimu, ali obavezno na svijetlom mjestu. Svaka teglica ima drenažu kako bi voda istekla van. Boje su im najljepše u zimskim mjesecima, a kroz ljeto su boje manje intenzivne. Od samog listića, odnosno od bebe sukulenta do odrasle biljke potrebno je čak i do dvije godine.
Dodaje kako se razlika između mladih i starijih biljaka lako može uočiti.
- Starije biljke imaju čvrstu teksturu listova i kompaktniji izgled dok mlade biljke imaju dulje i tanje listove. Posebnu ljubav gaji prema korejskim sukulentima koji posljednjih godina osvajaju svijet zbog svojih neobičnih oblika i boja.
- Korejske sukulente najviše volim i baš takav je i moj
motiv koji nosim danas. Jako me privlači izgled, manje teglice i kompaktniji rast biljaka. Uzgoj biljaka za Marijanu nije samo posao, već i način opuštanja.
- Radim sve po osjećaju, a sentimentalno sam vezana uz njih i s njima čak razgovaram u jutarnjoj viziti.
Jedan od zanimljivih detalja koji mnogi početnici ne poznaju jest takozvana farina – bijeli sloj koji prekriva pojedine sukulente.
- Farina je bijeli prah za zaštitu, to im je kao krema za sunčanje. Sukulente ne smijemo dirati, inače mogu dobiti čak sunčeve opekline. Kod zalijevanja važno je pratiti list biljke, a ne supstrat. I najčešće ih zalijevam jednom u dva tjedna.
Neke vrste zahtijevaju još manje vode.
- Postoje sorte poput echeveria agavoides koja se zalijeva svega nekoliko puta na godinu, a neke vrste nismo zalijevali od studenoga prošle godine.
Od prvog kaktusa do vlastitog hibrida
U njezinoj kolekciji nalaze se i vrlo rijetke vrste koje su prava atrakcija među kolekcionarima.
- Postoji jedna sorta koja se zove Drosanthemum i jako je rijetka kod nas. Ja sam ih uzgojila iz sjemena, a tek ih sada uvoze u Europu iz azijskih zemalja.
U cijeloj priči veliku podršku pružaju joj članovi obitelji.
- Tu su moja kći Sabina i muž Željko i mi svi skupa uzgajamo ove sukulente. Radim to što volim, a kolekcija će se širiti. Imam čak i svoj hibrid, Echeveriju Sabina.
Sukulenti Marijane Šafarić iz Brezja pretvorili su hobi u uspješan posao. U dvorištu i plastenicima uzgaja više od tisuću sorti sukulenata i kaktusa te otkriva njihove tajne
www.mnovine.hr
Iako danas najviše vremena posvećuje sukulentima, kaktusi su bili njezina prva ljubav.
- Kaktusi su moja stara ljubav. Prvi sam dobila sa 14 godina i ubila sam ga zimom. Bio je to kaktus Kikiriki. Muž mi je za 19. rođendan kupio dva kaktusa, a znala sam si i sama kupiti kaktuse. Ali onda sam saznala za sukulente i sada su oni moja prva ljubav, iako u svom vrtu imam 120 vrsta kaktusa.
Ni čuvarkuće ne zaostaju po brojnosti
- U čuvarkućama imam 50 sorti. Postoje i mnogi novi hibridi. Njihova je speci�ičnost to što su zimootporni. Marijana naglašava da sukulente nije dobro premje-
Putjane ul., 40000, Čakovec
telefon: 098 902 0615
h�ps://www.stella-floris.hr/
h�ps://vrtnicentariva.hr
štati s mjesta na mjesto jer lako mogu zadobiti oštećenja od sunca.
- Sukulenti se ne smiju seliti jer inače na suncu izgore. Oni se brzo razmnožavaju, kroz zimu spavaju, a po ljeti rastu. Posebno je ponosna na uzgoj rosularia, biljaka koje prirodno rastu na planinskim područjima Turske.
- Imam čak i rosularie. Njihovo je prirodno stanište u Turskoj, na planinama, međutim, ja sam uspjela nabaviti tri sorte. Najzahtjevnije razdoblje u uzgoju ipak je zima. - Najveća briga za sukulente je
zimi. Bitan im je negrijani prostor s puno svjetla, bez zalijevanja. U zimi su čak i pod dekama i dan i noć, a grijanje smo palili samo onda kada je temperatura pala ispod minus četiri stupnja Celzijeva.
Gledajući tisuće pažljivo njegovanih biljaka koje ispunjavaju njezino dvorište, teško je ne primijetiti koliko ljubavi, znanja i predanosti stoji iza svakog primjerka. Za Marijanu Šafarić sukulenti nisu samo biljke – oni su način života, obiteljska priča i dokaz da se iz hobija može razviti posao koji svakodnevno donosi zadovoljstvo.
NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2026.
Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu!
Prijavite sebe ili drage ljude koji su možda sami sramežljivi, ali imaju prekrasan vrt na: redakcija@mnovine.hr ili 040/323-600
Međimurska dvorišta, vrtovi i balkoni ponovno poprimaju svoje najljepše boje. Znamo da iza svakog rascvjetanog kutka stoji puno truda, pa zato ponovno pokrećemo natječaj „Čiji je vrt najljepši 2026.“!
Ove godine biramo pobjednike u tri kategorije:
• Najljepši vrt i okućnica – za velika dvorišta i imanja.
• Najljepši mini vrt ili balkon – za zelena čuda na nekoliko kvadrata.
• Najposebnija biljka (NOVO!) – za neobične, egzotične ili dugovječne zelene ljubimce.
Kako se prijaviti? Pošaljite ime, prezime, adresu, kontakt broj i nekoliko fotogra�ija na redakcija@ mnovine.hr ili nazovite 040/323-600.
Nakon prijave, naša ekipa stiže na vašu adresu. Blagu prednost dajemo novim sudionicima, a sve natjecatelje čeka bogat nagradni fond. Čekamo vaše prijave! (sh)
telefon: 095/ 815 52 58
Strahoninec - Poleve, Dravska 70 h�ps://vrtlarija-vijenac.hr
VIRAG T. Ujevića17,
88 02 www.virag-roses.hr
GASTRO MANIFESTACIJA
“Kulinarske tajne”
Piše: Aleksandra Sklepić
Unatoč visokim temperaturama koje su proteklog vikenda zavladale Međimurjem, Općina Goričan uspješno je proslavila svoje dane koji su se ove godine obilježavali od 26. do 28 lipnja. Jedan od atraktivnijih događaja za posjetitelje svakako je kulinarska manifestacija pod imenom "Kulinarske tajne" koja se već nekoliko godina održava u sklopu trodnevnog slavlja.
“Kulinarske tajne” održavaju se na prostoru ŠRD “Šoderica” u prekrasno uređenom ambijentu ugodnom za boravak i mladih i starijih generacija, a brojni sadržaji za djecu atraktivni su mnogim domaćim obiteljima i posjetiteljima. Ove je godine na “Kulinar-
skim tajnama” sudjelovalo više od dvadeset ekipa, a kuhala su se tradicionalna jela, poput pretepenog graha, hajdinske kaše, bograča s krumpirom i špek �ileki, pekle su se ribice i roštilj, a kao posebna poslastica bio je tu i pečeni odojak. Sudjelovalo je više od dvadeset ekipa, a stigli su i gosti iz Mađarske i Siska, koji su prezentirali svoje domaće specijalitete. Bilo je jela i pića za svaki ukus, a nakon dobre večere, fešta se nastavila uz Smotru puhačkog orkestra Goričan i navijačku atmosferu uoči utakmice Vatrenih. Navijanje je izgleda upalilo, jer pobjeda je tu, a vrijedne kuharice i kuhari već su u mislima u pripremi novih jela, jer vrijeme leti i godina će začas proći.
INTERVJU: Dvotjednim putovanjem kroz Japan, Bruno Mesarić prepoznao ljepotu zemlje Dalekog istoka
Japan
Piše: Jura Obadić
Ljubav prema fotogra�iji za Bruna Mesarića iz Šenkovca prerasla je iz hobija u stalno profesionalno zanimanje. Wedding i event fotogra�ija čine njegov glavni fokus, jer u takvome radu pronalazi idealan spoj dokumentarnog pristupa i umjetničkog izražaja. Raznolikost, dinamika i autentične emocije koje svaki speci�ičan događaj sa sobom donosi, upravo su ono što najviše privlači ovog međimurskog fotografa. Vještine je razvijao procesom samostalnog učenja i kontinuiranim praktičnim radom na terenu. Usporedno s komercijalnim radom, radi i na autorskim projektima te putovanjima. Jedno od takvih bilo je i njegovo dvotjedno putovanje kroz Japan, koje je rezultiralo iznimno uspješnom izložbom fotogra�ija pod nazivom „Japan: Vizualni dnevnik“, održanom 24. lipnja u Pleškovcu.
- Čestitke na izložbi
„Japan: Vizualni dnevnik“! Odaziv publike u Pleškovcu bio je iznimno velik. Kakav je osjećaj vidjeti takve reakcije i jeste li bili iznenađeni brojem posjetitelja?
- Bio sam ugodno iznenađen kada su ljudi počeli pristizati u tolikom broju – stvarno nisam očekivao takav odaziv. Očito je da je tematika izložbe u ljudima probudila velik interes. Toga je dana bilo iznimno vruće i sparno, pa utoliko više cijenim trud svih posjetitelja koji su izdvojili svoje slobodno vrijeme. Od srca im hvala na tome!
- Na izložbi ste istaknuli važnost vizualnog pripovijedanja. Kako se uopće razvila Vaša ljubav prema fotogra�iji i što je to u tom mediju što najsnažnije odzvanja u Vama?
- Fotogra�ija ponekad može pripovijedati u daleko
dubljem obujmu nego video ili tekst, ponajviše zato što svaka osoba može doživjeti isti kadar na svoj, speci�ičan način. Moje se vizualno pripovijedanje razvijalo postupno i prirodno. To jednostavno klikne u vama, pogotovo kada naučite na što treba obratiti pozornost te kako najbolje iskoristiti detalje. Fotogra�ija me naučila promatrati svijet oko sebe. Najviše me ispunjava kada moje fotogra�ije dočaraju onaj atmosferičan izgled koji sam si zamislio, kada moja vizija konačno zaživi.
- Očito je da Vaše fotogra�ije imaju vrlo jasan, atmosferičan �ilmski potpis. Koliko Vas inspirira sedma umjetnost i postoje li konkretni �ilmovi, redatelji ili direktori fotogra�ije koji su oblikovali Vaš vizualni izričaj?
- Sedma umjetnost ima golem utjecaj na moj rad, ali ne u smislu da doslovno pokušavam rekreirati �ilmske kadrove. Više me zanima kako �ilm koristi svjetlo, boju i prostor kako bi stvorio iskrenu emociju i ugođaj. To je ono što pokušavam prenijeti u statičan kadar fotogra�ije. Što se tiče �ilmskih uzora, pratim sve žanrove. Među redateljima čiji me vizualni stil najviše fascinira svakako su Robert Eggers, De-
nis Villeneuve, Wes Anderson i Quentin Tarantino. Znam da u tom smislu imam još mnogo toga za učiti i to mi je stalna motivacija za daljnji rad.
- Zašto baš Japan kao odredište za ovaj projekt? Kako je izgledao sam proces na terenu – je li se radilo o spontanom hvatanju uličnih trenutaka u prolazu ili iza svega stoji strogo planiranje kadrova i lokacija?
- Japan je zemlja nevjerojatnih kontrasta – od futurističkih gradova do očuvanih tradicija iz starog Edo razdoblja, pa sve do njihove gejming scene i automobilske kulture. To mi je bilo iznimno inspirativno i smatram da je na svijetu teško pronaći bolje mjesto za fotogra�iju. Sam proces na terenu kod mene je intuitivan. U glavi imam ideju onoga što želim postići, no ne čekam satima u zasjedi da bih okinuo savršen kadar. Sve je to zapravo stvar trenutka i brzog snalaženja u prostoru.
- Tijekom dvotjednog putovanja posjetili ste pet gradova: Tokio, Kyoto, Osaku, Naru i Kamakuru. Koji Vas se najviše dojmio i koje su Vas japanske kulturne prakse ili svakodnevni običaji najviše iznenadili?
- Svaki od tih pet gradova ostavio je potpuno drugačiji
dojam, ali ako bih morao izdvojiti jedan – to je de�initivno Tokio. Najviše me fascinirao taj kulturološki kontrast između njegove intenzivne energije i trenutaka apsolutne tišine. Fascinantno je kako na samo nekoliko koraka od užurbanih križanja možete zakoračiti u dvorište mirnog hrama ili u tihu uličicu. To duboko poštovanje prema miru i tradiciji nešto je što me najpozitivnije iznenadilo. Kao negativno bih naveo gužve i nešto lošiju prometnu povezanost u Kyotu u odnosu na ostale gradove.
- Spomenuli ste da bi Vam iduća velika destinacija mogao biti New York. Drži li Vas još uvijek ta želja ili Vas je Japan toliko očarao da se već planirate vratiti tamo?
- U Japan se svakako planiram vratiti barem još jednom. Tokio bih de�initivno ponovio, ali bih se u idućem posjetu više fokusirao na ruralne dijelove zemlje i Okinawu. New York me i dalje jako privlači jer je to idealno mjesto za uličnu fotogra�iju. Taj speci�ičan spoj ljudi, arhitekture i igre svjetla ono je što već dugo želim osobno zabilježiti objektivom.
- Za kraj, u Vama gori snažan kreativan žar. Što biste, na temelju svog iskustva, savjetovali mladim fotogra�ima i općenito kreativcima koji tek traže svoj vizualni glas i autorski put?
- Savjetovao bih im da svoj rad ne uspoređuju s onime što vide na društvenim mrežama. To često djeluje demotivirajuće i stvara nerealna očekivanja. Društvene mreže uvijek prikazuju samo one najbolje trenutke. Neka isprobavaju različite tehnike i eksperimentiraju s kadriranjem. Također savjetujem da što više fotogra�iraju, promatraju okolinu i da se ne boje griješiti - jer se kroz pogreške najbolje uči.
Kada se 30. lipnja u Donjoj Dubravi otvore vrata Palače međimurske popevke, Međimurje će dobiti novi interpretacijski centar posvećen jednoj od svojih najprepoznatljivijih kulturnih vrijednosti. Bit će to prvi stalni prostor posvećen međimurskoj popevki, koja je 28. studenoga 2018. godine upisana na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Otvorenje Palače ujedno predstavlja i novi iskorak u razvoju kulturnog turizma Međimurja. Posjetiteljima će ponuditi sadržaj koji nadilazi klasičan muzejski postav te kroz multimediju, zvuk i interaktivne sadržaje približava tradiciju koja se na ovom prostoru razvijala stoljećima.
Ipak, jedna od zanimljivijih poruka cijelog projekta nije vezana uz prošlost,
nego uz sadašnjost. Naime, međimurska popevka danas više nije prisutna isključivo na folklornim smotrama ili u arhivskim snimkama. Posljednjih godina sve se češće pojavljuje u novim glazbenim kontekstima, od suvremenih vokalnih aranžmana i obrada do jazz interpretacija i elektroničke produkcije. Napjevi koji su se naraštajima prenosili usmenom predajom danas pronalaze put do studija za snimanje, koncertnih pozornica i digitalnih glazbenih platformi.
Dr. Vinko žganec sačuvao popevku za buduće generacije
Takav razvoj nije slučajan. Još početkom 20. stoljeća etnomuzikolog Vinko Žganec sustavno je zapisivao međimurske popevke, svjestan njihove kulturne vrijednosti i potrebe da se sačuvaju za buduće generacije.
Ti zapisi danas predstavljaju jedno od najvažnijih polazišta za suvremene glazbenike koji u njima pronalaze inspiraciju za nove interpretacije.
Speci�ične modalne ljestvice, prepoznatljiva melodika, slobodnije ritmičko oblikovanje i snažan emotivni naboj čine međimursku popevku zanimljivim glazbe-
nim predloškom i izvan okvira tradicijske glazbe. Upravo zato sve je više autora koji tradicionalne motive povezuju sa suvremenim glazbenim izričajima, stvarajući nove
aranžmane koji pritom zadržavaju prepoznatljivost izvornog napjeva.
Taj spoj tradicije i suvremenosti bit će jedan od naglasaka Palače međimurske popevke. U posebnom tematskom prostoru posjetitelji će moći usporediti izvorne terenske zapise s njihovim novijim interpretacijama. Ista pjesma tako će se moći poslušati u izvornom obliku, ali i kroz suvremene vokalne, jazz ili elektroničke obrade, čime će se pokazati kako se kulturna baština može razvijati bez gubitka autentičnosti.
Projekt pritom ne završava na interpretaciji postojećih sadržaja. Palača razvija i edukacijski program Popevka 101, namijenjen glazbenicima, studentima i svim zainteresiranima za tradicijsku glazbu. Posebnost programa jest to što završni zadatak neće biti provjera teorijskog znanja, nego izrada vlastite glazbene interpretacije međimurske popevke. Prema planu, najuspjeliji radovi postupno će postati dio zvučnog postava same Palače, čime će se njezin sadržaj kontinuirano nadopunjavati novim autorskim pogledima na tradiciju.
Takav koncept razlikuje Palaču međimurske popevke od klasičnih interpretacijskih centara. Uz predstavljanje povijesti i razvoja jednog od najvrjednijih elemenata hrvatske nematerijalne kulturne baštine, prostor je zamišljen i kao mjesto gdje se može pratiti kako tradicija nastavlja živjeti u suvremenoj kulturi.
U tome se možda najbolje vidi i šire značenje UNESCO-ove zaštite. Upis na reprezentativni popis ne znači da je neka baština završila svoje povijesno putovanje, nego da je prepoznata njezina vrijednost i potaknuto njezino prenošenje novim generacijama. Međimurska popevka dobar je primjer baštine koja se ne čuva samo kroz dokumentaciju i arhive, nego i kroz nove izvedbe i autore - i novu publiku. Glas koji ostaje.
od 3. srpnja do 9. srpnja
P 3 Toma, apostol; Tomislav
S 4 Elizabeta Portugalska; Elza
N 5 14. KROZ GOD.
ĆIRIL I METOD; Antun M. Z.
P 6 Marija Gore�;Bogomila
U 7 Klaudije; Vilibald, Vilko
S 8 Akvila i Priscila: Hadrijan
Č 9 Bl. Marija Petković; Le�cija; Nikola Pik, i dr.
Čakovec
DOKTORI KOJI RADE
OVU SUBOTU 4. SRPNJA 2026.
dr. Sven Jev�ć
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314
dr. Anja Dajč-zamjena: Mario Kovač
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915
dr. Stella Hoblaj
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914
Dekanovec
dr. Zdenka
Ivanović-Azenić
Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863-013
Donji Kraljevec
dr. Kris�na Poljak Čakovečka 5, tel. 040/655-170
Kotoriba
dr. Lela Grabant
Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119
Nedelišće
dr. Jurica Vidović
M. Tita 1, tel. 040/313-216
dr. Petra Pongrac Radmanić
Varaždinska 23a, tel: 040/821-200
Orehovica
dr. Dorian Laslo
Nikole Tesle 23, tel. 040/635-130
Prelog dr. Emina Kovačević
Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342
dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856
Pribislavec
dr. Tamara Sokač B. Radić 47, tel. 040/361-012
Selnica
dr. Monika Friščićzamjena: dr. Veronika Mađarić Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014
Sve� Juraj na Bregu-Lopa�nec dr. Sara Mudri Mihocizamjena: dr. Marta Ovčar Pleškovec 30, tel. 040/855-791
Vra�šinec
dr. Ivica Dukić
Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Čakovec:
Luka Varga, sin Martine i Davora
Jan Pongrac, sin Tamare i Antonia
Maša Vlah, kći Nike i Zlatka
Ivan Rajkovača, sin Tajane i Roberta
Niko Bahun, sin Sare i Luke
Šimun Sokač, sin Lorene i Nikole
Jessica Zeko, kći Đurđice i Benjamina
Vilim Poljanec Topolnjak, sin Lane i Stjepana
Matej Matulin, sin Ane i Darka
Teodor Lučić, sin Karoline i Milana
Eva Horvat, kći Laure i Marka
Čakovec:
Paula Petković i Goran Kelnarić
Jadranka Kneklin i Željko Kovačić
Narcisa Petković i Denis Bezek
Ana Pleić i Valentino Moharić
Barbara Kruhek i Filip Blešć
Sara Vuković i Tomislav Kuhar
Mursko Središće:
Dora Leško i Petar Oletić
Prelog:
Daria Vuk i Dominik Baranašić
Čakovec:
Pavlina Panić r. Vojković r. 1931.
Stjepan Poljaković r. 1960.
Katarina Senčar r. Novak r. 1940.
Terezija Švenda r. Nelijančić r. 1932.
Marija Baksa r. Braniša r. 1937.
Marija Novak r. Novak r. 1945.
Darko Mošmondor r. 1968.
Rozalija Ignac r. 1946.
Franjo Makovec r. 1947.
Josip Jambrošić r. 1949.
Ivan Dodlek r. 1950.
Josip Kutnjak r. 1951.
Ivan Tomašić r. 1941.
Jelena Sabol r. Mikloška r. 1945.
Dragica Oršoš r. 1941.
Mursko Središće:
Stjepan Gašparlin r. 1947.
Josip Čih r. 1969.
Prelog:
Marija Branilović r. Andročec r. 1935.
Rozina Ovčar r. Toplek r. 1942.
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec
dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
Turis�čki ured Čakovec
ČAKOM
Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
Ma�čni ured Čakovec
Bolnica Čakovec
Dom zdravlja Čakovec
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033
tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
tel. 040 313 319
tel. 040 372 400
tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
tel. 040 374 147
tel. 040 375 444
tel. 040 372 370
ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
Pomoć i podrška
Maja Novak
Golub, prof.
05. srpnja 1976. - 2006. - 2026.
Tvojim imenom šijem jedra, Pletem niti oko svijeta. Al’ jedino što izmolim Je glas mojih jeka.
OBAVIJEST O SMRTI
Željko Trupković
iz Preloga preminuo 27. lipnja u 71. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Marija Branilović
iz Svetog Jurja u Trnju preminula 17. lipnja u 92. godini života
OBAVIJEST O
Đurđica Fegeš rođ. Goričanec
iz Pušćina preminula 27. lipnja nakon teške bolesti u 58. godini života
OBAVIJEST O
Ivan Tomašić
iz Peklenice preminuo u 86. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Josip Horvatić
iz Vukanovca iznenada preminuo 27. lipnja u 83. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Ivanka Šte�ić
iz Donje Dubrave preminula u 62. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Marija Novak
rođ. Novak
iz Ivanovca preminula 17. lipnja u 81. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Ivan Karloci
iz Donje Dubrave preminuo 27. lipnja u 65. godini života
OBAVIJEST O
Dragomir
Dovečer
Rozina Ovčar
iz Belice preminula 22. lipnja u 84. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Marija Baksa
iz Belice preminula 18. lipnja u 90. godini života
Franjo Makovec
iz Malog Mihaljevca preminuo 22. lipnja u 79. godini života OBAVIJEST O
Ivan Bobičanec
iz Krištanovca preminuo u 82. godini života OBAVIJEST O
Marija Košak
iz Čakovca preminuo 27. lipnja u 74. godini života OBAVIJEST O
Dragan Lesar - Ečo
iz Preloga preminuo 19. lipnja u 66. godini života
Ivan Dodlek
iz Belice preminuo 17. lipnja u 77. godini života
Josip Kutnjak
iz Vukanovca preminuo 19. lipnja u 76. godini života
Josip Jambrošić
iz Murskog Središća preminuo u 77. godini života
iz Preloga preminula 28. lipnja u 98. godini života OBAVIJEST O
OBAVIJEST O
Zlata Kiš
iz Preloga preminula 29. lipnja u 88. godini života
1. ADHIKARI d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača, m/ž kućnog majstora, m/ž regrutera, m/ž knjigovođu, m/ž administratora i m/ž službenika za ljudske potencijale, javiti se e-mailom: posao@adhikari.hr do 11.7.
2. Advanced Tex�les Lab d.o.o., Štrigova bb, 40312 Štrigova, traži m/ž inženjera teks�lne tehnologije - industrija sportske odjeće i 10 m/ž šivača, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/851-342 ili e-mailom: info@ atl-croa�a.com do 31.7.
3. ADRIA STAR d.o.o., Prelog, traži m/ž čistača, javi� se na mob. 099/1633-005 ili na email: info@ adria-star.hr do 6.7.
4. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž vrtlarskih radnikaradnika na hor�kulturnim poslovima, javi� se na tel: 040/395-176 ili 099/8699-797 ili e-mailom: jadranka.brez@ambijenti.hr do 23.7.
5. ANGERONA d.o.o., Čakovec, traži m/ž I prvostupnika radne terapije (VŠS), javiti se e-mailom: erp.angerona@gmail.com do 10.7.
6. AUTO CENTAR MARĐETKO d.o.o., Kalnička 51, Goričan, traži m/ž automehaničara, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/601-432 ili mob: 098/426-032 do 9.7.
7. AUTO-HREŠĆ, A. Cesarca 16, Čakovec, traži m/ž autolimara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/917-4121 ili na email: filiphresc@hotmail.com do 31.7.
8. Autoprijevoznički obrt KOL-TRANSPORT vl. Darko Kolarek, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila C+E kategorije, javi� se na mob: 098/482-748 do 15.7.
9. Autotranspor� MAJNIĆ, Podturen, traži 2 m/ž vozača C+E, javiti se osobnim dolaskom: Radnička ulica 11A, Savska Ves, na mobitel: 098/241-524 ili e-mailom: kris�na@at-majnic.com do 10.7.
10. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 3 m/ž šivača, 3 m/ž krojača, 5 m/ž radnika za završnu kontrolu i pakiranje teks�lnih proizvoda, m/ž skladištara, m/ž voditelja webshopa-e-commerce managera, m/ž digital marke�ng specijalista, m/ž content&social media managera, 3 m/ž teks�lna
tehnologa i 3 m/ž voditelja linije u proizvodnji, javiti se osobnim dolaskom na adresu, najava na tel: 040/630-430 ili 098/802-286 ili e-mailom: infobalidoo@gmail. com do 29.7.
11. BELMONT d.o.o. - radno mjesto: Njemačka, traži m/ž elektroinstalatera - elektromontera, javi� se e-mailom: posao@ belmont.hr do 31.7.
12. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136A, traži 2 m/ž stolara, m/ž referenta operativne pripreme rada, 2 m/ž djelatnika na izradi kreveta, m/ž šivača, m/ž računovođu, 2 m/ž radnika u skladištu i m/ž specijalistu za obračun plaća i opera�vne poslove ljudskih potencijala, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: bernarda@bernarda.hr do 31.7.
13. BIOMEDICA d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž doktora veterinarske medicine, javiti se e-mailom: uprava@biomedica.hr do 31.7.
14. B&O Prelog d.o.o., Prelog, traži m/ž djelatnika u odjelu skladišta, javiti se na email: boprelog@boprelog.hr do 15.7.
15. CO GENERATE d.o.o., Njemačka, traži 5 m/ž montera pokretnih traka - pomoćnih montera i 5 m/ž pomoćnih električara, javi� se e-mailom: info@ co-generate.com do 17.7.
16. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži m/ž tehničara elektro održavanja, m/ž radnika u proizvodnji i 2 m/ž radnika u pripremi proizvodnje, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao@ cateks.hr do 30.6.
17. ČEVIZOVIĆ d.o.o., A. Šenoe 19, 40320 Donji Kraljevec, traži m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji - montažera, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: cevizovicdoo@gmail. com do 31.7.
18. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Kralja Petra Krešimira IV-13, Prelog, traži m/ž socijalnog radnika i medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/646-788 ili na mob: 098/460403 ili e-mailom: dommesmar@ gmail.com do 31.7.
19.Domzastarijeinemoćneosobe NOVINŠČAK,Mihovljanska46c,Čakovec,traži2m/žnjegovateljice,javiti seosobnonaadresuilipismenomzamolbom na adresu ili na email: sara. jambres@domnovinscak.hrdo17.7.
20. Dom za starije i nemoćne osobe Slakovec, traži m/ž njegovatelja, m/ž pomoćnog djelatnika u kuhinji te medicinsku sestru ili tehničara, javiti se na mob: 098/305-246 ili pismenom zamolbom: info@domzastarijeslakovec.hr do 29.7.
21. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Podturen, traži m/ž kuhara i m/ž fizioterapeuta, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu: Dr. Ante Starčevića 1, 40000 Čakovec ili e-mailom: info@dosti-mz.hr do 16.7.
22. ELEKTRIC-CO d.o.o, Čakovec, traži m/ž tesara i m/ž zidara, javi� se na tel: 040/341-188 ili na mob: 095/8535-142 ili e-mailom: elektric.co@gmail.com do 29.7.
23. ELTING, Obrtnička 10, Pušćine, traži 3 m/ž građevinska limara, 5 m/ž montera ven�liranih fasada u Njemačkoj i 3 m/ž montera ven�liranih fasada, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: karlo@el�ng.hr do 31.7.
24. EUROBETON - Tvornica elemenata za graditeljstvo d.d., Prelog, traži 3 m/ž radnika na proizvodnji, javiti se e-mailom: eurobeton@eurobeton.hr do 19.7.
25. EUROLUX d.o.o. - radno mjesto: Njemačka, traži 3 m/ž instalatera vode grijanja i klima�zacije, javi� se osobno na adresu: Zagrebačka ul. 85, Čakovec ili na mob: 099/1913-154 ili e-mailom: eurolux1.info@gmail.com do 19.7.
26. EVITA IN j.d.o.o., Planinarski put 8, Čakovec, traži m/ž frizera, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 099/791-3180 do 24.7.
27. Fontana ugos�teljstvo, Donji Kraljevec, traži m/ž konobara, javi� se na mob. 091/213-6415 ili na email: maja.stefok585@gmail. com do 31.7.
28. Framos Technologies d.o.o., Čakovec, traži m/ž specijalistu kvalitete i m/ž controlling business partnera, javi� se putem linka: h�ps://framos.jobs.personio.de/ job/2650219?_pc=1792745#apply do 24.7.
29. GH MONT - radno mjesto Njemačka, traži 7 m/ž montera izolacije, javiti se na mob: 091/922-1509 do 15.7.
30. GRAKER j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž keramičara, javi� se na mob. 099/539-8220 ili na email: graker.keramika@gmail.com do 24.7.
31. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji funkcionalne obuće, m/ž stručnjaka zaš�te na radu II. stupnja, m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u odjelu planiranja, m/ž IT supportera, 2 m/ž vatrogasca, m/ž tehničara kontrole kvalitete, m/ž skladištara i m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 29.7.
32. Hilding Anders d.o.o., Industrijska zona 11, Prelog (upravna zgrada), traži m/ž radnika u proizvodnji za montažu namještaja i tapeciranje, 2 m/ž radnika u skladištu, m/ž radnika u proizvodnji i m/ž mehaničara u održavanju, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na telefon: 040/650-049 ili 091/622-4796 ili e-mailom: jelena.krhac@hildinganders.com do 10.7.
33. HST AUTOMATIKA d.o.o., Leskovec, traži 2 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije, m/ž vodoinstalatera - pomoćni radnici, 2 m/ž servisera grijanja i hlađenja te m/ž servisera automatika, javiti se osobnim dolaskom na adresu: Štrigova 24A, najava na tel: 040/314-433 ili na mob: 099/2875-508 ili e-mailom: info@ hst-automa�ka.hr do 4.7.
34. IM-COMP d.o.o., A. Starčevića 63E, Pribislavec, traži 3 m/ž djelatnika u obradi preradi stakla, m/ž djelatnika na održavanjubravara, 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 3 m/ž djelatnika u otpremi, 2 m/ž vozača C i E kategorije i m/ž tehničkog komercijalistu, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: im-comp@ck.t-com.hr do 15.7.
35. INA maloprodajni servisi d.o.o., traži m/ž prodavača - konobara na benzinskoj postaji - Donja Dubrava, Goričan, Mursko Središće, javi� se e-mailom: pridruzise@ina.hr ili putem linka: h�ps:// molgroup.taleo.net/careersec�on/external/jobsearch.ftl?lang=hr&location=4205100397# do 06.07.2026.
36. Install Tirić d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera, električara, javiti se na mob. 098/915-3964 ili na email: install. �ric@gmail.com do 31.7.
37. INA maloprodajni servisi d.o.o. za usluge, traži m/ž prodavača - konobara na benzinskoj postaji Čakovec, javi� se na email: pridruzise@ina.hr ili putem linka: https://molgroup.taleo. net/careersection/external/ jobsearch.ftl?lang=hr&location=4205100397# do 15.7.
38. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Hrupine 1, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kat. i m/ž vozača C kategorije, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@ jurcec-transpor�.com do 20.7.
39. KOCKA TM d.o.o., Glavna 63, Mala Subo�ca, traži m/ž konobara i m/ž kuhara - pizza majstora, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/139-3037 ili e-mailom: kockatm63@gmail. com do 31.7.
40. KONZUM plus d.o.o., Prelog, traži 3 m/ž prodavača za radno mjesto Goričan, Mursko Središće, Kotoriba i Čakovec, javi� putem linka: h�ps://karijere.konzum.hr/ otvorene-pozicije/prodavac-blagajnik/ do 31.7.
41. KLASIKA d.o.o., Domašinec, traži 2 m/ž soboslikara i fasadera, javiti se na mob: 098/900-2692 do 30.7.
42. K-GANESA d.o.o., Dravska 7, Strahoninec, traži m/ž radnika u proizvodnji lampiona, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/343-090 ili na email: kganesa97@gmail.com do 17.7.
43. KONZUM plus d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž prodavača-blagajnika, javi� se putem linka: h�ps://
3. srpnja 2026.
karijere.konzum.hr/otvorene-pozicije/prodavac-blagajnik/ do 26.7.
44. LAB 1 d.o.o., Ulica Zrinskih 2b, Orehovica, traži m/ž tehnologa konstruktora i m/ž mul�medijalnog dizajnera - voditelja sadržaja, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: office@lab1.hr do 10.7.
45. LAGERVEND d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž punitelja - servisera vending caffe i snack aparata i sl., javi� se na mob: 098/9560591 ili e-mailom: lagervend@ lagervend.hr do 16.7.
46. LAKY TRANS obrt za usluge, Čakovec, traži m/ž vozača kamiona, javiti se 040/333-407 ili na mob: 098/9654-325 do 23.7.
47. LE’SLASTICE d.o.o., Donji Vidovec, traži 2 m/ž pomoćnih radnika u proizvodnji i m/ž skladištara, javi� se na mob: 098/419-457 ili e-mailom: vjekoslav@cvek.hr do 12.7.
48. LUKOIL Croa�a d.o.o., Prelog, traži m/ž prodavača - blagajnika i m/ž konobara, javi� se e-mailom: prijava@lukoil.hr do 15.7.
49. MANITU d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž stolara, montera namještaja i 2 m/ž tehnologa, konstruktora, javiti se osobnim dolaskom na adresu: Pavleka Miškine BB, Ivanovec, pismenom zamolbom: Poljska ulica 16a, 40000 Čakovec ili e-mailom: info@manitu.hr do 10.8.
50. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži 4 m/ž brusača inox obrada i m/ž lansera u metalnoj proizvodnji, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/630-730 ili e-mailom: info@ mar�.hr do 31.7.
51. MARKOV-TRADE SERVIS d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž servisera klima uređaja i plinskih trošila i m/ž instalatera centralnog grijanja i klimatizacije, javiti se pismenom zamolbom na email: zamolbe@markov.hr do 16.7.
52. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži 2 m/ž radnika na plas�ficiranju, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na telefon: 040/630-730 ili e-mailom: info@ mar�.hr do 24.7.
53. MEDIA NOVINE d.o.o., Čakovec, traži m/ž novinara - suradnika, javi� se e-mailom: posao@ mnovine.hr do 31.7.
54. MEĐIMURJE PMP d.o.o., Čakovec, traži m/ž električara za održavanje, javiti se na mob: 095/1333-444 ili e-mailom: kadrovska@m-pmp.hr do 3.7.
55. MEĐIMURSKA HIŽA, Gajeva 35, Čakovec, traži m/ž konobara, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: info@medjimurska-hiza.com do 16.7.
56. MEĐIMURSKE VODE d.o.o., Matice hrvatske 10, Čakovec, traži 2 m/ž rukovatelja specijalnim vozilom za odvodnju i 2 m/ž vodoinstalatera vodoopskrbe i vodoinstalatera priključaka, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: voda@ medjimurske-vode.hr do 15.7.
57. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, Ulica Gorčica 1, traži 2 m/ž samostalna bravara, 2 m/ž radnika na stupnoj bušilici, 3 m/ž pomoćna bravara, 2 m/ž zavarivača mig-mag, 2 m/ž operatera na cnc kutnoj preši, 3 m/ž radnika u završnoj obradi, 2 m/ž bravara/ strojobravara i 2 m/ž cnc operatera, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro.hr do 16.7.
58. METAL SISTEM d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž bravara - montera, javiti se e-mailom: helena@ metal-sistem.hr do 31.7.
59. MIRAKUL d.o.o., Čakovec, traži m/ž servisera klima uređaja, bojlera i dizalica topline, javi� se na mob: 098/242-742 ili e-mailom: info@mirakul.com.hr do 15.7.
60. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž zavarivača i 4 m/ž samostalna bravara, javi� se na tel. 040/682-130 ili na email: info@mura-metal.hr do 24.7.
61. NET d.o.o., Zrinsko Frankopanska 17, Čakovec, traži 5 m/ž djelatnika u proizvodnji svijećaskladišnih radnika, m/ž knjigovođu i 5 m/ž specijalista za rukovanje strojevima za izradu svijeća, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/314-680 ili na mob: 098/241-267 ili e-mailom: z.vugrinec@net-net.hr ili nabava@ net-net.hr do 3.7.
62. NOKA MONT d.o.o. - radno mjesto Njemačka, traži 4 m/ž stolara - montera namještaja, javi� se na mob: 095/7556-599 ili e-mailom: info@nokamont.hr do 31.7.
63. NYBBLE d.o.o., Nedelišće, traži m/ž project managera i m/ž java developera, javiti se e-mailom: info@nybble.hr do 17.7.
64. Obiteljski dom za psihički bolesne osobe Škvorc Marina, Štrigova 138, traži medicinsku sestru ili tehničara, m/ž psihologa i m/ž edukatora, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/694-2217 ili na email: info@ obiteljski-dom-skvorc.com do 31.7.
65. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži m/ž kontrolora strojne obrade i 2 m/ž operatera na cnc obradnom centru (glodalice), javi� se e-mailom: omt@omt.hr do 8.7.
66. OKNO d.o.o., Čakovečka 107a, Pušćine, traži m/ž voditelja montaže alu stolarije i m/ž osobu za izradu i montažu alu stolarije, javiti se osobnim dolaskom na
adresu ili najava na tel: 040/821666 ili na mob: 098/242-629 ili e-mailom: info@okno.hr do 11.7.
67. Peradarstvo - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži m/ž mesara, m/ž radnika u proizvodnji (pileće prerađevine), m/ž prodavača svježeg mesa pilića, 2 m/ž vozača C kateg. i 1 m/ž vozača B kategorije, javi� se na mob: 098/282-147 do 31.7.
68. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, Industrijska Zona Istok, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C + E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša, m/ž administratora u tvornici stočne hrane i m/ž voditelja skladišta u tvornici stočne hrane, javi� se osobno na gornju adresu ili na email: ljudski. resursi@perutnina.hr a više informacija na linku: h�ps://burzarada.hzz.hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx
69. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Štefanec, traži 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informa�ke, m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, 2 m/ž operatera na cnc plazmi, 3 m/ž cnc programera, 2 m/ž djelatnika kontrole dimenzije modela, 2 m/ž cnc operatera, 2 m/ž programera na cnc plazmi,
4 m/ž stolara, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju, m/ž električara za održavanje električnih instalacija i popravak manjih električnih uređaja, m/ž vozača C kateg. i 8 m/ž radnika u proizvodnji, javi� se sa zamolbom na email: pib-extra@pib-extra.com ili na tel. 040/338-050 ili osobni dolazak na adresu do 10.7.
70. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 2 m/ž bravara, 3 m/ž pomoćna bravara, 3 m/ž lakirera, 2 m/ž zavarivača tig, 3 m/ž brusača, 2 m/ž zavarivača mig/mag, 2 m/ž radnika na bušenju, 2 m/ž lansera, m/ž operatera na ravnanju, kružnom i kutnom savijanju, 2 m/ž tehnologa, 3 m/ž cnc operatera na plazmi i laseru, 3 m/ž kontrolora kvalitete, 2 m/ž radnika na otpremi, 2 m/ž rukovatelja mosnom dizalicom i ndt operatera, te m/ž operatera na robotu za zavarivanje, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr ili karijera@primabiro.hr do 31.7.
71. PRINTEX d.o.o., Zagrebačka 93, Čakovec, traži m/ž djelatnika u grafičkoj pripremi, javi� se osobnim dolaskom na adresu, najava na tel: 040/391-270 ili e-mailom: helena@printex.hr do 10.7.
72. PROMMING d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž logis�čara, m/ž elektromehaničara, 2 m/ž operatera na savijačici lima i 2 m/ž radnika na pakiranju plas�ficiranih metalnih pozicija, javi� se na tel: 040/386313 ili na mob: 099/3807-104 ili e-mailom: posao@promming. hr do 15.7.
73. SANITAS Gebäudetechnik d.o.o. - radno mjesto Njemačka, traži 2 m/ž vodoinstalatera, javi� se na mobitel: 098/678-092 ili e-mailom: info@sanitas-info.com do 29.7.
74. ST ENERGOMONT d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž elektroinstalatera, javiti se na mob: 099/3545-996 ili e-mailom: tofiloskidaniel5@gmail.com do 31.7.
75. ŠTIKMA d.o.o., Slemenice, traži m/ž logističkog operatera, javi� se na email: posao@s�kma. hr do 31.7.
76. TANJA TRANSPORT j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, javiti se na mob: 099/6365-770 ili e-mailom: macho4025@gmail.com do 22.7.
77. TERAKOTA, Cirkovljan, Gornja 17, traži 2 m/ž polagača keramičarskih pločica, javi� se na mob. 099/888-5867 ili na email: miroslav.magic@gmail.com do 17.7.
78. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača viličara, javiti se e-mailom: info@ tkalectrans.hr do 19.7.
79. Transpor� Kliček obrt, Prvomajska 6, Šandorovec, traži m/ž vozača u međunarodnom prometu, javi� se na mob: 098/426949 do 15.7.
80. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž automehaničara, 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz i m/ž pomoćnog radnika u radioni, javi� se na mob: 098/241-673 ili e-mailom: racunovodstvo@trans-kukovec. hr do 29.7.
81. Tra�oria Rus�ca d.o.o., I. G. Kovačića 6, Čakovec, traži m/ž kuhara i pomoćnog kuhara u restoranu, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: sonja@ tra�oria-rus�ca.hr do 3.7.
82. TRIGLAV OSIGURANJE d.d., Čakovec, traži m/ž zastupnika osiguranja, javi� se putem linka: h�ps://www.triglav.hr/karijera/ zaposlenje-u-triglavu/slobodna-radna-mjesta/slobodno-radno-mjesto?id=a0NTX00000HpzcN2AR do 12.7.
83. TS PROM TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži m/ž komercijalista za prodaju gospodarskih vozila, javiti se na mob: 099/2023-881 ili e-mailom: tot.petar2@gmail. com do 7.7.
84. Tvornica stočne hrane d.d., Dr. I. Novaka 11, Čakovec, traži 2 m/ž radnika na farmi Belica i m/ž poljoprivrednog tehničara u Grami, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili na mob: 099/4927-219 ili e-mailom: marko.krnjak@tsh-cakovec. hr do 13.7.
85. Ustanova za zdravstvenu skrb dr. Helga Dental, Kotoriba, traži m/ž dentalnog tehničara, javiti se e-mailom: ustanova. helga@gmail.com do 31.7.
86. VARGA elektronik d.o.o., Draškovićeva 12, Draškovec, traži m/ž samostalnog servisera - montera za elektro ormare, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/6645-555 ili na email: prodaja@varga-elektronik.hr do 22.7.
87. VLADO d.o.o., Industrijsko-sportska zona bb, Domašinec, traži m/ž vozača teretnog vozila - skladištara, javi� se osobnim dolaskom na adresu, najavom na tel: 040/863-863 ili na mob: 091/5330-879 ili e-mailom: vlado@ck.t-com.hr do 9.7.
88. ZT - zgradarska tehnika, Novakova 7, Nedelišće, traži 2 m/ž tig zavarivača, 2 m/ž cjevara - izometričara i 3 m/ž montera centralnog grijanja, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/213-739 ili e-mailom: zgradarskatehnika@gmail.com do 27.7.
89. WANG X d.o.o., Pušćine, traži m/ž viličaristu u sortirnici neopasnog otpada - operatera na drobilici i m/ž vozača teretnog motornog vozila, javi� se na mob: 099/5359-734 ili e-mailom: sor�rnica@wang-x.com do 31.7.
Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr 095/5580-199
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je 15. lipnja 2026. godine 2. Natječaj za provedbu Intervencije 73.10. Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.–2027.
Raspoloživa sredstva
Ukupan iznos raspoloživih sredstava iznosi 90.000.000,00 EUR, a sredstva su namijenjena ulaganjima u sektore voćarstva, vinogradarstva i povrćarstva, sjemenske i rasadničarske proizvodnje, proizvodnje mlijeka, proizvodnje mesa te peradarstva - kokoši nesilice.
Tko se može prijaviti?
Za modernizaciju primarne poljoprivredne proizvodnje osigurano je ukupno 90 milijuna eura bespovratnih sredstava, a prijave na natječaj započinju 17. kolovoza 2026. godine, ovisno o sektoru proizvodnje
Prihvatljivi korisnici su �izičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika, kao i priznate proizvođačke organizacije. Korisnici moraju ispunjavati propisane uvjete natječaja, uključujući odgovarajuću ekonomsku veličinu poljoprivrednog gospodarstva, uredno podmirene obveze prema državnom proračunu te druge uvjete prihvatljivosti.
Intenzitet i visina potpore
Za poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine do 250.000 EUR SO, intenzitet potpore iznosi 45 % prihvatljivih troškova, uz mogućnost uvećanja za dodatnih 15 % za mlade poljoprivrednike i žene nositeljice ili odgovorne osobe gospodarstva, ako ispunjavaju uvjete. Za gospodarstva iznad 250.000 EUR SO, intenzitet potpore iznosi 40 %, bez mogućnosti uvećanja. Visina potpore iznosi od 15.000,00 EUR do 500.000,00 EUR za gospodarstva do 250.000 EUR SO, odnosno do 2.000.000,00 EUR za gospodarstva iznad 250.000 EUR SO.
Prihvatljiva ulaganja
Bespovratna sredstva mogu se koristiti za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje poljoprivrednih objekata, nabavu poljoprivredne mehanizacije i opreme, ulaganja u sustave navodnjavanja, podizanje i restrukturiranje višegodišnjih nasada, izgradnju i opremanje skladišnih kapaciteta te prostora za sortiranje, pakiranje i hlađenje vlastitih proizvoda.
Prihvatljiva su i ulaganja u biosigurnosne mjere te sustave koji doprinose prilagodbi klimatskim promjenama i povećanju otpornosti poljoprivredne proizvodnje.
Rokovi za prijavu
Prijave se podnose prema sektorima proizvodnje i ekonomskoj veličini gospodarstva. Prvi rok traje od 17. kolovoza do 30. rujna 2026. godine za gospodarstva veća od 250.000 EUR SO u svim sektorima te za gospodarstva od 10.000 do 250.000 EUR SO u sektoru sjemenske i rasadničarske proizvodnje.
Za sektor proizvodnje mlijeka prijave će biti otvorene od 14. rujna do 1. listopada 2026. godine, dok će se za sektor proizvodnje mesa zahtjevi zaprimati od 1. do 22. listopada 2026. godine.
Poljoprivrednici u sektoru peradarstva – proizvodnje konzumnih jaja prijave mogu podnijeti od 15. listopada do 12. studenoga 2026. godine, a za sektor voćarstva, vinogradarstva i povrćarstva rok traje od 29. listopada do 1. prosinca 2026. godine.
Priprema prijave
S obzirom na opsežnu dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za potporu, preporučuje se pravodobno započeti s pripremom projektne prijave. Potrebno je provjeriti prihvatljivost korisnika i planiranog ulaganja, ekonomsku veličinu gospodarstva te osigurati svu potrebnu dokumentaciju, uključujući ponude, troškovnike i, prema potrebi, građevinsku dokumentaciju.
Za provjeru prihvatljivosti ulaganja, procjenu mogućeg iznosa potpore i pripremu projektne prijave, slobodno nam se obratite.
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
RADNO VRIJEME:
UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Ovisnost je bolest na koju utječu brojni biološki, psihološki i socijalni čimbenici. Redovita konzumacija alkohola, nikotina ili drugih sredstava postupno mijenja način na koji mozak doživljava nagradu, zadovoljstvo i stres
„Ne može prestati jer je slab karakter.“ „On je jak karakter pa je uspio prestati.“ Takve se rečenice često mogu čuti među osobama koje se bore s ovisnošću, ali i među članovima njihovih obitelji i prijateljima. No, je li prestanak stvarno pitanje karaktera ili je stvar ipak puno složenija? Takve izjave zvuče logično i jednostavno, ali istodobno stvaraju pogrešnu sliku o tome što ovisnost jest i kako izgleda put prema oporavku. Ako vjerujemo da o uspjehu odlučuje isključivo snaga karaktera, zanemarujemo mnoge druge čimbenike koji imaju jednako važnu, a često i veću ulogu. Kada ljudi govore o “jakom karakteru”, najčešće misle na osobu koja ima dovoljno volje, discipline, odlučnosti i mentalne snage da se odupre iskušenju. Takve osobine svakako mogu pomoći u prestanku pušenja, pijenja alkohola ili promjeni drugih štetnih navika. Međutim, ovisnost je puno složenija od same snage volje. Dodatnu zabunu stvara to što u svakodnevnom govoru riječ “karakter” koristimo vrlo široko. U stručnoj literaturi češće se govori o crtama ličnosti, odnosno relativno stabilnim osobinama koje mogu utjecati na naše ponašanje. Određene crte ličnosti mogu povećati rizik za razvoj ovisnosti, ali i utjecati na tijek oporavka. Primjerice, impulzivnost se povezuje s većim rizikom razvoja ovisnosti i češćim povratkom konzumaciji, dok je savjesnost povezana s većom vjerojatnošću da će osoba ustrajati u liječenju i promjeni navika. Te osobine mogu povećati ili smanjiti vjerojatnost uspjeha, ali nikada same ne određuju hoće li osoba uspjeti prestati. Ovisnost je bolest na koju utječu brojni biološki, psihološki i socijalni čimbenici. Redovita konzumacija alkohola, nikotina ili drugih sredstava
postupno mijenja način na koji mozak doživljava nagradu, zadovoljstvo i stres. S vremenom se kod mnogih osoba razvija psihička, a kod nekih sredstava i �izička ovisnost, zbog čega se pri prestanku mogu javiti simptomi apstinencije i snažna potreba za ponovnom konzumacijom. Zbog toga ovisnost nije samo loša navika, a prestanak nije samo odluka koju treba donijeti jednom, nego proces u kojem se osoba mora suočiti s navikama koje su se često stvarale godinama, ali i s brojnim okidačima iz svakodnevnog života. Zamislimo osobu koja je dvadeset godina uz jutarnju kavu pušila cigaretu. Jednog dana odluči prestati. Nije problem samo cigareta, nego i jutarnja kava koja ju godinama podsjeća na pušenje. Isto vrijedi i za alkohol. Ako je netko godinama svako druženje, utakmicu ili roštilj povezivao s alkoholom, nije dovoljno samo maknuti čašu. Potrebno je promijeniti i obrasce ponašanja koji su se stvarali godinama. Događa se i da sama osoba za sebe kaže: „Nisam dovoljno jak karakter.“ To najčešće nije objektivna procjena vlastite osobnosti. Ako povjeruje da je upravo karakter razlog prijašnjih neuspjelih pokušaja, lako može zaključiti da promjena uopće nije moguća. Umjesto da pokuša drugačijim pristupom ili potraži stručnu pomoć, odustane i prije nego što ponovno pokuša. S druge strane, kada za nekoga kažemo da je „jak karakter“ jer je uspio prestati piti ili pušiti, često ne vidimo cijelu priču. Ne znamo koliko je puta prije toga pokušao prestati, koliko je bilo neuspjelih pokušaja, koliko je podrške dobio od obitelji ili stručnjaka niti koliko je truda uložio u promjenu svoje navike.
Kada nekoga tko nije uspio prestati proglasimo “slabim karakterom”, ne objašnjavamo njegov problem nego ga pojednostavljujemo. Takav način razmišljanja dodatno može pojačati osjećaj srama i obeshrabriti osobu da ponovno pokuša ili potraži pomoć. Jednako tako, kada nekome tko je uspio prestati pripišemo isključivo “jak karakter”, često zanemarujemo sav trud, podršku i brojne pokušaje koji su prethodili uspjehu. Šanse za uspjeh povećavaju motivacija, podrška okoline, promjena navika, liječenje kada je potrebno i spremnost da osoba nastavi pokušavati nakon neuspjeha. Nijedan od tih čimbenika sam po sebi nije dovoljan, ali zajedno čine puno bolje objašnjenje od jednostavne tvrdnje da netko jest ili nije “jak karakter”.
Ljubitelji klasične glazbe ne propuštaju ovaj operni događaj godine UMJETNIČKA KOLONIJA i koncert obitelji Valkaj u Železnoj Gori
Piše i foto: Sanja Heric
U jedinstvenom i gotovo mističnom ambijentu Zmajeva vrta u Železnoj Gori održan je koncert „Voices and Strings“, manifestacija koja je po svim parametrima ponijela titulu kulturnog događaja godine. Iako je lipanjska žega neznatno odgodila početak programa, publika opremljena lepezama strpljivo je dočekala prve taktove u prepoznatljivom zelenom raju međimurskog kraja, gdje je ljetna vrućina brzo pala u zaborav pred snagom vrhunske umjetnosti.
Ovaj zahtjevan projekt ne bi bio moguć bez vizije i gostoprimstva obitelji Valkaj, koja je još jednom potvrdila status vrhunskih domaćina. Snažnu podršku manifestaciji su pružile Općina Štrigova te Turistička zajednica Općine Štrigova. Okupljene je prigodnim riječima pozdravio općinski načelnik Stanislav Rebernik, izrazivši ponos zbog tradicije koja se ovdje stvorila. Naglasio je važnost kontinuiteta ovakvih susreta te je uputio javnu zahvalu solistima riječke Opere na vrhunskim izvedbama, kao i
LJUBAV: Imat ćete dobar vjetar u leđa kad se o ljubavi radi. Otvarat će vam se mnoga vrata lakše nego inače, bit ćete pozivani na zanimljiva okupljanja i još zanimljivija mjesta. Ako ste sami, prihva�te pozive i krenite među ljude. Oni vas čekaju.
KARIJERA: Kako biste popravili ono što radite, morate se otvori� i više surađiva� s drugima. Stav da je netko bogomdan nije dobar, a pogotovo kad to mislite za sebe. Poradite na vlas�toj analizi i sve će vam bi� jasnije, a onda i lakše.
ZDRAVLJE & SAVJET: Idite na jogu ili meditaciju i opus�te se.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Vaše čežnje bit će jake, a vi nekako prepušteni sami sebi. Oni koji imaju dobrog prijatelja ili prijateljicu pokušat će s njim (njom) podijeli� svoje frustracije. Vezani će osjeća� distancu u odnosu, a neki će biti u iskušenju ljubomore. Izdržite.
KARIJERA: Zaposleni u uslužnim djelatnostima imat će dosta posla, dok će ostali bi� otvoreni za pomoć drugima. Neki će se pokaza� kao dobri savjetnici, a svoje će znanje lako primjenjiva� u praksi. Mali nesporazumi u komunikaciji bit će prolazni.
ZDRAVLJE & SAVJET: Povremena nervoza i sitne brige.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Vjerojatno ćete se osjeća� usamljeno, osim ako to nije vaš vlas�� izbor. Oni u vezama prolazit će kroz razdoblje zasićenja kad će treba� dosta trezvenos� da izdrže. To neće traja� još dugo, zato jednostavno prođite kroz to.
KARIJERA: Neki vaši suradnici otvoreno će vam pokaza� svoju naklonost, dok će vam drugi jednako tako pokaza� da vas ne vole. Prihva�te i jedno i drugo na miran način. Barem ćete zna� s kim imate posla. Držite se zacrtanih pravila.
ZDRAVLJE & SAVJET: Nakon šetnje na svježem zraku, dobro se naspavajte.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Vjerojatno je da ćete da� sve od sebe da se uljepšate, a primije�t ćete i to da vas osobe suprotnog spola stalno odmjeravaju. Oni u vezama pokušat će osvježi� odnos, dok će samci rado izlazi� i zavodi�. Otvorite se i bit ćete uspješni.
KARIJERA: Što je gotovo, gotovo je. Nemojte to više analizira�. Prepus�te vremenu neka radi za vas, a vi se usredotočite na ono što upravo počinje. Pred vama je nešto potpuno novo i još sasvim nedefinirano. Budite otvoreni za to.
ZDRAVLJE & SAVJET: Ne pomičite granice pod svaku cijenu.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Ako još tražite srodnu dušu, obra�te pažnju na osobe iz svojeg radnog okruženja. Netko vam je vjerojatno vrlo sklon i jedva čeka da to primije�te. Ako ste u vezi, vaš odnos bit će stabilan, a obje strane zadovoljne i mirne.
KARIJERA: Možda će vam se čini� kao da vas pri�šću sa svih strana, no zapravo se radi o izazovima na koje treba odgovori� kako biste došli do boljih poslovnih rezultata. Pred vama je mala borba u kojoj trebate bi� borac. Druge vam nema.
ZDRAVLJE & SAVJET: Osjetljivost na promjene temperature i klime.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Osjećat ćete se kao da se ne možete uhva�� ni za što sigurno. U pravu ste, ali razmislite koliko ste sami zaslužni za to. Partner će vam ukaza� na način kako bolje izražava� emocije. Primijenite savjete za koje vjerujete da su dobri.
KARIJERA: Pred vama su novi izazovi koji zah�jevaju pametan i promišljen pristup. Također ćete treba� sve više surađiva� s kolegama, i to nerijetko tako da stvarate ili prihvaćate kompromise. Nemojte to uze� za zlo jer više očiju više vidi.
ZDRAVLJE & SAVJET: Nađite svaki dan malo mira samo za sebe.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Strpljenjem i tolerancijom mogli biste poboljša� odnos s voljenom osobom. Nikakva rasprava, a pogotovo mo�virana ljubomorom, neće donije� rezultate. Vrijeme je igranja igre zatvorenih karata, pa budite suzdržani.
KARIJERA: Suradnja s uglednim ili utjecajnim ljudima polako dolazi u prvi plan. Vi ćete bi� kotač koji je važan u cijeloj igri. Zato ne budite preskromni, nego dopus�te sebi da izrazite i svoje ambicije. Spoznajte svoju poziciju, a još više priliku.
ZDRAVLJE & SAVJET: Ne pretjerujte s konzumacijom. Krećite se.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Ako ste u duljoj vezi, imat ćete potrebu za više kretanja. Vašoj najdražoj osobi to se ne mora uvijek svidje�, pa se potrudite poves� je sa sobom ili joj objasni� svoju potrebu za društvenošću. Samci će lako nalazi� društvo suprotnog spola.
KARIJERA: Sve će vam važniji bi� vaše znanje i stručnost u poslovanju. Mnogi će dobi� priliku pokaza� svoje specifične talente ili će njihova diploma dobi� na težini. Oni koji uče bit će uspješni u polaganju ispita. Neki će kontak�ra� sa strancima.
ZDRAVLJE & SAVJET: Istrajte kao i uvijek. Ispla� se.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
obitelji Valkaj na nesebičnom trudu i ugošćavanju ovog spektakla.
Glazbeni program donio je nesvakidašnji spoj Rijeke i Zagreba u samom srcu Međimurja. Vokalne bravure iznijeli su istaknuti solisti Opere HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke: sopranistica Gabrijela Deglin, mezzosopranistica Stefany Findrik, tenor Marko Fortunato i bariton Robert Kolar. Poseban i autentičan instrumentalni pečat opernim klasicima dao je Tamburaški orkestar HRT-a. Pod ravnanjem maestra Matije
LJUBAV: Vedrina, pozi�van duh, smisao za humor – sve će to bi� naglašeno u vašem privatnom životu ovih dana. Zato se ne trebate trudi� previše, nego samo imajte otvorene oči i reagirajte kad treba. Sve će se slaga� samo od sebe, a vi uživajte.
KARIJERA: Nalazite se u razdoblju kad će neke stvari treba� defini�vno prives� kraju. Baš ovaj tjedan karakteris�čan je po tome. Završit ćete neke priče i okrenu� novi list. Kod nekih će to bi� malo radikalnije. Ne žurite, nego prvo odvažite.
ZDRAVLJE & SAVJET: Pazite na prehranu. Uživajte, ali ne pretjerujte.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5
LJUBAV: Izgledat će kao da je ljubav daleko od vas. Kod nekih će to bi� i doslovno jer će im najdraža osoba trenutačno bi� odsutna. Čežnje će ojača�, a s njima i osjećaj usamljenos�. Neki će mir nalazi� u ak�viranju mašte i svojih snova.
KARIJERA: Moći ćete se bez imalo bojazni osloni� na svoje prethodne rezultate. Neki će to iskoris�� da odu korak dalje, a bit će i onih koji će živje� na staroj slavi dokle god ide. Uglavnom, nemojte se uspava�, posao napreduje, a s njim i vi. ZDRAVLJE & SAVJET: Osigurajte si više vremena za san. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
Fortune, tradicijski instrumenti zazvučali su iznimno moćno, dok je kroz program publiku elokventno vodio Dejan Buvač. Dodatnu dimenziju događaju dala je i umjetnička stanka, tijekom koje je službeno otvorena izložba „Lupinizam“ renomiranog umjetnika Stephana Lupina. Njegove skulpture i upečatljivi radovi savršeno su rezonirali s prirodom Zmajeva vrta, zaokruživši ovu večer u cjeloviti kulturni trijumf koji postavlja nove standarde na regionalnoj sceni.
LJUBAV: Veći dio svog slobodnog vremena provodit ćete u sasvim običnim ak�vnos�ma uživajući nečiju naklonost. Bez velike pompe znat ćete cijeni� sitnice, a voljena osoba uzvraćat će vam jednakom mjerom. Bit ćete zadovoljni i bez velikih prohtjeva.
KARIJERA: Počinje faza kad će se vaše znanje sve više cijeni�. Budite svjesni svoje stručnos� i slobodno prezen�rajte svoje sposobnos�. Moguće je da će vas sve više ljudi pita� za savjet ili da će vam ponudi� usko specijaliziran posao.
ZDRAVLJE & SAVJET: Uživajte u životu i u prirodi.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Zaokupljenost drugom stranom bit će velika, a vi spremni da se borite za vas dvoje do kraja. Oni u stabilnim vezama obnovit će svoj erotski život na najbolji mogući način. Oni koji još traže srodnu dušu u udvaranjima će bi� vrlo uporni i ići do kraja.
KARIJERA: Poslovi se intenziviraju, a sve što radite poprima poduzetnički karakter. Mnogi će se ovih dana jače pokrenu� ili će se od njih zah�jeva� veći angažman na radnom mjestu. Oni koji traže posao također će bi� prilično ak�vni.
ZDRAVLJE & SAVJET: Nemojte zanemari� redovit san. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
Uređuje: Aleksandra Sklepić
Dok naši Vatreni izlaze na teren Svjetskog nogometnog prvenstva, pozivamo sve naše velike i male umjetnike da pokažu kako izgleda navijanje kroz boje, crteže i maštu.
Nacrtajte hrvatske navijače, omiljenog igrača, trenutak pogotka, zastave, dresove ili svoju viziju pobjede. Neka svaki crtež bude pun ponosa, zajedništva i navijačkog srca!
Svoje likovne radove pošaljite u naše novine,
na adresu Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec ili putem mail adrese stvaraonica @mnovine – želimo svima pokazati koliko velika može biti dječja podrška našoj reprezentaciji.
Uzmi papir, bojice ili �lomastere i nacrtaj svoju navijačku priču! Najbolje crteže očekuju i lijepe nagrade!
Sretno, Hrvatska! Idemo, Vatreni!
Moj najbolji rođendan Imam jedan rođendan koji je nezaboravljiv. A to je rođendan na moru. Obitelj, glazba i more. A najvažniji je jacuzzi. Na taj rođendan sve je zasjalo. Od jutra su me maltretirali. Nisam se ni naspavala, već moram otvoriti poklone! To je super. Odmah su me pokloni razveselili. Mobitel je zvonio svaku minutu. Din! Din! Ali nisam rekla najvažnije - taj je rođendan bio na Uskrs. I zato sam izabrala da to bude moj najbolji rođendan!
Bio je to uskrsni rođendan, uskrsna šetnja i uskrsna torta. Nakupali smo se u jacuzziju i sve je jako brzo prošlo i došao je kraj. Bila sam zadovoljna i znala sam da moram još slaviti s prijateljima. Najvažnije je da slaviš sa svojom obitelji. Nema ništa ljepše.
Imam za kraj jednu tajnu. Dobila sam čak pileće čarape. Jupi! Mogu ganjati kokoši po selu!
Nola Rašperger, 4.b, I.OŠ Čakovec Učiteljica Marija Toplek
Moj najbolji rođendan
Jedva sam čekao slaviti moj jedanaesti rođendan! Slavio sam u Hacienda centru u Varaždinu. Kad smo došli upoznali smo smiješne animatore, složili smo se u timove i počeli igrati stolni nogomet. Nakon toga igrali smo paintball i to je bio moj najljepši rođendan!
Rino Sabolek, 4.b, I.OŠ Čakovec, Učiteljica Marija Toplek
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
MOTORNA VOZILA
PRODAJEM Mazdu 3 benz 2015. god., 129 tkm, 74 kW, bijela s efektom, reg. do 7./2026., cijena 10.999 EUR. Info na: 098/905-1011
KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777095
PRODAJE SE OPEL VIVA-
RO 1.9DI. Info na mob. 095/902-1134
PRODAJEM MERCEDES
dizel C 250 D 1994.god., zatvoreni tip, zelena boja s efektom, registriran do 16.6.2026., potpuno ispravan, telefon: 099/333-2470
PRODAJEM ČELIČNE FELGE
16 cola 5x115 središnja rupa 70.2, bile su na Opel Zafiri. Info na mob. 091/5320559
KUPUJEM TOMOS MOPEDE - sve vrste i modele sa i bez papira, stanje nebitno, isplata odmah. info na tel 098/9656-624
PRODAJE SE MERCEDES
A 170, neregistriran, kvar na anlaseru. Info na mob. 097/6046-109
PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO
ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586
PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ventili različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE SUHA HOBLOVINA U VREĆAMA od 120 litara, široki pojas primjene, u peradarstvu, stočarstvu, u uzgoju konja itd. Zva� na mob. 098/1788-216
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109
PRODAJEM TRUPAC ORAHA, zdrav, dužine 8 m (5 m je promjer 80 cm, a 3 m cca. 50 cm), trupac se nalazi u Nedelišću. Više info na tel: 0043/699-1181-8428
MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2
POVOLJNO DOMAĆE
KONZUMNE SOČNE KRUPNE ŠLJIVE. Info na mob. 097/600-6038
INSTALACIJE I MONTAŽA - voda, grijanje, klimatizacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
TRAŽIM ŽENU ZA ČIŠĆENJE
KUĆE na duže vrijeme, okolica Čakovca. Info na tel. 091/577-4571
MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Posla� sms na mob. 095/3423-099
MUŠKARAC (56 g) tražim ozbiljnu žensku osobu za vezu. Nazovi na broj: 099/8567418
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
DUGOROČNO IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN STAN od 60 m2, u Čakovcu (preko puta Tenis centra Punčec), parkirno mjesto. Info na mob. 092/507-2220
TRAŽI SE STAN ILI KUĆICA U NAJAM za samohranu majku sa djetetom staros� 8 g., sa kućnim ljubimcem (mali psić), do max 350 eura, u Čakovcu ili bližoj okolici. Tel. 099/312-4106
IZNAJMLJUJE SE STAN u Čakovcu. Info na mob. 098/195-7448
KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/vikendicu u bregima. Info: 095/505-2760
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2. Info na tel. 091/286-1121
TRAŽIM 1-sobni stan na potezu od Šenkovca do Murskog Središća. Ponude na broj: 095/3423-099
PRODAJE SE DJEČJI BICIKL od 24 cola Cross, malo korišten, u dobrom stanju. Info na mob. 091/5320559
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/ kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
ĐINA I PIRI
traže novi dom, idealno bi bilo zajednički jer su od malena zajedno. Đina je ovčarka rođ. u siječnju 2021., kastrirana je, označena mikročipom 191100002158078, pametna je, brižna i mirnijeg karaktera.Piri je bijelo crni dečko rođen u prosincu 2021., označen je mikročipom 191035000162655, aktivan je i energičan. Info na tel. 040/500-080
WILSON
Wilson je službeno već nabrojao 14 godina, ali jako je aktivan i fit, tako da je to samo broj. On voli svoj mekani krevetić i azilsku kućicu i unutra je mirniji, ali kad ima priliku biti vani na dvorištu onda je jako znatiželjan i veseo. Mikročip 191035000203705. Info na tel. 040/500-080
WOODY
Woody je isto naš senior, rođen u kolovozu 2017. Sretan je dok može istraživati i trčati po travi, slaže se s drugim psima, i jako bi bio zadovoljan da ima svoje lijepo dvorište, svoj dom, i mekani krevetić uz svoje ljude. Mikročip 191035000265333. Info na tel. 040/500-080
VOBIS
Upravo danas dok ovo pišemo Vobisu je deveti rođendan pa mu želimo najljepše želje te mu nakon života u romskom naselju priželjkujemo topli mirni dom i drage ljude koje će zvati svojima. Mikročip 191035000245795. Info na tel. 040/500-080
PRODAJE SE električni bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038
PRODAJEM BICIKLE: muški Spring u izvrsnom stanju i ženski s košaricom za dijete, kao novi. Info na mob. 092/507-2220
PRODAJEM metalne stolice za terasu. Tel. 099/4047517
PRODAJEM ELEKTRIČNI
BICIKL, malo vožen, sa garancijom, ljetne gume 205 x 55 R16, korištene jednu sezonu. Info na mob. 091/164-8472
PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJU SE DIOPTRIJSKE NAOČALE Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, jer je original malo oštećeni, dioptrija stakla je daljina, D -2, L -2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467
PRODAJU SE KNJIGE za 2. razred - smjer Kuhar i Obućar. Info: 091/516-4439
U KUHINJI s Aleks
Priprema je lagana i brza, a rezultat je sjajna juha, punog okusa i savršene arome. Kod odabira tikvica nije bitna sorta, sve su jednako ukusne
Piše: Aleksandra Sklepić
Krem juha od tikvica za mene je idealan ljetni obrok, pa je rado pripremam i jedva čekam sezonu kad tikvice krenu dozrijevati. Varijanta recepta s lukom i češnjakom osobno mi je najbolja. Priprema je lagana i brza, a rezultat je sjajna juha, punog okusa i savršene arome.
Kod odabira tikvica nije bitna sorta, sve su jednako ukusne. Tikvice sam oprala, ogulila i narezala na male komadiće (Slika 1.).
U tavicu sam dodala malo ulja i prepekla ga dok nije dobio zlatnu boju. Zatim sam dodala češnjak i narezane tikvice, te pirjala sve zajedno uz dolijevanje vode oko 10 minuta. (Slika 2.)
Nakon toga tikvice i tekućinu od pirjanja prebacila sam u veći lonac gdje sam sve zajedno još malo prokuhala (par minuta) i dodala začine, sol, vegetu i papar, prema vlastitom ukusu.
Količina začina svakako se može prilagoditi. Nakon što se tikvice potpuno omekšale,
blenderom sam ih usitnila u glatku kremu.
Odvojeno sam pomiješala dvije žlice vrhnja s malo vode, te razradila da ne ostanu grudice vrhnja. Vrhnje sam zatim ulila u juhu. (Slika 3.)
Juhu sam poslužila uz malo bosiljka, a može se nasjeckanim peršinom, naribanim parmezanom ili kiselim vrhnjem. (Slika 4.)
• 2 �kvice
• 1 luk
• 3-4 češnja češnjaka (ili manje, prema ukusu)
• ulje
• sol, vegeta i papar
• svježi peršin (po želji)
• 2 žlice kiselog vrhnja
• parmezan (po želji)
Najviše od svega volim ugošćivati drage ljude, rekla nam je Manuela, a sva hrana koja je na našem stolu, domaća je i prirodna
Piše: Aleksandra Sklepić
Kuruzna zlevanka jedan je od kolača kojeg se nikada ne možemo zasititi i koji je, svaki put kad ga ispečemo, sve bolji, dok ljubav prema njemu, s godinama i usavršavanjem, postaje sve veća. Mogli bismo reći da zlevanka raste sa svojom “kuharicom” - kako kuharica postaje bolja, bolja je i zlevanka, a najbolja je ona zlevanka čiji je recept naslijeđen od mame, bake, tete, strine ili neke drage prijateljice.
- Recept za kuruznu zlevanku s voćem nisam ništa mijenjala, rekla nam je, isti je kakav je bio mamin u Domašincu. Može se dodati bilo koje sezonsko voće, ja sam ovaj put dodala maline, ali sve je stvar ukusa, mašte i vaših zaliha. Najvažnije je, ako želite da zlevanka bude prava, domaća, da se radi s domaćim jajima, koja su u našoj obitelji jedini izbor. Kuruzna zlevanka s voćem posebno mi je draga uspomena na rodni dom i pripremam je kad god imam vremena ili se pojavi neka prigoda gdje ona posebno paše.
Cijela obitelj voli domaću hranu proizvedenu u vlastitom dvorištu Osim kokica koje nesu domaća jaja, u dvorištu obitelji Cerovec u Miklavcu tu su i domaći piceki, bogat povrtnjak u kojem ne nedostaje ni jedna sorta povrća, voćnjak, jagode i sve što se može poželjeti. Sve što koriste za svoju prehranu, uzgajaju sami, pa čak i meso
Manuela Cerovec iz Miklavca svoj je recept za zlevanku dobila u naslijeđe od svoje mame Ljubice, koja je bila kuharica u Osnovnoj školi Domašinec, gdje živi. Domašinec je i Manuelino rodno mjesto, a sa sobom je iz njega u Miklavec donijela i neke odlične kulinarske i radne navike zbog čega joj je cijela obitelj zahvalna. Manuela je zaposlena u banci, a taj posao radi već trideset godina. Unatoč poslu, ona stigne sve, ispričala nam je, a nabrojila je samo neke od aktivnosti kojima se bavi i sve nekako uspije složitida bude zadovoljna i ona, a i cijela obitelj.
VINO TJEDNA
Zavodljiva muškatna simfonija
Za ovotjednu preporuku odabrali smo pravi ljetni dragulj iz obiteljske riznice – Muškat žuti cijenjene Vinarije Tomšić. Ovo vino već na prvi susret osvaja svojim lijepim i zavodljivim mirisom, u kojem se prepliću slatkaste cvjetne arome s �inim primjesama zrelog muškatnog grožđa. Iako je okus prvenstveno slatkast, ono što ovaj muškat čini iznimnim jest savršeno izbalansirana, skladna harmonija sladora i kiselina. Upravo mu taj balans daje nevjerojatnu svježinu i pitkost, ostavljajući bogat i dugotrajan retrookus koji mami na gutljaj više.
Savršen je izbor za lagane ljetne deserte, voćne salate ili jednostavno kao elegantno osvježenje u dobrom društvu. (sh)
ne kupuju u trgovini, već od poznatih, lokalnih proizvođača, kako bi znali što im je na stolu i od čega će spremiti ručak ili večeru.
Na svoje dvije kćeri, Doru i Laru, Manuela je prenijela ljubav prema kuhanju. Lara je inženjerka graditeljstva, a Dora pred obranom magisterija iz rehabilitacije. Manuela i suprug Zlatko najviše se vesele kad im one dođu, a posebna im je i najveća sreća unučica Eva koja ima četiri godine.
- Obitelj nam je na prvom mjestu, a važno nam je zajedništvo i druženje. Aktivni smo članovi sportske udruge “Mura Ferketinec, Miklavec” i jako se volimo družiti.
U dvorištu i maminoj špajzi za obje kćeri i cijelu obitelj uvijek se nađe nešto što im treba. Dora se hrani zdravije jer je sportski tip, a Lara zbog supruga i male Eve kuha
tradicionalna jela koja je naučila pripremati u obiteljskom domu, a kasnije ih usavršila i prilagodila vlastitim potrebama i ukusu.
- U vrtu i plasteniku ima svega, pa uglavnom i ne moramo u dućan, posebno kad je riječ o hrani, a kćer koja živi u Ljubljani, sa sobom često nosi mnoge domaće proizvode jer joj je stalo do kvalitete prehrane i zdravlja. Tu smo i mi kao roditelji sretni jer joj možemo pružiti zdraviji i bolji život, barem što se tiče kuhanja i prehrane.
Najviše od svega volim ugošćivati drage ljude, rekla nam je na kraju Manuela. trenutno smo jako uzbuđeni jer pripremamo feštu za kćerin magisterij, pa će na stolu biti svega - domaće hrane, �inih kolača i raznih poslastica koje s velikim veseljem pripremamo.
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Dobitnik: Ivan Sklepić iz Vratišinca
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Kuruzna zlevanka dio je obiteljske tradicije Manueline obitelji
SASTOJCI:
• 3 jaja
• 2 šalice šećera
• 1,5 šalica kukuruznog brašna
• 1,5 šalica bijelog brašna
• 1,5 šalica ulja
• 3 šalice mlijeka ili kombinacija mlijeka i jogurta u istoj količini šalica
• 1 prašak za pecivo
• 1 mala žličica soli
• voće po želji
• kiselo vrhnje za preli� po �jestu
Napomena: šalica je od 2 dl
PRIPREMA: Najprije izmiksati jaja i šećer, a zatim dodati
ostale sastojke za tijesto. Na kraju dodati voće po želji - višnje, trešnje, jagode, borovnice ili slično voće - bobičasto.
Sve zajedno uliti u nauljen pleh, te preliti po tijestu željenom količinom kiselog vrhnja koje smo prethodno dobro promiješali da se ne stvore grudice.
Zlevanka s voćem peče se na 200 stupnjeva dok ne porumeni, oko 20 minuta, odnosno ovisno o visini pleha - ako je zlevanka tanka kad se nalije u pleh, brže će biti pečena. Ohlađena zlevanka može se posipati šećerom u prahu za ljepši izgled i slatki okus za ljubitelje slađih verzija kolača.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
tri
Piše: Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec
Prva punokrvna secesijska zgrada u Čakovcu je ujedno i ona najljepša u gradu Čakovcu – Trgovački kasino. Danas je poznat kao Dom sindikata, a nalazi se u strogom centru na adresi Trg Republike 1. Zgrada je podignuta 1903. – 1904. godine za potrebe čakovečkoga Trgovačkog kluba, a naručitelji su bili bogati čakovečki trgovci pod vodstvom Rudolfa Wollaka. U želji da izgrade modernu i upečatljivu zgradu unajmili su projektanta u samom centru cvatuće secesije na ugarskoj strani monarhije, u Budimpešti. Arhitekt projektant zgrade je Henrik Böhm, poznati mađarski secesijski arhitekt stasao u okrilju škole autentične mađarske secesije vodećega mađarskog arhitekta Ödöna Lechnera kojeg se danas u literaturi često navodi kao oca i tvorca mađarske secesije.
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T: +385 (0)40 313 499
E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
Henrik Böhm je s kolegom arhitektom Ármin Hegedűsom osnovao zajednički projektantski ured u Budimpešti 1896. godine koji je poslovao do 1935. godine. S obzirom na to da je situacija s poviješću grada Čakovca koji je djelomično u povijesti pripadao pod državu Mađarsku ponešto komplicirana, vrlo je teško locirati arhivsku dokumentaciju iz razdoblja 1861. – 1918. godine te dosad nije pronađen originalni projekt zgrade. Upitno je da li je zgradu projektirao sam Henrik Böhm ili u kolaboraciji s partnerom Hegedűsom. Pronalazak originalnoga projekta također bi bio od iznimne važnosti jer se u lokalnoj literaturi za projektanta krivo navodi osoba pod imenom Ödön Horvath. Arhitekta iz razdoblja prijelaza 19. u 20. stoljeće tog imena nema ni na području Hrvatske ni Mađarske. Najvjerojatnije da se radi o krivo prenošenoj informaciji da je zgrada rađena u stilu mađarske secesije Ödöna Lechnera, što se nekako iskrivilo u informaciju da je arhitekt Ödön Horvath. S druge strane, mađarski autori kao što su Janos Gerle i Anna Megyeri, te podaci dostupni na mrežnim stranicama, navode Henrika Böhma kao projektanta
zgrade Trgovačkoga kasina u Čakovcu.
Sama zgrada rađena je u stilu mađarske nacionalne varijante secesije koja kombinira opeku s drugim građevinskim materijalima. Zgrada je vrlo kompaktna i savršen je primjer funkcionalno iskorištenoga i namjenski planiranoga unutrašnjeg prostora. Na pročelju zgrade vrlo su istaknuti i naglašeni pojedini osnovni volumeni. Morfologija oblika se oslanja na osnovne geometrijske oblike kocke i kvadra, no s puno smisla, simetrije i dražesti. Namjena i funkcija pojedinih prostorija dobro je promišljena unaprijed. Glavni središnji kubus zauzima velika svečana dvorana i hol, a susjedne manje volumene zauzimaju manje društvene prostorije i uredi. Zgrada ima podrum i manju terasu izvana. Vrlo je proporcionalno raspoređena i površina prozora koja korespondira s veličinom prostorije. Tlocrt zgrade je vrlo moderan i prekida bilo kakvu tradiciju dotadašnjih historicističkih uniformiranih građevina kod kojih vanjska
fasada ne korespondira s unutrašnjim prostorijama. Tlocrt je projektiran individualno za ovu speci�ičnu zgradu i njezine potrebe te nisu korištena gotova tipska rješenja. Obilazeći zgradu uočavamo da je ona vrlo kompaktna u izgledu i veličinama te da je prožeta identičnim detaljima dekoracije i ornamentacije. Također, važan je i sam položaj zgrade jer se nalazi na izlazu iz perivoja i na samom ulazu u centar grada te ima dovoljno mjesta de je se obiđe sa svih strana. Može se reći da ima povlašteni, istaknuti položaj, kakav uostalom i zaslužuje. Ornamentacija u crvenoj opeci oživljava bijelo pročelje tipično secesijskim krivudavim linijama i zadebljanjima, a detalji su razrađeni do sitnica, od posebno osmišljenih završetaka oluka do dekoracije vrata i drvenih okvira prozora.
Vrlo je speci�ična i za ovu zgradu karakteristična dekoracija. Pročelja zgrade su raščlanjena među prozorima dekorativnim polustupovima s nizom reljefnih krugova koji
pri kraju završavaju ženskim glavama u visokom reljefu. Svaka ima po dvije pletenice i krunu na glavi. Na vrhu stupova još je i dodatni ukrasni završetak u obliku neogotičkih �ilijala kako bi se naglasila vertikala i dala protuteža valovitim završnim vijencima. Polustupova i glava ima ukupno 14. U ovim ženskim glavama izražena je sva simbolika secesijskoga dualizma. Žena je i mistična i realna, i san i stvarnost, i zanos i zabluda, i misao i nesvjesnost.
Izvođač radova na zgradi kasina bio je lokalni čakovečki graditelj Valent Morandini. Opis kasina i namjene pojedinih prostorija navodi autor suvremenik kasina, Karoly Zriny, koji je napisao Monogra�iju Čakovca 1905. godine. On navodi da je pravi društveni i kulturni život grada počeo otkad se klub uselio u zgradu. U središnjem povišenom dijelu zgrade nalazi se velika dvorana u kojoj su se često organizirali vrlo posjećeni plesovi, večeri glazbe, zimi često i književne večeri,
večeri druženja, tombole i pjevačkih natjecanja. U zgradi su bile po jedna prostorija za igre, čitanje, druženje i prostorija za upravu. Klub je osim za muške članove imao i tri puta tjedno damske večeri. Klub je primao deset dnevnih, dvadeset književnih i pet stručnih časopisa, a 1905. godine osnovana je i knjižnica. Službeni jezik u prostorijama kluba bio je mađarski. Klub je bio otvoren svaki dan do ponoći. Uz zgradu se nalazio i engleski parkić u koji su se druženja premještala za vrućih ljetnih mjeseci. Navodi da su prostorije bile namještene bogatim namještajem i da su imale električno osvjetljenje. Nakon 2. svjetskog rata zgrada gubi prvotnu funkciju i u nju useljava Dom sindikata koji i danas zauzima dio zgrade. U razdoblju od 1966. do 1986. tu je bila smještena gradska knjižnica. Nažalost, zgrada trgovačkog kasina nije imala utjecaja na lokalnu buduću izgradnju te je ostala kao jedini takav primjer. Uz Stari grad, crkvu Svetoga Nikole i prepoznatljivi spomenik Nikoli VII. Zrinskom s orlom na vrhu stupa, čini prepoznatljivu vizuru centra našeg malog, ali posebnog grada Čakovca.
MEĐUNARODNA LIKOVNA KOLONIJA Sveti Martin na Muri okupila 30-ak umjetnika
U organizaciji svetomartinske Likovne republike, u prostoru Doma branitelja UHVDR-a 27. lipnja održana je Međunarodna likovna kolonija koja je, u sklopu Ljeta u Svetom Martinu, okupila tridesetak umjetnika iz Hrvatske i susjedne Slovenije. Unatoč paklenim vrućinama, dan je protekao u kreativnom ozračju, uz puno smijeha i prijateljskog druženja.
Sudionici su inspiraciju pronalazili u međimurskom krajoliku, pa su nastajali pejzaži i mrtve prirode u različitim tehnikama i stilovima. Kolonija je rezultirala s tridesetak novih radova koji će obogatiti likovnu zbirku i kulturnu ponudu općine. Predsjednica udruge Milena Petković istaknula je zadovoljstvo odazivom umjetnika te zahvalila Općini i Turistič-
koj zajednici na �inancijskoj potpori, kao i svima koji su pridonijeli organizaciji – od članova udruge do vrijednih ruku koje su pripremile okrjepu i slastice. (sh)
Antun Kocijan sudionike kolonije je iznenadio i prekrasnom umjetničkom tortom
Dr. Dijana Lončar i Jelena Režek s ježicom Bockom koja se voli maziti
U ambulanti za male životinje, doznali smo da svaki ljubimac, a zajedno s njim i vlasnik dobiju brdo ljubavi i utjehe, veselu atmosferu i nesebičnu pomoć
Piše: Aleksandra Sklepić
Život s kućnim ljubimcima i njihovo predivno društvo čini nam dane ljepšima i donosi nam beskrajno mnogo radosti i veselih trenutaka, no ponekad, kad dođe do ozljede ili bolesti, vlasnici nerijetko moraju tražiti pomoć. Topla riječ, stručan savjet i poneki lijek, rješavaju manje boli, a kad problem postaje veći, vlasnici životinja rado imaju veterinara u kojeg se u svako doba mogu pouzdati. U Veterinarskoj stanici Prelog, u ambulanti za male životinje, doznali smo da svaki ljubimac, a zajedno s njim i vlasnik dobiju brdo ljubavi i utjehe, veselu atmosferu i nesebičnu pomoć. To nas je navelo da ih posjetimo i sami se uvjerimo da su sve “glasine” i više nego točne.
Tim stručnjaka velikog srca rješava svakojake životinjske probleme
Tim stručnjaka Ambulante za male životinje u Prelogu čine simpatični i stručni zaposlenici: dr. Dijana Lončar i Jelena Režek, veterinarska tehničarka u jednoj smjeni, dr. Tihomir Marciuš i Marta Glavak Golomboš, veterinarska tehničarka u drugoj smjeni, a redovno na dužnost “uskače” i direktor, dr. Tomislav Latin, Ponekad se smjene i pomiješaju, pa rade kako tko stigne, a na porodiljnom je dopustu tehničarka Rebeka Kocijan. Svi
su oni odreda vrlo stručni i strpljivi, a lijepa riječ i utjeha često je veća pomoć od samog liječnja, ispričali su nam njihovi brojni zadovoljni vlasnici “pacijenata”. U ambulantu im dolaze psi, mačke, zečevi, kornjače, patke, kozice, te brojni drugi bolesni ili ozlijeđeni pacijenti. Liječenje bolesti, previjanje rana, otklanjanje boli i operacije dio su njihove svakodnevice, a ponekad rješavaju i ozbiljne probleme, poput transfuzije, gdje jedna životinjica, u stručnom medicinskom postupku, spašava život drugoj, što je zaista fantastično. Zbog toga neprestano pozivaju vlasnike da uključe svog ljubimca istu donora krvi,
kako bi u hitnim situacijama odmah znali kome se javiti ako nekome zatreba hitna transfuzija.
Spašavanje ranjenih i napuštenih životinja njihova je dnevna misija
Osim liječenja pasa i mačaka koje su najčešći pacijenti ambulanti za male životinje, Veterinarska stanica Prelog ima još jednu posebnu misiju, a to je spašavanje i liječenje divljih životinja koje su povrijeđene, bolesne ili napuštene. Već cijeli donji kraj zna - ako nađeš životinju kojoj treba pomoć, odnesi je u Prelog - oni
će znati što treba napraviti i nikada ne odbijaju pružiti
pomoć. To ih čini posebno omiljenima i vrijedno je divljenja.
U svojoj su praksi spasili već mnogo “divljih života”. Nedavno smo spasili obitelj patkica koje su tumarale cestom punom prometa, ispričali su nam. Dok smo marljivo radili, kroz prozor naše ambulante smo primijetili nesvakidašnji prizor— mama patka i čak 10 malih pačića kako odlučno marširaju preko dvorišta ambulante ravno prema prometnoj cesti. Naravno, plan “obiteljskog izleta” morali smo hitno preusmjeriti! Krenula je prava akcija spašavanja: hvatanje,
skrivanje u živoj ogradi, trčanje po dvorištu i koordinacija na razini specijalnih jedinica. U misiji su sudjelovali naši djelatnici, susjedi, pa čak i članovi uprave — jer nitko nije mogao ostati ravnodušan na 10 malih paperjastih bjegunaca.Nakon malo nagovaranja (i puno skrivanja), cijela obitelj je sigurno prevezena do Drave gdje sada bezbrižno uživaju daleko od opasnosti i prometa.
Bilo je tu i othranjivanja sovica, nedavno su mladu Žanet pustili na slobodu nakon što je spašena i othranjena; vrana Branko - Vranko, golub Piđi, Žarko i Slavko i mnogi drugi pronađeni su ozlijeđeni i dobili su pomoć do puštanja u slobodu; pomogli su mačkici koja je jedva preživjela okot i ostala bez mladunaca, a u isto je vrijeme u ambulantu stiglo leglo drugih napuštenih mačića, pa je nastala nova obitelj. Sve to i mnogo više ovi požrtvovni ljubitelji životinja rade svakodnevno, ne pitajući za plaću, nagradu ili medalju.
Raznolikost pacijenata njihov je zaštitni znak
Osim pacijenata koje dolaze po pomoć, u ambulanti živi ježica Bocka koja je stanar već godinu dana. Spašena je kao beba - ježić i sasvim se dobro snašla u svojoj kućici izrađenoj po njenoj mjeri. Kad padne noć i ljudi odu svojim kućama, ambulanta se ispuni zvukovima divljine, jer uvijek je
Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kad je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.
netko “na noćenju”, u bolnici ili čeka svoje nove vlasnike. Kad dođe jutro i stiže medicinski tim, nema kraja radosti za svaku životinju. A kako i ne bi - u njihovim rukama punim ljubavi, životinje se osjećaju sigurno i znaju da će dobiti pomoć. Drago nam je kad ljudi prepoznaju naš trud, jer to nam je potvrda da radimo dobru stvar i motivacija da budemo još bolji. Iza svake izliječene životinje stoje ljudi, trud i veliko srce, a da možemo, spasili bismo sve životinje, rekli su nam na kraju našeg druženja. Hvala svima koji u nas vjeruju, te onima koji zastanu kad vide ranjenu životinju i odvoje svoje vrijeme kako bi je donijeli k nama. Svako živo biće zaslužuje priliku, a mi ćemo napraviti sve kako bismo pomogli.
HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović
Izvanredno priopćenje Ministarstva za semantiku, posudbe i eufemizme
U svjetlu recentnih zbivanja i zlonamjernih konstrukcija koje se šire bespućima društvenih mreža, Vlada i njezini najvjerniji sateliti osjećaju dužnost pojasniti narodu osnovne lekcije iz modernog političkog rječnika. Iz hrvatskog je jezika, naime, odavno i s pravom izbrisana riječ „ukrasti“. To je zastarjeli pojam rezerviran za obični puk i sitne kokošare koji, kad uzmu nešto što nije njihovo, završe iza rešetaka.
Za ministre i ugledne članove organizacije vrijede visoki lingvistički i operativni standardi. On nije ukrao – on je samo otuđio, pozajmio bez povratka ili, još ljepše, izmislio virtualnu atomsku valutu.
Slučaj „Zaboravni Grlić“: Kad se lijeva ruka i desni džep zaigraju Cijela se nacija digla na noge jer je ugledni ministar, naš reprezentativni kadar kojeg bi i noktima trebalo zadržati da nas predstavlja u svijetu, u svojoj famoznoj imovinskoj kartici „zaboravio“ tričavih dva milijuna eura od svinja. „Joj, kako ja nikad ne mogu zaboraviti što imam?“ – čude se dežurni dušobrižnici i sitne duše. Ali ministar je čovjek od formata. Nije on kriv što su se zdrave svinje morale žrtvovati da bi se stvorila sirovina. Pa u čemu je problem? Čovjek je lijepo platio kaznu od 500 eura (dobro, možda tisuću, tko broji sitniš). Čeka da mu sjedne socijala ili kakva bespovratna sredstva pa će to dostojanstveno podmiriti. To je ujedno i sjajna poruka malim ljudima: kada idući put pogriješite, računajte da će se i prema vama primijeniti ovaj humani, hdz-ovski model – platiš promil onoga što si „spremio na sigurno“ i mirna Bosna. Pošteno je platio kaznu, ne budite sitničavi!
Predsjednik Vlade, naš anemični heroj i briselski potrčko, odmah je stao u obranu ustavnog poretka i svojih torbaša:
„To je ne-tema!“ zagrmio je s govornice.
„Koji novac? Kakav novac? To su nebitne teme!“ Uostalom, ako On kaže da ministar nije ukrao, onda je to istina $100\%$. Što tu uopće imaju raditi USKOK i DORH? Pa nismo u Africi (iako bi se i tamošnji operateri posramili ove domišljatosti).
Pogled u ogledalo: Narod golog trbuha i punog srca Dok se milijuni tako legalno i po zakonu „prisvajaju“, običan puk, penzići i invalidi proživljavaju pravu renesansu. Istina, povišicu od 80 posto dobili su oni na vrhu, dok sirotinja skapava i gladna je kruha, ali nemojmo gubiti vjeru. Kako kaže jedna dirljiva poruka podrške: „Duša naša. Volim te mili moj i poštovani predsjedniče.“ Naravno, tu je i dramatičan apel jedne građanke koja, pišući bolesnom rukom, zove premijera u posjetu, dok drugi podsjećaju na povijesne tradicije gubljenja čekova iz doba Mesića. Tradicija se mora poštovati! Uvijek ima onih vječitih pesimista koji u očima vladajućih vide „demone“, spominju goli otok, crne vreće i zazivaju Božji sud pred rajskim vratima. Drugi se pak tješe kozmičkom utjehom: „HVALA BOGU da smo ovdje samo u PROLAZU.“ No, nemojmo očajavati. Dok god je naših ovaca, bit će i vune za šišanje. Svako jutro kad ustanemo, imamo se čemu nasmijati. Jer, kako narod mudro zaključuje: nije to nikakav kriminal – to je jednostavno urođen način poslovanja. Živio Superhik, držite se džepova!
Ivan Grahovec
Protuzakonito se obogatio, a bogatstvo javno pokazuje. Bogataši pak treće generacije, u tajnosti milijune broje. Slavko Kenđelić
Zapucao sam na državnu granicu - da posjetim te migrante. Ljuti smo zbog njihovog govora mržnje - zamolit ćemo ih da slušaju naš govor ljubavi.
Došla mi je moja mladost da me posjeti, i rekla mi je da sam ostario. Estradnim umjetnicima sam rekao da me dobro slušaju - a oni su mislili da ću ja pjevati.
Jedva su izgladili onu čupavu stvar. Na izborima Europski promatrači, bili su premijerovi navijači. Ovi što govore da korona opet hara - njima treba para. Plašimo se onih koje je svega strah. Pokvarile su ga pare - postao je mućak od čovjeka. Danas ću da postim - moram se priviknuti na sutrašnju glad. Abdurahman Halilović Ahil
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
VREMENSKA SLIKA: Nakon što je prva polovica mjeseca bila promjenjiva uz česte grmljavinske pljuskove i bez prevelike vrućine, drugi dio lipnja pokazao je onaj ljetniji karakter. Temperatura se popela do 38 Celzijevih stupnjeva. Još smo dobro i prošli u odnosu na neke zemlje srednje i zapadne Europe gdje je išlo i do 45°C. Osvježenje je stiglo srijedu do kraja dana pa će drugi dio tjedna biti puno ugodniji. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: Nešto malo kiše ili pljuskova je moguće još u petak popodne, ali bi veći dio dana trebao biti suh i djelomično sunčan. Ostat će umjeren sjeverni vjetar pa će se temperatura zadržavati u puno ugodnijim okvirima. Noću oko 15°C, a danju ostajemo ispod 30 stup-
njeva, bit će oko 27 ili 28°C. Dobro će nam doći predah od velike vrućine, a odmah će se popraviti i biometeorološke prilike.
U subotu se nastavlja ugodna temperatura uz suho i pretežno sunčano vrijeme. Temperatura će ostati ugodna, ujutro oko 15, a danju oko 28 Celzijevih stupnjeva. Pirkat će ugodan sjeveroistočni vjetar.
I za nedjelju prognoza pokazuje većinom suho i pretežno sunčano vrijeme. Imat ćemo ljetnu temperaturu, ali primjerenu našem podneblju pa bi to bilo između 28 i 30 Celzijevih stupnjeva. Noći nam donose ugodnu svježinu i dobar san. Prema večeri postoji neka manja mogućnost za kakav rijetki pljusak.
Početkom novog tjedna opet raste mogućnost za lo-
Srpanj zori, a kolovoz
bere
kalne pljuskove, a u tom slučaju bi se temperatura ponovno mogla malo sniziti. Svakako će biti sunčanih razdoblja, ali skoro svaki dan od ponedjeljka do srijede bi mjestimice mogao naletjeti kakav pljusak. Pred nama je bar tjedan dana ugodnijih temperatura bez ekstrema jer će i dobar dio sljedećeg tjedna proći s temperaturama oko 30°C, a naznake postoje da bi prema sredini mjeseca opet mogla doći nešto jača vrućina.
Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 2.7.2026.)
• 3. srpnja 1971. na Velebitu temperatura pala ispod 0°C
• 5. srpnja 1950. dosad najtopliji dan na razini cijele Hrvatske, u Karlovcu izmjereno 42.4°C, u Sisku i Zagrebu 40°C
• 8. srpnja 2018. najsmrtonosnija poplava u povijesti Japana, palo je oko 1000 mm kiše, poginulo je 225 osoba
Bogati labrador
Sretnu se dva psa na ulici: – Ja sam haski, a ti? – Ja sam bogati labrador. – Kako to misliš, „bogati”? – Pa vidiš da imam zlatnog retrivera za kućnog ljubimca?
Baloni
Idu dva balona pustinjom. Jedan kaže: – Pazi, kaktusssssss! Drugi odgovori: – Što kažeššššššš?
Najskuplje pivo na svijetu
Koja je najskuplja vrsta piva na svijetu?
– Samo jedno.
Reset
Što radi programer kad mu ponestane kave?
– Resetira dan.
Problemi
Zašto matematika ima toliko problema? – Jer nikako da odraste i riješi ih sama.
- pronađi
Selnica je nejbolša i kaj se žganice dotikavle
Par tjedni nazaj si se spominamo o labodoritanjo, o Sveckomo labodoritaškomo prvenstvo štero se igra v Ameriki, Kanadi i Meksiko de igrajo i naši labodoritaši. Seposot se o tomo spominajo samo je v Selnici spominek o žganici i festivalo žganice FICKO, šteri se je ovo leto po osmi pot održal vu Selnici, a organizerala ga je udruga Međimurska žganica štera je zafremana ruon tak pred osem let tak da je jako mlada, a več si znajo za jo i to ne sam prinas vu Međimorjo, ne prinas vu Lepoj našoj nek se o Međimorskoj žganici pripoveda po skorom celoj Evropi, a posle par fraklecov žganice i po celomo sveto.
Udruga Međimorska žganica je nejpredi na pamet pala Štefo Mesaričovomo, Merhatovčaro z Središča na Muri i Igoro Haličo Jurčevčano z Male Sobotice. Oni so bili prvi šteri so se o tomo spominali i šteri so složili nejpredi Prvoga festivala žganice FICKO, šteri je bil vu Merhtovco pre Juri Zadravcovomo na grunto, a unda Drugoga, šteri je bil vu Zasadbrego jerbo je v Merhatovco pre Juri dežđ curel.
Morem vam reči, kaj se ne bodem falil, da sam bil na sim Festivalima međimorske žganice sam ne na prvomo i ne na ovomo zadjemo, očem reči, osmomo vu Selnici jerbo mi je bilo preveč vroče. Vreme dela svoje. Najte me krivo razmeti, ali na Drugomo festivalo žganici ga bilo kaj kaj sega, sake fele žganici, a ve na Osmomo je to čistam nekaj drugo i si šteri so bili, so priznali da je to bil nejbolši i nejvekši festival vu Lepoj našoj. Što bi rekel da se bode tak čuda v tak kratkomo cajto naprajlo i da bode Festival, Međimorska žganica i Selnica došla na vrh državne lojtrice, i ne sam državne, kaj se žganici dotikavle.
Kak je to bilo pred šest let?
Kak sam vam več rekel, na Drugomo festivalo žganice ga bilo takši žganici kaj si niti zidarima ne mogel ponuditi, očem reči, i zidari so frkali z nosima dok so podehnuli nešterno žganico. No, neje to se, unda ga bilo jeno petnaest uzorkov tak da si si ne mel niti kaj zbirati. Znate kak je to bilo, ono kaj je vredilo se je včasi
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
spilo, a od onih žganici z šterih so se i zidari zbrčkavali si so obrnuli glave. Kak zgledi da je to v dečkima vužgalo kuražo i dospomenuli so se kaj bodo počeli delati žganice onak kak to dragi Božek zapoveda. Udruga Međimorska žganica je zafremana, selnički načelnik Ervin Vičevič jim je dal krova nad glavom i hižnoga broja tak da so počeli navuki de so pomogli školani agronomi z Agronomskoga fakulteta, šteri so sima povedali, sima šteri so šteli poslušati kak i da tre brati sadovje od šteroga bode na se zadje žganica, kak ga tre prepravljati, v kakše lagve metati i kak ga tre narezati, natuči ili pak zgveždrati kaj bode moglo zavreti. Dobili so navuka kak dugo mora vreti i da tre pod kotlom zakuriti i početi žgajariti. Zazvedili so, pak so si počeli jednako delati, a ne onak kak je komo palo napamet ili kak je to rekel stari japa ili pak stara mamica. I neje bilo zabadav, za štiri – pet let počele so na festival FICKO dohajati žganice štere so bile onakše kak dragi Božek zapoveda, a da so pravzaprav takše potvrdili so stručnjaki z sake fele fakultetov, šteri jiv več par let ocjenivlejo i dodjelivlejo želencije i to od zlatne prek srebrne do bronastih. Dečki, štere so na kup nametali Štef i Igor, a kvartelja jim je dal selnički načelnik i selnička opčina, precednik jim je Branko Perčičov, a pomažejo si odreda, si šteri imajo radi društvo i žganico. Pod svoje jiv je zel i Ivek Goričancov šteri je maher kaj se marketinga dotikavle tak da ve ne sam žganica nek i festival ima glavo i repa. Negda se je po Međimorjo pila rakija, a ve pak se pije žganica. Veli Štef Mesaričov, velijo dečki z Međimorske žganice ak se sadovje žgajari unda vum z kotla more teči sam žganica, a nikak rakija. No, ak na Festival dojde 185 uzorkov žganice, likerov i sega drugoga kaj kcoj ide i to z osem državi, kak je to ovo leto bilo, unda nebre biti v pitanjo sam žganica mora biti i nekaj rakiji. Ali ak je žganica dobra ili pak nejbolša unda more biti i rakija.
Nega sadovja od šteroga se nebre dobiti zlatna žganica
To so nas navčili dečki z Međimorske žganice kak ga nega sadovja z šteroga se nebre dobiti dobra žganica i zato jim saka čast
kaj so navčili se nas tak da ve si mi pobiramo se one vočke štere rastejo po našemo brežnomo Međimorjo i ne dopuščamo kaj bi nekaj palo z dreva i kaj bi tam ostalo i zgnililo. To je ono nejvredneše kaj smo dobili od dečkov z Međimorske žganice. Zdigli so visoko očino Selnica i selničkoga načelnika gospona Vičeviča na lojtrici žganici vu Lepoj našoj tak da ve si znuomo kakša mora biti žganica, a kakši pak likeri, šteri krepijo dušo, šteri grejejo srca, a pamet je tu kaj nas brenza kaj ne preteruvlemo v pražnjeno fraklecov i kaj ne spraznimo vejč nek moremo podnesti. Ali znate kak je to teško, kak je teško poslušati pamet da vidiš tuliko zlatni žganici, još vejč srebrni, a kaj bronaste ne bodem spominjal i kak je teško oditi �krej od punoga frakleca. Kaj reči, pak ne tre ruon se žganice i likere sprobati jeden den, najbrž zato i leto ima tristošezdesetpet dni.
Negda so i Štrigovčanci probali pak je ne išlo Kak je to lepo da jeden takši festival žganice kak je of FICKO vu Selnici postane ne sam nejbolši nek i vrhunski vu Lepoj našoj, ali verjem da so se naši, očem reči, selnički žganičari nadelali i to ne malo. Neje le�ko takšega festivala zafremati, naprajti i oddelati tak kaj je se išlo kak po žnori. To je veliki posel, trelo je prijeti 185 uzorkov, posložiti jiv onak kak je red, trelo je dopelati mahere šteri so to sprobali i kaj so se na se zadje mogle i medalje podeliti i to onak kaj so si bili zadovoljni.
Nekak mi je na pamet palo kak so Štrigovčanci probali, pred 15-20 let naprajti tvornico žganice Tijaro. Počeli so dobro pak so jo i zazidali, a unda je negdi nešči zahuzal i fabrika je prepala tak da je celi projektlin odišel po riti k meši. Ve se vidi da so meli dečke z Međimorske žganice več bi zdavnja meli fabriko i nišči niti nebre znati de bi bil kraj međimorskim žganicama. Nikaj bez Međimorcov šteri očejo delati, šteri znajo kaj očejo, očem reči, šteri imajo vizijo, šteri imajo Štefa, Igora, Ervina, Brankija, Nacija… Verjem da bode Selnica još dugo broj 1 na lojtrici žganici vu Lepoj našoj i da bodo festivali žganice nastavleni onak kak so se dečki dospomenuli. Saka čast dečki, kapa do poda!
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Dok je protekle subote u organizaciji Likovne republike tridesetak umjetnika iz zemlje i Slovenije stvaralo prava mala remek-djela na Međunarodnoj likovnoj koloniji, ulogu pravog „čovjeka iz sjene” preuzeo je Marijan Petković iz Murskog Središća. I dok je njegova supruga Milena, inače agilna predsjednica udruge, imala pune ruke posla u kuhinji pripremajući vrhunski ručak za veliku ekipu, Marijan je preuzeo ulogu glavnog domaćina na terenu. Brinuo je da logistika štima, da sve prođe u najboljem redu, a ono najvažnije – da nitko od tridesetak žednih umjetnika ne ostane bez osvježenja. (sh)
ČUDO
NAKON POTRESA u Venezueli
Spasili
Dok se deseci tisuća ljudi i dalje vode kao nestali nakon dvaju razornih potresa u Venezueli, svjedočanstvo o preživljavanju
Dayane Patino i njezina novorođenog sina zaokupilo je cijeli svijet. Usred tragedije s gotovo 1500 poginulih i 3000 ozlijeđenih, ova je obitelj ponudila prijeko potreban tračak nade. Dayana je bila u stanu na osmom katu kada se tlo počelo snažno tresti. Instinktivno je zgrabila 18 dana staru bebu, nadajući se laganom podrhtavanju, no zgrada se urušila.
- Osjećala sam se kao da letim. Nakon toga, osjećala sam se kao da tonem u vodi i prljavštini, a onda sam pala u jamu gdje sam i ostala. Ne znam kako nisam pustila svoju bebu jer sam letjela. Zgnječila sam se o namještaj, ispričala je Dayana za BBC. Zarobljena u mraku, odlučila je štedjeti energiju i čekati spasioce. Lijeva noga ostala joj je pod betonom, a sljepoočnica pritisnuta uz stijenu. Snagu joj je dala spoznaja da se ispod nje
nalazi Biblija, ali i krhki život u rukama.
- Dok god je on bio živ, i ja ću biti živa. S vremena na vrijeme dodirivala sam mu nos kako bih provjerila diše li, izjavila je. Usred općeg kaosa konačno je začula poznati glas svojeg brata kako doziva njezino ime. Dayana je skupila preostalu snagu i vrisnula, a brat joj je obećao da neće otići dok ih ne izvuče. Nakon višesatnog složenog kopanja, spasioci su ih uspješno izvukli. Dayana je zadobila teške ozljede nogu, dok je maleni Juan David prošao tek s blagim ogrebotinama. Njezin suprug Gerson dovezao se automobilom pred stambenu zgradu upravo u trenutku kada je počeo potres. Spašavanje svoje obitelji naziva čudom.
- Mislio sam da su mrtvi. Kad sam vidio svog sina, osjećao sam se kao da sam se ponovno rodio, ispričao je suprug. Iako su izgubili dom i sve što su imali, obitelj je odlučna krenuti ispočetka, a mališan je postao nacionalni simbol otpornosti. (nm)
