Međimurske novine 1606

Godina XXXII Broj 1606

PUCNJAVA NA PROSLAVI u Svetom Križu

Policija

zbog straha čekala pojačanje iz Koprivnice!

MARKU TARADIJU 16.500 eura za 2,5 godine u istražnom zatvoru Nakon osam godina agonije dobiva novu odštetu

STJEPAN I BRANKO OD LOKALNOG NADMETANJA napravili su internacionalni festival

Sve je počelo prije dvadeset godina neformalnim druženjima bez naročitog pomaka, sve dok prije osam godina nisu pokrenuli festival žganice Ficko, koji raste svake godine i na koji se sada prijavilo 185 uzoraka iz 9 zemalja

Ficko je žganicu dignuo na europski nivo

str. 4-5

FINANCIRANJE VRHUNSKOG SPORTA novcima Međimurje-plina Mali penezi mala briga, veliki penezi velika briga

NOVA PRAVILA o naletu na divljač Vozač sam sanira štetu na vozilu

POLOŽEN KAMEN TEMELJAC za Područnu školu Sjever u Čakovcu

DOSUĐEN MU ZATVOR i oduzeta sjekira te poslana na uništenje Pijan sjekirom prijetio sinu jer mu je razbio mobitel

POPIS ODLIKAŠA 2025./2026. OŠ Dr. Vinka Žganca Vratišinec, PŠ Gornji Kraljevec, Srednja škola Prelog, III. OŠ Čakovec, Osnovna škola Jože Horvata Kotoriba

Yamlina izgleda kao jagoda, a bere se kao malina

Čakovec, PETAK, 26. lipnja 2026. Cijena 2 eur

ANKETA POD VUROM

Zašto Međimurci prate Svjetsko prvenstvo u nogometu?

Svjetsko prvenstvo u nogometu ponovno je okupilo milijune gledatelja pred malim ekranima i otvorilo pitanje koliko je nogomet u Hrvatskoj više od običnog sporta. Prate li građani prvenstvo zbog ljubavi prema igri, zajedničkog navijanja i atmosfere ili ih najviše pri-

vlače uspjesi hrvatske reprezentacije? Pitali smo ih koliko su im važni Vatreni, smatraju li da je nogomet dio nacionalnog identiteta Hrvatske te može li, barem na trenutak, ujediniti ljude i skrenuti pozornost sa svakodnevnih problema. (Jura Obadić)

Tomo Janković (Hodošan) - Pratim sve utakmice Svjetskog prvenstva, ali hrvatska reprezentacija ipak mi je najvažnija. Uvijek sam volio nogomet, a dodatno me veže i unuk koji ga igra. Mislim da ljude tijekom prvenstva najviše privlače zajedništvo i druženje. Volio bih da Vatreni ponovno osvoje medalju jer nas njihovi uspjesi predstavljaju u svijetu i bude nacionalni ponos. Sport može barem nakratko ujediniti ljude.

Jožica Kovačec (Novo Selo Rok) - Pratim gotovo sve utakmice Svjetskog prvenstva jer me nogomet oduvijek zanima, posebno otkad su u mojoj obitelji igrali nogometaši. Mislim da su ljudima ipak najvažniji rezultati reprezentacije. Nogomet je postao dio našeg identiteta i može barem nakratko ujediniti ljude te ih odmaknuti od svakodnevnih briga. Tada je svima glavna tema upravo nogomet.

Emilija Đurčević (Pribislavec) - Ne pratim nogomet, ali drago mi je kada hrvatska reprezentacija pobjeđuje jer tako predstavlja našu zemlju. Mislim da je nogomet u Hrvatskoj prerastao sport i postao dio nacionalnog identiteta. Može nakratko ujediniti ljude i odvratiti ih od svakodnevnih problema, iako mi se čini da mu se pridaje puno veća važnost nego drugim sportovima i društvenim temama.

Marija Tkalčec (Žiškovec) - Kad igra Hrvatska, utakmice ne propuštam, a pogledam i neke druge. Najljepši dio velikih natjecanja su mi zajedničko navijanje i uspjesi reprezentacije. Mislim da je nogomet u Hrvatskoj postavio više od samo sporta – okuplja ljude, stvara poseban osjećaj zajedništva i barem nakratko skreće misli sa svakodnevnih briga.

Davor Dokleja (Pleškovec) - Pratim utakmice hrvatske reprezentacije. Nogomet gledam jer me zanima sport općenito, posebno u društvu zbog navijanja i atmosfere. Iako više preferiram košarku i NBA. U Hrvatskoj su uspjesi reprezentacije važni, ali identitet zemlje ipak čini prije svega kultura. Sport može i ujediniti i razdijeliti, ovisno o kontekstu, no smatram da je kultura temelj identiteta svake države i njezin daleko važniji dio.

Živjeli za najtoplije godišnje doba!

Na Mađerkinom bregu ljeto je dočekano sa stilom – uz prve zrake sunca, ča-

šu vrhunskog pjenušca i buđenje međimurskih vinograda. Nasmijana lica i

drveni vidikovac u pozadini savršeno su uhvatili čaroliju ovog posebnog ljetnog jutra.

POLOŽEN KAMEN temeljac za dječji vrtić u Totovcu

Vrtić Bubamara primit

Sredinom ovog tjedna, u Totovcu je svečano položen kamen temeljac, odnosno vremenska kapsula za izgradnju novog dječjeg vrtića „Bubamara“, koji će djelovati kao područni odjel čakovečkog vrtića „Cvrčak“. Riječ je o drugom vrtiću tzv. čakovečkog dravskog bazena.

Projekt, vrijedan 1,64 milijuna eura, su�inancira s 380.000,00 eura su�inancira se iz Programa Konkurentnost i kohezija, dok se ostatak osigurava iz proračuna Grada Čakovca.

Novi objekt imat će bruto površinu od 535,84 četvornih metara, a primit će dvije skupine, 12 mališana u jasličkoj i 20 u vrtićkoj skupini. Radovi su povjereni tvrtki Team građenje iz Čakovca s time da je planirani rok završetka devet mjeseci. Zgrada će uz suvremene prostorije za boravak imati i prateće sadržaje

LETE, LETE komarci

Više o inicijatoru ovog jedinstvenog događaja pročitajte na str. 15. (sh)

Lucija Polak i Šimun Furdi u vremensku su kapsulu ubacili poruke za buduće generacije poput distribucijske kuhinje, igrališta i parkirališta. Radove izvodi tvrtka Team građenje. Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini naglasila je važnost ovog projekta za cijeli kraj: - Osim prostorija s garderobama u koja će boraviti djeca, novi će vrtić imati i sobu za odgojno-zdravstvene djelatnike, stručne suradnike, prostor za pregled i izolaciju djeteta, sanitarije, spremišta, distribucijsku kuhinju, pristupni trg, posebna igrališta za djecu jasličke i vrtiće dobi te parkiralište, rekla je tom prilikom Ljerka Cividini. Vremensku kapsulu u temelje su ugradili četverogodišnjaci Lucija Polak i Šimun Furdi, a blagoslovio ih je velečasni Ivan Munđar. (vv)

Ventilatorima

Krvopije, dosade, napasti samo su neki nazivi za komarce koji su počeli svoj krvožedni let od čovjeka do čovjeka. Tretiranja, koliko se god gradovi i općine trudili, kako smo već ustanovili nisu e�ikasna, pa se svatko snalazi kako zna i umije. Pali se kava, eterična ulja, sadi se bosiljak, ružmarin, lavanda, limunska trava, pazi se da u dvorištu ne ostane koja kap

MURSKO SREDIŠĆE

vode. Repelenti su postali najtraženija roba. Najbolje je uopće ne izlaziti. Međutim, ventilatori su pravo otkriće za terase na kojima je najljepše sjediti navečer ili rano ujutro, kad su krvopije u najvećem naletu. Naime, kako su komarci loši letači, običan ventilator na stolu stvorit će strujanje zraka koji će ih ih drži podalje. (vv)

Gradsko vijeće Murskog Središća većinom je glasova usvojilo odluku o su�inanciranju potpora zdravstvenim djelatnicima u iznosu od 0,70 eura po stanovniku. Odluku je podržalo osam vijećnika, dok su tri vijećnika Socijaldemokrata bila suzdržana i time nisu podržala ovaj prijedlog. Grad će u ovoj mjeri sudjelovati privremeno, kao oblik pokusnog roka do kraja 2026. godine. Nakon toga će se od

Županijske bolnice Čakovec zatražiti službeno izvješće o učincima mjere, na temelju kojeg će se odlučiti o nastavku ili trajnom prekidu �inanciranja. Iako je dio oporbe izrazio nezadovoljstvo smatrajući mjeru nepravednom prema postojećem medicinskom kadru, prevagnuo je stav da je su�inanciranje nužno radi zadržavanja liječnika i osiguravanja bolje zdravstvene skrbi za građane.(sh)

BURNI AKTUALAC u Maloj Subotici

Pucnjava u Svetom Križu pokrenula lavinu

- Jedino što moraš napraviti da ostaneš čistog obraza je da podneseš ostavku! Da netko puca usred naselja u pola deset navečer! Mislim da to zaslužuje najgoru osudu, rekla je vijećnica Sermek tražeći ostavku Maria Novaka

Piše: Vlasta Vugrinec

Nedavni incident u društvenom domu Svetom Križu tijekom obiteljske proslave, u kojem je došlo do pucnjave iz vatrenog oružja usred naselja, uništavanja imovine, a navodno je bilo i droge dok je alkohol tekao u potocima, bio je povod za iznimno burnu i emocionalnu raspravu na sjednici općinskog vijeća Male Subotice.

Događaj koji se zbio prije otprilike mjesec dana na privatnoj proslavi, ne samo da je uznemirio mještane, već je doveo i do ostavki članova vijeća mjesnog odbora. Ulje na vatru dodao je i suprug čija je žena unajmila dom, koji je revoltiran razbio vrata Društvenog doma kad je saznao iznos štete koji mora platiti.

Oštre optužbe i zahtjevi za ostavkom

Rasprava je eskalirala kada je Jadranka Sermek, vijećnica iz Svetog Križa iznijela oštre kritike na račun Maria Novaka, zamjenika načelnika iz redova romske nacionalne manjine koji je spornog dana bio na proslavi prve pričesti nećakinja, kćeri svoje sestre. Smetalo ju je što se o tom incidentu nije uopće očitovao što mu je, smatra vijećnica, dužnost i obveza kao zamjenika.

Tim više što se o svemu imao potrebe oglasiti i Elvis Kralj, zamjenik međimurskog župana i naravno, Veljko Kajtazi,

naravno tjerajući vodu na svoj mlin.

- Po meni, jedino što moraš napraviti da ostaneš čistog obraza je da podneseš svoju ostavku! Bilo da si bio prisutan ili ne, da netko puca usred naselja u pola deset navečer! Mislim da to zaslužuje najgoru osudu, bila je oštra vijećnica Sermek. Prozvani zamjenik načelnika, Mario Novak, u svojoj je izjavi odbacio osobnu odgovornost za ponašanje pojedinaca, naglasivši kako je proslava unutar objekta protekla u najboljem redu i u skladu s propisima.

- Društveni dom u Svetom Križu napustio sam i krenuo kući prije nego što je došlo do bilo kakvog incidenta.

O tome da je jedan od gostiju na parkiralištu izvan objekta pucao u zrak, saznao sam naknadno iz priča, branio se Novak, dodajući kako oštro osuđuje svaki oblik neovlaštenog korištenja oružja.

- Postupanje pojedinaca na javnom parkiralištu na njihovom odlasku ne može se ni pravno ni politički dovesti u vezu sa mnom ili s obnašanjem moje dužnosti zamjenika načelnika, mirno je dodao zamjenik načelnika. Naravno, odgovor nije dobro sjeo nikome jer su očekivali od zamjenika, koji je navodno i garantirao da će proslava proći u redu, da će u startu oštro osuditi napad, a ne nakon što su ga vijećnici praktički prisili i to mjesec dana kasnije.

Slučaj nije izoliran

Vijećnici su se složili da je ovo kap koja je prelila čašu, podsjećajući da ovo nije prvi incident vezan uz iznajmljivanje društvenih domova, spomenuvši i slične probleme u Palovcu te Držimurcu-Strelcu.

- Nitko ovdje ne radi segregaciju, to je prva i osnovna činjenica. Ali reda mora biti. Vi biste trebali biti oni koji moraju djelovati na svoje sumještane da se takve stvari ne događaju. Neće se dopustiti nikome da devastira našu općinu i da radi fešte, a da susjedi ne mogu mirno spavati, rekao je Josip Šegović, predsjednik Općinskog vijeća. Valentino Škvorc, načelnik Općine, nije se miješao u raspravu, već je samo naglasio kako će se nadalje obavljati stroži nadzor nad iznajmljivanjem objekata, a ako bude potrebno obustaviti će se njihovo korištenje i to svima.

Mjesni odbor podnio ostavke zbog revolta

- Iz revolta su članovi Mjesnog odbora koji su bili na mojoj listi dali ostavke, kaže vijećnica Sermek naglašavajući da su mještani povrijeđeni jer su uvijek bili „otvorenih ruku“ prema svim nacionalnostima, a zauzvrat su dobili narušavanje sigurnosti.

Članovi Mjesnog odbora su naime, prije tri godine, točnije 7.srpnja 2023. godine donijeli odluku da se Dom ne iznajmljuje svima (čitaj Romima), upravo zbog loših iskustava. Konkretno, glasnom glazbom,

razbijanjem i uništavanjem imovine.

Kako je poručio načelnik Škvorc, Mjesni odbor se malo zanio što se tiče svojih ovlasti jer niti je takva odluka u njihovoj ingerenciji, a da se i ne govori o njenoj protuustavnosti.

Sjednica je zaključena prijedlogom da se u roku od tjedan dana organizira sastanak s revoltiranim članovima mjesnog odbora kako bi se situacija smirila, a najavljen je i hitan sastanak Vijeća za prevenciju i sigurnost općine s načelnikom policijske postaje Prelog. Policija čekala pojačanje iz Koprivnice

Ovo je samo kratki sukus burne rasprave s time da treba spomenuti kako je kritizirana i Policijska uprava međimurska kojoj je, navodno trebalo gotovo sat vremena da izađe na tren.

Doznali smo da su naši policijski djelatnici čekali pojačanje iz Koprivnice, odnosno njihove specijalce (međimurski nisu bili dostupni) jer se nisu usudili neekipirani stati pred masu od više od stotinu ljudi, premda je bilo najavljeno okupljanje tek njih 50-ak.

Naime, opće je poznata stvar kako su napadi na policijske djelatnike i ne samo njih, već i vatrogasce, veterinarske inspekcije i slično u romskim naseljima uobičajena stvar.

A to je posljednica našeg tromog pravosuđa koje je slučajeve rješava i po nekoliko godina ili određuje blage kazne. Time izgrednike samo dodatno

ohrabruje. A zbog tih izgrednika stradavaju ostali sumještani i naravno stanovnici Međimurja. U ovom slučaju, društveni domovi koji su se prijašnjih godina masovno obnavljali i da ne bi zjapili prazni, počeli su se iznajmljivati za privatne proslave poput rođendana, pričesti, krstitki i slično, bit će u pojedinim sredinama, ponovno nedostupni za te namjene.

Paravan političke korektnosti

Ono što je u cijeloj priči najžalosnije jest činjenica da je država zakonski nametnula mandate za zamjenike načelnika, gradonačelnika i župana iz redova nacionalnih manjina s jasnim ciljem – da te osobe postanu most, operativci koji će probleme rješavati s terena. Međutim, umjesto da zasuču rukave, pojedini politički predstavnici kao papagaji ponavljaju isprogramirane �loskule o „netrpeljivosti i rasnoj segregaciji“.

No, logično i krajnje ogoljeno pitanje glasi: kakve veze ima pucnjava iz vatrenog oružja, ugrožavanje tuđih života i razbijanje tek obnovljenog društvenog doma s nečijom rasnom ili etničkom pripadnošću?

Osobe koje divljaju i narušavaju javni red i mir imaju svoje ime i prezime. Kriminal nema nacionalnost, ali ima žrtve. Kada netko puca usred naselja u pola deset navečer, on ne šalje političku poruku, nego provodi teror nad ljudima koji u tom trenutku pokušavaju zaspati.

Koliko su se pojedini izgrednici osilili, najbolje

pokazuje podatak da se rijetko tko više usuđuje svjedočiti na sudu. Strah od odmazde i otvorene prijetnje tipa: „Znam gdje živiš!“, koje su se mogle čuti i na samoj sjednici, u praksi rezultiraju neobjašnjivim, kolektivnim amnezijama svjedoka. Kada nitko „ništa nije vidio niti čuo“, policiji su vezane ruke, a upravo to se dogodilo i nakon nemilog događaja u Svetom Križu. Svemu tome, naravno, na ruku idu dugotrajni sudski procesi i nevjerojatno blage kazne. Sustav se vrti u krug, a spirali bezvlašća nema kraja. Problem sigurnosti u Međimurju – a ponajviše u samim romskim naseljima gdje ispaštaju i oni obzirni, mirni građani – nije od jučer. Međimurci su se ponadali da će dolazak prekaljenog Vladimira Fabera donijeti radikalne promjene. No, ni policija nije svemoguća. Faber i njegovi ljudi mogu pozatvarati sve izgrednike, ali uzalud vam trud svirači kada ih sud, po tko zna koji put, pusti na slobodu već idući dan. U takvom institucionalnom vakuumu, kada država zakže, sve ostaje na lokalcima i očajnim Mjesnim odborima. Ljudi, u pokušaju da spase vlastiti mir, živote i imovinu, tada posežu za radikalnim, pa i ustavno upitnim odlukama. A na te se odluke, ironično, državni aparat odmah sjeti reagirati promptno i strogo – štiteći formu, dok mu sadržaj i sigurnost građana cure kroz prste.

- Najbolje da podneseš ostavku, kaže Jadranka Sermek

Incident se ne može ni pravno ni poli�čki doves� u vezu sa mnom ili s obnašanjem moje dužnos� zamjenika načelnika,kaže Mario Novak

Piše: Sanja Heric

UMeđimurju se žganica ne pije tek tako, usput. Ona je tradicija, lijek natašte, prva dobrodošlica gostu, najbolji suputnik uz muške razgovore i obavezna "točka na i" tijekom velikih životnih proslava. Nekada se pekla u gotovo svakom dvorištu, skromno i isključivo za vlastite potrebe.

A danas? Danas je u Selnici doživjela pravu evoluciju i prerasla u ozbiljan kulturni i turistički događaj u obliku Festivala žganice koji privlači majstore destilacije iz cijele regije.

O tome kako je od početnih čašica u krugu prijatelja nastao festival o kojem svi pričaju, razgovarali smo s glavnim krivcima: inicijatorom cijele priče Stjepanom Mesarićem iz Murskog Središća, inače dugogodišnjim novinarom Međimurskih novina, i predsjednikom udruge Brankom Perčićem iz Donjeg Koncovčaka. Proveli su nas kroz osam godina dugu, anegdotama bogatu povijest Međunarodnog festivala žganice „Ficko“.

Kako je novinar Štef s 14 uzoraka pokrenuo revoluciju

Kada se spomene Međimurje, prva asocijacija većini su vrhunska vina i tradicija Urbanova. No, u sjeni vinograda, u skrivenim kutovima međimurskih podruma i vikendica, kuha se još jedna autohtona priča. Priča o žganici.

Da ona više nije samo piće za „usputnu zdravicu“, već proizvod koji traži stručnost, dokazuje upravo „Ficko“. Priča počinje prije točno osam godina. Ideja je dugo tinjala u glavi Stjepana Mesarića, no nedostajao je onaj vječni problem – novac.

Iako Međimurje službeno nema masovnih, industrijskih proizvođača ovog tradicionalnog pićažganice, zahvaljujući entuzijazmu Udruge Međimurske

žganice koja okuplja tridesetak članova, kvaliteta domaće rakije u proteklih je osam godina doživjela pravu revoluciju

- Sve sam ja to zamislio, znao sam kako mora biti, ali financije su škripale, prisjeća se Stjepan. Preokret se dogodio kad je stiglo čvrsto obećanje o medijskom pogurancu, uz poruku: “Vi samo napravite, a mediji će odraditi svoj dio posla!“

Prvi je festival održan na imanju obitelji Kamenar u Merhatovcu, uz punu podršku općinskog načelnika koji je prepoznao potencijal priče od prve sekunde. Drugi festival donio je prve organizacijske muke – kiša je padala kao iz kabla, pa je u zadnji tren sve preseljeno u Zasadbreg,

Čije su žganice ove godine najbolje?

Nakon dvodnevnog žiriranja sedmeročlanog povjerenstva pod vodstvom prof. dr. sc. Marina Mihaljevića Žulja s Agronomskog fakulteta, Selnica je dobila službene rezultate ovogodišnjeg ocjenjivanja žganica. U konkurenciji rekordnih 185 uzoraka, titulu apsolutnog Šampiona s najvišom ocjenom od 19,3 boda odnijela je Obojena šljivovica Drage Ćurića iz Bjelovara. Festival je ove godine potvrdio snažan međunarodni karakter jer zlatna odličja odlaze u čak pet država regije. Domaće, međimurske snage sjajno su predstavili Ivan Kovačić iz Nedelišća sa zlatnom šljivovicom (18,3) te “Old Gods Distillery” s izvrsnom medicom (18,5). Svi oni dobit će staklene prizme.

a nakon toga Ficko se ustoličio u Selnici u tamošnjem Društvenom domu. Jedno je ljeto manifestaciju udomio i Vatrogasni dom.

Kad pitate dečke koliko je uzoraka bilo na tom povijesnom prvom festivalu, odmah kreće simpatično međimursko nadmudrivanje.

- Bilo je točno 14 uzoraka!“ odvažno tvrdi inicijator Stjepan i nudi neoboriv dokaz iz narodne predaje: „Kako znam? Pa zato što su domaćin i još jedan čovjek ostali dulje, a ja sam čekao da sve te uzorke skupa popijemo!”

Nakon tri godine, kormilo preuzima Branko Perčić. Udruga je službeno registrirana 2004., a festival ove godine slavi osmi rođendan. Prve godine članovi udruge su interno kušali i komentirali tko ima bolju kapljicu, a onda je stvar postala – vrhunski ozbiljna.

Stiglo rekordnih 185 uzoraka na ocjenjivanje

U zadnje tri godine festival je uveo službeno ocjenjivanje, a brojke rastu geometrijskom progresijom. Šeste godine krenulo se s četrdesetak uzoraka, sedme s 92, a ove je godine ostvaren povijesni rekord – na stolove je stiglo čak 185 uzoraka! Da stvar više nije šala i da selnička žganica više ne spada u kategoriju „obične rakije iz podruma“, dokazuje i ugledni stručni žiri. Na čelu sedmeročlanog povjerenstva, koje je dva dana mukotrpno zasjedalo i minuciozno kušalo uzorke, bio je prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, u pratnji diplomiranih inženjera i doktora znanosti. Zahvaljujući njima, žganica je postala cijenjeni brend s certifikatom kvalitete.

Dobitnici zlatnih plaketa po kategorijama:

1. ŠAMPION: Šljivovica obojena – Ćurić Drago, Bjelovar (HR) – 19,3

2. Voćna rakija (Marelica) – Prikina Dobra, Laminci (BiH) – 19,2

3. Kruška – Brodlić Faruk, Ilijaš (BiH) – 18,8

4. Grožđe (Lozovača) –Kimov Vasko, Kavadarci (MK) – 18,6

5. Specijalne žganice (Gin) –Kocbek L.A. Heaven & Hell, Velika Polana (SLO) – 18,6

6. Šljivovica obojena – Milinović Ranko, Čurug (SRB) – 18,5

7. Jabuka – Gjergek Štefan, Kovačevci (SLO) – 18,5

8. Likeri (Medica) – Old Gods Distillery, Nedelišće (HR) – 18,5

9. Viljamovka – Horvat Tibor, Lendava (SLO) – 18,4

10. Šljivovica – Kovačić Ivan, Nedelišće (HR) – 18,3

OD LOKALNOG NADMETANJA napravili su internacionalni

Ficko je žganicu na europski

Sve je počelo prije dvadeset godina neformalnim druženjima bez naročitog pomaka, sve dok prije osam godina nisu pokrenuli festival žganice Ficko, koji raste svake godine i na koji se sada prijavilo 185 uzoraka iz 9 zemalja

Koliko je glas o ovom festivalu odjeknuo, najbolje pokazuje karta s koje su uzorci pristigli. U Selnicu su, naime, doputovale boce iz Poljske, Češke, Njemačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije te, naravno, iz svih krajeva Hrvatske.

Velik dio tog međunarodnog štiha i ugleda festival duguje jednom čovjeku – članu udruge iz susjedne Slovenije, Penhoferu Lajčiju. Upravo je preko ovog strastvenog zaljubljenika u dobru kapljicu iz slovenskih Beltinaca u Selnicu ove godine stiglo čak sedamdesetak vrhunskih uzoraka iz cijele Europe. Strani su proizvođači jednostavno prepoznali kvalitetu i besprijekorno pošteno ocjenjivanje.

No, unatoč snažnom međunarodnom uzletu i punim stolovima europskih boca, organizatori i dalje ljubomorno čuvaju ono najvažnije –autentičnost.

- Ovdje u Međimurju nema industrije i tisuća litara. To su sve mali, domaći proizvođači. Naši dečki, poput Franje Vrhara iz Koncovčaka koji je jedan od naših najboljih majstora, koriste isključivo domaće trave. Imamo i lavandu, kadulju, komorač... Sve to raste tu, u našem Međimurju, ponosno ističu.

Među najboljim žganičarima u udruzi s ponosom izdvajaju imena koja jamče vrhunsku žganicu. To su Robert Šafarić iz Macinca, Predrag Babec iz Savske Vesi te Mihael Kolar iz Preloga. Posebno mjesto na toj listi zasluženo zauzimaju Zlatko i Danica Mošmondor – jer, kako u udruzi s dubokim poštovanjem priznaju, u proizvodnji vrhunske žganice ženska ruka i istančano nepce itekako čine onu ključnu, pobjedničku razliku.

Branko Perčić iznosi najnovije podatke s ocjenjivanja za poznatog lokalnog proizvođača Velimira Slavičeka.

- On možda nije odnio titulu ukupnog šampiona, ali je poslao četiri uzorka i za sva četiri dobio zlato! Kruška je ocijenjena s 18,2, kivi s 18,1, orehovec s 18,1, a medica s visokih 18,5. To je stopostotni učinak i dokaz kakve proizvode imamo, govori nam Perčić s ponosom. Kao svaka prava, ozbiljna institucija, ova udruga ima i ono čime se rijetko tko može pohvaliti – svoju službenu himnu! Pjesmu prigodnog naziva „Žganica“ napisao je Ignac Šardi, a otpjevao ju je poznati Slavko

Bregović. Pjesma se već naveliko pušta na lokalnim radijskim i televizijskim postajama, a dečki kroz smijeh, ali s ponosom ističu: „Mi smo udruga koja ima svoju svečanu pjesmu!“

Kvaliteta skočila za 50 do 60 posto, ali potencijal koči birokracija

Na pitanje kakav je stvarni ekonomski i tržišni poten-

cijal žganice u Međimurju, Stjepan Mesarić odgovara vrlo trezveno, precizno detektirajući probleme, ali i ponosno gledajući na sve što je dosad učinjeno. - Potencijal na papiru trenutno nije snažan jer nemamo velikih robnih proizvođača. Sve su to uglavnom naši djedovi i očevi koji unutar obitelji rade manje količine. Imamo neupitnu kvalitetu i masovnost u broju uzoraka, ali nemamo velike žganičare. Strašan je problem što u Međimurju zapravo još uvijek ne postoji službeno registrirana robna marka 'Međimurska žganica' i na tome u budućnosti moramo ozbiljno poraditi, otvoreno govori Mesarić. Glavna kočnica zbog koje se mali, vrsni proizvođači teže odlučuju na registraciju i izlazak na tržište krije se u –državi i njezinim rigoroznim propisima.

- Problem je sam zakon. Ako želiš legalno prodavati,

TEMA BROJA

internacionalni festival

žganicu dignuo nivo

procedura te doslovno umori i iscrpi. Moraš prijaviti točno u gram gdje žgajariš, kako žgajariš, donijeti nepreglednu hrpu papira... Puno je tu birokracije, a to ljude u startu odbija, objašnjava Mesarić. No, ako država kaska, udruga ne stoji na mjestu. U godinama svog postojanja napravili su nevjerojatan, divovski iskorak na polju edukacije. Svi oni koji su nekad žganicu pekli onako tradicionalno, „od oka“, danas pedantno paze na baš svaki detalj u procesu destilacije.

- Otkako smo osnovali udrugu, naše su se žganice popravile za sigurno 50 do 60 posto u kvaliteti! Kontinuirano provodimo edukacije i ljudi žele učiti.

Danas, kad netko dobije slabu ocjenu na festivalu, posrami se pred kolegama, pa se iduće godine trudi puno više. Nestao je onaj stari jal, danas pitaju jedni druge za savjete – od toga kako pravilno pripremiti trešnju do najsitnijih tehničkih detalja same destilacije, s ponosom zaključuje predsjednik Branko Perčić.

Žganica više nije

„piće za opijanje“ Jedan od većih izazova s kojima se udruga danas suočava jest neumoljiva dobna struktura članstva. Udruga trenutno broji tridesetak aktivnih članova, no većina je u zrelim ili starijim godinama, dok se mlađi od 40 godina mogu nabrojati na prste jedne ruke. Ipak, ono što najviše veseli jest činjenica da se percepcija same žganice u javnosti vidno i nepovratno mijenja.

- Mladi se danas još uvijek često opijaju nekim drugim, modernim miješanim pićima, ali polako uviđaju razliku. Žganica više nije na glasu kao neko usputno piće loše kvalitete. Mi smo iz temelja promijenili samu kulturu žgajorenja. Imamo ljude koji prije sedam godina nisu znali apsolutno ništa o ovom procesu, a danas na festivalima bez problema osvajaju zlatne medalje, objašnjava Stjepan Mesarić.

Kao najbolji i najsimpatičniji primjer te transformacije Mesarić ističe anegdotu o načelniku policije.

proizvođača, ponosno zaključuje Štef.

Da budućnost međimurske kapljice ipak neće ostati samo na starijim generacijama, dokazuju i sjajni pojedinci koji spajaju tradiciju i znanost. Kao jedan od najvećih mladih potencijala s ponosom ističe ime Ivana Pilaja iz Gornjeg Mihaljevca. Ovaj mladić studira upravo na Agronomskom fakultetu, a golema volja, želja i znanstveni pristup koje pokazuje jamac su da će selnička žganica i u desetljećima pred nama imati svog vrhunskog čuvara.

Pogled u budućnost uz „Doček jeseni“

Da bi se stvorila vrhunska kapljica, potrebno je stalno učiti, pa članovi udruge redovito putuju, razmjenjuju iskustva i upijaju znanja iz drugih cijenjenih regija.

- Bili smo u Kneževim Vinogradima, u Erdutu kod poznatih žganičara i vinara, a već za listopad planiramo novi izlet, najvjerojatnije kod gospodina Žulja u Slavoniju“, uvodi nas u planove predsjednik Branko Perčić.

No, osim ovog terenskog rada, zima je u udruzi rezervirana za jednu posebnu, toplu tradiciju – takozvane čajanke.

- Bitno nam je da svake zime napravimo barem dvije čajanke. To su naša interna druženja na kojima se okupimo u lijepom broju. Uz topli čaj, ali obavezno i dobru žganicu, u opuštenoj atmosferi pretresamo godinu iza nas i raspravljamo o daljnjim koracima, dodaje Perčić.

Kako nastaje žganica?

Iza svakog gutljaja domaće žganice stoji višemjesečni trud i tradicija koja se prenosi generacijama. Iako proces laiku djeluje jednostavno, proizvodnja ovog žestokog pića zapravo je precizna seoska umjetnost u kojoj put od zrele voćke do bistre kapljice zahtijeva stroga pravila.

Sve započinje u voćnjaku, jer samo potpuno zrelo, zdravo i čisto voće daje vrhunski rezultat. Plodovi se gnječe kako bi se oslobodio sok, no majstori pritom paze da ne polome koštice koje bi piću dale gorčinu. Tako pripremljen voćni kom seli se u kace gdje dva do tri tjedna fermentira na temperaturi od 15 do 20 stupnjeva Celzijevih, čime se voćni šećeri pretvaraju u alkohol. Kada kom prestane šumjeti, vrijeme je za pečenje.

gajnik Franjo Vrhar, uz neumorne aktivne članove poput Ivana Novaka, Jurja Kamenara i Stjepana Dobranića – već naveliko kuje velike, ambiciozne planove za budućnost.

Tajnik Stjepan Mesarić odmah iz rukava izvlači i jednu potpuno novu, svježu ideju koja savršeno spaja prirodu, jesen i međimursku tradiciju.

Destilacija se obavlja u bakrenim kotlovima, gdje alkohol uslijed zagrijavanja isparava prije vode, prolazi kroz hladionik i ponovno se ukapljuje. Prvom destilacijom dobiva se meka rakija, no za pravu žganicu radi se prepek – druga destilacija. U toj ključnoj fazi majstori precizno odvajaju tri frakcije: štetni „prvijenac“ se baca, slaba „patoka“ se odvaja, dok se čisto „srce“ skuplja kao buduća žganica. Nakon destilacije, mlada žganica je preoštra pa mora odležati. U staklu ostaje bistra, dok u hrastovim ili dudovim bačvama poprima zlatnu boju i drvenaste arome. Na kraju se njezina jačina destiliranom vodom svodi na optimalnih 40 do 45 posto alkohola, nakon čega ponosno stiže na stol kao vrhunski domaći proizvod.

- Imamo živu legendu, načelnika policije Miljenka Vrbanca, koji je u jednom trenu imao višak jabuka u voćnjaku. Donio ih je doslovno u tačkama pred nas i pitao: 'Dečki, a što da ja sad s tim napravim?'.

Danas taj isti čovjek ima svoj vlastiti vrhunski kotao i peče žganicu prve klase. To je naš najveći uspjeh – odgojili smo novu, strastvenu generaciju

Glavni vjetar u leđa i neizostavan financijski stup cijelog festivala i dalje su Općina Selnica i njezin načelnik, dok im je snažan moralni motivator i lokalni župnik Mario Križanac. Koliko daleko se čuje dobar glas o selničkoj kapljici, dokazuje i činjenica da je njihove žganice osobno kušao i biranim riječima pohvalio i sam kardinal Vinko Puljić. Nošeno tom podrškom, uigrano vodstvo udruge –predsjednik Branko Perčić, tajnik Stjepan Mesarić i bla-

- Kako vinari imaju svoj službeni doček ljeta, velika mi je želja da mi organiziramo naš 'Doček jeseni'. Prvi dan jeseni je 23. rujna, a to je idealno vrijeme da se svi skupa okupimo gore na vikendici, u čistoj prirodi, uz grožđe i autohtone plodove jeseni, te tako udruzi damo još jedan prepoznatljiv i atraktivan događaj“, predlaže Štef.

A da je interes javnosti prerastao trenutne kapacitete, dokazuje i vijest o selidbi same manifestacije. Već idu-

će godine festival se planira preseliti u veliku školsku sportsku dvoranu u Selnici, jer je kultni prostor kod Ficka jednostavno postao pretijesan za sve žedne, znatiželjne i vesele posjetitelje koji pristižu sa svih strana. No, prije same selidbe, svjetlo dana uskoro će ugledati i prva tiskana knjižica – svečani bilten koji će na jednom mjestu sažeti dosadašnjih osam godina uspješnog rada, truda i nevjerojatnog rasta ove selničke priče. Festival je postao prvorazredan kulturni događaj koji ponosno čuva međimursku žganicu. U sve to možete se i sami uvjeriti već u ponedjeljak, 29. lipnja, kada se u Društvenom domu u Selnici održava slavljenički, 8. po redu „Ficko“. Bit će to idealna prilika za kušanje najboljih uzoraka, ali i za podršku domaćim čuvarima ove kapljice.

Stipica - Stjepan Dobranić, Stjepan Mesarić i Branko Perčić ispred 185 uzoraka koji su stigli ove godine na ocjenjivanje

Ficko okuplja sve više zaljubljenika i posjetitelja (Foto: Denis Perčić)

MindsetSoul Business

Kako uvesti strukturu u poslovnu džunglu?

Ako vodiš posao u Hrvatskoj, vrlo brzo shvatiš da mnoge poslovne knjige i američki priručnici zvuče odlično, ali samo dok ih čitaš. Na papiru sve djeluje jednostavno: procesi su jasni, sustavi posloženi, tržište predvidljivo, a pravila igre definirana. Onda zatvoriš knjigu i vratiš se stvarnosti. Telefon zvoni, klijent kasni s uplatom, dobavljač mijenja dogovor, porezne obveze dolaze bez odgode, a netko ti usput kaže: „Ma riješit ćemo to.“

Naša poslovna stvarnost ima vlastiti genetski kod. Ovdje se posao često ne vodi po pravilima udžbenika nego po pravilima terena. Vođenje firme nerijetko više nalikuje preživljavanju u džungli nego uredno nacrtanom poslovnom planu. Problem nastaje kada se naviknemo na kaos i počnemo ga smatrati normalnim načinom rada.

Mit o poslovnoj kavi. Kod nas se velik broj poslova sklapa na kavama, ručkovima i kroz osobna poznanstva. Građenje odnosa samo po sebi nije problem. Dapače, povjerenje je važan dio poslovanja. Međutim, problem nastaje kada odnos zamijeni sustav.

Koliko puta smo čuli rečenice: „Dogovorit ćemo se“, „Sredit ćemo usput“ ili „Lako ćemo“? Takve rečenice kratkoročno stvaraju osjećaj ugode, ali dugoročno stvaraju nered. Kada dođe do pada prometa ili problema s likvidnošću, prijateljska atmosfera više ne može pokriti minuse na računu. Tada ostaje samo ono što ne laže: brojke, rokovi i stvarno stanje računa.

Zamka „Klijent mi je prijatelj“. Na malom tržištu poput hrvatskog poslovni i privatni život često se preklapaju. Svi znaju nekoga tko zna nekoga, a klijenti, dobavljači i partneri lako postanu prijatelji, kumovi ili dugogodišnji poznanici.

Upravo zato mnogi poduzetnici izbjegavaju neugodne razgovore o novcu, dugovima i rokovima plaćanja. Nitko ne želi ispasti grub ili pokvariti od-

Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com

nos. Posljedica je vrlo skupa jer se pristaje na kašnjenja, beskrajna obećanja i različite oblike kompenzacija.

Zaboravlja se često i da kompenzacija nije cashflow. Ako si račun naplatio građevinskim materijalom, viškovima robe ili uslugama koje ti ne trebaju, likvidnost tvoje firme i dalje je nula. Firma tada počinje glumiti besplatnu banku svojim klijentima. Prijateljstvo koje ne može preživjeti iskren razgovor o rokovima i plaćanju često nije prijateljstvo nego parazitiranje na tuđem trošku.

Ako želiš uvesti red u vlastito poslovanje, to ne znači još jednu teoriju, još jedan PDF ili još jednu motivacijsku priču. To znači sustav koji te prisiljava da gledaš realne brojke, da razlikuješ prihod od likvidnosti, da znaš gdje ti novac zapravo curi i gdje gubiš kontrolu, i da prestaneš donositi odluke „odokativno“.

Reset firme je program koji je nastao upravo iz tog kaosa: iz stvarnih situacija firmi koje rade, ali ne upravljaju sobom. Kroz njega se poslovanje rastavlja na jasne dijelove: vidljivost stvarnog stanja, procjena gdje nastaje problem, donošenje odluka bez iluzija, vraćanje financijske kontrole i konkretna provedba promjena u praksi. Nije ideja da firma izgleda uredno na papiru, nego da funkcionira u stvarnosti: bez stalnog gašenja požara i bez osjećaja da biznis vodi tebe, umjesto ti njega.

Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com Vesna Baranašić, mag.oec.

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN 40 godina s Vama

ŠIRENJE NA ZAGREB donijelo Međimurje plinu najbolju poslovnu godinu od osnutka

Koliko kome od dobiti Međimurje plina?

Unatoč prvobitnoj skepsi i izostanku potpune podrške poslovnoj odluci Nenada Hranilovića, danas svi stanovnici Međimurja imaju koristi od ostvarenih rezultata

Raspodjela

Grad Čakovec

Općina Nedelišće

Grad Prelog

Grad Mursko Središće

Općina Donji Kraljevec

Općina Sveti Juraj na Bregu

Općina Mala Subotica

Općina Podturen

Općina Belica

Općina Štrigova

Općina Selnica

Općina Kotoriba

Općina Goričan

Općina Orehovica

Općina Sveti Martin na Muri

Općina Pribislavec

Općina Strahoninec

Općina Šenkovec

Općina Domašinec

Općina Sveta Marija

Općina Donja Dubrava

Općina Vratišinec

Općina Gornji Mihaljevec

Općina Donji Vidovec

Općina Dekanovec

Raspodjela dobiti po gradovima i općinama: iznesenima na ovogodišnjoj Skupštini društva, Međimurje plin je 2025. godinu zaključio s ukupnim prihodima od 105,3 milijuna eura i neto dobiti od 1,28 milijuna eura. To ga svrstava na mjesto četvrtog opskrbljivača plinom u Hrvatskoj prema prihodima te trećeg prema ostvarenoj dobiti u segmentu maloprodaje krajnjim kupcima. Krajnjim je kupcima isporučeno ukupno 1,85 milijardi kilovatsati plina, što je rast od čak 52,22 posto u odnosu na godinu ranije.

Najupečatljiviji pokazatelj koliko se poslovanje tvrtke promijenilo otkako je preuzela dio zagrebačkog tržišta jest podatak da je samo 24 posto ukupno prodanog plina završilo na području Međimurske županije, dok je preostalih 76 posto plasirano na druga tržišta – prije svega u Zagreb te druge hrvatske županije. Tvrtka koja je nekad poslovala isključivo u okvirima svoje županije, danas tri četvrtine prodanog plina isporučuje izvan njezinih granica.

* Raspodjela dobiti napravljena je na osnovu liste članova društva Međimurje-plin d.o.o. i broja njihovih glasova

Pobjeda Međimurje plina na natječaju za opskrbu kućanstava na zagrebačkom distribucijskom području, najvećem u

Hrvatskoj, pokazala se kao ključni potez koji je čakovečku tvrtku odveo do najbolje poslovne godine od njezina osnutka. Prema podacima

Razmjeri ulaska na zagrebačko tržište najbolje se vide u brojkama o broju kupaca. Riječ je o distribucijskom području na kojem plin koristi više od 290.000 kućanstava, što je nekoliko puta više nego što ih Međimurje plin ima na matičnom području. Naime, tvrtka na domaćem terenu opskrbljuje oko 29.500 kućanstava u Međimurju te dodatnih oko 5.300 na području Krapine. Prema podacima s kraja 2024. godine, na zagrebačkom je području kod Međimurje plina ostalo

133.000 kupaca, dok je njih oko 160.000 prešlo na tržišnu uslugu kod Gradske plinare Zagreb – Opskrbe. Preuzimanje opskrbe na tom području ipak nije prošlo bez turbulencija. Gradska plinara Zagreb –Opskrba (GPZO) pokušala je tržišnom ponudom zadržati dio kupaca, a obje su strane upućivale prijave energetskoj regulatornoj agenciji HERA-i zbog navodnih nepravilnosti u postupku promjene opskrbljivača, no te su se optužbe na kraju pokazale netočnima. Treba biti do kraja pošten i reći kako je direktor Međimurje plina Nenad Hranilović na samom početku naišao na otpor kod pojedinih suvlasnika. No, sada kada je tvrtka ostvarila rekordnu poslovnu godinu i pozicionirala se među vodeće opskrbljivače plinom u Hrvatskoj, ispravnost njegove vizionarske odluke više nije dvojbena. Skupština društva stoga je odlučila da se cjelokupna ostvarena dobit od 1,28 milijuna eura u cijelosti isplati suvlasnicima – gradovima i općinama Međimurske županije, među kojima najveće udjele imaju Grad Čakovec, Općina Nedelišće, Grad Prelog i Grad Mursko Središće. Upravo je ta dobit, ostvarena velikim dijelom zahvaljujući poslovanju izvan Međimurja, otvorila i veliku raspravu o tome treba li i u kojoj mjeri dio tih sredstava sustavno usmjeriti prema �inanciranju vrhunskog sporta u županiji. Koliko će točno kome sjesti u lokalne proračune, pogledajte u našem gra�ikonu.

• Čakovec, E. Kvaternika 7 (7-20 h)

• Črečan 42

• Domašinec, Glavna 164

• Dunjkovec, Glavna 21

• G. Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b

• Gornji Mihaljevec 74a

• Križovec 17

• M. Središće, Frankopanska 1

• Mačkovec, J. Bana Jelačića 114

• N. Selo Rok, M. Tita 49

• Nedelišće, M. Tita 62 (7-20 h)

• Novakovec, Selska ulica

• Pribislavec, B. Radića 54

• Pušćine, Nikole Tesle 1a

• Strahoninec, M. Gupca 1

• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Štefanec, Zrinskih 26

• Štrigova 25a

• Trnovec 11

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

• Zasadbreg 153a

• Zebanec Selo 11

• Lopatinec, I. G. Kovačića 17

• Slakovec 61

• Žiškovec, Glavna 72

• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)

• SPAR, Čakovečka 113, 40323 Prelog (8-15h) Trgovine

Ostale trgovine

• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)

• KONZUM, Donja Dubrava (8-13 h)

• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-20 h)

Piše: Tomislav Novak

Za glavnim stolom na Skupštini Međimurje-plina sjedili su Mirjana Zvonarek, javna bilježnica, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini kao predsjedavajuća te direktor tvrtke Nenad Hranilović

SUKOB NA SKUPŠTINI MEĐIMURJE PLINA oko financiranja vrhunskog sporta

Mali penezi mala briga, veliki penezi velika briga

Međimurje-plin počeo je donositi ozbiljnu dobit koja se transferira u proračune naših općina i gradova, što je dovelo i do novih prijepora na Skupštini

Piše: Tomislav Novak

Zahvaljujući uspješnoj tržišnoj ekspanziji na zagrebačko energetsko tržište, Međimurje plin ostvario je svoje najveće prinose do sada, od kojih je čak 86 posto ostvareno izvan Međimurja. Tako je nastala rekordna neto dobit od preko 1,28 milijuna eura koja se kroz proračune osnivača slijeva natrag u naš kraj.

No, kako više novca donosi i više mogućnosti, 10. točka dnevnog reda na sjednici Skupštine Međimurje-plina d.o.o. ubrzo se pretvorila u oštru raspravu. Jer, na stolu se našao prijedlog da se vrhunski sport u županiji ubuduće financira izravno iz dobiti poduzeća, i to prema strogo definiranim kriterijima Zajednice sportskih udruga.

Raspravu je otvorila gradonačelnica Čakovca i predsjedavajuća Skupštine, Ljerka Cividini, kao predstavnica ove inicijative. Predložila je da se dio ostvarene dobiti (primjerice 5%) sustavno usmjeri klubovima i pojedincima koji postižu vrhunske međunarodne rezultate.

– Kao jedinice lokalne uprave nismo tu da financiramo vrhunski profesionalni sport, ali lokalnim je sredinama izuzetno teško same popratiti troškove kluba koji uđe u Europsku ligu. Takvi klubovi predstavljaju cijelu županiju, a ne samo jedan grad – istaknula je Cividini, dodajući da bi se uvođenjem jasnih pravila izbjeglo da se sredstva iz tvrt-

ke i dalje dijele po nahođenju uprave. Prvi oštar protuargument uputio je načelnik Gornjeg Mihaljevca, Goran Lovrec, koji je odmah upozorio na pravnu neizvedivost ovakvog prijedloga. – Zakon o trgovačkim društvima jasno propisuje kako se dobit isplaćuje osnivačima. Mislim da odluka u ovom obliku nema pravnog uporišta – naglasio je Lovrec. Istaknuo je da uprava o sponzorstvima može odlučivati isključivo iz operativnih sredstava poslovanja, a ne iz neto dobiti, te je predložio da se prije bilo kakvog glasanja najprije pripremi pravno održiv prijedlog. Najodlučniji otpor prijedlogu pružio je gradonačelnik Murskog Središća, Dražen Srpak, žustro braneći pravo lokalnih sredina na vlastiti, neokrnjeni udio u dobiti tvrtke. – U Murskom Središću imamo pet nogometnih klubova, košarkaše, tenisače, atletičare i godišnje izdvajamo oko 200.000 eura za sport. Ja iz moje dobiti hoću financirati moj sport u Murskom Središću, i to je to – poručio je Srpak. Upozorio je i da bi kruti kriteriji Zajednice sportskih udruga mogli nepravedno favorizirati rijetke i manje masovne sportove naspram lokalnih baza. Slikovito je dometnuo kako se netko preko noći može sjetiti otvoriti kriket klub i odmah skoči u sam sportski vrh, dok masovni domaći klubovi ostaju bez potpore.

Načelnik Donjeg Kraljevca, Miljenko Horvat, pratio je ra-

spravu u istom tonu. Naglasio je da svaka jedinica lokalne samouprave ima vlastite, opsežne potrebe za financiranjem sporta na terenu koje se ne smiju zapostaviti na račun krovnog županijskog modela. Pozvao je okupljene da se najprije detaljno prouče postojeći pravilnici koje Međimurje-plin već ima u svom poslovanju. Pomirljiviju i balansiranu poziciju pokušao je iznijeti načelnik Svetog Jurja na Bregu, Anđelko Nagrajsalović. Pojasnio je da kriteriji županijske Zajednice ipak nisu proizvoljni te da unutar njih postoji jasna i pravedna hijerarhija sportova po važnosti.

– Ne bi bilo dobro da uprava o novcu odlučuje samo temeljem jednokratnih zamolbi. Trebao bi postojati dugoročan plan, a kriteriji Zajednice već postoje i unutar njih je potpuno jasno što je prva, što druga, a što treća skupina sportova –rekao je Nagrajsalović.

Tijekom rasprave istaknuto je kako svako sponzorstvo izravno umanjuje operativnu dobit društva, zbog čega je sjednica donijela i zahtjev za uvidom u postojeći Pravilnik o sponzorstvu i doniranju te njegovu doradu kroz Nadzorni odbor. Direktor Međimurje plina, Nenad Hranilović, odgovorio je da odluke uprave nikada nisu bile proizvoljne. Dodao je da je uprava, ako Skupština to ultimativno zatraži, spremna i na potpuno ukidanje sponzorstava, premda je to ocijenio žalosnim s obzirom

na to koliko malo poduzeća u županiji uopće podržava lokalni sport.

Hranilović je naveo kako čak 80% od stotinjak tisuća eura dosadašnjih sponzorstava već ide prema pet najvećih međimurskih klubova s međunarodnim rezultatima. Gledajući s poslovne strane, naglasio je kako bi menadžerski bilo puno razumnije zadržati dio dobiti u tvrtki za pokrivanje tržišnih rizika, umjesto što se 100% iznosa isplaćuje osnivačima. Podsjetio je i na povijesni eksperiment od prije nekoliko godina kada je tvrtka davala novac izravno Zajednici sportskih udruga. Istaknuo je da je marketinški učinak i povratna reklama za tvrtku tada potpuno izostala, dok su se isti klubovi i dalje individualno javljali Međimurje plinu za financijsku pomoć. Kako konsenzusa na sjednici nije bilo, a nijedan gradonačelnik ili načelnik na štetu vlastitih lokalnih potreba nije želio prepustiti utjecaj na sredstva, Ljerka Cividini je zaključila raspravu prijedlogom o odgodi glasanja. Skupština je naposljetku jednoglasno prihvatila odgodu, uz službenu preporuku da Nadzorni odbor i uprava do sljedeće sjednice detaljno pripreme precizniji i pravno utemeljen prijedlog. Cilj je da se, nakon detaljne analize, tek od 2027. godine uspostavi noviji, stabilniji i transparentniji model potpore vrhunskom sportu u Međimurskoj županiji.

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

MIHOVLJANSKA 70, ČAKOVEC

KLASA: 340-01/26-05/20

URBROJ: 2109-120-02-04-26-6

Čakovec, 18.06.2026.

Na temelju članka 123.-133. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23, 133/23, 156/25) te članka 67., 74. i 75., „Pravilnika o geodetskim elaboratima“ (NN 59/2018) Županijska uprava za ceste Međimurske županije objavljuje

JAVNI POZIV

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena javna cesta (BP 137/26):

1. Lokalna cesta LC 20005 u k.o. Badličan, na čbr. 294, na djelomično naseljenoj dionici Prhovec – Badličan – Preseka o započinjanju postupka evidentiranja predmetne ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu. Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123.–133. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23, 133/23, 156/25) temeljem kojeg će se javna cesta evidentirati u katastru i upisati u zemljišnu knjigu kao: Javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske s pravom upravljanja Županijske uprave za ceste Međimurske županije, OIB: 77095600371, Čakovec, Mihovljanska 70.

Geodetski elaborat izvedenog stanja javne ceste izradit će firma MREŽA M d.o.o., Čakovec, Aleksandra Schulteissa 21, (ovlašteni inženjer geodezije Karlo Jambrović).

Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta započeti će: 1. Lokalna cesta LC 20005 u k.o. Badličan, na čbr. 294, na djelomično naseljenoj dionici Prhovec–Badličan–Preseka, dana 17.07.2026. god., petak od 9.00 h (U slučaju lošeg vremena obilježavanje se odgađa za dan 21.07.2026., utorak od 9.00. sati).

- početak obilježavanja kod NK Preseka prema Prhovcu uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije, koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane, te uz prisustvo predstavnika ŽUC-e Međimurske županije.

Svi susjedi međaši obavještavaju se i pozivaju na izmjeru i dodatno dopisom, poštanskim putem. Nositelji stvarnih prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izgrađena javna cesta LC 20005 mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja te tražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 22.07.2026. god. (srijeda) od 7.30 do 14.30 sati u prostorijama firme Mreža M, Čakovec, Aleksandra Schulteissa 21. Ravnateljica Đurđica Hamer, mag. oec.

ALKOHOL i bizaran povod S 2,99 promila vrijeđao sestru

jer nije htjela ubrati trešnje

Muškarac (50) iz okolice Čakovca osuđen je na uvjetnu kaznu zatvora zbog ponovljenog nasilja u obitelji nad sestrom, nakon što je pod teškim utjecajem alkohola vikao na nju i vrijeđao je pogrdnim riječima.

Do svađe je došlo 15. svibnja navečer, kada je muškarac od sestre zatražio da uberu trešnje za njihovu majku. Kad je ona to odbila, počeo je vikati i galamiti, vrijeđati uspomenu na njihovog pokojnog oca i prijetiti joj. Bio je izrazito pijan, alkotest je pokazao 2,99 promila. Policija ga je nakon toga uhitila i zadržala gotovo 12 sati.

Pred sudom je u potpunosti priznao što je učinio. Rekao je da je svjestan svog problema s alkoholom i spreman liječiti se od ovisnosti.

Dodao je da radi terenski

posao zbog kojeg je često odsutan, te da s majkom živi u donjem dijelu kuće, dok sestra živi na katu s posebnim ulazom.

Ovo nije bio prvi put da je muškarac kažnjen zbog nasilja prema sestri. Općinski sud u Čakovcu ranije ga je već pravomoćno osudio za isti prekršaj 2023. godine, a baš ta prethodna presuda bila je razlog zbog kojeg je sud ovaj put strože pristupio slučaju.

Sud mu je izrekao 15 dana zatvora, ali uvjetno, uz obvezno liječenje od ovisnosti o alkoholu u trajanju od šest mjeseci, koje će odrađivati ambulantno na Odjelu psihijatrije Županijske bolnice Čakovec. Plaćanja troškova postupka u cijelosti je oslobođen, jer je nezaposlen i slabog imovnog stanja. Presuda nije pravomoćna. (ik)

VINCEK u Čakovcu dobio po džepu

Imali dozvole za linije, a uopće nisu vozili

Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je kaznio varaždinsku tvrtku

Vincek d.o.o. i njenu odgovornu osobu zbog toga što su gotovo devet mjeseci izbjegavali vožnju na nizu autobusnih linija za koje su imali važeće dozvole. Tvrtka je kažnjena s 1500 eura, a odgovorna osoba s 600 eura.

Inspekcijski nadzor utvrdio je da prijevoznik od 1. siječnja do 30. rujna 2024. uopće nije vozio na osam linija obuhvaćenih dozvolama za zajedničko obavljanje prijevoza s partnerom Flixbus CEE

South d.o.o. Riječ je o linijama koje povezuju Gornji Kneginec, Varaždin, Zagreb, Bedenicu i Osijek, a uvidom u objavljene vozne redove na autobusnim kolodvorima u Zagrebu, Varaždinu, Osijeku i Čakovcu pokazalo se da se prijevoz na tim relacijama jednostavno nije obavljao.

Tvrtka i odgovorna osoba u obrani su tvrdili da su problemi nastali zbog pravne zbrke oko usklađivanja voznih redova, posebice zato što aplikacija Hrvatske gospodarske komore za iz-

SUD

NALOŽIO državi isplatu plaća Marku Taradiju za dvije i pol godine kad je bio u istražnom zatvoru

Nakon osam godina agonije presude dobiva još 16.500

Općinski sud u Čakovcu presudio je u korist 41-godišnjaka koji je pravomoćno oslobođen sumnje za napad na poduzetnicu. Uz raniju odštetu, sada dobiva i naknadu za izgubljenu zaradu

Marko Taradi (41) iz

Oporovca dobit će od države 16.525 eura na ime izgubljene plaće, presudio je Općinski sud u Čakovcu, jer je gotovo dvije i pol godine proveo u istražnom zatvoru dok je bio osumnjičen za pokušaj ubojstva čakovečke poduzetnice Nikoline Babić. Taradi je u ožujku 2014. počeo raditi u obrtu za dimnjačarske usluge “Zver Robert” u Strahonincu, gdje je prije toga dva tjedna bio na probnom radu. Sklopio je ugovor o radu na određeno vrijeme, a vlasnik obrta mu je dao stručnu literaturu kako bi se pripremio za ispit za dimnjačara, najavljen za rujan iste godine. Policija ga je 12. lipnja 2014. ujutro uhitila na poslu i odvela u istražni zatvor u Varaždinu.

mjenu međužupanijskih linija godinama nije bila funkcionalna. Naveli su i da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture tijekom pandemije objavilo da prijevoznici neće biti sankcionirani ako ne mogu održavati određene linije, pa su se pouzdavali u tu obavijest.

Inspektor koji je provodio nadzor istaknuo je pred sudom da je Ministarstvo već u kolovozu 2022. obavijestilo prijevoznike da moraju nastaviti voziti po dozvolama ili ih odjaviti, te da je od tog trenutka do razdoblja za koje se tvrtka tereti prošlo više od godinu dana. U tom vremenu tvrtka nije dostavila nikakav dokaz da je pokušala izmijeniti ili odjaviti dozvole za sporne linije.

Sud je obranu prihvatio kao kontekst, ali zaključio da ne otklanja prekršajnu odgovornost. Kao otegotnu okolnost uzeta je ranija kažnjavanost tvrtke i njene odgovorne osobe, dok olakotnih okolnosti nije bilo. Presuda nije pravomoćna, a protiv nje nije dopuštena žalba. (ik)

Sumnja na ubojstvo i bombu u dvorištu

Taradi je u istražnom zatvoru završio zbog sumnje

da je umiješan u dva teška kaznena djela počinjena u Čakovcu. U svibnju 2008. nepoznata je osoba ispalila tri hica iz pištolja na automobil čakovečke poduzetnice Nikoline Babić u kojem je s njom bio i njezin maloljetni sin. Jedan je metak probio staklo i prošao kroz rukav njezine trenirke, a drugi se zabio u blatobran. U rujnu 2013. netko je u živicu iza kuće njezine sestre postavio ručnu bombu, koja je pri aktiviranju ozlijedila radnika. Istraga je kao mogućeg naručitelja oba napada identificirala međimurskog poduzetnika Miljenka Crnčeca, s kojim je Taradi bio blizak još od djetinjstva i kojeg je doživljavao kao drugog oca. Pretragom Crnčecove kuće pronađeno je streljivo istog tipa kao ono iz pištolja kojim je pucano na Babić, a grafološko je vje-

BIZARAN EPILOG nevremena

štačenje pokazalo da je on vjerojatno autor prijetećih pisama koje je poduzetnica prethodno primala. Crnčec je u lipnju 2014., neposredno nakon Taradijeva uhiće-

Zbog oluje mu se srušilo stablo pred automobil, ali proglašen je krivim

Autolimar (46) iz Belice proglašen je krivim za prometni prekršaj nakon što je tijekom ciklone Deborah automobilom naletio na stablo koje je olujni vjetar srušio na cestu. Sud je zaključio da je upravo zbog takvih uvjeta morao voziti opreznije.

Nesreća se dogodila 26. ožujka 2026. u 18.52 sati u Ulici Lipovke u Belici. Dok je 46-godišnjak vozio svoj Citroen iz smjera istoka prema zapadu, padala je kiša, kolnik je bio mokar, a jak vjetar rušio je stabla diljem Međimurja.

Na ravnom dijelu ceste prednjim dijelom automobila udario je u stablo koje se pod naletom vjetra prelomilo i palo preko kolnika.

nja, počinio samoubojstvo i ostavio oproštajnu poruku. Prije smrti je, prema iskazu njegove supruge, izjavio da Taradi nema nikakve veze s pucnjavom.

KLIK LAŽNU KAzNU ispraznio račun

Nasjeo na SMS i ostao bez stotina

Sud je ipak zaključio da brzinu nije prilagodio mokrom kolniku, noćnim uvjetima vožnje i olujnom vremenu. Prema presudi, zbog toga nije mogao pravodobno zaustaviti vozilo pred preprekom na cesti, pa je proglašen krivim. Kao olakotne okolnosti uzeti su priznanje, žaljenje, dosadašnja nekažnjavanost i činjenica da nitko nije stradao. Umjesto novčane kazne izrečena mu je opomena, najblaža prekršajna sankcija. Mora platiti i 74,60 eura troškova postupka. (ik)

Podsjetimo, bila je to večer kada je ciklona Deborah zahvatila velik dio Hrvatske. Službe su zaprimale tisuće dojava o srušenim stablima, oštećenim vozilima i prekidima opskrbe električnom energijom. Vatrogasci su i u Međimurju tijekom noći uklanjali stabla s prometnica i sanirali posljedice nevremena. U nesreći u Belici nije bilo ozlijeđenih. Šteta je nastala isključivo na automobilu kojim je upravljao autolimar. Alkotestiranjem je utvrđeno da nije bio pod utjecajem alkohola. Nakon što je policija izdala prekršajni nalog, vozač je uložio prigovor, pa je predmet došao na sud. Na sudu je priznao prekršaj i izrazio žaljenje. Istaknuo je da je upravo on jedini pretrpio štetu te da je oštećeni automobil morao popravljati o vlastitom trošku.

Nova računalna prijevara zabilježena je na području Međimurske županije, a žrtva je mladić koji je povjerovao u lažnu obavijest o prometnoj kazni. Prema izvješću PU međimurske, prevaranti su vješto iskoristili vizualni identitet državnih sustava kako bi se domogli podataka s bankovne kartice i ispraznili račun lakovjernog vozača.

Sve je započelo u subotu, 2. svibnja ove godine oko 12 sati, kada je na mladićev mobitel stigla SMS poruka s međunarodnog pozivnog broja +63 (Filipini). U poruci je stajalo hitno upozorenje da u roku od 48 sati mora podmiriti novčanu kaznu od 12 eura zbog navodne prebrze vožnje. U nadi da će brzo i bez dodatnih komplikacija riješiti problem, mladić je kliknuo na poveznicu (link) koja se nalazila u poruci. Klikom na link otvorile su se lažne web stranice koje su vjerno kopirale službene sustave „e-Građani“ i „MUP“. Ne sumnjajući da je riječ o internetskoj zamki, mladi Međimurac je na tim stranicama unio povjerljive podatke sa svoje bankovne kartice, uključujući

agonije i oslobađajuće 16.500 eura

Sudski je proces trajao gotovo osam godina. Prema prvoj, još uvijek nepravomoćnoj presudi iz 2016. Taradi je proglašen krivim za pokušaj ubojstva i osuđen ga na pet

SMS s Filipina stotina eura

godina i dva mjeseca zatvora, no Vrhovni sud ukinuo je tu presudu i vratio predmet na ponovno suđenje. Nakon ponovljenog postupka Županijski je sud u Varaždinu

2019. donio oslobađajuću presudu, a Vrhovni ju je sud konačno potvrdio u ožujku 2022. Taradi je tako, gotovo osam godina nakon uhićenja, pravomoćno oslobođen svih optužbi.

Zbog uhićenja izgubio posao

Dok je bio u zatvoru, izgubio je i posao koji je tek bio počeo raditi. Njegova tadašnji poslodavac, Robert Zver, na sudu je objasnio da ga je morao odjaviti s mirovinskog osiguranja krajem lipnja 2014., čim mu je istekao ugovor na određeno vrijeme, jer mu je trebao radnik koji može raditi odmah. Istaknuo je, međutim, da bi Taradija rado zadržao i nakon isteka ugovora, da je bio zadovoljan njegovim radom te da je postojala mogućnost zapošljavanja na neodređeno vrijeme.

Taradi se u veljači 2024. obratio Ministarstvu pravosuđa sa zahtjevom za naknadu izgubljene zarade za svih 877 dana provedenih u zatvoru, no odgovor nije dobio. Tužbu je protiv

države podnio 2025. Tražio je iznos izračunat prema posljednjoj plaći prije uhićenja, koja je iznosila 590 eura mjesečno. Država se branila tvrdnjom da je šteta zbog neosnovanog lišenja slobode već namirena ranijom sudskom nagodbom u iznosu od 51.743 eura, sklopljenom u zasebnom postupku. U toj je nagodbi, međutim, izričito ostalo zapisano da se pravo na naknadu izgubljene plaće time ne gasi. Sud je zahtjev u cijelosti prihvatio te je državi naložio isplatu 16.525,06 eura na ime izgubljene plaće, uvećane za zakonske zatezne kamate od dana dospijeća svake pojedine mjesečne plaće, kao i isplatu sudskih troškova u iznosu od 3.559,48 eura. Zajedno s ranije isplaćenom nagodbom, država mu je za neosnovano lišenje slobode do sada isplatila gotovo 68.300 eura. Presudu je sud donio 18. lipnja, a stranke je mogu pobijati žalbom u roku od 15 dana.

(ik)

DOSUĐEN MU ZATVOR i oduzeta sjekira te poslana na uništenje Pijan sjekirom prijetio sinu jer mu je razbio mobitel

Muškarac iz Čakovca (1994.) nepravomoćno je osuđen na pet dana zatvora zbog nasilja u obitelji. U pijanom stanju vikao je i vrijeđao maloljetnog sina, a zatim uzeo sjekiru i mahao njome prema njemu.

Do incidenta je došlo 7. veljače 2026. u poslijepodnevnim satima. Muškarac je, s 2,82 promila alkohola u krvi, počeo vikati na sina (rođ. 2010.), vrijeđati ga pogrdnim riječima i fizički ga gurati po kući. Prema ocu, svađa je izbila jer mu je sin razbio mobitel, no iz prepirke je bilo vidljivo da je između njih bilo i neslaganja oko glazbe.

Dječak je pobjegao van iz kuće kako bi pozvao policiju, a otac je za njim potrčao u dvorište, uzeo sjekiru s drvenom drškom i mahao njome prema njemu uz daljnje vrijeđanje.

Svjedočeći pred sudom, sin je opisao da je bio prestrašen i uznemiren te da

mu je povrijeđeno dostojanstvo. Potvrdio je da se situacija u obitelji nakon tog događaja smirila. U dvorištu su u trenutku incidenta bile majka i mlađa sestra, dok su ostala djeca bila u školi. Otac je u obrani poricao nasilje i tvrdio da ga je sin lažno prijavio. Sud je ipak u cijelosti prihvatio iskaz dječaka kao logičan i neproturječan, potkrijepljen dokumentacijom o uhićenju i alkotestiranju.

Kaznu od pet dana zatvora već je izdržao. Muškarac je bio u pritvoru od dana uhićenja, 7. veljače, do 11. veljače 2026. Sud mu je oduzeo sjekiru bez prava na naknadu i naložio njezino uništenje. Osuđen je i na plaćanje troškova postupka od 50 eura.

Presuda je nepravomoćna, a u roku od osam dana od primitka može se uložiti žalba Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu. (ik)

VIŠEGODIŠNJI SUkObI svekrve i snahe kulminirali u kuhinji

Pukla

sam, čovjek nije kamen

Umirovljenica iz Čakovca nepravomoćno je osuđena zbog obiteljskog nasilja nad snahom nakon što su višegodišnji sukobi u zajedničkom domaćinstvu eskalirali oko naizgled sitne svađe u kuhinji. Prekršaj se zbio 28. svibnja 2025.

broj računa i troznamenkasti CVV2 broj s poleđine kartice. Nakon što je autorizirao i potvrdio uplatu, umjesto naplate minimalnog duga od 12 eura, uslijedio je šok. Mladić je shvatio da je s njegovog računa skinut iznos od nekoliko stotina eura.

Službene institucije u Hrvatskoj ne šalju obavijesti s egzotičnih međunarodnih pozivnih brojeva. MUP i e-Građani nikada ne traže unos broja kartice i tajnog CVV broja putem SMS-a. Lažne stranice često imaju neobične i sumnjive nazive u domeni (npr. egradani-hr-pay.com umjesto službene gov.hr).

- Obavijesti o novčanim kaznama dostavljaju se građanima isključivo putem preporučene pošte na kućnu adresu ili izravno u službeni osobni korisnički pretinac unutar sustava e-Građani. Policija nikada ne šalje SMS poruke s poveznicama za izravno plaćanje karticama, rekli su nam iz policije. M đimurska će policija podnijeti kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu protiv za sada nepoznatog počinitelja, za kojim se intenzivno traga.

Muškarac iz Čakovca (42) nepravomoćno je osuđen na godinu i osam mjeseci zatvora zbog tri provalne krađe počinjene između ožujka i srpnja 2025. u kojima je ukupno uzeo robu i novac u vrijednosti oko 750 eura. Sve tri provale počinjene su u kratkom vremenskom razmaku, a dvije od njih na istoj adresi u Čakovcu. U noći 9. ožujka 2025., oko 00:15 sati, muškarac je ušao u samoposlužni štand za prodaju poljoprivrednih proizvoda OPG-a, iščupao drvenu policu s metalnom kasom pričvršćenom za štand i uzeo 90 eura. S novcem je odmah otišao na obližnju benzinsku postaju gdje je kupio alkohol, cigarete i slatkiše.

Samo 13 dana kasnije, u noći 22. ožujka, vratio se na isti štand i istrgao metalnu kasu vijcima privijenu za asfalt. Ovaj put je u bijegu naišao na policiju, koja ga je prestigla i privela. Kod sebe je imao tek tri eura iz ukradene kase.

Treća provala zbila se 26. srpnja 2025. oko 3:40 sati, ovaj put u ugostiteljski objekt Grill Stara vaga. Muškarac je razvukao kliznu stijenu, probio se kroz staklena vrata i iz lokala odnio laptop Lenovo s punjačem te nekoliko boca alkohola i bezalkoholnih pića ukupne vrijednosti 600 eura.

Za taj je upad, prema vlastitim riječima, imao i osobni motiv: vlasnik lokala ga je jed-

nom ranije pretukao, misleći da je netko drugi.

Na sudu je za sva tri djela priznao krivnju i izrazio žaljenje. Rekao je da nema imovine, da živi u socijalnom smještaju za beskućnike te da prima oko 170 eura socijalne pomoći. Sud mu je zbog lošeg imovinskog stanja otpisao troškove postupka.

Sud je kao olakotnu okolnost uzeo iskreno priznanje i loše materijalne prilike, a kao otežavajuću raniju osudu za istovrsno djelo.

Presudom je naložena i naknada štete vlasnicima, a stranke imaju pravo žalbe Županijskom sudu u roku od 15 dana od primitka presude.

(ik)

Toga jutra svekrva, 76-godišnjakinja, zatražila je od snahe da se makne od štednjaka kako bi si sama ispekla jaja. Snaha je odbila. Prema presudi čakovečkog suda, svekrva je tada izgubila kontrolu: počela je vikati i galamiti, vrijeđala snahu pogrdnim riječima na kajkavskom, vukla je za kosu, rukama joj potrgala majicu i noktima izgrebala po vratu. Snaha je zbog straha od daljnjeg napada pozvala policiju, koja je svekrvu uhitila nešto prije podneva.

U pisanoj obrani dostavljenoj sudu svekrva je opisala godine teških odnosa u zajedničkom domaćinstvu. Navela je da su sin i snaha bili višekratno u zatvoru, da je ona u međuvremenu brinula o unuku unatoč teškim zdravstvenim problemima te da je snaha koristila svaku prigodu za provokacije kada sina nije bilo kod kuće. Na dan događaja, rekla je,

snaha ju je prva verbalno napala i uvrijedila, a ona joj je uzvratila. "Čovjek nije kamen, nakupi se toga pa jednom pukneš", napisala je u obrani, dodavši da si ne može oprostiti što se dovela u tu situaciju. Snaha je na sudu potvrdila kako se toga dana osjećala prestrašeno i uznemireno te da joj je povrijeđeno dostojanstvo. Rekla je i da je nakon tog dana situacija u kući bila napeta još koji tjedan, ali da se svekrva potom smirila. Sud je prihvatio i obranu i iskaz snahe kao međusobno uskladive u opisu događaja. Svekrvi je na teret stavljeno fizičko i psihičko nasilje u obitelji. Uzimajući u obzir da je do tada bila nekažnjavana, da su joj prilike slabe te da je prekršaj djelomično priznala, sud joj je izrekao minimalnu propisanu kaznu od 300 eura. Budući da joj je u kaznu uračunato kratko uhićenje dana prekršaja, stvarno mora platiti 260 eura u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude. Presuda je nepravomoćna. Stranke imaju pravo na žalbu u roku od osam dana od dostave. (ik)

Marko Taradi kroz cijelo vrijeme postupka tvrdio je da je nevin (foto: Arhiva Međimurskih novina)

Povratak knjiga u školske klupe

Drastična odluka ovih dana stiže iz Norveške, potpuno je zabranjena uporaba umjetne inteligencije u osnovnim školama odnosno do starosti od trinaest godina. Osnovni razlog potpune zabrane je prema riječima norveškog premijera da djeca nauče pisati, čitati i računati i da ne preskoče važne korake u svojem obrazovanju.

Norveška je računala uvodila u škole od 1990. godine, a tablete nakon 2010. godine. Rezultat uvođenje tableta bio je uz ostalo da su učenici zaboralvjali pisati i manje su čitali knjige.

Vlada Norveške je ovu odluku donijela pod prisilom loših rezultata učenika na testovima koji, kako godine prolaze postaju sve lošiji.

Tek od sedamnaeste godine učenici bi trebali učiti osnove umjetne inteligencije da se mogu uključiti u proizvodne procese.

Nije Norveška jedina zemlja koja poduzima takve korake kako bi zaustavila pad uspješnosti učenika.

Države koje su prije desetak godina predvodile potpunu digitalizaciju škola i uvodile tablete u vrtiće sada hitno vraćaju tiskane udžbenike, papir i olovku, pogotovo u nižim razredima osnovnih škola. Ovaj zaokret potaknut je padom rezultata na međunarodnim testovima (poput PISA istraživanja), smanjenjem koncentracije te lošijom čitljivošću rukopisa.

Sve više država zabranjuje mobitele u školama, tako se u Japanu učenici nižih razreda mogu samo iznimno koristiti po-

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

sebno prolagođenim mobitelima u slučaju hitnosti. Zanimljivo je da je prema studiji Norveškog instituta za javno zdravstvo zbog zabrana smanjeno nasilje u školama na svim razinama, a navodno su počeli rasti i prosjeci ocjena.

Švedska je na primjer zadnjih godina potrošila oko 100 milijuna eura za ponovno uvođenja knjiga u školske klupe. Knjige vraćaju i Danska i Nozozemska, ali i Finska i druge zemlje.

Čini se da je zaluđenost i društveni pritisak zbog novih tehnologija došao kraju, pa je određeni povratak klasičnom načinu obrazovanja možda jedini način čuvanja mentalnog zdravlja učenika.

Vlada Norveške ide i dalje u restriktivnom ponašanju prema tehnologiji, do kraja ove godine zabranit će učenicima korištenje društvenih mreža. No školski sustav je nemoćan izvan škola, tako da je to u biti borba Davida i Golijata. Ono što se želi postići kao krajnji cilj je ravnoteža, da tehnologija ne postane smetnja razvoju djece.

Natjecateljice na 2. safčarskim igrama bez granica ODRŽANE 2. SAFČARSKE igre i humanitarna utrka u štiklama u Savskoj Vesi

Trčale u štiklama

Zabava, sportski duh i humanitarni cilj obilježili događaj čiji je prihod namijenjen Dnevnom boravku djece “Dr. Antun Bogdan”

U Savskoj Vesi 19. lipnja s početkom u 17 sati održane su 2. safčarske igre i humanitarna utrka u štiklama, čiji je cilj bio prikupljanje sredstava za Dnevni boravak djece „Dr. Antun Bogdan“ u Čakovcu.

Na otvorenju igara sudionicama se obratila organizatorica Branka Srnec, poručivši kako su igre zamišljene kao druženje bez natjecateljskog pritiska.

– Podsjećam sve natjecateljice da su ovo igre bez granica i ako padnete, ustanite, nasmijte se, jer danas nemamo niti pobjednike niti gubitnike, već ćemo se družiti, zabaviti i kući ponijeti samo lijepe uspomene, istaknula je Srnec.

U igrama su sudjelovale Udruga žena Savska Ves, Ženski nogometni klub Žibekice Savska Ves, Klub umirovljenika Savska Ves, Udruga sportske rekreacije „Sport za sve” Žiškovec, Udruga uzgajivača malih životinja Nedelišće te domaćini, Udruga za rekreaciju žena Savska Ves. Događaju je prisustvovao i predsjednik mjesnog odbora Savske Vesi Srećko Vranović. Organizatorica je istaknula i humanitarnu komponentu događaja.

– Ove godine prvi put organiziramo humanitarnu utrku u štiklama. Današnja svrha ove utrke iznimno je ozbiljna i plemenita. Prikuplja-

mo sredstva za malene, hrabre duše iz Dnevnog boravka djece “Dr. Antun Bogdan” iz Čakovca, Caritasove ustanove koja nesebično pruža usluge poludnevnog boravka i individualne psihosocijalne podrške potrebitim mališanima, rekla je Srnec. U razgovoru je dodala kako su Safčarske igre prošle godine dobile i svoje božićno izdanje te da su postale prepoznatljiv oblik druženja i rekreacije u mjestu. Sudionice su se natjecale u brojnim zabavnim igrama poput „zavezane noge”, „lopta–čučni–uhvati”, „gomila loptica hop”, „stolice i slijepci”, „leđno kroz prepreke”, „poklonim ti

jajce”, „obuci me balonasto” i hokeja na travi. Nakon igara uslijedila je kratka pauza za odmor i druženje. Posebnu pozornost privukla je utrka u štiklama, u kojoj su sudjelovale natjecateljice svih dobnih skupina. Trčalo se po kratkoj asfaltiranoj stazi, a visina i oblik potpetica nisu bili ograničeni. Tijekom programa igrama se pridružila i gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, koja je sudjelovala u igri „poklonim ti jajce”. – Hvala vam svima u ime Grada Čakovca, s obzirom da zajedno radimo mnoge stvari, ali mislim da bez ovih divnih žena ne bi bilo niti ovakvih divnih priča. Podružite se, odmorite se maksimalno koliko možete, onako u ženskom svijetu, poručila je gradonačelnica. Atmosfera na igrama bila je vesela i opuštena, uz glazbu, hranu i piće, a događaj je protekao u znaku druženja i humanitarnog duha.

DRŽIMUREC-TURČIŠĆE

Traži se izvođač radova za obnovu vodovoda

Međimurske vode raspisale su natječaj za rekonstrukciju magistralnog vodovoda na dionici Držimurec – Turčišće u procijenjenom iznosu od 162.500 eura bez PDV-a, a ponude se primaju do 10. srpnja.

Dotrajali vodovod koji vodi uz županijsku cestu između Držimurca i Turčišća zamijenit će se novim cijevima u dužini od oko 1.370 metara. Uz zamjenu cijevi, obnovit će se i tri zasunska okna s dotrajalom

hidromehaničkom opremom, a rekonstrukcijom će biti obuhvaćeni i kućni priključci stambenih objekata u Turčišću. Na trasi je predviđena i ugradnja novih podzemnih hidranata radi poboljšanja protupožarne zaštite. Projekt je dio obnove vodoopskrbne mreže na području aglomeracije Podturen, koja obuhvaća naselja nekoliko općina u donjem Međimurju. Građevinska dozvola za radove na ovoj

dionici ishođena je još 2021. godine, a tehnički projekt izradila je zagrebačka tvrtka Proning DHI. Ugovor za izvođača koji bude odabran trajat će 150 dana od potpisivanja. Rok za dostavu ponuda je 10. srpnja, a natječaj je proveden kao otvoreni postupak javne nabave. Pri odabiru ponuđača uz cijenu će se uzimati u obzir i ekološki kriteriji, što je zahtjev zelene javne nabave. (ik)

Piše: Nora Mesarić

Natjecateljice iz ŽNK Žibekice Savska Ves na utrci u š�klama

Natjecateljice su dale sve od sebe na zahtjevnoj utrci u š�klama

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2025./2026.

OŠ Dr. Vinka Žganca Vratišinec

1. razred - Razrednik: Damir Grašić

Odlični učenici: Veronica Gašparić, Jakob Mikolaj, Kiara Mikolaj, Fran Novak, Bruna Šoltić, David Podgorelec

2. razred – Razrednica: Željka Novak

Odlični učenici: Neli Brezovački, Eva Jambrošić, Emanuel Kvakan, Val Šafarić, Vito Zadravec

3. razred – Razrednica: Dubravka Baksa

Odlični učenici: Frano Bedić, Leo Drk, Emilli Jedvaj, Šafarić Nola, Liam Šoltić, Petar Šoltić, Elena Tuksar

4. razred – Razrednica: Marijana Škvorc

Odlični učenici: Ozren Balaž, Ivan Radiković, Franka Zember

5. razred – Razrednik:

Ivan Jakupak

Odlični učenici: Lea Kovač, Samuel Maček, Franka Nemec, Šimun Šoltić, Lora Tkalec, David Žganec, Mateo Krajner

6. razred – Razrednica: Martina Kuretić Sedlar

Odlični učenici: Adam Vugrinec, Lukas Ian Perhoč, Iva Kordić, Leo Tkalec, Ilija Šoštarić, Jan Kovačić

7. razred - Razrednica:

Nina Jambrošić Vidra

Odlični učenici: Juraj Kolarić, Ema Muršić, Nikol Lipović, Natko Balaž, David Cerovec, Zara Drk

8. razred – Razrednik: Daniel Dobranić

Odlični učenici: Leo Juršić, Franka Kolarić, Roberto Lukačić, Deni Šoltić

PŠ Gornji Kraljevec

1. razred – Razrednica: Andreja Vrbanec

Odlični učenici: Ivona Drk, Viktor Andrašec

2. razred – Razrednica: Andrijana Jakopić

Odlični učenici: Arja Jambrošić, Ela Petermanec

3. razred – Razrednica: Andreja Vrbanec

Odlični učenici: Tena Hutinec, Mila Jambrošić, Ena Kovač, Marcy Žnidarić

4. razred - Razrednica:

Andrijana Jakopić

Odlični učenici: Ivano Horvat, Roko Šoštarić

Srednja Škola Prelog

1. G razred

Odlični učenici: Lara Begović, Rea Sabol, Hana Strahija

1. TU razred

Odlični učenici: Sara Rosa Glavina, Iva Kuharić, Elizabeta Novosel, Antun Povijač

1. RPE razred

Odlična učenica: Ivona Božek

1. KU razred

Odlični učenici: Valentina Seferović, Žan Vinković

1. PKK razred

Odlična učenica: Amela Oršoš

1. PSM razred

Odličan učenik: Fran Pozder

1. SK razred

Odlične učenice: Paola Ribić, Tesa Špiranac

2. EK razred

Odlični učenici: Ena Banjkovec, Karla Kečkeš, Marin Skupnjak

2. THK razred

Odlični učenici: Sebastijan Bakač, Lorena Bogadi, Elizabeta Srpak

2. KU razred

Odlični učenici: Toni Foder, Dora Novak

2. PKS razred

Odlična učenica: Martina Mikulić

2. SK razred

Odlični učenici: Leon Lastavec, Tia Munđar, Karla Poljaković, Petar Širić

3. EK razred

Odlični učenici: Barbara Slaviček, Stela Vlah, Dora Vugrinec, Edi Vugrinec

3. THK razred

Odlične učenice: Magdalena Novak, Melani Vnučec

3. KU razred

Odlični učenici: Matej Glavina, Maja Elena Hajdinjak, Andreas Mustač, Lucija Žibek

3. PKO razred

Odličan učenik: Karlo Purić

3. PKS razred

Odlična učenica: Martina Oršuš

3. PM razred

Odlični učenici: Julind Binaj, Vito Varga

3. SK razred

Odlični učenici: Saša Borko, Patrik Šmer

4. G razred

Odlični učenici: Klara Benč, Nika Čonkaš, Marta Gregur, Monika

Grubešić, Iva Malek, Antonia Martinković, Melani Mihoci

4. EK razred

Odlični učenici: Dora Blažinčić, Sara Puklavec, Melani Rak

4. THK razred

Odlični učenici: Lana Hergotić, Anđelina Rak, Lea Srša, Antonia Strbad III. osnovna škola Čakovec

1. A, razrednica: Novak Zdenka

Odlični učenici: Barat Leda, Borko Toma, Dvanajščak Juraj, Fartek Pia, Grd Leon, Grdinić Lucian, Kapustić Jan, Karalazos Una, Klajn Vita, Markulija Ema, Mihalic Lovrenčić Simon, Novak Dino, Palnec Dorian, Pokupec Tijan, Shvydkikh Rafael, Stanić Sofija, Stevanović Tesa, Tompoš Leon, Vlahek Neo, Zelić Bartol

1. B, razrednica: Panić Vesna

Odlični učenici: Bezek Leona, Dolović Jona, Dunić Luna, Ferlin Leon, Hasani Artan, Herman Erin, Herman Roko, Hranilović Mak, Jaklin Lovro, Jović Vuk, Mesarić Pavel, Miličević Sara Denisa, Mlinarić Bruna, Pavlic Jan, Petričević Liam, Rajčić Elena, Sklepić Hrvoje, Šajn David, Vučaj Lucia, Žganec – Rogulja Mura

2. A, razrednica: Turk Dušanka

Odlični učenici: Barat Mila, Begović Tija, Hajdinjak Neo, Horvat Leon, Jambrešić Šimun, Juranko Ema, Kalšan Leon, Kralj Lara, Kranjec Karlo, Kovačić Viktor, Leček Jan, Lovrec Izak, Munđar Katja, Nedeljko Ema, Novinić Stela, Sabolić Ana, Valkaj Fabian

2. B, razrednica: Pongrac Ivana

Odlični učenici: Azenić Petar, Barić Legin Karla, Brežnjak Ivano, Fabeta Maša, Gavranović Horvat Ognjen, Hlapčić Artur, Hranilović Anja, Juranić Adela, Kolarić Majda, Kovač Adam, Leich Jan, Leško Eliss, Marciuš Filip, Novak Sofija, Petrinjak Noa, Preložnjak Jan, Stojko Rahela, Tarandek Juraj, Varga Hana, Varga Ivan, Vnučec Marta, Zrna Pablo

3. A, razrednica: Haramija Marijana

Odlični učenici: Dabo Fran, Fodor Lukas, Jurak Jakov, Kolarić Patrik, Lacković Sven, Lesjak Silvia, Matjačić Ema, Mikec Mia, Naglić Ivan, Novinščak Mila, Pleh Mihovil, Radek Dita, Ružić Lea, Švidkih Rikardo, Varga Heda, Vlahek Heda, Vražić Miha

3. B, razrednica: Kovač Petra

Odlični učenici: Teodor Baksa, Tia Balog, Bruna Barić, Žan Bedić,

Mura Bolković, Eva Danilović, Toni Hranilović Jakupak, Liam Huljak, Una Jančec, Tezej Janković Crnčec, Katja Jurinec, Sofija Kokot, Ivor Posavec, Sven Posavec, Iris Šestak, Patrik Trajbar, Leia Vadlja, Franko Vincek, Greta Vučica, Jona Vukina

4. A, razrednica: Novak Nataša Odlični učenici: Teo Borko, Nela Brajić, Lota Car, Mihael Dolić, Dalia Drobac, Vigo Grd, Lili Hajdinjak, Miron Jeđud, Jana Kapusić, Noel Lukman, Emili Marcijuš, Maša Markulija, Ema Mumić, Lara Novinić, Eva Pivčević, Rea Požgaj, Mauro Rudnički, Maša Skroza, Julija Stanić, Hana Varošanec, Lada Vlahek

4. B, razrednik: Bartolić Aleksandar Odlični učenici: Balog Ida, Baturina Vincek Viktor, Čeh Anais, Gavranović Horvat Vatroslav, Horvat Kaja, Horvat Tara, Horvatić Ana, Jularić Nicol, Klajn Mateo, Kovačić Stela, Međimurec Bella, Obadić Maša, Ovčar Oto, Petrinjak Lena, Pevec Marko, Pranjić Franka, Rameša Fran, Tkalčec Magda, Tomašić David, Varga Filip, Vincek Neva, Vugrinec Edi

5. A, razrednica: Janušić Sanja Odlični učenici: Dovečer Gabi, Dumančić Nina, Horvat Luna, Hranjec Tonka, Jeđud Amalija, Luka Knežević, Kovačić Aida, Kutnjak Saša, Logožar Sabina, Mikec Timon, Naglić Andrija, Pavleković Muna, Pavlic Karlo, Purić Jona, Radek Izak, Šarić Jan, Varga Jakov, Vidović Josip

5. B, razrednica: Kovač Melisa Odlični učenici: Matej Grkavac, Ema Grošević, Anja Hladki, Marin Horvat, Vjera Frane Horvat, Neva Hozmec, Mila Kolarić, Laura Lovrec, Sven Lovrec, Jako Novak, Alan Solak, Luna Šarić, Simon Šinko, Filip Vugrinec, Tia Vuković

6. A, razrednica: Melita Pavić Odlični učenici: Edo Balog, Ilan Buza, Leon Huljak, Lada Kokot, Sven Kovač, Borna Krauthacker, Mila Lesjak, Mia Pavlic, Ivor Šuica, Lucija Varga, Dorian Weber

6. B, razrednik: Tomica Hlapčić Odlični učenici: Ivano Baksa, Elena Barić, Leo Bezek, Una Bolković, Jan Goričanec, Tena Horvat, Alex Hrešć, Hana Leich, Deni Premuš, Matija Varga

7. A, razrednik: Korunek Marina

Odlični učenici: Lara Bočkaj, Dorian Činć, Lukas Dokleja, Greta Dovečer, Bruna Fodor, Rea Kovačić, Ida Levačić, Julija Lukša,

Nikša Marciuš, Niko Mumić, Petar Naglić, Filip Pleh, Mila Sabolić 7. B, razrednik: Kolarić Goran

Odlični učenici: Bujanić Ariela, Dering Jura, Dvanajščak Viktor, Furdi Rafael, Hertelendi Diva Maria, Klajn Ena, Kozar Niko, Orel Leda, Pesek Rudi, Rameša Stela, Sabolek Sven, Sobočan Josip, Tkalčec Martin

8. A, razrednica: Hrnčić Katarina

Odlični učenici: Blagus Ivan, Dokleja Eva, Grošević Nola, Hlebec Ivana, Kontrec Dora, Kovačić Nela, Kuqi Sebastian, Lisjak Leonardo, Lisjak Marta, Mesarić Melody, Novak Nicole, Palfi Mia, Pilić Vjera, Podobnik Saša, Štampar Vita, Tarandek Jakov, Vincek Nikša, Žganec Andrea

8. B, razrednica: Katuša Vesna

Odlični učenici: Bedić Zala, Bogdan Roko, Hladki Hana, Horvat Eva, Hozmec Mura, Karamarković Ela, Kokot Mirta, Kovačić Jana, Krklec Roko, Malner Nela, Mesarić Katarina, Ovčar Nikša, Palašek Juraj, Petek Fabian, Pevec Bruna, Sabolić Anita, Šikić Andrija, Vidaković Mihael

Osnovna škola Jože

Horvata Kotoriba

1. a, razrednica: Danijela Sabol

Odlični učenici: Marina Balog, Leonela Horvat, Patrik Horvat

1. b, razrednica: Doria Hunjadi

Odlični učenici: Hana Bogdan, Emanuel Bukvić, David Cigula, Sara Fundak, Fabijan Horvat, Lora Kedmenec, Lukas Kežman, Arya Ložar, Filip Mikulan, Marsel Plačko, Viktor Pogorelec, Bruna Sušec, Lucija Škoda

2. a, razrednica: Ida Matjanec

Odlični učenici: Ema Bogdan, Đulijano Oršoš

2. b, razrednik: Robert Katanec

Odlični učenici: Erik Ban, Martin Dominić, Emili Fuš, Noel Horvat, Una Kos, Marin Lisjak, Karla Lovrek, Daniel Lukša, Luka Lukša, Belma Pogorelec, Hana Štefko, Rita Trstenjak

3. a, razrednica: Željka Matulin

Odlični učenici: Franka Dolenec, Vid Fundak, Ana Horvat, Laura Horvat, Tin Lisjak, Stela Matulin, Leon Munka, Vita Sabol, Simon Škoda, Fran Ujlaki, Ena Žišković

3. b, razrednica: Snježana Filipašić

Odlični učenici: Tesa Grgec, Ema Karloci, Antun Krušelj, Jakov Lipić,

Noah Lovrek, Laura Raimund, Eva Seličanec, Nika Špernjak

4. a, razrednica: Adela Horvat

Odlični učenici: Ana Krušelj, Ela Orehovec, Eva Sušec, Lucija Svrta, Arijan Tilošanec, Vanja Vidović, Eva Vojvoda

4. b, razrednica: Draženka Golub

Odlični učenici: Lana Balog, Sana Horvat, Nikol Kežman, Hana Kuzma, Marin Latin, Alex Majetić, Rea Vidović, Ivano Virgej

5. a, razrednica: Klaudija Vidović

Odlični učenici: Kevin Kedmenec, Dunja Knez, Vito Lipić, Lovro Lukša, Mihael Markan, Mila Nestić, Karlo Seličanec, Andreja Šverko

5. b, razrednica: Marija Kontrec

Odlična učenica: Tea Bogdan

6. a, razrednik: Domagoj Dominić

Odlični učenici: Sonja Čižmešija, Mateja Gadanec, Florijan Gregurec, Mila Lončarić, Alexandra Majetić, Lorna Štefko, Laura Talaš

6. b, razrednica: Ines Smrk

Odlični učenici: Dora Fuš, Nika Gregurec, Karla Novak

7. a, razrednica: Karmen Somi

Odlični učenici: Matija Horvat, Alen Kovačić, Edo Pogorelec, Marta Šarek, Klara Vojvoda

7. b, razrednica: Karolina Horvat Sačić

Odlični učenici: Vinko Dolenec, Ena Janković, Dora Markan, Doris Rodek, David Trstenjak

8. a, razrednica: Nikolina Fuš Zvošec

Odlični učenici: Dina Čižmešija, Zita Horvat, Neo Lisjak, Vito Peranec, Lucijan Tilošanec

8. b, razrednik: Dino Lesjak

Odlični učenici: Luka Balog, Matej Hertelendi, Noa Kos, Eva Lukša, Niko Nestić, Dino Pišpek, Greta Siladi, Erika Šverko

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

Gradonačelnica Ljerka Cividini istaknula je važnost očuvanja sjećanja na an�fašizam

OBILJEŽEN DAN antifašističke borbe

Odali počast žrtvama

Drugoga svjetskog rata

Povodom Dana antifašističke borbe, koji se u Republici Hrvatskoj obilježava 22. lipnja, Međimurska županija je 19. lipnja polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odala počast žrtvama fašizma. Vijenci i svijeće položeni su kod Spomen-ploče na ulazu u Palaču Zrinskih, Spomenika žrtvama fašizma na Trgu Eugena Kvaternika u Čakovcu, Spomenika žrtvama Drugoga svjetskog rata na čakovečkom groblju u Mihovljanu te kod Spomen-obilježja poginulima u Drugome svjetskom ratu u Svetom Jurju u Trnju.

Obilježavanju su nazočili župan Međimurske županije Matija Posavec, zamjenik župana Mario Medved, zamjenik župana iz redova romske nacionalne manjine Elvis Kralj, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini sa

Vremenska kapsula u temeljima

zamjenicom Lanom Remar te izaslanstva Općine Donji Kraljevec, Društva “Josip Broz Tito” i Udruge antifašista i antifašističkih boraca Međimurske županije. Udrugu je predstavljao njezin predsjednik Miljenko Zorko.

Okupljenima su se obratili gradonačelnica Čakovca i predsjednik Udruge antifašista i antifašističkih boraca Međimurske županije, istaknuvši važnost očuvanja sjećanja na žrtve Drugoga svjetskog rata i vrijednosti antifašizma na kojima počiva suvremena Europa. Dan antifašističke borbe obilježava se u spomen na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda u šumi Brezovica pokraj Siska, koje se smatra početkom organiziranog antifašističkog otpora u Hrvatskoj. (jo)

POPULARNA PREDAVANJA PETKOM

ugostila Zoricu Kondžu

Novac nam nije

bio bitan

Jedna od najpoznatijih hrvatskih pjevačica, Zorica Kondža, gostovala je 19. lipnja na Popularnim predavanjima petkom u Riznici Međimurja. U razgovoru s Brankom Uvodićem, pred ispunjenom Multimedijalnom dvoranom, prisjetila se svojih glazbenih početaka, brojnih suradnji i trenutaka koji su obilježili njezinu višedesetljetnu karijeru.

Govoreći o prvim glazbenim koracima, istaknula je kako nju i njezine kolege u počecima nisu vodili novac ni želja za slavom, već ljubav prema glazbi i nastupima.

– Nikad nismo gledali da zaradimo. Nama je bilo najvažnije doći na binu, da imamo ispred sebe publiku, da dobijemo taj famozni aplauz i, kako se već kaže, vjetar u leđa. Da jednog dana sebi kažemo: „Hajmo mi raditi svoje pjesme.” I tako su krenuli naši radovi. Mi smo si odredili radno vrijeme, istaknula je.

Prisjetila se razdoblja sedamdesetih godina, kada je nastupala u nekoliko sastava, među kojima i u grupi Stijene, s kojom je stekla širu prepo-

Kao solis�ca, Zorica Kondža djeluje od 1984. godine

znatljivost. Naglasila je kako su predan rad, svakodnevne probe i stvaranje autorskih pjesama bili temelj njihovog kasnijeg uspjeha. Tijekom više od četiri desetljeća ostvarila je brojne festivalske uspjehe te surađivala s nekim od najznačajnijih autora hrvatske glazbene scene, kao što su Joško Banov, Zdenko Runjić te Oliver Dragojević.

Okupljenima se obratio i međimurski župan Matija Posavec, istaknuvši kako pjesme poput „Pokore“, „Ti si moj san“ i „Vrijeme ljubavi“ pripadaju bezvremenskim djelima hrvatske glazbe.

Na kraju susreta Zorica Kondža poručila je kako se uvijek rado vraća u Međimurje, uz šaljivu opasku da je ovoga puta očekivala nešto svježije međimursko vrijeme. (jo)

Učenici Lorena Jurinec i Adrian Oenga Varga položili su u temelje poruku budućim naraštajima i vremensku kapsulu. Ministar i domaćini simbolično su zakopali kamen temeljac, a gvardijan fra Filip Đurđević blagoslovio je gradilište. Nova škola trebala bi početi s radom u školskoj godini 2028./2029.

Otvorenje škole najavljeno za 18 mjeseci

Vrijednost projekta od gotovo 21 milijun eura najvećim se dijelom financira se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a nova škola rasteretit će Prvu osnovnu školu Čakovec, najveću u Međimurju

Grad Čakovec prošli je petak obilježio početak radova na novoj Područnoj školi Sjever svečanim polaganjem kamena temeljca na gradilištu u Ulici Ivana Gorana Kovačića. Svečanosti je nazočio ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs, a uz njega su govorili gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, župan Matija Posavec, ravnatelj Prve osnovne škole Čakovec Siniša Stričak te direktor izvođača radova Goran Knežević iz tvrtke „Međimurje graditeljstvo”. Program su vodile učenice Gala Pavčec i Vita Jezernik, himnu i skladbu „Vuprem oči” otpjevala je sopranistica Nadija Bistrović, a recital su izvele Dora Balić i Greta Valpotić.

Četiri godine priprema

Gradonačelnica Cividini istaknula je da je put do ovog trenutka trajao gotovo četi-

ri godine. „Bilo je potrebno promijeniti prostorno-plansku dokumentaciju, izraditi projekte, otkupiti zemljište, osigurati izvore �inanciranja, provesti javnu nabavu i izabrati izvođača”, rekla je. Škola se gradi na čestici većoj od dva hektara, a zgrada površine 5184 četvornih metara imat će 17 učionica, dvodijelnu sportsku dvoranu, malu dvoranu, prostore za dijagnostiku, ambulantu i kuhinju s blagovaonicom, uz minimalan negativni ugljični otisak zahvaljujući dizalicama topline i fotonaponskoj elektrani. Cividini je dodala da će nova škola rasteretiti Prvu osnovnu školu i omogućiti joj cjelodnevnu nastavu, a uz dogradnju ostalih čakovečkih škola, sve će za dvije godine imati uvjete za rad u jednoj smjeni. „Vidimo se za 18 mjeseci na svečanom otvorenju”, poručila je.

LIKOVNO UDRUŽENJE

Od

Ravnatelj Stričak poručio je da kamen temeljac „simbolizira vjeru u znanje, ulaganje u djecu i povjerenje u budućnost zajednice”. „Dragi učenici, ova se škola gradi prvenstveno zbog vas”, obratio se djeci u publici.

Direktor Knežević šaljivo je dočekao uzvanike na „privremenom teritoriju Međimurje graditeljstva”, napomenuvši da tvrtka danas svjedoči „praznoj livadi”, ali da će za godinu i pol nastati „prekrasan unikatni objekt”.

Briga za ravnomjerni razvoj Hrvatske

Župan Posavec ocijenio je da je riječ o velikom danu. „Ovo nije još jedna zgrada, ovo nije još jedno gradilište, ovo je ulaganje u budućnost”, rekao je, najavljujući i obnovu učeničkog doma, dogradnju gimnazije te energetsku obnovu gospodarske škole

u istom kvartu. „Nikad više ulaganja u obrazovanje. I tu ćemo se boriti beskompromisno, hrabro”, poručio je. Ministar Fuchs prenio je čestitke premijera Andreja Plenkovića te naglasio da ulaganje u izgradnju osnovnih škola u Hrvatskoj kroz NPOO iznosi više od dvije milijarde eura, dok se ulaganja u Međimurju kreću oko 186 milijuna eura. „To vam je najbolji dokaz da vodimo brigu da se Hrvatska ravnomjerno razvija”, rekao je. Izvođaču je zaželio uspješnu realizaciju u roku od 180 dana, šaljivo dodavši da će ga, ako uspije, „preporučiti svugdje drugdje” — što je bila referenca na lapsus ili šalu jednog govornika koji je umjesto 18 mjeseci spomenuo 180 dana, što je postalo lajtmotiv pošalica događaja. (tn)

Čakovec organiziralo je izložbu za 109 izlagača

mame sam naslijedila ljubav prema umjetnosti

Ljubav prema slikanju, koju je naslijedila od majke, mladu autoricu Anais Čeh potaknula je da i sama zakorači u svijet likovne umjetnosti. Svoje radove predstavila je na izložbi polaznika sekcije Likovnog udruženja Čakovec „Artelje” – škole crtanja i slikanja, koja je otvorena 20. lipnja u zgradi Scheier u Čakovcu.

– Jako volim slikanje i želim ići maminim putem. Ona je također odlazila slikati i usadila mi je ljubav prema umjetnosti, rekla nam je mlada autorica Anais Čeh.

Izložba na kojoj smo susreli mladu, perspektivnu autoricu ujedno svjedoči o gotovo dva desetljeća rada škole „Artelje”, koja kroz umjetničke radionice okuplja djecu i odrasle. Dok je na samim počecima likov-

ne radionice škole pohađalo dvadesetak polaznika, danas, devetnaest godina poslije, „Artelje” okuplja stotinjak djece. Misija škole Naglasak rada škole nije na stvaranju profesionalnih umjetnika, već na poticanju kreativnosti i upoznavanju različitih likovnih tehnika. Prije početka izložbe, roditeljima, djeci i medijima, misiju škole jasno je izrazio jedan od voditelja – Toni Fažon. – Naša misija nije stvarati velike umjetnike; naša misija jest stvoriti umjetnike – ljude, usmjeriti ih tako da uživaju u svom umjetničkom radu, da u kasnijoj fazi, zbog naše edukacije, oni postaju arhitekti, dizajneri, orijentiraju se prema likovnim akademijama, poručio je.

Podrška obitelji važan je oslonac mladoj autorici Anais Nakon uvodnog obraćanja, Toni Fažon i njegovi kolege i kolegice – Marina Mrazović, Magdalena Sklepić, Viktorija Balog, Sara Sabol, Goran Krmić i Martina Leskovec –uručili su potvrde i priznanja višegodišnjim polaznicima radionica. Dodjelom potvr-

da i priznanja program je nastavljen u zgradi Scheier, gdje su izloženi radovi 109 mladih umjetnika. Posjetitelji su pritom mogli vidjeti rezultate predanog rada mentora i djece, koji uspješno potiče razvoj kreativnosti i umjetničkog izražavanja.

Svečano polaganje kamena temeljca Područne škole Sjever

RAZGOVOR s načelnikom Petrom Janušićem uz Dan Općine Belica

Otvaramo nove stambene zone kako bi mladi ostali ovdje

- Blizu smo Čakovca, blizu je autocesta, imamo dva vrtića, školu s jednosmjenskom nastavom i smatram da smo vrlo poželjna sredina koja nema problema s odljevom stanovništva, ističe načelnik

Općina Belica priprema se za središnje slavlje uz svoj Dan. Čime će se sve svojim mještanima pohvaliti i što ih očekuje u narednom razdoblju, za naše je novine otkrio načelnik Petar Janušić.

- Ako se okrenete unatrag, čime se sve možete pohvaliti mještanima u proteklih godinu dana?

- Gledajući unatrag, točno 5. lipnja bilo je godinu dana otkako sam preuzeo dužnost načelnika. Dosta toga smo naslijedili od bivšeg načelnika i te smo stvari morali i moramo dovršiti. Tu prije svega moram krenuti od samog Muzeja krumpira koji je lani otvorio vrata, otvorenje Etno kuće planiramo upravo za ovaj vikend, u nedjelju 28. lipnja.

Uspjeli smo završiti dječje igralište s umjetnom travom pokraj nogometnog igrališta kao i kod Dječjeg vrtića Belica.

- Koji su potpuno novi projekti koje ste pokrenuli ili ih trenutno provodite?

- Što se tiče novih projekata, krenuli smo s nekoliko većih investicija. Trenutno radimo na nadstrešnici na ribičkom domu u Gardinovcu, točnije ribičkoj kući, površine oko 80 kvadratnih metara.

Također, prijavili smo projekt obnove NK Radnički Gardinovec na natječaj Ministarstva turizma i sporta. Odobreno nam je 19.000 eura, dok je ukupna investicija oko 26.000 eura. Radovi kreću početkom srpnja, a projekt obuhvaća postavljanje čak 24 sprinklera (prskalice), što je standard za takve dimenzije nogometnog igrališta. Nadalje, uspješno provodimo projekt „Belokativ“ u sklopu kojeg smo pokrenuli pet programa za djecu i roditelje: nogomet, atletiku, dramsku umjetnost, biodinamiku Rudolfa Steinera i program „Aloha“. Odaziv je odličan, roditelji i djeca su izuzetno zadovoljni. Program još uvijek traje.

- Spominjali ste i radove kod dječjeg vrtića te neke potpuno nove biciklističke projekte?

- Ovih dana započeli zemljani radovi na uređenju dječjeg igrališta kod Dječjeg vrtića Sveti Nikola. Vrijednost tog projekta je 36.000 eura, od čega smo čak 27.000 eura osigurali iz vanjskih izvora.

Također, pokrenuli smo i potpuno novi projekt „Bel Bike“ koji obuhvaća prostor između umjetne trave i bivšeg skladišta METSS-e, gdje se nekad odlagao

građevinski materijal. Riječ je o površini od oko 700 do 800 kvadratnih metara na kojoj ćemo izgraditi staze za bicikliste. Upravo ovog tjedna sam u Bjelovaru potpisao ugovor u sklopu Ministarstva demogra�ije, odobreno nam je 35.000 eura, dok će cijeli projekt stajati između 60.000 i 65.000 eura. Isto tako, potpisao sam i ugovor za novo dječje igralište u sklopu Dječjeg vrtića Belica – područni odjel u Gardinovcu. Tamo idu potpuno nove sprave i antistres podloga. Ta investicija iznosi 21.500 eura, a iz vanjskih izvora smo dobili 14.500 eura. Maksimalno se trudimo prijaviti sve što možemo kako bismo povukli vanjska sredstva, jer nam tada više novca ostaje u proračunu za naše izvorne projekte.

U Gardinovcu smo već odradili i nadstrešnicu iznad dječjeg vrtića. Tamo je sve bilo na otvorenom, djeca se ljeti nisu imala kamo skloniti od sunca, pa smo izgradili nadstrešnicu od oko 35-40 kvadrata kako bi djeca bila u hladu, a ujedno pod nju možemo spremiti igračke da ne pokisnu. Trenutno izrađujemo i projekte za Sportski park u Belici, gdje planiramo prostorije za udruge, kao i projekt renovacije Vatrogasnog doma u Gardinovcu. Budući da su se u međuvremenu promijenili neki uvjeti, stare projekte moramo preraditi i čekati pogodan natječaj kako bismo povukli sredstva.

- Nije općinski projekt, ali je Općina sudjelovala budući da će se raditi na njenom području. Naravno, riječ je o navodnjavanju.

- Nositelj mu je Međimurska županija, a projekt su izradile Hrvatske vode. Mi smo se maksimalno uključili u prikupljanje potpisa mještana.

Riječ je o povijesnom projektu vrijednom 5,4 milijuna eura. Od toga je 4,5 milijuna eura osiguralo Ministarstvo poljoprivrede, a 900.000 eura Međimurska županija. Općina �inancijski ne sudjeluje, ali naš je doprinos u skupljanju potpisa bio ključan.

Ova godina je nešto blaža, ima više kiše, ali sustav navodnjavanja je dugoročni spas. Naši najveći poljoprivrednici već sada sami navodnjavaju sigurno 70% svojih polja pomoću vlastitih pumpi i traktora, no to im stvara ogroman trošak – gorivo, radna snaga, amortizacija. Kada se ovaj sustav uspostavi, oni će se jednostavno spojiti na zajednički

Petar Janušić, načelnik Općine Belica

sustav pod pritiskom, što će im drastično smanjiti troškove i olakšati posao.

-U Belici se puno priča i o stambenim zonama te osiguravanju gradilišta za mlade obitelji. Što se trenutno poduzima na tom planu?

U razradi imamo Športsku ulicu, što je još prije nekoliko godina preneseno u stambenu zonu. Međutim, parcele su formirane ukoso pa se nije moglo dogovoriti s vlasnicima oko poravnanja čestica kako bi bile paralelne s cestom i pogodne za gradnju. Krenuli smo u rješavanje toga i do sada smo riješili četiri parcele, a do kraja godine planiramo još tri od ukupno devet. Općina će tamo imati jedno svoje gradilište, a jedno će imati i u Travničkoj ulici, gdje bismo nakon nekih izmjena trebali dobiti ukupno 13 gradilišta.

Ostatak zemljišta je u privatnom vlasništvu.

Također, završili smo digitalni prostorni plan nove generacije, radili smo ga godinu dana i to nam otvara prostor za daljnji razvoj. Dobili smo i jedan dio državnog zemljišta za industrijsku zonu, za što već imamo upite i to moramo privesti realizaciji. - Neke općine same grade višestambene zgrade, razmišljate li u tom smjeru?

Trenutno nemamo takvu inicijativu jer Općina u zonama pogodnima za gradnju nema zemljišta u svom vlasništvu –sve je privatno. Morali bismo prvo ići u otkup, pa tek onda planirati zgrade. Imamo naznake jednog privatnog investitora koji posjeduje veliku parcelu i koji bi išao u gradnju kuća u nizu ili stambene zgrade, ali ne bih još o imenima dok ne budemo blizu realizacije.

Zadnjih deset godina u Belici se nisu otvarala nova gradilišta i mladi su jednostavno bili prisiljeni odlaziti u druga mjesta. Danas su rijetke višegeneracijske kuće gdje u istom dvorištu žive djedovi, roditelji i djeca s teškom mehanizacijom i traktorima. Mladi žele svoj mir i zato im moramo osigurati uvjete za ostanak.

- Belicu svi percipiraju kao „kraj od krumpira“. Ima li pritisaka i upita za otvaranje nekih drugih gospodarskih grana u poslovnoj zoni?

-Belicu s pravom percipiraju kao krumpiraški kraj jer mi proizvodimo 70% hrvatskog krumpira, što je ogromna količina. No, to naravno nije dovoljno za potrebe cijele Hrvatske. Što se tiče poslovne zone, imamo upite �irmi koje se ne bave poljoprivredom. Poslala nam je upit jedna bravarska �irma, kao i jedna tvrtka koja se bavi PVC stolarijom. Također, imamo upite i naših domaćih poljoprivrednika koji se nakon 30 ili 40 godina bavljenja poljoprivredom u vlastitom dvorištu žele izdvojiti u zonu.

Blizu smo Čakovca, blizu je autocesta, imamo dva vrtića, školu s jednosmjenskom nastavom i smatram da smo vrlo poželjna sredina koja nema problema s odljevom stanovništva. - U posljednje se vrijeme spominje i povezivanje u turističku zajednicu s okolnim općinama?

-Budući da smo mi jedini ostali slobodni, a nemamo vlastitu turističku zajednicu, ne možemo povlačiti određena sredstva. Zato planiramo osnivanje ili pristupanje zajedničkoj turističkoj zajednici s Općinom Donji Kraljevec, Malom Suboticom, Domašincom i Orehovicom. Kraljevec ima prostor u sklopu Centra dr. Rudolfa Stei-

nera, a osnivanjem zajedničke turističke zajednice išli bismo na zapošljavanje jedne osobe koja bi to profesionalno vodila. Smatram da bismo povučenim sredstvima bez problema pokrili taj trošak. Naš turistički potencijal su Muzej krumpira, Etno kuća, ali i naša utrka na koju se već prijavilo oko 400 trkača, kako djece tako i odraslih. Imamo i ribnjak u Gardinovcu kroz koji teče potok, što ga prirodno čisti i čini reprezentativnim primjerom. Udruga koja brine o njemu, na čelu s predsjednikom i članovima, radi fantastičan posao i održava to na razini kakva se rijetko viđa. Ne smijemo zaboraviti ni našu Limenu glazbu i KUD Belica koji su naš ponos i prva asocijacija na općinu, kao i brojne druge udruge.

- Za kraj, koja je vaša najveća želja koju biste željeli realizirati u općini?

-Kanalizacija! Ljudi su o navodnjavanju slušali 15 godina, a o kanalizaciji slušaju već 25 godina i mislim da je stvarno vrijeme da se to napravi. Mi spadamo pod aglomeraciju Podturen, projekt vrijedan oko 79 milijuna eura. Problem je što smo mi na samom kraju tog sustava – prvo se mora spojiti Domašinec, pa Gardinovec, Domašinec, Turčišće, pa tek onda mi. Nadam se da će se sve raditi simultano kako ne bismo godinama čekali jedni druge. Osim kanalizacije, prioritet svih prioriteta mi je rješavanje spomenutih stambenih gradilišta u Belici. Ako to dobro odradimo, dobit ćemo novu ulicu koja bi išla od Ivana Mažuranića pa sve do Muzeja krumpira. Time bismo dobili između 80 i 90 novih gradilišta. To mi je najveća želja – osigurati prostor mladima da ovdje izgrade kuće i ostanu živjeti, umjesto da nam odlaze u druga mjesta.

RAZGOVOR

S GRADONAČELNIKOM Draženom Srpakom povodom Dana grada Mursko Središće

Novo raskrižje mijenja vizuru ulaza u Hrvatsku

- Koji su najznačajniji projekti u godini iza nas privedeni kraju i na što ste posebno ponosni?

- Iznimno sam ponosan na potpunu obnovu sportske dvorane, što je bila investicija od 1,3 milijuna eura, te na novi dječji vrtić vrijedan gotovo 1,8 milijuna eura, sufinanciran sredstvima NPOO-a i Ministarstva regionalnoga razvoja. Uspješno smo završili i drugu fazu Multikulturnog centra u Sitnicama, izgradili novu Ulicu Slatine s kompletnom infrastrukturom te uredili groblje Križovec-Peklenica uz pomoć Ministarstva graditeljstva. Proglašeni smo najboljim gradom u Hrvatskoj po izradi prostornih planova, napravili smo ih čak dvanaest, što je Ministarstvo prostornoga uređenja stopostotno financiralo s 250.000 eura. Nastavili trogodišnji program „Zaželi“, kroz koji u partnerstvu s općinama Selnica i Mala Subotica deset žena brine o sedamdesetak korisnika.

- Kakvi su planovi za dalje?

- Trenutačno na Skeli Fusek završavamo moderno dječje igralište s „grill zonom“ vrijedno 60.000 eura, koje sufinancira EU LAG i koje će imati sustav digitalnih rezervacija, a odobrena su nam sredstva za još dva manja igrališta. U tijeku je i velika rekonstrukcija vatrogasnog doma DVD-a Mursko Središće, projekt vrijedan oko milijun eura s kojim rješavamo pitanje vatrogastva za idućih trideset godina. Što se tiče naselja Sitnice, odobreno nam je 110.000 eura za treću fazu multikulturnog centra, a očekujemo i sredstva regionalnog razvoja kako bismo dosegnuli investiciju od 200.000 eura. U Štrukovcu se provodi druga faza aglomeracije vrijedna milijun eura, čime završavamo to naselje, a Križovec je također prijavljeni i čekaju se rezultati natječaja. Dobili smo i 370.000 eura za projekt zelene infrastrukture kroz koji ćemo na javnim površinama posaditi oko dvjesto autohtonih stabala i grmova.

Kroz stopostotno financiran projekt „Knjigom do svakog grunta“ u visini od 413 tisuća eura nabavljamo biblio-kombi koji će obilaziti okolna naselja, digitaliziramo građu knjižnice i zapošljavamo knjižničara i vozača. U partnerstvu s općinama Selnica i Mala Subotica, prijavljujemo projekt za potpuno besplatan vrtić za

djecu s posebnim potrebama te djecu slabijeg imovinskog statusa. Kada svemu tome pribrojite novi vrtić s dvjesto mjesta i dogradnju osnovne škole koja od iduće godine prelazi na nastavu u jednoj smjeni, zaokružujemo priču o brizi za naše najmlađe.

- Spomenuli ste turistički potencijal rijeke Mure, što se točno planira na tom području?

- U Križovcu Lučka uprava Osijek u stopostotnom iznosu financira pristanište za skele vrijedno 650.000 eura, što daje puni smisao našoj novoj skeli vrijednoj do 250.000 eura. U samom centru grada radimo projekt „Male skele“ kod zvonika Svete Barbare, a u suradnji s Hrvatskim vodama planira se izgradnja servisnog puta koji bi ujedno služio i kao šetnica kroz prekrasan krajolik s lijeve obale rijeke Mure. Što se tiče prekogranične suradnje, kroz projekt „Cross Cultural Connection“ s Mađarskom financiramo manifestacije poput Ljeta uz Muru i Adventa, dok kroz projekt „Energy Tour II.“ objekt do Spomen dom rudarstva pretvaramo u Centar industrijske baštine, a postavlja se punionica za električne bicikle i nabavu deset električnih bicikala za iznajmljivanje. Kroz Interreg projekt „Odporni“ sa partnerima iz Slovenije i Hrvatske nabavljamo velike šatore i krevete za civilnu zaštitu koji će služiti u nepogodama, a naš dio u projektu iznosi 170 tisuća eura.

- Veliki problem u centru grada su prometne gužve i sigurnost. Kako planirate riješiti te točke?

- Ubrzo Hrvatske ceste pokreću rekonstrukciju glavnog raskrižja u centru grada. To je projekt vrijedan oko 500.000 eura. Dobit ćemo moderno raskrižje s pametnim semaforima koji će se paliti ovisno o gustoći prometa na sporednim cestama, s dodatnim trakama za skretanje i otocima. To će drastično povećati sigurnost pješaka i školske djece te promijeniti vizuru samog ulaza u državu.

Također, radimo u suradnji s Hrvatskim cestama na projektu semaforizacije raskrižja kod Tekstilne ulice, Ulice JBT i Marka Kovača. Tamo su ujutro i popodne strašne gužve zbog radnika iz obližnjih poduzeća. Otkupili smo dio zemljišta, projektiramo rješenje i iduće godine na proljeće Hrvatske ceste planiraju postaviti se-

Povodom Dana grada, gradonačelnik Dražen Srpak rezimira godinu velikih kapitalnih ulaganja, otkriva detalje o proširenju gospodarske zone, rješavanju prometnih gužvi pametnim semaforima te pripremi dokumentacije za sportski park, POS stanove i dom za starije Piše: Sanja Heric

Što gradonačelnik

radi u slobodno

Kada završi radni dan, Dražen Srpak bježi u prirodu i obiteljsko okruženje. Otkriva nam svoju pravu strast, a to su duge šetnje i fotogra�ija te gledanje dokumentaraca. Njegovi pratitelji na Facebooku naviknuli su na redovite jutarnje kadrove, iako priznaje da ponekad "izvuče" i pokoju fotogra�iju

opremljena što je vrlo važno za moguću realizaciju projekta.

Srpak

vrijeme?

iz bogate arhive koja broji više od 20 tisuća slika. Ipak, ulogu omiljenog hobija uvjerljivo odnosi petogodišnji unuk koji mu je najveća radost i s kojim provodi svaku slobodnu minutu. Kada se tome pribroje uređenje dvorišta i nogomet, slobodnog vremena gotovo da i nema.

- Gospodarsku zonu proširili ste za 13 hektara. Koji su idući koraci i očekivanja?

- Krećemo u parcelaciju i prodaju zemljišta, od čega planiramo prihodovati značajna sredstva. Taj novac ćemo odmah reinvestirati u izgradnju cesta i popratne infrastrukture unutar same zone. S obzirom na to da na području grada trenutačno imamo oko 1800 radnih mjesta, ovo proširenje otvara prostor za novi, ozbiljan gospodarski uzlet koji bi mogao dugoročno podići standard cijele zajednice.

Ima stalnih upita za zemljište. Cilj nam je privući više manjih, stabilnih tvrtki koje bi zajedno zapošljavale značajniji broj djelatnika. Uvijek kažem, domaći poduzetnik i domaći radnik su najbolji. Više manjih firmi znači otpornije gospodarstvo, lakšu prilagodbu tržištu i ono najvažnije, stabilan razvoj bez narušavanja kvalitete života naših stanovnika.

- Koje nove projekte pripremate za razvoj grada?

vidikovac i dom za starije i nemoćne u Hlapičini. Iza svakog od njih stoji prava kalvarija s imovinsko-pravnim odnosima koju je teško i zamisliti. Ipak, sve to privodimo kraju, a već imamo spremnu dokumentaciju za tržnicu i planinarski dom. Čekamo odgovarajući natječaj za prijavu.

- Što je s projektima stanogradnje i infrastrukture?

- Intenzivno radimo na stambenim zonama. Prodali smo zemljišta za izgradnju zgrada u Istarskom naselju, gdje bi se trebao izgraditi veći broj stanova, a imamo i projekte za novu Ulicu Augusta Šenoe za gradnju kuća. Također, Grad Mursko Središće prijavio se na poziv Ministarstva graditeljstva s iskazom interesa za ulazak u projekt priuštivog stanovanja te je u tu svrhu spreman dati zemljište od 2.000 kvadrata kraj gradskog vrtića za izgradnju zgrade sa šesnaest stanova. Ta ulica je u potpunosti infrastrukturno

Što se tiče turizma, projekt "Majur Štrukovec" prepustili smo Turističkoj zajednici Međimurske županije radi lakše prijave na fondove. Projekt predviđa Centar za posjetitelje s multimedijom, kamp odmorištem i trgovinom autohtonih proizvoda, što je pun pogodak s obzirom na prometnu državnu cestu.

- Kad smo kod projekata, puno se govorilo o obilaznici Murskog Središća. Koje su najnovije informacije oko nje?

- Trenutačno se izrađuje studija utjecaja na okoliš za prvu fazu, koja obuhvaća spoj gospodarske zone (kod benzinske postaje desno) i izlazak na cestu prema Peklenici. Druga faza bila bi nastavak prema Sloveniji, odnosno prema Muri, što ovisi o dogovoru Hrvatske i Slovenije oko točke spajanja i pozicije novog mosta. S obzirom na to da je trenutačno [Janez] Janša predsjednik slovenske Vlade, a Janez Magyar član njegove stranke, svjestan sam da imamo veliku priliku napokon to realizirati. Sigurno ništa nećemo prepustiti slučaju jer se time trajno rješava naš problem.

Ono što nam je jednako važno jest studija izvodljivosti

za paralelnu cestu od Štrukovca lijevo, koja bi se spojila na obilaznicu Šenkovca, a ona dalje na sjevernu obilaznicu Čakovca. Nama u ovom dijelu Međimurja to bi donijelo puno brži i kvalitetniji spoj na autocestu. Dok sam ovdje, od toga neću odustati. Kada to riješimo, riješili smo najveći problem Murskog Središća.

- Koja je vaša poruka za građane Murskog Središća povodom Dana grada?

- Svim građanima želim prije svega mir i dobro. Za brzi razvoj ključni su kontinuitet i stabilnost, ja sam već u četvrtom mandatu, a da nismo imali političku stabilnost svih ovih godina, ne bismo uspjeli realizirati ni polovicu ovih projekata. Ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez dobre ekipe, od gradskih zaposlenika i mojih političkih partnera, pa sve do oporbe.

Svjesni smo da nismo savršeni i da tko radi, taj i griješi, ali trudimo se da grešaka bude što manje te ih rješavamo brzo i bez kukanja. Moj posao kao gradonačelnika nije u tome da znam sve detalje u našim poslovnim procesima, nego da odredim jasan smjer. Ako je smjer broda dobar i ako posada radi svoj posao, onda sigurno i stižemo do zajedničkog cilja.

Gradsko

vijeće Mursko Središće

Piše: Sanja Heric

Donošenje novog cjenika komunalnih usluga i rasprava o novim cijenama odvoza otpada obilježili su sjednicu Gradskog vijeća Murskog Središća, na kojoj su usvojene nove, više cijene odvoza komunalnog otpada.

Dok vladajući poskupljenje opravdavaju ekstremnim poremećajima na tržištu i borbom za likvidnost komunalnog poduzeća Murs-Ekom, oporba upozorava da je riječ o preteškom udaru na džepove građana.

Koliko će se plaćati odvoz smeća?

Većinom glasova usvojene su IV. izmjene i dopune Odluke o načinu pružanja javne usluge. Nova cijena minimalne javne usluge (fiksni dio) za tročlano i višečlano kućanstvo penje se s 11,49 na 14,94 eura mjesečno, uz cijenu pražnjenja spremnika (120 l) od 4,53 eura. Za dvočlana kućanstva fiksni dio iznosit će 9,96 eura (odvoz 3,02 €), dok će jednočlana kućanstva plaćati 7,47 eura (odvoz 2,27 €).

DOČEK LJETA na Mađerkinom bregu Josip Strah prije 27 godina pokrenuo pozdrav

Dok je jug slavio u Dubrovniku, krajnji sjever Hrvatske prve je zrake ljetnog sunca u 5 sata ujutro dočekao na Mađerkinom bregu u Štrigovi. Ova jedinstvena manifestacija danas slavi jubilarni deseti službeni rođendan, no njezina priča počinje puno ranije zahvaljujući jednom čovjeku.

Inicijator tradicije, Josip Strah, ovdje je prvi put dočekao ljeto prije čak 27 godina. - Prvih sam dvanaest godina sam hodao na Mađerkin breg. Malo po malo, sa

suncu

mnom su dolazili i ostali, a sada je preraslo u ovaj divan događaj, ponosno ističe Strah, čiju je viziju Općina Štrigova i Turistička zajednica Općine Štrigova službeno uobličila 2017. godine.

Direktor Murs-Ekoma

Josip Sršan pojasnio je da su troškovi zbrinjavanja plastike skočili sa 105 na čak 270 eura po toni. Gradonačelnik Dražen Srpak dodao je kako je tvrtka prošlu godinu završila s dobiti od svega 4.000 eura te da bi bez ove korekcije završila u gubitku, čime bi se ugrozile plaće radnika. S druge strane, vijećnik oporbe Tomislav Korbelj oštro se usprotivio novom cjeniku, naglasivši da je ovo već drugo poskupljenje u nekoliko mjeseci. Naveo je primjer dvočlanog kućanstva kojem će račun iznositi gotovo 25 eura: - To je

više nego što građani plaćaju za struju i vodu. Radi se o prevelikom povećanju.

Pretovarna stanica u Totovcu

Vijećnici su i jednoglasno podigli imovinski cenzus za oslobođenje od plaćanja ove usluge s 250 na 300 eura po članu kućanstva, što će vrijediti od 1. siječnja 2027. Dugoročni spas od još većeg poskupljenja gradonačelnik vidi u odobrenih milijun eura iz Piškornice za izgradnju pretovarne stanice u Totovcu, čime će se izbjeći dodatni rast cijena od 20 posto.

Načelnik Stanislav Rebernik naglasio je kako se ovakav poseban doček organizira na samo dva mjesta u Hrvatskoj. Uz zvuke Dua Veritas, ples studija Butterfly i delicije chefa Marka Palfija, stotine građana napunile su baterije za ljeto pred nama. (sh) Antun Zadravec i Stanislav Rebernik s inicijatorom Dočeka ljeta Josipom Strahom

Komarci u sačekuši

Stiglo je. Ono doba godine kada se živa u termometru opasno približava kritičnoj točki, a svakodnevica se pretvara u potragu za hladom. Ljeto je ponovno pokazalo svoje zube, tjerajući nas u klimatizirane utvrde u kojima provodimo dane. Uz nesnosnu žegu, u zraku se osjeća i ona klasična, predgodišnja nervoza – svi su na rubu živaca dok pokušavaju

zatvoriti poslovne repove prije bijega na more, što u kombinaciji s vrućinom stvara pravi ekspres lonac. No, pravi preživljaj počinje tek navečer. Taman kad pomisliš da se temperatura spustila na podnošljivih 25 stupnjeva i poželiš udahnuti malo zraka, na scenu stupa gladna avijacija. Komarci ove sezone napadaju kao ludi, ne pomažu tu ni kreme, ni

sprejevi, ni bapske priče. Izbodu te po propisu, kroz svaki sloj repelenta. I onda svrbi li ga svrbi. I dok većina nas kuka iz ureda, stvarni heroji ovog pakla su ljudi na terenu. Raditi na ovim vrućinama je čisti mazohizam, a posebno naklon do poda treba skinuti građevinarima, radnicima na užarenom asfaltu i poljoprivrednicima koji svoje poslove moraju odra-

SVETI JURAJ NA BREGU Džeparac za školske

knjige i pribor

Roditelji školaraca s područja Općine Sveti Juraj na Bregu ove jeseni mogu računati na financijski vjetar u leđa. Općinsko vijeće odlučilo je uskočiti u pomoć i sufinancirati troškove radnog materijala za novu školsku godinu. Pomoć je namijenjena svim osnovnoškolcima i srednjoškolcima s prebivalištem u općini.

Iznosi su podijeljeni po uzrastu, pa tako roditelji osnovnoškolaca od prvog do četvrtog razreda mogu računati na 50 eura, dok za one od petog do osmog razreda potpora iznosi 70 eura. Najveći iznos, od okruglih 90 eura, rezerviran je za srednjoškolce.

ŠTRIGOVA

Sve što trebate učiniti kako biste dobili ovaj novac jest ispuniti zahtjev koji se može podići u općini ili skinuti s njihove web stranice www.svetijurajnabregu.hr. Uz zahtjev, za srednjoškolce je potrebno priložiti potvrdu o upisu, a svi roditelji moraju dostaviti i broj tekućeg računa na koji će se novac uplatiti.

Papiri se predaju najkasnije do 23. rujna ove godine. Možete ih poslati mailom na adresu općinskog računovodstva (racunovodstvo@ svetijurajnabregu.hr) ili ih jednostavno odnijeti osobno u općinu. Novac stiže na račune odmah nakon što općinske službe obrade vaše prijave. (sh)

Prijavite se za Miss Međimurja

U sklopu tradicionalne manifestacije Štrigovske noći, u subotu, 19. srpnja s početkom u 19 sati kod Društvenog doma u Štrigovi, održat će se izbor za Miss Međimurske županije. Pobjednica će naslijediti aktualnu missicu Lauru Dasović i osigurati plasman na finale 31. Miss Hrvatske za Miss Svijeta.

Posjetitelje u jedinstvenom ambijentu međimurskih

SELNICA

Mališani dobivaju

Sjajne vijesti stižu za najmlađe stanovnike općine Selnica i njihove roditelje! Tamošnji dječji vrtić uskoro će zablistati u novom, još sigurnijem ruhu zahvaljujući projektu prigodnog naziva „Sigurno dvorište – sretan vrtić“.

Ministarstvo demografije i useljeništva prepoznalo je važnost ove lokalne priče te je krajem svibnja Općini odobrilo bespovratnih 18.724,50 eura. Ukupna vrijednost inve-

brežuljaka očekuje večer ljepote, elegancije i zabave uz nastup Danijela Banića iz grupe Baruni. Ulaz na događaj je slobodan. Organizatori pozivaju sve zainteresirane djevojke iz Međimurja da se prijave putem službenog obrasca na www.missworldcroatia. com/prijavnica i postanu novo zaštitno lice svoje županije. (sh)

„Sigurno

dvorište“

sticije penje se na nešto više od 34.700 eura, a cilj je jasan – dotjerati vanjski prostor kako bi igra na otvorenom bila maksimalno bezbrižna i poticajna. Iz Općine ne skrivaju zadovoljstvo i poručuju kako je ovo tek nastavak ulaganja u stvaranje boljih uvjeta za domaće obitelji. Mališanima sada preostaje samo smisliti nove igre za svoje buduće, još ljepše dvorište! (sh)

diti na otvorenome. Njima klima-uređaj nije opcija. Ipak, da ne bude sve tako crno, ljeto donosi i onu svoju prepoznatljivu, ležerniju stranu. Sve nekako uspori, gradovi živnu u večernjim satima, a društveni kalendar puca po šavovima. Da upeklo sunce donosi i sjajne priče, dokazali smo i ovog tjedna. Dočekati prvi izlazak ljetnog sunca na Mađerkinom bregu postao je pravi fenomen.

Uz Dubrovnik, jedini imamo takav spektakularan doček ljeta, i to je ono na što trebamo biti ponosni. Možda nas sunce prži, a komarci "obrađuju" bez milosti, ali dok je ovakvih događaja i laganijeg ljetnog ritma, nekako ćemo preživjeti i ovaj toplotni val. Živjeli, i držite se debelog hlada! Kako nam stručnjaci savjetuju, ako baš ne morate, ne izlazite van od 10 do 17 sati!

Piše: Sanja Heric

VEĆA SIGURNOST za grad Prelog DVD Prelog preuzeo novo šumsko vozilo

U petak, 19. lipnja 2026. godine, u prostorijama Državne vatrogasne škole u Zagrebu održana je dodjela novih vozila za gašenje šumskih požara, koja su �inancirana sredstvima općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ). Sredstva su raspodijeljena putem resornog ministarstva u suradnji s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom.

Svečanosti su nazočili glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, županijski vatrogasni za-

JOSIP NOVAK

vijećničkim klupama

Pajdo se vraća

Josip Novak Pajdo, ovoga četvrtka navečer trebao bi ponovno prisustvovati sjednici preloškog gradskog vijeća. Naime, dostavio je obavijest kako nastavlja s obnašanjem dužnosti gradskog vijećnika.

Popularni Pajdo, iz osobnih je razloga u prosincu prošle godine stavio svoj vijećnički mandat u mirovanje. S koalicijske liste HDZ-HSS tada je za njegovu zamjenicu izabrana Janja Zvonarek. Novak je završio u bolnici, vijećnica

povjednik te predstavnici DVD-a Prelog, jer je jedno vozilo bilo namijenjeno Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Prelog. Riječ je o suvremeno opremljenom vatrogasnom vozilu namijenjenom gašenju šumskih požara i intervencijama na zahtjevnim terenima. Vozilo je opremljeno pogonom 4×4, spremnikom za vodu kapaciteta 5.000 litara, vatrogasnom pumpom te dodatnom vatrogasnom opremom za djelovanje u najzahtjevnijim uvjetima. (dp)

Josip Novak Pajdo

Zvonarek vladajućima je osigurala potrebnu 7. ruku za uspostavljanje većine. (vv)

NK DRAŠKOVEC dobio novu ogradu Novo ruho

sportskog parka

Krajem minulog tjedna završeni su radovi na rekonstrukciji ograde u Sportskom parku Draškovec, Nogometnog kluba Draškovec. Vrijednost investicije bila je 83.608,00 eura, s time da je 59.997,10 eura osigurano iz natječaja putem LAG-a. Izvođač radova bila je tvrtka Falor j.d.o.o. Radovi su obuhvatili rekonstrukciju dotrajale ograde oko nogometnog terena NK Draškovec, izmjenu kućica koje služe za potrebe do-

maćih i gostujućih igrača te za delegata, a također su izmijenjene i zaštitne mreže iza golova sa nosećom konstrukcijom.

Ujedno su odigrane nogometne utakmice mališana iz nogometnih škola Preloga i Cirkovljana, Nogometne škole Ivanovec - Štefanec i Nogometne škole Lumen, čime je završio prvi dan tradicionalnog turnira Med Vulicama, u organizaciji Nogometnog kluba Draškovec. (vv)

14. OPERA pod zvijezdama

Prelog se priprema za četrnaesto izdanje Opere pod zvijezdama u nedjelju 5. srpnja, s početkom u 21 sat, na otvorenoj pozornici, na Trgu slobode, ispred Doma kulture u Prelogu.

Ove godine, glazbena poslastica, stiže u režiji Varaždinskog tamburaškog orkestra. Program pod nazivom "Tamburizza, ragazza mia!" sadržavat će najpoznatije talijanske kancone u potpuno novim aranžmanima prilagođenim tamburaškom

orkestru. Orkestru će se u izvedbi pridružiti vrhunski vokalni solisti, sopranistica Gabriela Hrženjak te tenori, Filip Hozjak i Neven Stipčić. U programu će se naći hitovi poput Volare i Felicità, uz niz drugih omiljenih talijanskih pjesama koje su dobile svježe, zvučno bogate tamburaške prerade, a sve u izvedbi Varaždinskog tamburaškog orkestra, pod ravnanjem Tibora Büna, voditelja i dirigenta Varaždinskog tamburaškog orkestra. (vv)

FESTIVAL

Kas konja i miris oktana

u Čofskoj grabi

Posjetitelji su posebno uživali u atraktivnom nastupu Dejana Špoljara koji je kroz Moto balet bike show demonstrirao akrobacije na motorima i quadovima

Piše: Kristina Kobal

Obnovljena kovačnica obitelji Mihac u čofskoj grabi, minule je subote okupila brojne posjetitelje na petom izdanju manifestacije fČofci pre Kovačnici 2026. Festival željeza, kovača i ognja te međimurskog konja pravi je spoj međimurske tradicije, kulturne baštine, starih zanata i glazbe. Besplatni napuhanci, ringišpil, jahanje pony konjića I vožnje kočijama, dodatno su začinili program.

Oktanski i međimurski konjima

Kovačnica, koja datira iz 1871. godine, kad bi mogla, ispričala bi svašta o Čovljanima, njihovim životima, ljubavima i rastancima, ali i gospodarskom stanju. Jer kovačnica je bila središnje mjesto života. U njoj se nisu samo potkivali konji i krave, već se izrađivao sav alat i oruđe za rad, popravljalo se sve što se moglo popravljati, dok pak se zimi grijalo uz kovačevu vatru i pričale su se priče. Rad kovača je bio jedan od prvih obrta u povijesti, koji je postao još važniji u srednjem vijeku. Nažalost, posljednji zvuk hamra iz nje je izašao 2014. godine kada je ključ u bravu stavio 88-godišnji Tomo Mihac, zadnji kovač u obitelji. Napuštenu i zatvorenu kovačnicu nitko godinama nije dirao, nitko nije ulazio u nju niti pak je što iznosio iz nje. Srećom, obnovljena je 2021. godine i postala je svojevrsni muzej obrta koji na području grada Preloga

ima dugu tradiciju koja seže još u srednji vijek.

Čovljani na čelu s Mirkom Švendom Žigom iskoristili su to svoje blago te pokrenuli Festival željeza, kovača i ognja s međimurskim konjem u glavnoj ulozi.

Program je, po tradiciji, započeo mimohodom kroz mjesto, potom je kod stare kovačnice održano službeno otvorenje manifestacije.

Tijekom poslijepodneva posjetitelji su mogli uživati u nastupima Puhačkog orkestra Grada Preloga i KUD-a Seljačka sloga Prelog, dok je posebnu pozornost privukao prikaz tradicionalnog potkivanja konja koji je predstavio potkivač, dreser i trener sportskih konja Darko Juras. Oduševljenje publike izazvale su i vatrogasne vježbe članova DVD-a Čehovec i DVD-a

Palinovec, a predstavljena je i dječja društvena igra „Vatru gasi, brata spasi“. Valja posebno istaknuti atraktivni nastup Dejana Špoljara koji je kroz Moto balet bike show demonstrirao akrobacije na motorima i quadovima.

U glazbenom programu uz Tomislava Mihaca Kovačica i njegov Ogenj Acoustic te Mirka Švende Žige, nastupio je još jedan poznati Međimurec, Vladimir Kočiš Zec.

Ljubitelji konja pokazali svoje blago Među brojnim sudionicima i izlagačima susreli smo i Željka Šegovića iz

Male Subotice, velikog zaljubljenika u konje koji je na manifestaciju stigao sa svojom kobilom Nerom i konjem Zeusom.

Željko nam je otkrio kako njegova ljubav prema konjima traje već više od dva desetljeća. – Još prije 20 godina konji su me privlačili i imao sam veliku želju imati vlastito grlo. Dugo sam planirao otići u konjički klub i školu jahanja, ali uvijek se našlo nešto što me spriječilo. Na kraju sam kupio Neru koja je tada bila stara dvije i pol godine, a danas je već 13 i pol godina uz mene. Zeus, njezino ždrijebe, danas ima osam godina, rekao je Željko.

Priznaje kako put nije uvijek bio lagan.

– Imao sam padova i lomova od konja, ali nisam odustao. Konji me još uvijek privlače. To su posebne životinje, plemenite, predivne, snažne i brze. Za neke ljude mogu biti i opasne, ali tko ih voli i poštuje, zna koliko mogu pružiti, dodao je.

Darko Juras, potkivač, dreser i trener sportskih konja, demonstrirao je tradicionalno potkivanje konja pred brojnim posje�teljima

željeza, kovača i ognja doživio peto izdanje

Dejan Špoljar oduševio je publiku atrak�vnim stunt trikovima u Čehovcu

Željko Šegović iz Male Subo�ce sa svojim konjima Nerom i Zeusom

STROŽE KONTROLE antibiotika

Nema više “za svaki slučaj”

Hrvatski sabor izglasao je novi Zakon o veterinarskim lijekovima i veterinarskim medicinskim proizvodima, kojim se domaći sustav u potpunosti usklađuje s važećim pravilima Europske unije.

Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na znatno strožu kontrolu i odgovorniju uporabu antimikrobnih lijekova. Novim se pravilima praktički zabranjuje preventivno davanje antibiotika životinjama "za svaki slučaj". Od sada će se ti lijekovi moći primjenjivati isključivo kada je životinja doista bolesna.

Kako bi se spriječile zlouporabe, uvodi se obvezna elektronička evidencija, što znači da će veterinari

morati računalno bilježiti svaku primjenu antibiotika, čime se osigurava potpuna sljedivost i kontrola.

Velika novost na domaćem tržištu je i prvo jasno zakonsko reguliranje internetske prodaje veterinarskih lijekova. Građanima će putem licenciranih web shopova biti omogućena kupnja lakših lijekova i preparata za koje nije potreban veterinarski recept, poput određenih sredstava protiv parazita. S druge strane, internetska prodaja antibiotika i svih drugih snažnijih lijekova koji se izdaju isključivo na recept ostaje strogo zabranjena te će se oni i dalje moći nabaviti jedino izravno kod veterinara. (vv)

NOVA PRAVILA o naletu na divljač

Vlada Republike Hrvatske usvojila je nacrt izmjena Zakona o lovstvu, donoseći pravila koja će izravno utjecati na vozače, lokalne lovačke udruge, ali i na proračune naših županija. Glavni cilj ovih izmjena je uvođenje reda u sustav koji je godinama patio od pravne nesigurnosti, dugotrajnih sudskih sporova i golemih troškova.

Najveća i najvažnija novost za većinu građana odnosi se na rješavanje vječnog pitanja – tko je kriv i tko plaća štetu kada automobilom naletite na srnu, divlju svinju ili neku drugu divljač? Dosadašnji sustav, u kojem je država od 2018. godine kroz jedinstvenu policu osiguranja preko Hrvatskog lovačkog saveza isplatila više od 55 milijuna

eura, pokazao se dugoročno neodrživim.

Novi model uvodi takozvano načelo dokazane krivnje, što u praksi donosi jasna pravila igre. Ako se utvrdi da je vozač vozio prebrzo, pijan ili je na bilo koji drugi način kršio prometne propise, on će sam odgovarati za nastalu štetu. S druge strane, lovci, odnosno lovoovlaštenici, bit će odgovorni za štetu na automobilu samo ako se dokaže da je životinja izletjela na cestu kao izravna posljedica provođenja skupnog lova. U svim onim situacijama u kojima se ne može dokazati krivnja niti vozača niti lovaca, vrijedilo bi pravilo da svaka strana pokriva svoj trošak – vozač popravlja svoj automobil, a lovci saniraju svoju štetu. (vv)

LJEPOTA skrivena iza trnja

Nježni cvjetovi neuglednog kaktusa

U svijetu botanike malo što može nadmašiti dramatične kontraste koje nam pruža priroda, a kaktus iz roda opuncija, savršen je primjer te skrivene čarolije. Na prvi pogled, ova biljka nudi malo estetskog užitka. Njezino tijelo čine asimetrični, izduženi i kvrgavi članci koji divlje sežu prema gore, prekriveni oštrim bodljama i neuglednim izraslinama. Djeluje grubo, nepravilno i nepristupačno, utjelovljujući čistu funkciju preživljavanja u surovim uvjetima u kojima je svaki mililitar vode dragocjen. Međutim, upravo iz te vizualne grubosti i prividne neatraktivnosti rađa se prizor koji ostavlja bez daha. U samom podnožju ovog trno-

BORBA zLATNE ŽuTIcE u Međimurju: Deseti sastanak vinara i Ministarstva u Štrigovi prošao bez konkretnih pomaka

Je li slovenski model jedini spas?

umjesto radikalnog i preskupog krčenja čitavih nasada, udruga „Hortus croatiae“ apelira na uvođenje državnog sufinanciranja pojedinačnih trsova po uzoru na susjede

Piše: Sanja Heric

Frustracija, osjećaj nemoći i neprestano vrćenje u krug. Tim bi se riječima ukratko mogao opisati deseti po redu sastanak predstavnika udruge vinara „Hortus Croatiae“ s državnim tajnikom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomirom Majdakom, održan proteklog tjedna u Društvenom domu u Štrigovi. Iako se na terenu situacija s epidemijom zlatne žutice vinove loze pogoršava, konkretnih pomaka u njezinom suzbijanju i dalje nema.

Sastanku u Štrigovi prethodio je obilazak vinograda na Mađerkinu bregu, koji su teško stradali u nedavnom nevremenu praćenom jakom

Međimurski vinari nezadovoljni su pristupom resornog ministarstva u rješavanju problema

tučom. Državni tajnik Majdak teren je obišao u pratnji međimurskog župana Matije Posavca i načelnika Općine Štrigova Stanislava Rebernika. Razgovorima o sanaciji golemih šteta od nevremena, ali i o gorućem problemu zlatne žutice, pridružili su se i direktorica udruženja „Bregovita Hrvatska“ Suzana Operman, predsjednik Društva „Hortus Croatiae“ Robert Horvat, te istaknuti domaći vinari David Štampar, Marko Cmrečnjak, Petar Kocijan, Krešimir Lovrec i Milivoj Kossi. Nakon obilaska, na radnom sastanku u Domu kulture priključili su se ključni akteri lokalne i regionalne vinogradarske scene direktorica udruge Marina Srša, tajnica Općine Štrigova Mirjana Gregur-Sever, viši stručni savjetnik Marijan Čižmešija te Darko Radanović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Međimurske županije.

Župan Matija Novak, predsjednik Udruge Hortus Croatiae Robert Horvat i Državni tajnik Tugomir Majdak na lokaciji tučom uništenih vinograda na Mađerkinom bregu

Šteta

već premašuje 1,7 milijuna eura

Prekrasni žuti cvjetovi, nažalost, kratkog su vijeka

vitog grma, gotovo u razini zemlje, kaktus je otvorio dva nevjerojatno raskošna cvijeta jarko žute boje dok dva pupa još čekaju. Kontrast je zapanjujući – dok je tijelo biljke kruto i neugledno, njezini su cvjetovi oličenje čiste elegancije. (vv)

Situacija u međimurskim vinogradima nakon nedavne prirodne nepogode iznimno je ozbiljna, a prve procjene štete na području Općine Štrigova već sada dosežu vrtoglavih 1,7 milijuna eura. Kako bi se iz prve ruke upoznali s razmjerima štete, međimurski župan Matija Posavec i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak obišli su vinogorje na Mađerkinom bregu te održali radni sastanak s lokalnim vinarima i vinogradarima.

Do ovog trenutka štetu je prijavilo oko 80 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s područja Štrigove. Župan Posavec pritom je pojasnio kako se, prema zakonskoj proceduri, sve pristigle prijave najprije moraju unijeti u nacionalni registar, nakon čega se na državnoj razini donosi konačna procjena i odluka o obeštećenju. Konač-

ni razmjeri ove katastrofe bit će poznati tek po završetku roka za prijave i nakon što se obavi detaljna obrada svih pogođenih vinogradarskih površina.

Zbog ozbiljnosti situacije, Međimurska županija uputila je službeni zahtjev Vladi Republike Hrvatske za hitnu i izravnu financijsku intervenciju kako bi se vinogradarima što prije osigurala konkretna pomoć. Županija predlaže da se za pogođena područja žurno osiguraju posebne mjere sanacije po uzoru na interventne krizne programe koji su se u sličnim situacijama provodili u drugim sektorima poljoprivrede, poput voćarstva, povrtlarstva ili pčelarstva. Iz Županije također naglašavaju kako ova brza i izravna financijska pomoć ne bi isključila mogućnost da se vinari kasnije prijave i na redovite oblike državnih i europskih potpora.

„Mali“ vinogradari izvan radara inspekcije

Sudionici rasprave upozorili su na paradoksalan i dubok sistemski problem: dok profesionalni vinari provode rigorozne i skupe mjere zaštite, potpuno su nemoćni pred malim, neregistriranim vinogradarima koji uopće ne koriste insekticide. Pravi problem leži u činjenici da Fitosanitarna inspekcija Državnog inspektorata (DIRH) uopće nema uvid u te „male“ vinograde jer oni nisu upisani u ARKOD sustav. Inspektori stoga kontroliraju isključivo velike, profesionalne proizvođače koji ionako poštuju pravila, dok stvarni izvori zaraze u susjedstvu ostaju netaknuti. Zanimljiv preokret u raspravi donijela je konstatacija struke koja ruši uvriježeni mit o zapuštenim vinogradima. Naime, suhi i potpuno zapušteni nasadi nisu glavni uzrok širenja žutice jer američki cvrčak, koji prenosi bolest, traži sok i zeleni list. Pravi problem su zapravo obrađivani vinogradi u kojima se zaraženi trsovi ne uklanjaju odmah, čime postaju žarišta za daljnju epidemiju.

Za vinogradare su trenutačne mjere koje nudi država

za vinare su ekonomski potpuno neprihvatljive. Naime, propisi nalažu radikalno kršenje cijelog nasada ako zaraza prijeđe određeni postotak. Za vinogradare to znači izravan put u propast: krčenje i ponovna sadnja modernog nasada koštaju oko 50.000 eura po hektaru. Za vinara s većim površinama to donosi investiciju od nekoliko stotina tisuća eura i mukotrpno čekanje od četiri do pet godina na prvi rod, što je financijski teret koji nitko ne može izdržati.

Slovenski model rješenje?

Zbog toga udruga „Hortus Croatiae“ apelira na hitno uvođenje „slovenskog modela“ –uvođenje modela pojedinačne zamjene, odnosno državnog sufinanciranja po svakom izvađenom trsu. Iako su Slovenci u početku imali problema s kontrolom i pokušajima prijevara, vinari ističu kako je dugoročna šteta od potencijalnih malverzacija neusporedivo manja od štete koju država i vinari trpe potpunim uništavanjem infrastrukture i trajnim gubitkom uroda. Međimurski su vinari od Ministarstva poljoprivrede zatražili da se mjera koja trenutačno nosi birokratsku oznaku „po potrebi“, otvori odmah. Naglašavaju kako je ključno da se zaraženi trsovi uklanjaju odmah tijekom vegetacije, a ne tek na jesen, kada prođu spore birokratske procedure i kada je šteta već učinjena. Iako je sastanak završen zaključkom da su minimalni pomaci napravljeni, poruka vinara s terena je jasna i dramatična: bez izravne financijske stimulacije za vađenje pojedinačnih zaraženih trsova i znatno jačeg angažmana znanstvene zajednice, međimursko, ali i općenito hrvatsko vinogradarstvo, ostat će na koljenima pred nezaustavljivom pošasti.

zlatne žutice

ČAKOVEČKI SAjAm I plAC

Tikvice i krastavci u prvom planu

U očekivanju visokih temperatura, kupci i posjetitelji na čakovečki su sajam i plac, mahom pohitali u ranojutarnjim satima. Cilj su bili vrganji, kojih su, kako su doznali pune šume. Istina, nudili su se od 20 do 25 eura pa su se kupovali po komadu. Naravno, čekalo se i dostavno vozilo iz Ivanovca sa slatkim sirom i turošima te zdiganim kolačima.

CIJENE PLAC

Mladi krumpir (kg): 2,00 €

Rajčica (kg): 5,00 €

Grašak (kg): 4,00 €

Salata (kg): 3,00 €

Paprika (kg): 4,00 €

Mrkva (vezica): 1,50 €

Tikvice: 3,00 €

Krastavci (kg): 3-5,00 €

Maline (mjerica): 2,50 €

CIJENE SAJAM

Mladi krumpir (kg): 1-2,00 €

Rajčica (kg): 3,50 €

Grašak (kg): 3,00 €

Salata (kg): 3,00 €

Sir: 5,50 €

Mahuna (kg): 7,00 €

Tikvice (kg): 2,50 €

Krastavci (kg): 1-4,00 €

Lubenica (kg): 2,00 € Vrganji (kg): 20,00 €

BIOINSTITUT

Trovanje hranom

Piše: Jadranka Stanković, dr.med.vet.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije „trovanje hranom“ je bilo koji zdravstveni problem uzrokovan konzumiranjem određene hrane i vode.

važna osobna higijena (pranje ruku prije jela, nakon toaleta i sl.).

Campylobacter spp. je vrlo

Trešnje (kg): 4,00 €

A da bi bili ukusniji, mogao se kupiti i koper. Rajčica već ima sasvim solidnu cijenu od oko 2 eura slično kao i paprika. Tko voli, mogao je kupiti vrtne patuljke od gipsa/ betona u živim bojama kao

Neki su navratili po marelice za pekmez koje su se nudile po 4 eura, mladi krumpir je i dalje hit, kao i grašak te mahune. No, dok su se krastavci do sada nudili tek po komadu ili kilogramu, ove srijede na klupe su stigle i prve ozbiljnije količine, dakle u vrećama. Ovisno o veličini, nudili su se od 1 do 4 pa i više eura. Drugim riječima, sezona pravljenja zimnice je krenula.

i zavjese iz dostavnog vozila poljske registarske oznake. Istina, prodavači su u ponudu dodali i ukrasne drvene predmete poput kućica, bunara i slično.

U dijelu s životinjama, prednjačile su kokoši nesilice, purice, pilići i zečevi. (vv)

Trovanje hranom mogu uzrokovati: bakterije ili njihovi toksini koji se uslijed neprimjerene pripreme i pohrane namirnica nađu u hrani, virusi, kemikalije (poput insekticida i herbicida), metali (olovo, živa i kadmij), otrovne biljke (velebilje i nejestive gljive) i drugi kontaminanti kao što su mikotoksini, ostaci veterinarskih lijekova itd.

Najčešće su uzročnici trovanja hranom bakterije. One unesene hranom u probavni sustav naseljavaju se u crijevnoj stijenci, gdje naglim povećanjem brojnosti ili svojim toksinima (otrovima) razaraju stanice. Neke bakterije proizvode vrlo opasne toksine još u hrani, pa se njihovim unosom u organizam simptomi javljaju znatno brže jer se bakterije ne moraju nužno razmnožavati u crijevima da bi se bolest razvila. U ovom slučaju možemo govoriti o trovanju hranom. Simptomi bolesti, odnosno trovanja hranom mogu se pojaviti nekoliko sati ili čak dana nakon konzumiranja kontaminirane hrane ili pića. Kada će se simptomi pojaviti ovisi o uzroku trovanja hranom i količini konzumirane hrane ili pića. Simptomi mogu uključivati: bol u trbuhu, proljev, groznicu, gubitak apetita, mučninu, povraćanje, slabost i umor. Salmonella spp. je u nas najčešći uzročnik trovanja hranom. Može se naći u sirovom mlijeku, jajima i proizvodima od sirovih jaja i mesu. Bakterija preživljava ako hrana nije pravilno termički obrađena (kuhanjem ili smrzavanjem), a izaziva bolest koju zovemo salmoneloza. Bolest je kontagiozna, što znači da osobe koje su zaražene mogu kontaktom prenijeti uzročnika na zdravu osobu. Stoga je vrlo

često uzročnik trovanja hranom. Najčešće se nalazi u mesu peradi, crvenom mesu, nepasteriziranom mlijeku i netretiranoj vodi. Iako se ne razmnožava u samoj hrani, vrlo se brzo razmnožava u probavnom sustavu domaćina pa samo nekoliko bakterija u komadu slabo kuhane piletine može izazvati bolest. Simptomi bolesti su proljev, često krvavi, koji je praćen trbušnim grčevima. Bakteriju C. perfringens možemo u malom broju naći u mnogim vrstama hrane, posebno u mesu i mesnim proizvodima. Infekcija ovom bakterijom izaziva bolest koju zovemo enterotoksemija, a očituje se obilnim proljevom i jakim trbušnim bolovima. Ponekad se može javiti mučnina, a rijetko povraćanje ili groznica. C. perfringens se ne uništava u potpunosti termičkom obradom jer bakterije u nepovoljnim uvjetima stvaraju spore. Umnažanju bakterija pogodovat će stajanje, odnosno postupno hlađenje prethodno termički obrađene hrane.

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

L. monocytogenes je sveprisutna u okolišu, a nalazimo je i u malom broju u mnogim namirnicama. Bolest, koju nazivamo listerioza, nastupa unosom hrane koja sadrži veliki broj ovih bakterija, a najčešće se javlja kod rizičnijih skupina kao što su trudnice, novorođenčad, starije te osobe sa smanjenim imunitetom.

Mnoge vrste E. coli su bezopasne, ali one koje proizvode verocitotoksin (VTEC) mogu izazvati ozbiljne bolesti. U Hrvatskoj je najčešći tip E. coli O157. Simptomi coli-toksemije su krvavi proljev i trbušni grčevi. Bolest može imati i vrlo ozbiljne komplikacije uključujući otkazivanje bubrega, anemiju, neurološke probleme pa čak izazvati i smrt. Bakterije se ne mogu vidjeti prostim okom, niti osjetiti mirisom ili okusom i jedini način da bismo bili sigurni da je hrana zdravstveno ispravna te da bismo spriječili pojavu bolesti, od posebne je važnosti higijena prilikom pripreme i konzumiranja hrane te njeno pravilno čuvanje.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

I ŠTRIGOVA

Sonja Bistrović iz Plešivice na plac redovno donosi flance i svoje voće i povrće

Đurđica Cmuk iz Jurketinca na sajmu se pohvalila obilnim urodom tikvica

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Gubimo li pravo znati što jedemo?

Europski parlament nedavno je podržao deregulaciju dijela novih genetski modi�iciranih biljaka, poznatih pod nazivom NGT (nove genomske tehnike). Time je napravljen velik korak prema sustavu u kojem dio novih GMO-a više neće podlijegati pravilima koja su do sada vrijedila u Europskoj uniji.

U novom prijedlogu zakona GMO biljke nastale novim genomskim tehnikama podijeljene su u dvije kategorije –NGT1 i NGT2. Za NGT1 biljke administrativno je određeno da mogu sadržavati do 20 genetskih izmjena te su zbog toga izuzete iz većine dosadašnjih kontrola, procjena rizika i obaveznog označavanja. Upravo to izaziva najviše prijepora. NGT1 biljke prikazuju se kao gotovo jednake prirodnima, dok se istovremeno na njima mogu ostvarivati patenti i veliki pro�iti. Ako su doista jednake prirodnima, zašto su dovoljno posebne da budu patentirane? To je pitanje na koje javnost još nije dobila uvjerljiv odgovor.

A ono što donosi novi zakon je ukidanje obaveze označavanja, kontrola, praćenja i sljedivosti za NGT1 kategoriju. Drugim riječima, građani gube pravo na informaciju i pravo na izbor da sami odluče žele li kupovati takve proizvode ili ne.

Ova tema nije važna samo za potrošače nego i za poljoprivrednike. Hrvatska se godinama predstavlja kao zemlja očuvane prirode, tradicijskih sorti i proizvodnje bez GMO usjeva. No pelud ne poznaje administrativne granice. Kada se jednom puste u okoliš, takve biljke nije moguće držati pod staklenim zvonom. Zato mnogi proizvođači strahuju za budućnost ekološke i GMO-free proizvodnje.

U isto vrijeme sve više zaboravljamo koliko je važno očuvanje vlastitog sjemena i tradicijskih sorti. Upravo su one nastajale generacijama prilagođavajući se lokalnoj klimi, tlu i uvjetima uzgoja. U vremenu klimatskih promjena ta raznolikost postaje važnija nego ikad. No možda je najvažnija pouka cijele priče nešto drugo. Sigurnost hrane ne počinje u Bruxellesu, nego u našim

U VRTU MONIKE MUNĐA u Čakovcu

Yamlina izgleda kao jagoda, a bere se kao malina

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

vrtovima, voćnjacima i lokalnim zajednicama. Svaka obitelj koja uzgoji dio vlastite hrane postaje manje ovisna o globalnim tržištima i političkim odlukama koje ne može kontrolirati. Zato pitanje GMO-a nije samo pitanje tehnologije. To je pitanje prava na informaciju, prava na izbor i pitanja tko će u budućnosti kontrolirati sjeme i hranu. Očekuje se da će zakon stupiti na snagu u roku od 2 godine, a nakon toga pojavit će se na tržištu GMO proizvodi koji neće trebati biti označeni i mi više nećemo imati slobodu izbora. Stoga ako želite osigurati sebi i svojoj obitelji sigurnu hranu i znati što jedete, više nego ikad važnije je započeti uzgajati vlastitu hranu. Najvažnije je krenuti malim koracima, s nekoliko kultura koje obitelj redovito jede, poput salate, rajčice, graha, tikvica ili začinskog bilja. Osim kvalitetnije hrane, ljudi vrlo brzo otkrivaju da uzgoj vlastite hrane donosi i osjećaj sigurnosti, povezanosti s prirodom te bolje razumijevanje stvarne vrijednosti hrane. Istovremeno - za ostale namirnice podržite lokalne OPG-ove, ima jako puno ljudi oko nas koji rade dobru stvar, ali da bi opstali trebamo im pomoći kupovinom kod njih, a ne nabavkama u lokalnim trgovačkim centrima. I to čini veliku razliku. U vremenu sve većih izazova za poljoprivredu i prehrambeni sustav, upravo je veća lokalna proizvodnja hrane jedan od najvažnijih odgovora koje kao društvo imamo. Svi moramo jesti svaki dan, a izborom hrane itekako uvelike djelujemo na stanje svijeta oko nas. Odabirom lokalne, sezonske i organske hrane možemo napraviti najbolji izbor i za nas i naše zdravlje, i za boljitak lokalne zajednice i za stanje svijeta u globalu. Više informacija o ovoj temi možete pronaći na www.biovrt.com.

- Ona vam nije preslatka, ali velim ono, dok je jedete, niti ne pomislite na malinu, niti na jagodu. Ima čist' poseban okus, objašnjava Monika okus ploda onima koji ga prvi put vide i probaju

Piše: Vlasta Vugrinec

Moniku Munđa iz Čakovca, točnije s njegovog juga, na ovim smo stranicama upoznali prije godinu dana. Naime, privukle su nas njene sadnice bobičastog voća, vrste za koju nikad prije nismo čuli. Riječ je o križancu maline i jagode, odnosno yamlini koja je ovih dana počela roditi slatkim crvenim bobama. Da, uistinu je riječ o bobama s obzirom na veličinu ploda.

Poseban okus

Iako izgled ploda spaja dvije ljetne voćke, okus Yamline potpuno je jedinstven i prilično suptilan.

- Ona vam nije preslatka, ali velim ono, dok je jedete, niti ne pomislite na malinu, niti na jagodu. Ima čist' poseban okus, objašnjava Monika okus ploda onima koji ga prvi put vide i probaju.

Ono što yamlinu čini posebno zahvalnom za uzgoj jest njezina nevjerojatna rodnost. Za razliku od klasičnog bobičastog voća koje brzo prođe, plodovi na Monikinim grmovima smjenjuju se iz tjedna u tjedan.

- Već su počele roditi, i to do jeseni, non-stop, ističe ponosna vlasnica. Plod mora dozreti do kraja jer tek tada se može uživati u punini i slatkoći okusa. Naime, ako se prije ubere, plod je trpak.

- Zreli plod prepoznaje se po lakoći branja, isto kao i kod kupine ili maline. To znači, ako se teško odvaja od stapke, nije za branje, otkrila nam je tajnu.

Jarko crveni plodovi krupniji su od plodova maline, okusom nevjerojatno podsjećaju na jagodu i blaži su od okusa maline. S druge strane, cvijet je jednostavan, bijele boje i što je važno, otporan je na proljetni mraz.

U kasnu jesen, biljka odumire kao i malina, odnosno ostaju samo suhe stabljike. U proljeće pak potjera nove mladice dok se suhe grane odrežu.

Širi se kao malina

Naizgled jednostavna biljka, ipak traži određeno znanje i pripremu. Naime, iako Yamlina raste u obliku niskog grma, njezina podzemna snaga, korijen, traži kontrolu u vrtu.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sa� (ljetno od 9-17 sa�), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sa�.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�.

- Ona se širi k'o malina. Znači, koliko god hoćete, upozorava Monika.

Zbog speci�ičnog rasta, trik je u pametno postavljenim gredicama. Budući da grm ima sitne bodlje ("pikače") koje ga, doduše, štite od nametnika poput puževa, branje zahtjeva poseban pristup.

- Morate si napraviti tak' gredicu da je možete brati s jedne strane i s druge, jer unutra ne morete ući. Ako ćete ići, onda ćete je zgaziti, savjetuje čakovečka vrtlarka. Kada je riječ o ljetnim žegama, yamlina se pokazala iznimno žilavom biljkom, pod uvjetom da dobije dovoljno vlage. Prema Monikinim riječima, na ovim paklenim vrućinama formula je jednostavna:

- Voda, voda, voda... ali ovako nije osjetljiva. Ako dobije, dobije.

Podnosi temperature do - 30 stupnjeva

Monika Munđa je prepoznatljiva po svojoj strasti prema rijetkim i hibridnim sortama. U njezinom vrtu uspješno rastu i tayberry (križanac maline i kupine) te josta (križanac crnog ribi-

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

zla i ogrozda), od koje je ove godine napravila i odličan pekmez.

Prije deset godina, kada je tek kretala s yamlinom, sadnice su bile skupe i teško dostupne, no danas je situacija drugačija.

- Ja sam prije deset godina takvu sadnicu u teglici platila 40 kuna. A sada je isto takva teglice u Pevexu po 5 eura i 27 centi, uspoređuje Monika.

Yamlina je otporna na većinu bolesti, a odlično podnosi i vrlo niske temperature, do -30 °C, pa je idealna za našu kontinentalnu klimu.

Prirodno je rasprostranjena u Japanu, staništa su joj šikare i neobrađena zemljišta. Smatra se naturalizirana u nekim područjima SAD-a, Kanade i Južne Amerike. Preferira sunčane do polusjenovite položaje te se odlikuje iznimnom otpornošću na hladnoću, izdržavajući temperature sve do -28 °C. Najbolje uspijeva u dobro dreniranom tlu s blago kiselim karakteristikama (pH 5,5 –6,0). Samooplodna je vrsta te ne zahtijeva oprašivače iz drugih biljaka iste vrste.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

Monika Munđa s plodovima Yamline

Monika Munđa s plodovima Yamline

NAKON ČETRDESET GODINA

Legendarne „inokorespondentice“

unajmile kuću i proslavile maturu sa stilom

Kada vam netko spomene proslavu 40. obljetnice mature, prva asocijacija je večera u restoranu. No, složne djevojke iz generacije 1986. – smjer inokorespondent – odlučile su da njihova velika brojka zaslužuje potpuno drugačiji scenarij. Ova ženska ekipa nikada nije dopustila da ih život razdvoji; redovito se oku-

pljaju, a prije tri godine čak su ponovile dio maturalca izletom na Gacku. Za ovu su prigodu unajmile kuću (kažu “hvala Čaroliji Slakovec”) i zaključale vrata vanjskom svijetu na puna dva dana. Vikend je prošao u znaku glasnog smijeha, plesa, dugih razgovora i glazbe koja ih je u sekundi vratila u tinej-

džerske dane. Najljepše iznenađenje bio je dolazak njihovog razrednika, gospodina Jančikića, koji ih je s veseljem podsjetio na školske nepodopštine.

Ovaj opušteni bijeg pokazao je da unatoč godinama, u svakoj od njih još uvijek živi ona ista, vesela djevojka iz školske klupe. Za besprijekornu organi-

zaciju zaslužne su Suzana G., Suzana M. i Vesna, a za prepun stol i vrhunsku energiju Ana, Željka, Otilija, Blaženka, Branka, Višnja, Sanja, Božica, Milena i Renata.

A već na kraju dvodnevnog druženja djevojke iz generacija 1986. već su kovale planove za novi susret. (sz)

VAŽNA OBAVIJEST ZA INVESTITORE I VLASNIKE

�� Saznajte točan položaj vodovodne i kanalizacijske mreže.

Prilikom kupnje nekretnine, početka gradnje ili izvođenja nekih drugih radova na terenu, uvijek je bitno provjeriti prolazi li preko predmetne čestice postojeća vodovodna ili kanalizacijska infrastruktura.

U određenim slučajevima položaj vodova ili pravo služnosti nisu evidentirani u zemljišnim knjigama, pa često vlasnici ili budući investitori nisu upoznati s postojećim, stvarnim stanjem. Tada može doći do poteškoća pri ishođenju dokumentacije, projektiranju ili pri izvođenju radova.

Kako bi otklonili sumnju i dobili točne informacije o postojećoj vodnoj i kanalizacijskoj infrastrukturi,

MEĐIMURSKE VODE pozivaju građane da se u bilo kojem trenutku obrate našim nadležnim službama radi provjere podataka i dobivanja točnih informacija. Sve informacije možete dobiti u tehničkom odjelu, GIS: gis@medjimurske-vode.hr

Vaše

MEĐIMURSKE VODE!!

Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1605

Na slici s lijeva na desno gore: Blaženka Trojnar, Renata Siljanoski, Viktorija Torricini, Vesna Bračko, Željka Ignac; u sredini: Sanja Đegerec, Milena Padarić, O�lija Naranča , Suzana Mlinarić, dolje: Branka Vlahek-Ivek, Suzana Gačeša, Božica Srnec, a na ovoj slici fali

Ana Lovrenčić

TRGOVINA KRK I TISAK U ČAKOVCU

Sebastian i Laura čitaju naše novine i web portal

Nastavljamo s obilaskom trgovina u kojima se svakog petka mogu naći naše novine. Dijelimo prepoznatljive crvene vrećice i usput kratko razgovaramo s vama.

U Čakovcu smo tako posjetili Sebastiana Matijašeca iz Kuršanca, zaposlenika Tiska. On nam je priznao da je ipak moderniji tip: informacije uglavnom traži na portalima, dok tiskane novine rjeđe čita. S druge strane, Laura Posel iz Čakovca, zaposlenica trgovine Krk, više voli tradiciju. Više čita tiskana izdanja nego portale, a u novinama najradije i najviše čita horoskop. Vidimo se i dalje na prodajnim mjestima! (nm)

Sebas�an Ma�jašec

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Senka Radiček iz Čakovca je dobitnica naočala

Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 70 eura.

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječa-

ju. Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Senka Radiček iz Čakovca. Dobitnicu ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade. (mk)

Međimurci među vatrogasnom elitom

Nedavno je održano veliko druženje vatrogasaca koji su primili priznanja s likom Đure Deželića i Mirka Kolarića, a koja su najveća priznanja u vatrogastvu te se dodjeljuje jednom godišnje u svakoj županiji. Na susretu u organizaciji Koordinacije Vatrogasnih zajednica

Sjeverozapadne Hrvatske bilo je 30-ak dobitnika ovih priznanja iz sjevera Hrvatske, a među kojima i međimurski vatrogasci, koji su mogli bismo reći usmjeravali vatrogastvo

Međimurja. Odlikovanja se smatraju kao nagrade za “životno djelo” u vatrogastvu, a svaki nositelj tih odlikovanja je svojim primjerom i zalaganjem otvorio put novim generacijama protkan radom i humanošću. Među uzvanicima ove godine nisu bili svi nagrađeni zbog drugih obaveza, a pratio ih je županijski vatrogasni zapovjednik Robert Meglić. (dp)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr);

FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr);

GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja

Media Novina d.o o.

SUSRET VATROGASACA odlikovanih najvišim vatrogasnim nagradama

Međimurski vatrogasci na druženju s vatrogascima sjevera Hrvatske s najvišim odlikovanjima u vatrogastvu

Laura Posel s poklon vrećicama

Privatt band sa singlom Zagrli me čvrsto uzeo

pobjedu na MEF-u

Nakon što su sa singlom „Zagrli me čvrsto“ osvojili Grand Prix na prestižnom MEF-u, članovi Privatt banda ne skrivaju uzbuđenje zbog uspjeha koji je nadmašio sva njihova očekivanja. Vokalistica Ela Boj otkriva kako su od skromnih početaka i malih pozornica stigli do prve velike nagrade na svom debitantskom festivalskom natjecanju. Pročitajte kako ova uigrana ekipa planira iskoristiti osvojeni „vjetar u leđa“ i što sve pripremaju za već prepunu 2026. godinu! (sh, Foto: Kristina Kobal)

Petak, 26. lipnja

11:00 Dani Općine BelicaPrezentacija s djecom (Projekt Bel-ak�v), Park Belica, u slučaju kiše Društveni dom Belica

15:30 Dani Općine BelicaPodjela nagrađenim učenicima

O.Š. Belica, Društveni dom Gardinovec

19:00 Otvorenje izložbe Priske Kulčar “Memento, Galerija Centra za kulturu Čakovec

20:00 16. Umjetnička kolonija Štrigova – koncert Ansambla Oktos, Crkva sv. Jeronima, Štrigova

22:00 Koncert grupe Tarapana Band i Frane Pehara, Fortuna band, SRC Šuderica, Goričan

Subota, 27. lipnja

08:00 Dani Općine BelicaTradicionalno natjecanje u ribolovu, Gardinovec

09:00 Dani Općine BelicaUtrka Belica, Atletska staza

09:00 Međunarodna likovna akademija, Dom branitelja UHVDR, Sve� Mar�n na Muri

09:00 Lov ribe udicom na plovak, Ribnjak Pušćine

11:00 Middle Earth Moving Skejt, Skate zona 040, Čakovec 11:00 Obilježavanje Dana Grada Mursko Središće - sveta misa, Crkva Marije Kraljice i sv. Ladislava, Mursko Središće 14:00 Kulinarske tajne, gastro natjecanje, SRD Šuderica, Goričan

15:30 100. obljetnica DVD-a Prete�nec, društveni dom, Prete�nec

17:00 50 godina Udruge uzgajivača malih živo�nja Nedelišće, dvorana MESAPA-a, Nedelišće

18:30 16. Umjetnička kolonija Štrigova – Izložba: Lupinizam by Stephan Lupino, Zmajev vrt, Železna Gora

18:30 16. Umjetnička kolonija Štrigova – Koncert: Voices and Strings - Riječka opera u Zmajevom vrtu, Zmajev vrt, Železna Gora

MIDDLE EARTH MOVING SKEJT u znaku sportskih uzbuđenja i punk-rock glazbe

Kad padne mrak, počinje svirka

Čakovec će 27. lipnja biti središte zbivanja za sve ljubitelje skejtanja i glazbe. S početkom u 11 sati, događaj pod nazivom “Middle Earth Moving Skejt”, koji će se održati u Skate zoni 040 pokraj SRC Mladost, obilježit će subotnji dan dobrom zabavom te natjecanjima u skejtanju, dok će ljetna večer pucketati energičnim ritmovima punk-rocka. Za organizaciju događaja zaslužna je udruga Skateboarding klub Međimurje, zbog koje se nastavlja bogata tradicija skejtanja na ovim prostorima - tradicija prisutna još od 1998. godine. Mlađi i stariji skateboarderi imat će priliku pokazati svoje vještine

Prije večernjeg glazbenog programa, svoje će vještine pokazati skateboarderi

na rampama i ostalim elementima skateparka.

Iako je početak programa predviđen za prijepodnevne sate, glavni natjecateljski dio počinje tijekom poslijepodneva, dok je večer, s početkom u

ZLOŽBA MEMENTO Priske Kulčar pruža uvid u kulturni identitet Čakovca i

Međimurja

Od ranih radova do novijeg opusa

20 sati, rezervirana za glazbene nastupe bendova kao što su Fi�i i cvjetno društvo, Men in the Box, Revirgin i Dead Dog Summer. Ako ste ljubitelji natjecanja, dobre glazbe ili vam se jednostavno druži

KULTURNO UZDIZANJE

Koje izložbe

možete posjetiti?

• 20.6. do 30.6. Interaktivna izložba Diverterra

Dvorana Kukuvija, Centar za posjetitelje Med dvemi vodami, Križovec, Mursko

Središće

• 26. 6. do 9. 9. Izložba: Priska Kulčar: MEMENTO Centar za kulturu Čakovec

• 25. 6. do 30. 8. Izložba: „Eros na papiru –izložba povodom 16. štrigovske kolonije“ Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja

sa susjedima i prijateljima, ne propustite ovaj događaj ispunjen sportom, glazbom i odličnom atmosferom. (jo)

16. UMJETNIČKA KOLONIJA ŠTRIGOVA

donosi bogat kulturni program Večer klasične glazbe uz Ansambl Oktos

19:00 Otvorenje ljetne sezone u Mlinarskoj kući, kulturno-zabavni program uz Udrugu Sigečko srce i KUD Gruntovec, Mlinarska kuća, Sveti Martin na Muri

20:00 Kazališna predstava Smrtna vura, KUD Gruntovec, Mlinarska kuća, Sveti Martin na Muri

20:30 Obilježavanje Dana Grada Mursko Središće - koncert grupe Daleka obala J&H, Šetnica sv. Barbare, Mursko Središće

22:00 Zaprešić Boys, SRD Šuderica, Goričan

23:00 Prijenos utakmice Hrvatska - Gana, parkiralište uz Šetnicu sv. Barbare, Mursko Središće 23:00 Prijenos utakmice Hrvatska - Gana, Prelog, na Trgu slobode ispred Doma kulture

23:00 Prijenos utakmice Hrvatska - Gana, SRC Šuderica, Goričan 23:00 Prijenos utakmice Hrvatska - Gana, Mlinarska kuća, Sveti Martin na Muri

Nedjelja, 28. lipnja

Priska Kulčar je svojim radom trajno obilježila kulturni identitet Čakovca i Međimurja

Izložba je otvorena za sve koji žele upoznati ili ponovno otkriti bogat umjetnički opus Priske Kulčar. (jo)

Galerija Centra za kulturu Čakovec u petak, 26. lipnja, u 19 sati otvara samostalnu izložbu „Memento“ posvećenu istaknutoj međimurskoj akademskoj slikarici Priski Kulčar. Izložba donosi presjek njezina bogatog stvaralaštva kroz djela iz Zbirke Muzeja Međimurja Čakovec, zbirke Centra za kulturu Čakovec i privatnih kolekcija, pružajući uvid u opus umjetnice koja je ostavila značajan trag u kulturnom životu Čakovca i Međimurja. Poseban naglasak stavljen je na noviji ciklus radova, dok će posjetitelji kroz djela nastala u različitim stvaralačkim razdobljima moći pratiti razvoj njezina likovnog izraza. Izložba se organizira i u povodu 30. obljetnice objave monogra�ije Priske Kulčar, kojom je dodatno potvrđena važnost njezina doprinosa hrvatskoj likovnoj umjetnosti.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: HELGA FLATLAND: OSTANI AKO MOŽEŠ, OTIĐI AKO MORAŠ

Dobitnik knjige Poštarica objavljene u prošlom broju je Verica Mislović iz Žiškovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1606

POKLANJA KNJIGU

Helga Flatland: Ostani ako možeš, otiđi ako moraš

Od 25. do 28. lipnja u Štrigovi će se održati 16. Umjetnička kolonija Štrigova, manifestacija koja i ove godine okuplja umjetnike i ljubitelje klasične glazbe te likovne umjetnosti. Tijekom četverodnevnog programa prepoznatljivi štrigovski lokaliteti pretvorit će se u jedinstvene pozornice umjetničkih susreta, koncerata i likovnog stvaralaštva, pružajući posjetiteljima priliku da dožive spoj vrhunske umjetnosti i jedinstvenog međimurskog ambijenta. U sklopu manifestacije, petak, 26. lipnja, donosi koncert Ansambla Oktos, koji će se održati u Crkvi sv. Jeronima u Štrigovi s početkom u 20 sati. Ansambl Oktos okuplja šestero mladih profesional-

nih glazbenika koje povezuju zajednički glazbeni počeci u Osijeku i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Čine ga �lautistica Ivana Vukojević Medvidović, oboistica Dunja Čolić Keinänen, violinist Zvonimir Krpan, violinistica Tajana Škorić, violončelistica Iva Ilakovac i pijanist Domagoj Guščić. Ovaj komorni sastav svojim nastupima nastoji približiti klasičnu glazbu široj publici, osobito mladima, izvodeći poznata djela u rijetko izvođenim aranžmanima.

Koncert je otvoren za sve posjetitelje koji žele uživati u vrhunskoj izvedbi klasične glazbe u jedinstvenom ambijentu Crkve sv. Jeronima u Štrigovi. (jo)

08:00 Tradicionalni spust građana kajak-kanuima - KKK Mura, lučica, Šetnica sv. Barbare, Mursko Središće 10:00 Šahovski turnir, Sokolski dom, Mursko Središće 16:00 Festival glume i plesa, KUD Goričan i gosti, SRC Šuderica, Goričan

17:30 16. Umjetnička kolonija Štrigova – Izložba: Slavo Striegl - erotski radovi na papiru, gosti su Ženska vokalna skupina Stridonne, Državni arhiv za Međimurje, Štrigova

18:00 Predstava Gruntovčani, SRC Šuderica, Goričan 20:00 16. Umjetnička kolonija Štrigova 2026. - Koncert: Trio Elogio, Crkva sv. Jeronima, Štrigova

20:00 Glazbeni program uz DJ Alana, SRC Šuderica, Goričan

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Mjesto i poštanski broj:

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Broj telefona:

10 dana od objave dobitnika.

Trojica mladića iz istog malog sela odluče otići u rat – i nikada se ne vrate. Tarjei, Trygve i Kristian prijavljuju se u norveške oružane snage i odlaze u Afganistan, gdje pogibaju, ali roman nije ratna priča u klasičnom smislu. Umjesto bojišnice, u središtu je tiha, zatvorena zajednica koja ostaje iza njih.

Kroz četiri pripovjedna glasa, dvojice mladića, majke i susjeda, roman postavlja bolna pitanja o dužnosti prema obitelji i zajednici, o potrebi za odlaskom i o cijeni ostanka. U središtu je ono neizrečeno: šutnja, potisnute emocije i nemogućnost da se pronađu riječi koje bi spriječile tragediju.

Ovo je priča o odrastanju, bijegu i gubitku, ali i o zajednici koja polako shvaća da je izgubila svoju budućnost. Intiman, suzdržan i emocionalno precizan, ovaj roman potvrđuje Flatland kao važan glas suvremene norveške

književnosti

intervju tjedna

PRIVATT BAND s pjesmom Zagri me čvrsto osvojio Grand Prix nagradu na MEF-u

Ela Boj: Ova pobjeda došla je kao veliko iznenađenje!

Privatt bend nakon osvajanja Grand Prix nagrade na 24. Međimurskom festivalu „Ljubo Kuntarić“ doživio je trenutak koji će, kako sami kažu, pamtiti cijeli život. Osvojena prva nagrada na njihovom prvom festivalskom natjecanju donijela je snažan poticaj za daljnji rad, ali i potvrdu da su godine truda, učenja i zajedničkog stvaranja urodile plodom.

Prepoznati od žirija i publike

Osvojeni Grand Prix na 24. Međimurskom festivalu „Ljubo Kuntarić“ za Privatt bend predstavlja više od same nagrade. Riječ je o potvrdi da je njihov glazbeni put prepoznat i od stručnog žirija i od publike.

Ela Boj, vokal benda, ne skriva emocije nakon velikog uspjeha.

- Prije svega, presretni smo i iznimno ponosni. Ovo je prva nagrada koju smo osvojili kao bend, a ujedno i prvo natjecanje na kojem smo sudjelovali, što cijelu priču čini još posebnijom. Nismo do sada imali priliku natjecati

se na festivalima, pa nam je ova pobjeda došla kao veliko iznenađenje, ali i potvrda da se trud, rad i ulaganje u glazbu itekako isplate.

Dodaje i kako im posebno znači što su prepoznati u vlastitom kraju.

- Posebno nam znači što ovo nije samo priznanje struke, već su naš rad i kvalitetu prepoznali upravo naši Međimurci. To nam daje dodatni vjetar u leđa za sve ono što tek planiramo stvarati i raditi u budućnosti.

Put Privatt benda započeo je puno prije velikih pozornica i festivalskih re�lektora. Ideja o osnivanju benda nastala je iz prijateljstva i ljubavi prema glazbi, a ključnu ulogu imao je klavijaturist Andreas Boj.

- Privatt bend osnovao je naš klavijaturist Andreas Boj zajedno s nekolicinom prijatelja koji dijele istu ljubav prema glazbi. Pod ovim imenom bend postoji već desetak godina, no u sastavu koji danas publika poznaje aktivni smo posljednje četiri godine.

Prvi nastupi bili su skromni, ali upravo su oni oblikovali današnji identitet benda. Male pozornice, manja publika

i puno rada iza kulisa stvorili su temelje za ono što danas jesu – uigrana glazbena ekipa koja sve češće puni prostore i festivale.

- Naši počeci bili su skromni – svirali smo za manji broj ljudi i u puno manjim prostorima nego danas. Kroz godine smo stjecali iskustvo, nastupali na raznim događanjima, dijelili pozornice s poznatim hrvatskim izvođačima i korak po korak gradili svoj put.

„Zagrli me čvrsto“

Pjesma „Zagrli me čvrsto“ donijela je Privatt bendu Grand Prix nagradu i otvorila nova vrata u njihovoj karijeri. Suradnja s autorima Tomislavom Priherom i Benediktom Matanovićem pokazala se kao dobitna kombinacija.

-Pjesma „Zagrli me čvrsto“ nastala je kroz suradnju s našim dragim prijateljem i kolegom Tomislavom Priherom, koji je u nama prepoznao potencijal i poželio da upravo mi otpjevamo njegovu pjesmu.

Ela Boj ističe kako su od početka vjerovali u pjesmu, iako nisu očekivali ovakav uspjeh.

SAVJETI IZ EURO - UNIT-a: Gitara za svakoga Započnite svoju

Gitara je jedan od najpopularnijih instrumenata na svijetu, a početak sviranja može biti jedno od najljepših iskustava. Jeste li znali da sviranje gitare dokazano smanjuje stres i poboljšava koncentraciju? No, kako odabrati pravi instrument? Ključ je u razumijevanju vaših glazbenih želja i potreba.

Za najmlađe i početnike, klasična gitara s najlonskim žicama često je najbolji izbor jer je nježnija za prste. Akustična gitara s metalnim žicama nudi bogatiji i glasniji zvuk, idealan

za pop, rock i folk glazbu. Za one koji sanjaju o pozornici i snažnim riffovima, električna gitara pruža beskrajne mogućnosti uz korištenje pojačala i efekata. Osim samog instrumenta, važni su i osnovni savjeti: pravilno držanje, redovito vježbanje i strpljenje. Čak i samo 15 minuta dnevno može donijeti vidljiv napredak. Učenje osnovnih akorda otvara vrata tisućama pjesama koje možete početi svirati vrlo brzo. EURO-UNIT nudi širok izbor gitara za sve uzraste i razine znanja. Osim

- Tekst potpisuju Tomislav Priher i Benedikt Matanović, glazbu Tomislav Priher, dok je za aranžman zaslužan Toni Čosić.

- Od samog početka vjerovali smo u pjesmu i osjećali da ima nešto posebno. Nadali smo se da će se svidjeti publici, no iskreno, Grand Prix nismo očekivali. Upravo zato ova nagrada ima još veću vrijednost za nas.

Što im je najljepši kompliment?

Jedna od posebnosti Privatt benda su dva snažna vokala – Ela Boj i Lucijan – koji zajedno stvaraju prepoznatljiv glazbeni identitet.

Ela i Lucijan zajedno nastupaju već četiri godine i kroz to vrijeme razvili smo odličnu glazbenu povezanost. Oboje imaju energične vokale, ali s dozom emocije koja publici omogućuje da osjeti svaku pjesmu koju izvodimo.

Publika, kako kaže Ela, često prepoznaje upravo tu iskrenu energiju na pozornici.

- Publika nam često govori da se na pozornici vidi

koliko se dobro slažemo i koliko uživamo u onome što radimo. To nam je jedan od najljepših komplimenata koje možemo dobiti.

Budućnost benda već je ispunjena nastupima i novim projektima. Kalendar za 2026. godinu je gotovo popunjen, a u pripremi je i novi autorski singl.

- Što se budućnosti tiče, pred nama je vrlo dinamično razdoblje. Kalendar za 2026. godinu već je ispunjen brojnim nastupima, a novi datumi i dalje pristižu. U procesu je i novi autorski singl kojem se posebno veselimo.

Posebno se vesele i povratku na Porcijunkulovo, gdje ih svake godine očekuje brojna publika i posebna atmosfera.

- ljeto ponovno nastupamo na Porcijunkulovu, manifestaciji koja nas iz godine u godinu oduševi brojem ljudi, energijom i atmosferom.

Za Privatt bend, Grand Prix nije kraj, već početak nove glazbene priče koja se tek razvija – uz publiku koja ih prati od samih početaka i sve veći broj novih slušatelja koji ih tek otkrivaju.

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 1.7.2026. u CineStaru Varaždin.

gitara odaberite nešto iz široke ponude gitarske opreme: pojačala, gitarske pedale i efekte, edukacijske udžbenike ili pjesmarice, gitarske stalke, remene, žice za sve vrste gitara ili trzalice. Ne dopustite da vaša glazbena želja ostane samo san. Dođite, isprobajte različite modele i osjetite koji vam instrument najbolje "leži" u rukama Posjetite EURO-UNIT u Čakovcu na adresi Braće Graner 8 (ili potražite vaš instrument u web trgovini: www. euro-unit.com) i započnite svoju glazbenu avanturu već danas!

DE GAULLE: U SJENI OTPORA VODE VAS U KINO

Dobitnik ulaznica za film: Danijela Smolek Lengelić DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Piše: Kristina Kobal

Ela Boj i Lucijan kao prepoznatljivi vokalni duo Privatt benda

Čakovečka špica

Sara Žnidarić nije promaknula našem objek�vu �jekom šetnje gradskim središtem

Darija ovih dana ima pune ruke posla jer obavlja posljednje pripreme pred svadbu

Đurđica Salaj ponosno je pokazala prekrasne

žute ljiljane koji su privlačili poglede prolaznika

Paula i Laura uživale su u opuštenoj šetnji čakovečkom špicom i upijale subotnju atmosferu grada

Tatjana Serec i njezin sin Karlo zajedno su obavili subotnju kupnju

Darinka je privukla pažnju elegantnim crvenim šeširom koji je zaokružio njezino modno izdanje

Željka je u elegantnom bijelom izdanju krenula na kavu i privukla brojne poglede na špici

ATLETIKA

7. ČAKOVEČKI NOĆNI CENER okupilo je natjecatelje iz 15-ak država

1200 trkača utrčalo u ljeto

Po završetku utrke i prolasku kroz cilj smješten u jedinstvenom ambijentu Staroga grada Zrinskih, sudionici su večer nastavili uz glazbu, druženje i dobro raspoloženje

Piše: Luka Pongračić

Foto: Jura Obadić

Čakovec je i ove godine na poseban način dočekao ljeto. U subotu, 21. lipnja, nekoliko minuta prije sumraka, točno u 21:06 sati, kod Perivoja Zrinskih označen je start 7. Čakovečkog noćnog cenera, utrke koja je tijekom godina izrasla u jednu od najprepoznatljivijih i najposjećenijih trkačkih manifestacija u Hrvatskoj. Interes za ovogodišnje izdanje nadmašio je sva očekivanja organizatora. Za utrku se prijavilo gotovo 1.400 sudionika, dok je na startnoj liniji bilo ukupno 1.158 trkača. Organizator Krešo Biškup istaknuo je kako je riječ o najvećem odazivu u sedmogodišnjoj povijesti događaja. Natjecatelje je neposredno prije starta pozdravila gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, poželjevši im uspješnu utrku, dobre rezultate i ugodan boravak u gradu domaćinu.

Pobjednici na 5 kilometara

U ukupnom poretku kod muškaraca najbrži je bio Matej Nöthig (AK Varaždin) s vremenom 15:53, ispred Karmela Mrvice (AK Varaždin) i Viktora Sabe (AK Varaždin).

U ženskoj konkurenciji slavila je Jasmina Ilijaš (TK Marathon 95), drugo mjesto osvojila je Nóra Balogh-Lengyel (Sanyoszistálló), a treće Iris Jambrešić (Perutnina PtujPipo).

U kategoriji ŽU22 najbolja je bila Ana Sanjković (AK Mursko Središće), druga Tia Zadravec (AK Međimurje/I. OŠ Čakovec), a treća Mirta Gradišer (AK Međimurje).

U kategoriji MU22 slavio je Matej Nöthig (AK Varaždin), ispred Tina Grabrovečkog (AK Zabok) i Ivana Šoštarića (TK Međimurje Runners).

Među seniorkama (ŽS) prvo mjesto osvojila je Jasmina Ilijaš (TK Marathon 95), druga je bila Nóra Balogh-Lengyel (Sanyoszistálló), a treća Iris Jambrešić (Perutnina PtujPipo). U muškoj seniorskoj

konkurenciji (MS) pobjedu je odnio Karmelo Mrvica (AK Varaždin), drugo mjesto pripalo je Viktoru Sabi (AK Varaždin), a treće Janu Krameru (Ocean Orchids Running Team).

U kategoriji Ž40 najuspješnija je bila Anica Sitar (Vexx Running Team), ispred Helene Gleđe (AK Fit) i Silvije Šebrek. Kod muškaraca 40+ slavio je Marko Perše (AK Velenje), drugi je bio Petar Ružić (TK Međimurje Runners), a treći Mario Vucikuja.

U kategoriji Ž50 pobijedila je Sonja Vuk (AK Međimurje), drugo mjesto osvojila je Jasenka Šimunčić (AK Varaždin), a treće Jadranka Težački (TK Marathon 95). Među muškarcima 50+ najbolji je bio Vladimir Slunjski (TK Marathon 95 Varaždin), ispred Damira Jambrošića i Siniše Ludaša. Kod žena starijih od 60 godina slavila je Marijana Kutnjak (USR Sv. Juraj na Bregu), druga je bila Ljiljana Škrobar (AK Međimurje), a treća Nada Gombar. U kategoriji M60 pobijedio je Valentin Šipuš (USR Sport za sve Mala Subotica

Mugači), drugo mjesto osvojio je Dušan Podgorelec (Primabiro), a treće Rajko Bel. U kategoriji M70+ najbrži je bio Zdravko Brlek, dok je drugo mjesto pripalo Teodoru Pichleru (VSU Žiškovec).

Pobjednici na 10 kilometara

U ukupnom poretku na deset kilometara pobjedu je odnio Ádám Lomb iz Mađarske s vremenom 31:00. Drugo mjesto osvojio je Danijel Peček (adidas Runners Zagreb/AK Kvarner), a treće Luka Bartolić (Zagreb Runners/AK FIT). U ženskoj konkurenciji slavila je Tea Faber (AK Fit), druga je bila Tünde Szabó (Pécs), a treća Simona Jambrošić (AK Varaždin).

U kategoriji ŽU22 prvo mjesto osvojila je Tesa Škoda (BK Prelog/TK Sjever/Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec), druga je bila Martina Moharić (DVD Vratišinec), a treća Katarina Vit. Kod muškaraca do 22 godine slavio je Dominik Dukić (Čakovečki plivački klub), ispred Frana Jaklina (Kineziološki fakultet) i Roka Zemljića.

Među seniorkama (ŽS) pobjedu je odnijela Tea Faber (AK Fit), drugo mjesto pripalo je Tünde Szabó (Pécs), a treće Simoni Jambrošić (AK Varaždin). U muškoj seniorskoj konkurenciji (MS) najbolji je bio Ádám Lomb, ispred Danijela Pečeka (adidas Runners Zagreb/AK Kvarner) i Luke Bartolića (Zagreb Runners/ AK FIT).

U kategoriji Ž40 slavila je Kristina Babić (AK Međimurje), druga je bila Vedrana Janjić (AK Turopolje), a treća Sanja Pirc (FP tehnologija/Advance Running Team). U kategoriji M40 pobjedu je odnio Gordan Petković (HAAK Mladost), drugo mjesto osvojio je Siniša Škvorc (TK Međimurje Runners), a treće Renato Krmpotić (Štuka u šlagu).

Kod žena 50+ najbrža je bila Dijana Novak (TK Međimurje Runners), ispred Senke Kefelje (Turbo Pužići) i Sandre Sovar (AK Međimurje). U muškoj konkurenciji 50+ pobijedio je Darko Okreša (Mugači), drugo mjesto pripalo je Tihomiru Fehervariju (AK Ma-

raton 2000), a treće Zvonku Artiću (AK Varaždin). U kategoriji Ž60+ slavila je Gordana Harambašić, dok je drugo mjesto osvojila Jadranka Svenšek (AK Varaždin). U kategoriji M60 pobijedio je Jože Mori (ŠD Maratonc), ispred Franje Korošica (TK Marathon 95) i Miće Duspare. U najstarijoj muškoj kategoriji, M70+, prvo mjesto osvojio je Dragan Nedelkovski (Humana Nova Ritam generacija). Posebno su nagrađeni i najbrži trkači iz Čakovca. U muškoj konkurenciji slavio je Siniša Škvorc (TK Međimurje Runners), drugo mjesto osvojio je Dominik Dukić (Čakovečki plivački klub), a treće Patrik Tarandek. Među Čakovčankama najbrža je bila Ana Krivak (TK Međimurje Runners), ispred Ivone Žganec (Primabiro) i Josipe Tizaj. Po završetku utrka sudionici su kroz cilj utrčavali u jedinstven ambijent Staroga grada Zrinskih, gdje se sportski dio večeri pretvorio u druženje uz glazbu i dobro raspoloženje koje je potrajalo do ponoći.

Apsolutni pobjednici – dionica 10 km (žene): 1. mjesto – Tea Faber, 2. mjesto – Tünde Szabó i 3. mjesto – Simona Jambrošić

Apsolutni pobjednici – dionica 10 km (muškarci): 1. mjesto – Ádám Lomb, 2. mjesto – Danijel Peček i 3. mjesto – Luka Bartolić

II. MEĐIMURSKA LIGA

Sloboda Mihovljan uvjerljivo do

Osim napadačke moći, Sloboda se istaknula i čvrstom obranom koja je tijekom cijelog prvenstva primila svega 18 pogodaka, najmanje od svih ligaških suparnika

Piše i foto: Dino Jambrović

Nogometaši NK Slobode iz Mihovljana zasluženo su osvojili naslov prvaka II. Međimurske nogometne lige nakon impresivne sezone u kojoj su dominirali u gotovo svim statističkim pokazateljima. U 26 prvenstvenih utakmica ostvarili su 22 pobjede, jedan neriješen rezultat i samo tri poraza, čime su osvojili ukupno 67 bodova i iza sebe ostavili najbližeg

pratitelja, Vidovčan, koji je sakupio 58 bodova. Trener Srpak za kormilom

Mihovljančani su tijekom sezone igrali napadački i atraktivan nogomet, što potvrđuje i podatak da su s čak 90 postignutih pogodaka imali uvjerljivo najefikasniji napad lige. Najbliže im je bila Mladost iz Svete Marije s 83 pogotka. Osim napadačke moći, Sloboda se istaknula i čvrstom obranom koja je tijekom cijelog

prvenstva primila svega 18 pogodaka, najmanje od svih ligaških suparnika. Do naslova prvaka momčad je predvodio trener Kristijan Srpak, koji je preuzeo momčad nakon trećeg kola, kada je na klupi naslijedio Kristijana Culjaka. Pod njegovim vodstvom Sloboda je nastavila pobjednički niz i na kraju uvjerljivo osvojila prvenstvo. Naslov prvaka osvojili su Dino Križaić, Ivan Cerovec, Arijan Dokleja, Jakša Koštarić, Deni Pečarko, Nikola Ovčar, Filip Matjačić, Filip No-

KVALIFIKACIJE ZA POPUNU MEĐIMURSKIH LIGA

vosel, Krešo Kovač, Adrijan Trstenjak, Nikola Barat, Filip Cerovec, Dario Kukovec, Matija Petak, Niko Vajda, Marcel Vindiš, Urban Goričan, Patrik Belše, kapetan Luka Jambrović, Joan Derson, David Posavec i Igor Mihalic. Posebne zasluge za uspjeh pripadaju i klupskoj upravi na čelu s predsjednikom Stankom Sovarom.

Vindiš i Normandes najbolji topnici Uz njega su u radu kluba sudjelovali dopredsjednik

Mario Medved, tajnik Goran Čalopa, blagajnik Dražen Čalopa, predstavnik kluba Luka Bubek te sportski direktor Dario Kukovec. Važan doprinos dali su i članovi uprave Nenad Matjačić, Željko Bratković, Kristijan Pečarko, Ivica Baksa i Petar Peras, koji su svojim angažmanom osigurali kvalitetne uvjete za rad i natjecanje. Najbolji strijelac momčadi bio je Marcel Vindiš s 20 pogodaka, dok je Joanderson Normandes sezonu završio s 15 postignutih pogodaka. Upravo su njih dvojica bili među najzaslužnijima za napadačku učinkovitost momčadi koja je tijekom cijele sezone oduševljavala svoje navijače. Iz kluba su zahvalili svojim vjernim navijačima na podršci tijekom cijele sezone, kao i Gradu Čakovcu, Mjesnom odboru Mihovljan, Međimurki BS te svim sponzorima, prijateljima i podupirateljima kluba koji su pomogli u ostvarivanju ovog velikog sportskog uspjeha.

Trnava, Vidovčan i Graničar izborili viši rang

Posebno je impresivno što je oko 700 gledatelja pratilo donjomeđimurski dvoboj kvalifikacija za popunu 1. MNL između Vidovčana i Naprijeda

Proteklog vikenda uzbuđenja u međimurskom nogometu nije nedostajalo, budući da su se igrale kvali�ikacija za popunu Međimurske Premier lige, 1. Međimurske nogometne lige i 2. Međimurske nogometne lige.

Trnava novi premijerligaš

Više od 400 gledatelja pratilo je uzvrat kvali�ikacija za Premier ligu između Spartaka i Trnave. Nakon 1:1

u prvom susretu, odluka je pala na terenu Spartaka, gdje su gosti iz Goričana slavili 2:0. Strijelci za povijesni plasman Trnave u Premier ligu bili su Hrvoje Vugrinec u 32. i Leon Strahija u 79. minuti. Spartak je u nastavku pokušavao doći do izjednačenja i vratiti neizvjesnost u dvoboj, no Trnava je bila sigurna i organizirana. Pitanje pobjednika i novog člana Premier lige riješeno je u 79. minuti kada je Leon Strahija pogodio za konačnih 0:2 i veliko slavlje gostuju-

će momčadi. Trnava je tako ostvarila povijesni uspjeh i izborila plasman u Premier ligu upravo u godini kada klub obilježava 80. obljetnicu postojanja, čime je proslava velikog jubileja dobila dodatnu vrijednost. Uz Spartak, u niži rang sele i Venera te Jedinstvo (GM).

Vidovčan uvjerljivo do višeg ranga

Oko 700 gledatelja pratilo je donjomeđimurski dvoboj kvali�ikacija za popunu 1. MNL između Vidovčana i Naprijeda. Već i prije ovog susreta, Vidovčan je imao prednost iz Cirkovljana (2:1) pa je u ovom susretu slovio kao favorit. Već do kraja poluvremena Vidovčan je imao 2:0 pogocima Patrika Strbada i Mihalea Matoteka. U drugom dijelu po dva pogotka postigli

Nakon utakmice slavlje u Novakovcu nastavljeno je u odličnom raspoloženju

su Dean Volar i Luka Nakić za konačnih 6:0. Najviše drame u Novakovcu

Prva utakmica u Dekanovcu završila je rezultatom 1:1 pa se u uzvrat ušlo bez rezultatske prednosti na bilo kojoj strani. Gosti iz Dekanovca poveli su u 17. minuti pogotkom Eugena Pintarića, a početak drugog poluvremena donio je pravu rezultatsku dramu. Graničar je u nastavku preokrenuo rezultat golovima Davija i Fabricija, no Mladost je ubrzo izjednačila preko Davida Hajdarovića za 2:2. Kako do kraja nije bilo pobjednika, odluka je pala nakon jedanaesteraca, gdje je uspješniji bio Graničar te izborio plasman u viši rang.

NK Sloboda Mihovljan u 26 utakmica upisala je 22 pobjede, jedan neriješen rezultat i samo tri poraza

Piše: Nikola Lukman

Foto: Benjamin Sabol

RUKOMET

KRISTIJAN

MARCIUŠ novi je predsjednik Ženskog rukometnog kluba Zrinski

Želimo ljude koji vjeruju u Zrinski

- Smatram da se uz jednog većeg generalnog sponzora moramo fokusirati na puno manjih sponzora koji mjesečno mogu pomoći sa primjerice 100 do 500 eura, ističe

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: Miljenko Dovečer, ŽRK Zrinski

Na nedavnoj izvanrednoj izbornoj skupštini kluba za novog predsjednika ŽRK Zrinski izabran je Kristijan Marciuš, dosadašnji tajnik. Podsjetimo, na redovnoj izbornoj Skupštini održanoj 11. lipnja klub nije dobio novog predsjednika budući da su pojedini kandidati odustali od kandidature neposredno prije glasovanja. Kako bi se osigurao nesmetan rad kluba, dosadašnji predsjednik

Daniel Janković imenovan je vršiteljem dužnosti predsjednika na razdoblje od sedam dana. Iako se proteklih tjedana baratalo s drugim imenima, predsjednik je nađen unutar klupskih struktura na izvanrednoj izbornoj skupštini održanoj 17. lipnja. Danijel Janković je prepustio predsjedničku palicu Kristijanu Marciušu, on sam je ostao dalje u klubu kao član Izvršnog odbora. Tako će uz njih dvojicu u Izvršnom odboru još biti i Blažen Sabol, te Dijana Novak kao dopredsjednica, te Marijana Sabo koja će obavljati i dužnost sportskog direktora.

Izbjegla se kriza upravljanja

U Nadzornom odboru ostaju Dario Marciuš, Go-

ran Žganec i Marija Babić Mesarić. Na ovoj sjednici najavljeno je da će se već najesen održati nova Skupština kluba. Na njoj bi se, prije svega, trebala dodatno ekipirati klupska Uprava, a ostaje vidjeti da li je ovo privremeno vodstvo ili će eventualno biti i kakvih promjena na vodećim pozicijama. – U ovom trenutku nisam mogao dopustiti da klub uđe u krizu upravljanja. Nitko nije htio prihvatiti ovu tešku funkciju, razgovarao sam sa županom koji je moj školski prijatelj i odlučio prihvatiti poziciju predsjednika. Prije svega bilo mi je žao da cure odu iz kluba jer naši sportski rezultati protekle četiri godine u svim kategorijama, od minića do seniorki, jednostavno obvezuju i prihvatio sam se ove odgovorne dužnosti, poručio je novi predsjednik.

Novo vodstvo odmah je de�iniralo prioritete za nadolazeće razdoblje.

U tijeku su razgovori sa stručnim stožerom i slaganje rostera prve ekipe za novu sezonu, dok će se narednih tjedana raditi na formiranju mlađih dobnih kategorija.

Jedan od ključnih ciljeva bit će i dodatno jačanje �inancijske stabilnosti kluba te pronalazak novih izvora �inanciranja.

Razdoblje priprema za novu sezonu

- Malo ćemo promijeniti model �inanciranja za sredstva koja očekujemo od sponzora. Smatram da se uz jednog većeg generalnog sponzora moramo fokusirati na puno manjih sponzora koji mjesečno mogu pomoći sa primjerice 100 do 500 eura. To će njima biti puno lakše i manji iznosi, a nama će biti jako velika pomoć. Naravno da računamo i na redovna te izvanredna sredstva od Grada Čakovca i Međimurske županije.

Ovih dana prijavili smo ekipu za europska natjecanja, uplatili kotizaciju od 10.000 eura pologa i čekamo ždrijeb, rekao je Marciuš.

Pred novim vodstvom sada slijedi razdoblje priprema za novu sezonu s ciljem nastavka rezultata kojima se klub posljednjih godina istaknuo u hrvatskom ženskom rukometu.

- Prije svega zadržali smo stručni stožer na čelu sa našim uspješnim trenerom Nevenom Hrupecom i krećemo u formiranje ekipe za sljedeću sezonu. Neke cure odlaze na studije pa će vjerojatno otići (Marta Doležal, Kristina Goričanec, Hana Vidović), a za sada je sigurno da nas je napustila Una Ivančić koja odlazi u

ŽRK Bjelovar. Jana Miklić će s Lokomotivom potpisati novi ugovor pa očekujemo da dođe ponovo k nama na posudbu. Dogovoren je ostanak

Maje Grgošević i Eme Novosel kao i većine ostalih igračica. Imamo dobru suradnju s Podravkom i Lokomotivom pa očekujemo da ćemo od njih dobiti neke cure na posudbu. Osim toga angažirana je za poziciju lijevog krila mlada Priločanka 17-godišnja Maja Elena Hajdinjak, članica mlađe juniorske reprezentacije Hrvatske koja nam dolazi iz Podravke. Za desno krilo smo odlučili da priliku dobije mlada ljevoruka reprezentativka Rahela Varga, kao izdanak naše škole. Čeka nas još i razgovor s mladom krilnom napadačicom Brunom Zrnić, elaborirao je o igračicama predsjednik Marciuš.

Poznat je i raspored za novu sezonu

Još je spomenuo da im se nude neke iskusne igračice kao i mlade perspektivne cure iz jednog etabliranog francuskog prvoligaša.

Hrvatski rukometni savez ovih dana donio je važne odluke za novu sezonu. Poznat je početak prvenstva, sastavi liga i raspored natjecanja.

Prihvaćen je prijedlog da prvenstvo za 1. liga že-

ne počinje sredinom rujna, točnije 12./13. rujna. S tim u vezi usvojene su Propozicije za novu natjecateljsku sezonu, sustav popunjavanja liga, odluke o Povjereniku/ voditeljima natjecanja za sve lige, visine članarina i kotizacija za trenere, liste sudaca i nadzornika suđenja s pristojbama.

Prijelazni rok za rukometašice traje od 1. srpnja do 28. veljače 2027. godine, a ono što nas najviše zanima je ždrijeb startnih brojeva i sastav 1. ženske lige. Prva ženska liga ima 14 sudionika:

RK Podravka Vegeta Koprivnica, RK Lokomotiva Zagreb, RK Marina Kaštela, RK 1234 Virovitica, RK Ivanić Ivanić Grad, RK Rudar Labin, RK Bjelovar, ŽRK Osijek, ŽRK Dalmatinka Ploče, ŽRK ZRINSKI ČAKOVEC, RK Sinj, ŽRK Koka Varaždin, ŽRK Split 2010 i ŽRK Zamet Rijeka. Tako u 1. kolu Zrinskice gostuju u Osijeku, a u 2. kolu dočekuju višestruke prvakinje ekipu Podravka Vegete. Pred novim vodstvom sada je zahtjevno, ali i važno razdoblje priprema za novu sezonu, uz želju da klub nastavi ostvarivati rezultate koji su ga posljednjih godina svrstali među prepoznatljive sportske sredine hrvatskog ženskog rukometa.

Vrata našeg kluba širom su otvorena Za kraj je novi predsjednik, popularni “Kiki” još jednom apostro�irao svoj izbor i napomenuo: - U ovom trenutku nisam mogao dopustiti da klub uđe u krizu upravljanja. Naši sportski rezultati protekle četiri godine u svim kategorijama jednostavno obvezuju i prihvatio sam biti predsjednik.Vrijeme između produženog vikenda i početka godišnjih odmora iskoristit će se za formiranje ekipa mlađih dobnih skupina. Novi Upravni odbor aktivno će raditi na dodatnoj stabilizaciji i pronalaženju novih izvora �inanciranja. Vrata našeg kluba širom su otvorena svakome voljnom pomoći, želimo okupiti ljude koji vjeruju u Zrinski i koji svojim znanjem, iskustvom ili podrškom mogu doprinijeti njegovom daljnjem napretku, zaključio je novi predsjednik Kristijan Marciuš.

Kristijan Marciuš pred sobom ima puno posla u prijelaznom roku

KOŠARKA

OTVORENO PRVENSTVO HRVATSKE

Međimurje deseto!

U Poreču se ove godine nakon završetka školske godine igralo Otvoreno prvenstvo Hrvatske, inače se svih ovih godina igralo u Zagrebu, na Velesajmu, pa još prije u Dubravi. Igrali su mladi igrači rođeni 2014. i mlađi, a prijavilo se i

REZULTATI

Međimurje - Dinamo Zagreb 61:21

MEĐIMURJE: Radek 2, Haramija 4, Lajtman 2, Angel 2, Novak 6, Smolković 5, Vabec 11, Šimunić 1, Patafta 6, Jančec 8, Barić 2, Naglić A 8

Međimurje - Košarkaški savez Zagrebačke županije 39: 33

MEĐIMURJE: Haramija 4, Angel 4, Novak 10, Smolković 7, Vabec 9, Patafta 4, Jančec 1

ATLETIKA

čakovečko Međimurje. Najprije su u grupi tukli zagrebački Dinamo, pa selekciju Košarkaškog saveza Zagrebačke županije, pa izgubili od Kastva. Onda su tukli sinjski Alkar i izgubili od Dubrovnika i zauzeli deseto mjesto. (bh)

Kastav - Međimurje 65:40

MEĐIMURJE: Novak 8, Smolković 12, Šimunić 8, Sorić 15, Naglić 9 Alkar - Međimurje 27:64

MEĐIMURJE: Novak 17, Smolković 3, Vabec 4, Šimunić 4,Patafta10,Jančec5,Barić10,Sorić2,Naglić7,Križnar2 Dubrovnik - Međimurje 53:50

MEĐIMURJE:Haramija2,Novak17,Smolković4, Vabec2,Šimunić9,Patafta2,Jančec2,Sorić2,Naglić6

DRŽAVNO PRVENSTVO

Nevia Fotak

trostruka prvakinja

Nevia Fotak briljirala je na Prvenstvu Hrvatske za juniore i juniorke održanom u subotu i nedjelju u Karlovcu. Članica AK Sloboda Varaždin osvojila je čak tri naslova državne prvakinje te je proglašena najuspješnijom natjecateljicom prvenstva. Do zlata je stigla u skoku u dalj, gdje je doskočila do 6,25 metara, a najbrža je bila i u sprinterskim disciplinama. U utrci na 100 metara slavila je s vremenom 11,68 sekundi, dok je na dvostruko dužoj dionici ostvarila rezultat 23,77 sekundi i ponovno se popela na najviše postolje. Od-

JUDO

KAMP U POREČU

lične nastupe dodatno je zaokružila ispunjavanjem normi za Svjetsko juniorsko prvenstvo U20 u sve tri discipline. Time je osigurala nastup na svjetskoj smotri najboljih mladih atletičara koja će se održati u Eugeneu, u američkoj saveznoj državi Oregon. Tijekom prvenstva pokazala je vrhunsku formu i iznimnu svestranost, uspješno kombinirajući nastupe u sprintu i skoku u dalj. Tri osvojena zlata još su jedna potvrda njezina kontinuiranog napretka i mjesta među najtalentiranijim hrvatskim atletičarkama juniorskog uzrasta. (lp)

Judaši Zrinskog bruse formu

Članovi Judo kluba Zrinski Čakovec proteklih su tjedana sudjelovali na reprezentativnim pripremama u Poreču, koji je ponovno okupio velik broj mladih judaša iz Hrvatske i Europe. U prvom dijelu kampa nastupio je Jona Žvorc kao član hrvatske kadetske reprezentacije. Na pripremama je sudjelovalo oko 800 natjecatelja iz brojnih europskih zemalja, a kamp je poslužio kao važna etapa uoči Europskog prvenstva za kadete koje krajem lipnja počinje na Kanarskim otocima u Španjolskoj. Kroz intenzivne treninge i brojne sparing borbe Žvorc je odradio završni dio priprema za najvažnije natjecanje sezone. Nakon kadetskog kampa u Poreču je održan i trening kamp za uzraste U14 i U16, na kojem se okupilo oko 150 mladih judaša. Poziv hrvatske reprezentacije za sudjelovanje na kampu dobio je Noel Ganzer, aktualni prvak Hrvatske. Uz njega su boje čakovečkog kluba predstavljali Iker Novak, Meris Ramadani i Mateo Holjevac. Jona Žvorc ostao je i tijekom drugog tjedna u Poreču, gdje je uz zajedničke treninge nastavio s individualnim pripremama. (lp)

KUGLANJE

LJETNA SPRINT LIGA - Varaždin

Ekipa Six pack nastavila je svoju uspješnu priču u Varaždinu obranivši naslov pobjednika Ljetne kuglačke sprint lige. Nakon prošlogodišnjeg trijumfa, međimurski sastav još je jednom bio najbolji te stigao do trećeg naslova u posljednje četiri godine, potvrdivši status jedne od najuspješnijih ekipa ovog natjecanja. Tradicionalna Ljetna sprint liga održava se nakon završetka službene kuglačke sezone, tijekom svibnja i lipnja, a okuplja registrirane i rekreativne kuglače. Ovogodišnje izdanje okupilo je osam ekipa, među kojima su bile i četiri međimurske momčadi. Željo ČK predstavljali su najmlađi članovi kluba,

TENIS

Petra Marčinko plasirala se u drugo kolo WTA 250 turnira u Eastbourneu nakon pobjede nad Antonijom Ružić rezultatom 7:6(6), 4:6, 7:6(4). Hrvatski dvoboj ponudio je veliku dramu, a Marčinko je do slavlja stigla nakon što je spasila čak pet meč-lopti. Ružić je u odlučujućem setu vodila 5:3 i na servis suparnice imala prvu priliku za završetak meča. Međutim, pritom je proklizala i ozlijedila lijevu nogu, što je bitno utjecalo na nastavak susreta. Unatoč velikim bolovima nastavila je igrati, ali je u tom gemu propustila još tri meč-lopte.

kadeti i mlađi juniori, dok su kuglači Željezničara nastupali u sastavima Parketi Gosarić i Kozlići. Četvrtu međimursku ekipu činili su igrači Zanatlije i Željezničara okupljeni pod nazivom Six pack, uz tradicionalnu potporu sponzora Franje Gosarića i njegove tvrtke „Parketi Gosarić“. Six pack i Kozlići bez poraza u skupini

Natjecanje se igralo u dvije skupine po četiri ekipe, dvokružnim sustavom, nakon čega su po dvije najbolje momčadi izborile plasman u polu�inale. Six pack grupnu je fazu završio bez poraza, ostvarivši svih šest pobjeda i prvo mjesto u svojoj skupi-

ni. Jednako uspješni bili su i Kozlići u drugoj skupini, dok je plasman među četiri najbolje momčadi izborila i ekipa Parketi Gosarić. U polu�inalu su Mlade nade iz Varaždina iznenadile favorizirane Kozliće i slavile rezultatom 6:3. Drugi polu�inalni susret ponudio je međimurski obračun u kojem je Six pack također s 6:3 nadigrao Parkete Gosarić i izborio novo �inale. Bronca za Parkete Gosarić

Borba za treće mjesto donijela je još jedan dvoboj međimurskih sastava. U neizvjesnoj utakmici punoj preokreta Parketi Gosarić bi-

li su uspješniji od Kozlića te pobjedom 5:4 osvojili treće mjesto i brončanu medalju. Za Parkete Gosarić nastupali su: Bojan Košak, Predrag Turk, Borna Murić, Božidar Igrec i Franjo Gosarić. Finalni susret između Six packa i Mladih nada protekao je u znaku branitelja naslova. Međimurci su ponovno pokazali kvalitetu i sigurnom pobjedom 6:3 potvrdili primat u ligi te drugu godinu zaredom slavili naslov prvaka. Za pobjedničku momčad nastupili su Igor Maček, Bojan Plevnjak i Jurica Petković iz Zanatlije, Luka Štrukelj i Nikola Turk iz Željezničara te rekreativac Andrija Crnčec. (nt)

otišao u

u

Nakon prošlogodišnjeg trijumfa, međimurski sastav još je jednom bio najbolji

Tonka je proklizala i ozlijedila lijevu nogu, što je bitno utjecalo na nastavak susreta

Mlade nade, Six pack i Parketi Gosarić

Kod rezultata 6:5 na vlastitom servisu nije iskoristila ni petu priliku za pobjedu. Meč

je potom

tie-break

kojem je Marčinko iskoristila probleme ozlijeđene i

uplakane Ružić te osigurala prolaz dalje. (lp, foto: HTS)

Antonia Ružić trenutno se nalazi na 60. mjestu WTA ljestvice

NOVI NATJEČAJ: Moj najljepši rođendan

Dragi naši Stvaraoničari, veliki i mali čitatelji, za vas smo u našoj Stvaraonici pripremili novi natječaj, jednostavnog naslova: “Moj najljepši rođendan”.

Svi znamo da su rođendani važni datumi u djetinjstvu i mladosti, čekamo ih cijele godine, veselimo se druženju s dragim prijateljima, torti, igranju, a možda malo i poklonima, a sjećanje na svaku proslavu traje cijele godine - do novog rođendana i nove proslave!

Pozivamo Vas da nam nacrtate ili opišete proslavu svog rođendana, sreću koju vam ona donosi, te da nam

ispričate kako bi izgledala savršena proslava vašeg rođendana.

Natječaj započinje odmah, a radovi se šalju do 30.6.2026. na našu mail adresu stvaraonica@mnovine.hr, poštom na adresu redakcije : Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec ili se mogu predati osobno u redakciju na istoj adresi. Najoriginalnije radove očekuju, kao i uvijek, lijepe nagrade.

Veselimo se vašim radovima i nestrpljivo očekujemo vidjeti kako izgleda vaš najbolji rođendan!

Vaša Stvaraonica

Moj najljepši rođendan bio je moj šesti rođendan. Rođena sam 26. kolovoza, pa svoj rođendan uvijek slavim ljeti. Već dugo prije proslave govorila sam mami svoje želje, a ona ih je uspjela ispuniti. Najviše sam se veselila velikom vodenom toboganu koji smo organizirali za zabavu s prijateljima. No, dva dana prije mojeg rođendana dogodilo se nešto strašno. Skakala sam na trampolinu i baš kad sam htjela sići, nezgodno sam stala i jako izvrnula nogu. Nadali smo se da će do jutra biti bolje, ali kad sam se probudila, noga je bila natečena i sva u modricama, kao da ima sve boje duge. Odmah smo otišli u bolnicu. Nakon pregleda liječnici su zaključili da sam slomila nogu i da moram nositi gips. U tom trenutku mislila sam samo na svoj rođendan. Kako ću se spuštati niz vodeni tobogan? Kako ću se igrati s prijateljicama i prijateljima? Bila sam uvjerena da će mi to biti najgori i najtužniji rođendan. Mislila sam da ću se samo dosađivati i gledati druge kako se zabavljaju. Svi iz obitelji pokušavali su me utješiti, ali ništa nije pomoglo.

A onda me mama iznenadila! Uspjela je organizirati mađioničara koji je već bio zauzet! Kada je čuo što mi se dogodilo, ipak je odlučio doći na

moju proslavu. Bila je to najbolja predstava koju sam mogla zamisliti. Roditelji su mi nabavili kolica, ali gotovo ih nisam morala sama voziti. Prijatelji i prijateljice vozili su me po dvorištu i pazili na mene kao nikad prije. Bili su toliko brižni i pažljivi da sam se osjećala kao princeza. Čak su me nosili do trampolina kako bih mogla biti s njima i gledati ih sa strane. Iako nisam mogla trčati, bila sam najglasnija navijačica u svim igrama. Svi su mi se potpisali na gips i napisali lijepe poruke. Taj gips i danas čuvam u svojoj sobi jer me podsjeća na taj poseban dan. Kao da sva ta iznenađenja nisu bila dovoljna, na kraju su me posjetili baka, djed i teta koji inače žive u Njemačkoj. Nisam očekivala da će doći, pa sam bila presretna. Toga dana moje je srce bilo puno radosti i veselja. Osjećala sam se posebno i voljeno.

Tog dana sam shvatila da imam jako dobre prijatelje i koliko je moja obitelj spremna učiniti da me razveseli. Zato, iako sam ga dočekala s gipsom na nozi, moj šesti rođendan ostao je moj najljepši rođendan i nikada ga neću zaboraviti.

Niva Joleen Feifarek, 4.b, I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Moj najljepši rođendan

Moj najljepši rođendan - Emili Majsan, 1.r., PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Moj najljepši rođendan - Katja Žganec, 1.r., PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Moj najljepši rođendan. Greta Paler, 1.r., PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela Saša Hunjadi, OŠ Domašinec, mentorica Emina Kefelja

Moj najljepši rođendan - Maša Munđar, 1.r., PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Moj najljepši rođendan - Elena Jalšovec, 1.r., PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Simon Šimunić, OŠ Domašinec, mentorica Emina Kefelja

Piše: Aleksandra Sklepić

U vrijeme kada se sve više govori o očuvanju prirode i bioraznolikosti, postoje ljudi koji svojim primjerom pokazuju kako mali koraci mogu napraviti veliku razliku. Jedan takav vrt pravi je dokaz da ljepota ne mora biti savršeno uređena kako bi oduzimala dah. Marija i Olinka Milinković, majka i kćer iz Gornjeg Kraljevca ponosne su vlasnice ovog komadića raja, a ni same nisu svjesne koliko ga upravo njegova prirodna, divlja ljepota čini čudesnim.

- Vrt i cvjetnjak koji danas imamo rezultat je uređivanja koje traje više od deset godina, rekla nam je Marija. Od mladosti suprug i ja živjeli smo i radili u Njemačkoj, punih 47 godina. Sada smo u mirovini, a kuću smo uređivali u zadnjih desetak godina svaki put kad se našlo malo slobodnog vremena. Sve biljke zasadili smo sami, pretežno kćer i ja, a mogla bih reći, iako ne znam točan broj, imamo više od 200 različitih biljaka, sezonskih ili trajnica. Nema kod nas savršenog reda, a osobno i ne volim kad je cvijeće “postrojeno kao vojska”. Kod nas glavnu riječ vodi priroda i mi se prilagođavamo njoj,

umjesto da je tjeramo da ona služi nama.

Naš je vrt utočište pčelama, leptirima i bumbarima

Olinka je ljubav prema prirodi naslijedila od majke, a vrlo je posvećena kad je riječ o očuvanju i zaštiti biljaka i životinja. Ispričala nam je koliko je bila pogođena kad je srušen predivan drvored lipa na prilazu prema školi u Gornjem Kraljevcu, te stoljetna lipa u centru sela. Bila sam u šoku kad sam vidjela kako su uništili ona predivna stabla, rekla je; u svijetu, na primjer u Njemačkoj gdje sam odrasla i radim, to ne bi prošlo nekažnjeno. Samo za orezivanje nekog starog stabla, susjed je platio kaznu više stotina eura, a ne znam što bi se desilo da se sruši tako divan drvored. Isto tako zgrožena sam neodgovornim špricanjem pesticidima koja dovode do milijuna smrti pčela, a znamo da ih je sve manje. Priroda je tu za čovjeka i naša je obveza brinuti o njoj, da joj barem na taj način uzvratimo i zahvalimo na svemu što nam daje. Ovdje nema umjetnih dodataka ni pretjeranog uređivanja jer priroda vodi glavnu riječ. Raznoliko cvi-

i biljke nikle iz betona dobiju svoju njegu i pažnju

jeće, mirisno bilje i samonikle biljke stvaraju šareni mozaik koji privlači brojne stanovnike vrta. Nabrojimo samo neke od divnih biljaka koje su u ovom vrtu pronašle svoj dom: ruže, u bezbrojnim bojama - crvene, žute, bijele, boje breskve, pink, narančaste i boje lososa, katruže - roza, bijele, žute, plave, bijele s crvenim rubovima, katruže s uskim laticama. Tu su i divlja žalfija, ljubičice, neveni, rododendron, brojne vrste djeteline, ljetni jorgovan, te ukrasno grmlje poput lovora. Važno im je da imaju što više sorti otvorenih cvjetova, kako bi pčele lakše došle do dragocjenog nektara.

U stražnjem je dijelu dvorišta i domaći, eko povrtnjak na kojem raste domaća salata, luk, krumpir, krastavci, rajčica, mrkva, paprika i brojno povrće, te razne sorte starinskih voćaka - kruške, višnje, jabuke, ribiz, jagode, indijanska kopriva, te desetci različitih cvjetnih sorti koje je teško sve nabrojiti.

Nek se pčele vesele

Najviše pažnje u ovom predivnom vrtu ukrala nam je livada puna ivančica koju su namjerno ostavili da raste na prirodan način, bez košnje i uređivanja, a sam pogled na nju, oduševljava svakog ljubitelja prirode. Na njoj pčele neumorno skupljaju nektar, leptiri plešu među cvjetovima, a različiti korisni kukci pronalaze sigurno utočište.

- U našem kraju košnja je nešto što spada pod obvezu, a nama je lijepo kad ispred kuće imamo nepokošen komad livade. Ovdje nije riječ o neurednosti, nego o prirodnom uzgoju divljeg, poljskog cvijeća, zbog pčela i bumbara kojima će u svijetu uskoro ponestati hrane, a svi znamo što to znači za čovjeka. Naša livada izgleda prelijepo u doba cvatnje ivančica i to nas svake godine jako usrećuje.

Svaki kutak vrta pruža hranu, zaklon ili mjesto za odmor mnogim živim bićima. Umjesto borbe protiv priro-

Cvijeće i životinje za nas su iznad svega

Najviše pažnje u ovom predivnom vrtu ukrala nam je livada puna ivančica koju su namjerno ostavili da raste na prirodan način, bez košnje i uređivanja, a sam pogled na nju, oduševljava svakog ljubitelja prirode

MARIJA I OLINKA Milinković iz Gornjeg Kraljevca

Marija i Olinka uz svoju malu livadu prepunu poljskih ivančica

Katruže u kasno proljeće vladaju dvorištem

Čak

lipnja 2026.

de, ovdje se s njom surađuje. Takav pristup stvara skladan ekosustav u kojem svaka biljka i svaki kukac imaju svoju važnu ulogu. Vrt je tijekom cijele godine pun života, boja i zvukova. Nije samo ukras oku, već i mali raj za pčele, kukce i sve ljubitelje prirode.

- Livada s ivančicama nastala je zbog želje da pčele i bumbari imaju svoje utočište i hranu. Napravili smo i hotel za kukce od sitnih grančica, komadića drva, cigle i slično. Kukci vole skrivena mjesta gdje mogu odmoriti, a naš im hotel pruža upravo to. U našem je vrtu sve prirodno, nema insekticida, nema otrova, ni umjetnih gnojiva. Priroda je jedino što vlada među našim biljkama i na to smo izrazito ponosne.

Putjane ul., 40000, Čakovec

telefon: 098 902 0615

h�ps://www.stella-floris.hr/

h�ps://vrtnicentariva.hr

Teško je reći kad je ovaj vrt ljepši - u proljeće, kad ga krase bezbrojne narcise, tulipani i zvončići, ljeti, kad katruže i ruže preuzmu mirisnu vlast ili ujesen, kad mirisno voće s grana poziva na slatki zalogaj. Neumorne Marija i Olinka svaku sekundu vremena poklanjaju svom

dvorištu, cvjetnjaku i povrtnjaku. Patkice, kokice, mačke i ptice koje svrate, ne mareći za godišnje doba, radosno trčkaraju po zelenoj travi, a čak i svaka biljčica koja nikne iz pukotine u kamenu, kod Marije i Olinke dobiva svoje mjesto u ovoj prelijepoj zajednici životinja i biljaka.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2026.

Prijavite sebe ili drage ljude koji su možda sami sramežljivi, ali imaju prekrasan vrt na: redakcija@mnovine.hr ili 040/323-600

Međimurska dvorišta, vrtovi i balkoni ponovno poprimaju svoje najljepše boje. Znamo da iza svakog rascvjetanog kutka stoji puno truda, pa zato ponovno pokrećemo natječaj „Čiji je vrt najljepši 2026.“!

Ove godine biramo pobjednike u tri kategorije:

• Najljepši vrt i okućnica – za velika dvorišta i imanja.

• Najljepši mini vrt ili balkon – za zelena čuda na nekoliko kvadrata.

• Najposebnija biljka (NOVO!) – za neobične, egzotične ili dugovječne zelene ljubimce.

Kako se prijaviti? Pošaljite ime, prezime, adresu, kontakt broj i nekoliko fotogra�ija na redakcija@ mnovine.hr ili nazovite 040/323-600.

Nakon prijave, naša ekipa stiže na vašu adresu. Blagu prednost dajemo novim sudionicima, a sve natjecatelje čeka bogat nagradni fond. Čekamo vaše prijave! (sh)

telefon: 095/ 815 52 58

Strahoninec - Poleve, Dravska 70 h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

RASADNIK VIRAG T. Ujevića17,

88 02 www.virag-roses.hr

Stella floris

U svakom kutku dvorišta, jedna je cvjetna oaza

Ovaj vrt mali je raj za pčele, kukce i sve ljubitelje prirode

Više od 200 različi�h biljaka živi u skladu u ovom rajskom vrtu

MEĐIMURSKI FESTIVAL „Ljubo Kuntarić“ donio vrhunsku glazbenu večer

Slavio Privatt Band, Vitomira Turk najbolja debitantica

Međimurski festival „Ljubo Kuntarić“ ponovno je okupio vrhunske autore i izvođače, a Grand Prix nagrada pripala je Privatt Bandu za skladbu „Zagrli me čvrsto“

Piše: Kristina Kobal

Međimurski festival „Ljubo Kuntarić“ još je jednom potvrdio svoju važnu ulogu na hrvatskoj glazbenoj sceni. U prekrasnom ambijentu Atrija Staroga grada u Čakovcu održano je 24. izdanje festivala koje je okupilo brojne izvođače, autore, glazbenike i ljubitelje dobre glazbe. Festival, koji već godinama njeguje kvalitetno autorsko stvaralaštvo i pru-

ža priliku a�irmiranim, ali i novim izvođačima, i ove je godine publici ponudio večer ispunjenu emocijama, raznolikim glazbenim izričajima i vrhunskim izvedbama. Nakon provedenog javnog natječaja i stručne selekcije, na festivalskoj pozornici predstavljeno je 19 skladbi koje su se natjecale za festivalske nagrade. Stručna komisija, koju su činili predsjednik Dominik Padarić te članovi Filip Hozjak i Vanessa Kralj, ocjenjivala je skladbe prema umjetničkoj kvaliteti, originalnosti, glazbenoj i tekstualnoj vrijednosti, aranžmanskoj razrađenosti te interpretaciji izvođača.

Privatt Band osvojio glavnu nagradu

osvojio je Privatt Band sa skladbom „Zagrli me čvrsto“, koja je prema ocjeni stručnog žirija bila najbolja među ovogodišnjim natjecateljskim pjesmama. Nagrada za najbolju glazbu pripala je Duu Mirjana Pospiš i Mladen Bago za skladbu „Dani sreće“, dok je za najbolji aranžman nagrađen Toni Volenko. Ksenija Sanjković osvojila je nagradu za najbolji etno izričaj sa skladbom „Jano Janek, zakaj spiš“, a Zvonko Slamek nagradu za najbolji tekst.

Poljanec Manši za skladbu „Noč še mala je“.

Publika je putem internetskog glasovanja najviše glasova dodijelila Jadranskim maestralima za skladbu „Tuga se u vinu gasi“, dok su The Fusion osvojile nagradu za najbolji umjetnički dojam.

je posebno izdanje programa „Popularna predavanja petkom“. Gošća je bila upravo Zorica Kondža koja je u razgovoru s Brankom Uvodićem podijelila brojne zanimljivosti iz svoje bogate karijere.

Publika je tijekom večeri mogla uživati u bogatom programu koji je još jednom pokazao kreativnost domaćih autora i izvođača. Na pozornici su se izmjenjivale skladbe različitih glazbenih stilova, a svaka je na svoj način prenjela emociju i priču publici. Festival koji nosi ime jednog od najznačajnijih hrvatskih skladatelja, Ljube Kuntarića, nastavlja njegovati vrijednosti kvalitetne glazbe i pružati prostor novim glazbenim idejama. Upravo zbog toga iz godine u godinu privlači velik interes publike i izvođača iz različitih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja. Vrhunac večeri bilo je proglašenje pobjednika. Grand Prix Međimurskog festivala „Ljubo Kuntarić“ 2025. godine

Vitomira Turk proglašena je najboljom debitanticom za skladbu „Suzna ružo“, dok je Antonio Tkalec osvojio nagradu za najbolju interpretaciju izvedbom skladbe „Grlica moja“. Nagrada za najbolji scenski nastup pripala je Manci

Poseban pečat festivalskoj večeri dala je Zorica Kondža, jedna od najcjenjenijih hrvatskih pjevačica, koja je u revijalnom dijelu programa izvela neke od svojih najpoznatijih hitova i oduševila okupljene posjetitelje.

Susret sa Zoricom Kondžom u Riznici Međimurja

Uoči festivalske večeri, u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja održano

liku čuti više o njezinim glazbenim počecima, najvećim uspjesima i izazovima koje donosi dugogodišnji umjetnički rad. Susret je protekao u ugodnoj atmosferi te je bio odlična uvertira u festivalsku večer koja je uslijedila.

Dobitnici nagrada na 24. Međimurskom festivalu „Ljubo Kuntarić“ uz Privatt bend

Vitomira Turk

Nagradu za najbolji umjetnički dojam dobile su The Fusion sa skladbom „Nisam ja ta“

Nagradu za najbolji scenski nastup osvojila je Manca Poljanec Manši

Glazbena diva Zorica Kondža na 24. Međimurskom festivalu „Ljubo Kuntarić“

Imendani i proštenja kroz tjedan IZ MATIČNOG UREDA

od 26. lipnja do 2. srpnja

P 26 Ivan i Pavao; Vigilije; Zoran

S 27 Ćiril i Aleksa

Proštenje Mursko Središće

N 28 13. KROZ GOD. Irenej, Mirko

Proštenje Držimurec, Goričan, Gornji Vidovec, Rimščak

P 29 SV PETAR i PAVAO; Krešo

Proštenje Mačkovec

U 30 Rimski prvomučenici; Kajo; Emilijana

S 1 Aron; Šimun; Zvjezdana

Č 2 Oton; Mar�nijan; Višnja

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU

27. LIPNJA 2026.

Belica

dr. Iva Trstenjak - zamjena: dr. Matej Mihalic

K. Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec

dr. Amila Janković

A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310

dr. Mar�na Novak

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

dr. Kris�na Poljski

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

dr. Sara Bobek

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

dr. Željka Smojver Benko

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317

dr. Mirjana Dukić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

Donja Dubrava

dr. Anja Vidović

Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Goričan

dr. David Skandul Školska 16a, tel. 040/601-162

Macinec

dr. Amela Srša - zamjena:

dr. David Jurak

G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207

Mursko Središće

dr. Biserka Goričanec

V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Nedelišće

dr. Anita Marinović

M. Tita 1, tel. 040/821-803

Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Štrigova

dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz

OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

ROĐENI

Čakovec:

Kian Šimonka, sin Edite i Štefana

Borna Čižmešija, sin Silvane i Karla

Daniel Krušelj, sin Andreje i Andrije

Noa Mirić, sin Nikoline i Senada

Leonardo Balent, sin Martine i Božidara

Alina Balog, kći Darije i Dominika

Ema Lebert, kći Karoline i Radovana

Antea Hergotić, kći Hede i Mateja

Elias Ignac, sin Lucije i Lea

Lava Botički, kći Tajane i Leona

Aldin Horvat, sin Ljiljane i Romana

Lino Habjan, sin Melite i Nikole

Teo Matoša, sin Zvezdane i Stanislava

Maša Hatlak, kći Barbare i Dejana

Kristijan Horvat, sin Pauline i Miljenka

VJENČANI

Čakovec:

Tena Šarić i Benjamin Podkrajac

Lorena Herman i Marko Hoblaj

Lea Novak i Saša Dodlek

Janice Tepes i Daniel Pavešić

Kotoriba:

Hana Mikulan i Petar Nađ

Prelog:

Dolores Andročec i Emanuel Varović

UMRLI

Čakovec:

Marijan Kolar r. 1954.

Ivan Berdin r. 1963.

Ana Makovec r. Sernec r. 1936.

Aleksandro Bogdan r. 2011.

Marija Gašparić r. Čmrlec r. 1932.

Ana Strah r. Pleh r. 1946.

Dragutin Božidar Jelinek r. 1944.

Srećko Hranilović r. 1976.

Antun Murković r. 1946.

Boro Balog r. Oršuš r. 1976.

Josip Trbović r. 1947.

Terezija Obadić r. Lovrenčić r. 1932.

Marija Filipović r. Međimurec r. 1936.

Mirjana Oršuš r. 1975.

Terezija Matulin r. 1956.

Milan Bestijanić r. 1959.

Blaž Granatir r. 1932.

Kotoriba:

Julijana Zdolec r. Masten r. 1954.

Mursko Središće:

Ivan Sklepić r. 1947.

Ivan Novak r. 1940.

Prelog:

Krešimir Mišćin r. 1983.

Štrigova:

Sabina Kutnjak r. Polman r. 1941.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

i

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Drago Heric

23.6.2025. - 23.6.2026.

Vrijeme ne briše sjećanja na tebe, i dalje živiš među nama, u našim srcima, mislima i uspomenama.

Tvoji najmiliji

Franjo Horvat

iz Male Subotice

30. 6. 2009. - 30. 6. 2026.

Život prolazi, ali sjećanje ostaje zauvijek. Hvala svima koji te se sjećaju.

Obitelj Horvat

OBAVIJEST O SMRTI

Julijana Zdolec

rođ. Masten

iz Ivanovca

iznenada preminula 11. lipnja u 72. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Sabina Kutnjak

rođ. Polman

iz Ban�ija

preminula

u 85. godini života

TUŽNO SJEĆANJE

Željko Golik Braco

2.7.2017. - 2.7.2026.

Nosimo te u srcu s tugom i lijepim uspomenama. Fališ nam…

Đurđica, Gordan i Linda s obitelji

Ivan Novak (Kolar)

iz Knezovca preminuo 14. lipnja u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivanka Dovečer

rođ. Kirić

iz Macinca

preminula 7. lipnja nakon kratke i teške bolesti u 88. godini života

OBAVIJEST

Terezija Matulin

iz Kotoribe

preminula 14. lipnja u 70. godini života

na rukometaša, trenera, pedagoga i prijatelja

Željka Golika – Bracija

2.7.2017. – 2.7.2026.

S poštovanjem i zahvalnošću čuvamo uspomenu na tebe.

Vodstvo, treneri, igračice i navijači ŽRK „ZRINSKI“ Čakovec

Josip Trbović

iz Pretetinca preminuo 15. lipnja nakon duge i teške bolesti u 79. godini života

Marica Brodarić

iz Goričana

preminula 15. lipnja u 93. godini života

Katarina Senčar

rođ. Novak

iz Lopatinca

preminula 16. lipnja u 87. godini života OBAVIJEST O

Srećko Hranilović

iz Murskog Središća preminuo u 50. godini života

Ana Strah rođ. Pleh

iz Brezja

preminula 14. lipnja u 81. godini života

Blaž Granatir

iz Oporovca preminuo 16. lipnja u 95. godini života

Marija Ciglar

rođ. Posedi

iz Mačkovca

preminula 17. lipnja nakon teške bolesti u 83. godini života

1. ADHIKARI d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača, m/ž kućnog majstora, m/ž regrutera, m/ž knjigovođu, m/ž administratora i m/ž službenika za ljudske potencijale, javi� se e-mailom: posao@adhikari.hr do 11.7.

2. Advanced Tex�les Lab d.o.o., Štrigova bb, 40312 Štrigova, traži m/ž inženjera teks�lne tehnologije - industrija sportske odjeće, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/851-342 ili e-mailom: info@atl-croa�a.com do 31.7.

3. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaš�tara-tehničara, 2 m/ž zaš�tara-čuvara i 2 m/ž vatrogasca, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/384-100 do 30.6.

4. ANGERONA d.o.o., Čakovec, traži m/ž I prvostupnika radne terapije (VŠS), javiti se e-mailom: erp.angerona@gmail.com do 10.7.

5. AUTO CENTAR MARĐETKO d.o.o., Kalnička 51, Goričan, traži m/ž automehaničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu

ili na tel: 040/601-432 ili mob: 098/426-032 do 9.7.

6. Autoprijevoznički obrt KOL-TRANSPORT vl. Darko Kolarek, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila C+E kategorije, javiti se na mob: 098/482-748 do 15.7.

7. Autotranspor� MAJNIĆ, Podturen, traži 2 m/ž vozača C+E, javi� se osobnim dolaskom: Radnička ulica 11A, Savska Ves, na mobitel: 098/241-524 ili e-mailom: kristina@at-majnic.com do 10.7.

8. AVES AQUILA d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača, javiti se na mob: 091/4433-462 ili e-mailom: nikola@aquila-fitness.com do 30.6.

9. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 10 m/ž šivača, 3 m/ž krojača i 5 m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda, javi� se osobnim dolaskom na adresu, najava na telefon: 040/630-430 ili 098/802-286 ili e-mailom: infobalidoo@gmail.com do 27.6.

10. BELOVIĆ INTERIJERI d.o.o., Jalšovec, traži m/ž stolara, javi� se na mob: 098/730-149 do 30.6.

11. BIO GARANTIE d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja marke�nga i komunikacija (80100%), javi� se e-mailom: job@ carbon-standards.com do 30.6.

12. C.I.A.K. AUTO d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladištara-dostavljača, javi� se e-mailom: ljudski. resursi@ciak.hr do 30.6.

13. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara, javi� se e-mailom: humanresources@ castellum-cakovec.com do 30.6.

14. CO GENERATE d.o.o., Njemačka, traži 5 m/ž montera pokretnih traka - pomoćnih montera i 5 m/ž pomoćnih električara, javi� se e-mailom: info@ co-generate.com do 17.7.

15. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži m/ž tehničara elektro održavanja i m/ž radnika u proizvodnji, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao@ cateks.hr do 30.6.

16. ČEVIZOVIĆ d.o.o., A. Šenoe 19, 40320 Donji Kraljevec, traži m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji - montažera, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili

e-mailom: cevizovicdoo@gmail. com do 31.7.

17. Dom za starije i nemoćne Madona, K. Zrinski 1, Domašinec, traži m/ž njegovatelja, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mobitel: 098/9117-100 do 27.6.

18. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži medicinsku sestru ili medicinskog tehničara, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na tel: 040/679-368 ili 098/242-319 ili e-mailom: dom@strahija.com do 30.6.

19. Dom za starije i nemoćne osobe Slakovec, Slakovec, traži m/ž njegovatelja i medicinsku sestru ili tehničara, javiti se na mob: 098/305-246 ili pismenom zamolbom: info@ domzastarije-slakovec.hr do 7.7. 20. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Podturen, traži m/ž kuhara i m/ž fizioterapeuta, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu: Dr. Ante Starčevića 1, 40000 Čakovec ili e-mailom: info@dos�-mz.hr do 16.7.

21. ELTING, Obrtnička 10, Pušćine, traži 3 m/ž građevinska limara, 5 m/ž montera ventiliranih fasada u Njemačkoj i 3 m/ž montera ven�liranih fasada, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: karlo@ el�ng.hr do 31.7.

22. EUROLUX d.o.o. - radno mjesto: Njemačka, traži 4 m/ž električara - elektromontera, javi� se na mob: 095/666-1234 ili e-mailom: eurolux1.info@ gmail.com do 28.6. i 3 m/ž instalatera vode grijanja i klimatizacije, javiti se osobno na adresu: Zagrebačka ul. 85, Čakovec ili na mob: 099/1913-154 ili e-mailom: eurolux1.info@ gmail.com do 12.7.

23. FERRO-PREIS d.o.o., Dr. Tome Bratkovića 2, Čakovec, traži m/ž elektro održavatelja i m/ž mehaničara održavanja, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: hr.croa�a@ preisgroup.com do 30.6.

24. Fodor ugos�teljstvo j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara za radno mjesto Mamas&Tapas i m/ž kuhara, javiti se na mob: 091/2382-175 ili e-mailom: drazen.fodor@gmail.com do 29.6.

25. GERMANIA SPORT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž operatera u

kladionici, javi� se e-mailom: posao@germaniasport.hr do 30.6.

26. GKM d.o.o., Krištanovec 129, traži m/ž poslovođu i m/ž inž. građevine - voditelja radova, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: gkmzdr@ outlook.com do 30.6.

27. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji funkcionalne obuće, m/ž stručnjaka zaš�te na radu II. stupnja, m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u odjelu planiranja, m/ž IT supportera, 2 m/ž vatrogasca, m/ž tehničara kontrole kvalitete, m/ž skladištara i m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 30.6.

28. Hilding Anders d.o.o., Industrijska zona 11, Prelog (upravna zgrada), traži m/ž radnika u proizvodnji za montažu namještaja i tapeciranje, 2 m/ž radnika u skladištu, m/ž radnika u proizvodnji i m/ž mehaničara u održavanju, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na telefon: 040/650-049 ili 091/622-4796 ili e-mailom: jelena.krhac@hildinganders. com do 30.6.

29. HST AUTOMATIKA d.o.o., Leskovec, traži 2 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije, m/ž vodoinstalatera - pomoćni radnici, 2 m/ž servisera grijanja i hlađenja te m/ž servisera automatika, javiti se osobnim dolaskom na adresu: Štrigova 24A, najava na tel: 040/314-433 ili na mob: 099/2875-508 ili e-mailom: info@hst-automa�ka.hr do 4.7.

30. IM-COMP d.o.o., A. Starčevića 63e, Pribislavec, traži 3 m/ž djelatnika u obradi preradi stakla, m/ž djelatnika na održavanju - bravara, 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 3 m/ž djelatnika u otpremi, 2 m/ž vozača C i E kategorije i m/ž tehničkog komercijalistu, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: im-comp@ck.t-com.hr do 15.7.

31. INPIRIO d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji - pomoćna bravara, javi� se na tel. 040/360888 ili pismenom zamolbom na e-mail: inpirio@inpirio.com do 27.6.

32. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan, traži m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima i 2 m/ž električara za Domašinec, javiti se osobnim dolaskom na

adresu, na mob: 098/722-770 ili 098/393-017 ili na tel: 040/863100 ili pismenom zamolbom: administracija@kabel-mont.hr do 26.6.

33. KLEMM SIGURNOST d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž zaštitara, javi� se na mob: 099/8157-157 ili e-mailom: zaposljavanje@ klemmsecurity.hr do 2.7.

34. Kolar Grupa d.o.o., Strahoninec, traži m/ž inž. strojarstva, m/ž inž. elektrotehnike i m/ž cnc operatera na laseru za rezanje metala, javi� se e-mailom: hr@ kolardesign.eu do 27.6.

35. KVANTUM d.o.o., Čakovec, traži m/ž stolara, m/ž knjigovođu i 3 m/ž bravara - zavarivača, javi� se na mob: 098/1788-856 ili e-mailom: sinisa@kvantum-gradnja.hr ili indira.botica@kvantum-gradnja.hr ilil el.posta@zg.t-com.hr do 26.6.

36. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 12 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, m/ž radnika na bravarskim poslovima, m/ž prodajnog predstavnika proizvodnje žičanih jezgri, m/ž voditelja proizvodnje žice, m/ž radnika na izvlačenju žice i m/ž referenta odjela za odnose s kupcima, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao. lpt@legge�.com do 26.6.

37. L.K.S. COMPANY d.o.o., Čakovec, traži m/ž pomoćnog fasadera i m/ž vozača teretnog vozila 18T (kiper, kran), javi� se na mob: 097/6136-544 ili e-mailom: lks. company2@gmail.com do 30.6.

38. LUKOIL Croa�a d.o.o., Prelog, traži m/ž prodavača-blagajnika i m/ž konobara, javi� se e-mailom: prijava@lukoil.hr do 15.7.

39. Ljekarna Marija Drakulić, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javi� se na tel: 040/390817 ili e-mailom: ljekarna. drakulic@gmail.com do 30.6.

40. Ljekarna Marija Drakulić, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javi� se na tel: 040/390817 ili e-mailom: ljekarna. drakulic@gmail.com do 30.6.

41. MARITEKS j.d.o.o., Šenkovec, traži 3 m/ž šivača, javiti se na mob: 098/260-087 ili e-mailom: mario.nadj@ck.t-com.hr do 30.6.

42. Marke�ng, inženjering, proizvodnja - Metal d.o.o., Pušćine, traži m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji i m/ž cnc operatera - apkant preša i laser, javiti se e-mailom: davor.resetar@ mip-metal.com do 30.6.

26. lipnja 2026.

43. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži 4 m/ž brusača inox obrada, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/630-730 ili e-mailom: info@mar�.hr do 31.7.

44. MEC d.o.o., Pribislavec, traži 2 m/ž radnika u proizvodnjiodjel rezanje i 2 m/ž radnika u proizvodnji, javi� se e-mailom: ks@mec.hr do 30.6.

45. MEDICAL ONE d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodajna predstavnika, javiti se e-mailom: karijera@medicalone.hr do 26.6.

46. Međimurje informacijsko projektantski centar d.d., Čakovec, traži m/ž všs, vss ERP programera (pl/sql) - (mid/Senior developer), javi� se e-mailom: posao@ipc.hr do 30.6.

47. Međimurje PMP d.o.o., Čakovec, traži m/ž električara za održavanje, javi� se na mob: 095/1333-444 ili e-mailom: kadrovska@m-pmp.hr do 3.7.

48. Međimurska hiža, Gajeva 35, Čakovec, traži m/ž konobara, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: info@medjimurska-hiza.com do 16.7.

49. Međimurske vode, Matice hrvatske 10, Čakovec, traži 2 m/ž rukovatelja specijalnim vozilom za odvodnju, 2 m/ž vodoinstalatera vodoopskrbe i vodoinstalatera priključaka, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: voda@ medjimurske-vode.hr do 15.7.

50. MEGA-MD obrt, Sivica, traži 2 m/ž čistača, javi� se na mob: 099/3677-566 ili e-mailom: dragovicmelani@gmail.com do 1.7.

51. Mesna industrija - VAJDA d.d., Čakovec, traži m/ž viljuškaristu, 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, 5 m/ž radnika na sanitaciji pogona i 2 m/ž administratora u proizvodnom pogonu, javi� se e-mailom: info@ vajda.hr do 30.6.

52. Metal dekor d.o.o., Ivanovec, traži m/ž operatera na cnc plazmi (rezačici), m/ž djelatnika u odjelu kontrole i 3 m/ž zavarivača, javi� se e-mailom: info@ metal-dekor.hr do 30.6.

53. MIRAKUL d.o.o., Čakovec, traži m/ž servisera klima uređaja, bojlera i dizalica topline, javi� se na mob: 098/242-742 ili e-mailom: info@mirakul.com. hr do 15.7.

54. MOBENZ d.o.o., Čakovec, traži m/ž spremača, javi� se na tel: 040/310-818 ili e-mailom: mobenz92@gmail.com do 26.6.

55. MURAPLAST d.o.o., Sajmišna 16, Kotoriba, traži 7 m/ž

strojara tiska, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao@muraplast. com do 27.6.

56. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Štrigova, Podturen, Dekanovec, Sve� Juraj u Trnju, Domašinec, Sivica, Donji Kraljevec, Pušćine, Pleškovec, Novakovec, Donji Vidovec, Kotoriba, Totovec, Podbrest, Vularija i Orehovica, te m/ž poslovođu trgovine u Dekanovcu. Javi� se sa zamolbom na email: petra. ruzman@ntl.hr do 28.6.

57. NET d.o.o., Zrinsko Frankopanska 17, Čakovec, traži 5 m/ž djelatnika u proizvodnji svijeća - skladišni radnik i 5 m/ž specijalista za rukovanje strojevima za izradu svijeća, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/314-680 ili na mob: 098/241-267 ili e-mailom: z.vugrinec@net-net.hr ili nabava@net-net.hr do 30.6.

58. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe KSENIJA, Donji Mihaljevec, traži m/ž njegovatelja, javiti se e-mailom: obitelj.domksenija@gmail.com do 28.6.

59. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži m/ž kontrolora strojne obrade i 2 m/ž operatera na cnc obradnom centru (glodalice), javiti se e-mailom: omt@omt.hr do 8.7.

60. OKNO d.o.o., Čakovečka 107a, Pušćine, traži m/ž voditelja montaže alu stolarije i m/ž osobu za izradu i montažu alu stolarije, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili najava na tel: 040/821-666 ili na mob: 098/242-629 ili e-mailom: info@okno.hr do 11.7.

61. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Murska 48, Donji Kraljevec, traži 2 m/ž asfaltera, m/ž strojara, 2 m/ž cestara - radnika niskogradnje, 2 m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom, m/ž voditelja asfalterske grupe, m/ž strojara na finišeru i 2 m/ž automehaničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 091/6655-508 ili na tel: 040/655-525 do 19.6.

62. Peradarstvo - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži m/ž mesara, m/ž radnika u proizvodnji (pileće prerađevine), m/ž prodavača svježeg mesa pilića, 2 m/ž vozača C kateg. i 1 m/ž vozača B kategorije, javi� se na mob: 098/282-147 do 31.7.

63. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, Industrijska Zona Istok, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa,

m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C + E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša, m/ž administratora u tvornici stočne hrane i m/ž voditelja skladišta u tvornici stočne hrane, javi� se osobno na gornju adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina. hr a više informacija na linku: https://burzarada.hzz.hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx

64. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Štefanec, traži 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informatike, m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, 2 m/ž operatera na cnc plazmi, 3 m/ž cnc programera, 2 m/ž djelatnika kontrole dimenzije modela, 2 m/ž cnc operatera, 2 m/ž programera na cnc plazmi, 4 m/ž stolara, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju, m/ž električara za održavanje električnih instalacija i popravak manjih električnih uređaja, m/ž vozača C kateg. i 8 m/ž radnika u proizvodnji, javi� se sa zamolbom na email: pibextra@pib-extra.com ili na tel.

040/338-050 ili osobni dolazak na adresu do 30.6.

65. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 2 m/ž bravara, 3 m/ž pomoćna bravara, 3 m/ž lakirera, 2 m/ž zavarivača tig, 3 m/ž brusača, 2 m/ž zavarivača mig/mag, 2 m/ž radnika na bušenju, 2 m/ž lansera, m/ž operatera na ravnanju, kružnom i kutnom savijanju, 2 m/ž tehnologa, 3 m/ž cnc operatera na plazmi i laseru, 3 m/ž kontrolora kvalitete, 2 m/ž radnika na otpremi, 2 m/ž rukovatelja mosnom dizalicom i ndt operatera, te m/ž operatera na robotu za zavarivanje, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr ili karijera@primabiro.hr do 30.6.

66. PROMMING d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž logis�čara, m/ž elektromehaničara, 2 m/ž operatera na savijačici lima i 2 m/ž radnika na pakiranju plas�ficiranih metalnih pozicija, javi� se na tel: 040/386-313 ili na mob: 099/3807-104 ili e-mailom: posao@promming.hr do 15.7.

67. Royal otpremništvo d.o.o., Glavna 45, Prelog, traži m/ž konobara za vikend ispomoć, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/1925-939 ili e-mailom: luka@royaltransport.hr do 27.6.

68. SIRIUS DESIGN d.o.o., Kotoriba, traži m/ž tapetara, javi� se na mob: 099/209-8001 ili pismenom zamolbom na email: info.siriusdesign@gmail.com do 30.6.

69. ST ENERGOMONT d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž elektroinstalatera, javiti se na mob: 099/3545-996 ili e-mailom: tofiloskidaniel5@gmail.com do 31.7.

70. Transpor� Kliček obrt, Prvomajska 6, Šandorovec, traži m/ž vozača u međunarodnom prometu, javiti se na mob: 098/426-949 do 15.7.

71. Tra�oria Rus�ca d.o.o., I. G. Kovačića 6, Čakovec, traži m/ž pomoćnog kuhara u restoranu i m/ž kuhara u restoranu, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: sonja@tra�oria-rus�ca.hr do 3.7.

72. TRIGLAV OSIGURANJE d.d., Čakovec, traži m/ž zastupnika osiguranja, javi� se putem linka: https://www.triglav.hr/ karijera/zaposlenje-u-triglavu/ slobodna-radna-mjesta/slobodno-radno-mjesto?id=a0NTX00000HpzcN2AR do 12.7.

73. TRISTAR proizvodno-trgovački obrt, Ivanovec, traži 5 m/ž krojača - šivača, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu: Cvjetna 4, 40000 Čakovec ili na tel: 040/391-422 ili e-mailom: info@tristar.hr do 2.7.

74. TS PROM TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži m/ž komercijalista za prodaju gospodarskih vozila, javi� se na mob: 099/2023-881 ili e-mailom: tot. petar2@gmail.com do 7.7.

75. Tvornica stočne hrane d.d., Dr. I. Novaka 11, Čakovec, traži 2 m/ž radnika na farmi Belica i m/ž poljoprivrednog tehničara u Grami, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili na mob: 099/4927219 ili e-mailom: marko. krnjak@tsh-cakovec.hr do 13.7.

76. UO Cobra, Čakovečka 18, Podturen, traži 2 m/ž kuhara i m/ž koordinatora prodaje, opera�ve i administracije, javi� se na mob: 099/4847-444 ili e-mailom: josip@kavanacobra. hr do 27.6.

77. Ustanova za zdravstvenu njegu STRAHIJA, Čakovečka 6, Hodošan, traži medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/9354-328 ili e-mailom: rahela.bregovic@ gmail.com do 30.6.

78. Ustanova za zdravstvenu njegu ŽIVKOVIĆ, Zavnoh-a 45, traži m/ž fizioterapeutskog tehničara te medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: denisvaal@gmail.com do 30.6.

79. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara - elektrotehničara, javiti se e-mailom: gordan.vrbanec@v-elin.hr do 30.6.

80. Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopić Branimir, Železna Gora, traži m/ž konobara u hotelu Terbotz i m/ž kuhara u restoranu Terbotz, javiti se na mob: 098/242-363 ili e-mailom: jakopic@vina-jakopic.hr do 30.6.

81. Vrtni centar Iva d.o.o., Štefanec, traži m/ž prodajnog predstavnika ukrasnog bilja, javiti se e-mailom: iva.vrtnicentar@gmail.com do 30.6.

82. ZT-zgradarska tehnika, Novakova 7, Nedelišće, traži 2 m/ž �g zavarivača i 2 m/ž cjevaraizometričara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/213-739 ili e-mailom: zgradarskatehnika@gmail.com do 27.6.

83. WANG X d.o.o., Pušćine, traži m/ž viličaristu u sor�rnici neopasnog otpada - operatera na drobilici i m/ž vozača teretnog motornog vozila, javi� se na mob: 099/5359-734 ili e-mailom: sor�rnica@wang-x.com do 30.6.

Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr 095/5580-199

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske otvorilo je javni poziv „Support Program for Applied Research and Knowledge (SPARK)“, namijenjen poduzećima koja razvijaju inovativne proizvode, procese i usluge u području digitalnih i zelenih tehnologija. Kroz ovaj program, koji se provodi u okviru projekta DIGIT (Digital, Innovation and Green Technology Project), hrvatskim poduzećima na raspolaganju je ukupno 10 milijuna eura bespovratnih sredstava za projekte eksperimentalnog razvoja i tehnoloških inovacija.

Cilj poziva je potaknuti razvoj novih tehnologija i ubrzati njihovu pripremu za tržište kroz izradu, testiranje i validaciju inovativnih rješenja.

Tko se može prijaviti?

Program SPARK namijenjen je mikro, malim i srednjim poduzećima koja razvijaju inovativna rješenja u predkomercijalnoj fazi razvoja. Svi prijavitelji moraju biti registrirani najmanje 30 dana prije dana podnošenja projektne prijave.

Kada je riječ o kapacitetu ljudskih resursa, poduzeća koja su poslovala u prethodnoj godini moraju imati najmanje tri zaposlene osobe na puno radno vrijeme, izračunato prema satima rada iz tog razdoblja. Iznimku čine tek osnovana (mlada) poduzeća te spin-off poduzeća povezana s istraživačima ili istraživačkim organizacijama. Ona se mogu prijaviti i bez prethodne povijesti zaposlenih (čak i s

SPARK financira aktivnosti povezane s eksperimentalnim razvojem, izradom i testiranjem prototipa, demonstracijom novih tehnologija te validacijom inovativnih rješenja prije njihovog izlaska na tržište

nula zaposlenih u trenutku prijave), pod uvjetom da kroz poslovni plan i �inancijske projekcije dokažu planirani rast i izgradnju ljudskih kapaciteta tijekom provedbe projekta.

Projekt se može provoditi samostalno ili u partnerstvu s najviše dva partnera. Posebno se potiče suradnja s fakultetima, institutima i drugim istraživačkim organizacijama čija stručnost izravno doprinosi eksperimentalnom razvoju i testiranju inovativnih rješenja.

Dvije kategorije projekata

Prijavitelji svoje projekte prijavljuju u jednu od dvije tematske skupine.

Digitalni R&D

Prva skupina namijenjena je projektima koji koriste napredne digitalne tehnologije za povećanje produktivnosti, učinkovitosti i konkurentnosti gospodarstva. Primjeri uključuju razvoj rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji, strojnom učenju, analitici velikih podataka, internetu stvari (IoT), robotici, automatizaciji procesa, kibernetičkoj sigurnosti ili naprednim softverskim platformama.

Za projekte iz ove skupine moguće je ostvariti potporu od 80.000 do 150.000 eura, a provedba može trajati najviše 16 mjeseci.

Zeleni R&D

ženjera, tehničara i ostalog projektnog osoblja, troškove amortizacije opreme koja se koristi tijekom provedbe projekta, materijale potrebne za razvoj i testiranje prototipa te troškove zaštite intelektualnog vlasništva.

Moguće je �inancirati i vanjske stručne usluge, ugovorna istraživanja, nabavu licenci, patenata i specijaliziranog znanja potrebnog za provedbu projekta. Dodatno, prijaviteljima se priznaju i neizravni troškovi kroz paušalni iznos od 20% ukupnih izravnih troškova projekta.

Intenzitet potpore do 60%

Projekti se �inanciraju intenzitetom potpore do 60% prihvatljivih troškova, dok prijavitelji moraju osigurati preostalih najmanje 40% sredstava iz vlastitih ili drugih izvora.

Ovisno o kategoriji projekta, moguće je ostvariti bespovratna sredstva od 80.000 do 300.000 eura po projektu.

Rok za prijavu

Prijave za poziv SPARK zaprimaju se od 15. lipnja 2026. godine do 11. rujna 2026. godine u 12 sati putem sustava eDIGIT. Sve informacije o uvjetima prijave, prihvatljivim troškovima i natječajnoj dokumentaciji dostupne su na mrežnoj stranici projekta DIGIT.

Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja

Od sumnje do traženja pomoći – što učiniti ako vaše dijete ima problem s drogom?

MDruga skupina usmjerena je na razvoj zelenih tehnologija i rješenja koja doprinose održivom razvoju, kružnom gospodarstvu i smanjenju negativnog utjecaja na okoliš. Prihvatljivi projekti mogu uključivati tehnologije za energetsku učinkovitost, recikliranje i ponovnu uporabu materijala, smanjenje emisija stakleničkih plinova, održivo upravljanje resursima ili razvoj ekološki prihvatljivih proizvoda i proizvodnih procesa.

Za ovu skupinu moguće je ostvariti bespovratna sredstva u iznosu do 300.000 eura, dok projekti mogu trajati najviše 22 mjeseca.

Što se može financirati?

SPARK �inancira aktivnosti povezane s eksperimentalnim razvojem, izradom i testiranjem prototipa, demonstracijom novih tehnologija te validacijom inovativnih rješenja prije njihovog izlaska na tržište.

Prihvatljivi troškovi uključuju troškove istraživača, in-

S obzirom na rastuću potrebu za digitalnom transformacijom i zelenom tranzicijom gospodarstva, očekuje se velik interes poduzeća koja žele razvijati inovativna tehnološka rješenja i povećati svoju konkurentnost na domaćem i međunarodnom tržištu.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Iza brojki kriju se i sudbine ljudi, koji zbog stigme i osude društva, predugo problem zatvaraju u svoja četiri zida i ne usuđuju se o tome govoriti i tražiti pomoć

eđunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama obilježava se 26.6. u cijelom svijetu s ciljem podsjećanja javnosti na činjenicu da je zlouporaba droga jedan od najvećih i rastućih javnozdravstvenih problema. Prilika je to da se ujedno progovori o učinkovitim načinima prevencije i tretmana ovog problema. Tema ovogodišnjeg Dana koju ističe Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (United Nations Of�ice on Drugs and Crime, UNODC) : „Svjetski problem droga: stalni problemi, novi izazovi, inovativni odgovori“ - poziva na traženje inovativnih rješenja prilagođenih aktualnom trenutku i trendovima, kako bi se smanjila ponuda, ali i potražnja droga. Problem ovisnosti o drogama često se prikazuje kroz statistike i podatke koji vrve brojkama. Iza tih brojki krije se spoznaja o tome da su pogođene brojne obitelji, pojedinci, ali i cijela zajednica. Iza tih brojki kriju se i sudbine ljudi, koji zbog stigme i osude društva, predugo problem zatvaraju u svoja četiri zida i ne usuđuju se o tome govoriti i tražiti pomoć. Zašto je o tome važno govoriti? Sigurno je da je jedan od najtežih trenutaka u životu roditelja onaj u kojem posumnja ili dobije informaciju o tome da njegovo dijete konzumira drogu. Preplavljeni strahom i brigom za dijete mnogi tada preispituju svoje roditeljstvo i bore se s krivnjom i osjećajem da su nešto pogriješili, da su kao roditelji zakazali. Važno ih je stoga osnažiti spoznajom da je uzrok eksperimentiranja mladih s drogama višestruka kombinacija više životnih okolnosti pri čemu se ističu znatiželja, potreba za isprobavanjem novoga i nepoznatoga, utjecaj vršnjaka, potreba za pripadanjem društvu vršnjaka. Obilježja mladosti i adolescencije, u kojoj se najčešće takvi eksperimenti dešavaju, su nestrpljivost, impulzivnost, nesigurnost u sebe unatoč buntovnom ponašanju, sniženo samopouzdanje, nerijetko praćeno i simptomima nemira,

Kada će se stvari promijeniti?

U Accessu imamo verbalne alate koji nam služe da kreiramo promjenu i da kroz nju putujemo. Alati nisu samo pitanja, već i mentalne petlje, tzv. klirinzi, koji služe za čišćenje frekvencija prisutnih u tijelu. Sve ovo je vrlo bitno, jer takav, drugačiji, svjestan pristup životnim situacijama u potpunosti mijenja i naš stav prema situaciji i njenu frekvenciju. I opet nas sve vraća sebi. Kada nam je nečega uistinu dosta, kada nam tijelo kreira neki zastoj/ tegobu/ problem, tada je bitno postaviti neka pitanja kojima ćemo sebe staviti u centar i podesiti frekvenciju koja odgovara frekvenciji

života što ga želimo živjeti. Dakle, ne bavimo se time zašto nam netko nešto radi, zašto mi sebi nešto dopuštamo, zašto se stvari ne mijenjaju i ne diktiramo mi kako bi one trebale izgledati (jer bismo time ograničili ono što se može desiti). Na nama je da tada zastanemo, doista u miru dopustimo sebi da se čujemo i da percipiramo čitavim svojim postojanjem kako bismo se željeli osjećati svaki dan? Kako bismo željeli da se naše tijelo osjeća? Koliko lakoće bismo željeli imati sa svime i svima sa kojima se susrećemo? Kada doživimo takav trenutak, tada smo spremni postaviti

anksioznosti i/ili depresivnosti. Problemi sa školom i problemi u obitelji samo su jedan od faktora koji mogu pridonijeti „koketiranju“ s drogama, a uzrok često bude kombinacija svega ili dijela prije navedenoga. Znakove promijenjenog ponašanja kod adolescenta poput laganja, osamljivanja, izbjegavanja obiteljskih druženja, promjenu društva te izbjegavanje starih prijatelja i aktivnosti u kojima je nekada uživao, ne treba zanemarivati. Znakovito je i učestalije izostajanje iz škole, pad školskog uspjeha, često upadanje u neke rizične situacije, stalno traženje više novaca za džeparac, problemi sa zakonom, kao i neki �izički znakovi poput umora, pospanosti, gubitka apetita, mršavljenja, crvenih očiju, proširenih ili suženih zjenica praćeni nervozom, ljutnjom, naglim promjenama raspoloženja.

Što roditelj može učiniti ako posumnja da njegovo dijete konzumira drogu?

Prvi korak neka bude smireni, ozbiljan razgovor s djetetom u kojem mu treba otvoreno iznijeti svoje sumnje i zabrinutost zbog takve situacije. U tom razgovoru nema mjesta kritiziranju, vikanju i osuđivanju. Važno je pokazati razumijevanje za okolnosti koje su do toga dovele, uz jasnu poruku da daljnje „igranje“ s drogom nije prihvatljivo. Djetetu treba pružiti osjećaj da ima podršku roditelja i cijele obitelji u rješavanju svog problema, koji se ne može riješiti bez njegove suradljivosti. S obzirom na to da je svaki roditelj subjektivan prema svom djetetu, te da su u ovakvim situacijama izražene snažne emocije s obje strane, dobro je potražiti pomoć stručnjaka koji će procijeniti ozbiljnost problema, prepoznati najznačajnije rizike i pružiti pravovaljane informacije djetetu i roditelju. Jednom i drugom važno je pružiti osjećaj rješivosti problema te osigurati kontinuiranu podršku na putu koji vodi do rješenja. OTVOREN SPARK

pitanja i proći kroz mentalne petlje (verbalne kliringe) koje učimo i na tretmanima i na radionicama. Ustaljena je praksa da facilitator snimi audio snimku vezano za pojedinu temu/ situaciju i da ju klijent opetovano sluša tijekom nekog razdoblja. To održava njegovu svjesnost o tome kroz što prolazi i pomaže mu držati fokus na željenom osjećaju. I, kada će se stvari promijeniti? Tada kada dobijemo svu svjesnost o nečemu čemu nas je ista učila, kada otpustimo sve intenzivne osjećaje prema njenim sudionicima, kada se dovoljno otvorimo mogućnostima za njeno rješavanje bez

Mr. Sc. Maja Šegović, MPharm

INFO

Ananda, obrt za unapređenje kvalitete života

Braće Radića 30, Varaždin Mob: +385 99 278 93 63 Web: maja-segovic.hr

da ih kontroliramo. I što na takav način možemo kreirati, iznad svega što smo bili spremni uzeti u obzir? Dopustite sebi priliku iskusiti.

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095

PRODAJEM MERCEDES dizel C

250 D 1994.god., zatvoreni �p, zelena boja s efektom, registriran do 16.6.2026., potpuno ispravan, telefon: 099/3332470

KUPUJEM TOMOS MOPEDEsve vrste i modele sa i bez papira, stanje nebitno, isplata odmah. info na tel 098/9656-624

PRODAJE SE MERCEDES A 170, neregistriran, kvar na anlaseru. Info na mob. 097/6046-109

PRODAJEM Mercedes 320 CDI Avantgarde 2007. godište, registriran do 23.5.2027. Info na tel: 098/241-569

PRODAJEM BMW 118 TDI Coupe 2012 sa puno opreme, napravljen veliki servis, registriran do 25.5.2027. Info na tel: 098/241-569

PRODAJEM Mazdu 3, benzin, 2015. sa 129.000 km, 74 kW, bijela sa efektom, reg do 7.2026., cijena 10.999 EUR. Info na: 098 905 1011

PRODAJE SE Ford Focus, ST sport, 166kw, reg. s 6/2027g. Info na mob. 095/858-1502

KUPUJEM TOMOS MOPEDE, sve vrste, sa i bez papira, za dijelove. Info na mob. 098/965-6624

KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095

PRODAJEM Mercedes 320 CDI Avantgard, 2007. godište, reg. do 23.5.2027. Info na mob. 098/241-569

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

PRODAJEM BMW 118 TDI Coupe 2012 sa puno opreme, napravljen veliki servis, reg. do 25.05.2027. Info na mob. 098/241-569

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121

PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109

PRODAJEM TRUPAC ORAHA, zdrav, dužine 8 m (5 m je promjer 80 cm, a 3 m cca. 50 cm), trupac se nalazi u Nedelišću. Više info na tel: 0043/6991181-8428

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2

PRODAJEM traktor T. Vinković, TT 830, prima servo, 2007. godište. Info na tel: 098/241-569

PRODAJU SE se sadnice agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 eura, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob. 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJE SE TRAKTOR Torpedo. Godina proizvodnje 1978. Broj radnih sa� 4.205. i prikolica. Info na mob.091/2191-285, zva� svaki dan od 17h do 20h.

PRODAJEM domaće sočne krupne šljive - Čačanke. Info na mob. 097/600-6038

PRODAJEM traktor T. Vinković TT 830, Prima servo, 2007. godište. Info na mob. 098/241569

USLUGE

INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima� zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH

CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

TRAŽIM ŽENU ZA ČIŠĆENJE

KUĆE na duže vrijeme, okolica Čakovca. Info na tel. 091/5774571

POZNANSTVA

MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Poslati sms na mob. 095/3423-099

NEKRETNINE

PRODAJE SE APARTMAN u Zatonu-Nin, blizina mora. Info na mob. 092/336-4874

DUGOROČNO IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN STAN od 60 m2, u Čakovcu (preko puta Tenis centra Punčec), parkirno mjesto. Info na mob. 092/5072220

TRAŽI SE STAN ILI KUĆICA U NAJAM za samohranu majku sa djetetom starosti 8 g., sa kućnim ljubimcem (mali psić), do max 350 eura, u Čakovcu ili bližoj okolici. Tel. 099/3124106

IZNAJMLJUJE SE STAN u Čakovcu. Info na mob. 098/1957448

KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/ vikendicu u bregima. Info: 095/505-2760

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2. Info na tel. 091/286-1121

TRAŽIM 1-sobni stan na potezu od Šenkovca do Murskog Središća. Ponude na broj: 095/3423-099

PRODAJU SE četiri stana u stambenoj samostojećoj zgradi, izvedba visoki srednji roh bau stanovi su od 82m2 (3 sobe, blag.+dnevna+ 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ulica Franje Kuharića 14 u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija u novom dijelu naselja. Info na mob. 095/858-1502

PRODAJEM građevinsko zemljište u Gornjem Zebancu veličine 1870 m2, voda i struja dostupni. Info na mob. 098/722-0573

IZNAJMLJUJE se uhodani poslovni prostor od 70 m2 te namještene garsonjere, sve na odličnoj lokaciji u Čakovcu. Info na mob. 092/146-5716

RAZNO

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM BICIKLE: muški Spring u izvrsnom stanju i ženski s košaricom za dijete, kao novi. Info na mob. 092/5072220

ĐINA I PIRI traže novi dom, idealno bi bilo zajednički jer su od malena zajedno. Đina je ovčarka rođ. u siječnju 2021., kastrirana je, označena mikročipom 191100002158078, pametna je, brižna i mirnijeg karaktera.Piri je bijelo crni dečko rođen u prosincu 2021., označen je mikročipom 191035000162655, aktivan je i energičan. Info na tel. 040/500-080

WILSON

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org

Wilson je službeno već nabrojao 14 godina, ali jako je aktivan i fit, tako da je to samo broj. On voli svoj mekani krevetić i azilsku kućicu i unutra je mirniji, ali kad ima priliku biti vani na dvorištu onda je jako znatiželjan i veseo. Mikročip 191035000203705. Info na tel. 040/500-080

WOODY

Woody je isto naš senior, rođen u kolovozu 2017. Sretan je dok može istraživati i trčati po travi, slaže se s drugim psima, i jako bi bio zadovoljan da ima svoje lijepo dvorište, svoj dom, i mekani krevetić uz svoje ljude. Mikročip 191035000265333. Info na tel. 040/500-080

VOBIS

Upravo danas dok ovo pišemo Vobisu je deveti rođendan pa mu želimo najljepše želje te mu nakon života u romskom naselju priželjkujemo topli mirni dom i drage ljude koje će zvati svojima. Mikročip 191035000245795. Info na tel. 040/500-080

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE električni bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038

PRODAJEM metalne stolice za terasu. Tel. 099/404-7517

PRODAJU SE DIOPTRIJSKE NAOČALE Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, jer je original malo oštećeni, dioptrija stakla je daljina, D -2, L -2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

PRODAJU SE Dolce&Gabbana dioptrijske naočale, 2 etuia idu uz naočale, jer je original malo oštećeni, dioptrija stakla je daljina,D -2,L -2., naziv stakla:orma trio clean, info na mob. 091/761-3467

PRODAJEM Iz kuće: očuvane kao nove francuske ležajeve dimenzija200 x 95i200 / 160 cm, kombinirani hladnjak, tap. gar. masiv 3x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, tepihe, singer šivaću mašinu stara više od 100 g, stolca i noćnu lampu-unikat, donje kućište za vrtnu mot. kosilicu, obuću, odjeću i još puno toga kvalitetnog iz kuće. Info na mob. 091/572-7670

KUPUJEM stripove, stare razglednice Međimurje i dokumente, nintendo igre i igraće konzole. Info na mob. 098/921-9092

PRODAJEM novu neraspakiranu inverter klimu 3,5 kw , wi-fi, grijanje, hlađenje, ispod cijene sa računom i jamstvom 5 god , cijena 275 € . Info na mob. 098/723-160

U KUHINJI s Aleks

Kotleti u umaku od povrća

s hajdinskom

Ovaj recept dokaz je da se od nekoliko običnih, svakodnevnih sastojaka može pripremiti zasitno i uravnoteženo jelo, koje je prikladno za pripremu čak i u ljetnim mjesecima

Piše: Aleksandra Sklepić

Kad se na tanjuru spoje kvalitetno meso, svježe povrće i hajdinska kaša, nastaje obrok koji osvaja punoćom okusa i nutritivnom vrijednošću. Ovaj recept dokaz je da se od nekoliko običnih, svakodnevnih sastojaka može pripremiti zasitno i uravnoteženo jelo, koje je prikladno za pripremu čak i u ljetnim mjesecima. Ljubitelji povrća doći će na svoje jer se uz meso, u receptu nalazi i luk, te različito ukusno povrće. (Slika 1.)

Priprema je brza i jednostavna, a počela sam tako što sam meso narezala na komade koji ne smiju biti previše tanki i malo sam ga prepekla na ulju, uz dodatak luka nasjeckanog na kockice. Kad se meso zacrvenilo, maknula sam

Sastojci za kotlete u umaku od povrća

• 5 do 6 svinjskih kotleta

• 2 velika luka

• smrznuto ili svježe miješano sjeckano povrće (za juhu ili salatu)

- količina po želji

• začini: sol, vegeta, mljeveni papar

• malo ulja

• Za prilog: hajdinska kaša

kašom

ga s vatre i pripremila povrće. (Slika 2.) Za ovaj se umak može koristiti i svježe povrće, ali tu je mnogo više posla, pa je smrznuto praktičnije. U tavicu gdje je ostalo ulje od pečenja i pečeni luk, dodala sam povrće i dobro promiješala. Nakon što se povrće dinstalo pet minuta, vratila sam kotlete u tavicu, pa se meso, zajedno s povrćem na laganoj vatri kuhalo još pola sata, po želji može i duže, uz stalno podlijevanje vodom ili temeljcem. Jelu sam dodala malo vegete i mljevenog papra. (Slika 3.) Hajdinsku kašu skuhala sam u slanoj vodi, te je prije serviranja prelila umakom od povrća.

Zbog polaganog kuhanja, meso je postalo nevjerojatno mekano i prhko, pa ga se moglo jesti bez noža. Uz ovo jednostavno jelo odlično paše rajčica, a cijeli obrok ima nezaboravnu punoću okusa koji mu daje povrće pomiješano sa sokom od kotleta, koje je tako ukusno, da mu meso i ne treba. (Slika 4.)

Jednostavno, brzo i preukusno - pravo ljetno jelo za mnogo vitamina, pun želudac i veselo nepce.

tavicu uz dodatak povrća

NEVENKA NAĐ iz Hlapičine

Zvjezdice naš su zaštitni

Gdje god idu, na sportska druženja, na kulturno - umjetničke manifestacije ili na neku neobaveznu feštu, Nevenka peče svoje zvjezdice i po njima je baš njihovo društvo prepoznatljivo

Piše: Aleksandra Sklepić

Jela, prilozi i kolači s bučama ili tikvama u Međimurju su stara tradicija, a vole ih pripremati i mlađe generacije prema receptima koji su godinama u obiteljima. Bila riječ o pogačama s tikvama, kropcima, �inim juhama ili jednostavnim pečenim tikvama u plehu, svako od ovih jela ima svoj klub obožavatelja koji mu je vjeran i bezrezervno mu se vraća. S druge je strane još jedan važan specijalitet - popularno bučino ulje, kojim se Međimurje ponosi, te na mnogim natjecanjima, u konkurenciji iz cijele Hrvatske i šire, najčešće netko iz našeg kraja pokupi više zlatnih medalja, u svim disciplinama. Tikve su “naša stvar”; odgovara im podneblje i klima, a vrijedne ruke koje se njima bave, dobro su poznate međimurske ruke. Crno (bučino) ulje neizostavni je dio svake

međimurske salate, a tko je jednom probao krumpirovu ili zelenu salatu iz domaćeg vrta, s crnim, bučinim uljem, zauvijek će joj se vraćati. Nevenka Nađ iz Hlapičine također spada u skupinu obožavatelja crnog ulja, ali u svojoj je maštovitosti otišla korak dalje - predstavila nam je zanimljiv recept koji spaja ljubav prema kolačima i crnom, bučinom ulju. Recept za zvjezdice s bučinim uljem dobila sam od kolegice, iskreno, više se i ne sjećam koje, ali oduševio me i od tada ih, a to je već jako dugo, redovito pečem, rekla nam je Nevenka. Rado ih jedu svi u mojoj obitelji, a pečem ih i za izlete i druženja.

Nevenka je domaćica, a živi sa suprugom Franjom koji je u mirovini. Iako je rođena i odrasla u Jurovcu, u Hlapičini je već 45 godina i prava je Hlapičanka. Članica je Društva žena Hlapičina, a njene su zvjezdice s bučinim

Rose elegancija iz

vinarije Cmrečnjak

Iz cijenjene međimurske vinarije Cmrečnjak stiže nam idealno osvježenje – Pinot crni rose. Ova crna sorta, koja postaje sve važniji adut sjevera Hrvatske, zbog slabije obojene kožice zahtijeva iznimno preciznu, kratku maceraciju. Rezultat je elegantno vino predivne svjetloružičaste boje s nijansama lososa, koje osvaja na prvi pogled. Na nosu i nepcu dominiraju blagi, ugodni voćni mirisi i okusi. Cmrečnjakov Rose odlikuje harmonično tijelo sa svilenkastim taninima i nešto nižim, sjajno ugrađenim kiselinama koje mu daju iznimnu pitkost. Uz nježan osjećaj pro�injene slatkoće, u čaši se razvijaju prepoznatljive arome malina, šumskog voća, jagoda i kupina. Ovo je izbalansirano i svježe vino, stvoreno za uživanje uz lagana ljetna jela ili kao pro�injeni aperitiv. (sh)

VINO TJEDNA

Meso se najprije dinsta na luku, a ne smije se nareza� na previše tanke komade

Kad se meso zacrvenilo, maknula sam ga s vatre i pripremila povrće

Nakon što se povrće dinstalo pet minuta, vra�la sam kotlete u

Kotle� obožavaju umak

povrća i hajdinsku kašu

Zvjezdice

s bučinim uljem zaštitni znak

uljem postale zaštitni znak ovog društva. Gdje god idu, na sportska druženja, na kulturno - umjetničke manifestacije ili na neku neobaveznu feštu, Nevenka peče svoje zvjezdice i po njima je baš njihovo društvo prepoznatljivo.

Kaj je kuhala moja mama, kuham i ja - Zvjezdice su kolač koji pečem po receptu nađenom kod kolegice, u staroj bilježnici s receptima, u kojoj se jedva vide slova. Mnoga jela koja kuham za svoju obitelj također su iz jedne takve bilježnice, ispričala nam je Nevenka, a na našem se stolu često nađu šparga s vrhnjem, trganci sa slaninama, krpice sa zelje, knedlini s pekmezom i slično. Kuham jela koja je kuhala i moja mama i ona nam nikada ne dosade.

Nevenka i Franjo slobodno vrijeme najradije provode sa svojom kćeri i sinom, koji ih s obiteljima rado posjete. Svi žive u blizini, pa unuci blizanci Borna i Mateo, kao i unuke Lena i Tena rado provode s bakom i djedom svaki slobodan trenutak. Najsretniji su kad su na stolu “bakini klipići” ili bilo koje domaće jelo koje baka Nevenka rado za njih pripremi.

- Najljepše mi je kad pečem kolače koji su zanimljivi i mlađim generacijama, rekla nam je Nevenka na kraju. Tada uživam jer se unuci “motaju” po kuhinji i uz mene su u pripremi kolača, posebno

“ftičeka”. Lijepo je vidjeti kad djeca žele sudjelovati u nečem tradicionalnom, iako na početku samo “rasipleju melu”. To su posebni trenuci obiteljskog zajedništva koji nam svima ostaju u vječnoj uspomeni, a iz njih će se roditi želja za nastavljanjem tradicije svog rodnog kraja.

Za svoje zvjezdice, Nevenka nam je na kraju rekla, da u njih stavlja isključivo domaće crno ulje, te da ovi kolačići mogu biti u bilo kojem obliku (ne moraju biti zvjezdice), te svakako savjetuje isprobati ih kao pogačice umjesto kruha uz mesnu platu ili međimurske mesne delicije, poput mesa z tiblice.

sa zvjezdicama koje su postale njen zaš�tni znak

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�. Dobitnik:

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240.

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotSvaki tjedan - besplatan očni

Adresa:

Broj telefona:

Recept za zvjezdice s bučinim uljem

SASTOJCI:

• 3 dl mlijeka

• 1 žlica šećera

• 1 kocka kvasca

• 50 dag brašna za dizana �jesta

• 2 male žličice soli (poveća� ili smanji� količinu soli prema vlas�tom ukusu)

• 1 dl bučinog ulja

• 1 jaje za premaz

• oljuštene bučine koš�ce

PRIPREMA ZVJEZDICA S BUČINIM ULJEM: Kvasac otopiti u 3 dl toplog mlijeka u koje smo dodali 1 žlicu šećera. Ostaviti da malo odstoji kako bi se kvasac digao. U po-

sebnoj posudi pripremiti brašno, te u njega ulijevati kvasac s mlijekom. Dodati sol i 1 dl bučinog ulja (najbolje je domaće). Zamijesiti tijesto kao za kolače od dizanog tijesta i ostaviti da se tijesto digne. Kad je tijesto spremno, na pobrašnjenoj ga podlozi razvaljati na debljinu oko 1 centimetra, te kalupom rezati zvjezdice. Prije pečenja zvjezdice premazati razmućenim jajetom i po njima slagati oljuštene bučine koštice.

Zvjezdice s bučinim uljem peku se na 180 stupnjeva, 15 do 20 minuta. Mogu se peći u namašćenom plehu ili masnom papiru za pečenje.

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�.

Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.

Nevenka

Slane zvjezdice savršene su za obožavatelje kolača i crnog ulja

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

LIKOVnE pOsLAstICE LJEtA u Muzeju Međimurja Čakovec

Parovi u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, Misterij ljubavi i Priska Kulčar: Memento

Piše: Anamarija Horvat Šantl, voditeljica promidžbe i marketinga

Ljeto u Muzeju Međimurja Čakovec obiluje likovnim poslasticama za sve željne susreta s vrhunskim umjetničkim djelima. Aktualne i nadolazeće izložbe nude likovna iskustva koja će zadovoljiti sve ukuse, od intimnih priča velikih umjetničkih parova, preko promišljanja erosa kao pokretačke

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

snage stvaralaštva, do susreta s opusom jedne od najznačajnijih međimurskih umjetnica, Priske Kulčar. Od nedavnog otvorenja pozornost privlači izložba „Parovi u hrvatskoj likovnoj umjetnosti: Dijalozi intime i stvaralaštva“, gostujući projekt Nacionalnoga muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba. U Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec okupljena su neka od najzvučnijih imena hrvatske umjetnosti, od Bele Čikoša Sesije i Slave Raškaj, preko Ivana i

Ruže Meštrović, do suvremenih autora poput Vlaste Delimar i Željka Jermana. Izložba otkriva kako su ljubav, partnerstvo i međusobno nadahnuće često bili važan pokretač umjetničkoga stvaranja. Posjetitelji imaju priliku zaviriti u osobne i kreativne svjetove umjetničkih parova koji su obilježili hrvatsku likovnu povijest. Autorica izložbe je Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Izložba ostaje otvorena do 30. kolovoza 2026.g.

Netom je otvorena izložba „Misterij ljubavi“, u sklopu 16. Umjetničke kolonije Štrigova, višednevne manifestacije koja svake godine u ovo vrijeme okuplja kremu likovne i glazbene umjetnosti. Izložba postavljena u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja istražuje erotsku umjetnost kao jednu od najstarijih i najintrigantnijih tema ljudskoga stvaralaštva. Kroz grafike, crteže i likovne interpretacije ljudskoga tijela, izložba promatra odnos između tjelesnog i duhovnog,

HOROSKOP

LJUBAV: Bit ćete sretni što vas drugi razumiju te ćete se više otvoriti za ljubav. Otuda će porasti i povjerenje u vezama, ali i vaša očekivanja od voljene osobe. Oni koji još traže srodnu dušu, lako će je sresti na sasvim običnim mjestima.

KARIJERA: Vjerojatno će vas sve poticati na više aktivnosti, pa će se i na radnom mjestu od vas zahtijevati pojačani angažman. Vama ništa neće biti teško jer ste jedva čekali ovakvu priliku. Čak i ako budete radili prekovremeno, radit ćete s voljom.

ZDRAVLJE & SAVJET: Budite oprezni s neobrazovanim ljudima.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Uviđate da se ne vrijedi ljutiti niti svađati jer to ne vodi nikamo. Bolje je povući se i razmisliti u tišini, pa i o onome što nam se sada ne sviđa. Potom sve to otpustite i fokusirajte se na ono što je dobro u vašem privatnom životu. Naći ćete nešto.

KARIJERA: Cijeli tjedan bit će usmjeren na rješavanje jednog važnog financijskog pitanja. Otvorit će se teme ulaganja, raspoređivanja sredstava ili sufinanciranja. No ovaj put o tome će ovisiti mnogo toga. Budite realni i profesionalni.

ZDRAVLJE & SAVJET: Gdje god se našli, širit ćete optimizam.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Prvi dio tjedna donijet će lijepe ljubavne događaje, a od sredine tjedna situacija jenjava. Vaše će ljubavno raspoloženje splasnuti, prilike za poznanstva počet će se prorjeđivati, a oni u vezama malo će se distancirati jedno od drugoga.

KARIJERA: Činit će vam se da drugi manipuliraju kako vama, tako i vašim bliskim suradnicima. Što je najgore, bit ćete u pravu. U ovom trenutku ne možete mnogo utjecati na stvari, ali to ne znači da nećete moći kasnije. Zato se ne vrijedi živcirati.

ZDRAVLJE & SAVJET: Vjerujte da možete bolje i više.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Vaša podsvijest bit će vrlo aktivna u ljubavnim temama. Ovo je vrijeme dobro za vaša intimna preispitivanja, pa se okrenite sebi. Nekima će istinski odgovarati samoća jer će intuicijom osjetiti da su pred dubljim promjenama ili novostima. Bit će u pravu.

KARIJERA: U poslu ćete se i dalje nadmudrivati. Utjehu ćete nalaziti u privatnom životu. S autoritetima nećete stajati najbolje, a pogotovo sada. Ne inzistirajte na svojim idejama jer ste u nepovoljnoj poziciji. Izdržite uz toleranciju. ZDRAVLJE & SAVJET: Opuštajte se kroz sport i rekreaciju.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Prva polovica tjedna donijet će mirno uživanje u vezi ili diskretno traženje srodne duše. U drugom dijelu tjedna ljubav će vas povremeno mimoilaziti. Bit će lijepih susreta, ali malo rjeđe. Ne postavljajte si suvišna pitanja.

KARIJERA: Možda će vam dosaditi djelovati iz sjene i zapravo jedva čekate doći u prvi plan. Ovih dana polako će se otvoriti jedna vrata, ali da bi se sve to razvilo, trebat će malo strpljenja. Ipak, svakim danom sve više dolazite do izražaja.

ZDRAVLJE & SAVJET: Kad se ide postupno, sve traje dulje.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Mala zatezanja probudit će vaše nestrpljenje. Pokušajte gledati na život s više humora i otvorite se ljudima za koje znate da vam žele dobro. Tako ćete lakše sve izdržati. Također, činite ono što vama odgovara. Ne naprežite se.

KARIJERA: Uglavnom ćete raditi s lakoćom jer ćete imati više energije nego drugi, a volje možda i najviše. Unosit ćete kreativnost u svoj rad i rado pokazivati drugima oko sebe ne samo što ste napravili, nego i kako bi oni mogli napraviti više i bolje.

ZDRAVLJE & SAVJET: Organizirajte izlet u prirodu.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Vaše emocije neće biti ništa slabije nego prije, no ojačat će potreba za sigurnošću u ljubavi. Otuda ćete povremeno voditi borbe sami sa sobom jer će vas intenzitet emocija vući da dramite, a ziheraštvo da stanete. Nađite zlatnu sredinu.

KARIJERA: Sve što je shematski sada vas sputava. Bit ćete u poziciji da se trebate prilagođavati novim programima, i to najčešće onima koje su smislili vaši šefovi. Nemojte prigovarati, nego budite diplomat. Drugačije zasad ne ide.

ZDRAVLJE & SAVJET: Bolje istražite svoje sposobnosti.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Bez obzira na to što će vam katkada ljubavno raspoloženje splasnuti, u srcu ćete ipak naći mrvicu zadovoljstva. Možda neće biti toliko atraktivnih ljubavnih prilika, ali ono što ste dosad izgradili jamstvo je da ove dane prolazite mirno.

KARIJERA: Možda još nećete vidjeti prednosti nove faze u koju ulazite, ali osjetit ćete ih intuitivno. Upravo će vam intuicija biti glavni vodič u poslu ovaj tjedan. Ako ste u dvojbi, samo zastanite i pažljivo osluškujte svoj unutarnji glas. Nema greške.

ZDRAVLJE & SAVJET: Poboljšanje.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

prolaznoga i vječnoga. Može se razgledati do 30. kolovoza 2026. godine.

suradnja s Centrom za kulturu Čeka nas još jedno otvorenje izložbe. U petak, 26. lipnja, u 19 sati u Centru za kulturu Čakovec otvara se i samostalna izložba Priske Kulčar „Memento“, umjetnice čije je stvaralaštvo duboko utkano u kulturni identitet Međimurja. Izložba okuplja djela iz zbirke Muzeja Međimurja Čakovec i fundusa Centra za kulturu

Čakovec te privatnih kolekcija, a uključuje i njezine novije radove. Postav je ujedno i svojevrsna proslava 30. obljetnice objave monografije umjetnice, te prilika da se njezin bogati opus sagleda iz suvremene perspektive. Kustosica je Marta Horvat. Od velikih ljubavnih priča hrvatske umjetnosti, preko tajanstvenoga svijeta erosa, do stvaralačke ostavštine Priske Kulčar, čakovečka kulturna scena ovoga ljeta nudi pregršt inspiracije, emocija i umjetničkih otkrića.

LJUBAV: Malo ćete se opustiti i usporiti svoj stil zavođenja i uživanja. Voljena osoba rado će s vama razgovarati, a to će vas još više zbližiti. Oni koji su još sami lako će nalaziti društvo; sve bi moglo početi neobavezno, no bit će i rasprava.

KARIJERA: U suradnji s mladim osobama ili s novim suradnicima pokazat ćete emocije više nego što bi trebalo. Pazite da ne ispadnete neprofesionalni. Zbrka u komunikaciji rezultat je žurbe. Uz bolju pripremu doći ćete do više staloženosti i boljih rezultata.

ZDRAVLJE & SAVJET: Nema potrebe za velikim planiranjem.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Dane pred vama zapamtit ćete po bogatijem erotskom životu. Oni u vezama tako će obnoviti svoj odnos s partnerom, dok će samci biti vrlo nestrpljivi. Ponekad će prenagliti u udvaranjima jer će jedva čekati da prijeđu na stvar.

KARIJERA: Malim koracima može se prijeći jednaka udaljenost kao i velikima. To što trenutačno nedostaje atrakcija, nije znak da posao ne ide dobro. Mala monotonija može se nadići originalnijim rješenjima i humorom.

ZDRAVLJE & SAVJET: Blagi pad imuniteta, ali imate dovoljno tjelesne snage.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Ono do čega će vam biti najviše stalo u životu bit će zabava. Nećete težiti ozbiljnoj vezi, barem ne pod svaku cijenu, no ako se ona dogodi, prihvatit ćete je. Oni koji već jesu u vezama povezat će se s mlađim društvom te će zajedno tulumariti.

KARIJERA: Pustite druge da se izraze te ih pažljivo slušajte. U ovom trenutku to će jednostavno biti daleko bolje nego da radite na svoju ruku. Budite razumni, strpljivi i vjerujte da će kasnije sve doći na svoje mjesto. Drukčije ne može. ZDRAVLJE & SAVJET: Ništa se ne događa slučajno. Vi to dobro znate.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Konačno će doći do poboljšanja u vezama, ali još ćete uvijek povremeno dolaziti u iskušenje da se svađate. Naklonost će biti veća, ali brzina kojom se razljućujete i dalje je prisutna. Zato se kontrolirajte i ne odgovarajte na svaku provokaciju. KARIJERA: Ulazite u fazu kad će vam se mnogo toga obećavati. Ponekad će to izgledati kao da vam se nudi posao iz bajke, ali budite realni i oprezni. Posebno je važno provjeravati legalnost. Sve što ne drži vodu, pustite. Neka pričaju što žele. ZDRAVLJE & SAVJET: Ne pretjerujte s hranom i pićem. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Ovan, Lav, Blizanci

Izložba Priska Kulčar: „Memento“ rezultat je suradnje CZK-a i MMČ-a

Hvaljena izložba Parovi u hrvatskoj likovnoj umjetnosti u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec

VESNA FILEŠ iz Oporovca

Astor, mačke i papiga Pipi uvijek me razvedre i nasmiju

Cijela obitelj voli

životinje,

a svima im je

zajednička

briga i želja da životinje budu sretne i zbrinute

Piše: Aleksandra Sklepić

U mirnom selu Oporovec, u srcu Donjeg Međimurja, ugostila nas je draga gospođa Vesna Fileš, a za vrijeme ispijanja naše kave sa šlagom, društvo nam je radio predivan Astor, mladi vajmarski ptičar koji je nedavno napunio tri godine. Vesna nam je ispričala tužnu priču o velikom prijateljstvu njenog supruga Stjepana i Astora, koji nisu imali prilike dugo boraviti zajedno, ali su se u godinu dana, koliko im je bilo darovano zajedničkog vremena, jako voljeli. Moj suprug Stjepan bio je strastveni lovac, a Astora smo nabavili upravo zbog njega. Međutim, sudbina je htjela da Stjepan oboli i brzo je preminuo zbog teške bolesti. Nakon njegovog odlaska Astor je bio neutješan i tek je nedavno mene prihvatio kao svoju gazdaricu.

Astor je po naravi vrlo živahan i stalno nekud bježi, rekla nam je Vesna. Dvorište je ograđeno poput utvrde, ograde ne mogu biti više, ali on uvijek nađe način, jer to mu je u krvi. Vajmarski ptičari potječu iz Njemačke, gdje su uzgajani kao svestrani lovački psi poznati po iznimnoj energiji, izdržljivosti i snažnom nagonu za istraživanjem. Vrlo su inteligentni, znatiželjni i uvijek spremni na akciju, pa često vole pratiti zanimljive mirise i istraživati okolinu. Upravo zbog tog lovačkog instinkta i potrebe za kretanjem, vlasnici moraju biti posebno oprezni i osigurati im dovoljno aktivnosti kako bi bili zadovoljni i sretni.

Astor i Lord lijepo su se družili

Kad je Astor stigao u obitelj kao mlado štene glavna zvijezda kuće bio je Lord, njemačka doga. Psi pripadnici ove pasmine imaju kratak životni vijek, ispričala nam je Vesna, i on više nije s njom, ali za vrijeme Astorovog i Lordovog druženja, bilo je lijepih trenutaka. Astor ga je jako dobro prihvatio, pa su zajedno čuvali

dvorište, a imali su i neobičnu prijateljicu - svinjicu pasmine američka minnesota po imenu Njuškica. Zanimljivo, iako je

bila sićušna u odnosu prema njima, jako su je se bojali, a ona je to znala, pa ih je stalno izazivala. Zbog toga je često

Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kad je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

dolazilo do sukoba, nakon čega su za Njuškicu pronašli novi dom, gdje je sada puno sretnija i mirnija.

Kad Astor zaspi, kući dolaze mačke

Osim pasa, Vesna ima tri predivne ljubimice - mačke, Bella, Crnka i Sivka, koje danju ne vole biti kod kuće jer ih Astor i ne voli previše. No, kad padne noć i Astor se umori, evo njih! Sve tri mačke Vesna je spasila i udomila, te ih sve jednako voli i brine o njima. Neobičnu ekipu upotpunjuje posebna papiga Pipi koja ima 18 godina, a pasmine je penant papiga. Životni vijek ove papige može biti i do nevjerojatnih 80 godina, rekla nam je Vesna, a jedna od omiljenih joj je aktivnosti - tuširanje. Jednom tjedno, tuširanje je obavezno, a još se nakon tuširanja i sama uređuje, dodala je Vesna u smijehu. Ljubimci nađu način da razvesele svoju vlasnicu

Cijela Vesnina obitelj voli životinje jednakim žarom. Kćer Đudi i sin Mario s obiteljima i Vesninim unucima i unukama Antoniom, Erikom, Sebastianom, Stefani, Matijom i Viktoriom, kad dođu u goste, obožavaju se igrati sa psima, sada s Astorom, a ranije i s Lordom. Imali su i malog pekinezera Mikija koji je bio udomljen iz azila. Danju idu u šetnju ili na kupanje na obližnji ribnjak ili se igraju u dvorištu. Svima im je zajednička briga i želja da životinje budu sretne i zbrinute. Nakon teške bolesti i tužne životne priče, Vesna volju i optimizam dobiva upravo

KRZNENA ZVIJEZDA BROJA

Vajmarski ptičar –elegantan lovac s velikim srcem

Osnovne značajke

Podrijetlo: Njemačka

Namjena: lovački pas, obiteljski pas i sportski pratitelj

Veličina: veliki pas

Težina: oko 25 – 40 kg

Visina: 57 – 70 cm u grebenu Životni vijek: 10 – 13 godina

Izgled

• Vitko i mišićavo tijelo

• Kratka, gusta i glatka dlaka

• Prepoznatljiva srebrno siva boja krzna

• Duge uši i izražajne jantarne ili plavo sive oči

Karakter

• Inteligentan i vrlo brzo uči

• Privržen obitelji i odan vlasniku

• Energičan i razigran

• Hrabar, samouvjeren i zaštitnički nastrojen

Zanimljivosti

Vajmarski ptičar poznat je i pod nadimkom „sivi duh“ zbog svoje posebne srebrne boje i elegantnog kretanja. Pasmina je razvijena za lov na krupnu i sitnu divljač. Štenci se često rađaju s plavim očima koje kasnije mijenjaju boju. Obožava društvo ljudi i ne voli dugo ostajati sam.

Idealni vlasnici

Aktivne osobe i obitelji koje vole duge šetnje, trčanje, planinarenje i boravak u prirodi. Vajmarski ptičar najbolje se snalazi uz vlasnike koji mu mogu pružiti dovoljno kretanja, mentalne aktivnosti i svakodnevnog druženja.

od svojih životinja koje joj ne daju da bude tužna, niti usamljena. Svatko od njih želi svoj dio vremena, pa mora ići u šetnje, mora ih nahraniti i svaki dan donese neko novu vragoliju kojoj se uvijek može od srca nasmijati.

Vesna i Astor provode mnogo vremena u druženju i šetnji

Astor i Lord na položaju čuvara dvorišta

Papiga Pipi tušira se jednom tjedno

Mačke Bella, Sivka i Crnka vrate se kući kad Astor zaspi

HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović

HUMORESKA

Alfa mužjak na godišnjem

Posrećilo mi se, i to ne malo, nego baš onako kapitalno – kao kad na kiosku dobiješ žvakaću gratis uz novine – da sam te u životu sreo. I ne samo sreo, nego te imam na svojoj strani. Kažem “na svojoj strani” kao da smo u nekoj utakmici, a zapravo si ti sudac, VAR soba i publika u jednom, dok ja povremeno trčim po terenu i pitam se gdje su golovi.

Ti nas, naime, suptilno usmjeravaš. Suptilno znači da ja tek kasnije shvatim da sam bio na rubu da skrenem u neku životnu slijepu ulicu, a ti si me jednim pogledom vratila na cestu. Taj pogled – pronicljiv, tih, skoro pa šapće: “Nemoj opet.” I ja ne opet. Bar ne odmah. Usrećuje me i sama pomisao na tvoj lagani hod. Ja, recimo, hodam kao da me netko goni iz prošlosti, dok ti ideš kao da si s njom već sve riješila. Tvoj mek govor… Ja kad nešto objašnjavam, zvuči kao da držim politički govor pred izbore, a ti kažeš tri riječi i problem se sam spakira i ode. Najviše volim tvoju smirenost. U situacijama kad bi prosječan čovjek panično googlao “što sad”, ti već imaš rješenje, rezervno rješenje i plan B za plan B. Ja u takvim trenucima obično stojim i doprinosim – disanjem. Ponekad ni to nije koordinirano. I sad dolazimo do dijela gdje se ja lagano crvenim. Nekad sam, zamisli, mislio da ću te naučiti plesati po taktu moje glazbe. Da, ja. Čovjek koji ne može ni vlastite slušalice raspetljati bez emocionalne podrške. U mojoj glavi sam bio nekakav alfa mužjak. U stvarnosti – beta verzija bez updatea. Sjećam se kako sam zamišljao da ću preuzeti primat. Danas jedva preuzmem daljinski kad ti odlučiš što gledamo. I to ne zato što ne mogu, nego zato što sam shvatio da je to evolucijski napredak. Darwin bi bio ponosan: prilagodio sam se. Upoznajući te, shvatio sam da ta ideja o “alfa mužjaku” ima otprilike smisla kao kišobran u uraganu. Mi smo, zapravo, ispali kao kormilar i njegov pomoćnik – samo što se često mijenjamo tko je što. Kad ja pokušam biti kormilar, brod malo zatreperi. Kad ti preuzmeš, more se samo smiri iz poštovanja. To je moja javna tajna. Svi misle da ja nešto vodim, a ja zapravo elegantno slijedim upute.

Često se pitam: što ako je danas zadnji dan? I onda pomislim – dobro, barem sam jučer preživio bez većih gluposti. A onda shvatim da, čak i ako dođe Sudnji dan, sutra će opet biti neki novi dan. I opet ćeš ti reći: “Ajmo polako.” I opet ću ja pokušati ne zakomplicirati.

Znam da ti nećeš dramatično mijenjati život. Ti ćeš se snaći. Uvijek se snađeš. Ja sam taj koji razmišlja o promjenama, piše planove i onda zaboravi gdje ih je stavio. Ali evo, odlučio sam – razmislit ću o toj prigodi da sudjelujem u izgradnji svijeta. Za početak ću pokušati izgraditi vlastiti raspored dana.

Zato se i upuštam u ova sjećanja. Da oživim pamćenje. Da prekinem šutnju. I, budimo iskreni, da se malo samoopravdam. Jer kad se sve zbroji i oduzme, ispada da sam ja zapravo imao genijalnu strategiju cijelo vrijeme: pronaći tebe – i onda pametno šutjeti dok ti vodiš. Eto, alfa mužjak na godišnjem. Željko Bajza

EPIGRAM

Štetočine

Krumpirove zlatice Napale krumpire, Samo im ćelave glave Iz DP-a vire.

CINIZMI

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Nekoliko iznimno

vrućih dana

VREMENSKA SLIKA: Nakon što je prva polovica mjeseca bila promjenjiva, uz česte grmljavinske pljuskove i bez prevelikih vrućina, drugi dio lipnja pokazuje svoj ljetni karakter. Imamo znatno više sunca, pljuskovi su se prorijedili, a temperatura je porasla. I ovog tjedna očekuje nas kombinacija vrućine, sparine i vlage. Do kraja tjedna živa u termometru mogla bi još više narasti – krajem tekućeg i početkom sljedećeg tjedna i do 38 Celzijevih stupnjeva. Osvježenje je moguće oko srijede. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Na vrijeme će u drugoj polovici tjedna naglašenije utjecati vruća i suha anticiklona sa Sredozemlja, što će nam donijeti pravo ljetno vrijeme. Zato bi petak trebao proteći u znaku sunčanog i vrlo toplog vremena. Postupno će rasti i noćne i dnevne vrijednosti, pa će u

popodnevnim satima temperatura dosezati i 35 stupnjeva. Još toplije vrijeme očekujemo za vikend. U subotu će temperatura rasti do 36 °C, a u nedjelju možda i do 37 ili 38 Celzijevih stupnjeva. To znači da će se vanjska temperatura izjednačiti s temperaturom ljudskog tijela, pa će biti uistinu teško izdržati ove vrućine. Podsjećamo na visok UV indeks, osobito između 10 i 17 sati. Prošle je nedjelje bio ljetni solsticij, pa je Sunce sada najjače u godini. Izbjegavajte veće �izičke napore, uzimajte više tekućine i laganiju hranu, a dnevne aktivnosti pokušajte obaviti što ranije ujutro ili kasno navečer, kad vrućina malo popusti.

Po svemu sudeći, i novi tjedan počinje uz vruće i sunčano ljetno vrijeme s temperaturom do 37 ili 38 Celzijevih stupnjeva. Za one koji planiraju na Jadran – i ondje će vrijeme cijeli tjedan

Kiša do Ivandana (24. 6.) nekako, poslije Ivandana nikako

biti sunčano i vruće. Temperatura mora dosegnula je 28 Celzijevih stupnjeva, a mogla bi još malo porasti. Ljeto je u pravom smislu te riječi, stoga se čuvajte jer ovakva dugotrajna vrućina može dovesti do zdravstvenih tegoba, osobito kod kroničnih bolesnika.

Dašak osvježenja moguć je sljedeće srijede, kad bi temperatura mogla pasti za desetak stupnjeva uz kišu i pljuskove s grmljavinom, no to tek treba pratiti.

Podsjećamo da prognozu možete redovito pratiti na X-u i na našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov, 25. 6. 2026.)

• 25. lipnja 1966. Orkanski vjetar brzine 117 km/h u Zagrebu nanio veliku štetu.

• 27. lipnja 1777. Padao je snijeg u središnjoj Bosni.

• Kraj lipnja 2019. U Francuskoj izmjerena dosad najviša temperatura od 46 °C.

• Kraj lipnja 2021. Velike poplave i tuča u srednjoj Europi.

Jagoda Sablić

Naši ministri možda nemaju strategiju protiv niskih plaća, ali imaju provjerenu obranu: svoje plaće dižu tolikom brzinom da im zajednički prosjek na kraju i ne izgleda tako loš. Za izbor ustavnih sudaca potrebna je dvotrećinska većina, što podrazumijeva dogovor vlasti i oporbe. Kad se ta dva tabora napokon usuglase oko fotelja, u javnosti neće ostati pitanje tko je izabrao bolje stručnjake, nego kome će taj miomirisni kompromis na kraju otkinuti više političkih poena. Premijer se užasno razljutio jer je s Penavom pio kavu u petak, a ovaj mu je tekst Deklaracije poslao preko medija u ponedjeljak. Očito je bilo nešto u kavi…

Ivan Dermiček

HUMORESKICA

Pavlek

Kad sam upisao na internetu pojam Pavlek, izbacilo mi je kako je to prezime izvedeno iz imena Pavle tj. na latinski Paullus, što znači malen i skroman. Drugo značenje nas povezuje s pavlakom ili vrhnjem. Isto tako je navedeno kako najviše Pavleka ima u okolici Lepoglave. Sve se slaže: malen, skroman, obrao vrhnje, a i Lepoglava je blizu.

Nađan Dumanić

Logika

Razgovaraju dvije plavuše: – Joj, jučer mi je nestalo struje, ostala sam dva sata zarobljena u li u! – To nije ništa, ja sam tri sata stajala na pokretnim stubama.

Mana

– Koja je vaša najveća mana? – Iskrenost. –Ne bih rekao da je to mana. – Briga me što ti misliš!

Liječnički pregled

Dolazi čovjek liječniku i kaže: – Liječniče, svi me ignoriraju. Liječnik: – Sljedeći!

Znanost

Što kaže elektron kad padne? – Uf, izgubio sam naboj!

Životinje

Idu dva puža ulicom. Jedan se zaleti i lupne u zid. Ovaj drugi kaže: – Eto ti kad juriš!

Autor: Mladen Mrčela

SKANDINAVKA

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Dan antifašističke borbe, Dvadesetdrugi lipanj

(Foto: Prigorski.hr)

Još navek smo se ne genoli od antifašizma!

Sako leto v junjušo na dnevni red dojde Den antifašizma šteri se obiležavle 22. junjuša. Pripoveda se kak so fondoši antifašizmo skopani ili pak vudreni 22.junjuša 1941. leta, a den antifašizma se je počel obslužavati pedeset let posle i to 1991. leta. Pripoveda se ka je 22. junjuša 1941. leta zafremani prvi partizanski odred i to v šumi Brezovica polek Siska, a na Interneto piše kak je sisački partizanski odred zafremani pod kraj septembra. Sima nam je poznato kak je na te den Hitler (čitaj: Nemačka) napala Staljina (čitaj: Rusijo), a ruon tak znuomo da so Hitler i Staljin, očem reči, Nemci i Rusi potpisali pakta 1939. leta i da so skupa napali, i ne sam napali nek i podelili Poljsko i tak je stiha počel Drugi svecki rat. Ne znati kaj si je Hitler pregruntal vu svoji nacistički glavi, pak je napal svojega „pajdaša“ Staljina i tak prekršil potpisano „pajdašijo“ kaj ga je na se zadje koštalo pak je odišel po riti k meši i zgubil rata. Več sam tu na ovomo mesto pisal o tomo da mi je nikak ne jasno kak bi se bil zafremal partizanski odred v Brezovici i to par vur posle Hitlerovoga napada na Rusijo jerbo je unda ne bilo Interneta, nega bilo televizije, a niti pak radija kaj bi sisački komunisti mogli znati o čemo se tu pravzaprav dela? I ne sam to, kak se to pedeset let ne obslužavalo, a unda se je nešči zmislil kak je to tak važno, ak ne nejvažneše.par ljudi se je zišlo v šumi i to je mama bil odred?

Još nekaj sam štel reči, ruon tak nam je sima poznato kak so jugokomunisti bili ruon tak, prek Kominterne, v pakto z Hitlerom i neso niti z okom trepnuli dok je Hitler, v aprilo, napal Jugoslavijo, a mam so v zrak skočili i počeli so borbo protiv fašizma čim je Hitler pehnul v Staljina i Rusijo. A denes pripovedamo kak so se antifašisti borili za Hrvacko, a znuamo da je Hrvacka nastal posle Domovinskoga rata i to pedeset let posle.

Ruon tak nebrem razmeti kak se si zmislijo i furt pripovedajo kak so nam se kaj imamo donesli antifašisti i jiv šef drug Ljubičica bela. Se se zna kaj je bilo 1941. leta, a nišči nikaj ne

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Kak i sako leto v junjušo!

zna kaj se je pripetilo mam posle Drugoga rata v majušo i junjušo 1945. leta. Nišči se ne spomina o žrtvama porača, o pol milijonov potučenih Hrvatov kaj vu Deželi, kaj prinas vu Lepoj našoj, o čemo sam pisal v prošlomo brojo. Nišči se ne spomina o Bleiburgo, križnomo poto, Hudi jami, Tezno, Kočevskomo rogo, Jazovki, Maceljo, Gračanima… Ako očemo pripovedati istino, ako se očemo spominati o onomo kaj je bilo, ali po istini unda moramo na dnevni red deti te stotine i stotine sakefele grabi štere so partizani punili z Hrvatima i to bez sođenja i sodov. I ne sam to, pedeset let posle Drugoga rata se o tomo ne smelo nikaj pitati, a niti pak spominati tak da ve zato par let nazaj dohaja na svetlo dneva istina, kak sam i v prošlom brojo napisal, kak je v Deželi svoje živleje završilo cirka 3oo jezer Hrvatov, a otprilike isto tuliko i po jamama v Lepoj našoj.

Si morajo znati vrednote Domovinskoga rata

I još nekaj mi nejde v glavo, zakaj se mi v Lepoj našoj, a ruon tak i mi Međimorci, nejvečpot spominamo o antifašistima i antifašizmo, o 1941. leti, a to so cajti, to so leta o šterima se sam moremo spominati jerbo je jako malo ljudi šteri so unda hodali po ovomo sveto, a još denes su tu med nami mesto kaj bi se spominali o 1991. leti, o Domovinskomo rato šteroga se, bar jo denes, skorom si zmislimo. Ako nekaj moramo prenesti našoj deci, našim vnukima unda so to vrednote Domovinskoga rata vu šteromo je stvorena Lepa naša, a ne kaj se furt borimo kaj bi vu fondoše Lepe naše zrivali antifašizma šteroga ga tam ne. Sima nam je poznato da so antifašisti z istoka (čitaj: četniki i jugosoldateska) bili protiv stvaranja Lepe naše kak samostalne, slobodne i neovisne države pak smo mi Hrvati (čitaj: naši braniteli) morali to našo državo, to našo slobodo, to našo samostalnost izboriti vu štiriletnomo Domovinskomo rato vu šteromo je cirka šesnaest jezer naši branitelov ostajlo svoje živote. Si znomo da je tak bilo, si znuomo kakšo ceno je Lepa naša platila za svojo slobodo i samostalnost, a mi se furt spominamo o antifašizmo i 1941. leti.

Dok govorimo o totalitarnim režimima nejvečpot se spominamo

o fašizmo i nacizmo, a jako retko i nekak srmežlivo spomenemo komunizma. Ne znati zakaj je to tak, a vu prošlomo brojo sam napisal kak je komunizam bil nejvekša nevola ovoga sveta šteri je potukel čuda vejč ljudi nek španjolska gripa, fašizam i nacizam skupa. Verjem da vas ne moram zmisliti kuliko so ljudi poslali na drugi svet Mao Ce Tung, Lenjin, Staljin…,Tito i jegovi sledbeniki kaj ne bodem dale spominjal. Povjesničari šteri se z tem bavijo i brojijo nabrojili so prek sto milijonov onih šteri ga nega na ovomo sveto, a nišči jim niti za grobe ne zna. A verjem da si znuomo kak so denešji antifašisti pravzaprav komunisti.

Pak se seposot ratuvle!

Obrnite se okoli sebe i kaj bodete vidli? Seposot se ratuvle. Teško je najti kontinenta na šteromo se ne ratuje. I to ne kratko. Saki rat šteri se hapi ne vidimo mo kraja, a v pitanjo je nezadovoljstvo onih šteri se imajo jerbo jim je i to ne dosti. Pak de bi služili oni šteri delajo oružje i municijo, tenke, tope, reoplane, brode da bi na sveto bil mir? A to kaj oni več ve prekpreveč toga imajo to je čistam drugi par rukavov. To je još ne se: znate kuliko ga onih šteri so goli, bosi i lačni na jenoj strani sveta, a na drugoj strani toga istoga sveta se reshitavlemo z hranom i hičemo �krej več nek pojemo, očem reči, potrošimo. Znuomo kak je denes, ali ne znamo kak bode dugo to trajalo, a tak bi nam moglo biti lepo na ovoj našoj kugli zemaljskoj. Ve vidimo da je negda bilo lepo dok je dragi Božek gospodaril z svetom, ali čim so ljudi zeli vu svoje roke cugle vlasti, čim so počeli gospodariti z sem do čega so mogli dojti se se je obrnulo i nigdi pravice. Oni šteri nejveč imajo bi šteli meti još čuda vejč nek imajo i ne brigajo se za one šteri nikaj nemajo. Kaj vam ne bodem povedal kak je to bilo dok je korona došla na svetlo dneva i kak so oni šteri gospodarijo z svetom zastajli sveta na jeden kratek čas. Ve so vidli da morejo se kaj očejo i jako sam najgerek kaj se bode itak pripetilo dok jim nekaj drugo padne na pamet, nekaj kaj bode sfondalo još vejč ljudi jerbo ve več se kaj treba delajo roboti pak so jim ljudi postali sam strošek šteroga se tre čim predi rešiti kak bi jim čim vejč penez ostalo. A mi se tu borimo i svadimo okoli 1941. i antifašizma????

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

More Kara s Čofca, ali Čovec z njega ne!

Drago Kramar Kara, rodom iz Čehovca već desetljećima živi u Čakovcu. Međutim, u srcu je ostao onaj isti dečko iz Čehovca. Za njega vrijedi ono zlatno pravilo: može čovjek otići s Čofca, ali Čovec iz njega ne ide nikada. Ove smo ga subote opet uhvatili u Čehovcu u elementu koji mu savršeno pristaje, s pregačom oko struka, širokim osmijehom i kuhačom u ruci, dok majstorski okreće domaće langoše. Drago, istinski zaljubljenik u nogomet, peče ih s toliko ljubavi i strasti da bi mu pozavidjeli i najbolji stari majstori zanata. (kk;vv)

BIZARNO: KAKO SU ENGLEZI pobijedili Hrvate, ali ne i Gance

zaustavio Harryja Kanea

Sigurno ste se u nevjerici pitali kako je moguće da je Engleska pobijedila fenomenalnu i nevjerojatno razigranu Hrvatsku 4:2 u utakmici na Svjetskom prvenstvu, ali ne i Ganu s kojom je igrala poput krepane lignje i odigrala 0:0?

Eh pa čini se da su pale u vodu teorije o tome kako je francuski sudac gurao Engleze k'o stari auto sve dok ne upale i krenu, dozvoljavajući im grubu igru i ponavljajući kaznene udarce. Ispada kako to nije bilo ono što smo u emotivnom zanosu vidjeli subjektivno. Naime Engleska bi pobijedila i Ganu da se nije umiješao ganski vrač koji je osobno zaustavio Harrya Kanea. Nana Kwaku Bonsam, samoprozvani "najmoćniji spiritualist na svijetu", uoči utakmice druge kola skupine L između Engleske i Gane javno je objavio da će baciti čaroliju na engleskog kapetana. Poručio je da ne želi Kaneu ozbiljnu ozljedu, već samo da ga "dovoljno zaustavi" da ne ugrozi Ganu. Utakmica u Bostonu završila je 0:0, bez golova na obje strane, a

Kane je svoju najbolju priliku u sudačkoj nadoknadi, s nekoliko metara, poslao preko grede. Za Englesku je to bio trinaesti remi bez pogodaka u povijesti nastupa na svjetskim prvenstvima. Nakon utakmice Bonsam je rezultat protumačio kao svoju zaslugu. Na društvenim mrežama objavio je da je "posao odradio" i da je sada vrijeme da Kanea oslobodi kletve. Riječ je o istom čovjeku koji je ranije tvrdio da je sličnu "kletvu" bacio i na Cristiana Ronalda, pa se njegove izjave uoči velikih turnira gotovo pretvorile u ritual. Bilo kako bilo, Gana je remijem došla nadomak plasmana u nokaut fazu prvi put nakon 16 godina, a engleski navijači sad s nestrpljenjem čekaju je li Kane uistinu "oslobođen" za posljednju utakmicu skupine protiv Paname. Najgore je što mi protiv Gane tek igramo u subotu u 23 sata. Nadamo se da će hrvatski izbornik Zlatko Dalić vratiti krunicu u džep za tu utakmicu. Doduše, u tome mu ovog puta i navijači mogu pomoći. (tn)