Međimurske novine 1604

MEĐIMURJE bi presudom izgubilo više nego Posavec

Sudski proces u kojem svi gube

str. 4-5

str.3

TEMA BROJA

DONJE MEĐIMURJE U BITCI ZA TURIZAM

TUČA POHARALA dijelove gornjeg Međimurja Na trsju nije ostalo ni listeka! Sve je uništeno!

S druge strane strah od preloškog monopola jači je od privlačnosti zajedničke blagajne pa se općine žele ujediniti bez njega

ZAJEDNIČKI TURISTIČKI PROIZVOD trebao bi dati vjetar u leđa donjem Međimurju

Rafting, čipka i zlato popravljaju turističku kartu

TRAGEDIJA U ŠUMI u Donjem Koncovčaku Nesretno stradao Ivan Sklepić

ČAKOVČANIN naručio bombu iz Kazahstana

Cvjećar je kod kuće već imao cijeli arsenal

MATIJA BOGDAN, prvi Međimurec koji je osvojio Mount Everest Mjesec na nebu gledao sam ispod sebe

ANKETA

POD VUROM

Donje Međimurje puno skrivenog potencijala

Kad se spomene turizam u Međimurju, misli lete u gornji kraj, što potvrđuju i naši razgovori s građanima u anketi „Pod vurom“. Zbog toga je hvalevrijedna inicijativa donjomeđimurskih općina da krenu u jače brendiranje svoje ponude. Skriveno blago Donjeg Međimurja ima sjajne adute, od prirodnih ljepota

rijeke Drave do speci�ične baštine starih zanata poput zlatara ili košaraša. Kulturna ponuda, poput Centra dr. Rudolfa Steinera, također zaslužuje svoju punu a�irmaciju. O tome kako je došlo do toga da su te općine odlučile izaći iz turističke sjene razvikanijih krajeva, pročitajte u našoj temi na stranicama 3 i 4. (jo)

Marta Goričanec Lajtman, Mihovljan - Donje Međimurje percipiram kao turističku destinaciju, no čvrsto vjerujem da trenutačna ponuda može biti bolja. Nedostaje više sadržaja na otvorenom koji bi privukli dinamičniju publiku. Marina Prelog ima zaista lijepu šetnicu, a manifestacije poput „Festivala balona na vrući zrak“ pun su pogodak. Ipak, potencijal postoji i izvan Preloga.

Ema Sobočan, Sveti Martin na Muri - Donje Međimurje doživljavam kao turističku destinaciju. Osobno sam posjetila Marinu Prelog, a čula sam i za „Regionalni park Mura-Drava“. Mislim da marketing igra ključnu ulogu u privlačenju većeg broja turista. Preporučila bih posjet Centru dr. Rudolfa Steinera.

Hana Rihtarec, ČakovecDonje Međimurje definitivno može parirati Gornjem. Ključni korak za privlačenje više turista leži u marketingu; mora se više ulagat u promociju kako bi ljudi prepoznali privlačnosti toga kraja. Posjet bih svakako preporučila svima izvan županije. Kao najzanimljivije mjesto izdvojila bih Prelog i njegovu Marinu, kao i Domašinec.

Hrvoje Lesar, Čakovec - Nisam previše upoznat s turističkom ponudom Donjeg Međimurja. Više sam orijentiran na Čakovec ili Gornje Međimurje. Mislim da nema nekih značajnih aduta koji bi privukli turiste. Gornje Međimurje mi je ljepše – iako znam za Centar dr. Rudolfa Steinera. Međutim, neovisno o donjem ili gornjem dijelu županije, Međimurci su najjači adut naše županije.

Branko Klobučarić, Čakovec - Iako bih preporučio posjet Donjem kraju ljudima izvan naše županije, smatram da je trenutačna ponuda Donjeg Međimurja ipak premala. Međutim, izdvojio bih hotel „Panorama“. Velika je prednost dobra prometna povezanost cijelog tog kraja. U Gornjem Međimurju naglasak je više na vinskim podrumima, dok je Donje Međimurje idealno je za ribiče i opušteniji odmor uz vodu.

FOTO tjedna

Tuča, skoro veličine oraha, u svega deset minuta osaka�la je Robadje i okolicu

Na trsju nije ostalo ni

listeka!

Sve je uništeno!

Tuča je ogolila vinograde na Mađerkinom i Globočkom bregu, uništila voćke i usjeve, a mještani kažu da ovakve prizore ne pamte desetljećima

Piše: Sanja Heric

Jutro nakon katastrofalne tuče u gornjem Međimurju donijelo je sablasnu tišinu i poglede uprte u pustoš. Prve zrake sunca, umjesto zelenih i rodnih vinograda, obasjale su osakaćene brežuljke. Najviše je stradalo područje Robadje i sam Mađerkin breg. Tamo gdje su do jučer ponosno stajali redovi vinove loze, u četvrtak ujutro nije bilo doslovno ničega! Na pojedinim mjestima nije ostao niti jedan jedini listić. Iz vinograda su virile samo ogoljene i oštećene rozge.

Vinogradi na Mađerki potpuno ogoljeni

Na teren smo stigli rano ujutro. Uspon prema Mađerkinom bregu otkrivao je prizore koji su govorili više od riječi. Mještani su u tišini čistili cestu, uklanjali

blato i granje, s pogledima u kojima se jasno čitala zabrinutost. No pravi šok čekao je na vrhu.

Vinogradi obitelji Cmrečnjak i Štampar na pojedinim su dijelovima potpuno ogoljeni. Kao da je netko u jednom naletu izbrisao cijelu vegetaciju.

Podno Mađerkinog brega susrećemo mještanina Antuna Zadravca. Njegovo svjedočanstvo zvuči poput mračnog scenarija koji se obistinio. Osim Mađerkinog, kaže, strašno je stradao i Globočki breg prema Sloveniji. Antun pamti dugo, ali ovako snažno nevrijeme ne pamti još od davne 1962. godine.

- Takva tuča kakva je bila 1962. pred žetvu, to se pamti. Nakon toga nije ništa ostalo, niti cime. Tako je sada i ovo. Kod Slovenaca sam čuo kako ta superćelija dolazi od Ormoža i Ptuja preko Jeruzalema prema Lendavi. Onda

Antun Zadravec rekao nam je da zadnje takvo nevrijeme pam� davne 1962. godine

sam znao da će pogoditi i nas, rekao nam je Zadravec, kojemu su uništene i voćke. Na samom vrhu zatičemo i načelnika Općine Štrigove, Stanislava Rebernika. S nevjericom u očima promatra razmjere katastrofe. Ističe kako su posljedice strašne, no situacija varira od lokacije do lokacije.

- Ovdje na Mađerkinu bregu bilo je nevjerojatno i žestoko. Gorice su gotovo sto posto uništene, a pitanje je hoće li biti kakvog uroda i iduće godine, jer su rozge potpuno stradale! Nema gore ni listeka! Još jače je udarilo malo dalje kod Strmec brega, očajan je načelnik.

Dodaje kako su teško pogođeni i usjevi poput kukuruza i tikvica, posebno prema granici. Sve se odigralo u samo deset minuta. Deset

minuta prepuštenih na milost prirodi izbrisalo je mjesece truda.

- Što se tiče tuče, dosad smo bili pošteđeni. Govorili smo da nas je to nekako zaobilazilo. No do jučer, u tih desetak minuta sve se promijenilo. Sve je nestalo, kaže Rebernik. Velike količine kiše nanijele su blato i granje po cestama diljem općine, a poseban problem stvara šljunak na cestama u izgradnji gdje još nije riješena odvodnja. Zbog svega toga, izgledno je proglašenje elementarne nepogode. Koliki su stvarni razmjeri štete, tek će se utvrđivati nakon detaljnog obilaska svih nasada.

Što nas još čeka?

Dok smo boravili na Mađerkinom bregu, pristizali su mještani iz svih dijelova općine. Dolazili su vidjeti vlastitim očima i odlazili u tišini. Među njima i vinogradari Stanko Kovač iz Prekope te Stjepan Bogdan iz Tupkovca.

Svi od reda ponavljaju da ovakvo što još nisu vidjeli. No, ono što najviše plaši gornje Međimurje jest neizvjesna budućnost. Gledajući u ogoljene trsove, vinogradari tiho izgovaraju rečenicu: „A ovo je tek početak lipnja! Kakva nas strepnja kroz ljeto još čeka!“

Načelnik Stanislav Rebernik na Mađerkinom bregu s nevjericom je gledao posljedice nevremena, čoko� ogoljeni, lišća nema TUČA POHARALA dijelove Gornjeg Međimurja

Osim vinograda, u Štrigovi su potpuno stradali i ostali usjevi

MEĐIMURJE je presudom

izgubilo više nego Posavec

U prvom planu sjedi Ma�ja Posavec, dok Milorad Novković stoji i obrazlaže sudskom vijeću zbog čega je promijenio iskaz koji je dao nakon osmodnevnog pritvora kod USKOK-a, a iza njega sjedi Josip Kobal

Sudski proces u kojem svi gube

Politička pustoš koja bi ostala u slučaju pravomoćnosti presude račun je koji neće platiti Matija Posavec, nego cijelo Međimurje

Matija Posavec presudom je dobio kaznu koju će žalbom možda srušiti. Međimurje je dobilo nešto što se žalbom ne ruši: političku nestabilnost na neodređeno vrijeme. O prvome će odlučivati Visoki kazneni sud. O drugome ne odlučuje nitko, jer se o tome nitko ozbiljno ne pita. Presuda je presuda. Nepravomoćna je, ide u žalbeni postupak i taj posao pripada sudu, ne novinama. Od tri točke optužnice dvije su otpale, ostala je tek jedna. Ovaj tekst nije o tome. Ovaj tekst je o računu koji nije ispostavljen Posavcu, nego županiji. Jer cijena procesa nikad nije samo cijena za optuženog. Milorad Novković proveo je osam dana u istražnom zatvoru i na kraju je oslobođen — tih osam dana nitko mu ne vraća. Ponovljeni izbori u studenom 2021. koštali su porezne obveznike oko 300 tisuća eura, a nisu promijenili ništa: birači su izabrali istog čovjeka. A nešto se u ovih petnaest godina doista dogodilo. Međimurje, kraj koji je u Zagrebu desetljećima doživljavan tek kao marljiva, tiha provincija na rubu karte, dobilo je političara koji je tu šutnju prekinuo. Posavec u Zagrebu i Bruxellesu ne nastupa kao molitelj iz male županije, nego kao netko tko zna što

njegova regija proizvodi, izvozi i zaslužuje. Birači to mjere rekordnim postocima, izbore za izborima. Ovaj kraj se usudio dignuti glavu — i imao je nekoga iza koga je mogao stati. Upravo zato dio javnosti ovu presudu promatra i kroz političku prizmu. U Međimurju nije malo onih koji vjeruju da političar s Posavčevom podrškom i utjecajem smeta dijelu vladajućih u Zagrebu.

Ne tvrdim da je proces politički motiviran; za takvu tvrdnju nemam dokaza. No činjenica je da će dio javnosti uspo ređivati ovaj slučaj s drugim predmetima i u tim usporedbama tražiti odgovore. Prva takva usporedba nameće se sama s aferom „kaj bi ti štel biti", u kojoj je USKOK odbacio prijavu protiv HDZ-ova Žarka Tušeka uz obrazloženje da u trenutku razgovora nije bio u poziciji izvršiti djelo, dok se Posavca teretilo za novac primljen deset dana prije izbora koje je tek trebao dobiti.

Obrana ističe paradoks čovjeka koji navodno plaća 10.000 kuna da bi ostao u Upravnom vijeću ŽUC-a u kojem za 60 eura po sjednici sjedi već dvadeset godina i bankovni izvod prema kojem je istih 10.000 kuna isti dan položeno na račun stranke, ali pod nazivom „članarina i članski doprinos", a ne kao donacija, zbog čega te uplate u evidenciji Držav-

nog izbornog povjerenstva nema.

Korupcija ili knjigovodstvena nespretnost u predizbornoj stisci, odgovor će dati viši sud. No uvjerenje birača da računica tu ne štima politička je činjenica s kojom će svi morati računati.

I tu dolazimo do novog paradoksa. Dio članova HDZ-a ovu presudu doživljava kao političku pobjedu. No moguće je da će se pokazati upravo suprotno. U sredini u kojoj birači ovu presudu mahom čitaju kao obračun Zagreba s Međimurjem, svaki osmijeh na tu temu glasač pamti i naplaćuje na prvim izborima. Stranka koja ovdje ni s neoštećenim protivnikom nije znala pobijediti, neće pobijediti ni s ranjenim, jer ranjeni Posavec u očima svojih birača nije slabiji, on je žrtva.

Taj �ilm smo već gledali u studenom 2021., kad je ovaj kraj nakon uhićenja i ostavke istog čovjeka vratio na isto mjesto, uvjerljivije nego ikad. Tko misli da će sada biti drugačije, nije razumio Međimurje.

A na kocki je mnogo. Petnaest godina izgrađenih kanala prema ministarstvima, fondovima i Bruxellesu, kapital koji ne pripada Posavcu osobno, nego funkciji koju je obnašao dovoljno dugo da je nauči koristiti.

Dvorac Feštetić, dogradnja Županijske bolnice, županijske ceste, nova EU omotnica: deseci milijuna

HRVATSKA

eura koji se ne događaju po inerciji. Svaki ministar i svaki birokrat zna čitati nepravomoćnu presudu i znat će je koristiti za pregovaračkim stolom. Oslabljen župan znači oslabljenu županiju, neovisno o tome hoće li presuda na kraju pasti.

Sustav koji takav kapital izbaci iz pogona trebao bi imati odgovor tko ga preuzima. Nema ga. HDZ u Međimurju desetljećima ne proizvodi kandidata s izgledima u drugom krugu. SDP trenutačno ne može ponuditi ime koje bi prosječan Međimurec prepoznao bez podsjetnika. Treća opcija ne postoji ni u naznakama.

Poštenja radi, dio odgovornosti leži i u prirodi uspjeha: kad jedan političar petnaest godina dobiva izbore rekordnim postocima, oko njega se ne razvija nasljednik, nego tim. Ali posljedica je ista, imena koje bi moglo stati na njegovo mjesto naprosto nema.

Hoće li Posavec opstati, pitanje je za sud i za birače, tim redom. Ali pitanje koje Međimurje mora postaviti sebi ne glasi „je li kriv", nego: zašto ovaj kraj nakon trideset godina lokalne demokracije na pitanje „tko, ako ne on" ima samo jedan odgovor — šutnju.

Presuda će proći svoj pravni put. Šutnja je problem koji nijedan sudac ne može riješiti.

ponovno

živi u ritmu kockica

Vatreni preuzimaju ekrane, kafiće i bračne odnose

Počelo je, počelo. Najvažnija sporedna stvar na svijetu, nogomet, idućih dana i tjedana, određivat će tempo života većine Hrvata. Sve se prilagođava utakmicama, koje će se srećom za većinu poslodavaca, odvijati u noćnim satima. Tako da će eventualno, druga smjena raditi skraćeno. No, zato skraćeno neće raditi ugostiteljski objekti koji su se već pobrinuli za produženje radnog vremena. Produženo radno vrijeme garantira da će se analize svake sudačke odluke protegnuti dugo u noć. Trgovi se pretvaraju u navijačke zone, gradovi gore u prepoznatljivim kockicama, a cijela zemlja ponovno diše u istom ritmu.

Ka�ići su već odavno montirali velike ekrane na terase, a zalihe pića i gric-

MOBILNA

Eto, od idućeg tjedna, točnije od srijede 17. lipnja s radom napokon i u Međimurju započinje mobilna ambulanta u djelatnosti opće, odnosno obiteljske medicine. Iz Doma zdravlja ističu da uvođenje mobilne ambulante ne mijenja status pacijenata, što znači da svi građani i dalje ostaju upisani kod svojih izabranih liječnika obiteljske medicine, dok u ovo specijalizirano vozilo dolaze po potrebi. Radno vrijeme mobilne ambulante bit će u jutarnjem terminu od 8 do 11 sati, a vozilo će obilaziti četiri unaprijed utvrđene lokacije prema točno de�iniranom mjesečnom rasporedu. Pacijenti u Železnoj Gori zdravstvenu uslugu mogu

Kolektivno stanje uma

imat će utjecaj i na obiteljsku dinamiku. Naime, u kućanstvima se već povlače jasne linije razgraničenja. Sretni su oni parovi koji dijele istu strast pa zajedno navijaju i troše glasnice, no tamo gdje jedna strana živi za nogomet, a druga jedva čeka da ta agonija završi, situacija postaje napeta. Svaki produžetak ili promašeni zicer mogu značiti obiteljsko minsko polje, pa će za mnoge spas biti u drugom televizoru ili privremenom bijegu kod prijatelja kako bi se izbjegle svađe i dani tišine.

A probiju li se Vatreni do vrha, naravno, zemaljska će kugla u Hrrvatskoj stati. (vv)

AMBULANTA u niskom startu Kombi

idući tjedan stiže u Železnu goru

potražiti kod Vatrogasnog doma na adresi Železna Gora 127A. Mještanima Svetog Urbana ambulanta će biti na raspolaganju na parkiralištu kod Društvenog doma na adresi Sveti Urban 27A. U Držimurcu-Strelcu vozilo će se pozicionirati ispred zgrade Doma kulture na adresi Strelec 66A, dok će u Sivici boraviti na parkiralištu tamošnjeg Društvenog doma Sivica na adresi Glavna 49. U lipnju ambulanta započinje svoj krug u srijedu, 17. lipnja u Železnoj Gori, nakon čega već idući dan, u četvrtak 18. lipnja, seli u Sivicu. Sljedećeg tjedna, u srijedu 24. lipnja, na redu je Sveti Urban, a lipanjski ciklus završava u četvrtak, 25. lipnja u Držimurcu. (vv)

RIJEŠENA SAGA o dekanovskom groblju Podturen refundira troškove

Novakovčanima

Mještanima Novakovca, Općina Podturen nadoknadit će troškove ukopa pokojnika pokopanih na groblju u Dekanovcu i to u iznosu od 150 eura. Timej e, barem za sada riješena saga o selektivnom korištenju zajedničkom groblja dvaju naselja iz dvije susjedne općine. Naime, Novakovec je jedino naselje

općine koje pripada Župi Dekanovec, gdje mještani plaćaju visoke naknade za mrtvačnicu od čak 250 eura, dok je u Podturnu ona besplatna. Troškovi nastali od početka 2026. refundirat će se retroaktivno, a rok za nove zahtjeve bit će 30 dana od smrti. (vv)

Piše: Tomislav Novak

Piše: Vlasta Vugrinec

Gornji dio Međimurja već desetljećima ubire bogate plodove rane orijentacije na toplički, rekreacijski i vinski turizam, donje Međimurje tek počinje vlastito, dubinsko buđenje. Kroz visoka ulaganja u javnu infrastrukturu, ambiciozne kulturne i interpretacijske projekte te najavu osnivanja nove, jedinstvene turističke zajednice područja, ovaj nepravedno zapostavljeni kraj intenzivno traži svoje ravnopravno mjesto na turističkoj karti kontinentalne Hrvatske. No, na tom dugom i kompleksnom putu transformacije stoji nekoliko ključnih izazova, od kojih je najveći kako uspješno uskladiti pojedinačne interese i opravdane strahove manjih lokalnih općina s velikim ambicijama, ali i očitom dominacijom grada Preloga. Naime, donjomeđimurske općine trenutno su u fazi dogovaranja koja za sada, isključuju Grad Prelog kao partnera, no dobrodošlog suradnika.

Rudi Grula, direktor Turis�čke zajednice Međimurske županije

O trenutnim analitičkim pokazateljima, novim generatorima posjeta koji se kuhaju na terenu, ali i o izazovima administrativnog i operativnog ujedinjenja donjeg Međimurja, razgovarali smo s Rudijem Grulom, direktorom Turističke zajednice Međimurske županije, koji iz prve ruke koordinira ovim procesima.

Golemi turistički nesrazmjer gornjeg i donjeg dijela Međimurja

Da bi se uopće razumio trenutni položaj donjeg dijela županije, potrebno je pogledati egzaktnu stvarnost koju je

Putevima zlata, čipke i dravskih mlinara

Na tragu sve rečenoga, pokušali smo osmisliti jednodnevnu turu kroz donji kraj Međimurja, bilo biciklima bilo minibusekom. Nazvali smo je Putevima zlata, čipke i dravskih mlinara.

Stvari i običaje koji mi ni ne primjećujemo jer smo srasli s njima, umotali smo, kako se to lijepo kaže, u celofan s prigodom pričom.

Turu započinjemo u 9 sati u Donjem Kraljevcu, rodnom mjestu utemeljitelja biodinamičke poljoprivrede i antropozo�ije. Posjet multimedijalno opremljenom Centru dr. Rudolf Steiner uz edukativnu šetnju i lagani doručak spravljen isključivo od lokalnih, ekoloških i biodinamičkih namirnica uzgojenih u međimurskim vrtovima.

Nakon doručka krenuli bi u potragu za dravskim zlatom u Donjem Vidovcu. Na obali Drave dočekuju nas lokalni zlatari u tradicionalnim nošnjama. Gosti sami ulaze u plićak i s drvenim posudama i isprobavaju tehniku ispiranja zlatnih čestica iz riječnog pijeska, uz čašicu domaće međimurske rakije za dobrodošlicu. Iz Donjeg Vidovca slijedi posjet novootvorenoj Palači međimurske popevke. Kroz vrhunsku multimediju i interpretacijski centar, gosti uranjaju u povijest i ljepotu međimurske pjesme koja je pod zaštitom UNESCO-a.

nedavno na papir stavila Međimurska županijska skupština kroz usvajanje novog Plana upravljanja destinacijom do 2030. godine. Taj strateški dokument donio je jasne i neumoljive brojke o golemom nesrazmjeru između gornjeg i donjeg kraja, potvrđujući ono što je dosad bilo vidljivo i golim okom, ali bez službene statističke težine. Rudi Grula objašnjava kako je analiza jasno i nedvosmisleno konstatirala da se čak osamdeset i pet posto svih smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta te svih turističkih aktivnosti u principu događa u onom dijelu županije od Čakovca prema sjeverozapadu, odnosno u gornjem Međimurju. Taj golemi odljev aktivnosti prema sjeverozapadu ima svoje jasne i objektivne povijesne i prirodne razloge. Gornji dio Međimurja naprosto raspolaže speci�ičnim, brežuljkastim krajolikom koji je idealan za razvoj vinskih cesta i aktivnog odmora, ali ključni pokretač tamošnjeg uspjeha bila je golema privatna investicija u Terme Sveti Martin. Grula je u tom pogledu potpuno otvoren i realan te naglašava da bez te velike investicije u toplice cijeli gornji kraj danas ne bi bio ni blizu ovoj razini razvijenosti.

TEMA BROJA

Umorni i gladni gosti potom bi sjeli kako bi uživali u tradicionalnom međimurskom ručku.E, sad, to može biti neki od OPG-a ili lokalni restoran, a menu bi bio: meso 'z tiblice, dravska riba (smuđ ili som) pripremljena na mlinarski način (u kukuruznom brašnu), zapečeni štrukli i nezaobilazna međimurska gibanica, sve upareno s vrhunskim vinima iz gornjeg Međimurja. Nakon ručka, tura se dijeli na dvije brze, ali fascinantne prezentacije živuće baštine. U Svetoj Mariji posjećuje se prezentacija Svetomarske čipke, speci�ične po tome što se izrađuje od jedne niti na bazi tradicije stare stotinama godina. Odmah nakon toga, u Kotoribi gosti posjećuju stare majstore košaraštva gdje mogu vidjeti kako se od vrbove šibe stvaraju vrhunski upotrebni predmeti te se i sami okušati u pletenju malog suvenira. Za potpuni doživljaj kraja, obavezan je posjet uređenom izletištu na Dravi u Svetoj Mariji, koje služi kao polazište za riječni avanturizam. Gosti se ukrcavaju u tradicionalne drvene dravske čamce ili rafting čamce. Slijedi opuštajuća, jednosatna plovidba kroz netaknutu prirodu dravskih rukavaca i sprudova (tzv. "Europska Amazona") uz promatranje ptica, daleko od civilizacije.

Upravo su te toplice bile zamašnjak koji je potaknuo bujanje privatnih iznajmljivača, uređenje brojnih lokalnih atrakcija i uspostavu vinske ceste koja danas slovi za jednu od najuspješnijih u državi, dok donje Međimurje takav snažan privatni generator nažalost još uvijek nema jer se projekt termi u Draškovcu iz raznih okolnosti još nije realizirao.

Donje Međimurje vrvi od mnoštva raspršenih lokalnih projekata

Unatoč nedostatku velikog privatnog investitora, situacija se u donjem Međimurju u posljednje vrijeme počela značajno i vidljivo mijenjati, ponajviše zahvaljujući iznimnom angažmanu lokalnih općina i usmjeravanju sredstava iz europskih fondova. Kada se na jednom mjestu zbroje svi projekti koji su trenutno u tijeku ili pred samim završetkom, dolazi se do fascinantne brojke od preko deset milijuna eura koji se ulažu izravno u javnu turističku infrastrukturu ovog kraja.

Najveći i najznačajniji među tim projektima svakako je rekonstrukcija i uređenje velebne Palače međimurske popevke u Donjoj Dubravi. Radi se o golemoj investiciji vrijednoj čak pet i pol milijuna eura, koja je u potpunosti �inancirana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a njezino je svečano otvorenje predvi-

UJEDINJENJE OPĆINA na temelju zajedničkog turističkog

Rafting, čipka popravljaju turističku

Donji dio županije bilježi javna ulaganja veća od 10 milijuna eura, no ključni korak bit će administrativno ujedinjenje općina, zajednički nastup prema fondovima i pronalazak motiviranog operativca na terenu

đeno za kraj lipnja. Grula s ponosom ističe kako će ovaj novi interpretacijski centar na vrhunski i moderan način prezentirati međimursku popevku, najvrijedniji dio tamošnje nematerijalne kulturne baštine koja se nalazi pod zaštitom UNESCO-a, te kako će upravo ta palača postati novi, snažni generator posjeta za cijeli donji dio Međimurja.

Uz Palaču međimurske popevke, paralelno se razvija i niz drugih, regionalno speci�ičnih projekata koji bi trebali stvoriti cjelovitu mrežu kulturnih i rekreacijskih atrakcija.

U Donjem Kraljevcu se tako, kroz europski projekt Amazon of Europe, tijekom sljedeće godine planiraju značajna ulaganja u napredno multimedijalno opremanje postojećeg Centra dr. Rudolf Steiner, što će uvelike podići njegovu atraktivnost za domaće i strane posjetitelje zainteresirane za biodinamičku poljoprivredu i Steinerovu antropozo�iju.

Istovremeno, u Svetoj Mariji su započeli ozbiljni radovi na uređenju turističkog izletišta neposredno uz rijeku Dravu, koje je već sada prepoznato kao glavno polazište za rafting i plovidbu

tradicionalnim čamcima, a nova infrastruktura dat će tom divljem i prirodnom lokalitetu potreban komfor i popratne sadržaje. Ništa manje važni nisu ni planovi općine Donji Vidovec, koja nakon rješavanja primarnih infrastrukturnih problema poput dječjih vrtića, sada uz pomoć Županije ponovno pokreće i brendira priču oko tradicijskog ispiranja zlata, s jasnim ciljem da se ta atraktivna manifestacija podigne na razinu koja garantira stalne i organizirane posjete tijekom cijele sezone. Kada se tome pribroji i uređenje stare škole u Koto-

DONJE MEĐIMURJE U BITCI ZA TURISTE

turističkog proizvoda i rijeke Drave, ali bez Preloga

zlato

turističku kartu

ribi, koja ima izvrstan potencijal da postane novi smještajni i ugostiteljski objekt, postaje jasno da se u donjem Međimurju trenutno kuha mnoštvo kvalitetnih sadržaja.

Strah od preloškog monopola

Da bi se svi ti raspršeni lokalni projekti uspješno povezali u prepoznatljiv turistički proizvod, a privatni sektor potaknuo na aktivaciju brojnih praznih kuća i neiskorištenih stambenih prostora kojih u donjem Međimurju ima napretek, nužno je uspostaviti snažno i operativno tijelo na samom terenu. Upravo zato Turistička zajednica Međimurske županije već nekoliko godina intenzivno potiče i nagovara općine donjeg kraja na administrativno

ujedinjenje kroz osnivanje jedinstvene turističke zajednice područja.

Grula objašnjava kako je situacija napokon sazrela i kako bi novi entitet trebao funkcionirati po uzoru na već provjereni i iznimno uspješni model turističke zajednice

Srce Međimurja, koja je na sličan način ujedinila pet općina u središnjem dijelu županije. Procedura je u tom pogledu vrlo jasna i zakonski strogo definirana: postojeće lokalne turističke zajednice se moraju ugasiti, nakon čega svi načelnici i gradonačelnici potpisuju zajednički sporazum o suradnji kojim se definira neutralno ime novog područja, zajedničko financiranje, lokacija sjedišta te sustav rotirajućeg predsjedništva koje bi se mijenjalo svake dvije godine kako bi se osigurala

Slikovito i pomalo ironično rečeno, na terenu postoji bojazan da će se čak i autentična svetomarska čipka ili kotoripska košara na kraju prezentirati isključivo u sklopu velikih festivala u Prelogu, dok će same općine u pozadini ostati nevidljive. Rudi Grula pak nudi znatno umjereniji i racionalniji pogled na ove strahove te naglašava da u novom modelu nitko nikome ne pristupa niti se podčinjava, već da svi osnivači kreću s potpuno iste, nulte pozicije. On objašnjava da Zakon o turističkim zajednicama strogo brani bilo kakvu vrstu majorizacije, jer predstavnici s područja samo jedne jedinice lokalne samouprave mogu činiti maksimalno četrdeset posto glasova u skupštini, bez obzira na njihovu ekonomsku snagu ili veličinu.

Ako se u temeljnom ugovoru, koji mora proći potvrdu Ministarstva turizma, precizno i transparentno definiraju pojedinačni interesi i uvaži jasan princip ravnopravne suradnje, Grula smatra da nema nikakve opasnosti od preloške dominacije i da bi zajednička turistička zajednica donjeg Međimurja bila daleko moćnija i organizacijski i financijski od bilo kojeg samostalnog lokalnog ureda.

Potrebna je osoba golema entuzijazma i čvrstih leđa

Ima li Prelog interes u zajedničkoj Turističkoj zajednici

Kada „okrenemo motku“ i analiziramo poziciju moći, postavlja se legitimno pitanje: zašto bi Grad Prelog, koji jedini ima razvijenu i profesionalnu turističku infrastrukturu, pristao na sustav u kojem njegov glas vrijedi jednako kao i glas znatno manjih općina?

Odgovor leži u čistoj turističkoj pragmatici i zakonskim okvirima. Prema Zakonu o turističkim zajednicama, u novom modelu udruživanja nijedna jedinica lokalne samouprave ne može imati više od 40 % glasova u skupštini, što automatski eliminira mogućnost preloške majorizacije. Osim zakona, Prelog na suradnju sili i tržišna nužnost.

Iako ima Marinu, Prelog nema autohtone adute po-

put UNESCO-ve popevke, ispiranja zlata ili svetomarske čipke, koji su mu nasušno potrebni za privlačenje višednevnih gostiju. Naposljetku, europski fondovi i Ministarstvo turizma više ne financiraju pojedinačne istupe gradova, već novac usmjeravaju isključivo udruženim destinacijama.

Je li Prelog dovoljno mudar da shvati kako prihvaćanjem uloge ravnopravnog koordinatora, a ne šefa, otvara vrata velikim javnim ulaganjima od kojih će u konačnici i sam imati najviše koristi. Samostalno, Prelog ne može parirati gornjem Međimurju, ali ujedinjeni donji kraj s Prelogom kao motorom to itekako može.

potpuna ravnopravnost svih uključenih strana. Međutim, upravo to administrativno ujedinjenje otvara vrlo osjetljivo i kompleksno pitanje uloge i ambicija grada Preloga, koji već godinama ima vlastitu, iznimno razvijenu turističku zajednicu i snažan fokus na razvoj nautičkog turizma na svom poznatom dravskom akumulacijskom jezeru.

Među manjim okolnim općinama već dulje vrijeme tinja jasan i opravdan strah od preloškog monopola. Lokalni čelnici opravdano se pribojavaju da bi Prelog, kao najveći i ekonomski najrazvijeniji urbani centar donjeg Međimurja, mogao u potpunosti apsorbirati zajednička sredstva nove turističke zajednice te sve projekte i manifestacije podrediti isključivo vlastitoj promociji.

Jedan od najočitijih primjera golemog, a još uvijek potpuno neiskorištenog potencijala donjeg Međimurja svakako je veličanstvena rijeka Drava. Dok preloška Marina vikendom privlači tisuće šetača i izletnika, stvarna komercijalna ponuda aktivnog odmora na vodi, poput organizirane plovidbe tradicionalnim čamcima ili rekreacije, još uvijek je u povojima. Razlog tome leži u činjenici da prelazak s neobaveznog, prijateljskog druženja na vodi na profesionalno i komercijalno pružanje usluga sa sobom povlači iznimno stroge zakonske propise, tehničke uvjete, osiguranja i sigurnosne standarde koje mali privatni iznajmljivači i entuzijasti teško mogu ispuniti sami.

Županijska turistička zajednica stoga svake godine osigurava bespovratna sredstva i potpore za privatne poduzetnike u iznosu do deset tisuća eura kako bi im olakšala taj prijelaz, no pravi i osjetan pomak dogodit će se tek onda kada nova turistička zajednica područja zaposli profesionalnog, školovanog i motiviranog managera koji će djelovati kao operativac na terenu.

Grula slikovito objašnjava da je donjem Međimurju hitno potrebna osoba s golemim entuzijazmom koja će svakodnevno obilaziti teren, povezivati lokalne obrtnike i

iznajmljivače te osmišljavati cjelovite kružne ture koje bi posjetiteljima u jednom danu ponudile i tradicijsko košaraštvo u Kotoribi, i svetomarsku čipku, i ispiranje zlata u Donjem Vidovcu uz ručak na bazi dravske ribe. Lokalni načelnici općina imaju izuzetno dobru volju i podržavaju ovakve ideje, no oni su svakodnevno pretrpani rješavanjem komunalnih problema, cesta, vrtića i groblja te naprosto nemaju ni vremena ni specifičnih stručnih znanja potrebnih za vođenje složenih turističkih procesa.

Ma, tko bu došel v donji kraj!?

Glavni mentalni problem koji još uvijek koči brži razvoj turizma u ovom dijelu županije jest tradicionalni skepticizam samih mještana, koji nerijetko s nevjericom gledaju na mogućnost da bi netko doista platio da dođe boraviti u njihovu kraju.

Grula se prisjeća kako je identičan strah i otpor postojao prije desetak godina u gornjem Međimurju, gdje su ljudi s podsmijehom i sumnjom reagirali na nagovaranja da svoje stare obiteljske kuće i vikendice preurede u luksuzne kuće za odmor.

Danas tamo radi preko dvjesto vrhunskih objekata koji ostvaruju izvrsne prihode i popunjenost, a Međimurska županija općenito drži status destinacije s najvišom prosječnom potrošnjom po gostu u kontinentalnoj Hrvatskoj, koja iznosi preko sto četrdeset i šest eura po danu. Upravo zato Županijska turistička zajednica već sada intenzivno radi na osmišljavanju novih izletničkih pa-

keta i uvođenju redovitih kružnih tura autobusima i kombijima koji bi goste smještene u Čakovcu, Toplicama Sveti Martin ili Prelogu organizirano dovozili na poludnevne i cjelodnevne izlete u općine donjeg Međimurja. Cilj je te goste, koji se nerijetko nedjeljom odjavljuju iz hotela, zadržati na bogatom nedjeljnom ručku u nekom od izvrsnih restorana u Donjem Kraljevcu, Prelogu ili Donjoj Dubravi te tako disperzirati turističku potrošnju na cijeli donji kraj.

Paralelno se razvijaju i prekogranični projekti, poput cikloturističke manifestacije koja bi povezala biciklističke staze Mađarske i Hrvatske preko starog željezničkog mosta u Kotoribi, što bi cijeloj destinaciji dalo iznimno atraktivan i međunarodno prepoznatljiv karakter. Pred lokalnim čelnicima i turističkim djelatnicima donjeg Međimurja bez sumnje su ključni mjeseci intenzivnih pregovora i donošenja teških odluka.

Hoće li prevladati stari, sitni lokalni interesi i strah od preloške dominacije ili će donje Međimurje napokon smislom za suradnju formirati zajednički, snažan i administrativno ujedinjen front sposoban privući moderne domaće i strane goste, znat će se zasigurno do kraja ove godine.

Golema ulaganja u infrastrukturu su osigurana, sadržaji se naveliko pripremaju, a skriveni potencijal dravskih sprudova i nematerijalne baštine samo čeka da ga profesionalna ruka pretvori u vrhunsku turističku priču.

Reset firme: što se dogodi kada poduzetnik prvi put vidi pravo stanje svoje firme

Većina vlasnika malih �irmi ne zna točno koliko novca ima na raspolaganju. Znaju okvirno, znaju što je došlo na račun prošlog tjedna, znaju što treba platiti do petka — ali ne znaju stvarni broj. Ne znaju burn-rate, ne znaju runway, ne znaju koje potraživanje je realno naplativo a koje postoji samo na papiru. Upravljaju �irmom iz osjećaja, a ne iz podataka, i to nije nemar nego posljedica sustava u kojemu nitko nikad nije sjeo s njima i pokazao im kako to izgleda iznutra. Računovođa vodi knjige i brine se da su porezi plaćeni na vrijeme — to je njegova uloga i ona je važna. No računovođa je povjesničar �irme: govori ti što se dogodilo prošlog mjeseca, a vlasnik treba pilota koji gleda unaprijed i koji mu može reći koliko dugo može ovako.

Reset �irme je strukturirani konzultantski program za mikro i male poduzetnike koji traje 30 dana i prolazi kroz pet faza: Visibility, Evaluation, Navigation, Yield Control i Execution. Nije savjetovanje po satu niti samo poslovni coaching — to je dijagnostički i akcijski proces koji počinje od stvarnih podataka i završava pisanim planom koji vlasnik može sam provoditi dalje.

U prvoj i najdužoj fazi vlasnik po prvi put vidi gdje mu novac curi, koji su �iksni troškovi svaki mjesec, koliko dugo �irma može funkcionirati bez novih prihoda i koje obveze ugrožavaju opstanak a koje mogu čekati. Izračunava se burn-rate — ukupni �iksni rashodi koji izlaze bez obzira na prihode — i runway, broj mjeseci koliko �irma može preživjeti s trenutnim stanjem na računu. To su dva broja koja svaki vlasnik mora znati napamet, a većina ih ne zna.

Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com

U drugoj fazi suočavanje ide dublje: koje troškove zamrzava odmah, tko mu duguje i kako pokrenuti aktivnu naplatu, kako izgleda novčani tijek u idućih 13 tjedana i gdje se nalazi potencijalni tjedan rizika. Postavljate Money Meeting — vaš tjedni sastanak sa novcem i uvodite Sustav 2 računa. Treća faza uvodi strukturu u poslovanje — pregleda se tko u �irmi stvarno donosi pro�it, koji razgovori se odgađaju u timu, što vlasnik radi, a ne bi trebao i kako izgleda tjedan kad je vlasnik direktor, a ne operativac. Četvrta i peta faza zatvaraju krug predajom pisanog paketa: izvještaj s dijagnozom, 90-dnevni plan s prioritetima i rizicima, KPI tablica s pet ključnih pokazatelja koje vlasnik sam prati svaki tjedan i protokol za tjedni pregled �inancija. Ono što se najčešće dogodi već na prvom sastanku nije iznenađenje zbog loših brojki — nego olakšanje. Kad se stanje napiše na papir, prestaje biti difuzna tjeskoba koja tinja u pozadini i postaje konkretan problem koji ima rješenje. A svaki konkretan problem uvijek ima rješenje.

Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com Vesna Baranašić, mag.oec.

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

PRE-KOM dobio prva električna vozila

Solarnu elektranu već imamo, pa evo i kombija

Gradsko komunalno poduzeće PRE-KOM d.o.o. ovih je dana uvrstio električna vozila u svoj vozni park, čime je započeo proces prelaska komunalnih usluga na ekološki prihvatljiviji pogon. Vozila su nabavljena putem natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisan u rujnu prošle godine.

Bili smo ponukani potrebama za modernizacijom voznog parka, kao i činjenicom što već godinama imamo

solarnu elektranu na krovu. Vidimo da je tendencija u svijetu da se prelazi sa fosilnih goriva na električna vozila, poručuje direktor GKP-a PREKOM Đuro Ujlaki.

Dva nova električna vozila, koja su već stigla u vozni park komunalnog poduzeća PRE-KOM, uskoro će postati dio svakodnevnice djelatnika na terenu.

Jedno od vozila, zatvorenog tipa, koristit će se za održavanje i uređenje javnih

površina te obavljanje različitih komunalnih aktivnosti na području grada. Drugo vozilo, otvorenog tipa, prilagođeno je prijevozu kanti, dostavi opreme i materijala te drugim logističkim potrebama u svakodnevnom radu poduzeća.

Za građane se promjene možda neće odmah primijetiti, no za komunalni sustav predstavlja iskorak prema modernizaciji voznog parka i održivijem načinu radu. Ho-

MEĐIMURSKE VODE dodatno ulažu u solarnu energiju

Međimurske vode dodatno ulažu

Međimurske vode d.o.o. raspisale su otvoreni postupak javne nabave za izgradnju četiriju solarnih elektrana na području Međimurja, ukupne procijenjene vrijednosti 530.000 eura, a ponude se primaju do 1. srpnja.

Najveća od planiranih elektrana postavit će se na travnatu površinu unutar čakovečkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) na Preloškoj cesti, gdje će se na čelične konstrukcije ugra-

diti 560 fotonaponskih modula ukupne instalirane snage 294 kW. Energetska tranzicija Međimurskih voda započela je 2023. godine, a solarna elektrana na vodocrpilištu u Prelogu već je u funkciji od druge polovice 2024. Novi natječaj taj proces nastavlja na još četiri lokacije.

Prema dokumentaciji s Elektroničkog oglasnika javne nabave, elektrana na UPOV-u Čakovec trebala bi godišnje proizvesti oko 341.000 kWh,

će li električni pogon dobiti značajniju ulogu u radu PREKOM-a, pokazat će naredna ulaganja i dostupni izvori �inanciranja.

Pratit ćemo natječaje. Vidjet ćemo i za automobile ili neka druga vozila. Koliko smo u zadnje vrijeme posjećivali sajmove, smatramo da je prelazak na električna vozila dio šireg trenda koji je već zahvatio velik dio svijeta, poručuje direktor. (jo)

u solarnu energiju

a sva proizvedena energija trošit će se na lokacijama postrojenja, dok bi se eventualni višak predavao u mrežu. Na istoj lokaciji već postoji solarna elektrana snage 100 kW, s kojom će se nova elektrana povezati u jedinstvenu cjelinu.

Preostale tri elektrane bit će integrirane u postojeće objekte. Na vodospremnik i strojarnicu u Lopatincu ugradilo bi se 84 fotonaponska modula instalirane snage oko 35 kW, s očekivanom

godišnjom proizvodnjom od oko 39.200 kWh. Elektrane su planirane i na vodospremnicima u Dragoslavcu i Železnoj Gori, svaka procijenjena vrijednošću od 50.000 eura. Rok za izvršenje svakog od četiriju ugovora je 12 mjeseci od potpisa.

Ponuditelji mogu dostaviti ponudu za sve grupe ili samo za neke od njih, a odabir će se temeljiti na kriterijima cijene i kvalitete. (ik)

Trgovina KRK

• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23

• Čakovec, Travnička 35

• Čakovec, Vukovarska 1

• Črečan 42

• Domašinec, Glavna 164

• Dunjkovec, Glavna 21

• G. Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b

• Gornji Mihaljevec 74a

• Lopatinec, I. G. Kovačića 17

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN 40 godina s Vama Trgovine

• Mačkovec, J. Bana Jelačića 114

• N. Selo Rok, M. Tita 49

• Nedelišće, M. Tita 62 (7-20 h)

• Novakovec, Selska ulica

• Pribislavec, B. Radića 54

• Pušćine, Nikole Tesle 1a

• Slakovec 61

• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Štefanec, Zrinskih 26

• Trnovec 11

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

• Zasadbreg 153a

• Zebanec Selo 11

• Žiškovec, Glavna 72 Ostale trgovine

• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)

• JUG MALL Čakovec (8-16 h)

• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)

• KONZUM, Donja Dubrava (8-13 h)

• KONZUM, Mursko Središće (8-13 h)

• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)

• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)

• PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h)

• Stop Shop Čakovec (9-15 h)

• SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h)

Preloško komunalno poduzeće pra� trendove u svijetu i prelazi na električni pogon

DRAMATIČNI APEL iz Križovca

Živimo kraj đungle pune štakora i zmija

Tražili smo da se ne pišu kazne nemoćnim ljudima, već da Grad pošalje komunalno poduzeće da izvrši košnju o trošku vlasnika. Do danas nitko nije prstom maknuo, piše u apelu

Piše: Vlasta Vugrinec

U našu redakciju stiglo je pismo očajne mještanke naselja Križovec (Grad Mursko Središće) koja u ime susjeda iznosi teške optužbe na račun nadležnih institucija, tvrdeći da potpuno ignoriraju njihove apele. Stanari upozoravaju na opasne uvjete života uzrokovane zapuštenim dvorištem na adresi Križovec 23.

Živimo u strahu za našu djecu

- Obraćamo vam se u ime očajnih stanara iz naselja Križovec jer su sve nadležne institucije potpuno zakazale i oglušile se na naše apele, započinje pismo mještanke.

Prema njezinim riječima, na adresi Križovec 23 nalazi se dvorište koje opisuje kao „pravu džunglu“. Tvrdi da su se u njemu namnožili

štakori, miševi i zmije koji svakodnevno prodiru u susjedna dvorišta, ugrožavajući sigurnost mještana i djece. U toj kući živi obitelj u teškom zdravstvenom stanju, otac je nepokretan nakon moždanog udara, a sin boluje od teških psihičkih poteškoća, zbog čega �izički ne mogu sami urediti imanje. Mještanka ističe da su 29. travnja poslali službeni dopis gradonačelniku Draženu Srpaku, komunalnom redarstvu te Zavodu za socijalni rad.

- Tražili smo da se ne pišu kazne nemoćnim ljudima, već da Grad pošalje komunalno poduzeće da izvrši košnju o trošku vlasnika. Do danas nitko nije prstom maknuo. Ako se ništa ne pokrene, primoreni budemo dati sve na televiziju, stoji na kraju pisma.

DAN ZAŠTITE PLANINSKE PRIRODE

Institucije ipak pokrenule postupak Uputili smo pitanje Gradu Mursko Središće, odnosno gradonačelniku Draženu Srpaku i iz odgovora slijedi da se ipak reagiralo. Naime, gradonačelnik je uputio 8. lipnja 2026. dopis Hrvatskom zavodu za so-

Međimurske planinarke pripremile slikovnicu za

djecu

Dvije planinarke, Sonja Vršić i Roberta Radović, udružile su kreativne snage i pripremile slikovnicu za djecu “Tajna šumskog puteljka”. Tajnu puteljka zvanog MIRko otkrivaju dječaci Ven i Val. U čemu je tajna prvi su doznali učenici Područne škole Peklenica, prvašići i učiteljica Lidija Škvorc, dok je učenike trećeg razreda vodila učiteljica Željka Repalust. Predstavljanje djela organizirano je povodom Dana zaštite planinske prirode u Republici Hrvatskoj u ponedjeljak 8. lipnja u Centru za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu u Dvorani Kukuvija. Slikovnicu su objavili Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu i Centar za kulturu „Rudar“ Mursko Središće. Autorica teksta je Sonja Vršić, dok ilustracije i gra�ičko oblikovanje potpisuje Roberta Radović, a lekturu Saša Vuković. Knjiga je tiskana u tiskari OG Gra�ika d.o.o. u nakladi od 500 primjeraka uz �inancijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. U uvodnom dijelu programa govorili su Monika Cindrić, ravnateljica Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode, Dražen Srpak, gradonačelnik Grada Mursko Središće, Elvis Šarić, ravnatelj Osnovne škole Mursko Središće i Zoran Turk, predstavnik nakladnika. Istaknuli su važnost očuvanja prirodne baštine, poticanja djece na boravak u prirodi, vrijednost projekata koji kroz književnost i edukaciju razvijaju ljubav prema planinarskoj kulturi te entuzijazam autorica koje su u realizaciju slikovnice uložile svoje kreativno i slobodno vrijeme. Sudionici programa su saznali kako je nastala ideja

cijalni rad (Područni ured Čakovec) i zatražio očitovanje o prihodima kućanstva kako bi se utvrdilo mogu li sami platiti održavanje. Napomenuo je da je Grad već ranije čistio dio uz pomoć Elektre Čakovec te da je vlasnicima izdano upozorenje. Priložio je i ponudu tvrtke Murs-ekom za potpuno uređenje parcele. Istoimenog dana, Zavod za socijalni rad poslao je izvješće u kojem navodi da su tročlanom kućanstvu mogućnosti za samostalno �inanciranje okućnice značajno ograničene jer novac troše na liječenje i životne potrebe.

Utvrđeno je da je sin uredio prednji dio okućnice, ali da obitelj ne može sama platiti krčenje stražnjeg dijela dvorišta. Gradonačelnik je odmah predložio da se trošak uređenja podijeli.

Vršić i Roberta Radović autorice

puteljka”

za priču, upoznali glavne likove te doznali kako su nastajale ilustracije koje prate ovu slikovitu zgodu o prirodi, prijateljstvu i istraživanju.

U radionici „Radoznali kamenčić“, djeca, ali i odrasli, oslikavali su kamenčiće, crtali lik MIRka i ostavljali poruke prirodi.

Potporu događaju dala je ekipa STUDIA P iz Nedelišća izradivši atraktivan foto okvir koji će putovati na svim budućim predstavljanima slikovnice. Učenici su na poklon primili primjerak slikovnice, blokiće za pisanje i crtanje, a oslikani „radoznali kamenčići” krenuli na svoj novi put. (sz)

Optužbe mještana ne stoje

Gradonačelnik oštro odbacuje optužbe mještana da su komunalno redarstvo i Grad zakazali.

- Komunalni redar je više puta izlazio na lice mjesta, o čemu postoji zapisnik, te je izdao upozorenje vlasnicima posjeda, navodi Srpak, objašnjavajući da Grad nije imao uvid u prihode obitelji koja je inače poslovno sposobna (nije im dodijeljeno skrbništvo) i samostalno raspolaže svojim pravima i obvezama.

Dodaje da komunalno redarstvo nakon zaprimljenih prijava promptno pokreće postupke u okviru svojih nadležnosti te da su optužbe o neradu netočne:

- Iz dopisa i očitovanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad vidljivo je da su određene radnje već izvršene u vidu uklanjanja dijela drveća te da je jedan od članova kućanstva počistio dio posjeda, tako da tvrdnja da su institucije zakazale apsolutno nema temelja. Također je netočna tvrdnja da nisu u �izičkom i zdravstvenom stanju pokositi dvorište kad su već dio istog uredili

nakon izlaska komunalnog redara na teren. Osvrnuo se i na navode o najezdi štetočina, napomenuvši da od autorice pisma Grad nije zaprimio nikakav službeni zahtjev za provođenjem izvanredne deratizacije. Gradonačelnik naglašava kako su ovakvi komunalni postupci često pravno i imovinski komplicirani te dugotrajni, ali da ih Grad uspješno rješava sukladno zakonima. Budući da kompletno krčenje i uređenje stražnjeg dijela dvorišta prema službenoj ponudi poduzeća Murs-ekom iznosi 1.140,13 eura, što je prevelik �inancijski teret za obitelj, Srpak javno ponavlja svoj prijedlog za izlazak iz ove situacije:

- Grad Mursko Središće predlaže Zavodu za socijalni rad da se pristupi uređenju tog posjeda tako da trošak bude podijeljen shodno mogućnostima između Zavoda, Grada i vlasnika. Nakon što se posjed jednom dovede u uredno stanje, vlasnici će ga moći samostalno održavati, što dokazuje i činjenica da su dio posjeda već i sami uredili, zaključuje gradonačelnik Srpak.

Marabel

KRUMPIR za smirenje

Marabel

Ovotjedni čakovečki sajam donio je uobičajeno bogatu ponudu, ali i jednu sasvim neobičnu dozu smijeha koja se danima prepričava. Hit dana postala je, ni manje ni više, nego sorta krumpira –marabel.

Sve je počelo kada je netko od kupaca krivo čuo prodavača. Umjesto marabela, u

uhu mu je zazvonao dobro poznati – normabel.

- Dajte meni kilu tog normabela, sinko, u zadnje vrijeme me sve živo sekira!, šalili su se ljudi. Sajmom se potom krumpir počeo reklamirati kao "provjereni lijek protiv stresa koji dokazano smiruje živce, pogotovo kad se ispeče na svinjskoj masti". (vv)

Sonja

slikovnice “Tajna šumskog

Zaraslo dvorište zabrinjava susjede

Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća

Krumpir

dobro je zabavio posje�telje sajma

Slavila rođendan pa prespavala na policiji

Inače ne pijem,

otelo se kontroli

Mlada Čakovčanka (22), uhićena u četiri ujutro s 1,59 promila alkohola u krvi, nepravomoćno je osuđena na tisuću eura kazne zbog vožnje u pijanom stanju. Na sudu je izjavila da inače ne pije, ali se te večeri situacija otela kontroli. Sve je počelo proslavom rođendana u kafiću. U noći sa 16. na 17. siječnja 2026., u 3:45 sati, policija je u čakovečkoj Ulici Ivana Mažuranića zaustavila mladu vozačicu koja je upravljala Hondom. Alkotest je pokazao 1,59 promila, što je dvostruko više od dopuštene granice za mlade vozače, za koje vrijedi pravilo nulte stope alkolohiziranosti.

Uhitili su je odmah. U policijskoj postaji provela je jedanaest i pol sati, od četiri ujutro do 15:20, kada je puštena na slobodu. Na sudu je bila iskrena.

“Inače ne pijem kada vozim, ali smo slavili rođendan u kafiću i otelo se kontroli. Žao mi je i iskreno se kajem”, rekla je pred sudom, dodavši da moli za blaže kažnjavanje i kraće trajanje zabrane upravljanja vozilom jer joj je vozačka dozvola potrebna za odlazak na posao.

Sud je uzeo u obzir njezino priznanje, dosadašnju nekažnjavanost i osobne prilike te izrekao kaznu od tisuću eura, što je ispod zakonskog minimuma koji za ovaj prekršaj iznosi 1320 eura. Sati provedeni u pritvoru uračunati su u kaznu, pa joj je preostalo platiti 960,18 eura. Uz novčanu kaznu, izrečena joj je i mjera zabrane upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od jednog mjeseca. Presuda je nepravomoćna, a obje strane imaju pravo žalbe u roku od osam dana od primitka.

nedeliŠČanCa zaustavili na poljskom putu

Tisuću eura za 100 grama

Mladi vozač iz Nedelišća nepravomoćno je osuđen zbog neovlaštenog posjedovanja 106 grama marihuane, a čakovečki ga je sud kaznio novčanom kaznom od tisuću eura. Policija ga je zaustavila 12. travnja ove godine u večernjim satima na poljskom putu u Strahonincu, gdje su kod njega pronašli dvije vrećice s cvjetnim vrhovima konoplje ukupne mase 16,22 grama.

Drogu je dragovoljno predao. Budući da je sam zatražio pretragu stana, kriminalisti su otišli i na njegovu adresu u Nedelišću, gdje su pronašli još jednu vrećicu s 90 grama marihuane. Preliminarni

TRAGEDIJA U ŠUMI u Donjem Koncovčaku

Nesretno stradao

U utorak u jutarnjim satima život je izgubio Ivan Sklepić (78) iz Donjeg Koncovčaka. Prevozio je drva iz šume svojim traktorom Tomo Vinković, vozeći se šumskim putem udaljenim niti kilometar od svoje kuće.

Prema podacima iz policije, pri vožnji uzbrdicom, zbog otežanog upravljanja i manevriranja vozilom (tlo je bilo još vlažno od obilnih kiša prijašnjih dana, op. a.), došlo je do prignječenja, uslijed čega je Ivan Sklepić smrtno stradao.

Na izvlačenju pokojnika sudjelovali su pripadnici JVP-a Čakovec i DVD-a Selnica. Mrtvozornik je utvrdio smrt na licu mjesta, a potvrđeno je da obdukcija neće biti provedena.

test potvrdio je da se radi o konoplji.

Dvadesetšestogodišnjak, po struci vozač, pred sudom je priznao krivnju i zamolio za blago kažnjavanje. Naveo je da je nezaposlen i lošeg imovnog stanja, pa ga je sud oslobodio i plaćanja troškova postupka. Sva oduzeta droga bit će uništena. Kazna od tisuću eura izrečena je ispod zakonskog maksimuma, a sud je ocijenio da je dovoljna za postizanje svrhe kažnjavanja. Ako plati dvije trećine iznosa u roku od 60 dana od pravomoćnosti presude, ostatak duga se otpisuje. Presuda je nepravomoćna, a stranke imaju pravo žalbe u roku od osam dana.

HELIKOPTEROM odvezena u Zagreb Djevojčica pala s električnog romobila

U utorak se u Nedelišću dogodila nesreća u kojoj je dijete tijekom vožnje naišlo na rupu u kolniku te pritom izgubilo ravnotežu i palo s električnog romobila. Prema informacijama Policijske uprave međimurske, nesreća se dogodila u nastavku Ulice Vladimira Nazora, na makadamskom putu. Prema neslužbenim informacijama, električ-

nim romobilom upravljala je 12-godišnja djevojčica koja u trenutku nesreće nije nosila zaštitnu kacigu. Zbog sumnje na ozljede, na mjesto događaja pozvana je hitna medicinska pomoć, a curica je helikopterom Hitne medicinske službe prevezena na daljnje liječenje u Zagreb. Tamo je utvrđeno da je srećamo zadobila samo lakše tjelesne.

Ivan Sklepić bio je vrlo aktivan i omiljen mještanin Donjeg Koncovčaka koji je zaslužan

Upoznali se na psihijatriji pa ga primio u svoju kuću

Čakovčanin (46) koji je poznanika s psihijatrije primio u svoju kuću jer ga vlastita obitelj nije htjela, na čakovečkom je sudu oslobođen optužbe da mu je nekoliko dana nakon useljenja nanio teške tjelesne ozljede. Dvojica su se upoznala za vrijeme boravka na Psihijatrijskom odjelu Županijske bolnice Čakovec.

Nakon izlaska, optuženi je poznaniku ponudio smještaj jer ga njegova obitelj nije prihvatila. Žrtva je kod njega provela svega nekoliko dana. U noći s 19. na 20. svibnja 2023. godine, ujutro u 7:13 sati, novi „podstanar“ nazvao je hitnu pomoć zbog bolova. Prevezen je u bolnicu s prijelomom unutarnjeg i donjeg dijela koštanog ruba desnog oka, natučenjima i oguljotinama lica.

U iskazu danom policiji tvrdio je da ga je optuženi bez ikakvog povoda udario šakom u glavu dok su sjedili u dnevnom boravku, međusobno udaljeni svega pola metra. Pao je

na pod, potekla mu je krv, a potom je potražio liječničku pomoć. Optuženi je to poricao.

Rekao je da je te večeri otišao spavati oko 22 sata, a da je njegov pretučeni prijatelj ostao budan i pio alkohol. Tvrdio je da je ozljedu mogao zadobiti od nekoga drugog nakon što je napustio njegovu kuću.

Sudski vještak utvrdio je da je žrtva u trenutku pregleda imala 3,08 g/L alkohola u krvi i da se, s obzirom na to teško pijano stanje, ne može sa sigurnošću reći je li ozljeda nastala udarcem šake ili je žrtva jednostavno pala i udarila u namještaj ili vrata.

Suđenje je presudno zakomplicirala smrt žrtve u veljači 2025. Jedini svjedok koji je izravno teretio optuženog preminuo je prije rasprave, pa ga sud nije mogao saslušati i procijeniti koliko mu vjeruje. Bez toga, a i bez ikakvih drugih dokaza koji bi nedvojbeno ukazivali na optuženog, sud ga je oslobodio. Presuda još nije pravomoćna.

MladiĆ vrijeđao policajce koji su mu došli pomoći

Bio sam napola mrtav od alkohola i batina

Mladić iz Međimurja (21) nepravomoćno je kažnjen s tisuću eura jer je 4. travnja ove godine oko 5:45 ujutro vrijeđao policijske službenike koji su došli na intervenciju u kuću njegova oca. Noć je počela loše.

Mladić je, prema vlastitom kazivanju na sudu, otišao u kuću u susjednom selu gdje je svirala glazba, no dočekalo ga je desetak osoba koje su ga napale i pretukle šakama, nogama i bokserom. Krvav i ozlijeđen, pobjegao je kući ocu, gdje su mu braća sanirala ozljede.

Ubrzo je stigla policija, a s njom i skupina prijatelja s kojima je ranije pio.

“Bio sam napola mrtav od alkohola i batina, a kad sam u očevoj kući vidio ljude koji su me pretukli, razljutio sam se na sve, uključujući i policajce“,

objasnio je mladić na suđenju.

Policajcima je uputio niz teških uvreda, i to unatoč upozorenjima da prestane. Iako je isprva tvrdio da nije kriv, ubrzo je promijenio iskaz. Objasnio je da je pokušavao policajcima ispričati što mu se ranije dogodilo, ali da ga nisu razumjeli, pa se razljutio.

Sud mu je kao olakotnu okolnost uzeo u obzir priznanje, žaljenje, raniju nekažnjavanost za istu vrstu prekršaja te imovinske prilike, a kao otegotnu okolnost način na koji je vrijeđao.

Od tisuću eura kazne oduzeto mu je 39,82 eura za sedam sati koje je proveo u pritvoru tog jutra. Dužan je platiti i 60,62 eura troškova postupka. Presuda je nepravomoćna, a žalba je moguća u roku od osam dana.

Ivan Sklepić, Foto: HNS

GoST oPTUŽio domaćina da ga je pretukao

stradao Ivan Sklepić

Traktor pod kojim je Sklepić stradao

ČAKOVČANIN

za mnoge inicijative u tom mjestu.

I dalje vitalan, volio je ići u svoju šumu jer se tim poslom bavio i u Njemačkoj do mirovine.

Tuga je još veća jer je tragediju doživio dan prije svog rođendana, kad bi napunio 79 godina i ušao u osamdesetu godinu života.

Javno se od Ivana oprostio načelnik Općine Selnica Ervin Vičević objavom na Facebooku: – U kratko vrijeme Općina Selnica izgubila je tri mještana u tragičnim događajima. Danas nas je tragičnom smrću napustio Ivan Sklepić, stanovnik Donjeg Koncovčaka. Ivan Sklepić bio je vrijedan i aktivan član naše zajednice svih ovih godina. Inicijator je osnivanja NK-a Donji Koncovčak, dugogodišnji član MO-a Donji Koncovčak, a jedno vrijeme i predsjednik MO-a Donji Koncovčak.

POLICIJA POZIVA GRAĐANE neka dojave ako imaju informacije

Traga se za Zvonkom Rumićem

iz Novog Sela na Dravi

Policija traga za Zvonkom Rumićem koji je nestao u ponedjeljak, 8. lipnja, na području Novog Sela na Dravi. Njegov nestanak vodi Policijska uprava međimurska, odnosno Policijska postaja Čakovec.

Prema dostupnim podacima iz Nacionalne evas evidencije nestalih osoba, Zvonko Rumić rođen je u Svetom Urbanu, hrvatski je državljanin te ima prebivalište u Svetom Urbanu, dok boravi u Novom Selu na Dravi.

U trenutku nestanka bio je odjeven u plavu trenirku, sivu polo majicu dugih rukava i crne tenisice. Visok je oko 170 centimetara, ima kestenjastu kosu, plave oči, ovalno lice i nos srednje veličine.

Okolnosti nestanka zasad nisu poznate, a prema

policijskim informacijama, osoba se udaljila u nepoznatom smjeru.

Policija poziva građane koji imaju bilo kakve informacije o nestaloj osobi ili su je vidjeli nakon 8. lipnja da se jave najbližoj policijskoj postaji ili nazovu broj 192. Informacije se mogu dostaviti i putem stranice Nacionalne evidencije nestalih osoba.

PIJAN OŠAMARIO SINA pa tražio zatvor Zatvorite me ljeti kad

imam godišnji

LJUBITELJI noćne glazbe iz Preloga

Muž i žena napali policajce dok su im oduzimali zvučnik

Izvanbračni par iz Preloga koji je u kolovozu 2024. napao policajce dok su oduzimali zvučnik zbog glasne glazbe pravomoćno je osuđen pred Općinskim sudom u Čakovcu. Žena (35) dobila je 11 mjeseci zatvora, a muškarac (36) osam mjeseci, no oboje će kaznu odslužiti kroz rad za opće dobro.

Tijekom noći 16. kolovoza 2024., oko 0:50 sati, policija je izašla na teren zbog dojave o preglasnoj glazbi. Nakon utvrđenog prekršaja, policajac je krenuo odnositi zvučnik do službenog vozila.

Tada mu je žena prišla s leđa, povlačila ga za ruke i pokušavala mu istrgnuti zvučnik, a zatim je stala pred njega i odgurivala ga rukama. U isto vrijeme, muškarac je otvorenim dlanovima odgurivao drugog policajca koji je osiguravao prolaz kolegi. Kada su policajci počeli

svladavati muškarca, žena je s leđa snažno povukla jednog od njih za desno rame. Policajac je izgubio ravnotežu i pao na tlo, pri čemu je zadobio površinsku ozljedu lakta.

Policajci su potom svladali i ženu te oduzeli zvučnik.

Oboje su uhićeni oko 0:50 sati, a pušteni na slobodu istog jutra. Žena je osuđena zbog dva kaznena djela prisile prema službenoj osobi u pokušaju, a muškarac zbog napada na službenu osobu. Oboje su dosad neosuđivani, nezaposleni i roditelji troje malodobne djece.

Žena će umjesto zatvora odraditi 660 sati rada za opće dobro, a muškarac 480 sati. Rok za izvršenje odredio je Probacijski ured Varaždin. Stranke su se odmah po objavi presude odrekle prava na žalbu, čime je presuda postala pravomoćna.

naručio bombu iz Kazahstana

Cvjećar je kod kuće već imao

cijeli

arsenal

Cvjećar iz Čakovca (32) koji je u svojoj obiteljskoj kući gomilao ratne relikvije, uključujući ručnu bombu naručenu preko interneta iz Kazahstana, nepravomoćno je osuđen na pet mjeseci zatvora, što je zamijenjeno s 300 sati rada za opće dobro.

Sve je počelo u rujnu 2025. godine kada mu je policija pretražila kuću i pronašla pravi mali arsenal. Osim bombe M39 naručene iz Kazahstana, u kući se nalazilo i pet tijela ručnih bombi iz Drugog svjetskog rata različitih modela, topničko streljivo kalibra 37 mm, protupješačka odskočna mina "SMi-35", protupješačka minobacačka mina kalibra 40 mm, šest stabilizatora minobacačkih mina i

jedan upaljač topničkog streljiva.

Sva sredstva bila su inertna, bez aktivnog eksplozivnog punjenja. Na sudu je muškarac odmah priznao krivnju. Objasnio je da skuplja predmete iz Drugog svjetskog rata i da su mu pronađeni predmeti bili namijenjeni za kolekciju, no svjestan je da je njihovo posjedovanje kazneno djelo.

Izrazio je žaljenje i obećao da više nikada neće nabavljati oružje. Sud mu je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir priznanje, raniju neosuđivanost i iskazano kajanje, dok otegotnih okolnosti nije pronašao. Sav pronađeni materijal trajno mu je oduzet. Presuda je nepravomoćna, no stranke su se odrekle prava na žalbu.

Čakovečki sud nepravomoćno je osudio 43-godišnjaka na deset dana zatvora jer je pijan vikao na maloljetnog sina i ošamario ga. Muškarac je već bio kažnjavan za nasilje, a zamolio je da kaznu zatvora odsluži tijekom ljeta, kada je na godišnjem odmoru. Dana 30. travnja 2026. navečer, oko 20 sati, muškarac je stigao kući u Čakovcu pijan i sukobio se sa sinom koji mu je prigovorio zbog alkoholiziranja. Počeo je urlati na njega, govoriti mu da nema što tražiti u kući, da za njega više nema novca i neka sam zarađuje, a potom ga je jednom pljusnuo po licu. Sin je zbog toga bio uznemiren i prestrašen. Policija je oca uhitila iste večeri, a on je odbio alkotestiranje. U pritvoru je proveo noć, a sutradan ujutro doveden je pred sud i pušten.

Na suđenju je sve priznao, a imao je i neobičnu zamolbu. Ako ga sud mora zatvoriti, neka to bude ljeti, dok bude na godišnjem odmoru, kako ne bi izgubio posao u Njemačkoj jer je jedini hranitelj obitelji s četvero djece. Rekao je i da zna da ima problem s alkoholom te da će se suzdržavati i da to više neće ponoviti. Sud je ipak izrekao zatvorsku kaznu umjesto novčane, s obzirom na to da je već bio pravomoćno kažnjavan za nasilničko ponašanje, najrecentnije u studenome 2024. Dva dana provedena u pritvoru uračunata su mu u kaznu, pa mu preostaje odraditi još osam dana iza rešetaka. Dužan je platiti i 30 eura troškova postupka. Presuda je nepravomoćna, a stranke imaju pravo žalbe u roku od osam dana od primitka.

PIJANSTVO će ga koštati tisuću eura Salvom uvreda na vlasnika kafića i policiju

Nezaposleni 44-godišnjak iz Čakovca nepravomoćno je kažnjen s 1000 eura zbog remećenja javnog reda i mira te vrijeđanja policije u čakovečkom kafiću. On je u vidno pijanom stanju ušao u lokal, vikao, vrijeđao vlasnika i udarao po šanku. Dolaskom policije nije se smirio, već je i njih verbalno napao. Uhićen je istog poslijepodneva i zadržan na triježnjenju. Na sudu je priznao krivnju, no tvrdio je da se zbog pijanosti

ne sjeća svih detalja. Sud je njegovu selektivnu amneziju ocijenio kao manipulaciju, ali mu je zbog ranijeg nekažnjavanja, skromnih prihoda i priznanja izrekao najnižu propisanu kaznu. Priča ima i financijski epilog. Uz kaznu od 1000 eura, mora platiti i 50 eura sudskih troškova. Od ukupnog iznosa odbijeno mu je 79,64 eura jer je proveo noć u pritvoru. Na presudu ima pravo žalbe u roku od 8 dana.

Zvonko Rumić

GLOBALNO I LOKALNO

Stižu građani ratnici

Nove tehnologije sasvim su primijenile koncepciju obrane od napadača, te uvele mogućnost da se i mali narodi i države suprotstave jačem agresoru koji više neće biti siguran u pobjedu.

Današnji i budući ratovi koje nitko ne želi, donose velike i još nesagledive promjene kojih još nismo svjesni. Građani će prema svojim stručnim znanjima postati specijalisti u obrani, no neće u velikoj većini biti u vojsci. Cilj obrane više nije poraz neprijatelja, već napad učiniti toliko skupim da agresor odustane zbog �izičke, ekonomske i vojne iscrpljenosti. Osnovni cilj je odvraćanje budućeg agresora da uopće napadne, pogotovo ako je u zaleđu jaka Europska unija i europski NATO.

Čini se da nove tehnologije iznova donose na svjetlo dana nekadašnji koncept naoružanog naroda, koji izgleda doživljava renesansu u ovom stoljeću. Naime, tehnologija postaje dostupna svima kategorijama stanovništva, pa se borba vodi na način visokotehnološke decentralizirane mreže građana ratnika, a ključni dio obrane postaju civilni inžnjeri, hakeri i ciber stručnjaci, prema švedskom modelu neovisno o spolu, muškarci i žene su potpuno ravnopravni.

Skandinavske i baltičke zemlje poput Finske, Švedske, Estonije, već imaju iznimno snažne dragovoljačke postrojbe, a građani kod kuće drže opremu i vježbaju sa zadaćom pružanja trenutačnog masovnog otpora. Osnovne tehnike su: selektivno pametno novačenje, stvaranje obrambene svijesti, u Švedskoj

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

obaveza totalne obrane obuhvaća sve ljude od 16 do 70 godina, civilna služba kao ravnopravni dio obrane, brza skalabilnost temeljem redovitog vježbanja, što doprinosi jeftinom modelu obrane i stvaranje društva – tvrđave.

Konkretno, za uvježavanje civilnog stanovništa prema švedskom temeljnom modelu potrebna su povremeno svega tri dana, za upravljanje dronovima dva do četiri tjedna, dok osnovna vojna obuka traje tri do šest mjeseci. Civilni ciber specijalisti nemaju obuku, već imaju i višak znanja, samo se raspoređuju na najpotrebnija mjesta.

U obrazovanju se počnije od vrtićke dobi, a učenici u školama dobivaju zadaće poput: "U gradu je nestalo struje i vode na 48 sati zbog hakerskog napada. Napravite plan za svoju obitelj i svoju ulicu." Obrana se kod djece ne de�inira samo domoljubljem, već više brigom za susjede i načinom života koji je ugrožen zbog napada. Osnovno je pitanje gdje smo mi u tom preslagivanju obrambenih sposobnosti zemlje na temelju novih kibernetičkih spoznaja?

Odjeknulo 16 novih kajkavskih skladbi

Nagradu za najslušaniju pjesmu s lanjskog Festivala,

za pjesmu

Branko Krušec

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Studio M

Radio Studio M, pod pokroviteljstvom Grada Preloga, i ove je godine uspješno organizirao svoj sad već 23. Festival Kre Mure i Drove.

Riječ je o već dobro poznatoj manifestaciji koja aktivno njeguje kajkavsku riječ te pruža priliku autorskoj tamburaškoj glazbi.

Koliko Festival ima poklonika, najbolje govori činjenica da je tamošnji Dom kulture bio ispunjen do posljednjeg mjesta.

Pod voditeljskom palicom Mirjane Švenda i Željka Sokača, redalo se šesnaest izvođača u takozvanom službenom dijelu programa te nekoliko njih u revijalnom tonu. Treba reći da je riječ bila o novih 16 skladbi.

Izvođače je pratio tamburaški sastav Frikovi, pod vodstvom Valentina Šipuša.

Magdalena

Večer je pjesmom otvorio Božidar Brajković a potom su nastupili Anja Zagorka, Denis Kos, Antonio Šopar, Rea Sabol, Josip Sanjković Mitrica, Robert Svetlačić, Tena Panić, Tino Jelenić, Mura Krička, Mario Mustač, TS Frikovi, Ivana Tkalec, Saša Šte�ić Sale, Ivan Povijač i ŽVS Pajdašice.

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC GRADONAČELNICA

U revijalnom dijelu festivala nastupili su LG Habeki i Antonia Jurinec. Festival je nadopunio i čin dodjele nagrada za najslušanije pjesme s prošlogodišnjeg, 22. Festivala Kre Mure i Drove. Tako je nagradu za najslušaniju pjesmu „Vrtek moj“ dobila Tena Panić. Glazbu za

OBAVIJEST

lanjskog fes�vala

pjesmu napisao je Martin Srpak, tekst Magdalena Vlah Hranjec, a aranžman Branko Krušec. Drugo mjesto pripalo je pjesmi „Dokam Joko segne“ u izvedbi Saše Šte�ića Salea, dok je treće mjesto osvojila pjesma „Steze života“ u izvedbi Tina Jelenića. Izvođače je tada pratio TS Frikovi.

KLASA: 112-01/26-01/11

URBROJ: 2109-2-01-01-26-4 Čakovec, 10. lipnja 2026.

o raspisanom javnom natječaju za imenovanje pročelnika Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama (1 izvršitelj, na neodređeno vrijeme)

Tekst Javnog natječaja objavljen je u Narodnim novinama, broj 60/26. Prijave s potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 8 dana od dana objave Javnog natječaja u Narodnim novinama, poštom (preporučeno) ili neposredno, na adresu: Grad Čakovec, Gradonačelnica, Kralja Tomislava 15, 40000 Čakovec, s naznakom „Za javni natječaj – Pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama – NE OTVARAJ“.

GRADONAČELNICA

Ljerka Cividini, mag. ing. traff./univ. spec. oec.

Osobe koje stoje iza velikog uspjeha Fes�vala ODRŽAN 23. FESTIVAL Kre Mure i Drove u Prelogu

„Vrtek moj“ dobila je Tena Panić. Glazbu

napisao je Martin Srpak, tekst

Vlah Hranjec, a aranžman

Tino Jelenić, Tena Panić i Saša Štefić Sale, dobitnici su nagrada za najslušanije izvođače s

INTERVJU: MATIJA BOGDAN, prvi Međimurec koji je osvojio Mount Everest

Mjesec na nebu gledao sam ispod sebe

Matija Bogdan, slavni kuharski chef, dokazao je da je sposoban i u drugim stvarima. Prošlog petka u PLAY Caffe & Sports Baru uhvatili smo ga u razgovor nakon proslave povodom njegovog povratka s uspona na najviši vrh na Zemlji Mount Everest

Piše: Nora Mesarić

Foto: Mario Golenko

Chef Matija Bogdan svoj

je put na Himalaju započeo u travnju ove godine. Uspješnim usponom na visinu od 8848 metara, 20. svibnja 2026. postao je prvi Međimurec i najmlađi Hrvat koji je osvojio Mount Everest.

Do sada poznatiji po svojoj uspješnoj kuharskoj karijeri za koju je iskustvo stekao u slavnim restoranima diljem svijeta, u brojnim gradovima poput Londona, New Yorka, San Francisca i Pariza, Matija je pokazao i svoje drugačije lice. Sa svojom dvočlanom ekipom koju su činili samo on i njegov “šerpa” popeo se na najviši svjetski vrh s teže, nepalske strane, jer Kina nerado dozvoljava uspon sa svoje strane koja je lakša.

Njegovi roditelji Romano i Tamara nisu skrivali veliki ponos na svog sina kojemu su na doček donijeli veliku tortu s motivima Mount Everesta.

- Za početak, čestitamo na ovom uspjehu! Kakav je bio osjećaj pogledati oko sebe s najvišeg vrha svijeta?

- Zapravo, u tom trenutku mi se najviše potvrdila poznata teza slovenskog alpinista Nejca Zaplotnika iz knjige “Put”, da sam vrh uopće nije toliko bitan, koliko je bitan sam put do njega. Puno bolji pogled doživio sam na takozvanom summit ridge-u (vršnom grebenu), nekih 200 metara prije samoga vrha. Na tom grebenu stojiš i gledaš desno prema Tibetu, a lijevo prema Nepalu. To je bio pogled s velikim značenjem i

emocijama, jer sam tada postao svjestan da ću uspjeti i doći do cilja. Sam vrh me uopće nije toliko zanimao. Nisam se na njemu puno ni zadržavao, okinuo sam dvije, tri fotke i idemo dolje. Nije mi to bilo toliko napeto. Međutim, najljepši pogled u mom životu dogodio se kada sam sa south col-a krenuo prema �inalnom usponu. Tamo postoji jedna čistina od stotinjak metara. Cijelo sam vrijeme gledao u nebo koje se vidjelo brutalno jasno. U jednom trenutku, kako sam gledao prema dolje da se ne popiknem, pogledao

sam ulijevo i shvatio da smo toliko visoko da se jasno vidi zakrivljenost Zemlje. Ispod sebe sam vidio polumjesec. Gledao sam Mjesec na nebu koji je bio ispod mene. To je bio najposebniji i najbrutalniji trenutak cijele ekspedicije.

- Kako izgleda proces silaska? Kažu da je to najopasniji dio.

- Silazak je, i �izički i mentalno, generalno puno teži od uspona. Na silasku se generalno događa najveći broj nesreća i tragičnih momenata. Više nemaš taj hype oko vrha. Uzbuđenje splasne jer si došao do cilja

i sada se samo spuštaš. Tu se radi najviše pogrešaka. Hvala Bogu pa sam svjestan toga već dugo i užasno na silasku pazim na te stvari da mi se ne događaju. Jednostavno je do koncentracije koju više nemaš.

S druge strane, �izički je puno teže spuštati se jer je tijelo već potpuno izmučeno. Nemaš snage ni u rukama ni u nogama, jednostavno ti noge otpadaju, ruke ti popuštaju i puno je napetije ići prema dolje. Mi nismo imali baš normalan uspon. Trajao je oko 36 sati. Kada smo došli do kampa 4, morali smo obavezno nastaviti do kampa 2. U kampu 4 ne možeš boraviti predugo jer je previsoko, na 8000 metara. No, više nismo imali energije.

Bili smo u dilemi: ili nastaviti spuštanje nakon 36 sati uspona i riskirati pogrešku koja bi vjerojatno završila tragično, ili riskirati spavanjem na 8000 metara. Odlučili smo riskirati i prespavati, mislim da smo 13 sati prespavali na toj visini.

- Kako je izgledala ta noć na 8000 metara, jeste li imali maske za kisik?

- Imali smo još nešto malo kisika koji nam je na toj visini još trebao. Nismo ga imali puno, ali bilo je dovoljno da dočekamo jutro i onda se brzo spustimo.

Međutim, ujutro sam se probudio bez maske za kisik na sebi. Očito sam je u snu automatski skinuo s lica, tako da sam dio noći prespavao bez dodatnog kisika. Ipak je sve je prošlo u redu.

- Kako tehnički izgleda sam silazak, spuštate li se uz pomoć užadi?

- Da, penjanje na Himalajama je speci�ično za razliku od, na primjer, penjanja u Alpama. Na Himalajama postoje takozvani �ixed ropes, �iksna užad koja je postavljena cijelom rutom, sve do samoga vrha. To je posebnost himalajskih uspona. Taj posao odrađuju Icefall Doctors, oni su vladini zaposlenici koji postavljaju špage i otvaraju rute.

Također postoji žumar. To je spravica s nakrivljenim zupcima s kojom se potežeš prema gore. S njom se samo penje prema gore jer ona ne može prema dolje. Pri silasku se spuštamo potpuno normalno s ATC spravama, kao što se radi, na primjer,

u Alpama ili prilikom rock climbinga, sportskog penjanja na stijenama.

- Ti si prvi Međimurec koji je osvojio Mount Everest, i to ne kao dio neke velike ekspedicije, nego u solo organizaciji. To cijelom uspjehu daje puno veću težinu.

- Apsolutno. Išao sam u mojoj vlastitoj, solo organizaciji, sam sa svojim šerpom. Naravno, oko nas je na ruti bilo drugih timova i penjača, ali mi smo išli potpuno samostalno.

- Kakav je bio pogled sa samog vrha? Jesu li vas dočekali oblaci ili čisto nebo?

- Imali smo sreće, dan je bio dosta čist i vidjelo se apsolutno sve. Ono što me najviše fasciniralo bila je savršeno pravilna sjena Everesta u obliku piramide koja se vidla prema Nepalu. Kako sunce izlazi iz smjera Kine, tako baca tu sjenu. To je izgledalo stvarno brutalno. Ipak, najnevjerojatnije i speci�ično je to što svojim očima s vrha jasno vidiš da je Zemlja okrugla.

VAŽNA OBAVIJEST ZA INVESTITORE I VLASNIKE

�� Saznajte točan položaj vodovodne i kanalizacijske mreže.

Prilikom kupnje nekretnine, početka gradnje ili izvođenja nekih drugih radova na terenu, uvijek je bitno provjeriti prolazi li preko predmetne čestice postojeća vodovodna ili kanalizacijska infrastruktura.

U određenim slučajevima položaj vodova ili pravo služnosti nisu evidentirani u zemljišnim knjigama, pa često vlasnici ili budući investitori nisu upoznati s postojećim, stvarnim stanjem. Tada može doći do poteškoća pri ishođenju dokumentacije, projektiranju ili pri izvođenju radova.

Kako bi otklonili sumnju i dobili točne informacije o postojećoj vodnoj i kanalizacijskoj infrastrukturi,

MEĐIMURSKE VODE pozivaju građane da se u bilo kojem trenutku obrate našim nadležnim službama radi provjere podataka i dobivanja točnih informacija. Sve informacije možete dobiti u tehničkom odjelu, GIS: gis@medjimurske-vode.hr

Vaše

MEĐIMURSKE VODE!!

Ma�ja Bogdan

Ma�ja Bogdan na vrhu Mount Everesta

Ponosni roditelji Romano i Tamara na doček su sinu Ma�ji donijeli tortu

ČAKOVEC

ponavlja natječaj

Traži se zamjenik

Damira Šoltića?!

U travnju ove godine, Grad Čakovec raspisao je natječaj za imenovanje novih/ starih pročelnika upravnih odjela. Povod je bila tumbacija gradske uprave. Kako to već ide, natječaj je proveden, održani su razgovori s potencijalnim kandidatima i javnost, opravdano s nestrpljenjem očekuje imena. Međutim, potvrđeno je tek nekoliko,i to Ana Varga kao pročelnica novog UO za opće poslove i lokalnu samoupravu, Vesna Šinjori kao pročelnica UO za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša dok su ostali i dalje službenici privremeno ovlašteni za obavljanje poslova pročelnika. Istina, nisu svi bili pozvani na razgovor u isto vrijeme

Damir Šol�ć

rok o imenovanju. No, očito ima problema jer je Grad, na svojim službenim stranicama ponovno objavio javni natječaj za imenovanje pročelnika UO za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama Grada Čakovca. Kao službenik privremeno ovlašten za te poslove trenutno je Damir Šoltić. (vv)

KATRUŽE za

Katružu

Skupljeno rekordnih 7665 eura

Međimurska zaklada solidarnosti „Katruža“ u tradicionalnoj svibanjskoj akciji „Katruže za Katružu“ prikupila je rekordan iznos od 7.664,68 eura za pomoć sugrađanima u liječenju i rehabilitaciji, što je čak 1.475,56 eura više nego prošle godine. Ova uspješna akcija još je jednom okupila stotine volontera i brojne udruge koje su diljem Međimurja dijelile cvijeće u zamjenu za donacije građana. Najveći doprinos ostvaren je na štandu u Čakovcu s prikupljenih 1.455,17 eura. Udruga žena Belice sakupila

KAMP Tehničke kulture

Od ponedjeljka 15.lipnja pa do petka 19.lipnja u III. OŠ Čakovec održati će se radionice X. kampa tehničke kulture pod nazivom „Učenje tehnike kroz igru“.

Organizator kampa je Društvo pedagoga tehničke kulture Međimurske županije uz podršku Međimurske

KREĆE DOGRADNJA Osnovne škole u Ivanovcu

Stvaraju se uvjeti za

jednosmjensku nastavu

Škola će raspolagati s ukupno 15 učionica, od čega sedam za razrednu i osam za predmetnu nastavu, uključujući tri specijalizirane učionice. U funkciji će biti i devet kabineta te dva spremišta. Rok za izvođenje radova iznosi 12 mjeseci

Piše: Vlasta Vugrinec

Izlaskom učenika iz Osnovne škole Ivanovec, odnosno početkom ljetnih praznika, školu preuzimaju djelatnici čakovečkog graditeljskog poduzeća Međimurje graditeljstvo. Naime, shodno potpisanom ugovoru, tvrtka je dobila posao dogradnje škole vrijedan 1.359.470 eura s uključenim PDV-om.

Uvjeti za jednosmjensku nastavu

je 1.106 eura, udruga Priločko srce u Prelogu 1.100 eura, a Društvo žena Murskoga Središća 980 eura. U Svetoj Mariji prikupljeno je 707,50 eura, u Gardinovcu 630,21 euro, u Maloj Subotici 545,30 eura, u Goričanu 437,50 eura, u Nedelišću 395 eura te u Donjem Vidovcu 308 eura. Iz Zaklade od srca zahvaljuju svima na doprinosu te poručuju da je ova svota mnogo više od brojke, ona znači pruženu ruku podrške potrebitima i pokazuje plemenito srce Međimurja. (vv) DANCE STREETFORM U

županije i Grada Čakovca. Za učenike je pripremljeno 11 radionica terminu od 9 do 12 sati uz osiguranu okrjepu. Sve radove koje će učenici izraditi na radionicama mogu odnijeti doma. Radionice su za sve učenike besplatne. (vv)

Prilikom potpisivanja ugovora, gradonačelnica, Ljerka Cividini, naglasila je kako je ovaj čin nastavak ulaganja u područje obrazovanja u Gradu Čakovcu.

- Grad je osigurao projektnu dokumentaciju i prijavu na Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a posebno veseli činjenica da je za ovu investiciju osigurano stopostotno �inanciranje. Ovom dogradnjom riješiti ćemo pitanje jed-

nosmjenske nastave u Ivanovcu te dodatno podići kvalitetu života mladih obitelji koje žive u Ivanovcu i Štefancu, rekla je gradonačelnica. Osnovnu školu Ivanovec trenutno pohađa 223 učenika raspoređenih u 15 razrednih odjela. Završetkom projekta škola će dobiti dodatne prostorne kapacitete potrebne za organizaciju suvremene nastave, a ujedno će se stvoriti preduvjeti za provedbu reformskih obrazovnih modela. Gradska uprava planira da do školske godine 2027./2028., odnosno najkasnije do 2028./2029., svih sedam osnovnih škola kojima je osnivač prijeđe na jednosmjenski rad.

- Težimo jednosmjenskoj nastavi, a hoće li se u budućnosti provoditi klasični jednosmjenski ili cjelodnevni model rada, ovisit će o odlukama nadležnih institucija. Sigurno je jedino da će novi prostori značajno unaprijediti kvalitetu rada škole, rekla

je ravnateljica škole Ksenija Korent. Podsjetila je pritom i na bogatu tradiciju školstva u Ivanovcu. Prva školska zgrada u naselju izgrađena je prije više od 155 godina. Razvojem mjesta i povećanjem broja stanovnika nekadašnji Zadružni dom prenamijenjen je za potrebe škole, dok je sadašnja školska zgrada u funkciji već 27 godina. Nakon izgradnje sportske dvorane, dogradnja škole predstavlja novi razvojni iskorak.

Ruši se spojni hodnik

Prema projektu, dograđeni dio nalazit će se između postojeće školske zgrade i sportske dvorane. Planirani zahvati uključuju uklanjanje postojećeg spojnog hodnika između škole i sportske dvorane te izgradnju novog, modernog komunikacijskog prostora. Dio postojećeg krova bit će rekonstruiran kako bi se nova građevina sklad-

no uklopila u postojeći kompleks, dok će pojedini otvori na pročeljima biti zatvoreni radi povezivanja objekata i zadovoljavanja sigurnosnih standarda.

Škola će dogradnjom dobiti novu specijaliziranu učionicu predmetne nastave, učionice razredne nastave, dva kabineta, dizalo za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti te dodatne prostore za administraciju i tehničku podršku. Na katu će biti uređene učionice informatike i specijalizirane učionice predmetne nastave sa spremištima, dok projekt predviđa i uređenje natkrivenih vanjskih prostora te atrija. Nakon završetka radova škola će raspolagati s ukupno 15 učionica, od čega sedam za razrednu i osam za predmetnu nastavu, uključujući tri specijalizirane učionice. U funkciji će biti i devet kabineta te dva spremišta uz specijalizirane učionice. Rok za izvođenje radova iznosi 12 mjeseci.

Plesni studio Vivona u subotu, 13. lipnja, s početkom u 10:30 sati na čakovečkom Franjevačkom trgu ispred crkve organizira 12. Dance Streetform Vivona. Cilj ovog tradicionalnog pro-

jekta, koji se održava uz potporu Međimurske županije, podrazumijeva približavanje plesne umjetnosti široj publici te poticanje djece i mladih na kreativno izražavanje.

U devedeset minuta dinamičnog programa, 108 plesačica i plesača Vivone izvest će sve koreogra�ije nastale tijekom sezone 2025./2026., među kojima su i one koje su osvajale nagrade na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Kao posebni gosti nastupit će ponajbolji breakdanceri iz slovenskog plesnog kluba Zeko. Publiku očekuju i nagradne igre, dok će program voditi Dina Novak.

Goran Knežević, direktor tvrtke Međimurje graditeljstvo, Ljerka Cividini i Ksenija Korent, ravnateljica škole

Vivona i ove godine donosi plesni spektakl na otvorenom

Danica Holcinger prepoznatljiva je članica Katruže

RAZGOVOR s Nikolom Novakom uz Dan Općine Nedelišće

Mladima nudimo moderan dom, a starijima sigurnu skrb

Građevinski radovi iz dana u dan mijenjaju vizuru Općine, rekli bi u nekim dijelovima do neprepoznatljivosti, naravno u pozitivnom smislu

Piše: Vlasta Vugrinec

Blagdan svetog Vida posebno se slavi u Općini Nedelišće jer je taj datum izabran i kao Dan Općine. Kao i do sada, uz taj dan, pripremljen je bogati kulturno-zabavni i sportski program.

A uz Dan Općine, razgovarali smo s načelnikom Nikolom Novakom koji se osvrnuo na realizirane projekata s naglaskom na kapitalne infrastrukturne investicije, ali i zelene politike te brigu o najstarijim mještanima.

- Već ulaskom u Nedelišće vidljivo je da je Općina veliko gradilište, radi se na sve strane. Što je trenutno u fokusu?

- Trudimo se cijelu općinu ravnomjerno razvijati. U svim naseljima smo proteklih godina radili na različitim projektima, od energetskih obnova, rekonstrukcija vatrogasnih i sportskih domova, pa do ulaganja u sportske terene.

Ako idemo po naseljima, u Gornjem Kuršancu smo dogradili vatrogasno spremište, u Pušćinama je napravljena rekonstrukcija i dogradnja vatrogasnog doma, a u Gornjem Hrašćanu energetska obnova Doma kulture i vatrogasnog doma. U Paragu dovršavamo Dom kulture, u Trnovcu smo energetski obnovili sportsko-vatrogasni dom, a u Macincu Dom kulture, gdje je prošli put bila i svečana sjednica. U Črečanu smo započeli s uređenjem Doma kulture, a u Pretetincu smo napravili unutarnje uređenje za NK Međimurec i kompletno dovršili vatrogasni dom. U Slakovcu smo također dovršili vatrogasni dom, rekonstruirali smo kat i donju dvoranu, dok smo u Dunjkovcu odradili energetsku obnovu područne škole i izgradili potpuno novi vrtić.

- Ipak, najviše kranova i gradilišta je trenutno u samom središtu općine.

- Da, Nedelišće je ipak centar općine i logično je da se glavni javni sadržaji grade u centralnom naselju. Prvo što smo dovršili je stadion, izgrađena je nadstrešnica, odrađena sanacija stadiona, postavljeni su re�lektori i uređeni ostali prostori.

Ono što nam prvo slijedi i što će biti gotovo uoči Da-

na općine je novi dječji vrtić. Imamo otvorenje modernog vrtića s 10 skupina za 200 djece, kamo se seli i uprava dječjeg vrtića „Zvončić“. Tamo je nova kuhinja, blagovaonica, velika sportska dvorana, dodatni prostori za radionice kojima stvaramo nadstandard te veliko vanjsko dječje igralište. Sadašnji, stari vrtić potom pretvaramo u jaslice, s radom kreće novih 5 jasličkih skupina.

- Jedan od projekata koji izaziva mnogo zanimanja je i Centar za starije osobe. U kojoj je on fazi i što će sve nuditi?

- Očekujemo da Centar bude gotov i otvoren do kraja ove godine. Imat će 122 mjesta za smještaj i više od 200 vanjskih korisnika. Nudit će širok spektar usluga: dnevni boravak, �izikalnu terapiju, dostavu hrane, ordinacije opće i dentalne medicine te gerontocentar.

Posebno bih istaknuo jedno krilo na drugom katu koje će biti specijalizirano za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti, s prilagođenim pristupom i sigurnosnim pravilima. Također, usluga dnevnog boravka, zapravo „vrtić za odrasle“, spriječit će preranu institucionalizaciju. Dok djeca i unuci rade, stariji mještani mogu tamo boraviti, imati prehranu, njegu i društveni život, a navečer se vraćaju kućama. Uz sam Centar planiramo i predivan park s klupicama i šahom, koji je dio naše zelene strategije urbanog razvoja.

Što se još od kapitalnih objekata priprema u Nedelišću?

- Gradi se atletski stadion, koji će u sredini imati nogometno igralište s umjetnom travom, a okolo atletsku stazu i borilišta te dodatne sportske terene. Sljedeći je Centar kulture uz državnu cestu, gdje preuređujemo atrijsku dvoranu s 250 mjesta za gledatelje, 10 prostora za radionice naših udruga, izložbene prostore i spomen-sobu branitelja.

Ono što se očekuje do sljedećeg Dana općine je i novi Trg Republike. Radimo kompletno uređenje centralnog dijela našeg glavnog naselja s ugostiteljskim sadržajima, prostorom za

koncerte i manifestacije te puno zelenila. Za kraj, do jeseni iduće godine planirana je nova zgrada osnovne škole, čime će cijela OŠ Nedelišće, i matična i područne, prijeći u jednosmjensku nastavu. Također, u suradnji sa Županijom, u Dunjkovcu se gradi i školska sportska dvorana.

- Naravno, radi se i na obnovu cestovne infrastrukture o čemu svjedoči gužva na državnoj cesti.

- Trenutno radimo pješačko-biciklističku stazu u Nedelišću (Čakovečka i Varaždinska ulica), što je inve-

sticija od čak 800.000 eura, a prethodila joj je rekonstrukcija vodovoda i plinovoda. U Macincu smo u ulici Stjepana Radića napravili pješačku stazu i uredili oborinsku odvodnju, a u suradnji sa Županijom nastavljamo u smjeru Črečana. Kreće nam i izgradnja pješačko-biciklističke staze po starom Sepuod trafostanice u Pušćinama pa do novog nasipa. Tamo radimo lijepu šetnicu koja će spojiti mjesto s novim nasipom, sadimo drvored od 125 lipa te postavljamo koševe i klupe.

Također, potpisali smo ugovor za uređenje pet zelenih točaka (parkova i šetnica) u Slakovcu, Dunjkovcu, Macincu, Trnovcu i Pušćinama.

- Nezaobilazna tema je i dugoočekivana obilaznica te nastavak radova na nasipu.

- U suradnji s Hrvatskim vodama, nasip Gornji Hrašćan je gotov i otvoren, a nasip Pušćine se dovršava nakon što je riješen i izmješten dalekovod. Praktički je i on gotov.

Obilaznica Nedelišća i Pušćina duga je 6,3 kilometra. Ide od rotora na ulazu u Nedelišće iz smjera Čakovca do novog budućeg rotora kod privredne zone Pušćine. To će postati nova državna cesta D3 koja će kompletno maknuti tranzitni promet na relaciji Čakovec-Varaždin iz naših naselja. Imat će tri nadvožnjaka i pješačko-biciklističku stazu, čime ćemo dobiti predivnu, sigurnu poveznicu juga i sjevera naše općine. Treba napomenuti da duž cijele trase nije predviđen ni jedan izlaz.

- Gdje je tu stanogradnja, odnosno ima li interesa za gradnju višestambenih zgrada?

- Svjesni smo da se potrebe mladih obitelji mijenjaju. Više nije jedina opcija kupnja velikog grunta i gradnja ogromne kuće. Danas imamo izrazito veliku potražnju za stanovima u manjim stambenim zgradama, kao i za kućama u nizu koje imaju manje dvorište, što ljudima olakšava održavanje i usklađivanje s brzim načinom života. Želimo im pružiti upravo to, moderan i pristupačan dom u Nedelišću.

Najbolji primjer novog vala doseljavanja vidimo u Zavrtju, gdje je trenutno u tijeku gradnja dvadesetak novih obiteljskih kuća i kuća u nizu, a zanimljivo je da većina tih ljudi originalno uopće nije iz Nedelišća. Novim planom otvaramo i područja poput Žarkovica koja je zbog blizine Čakovca i izvrsne povezanosti s Varaždinom izuzetno atraktivna investitorima za gradnju manjih, modernih zgrada sa šest do osam stanova. Znamo da je cijena same gradnje zgrade s nekoliko stanova podjednaka u Čakovcu i kod nas, ali investitori u gradu mogu postići višu prodajnu cijenu po kvadratu. Zato mi kao Općina moramo stvoriti još privlačnije uvjete, riješiti kompletnu infrastrukturu i ponuditi prostore koji spajaju ono najbolje od oba svijeta, život u mirnom, zelenom okruženju, a opet na korak do svih urbanih sadržaja, škola i vrtića.

- Za kraj, što biste poručili mještanima povodom Dana općine?

- Svim našim mještanima želim sretan Dan općine! Pozivam ih da se pridruže bogatom programu koji traje sve do 27. lipnja. Već ovog vikenda imamo „Kulturu pod zvijezdama“ na stadionu, u subotu Sport Fest i utrke „Nedelske ceke“, a navečer koncert Petra Graše. Bit će tu još mnogo kulturnih, sportskih i zabavnih događanja u našim udrugama i naseljima i vjerujem da će svatko pronaći nešto za sebe. Proslavimo ove dane zajedno u druženju i veselju!

Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće

DANI OPĆINE Podturen - veseli i sadržajni

Podturen slavio uz glazbu, kotliće i puno dobre volje

Piše: Aleksandra Sklepić

Općina Podturen svoje je dane ove godine proslavila u razdoblju od 3. do 7. lipnja. Glavna svečanost održana je 4. lipnja u Društvenom domu u Podturnu, a nakon toga, tijekom cijelog vikenda, za sve stanovnike i posjetitelje pripremili su bogat program koji je uključio raznovrsne sadržaje. Pripremili su predstavu za djecu, općinski ribički kup, Tijelovsku misu s procesijom, nogometnu utakmicu U-19 i turnir među trenerima, koncert limene glazbe, tribute koncerte na kojima su na repertoaru bili hitovi Zdravka Čolića i Miše

Kovača, kulinarsko druženje 3. Turenski kotlić, predstavu Kerekeš Teatra "Ja, trudnica", te mnogo druženja i zabave za sve generacije.

Gosti koncerta stigli su iz Čazme

U petak, 5. lipnja na prostoru uz nogometno igralište održan je koncert Limene glazbe Općine Podturen, na kojem su izvođači, uz dirigenta Antonija Baranašića, izveli nekoliko glazbenih spletova. Prvi je bio u sjećanje na poznatog Međimurca Gustija Draksara, zatim hitovi švedske grupe Abba, te na kraju mađarski tonovi marša. Limena glazba

Općine Podturen osnovna je kulturna udruga koja okuplja glazbenike različitih generacija i nastupa na svečanostima i manifestacijama diljem regije.

Nakon domaćina nastupili su gosti, Puhački orkestar iz Čazme koji su odsvirali pet svjetski poznatih skladbi, od rocka do polke. Voditelj i dirigent im je Zdravko Perđun, a orkestar djeluje već nekoliko desetljeća i ubraja se među najstarije u Hrvatskoj.

Program koncerta vodili su mladi članovi orkestra, Edita Strnad, koja je zbog nastupa stigla iz Sarajeva gdje studira, i Karlo Beličanec, koji studira u Ljubljani. Publika je

uživala u izvedbama svirača, a nakon koncerta uslijedila je noćna zabava — koncert Tribute banda "Svadbarskim sokakom" koji izvodi pjesme Zdravka Čolića i Miše Kovača.

Nakon glazbene večeri, nastavili druženje uz kotliće Sljedećeg dana, u subotu, već u podne počelo je okuplja-

nje sudionika "3. Turenskog kotlića". U pripremi jela iz kotlića natjecale su se 23 ekipe, a pobjedu je odnijela ekipa "3,2,1 KUHAJ" koja je okupila stanovnike 1., 2. i 3. Zaloke.

Općina je osigurala namirnice i potreban pribor, a posjetitelje je čekao zadatak isprobati svako od kuhanih jela. Bilo je i kolača i lango-

ša, a lijepo vrijeme dodatno je pogodovalo raspoloženju. Paralelno su se na igralištu održavale sportske igre koje je organizirala Udruga umirovljenika iz Podturna, a za najmlađe bili su tu napuhanci. Načelnik općine Perica Hajdarović uključio se u sve događaje te zahvalio mještanima i gostima na velikom odazivu.

MEĐIMURSKA POPEVKA još jednom pokazala bogatstvo tradicije

Na 42. Smotri međimurske popevke, održanoj 6. lipnja 2026. u Nedelišću, nastupilo je ukupno 26 izvođača. Završna smotra okupila je najbolje izvođače odabrane na predsmotrama održanima u Svetom Martinu na Muri, Svetom Jurju na Bregu i Donjem Kraljevcu. Smotru su organizirali Kulturno-umjetnička udruga „Seljačka sloga" Nedelišće i Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije, uz �inancijsku potporu Međimurske županije, Općine Nedelišće i Ministarstva kulture i medija

RH. Tijekom večeri publika je imala priliku uživati u različitim interpretacijama međimurskih popevki – od emotivnih i tihih izvedbi do snažnih i dojmljivih nastupa koji su nagrađeni velikim pljeskom.

Stručno povjerenstvo u sastavu Stjepan Hranjec, Branimir Magdalenić, Miroslav Novak, Ivan Goran Herman i Tomislav Cvrtila izdvojilo je tri izvedbe za Državnu smotru koreogra�iranog folklora koja će se održati u Čakovcu. Prema prijedlogu povjerenstva, Međimurje će predstavljati Cecilija Merkač Hudopisk iz Domašinca s popevkom „De si, dragi, med

tie bregi ledveni", Ženska vokalna skupina Štrigova s izvedbom „Čuješ golob, čuješ"

Puhački orkestar Općine podturen okuplja glazbenike različi�h generacija koje povezuje ljubav prema glazbi

Pobjedu u kuhanju odnijela je ekipa “3,2,1 kuhaj” iz Podturenskih zaloka

Članovi KUD-a Podturen ak�vni su na svakoj manifestaciji

Antonia Jurinec i Rea Sabol pokazale su ljubav prema međimurskoj tradiciji

Piše: Kristina Kobal

te Anita Huđek iz Varaždina s popevkom „Oj, vulica, kak si lepa".

Tena Panić i Marta Tkalec svojim su glasovima unijele posebnu emociju u večer

Članovi Puhačkog orkestra Čazma rado putuju na gostovanja

DVD KURŠANEC proslavio 100 godina djelovanja

Vatrogastvo nije samo uniforma

Piše: Kristina Kobal

DVD Kuršanec svečanom je sjednicom 6. lipnja 2026. obilježio 100 godina djelovanja, prisjećajući se bogate povijesti društva, brojnih generacija vatrogasaca i trenutaka u kojima su članovi pomagali svojoj zajednici.

Svečani program održan je na nogometnom igralištu NK Drava u Kuršancu, gdje su se okupili uzvanici, vatrogasci, prijatelji društva i mještani. Nakon okupljanja gostiju uslijedio je svečani mimohod koji je predvodila čakovečka Zrinska garda uz pratnju puhačkog orkestra.

Poseban trenutak svečanosti bilo je vezanje prigodne lente, simbola tradicije i povezanosti generacija hrvatskih vatrogasaca. Lentu je u Lourdesu blagoslovio

donačelnica Čakovca Ljerka Cividini.

Trajat ćemo, dokle god pomažemo

Tijekom svečane sjednice istaknuta je važnost rada društva koje je kroz stoljeće postalo jedan od stupova zajednice. Prisutnima se obratio zapovjednik DVD-a Kuršanec Mario Kramarić. – Vatrogastvo nije samo uniforma koju nosimo, već srce koje nosimo u sebi. Dok god bude ljudi spremnih pomoći drugome, trajat će i DVD Kuršanec – poručio je Kramarić, dodavši kako je velika čast biti zapovjednik društva koje obilježava cijelo stoljeće postojanja i nastaviti put koji su prije sto godina započeli njegovi utemeljitelji. Zahvalio je članovima, obiteljima, donatorima i uzvanicima koji su pridonijeli organizaciji obljetnice, a poje istaknuo, snažan poticaj za daljnji rad i razvoj društva. – Posebno poštovanje i zahvalnost upućujem svim generacijama vatrogasaca koji su tijekom proteklih sto godina svojim radom, požrtvovnošću i nesebičnim služenjem gradili

nice članovima i pojedincima za predan rad, dugogodišnje zalaganje i vrijeme darovano zajednici.

Vatrogasnom spomenicom za 10 godina aktivnosti nagrađene su Laura Mikulčić i Lana Mikulčić. Spomenicom za 20 godina aktivnosti nagrađeni su Denis Žnidar i Nikola Vugrinec, a spomenicom za 30 godina Renato Žnidarić i Saša Karan.

Posavec, predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije i zamjenik župana Mario Medved te zamjenik župana Elvis Kralj.

Priznanja za dugogodišnji trud

Srebrnom vatrogasnom medaljom nagrađene su Snježana Horbec, Dušanka Žnidarić i Nevenka Škvorc. Srebrnu vatrogasnu plamenicu primili su Marko Ptiček i Nikola Vugrinec, a spomenicu vatrogasni veteran Andrija Kos, Ivan Žnidarić, Stjepan Kobal, Dražen Korent i Damir Kos.

s istim ponosom, odgovornošću i predanošću nastavimo čuvati vatrogasnu tradiciju za buduće naraštaje. Neka nas zajedništvo, prijateljstvo i vatrogasno srce i dalje vode kroz godine koje dolaze – zaključio je Kramarić.

Svečanosti su nazočili međimurski župan Matija

Stogodišnjica DVD-a Kuršanec podsjetila je na ono što vatrogastvo u lokalnoj zajednici zapravo znači: ne instituciju, nego mrežu ljudi koji su u svakom naraštaju

100 GODINA

dobrovoljnog vatrogastva

u Martinuševcu

Veliki jubilej, stoljeće djelovanja dobrovoljnog vatrogasnog društva, proslavili su u Martinuševcu članovi, prijatelji i mještani. Kako se moglo čuti u izvješću na proslavi, društvo je osnovano 21. siječnja 1926. godine i na početku je brojalo 37 članova. Početci su bili skromni: članovi su išli od kuće do kuće i prikupljali kukuruz, pšenicu i jaja kako bi ih kasnije prodali i kupili vatrogasnu opremu. Godine 1930. tako su nabavili ručnu štrcaljku i prve vatrogasne cijevi.

Kroz desetljeća društvo je prolazilo kroz mnoge izazove, a najteže je bilo tijekom Drugog svjetskog rata, kada je izgubljen dio opreme. Opre-

ma se tih godina čuvala po privatnim kućama, sve do izgradnje vatrogasnog doma 1952. godine, koji se poslije dograđivao i širio dodatnim prostorijama. Godine 1976. kupljeno je vozilo „Tetra”, koje je i dan-danas u funkciji. Drugo vatrogasno vozilo, Mercedes dovezen iz Njemačke, nabavljeno je 2003. godine, a tada se intenzivno krenulo i sa školovanjem vatrogasnog kadra kako bi bili spremni za najteže izazove vatrogasnog posla. Važan iskorak u modernizaciji ostvaren je 2021. godine, kada je kroz projekt obnove voznog parka stiglo potpuno novo kombi vozilo Opel Vivaro za prijevoz vatrogasaca. Koliko god su se

vremena mijenjala i koliko god bilo teško, jedno je ostalo isto – spremnost vatrogasaca da odvoje svoje vrijeme, budu na raspolaganju u najtežim

trenucima i zajedničkim aktivnostima čuvaju sigurnost Martinuševca. Proslavi je, među ostalima, prisustvovao i županij-

ski vatrogasni zapovjednik

Robert Meglić, koji je pohvalio rad članova i društva te im zaželio što manje intervencija, a više druženja i preventivnih aktivnosti. Na kraju svečanosti podijeljena su brojna priznanja, zahvalnice i pohvalnice članovima društva. Vatrogasne spomenice za 10 godina rada primili su Marko Levačić, Patrik Tomašić i Denis Novak; za 20 godina Davor Zadravec; za 30 godina Stjepan Srša i Eugen Janić, a za velikih 40 godina Jožef Mlinarić. Onu najveću, za čak pola stoljeća dobrovoljnog i humanog rada u DVDu Martinuševec, primio je Ivan Kolmanić.

Brončane vatrogasne medalje primili su David Nemec, Silvija Šoštarić, Filip Valpatić, Neven Srša, Kristiana Lesničar, Srećko Lesničar i Stjepan Cmrečnjak, dok je zlatnu medalju primio Ivan Novak. Brončanu vatrogasnu plamenicu primili su Denis Novak, Siniša Koce i Dejan Lesničar, a srebrnu Alen Šoštarić, Nenad Nemec i Danijel Novak.

Dobrovoljno vatrogasno društvo primilo je od Hrvatske vatrogasne zajednice Plaketu „Mirko Kolarić” za stoljetno uspješno djelovanje te od Vatrogasne zajednice Međimurske županije priznanje za razvoj dobrovoljnog vatrogastva.

Svečanost povodom 100. obljetnice održana je na igralištu NK Drava u Kuršancu

Malo, ali skladno društvo DVD-a Martinuševca

Lijep prizor vatrogasaca u Martinuševcu na proslavi 100. obljetnice društva

DANI DRAVSKE RIBE na Marini

Riblji specijaliteti,

natjecanje i zabava

Prošlog vikenda na Marini se kuhao gulaš, a ovoga, točnije u subotu, 13. lipnja, pripremat će se jela od dravske ribe. Drugim riječima, na redu su šesti po redu „Dani dravske ribe“. Radi se o manifestaciji koja okuplja lokalna sportsko-ribolovna društva iz Preloga, Draškovca, Oporovca, Cirkovljana i Čukovca, čiji će se članovi od ranih jutarnjih sati natjecati u sklopu Kupa Grada Preloga u sportskom ribolovu. Osim samog natjecanja, ribičima će se pridružiti i članovi Nautičkog kluba Labud te međimurski ribočuvari kako bi zajednički pripremali tradicionalne dravske riblje specijalitete.

Program je u potpunosti prilagođen posjetiteljima svih uzrasta pa tako najmlađe očekuju kreativne likovne radionice u organizaciji Muzeja Croata insulanus i Likovne udruge Donjeg Međimurja Prelog, dok Labudovci organiziraju plovidbe svojim čamcima.

Cijeli događaj pratit će ugodna atmosfera i glazba sastava Vremeplov, a nakon završetka ribolovnog natjecanja i dodjele nagrada, svi posjetitelji imat će priliku kušati pripremljena jela od ribe.

Natjecanje počinje u 7 sati dok će degustacija jela od ribe biti oko 12:30. (vv)

REPREZENTACIJA na ekranu u središtu Preloga

Zajedničko praćenje

Vatrenih

Utakmice hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu pratit će se i ovoga puta na velikom ekranu u Prelogu, postavljenom na Trgu slobode ispred Doma kulture. Svjetsko nogometno prvenstvo 2026. u Kanadi, SAD-u i Meksiku deseto je veliko natjecanje na kojemu nastupa i hrvatska nogometna reprezentacija. Utakmice se igraju od 11. lipnja do 19. srpnja u SAD-u, Kanadi i

KNJIŽNICA PRELOG Ljetno

Meksiku. Bit će to prvo Svjetsko prvenstvo s 48 reprezentacija, raspoređenih u 12 skupina po četiri momčadi. Hrvatska se nalazi u skupini L, sa reprezentacijama Engleske, Gane i Paname. U Prelogu će se organizirano gledati prva i treća utakmica Vatrenih, protiv Engleske i protiv Gane. Prva je na rasporedu, u srijedu, 17 lipnja. u 22 sata, a ona protiv Gane 23. lipnja, također u 22 sata. (vv)

radno vrijeme

Preloška Gradska knjižnica prelazi na ljetno radno vrijeme i to od 22. lipnja do 4.rujna. Shodno tome, u

ponedjeljak i četvrtak radi od 13 do 19 sati, a utorak, srijeda i petak od 9 do 15 sati. (vv)

39. SUSRET hrvatskih puhačkih orkestara

Iza članova Puhačkog orkestra Grada Preloga sjajan je vikend u kojem su ostvarili jedan od najvećih uspjeha u povijesti orkestra. Preloški glazbenici sudjelovali su na 39. Susretu hrvatskih puhačkih orkestara u Zagrebu, manifestaciji koja je na jednom mjestu okupila najuspješnije puhačke orkestre iz cijele Hrvatske. Ovogodišnji je susret uz velik broj sudionika i visoku kvalitetu glazbenog programa, u punom sjaju predstavio snagu domaćeg

ODRŽANA HUMANITARNA 5. Dravska gulašijada Rotary kluba Prelog

Brzi i žestoki skuhali najbolji gulaš

- Ciljamo na nabavu SUP opreme za osobe s invaliditetom, odnosno daske na koju mogu ući osobe s invaliditetom i uživati u ovoj našoj Dravi, kaže Neven Marić

Piše: Vlasta Vugrinec

Prva subota u lipnju u Prelogu je već tradicionalno rezervirana za akciju preloških Rotarijanaca pod nazivom Dravska gulašijada. I ovoga puta, humanitarna akcija okupila je brojne posjetitelje i svega osam natjecateljskih ekipa.

Nabava SUP opreme za osobe s invaliditetom

U odnosu na prethodne godine, Rotarijanci su značajno proširili krug sudionika s ciljem uključivanja što većeg broja lokalnih snaga. Ulaznice, odnosno bonovi za gulaš, tako su se ove godine prodavali i u pretprodaji kroz brojna gospodarstva i tvrtke na području Preloga, koje su ih potom podijelile svojim zaposlenicima ili lokalnim udrugama.

Sva prikupljena sredstva od prodanih bonova, kojih je ove godine bilo čak tisuću, namijenjena su u humanitarne svrhe.

- Ciljamo na nabavu SUP opreme za osobe s invaliditetom, odnosno daske na koju mogu ući osobe s invaliditetom i uživati u ovoj našoj Dravi. Želimo da se taj SUP kupi, donira i da bude tu u Prelogu na trajno korištenje osobama s invaliditetom koje će to htjeti koristiti, kaže Neven Marić, predsjednik Rotary kluba Prelog.

Neven Marić, predsjednik

Rotary kluba Prelog

kulturno-umjetničkog amaterizma kao iznimno važnog nositelja glazbene kulture. Na natjecanju je sudjelovalo 13 najboljih hrvatskih amaterskih orkestara s više od 300 glazbenika. Oni su se natjecali u A i C kategoriji te u Kategoriji slobodnog koncertnog programa, a svoje su mjesto na smotri izborili isključivo putem županijskih smotri i samostalnih stručnih preslušavanja. U iznimno jakoj konkurenciji državnog natjecanja,

Puhački orkestar Grada Preloga ostvario je veličanstven rezultat. Naime, u kategoriji puhačkih orkestara C kategorije preloški su glazbenici osvojili prvo mjesto i postali državni prvaci. Da trijumf bude potpun, orkestru je dodijeljena i posebna nagrada Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu djela hrvatskog autora.

Puhački orkestar Grada Preloga na natjecanju je nastupio pod ravnateljskom palicom dirigenta Domini-

500 litara gulaša Ove je godine skuhano 500 litara gulaša. Kako nalaže tradicija, tajni recept i kuhaču preuzeo je prošlogodišnji po-

bjednik, obitelj Plevnjak, dok je godinu prije tu čast imala Srednja škola Prelog. Pravilo natjecanja je jasno: kuha se po recepturi pobjednika iz prethodne godine.

Gulaš se skuhao unaprijed tako da se mogao degustirati cijelo vrijeme Gulašijade. S druge pak strane, 8 ekipa borilo se za status najboljega kuhajući gulaš po svom receptu.Svaka ekipa dobila je na korištenje kućicu Grada Preloga, a u zamjenu za kotizaciju osigurani su im

svi potrebni sastojci, osim onog jednog, tajnog, koji donosi pobjedu.

Stručni žiri u sastavu Danijel Naranđa, Amos Novak i Jurica Mesarić odlučili su da se iduće godine gulaš u humanitarne svrhe kuha po receptu ekipe Brzi i žestoki koji su dakle, odnijeli pobjedu.

Bogatu ponudu gulaša, �inih langoša i osvježavajućih pića glazbenom je kulisom obogatio Acoustic band Civilizacija.

ka Savića. Stručni žiri i publiku osvojili su izvedbom zahtjevnog repertoara koji su činile skladbe „The Re-

turn of the Vikings“ autora Berta Appermonta, zatim „Predigra renesansnoj komediji“ domaćeg skladatelja

Pobjednička ekipa Brzih i žestokih

Igora Kuljerića, za koju su i nagrađeni, te „Imaginarium“ Randalla Standridgea. (vv)

Puhački orkestar Grada Preloga

Invazivni kukac se zbog golemog potencijala za nanošenje gospodarskih i okolišnih šteta nalazi na popisu prioritetnih prijetnji Europske unije

U HRVATSKOJ potvrđen novi invazivni štetnik

Japanski pivac napada više od 400 biljnih vrsta

U zagrebačkoj Park-šumi Maksimir krajem siječnja ove godine prvi je put u Hrvatskoj potvrđen nalaz japanskog pivca (Popillia japonica), iznimno opasnog karantenskog štetnika, naglašavaju u ministarstvu poljoprivrede.

Riječ je o invazivnom kukcu koji se zbog golemog potencijala za nanošenje gospodarskih i okolišnih šteta nalazi na popisu prioritetnih prijetnji Europske unije. Jedinka je otkrivena u feromonskoj lovki, a službenu potvrdu identiteta izdao je laboratorij Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Ovaj štetnik, podrijetlom iz istočne Azije, hrani se s više od 400 biljnih vrsta. Dok odrasli oblici uništavaju lišće, cvjetove i plodove, njihove ličinke ispod zemlje pustoše korijenski sustav, što predstavlja izravnu prijetnju poljoprivredi, voćarstvu i šumskim ekosustavima.

Zbog ozbiljnosti situacije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva hitno je donijelo Akcijski plan za sprječavanje širenja i udomaćivanja ovog kukca. U akciju pojačanog nadzora, postavljanja dodatnih lovki i vizualnih pregleda terena uključeni su Državni inspektorat, stručni instituti te Agronomski i Šumarski fakultet u Zagrebu. Nadležne institucije uputile su apel građanima i posjetiteljima Maksimira da nikako ne diraju i ne oštećuju postavljene feromonske lovke. Također, moli se javnost da svaku sumnju na prisutnost ovog kukca, po mogućnosti uz fotografiju i točnu lokaciju, odmah prijave Odjelu za biljno zdravstvo na adresu HR_plant.health@ mps.hr ili fitosanitarnoj inspekciji Državnog inspektorata. Pravovremena reakcija ključna je za spas domaće prirode. (vv)

HPK APELIRA na Vladu RH Izuzmite nas od novog

poreznog nameta!

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) oštro se protivi najavljenom povećanju paušalnog poreza za obrtnike i poljoprivrednike. Iz Komore su uputili hitan apel Vladi RH i Ministarstvu financija da preispitaju odluku te izuzmu poljoprivrednike iz novog vala poreznog opterećenja, upozoravajući javnost da bi u protivnom moglo doći do potpunog sloma i gubitka preostale domaće proizvodnje.

- Poljoprivreda nije sektor ekstraprofita, već mukotrpan rad s izuzetno sporim i malim povratom kapitala, naročito kod malih obiteljskih gospodarstava. Za male proizvođače ovo je borba za opstanak i jedva spajaju kraj s krajem. To nije sektor u koji se ulaže višak kapitala radi očuvanja vrijednosti kroz nekretnine, već 'krvav' posao za očuvanje domaće hrane, poručio je predsjednik HPK Željko Mihelić, pozivajući državu da zaštiti male proizvođače.

Iz HPK ističu da su domaći poljoprivrednici najveći

NA IMANJU Jagode Turk u Brezju

Zemlja se hrani travom, a nametnici zbunjuju mirisima

- Zelje sadim između ranih sorti rajčica jer ona tjera kupusnog bijelca, kaže Jagoda te dodaje kako krastavce kombinira s koprom, a oko gredica redovito sade bosiljak, neven, kranjčece i metvicu

Piše: Vlasta Vugrinec

Plastenik pun rajčice koja je već u fazi formiranja plodova, gredice mahuna u različitoj fazi rasta, od onih koje se već beru do kasnih sorti kako u zatvorenom prostoruu tako i na otvorenom, pa krastavcima grašak, salate, mrkva, tikvice, zelje, celer, češnjak, samo je dio povrtnih vrsta koje rastu na imanju Jagode Turk iz Brezja. Riječ je o dobro poznatoj vrtlarici koja je život posvetila ekološkom uzgoju uz dozu biodinamike.

Širenje proizvodnje

na 1,2 hektara

Počevši praktički od nule, proširila je imanje na 1,2 hektara s time da je dobila i pomoćnicu, odnosno suvlasnicu i to snahu Katarinu. Naime, Katarina koja stanuje tik do nje, nedavno se aktivno priključila imanju no ne bez problema. Kako su dvije žene susjede, odnosno ne stanuju na istoj adresi, morale su registrirati dvojni OPG-e.

- Zakon se iskomplicirao. Makar imam jednoga sina i mala smo povezana obitelj morale smo registrirati dvojni OPG jer Zakon poznaje članove OPG-a samo s iste adrese, kaže Jagoda.

djelatnosti, poput proizvodnje domaće zimnice.

gubitnici trenutne gospodarske situacije. Dok troškovi života i proizvodnih inputa nezaustavljivo rastu, otkupne cijene stagniraju već desetak godina i na povijesnom su minimumu.

Cijena pšenice na istoj je razini od ulaska Hrvatske u EU, dok je vrijednost svinje, koja je devedesetih vrijedila trećinu prosječne plaće, danas svedena na iznos jedne bruto dnevnice državnog službenika.

Dodatan udarac je i inflacija koja je, prema procjenama HPK, realno umanjila vrijednost fiksnih sedmogodišnjih potpora (2020. –2027.) za više od 34,5 posto. Samo u ovoj godini mineralna gnojiva poskupjela su između 30 i 46 posto, dok je cijena plavog dizela skočila za 20 posto. Novi nameti, zaključuju u HPK, samo će potaknuti male poljoprivrednike na gašenje proizvodnje i ubrzati pražnjenje ruralnih prostora, zbog čega očekuju hitnu reakciju i uvažavanje svojih zahtjeva. (vv)

Povrće trenutno uzgjaju u dva velika plastenika i jedan manji te na otvorenom vrtu.

Svekrva i snaha, u potpunosti su posvećene ovom poslu, nigdje drugdje ne rade i same si uplaćuju mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Kako bi osigurale financijsku stabilnost i tijekom zimskih mjeseci, kada zemlja miruje, registrirale su i dodatne

Vrt bez kapi pesticida U ekološkoj proizvodnji nema mjesta slučajnostima, a Jagoda Turk ističe kako su plodored i pažljiv odabir sjemena ključni stupovi svakog uspješnog vrta. Na njihovom se imanju strogo pazi koje kulture dolaze na koje mjesto kako se tlo ne bi iscrpilo i kako bi se prirodno smanjio pritisak bolesti i nametnika. Osim samog rotiranja kultura, Jagoda stavlja ogroman naglasak na očuvanje domaćih, autohtonih sorti. Ponosno objašnjava ka-

Obavezno rezanje mrkvine cime

Obilazeći vrt, s čuđenjem smo gledali mrkvu bez cime. I ne nije ju zec pojeo već ju Jagoda redovito reže. - Rezanjem cime potičemo intenzivniji rast i punjenje korijena. Drugim riječima, manje energije odlazi u gornji lisnati dio, a sam korijen pod zemljom

postaje puno puniji, deblji i hranjiviji, ističe Jagoda. Slično rade s rajčicama, paprikama i krastavcima, gdje se prorjeđivanjem izboja i donjeg lišća osigurava da biljka ne dodiruje zemlju, čime se drastično smanjuje rizik od gljivičnih infekcija i osigurava bolja prozračnost.

ko na eko-tržnici jedine imaju prave domaće sorte salate. Napominje kako njezina salata ide malo sporije, ali je s njom prezadovoljna jer kupci prepoznaju razliku u okusu.

Sjeme prikupljaju same kad god je to moguće i redovito sudjeluju na razmjenama sjemenja s drugim ekološkim proizvođačima.

Zdravlje i kondicija tla i biljaka održava se prirodnim metodama i dubokim razumijevanjem suživota različitih kultura. Tijekom šetnje njihovim vrtom primijetili smo i “neobične” kombinacije biljaka, pa tako između redova rajčica stasa zelje.

- Zelje sadim između ranih sorti rajčica jer ona tjera kupusnog bijelca, kaže naša sugovornica te dodaje kako krastavce kombinira s koprom, a oko gredica redovito sade bosiljak, neven, kranjčece i metvicu, koji svojim intenzivnim mirisima zbunjuju nametnike.

Jagoda ima i razrađene te provjerene tradicionalne recepte za zaštitu bilja.

Prema njenim riječima, uši na biljkama uopće nema jer ne pre gnojava tlo, a ako se negdje na vrhu i pojavi koja uš, to ni ne tretira jer i bubamare moraju nešto jesti. Međutim, ako dođe do jačeg napada tu je divlji, šumski pelin.

- Recept je jednostavan jer se pelin nabere i namače

u vodi tri dana, a nakon što se procijedi i tekućinom poprska bilje, sve što grize i siše za tri dana potpuno nestaje, odaje tajnu. Protiv gljivičnih bolesti, posebice u vlažnim ljetnim mjesecima kada se izmjenjuju kiša i toplina, koristi tradicionalnu sumporno-vapnenu juhu, poznatiju kao kalifornijska juha, te čaj od preslice koji prirodno jača stanične stijenke biljaka.

Osim toga, na njenim gredicama nema gustog sklopa biljaka. A ako ga i ima, prozračnost dobiva pinciranjem. Najčešće je tu riječ o rajčicama, paprikama i krastavcima, gdje se prorjeđivanjem izboja i donjeg lišća osigurava da biljka ne dodiruje zemlju, čime se drastično smanjuje rizik od gljivičnih infekcija i osigurava bolja prozračnost. Tlo obogaćuju vlastitim kompostom, a tijekom same vegetacije biljke zalijevaju tekućom gnojnicom od koprive i gaveza koji je prepun kalija, ključnog za formiranje krupnih plodova.

Problema s puževima nema,njih rješavaju indijske patke. Potvrdili smo i informaciju kako slama ipak nije kvalitetan malč. Istina, zadržava vlagu ali i pospješuje zakiseljavanje tla. Stoga koristi isključivo svježe pokošenu travu iz vlastitog dvorišta koja dodatno hrani tlo dušikom.

Rezanjem cime mrkve potiče se rast i punjenje mrkve

Jagoda Turk s majkom Agatom te motikom, prijateljicom vrta

SAjAm I plAC

Mladi krumpir i trešnje

apsolutni su hit

Mladi krumpir i trešnje, ove su srijede doslovno preplavili čakovečki sajam. Nudio se posebno krupni, a posebno sitni pa se tako i formirala cijena. Drugim riječima, sitni se nudio već po euro dok je za veće gomolje trebalo izdvojiti od 1,5 do 2 eura.

Uz crvene, sitne i krupne, mogle su se nabaviti i žute trešnje i to po 5 eura za kilogram. Prodavači su nudili i velike količine graška koji se u mahuni nudio po 5 eura. Naravno, mogao se kupiti i očišćeni samo po duplo većoj cijeni.

Iako smo debelo zagazili u lipanj, ponuda flanci ne jenjeva kao ni potražnja za njima. Naime, puževi ih jako vole.

Sve je veća ponuda bala slame i sijena, kako za zečeve i kokice tako i za malčiranje vrtova.

CIJENE PLAC

Mladi krumpir (kg): 3,00 € Rajčica (kg): 4,00 €

Grašak (kg): 5,00 €

Krastavci (kg): 6,00 €

Luk (pušlek): 1,00 €

Mrkva (vezica): 1,50 €

Blitva (vezica): 1,00 €

Pelargonije: 2,00 €

Maline (mjerica): 2,50 €

Presadnice povrća: 1,00 €

Ljubitelji suhomesnatih proizvoda već na ulazu u sajamski prostor mamio je miris kobasica i špeka i može se reći da je bilo živo oko tih štandova. U moru svega i svačega, svakako se svojom ponudom istakla gospođa koja je nudila zavjese te vrtne patuljke i ostale ukrasne gipsane/betonske

CIJENE SAJAM

Mladi krumpir (kg): 1,5-2,00 €

Rajčica (kg): 3,50 €

Grašak (kg): 5,00 €

Salata (kg): 3,00 €

Jagode: (mjerica): 3,00 €

Mrkva (kg): 1,00 € Mahuna (kg): 7,00 € Trešnje (kg): 5,00 € Lubenica (kg): 2,00 € Drva (metar): 85,00 €

proizvode. Ako ništa drugo, a ono, šarenilom boja koje su “krale” oči.Sudeći prema registraciji vozila, roba i prodavači su stigli iz Poljske. I za kraj, vrijedno je spomenuti sve više kamiona s drvima. Trenutno se za metar rezane bukve traži 85 eura.

(vv)

BIOINSTITUT

Bojila u hrani

Piše: Mario Posedi, prof. fiz. i kem.

Svakom potrošaču, kad zastane pred nekim proizvodom, javlja se pitanje je li dobar, ima li aditiva, zašto ima aditiva? Kako da potrošač zna što je dobro za njega, djecu? Zbog pritiska suvremenog društva traži se proizvod koji je privlačan, trajan, zdravstveno ispravan. Da se osiguraju ta svojstva dodaju se aditivi. Radi vraćanja boje hrani koja se izgubila obradom, postizanja veće vizualne privlačnosti dodaju se bojila. Pravilnikom o prehrambenim aditivima određuju se proizvodi i bojila koja su dozvoljena u njima. Zamršena je situacija oko primjene bojila za koje je dokazano da uzrokuju razne poremećaje kod djece (pojačana aktivnost, smanjenje usredotočenosti…). Najčešće su proizvodi koji su namijenjeni djeci upravo najšareniji i boje spomenutim bojilima. To su redom Sunset yellow (E 110), Quinoline yellow (E104), Carmoisine (E122), Allura red (E129), Tartrazine (E102), Ponceau 4R (E124). Na proizvodima koji ih sadrže mora biti navedeno «može utjecati na aktivnost i pažnju djece». Iako se zna od 2007. godine djelovanje tih bojila još nema značajnijih pomaka na hrvatskom tržištu. Veliki proizvođači mijenjaju navedena bojila sa bojilima kojima nije dokazano takvo djelovanje, ali taj postupak je spor. Kako je javnost jako senzibilizirana na E oznake aditiva u deklaracijama sve više proizvođača izbjegava njihovo navođenje. Prema Pravilniku o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane u deklaraciji je potrebno navesti funkciju aditiva (u ovom slučaju bojilo) i naziv ili E broj. Deklaracija sa navodom

bojilo Carmoisine je potpuno ispravna i nema nikakve razlike sa proizvodom na kojem se navodi bojilo E 122. Jedina razlika je što prosječan potrošač zadnji prepoznaje kao «loš». Problem je u činjenici da potrošač kupuje nešto što smatra «dobrim proizvodom bez aditiva». Kod kontrole zdravstvene ispravnosti namirnica kontrolira se i prisutnost/količina dozvoljenih bojila, ali i upotreba zabranjenih bojila. Pri uvozu iz zemalja dalekog istoka često dolazi do zabrane proizvoda zbog prisutnosti bojila koja su u zemlji proizvodnje dozvoljena, a u zemlji uvoza ne. Takvi proizvodi se miču sa tržišta. No ne kontrolira se svaki uzorak pri uvozu. Najpoznatiji slučaj bio je uvoz začinske paprike. Paprika je sadržavala u Europi zabranjenu boju Sudan I koja je karcinogena, a u Europi se upotrebljava za bojenje petrokemijskih proizvoda. To je samo jedan primjer koji nam ukazuje kako treba uvoznim

proizvodima pristupati sa povećanom pažnjom. Kako kupiti dobar slatkiš? Dobar slatkiš kojeg možeš konzumirati svaki dan ne postoji. Za povremenu konzumaciju je svaki dobar. Tako je i za konzumaciju dobar i šaroliko obojeni bombon, ako ga jedeš povremeno. Sa svom hranom vrijedi jedno pravilo NE PRETJERIVATI. Zbog velikog broja proizvođača, tržište je preplavljeno proizvodima. Pravilnici propisuju sve manje uvjeta za kvalitetu proizvoda. Svaki proizvođač sam garantira za kvalitetu, a sastav navodi na deklaraciji. Upravo se po tome razlikuju dva proizvoda. Da bi potrošač napravio dobar izbor robe mora biti educiran, nažalost i za prepoznat dobar kruh. Nije sve kvalitetno što dobro izgleda ili ima visoku cijenu. Čest je slučaj da se poznata robna marka prodaje na temelju stare slave i imena, a kvalitetom zaostaje za najjeftinijim proizvodima.

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Na sajmu se nudio čak i cvijet lipe

Željko Herman iz Strelca na placu nudi bobičasto voće

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Da li je došlo vrijeme da prestanemo kukati oko cijena hrane i počnemo stvarati?

Sjećate li se basne o cvrčku i mravu? Dok je mrav radio, stvarao i pripremao se za budućnost, cvrčak se zabavljao i živio samo za trenutak. A kad je došla zima - bilo je kasno. I nekako imam osjećaj da smo kao društvo danas postali upravo to - cvrčci.

Živimo u vremenu u kojem većina smatra da je rad na zemlji samo za one koji nisu imali druge mogućnosti, gdje je blato pod noktima je sramota, niti se djeci više ne da dirati zemlju jer je to nešto “prljavo”.

Istovremeno se ljudi koji sade vrtove, voćke i stvaraju nešto svoje često gledaju kao čudake, “seljake” ili ljude koji si nepotrebno kompliciraju život. I onda čitam kako cijene divljaju i kako će umirovljenicima trebati krediti za trešnje i jagode i kako su mahune skupe. A znate što? Moji mama i tata su umirovljenici. Ali tijekom života su radili, stvarali, imali zemlju i uzgajali dio svoje hrane. I zato danas ne trebaju kredit za trešnje, nego ih beru sa svojih stabala. Jednako tako i ja. Od svoje 25. godine, otkad sam postala svjesna koliko su hrana i zemlja važni, nisam ulagala u cipele, torbice i gomilu stvari koje mi realno ne trebaju. Dok su drugi trošili na kratkotrajni luksuz, ja sam kupovala zemlju, sadnice i stvarala imanje. Dok su drugi sjedili na kavama i opuštali se poslije posla - ja sam sadila voćke, pa čak i po mraku. Dok su drugi govorili “tko će to raditi”, ma ne isplati se”, “ma kako imaš volju to raditi” - ja sam stvarala nešto što danas daje obilje.

I sada iz godine u godinu berem sve više hrane direktno sa svog imanja. Cijene i stanje na tržištu me uopće ne diraju. Nimalo. Trešnje po 20 eura? Meni sasvim nebitno. Imam svoje, jedem ih od kraja travnja pa sve do sredine lipnja, jer sam posadila više sorti koje kontinuirano rađaju. Mahune po 8 eur na tržištu? Evo rastu mi na vrtu, cijena za mene 0 eur - samo rad od sjetve do berbe, koji nije teška muka, nego radost stvaranja. Bit će obilja i za zamrznuti, samo da vrijeme izdrži. Salata prepuna pesticida i sve skuplja? Ne i moja, koja raste na vrtu. Samo treba odšetati do vrta. Jagode koje nemaju okus i koje au najzatrovanije voće na tržištu? Ma grcam u njima

MEDONOSNA mošusna kadulja

Cvijet sa “ženskim uljem”

U srednjovjekovnoj Europi, uz rijeku Rajnu, muškatna je kadulja postala tajno oružje lukavih vinara. Primijetili su, naime, da ako njezine cvjetove dodaju u bačve s jeftinim, kiselkastim vinom, ono nakon fermentacije poprima nevjerojatno bogat, plemenit okus

Piše: Vlasta Vugrinec

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

već preko mjesec dana - ne stignem brati koliko ih ima... Bobičasto - na sve strane, jao tko će to pobrati… Da, bit će puno svega.

Najveće brige kada uspijete ovo stvoriti je - kako naći vremena za sve ovo pobrati. A ne koje su cijene na tržištu i čime je tretirano. I ne pišem ovo da bih nekoga osuđivala niti da bih rekla da svi moraju živjeti kao ja. Ne možemo svi isto, nemamo svi iste mogućnosti i životne okolnosti. Ali pišem onima koji to mogu - ako postanu svjesni ovog i donesu drukčije izbore. A jako puno ljudi to može. Jer mislim da smo kao društvo potpuno izgubili dugoročno razmišljanje. Ljudi danas često žele sve odmah, bez truda, bez čekanja i bez odricanja. A priroda tako ne funkcionira.

Voće koju danas berem sadila sam zadnjih 10 godina. Obilje koje danas imam nije nastalo preko noći. I sigurnost koju danas osjećam oko hrane rezultat je odluka koje sam donosila godinama. I upravo je to poanta: ne da svi moraju imati vrt, nego da počnemo malo više razmišljati dugoročno. Jer mnogi ljudi koji danas čitaju ovo još uvijek imaju priliku posaditi voćku, napraviti mali vrt, pa makar posaditi i jednu mini rajčicu u tegli, naučiti nešto novo i stvoriti barem mali dio vlastite sigurnosti i neovisnosti. A kada jednom dođe kriza, bolest ili mirovinatada je puno teže počinjati od nule. Zato možda pravo pitanje nije: “Zašto su trešnje i mahune skupe?” Nego: Što danas stvaramo za svoju budućnost i jesmo li postali društvo koje je zaboravilo stvarati i dugoročno razmišljati radi komocije danas?

Da bih vas inspirirala - i ove godine radim obilaske imanja na kojem vas tijekom 3-satnog edukativnog obilaska vodim cijelim imanjem i pokazujem kako zaista svatko tko želi može stvoriti ovakvo obilje. Istovremeno degustiramo i sve što sezonski dozrijeva na imanju. Više pročitajte na biovrt.com

Ljubitelji cvijeća, ovih dana u svojim dvorištima ili vrtovima uživaju u prekrasnom cvijetu i mirisu mošusne ili muškatne kadulje. Em je cvijet, više cvat, uzdignut iz grma, em mu se boja prelijeva od bijele preko ružičaste do plave. S druge strane, svojim mirisom privlači i brojne pčele, odnosno oprašivače pa ju zato s pravom možemo nazvati vrijednom stanarkom našeg dvorišta.

Višegodišnja biljka koja se sama zasijava

Muškatna kadulja (Salvia sclarea), u narodu poznata i kao mošusna kadulja ili ivanje cvijeće (na engleskom Clary Sage), fascinantna je biljka iz porodice usnača. Za razliku od obične, ljekovite kadulje (Salvia officinalis) koju najčešće koristimo za čaj kod upale grla, muškatna kadulja ima potpuno drukčiji izgled, miris i primarnu svrhu. Riječ je o dvogodišnjoj ili trogodišnjoj biljci koja može narasti do 120, pa i 180 centimetara. Odlikuje se velikim jajastim sivo-zeleni i jako naboranim listovima prekrivenim gustim dlačicama i mekani na dodir. Voli sunčana, suha i kamenita područja Mediterana, južne Europe i srednje Azije. Što više sunca ima, to će proizvesti više kvalitetnog eteričnog ulja.

Prednost, neki bi rekli mana, njoj je i što se sama zasijava i može se raširiti po velikoj parceli.

U svijetu prirodne kozmetike i aromaterapije, eterično ulje muškatne kadulje smatra se "ženskim uljem". Njezina glavna kemijska komponenta je linalil acetat (ester koji se nalazi i u lavandi), što joj daje snažna opuštajuća

u punom cvatu svojstva. Biljka naime, sadrži prirodne fitoestrogene koji pomažu tijelu regulirati razinu estrogena. Zbog toga se često koristi za ublažavanje simptoma PMS-a, jakih menstrualnih grčeva te valunga i promjena raspoloženja u menopauzi. Miris ulja djeluje gotovo sedativno na živčani sustav. Pomaže kod tjeskobe, dubokog mentalnog umora i olakšava tonjenje u san. Eterično ulje muškatne kadulje je iznimno moćno. Zbog utjecaja na hormone, strogo se zabranjuje trudnicama (jer može potaknuti kontrakcije maternice) te se ne preporučuje konzumirati alkohol neposredno prije ili nakon aromaterapije ovim uljem, jer može pojačati osjećaj opijenosti ili izazvati mučninu i žive snove.

Priče o kadulji

Stari su je narodi nazivali "Okom Kristovim" ili "bistrim

okom". Prema srednjovjekovnoj kršćanskoj legendi, kada je sveta obitelj bježala pred Herodovim vojnicima, tražili su zaklon među biljkama. Ruža i karanfil su ih grubo odbili, bojeći se da će ih vojnici uništiti, no skromna, velika i dlakava kadulja raširila je svoje baršunaste listove i sakrila majku s djetetom pod svoje okrilje.

Legenda kaže da je u tom trenutku biljka blagoslovljena iscjeliteljskim moćima, a njezino sjeme dobilo je sposobnost da "pročisti sve što je zamućeno".

I doista, stoljećima su travari koristili sluzavu tekućinu dobivenu natapanjem njezina sjemena kako bi bezbolno uklanjali trunke i prašinu iz očiju umornih putnika i radnika.

Rimljani su joj, pak, dali ime clarus, što znači bistar, čime su slavili njezinu moć da vrati jasan vid, ali i da, kako

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.

se tada vjerovalo, razbistri um od teških i mračnih misli. U srednjovjekovnoj Europi, posebice u njemačkim pokrajinama uz rijeku Rajnu, muškatna je kadulja postala tajno oružje lukavih vinara.

Primijetili su, naime, da ako njezine bogate, lila-ružičaste cvjetne klasove dodaju u bačve s jeftinim, kiselkastim bijelim vinom, ono nakon fermentacije poprima nevjerojatno bogat, plemenit okus.

Takvo bi vino neodoljivo podsjećalo na skupocjeni muškatni muškatež, cijenjeno carsko piće s juga. Trgovci su trljali ruke, a prevareni plemići hvalili su "vrhunsku berbu", nesvjesni da tajna nije u sunčanim obroncima i rijetkim sortama grožđa, već u divljoj, mirisnoj travi koja raste uz putove. Zbog te povijesne anegdote, u nekim se jezicima i danas naziva "vinskom kaduljom".

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

Mošusna kadulja

Prošlo

je 45 godina, a kao da je bilo jučer

Kažu da godine lete, ali neka prijateljstva jednostavno odbijaju ostarjeti. Točno deset godina prošlo je od zadnjeg susreta, a onda je pala odluka: idemo se opet skupiti. Tako je i bilo, bivši učenici Osnovne škole Strahoninec ponovno su sjeli za isti stol kako bi proslavili veliku obljetnicu: punih 45 godina od završetka "male mature". Bila je to večer u kojoj su sijede u kosi i životne brige pale u drugi plan, a glasni smijeh i stare uspomene sve prisutne vratili u one

najljepše, bezbrižne školske dane. Da je ova generacija i dalje povezana, dokazuje i brojka jer se na susretu okupilo 38 nekadašnjih učenika iz tadašnjih A, B i C razreda. Organizatori nisu skrivali oduševljenje što su uspjeli okupiti tako veliku ekipu. Iako se mnogi među njima nisu vidjeli godinama, bila je dovoljna samo sekunda, onaj jedan prepoznatljiv pogled ili stari nadimak s hodnika, da se izbrišu desetljeća razdvojenosti. Odmah su se probudila

sjećanja na zajedničke školske klupe, prve simpatije, prepisivanja zadaća i sve one sitnice koje su ih oblikovale dok su odrastali.

Sjećanja puna emocija Ova emotivna večer još je jednom podsjetila koliko su u životu važni ljudi s kojima smo napravili prve korake. Prelistavajući stare uspomene, nekadašnji školski kolege prisjetili su se zajedničkih uspjeha, mladenačkih izazova i prijateljstava koja su, unatoč svemu što donosi život, ostala čvrsta i sačuvana.

– Njegujte prijateljstva, ona će vas pratiti cijeli život i biti vam oslonac – poruka je koja je lebdjela među njima cijelu večer, a od srca je žele prenijeti i na mlađe generacije..

Rastanak je, očekivano, bio težak, ali je završio uz čvrsto obećanje da neće čekati neku novu veliku obljetnicu da se ponovno sretnu. Sudeći po zagrljajima, sjaju u očima i atmosferi koja je vladala, iduće druženje ove generacije bit će uskoro.

(sz)

POTROŠAČKI KOMPAS

Tel: 0800 414 414 (pon, sri, pet 10-14 sati) ili savjeti@dpm.hr

VAŠ SAVJETNIK

Kada račun ne odgovara stvarnoj potrošnji – kome se obratiti?

Nakon što ste podnijeli pisani prigovor i prošli postupak kod pružatelja usluge, sljedeće pitanje koje se često postavlja je – kome dalje ako problem i dalje nije riješen?

U savjetovalištu se redovito javljaju potrošači s problemima vezanim uz račune za električnu energiju. Nedavno mi se obratila građanka kojoj je isporučitelj izdao iznimno visok račun temeljen na procjeni potrošnje, iako očitanje brojila nije bilo redovito provedeno. Smatrala je da račun nije realan, ali nije znala koji je sljedeći korak.

Kao i kod drugih javnih usluga, postupak ima jasno propisane korake. Prvo se podnosi pisani prigovor isporučitelju energije. Ako niste zadovoljni odgovorom, sljedeći korak je obraćanje Povjerenstvu za reklamacije potrošača kod isporučitelja, u kojem sudjeluje i predstavnik udruge za zaštitu potrošača.

Tek nakon što iscrpite te mogućnosti, mo-

žete se obratiti nadležnom regulatoru – HERA – koji odlučuje o sporu.

U praksi se često događa da potrošači odmah žele “preskočiti” ove korake i obratiti se regulatoru, no bez prethodno provedenog postupka zahtjev se ne može razmatrati.

Zato je važno znati da se i kod računa za struju ili plin zaštita prava ostvaruje kroz isti redoslijed: pisani prigovor, zatim povjerenstvo, pa tek onda regulator.

Jer i kada račun izgleda pogrešno, postupak je uvijek isti – i upravo on vodi do rješenja.

Samo informirani potrošač je zaštićen potrošač.

Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja

E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1603

Piše: Gordana Lukić

A razred; stoje: Anđelko Tkalčec, Dražen Crnčec, Sandra Hajdinjak,Robert Hajdarović, Sanja Novak, Ivica Zver. Sjede: Radmila Topolnjak, Ivanka Gelo, Tatjana Deban, Svjetlana Blagović, Jasna Suvajac

B Razred; stoje: Radovan Kraljić, Ružica Šipek, Karmenko Novak, Zdenka Kanižaj, Danica Štefulj, Zdenko Toplek, Zoran Tompoš, Ivica Grabar. Sjede: Rajka Kocijan, Dušanka Zajec, Ljiljana Vrbanec, Nataša Novak, Mirjana Varga,Sandra Vrbanec

C Razred; stoje: Željko Hajdinjak, Zvonimir Novak, Jasmina Husnjak, Blaženka Topolnjak, Irmica Carević, Ivan Vugrinec, Mijo Plevnjak. Sjede: Mirjana Jagec, Mirjana Pla�ak, Gordana Ružić, Spomenka Korent, Nadica Kregar

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Treći kupon 134. kola

Novo, 134. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započelo je u prošlom broju. I lipnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 12. lipnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili

poslati poštom s naznakom

“Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 23. lipnja. Sretnog dobitnika 134. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. lipnja. (mk)

kupona skupi i naočale pokupi

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je 23. 6. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

TRGOVINA KRK U ČREČANU

Dragica Ladić voli pročitati dobre recepte

Obična jutarnja nabavka u Trgovini Krk u Črečanu donijela nam je ugodno druženje. Među policama smo sreli domaću mještanku Dragicu Ladić. Dragica je od one, kako se to lijepo kaže, stare garde koja najviše voli sjesti, uzeti novine u ruke i na miru pročitati što ima novoga. – Čitam vam ja sve pomalo. Najprije ono glavno, kaj se događa u našem kraju, a onda lagano listam dalje. No, na kraju uvijek najdulje ostanem na stranicama s receptima. Ima zbilja odličnih jela, pa ih onda lijepo izrežem škarama i spremim u ladicu da mi se nađu pri ruci kad kuham ručak ili pečem kolače, ispričala nam je Dragica. Za uspomenu i kao mali znak pažnje za njezinu vjernost, poklonili smo joj našu platnenu vrećicu. U smjeni su radile simpatične prodavačice Simona Balog i

Međimurskih novina

Marija Ignac, koje vole pročitati Međimurske novine. Cure kažu da imaju malo drugačiji raspored čitanja od susjede Dragice. – Kod nas se najprije otvara horoskop, pa onda gledamo modu i tko je sve bio na špici, a poslije čitamo sve ostalo što nam usput zapne za oko – kažu nam kroz smi-

jeh ove ljubazne prodavačice, koje su također kući otišle s našom platnenom vrećicom.

U ugodnom razgovoru nakratko nam se pridružila i poslovođa Andriana Topolnjak iz Macinca, koja drži sve konce u rukama i brine da u ovom malom dućanu nikad ne fali dobre atmosfere i domaćeg štimunga. (SZ)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr);

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr);

GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Simona Balog, Dragica Ladić i Marija Ignac s promo vrećicama

Tragovi osvajaju publiku novom „Magijom“

Bend Tragovi već godinama osvaja publiku energijom, emocijama i prepoznatljivim nastupima, a sada donosi novu pjesmu „Magija“, koja otkriva drukčiji, plesniji glazbeni smjer. Razgovarali smo

s članovima benda o njihovim počecima, najvećim koncertima, prijateljstvu koje ih povezuje i novom singlu koji već privlači veliku pozornost publike. Cijeli intervju pročitajte na 3. stranici Medije. (kk)

Petak, 12. lipnja

10:00 Predstava "Kako da je postanem glumac/glumica", CZK Rudar Mursko Središće

18:30 Kviz Zona Mundijala, Sokolski dom, Mursko Središće

19:00 Dino Đerić Baričević (harmonika), Dvorana Zrinski, zgrada Scheier, Čakovec

20:00 Cjelovečernji koncert KUU „Seljačka sloga“ i Mažoretkinja Nedelišća, Stadion Trate, Nedelišće

Subota, 13. lipnja

09:00 SportFest 2026., Dvorana MESAP-a

09:00 Međunarodni boćarski turnir u Otoku, Sportski park u Otoku

09:30 Šes� „Dani dravske ribe“, Marina Prelog

10:00 Nedelska cenka 2026., Parkiralište SRC Trate, Nedelišće

10:00 Predstava "Gori se čuje moja pesma", CZK Rudar, Mursko Središće

18:00 Međunarodni susret folkloraša i tamburaša, CZK Rudar, Mursko Središće

20:00 Koncert Petra Graše povodom Dana Općine Nedelišće, Ispred stadiona

NK Nedelišće

Nedjelja, 14. lipnja

11:30, Koncert Tuba kvartet XL, Crkva Presvetog Trojstva, Nedelišće

16:00 16. FAČUK – Fes�val kazališne krea�vnos�, CZK Čakovec

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

najave

24. MEĐIMURSKI FESTIVAL “LJUBO KUNTARIĆ”

Kajkavska riječ i glazbena tradicija ponovno osvajaju Čakovec na 24. izdanju MEF-a

Kada se u petak, 19. lipnja, s početkom u 21 sat, upale svjetla u čarobnom ambijentu atrija Staroga grada, Čakovec će ponovno disati u ritmu međimurske duše i kajkavske riječi. Pred nama je 24. Međimurski festival „Ljubo Kuntarić“ (MEF), omiljena manifestacija koja već desetljećima nježno čuva naš identitet i glaz-

benu baštinu od zaborava. Pod otvorenim nebom povijesnog zdanja, publika će uživati u večeri prepunoj emocija i nota koje spajaju tradiciju i suvremeni izričaj.

Kroz program i 19 novih skladbi posjetitelje će voditi prepoznatljivi glas Branka Uvodića. Da večer bude doista nezaboravna, pobrinut će se i istinska

glazbena diva Zorica Kondža, koja će svojim bezvremenskim hitovima uveličati ovogodišnji MEF. Osigurajte svoje mjesto na ovoj toploj lipanjskoj večeri punoj ponosa i tradicije. Ulaznice po cijeni od 10 eura mogu se kupiti u pretprodaji u Gradskoj kavani u Čakovcu. Dođite i budite dio međimurske glazbene priče!

KULTURNA

MANIFESTACIJA

ZA NAJMLAĐE Murski patuljci ponovo osvojili Centar za kulturu “Rudar”

Piše: Aleksandra Sklepić

U Murskom Središću započelo je peto izdanje tradicionalnog Festivala dječjih amaterskih kazališta „Murski patuljci“. Manifestacija posvećena najmlađoj publici održava se od 9. do 13. lipnja pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH, a s ciljem približavanja kazališne umjetnosti djeci od najranije dobi.

Svakoga dana s početkom u 10:00 sati na rasporedu je po jedna predstava prilagođena određenom uzrastu: Utorak, 9. lipnja: Festival je otvoren predstavom „Tri praščića, vuk i mišić Janko“ Kaštelanskog dječjeg kazališta

Prvi gosti festivala bili su mališani iz Dječjih vrtića u Murskom Središću

Škatula (3-7 godina). Srijeda, 10. lipnja: Bjelovarsko kazalište izvelo je „Veliku šumsku utrku“ (3-7 godina). Četvrtak, 11. lipnja: Umjesto najavljene „Karakondžule“, Bjelovarsko

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: RUTGER BREGMAN: MORALNA AMBICIJA

Dobitnik knjige Bez pelena za 3 dana objavljene u prošlom broju je Katarina Pergar. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1604

Rutger Bregman: Moralna ambicija

kazalište donosi bezvremenskog „Čarobnjaka iz Oza“ (712 godina). Petak, 12. lipnja: Domaće Kazalište Makamus izvest će predstavu „Kako ja postajem glumac/glumica“ (37 godina). Subota, 13. lipnja: Festival zatvara Dječje gradsko kazalište Čakovec s pričom o djetinjstvu Josipa Štolcera Slavenskog „Gori se čuje moja pesma“ (7-12 godina).

Ponedjeljak, 15. lipnja

09:00 X. kamp tehničke kulture 2026., III. OŠ Čakovec Utorak, 16. lipnja

17:00 Završna priredba, Dječji vr�ć Maslačak, CZK Rudar, Mursko Središće

17:30 Plesni studio Korak –Kid's Showcase, CZK Čakovec

19:30 Plesni studio Korak –The Unplugged Collec�ve, CZK Čakovec

Četvrtak, 18. lipnja

18:00 Bosonoga šetnja Bedekovićevim grabama, Ulaz kod Brezja

Subota, 20. lipnja

10:00 Proslava 20 godina Udruge žena Gornji Hrašćan, Društveni dom Gornji Hrašćan

Nedjelja, 21. lipnja

14:30 31. Županijska smotra puhačkih orkestara i limenih glazbi Međimurske županije, CZK Rudar, Mursko Središće 15:00 Općinsko vatrogasno natjecanje, Stadion NK Međimurec Dunjkovec-Prete�nec subota, 27. lipnja 18:30 Voice and Strings –Riječka opera, Zmajev vrt, Železna Gora

KULTURNO UZDIZANJE Koje izložbe možete posjetiti?

• 12.6. do 30.8. Izložba: Parovi u hrvatskoj likovnoj umjetnosti: dijalozi intime i stvaralaštva Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

• 26. 6. do 9. 9. Izložba: Priska Kulčar: MEMENTO Centar za kulturu Čakovec

• 25. 6. do 30. 8. Izložba: „Eros na papiru –izložba povodom 16. štrigovske kolonije“ Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja

Mjesto i poštanski broj:

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Broj telefona:

10 dana od objave dobitnika.

Knjiga Moralna ambicija autora Rutgera Bregmana propituje uobičajene de�inicije uspjeha temeljene na statusu, plaći i prestižu. Autor potiče čitatelje da svoje talente usmjere prema rješavanju najvećih društvenih problema, poput klimatskih promjena, prevencije pandemija i zaštite javnog zdravlja. Budući da velik dio života provodimo radeći, izbor karijere jedna je od najvažnijih odluka koje donosimo. Bregman zagovara „moralnu ambiciju” – težnju za izvrsnošću koja se mjeri pozitivnim utjecajem na društvo, a ne osobnim koristima.

Ova knjiga vodič je za pronalaženje vlastitog puta i podsjetnik da prava mjera uspjeha ne leži u onome što akumuliramo, već u onome što doprinosimo.

Moralna ambicija je volja da se bude među najboljima, ali prema drugačijim mjerilima uspjeha – ne zbog statusa, plaće ili prestiža, već kroz karijeru posvećenu rješavanju najvećih društvenih problema i stvaranju pozitivnog utjecaja na svijet

POKLANJA KNJIGU

Glumci Kaštelanskog dječjeg kazalište Škatula s redateljicom Ljiljanom Garbati

MEĐIMURSKI MATURANTI 2026.

Maturantski godišnjak međimurskih srednjih škola

Međimurska županija

Sponzor priloga:

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA U NAJVEĆEM INVESTICIJSKOM CIKLUSU IKADA

Obrazovanje za nova desetljeća

Dograđuju se škole i grade nove, podižu se sportske dvorane, a novim programima dinamizira i modernizira nastava

Uprošlogodišnjem prilogu Međimurskih novina, posvećenom maturantima, bilo je istaknuto da će Međimurska županija 40-ak kapitalnih projekata završiti u aktualnom mandatu. Danas, godinu dana poslije, konture budućnosti naziru se pod građevinskim kranovima i skelama diljem Međimurja i cilj je postao vidljiv na horizontu. Najveći dio investicija odvija se upravo u području obrazovanju koje podrazumijeva 28 projekata, vrijednih više od 200 milijuna eura. Dograđuju se škole i grade nove, podižu se sportske dvorane, a novim programima dinamizira i modernizira nastava. Proteklih dana u Kraljevu vrtu u Čakovcu Međimurska županija priredila je svečanost za 260 učenika i učenica međimurskih škola koji su osvojili neko od prva tri mjesta na državnim natjecanjima i 80 njihovih mentora u znak poštovanja što su o svom zavičaju i školama svjedočili na najljepši način. Takvi rezultati nadahnuće su i opravdanje za svaku županijsku investiciju u školstvo, a novac uložen u obrazovanje mladih stostruko se vraća, ističe župan Matija Posavec.

„S neizmjernim ponosom svake godine dočekujemo vijesti o učenicima koji osvajaju najviša mjesta na državnim i

"međunarodnim natjecanjima kao i vrednovanja ustanova jer su nam rezultati naših škola na službenim nacionalnim ljestvicama putokaz i potvrda razvojne strategije. Međimurska županija trenutno je u najvećem investicijskom ciklusu u obrazovanju ikada, no visina ulaganja i sjajni, novi zidovi sami po sebi ne bi bili dovoljni bez motiviranih ljudi koji obrazuju i odgajaju naše mlade. Zato smo među prvim regijama u Hrvatskoj prihvatili inicijative te obogatili nastavni sadržaj građanskim odgojem za učenike

Snažnopodržavamoirazvijamocentreizvrsnostiunašim srednjoškolskimustanovamajernamjestalodoobrazovanjaoplemenjenognovimidejama,osobitoonimakoje razvijajupromišljanjeikreativnostučenika

Drage maturantice, dragi maturanti, pred vama se otvara križanje s kojega svi putovi vode u budućnost. Na pragu novoga poglavlja života, sami birate smjer i brzinu putovanja, sami određujete postaje na kojima ćete stjecati nova iskustva da biste još snažniji nastavili put.

Na putovanje u odraslu dob nosite i „prtljagu“ i to onu najvažniju – lijepe uspomene na djetinjstvo zaštićeno ljubavlju vaših roditelja, predanošću vaših odgojitelja, učitelja i nastavnika koji su vas godinama pripremali za ovaj trenutak. Sigurni smo da je i Međimurska županija bila dio podrške koju ste primili tijekom dosadašnjeg školovanja, bilo da pamtite koliko vam je dobrodošla jednokratna �inancijska potpora u srednjoj školi, besplatan prijevoz, ili se sjećate otvorenja obnovljene škole.

I nadalje ćemo biti uz vas. Redovnim studentima s našega područja Županija isplaćuje jednokratne potpore,

a dobitnike rektorovih i dekanovih nagrada nagrađujemo. Neki od vas će u daljnjem obrazovanju možda iskoristi potporu putem naše Zaklade za obrazovanje dr. Vinko Žganec.

Dio vas nastavit će školovanje na fakultetima i veleučilištima kako biste svoju budućnost kovali uz pomoć dodatnih vještina i kompetencija, a dio će se uključiti u tržište rada te prvu stranicu nove knjige života otvoriti stjecanjem radnoga iskustva.

Koji god smjer odabrali, čak ako vas na neko vrijeme i udalji od doma, nadam se da na koncu taj put ipak vodi prema zavičaju, prema kraju gdje ste odrastali, kako biste jednom nastavili ciklus života podižući vlastitu obitelj i gradeći karijeru na rodnoj grudi. Kamo god otišli, ponosno ističite da ste djeca Međimurja jer gdje god su čuli za naš kraj i naše ljude, čuli su pohvale i riječi divljenja. Budite hrabri i onda kada život pred vas stavi izazove s kakvima su se dosad nosili oni koji su

osnovnih škola, te fakultativnim programom za srednjoškolce Škola i zajednica, uz koje snažno podržavamo i razvijamo centre izvrsnosti u našim srednjoškolskim ustanovama koje trenutno pohađa gotovo 500 učenika. Činimo to zato što nam je stalo do obrazovanja oplemenjenog novim idejama, osobito onima koje razvijaju promišljanje i kreativnost učenika“, kaže župan Međimurske županije Matija Posavec te podsjeća da su međimurske srednje škole, prema rezultatima državne mature u prošloj godini, među najviše rangiranima u Hrvatskoj. Također, na ljestvici uspješnosti obrazovnih ustanova Jutarnjeg lista plakete za najbolje škole u Međimurskoj županiji dobile su Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec, uz II. OŠ Čakovec.

Gimnazija Josipa Slavenskog i Tehnička škola Čakovec nedavno su primile i priznanje Fakulteta strojarstva i

Visinaulaganja isjajni,novi zidovisamipo sebi ne bi bili dovoljnibez motiviranihljudikojiobrazuju iodgajajunaše mlade

brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu za promicanje tehničkih znanosti među mladima, a bivši učenici Tehničke škole Čakovec spadaju među 10 posto najuspješnijih studenata FSB-a u Zagrebu. Maturanti nove generacije tijekom srednjoškolskog obrazovanja doživjeli su konkretnu podršku svoje Županije u jednokratnim potporama, neki u stipendijama za obrazovanje u de�icitarnim obrtničkim zvanjima, besplatnom prijevozu, te nizu kvalitetnih uvjeta koji su im bili osigurani u njihovim školama. Podrška Županije nastavlja ih pratiti i u novom poglavlju njihova života: redovni studenti primaju jednokratne potpore svoje Županije, a najuspješniji među njima bivaju i nagrađeni, dok mlade koji se odluče na ulazak na tržište rada ili na samozapošljavanje, u zavičaju očekuju potpore za građane, kao i mjere za unaprjeđenje obrtništva i poduzetništva.

vas podizali. Nemojte posustati jer se padovi ne računaju, već se broji samo koliko smo puta uspjeli ustati. Vašoj generaciji, naraštaju koji vlada digitalnim tehnologijama današnjice i koji govori strane jezike, cijeli svijet je tek jedno šaroliko mjestance koje se može upoznati za relativno kratko vrijeme. Ne plaše vas daljine jer ih ne prepoznajete kao potencijalne prijetnje, već isključivo kao prilike. I u tome je sadržana snaga vašega naraštaja, stoga iskoristite šanse koje vam se pružaju i budite na ponos svojim roditeljima i svima koji su sudjelovali u vašem odgoju i obrazovanju, te neka vam je sretan let u samostalan život. Dragi roditelji, poštovane nastavnice i nastavnici, ravnatelji i ravnateljice, neka vam i ovaj naraštaj mladih bude na ponos i neka budu zrcalo vaše ljubavi i entuzijazma.

Župan Međimurske županije Matija Posavec, mag. ing.

Ekonomska i trgovačka škola Čakovec

Najmaturantica: Amalija Kovač

Najmaturant: Fran Sabolčec

4.B - Ekonomist

Razrednica: Petra Štefić Bijelić, prof.

Popis učenika: Bašnec Sara, Cirkvenčić, Nina, Gregorinčić Nina, Horvat Jelena, Hrženjak Roko, Ivančić Ella, Jančec Lucija, Kovač Amalija, Kranjec Lana, Novak Jasmina, Palir Luka, Pevec Tomislava, Purić Ivan, Sabolčec Fran, Sidletskyi Illia, Šimunković Emil, Zubić Rea

Najmaturantica: Lucija Vidović

4.A - Ekonomist

Razrednica: Jasmina Zaborski, prof.

Popis učenika: Hatlek Marija, Horvat Ema, Ivanović Patricija, Jurak Nikolina, Kocijan Rafael, Kraljić Matilda, Lukša Tea, Marčec Kaja, Mesarov Maša, Muršić Stefani, Ovčar Maja, Perčić Lora, Pilić Dora, Srša David, Strahija Ella, Šantavec Doroteja, Treska Sara, Vidović Lucija, Zadravec Maja, Žišković Lana

Najmaturantica: Sara Korošic

Najmaturant: Ivan Fabijanić

4.HT2 - Hotelijersko-turistički tehničar

Razrednica: Snježana Vrtarić, prof.

Popis učenika: Buhin Sven, Cmrečnjak Saša, Dukić Šimun, Fabijanić Ivan, Korošic Sara, Ložnjak Lea, Mirić Antonella, Muršić Lea-Emili, Pintarić Hana, Vebarić Elena, Žganec Darija

Najmaturantica: Nola Dobrić

Najmaturant: Edo Topličanec

4.HT1 - Hotelijersko-turistički tehničar

Razrednica: Ivana Oreški, prof.

Popis učenika: Babušek Hana, Baneković Emina, Čeki Selma, Dobrić Nola, Gašparić Marin, Golubić Klara, Hunjadi Dora, Kajmović Lorena, Mišić Dina, Stojko Lorena, Škrobar Vita, Topličanec Edo, Vrabec Elena, Zvošec Dora

Najmaturant: David Srša

Ekonomska i trgovačka škola Čakovec

Najmaturantica: Tena Kacun

Najmaturant: Teo Dobošić

4.KŠ - Komercijalist (odjel za sportaše)

Razrednik: Nebojša Buvač, prof.

Popis učenika: Belović Jan, Dobošić Teo, Drvoderić Luka, Gradiček Jona, Jalušić David, Kacun Tena, Knežević Roko, Kralj Nikša, Luburić Niko, Novak Teo, Novinščak Irian, Rumek Magdalena, Srša Benjamin

Najmaturantica: Lana Kralj

4.K - Komercijalist

Razrednica: Ivana Miko Novaković, prof.

Popis učenika: Bedi Simona, Cmrečnjak Sara, Dodlek Klara, Drk Lana, Hasnaš Lucija, Kralj Lana, Ladašić Iva, Plantak Sanela, Purić Josipa, Radiković Petar, Ramadani Enes, Ružić Patrik, Sabol Marta, Sutnjak Ema, Toplek Lana, Vodopija Nino, Vuk Karla

Najmaturantica: Anđelina Hrženjak

Najmaturantica: Nina Mesarić

3.T, Prodavač–dualno obrazovanje

Razrednik: Denis Jalušić, prof.

Popis učenika: Balog Marina, Balog Viktorija, Farkaš Nika, Hrženjak Anđelina, Ignac Leja, Ignac Nina, Ignac Tesa, Kovač Ana, Kovač Ema, Mesarić Nina, Novak Ines, Sabol Sanja, Šečić Ema, Škorjanec Vita, Škvorc Iva

Najmaturantica: Marta Doležaj

Najmaturant: Dorijan Zadravec

4.UR - Upravni referent

Razrednica: Ivana Puzak, prof.

Popis učenika: Boltiš Matea, Brajić Lara, Branda Ena, Doležaj Marta, Hajdinjak Ina, Halić Lorena, Kos Barbara, Kozar Lana, Kućanski Igor, Martan Emona, Matulic Lana, Matulic Sara, Međimurec Josipa, Mislović Jakša, Novak Antonia, Novak Viktoria, Pavičić Anamarija, Posavec Nela, Šimič Tena, Tomašić Mihaela, Turek Viktorija, Vinković Vinka, Zadravec Dorijan

Najmaturant: Petar Radiković

Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec

Najmaturantica: Tropša Keti

Najmaturant: Kos Adrian

4.b razred - Opća gimnazija

Razrednica: Ivančica Sklepić, prof.

Popis učenika: Balent Tamara, Bel Zita, Borković Laura, Čalopa Ania Magdalena, Fodor Eva, Hajdarović Klara, Horvat Vanja, Janušić Helena, Jeđut Manda, Konjević David, Kos Adrian, Levačić Nela, Mikac Kaja, Nikolić Gita, Plevnjak Katja, Puhalović Mia, Taradi Nela, Tropša Keti, Trupković Lucija, Varga Tin, Višnjić Martin, Zlatarek Luka

Najmaturantica: Novak Vanja

Najmaturant: Bedeničić Andrej

4.a razred - Opća gimnazija

Razrednica: Gabrijela Brljak, prof./Kristina Horvat, prof.

Popis učenika: Bedeničić Andrej, Biber Borna, Blažić Saša, Bogdan Ana-Maria, Branilović Noa, Ciglarić Barbara, Debelec Rahela, Goričanec Kristina, Grabant Eva, Hodak Leona, Horvat Josipa, Hrešć Lana, Kolac Katja, Mavrek Noa, Novak Nela, Novak Vanja, Ovčar Nikolina, Sabo Mirta, Sabol Mauro, Vibović Eni, Vidović Hana, Vrtarić Franjo

Najmaturantica: Šegović Tena

Najmaturant: Radek Jakov

4.d razred - Opća gimnazija

Razrednica: Zlatka Grahovec Soldat, prof.

Popis učenika: Babić Lucija, Barbić Dora, Borko Petar, Dominić Melisa, Hrnčić Lorena, Juras Paula, Karamarković Ena, Lacković Ben, Miller Mark, Nedeljko Zara, Novak Karlo, Pintarić Sara, Radek Jakov, Radek Roko, Režek Sara, Rihtarec Hana, Senčar Korina, Sobočan Ema, Strbad Karla, Šardi Viktoria, Šegović Tena, Tilošanec Dorotea, Vidović Tara

4.c razred - Opća gimnazija

Razrednik: Petar Pavlic, prof./Goran Karamarković, prof.

Popis učenika: Blažić Vito, Božić Erin, Branilović Josip, Bregović Jakov, Caban Zara Maria, Erdelji Valentina, Gašparić Leonarda, Horvat Iva, Hrastić Sven, Hutinec Fran, Kečkeš Jana, Krištofić Hana, Marčec Lena, Marčec Valeria, Marđetko Izabela, Marković Ivna, Mezga Lana, Mlakar Saša, Panić Vito, Pervan Eva, Rapaić Tomo, Šamarija Ema, Tkalčić Nikola, Varga Marija, Vargek Ema, Zdolec Eva Maria

Najmaturantica: Marčec Valeria

Najmaturant: Hrastić Sven

Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec

Najmaturant: Gašparić Lovro

4.f razred - Prirodoslovnomatematička gimnazija

Razrednica: Tamara Srnec, prof./Marija Borko, prof.

Popis učenika: Baksa Kaja, Benković Golubić Vito, Bogomolec Eva, Branilović Val, Colev Ivor, Drakulić Korana, Dukić Dominik, Fažon Dora, Florjanić Luka, Gašparić Lovro, Habijan Saša, Horvat David, Horvat Leon, Janči Fran, Križnik Kala, Međimurec Filipa, Mustač Rea, Novinščak Roko, Palfi Karlo, Poljak Filip, Sabolić Nela, Sršan Isabell, Šafarić Nika, Trbović Lana, Vinko Filip, Vinko Karlo, Zečar Matej

4.e razred - Prirodoslovna gimnazija

Razrednica: Sara Perčić, prof./Štefanija Požgaj, prof.

Popis učenika: Bernat Rita, Blagus Jan, Bujanić Mateo, Đukec Nikola, Filipić Laura, Fric Nina, Gadanec Mihaela, Horvat Gabriel, Horvat Noa, Kanižaj Andrej, Kečkeš Kira, Kitanović Filip, Krčmar Anela, Kukolj Vita, Lehkec Rea, Martinjaš Morena, Matoša Antonija, Novak Jura, Pavlic Nela, Petković Vito, Pfeifer Kacian Hana, Pintarić Ivana, Posedi Lucija, Štrukelj Maja, Turk Vinko

Najmaturantica: Granatir Nika Najmaturant: Igrec Vito

4. CP, Tehničar cestovnog prometa

Razrednik: Ivana Murk

Popis učenika: Cirkvenčić Paulina, Granatir Nika, Horvat Hana, Igrec Vito, Jakčin Adriano, Karlović Marija, Korunek Mateo, Maček Marko, Oršoš Anđelina, Posavec Tara, Sabadi Helena, Toth Karlo

Najmaturantica: Tuksar Marija

Najmaturant: Ciglarić Vito

4.g razred - Jezična gimnazija

Razrednica: Sanja Jambrović Posedi, prof.

Popis učenika: Ciglarić Vito, Čičko Janja, Horvat Pintarić Svea, Jirouš Leo, Korent Tiara, Mesarić Maja, Nestić Ana, Novak Azra, Novak Hana, Pokupec Marko, Slaviček Rafael, Tomašić Emma, Tomašić Lea, Tuksar Marija, Varga Larisa, Varga,Tara, Vugrinec Ana Irsa, Zuzel Frano, Župančić Dora

Najmaturantica: Gadanec Mihaela

Najmaturantica: Drakulić Korana

Najmaturant: Petković Vito

Gospodarska škola Čakovec

Tkalčec Karlo

3. CG, Cvjećar/Poljoprivredni gospodarstvenik

Razrednica: Patricija Kozar

Popis učenika: Cvjećar: Ivanuša Kiara, Juričan Ivana, Okreša Lora, Pongračić Karla, Zdaček Ema; Poljoprivredni gospodarstvenik: Habuš Leonardo, August Hrlec-Kovač, Kamenić Nikola, Novak Matija, Tkalčec Karlo, Vadlja Benjamin, Vida Borna, Vuk Marko

4. MT, Modni tehničar

Razrednica: Petra Trstenjak

Brezovački

3. KC, Pomoćni cvjećar

Razrednica: Andrea Gačić

3. KO, Krojač/ Obućar Razrednica: Brankica Vlahek Ivek

Popis učenika:

Klara, Golubić Vanessa, Igrec Ivona, Kavran Ana, Kovačić Dora, Krsto Lea, Marđetko Lorena, Novak Martina, Petrov Sanja, Radek Antonija, Šegović Nika, Škvorc Lana, Štampar Kaja, Tretnjak Katja

Najmaturantica: Golubić Vanessa

Najmaturantica: Ivanuša Kiara

Najmaturantica: Ferlin Valentina

Najmaturantica: Oršoš Sabina

Najmaturantica: Krsto Lea

Najmaturant:

Popis učenika: Oršuš Jasmina

Popis učenika: Krojač: Bertovich Rahela, Ferlin Valentina, Oršoš Sabina, Pergar Selena; Obućar: Gašparić Žana, Maček Valentina

Najmaturantica: Oršuš Jasmina

Gospodarska škola Čakovec

Najmaturantica: Tkalec Lana

Najmaturant: Goričanec Erikk

3. VO, Vozač motornog vozila

Razrednica: Fanika Borić

Popis učenika: Bartolić Matoščević Leon, Blagus Dino, Doring Teo, Goričanec Erik, Hlišć Maksim, Ignac Leonardo, Košić Mateo, Marđetko Ivan, Pahić Mateo, Pec Leonardo, Pintarić Ivica, Pongrac Marko, Premec Sara, Šestak Ivan, Tkalec Lana, Vručina Leon

Najmaturantica: Grubić Katarina

3. FPK, Frizer/Pediker/Kozmetičar

Razrednica: Nataša Sternad

Popis učenika: Frizer: Kivač Karla, Klipić Majda, Kodba Vanesa, Kuzmić Vito, Lovrek Nikki, Merlak Tea, Rožman Helena, Zadravec Chiara; Pediker: Branilović Sara, Kodba Katja, Marić Kijara, Novak Ela, Petran Lea; Kozmetičar: Antolović Iva, Bistrović Ema, Čurin Renata, Grubić Katarina, Kodba Nika, Kolarić Lucija, Novak Karolina, Pintarić Anja

Graditeljska škola Čakovec

3. F, Keramičar-oblagač, rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima, podopolagač Razrednica: Petra Magić

Popis učenika: Keramičar-oblagač: Brzohalski Borna, Cirkvenčić Vinko, Drk Erik, Filipović Karlo, Kovačić Jan, Krčar Dominik, Lesjak Fabijan, Pintar Niko, Škvorc Leon, Šoštarić Patrik; Rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima: Cirkvenčić Lovro, Horvat Abel, Juras Niko, Karaga Leon, Krznar Matija, Krznar Matija, Makar Josip, Malović Filip, Pintarić Ivano, Posedi Danijel; Podopolagač: Đorđević Mihael, Glavina Kevin

Jeljenić Mateo

3. E, Instalater grijanja i klimatizacije, monter suhe gradnje

Razrednica: Diana Katančić

Popis učenika: Instalater grijanja i klimatizacije: Časar Luka, Čolja Tibor, Čonda Luka. Črep Leon, Đurkin Damjan, Hederić Andrej, Jarić Luka, Jeljenić Mateo, Perhoč Petar, Rodek Lovro, Skupnjak David, Štefko Erik, Žganec Luka; Monter suhe gradnje: Balog Ermin, Balog Erik, Horvat Dino, Hrženjak Darko, Ignac Đulijano, Ignac Renato, Ignac Valentino

Najmaturantica: Klipić Majda

Najmaturant:

Najmaturant: Karaga Leon

Najmaturant: Hederić Andrej

Najmaturant: Makar Josip

Graditeljska škola Čakovec

Najmaturant: Šogorić Leon

Najmaturant: Đuranec Marko

3. H, Fasader–JMO, zidar–JMO

Razrednik: Mario Božinović

Popis učenika: Fasader: Baksa Vedran, Đuranec Marko, Jambrović Sven; Zidar: Šogorić Leon

Najmaturantica: Meglić Evelin

3. G, Autolakirer–JMO, stolar–JMO, vodoinstalater–JMO

Razrednica: Doroteja Gregurić

Popis učenika: Autolakirer: Barila Vito, Meglić Evelin; Stolar: Krnjak Ivan, Patafta Jakov, Radiković Jan, Rešetar Viktor; Vodoinstalater: Dominik Gabriel, Hošnjak Marko, Munka Sebastian, Šimunić Gabriel

Najmaturant: Colarić David

Najmaturant: Bobičanec Nikola

3. J, Pomoćni podopolagač–TES

Razrednik: Damir Režek

Popis učenika: Balog Leon, Bobičanec Nikola, Colarić David, Mađarić Ivan, Matulin Patrik, Oršuš Miroslav, Štefković Martin

Najmaturant: Rudnički Stjepan

Najmaturant: Ignac Darijo

3. I, Pomoćni soboslikar i ličilac–TES

Razrednik: Edi Radan

Popis učenika: Halabarec Leon, Ignac Darijo, Rudnički Stjepan

Najmaturant: Barila Vito

Graditeljska škola Čakovec

Najmaturantica: Komorski Nika

Najmaturant: Šela Antonio

4. A, Građevinski tehničar

Razrednik: Karlo Lončarević

Popis učenika: Gerić Lovro, Grašić Ela, Haleuš Julija, Ivanović Marin, Komorski Nika, Kos Luka, Miljančić Leon, Peras Tina, Pristav Kiara, Sakal Marko, Sokolić Emanuel, Srpak Kain, Šela Antonio, Škvorc Dino, Tkalčec Sven, Trupković Tena, Vugrinec Sara, Zorković Evan

Najmaturantica: Apfentaller Lea

3. K, Soboslikar ličilac dekorater–DO

Razrednica: Kristina Žižek

Popis učenika: Apfentaller Lea, Balog Leonardo, Bezruchko Stanislav, Dodlek David, Tkalčec Patrik, Trajbar Lovro

Najmaturantica: Logožar Ariana

Najmaturantica: Slokan Gracie

4. C, Dizajner keramike, dizajner unutrašnje arhitekture

Razrednica: Iva Varga

Popis učenika: Dizajner unutrašnje arhitekture: Balog Ema, Demeterfi Ela, Farkaš Ela, Heđa Nika, Kripner Lana, Kutnjak Nikolina, Posavec Ema, Posavec Karla, Slokan Gracie, Vršić Anesa; Dizajner keramike: Blagaj Niki, Butek India, Filip Klaudija, Kovač Ena, Logožar Ariana, Mihić Lana, Pintarić Ira, Plemenčić Petra, Trupković Rajna

Najmaturantica: Kirić Uma

Najmaturant: Štefić Gabrijel

4. B, Arhitektonski tehničar

Razrednica: Ivana Debelec

Popis učenika: Augustić Jana, Božek Tara, Camatta Sara, Čurdija Jan, Golub Stefanija, Hunjadi Iva, Kirić Uma, Martak Lana, Oreški Lana, Plantak Domagoj, Požgaj Melani, Ribić Borna, Rusek Lucijano, Šoltić Jelena, Štefičar Lucija, Štefić Gabrijel, Topolnjak Buga, Vićentijević Iva

Najmaturant: Balog Leonardo

Graditeljska škola Čakovec

Srednja

Najmaturantica: Lori Drk

škola Čakovec

Najmaturant: Ivan Novinščak

4.A - Opća gimnazija

Razrednik: Denis Horvat

Popis učenika: Bister Ivan, Blažon Janja, Branibor Ena, Cimerman Noela, Drk Lori, Ivanišević Joško, Just Nikolina, Kos Nikolina, Kovačić Ilan, Kovačić Nela, Kukovec Leona, Kuzmić Nika, Lisjak Anamaria, Marciuš Nika, Mikulčić Klara, Nestić Ema, Novinščak Ivan, Oletić Hana, Palijan Leah, Pandur Sofia, Pongrac Karlo, Pucko Ina, Purgar Hana, Skender Lucija, Špiranec Lea, Špoljarić Raina, Štefulj Niko, Vlašić Luka

Najmaturantica: Mihoci Aleksandra Najmaturant: Pilaj Borna

4. D, Medijski tehničar, web dizajner

Razrednica: Klaudia Vukman

Popis učenika: Medijski tehničar: Bračko Luka, Cmrečak Magdalena, Klarić Leo, Kuzmić Petra, Laptoš-Bogomolec Dobrica, Macan Mia, Mesarić Hanna, Mežnarić Leon, Mihoci Aleksandra, Muškinja Vid, Perenc Tena, Šarić Niko, Štefanac Dorja, Šver Nika, Vinković Anja; Web dizajner: Horvat Laura, Lovrec Ivona, Meglić Nina, Pilaj Borna, Tomašić Fran, Toplek Lucija

Najmaturantica: Lara Orehovec

Najmaturant: Anastas Arnaudovski

4.D - Fizioterapeutski tehničar/ Fizioterapeutska tehničarka

Razrednica: Julijana Vlaisavljević

Popis učenika: Arnaudovski Anastas, Barić Katija, Blešć Luka, Bukal Noel, Drvenkar Noa, Fegeš Hana, Jezernik Stella, Jurčec Ana, Kanešić Tea, Lepen Ziya, Lepoglavec Marko, Leskovar Ana, Makovec Ema, Markač Matija, Markov Sara, Medvedec Mihael, Mikec Luka, Mikulaj Karlo, Novak Luka, Novak Viktorija, Orehovec Lara, Plantak Nina, Rubin Simona, Serdarević Lara, Strahija Sven, Šulj Tara, Turk Hana, Vranović Luka, Živčec Nico Martin

Najmaturantica: Lorena Kovačić

4.B - Opća gimnazija

Razrednik: Lovro Fegeš

Najmaturant: Aleksandar Majhen

Popis učenika: Banožić Klara, Crnković Gabriel, Farkaš Sebastijan, Fegeš Paula, Furdi Meri, Jalšovec Stela, Jambrović Ela, Jurinec Hana, Košir Kim, Kovačić Lorena, Labazan Hana, Lesjak Jelena, Majhen Aleksandar, Medvar Ivan, Mesarić Manuel, Modlic Elena, Polanec Lana, Škvorc Lana, Todorović Tia, Veinović Hana, Veselko Helena, Vinko Ema, Zadravec Jan

škola Čakovec

Najmaturantica: Nikolina Čukulic

Najmaturantica: Vita Makar

3. e, Njegovatelj / Njegovateljica

Razrednica: Rahela Buterin

Popis učenika: Balog Lana, Čukulic Nikolina, Makar Vita, Oršuš Kristina, Štefanec Ena, Toplek Hana

Najmaturantica: Damjana Lenger

Luka Rodek

5. c, Medicinska sestra opće njege/ Medicinski tehničar opće njege

Razrednica: Renata Lesar

Popis učenika: Beuk Lovro, Blagus Lana, Bujan Borna, Debelec Sara, Dvoršćak Emily, Đurčević Andrija, Gosarić Lana, Gotal Taša, Hajdinjak Lea, Hamer Sven, Horvat Lana, Jarić Emil, Kočar Katja, Kovačić Marta, Kovačić Tanja, Lenger Damjana, Mannschatz Mia, Mihalic Petra, Mučić Barbara, Novak Hana, Pejanović Jakov, Pintarić Hana, Rodek Ivano, Rodek Luka, Šafarić Lorena, Vibovec David, Vrbanec Nika

Srednja škola Prelog

Najmaturantica: Klara Benč

Najmaturant: Gabriel Gradečak

4. G, Opća gimnazija

Razrednica: Tajana Štefok

Popis učenika: Benč Klara, Čonkaš Nika, Gradečak Gabriel, Gregur Marta, Grubešić Monika, Krištofić Jasmina, Malek Iva, Martinković Antonia, Mihoci Melani, Strbad Paula

Najmaturantica: Sara Puklavec Najmaturant: Lovro Vadlja

4. EK, Ekonomist

Razrednica: Tanja Gregur

Popis učenika: Barlović Tijana, Blažinčić Dora, Burić Nika, Dominić Lovro, Gizdavec Ema, Gunc Elena, Ilijaš Paula, Kalšan Kaja, Novak Marija, Novosel Anđelina, Puklavec Sara, Rak Melani, Repalust Vanesa, Sabol Dina, Slaviček Dora, Šestan Melani, Vadlja Lovro, Vuk Larisa

Najmaturant:

Srednja škola Prelog

Maja Elena Hajdinjak

Najmaturant: Illia Kholod

3. KU, Kuhar

Razrednik: Tomislav Mihalic

Popis učenika: Baranašić Tot Jan, Cenko Stjepan, Glavina Matej, Gluhak Iva, Hajdinjak Maja Elena, Hum Viktorija, Jelenić Lorena, Kholod Illia, Mustač Andreas, Oršoš Ljubica, Žibek Lucija

Najmaturantica: Anđelina Rak

Najmaturant: David Kalšan

4. THK, Turističko-hotelijerski komercijalist

Razrednica: Marina Branilović

Popis učenika: Belovari Matija, Čerjavić Kevin, Dodlek Sven, Godina Tamara, Grgić Matej, Hergotić Lana, Horvat Tin, Hržić Lorena, Kalšan David, Kečkeš Gabriel, Matjašec Maša, Pianec Lana, Pintarić Andrej, Rak Anđelina, Sabol Greta, Srša Lea, Strbad Antonia, Vidović David

Najmaturantica: Jadranka Oršoš

Najmaturantica: Viktorija Strojko

3. PKS, Pomoćni kuhar i slastičar

Razrednik: Vlado Bogomolec

Popis učenika: Ignac Jasmina, Oršoš Jadranka, Oršuš Martina, Oršuš Rosana, Strojko Viktorija, Toplek Dijana

Najmaturant: Purić Karlo

3. PKO, Pomoćni konobar

Razrednik: Robert Režek

učenika: Purić Karlo

Popis

Najmaturantica:

Srednja škola Prelog

Najmaturantica: Elena Mikec

Najmaturant: Patrik Šmer

3. SK, Slastičar/Konobar

Razrednik: Branko Klinec

Popis učenika: Balog Lorena, Blatarić Leon Roman, Borko Saša, Drvoderić Ema, Ignac Tamara, Ignac Tanja, Krklec Hana, Levačić Nataša, Mezga Lorena, Mikec Elena, Novak Nina, Sabol Tina, Šmer Patrik, Tota Emma

Najmaturant: Julind Binaj

3. PM, Pekar/Mesar

Razrednica: Snježana Janković

Popis učenika: Binaj Julind, Križan Martin, Varga Vito

Tehnička škola Čakovec

Najmaturant: Fran Hočuršćak

Najmaturant: Mihael Novak

4. MT, tehničar za mehatroniku

Razrednica: Jasminka Jelačić

Popis učenika: Dominik Blažeka, Mateo Čurin, Fran Dolenec, Petar Fišter, Noa Heđa, Fran Hočuršćak, Ivano Horvat, Tin Horvat, Danijel Kocijan, Luka Korent, Loris Kripner, Karlo Mandlin, Hrvoje Novak, Karlo Novak, Leon Novak, Mihael Novak, Petar Oreški, Jan Senčar, Gabrijel Šverko, Emanuel Tisaj, Matija Tušek

Najmaturant: Filip Golubić

Najmaturant: Martin Radovan

4.ET – Tehničar za elektroniku

Razrednica: Dijana Savić

Popis učenika: Petar Bistrović, Ivan Buljan, Petar Gašparić, Filip Golubić, Leo Habjan, Sebastijan Haček, Noa Hatlak, Roko Horvat, Mato Krajnik, Mihael Kurjaković, Tony Lukša, Tin Pal, Niko Pintarić, Matej Pivec, David Podgorelec, Pele Purić, Martin Radovan, Ivan Sokač, David Ter, Leon Toplek, Danilo Zec, Marko Zorčec

Tehnička škola Čakovec

Najmaturant: Nino Kocijan

Najmaturant: Roko Makar

4. RT, tehničar za računarstvo

Razrednica: Valerija Šercer

Popis učenika: Matija Andrašec, Bruno Benčik, Gabrijel Blažon, Luka Dominić, Matija Đeri, Rafael Flac, Dalia Haler, Nikola Horvat, Tin Janči, Nino Kocijan, Ivan Koštarić, Filip Krbot, Benjamin Makar, Roko Makar, Fabijan Novak, Karlo Ovčar, David Sabo, Noa Šipoš, Mateo Turk, Fran Zadravec

Najmaturant: Hrvoje Posavec

Najmaturant: Vitomir Tota

4. RM, tehničar za mehatroniku, tehničar za računarstvo Razrednica: Anja Knezović

Popis učenika: Vanja Bestijanić, Leon Bistrović, Filip Dominić, Matija Hampamer, David Jambrošić, Krešo Lapat, Vito Lesar, Antonia Lisjak, Dražen Lisjak, Teodor Lukman, Orlando Marciuš, Karlo Mesarić, Arsen Munđar, Gabriel Murk, Martin Murković, Mark Oletić, Hrvoje Posavec, Rafael Šimunić, Dorian Škvorc, Emil Švenda, Velimir Tota, Dino Zadravec

Najmaturant: Vito Topolko

3. E1, elektroinstalater, elektromehaničar

Razrednik: Željko Šebeštjan

učenika: Roko Benko, Dorian Gabaj, Jakov Glavina, Nino Gregurina, Patrik Jalušić, Denis Kerovec, Borna Kolar Kovač, Nikola Kovačić, Leo Lesar, Jakov Levačić, Domagoj Madić, David Novak, Jan Orehovec, Simon Radek Marciuš, Martin Sabo, Fabian Šavora, Sven Tkalec, Vito Topolko, Filip Trbović, Armin Tuksar, Erik Turk, Dario Vadas, Frano Vlah, Vito Vresk

Najmaturant: Josip Živko

Najmaturant: Juraj Horvat

4. ST, strojarski računalni tehničar

Razrednica: Veljka Žugec

Popis učenika: David Dominić, Jakov Gotal, Juraj Horvat, Dario Hrastić, Nikola Hren, Robi Kovačec, Ivan Kregar, Jakov Ladić, Mateo Novak, Matija Oreški, Fran Peter, Marko Škvorc, Ivan Šopar, Ivor Tkalec, Luka Tomašić, Matija Tomašić, Mislav Tuksar, Vanja Tuksar, Josip Živko, Tin Žižek

Najmaturant: Nino Gregurina

Popis

Najmaturant: Arlen Matan

3.S2 – CNC operater

Razrednica: Andreja Benković Liptak

Popis učenika: Lovro Bacinger, Kevin Boj, Dorijan Čurin, Benedikt Đurđek, Fran Fučko, Matija Grabar, Karlo Horvat, Izak Hunjadi, Fran Kovačić, Arlen Matan, Darin Palatinuš, Gabriel Paler, Fran Poljak, Boris Sabol, Emanuel Tubić, Vito Vuković, Matija Žarković, Roko Žganec, Teodor Žinić, Karlo Žnidarić, Noa Žvorc

Najmaturant: Gabrijel Režonja

3.S1 – CNC operater

Razrednica: Emilija Rodinger

Mateo Horvat, Antonio Ignac, Said Kabarić, Ivan Karlovčec, Filip Krznar, Mateo Meglić, Leon Oršoš, Dino Perša, Niko Radek, Gabrijel Režonja, Fran Ružić, Marko

Najmaturant: Adrian Zrna

3.S4 – Automehaničar, autolimar, tokar

Razrednik: Marko Možek

Popis učenika: Leon Canaj, Ivano Fabić, Gabrijel Gladović, Luka Godina, Petar Horvatić, Kevin Kamenić, Vittorio Kapelari, Luka Kedmenec, Valentino Kocen, Niko Kovač, Filip Krčelić, Kevin Krznar, Vito Lesjak, Mišel Marčec, Neven Mikulaj, Dorian Novak, Josip Jurica Sabol, Dario Stojčević, Luka Strojko, Deni Turk, Adrian Zrna

Najmaturant: Kevin Sklepić

Najmaturant: Sebastian Van

3.S3 – Automehatroničar

Razrednica: Ane Mary Rodinger Kočila

Popis učenika: Leon Canaj, Ivano Fabić, Gabrijel Gladović, Luka Godina, Petar Horvatić, Kevin Kamenić, Vittorio Kapelari, Luka Kedmenec, Valentino Kocen, Niko Kovač, Filip Krčelić, Kevin Krznar, Vito Lesjak, Mišel Marčec, Neven Mikulaj, Dorian Novak, Josip Jurica Sabol, Dario Stojčević, Luka Strojko, Deni Turk, Adrian Zrna

Popis učenika: Damjan Balent, Dino Balog, Ivan Brizo, Borna Crnčec,

Tomašek, Patrik Vrbanec

Najmaturant: Darin Palatinuš

Najmaturant: Filip Krčelić

Najmaturant: Borna Crnčec

Tehnička škola Čakovec

Najmaturantica: Hana Veseli

Najmaturant: Karol Toplek

3.S5 – Bravar, Strojobravar

Razrednica: Marta Topličanec

Popis učenika: Alex Bistrović, Petar Horvat, Gabriel Ivančić, Matija Kopasić, Tony Kraljić, Dario Lovrenčić, Antonio Mikulan, Karlo Novak, Sebastian Novak, Patrik Peras, Lovro Pintarić, Lovro Posavec, Ivan Sabol, Emanuel Škvorc, Karol Toplek, Hana Veseli, Noa Vincetič, Valentino Vinković, David Vršić, Sebastian Zobić, Teo Zorec

Novi kampus u Varaždinu za modernizirane studijske programe

Fakultet organizacije i informatike (FOI) razvija poduzetnički način razmišljanja kroz praktične projekte, interdisciplinarni pristup i aktivnu suradnju s gospodarstvom

Fakultet organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu, kao sastavnica

Sveučilišta u Zagrebu, već više od pola stoljeća gradi snažnu reputaciju kao jedan od vodećih hrvatskih STEM fakulteta. Uz bogatu tradiciju i vodeću poziciju na akademskoj i poslovnoj zajednici, FOI se pro�ilira kao najbolji izbor za više od 2600 studenata koji žele uspješno graditi karijeru u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija, poslovne analitike i digitalne transformacije. Jedan od najtraženijih studijskih programa Fakulteta je sveučilišni prijediplomski studij Informacijski i poslovni sustavi (IPS), koncipiran kako bi odgovorio na potrebe tržišta koje sve više zahtijeva stručnjake s kombinacijom informatičkih i poslovnih znanja. IPS kroz snažan fokus na umjetnu inteligenciju, programsko inženjerstvo, analitiku i poslovne sustave obrazuje kadrove spremne za najizazovnije uloge digitalnog doba. Od treće godine studija studentima je omogućena specijalizacija kroz četiri usmjerenja: Umjetna inteligencija u poslovanju, Razvoj programskih sustava, Umreženi sustavi i računalne igre te Analiza i dizajn poslovnih sustava. Ovaj modularni pristup studentima pruža priliku za razvoj speci�ičnih kompetencija u skladu s vlastitim interesima i aktualnim tehnološkim trendovima.

Modul Umjetna inteligencija u poslovanju obuhvaća teme poput strojnog učenja, prediktivne analitike i automatizacije procesa, dok Razvoj programskih sustava naglasak stavlja na softverski inženjering i razvoj kompleksnih aplikacija. Umreženi sustavi i računalne igre integriraju znanja iz područja IoT tehnologije i razvoja interaktivnih di-

Završetak novog kampusa FOI 2 vrijednos� 20 milijuna eura, planiran do kraja 2028. godine

"Više od 80 % studenata informatičkih smjerovapronalaziposao većprijezavršetkastudija

gitalnih sadržaja, a Analiza i dizajn poslovnih sustava usmjerena je na optimizaciju poslovnih procesa i digitalnu transformaciju organizacija. - Na FOI-ju kontinuirano razvijamo studijske programe koji odgovaraju izazovima suvremenog digitalnog društva. Naš je cilj obrazovati stručnjake koji neće samo pratiti tehnološke promjene, nego će ih i sami pokretati – i to na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Primjerice, pokazatelji poput 100 % zaposlenosti diplomiranih studenata Informacijskog i programskog inženjerstva te 94 % onih koji rade u struci, jasan su dokaz relevantnosti i konkurentnosti naših programa na tržištu rada, istaknula je dekanica prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa. Osim Informacijskih i poslovnih sustava, FOI u Varaždinu nudi i studij Ekonomika poduzetništva (EP) Cilj tog prijediplomskog studija je upoznati studente s najnovijim ekonomskim i informatičkim spoznajama, inovativnim konceptima te suvremenim poslovnim modelima poduzetništva

FOIodjesenigradinovi modernikampusukupnepovršine5.559,2m², kojićeoznačitinovueru suvremenogobrazovanja studenatauregiji

koji se temelje na znanju, kreativnosti i digitalnim kompetencijama. Studij razvija poduzetnički način razmišljanja kroz praktične projekte, interdisciplinarni pristup i aktivnu suradnju s gospodarstvom, čime studenti stječu konkretna znanja, vještine i tehnike nužne za uspješno pokretanje i vođenje poslovnih pothvata. Stručni studij Informacijske tehnologije i digitalizacije poslovanja (ITDP) FOI izvodi u Varaždinu i Zagrebu, a usmjeren je na razvoj praktičnih znanja i vještina iz područja informacijskih i

komunikacijskih tehnologija, s naglaskom na suvremene potrebe tržišta rada. Studij je podijeljen u dva specijalizirana modula: Razvoj aplikacija, koji studente priprema za rad na Windows, web i mobilnim platformama, te Informatička podrška poslovanju, koja se fokusira na primjenu IT-a u poslovnim procesima i digitalnoj transformaciji.

FOI kontinuirano surađuje s više od 500 poduzeća u Hrvatskoj i inozemstvu, što studentima omogućuje intenzivnu stručnu praksu i visoku zapošljivost –više od 80 % studenata informatičkih smjerova pronalazi posao već prije završetka studija. Fakultet nudi i brojne prednosti poput suvremene opreme, vlastitih digitalnih alata, e-učenja te dostupnosti visokih STEM stipendija. Uz podršku snažne mreže partnera, fokus na primijenjeno znanje i dokazan status izvrsnosti, FOI se ističe kao strateški izbor za sve koji odlučuju o fakultetu i karijeri u području umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija. Više informacija o upisima dostupno je na: upisi.foi.hr!

12. lipnja 2026.

Posebni prilog

Intervju s dekanicom Blaženkom Filipan Žignić

Postanite arhitekti budućnosti na Učiteljskom fakultetu

Donosimo razgovor s dekanicom Filipan-Žignić o studijskim programima, znanstvenom radu, praksi i ulozi Učiteljskog fakulteta u suvremenom društvu

Uoči važnih odluka koje maturanti donose pri odabiru studija, razgovarali smo s dekanicom Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Filipan-Žignić. U intervjuu otkriva zašto ovaj fakultet nije samo mjesto obrazovanja budućih učitelja i odgojitelja, već i dinamičan akademski centar koji spaja znanost, praksu i inovacije u obrazovanju. Od široke ponude studijskih programa i snažnog istraživačkog rada do intenzivne stručne prakse i studiranja na tri lokacije, dekanica pojašnjava kako Učiteljski fakultet studentima otvara vrata u profesionalnu i društvenu ulogu oblikovanja budućih generacija. Poštovana dekanice Filipan-Žignić, maturanti su pred velikom životnom odlukom. Zašto bi njihov izbor trebao biti upravo Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu?

- Dragi maturanti, dok razmišljate o putu koji spaja tehnologiju, znanost i društveni napredak, postavite si ključno pitanje: tko će educirati generacije koje će te tehnologije koristiti i dalje razvijati? Mi na Učiteljskom fakultetu ne obrazujemo samo odgojitelje i učitelje; mi obrazujemo lidere. Naši studenti stječu najmoćniji alat na svijetu – duboko znanje o razvoju ljudskog potencijala. Naši programi, od Ranog i predškolskog odgoja do Učiteljskog studija, dinamičan su spoj psihologije, neuroznanosti, sociologije i naprednih metodika.

Spomenuli ste programe, možete li nam detaljnije razraditi što točno maturanti mogu upisati? Ponuda je zaista široka i prilagođena različitim interesima.

- Naša je ponuda pažljivo strukturirana kako bi odgovorila na sve suvremene obrazovne izazove i afinitete naših budućih studenata. Za one koji svoju strast vide u radu s najmlađima, nudimo prijediplomski studij ranog i

predškolskog odgoja i obrazovanja, koji se može studirati kao redovni, ali i kao izvanredni studij.

Središnji i vrlo atraktivan dio naše ponude su integrirani prijediplomski i diplomski učiteljski studiji. Ovdje studentima nudimo mogućnost profilirana kroz dvije linije. S jedne strane mogu odabrati studij koji uključuje specifične module, pa tako mogu birati modul hrvatski jezik ili informatiku. S druge strane, nudimo i integrirane studije s posebnim smjerovima za one koji se žele specijalizirati za engleski jezik ili pak za vrlo traženo cjeloživotno obrazovanje i obrazovanje odraslih

Važno je naglasiti da obrazovanje kod nas ne prestaje završetkom osnovne razine. Naši prvostupnici mogu nastaviti svoje obrazovanje i na izvanrednom diplomskom studiju predškolskog odgoja i obrazovanja. Za one koji žele dosegnuti najviše razine stručnosti i znanstvenog rada, Fakultet nudi niz specijalističkih studija, kao i vrhunske doktorske studije kroz koje obrazujemo buduće znanstvenike i vizionare u obrazovanju.

Često ističete da Fakultet nije samo mjesto učenja o djeci, već i snažan istraživački centar?

- Upravo tako. Mi smo institucija koja provodi vrhunska istraživanja kako bismo optimizirali učenje u digitalnom i inkluzivnom dobu. Mi nismo fakultet koji samo uči o djeci, mi smo institucija koja provodi vrhunska znanstvena istraživanja kako bismo optimizirali učenje u digitalnom i inkluzivnom dobu i to kroz mnoge kompetitivne znanstvene projekte koje profesori Učiteljskoga fakulteta apliciraju i dobivaju u transparentnim kompetitivnim uvjetima poput onih u okviru NPOO-a, Obzora Europe, HRZZ-a i drugih. To znači da naši studenti uče od stručnjaka koji izravno kreiraju su-

vremenu pedagošku praksu, potičući ih na kritičko razmišljanje i inovaciju. Koliko je u tom procesu bitna praksa? Mnogi se studenti brinu hoće li nakon diplome znati raditi “u stvarnom svijetu”.

- To je jedna od naših najvećih prednosti. Vrijednost studentske prakse na našem fakultetu je neprocjenjiva. Stu-

Blaženka Filipan Žignić, dekanica Učiteljskog fakulteta u Čakovcu

"Učiteljski fakultetje mjestogdje seoblikuje budućnost obrazovanja

Učiteljski fakultet u Čakovcu

denti se ne susreću s učionicom tek nakon diplome; oni su u njoj od ranih faza studija. Kroz sustav vježbaonica i suradnju s brojnim školama i vrtićima, naši studenti bruse svoje vještine u realnim uvjetima. Ta neposredna primjena teorije u praksi jamči da naši diplomanti izlaze s fakulteta kao samouvjereni profesionalci spremni za sve izazove struke. Fakultet djeluje na tri lokacije – u Zagrebu, Petrinji i Čakovcu. Koje su prednosti takvog modela rada?

- Rad na tri lokacije naša je strateška prednost i bogatstvo. Zagreb pruža širinu metropole i dostupnost svih sveučilišnih resursa, dok Petrinja i Čakovec nude izvrsnu, gotovo obiteljsku atmosferu studiranja uz vrhunsku opremljenost i posvećenost svakom pojedincu. Prisutnost u tri regije omogućuje nam da budemo bliski lokalnim zajednicama, ali i da studentima ponudimo izbor okruženja koje najbolje odgovara njihovom stilu života, uz zadržavanje istog, najvišeg akademskog standarda na svim lokacijama. Koja je Vaša završna poruka maturantima?

- Odabirom Učiteljskog fakulteta birate zajednicu koja izravno oblikuje budućnost. Nećete samo steći diplomu, postat ćete znanstvenici u učionici i lideri u društvu. Dođite na Učiteljski fakultet – budite arhitekti budućnosti!

SVEUČILIŠTE SJEVER

Vaša ulaznica u svijet znanja, prakse i uspješne karijere

U vremenu brzih promjena i tehnološkog napretka, odabir studija i sveučilišta jedno je od najvažnijih životnih odluka.

Sveučilište Sjever, sa svojim sveučilišnim centrima u Varaždinu i Koprivnici, istaknulo se kao moderno, pristupačno i inovativno sveučilište koje studentima nudi puno više od klasičnog obrazovanja. S 31 studijskim programom, suvremenom infrastrukturom, snažnom povezanošću s gospodarstvom i visokom zapošljivošću svojih diplomanata, Sveučilište Sjever opravdano nosi titulu sveučilišta budućnosti. Kvaliteta sveučilišta prepoznata je i na međunarodnoj razini gdje se Sveučilište Sjever smjestilo visoko pri vrhu na eminentnim rang ljestvicama pa je tako prema najnovijim rezultatima The World University Ranking for Innovations (WURI) Sveučilište Sjever pozicionirano među 1 % najboljih sveučilišta na globalnoj razini.

Studiji za sve interese i praktična nastava u modernim laboratorijima Sveučilište Sjever pokriva širok spektar znanstvenih područja – od tehničkih, biotehničkih i biomedicinskih, preko društvenih i umjetničkih, pa sve do interdisciplinarnih. Više od 80 % studenata studira u STE(A)M području što danas otvara mnoga vrata na tržištu rada. Druga velika prednost Sveučilišta Sjever jest to što se na Sjeveru studira ‘praktično’. Teorijska znanja nadopunjuju se radom u vrhunski opremljenim laboratorijima,

"Velikaprednost

Sveučilišta

Sjeverjestto što se na Sjeverustudira ‘praktično’

osiguravajući studentima vještine koje su odmah primjenjive na tržištu rada. Poseban naglasak stavljen je na vježbovnu nastavu, a studenti nerijetko odlaze i na terensku nastavu kako bi iskustvo stekli na samom radilištu.

Suradnja s gospodarstvom –ključna prednost

Jedna od najvećih prednosti Sveučilišta Sjever jest njegova snažna i kontinuirana povezanost s gospodarstvom. Upravo ta suradnja studentima omogućuje praksu, stručne radionice, sudjelovanje na projektima, pa i prve poslovne prilike već za vrijeme studija.

HEI2Market start-up

natjecanje iznjedrilo je izvrsne studentske ideje

Vrhunac takve suradnje svakako je UNIN Connect Week – tjedan karijera u oba sveučilišna centra – koji svake godine okuplja više od 200 predstavnika gospodarskog sektora. Kroz panele, prezentacije i networking susrete, studenti ostvaruju kontakte koji često prerastu u zaposlenja.

Izrazito važan primjer konkretne suradnje je partnerski projekt Sveuči-

lišta Sjever i kompanije Podravka koji se provodi već drugu godinu zaredom. Studenti su, uz mentorstvo profesora i Podravkinih stručnjaka, tijekom akademske godine radili na stvarnim poslovnim zadacima vezanima uz globalno poznate Podravkine brendove. Njihovi su zadaci uključivali izradu marketinških strategija, istraživanje tržišta, razvoj digitalnih kampanja te osmišljavanje kreativnih sadržaja i promocija.

I ove godine su studenti najbolje radove predstavili Upravi Podravke na čelu s predsjednicom Uprave Martinom Dalić, a neka od rješenja potencijal su i za buduće Podravkine kampanje, što ovaj projekt čini pravim primjerom winwin suradnje: studenti dobivaju stvarnu priliku za razvoj, a kompanija – svježe ideje i konkretna rješenja. Ova suradnja primjer je kvalitetnog modela integracije visokog obrazovanja i poslovnog sektora.

Sveučilište Sjever ovakve projekte smatra temeljem obrazovne filozofije –spoj teorije, prakse i inovacije u službi

stvaranja stručnjaka koji već pri izlasku sa studija posjeduju konkretne vještine i kontakte.

Kroz niz projekata u partnerstvu s gospodarstvom, što uključuje znanstveni doprinos razvoju proizvoda, prijenos tehnologije i suradnju na inovacijama, Sveučilište Sjever povezuje obrazovanje i industriju u korist cijele regije.

Velike investicije –veliki iskoraci

Sveučilište Sjever kontinuirano ulaže u razvoj. U Sveučilišnom centru Varaždin kreće se s investicijama u nove prostore u bivšim vojnim objektima u Optujskoj ulici. Rekonstrukcijom dviju zgrada vrijednom 4,5 milijuna eura otvaraju se prostori za tehničke studijske programe, dodatno jačajući STEM segment Sveučilišta.

U Sveučilišnom centru Koprivnica u tijeku je izgradnja Studentskog doma vrijednog 5 milijuna eura, a nedavno je završena i rekonstrukcija dviju zgrada

Suradnja Sveučilišta Sjever i kompanije Podravka izvor je značajnog iskustva za studente

Znanstveno-inovacijskog parka u sklopu ITU programa, u vrijednosti od 5,5 milijuna eura. Time se otvaraju vrata još jačoj suradnji znanstvene zajednice i industrije.

Sveučilište je i nositelj svog prvog Horizon projekta, financiranog iz najprestižnijeg EU programa. Projekt ima za cilj transformirati visokoobrazovne institucije u inovacijske centre kroz razvoj poduzetničkih kurikuluma, jačanje podrške startupovima i poticanje transfera tehnologije čime Sveučilište postaje lider promjena u visokom obrazovnaju. U sklopu projektnih aktivnosti koje obuhvaćaju prevedbu inovativnog poduzetničkog kurikuluma i start-up mentoring programa do sada je prošlo više od 500 studenata, a iza nas su i dva Start-up natjecanja na kojima su izabrane najbolje studentske ideje. Studenti u fokusu

Sveučilište Sjever njeguje individualni pristup svakom studentu. Profesori s bogatim iskustvom u industriji prenose znanja kroz konkretne primjere i projektno orijentiranu nastavu. Mnogi studenti već tijekom studija sudjeluju na znanstvenim i stručnim konferencijama, objavljuju radove te su uključeni u domaće i međunarodne projekte.

Nastavnici Sveučilišta redovito se nalaze među najcitiranijim znanstvenicima u Hrvatskoj, a na listi 2 % najutjecajnijih znanstvenika svijeta nalazi se i dvoje njih upravo sa Sveučilišta Sjever. Broj objavljenih radova u međunarodnim bazama (WoS i Scopus) potvrđuje izvrsnost akademske zajednice.

Život na Sjeveru –edukacija i inspiracija

Studiranje na Sjeveru nisu samo predavanja i ispiti. Sveučilište organizira brojne festivale i događanja tijekom godine – od Festivala znanosti, International Weeka, Sjever media & design festa, UNIN Connect Weeka do gostujućih predavanja vodećih stručnjaka iz raznih područja.

Svojim studentima Sveučilište Sjever kroz obrazovanje želi ukazati i na važnost društvene odgovornosti te

Zašto izabrati Sveučilište Sjever?

Vrhunski opremljeni laboratoriji i kabineti

Više od 30 studijskih programa u područjima traženima na tržištu rada

Snažna povezanost s gospodarstvom i visoka zapošljivost

Aktivni Erasmus+ programi i međunarodne suradnje

Profesori s iskustvom iz prakse

Velike investicije i kontinuirani razvoj

Podrška startupovima i poduzetništvu

Bogat studentski život i brojna događanja

Promocije su uvijek trenuci ispunjeni radošću i ponosom

Suradnjas gospodarstvom studentima omogućuje praksu,stručneradionice, sudjelovanje naprojektimai prveposlovne prilikevećza vrijemestudija

potaknuti njihov angažman u zajednici. Mnogi studenti aktivno sudjeluju u raznim volonterskim inicijativama i humanitarnim akcijama, čime razvijaju empatiju, solidarnost i društvenu osviještenost.

Velik se naglasak stavlja i na poticanje zdravog i aktivnog života – studenti Sveučilišta Sjever redovito sudjeluju u sportskim natjecanjima i ostvaruju zapažene rezultate na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. To potvrđuje i rekordan broj odličja osvojen u ovoj akademskoj godini, čak njih 27. Sportske aktivnosti dio su bogatog studentskog života i važan su element ravnoteže između akademskih obveza i osobnog razvoja.

Kroz Erasmus+ programe studenti imaju priliku studirati u inozemstvu, upoznati nove kulture i proširiti svoje horizonte. Terenska nastava i stručne posjete omogućuju učenje u stvarnom radnom okruženju, čime se dodatno osnažuju stečena znanja.

Sve to obogaćuje studentski život i pruža dodatnu vrijednost obrazovanju.

Zapošljivost i alumni priče –najbolja potvrda kvalitete

Jedan od najvažnijih pokazatelja uspješnosti svakog sveučilišta je zapošljivost njegovih diplomanata. Na Sveučilištu Sjever većina studenata pronalazi posao u struci ubrzo nakon diplome, a mnogi već tijekom studija dobivaju poslovne ponude.

Aktivna Alumni zajednica Sveučilišta Sjever okuplja bivše studente koji se rado vraćaju na Sveučilište kao gosti, mentori i partneri, potvrđujući time kvalitetu obrazovanja i snagu zajedništva koje Sjever njeguje.

Vrhunski laboratoriji i suvremena oprema važan su segment kvalitete obrazovanja

Sveučilište Sjever nije samo mjesto obrazovanja – ono je partner u izgradnji vašeg profesionalnog puta, inspiracija za istraživanje i prostor u kojem ideje postaju stvarnost. Ako tražite mjesto gdje se znanje, praksa i inovacija susreću, onda je Sveučilište Sjever pravi izbor za vas.

Zato uzmi znanje u svoje ruke i pridruži se akademskoj zajednici Sveučilišta Sjever – sveučilištu kojem je stalo!

MEV otvara upise za novu generaciju studenata

Studiraj uz praksu i siguran put do posla

Međimursko veleučilište u Čakovcu (MEV) otvara upise za novu generaciju studenata na atraktivne stručne prijediplomske studije Računarstvo, Održivi razvoj te Menadžment turizma i sporta, kao i na stručne diplomske studije Menadžment turizma i sporta i novi studijski program Primijenjeno industrijsko računarstvo. Ovaj novi studijski program integrira informacijske tehnologije s industrijskim procesima, automatizacijom proizvodnje, Internetom stvari (IoT), industrijskim mrežama, kibernetičkom sigurnošću i primjenom umjetne inteligencije u proizvodnim sustavima.

Svi studijski programi dostupni su u redovitom i izvanrednom statusu, a zahvaljujući zakonskim izmjenama, redoviti status sada mogu ostvariti i studenti koji su zaposleni.

MEV već godinama potvrđuje kako kvalitetno visoko obrazovanje može biti istovremeno suvremeno, praktično i usmjereno prema stvarnim potrebama tržišta rada. Studijski programi osmišljeni su u suradnji s gospodarstvom te studentima omogućuju stjecanje znanja i vještina koje poslodavci danas traže.

Posebna vrijednost studiranja na MEV-u je naglasak na praktičnom radu. Kroz stručnu praksu, projekte s partnerima iz gospodarstva te rad u moderno opremljenim laboratorijima i predavaonicama, studenti već tijekom studija stječu iskustva koja im olakšavaju zapošljavanje i razvoj karijere.

Veleučilište kontinuirano razvija

suradnju s poduzećima i institucijama, čime studentima pruža priliku za umrežavanje, profesionalni razvoj i stjecanje primjenjivih kompetencija. Istovremeno,

aktivno sudjeluje u međunarodnim projektima i Erasmus+ programima, koji studentima omogućuju studiranje ili obavljanje stručne prakse u inozemstvu te stjecanje dragocjenog međunarodnog iskustva.

Studentski život na MEV-u obogaćen je brojnim društvenim, sportskim i volonterskim aktivnostima koje potiču osobni razvoj, timski rad i stvaranje novih prijateljstava.

Prijave za upis na stručne studije su u tijeku, a sve informacije o uvjetima i rokovima dostupne su na mrežnoj stranici www.postani-student.hr. Prijave za stručne diplomske studije Menadžment turizma i sporta i Primijenjeno industrijsko računarstvo započinju 1. srpnja putem sustava https://diplomski. studij.hr/.

MEV također omogućuje prijelaz studentima s drugih visokih učilišta. Za dodatne informacije zainteresirani se mogu obratiti na broj 040 396 999 ili putem e-pošte referada@mev.hr.

Upišite stručne studije na MEV-u

Na MEV-u vas čeka bogat društven život

Najmaturanti i najrazred kao kruna srednjoškolskih dana

Istaknuli se znanjem, uspjesima i zajedništvom

Titulu najmaturantice 2026. godine ponijela je Lucija Vidović iz Ekonomske i trgovačke škole, dok je najmaturant postao Martin Radovan iz Tehničke škole Čakovec. Za najoriginalniji razred proglašen je 4. F Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec.

uspješno spajajući svoju najveću ljubav, sport, s budućom karijerom.

Najmaturant iz

Završetak srednjoškolskog obrazovanja donosi pregršt emocija, a ovogodišnji izbor za najbolje među maturantima još je jednom pokazao da Međimurje ima mlade ljude na koje itekako može biti ponosno. Između brojnih izvrsnih kandidata, titule onih najboljih odnijeli su pojedinci i razredi koji su se, osim ocjenama, istaknuli trudom, ljudskošću i kreativnošću.

Sportski duh i izvrsnost u klupi

Nagradu za najmaturanticu godine odnijela je Lucija Vidović, učenica 4. A razreda Ekonomske i trgovačke škole Čakovec.

- Kroz cijelo srednjoškolsko razdoblje trudila sam se uspješno uskladiti školu, sport i privatni život. Osim školskih obaveza, aktivno se bavim odbojkom i treniram u OK Nedelišće. Sport je već godinama važan dio mog života jer me naučio disciplini, odgovornosti, upornosti i timskom radu. Kroz treninge i natjecanja stekla sam puno iskustava, razvila radne navike i upoznala ljude koji dijele slične interese i vrijednosti.

Srednju školu pamtit ću kao jedno od najljepših razdoblja života. To nisu bile samo godine učenja i školskih obaveza, nego i vrijeme u kojem sam upoznala divne ljude, stekla prijateljstva i stvorila uspomene koje ću dugo pamtiti. Bilo je puno lijepih trenutaka, zajedničkih iskustava, izazova i situacija koje su me dodatno oblikovale i pripremile za budućnost, ističe Lucija.

Budućim srednjoškolcima bez razmišljanja preporučuje Ekonomsku i trgovačku školu jer, kako kaže, pruža puno više od samog gradiva. Razvija komunikacijske vještine, organiziranost i izvrsna je odskočna daska za profesionalni put, u čemu veliku ulogu igraju i susretljivi profesori. Kraj škole za nju je ipak prožet mješavinom uzbuđenja i sjete.

- Tek sada postajem svjesna koliko će mi nedostajati svakodnevna druženja, školski hodnici i ljudi koji su obilježili ove četiri godine. Iako se veselim novim izazovima, sigurno ću se uvijek rado prisjećati ovog razdoblja. Posebno mi je drago što je titula najmaturantice donijela nagradu koju ćemo moći podijeliti kao razred. Dobili smo ulaznice za bazene za cijeli razred te 250 eura, koje planiramo zajedno potrošiti na druženje i proslavu nakon mature, otkriva nam Lucija, koja nakon Čakovca svoj put planira nastaviti na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu,

Tehničke škole

Nagradu za najmaturanta godine dobio je Martin Radovan iz 4. E. T. razreda Tehničke škole Čakovec.

- Imam 19 godina i dolazim iz Novog

Sela Rok. Izvan škole bavim se boksom, koji me naučio disciplini, upornosti i odgovornosti.

Završio sam Tehničku školu Čakovec, smjer Tehničar za elektroniku. U školi mi je bilo stvarno super i svakako bih je preporučio budućim učenicima zbog odličnih profesora, dobre atmosfere i kvalitetnog obrazovanja koje pruža.

Kraj srednje škole pamtit ću po odličnom druženju, zabavi i atmosferi. Svi smo jedva čekali dane maturanata da zajedno proslavimo završetak jednog važnog životnog razdoblja.

Velika mi je čast što sam proglašen najmaturantom. Za tu titulu dobio sam novčanu nagradu od 250 eura te cjelodnevne ulaznice za gradske bazene za cijeli razred, koje još nismo stigli iskoristiti.

U budućnosti planiram nastaviti svoje obrazovanje kroz dodatne edukacije i specijalizacije te steći nova znanja i iskustva koja će mi pomoći u daljnjem profesionalnom razvoju, rekao nam je Martin.

Humanost u kostimima likova iz Zootopije

Titulu "najrazreda" ove su godine apsolutno dominantno i zasluženo odnijeli učenici 4. F razreda Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec. Oni su povjerenstvo i javnost osvojili ne samo svojom kreativnošću tijekom maturantskih dana, već i nevjerojatnim humanitarnim angažmanom kroz cijelo četverogodišnje školovanje.

Najmaturan�ca

Lucija Vidović

Uz to, volontirali su na Sajmu dobrote, pomagali Atletskom klubu Međimurje na državnim natjecanjima i krosevima, sudjelovali na biciklijadi "Čak bajk", Advent runu te u programu otvaranja novog odjela bolnice. Za kraj su, tijekom maturantskih dana, posjetili Dječji vrtić Cvrčak.

Najmaturant Mar�n Radovan

Popis njihovih dobrih djela uistinu je impresivan: dvaput su posjetili Dom za starije i nemoćne osobe Čakovec, redovito volontirali i donirali hranu i osnovne potrepštine Crvenom križu (kako kroz godinu, tako i nakon Sajma dobrote), darovali su krv, trčali na utrci "Šarenim čarapama do cilja" te volontirali u Klubu unuka u Domu Novinščak.

Najmaturant i najmaturan�ca na dodjeli nagrada

- Naša maturantska avantura započela je jednoglasnim odabirom kostima. Cure su postale odlučne zečice policajke, a dečki šarmantni lisci iz �ilma Zootopia, što se pokazalo kao pobjednička kombinacija. Tijekom maturantskih dana ludo smo se zabavili, a poseban trenutak bio je posjet vrtiću “Cvrčak” gdje smo plesnim točkama iz �ilma potpuno oduševili i rasplesali mališane, prepričava nam učenik 4. F Lovro Gašparić.

Za svoj trud nagrađeni su ulaznicama za gradske bazene, koje planiraju iskoristiti za zajedničko opuštanje odmah nakon zadnjeg ispita državne mature iz matematike. Lovro naglašava kako velika zahvalnost za sve uspjehe pripada njihovim mentoricama. - Cijelim ovim putem, kroz sve srednjoškolske uspone i padove, bezuvjetno nas je vodila i bodrila naša razrednica Tamara Srnec te profesorica Marija Borko, bez kojih ništa od ovoga ne bi bilo moguće. Gimnazija nam je vrhunsko obrazovanje i predivne uspomene, pa bismo je bez razmišljanja preporučili svim budućim srednjoškolcima. Iako smo kao razred uvijek disali kao jedno, svjesni smo da nas završetak škole vodi različitim životnim putevima. Među nama se kriju budući FERovci, matematičari, medicinari i stručnjaci iz raznih drugih područja. Ipak, bez obzira na to kamo nas život odvede, ono što će nas zauvijek povezivati jesu neprocjenjivi dani i prijateljstva stvorena u našoj Gimni, zaključio je Lovro.

Najrazred na mimohodu maturanata

Piše: Nora Mesarić

Foto: Mario Golenko

UPIŠI GFV!

Završetkom studija stječeš akademski naziv sveučilišni magistar inženjerstva okoliša (univ. mag. ing. amb.) U europskoj klasifikaciji zanimanja (ESCO): Environmental Enginee r

Standard zanimanja upisan je u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, čime i RH jamči potrebu za ovim zanimanjem

Praktična nastava u vrhunskim laboratorijima, informatičkim učionicama i STEM centru

Stručna praksa kod brojnih poslodavaca obavezna je i na prijediplomskoj i na diplomskoj razini

Terenska nastava je neizostavan dio studija

“Održivi razvoj je koji zadovoljava potrebe sadašnjosti, bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje vlastite potrebe.” - https://sdgs.un.org/

ekonomija...

Više o studiju i uvjetima upisa saznaj skeniranjem QR koda

— Passport to Success

Prijediplomski studiji

- Ekonomija i management - Poslovna matematika i ekonomija

Najbolje ocijenjen studij ekonomije u Hrvatskoj

Međunarodno priznata diploma

Za upis na ZŠEM potrebno je položiti prijemni ispit.

Više na: www.zsem.hr

Prijavi se na:

Agencija za znanost i visoko obrazovanje

Sveučilišni studij obuhvaća teme iz područja “zelenih poslova” (EU Green Deal): zaštita okoliša, zaštita voda, gospodarenje otpadom, geotehnika, zelena energija, cirkularna

intervju tjedna

Tragovi u novom glazbenom poglavlju

“Magija” osvaja publiku

Bend Tragovi s pjesmom “Magija” donosi svjež zvuk i novu energiju na scenu. Saznajte kako bend Tragovi osvaja publiku i što priprema dalje

Piše: Kristina Kobal

Bend Tragovi već godinama gradi svoju prepoznatljivu glazbenu priču, a istoimeni bend je primjer sastava koji je kroz dugogodišnji rad, nastupe i prijateljstvo izgradio snažnu vezu s publikom, osobito u Međimurju gdje uživa iznimnu popularnost.

Njihov put nije bio brz ni jednostavan, već se oblikovao postupno kroz brojne svirke, zajedničke probe i glazbena iskustva koja su ih oblikovala kao bend. Danas ga čine Mihael Bogčev, Dejan Petričević, Dominik Šikulec, Kristijan Petrikovski i Mihael Domović, a svaki član donosi svoj prepoznatljiv doprinos ukupnom zvuku i energiji benda.

Počeci koji su oblikovali

glazbeni identitet

Priča o bendu Tragovi započinje iz zajedničke stra-

sti prema glazbi i želje da se publici prenese iskrena emocija kroz nastupe uživo. Od samih početaka bilo je jasno da se radi o bendu koji gradi odnos s publikom na energiji i iskrenosti.

Vokalist Mihael Bogčev ističe kako su ga koncerti oblikovali i usmjerili njegov glazbeni put. Posebno pamti nastup u dvorani MESAP u Čakovcu pred oko 3000 ljudi, koji je bio prekretnica u njihovoj karijeri.

-Publika je pjevala s nama od početka do kraja, atmosfera je bila nevjerojatna. Od tada je veza između Tragova i Međimurja jednostavno neraskidiva, prisjeća se Bogčev.

Njegov glazbeni razvoj išao je kroz školovanje i rad s mentorima, a danas naglašava koliko je važno razumjeti vlastiti glas i emociju koju prenosi publici.

Gitarist Dejan Petričević svoju je glazbenu priču započeo u djetinjstvu, kada ga je otac upoznao s prvim akordima. Taj trenutak, kako kaže, odredio je njegov životni put.

Klavijaturist Dominik Šikulec odrastao je uz glazbene instrumente i vrlo rano shvatio da je glazba njegov poziv. Klavijature vidi kao instrument koji mu daje potpunu slobodu izražavanja.

Bubnjar Kristijan Petrikovski naglašava da ritam nije samo tehnička podloga nego srce svake pjesme, dok basist Mihael Domović svojim radom daje pjesmama dubinu i stabilnost.

Stvaranje pjesama kroz zajedništvo i energiju

Rad u bendu Tragovi temelji se na zajedničkom stvaranju, međusobnom po-

vjerenju i stalnoj razmjeni ideja. Svaka pjesma prolazi kroz proces u kojem svi članovi aktivno sudjeluju, od prvih ideja do završnog aranžmana.

Glazba se u bendu razvija kroz probe, improvizaciju i zajedničko slušanje, a svaki član ima jednako važnu ulogu u oblikovanju konačnog zvuka.

Kristijan Petrikovski objašnjava kako ritam nastaje u skladu s emocijom pjesme.

- Kad stignu nove pjesme, zajedno razrađujemo ritam i osjećaj. Cilj je da bubanj prirodno sjedne u pjesmu i poveže sve elemente, a pritom ja dodam svoj osobni pečat koji daje energiju, ističe.

Basist Mihael Domović naglašava kako je život glazbenika dinamičan i često nepredvidiv, ali ispunjen.

VODE VAS U KINO

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 17.6.2026. u CineStaru Varaždin.

- Kad voliš ono što radiš, sve se nekako posloži. Ima dana kad ne znaš gdje si, ali kad staneš na binu, sve nestane, kaže Domović.

Njegova uloga posebno dolazi do izražaja u povezivanju ritma i melodije, gdje bas gitara daje pjesmama stabilnost i čvrst temelj.

Pjesma “Magija” kao novi glazbeni smjer

Bend Tragovi posljednjih mjeseci privlači pažnju novim singlom “Magija”, koji donosi svjež i drugačiji zvuk u njihov dosadašnji opus.

Pjesma je plesna, ritmična i obojena latino elementima, što predstavlja odmak od njihovog dosadašnjeg izričaja.

Vokalist Mihael Bogčev ističe kako je cilj bio publici ponuditi nešto novo, ali zadržati prepoznatljiv identitet benda.

- Nova pjesma donosi drugačiji zvuk, ali i dalje ostajemo vjerni sebi. Želimo publici ponuditi raznolikost i emociju kroz različite stilove, poručuje Bogčev.

Pjesma “Magija” govori o spontanosti, kemiji i neočekivanoj ljubavi koja se dogodi u jednom trenutku, bez plana i očekivanja.

Uz singl, bend priprema i videospot koji će dodatno vizualno zaokružiti cijelu priču i približiti atmosferu pjesme publici.

Nastupi ostaju jedan od najvažnijih segmenata njihovog rada. Bez obzira nastupaju li u manjim prostorima ili velikim dvora-

Zbrka u genima 2

Dobitnik ulaznica za film: Marija Gluhak DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film

KAKO DO ULAZNICA? Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

nama, pristup je uvijek isti – energija, emocija i blizina s publikom. Publika u Međimurju i Čakovcu i dalje im je posebno važna jer su upravo ondje doživjeli neke od ključnih trenutaka svoje karijere. Bend Tragovi tako nastavlja svoj glazbeni put koji se temelji na prijateljstvu, upornosti i stalnom razvoju. Njihova priča pokazuje da se uspjeh gradi korak po korak, uz strast i predan rad. S novim projektima koji su u pripremi, bend Tragovi i pjesma “Magija” jasno otvaraju novo poglavlje njihove glazbene priče.

Bend Tragovi (s lijeva na desno):Dominik Šikulec, Kristijan Petrikovski, Mihael Bogčev, Dejan Petričević i Mihael Domović

Mihael Bogčev prilikom nastupa s grupom Tragovi

Čakovečka špica

na špici diže raspoloženje svakome, a crveni detalji privlače poglede

Za njega ne postoji.

Ivana špicom je prošetala u jednostavnoj kombinaciji

njegovoj subotnjoj

Gordana Siladi u ležernom izdanju istaknula je prekrasnu ogrlicu u kompletu s naušnicama

Dobro izbalansirane prugice odišu elegancijom

Bijela majica odličan je odabir šarenim hlačama i zelenim cipelama koje idu uz zelenu torbu

Lijepa

Osmijeh

Naočale kao neizostavni modni dodatak sunčanih dana

250 budućih zvijezda u akciji

Dodatnu vrijednost turniru dao je i dolazak Adriana Debeleca, člana kadetske momčadi Dinama, koji je i sam nekoć sudjelovao na Haklu

Piše i foto: Nikola Lukman

Završeno je osmo izdanje popularnog Malonogometnog Hakla u organizaciji NK Nedelišće i Međimurske Sportske Mreže. Turnir, koji je tijekom godina prerastao u jedan od najprepoznatljivijih dječjih nogometnih događaja u Međimurju, ove je godine bio uvršten u službeni program obilježavanja Dana Općine Nedelišće te je još jednom opravdao svoj ugled.

Okupilo se 45 ekipa

Na stadionu u Nedelišću tijekom vikenda okupilo se čak 45 ekipa i više od 250 mladih nogometaša i nogometašica, koji su kroz dva dana pokazali zavidnu razinu sportskog duha, natjecateljske borbenosti i ljubavi prema nogometu. Brojne obitelji, prijatelji i navijači ispunili su tribine stadiona te stvorili izvrsnu atmosferu, pružajući mladim sportašima podršku tijekom cijelog natjecanja.

Iako je turnir prema prvotnom rasporedu trebao započeti u petak, vremenske neprilike i obilna kiša natjerale su organizatore na

prilagodbu programa. Natjecanje je stoga održano tijekom subote i nedjelje, a vremenski uvjeti pokazali su se mnogo povoljnijima. Sunčano vrijeme i ugodne temperature omogućile su svim sudionicima nastup na odlično pripremljenom travnjaku Stadiona Nedelišće, koji je ponovno bio idealna pozornica za mlade nogometne nade.

Dva dana nogometa, druženja i sjajne atmosfere

U najmlađoj, vrtićkoj kategoriji, prvo mjesto osvojila je ekipa „67“, ispred momčadi „NŠ Ivanovec – Štefanec“ i ekipe „Sixseven“. U kategoriji U-8 najuspješniji su bili „Tigrovi“, drugo mjesto osvojile su „Male legende“, dok su treći završili

„Mali Cirkovljančani“. U kategoriji U-9 naslov pobjednika pripao je ekipi „Tigrići“, koja je završila ispred sastava „Sveti Juraj na Bregu 1“ i momčadi „Munje“. Najbrojnija konkurencija bila je u kategoriji U-11, gdje su zlatne medalje osvojili mladi nogometaši varaždinskog „Baroksa“. Srebrna odličja pripala su ekipi „Multikuti“, dok su broncu osvojili „Mali digitalci“.

Posebno uzbudljivo bilo je u kategoriji U-13, koja je ponudila niz neizvjesnih utakmica i atraktivnih poteza. Na kraju su slavile „Legende“, koje su u finalnom susretu svladale ekipu „Munjeviti“, dok je treće mjesto osvojila „Alfa Sigma“. U najstarijoj kategoriji, U-15, naslov pobjednika pripao je „Kraljevskim orlovima“, koji su u finalu bili uspješniji od ekipe „Vilićarka“. Treće mjesto osvojila je momčad „Nikud nikam“.

Posebne nagrade za najbolje

Posebnost ovogodišnjeg Hakla bila je činjenica da je svaka kategorija imala svog generalnog pokrovitelja, zahvaljujući čemu su najbolje plasirane ekipe kući otišle s vrijednim nagradama i poklonima. Time su organizatori dodatno nagradili trud, zalaganje i sportski duh svih sudionika.

Dodatnu vrijednost turniru dao je i dolazak Adriana Debelca, člana kadetske momčadi Dinama, koji je i sam sudjelovao na Haklu u ranijim izdanjima. Njegov dolazak bio je posebno inspirativan za najmlađe nogometaše, kojima je pokazao da se predanim radom i upornošću može napredovati do najviše razine hrvatskog nogometa.

Plivačica Sara Puklavec iz Preloga ostvarila je veliki uspjeh na natjecanju Mako Open Water Swimming Wien, koje se održava u sklopu sportskog vikenda Seestadt Open Water Swimming u austrijskoj prijestolnici. U utrci na 1,5 kilometara osvojila je prvo mjesto u kategoriji do 20 godina te prvo mjesto u apsolutnoj ženskoj konkurenciji. Natjecanje se održava u umjetnom jezeru u novom gradskom naselju Seestadt Aspern, jednom od najvećih urbanističkih projeka-

ta u Europi. Program okuplja rekreativce, triatlonce i iskusne plivače na otvorenim vodama, a dio je šire sportske manifestacije koja uključuje i Seestadt Triathlon. U disciplini na 1,5 kilometara nastupilo je oko 55 plivačica, a Sara je kroz cijelu utrku pokazala odličnu formu i sigurnost te stigla do dvostrukog slavlja. Osim što je bila najbolja među plivačicama do 20 godina, ostvarila je i najbrže vrijeme među svim sudionicama ženske konkurencije. (lp)

DANI OPĆINE NEDELIŠĆE

SportFest donosi šest atraktivnih disciplina

U sklopu obilježavanja Dana Općine Nedelišće u subotu u dvorani MESAP s početkom u 9 sati ujutro – pod sloganom „Gdje igra povezuje generacije“ – održat će se SportFest 2026, jedinstveni sportsko-rekreativni događaj koji okuplja sudionike svih dobnih skupina. Ova manifestacija donosi raznolika natjecanja namijenjena rekreativcima, iskusnijim sportašima, ali i obiteljima koje žele zajednički sudjelovati u sportskim aktivnostima. Ovogodišnji program obuhvaća šest atraktivnih disciplina prilagođenih svakoj generaciji. Tako će se posjetitelji

RUKOMET

moći okušati u bench pressu, dinamičnom nogometnom haklu 2 na 2 (koji uključuje dječje kategorije te obiteljske sastave poput tata-sin ili mama-kći), maloj i mini odbojci, parkouru, stolnom nogometu te tradicionalnom trčanju. SportFest 2026 ove godine daje i snažnu podršku utrci „Nedelska cenka“. Na taj se način dodatno povezuje lokalna sportska ponuda i promiče zdrav način života. Organizatori najavljuju cjelodnevni program ispunjen pozitivnom energijom i sportskim duhom koji se u Nedelišću prenosi s koljena na koljeno. (jo)

MEĐUNARODNI TURNIR

400 rukometaša u borbi za vrh

U Sportskoj dvorani Graditeljske škole Čakovec u nedjelju održat će se prvo izdanje međunarodnog turnira u mini rukometu International Mini Handball Cup „Međimurje 2026.” Manifestacija, koju zajednički organiziraju ŽRK ŠR Međimurje i MRK Čakovec, okupit će oko 400 mladih rukometašica i rukometaša iz Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine. Ukupno 36

ekipa natjecat će se u nekoliko kategorija: djevojčice rođene od 2015. do 2017. i mlađe, te dječaci rođeni od 2016. do 2018. godine i mlađi. Natjecanja počinju u 09:00 sati, dok je svečano otvorenje zakazano za 11:00 sati uz nastup Plesnog studija Korak te glazbenika Srećka Krištofića i Josipe Murković. Turnir završava proglašenjem pobjednika u 16:00 sati. (jo)

PLIVANJE

Dolazak Dinamovog kadeta, Adriana Debelca, bio je posebno inspirativan

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: NK Nedelišće

Da li će Međimurje i sljedeće sezone u 3. NL Sjever imati 7 predstavnika saznati ćemo sutra nakon druge kvalifikacijske utakmice između našeg prvaka Premijer lige ekipe Podturna i momčadi Tomislav Radnika iz Svetog Ivana Žabno. U protekloj sezoni naši klubovi nisu kao u prijašnjim prvenstvima igrali glavne uloge u vrhu tablice ove treće lige, koja je u stvari četvrti rang hrvatskog nogometa. Nedelišće je ispalo, Dinamo iz Domašinca uspio se na proljeće izvući, Polet je kao i Međimurje završio kraj u donjem dijelu tablice. Pozitivni rekli bismo su bili Rudar na 4., Međimurec na 6. i Graničar iz Kotoribe na 8. mjestu prvenstvene tablice. O njima slijedi kratki osvrt na proteklo prvenstvo.

Rudar s mladom ekipom na odličnom 4. mjestu

U Nogometnom klubu Rudar Mursko Središće zadovoljni su plasmanom i igrama u netom završenom prvenstvu Treće lige sjever. Što je i te kako razumljivo, najbolje su plasirani međimurski klub u Ligi, na visokom četvrtom mjestu, Petar Ratajec je treći strijelac Lige, a tko je ostavio najviše sebe na terenu ove sezone, najbolje pokazuju nastupi i minute. U ligi koja je brojila 30 kola, Petar Ratajec odigrao je apsolutno svaku utakmicu i skupio čak 2654 minute, što je veoma impresivno i pohvalno. Vrlo blizu njega bili su Fran Antolović i Niko Kodba, obojica sa po 29 utakmica i 2610 minuta, igrači koji su zbog kartona i ozljede propustili samo jednu utakmicu. Visoko na popisu su i Patrik Nedeljko s 27 nastupa te Antonio Martinjaš s 26. K tome treba dodati da je Ratajec sa Pintarićem iz Međimurca najbolji strijelac od svih međimurskih igrača, postigao je 19 golova i na tablici strijelaca 3. lige na 3. je mjestu. Iza njega slijedi Kevin Nedeljko s 12 pogodaka, dok je treći na klupskoj ljestvici Matej Roginić. Što se tiče asistencija, prvo mjesto dijele Patrik Nedeljko i Silvio Radiković, obojica sa po 7 dodavanja nakon kojih je lopta završila u mreži.

Odmah iza njih je Petar Ratajec sa 6 asistencija, što samo potvrđuje koliko je bio važan, jer nije samo zabijao nego je redovito i namještao golove suigračima. Peticu je upisao Evald Vinko, a popis najboljih zaokružuje Antonio Martinjaš s 4 asistencije.

Na rezultat je posebno ponosan predsjednik kluba Damir Cilar koji je istaknuo:

- Sezona je iza nas. Nakon obećavajuće polusezone s pravom smo gajili ambicije prema plasmanu među prva tri kluba, uvjereni da posjedujemo i kvalitetu i sastav za takav iskorak. Ipak, prevelike osci-

NOGOMET

ZAVRŠETAK SEZONE U 3. NL SJEVER

Međimurje strepi za sedmog predstavnika

U protekloj sezoni naši klubovi nisu kao u prijašnjim prvenstvima igrali glavne uloge u vrhu tablice ove treće lige

lacije u igri tijekom proljetnog dijela natjecanja na kraju su nas udaljile od tog cilja. Izostala je ona konstantnost koja je nužna za borbu na samom vrhu ljestvice. A opet, kad sve posložimo, četvrto mjesto je itekako razlog za ponos. Riječ je o velikom uspjehu i sezoni iza koje stojimo uzdignute glave. Pokazali smo karakter i da pripadamo društvu najboljih. Posebno nas raduje činjenica da smo ovaj uspjeh ostvarili sastavom koji je većinom sačinjen od igrača s područja našega grada, među kojima se istaknuo i niz mladih nogometaša koji su dobili priliku i opravdali ukazano povjerenje. Upravo to daje dodatnu vrijednost svemu što smo postigli. Predsjednik Cilar je istaknuo i sinergiju uprave igrača, navijača i grada. - Posebna zahvala ide na adresu stručnog stožera i svim igračima koji su svojim zalaganjem na treninzima i utakmicama dali maksimum za crno-zelene boje. Jednako tako ponosni smo i na rad naše škole nogometa koja nastavlja razvijati mlade sportaše i budućnost kluba, što i dalje ostaje jedan od najvažnijih ciljeva i zadataka. Zahvaljujem Gradu Mursko Središće, sponzorima, donatorima i svim volonterima bez čije pomoći rad kluba ne bi bio moguć. To isto vrijedi i za naše navijače koji su nas vjerno pratili tijekom cijele sezone

te nam bili dodatni poticaj u svakom nastupu.

NK Međimurec na izvanrednoj 6. poziciji Veliko zadovoljstvo vlada u trećeligašu Međimurcu koji je prvu sezonu u 3NL Sjever završio na visokom 6. mjestu. Samo bod ih dijeli do četvrtog Rudara, no i to je veliki uspjeh. Osim trenera Gorupića koji se već etablirao u 3. NL Sjever pa nakon Dinama Domašinec postiže odlične rezultate s Međimurcom jako bitna karika u ovom odlično posloženom klubu je i Uprava na čelu s Mišelom Ganzerom. Ovo malo mjesto Dunjkovec-Pretetinec već godinama pokazuje zašto je jedan od ponajboljih međimurskih klubova. Više o proteklom prvenstvu i planovima za naredno razdoblje rekao je predsjednik kluba Ganzer. - Izuzetno smo zadovoljni. Trebalo nam je određeno vrijeme na početku da ulovimo pravi natjecateljski ritam, što je posve normalno za novaka u ligi. Međutim, na kraju je osvojeno šesto mjesto odličan rezultat. Posebno nas veseli činjenica da smo sezonu završili kao drugi najbolje plasirani međimurski klub u ovom snažnom natjecanju. Najveća vrijednost je što smo kroz jake utakmice isprofilirali nekoliko mladih igrača na koje ozbiljno računamo u budućnosti. S druge strane, ostaje nam žal

zbog ranog ispadanja u Kupu. Smatram da posjedujemo kvalitetu s kojom smo morali i mogli napraviti znatno više u tom natjecanju. Ipak, kada podvučemo crtu, opći dojam je vrlo pozitivan i hvala igračima i stožeru na trudu. S trenerom Daliborom Gorupićem dogovorena je daljnja suradnja. Naš apsolutni prioritet u ovom prijelaznom roku jest zadržati kostur momčadi i sve ključne igrače koji su iznijeli teret prošle sezone. Planirate li dodatna pojačanja kako biste podigli konkurentnost?

- Da, u planu je dovođenje dva do tri nova igrača. Svakako napominjem da ćemo posegnuti za novim imenima isključivo ako se bude radilo o istinskim pojačanjima koja donose dodatnu kvalitetu na terenu. Iskustvo iz prošle sezone bit će nam ogroman vjetar u leđa da budemo još stabilniji. Ciljevi su jasni i ostaju visoki: borba za samu završnicu Županijskog kupa te stabilan plasman u gornjem dijelu trećeligaške tablice. I dok seniorska momčad odmara, uprava kluba je u punom pogonu oko organizacije tradicionalnog međunarodnog turnira U-14 „Međimurec 2026.“ Što nas očekuje u lipnju?

- Tako je, kod nas nema stajanja. Već danas 13. i sutra 14. lipnja na našim klupskim terenima organiziramo kvalifikacijski turnir. Nastupit će 16

nam je željeni plasman u TOP 5 ekipa izmaknuo za samo tri boda. Osvojili smo 42 boda uz po 12 pobjeda i poraza. Ipak, kada uzmemo u obzir sve okolnosti, moramo biti zadovoljni bodovnim saldom i činjenicom da smo ponovno potvrdili status nositelja kvalitete međimurskog nogometa, rekao je Kos u uvodu. Za dlaku vam je izmaknuo plasman među pet najboljih ekipa.

- Ključni razlog bio je iznimno naporan ritam srijeda–subota. Igranje na dva kolosijeka s rosterom koji nema prevelik igrački fond uzelo je svoj danak. U samoj završnici prvenstva svjesno smo odmarali neke ključne igrače kako bismo ih sačuvali za Kup natjecanje, što se na kraju pokazalo kao ispravna odluka, iako nas je koštalo tih nekoliko prvenstvenih bodova. Spomenuli smo Kup, tu ste ponovno briljirali. Obrana naslova u Kupu Međimurskog nogometnog saveza sigurno je kruna sezone?

momčadi podijeljenih u četiri skupine. Borba će biti iznimno teška jer samo pobjednik kvalifikacija osigurava plasman na glavni turnir. Glavni turnir „Međimurec 2026“ održat će se od 14. do 16. kolovoza. Okupit ćemo ponovno 16 elitnih svjetskih i europskih momčadi iz čak 12 država. Ponosni smo što ovaj turnir iz godine u godinu promovira Međimurje na svjetskoj nogometnoj mapi i jedva čekamo ugostiti mlade nade vrhunskih klubova. Graničar iz Kotoribe ostvario svoje ciljeve Zadovoljstvo vlada i u redovima kotoripskog Graničara koji je sezonu u 3. NL Sjever završio na dobrom 8. mjestu kao treći međimurski klub.

Sezona je bila gotovo identična prethodnoj, u kojoj je klub također bio osmi s jednim bodom više (43 boda) i gol-razlikom 51:51. Osim toga obranili su naslov pobjednika Međimurskog kupa. Najveći broj natjecateljskih minuta na terenu ove sezone skupio je Karlo Jadanić, a najbolji strijelci su Domagoj Dežđek i Maicon s po 10 pogodaka. Dobro organizirani klub vodi agilni predsjednik Ivan Kos. - Općenito govoreći, ispunili smo naš zacrtani cilj što se tiče prvenstva. Možda smo se na tablici plasirali nešto slabije od prvotnih očekivanja jer

- Apsolutno. Po drugi put zaredom osvojili smo Kup MNS-a, a u protekle četiri godine to nam je već treći naslov. To natjecanje za naš klub ima posebnu težinu i daje nam ogroman motiv. Uz to, osvajanjem kupa ponovno smo osigurali plasman u pretkolo Kupa HNS-a, što je golem uspjeh za Kotoribu. Također, moram spomenuti i naše veterane NK Graničar koji su sjajnu klupsku sezonu zaokružili osvajanjem naslova prvaka Međimurja. Sezona je tek završila, no odmora za upravu nema. Koji su primarni ciljevi na tržištu igrača prije početka novih priprema? - Prvi korak je kratak i zasluženi odmor, a nakon toga krećemo u slaganje križaljke. Želimo osvježiti ekipu u svakoj liniji, a primarni nam je fokus dovođenje kvalitetnih U21 igrača kako bismo proširili roster i dobili potrebnu širinu za ritam utakmica koji nas čeka. Cilj nam je i dalje davati pravu priliku mladim domaćim igračima za napredak. Letvice ostaju visoke. U prvenstvu želimo napraviti korak više i ostvariti plasman u TOP 5 ekipa. Što se tiče Kupa HNS-a, velika nam je želja, uz malo sportske sreće, ponovno izboriti 1/16 finala i u našem Sportskom parku ugostiti nekog atraktivnog prvoligaša. Naravno, u domaćem kupu ponovno idemo na osvajanje trofeja. NK Graničar je poznat po uzornoj organizaciji. Planiraju li se novi zahvati na samom stadionu i klupskim prostorijama?

- Kontinuirano radimo na unapređenju infrastrukture. Naš sportski kompleks već sada nudi odlične uvjete za rad, posebno za našu školu nogometa, no uvijek tražimo prostor za napredak, završio je predsjednik Graničara Ivan Kos.

Nakon ispadanja Nedelišća teret očuvanja međimurske brojnosti u 3. NL Sjever pao je na Podturen

NOGOMET

HRVOJE GORIČANEC, direktor ŽNK Međimurje, osvrnuo se na proteklu sezonu

Potvrdili smo da pripadamo hrvatskoj nogometnoj eliti

- Prvenstvo starta 22. kolovoza, što znači da nas očekuje intenzivno razdoblje rada kako bismo spremno dočekali početak, ističe Goričanec

Piše i foto: Miljenko Dovečer

ŽNK Međimurje etablirao se u vrhu ženskog nogometa u Hrvatskoj. Proteklu prvoligašku sezonu u Magenta 1. HNL za žene naše nogometašice završile su na odličnom 4. mjestu. Čakovečki klub uspješno vode predsjednik Mato Kljajić i direktor Hrvoje Goričanec, a sami Goričanec vješti je organizator, dugo godina je u klubu, a i nositelj je UEFA PRO licence.

Još jedna uzbudljiva natjecateljska godina

Kada podvučete crtu pod sezonu 2025./2026., u kojoj je primarni cilj — plasman među četiri najbolje ekipe i ulazak u Ligu za prvakinje — uspješno ostvaren, kakva je Vaša generalna ocjena? Što Vas je najviše ispunilo ponosom, a gdje smatrate da je ekipa mogla izvući više. - Zacrtani cilj prije početka sezone bio je plasman među četiri najbolje ekipe i ulazak u Ligu za prvakinje, te smo taj cilj uspješno ostvarili. Smatram da smo tijekom proljetnog dijela prvenstva mogli osvojiti nekoliko bodova više, jer smo u pojedinim utakmicama imali prilike ostvariti bolji rezultat. Ipak, kada sagledamo cijelu sezonu, možemo biti zadovoljni ostvarenim i na tome graditi još veće ambicije za budućnost, rekao je u uvodu Hrvoje Goričanec. Navijači su u posljednjem kolu Lige za prvakinje uživali u pravoj nogometnoj ljepotici, pobjedi 5:3 protiv ŽNK Dinama na domaćem terenu. Može li se ta utakmica proglasiti svojevrsnim ogledalom karaktera i napadačkog potencijala koji ova ekipa posjeduje?

- Drago mi je što smo sezonu završili pobjedom na domaćem terenu pred našim navijačima. Ponosni smo i na to što smo bili tako blizu plasmana u �inale Hrvatskog kupa. Naravno da nam je neposredno nakon utakmice bilo vrlo teško, jer smo bili na korak do velikog �inala i vjerovali smo da ga možemo izboriti. Porazi nakon izvođenja jedanaesteraca uvijek su posebno bolni, pogotovo kada odlučuju o tako važnom rezultatu.

Ipak, kada se dojmovi slegnu i kada sagledamo cijelo natjecanje, plasman u polu�inale također predstavlja veliki uspjeh za naš klub. Pokazali smo da se možemo ravnopravno nositi s najboljim ekipama i da imamo kvalitetu za ostvarivanje visokih ciljeva.

Kadrovska križaljka, prijelazni rok i stručni stožer

Tijekom zimskog prijelaznog roka u javnosti su se spominjale određene turbulencije i promjene unutar igračkog kadra. Recite nam danas, s distance, s kakvim se točno izazovima klub tada suočio i na koji ste način uspjeli stabilizirati svlačionicu u ključnom dijelu sezone. Došlo je do smjene trenera, što je presudilo bivšem, Ivanu Dizdaru? U drugom dijelu prvenstva vođenje prve ekipe preuzeo je trener Vanja Kovač sa svojim stručnim timom. Kako ocjenjujete njegov dosadašnji rad, taktičke zamisli i sinergiju koju je uspio kliknuti s igračicama u relativno kratkom vremenu - U nogometu je potpuno normalno da tijekom prijelaznih rokova dolazi do odlazaka i dolazaka igračica. Tako je bilo i kod nas. Određene igračice pronašle su nove sredine, a mi smo za njihove pozicije doveli nove igračice. Zimski prijelazni rok uvijek je nešto zahtjevniji jer je većina igračica pod ugovorima do kraja sezone, pa su mogućnosti izbora i dovođenja novih igračica ograničenije nego tijekom ljeta. Što se tiče stručnog stožera, došlo je do sporazumnog raskida suradnje s trenerom Ivanom Dizdarom, nakon čega smo dogovorili suradnju s Vanjom Kovačem. Vanja ima dugogodišnje iskustvo rada u ženskom nogometu te svojim znanjem i pristupom može pomoći ekipi. U klubu smo stava da svakom treneru treba određeno vrijeme kako bi svoje ideje, zahtjeve i koncept igre uspješno prenio na momčad. Smatram da se Vanja vrlo dobro prilagodio novoj sredini, uspostavio kvalitetan odnos s igračicama i stručnim stožerom te postavio dobre temelje za budućnost. Upravo zato odlučili

Hrvoje Goričanec s ostatkom vodstvom kluba

kreće u novu igračku križaljku

smo nastaviti suradnju i u nadolazećoj sezoni, uvjereni da zajednički možemo napraviti dodatni iskorak. Koliko je s direktorske pozicije izazovno balansirati svlačionicu s tako različitim pro�ilima i nogometnim kulturama te graditi zajednički klupski identitet?

- Hrvatska nema veliku bazu nogometašica, zbog čega smo često primorani tražiti rješenja i izvan hrvatskog tržišta. To je realnost ženskog nogometa kod nas i zato je važno pronaći pravi omjer između domaćih igračica i igračica iz inozemstva. Naše domaće, međimurske igračice uglavnom su mlade i kroz nastupe u najvišem rangu hrvatskog nogometa stječu dragocjeno iskustvo. Veseli nas što iz godine u godinu pokazuju napredak, preuzimaju sve važnije uloge u momčadi i potvrđuju svoj potencijal. Naravno, različite nogometne kulture i iskustva donose određene izazove, ali istovremeno predstavljaju i veliku vrijednost za razvoj ekipe. Cilj nam je stvoriti okruženje u kojem sve igračice dijele iste vrijednosti i rade za zajednički cilj, bez obzira na to odakle dolaze.

Škola nogometa

kao stup i jamac stabilnosti

Često s ponosom ističete rad s mlađim uzrastima, a kadetkinje i pionirke ŽNK Međimurje igraju jedinstve-

nu Prvu ligu i nižu odlične rezultate. Kako ocjenjujete njihov napredak ove sezone i koliko je Škola nogometa danas organizacijski i stručno jača u odnosu na prethodne godine? Strateški cilj svakog regionalnog kluba je stvaranje vlastitog bazena igračica za seniorski sastav. Koliko smo, nakon ove sezone, zapravo blizu tome da okosnicu prve ekipe u elitnom rangu čine isključivo djevojke ponikle u vašem pogonu?

- Ženski nogomet u Hrvatskoj iz godine u godinu postaje kvalitetniji i konkurentniji, što se vidi i u radu s mlađim uzrastima. Ponosni smo što se naše pionirke i kadetkinje natječu u najvišem stupnju natjecanja te nam je cilj biti konkurentan klub među najboljima u državi. Škola nogometa temelj je razvoja kluba, a njezin osnovni cilj je kroz kvalitetan trenažni proces stvarati igračice koje će jednog dana biti konkurentne za nastup u seniorskoj ekipi i igranje u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi za žene. Upravo zato kontinuirano ulažemo u stručni rad i razvoj mlađih kategorija. Međimurje nema veliku bazu ženskog nogometa, zbog čega uz rad s vlastitim igračicama provodim doselekciju talentiranih djevojaka iz cijele sjeverne regije. Naš je dugoročni cilj da što veći broj igračica iz vlastitog pogona čini okosnicu prve ekipe. Već

danas imamo nekoliko mladih igračica koje imaju važne uloge u seniorskoj ekipi te one koje kucaju na vrata seniorske momčadi, a vjerujemo da će ih u narednim godinama biti još više. Moram tu pohvaliti i rad naših trenera koji rade s ekipama u 1. HNL za mlade, već etabliranog Marija Šarića koji vodi kadetkinje i Karla kovačevića trenera pionirki. Posebna zahvala ide i Krešimiru Majetiću treneru mlađih pionirki, Noli Horvat – �izioterapeutkinji i Nikoli Horvatu – predstavniku kluba.

Logistika, financije i podrška lokalne zajednice

Uspjeh na terenu nemoguć je bez stabilne logistike. Uprava na čelu s predsjednikom Matom Kljajićem ulaže goleme napore u funkcioniranje kluba. Koji su najveći infrastrukturni i organizacijski iskoraci napravljeni iza kulisa tijekom ove natjecateljske godine? ŽNK Međimurje se pozicionirao kao vodeći centar ženskog nogometa u regiji te uspješno prezentira Čakovec i Međimursku županiju na nacionalnoj razini. Prati li lokalna zajednica, politika i sponzori taj sportski rast u adekvatnoj mjeri ili smatrate da ženski nogomet još uvijek zaslužuje veći komad "�inancijskog kolača"?

- Uspjeh na terenu uvijek je rezultat rada velikog broja ljudi iza kulisa. Velike zasluge za to imaju predsjednik Mato Kljajić, Uprava kluba i svi naši suradnici koji svakodnevno ulažu puno vremena i energije kako bi klub funkcionirao na visokoj razini. Ponosni smo što se ŽNK Međimurje pro�ilirao kao vodeći centar ženskog nogometa u regiji te što kroz svoje rezultate uspješno promovira Čakovec i Međimursku županiju na nacionalnoj razini. Vjerujemo da je to prepoznato od strane lokalne zajednice, naših partnera i sponzora, kojima zahvaljujemo na podršci. Istovremeno, smatram da ženski nogomet u Hrvatskoj još uvijek ima prostora za daljnji rast kada govorimo o �inancijskoj podršci. Kvaliteta natjecanja raste iz godine u godinu, broj igračica se povećava, a klu-

bovi ulažu sve više truda i sredstava u razvoj. Pogled prema sezoni 2026./2027. i ljetni planovi Sezonu ste zaključili u vrlo pozitivnom tonu. Koji su glavni klupski ciljevi, kako rezultatski tako i organizacijski, postavljeni za iduću natjecateljsku godinu? Ciljate li u sezoni 2026./2027. na još višu stepenicu na prvenstvenoj tablici? Za kraj, kakav je plan za ljetnu stanku? Kada službeno počinju pripreme za novu sezonu i možete li nam već sada nagovijestiti hoće li biti značajnijih igračkih osvježenja na SRC-u Mladost? - Naši ciljevi za sezonu 2026./2027. ostaju jednako ambiciozni kao i prethodnih godina – želimo biti u samom vrhu hrvatskog ženskog nogometa i nastaviti kontinuirano razvijati klub na svim razinama. Rezultatski želimo ostati među najboljim ekipama u državi, dok je organizacijski cilj osigurati još bolje uvjete za rad i trening svih selekcija te imati stručan i kvalitetan trenerski kadar, jer vjerujemo da su upravo kvalitetni uvjeti i stručni rad temelj dugoročnog razvoja i uspjeha kluba. Trenutačno je fokus na formiranju ekipe za novu sezonu. Prijelazni rok počinje 26. lipnja i već radimo na slaganju kadra koji će biti konkurentan za ostvarenje naših ciljeva. Kao i svake godine, nastojat ćemo zadržati kvalitetnu jezgru momčadi, ali i pronaći pojačanja na pozicijama za koje procijenimo da su nam potrebna. Ljetna stanka neće dugo trajati jer pripreme za novu sezonu službeno počinju 13. srpnja. Prvenstvo starta 22. kolovoza, što znači da nas očekuje intenzivno razdoblje rada kako bismo spremno dočekali početak natjecanja. Još je rano govoriti o konkretnim imenima, ali mogu potvrditi da aktivno radimo na formiranju ekipe za iduću sezonu te da će sigurno biti određenih promjena i osvježenja u igračkom kadru. Naš je cilj složiti kvalitetnu i konkurentnu momčad koja će dostojno predstavljati ŽNK Međimurje i nastaviti ostvarivati zapažene rezultate, zaključio je razgovor Hrvoje Goričanec direktor kluba.

KOŠARKA

POLUZAVRŠNICA PRVENSTVA

HRVATSKE ZA JUNIORE U-19

Dvije dobre utakmice Međimurja!

Juniori KK Međimurja izborili su nastup među 16 najboljih sastava Lijepe naše, odnosno državnu Poluzavršnicu. Dirigirani ždrijeb odveo ih je u skupinu s dva zagrebačka sastava i Zadrom. Baš je prva utakmica bila protiv najjačeg sastava skupine i tu je na kraju bilo 50 razlike za favorita. Hren i Šarić dokazali su da i najboljima u Hrvatskoj mogu zabijati koševe(20 i 24). Već je utakmica protiv Novoga Zagreba pokazala da se i na tom nivou može igrati kvalitetna košarka. Međimurje je cijelo prvo poluvrijeme vodilo, na

REZULTATI

Zadar - Međimurje 116:63

poluvremenu imalo lijepu prednost od 46:33, no u trećoj je četvrtini uslijedio preokret(11:26) i u clutch završnici pobjeda od 4 razlike za Novi Zagreb. U toj je utakmici Hrenu falio 1 skok za triple double(11 koševa, 11 asista i 9 skokova). Šarić je zabio 28 koševa, a mladi (2010. godište) Strbad 20 i najavio svoju sjajnu utakmicu zadnjega dana. Zagrebačka Dubrava je bila posljednja utakmica čakovečkog Međimurja na ovom turniru, opet poraz, ovaj puta s 11 koševa razlike, no prije spomenuti Strbad uvalio je Dubravi 42 koša, uz 8/15 za tricu! (bh)

MEĐIMURJE:Majsan3,Rušnjak3,Majnarić2,Strbad5,Hren20,Šarić24,Tkalčec6.TrenerNovakS Međimurje - Novi Zagreb 76:80 (19:18, 27:15, 11:26, 19:21)

MEĐIMURJE: Majsan 2, Rušnjak 3, Majnarić 7, Varga 2, Strbad 20, Hren 11, Šarić 28, Tkalčec 3. Dubrava - Međimurje 87:76 (33:21, 9:17, 32:20, 13:18)

MEĐIMURJE:Kraljić3,Majnarić7,Varga4,Strbad42,Hren16,Drvenkar2,Tkalčec2.TrenerNovakS

ODBOJKA ŽOK KAŠTEL

Pješčana oluja je pred vratima

Ljubitelje odbojke nakon završetka dvoranske sezone ponovno očekuje omiljeni ljetni turnir na pijesku. ŽOK Kaštel najavio je novo izdanje „Pješčane oluje“, koje će se održavati od 29. lipnja do 11. srpnja u Pribislavcu. Susreti će se igrati na terenu iza društvenog doma, gdje će se tijekom večernjih sati pod reflektorima okupiti brojne ekipe, navijači i

TENIS

WTA LONDON

posjetitelji. Organizatori ističu kako će ovog ljeta sportski ugođaj dodatno pojačati i Svjetsko prvenstvo koje slijedi nakon turnira, dok će „Pješčana oluja“ ponovno ponuditi priliku za kvalitetne utakmice, druženje i uživanje u atraktivnim odbojkaškim potezima. Detalji o turniru i prijavama dostupni su na službenoj internetskoj stranici ŽOK-a Kaštel, u rubrici „Pješčana oluja“. (lp)

Ružić ispala u prvom kolu

Antonia Ružić nije uspjela izboriti prolazak u drugo kolo WTA turnira iz Serije 500 u Londonu. Nakon uspješno odrađenih kvalifikacija i dvije ostvarene pobjede, najbolju hrvatsku tenisačicu na startu glavnog ždrijeba zaustavila je 18-godišnja Amerikanka Iva Jović, koja je slavila rezultatom 6:3, 6:4. Prvi set obilježila je velika borba na servisu, uz čak sedam oduzetih početnih udaraca. Ružić pritom nije uspjela zadržati nijedan svoj servisgem, što je Amerikanka iskoristila

za vodstvo u meču. U drugom setu Čakovčanka je pružila znatno čvršći otpor i bila ravnopravna suparnica favoriziranoj protivnici. Ključni trenutak dogodio se u petom gemu kada je Jović stigla do breaka prednosti, koju je uspjela sačuvati do kraja susreta. Kako ističu iz Saveza, Antoniju slijedi nastavak travnate sezone. Novi nastup očekuje je već sljedećeg vikenda u kvalifikacijama WTA turnira u Nottinghamu, gdje će tražiti novu priliku za plasman u glavni ždrijeb. (lp)

KUGLANJE

MEĐUNARODNI TURNIR

140 godina kuglanja u Međimurju

U sklopu obilježavanja Dana Grada Čakovca na kuglani SRC-a Mladost svečano je proslavljena velika obljetnica, 140 godina organiziranog kuglanja, jednog od najdugovječnijih i najznačajnijih sportova u povijesti grada. Jubilej je dodatno obilježen međunarodnim kuglačkim turnirom u organizaciji Međimurskog kuglačkog saveza, koji je okupio klubove i prijatelje kuglanja iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Svečanosti su prisustvovali brojni uzvanici, predstavnici sportskih institucija, klubova i lokalne zajednice, dok su na turniru nastupile ekipe iz Hr-

GIMNASTIKA

vatske, Slovenije i Mađarske. Uoči početka turnira, povodom ove značajne obljetnice, Međimurski kuglački savez primio je čestitku i posebno priznanje Hrvatskog kuglačkog saveza koje je uručio predsjednik Zoran Jagić. Sudionicima se potom obratio predsjednik Međimurskog kuglačkog saveza Nikola Turk, dok je nazočne pozdravila i turnir službeno otvorila gradonačelnica Ljerka Cividini. Željezničar najbolja ekipa

Natjecanje je održano po sustavu šest igrača, pri

PRVENSTVO HRVATSKE U ZAGREBU

čemu je svaki natjecatelj odigrao 60 hitaca. Najuspješnija momčad turnira bio je domaći Željezničar koji je srušio 1721 čunj i osvojio prvo mjesto. Drugo mjesto pripalo je Lokomotivi Maribor, dok je treća bila selekcija Varaždinske županije sa 1660 čunjeva. Slijede Zanatlija (1650), Topido Nagymizdo Szombathely (1584), Zaprešić (1569), Prosvjetar (1534) i Dubravčan (1533).

Bojan Košak najbolji pojedinac

U pojedinačnoj konkurenciji najbolji rezultat

Tijana Korent prvakinja države

Sportska dvorana Lučko u Zagrebu proteklog je vikenda bila središte hrvatske sportske gimnastike, gdje su održani Pojedinačno prvenstvo Hrvatske te završnica Kupa Hrvatske. Natjecanje je otvoreno apsolutnim programom, dok su tijekom vikenda na rasporedu bili nastupi u obaveznom programu. Prvog dana natjecanja odličan rezultat ostvarila je Tijana Korent koja je još jednim sigurnim i kvalitetnim nastupom potvrdila odličnu formu. Korent je uvjerljivo osvojila prvo mjesto i ponijela naslov državne prvakinje Hrvatske. U nastavku prven-

stva uspješno su nastupile i članice Gimnastičkog kluba Nedelišće, koje su se kući vratile s ekipnom broncom i nizom zapaženih pojedinačnih rezultata.

Eva Vinković viceprvakinja

Posebno su se istaknule mlađe juniorke koje su ekipno osvojile treće mjesto i brončanu medalju. Za GK Nedelišće nastupile su Eva Vinković, Tena Krznar, Ana Marija Tkalec i Karla Korunić. Zajedno su osvojile 232.462 boda te se plasirale među tri najbolje ekipe u Hrvatskoj. Sjajan pojedinač-

ostvario je Bojan Košak iz Željezničara sa 308 srušenih čunjeva. Drugo mjesto osvojio je Željko Majcen iz selekcije Varaždinske županije s 305 čunjeva, dok je treći bio Jurica Petković iz Zanatlije s 301 srušenim čunjem. Obilježavanje 140 godina organiziranog kuglanja još je jednom potvrdilo koliko je ovaj sport važan za Čakovec i Međimurje te pokazalo da bogata tradicija i danas živi kroz uspješne klubove, natjecatelje i zaljubljenike u kuglanje. (nt)

Tijana Korent osvojila je naslov u apsolutnoj konkurenciji

ni rezultat ostvarila je Eva Vinković koja je u višeboju osvojila drugo mjesto i naslov viceprvakinje Hrvatske. Tena Krznar natjecanje je završila na 13. mjestu, Ana Marija Tkalec bila je 32., dok je Karla Korunić zauzela 36. poziciju. U kategoriji kadetkinja za GK Nedelišće nastupile su Tia Herman, Maša Varga i Sara Novak.

Najuspješnija je bila Tia Herman koja je osvojila sedmo mjesto, dok je Maša Varga završila na 20., a Sara Novak na 22. mjestu. Posebnu vrijednost nastupu daje činjenica da su Sara Novak i Ana Marija Tkalec po prvi put nastupile na državnom prvenstvu te pritom stekle dragocjeno iskustvo za nastavak sportske karijere. (lp)

Predstavnici klubova sa turnira dobili su zaslužena priznanja

lipnja 2026.

UTRČI I TI u ljeto

Preko 1200 trkača na rekordnom CK10!

Ljeto stiže, a ovog puta najave su da će svi rekordi pasti! Već tradicionalno, sedam godina Čakovec i tisuće trkača ulaze u ljeto na utrci CK10.

Drugi dočekuju Nove godine u podne, u ponoć, imaju razne proslave, no Čakovec jedini trči u ljeto! Svakog 21. lipnja, točno u 21:06, neovisno na koji dan

u tjednu, tisuće trkača stižu na startnu liniju i spremaju se utrčati u ljeto. "Ostalo nam je nešto manje od tjedan dana do ljeta, a već sad pucamo po šavovima. Dobro smo planirali, ali nismo se ni nadali da ćemo za preko stotinu ljudi srušit rekord već prvog lipnja" kaže Krešo Biškup iz organizacije. "Pripremamo

se za iduću utrku i prije nego što trenutna završi, a ove godine imamo i veliki AFTER RUN party u dvorištu Starog Grada. Stvarno mislimo da će atmosfera goriti i da će biti odlično i trkačima, ali i gledateljima!"

Utrka CK10 se trči ulicama grada Čakovca, a uz utrku od točno 10 kilometara, tu je i kraća

utrka IPC5K od pet kilometara. Trasa CK10 je certi�icirana pa postoji teoretska šansa da srušite i svjetski rekord ovdje te da on bude važeći! Bez obzira pada li 21. lipnja na ponedjeljak, četvrtak ili subotu, ili kao ove godine u nedjelju, start je uvijek u 21:06 sati. To je postala tradicija po kojoj je utrka

Još se s�gnete prijavi� do 21. lipnja

poznata među trkačima diljem Hrvatske i regije.

Dok prve minute utrke prolaze u posljednjim zrakama dnevnog svjetla, završetak natjecanja odvija se pod re�lektorima i zvjezdanim noćnim nebom.

Trkači tako simbolično prolaze iz proljeća u ljeto, iz dana u noć.

Nakon utrke na kojoj nas zabavljaju, vode i na-

vijaju za nas MC Berto, DJ Luksi i MC Vanja O., na redu je veliki After Run na kojem nastupa Butter�ly Jam koji će iz vaših nogu izvuči još malo plesne energije. Prijaviti se možete online na www.utrka.com sve do nedjelje 21. lipnja, a i tada je moguće, prijavom na mjestu preuzimanja paketa u Bedemu Starog Grada obitelji Zrinski u Čakovcu.

Utrka CK10 ove godine ruši sve rekorde

Piše: Kristina Kobal

Gospođa Nada Golub ima 62 godine i dolazi iz

Pretetinca, a već desetljećima svoj život dijeli sa suprugom Darkom. Posjetili smo ih u njihovoj vikendici u Vukanovcu, mjestu koje je za Nadu puno više od običnog odmorišta. Ondje svakodnevno pronalazi mir, uređuje cvjetnjak, zalijeva biljke i uživa u prirodi koja je okružuje. Cvijeće je njezina velika ljubav još od djetinjstva, a kaže kako je tu ljubav naslijedila od svoje majke. – Mama je jako voljela cvijeće pa sam to naslijedila od nje – rekla nam je s osmijehom dok nas vodi kroz svoj šareni vrt.

Cvjetnjak koji privlači poglede

Već na prvi pogled vidi se koliko truda i pažnje ulaže u svaki detalj. U njezinu vrtu rastu muškatlini, perunike, surfinije, ruže stablašice, hortenzije, hibiskusi, juke, ka-

truže i brojno drugo cvijeće koje tijekom toplijih mjeseci pretvara dvorište u pravu malu oazu boja.

Nada kaže kako joj je najveća sreća kada nešto zasadi i vidi da uspijeva. – Gdje god nešto vidim, posadim, ali isto tako rado i poklonim. Volim kada cvijeće nekoga razveseli – kaže.

Posebno mjesto u njezinu domu imaju orhideje koje brižno njeguje u unutrašnjosti kuće. Ipak, jedan cvijet posebno iščekuje. – Meksički kaktus ima bijeli cvijet poput lopoča i jedva čekam da procvjeta – govori nam dok pokazuje biljku na terasi.

Iako danas više ne može raditi kao nekad, od cvijeća ne odustaje. – Ne mogu više toliko saditi cvijeće po gredicama jer me zdravlje više ne služi, pa imam više visećeg cvijeća. Lakše mi ga je tako održavati – iskreno priznaje.

Uz cvijeće, odmah pokraj kuće nalazi se i vinograd kojim se više bavi suprug Darko.

On je, kaže Nada, zadužen za vinogradarske poslove, dok ona vodi glavnu riječ u cvjetnjaku. – Muž Darko mi pomaže, ali on ima više briga u vinogradu, a ja više vremena provodim među cvijećem – kaže.

Njih dvoje zajedno uređuju i mali vrt, a posebnu pažnju posvećuju štednji vode. – Zalijevamo i cvijeće i mali vrt odstajalom vodom. Ništa se ne baca – objašnjava Nada. Dok sjedimo na terasi i razgovaramo, iz dvorišta dopiru zvukovi paunova koji dodatno upotpunjuju mirnu atmosferu njihova doma. Upravo je terasa mjesto na kojem Nada najradije provodi vrijeme. – Tu kartamo, razgovaramo i odmaramo se. Volim kada se svi okupimo – govori.

Unuci obožavaju bakine kolače i juhu

Osim ljubavi prema cvijeću, Nada je poznata i po svojoj kuhinji. Ima kćer i sina, a posebno je ponosna na svoje

Nada Golub iz Pretetinca već godinama s ljubavlju uređuje svoj cvjetnjak i vrt u Vukanovcu. Uz cvijeće, domaće kolače, vinograd i obitelj, pronašla je svoju najveću sreću

NADA I DARKO GOLUB iz Pretetinca uzgojili su

Nada Golub s ponosom pokazuje svoje ruže stablašice

Terasa i cvjetnjak omiljena su mjesta za druženje obitelji Golub

Atraktivna instalacija kaktusa u gumi od auta

Juke u špaliru prate stepenice

lipnja 2026.

www.mnovine.hr

unuke Mateja i Mihaela kojima rado priprema domaća jela i kolače. – Meni nije ništa teško napraviti za njih. Oni jako vole domaću juhu, ali i želočekovu juhu. Vole i pogaču od tikvi s makom. Navikli su na moju kuhinju – kaže. A bez jednog dodatka juha kod Nade ne može proći. – Što je juha bez jetrenih noklica? – smije se. Dodaje kako njezina djeca i unuci nikada nisu bili ljubitelji brze hrane. – Moji unuci, kao i moja djeca, nikada nisu jeli sendviče. Kod nas se uvijek kuhalo domaće. Na stolu se često pronađu i domaći kolači. Ledene kocke, meterni kolač i julka šnite samo su neki od deserata koje njezina obitelj posebno voli. – Ja jedem sve pa sam tako naučila i njih –kaže kroz smijeh.

Nada svake godine priprema i domaću zimnicu. Radi sok od bazge, kuha džem od višanja, a posebno je ponosna na kompot od šljiva koji joj, kako kaže, uvijek uspije. – Svaki dan uložim sat i pol u zalijevanje, ali meni to nije teško. To me opušta – govori.

Ljubav prema obitelji i životu na selu Suprug Darko, osim vinograda, ima još jednu veliku ljubav – oldtimere. Posebno je ponosan na svoj Mercedes 200D iz 1967. godine koji brižno čuva. Njihov zajednički život traje već 44 godine, a Nada kaže kako su upravo zajedništvo, rad i obitelj ono što ih drži na okupu.

Na kraju razgovora još jednom pogleda prema svom cvjetnjaku i s veseljem kaže: –Jedva čekam da mi procvjeta četkovac. Obožavam crvenu boju njegova cvijeta.

U njezinim riječima osjeća se ljubav prema prirodi, obitelji i životu, a upravo su to stvari koje njezin dom u Vukanovcu čine toplim i posebnim mjestom.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2026.

Prijavite sebe ili drage ljude koji su možda sami sramežljivi, ali imaju prekrasan vrt na: redakcija@mnovine.hr ili 040/323-600

Međimurska dvorišta, vrtovi i balkoni ponovno poprimaju svoje najljepše boje. Znamo da iza svakog rascvjetanog kutka stoji puno truda, pa zato ponovno pokrećemo natječaj „Čiji je vrt najljepši 2026.“!

Ove godine biramo pobjednike u tri kategorije:

• Najljepši vrt i okućnica – za velika dvorišta i imanja.

• Najljepši mini vrt ili balkon – za zelena čuda na nekoliko kvadrata.

• Najposebnija biljka (NOVO!) – za neobične, egzotične ili dugovječne zelene ljubimce.

Kako se prijaviti? Pošaljite ime, prezime, adresu, kontakt broj i nekoliko fotogra�ija na redakcija@ mnovine.hr ili nazovite 040/323-600.

Nakon prijave, naša ekipa stiže na vašu adresu. Blagu prednost dajemo novim sudionicima, a sve natjecatelje čeka bogat nagradni fond. Čekamo vaše prijave! (sh)

Putjane ul., 40000, Čakovec

telefon: 098 902 0615

h�ps://www.stella-floris.hr/

h�ps://vrtnicentariva.hr

telefon: 095/ 815 52 58

Strahoninec - Poleve, Dravska 70 h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

Stella floris

Katruže u vrtu Nade Golub

Posebnu pažnju u dvorištu privlače ruže posađene u starinskoj tegli u obliku čizme

Ruža stablašica nastaje cijepljenjem ruže na visoko stablo šipka ili neke druge podloge

Tritoma je trajnica koja oduševljava cvatom na visokoj stabiljci

Imendani i proštenja kroz tjedan IZ MATIČNOG UREDA

od 12. do 18. lipnja

P 12 Ivan Fakundo; Bosiljko Proštenje Sveti Martin na Muri Proštenje Gardinovec (Srce Isusovo), Vularija

S 13 Antun Padovanski, Ante, Antonija Proštenje Čakovec jug, Dekanovec, Donji Mihaljevec

N 14 11. KROZ GOD. Rufin; Elizej; Dinga Proštenje Badličan, Jalšovec, Otok Proštenje Brezje, Čes�janec

P 15 Sv. Vid; Modest

U 16 Franjo Regis, Gvido

S 17 Diogen; Inocent; Adolf

Č 18 Marcelijan; Ozana; Ljubomir Klanjanje Sveta Marija

DOKTORI KOJI RADE

OVU SUBOTU

13. LIPNJA 2026.

Čakovec

dr. Karmela Matjan-Bogdan

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320

dr. Renata Hranjec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

dr. Jana Vrbanec

I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

dr. Dora Goričanec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

dr. Mirna Došen

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

Donji Kraljevec

dr. Ivana

Jambrović-Horvat Ludbreška 84, tel: 040/650-150

Lopa�nec

dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subo�ca

dr. Jelena Krešić Kos Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko Središće

dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Podturen

dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Strahoninec

dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065

Sve� Mar�n na Muri dr. Svetlana Drobnjak Sv. Mar�n na Muri 17, tel. 040/868-177

Sveta Marija

dr. Željka Igrec Blagus

P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Šenkovec dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak

Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

Prelog

dr. Emina Kovačević Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz

OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

ROĐENI

Čakovec:

Lukas Balog, sin Ksenije i Darka

Šimun Novak, sin Kristine i Sandra

Alex Ignac, sin Klaudije i Gorana

Dominik Šarić, sin Svjetlane i Nedeljka

Nela Markač, kći Josipe i Luke

Arijeta Mesarek, kći Marte i Nikole

Tena Recek, kći Martine i Martina

Veronika Mičik, kći Ane i Luke

Liam Marciuš, sin Natalije i Ivana

Niko Vugrinec, sin Andreje i Marka

Jan Pokrivač, sin Rie i Filipa

Lara Železnjak, kći Milene i Nikole

Zlatka Zvonarek, kći Katje i Tomislava

Leo Oršoš, sin Irene i Leona

Alan Levačić, sin Mirele i Slađana

VJENČANI

Čakovec:

Karolina Škrobar i Leonardo Lesjak

Marta Novak i Jakov Novak

Nikolina Oršoš i Nenad Ignac

Saša Bulović i Ruben Prstec

Mursko Središće:

Ana Marija Ljevar i Matija Korpar

UMRLI

Čakovec:

Ana Sabolek r. Furdi r.1950.

Stjepan Horvat r. 1957.

Miljenko Trajbar r. 1985.

Branko Štefulj r. 1958.

Anka Škvorc r. Novak r. 1949.

Antun Višnjić r. 1941.

Rozina Šušak r. Novak r. 1955.

Ivan Lehkec r. 1930.

Josip Krhač r. 1963.

Kotoriba:

Marija Derk r. Hajdinjak r. 1940.

Mursko Središće:

Marija Tkalec r. Zadravec r. 1943. Barbara Vugrinec r. Žunko r. 1949.

Prelog:

Margareta Klarić r. Mikulan r. 1936.

Štrigova:

Bogomir Čad r. 1932.

Tražimo suradnike na portalu

Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec

ZZJZ Čakovec

za

tel. 040 372 370

tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Antun Kamenić

iz Štefanca

11.6.2025. - 11.6.2026.

U srcu tuga, na grobu tišina, u našem domu velika praznina.

Supruga Anika, kćerke Snježana i Biljana s obiteljima, unuci Antonio, Benjamin i Jana s obiteljima, unuka Tonja, te praunuci Jonah, Mila, Jakob i Abel

Šimunić rođ. Polak

iz Mihovljana preminula 5. lipnja nakon kratke i teške bolesti

u 73. godini života

Marija Car

rođ. Mihalic

iz Čakovca

preminula 4. lipnja nakon duge i teške bolesti u 90. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Terezija Debelec rođ. Kraljić

iz Šenkovca

preminula 3. lipnja nakon duge i teške bolesti u 92. godini života

Zlatko Drk

iz Novog Sela Rok preminuo

u 79. godini života

Zdravko Strahija

iz Čehovca preminuo 3. lipnja u 61. godini života

Jadranka Tesla rođ. Pajnogač

iz Gornjeg Kuršanca preminula 3. lipnja nakon duge i teške bolesti u 67. godini života

August Polanec

iz Šenkovca preminuo

u 84. godini života

Marijan Kolar

iz Čakovca

preminuo 2. lipnja nakon kratke bolesti

u 73. godini života

Tekla Kučandi

iz Hodošana preminula 6. lipnja

u 99. godini života

Katarina Jurkek

rođ. Ribić

iz Goričana preminula 5. lipnja

u 101. godini života

Ana Pintarić

rođ. Novak

iz Okruglog Vrha preminula 4. lipnja

u 84. godini života

Đuro Matotek

iz Kotoribe preminuo 6. lipnja

u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josipa Babić

rođ. Novak

iz Čakovca preminula 5. lipnja u 97. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Zvonimir Mekovec

iz Ivanovca

preminuo 4. lipnja nakon duge i teške bolesti u 79. godini života

OBAVIJEST O

Antun Višnjić -Krešov

iz Ivanovca preminuo 2. lipnja nakon duge i teške bolesti u 85. godini života

Ivan Habuš

iz Velike Gorice preminuo 5. lipnja u 73. godini života

Biserka Cmrečnjak rođ. Vadla

iz Strahoninca

preminula 31. svibnja nakon duge i teške bolesti u 75. godini života

Uršula Vdović

Borković

iz Zasadbrega preminula 2. lipnja u 85. godini života

Vinko Mlinarić

iz Čakovca preminuo 7. lipnja

u 93. godini života

1. ADHIKARI d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača, m/ž kućnog majstora, m/ž regrutera, m/ž knjigovođu i m/ž administratora, javiti se e-mailom: posao@adhikari.hr do 30.6.

2. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaš�tara-tehničara, 2 m/ž zaš�tara-čuvara i 2 m/ž vatrogasca, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/384-100 do 30.6.

3. ANGERONA d.o.o., Čakovec, traži m/ž I prvostupnika radne terapije (VŠS), javi� se e-mailom: erp. angerona@gmail.com do 10.7.

4. ARX GRUPA d.o.o., Čakovec, traži m/ž spremača, javiti se na telefon: 051/499-584 ili 091/7229-124 ili e-mailom: dario.jozef@arx.hr do 15.6.

5. AUTOELEKTRIKA vl. Dubravko Horvat, Vinka Karlovića 14, Nedelišće, traži m/ž automehaničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu, najava na telefon: 040/821-377 ili na mob: 098/726-401 do 12.6.

6. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 10 m/ž šivača, 3 m/ž krojača i 5 m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda, javi� se osobnim dolaskom na adresu, najava na telefon: 040/630430 ili 098/802-286 ili e-mailom: infobalidoo@gmail.com do 27.6.

7. BAT d.o.o., Čakovec, traži m/ž kuhara, javi� se e-mailom: posao@ batprodajnicentar.hr do 14.6.

8. Bau Metall Konstruk�on d.o.o. - Njemačka, traži 5 m/ž montera ven�lirajućih alu fasada, javi� se na mob: 098/9012-498 ili e-mailom: info@baumetallkonstruktion. hr do 22.6.

9. BDS SPORT CR d.o.o., Čakovec, traži m/ž zamjenika voditelja poslovnice, javiti se e-mailom: posao@sportvision.hr do 21.6.

10. BELOVIĆ INTERIJERI d.o.o., Jalšovec, traži m/ž stolara, javi� se na mob: 098/730-149 do 30.6.

11. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136A, traži 2 m/ž stolara, m/ž referenta operativne pripreme rada, 2 m/ž djelatnika na izradi kreveta, m/ž šivača, m/ž računovođu i 2 m/ž radnika u skladištu, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: bernarda@bernarda. hr do 21.6.

12. B&O PRELOG d.o.o., Hrupine 10, Prelog, traži m/ž konstruktora - tehnologa, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na telefon: 040/646-024 ili mob: 099/3808-451 ili e-mailom: boprelog@boprelog.hr do 17.6.

13. Bravarija Strnad d.o.o., Podbrest, traži m/ž bravara, javi� se na mob: 099/215-2022 ili e-mailom: bravarija.strnad@gmail.com do 20.6.

14. Centar za pružanje usluga u zajednici Međimurje, Čakovec, traži m/ž stručnog radnika u sustavu socijalne zaš�te i 2 m/ž psihologa, javi� se pismenom zamolbom na adresu: Braće Radić 2c, Pribislavec, naznaka rad. mjesta, do 17.6.

15. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara, javi� se e-mailom: humanresources@castellum-cakovec. com do 30.6.

16. CONSTRUCT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž tesara, 2 m/ž zidara i m/ž pomoćnog radnika na gradilištu, javi� se na mobitel: 098/366-266 ili e-mailom: info@construct.hr do 20.6.

17. CWS d.o.o., Čakovec, traži m/ž logistika-administratora, javiti se pismenom zamolbom: dajana. hlebec@cws.com do 23.6.

18. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži m/ž tehničara elektro održavanja i m/ž radnika u proizvodnji, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao@ cateks.hr do 30.6.

19. ČEVIZOVIĆ d.o.o., A. Šenoe 19, 40320 Donji Kraljevec, traži m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji - montažera, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: cevizovicdoo@ gmail.com do 31.7.

20. DV Zvončić, Uska 16B, Nedelišće, traži 8 m/ž odgojitelja, javi� se osobnim dolaskom na gornju adresu do 15.6.

21. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž edukacijskog rehabilitatora, m/ž psihologa, m/ž radnog terapeuta, m/ž socijalnog radnika - pripravnika, medicinsku sestru ili tehničara, m/ž njegovatelja, m/ž radnog instruktora i m/ž fizioterapeutskog tehničara, javi� se na mob: 098/377-304 ili 040/682-806 ili e-mailom: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 15.6.

22. Dom za starije i nemoćne Madona, K. Zrinski 1, Domašinec, traži m/ž njegovatelja, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mobitel: 098/9117-100 do 27.6.

23. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, Hodošan, traži medicinsku sestru ili medicinskog tehničara, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na tel: 040/679-368 ili 098/242-319 ili e-mailom: dom@ strahija.com do 30.6.

24. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Kralja Petra Krešimira IV-13, Prelog, traži m/ž socijalnog radnika i m/ž medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobnim dolaskom na adresu, na telefon: 040/646788 ili 098/460-403 ili e-mailom: dommesmar@gmail.com do 22.6.

25. Dom za starije i nemoćne osobe Slakovec, Slakovec, traži m/ž njegovatelja i medicinsku sestru ili tehničara, javi� se na mob: 098/305246 ili pismenom zamolbom: info@ domzastarije-slakovec.hr do 7.7.

26. D.GREGORINČIĆ d.o.o., K. Zrinski 2, Čakovec, traži m/ž samostalnog računovođu - voditelja ureda, javi� se osobnim dolaskom na adresu, pismenom zamolbom: Prhovec 17, 40313 Sveti Martin na Muri, na mobitel: 098/189-5242 ili na telefon: 040/313-427 ili e-mailom: office@ dgregorincic.com do 25.6.

27. ELEKTRIC-CO d.o.o, Čakovec, traži m/ž tesara i m/ž zidara, javiti se na tel: 040/341-188 ili na mob: 095/8535-142 ili e-mailom: elektric.co@gmail.com do 22.6.

28. ELTING, Obrtnička 10, Pušćine, traži 3 m/ž građevinska limara, 5 m/ž montera ventiliranih fasada u Njemačkoj i 3 m/ž montera ven�liranih fasada, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: karlo@el�ng. hr do 31.7.

29. EUROLUX d.o.o. - radno mjesto: Njemačka, traži 4 m/ž električaraelektromontera, javiti se na mob: 095/666-1234 ili e-mailom: eurolux1. info@gmail.com do 28.6.

30. FERRO-PREIS d.o.o., Dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži m/ž elektro održavatelja i m/ž mehaničara održavanja, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: hr.croa�a@ preisgroup.com do 30.6.

31. Fodor ugos�teljstvo j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara za radno mjesto Mamas&Tapas i m/ž kuhara, javiti se na mob: 091/2382-175 ili e-mailom: drazen.fodor@gmail. com do 29.6.

32. Framos Technologies d.o.o., Čakovec, traži m/ž inž. kvalitete slike, javi� se putem linka: h�ps://framos. jobs.personio.de/job/2568276?_ pc=1792745#apply do 20.6.

33. GERMANIA SPORT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž operatera u kladionici, javi� se e-mailom: posao@ germaniasport.hr do 30.06.2026.

34. GKM d.o.o., Krištanovec 129, traži m/ž poslovođu i m/ž inž. građevine - voditelja radova, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: gkmzdr@outlook.com do 30.6.

35. GRADNJA MONT NIKSI - mjesto rada Njemačka, traži 3 m/ž elektroinstalatera i m/ž referenta za obračun plaća, javi� se na mob: 095/8234-432 ili e-mailom: posao@gmniksi.com do 12.6.

36. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji funkcionalne obuće, m/ž stručnjaka zaš�te na radu II. stupnja, m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u odjelu planiranja, m/ž IT supportera, 2 m/ž vatrogasca, m/ž tehničara kontrole kvalitete, m/ž skladištara i m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ haix.hr do 30.6.

37. Hilding Anders d.o.o., Industrijska zona 11, Prelog (upravna zgrada), traži m/ž radnika u proizvodnji za montažu namještaja i tapeciranje, 2 m/ž radnika u skladištu, m/ž radnika u proizvodnji i m/ž mehaničara u održavanju, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na telefon: 040/650-049 ili 091/6224796 ili e-mailom: jelena.krhac@ hildinganders.com do 30.6.

38. HST AUTOMATIKA d.o.o., Leskovec, traži 2 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije te vodoinstalatera - pomoćni radnici, 2 m/ž servisera grijanja i hlađenja te servisera automatika, javiti se osobnim dolaskom na adresu: Štrigova 24A, najava na tel: 040/314-433 ili na mob: 099/2875-508 ili e-mailom: info@ hst-automa�ka.hr do 4.7.

39. INA maloprodajni servisi d.o.o., Goričan, traži 4 m/ž prodavača - konobara na benzinskoj postaji, javi� se e-mailom: pridruzise@ina.hr ili putem linka: https://molgroup. taleo.net/careersection/external/ jobsearch.ftl?lang=hr&location=4205100397# do 15.6.

40. INPIRIO d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji - pomoćna bravara,, javi� se na tel. 040/360-888 ili pismenom zamolbom na e-mail: inpirio@inpirio. com do 27.6.

41. INPIRIO d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž bravara - zavarivača, javi� se na tel. 040/360-888 ili pismenom zamolbom na e-mail: inpirio@ inpirio.com do 19.6.

42. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan, traži m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima i 2 m/ž električara za Domašinec, javi� se osobnim dolaskom na adresu, na mob: 098/722-770 ili 098/393-

017 ili na tel: 040/863-100 ili pismenom zamolbom: administracija @kabel-mont.hr do 26.6.

43. Kavana „ORIJENT“ vl. Majda Kocen, Štrigova 76, traži m/ž pomoćnog kuhara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: kavanaorijent @gmail.com do 13.6.

44. KEČKEŠ d.o.o., Hrupine 5C, Prelog, traži m/ž bravara, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na telefon: 040/645-887 ili na mob: 091/6071200 ili e-mailom: info@keckes.hr do 14.6.

45. Kolar Grupa d.o.o., Strahoninec, traži m/ž inž. strojarstva, m/ž inž. elektrotehnike i m/ž cnc operatera na laseru za rezanje metala, javi� se e-mailom: hr@kolardesign.eu do 27.6.

46. KOMET d.o.o., Prelog, traži m/ž računovođu i m/ž stručnjaka zaš�te na radu, javiti se e-mailom: info@ komet.hr do 23.6.

47. KVANTUM d.o.o., Čakovec, traži m/ž stolara i m/ž knjigovođu, javi� se na mob: 098/1788-856 ili e-mailom: sinisa@kvantum-gradnja.hr ili indira.bo�ca@kvantum-gradnja.hr do 26.6.

48. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 12 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, m/ž radnika na bravarskim poslovima, m/ž prodajnog predstavnika proizvodnje žičanih jezgri, m/ž voditelja proizvodnje žice i m/ž radnika na izvlačenju žice, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao.lpt@legge�.com do 26.6.

49. L.K.S. COMPANY d.o.o., Čakovec, traži m/ž pomoćnog fasadera i m/ž vozača teretnog vozila 18 T (kiper, kran), javi� se na mob: 097/6136-544 ili e-mailom: lks.company2@gmail. com do 30.6.

50. LTH Alucast d.o.o., Republike Austrije 3, Čakovec, traži 2 m/ž montera tlačnih alata, 3 m/ž alatničara, m/ž radnika na održavanju strojeva, m/ž trasportnog radnika u odjelu interne logistike i m/ž tehničara energetskih sustava - energe�čara, javiti se pismenom zamolbom na adresu, e-mailom: info.alucast@lthcas�ngs.com ili putem linka: h�ps:// www.lthcas�ngs.com/hr/karijera/ slobodna-radna-mjesta/monter-tlacnih-alata do 15.6.

51. LUKOIL Croa�a d.o.o., Prelog, traži m/ž konobara, javi� se e-mailom: prijava@lukoil.hr do 14.6.

52. Ljekarna Marija Drakulić, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javi� se na tel: 040/390-817 ili e-mailom: ljekarna.drakulic@gmail.com do 30.6.

53. MARITEKS j.d.o.o., Šenkovec, traži 3 m/ž šivača, javi� se na mob: 098/260-087 ili e-mailom: mario. nadj@ck.t-com.hr do 30.6.

54. Marketing, inženjering, proizvodnja - Metal d.o.o., Pušćine, traži m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji i m/ž cnc operatera - apkant

12. lipnja 2026.

preša i laser, javi� se e-mailom: davor. resetar@mip-metal.com do 30.6.

55. MCS d.o.o., Strahoninec, traži m/ž administrativno-računovodstvenog djelatnika, javiti se e-mailom: info@mcs-informatika.hr do 18.6.

56. MEC d.o.o., Pribislavec, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji - odjel rezanje i 2 m/ž radnika u proizvodnji, javi� se e-mailom: ks@mec.hr do 30.6.

57. MEDICAL ONE d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodajna predstavnika, javiti se e-mailom: karijera@ medicalone.hr do 26.6.

58. Međimurje informacijsko projektantski centar d.d., Čakovec, traži m/ž všs, vss ERP programera (pl/ sql) - (mid/Senior developer), javi� se e-mailom: posao@ipc.hr do 30.6.

59. MEĐIMURJE PMP d.o.o., Čakovec, traži m/ž električara za održavanje, javi� se na mob: 095/1333-444 ili e-mailom: kadrovska@m-pmp. hr do 3.7.

60. MEĐIMURSKA HIŽA, Gajeva 35, Čakovec, traži m/ž konobara, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: info@medjimurska-hiza.com do 26.6.

61. MEGA-MD obrt, Sivica, traži 2 m/ž čistača, javiti se na mob: 099/3677-566 ili e-mailom: dragovicmelani@gmail.com do 1.7.

62. Mesna industrija - VAJDA d.d., Čakovec, traži m/ž viljuškaristu, javi� se e-mailom: info@vajda.hr do 30.6.

63. METAL DEKOR d.o.o., Ivanovec, traži m/ž operatera na cnc plazmi (rezačici), m/ž djelatnika u odjelu kontrole i 3 m/ž zavarivača, javi� se e-mailom: info@metal-dekor.hr do 30.6.

64. Metalne konstrukcije ŠVENDA d.o.o., Glavna 64, Palovec, traži 2 m/ž tokara, m/ž viličarista, m/ž strojarskog tehničara, m/ž zavarivača i 2 m/ž bravara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/9586878 do 15.6.

65. MIHALEC TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača - servisera bicikla i e-bicikla, javi� se na telefon: 040/645-522 ili na mob: 098/1935991 ili e-mailom: drmihalec@gmail. com do 12.6.

66. MOBENZ d.o.o., Čakovec, traži m/ž spremača, javiti se na tel: 040/310-818 ili e-mailom: mobenz92@gmail.com do 26.6.

67. MULTI-ING d.o.o. - radno mjesto: Njemačka, traži 2 m/ž izolatera-pomoćnih izolatera i 2 m/ž montera-pomoćnih montera, javiti se na mob: 099/6655-006 ili e-mailom: multi. ing.hr@gmail.com do 14.6.

68. MURAPLAST d.o.o., Sajmišna 16, Kotoriba, traži 7 m/ž strojara �ska, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao@ muraplast.com do 27.6.

69. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Štrigova, Podturen, Dekanovec, Sve� Juraj u Trnju, Domašinec, Sivica, Donji Kraljevec, Pušćine, Pleškovec, Novakovec, Donji Vidovec, Kotoriba, Totovec, Podbrest, Vularija i Orehovica, te m/ž poslovođu trgovine u Dekanovcu. Javi� se sa zamolbom na email: petra.ruzman@ntl.hr do 28.6.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

70. NET d.o.o., Zrinsko Frankopanska 17, Čakovec, traži 5 m/ž djelatnika u proizvodnji svijeća - skladišni radnik, javi� se osobnim dolaskom na adresu, na tel: 040/314-680 ili na mob: 098/241-267 ili e-mailom: z.vugrinec@net-net.hr do 30.6.

71. NK MONT obrt, Čakovec, traži m/ž pomoćnog stolara - tesara, javi� se na mobitel: 099/7466-812 ili e-mailom: nkmont2@gmail.com do 12.6.

72. Obiteljski dom za psihički bolesne osobe Škvorc Marina, Štrigova 138, traži m/ž edukacijskog rehabilitatora, medicinsku sestru ili tehničara i m/ž psihologa, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 099/694-2217 ili e-mailom: info@ obiteljski-dom-skvorc.com do 13.6.

73. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe KSENIJA, Donji Mihaljevec, traži m/ž njegovatelja, javi� se e-mailom: obitelj.domksenija@gmail.com do 28.6.

74. OPG Darko Radović, Podbrest, traži m/ž vozača teretnog vozila C kategorije, javiti se na mobitel: 091/591-6457 ili e-mailom: opgdarkoradovic@gmail.com do 12.6.

75. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži m/ž kontrolora strojne obrade i 2 m/ž operatera na cnc obradnom centru (glodalice), javi� se e-mailom: omt@omt.hr do 8.7.

76. OPTIKA SPECTO d.o.o., Glavna 44, Prelog, traži m/ž prodavača, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na telefon: 040/314-200 ili 098/1849701 do 15.6.

77. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Murska 48, Donji Kraljevec, traži 2 m/ž asfaltera, m/ž strojara, 2 m/ž cestara - radnika niskogradnje, 2 m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom, m/ž voditelja asfalterske grupe, m/ž strojara na finišeru i 2 m/ž automehaničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 091/6655-508 ili na tel: 040/655-525 do 19.6.

78. Peradarstvo - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži m/ž mesara, m/ž radnika u proizvodnji (pileće prerađevine), m/ž prodavača svježeg mesa pilića, 2 m/ž vozača C kateg. i 1 m/ž vozača B kategorije, javi� se na mob: 098/282-147 do 31.7.

79. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, Industrijska Zona Istok, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C + E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša, m/ž administratora u tvornici stočne hrane i m/ž voditelja skladišta u tvornici stočne hrane, javiti se osobno na gornju adresu ili na email: ljudski.

resursi@perutnina.hr a više informacija na linku: h�ps://burzarada.hzz. hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx 80. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Štefanec, traži 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informa�ke, m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, 2 m/ž operatera na cnc plazmi, 3 m/ž cnc programera, 2 m/ž djelatnika kontrole dimenzije modela, 2 m/ž cnc operatera, 2 m/ž programera na cnc plazmi, 4 m/ž stolara, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju, m/ž električara za održavanje električnih instalacija i popravak manjih električnih uređaja, m/ž vozača C kateg. i 8 m/ž radnika u proizvodnji, javiti se sa zamolbom na email: pib-extra@ pib-extra.com ili na tel. 040/338-050 ili osobni dolazak na adresu do 30.6.

81. PMP Metall d.o.o., Čakovec, traži m/ž bravara na pripremi pozicija i m/ž električara na održavanju pozicija, lakirera metala, javi� se e-mailom: info@pmp.hr do 15.6.

82. POJE PROMET, Kralja Tomislava 18, Čakovec, traži m/ž konobara u Shpitza baru, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: vocko. poje@gmail.com do 15.6.

83. PRIMA NAMJEŠTAJ d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodajnog savjetnika, javiti se e-mailom: skrasnic@ prima-namjestaj.hr ili linkom: h�ps:// prima-karijere.talently�.com/o/cjpB/apply do 14.6.

84. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 2 m/ž bravara, 3 m/ž pomoćna bravara, 3 m/ž lakirera, 2 m/ž zavarivača �g, 3 m/ž brusača, 2 m/ž zavarivača mig/ mag, 2 m/ž radnika na bušenju, 2 m/ž lansera, m/ž operatera na ravnanju, kružnom i kutnom savijanju, 2 m/ž tehnologa, 3 m/ž cnc operatera na plazmi i laseru, 3 m/ž kontrolora kvalitete, 2 m/ž radnika na otpremi, 2 m/ž rukovatelja mosnom dizalicom i ndt operatera, te m/ž operatera na robotu za zavarivanje, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr ili karijera@ primabiro.hr do 30.6.

85. PROMMING d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž logis�čara, m/ž elektromehaničara i 2 m/ž operatera na savijačici lima, javi� se na tel: 040/386-313 ili na mob: 099/3807-104 ili e-mailom: posao@promming.hr do 9.7.

86. RAGUSA, Športska ulica 6, Čakovec, traži 5 m/ž radnika na pakiranju proizvoda i m/ž administrativnog referenta, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: ragusa@ ragusa.hr do 21.6.

87. ROYAL OTPREMNIŠTVO d.o.o., Glavna 45, Prelog, traži m/ž konobara za vikend ispomoć, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/1925-939 ili e-mailom: luka@ royaltransport.hr do 27.6.

88. ST ENERGOMONT d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž elektroinstalatera, javiti se na mob: 099/3545-996 ili e-mailom: tofiloskidaniel5@gmail. com do 31.7.

89. STE-PA d.o.o., J. Kozarca 15, Čakovec, traži m/ž knjigovođu, javi� se pismenom zamolbom na adresu do 14.6.

90. Strojarstvo Branilović d.o.o., Neumannova ulica 1, Čakovec, traži m/ž viličaristu, 3 m/ž zavarivač i m/ž radnika na liniji za plas�ficiranje, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: strojarstvo-branilovic@ ck.t-com.hr do 20.6.

91. STRUCTURA d.o.o., Športska 2, Čakovec, traži 3 m/ž montera malih konstrukcija i krovnih kupola, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu uz telefonsku najavu: 040/500-920 ili na mob: 095/8442-824 ili e-mailom: info@ structura.hr do 13.6.

92. Svjećarstvo Dobošić, I. G. Kovačića 43, Lopa�nec, traži m/ž radnika u proizvodnji plas�ke, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/855-089 ili e-mailom: komercijala@svjecarstvo-dobosic.hr do 15.6.

93. ŠERCER d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž slastičara i 2 m/ž vozača dostavnog vozila - radnika na održavanju, javi� se na mob: 098/1736-941 ili e-mailom: info@sercer.hr do 19.6.

94. TANJA TRANSPORT j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vo-

zila, javi� se na mob: 099/6365-770 ili e-mailom: macho4025@gmail. com do 22.6.

95. TERMO GUARD d.o.o., Gornji Mihaljevec, traži m/ž skladištara i m/ž administratora, javi� se e-mailom: igor.drk@termoguard.hr do 19.6.

96. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača viličara, javi� se e-mailom: info@tkalectrans.hr do 19.6.

97. TRANSPORTI KLIČEK obrt, Prvomajska 6, Šandorovec, traži m/ž vozača u međunarodnom prometu, javi� se na mob: 098/426-949 do 15.7.

98. TRANSPORTI MIŠIĆ d.o.o., Podbrest, traži 2 m/ž vozača u međunarodnom prometu, javiti se na tel: 040/620-383 ili na mob: 099/7352-735 do 23.6.

99. Trattoria Rustica d.o.o., I. G. Kovačića 6, Čakovec, traži m/ž pomoćnog kuhara u restoranu i m/ž kuhara u restoranu, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: sonja@trattoriarus�ca.hr do 3.7.

100. TRISTAR proizvodno-trgovački obrt, Ivanovec, traži 5 m/ž krojača - šivača, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu: Cvjetna 4, 40000 Čakovec ili na tel: 040/391-422 ili e-mailom: info@tristar.hr do 2.7.

101. TS PROM TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži m/ž komercijalista za prodaju gospodarskih vozila, javi� se na mob: 099/2023-881 ili e-mailom: tot.petar2@gmail.com do 7.7.

102. TUBLA d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž pomoćna radnika i m/ž skladištara, javi� se e-mailom: posao@ tubla.hr do 12.6.

103. Tvornica stočne hrane d.d., Dr. I. Novaka 11, Čakovec, traži 2 m/ž radnika na farmi Belica, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili na mob: 099/4927-219 ili e-mailom: marko. krnjak@tsh-cakovec.hr do 9.7.

104. Udruga slijepih Međimurske županije, R. Boškovića 4, Čakovec, traži m/ž asistenta koordinatora,

javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili na tel: 040/311-955 ili e-mailom: predsjednica@usm.hr do 15.6.

105. UO Cobra, Čakovečka 18, Podturen, traži 2 m/ž kuhara i m/ž koordinatora prodaje, opera�ve i administracije, javi� se na mob: 099/4847-444 ili e-mailom: josip@kavanacobra.hr do 27.6.

106. Ustanova za zdravstvenu njegu STRAHIJA, Čakovečka 6, Hodošan, traži medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/9354-328 ili e-mailom: rahela.bregovic@gmail.com do 30.6.

107. Ustanova za zdravstvenu njegu ŽIVKOVIĆ, Zavnoh-a 45, traži m/ž fizioterapeutskog tehničara i medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: denisvaal@gmail.com do 30.6.

108. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara-elektrotehničara, javi� se e-mailom: gordan. vrbanec@v-elin.hr do 30.6.

109. Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopić Branimir, Železna Gora, traži m/ž konobara u hotelu Terbotz i m/ž kuhara u restoranu Terbotz, javiti se na mob: 098/242-363 ili e-mailom: jakopic@vina-jakopic.hr do 30.6.

110. Vrtni centar Iva d.o.o., Štefanec, traži m/ž prodajnog predstavnika ukrasnog bilja, javi� se e-mailom: iva.vrtnicentar@ gmail.com do 30.6.

111. ZT - zgradarska tehnika, Novakova 7, Nedelišće, traži 2 m/ž �g zavarivača i 2 m/ž cjevara - izometričara, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/213-739 ili e-mailom: zgradarskatehnika@gmail.com do 27.6.

112. WANG X d.o.o., Pušćine, traži m/ž viličaristu u sortirnici neopasnog otpada - operatera na drobilici i m/ž vozača teretnog motornog vozila, javi� se na mob: 099/5359-734 ili e-mailom: sor�rnica@wang-x.com do 25.6.

MEDICINSKO-ESTETSKI CENTAR VITAL ove godine slavi 20 godina postojanja

Dugoročno povjerenje gradi se na kvaliteti i odgovornom pristupu

Karmela Bali, vlasnica medicinsko-estetskog centra Vital, otkriva nam kako je izgledao početak, koji su bili najveći izazovi i što je naučila kroz suradnje s liječnicima

Kad sam se kao mlada mama, tada nakon završene medicine u Njemačkoj, 2006. odvažila vratiti u Hrvatsku i postati privatnik, u meni je bio vrtlog emocija. Činjenica da sam u ono vrijeme imala hrabrosti slijediti svoje snove ispunjavala me ponosom, ali istodobno i strahom.

U Čakovcu nisam imala poznanike, prijatelje ni rodbinu, a ni bazu klijenata i sve je ovisilo o usmenoj preporuci.

Tada nije bilo društvenih mreža, a reklame u tiskanim novinama si nisam mogla priuštiti jer su cijene bile astronomske. Tišina praznog, tada malog prostora izazivala je nelagodu i strah hoću li ikada stvoriti ime u svijetu estetike? Hoću li imati dovoljno pacijenata?

Početnu nesigurnost prekinuo je dolazak žene, bez ikakve preporuke, koja mi je i danas vjerna, sa pitanjem: mogu se kod vas naručiti na tretman lica? I danas pamtim, bila je srijeda! Došla je s dermatološkim problemom kojeg smo uspješno riješili i veliko joj hvala, ona će se prepoznati!

Od tada je prošlo 20 godina i dvojbe su nestale jer je broj pacijenata rastao iz dana u dan, a ubrzo sam preselila u vlastiti prostor.

Uvijek sam bila vođena jasnom vizijom da želim pružiti pacijentima samo najbolje, i vjerujem da nitko ne može raditi deset stvari savršeno

Moj cilj je pomagati ljudima da se osjećaju bolje

Dugogodišnji rad me naučio da moj posao nije samo medicina i estetika, koji je naravno najteži i najodgovorniji dio, to je odnos između pacijenta i mene, i da je povjerenje i razumijevanje najbitnije.

Najljepši kompliment koji jedan estetičar može dobiti od svog pacijenta je da vam dolaze tako dugo da upoznate i njihove obitelji. Neke žene su počele dolaziti k meni i bile su slobodne, a danas dolaze sa svojim kćerima.

Nisam sklona kreiranju paketa tretmana, jer mi je važnije praćenje pacijenta i donošenje odluke ovisno o trenutnom stanju i potrebama kože

Smatram da radom onoga što jako volimo uspijevamo ojačati i izgraditi sebe Uz znanje i usavršavanje, upravo je taj odnos garancija uspješne karijere i zadovoljnih pacijenata. Uvijek sam bila vođena jasnom vizijom da želim pružiti pacijentima samo najbolje, i vjerujem da nitko ne može raditi deset stvari savršeno. To nije moguće! Puno je bolje usredotočiti se i postati majstor u svom poslu. Tada je bilo prilično izazovno i nimalo lako doći do

rezultata. Koristila sam se raznim metodama i krenula prva u Hrvatskoj raditi sa medicinskim aparatima koji proizvode čisti kisik i na taj način uspješno rješavala kožne problematike, naravno uz ostale kemijske i mehaničke abrazivne i neabrazivne metode.

Regenerativne

i biostimulativne metode budućnost su estetike

Danas imamo na raspolaganju nevjerojatno učinkovite metode, tehnologiju i aktivne supstance.

Ono najbitnije, iskustvo, stečeno svakodnevnim radom i educiranjem je neprocjenjivo u praksi i daje mi sigurnost u donošenju odluka i kreiranju personaliziranih kombinacija.

Nisam sklona kreiranju paketa tretmana i slične metode rada, jer mi je važnije praćenje pacijenta i donošenje odluke ovisno o trenutnom stanju i potrebama kože.

Posljednjih nekoliko godina posebnu pažnju sam usmjerila na regenerativne i biostimulativne metode. Riječ je o pristupu koji potiče vlastite mehanizme obnove kože kroz pažljivo birane, individualne terapije.

Ljepota dolazi kroz razumijevanje kože, a ne iz pretjerivanja

I na kraju, za zdrav i mladolik izgled bi savjetovala: “Njega kože je maraton, a ne sprint”. Nemojte pretjerivati ni u čemu. Nema lijepog lica bez zdravog načina života. Nikako nemojte pretjerivati s brojem i količinom kozmetičkih preparata jer je najvažnija lekcija “manje je više”.

INFO:

Medicinsko-estetski centar Vital

Ivana Gundulića 48, Čakovec

+385 40 390 460

+385 98 1672 541

E: vital.karmela@gmail.com www.gdjeljepotapocinje.hr

Karmela Bali, vlasnica salona Vitalis

NOVI NATJEČAJ:

Moj najljepši rođendan

Dragi naši Stvaraoničari, veliki i mali čitatelji, za vas smo u našoj Stvaraonici pripremili novi natječaj, jednostavnog naslova: “Moj najljepši rođendan”.

Svi znamo da su rođendani važni datumi u djetinjstvu i mladosti, čekamo ih cijele godine, veselimo se druženju s dragim prijateljima, torti, igranju, a možda malo i poklonima, a sjećanje na svaku proslavu traje cijele godine - do novog rođendana i nove proslave!

Pozivamo Vas da nam nacrtate ili opišete proslavu svog rođendana, sreću koju vam ona donosi, te da nam

ispričate kako bi izgledala savršena proslava vašeg rođendana.

Natječaj započinje odmah, a radovi se šalju do 30.6.2026. na našu mail adresu stvaraonica@mnovine.hr, poštom na adresu redakcije : Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec ili se mogu predati osobno u redakciju na istoj adresi. Najoriginalnije radove očekuju, kao i uvijek, lijepe nagrade.

Veselimo se vašim radovima i nestrpljivo očekujemo vidjeti kako izgleda vaš najbolji rođendan!

Vaša Stvaraonica

Najdraža petica u imeniku

Približavao se kraj školske godine u petom razredu. Geogra�ija mi je ovisila hoću li proći razred s četiri ili pet jer sam bio na granici. Bila je srijeda i dogovorio sam se s učiteljicom da ću odgovarati. Učio sam par dana prije i bio jako nervozan. Znam da je i vrlo dobar jako dobar uspjeh, ali nekako bih s peticom bio zadovoljniji i ponosan na sebe. Učiteljica me pozvala pred ploču i pitala nekoliko pitanja. Srce mi je kucalo kao bubnjevi. Na sva pitanja znao sam odgovor, no glas mi je podrhtavao kao vatra na vjetru. Učiteljica mi je zaključila pet i bio sam sretan kao mačak dok ulovi miša. Ostali predmeti su mi tog dana prolazili sporo te nisam mogao dočekati da stignem kući. Konačno je prošao i zadnji sat, a ja sam poput vjetra jurio biciklom kući. Kotači su veselo zujali kao da i oni slave dobre vijesti koje ću reći roditeljima. Roditelji su bili presretni i pohvalili me, a njihove su me riječi grijale oko srca kao sunce. Bio je to dug i naporan dan, ali sam ispunjen ponosom navečer utonuo u san kao brod u luku. Taj dan neću nikad zaboraviti i ostao mi je urezan u sjećanje. Bila je to moja najdraža petica u imeniku!

Lovro Horvat, 6.b, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Najljepši dan

Osvanuo najljepši dan, moj trinaesti rođendan. Sunce veselo na nebu sije i sva dječja srca grije.

Baloni se šareni svuda viju, torta se u kuhinji slatko smije. Sve miriše na kolače �ine, stoje na stolu ko male planine.

Prijatelji stižu, torta se reže, pjesma i smijeh sve su bliže. Veselo društvo kao dobar san, odlazi moj najljepši dan.

David Dobranić, 6.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Najljepši dan

Moj najljepši dan je moj rođendan, koji je bio usred ljeta. Sunce je sjalo jako i toplo, a ptice su pjevale kao da i one slave moj rođendan. Kad sam se probudila, osjetila sam da je dan poseban i da će biti puno radosti. Pokloni su me čekali pokraj kreveta, svi lijepo zapakirani u šareni papir. Srce mi je kucalo brzo dok sam ih otvorila. Svaki dar je bio iznenađenje, a svaki osmijeh mojih roditelja činio je da se osjećam posebno i sretno. Predvečer smo slavili s obitelji. Jeli smo ukusnu tortu koju je napravila moja mama. Svi su pjevali „Sretan rođendan“, a ja sam puhala svjećice i zaželjela želju. Kasnije smo jeli palačinke koje sam ja sama napravila. Cijeli dan osjećala sam se kao u bajci. Kad je večer došla, bila sam jako umorna, ali i sretna. Puno sam se smijala, veselila i igrala. Zaspala sam s osmijehom na licu, a moj rođendan je ostao u mom srcu kao najljepši dan.

Zita Črep, 6.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Jakov Srnec, OŠ Belica, mentorica Emina Kefelja

Lea Jančec, OŠ Belica, mentorica Emina Kefelja

Dan zaštite okoliša, Jakov Hrženjak, 4.b, I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Dan zaštite okoliša, Jakov Topolnjak, 4.b, I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Dan zaštite okoliša, Nola Rašperger, 4.b, I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Dan zaštite okoliša, Roko Mutvar, 4.b, I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Gabriela Krznar, OŠ Domašinec, mentorica Emina Kefelja

Andreas Oršoš, OŠ Domašinec, mentorica Emina Kefelja

Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr

095/5580-199

STIŽU NOVI KREDITI za poljoprivrednike

Posudi 100.000, vrati

50.000 eura

Hrvatska je postala prva država Europske unije koja uvodi �inancijske instrumente s mogućnošću otpisa do 50 % glavnice kredita i zajmova, otvarajući novo poglavlje u �inanciranju poljoprivrede i prerade. Ova inovativna mjera trebala bi značajno olakšati pristup kapitalu sektorima koji su posljednjih godina suočeni s rastućim tržišnim rizicima i otežanim uvjetima �inanciranja. Novi model �inanciranja predstavljen je potpisivanjem sporazuma između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) te Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). Ukupna vrijednost programa iznosi 47 milijuna eura, a sredstva su namijenjena poljoprivrednicima i prerađivačima koji žele ulagati u razvoj i modernizaciju poslovanja.

Cilj je povećanje preradbenih kapaciteta, stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti te jačanje konkurentnosti domaće prehrambene industrije.

Novi smjer europskog financiranja

Model kapitalnog rabata posljednjih godina sve više dobiva na važnosti u europskim �inancijskim instrumentima jer kombinira prednosti klasičnih kredita i bespovratnih sredstava. Korisnici najprije dobivaju kredit za realizaciju investicije, a nakon uspješne provedbe projekta dio glavnice se otpisuje, čime se ukupni trošak ulaganja značajno smanjuje.

Slični modeli već su primijenjeni u programima za modernizaciju proizvodnje, energetsku učinkovitost i održivi turizam, gdje je također omogućen otpis do 50% glavnice nakon ostvarivanja de�iniranih razvojnih i energetskih ciljeva.

Nikola Petričević, magistar psihologije

Alkohol i sportsko navijanje

Ljubitelji nogometa i vrhunskih utakmica u narednom se razdoblju imaju čemu veseliti – 11. lipnja započelo je Svjetsko prvenstvo, najvećih međunarodni nogometni turnir tokom kojeg će se odigrati 104 utakmice. Trajat će nešto više od mjesec dana, do 19. srpnja, a navijačima će zasigurno priuštiti mnogo razloga za doživljavanje euforije i veselja, ali i tuge, frustracije i ljutnje.

Stručnjaci ističu da bi novi financijski instrumenti mogli imati značajan učinak na investicijski ciklus u hrvatskoj poljoprivredi, a sektor se već godinama suočava s nedostatkom kapitala, visokim troškovima proizvodnje i izraženim tržišnim oscilacijama

Riječ o jedinstvenom modelu unutar Europske unije, kojim se korisnicima omogućava značajno povoljnije �inanciranje investicija kroz sustav kapitalnog rabata, odnosno otpisa dijela glavnice kredita nakon ispunjenja propisanih uvjeta.

Do 50% otpisa za mlade poljoprivrednike

Najveći dio sredstava, njih 27 milijuna eura, osiguran je kroz HAMAG-BICRO za �inanciranje primarne poljoprivredne proizvodnje. Poseban naglasak stavljen je na osjetljive sektore poput stočarstva, pčelarstva, voćarstva i povrćarstva. Korisnicima će biti dostupni zajmovi u rasponu od 1.000 do 150.000 eura, uz mogućnost otpisa do 45 % glavnice, dok mladi poljoprivrednici mogu ostvariti otpis do čak 50 % ukupnog iznosa zajma. Istovremeno, kroz HBOR je osigurano dodatnih 20 milijuna eura za ulaganja u sektor prerade. Poduzetnici će moći koristiti kredite od 200.000 do 3 milijuna eura, a nakon realizacije investicije i ispunjenja zadanih kriterija ostvariti otpis do 40 % glavnice kredita.

Što je to ranjivost?

Vjerujem kako ste mnogi koji ovo čitate čuli kako nije dobro biti ranjiv, kako treba biti čvrst i snažan da niti jedan pokušaj da Vas se „rani“ ne bi imao učinka. Potrebno je imati „neranjivost“, nešto poput zaštite ili oklopa oko Vas. U smislu Accessa, ranjivost je jedan od pet elemenata intimnosti. Da bismo postigli ispunjenost u odnosima sa drugim ljudima, potrebno je osvijestiti i

razviti ove elemente prvo sa sobom. O njima ću pisati u nastavcima, ovaj puta bavimo se ranjivošću. Ranjivost je kao pojam svjesnosti, spremnost da se bude baš onakvima kakvi jesmo. To se odnosi i na to da pokažemo svoje osjećaje (a ne da ih se sramimo), kao i da prihvaćamo tuđe osjećaje i mišljenja bez da ih prosuđujemo/ osuđujemo. Kada dopustimo takav stupanj slobode, tada po-

Velika prilika za hrvatsku poljoprivredu

Stručnjaci ističu da bi novi �inancijski instrumenti mogli imati značajan učinak na investicijski ciklus u hrvatskoj poljoprivredi. Sektor se već godinama suočava s nedostatkom kapitala, visokim troškovima proizvodnje i izraženim tržišnim oscilacijama. Mogućnost da se polovica uloženog novca praktički pretvori u bespovratnu potporu mogla bi motivirati brojne proizvođače na ulaganja koja su do sada odgađali zbog �inancijskog rizika.

U vremenu kada europska poljoprivreda prolazi kroz snažne promjene i prilagodbu novim tržišnim uvjetima, Hrvatska ovim potezom šalje jasnu poruku da želi potaknuti modernizaciju proizvodnje, povećati konkurentnost domaćih proizvođača i zadržati razvoj ruralnih područja. Ako program ispuni očekivanja, mogao bi postati primjer dobre prakse i drugim državama članicama Europske unije.

stižemo relaksaciju svojeg sustava i to nam donosi mnogo dobroga. Zapravo, kada smo u takvom stanju, tada možemo primiti mnogo više i svjesnosti i doprinosa drugih ljudi. To obogaćuje našu svakodnevicu i osjećamo se ispunjeni i mirni. Ovo značajno doprinosi izostanku straha, jer imamo li se čega bojati, ako nemamo što skrivati? Ranjivost ne znači da smo svima na meti, već da smo

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Pijenje alkohola često počinje prije utakmice, traje za vrijeme utakmice i nastavlja se nakon utakmice, što može znatno utjecati na nečije ponašanje, a jedna od posljedica pijenja je gubitak ili smanjena kontrola nad vlastitim nagonima i pobudama

Gledanje nogometnih utakmica je društveni događaj, bez obzira radi li se o navijanju na stadionu ili pak pred ekranima u ka�iću, odnosno kod kuće. U kojem god od navedenih okruženju se našli, možete biti poprilično sigurni da je alkohol uobičajena pojava. Naravno, ne piju svi navijači alkohol, niti se napiju svi koji piju, no u mnogim dijelovima svijeta očekuju se da je tijekom nogometne utakmice dostupan alkohol kao neizostavan dio iskustva gledanja međunarodnih nogometnih utakmica. Ne iznenađuje što u ovom razdoblju proizvođači alkohola, u prvom redu proizvođači piva, iskorištavaju povećanu gledanost i ulažu mnogo novaca za reklamiranje proizvoda velikom broju gledatelja, a u reklamama često sudjeluju i poznati sportaši. Osim toga, proizvođači su često sponzori cijelih natjecanja ili pak pojedinačnih reprezentacija, te na taj način u očima gledatelja ojačavaju vezu između nogometa i alkohola. Tijekom velikih nogometnih turnira prodaja alkohola raste, ne samo u ka�ićima i restoranima gdje se navijači skupljaju kako bi gledali utakmice, nego i trgovinama gdje ljudi kupuju pića za druženje kod kuće. Sudjelovanje u natjecanjima, čak i ako je izraženo samo kroz navijanje, društveni je događaj koji najčešće povezuje ljude. Ono je emocionalno iskustvo s mnogim usponima i padovima koje je praćeno povećanom konzumacijom alkohola kao načinom slavlja zbog pobjede ili s ciljem utjehe

spremni pokazati stvarnoga sebe, a istovremeno se i zauzeti za sebe. Access prakticira otvorenu komunikaciju uz poštivanje svake osobe, tako da ako se netko odnosi prema nama kao da smo „otirač“, mi jasno zauzimamo stav: „Žao mi je, no ovo za mene ne funkcionira. Ovo nije prihvatljivo.“ Tako ostajemo vjerni sebi, prihvaćamo da su drugi ono što jesu i mirno gradimo svoj životni prostor.

Mr. Sc. Maja Šegović, MPharm

INFO

Ananda, obrt za unapređenje kvalitete života

Braće Radića 30, Varaždin Mob: +385 99 278 93 63 Web: maja-segovic.hr

nakon poraza. Pijenje alkohola često počinje prije utakmice, traje za vrijeme utakmice i nastavlja se nakon utakmice, što može znatno utjecati na nečije ponašanje. Jedna od posljedica pijenja je gubitak ili smanjena kontrola nad vlastitim nagonima i pobudama, što znači da pijani ljudi imaju smanjene sposobnosti kontrole ljutnje, donošenja dobrih odluka i rješavanja problema. Alkohol je povezan s počinjenjem kaznenih djela i zločina, pogotovo onih koji se odnose na različite vrste nasilja. Što je konzumacija alkohola veća, stupanj nasilja je ozbiljniji, a najčešće se radi o kriminalnom i obiteljskom nasilju. Iako se rezultati razlikuju od države do države, podaci Europskog centra za nadzor droga i ovisnosti o drogama pokazuju da je 70% uvjetnih zatvorskih presuda povezano s nasiljem u alkoholiziranom stanju, a 44% svih nasilnih incidenata vezano uz zloupotrebu alkohola. Postoji sve veći broj dokaza koji povezuju nogometne (i druge sportske) događaje s obiteljskim nasiljem potaknutim prekomjernim alkoholiziranjem. Uočen je značajan porast partnerskog i obiteljskog nasilja nekoliko sati nakon odigravanja utakmice, ne samo kad je reprezentacija za koju se navijalo izgubila, nego čak i ako je pobijedila. Postoji velik broj čimbenika radi kojih dolazi do nasilja, pa iako alkohol nije nužni okidač za nasilno ponašanje, jedan je od najprisutnijih i najčešćih. Zato prekomjerno pijenje za vrijeme sportskih događaja može povećati šanse da osoba postane nasilna i koristi alkohol kao izgovor ili opravdanje za vlastito neprimjereno ponašanje. Također, alkoholizirane osobe zbog rizičnog ponašanja imaju veće šanse da i sami budu ozlijeđeni. Najopasnija posljedica pretjeranog pijenja je trovanje alkoholom koje može izazvati probleme disanja i re�leksa povraćanja te na kraju rezultirati smrću. Zbog smanjene sposobnosti rasuđivanja i precjenjivanja vlastitih sposobnosti, alkoholizirane osobe mogu smatrati da su sposobne voziti te time u životnu opasnost stavljaju sebe, svoje suputnike i ostale sudionike u prometu. Alkohol utječe i na koordinaciju pa tako i jednostavno pješačenje kući može završiti prometnom nesrećom ili ozljedama zbog pada. Bez obzira konzumira li se alkohol kada je to „očekivano“ (npr. sportsko navijanje) ili u bilo kojoj drugoj situaciji, svaka osoba je odgovorna za vlastito ponašanje pod utjecajem alkohola. Stoga si postavite čvrste granice i nemojte ih prelaziti kako biste sačuvali vlastitu i tuđu sigurnost.

U KUHINJI s Aleks

Rolada od kruha za svečane prilike

Posebno je lijepa ako se kombiniraju bijeli i tamni kruh jer se tada dobije svijetlo - tamni kontrast, pa komadići kruha još više dolaze do izražaja

Piše: Aleksandra Sklepić

Rolada od kruha savršen je izbor za prilog ukoliko ostane viška kruha koji vam je žao baciti.

Recept za nju dobila sam od jedne iskusne kuharice koja, kao prava Međimurka, nikada ne baci ništa od hrane, a konačni rezultat ove jednostavne ideje je predivna rolada koja jako lijepo izgleda na tanjuru kao prilog. Posebno je lijepa ako se kombiniraju bijeli i tamni kruh (nema pravila za vrstu kruha) jer se tada dobije svijetlo - tamni kontrast, pa komadići kruha u roladi još više dolaze do izražaja.

Za roladu od kruha potreban je kruh, jaja, mlijeko i začini, pa ćete sastojke zasigurno uvijek imati u kući. (Slika 1.)

Kruh sam potrgala na male komadiće i dodala mu jaja, mlijeko i začine, te peršin u listićima. Mlijeko treba dodavati postepeno i zamijesiti sve zajedno u čvrstu smjesu. (Slika 2.). Bolje je ne odjednom uliti svo mlijeko, da rolada ne bude previše mekana. Uko-

Recept za roladu od kruha

• 4 šnite kruha

• 2 jaja

• začini: vegeta, biber, sol, po želji

• lis�ći peršina

- svježi ili sušeni

• malo mlijeka, do 2 dl

liko se to ipak desi, situacija se može “spasiti” dodavanjem još kruha.

Nakon što sam smjesu umijesila, rukama sam formirala roladu koju sam čvrsto omotala u prozirnu foliju. Dobro je omotati nekoliko puta, te uviti krajeve, tako da smjesa ne izlazi iz folije. (Slika 3.)

Umotanu roladu kuhala sam u loncu desetak minuta u vreloj vodi, cijelo vrijeme mora ključati (Slika 4.)

Nakon što je kuhana, roladu izvaditi iz vode i prije rezanja pričekati da se malo ohladi. Zatim se skine folija i rolada se može rezati na ploške željene debljine. Ova rolada odličan je prilog uz bilo koju vrstu mesa, a zbog svog zanimljivog izgleda vrlo je praktična za svečane prilike. (Slika 5.)

Smjesu za roladu dobro sam umotala u plas�čnu foliju

Svoje kolače preklapam

Sjećanja su uvijek na stolu kad kućom zamiriše koji od tradicionalnih recepata, baš poput ovog za kolače s čvarcima

Piše: Aleksandra Sklepić

Među domaćim kolačima, pripremljenim na tradicionalan, narodni način posebno mjesto zauzimaju kolači s čvarcima, jednostavno, ali raskošno pecivo koje je desetljećima bilo neizostavan dio seoskih kuća, obiteljskih okupljanja i zimskih druženja. Njihov miris, šireći se iz pećnice po cijelom domu, dok tijesto raste i poprima zlatnu boju, mnoge vraća u djetinjstvo, u vrijeme kad su se recepti prenosili usmeno, s majke na kćer, s bake na unuke.

U sjevernim krajevima

Hrvatske, pa tako i u Međimurju, čvarci su oduvijek bili omiljena namirnica, a vješte su ih kuharice uspjele uplesti i u recepte za kolače, koliko god to zvučalo nemoguće. Čvarci su se uvijek radili svježi, nakon kolinja, jednog od najvažnijih događaja u godini. Ništa se nije bacalo, a od onoga što je ostalo stvarala su se jela koja su hranila obitelji tijekom hladnih zimskih mjeseci. Upravo su tako nastali i kolači s čvarcima koji su spoj domaćeg dizanog tijesta i mi-

Kraljica

graševina

risnih, sitno mljevenih čvaraka koji u svakom zalogaju daju posebnu punoću okusa, posebno ljubiteljima mesnih delicija. Recept za svoje dizane kolače s čvarcima otkrila nam je Marija Trstenjak iz Murskog Središća koju smo susreli na jednoj od manifestaciji s Udrugom “Sport za sve” Mursko Središće čija je aktivna članica.

- Dizane kolače s čvarcima pripremam po starom receptu, a svima u kući jako su �ini, rekla nam je Marija. U mirovini sam, pa imam više vremena za pripremu različitih vrsta kolača, a kolači s čvarcima jedni su mi od omiljenih. Rado ih pečem u svakoj prilici, a tajna je u broju valjanja i preklapanja tijesta, ja ih preklapam čak četiri puta i tek ih nakon toga razvaljam i punim nadjevom.

Za svoje unuke uvijek nađe vremena Recept za svoje kolače s čvarcima Marija je naslijedila od svoje mame i bake, a danas je i ona baka, pa sve kolače, čak i ove s čvarcima, rado peče za svoje unuke. Osim što im peče kolače, baka Marija

U ovotjednoj rubrici Vino tjedna predstavljamo vam Graševinu, kvalitetno polusuho bijelo vino iz Vinarije Kunčić smještene u Ban�iju. Ovo vino je tipične sortnosti, s elegantnom žuto-zelenkastom bojom i punim okusom. U njegovom bogatom pro�ilu prepoznajemo note jabuke, meda, breskve i naglašeno osvježavajuće kiseline. Već kao mlado vino razvija sortni miris i aromu istaknute svježine. Graševina je iznimno svestrana sorta, što joj omogućava da se koristi za proizvodnju različitih stilova vina. Bilo da želite laganije, svježije vino ili nešto punije i kompleksnije, graševina je uvijek pravo rješenje. Može se naći u obliku ledenog, pjenušavog, odležanog ili arhivskog vina, što joj daje široku lepezu stilova i čini je neprikosnovenu kraljicu naših vinograda, a posebno slavonskih. Njezina popularnost i kvaliteta su prepoznate i na međunarodnom nivou, što joj daje posebno mjesto u srcima vinskih ljubitelja. (sh)

VINO TJEDNA

Osnovni sastojci za roladu vrlo su jednostavni

Zamijesila sam potrgane komadiće kruha s mlijekom, jajima i začinima

4.

Rolada se kuha u loncu desetak minuta

MARIJA TRSTENJAK iz Murskog Središća

kolače s čvarcima

preklapam čak četiri puta

je i osobna prijevoznica svojih dragih unuka koje voze svuda gdje je potrebno, u školu, na druženja i razne izvanškolske aktivnosti. U tome uživa, otkrila nam je, jer voli kad im može biti od pomoći. Kad je slobodna, voli biti u vrtu i uređivati dvorište, a posebno joj je lijepo u društvu svog dragog cvijeća. No, kad zatreba, uvijek je spremna uzeti u ruke knjižicu s receptima i pripremiti nešto slatko ili kakav hrskav zalogaj. Nekada su se kolači, bili oni slatki ili slani, pripremali samo uoči blagdana, za proštenja i obiteljska slavlja, a danas imamo svega i više nego dovoljno. Ipak, trenuci i sjećanja na odrastanje i mladost se ne zaboravljaju, pa svi ti kolači i danas više vrijede upravo zbog uspomena kojima su prožeti. Sva su ta sjećanja uvijek na stolu kad kućom zamiriše koji od tradicionalnih recepata, baš poput ovog za kolače s čvarcima. Iako danas živimo brže nego nekada, kolači s čvarcima nisu izgubili svoje mjesto na stolu. U obitelji Trstenjak, tradicija se poštuje, pa se rado vraćaju tradicionalnim receptima tražeći okuse koji bude osjećaj doma i pripadnosti. Njihova jednostavnost podsjeća sve nas da najbolje stvari često nastaju od nekoliko osnovnih sastojaka i puno strpljenja. Svaka kuharica ima svoju tajnu za ove kolače, jedna dodaje više papra, Marija

tijesto preklapa čak četiri puta kako bi imalo što više lisbatih slojeva, a neke se od marljivih kuharica i danas drže bilježnice s požutjelim stranicama u kojoj je baka zapisala recept. Bez obzira na razlike, kolači s čvarcima ostaju simbol domaće kuhinje, marljivih ruku i tradicije koja se čuva upravo tako da se iznova priprema i dijeli za obiteljskim stolom.

Marija rado priprema tradicionalne kolače po starim recep�ma

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnica: Mirjana Mileta

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Recept za kolače od čvaraka

SASTOJCI:

• Za �jesto:

• 500 do 600 g glatkog brašna �p 400

• 250 ml mlakog mlijeka

• 1 kvasac

• malo ulja

• 1 žličica šećera

• 1 žličica soli

• 1 jaje

• 50 g otopljenog maslaca ili mas�

ZA NADJEV:

• 250 do 300 g sitno mljevenih domaćih čvaraka

• malo papra po želji

• Za premaz:

• 1 žumanjak

• 1 žlica mlijeka

PRIPREMA KOLAČA

OD ČVARAKA: U mlako mlijeko dodati šećer i kvasac. Ostaviti 10 minuta da se zapjeni. U veću zdjelu staviti brašno i sol. Dodati jaje, otopljeni maslac (ili mast) i pripremljeni kvasac, te od sastojaka umijesiti glatko, mekano tijesto. Pokriti krpom i ostavite

da se diže oko 1 sat, dok se volumen ne udvostruči. Dignuto tijesto razvaljajti na debljinu oko 1 cm. Po cijeloj površini rasporediti čvarke i lagano ih utisnuti u tijesto. Presaviti tijesto kao pismo (trećina preko sredine pa druga trećina preko nje), a zatim preklopiti još jednom s druge strane. Ostaviti 15 do 20 minuta da tijesto odmori. Valjanje i preklapanje ponoviti još 2 puta, čime se dobiju slojevi tijesta koji ovaj hrskav kolač čine jedinstvenim. Nakon posljednjeg odmora razvaljati tijesto na debljinu oko 2 cm. Nožem isrctati kvadrate na tijestu. Čašom ili kalupom vaditi kolačiće i slagati ih na lim obložen papirom za pečenje, te prije pečenja premazati mješavinom žumanjka i mlijeka. Kolači od čvaraka peku se u zagrijanoj pećnici na 200 °C oko 20 do 25 minuta, dok ne dobiju lijepu zlatno smeđu boju. Ako su čvarci suhi, samljeti ih zajedno s 1 do 2 žlice masti. Tako će kolačići biti mekši i punijeg okusa

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�.

Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.

Savršeni kolači za ljubitelje hrskavog �jesta i mesnog okusa čvaraka

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Parovi u hrvatskoj likovnoj umjetnosti: dijalozi intime i stvaralaštva

Izložba Parovi u hrvatskoj likovnoj umjetnosti: dijalozi intime i stvaralaštva, ostvarena u suradnji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Muzeja Međimurja Čakovec, donosi jedinstven pregled umjetničkih odnosa koji su obilježili razvoj hrvatske moderne i suvremene umjetnosti od kraja 19. do početka 21. stoljeća. Pod autorstvom muzejske savjetnice Tatijane Gareljić, izložba istražuje kako su intimni i stvaralački odnosi – partnerski, bračni, suradnički ili mentorski – oblikovali

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

umjetničke poetike, estetske vrijednosti i kulturni prostor hrvatske likovne scene. Kroz radove istaknutih umjetnika i umjetnica, od Bele Čikoša Sesije i Slave Raškaj, Mencija Klementa Crnčića i Line Crnčić-Virant, preko Ivana Meštrovića i Ruže Meštrović, pa sve do Vlaste Delimar i Željka Jermana, izložba pokazuje kako umjetnički parovi nisu tek biografska zanimljivost, nego važan pokretač razvoja umjetnosti. Njihovi odnosi otkrivaju dijalog iz-

među bliskosti i autonomije, suradnje i individualnosti, tradicije i eksperimenta.

Posebna vrijednost izložbe leži u mogućnosti da publika na jednom mjestu doživi djela velikana hrvatskog slikarstva, kiparstva, gra�ike, performansa i novomedijskih praksi. Izloženi radovi svjedoče o različitim umjetničkim jezicima – od simbolizma i secesije, preko modernizma i avangarde, do konceptualne i suvremene umjetnosti – ali i o zajedničkim pitanjima koja

povezuju umjetničke partnere: odnos umjetnosti i života, privatnog i javnog, osobnog i kolektivnog identiteta. Uz navedene autore, na izložbi su zastupljeni i radovi Rudolfa Valdeca i Helene Valdec, Branka Šenoe i Naste Rojc, Ivana Meštrovića i Ruže Meštrović, Viktora Bernfesta i Mile Wod, Krste Hegedušića i Branke Hegedušić-Frangeš, Frane Šimunovića i Ksenije Kantoci, Ljerke Šibenik i Mladena Galića, Branka Vujanovića i Zdenke Pozaić, Ratka Petrića i Jadranke Fatur, Peruška Bogdanića i Nede Mirande Blaže-

vić-Krietzman, kao i Slobodana Jokića (Dan Oki), Sandre Sterle, Stjepana Šandrka i Martine Grlić.

Izložba je dio programa NMMU u gostima, kojim Nacionalni muzej moderne umjetnosti remek-djela iz svojega fundusa približava publici izvan velikih muzejsko-galerijskih središta. Za Muzej Međimurja Čakovec ova je suradnja osobita čast, ali i prilika da domaćoj publici približi vrhunska ostvarenja hrvatske likovne umjetnosti te otvori prostor novim susreti-

LJUBAV: Uglavnom ćete igra� na kartu zavođenja, ero�ke i seksa. To će vam zapravo najbolje ići od ruke u privatnom životu. Ako pokušate malo više razgovara� s drugom stranom, naići ćete na nerazumijevanje i kaos. Zato šu�te i jednostavno volite.

KARIJERA: Vaši poslovi sada kreću jednim novim pravcem koji možda nije bio očekivan. Budite spremni na još poneko iznenađenje jer će vam ono donije� priliku za razvoj vlas�te krea�vnos�. Bit će i inovacija.

ZDRAVLJE & SAVJET: Tko može, neka putuje. Makar na izlet.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Privlačit će vas mogućnost ljubavne veze s uglednom osobom, ali stras� vam neće da� mira da biste funkcionirali tak�čno. Vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Bilo bi bolje poves� se za razumom, bar zasad.

KARIJERA: Što god se nađe na dnevnom redu, vi ćete bi� glavni pokretač cijele stvari. Uz to će ići i određeni napori, pa i stres. Imat ćete energije za dvoje, pa vam ništa neće bi� teško. Vaši potezi dobit će na važnos�, a vaš ugled će poras�.

ZDRAVLJE & SAVJET: Pazite da ne pregorite.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Povezanost s voljenom osobom bit će jaka u dalekim i neobičnim temama i bavljenjima. Pred vama su dani u kojima ćete razmjenjiva� ideje o svemu i svačemu, ali će vas to oboje ispunjava�. Oni koji su još sami tražit će osobu iz svojih snova.

KARIJERA: Djelovanje iz sjene činit će vam se najboljom varijantom rada. Zato ćete sve čini� mirno, bez previše atrakcija. Uživat ćete u sitnicama. Neki će svoje ambicije sves� na realnu mjeru i to će im godi�. Bit će i onih koji će vaga� svoja pos�gnuća iz prošlos�.

ZDRAVLJE & SAVJET: Mogući su erotski snovi.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Kroz priču i neočekivano druženje mogli biste otkri� sebe i s�ći do važnih privatnih spoznaja. Zato ne podcjenjujte nijedan razgovor, nijednu neobaveznu kavu. Sve je otvoreno i moguće. Potrebno je samo bi� budan. Oni u vezama bit će na distanci.

KARIJERA: Umišljenost nekih ljudi ići će vam na živce, ali ne reagirajte ako to baš nije nužno. Iznutra će vas sve vući da se posvađate, ali to ne bi dobro završilo. Radite svoj posao i ne komen�rajte tuđi. Doći će vrijeme kad će se sve pokaza� kroz rezultate.

ZDRAVLJE & SAVJET: Vježbajte jogu.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Sve ćete se više bavi� svojim društvom, premda nećete zanemari� ni voljenu osobu. Ipak, što se emocija �če, proradit će vaša društvena faza. Mnogi neće razlikova� tko je tko jer će cijelu ekipu doživljava� kao jednu cjelinu. Pazite.

KARIJERA: Neki će umišlja� da mogu više nego što zaista mogu. Otuda će se suoči� s određenim frustracijama. Važno je bi� realan i postavi� ciljeve na zreo način. Oni koji u tome uspiju, kretat će se prema dobrim rezulta�ma.

ZDRAVLJE & SAVJET: Ne budite preveliki materijalist.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Rado biste zaveli osobu do koje vam je stalo, ali okolnos� nikako da se slože u tom pravcu. Ovih dana nisu isključene situacije u kojima se vi pod svaku cijenu nabacujete osobama suprotnog spola, ali one ne reagiraju prema vašim očekivanjima. Pazite.

KARIJERA: Ljudi s kojima poslovno surađujete i koji su vam nadređeni mogli bi vas iznenadi� nekim sasvim novim i neočekivanim prijedlogom. U prvi tren nećete zna� kako se postavi�, ali brzo ćete uvidje� da se radi o dobroj prilici. Surađujte.

ZDRAVLJE & SAVJET: Ne ulazite u diskusije.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

HOROSKOP

LJUBAV: Ovih dana ljubav biste mogli naći na putovanju ili krećući se izvan uobičajenih ruta. Za neke bi to mogla bi� i ljubav iz snova. Ipak, ne žurite, jer ako sve počne prenaglo, tako bi se moglo i razvodni�. Idite polakše, pa će sve bi� stabilnije.

KARIJERA: Mnogi će na poslu pokaza� emocije ili će shva�� koliko vole ono što rade. Otuda će proizići i nova mo�vacija te svježe ideje. Vaša discipliniranost, predanost i energija bit će zarazne. Neki će pokrenu� kolege oko sebe.

ZDRAVLJE & SAVJET: Neki mijenjaju frizuru.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Postajete društveniji. Oni koji su još sami gotovo će sve slobodno vrijeme poziva� prijatelje u svoj dom, a upravo preko njih mogli bi upozna� novu ljubav. Oni u vezama izlazit će zajedno na atrak�vna mjesta i rijetko će bi� sami udvoje.

KARIJERA: Vi uvijek stremite prema visokim ciljevima, a okolnos�, ljudi i događaji podupirat će vas u tome. Manji problemi mogu se nazira� zbog šefova. Uvažite različite stavove i usuglasite ih sa svojim idejama. Možete pos�ći kompromis.

ZDRAVLJE & SAVJET: Ne zaboravite se odmara�.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Bit ćete usmjereni na nove ljude i nova poznanstva, ali i dalje postoji mogućnost provokacija, pa i rasprava koje vam ne idu na ruku. Radi se o tome da trebate pazi� kako komunicirate. Zato se ne zalijećite. Budite tak�čni i uviđavni.

KARIJERA: Maštat ćete o boljem poslu i većim poduhva�ma. Kad se trgnete, brzo ćete se spus�� na zemlju. Važno je bi� realan i postavi� ciljeve na zreo način. Oni koji u tome uspiju, kretat će se prema dobrim rezulta�ma. Samo treba više strpljenja.

ZDRAVLJE & SAVJET: Budite tak�čni sa šefovima.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Vjerojatno ćete ima� potrebu malo se distancira� od voljene osobe ili će vaše ljubavno raspoloženje splasnu�. No jednako ćete osta� raspoloženi za zabave, pa će izlazaka bi�. Ipak, odnosi koje ćete stvara� ostat će na površnoj razini.

KARIJERA: Dobro su vam postavljene suradnje za sve nove ideje i projekte. Balansirat ćete između otvorenog i zatvorenog pristupa. Neke stvari zadržat ćete za sebe jer će vam vaš unutarnji glas tako govori�. Neki će se posve�� inventurama.

ZDRAVLJE & SAVJET: Bit ćete strpljivi i umjereni u svemu.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

ma s nacionalnom kulturnom baštinom.

Izložba Parovi u hrvatskoj likovnoj umjetnosti: dijalozi intime i stvaralaštva ne govori samo o umjetnosti, nego i o odnosima: o ljubavi, suradnji, stvaralačkom dijalogu i međusobnom nadahnuću iz kojih nastaju neka od najvažnijih djela hrvatske umjetničke povijesti.

LJUBAV: Vaše ljubavne dogodovš�ne i lovačke priče postat će sve popularnije, a vi osoba bez koje se u društvu ne može. Svaki dan događat će se nešto što će vam budi� osjećaje i čini� vaš privatni život ispunjenim. Bit ćete jako zabavni drugima.

KARIJERA: U trenucima kad osjećate povećan pri�sak zbog rokova na poslu, pozovite se na svoja prava. Tako ćete stvari usmjeri� u pozi�vnom pravcu i izbjeći nepotrebne rasprave. Ne zavaravajte se da vas vole, njima je do toga da vas iskoriste. ZDRAVLJE & SAVJET: Imajte mjere u svemu.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5

LJUBAV: Pred vama su lijepi ljubavni dani u kojima će bi� dosta prilika za zbližavanje. Vaš društveni život bit će zanimljiv, a vi veseli i zadovoljni. Ako ste još sami, nemojte sjedi� kod kuće, idite među ljude. Oni vas jedva čekaju. KARIJERA: Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Radit ćete lakše, premda će posla bi� sve više. Mnogi će bi� na pragu lijepih rezultata. Zaposleni u uslužnim djelatnos�ma pripremat će velike projekte. Neki će najradije radi� kod kuće. ZDRAVLJE & SAVJET: Bavite se sportom. OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Ribe, Djevica, Škorpion

Jadranka Fatur, Autobusni kolodvor, 1975.

Bela Čikoš – Sesija, Ženski akt (Ostavljena), 1913

Ivan Meštrović, Portret Ruže Meštrović, 1915.

OBITELJ MODLIC I PATAFTA iz Ivanovca

Ako je dosta ne mazimo, Gita nam ukrade mobitel

Iza ove simpatične proslave stoje članovi kuće Modlic-Patafta, u selu poznati kao pravi pozitivci i domaćini kod kojih nikada ne nedostaje smijeha i dobre energije

Tekst: Ana Vadlja

i Aleksandra Sklepić

Foto: Ana Vadlja

Da Međimurci vole dobru zabavu i druženje, to već svi dobro znamo, ali jedna obitelj iz Ivanovca ljestvicu je podigla na sasvim novu razinu, a razlog za feštu bio je daleko slađi i dlakaviji. Glavna zvijezda dana bila je Gita! Ni manje ni više nego prekrasna poni ljepotica koja je proslavila svoj 7. rođendan, a njezina 21-godišnja vlasnica

Nika Modlic pobrinula se da njezina mezimica dobije tulum kakav i priliči najvoljenijem četveronožnom članu ove velike obitelji. Sunčan i topao četvrtak bio je upravo savršen za jedno veselo okupljanje na otvorenom koje će susjedi i prijatelji još dugo pamtiti. Iza ove simpatične proslave stoje članovi kuće Modlic- Patafta, u selu poznati kao pravi pozitivci i domaćini kod kojih nikada ne nedostaje smijeha i dobre energije.

Ljubav prema

životinjama

kao stil života

Da se u ovoj kući životinje vole više od svega, jasno je čim zakoračite u njihovo dvorište koje udomljuje pravo malo životinjsko carstvo. Sestre Anja i Nika, koje Međimurke inače znaju kao vrhunske kozmetičarke iz poznatog čakovečkog salona AN Beauty, kod kuće svaki dan vode brigu o svojoj maloj farmi. Osim slavljenice Gite, ondje žive dvije kujice Luny i Zara, mačke Grga, Ziva, Šapica, Betty i Trixy, a društvo

im prave i ovce, pure, patke te zečevi.

Gita je u obitelj stigla prije šest godina kao zajednički poklon za Niku, koja je od malih nogu maštala o vlastitom konju. A kako se sedmi rođendan ne slavi svaki dan, Nika je odlučila uzeti stvari u svoje ruke.

- Dugo sam razmišljala kako proslaviti njezin rođendan. Htjela sam malo iznenaditi prijatelje, a budimo realni,

kod nas doma je ionako sve dobra izlika za feštu i okupljanje ekipe. Gita je naša prava miljenica i zaslužila je svoj dan, a i nama je dobrodošao izgovor da se svi malo podružimo, kroz smijeh nam je ispričala Nika.

Uspomena koja će se dugo pamtiti

Tata Josip bio je glavni i odgovorni majstor za roštilj, a majka Ana Marija pobrinula se da nitko od gostiju slučajno ne ostane žedan. Dvorište je bilo prekrasno i pažljivo ukrašeno u pravom “farma stilu”, a za dekoracije je uvelike zaslužna njihova prijateljica. Ona je za Gitu pripremila i posebno iznenađenje, pravu pravcatu tortu od zobi koju je smazala u tren oka. Naravno, rođendan ne prolazi bez poklona, pa je slavljenica dobila brdo svojih omiljenih poslastica, najviše jabuka i mrkvi, kojima se odmah slasno poslužila. Prije nego što je navalila na tortu, Gita je morala odraditi i kratku rođendansku vježbu. Njena trenerica Tara pobrinula se za lagano zagrijavanje pa je slavljenica ponosno

pred gostima pokazala svoje umijeće skakanjem preko prepona.

Tradicija koja se sigurno nastavlja

Živjeti s ponyjem kao ljubimcom, nije mala stvar. Svakodnevna briga o Giti, ispričala nam je Nika, sadržava mnogo važnih poslova: očistiti kopita, četkati dlaku, provjeriti ima li rana, oteklina ili znakova bolesti. Obavezno je osigurati svježu vodu i hranu, izvesti je na ispašu, provesti vrijeme s njom, prošetati je, očistiti boks, odraditi lagani trening 2–3 puta tjedno (lonža), a voli i male prepone.

Treninge i trenericu Taru Gita jednostavno obožava, vrlo je društvena i voli biti među ljudima. Ne boji se ničega, a obožava pažnju, maženje i češkanje. Voli da stvari budu po njezinom, a kad nisu zna negodovati i gunđati. Kad vidi da dođemo doma, odmah dolazi po maženje i naslanja glavu. Kad god me vidi njišti i mazi me glavom. Živi u dvorištu i svakoga tko dođe doma pozdravi na ogradi poput psa. Obožava društvo i voli biti uključena u sve što

Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kad je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

se događa oko nje. Rado ide u šetnje i uživa provoditi vrijeme s ljudima. Voli sudjelovati u poslu oko kuće i znatiželjno prati što se radi, a najdraže igračke su joj pepeljara i boce vode. Ima običaj grickati predmete, posebno mobitele, pa ih ne smijemo ostavljati na dohvat. Obožava jesti i uvijek je zainteresirana za hranu. Vrlo često “pomaže” mami u uređenju dvorišta – najčešće tako da pojede cvijeće i biljke ili se zasladi nekom tatinom voćkom. Malo je nestašna i razmažena, ali iznimno draga i privržena. Obožava kupanje, pogotovo nakon kupanja valjati se u blatu, a često “poludi” pa trči krugove po dvorištu. Tijekom popodnevne kave vani na suncu, kao i uvijek voli biti u centru pažnje, a ako nije tako onda rado razbaca sve sa stola.Dolazi do ulaznih vrata kuće i lupka njuškom kad joj je dosadno. Jednom mi je prilikom ukrala mobitel i trčala po dvorištu, pa smo se igrale lovice. Uglavnom, nije nam dosadno s njom. Čim okrenem pogled odmah sve ruši i krade, odala nam je Nika. Baka živi desetak kuca dalje pa često idemo u šetnju (ja na kavu, a ona baki pokositi dvorište).

Zbog svoje posebne, vesele prirode, Gita je zaslužila ovakvu proslavu. Svi joj želimo sretan sedmi rođendan i što više bezbrižnih dana u njezinom malom carstvu, a ekipi iz Ivanovca kapu dolje na originalnosti. Pokazali su da za dobru zabavu i pravo obiteljsko zajedništvo ne treba puno, samo malo dobre volje i puno ljubavi prema

KRZNENA ZVIJEZDA BROJA

osnovne značajke

Podrijetlo: različiti dijelovi svijeta

Namjena: jahanje, rekreacija, rad na farmama i terapijsko jahanje

Veličina: mali konji

Težina: oko 100 – 350 kg

Visina: do 148 cm u grebenu

Životni vijek: 25 – 35 godina

Izgled

• Čvrsto i zbijeno tijelo

• Gusta griva i rep

• Kratke, snažne noge

• Razne boje dlake: smeđa, crna, bijela, siva, šarena

Karakter

• Prijateljski i druželjubivi

• Inteligentni i znatiželjni

• Izdržljivi i snažni unatoč maloj veličini

• Ponekad tvrdoglavi, ali vrlo odani

Zanimljivosti

Pony nije ždrijebe, nego odrasli konj manje visine. Vrlo su snažni i mogu nositi ili vući teret teži nego što se očekuje za njihovu veličinu. Mnogi poniji izvrsni su učitelji jahanja za djecu. Poznati su po dugovječnosti i otpornosti na različite vremenske uvjete.

Idealni vlasnici

• Djeca i odrasli koji vole životinje, boravak u prirodi, jahanje i svakodnevnu brigu o konjima. Poniji su odlični za početnike, obiteljska gospodarstva i rekreativne jahače.

svojim ljubimcima.Tko zna, s obzirom na to koliko životinja imaju u dvorištu, možda nam se uskoro smiješi neka nova proslava.

Trenerica Tara i vlasnica Nika obožavaju umiljatu Gitu

Koji poklon najprije otvoriti?

HUMOR

HUMORESKA Jadnica

Vrijo litnji dan ugrija i drvo i kamen. Prošlo vrime ručka. Dica se razbižala kud koje, a u kući ostale svekrva i nevista. Dok nevista pere sude potli ručka baba sidi na kauču i gleja nikakvu seriju na televiziji. Odjednom joj se omače: Jadnica!

-Ko bona? Nevisti je odzvonilo u ušima, a ne zna na koga se odnosi ta rič.

-Nu, bona, nevista, ostavijo je, a ona jadnica plače za njin. Naša drugu. Ma da je lipša od nje ni po jada, nego brte grdna, natrackana ko da je pošla u mačkare, sačuvaj Bože. -Ko bona baba? Ponovi nevista.

-Bona nisi gluva, ova Paula u seriji. Jadnica. Gospe moja pomiluj je. Kakva je ponizna i zna svašta radit, ali šta ćeš. Baba uzdane ko da se to dogodilo u susidnoj kući. -Belaj ti odnijo seriju, to oni samo glume. Nevisti se smrklo prid očima kad je ovo čula.

-Glumili ne glumili on je nju, jadnicu, ostavijo. Nadala se da će je oženit. Vaka cura! E brte je jandalast. Grijota i sramota. -Bog s tobom. Bona to nije stvarno. To je samo u seriji. -Bona kako nije stvarno kad sam vidila svojim očima. Nemoj me pravit manitom.

-Naće drugoga. Manita je ako plače za njim. -Nu nje. Da je tako neko učinijo našoj Ivi ne bi tako besidila. Nevista vidi da s babom neće izać na kraj. Odmane rukom i nastavi prat sude.

-Da je meni nako učinijo moj pokojni Joko, meščinji da bi umrla od tuge. Ali ne bi on to nikomu napravijo, kamo li meni. Eno naš Martin isti mu did i po izgledu, i što je je, ima lipu i narav na dida. Samo ne znan ima li curu. Bog ga dragi pomoga, oni Paulin, kicoš, ima li mater da ga nasvituje.

Dok ona kukumiče za tom Paulom nevista se krsti i livon i desnon. Najrađe bi utrnila televiziju da baba više ne cmizdri, ali aj ti to učini. Kad je završila serija baba ode u sobu.

-Di ćeš ti, baba? Nemoj posrnit pa nogu slomit. Polako. Nevista gleja za njom.

-Bona, odo se molit Bogu za nu jadnicu, sevap je. Bog mu pamet prosvitlijo, molit ću i za njega, neće li joj se vrnit natrag. Ne mogu je više glejat kako plače.

-Moli ti za se, lako je za Paulu. Ona je dobro plaćena da cmizdri. Belaj ti odnijo ove ekrane i serije, zamanitaše i staro i mlado. Promrmlja nevista i ode na dvor. Do pritkuću se čulo kako baba razgovara sa Svevišnjim kako bi se izborila za Jadnicu. Miljenka Koštro

EPIGRAM

Veliki crveni

Na Marsu žive Mali zeleni, a u Hrvatskoj Veliki crveni!

AFORIZMI

Žene kriju kilograme a muškarci centimetre. Kakav narod takav natalitet.

Danko Ivšinović

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Još nekoliko promjenjivih dana, zatim vrućina

VREMENSKA SLIKA: Otkad je došlo toplije doba godine najvišu temperaturu smo imali krajem svibnja. S ulaskom u lipanj počelo je opet svježije i nestabilno razdoblje pa su kiša i pljuskovi postali češća pojava, a temperatura se snizila pa nije bilo prevruće. Čini se da će i u sljedećih nekoliko dana biti otvoren put vlažnom i svježem zraku sa sjevera i sjeverozapada pa će se promjenjivo vrijeme nastaviti još nekoliko dana. Vrućina je na vidiku u drugom dijelu sljedećeg tjedna. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Prema većini prognostičkih pokazatelja, u petak bi trebalo biti suho i djelomično sunčano uz povremeno umjeren vjetar sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura dosta niska, od 8 do 13°C, a najviša dnevna

između 22 i 24°C. Imat ćemo i povoljnu biometeorološku situaciju.

Slično bi trebala proći i subota. Svježe rano jutro, a zatim danju djelomično sunčano i ugodno toplo s maksimalnom temperaturom do 26 Celzijevih stupnjeva. Podsjećamo na visok UV indeks, osobito između 10 i 17 sati. Blizu je ljetni solsticij, a tad je sunce najjače u godini.

Mogućnost za neke pljuskove opet će postojati u nedjelju, osobito poslijepodne i navečer kad bi trebala stići još jedna hladna fronta. Noć ostaje svježa, a danju ugodno toplo uz temperaturu većinom između 26 i 28 Celzijevih stupnjeva. Kad dođu pljuskovi i vjetar ponovno će stići i osvježenje. Na početku novog tjedna vjerojatno će se nastaviti promjenjivo vrijeme uz mogućnost

Ljeto nosi, zima prosi

za kišu ili pljusak. Nisu na vidiku neke obilnije oborine, ali bi tijekom dana moglo malo smočiti i tijekom ponedjeljka. Bit će svježe uz dnevnu temperaturu malo iznad 20°C. Od utorka počinje stabilnije razdoblje s više suhog i sunčanog vremena. Još tijekom utorka nema vrućine iako će temperatura postupno rasti, ali onda tamo od srijede pa u drugoj polovici tjedna tem-

peratura će dostići pa i prijeći brojku od 30 stupnjeva u hladu.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 11.6.2026.)

• 13. lipnja 1974. god. mraz u Gorskom kotaru uz temperaturu do -2 °C

• 14. lipnja 1665. god. velika noćna smrzavica u sjevernoj Francuskoj uništila skoro sve vinograde

• 18. lipnja 1750. god. orkanska bura uništila usjeve oko Makarske

Muškarci uopće nemaju fazu odrastanja. Iz puberteta idu izravno u klimakterij.

U našem žitu je samo kukolj.

Nezaposleni imaju pauzu cijeli dan, a zaposleni samo pola sata. Gdje je vruća krv potrebna je hladna glava.

Naše moralne vertikale su najčešće u horizontali. Lakše je zbrinuti otpad, nego ljude.

U Saboru i školi „ponavljači“ su uvijek u stražnjim klupama.

U pasivnoj državi aktivne su još samo tektonske ploče. Jedni upiru leđima, drugi tek prstom.

Unatoč debljini nemamo potrebnu širinu.

Kao svaki pravi muškarac naučio sam raditi sve ženske poslove.

Puneći džepove ispraznili smo srca.

Zadržali smo put. Odrekli smo se smjera.

Dražen Jergović

VICOTEKA

Muha

Gost viče konobaru: – Konobar! U mojoj je juhi muha! Konobar priđe, pogleda u tanjur i opušteno kaže: – Gospodine, budimo realni, koliki ste komad mesa očekivali za ovaj novac?

Brza vožnja

Zaustavlja policajac vozača koji je projurio kroz crveno svjetlo: – Gospodine, pa jeste li vi slijepi? Zar niste vidjeli crveno svjetlo?

Vozač se nasmiješi: – Jesam, gospodine policajče, svjetlo sam vidio, ali vas nisam!

Astronom

Sjede Mujo i Haso navečer na klupi, gledaju u nebo i piju pivo. Odjednom će Haso: – E, moj Mujo, jesi li ikad razmišljao o tome što je dalje – Mjesec ili New York? Mujo ga pogleda kao da je pao s Marsa, otpije gutljaj pa kaže: – Pa jesi li ti glup, Haso? Vidiš li odavde New York?

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

& SATIRA Pripremio: Dražen Jergović

Rješenje mozgalice objavljene u broju 1603. pronađite na stranici 21.

SKANDINAVKA

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Ljuboslav Kuntarić, Ta tvoja ruka mala

Kaj so to Farizeji?

Još nam je niti tua umjetna inteligencija, očem reči, umjetna pamet štera je skrita v našim kompjuterima, tabletima ili pak mobitelima ne bila pri roki, a mi smo znali da so Farizeji licemjeri, dvolični ljudi, ljudi šteri jeno mislijo, drugo govorijo, a tretje delajo. Tak to bar piše v rečniko za stranjske jezike. A Farizeji so mi pali na pamet dok sam videl žene i sestre z Udruge zatočenih i nestalih hrvackih branitelov naše županije kak med prvima vužižejo sveče pre spomeniko poginulim i nestalim braniteljima vu našemo čakoskomo parko, šteri još nema križa polek sliki poginulih i nestalih jerbo so i članice protiv toga kaj bi se križ postavil pre spomeniko našim vitezovima i herojima, šteri so ratuvali z krunicom okoli šijaka. O tomo sam več pisal na ovomo mesti, pisal sam ruon tak kak so naše žene z te Udruge bile na izleto v Beogrado i kak so se išle pokloniti Ljubučici beloj v Hiži cvetja, a ve sam pak vam štel reči kak so nešterne žene predi nek so tu prinas v Čakovco, pre spomeniko našim poginulim i nestalim braniteljima vužgale sveče bile v Kumrovco za Den mladosti i tam vužgale sveče (pak) Ljubučici beloj. Najte me krivo razmeti, ali ne bi vam tu znal kaj reči, ali ne muoči služiti i Božeko i vrago. Ruon tak idejo v cirkvo, idejo k meši, a dok dojdejo vum z cirkve unda so protiv križa. Dok sam to se napisal umjetnoj inteligenciji, očem reči, umjetnoj pameti, napisala mi je eror i ne sam dobil nikšega odgovora, ako kaj dojde bodem vam ga napisal. Kaj je Gojko kanil, a kaj je napravil?

Dok sam napisal Gojko na pameti mi je bil ne tuliko stari kuliko dugovečni (21 leto) esdepeov i rečki gradonačelnik Gojko Obersnel. On mi je došel v pamet dok me teca Franca pitala, a ja pak je pitala jena pajdašica i vrtna soseda Štefa, kaj bode z tem Galebom, negdašjim brodom Ljubičice bele z šterim se je on vozičkal po sveto i kak se teca zmisli da se je još negda pripovedalo kak se je na Galebo drug Ljubičica bela štrumfal z So�ijom Loren. Ne znati je li se So�ija toga zmisli kak

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

je još negda ili kak se to veli, vu ono vreme, bila na Galebo. No, pustimo So�ijo i idemo nazaj na Galeb. Galeba so zvlekli vum z morja 1947. leta dok je još na sebi mel nemačko zastavo, a unda si ga je drug Ljubičica bela privatizeral, dal ga poprajti i od jega je napravil „ploveče zabavište“ za nesvrstane da bi ga drug Gojko, pred 17 let zvlekel z stare krame. Trelo je od jega naprajti turističko atrakcijo, a za ve je postal „rečki Obrovac“, očem reči vreča bez dna. Nejpredi da bode pot od staroga broda do turističke atrakcije koštal cirka 30 milijonov kuni, a kuliko se ve vidi niti 30 milijonov ojerov ne bode dosti. I ne sam to, dok bode brod popravleni nišči se ne rivle kaj bi ga hasnuval; niti turistički težaki, a niti pak furešti. Neje se niti So�ija javila kaj bi štela dojti pogledati mesto svoje mladosti? I ne sam to, Gojko je zgubil izbore, a neje kanil tak da je niti nikomo ne povedal po šteroj bode to relaciji Galeb plaval, koga bode vozil i kam. Negda se je pripovedalo da bodo Kinezi hodali na Galeb kak z križecom, ali kak je Mao odišel k Božeko na račun več niti Kinezi ne pitajo za Galeba, a niti pak za Ljubičico belo. Kak se šepetujilo pod čakoskom grackom vurom predi nek so jo zrušili, a to je čula i teca Franca, Galeb je trebal voziti od Reke do Golog otoka i nazaj, ali na Golom se turisti morejo sam špancerati jerbo nega niti jenoga ka�iča, niti štacuna, a kaj se namo o restorano spominali. A rečite mi, prosim vas lepo, kaj interesera lačnoga turisto? Kaj? Hoda okoli i išče de si bode kaj pojel. Obersnel i družina so kupili Galeba, a bole da so peneze hitili v zrak bar bi ftiči nebeski meli od toga hasna, a ve nikaj od toga. Brod jemle placa v rečki luki, nišči ga ne nuca, sam se mota drugim brodima tak da ga je turski brod skaramboleral vu februaro jerbo je zel premaloga anšlaga. Ak je tak, veli teca Franca, bole da je ostal v morjo, kak Titanic. Najbrž bi to bilo nejfaleše. Tak bode to ona rekla i pajdašici Šte�i.

Svecko labodoritaško prvenstvo je hapilo

Dugo se je na to čakalo kaj počne ovo labodoritaško prvenstvo po novomo recepto. Nejpredi labodoritaši igrajo v tri države Severne Amerike i

to v Kanadi, Meksiko i SAD i prvič na prvenstvo igra 48 reprezentaciji kaj znači da bode trajalo duže od mesec dni. Pak i mora tak dugo trajati da igra tak čuda reprezentaciji. Nejčudneše je kaj na prvenstvo igra reprezentacija države Curacao, a to je otok – država v Karipskom morjo štera ima malo vejč pučanstva, stanovnikov (155.000) nek Međimorje naše malo (105.520), a skorom je na pol menše (444 km2) od Međimorja (729 km2). Oni so na Sveckomo prvenstvo, a naši međimorski labodoritaši v Tretjoj ligi. Štel sam vam pravzaprav reči kak si oni šteri so protiv naši Vatreni, protiv naši Kockasti pak hračkajo po našemo izborniko sih naših izbornikov Zlatkijo Daličo. Dok ne znajo kaj bi mo zbajali unda pišejo i pripovedajo kak je pelal v Ameriko krive igrače, a one prave je doma ostavil. Štel bi tu sam reči da je Dalič v zadji osem – devet let navek mel na evropskim i sveckim prvenstvima krive igrače pak je ipak osvojil srebrno ili pak bronasto želencijo. Saki izbornik si jemle igrače šteri mo nejbole pašejo kaj bodo igrali onak kak si je on to zamislil. A kuliko vidimo do ve je navek mel prave igrače i postigel je nejbolše rezultate. Na Sveckomo v Rusiji je zgubil sam jeno utakmico i to ono protiv Francozov vu �inalo, a v Kataro ruon tak jeno i to ono protiv Argentine v polo�inalo. A se ostalo so te jegovi "nevaljani" igrači ne zgubili. Dej Božek kaj bode i ovo leto tak v Ameriki. Pripovedajo „naši kibici“ kak nikak ne igramo, kak so nas Belgijanci deli v mali žep, a sosede Janeze smo pobedili na jedvite jade. Sam dragi Božek kaj je Luka Modrič zabil gola pak so jegovi protivniki ve, za jen čas, hitili puške v kuruzo. Ne znajo kak je to dok moraš dobro igrati, moraš sim igračima dati šanso, moraš pobediti i moraš skriti kaj Englezi ne bodo vidli kuliko prav zaprav vrediš. Bodete priznali da je to ne baš tak le�ko.

Pak nebre biti Zlatko Daličov dober izbornik čim ima vikendico na Dravi v Kuršanco i to na črno, bez paperov. To bi mo još mogli oprostiti, ali to kaj je z Livna i kaj se je dotepel prek meje k nam v Lepo našo i kaj pobjeđuvle z našim Vatrenim, to nikak.

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Kad Filip miksa i snima, sve štima!

Prošlog petka zavirili smo i iza kulisa tradicionalnog festivala Kre Mure i Drove i za oko nam je zapeo plavokosi mladić koji je prkosio zakonima �izike. On je, naravno, Filip Švenda, živući dokaz da jedna osoba doista može biti na tri mjesta odjednom.

Kao dio obitelji koja stoji iza legendarnog Radija Studio M, Filip je bio istinska Katica za sve.

U jednom je trenutku s kirurškom preciznošću "peglao" zvuk za miks-pultom, u drugom već lovio savršeni kadar s fotoaparatom u rukama, a u trećem, poput iskusnog generala, koordinirao snimatelje na terenu. (vv)

METTE FREDERIKSEN osigurala treći mandat nakon 69 dana političke neizvjesnosti

Danska bez vlade

funkcionirala 69 dana

Danska je nakon 69 dana političke neizvjesnosti konačno dobila novu vlast. Na čelu četverostranačke manjinske koalicije ostaje 48-godišnja Mette Frederiksen, predsjednica Socijaldemokratske stranke. Frederiksen započinje svoj treći mandat nakon što je 2019. postala najmlađa premijerka u povijesti zemlje. Nova vlada stupila je na dužnost 3. lipnja, a sastav je formalno potvrđen na kraljevskoj jahti Dannebrog pred kraljem Frederikom X.

Iako brojka od 69 dana bez službene vlasti zvuči dramatično, zemlja je funkcionirala bez potresa. Prema ustavu, stara administracija ostala je na dužnosti kao tehnička vlada (caretaker government), a stabilna državna služba osigurala je neometan rad institucija.

Do formiranja vlasti došlo je nakon kompliciranih izbora u ožujku. Iako su Socijaldemokrati osvojili najviše glasova, zabilježili

su najgori rezultat od 1903. godine (tek 38 mandata). Zato nova četverostranačka koalicija uz njih okuplja socijal-liberale (Radikale Venstre), centrističke Moderate te Zelenu ljevicu (Socijalističku narodnu partiju). Novi kabinet broji 21 ministra (11 žena i 10 muškaraca), no morat će tražiti potporu u parlamentu jer nema većinu. Pred njima je niz problema: troškovi života, ekonomija te obrana suvereniteta Grenlanda od pretenzija Donalda Trumpa. Na domaćem terenu čeka ih ekološka kriza; zbog masovnog uzgoja svinja voda za piće zagađena je nitratima i pesticidima. Vlada je stoga ukinula ministarstvo poljoprivrede i uvela resor za prirodu i dobrobit životinja. Za potporu ljevice u parlamentu, Frederiksen je obećala besplatne zubare u roku od deset godina te besplatan javni prijevoz za mlađe od 22 godine. (Nora Mesarić)