Međimurske novine 1603

Godina XXXII Broj 1603

U ZAGREBU izrečena presuda Matiji Posavcu, Josipu Kobalu i Miloradu Novkoviću

Posavec nepravomoćno osuđen za mito

TEMA BROJA

ROBOTSKA KIRURGIJA U ORTOPEDIJI

INTERVJU: Dr. Marko Labaš, voditelj Odjela ortopedije Županijske bolnice Čakovec

Cijena 2 eur

Kako je Odjel ortopedije plasirao Čakovečku bolnicu u sam europski vrh: Voditelj odjela otvoreno o timu koji godišnje obavi tisuću operacija, robotskoj kirurgiji koljena u javnom sustavu, simultanoj ugradnji oba kuka i tehnologijama koje mijenjaju povijest domaće medicine

ODRŽANA redovna godišnja Skupština Međimurskih voda

Cijena vode ostaje ista još godinu dana

AGONIJA ANTUNA HORVATA iz Čakovca

Susjedi mi otimaju dvorište, a institucije kroje među mimo papira

MEĐIMURJE GRADITELJSTVO gradit će školu Sjever Posao stoljeća za čakovečku tvrtku

INICIJATIVA za osnivanje Turističke zajednice donjeg Međimurja Doljanci napokon vade svoje asove iz rukava!

GORJELA KUĆA u Novakovcu Upaljena svijeća uzrokovala požar Izvrijeđao medicinsku sestru pred pacijentima

ANKETA POD

VUROM

Kuda će Međimurci na ljetovanje?

Ljeto nam opasno kuca na vrata, a s njim stiže i ono najslađe doba godine – vrijeme za godišnje odmore. Dok neki ovih dana užurbano troše preostale dane starog godišnjeg, drugi već kuju planove za novi i broje dane do pakiranja kovčega. No, planiranje bijega od svakodnevice ove godine ima i

onu malo manje privlačnu stranu – matematiku. Dok dio sugovornika zbog boljeg omjera cijene i kvalitete ove godine bira susjednu Bosnu i Hercegovinu ili pak razmišlja o pristupačnijim inozemnim destinacijama, drugi ostaju vjerni Jadranu. (Jura Obadić)

Tamara Kronast (Čakovec)Mislim da je ljudima danas financijski teško i smatram da si prosječna hrvatska obitelj ne može priuštiti ljetovanje bez većih financijskih odricanja. Ove godine sam odlučila posjetiti Neum u Bosni i Hercegovini, jer, prije svega, nastojim uskladiti kvalitetu sadržaja i cijenu neke lokacije koju posjećujem. Za mene je to idealan odmor.

Mirela Kovačić (Čakovec)Donekle smo isplanirali ovogodišnji odmor. Stvar je da je sve poskupjelo, cijene su otišle u nebo. Teško je prosječnoj hrvatskoj obitelji. Ali čovjek si mora nešto priuštiti i tijekom godine izdvojiti za ljetovanje. Nama je najbitniji sadržaj lokacije koju posjećujemo, stoga ove godine namjeravamo ići u Bosnu i Hercegovinu.

Petra Furdi Šafarić (Čakovec) -Trenutačno planiramo odmor, razmišljamo o ljetovanju i kamo bi krenuli. Namjeravamo nekamo na more. Nismo sigurni još točno gdje, ali često primjećujemo da su cijene u inozemstvu pristupačnije nego u Hrvatskoj. Možda bih čak savjetovala i krstarenja – jer ponuda koju dobijete na kruzeru nudi puno bolju vrijednost za novac od smještaja u našim hotelima i apartmanima.

Zvonko Krušić (Čakovec) - Situacija je teška i definitivno je utjecalo na odluke hrvatskih građana kamo na odmor, ali ipak ostajemo ovo ljeto. Idemo u Split, posjetiti unuka na nekih tjedan, dva.. More je idealna lokacija za odmor. Za nas je to ove godine Split i posjet našoj obitelji.

Marija Dominić (Čakovec)Danas si, nažalost, ne može svaka obitelj priuštiti ljetovanje, jer je sve skupo. Cijene su porasle, inflacija negativno utječe na svakog građanina. Što se tiče moje obitelji, mi uglavnom putujemo uvijek na isto mjesto, stoga smo već isplanirali godišnji odmor. Idemo na Krk, u posjet kćeri. Za nas je to idealna lokacija. Jadranska obala uvijek je privlačna i zanimljiva.

Pilot osobno provjerio kvalitetu uroda u Belici

Mi obični smrtnici u Belicu dolazimo automobilom za razliku od lokalnog vizionara ekološkog zračnog prometa koji je odlučio testirati vertikalno slijetanje

jedrilice izravno u redove autohtonog međimurskog krumpira. Zlobnici ovo nazivaju prisilnim slijetanjem, mi smo međutim prepoznali vrhunski manevar i jasnu

poruku. Pa čemu trošiti gorivo kad te sama gravitacija može besplatno parkirati na mekanu podlogu.

Srećom, nitko nije ozlijeđen, osim ponosa pilota

i nekoliko nedužnih gomolja koji su dali svoj život u ime ovog spektakularnog spajanja visoke tehnologije i međimurske poljoprivrede. (vv)

ODRŽANA redovna godišnja Skupština Međimurskih voda

Cijena vode ostaje

Piše: Vlasta Vugrinec

Ovih dana održana je redovna godišnja Skupština poduzeća Međimurske vode na kojoj su predstavljeni ključni planovi poslovanja, kapitalni infrastrukturni projekti te strategija daljnjeg razvoja. Za građane svakako najvažnija vijest jest da cijena vodnih usluga i naknade za razvoj ostaju nepromijenjene.

Ista cijena ostaje do 30. lipnja iduće godine

Odlukom Skupštine produžen je rok važenja trenutne tarife, što znači da poskupljenja neće biti minimalno do 30. lipnja iduće godine.

Sunčana Glavina, direktorica poduzeća naglasila je da je sustav stabilan, unatoč izazovima na tržištu i rastu općih troškova.

- Naš cilj nije ostvarivanje dobiti, nego samo pokrivanje troškova i održavanje sustava funkcionalnim, jasno je poručila Glavina.

Nove aglomeracije prošle administrativnu provjeru

U fokusu poslovanja i dalje su intenzivni infrastrukturni projekti, s posebnim nagla-

skom na velike aglomeracije Podturen, Podbrest i Donji Kraljevec. Prema riječima direktorice, aglomeracije su uspješno prošle administrativnu provjeru te se nada da bi do kraja ove godine mogle biti i odobrene.

- Apeliramo na strpljenje građana, to su golemi infrastrukturni projekti. No, isto tako, kada se kanalizacija izgradi, građani imaju obvezu priključiti se na nju.

Također, važno je napomenuti da oborinska odvodnja nije dio našeg fekalnog sustava i ona se mora rješavati na druge načine, a ne spajanjem na našu mrežu, naglasila je.

Međutim, Vlada RH trenutačno radi na osiguravanju dodatnih izvora �inanciranja kako bi se sve prijavljene aglomeracije mogle realizirati. Naime, pristiglo je čak 35 projekata, a kako se čulo na Skupštini, Vlada ima na raspolaganju milijardu eura, a treba joj 1,7 milijardi.

Sukladno dugoročnim planovima do 2030. godine, poduzeće intenzivno radi na digitalizaciji, s ciljem da do tada čak dvije trećine od ukupno 42.000 korisnika prijeđe na daljinsko očitavanje vodomjera. Veliki koraci poduzimaju se i na polju

ista još godinu dana

energetske neovisnosti kroz izgradnju solarnih elektrana. Uz postojećih šest, u ovoj se godini planira izgradnja još osam novih.

- Na taj način došli bismo do otprilike 40 % energetske neovisnosti. Time bismo pokrivali dobar dio troškova iz vlastitih prihoda koje ostvaruju solarne elektrane, što je izvrstan put s obzirom na sve probleme koji se događaju na tržištu energenata, istaknula je Glavina.

Direktorica se osvrnula i na situaciju s ljudskim resursima, naglasivši da su ključni stručnjaci trenutačno dobro posloženi, no da se tvrtka suočava s prirodnim odljevom iskusnih kadrova u mirovinu.

Zatvara se šalter za plaćanje računa

Kao prirodan slijed modernizacije poslovanja, Me-

đimurske vode zatvaraju svoj šalter za gotovinsko plaćanje računa. S obzirom na to da se većina korisnika već okrenula suvremenim metodama plaćanja (internet bankarstvo, mobilne aplikacije, KEKS Pay), broj građana koji su dolazili na blagajnu postao je iznimno malen.

- Ovo je prirodan slijed stvari. Napravili smo i korak više kako bismo svim korisnicima omogućili da svoje račune za vodu od sada plaćaju bez ikakve naknade na kioscima Tiska te u svim prodavaonicama Konzuma. Pokazalo se da građani to dobro prihvaćaju. Napominje da Odjel za odnose s korisnicima ostaje otvoren na istoj adresi, pa će se sva ostala pitanja, reklamacije i administrativni poslovi koji nisu vezani uz samu naplatu i dalje moći rješavati osobno.

Sunčana Glavina

U ZAGREBU izrečena presuda

Matiji Posavcu, Josipu Kobalu i Miloradu Novkoviću

Posavec osuđen za primanje mita, oslobođen zapošljavanja

Od optužbe za tri kaznena djela, Posavec je oslobođen za dva. Kobal je proglašen krivim za davanje mita, a Novković u potpunosti oslobođen optužbi za zapošljavanje

Županijski sud izrekao je nepravomoćnu presudu međimurskom županu Matiji Posavcu. Proglašen je krivim za kazneno djelo trgovanja utjecajem, konkretno, za primanje mita od 10.000 kuna u gotovini od Josipa Kobala, poduzetnika kojemu je zauzvrat iskoristio politički položaj i autoritet kako bi mu osigurao imenovanje na mjesto člana Upravnog vijeća Županijske uprave za ceste Međimurske županije. Posavec je osuđen na godinu i osam mjeseci zatvora, od čega mora odležati devet mjeseci, dok je preostalih jedanaest mjeseci uvjetovano petogodišnjim rokom kušnje. Uz to, mora u državni proračun uplatiti 1.327 eura — protuvrijednost primljenih 10.000 kuna. Kobal je osuđen na godinu i tri mjeseca, od čega sedam mjeseci zatvora, uz trogodišnji rok kušnje. U preostale dvije točke optužnice, vezane uz navodno nezakonito zapošljavanje Tene Čižmešije i Josipe Meglić, uključujući omogućavanje uvida u natječajna pitanja i izmjene

pravilnika u tu svrhu, sud je Posavca oslobodio, zaključivši da granica kaznenopravne odgovornosti nije bila prijeđena, a da optužbe o namještanju natječaja nisu dokazane.

"Ništa što se meni stavljalo na teret nije se dogodilo"

Posavec je odmah nakon izricanja presude odbacio osuđujući dio i najavio žalbu. "Ovo je samo jedna nepravomoćna objava koja je tek takva da će se još razmatrati na drugostupanjskim sudovima", rekao je novinarima ispred suda, dodajući kako je presumpcija nevinosti i dalje na snazi. Svoju obranu temeljio je na tome da je optužnica tri godine dominirala navodnim slučajevima zapošljavanja, a upravo za to ga je sud oslobodio. "Ništa što se meni stavljalo na teret prije pet godina, nakon godinu dana slušanja represivnog aparata, se nije dogodilo i nisam počinio ništa nezakonito", poručio je. Upitan o mogućnosti ostavke, Posavec je bio jasan: "To nije pitanje mojih želja ili ambicija, to je pitanje zakona. Potpuno je

Što čeka Međimurce!?

Ako presuda doista postane pravomoćna – ovakva kakva je sad ili možda smanjena, ali veća od 6 mjeseci – zakon u slučaju prestanka mandata župana propisuje privremeno vođenje i raspisivanje novih izbora. Budući da smo u prvoj polovici četverogodišnjeg mandata (izbori su održani u svibnju prošle godine, što znači da je prošlo tek nešto više od godinu dana), ako presuda stupi na snagu tijekom prve dvije godine mandata, služ-

beni zamjenik župana Mario Medved automatski preuzima vođenje županije. Vlada RH u roku od 90 dana raspisuje izvanredne izbore, a Medved vodi tekuće poslove i upravlja županijom kako sustav ne bi bio u blokadi do imenovanja novog župana.

Ako pak osuđujuća presuda postane pravomoćna tijekom druge polovice mandata, sadašnji zamjenik župana Mario Medved vodi županiju do kraja mandata. (vv)

jasno da pravomoćnošću presude, bilo kakve, po sili zakona prestaje mandat."

Kako postupci na drugostupanjskim sudovima traju, postoji realna mogućnost da će mu mandat prirodno isteći prije nego presuda postane pravomoćna.

Novac je bio za stranačku kampanju

Na izravno novinarsko pitanje je li uzeo novac od Kobala, Posavec je to kategorički zanijekao. "Bila je kampanja. To se dogodilo 6. svibnja 2021. godine, a 16. svibnja 2021. bili su izbori", rekao je, naglašavajući da je u to vrijeme istovremeno bio župan, kandidat za župana i predsjednik stranke koju je tek u ožujku te godine osnovao.

Prema njegovu tumačenju, novac koji je primio bio je namijenjen �inanciranju stranačke kampanje u kojoj je nastupilo 112 kandidata na listama diljem Međimurja, a ne osobnoj koristi. "Ja nisam tada bio samo župan Međimurske županije, bio sam kandidat za župana, bio sam predsjednik stranke", pojasnio je, dodajući da sastanke nije mogao organizirati nigdje drugdje nego u svojem uredu.

Istaknuo je i pravni argument koji, prema njegovu mišljenju, govori u prilog nevinosti: u trenutku kada je navodno primio novac, još nije bio izabran, pa stoga nije ni mogao jamčiti Kobalu imenovanje. "Pa ja sam mogao ove izbore izgubiti", rekao je.

Priznanje "pod pritiskom"

Posavec je podsjetio da je zajedno s pročelnikom Miloradom Novkovićem

VARAŽDINCI koriste mobilnu ambulantu, a mi?

Međimurska ambulanta i dalje stoji

Krajem prosinca u čakovečki Dom zdravlja stiglo je suvremeno vozilo mobilne ambulante vrijedno 161.875 eura, �inancirano EU novcem iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ipak, dok susjedni Varaždin ovog tjedna već naveliko koristi svoju ambulantu, međimursko vozilo i dalje, stoji na parkiralištu.

dao iskaz policiji koji je u tijeku postupka korišten kao priznanje. Međutim, obojica su naknadno tvrdili da su iskaze dali pod pritiskom, a upravo za optužbe u kojima su dali takva priznanja, slučajeve zapošljavanja, sud ih je u konačnici oslobodio. "

To priznanje koje se desilo, desilo se pod pritiskom", rekao je Posavec, aludirajući na dugotrajni istražni pritisak i mjere tajnog praćenja koje su prema njemu primjenjivane gotovo godinu dana, od rujna 2020. do svibnja 2021. "Ne slušaju vam ni teroriste međunarodne godinu dana", komentirao je.

Presuda je politički motivirana

Posavec nije skrivao mišljenje da presuda nije rezultat "zakona i činjenica već nekakvih uvjerenja, pretpostavki ili predrasuda", te je sudu zamjerio što ga se tereti za odluke koje je formalno donijela Županijska skupština gotovo jednoglasno, 29 glasova za, uz četiri suzdržana."To je isto kao da vam predsjednik Vlade odgovara za odluke Hrvatskog sabora", rekao je.

Najavio je da će odmah po dostavi pisanog otpravka presude, za što sudac ima zakonski rok od 30 dana, podnijeti žalbu višem sudu: “Vjerujem da će Viši sud bez problema odbaciti i ovu prvu optužbu za koju tužitelj nema nikakve osnove", završio je Posavec.

Iako je ravnateljica Vlatka Pleh još prije nekoliko mjeseci najavljivala registraciju, osiguranje i "dodatne dogovore" s Ministarstvom zdravstva, konkretnih po-

maka nema. Ključni detalji, tko će u njoj raditi, hoće li biti novih zapošljavanja i kada će pacijenti konačno vidjeti korist od ove skupe investicije, i dalje su u fazi "de�iniranja".

Dok pacijenti čekaju, nadležni šute. Iz čakovečkog Doma zdravlja odlučili su ignorirati novinarski upit, ostavljajući javnost bez odgovora na pitanje zašto projekt od preko 160 tisuća eura u Međimurju služi samo kao ukras na parkiralištu. (vv)

MEĐIMURJE GRADITELJSTVO gradit će školu Sjever

Posao stoljeća za čakovečku tvrtku

Čakovečko poduzeće Međimurje graditeljstvo d.o.o. gradit će novu Područnu školu „Sjever“, nakon što je u Gradskoj vijećnici potpisan Ugovor o izvođenju građevinskih, obrtničkih i instalaterskih radova vrijedan 16,77 milijuna eura. Ugovor su potpisali gradonačelnica Ljerka Cividini i predsjednik Uprave tvrtke Goran Knežević, čime je službeno započela realizacija prve potpuno nove osnovne škole u Čakovcu nakon više od dva desetljeća. Rok za završetak radova je 18 mjeseci od uvođenja izvođača u posao. Ukupna vrijednost ove kapitalne investicije, koja će dugoročno promijeniti obrazovnu sliku grada, iznosi 20,7 milijuna eura. Gotovo 70 posto iznosa osigurano je iz Nacionalnog plana opo-

ravka i otpornosti, dok će ostatak pokriti Grad Čakovec. Nova škola djelovat će u sastavu I. osnovne škole Čakovec, a njezinom izgradnjom stvorit će se preduvjeti za uvođenje jednosmjenske nastave i prelazak na cjelodnevni rad do 2027. godine. Suvremeni dvokatni objekt neto površine 5.184 četvorna metra gradit će se uz sjevernu čakovečku obilaznicu na parceli od preko 20 tisuća kvadrata. Škola je projektirana za 448 učenika i raspolagat će sa 16 učionica, dvodijelnom sportskom dvoranom, malom dvoranom, kuhinjom i blagovaonicom. Uz visoku energetsku učinkovitost i primjenu solarnih sustava, projekt obuhvaća i velika infrastrukturna ulaganja u okolne prometnice i autobusno stajalište. (vv)

Mobilna ambulanta stoji već šest mjeseci

Goran Knežević i Ljerka Cividini

Piše: Tomislav Novak

Ma�ja Posavec i Milorad Novković �jekom čitanja nepravomoćne presude na Županijskom sudu u Zagrebu. Josip Kobal nije došao na čitanje

Piše: Tomislav Novak

Dr. Marko Labaš voditelj je Odjela ortopedije Županijske bolnice Čakovec već nekoliko godina. Više je puta proglašen jednim od najboljih ortopeda u Hrvatskoj prema ocjenama pacijenata. Njegov tim godišnje obavi više od tisuću operacija – od ugradnje endoproteza kukova, koljena i ramena do artroskopskih zahvata i sportske ortopedije. No, ono što Čakovec izdvaja među svim javnim bolnicama u Hrvatskoj jest robotska kirurgija. Točnije, činjenica da pacijent s uputnicom može dobiti robotski asistiranu operaciju koljena. Dr. Labaš bio je inicijator uvođenja tog sustava i prvi certificirani operater.

Razgovarali smo o svemu: o timu, tehnologiji, kvaliteti proteza, suradnji s tvrtkom Johnson & Johnson čije se endoproteze ugrađuju na Odjelu ortopedije, a smatraju se među najboljima na tržištu, o direktnom prednjem pristupu kod ugradnje endoproteze kuka koji je u privatnim klinikama postao standard, a u javnima iznimka, o logičnoj i apsurdnoj strani sustava u kojemu radi te o tome što donosi budućnost – korištenje umjetne inteligencije kod izvođenja operativnih zahvata.

- Dr. Labaš, počnimo od početka. Kakav je danas Odjel ortopedije u Čakovcu - tim, kapaciteti, dometi?

- Trenutačno imamo pet specijalista na odjelu. Ja sam voditelj, tu su još kolegice dr. Latin i dr. Magdalenić te kolege dr. Lukić, dr. Leto i dr. Mandić. Nedavno nam je otišao u

mirovinu primarijus Smilović, jako iskusan operater, i to je objektivno veliki gubitak za odjel, bez obzira na sve. Trenutačno smatram da smo po kvaliteti i broju operativnih zahvata među top javnim ortopedskim odjelima u Hrvatskoj. To nije samopromocija, to su rezultati.

- U kojim je zahvatima čakovečki ortopedski tim najjači?

- Što se tiče operativnih postupaka, pokrivamo gotovo sva područja: kuk, koljeno, rame, sportska ortopedija, artroskopski zahvati na koljenu, ramenu, gležnju… Ugradnja endoproteza nam je najveći segment, najviše kuk i koljeno. Brojka je ukupno oko tisuću operativnih zahvata godišnje na cijelom odjelu. Svakodnevno imamo na raspolaganju operacijsku salu te dvaput tjedno i dvije operacijske sale, dakle operira se svaki dan.

- Govori se da pacijenti, osim iz naše županije, dolaze i iz okolnih regija –Varaždina, Zagreba, s mora, iz cijele Hrvatske. Zašto bi netko iz Zagreba išao na operaciju u Čakovec?

- Vjerujem da je razlog to što radimo kvalitetno. Ugrađujemo najbolje ugradbene materijale, među kojima su Johnson & Johnson, Zimmer i Arthrex. Pacijenti dobivaju kvalitetnu uslugu. Među prvim odjelima smo u Hrvatskoj koji su uveli robotski asistirane zahvate u ortopediji. Na našem se odjelu rutinski izvodi ugradnja endoproteze kuka direktnim prednjim pristupom. Sportska ortopedija također je na visokoj razini. Pacijenti međusobno komuniciraju, zadovoljni su ishodom te samim time raste interes

Tko je dr. Marko Labaš?

Specijalist ortopedije i traumatologije, voditelj Odjela ortopedije Županijske bolnice Čakovec. Višekratni dobitnik priznanja Najdoktor prema ocjenama

pacijenata. Edukator za robotsku kirurgiju i prednji pristup na kuk. Liječnik NK Varaždin i selekcija HNS-a. Radi i u Poliklinici Kinemed u Varaždinu.

za ortopedske zahvate u našoj ustanovi. Informatizacija u zdravstvu danas omogućuje da se pacijenti iz cijele države jave na pregled u našu ustanovu. No, time se povećava vrijeme čekanja na prvi pregled, povećava se i lista čekanja na operativne zahvate, ali sretni smo jer ljudi prepoznaju naš rad.

- Uvođenje robotske kirurgije na Vašem odjelu omogućeno je u suradnji s tvrtkom Johnson & Johnson. Kako je došlo do te suradnje?

- Radim s njihovim protezama još iz vremena kad sam bio u Varaždinu. To je renomirana svjetska tvrtka koja je među najboljima na svijetu po kvaliteti ugradbenih materijala. Kod kvalitete endoproteza u ortopediji jedan od bitnih faktora jest dugotrajnost materijala, odnosno trajnost proteze koja se prati godinama nakon ugradnje. Proteze tvrtke Johnson & Johnson prema svjetskim registrima imaju trajnost dvadeset i više godina te su među najtrajnijim ugradbenim materijalima uopće. Također, ta je tvrtka među prvima u razvoju robotske kirurgije u ortopediji te imaju kvalitetan razvojni tim i podršku u logističkom i edukativnom smislu. Kada smo došli u situaciju da pregovaramo o uvođenju robota, dugogodišnja suradnja i pouzdanost bile su ključne. Kako je robot stigao u ŽB Čakovec

- Pokušajte objasniti nama laicima što zapravo znači „robotski asistirana operacija“ koljena? Operira li tu robot ili kirurg?

- Uvijek operira kirurg i sve je pod njegovom kontrolom. Robot ništa ne reže sam, ništa ne odlučuje. On je moja produžena ruka koja mi daje potrebne informacije u realnom vremenu. Evo kako to ide ukratko: kirurški pristupimo zglobovima, odnosno prikažemo zglob koljena. Potom u bedrenu i goljeničnu kost postavimo

TEMA BROJA

Robotska

kirurgija u ortopediji

INTERVJU Dr. Marko Labaš, voditelj Odjela ortopedije Županijske

Robot ne operira

umjesto nas, povećava

Voditelj Odjela ortopedije Županijske bolnice Čakovec o robotici koljena u javnom zdravstvu, direktnom prednjem pristupu kod ugradnje endoproteze kuka i budućnosti u kojoj će AI pomagati kirurgu u planiranju zahvata

metalne pinove na koje su smještene referentne točke koje prepoznaje robot te ih cijelo vrijeme zahvata prati kamerom. Potom uzimam specijalni pointer i njime doslovno iscrtam koljeno u softver – sve konture, sve anatomske točke. U računalu nastaje virtualni model tog konkretnog koljena. Nakon inicijalne procjene stanja koljena na robotskom softveru radi se planiranje: veličina

proteze, kut korekcije, balansiranje, odnosno procjena željene ligamentarne napetosti. Kad sam zadovoljan, robotska ruka na kojoj je kirurška pilica izvede rez točno prema željenom planu. Ali kirurg i dalje drži sve pod kontrolom, odnosno pridržava robotsku ruku. Ako počnem piliti krivo, sustav stane.

- Kakva je razlika u preciznosti u odnosu na klasičnu, „ručnu“ operaciju?

Dr. Marko Labaš s Velys robotom za operaciju koljena

Dr. Marko Labaš u operacijskoj sali s medicinskim sestrama Sarom Šafarić, Jadrankom Lipić i glavnom sestrom Štefanijom Rešetar

Županijske bolnice Čakovec

operira nas, ali nam preciznost

- Golema. Kod klasičnog zahvata kirurg po predoperativnom planiranju i na temelju iskustva procjenjuje željeni kut korekcije, položaj proteze i ligamentarnu stabilnost. To je vremenski provjerena metoda i iskusni operater može napraviti sjajan posao. Ali ne može za vrijeme zahvata vidjeti željenu korekciju u stupanj i u milimetar. Može otprilike. A ovaj sustav ti daje podatak o točnom stupnju korekcije, o milimetrima korekcije te točnu procjenu ligamentarne stabilnosti u realnom vremenu, dok si još na operaciji. Svaki milimetar pomaka koji napravim vidi se na ekranu. I ono što je ključno: balansiranje, odnosno podjednaku napetost ligame-

nata, robot verificira uživo. Nakon što napravimo rezove na kostima, postavimo probne komponente, provjerimo opseg pokretljivosti te na zaslonu odmah vidimo rezultate. Dakle, ovaj sustav pruža nama operaterima izvanrednu preciznost u izvođenju zahvata, ali i dalje je svaka odluka na nama. - Zbog čega je ta preciznost toliko bitna?

- Kad ugradite protezu koljena, ona mora biti postavljena u točnom položaju da radne sile budu jednoliko raspoređene. Ako je osovina koljena malo pomaknuta (previše valgusa ili previše varusa), proteza se neće ravnomjerno trošiti. Jedna će strana biti više opterećena. To na početku

sam na kongrese, radionice na artificijelnim kostima, kadaver-tečajeve (tečajevi na preminulim donorima gdje se vježbaju zahvati u uvjetima bliskim stvarnoj operaciji, op. a.). Potom sam u više navrata odlazio u Švicarsku u edukacijski centar te položio potrebne certifikate koje tvrtka Johnson & Johnson traži prije nego što je uopće moguć legalan rad s robotom.

- Da li je proces certifikacije zahtjevan?

- Oni tome pristupaju vrlo ozbiljno. Imaju svoje interne edukatore, operatere iz Amerike, Kanade, Engleske, Švicarske i Izraela, koji su sudjelovali u razvoju sustava i rade s njim godinama. Nakon edukacije i njihove procjene dobivaš certifikat koji ti omogućuje rad s robotom.

- Certifikat ste uspjeli dobiti, ali kako ste robot doveli u vašu bolnicu?

operater ima svoju listu i svoje operativne termine. Svatko se razvija. I svaki od nas bit će certificiran za rad s robotom.

Prednji pristup kod kuka - puno brži oporavak

- Poznati ste i kao operater koji ugrađuje kuk direktnim prednjim pristupom. Što je to i čime se razlikuje od klasičnih metoda?

nije vidljivo, ali za pet ili deset godina čovjeka opet boli, opet šepa i treba reviziju. A revizija je puno veći zahvat. I skuplji i svakako rizičniji za pacijenta. Jedan stupanj razlike na početku može značiti pet godina manje ili više života proteze. To nije trivijalno.

- Rekli ste da je robot vlasništvo tvrtke Johnson & Johnson. Kako ste uopće uspjeli dovesti taj sustav u javnu bolnicu?

- Godinama sam pratio razvoj robotske kirurgije u ortopediji – koji sustavi postoje, kakvi su rezultati, koji centri ih koriste. Kad sam zaključio da je tehnologija sazrela i da bi nama stvarno koristila, krenuo sam na edukaciju. Odlazio

- Pregovorima i lobiranjem. S obzirom na dugogodišnju suradnju te prema procjenama tvrtke Johnson & Johnson, pristali su da nam se nakon edukacije i certificiranja robot dostavi na probna tri mjeseca. Nakon prvih desetak operacija rezultati su govorili sami za sebe. Onda je počelo lobiranje kod ravnatelja, pa kod kolega koji nisu svi bili oduševljeni novitetom, ma kod svakoga čija je riječ bila važna. Moram se, naravno, zahvaliti i našem ravnatelju gosp. Hrenu. On nas je aktivno podržao, bez njega ovo ne bi uspjelo. I na kraju svega, robot je trajno kod nas uz podršku tvrtke Johnson & Johnson.

- Koliko ste operacija robotom do sada napravili?

- Stotinjak operacija do sada, a počinjemo uvoditi i parcijalne endoproteze – zamjenu samo jednog dijela koljena, jednog kompartmenta koji je oštećen. Prošli smo tjedan prvi u Hrvatskoj i među prvima u Europi napravili takvu operaciju. Dobili smo softverski upgrade za to. To je zahtjevniji zahvat od totalne endoproteze, ali rezultati su kod dobro odabranih pacijenata izvrsni.

- Svi kolege na odjelu sada rade s robotom?

- Svi prolaze edukaciju, da. Organizirani smo tako da svaki

- Kod klasičnih pristupa, stražnjeg ili bočnog, kirurg dolazi do zgloba kuka kroz glutealnu muskulaturu koja se prilikom prikaza neminovno malo ošteti. Zato je oporavak duži, bol na početku veća, a čovjek dulje hoda s pomagalima. Pri prednjem pristupu do zgloba dolazimo između mišića, ne oštećujemo ih. Otvorimo, prikažemo zglob kuka i, ako smo sve prikazali pravilno, učinimo zamjenu zgloba a da pritom ne oštetimo muskulaturu. Muskulatura ostaje netaknuta. Rezultat je brži oporavak, manji bolovi i brže hodanje bez pomagala. Na ovaj se način pacijent oporavlja u kraćem vremenu te se ranije vraća svojim aktivnostima. Treba naglasiti da je kod klasičnih pristupa, kao i kod prednjeg pristupa, krajnji rezultat zahvata isti.

- Zbog čega onda ne rade svi prednji pristup?

- Jer ga je teško naučiti. Na primjer, kada većinu radnog vijeka kirurg radi klasični pristup s pacijentom koji je smješten na boku, a kod prednjeg pristupa leži na leđima, vizualizacija je drukčija, prostor je uži, moraš savršeno postaviti retraktore (držače koji muskulaturu drže u stranu) da vidiš što radiš bez da je oštetiš. Krivulja učenja je duga i zahtjevna. U javnim bolnicama, gdje nema financijskog pritiska da se uvede nešto novo, malo se tko odluči na taj trud. Privatne klinike sve to rade jer je to marketinški privlačno i pacijenti to traže. U javnim se bolnicama malen broj kolega odlučuje na ovaj pristup.

- Kako ste vi to svladali?

- Kvalitetna edukacija i upornost ovdje su ključni. Na edukaciju sam odlazio kod profesora Cortena koji radi u Belgiji, u Genku, a on je jedan od najvećih europskih struč-

njaka i edukatora za taj pristup. Prije tri godine počeo sam samostalno raditi ovaj pristup u Čakovcu, ispočetka na mlađim i “mršavijim” pacijentima koji su lakši slučajevi. Sad već dvije godine primjenjujem prednji pristup na svima kojima ugrađujem kuk. Bez iznimke. Ovaj pristup mi omogućuje da i kod određenih pacijenata koji imaju obostrane degenerativne promjene kuka učinim zahvat ugradnje oba kuka u jednoj operaciji. Također, polako i drugi kolege usvajaju ovaj pristup te se nadam da će na našem odjelu kod ugradnje endoproteze kuka ovaj način postati standard liječenja.

AI jest budućnost ortopedije, ali traži iskusnog liječnika

- Govorimo o robotu kao o naprednoj tehnologiji, ali vi pratite razvoj i znate što dolazi dalje. Kakva je budućnost?

- Sljedeća faza je integracija umjetne inteligencije u robotski sustav. I to nije daleka budućnost, već se sada u sklopu edukacijskih programa tvrtke Johnson & Johnson vodi rasprava o uvođenju softvera koji se bazira na AI agentu. Evo kako će to izgledati: pacijent dođe na operaciju koljena, prikažemo zglob koljena, postavimo pinove, robot registrira sve točke. I onda AI sustav, koji je treniran na podacima iz milijuna operacija iz cijelog svijeta, analizira to koljeno i govori mi: ovo koljeno treba korigirati pod tim i tim kutom, treba piliti tako i tako. Ako sam zadovoljan ponuđenim, robotska ruka izvede rezove. Dakle, nema “ručnog” planiranja, AI ga je napravio za mene, a ja sam ga verificirao.

- Ne zvuči li to previše dobro? Kakva je onda tu uloga operatera?

- To i jest impresivno. AI koji je obučen na milijunima operativnih podataka može u trenutku prepoznati obrasce koje ja ne mogu. Može vidjeti koji kut korekcije statistički daje bolje dugoročne ishode za određeni anatomski profil koljena. To je njegova prednost. Ali tu i nastaje pitanje koje mene zapravo zabrinjava.

Zajednička fotografija Odjela ortopedije Županijske bolnice Čakovec

Nastavak

Nastavak od str. 4 - 5.

Robot ne operira umjesto nas, ali nam povećava preciznost

- Koje pitanje?

- Ako mlađi kolege, koji u budućnosti završe ortopediju, neće imati mogućnost steći iskustvo “manualnog” planiranja i izvođenja operativnog zahvata bez pomoći robota, odnosno ako za njih odlučuje AI, što će se dogoditi ako sustav zakaže? Nestane struje, robot se sruši, softver zakaže. Kako dovršiti operaciju ako o tome ne znaju ništa? Nisu nikada naučili piliti ovu ravninu ili onu jer su uvijek kliknuli „yes“ i pustili robota. To me brine. Nije problem AI, on je prednost. Problem je slijepo povjerenje bez temeljnog razumijevanja. Kad asistencija zakaže, samo iskustvo spašava situaciju. Robot je tu da me učini boljim, da mi dâ podatke koje ja sam ne mogu imati. Ali ja moram razumjeti što ti podaci znače i moram moći raditi i bez njega. Zbog toga inzistiram da svi moji kolege prođu edukaciju temeljito – ne samo certifikat, nego i razumijevanje.

- Pratite li razvoj implantata s ugradbenim senzorima, čipovima?

- Razvoj ortopedskih implantata s ugrađenim senzorima jedno je od najbrže rastućih područja u biomedicinskom inženjerstvu. Cilj je pretvoriti klasične implantate (kukove, koljena, pločice za prijelome, spinalne implantate) u „pametne implantate” koji mogu kontinuirano pratiti stanje pacijenta i samog implantata. To donosi potencijalne prednosti kao što su rano otkrivanje komplikacija (infekcije, razlabavljenje implantata, preopterećenje), praćenje procesa cijeljenja nakon operacije, personalizirana rehabilitacija na temelju stvarnih podataka o opterećenju, smanjenje potrebe za kontrolnim pregledima i snimanjima te produljenje vijeka trajanja implantata kroz pravovremene intervencije. Ovo područje spaja ortopediju, elektroniku, znanost o materijalima i analizu podataka te ima potencijal značajno unaprijediti praćenje pacijenata nakon ortopedskih zahvata. Svakako je to sljedeći korak u protetici zglobova i to me veseli…

Paradoks našeg zdravstvenog sustava

- Odjel radi sjajno, dolaze pacijenti iz cijele Hrvatske, ali liste čekanja rastu. Kako se nosite s tim?

- Odjel ortopedije na raspolaganju ima svakodnevno salu i ona je iskorištena do maksimuma. Ali ne možemo više od toga, ograničeni smo kapacitetima sale i ponajprije brojem osoblja. Za poslijepodnevnu smjenu trebate dvostruko više anesteziologa, instrumentara i

sestara. Toga nema. A i kad bi bilo, sustav dobar rad i trud ne nagrađuje financijski na način koji bi bio dovoljno motivirajući za bolničku upravu.

- Možete li to objasniti malo konkretnije?

- U javnom zdravstvu postoje ugovoreni operativni postupci koji su financirani od strane HZZO-a. Nema ugovorene “norme” u smislu odrađenog broja zahvata. Dakle, možeš raditi odnosno operirati malo ili puno, a za to si plaćen jednako. Ako radiš “više”, onda je to radi osobnog angažmana i vlastite ambicije. Što više radiš i bolje radiš, veće su ti liste čekanja, više si na udaru kritika, sustav te može početi ograničavati. To je apsurd koji naš sustav i dalje vuče sa sobom.

- I što onda? Odustajete li?

- Nikad. Bavim se ortopedijom jer me zanima. Pratim svaki razvoj, idem na edukacije, uvodim nove metode. Pacijenti koji dođu k nama često kažu kako im je ovo bolja opcija od nekih kliničkih centara u Zagrebu. I to mi je dovoljno da nastavim. Sustav je takav kakav jest, ja unutar njega radim najkvalitetnije što mogu.

- Na kraju, ima li puno pacijenata koji odgađaju operaciju iz straha?

- Svaka operacija je rizična, bez obzira na to koliko je “mala”. Kada se pacijentu preporuči operativno liječenje, onda smo kao liječnici dužni objasniti i potencijalne komplikacije preporučenog zahvata. Naravno da ima pacijenata koji se ne odluče na operativno liječenje, odnosno često ga odgađaju za kasnije. Pogotovo mlađi koji misle da je ugradnja kuka ili koljena nešto što se događa starijima i što ostavlja čovjeka trajno “manje sposobnim”. Ta percepcija je zastarjela. Uz moderne pristupe i moderne materijale pacijenti se vraćaju sportu, vraćaju se poslu, žive normalno.

- Kakvu biste poruku poslali onima koji šepaju i odgađaju odlazak ortopedu? - Šepanje ili dugotrajni bolovi koštano-zglobnog sustava nisu normalni, a danas nikako nije nužno da budu i trajni. Dođite na pregled. Napravite potrebnu dijagnostičku obradu. Saznajte o čemu se radi. Možda je problem rješiv. Možda treba operacija, a možda se problem može riješiti i bez zahvata. Ali da sjedite kod kuće i ne idete na pregled jer se bojite što ćete čuti – to je najgore što možete napraviti. Jer u međuvremenu kompenziraju ostali zglobovi i oštećuju se i do tada zdravi zglobovi. Dođite, saznajte, odlučite na temelju informacija. Mi smo tu.

MOTORKOM PO RODBINI

Napao rođaka motornom pilom, prijeti

mu 10 godina zatvora

Muškarac (53) iz Paraga optužen je pred Županijskim sudom u Varaždinu zbog pokušaja ubojstva člana obitelji motornom pilom, za što mu prijeti najmanje deset godina zatvora, objavio je DORH u petak. Napad se zbio 6. ožujka oko 15:30 sati u dvorištu obiteljske kuće u Paragu, nakon verbalne prepirke. Prema optužnici, 53-godišnjak je uzo uključenu

motornu pilu i zamahnuo prema gornjem dijelu tijela 49-godišnjeg člana obitelji s namjerom da ga usmrti. Žrtva je instinktivno podigla lijevu ruku, pa joj je pila razderala šaku.

Iako je riječ o teškoj tjelesnoj ozljedi, ta je reakcija zapravo spasila život 49-godišnjaku.

Varaždinsko je državno odvjetništvo odmah u ožujku pokrenulo istragu

i predložilo istražni zatvor, koji je sucu istrage prihvaćen zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i ponavljanja kaznenog djela. Optužnica je podignuta 28. svibnja, a uz nju ostaje i prijedlog za produljenje pritvora iz istih razloga.

Za teško ubojstvo člana obitelji kojeg je počinitelj ranije zlostavljao zakon predviđa dvije opcije: kaznu zatvora od najmanje

deset do dvadeset godina ili dugotrajni zatvor, što je posebna kategorija rezervirana za najteža kaznena djela, koja može trajati od 21 do 40 godina. Sud bira između ta dva modaliteta ovisno o težini okolnosti. Budući da je djelo ostalo u pokušaju, sud može primijeniti ublažavanje kazne, no minimum i dalje ostaje visok. (ik)

Prije deset godina demolirao

kafić, presuda stigla tek sada

Muškarac iz Čakovca (29) nepravomoćno je osuđen na osam mjeseci zatvora zbog demoliranja ugostiteljskog objekta u Pribislavcu, do kojeg je došlo u noći 27. svibnja davne 2016. Zajedno s petoricom prijatelja razbio je prozore, vrata, namještaj na terasi i oluk kafića "Viktorija", nanijevši vlasnici štetu od oko 20.000 kuna.

Presuda je izrečena gotovo točno deset godina nakon počinjenja djela.

Sve je počelo poslijepodne istoga dana, kada su dvojica muškaraca iz iste grupe došla u kafić, ali ih vlasnica nije htjela poslužiti jer su bili pijani. Rekli su joj da će se vratiti i sve porazbijati. Zvala je policiju, no do dolaska patrole dvojica su već otišla. Vlasnica je kafić zatvorila oko 22 sata i još bila u skladištu kada je začula lom stakla. Osuđeni je na policiji opisao kako su uzeli sjekire, motike, krampove i lopate te se automobilima dovezli do

BIO JE BIJESAN i izgubio kontrolu

Prolaznicu udario štakom

jer ga je snimala mobitelom

Muškarac iz Čakovca nepravomoćno je osuđen na deset dana zatvora uvjetno jer je u veljači ove godine na ulici vrijeđao ženu, a zatim je štakom udario po ruci.

Do sukoba je došlo 7. veljače 2026. oko 16:19 sati na jednoj čakovečkoj ulici. Prolaznica je izvadila mobitel i počela snimati muškarca, što ga je, kako je sam objasnio sudu, toliko razbjesnilo da je izgubio kontrolu. Vikao je i galamio, vrijeđao je ružnim riječima, a potom je štakom udario po ruci u kojoj je držala telefon.

Na suđenju je priznao prekršaj i nije pokušavao

nijekati što se dogodilo. Objasnio je da je bio bijesan jer ga je snimala bez dopuštenja, ali je dodao da je svjestan kako nije smio tako reagirati i zamolio je za blažu kaznu. Sud mu je izrekao uvjetnu kaznu zatvora od deset dana, što znači da neće ići u zatvor ako u idućih šest mjeseci ne ponovi isti ili sličan prekršaj. Budući da je nezaposlen i živi od socijalne pomoći, oslobođen je i plaćanja troškova postupka. Presuda je nepravomoćna, a obje strane imaju pravo žalbe u roku od osam dana od primitka presude. (ik)

kafića. Razbijali su izvana, a čekić su bacili unutra. Samo razbijanje trajalo je oko pola sata. Optuženik se na raspravi branio šutnjom, ali je izjavio da se smatra krivim i da se duboko kaje. Desetogodišnje trajanje postupka djelomično se objašnjava složenošću predmeta. Na početku je suđeno šestorici, a postupak se više puta razdvajao dok ovaj muškarac nije završio u zasebnom spisu. Sud mu je kao olakotnu okolnost uzeo

upravo taj protok vremena, kao i činjenicu da je djelo počinio kao mlađi punoljetnik od nepunih 20 godina. Ipak, otegotna okolnost bila je dugačak niz ranijih osuda, gotovo isključivo za imovinske delikte. Vlasnica je s dijelom imovinskopravnog zahtjeva upućena da naknadu potražuje u parničnom postupku. Presuda je nepravomoćna, a stranke imaju rok od 15 dana od dostave za podnošenje žalbe Županijskom sudu u Varaždinu. (ik)

ŠOGORICE se potukle na ulici

Svađa oko testiranja na TBC završila šamarom i bacanjem kamena

Dvije žene iz Kuršanca kažnjene su s po 300 eura nakon što su se međusobno izvrijeđale, ali i potukle ispred trgovine, a sve je počelo jer je jednoj šogorici suprug morao doći iz Njemačke na testiranje zbog tuberkuloze. Bilo je to 19. veljače 2026. ujutro na ulici Zrinskih u Kuršancu. Suprug starije žene, 31-godišnjakinje, obolio je od TBC-a, zbog čega su svi koji su bili s njim u kontaktu morali na testiranje. Njezin šurjak, koji živi s mlađom ženom, 23-godišnjakinjom, radio je u Njemačkoj i morao se zbog toga vratiti u Hrvatsku. Mlađa žena smatrala je da joj šogorica mora platiti sate koje njezin muž nije odradio zbog toga putovanja. Toga jutra mlađa žena čekala je stariju ispred

dućana i tražila novac za izgubljene sate. Starija je odgovorila nije ona odlučivala o testiranju, već liječnici. Rasprava je eskalirala: mlađa je uzela kamen i udarila njime po automobilu starije, a starija je izašla iz auta i ošamarila je. Na sudu su obje potvrdile što su rekle i učinile. Mlađa je priznala da je kamenom udarila auto i da je vrijeđala šogoricu, starija da ju je ošamarila i uzvratila istom mjerom. Prekršajni sud u Čakovcu nepravomoćnom presudom od 15. svibnja 2026. obje je proglasio krivima i izrekao im najniže propisane kazne, jer su ranije nekažnjavane i slabog imovnog stanja. Troškova postupka su oslobođene iz istog razloga. (ik)

S PETORICOM prijatelja kafić "Viktorija" u Pribislavcu

lipnja 2026.

VOZIO POD zabranom, policija ga zatekla u krilu suvozača

Zakleo sam se u crkvi da više neću voziti

Policajci su, međutim, naveli da su upravo njega vidjeli za volanom u trenutku mimoilaženja

Čakovčanin star 27 godina nepravomoćno je osuđen na 15 dana zatvora jer je u Držimurcu 21. veljače ove godine vozio automobil dok mu je bila izrečena zabrana upravljanja vozilom.

Tog jutra u 10:13 policajci su u Držimurcu primijetili Fiat Punto i odlučili provjeriti vozača i suvozača. Čim su upalili rotirku, zbilo se nešto neobično: vozač je naglo napustio vozačko mjesto i sjeo suvozaču u krilo, a automobil se nekontrolirano kretao cestom dok netko nije povukao ručnu kočnicu.

“Kod nas je to velika vjera”

Kad su policajci prišli autu, zatekli su 27-godišnjaka kako sjedi u krilu suvozača. On im je odmah rekao da vozilom nije upravljao on, nego susjed koji je bio na suvozačevom sjedalu. Policajci su, međutim, naveli da su upravo njega vidjeli za volanom u trenutku mimoilaženja.

Na sudu je ispričao svoju verziju: susjedu je dao auto da mu kupi cigarete, bon za mobitel i mlijeko, a sam je sjedio na suvozačevom sjedalu i tipkao po mobitelu. Kad je susjed rekao da iza njih dolaze policajci, povukao je ručnu kočnicu. Susjed

GORJELA KUĆA u Novakovcu

se potom počeo gurati prema suvozačevu sjedalu i u jednom trenutku sjeo mu u krilo. Kad je stigla policija, obojicu su zatekli na suvozačevu sjedalu.

- Dobio sam veliku lekciju kada sam bio u zatvoru 10 dana i zakleo se da više neću upravljati vozilom. Zakleo sam se u crkvi, kod nas je to velika vjera, ne smijemo to prekršiti, govorio je na sudu. Sud mu nije povjerovao. Policajac koji je proveo kontrolu posvjedočio je da je upravo 27-godišnjak sjedio u krilu suvozača, a ne obratno, što znači da je on bio taj koji je napustio vozačko mjesto. Obranu je sud odbio kao sročenu isključivo kako

bi izbjegao odgovornost.

Dobio novu kaznu

Sud mu je uz zatvorsku kaznu izrekao i novu zabranu upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od tri mjeseca. Budući da je u zadržavanju već proveo 15 dana, nema više dana zatvora za izdržati. Troškova postupka je oslobođen jer je nezaposlen i lošeg imovnog stanja. Presuda je nepravomoćna, a stranke imaju pravo žalbe u roku od osam dana. (ik)

Upaljena svijeća uzrokovala požar

U ponedjeljak, 1. lipnja, nešto poslije 9 sati ujutro u Selskoj ulici u Novakovcu došlo je do dramatičnog požara zatvorene terase u sklopu obiteljske kuće. Prava je sreća što u ovom požaru nitko nije nastradao, s obzirom na to da se u trenucima izbijanja vatre u kući nalazila starija žena koja je spavala. Policijski službenici su, uz stručnu pomoć inspektora zaštite od požara, proveli očevid na mjestu događaja te utvrdili točan uzrok nesreće. Do požara je došlo nakon što je na stolu terase ostavljena upaljena svijeća, s koje se plamen brzo proširio na okolni inventar.

U vatrenoj stihiji u potpunosti je nagorjela kutna garnitura, a od siline topline popucala su stakla na krovnim prozorima

U vatrenoj stihiji u potpunosti je nagorjela kutna garnitura, a od siline topline popucala su stakla na krovnim

PODIGNUTA OPTUŽNICA

Međimurcu (50) koji je uhićen prošlog studenog zbog prodaje galaxy-a ostaje iza rešetaka, a tužiteljstvo mu je pred čakovečkim sudom podiglo optužnicu po kojoj mu prijeti do 12 godina zatvora. Policija je 27. studenog 2025. pretražila obiteljsku kuću u Pribislavcu kojom se koristi 50-godišnjak i pronašla desetke smotuljaka droge te gotovinu od nekoliko dese-

taka tisuća eura. Prema optužnici, muškarac je od rujna 2024. do dana uhićenja posjedovao 71 papirnati smotuljak i jednu vrećicu sintetskog kanabinoida poznatog kao galaxy, ukupne mase 28,85 grama. Drogu je držao radi preprodaje i u najmanje 12 navrata prodavao je kupcima s područja Međimurske županije, zaradivši pritom 800 eura.

prozorima. Uslijed djelovanja vatre i gustog dima, značajno su oštećeni i zidovi terase te unutarnja stolarija.

U trenutku izbijanja požara u kući se nalazila 65-godišnjakinja koja je u tim trenucima spavala. Na svu sreću, žena je prošla bez ikakvih ozljeda, dok će se točna materijalna šteta utvrditi naknadno.

Zahvaljujući brzoj i koordiniranoj reakciji vatrogasaca, spriječeno je katastrofalno širenje vatre na ostatak stambenog objekta. U gašenju požara sudjelovali su pripadnici: Javne vatrogasne postrojbe (JVP) grada Čakovca, DVD-a Podturen, DVD-a Novakovec, DVD-a Miklavec. (sh, foto: JVP Čakovec)

MACINEC Izvrijeđao medicinsku sestru pred pacijentima

Muškarac (35) iz Macinca nepravomoćno je osuđen na deset dana uvjetnog zatvora zbog vrijeđanja medicinske sestre u ordinaciji opće medicine u Macincu, 14. siječnja 2026. Toga popodneva ušao je u čekaonicu u kojoj su sjedili drugi pacijenti i glasno psovao medicinsku sestru jer se nije javljala na njegove telefonske pozive. Nakon ispada zalupio je vratima i otišao.

U obrani je objasnio da je satima pokušavao stupiti

u kontakt s ambulantom jer je trpio bolove zbog rane koja je trebala previjanje, a brinuo se i za jednogodišnjeg sina koji je imao visoku temperaturu.

- Svjestan sam da je takvo ponašanje bilo neprimjereno i iskreno žalim, naveo je. Sud mu je izrekao uvjetnu osudu uz rok kušnje od šest mjeseci, uzevši u obzir priznanje, kajanje i tešku materijalnu situaciju obitelji. Presuda je nepravomoćna. (ik)

PROMETNA NESREĆA na južnoj obilaznici u Čakovcu

Romobilom vozio maloljetnicu pa pali na kolnik

U subotu 30. svibnja 2026. godine oko 18:10 na južnoj obilaznici grada Čakovca dogodila se prometna nesreća tako da je 21-godišnji vozač upravljao osobnim prijevoznim sredstvom, romobilom s električnim pogonom u vrijeme dok je u krvi imao prisutno 1,04 g/kg alkohola, na kojem je prevozio putnicu mlađu maloljetnicu, dok se na osobnom prijevoznom sredstvu smije prevoziti samo osoba koja upravlja tim vozilom kolnikom državne ceste, iako je bio dužan koristiti pješačku i biciklističku stazu koja se proteže uz rub

kolnika, vozeći tako da se umanjuje stabilnost vozila. Zbog toga je u blagom zavoju izgubio nadzor nad upravljanjem nakon čega se romobil prevrnuo, a vozač i putnica su pali na kolnik. Putnica je vozilom hitne pomoći prevezena u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje joj je pružena liječnička pomoć, dok će se ozljede naknadno okvalificirati. Vozaču je u vađena krv i uziman urin poradi analize na alkohol te mu je privremeno oduzeto osobno prijevozno sredstvo. Događaj će se kvalificirati naknadno ovisno o težini ozljeda putnice. (sh)

NABAVLJALI JE iz inozemstva Pala četvorka zbog droge

Tužiteljstvo je predložilo oduzimanje te zarade, a ujedno je zatražilo i produženje istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela. Sud je prijedlog prihvatio, pa muškarac ostaje u pritvoru do početka suđenja. Za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama prijeti mu kazna od jedne do 12 godina zatvora.

Galaxy je sintetska droga koja oponaša djelovanje THC-a iz marihuane, ali je kemijski drugačija i znatno jača. Konzumenti je najčešće puše u obliku suhog biljnog materijala natopljenog sintetskom kemikalijom. U Međimurju je posljednjih godina prepoznata kao ozbiljan javnozdravstveni problem, osobito u romskim naseljima. (ik)

Policijski službenici Službe kriminalističke policije Policijske uprave međimurske proveli su kriminalističko istraživanje poradi sumnje u počinjenje kaznenog djela Neovlaštena proizvodnja i promet drogama, gdje je utvrđeno da su dvojica 18-godišnjaka, jedna 19-godišnjakinja i 25-godišnjak, prema prethodnom dogovoru s ciljem daljnje preprodaje, nabavljali iz inozemstva veće količine raznih vrsta droga i prodavali krajnjim konzumentima, među kojima su i maloljetne osobe. Prilikom kriminalističkog istraživanja oduzeto je: 26,18 grama droge kokain, 1060,44 grama konoplje tipa droga, 285,67 grama (434) tableta MDMA, tzv. „ecstasy“, 315,11 grama droge amfetamin, 20,65 grama različitih psihoaktivnih stimulan-

sa, 113,08 grama različitih vrsta sintetskih kanabinoida te više originalnih pakiranja bočica ispunjena tekućinom testosterona te više tableta (66 komada) originalno pakiranih hormona i metaboličkih modulatora, a koji se nalaze na Listi tvari zabranjenih u sportu.

Protiv osumnjičenih podnijete su kaznene prijave nadležnom županijskom državnom odvjetništvu za mladež poradi počinjenja kaznenih djela Neovlaštena proizvodnja i promet drogama, omogućavanje trošenja droga i Neovlaštena proizvodnja i promet tvari zabranjenih u sportu.

Nakon uhićenja 25-godišnjak i dvojica 18-godišnjaka su predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (sh)

Kada je prije dvadeset godina tvrtka TE-PRO krenula u poslovanje s tek 12 zaposlenika, rijetko je tko mogao predvidjeti da će danas u Vrhovljanu stajati industrijski div koji zapošljava preko 200 ljudi i izvozi komponente za globalno tržište – od Austrije i Njemačke do SAD-a. No, TE-PRO nije samo priča o brojkama, ISO certifikatima i 70 najmodernijih CNC strojeva. To je priča o ljudima. Razgovarali smo s direktorom tvrtke o tome kako su uspjeli zadržati vodeću poziciju na tržištu, zašto njihovi radnici ne moraju ići preko granice i kako se danas u metalskoj struci zapravo prodaje znanje. Globalno tržište i zelena vizija

- Gospodine Vieltorf, TEPRO je prošle godine proslavio dva desetljeća poslovanja. Krenuli ste s malim timom, a danas proizvodite strojno obrađene, zavarene te površinski obrađene masivne komponente do 6 metara dužine i 5 tona težine. Koja je formula zadržavanja visoke pozicije na tako zahtjevnom globalnom tržištu?

- Od samog početka fokusirali smo se na kvalitetu, pouzdanost i dugoročne odnose s partnerima, jer na današnjem tržištu nema prostora za kompromise. Da, danas proizvodimo vrlo zahtjevne i velike komponente za svjetsku željeznicu, energetiku i rudarstvo. Uvijek nam je u mislima odgovornost za živote ljudi u „našim“ vlakovima ili djelatnika u rudniku koji rukuju strojevima u koje su ugrađeni naši cilindri. Od nas se traži vrhunska preciznost, fleksibilnost i sposobnost da brzo odgovorimo na specifične zahtjeve i potrebe kupaca. Mislim da smo visoku poziciju zadržali upravo zato što smo ostali dosljedni svojim standardima, ali istovremeno dovoljno hrabri da se stalno razvijamo i prihvaćamo nove izazove. Neke čarobne formule nema, ali smo kombinacijom stalnog ulaganju u znanje, tehnologiju i ljude uspjeli zadržati vodeću i stabilnu poziciju na globalnom tržištu.

Međimurski TE-PRO globalno tržište osvaja zelenom energijom i masivnim komponentama za svjetsku željeznicu, otvara vrata iskusnim majstorima nudeći im redovite povišice, vrhunsku opremu te stabilnost i ljudski pristup zbog kojih nema potrebe za odlaskom preko granice

- Vaši kupci su velike multinacionalne kompanije iz zapadne Europe i SAD-a. Poznato je da oni danas traže partnere koji ne nude samo kvalitetu, već i održivost. Kako TE-PRO spaja tešku industriju i ekološku odgovornost?

- Danas održivost više nije dodatna vrijednost, nego standard koji ozbiljni partneri očekuju i traže. Mi smo to na vrijeme prepoznali. U TE-PRO svakodnevno nastojimo prakticirati ekološku odgovornost, veliku pažnju posvećujemo recikliranju otpada i optimizaciji proizvodnih procesa kako bismo smanjili negativan utjecaj na okoliš. Od većih investicija naveo bih izgradnju vlastite solarne elektrane kojom pokrivamo veći dio naših potreba čime smo i smanjili našu ovisnost o klasičnim energentima. Također smo investirali u novi laser što je za nas bitno iz tehnološkog aspekta, ali i iz ekološkog. Stroj ne koristi helij koji je, kako znamo, neobnovljivi resurs. Bitno nam je smanjiti potrošnju helija u proizvodnim procesima kako se ne bi ugrozilo funkcioniranje medicinskih uređaja na najbitnijim područjima – bolnicama i zdravstvenim ustanovama. Navedeno poboljšanje, uz korištenje energije iz vlastite sunčane elektrane, smatramo važnim segmentom društveno odgovornog poslovanja.

Tehnološka

revolucija: "Danas radnik prodaje svoje znanje"

- Kada laici razmišljaju o metalskoj industriji, često

imaju zastarjelu percepciju o teškom, fizičkom i prljavom poslu. Koliko je tehnologija promijenila vašu svakodnevicu u pogonima?

- Tehnologija je uvelike promijenila kvalitetu i preciznost proizvodnje kao i uvjete rada zaposlenika. Kod nabave strojeva, kako u proteklim tako i u budućim projektima, bitno nam je da stroj omogućava smanjenje fizičkog napora radnika te da ima ugrađene samostalne sigurnosne i ventilacijske sustave. Tehnologija je toliko napredovala da se procesi tokarenja, dubinskog bušenja i glodanja danas mogu odraditi na istom stroju - za radnika to znači manje fizičke manipulacije proizvodima. Što se tiče zavarivanja, fizički napor izrade najzahtjevnijih i ponavljajućih procesa smanjujemo pomoću 4 robota za zavarivanje. Jasno, na taj način osiguravamo veću kvalitetu proizvoda, ali i povećavamo koncentraciju, izdržljivost i sigurnost naših djelatnika. Cijeli pogon opremljen je mosnim i konzolnim dizalicama te velikim brojem viličara pa nema potrebe za teškim fizičkim prenošenjem materijala. Tu onda ne govorimo više o fizičkom poslu, već o modernoj proizvodnji, automatizaciji i naprednoj tehnologiji u kojoj ljudi rade sigurnije, organiziranje i kvalitetnije nego ikad prije.

- Sami radnici kažu da TE-PRO ima „strojeva i alata u nedogled“ i da je tehnologija čisti TOP. No, primjetan je i novi trend: nekad su dva radnika radila na jednom stroju, a danas jedan operater upravlja s dva ili tri. Znači li to da radnik danas zapravo naplaćuje svoje mentalne vještine, a ne više toliko fizičku snagu?

- Apsolutno. Naše je da investiramo u strojeve koji su „user friendly“ te omogućimo odlične uvjete rada, a od zaposlenika tražimo da razumiju tehnologiju, znaju čitati tehničku dokumentaciju, brzo reagirati i razmišljati nekoliko koraka unaprijed. Uvijek nam je drago kada zaposlenik aktivno sudjeluje u rješavanju neke problematike zahvaljujući svome znanju i iskustvu. To cijenimo i to nagrađujemo napredovanjem u plaći i u poziciji. Što se tiče operatera: ako zaposlenik danas može kvalitetno upravljati s dva stroja istovremeno, to jasno pokazuje koliko su mentalne vještine postale ključne. Tu dolazimo i do vrlo važne teme odgoja i obrazovanja. Mladi ljudi koji izlaze iz škola trebaju biti spremni za stvarne uvjete moderne proizvodnje. Tu i mi ozbiljno shvaćamo svoju ulogu. Zahvaljujući licenciranim mentorima i s idejom da iz praktikanta stvorimo našeg budućeg radnika vrlo intenzivno sudjelujemo u izgradnji kvalitetnih radnika. Mladi ljudi danas moraju biti mentalno, više nego fizički, spremni na

Tvoje znanje,

izazove kako realnog poslovnog tako i privatnog života. Ljudi, financijska stabilnost i regionalni hit - Tržište rada je danas izazovno za sve, no vi šaljete jasnu poruku: Ako razmišljate o promjeni posla, mi tražimo majstore s iskustvom i operatere. Što TE-PRO danas nudi čovjeku s iskustvom da prijeđe kod vas, da ga zadržite? Kako pratite inflaciju i životne troškove svojih zaposlenika?

Dosta je razloga zbog kojih bi netko poželio doći u TE-PRO. Prije svega, tu su impresivan strojni park, moderna tehnologija, odlični uvjeti rada i mogućnost stalnog profesionalnog razvoja. Uz to, važno je naglasiti i stabilnost tvrtke koju smo dokazali kroz različita protekla krizna razdoblja. Danas ljudi traže sigurnost, a upravo to mi pružamo našim zaposlenicima što pokazuje i brojka od skoro 100 zaposlenika koji su uz nas i sa nama već više od 10 godina. Kako 95% naših proizvoda izvozimo, za-

poslenici su dio jedne puno veće priče – sudjelovanjem u hrvatskom izvozu pridonose razvoju čitave Hrvatske. Što se tiče inflacije i rasta životnih troškova, mislim da se posljednjih godina svi borimo s tim izazovima, posebno nakon uvođenja eura. Svake godine radimo evaluaciju stanja na tržištu, pratimo inflaciju, prilagođavamo se novonastalim uvjetima i cijenama kupaca te shodno tome povećavamo plaće. Kod nas zaposlenik sigurno može napredovati – i financijski i profesionalno. Koliko će

RAZGOVARALI SMO S THOMASOM MICHAELOM VIELTORFOM, direktorom

Vrhunska završna obrada za najzahtjevnije svjetske industrije

Thomas Michael Vieltorf, direktor tvrtke TE-PRO d.o.o.

komponente

direktorom tvrtke TE-PRO d.o.o.

Tražite novi posao?

Poruka za one koji danas traže novi poslovni početak, a žele ostati doma u Međimurju uz obitelj i prijatelje: TE-PRO je pravo mjesto za vas! Mjesto gdje mladi imaju priliku učiti, razvijati se i izgraditi svoj život, a iskusni radnici priliku da svoje znanje i dugogodišnje iskustvo pretvore u stabilnost i sigurnost. Svoje radno mjesto kod nas mogu pronaći:

• CNC operateri

• tokari

• glodači

• bravari

• strojobravari

• zavarivači

• strojarski tehničari

• tehničari za mehatroniku

lerantni, jezično nadareni te uvijek spremni pomoći.

Život izvan pogona: Ravnoteža i ljudskost

Kada pitamo vaše zaposlenike o razlozima zašto vole raditi u TE-PRO, oni ističu upravo ono što je i vama bitno: svatko pomaže svakome, moguće naučiti nešto novo, dobro planiranje za manje stresa, a najviše cijene otvorenu komunikaciju te spremnost �irme da sasluša i uvaži mišljenje zaposlenika. Kako kao menadžer uspijevate balansirati stroge ISO standarde proizvodnje i ljudski pristup?

vrhunski strojevi i sigurnu budućnost

Direktor uspješne međimurske tvrtke otkriva kako privlače iskusne majstore, zašto njihovi radnici ne moraju ići preko granice i kako se teška industrija pretvorila u "high-tech" posao koji štiti zdravlje radnika, ali i okoliš

brzo netko napredovati, najviše ovisi o njegovoj motivaciji, želji za učenjem i spremnosti da preuzme odgovornost.

- Zapošljavate radnike iz Međimurja, regije, ali i s tržišta sve do Filipina i Nepala. Kako uspijevate integrirati tako raznolik tim, a da se u pogonima i dalje osjeća ona, kako sami radnici kažu, vrlo dobra radna klima?

- Novi zaposlenici, neovisno o tome odakle dolaze, od prvog dana imaju podršku kolega, mentora i voditelja.

Mnogi od njih vrlo brzo prihvate način rada, nauče procese i postanu ravnopravni članovi tima. Trud i poštovanje očekuje se i od domaćeg i od inozemnog radnika. Kada radnici sami ocjene radnu klimu kao vrlo dobru, to za mene potvrđuje da smo na dobrom putu te da investicije u opremu i ljude imaju smisla i u budućnosti. Naravno, dobra radna klima ne dolazi sama od sebe i ona se ne može kupiti – ona se gradi godinama, upravo iz dobre povezanosti managementa, procesa i radnika.

Mislim da je kod nas najvažnije to što ljude prvenstveno gledamo kroz njihov odnos prema poslu, odgovornost, karakter, svjesnosti da smo svi dio istog tima, međusobno povezani i ovisni jedni o drugima, a ne odakle tko dolazi. Naravno da postoje razlike u jeziku, kulturi i navikama, ali uz korektne odnose između zaposlenika integracija ide puno lakše. Međimurci nadaleko slove kao vrijedni i marljivi ljudi, a kod nas se dokazalo da su i vrlo gostoljubivi, to-

- ISO standardi i stroga organizacija proizvodnje kod nas su temelj kvalitete i sigurnosti što našim proizvodima i cijelom poslovanju daje dodatnu vrijednost. Zavarivačka norma koju posjedujemo jedna je od najstrožih na svijetu. Svi smo svjesni odgovornosti koja iz toga proizlazi, i vodstvo i radnici. Stroge norme ne znače da se gubi ljudski pristup. Upravo suprotno: dobra organizacija, kvalitetno planiranje i jasna komunikacija smanjuju stres i omogućuju ljudima da rade mirnije i kvalitetnije. Tako svakodnevni dolazak na posao ne predstavlja samo životnu

• vozači kamiona

• skladištari

• autolakireri

• električari

• mehaničari

• inženjeri

strojarstva

• IWS, IWT, IWE

potrebu i mjesto zarade, nego mjesto gdje možemo pokazati svoje znanje, vrijednost i individualnost.

- Vaša ekipa ne pobjeđuje samo na tržištu, nego i na stazi – ove godine osvojili ste i utrku "B2Run" u kategoriji srednje velikih �irmi. Koliko su vam važna ta druženja izvan radnog vremena poput sportskih događaja, vaših ljetnih i božićnih fešti te kako one utječu na produktivnost? Te za kraj, što biste poručili onima koji u ovom trenutku prelistavaju oglase i traže novi poslovni početak doma – u Međimurju?

- Veseli me kada vidim da sami zaposlenici žele predstavljati �irmu izvan radnog vremena i mjesta. I sam sam sportaš i vjerujem da sport najbolje pokazuje koliko su zajedništvo, disciplina i timski duh važni za svaki uspjeh – bilo na stazi, bilo u proizvodnji.

Posao je važan dio života svake osobe, ali zaposlenicima se više sviđaju sport i naše fešte. Ljudi se bolje upoznaju, povezuju i lakše surađuju. Kon�likti više nisu problemi, nego samo izazovi koje zajedno uspješno rješavamo.

Robo� za zavarivanje smanjuju fizički napor i jamče vrhunsku preciznost

Visokoučinkovi�

CNC obradni centar AXA za najzahtjevnije

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tajna zelenog vodika

Udvadesetom stoljeću najteža ekonomska posljedica industrijalizacije su škare cijena industrijskih proizvoda na štetu poljoprivrednih proizvoda. Cilj svih država svijeta bio je natjerati seljake sa zemlje u gradove.

Danas u dvadeset i prvom stoljeću, povijest u Europi se ponavlja, no na drugačiji način, što je skrivena tajna takozvanog zelenog vodika, koji se proizvodi elektrolizom vode, energijom iz obnovljivih izvora, sunca i vjetra. Kod nas se gradi takvo jedno postrojenje u Rijeci, što je početak tranzicije.

Prema planu Europske unije, do 2050. godine Europa bi trebala postati ugljično neutralna i bez zagađivanje atmosfere. Taj je strateški program podijeljen u tri faze, no sve je više protesta iz pojedinih država da se ide prebrzo.

Naime, zeleni vodik je jedini način koji može zamijeniti i eliminirati ugljične zagađivače i ujedno biti temelj energetske neovisnosti o njima. Osnovni je cilj dekarbonizacija takozvane teške industrije u Europi, jer proizvodnja čelika, cementa i kemijskih proivoda ne može prijeći na baterije. Zeleni vodik je pogodan za te industrije zbog toga jer se u njega mogu spremiti viškovi električne energije dobivene iz sunca i vjetra. U tu se svrhu već uvelike grade plinovodi za zeleni vodik po cijeloj Europi.

Europske države pogotovo iz srednje Europe, bune se pak da će preveliki pritisak na prema zelenoj tranziciji uništiti

tisuće postojećih radnih mjesta u teškim industrijama. Planira se i uvođenje vodikovih gorivih članaka u kamione, autobuse, vlakove u prometu, uz promjene u industrijskim sektorima teške industrije. Prema izračunima energetičara, samo deset posto radnika u teškim ugljičnim industrijama nafte, čelika itd, raditi će na tim poslovima i 2050. godine, dok će oko 90 posto sadašnjih industrijskih radnika u tim sektorima postati suvišno, pa je na razini EU formiran Fond za pravednu tranziciju, čitaj za spašavanje radnih mjesta.

To je i tajna zelenog vodika u ovom trenutku. Kako izvan Europe nema takvih strogih zabrana o ugljičnoj industriji, posljedica je i postupan gubitak konkurentnosti u odnosu na Kinu i SAD. Posljedice za nas, potrošače elekrične energije su već vidljive. To znači sve veće cijene električne energije sve do 2040. godine, kad bi trebalo doći do izjednačavanja cijena energije iz zelenog vodika i nafte.

AGONIJA ANTUNA HORVATA iz Čakovca

Susjedi mi otimaju dvorište, a institucije kroje među mimo papira

Šaht se oduvijek nalazio unutar Horvatovog dvorišta. Međutim, spornim prekrajanjem i pomicanjem linija na terenu, odjednom je "osvanuo" s druge strane ograde, kod susjeda

Piše: Vlasta Vugrinec

U našu redakciju ovih je dana došao Antun Horvat, ogorčeni stanar s juga Čakovca (adresa Ivana Sokača 41), donoseći sa sobom hrpu dokumenata i priču o dugogodišnjoj, iscrpljujućoj borbi za vlastito dvorište. Horvat tvrdi da proživljava pravu agoniju zbog susjeda koji mu, malo po malo, bespravno zadiru u posjed i pokušavaju pomaknuti zakonsku među.

Kulminacija nakon sudske mjere iz 2016. godine

Kako nam je ispričao u razgovoru, zemljište na kojem danas živi kupio je još davne 1980. godine. Vlastitim je rukama, kaže, izgradio obiteljsku kuću i uredio okućnicu, vjerujući da su mu čisti papiri jamstvo mira. Međutim, stvarni problemi počeli su se prelamati preko geometarskih linija i sudskih hodnika. - Kupio sam ovo imanje točno onako kako tvrdim, u punim gabaritima. No, danas mi namjerno prekrajaju među. Sve je kulminiralo nakon sudske mjere iz 2016. godine. Odluka suca nije postavljena onako kako piše u mojim crno-bijelim papirima, niti kako je ranije bilo zavedeno na općini i u državnom odvjetništvu, objašnjava nam Horvat, vidno potresen situacijom. Tvrdi da je na općini bio izložen i teškim psihološkim pritiscima te prijetnjama oduzimanjem dokumenata ako ne potpiše ponuđene izmjene.

Glavni i najstariji spor Horvat vodi s desne strane posjeda, gdje je graničio sa

susjedima Peti. Tvrdi da su oni ogradu postavili potpuno krivo, u njegov teritorij. Iako su ti susjedi u međuvremenu preminuli, a kuća je dobila nove vlasnike, problem s krivo usađenom ogradom ostao je kao trajna jabuka razdora.

Šaht “odšetao” kod susjeda

Da stvar bude gora, identičan scenarij, prema njegovim riječima, prepisuje se i na drugoj strani parcele, gdje mu je susjed Jelenić. Osim same linije razgraničenja, tu se pojavio i bizaran problem s komunalnom infrastrukturom.

- Jelenić mi s desne strane također gura krive međe.

Izgovara se da je njegov otac kupio to zemljište i napravio kuću prije mene. Ali ja sam u redakciju donio stare fotogra�ije iz vremena gradnje koje dokazuju suprotno! On jednostavno laže. Na tim se slikama jasno vidi da ni obitelj Peti ni on nisu postojali na tim parcelama kad sam ja već gradio, odriješit je Horvat.

Kao krunski dokaz apsurda koji proživljava, Horvat navodi situaciju sa svojim šahtom za vodu. Taj se šaht, naime, oduvijek nalazio unutar Horvatovog dvorišta i služio je za njegove potrebe. Međutim, spornim prekrajanjem i pomicanjem linija na terenu, šaht je odjednom "osvanuo" – s druge strane ograde, odnosno u Jelenićevom dvorištu. Da stvar bude gora, susjed Jelenić svojevremeno ga je molio da se prispoji na njegov šaht.

Danas, navodi dalje, komunalije plaća po “svojim” mjerama, a ne kako su mu ih prekrojili.

Ovaj zamršeni imovinsko-pravni čvor na jugu Čakovca, u kojem se križaju kupoprodaje iz osamdesetih, sudske odluke iz 2016. godine, sumnjiva naknadna cijepanja čestica, pa čak i prisvajanje komunalnih priključaka, pretvorio se u pravu pravnu džunglu. Antun Horvat iz naše je redakcije otišao s nadom da će javno iznošenje njegove strane priče konačno natjerati nadležne institucije da ponovno, i ovaj put pošteno, pogledaju u katastarske knjige i zaštite njegovo vlasništvo.

Susjedova ograda ušla je u Horvatovo dvorište što je vidljivo po međnom stupu

Antun Horvat pokazuje međni stup kojeg je postavio susjed čim se šaht preselio

REKORDAN INTERES za deficitarna zanimanja u Međimurju

Manuel Kneklin (17) ide stopama svog djeda: „Upisao sam za električara”

Piše: Sanja Heric

Pokušajte danas uloviti slobodnog keramičara, tesara, vodoinstalatera ili električara – misija je to koja često zahtijeva mjesece čekanja i debele živce. Dobri obrtnici danas su nam potrebniji nego ikad, a tržište doslovno vapi za njihovim rukama. Srećom, u Međimurju su na vrijeme shvatili da se bez pravih majstora ne može graditi budućnost. Jedan od onih koji su prepoznali tu priliku je i Manuel Kneklin iz Slemenica. Ovaj 17-godišnjak odlučio je krenuti stopama svog djeda i upisati smjer elektroinstalatera u Tehničkoj školi Čakovec. Manuelu je to bio prvi i jedini izbor.

- U tome se vidim. Dobivenu stipendiju od 800 eura planiram potrošiti na stvari koje mi se sviđaju, ali i na sve

MindsetSoul Business

Mindset i životne okolnosti

Manuel Kneklin iz Slemenica, budući elektroinstalater i jedan od 266 ovogodišnjih s�pendista Međimurske županije

ono što će mi trebati za školu, otkriva Manuel, koji je samo jedan od rekordnog broja mladih međimurskih stipendista. Dokaz tome je i današnji dan, 1. lipnja, kada je čak 266 učenica i učenika strukovnih škola primilo ugovore o stipendiranju za de�icitarna obrtnička zvanja. Ove vrijedne stipendije osigurava Međimurska županija u suradnji s općinama, gradovima i Obrtničkom komorom Međimurja.

212.800 eura za obrtničke stipendije

Da interes za obrtnička zanimanja nezaustavljivo raste iz generacije u generaciju, najbolje pokazuju brojke. Za podršku mladima u obrazovanju ove je godine osigurano 212.800 eura (od čega Županija pokriva 77.941 euro).

Usporedbe radi, prošle godine ugovore su dobila 164 učenika,

a ukupna vrijednost iznosila je 131.200 eura. Skok je, složit ćete se, više nego očigledan. Inače, Međimurska županija je još davne 2003. godine prva u Hrvatskoj uvela ovaj oblik stipendiranja i pretvorila ga u jednu od najpopularnijih mjera za mlade. Rezultati se itekako vide na tržištu rada koje dobiva kvalitetnu, domaću radnu snagu. S ovim novim ciklusom, broj stipendiranih učenika popeo se na oko 1200. „Odabravši de�icitarna zvanja u obrtništvu donijeli ste dobru odluku te vam preostaje da na putu obrazovanja budete

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN 40 godina s Vama

Trgovine

Trgovine KRK

• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23

• Čakovec, Vukovarska 1

• Črečan 42

• Domašinec, Glavna 164

• Dunjkovec, Glavna 21

• G. Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b

• Gornji Mihaljevec 74a

• Križovec 17

• Lopatinec, I. G. Kovačića 17

• Mačkovec, J. Bana Jelačića 114

• N. Selo Rok, M. Tita 49

• Nedelišće, M. Tita 62 (7-20 h)

• Novakovec, Selska ulica

• Pribislavec, B. Radića 54

• Pušćine, Nikole Tesle 1a

uporni, marljivi i inovativni. Mi ćemo se pobrinuti da vama i vašim roditeljima olakšamo proces obrazovanja sa stipendijom koja iznosi 800 eura godišnje“, poručio je župan Matija Posavec na svečanoj dodjeli u Srednjoj školi Čakovec.

Župan je istaknuo i sjajan trend: u Međimurju trenutno ima 2.227 registriranih obrta, dok ih je na kraju prošle godine bilo 2.059. Porast od čak 168 obrta u samo nekoliko mjeseci jasan je znak sigurnosti koja čeka ove mlade ljude.

Predsjednik Obrtničke komore Međimurja, Dražen Novak, podsjetio je da Komora ovaj projekt ponosno provodi već 23 godine: „U današnje doba vidimo koliko je ta ideja bila vizionarska. Rekordan broj stipendista ove godine svjedoči da je obrtništvo postalo pro�itabilan i stabilan sektor gospodarstva te je odavno mnogo više od same tradicije.“

Tko sve puni blagajnu za stipendije?

Ovaj projekt funkcionira kroz odličnu suradnju na terenu. Grad Čakovec te općine Domašinec i Pribislavec u cijelosti pokrivaju iznos stipendija za učenike sa svog područja. Ostale općine i gradovi su�inanciraju stipendije s 50 posto, dok drugu polovicu iznosa na sebe preuzima Županija.

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

• Slakovec 61

• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Štefanec, Zrinskih 26

• Trnovec 11

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

• Zasadbreg 153a

• Zebanec Selo 11

• Žiškovec, Glavna 72 Ostale trgovine

• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)

• LIDL Čakovec, Športska 7 (8-18 h)

• PEK-TONI, Čakovec (7-13 h)

U posljednjih nekoliko godina sve je izraženiji narativ da je uspjeh gotovo isključivo stvar mindseta. Ako nema rezultata, objašnjenje je da postoje ograničavajuća uvjerenja. Ako posao ne raste, zaključak je da osoba nije dovoljno radila na sebi. Cijela priča se vrlo brzo svede samo na unutarnji rad. No takav pogled preskače jednu važnu dimenziju: životne okolnosti iz kojih netko kreće. Ne govorim o izgovorima niti o prebacivanju odgovornosti, već o stvarnim startnim pozicijama. Nije isto započeti posao uz �inancijsku sigurnost, podršku obitelji i stabilno okruženje, ili istovremeno nositi teret stanarine, režija i osnovnog preživljavanja.

U prvom slučaju energija ide u rast, u drugom u održavanje stabilnosti. Ta razlika nije psihološka slabost, nego objektivna činjenica. Najbrutalniji primjer je zamisliti gladno dijete u Africi – treba li mu prije svega hrana i �izička sigurnost ili mindset trening?

Svatko nosi svoje borbe kroz život. Maslowljeva hijerarhija potreba jasno pokazuje da je teško govoriti o višim razinama razvoja dok osnovne životne potrebe nisu zadovoljene. Stabilnost nije luksuz, nego preduvjet za fokus, kreativnost i dugoročno planiranje.

U praksi se to često zanemaruje, posebno u edukacijskim krugovima gdje se uspjeh prikazuje kao rezultat čistog unutarnjeg mindseta. Osobi koja se bori s teškim okolnostima mindset je važan da se uopće izvuče, ali njezin rast ne može biti jednako pravocrtan kao kod osobe koja nije imala takve prepreke. Kod onih koji su u kratkom roku postigli veliki uspjeh rijetko se spominje koliko su im okolnosti pomogle. Mnogi današnji online mindset treneri ne priznaju da im je korona kriza otvorila ogroman prostor. Bi li ostvarili isti uspjeh 2015. godine, prije nego što je online tržište eksplodiralo? Digitalizacija, masovno prihvaćanje onli-

ne edukacija i alati poput Zooma i Google Meeta stvorili su nove prilike koje su mnogi iskoristili. Velik dio tog uspjeha bio je poguran vanjskim okolnostima, a to se često prešućuje. Stvarnost nije linearna. Ona je kombinacija unutarnjih kapaciteta i vanjskih uvjeta koji se stalno mijenjaju. Čovjek ne djeluje u vakuumu. Iako duboko vjerujem u moć mindseta i sama kontinuirano radim na njemu, mindset industrija ponekad nije empatična. Ljudi koji su imali sreće s timingom, kapitalom, mrežom ili generacijskom imovinom prodaju priču da je sve samo vibracija i uvjerenja. To je marketinški uspješno, ali intelektualno nepošteno. Netko tko svakodnevno rješava osnovno preživljavanje nema isti mentalni niti �inancijski kapacitet kao onaj tko može slobodno eksperimentirati i riskirati. S druge strane, prebacivanje svega na okolnosti također je laž. Postoje ljudi koji su iz vrlo teških startnih pozicija napravili impresivan pomak, dok drugi iz odličnih uvjeta sve upropaste. Stvarnost je interakcija: okolnosti određuju koje su karte podijeljene i koliko je teško, a mindset, karakter, inteligencija, radna etika i emocionalna regulacija određuju kako ćeš te karte igrati. Zato je najzdraviji pristup onaj koji uzima u obzir oboje: u kakvim okolnostima trenutno djelujem i što je u tim okolnostima realno moguće? Tek kada se uzmu u obzir i mindset i okolnosti, slika postaje potpuna.

Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com

Vesna Baranašić, mag.oec.

Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com

Dobitnici obrtničkih s�pendija iz Murskog Središća

Središnje Međimurje

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA NEDELIŠĆE

NAČELNIK OPĆINE

KLASA: 361-08/25-01/01

URBROJ: 2109-12-01-26-4

Nedelišće, 28.05.2026.

Na temelju Odluke o poticanju uređenja nekretnina na području Općine Nedelišće (Službeni glasnik Međimurske županije broj 25/22, 32/23 i 7/26) i Odluke o mjerama poticaja za rušenje dotrajalih i zapuštenih stambenih objekata na području Općine Nedelišće (Službeni glasnik Međimurske županije broj 25/22, 32/23 i 7/26), Načelnik Općine Nedelišće daje

OBAVIJEST

o raspisivanju natječaja za dodjelu poticaja za kupnju, uređenje i rušenje dotrajalih i zapuštenih starijih stambenih objekata na području Općine Nedelišće za 2026. god. Cjeloviti tekst Natječaja za dodjelu poticaja za uređenje nekretnina na području općine Nedelišće - za obnovu i rekonstrukciju stambenih objekata ili za rušenje dotrajalih i zapuštenih stambenih objekata za 2026. god., objavljeni je na službenim Internet stranicama Općine Nedelišće (https://nedelisce.hr).

NAČELNIK OPĆINE NEDELIŠĆE Nikola Novak

OPĆINA Mala Subotica nagrađuje učenike

Javite se!

Općina Mala Subotica nagrađuje učenike (šk. g. 2025/26.) za prva tri mjesta na županijskim i višim natjecanjima te studente (ak. g. 2024/25.) s prosjekom od 4,5 na više kao i Dekanovom/Rektorovom nagradom. Molbe s podacima šalju se do 19.06.2026., a nagrade će im biti uručene na svečanoj sjednici uz Dan Općine. (vv)

OREHIJADA, festival oreha i sega kaj k coj ide

Posjetitelji uživali u “Orehekima” i volu od 540 kila

Piše: Kristina Kobal

Orehijada 2026. u Orehovici i ove je godine okupila brojne posjetitelje kod nogometnog igrališta NK Croatia, gdje su tradicija, glazba i domaći okusi ispunili cijeli dan.

Tijekom subotnjeg poslijepodneva, 30. svibnja, manifestacija je ponudila raznolik kulturno-zabavni program koji je uključivao nastupe folklornih skupina, reviju narodnih nošnji i bogatu gastronomsku ponudu, a sve je proteklo u opuštenoj i veseloj atmosferi.

Štefica i Josip

Patarčec 30 godina u KUD-u

Na samom ulazu u manifestaciju posjetitelje su dočekali Šte�ica i Josip Patarčec, dugogodišnji članovi KUD-a Orehovica koji već 30 godina aktivno sudjeluju u radu dramske skupine. Njihova prisutnost odmah je privukla pažnju, a mnogi su zastali kako bi razmijenili pokoju riječ i prisjetili se brojnih zajedničkih nastupa i događaja.

Šte�ica je tom prilikom pokazala i svoju kulinarsku stranu te pripremila čak šest vrsta kolača. Posebnu pažnju izazvali su “Oreheki”, kolači koji su se istaknuli autentičnim izgledom i okusom oraha, što je savršeno prigodovalo temi manifestacije.

Glavni gastro adut: Vol od pola tone

Da nitko s Orehijade ne ode gladan, pobrinuo se pra-

vi majstor zanata – Stjepan Crnčec iz Vularije. On je na otvorenom pokazao svoje dugogodišnje iskustvo i vrhunsku vještinu u pripremi jedne od najvećih gastronomskih poslastica: vola na ražnju! A da sve teče „kao po loju“, uz Stjepana je stajala složna i uigrana ekipa u sastavu: Filip Vidović, Branko Patarčec, Nikola i Mirela Kovač, Vera Halić te Kristina Klepač. Ova neumorna ekipa bila je zaslužna za uspjeh cijelog procesa, koji je zapravo bio pravi mali pothvat.

Impresivne brojke s ražnja: Vol je težio impresivnih 540 kilograma žive vage, a nakon majstorske pripreme ostalo je oko 280 kilograma čistog, sočnog mesa. Cijela operacija započela je još u petak navečer u 19 sati – jer za ovakav gastro spektakl ključni su strpljenje, preciznost i, naravno, dobra atmosfera!

Orehijada Orehovica u Orehovici donijela je bogat program, a Štefica i Josip Patarčec, dugogodišnji članovi KUD-a, svojim kolačima i tradicijom obilježili su manifestaciju

Kulturni program Orehijada Orehovica Program je započeo svečanim otvaranjem štandova i revijom narodnih nošnji Marije Novak, nakon čega je uslijedio mimohod sudionika koji je dodatno naglasio bogatstvo tradicije i zajedništva.

Veliki interes izazvao je međunarodni susret folklornih društava, na kojem su nastupili gosti iz Ljubljane, Karlovca, Odre, Bukevja, Jalžabeta i Belice te FS Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec.

Cijela manifestacija još je jednom potvrdila da Orehijada 2026. uspješno spaja tradiciju, gastronomiju i druženje svih generacija, uz sve veći interes posjetitelja iz godine u godinu.

lipnja 2026.

Stjepan Crnčec iz Vularije, glavni majstor pečenja vola na Orehijadi 2026. u Orehovici

Mimohodom je prikazana revija narodnih nošnji Marije Novak

lipnja 2026.

RAZGOVOR S NAČELNIKOM Pericom Hajdarovićem, povodom Dana općine Podturen

Gradimo zgradu sa šest stanova namijenjenih mladima

- Općina Podturen prijavila se na projekt izgradnje višestambene zgrade za mlade obitelji te smo uspješno prošli prvu fazu odobrenja projekta. U međuvremenu je sklopljen ugovor s nadležnim ministarstvom, istaknuo je načelnik Hajdarović

Piše: Sanja Heric

Uspjeh jedne općine ne mjeri se samo kilometrima novog asfalta i kanalizacije, već osjećajem pripadnosti i brige za svakog čovjeka – od onih najmlađih do sumještana u trećoj životnoj dobi. Dok se Podturen priprema za svoje tradicionalne manifestacije i slavlje, sjeli smo s načelnikom Pericom Hajdarovićem. U otvorenom i iskrenom intervjuu, načelnik nam otkriva koja je njegova glavna poruka sumještanima ove godine, kako planira zadržati mlade obitelji u rodnom kraju te zašto mu je šetnja uz Muru i dalje najdraže utočište od užurbane svakodnevice.

- Što za Vas osobno, ali i za mještane, danas predstavlja Dan Općine Podturen? Koja je glavna poruka koju ove godine želite poslati svojim sumještanima?

- Dan Općine Podturen predstavlja priliku da se osvrnemo na sve što smo zajedno ostvarili, ali i da izrazimo zahvalnost svim ljudima koji svojim radom, znanjem i primjerom doprinose razvoju naše općine. Vjerujem da je za naše mještane Dan Općine prilika za susret s drugim ljudima, prilika za druženje, ali i za upoznavanjem svega što se od protekle svečane sjednice napravilo. Glavna poruka koju ove godine želim poslati svojim sumještanima jest da zajedno možemo postići još više, ali želim zahvaliti na povjerenju, suradnji i doprinosu u razvoju naše općine. Nastavimo graditi našu općinu kao mjesto ugodnog života, međusobnog poštovanja i novih mogućnost za sve naše mještane.

- Koji Vam je najdraži dio proslave Dana Općine? Postoji li neka tradicija u Podturnu koju posebno volite i koju nikada ne propuštate?

- Što je ono najvrednije što ste ponijeli iz svoje obitelji, a što i danas primjenjujete u vođenju Općine?

-Najvrjednije što sam ponio iz svoje obitelji svakako su poštenje i dobrota. Od malih nogu učili su me da se prema svakome treba odnositi s poštovanjem bez obzira na njegov položaj, godine ili životne okolnosti, ali i da svaku odluku tre-

- Teško mi je izdvojiti samo jedan dio proslave Dana Općine jer mi je svaki dio na svoj način drag. Posebno me veseli što smo kroz godine uspjeli stvoriti program koji nudi sadržaje za sve generacije od naših najmlađih pa sve do naših starijih sumještana. Upravo to okupljanje ljudi smatram najvećom vrijednošću ove proslave. U pravilu ne propuštam niti jednu manifestaciju koja se održava na području naše općine jer smatram da je važno biti dio događanja. Posebno mi je drago što smo u protekle dvije godine dodatno obogatili društveni život novim manifestacijama poput Općinske biciklijade, događaja Turenska jesenska košarica te 1. Mura Trail utrke koja je ove godine bila svojevrsna uvertira u Dane Općine. Riječ je o manifestacijama koje promoviraju naše prirodne ljepote, aktivan način života ali istovremeno privlače brojne posjetitelje. Naravno, za mene su posebne i naše tradicionalne manifestacije poput fašnika i živih jaslica koje iz godine u godinu okupljaju velik broj sudionika i posjetitelja. Jednako tako uvijek se rado odazovem i tradicionalnom pečenju vola na ražnju koje organiziraju naši nogometni klubovi. To su događaji koji možda na prvi pogled djeluju jednostavno, ali upravo takvi događaji su ti po kojem je naša općina prepoznatljiva jer je od tud krenula ta tradicija.

- U našem zadnjem razgovoru istaknuli ste projekt Aglomeracije Podturen kao povijesni zahvat. Radovi u Ferketincu i Novakovcu bili su u samoj završnici – jesu li oni u potpunosti privedeni kraju i kako sustav danas funkcionira u praksi?

- Projekt Aglomeracije Podturen i dalje smatram jednim od važnijih infrastrukturnih projekata. Riječ je o investiciji koja će dugoročno podići kva-

ba donositi promišljeno i odgovorno. Te vrijednosti nastojim primjenjivati i danas u vođenju Općine jer vjerujem da se povjerenje građana može graditi jedino iskrenim, poštenim i otvorenim pristupom te spremnošću da saslušate svakoga tko vam se obrati. Istovremeno je važno donositi promišljene odluke koje će dugoročno koristiti cijeloj zajednici.

litetu života naših mještana ali i stvoriti preduvjete za daljnji razvoj svih naselja. Mogu s velikim zadovoljstvom reći da su radovi u naselju Ferketinec završeni te da se mještani već priključuju na novoizgrađeni sustav. Povratne informacije koje dobivam vrlo su pozitivne i vidljivo je zadovoljstvo stanovnika.

Što se tiče Novakovca radovi su u završnoj fazi te se njihov dovršetak očekuje do 30. lipnja ove godine. Time ćemo napraviti još jedan korak prema ostvarenju cilja da sva naša naselja nakon jako puno vremena dobe kvalitetnu i suvremenu infrastrukturu kakvu zaslužuju. Posebno me veseli činjenica da paralelno s dovršetkom ovih radova započinju i radovi u naselju Miklavec. To je potvrda da projekt napreduje i

da nastavljamo ulagati u ravnomjeran razvoj svih dijelova naše općine.

- Najavili ste ambiciozan projekt izgradnje nove višestambene zgrade za mlade obitelji vrijedne tri milijuna eura, uz nevjerojatno povoljnu najamninu od 0,36 eura po kvadratu. Kakav je interes mladih obitelji i u kojoj je fazi ovaj projekt stambenog zbrinjavanja?

- Općina Podturen prijavila se na projekt izgradnje višestambene zgrade za mlade obitelji te smo uspješno prošli prvu fazu odobrenja projekta. U međuvremenu je sklopljen ugovor s nadležnim ministarstvom, a Općinsko vijeće donijelo je odluku kojom je darovano potrebno zemljište za realizaciju projekta. Time smo ispunili važne preduvjete kako bi projekt mogao krenuti

- Koji Vam je najdraži kutak u cijeloj općini kada se želite potpuno isključiti iz posla i napuniti baterije?

- Najdraži kutak u našoj općini svakako mi je pod-

prema fazi realizacije. Veseli me činjenica što će se u Podturnu graditi višestambena zgrada sa šest stanova namijenjenih mladim obiteljima. Riječ je o projektu koji će omogućiti mladim ljudima da ostanu živjeti na našem području te da osnuju obitelj i grade svoju budućnost upravo ovdje. Interes mještana za ovaj projekt je velik što potvrđuje da smo prepoznali stvarne potrebe naših stanovnika. Vjerujem da će ova investicija biti važan korak u rješavanju stambenog pitanja mladih obitelji te dodatni poticaj demografskom razvoju naše općine.

- Općina redovito nudi i vlastite poticaje za uređenje i gradnju nekretnina. Pokazuju li ove mjere rezultate na terenu, uspijevate li zadržati mlade u Podturnu i privući nove obitelji?

- Mjera daje konkretne rezultate jer svake godine oko pet obitelji ostvari pravo na ovaj poticaj za uređenje ili gradnju nekretnina te za tu namjenu iz općinskog proračuna izdvajamo 15.000 eura.

- Jedan od strateških planova bila je i prenamjena stare zgrade Poljoprivredne zadruge u moderan poslovni centar za poduzetnike i obrtnike. Ima li novosti na tom polju i kako planirate dodatno potaknuti lokalnu ekonomiju?

- Izgradnja Poslovno-sportskog parka u Podturnu jedan je od naših dugogodišnjih razvojnih planova, a u sklopu tog projekta predviđena je i prenamjena

ručje uz Muru jer kad god želim nakratko pobjeći od svakodnevnih obveza, napuniti baterije i razbistriti misli najviše volim prošetati uz rijeku.

stare zgrade Poljoprivredne zadruge. Cilj je stvoriti funkcionalan prostor koji će moći koristiti poduzetnici, obrtnici i udruge te tako dodatno ojačati gospodarsku aktivnost u općini. Interes mještana za ovaj prostor je velik što nam potvrđuje da postoji stvarna potreba za kvalitetnim poslovnim prostorima. Stoga ćemo prema anketi i iskazanom interesu izraditi potrebnu projektnu dokumentaciju kako bismo projekt mogli kandidirati na odgovarajuće natječaje i osigurati sredstva za uređenje i prenamjenu objekta u adekvatne prostore.

- Emotivno ste istaknuli da su Vaše dvije najveće želje za idućih pet godina novi dječji vrtić i dom za starije i nemoćne, naglasivši da ne smijemo zanemariti starije generacije. Poduzimaju li se već prvi koraci prema realizaciji ova dva ključna projekta u Podturnu?

- Da, prvi koraci već su poduzeti. Dječji vrtić i dom za starije i nemoćne osobe sastavni su dio šireg projekta Poslovno-sportskog parka Podturen koji predstavlja jednu od najvažnijih razvojnih vizija naše općine za naredno razdoblje. Svjesni smo da kvalitetna budućnost Podturna podrazumijeva brigu o svim generacijama od najmlađih do naših starijih sumještana. Upravo zato aktivno radimo na izradi projektne dokumentacije koja je preduvjet za daljnju realizaciju ovih projekata i prijavu na odgovarajuće izvore �inanciranja.

svim mještanima Općine Podturen

Općinski načelnik i općinsko vijeće

Načelnik Perica Hajdarović zadovoljan je i što radovi na kanalizaciji idu svom kraju

CENTAR ENERGETSKE EFIKASNOSTI OTVORIO NOVI SALON

Pametna tehnologija nadohvat ruke

Uz stalni rast cijena energenata i sve veći interes za obnovljive izvore energije, Čakovec je dobio novu, ključnu točku za sve koji žele modernizirati svoj dom ili poslovni prostor. Green & Smart, produženi brend i novi koncept renomirane tvrtke CEE, službeno je otvorio vrata svog novog salona. Radi se o jedinstvenom mjestu u Međimurju posvećenom modernim, održi-

vim i pametnim energetskim rješenjima o kojima danas svi pričaju, ali rijetko gdje ih možete doživjeti uživo i na jednome mjestu. Sama ideja iza ovog projekta nastala je kao odgovor na stvarne potrebe domaćinstava i poduzetnika, rekao je Aleksandar Markov direktor CEE, te nastavio: - Danas više nije pitanje želimo li prijeći na zelenu energiju, već kako to

učiniti najbrže, najsigurnije i najisplativije. Upravo zato, ovaj salon nije zamišljen samo kao izložbeni prostor, već kao mjesto susreta tehnologije i stvarnih ljudi, gdje komplicirane energetske kratice postaju jasna i opipljiva rješenja.

Što vas sve čeka u novom showroomu?

U novom, moderno uređenom salonu posjetitelji iz prve ruke mogu razgledati vrhunsku opremu koja spaja inovacije, kvalitetu i održivost. Umjesto prelistavanja kataloga i gledanja mutnih slika na internetu, ovdje možete uživo vidjeti kako funkcioniraju sustavi koji mijenjanju način na koji trošimo energiju. Ponuda je pažljivo birana i obuhvaća solarne panele najnovije generacije koji izvlače maksimum

iz svakog sunčevog zraka, kao i napredne baterijske sustave za pohranu energije koji vam omogućuju da struju koju proizvedete sačuvate za trenutke kada vam je najpotrebnija. Uz to, izložene su visokoučinkovite dizalice topline i klima uređaji koji predstavljaju sam vrh ponude za grijanje i hlađenje, te pametna rješenja za upravljanje potrošnjom energije koja cijelu priču povezuju u smislen, digitaliziran i lako upravljiv sustav.

Formula za manji račun i energetsku neovisnost

Glavni cilj Green & Smarta je građanima i poduzetnicima maksimalno približiti tehnologije koje omogućuju manju potrošnju energije, veću energetsku neovisnost i dugoročnu uštedu. Svi znamo da put do vlastite mini-elektrane ili modernog sustava grijanja i hlađenja na papiru zna djelovati komplicirano – od papirologije i proračuna do samog odabira opreme.

Kako bi taj proces prošao bez stresa, u salonu vas čeka stručni tim tvrtke CEE. Njihovi stručnjaci ne prodaju univerzalna rješenja s police, već pru-

žaju kompletno savjetovanje i podršku pri odabiru najboljeg sustava krojenog točno po mjeri vašeg objekta, vaših navika i vašeg budžeta. Posjetite ih na novoj adresi!

Tehnologija budućnosti koja čuva i okoliš i vaš kućni budžet sada je nadohvat ruke. Nema više potrebe za nagađanjem i lutanjem – po-

sjetite novi Green & Smart salon na adresi Zelena ulica 1 u Čakovcu. Otkrijte kako pametno upravljati energijom u svom domu ili poduzeću, porazgovarajte sa stručnjacima i uvjerite se da zeleni zaokret nikad nije bio jednostavniji. Savjet više ovdje zlata vrijedi, a investicija u vlastitu energetsku neovisnost nikada nije imala više smisla. (sz, foto; mg)

Tim CEE os lijeva na desno: Velimir Mađarić, Anita Sakač, Luka Kulušić, Kris�na Vuk, Davor Šimunić, Slobodan Kopjar, Noemi Križaić, Sandra i Aleksandar Markov, Stephanie-Ruth Hamp, Milan Kovač, Mateo Perhoč, Noa Petek

Suzani Vlahek iz Preloga, dobitnici nagradne igre u povodu otvorenja salona električni bicikl Fiido D3 Pro - Mini sklopivi električni bicikl predao je Aleksandar Markov, direktor CEE

U ponudi se izdvaja traženi profesionalni robotski čistač podova 4 u 1 - KEENON KLEENBOT C40

Mališani su uživali u vožnji kvadovima koje možete nabavi� u salonu

Posebno zanimanje je bilo za dizalice topline Green Therm i baterijske sustave

ORSAT MILJENIĆ na slavlju u Čakovcu hvalio Međimurce

Primjer ste kako se uspijeva i bez turizma

Vi ovdje dobro živite, dobro radite i imate ambiciju da nam bude bolje. To je bit života u zajednici, ambicija da sutra bude bolje nego što je danas, rekao je u svom govoru Orsat Miljenić

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Mario Golenko

Svečana sjednica čakovečkog gradskog vijeća održana minulog petka u Centru za kulturu bila je kruna obilježavanja Dana Grada. Čakovcu.

Naime, 29. svibnja 1579. godine, Poveljom Jurja IV. Zrinskog, tadašnje naselje Čakovec steklo je status slobodnog trgovišta, a time i status grada. Taj je povijesni događaj označio početak razvoja urbanog središta koje je tijekom stoljeća izraslo u administrativno, gospodarsko, kulturno i obrazovno središte Međimurja. Na svečanosti su se okupili predstavnici političkog, gospodarskog, kulturnog, društvenog, vjerskog života te brojni uzvanici i građani. Kako to i dolikuje prilici, za govornicom su se redali govornici, nizali su događanja i zbivanja u Gradu koja su se

zbila od posljednjeg ovakvog okupljanja.

Europska unija se počinje

doimati kao muzej

Orsat Miljenić, izaslanik Zorana Milanovića, svoj pak je govor posvetio Međimurcima, ali s aspekta kako ih vide ljudi koji dođu u naš kraj. - Kad dođemo u Čakovec, vidimo sredinu u kojoj se dobro živi, koja je možda za cijelu Hrvatsku primjer da se može dobro živjeti i bez turizma. Veći dio Hrvatske se, nažalost, svodi na to kakva će nam biti sezona, pa ćemo živjeti dobro ili loše. Vi ovdje dobro živite, dobro radite i imate ambiciju da nam bude bolje. To je bit života u zajednici, ambicija da sutra bude bolje nego što je danas. Upozorio je i na ulogu političara, naglasivši da vlast nikada ne smije biti svrha samoj sebi.

Ovo je satisfakcija za sve ono što sam proživio

U svom obraćanju novinarima uoči dodjele, Zlatko Bacinger, dobitnik Nagrade za životno djelo, vrlo se emotivno osvrnuo na svoj dugogodišnji rad, ne skrivajući da iza velikih projekata stoje i brojni izazovi, ali i nesebična podrška kolega.

-Prije svega moram reći da ovu nagradu ne

doživljavam kao priznanje za ono što sam napravio, nego kao malu zadovoljštinu, satisfakciju za sve ono što sam proživio – za sva ona poniženja, negiranja, ogovaranja, zbog toga što sam to napravio, rekao je popularni Bac, dodajući kako oni koji prate njegov rad dobro razumiju o čemu govori.

holokausta u Čakovcu

- Kad dođemo u Čakovec, vidimo sredinu u kojoj se dobro živi, naglasio je Orsat

izaslanik predsjednika RH

Dobitnici nagrada

Svečanost je bila prilika i za dodjelu najviših javnih priznanja. Ngrade za životno djelo uručene su Zlatku Bacingeru i posthumno dodijeljena Veri Zemunić. Godišnju nagradu Grada Čakovca u području znanosti i obrazovanja primio je profesor matematike Franjo Jančikić. U području gospodarstva dodijeljena

- Mi kad jesmo izabrani ili postavljeni na neke funkcije, ne smijemo imati vlast radi vlasti i samo razmišljati o tome kako ćemo ostati na vlasti. Mi smo izabrani da bi sutra svima bilo bolje, dodao je. U drugom dijelu svog govora, Miljenić se osvrnuo na povlačenje sredstava iz europskih fondova, naglasivši da je to novac koji su zaradili sami građani, a ne poklon s nekog „prijestolja“. Izrazio je ozbiljnu zabrinutost za dugoročnu budućnost Europe, slikovito opisavši opasnost koja prijeti Europskoj uniji.

- Europska unija se nažalost, kako sada stvari čine, počinje doimati kao muzej. Muzej u koji ljudi dođu, vide ga, lijepo im je i odu. Ono što gubimo, i što je najveći problem, je to što gubimo ekonomsku snagu, gubimo proizvodnju, tehnologiju, znanost. Tu počinjemo zaostajati, istaknuo je.

Kao plastičan primjer naveo je tehnološku ovisnost o drugim kontinentima:

- Svi imate telefone u džepu, nijedan se ne proizvodi u Europi. Mi bi sutra ratovali, prodavali ideologije po svijetu, a ne proizvodimo mobitele. Kako? Što ćemo ako nešto pođe po zlu, slati golubove s

je poduzeću FRAMOS Technologies d.o.o.

NK Bratstvo Savska Ves primio je Godišnju nagrada u području rada udruga, Karate klub Globus Čakovec u području sporta i tehničke kulture dok je Đurđica Horvat nagrađena za svoj rad u području umjetnosti i kulture.

pismom?, zapitao se. Doveo je u pitanje i europska pravila javne nabave koja često omogućuju da novac europskih poreznih obveznika odlazi izvan granica Unije, jer se slijepo prati kriterij najniže cijene.

- Ako se nešto �inancira iz europskih fondova, zašto u Europi nemamo mehanizme koji će osigurati da te poslove dobivaju europske �irme? Kako je moguće da nam novac odlazi vani, u neke tuđe proračune? Uvijek ćemo dobiti odgovor: to je jeftinije. Ali ako idete za tim što je jeftinije, dugoročno nemamo perspektivu.

Poručio je da pravila nisu uklesana u kamen i da se moraju mijenjati u korist građana, a ne briselske administracije.

- Pravila su tu da se mijenjaju. Ne postoji birokracija da bi imala 20 ili 30 tisuća eura, sjedila gore i onda upravljala nama ovdje za tisuću ili dvije eura kako ćemo živjeti, a na koncu mi plaćamo. Oni su tu da služe nama, a ne mi njima. Na kraju je pozvao Čakovec, Međimurje i Hrvatsku da snažno i ambiciozno guraju vlastite interese unutar europske obitelji.

Ne ponovilo se!

Polaganjem kamenčića na židovskom groblju u Čakovcu obilježena je obljetnica stradanja međimurske i prekmurske židovske zajednice. Tradicionalnom komemoracijom, koja se održava posljednje nedjelje u svibnju, odana je počast žrtvama masovne deportacije u proljeće 1944. godine. U noći s 2. na 3. svibnja, mađarske i njemačke snage uhitile su i u sinagogu zatvorile gotovo sve židovsko stanovništvo ovog kraja. Odande je u stočnim vagonima u logore smrti, ponajprije u Auschwitz, prisilno odvedeno 540 međimurskih Židova.

U nacističkim logorima preživjelo je tek oko stotinu ljudi, uglavnom mlađih i radno sposobnih. Međutim, u porušeni i opustošeni Čakovec nakon rata vratilo se svega tridesetak povratnika. Ostavši bez obitelji i imovine, većina njih ubrzo je odselila u Izrael. Činom polaganja kamenčića, što u židovskoj tradiciji simbolizira trajnost i vječnu povezanost s preminulima, sa skupa je poslana snažna poruka o važnosti očuvanja povijesne istine, njegovanja tolerancije te zajedničke odgovornosti da se takve tragedije nikada ne ponove. (vv, foto: mg)

PRIJEVOZ učenika osnovnih škola Tko će voziti čakovečke osnovnoškolce?

Grad Čakovec ovih je dana raspisao postupak javne nabave za uslugu prijevoza učenika osnovnih škola na rok od godinu dana. Procijenjena vrijednost iznosi 144.000,00 eura. Ovaj postupak javne nabave provodi se putem platforme EOJN s ciljem osiguravanja sigurnog i redovitog linijskog prijevoza učenika do njihovih škola u novoj školskoj godini. Grad je osnivač sedam osnovnih škola kojima pripadaju i dvije područne škole. (vv)

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

Na temelju Zaključka gradonačelnice Grada Čakovca, Klasa: 940-01/26-01/3, Urbroj: 2109-2-01-01-26-04 od dana 1.6.2026. godine, objavljuje se OBAVIJEST O RASPISIVANJU JAVNOG NATJEČAJA ZA PRODAJU građevinskog zemljišta u Čakovcu kčbr. 4128/43, k.o. Čakovec

1. Dana 12.6.2026. godine, održat će se usmeno javno nadmetanje na licu mjesta u Čakovcu u Ulici Putjane bb, s početkom u 12:00 sati, na građevinskom zemljištu upisanom u: zk.ul.br. 6224, k.o. Čakovec -čest.br.1135/30, Ulica Putjane, pašnjak, površine 124 m², ident. s kčbr. 4128/43, k.o. Čakovec

2. Početna cijena za zemljište iznosi 13.900,00 EUR-a (slovima: trinaesttisućadevetsto eura). Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr Gradonačelnica Ljerka Cividini, magi.ing.traff./univ.spec.oec.

Dobitnici nagrada Grada Čakovca

Miljenić,

Ma�ja Posavec i Andrej Pal, predsjednik Židovske općine Čakovec POČAST ŽRTVAMA

MURSKO SREDIŠĆE

Tegra se jedina javila za semaforizaciju raskrižja

Hrvatske ceste odabrale su čakovečku Tegru za rekonstrukciju raskrižja u srcu Murskog Središća, čime se nakon višegodišnjih priprema i poništenog prvog natječaja konačno bliži rješenje jednoga od najopasnijih mjesta u gradu. Odabir te tvrtke ne čudi, s obzirom na to da se Tegra ujedno i jedina javila na natječaj. Ugovor je potpisan na 498.092 eura s PDV-om, a radovi bi trebali trajati 90 radnih dana od uvođenja izvođača u posao. Radi se o raskrižju Ulice Josipa Broza Tita s Trgom bana Josipa Jelačića i Frankopanskom ulicom. Frankopanska i krak Trga bana Josipa Jelačića koji se nalazi s druge strane nisu postavljeni ravno jedan nasuprot drugome, nego su međusobno pomaknuti pa raskrižje nije pravilnog oblika križa nego je nepravilno. Zbog toga vozači koji čekaju na tim ulicama ne vide dobro vozila koja dolaze s glavne ceste, a nju svakodnevno opterećuju i kamioni prema graničnom prijelazu sa Slovenijom. Djeca i biciklisti koji se kreću centrom u takvim uvjetima

nemaju dovoljno sigurnog prostora za prelazak.

Semafori, nove trake i kamere

Semaforizacijom će se regulirati promet za sve sudionike, a uz semafore grade se i nove trake za lijevo skretanje iz smjera Slovenije te s Frankopanske i Trga bana Josipa Jelačića, čime će se uključivanje u promet na glavnoj cesti znatno olakšati. Na konzolne semaforske stupove montirat će se i kamere za video detekciju prometa. Frankopanska ulica ujedno se geometrijski ispravlja tako da se pomiče kako bi raskrižje postalo pravilnije četverokrako. Obnavljaju se kolnik, pješačke staze i javna rasvjeta, a na pješačkim prijelazima ugradit će se upušteni rubnjaci i taktilne ploče za osobe smanjene pokretljivosti. Ispod površine postavlit će se nova oborinska odvodnja i cijevi za buduće telekomunikacijske kablove. Odluka o odabiru objavljena je 29. svibnja u elektronskom oglasniku javne nabave. (ik)

GLAZBENA POSLASTICA u Murskom Središću

Dođite na godišnji

koncert KUD-a MURA

Centar za kulturu „Rudar“ ove će nedjelje, 7. lipnja s početkom u 19 sati, biti domaćin tradicionalnog Godišnjeg koncerta Mješovitog pjevačkog zbora i Muške vokalne klape KUD-a MURA. Pod umjetničkim vodstvom prof. Damira Rodigera, članovi će publici predstaviti presjek svog ovogodišnjeg rada kroz iznimno raznolik i atraktivan program.

Posjetitelje očekuje glazbeno putovanje od klasike i

sakralnih skladbi Mozarta i Brucknera, preko međimurskih i klapskih napjeva, pa sve do popularnih domaćih i svjetskih hitova poput „Kruga života“ i „Bohemian Rhapsody“. Posebnu vrijednost večeri dat će gosti i mladi glazbenici: Vitomira Turk, Lara Pergar, Paulina Magdalenić, Neva Novak i Leon Šarić. Program će voditi Jelena Moharić i Marsel Bedi, a ulaz na ovaj najznačajniji gradski glazbeni događaj je slobodan. (sh)

POKAZNA VJEŽBA EVAKUACIJE u Područnoj školi Hlapičina

Važno je biti spreman na sve

Cilj ovakvih vježbi je provjera uvježbanosti i postupanja djelatnika škole, te evakuacije učenika u slučaju požara

U petak, 22. svibnja ujutro, u Hlapičini se začuo zvuk vatrogasne sirene. Srećom, nije bilo požara, nego se u Područnoj školi Hlapičina održavala pokazna vježba evakuacije - spašavanje učenika i djelatnika od požara, koja je organizirana i provedena uz pomoć DVD-a Mursko Središće. Cilj ovakvih vježbi je provjera uvježbanosti i postupanja djelatnika škole u slučaju požara, evakuacije učenika, uzbunjivanja vatrogasaca, kao i provjera spremnosti DVD-a Mursko Središće.

Uz učiteljice i kuharicu-spremačicu koje rade u područnoj školi, vježbi je prisustvovao i ravnatelj škole. Svi

uključeni pokazali su iznimnu posvećenost, pa iako požar nije bio “pravi” podsjetio ih je

na važnost prevencije i naučio ih da cijene lijepe, bezbrižne dane, te da svakodnevno vode

NADNASLOV: DJEČJI VRTIĆ Ribica iz Žabnika proslavio 20 godina rada

brigu o svojoj sigurnosti, jer uvijek je bolje spriječiti, nego liječiti. (as)

Najveća hvala ide djeci i roditeljima

Piše: Sanja Heric

Zvuci dječjeg smijeha, pjesme i žamor ponosa ispunili su dvoranu u Termama Sveti Martin. Povod je bio itekako velik – p Dječji vrtić „Ribica“ iz Žabnika proslavio je svoj okrugli, 20. rođendan. Bila je to idealna prilika da se na jednom mjestu okupe svi oni koji su utkali dio sebe u ovu priču, a slavljenike su podržali brojni mještani, roditelji te predstavnici Općine Sveti Martin na Muri.

Emotivan i nadahnut govor održala je ravnateljica

Barbara Premuš Lovrek, podsjetivši sve prisutne na same početke i plemenitu ideju koja je pokrenula razvoj vrtića.

- Prije 20 godina moja majka imala je viziju i prepoznala potrebu našeg društva za mjestom gdje će djeca biti sigurna, voljena i poticana na

rast. Korak po korak, prepreku po prepreku, taj je san postao stvarnost, istaknula je Premuš Lovrek. Posebno je naglasila kako je najveća potvrda kvalitete i povjerenja činjenica da danas u vrtiću viđaju djecu svojih nekadašnjih polaznika.

Ravnateljica Barbara Premuš Lovrek podsjetila je na dvadeset godina rasta i obiteljskog sna koji je postao stvarnost. Danas ovaj privatni vrtić pohađa oko 60 djece u tri odgojne skupine, a o njima brine devet zaposlenih djelatnica. Vrtić uspješno surađuje

i s lokalnom zajednicom na stalnom podizanju standarda. Načelnik Općine Sveti Martin na Muri Martin Srša u svom je obraćanju čestitao jubilej i naglasio važnost vrtića kao prve stepenice u odgoju. Istaknuo je i konkretnu podršku – prošle je godine kroz općinski proračun i natječaj Ministarstva demogra�ije i useljeništva u opremanje i novi namještaj uloženo gotovo 30 tisuća eura, a ovih dana stigla je i nova potpora. Veliki jubilej okupio je brojne generacije i prijatelje vrtića „Ribica“. Načelnik Sr-

ša uputio je i veliku zahvalu odgojiteljicama i ravnateljici, naglasivši kako njihov rad nije samo posao nego poziv kojim oblikuju budućnost zajednice. Ravnateljica Premuš Lovrek zaključno je podcrtala da ulaganje u rani odgoj i prvih šest godina života nije trošak nego dugoročna investicija u društvo.

Svečani program u Termama Sveti Martin nastupom su uljepšali oni najmlađi, ali i Nikol Kutnjak, bivša polaznica vrtića, zaokruživši ovu veliku obljetnicu u ozračju pjesme i ponosa.

Nakon vježbe, vatrogasci su učenicima objasnili važnost prevencije

Ivana Tkalec, Klara Belši, Barbara Premuš Lovrek, Blaženka Premuš, Karolina Franc, Elena Goričanec Jadan, Anja Škvorc, Monika Kolac i Blaženka Pajvot

Mališani iz Ribice dok nestrpljivo čekaju svoj nastup

LUCIJA I ANDRIJA Premuš iz Selnice

Spisateljica i znanstvenik koji polako osvajaju svijet

Iako su svoj put do uspjeha pronašli u različitim područjima, Lucija i Andrija ipak imaju nešto zajedničko, a to je marljiv rad, upornost i podrška obitelji

Piše: Aleksandra Sklepić

Lucija i Andrija Premuš iz Selnice, sestra i brat, ove su školske godine oboje sudjelovali na državnim natjecanjima, što su postigli dobrim rezultatima i visokim plasmanom na županijskoj razini. Lucija je učenica 3. razreda opće gimnazije Srednje škole Čakovec, a Andrija je učenik 7. razreda Osnovne škole Selnica. Lucija je sudjelovala na Državnoj smotri LiDraNo, koja je ove godine održana u Vinkovcima, a svoj uspjeh postigla je literarnim tekstom „Bilo je …”. Andrija se istaknuo u kemiji, gdje je u Šibeniku na državnoj razini postigao 16. mjesto. Obitelj Premuš ima i starijeg sina Ivana te kćer Martu, sada studente matematike na PMF-u, koji su također tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja sudjelovali na državnim natjecanjima u više područja (kemija, hrvatski jezik, matematika, �izika, geogra�ija,

LiDraNo), a sada je došlo vrijeme za mlade snage.

Razgovarali smo s Lucijom i Andrijom i ispričali su nam što ih motivira, kako se pripremaju za zahtjevne zadatke u kojima su vrlo uspješni te o svojim interesima i planovima koji nisu usko vezani uz školu i nastavne sadržaje.

- Sudjelovanje na državnoj smotri LiDraNo za mene je velik uspjeh i priznanje, ispričala nam je Lucija. Mentorica mi je moja profesorica Hrvatskog jezika Vesna Prepelić-Đuričković, koja mi je velika pomoć i podrška, a ideja za ovogodiš-

Uz učenje, uvijek se nađe vremena i za omiljeni sport košarku

Što je uloga medija danas?

Kada se pojavio radio, govorili su da će novine propasti. Kada se pojavila televizija, predviđao se nestanak i novina i radija. Dolazak internetskih portala, a danas i društvenih mreža, ponovno je pokrenuo zloglasna proročanstva o potpunom iščeznuću tiska. Ipak, povijest nas poučava drugačije: iako se tržište smanjilo, tisak i kvalitetno novinarstvo opstaju, a pre-

nji tekst javila se još za vrijeme prošlogodišnjeg LiDraNa, ispričala nam je Lucija. Tekst sam napisala relativno brzo, ali sam ga onda mjesecima dodatno uređivala i brusila prije nego što sam ga pokazala mentorici koja je napravila samo dvije manje gramatičke ispravke. Natječem se u više jezičnih područja, ali pisanje mi je posebno drago. Također sam i dio uredništva našeg školskog lista Lumen.

U slobodno vrijeme, dodala je Lucija, puno čita, pjeva u školskom i crkvenom zboru mladih i dio je bratstva Franjevačke mladeži u Čakovcu. Ima slobodnog vremena za hobije poput čitanja i druženja s prijateljima i obitelji. Želja joj je studirati ili logopediju ili kroatistiku i anglistiku, a najveći san u nekom trenutku života objaviti zbirku kratkih priča.

Svestrani Andrija ima zanimljive hobije, od kojih je kuhanje među najdražima

Andrija se pronašao u znanstveno-prirodnom (STEM) području, pa se, iako je kemiju kao predmet počeo učiti tek ove godine, već plasirao na državno natjecanje iz kemije, na kojem je osvojio 16. mjesto, a na županijskom je natjecanju bio prvi. Mentorica mu je učiteljica kemije Dijana Premuš. - Kemiju sam zavolio jer mi je zanimljiva, a moji su brat Ivan i sestra Marta također bili na državnom natjecanju iz kemije pa su me potaknuli da se i ja okušam u tom području. Za natjecanje sam se pripremao redovitim radom na dodatnoj nastavi i dodat-

no, nakon poziva na državno natjecanje, tijekom praznika. Osim kemije Andrija voli košarku. Trenira u Košarkaškom klubu Rudar u Murskom Središću, a hobi mu je kuhanje. Svira tamburicu u školskom sastavu, redovito sudjeluje na brojnim matematičkim natjecanjima, a voli i šah. Redovito uči i ispunjava sve obveze s lakoćom, paima dovoljno slobodnog vremena za sve aktivnosti, rekao nam je, a cilj mu je i želja i sljedeće godine sudjelovati na natjecanjima iz matematike i kemije. Za sada nije potpuno siguran čime će se baviti u budućnosti, ali svakako će dio vremena biti kuhanje, jer to zaista voli.

Obitelj im je podrška koja ih motivira i ohrabruje Iako su svoj put do uspjeha pronašli u različitim područjima, Lucija i Andrija ipak imaju nešto zajedničko, a to je podrška obitelji, roditelja Dijane i Gordana, a posebno brata Ivana i sestre Marte. - Svi smo se dotaknuli više područja i našli se u nečem drugom, pa su mi stariji pomagali u pripremama za neka druga natjecanja i uvijek su bili velika podrška za sve što mi je bilo potrebno, rekao nam je Andrija. Nikad nismo jedni drugima bili konkurencija, nego upravo suprotno. Lucija pak je za kraj dodala da joj je obitelj najveća pomoć te da među svima vlada veliko međusobno poštovanje i da se svakom uspjehu bilo kojeg člana obitelji svi zajedno jednako vesele.

Riječka opera pod zvjezdanim nebom

Tražite li savršen plan za vikend? Spakirajte dekicu i uputite se prema Železnoj Gori! Jedna od najljepših domaćih pozornica na otvorenom, čarobni Zmajev vrt obitelji Valkaj, u subotu, 27. lipnja 2026. od 18:30 sati postaje središte vrhunskog glazbenog doživljaja. U sklopu 16. Umjetničke kolonije Štrigova očekuje nas koncert „Voices and Strings –Riječka opera u Zmajevom vrtu“.

Spoj operne tradicije i domaće baštine u okruženju međimurskih brežuljaka zvuči kao dobitna kombinacija za opuštenu ljetnu

večer. Solisti Riječke opere – Gabrijela Deglin, Stefany Findrik, Marko Fortunato i Robert Kolar – izvodit će najljepše arije Mozarta, Puccinija, Bellinija, Gotovca i Zajca. Pratit će ih čuveni Tamburaški orkestar HRT-a pod ravnanjem maestra Matije Fortune, a na repertoaru su i dirljive međimurske popevke. Uz glazbu, posjetitelji će moći uživati i u otvorenju izložbe „LUPINIZAM by Stephan Lupino“. Ulaznice su 15 eura preko Entria, a u slučaju lošeg vremena sve se seli na nedjelju, 28. lipnja. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Po 800 eura za osmero učenika

U Srednjoj školi Čakovec jučer su dodijeljene stipendije za de�icitarna obrtnička zanimanja, projekt koji provode međimurske općine, gradovi, županija i Obrtnička komora. Među dobitnicima godišnje stipendije od 800 eura je i osmero učenika iz Općine Sveti Martin na Muri. Ugovore im je osobno uručio načelnik Martin Srša.

Stipendisti su strojobravar David Vršić, tokar Ivano Rihtarec, elektroinstalater

Luka Jakopić, operater za strojne obrade Arian Vičar i automehatroničar Filip Prelog iz Tehničke škole Čakovec. Potporu su dobili i kuharica Dora Novak iz Srednje škole Prelog te učenici Graditeljske škole Čakovec – rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima David Sobočan i soboslikar Dino Sobočan. Ova podrška mladim majstorima jamči sigurniju budućnost domaćeg obrtništva. (sh)

življavaju isključivo oni najrelevantniji. Društvo iznova pokazuje da se u vremenima kriza čitatelji uvijek masovno okreću provjerenim i utjecajnim medijima kojima vjeruju. U takvom okruženju, uloga novinara iz temelja se promijenila. Danas više nije dovoljno samo prenijeti suhu vijest, prepričati tko je što rekao na nekom prosvjedu ili prepisati izjave s konferencije za medije. Živimo u vremenu

u kojem sirovu informaciju svi dobivaju u realnom vremenu na društvenim mrežama. Zato pravi značaj modernog novinarstva leži u kontekstualizaciji, provjeri i objašnjenju.

Novinar danas mora biti �iltar koji odvaja bitno od nebitnog, a istinu od manipulacije. Njegov je zadatak unijeti red u informacijski kaos i postavljati teška pitanja onima na pozicijama

moći. On je, u punom smislu riječi, "čuvar javnog interesa". Iako su mreže drastično ubrzale protok informacija, one su istovremeno dramatično smanjile dubinu analize. Profesionalno novinarstvo mora se odlučno oduprijeti tom površnom trendu brzog klikbaita. Jedini put naprijed, koji jamči opstanak onih najkvalitetnijih, jesu transparentnost i radikalna točnost.

Novinari moraju jasno pokazati svoje izvore, biti spremni priznati pogrešku ako do nje dođe i trajno se odmaknuti od senzacionalizma. Usporedno s tim, ključno je poticati medijsku pismenost među stanovništvom kako bi građani znali prepoznati i cijeniti takav rad. Povjerenje se, naime, gradi godinama, a gubi samo jednom neprovjerenom viješću.

Lucija je umjetnička duša koja voli čita�, pisa� i pjeva�

Piše: Sanja Heric

sanja@mnovine.hr

ZMAJEV VRT obitelji Valkaj

Ivana i Kris�jan Valkaj pozivaju vas da dođete i uživate

GRAD PRELOG objavio anketu

Predložite iznos božićnica

i uskrsnica

Grad Prelog objavio je Anketu o visini prigodne naknade povodom katoličkih blagdana umirovljenicima s područja Grada Preloga te poziva sve punoljetne stanovnike da se aktivno uključe u njezino ispunjavanje. Ova inicijativa pokrenuta je s ciljem da sami građani postanu kreatori budućih odluka Gradskog vijeća, posebice kada je riječ o raspodjeli značajnih proračunskih sredstava namijenjenih starijim sugrađanima.

Podsjetimo, na 7. sjednici Gradskog vijeća održanoj 26. ožujka 2026. godine, donijeta je Odluka o isplati prigodne naknade povodom katoličkih blagdana umirovljenicima u 2026. godini. Ovom se odlukom utvrđuje pravo na isplatu uskrsnica i božićnica u iznosu od 40,00 eura. Pravo na naknadu ostvaruju sve osobe koje su u mirovini na temelju rješenja o mirovini izdanih u Republici Hrvatskoj i izvan nje, dok to pravo nemaju umirovljenici koji su i dalje u radnom odnosu. Glavna namjena ove mjere je osiguravanje dostojanstvenog obilježavanja blagdana

kroz ublažavanje posljedica in�lacije i povećanih životnih troškova.

Praksa dodjele prigodnih bonova započela je još od Uskrsa 2024. godine te je do sada provedena pet puta. Za protekli Uskrs naknadu je primilo 1.900 umirovljenika, za što je iz Proračuna Grada Preloga izdvojen iznos od 70.680,00 eura. Budući da se isti iznos planira izdvojiti i za predstojeće božićne blagdane, ukupan trošak za ovu godinu iznosit će značajnih 141.360,00 EUR. Upravo zbog veličine proračunskih sredstava koja se izdvajaju, ali i različitih prigovora te prijedloga građana koji se javljaju od samog početka podjele, a odnose se na uvjete dodjele i samu visinu naknade, gradska uprava želi čuti mišljenje javnosti. Svi punoljetni stanovnici Preloga pozvani su da iznesu svoj stav i tako pomognu u de�iniranju budućih socijalnih mjera. Anketa je otvorena do 30. lipnja 2026. godine, a može se ispuniti popunjavanjem obrasca koji je dostupan na službenim stranicama Grada. (vv)

Tena Panić lani je debi�rala na Fes�valu Kre Mure i Drove FESTIVAL Kre Mure i Drove

Vraćaju se Habeki

Grad Prelog i Radio Studio M pripremaju se za petak, 5. lipanj i novo izdanje Festivala „Kre Mure i Drove. Za sada je u planu pozornica na Trgu Slobode, no ako vrijeme to ne dozvole sve se seli u Dom kulture. Program donosi šesnaest novih autorskih pjesama pisanih u tradicijskom duhu, kao i dvije izvedbe u starom, izvornom međimurskom napjevu. A nastup su najavili Božidar Brajković, Tino Jelenić, TS Frikovi, LG Habeki, Denis Kos, Mura Krička, Ivana Tkalec, Josip Sanjković-Mitrica, Mario Mustač, Tena Panić, Saša Šte�ić-Sale, fra Miroslav Petrac, Ivan

Panoramska vožnja Dravom pravi je turis�čki mamac INICIJATIVA za osnivanje Turističke zajednice donjeg Međimurja

Doljanci napokon vade svoje asove iz rukava!

Povezivanjem u jedinstvenu rutu, od carskog vlaka, preko fine čipke, dravskog zlata i Steinerove vizije, do Šuderice i mističnih tumula, Donje Međimurje zaista ima što za ponuditi i čime se ponositi

Piše: Vlasta Vugrinec Gornji dio Međimurja odavno je prepoznao svoj turistički potencijal pa se slobodno može reći da je lokomotiva razvoja turizma u našoj županiji. Istina, veliki, ako ne i najveći doprinos tome dale su Toplice Sveti Martin. S druge strane, donje dio Međimurja uvelike kaska iako se ima čime podičiti, odnosno ima veliki potencijal.

Ipak se kreće

Centar dr. Rudolfa Steinera, dok se Goričan ponosi izletištem Šuderica, što su itekako vrijedni turistički aduti.

Povijač, Rea Sabol, Antonio Šopar i Anja Zagorka. Izvođače će, kao i do sada pratiti Tamburaškog orkestra KUU Zvon i TS Frikovi pod ravnanjem dirigenta Valentina Škvorca. Organizatori pozivaju sve ljubitelje kajkavske pjesme, tamburaške glazbe i domaće atmosfere da im se pridruže i podrže autore i sve izvođače. Ulaz je inače slobodan! Dozvole li vremenski uvjeti, festivalska večer bit će održana na Trgu slobode, dok će se u slučaju nepovoljnog vremena program preseliti u Dom kulture Grada Preloga. (vv)

Nije da nema ideja i projekata, da se ne priča o okupljanju donjomeđimurskih općina, uglavnom onih koje spaja rijeka Drava, no do sada je sve to ostalo samo na pričama i planovima. No, kako sada stvari stoje, ipak bi se sve moglo pokrenuti s mrtve točke tim više što je već održan prvi inicijalni sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici općina Donja Dubrava, Donji Vidovec, Kotoriba i Sveta Marija te direktorom Turističke zajednice Međimurske županije, Rudi Grula. Glavna tema bila je pronalazak optimalnog modela i načina za pokretanje zajedničke turističke institucije.

Prema riječima Đurđice Slamek, načelnice Općine Sveta Marija, nakon prvog susreta zaključeno je kako bi nova turistička zajednica bila znatno snažnija i obuhvatnija ako joj se pridruže i susjedne općine Goričan i Donji Kraljevec.

- Te općine iza sebe imaju veliku snagu i mogu dati ogroman doprinos jer, primjerice, Donji Kraljevec ima

Naravno, premda još nisu službeno potvrdili, načelnici tih dviju općine, ideju su prihvatili raširenih ruku. Trenutačno se čeka organizacija idućeg šireg sastanka kako bi se formalizirali idući koraci. Naravno, još će proteći puno vode i Dravom i Murom, dok se zajednica ne oformi. Carskim vlakom do Steinerovog centra Sagledaju li se sve vrijednosti donjeg Međimurja, stječe se dojam da je ono jedno od najpotentnijih kontinentalnih destinacija.

Priča recimo, može započeti u Kotoribi, kolijevki hrvatske željeznice, kroz koju je 1860. prošla prva pruga u zemlji. Taj povijesni adut idealan je za razvoj industrial-heritage turizma kroz uvođenje retro-vlakova. Kotoriba čuva i umijeće pletenja košara od vrbove šibe, autohtonu vještinu koja je proglašena kulturnim dobrom RH.

U Svetoj Mariji ponosno se čuva svetomarska čipka, zaštićeno dobro koje se izrađuje na batiće od samo jedne niti i potpuno "iz glave". Nakon dodira s tradicijom, goste ljeti privlači uređena Svetomarska plaža na rijeci Dravi, idealna za odmor u netaknutom riječnom ambijentu.

Donji Vidovec i Vidovski zlatari čuvaju i promiču uspomenu na tradiciju ispiranja zlata. Naime, dravsko zlato smatra se jednim od najčišćih na svijetu, a zlatarenje

na riječnim sprudovima danas je prvorazredna atrakcija doživljajnog turizma. Nakon hodanja kopnom, a uskoro i vožnje turističkim vlakićem, može se sjesti u jedan od čamaca i uputiti plovidbom Dravom od Donje Dubrave preko Svete Marije do Preloga. Ne mora to biti samo mirna, panoramska vožnja već tu ima mjesta i za aktivni odmor (kajak, SUP, jedrenje) kroz rukavce "Europske Amazonije". Kruna te divljine je zoološki rezervat Veliki Pažut na ušću Mure u Dravu, dio UNESCO-va rezervata biosfere, koji ima golem potencijal za ekoturizam i promatranje ptica (birdwatching).

Sjevernije, Donji Kraljevec nudi drugačiju priču. Tamo se nalazi Centar dr. Rudolfa Steinera, posvećen utemeljitelju biodinamičke poljoprivrede i antropozo�ije koji pozicionira kraj na mapu svjetskog edukativnog turizma. Nedaleko odande, općina Goričan spaja rekreaciju i duboku povijest. SRC Šuderica, uređeno izletište oko jezera, središte je društvenog života i manifestacija. No, prava senzacija skriva se u blizini, arheološko nalazište goričanskih tumula iz starijeg željeznog doba. Lokalitet, koji je dio Ekomuzeja Međimurje, otkriva tajne halštatske kulture koja je cvjetala između 8. i 4. stoljeća prije Krista. Povezivanjem ovih točaka u jedinstvenu rutu, od carskog vlaka, preko �ine čipke, dravskog zlata i Steinerove vizije, do Šuderice i mističnih tumula, Donje Međimurje zaista ima što za ponuditi i čime se ponositi.

Jedini problem je pronaći osobu ili ekipu koja će sve to osmisliti i ponuditi tržištu, odnosno turistima. Istina, i mnogi Međimurci bi sigurno poželjeli uživati u tome.

Gdje je tu Prelog?

Pitanje koje se nameće samo od sebe je- gdje je tu Prelog? Međutim, riječ je o gradu koji razvija svoju vlastitu turističku priču kroz svoju zajednicu.

Istina, postojala je opcija priključivanja Prelogu, no prevagnuo je stav da Donje Međimurje želi i treba ponuditi drugačiju vrstu turizma.

- Mi smo stava da imamo drugačiji vid turizma za ponuditi, kaže načelnica Slamek.

Iako se ide u smjeru osnivanja zasebne zajednice općina, to nipošto ne isključuje buduću blisku suradnju s Prelogom. U konačnici, dodaje načelnica, jedino zajedničkim snagama i kreiranjem zajedničkih aranžmana koji će biti od interesa za posjetitelje, ovaj kraj može stvoriti vrhunski proizvod. E, sad ostaje nada da će se ovaj put riječi i planovi obistiniti.

Đurđica Slamek, načelnica Općine Sveta Marija

20 Poljoprivreda

POKAZNO-PRODAJNA IZLOŽBA malih životinja

Izvedite mališane

Udruga uzgajivača malih životinja ove nedjelje, 7. lipnja, organizira novu pokaznoprodajnu izložbu. Izložba će se održati na starom mjestu, dakle na prostoru Mesapa

Nedelišće, i to od 7 do 12 sati. Bit će tu koka, kunića, ptica, pačića, purica, pilića i golubova. Naći će se i jaja, hrana za životinje, krletke… (vv)

Četkovac u punom cvatu

BILJKA KOJA OSVAJA ljepotom cvjetova Četkovac je magnet za pčele,

leptire i ptice

Ako svom vanjskom prostoru želite udahnuti dozu egzotike i živosti, četkovac (lat. Callistemon) savršen je izbor. Ovaj iznimno atraktivan grm iz porodice Myrtaceae potječe iz Australije, a prepoznatljiv je po svojim živopisnim cvjetovima koji neodoljivo podsjećaju na četke za pranje boca, po čemu je i dobio prepoznatljiv domaći naziv. Uzgaja se kao pojedinačni grm, kao cvatuća mediteranska živica ili kao manje stablo. Osim što plijeni poglede prolaznika, četkovac je pravi magnet za pčele, leptire i ptice. Drugim riječima, u svoj cvjetni kutak privući ćete brojne korisne oprašivače i obogatiti bioraznolikost vrta. Cvate od lipnja do listopada. Jedina mu je mana što ga treba zimi skloniti na sigurno, naročito ako se ponovi prošlogodišnja studen.

Biljka obožava sunce pa ju valja smjestiti na sunčani položaj gdje će dobiti najmanje šest sati izravne sunčeve svjetlosti dnevno. Može podnijeti i djelomičnu sjenu, no u takvim uvjetima njegova će spektakularna cvatnja biti znatno slabija. Kada je riječ o njezi, ključan korak koji vrtlari često zanemare jest obavezno orezivanje ocvalih cvjetova. Redovito uklanjanje starih cvatova odmah nakon cvatnje iznimno je važno jer sprječava biljku da troši dragocjenu energiju na stvaranje sjemena. Umjesto toga, orezivanjem potičemo grm na stvaranje novih, bujnijih izboja i potičemo novi val cvatnje, a ujedno održavamo i lijep, kompaktan oblik grma. (vv)

POLJOPRIVREDNICI u strahu

Potpore uz puno

strože uvjete

Hrvatski poljoprivrednici u strahu i s puno pitanja čekaju novi natječaj za državne potpore, upozoravaju iz Udruge konzultanata za ruralni razvoj (UKRRA). Riječ je o takozvanoj intervenciji 73.10, jednoj od najvažnijih �inancijskih pomoći za ulaganja u domaću proizvodnju. Novi natječaj dolazi nakon čak tri godine stanke, no pravila su se u međuvremenu jako promijenila. Novčana pomoć je smanjena, a uvedeni su i novi uvjeti. Najveći problem trenutno je vrijeme. Priprema papira za gradnju ili obnovu farmi i pogona traje jako dugo. Poljoprivrednici moraju prikupiti brojne dozvole i projekte, a

pred nama je ljeto i vrijeme godišnjih odmora kada državne službe i projektni uredi rade sporije. Stručnjaci iz udruge UKRRA upozoravaju i na opasnost da većinu novca dobiju veliki poslovni sustavi umjesto malih obiteljskih gospodarstava, jer nova pravila ostavljaju prostora da se povezane velike tvrtke prijave u više različitih sektora. Investicije su ključne za opstanak naših poljoprivrednika. Zato iz udruge apeliraju na Ministarstvo da pojednostavi birokraciju, smanji prepreke i prilagodi rokove stvarnom stanju na terenu, kako ovaj važan novac ne bi ostao neiskorišten. (vv)

OBITELJSKO GOSPODARSTVO Kobal iz Pušćina broji tridesetak

ovaca

Kad vani padne snijeg, u našoj štali oživi najljepši vrtić

Prekrasan je 12. mjesec kada se većina ovaca ojanji i kada imate mali vrtić u štali, a vani snijeg. Bjelina je unutra i izvana, priča nam Kristina Kobal

Ponekad najljepše životne priče nastanu iz sasvim teških trenutaka. Prije točno dvadeset godina, kako bi bolesnoj supruzi skratio dane i podario joj razlog za boravak na svježem zraku, Stjepan Kobal kupio je dvije ovce. Danas, dva desetljeća kasnije, to malo dvorište u Pušćinama pretvorilo se u pravo veselo seosko imanje na kojem složno žive i rade roditelji Marija i Stjepan.

U tome im svesrdno pomaže kći Kristina Kobal, inače vjeroučiteljica, ali i novinarka naših Međimurskih novina, koja je ovoga puta zamijenila uloge pa je od ispitivača postala sugovornik. Posjetili smo ih na njihovom gospodarstvu, gdje nas je Kristina provela kroz štalu koja u zimskim mjesecima postaje topli dječji vrtić za tridesetak četveronožnih ljubimaca.

Ovčarstvom se počeli baviti neočekivano

- Kod nas vam je uvijek živo, započinje Kristina kroz smijeh dok nam pokazuje malo, speci�ično crno-bijelo janje. - Ovo malo čudo je križanac paške i romanovske ovce. Pogledajte te šare, posebna je. Romanovske su ovce poznate po iznimnoj plodnosti, često donose blizanace, ali s njima dolazi i puno komplikacija oko janjenja i prihrane. Zato smo stalno na oprezu.

A sve je započelo posve slučajno prije dva desetljeća. Tada nitko nije ni pomišljao da će obiteljsko dvorište postati dom za malo stado.

- Priča s ovčarstvom krenula je prije dvadeset godina neočekivano, i to zbog

mamine bolesti, prisjeća se Kristina. - Tata je tada kupio dvije ovce kako bi se mama o njima brinula. Zatim su se s vremenom ovce pokazale kao odlične 'kosilice'. I tako, malo po malo, iz godine u godinu, stado se širilo. Danas imamo trideset ovaca. To je naše malo stado, s puno briga.

Marija i Stjepan danas su u mirovini i rade to iz ljubavi i zanimacije. Cijeli svoj radni vijek proveli su zajedno, radeći u nekadašnjem Varteksu. No, umjesto klasičnog odmora, oni su strojeve zamijenili pašnjacima. Korijeni su im duboko u ovim krajevima, mama Marija je iz Pušćina, dok je tata Stjepan iz Kuršanca.

Na svom gospodarstvu danas, osim trideset ovaca, imaju i kokoši, svinje, dvije koze, zečeve i psa. Iako su roditelji glavni u štali, na pašnjaku i na polju, a Kristina pripomaže koliko joj poslovne obveze dozvole, posao je podijeljen. Životinje imaju svoj karakter, pa iako ne nose sve imena, one posebne brzo zarade svoj nadimak.

- Trenutačno nam se jedna ovca zove Mila, objašnjava Kristina. - A tu su i naši najmlađi članovi, maleni janjci Milka, Lily i Piki. Imena im dajemo ponekad jer je njihov karakter ili posebnost presuda, pa to urodi idejom.

Život na imanju donosi razna iznenađenja, a životinje znaju biti vrlo svojeglave.

- Kad imaš puno posla i sto ključeva u džepu, zna se dogoditi da ponekad zaboraviš da nisi neka vrata zatvorio ili zaključao, pa životinje malo dvorištem prošeću, smije se Kristina, no odmah dodaje da je sve ograđeno, i dvorište i

pašnjak, pa nema straha da odu na prometnicu. Ipak, tata Stjepan često mora hitno intervenirati.

- Tata ih izvodi i na ispašu izvan našega pašnjaka.

Životinja oko sebe često vidi zeleniju travu negdje drugdje negoli ispred nosa, pa se znaju i udaljiti od svoje ekipe, a tata onda mora hitnim korakom reagirati.

Prekrasan prosinac kod Kobalovih

Još jedan zahtjevan posao je šišanje ovaca, jer znaju biti nemirne i nestrpljive. No, pravi izazovi dolaze s kalendarskim krajem godine.

- Prekrasan je 12. mjesec kada se većina ovaca ojanji i kada imate mali vrtić u štali, a vani snijeg. Bjelina je unutra i izvana, priča Kristina. - No, kod starijih ovaca janjenje i ne bude idealno. Događa se ili ostavljanje janjeta zbog promjene mirisa, ili komplicirano janjenje, nedostatak mlijeka za dvoje i slično.

Tada na scenu stupa mama Marija. Malim janjcima je odmah nakon rođenja potrebna pomoć oko sisanja, pa mama dodatno brine da janjci stanu na svoje noge i uči ih kako sisati.

- Ponekad ne ide drugačije negoli s otvaranjem usta i stavljanja direktno na vime. Ili janje ne može vime samo pronaći ili je �izički preslabo, pa je stoga potrebna dodatna pomoć. Kada krene to vrijeme, mi zapravo stalno dežuramo. Uvijek prihranjujemo barem pet ili šest janjaca. Što znači da puna dva mjeseca svakih dva do tri sata slijedi presvlačenje, grijanje mlijeka i odlazak u štalu. I po danu i po noći. Kristina priznaje da je ljubav prema poljoprivredi nešto s čime je odrastala. Prva životinja o kojoj se brinula kao dijete bio je njezin pas Medo, koji je doživio lijepu starost i uz kojeg je bila jako vezana jer je bio tu kad je radila prve samostalne korake. Zvuk traktora i životinje u dvorištu za nju su prirodno okruženje.

Za dohranu janjaca, Kristina je tu - Iako me danas nema često blizu zbog posla, pripomognem koliko mogu. Za dohranu janjaca sam uvijek tu, bočica s mlijekom mi je u ruci naročito od 12. mjeseca pa nadalje. Ukoliko treba napraviti protezu za pripomoć kod hodanja, također sam tu. Sada kada dolazi ljeto i vrućina, hladna je voda životinjama ključna i treba se mijenjati nekoliko puta u toku dana. Oko toga također imamo svi posla. Svako godišnje doba nosi svoje slatke brige," objašnjava Kristina, dodajući da u vrtu u manjim količinama uzgajaju i svoje povrće jer je lijepo znati što jedeš i čime je tretirano.

Unatoč trudu, Kobalovi ne planiraju širiti stado. Trideset ovaca je gornja granica koju s obzirom na godine roditelja i Kristinine poslovne obveze mogu podnijeti. Sama priprema za zimu zahtijeva veliku logistiku. Kako bi od jeseni pa do prvog svibnja bili pripravni sve nahraniti i zbrinuti, obitelji je potrebno osigurati čak 1000 bala sjena i 300 bala slame. Planova za agroturizam ili edukacije nemaju, ovo je mali OPG i bave se time iz zanimacije i potrebe za hobijem. - Da nije prevladala ljubav prema ovcama, prevladala bi vjerojatno za nekim drugim životinjama, iskrena je Kristina. Za kraj, pitali smo je što bi poručila onima koji razmišljaju o pokretanju vlastitog OPG-a.

- Svaki OPG zahtijeva revnost, brigu i prisutnost čovjeka. Životinja ne zna je li ponedjeljak ili nedjelja, ona traži brigu puna 24 sata. Svatko bi trebao biti spreman na provođenje vremena na vrelom suncu, jer košnja trave i baliranje sjena nije moguće napraviti po hladu na niskoj temperaturi. Dakle, one koji planiraju bavljenje ovčarstvom čeka velika briga, znoj i budno oko nad životinjama koje svaki dan iziskuju svoj tretman, zaključuje Kristina Kobal dok nas ispraća s ovog toplog međimurskog imanja.

Piše: Sanja Heric

Mlado, nevino, umiljato janje pase u dvorištu Kobalovih

Malena ovčica Milka rado se čuva u krilu

Kiša “uništila” sajam

Kišna srijeda prorijedila je ponudu na čakovečkom sajmu. Istina, ni kupci te obični šetači nisu pohrlili na sajmište. S druge strane, kako su nam rekli prodavači na čakovečkoj tržnici, posla je bilo od ranog jutra. A kako i ne bi kad se nudi sve više mladog povrća. Grašak u mahuni bio je po 5 eura za kilogram, isto kao i na sajmu, krastavci su bili po 6 eura, dok su se primjerice na sajmu mogli dobiti već za 2,5 eura. Uz lanjsku mrkvu, stigli su i pušleki ovogodišnjeg uroda s cijenom od euro i pol.

Mladi krumpir (kg): 3,00 €

Rajčica (kg): 4,00 €

Grašak (kg): 5,00 €

Krastavci (kg): 6,00 €

Luk (pušlek): 1,00 €

Mrkva (vezica): 1,50 €

Blitva (vezica): 1,00 €

Pelargonije: 2,00 €

Presadnice salate: 0,30 €

Presadnice povrća: 1,00 €

BIOINSTITUT

Stigla je sezona krpelja!

Piše: Anemari Marčec, dipl. sanit. ing.

CIJENE SAJAM

Mladi krumpir (kg): 1,5-2,00 €

Rajčica (kg): 3,00 €

Grašak (kg): 5,00 € Salata (kg): 3,00 €

Jagode: (mjerica): 3,00 €

Mrkva (kg): 1,00 €

Ananas (kom): 5,00 €

Trešnje (kg): 10,00 €

Lubenica (kg): 2,00 €

Presadnice povrća: 0,4-1,00 € CIJENE PLAC

Kako počinje prava sezona vađenja mladog krumpira tako mu cijena polako pada. Primjerice, onaj sitni, u principu i najslađi gomolji mogli su se nabaviti već po euro i pol za kilogram. Istina, puno je posla s njim, ali u pećnici s picekom, prava je delicija, naravno, uz zdjelu zelene salate. Uz jagode i trešnje, u ponudi se našao i ribiz. Drugim riječima, i tu se sve mijenja, odnosno mandarine i naranče zamjenjuju marelice, trešnje,

lubenice. Na to nimalo naklono ne gledaju voćari koji još uvijek nisu prodali svoje prošlogodišnje jabuke, premda ih prodaju, praktički u bescjenje. Uz voće i povrće, nudi se i cvijeće, pa su trenutni hit kranjčeci, lizijantusi, sandevile te razni sukulenti. (vv)

Krpelji su paučnajci (Arachnida) iz reda Acara, podreda Parasitiformes, superobitelji Ixodidea i obitelji Ixodideae. U Hrvatskoj su najopasniji krpelji iz koljena Ixodes (kontinentalni dio) i Ripicephalus (priobalje), a manje važni Haemoaphysalis, Boophilus, Dermacentor, Amblyoma i Hyaloma.

Njihova veličina ovisi o količini nasisane krvi i kreće se od nekoliko milimetara do 2-4 cm. Prema svojim morfološkim karakteristikama krpelji se lako prepoznaju, gladni krpelji imaju u pravilu spljošten i ovalan oblik, dok oni siti poprimaju jajolik ili okruglasti oblik. Glava im je sraštena s toraksom (glavopršnjak ili cephalothorax).

Cijeli razvojni ciklus krpelja traje od jedne do pet godina, a razlikuje se prema tome koriste li tijekom svog razvoja krpelji jednog, dva ili tri domaćina. Tijekom svog razvoja krpelji prolaze kroz tri stadija, od larve preko nimfe do odraslog stadija. Odrasli krpelji i nimfe imaju četiri para nogu, dok larve krpelja imaju tri para nogu. Za aktivnost krpelja važna je temperatura i relativna vlažnost zraka. Granična vrijednost temperature je 10 ºC i relativna vlažnost 80 – 90 %.

Krpelji na više načina mogu ugroziti zdravlje ljudi i životinja. Kada se krpelj prihvati na domaćina i svojim rilcem probuši kožu, stvara ranu zbog čega se stvara okolno crvenilo kože, a nakon što se otpusti, ostaje kraterasta rana. Prilikom ubadanja krpelji mogu u kožu domaćina uni-

jeti bakterije koje se nalaze na njihovom rilcu, zbog čega može nastati gnojna upala kože. No, krpelji u sebi mogu prenijeti uzročnike različitih bolesti i to kod ljudi najčešće Lyme boreliozu i krpeljini meningoencefalitis, a rjeđe tularemiju, Mediteransku pjegavu groznicu, anaplazmozu, babeziozu i erilihiozu. A kod pasa je to najčešće piroplazmoza, Lyme borelioza, Erlihioza te krpeljni meningoencefalitis.

Kako zaštititi sebe i kućnog ljubimca od krpelja?

Najjednostavnija mjera prevencije je izbjegavanje poznatih prirodnih žarišta i staništa gdje se nalaze krpelji. Ako ljudi ulaze u takva područja, preporučuje se nošenje odjeće dugih i zakopčanih rukava te dugih nogavica

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

uvučenih u čarape ili čizme.

Da bi zaštita bila što bolja, otkrivene dijelove tijela treba premazati repelentima koji odbijaju krpelje. Cijepljenjem (kod rizičnih skupina) može se spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa, a prije cijepljenja potrebno je posavjetovati se s epidemiologom u nadležnom Zavodu za javno zdravstvo. Kod pasa i mačaka vrlo je važno redovito ih pregledati nakon boravka u prirodi, a posebnu pažnju posvetite šapama, ušima i području vrata. Također, postoji čitav niz veterinarskih pripravaka u obliku sprejeva, ogrlica, ampula ili pak tableta koji osiguravaju zaštitu od krpelja. No, nije svaka zaštita za svakog ljubimca, zato je potrebno da se prije primjene posavjetujete s veterinarom.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa� GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Đuro Maček iz Putjana na sajmu se više odmarao nego prodavao

Krešo Kovačec iz Novog Sela Rok na placu nudi svoje mlado povrće

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Ne ubijajte bubamare u fazi ličinke i kukuljice iz neznanja

Posljednjih tjedana po voćarskim i vrtlarskim grupama stalno viđam fotografije neobičnih kukaca pričvršćenih za lišće ili plodove uz pitanja: “Što je ovo?” ili još gore — uz savjete da to odmah treba pošpricati i uništiti. A ono što ljudi vrlo često fotografiraju nisu štetnici — nego bubamare. Točnije, njihove ličinke ili kukuljice.

Većina ljudi zna kako izgleda odrasla bubamara — mala crvena ili narančasta buba s točkicama. No malo tko zna da bubamare tijekom razvoja izgledaju potpuno drugačije. Njihov razvoj ide kroz nekoliko faza: jaje, ličinka, kukuljica pa tek onda odrasla bubamara. I upravo su ličinke i kukuljice faze koje ljudi najčešće zamijene za štetnike.

Ličinke bubamara izgledaju pomalo zastrašujuće — izdužene su, tamne, brze, često s narančastim točkama i vrlo aktivno se kreću po biljkama. Kukuljice su pak nepokretne i pričvršćene za list ili stabljiku pa mnogi misle da se radi o nekakvoj bolesti ili jajima štetnika. A zapravo se radi o jednim od najvećih pomagača koje imamo u vrtovima i voćnjacima.

Bubamare su vrlo važni predatori koji se hrane lisnim ušima, štitastim ušima i drugim sitnim nametnicima. Zanimljivo je da upravo ličinke bubamara tijekom razvoja često pojedu i više lisnih uši nego odrasle bubamare. I zato je zaista žalosno kada ljudi iz neznanja uništavaju upravo organizme koji im pomažu održavati prirodnu ravnotežu u vrtu.

Posebno puno zbunjenosti izaziva azijska bubamara (Harmonia axyridis), vrsta koja je prije desetljeća unesena iz Azije kao predator lisnih uši za potrebe biološke zaštite bilja u plastenicima i voćnjacima. Da, radi se o unesnoj i invazivnoj vrsti koja se proširila Europom i Hrvatskom. U početku

KORISNE BILJKE u vrtu

Zeleni saveznici iz sjene

Kranjčec nije samo estetski ukras seoskih imanja; njezin korijenski sustav luči specifične kemijske spojeve koji su visokotoksični za nematode, mikroskopske crve koji napadaju i uništavaju korijenje krumpira i rajčica

Piše: Vlasta Vugrinec

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

se zbog njezine velike brojnosti strahovalo da bi mogla ozbiljno ugroziti domaće vrste bubamara i potpuno poremetiti ekosustav.

No danas, nakon više desetljeća iskustava i istraživanja, vidimo da je situacija puno složenija nego što se u početku mislilo.

Priroda se velikim dijelom “presložila”, domaće vrste nisu nestale kako se predviđalo, a azijska bubamara postala je dio naših vrtova i voćnjaka. I ono što je važno naglasiti — ona je i dalje vrlo koristan predator koji uništava ogromne količine lisnih uši i drugih štetnika.

To ne znači da trebamo ignorirati činjenicu da je riječ o invazivnoj vrsti, ali znači da nema smisla panično uništavati ih po vrtovima i voćnjacima, pogotovo ne špricanjem pesticidima koji pritom uništavaju i brojne druge korisne kukce.

Nažalost, danas je postao refleks da ljudi žele pobiti gotovo sve kukce koje ne poznaju ili koji izgledaju “čudno”. A upravo takvo ponašanje dugoročno radi puno veću štetu prirodi nego same bubamare. Zato prije nego što nešto pošpricate ili uništite — zastanite. Pogledajte. Fotografirajte i identificirajte. Informirajte se. Priroda je puna pomagača koje ljudi često zamijene za neprijatelje. A možda upravo uklanjate svog najboljeg saveznika u borbi protiv lisnih uši. Više o bubamarama u svim fazama rasta čitajte na www.biovrt.com

Vrtne gredice koje izgledom podsjećaju na špalir vojnika, bez ijedne vlati korove, čiste poput autocesta, danas su gotovo pa zaboravljene. Vrtlari, odnosno svi oni koji uzgajaju povrće za vlastite potrebe, odavno su se odrekli bilo kakve kemije i pouzdaju se u prirodu, biljke koje sade kao korisne saveznike ili pak od njih rade pripravke. O pripravcima neki drugi puta sada pak se bacimo na tzv. zelene saveznike iz sjene. Riječ je o onima koje smo nemilosrdno čupali i ljutili se na njih poput koprive i lobode, te o cvijeću naših baka, tipa kranjčeca i nevena.

Dakle, vrt treba biti mix svega i svačega, od povrća, začinskog bilja do cvijeća i korisnog korova. Doduše, današnje vrtlarstvo ne priznaje riječ korov jer je svaka biljka ako ne jestiva, onda dobrodošli pratilac našeg bilja na gredici. No, mnogi su skloni i “ravnoj plohi”, vrtu bez strogo određenih gredica sa samo jednom vrstom povrća. Tako se primjerice rajčica sadi na više mjesta, kao i paprika itd. Neki bi rekli da je riječ o permakulturnom vrtu, koji na prvi pogled izgleda neuredno. No, riječ je o tome da je svaka biljka na svom mjestu i to s razlogom i smislom. To pak znači da nema savijanja leđiju, kopanja i pljevljenja do besvijesti..

Biljke mamci

Jedan od najfascinantnijih fenomena u ekološkom uzgoju, odnosno u našim vrtovima bez kap kemikalija, je strategija žrtvenih biljaka, takozvanih "biljaka mamaca". Umjesto kemijskog prskanja kojim se uništava cjelokupni bioraznoliki sustav, iskusni vrtlari danas koriste prirodne sklonosti nametnika. Kopriva i dragoljub u tom sustavu

djeluju kao savršeni štitovi. Zbog svog sočnog sastava bogatog dušikom, ove će biljke prve privući horde lisnih uši. Dok nevješti promatrač u tome vidi propast, ekološki osviješteni proizvođači znaju da plan funkcionira besprijekorno. Nametnici masovno napuštaju osjetljive stabljike rajčice ili paprike kako bi se gostili na dragoljubu, ostavljajući glavno povrće netaknutim. Ova metoda ne samo da spašava urod bez kapi otrova, već stvara stabilan ekosustav. Goleme kolonije uši na mamcima ubrzo postaju prirodni svjetionik za korisne kukce. Bubamare, mrežokrilci i osolike muhe u kratkom roku naseljavaju vrt, pretvarajući žrtvenu zonu u vlastiti švedski stol i trajno rješavajući problem nametnika na potpuno prirodan način.

Zlatno pravilo kod korištenja biljaka mamaca glasi

da ne treba paničariti kad su dragoljub, neven ili kopriva potpuno prekriveni biljnim ušima. To znači da plan radi. Drugim riječima, treba samo pričekati nekoliko dana. Naime, priroda će se već pobrinuti i poslati bubamare i njihove ličinke da se pogoste. I dok se obrana iznad zemlje rješava vizualnim i mirisnim mamcima, ključni se procesi za zdravlje vrta odvijaju u tlu, gdje glavnu riječ vode kranjčeci i neven. Kranjčec nije samo estetski ukras seoskih imanja; njegov korijenski sustav luči specifične kemijske spojeve koji su visokotoksični za nematode, mikroskopske crve koji napadaju i uništavaju korijenje krumpira i rajčica. S druge strane, neven djeluje kao neumorni čistač i regenerator tla. Njegova fitoremedijacijska svojstva pomažu u neutralizaciji štetnih tvari, a nakon što završi njegova cvatnja,

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.

cijela se biljka može ukopati u zemlju kao vrhunsko zeleno gnojivo koje obogaćuje strukturu humusa. Loboda kao indikator plodnosti tla

Pravi preokret u razmišljanju ipak se događa na primjeru lobode. Ova izdržljiva biljka, koja raste na gotovo svakom zapuštenom komadu zemlje, u klasičnoj se agronomiji smatrala agresivnim neprijateljem usjeva. Danas znamo da je loboda zapravo nepogrešiv indikator plodnosti. Tamo gdje loboda buja, tlo je dokazano bogato dušikom i organskim tvarima, što poljoprivredniku daje besplatnu analizu kvalitete zemlje. Povrh toga, loboda je bliski srodnik špinata i kvinoje, izuzetno bogata željezom i kalcijem, čime se iz kategorije korova seli ravno u kategoriju vrhunske, nutritivno bogate hrane.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

Kranjčeci nisu samo bakino cvijeće već idealni zaštitnik rajčice

CENTAR DR. RUDOLFA STEINERA

POTROŠAČKI KOMPAS

Tel: 0800 414 414 (pon, sri, pet 10-14 sati) ili savjeti@dpm.hr VAŠ SAVJETNIK

Kada prigovor

nije dovoljan

– kome dalje?

U prošloj kolumni pisala sam o prvom koraku u zaštiti potrošačkih prava – pisanom prigovoru. No što kada odgovor dobijete, a problem i dalje nije riješen?

Ovih dana javio mi se potrošač kojem je internet prestao raditi, a kvar nije otklonjen tjednima. Kako danas mnogi rade od kuće i ovise o stabilnoj vezi, takav problem nije samo neugodnost nego i ozbiljna prepreka svakodnevnom životu. Unatoč tome, računi uredno stižu, a odgovori operatera svode se na to da je “problem u obradi”. Njegovo pitanje bilo je jednostavno – kome se sada obratiti?

Kod javnih usluga, poput interneta, telefona ili televizije, postupak ide korak dalje u odnosu na klasičnu kupnju u trgovini. Nakon pisanog prigovora operateru, ako niste zadovoljni odgovorom, imate pravo podnijeti prigovor Povjerenstvu za reklamacije potrošača kod tog istog operatera. U radu tog povjerenstva sudjeluje i predstavnik udruge za zaštitu potrošača,

što je dodatna razina zaštite.

Tek nakon što iscrpite taj korak, možete se obratiti nadležnom regulatoru – HAKOM – koji tada rješava spor.

U praksi se ovaj “srednji korak” često preskače, iako je obvezan. Bez njega nije moguće pokrenuti postupak pred regulatorom.

Zato, prije nego što tražite kome prijaviti problem, provjerite jeste li prošli sve korake: pisani prigovor, zatim povjerenstvo, pa tek onda nadležno tijelo.

U sljedećem nastavku donosim primjer iz područja energije i objašnjavam kada se možete obratiti regulatoru za struju i plin.

Samo informirani potrošač je zaštićen potrošač.

Održana radionica o izradi i primjeni biodinamičkih pripravaka

Prošle subote u prostoru Holiday Home Lina u Pleškovcu, održana je edukativna radionica posvećena biodinamičkim pripravcima i njihovoj praktičnoj primjeni u poljoprivredi u organizaciji ustanove Centar dr. Rudolfa Steinera.

Radionica je bila namijenjena svima koji žele bolje razumjeti prirodne metode jačanja plodnosti tla, zaštite biljaka i očuvanja ravnoteže u ekosustavu.

Radionicu su vodile Majda Hriberšek iz Slovenije i dr. sc. Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera koje su sudionicima približile osnovne principe biodinamičkog pristupa poljoprivredi.

Uz pedesetak ostalih sudionika radionice, o biodinamičkoj poljoprivredi

su i učenici te profesori Srednja škola Mate Balota Poreč, smjer agrotehničari, s kojom ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera surađuje niz godina

Kroz teorijski i praktični dio naglašena je važnost prirodnih materijala, fermentacije i dinamiziranja, odnosno potenciranja pripravaka, kojima se povećava njihova biološka aktivnost i djelovanje u tlu i na biljkama.

Pripravak

500 i vapnenosumporna juha

Poseban naglasak stavljen je na biodinamički pripravak 500, poznat i kao gnoj iz roga. Sudionici su imali priliku upoznati se s njegovom pripremom, dinamiziranjem i primjenom u praksi. Objašnjeno je kako ovaj pripravak potiče mikrobiološku aktivnost tla, razvoj humusa te jačanje prirodne plodnosti i života u tlu.

Riječ je o pripravku koji se izrađuje od kravljeg

gnoja fermentiranog u kravljem rogu tijekom zimskih mjeseci, nakon čega se u vrlo malim količinama razrjeđuje u vodi i dinamizira miješanjem. Tako pripremljen pripravak primjenjuje se prskanjem po tlu, najčešće u večernjim satima, kako bi se potaknuli procesi u tlu, poboljšala njegova struktura i povećala sposobnost zadržavanja vlage. Tijekom radionice predstavljen je i postupak izrade vapneno-sumporne juhe, prirodnog zaštitnog sredstva koje se koristi kao fungicid i insekticid, osobito u zaštiti voćaka, vinove loze i povrća od bolesti poput plamenjače i pepelnice te različitih štetnika. U teorijskom dijelu radionice govorilo se i o kompostu i pravilnom kom-

postiranju, ulozi komposta u očuvanju plodnosti tla te načinu na koji se biodinamički pripravci koriste u procesu razgradnje organske tvari i stvaranja humusa. Sudionici su se upoznali i s prirodnim načinima regulacije štetnika i korova kroz primjenu biodinamičkih pripravaka. Radionica je bila besplatna, a njezin je cilj bio potaknuti praktično znanje i svijest o važnosti održive, ekološke i biodinamičke proizvodnje. Ovakva edukativna događanja doprinose širenju znanja o prirodnim metodama uzgoja te potiču poljoprivrednike, vrtlare i sve zainteresirane na odgovorniji odnos prema tlu, biljkama i okolišu.

Piše: Gordana Lukić

SVEČANA DODJELA županijskih potpora za manifestacije

Čak 80.000 za događaje koji čine razliku

Ukupno je podijeljeno vrijednih 80.000 eura, za 41 manifestaciju od međunarodnog, nacionalnog ili regionalnog značaja, koje predstavljaju važan motiv dolaska turista u destinaciju te doprinose razvoju održivog turizma i konkurentnosti

U Bajkovitoj šumi u Lopatincu, u nagrađivanom tematskom parku koji su na svom imanju osmislili Tanja i Marijan Martinjaš, 27. svibnja, održana je svečana dodjela županijskih potpora, vrijednih ukupno 80.000 eura, za 41 manifestaciju od međunarodnog, nacionalnog ili regionalnog značaja, koje predstavljaju važan motiv dolaska turista u destinaciju te doprinose razvoju održivog turizma i konkurentnosti.

Novi turistički proizvodi

Župan Matija Posavec je istaknuo da će i ova godina donijeti pregršt novih turističkih proizvoda, s obzirom na broj prijavljenih manifestacija čija će kvaliteta privući goste u naš kraj te održiv i uključiv smjer razvoja turizma podići na još višu razinu. - Ponovo svjedočimo velikom interesu naših udruga i pojedinaca koji nam žele biti podrška u prezentaciji i pro-

mociji Međimurja kao jedinstvene turističke destinacije te osmišljavaju kreativnih manifestacija koje privlače posjetitelje i aktivnosti u duhu načela na kojima gradimo razvoj turizma, rekao je župan. - Ove godine ukupan iznos za potpore smo podigli na 80.000 eura, znatno više nego lani kada smo za ovu namjenu uložili 67.000 eura, zato što nam je važna kvaliteta i raznolikost turističke ponude. Prijavljene manifestacije

u ukupnom iznosu vrijede i 20 puta više, što govori o motiviranosti naših ljudi da prate strategiju razvoja u turizmu, a najvrjednijom smatram sinergiju naših građana i njihove Županije koja se ogleda i u ovom natječaju za potpore, dodao je župan, čestitavši dobitnicima potpora na kreativnosti i inovativnosti, u vjeri da će im dodijeljena sredstva biti dobar vjetar u jedrima za nove poslovne pothvate.

Direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula dodaje da je odabir najboljih među prijavljenima bio težak posao s obzirom na kvalitetu kandidiranih projekata te na činjenicu da svi slijede odrednice održivosti, brinući o utjecaju na okoliš i očuvanju prirodnih dragocjenosti zavičaja.

Rast dolazaka

Da su županijske potpore pogođene kao i kompletan smjer razvoja turizma dokazuju i brojke gostiju koje

Općina Sveta Marija uskoro dobiva novu turističku zonu

U prostorijama Općine Sveta Marija dana 2. lipnja 2026. godine s tvrtkom TEAM GRAĐENJE d.o.o. potpisan je ugovor o uspostavi Centra izletničkog turizma uz stari tok rijeke Drave, vrijedan 273.626,73 EUR. Lokacija turističke zone uz rijeku Dravu u Svetoj Mariji bit će unaprijeđena u sklopu projekta „Sustainable water tourism along Mura and Drava River III“, tijekom kojeg se razvija obogaćena prekogranična održiva turistička ponuda temeljena na rijekama Muri i Dravi. Na području zahvata već se nalaze vidikovac i odmorište za bicikliste, izgrađeni tijekom prethodnog projekta �inanciranog od strane Općine, Međimurske županije te Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske. Centar izletničkog turizma bit će dodatno obogaćen potpuno opremljenim dječjim igralištem i sportskim terenima (pješčani teren za odbojku, boćalište, igralište za mali nogomet, betonski stolovi

za stolni tenis), a okolni prostor također će biti revitaliziran i uređen kako bi postao atraktivan za turiste, uz postavljanje mjesta za odmor (stolovi, klupe, koševi za otpad i roštilji). Posjetitelji rijeke Drave imat će više mogućnosti za uživanje tijekom boravka i provođenja slobodnog vremena u prirodi te aktivnosti na otvorenom, uz sadržaje kojima se mogu baviti i na vodi (kupanje, veslanje i slično).

Projekt „Sustainable water tourism along Mura and Drava River III“, akronim „Two Rivers one Goal III“, referentni broj ugovora: HUHR/2401/4.6/103, odobren je za �inanciranje u sklopu programa INTERREG VI-A Mađarska - Hrvatska 2021 – 2027, u ukupnom iznosu od 873.157,62 EUR. Iznos namijenjen za provedbu aktivnosti Općine Sveta Marija iznosi 231.201,52 EUR, a stopa su�inanciranja po projektnom partneru iznosi 80% ukupnih prihvatljivih troškova. Nositelj pro-

kontinuirano rastu i u prva četiri mjeseca ove godine iznose 73.644 noćenja, odnosno 31.050 dolazaka što je više nego lani i 2024. godine. Međimurje uskoro postaje bogatije za tri nova interpretacijska centra –Feštetićev dvorac u Pribislavcu, Palaču međimurske popevke u Donjoj Dubravi i centar posvećen nasljeđu svetoga Jeronima u Štrigovi - koji će također pridonijeti promociji našega kraja na jedinstven način.

jekta je Općina Donja Dubrava, a uz Općinu Sveta Marija partneri na projektu su i Lokalna akcijska grupa MURA-DRAVA

te Mura Regija EGTS. Razdoblje provedbe projekta traje od 1. ožujka 2026. do 29. veljače 2028. godine.

Dobitnici turis�čkih potpora u 2026. godini

ŽUPANIJSKO VATROGASNO natjecanje pomlatka i mladeži

Gardinovec i Krištanovec najtrofejniji

U subotu, 30. svibnja održano je županijsko vatrogasno natjecanje za kategorije pomladak i mladež. Uz domaćinstvo DVD Turčišće koje je okupilo 86 ekipa raspoređenih po kategorijama i 1 ekipu iz susjedne Mađarske, prikazalo je zanimljivo nadmetanje, spretnost i brzinu mladih vatrogasaca. Društvo s najviše osvojenih pehara je DVD Gardinovec, koji su u čak tri kategorije bili na postolju. Za njima je DVD Krištanovec koji su dva puta podizali pehar.

Na završetku ovoga velikog tradicionalnog natjecanja mladih vatrogasaca, kojeg je organizirala Vatrogasna zajednica Međimurske županije, uzvanicima se obratio zamjenik župana i predsjednik Vatrogasne zajednice Međimur-

ske županije Mario Medved pohvalivši predanost svih

IZBORNA SKUPŠTINA VZG

Čakovca

dobrovoljnih vatrogasnih društava, istaknuvši kako

ovakva natjecanja dokazuju koliko je važna uloga vatro-

Rezultati:

Pomladak žene (19 ekipa)

1. DVD Donji Mihaljevec

2. DVD Gardinovec

3. DVD Draškovec Pomladak muški (41 ekipa)

1. DVD Čehovec

2. DVD Palinovec

3. DVD PustakovecBuzovec-Putjane

Mladež žene (8 ekipa)

1. DVD Gardinovec

2. DVD Krištanovec

3. DVD Mala Subotica Mladeži muški (18 ekipa)

1. DVD Krištanovec

2. DVD Gardinovec

3. DVD Kotoriba I

(dp)

U Mihovljanu je 14. svibnja 2026. godine održana izborna Skupština Vatrogasne zajednice grada (VZG) Čakovca. Jednoglasnom odlukom delegata, dosadašnji predsjednik Mario Medved ponovno je izabran na tu funkciju te je ujedno istaknut kao kandidat za predsjednika Vatrogasne zajednice Međimurske županije. Sjednica je započela minutom šutnje za preminule kolege, nakon čega su predstavljena iscrpna izvješća, s posebnim naglaskom na ono zapovjednika Nikole Besedića.

Impresivne brojke u 2025. godini

VZG Čakovca danas obuhvaća 14 dobrovoljnih vatrogasnih društava (DVD) i jednu Javnu vatrogasnu postrojbu (JVP). Zajednica broji

ukupno 805 odraslih vatrogasaca, 34 profesionalca, 217 operativaca te sigurnu budućnost u vidu 296 članova pomlatka i mladeži. Tijekom 2025. godine odrađeno je impresivnih 276 intervencija, od čega je JVP odradila 131, DVD-ovi 122, a zajednički su intervenirali 23 puta. Najviše posla zadavale su tehničke intervencije i požari otvorenog prostora. Vatrogasci su također odradili i 143 ostale operativne aktivnosti, osiguravajući javne događaje poput polumaratona Zrinskih i humanitarnih utrka. Kako bi zadržali visoku razinu spremnosti, vatrogasci su tijekom godine prolazili kroz zahtjevna osposobljavanja, od tehničkih intervencija i gašenja na otvorenom do upotrebe zračnih snaga u sklopu Modula 2. Unatoč njihovoj spremnosti, sa sjednice je upućen vrlo jasan apel

za hitnu nabavku opreme. Naglašeno je kako je u 2025. godini izostala potpora grada za opremanje iz civilne zaštite te da je postojeća oprema stara, dotrajala i nemoguće ju je dalje sigurno koristiti. Godina velikih jubileja i sportskih uspjeha

Protekla je godina bila u znaku velikih povijesnih obljetnica. Svojih iznimnih 150 godina bogate povijesti proslavio je DVD Čakovec, dok su 100 godina postojanja obilježili DVD Krištanovec i DVD Mačkovec. Također, DVD Žiškovec proslavio je 90 godina rada, a JVP Čakovec obilježila je 50 godina svog djelovanja. Uz slavlja su se nizali i sportski uspjesi na državnim natjecanjima, gdje su izvrsne rezultate ostvarile ekipe mladeži DVD-a Krištanovec, kao i seniorske eki-

Medvedu novi mandat, a tajnik Pevec se oprostio uz emocije

Dodjela priznanja i oproštaj tajnika

pe DVD-a Savska Ves, DVD-a Pustakovec-Buzovec-Putjane

te muška ekipa DVD-a Krištanovec.

Temeljem službenog bodovanja za 2024. godinu, najuspješnijim društvom proglašen je DVD Čakovec. Drugo mjesto pripalo je DVD-u Krištanovec, a treće DVD-u Mihovljan. Najemotivniji trenutak izborne večeri bio je oproštaj dugogodišnjeg tajnika Roberta Peveca, koji je na vlastiti zahtjev odlučio prepustiti dužnost. Predsjednik Medved uručio mu je prigodan poklon i zahvalio na svemu, a vidno dirnuti Pevec se našalio kako je vrijeme za nekoga mlađeg s manje štamparskih grešaka. Sjednica je zaključena potvrdom stabilnog �inancijskog poslovanja i pohvalama brojnih uvaženih gostiju na račun visoke organiziranosti čakovečkih vatrogasaca.

gastva u zajednici, osobito među djecom i mladima.

Piše: Mario Golenko

Mario Medved, Robert Pevec i Nikola Besedić prilikom oproštaja Peveca od funkcije tajnika

DVD Krištanovec s dva osvojena pehara i društvo koje je jedno od rijetkih u kontinuitetu samog vrha natjecateljskog duha dugi niz godina

DVD Gardinovec s najviše osvojenih pehara, njih 3 će krasiti vitrine vatrogasnog doma

Paula Topličanec i Dragan Novak sa svojim poklon vrećicama

KRK, Ivanovec

Dragan tu i tamo baci oko na novine

S našim prepoznatljivim crvenim vrećicama, ovoga tjedna zaustavili smo se u Ivanovcu i tamošnjoj trgovini u kojoj mještani nabavljaju sve što im je potrebno u kućanstvu. Dočekala nas je mlada trgovkinja, Paula Topličanec iz Šandorovca

SPOMEN PLOČE u gradu Čakovcu

Kuglanje kao temelj organiziranog sporta u Međimurju

Prolazeći uz stadion Sportsko-rekreacijskog centra Mladost, pažljivi prolaznik može naići na mramornu spomen-ploču koja čuva sjećanje na same početke sportskog života u ovom kraju. Prikazuje se upravo taj važan povijesni dokument koji nas vraća u davnu 1886. godinu kada je postavljen temelj za sve ono što međimurski sport predstavlja danas.

Tekst na ploči vrlo jasno komunicira svoju poruku. Nju su zajedničkim snagama podigli Savez športova županije Međimurske i Međimurski kuglački savez. Povod ovom činu bila je velika obljetnica 110 godina organiziranog sporta u Međimurju.

Bijeli mramor prošaran sivim linijama pričvršćen je na prepoznatljivu fasadu od crvene cigle SRC-a Mladost, što daje snažan vizualni kontrast i dojam trajnosti.

ćim prostorijama svečano je otvorena 27. prosinca 1987. godine, u sklopu izgradnje stadiona za potrebe čuvene Univerzijade.

koja se u tom trenutku baš posvetila kupcu, Draganu Novaku iz Ivanovca. Kako je Dragan napunio košaricu, a zaboravio je ponijeti vrećicu, naša mu je taman dobro došla. Dragan inače nije pretjerani čitač novina, no tu i tamo baci oko na ono što ga najviše

interesira. Naravno, riječ je o sportu. Ni, Paula baš ne prati vijesti ali zna potražiti lokalne informacije poput onih gdje se što događa kroz vikend, što ima novoga u njenom kraju, preleti horoskop i zadnje stranice novina. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Drugi kupon 134. kola

Novo, 134. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započelo je u prošlom broju. I lipnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 12. lipnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili

poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 23. lipnja. Sretnog dobitnika 134. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. lipnja. (mk)

Ploča je posvećena Prvom čakovečkom kuglačkom društvu, čiji je službeni datum osnutka 26. svibnja 1886. godine. Na samom dnu mramorne površine stoji i datum postavljanja ovog spomenika: 14. prosinca 1996. godine u Čakovcu. Vizualno, ploča odiše klasičnom elegancijom.

Postavljanje ove spomen-ploče upravo na stadion SRC Mladost u Čakovcu nosi snažnu simboliku. Kompleks koji je danas apsolutno srce sportskog života grada dom je kuglani koja predstavlja direktan, moderni nastavak te impresivne tradicije. Prostor u kojem današnji sportaši nastavljaju nasljeđe pionira iz devetnaestog stoljeća ima vlastitu bogatu povijest. Četverostazna kuglana s prate-

Kroz desetljeća se redovito ulagalo u njezino održavanje i unaprjeđenje. Značajno je modernizirana 2003. i 2009. godine, dok je 2016. godine prošla kroz cjelokupnu renovaciju s postavljanjem potpuno nove, automatizirane opreme. Danas je ova moderna dvorana dom lokalnim sportašima i klubovima, poput Kuglačkog kluba “Željezničar” Čakovec, koji redovito ostvaruju sjajne rezultate. (mg)

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je 23. 6. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr);

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr);

GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

TRGOVINA

Kigina markica s Čakovim tornjem

Daniel Hampamer Kiga bio je vrlo aktivan za dane Čakovca. Napravio je mural Slavenskom, izložbu Čakovčanke i Čakovčanci s više od 2500 fotogra�ija. Šlag na kraju je poštanska marka. Za 760. obljetnicu Čakovog tornja, legendarnog simbola po kojemu je grad dobio ime, Daniel Hampamer Kiga dao je u Austriji tiskati blok od 20 poštanskih maraka. U Hrvatskoj to ne bi mogao — procedura jednostavno ne postoji. (Opširnije na str. 3)

Petak, 5. lipnja

09:30 Znanstveno-stručni

skup „Vinko Žganec: život, djelo i suvremeni odjeci“, Mul�medijalna dvorana Riznice Međimurja, Čakovec

10:00 Čakovec basket fever XI., Macanov dom, Čakovec

17:00 Završna svečanost Dječjeg vr�ća Zvončić i PO Lastavica, Sport Hub Nedelišće

18:00 Završna priredba OŠ Nedelišće, Osnovna škola

Nedelišće

18:00 „Vinko Žganec; život, djelo i suvremeni odjeci“ - Ins�tut za etnologiju i folkloris�ku, Vatrogasni dom Nedelišće

18:00 Memorijalna izložba karikatura Damira Novaka, NK Mali Mihaljevec

19:00 Koncert limene glazbe općine Podturen, šator na igralištu Podturen

20:00 Večer uz KUU Lipa, Dom kulture, Gornji Mihaljevec

20:30 Fes�val kre Mure i Drave, Trg slobode, Prelog

21:00 Koncert „Svadbarskim sokakom“ (tribute Zdravko Čolić), Podturen

Subota, 6. lipnja

09:00 Peta Dravska gulašijada Rotary cluba Prelog, Marina Prelog (nasuprot kapelice sv. Huberta)

10:00 5. Kindergarden Cup, Jezero Stari grad, Čakovec

12:00 2. Fes�val napuhanaca na Ranchu Curek, Pleškovec

12:00 100 godina DVD-a Kuršanec, Sportski tereni NK Drava Kuršanec

13:00 3. Turenski kotlić, nogometno igralište Podturen

PLESNI SPEKTAKL u Čakovcu

najave

Dođite i podržite plesače Vivone

U nedjelju, 7. lipnja 2026. godine s početkom u 16 sati, Čakovec će ponovno postati središte plesne umjetnosti. Studio Vivona s ponosom najavljuje i ugošćuje dugoočekivanu 12. Reviju plesa, manifestaciju koja tradicionalno slavi pokret, glazbu i zajedništvo.

Odavno je poznato da ples dopušta duboku komunikaciju sa samim sobom, ali i nesebično dijeljenje radosti s drugima. Upravo tu čaroliju i emociju imat će priliku osjetiti te izraziti stotinu talentiranih

plesača Studija Vivona svih dobnih skupina. Na pozornici, međutim, neće biti sami. U ovom velikom slavlju plesa pridružit će im se i dragi gosti te plesni prijatelji iz poznatih skupina Vindi, Feel, Crazy Hill i Ivančice.

Posjetitelje očekuje iznimno bogat i dinamičan scenski prikaz različitih plesnih stilova koji će zadovoljiti ukuse svih generacija. Glavna producentica Karmen Kovačević-Jambor, zajedno sa svojim stručnim suradnicama, marljivo je pripremila

DANI OPĆINE Podturen

još jedan vrhunski program koji domaća publika uvijek s velikim iščekivanjem i veseljem posjećuje. Svi zainteresirani svoje mjesto na ovom plesnom događaju mogu osigurati na vrijeme. Ulaznice su u službenoj prodaji od 26. svibnja, a moguće ih je kupiti na blagajni Centra te putem online prodaje. Ne propustite priliku podržati plesače i uživati u nedjeljnom popodnevu ispunjenom ritmom i pozitivnom energijom!

(mg)

Turenski kotlić je epicentar proslave

Općina Podturen s ponosom najavljuje višednevnu proslavu povodom Dana Općine, koja će se održati od 3. do 7. lipnja 2026. godine, te poziva sve mještane i goste na zajedničko slavlje. Program započinje u srijedu, 3. lipnja, kada u 18 sati u Društvenom domu nastupa iluzionist Luka Vidović s dječjom predstavom „U čemu je trik“. Središnji dan proslave je četvrtak, 4. lipnja. Jutro otvara Općinski ribički kup na ribnjaku u 7 sati u organizaciji ŠRD Šaran, dok će se vjernici u 10 sati okupiti na Tijelovskoj misi s procesijom. Središnja Svečana sjednica Općinskog vijeća održat će se u 16 sati u Društvenom domu. Poslijepodne je rezervirano za sport na nogometnom igralištu; u 17 sati kreće turnir zborova nogometnih trenera iz Međimurske i Varaždinske županije te Lendave, a u 19 sati snage će odmjeriti mlade nogometne nade iz Podturna i Donjeg Kraljevca. U petak, 5. lipnja, u velikom šatoru na igralištu od

19 sati nastupa Limena glazba općine Podturen. Potom u 21 sat slijedi pravi glazbeni spektakl – koncert „Svadbarskim sokakom“, posvećen bezvremenskim hitovima Zdravka Čolića. Subotnji program donosi idealan spoj gastronomije i zabave. Natjecanje u kuhanju „3. Turenski kotlić“ i paralelne sportske igre kreću u 13 sati. Za sjajnu atmosferu od 18 sati brine se sastav „Noćna

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: BRANDI BRUCKS: BEZ PELENA ZA 3 DANA

Dobitnik knjige Pjesma o rodi i dromedaru objavljene u prošlom broju je Mirela Kovačić iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1603

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

POKLANJA KNJIGU

Brandi Brucks: Bez pelena za 3 dana

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

smjena“, dok večer u 21 sat kulminira koncertom „Svi me znaju“, posvećenom legendarnom Miši Kovaču.

Ova raznolika manifestacija završava u nedjelju, 7. lipnja. U Društvenom domu s početkom u 19 sati gostuje Kerekeš Teatar s hit komedijom „Ja, trudnica“, čime će ovogodišnje slavlje biti zaključeno uz kulturu i obilje smijeha. (mg)

Puna praktičnih savjeta koji se temelje na višegodišnjim iskustvima, knjiga pokriva sve što je potrebno znati: od priprema, samog odvikavanja pa do podrške vašem djetetu jednom kad je uspjelo skinuti se s pelena. U ovoj ćete knjizi, između ostalog, naći:

· Isprobani plan kako u samo pet koraka od pelena do toaleta

· Uvid u razmišljanje i ponašanje vašeg djeteta, shvatite što se događa s vašim djetetom, o čemu razmišlja, kako znati da je spremno za toalet.

· Kako ostati smiren: sačuvajte hladnu glavu bez obzira na „nezgode“ zahvaljujući smirenom pristupu koji će i vama i djetetu pomoći eliminirati stres vezan uz odvikavanje od pelena.

KULTURNO UZDIZANJE

Koje izložbe možete posjetiti?

• 25.5. do 16.6. Izložba: Čakovec nekoć 10. – „Čakovčanke i Čakovčanci”, Izložbeni prostor CZK Čakovec

• 14.4. do jeseni Izložba fotografija „ZELENA ŠPIJUNAŽA“ Dvorana Kukuvija, Centar za posjetitelje „Med dvemi vodami“, Križovec

• 15.5. do 17.6. Izložba “Replike izgubljenih originala” Muzej Croata insulanus Grada Preloga

POPEVKA u Nedelišću

42.Međimurska popevka u čast

Vinku Žgancu

Tradicija očuvanja bogate glazbene baštine nastavlja se i ove godine 42. smotra izvorne pučke popijevke iz Međimurja „Međimurske popevke Nedelišće 2026.“. Ovaj jedinstveni kulturni događaj održat će se 6. lipnja s početkom u 18:00 sati, u dvorani Sport Hub u Nedelišću. Ovogodišnje izdanje smotre nosi poseban značaj jer se organizira u sklopu obilježavanja 50. godišnjice smrti Vinka Žganca, jednog od najistaknutijih istraživača i sakupljača hrvatske narodne glazbene baštine. Njegov neprocjenjiv doprinos temelj je na kojem ova manifestacija uspješno nastavlja svoju dugogodišnju misiju njegovanja, očuvanja i javnog predstavljanja izvornih međimurskih popevki. Ove su melodije mnogo više od same pjesme; one su neizostavan i duboko ukorijenjen dio kulturnog identiteta i ponosa međimurskog kraja. Pozivaju se svi zainteresirani građani da svojim dolaskom podrže ovu hvalevrijednu manifestaciju te uživaju u večeri posvećenu izvornoj tradiciji, glazbi i sjećanju na velikana hrvatske etnomuzikologije. (mg)

14:00 Sportske igre i druženje udruga i mještana, Podturen

15:00 25. Moto susret “Fić” Moto kluba Ren – Ban iz Preloga, Marina Prelog

15:30 DVD Mar�nuševec - proslava stote godišnjice postojanja

16:00 Dan mjesta Krištanovec, Društveni dom Krištanovec

18:00 42. smotra Međimurskih popevki, Sport Hub u Nedelišću

18:00 Noćna smjena (živa muzika), šator na igralištu Podturen

20:00 Valerija Nikolovska kvartet, Zrin fes�val, Stari grad Zrinski, Čakovec

21:00 Koncert „Svi me znaju“ (tribute Mišo Kovač), Podturen

Nedjelja, 7. lipnja

07:00 Sajam i izložba malih živo�nja, prostor MESAP-a, Nedelišće

10:00 4. Čakovec open, Jezero Stari grad, Čakovec 11:00 140 godina kuglanja u Čakovcu, međunarodni kuglački turnir, Kuglana SRC Mladost, Čakovec

16:00 12. Revija plesa Vivone, CZK Čakovec

17:00 Predstava „Buba u uhu“ u izvedbi KD KUU „Seljačka sloga“ Nedelišće, Društveni dom Macinec

19:00 Kerekeš teatar: „Ja, trudnica“, Društveni dom Podturen

19:00 Godišnji koncert, KUD Mura, Centar za kulturu Rudar, Mursko Središće

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Čini se previše jednostavno da bi bilo istinito? Kako da proces skidanja pelene ide što brže i što bezbolnije objasnila je u knjizi američka autorica Brandi Brucks. Uz pažljivo osmišljen, ali jednostavan plan, skidanje s pelena postaje dječja igra

Brojne ekipe se bore za titulu najboljeg

DANIEL HAMPAMER KIGA, čakovečki vizualni umjetnik o projektima za Dan grada i Majski muzički memorijal

intervju

tjedna

Imam previše ideja u glavi, treba filtrirati

što je prvo

Digitalni mural Josipu Slavenskom, fotomozaik s 2.500 lica, poštanska marka za 760. obljetnicu Čakovog tornja i mural Davidu Bowieju — sve su to projekti kojima Kiga obilježava ovu godinu. A već u glavi nosi planove za sljedeću

Piše: Tomislav Novak

Foto: Mario Golenko

Daniel Hampamer Kiga postao je nezaobilazan dio čakovečke javne scene. Naročito je dobio na vidljivosti otvaranjem FB grupe Čakovčanke i Čakovčanci, koja je pokrenula dosta važnih pitanja o životu u gradu i postala snažan alat za javni pritisak. Naravno da je na tom putu stekao i one koji mu pokazuju otvorenu naklonost, ali i one koji ga prozivaju na različite načine. No, ne može mu se zanijekati iskrena ljubav prema Čakovcu i projekti koji ovaj grad čine življim i prepoznatljivijim.

– Za Majski muzički memorijal osmislio si digitalni mural posvećen Josipu Slavenskom. Kako je nastao i što te privuklo baš toj temi?

– Na poziv Grada, koji mi je predložio da za 130. obljetnicu Slavencova rođenja napravim nešto u tom stilu. Imao sam vikend i nisam gubio vrijeme — sjeo sam i počeo proučavati njegovu biogra�iju. Slavenski je iznimna �igura, kompozitor svjetskog formata koji je odrastao upravo ovdje, u Čakovcu, a mi ga premalo ističemo. Kad sam to sve posložio u glavi, palo mi je na pamet što bi se moglo napraviti vizualno, malo sam polirao ideju i došao do rezultata koji je danas izložen u Ulici kralja Tomislava, točno na mjestu gdje je nekad bila rodna kuća Josipa Slavenskog, a danas se tamo nalazi pekara.

– To nije slučajno — pekara i Slavenski imaju posebnu vezu?

– Upravo tako, i to je ono što cijelu priču čini poseb-

nom. Njegov otac bio je pekar i radio je na tome mjestu. Kad sam vlasnicima objasnio o čemu se radi, bili su u početku malo skeptični — razumljivo, ne dolazi ti svaki dan netko s digitalnim muralom na pročelje. Ali uvjerio sam ih da bi publicitet koristio i njima, jer je to priča koja ide daleko izvan Čakovca. I pristali su. Sad mi je čak palo na pamet da bi bilo dobro da snime kratak video u kojemu kažu da je to iz Slavencova razreda, da je njegov tata tu pekao kruh — svojevrsna živa veza s prošlošću. Ali to im još nisam rekao, to tek dolazi.

„Ideje se ne zaustavljaju“: Razgovor s društvenim aktivistom, fotografom i vizualnim umjetnikom, Danielom Hampamerom Kigom

– Za Dan grada si priredio veliku izložbu u Centru za kulturu. Ovo je već deseta u nizu - kako se to razvijalo kroz godine?

– Serija se zove „Čakovec nekoć“ i svake godine za Dan grada predstavljamo novu temu. Bili smo na Starom gradu, kupalištu, parku, Vitezoviću, sportu, NTC-u, licima... Svaki put tražimo kut koji Čakovčani još nisu vidjeli na taj način, koji ih pomiče ili podsjeća. Za jubilarnu desetu izložbu dogovorili smo se da tema budu sami ljudi, pa se izložba zove „Čakovčanke i Čakovčanci“. Čini mi se da je to pravi izbor za okruglicu.

– Što je središnji element te izložbe?

– Nešto što sam htio realizirati punih 26 godina — veliki fotomozaik. Ideja potječe još iz doba stvaranja milenijske fotogra�ije, ali nikad nije bilo pravog trenutka ni uvjeta. Ove godine su se poklopili. Slika je tiskana onako na platnu, dimenzija pet i pol metara s metar i pol, a sadrži oko 2.500 različitih lica Čakovčanki i Čakovčanaca. Za fotografski materijal veliku zahvalnost dugujem upravo vašoj redakciji Međimurskih novina, čiji je bogat fotografski arhiv bio neprocjenjiv izvor lica za ovaj mozaik. Bez te suradnje projekt u ovakvom obliku ne bi bio moguć. Grad je ove godine prihvatio i moju drugu izložbu.

– Koja je to druga izložba?

– O Trgu Republike, planirana za jesen. To je tema koja mi je već dugo na umu. Trg je srce grada, a ima toliko priča koje još nisu ispričane na ovaj način. Ali o tom potom, zasad se fokusiramo onome što je već postavljeno.

– Iznenadio si i s novom poštanskom markom s temom Čakovog tornja.

To nije nešto što se često viđa.

– Ne, de�initivno nije uobičajeno. Ove godine je 760. obljetnica Čakovog tornja, drvene utvrde po kojoj je Čakovec dobio ime. Prema nekim izvorima, Dimitri Čak dao je sagraditi taj toranj, i od njega potječe naziv Čakov toranj, pa potom Čakovec. U Hrvatskoj ne možeš tek tako napraviti svoju poštansku marku, procedura je komplicirana. Ali u Austriji možeš — pošalješ digitalno rješenje, platiš i, ako odobre, marka je tvoja. Dao sam napraviti blok od 20 maraka s motivom Čakovog tornja. Pravih izvora o tome kako je toranj točno izgledao nema, sve su to romantične rekonstrukcije kasnijih vremena, ali tako je i s većinom povijesnih motiva. Rijetko što je prikazano u realnom vremenu, čak ni portreti Zrinskih nisu nastajali u doba koje prikazuju.

– A na redu je i mural Davidu Bowieju, to je projekt koji dugo guraš?

– Dugo, dugo. To mi je odavna bila želja i nadam se da je ova godina konačno prava. Obilježava se obljetnica njegovog prolaska kroz Čakovec, odnosno koncerta

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 10.6.2026. u CineStaru Varaždin.

u Zagrebu 5. rujna 1990. godine, pa bih htio da se mural otvori otprilike tada, kako bi datum imao smisao. Radi se o muralu od oko pet i pol metara. Konzervatori su malo suzili moju prvobitnu viziju; rekli su da bi vizualno bio pretaman i pretežak za tu lokaciju. Malo me to boljelo, ali razumijem logiku i prihvatio sam kompromis. Dobro je i ovako, mural će i dalje biti impresivan.

– Koliko košta realizacija i kakav je plan za �inanciranje?

– Negdje oko 2.500 eura, premda imam tek jednu i pol ponudu pa je još rano govoriti o točnom iznosu. Plan je pokrenuti crowdfunding kampanju. Prošli, manji mural �inancirao sam sam iz vlastitog džepa, ali ovaj put je to za jednu osobu previše. Trebam pomoć zajednice. Žiro račun još ne postoji, ali uskoro će sve biti postavljeno. Osim �inancija, želim da i otvorenje bude pravi događaj, s gostujućim bendom, u pravom stilu. Čuo sam da su u Zagrebu napravili i kazališnu predstavu posvećenu Bowieju — i to mi je inspiracija. Htio bih da i ovo bude na toj razini, da Čakovec dobije otvorenje ka-

Pjesma grbavog kita VODE VAS U KINO

Dobitnik ulaznica za film: Nina Kovač DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film

KAKO DO ULAZNICA? Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

kvo Bowie zaslužuje. Nadam se da će Grad, Turistička zajednica i možda koji mecena su�inancirati dio — to bi jako pomoglo. – Imaš li još projekata u pripremi? – Na jesen je planirana još jedna fotografska izložba, negdje u listopadu, ali o tome ću govoriti kad dođe red. I ima planova za iduću godinu, konkretnih, ali još nisu sazreli za javnost. Previše toga imam u glavi, zapravo to je i moj najveći problem i moja najveća prednost. Treba �iltrirati što je prvo, što je drugo, a što može pričekati. Ali ideja ne nedostaje, i ne planiram stati.

Čakovečka špica

Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko

Plavi tonovi za savršen subotnji look

Sunčane naočale i ovog su puta začinile špice

Ljetne haljine preuzele su glavnu riječ na špici

Ležerni stil šarmantnog mladog para

Kombinezoni su i ove sezone apsolutni hit

Tija i Davorin šetnju gradom iskoristili su za nabavku novih biljaka

RUKOMET

U-16 MOMČAD ŽRK ZRINSKI osvojila je četvrto mjesto na državnoj završnici u Poreču

Povijesni uspjeh čakovečkog rukometa

- Uveli smo i rad sa sportskim psihologom. Sjećam se trenutka kada sam ušla u sobu, a cure su zapisivale svoje negativne misli na papir i bacale ih u koš za smeće, ističe trenerica Hana Laptoš

Piše: Luka Pongračić Foto: ŽRK Zrinski

Mlade rukometašice ŽRK Zrinski Čakovec ostvarile su jedan od najvećih uspjeha kluba u posljednjem desetljeću plasmanom na četvrto mjesto završnice Prvenstva Hrvatske za uzrast do 16 godina, održane u Poreču. Posebnu težinu rezultatu daje činjenica da su Čakovčanke bile među najmlađim ekipama na natjecanju, sastavljene pretežno od igračica rođenih 2011. i 2012. godine. Generacija koju vode treneri Hana Laptoš i Martin Lukac tijekom četiri dana natjecanja pokazala je kvalitetu, zajedništvo i natjecateljsku zrelost koja nadilazi njihove godine. Put do polufinala vodio je preko remija protiv ŽARK Splita (20:20) te pobjeda nad Udarnikom (17:15), Sesvetama (13:12) i Triljem (18:12). U polufinalu je Sinj slavio s minimalnih 16:15, dok je u susretu za broncu Podravka bila bolja rezultatom 15:13. Osim momčadskog uspjeha, stigla su i dva velika individualna priznanja. Mirta Bistrović Ude proglašena je najboljom vratarkom završnice, dok je Sara Rakić ponijela naslov najbolje obrambene igračice turnira. Za trenericu Laptoš ovaj uspjeh ima dodatnu težinu. Kao igračica bila je dio zlatne generacije Zrinskog koja je upravo u uzrastu U-16 osvojila naslov državnih prvakinja. U toj su generaciji igrale i kasnije prvoligaške rukometašice poput Nikoline Zadravec te sestara Stelle i Paule Posavec. Trnoviti početak

- Kad sam prije godinu i pol preuzela ovu generaciju, nisam mogla ni zamisliti kroz

što ćemo sve proći. Doslovno nekoliko sati prije isteka prijelaznog roka ostali smo bez prve vratarke koja je otišla u Podravku. Cure su bile u suzama, atmosfera je bila teška, one sve u šoku, a ja sam tek ulazila u trenerski posao. Nisam tada ni slutila da će nas upravo taj trenutak toliko povezati. U vrlo kratkom roku morali smo pronaći rješenje i doveli smo novu vratarku praktički u posljednji trenutak. Danas mogu reći da smo upravo tada postavili temelje svega što smo kasnije napravili. Prvo državno prvenstvo koje je odradila s ovom ekipom bilo je važna lekcija za cijelu generaciju.

- Vjerovala sam da možemo napraviti dobar rezultat, ali vrlo brzo sam shvatila da prvo moramo posložiti neke stvari izvan terena. Cure su tada bile mlađe, još uvijek

djevojčice u punom smislu te riječi. Tijekom protekle godine sazrijele su kao sportašice, ali i kao osobe. Promijenile su mnoge navike i naučile što znači biti dio ozbiljne ekipe. Poseban naglasak stavljen je na psihološku pripremu i stvaranje zajedništva.

- Uveli smo i rad sa sportskim psihologom. Sjećam se trenutka kada sam ušla u sobu, a cure su zapisivale svoje negativne misli na papir i bacale ih u koš za smeće. Nekome to možda djeluje nevažno, ali upravo takve stvari grade put prema uspjehu. Kod nas nema grupica ni podjela. Funkcioniramo kao jedna cjelina i mislim da je to jedna od naših najvećih snaga.

Zahtjevni put kroz skupinu

- Znali smo da nas čeka teška grupa. Split, Sesvete i Udarnik nisu slučajno bili na završnici. Trener Lukac i ja

detaljno smo analizirali sve protivnike. Utakmica protiv Sesveta, prvaka zagrebačke regije, bila je možda i ključna. Pobijedili smo jednim golom razlike i tijekom cijelog susreta držali kontrolu. To je bila pobjeda koja nam je otvorila vrata polufinala.

Protiv Sinja Zrinski je bio vrlo blizu velikog �inala.

- Tu utakmicu pamtit ćemo još dugo. Imali smo nekoliko minuta prije kraja dva gola prednosti i bili smo strašno blizu. Pripremili smo se maksimalno, proučili protivnika i dali sve od sebe. Na kraju su sitnice odlučile. To je sport. Sinj je poslije postao državni prvak, slavili su nad Kokom tri razlike i to dovoljno govori o kvaliteti ekipe protiv koje smo igrali, a još i više o našoj snazi.

U dvoboju za broncu protiv Podravke medalja je ostala nedostižna.

- Iskreno, to nam je bila najslabija utakmica na prvenstvu. Jednostavno ništa nije išlo onako kako smo zamislili. Ali, kada se podvuče crta, teško mogu biti razočarana. Najviše me veseli koliko smo povezani i koliko se cure bore jedna za drugu. Ponosna sam na način na koji igramo obranu i na karakter koji smo pokazali tijekom cijelog prvenstva. Mnogo radimo na video analizama i detaljima u obrani. Obrana nije stvar talenta nego želje, discipline i borbenosti. Naravno da uvijek ima prostora za napredak, ali ono što su cure pokazale ove sezone bilo je na vrlo visokoj razini. Nedostaje nam još malo iskustva i situacijske inteligencije, a to dolazi s godinama i utakmicama.

Dva rukometna luđaka

Laptoš povlači paralelu između svoje generacije i

današnje ekipe.

- I mi smo nekad bili prava klapa. Nije bilo svađa ni podjela, a djevojke iz te generacije i danas su moje najbolje prijateljice. Mislim da upravo takvi odnosi stvaraju temelje velikih rezultata. Ove cure imaju istu kvalitetu. Rukometno gledano, možda smo mi nešto ranije bili spremni za seniorski rukomet, ali današnje generacije razvijaju se drukčije. Uvjeti koje imaju su odlični i vjerujem da će mnoge od njih uskoro pokucati na vrata seniorske ekipe. Velik dio zasluga za uspjeh pripisuje suradnji s Martinom Lukacom.

- Neki bi za nas rekli da smo dva rukometna luđaka, ali mislim da upravo zato dobro funkcioniramo. Martin odrađuje ogroman posao oko taktike i video analiza, a onda zajedno prolazimo sve detalje i donosimo odluke. Nadopunjujemo se i dijelimo istu viziju. Cure to prepoznaju i vjeruju nam.

Za kraj je posebno zahvalila roditeljima.

- Neka mi ne zamjere, ali neću pretjerati kad kažem da ja te curke vidim kao svoje, toliko ih volim i obožavam. Roditelji su �inancijski podnijeli praktički cijelu završnicu prvenstva i na tome im od srca zahvaljujem. Uz članarine, putovanja, opremu i sve ostale troškove, to nije mali izdatak. Njihova podrška bila je neprocjenjiva. Vjerujem da bi u budućnosti klubovi i savez trebali pronaći model kojim bi se takvi troškovi ravnomjernije rasporedili jer bi to sigurno pomoglo razvoju mladog sporta, zaključuje trenerica Hana Laptoš.

U-16 momčad Zrinskog zamalo je ponovila uspjeh legendarne generacije sestara Posavec

Treneri Hana Laptoš i Martin Lukac rade odličan posao

NOGOMET

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Podturen proslavio naslov u Premierki

Centrometal bolji od Sloge, Polet opravdao ulogu favorita protiv Jedinstva, Mladost Komet uvjerljiva u Peklenici, Dekanovčanima lokalni derbi u Turčišću

Pušćina ublažila je poraz zgodicima

U Međimurskoj Premier ligi, Podturen proslavio naslov prvaka pred svojim navijačima. Već u 3. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za Dinamo. Siguran realizator bio je Predrag Višnjić. Za domaćine izjednačuje Igor Šegović u 28. minuti. Potpuni preokret “crvenih” u 51. minuti zgoditkom Josipa Lepena, “jockera” sa klupe. Za 2-2 zabija Florijan Cirkvenčić u 67. minuti. Šegović svoj drugi zgoditak na susretu postiže u 75. minuti. Također svojim drugim zgoditkom na susretu Višnjić donosi bod Palovčanima. Po završetku susreta momčadi Podturna predane su medalje, pehar i novčana nagrada od strane Kristijana Antolovića, predsjednika Međimurskog nogometnog saveza. Centrometal bolji od Sloge. Dvostruki strijelac za Macinčane bio je Sven Golub, dok su po zgoditak još postigli Leon Meglić i Marsel Štrukelj. Jedini strijelac za Čakovčane bio je David Jurak. Preokret Venere PMP. U 22. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za Dubravčan. Siguran sa 11 metara bio je Vinko Horvatić. Početkom drugog dijela gosti ne koriste još dvije izgledne prilike, što domaćin kažnjava zgodicima. Sven Šenji izjednačuje u 57. minuti. Desetak minuta kasnije isti igrač pobrinuo se i za potpuni preokret svoje momčadi. Za 3-1 zabija Dražen Hudoletnjak u 81. minuti. Samo dvije minute kasnije konačan rezultat postavlja „jocker“ sa klupe Filip Sanjković. Kod domaćina dvojica opomenutih, a kod gostiju čak petorica. Bratstvo bolje od Draškovca. U listu strijelaca za Jurovčane redom su se upisali Filip Perčić, Erik Hozjan i Antonio Zadravec, a za Draškovčane je dvostruki strijelac bio Igor De Amorim. Štrigovčani potvrdili svoju vrlo dobru formu. Nakon prvog poluvremena uvjerljivo vodstvo Sloge 3-0 zgodicima Nikole Ferlina, Gorana Spasića i Frana Krištofića. U drugom dijelu Spasić još sa dva zgoditka dolazi do hat-tricka te time osvaja titulu najboljeg strijelca lige. Spomenuti igrač u 76. minuti je isključen, zbog dvije opomene. Do kraja susreta momčad

NOGOMET

Renata Punčeca i Karla Levanića. Polet opravdao ulogu favorita protiv Jedinstva. Mrežu posljednjeplasirane momčadi iz Gornjeg Mihaljevca dva puta je pogađao Nikola Munđar, a po jednom Dominik Gašparić i Dino Bančić. Istim rezultatom BSK je bio bolji u susjedskom derbiju protiv Spartaka. U 23. minuti vodstvo domaćina zgoditkom Davida Partlića. Samo tri minute kasnije za 2-0 zabija David Hađikan. Isti igrač ponovno je strijelac u 53. minuti. Za BSK je u posljednjoj minuti opravdano dosuđen kazneni udarac. Samo minutu nakon svog ulaska sa klupe za pričuve sa 11 metara pogađa Luka Valentić. Rezultati: Podturen – Dinamo (P) 3-3 (2x I.Šegović, Lepen; 2x Višnjić, Cirkvenčić), Venera PMP – Dubravčan, Centrometal – Sloga (Č) 4-1 (2x Golub, Meglić, Štrukelj; Jurak), Polet (P) – Jedinstvo (GM) 4-0 (2x Munđar, Gašparić, Bančić), Venera PMP – Draškovec 4-1 (2x Šenji, Hudoletnjak, Sanjković; Horvatić), Bratstvo (J) – Draškovec 3-2 (F.Perčić, Hozjan, A.Zadravec; 2x De Amorim), Sloga (Š) – Pušćine 5-2 (3x Spasić, Ferlin, Krišto�ić; Re.Punčec, Levanić)

MEĐIMURSKA PREMIER LIGA

1.PODTUREN26176377-3457

2. SLOGA (Š) 26137661-3846

3.CENTROMETAL26137648-2946

4.BSKBELICA26135846-2844

5. BRATSTVO (JU) 26134944-4643

6. POLET (P) 261331052-4842

7. DINAMO (P) 26911638-3438

8. SLOGA (Č) 261151069-7038

9. PUŠĆINE 26941331-4431

10. DRAŠKOVEC 26841451-5128

11. DUBRAVČAN (DD) 26831542-6327

12.SPARTAK26881033-4225

13.VENERAPMP26541732-6519

14. JEDINSTVO (GM) 26291527-5915

I. MEĐIMURSKA LIGA

U I. međimurskoj ligi, Muri bod u Savskoj Vesi. Bratstvo je povelo u 48. minuti zgoditkom Aobe Osakija. Za goste izjednačuje “jocker” sa klupe Husejn Šakušić u 56. minuti. Osaki svoj drugi zgoditak na susretu za domaćine postiže u 69. minuti. Bod

SVJETSKI CHALLENGE KUP u Kopru

Muri donosi Patrick Alves u 75. minuti. Po završetku susreta Krešimir Fučko, član Izvršnog odbora MNS-a predao je pehar, medalje i novčanu nagradu momčadi Mure za osvojenu titulu prvaka I.MNL. Mladost Komet uvjerljiva u Peklenici. Čak četiri zgoditka za momčad iz Preloga postigao je Alberto Sinani, dok su po jedan dodali Karlo Ivančić, Admir Vuk, Luka Delić i Vito Škrinjarić. Počasni zgoditak za Plave zabio je Ricardo Ferreira. Sokol poražen u Strahonincu. Rano vodstvo domaćina zgoditkom Saše Škvorca u 7. minuti. Vodstvo Strahoninca povisuje Franjo Ladić u 64. minuti. Za treći zgoditak u mreži gostiju pobrinuo se Niko Štefulj u 84. minuti. Počasni zgoditak za Vratišinčane postigao je Luka Petrinec u 87. minuti. Trnavi derbi kola. Momčad iz Goričana povela je u 23. minuti zgoditkom Lucasa Da Coste. Zasadbregu 77 je u 69. minuti isključen Roko Zelić, zbog dvije opomene. Sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta riješio je igrač Trnave Klayton Ferreira u pretposljednjoj minuti. Osam zgoditaka Balenta u Cirkovljanu. Kraljevčan 38 je slavio sa 9-1 uz čak osam zgoditka Karla Balenta, dok je jedan još postigao Alessandro De Oliveira. Utješni zgoditak za Naprijed zabio je Maximilijan Sokač. Sloboda slavila u Hodošanu. Nakon 20 minuta igre vodstvo Slakovčana 2-0 zgodicima Lovre Horvata i Davora Prihera. U listu strijelaca za goste upisuje se i Leonardo Krampek u 55. minuti. Tri minute kasnije poraz domaćina ublažio je Simon Jakšić. Omladinac siguran protiv ČSK. Nakon prvog dijela prednost domaćina zgoditkom Marka Trstenjak. Vodstvo Omladinca povisuje Roberto Skoliber u 51. minuti. ČSK smanjuje na 2-1 u 65. minuti, strijelac Denis Vuk. Dvadesetak minuta kasnije domaćin ponovno vodi sa dva zgoditka razlike zahvaljujući Bruni Vargi. Konačnih 4-1 postavlja Tihomir Šoštarić u pretposljednjoj minuti.

Rezultati: Bratstvo (SV) – Mura 2-2 (2x Osaki; Šakušić, Alves), Plavi – Mladost Komet 1-8 (Ferreira; 4x Sinani, Ivančić, Vuk, Delić, Škri-

Bronca za Tijanu Korent

Piše: Luka Pongračić

Foto: Mario Golenko

Sjajne vijesti stižu iz slovenskog Kopra gdje je gimnastičarka Tijana Korent nastavila niz vrhunskih rezultata na međunarodnoj sceni. Nakon što je u petak izborila finale

Svjetskog Challenge kupa s trećom ocjenom kvalifikacija, hrvatska reprezentativka u završnici natjecanja osvojila je brončanu medalju na preskoku. Za siguran i kvalitetan nastup u finalu dobila je ocjenu 13,066, što joj je donijelo novo mjesto na pobjedničkom po-

stolju. Korent tako nastavlja impresivan proljetni niz, budući da je prije samo dva tjedna osvojila broncu na Svjetskom kupu u Varni, a ranije ove godine i srebro na Svjetskom kupu u Bakuu. Unatoč problemima s ozljedom kuka, jedna od najiskusnijih hrvatskih gi-

njarić), Hodošan – Sloboda (S) 1-3 (Jakšić; L.Horvat, Priher, Krampek), Omladinac (NSR) – ČSK 4-1 (Trstenjak, Skoliber, Varga, Šoštarić; Vuk), Strahoninec – Sokol 3-1 (Škvorc, Ladić, Štefulj; Petrinec), Zasadbreg 77 – Trnava 0-2 (Da Costa, Ferreira), Naprijed – Kraljevčan 38 1-9 (Sokač; 8x Balent, De Oliveira)

I. MEĐIMURSKA LIGA

1.MURA26165550-3153

2.TRNAVA26156546-2251

3. KRALJEVČAN 38 26163771-3151

4.MLADOSTKOMET26153855-3248

5. SOKOL (V) 26152961-4047

6. ZASADBREG 77 26144861-4846

7. PLAVI (P) 261061049-5736

8. BRATSTVO (SV) 261121340-4735

9.STRAHONINEC261041246-4534

10. OMLADINAC (NSR) 26921544-6029

11. HODOŠAN 26671340-5725

12. NAPRIJED (C) 26651531-6523

13. SLOBODA (S) 26631741-6821

14. ČSK 26541732-6419

II. MEĐIMURSKA LIGA

U II. međimurskoj ligi, Vidovčanu derbi kola. U 50. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za Trnovec. Siguran realizator bio je Ernest Horvat. Za goste izjednačuje Mihael Matotek u 66. minuti. Pobjedu Vidovčanu donosi Luka Nakić u 74. minuti. Mladost iz Svete Marije ispratila kući Budućnost sa čak deset komada u mreži. Čak četiri puta mrežu Miklavčana pogađao je Dorijan Poldrugač, dva puta Leon Mandlin, a po jednom Attila Takacs, David Pal, Vili Leskovčak i Jan Pavlek. Treba spomenuti da je momčad Budućnosti cijeli susret odigrala sa samo desetoricom igrača. Dekanovčanima lokalni derbi u Turčišću. Borac PMP je poveo u 4. minuti zgoditkom Miroslava Jančijeva. Četiri minute kasnije za goste izjednačuje Mihael Čeh. Za 1-2 zabija Mateus Geirlan u 28. minuti. Domaći igrač David Čić pogađa vlastitu mrežu u 37. minuti. Dario Vadlja postiže prekrasan zgoditak za Dekanovčane u 78. minuti. U posljednjoj minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za domaćine. Siguran sa 11 metara bio je vratar Lucijan Tot. Petarda Slobode u Orehovici. Mrežu Croatije redom

mnastičarki i dalje ostvaruje zapažene rezultate uoči najvećeg izazova sezone. Pred njom je sada nastup na Državnom prvenstvu u Zagrebu, nakon čega slijede završne pripreme za Europsko prvenstvo koje će se u kolovozu održati u Areni Zagreb. Korent, koja je prije 13 godina postala prva Hrvatica u europskom finalu po spravama, ističe kako joj domaćinstvo kontinentalne smotre predstavlja dodatni motiv.

- Izuzetno mi je drago što je Zagreb domaćin ova-

su pogađali Niko Vajda, Matija Petak, Adrijan Trstenjak, Nikola Barat i Igor Mihalic. Bez pobjednika u Gornjem Hrašćanu. Pobjeda dolazi u vodstvo zgoditkom Alena Galineca u 5. minuti. Desetak minuta kasnije za Jadran izjednačuje Daniel Joao. U 19. minuti potpuni preokret mornara zgoditkom Ehora Korovina. Bod Pobjedi donosi Renta Sakamoto u 34. minuti. Drava “potopljena” u DržimurecStrelcu. Momčad iz Kuršanca cijeli susret odigrala je samo devetoricom igrača. Peterostruki strijelac za Omladinac bio je Marko Jakšić, hat-trick je upisao Ladislav Nađ, dok su po zgoditak postigli Martin Piknjač, Marko Tomašek i Antonio Lončarić. Počasni zgoditak za goste postigao je David Korunek. Remi u Brezju. U listu strijelaca za Hajduk upisali su se Borna Crnčec, Matteo Drk i Borna Škrobar, a za Otok je dva puta pogađao David Mihoci dok je domaći igrač Dominik Horvat pogodio vlastitu mrežu. Rezultati: Borac PMP – Mladost (D) 2-4 (Jančijev, Tot; Čeh, Mateus, Čić, Vadlja), Croatia – Sloboda (M) 1-5 (M.Hanžeković; Vajda, Petak, Trstenjak, Barat, Mihalic), Trnovec – Vidovčan 1-2 (Horvat; Mi.Matotek, Nakić), Mladost (SM) – Budućnost (M) 10-0 (4x Poldrugač, 2x Mandlin, Takacs, Pal, Leskovčak, Pavlek), Pobjeda –Jadran 2-2 (Galinec, Sakamoto; Joao, Korovin), Omladinac (DS) – Drava (K) 11-1 (5x Jakšić, 3x Nađ, Piknjač, Tomašek, Lončarić; Korunek), Hajduk (B) – Otok 3-3 (Crnčec, Drk, Škrobar; 2x Mihoci, D.Horvat ag)

II. MEĐIMURSKA LIGA

1. SLOBODA (M) 26221390-1867

2. VIDOVČAN 26184473-3658

3. MLADOST (SM) 26173683-3254

4.TRNOVEC26143963-5145

5. BORAC – PMP 261231159-5839

6. POBJEDA 261051146-5635

7. OMLADINAC (D-S) 26961156-5233

8. JADRAN (Š) 26961152-5933

9.OTOK26861256-6630

10. HAJDUK BREZJE 26851341-6729

11. MLADOST (D) 26851352-7429

12. CROATIA (O) 26831543-6427

13. DRAVA (K) 26721744-8323

14. BUDUĆNOST (M) 26441834-7616

ko velikog natjecanja jer je to jedan od pokazatelja napretka i rasta hrvatske gimnastike, poručila je Korent za Hrvatski gimnastički savez. Dodala je kako ne osjeća rezultatski pritisak te da joj je najveća želja odraditi svoje skokove najbolje što može, dok bi joj podrška obitelji i prijatelja s tribina bila poseban poticaj. Unatoč ozljedi kuka koja joj stvara bolove i nelagodu, naglašava da je i dalje vrlo motivirana i uzbuđena zbog nastupa na Europskom prvenstvu pred domaćom publikom.

TijanaKorentidalje je motivirana za pohodnamedalje

Piše: Dino Jambrović

NOGOMET

30. KOLO 3. NL SJEVER

Rudar je najbolje plasirani međimurski klub

U ligi u kojoj je participiralo čak 7 naših klubova odmah do Rudara na šestom mjestu nalazi se Međimurec. U gornjoj polovici još je samo kotoripski Graničar

Piše: Miljenko Dovečer Foto: Damir Perhoč

Nedelišće nije uspjelo, seli se u međimursku Premijer ligu, a da li će Podturen kao prvak Premier lige dobiti licencu za viši rang još nije poznato. No u svakom slučaju igrat će kvalifikacije. Od ostalog, pred utakmicu s Međimurcem smijenjen je Danijel Jagec, trener Međimurja. Prvak je već otprije poznat, a to je momčad Koprivnice.

Nedelišće ispalo u Premier ligu

Nedelišće - Koprivnica 0:1(0:0)

Nedelišće: Kanižaj Do., Horvat, Pekčec, Blaguški, Dolovski (90+2 Vlah), Treska, Turk, Soares, Fošnar, Otavio, Vibovec. Trener: Damir Lacko. Nedelišće je imalo priliku za ostanak pobjedom u zadnjoj utakmici protiv novog prvaka, Koprivnice. Iako je uoči susreta vladao optimizam kako Nedelišće može stići do željenog spasa, to se međutim nije dogodilo. Nažalost nisu uspjeli, doživjeli su domaći poraz 0:1 golom Brkovića u 68. minuti. Imalo je Nedelišće šanse i prije i poslije pogotka, međutim, neke odluke i realizacija nisu bile na razini pa su Koprivničanci pehar podigli uz još jednu pobjedu.

- Svi naši punti kad se zbroje, sve to jednom dođe na svoje... Bilo je baš suludo očekivati da ćemo ostanak u ligi izboriti u posljednjem kolu u kojem nam u goste dolazi prvak lige. Sretni smo što smo skupili 11 igrača za započeti utakmicu. Idućih 15 dana iskoristit ćemo da razmislimo o svemu, podvučemo crtu i

TABLICA 3. NL SJEVER

1. Koprivnica 30253277-1478

2. Graničar (Đ) 302253104-2871

3. Dinamo (P) 30148846-3950

4. Rudar (MS) 301371062-5346

5. Bilogora 91 301431366-6545

6. Međimurec (DP) 301361158-5745

7. Pitomača 301361140-4745

8. Graničar (K) 301261252-5242

9. Međimurje 30981343-5335

10. Polet (SMnM) 301051538-5535

11. Podravina 308101238-5834

12. Daruvar 301031754-6033

13. Garić (G) 30791425-4830

14. Dinamo (D) 30861632-5830

15. Slatina 30761740-5927

16. Nedelišće 30751831-6026

Rezultati 30. kola: Nedelišće – Koprivnica 0:1 Pitomača – Daruvar 3:0

Garić – Dinamo (D) 2:1

Rudar – Slatina 3:2

Međimurje – Međimurec 2:2

Dinamo (P) – Polet 1:0

Podravina – Bilogora ‘91 5:4

Graničar (K) – Graničar (Đ) 0:0

pokušamo razumno odlučiti što i kako dalje, jer promjene su nužne. A koliko drastične tek treba vidjeti, poručuju iz kluba.

Međimurje i Međimurec remizirali

U međimurskom derbiju u Čakovcu podjela bodova, susret je završio rezultatom 2:2.

Međimurje - Međimurec 2:2 (1:1)

Međimurje: Hozjan, Pejanović, S. Hlišć, Debelec (62. Mlinarić), Skoko, Marcijuš (77. Gelo), Glavina (65. Vlah), Slunjski, Hranilović, Petrinović (621. N. Hlišć), Štajerec (62.Lukovnjak).

Trener: Karlo Kosalec.

Međimurec: Kovačić, Cerovčec, Podvezanec (68. Mihalković), Hrustek,Blažević (86. Horvat), Mraz (90+3) Vidović), Špoljar, Dos Santos, Kostevskyi,Telebar, Mezga. Trener: Dalibor Gorupić.

Strijelci:0:1 Hrustek (16), 1:1

Glavina (33), 1:2 Blažević (75), 2:2 Skoko (90+2).

Domaćin je u ovu utakmicu ušao bez, uoči ove posljednje utakmice, smijenjenog trenera Danijela Jageca!? Prvi su poveli gosti golom Filipa Hrusteka u 16. minuti. Na odmor se odlazi u egalu, a gol za domaćina djelo je Dominika Glavine u 33. minuti. U nastavku Međimurec ponovo vodi, a gol postiže Gabriel Blažević u 77. minuti.Nakon toga gosti nisu u finišu susreta iskoristili dvije izgledne prilike za pobjedu. Pa su u sudačkoj nadoknadi za te promašaje „kažnjeni“, Šimun Skoko je poravnao rezultat u drugoj minuti nadoknade. Tako je na kraju prvenstva Međimurec završio na odličnom 6. mjestu, a Čakovčani su pretekli Polet i prvenstvo završili kao deveti. U subotnjem susretu svoj prvi nastup za seniorsku momčad upisala su trojica kadeta Nogometne akademije Međimurje: David Debelec, Leonardo Mlinarić i Ino Gelo. - Ponosni smo što su još trojica kadeta Nogometne akademije Međimurje napravila važan korak u svom nogometnom razvoju te osjetila seniorski nogomet. Čestitamo im na debiju i želimo im puno uspjeha, rada i napretka u nastavku karijere, rekli su iz čakovečkog kluba. No jesu li ponosni i na odluku da preko Facebook profila smjenjuju trenera Danijela Jageca? U čakovečkom trećeligašu zasada nisu detaljnije objasnili ovakvu odluku, a učine li to naknadno priopćenjem ili konferencijom za novinare svakako ćemo prenijeti to obrazloženje. Danijel Jagec, koji nema potrebitu licencu za 3. ligu (licencom ga je pokrivao Karlo Kosalec), preuzeo je Međimurje sredinom listopada prošle godine, nakon osmog kola, kada je čakovečki trećeligaš

imao 4 boda. U 21 prvenstvenoj utakmici, koliko je vodio čakovečki sastav, osvojeno je još 30 bodova te je Međimurje, kolo prije kraja, bilo na 10. mjestu s 34 boda. Ukoliko su u klubu smatrali da suradnju ne treba nastaviti, moglo se pričekati da ugovor istekne i potom se korektno razići s trenerom koji je takav odnos zaslužio svojim radom. Posljednjih dana šuškalo se da bi ga mogao naslijediti Damir Lepen-Jurak. On je protekle sezone je uspješno vodio i doveo kadete do drugog mjesta u 2 HNL i uvijek je ozbiljan kandidat za klupu Međimurja.

Rudar završio pri samom vrhu

Rudar - Slatina 3:2 (3:1)

Rudar: Kodba, Antolović, Jurović, Ratajec (77. Farkaš), Vinko, Janušić ()80. Panić-Levak), K. Nedeljko, P. Nedeljko,Radiković (61. D. Šimunić), Mihaljević, N. Šimunić. Trener: Leonardo Novak.

Rudar je pobjedom od 3:2 protiv Slatine osvojio nova tri boda koja su mu u konačnici donijela vrlo dobro četvrto mjesto na prvenstvenoj ljestvici. Tako je postao najbolje plasirana međimurska ekipa u ovom rangu natjecanja. Rudar je žestoko krenuo u utakmicu te je zgodicima Petra Ratajeca u 3. i 4. minuti poveo s 2:0. Kada je Kevin Nedeljko u 18. minuti povećao vodstvo na 3:0 činilo se da će gosti doživjeti pravi potop. No uspjeli su se vratiti u igru s dva gola Fedorchenka u 44. i 78. minuti. Čar ovom subotnjem popodnevu na Šuderki dala je dodjela pehara i medalja ekipi kadeta kategorije U-17 NK Rudar za osvojeno prvo mjesto u 2. NL HNS Središte, gdje su prednošću od devet bodova suvereno postali prvaci. - Sezona je iza nas. Nakon obećavajuće polusezone s pravom smo gajili ambicije prema plasmanu među prva tri kluba, uvjereni da posjedujemo i kvalitetu i sastav za takav iskorak. Ipak, prevelike oscilacije u igri tijekom proljetnog dijela natjecanja na kraju

kako su se “skrpali” tako da je to bila utakmica u kojoj je loš pobijedio lošega s 1:0. Taj pobjedonosni pogodak postignut je u 28. minuti i to nakon proigravanja Antića za Đuričića koji je glavom spustio loptu do Kamge koji je odmjerenim šutom savladao gostujućeg vratara. U Poletu ne žele ponoviti ovakvu neizvjesnu sezonu, pa već neko vrijeme rade na dovođenju novih igrača jer žele rekonstrukciju ekipe. Očekuju da druge sezone s obnovljenom ekipom budu u gornjem dijelu tablice. Domašinečki Dinamo bez plijena iz Garešnice

Garić - Dinamo(D) 2:1(1:0) Dinamo(D): Prekupec, Strahija, Baić, Krznar (85. Kovač), Mouanza, Novak (79. Juras), Simon (63. Đurkin), Mbaye, Mezga, Bacinger, Šimunić. Trener: Ivan Habuš.

su nas udaljile od tog cilja. Izostala je ona konstantnost koja je nužna za borbu na samom vrhu ljestvice. Posebno nas raduje činjenica da smo ovaj uspjeh ostvarili sastavom koji je većinom sačinjen od igrača s područja našega grada, među kojima se istaknuo i niz mladih nogometaša koji su dobili priliku i opravdali ukazano povjerenje. Upravo to daje dodatnu vrijednost svemu što smo postigli. Na kraju, želimo zahvaliti svim našim navijačima i simpatizerima koji su nas bodrili i pratili kroz cijelu sezonu, ponosni su na uspjeh iz uprave kluba. Polet porazom od Dinama(P) završio sezonu

Dinamo(P) - Polet 1:0 Polet: Novinščak Iv., Novak, Vuković, Sabolčec (85. Zobić), Jurinić, Jambres, Mikolaj, Novinščak Ir (80. Gradiček), Krajačić, Ivančić, Kralj. Trener: Želimir Orehovec

Oslabljeni Polet gostovao je u Predavcu kod Dinama i dobro je parirao favoriziranom Dinamu. Ovim porazom Polet je završio natjecanje na 10. mjestu. Predavački Dinamo ispunio je sve svoje ciljeve. Prvenstvo je završio na visokom trećem mjestu i plasirao se u finale županijskog kup natjecanja, a pored toga uspio je pobijediti i Polet u utakmici zadnjeg prvenstvenog kola.Za oba kluba bila je to vrlo teška utakmica. Ne zbog visokog ritma igre ili rezultatskog pritiska, nego što su oba trenera Prišćan i Orehovec zbog izostanka velikog broja igrača imali problem kako sastaviti momčad. Ipak, ne-

Dinamo iz Domašinca je već prije osigurao ostanak u ligi pa mu poraz od Garića u Garešnici nije teško pao. Domaći su poveli u 15. minuti golom Pešića, a početkom nastavka stari lisac Čepa Krznar poravnava u 52. minuti. Pobjedu domaćinu od 2:1 donosi Santana u 68.minuti. Tako je Dinamo prvenstvo završio na 14. poziciji, iza njega su Slatina i Nedelišće. Ovaj dobar rezultat Dinamo je ostvario na čelu s odličnim trenerom Ivanom Habušom koji je preuzeo klub na proljeće kada su imali samo 9 bodova. Pod vodstvom Habuša bili su iznenađenje proljetnog dijela prvenstva i osvojili 21 bod. Tako će Dinamo i sljedeće sezone igrati 3NL Sjever, jedino je pitanje u kakvom sastavu.

- Nakon loše prve polusezone u kojom smo osvojili samo 9 bodova i bili na začelju tablice. Naši borbeni ratnici su do zadnje utakmice borbom i željom ostvarili mnoge pobjede i završili sa 30 bodova i time osigurali status trećeligaša. Čestitke našim igračima, treneru Habušu i upravi. Hvala svim navijačima koji su nas bodrili i vjerovali u nas kada nitko nije. Hvala svima sponzorima i ulicama koji su sponzorirali hranu za sve posjetitelje, poručuju iz kluba na svojoj Facebook stranici.

Dva Graničara podijelili bodove u Kotoribi

Graničar(K) - Graničar(Đ) 0:0 Graničar(K): Fabić, Sambolek, Sabol, Costa, Čmrlec, Bispo (29. Golenja), Dežđek, Jadanić, Vinski, Gal, Arambašić. Trener: Valentin Knapić. Jedinu utakmicu u ovom posljednjem kolu u kojem gledatelji nisu vidjeli golove odigrala su dva Graničara. U Kotoribi je gostovao imenjak iz Đurđevca, inače drugoplasirana ekipa koja je najefikasnija u ligi i postigla je 104 gola, no ovaj puta ni jedan. Bilježimo i čak 12 žutih kartona (5 domaći, 7 gosti), uglavnom zbog prigovora sutkinji. Naš Graničar natjecanje je završio na dobrom 8. mjestu osvojivši 42 boda.

Iz Rudara ističu kako su najzadovoljniji time što okosnicu ekipe čine domaći dečki

U-18 REPREZENTACIJA

Domagoj Maltar dočekao poziv

17-godišnji Domagoj Maltar, dečko iz Preloga, pozvan je u reprezentaciju Hrvatske do 18 godina starosti. On je jedan od četvorice Slavenaša (Šivalec, Geci, Bilješko) koji će igrati u ovom uzrastu braneći boje reprezentacije Hrvatske. Dečki su se u ponedjeljak s ostalim reprezentativcima okupili na Maksimiru i uputili

FC BAYERN

Lovro Zvonarek ulazi u posljednju godinu ugovora s Bayernom, a njegova budućnost u bavarskom velikanu i dalje je neizvjesna. Posljednje dvije sezone proveo je na posudbama u Strumu i Grasshopperu, a jedina konstanta ostaje ta da će pripreme ponovno započeti u Münchenu. Nakon toga će Vincent Kompany i njegov stručni stožer procijeniti gdje je mjesto kapetanu Hrvatske U21 reprezentacije. Sa samo 21 godinom, u vrlo zahtjevnoj sezoni, Zvonarek je upisao 25 ligaških nastupa, od čega 24 u početnoj postavi. Prosječno je igrao 84 minute

prema Varaždinu, a dva dana kasnije, u srijedu, igrali su dvije prijateljske utakmice protiv Norveške i Turske. Maltar je u juniorskom HNLu odigrao 19 utakmica, a još 3 je dodao u kupu gdje su Slavenaši dogurali do finala. Nogomet je Maltar počeo igrati u preloškoj Mladosti. (nl)

po utakmici, postigao dva pogotka i dodao dvije asistencije. Prema SofaScoru sezonu je završio s ocjenom 6,76, a dva je puta bio uvršten u momčad kola. Što Zvonareka čeka u nadolazećoj sezoni zasad je potpuno otvoreno. Posudba u Grasshopperu je istekla, a povratkom u Bayern priključit će se momčadi koja je pod Kompanyevim vodstvom vratila duplu krunu u bavarsku prijestolnicu. Hoće li ostati, otići na novu posudbu ili možda izboriti minutažu u prvoj momčadi, znat će se tek nakon što stručni stožer donese konačnu odluku. (nl)

KVARNERSKA RIVIJERA

Adriano Debelec najbolji igrač turnira

Kadeti Dinama osvojili su ovogodišnji međunarodni turnir Kvarnerska rivijera nakon što su u finalnom susretu u Rijeci bili uspješniji od Istre 1961. Nakon 90 minuta rezultat je bio 2:2, a pobjednika su odlučili jedanaesterci u kojima su više koncentracije pokazali mladi Zagrepčani. Do završne utakmice Dinamo je stigao osvajanjem prvog mjesta u skupini, a potom je u polufinalu nadigrao Osijek. Zagrebačkom klubu ovo je već 11. naslov pobjednika jednog od najuglednijih omla-

MAGENTA LIGA

dinskih turnira u regiji. Osim momčadskog uspjeha, Dinamovi igrači istaknuli su se i pojedinačnim priznanjima. Mirko Šušteršić proglašen je najboljim vratarom turnira, dok je titulu najboljeg igrača ponio Adriano Debelec. Momčad je vodio trener Tomislav Mikulić zajedno s pomoćnicima Markom Cindrićem i Jozom Šimunovićem. U stručnom stožeru bili su još trener vratara Josip Zekić, kondicijski trener Ante Kolak te fizioterapeut Mario NovakStanko. (lp)

Međimurke pobjedom zaključile prvenstvo

Nogometašice Međimurja su na stadionu SRC Mladost u Čakovcu odigrale utakmicu posljednjeg kola Magenta lige za prvakinje protiv zagrebačkog Dinama i sezonu zaključile na sveukupnom četvrtom mjestu. U prvom dijelu naše su djevojke bile potpuno dominantne te su s tri pogotka Anite Code i po jednim Yuko Inose i Yuhuan Ouyang na

odmor otišle s uvjerljivih 5:0. U nastavku je došlo do pada u igri, što su gošće iskoristile i smanjile na 5:3, no pobjeda ni u jednom trenutku nije dolazila u pitanje. – Ova pobjeda je na neki način i poklon našim navijačima koji su nas bodrili kroz cijelu sezonu i kojima se ovim putem posebno zahvaljujemo, ističu iz kluba. (md)

KUGLANJE

ZAGREBAČKI TURNIR MLADIH

Slabiji nastup, ali ukupno izvrsno

Na kuglani Pongračevo proteklog vikenda održan je završni Zagrebački turnir mladih, na kojem su se, uz medalje za pojedini turnir, dodjeljivali i pehari za ukupne pobjednike sezone. Željezničar je ovoga puta nastupio s četvoricom mladih kuglača,

dok je zbog izostanka nedostajao Zalan Hegedus. U odnosu na prethodne nastupe, možemo reći da je ovo bio njihov rezultatski najslabiji turnir sezone.

U kategoriji do 11 godina Jakov Šardi osvojio je drugo mjesto s 437 srušenih

čunjeva. Zahvaljujući velikoj bodovnoj prednosti stečenoj na prethodnim turnirima, taj mu je rezultat bio dovoljan za ukupnu pobjedu. Drugo mjesto u ukupnom poretku pripalo je Legenu Benčeviću iz Zaprešića, dok je treći završio naš Zalan Hegedus.

U povodu velikog jubileja, 140 godina od osnutka prvog kuglačkog društva u Čakovcu, ljubitelje kuglanja očekuje pravi sportski spektakl međunarodnog karaktera. U subotu, 6. lipnja 2026. godine, Čakovec će ugostiti

STRELJAŠTVO

SVJETSKA RANG LISTA

Članica Streljačkog kluba

Zelenbor Brezje Anamarija

Turk nastavila je nizati zapažene rezultate na Svjetskom

kupu u Münchenu, jednom

od najjačih natjecanja sezone. Nakon još jednog vrlo dobrog nastupa u disciplini

zračna puška, od utorka zauzima 32. mjesto na svjetskoj

međunarodni kuglački turnir na kojem će nastupiti klubovi i selekcije iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Na turniru će boje Međimurske županije braniti čak četiri domaća kluba: KK Prosvjetar, KK Zanatlija, KK Željezničar, te KK Dubravčan.

Dolaze osvajači lige prvaka

Uz domaće predstavnike, na turniru će nastupiti i gosti: selekcija Varaždinske županije, slovenska Lokomotiva Maribor, mađarski Szombathely

Natjecanje u Münchenu okupilo je 723 sportaša iz 85 zemalja

rang-listi, što predstavlja napredak od čak 15 pozicija. U pojedinačnoj konkurenciji osvojila je 26. mjesto s rezultatom od 630,8 krugova među 150 natjecateljica iz cijelog svijeta. Natjecanje u Münchenu okupilo je 723 sportaša iz 85 zemalja, a nekoliko dana ranije Ana-

U kategoriji do 13 godina, s obzirom na to da su naši natjecatelji prije završnog turnira držali vodeće pozicije, očekivali su se još jednom vrlo dobri rezultati. Međutim, ovoga puta nisu uspjeli ponoviti svoje najbolje nastupe. Jedinu medalju za Željezničar osvojio je Vjeko Vrček, koji je s 502 čunja zauzeo drugo mjesto. Jakov Kolenko s 473 i Roko Juričan s 443 srušena čunja ostali su daleko od borbe za odličja. Unatoč skromnim rezultatima na završnom turniru, poredak u ukupnom plasmanu nije se promijenio. Ukupni pobjednik postao je Vjeko Vrček, drugo mjesto osvojio je Roko Juričan, a treće Jakov Kolenko. Time smo došli do kraja još jedne uspješne sezone za mladiće Željezničara. (nt)

kuglanja u Čakovcu

TOPIDO Nagymizdó SE, kao i hrvatski kuglački velikan KK Zaprešić, aktualni prvak Hrvatske i osvajač Lige prvaka. Svečano otvorenje turnira predviđeno je u 9:30 sati, dok će natjecateljski dio započeti u 10:00 sati. (nt)

marija je uspješno prošla eliminacije u disciplini trostav ostvarivši 582 kruga. U kvali�ikacijama je zatim bila još uspješnija te je s 584 kruga izjednačila osobni rekord. Taj rezultat donio joj je 46. mjesto, dok je za plasman u �inale bilo potrebno pogoditi 590 krugova. (lp)

AnamarijaTurksvejebolja

Roko Juričan, Vjeko Vrček i Jakov Kolenko ostali su bez borbe za medalje

MEĐUNARODNI TURNIR

100 GODINA TENISKOG KLUBA „FRANJO PUNČEC“

"Ferek" je utkao put Ružić i Lisjak

- Klub je službeno osnovan 1926., no tenis se u našem gradu igra još od kraja 19. stoljeća, naglasio je u svom govoru predsjednik kluba Josip Sabolek

Piše i foto: Luka Pongračić

Središnji dio proslave velikog jubileja, stote obljetnice djelovanja Teniskog kluba Franjo Punčec, dosegao je svoj vrhunac. Nakon što je program otvoren početkom tjedna u zgradi Scheier izložbom i predstavljanjem monogra�ije koja donosi bogat pregled povijesti od osnutka kluba, četvrtak navečer donio je nove povijesne trenutke za čakovečki sport. Bogat program započeo je u poslijepodnevnim satima na SRCu Mladost, gdje je službeno otvorena nova balon dvorana s tri teniska igrališta. Ova investicija osigurat će vrhunske uvjete za rad kluba i treninge mladih talenata tijekom cijele godine, čime klub spremno korača u svoje drugo stoljeće. Nakon otvorenja dvorane, u tenis centru kluba održana je Svečana akademija koja je okupila brojne uzvanike. Od uvodnih koraka do međunarodnih pobjeda - Čakovec se s ponosom može pohvaliti stoljećem teniske tradicije u jednom od najpopularnijih svjetskih sportova, a klub je službeno

osnovan 1926., no tenis se u našem gradu igra još od kraja 19. stoljeća, naglasio je u svom govoru predsjednik kluba Josip Sabolek. Pretpostavlja se da je grad s tenisom bio upoznat još 1894. godine, o čemu svjedoči i fotogra�ija teniskog igrališta i tenisača u igri sačuvana u spomen knjizi Učiteljske škole. Ozbiljan rad započeo je osnivanjem teniske sekcije Čakovečkog športskog kluba na lokaciji na kojoj se i danas nalaze tereni. Zanimljivo je da je gradnja prvog igrališta započela bez novčanih sredstava, nakon sastanka u kavani na kojem su lokalni tvorničari i građani pokazali veliko razumijevanje. Širenjem nogometnog stadiona sagrađeno je još jedno igralište, pokraj kojeg se nalazio okrugli paviljon s malom kuhinjom i bifeom, gdje su se pretresale sve čakovečke dogodovštine. Prva međunarodna utakmica odigrana je 1977. godine protiv Celja. Iako su se domaći igrači isprva prepali jer je suparnički klub mjesec dana trenirao stručnjak iz Beča, čakovečki tenisači su susret shvatili ozbiljno, zaigrali borbeno i požrtvovno te na kraju pobijedili. Nakon tog uspjeha usli-

Na Svečanoj akademiji posebno je istaknuto i veliko priznanje Hrvatskog olimpijskog odbora, koje je predsjedniku Josipu Saboleku osobno uručio Neven Šavora, direktor ureda za programe nacionalnih sportskih saveza

jedili su organizirani susreti i turniri u Mariboru, Celju i Zagrebu s klubovima poput Concordije i Haška, a tenis je u Čakovcu postao sport broj jedan po kvaliteti. Pozornost

gostiju na akademiji posebno je privukla glumačka družina Štolcer, u kojoj su glumci Dejan Buvač i Anja Zanjko kroz lijepu mini predstavu vjerno prikazali rane dane

Tonka stala u drugom kolu Roland Garrosa

Antonia Ružić zaključila je nastup na ovogodišnjem Roland Garrosu u drugom kolu nakon dva zahtjevna meča u Parizu. Hrvatska tenisačica turnir je otvorila velikim preokretom protiv Amerikanke Ashlyn Krueger, koju je svladala 2:1 u setovima nakon više od dva sata igre. Iako je prvi set izgubila 6:3, Ružić je u nastavku po-

digla razinu igre i potpuno promijenila ritam susreta. Drugi i treći set osvojila je identičnim rezultatom 6:2 te zasluženo izborila plasman u drugo kolo pariškog Grand Slama. Posebno je impresivna bila njezina agresivnija igra u nastavku meča, uz sigurniji servis i veći pritisak u razmjenama. U drugom kolu čekala ju je Madison Keys, jedna

od najiskusnijih igračica na WTA Touru i 19. nositeljica turnira.

Amerikanka je od početka nametnula visok tempo i prvi set osvojila sa 6:4, dok je u drugom brzo stigla do velike prednosti od 5:1. Ipak, Ružić nije odustajala te je spasila dvije meč lopte i smanjila zaostatak na 5:4, čime je vratila neizvjesnost u

završnicu susreta. Keys je u završnom gemu ipak zadržala mirnoću i novim rezultatom 6:4 potvrdila prolaz u treće kolo. Unatoč porazu, Ružić iz Pariza odlazi s vrijednim iskustvom i jednim od najvećih nastupa dosadašnje karijere, uz potvrdu da može konkurirati ozbiljnim imenima svjetskog tenisa. (lp)

kluba, njegovo osnivanje i povijesni put.

Ugledni gosti i najviša klupska priznanja

Svečanosti su prisustvovali brojni ugledni gosti iz političkog, društvenog i sportskog života. Među njima je bio Neven Šavora, direktor ureda za programe nacionalnih sportskih saveza pri Hrvatskom olimpijskom odboru. Svojim dolaskom podršku su dali i predstavnici Hrvatskog teniskog saveza koje je predvodio direktor saveza Josip Krstanović, dok je ispred lokalne sportske zajednice prisutan bio Anđelko Crnčec, predsjednik Zajednice sportskih udruga Čakovca. Uz njih, ovaj veliki jubilej uveličali su i brojni predstavnici teniskih te drugih sportskih klubova, kao i bivši i sadašnji članovi te vjerni ljubitelji tenisa. Kao trajni spomen na ljude i institucije koje su zadužile klub, na Svečanoj akademiji dodijeljena su posebna priznanja i plakete. Posthumna Povelja za osnivanje i razvoj kluba dodijeljena je Gezi Legensteinu za vizionarski rad u najranijim godinama kluba, kao i doktoru Jerku Franetoviću za

stručnost i neizbrisiv trag u klupskoj povijesti. Plakete za iznimne rezultate i promociju kluba u osvojile su uspješne tenisačice Antonija Ružić i Ivana Lisjak. Za dugogodišnju podršku i razvoj sportske infrastrukture plaketama su nagrađeni Grad Čakovec, Međimurska županija te Hrvatski teniski savez.

Stigla je poruka iz Južne Afrike

Posebno emotivan trenutak bila je dodjela Nagrade za životno djelo koja je posthumno pripala Franji PunčecuFereku, legendarnom tenisaču čije ime klub s ponosom nosi. Budući da njegova djeca danas žive u Južnoj Africi, nagradu su preuzeli u njegovo ime te se prisutnima obratili toplom audio porukom. Nakon službenog dijela, uslijedilo je ugodno druženje uzvanika uz svečani nastup poznatog tenora Filipa Hozjaka. Proslava se neće završiti s ovim tjednom jer su tijekom cijelog lipnja planirani brojni sportski događaji, među kojima su VIP turnir, turniri za najmlađe, zanimljivi egzibicijski susreti te poseban maratonski projekt pod nazivom sto sati tenisa za sto godina kluba.

Nova balon dvorana odmah je privukla mlade tenisačice željne igre na novoj podlozi

RUKOMET

UNA IVANČIĆ (19), juniorska reprezentativnka te igračica ŽRK Zrinski

Želim igrati kao Henny Reistad!

Piše: Miljenko Dovečer Foto: ŽRK

Zrinski

Una Ivančić, mlada članica Zrinskog, trenutno se nalazi Delnicama s juniorskom reprezentacijom Hrvatske na pripremama za nadolazeće svjetsko prvenstvo koje se održava u Kini od 24. lipnja do 5. srpnja ove godine.

Una, iza tebe je bio zahtjevan period i teška ozljeda koljena, pa je slijedio proces mentalnog i �izičkog oporavka.

- Bio je to zahtjevan period i �izički i mentalno, bilo mi je teško prihvatiti da me čeka duža pauza. Fizički oporavak je zahtijevao puno discipline, strpljenja i svakodnevnog rada. Obitelj, prijatelji i suigračice su mi pružili veliku potporu što mi je znatno olakšalo mentalni aspekt oporavka. Kad sam ponovo istrčala u dresu Zrinskog kroz glavu mi je prošao cijeli proces oporavka, ali osjećala sam se sretno i uzbuđeno. Bila sam zahvalna što sam ponovno na terenu i što opet mogu biti dio svoje ekipe. Naravno, podsvijest radi svoje i u prve dvije-tri utakmice u glavi se javi kočnica kada trebate ući u čvrsti duel ili napraviti naglu promjenu smjera. No, čim postignete prvi gol i osjetite kontakt, taj strah nestane. Rukomet je grub sport, nema mjesta za kalkulacije ako želite igrati na visokoj razini.

Prošle godine produžila si vjernost Zrinskom, vjerojatno i nakon ovog ljeta ostaješ Zrinskica.

- Smatram da se ovdje mogu razvijati i napredovati kao igračica. Uvjeti za rad su dobri i ekipa je odlična. Za sada postoji obostrana želja za mojim ostankom u klubu. Zrinski je sjajna sredina za razvoj mladih rukometašica, imamo vrhunske uvjete i smatram da je ostanak ovdje u ovom trenutku najbolji mogući korak za moju karijeru.

Atmosferu u svlačionici i suradnja sa trenerom je kvalitetna.

- Atmosfera u svlačionici

je super. Mislim da smo ekipa puna energije, a to se moglo vidjeti i u posljednjih nekoliko ključnih utakmica. Što se stožera tiče, suradnja je odlična - imamo njihovu podršku i povjerenje, na terenu i izvan njega. Kemija je doista naša najveća snaga. Starije i iskusnije igračice nam pružaju nevjerojatnu sigurnost na terenu i uvijek su tu da nas smire kada napravimo neku brzopletu, mladenačku pogrešku. Izvan terena smo prava klapa, puno se družimo i mislim da se to zajedništvo osjeti u svakoj sekundi utakmice. Nema ljubomore, svaka od nas gine za onu drugu. Koji su glavni ciljevi kluba u domaćem prvenstvu za nadolazeće razdoblje?

- Još se nisu u potpunosti slegli dojmovi od završetka sezone, ali glavni cilj je da i dalje budemo konkurentni u domaćem prvenstvu. Zrinski je dokazao da se može ravnopravno nositi s najjačim ekipama u državi. Osim toga čeka nas nastup u jednom od Europskih kupova što je lijepo priznanje za naš plasman protekle sezone na 3. mjestu. Tvoj trud i sjajan povratak nagrađeni su pozivom u juniorsku reprezentaciju.

- To je ostvarenje sna koji sam imala kada sam kao djevojčica napravila prve rukometne korake. Slušati himnu i nositi dres s hrvatskim grbom donosi neopisiv ponos, ali i ogromnu odgovornost. Poziv izbornika mi je bio potvrda da se sav onaj mukotrpan rad i proliveni znoj tijekom rehabilitacije isplatio. Uvijek je čast i dodatna motivacija nositi hrvatski dres, smatram da su to iskustva koja me oblikuju kao igračicu i kao osobu. Ponosna sam što sam sa reprezentacijom nastupila na dva europska prvenstva te me ovo ljeto očekuje moje drugo svjetsko prvenstvo u Kini. Ovo nam je zadnje natjecanje u ovom uzrastu i jako sam uzbuđena. Želimo naše zadnje zajedničko prvenstvo odraditi na najbolji mogući način.

- Voljela bih se razvijati na poziciji lijevog vanjskog gdje smatram da najbolje mogu pokazati segment igre u kojem mislim da sam najbolja, a to je šut izvana, ističe Varaždinka

Je li teško uskladiti klupske obveze s reprezentativnim okupljanjima?

Nije uvijek jednostavno jer su klupske obveze inten-

Slušati himnu i nositi dres s hrvatskim grbom donosi neopisiv ponos, ali i ogromnu odgovornost

zivne, a reprezentacija zahtjeva dodatan angažman. Doduše, kroz sport sam naučila kako dobro organizirati svoje vrijeme pa uvijek na kraju sve uspijem uskladiti. Iz reprezentativnih okupljanja najviše sam naučila koliko se rukomet razlikuje od države do države, odnosno da svaka reprezentacija ima svoj stil igre.

razvijati na poziciji lijevog vanjskog gdje smatram da najbolje mogu pokazati segment igre u kojem mislim da sam najbolja, a to je šut izvana. Mislim da je obrana također moja dobra strana, a željela bih napredovati u igri 1 na 1. Treneri su me oduvijek zbog �izičkih predispozicija vidjeli na lijevom vanjskom, a i sama se tu najbolje osjećam.

Mislim da je obrana također moja dobra strana, a željela bih napredovati u igri 1 na 1

Imaš li nekog tko ti je uzor u rukometu?

- Jako mi se sviđa stil igre Henny Reistad, općenito vanjskih igračica skandinavskih država.

Rođena si u Varaždinu, a igraš u Čakovcu. Tvoj uobičajeni dan izvan dvorane sigurno je dinamičan.

- Redovno studiram u Zagrebu, gdje i živim u studentskom domu. Kada ne treniram, posvećena sam studiju i druženju s prijateljima i obitelji.

Mlada si sportašica na početku profesionalnog puta pa vjerojatno postoji pritisak prije važnih utakmica.

- S vremenom sam se naučila smirit i fokusirati na ono što trebam raditi na terenu, ali smatram da uvijek ima prostora za napredak, kako u igri tako i u ovom segmentu.

Što bi poručila curama koje tek počinju trenirati rukomet u našem kraju?

To iskustvo mi pomaže da bolje razumijem igru i da se bolje prilagodim novim situacijama na terenu. Koje segmente svoje igre smatraš najjačim oružjem, a na čemu želiš još raditi?

Zapravo sam primarno lijevi vanjski, no zbog situacije u klubu ove sam sezone igrala desnog. Voljela bih se

- Poručila bih im da je najvažnije uživati u rukometu i da nikad ne odustaju. Rukomet je predivan sport koji te nauči disciplini, ali ti donese i prijateljstva za cijeli život. Svaki trening je prilika za napredak, a ako u dvoranu unosite ljubav i trud, uspjeh i prvoligaški parketi će sigurno doći kao nagrada. Rukomet je predivan sport koji te nauči disciplini, ali ti donese i prijateljstva za cijeli život, zaključuje Una Ivančić.

Una Ivančić pokazalase kao odličan dodatak rosteru Zrinskog

Iza Une je izazovan period u kojem je prolazila kroz proces oporavka od ozljede koljena

PREKO TISUĆU umirovljenika na 40. Sportskim susretima Matice umirovljenika Međimurske županije

Zlatni umirovljenici iz Belice i Gardinovca uzeli pehar!

Predsjednica Matice Nada Lovrec istaknula je da asocijacija članovima predstavlja stup sigurnosti te oazu za druženja i aktivan život

Piše: Sanja Heric

Tko kaže da su sportska borilišta rezervirana samo za mlade, očito dugo nije bio u Međimurju! Sportsko-rekreacijski park Mladost u Gornjem Mihaljevcu prošli je tjedan bio epicentar neviđene energije, smijeha i zdravog natjecateljskog duha na jubilarnim, 40. Sportskim susretima Matice umirovljenika Međimurske županije. Više od tisuću umirovljenica i umirovljenika iz svih podružnica Matice okupilo se kako bi odmjerili snage,

a apsolutni pobjednici ovog velikog natjecanja postali su članovi udruge Belica - Gardinovec koji su kući ponijeli pobjednički pehar! Njihovo slavlje i ponos najbolje opisuju riječi njihova predstavnika koji je nakon velikog trijumfa uputio emotivnu poruku kolegama. - Dragi moji umirovljenici Belice - Gardinovca! Još jednom vam hvala na fer i pravoj i iskrenoj borbi između 28 ekipa cijelog Međimurja, svakom sudioniku koji se natjecao – a srce mi je ko kuća od ponosa, svakoj

Pobjednička ekipa iz Belice i Gardinovca

osvojenoj medalji i na kraju najveći uspjeh, osvojili smo prvo mjesto i pehar!

U svom su obraćanju pobjednici zahvalili svim sudionicima na korektnom ponašanju i svima koji su pomogli u organizaciji. Posebno

su istaknuli trud predsjednice županijske Matice Nade Lovrec, dolazak predsjednice Matice umirovljenika Hrvatske Višnje Fortune, te podršku svih načelnika i župana Matije Posavca. Ipak, posebnu zahvalu uputili su domaćem

načelniku Petru Janušiću koji im je dao ključni vjetar u leđa. Od belota do streljaštva Ova tradicionalna manifestacija još je jednom dokazala da treća životna dob u Međimurju pršti od aktivnosti i vedrog duha. Članovi iz svih 26 podružnica pokazali su zavidnu spremnost natječući se u belotu, šahu, gađanju koša, bacanju kolutova, pikadu i streljaštvu. Bilo je tu puno napetih trenutaka, ali prije svega dobre zabave.

Predsjednica Matice Nada Lovrec istaknula je da asocijacija članovima predstavlja stup sigurnosti te oazu za druženja i aktivan život, zahvalivši Županiji na stalnoj podršci.

Veliku podršku natjecateljima dali su župan Matija Posavec, gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak te načelnici općina Goran Lovrec, Stanislav Rebernik, Petar Janušić, Miljenko Hajdarović i Ervin Vičević. Župan Posavec pohvalio je rad Matice, istaknuvši dugogodišnju dobru suradnju te spremnost na nastavak podrške programima koji podižu kvalitetu života umirovljenika. Susreti su nastavljeni u opuštenom ozračju kroz cijelo poslijepodne, a ovaj je jubilej potvrdio koliko ovakva okupljanja znače međimurskim umirovljenicima za rekreaciju, druženje i očuvanje aktivnog načina života.

Brojni umirovljenici iz Donjeg Kraljevca također su se okušali

Na temelju Odluke Upravnog vijeća Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Klasa: 007-04/26-02/02; Urbroj: 2109-104-26-08, od 25.05.2026. g te članka 19. st. 6 Statuta Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Upravno vijeće Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, raspisuje

NATJEČAJ

za radno mjesto KNJIŽNIČAR / KNJIŽNIČARKA u Bibliobusnoj službi

1 izvršitelj/ izvršiteljica, na neodređeno puno radno vrijeme, uz probni rad od 6 mjeseci

• terenski rad

Opis poslova:

• posuđuje i razdužuje građu, obnavlja članstvo, daje korisnicima informacije o Knjižnici, o fondu, programima Knjižnice, rješava korisničke informacijske zahtjeve, preporučuje knjige korisnicima za čitanje, sudjeluje u raznim oblicima rada s korisnicima, sudjeluje u izradi izložbi, kulturno-animacijskih programa, vodi razne statistike o fondu, korisnicima, korištenju građe, predlaže naslove knjižnične građe za nabavu, sudjeluje u njenom uključivanju u knjižnični fond, sudjeluje u poslovima revizije i otpisa knjižnične građe, radi na obradi knjižnične građe, uređuje i dopunjava web stranicu Knjižnice, dopunjuje i uređuje Facebook

• izvodi i priprema promidžbene oblike rada za animiranje korisnika, organizira i izvodi programe rada u zadovoljavanju kulturnih potreba građana, priprema programe i predlaže različite oblike edukacije i osposobljavanja korisnika

• prati promjene u struci i stručno se usavršava

• obavlja druge poslove koji proizlaze iz procesa rada po nalogu ravnatelja

• po potrebi vozi i održava službeno vozilo (BIBLIOBUS), odgovara za njegovu ispravnost i podobnost za vožnju

Uvjeti:

• završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva, odnosno studij knjižničarstva kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ili

• završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na završenom diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja

• položen stručni ispit za knjižničara, sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (u radni odnos može se primiti i osoba bez položenog stručnog ispita uz uvjet da isti položi u roku i pod uvjetima utvrđenim Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci)

• opća i posebna računalna pismenost

• izražene organizacijske sposobnosti, sklonost timskom radu

• sposobnost razumijevanja i čitanja na stranom jeziku

• sposobnost organiziranja stručnih poslova, rada u timu

• komunikacijske vještine i sposobnost rasprave o stručnim i profesionalnim temama

• posebni uvjeti: knjižničar koji upravlja bibliobusnim vozilom treba posjedovati vozačku dozvolu C kategorije

• u radni odnos na radno mjesto 'Knjižničar u bibliobusu' može se primiti i osoba koja u trenutku zasnivanja radnog odnosa nema položen vozački ispit C kategorije. U tom slučaju, radnik se obvezuje upisati osposobljavanje i položiti vozački ispit C kategorije u roku od najkasnije 6 (šest) mjeseci od dana sklapanja ugovora o radu. Neispunjavanje obveze polaganja vozačkog ispita u navedenom roku smatra se kršenjem obveza iz radnog odnosa i predstavlja razlog za pokretanje postupka otkazivanja ugovora o radu, osim u slučaju opravdanih razloga (bolovanje, viša sila, i sl.)

• probni rad u trajanju od šest mjeseci

Uvjeti na radnom mjestu:

• rad u pokretnoj knjižnici – bibliobusu

• rad subotom (jedna subota u mjesecu)

Uz vlastoručno potpisanu prijavu na natječaj u kojoj je potrebno navesti ime i prezime, datum i mjesto rođenja, adresu stanovanja, broj telefona i adresu elektroničke pošte, potrebno je priložiti i sljedeće dokumente:

• Životopis

• Dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika svjedodžbe)

• Dokaz o položenom stručnom ispitu za stručno zvanje knjižničara (preslika uvjerenja /

• potvrde)

• Dokaz o položenoj C kategoriji (obostrana preslika vozačke dozvole ili elektronički zapis o podacima izdanih vozačkih dozvola / položenim vozačkim ispitima izdan od strane Ministarstva unutarnjih poslova)

• Dokaz o državljanstvu (preslika domovnica, preslika osobne iskaznice)

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, ne starije

• od 30 dana od dana podnošenja prijave (potvrda o nekažnjavanju)

• Potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim zakonima (Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19 i 84/21, 156/23), Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 02/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03, 148/13, 98/19)), dužan je u prijavi na natječaj pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, u kojem slučaju ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima. Ostale informacije na : https://branitelji.gov.hr/

Rok za podnošenje prijave: 13.06.2026.

Za kandidate prijavljene na natječaj čije su prijave uredne, pravodobne i koji ispunjavaju formalne uvjete provest će se provjera znanja i sposobnosti putem intervjua. Ako kandidat ne pristupi intervjuu smatra se da je povukao prijavu na natječaj...

Navedeni dokazi prilažu se u izvorniku ili preslici koja ne treba biti ovjerena, a prije izbora kandidat je dužan predočiti izvornik.

Na natječaj se mogu ravnopravno prijaviti osobe oba spola, a izrazi koji se koriste u ovom natječaju za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Potpunom prijavom smatra se prijava koja je potpisana i sadrži sve potrebne podatke i priloge navedene u ovom natječaju.

U prijavi na natječaj navode se i podaci podnositelja prijave (ime i prezime, adresa prebivališta, broj telefona, adresa e-pošte) isključivo za potrebe postupka sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (EU 2016/679 – u daljnjem tekstu: Uredba) i Zakonu o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“ broj 42/18.), Knjižnica kao voditelj obrade osobnih podataka sa istima će postupati prema načelima obrade osobnih podataka navedenih u članku 5 Uredbe.

Prijave na natječaj s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se u roku 8 dana od dana objave oglasa, osobno ili poštom na adresu: Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec, 40000 Čakovec, Trg Republike 4; s naznakom „za natječaj – knjižničar / knjižničarka u Bibliobusnoj službi.

Knjižnica "Nikola Zrinski" Čakovec zadržava pravo u svako vrijeme poništiti natječaj, odnosno ne donijeti odluku o izboru kandidata, bez obveze obrazlaganja svoje odluke i bez ikakve odgovornosti prema kandidatima. Kandidati će o rezultatima biti obaviješteni u zakonskom roku.

Na temelju Odluke Upravnog vijeća Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Klasa: 007-04/26-02/02; Urbroj:2109-104-26-07, od 25.05.2026. g te članka 19. st. 6 Statuta Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Upravno vijeće Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, raspisuje

NATJEČAJ

za radno mjesto Vozač/ica bibliobusa / knjižničarski/a tehničar/ka u Bibliobusnoj službi 1 izvršitelj/ izvršiteljica, na neodređeno puno radno vrijeme, uz probni rad od 3 mjeseca

• vozi i održava službeno vozilo (BIBLIOBUS), odgovara za njegovu ispravnost i podobnost za vožnju, • obavlja administrativne poslove posudbe i razduživanja knjižnične građe, kao i obnavljanja članstva, naplaćuje upisninu i zakasninu, obavlja tehničko opremanje knjižnične građe, popravlja oštećenu knjižničnu građu, ulaže knjige na police, održava ispravan redoslijed knjiga na policama, vodi dnevnu statistiku, brine o zaštiti i čuvanju knjižničnog materijala, odlaže i kompletira pohranjene novine i časopise, predaje naplaćeni novac blagajniku.

• obavlja druge poslove koji proizlaze iz procesa rada po nalogu ravnatelja.

Uvjeti:

• završena četverogodišnja srednja škola

• položen stručni ispit za knjižničarskog tehničara, sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (u radni odnos može se primiti i osoba bez položenog stručnog ispita uz uvjet da isti položi u roku i pod uvjetima utvrđenim Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci)

• osnovna računalna pismenost

• komunikacijske vještine u odnosu s korisnicima i suradnicima

• posebni uvjeti: knjižničarski tehničar koji upravlja bibliobusnim vozilom treba posjedovati vozačku dozvolu

C kategorije

• probni rad u trajanju od tri mjeseca

Uz vlastoručno potpisanu prijavu na natječaj u kojoj je potrebno navesti ime i prezime, datum i mjesto rođenja, adresu stanovanja, broj telefona i adresu elektroničke pošte, potrebno je priložiti i sljedeće dokumente:

• Životopis

• Dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika svjedodžbe)

• Dokaz o položenom stručnom ispitu za stručno zvanje knjižničara (preslika uvjerenja / potvrde)

• Dokaz o položenoj C kategoriji (obostrana preslika vozačke dozvole ili elektronički zapis o podacima izdanih vozačkih dozvola / položenim vozačkim ispitima izdan od strane Ministarstva unutarnjih poslova)

• Dokaz o državljanstvu (preslika domovnica, preslika osobne iskaznice)

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, ne starije od 30 dana od dana podnošenja prijave (potvrda o nekažnjavanju)

• Potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

Uvjeti na radnom mjestu:

• rad u pokretnoj knjižnici – bibliobusu

• terenski rad

• rad subotom (jedna subota u mjesecu)

Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim zakonima (Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19 i 84/21, 156/23), Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 02/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03, 148/13, 98/19)), dužan je u prijavi na natječaj pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, u kojem slučaju ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima. Ostale informacije na: https://branitelji.gov.hr/

Rok za podnošenje prijave: 13.06.2026.godine

Za kandidate prijavljene na natječaj čije su prijave uredne, pravodobne i koji ispunjavaju formalne uvjete provest će se provjera znanja i sposobnosti putem intervjua. Ako kandidat ne pristupi intervjuu smatra se da je povukao prijavu na natječaj.

Navedeni dokazi prilažu se u izvorniku ili preslici koja ne treba biti ovjerena, a prije izbora kandidat je dužan predočiti izvornik.

Na natječaj se mogu ravnopravno prijaviti osobe oba spola, a izrazi koji se koriste u ovom natječaju za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Potpunom prijavom smatra se prijava koja je potpisana i sadrži sve potrebne podatke i priloge navedene u ovom natječaju.

U prijavi na natječaj navode se i podaci podnositelja prijave (ime i prezime, adresa prebivališta, broj telefona, adresa e-pošte) isključivo za potrebe postupka sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (EU 2016/679 – u daljnjem tekstu: Uredba) i Zakonu o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“ broj 42/18.), Knjižnica kao voditelj obrade osobnih podataka sa istima će postupati prema načelima obrade osobnih podataka navedenih u članku 5 Uredbe.

Prijave na natječaj s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se u roku 8 dana od dana objave oglasa, osobno ili poštom na adresu: Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec, 40000 Čakovec, Trg Republike 4; s naznakom „za natječaj – Vozač/ica bibliobusa / knjižničarski/ska tehničar/ka u Bibliobusnoj službi. Knjižnica "Nikola Zrinski" Čakovec zadržava pravo u svako vrijeme poništiti natječaj, odnosno ne donijeti odluku o izboru kandidata, bez obveze obrazlaganja svoje odluke i bez ikakve odgovornosti prema kandidatima. Kandidati će o rezultatima biti obaviješteni u zakonskom roku.

lipnja 2026.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2026.

Vrt pun cvijeća, ribica i ptica

U njihovom vrtu mogu se pronaći katruže, meksički kaktusi, kozja krv, pazikuće, pelargonije, kadulja, ružmarin, jasmin, ariši, borovi i razne voćke

Piše: Kristina Kobal

Branka i Stanko Fegeš iz Nedelišća već godinama s puno ljubavi uređuju svoj vrt koji je danas prava mala zelena oaza prepuna cvijeća, grmlja, ptica i ribica. Njihova svakodnevica u mirovini nezamisliva je bez rada u vrtu, a upravo ih priroda, kako kažu, najviše opušta i veseli.

Dok Branka s posebnom pažnjom njeguje cvijeće u teglama i razne sadnice, njezin suprug Stanko vodi brigu o grmlju, voćkama i drugim biljkama koje krase njihovo dvorište. Uz cvijeće i zelenilo, posebnu pažnju privlači i mali ribnjak u kojem pliva čak šezdeset crvenih ribica.

- Za zalijevanje cvijeća koristimo odstajalu vodu. Ne koristimo šlauf i hladnu vodu, sve radimo ručno i koristimo kišnicu, ispričala nam je Branka koja svakodnevno s puno pažnje brine o svom cvijeću.

U njihovom vrtu mogu se pronaći katruže, meksički kaktusi, kozja krv, pazikuće, pelargonije, kadulja, ružmarin, jasmin, ariši, borovi i razne voćke. Posebno mjesto u Brankinom srcu imaju kaktu-

Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615 h�ps://www.stella-floris.hr/

si koji je, kaže, uvijek iznova razvesele kada procvjetaju.

Cvijeće i priroda njihova su svakodnevna radost

Branka posebno uživa u njezi kaktusa koje zalijeva svakog tjedna. Najviše voli njihove bijele cvjetove koji vrtu daju dodatnu ljepotu i poseban ugođaj.

– Više volim zemno cvijeće i sadnice nego balkonsko cvijeće. Već smo u godinama pa je i meni i suprugu tako puno lakše za održavanje,

h�ps://vrtnicentariva.hr

priznaje Branka. Ništa manje zanimljiv nije ni Stankov kutak posvećen životinjama. Veliki je zaljubljenik u kanarince i golubove o kojima svakodnevno brine. Njegovi golubovi često polete iznad dvorišta, naprave nekoliko krugova i ponovno se vrate u svoje stanište.

– Imam takvu ruku koja je sretna jer sve što posadim, sve se primi. Ručni rad mi je u krvi. Priroda nam puno toga podari, a ako imaš još i sreće, imaš ovako lijepi vrt, kaže Stanko. Njihov vrt nije

Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@ mnovine.hr ili telefon: 040/323-600

Miris rascvjetalih ruža, savršeno pokošena trava i jutarnja kava s pogledom na vlastiti komadić raja dokaz su da ljeto polako kuca na vrata. Međimurska dvorišta, vrtovi i balkoni ponovno poprimaju svoje najljepše, raskošne boje, a mi dobro znamo da iza svakog uspješnog cvijeta stoji puno truda, pokoja kap znoja i neizmjerna ljubav prema zemlji. Upravo zato, vrijeme je da ponovno proslavimo vašu vrtlarsku čaroliju i pokažemo je cijelom svijetu kroz naš tradicionalni nagradni natječaj „Čiji je vrt najljepši 2026.“

Tri kategorije

Ove godine ljestvicu podižemo još više pa pobjednike tražimo u čak tri različite kategorije. Prva kategorija rezervirana je za najljepši vrt i sve one koji ponosno uređuju velika dvorišta i raskošne okućnice. Druga kategorija namijenjena je vlasnicima najljepših mini vrtova ili balkona, jer smo svjesni da se prava zelena čuda i kreativnost naših či-

samo mjesto rada, već i druženja. Sve poslove obavljaju zajedno, uz puno smijeha i dobre volje.

– Mi se zajedno družimo kad zalijevamo cvijeće. Ja pumpam, a Branka nosi vodu, kroz smijeh govori Stanko.

tatelja često kriju na svega nekoliko kvadrata. Kao posebnu novost uvodimo i treću kategoriju u kojoj ćemo nagraditi najposebniju biljku. Bilo da se radi o neobičnom egzotičnom cvijetu, obiteljskom kaktusu koji raste desetljećima ili nevjerojatno uzgojenom detalju, ovo je idealna prilika da se pohvalite svojim zelenim ljubimcem. Bez obzira na to jeste li ponosni vlasnik golemog imanja ili ste od svog malog balkona napravili zelenu oazu usred grada, želimo vidjeti vaše ruku djelo i inspirirati cijelo Međimurje.

Kako se prijaviti na natječaj?

Prijavite sebe ili potajno drage ljude na redakcija@mnovine.hr ili broj 040/323-600. U poruci obavezno ostavite ime, prezime, adresu, kontakt broj, kratak opis i nekoliko fotogra�ija vašeg vrta, balkona ili posebne biljke. Nakon prijave, naša ekipa stiže na vašu adresu kako bi fotogra�irala vaših ruku djelo.

Hvala svima koji su dosad sudjelovali! Kako bismo otkrili nova vrtlarska čuda, blagu prednost pri obilasku dat ćemo onima koji još nisu pokazali svoj ponos. Jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova, balkona i okućnica, a za sve natjecatelje i ove godine spremamo bogat nagradni fond. Čekamo vaše prijave! (sh)

Obitelj Fegeš ne skriva koliko voli svoj vrt koji je postao njihov hobi, ali i način života u mirovini. U svakom cvijetu, svakoj biljci i svakom kutku njihova dvorišta vidi se trud, ljubav i zajedništvo koje njeguju već godinama.

RASADNIK VIRAG

T. Ujevića17, Ludbreg 091/562 88 02 www.virag-roses.hr

Stella floris

Mali ribnjak sa šezdeset crvenih ribica jedan je od najljepših kutaka obitelji Fegeš

Branka i Stanko Fegeš s puno ljubavi uređuju svoj vrt koji je postao prava mala oaza mira i prirode

Stari plug kao detalj

Šareno cvijeće u teglama posebno uljepšava dvorište obitelji Fegeš

TEST Toyota Aygo X 1.5 Hibrid 116 GR Sport

Toyota Aygo X GR: Mali auto s velikim stavom

Aygo X 1.5 Hybrid GR Sport stoji 25.830 eura i to je, na prvi pogled, puno novca za automobil koji je dug svega 3,7 metara. Nakon testa jasno je da računica ima smisla.

Piše: Tomislav Novak

Nemoguće je proći nezapaženo ako vozite Aygo X. Uočili smo to na parkiralištima i u prometnim gužvama Zagreba, Čakovca i širom Međimurja, gdje smo testirali ovaj automobil. GR Sport paket s dvotonskom kombinacijom karoserije i 18-inčnim naplatcima čini ga vizualno krupnijim nego što jest — a dug je tek 3.776 milimetara. Za usporedbu, to je 18 centimetara kraće od Yarisa. No Toyota je od ovog minijaturnog automobila napravila nešto što se teško svrstava u standardne kategorije: gradski crossover s hibridnim pogonom koji se zabavno vozi i koji troši manje od gotovo svega u klasi.

Od minija napravili crossover

Stari Aygo bio je jednostavan automobil. Mali, pristupačan, s atmosferskim motorom od 72 KS koji je do stotke stizao za gotovo 15 sekundi. Koristio se zajednički razvijenom platformom s Citroënom C1 i Peugeotom 107, što je govorilo sve o kompromisima koji su stajali u pozadini.

Nova generacija Ayga X drukčija je priča. Toyota je prešla na vlastitu TNGA-B platformu, istu na kojoj stoji Yaris, i iskoristila prijelaz da preoblikuje cijeli karakter automobila.

Karoserija je narasla u visinu i dobila naglašenije blatobrane, što mu sve daje siluetu malog crossovera. Istovremeno, krug okreta-

nja od 9,4 metra manji je nego kod prethodnika, što u gradskim uvjetima znači da se lakše provlači kroz situacije koje zahtijevaju manevriranje. Masa je narasla na oko 1.100 kilograma zbog hibridnih komponenti, ali to se u vožnji ne osjeća kao teret, naprotiv – daje tom mališanu ozbiljnu robusnost.

GR Sport izvedba dolazi s prednjom maskom karakterističnog saćastog uzorka, GR logotipima i 18-inčnim aluminijskim naplatcima s gumama 175/60 R18. Dvotonska kombinacija karoserije (boja odozdo, crni krov) vizualno bilda i zaokružuje automobil. Na cesti djeluje kompaktno, ali nikako sitno.

Duljina od 3.776 milimetara znači da ovaj auto stane tamo gdje drugi ni ne pokušavaju parkirati. To nije marketinška fraza, to je svakodnevna prednost, i to više ne samo u Zagrebu već i u Čakovcu i drugim gradovima gdje su parkirna mjesta često premalena čak i za kompaktne automobile.

Unutrašnjost prostranija nego što izgleda Aygo X je jedan od onih automobila koji iznutra iznenađuju. Vozačeva pozicija je viša nego u tipičnom hatchbacku, što daje bolju preglednost i osjećaj kontrole nad prometom. Za

vozača ima dovoljno

Veliki središnji ekran pojačava futuris�čki izgled kokpita

Da. Stražnja sjedala su ovdje �jesna i kad čeljad nije bijesna…

Trocilindrični motor zapremine 1,5 litara u hibridnoj sprezi odličan je izbor; on štedi, a elektromotor ubrzava. Uočite ga desno od benzinskog motora

Čak su i zračnici zabavnog, loptastog oblika

Naravno da je prostor za prtljagu malen

prostora, i to više nego što bi se naslutilo izvana. To je prva stvar koja upada u oči kad sjednete za volan.

Središnjim dijelom kabine dominira 10,5-inčni zaslon koji u GR Sport izvedbi dolazi s integracijom Gemini AI sustava. Možete mu postavljati pitanja glasovnim putem, od preporuka za restorane do informacija o sustavu na automobilu. Bežični Apple CarPlay i Android Auto rade bez kabela, a bežično punjenje smješteno u dnu konzole rješava problem žica. Toyota je zadržala fizičke tipke za klimu, što je prava odluka jer omogućava podešavanje temperature bez skidanja pogleda s ceste.

Ima i propusta. Prekidači podizača stakala nisu osvijetljeni, pa ih u mraku tražite napipavanjem. Auto Hold funkcija, korisna na semaforima jer možete podignuti nogu s kočnice dok stojite, mora se aktivirati pri svakom pokretanju jer je automobil ne pamti. Sitnice, ali uočljive.

Stražnja klupa je stvarnost malenog automobila: za djecu i kraća putovanja funkcionira, no za odrasle putnike na duljim relacijama postaje tijesna. Prtljažnik od 231 litre dovoljno je dubok za tjedni šoping ili dva ruksaka, ali ne i za ozbiljan teret. To je automobil za jednu ili dvije osobe, ne za obitelj s prtljagom.

Skok s 15 na 9 sekundi

Najvažnija razlika između starog i novog Ayga nije u dizajnu, ona je ispod haube. Trocilindarski 1,5-litreni hibridni motor kombinira benzinski agregat i elektromotor za ukupnih 116 KS. Stari atmosferski motor imao je 72 KS i trebao je gotovo 15 sekundi do stotke. Novi hibrid stiže do 100 km/h za 9,2 sekunde. To je skok od 38 posto u performansama, a osjeća se svaki put kad pritisnete papučicu.

Bestupanjski e-CVT mjenjač u gradskim uvjetima funkcionira besprijekorno.

Prednja maska sa saćastim uzorkom i GR oznakom daje do znanja da ovaj mališa igra u ligi više

S Yarisovim hibridnim srcem od 116 KS, ovaj mališan sada juri do stotke za 9 sekundi, troši manje od 4 litre u gradu, a unutra skriva čak i Gemini AI asistenta. Naravno, ima i mana – od tvrđeg sportskog ovjesa na ležećim policajcima do „proizvodnje buke“ na autocesti.

Nema trzanja, nema napetosti, auto klizi u tišini uz minimalan rad benzinskog motora. U Power načinu vožnje odziv je brz, elektromotor pomaže pri startu i u međubrzinama, pa se na semaforu lako odvojite od gotovo svakog susjeda. U startu, do nekih 50 km/h, Aygo X djeluje znatno brži nego što sugeriraju tehničke specifikacije.

Na autocesti, pri brzinama iznad 110 km/h, CVT mjenjač generira poznatu buku — motor se drži na visokim okretajima pri pretjecanju ili ubrzanju. To je karakteristika svih CVT mjenjača i nije specifična mana ovog automobila, ali to vrijedi znati unaprijed. Pri stabilnoj brzini krstarenja buka je prihvatljiva, a stabil-

nost na autocesti iznenađuje za auto ovih dimenzija — pri 130 km/h Aygo X se drži sigurno.

Zabavna vožnja bez stresa

Ovo je auto koji je zabavno voziti. To je dojam koji je ostao nakon vožnje po našim prometnicama. Nije to dojam koji bi se nužno očekivao od malog hibridnog automobila, no vožnja je promijenila to mišljenje.

GR Sport paket donosi čvršći ovjes, pa se karoserija manje naginje u zavojima, a manji krug okretanja čini prolazak kroz uske ulice i kružne tokove intuitivnim. Velika prednja stakla i povišena sjedala daju vozaču dobru

TEHNIČKI PODACI

Parametar Vrijednost

motor 1.5L, 3-cilindrični benzinski + elektromotor sustav Hybrid Electric (HEV), samopunjivi

Ukupna snaga 116 KS / 85 kW

Mjenjač Bestupanjski e-CVT

Ubrzanje 0–100 km/h 9,2 s

maksimalna brzina 172 km/h

Potrošnja WLtP 3,7 l/100 km

Potrošnja na autocesti (test) oko 5,6 l/100 km

Potrošnja u gradu (test) oko 3,8 l/100 km emisija 85 g/km

duljina / Širina / Visina 3.776 / 1.740 / 1.525 mm

Međuosovinski razmak 2.430 mm

Krug okretanja 9,4 m

Prtljažnik 231 l

masa u voznom stanju oko 1.100 kg naplatci 18-inčni aluminijski (GR Sport)

razina opreme GR Sport

osnovna cijena od 19.900 €

Cijena testiranog primjerka 25.830 €

preglednost, što u gradskim uvjetima vrijedi više nego što se čini. Osjećaj vožnje je zbog toga izuzetno dobar.

Na međimurskim lokalnim cestama auto se ponaša stabilno i precizno. 18-inčni kotači s Michelin gumama dobro prianjaju na cestu, a ovjes u GR Sport izvedbi minimizira naginjanje. Na lošijim asfaltnim dionicama i ležećim policajcima taj isti ovjes volimo daleko manje. Tvrđi je nego u standardnoj izvedbi, pa na izbočinama treba malo usporiti. To je cijena sportskog podešavanja ovjesa.

Sigurnosna oprema radi diskretno, ali učinkovito. Sustav prepoznaje vozila ispred i lagano koči ako se previše približavate, a automatska duga svjetla prebacuju snop čim uoče nadolazeće vozilo. Nije to oprema koja se hvali sama sobom, jednostavno je tamo kada je potrebna.

Toyota navodi WLTP potrošnju od 3,7 litara na 100 kilometara. U gradskoj vožnji ta je brojka realna; putno računalo redovito pokazuje oko 3,8 litara. Na otvorenim cestama vrijednosti ostaju blizu tog prosjeka. Na autocesti, pri konstantnoj brzini od 130 km/h, potrošnja raste na oko

5,6 litara — i dalje pristojna vrijednost za auto ovog oblika i visine. Rezervoar prima 30 litara, što uz gradsku potrošnju daje autonomiju od oko 800 kilometara.

Cijena i zaključak Toyota Aygo X 1.5 Hybrid GR Sport stoji 25.830 eura. Osnovna cijena Ayga X kreće od 19.900 eura za X-Play izvedbu. Cijena GR Sport izvedbe visoka je za A-segment i približava ga donjoj granici B-segmenta, gdje ima više prostora i više opreme za sličan novac. No Aygo X nije običan automobil A-segmenta. To je jedini automobil u klasi s punim hibridnim pogonom, diskovima na sva četiri kotača i razinom sigurnosne opreme koja pripada višim segmentima. Fizika parkiranja u uskim gradskim uvjetima ne mijenja se s cijenom, a auto koji stane tamo gdje drugi ne mogu ima vrijednost koja se ne mjeri samo u eurima. Za urbanog vozača koji traži mali, štedljiv i tehnološki suvremen automobil koji je uz to i zabavan za vožnju, Aygo X GR Sport automobil je koji opravdava svaki uloženi euro. Nije za svakoga. Ali za onoga kome je namijenjen, nema puno boljih opcija na tržištu.

Zaobljeni oblici na kokpitu daju dojam kao da ste u maleckom svemirskom brodu

Rezervne gume nema, ali tu je JBL-ov subwoofer koji s ostatkom zvučničke ekipe u ovom maleckom automobilu može stvoriti pravi party Aygo X izgledom plijeni sa svih strana

Manjku prostora doskočilo se i tako što na stražnjim vratima nema podizanja stakla, već se ona samo „kipaju“

Mali Aygo X, zahvaljujući dvotonskoj kombinaciji u kojoj prevladava crna boja, čak i sa stražnje strane izgleda vrlo moćno

Imendani i proštenja kroz tjedan IZ MATIČNOG UREDA

od 5. do 11. lipnja

P 5 Bonifacije; Dorotej; Valerija

S 6 Norbert; Artemisia; Berto; Paulina Sveta potvrda

Sve� Mar�n na Muri

N 7 10. KROZ GOD. Koloman, Robert, Radoslav Prva pričest Belica, Goričan Proštenje Martinuševec, Pretetinec, Sveta potvrda Dekanovec

P 8 Medardo, Žarko; Vilim

U 9 Efrem; Ranko Klanjanje Goričan

S 10 Bogumil; Dijana; Greta

Č 11 Barnaba, ap.; Borna

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU

6. LIPNJA 2026.

dr. Sven Jev�ć

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

dr. Anja Dajč

-zamjena: Mario Kovač

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915

dr. Stella Hoblaj

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914

Dekanovec

dr. Zdenka Ivanović-Azenić

Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863-013

Donji Kraljevec dr. Kris�na Poljak Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

dr. Lela Grabant Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119

Nedelišće

dr. Jurica Vidović M. Tita 1, tel. 040/313-216

dr. Petra Pongrac Radmanić

Varaždinska 23a, tel: 040/821-200

Orehovica

dr. Dorian Laslo

Nikole Tesle 23, tel. 040/635-130

Prelog

dr. Diana Krešić

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Pribislavec

dr. Tamara Sokač

B. Radić 47, tel. 040/361-012

Selnica

dr. Monika Friščić - zamjena: dr. Veronika Mađarić

Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014

Sve� Juraj na Bregu -Lopa�nec

dr. Sara Mudri Mihoci - zamjena: dr. Marta Ovčar, Pleškovec 30, tel. 040/855-791

Vra�šinec

dr. Ivica Dukić

Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

ROĐENI

Čakovec:

Liam Ignac, sin Santine i Đulijana

Nikol Kalanjoš, kći Lane

Nika Ivanović, kći Larise i Kristijana

Pia Lesičar, kći Magdalene i Štefana

Jakov Škvorc, sin Patricie i Antonia

Sofia Balog, kći Laure i Senada

Una Brezovec, kći Tene i Matije

Jakov Ignac, sin Spomenke i Romana

Rita Goričanec, kći Monike i Dejana

Hanna Jurmanović, kći Anite i Matije

Aleksandra Žnidar, kći Sanele i Miroslava

Jona Novak, sin Marije i Marina

Roko Varga, sin Katje i Karla

VJENČANI

Čakovec:

Saša Velicki i Luka Vrbanec

Paolina Kranjčec i Predrag Višnjić

Maja Mikulić i David Čukulic

Dunja Sačić i Ivan Novak

Jasmina Oršuš i Robert Oršuš

Kotoriba:

Erika Hunjadi i Igor Janičar

Ana Novak i Luka Pongrac

Prelog:

Kristina Višević i Dominik Sršan

UMRLI

Čakovec:

Franjo Ružić r. 1943.

Stjepan Dvanajščak r. 1958.

Anđela Novak r. Pergar r. 1953.

Helena Barić r. Mihoci r. 1940.

Ivan Jančec r. 1941.

Marija Polanec r. 1944.

Ivan Gorupić r. 1953.

Mladen Rešetar r. 1964.

Štefanija Tkalec r. Perhoč r. 1948.

Antonija Cirkvenčić r. Koštarić r. 1943.

Štefanija Medved r. Tkalčec r. 1945.

Pavao Sačer r. 1943.

Gordana Gržinčić-Döring r. Gržinčić r. 1948.

Mursko Središće:

Ivan Ružić r. 1948.

Dragutin Kovač r. 1941.

Ana Belović r. Šalamon r. 1938.

Barbara Vugrinec r. Žunko r. 1949.

Prelog:

Vinko Benko r. 1944.

Đurđica Kontrec r. Zrna r. 1939.

Ljudevit Horvat r. 1934.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

Ma�čni ured Čakovec

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Lehkec

iz Čakovca preminuo u nedjelju, 31. svibnja 2026. godine u 97. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Derk

iz Preloga preminula 31. svibnja u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Gordana Gržinčić –Döring

iz Čakovca preminula 28. svibnja u 78. godini života

Rozina Šušak rođ. Novak

iz Mihovljana preminula 28. svibnja nakon kratke i teške bolesti u 72. godini života

Magda Balog

iz Kotoribe preminula 28. svibnja u 71. godini života

Branko Štefulj

iz Nedelišća preminuo 28. svibnja u 69. godini života

Milorad Žeravica

iz Lovrečana preminuo u 78. godini života

Stjepan Horvat

iz Železne Gore preminuo u 69. godini života

Miljenko Trajbar

iz Praporčana tragično preminuo 26. svibnja u 41. godini života

SJEĆANJE

Mladen Rešetar

Ana Sabolek

iz Gardinovca preminula 29. svibnja u 76. godini života

iz Savske Vesi preminuo 26. svibnja nakon kratke i teške bolesti u 63. godini života OBAVIJEST O

Josip Krhač

iz Novakovca

preminuo 31. svibnja u 64. godini života

DRAGUTIN BEL

27.5. 1974. – 27. 5.2026. Kćerka Verica, sinovi Ladislav i Đuro s obiteljima, te snaha Jadranka s obitelji

Anka Škvorc

rođ. Novak

iz Gornjeg Hrašćana preminula 30. svibnja u 77. godini života

Stjepan Toplek

iz Knezovca preminuo 28. svibnja u 86. godini života

1. ADHIKARI d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača, m/ž kućnog majstora, m/ž regrutera, m/ž knjigovođu i m/ž administratora, javi� se e-mailom: posao@adhikari.hr do 25.6.

2. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaštitara-tehničara, 2 m/ž zaštitara-čuvara i 2 m/ž vatrogasca, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/384-100 do 31.5.

3. AUTOELEKTRIKA vl. Dubravko Horvat, Vinka Karlovića 14, Nedelišće, traži m/ž automehaničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu, najava na telefon: 040/821-377 ili na mob: 098/726-401 do 12.6.

4. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 10 m/ž šivača, 3 m/ž krojača i 5 m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda, javiti se osobnim dolaskom na adresu, najava na telefon: 040/630-430 ili 098/802-286 ili e-mailom: infobalidoo@gmail. com do 27.6.

5. BAT d.o.o., Čakovec, traži m/ž kuhara, javi� se e-mailom: posao@ batprodajnicentar.hr do 14.6.

6. Bau Metall Konstruk�on d.o.o. - Njemačka, traži 5 m/ž montera ven�lirajućih alu fasada, javi� se na mob: 098/9012-498 ili e-mailom: info@baumetallkonstruktion.hr do 22.6.

7. BDS SPORT CR d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača, javi� se e-mailom: posao@sportvision.hr do 6.6.

8. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136A, traži 2 m/ž stolara, m/ž referenta opera�vne pripreme rada, 2 m/ž djelatnika na izradi kreveta, m/ž šivača, m/ž računovođu i 2 m/ž radnika u skladištu, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: bernarda@bernarda.hr do 21.6.

9. BIOINSTITUT d.o.o., Čakovec, traži m/ž tehničara u mikrobiološkom laboratoriju, javi� se e-mailom: laboratorij@bioins�tut.hr do 6.6.

10. BIO GARANTIE d.o.o., I. Mažuranića 2, Čakovec, traži m/ž kontrolora - cer�fikatora ekološke proizvodnje i m/ž global - g.a.p. internog trenera i asistenta, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: hrvatska@bio-garan�e.hr ili marija. savora@ceres-cert.de do 5.6.

11. B&O PRELOG d.o.o., Hrupine 10, Prelog, traži m/ž konstruktora - tehnologa, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na telefon: 040/646-024 ili mob: 099/3808-451 ili e-mailom: boprelog@boprelog.hr do 31.5.

12. BISTRO BARRACUDA d.o.o., Prelog, traži m/ž kuhara i 2 m/ž konobara, javi� se na mob: 095/356-

1973 ili e-mailom: ivica.balent@ gmail.com do 5.6.

13. Bravarija Strnad d.o.o., Podbrest, traži m/ž bravara, javi� se na mob: 099/215-2022 ili e-mailom: bravarija.strnad@gmail.com do 20.6.

14. ČALOPEK STROJARSTVO d.o.o., Čakovečka 136, Pušćine, traži m/ž lakirera, m/ž pomoćnog radnika, m/ž bravara-varioca i m/ž voditelja proizvodnje u proizvodnji metala, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: info@ strojarstvo-calopek.hr do 6.6.

15. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži m/ž tehničara elektro održavanja i m/ž radnika u proizvodnji, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao@cateks.hr do 30.6.

16. DEUČMAN TRANSPORTI d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača tegljača AT-IT, javi� se na mobitel: 091/9728544 ili e-mailom: uros.deucman@ gmail.com do 5.6.

17. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž edukacijskog rehabilitatora, m/ž psihologa, m/ž radnog terapeuta, m/ž socijalnog radnika - pripravnika, medicinsku sestru ili tehničara ili primalju, m/ž njegovatelja, m/ž radnog instruktora i m/ž fiziote-

rapeutskog tehničara, javiti se na mob: 098/377-304 ili 040/682-806 ili e-mailom: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 15.6.

18. Dom za starije i nemoćne Madona, K. Zrinski 1, Domašinec, traži m/ž njegovatelja, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mobitel: 098/9117-100 do 27.6.

19. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, Hodošan, traži medicinsku sestru ili medicinskog tehničara, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili na tel: 040/679-368 ili 098/242-319 ili e-mailom: dom@ strahija.com do 30.6.

20. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Kralja Petra Krešimira IV13, Prelog, traži m/ž socijalnog radnika i m/ž medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na telefon: 040/646788 ili 098/460-403 ili e-mailom: dommesmar@gmail.com do 22.6.

21. Dom za starije i nemoćne osobe Sivica, Mirogojska 21, Sivica, traži m/ž socijalnog radnika, m/ž njegovatelja u ustanovi i m/ž pomoćnog kuhara, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na telefon: 040/853-943 ili e-mailom: sivicadom@gmail.com do 5.6.

22. Dom za starije i nemoćne osobe Slakovec, Slakovec, traži m/ž njegovatelja, javiti se na mob: 098/305-246 ili pismenom zamolbom na e-mail: info@domzastarije-slakovec.hr do 28.6.

23. D.GREGORINČIĆ d.o.o., K. Zrinski 2, Čakovec, traži m/ž samostalnog računovođu - voditelja ureda, javi� se osobnim dolaskom na adresu, pismenom zamolbom: Prhovec 17, 40313 Sveti Martin na Muri, na mobitel: 098/189-5242 ili na telefon: 040/313-427 ili e-mailom: office@dgregorincic.com do 25.6.

24. ELEKTRIC-CO d.o.o, Čakovec, traži m/ž tesara i m/ž zidara, javiti se na tel: 040/341-188 ili na mob: 095/8535-142 ili e-mailom: elektric.co@gmail.com do 22.6.

25. ELIMEA d.o.o., Prelog, traži m/ž montera grijanja i klima�zacije, javi� se na mob: 098/1687-042 ili e-mailom: drazenko@elimea.hr do 6.6.

26. EUROLUX d.o.o. - radno mjesto: Njemačka, traži 4 m/ž električara-elektromontera, javiti se na mob: 095/666-1234 ili e-mailom: eurolux1.info@gmail.com do 28.6.

27. EuroTechnology d.o.o., Njemačka, traži 3 m/ž električara, javi� se na mob: 095/1978-917 ili e-mailom: benjamin.kovacevic22@gmail.com do 5.6.

28. Fodor ugostiteljstvo j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara i m/ž kuhara, javi� se na mob: 091/2382175 ili e-mailom: drazen.fodor@ gmail.com do 29.6.

29. Framos Technologies d.o.o., Čakovec, traži m/ž inž. kvalitete slike, javi� se putem linka: h�ps://framos. jobs.personio.de/job/2568276?_ pc=1792745#apply do 20.6.

30. GKM d.o.o., Krištanovec 129, traži m/ž poslovođu i m/ž inž. građevine - voditelja radova, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: gkmzdr@outlook.com do 30.6.

31. GRADNJA MONT NIKSI - mjesto rada Njemačka, traži 3 m/ž elektroinstalatera i m/ž referenta za obračun plaća, javiti se na mob: 095/8234-432 ili e-mailom: posao@gmniksi.com do 12.6.

32. GP EKOM d.o.o., Športska 2, Čakovec, traži m/ž pomoćnog djelatnika-čistača, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: gp-ekom@ekom.hr do 8.6.

33. GREGORINČIĆ d.o.o., Prhovec, traži m/ž vozača kipera i m/ž vozača teretnog vozila C i E kategorije u međunarodnom prometu, javi� se na mob: 098/241-686 ili e-mailom: info@gregorincic.com do 5.6.

34. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji funkcionalne obuće, m/ž stručnjaka zaštite na radu II. stupnja, m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u odjelu planiranja, m/ž IT supportera, 2 m/ž vatrogasca, m/ž tehničara kontrole kvalitete, m/ž skladištara i m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 15.6.

35. Hilding Anders d.o.o., Industrijska zona 11, Prelog (upravna zgrada), traži m/ž radnika u proizvodnji za montažu namještaja i tapeciranje, 2 m/ž radnika u skladištu, m/ž radnika u proizvodnji i m/ž mehaničara u održavanju, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na telefon: 040/650-049 ili 091/622-4796 ili e-mailom: jelena. krhac@hildinganders.com do 30.6.

36. HRVATSKI CRVENI KRIŽ - gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, traži m/ž stručnog suradnika u službi za humanitarnu djelatnost i socijalne usluge, javi� se e-mailom: prinos@crveni-kriz-cakovec.hr do 10.6.

37. IDA COMERC d.o.o., Čakovečka 8, Prelog, traži 2 m/ž mehatroničara - robo�čara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/241299 ili e-mailom: ida.comerc@ ck.t-com.hr do 5.6.

38. INA maloprodajni servisi d.o.o., Goričan, traži 4 m/ž prodavača-konobara na benzinskoj postaji, javi� se e-mailom: pridruzise@ina.hr ili putem linka: https://molgroup. taleo.net/careersec�on/external/ jobsearch.ftl?lang=hr&location=4205100397# do 15.6.

39. INPIRIO d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž bravara - zavarivača, javi� se na tel. 040/360-888 ili na email: inpirio@inpirio.com do 19.6.

40. INPIRIO d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž bravara-zavarivača, javi� se na tel. 040/360-888 ili e-mailom: inpirio@inpirio.com do 19.6.

41. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan, traži m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima i 2 m/ž električara za Domašinec, javiti se osobnim dolaskom na adresu, na mob: 098/722-770 ili 098/393-017 ili na tel: 040/863-100 ili pismenom zamolbom: administracija@ kabel-mont.hr do 26.6.

42. Kavana „ORIJENT“ vl. Majda Kocen, Štrigova 76, traži m/ž pomoćnog kuhara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: kavanaorijent@gmail.com do 13.6.

43. KEČKEŠ d.o.o., Hrupine 5C, Prelog, traži m/ž bravara, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na telefon: 040/645-887 ili na mob: 091/6071200 ili e-mailom: info@keckes.hr do 14.6.

44. Kolar Grupa d.o.o., Strahoninec, traži m/ž inž. strojarstva, m/ž inž. elektrotehnike i m/ž cnc operatera na laseru za rezanje metala, javi� se e-mailom: hr@kolardesign.eu do 27.6.

45. KVANTUM d.o.o., Čakovec, traži m/ž stolara i m/ž knjigovođu, javi� se na mob: 098/1788-856 ili e-mailom: sinisa@kvantum-gradnja.hr ili indira.botica@kvantum-gradnja. hr do 26.6.

46. LE’SLASTICE d.o.o., Donji Vidovec, traži m/ž skladištara, javiti se na mob: 098/419-457 ili e-mailom: vjekoslav@cvek.hr do 7.6.

47. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 12 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, m/ž radnika na bravarskim poslovima, m/ž prodajnog predstavnika proizvodnje žičanih jezgri, m/ž voditelja proizvodnje žice i m/ž radnika na izvlačenju žice, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao.lpt@ legge�.com do 26.6.

48. L.K.S. COMPANY d.o.o., Čakovec, traži m/ž pomoćnog fasadera i m/ž vozača teretnog vozila 18 T (kiper, kran), javi� se na mob: 097/6136-544 ili e-mailom: lks.company2@gmail.com do 30.6.

49. LTH Alucast d.o.o., Republike Austrije 3, Čakovec, traži 2 m/ž montera tlačnih alata, 3 m/ž alatničara, 2 m/ž tehnologa, 4 m/ž radnika na održavanju strojeva, m/ž trasportnog radnika u odjelu interne logistike, m/ž skladištara, m/ž tehničara energetskih sustava - energe�čara i m/ž stručnog suradnika u nabavi - specijalista nabave, javiti se pismenom zamolbom na adresu, e-mailom: info.alucast@ lthcastings.com ili putem linka: h�ps://www.lthcas�ngs.com/hr/ karijera/slobodna-radna-mjesta/ monter-tlacnih-alata do 15.6.

5. lipnja 2026.

50. LUKOIL Croa�a d.o.o., Prelog, traži m/ž konobara, javi� se e-mailom: prijava@lukoil.hr do 14.6.

51. Ljekarna Marija Drakulić, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javi� se na telefon: 040/390-817 ili e-mailom: ljekarna.drakulic@gmail. com do 30.6.

52. MARITEKS j.d.o.o., Šenkovec, traži 2 m/ž šivača trikotaže, javi� se na mob: 098/260-087 ili e-mailom: mario.nadj@ck.t-com.hr do 30.6.

53. Marketing, inženjering, proizvodnja - Metal d.o.o., Pušćine, traži m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji, javi� se e-mailom: davor. resetar@mip-metal.com do 30.6.

54. MARTI d.o.o., Hrupine 5, 40323 Prelog, traži m/ž radnika na obradi drva - stolara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/630730 ili e-mailom: info@mar�.hr do 11.6.

55. MCS d.o.o., Strahoninec, traži m/ž administrativno-računovodstvenog djelatnika, javi� se e-mailom: info@mcs-informa�ka.hr do 18.6.

56. MEDICAL ONE d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodajna predstavnika, javiti se e-mailom: karijera@ medicalone.hr do 26.6.

57. MEDICPRO d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladištara, javi� se e-mailom: info@medicpro.hr do 10.6.

58. MEĐIMURSKA HIŽA, Gajeva 35, Čakovec, traži m/ž konobara, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: info@medjimurska-hiza.com do 26.6.

59. Mesna industrija - VAJDA d.d., Čakovec, traži m/ž viljuškaristu, javi� se e-mailom: info@vajda.hr do 20.6.

60. METAL DEKOR d.o.o., Ivanovec, traži m/ž operatera na cnc plazmi (rezačici), m/ž djelatnika u odjelu kontrole i 3 m/ž zavarivača, javiti se e-mailom: info@metal-dekor. hr do 30.6.

61. Metalne konstrukcije ŠVENDA d.o.o., Glavna 64, Palovec, traži 2 m/ž tokara, m/ž viličarista, m/ž strojarskog tehničara, m/ž zavarivača i 2 m/ž bravara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/9586-878 do 15.6.

62. MG CONSTRUCT d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž montera, javi� se osobnim dolaskom ili na mob: 098/553160 do 4.6.

63. MIHALEC TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavačaservisera bicikla i e-bicikla, javiti se na telefon: 040/645-522 ili na mob: 098/1935-991 ili e-mailom: drmihalec@gmail.com do 12.6.

64. MOBENZ d.o.o., Čakovec, traži m/ž spremača, javiti se na tel: 040/310-818 ili e-mailom: mobenz92@gmail.com do 26.6.

65. MULTI-ING d.o.o. - radno mjesto: Njemačka, traži 2 m/ž izolatera-pomoćnih izolatera i 2 m/ž montera-pomoćnih montera, javi� se na mob: 099/6655-006 ili e-mailom: mul�.ing.hr@gmail.com do 14.6.

66. MURAPLAST d.o.o., Sajmišna 16, Kotoriba, traži 7 m/ž strojara �ska, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao@ muraplast.com do 27.6.

67. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Štrigova, Podturen, Dekanovec, Sveti Juraj u Trnju, Domašinec, Sivica, Donji Kraljevec, Pušćine, Pleškovec, Novakovec, Donji Vidovec, Kotoriba, Totovec, Podbrest, Vularija, Orehovica, te m/ž poslovođu trgovine u Dekanovcu. Javi� se sa zamolbom na email: petra. ruzman@ntl.hr do 28.6.

68. NET d.o.o., Zrinsko Frankopanska 17, Čakovec, traži 5 m/ž djelatnika u proizvodnji svijeća - skladišni radnik, javi� se osobnim dolaskom na adresu, na tel: 040/314-680 ili na mob: 098/241-267 ili e-mailom: z.vugrinec@net-net.hr do 30.6.

69. NK MONT obrt, Čakovec, traži m/ž pomoćnog stolara - tesara, javi� se na mobitel: 099/7466-812 ili e-mailom: nkmont2@gmail.com do 12.6.

70. Obiteljski dom za psihički bolesne osobe Škvorc Marina, Štrigova 138, traži m/ž edukacijskog rehabilitatora, medicinsku sestru ili tehničara i m/ž psihologa, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 099/694-2217 ili e-mailom: info@obiteljski-dom-skvorc.com do 13.6.

71. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe KSENIJA, Donji Mihaljevec, traži m/ž njegovatelja, javi� se e-mailom: obitelj.domksenija@ gmail.com do 28.6.

72. OPG Darko Radović, Podbrest, traži m/ž vozača teretnog vozila C kategorije, javiti se na mobitel: 091/591-6457 ili e-mailom: opgdarkoradovic@gmail.com do 12.6.

73. OLD START j.d.o.o., Mala Subo�ca, traži m/ž automehaničara, javi� se e-mailom: servis@oldstart. hr do 5.6.

74. OPTIKA SPECTO d.o.o., Glavna 44, Prelog, traži m/ž prodavača, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na telefon: 040/314-200 ili 098/1849-701 do 15.6.

75. Park Mlados� d.o.o., Gornji Mihaljevec, traži m/ž voditelja sportskog centra - konobara, javi� se na mob: 095/2899-117 ili e-mailom: parkmladostigm@gmail.com do 8.6.

76. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Murska 48, Donji Kraljevec, traži 2 m/ž asfaltera, m/ž strojara, 2 m/ž cestara-radnika niskogradnje, 2 m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom, m/ž voditelja asfalterske grupe, m/ž strojara na finišeru i 2 m/ž automehaničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 091/6655-508 ili na tel: 040/655525 do 19.6.

77. Peradarstvo - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži m/ž mesara, m/ž radnika u proizvodnji (pileće prerađevine), m/ž prodavača svježeg mesa pilića, 2 m/ž vozača C ka-

teg. i 1 m/ž vozača B kategorije, javi� se na mob: 098/282-147 do 30.6.

78. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, Industrijska Zona Istok, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C + E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaštite okoliša, m/ž administratora u tvornici stočne hrane i m/ž voditelja skladišta u tvornici stočne hrane, javi� se osobno na gornju adresu ili na email: ljudski. resursi@perutnina.hr a više informacija na linku: h�ps://burzarada. hzz.hr/Posloprimac_RadnaMjesta. aspx

79. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Štefanec, traži 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informatike, m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, 2 m/ž operatera na cnc plazmi, 3 m/ž cnc programera, 2 m/ž djelatnika kontrole dimenzije modela, 2 m/ž cnc operatera, 2 m/ž programera na cnc plazmi, 4 m/ž stolara, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju, m/ž električara za održavanje električnih instalacija i popravak manjih električnih uređaja, m/ž vozača C kateg. i 8 m/ž radnika u proizvodnji, javi� se sa zamolbom na email: pib-extra@pibextra.com ili na tel. 040/338-050 ili osobni dolazak na adresu do 10.6.

80. PMP Metall d.o.o., Čakovec, traži m/ž bravara na pripremi pozicija i m/ž električara na održavanju

pozicija, lakirera metala, javiti se e-mailom: info@pmp.hr do 15.6.

81. POJE PROMET, Kralja Tomislava 18, Čakovec, traži m/ž konobara u Shpitza baru, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: vocko.poje@gmail.com do 15.6.

82. POLJO POSAVEC d.o.o., Dunjkovec, traži m/ž radnika u proizvodnji, javi� se na mob: 091/2829-533 do 4.6.

83. PRIMA NAMJEŠTAJ d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodajnog savjetnika, javi� se e-mailom: skrasnic@ prima-namjestaj.hr ili linkom: https://prima-karijere.talentlyft. com/o/cjpB/apply do 14.6.

84. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 2 m/ž bravara, 3 m/ž pomoćna bravara, 3 m/ž lakirera, 2 m/ž zavarivača �g, 3 m/ž brusača, 2 m/ž zavarivača mig/mag, 2 m/ž radnika na bušenju, 2 m/ž lansera, m/ž operatera na ravnanju, kružnom i kutnom savijanju, 2 m/ž tehnologa, 3 m/ž cnc operatera na plazmi i laseru, 3 m/ž kontrolora kvalitete, 2 m/ž radnika na otpremi, 2 m/ž rukovatelja mosnom dizalicom i ndt operatera, te m/ž operatera na robotu za zavarivanje, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr ili karijera@ primabiro.hr do 30.6.

85. PROMMING d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž logističara, javiti se na tel: 040/386-313 ili na mob: 099/3807-104 ili e-mailom: posao@promming.hr do 30.6.

86. PRONO d.o.o., Marka Kovača 19, Strahoninec, traži m/ž električara-montera, m/ž bravara-montera metalnih konstrukcija i garažnih vrata i m/ž voditelja prodaje i administracije, javiti se osobnim dolaskom na adresu, na mobitel: 098/241-149 ili e-mailom: mario@prono.hr do 5.6.

87. Pučko otvoreno učilište Novak, Mala Subotica, traži m/ž instruktora vožnje B kategorije, javiti se

e-mailom: autoskola@pounovak. hr do 5.6.

88. ROYAL OTPREMNIŠTVO d.o.o., Glavna 45, Prelog, traži m/ž konobara za vikend ispomoć, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/1925-939 ili e-mailom: luka@royaltransport.hr do 27.6.

89. STE-PA d.o.o., J. Kozarca 15, Čakovec, traži m/ž knjigovođu, javiti se pismenom zamolbom na adresu do 31.5.

90. Strojarstvo Branilović d.o.o., Neumannova ulica 1, Čakovec, traži m/ž viličaristu, 3 m/ž zavarivač i m/ž radnikanalinijizaplastificiranje,javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: strojarstvo-branilovic@ ck.t-com.hr do 20.6.

91. STRUCTURA d.o.o., Športska 2, Čakovec, traži 3 m/ž montera malih konstrukcija i krovnih kupola, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu uz telefonsku najavu: 040/500-920 ili na mob: 095/8442-824 ili e-mailom: info@ structura.hr do 13.6.

92. Svjećarstvo Dobošić, I. G. Kovačića 43, Lopatinec, traži m/ž radnika u proizvodnji plastike, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/855-089 ili e-mailom: komercijala@svjecarstvo-dobosic.hr do 15.6.

93. ŠERCER d.o.o., Donji Kraljevec, tražim/žslastičarai2m/žvozačadostavnog vozila - radnika na održavanju, javiti se na mob: 098/1736-941 ili e-mailom: info@sercer.hr do 19.6.

94. TANJA TRANSPORT j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, javiti se na mob: 099/6365770 ili e-mailom: macho4025@ gmail.com do 22.6.

95. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača viličara, javiti se e-mailom: info@tkalectrans.hr do 19.6.

96. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59D, Strahoninec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, m/ž djelatnika za održavanje stroje-

va i m/ž pomoćnog radnika u radioni, javi� se na mob: 098/241-673 ili e-mailom: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 7.6.

97. TRANSPORTI KLIČEK obrt, Prvomajska 6, Šandorovec, traži m/ž vozača, javi� se na mob: 098/426949 do 27.6.

98. TS PROM TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži m/ž komercijalista za prodaju gospodarskih vozila, javiti se na mob: 099/2023-881 ili e-mailom: tot.petar2@gmail. com do 7.7.

99. TUBLA d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž pomoćna radnika, javi� se e-mailom: posao@tubla.hr do 12.6.

100. UO Cobra, Čakovečka 18, Podturen, traži 2 m/ž kuhara i m/ž koordinatora prodaje, opera�ve i administracije, javi� se na mob: 099/4847-444 ili e-mailom: josip@kavanacobra.hr do 27.6.

101. Ustanova za zdravstvenu njegu ŽIVKOVIĆ, Zavnoh-a 45, traži m/ž fizioterapeutskog tehničara i medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: denisvaal@ gmail.com do 30.6.

102. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara-elektrotehničara, javi� se e-mailom: gordan. vrbanec@v-elin.hr do 30.6.

103. VOLTIX KUL d.o.o. - Njemačka, traži 5 m/ž električara, javi� se na mob: 099/539-6020 ili e-mailom: vol�x.kul@gmail.com do 7.6.

104. ZT-ZGRADARSKA TEHNIKA, Novakova 7, Nedelišće, traži 2 m/ž tig zavarivača i 2 m/ž cjevara-izometričara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/213-739 ili e-mailom: zgradarskatehnika@gmail.com do 27.6.

105. WANG X d.o.o., Pušćine, traži m/ž viličaristu u sortirnici neopasnog otpada - operatera na drobilici i m/ž vozača teretnog motornog vozila, javi� se na mob: 099/5359-734 ili e-mailom: sor�rnica@wang-x.com do 25.6.

Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr

095/5580-199

DO 1,6 MILIJUNA EURA bespovratno

Za recikliranje stakla, papira, kartona, metala, plastike, drva, biootpada, ulja i guma

Otvoren natječaj vrijedan

30 milijuna eura

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je poziv „Izgradnja i opremanje postrojenja za obradu reciklabilnog otpada“, �inanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Za projekte je osigurano ukupno 30 milijuna eura bespovratnih sredstava, a cilj je povećati kapacitete Hrvatske za recikliranje i smanjiti količine otpada koje završavaju na odlagalištima.

Do 75% sufinanciranja za međimurske poduzetnike

Poziv je namijenjen ulaganjima u recikliranje stakla, papira i kartona, metala, plastike, drva, biootpada, tekstila, otpadnih guma, otpadnih ulja i višeslojne ambalaže, a financirat će se izgradnja i opremanje postrojenja za recikliranje, nabava strojeva i opreme te stručni nadzor građenja

Pojedini projekt može ostvariti od 100.000 do 1,6 milijuna eura potpore. Za poduzetnike iz Međimurske županije intenzitet su�inanciranja iznosi do 75% prihvatljivih troškova za mikro i mala poduzeća, do 65% za srednja te do 55% za velika poduzeća. Jedan prijavitelj može podnijeti najviše dva projektna prijedloga, pod uvjetom da se odnose na različite vrste otpada.

Tko se može prijaviti?

Prijaviti se mogu mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici registrirani najmanje godinu dana prije podnošenja prijave. To uključuje primjerice tvrtke koje se već bave gospodarenjem otpadom, reciklažom i oporabom sekundarnih sirovina, komunalna trgovačka društva koja posluju na tržištu, proizvođače plastičnih, metalnih ili papirnih proizvoda koji žele uspostaviti vlastite kapacitete za recikliranje, drvoprerađivačke tvrtke koje planiraju obradu drvenog otpada, kao i poduzeća koja žele ulagati u obradu biootpada, otpadnih guma ili otpadnih ulja. Prijavitelji moraju moraju biti registrirani za djelatnosti povezane s provedbom projekta.

Koja su ulaganja prihvatljiva?

Poziv je namijenjen ulaganjima u recikliranje stakla, papira i kartona, metala, plastike, drva, biootpada, tekstila, otpadnih guma, otpadnih ulja i višeslojne ambalaže. Financirat će se izgradnja i opremanje postrojenja za recikliranje, nabava strojeva

i opreme te stručni nadzor građenja. Cilj je povećati količine recikliranog otpada i pridonijeti razvoju kružnog gospodarstva.

Troškovi prihvatljivi od 01.01.2021.

Prihvatljivi su troškovi nastali od 1. siječnja 2021. godine nadalje, pod uvjetom da su povezani s projektom i zadovoljavaju uvjete Poziva. U određenim slučajevima moguće je priznati i troškove nastale prije potpisa Ugovora, dok troškovi nastali prije 1. siječnja 2021. godine nisu prihvatljivi za su�inanciranje.

Što je potrebno dostaviti uz prijavu?

Uz prijavu je potrebno dostaviti prijavni obrazac, propisane izjave, potvrdu Porezne uprave o nepostojanju dugovanja, izvadak iz sudskog ili obrtnog registra te Analizu tržišta i dostupnosti otpada. Analiza mora sadržavati procjenu količina otpada koje će se obrađivati, izvore nabave otpada, opis procesa recikliranja, projektirani kapacitet postrojenja te procjenu količina sekundarnih sirovina koje će nastajati nakon obrade.

Prijavitelj je dužan dostaviti i važeći akt za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom s pripadajućim Elaboratom gospodarenja otpadom. Ako ga u trenutku prijave nema, mora se obvezati da će ga ishoditi do završetka projekta.

Kriteriji za ocjenu projekata

Projekti će prolaziti administrativnu provjeru, provjeru prihvatljivosti i ocjenjivanje kvalitete. Posebno će se vrednovati povećanje kapaciteta za recikliranje, doprinos smanjenju odlaganja otpada, kvaliteta analize tržišta i dostupnosti otpada, održivost ulaganja te doprinos ciljevima kružnog gospodarstva i zaštite okoliša. Prijave do 24. kolovoza

Projektni prijedlozi podnose se elektronički putem sustava eKohezija od 8. lipnja 2026. godine, a rok za prijavu istječe 24. kolovoza 2026. u 12 sati. S obzirom na visoke stope su�inanciranja i značajna raspoloživa sredstva, očekuje se velik interes poduzetnika iz sektora gospodarenja otpadom, reciklažne industrije i zelenih tehnologija.

Barat, bacc. med. techn.

Kako ovisnost mijenja uloge u obitelji

rano usmjeren na ponašanje druge osobe.

„Sukrivac kroz poricanje“ izbjegava sukobe, povlači se emocionalno i nastoji održati privid mira u obitelji. Često umanjuje ozbiljnost problema, opravdava ponašanje osobe s ovisnošću ili se nada da će se situacija riješiti sama od sebe. Takvu osobu često možemo čuti kako govori: „Svi ponekad popiju više nego što bi trebali.“, „Nije to toliko ozbiljno.“

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Uloge partnera najčešće proizlaze iz brige i želje da se obitelj održi na okupu, no istovremeno mogu nesvjesno omogućavati nastavak ovisničkog ponašanja, a partneri često vjeruju da će šutnjom i izbjegavanjem konflikata zaštititi obitelj

Alkoholizam je bolest koja ne pogađa samo jednu osobu, već cijelu obitelj. Narušava se komunikacija, gubi se povjerenje, kreću laži i manipulacije, a kon�likti su vrlo česti. Obitelj se uglavnom ne raspada nakon prvog problema, već na razne načine pokušava održavati nekakvu ravnotežu. Partner primjerice prikriva problem, djeca šute i izbjegavaju sukobe, a na taj način se svi prilagođavaju raspoloženjima osobe s ovisnošću kako bi obitelj mogla nastaviti funkcionirati. Važno je naglasiti da ove nove uloge koje članovi obitelji poprime nisu službene dijagnoze niti će se svaka obitelj prepoznati u njima. Uloge koje partner može razviti, dok istovremeno pokušava zaštititi obitelj, kontrolirati situaciju i preživjeti kronični stres, mogu biti: „spasitelj“, „kontrolor“, „sukrivac kroz poricanje“ i dr. „Spasitelj“ je onaj partner koji pokušava držati obitelj na okupu, prikriva posljedice ovisnosti, rješava probleme umjesto osobe s ovisnošću, a pritom često zanemaruje vlastite potrebe. Preuzima sve više odgovornosti kako bi održao privid normalnog funkcioniranja obitelji. Često plaća dugove, opravdava ovisnikove izostanke s posla, skriva problem od rodbine i prijatelja te nastoji spriječiti sukobe i krizne situacije. Dugoročno, „spasitelj“ može razviti osjećaj kroničnog umora, bespomoćnosti, ljutnje i emocionalne iscrpljenosti.

„Kontrolor“ pokušava kontrolirati ponašanje osobe s ovisnošću. Provjerava, nadzire, ispituje, traži znakove konzumacije, pregledava račune, poruke ili mjesta na kojima se osoba kreće. Često vjeruje da će, ako dovoljno pazi i kontrolira situaciju, uspjeti spriječiti novu epizodu pijenja. S vremenom razvija stalnu napetost, zabrinutost i anksioznost te postaje pretje-

Ove uloge partnera najčešće proizlaze iz brige i želje da se obitelj održi na okupu, no istovremeno mogu nesvjesno omogućavati nastavak ovisničkog ponašanja. Partneri često vjeruju da će šutnjom i izbjegavanjem kon�likata zaštititi obitelj, no takav pristup često odgađa suočavanje s problemom i traženje pomoći. I djeca također mogu poprimiti nove uloge. Neka prerano odrastaju i preuzimaju brigu o drugima („heroji“), neka svojim ponašanjem pokušavaju privući pažnju okoline („žrtveno janje“), dok se druga povlače u sebe i nastoje biti nevidljiva („izgubljeno dijete“). Bez obzira na način prilagodbe, zajedničko im je da nose teret problema za koji nisu odgovorna. Iako im uloge pomažu da se nose s teškom situacijom, dugoročno mogu utjecati na njihov emocionalni razvoj i odnose s drugim ljudima. Djeca se često nađu i u ulozi posrednika između roditelja. Umjesto da budu djeca, postaju glasnici ili saveznici jednog roditelja u sukobu s drugim. Taj fenomen predstavlja značajno emocionalno opterećenje za dijete. Iako ove uloge pomažu obitelji da se nosi s teškim okolnostima, dugoročno mogu stvarati dodatne probleme i opterećenja. Zato je važno na vrijeme prepoznati poteškoće i potražiti podršku za cijelu obitelj, a ne samo za osobu koja ima problem s ovisnošću.

Nikola

Biftek u zelenom papru osvaja na prvu

Postoje mjesta na gastronomskoj karti Međimurja u koja se odlazi s jasnom namjerom jer znate da vas čeka poseban gastro doživljaj. Jedna od takvih nezaobilaznih postaja, s dugogodišnjom tradicijom i obiteljskom dušom je restoran Martin u Nedelišću.

Ovaj rustikalni dragulj savršeno balansira između tradicije i modernog gastro pristupa. Njegova velika ljetna terasa, okupana debelim zelenim hladom, u toplim danima postaje prava oaza za istinske gurmane. No, ono što Martina doista izdvaja jest kreativna strast koja svakodnevno tinja u kuhinji, a kojom danas drži ravnanje mladi, iznimno talentirani chef Tin Goričanec iz Ivanovca. Tin u svaki svoj tanjur unosi jasnu viziju i tehniku od koje istinskim poznavateljima dobre hrane teku sline.

Danas vam otkrivamo tajnu kralja svih mesnih delicija: sočnog bifteka u baršunastom umaku od vrhnja i zelenog papra, posluženog uz domaće, zlatno-žute krokete.

Kako to izgleda u kuhinji?

Priprema bifteka je test zrelosti za svakog chefa. To je plemeniti komad mesa koji ne trpi nikakve kompromise niti lošu procjenu sekundi na tavi.

Chef Tin Goričanec to dobro zna, pa se njegov pristup temelji na jednostavnosti koja slavi kvalitetu same namirnice. Sve kreće od pakleno vruće tave. Onog trena kad odrezak dotakne površinu i glasno zacvrči, kuhinjom se proširi onaj prepoznatljiv miris dobre hrane. Vatra mora biti jaka da u sekundi "zatvori" meso i sačuva sve sokove unutra. Tek kad

se uhvati �ina, tamna korica, ubacuje se komad maslaca. Kad se on zapjeni i zamiriše, unutra ide i zeleni papar koji pod toplinom otpusti svoju blagu pikantnost. Ali ključni trik je zapravo u strpljenju. Nakon tave, meso mora odmoriti. Kad odstoji deset minuta na toplom, svi oni sokovi se smire i prožmu cijeli odrezak. Rezultat?

Meso mekano poput maslaca kroz koje nož prolazi gotovo sam. Uz biftek dolazi umak koji ne dominira, već elegantno nadopunjuje priču. Reducirano vrhnje na maslacu, prožeto �inim nijansama soli i papra, stvara gustu posteljicu koja spaja sve elemente, dok domaći kroketi daju savršen hrskavi kontrast. (sz, foto: Mario Golenko)

RECEPT:

Biftek u zelenom papru

Sastojci (za 2 osobe):

• 2 komada junećeg bifteka (cca 250 g)

• 80 g maslaca (za meso i umak)

• 1 žlica zelenog papra u zrnu

• 200 ml vrhnja za kuhanje

• Krupna morska sol i crni papar

• Za krokete: 500 g krumpira, 150 g oštrog brašna, 1 jaje, 30 g maslaca, prstohvat soli i muškatnog oraščića, krušne mrvice i ulje

Priprema:

1. Domaći kroketi: Krumpir skuhajte u ljusci, ogulite i protisnite dok je vruć. Dodajte maslac, jaje, sol, muškatni oraščić i oštro brašno. Brzo umijesite glatko tijesto. Oblikujte valjke, uvaljajte ih u brašno, razmuće-

no jaje pa u mrvice. Pržite u dubokom vrućem ulju do zlatne boje, pa ocijedite na papiru.

2. Pečenje bifteka: Meso sobne temperature stavite na jako zagrijanu tavu. Pecite na jakoj vatri do željene pečenosti (cca 3 minute sa svake strane). Pred kraj dodajte maslac, zeleni papar i krupnu sol te neprestano polijevajte meso pjenastim maslacem. Maknite s vatre i ostavite da odleži 10 minuta na toplom.

3. Baršunasti umak: U tavu s masnoćom od mesa ulijte vrhnje za kuhanje, dodajte sol i papar te pustite da lagano krčka na umjerenoj vatri dok se prirodno ne reducira u gust i sjajan umak.

Serviranje:

Na tanjur razvucite posteljicu od reduciranog vrhnja, na nju smjestite sočni biftek, a pored posložite hrskave krokete i prelijte sokom od odležavanja mesa. Ako vam ovo zvuči previše izazovno za kućnu radinost, restoran Martin u Nedelišću i chef Tin vas čekaju!

Velika ljetna terasa u debelom zelenom hladu, u toplim danima postaje prava oaza

Tin Goričanec iz Ivanovca

NOVI NATJEČAJ:

Moj najljepši rođendan

Dragi naši Stvaraoničari, veliki i mali čitatelji, za vas smo u našoj Stvaraonici pripremili novi natječaj, jednostavnog naslova: “Moj najljepši rođendan”.

Svi znamo da su rođendani važni datumi u djetinjstvu i mladosti, čekamo ih cijele godine, veselimo se druženju s dragim prijateljima, torti, igranju, a možda malo i poklonima, a sjećanje na svaku proslavu traje cijele godine - do novog rođendana i nove proslave!

Pozivamo Vas da nam nacrtate ili opišete proslavu svog rođendana, sreću koju vam ona donosi, te da nam

Moja mama

Moja mama se zove Marta. Ima 40 godina.

Visoka je i vitka.

Ima smeđu valovitu kosu.

Lice joj je rumeno i nasmijano.

Oči su joj malo zelene, a malo plave boje.

Moja mama nosi trenirku.

Ona je dobra, popustljiva i sve oprašta.

Razveseli ju kad je zagrlim.

Grgur Šarić, 2.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

ispričate kako bi izgledala savršena proslava vašeg rođendana.

Natječaj započinje odmah, a radovi se šalju do 30.6.2026. na našu mail adresu stvaraonica@mnovine.hr, poštom na adresu redakcije : Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec ili se mogu predati osobno u redakciju na istoj adresi. Najoriginalnije radove očekuju, kao i uvijek, lijepe nagrade.

Veselimo se vašim radovima i nestrpljivo očekujemo vidjeti kako izgleda vaš najbolji rođendan! Vaša Stvaraonica

Moja mama

Moja mama se zove Mateja. Ima 38 godina. Ona je visoka i jaka.

Mama ima ravnu smeđu kosu.

Lice joj je duguljasto.

Mamine oči su zelene kao trava.

Najčešće nosi majicu i duge hlače. Ona je dobra.

Moju mamu najviše razveseli kad joj pomognem brisati prašinu.

So�ija Kacun, 2.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Moja mama

Moja mama zove se Ivana.

Ima 39 godina.

Ona je visoka i vitka. Ima smeđu kosu.

Lice joj je okruglo, nasmijano i rumeno.

Mamine oči su plave poput mora.

Najčešće nosi majicu i hlače.

Ona je dobra, popustljiva, ali ponekad i stroga.

Moju mamu najviše razveseli kad u školi dobijem dobru ocjenu. Zara Pintarić, 2.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Moja mama

Moja mama zove se Ivana. Ima 39 godina.

Visoka je i jaka.

Ima smeđu kosu.

Lice joj je duguljasto i blijedo.

Mamine oči su zelene

Nosi majice i hlače.

Mama je dobra, ali i stroga.

Najviše ju razveseli kad sam jako dobar.

Arian Pintarić, 2. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Ervin Ignac, 3.b, OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, učiteljica Marina Ninić

Moja obitelj - Tara Mlinarić, 5 godina, DV Cvrčak Čakovec, PO Maslačak, odgojiteljice Suzana Petak i Tajana Jezernik

Ela Cilar Horvat, 3.b, OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, učiteljica Marina Ninić

Jakov Petran, 3.b, OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, učiteljica Marina Ninić

Filipa Žganec, 3.b, OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, učiteljica Marina Ninić

Moja obitelj - Una Čugalj, 5 godina, DV Cvrčak Čakovec, PO Maslačak, odgojiteljice Suzana Petak i Tajana Jezernik

U KUHINJI s Aleks

Kremasti kolač s trešnjama i pudingom za ljetne dane

Njegova priprema, iako se svuda spominje poslovičnih pola sata, nije baš brza niti jednostavna, ali vrijedi svakog truda

Piše: Aleksandra Sklepić

Trešnje, trešnje, trešnje, moje omiljeno voće! U moru recepata za kolače i slastice koje se mogu pripremiti od ovog divnog voća, teško je odabrati najbolji, pa sam, iako mi je zlevanka s trešnjama jedna od omiljenih, ipak odlučila isprobati nešto moderniju slasticu - kremasti kolač od trešanja s pudingom i keksima. Njegova priprema, iako se svuda spominje poslovičnih pola sata, nije baš brza niti jednostavna, ali vrijedi svakog truda. Posebno je �in za ljetne vrućine jer mu puding i keksi daju osvježavajući okus. (Slika 1.)

Trešnje volim stavljati u kolače “direktno s drveta”, pa mi je samo za njihovo branje i čišćenje od koštica trebalo skoro sat vremena. Pripremu sam započela tako što sam na dno većeg pleha posložila petit kekse. Ovisno o veličini pleha, prilagodite količinu keksa. Puding od vanilije razmutila sam malo mlijeka

Sastojci za kremasti kolač s trešnjama i pudingom

SASTOJCI:

ZA KREMU OD PUDINGA:

• 1 l mlijeka

• 150 g šećera

• 3 praška za puding s okusom vanilije

• 50 g maslaca

• 400 g milerama

ZA NADJEV OD

TREŠANJA:

• 600 g očišćenih trešanja

• 3 do 4 žlice šećera

• 300 ml vode

• 1 prašak za puding s okusom vanilije

OSTALO:

• 450 g keksa

• 400 do 500 ml slatkog vrhnja ili gotov šlag

koje sam uzela od ukupne količine, a ostatak mlijeka i šećer stavila sam kuhati, pa kad je uzavrelo, ulila razmućen prašak za puding. Skuhala sam kremu, te maknula sve s vatre, kako bih dodala maslac koji treba miješati dok se ne otopi. Na kraju sam umiješala mileram. Kuhanu kremu izlila sam preko posloženih keksa i poravnala, nakon čega se na kremu poslaže još jedan red keksa. (Slika 2.)

Očišćene trešnje pomiješala sam s 200 ml vode i par žlica šećera. Šećer se dodaje prema vlastitom ukusu, nadjev može biti i potpuno bez šećera. U ostatku vode razmutila sam puding od vanilije, a zatim ga dodala nadjevu od trešanja. Sve sam još malo kuhala dok se nije zgusnulo, uz stalno miješanje, a gotov nadjev rasporedila sam po gornjem sloju keksa. (Slika 3.) Prije stavljanja šlaga, kolač treba ohladiti, najprije na sobnoj temperaturi, a zatim i u hladnjaku. Kremasti kolač s trešnjama i pudingom odličan je desert koji spada u skupinu “bez kuhanja” i svakako ga vrijedi isprobati, posebno sada, kad su trešnje svuda oko nas.

za čuvamo kao

Kad peče kolače, uvijek se sjeća djetinjstva i branja rogača. Taj je rogač imao divan miris, koji će uvijek ostati uspomena da dom i bakine kolače

Piše: Aleksandra Sklepić

Usprkos nepreglednoj ponudi kolača koji se danas mogu kupiti u slastičarnicama i trgovačkim centrima, domaći su kolači još uvijek najtraženiji i njima se najviše veselimo kad nam zamirišu na stolu. Zahvaljujući čuvarima tradicije, neki se recepti za kolače u obiteljima već nekoliko generacija prenose s koljena na koljeno, a da se pritom nisu nimalo izmijenili, zbog čega je njihov izgled i okus identičan onom od prije stotinjak godina. Verica Grbavec iz Štefanca, rođena Dekanovčanka, jedna je od ljubitelja tradicije koji su ostali vjerni receptima koje su koristile još njihove prabake.

Za naše je čitatelje pripremila i s nama podijelila recept za jednostavan, ali fantastičan biskvitni kolač s orasima.

- Recept za biskvitni kolač s orasima naslijedila sam od svoje mame Cecilije Grbavec, a ona od svoje mame, Barbare Mikulić. Pečemo ga u obitelji otkako pamtim i uvijek je bio jednako ukusan i sočan poput ovog koji sam danas pripremila. Volim starinske kolače,

Pušipel

Vinarije Novak

Za ovotjednu preporuku vodimo vas u Ban�i, ravno u podrume Vinarije Novak, čiji Pušipel savršeno utjelovljuje tradiciju i svježinu međimurskog kraja. Pušipel je autohtona međimurska marka vina dobivena od sorte moslavac, a izdvaja se iznimnom kvalitetom okusa i mirisa. Riječ je o izrazito laganom, pitkom i osvježavajućem vinu koje osvaja na prvi gutljaj. Njegov lepršavi karakter de�iniran je prepoznatljivim, živim mirisom i okusom citrusa te zelene jabuke.

zbog njihovog jednostavnog šarma i okusa koji podsjeća na roditeljsku kuću, otkrila nam je Verica.

Za ljepotu starinskih kolača i njihov poseban okus zaslužno je nekoliko faktora, a jedan od najvažnijih su domaći sastojci. Orasi koji rastu u dvorištu, brašno s domaćih žitnih polja, jaja od domaćih kokica, te mlijeko iz vlastite staje - sve je to danas dostupno samo malom broju ljudi, pa se stoga ovaj nenadmašni okus teško može postići. Tajna je i u laganom miješanju sastojaka, bez električnog miksera, ručno, pjenjačom, baš kao što su to radile naše bake i njihove bake. Tada kolač dobije posebni okus mirnoće i laganog prolaska nedjeljnog vremena. Miris rogača koji se ne može zaboraviti Verica se, ispričala nam je, kad peče kolače, uvijek sjeća djetinjstva, a posebno joj je draga uspomena na grm rogača koji su uvijek brali u šumarku iza kuće. Taj je rogač imao divan miris, najprije su ga nabrali, pa su ga zatim, svi zajedno, od najmanjeg do

Tražite li idealno vino za tople dane, ležerna druženja ili lagana ljetna jela, ovaj autohtoni međimurski adut Vinarije Novak nepogrešiv je izbor. Živjeli! (sh)

VINO TJEDNA

Svježe domaće trešnje odlično se slažu s okusom vanilije i keksima

Kuhanu kremu izlila sam preko posloženih keksa i poravnala

Nadjev od trešanja vruć se rasporedi po gornjem sloju keksa

Kremas� kolač s trešnjama i pudingom savršen je ljetni desert

kolač s orasima kao obiteljsko blago

najvećeg, sušili i mljeli u kući, što je dom ispunilo posebnim mirisom. Otada, pa do danas, kolači s rogačem dio su Veričine obiteljske baštine od koje se nikada neće moći rastati. Verica je po struci ekonomist, a radi kao zaštitarka. U slobodno vrijeme, bavi se pjevanjem, a posebno voli tradicionalnu, duhovnu i vjersku glazbu, te i na taj način čuva međimurske kulturne vrijednosti. Godinama je bila članica župnog zbora u Dekanovcu, kao i KUD-a Dekanovec, gdje je i plesala u folkloru. Nakon preseljenja u Štefanec, pridružila se KUD-u Katruže iz Ivanovca, gdje pjeva u zboru, a članica je i župnog zbora Ivanovec. Njezinih nekoliko izvedbi može se vidjeti i na YouTube kanalu, gdje nastupa s prijateljicom Slavicom. Za događanja u selu i crkvi rado ispeče svoje kolače. - Od svega najviše volim peći kolače, rekla nam je na kraju, i to sve vrste, domaće, starinske, ali i moderne. Za svoje prijatelje uvijek pečem kolače i torte za razne svečanosti i prigode, te su kolači ili torta moj poklon, čime darujem ljubav, trud i vrijeme.

Da je doista prava umjetnica, Verica nam je otkrila kad je na stol, osim biskvitnog kolača s orasima, iznijela još desetak vrsti kolača koje je baš ispekla za prijateljicu. Bilo je tu svega, od tiramisua, bajadere, kolača s jabukom i orah torte, do nezaboravnih rogač kocki koje je uvijek vrate u djetinjstvo. Za svoje kolače

i torte čak i ukrase izrađuje sama, jer najljepše joj je kad je kolač domaći - od početka, do kraja.

Svoj odmor za dušu, kad nađe vremena, pronalazi u vrtu, voćnjaku i cvijetnjaku, a plodove koje joj priroda poklanja uvijek iskoristi za neko domaće jelo ili slasticu. Nikada ne odmara i nikada ne miruje, a jedini joj je problem što nema više vremena za ostvarenje svih svojih kreativnih ideja.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnik: Jelena Sokač

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

SASTOJCI: ZA BISKVIT:

• 4 jaja

• 4 šalice šećera

• 6 šalica glatkog brašna

• 3 šalice mljevenih oraha

• 3 šalice mineralne vode

• 2 šalice ulja

• 1 prašak za pecivo

Napomena: šalica je od 1 decilitra

ZA GLAZURU (ŠAUM):

• 2 bjelanjka

• 6 žlica šećera

PRIPREMA:

Adresa:

Broj telefona:

Recept za biskvitni kolač s orasima

Na početku mikserom dobro razraditi jaja i šećer, do pjenaste mase. Zatim polako, pjenjačom, umutiti sve ostale sastojke za biskvit. Pripremljenu smjesu za biskvit uliti u nauljen i pobrašnjen pleh, te peći oko 45 minuta na 180 stupnjeva. Kad se kolač ohladi, ukrasiti ga šaum smjesom - glazurom. Glazura se priprem tako da se u posebnoj posudi miksaju 2 bjelanjka i šećer. Umjesto kristal šećera može se koristiti šećer u prahu.

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�.

Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.

Verica s predivnim biskvitnim kolačima od oraha

Jednostavan sočni kolač s glazurom od šauma savršenog je izgleda

Osim biskvitnog kolača s orasima, Verica je iznijela još nekoliko vrsta kolača koje je baš ispekla za prijateljicu

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Crtice uz povijest Dvorca Feštetić (I. dio)

Piše: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

Dvorac Feštetić jedan je od najljepših romantičarskih neogotičkih dvoraca u sjevernoj Hrvatskoj te rijedak primjer očuvane feudalne arhitekture u Međimurju. Smješten je u selu Pribislavec, na nizinskom području, odnosno, rubu povišene riječne terase. Njegovi su vlasnici bili članovi plemićke obitelji Feštetić, a izgrađen je sredinom 19. stoljeća (vjerojatno nedugo prije 1855. godine kada je započela adaptacija palače Staroga grada Čakovec u šećeranu). Projektirao ga je bečki arhitekt Friedri-

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

ch Flohr, zajedno s izvjesnim arhitektom Tiefenbrunnom u romantičarskom stilu engleske neogotike. Gradnju dvorca inicirao je grof Juraj II. Feštetić (1815–1883), unuk grofa Jurja I. Feštetića (1754–1819) – osnivača zavoda Georgikon u Keszthelyu (prve visokoškolske ustanove za poljoprivredu u Europi) – koji je 1791. godine od plemićke obitelji Althan kupio gotovo cijelo Međimurje. Juraj II. Feštetić bio je istaknuta i utjecajna osoba svojega vremena te je ostavio snažan trag u javnom, gospodarskom i društvenom životu. Bio je potpukovnik, kraljevski komornik, veliki župan Zalske županije te ministar mađarske vlade. Uz njegovu potporu osnovano je 1855. dioničko društvo koje je preuredilo palaču čakovečkoga Starog grada u tvornicu šećera, nedaleko koje je između 1857. i 1859. godine dao sagraditi upravnu zgradu Čakovečkog vlastelinstva u stilu engleske neogotike. U njegovo vrijeme uz današnji Dvorac Feštetić sagrađena je i kapela sv. Florijana u Pribislavcu. Spomenuti je pribislavečki dvorac, dvokatna građevina s dva kratka, nejednaka bočna krila te s impresivnim četve-

rokatnim kvadratnim tornjem koji završava šiljatim četverostranim krovom i s četiri ugaona poligonalna tornjića. Građevina je jednostavnoga tijela s visokim krovištem. Pročelja su naglašena rizalitima, erkerima, vijencem s nizom stiliziranih neogotičkih konzola te bogato ukrašenom arhitektonskom plastikom, pri čemu se ističe raskošan reljefni grb obitelji Feštetić s dva lava na štitu. Status i važnost Dvorca Feštetić kao reprezentativno-

ga sjedišta visokoga društva na prijelazu stoljeća dokazuje činjenica da je ugarsko-hrvatski kralj Franjo Josip I. (1830–1916) prilikom svojega boravka u Međimurju 1887. i 1896. godine, u oba navrata odsjeo u dvorcu koji mu je služio kao svojevrsna „kraljevska rezidencija”. Novinski članci koji su izvještavali o spomenutim posjetima, opisivali su luksuzno uređenu unutrašnjost te skladan i pomno održavan perivoj. U to je vrijeme dvorac bio u vlasništvu grofa Eugena

HOROSKOP

LJUBAV: Zbog povećane aktivnosti na drugim područjima života povremeno ćete morati odgoditi neki ljubavni susret. Potrudite se darom pokazati pažnju partneru kako se ne bi osjećao zapostavljeno. Samci će spajati ugodno s korisnim.

KARIJERA: Vjerojatno će vas svako malo nadgledati, ali vi ćete to ili zanemariti ili se praviti ludi. Kontroliranje nikada nije ugodno, no ovaj će se put okrenuti u vašu korist. Dobit ćete dodatne bodove. Neki usavršavaju svoja znanja.

ZDRAVLJE & SAVJET: Brinut ćete se zbog novca.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Bit ćete aktivni u stvaranju kontakata, pa ako ste još sami, mogli biste nekoga upoznati. Barem za ugodan razgovor uz kavu. Neki će potrošiti više od planiranog kako bi impresionirali osobu koja im je draga. Ipak, kad sve zbroje, bit će zadovoljni.

KARIJERA: Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu i unatoč povremenom umoru, radit ćete lakše. Odnosi s kolegama također će postati bolji. Male frustracije mogu se pojaviti zbog financijskih teškoća koje su prolaznog karaktera.

ZDRAVLJE & SAVJET: Učinite nešto za svoju kondiciju.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Malo je vjerojatno da ćete olabaviti kočnice. Opuštanje je nešto što bi vam u ovom trenutku dobro došlo, ali vi stalno želite nešto pod svaku cijenu, gotovo na silu. Kada biste se malo opustili, sve bi izgledalo drukčije. Razmislite.

KARIJERA: Postavili ste stvari na njihovo mjesto i sada ćete raditi mirnije. Vama to sada i odgovara. Dosta vam je buke. Posebno dobro razvijat će se samostalni poslovi, odnosno oni u kojima možete pokazati svoju individualnost. Bit ćete kreativni.

ZDRAVLJE & SAVJET: Uživajte u prirodi.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: U vašim osobnim odnosima ovih će dana vladati opuštenost i ugodno ozračje. Bit ćete zadovoljni, ali i skloni tome da se prilagođavate pod svaku cijenu. Ne mora baš sve biti onako kako vaš partner želi. Ponešto neka bude i po vašem.

KARIJERA: Nastavit ćete tihu diplomatsku suradnju, a ono što dogovorite, provodit ćete u djelo odmah. Tako će se izmjenjivati dva načina rada: jedan tiši, a drugi dinamičniji. Vi ćete se bez problema prilagođavati čas jednom, čas drugom.

ZDRAVLJE & SAVJET: Manje jedite, više se bavite sportom.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Mnogi će konačno uspjeti otvoriti srce i osloboditi se prepreka koje su ih kočile. Bit će to napredak u vašim osobnim odnosima. Druga strana pružit će vam podršku i razumijevanje. Bit ćete ohrabreni da idete dalje.

KARIJERA: Nitko se ne voli baviti nečim što smatra dovršenim, ali zaostatke ćete morati rješavati. Radi se samo o sitnicama oko kojih se ne treba živcirati. Prihvatite to kao dio posla kroz koji trebate proći da biste stigli do nečeg većeg i uzbudljivijeg.

ZDRAVLJE & SAVJET: Male financijske brige.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Postat će vam zanimljivije jer će biti više prilika za kretanje među osobama suprotnog spola. No bit će i provokacija. Stoga ne skačite na svaki izazov koji vam možda u prvi tren nije ugodan. Idite polako, ali sigurno.

KARIJERA: Vaše zasluge pomalo izlaze na vidjelo, a na vama je da se još malo strpite dok se ne pokažu sasvim jasno. Ne forsirajte svoje stavove čak i ako ste u pravu. Pametnije je pričekati da i drugima zasvijetli. To što vi vidite bolje vaša je prednost.

ZDRAVLJE & SAVJET: Stvari će doći na svoje mjesto.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Možete očekivati mirne ljubavne dane. Ako je prije zapelo između vas i partnera, sada ćete se oboje otvoriti i sami od sebe početi povjeravati jedno drugome. To će ojačati vaš odnos. Samci će težiti sigurnosti, pa će tražiti samo ozbiljnu vezu.

KARIJERA: Neće biti mnogo vremena za argumentiranje i analiziranje. Trebat će reagirati u trenutku i donositi ispravne odluke. Vi ste po prirodi spretni, pa ćete se i ovaj put dobro snaći.

Dat ćete sve od sebe da uspijete.

Dobro ćete komunicirati sa svima. ZDRAVLJE & SAVJET: Mali pad imuniteta.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: U vašim osobnim odnosima svi će izazovi biti usmjereni na temu tolerancije, a upravo će ovladavanje njome biti ono što će vas odvesti korak naprijed. Ovo su dani kada ćete imati priliku vježbati međusobno uvažavanje. Poradite na tome.

KARIJERA: Neki će, htjeli-ne htjeli, biti u iskušenju da podlegnu vlastitoj pohlepi. Proanalizirajte ono što imate i ako uvidite da vam je to dovoljno za normalan život, ne tražite više od toga. Skromnost je zapravo oduvijek bila vrlina.

ZDRAVLJE & SAVJET: Budite umjereni u svemu.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

Feštetića (1852–1933), mlađega sina Jurja II. Opis unutrašnjosti dvorca iz 1887. godine tako glasi: U prizemlju, iz podnožja spomenutoga tornja dolazimo u sobu za pušenje, koja je tom prilikom bila uređena za održavanje cerclea zbog prisutnosti Njegovog Veličanstva. Skupi istočnjački tepisi, otomani, nasloni za leđa, antičke vaze, majolike i vrijedne starine te veliki rokoko kamin, promatraču se doimaju kao da ga prenose u dvoranu kakvog srednjovjekov-

nog viteza. Iz sobe za pušenje, preko grofove udobne radne sobe, koja je ovom prilikom bila određena za Njegovog Veličanstva ađutanta, dolazimo u prostranu blagovaonicu, u kojoj su se održavali dvorski ručkovi. Ostali dio prizemlja, kao i visoki suteren, bili su rezervirani za poslugu i kuhinje. Na katu je prostrana velika dvorana s pogledom na mirisni cvjetnjak uređena kao radna i prijemna soba Njegovog Veličanstva. Pod dvorane, raskošno namještene raskošnim sjajem, prekriven je cijelom svojom površinom mekanim perzijskim tepihom, a u okrugloj niši dvorane, odakle se pruža pogled na cvjetne tepihe parka i Čakovec, bio je smješten kraljev pisaći stol. Neposredno uz prijemnu sobu nalazila se spavaća soba Njegovog Veličanstva, na čijem je zidu bio vjerni prikaz čakovečkog Starog grada iz prošlog stoljeća, a sliku čini još zanimljivijom to što u gradskom tornju, složeni satni mehanizam pokazuje vrijeme. U susjednoj sobi, u kojoj se nalazi bogata rukopisna knjižnica te u ostalim prostorijama na katu bila je smještena dvorska pratnja, dok su dvorske službe i uredi zauzeli gostinjske sobe pokraj dvorca.

ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Rak, Škorpion, Vaga

LJUBAV: Povremene nesuglasice između vas i voljene osobe bit će povezane s vašim burnijim reagiranjem ili sa sitnicama. Suzdržite se od komentara i usredotočite se na ono što je dobro i što je važno. Tako ćete se oboje osjećati bolje i biti mirniji.

KARIJERA: Na dnevni red opet će se vratiti neke teme iz prošlosti ili ćete morati surađivati s ljudima koji vam baš nisu sjeli. No što je, tu je. Treba ostati sabran i profesionalno odraditi svoj dio posla. Kasnije ćete biti zadovoljni što ste se tako postavili.

ZDRAVLJE & SAVJET: Idite tamo gdje vam je dobro.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Pojavit će se potreba za zaštitom u privatnom životu. Ipak, ne gnjavite partnera da vas stalno drži kao kap vode na dlanu jer to može postati naporno. Prihvatite da je i ovako dobro, a više proanalizirajte sebe. Vidjet ćete da ste sami dovoljno jaki.

KARIJERA: Još će biti dosta borbe, ali već se naziru i neke pobjede. Vaš fokus interesa sada će se prebaciti na viša znanja. Mnogi će nastojati usavršiti svoju stručnost. Oni koji uče bit će na dobitku. Studenti vjerojatno prolaze ispite, ali uz suradnju i diplomaciju.

ZDRAVLJE & SAVJET: Ne idite preko svojih granica.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: U ljubavnom životu bit ćete usredotočeni na svakodnevicu. Nećete imati velike prohtjeve, nego ćete, dapače, biti manje zahtjevni nego inače. Oni koji su još sami ljubav će potražiti na običnim mjestima i bez pritiska da je moraju pronaći. To će biti opuštajuće.

KARIJERA: Sve ćete se bolje povezivati s ljudima iz struke. Neki će dobiti priličnu količinu informacija kojima će proširiti svoja znanja i uspostaviti nove potencijalne suradnje. Bit ćete osoba otvorena za sve. Neki će putovati zbog posla.

ZDRAVLJE & SAVJET: Moguć je posjet naporne rodbine.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Netko od vaših suradnika mogao bi vam se jako svidjeti. Možda ćete dvojiti što učiniti, otvoriti se za moguću vezu ili ne. U svakom slučaju, ako slušate svoje srce, ne možete pogriješiti. Oni u vezama bit će vrlo društven par.

KARIJERA: Izgledna su poslovna putovanja, nova učenja, otkrivanja novih spoznaja. Učenici i studenti bit će uspješni. Oni koji rade svaki će dan imati sve više odličnih ideja. Intelektualni djelatnici briljirat će u svom radu.

ZDRAVLJE & SAVJET: Ne namećite svoje stavove.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

NAJSRETNIJI

Dvorac Feštetić krajem 19. stoljeća

Danas se u svijetu bore za naftu, a za 20 godina borit ćemo se za vodu

Piše: Aleksandra Sklepić

Željko Mezga, poduzetnik iz Čakovca, veliki je ljubitelj prirode, te sve svoje znanje, vještine i trud ulaže u čuvanje i zaštitu prirodnih bogatstava, biljnog i životinjskog svijeta. Nedavno je umirovljen, pa se napokon ima vremena posvetiti svojoj najvećoj strasti, te je s ponosom predstavio novouređeni kutak prirode “Dolić” u Knezovcu. Službeno otvorenje ovog kutka održano je u petak, 29. svibnja, uz goste i posebne uzvanike. Željko je rođeni Knezovčan, pa ga, uz ljubav prema prirodi, dodatno motivira i ljubav prema rodnom kraju, te je, uz pomoć mnogih dobrovoljaca iz sela svoj projekt uspješno realizirao, na veselje svih mještana Knezovca.

Mjesto na kojem se nalazimo, ispričao nam je Željko, prije sto je godina služilo kao mjesto na kojem se namakala konoplja. Od konoplje se, u tadašnje vrijeme, proizvodilo mnogo potrepština za kućanstvo, od plahti, odjeće i vreća, do raznih drugih tekstilnih potrepština. Nestankom konoplje, ova je voda, koja izvire iz prirodnog izvora, postala zapušteno odlagalište smeća, a ja sam sam sebi postavio cilj da smetlište pretvorim u zeleni kutak za uživanje u prirodi, što sam, srećom i uspio, uz pomoć brojnih dragovoljaca i stručnjaka.

Općina Šenkovec financirala projekt

Prije nego je započeo s uređenjem Dolića, Željko je otkrio i registrirao čak 26 prirodnih izvora vode u neposrednoj blizini Knezovca, a iz kojih voda protječe upravo kroz Dolić, nakon čega se ulijeva u Jezero Balogovec

Željko s unucima za koje čuva i uređuje prirodu

UUređenje Dolića Željkom je životni projekt

Otvorenje Kutka prirode Dolić nastavak je aktivnosti na uređenju i zaštiti prirodnih lokaliteta na području ovog dijela Međimurja. Nakon prošlogodišnjeg uređenja izvora Vinkovčeve grabe, ove je godine obnovljena mlaka i okolni prostor, a u pripremi su i novi projekti

usmjereni na očuvanje prirode i podizanje svijesti o zaštiti okoliša. Na službenoj svečanosti otvorenja, Željko je svakom od zaslužnih za uređenje i čišćenje Dolića, poklonio fotogra�iju čiji je sam autor, jer mu je hobi fo-

Dolić je više nego zeleno odmorište

svijetu koji je naoko postao bezdušan i gdje svatko brine samo o sebi, još uvijek postoje oni koji uvijek stanu i pruže ruku (ili šapu) pomoći. Ova rubrika posvećena je anonimnim herojima koji ne traže slavu ni zahvalnost, već jednostavno ne mogu okrenuti glavu kad vide biće u nevolji. To su ljudi koji iz blatnjavih jaraka izvlače pse, hrane napuštene mačke, čuvaju ježeve i žabe od kotača automobila ili spašavaju ptičice iz gnijezda nakon oluje. Oni vjeruju da svaki život vrijedi, bez obzira koliko malen bio. Ne nose uniforme i ne osvajaju priznanja, ali iza njih ostaju topli tragovi dobrote, osmijeh, zahvalan pogled i mnogi spašeni životi. Njihove priče podsjećaju nas da priroda još ima priliku ostati lijepa i očuvana, za nas i generacije koje dolaze nakon nas. Dok postoje ljudi koji brinu, tješe, liječe i vraćaju nadu, srce prirode i dalje kuca, zahvaljujući upravo njima.

togra�iranje. Motiv na svakoj fotogra�iji je iz međimurske prirode, a dijelić Željkove foto zbirke u svoje su prostore ponijeli predstavnici DVD-a Knezovec, načelnik Općine Šenkovec Zoran Kolar, predstavnik udruge “OKUS” iz Knezovca, predstavnik Mjesnog odbora Knezovec, Slava Makovec, Mario Sotler, Dragutin Zadravec, Dejan Krznar, Josip Mezga, Rudi Novak. Svi su oni žrtvovali nebrojene sate rada i svog slobodnog vremena kako bi zajedničkim snagama proveli u djelo ideju Željka Mezge. Jedni su pomogli stručnim znanjem, drugi radom i dobrim idejama, neki su se, u korist prirode, odrekli dijela svog zemljišta; bilo je tu i iskopa, radova s mehanizacijom i čuvanja prostora, arhitektonskih ideja, a klupice, ogradu i sve što je bilo potrebno za konačni izgled ove oaze doniralo je poduzeće Prima Biro iz Čakovca, čiji je Željko bio dugogodišnji zaposlenik.

ljudi koji će nastaviti čuvati i uređivati prirodu. Danas u svijetu vlada borba za naftu, a za dvadeset godina, borit ćemo se za vodu. U Knezovcu

Smješten u zelenoj šumi, Dolić predstavlja idealno mjesto za odmor, šetnju i opuštanje, no njegovo uređenje, prije svega odvoz smeća koje se desetljećima skupljalo i čišćenje cijelog područja, sa sobom je donijelo neviđene pozitivne posljedice na cijeli ekosustav. Prije nego je započeo s uređenjem Dolića, Željko je otkrio i registrirao čak 26 prirodnih izvora vode u neposrednoj blizini Knezovca, a iz kojih voda protječe upravo kroz Dolić, nakon čega se ulijeva u Jezero Balogovec. Prolaskom kroz hrpu smeća i opasnog otpada, voda se zagađivala, vala život biljaka i životinja cijelog područja, a samim time i ljudi. Završetkom ovog važnog projekta, od sigurnog uništenja spašene su brojne biljne i životinjske vrste, a neke od njih nastanjene su u novouređenom jezercu,

ju, bogati smo ovim vrijednim blagom, te je na nama da ga sačuvamo i zaštitimo za sve koji dolaze poslije nas.

zaključio je

Članovi Udruge OKUS Knezovec rado se uključuju u eko akcije

HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović

SATIRA

Evanđelje po Andreju iz Erevana:

Suverenitet na trošarinama

Dok se nad Hormuškim tjesnacem nadvijaju crni oblaci, a Iran i ostatak svijeta igraju partiju šaha u kojoj su �igure bačve nafte, naš premijer iz sunčane Armenije šalje nam razglednicu punu optimizma. Poruka je jasna: mi gradimo suverenitet, a suverenitet se, kao što svaki prosječni Hrvat zna, najbolje gradi na telefonskim sjednicama i smanjenju trošarina. "To je moja politika", poručuje premijer, dok mi pokušavamo odgonetnuti je li "varijabilni dio plaće" zapravo šifra za onaj dio koji nestane prije nego što stignemo do blagajne. Jer, zahvaljujući "reakcijama Vlade", cijene struje i plina miruju kao penzioner pred zatvorenim šalterom banke. To je, kažu, "važna poruka gospodarstvu". Poruka glasi: "Gospodarstvo, drži se, jer mi interveniramo!"

A turisti? Oni su kao ptice selice koje odlučuju u zadnji tren, vjerojatno dok listaju oglase za povoljno roštiljanje uz robne marke. Moramo biti mudri, kaže Andrej. Ako spustimo cijenu dizela za šest centi, Švicarac će odmah okrenuti volan prema Jadranu, ignorirajući sve svjetske sukobe, jer tko bi odolio toj uštedi od dva eura na punom tanku? To je ta konkurentnost –mi smo povoljniji od drugih, barem u mašti onih koji proračun kroje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Dok javni dug pada kao rejting oporbe, in�lacija se jedina ne da. Ona je taj "jedini in�latorni pritisak" koji kvari idilu. Ali bez brige, proračun to može podnijeti. Proračun je čeličnog zdravlja, dok je prosječna mirovina na intenzivnoj njezi. Rejting nam raste, zvijezde nam se smiješe s �inancijskog neba, a mi se pitamo – može li se tim rejtingom platiti barem onaj minimalni pogrebni set? Jer, kako stvari stoje, od rasta rejtinga se ne živi, a s ovakvom in�lacijom, čak je i dostojanstveno umiranje postalo preduvjet koji nismo ispunili u zadnji tren.

I dok se stručnjaci brinu oko Ustavnog suda i situacije koja "nije normalna", mi znamo da je sve pod kontrolom. Ako u Iranu opet eskalira, mi ćemo opet smanjiti trošarinu za pet lipa (pardon, centi) i mirna Bosna, to jest, mirna Armenija. Bitno je da "energija determinira sve", pa tako i našu sposobnost da preživimo od prvog do prvog, hraneći se isključivo premijerovim obećanjima i vjerom u bolju sutrašnjicu, koja je, eto, odmah iza ugla, odmah pored onog Hormuškog tjesnaca. Samo oprezno s roštiljanjem i igrama na sreću – jedno izaziva ovisnost, a drugo prazan novčanik. Doduše, u ovoj satiri, teško je razlučiti što je što.

Ivan Grahovec

ŠALJIVA PJESMA

(iz knjige „Besmislica s više lica“)

Stolarska balada

Kada suho deblo kroz blanjalicu ječi Ja u čudu ostajem bez riječi

I kružne i tračne pile

Sve su mi jednako mile

I glodalice i svrdla svih vrsta

Volim ih al ne više od rođenog prsta

Od sreće počinjem cvasti

Kad iz silosa piljevina švasti Drobilice, ravnalice, glodalice

Da su žene, ljubio bi im lice

Od svih tih alata

Pomalo me i strah hvata

Mašine su danas to moćne

Milimetarske rezove rade točne

Divim se svakom alatu

Epove pjevam stolarskom zanatu

Stolari su ljudi posebnog kova

Spominju ih i biblijska slova

Jer stolarija je umjetnost,

A umjetnost je bol

Kad od neotesanog drveta

Napraviš ovalni stol

Ne priznaju se greške

Nema ni lakše, ni teške

Jer ti treba dobro znanje

Da očuvaš prstiju svojih brojno stanje.

Darko Žigrović

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Od subote sunčanije i toplije

VREMENSKA SLIKE: Zanimljivo se ovih dana posložio ritam sunca i kiše. U ponedjeljak smo imali kišu i osvježenje, u utorak sunce i toplinu, u srijedu novu kišu i osvježenje, a potom opet sunčaniji i topliji blagdanski četvrtak. Petak nam donosi još jednu promjenu vremena, a nakon toga bi za vikend i početkom sljedećeg tjedna ipak moglo uslijediti nekoliko sunčanijih i toplijih dana. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Nakon suhog i sunčanijeg četvrtka, petak će nam donijeti novo naoblačenje s kišom i pljuskovima, osobito sredinom dana i poslijepodne. S tom promjenom vremena ponovno će zahladjeti pa bi temperatura

u poslijepodnevnim satima mogla ostati ispod 20 °C. Sve te promjene putuju dosta brzo, pa bi subota ponovno trebala biti ljepša. Bit će suho i sunčanije uz slab do umjeren dnevni vjetar. Jutro će biti svježe, s minimalnom temperaturom oko 10 °C i mogućom kratkotrajnom maglom, a dnevna će temperatura porasti na ugodnih 25 Celzijevih stupnjeva.

Prema svim prognostičkim pokazateljima, još toplije vrijeme možemo najaviti za nedjelju i ponedjeljak, kada bi se temperatura ponovno mogla približiti vrijednosti od 30 Celzijevih stupnjeva. Prevladavat će suho i sunčano, pravo ljetno vrijeme. Ne zaboravite da je UV indeks u ovo doba godine

Vlažan i topao lipanj, bogati seljak

vrlo visok pa se treba zaštititi od sunca, osobito između 10 i 17 sati.

I utorak se čini većinom suhim i pretežno sunčanim s temperaturom oko 30 °C u hladu. Povremeno može biti umjerene naoblake koja će stvarati prirodnu sjenu. Mogućnost za pljuskove i manje osvježenje ponovno će postojati oko srijede, no za sigurniju potvrdu treba pričekati još koji dan.

Podsjećamo vas da prognozu možete redovito pratiti na X-u i našoj stranici na Facebooku „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov, 3. lipnja 2026.)

• 6.6.1978. na Korani kraj Veljuna uspostavljena prva automatska hidrološka postaja u Hrvatskoj

• 7.6.1902. rođen u Splitu fizičar i meteorolog Ante Obuljen

• 10.6.1964. požar uniš�o meteorološku postaju na Medvednici (na Sljemenu u Tomislavovom domu)

• 12./13. 6. 1974. mraz u Gorskom kotaru (temperatura u Zalesini -2°C)

Posao

Razgovaraju dva prijatelja:

– Čujem da si otvorio tvrtku. Kako ide posao?

– Pa ne mogu se požaliti, spavam kao beba!

– Stvarno? Tako dobro?

– Ma ne, probudim se svaka dva sata i plačem.

Pita baka unuka:

Kod njih je najveća laž, njihova istina.

U početku bi Riječ, a onda vrag izmisli novac. Hrabrost koja se bori bolja je od slabosti koja traje.

Za razliku od vas, mi ne određujemo nikome što će biti, niti ikome damo da nam govori što smo mi.

Narod jesu kao živi ljudi, ali za naciju još nisu spremni.

AFORIZMI Nikola Šimić Tonin

Generacijski jaz

– Srećo, što želiš da ti baka kupi za rođendan?

– Pa mogao bih jedan tablet.

– Ma nema problema, sine. A koji ćeš okus, od jagode ili od čokolade?

Žaba

Pita učiteljica Pericu na satu biologije:

– Perice, kako se zove biće koje može živjeti i u vodi i na kopnu?

– Žaba, učiteljice!

– Izvrsno! A znaš li još jedno takvo biće?

– Druga žaba!

Kratki spoj

Razgovaraju dva susjeda:

– Moj sin je pravi optimist, uvijek gleda svjetliju stranu života!

– Blago tebi. A moj je električar, on stalno traži gdje je kratki spoj.

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje mozgalice objavljene u broju 1602. pronađite na stranici 23.

SKANDINAVKA

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Tijelovo, Svetkovina presvetog tijela i krvi Kristove

Napunili so stole i kupice, pozvali tamburaše

Za nami so ostali dnevi vina, dnevi pušipela, dnevi dok je vino teklo potokima i to po brežnomo Međimorjo. Nejvečpot se pripoveda kak vino nebre teči potokima po bregima, ali za vreme Urbanovoga je prinas vu Štrigovi, Železni Gori, Svetomo Đurđo na brego i to moči videti. I kaj je nejčudneše dok vino teče po bregima na se spehe nišči ne beži �krej od jega nek si dohajajo kcoj i saki den je okoli vina, očem reči, okoli kleti, okoli pelnice, okoli lagvov se vekša i vekša stiska. Kuliko pot sam več tu na ovomo mesti pisal o tomo kak prinas v Međimorjo rastejo, ne sam rastejo nek se i pijejo nejbolša vina na sveto. Kak sam rekel, ali kuliko sam ovo leto v ove dneve vina i videl ljudi dohajao iz sih krajov Lepe naše, a dohajajo i oni prek meje, kaj proverijo je li ja govorim istino. Ne sam da dohajajo nek i ostajajo tu i sprobavlejo se ono kaj je zraslo na ovoj našoj kak mi velimo škrtoj zemlici. Zemlica je škrta, ali ak se naš međimorski čovek žnjom pospomina, ak jo dobro pognoji, zorje, dobro prepravi i prave trse posadi unda tu i zraste dobro, kaj dobro, nejbolše vino. Ne moram več to govoriti kaj ne bode zgledalo da se falim, ali jezere ljudi kaj su v ove dneve vina dohajali k nam v Međimorje nam govorijo da so ljudi zazvedili kaj morejo prinas najti i kak je to ono kaj so na leta iskali. Da je ne tak ne bi dohajali, ne bi z sobom dopelali pajdašijo i ne bi tu tak dugo ostajali. Još bodemo morali zafremati i nekše hostele, hotele kaj si bodo vinoljupci mogli prespati ak nekoga vino prevari pak si cugne malo vejč nek je kanil i ak oni šteri imajo ključe od auta malo globleše poglednejo v kupico. Kuliko sam mel za čuti i na tomo se dela.

No, niti naši ljudi, naši vinari i vinogradari ne ostajajo dužni svojim gostima, oni jim davlejo se kaj imajo kak ono kaj krepi dušu tak i ono kaj krepi telo ili kak moja teca Franca veli naši brežni Međimorci so za Urbanovo – dneve vina otprli dušo, otprli so kleti,

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

otprli so pelnice, otprli so i lagve. Ali to je još ne se, si mi znuomo da je ne moči piti na prazen želodec, a unda tu do reči dohajajo i žene naših vinogradarov štere spravljajo se one dobrote i �inote od šterih čovek nebre oditi �krej tak dugo dok ga nekaj jega na stolo. Dok se čovek okrepi za stolom unda na red dojde kupica, lagev i pelnica. Kak sam več rekel to su vina štera govorijo štiri jezike i to tak tečno kaj te nišči nikaj ne razme, a si so dobre vole. Nebreš fulati vu štero got pelnico dojdeš sigurno je jeno da bodeš vum išel dobre vole ak čovek pije onak ka se mora piti: pomalem, spametno i ne spiti vejč nek čovek more podnesti. Verjem da bodo dobri glasi o našim nejbolšim vinima dauko odišli i da bode se vejč ljudi dohajalo k nam na okrepo, na vino posle šreroga se čovek osječa bole i po šteromo dobi pamet i sakoformo vupeše, ali sam najgerek je li bodemo meli dosti vina? Naši vinari velijo da ga ne brige jerbo sako leto sadijo novo trsje tak kaj bodo lagvi zdržali celo leto pak jim to unda moramo veruvati.

Znate kaj so naši stareši odnavek pripovedali, što furt hoda v gorice ne zna za betege i ne nuca nikšega drugoga leka nek so mo klet i pelnica nejbolša apoteka Tak je več dvajstipet let otkak se Urbanovo – dnevi vina obslužavlejo, a tak je bilo i predi, ali ne za se!

Muke po Čakomo

Čim se je vreme spremenilo, čim smo vure porinuli jeno vuro na pre i čim so dnevi postali malo dukši i malo topleši mam so i naši komunalci prešli na letno radno vreme. A to je ono čega smo se bojali. Ne zato kaj bodo raneše vjutro počeli smetje pobiratili pak hrumeti z kosilicaj nek zato kaj bodo pak sprevodi na čakoskomo grobjo po nejvekšaj vručinaj. Velijo kak sprevodi morajo biti za vreme radnoga vremena, a naši komunalci delajo vjutro od šest pak odvečer do dve. Ne bi vam znal reči što još ima takše radno vreme, ali komunalci ga imajo tak da unda se dojde na to kaj so sprevodi na čakoskomo grobjo od dvanajst do dve ili kak sam rekel po nejvekšaj vručinaj. Več sam o tomo i lani tu pisal, ali se je nikaj ne spremenilo. Kak prvo ljudi šteri očejo iti na

Gracke nagrade

sprevod svojemo bližnjemo, svojoj rodbini svojim sosedima morajo raneše oditi z posla ak očejo na vreme dojti na sprevod, a unda na grobjo zevlejo i iščejo hlada de se bodo skrili od sunca ak nečejo kaj jiv prime sunčanica ili pak se nedaj Božek zrušijo ak jim dojde slabo. Ne znati zakaj je tak veliki kunjšt kaj bi se za težake na grobljo naprajlo klizno radno vreme pak bi sprevodi bili malo kesneše odvečer dok minjejo nejvekše vručine i dok sunce malo heja? Bili bi niti prvi niti zadji šteri delajo po kliznomo radnomo vremeno. Zna se kuliko vur saki težak mora oddelati tjedno, a da bode to oddelal to se težaki dogovarjajo sa svojim še�ima i gazdima, a ne kaj ljudi morajo trpeti nejvekše, očem reči, nejjakše vručine. Još bi sam trelo kaj se na sprevodo nekaj hudoga pripeti i kaj bode nekomo pravzaprav slabo i kaj bode morala dohajati hitna ili pak nekša druga pomoč.

Hrvoje odlučan u borbi s “nemani”

Iako mu u osobnoj iskaznici piše da dolazi iz Vinkovaca, titula Međimurca tjedna ovaj put sasvim zasluženo ide u ruke Hrvoja Kolareka! Naime, Hrvoje je viđen u Kotoribi kako vodi epsku, kulinarsku bitku s "nemanima" iz rijeke. Naoružan samo željeznim rašljama, solju i vrhunskom mljeve-

nom paprikom, naš se slavonski gost hrabro suočio s desecima kapitalnih šarana. Svaki je šaran pružio dostojan otpor na laganoj vatri, no Hrvoje je pokazao čelične živce i slavonsku tvrdoglavost. Rezultat ove junačke borbe? Savršeno pečena, sočna riba koja se topila u ustima i miris koji je hipnotizirao cijelu Kotoribu. (vv)

Kak i sako leto za Den Grada Čakovca tak je i ovo leto čakosko Gracko veče dodelilo nagrade onima šteri so to nejbole zaslužili. Med nagrađenima je ovo leto bil i Zlatko Bacinger šteri je dobil nagrado za osobit doprinos razvoju i promicanju kulturnog i povjesnog identiteta Grada Čakovca. Tak so bar rekli. Vu obrazloženjo je bilo rečeno da je on zaslužan kaj je osnovana Zrinska garda, štero je osnovala čakoska Matica i kaj je osnoval Bratovštino Petra Zrinskog. Nemam ja nikaj protiv jegove nagrade za životno delo, ali nebre dobiti nagrado za ono kaj je ne napravil. Najme kaj, gospona Zlatkija so hitili vum iz Zrinske garde pred 15 let jerbo je delal vejč kvara nek hasna, a unda je on vtruc zafremal Bratovštino Petra Zrinskog. Dok se je on rezišel z Gardom garda je mela meje od 50 članova (denes ima prek tristo), a Bratovština je nigdra ne mela vejč od šest članov, a zadji nastup je mela pred deset let. On je posle kak je dobil nagrado izjavil kak je med nami čuda jalnoši i da si dobri projekti imajo čuda japi, a hudi sam jenoga, kaj god je on z tem štel reči, ali ovi vu Gardi velijo kak je Garda ne drevo bukva posadiš, raste i buja samo od sebe. A to se nejbole vidi na Bratovštini.

REKORDNA PRAVOSUDNA PUŽ-UTRKA

Sudili

mu 14 godina pa ga osudili na 10 mjeseci zatvora!

Hrvatsko pravosuđe ponovno je pomaknulo granice apsurda. Nakon punih 14 godina traljavog suđenja, beskrajnih odugovlačenja i stalnog mijenjanja optužnice, bivši ministar mora, prometa i infrastrukture te vječni HDZ-ov moćnik, Božidar Kalmeta, napokon je dočekao presudu. Županijski sud u Zagrebu proglasio ga je ovaj tjedan krivim u ponovljenom postupku za aferu „Prometna renesansa Hrvatske”. Epilog ove maratonske pravosudne farse?

Kalmeta je nepravomoćno osuđen na dvije i pol godine zatvora, od čega će iza rešetaka provesti svega deset mjeseci, dok mu je ostatak uvjetovan rokom kušnje od četiri godine. Državi mora vratiti 81 tisuću eura.

Bizarno je što je bivši ministar nakon presude javno izrazio – zadovoljstvo. A kada je optuženik zadovoljan, jasno je da hrvatski građani ne mogu biti. Sve što je sud nakon desetljeća i pol uspio dokazati jest da je

sporni promidžbeni �ilm plaćen Fimi Mediji zapravo bio dio predizborne kampanje HDZ-a. Kalmeta, diplomirani agronom i veteran stranke još od 1989. godine, preživio je sve unutarstranačke smjene, od Pašalića i Sanadera do Plenkovića. Godinama se uspješno branio i od teških optužbi u aferi „Remorker”, gdje se sumnjalo na izvlačenje preko 30 milijuna kuna iz cestarskih poduzeća. Tamo mu je suđenje trajalo 11 godina, a optužnica se topila dok iznosi nisu višestruko smanjeni. Ova presuda za �ilm „Prometna renesansa” savršeno oslikava renesansu domaćeg pravosuđa: proces je trajao 14 godina, kazna je simbolična, a kraj se i dalje ne nazire jer je presuda nepravomoćna. Kalmeta, kao samoprozvani legalist, presudu poštuje i mirno čeka nastavak ove beskrajne priče, ostavljajući građane u potpunom nevjerici. (vv)