





















![]()






















Maturantski dani upravo se pretvaraju u ono što će jednoga dana biti najljepše uspomene iz mladosti. Ovo je vrijeme snažnih emocija, neraskidivih prijateljstava i uzbudljivog završetka jednog važnog životnog poglavlja. Tim po-





vodom razgovarali smo s ovogodišnjim međimurskim maturantima.
Dok jedni namjeravaju što prije napustiti Hrvatsku, drugi ipak odlučuju ostati. Što su nam rekli, pročitajte u nastavku.
(Mario Golenko)
Laura Horvat, Kotoriba – Učenica sam 4. d razreda Graditeljske škole Čakovec. Biti maturantica stvarno je zanimljivo, čak i bolje nego što sam očekivala. Nakon srednje škole planiram upisati fakultet i obrazovati se za web-dizajnericu. U školi mi je bilo odlično i puno sam toga naučila.
Ivana Lovrec, Čakovec – Idem u 4. d razred Graditeljske škole Čakovec. Nakon mature planiram se zaposliti, tako da neću ići na fakultet. Biti maturantica doista je super, no bit će mi jako žao rastati se od prijatelja.

Dok većina maturanata norijadu provodi u klasičnim šarenim majicama s natpisima, učenici 5.c razreda Srednje škole Čakovec odlučili su podići ljestvicu i u zadnji tjedan nastave uploviti pod gusarskom zastavom! Bacili su sidro, zaboravili na ispite i učenje te uz pjesmu, ples, kapljicu i vrhunsku zabavu proslavili činjenicu da je nastavi napokon kraj! (sh, foto: Kristina Kobal)
Niko Luborić, Čakovec – Pohađam Ekonomsku i trgovačku školu Čakovec, smjer sportski komercijalist. Osjećam se odlično, a plan mi je što prije otići iz ove države. To je moj cilj. Najviše mi smetaju visoka stopa PDV-a i niske plaće.
Filip Krbot, Čakovec – Pohađam Tehničku školu Čakovec, a poslije planiram upisati Sveučilište Sjever kako bih proširio svoje znanje. Mislim da ću na tom fakultetu puno naučiti, a ujedno ću biti blizu kuće. Biti maturant je odlično, super se zabavljamo s ekipom.
Tin Janči, Čakovec – Idem u Tehničku školu Čakovec. Vjerojatno ću upisati FOI u Varaždinu. Nadam se da će fakultet biti dobar. Biti maturant je sjajno, ekipa je odlična, a vjerujem da ćemo se i dalje često viđati.
Piše: Vlasta Vugrinec
Socijaldemokratska partija (SDP) Međimurske županije ima novo vodstvo. Nakon provedenih unutarstranačkih izbora, na čelo međimurskog SDP-a izabran je Nikola Novak (39) iz Nedelišća. S obzirom na to da je Novak bio jedini kandidat za predsjednika, izbori su, kako je rekao, potvrdili konsenzus unutar stranke o smjeru u kojem SDP Međimurja treba ići u narednom razdoblju.
Uz predsjednika, izabrano je i šest članova Predsjedništva stranke na županijskoj razini, a to su: Renata Kovačić (Mursko Središće), Hrvoje Kolman (Nedelišće), Iva Medved (Čakovec), Sven Todorović (Šenkovec), Ivan Šimunković (Prelog) i Roberto Ujlaki (Kotoriba). Za potpredsjednike stranke izabrani su Andreja Marić i Anđelko Nagrajsalović.
Novak je također najavio da će na konstituirajućoj sjednici Županijskog odbora za novu tajnicu županijske organizacije predložiti Jelenu Krznar iz općine Belica.
Oživljavanje organizacija koje više ne funkcioniraju
U svojoj prvoj izjavi nakon izbora, novi predsjednik


Andreja Marić, Nikola Novak i Anđelko Najgrasalović

Nikola Novak naglasio je da će fokus njegovog programa biti na jačanju stranačke infrastrukture na terenu i obnavljanju organizacija koje trenutno ne funkcioniraju.
- Naš program će se temeljiti na jačanju naše županijske organizacije tako da opet osnujemo naše organizacije koje trenutno ne funkcioniraju. Prije nekih 15-ak godina SDP je djelovao u svim našim općinama i gradovima, a danas to nije slučaj, rekao je Novak.
Prema njegovim riječima, nove organizacije mogu formirati uz uključivanje novih ljudi.
- Nadam se da ćemo uključiti veliki broj mlađih ljudi koji se žele baviti politikom, koji žele dati svoj doprinos, koji imaju ideje i
koji smatraju da ovakav model funkcioniranja vlasti na lokalnoj razini nije dobar – ne samo na lokalnoj, nego i na višim razinama, kaže. Temelj našeg programa je prisutnost u svim sredinama i u svim organizacijama.
Povratak na poziciju najjače političke opcije
Nekad se Međimurje smatralo kao jedno od najjačih utočišta i baza SDP-a u Hrvatskoj. Međutim, Novak ističe da su se u posljednjih petnaest godina na našem političkom nebu pojavile nove opcije koje su privukle dio njihovog biračkog tijela. Unatoč tome, uvjeren je da SDP i dalje ima snagu za vodeću ulogu.
- SDP je bio puno jači u prethodnom razdoblju. U naše biračko tijelo ušle su neke nove stranke u proteklih 15 godina, ali naravno, SDP nije nestao. SDP je i dalje jaka stranka, a u budućnosti će postati još i jača. Međutim, to možemo postići samo upornim i mukotrpanim radom, zaključio je.
Činjenicu da je bio jedini kandidat za predsjednika, kao i da za članove Predsjedništva nije bilo protukandidata, Novak ne vidi kao problem, već kao rezultat zajedničkog dogovora i podrške svih ključnih ljudi na terenu – od dožupana i načelnika, do vijećnika u općinskim, gradskim i županijskim skupštinama koji su ujedno bili i delegati na ovim izborima.


MATIJA POSAVEC iznio svoju obranu na zagrebačkom Županijskom sudu


Međimurski župan
Matija Posavec u srijedu je na Županijskom sudu u Zagrebu iznio svoju obranu u postupku koji traje gotovo pet godina, a u kojem ga USKOK tereti za primanje mita od 10.000 kuna i namještanje zapošljavanja dviju službenica. Posavec je u svojoj obrani ustvrdio da nije počinio nijedno kazneno djelo te da tužitelji ne razumiju razliku između ovlasti župana kao izvršnog tijela i Županijske skupštine kao predstavničkog tijela koje birači biraju na listama.
- Prijedlog akata za Županijsku skupštinu, donošenje Pravilnika o organizaciji ustroja su ovlasti koje župan ima sukladno Zakonu i Statutu, objasnio je Posavec za naše novine.
Na istom ročištu svoju obranu iznio je i drugooptuženi Josip Kobal, dok je treći optuženik Milorad Novković prekinut na polovici iznošenja obrane.






- Bio sam u šoku. Policija mi je rekla da sam mlad čovjek i da nema potrebe da završim u zatvoru, tražili su da podnesem ostavku. Sve to utjecalo je na moje tadašnje stanje. U takvim okolnostima priznao bih bilo što, izjavio je




Skupština je odlučivala, ne župan
- Stavlja mi se na teret imenovanje Josipa Kobala u Upravno vijeće Županijske uprave za ceste, no tu odluku nisam ja donio. Donijelo ju je predstavničko tijelo, rekao je Posavec, naglašavajući da USKOK ne shvaća razliku između ovlasti župana kao izravno izabranog dužnosnika i Županijske skupštine čiji se članovi biraju na listama. Objasnio je da župani u Hrvatskoj imaju ovlasti imenovati članove upravnih vijeća svojim potpisom, ali da je Međimurska županija bila toliko transparentna da je tu ovlast prepustila Županijskoj skupštini. Odluka o Kobalovu imenovanju prihvaćena je s 29 glasova za i četiri suzdržana.
- Kobal je u Upravnom vijeću Županijske uprave za ceste od 2005. godine, kada sam ja imao 25 godina. Promijenio je tri župana na toj poziciji. Sada proizlazi da sam ja trebao pogodovati njemu, rekao je Posavec koji je i osporavao ekonomsku logiku optužbe.
- Neživotno je dati nekome 10.000 kuna da bi se osiguralo mjesto člana
Uprave, koje osigurava sjednice jednom u dva mjeseca, a naknada po sjednici je oko 50 ili 60 eura. U četiri godine ta funkcija ne može donijeti ni toliko koliko je navodno dato, pojasnio je.
Priznanje pod pritiskom
Ključni trenutak ročišta bio je kada je sud pustio snimku prvog ispitivanja iz rujna 2021. na kojoj Posavec priznaje krivnju za sve točke optužnice. Nakon toga puštena je snimka drugog ispitivanja koja je bila istovjetna današnjoj obrani. Posavec je objasnio da je uhićen u šest sati ujutro, cijeli dan držan u policijskim prostorijama i odveden na Oranice, a iskaz je dao tek kasno navečer.
- Bio sam u šoku. Policija mi je rekla da sam mlad čovjek i da nema potrebe da završim u zatvoru, tražili su da podnesem ostavku. Sve to utjecalo je na moje tadašnje stanje. U takvim okolnostima priznao bih bilo što, izjavio je Posavec. Što se tiče točke optužbe o nezakonitom zapošljavanju dviju službenica, Posavec je rekao da su svi natječaji bili javni i provedeni sukladno zakonskim propisima.
- U jednom slučaju kandidatkinja je bila jedina prijavljena. Nikada nisam pripremao dokumentaciju za natječaje, nisam znao tko su članovi povjerenstava. Logično je da se kandidatima daje na uvid izvor iz kojeg se crpe informacije za ispitivanje. Svi članovi povjerenstava rekli su da na njih nije vršen nikakav pritisak, objasnio je. Istaknuo je da ga nijedan svjedok tijekom postupka
U ponedjeljak, 18. svibnja, na groblju u Murskom Središću pokopan je Mladen Grubić, koji nas je napustio u 76. godini života.Mladen Grubić bio je jedno od najprepoznatljivijih lica međimurskog novinarstva, ali i predani prosvjetni radnik. Kao dugogodišnji učitelj u Osnovnoj školi Jože Horvata Kotoriba, generacijama je djece prenosio znanje, odgajao ih i pripremao za život. No, njegova druga velika ljubav bilo je novinarstvo, u kojemu je proveo desetljeća, neumorno bilježeći sudbine malih, običnih ljudi i važne društvene događaje diljem cijeloga kraja. Bio je i dugogodišnji suradnik Međimurskih novina, a njegovi su tekstovi uvijek imali poseban pečat i bili rado čitani među čitateljima.
DOGRADNJA II.O.Š. Čakovec po planu
U tijeku je dogradnja
nije za ništa teretio, te da snimke iz posebnih dokaznih radnji samo dokazuju da su mu ljudi dolazili s raznim zahtjevima, ali ništa od toga nije realizirano na protuzakonit način.
Posavec je svoju obranu zaključio osvrtom na izborne rezultate koji su sa 55 posto na prvim izborima 2013. narasli na 82 posto na posljednjima, unatoč teretu koji nad njim visi pet godina.
- Smatram da mi je učinjena velika nepravda i velika šteta. Ako je svrha kažnjavanja, kako piše u Kaznenom zakonu, izazvati društvenu osudu, sve ono što je pisano u medijima itekako je bacilo osudu i ljagu na moje dostojanstvo, rekao je Posavec.
Dodao je da je na dan uhićenja podnio ostavku i prestao mu je radni odnos, te da nije iskoristio pravo na naknadu niti aktivirao saborski mandat koji je imao.
- Tih dva i pol mjeseca do novih izbora bio sam bez naknade i prihoda. Nisam iskoristio čak ni to na što sam imao pravo. naveo je. Nakon ročišta, župan nam je rekao da su i on i Kobal te Novković odbacili optužbe, smatrajući kako sve to za što se terete nije uopće kazneno djelo.
- Koplja će se najviše lomiti upravo oko mog priznanja, dodao je. Nastavak suđenja zakazan je za 29. svibnja kada će Novković dovršiti obranu, nakon čega slijede završne riječi tužiteljstva i obrane.
Druge osnovne škole Čakovec, projekt vrijedan 3,2 milijuna eura, od čega je 2,6 milijuna eura osigurano iz bespovratnih sredstava. Škola s 392 učenika time dobiva šest novih učionica, tri kabineta, hol, dizalo te novu blagovaonicu i knjižnicu.
Ravnateljica Snježana Odak Hrkač istaknula je kako je ovaj
zahvat ključan jer će ukinuti pregrađene prostore i rad u dvije smjene, pa učenici više neće morati jesti na hodnicima. Radovi su trenutno na 30 posto izgrađenosti. Prema riječima Igora Hoblaja, direktora tvrtke Team Građenje, unatoč zimskim usporavanjima drži se hodogram te se dovršetak objekta očekuje sredinom studenog ove godine.
IZBORI ZA VMO Orehovice
Kome (ne)trebaju mjesni
U nedjelju, 24. svibnja, na izbore izlazi mještani naselja Orehovice, Vularije i Gornjeg Kraljevca. Birat će svoje predstavnike u Mjesne odbore. Iako su izbori raspisani za cijelu područje Općine Orehovica, stanovnici Podbresta ipak neće izaći na birališta. Razlog je vrlo prozaičan. Naime, nitko nije podnio svoju kandidaturu za izbore.To znači da u cijelom naselju nije postojalo ni 5-6 ljudi koji bi se okupili, bez obzira na stranku ili nezavisnu listu,
i rekli: - Hajdemo napraviti nešto za svoje mjesto. Istina, u oba druga naselja, istaknuta je samo jedna kandidacijska lista i to HDZ-a što znači da su izbori puka formalnost.
U Orehovici Alena Ružića, a u Vulariji Gorana Pužaja. Pitanje koje se nameće je koliko su u stvari ljudi upoznati s radom mjesnih odbora? Po ovom ispada da oni uopće nisu potrebni. Srećom, nije tako u ostalim našim sredinama. (vv)
KRIZNI PR Maria Medveda Ne prezivam se uzalud Medved
Iza Marija Medveda, dožupana Međimurje županije i bivšeg predsjednika županijske organizacije SDP-a, doista je težak tjedan. Naime, nije se kandidirao za novi mandat predsjednika, nije ušao ni u predsjedništvo stranke. Drugim riječima, nekad prvi čovjek, sad je izgubio sve pozicije u stranci.
- Eh, kaj da pričam, ono što se dešava unutar stranke, neka tamo i ostane, rekao je, ne baš veselo, za naše novine na dan unutarstranačkih izbora.
Međutim, samo par dana kasnije, na obilježavanju











Svjetskog dana pčela, Mario je pokazao svoje drugo lice. Naime, u svom prigodnom govoru naveo je da voli pčele i med te dodao: - Ne prezivam se uzalud Medved. Što reći, osim odličan krizni PR u hodu! (vv)
Piše: Vlasta Vugrinec
Da se rješavanju nagomilanih problema više ne može pristupati stihijski, potvrdio je i nedavni četvrti po redu radni sastanak u Međimurskoj županiji. Uz domaćina, župana Matiju Posavca, te gradonačelnike i načelnike međimurskih općina, za istim su stolom sjedili potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar znanosti i obrazovanja
Radovan Fuchs te ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić. Fokus visokog političkog skupa bio je nastavak koordiniranih aktivnosti usmjerenih prema integraciji romske nacionalne manjine, s posebnim naglaskom na tri stupa: obrazovanje, socijalnu politiku i sigurnost.
Skup problema koji su nastajali desetljećima
Župan Matija Posavec izrazio je zadovoljstvo kontinuitetom ovih susreta, naglasivši kako oni donose konkretne pomake za stabilnost i suživot u županiji:
- Jako mi je drago što održavamo ovaj kontinuitet sastanaka, jer je ovo u svega nekoliko mjeseci već četvrti sastanak. U međuvremenu se desilo preko 20 sastanaka na razini ustanova i institucija. Teme su obrazovanje prije svega, socijalna politika, bespravna gradnja i postupanje s otpadom – dakle, sve ono s čime se kao jedna sredina suočavamo. Svaki sastanak započinjemo brojkama koje pokazuju određene pomake, ali u tim pozitivnim pomacima uvijek ima prostora za napredovanje.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je važnost sinergije svih razina vlasti u rješavanju kompleksnih, desetljećima taloženih problema, pritom se otvoreno osvrnuvši na sigurnosnu situaciju na terenu: - Sigurno je da ćemo nastaviti u ovom i sličnim formatima dalje raditi na pitanjima koja su nam od zajedničkog interesa. Ovo o čemu razgovaramo je skup problema koji su nastajali desetljećima i rješenje se ne može naći preko noći. S jedne strane, država i društvo moraju biti socijalno osjetljivi, ali i jasni u zaštiti onoga što su pravila po kojima živimo, a pogotovo ako govorimo o mom resoru – pravila reda i sigurnosti. Što se tiče sigurnosti, bilježimo bitno smanjenje broja kaznenih djela i prekršaja na razini županije, po čemu je Međimurska županija jedna od najsigurnijih u državi. Međutim, bilježimo

Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova
povećanje tih djela kada govorimo o romskim naseljima i tu će se u sljedećem razdoblju morati učiniti više.
Svi su se složili kako je obrazovanje temelj svake dugoročne integracije. Međutim, upravo u tom segmentu leže i najveći izazovi. Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs apostro�irao je problem ranog napuštanja osnovnoškolskog obrazovanja, ali i ponudio rješenje koje kreće od najranije dobi:
- Problem se pojavljuje u prvom redu kod osnovne škole, gdje imamo značajan postotak djece koja napuštaju školu u 6. ili 7. razredu. To je nešto na čemu treba intenzivno raditi kako bismo postigli da svi završe osnovnu školu, a onda ih stimulirati za upis u srednje škole. Naš je cilj i što više visokoobrazovanih –trenutno imamo oko 50 do 56 studenata pripadnika romske nacionalnosti. Identi�icirali smo da su dječji vrtići ključni za ulazak u osnovnu školu i moramo nastojati da u njih bude upisano što više romske djece kako bi se pripremili po pitanju jezika i međusobne komunikacije.
Statistički podaci i zaključci sastanka potvrđuju da će se u idućoj školskoj godini uložiti maksimalni napori kako bi se provela institucionalna intencija da se sva djeca od treće godine života uključe u predškolski odgoj.
Kontrola trošenja “socijalne pomoći”
Jedan od najvećih izvora frustracija i predrasuda u većinskom društvu jest percepcija da je romska zajednica u potpunosti ovisna o





Radovan Fuchs, ministar znanos�, obrazovanja i mladih







Alen Ružić, ministar rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne poli�ke

socijalnim davanjima i da ta davanja prečesto završavaju u krivim tokovima. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić najavio je stoga reformske korake koji bi trebali donijeti transparentnost, ali i zaštitu onih najranjivijih unutar samih obitelji: - Što se tiče elektroničkih puteva novca, radimo na tome i krećemo od dvije ključne pretpostavke: nema stigmatizacije i pred nama je svaki korisnik prava a priori u potrebi. S druge strane, primjećujemo i imamo čvrste znanstvene podatke da u danima u mjesecu kada se isplaćuju socijalne naknade (oko 20. u mjesecu) imamo porast intervencija u zdravstvenom sustavu i prijava obiteljskog nasilja. Ekonomska kontrola je najsnažniji predskazatelj femicida i obiteljskog nasilja. Zato mogu najaviti da ćemo u drugom dijelu godine izaći s pilot-projektom u nekoliko županija, a Međimurska će biti jedna od njih. Digitalna sredstva bit će uvedena tako da će u jednom značajnom dijelu, smatramo barem 30%, uvijek biti dostupna u gotovini, bez obzira na tehničku spremnost.
Ova najava uvođenja digitalnih kartica za trošenje socijalne pomoći izravno se naslanja na podatke s terena.
U Međimurskoj županiji trenutno je ukupno 1013 korisnika zajamčene minimalne naknade (što obuhvaća 3984 osobe), od čega čak 80% čine pripadnici romske manjine. Do sada su već izdana 152 rješenja s pravom u naravi, čime se usteže pravo na gotov novac onima za koje se utvrdi da sredstva ne troše namjenski.
Međutim, kada se govori o socijalnoj pomoći, zamjenik međimurskog župana iz redova romske nacionalne manjine Elvis Kralj otvara potpuno drugačiju perspektivu. Kralj podsjeća da su Romi u ranijim desetljećima masovno radili u lokalnim građevinskim kombinatima te da u bivšem sustavu socijalna pomoć uopće nije bila oslonac za preživljavanje. Uvođenje trajnog sustava socijalne pomoći devedesetih godina on vidi kao pogrešan smjer koji je pasivizirao zajednicu
umjesto da je poticao njezin razvoj.
- Romi su godinama govorili: -Mi ne želimo socijalnu pomoć, želimo raditi i zaraditi novac svojim rukama, naglašava Kralj, dodajući kako je upravo želja za radom, a ne za socijalnim davanjima, pokrenula goleme strukturne promjene nakon otvaranja europskog tržišta rada 2013. godine.
Stambena emancipacija i bijeg iz geta
Prema riječima Elvisa Kralja, proces iseljavanja iz getoiziranih romskih naselja u punom je zamahu i predstavlja istinsku, tihu revoluciju integracije. Obitelji koje su se ekonomski osnažile ne žele ostati unutar prenapučenih i infrastrukturno izoliranih naselja, već biraju suživot s većinskim stanovništvom.
- Onog trenutka kada se čovjek zaposli, kada se kreditno zaduži i kupi kuću izvan naselja, u njegovoj se glavi događa ključni klik. Više nema mjesta za gluposti. Rate kredita i režije dolaze na naplatu svaki mjesec, a to donosi odgovornost i disciplinu, ističe Elvis Kralj. Analize koje Kralj osobno vodi pokazuju nevjerojatne podatke: romske obitelji do sada su kupile kuće u čak 68 međimurskih sela. Posebno je izdvojio Piškorovec, naselje koje se u medijima i javnosti spominje isključivo u negativnom kontekstu. Upravo je iz Piškorovca potekao najveći broj obitelji koje su kupile nekretnine i uspješno se integrirale u mjesta poput Turčišća, Domašinca ili Palovca, dokazujući da se individualna odgovornost i želja za boljim životom ne mogu i ne smiju generalizirati kroz prizmu jednog naselja.
Ovaj trend stambene emancipacije izravno je povezan s radom u inozemstvu. Danas međimurski Romi rade diljem Europe, od Portugala do Finske. Novac koji ondje zarade ne troši se na luksuz, već se ulaže u kupnju nekretnina i osiguravanje stabilne budućnosti za djecu izvan nametnutih okvira romskih naselja.

Dok država digitalnim karticama želi kontrolirati isplate socijalne pomoći, stotine obitelji uzele su sudbinu u svoje ruke, kupile kuće izvan naselja i dokazale da žele rad, a ne milostinju

romskim naseljima
vo manje romske djece nego danas:

- U Međimurskoj županiji trenutno je ukupno 1013 korisnika zajamčene minimalne naknade (što obuhvaća 3984 osobe), od čega čak 80% čine pripadnici romske manjine, ističe župan Posavec
- U ono doba kad sam se ja školovao, nas je bilo dosta malo. Hajmo tako reći, možda dvadesetak koji su završavali školu.
Danas se, kako kaže, situacija s polaskom u školu popravlja, no u potpunosti razumije zašto se kod mladih javlja problem motivacije. Mladi ljudi, naime, prečesto ne vide smisao u učenju jer gledajući starije članove zajednice gube vjeru da će im školska diploma u Hrvatskoj doista donijeti bolju i ravnopravniju budućnost.
No, unatoč tome, svoju djecu je odškolovao, odnosno još školuje. On je ponosni otac četiriju kćeri Rebeke, Rahele, Ivane i Vide. Najstarija kći Rebeka uspješno je završila školu za komercijalistu, Rahela se školuje za obućara-krojača, Ivana je stekla zvanje medicinske sestre, dok najmlađa Vida tek na jesen kreće u školu. Istina, njegove starije kćeri trenutno nisu zaposlene u struci. Najstarija je na rodiljskom dopustu s bebom od devet mjeseci, dok se mlađa tek suočava s tržištem rada – istim onim tržištem koje je Romana Bertovića u konačnici prisilio da kruh i dostojanstvo potraži izvan granica domovine.
Nakon pet godina provedenih u Španjolskoj i nekoliko godina mukotrpnog rada u Njemačkoj, Bertović slikovito i s dubokim ogorčenjem opisuje nevidljivi zid diskriminacije s kojim se suočavao u Hrvatskoj:
Životna ispovijest
Romana Bertovića No, dok političke najave i uspješni primjeri stambene integracije zvuče ohrabrujuće, priče radnika koji su prošli kroz hrvatski sustav zapošljavanja otkrivaju koliko su predrasude i dalje duboko
ukorijenjene i koliko pojedinac mora uložiti nadljudske napore kako bi uspio. O tim izazovima, diskriminaciji, ali i o tome kako se situacija mijenjala kroz generacije, otvoreno i bez rukavica progovorio je Roman Bertović, otac četvero djece iz Pribislavca.
Bertović je čovjek sa zanatom u rukama, završio je trogodišnju graditeljsku školu za rukovatelja građevinskim strojevima. Prisjećajući se svojih školskih dana, napominje kako je tada situacija bila znatno drugačija te da je u sustavu bilo neusporedi-
Činjenica je da stotine obitelji kupuju kuće, rade pa čak i diljem Europe, školuju kćeri za medicinske sestre i komercijaliste. Međutim, šira javnost o tome zna vrlo malo. Razlog za to leži, kaže Elvis Kralj, u speci�ičnom, duboko usađenom problemu unutar same zajednice: strahu od medijskog istupanja.
Naime, naša iskustva s terena pokazuju da unutar romskih naselja često nastupa potpuna blokada onog trenutka kada se spomene fotogra�iranje, snimanje ili davanje izjava pod imenom i prezimenom, čak i kada se radi o isključivo pozitivnim temama poput
tržištu rada, Bertović navodi mlade, vrijedne i školovane ljude iz svoje zajednice koji su završili zanate, ali su i dalje prisiljeni raditi najteže poslove za minimalne iznose od oko 800 eura u rijetkim tvrtkama koje ih uopće žele prihvatiti, što smatra duboko nepravednim i žalosnim. Paradoks tržišta rada sa stranim radnicima
uspješnog školovanja djece ili očuvanja obiteljskih običaja. Zamjenik župana potvrđuje postojanje ovog fenomena i objašnjava ga strahom od osude i pritiska okoline unutar samih getoiziranih naselja: - Postoji strah da će drugi u naselju reći: - Što si ti sad zamislio, da si bolji od nas? objašnjava Kralj. Zbog toga u medijima uglavnom dominira crna kronika. S druge strane, obitelji koje marljivo rade, plaćaju poreze, ulažu u obrazovanje svoje djece i žive u mirnom suživotu sa svojim susjedima u 68 međimurskih sela – ostaju potpuno nevidljivi većinskom narodu.
životopisu neće značiti automatsku odbijenicu
Svjetlo na kraju dugog tunela
- Nije samo do Roma da teško dolaze do zaposlenja. Nećemo se lagati, onaj tko hoće raditi, naći će posao. Žalosno je, recimo, slučaj sa mnom, da sam u 41. godini, dakle čekao sam 41 godinu da bih danas upravljao i radio u svojoj struci. Prije sam radio kao zavarivač, da bih tek nakon 41 godine sjeo u bager i vozio ga. To su mi omogućili Nijemci, ne u Hrvatskoj. Svaki put bi mi se zatvarala vrata. Bertović otvoreno progovara o tome kako unatoč kvali�ikacijama u domovini nikada nije dobio priliku sjesti za upravljač građevinskog stroja, već su Romi u očima poslodavaca prečesto bili percipirani isključivo kao jeftina �izička radna snaga za najteže poslove:
- Za mene bager nikad nije bio, nego lopata i kramp. Znači da smo mi bili procijenjeni na neku drugu vrstu radne snage, da su nas gledali drugačije. Radimo zajedno s većinskim narodom, samo što je on bolje plaćen nego ja. Tako da ljudi, praktički kad realno gledamo, gube volju za školovanjem jer ih se ni u jednom trenutku nije pokušalo stimulirati i reći im: ‘Završite školu, dat ćemo vam posao’.“ Kao jasan i bolan primjer apsurda na domaćem
Ova Bertovićeva svjedočanstva izravno se sudaraju s ekonomskom stvarnošću i statistikom Međimurske županije koja je prezentirana na službenom sastanku. Naime, Međimurje se danas može pohvaliti izuzetno niskom stopom nezaposlenosti od svega 3,1%. Na službenim podacima Zavoda za zapošljavanje trenutno se nalaze 402 radno sposobna korisnika zajamčene minimalne naknade iz romske zajednice, što je značajan pad u odnosu na prošlu godinu kada ih je bilo preko 600. Država taj pad tumači kao rezultat projekata i aktivnosti kojima se korisnici motiviraju ili zakonski obvezuju na izlazak na tržište rada.
Međutim, unutar tih istih statistika krije se golemi društveni paradoks na koji je upozoreno i na samom sastanku: dok se domaći radno sposobni Romi suočavaju s problemima integracije ili bježe u inozemstvo poput Bertovića, u Međimurskoj županiji istovremeno radi čak 3870 stranih radnika. Iznesen je jasan stav kako nema nikakvog ekonomskog ni društvenog smisla držati domaću manjinu na zavodima i socijalnim davanjima dok se uvozi radna snaga s drugih krajeva svijeta. Zakoni moraju vrijediti jednako za sve, a društvo mora postati istinsko okruženje jednakih šansi, gdje romsko ime na
Ipak, unatoč svim preprekama i nepravdama optimizam se polako probija kroz pukotine starog modela suživota. Na izravno pitanje mijenja li se svijest društva i je li danas mlađim generacijama barem donekle lakše pronaći posao nego što je to bilo u vrijeme njegove mladosti, Roman Bertović, priznaje da se u posljednjih nekoliko godina osjeća pozitivan vjetar u leđa: - Mijenja se. Po mome uvidu, u zadnjih možda tri-četiri godine dosta je zaposlenih Roma. Nekad, kažem, teško je bilo doći do zaposlenja. Preko telefona, ako nazovete, sve je u redu, ali čim vas vide, vrata se zatvaraju. Zadnje tri ili četiri godine mogu reći da je dobar pomak. Ova Bertovićeva izjava, koja spaja gorko iskustvo prošlosti s nadom u budućnost, savršeno zaokružuje problematiku integracije. Smanjenje broja kaznenih djela počinitelja pripadnika romske manjine izvan samih naselja, koje bilježe policijske statistike od prošle godine, također ide u prilog tezi da rad i stabilnost donose mir. Integracija Roma u Međimurskoj županiji očito se nalazi na povijesnoj prekretnici. Stari model, koji se oslanjao isključivo na getoizaciju unutar naselja i pasivno primanje socijalne pomoći, prepoznat je od strane same zajednice, ali i od stručnjaka, kao potpuni promašaj. Pravi put prema napretku, kako zaključuje i zamjenik župana Elvis Kralj, ne leži u socijalnim davanjima, već u stvaranju realnih uvjeta pod kojima svaki pojedinac može vlastitim radom osigurati dostojanstven život izvan nametnutih okvira. Pomaci su vidljivi, brojke se mijenjaju, ali prostor za napredak zahtijeva hrabrost i odgovornost obje strane u ovom dugotrajnom procesu.
U mikro i malom poduzetništvu gotovo svaki vlasnik dođe do trenutka kada shvati da više ne može voditi �irmu “po osjećaju”. Brojke postaju kompleksnije, rastu troškovi, dugovi i potraživanja, a pregled nad poslovanjem polako nestaje. Prihodi možda rastu, ali troškovi rastu još brže. Vlasnik koji je stvorio �irmu i nosi najveći teret poslovanja nalazi se pod sve većim pritiskom.
Mnogi tada pokušavaju riješiti problem još većim angažmanom: više prodaje, više poslova, više klijenata, više projekata. No s vremenom postaje jasno da samo povećavaju postojeći kaos jer struktura poslovanja ostaje ista.
Upravo zato napisala sam priručnik „Reset �irme”, 30-dnevni proces za male poduzetnike koji vraća jasnoću, kontrolu i stabilnost u poslovanje. Firmi koja je u kaosu najčešće ne treba novi marketing, novi proizvod ni novi zaposlenik. Prvo joj treba struktura. Proces se provodi kroz metodu VENYX koju sam razvila na temelju višegodišnjeg rada s malim poduzetnicima - kao stečajna upraviteljica, računovotkinja te NLP trener i coach.
Zašto baš 30 dana? Jer je to dovoljno dugo razdoblje da se uvedu konkretne promjene, a dovoljno kratko da vlasnik zadrži fokus i disciplinu. Dulji period često dovodi do odugovlačenja, vraćanja starim navikama i potencijalno ozbiljnim problemima, dok je kraći period prekratak za stvaranje novih sustava i navika.
Prvi tjedan naziva se engl. Visibility (vidljivost). To je trenutak u kojem vlasnik prvi put realno vidi stanje �irme: gdje novac curi, koji troškovi su nepotrebni, koliko dugo poslovanje može izdržati s postojećom likvidnošću, koji prihodi postoje samo “na papiru”, a koje obveze stvarno ugrožavaju poslovanje. To je tjedan prestanka nagađanja.
Drugi tjedan, Evaluation, usmjeren je na vraćanje kontrole nad novcem. Uvodi se disciplina naplate, sma-


Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com
njuju nepotrebni troškovi, kreće se u pregovore s dobavljačima i postavljaju osnovna pravila upravljanja novcem. Firma postupno stabilizira novčani tok.
Treći tjedan, Navigation, donosi ono što većini malih �irmi najviše nedostaje, a to je predvidljivost. Uvodi se struktura rada, jasnija odgovornost, stabilniji način upravljanja prodajom, analiza cijena i marži te prvi koraci prema delegiranju. Vlasnik postupno prestaje raditi sve sam i počinje stvarno voditi poslovanje.
Posljednji dio procesa povezuje faze Yield Control i Execution. Tada se postavljaju pravila koja dugoročno štite �irmu: kontrola trošenja, minimalna razina likvidnosti, odluke koje više nisu prihvatljive i obrasci poslovanja koji se više ne ponavljaju. Cilj nije kratkoročno “spašavanje”, nego stvaranje stabilnijeg sustava vođenja �irme. Ako vlasnik tijekom 30 dana svakodnevno uloži oko 60 do 90 minuta rada po zadacima iz priručnika, �irma nakon toga može izgledati potpuno drugačije: preglednije, stabilnije i organiziranije.
Reset �irme ne traži od vlasnika da bude superheroj. Traži samo da na 30 dana vlasnik prestane ignorirati ono što ne funkcionira. Zauzvrat dobivate ono što većini poduzetnika danas najviše nedostaje: jasnoću, kontrolu, fokus i mir u vođenju poslovanja. Priručnik je osmišljen za samostalni rad, ali je cijeli proces moguće provoditi i kroz individualno savjetovanje i mentorski rad sa mnom.
Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com
Vesna Baranašić, mag.oec.
Rekordna Weblica okupila
Regionalna tehnološka konferencija Weblica održala se 14. svibnja u Termama Sveti Martin, i to u rekordnom izdanju: više od 300 sudionika iz šest zemalja okupilo se na jednodnevnom događaju posvećenom web tehnologijama i IT trendovima.
Ove godine konferencija je ponudila 19 predavanja raspoređenih u tri paralelna programa. Teme su obuhvaćale umjetnu inteligenciju i generativni AI, modernu arhitekturu oblaka, kibernetičku sigurnost, korisničko iskustvo, DevOps, podatkovni inženjering i nove web tehnologije. Oko 20 predavača iz regije i Europe podijelilo je konkretna znanja i praktična rješenja, bez prodajnih prezentacija i generičkih tema, a to je zaštitni znak Weblice






Međimurja
od njenih početaka 2015. godine.
Među istaknutim imenima prednjačio je Nikola Brežnjak, uz Antonija Perića-Mažara (Locastic), Erika Đuranca (Infobip), Tomislava Bronzina (Microsoft Regional Director & MVP, CITUS), Catalina Gheorghiua, Krisztiána






Pappa te stručnjake iz tvrtki Sofascore, Span i EPAM. Sudionici su pohvalili organizaciju, ugođaj i kvalitetu networkinga. Dvorane su bile pune, a povratne informacije na društvenim mrežama opisivale su događaj kao vrijedno i opušteno iskustvo u srcu Međimurja.
U Tehnološko-inovacijskom centru Međimurje



Konferenciju su podržali: Alma Career, cWebSpace, EBCONT, Factory X, FranzNET, Hiwe IT (partner CrateDB), IBM iX, Identyum, Porobija & Špoljarić, PrimeForce i ANN, a organizatori su već potvrdili nastavak: Weblica se vraća 2027. godine. (tn, foto: Ekipica Agency)
Sve više „prvih“ poduzetnika koji su stasali zajedno s našom državom predaje upravljanje svojim nasljednicima ili pak traži kupce, nove vlasnike. To je vrlo aktualna tema, naročito u Međimurju gdje sve vrvi obiteljskim poduzećima kojima su osnivači pred mirovinom ili već u njoj. Zbog toga ne čudi prilično zanimanje i velik odaziv poduzetnika koji su imali priliku učiti uz dobre predavače: Jasminku Rojko iz Rojko & Co, Mirelu Alpezu iz Cepora, Luku Rožmana iz agencije za

savjetovanje Forvis Mazars te Irenu Bogadi Weber iz Kluba poduzetnika Seniora. Od neprocjenjive je koristi bilo čuti osobno iskustvo koje je podijelio veteran poduzetništva Željko Mezga, osnivač Primabiroa, tvrtke koja je nedavno promijenila većinskog vlasnika. Jednako tako je korisno bilo čuti i Nikolinu Babić iz Pana Stolarije, kćer poznatog poduzetnika Alojzija Sobočanca (Međimurjeplet), koja je govorila o prijenosu upravljanja na sljedeću generaciju vlasnika.
Njima se u panelu pridružila i Ivana Drlje iz InterCapitala koja je govorila o načinima ulaganja u kapital. Drugi dio konferencije bio je fokusiran na B Light, program suradnje hrvatskih i mađarskih poduzetnika s kojim je prisutne upoznala Maša Tomašić iz Javne ustanove REDEA, a o javnim pozivima i �inancijskim instrumentima za poduzetnike prisutne je upoznao Stjepan Marković iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU.
Moglo se čuti i poduzetnike koji su uspješno završili svoje projekte. Mirko Leško iz tvrtke Leško d.o.o. govorio je o razvoju traktorske prikolice. Krunoslav Mesarić iz poduzeća Info3 predstavio je digitalizacijski projekt za automatsko prepoznavanje Identyum Now. Nikola Jurčec iz Letine Intech govorio je o njihovom projektu istraživanja i razvoja spremnika za transport i skladištenje vodika. Naravno, bila je to prilika i za kvalitetan networking i druženje. (tn)

Trgovine KRK
• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23
• Čakovec, S. Radića 22
• Čakovec, Travnička 35
• Čakovec, V. Morandinija 21
• Čakovec, Vukovarska 1
• Črečan 42
• G. Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b
• N. Selo Rok, M. Tita 49
• Nedelišće, M. Viljevca 2
• Pleškovec 30
• Podturen, Ivana Grčića 6
• Pušćine, Nikole Tesle 1a
• Selnica, Trg bana Jelačića 4
• Slakovec 61
• Strahoninec, M. Gupca 1
• Trnovec 11
• Turčišće 21
• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2
• Zasadbreg 153a
• Žiškovec, Glavna 72
Ostale trgovine
• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)
• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-20 h)




PUŠIPEL, trodnevni sajam u Štrigovi okupio je brojne posjetitelje te ugledne goste iz Mađarske





Uz dodjelu prestižnih titula najboljima, najavljeno je novo poglavlje u kojem će Urbanovo rasti i inovirati se
Piše: Sanja Heric
U svijetu vrhunskih vina, vrijeme je najprecizniji sudac. Baš kao što dobra kupaža zahtijeva godine odležavanja da bi postigla svoj puni potencijal, tako je i manifestacija Urbanovo rasla i sazrijevala punih četvrt stoljeća.
Međimurje je u proteklih 25 godina napravilo fascinantan evolucijski skok. Naš jedinstveni terroir, hladni povjetarci s Alpa i prepoznatljiva svježina naših sorata danas pričaju priču o regiji koja kreira svjetski konkurentna vina s pušipel potpisom.
- Dokazali smo da zajedništvom mala regija može postići čuda. Posebno sam ponosan što smo kroz godine uspjeli revitalizirati i brendirati naš Pušipel. On je naš potpis, naša povijest u čaši i dokaz da cijenimo ono što nam je priroda dala i ono što su nas roditelji naučili, istaknuo je Robert Horvat na svečanom otvorenju.

Svečanost je bila i prilika za kratku retrospektivu. Večer uoči otvorenja obilježio je dokumentarni �ilm o 25 godina festivala, koji je poslužio kao emotivna točka na jedno uspješno poglavlje. Prilikom obilaska sajma susreli smo i Ivana Kolmanića iz Svetog Urbana, koji nas je podsjetio na skromne početke od prije 25 godina, kada se i proštenje i sajam
siguran sam da će Urbanovo i idućih 25 godina još više rasti, inovirati se i oduševljavati.
Vinski vitezovi iz Mađarske

ovom dijelu Hrvatske imam puno prijatelja, došao sam na ideju da povežem naše dvije udruge, da se upoznamo i malo promoviramo jedni druge – rekao nam je Lajoš Vlašić, član prestižnog Vinskog viteškog reda „Da Bibere“, koji je ujedno bio i službeni prevoditelj mađarske delegacije.


- Mislim da je manifestacija danas došla do svog vrhunca, iako uvijek mora i može još bolje, rekao nam je Kolmanić, dodavši kroz smijeh kako na festivalu najradije uživa u zelenom silvancu i sauvignonu. No, kako kaže Horvat, to je tek početak: – Danas otvaramo novo poglavlje. I


Uz posebne zahvale pokroviteljima, sponzorima te najbližim suradnicima Marini i Mateu, Horvat se obratio onima bez kojih ničega ne bi bilo – vinarima. Središnji Festival pušipela ove je godine kroz tri dana trajanja u Štrigovi okupio brojne ljubitelje vinske kapljice, ali i uistinu

10. Međunarodno ocjenjivanje vina na kojem je stručna komisija pod vodstvom dr.sc. Ivane Alpeze ocjenjivala više od 200 pristiglih uzoraka. Sama svečanost otvorenja bila je vrhunac za one najbolje, jer





Iz susjedne Mađarske, točnije iz županije Zala, stigli su članovi uglednog Vinskog viteškog reda „Da Bibere“. Među domaćinima koji su ih s ponosom dočekali bio je i poznati međimurski vinar Franjo Lovrec. On s ovim redom dijeli dugogodišnje prijateljstvo, a kao njihov službeni počasni član iskoristio je priliku za zajedničko fotografiranje koje će sigurno ostati trajna uspomena na ovo međunarodno

Uz mađarske susjede, festival su posjetili i gosti iz Srbije. Na manifestaciju su stigli Jasna Deranja, predsjednica Hrvatskog kulturnog centra iz Novog Sada, i njezin suprug Dražen. Iako su kroz Međimurje već znali prolaziti, na ovoj su vinskoj manifestaciji prvi put.



jubilarnom Urbanovu šampionom ovogodišnjeg Međunarodnog ocjenjivanje te je s ponosom ponio nagradu “Franjo Lebar” za najbolje ocijenjeni Sauvignon. U matičnoj i publici najvažnijoj kategoriji Pušipela, titulu šampiona odnijela su Vina Horvat iz Svetog Urbana za svoj izvrsni Pušipel barrique iz berbe 2021. godine. Slavlje su nastavili i gosti iz drugih regija. Vinarija Đurinski iz Hruševca Kupljenskog dominirala je u kategoriji predikatnih vina, dok je cijenjena vinarija Puklavec Family Wines iz susjednog ormoškog kraja kući ponijela šampionsku titulu za najbolje pjenušavo vino. Među crnim vinima redovite berbe najviše se istaknuo "Passion" (berba 2022.) Vinarije Vuglec iz Krapine, a u kategoriji ostalih bijelih sorata slavio je Chardonnay "Anno bona" iz berbe 2022. domaće Vinarije Kocijan iz Štrigove. Nagrađeni vinari nazdravili su Moslavcem Kasne berbe iz 2001. Podruma Štrigove, danas vinarije St. Jerome. Svečani program otvorenja svojim su nadahnutim nastupima glazbeno i umjetnički obogatili Karlo Čeh i Patrik Zamuda. Velika vinska svečanost u Međimurju time tek hvata pravi zalet – nakon uspješna tri dana u dvorani, Urbanovo se nastavlja u svom najljepšem obliku, tradicionalnim Danima otvorenih podruma 22. i 23. svibnja, kada međimurski vinari otvaraju vrata svojih imanja za sve istinske hedoniste.




- Probali smo vino vinarije Štampar. Njegova vina već od prije poznajemo jer on dolazi u Novi Sad na Interfest, tako da nam je taj asortiman već poznat, otkrila nam je Jasna Deranja, dodavši kako u Međimurju planiraju ostati tri dana te, osim samog festivala, imaju u planu obići okolicu i posjetiti atrakcije u Štrigovi.

- Prvi put smo ovdje na Urbanovome. Došli smo kako bismo napravili prve korake u suradnji između udruge Hortus Croatiae i našeg Vinskog viteškog reda. Budući da u
Proglašeni šampioni kvalitete
Kao uvertira u sam trodnevni festival, od 18. do 21. travnja održano je jubilarno


SIN VIKAO na oca koji ne radi
Mladi Čakovčanin (23) nepravomoćno je kažnjen zbog nasilja u obitelji jer je u noći 16. veljače ove godine verbalno napao oca, vrijeđao ga i psovao, a zatim na katu razbio staklenu vazu.
Sve je krenulo oko 22:55 sati u obiteljskoj kući. Mladić je izgubio kontrolu jer je, kako je sam rekao, jedini zaposlen u kući i iz svoje plaće uzdržava oca, majku, plaća račune i kupuje hranu.
- Ja tebe uzdržavam, kad se budeš zaposlil, dobacio je ocu, čime je klasičan prijekor koji očevi upućuju sinovima krenuo obrnutim smjerom. Nakon svađe u prizemlju otišao je na kat, gdje mu je bila djevojka. Tamo je nastavio vikati te rukom pritisnuo staklenu vazu o šank i razbio je. Porezao se na staklo i otišao u kupaonicu da
zavije ruku. Na sudu je rekao da nije namjeravao razbiti vazu jer je mislio da je od plastike, da nije fizički nasrtao na oca i da mu je žao zbog svega. Kao dodatni kontekst naveo je da u obitelji postoje i drugi problemi te da bi s djevojkom htio što prije izaći iz te kuće. Sud je uzeo u obzir njegovo priznanje, iskreno žaljenje i raniju nekažnjavanost pa mu je izrekao novčanu kaznu od 200 eura, ispod propisanog minimuma. Dio kazne uračunat mu je zbog noći provedene u pritvoru, od 23:20 sati 16. veljače do 9:30 sati sljedećeg jutra, pa mu ostaje platiti 120,36 eura. Oslobođen je i troškova postupka jer sud je ocijenio da bi njihovim plaćanjem bila ugrožena egzistencija cijele obitelji koju uzdržava. Presuda je nepravomoćna. (ik)
ZABRANILI mu pristup na šest mjeseci
Pijan divljao u trgovini zbog bona za
Pijan i bijesan što nije mogao dobiti bon za mobitel, 35-godišnjak iz Kuršanca 21. travnja je u tamošnjoj trgovini zasuo zaposlenicu nizom pogrdnih izraza, a sud ga je nepravomoćno osudio na 15 dana zatvora uvjetno, ali i zabranu pristupa trgovini na šest mjeseci.
Tog poslijepodneva, u 19:15 sati, ušao je u trgovinu pod utjecajem alkohola od 1,86 g/kg i glasno, pred ostalim kupcima, zasuo zaposlenicu nizom vulgarnih i uvredljivih izraza. Policija ga je uhitila već u 19:30 sati, a slobodan je bio tek sljedećeg jutra.
Pred sudom je priznao sve i iskazao žaljenje. Objasnio je da ne bi ovako postupio da nije bio toliko pijan i molio sud da ga ne zatvori jer se njegova obitelj, s petero djece, uzdržava isključivo od socijalne pomoći. Sud mu je izišao ususret i umjesto zatvorske kazne izrekao uvjetnu osudu s rokom kušnje od šest mjeseci. Uz uvjetnu osudu, sud mu je zabranio ulazak u tu istu trgovinu u trajanju od šest mjeseci od pravomoćnosti presude. Ako u tom roku počini novi prekršaj ili prekrši zabranu, kazna zatvora bit će izvršena. Presuda je nepravomoćna. (ik)
PREVARANTICA “opustošila” račun jedne lokalne tvrtke
Javila se kao “bankarica”
Čakovečka policija traga za prevaranticom koja je “opustošila” račun jedne lokalne tvrtke za nekoliko desetaka tisuća eura.
Sve je počelo krajem travnja kada je na e-mail tvrtke stigao lažni zahtjev za ažuriranje internetskog bankarstva. Ubrzo nakon toga, odgovornu osobu nazvala je žena, predstavivši se kao bankarica. Naivno, ali pod njezinim uvjerljivim pritiskom, muškarac joj je izdiktirao sigurnosne broje-
Muškarac iz međimurskog mjesta Donji Koncovčak oslobođen je optužbe da je remećenjem javnog reda i mira zasmetao susjedima glazbom s proslave sinova prvog rođendana, koju je u kolovozu prošle godine priredio u prostorijama lokalnog nogometnog kluba.
Policijska postaja Mursko Središće podnijela je protiv njega optužni prijedlog jer je 25. kolo-
voza 2025., u večernjim satima, s terase NK Donji Koncovčak dopirala glasna glazba koja se, prema navodima optužbe, čula na više od 100 metara i smetala susjednom paru. U pisanoj obrani muškarac je osporio navode, ističući da se radilo o privatnoj proslavi za usku obitelj i prijatelje, unutar iznajmljenih prostorija kluba koji je toga dana bio zatvoren za javnost.
ISPRED noćnog kluba u Čakovcu
- Glazba nije bila puštana glasno. Puštali smo glazbu i veselili se te ni na koji način nismo remetili javni red i mir, naveo je. Kao argument u svoju korist istaknuo je i to da NK Donji Koncovčak okružuju deseci kuća, a samo su dva susjeda prijavila buku, dok ostali stanari nisu ni zvali policiju. Čakovečki sud dao mu je za pravo. U presudi od 29. travnja 2026.
objašnjeno je da iz opisa u optužnom prijedlogu ne proizlazi dostupnost glazbe neograničenom broju osoba, odnosno nedostaje ključni element javnosti, poput ceste, trga ili sličnog prostora. Bez tog elementa, ne može se raditi o prekršaju remećenja javnog reda i mira. Troškovi postupka pali su na teret sudskog proračuna. Presuda je nepravomoćna. (ik)
Čakovčanka (40) nepravomoćno je osuđena zbog nasilja u obitelji nakon što je 29. ožujka 2026. izgrebla i udarila supruga torbicom po glavi ispred noćnog kluba u Čakovcu.
Do sukoba je došlo kasno navečer u noćnom klubu Meta bar na Zrinsko-frankopanskoj ulici. Suprug je ženi počeo predbacivati da s nekim očijuka, a ona je izašla van jer joj
se unosio u lice i vrijeđao je. Izašao je za njom, došlo je do guranja, a ona ga je prstenom ogrebla po ruci i licu te udarila torbicom po glavi.
U svojoj obrani, žena je priznala što je učinila, ali je pojasnila da s mužem već godinu dana ima teških problema. Navela je da je počeo često piti, da joj tada prijeti i da je emocionalno nestabilan, te da je zbog
PIJAN IZBACIO štake bolesne supruge
Muškarac (65) iz okolice Murskog Središća nepravomoćno je osuđen zbog nasilja u obitelji nakon što je 26. travnja ove godine, pod utjecajem alkohola, vrijeđao teško bolesnu suprugu te joj uzeo štake i bacio ih na dvorište.
Do svađe je došlo poslijepodne, oko 16:30 sati, u obitelj-
ve kartice. Novac je u trenu preusmjeren na inozemni račun.
Iz policije ponovno apeliraju: banke nikada ne traže tajne podatke telefonom ili e-mailom! Prije nego što bilo što potpišete ili kliknete, nazovite službeni broj svoje banke i provjerite o čemu se radi. Ne dajte se navući na trikove, educirajte zaposlenike i čuvajte svoje PIN-ove i lozinke. Istraga se nastavlja. (sh)
skoj kući. Vrijeđao je suprugu, a zatim joj je oteo ortopedska pomagala koja koristi zbog problema s hodanjem i bacio ih iz kuće. Policija ga je uhitila sat i pol kasnije, oko 17:45 sati, a na suđenje je doveden sljedećeg jutra. Muškarac je odbio alkotest, no prema policijskom izvješću, bio pod vidnim utjecajem alkohola.
TJERAO kćer i unuku iz kuće Nitko vas ne trpi
Muškarac (66) iz okolice Murskog Središća nepravomoćno je osuđen na 20 uvjetnih dana zatvora jer je fizički nasrnuo na kćer s kojom živi u istoj kući, a to mu je već druga presuda zbog obiteljskog nasilja. Otac i kći dijele obiteljsku kuću koja je u očevom vlasništvu, a kći ima pravo doživotnog uživanja. Uz nju u kući živi i njezina osmo-
godišnja kći. Odnosi između oca i kćeri napeti su već godinama jer joj stalno predbacuje da nigdje ne radi i da je sve na njemu. Do fizičkog sukoba došlo je sredinom svibnja prošle godine navečer oko 19:50 sati. Kći se nalazila u kuhinji, a otac je ušao i zapriječio joj put prema izlazu. Počeo je vikati da se pokupi, da ih nitko ne
toga čak potražila pomoć liječnika. Istaknula je i da je u međuvremenu podnijela zahtjev za razvod, ali ga je povukla. S druge strane, suprug je nakon ovog događaja sam podnio zahtjev za rastavu.
Sud je njezin iskaz o teškim obiteljskim prilikama uzeo u obzir kao olakotnu okolnost, zajedno s činjenicom da ranije nije bila kažnjavana za slič-
no ponašanje. Zbog lošeg imovnog stanja oslobođena je plaćanja troškova postupka, a kazna joj je izrečena ispod zakonskog minimuma koji iznosi 300 eura. Nepravomoćnom presudom izrečena joj je novčana kazna od 200 eura, s tim da se smatra plaćenom ako u roku od 60 dana od pravomoćnosti uplati dvije trećine iznosa. (ik)
Pred sudom je u potpunosti priznao krivnju. Objasnio je da je cijeli dan radio i kosio te da mu je teško gledati koliko mu je supruga bolesna, pa se nije mogao kontrolirati. - Žao mu je što je tako postupio, rekao je na kraju, obećavši da se to neće ponoviti. Sud je uzeo u obzir ola-
kotne okolnosti, ali mu one nisu mogle pomoći da izbjegne odgovornost. Izrečena mu je minimalna novčana kazna od 300 eura, od koje je zbog uračunatog pritvora ostao dužan platiti 220 eura i 36 centi. Uz to je dužan snositi i 30 eura troškova postupka. Na presudu se može žaliti u roku od osam dana. (ik)
trpi, i nešto opsovao. Potom ju je više puta odgurnuo rukama i mahao prema njoj u namjeri da je udari. Kada je izašla u hodnik, odgurnuo ju je ponovno i ona je pala na pod. Pobjegla je u sobu, a on je za njom ušao još nekoliko puta. Iz kupaonice je uspjela pozvati policiju, tek treći puta jer joj je, kako je navela, zablokirao mobitel. Policija je oca uhitila oko
20:30 sati i zadržala ga do sljedećeg jutra. Pred sudom se branio da mu je kćer sve izmislila, ali sud mu nije povjerovao. Ovo mu je druga osuda za obiteljsko nasilje, prvi put osuđen je 2023. Kazna zatvora izrečena mu je uvjetno, uz uvjet da godinu dana ne počini isti ili sličan prekršaj. Presuda je nepravomoćna. (ik)
FEŠTALI pa fizički napao izvanbračnu suprugu
- Znam da me ne bi udario sikirom, ali sam se bojala kad je mahao, rekla je, dodavši da mu oprašta. Na suočenju mu je poručila: - Lijepo se smiri i više to nemoj ponoviti
Muškarac (34) iz Čakovca nepravomoćno je osuđen zbog psihičkog nasilja nad majkom, 69-godišnjakinjom, na koju je u travnju vikao i kojoj je upućivao grube prijetnje seksualnog karaktera, a zatim pred njom mahao sjekirom. Izrečena mu je novčana kazna od 1.700 eura. Do svađe je došlo 25. travnja
2026. u obiteljskoj kući, oko 19 sati. Muškarac je vikao na majku i prijetio joj riječima seksualnog karaktera, a zatim uzeo sjekiru marke “Suki”, drvene drške dužine oko 70 cm, i njome mahao prema njoj. Muškarac se na sudu djelomično priznao krivim. Tvrdio je da je majci izrekao jednu vulgarnost kao
odgovor na njezine provokacije, te da sjekirom nije mahao, već da ju je donio brat namjeravajući cijepati drva.
Majka je potvrdila je sin vikao i prijetio, a sjekiru je brat doista donio, ali ju je sin uzeo i mahao prema njoj. - Znam da me ne bi udario sikirom, ali sam se bojala kad je mahao, rekla je, dodavši da
mu oprašta. Na suočenju mu je poručila: - Lijepo se smiri i više to nemoj ponoviti.
Sud je odbacio obranu i utvrdio da vulgarno vrijeđanje i mahanje sjekirom prema starijoj osobi nema osnove za toleranciju. Uz novčanu kaznu, oduzeta mu je i sjekira. Presuda je nepravomoćna. (ik) ČAKOVČANIN kažnjen 1.700 eura
Muškarac, 34-godišnjak i otac devetoro djece, nepravomoćno je osuđen na novčanu kaznu od 1100 eura
Muškarac iz okolice Preloga nepravomoćno je osuđen zbog obiteljskog nasilja počinjenog 23. travnja ove godine. Navečer je, pijan, nekoliko puta udario svoju izvanbračnu suprugu pred troje malodobne djece.
Čakovčanin (46) nepravomoćno je osuđen na godinu dana zatvora jer je u prostorijama Zavoda za socijalni rad u Čakovcu zaprijetio bivšoj izvanbračnoj supruzi da će je ubiti ako sud njoj dodijeli skrbništvo nad djecom.
Muškarac već ima dvije pravomoćne osude za
prijetnje, a i ranije je imao zabranu približavanja zbog sličnog ponašanja prema istoj ženi. Sud je zaključio da samo bezuvjetna zatvorska kazna može utjecati na njegovo buduće ponašanje. Do prijetnje je došlo 29. prosinca 2025. Muškarac je stigao na zakazano viđanje
s troje zajedničke djece, no bivša partnerica ih nije dovela jer joj se pokvario auto. Kad mu je socijalna radnica priopćila da djece neće biti, on se razbjesnio, počeo vikati i oslovljavati bivšu partnericu pogrdnim riječima, a potom izgovorio prijetnju smrću.
MLADIĆ iz Murskog Središća nasjeo na lažni oglas
Policijski službenici Policijske postaje Mursko Središće zaprimili su kaznenu prijavu 29-godišnjaka koji je postao žrtva domišljate internetske prijevare. Mladić je, u želji da kupi automobil, ostao bez iznosa od nekoliko desetaka tisuća eura.
Prema službenom priopćenju, oštećeni je u utorak, 12. svibnja ove godine, putem internetskog bankarstva uplatio pozamašan iznos na inozemni bankovni račun.
Hakiran račun prodavatelja
Bio je uvjeren da novac uplaćuje renomiranoj auto-kući iz Njemačke za kupnju osobnog automobila koji je bio oglašen na popularnom internetskom oglasniku.
Problemi su nastali odmah nakon izvršene uplate. Kada je 29-godišnjak kontaktirao stvarnu auto-kuću kako bi potvrdio transakciju, uslijedio je hladan tuš. Iz njemačke tvrtke su ga obavijestili da oni uopće ne sudjeluju u prodaji tog vozila, kao i da bankovni račun na koji je novac sjeo ne pripada njima. U priču se ubrzo uključila i korisnička služba internetskog oglasnika. Daljnjom istragom utvrđeno je kako je nepoznati prevarant neovlašteno pristupio korisničkom računu prodavatelja te je, predstavljajući se kao ovlašteni trgovac, preusmjerio komunikaciju s kupcem i podmetnuo lažni broj računa. Policija nastavlja s kriminalističkim istraživanjem kako bi utvrdila sve
okolnosti ovog događaja i ušla u trag počinitelju, protiv kojeg će biti podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
Policija upozorava: Kako se zaštititi od internetskih prevaranata?
Kako bi se smanjio rizik od sve učestalijih internetskih prijevara, iz policije apeliraju na građane da budu maksimalno oprezni prilikom online kupovine. Građanima se savjetuje da prije bilo kakve uplate detaljno provjere vjerodostojnost samog prodavatelja i službene kontakt podatke tvrtke te da obavezno usporede podatke o ponuđenom bankovnom računu sa službenim podacima
Na sudu je zanijekao sve, tvrdeći da je razgovarao mirno. Sud mu nije povjerovao jer su se iskaz socijalne radnice i njezina službena bilješka u potpunosti podudarali. Budući da je uhićen 2. siječnja 2026., to se vrijeme uračunava u kaznu. Presuda je nepravomoćna. (ik)
Tog su dana u kući imali goste, među kojima su bili zaova, šogor i šogorica. Konzumirali su alkohol i slušali glazbu. Kad je supruga zamolila muža da sjedne za stol, on se razljutio i ošamario je nekoliko puta po lijevoj strani lica, čemu su svjedočila i djeca stara 13, 9 i 7 godina. Žena je pobjegla na dvorište i pozvala policiju. Policajci su po dolasku primijetili crvenilo na njezinu licu. Na sudu je muškarac tvrdio da suprugu nije udario, nego da se ona sama šamarala, kao što to ponekad, rekao je, čini i trijezna. Poručio je
da nije trebala zvati policiju. Supruga je uvjerljivo opisala što se dogodilo. Na suočenju s njom ipak je popustio: - To nije bilo u redu i nešto takvo se više neće ponoviti, rekao je. Ona je odgovorila da će, ako se ponovi, ponovo pozvati policiju. Sud je povjerovao žrtvi. Muškarac, 34-godišnjak i otac devetoro djece, nepravomoćno je osuđen na novčanu kaznu od 1100 eura. Uračunato mu je vrijeme provedeno u pritvoru od kasno navečer 23. travnja do prijepodneva 24. travnja, pa mu preostaje platiti nešto više od tisuću eura. Sud je izrekao najnižu moguću kaznu za taj prekršaj, uzevši u obzir da je djelomično priznao počinjeno i obećao da se neće ponoviti. Rok za žalbu je osam dana od primitka presude. (ik)
tvrtke. Također je nužno biti oprezan kod komunikacije putem elektroničke pošte i poruka, a posebno treba izbjegavati žurne uplate i pritiske prodavatelja na brzo donošenje odluke o kupnji. Dodatni oprez preporučuje se kod oglasa čija je cijena znatno niža od tržišne, a prije same kupnje poželjno je zatražiti dodatne podatke i svu popratnu dokumentaciju vozila te koristiti isključivo provjerene i sigurne načine plaćanja. Naposljetku, iz policije napominju da u slučaju bilo kakve sumnje na prijevaru građani moraju odmah kontaktirati svoju banku u cilju storniranja transakcije, a sam događaj bez odgode prijaviti policijskim službenicima. (sh)

Rat između Irana i SAD ulazi u kritičnu fazu, koja će započeti ovih dana početkom lipnja. Pojedine države Afrike koje nisu bile spremne već osjećaju veliku nestašicu nafte pa im prijeti gospodarski kolaps.
Iranski generali i vodstvo su ovih dana još više podigli ljestvicu eskalacije, pa su pregovori na čekanju. Dakako, zemlja koja je napadnuta i koja se brani, ima se pravo braniti, no ne i ucjenjivati cijeli svijet, a to se sad događa.
Nove prijetnje iz Irana javno objavljene, što je dakako način vođenja specijalnog rata protiv Amerike i Izraela, nagovjeđuju da bi Iran mogao započeti napade na podmorske internetske kablove koji prolaze Hormuzom. Ta prijetnja podiže stupanj eskalacije na još veću razinu, ali istovremeno ukazuje možda paradoksalno i na nemoć Irana.
Podmorski kablovi u Perzijskom zaljevu odnosno Hormuzu i Crvenom moru su digitalna veza između Azije, Afrike i Europe. Ukoliko bi se veze presjekle, nastao bi digitalni mrak, najgore bi prošle zemlje zaljeva te istočne Afrike, a promet bi se morao preusmjeravati, što bi moglo nanijeti velike štete mjerene miljardama dolara po danu i pad sustava.
No to je samo dio priče, drugi dio odnosi se na argumente zašto to Iran neće učiniti. Naime, da to učini, izvršio bi tehnološko samoubojstvo, ostao bi bez interneta, a već oslabljeno gospodarstvo bi stalo. Osim toga, presje-
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

canje kablova pogodilo bi najviše Indiju i Kinu, glavne trgovinske partnere Irana, a ne bi nanijelo kritične štete Americi.
Kako bi zapadne zemlje presijecanje kablova, koji predstavljaju osnovnu infrastrukturu svijeta, shvatile kao čin ratne agresije, ubrzo bi uslijedio masovan odgovor, a možda čak i uništenje iranskih postrojenja.
Iranstvo vodstvo želi prijetnjama o presijecanju internetskih veza dovesti do pritiska Indije i Kine te zaljevskih zemalja na SAD da se rat zaustavi i da se prihvati sporazum koji odgovara Iranu. No presjecanje kablova zapravo nije opcija jer bi to dovelo do kraha samog Irana, riječ je o pokušaju specijalnog rata nego o stvarnoj prijetnji, pa se čini da se Iran malo zaigrao, što su i prvi znakovi slabosti, a to može značiti i korak bliže prema bilo kakvom dogovoru SAD i Irana.
Za sada visoka cijena nafte odgovara jedino svjetskim i američkim naftnim kompanijama i onima koji ih politički podržavaju, a sporazum još nije na vidiku.








- Ne slavimo samo brojku, slavimo ljubav koja je izdržala vrijeme, slavimo strpljenje, dogovor, praštanje, poštovanje i onu tihu, svakodnevnu brigu jedno za drugo bez koje nema pravog zajedništva
Piše: Vlasta Vugrinec
Dva para iz Štefanca, Ana (68) i Ivan (75) Fabijanić te Nada (68) i Stjepan (70) Petković kao i dva para iz Male Subotice, Marija (69) i Dragutin (75) Novak te Ruža (70) i Ivan (75) Ciglar, minulog su vikenda, prigodnom proslavom obilježili 50 godina zajedničkog života. Slavlje je u prostorijama Eko udruge Sveti Rok Benkovec organizirala Udruga umirovljenika iz Male Subotice.
Strpljenje, poštovanje i zajednički rad
- 50 godina zajedničkog života ne može se opisati samo riječima. To je cijeli jedan život. To su godine u kojima se zajedno radilo, gradilo, odgajalo, brinulo, štedjelo, veselilo i nosilo se sa svime što život donese. Bilo je sigurno i lakih i teških dana, ali ono najvažnije ostalo je isto – ostali ste zajedno, poručili su slavljenicima iz Udruge umirovljenika dodavši kako danas ne slavimo samo brojku, slavimo ljubav koja je izdržala vrijeme, slavimo strpljenje, dogovor, praštanje,


poštovanje i onu tihu, svakodnevnu brigu jedno za drugo bez koje nema pravog zajedništva.
Slavljenici su u brak ušli rano, doduše u to doba je to bilo normalno, pa su se kako su rekli, zajedno zapravo formirali u odrasle ljude, sazrijevali i prilagođavali jedno drugome. Jednom riječju, klesali su jedno drugo.
Komentirajući današnje moderne brakove, primijetili su, kažu, da današnjim generacijama nedostaje strpljenja. - Danas nema tolerancije jer smo neke stvari krivo shvatili. U biti, nitko više nema strpljenja i ne poštuje se, naglasila je Ruža Ciglar, dodajući kako dio krivnje snose i roditelji koji djeci nastoje priuštiti sve, zbog čega mladi postaju sebičniji i teže pristaju na kompromise koje zajednički život nosi.
Ljubav na prvi pogled
Ana i Ivan Fabijanić upoznali su se u Njemačkoj. Ona iz Štefanca, a on iz Jastrebarskog, nakon vjenčanja još su 10 godina radili “gore”. No,
kad je kucnuo čas da sin Krešimir krene u školu, Ivan je presjekao - Vratili smo se u Štefanec jer suprug nije htio da im se dijete školuje u stranoj zemlji, kaže Ana.
Danas umirovljeničke dane krate radom na vlastitom gospodarstvu i uzgojem povrća, ponosni na snahu Milenu i dva unuka, Marina i Ivana.
- Bila je to ljubav na prvi pogled!, ispalila je bez oklijevanja Nada Petković, koja je svog Stjepana upoznala u toplicama u Petišovcu. Kaže da joj je ovih 50 godina proletjelo u trenu. Recept?
Život utemeljen na tri stupa: razumijevanje, poštovanje i – praštanje. Njihovo najveće blago danas su sinovi Denis i Mario, koji su im podarili čak petero unučadi: Leu, Evu, Lovra, Andra i Emili.
Marija Novak i njezin suprug Dragutin svoju priču dugu 50 godina započeli su ispod “kostanji” pred kultnom malosubotičkom Amerikom.
- Hodali smo tamo na zabave, prisjeća se Marija. Njezin suprug, inače iz Palinovca, u Malu Suboticu je
PRIPREME za Divlji triatlon
Samo za najodvažnije
stigao „za zeta“, gdje su oboje proveli radni vijek.
1990. godine osnovali su privatnu tvrtku Tehno-ing Čakovec, iz koje su otišli u zasluženu mirovinu.
Danas u mirovini ne znaju za dosadu, uz unuke Karla, Tina, Saru i Luku, brinu o velikom vrtu i voćnjaku sa čak 120 voćki.
Ruža i Ivan Ciglar, koji cijeli svoj život nisu odlazili iz Male Subotice upoznali su se na domaćem terenu, na lokalnim zabavama.
- Od supruga je to bila ljubav na prvi pogled, barem je on tako pripovijedao, a meni je trebalo neko vrijeme da to prihvatim.
Morao se truditi, otkriva gospođa Ruža. Na pitanje što ju je privuklo suprugu, šaljivo odgovara: -Bio je šarmantan, puno mi je lagao... no, zapazila sam njegove plave oči, a ostalo je došlo samo po sebi.
UmirovinigospođaRužauživauručnimradovima, doknjezinsuprugIvanima posebnuzanimaciju–pčelarstvo,štomuje,kakosupru-ga kaže: - Ako ne prva, onda drugaljubav.

PRIPREME za Divlji triatlon
Otvorene su prijave za ovogodišnje, šesnaesto izdanje popularnog Divljeg triatlona u Prelogu. Ovu već tradicionalnu sportsku manifestaciju organizira Društvo športske rekreacije „Sportikus“ iz Preloga, a snažnu podršku i pokroviteljstvo projektu pružaju Grad Prelog, sa svojom Turističkom zajednicom,Turistička zajednica Međimurske županije, Zajednica sportskih udruga Grada Preloga te Zajednica sportskih udruga i saveza Međimurske županije. Utrka je koncipirana kao supersprint triatlon, što znači da će natjecatelji morati savladati 375 metara plivanja, 12 kilometara vožnje biciklom te 2,5 kilometara trčanja. Start je predviđen na prostoru Šudrane Cirkovljan, gdje će se održati plivački dio natjecanja, dok je ciljna ravnina smještena na prostoru Marine Prelog. Utrka je otvorena za sve s time da maloljetne osobe mogu nastupiti uz pismeni pristanak roditelja ili staratelja. Triatlon će se održati 23. kolovoza bez obzira na vremenske prilike. Nakon završetka natjecateljskog dijela, organizatori najavljuju tradicionalno druženje svih posjetitelja i natjecatelja uz ugodnu atmosferu. (vv)
ZA odgoj i obrazovanje
Uz ravnatelja Roberta Posavca, Centar radi u jednoj smjeni te broji 204 učenika, 124 djelatnika i 25 korisnika poludnevnog boravka
U Čakovcu je svečano obilježen Dan Centra za odgoj i obrazovanje i prva obljetnica preseljenja u novu zgradu. Okupivši mnoge uzvanike, poslana je poruka da srce ustanove čine predani djelatnici, a ne sami zidovi. Podršku su iskazali Momir Karin (izaslanik Vlade i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih), zamjenik župana Elvis Kralj, izaslanica župana Sonja Tošić-Grlač te gradonačelnica Ljerka Cividini i njezina zamjenica Lana Remar. Bivšoj ravnateljici Dragici Benčik upućeno je priznanje za realizaciju novog objekta.
Uz ravnatelja Roberta Posavca, Centar radi u jednoj smjeni te broji 204 učenika, 124 djelatnika i 25 korisnika poludnevnog boravka. Uvedena su četiri nova rehabilitacijska programa (uključujući procjenu vida), a logopedska skrb proširena je na sve učenike. Preventivnim radom socijalnih pedagoga smanjeno je neprihvatljivo ponašanje. Centar pruža podršku i provodi inkluzivne radionice za druge škole i vrtiće.

U novim prostorima Centar je prvi put dobio vlastitu kuhinju, dvoranu, vanjska igrališta, senzornu sobu, učionicu na otvorenom i knjižnicu. Uz pomoć osnivača nabavljeno je kombi vozilo s rampom. U radu s djecom ističe se zadruga
ČAKOVEC brani titulu izvrsnosti
„Fijolica“ koja razvija samostalnost i priprema učenike za tržište rada.
Zamjenik župana pohvalio je rezultate Centra s učenicima romske nacionalne manjine.
Zaključno je istaknuto kako tehnologija i umjetna

Praizvedba predstave o djetinjstvu Josipa Štolcera Slavenskog – Pepeka, prema tekstu Kristine Štebih i u režiji Dejana Buvača, održana je 17. svibnja. Topla priča prati rane dane ovog glazbeno nadarenog dječaka iz čakovečke pekarske obitelji.
Članove Dječjeg gradskog kazališta predvodio je Lucijan Reich kao Pepek. Njegove sestre glumile su Mia Nedeljko (Linka), Klara Šmaguc (Ani), Marija Mezga (Micika) i Erin Kirić (Juliška), a kroz radnju je vodila pripovjedačica Lea Branilović. Odrasle uloge tradicionalno su preuzeli
inteligencija ne mogu zamijeniti ljudskost i srčanost djelatnika.
Roditeljima je upućena poruka o važnosti suradnje sa strukom, što je jedini put za uspješnu inkluziju i ostvarivanje potencijala djeteta. (mg)
Grad Čakovec sudjeluje u projektu Vijeća Europe sa željom da građani, vijećnici i zaposlenici Grada procijene usklađenost svoga rada sa standardima dobrog demokratskog upravljanja, kako ih određuje Vijeće Europe. Najboljim sudionicima dodijeliti će se Europska oznaka izvrsnosti upravljanja (ELoGE). Čakovec je prvi put sudjelovao u tome postupku 2022. godine, kada je i osvojio ovaj certifikat.
Strogi europski kriteriji kao ogledalo rada
Građani imaju priliku ocijeniti u kojoj mjeri Grad Čakovec poštuje 12 načela djelovanja lokalne samouprave. Shodno tome, pozivaju se da se uključe u ispunjavanje anketnog upitnika u kojem je 12 pitanja s
ponuđenim odgovorima. Anketa je anonimna, odgovori nisu dostupni Gradu Čakovcu već analizu upitnika za Republiku Hrvatsku provodi Udruga gradova. Procijenjeno vrijeme ispunjavanja je do 5 minuta.
Projekt je primarno usmjeren na dubinsku procjenu i kontinuirano poboljšanje rada lokalne samouprave te podizanje kvalitete usluga koje se svakodnevno pružaju zajednici. Uz Čakovec, koji brani ranije stečenu titulu i ponovno teži dokazati visoku razinu transparentnosti, u ovogodišnjem programu sudjeluju još i Varaždin, Biograd na Moru, Buzet, Labin, Solin te Zaprešić. Glavna motivacija ponovnog uključivanja jest dobivanje objektivnog i stručnog uvida u to koliko je trenutačni rad cijele
gradske uprave u skladu s rigoroznim europskim kriterijima.
Pod povećalom 12 ključnih načela Provedba se temelji na detaljnoj evaluaciji cjelokupnog rada lokalne vlasti kroz stotinu specifičnih pitanja namijenjenih različitim skupinama dionika, a cjelokupni je sustav strukturiran oko dvanaest ključnih europskih načela. Ta načela obuhvaćaju pošteno provođenje izbora, zastupanje i sudjelovanje građana, reaktivnost odnosno brzinu i adekvatnost reakcije na potrebe lokalne zajednice, te opću učinkovitost i djelotvornost u radu. Pod povećalom evaluatora nalaze se i otvorenost, transparentnost, dosljedna vladavina prava, etičko ponašanje, kao i interne kom-
petencije i kapaciteti same uprave. Sustav također valorizira inovacije i otvorenost za promjene, održivost i dugoročnu orijentaciju u planiranju razvoja, dobro financijsko upravljanje, poštivanje ljudskih prava, kulturne raznolikosti i socijalne kohezije te visoku razinu javne odgovornosti. Kako bi prijava Grada Čakovca uopće bila pravovaljana i uzeta u razmatranje za ponovno dobivanje certifikata, u proces se moraju aktivno uključiti svi ključni akteri lokalne zajednice. Uz same gradske vijećnike i službenike zaposlene u gradskoj upravi, svoj glas i ocjenu mora dati i minimalno dvjesto pedeset stanovnika s područja Grada Čakovca koji će ispuniti zadani obrazac ankete.
(vv)
članovi KD Štolcer: Kristina Štebih (Mama Julijana), Ivica Mikolaj (Tata Pepo) i Dijana Kirić (Gospa Kraljova, ujedno i pomoćnica redatelja). U predstavi je korištena isključivo glazba J. Š. Slavenskog, uz pjevanje uživo koje je pripremila i na klavijaturama pratila Stella Cimerman. Kostime su izradile učenice Gospodarske škole Čakovec (mentorica Andreja Modrinjak), uz nošnje KUU-a Veseli Međimurci. Scenograf je Ivan Levačić, za ton i svjetlo zaslužan je Denis Kirić, a vizualni identitet i plakat osmislila je Rusa Trajkova. (mg, foto: Vipro)
NAKNADE liječnicima i sestrama
Gradsko vijeće Grada Čakovca donijelo je Odluku o mjerama osiguravanja primarne zdravstvene zaštite. Ovom odlukom uvode se poticajne novčane naknade s ciljem osiguravanja dostupnosti i kontinuiteta zdravstvene skrbi. Korisnici mjera su liječnici i medicinske sestre u timovima opće i obiteljske medicine Doma zdravlja Čakovec , a iznimno i do dva pedijatrijska tima.
Poticajne naknade isplaćivat će se jednom godišnje povodom božićnih
i novogodišnjih blagdana. Liječnici će primiti neto iznos od 1000 eura, dok naknada za medicinske sestre iznosi 500 eura. Sredstva su osigurana u gradskom proračunu, iz kojeg će se podmiriti i svi pripadajući porezi te doprinosi. Postupak će se provoditi putem javnog poziva gradonačelnice , a prijave će ocjenjivati posebno povjerenstvo. S korisnicima će se sklopiti ugovori , a Grad zadržava pravo provjere radnog statusa prije isplate. (vv)
ČAKOVEC potvrdio suce za mladež Porotnici su Franjo
Gradsko vijeće Grada Čakovca za suce porotnike za mladež Općinskog suda u Čakovcu potvrdilo je Franju Kocijana i Branku Šarić. Ovaj prijedlog sada ide na potvrđivanje Skupštini Međimurske županije, koja je zakonski nadležna za njihovo konačno imenovanje. Suci porotnici za mladež imaju ključnu ulogu u pravosudnom sustavu jer kao građani ravnopravno sjede u sudskom vijeću s profesionalnim sucima. Sudjeluju u postupcima koji se vode zbog kaznenih djela
na štetu djece, ali i u procesima protiv maloljetnih počinitelja. Zakon nalaže da se za suce porotnike za mladež biraju osobe iz redova profesora, učitelja, odgajatelja ili drugih osoba koje imaju iskustva u radu s mladima i razumiju njihovu psihologiju. Cilj je da njihovo životno i profesionalno iskustvo pomogne sudu donijeti odluku koja je u najboljem interesu djeteta ili mlade osobe, kako bi se ona uspješno vratila u društvo. (vv)
DEVET ČLANOVA DVD-a Mala Subotica na obuci u Sloveniji
Sedam operativnih članova i dvije članice DVD-a Mala Subotice protekle su nedjelje sudjelovali na zahtjevnom stručnom osposobljavanju u slovenskom PGD-u Bohova, gdje su kroz realistične uvjete dodatno usavršavali svoje operativne sposobnosti i taktike gašenja požara.
Edukacija je provedena u takozvanom “hot-�ire” kontejneru, specijaliziranom prostoru koji vatrogascima omogućuje rad u uvjetima vrlo sličnima stvarnim požarnim intervencijama. Upravo takvo kontrolirano, ali iznimno zahtjevno okruženje, pružilo je priliku za testiranje granica izdržljivosti, spremnosti i učinkovitosti opreme.
Tijekom treninga poseban naglasak stavljen je na taktike unutarnje navale, odnosno djelovanje u zatvo-
renim objektima zahvaćenima požarom. Sudionici su prolazili scenarije razvoja požara u zatvorenom prostoru, pri čemu su uvježbavali pravilno hlađenje, sigurno kretanje kroz prostore s nultom vidljivošću te prepoznavanje najopasnijih faza razvoja požara. Kako ističe zapovjednik DVD-a Matej Obadić: - Samo stalnim usavršavanjem možemo biti brzi, precizni i učinkoviti na intervencijama, a sve s ciljem zaštite naših mještana i njihove imovine, poručili su nakon završetka vježbe. Zahvala ide i domaćinima iz PGD Bohova na gostoprimstvu, profesionalnom pristupu i nesebičnoj razmjeni iskustava koja će im, kako kažu, biti od velike koristi u budućim intervencijama. (dp)

SKUPNA IZLOŽBA u Knezovcu Šest umjetnika
Piše: Kristina Kobal
U Društvenom domu u Knezovcu otvorena je skupna izložba koja je okupila domaće umjetnike i brojne posjetitelje željne kulture i umjetnosti. Izloženi su radovi različitih umjetničkih izričaja, od slika i fotogra�ija do zanimljivih kiparskih radova, čime je izložba privukla veliku pozornost svih generacija.
Na samom otvorenju okupljenima se obratio Željko Mezga koji je službeno otvorio skupnu izložbu te ukratko predstavio sve izlagače i njihov rad.
VZO Nedelišće dobio je novo vodstvo, a za predsjednika je izabran Goran Kos. Na sjednici u Pušćinama dodijeljena su i vatrogasna priznanja najzaslužnijim članovima
Piše: Kristina Kobal
U vatrogasnom domu u Pušćinama, 15. svibnja 2026. godine, održana je izvanredna izborna sjednica VZO Nedelišće na kojoj je izabrano novo vodstvo zajednice te su dodijeljena vatrogasna priznanja zaslužnim članovima dobrovoljnih vatrogasnih društava. Sjednicu je vodio Zlatko Marciuš, dok je Denis Šafarić podnio Izvješće o radu zapovjednika i Vatrogasnog zapovjedništva tijekom 2025. godine. U izvješću su predstavljene aktivnosti, intervencije i operativni rad vatrogasaca tijekom protekle godine. Broje 545 članova VZO Nedelišće danas okuplja deset dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja općine. U njihovom radu sudjeluju 294 muška člana, 98 ženskih članica te čak 153 pripadnika vatrogasne mladeži, što ukupno čini 545 članova. Tijekom protekle godine vatrogasci su izašli na ukupno 106 intervencija, a osim operativnog djelovanja aktivno su sudjelovali i na vatrogasnim natjecanjima, edukacijama te brojnim društvenim događanjima.

Za novog predsjednika zajednice izabran je Goran Kos, predsjednik DVD-a Nedelišće. Novi nadzorni odbor zajednice čine Dario Cirkvenčić iz DVD-a Črečan, Dragutin Trupković iz DVD-a Pretetinec te Josip Senčar iz DVD-a Slakovec. Podsjetimo, zapovjednik Denis Šafarić izabran je već na prethodnoj sjednici zajednice. Novi predsjednik Goran Kos pritom je naglasio važnost uključivanja mladih u vatrogasne redove te nastavak kvalitetne suradnje svih društava. – Unatoč trenutnih preko 500 članova unutar
VZO Nedelišće što nas čini jednom od najvećih vatrogasnih zajednica u Međimurju, ali i šire, prioritet je zadržati postojeće i prikupiti dodatne nove mlade snage u vatrogasne redove.
Nastavljajući uspješan rad dosadašnjeg rukovodstva, nabavka nove vatrogasne opreme, organizacija vatrogasnih natjecanja, sudjelovanje na proslavama te druženje, suradnja i dodatni angažman na međusobnoj suradnji vatrogasnih društava na području Općine zadaci su koji će se kontinuirano
nastojati provoditi, rekao je Goran Kos.
Tko je primio odlikovanja?
Na sjednici su dodijeljena i vatrogasna odlikovanja. Zlatnu plamenicu primili su Radomir Treska iz DVD-a Pretetinec i Zdravko Mikolaj iz DVD-a Nedelišće, dok su Zlatne plakete dodijeljene Dragutinu Trupkoviću, Josipu Senčaru i Zlatku Marciušu. Članovima iz Pretetinca priznanja će biti uručena na proslavi 100 godina djelovanja društva u lipnju.
Piše: Kristina Kobal
Svoje umjetničke radove predstavili su: Jurica Bedić, Ervin Novak, Ivan Trupković, Zvonko Mezga, Željko Mezga i Zlatko Vuk, a svaki od autora posjetiteljima je ponudio jedinstven pogled kroz vlastiti stil i kreativnost.
Posjetitelji su tijekom večeri razgledavali izložene radove, razgovarali s autorima i uživali u ugodnoj atmosferi. Skupna izložba otvorena je i tijekom vikenda, a organizatori pozivaju sve zainteresirane da posjete ovaj kulturni događaj u Knezovcu. (kk)
Općina Nedelišće nastavila je s ulaganjima u rad udruga i razvoj civilnog društva. U četvrtak, 14. svibnja 2026. godine, u multimedijalnoj dvorani MESAP-a održano je potpisivanje ugovora o su�inanciranju programa i projekata udruga koje djeluju na području općine.
Ukupno je potpisano sedamdesetak projekata vrijednih 338.900 eura, čime je gotovo u cijelosti iskorišten iznos predviđen javnim natječajima. Od ukupno osiguranih 340.000 eura neiskorišteno je ostalo tek 1100 eura. Načelnik Nikola Novak zahvalio je predstavnicima udruga na kvalitetno pripremljenim projektima te naglasio važnost kontinuirane potpore radu udruga.
- Raduje nas nastavak su�inanciranja programa i projekata civilnog društva čime podupiremo rad naših

brojnih udruga. U ovom krugu potpisali smo ugovore za 48 projekata udruga civilnog društva u vrijednosti od 100.000 eura, 8 projekata udruga u kulturi vrijednosti 80.000 eura, 3 velika kulturna projekta vrijedna 41.000 eura, 3 projekta vezane uz
vatrogasne i lovačke udruge vrijednosti 100.000 eura, kao i 8 projekata Zelene agende u iznosu od 17.900 eura. Drago mi je što su naše udruge aktivne i kontinuirano djeluju u interesu cijele naše zajednice, rekao je Novak.
Uz projekte civilnog društva, Općina Nedelišće ulagala je i u sportske udruge, Vatrogasnu zajednicu te druge organizacije i programe važne za lokalnu zajednicu. Ukupna ulaganja u udruge i projekte premašila su milijun eura. (kk)
INTERVJU s načelnikom Zoranom Kolarom povodom Dana općine Šenkovec
Povodom proslave Dana općine Šenkovec, razgovarali smo s općinskim načelnikom Zoranom Kolarom, koji je "svježim" snagama i novom energijom preuzeo vođenje ove međimurske sredine.
Šenkovec se, sa svojih 2700 stanovnika raspoređenih u dva naselja, Šenkovec i Knezovec, već godinama pozicionira kao jedna od najrazvijenijih općina u prstenu oko Čakovca. Na površini od tek devet četvornih kilometara, ova općina vrlo je privlačna mladim obiteljima budući da se nalazi u blizini grada, a opet nudi prirodu i mir.
- Što mještane i goste očekuje u bogatom programu povodom Dana općine?
- U petaku suradnji s Muzejom Međimurja Čakovec organiziramo Dan otvorenih vrata kompleksa Svete Jelene. Posjetitelji će moći razgledati kompleks uz stručna predavanja kustosice i muzejske vodičice u tri termina: u 12, 15:30 i 17 sati. Istog dana ujutro položit ćemo vijence i zapaliti svijeće za naše branitelje na trgu, u 19 sati služit će se sveta misa, dok je večer na SRC-u Goričica rezervirana za vrhunsku zabavu uz koncert Siniše Biška i predgrupu TS Žice.
Subotnja večer donosi pregršt smijeha uz popularnu predstavu „Aleks i Bara”, koja počinje u 20:30 sati, nakon čega od 22:30 scenu preuzi-


Uz bogat slavljenički program i koncerte na Gorčici, novi načelnik najavljuje kapitalni projekt s pumptrack stazom i teniski terenima Piše: Sanja Heric
ma popularna grupa Tragovi. Nedjelja je pak rezervirana za sportski duh – na SRC-u Goričica naši branitelji domaćini su županijskog natjecanja u boćanju.
- Što je sve napravljeno u općini u zadnjih godinu dana?
- Otvoreno je novo dječje igralište u Knezovcu, gdje je ujedno obnovljena kapelica, uklonjeno je staro i posađeno novo drveće, a uskoro stižu i nove klupe. Radovi u Prvomajskoj ulici privode se kraju, čime je konačno riješen problem oborinskih voda spajanjem u cijevi, dok je u Gorčici modernizirana javna rasvjeta. Uređuje se i okoliš kapelice Svetog Trojstva u Šenkovcu, gdje se nakon sadnje drveća trenutno postavljaju rubnici i uređuje plato, također uoči postavljanja klupa i predstojećeg proštenja 31. svibnja. Društveni život općine dodatno će obogatiti i prva općinska Gulašijada, planirana za 20. lipnja. Što se tiče planova i pripreme dokumentacije, u potpunosti je završen projekt za dječje igralište u Ulici Augusta Šenoe, dok je projekt za nogostup od Mobenza do centra u završnoj fazi. Početak radova u Jelenskoj ulici privremeno je odgođen zbog birokratskih prepreka, odnosno čekanja da Međimurske vode ishođe građevinske dozvole za vodne priključke, nakon čega se odmah kreće u realizaciju. Naposljetku, SRC Gorčica uspješno je prijavljen za ener-
LAUREATI Općine Šenkovec
Povelja u rukama
Jelene Fuss
Najviše općinsko priznanje, Povelju Općine Šenkovec, primila je Jelena Fuss, žena koja već više od četiri desetljeća utjelovljuje istinsku solidarnost i društvenu empatiju. Uz nju, status „dobre duše Šenkovca“ potvrdio je i Dražen Polak. Ovaj omiljeni lokalni kuhar već godinama potpuno besplatno i volonterski priprema hranu za brojne udruge i društvene manifestacije.
S druge strane, Šenkovec se ove godine iznimno ponosi i izvanrednim uspjesima svojih mladih generacija koje općinu predstavljaju na nacionalnoj razini. Učenik sedmog razreda Filip Kocijan donio je zajed-
nici golemu radost postavši državni prvak iz matematike s maksimalnih pedeset bodova. Izvrstan spoj znanja i sportskog duha pokazala je i Lorena Mihalković, učenica trećeg razreda ekonomske škole, koja je osvojila visoko drugo mjesto na državnom natjecanju iz talijanskog jezika, dok istovremeno niže uspjehe u karateu. Sportske dvorane na veliku nogometnu scenu uspješno je zamijenio Niko Farkaš, prvi mještanin koji je zaigrao za hrvatsku nogometnu reprezentaciju do 21 godine te u dresu NK Osijeka bilježi zapažene nastupe protiv najvećih klubova u Supersport 1. HNL.

getsku obnovu, a paralelno se intenzivno radi i na projektu novog sportskog parka.
- Kako će točno izgledati sportski park u Gorčici i što će sve nuditi mještanima?
- Projekt je trenutačno u fazi aktivne izrade i točno de�iniramo sadržaje. Želimo prostor koji će okupljati ljude od dva mjeseci do 82 godine. Planiramo temeljitu obnovu postojećeg igrališta s novim, modernim tribinama, izgradnju teniski terena, vanjske teretane te postavljanje sjenica i odmorišta. Posebna atrakcija bit će pumptrack staza za bicikliste, slično onome što uspješno funkcionira u Strahonincu. Budući da na Gorčici imamo uistinu ogroman potencijal i prostor, riječ je o velikom �inancijskom izazovu. Projekt ćemo stoga realizirati u fazama, aplicirajući na nacionalne i europske natječaje,
a računamo i na partnersku potporu Međimurske županije.
- Građane često muči problem nakupljanja oborinskih voda kod Ciglene kada padaju jače kiše. Može li Općina tu intervenirati?
- To je problem koji je u izravnoj nadležnosti Hrvatskih cesta i Međimurskih voda.Upoznat sam s detaljima, projekt sanacije je gotov i ta je dionica predviđena za rekonstrukciju. Problem je vjerojatno u premalom pro�ilu podzemnih cijevi koje ne mogu progutati golemu količinu vode koja se slijeva odozgo. Naš dio posla, koji uključuje prateći nogostup, mi ćemo riješiti bez odgađanja, no moramo čekati da Hrvatske ceste odrade svoj, primarni dio posla. Mi s naše strane redovito čistimo taj prostor i uklonili smo nagnuta stabla uz cestu koja su ugrožavala promet.
- Sve ove investicije zahtijevaju stabilne �inancije. Kakvo je stanje u općinskoj blagajni?
- Blagajna je stabilna. Imamo osigurana sredstva i naš je primarni zadatak sada ta sredstva pametno i e�ikasno usmjeriti u realizaciju projekata. U idućih godinu dana prioritet nam je završetak tri ključne stvari: Jelenska ulica, završetak planiranih nogostupa te opremanje dječjeg igrališta. Nakon toga, u planu su radovi na obnovi ulica Josipa Horvata Zdelara, Brgleza i Marka Kovača, te pokretanje prve faze sportskog parka.
- Dugo se u javnosti spominju novi prostori DVD-a Šenkovec. Kakva je vizija za taj prostor?
- Moja je čvrsta namjera da u ovom mandatu započnemo s radovima. Projekt je spreman i čekamo adekvatan natječaj. To neće biti samo klasični vatrogasni dom s garažama, već planiramo multifunkcionalni objekt, svojevrsni društveno-vatrogasni dom. Tamo ćemo osigurati prostore za rad naših brojnih udruga i civilnog društva, pa čak i određene općinske urede.
- Kompleks Svete Jelene ima neprocjenjivu povijesnu vrijednost. Kako ga planirate bolje turistički i edukativno valorizirati?
- Sveta Jelena je naš povijesni dragulj kakav rijetko tko ima, ali uistinu zahtijeva bolju organizaciju i podizanje na višu razinu. Budući da je kompleks u vlasništvu Muzeja Međimurja, u stalnom smo kontaktu s ravnateljicom Mašom Hrustek Sobočan. Uskoro idemo na zajednički sastanak kod župana Matije Posavca kako bismo de�inirali zajedničku strategiju.
- Prošle ste godine po prvi put organizirali Sajam
bučinog ulja, koji je privukao ogroman interes javnosti. Planirate li nastaviti tu tradiciju?
- Apsolutno, to nam je velika želja. Prvi Sajam bučinog ulja bio je pun pogodak i pokazao je koliko naši ljudi cijene domaće, autohtone proizvode crnog međimurskog zlata. Ako sve ostane prema trenutačnim dogovorima, ovogodišnji sajam planiramo za subotu, 12. rujna. Cilj nam je da ova manifestacija postane prepoznatljiva tradicija po kojoj će Šenkovec biti nadaleko poznat svake jeseni. Uz to, nastavljamo i s našom tradicionalnom biciklijadom. U ljeto planiramo na glavnom trgu pokrenuti Kino na otvorenom i održati jedan ljetni koncert.
- Za kraj, nezaobilazno pitanje koje muči sve mještane – državna cesta kroz Šenkovec i famozna obilaznica?
- Raduje me što se o obilaznici ponovno aktivno govori na najvišim razinama i što je projekt u planovima. Za Šenkovec bi izgradnja obilaznice značila preporod, prvenstveno zbog micanja teškog teretnog i kamionskog prometa koji nam prolazi kroz srce mjesta. Dok čekamo to trajno rješenje, Općina će ove godine samostalno investirati u obnavljanje horizontalne signalizacije, iscrtavanje pješačkih prijelaza i bojenje kritičnih 'zebri' u crvenu boju radi veće sigurnosti pješaka, posebice djece. Također, želim naglasiti da u lipnju ili najkasnije u srpnju otvaramo natječaj za subvencioniranje ugradnje solarnih panela te za obnovu starijih kuća. Sredstva su osigurana u proračunu, uvjeti se upravo de�iniraju i vjerujem da ćemo do sredine lipnja sve prezentirati mještanima prije nego što započnu ljetni godišnji odmori.




Općinski načelnik i općinsko vijeće












Pripremite sunčane naočale i dobre cipele za ples jer najsjeverniji grad Hrvatske ponovno postaje centar najboljeg ljetnog šušura! Manifestacija Ljeto uz Muru 2026. stiže u svom dosad najspektakularnijem izdanju, spremna da Mursko Središće pretvori u ultimativnu destinaciju ispunjenu vrhunskom glazbom, emocijama i onom prepoznatljivom, opuštenom ljetnom vibrom uz rijeku.
Ove godine organizatori su ljestvicu podigli visoko i pripremaju nam nastupe dvaju megajakih imena domaće glazbene scene koja garantiraju večeri za pamćenje. U grad rudara stižu legendarna Daleka Obala i neokrunjena kraljica estrade, Jelena Rozga. Prvu subotu ljeta, 27. lipnja, rezervirajte za morske motive pretočene u bezvremenske hitove. Ljetna bina na Šetnici svete Barbare odzvanjat će stihovima Daleke obale koje sve generacije
znaju napamet. No, tu zabavi nije kraj! Odmah nakon koncerta, Šetnica postaje navijačka zona jer će se u sjajnoj atmosferi zajednički bodriti Hrvatska nogometna reprezentacija. Spoj rock himni i navijačkog ludila? Plan zvuči savršeno. Pravi vrhunac i glazbeni potres očekuje nas u petak, 3. srpnja, kada mikrofon preuzima Jelena Rozga. Splitska diva ove godine slavi velikih 30 godina karijere, a Mursko Središće bit će savršena kulisa za taj jubilej. Uz "Bižuteriju", "Nirvanu" i "Solo igračicu", publika može očekivati vrhunsku produkciju i emocije na maksimumu. Zbog golemog interesa, koncert će se održati na prostranijoj lokaciji ispred Gradske uprave, što jamči vrhunski vizualni i zvučni doživljaj za tisuće posjetitelja. Zapišite datume, skupite ekipu i vidimo se na Ljetu uz Muru – mjestu gdje ljeto i glazba stvaraju uspomene! (sh)
ŠETNICA SVETE Barbare
Šetnica svete Barbare u Murskom Središću bogatija je za nova parkirna mjesta namijenjena isključivo motociklima. Ovim potezom Grad želi povećati sigurnost pješaka i očuvati ugodan ambijent uz Muru, ali i riješiti problem gužvi na parkiralištu kod CZK-a „Rudar“, koje je ionako preopterećeno osobnim automobilima.
Ulaz i izlaz za motocikle dozvoljeni su isključivo kod Centra za kulturu, a vožnja
SKELA FUSEK
samom šetnicom strogo je zabranjena, što je regulirano i novom prometnom signalizacijom. Podsjećamo, na šetnici je već otprije zabranjena i vožnja romobilima. Kako se u blizini nalazi Moto klub Miners, potreba za ovim mjestima raste tijekom godine, dok će se za veće manifestacije i motorijade parkiranje i dalje organizirati prema posebnom protokolu. (sh)
Uskoro stižu igrala, roštilji i prostor za odmor
Područje uz skelu Fusek uskoro dobiva nove sadržaje za odmor i rekreaciju. Gradonačelnik Dražen Srpak potpisao je ugovor s obrtom „Bobica“ iz Dugog Sela za uređenje tamošnjeg igrališta. Vrijednost investicije iznosi
66.245 eura s PDV-om, a radovi će završiti u roku od 75 dana.
Atraktivna lokacija uz Muru bit će bogatija za novu nadstrešnicu, dječja igrala, četiri piknik-stola i dva roštilja,
POZNATI DOBITNICI javnih priznanja Murskog Središća
Odbor za javna priznanja donio je odluku o imenima koja su svojim radom, trudom i nesebičnim zalaganjem zadužila lokalnu zajednicu
U zraku se već polako osjeća ono svečano, lipanjsko raspoloženje jer se Mursko Središće naveliko priprema za proslavu svog Dana Grada. No, kakva bi to proslava bila bez onih najvažnijih – ljudi koji ovaj grad čine boljim, ljepšim i ugodnijim mjestom za život? Upravo zato, Odbor za javna priznanja Grada Mursko Središće održao je svoju sjednicu i, nakon detaljnog češljanja pristiglih prijedloga, odabrao ovogodišnje laureate.
Riječ je o pojedincima i organizacijama koji su svojim iznimnim doprinosom u gospodarstvu, sportu, obrazovanju i društvenom životu ostavili neizbrisiv trag.
Počasni građanin
Antun Jurinec
Titulu koja nosi posebnu težinu i poštovanje, povelju
„Počasni građanin Grada Mursko Središće“, ove će godine primiti Antun Jurinec, i to na izravan prijedlog samog gradonačelnika. No, trenuci slavlja uvijek donose i malo sjete, pa će tako Nagrada za životno djelo „Dr. Jakov Kostović“ ove godine otići u ruke obitelji Baltazara Jalšovca. Nagrada mu se dodjeljuje posthumno, također na prijedlog gradonačelnika, kao zahvala za sve ono čime je zadužio svoje sugrađane za vrijeme života. Kada govorimo o društvenom tkivu grada, nezaobilazna je povelja „Lapornik“, koja ove godine odlazi u ruke četiriju itekako zaslužnih dobitnika. Na prijedlog Nogometnog kluba „Rudar“, priznanje će primiti Anton Srša, a u nogometnom tonu nastavlja se i s idućim dobitnikom – Školom nogometa

„Rudar“, koju je predložio gradonačelnik, a koja već godinama okuplja i odgaja mlade sportske nade. Među laureatima našla se i Ruža Hoblaj, čiji je trud prepoznala i predložila Tanja Smolković, dok krug dobitnika „Lapornika“ zaokružuje Darko Celec, čovjek koji je svojim radom zadužio Hlapičinu, a predložio ga je tamošnji Mjesni odbor.
Dodjela na svečanoj sjednici 27. lipnja
Grad koji ne ulaže u svoje mlade nema se čemu nadati, no Mursko Središće s tim nema problema. To dokazuje i nagrada za iznimno uspješne učenike i studente „Magna cum Laude“. Ove godine ova prestižna titula odlazi u ruke Josipa Zadravca, kojeg je ponosno predložila Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec, te
MILJENKO ZOBIĆ, poljoprivrednik iz Murskog Središća upozorio na alarmantno stanje
Piše: Sanja Heric
Problem s prenapučenom populacijom vrana, koji je već godinama goruća tema u urbanim sredinama, preselio se i na međimurska polja, a štete koje ove ptice nanose lokalnim poljoprivrednicima postale su neizdržive. Na to je, tijekom aktualnog sata posljednje sjednice Županijske skupštine Međimurske županije, upozorio vijećnik Miljenko Zobić, apelirajući na hitnu reakciju županijskih vlasti.
Tri puta presijavao kukuruz
što će dodatno osnažiti turističku ponudu grada. Projekt je su�inanciran preko LAG-a „Međimurski doli i bregi“ s maksimalnih 40.000 eura potpore, od čega 80 % osigurava Europska unija, a 20 % Republika Hrvatska. Završetkom radova ovog ljeta, skela Fusek postat će još privlačnije mjesto za obiteljska druženja i boravak u prirodi, uz promicanje tradicionalnog skelarenja kao zaštićenog kulturnog dobra. (sh)




Zobić je pred župana i vijećnike iznio vlastiti, nimalo zanemariv primjer, naglasivši kako se s istim problemom već dvije do tri godine bore poljoprivrednici diljem Međimurja. Meta vrana (sive, crne te vrane gačac koja se, prema njegovim riječima, "nemoguće proširila") jesu okopavine – prvenstveno kukuruz, suncokret i uljana tikva u fazi nicanja tijekom travnja i svibnja.
- Samo prošle godine imao sam štetu veću od pet tisuća eura na tri parcele. Kukuruz sam presijavao čak tri puta, a na jesen na te parcele nijedan kombajn nije ni ušao. Ja sam samo jedan u nizu oštećenih poljoprivrednika na ovom terenu, istaknuo je Zobić, locirajući jedno od najvećih žarišta na potezu od Murskog Središća prema Štrukovcu, gdje u šumarcima obitavaju tisuće vrana.
Meta vrana jesu prvenstveno kukuruz, suncokret i uljana �kva u fazi nicanja

Ive Cimerman, sjajne mlade nade koju je nominirala njezina Osnovna škola Mursko Središće.
Svi ovi službeni prijedlozi sada putuju pred Gradsko vijeće na završno usvajanje, što je zapravo samo formalnost. Ona prava, najljepša završnica odigrat će se u subotu, 27. lipnja 2026. godine, kada će se u sklopu Svečane sjednice Gradskog vijeća dobitnicima javno uručiti zaslužena priznanja. Bit će to savršena prilika da im sugrađani još jednom pljeskom kažu jedno veliko – hvala!

Glavni problem leži u važećoj Lovnogospodarskoj osnovi, koja se mijenja svakih deset godina. Ona, naime, dopušta minimalan odstrel vrana tek u razdoblju od listopada do ožujka – dakle u mjesecima kada ptice ne rade štete na usjevima, što poljoprivrednicima ne znači ništa. Kako učinkoviti repelenti ili legalni otrovi ne postoje, vijećnik je zatražio od župana da u suradnji s lovačkim društvima pokuša pronaći rješenje.
Župan Posavec: Tražimo rješenje
Međimurski župan Matija Posavec potvrdio je da su u Županiji itekako svjesni ovog problema, koji osim poljoprivrednih površina pogađa i urbane zone poput samog grada Čakovca. Ipak, ruke su im donekle vezane strogom zakonskom regulativom.
- Vrane jesu zaštićene, ne u potpunosti, ali mahom jesu. To nije izazov samo za nas u Međimurju, nego i za Zagreb te svugdje gdje te ptice obitavaju, odgovorio je župan Posavec.
Najavio je i konkretne korake u rješavanju ove problematike, ali i pozvao na još malo strpljenja: "U suradnji s Javnom ustanovom Međimurska priroda, resornim tijelima, ustanovama i nadležnim ministarstvom pokušavamo vidjeti što se pravno i praktično zapravo može učiniti. Nadam se da ćemo uspjeti pronaći model rješenja", zaključio je Posavec.
Hoće li Međimurska županija uspjeti pronaći pravnu "rupu" ili kroz pritisak na ministarstvo izmijeniti lovačke kalendare prije nego što vrane potpuno unište ovogodišnji trud međimurskih ratara, ostaje za vidjeti. (sh)
NAČIN proslave rođendana
Branka Gregorinčića iz Svetog Urbana
Na paklenom suncu mobitel mu se gasio, usne krvarile, a navigacija ga bacila u šumu. Ipak, umirovljeni policajac iz Svetog Urbana nije odustao, izgurao je bicikl preko svih brda i stigao ravno pred rimsku fontanu
Piše: Sanja Heric
Ove je godine Branko Gregorinčić iz Svetog Urbana, inače umirovljenici policajac, za svoj 62. rođendan izveo pravi pothvat. Naime, prevalio je čak 960 kilometara od rodnog praga do samog srca Rima. Avantura je započela 30. travnja u ranojutarnjim satima, a prva dionica od 195 kilometara preko Ptuja i Ljubljane bila je tek zagrijavanje. Pravi ispit izdržljivosti pao je upravo na njegov rođendan, 4. svibnja, na dionici od San Marina prema gradu Foligno, koja se pretvorila u pravu "kalvariju".
Rođendanska "kalvarija" na prstima - Brdo za brdom, sigurno 70% puta guram bicikl s torbama i to po prstima zbog nagiba kao balerina. Navigacija mi je pokazala 600 metara nadmorske visine. Mislio sam, pa kaj je to, to je pol Ivanščice, to je ništa. Ali kad sam došao tamo... to u životu nisam vidio. Hodio sam 15, 20 metara, bremzu zategnuo, odahnuo i opet 20 metara. Nikad mi u životu nije bilo teže kak sad, psiho�izički me dokrajčilo. Da sam to znao, 50 kilometara bih išao okolo, iskren je Branko. Zbog pješačke navigacije završio je u šumama, pa je u hotel uspio ući tek u 4 sata ujutro. No, odustajanje nije bilo opcija. Na paklenom suncu mobitel mu se gasio svaka četiri sata zbog pregrijavanja, usne su mu krvarile od vjetra, a nos se gulio. Spasila ga je lagana, re�lektirajuća zelena
vjetrovka koja je lepršala na vjetru i ublažavala vrućinu. Logistika je bila skromna. Salama, kruh i rajčica iz kvartovskih dućana, a spavanje u jeftinim smještajima ili na klupi. - Kad napraviš preko 150 kilometara taj dan, tebi je samo da legneš. Zaspiš u sekundi, ne vidiš ni čuješ nikoga oko sebe, smije se ovaj simpatični biciklist kojeg od milja zovu Grga.
Kad ekipa odustane, Grga piči sam Brankova biciklistička priča traje već više od desetljeća, a karta mjesta koja je posjetio doista je impresivna. Vozio je do Bratislave, Praga, Venecije, Temišvara, Budimpešte, Münchena, Pečuha i Sigeta. Ipak, jedno od najduljih putovanja bilo mu je ono do Dubrovnika – dugačko 787 kilometara preko Bosne.
- To mi je bila želja, proći sjever-jug. Do Knina nas je pratio kombi, a onda sam ja




Branko Gregorinčić već godinama svaki rođendan slavi u nekom drugom europskom gradu do kojeg s�gne isključivo biciklom





Branko Gregorinčić ponosno pozira u Rimu nakon što je za svoj 62. rođendan prevalio 960 kilometara
tamo pitao: 'Tko ide sa mnom dalje do Dubrovnika?' Dečki su rekli da nema šanse, da bi ih žene “ubile”, pa sam posudio ruksak, prebacio stvari i sam odvozio još 300 kilometara do Dubrovnika, prisjeća se.
Njegov osobni rekord u jednom danu ostaje ruta prema otoku Križnici, jedinom naseljenom otoku na rijeci u Hrvatskoj, kada je od jutra do mraka odvezao nevjerojatnih 280 kilometara.
Putovanja donose uspomene za cijeli život. Posebno mjesto u Brankovu srcu ima posjet Bleiburgu od prije nekoliko godina, koji mu je ostao u najljepšem sjećanju. S druge strane, titulu najveće putne noćne more uvjerljivo nose –mađarske ceste. Ta „zakrpa na zakrpi” prisilila ga je na slalom biciklom, a ništa bolja iskustva nema ni s Bookingom. Na tu je platformu prilično ogorčen jer su ga ponuda i dostupnost smještaja redovito neugodno iznenađivale.
Vožnja života za pokojne roditelje
Ovaj najnoviji rimski pothvat za Branka je imao duboku, emotivnu težinu. Prvotni plan bio je samo San Marino, država
Ubojstvo u Drnišu ponovno je, po tko zna koji put, upalilo sve crvene alarme. No, budimo brutalno iskreni prema sebi, ti alarmi već godinama ne služe da bi ikoga probudili. Oni su postali tek pozadinska buka društva koje polako, ali sigurno, ogrezava u kolektivnu apatiju. Država je ponovno zakazala. Svjedočimo povijesnom rastu plaća u javnom
i državnom sektoru. Lijepe su se povišice podijelile i sucima, i policajcima, i zakonodavcima koji kroje zakone. Novčanici su deblji, ali učinkovitost je ostala na dnu. Plaće su rasle, ali odgovornost nije. Nitko s većim koe�icijentom na plaći nije preuzeo i veću težinu moralne i profesionalne odgovornosti. Sve se uzima zdravo za gotovo, kao da porezni obveznici plaćaju njihovu
prisutnost na poslu, a ne rezultate i sigurnost građana. No, licemjerno bi bilo upirati prstom samo u zgrade s državnim grbom. Krivo je i društvo. Mi, susjedi, sugrađani, prolaznici. Postali smo zajednica koja okreće glavu na prve znakove nasilja. Ubojstvo u Drnišu je javna stvar, javna sramota i kolektivni poraz. Na kraju, red je da pogledamo i u vlastito dvorište. Mi,
POBRATIMILI SE svetomartinski i slovenski vinogradari!
koja ga je fascinirala jer ju je, prema predaji, osnovao klesar Marin s otoka Raba. No, kad je već dao tiskati majicu, odlučio je "vdrapnuti" do Rima i cijelu vožnju posvetiti svojim pokojnim roditeljima. - Ovo putovanje posvećujem roditeljima koji su me na rođenje iz Svetog Urbana u varaždinsku bolnicu vozili makadamom na ‘štangi’ muškog bicikla, s puno emocija priča Branko, koji je u Rim stigao 6. svibnja u 4:43 ujutro, ravno pred fontanu na Piazzi Barberini.
Kada je iz Ljubljane nazvao sestru Mirjanu i javio joj da nakon Riminija produžuje za Rim, ona je, u strahu za brata, u polušoku povikala: " Ti budala, ti nisi normalan, sve živce ću izgubiti!"
Planove za iduću godinu Branko drži u strogoj tajnosti jer mu, kaže, nakon javnih najava svi krenu dijeliti savjete, a telefoni ne prestaju zvoniti čak ni dok gazi kilometre na cesti. Njegov recept za sretan život je jednostavan, preko godine ranojutarnja kava na biciklu u Varaždinu, a kad dođe ljeto i rođendan, samo sjeda na dvokotačnog ljubimca, odabire novu točku na karti Europe i gura naprijed.
novinari, snosimo ogroman dio krivnje. Gdje smo u toj priči? Pretvorili smo se u kroničare tragedija umjesto u pse čuvare demokracije i sigurnosti. Premalo pritišćemo odgovorne. Premalo grizemo.
Zašto se političari i šefovi institucija nakon ovakvih tragedija ne pritišću sve dok ne ponude ostavke ili stvarna rješenja? Zašto dopuštamo da se jedna ovakva tema
Granice na papiru možda postoje, ali kad su u pitanju dobra kapljica, tradicija i žuljevite ruke, Međimurje i Prekmurje govore istim jezikom. Prošlog je tjedna u slovenskim Odrancima službeno potpisana „Listina o pobratenju“ kojom su Udruga voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri i domaće Društvo vinogradnikov in sadjarjev Odranci i formalno ušli u „bračne vode“. Predsjednici udruga, Mladen Dobranić i Radko Kuzma, stavili su potpise i pečate na povelju koja slavi prekogranično prijateljstvo, volonterski duh i razmjenu dragocjenog iskustva iz podruma i voćnjaka. Slovenski vinogradari s radom su krenuli 1998., a svetomartinski 2002. godine, pa je službeno bratimljenje zapravo logičan slijed godina uspješnog druženja









Predsjednik svetomartinske udruge Mladen Dobranić ponosno drži Povelju o bra�mljenju i međusobnog „špijuniranja“ recepata za najbolja vina. Osim obećanja o trajnom prijateljstvu, udruge su u tjednima pred nama najavile još čvršću suradnju kroz edukacije i zajedničke manifestacije. Svečanost je, u punom duhu dobrosusjedskih odnosa, zaključena njihovom službenom i vrlo jasnom porukom: „Pridelajmo in jejmo zdravo sadje ter pijmo dobro domačo pijačo. Na zdravje!“ ili u prijevodu – proizvodimo zdravo, a pijmo još bolje. Živjeli! (sh)
OPĆINA SELNICA konačno lakše diše
zadnju
Načelnik Ervin Vičević objavio je sjajnu vijest. Isplaćena je zadnja rata kredita i duga prema GZ Split od 10 tisuća eura. Time je vraćeno golemih 800.000 eura starog duga koji je umalo ugasio općinu, a taj novac sada može ići u prijeko potrebne lokalne projekte.
Ujedno je izvijestio da su krenuli radovi na produžetku kanalizacijske mreže u Zebanec Selu i Donjem Zebancu, a početkom lipnja stižu i u Selnicu.
zaboravi čim se pojavi novi skandal? Zašto ne tražimo odgovornost poimence? Kada se ugase kamere u Drnišu, kad se novinari povuku, institucije će nastaviti raditi "po starom". Sve dok ih mi, mediji i građani zajedno, ne natjeramo da rade onako kako spada, krv s naših ulica neće se isprati. Ona ostaje na rukama svih onih koji su mogli, a nisu učinili ništa.
Zbog strogih EU pravila i rokova iz Nacionalnog plana oporavka, trenutne su dionice �iksne i dodatni radovi sada nisu mogući, pa načelnik moli mještane za strpljenje. Međimurske vode imaju spremne projekte za nastavak čim Vlada raspiše nove natječaje. Općina sada, s čistim računima i bez duga, stabilno i odgovorno upravlja novcem za bolju budućnost svih svojih mještana. (sh)















BIRA SE najbolji OPG Hrvatske
Otvoren je 13. po redu izbor za najbolji obiteljski poljoprivredni biznis „Zlata vrijedan“, projekt koji već više od desetljeća organiziraju Večernji list, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Hrvatska radiotelevizija. Organizatori su uputili službeni poziv svim nositeljima OPG-ova diljem zemlje da prijave svoja gospodarstva i predstave plodove svoga truda i rada široj javnosti.
Stručni će tim odabrati ukupno 21 �inalista, što znači da će u završnici svaka hrvatska županija, kao i Grad Zagreb, imati svog dostojnog predstavnika.
Osim glavnih priznanja, projekt i ove godine stavlja poseban naglasak na buduć-

nost hrvatskog agrara. Stoga je poseban poziv upućen mladim poljoprivrednicima. Između troje nominiranih kandidata birat će se najbolja mlada nada u poljoprivredi, a pobjednika također očekuje vrijedna novčana nagrada kao poticaj za daljnji razvoj poslovanja.
U izboru će sudjelovati i šira javnost koja će svojim glasovima podržati svog favorita i donijeti mu pobjedu u toj kategoriji.
Svi poljoprivrednici koji vode uzorna gospodarstva, žele pridonijeti pozitivnoj slici o hrvatskom selu i s javnosti podijeliti inspirativne priče o životu i radu na zemlji, mogu se prijaviti na natječaj ispunjavanjem službenog obrasca.

Kopriva je puno više od običnog drača
SVEMOGUĆA kopriva
Ekološki osviješteni vrtlari i naravno svi oni koji vrtlare za vlastite potrebe, ovih se dana okreću koprivi. Obična samonikla kopriva koju mnogi nepravedno smatraju dosadnim korovom, apsolutni je saveznik u uzgoju povrća i cvijeća. Ovisno o tome koliko dugo je ostavite da stoji u vodi, kopriva se pretvara ili u ubojito, a posve prirodno sredstvo protiv lisnih ušiju, ili u vrhunsko, visokovrijedno tekuće gnojivo bogato dušikom i mineralima koje potiče rast i jača imunitet povrća. Tajna njezine svestranosti leži isključivo u vremenu obrade, a sam proces pripreme počinje sakupljanjem oko jednog kilograma svježe, mlade koprive ubrane prije nego što razvije cvijet. Koprivu je potrebno grubo narezati, staviti u veliku plastičnu ili drvenu posudu, te preliti s deset litara vode, pri čemu je idealno koristiti kišnicu ili odstajalu vodu. Ako vam je cilj brza i učinkovita obrana od najezde lisnih ušiju, ključno je da smjesu procijedite nakon točno dvadeset i četiri
sata. U tom kratkom razdoblju voda će izvući mravlju kiselinu i druge tvari koje žare i tjeraju nametnike, pa se tako dobivena tekućina, bez ikakvog razrjeđivanja, odmah prska po napadnutom povrću, obavezno ciljajući i donje strane listova. Međutim, ako istu tu posudu s koprivom i vodom ostavite da stoji duže, pokrenut ćete proces fermentacije koji donosi potpuno novu vrijednost vašem povrtnjaku. Nakon otprilike dva do tri tjedna, kada tekućina potamni, dobije speci�ičan, intenzivan miris i prestane se pjeniti, dobili ste koncentrirano organsko gnojivo. Tijekom tog dugog stajanja, kopriva otpušta goleme količine dušika, željeza, kalija i magnezija koji su ključni za bujan rast rajčica, paprika i lisnatog povrća. Za razliku od jednodnevnog insekticida, ovo fermentirano gnojivo je izuzetno snažno i prije upotrebe se mora razrijediti s čistom vodom u omjeru jedan prema deset, nakon čega se koristi za zalijevanje tla oko biljaka. (vv)





JOSIP KRANJČEC iz Štefanca uzgaja Salers goveda





Piše: Vlasta Vugrinec
Magarci i mule, Red angus, škotsko govedo pa Wagyu govedo i naposljetku Salers govedo, sve su to pomalo neobične i rekli bi egzotične pasmine koje su stigle do Međimurja. Istina, neke su i nestale dok pak pojedine, poput Salersa dobivaju nove poklonike.
Naime, pet bređih junica nastanilo se nedavno u Štefancu, na obiteljskom imanju Kranjčec, a vlasnik im je mladi Josip.
Stopama djeda i oca
Josip nije padobranac u ovom poslu. Potječe iz obitelji poljoprivrednika i uz krave je bio od najranije dobi. Ipak, uzgoj goveda trenutačno mu je tek strastvena zanimacija i dodatni posao jer je stalno zaposlen u preloškom Kometu, a zaposlena mu je i supruga.
- Cijelo vrijeme me to nekako privlačilo jer sam od malena u tome. Kako sam bivao stariji, počeo sam si kupovati nešto svoje zemlje jer sam se htio i ja okušati u stočarstvu, objašnjava Josip.
Pasminu salers odabrao je nakon dugog razmišljanja i proučavanja, privučen njihovim izuzetnim karakteristikama, prvenstveno vizualnim izgledom i nevjerojatnom otpornošću.
- Čitao sam dosta o njima, a u obzir je dolazio i crveni angus. Ipak, salersice su mi se vizualno najviše dopale. Izuzetno su otporne na hladnoću, vani mogu biti bez problema i do minus 25 ili 30 stupnjeva, samo im tada treba osigurati dovoljno hrane jer kad je snijeg i kad zamrzne, ne mogu se same pasti, ističe Josip prednosti ove pasmine.
Potraga za idealnim grlima trajala je mjesecima jer ponuda ove pasmine na našem tržištu nije velika. Nakon četiri do pet mjeseci intenzivnog traženja, Josipu se osmjehnula sreća kada je u Delnicama pronašao uzgajivača koji je zbog životnih okolnosti morao prodati cijelo svoje stado, pa je tako uspio nabaviti junice koje su već bile bređe. U međuvremenu su na svijet došla tri mlada telića.
Za smještaj grla, Josip je s obitelji ogradio i osigurao dio obližnje šume, stvorivši tako

prirodno sklonište za svoje krave, iako im u suštini klasična štala i nije potrebna.
- Ogradili smo jedan dio šume da imaju nekakav zaklon, iako im to zapravo ne treba. One su na sredini poljane i kad je najveći pljusak. To je zapravo divlja pasmina, ali kako su od malena s ljudima, izuzetno su mirne, možete im normalno prići i podragati ih, s ponosom priča mladi uzgajivač.
“Mramorno” meso izuzetne kvalitete
Uzgoj se temelji na sustavu "krava-tele", što znači da telići ostaju uz majke i sišu mlijeko čak osam mjeseci, bez potrebe za ranom dohranom. Meso im je poznato po mramoriranoj strukturi, no plasman na domaćem tržištu i dalje predstavlja izazov jer se salers često mora prodavati po cijenama uobičajenih pasmina poput simentalca ili holsteina. Zbog toga se domaći uzgajivači sve više okreću udruzi "Salers Croatia" kako bi lakše plasirali svoje proizvode. Za sada su Josipovi planovi usmjereni isključivo na širenje stada. Svakodnevne obveze na gospodarstvu, poput pripreme sijena i sjenaže te provjere stada barem jednom dnevno, za njega ne predstavljaju teret. Uskoro planira uvesti i promjene u reprodukciju stada kako bi si dodatno olakšao posao.
- Veterinar nam skoro uopće ne treba, jedino ako bi bila u pitanju umjetna oplodnja, ali njih je teško uloviti kako bi se obavilo osjemenjivanje. Zato u skorije vrijeme planiram nabaviti bika, kako bi sve dalje išlo potpuno prirodno, zaključuje Josip.
Salers govedo
Salers govedo je drevna francuska pasmina koja potječe iz planinskog i vulkanskog masiva Cantal u regiji Auvergne. Riječ je o izuzetno robusnim i otpornim životinjama prepoznatljivog izgleda, koje karakterizira gusta, kovrčava dlaka tamnocrvene ili boje mahagonija te speci�ični rogovi u obliku lire. Zbog surovih klimatskih uvjeta u kojima je nastala, ova se pasmina danas smatra jednom od najprilagodljivijih na svijetu. Iako po naravi pripadaju nešto samostalnijim, izvornim pasminama, izuzetno su mirne i pitome ako su od rane dobi u stalnom kontaktu s ljudima. U stočarstvu su salers krave posebno cijenjene zbog svojih vrhunskih majčinskih osobina. Naime, imaju speci�ičnu, široku građu zdjelice zbog koje su porodi iznimno laki, pa intervencija veterinara ili čovjeka pri teljenju gotovo nikada nije potrebna. Krasi ih i velika dugovječnost te visoka plodnost.
Što se tiče prehrane, izrazito su skromne i odlično iskorištavaju čak i pašnjake lošije kvalitete. Osnovu njihove prehrane čine svježa trava, sijeno i sjenaža tijekom zime te minimalni dodaci žitarica ili zobi, koji se uvode samo po potrebi.
U svojoj domovini Francuskoj, salers se povijesno koristio kao pasmina kombiniranih svojstava. Njihovo se visokokvalitetno mlijeko tamo i danas koristi za proizvodnju čuvenih autohtonih sireva (poput sira Cantal i Salers).
Međutim, u ostatku Europe i svijeta salers se prvenstveno uzgaja kao vrhunska mesna pasmina.

Ledeni sveci su iza nas, tako da je ove srijede bila prava navala na �lance. Jer, sada je doista krajnje vrijeme da se presade jer, iskustvo govori, sunce će zapeći, a onda pomoz Bog. Dakle, tko još nije nabavio svoje, vrijeme polako istječe. A ponudu je teško nabrojiti jer stvarno ima svega, pa čak i sadnica rabarbare, lubenica i dinja.
I dok jedni tek kupuju presadnice, drugi, odnosno prodavači, već nude mlado, ovogodišnje povrće na sve strane. Mladi krumpir i dalje drži cijenu od tri odnosno četiri eura, stigao je i mladi grašak za koji se traži 8 eura za kilogram, naravno neočišćeni. Za 250 grama očišćenog pak treba izdvojiti 3 eura, odnosno 12 eura za kilogram. Mahune se nude po 10 eura, i to one
CIJENE PLAC
Mladi krumpir (kg): 4,00 €
Grašak (kg): 8,00 €
Šparoge (vezica): 5,00 €
Luk (pušlek): 1,00 €
Blitva (vezica): 1,00 €
Rajčica (kg) 4,00 €
Trešnje (kg): 7-10,00 €
Pelargonije: 2,00 €
Presadnice salate: 0,30 €
Presadnice povrća: 1,00 €
široke, žute. Tu su i jagode, trešnje sa zlatnom košticom, a primijetili smo i marelice od 4,99 eura po kilogramu. Sa sajma se nose i vrećice pune pelargonija i sur�inija, najpopularnijeg balkonskog cvijeća. Ovisno o sorti i veličini, cijene se kreću oko 1,5 do 2 eura za komad. A osim voća i povrća, na sajmu se
Mladi krumpir (kg): 3,00 €
Mrkva (kg): 1,00 €
Mahune (kg): 10,00 €
Salata (kg): 3,00 €
Rajčica (kg): 3,00 €
Trešnje (kg): 10,00 €
Marelice (kg): 4,00 €
Jagode: (mjerica): 3,50 €
Lubenica (kg): 2,00 €
Presadnice povrća: 0,4-1,00 €
može nabaviti i domaći kruh, salenjaci i klipići, domaći sir (svježi i kuhani) te cijela paleta suhomesnatih proizvoda, ne nužno iz Mađarske.
Vrijedno je svratiti i do dijela sa životinjama, ako ništa drugo, onda da se barem uživa u pogledu na male piliće, patke i guske. (vv)


Kastracija je operativni zahvat kojim se uklanjaju spolne žlijezde, a dolazi od lat. riječi castrare, što znači uškopiti, jaloviti.
Kastracije muških životinja obavljaju se iz gospodarskih, odnosno ekonomskih razloga. Konji i volovi, koji su kastrati pastuha i bikova, mirniji su pa se mogu upotrebljavati u radu zajedno sa ženskim životinjama, a mogu se puštati i na zajedničku ispašu.
Kastracijom nadalje utječemo na rast životinje, pojačavamo joj tovnost, meso je kvalitativno bolje (nestaje mirisa po jarcu i nerastu), a kod ovnova popravlja se i kvaliteta vune.
To je osim toga važan operativni zahvat koji se izvodi i iz zdravstvenih razloga, npr. ako je posrijedi tumor, upala ili ozljeda testisa, te skrotalna kila, zloćudnost pastuha i sl. lz preventivnih razloga također izvodimo taj zahvat. Npr. poslije drugog svjetskog rata obavljala se kastracija pastuha zbog suzbijanja durine. Durina spolna bolest konja i magaraca koja se prenosi spolnim aktom. Spomenut ću i kazeozni limfadenitis ovaca i koza, kao kroničnu bolest koja se očituje stvaranjem apscesa (nakupina gnoja u novostvorenoj šupljini u tkivu) i to: u limfnim čvorovima, plućima, jetri, slezeni, bubrezima, vimenu i testisima.
Životinju možemo kastrirati u svakoj životnoj dobi, ali bolje je u ranoj mladosti. Vrijeme kastracije često je određeno svrhom, odnosno zbog čega držimo životinju.
Na početku teksta napomenula sam da je kastracija zahvat kojim odstranjujemo muške spolne žlijezde, a time i isključujemo testikularne hormone. Prema tome “grubo” zadiremo u organizam životinje i znatno utječemo na daljnji razvoj životinje.
Ždrijebad i mlade pastuhe namijenjene za rad kastriramo u dobi između l. i 3. godine starosti, a to vrijedi i kod životinja koje će služiti kao sportske životinje. Telad koju želimo upotrebljavati kao radne volove treba kastrirati između 6. i 12. mjeseca starosti. Znači u prethodnim slučajevima životinje već moraju dostići određeni stupanj tjelesnog razvoja da bi se kastrirale.
Prasad kastriramo najčešće između l. i 2. mjeseca starosti, a može i ranije (npr. u intenzivnom uzgoju
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
svinja). Starije životinje namijenjene za tov (nerast i jarac) treba škopiti nakon njihova izlučivanja rasploda. Jarad i janjad treba kastrirati između 6-8 tjedana starosti, a pjetliće s 3-4 mjeseca (kopunizacija). Telad koju želimo upotrijebiti za klanje treba kastrirati ranije, odnosno između 2. i 3. mjeseca starosti, za razliku od teladi koja je nekad bila namijenjena za rad. Prema uvjetima proizvodnje mijenja se značaj i potreba kastracije. Intenzivni način uzgoja i držanja životinja znatno je izmijenio indikaciju i ulogu kastracije. Kastracija mladih bikova se rijetko izvodi baš zbog uvođenja intenzivnog tova junadi, odnosno životinje postižu veću tjelesnu masu u kraćem vremenskom razdoblju.
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�
Tel: 391 - 485
Mob: 098/ 465 - 475
ČAKOVEC
Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Započeli smo novu vrtlarsku
sezonu u OŠ Vladimira
Nova sezona je počela, kako u Biovrtu, tako i u školskom vrtu u OŠ
Pribislavec, gdje već treću godinu za redom kreiramo i učimo s učenicima na školskom vrtu.
Na školskom smo vrtu sezonu započeli već krajem godine - sadnjom luka i češnjaka koji su nam trenutno prekrasni u vrtu, a imamo i jagode koje upravo cvatu, blitve i kupusnjača u cvatu, na kojima ćemo učiti kako se skuplja sjeme kupusnjača.
Krajem travnja okupili su se u vrtu polaznici Predškole
Zvjezdice te učenici 4. c i 5. c razreda sa razrednicima, te smo svi zajedno pripremili gredica za ovogodišnje sadnje - oplijevili smo gredice i razrahlili površinski sloj tla za prve sjetve. Na gredici s lukom smo posijali mrkvu - jer su luk i mrkva dobri susjedi i jedan drugome međusobno tjeraju nametnike. Posijali smo i grašak, rotkvice, salatu te kako je tlo bilo dosta suho, sve smo dobro zalijali.
Nekoliko dana poslije okupili su se u školskom vrtu i učenici 3.s, 3.b i 4.b razreda sa razrednicima/ cama, te smo skupa pripremili za sadnju 24 betonskih žardinjera ispred škole, te smo u njih posadili sadnice origana i rudbekija koje je školi donirala udruga Biovrt. A u školskom vrtu nastavili smo sa sjetvama: posijali smo kukuruz, niski i visoki grah, niske mahune, ciklu i blitvu te peršin.
Zašto je važan ovakav rad s djecom?
Aktivnosti u školskom vrtu su jedan oblik iskustvenog učenja koje djeca usvajaju puno bolje od gradiva u knjigama, jer znanje stječu uz direktnu praksu. Kod sjetvi pazimo da svaki učenik dobije sjeme u ruku, da ga pogleda, pokazujemo im kako se što sije i onda i sami stavljaju sjeme u zemlju, te nakon toga prate njegov rast. Sadnice koje sade i sama mogućnost da nešto tako isprobaju danas je mnogima
U ČAKOVCU obilježen Svjetski dan pčela
Gotovo trećina hrane koju svakodnevno konzumiramo izravno ovisi o oprašivanju, a pčele su zaslužne za opstanak čak 80 posto cvjetnica te većine voća, povrća i orašastih plodova
Piše: Vlasta Vugrinec
Pripremila:
Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
nešto što prvi put rade u životu - a ponos nakon sadnje i kada samo vele koliko su ponosni na sebe jer su napravili nešto konkretno i vidljivo je velik. Sve što su posijali, učenici će kroz daljnje edukacije u vrtu pratiti, održavati i na kraju degustirati, usput učiti o brojnim organizmima koji nas okružuju i ostalim biljkama, te će ovo znanje i ponos stvaranja biti nešto što će im sigurno ostati u sjećanju.
Ove godine još dodatno posebnu pažnju polažemo i na učenje o važnosti bioraznolikosti u sklopu projekta „Očuvajmo bioraznolikost –svi smo dio rješenja“, pa ćemo pratiti promjene u školskom hotelu za kukce i živici za korisne kukce i ptice koje smo postavili i posadili ove godine, a uskoro ćemo posaditi i mnoštvo začinskog i ljekovitog bilja te cvijeća za hranu oprašivačima.
Hvala OŠ Pribislavec, a najviše psihologu Bojanu Klapčiću na inicijativi za ove aktivnosti i odličnoj suradnji u ovom vrtu, zajedno smo ovih godina napravili zaista velike promjene - i u samom školskom dvorištu, ali i u umovima učenika koji su sudjelovali u ovim aktivnostima. Bojan je nedavno otišao na novo radno mjesto, ali u školskom vrtu i dalje nastavljamo sa aktivnostima i nadopunom sadržaja, a cijela škola i ekipa iz Biovrta će itekako pamtiti njegov doprinosu uređenju okoliša škole, ali i doprinosu u promjeni kod brojnih učenika i njihovom odnosu prema prirodi.
Trebamo više ovakvih sadržaja i inicijativa u svim školama.
Čakovec je ove srijede bio domaćin središnjeg obilježavanja Svjetskog dana pčela na nacionalnoj razini, okupivši brojne pčelare, stručnjake i uzvanike iz Hrvatske i susjednih zemalja. Svjetski dan pčela, koji se diljem planeta obilježava upravo 20. svibnja, utemeljen je na općoj skupštini Ujedinjenih naroda krajem 2017. godine, i to na prijedlog pčelara iz susjedne Slovenije. Datum nije izabran slučajno, on označava rođendan Antona Janše, pionira i oca modernog pčelarstva iz 18. stoljeća. Ovaj dan služi kao globalni podsjetnik i javni alarm na činjenicu da opstanak čovječanstva izravno ovisi o ovim sitnim kukcima. Naime, gotovo trećina hrane koju svakodnevno konzumiramo izravno ovisi o oprašivanju, a pčele su zaslužne za opstanak čak 80 posto cvjetnica te većine voća, povrća i orašastih plodova. Osim što osiguravaju stabilnost poljoprivrede i gospodarstva, one su ključni čuvari bioraznolikosti bez kojih bi cijeli ekosustavi kolabirali. Slovenija kao pokretač globalne inicijative i europskog povezivanja
Da pčelarstvo i pčele ne poznaju granice, potvrdio

je Vitomir Mlinarec, rođeni Preložanin, zastupajući Čebelarsku zvezu Slovenije. Mlinarec je posebno istaknuo ulogu Europskog pčelarskog saveza, poznatijeg kao EBA. Ova organizacija, rođena upravo na slovenski poticaj, danas djeluje kao ključna europska platforma za rješavanje gorućih problema s kojima se pčelari starog kontinenta suočavaju. Kroz EBA-u se pčelari zajednički bore protiv pritisaka klimatskih promjena, opasnih pčelinjih bolesti te se zalažu za održive poljoprivredne prakse i stopostotnu sigurnost i autentičnost meda na tržištu.
- EBA danas predstavlja važnu platformu za zajedničko rješavanje izazova s kojima se suočava europsko pčelarstvo, poput klimatskih promjena, bolesti pčela, te pitanja održive poljoprivrede i sigurnosti meda. U Sloveniji i Međimurju pčelarstvo nikada nije bilo samo gospodarska djelatnost, ono je način života, obiteljska veza i poštovanje prema prirodi, kazao je.
“Koktel prijetnji” najveći je neprijatelj pčela
Prema procjenama biologa, populacije divljih oprašivača u Europi u dramatičnom su padu, a crni scenarij nije zaobišao ni našu regiju. Spoj klimatskih ekstrema i agresivne ljudske aktivnosti doveo je ove ključne kukce na rub opstanka.
Najveći krivac je tzv. "koktel prijetnja". Intenzivna poljoprivreda, koja se oslanja na goleme monokulture i prekomjernu upotrebu štetnih pesticida, pretvorila je nekadašnja bogata staništa u zelene pustinje bez cvijeća. Naime, rijetko koristi samo jedno sredstvo. Na istom polju biljke se tretiraju insekticidima, herbicidima i fungicidima. Kada oprašivač sleti na cvijet, on u svoj organizam unosi mješavinu različitih kemikalija.
Iako je svaka od tih kemikalija pojedinačno možda testirana i proglašena "sigur-
nom" u toj maloj dozi, njihova međusobna kemijska reakcija unutar tijela kukca stvara toksični koktel koji mu uništava živčani i obrambeni sustav. Ukratko, "koktel prijetnji" znači da oprašivači istovremeno proživljavaju glad (gubitak staništa), trovanje (pesticidi), bolesti (paraziti) i toplinski šok (klimatske promjene). Zbog rane i lažne topline uzrokovane klimatskim promjenama, biljke cvjetaju prerano, što stvara opasan nesklad s ciklusom buđenja kukaca koji potom doslovno umiru od gladi. Kada tome pribrojimo širenje invazivnog azijskog stršljena i smrtonosne grinje varoe, oprašivači gube bitku za život.
-Ljudi ne shvaćaju da pčele ne proizvode samo med – one proizvode našu hranu, upozoravaju ekolozi. Bez njih s polica nestaje više od 75 posto voća, povrća i orašastih plodova. Ako hitno ne smanjimo upotrebu kemikalija i ne očuvamo prirodne livade, tišina na poljima mogla bi prerasti u globalnu krizu gladi. Spas oprašivača više nije pitanje ekološke etike, već golog opstanka čovječanstva.
Među osam najvećih i najučinkovitijih oprašivača na svijetu po količini obavljenog posla nalaze se domaća medonosna pčela, bumbari, divlje pčele samice, muhe pršilice, kornjaši, noćni moljci, leptiri, šišmiši…

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.
PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.
Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708
Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
svibnja 2026.


U Centru znanja Međimurske županije 20. svibnja 2026. godine svečano je obilježen Svjetski dan pčela
BEE(A)WARE u Međimurju
U Centru znanja Međimurske županije 20. svibnja 2026. godine svečano je obilježen Svjetski dan pčela u organizaciji Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA te partnera — Međimurske županije, Hrvatskog pčelarskog saveza, Udruge pčelara „Agacija“ i Udruge pčelara „Nektar“ Prelog. Događanje je održano u sklopu projekta
BEE(A)WARE, su�inanciranog kroz program Interreg Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027. Svečani program otvorio je dječji zbor „Čakovečki mališani“, a događanje je bilo posvećeno podizanju svijesti o važnosti očuvanja pčela i drugih divljih oprašivača ko-

ji, iako često manje poznati javnosti, imaju ključnu ulogu u očuvanju ekosustava i proizvodnji hrane.
U ime Međimurske županije okupljene je pozdravio zamjenik župana Mario Medved, istaknuvši kako je Međimurje



Veliki 3D model kranjske sive pčele kraj bogate pčelarske tradicije i snažne povezanosti čovjeka s prirodom. Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet naglasio je važnost kontinuirane potpore pčelarskom sektoru i očuvanja domaće proizvodnje meda, dok je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske Zdravko Tušek poručio kako će Ministarstvo i dalje biti snažan oslonac domaćem pčelarstvu kroz mjere Strateškog plana i povećana proračunska sredstva.
Stručni dio programa započeo je predavanjem prof. dr. sc. Zlatka Puškadije pod naslovom „Pčelarstvo novog doba“, nakon čega je voditeljica projekta Magdalena Trstenjak predstavila dosadašnje rezultate projekta BEE(A)WARE, usmjerene na uspostavu sustava monitoringa divljih oprašivača i praćenje klimatskih parametara u pčelinjacima, kao i na edukaciju i suradnju s pčelarima radi dugoročne zaštite pčela i povećanja brojnosti oprašivača.
Posebnu pozornost posjetitelja privukao je veliki 3D model kranjske sive pčele, prvi put predstavljen u Međimurju
Predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije „Agacija“ Željko Trupković te predsjednik Udruge pčelara „Nektar“ Prelog Ivica Balent predstavili su aktivnosti svojih udruga, iskustva iz prakse i primjere uspješnog rada na terenu.
Posebnu pozornost posjetitelja privukao je veliki 3D model kranjske sive pčele, prvi put predstavljen u Međimurju, koji je omogućio detaljan prikaz anatomije pčele na edukativan i interaktivan način. Model će se moći razgledati i u sklopu A-HA! STE(A)M festivala koji će se održati 22. i 23. svibnja u Centru znanja Međimurske županije.
Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.
Reakcije, komentari, pisma i priopćenja
E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec
JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600


Naše čitateljice i prijateljice Doru Mesarić iz Murskog Središća i Lanu Kovačić iz Dekanovca zatekli smo u jutarnjoj kupnji gableca u omiljenoj Trgovini Krk. Djevojke vole

SPOMEN PLOČE u gradu Čakovcu
Na pročelju župne crkve sv. Nikole biskupa u Čakovcu nalazi se mramorna spomen-ploča posvećena blaženom Alojziju Stepincu, istaknutom zagrebačkom nadbiskupu i kardinalu. Ovaj spomenik, postavljen na zid jedne od najvažnijih sakralnih građevina u Međimurju, služi kao trajni podsjetnik na duboku ukorijenjenost vjerske tradicije u ovom kraju, ali i na jedan od najznačajnijih crkvenih događaja međuratnog razdoblja koji je snažno povezao Čakovec i Zagreb.



































pročitati naše novine, a zanima ih sve što se događa u Međimurju. Aktualnosti prate i našem portal i FB-u. Ljubazna prodavačica Dejana Marčec pridružila im se na fotogra�iji. Iznenadili
smo ih malim poklonom, platnenom šoping-vrećicom Međimurskih novina. Ugodno je kupovati u ovoj Trgovini Krk u Zrinsko Frankopanskoj ulici. (mm)
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Novo, 133. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, završava u ovom broju. I svibnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona
koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 15. svibnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili
poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 26. svibnja. Sretnog dobitnika 133. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. svibnja. (mk)

Ime i prezime:
Adresa:


Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je 26. 5. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

Spomen-ploča je izrađena od svijetlog mramora te je vizualno podijeljena na umjetnički i tekstualni dio. S lijeve strane dominira brončani reljef koji prikazuje pro�il blaženog Alojzija Stepinca, dok je tekst na desnoj strani i u podnožju ploče pažljivo uklesan i ispunjen zlatnom bojom. Na samom vrhu, iznad glavnog dijela ploče, istaknuto je Stepinčevo prepoznatljivo biskupsko geslo koje glasi „U tebe se Gospodine uzdam“. Uz ime blaženika i njegove službe zagrebačkog
nadbiskupa i kardinala, navedene su i godine njegova života koje obuhvaćaju razdoblje od 1898. do 1960. godine. Povijesni značaj ovog obilježja nadilazi samu posvetu kardinalu jer ploča ima funkciju čuvanja kolektivnog sjećanja na važnu obljetnicu. Kako stoji u natpisu, ona je podignuta u spomen na 80. obljetnicu velikog Euharistijskog kongresa koji se održavao u Čakovcu od 23. do 25. kolovoza 1935. godine. Taj je događaj u svoje vrijeme okupio tisuće vjernika i predstavljao jedan od vrhunaca


vjerskog života grada u prvoj polovici 20. stoljeća. Inicijator postavljanja ovog spomen-obilježja bila je udruga i povijesna postrojba Zrinska garda Čakovec, koja je ploču na pročelje crkve postavila 27. rujna 2015. godine. Smještanjem ploče upravo na crkvu sv. Nikole, na frekventnu poziciju dostupnu svim prolaznicima, osigurano je da sjećanje na povijesni kongres i ulogu Alojzija Stepinca ostane živo i prisutno u svakodnevici građana Čakovca i brojnih hodočasnika koji posjećuju ovu župu. (mg)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr);
NAKLADNIK
MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2
OIB: 37268927073
tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr);
GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr
Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.


Započeo je s diplomom kemije u rukama, a završio s dirigentskom palicom i dvadeset godina dugom glazbenom pričom koja je postala ponos Međimurja.

Povodom velike obljetnice Muške vokalne skupine Sveti Juraj na Bregu, razgovarali smo s voditeljem Milovanom Horvatom. Kako je preuzeo očevu službu, zašto su probe utorkom puno više od samog pjevanja i kako ide put do srca publike saznajte u našem intervjuu tjedna na 3. stranici Medije. (sh, foto: Kristina Kobal)

22. svibnja
20:00 Norijada 2026, MESAP, Nedelišće
20:00 Vlatko Štampar – Vrlo dovoljan, Stand up, CZK Čakovec
20:00 Tamburaški sastav Žice i Siniša Biško, veliki šator na Gorčici, Šenkovec
subota,
23. svibnja
9:00 Dan plave vrpce, Ispred Turis�čkog ureda, Čakovec
10:00 Promenadni koncert, Šetnica sv. Barbare, Mursko Središće
10:00 Hog race, Mali Mihaljevec, PG Geler
10:30 Beciklinom do zdravlja, Muzej krumpira, Belica
11:00 Tri praščića (predstava Scena Gorica), Fontana kod Gradske tržnice, Čakovec
17:00 Drugi koncert posvećen Mariji Pomoćnici, župna crkva, Strahoninec
20:00 Grupa Tragovi, veliki šator na Gorčici, Šenkovec
nedjelja,
24. svibnja
9:00 Hodanje po šumama općine, Gornji Mihaljevec
10:00 ČAK BAJK biciklijada, Čakovec
11:00 Lavor (predstava KD Pinklec i Teatar 002), Fontana kod Gradske tržnice, Čakovec
19:00 “Filmska noć – glazbeni spektakl s velikog platna” (koncert Puhačkog orkestra Grada Preloga), ispred Doma kulture Prelog
19:30 Koncert orkestra Međimurske filharmonije, CZK Čakovec
U sklopu bogatog programa kojim će se obilježiti ovogodišnji Dani Grada Čakovca, građane i posjetitelje očekuje kulturni događaj od iznimnog značaja svečani koncert orkestra Međimurske �ilharmonije. U nedjelju 24. svibnja u 19:30 sati Centar za kulturu čakovec Nakon što su svojim osnivanjem ispisali novu stranicu u kulturnom životu Međimurja i dokazali da Čakovec zaslužuje biti na mapi �ilharmonijskih gradova, ovaj orkestar ponovno priprema nastup koji obećava glazbenu večer iznimne kvalitete. Orkestar je sastavljen od vrhunskih profesionalnih glazbenika koji će nastupiti pod sigurnom palicom svog cijenjenog dirigenta Sohraba Kashefa. Kao posebna gošća


večeri, pridružit će im se naša poznata sopranistica Nadia Bistrović, čiji nastupi redovito oduševljavaju domaću publiku.
Pomno odabran repertoar za ovu svečanu večer zadovoljit će i najzahtjevnije ljubitelje klasične glazbe.
KULTURNO UZDIZANJE Koje izložbe možete posjetiti?
• 25.5. do 16.6.
Izložba: Čakovec nekoć 10. – „Čakovčanke i Čakovčanci” , Izložbeni prostor CZK Čakovec
• 20.3. do 31.5.
Izložba: "Crne pisanice u Podravini i Međimurju"
Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec
Ponedjeljak, 25. svibnja
11:00 Postavljanje kućice za knjige, Društveni dom Savska Ves
13:00 Predstavljanje dokumenta „Molba građana Čakovca Kralju Karlu I.”, Knjižnica „Nikola Zrinski”, Čakovec
18:00 Otvorenje izložbe 100 godina tenisa i promocija Monografije, Zgrada Scheier, Čakovec
• 14.4. do jeseni Izložba fotografija „ZELENA ŠPIJUNAŽA“, Dvorana Kukuvija, Centar za posjetitelje „Med dvemi vodami“, Križovec
• 11.5. do 22.5. Izložba Vrag vas skeljil Međimurci, idemo pljesat! Izložbeni prostor CZK Čakovec

Publika će imati priliku uživati u bezvremenskim
djelima najvećih svjetskih skladatelja, pa će se tako na programu naći majstorska djela W. A. Mozarta, J. Haydna, G. Bizeta te P. I. Čajkovskog. Uz svjetske klasike, program će obogatiti i autorska djela samog dirigenta S. Kashefa, čime će ova glazbena priča dobiti poseban, autentičan

19:00 Izložba, Čakovec nekoć 10. – „Čakovčanke i Čakovčanci”, CZK Čakovec Utorak, 26. svibnja 17:00 Dodjela nagrade „Dragu�n Feletar” za učenike, Dvorana Ma�ce hrvatske, Čakovec
18:00 Promocija spota „Klinček stoji pod oblokom”, Zgrada Scheier, Čakovec


VLATKO ŠTAMPAR donosi svoj šesti stand-up show Kuda idem i što sam napravio?
Priprema li se to kriza srednjih godina ili samo još jedna genijalna doza humora? Jedan od naših najboljih stand-up komičara, Vlatko Štampar, najavljuje svoj šesti po redu autorski show. Uoči nadolazećeg 40. rođendana, omiljeni komičar odlučio je napraviti svojevrsnu "reviziju života" i sve te misli, brige i pitanja pretvoriti u ono što najbolje radi vrhunsku komediju.U petak 22. svibnja u 20 sati Centar za kulturu Čakovec.


• 15.5. do 17.6. Izložba “Replike izgubljenih originala”, Muzej Croata insulanus Grada Preloga
19:00 Koncert suradnje dviju škola, Centar za kulturu Čakovec


Kako se nositi s godinama savjet daje Vlatko
BESPLATNA PREDSTAVA uz Dane Grada


Za one koji ga još nisu "probali", Vlatko će ostati nikad pronađeno utjelovljenje svih onih suludih misli koje svatko od nas pomišlja u onom dijelu uma koji s razlogom ignoriramo. Za one koji su ga već doživjeli, on je bio i ostaje savršen ispušni ventil. Njegove sulude asocijacije, u kombinaciji s nezamjenjivom manirom, neizbježno
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: DUBRAVKA ZIMA: HODANJE

Dubravka Zima: Hodanje
Dobitnik knjige Priče iz kafića objavljene u prošlom broju je Maša Sever iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1601
Ime i prezime: Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI

mame smijeh i s pravom ga čine jednim od ponajboljih komičara na ovim prostorima. (Osim u Mađarskoj, naravno). Ono što ga izdvaja od drugih je nevjerojatna moć transformacije. Njegov nastup graniči s čistim kazalištem zahvaljujući genijalnoj sinkronizaciji likova o kojima priča – bilo da skida kreštave žene, tupaste frajere, dahtanje na telefon, razglas na kolodvoru ili divljanje bika, sve odrađuje urnebesno. Ne propustite novu dozu "iskrenih gadarija" i provjerite je li Vlatko s godinama zaista postao mudriji ili samo još smješniji! (mg)
„Tri praščića“ u izvedbi Scene Gorica




Srijeda, 27. svibnja 12:00 Nagrađivanje najboljih učenika osnovnih škola, Zgrada Scheier, Čakovec
Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
Hodanje je mnogima obična svakodnevna aktivnost o kojoj ne razmišljaju dok se ne suoče s problemima i s nemogućnošću hodanja. Premda je uspravan hod na dvije noge jedno od ključnih obilježja koje razlikuje ljude od drugih primata, pri čemu ta razlika nije samo biomehanička, nego duboko evolucijska, kognitivna i kulturna, tko od nas razmišlja o tome da smo uspravnim hodom ruke oslobodili funkcije kretanja, što je imalo dalekosežne posljedice za razvoj �ine motorike, uporabu i izradu alata, nošenje hrane, predmeta i djece, geste i pokazivanje, a kasnije i pisanje?






Grada, ove subote, 23. svibnja 2026. godine u 11.00 sati, kod fontane na na kazališna predstava „Tri praščića“. Ovu svima poznatu priču u potpuno novom, slojevitom ruhu donosi Scena Gorica. Tekst adaptacije potpisuje Vedran Komerički, koji predstavu ujedno i režira zajedno s Tomislavom Krstanovićem, dok glumačku postavu čine Vedran Komerički (ili Jura Ruža), Tomislav Krstanović i Rade Radolović.


Scena „Gorica“ postavlja priču o Tri praščića ispričanu kao putovanje od toplog, neraskidivog klupka majčina zagrljaja do trenutka kada se to jedinstvo lomi, a tri brata kreću u potragu za vlastitim komadićem neba. U ovoj adaptaciji praščići ne grade samo zaklone, već prolaze kroz proces separacije i sazrijevanja. Dok jedan u slami traži mekoću
sjećanja, a drugi u drvetu miris utjehe, uče da se prava zrelost rađa tek kada se dječja igra susretne s odgovornošću. Vuk ovdje nije samo vanjska zvijer, već sjenoviti dio nas samih iskonski strah koji ne treba pobjeđivati, već prigrliti na putu prema cjelovitosti.
Naši praščići šalju ozbiljnu poruku djeci, ali i odraslima. Publika će naučiti da pravi dom nije samo od cigle, drva ili slame on je tamo gdje su braća, prijatelji i obitelj. Poruka je jasna: gradite ga pažljivo, čuvajte ga hrabro i zapamtite da kada se držimo skupa, nijedan vuk nam ne može ništa. Sama srž predstave predivno je sažeta u stihovima s kojima će se publika susresti: Pozivaju se svi građani da ove subote dođu do fontane na Gradskoj tržnici i uživaju u besplatnoj predstavi koja će zasigurno ugrijati srca svih generacija. (mg)
17:00 Predstavljanje monografije Mihaela Štebiha, Riznica Međimurja, Čakovec 19:00 Otvorenje izložbe Čakovec 2000. urbanis�čki planovi, Knjižnica „Nikola Zrinski”, Čakovec Četvrtak, 28. svibnja 10:00 Čakovec živi sport, središte grada, Čakovec 10:00 Smotra učeničkih zadruga, središte grada, Čakovec 17:00 55 godina III. osnovne škole Čakovec, Centar za kulturu Čakovec
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr


Knjiga Hodanje nastala je iz potrebe da se pokuša artikulirati hrvatski prinos u kontekstu povijesti hodanja, te iz ambicije potaknute studijom Rebecce Solnit Lutalaštvo – povijest hodanja. Hodanje se u knjizi promatra kao činjenica kulturne povijesti, pokušavajući ispričati koherentnu (pri)povijest o tome što je sve hodanje značilo u prošlosti.


MUŠKA VOKALNA skupina Sveti Juraj na Bregu proslavila 20 godina
Piše: Kristina Kobal
Muška vokalna skupina Sv. Juraj na Bregu ove godine obilježava velikih dvadeset godina djelovanja, a iza njihove priče kriju se predanost, zajedništvo, ljubav prema glazbi i neizmjerna povezanost s međimurskom tradicijom.
Povodom ove značajne obljetnice razgovarali smo s voditeljem skupine Milovanom Horvatom koji se prisjetio samih početaka, izazova, uspjeha i emocija koje su obilježile dva desetljeća njihova rada.
- Od malih nogu usađivana mi je ljubav prema glazbi i pjevanju odrastajući u obitelji gdje je crkveno pjevanje i sviranje bilo sastavni dio života. Moj život je krenuo drugim putem studiranjem kemije i radu u struci, ali na kraju ljubav prema glazbi prevladava i okreće se nova stranica životne priče, govori Milovan Horvat.
Početak jedne lijepe glazbene priče vezan je uz 1. svibnja 2006. godine, kada je Milovan preuzeo orguljašku službu od svog oca Valentina Horvata, dugogodišnjeg orguljaša.
- Ova lijepa priča započela je 1. svibnja 2006. godine, kada sam preuzeo orguljašku službu od tadašnjeg dugogodišnjeg orguljaša – svog oca, Valentina Horvata. Time nisam preuzeo samo odgovornu i časnu službu crkvenog orguljaša, već i vodstvo mješovitog crkvenog zbora, koji je oduvijek bio poznat po velikom broju svojih muških članova, prisjeća se. Iz ljubavi prema pjesmi i zajedništvu iste je godine nastala i Muška vokalna skupina Sv. Juraj na Bregu.
Žele očuvati višeglasno sakralno - Potaknut zajedništvom, velikom voljom i ljubavlju pre-

sastav Muške vokalne skupine Sv. Juraj na Bregu čine:
Kralj i
kao prvi tenori, Ivica Radiković, Kristijan Petričević i Ivica Fučko kao drugi tenori, Dušan Fortner i Davor Petričević kao baritoni, dok bas dionice pjevaju Dragutin Petričević i Milovan Horvat koji je ujedno i voditelj skupine
ma pjesmi svojih pjevača, a uz Božju pomoć, iste sam godine odlučio osnovati Mušku vokalnu skupinu. Želja i cilj bili su očuvati i njegovati višeglasno sakralno i svjetovno muško pjevanje, ali i kroz pjesmu širiti vjeru, prijateljstvo i ljubav prema tradiciji našega kraja, kaže Horvat.
Skupina djeluje u sklopu Pjevačkog zbora Sv. Juraj na Bregu, a tijekom proteklih dvadeset godina svojim je glasovima obogatila brojna misna slavlja, koncerte, smotre i susrete diljem Hrvatske. - Tijekom proteklih dvadeset godina ova je skupina svojim glasovima obogatila brojna misna slavlja, koncerte, smotre i susrete, ostavljajući trag ne samo u našoj župi, nego i mnogo šire. Iza svih tih nastupa stoje sati proba, odricanja, zajedništva i iskrene ljubavi prema glazbi. Na samome početku nitko nije ni sanjao da se ovakva skupina

može održati toliko godina i nastaviti dalje gledajući svjetlu budućnost, ističe. Posebno naglašava važnost očuvanja tradicije višeglasnog pjevanja i približavanja mladima.
- Želja mi je da se ova tradicija čuvanja višeglasnog zborskog pjevanja, koralnog pjevanja, njegovanja međimurske pjesme i klapskih nota što više približi mlađim naraštajima. Put do takvog cilja nije nimalo lagan, naprotiv trnovit je put do srca svakog novog člana, stoga pjesmom želimo privući mlade i prikazati im kako u ljubavi prema pjesmi, vjeri i glazbi leži snaga našeg zbora i muške vokalne skupine,govori. Često svojim pjevačima ponavlja rečenicu koja najbolje opisuje njegov pogled na zajedništvo i važnost svakog člana zbora.
- Sav moj rad i skladbe ne bi imale smisla da nema ovoliki broj ljudi u zboru,naglašava.
Međimurska pjesma kao identitet skupine
U repertoaru Muške vokalne skupine Sv. Juraj na Bregu posebno mjesto ima međimurska pjesma, koju smatraju važnim dijelom identiteta.
- Trudimo se da u repertoaru uvijek bude prisutna i međimurska pjesma. Ona pokazuje identitet i porijeklo ansambla gdje god on nastupao. Ukoliko na nastupima nije dovoljno zastupljen međimurski izričaj, onda to uvijek nadoknadimo naknadno na druženjima uz harmoniku. Međimurska pjesma ima speci�ični izričaj, posebnu melodiju, drugačiju od ostalih
krajeva naše domovine, stoga je volimo još više,kaže Horvat. Tijekom godina nizali su se brojni nastupi i koncerti, a jedan od najvažnijih trenutaka dogodio se 2018. godine kada su ostvarili veliki uspjeh na državnoj smotri malih vokalnih sastava.
Orguljašku službu preuzeo je od tadašnjeg dugogodišnjeg orguljaša – svog oca, Valentina Horvata
- Kako su godine prolazile i nizali se brojni nastupi naše muške vokalne skupine, tako smo se 2018. godine prijavili za državno natjecanje na smotri malih vokalnih sastava Međimurske županije, potajno se nadajući da bismo ipak mogli biti predloženi za državni susret koji se održavao u Sisku. To se i dogodilo. Plasirali smo se, i u Sisku na završnoj smotri sve kockice su posložene najbolje kako su mogle biti i osvojili smo brončanu plaketu, prisjeća se.
Dodaje kako priznanja nikada ne dolaze slučajno, već su rezultat dugogodišnjeg rada i velikog odricanja.
- Ova nagrada i priznanje za rad sigurno nije došla preko jedne prespavane noći, već je ona plod iznimno puno sati vježbanja, priprema, odricanja cijele skupine i mojih neprospavanih noći obrađujući i pripremajući notni materijal za pjesme. Bilo je tu uspona i padova, boljih i lošijih nastupa,iskreno govori.
VODE VAS U KINO

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 03.06.2026. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Lijepa večer, lijep dan
Dobitnik ulaznica za film: Sabina Dobša
Ljubav prema glazbi daruju drugima
Svaki utorak rezerviran je za probe, uvježbavanje glasova i zajedničko druženje.
- Svakog utorka sastajemo se i vježbamo po glasovima kako bismo mogli svaku skladbu najbolje prezentirati u višeglasju. Mnogo puta, uz sve moje pripreme koje činim prije proba, postoje dani koji jednostavno nisu pogodni za vježbu i tada nema rezultata; stanemo i uz čašicu razgovora dogovorimo daljnji tijek proba, podijelimo svoje životne poteškoće i iskustva, i baš taj pozitivan duh svakog pjevača potiče na napredak, a mene još više motivira da i dalje dijelim ljubav i prijateljstvo s ovim prekrasnim ljudima, kaže. Upravo ih je prijateljstvo održalo svih ovih godina.
- Baš ta ljubav i to prijateljstvo prema glazbi održala nas je ovih dvadeset godina, dodaje. Skupina je tijekom godina doživjela i određene promjene u sastavu, no ljubav prema pjesmi ostala je ista.
- Pjesma i druženje muške vokalne skupine nastavljeno je i dalje u „novom sastavu“ koji svojim trudom i ljubavlju prema glazbi nastavlja čuvati tradiciju višeglasnog muškog pjevanja i stvaranju novih glazbenih trenutaka. Ova skupina dokazuje da nije potrebno posebno glazbeno obrazovanje da bi se pjevalo višeglasno, već iznimna volja za otkrivanjem novog i ljepšeg glazbenog izričaja, ističe. Današnji sastav Muške vokalne skupine Sv. Juraj na Bregu čine: Krunoslav Kralj i Mladen Mikulan kao prvi tenori, Ivica
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!
KAKO DO ULAZNICA? Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
Radiković, Kristijan Petričević i Ivica Fučko kao drugi tenori, Dušan Fortner i Davor Petričević kao baritoni, dok bas dionice pjevaju Dragutin Petričević i Milovan Horvat koji je ujedno i voditelj skupine. Za kraj, Milovan Horvat ističe kako je najveća nagrada trenutak kada pjesmom dotaknu publiku.
- Svi oni svoje vrijeme i ljubav prema glazbi daruju drugima i kada se na nastupima osjeti povezanost s publikom znamo da je cilj ispunjen a to je: opuštenim pjevanjem dotaknuti srce i ispuniti dušu svakog slušatelja. Iskreno se nadam da ćemo još sljedećih dvadeset godina moći pjevati Bogu na slavu, a ljudima na radost, zaključuje.




Foto: Mario Golenko
Loše vrijeme?
Za njega ne postoji. Krešu Biškupa ni uporna kiša nije mogla omes� u njegovoj subotnjoj rekreaciji


















Tko kaže da su kavaliri stvar prošlos�? Emil je pravi dokaz da džentlmeni i dalje žive na našoj špici










Andreja Zadravec Baranašić iz Šenkovca iskoris�la je subotu za kupnju flanaca i prošetala špicom























Trendovi se mijenjaju, ali jedno pravilo ostaje. Iskren osmijeh i dalje je najljepši modni dodatak koji možete odjenu�






s mo�vom
lep�ra savršeno je podigao ovu elegantnu crnu kombinaciju i unio malo proljetne čarolije u tmuran dan





Koža nikad ne izlazi iz mode

















NOGOMET
BRUNO LEVAK (28) lider je čakovečkog prvoligaša
– Pripreme kreću u srpnju, dolaze novi igrači i na nama starijima je da ih dobro uklopimo. Cilj je jasan, želimo povratak u Ligu za prvaka, govori Bruno Levak
MRK Čakovec zaključio je sezonu u Paket24 Premijer ligi odmah iza Poreča u Ligi za ostanak, s jednakim brojem bodova, a iza momčadi je godina puna oscilacija, ozljeda i teških trenutaka. Jedan od ključnih igrača Čakovca ponovno je bio „friški“ kapetan Bruno Levak koji je sezonu završio sa 106 pogodaka i 59 asistencija u samo 19 nastupa, što je posebno impresivno kad se uzme u obzir da ima 3 do 5 utakmica manje od konkurenata pri vrhu. U razgovoru se osvrnuo na sezonu, ozljedu koja ga je pratila mjesecima, novu kapetansku ulogu, ali i budućnost u čakovečkom klubu.
“Ozljeda me kočila, ali forsirao sam povratak”
Iako je sezonu završio među najboljim strijelcima i asistentima lige, Levak priznaje da ostaje žal za propuštenom prilikom ulaska u Ligu za prvaka.
– Zadovoljan sam svojim brojkama, ali sigurno bi bile još bolje da sam mogao igrati u punom ritmu. Odigrao sam samo 19 utakmica jer sam nekoliko tjedana bio ozlijeđen, kaže Levak. Posebno pamti utakmicu protiv Rudara u kojoj su se ozlijedili i on i Kajo Cikatić.
– Mislim da nas je upravo ta utakmica dosta koštala.
Jedan bod dijelio nas je od Lige za prvaka, a tada se najbolje vidi koliko je širina rostera važna. Nismo uspjeli prelomiti utakmicu na svoju

stranu i to nam je kasnije nedostajalo.
Ozljeda noge pratila ga je gotovo cijelu sezonu, a priznaje kako je često igrao preko granice.
– Forsirao sam povratak i zapravo radio kontraefekt. Kao da ti tijelo govori da staneš, a ti ga ne slušaš. Pio sam tablete prije utakmica samo da mogu igrati, ali osjećaš da nisi pravi i da praktički sabotiraš sam sebe. Užasno je to kad znaš da želiš pomoći ekipi, a tijelo te ne sluša. Nakon odlaska Filipa
Leteći medvjedi krenuli formirati ekipu!
Klub je ovog tjedna putem društvenih mreža najavio povratak Lucijana Bure koji je, u polusezoni, prešao u redove Bjelovara. Svakako veliko
pojačanje kao desni vanjski i vrsni strijelac. U vanjskoj liniji trebao bi mu se pridružiti Tian Borovec kao organizator igre, dok bi mjesto pivota po-

ponekad teško nositi se s pritiskom jer žele napraviti previše odjednom, ali kroz razgovor i iskustvo to dolazi na svoje, a tu i ja kao kapetan igram ulogu.
Levak smatra da je upravo zajedništvo najveća snaga Čakovca.
– Liga je svake godine sve jača. Dolaze novi ambiciozni klubovi, ekipe se pojačavaju i više nema laganih utakmica. Varaždin je, primjerice, imao odličan roster pa je opet ispao. To pokazuje koliko je važna svlačionica i dobra atmosfera. Mi se srećom time možemo pohvaliti već duže vrijeme.
Trener je danas stabilno
Kraj sezone obilježila je i dramatična situacija u Kutini gdje je treneru Josipu Borkoviću tijekom utakmice iznenada pozlilo te je završio u bolnici.
– U prvom trenutku nisam ni shvatio što se događa, ali ubrzo smo svi zanijemili kad je postalo jasno da mu je pozlilo. Teško je bilo nastaviti utakmicu nakon toga, rekao je Levak.
Srećom, stanje trenera Borkovića danas je stabilno.
– Trenutno je doma, ugrađena su mu tri stenta i dobro se oporavlja, ali još nije vrijeme da se vrati uz teren. Mora ići postepeno. Nadamo se da će na kraju sve biti u redu jer već nam sad nedostaje, dodao je kapetan Čakovca.
Cilj je povratak u Ligu za prvaka Levak potvrđuje kako ostaje u Čakovcu i sljedeće sezone.
Goričanca, Levak je preuzeo još veću ulogu u momčadi i postao kapetan.
– Stigla je veća odgovornost, ne samo na terenu nego i izvan njega. Moraš stalno držati ekipu na okupu. Filip i ja bili smo dugo uigrani, ali sport je takav i netko drugi mora preuzeti teret – rekao je. Ističe kako ga posebno veseli razvoj mlađih igrača. – Isplivalo je nekoliko mladih dečki poput Mađerića i Friščića. Tako to ide, kad netko ode, drugome se otvori prostor. Mlađima je
punio Matej Šagi. Najavljen je i dolazak vratara Marina Šutala. Istovremeno iz kluba su otišli Kajo Cikatić i Matvei Udavenia. Prema najavama,
NOGOMET
GNK DINAMO – KADETI
Kadeti Dinama pod vodstvom trenera Tomislava Mikulića osvojili su naslov prvaka Hrvatske, a važnu ulogu u velikom slavlju imao je i mladi Međimurec Adriano Debelec koji je u odlučujućoj utakmici protiv Osijeka zabio sjajan pogodak. Dinamo je u posljednjem kolu slavio na gostovanju u Osijeku rezultatom 3:0 i tako potvrdio naslov prvaka. Plavi su od prve minute dominirali terenom, a nakon vodećeg pogotka Marina Nekića upravo je Debelec u
33. minuti povisio prednost spektakularnim udarcem s dvadesetak metara koji je završio u rašljama domaćeg gola. Podsjetimo, Adriano je nedavno zabio i Slaven Belupu u prvenstvenoj utakmici u pobjedi od 6:2. Do kraja prvog dijela Dinamo je zabio i treći pogodak te mirno priveo utakmicu kraju, nakon čega je moglo početi veliko slavlje mladih prvaka. Momčad Dinama sezonu je završila uvjerljivo, sa šest bodova prednosti ispred Hajduka. (lp)
Nogomet je još jednom dokazao da je nepredvidiv, čaroban i sposoban ispisati priče koje nadmašuju i najmaštovitije �ilmske scenarije. Upravo takva priča posljednjih se mjeseci odvijala u Thunu, gradiću od svega 45 tisuća stanovnika, gdje je rođena najljepša švicarska nogometna bajka i sada je dobila svoj vrhunac. Thun je postao prvak Švicarske. U središtu te bajke stoji Stefan Kolar, glavni klupski
– Prošle godine potpisao sam na dvije sezone i ostajem ovdje. Stabilizirao sam se, ugodno mi je u ovoj ulozi i nadam se narednoj sezoni bez ozljeda, rekao je. Već sada razmišlja o novom početku i ciljevima kluba.
– Pripreme kreću u srpnju, dolaze novi igrači i na nama starijima je da ih dobro uklopimo. Cilj je jasan, želimo povratak u Ligu za prvaka jer vjerujem da imamo kvalitetu za to. Najvažnije je samo da ostanemo zdravi.
pripreme bi trebale početi 27. srpnja, a vjerujemo da će se trener Borković oporaviti i povesti ekipu u još jedan izazov.
oružar, Međimurec koji je u Švicarskoj pronašao i dom i nogometnu pozornicu kakvu je teško i zamisliti. Njegov FC Thun, klub koji je donedavno igrao u drugoj ligi, pretvorio se u nacionalni fenomen. Mnogi su ih već ranije nazivali “novim Leicesterom”, a sada je ta usporedba postala još snažnija, autsajder je doista osvojio naslov. I sada, kada je naslov potvrđen, Thun živi svoje najljepše dane. (nl)
Daniel Štefulj odigrao je jednu od najboljih sezona u karijeri upravo u trenutku kada je Győr osvojio naslov prvaka Mađarske. Hrvatski lijevi bek stigao je u klub kao igrač koji traži kontinuitet, a pretvorio se u jednog od najpouzdanijih članova momčadi. Győr je prepoznao njegov doprinos i otkupio njegov ugovor, čime je potvrđeno da je postao važan dio dugoročnih planova kluba. Tijekom sezone Štefulj je kombinirao sigurnu defanzivu s vrlo aktivnom ulogom u napadu, što je rezultiralo golovima i asistencijama u ključnim trenucima. Njegova energija na lijevoj stra-
ni terena često je mijenjala ritam utakmica i otvarala prostor suigračima. Győr je kroz cijelu sezonu pokazivao stabilnost i zrelost, a Štefulj je bio jedan od igrača koji su održavali tu razinu. Posebno se istaknuo u završnici prvenstva, kada je momčad trebala mirnoću i pouzdanost. Osim statističkog učinka, donio je i karakter, što je navijači kluba prepoznaju kao važan element uspjeha. Győr je tako nakon dugo vremena ponovno dočekao naslov, a Štefulj je u toj priči ostavio dubok trag. Ukupno je upisao 32 ligaška nastupa, došao je do 10 asistencija i čak 10 puta je bio asistent. (nl)
NOGOMET NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga
Četvorka Centrometala, preokret Štrigovčana i uvjerljiv poraz Dubravčana, Trnava slavila u Savskoj Vesi, bez pobjednika u Turčišću, Graničar slomio Galeb
Piše: Dino Jambrović
U Međimurskoj Premier ligi, Podturen opravdao status favorita protiv Venere PMP. Posljednjeplasirana momčad povela je u 20. minuti zgoditkom Antonija Coste. Tri minute kasnije za domaćine izjednačuje Igor Šegović. Isti igrač zabija za 2-1 u 38. minuti. Samo dvije minute nakon svog ulaska u teren za igru sa klupe za pričuve Filip Sanjković u 66. minuti poravnava rezultat. Podturen ponovno vodi u 79. minuti zgoditkom Josipa Lepena, još jednog “jockera” sa klupe i povratnik u momčad nakon dugotrajne ozljede. Za 4-2 zabija Filip Bogdan u 83. minuti. Poraz Venere PMP ublažio je Jakov Toma u posljednjoj minuti utakmice. Četvorka Centrometala. Mrežu Draškovca, redom su pogađali Sven Golub, Anej Fafulić, Borna Keča i Matej Mihaljuš. Gostima je u 45. minuti isključen Matija Pintar, zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Polet bolji od Pušćina. Pribislavčani dolaze do prednosti zgoditkom Nikole Munđara u 7. minuti. Vodstvo domaćina povisuje David Bašek u 25. minuti. Gosti se “bude” samo minutu kasnije zgoditkom Filipa Jurmana. Pobjedu Poleta potvrđuje Dominik Gašparić u posljednjoj minuti utakmice. Treba spomenuti vratara domaćina Juru Banfića, koji je tijekom susreta nekoliko puta odlično intervenirao. Dinamu tri boda u Jurovcu. Matija Taradi, zabija za Palovčane u 42. minuti. U listu strijelaca za goste upisao se i „jocker“ sa klupe Mihael Jančec u 86. minuti. Samo minutu kasnije počasni zgoditak za Bratstvo postigao je Valentin Cvetković. Preokret Štrigovčana i uvjerljiv poraz Dubravčana 5:1. Dubravčan je poveo u 17. minuti golom Vinka Horvatića, ali su domaći potom preuzeli kontrolu i preko Nikole Ferlina, Gašpera Semeniča, Gorana Vuka, Arthura Dillyja i Petra Novaka stigli do velike pobjede. BSK je u efikasnoj utakmici nadigrao Slogu iz Čakovca 7:2. David Partlić je doveo domaće u vodstvo u 18. minuti, Marko Šarić brzo izjednačio, a zatim su za BSK pogađali Partlić još jednom, Karlo Baksa, Kosei Hasumi te dvaput David Hađikan, dok je za Slogu još zabio Vito Vuković. U derbiju začelja Spartak i Jedinstvo su remizirali 1:1. Gosti su poveli u 86. minuti preko Darija Bubeka, a Spartak je u sudačkoj nadoknadi stigao do boda iz kaznenog udarca koji je realizirao David Sviben.
TABLICA PREMIER LIGA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Polet (P) – Sloga (Č), Pušćine – Centrometal, Draškovec – Sloga (Š), Dubravčan – Bratstvo (J), Dinamo (P) – Venera PMP. Nedjelja: Spartak – Podturen, Jedinstvo (GM) – BSK. Utakmice se igraju s početkom u 17,30 sati.
Sporazumom klubova utakmica 25. kola Dubravčan – Bratstvo (J) igra se u subotu.
U I. međimurskoj ligi, Trnava slavila u Savskoj Vesi. Gosti su poveli u 52. minuti zgoditkom Davida Majca. Desetak minuta kasnije za Bratstvo izjednačuje Silvio Žalac. U 71. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za Trnavu. Siguran realizator bio je Lucas Da Costa. Isti igrač postavlja konačnih 1-3 u 82. minuti. Kraljevčan 38 uvjerljiv u Peklenici. Za momčad iz Donjeg Kraljevca, hat-trick su upisali Alessandro De Oliveira i Karlo Balent. Dok su Plavi došli do počasnog zgoditka zahvaljujući gostujućem igraču Matiji Pofuku, koji je pogodio vlastitu mrežu. Muri tri boda u Hodošanu. Mario Kovač dovodi goste u vodstvo zgoditkom u 20. minuti. Šest minuta kasnije za domaćine izjednačuje Jan Zrna. Pobjedu Muri donosi kapetan Marko Šoltić u 61. minuti. Četvorka Mladosti Komet u Novom Selu Rok. Mrežu Omladinca dva puta je pogađao Alberto Sinani, a po jednom Bruno Jelavić i Domagoj Lončar. Iznenađenje u Strahonincu. Već u 5. minuti vodstvo domaćina zgoditkom Saše Škvorca. Isti igrač zabija i u 59. minuti. Zasadbreg 77 smanjuje rezultat preko Filipa Radeka u 77. minuti. Tri minute kasnije Škvorc hat-trickom potvrđuje pobjedu Strahoninca. Naprijed je u borbi za ostanak svladao Sokola 3:2 nakon preokreta. Sokol je vodio dvaput, ali je Filip Cvitanović s dva pogotka donio pobjedu domaćinu, uz izjednačenje Frana Pintača. U završnici su isključeni Nikola Munđar i Shota Sasaki. Sloboda je u derbiju začelja pobijedila ČSK 4:1.
Rezultati: Podturen – Venera PMP 4-3 (2x I.Šegović, Lepen, Bogdan; Costa, Sanjković, Toma), Centrometal – Draškovec 4-0 (Golub, Fafulić, Keča, Mihaljuš), Polet (P) – Pušćine 3-1 (Munđar, Bašek, Gašparić; Jurman), Bratstvo (J) – Dinamo (P) 1-2 (Cvetković; Taradi, M.Jančec), Sloga (Š) – Dubravčan 5-1 (Ferlin, G.Semenič, Vuk, Dilly, Novak; Horvatić), BSK – Sloga (Č) 7-2 (2x Baksa, 2x Partlić, 2x Hađikan, Hasumi; Šarić, Vuković), Spartak – Jedinstvo (GM) 1-1 (D.Sviben; Bubek)
Slakovčani su poveli preko Erika Glogovca, a Krampek, Fegeš i ponovno Krampek odveli utakmicu na 4:0, dok je Gonzalez zabio za ČSK u završnici.
Rezultati: Bratstvo (SV) – Trnava 1-3 (Žalac; 2x Da Costa, Majc), Plavi – Kraljevčan 38 1-6 (Pofuk ag; 3x De Oliveira, 3x Balent), Hodošan – Mura 1-2 (J.Zrna; Kovač, M.Šoltić), Omladinac (NSR) – Mladost Komet 0-4 (2x Sinani, Jelavić, Lončar), Strahoninec – Zasadbreg 77 3-1 (3x Škvorc; Radek), Naprijed – Sokol 3-2 (2x Cvitanović, Pintač; Radiković, Munđar), ČSK – Sloboda (S) 1-4 (Gonzalez; 2x Krampek, Fegeš, Glogovec)
dijela, mornari su imali prednost 2-0 zgodicima Lassane Seidija. Hajduk se „budi“ u 50. minuti zgoditkom Ivana Bibera. Brezovčani izjednačuju u 64. minuti preko Luke Šimunkovića. Jadran je ponovno u vodstvu u 87. minuti zahvaljujući zgoditku Thiaga Bispa. Samo minutu kasnije, opravdano je dosuđen kazneni udarac za gostujuću momčad. Siguran sa bijele točke bio je Marin Tuđan. Otok uvjerljiv u derbiju začelja. Po dva zgoditka za domaćine postigli su Patrik Tkalec i Filip Reif, dok je još jedan dodao Nikola Blažinčić. Drava je stigla do zgoditka zahvaljujući igraču Otoka Ivanu Židovu, koji je pogodio vlastitu mrežu.
Rezultati: Borac PMP – Croatia 3-3 (Čić, Patafta, Švenda; Čehić, Žvorc, M.Hanžeković), Mladost (D) – Trnovec 6-5 (3x Vadlja, 2x Pintarić, Tomašek; 3x Horvat, Cimerman), Mladost (SM) – Sloboda (M) 0-3 (Barta, 2x Vindiš), Pobjeda – Vidovčan 0-5 (Nakić, Podravec, Matotek, Kuzmić, D.Horvat ag), Omladinac (DS) – Budućnost (M) 3-0 (2x Nađ, Piknjač), Hajduk (B) – Jadran 2-4 (Biber, Šimunković; 2x Seidi, Bispo, Tuđan), Otok –Drava (K) 5-1 (2x Tkalec, 2x Reif, Blažinčić; Židov ag)
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Sloboda (S) – Omladinac (NSR), Mladost Komet – Hodošan, Mura – Plavi, Kraljevčan 38 –Bratstvo (SV) Nedjelja: ČSK – Strahoninec, Trnava – Naprijed, Sokol – Zasadbreg 77. Utakmice se igraju s početkom u 17,30 sati.
II.
U II. međimurskoj ligi, bez pobjednika u Turčišću. U 6. minuti vodstvo Croatije zgoditkom Emanuela Čehića. Desetak minuta kasnije za Borac PMP izjednačuje David Čić. Gosti ponovno vode u 25. minuti, strijelac Noa Žvorc. Za 1-3 zabija Mateo Hanžeković u 33. minuti. Pet minuta kasnije za domaćine zgoditak postiže Nikola Patafta. Bod Borcu PMP donosi Emil Švenda u 87. minuti. Trnovec poražen u Dekanovcu. Trostruki strijelac za domaćine bio je Dario Vadlja, dva zgoditka postigao je Eugen Pintarić, a jedan Luka Tomašek. Za goste je hat-trick upisao Ernest Horvat, dok je još dva zgoditka postigao Ivan Cimerman. Slobodi naslov prvaka. U derbiju kola Mihovljančani su pobjedom u Svetoj Mariji i matematički osigurali prvo mjesto. Gosti su poveli u 9. minuti zgoditkom Nikole Barata. Desetak minuta kasnije opravdano je dosuđen kazneni udarac za Slobodu. Siguran realizator bio je Marcel Vindiš. Isti igrač po drugi puta pogađa mrežu domaće Mladosti u 40. minuti te postavlja konačan rezultat. Petarda Vidovčana u Gornjem Hrašćanu. Mrežu Pobjede pogađali su Luka Nakić, Ivan Podravec, Mihael Matotek i Vito Kuzmić, dok je domaći igrač Damir Horvat pogodio vlastitu mrežu. Trica Omladinca. U listu strijelaca za domaćine protiv posljednjeplasirane Budućnosti dva puta se upisao Ladislav Nađ, te jednom Martin Piknjač. Jadran nastavlja svoju vrlo dobru formu ovog proljeća. Nakon prvog
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Drava (K) – Hajduk (B), Sloboda (M) – Trnovec. Nedjelja: Otok – Borac PMP, Jadran – Omladinac (DS), Budućnost (M) – Pobjeda, Vidovčan – Mladost (SM), Mladost (D) – Croatia. Utakmice se igraju u NEDJELJU s početkom u 17,30 sati.
III. MEĐIMURSKA LIGA - A
U III. međimurskoj ligi A skupina, Graničar u drugom dijelu susreta slomio čvrsti otpor Galeba. Mrežu Oporovčana načeo je Davi Rodrigues u 66. minuti. Za Novakovčane je u 79. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac. Siguran realizator bio je Fabricio Cruz. Do kraja susreta još dva zgoditka za domaćine postigao je “jocker” sa klupe Vanja Kovač. Mladost je poražena u Donjem Hrašćanu, a Borac je slavio 2:0 uz oba pogotka Andrije Galića. Dubrava je upisala uvjerljivu pobjedu 5:0 protiv Radničkog. Aleksandar Vincek je već u prvih 11 minuta postigao dva pogotka, do poluvremena kompletirao hat-trick, a u strijelce su se upisali i Dario Šafarić te Mihael Telebuh. Jedinstvo bolje od Budućnosti. Dvostruki strijelac za domaćine bio je Perica Šoštarić, dok su po zgoditak postigli Luka Kregar, Luka Jakup i Matija Janović. Poraz
Rezultati: Graničar (N) – Galeb 4-0 (2x Kovač, Cruz, Rodrigues), Borac (DH) – Mladost (I) 2-0 (2x Galić), Dubrava – Radnički 5-0 (3x Vincek, Šafarić, Telebuh), Jedinstvo (NSnD) – Budućnost (P) 2-4 (2x Šoštarić, Kregar, Jakup, Janović; Marušić, Vlašić)
U sljedećem kolu sastaju se:: Galeb –Borac (DH), Budućnost (P) – Graničar (N), Radnički – Jedinstvo (NSnD), Mladost (I) –Dubrava. Utakmice se igraju u NEDJELJU s početkom u 17,30 sati.
III. MEĐIMURSKA LIGA - B
U III. međimurskoj ligi B skupina, Parag slavio u Šenkovcu. Dva zgoditka za goste postigao je Sandi Balog, a po jedan Leon Pec i Simon Maksimović. Za domaćine je dva puta zabijao Samuel Štefulj. Osmica Malog Mihaljevca. Hat-trick je upisao Marin Kelner, dva puta je mrežu Bratstva pogađao Celso Aparecido, a po jednom Leon Đaković, Sandi Pušar i Damjan Tomšić. Jedini strijelac za goste iz Preseke bio je Filip Jambrović. Napredak uvjerljivo poražen u Štrukovcu. Trostruki strijelac za Hajduk bio je Karlo Šardi, dvostruki Fran Hoblaj, dok su jednom pogađali Lovro Hrženjak, Marko Žganec i Marko Tomšić. Poraz gostiju ublažili su David Kepe i Luka Božak. Petarda Donjeg Koncovčaka. Nakon prvog dijela vodstvo domaćina protiv Omladinca 3-0 sa dva zgoditka Leona Sakača i jednim zgoditkom Patrika Cerovca. U listu strijelaca za Koncovčane u 84. minuti upisuje se i Marko Vuković. Tri minute kasnije, Sakač hat-trickom postavlja konačan rezultat utakmice.
Rezultati: Šenkovec – Parag 2-4 (2x Štefulj; 2x S.Balog, Pec, Maksimović), Mali Mihaljevec – Bratstvo (P) 8-1 (3x Kelner, 2x Aparecido, Đaković, Pušar, Tomšić; F.Jambrović), Hajduk (Š) – Napredak 8-2 (3x Šardi, 2x Hoblaj, L.Hrženjak, Žganec, Tomšić; D.Kepe, Božak), Donji Koncovčak – Omladinac (M) 5-0 (3x Sakač, Cerovec, M.Vuković)
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Omladinac (M) – Šenkovec, Napredak –Donji Koncovčak, Bratstvo (P) – Hajduk (Š). Nedjelja: Parag – Mali Mihaljevec u Žiškovcu. Utakmice se igraju s početkom u 17,30 sati. gostiju ublažili su Mihael Marušić i Petar Vlašić.
U pretposljednjem kolu igraju se dva međimurska derbija. Dinamo u Domašincu dočekuje Rudar, dok je važniji ogled u Kotoribi gdje se Nedelišće bori za ostanak
Piše: Miljenko Dovečer
Foto: NK Nedelišće
Dva kola prije kraja natjecanja u 3. NL Sjever, na vrhu isti razmak, Koprivnica bježi Graničaru(Đ) pet bodova. Na dnu promjena, pobjedom protiv Pitomače Nedelišće pobjeglo sa zadnjeg mjesta, a Dinamo je osigurao status trećeligaša pobjedom u Čakovcu. Nedelišće više nije posljednje, pobjedom protiv Pitomače 2:0 prepustilo je “fenjer” ekipi Garića. NEDELIŠĆE: Do.Kanižaj, Pekčec, Dolovski (90. Da. Kanižaj), Horvat, Treska (36. Santiago), Blaguški, Turk, Farkaš, Soares, Fošnar (78. Vibovec), Vibovec. Trener: Damir Lacko. S dva lijepa gola u ranoj fazi igre nogometaši Nedelišća došli su do tri važna boda. Prvo je Ian Treska u 18. minuti pogodio suprotni kut vratara Franjića, a deset minuta kasnije eurogol Ivana Dolovskog pod samu prečku za 2:0. To se na kraju ispostavilo kao konačan rezultat Do kraja susreta više nije bilo pogodaka, već samo crveni karton bivšeg HNL-ovca Dmytra Lope kojeg je dobio u 73. minuti. U nastavku susreta Pitomača je pokušavala doći do povratka, no domaća obrana uspjela je sačuvati svoju mrežu netaknutom i osigurati veliku pobjedu pred domaćim navijačima. - Prije svega čestitka mojim igračima na angažmanu i pobjedi, a gostima na korektnoj igri. Smatram da smo zasluženo pobijedili s dva prelijepa gola, posebno eurogolom Dolovskog. sada je sve na nama u ova dva posljednja kola, rekao je zadovoljno trener Nedelišća Damir Lacko.
Dinamo(D) iznenadio Međimurje
U lokalnom međimurskom derbiju nogometaši Dinama iz Domašinca uzeli su sva tri boda Međimurju na gostovanju u Čakovcu. Prepustili su inicijativu domaćinu i prijetili iz kontri. Bili su borbeniji, konkretniji i u konačnici su zasluženo slavili.
MEĐIMURJE: Hozjan, Lukovnjak, S. Hlišć, N. Hlišć (86. Vlah), Havojić, Skoko, Marcijuš, Hranilović, Petrinović (77. Čavlek), Cundeković, Štajerec. Trener: Danijel Jagec.
DINAMO: Prekupec, Strahija, Marodi (73. Simon), Baić, Krznar, Mouanza, Novak (Đurkin), Theo, Mezga (64. Simon), Bacinger, Žulić. Trener: Ivan Habuš.
U vodstvo su došli u 27. minuti golom najiskusnije igrača Čepe Krznara. U nastavku se isplatio pritisak Međimurja kada nakon odbijene lopte u 61. minuti mladi Roko Petrinović poravnava na 1:1. Domaći i dalje pritišću na gol Prekupca, no u 72. minuti sijevnula je još jedna kontra u kojoj se najbolje snašao Dominik Novak koji lijepo pogađa za konačnih 1:2. Ovom pobjedom Dinamo je de�initivno skinuo brigu oko opstanka.
- Nažalost previše smo srljali i prekombinirali se u napadu što je
rezultiralo našim promašajima. Gosti su to iskoristili i u par navrata kontrama došli do našeg gola i bili precizniji od nas, kazao je trener Međimurja Danijel Jagec. - Mislim da smo zasluženo uzeli sva tri boda na stadionu Mladosti. Dobro smo se postavili od početka, prepustili inicijativu domaćinu, a mi smo preko naših brzih napadača “Čepe” i “Donde” prijetili iz kontri, zadovoljno je komentirao nakon pobjede Ivan Habuš, trener Dinama Domašinec.
U golijadi u Kotoribi podjela bodova Graničar je u susretu s Bilogorom dva puta ispustio vodstvo.
GRANIČAR: Kečak, Sabol, Costa, Čmrlec, Bispo (46. Posavec), Dežđek, Jadanić, Vinski, Gal, Makar (46. Arambašić), Vlah. Trener: Valentin Knapić. Golijada u Kotoribi gdje su gledatelji u susretu domaćeg Graničara i Bilogore’91 vidjeli šest golova. Već u ranoj fazi igre Graničar ima vodstvo od dva gola razlike. Marko Mlakar zabija u 15. minuti, a na 2:0 povećava Dominik Sabol. No dobri gosti vraćaju igru na početak u razmaku od dvije minute. Prvo Hajdarović smanjuje u 27. minuti, a Zdelar poravnava u 28. No na odmor Graničar odlazi s golom prednosti, a strijelac je u 37. minuti Domagoj Dežđek. Nastavak nije ponudio toliko golova, dapače pao je samo jedan gol i to u domaću mrežu, a za konačnih 3:3 zaslužan je Kunštek koji zabija u 71. minuti. Iako su od 72. minute nakon isključenja Pleića domaći imali igrača više nisu to znali iskoristiti pa na kraju svaka ekipa odnosi po bod. - Šteta da nismo iskoristili mnogobrojne prilike, no zabili smo tri gola, ali smo previše i dobili. Malo se osjetio i umor od utakmice međimurskog kupa no opravdanja nema. Moramo u ova dva kola izvući maksimum, a pred nama je i uzvrat u �inalu Kupa MNS gdje trebamo opravdati ulogu favorita, rekao je trener Graničara(K) Valentin Knapić.
Međimurcu gostujući bodovi iz Ludbrega
Nakon pobjede nad Podravinom Međimurec je sada najbolje plasirani međimurski klub.
MEĐIMUREC: Kovačić, Cerovčec, Lukačić, Hrustek, Blažević (77. Crleni), Mraz, Špoljar (90. Horvat), Dos Santos, Mezga, Kostevskyi (72. Mihalković), Telebar. Trener: Dalibor Gorupić.
Šesto plasirani Međimurec iz
Dunjkovca-Pretetinca u subotu je na gostovanju u Ludbregu stigao do nova tri boda pobjedom protiv Podravine rezultatom 1:3. Gosti su bolje otvorili susret te do vodstva stigli u 14. minuti, kada je precizan bio Mraz. Minimalnu prednost Međimurec je uspio sačuvati sve do odlaska na odmor. U nastavku

utakmice gostujuća momčad nastavila je s dobrom igrom pa Blažević u 77. minuti povećava vodstvo na 0:2. Ipak, Podravina se vraća u utakmicu u 82. minuti kada Štefanec smanjuje zaostatak i vraća nadu domaćima. No, slavlje domaćih kratko je trajalo jer Mraz samo dvije minute kasnije postiže svoj drugi pogodak na utakmici i postavlja konačnih 1:3 za novu pobjedu Međimurca. Novajlija u ligi samo na papiru, a na terenu pokazali kvalitetu i borbenost. Tiho, bez previše priče, ali poprilično dobro.
- Svakako da sam zadovoljan ovom pobjedom, a našu dobru igru iz prošlog drugog poluvremena s Graničarom iz Đurđevca naplatili smo sada protiv Podravine. Za ekipu koja je ove sezone ušla u ligu nije loše. Bez velike priče i pompe , tablica kaže svoje. Idemo završiti sezonu na najbolji mogući način. Ovu pobjedu sada treba potvrditi protiv trećeplasiranog Dinama iz Predavca na našem terenu, zadovoljan je bio nakon utakmice trener Međimurca Dalibor Gorupić.
Graničar u Đurđevcu napunio mrežu Jambresa
S puta bez nade, Polet se vraća sa šest golova u mreži koju im je napunila naje�ikasnija momčad lige, đurđevački Graničar. U utakmici odigranoj u subotu u Đurđevcu domaći Graničar uvjerljivo je stigao do pobjede protiv Poleta u susretu s čak osam pogodaka.
POLET: Jambres, Pajić, Mihalinec, Ivančić, Jurinić, Novinščak (57. Sabolčec), Mikolaj, Da Silva, Hočurščak (48. Stojko), Kralj (78. Muršić), Novak. Trener: Želimir Orehovec.
Domaćini su do vodstva stigli u 26. minuti kada je precizan bio Snozyk, dok je samo šest minuta kasnije Nikolić povećao prednost na 2:0. Do kraja prvog dijela Graničar je postigao još jedan pogodak preko Snozyka u 38. minuti i na odmor otišao s velikih 3:0. U nastavku susreta domaća momčad nastavila je dominirati pa Fusić u 52. minuti povećava vodstvo na 4:0. Ipak, Polet se nije predavao te je u 67. minuti Mihalinec smanjio zaostatak, dok Ivančić samo pet minuta kasnije postiže pogodak za 4:2 i vraća tračak
nade gostima. No, domaći Graničar brzo je odgovorio i ponovno preuzeo potpunu kontrolu nad utakmicom. Rendulić je pogocima u 78. i 83. minuti postavio konačnih 6:2 i potvrdio uvjerljivu pobjedu domaće momčadi.
- Još jedno iskustvo više za naše mlade igrače protiv naje�ikasnije ekipe lige. Čestitam domaćinu na pobjedi, a mi se okrećemo prema ova dva posljednja kola. Posljednju domaću utakmicu igramo protiv Podravine pa očekujem da se pobjedom oprostimo od naših navijača i ove loše sezone. Polako se već okrećemo novom prvenstvu, a da bi bili konkurentni moramo se ekipirati na svim pozicijama, rekao je trener Poleta Želimir Orehovec.
Težak domaći poraz Rudara od Daruvara Laporniki su doživjeli neugodni i neočekivani visoki poraz od 0:4 u utakmici koju su igrali u nedjelju zbog zauzetosti terena.
RUDAR: Kodba, Antolović, Jurović, Martinjaš, Ratajec, Vinko, K. Nedeljko, P. Nedeljko, Radiković (76. D. Šimunić), Panić-Levak 35. Radiković, 79. N. Šimunić), Roginić. Trener: Leonardo Novak.
Pametnom igrom gosti su Rudaru prepustili inicijativu i prijetili iz kontri. Na taj način postigli su gotovo sve golove, jedan u prvom i tri u drugom poluvremenu.
Strijelci za gostujuću ekipu Daruvara bili su Nikola Plavšić i 11. minuti, Karlo Karačić u u 41. i 63., te Antonio Fogl u 53. minuti. Rudar je tijekom utakmice stvorio tri do četiri izglednije prigode no svi ti udarci nogom ili glavom bili su neprecizni ili ih je lakoćom zaustavio gostujući vratar. Očito je da to više
nije ona ekipa iz jesenskog dijela kada je pružala uvjerljive partije. Međutim Rudar je već tada skupio dosta bodova, pa nisu opterećeni plasmanom, a imali su i dosta neprilika zbog ozljeda igrača. Još su dva kola do kraja, a u Rudaru vjerojatno već razmišljaju i o novom sezoni. U slijedećem kolu u međimurskom derbiju gostuju kod Dinama u Domašincu. Tijekom utakmice između Rudara i Daruvara (0:4) došlo je do incidenta u kojem je igrač Rudara Borna Rihtarec zadobio potres mozga nakon što ga je lopta pogodila u glavu. Medicinsko osoblje odmah je reagiralo te je igrač hitnom pomoći prevezen u Čakovec, gdje je zadržan na promatranju i podvrgnut dodatnim pregledima. Liječnici su potvrdili da je stanje stabilno te je Rihtarec pušten kući uz preporuku mirovanja. Iz kluba poručuju kako mu žele brz i potpun oporavak te se nadaju njegovom povratku na travnjak čim to zdravstveno stanje dopusti.




RUKOMET
Rasterećene plasmanom Zrinskice su previše opušteno ušle u susret posljednjeg kola 1. HRL za žene protiv Rudara u Labinu. Čakovčanke su već ranije ostvarile svoj cilj, osvojile visoko treće mjesto i izborile nastup u Europi sljedeće sezone, pa utakmica nije nosila rezultatski pritisak. S druge strane, domaći sastav vodio je borbu za šesto mjesto i najveći uspjeh u povijesti kluba. To se jasno vidjelo od samog početka. Rudar je otvorio susret serijom 12:0, a Zrinskice su prvi pogodak postigle tek u 16. minuti. Do odmora su uspjele tek malo smanjiti zaostatak, no domaće rukometašice na poluvrijeme su otišle s velikih deset pogodaka prednosti (19:9). U nastavku je igra bila potpuno izjednačena, drugo poluvrijeme završilo je 13:13, pa je konačnih 32:22 ostalo realan odraz događanja na terenu. Kod Zrinskog su najefikasnije bile Una Ivančić sa šest i Jana Miklić s pet pogodaka. Nakon oproštajne ceremonije delegatkinja utakmice Irena Pahor uručila je medalje i pehar ekipi Zrinskog
NOGOMET
za osvojeno treće mjesto u 1. HRLŽ u sezoni 2025./2026. Čakovčanke su tako ponovile jedan od najvećih uspjeha u klupskoj povijesti i prvenstvo završile odmah iza nedodirljivih Podravke i Lokomotive. Poseban emotivan trenutak obilježio je oproštaj kapetanice Dore Krsnik koja je zaključila bogatu igračku i reprezentativnu karijeru. Zbog ozljede nije ulazila u igru, no posljednja utakmica ostala je snažan simbol njezinog utjecaja na klub i ekipu koju je predvodila do novog velikog rezultata.
– Postoje trenuci u sportu kada rezultat padne u drugi plan, a dvoranom zavlada poseban osjećaj ponosa pomiješan s tugom. Jučer smo proslavili veliki uspjeh, ali smo istovremeno osjetili knedlu u grlu jer je naša kapetanica Dora Krsnik odlučila zaključiti svoju veličanstvenu rukometnu priču, govore iz Zrinskog. U klubu ističu kako Dora nije donijela samo bogato internacionalno iskustvo i svjetsku reprezentativnu broncu, nego i karakter koji je bio ključ stvaranja pobjedničke ekipe. (md)
Nogometašice Međimurja proteklog su tjedna odigrale dvije prvenstvene utakmice protiv Hajduka i Agrama te upisale dva poraza. Na stadionu Mladosti u Čakovcu Splićanke su slavile 4:0 i tako tri kola prije kraja osigurale prvi naslov prvakinja Hrvatske u povijesti kluba. Hajduk je pitanje pobjednika riješio već u prvom poluvremenu golovima Bagarić u 24. i 40. minuti, Bakalar iz kaznenog udarca u 32. minuti te Živković u 41. minuti. Međimurke su u nastavku uspjele zaustaviti daljnje nalete gošći, ali bez promjene rezultata. U drugoj utakmici Međimurje je gostovalo kod prošlogodišnjih prvakinja Agrama i poraženo
4:1 nakon preokreta domaće ekipe. Čakovčanke su odigrale vrlo dobro prvo poluvrijeme i povele pogotkom Anite Code u 36. minuti, a imale su i nekoliko prilika za povećanje prednosti. Agram je u nastavku zaigrao agresivnije te preko Kirpu u 55. minuti stigao do izjednačenja. Situaciju za Međimurje dodatno je otežao crveni karton Hane Katalenić nakon drugog žutog kartona. Brojčanu prednost domaće su igračice iskoristile za potpuni preokret, a do kraja susreta još su zabijale Kirpu i Đoković za konačnih 4:1. Do kraja prvenstva Međimurje očekuju još susreti protiv Hajduka i zagrebačkog Dinama. (md)


ATLETIKA
FRKANOVEC je bio domaćin zahtjevne utrke kroz šumu
Ove nedjelje Frkanovec je još jednom bilo središte sportskog
Uspješno je održana 11. po redu Kros utrka Frkanovec, poznata pod motom “Srce gornjeg Međimurja”, koja se i ove godine bodovala za prestižni Kup Međimurja.
Idealno trkačko prijepodne privuklo je ukupno 158 natjecatelja koji su svoje snage odmjerili na živopisnim, ali valovitim stazama gornjemeđimurskog kraja. Start i cilj nalazili su se ispred Kulturnog doma Frkanovec, odakle su trkači od 10 sati krenuli u borbu sa štopericom i vlastitim granicama.
Na kraćoj, iznimno dinamičnoj dionici dugoj 4,6 kilometara nastupilo je 75 sudionika. U muškoj konkurenciji pobjedu je odnio Darko Okreša iz BK Prelog Mugači s vremenom 20 minuta i 5 sekundi. Drugo mjesto osvojio je Ivan Matković iz TK Međimurje Runners, koji je utrku završio za 20 minuta i 25 sekundi, dok je treći bio Mauro Janušić iz AK Međimurje / Mugači s rezultatom 20 minuta i 54 sekunde.
NOGOMET

Najbolja trojica na duljoj utrci bili su Siniša Škvorc, Vedran Rešetar
U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Lea Kos Rešetar iz AK Međimurje, koja je stazu istrčala za 23 minute i 35 sekundi. Glavni izazov dana ipak je bila duža staza od 10,2 kilometra, na kojoj je nastupilo 50 najspremnijih trkača. Dionica prepuna prirodnih ljepota, ali i zahtjevnih uspona, od sudionika je tražila maksimalnu izdržljivost.
U dužoj utrci u muškoj konkurenciji slavio je Vedran
Rešetar iz AK Međimurje Čakovec s vremenom 44 minute i 58 sekundi. Drugo mjesto pripalo je Siniši Škvorcu iz TK Međimurje Runners, koji je kroz cilj prošao nakon 46 minuta i 38 sekundi, dok je treći bio Kristian Pintar iz AK Martin Dugo Selo s rezultatom 47 minuta i 15 sekundi.
Kod žena pobjedu je odnijela Alenka Horvat iz AK Varaždin, koja je zahtjevnu dionicu završila za 53 minute i 52 sekunde.
Prije samih utrka za odrasle, u sportskom su se duhu natjecali i najmlađi sudionici u dječjim utrkama, čime je događaj potvrdio status pravog obiteljskog i sportskog praznika. Organizatori iz Atletskog kluba Međimurje i Općine Sveti Juraj na Bregu pobrinuli su se za besprijekornu organizaciju, a sjajan odaziv i fantastična atmosfera iznova dokazuju da trkačka scena u Međimurju kontinuirano raste.
DRAŽEN ŠKVORC jedno je od najistaknutijih imena međimurskog nogometa
Nagrada za dominaciju stigla je već u 23. kolu Premier lige
Dražen Škvorc kao igrač osvajao je publiku svojim nastupima, a danas, u ulozi trenera, postiže zapažene rezultate na županijskoj sceni. Danas 59-godišnji stručnjak, nositelj UEFA A licence, vodi NK Podturen, s kojim je osvojio naslov prvaka Međimurske Premier lige.
– Istaknuo bih da u momčadi Podturna nemamo nijed-
nog stranca. U drugom dijelu sezone, da smo kompletni, uvjeren sam da bismo bili prvi. Sada nas, bez Lepena i Posavca, čeka težak posao, ali vjerujem u ove dečke jer su karakterno posebni. U Podturnu jednostavno uživam; lijepo mi je raditi s ovom ekipom i nadam se da će nas pratiti i vrhunski rezultati, kaže Škvorc. Podturen je već u 23. kolu matematički zaključio priču oko naslova. Na kontu imaju 53 boda uz impresivan niz: 16 pobjeda, 5 remija i tek 2 poraza. Pred njima su još tri utakmice, ali pritisak je nestao — ostalo je samo uživanje u nogometu i borba da Šegović sezonu zaključi kao najbolji strijelac lige. (nl) Dražen




Usvakom se od nas
skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.
Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.
Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve
one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.
Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Moja majka
Moja majka zove se Marina. Debeljuškasta je, ima kratku crnu kosu i zelene oči. Ona radi teške poslove kao što su: kuhanje, čišćenje i čuvanje djece. Uvijek je vesela, brižna i marljiva. O nama neprestano brine. Čak i kada smo kod poznatih ljudi. Sa njom volim peći ukusne palačinke. Pomaže mi oko zadaće i uči me kako se ponašati u školi. Najviše me razveseli kada mi kupuje lijepe darove. Od nje sam naučila kako pomagati drugima te kako voljeti čak i neprijatelje. Kada sam s njom osjećam se sigurno i voljeno. Ovog trenutka rekla bih joj da mi mnogo znači i da je jako volim. Ljubav joj mogu pokazati zagrljajem i poljupcem.

Moja majka
Moja majka zove se Samanta. Ona je visoka, debeljuškasta i ima crnu dugačku kosu. Njezine su oči okrugle i plave boje. Radi kod kuće. Uvijek je vesela, brižna, marljiva, dobra, pravedna, odgovorna, nježna i mudra. Ponekad viče i pomalo je ljuta. Moja majka za mene i obitelj svakodnevno sprema hranu, brine da nam kuća bude čista i uvijek posprema naše igračke. Volim se igrati restorana sa njom i bratom. Majka mi pomaže kada nešto ne razumijem ili kada nešto ne znam. Razveseli me poklonom kojeg dugo priželjkujem i o kojem maštam. Od nje sam naučila kako se kuha, kako se pristojno ponašati i kako raditi teške poslove.
Kada sam s njom, osjećam se sigurno, radosno, zahvalno i opušteno. Ne čujem i ne vidim nikog, samo sebe i nju. Zagrlit ću je i poljubit svaku večer prije spavanja. Tako ću joj pokazati svoju ljubav.
Alissa Bogdanić, 4. a, OŠ Orehovica, učiteljica Marijana Višnjić








Moja mama Andreja
Moja mama se zove Andreja. Moja mama je dobra, vesela i nježna. Lice joj je nasmijano, ali ponekad i ozbiljno. Oči su joj zelene, krupne i tople. Njezina je kosa smeđa, duga i ravna. Ruke su joj nježne i tople. Mama i ja zajedno pečemo kolače. Volim svoju mamu jer je strpljiva i pažljiva.
Emili Majsan, 1. r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela
Moja mama Maja Moja mama se zove Maja. Moja je mama jako dobra, vesela i nježna. Lice joj je nasmijano, a ponekad ozbiljno. Oči su joj smeđe, krupne i tople. Njena je kosa smeđa, duga i ravna. Ruke su joj nježne i tople. Moja mama voli čistiti i voli životinje. Volim svoju mamu jer je strpljiva i draga.














Moja majka
Moja majka zove se Evica. Niska je i debeljuškasta. Ima dugačku plavu kosu. Oči su joj smeđe. Svaki dan ide na posao. Tamo pakira meso i pljeskavice. Doma stalno čisti kuću i dvorište. Nježna je, jaka, mudra, mila, vesela i ljubazna. Brine za mene kada sam bolesna. Vodi me liječniku, kaže mi kada trebam popiti lijek. Najviše volim pričati s njome. Pita me što želim za rođendan. Pomaže mi oko lektire, a ja njoj oko čišćenja kuće. Ponekad me razveseli čokoladom. I to mi je dosta. Naučila me da ne slušam druge što govore te da se ne dam nagovoriti na loše stvari. S majkom se osjećam voljeno, bezbrižno i sigurnije. Želim joj reći da sam ponosna na nju jer me postavila na noge i othranila me. Da je volim pokazujem joj tako što je poštujem i ne govorim joj ružne riječi.
Mia Bogdan, 4. a, OŠ Orehovica, učiteljica Marijana Višnjić
Maša Munđar, 1. r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela



Učenici su
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović u petak je sudjelovao na Danu otvorenih vrata Policijske uprave međimurske u Čakovcu te poručio da ga raduje što zanimanje za posao policijskog službenika ne pada, već raste.
Ova manifestacija, organizirana s ciljem promocije policijskog zanimanja, privukla je velik broj građana, a posebice mladih koji su se iz prve ruke željeli upoznati s mogućnostima obrazovanja i razvoja karijere unutar Ministarstva unutarnjih poslova.
Ministar Božinović naglasio je važnost ovakvih događanja za dugoročnu strategiju privlačenja novih kadrova i jačanja povjerenja u institucije.
- To je naša kontinuirana djelatnost u kojoj s jedne strane želimo približiti policijski posao svima, pogotovo mladim ljudima, a s druge strane, želimo one koji su motivirani, koji su psiho�izički spremni, uključiti u policijski sustav, izjavio je ministar, izrazivši zadovoljstvo trenutnim odazivom u Međimurju, gdje već broje devet kandidata, uz najave novih prijava.
Uprkos općim demografskim izazovima s kojima se društvo suočava, interes za plavu odoru je u porastu.
- Mladi ljudi trebaju shvatiti, i to je naša zadaća, da je policija tu zbog zajednice, zbog njih, zbog
REPUBLIKA HRVATSKA
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
OPĆINA OREHOVICA
OPĆINSKI NAČELNIK


sigurnosti svih građana, dodao je Božinović. Poseban naglasak stavljen je na rodnu ravnopravnost unutar sustava. Božinović je istaknuo kako ga iznimno raduje podatak da je prošle godine prilikom upisa u treći razred srednje policijske škole zabilježen podjednak broj muškaraca i žena.
- Na to smo posebno ponosni jer policijske službenice su se pokazale kao izuzetno kvalitetni policijski službenici, a postoji i cijeli spektar policijskih poslova, od onih temeljnih do onih malo so�isticiranijih, pojasnio je, dodavši kako sustav omogućava kontinuiranu edukaciju u skladu s najnovijim tehnološkim i znanstvenim trendovima.
Posjetitelji u Čakovcu imali su priliku vidjeti prezentaciju policijskih poslova i moderne opreme, ali i testirati vlastite granice na demonstriranom poligonu za provjeru motoričkih sposobnosti, koji je inače obvezni dio prijemnog ispita za buduće policajce.
Podršku ovoj važnoj kampanji svojim su dolaskom pružili i vodeći ljudi lokalne samouprave te javnog života – župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, načelnik PU međimurske Ivan Sokač sa suradnicima, kao i proslavljeni hrvatski olimpijac Filip Ude. (sh)
KLASA: 372-05/26-01/01
URBROJ: 2109-22-01-26-1 Orehovica, 19. svibnja 2026. godine
Na temelju članka 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora („Narodne novine“ broj 125/11, 64/15, 112/18, 123/24), članka 10. Odluke o dugoročnom davanju u najam dijela poslovne zgrade s pripadajućim zemljištem u vlasništvu Općine Orehovica („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 8/26), općinski načelnik Općine Orehovica objavljuje
za davanje u zakup dijela poslovne zgrade s pripadajućim zemljištem u vlasništvu Općine Orehovica – Vularija
1. Predmet javnog natječaja
Predmet javnog natječaja je davanje u zakup dijela poslovne zgrade s pripadajućim zemljištem u vlasništvu Općine Orehovica, na adresi Ulica Prvog maja 18, Vularija, na nekretnini:
• katastarska čestica broj 1166 k.o. Vularija
Predmet zakupa obuhvaća: Vanjski dio / pripadajuće zemljište:
• dvorište – 181,00 m²
Podrum: podrum – 9,84 m²
Prizemlje:
• caffe bar – 112,95 m²
• spremište – 10,02 m²
• sanitarni čvor – 7,08 m²
• WC – 3,90 m²
• natkrivena terasa – 31,38 m²
• natkriveni podest – 17,72 m²
Ukupna površina zatvorenog poslovnog prostora koja je predmet obračuna zakupnine iznosi 158,50 m², dok se pripadajuće zemljište i vanjski dijelovi daju u zakup kao sastavni dio predmeta zakupa bez posebnog obračuna zakupnine.
Namjena poslovnog prostora je obavljanje ugostiteljske djelatnosti.
2. Trajanje zakupa
Poslovni prostor daje se u zakup na određeno vrijeme, na rok od 5 (pet) godina.
3. Početna zakupnina
Početni iznos zakupnine iznosi: 4,50 EUR/m² mjesečno za zatvoreni poslovni prostor ukupne površine 158,50 m², što iznosi: 713,25 EUR mjesečno
Pripadajuće zemljište i vanjski dijelovi nekretnine daju se u zakup kao sastavni dio predmeta zakupa te se za iste ne obračunava posebna zakupnina.
U zakupninu nisu uključeni režijski i drugi troškovi korištenja prostora.
4. Pravo sudjelovanja
Pravo sudjelovanja u javnom natječaju imaju �izičke i pravne osobe koje su na dan podnošenja ponude registrirane za obavljanje djelatnosti koja je predmet zakupa.
Ne može biti izabran ponuditelj koji ima dospjelu nepodmirenu obvezu prema državnom proračunu ili Općini Orehovica, osim ako mu je sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja te uredno podmiruje dospjele obveze.
Pravo sudjelovanja nemaju ponuditelji nad kojima je otvoren stečajni ili likvidacijski postupak.
5. Sadržaj ponude
• Ponuda mora sadržavati:
• ime i prezime / naziv ponuditelja
• adresu prebivališta / sjedišta
• OIB
• kontakt broj telefona i e-mail adresu
• ponuđeni iznos mjesečne zakupnine
• izvadak iz obrtnog registra / sudskog registra izdan najranije 30 dana prije dana objave javnog natječaja
• potvrdu Porezne uprave o nepostojanju duga izdanu najranije 30 dana prije dana objave javnog natječaja
• potvrdu Općine Orehovica o nepostojanju dospjelih nepodmirenih obveza – dobiva se u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Orehovica ili na temelju zahtjeva pristiglog na mail: opcina@orehovica.hr
• dokaz o uplati jamčevine
• izjavu ponuditelja da prihvaća sve uvjete javnog natječaja
6. Jamčevina
Za sudjelovanje u javnom natječaju potrebno je uplatiti jamčevinu
u iznosu od: 713,25 EUR
na račun Općine Orehovica: IBAN: HR5923400091860500004
Model: HR68
Poziv na broj: 7706 – OIB ponuditelja
Opis plaćanja: Jamčevina – zakup poslovnog prostora Vularija Odabranom ponuditelju jamčevina će se uračunati u zakupninu, dok će se ostalim ponuditeljima vratiti u roku od 15 dana od donošenja odluke o odabiru.
Ako odabrani ponuditelj odustane od sklapanja ugovora o zakupu, gubi pravo na povrat jamčevine.
7. Razgled poslovnog prostora Ponuditelji mogu izvršiti pregled poslovnog prostora uz prethodnu najavu Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Orehovica. Podnošenjem ponude smatra se da je ponuditelj upoznat sa stanjem poslovnog prostora i da ga prihvaća u zatečenom stanju.
8. Podnošenje ponuda Pisane ponude dostavljaju se u zatvorenoj omotnici s naznakom: „NE OTVARAJ – Ponuda za zakup poslovnog prostora Vularija“ na adresu: Općina Orehovica Čakovečka 9 40322 Orehovica ili osobno u pisarnicu Općine Orehovica. Nepravodobne, nepotpune i neuredne ponude neće se razmatrati.
9. Rok za dostavu ponuda Rok za dostavu ponuda je 15 dana od dana objave javnog natječaja, odnosno zaključno do 05. lipnja 2026. godine. Pravodobnima će se smatrati i ponude predane preporučenom pošiljkom na poštu najkasnije posljednjeg dana roka za dostavu ponuda, što se dokazuje datumom poštanskog žiga na preporučenoj pošiljci.
10. Otvaranje ponuda Javno otvaranje ponuda održat će se dana 12. lipnja 2026. godine u 11:00 sati u prostorijama Općine Orehovica.
11. Kriterij odabira Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ponuda koja, uz ispunjenje svih uvjeta iz javnog natječaja, sadrži najviši ponuđeni iznos zakupnine. Ako dva ili više ponuditelja ponude isti najviši iznos zakupnine, općinski načelnik može pozvati ponuditelje na dostavu novih ponuda. Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja donosi općinski načelnik Općine Orehovica.
Protiv odluke o odabiru nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti odgovarajući sudski postupak.
12. Prava i obveze zakupnika Zakupnik je obvezan koristiti poslovni prostor isključivo za obavljanje ugostiteljske djelatnosti.
Promjena namjene poslovnog prostora nije dopuštena bez prethodne pisane suglasnosti Općine Orehovica.
Zakupnik je dužan:
• koristiti poslovni prostor pažnjom dobrog gospodarstvenika
• snositi troškove redovitog održavanja poslovnog prostora
• podmirivati sve režijske i druge troškove
• pribaviti sve potrebne dozvole i odobrenja za obavljanje djelatnosti
• osigurati obavljanje djelatnosti sukladno važećim propisima
• održavati pripadajuće zemljište urednim i funkcionalnim Zakupniku nije dopušteno dati poslovni prostor u podzakup niti po bilo kojoj drugoj pravnoj osnovi omogućiti korištenje poslovnog prostora trećim osobama.
Zakupnik može izvoditi radove i ulaganja isključivo uz prethodnu pisanu suglasnost Općine Orehovica.
Ulaganja zakupnika ne nadoknađuju se, osim ako ugovorom nije drugačije određeno.
Zakupnik je dužan započeti s radovima potrebnima za privođenje poslovnog prostora ugovorenoj namjeni u roku od 3 (tri) mjeseca od dana sklapanja ugovora o zakupu.
Zakupnik je obvezan plaćati ugovorenu zakupninu od dana sklapanja ugovora o zakupu, neovisno o tome je li poslovni prostor stavljen u funkciju.
13. Sklapanje ugovora
Odabrani ponuditelj dužan je sklopiti ugovor o zakupu u roku od 15 dana od dana dostave odluke o odabiru..
Ugovor o zakupu sklapa se u pisanom obliku i solemnizira kod javnog bilježnika.
Troškove solemnizacije ugovora snosi zakupnik. Poslovni prostor predaje se zakupniku zapisnički, u zatečenom stanju.
14. Raskid ugovora
Ugovor o zakupu može se raskinuti prije isteka ugovorenog roka osobito u slučaju:
• neplaćanja zakupnine
• korištenja prostora protivno ugovorenoj namjeni
• davanja prostora trećim osobama protivno uvjetima natječaja
• neodržavanja poslovnog prostora i zemljišta
• nezapočinjanja radova u propisanom roku
• drugih razloga propisanih zakonom i ugovorom
15. Pravo prednosti
Pravo prednosti na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora imaju osobe određene zakonom kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ako se te osobe u svojoj prijavi na javni natječaj za navedeni prostor pozovu na to pravo, ako ispunjavaju uvjete iz javnog natječaja i uvjete propisane zakonom te prihvate najviši ponuđeni iznos zakupnine.
16. Završne odredbe
Općina Orehovica zadržava pravo poništiti javni natječaj bez posebnog obrazloženja i bez obveze naknade troškova ponuditeljima. OPĆINSKI NAČELNIK Ladislav Požgaj
































od 22. do 28. svibnja
P 22 Rita; Jagoda; Renata; kv. Proštenje svete Jelene Šenkovec
S 23 Deziderije; Željko; Željana Sveta potvrda Mala Subo�ca, Selnica, Šenkovec
N 24 Pedesetnica - Duhovi
Marija Pomoćnica; Vinko; kv. Proštenje Strahoninec, Sve� Juraj na Bregu, Sve� Urban, Štefanec, Prva pričest Čakovec jug, Mačkovec, Mala Subo�ca, Selnica, Sveta Potvrda Belica, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Gornji Mihaljevec, Sve� Juraj na Bregu
P 25 Marija Majka Crkve; Beda časni; Grgur VIL
Proštenje Kapelščak, Sve� Juraj na Bregu
U 26 Filip Nen; Zdenko
S 27 Augus�n Kenterberijski
Č 28 German; Villm; Velimir

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 23. SVIBNJA 2026.
Belica dr. Iva Trstenjak
-zamjena:
dr. Matej Mihalic
K. Tomislava 118, tel. 040/845-230
Čakovec
dr. Amila Janković
A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310
dr. Mar�na Novak
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306
dr. Kris�na Poljski
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916
dr. Sara Bobek
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304
dr. Željka
Smojver Benko
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317
dr. Mirjana Dukić
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918
Goričan
dr. David Skandul Školska 16a, tel. 040/601-162
Macinec
dr. Amela Srša - zamjena:
dr. David Jurak
G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207
Mursko Središće dr. Biserka Goričanec
V. Nazora 19, tel. 040/543-689
Nedelišće
dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821-803
Prelog
dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860
Sveta Marija
dr. Željka Igrec Blagus P. Miškine 1, tel. 040/660-103
Štrigova
dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz
OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Čakovec:
Rino Zobić, sin Kristine i Leona
Lukas Novak, sin Anite i Nikolaja
Paula Markušić, kći Valentine i Tomislava
Rio Košak, sin Ivane i Matije
Viktor Šimunić, sin Petre i Gorana
Bartol Arnaut, sin Simone i Alena
Mateo Stojko, sin Ines i Jurice
Aleks Krištofić, sin Lane i Denisa
Lara Ignac, kći Ariane i Manuela
Fran Kralj, sin Marte i Daria
Noa Crnčec, kći Antonije i Luke
Svemir Pintarić, sin Sarah i Sanimira
Čakovec:
Ines Novak i Oliver Kondić
Lina Kirić i Ilija Biškup
Ivana Mavrin i Goran Fiak
Stefanie Bobičanec i David Horvat
Sara Novak i Filip Zadravec
Paola Derk i Filip Rašperger
Leila Benahmed i Alen Hozjan
Lidija Krznar i Luka Blažinović
Marija Magdalenić i Petar Đuričković
Mursko Središće:
Katarina Belec i Tomislav Plašć
Prelog:
Višnja Dudek i Josip Dudek
Tamara Pintar i Antonio Pongrac
Karla Mikec i Josip Šelja
Ema Miščin i Vladimir Skok
Čakovec:
Ana Zrna r. Posavec r. 1957.
Marija Košak r. Piknjač r. 1947.
Franciška Đukić r. Fabić r. 1946.
Barbara Kocijan r. Kolonić r. 1939.
Marija Debić r. Krčmar r. 1954.
Marija Fučko r. Horvat r. 1933.
Katarina Ovčar r. Ciglar r. 1935.
Vladimir Baksa r. 1953.
Marta Gabrijela Perhoč r. Majer r. 1946.
Ljudevit Tuksar r. 1958.
Barbara Štajerec r. Korunić r. 1941.
Marija Božić r. Novinić r. 1952.
Zdravko Okreša r. 1948.
Irena Hadeljan r. Dokleja r. 1960.
Dragutin Kovačić r. 1950.
Marija Grabar r. Horvat r. 1936.
Anica Babić r. Vrbanec r. 1953.
Smiljka Rob r. Bogdan r. 1938.
Prelog:
Dinko Kolarek r. 1972.
Dragu�n Gotal r. 1955.
Agneza Mesarić r. Mesarić r. 1944.
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
Mura taxi tel. 099 36 60 304
Policija Čakovec tel. 040 373 111
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec
dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
Turis�čki ured Čakovec
ČAKOM
Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
Ma�čni ured Čakovec
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
tel. 040 313 319
tel. 040 372 400
tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
tel. 040 374 147
Bolnica Čakovec tel. 040 375 444
Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370
ZZJZ Čakovec
tel: 040 372 370
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111



HESPO OTVORIO novi salon u Čakovcu
Vodeći domaći proizvođač kulture spavanja, Hespo, službeno je otvorio vrata svog novog, moderno uređenog salona u Čakovcu, na adresi Ulica Tome Masaryka 26. Riječ je o 19. Hespo salonu u Hrvatskoj, a cijeli je događaj bio u potpunosti inspiriran bogatom
tradicijom, gastronomijom i kulturom Međimurja. Program je započeo svečanim rezanjem vrpce na samom ulazu u salon, čime je simbolično označen početak rada ovog novog prodajnog mjesta. Kroz službeni dio programa uzvanike je provela pozna-

ta voditeljica Barbara Kolar. Povratak u rodni Čakovec za nju je imao posebnu važnost, a njezina prepoznatljiva energija i lokalna povezanost unijele su dodatnu toplinu i autentičnost u cijeli događaj.
Dobrodošlicu gostima poželio je CEO Hespa Damir Matijević i zahvalio na dolasku: "Iznimno sam ponosan što danas otvaramo naš 19. salon u Hrvatskoj, i to upravo ovdje u Čakovcu. Hespo je duboko ukorijenjen u ovaj kraj. Naša vlastita “domaća međimurska” proizvodnja u Prelogu uspješno traje već više od 30 godina. Danas smo snažna tvrtka s preko 600 zaposlenih, a ovaj salon u centru grada kruna je našeg dosadašnjeg rada i stalne posvećenosti razvoju proizvoda koji jamče zdrav i kvalitetan san", izjavio je Damir Matijević, CEO. Kristina Bošnjak, direktorica maloprodaje u Hilding Andersu, okupljenima je ispričala inspirativnu priču o razvoju maloprodajne mreže i važnosti otvaranja salona
HOG RACE na PG Geler ovu subotu i nedjelju

CEO,
i marke�nga
u samom srcu Međimurja: "Otvaranje salona u Čakovcu za nas ima posebnu emotivnu i stratešku vrijednost. Naš cilj je Međimurcima pružiti cjelovito iskustvo kupnje na jednom mjestu, gdje uz stručne savjete mogu pronaći personalizirana rješenja za spavanje. Ponuda obuhvaća sve za opremanje doma – od naših poznatih kreveta, madraca, nadmadraca, jastuka i podnica, pa sve do fotelja i stolića koji će unijeti vrhunski dizajn u svaki prostor", istaknula je. Budući da je cijeli koncept otvorenja bio posvećen Međimurju, gosti su uživali u vrhunskim lokalnim delicijama. Uz nezaobilaznu međimursku

gibanicu i �inger food s lokalnim potpisom, posluživana su vrhunska autohtona vina iz Štrigove i okolice. Tradicionalni ugođaj dodatno je upotpunio Žiga Međimurski, koji je svojim glazbenim nastupom oduševio prisutne i donio pravi duh međimurskog kraja u prostor salona. Među uzvanicima našla su se i poznata lica s domaće scene, uključujući modnu
in�luencericu Anu Bacinger i poznatu međimursku glazbenicu Zsa Zsu, koje su s velikim zanimanjem razgledale najnovije kolekcije madraca, kreveta i pratećeg asortimana. Novi Hespo salon u Čakovcu uređen je prema najvišim standardima brenda te je odnedavno otvoren na adresi Ulica Tome Masaryka 26, za sve kupce koji žele unaprijediti kvalitetu svog sna.
Ovog vikenda 23. i 24. svibnja se ponovo sprema omiljena HOG RACE utrka s preprekama koja okuplja sportaše, rekreativce ali i cijele obitelji, s početkom u 10 sati. HOG RACE je kako kaže Ivanka Horvat iz PG Gelera potpuno međimurski proizvod, PG ili pomakni granice, osmišljen upravo na našem imanju u Malom Mihaljevcu.
PG GELER – HOG RACE 2026 međunarodna je utrka s preprekama (OCR), koja okuplja natjecatelje svih generacija, iz Hrvatske, Makedonije i Srbije. Za sada ima čak 130 prijavljenih na jedinstvenom sportskom događaju koji iz godine u godinu raste u jedan od najprepoznatljivijih regionalnih OCR brendova. Organizator utrke, ZONA OCR obstacle course room i PG GELER, najavljuju još bogatiji program i izazovnije staze koje će spojiti fizičku spremu, mentalnu snagu i timski duh. Na HOG RACE ne natječu se samo profesionalni sportaši. Koncept događaja








Organizatori naglašavaju kako HOG RACE nije samo sportski događaj, već vrijeme odlično provedeno s obitelji i prijateljima vikend u prirodi, a očekuje se odlično vrijeme. Djeca imaju svoje utrke koje su osigurane, dok roditelji sudjeluju u glavnoj utrci ili navijaju uz brojne popratne sadržaje., poput napuhanaca, zip line, divovske ljuljačke… Cilj događaja je stvaranje snažne OCR zajednice, kaže Marina Kolarić, koja okuplja sportaše rekreativce i obitelji te promovira aktivan način života i boravak u prirodi. OCR sport posljednjih godina bilježi snažan rast diljem svijeta, a sve je popularniji i u Hrvatskoj te regiji. Organizatori ističu kako ih posebno veseli činjenica da sve više ljudi prepoznaje OCR kao spoj sporta, zabave i osobnog izazova.
Ivanka Horvat, Anđelko Nagrajsalović i Marina Kolarić pozvali su na pomicanje svojih granica, druženje, sport i zabavu ovog vikenda u Mali Mihaljevec na PG Geler osmišljen je tako da potakne svakoga na pomicanje vlastitih granica kroz kombinaciju trčanja i savladavanja raznih prepreka. Sudionike očekuju blato, voda, nošenje tereta, penjanje i tehnički elementi koji traže izdržljivost, snagu i koncentraciju. Program HOG RACE 2026. podijeljen je u nekoliko formata kako bi svaki sudionik mogao pronaći izazov po svojoj mjeri. Uz veliki HOG, posebno mjesto imaju i dječje utrke te timski HOG u štafetnom
formatu, idealan za sportske ekipe i team building aktivnosti. Upravo štafetna utrka donosi dodatnu dinamiku jer sudionici zajedno prolaze zahtjevne dionice i prepreke, spajajući natjecateljski duh i zajedništvo.
“Ne želimo samo organizirati utrku. Želimo pokazati da u Hrvatskoj može postojati OCR događaj koji raste i okuplja sportaše, rekreativce i obitelji. HOG RACE je test karaktera”, rekle su nam Ivanka i Marina. ovom su se prilikom zahvalile na podršci Općini Sveti Juraj na Bregu i Međimurskoj županiji, bez čije podrške utrka ne bi bila moguća.

24.5.2022. - 24.5.2026.
Ne vidimo ti osmijeh, ne čujemo ti glas, za tebe molimo i osjećamo da si uvijek pokraj nas.
Volimo te kao što si i ti nas voljela.
Dijana

iz Šenkovca
17.5.2014. - 17.5.2026. Čuvamo uspomenu na tebe.
Tvoji voljeni
na voljenog supruga, oca, djeda i brata

iz Šenkovca
22.5.2021. - 22.5.2026. S ljubavlju i ponosom nosimo te u srcima, mislima i lijepim uspomenama!
Tvoji voljeni: supruga Marija i djeca Dario i Blanka s obiteljima
Marija Grabar
rođ. Horvat
iz Novog Sela Rok preminula 9. svibnja nakon duge i teške bolesti u 90. godini života
iz Ivanovca
preminuo 9. svibnja
nakon teške bolesti
u 76. godini života OBAVIJEST


Dušan Čurin
iz Badličana preminuo 6. svibnja
Zdravko Okreša
iz Lopatinca preminuo 10. svibnja nakon teške bolesti u 79. godini života

iz Čakovca
preminuo 8. svibnja u 84. godini života
u 65. godini života Ivan Drvoderić
Helena Barić rođ. Mihoci
iz Novog Sela Rok preminula 19. svibnja nakon kratke i teške bolesti u 87. godini života



Stjepan
Dvanajščak
iz Selnice preminuo u 68. godini života
Darinka Barić
iz Kotoribe
preminula 17. svibnja u 70. godini života
Vjekoslava Zadravec
rođ. Bibarić
iz Donjeg Mihaljevca
preminula 12. svibnja u 94. godini života
Josip Šolja
iz Orehovice preminuo 9. svibnja nakon duge i teške bolesti u 85. godini života


Roman Košak
iz Svetog Urbana preminuo u 87. godini života
dr. med.
Miljenko Kovačić preminuo u 67. godini života
Nikola Hrenek
iz Donjeg Vidovca preminuo 18. svibnja u 91. godini života
Smiljka Rob
rođ. Bogdan preminula u 88. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Zlata Oreški
rođ. Novak
iz Strahoninca preminula 13. svibnja nakon duge i teške bolesti u 91. godini života

OBAVIJEST O SMRTI
Ana Pintarić rođ. Valjak
iz Mačkovca
preminula 14. svibnja nakon duge i teške bolesti u 68. godini života
OBAVIJEST O
Mijo Posavec
iz Ivanovca
preminuo 11. svibnja u 83. godini života


OBAVIJEST O
Ruža Mešanović rođ. Ivanušić
iz Orehovice preminula 11. svibnja nakon duge i teške bolesti u 65. godini života
OBAVIJEST O
Josip Pintar
iz Preloga preminuo 13. svibnja u 76. godini života


Vinko Zrna
iz Donjeg Hrašćana preminuo 14. svibnja u 94. godini života
Marko Karloci
iz Donje Dubrave preminuo 13. svibnja u 76. godini života
POSLJEDNJI POZDRAV
dragoj mami


iz Žiškovca
U srcu tuga, na grobu tišina, u našem domu velika praznina. Ne vidimo ti oči i ne čujemo ti glas, ali osjećamo da si tu između nas.
Tvoj sin Tomislav i kćerke Verica i Ružica s obitelj
Mirjana Tot rođ. Grabrović iz Domašinca preminula 12. svibnja u 53. godini života

Zvonimir Flojhar
iz Nedelišća preminuo 14. svibnja u 75. godini života
Marijan Baksa
iz Čakovca
preminuo 17. svibnja nakon kratke i teške bolesti u 65. godini života


Marta Perhoč rođ. Majer
iz Murskog Središća preminula u 80. godini života
Ožalošćeni smrću drage naše supruge, mame i bake


iz Žiškovca
preminule dana 9. svibnja u 74. godini života
Od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svima koji su bili uz nas i uputili nam riječi utjehe.
Posebno zahvaljujemo djelatnicima Odjela hematologije i dr. Šošić i djelatnicima Odjela palijativne skrbi bolnice Čakovec i dr. Pernar i dr. Selec na pruženoj pomoći i njezi. Veliko hvala i djelatnicima Hrvatske pošte.
Neka joj je laka zemljica.
Ožalošćena obitelj
dragoj supruzi


Mariji Božić
iz Žiškovca
Teška je istina da te nema, ali gledaj nas s neba i budi uz nas kad nam trebaš. Tvoj suprug Franjo
Marija Žerjav
rođ. Zorčec
iz Pribislavca
preminula 17. svibnja u 91. godini života


Franciska Đukić
iz Donje Dubrave preminula 9. svibnja u 81. godini života
iz Hodošana
preminula 9. svibnja u 82. godini života
1. ADHIKARI d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača, m/ž kućnog majstora, m/ž regrutera, m/ž knjigovođu i m/ž administratora, javi� se e-mailom: posao@adhikari.hr do 5.6.
2. ADRIA STAR d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž čistača, javi� se pismenom zamolbom: info@adria-star. hr do 25.5.
3. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaštitara-tehničara, 2 m/ž zaš�tara-čuvara i 2 m/ž vatrogasca, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na tel: 040/384-100 do 31.5.
4. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž vrtlarskih radnika na hortikulturnim poslovima, javiti se na tel: 040/395-176 ili na mob: 099/8699-797 ili e-mailom: jadranka.brez@ambijenti.hr do 31.5.
5. AUTOELEKTRIKA vl. Dubravko Horvat, Vinka Karlovića 14, Nedelišće, traži m/ž automehaničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu, najava na telefon: 040/821-377 ili na mob: 098/726401 do 12.6.
6. AUTOSTAKLO BINGO d.o.o., Pušćine, traži 2 m/ž djelatnika na ugradnji i popravku autostakala, javi� se e-mailom: posao@ autostaklo-bingo.hr do 31.5.
7. BDS SPORT CR d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača, javi� se e-mailom: posao@sportvision.hr do 6.6.
8. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136A, traži 2 m/ž stolara, m/ž referenta opera�vne pripreme rada, 2 m/ž djelatnika na izradi kreveta, m/ž šivača, m/ž računovođu i 2 m/ž radnika u skladištu, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: bernarda@ bernarda.hr do 31.5.
9. BEST SOLUTIONS d.o.o., Čakovec, traži m/ž sobara, javi� se e-mailom: careers@bestsolu�ons.pro do 31.5.
10. BIO GARANTIE d.o.o., I. Mažuranića 2, Čakovec, traži m/ž kontrolora - cer�fikatora ekološke proizvodnje i m/ž global - g.a.p. internog trenera i asistenta, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: hrvatska@bio-garan�e.hr ili marija. savora@ceres-cert.de do 5.6.
11. B&O PRELOG d.o.o., Hrupine 10, Prelog, traži m/ž konstruktora - tehnologa, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na telefon: 040/646-024 ili mob: 099/3808-451 ili e-mailom: boprelog@boprelog.hr do 31.5.
12. BISTRO BARRACUDA d.o.o., Prelog, traži m/ž kuhara i 2 m/ž konobara, javi� se na mob: 095/356-1973 ili e-mailom: ivica.balent@gmail.com do 5.6.
13. BV PRODUKT, Novo Selo Rokradno mjesto Njemačka, traži 4 m/ž električara, 2 m/ž zavarivača autogenim postupkom, 5 m/ž cjevara izometričara, 2 m/ž knaufera - montera suhe gradnje, 10 m/ž stolara, 5 m/ž pomoćnih električara, 5 m/ž �g zavarivača, 5 m/ž građevinskih radnika, 8 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije i 10 m/ž montera metalnih konstrukcija, javi� se na mob. 095/8750-312 ili e-mailom: product.bv@gmail.com do 31.5.
14. Caffe bar „BACARDI“, Mihovljanska 49, Čakovec, traži m/ž konobara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/1867-118 do 31.5.
15. CHRISTOF INDUSTRIES CRO d.o.o. - radno mjesto Njemačka, traži 3 m/ž voditelja gradilišta - elektromontaža, javiti se e-mailom: jobs.croa�a@christof.com do 31.5.
16. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara, javi� se e-mailom: humanresources@castellum-cakovec. com do 31.5.
17. CONSTRUCT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž zidara, 2 m/ž tesara i 3 m/ž armirača, javi� se na mob: 098/366266 ili e-mailom: vedrana.luksa@ solektra.hr do 23.5.
18. CWS Workwear d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika na liniji radne odjeće, javi� se e-mailom: Maja.Perisic@ cws.com do 31.5.




19. ČALOPEK STROJARSTVO d.o.o., Čakovečka 136, Pušćine, traži m/ž lakirera, m/ž pomoćnog radnika, m/ž bravara-varioca i m/ž voditelja proizvodnje u proizvodnji metala, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: info@strojarstvo-calopek. hr do 6.6.
20. DEUČMAN TRANSPORTI d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača tegljača ATIT, javi� se na mobitel: 091/9728-544 ili e-mailom: uros.deucman@gmail. com do 5.6.
21. DIMOS - dimnjačarski obrt Zver Robert, Strahoninec, Čakovec, traži m/ž dimnjačara, javiti se na mob: 091/3000-268 do 27.5.
22. DODLEK-AGRO d.o.o., Lipovke 6, Belica, traži m/ž mehaničara za održavanje strojeva za pakiranje povrća - mehatroničara, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: mirjan.dodlek@ dodlek-agro.hr do 31.5.
23. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž edukacijskog rehabilitatora, m/ž psihologa, m/ž radnog terapeuta, m/ž socijalnog radnika - pripravnika, medicinsku sestru ili tehničara ili primalju, m/ž njegovatelja, m/ž radnog instruktora i m/ž fizioterapeutskog tehničara, javi� se na mob: 098/377-304 ili 040/682-806 ili e-mailom: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 15.6.


31. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, traži m/ž skladištara, 5 m/ž zavarivača i 5 m/ž strojobravara, javi� se e-mailom: posao@eko.hr do 31.5.
32. EKO-TERRA d.o.o., Ulica Gorčica 2, Nedelišće, traži m/ž čistačicu, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: info@eko-terra.hr do 31.5.
33. Elektro Vince�ć j.d.o.o., Krištanovec, traži 3 m/ž elektroinstalatera, javi� se na mob. 098/875-6181 ili na email: elektrovince�c@gmail. com do 31.5.
34. EL-EM d.o.o., Prelog, traži m/ž elektroinstalatera, javi� se na mob: 099/2697-787 ili e-mailom: e.zidov@el-em.com.hr do 31.5.
35. ELIMEA d.o.o., Prelog, traži m/ž montera grijanja i klima�zacije, javi� se na mob: 098/1687-042 ili e-mailom: drazenko@elimea.hr do 6.6.
36. ELTING d.o.o., Obrtnička 10 Pušćine, Nedelišće, traži 5 m/ž montera ven�liranih fasada u Njemačkoj, 3 m/ž montera ven�liranih fasada i 3 m/ž građevinska limara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: karlo@el�ng.hr do 30.5.
24. Dom za starije i nemoćne osobe Japa, Štrigova, traži m/ž njegovatelja, javi� se na tel: 040/333-933 ili na mob: 098/9222-682 ili e-mailom: mursko. sredisce@japa.com.hr do 29.5.
25. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46C, Čakovec, traži 2 m/ž njegovatelja, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: sara.jambres@domnovinscak.hr do 31.5.
26. Dom za starije i nemoćne osobe Sivica, Mirogojska 21, Sivica, traži m/ž socijalnog radnika, m/ž njegovatelja u ustanovi i m/ž pomoćnog kuhara, javi� se pismenom zamolbom na adresu, na telefon: 040/853-943 ili e-mailom: sivicadom@gmail.com do 5.6.
27. DOMUS GRUPA d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž radnika na čišćenju, javi� se na mobitel: 095/3428-223 do 29.5.
28. DOMUS INTERIJERI d.o.o., B. Bušića 10, Mala Subotica, traži m/ž voditelja računovodstva, m/ž skladištara i 5 m/ž montera suhe gradnje, javi� se osobno na adresu ili na mob: 099/8298-344 ili e-mailom: anja@ domus-interijeri.com do 29.5.
29. ĐURKIN d.o.o., Braće Graner 1, Čakovec, traži m/ž zidara, m/ž građevinskog radnika za pomoć u niskogradnji i m/ž prodavača elektromaterijala, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: djurkin@ ck.t-com.hr do 31.5.
30. ECON d.o.o., Prelog, traži m/ž cnc operatera na laseru za rezanje profila i limova i 5 m/ž montera ven�liranih fasada za mjesto rada Njemačka, javiti se e-mailom: econ@econ.hr do 30.5.
44. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subotica, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji funkcionalne obuće, m/ž stručnjaka zaš�te na radu II. stupnja, m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u odjelu planiranja, m/ž IT supportera, 2 m/ž vatrogasca, m/ž tehničara kontrole kvalitete, m/ž skladištara i m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 31.5.
45. Herbaria uzgoj začinskog bilja, Lopatinec, traži m/ž vrtlara u proizvodnji ekološkog začinskog bilja (u zaštićenom prostoru i na polju), javiti se e-mailom: info@herbaria. hr do 31.5.
46. Hozjan-Flegar d.o.o., Mačkovec, traži m/ž kuhara, javi� se na tel: 040/341-100 ili na mob: 099/8410716 do 31.5.
47. HVALJEN BUDI d.o.o., Nedelišće, traži m/ž prodavača, javi� se e-mailom: marina@solarni-paneli.hr do 30.5.
48. IDA COMERC d.o.o., Čakovečka 8, Prelog, traži 2 m/ž mehatroničara - robo�čara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/241299 ili e-mailom: ida.comerc@ ck.t-com.hr do 5.6.
37. EuroTechnology d.o.o., Njemačka, traži 3 m/ž električara, javi� se na mob: 095/1978-917 ili e-mailom: benjamin.kovacevic22@ gmail.com do 5.6.
38. FERRO-PREIS d.o.o., Ul. dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž elektro održavatelja i 2 m/ž mehaničara održavatelja, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croa�a@preisgroup. com do 31.5.
39. Fodor ugostiteljstvo j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara i m/ž kuhara, javi� se na mob: 091/2382175 ili e-mailom: drazen.fodor@ gmail.com do 31.5.
40. GKM d.o.o., Krištanovec 129, traži m/ž poslovođu i m/ž inž. građevine - voditelja radova, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: gkmzdr@outlook.com do 30.6.
41. GRADAX d.o.o., Pušćine, traži 3 m/ž građevinskog tehničara - poslovođu na gradilištu niskogradnje, m/ž vozača C i E kategorije, 3 m/ž zidara, m/ž građevinskog inženjera niskogradnje i m/ž glavnog knjigovođu, javi� se na mob: 098/1854568 ili e-mailom: gradax@gradax. hr do 29.5.
42. GRADNJA MONT NIKSI - mjesto rada Njemačka, traži 3 m/ž elektroinstalatera i m/ž referenta za obračun plaća, javi� se na mob: 095/8234-432 ili e-mailom: posao@gmniksi.com do 12.6.
43. GREGORINČIĆ d.o.o., Prhovec, traži m/ž vozača kipera, m/ž vozača teretnog vozila C i E kategorije u međunarodnom prometu, javi� se na mob: 098/241-686 ili e-mailom: info@gregorincic.com do 5.6.
49. IM-COMP d.o.o., A. Starčevića 63E, Pribislavec, traži m/ž tehničkog komercijalistu, 2 m/ž vozača C i E kategorije, 3 m/ž djelatnika u otpremi, 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla i m/ž djelatnika na održavanju-bravara, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: im-comp@ ck.t-com.hr do 31.5.
50. INPIRIO d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž bravara - zavarivača, javi� se na tel. 040/360-888 ili na email: inpirio@inpirio.com do 19.6.
51. IPC d.o.o., Čakovec, traži m/ž inženjera - tehničara održavanja i tehničke podrške (SSS, VŠS, VSS tehničkog usmjerenja - elektrotehnika, računarstvo, mehatronika...), javi� se e-mailom: posao@ipc.hr do 31.5.
52. Kavana „ORIJENT“ vl. Majda Kocen, Štrigova 76, traži m/ž pomoćnog kuhara, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: kavanaorijent@gmail.com do 13.6.
53. KEČKEŠ d.o.o., Hrupine 5C, Prelog, tražim/žbravara,javitiseosobnimdolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, na telefon: 040/645-887 ili na mob: 091/6071-200 ili e-mailom: info@keckes.hr do 14.6.
54. KOCKA TM d.o.o., Mala Subo�ca, Glavna 63, traži m/ž dostavljača, m/ž kuhara i m/ž pizza majstora, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/139-3037 ili e-mailom: info@kavana-kocka.net do 28.5.
55. KRIKA obrt, Varaždinska 25A, Nedelišće, traži m/ž konobara, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu, najava na tel: 040/822-190 ili na mob: 098/632113 ili e-mailom: sandra@krika.hr do 31.5.






Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr 095/5580-199


OTVOREN
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih otvorilo je novi poziv „Dokazivanje inovativnog koncepta – Prvi poziv“ (PoC), vrijedan više od 5,3 milijuna eura, namijenjen mikro, malim i srednjim poduzećima te istraživačkim organizacijama koje razvijaju inovativne proizvode, procese ili usluge.
Riječ je o jednom od najpopularnijih inovacijskih natječaja među hrvatskim start-up-ovima i tehnološkim tvrtkama jer financira upravo onu fazu razvoja koja je često najrizičnija: pretvaranje ideje ili preliminarnog istraživanja u konkretno tržišno rješenje.
Cilj PoC programa je pomoći poduzetnicima da dokažu tehničku izvedivost i tržišni potencijal inovacije prije ozbiljnijih ulaganja i izlaska na tržište.
PoC nije namijenjen klasičnim ulaganjima poput kupnje standardne opreme ili širenja postojećeg poslovanja, već isključivo razvoju inovacije koja uključuje određeni istraživačko-razvojni rizik
Prijavitelji mogu ostvariti bespovratna sredstva u iznosu od 26.500 do 70.000 eura po projektu, dok intenzitet potpore ovisi o veličini poduzeća i vrsti aktivnosti. Mikro i mala poduzeća mogu ostvariti do 80 % sufinanciranja prihvatljivih troškova, srednja poduzeća do 75%, dok istraživačke organizacije za neekonomske istraživačke aktivnosti mogu ostvariti i do 100% potpore.
Kome je PoC namijenjen?
PoC natječaj prvenstveno je namijenjen startupovima, tehnološkim tvrtkama, proizvodnim poduzećima koja razvijaju novi proizvod ili tehnologiju, IT i softverskim tvrtkama, green-tech i energy-tech projektima, kao i poduzećima koja razvijaju medicinska, biotehnološka ili industrijska rješenja. Prihvatljivi prijavitelji mogu biti i istraživačke organizacije te spin-off poduzeća nastala iz istraživačkih institucija.
Važno je naglasiti da PoC nije namijenjen klasičnim ulaganjima poput kupnje standardne opreme ili širenja postojećeg poslovanja, već isključivo razvoju inovacije koja uključuje određeni istraživačko-razvojni rizik. Program financira projekte koji imaju potencijal postati tržišno primjenjivi proizvodi, usluge ili tehnologije.
Mora li tvrtka biti određene starosti?
Tvrtka ne mora poslovati više godina kako bi se mogla prijaviti na PoC natječaj. Prihvatljiva su i novoosnovana poduzeća, no prijavitelj mora biti registriran za djelatnost povezanu s projektom, imati najmanje jednu zaposlenu osobu u godini koja prethodi
prijavi projekta, ne smije biti poduzeće u teškoćama te mora dokazati da ima kapacitete za provedbu projekta.
To u praksi znači da potpuno „prazna“ tvrtka bez zaposlenih i bez poslovne aktivnosti ne može biti prihvatljiv prijavitelj.
Što se financira?
PoC financira aktivnosti povezane s dokazivanjem inovativnog koncepta i razvojem proizvoda ili tehnologije prije komercijalizacije. Prihvatljive aktivnosti uključuju razvoj i doradu prototipa, testiranje i tehničku validaciju, demonstraciju funkcionalnosti, laboratorijska ispitivanja, razvoj pilot-rješenja, analizu tržišta, izradu plana komercijalizacije te zaštitu intelektualnog vlasništva kroz patente, žigove i industrijski dizajn. Natječajem su prihvatljivi i troškovi plaća istraživačkog osoblja i stručnjaka, vanjskih usluga, materijala za izradu prototipa, specijalizirane opreme te troškovi testiranja i certificiranja proizvoda.
Primjeri projekata iz prakse
U prethodnim PoC pozivima financirani su brojni inovativni projekti iz Hrvatske, među kojima su razvoj pametnih IoT sustava za industriju i poljoprivredu, AI softver za analizu podataka i automatizaciju procesa, inovativni medicinski uređaji i digitalna zdravstvena rješenja, sustavi za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, napredni materijali i tehnološka rješenja za proizvodnju, autonomni robotski sustavi te digitalne platforme temeljene na umjetnoj inteligenciji.
Mnogim start-up-ovima upravo je PoC bio prvi korak prema kasnijim investicijama, izlasku na međunarodno tržište ili prijavi na veće europske istraživačko-razvojne programe.
Rok za prijavu
Prijave se zaprimaju od 16. lipnja 2026. godine u 11:00 sati, a krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga je 15. rujna 2026. godine do 11:00 sati.
Projektni prijedlozi ocjenjivat će se prema razini inovativnosti, tržišnom potencijalu, tehničkoj izvedivosti, kvaliteti projektnog plana i mogućnosti komercijalizacije rezultata projekta. Poseban naglasak stavlja se na razvoj novih proizvoda i procesa te jačanje istraživačko-razvojnih kapaciteta poduzeća i istraživačkih organizacija.



Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja
Kad nam netko spomene osobu koja ima problem s alkoholom, obično zamišljamo nekoga tko je pijan svaki dan, zapuštenog je izgleda, ne radi, maltretira sve oko sebe i narušenog je zdravlja.
Međutim, iskusno oko, ali i članovi obitelji, zamijetit će problem puno prije, unatoč tome što je u našoj kulturi pijenje posvuda zastupljeno i jako rašireno.
zičkog, psihičkog i socijalnog zatajivanja kako bi se shvatilo da je netko ipak u problemu. Dobro je puno prije pokušati procijeniti gdje smo na onoj tankoj, nevidljivoj liniji koja dijeli umjerenog potrošača od ovisnika o alkoholu.
Za to postoji više načina, a pomoći nam mogu upitnici samoprocjene.
SAVJETOVALIŠTE ZA



ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME:
UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Nitko nije postao alkoholičar preko noći i nitko to naravno nije želio, niti imao namjeru postati. Razvijenoj ovisnosti o alkoholu prethodi period redovitog i prekomjernog pijenja, pri čemu dotična osoba ima osjećaj da u svakom momentu može s tim prestati
Kako razlikovati umjerenog, prigodnog konzumenta alkohola od osobe koja zapravo već ima problem? Umjereni potrošač pije povremeno, rijetko, vezano uz neke prigode i pijenje mu nije u fokusu interesa.
Neće mu se događati da bira društvo i situacije po tome ima li tamo, ili nema alkohola, jer mu to naprosto nije važno. Za razliku od njega, osoba koja već razvija problematični odnos s alkoholom, u stanju je “zaboraviti“ neke obaveze ili druženja te birati okruženje i prilike u kojima se pije.
Stoga joj se počne događati da pije češće nego prije, da joj alkohol počne služiti kao sredstvo za opuštanje, a kako vrijeme prolazi, jedna, dvije čaše više nisu dovoljne da se postigne isti učinak. Sve češće se dešava da se pretjera, zaredaju jutra s glavoboljama i mamurlukom praćena nervozom i razdražljivošću. Svima koji se usude komentirati da je to zbog alkohola, lako je u toj fazi odbrusiti i ponuditi neka opravdanja i naći druge krivce za svoje stanje. U toj fazi, svjesni da im bliske osobe „zaviruju u čaše i broje ih“, ljudi često počinju piti „poskrivečki“, ili u društvu koje „njeguje pijenje“ kako ne bi morali slušati kritike i braniti se.
A jedno je sigurno - nitko nije postao alkoholičar preko noći. I nitko to naravno nije želio, niti imao namjeru postati. Razvijenoj ovisnosti o alkoholu prethodi period redovitog i prekomjernog pijenja, pri čemu dotična osoba ima osjećaj da u svakom momentu može s tim prestati. Ali naravno, ne baš danas i ne baš sad, jer za to ne osjeća potrebu.Ne treba čekati znakove �i-
Jedan od njih je upitnik za samodijagnostiku alkoholizma tzv. CAGE upitnik (Ewing J. A., Detecting Alcoholism: The CAGE questionnaire, Journal of the American Medical Association, 252:1905 1907, 1984.) čiji naziv dolazi od prvih slova početnih riječi koje najavljuju pitanja samoprocjene:
C - Cut down (smanjiti):
Jeste li u posljednje vrijeme razmišljali o potrebi smanjenja vlastitog pijenja?
A - Annoyed (ometan):
Jeste li se u posljednje vrijeme osjećali ometani primjedbama iz okoline o vašem pijenju i preporukama da smanjite ili napustite pijenje?
G - Guilty (kriv):
Jeste li u posljednje vrijeme imali osjećaj krivnje u vezi s vašim pijenjem?
E - Eye opener (otvarač za oči):
Jeste li pili alkoholno piće rano ujutro, da biste popravili raspoloženje i mogli početi uobičajeni posao?
Ako ste osoba srednje ili starije životne dobi i potvrdno ste odgovorili barem na dva od gornjih pitanja, može se s priličnom sigurnošću reći da ste prešli granicu tzv. sigurnog ili umjerenog pijenja i da bi bilo dobro da potražite stručnu pomoć. U mlađim dobnim skupinama znakovit je i samo jedan pozitivan odgovor.
Traženje pomoći u toj fazi poštedjeti će vas težih problema koje će nastavak pijenja sigurno, prije ili kasnije, donijeti.
Time nećete pokazati svoju slabost, nego naprotiv, odgovornost i brigu o sebi i svojim bliskim osobama, jer kad jednom prepoznate „mali“ problem s alkoholom, prepoznali ste i nužnost da se on riješi, a razgovor sa stručnjakom samo je prvi korak koji vodi promjeni.

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
PRODAJEM PEUGEOT 3008
1.6 Blue HDI, automatik, 2018.g., 155 tkm, u odličnom stanju, registr. do 9./2026., cijena: 14.000 eur. Info na mob: 095/5055-213 i 098/9105-697
PRODAJEM MERCEDES dizel
C 250 D 1994.god., zatvoreni �p, zelena boja s efektom, registriran do 16.6.2026., potpuno ispravan, telefon: 099/3332470
PRODAJE SE MERCEDES A 170, neregistriran, kvar na anlaseru. Info na mob. 097/6046-109
KUPUJEM TOMOS MOPEDE
- sve vrste i modele sa i bez papira, stanje nebitno, isplata odmah. info na tel 098/9656624
PRODAJEM ČELIČNE FELGE 16 cola 5 rupa, bile su na Opel Zafiri. Info na mob. 091/5320-559
KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
PRODAJEM PLUG dvije brazde OLT-Slavonac, očuvan,malo korišten, sijačicu za kukuruz dvorednu Olt i traktorsku bočnu kosu. Mob. 097/728-9476
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586
PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ventili različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422821
PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121
PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109
PRODAJEM TRUPAC ORAHA, zdrav, dužine 8 m (5 m je promjer 80 cm, a 3 m cca. 50 cm), trupac se nalazi u Nedelišću. Više info na tel: 0043/699-1181-8428
HOBLOVINA, suha, u vrećama od 120 litara, za veće količine moguća dostava! Široki pojas primjene, u peradarstvu, stočarstvu, u uzgoju konja itd… Zva� na mob. 098/1788-216
PRODAJU SE STARINSKA ZAPREŽNA TERETNA KOLA (s gumenim kotačima). Info na mob. 098/9158- 640
NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2
PRODAJEM CRNO VINO. info na mob. 098/9427-646
TRAŽI SE STAN ILI KUĆICA U NAJAM za samohranu majku sa djetetom starosti 8 g., sa kućnim ljubimcem (mali psić), do max 350 eura, u Čakovcu ili bližoj okolici. Tel. 099/3124106
IZNAJMLJUJE SE STAN u Čakovcu. Info na mob. 098/1957448
KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/ vikendicu u bregima. Info: 095/505-2760
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima� zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
TRAŽIM ŽENU ZA ČIŠĆENJE KUĆE na duže vrijeme, okolica Čakovca. Info na tel. 091/577-4571
TRAŽIMO SAMOSTALNE GRAĐEVINSKE LIMARE S ISKUSTVOM za rad u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, satnica od 11-13 eur/h + gablec, božićnica, uskrsnica + bonus. Obavezna B kategorija. Javiti se na mob 098 172 9903, Oprema i građenje Draginić
MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Poslati sms na mob. 095/3423-099
MUŠKARAC (52 g) traži iskrenu ženu za vezu. Molim da se jave samo žene, mob. 095/7313513
U ČAKOVCU iznajmljujem kafić koji je aktivan te više namještenih garsonjera, povoljno. Info na mob. 092/146-5716
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2. Info na tel. 091/286-1121
TRAŽIM 1-sobni stan u okolici Čakovca. Ponude na broj: 095/3423-099
PRODAJU SE ČETIRI STANA, prigodni popust- u stambenoj zgradi, izvedba srednji roh bau stanovi su od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ulica Franje Kuharića 14 u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija u novom dijelu naselja. Mob. 095/858-1502
PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
PRODAJEM DELL LAPTOP, stariji, Model 1545 , 4 Gb ram, 250gb hdd, novo instaliran linux mint.., mini printer za mobitel, Xiaomi kvalitetnu novu wi-fi kameru i solarni alarm. Cijena povoljna.Mogućnost pomoći kod instalacije uređaja. Mob. 097/7289-476
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
KUPUJEM LCD TV, može i stariji model bez dvb prijemnika. Mob. 097/728-9476
Drago je jako dobar pas, veseo, friendly s ljudima i psima, voli ići u šetnje. Bio bi idealan za ljude koji vole planinariti ili ići u duže šetnje i na izlete. Ima oko 4 godine, potpuno je zdrav, cijepljen, kastriran, mikročipiran 191100002169414. Udomljava se kao član obitelji. Kontakt: 091 8988 004.
Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za
na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo

Jim je naš dragi pametnić. Sve on već zna, a nitko ga nije učio. Odrastao je iza rešetki. A on zna i sjesti i leći, donijeti lopticu, dobar je u šetnji. Trebamo samo jednu osobu koja će u njemu vidjeti ono što mi vidimo; predivnog predobrog psa koji želi pripadati i biti voljen. Ima 2,5 godine, mikročip 191035000195655. Kontakt: 091 8988 004.
Malie je tako dobra i draga, a tako neprimjetna. Malie voli ljude i pažnju, slaže s drugim psima, dobra je u šetnjama, surađuje, zna sjesti. Ona je jedna baš baš dobra i vesela cura. Ima 4 godine, mikročip 191035000159371. Kontakt: 091 8988 004
Sonja je naša divna crna dama predivnih toplih očiju. Vesela je i znatiželjna, dobra s drugim psima, voli ići u šetnje. Došla nam je u sklonište s 10 malih bebeka, odgojila ih je i otpratila u njihove domove, sad je red da i ona pronađe svoju obitelj. Sonja ima 5,5 godina, mikročip 191100002258967. Kontakt: 091 8988 004
KUPUJEM STRIPOVE, stare razglednice Međimurje i dokumente, Nintendo igre i igraće konzole. info na mob. 098/9219-092
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJE SE električni bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038
PRODAJEM PEĆ za centralno grijanje Viadrus + Bosch bojler od 80 lit., dizalicu i frižider. Sve skoro novo. Čakovec, mob. 095/384-5511
PRODAJE SE DJEČJI BICIKL od 24 cola Cross, malo korišten, u dobrom stanju. Info na mob. 091/5320-559
PRODAJEM RABLJENU PUNU CIGLU dim. 25x12x6,5, u dobrom stanju, povoljno. Lokacija Čakovec. Info na mob. 097/671-6437



PRODAJEM metalne stolice za terasu. Tel. 099/404-7517
PRODAJU SE DIOPTRIJSKE NAOČALE Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, jer je original malo oštećeni, dioptrija stakla je daljina, D -2, L -2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/7613467
PRODAJEM-RASPRODAJEM IZ KUĆE: očuvane kao nove francuske ležajeve dim. 200 x 95/160 cm, kombinirani hladnjak, tap. gar. masiv 3x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, tepihe, singer šivaću mašinu stara više od 100 g., stolca i noćnu lampu-unikat, donje kućište za vrtnu mot. kosilicu, obuću, odjeću i još puno toga kvalitetnog iz kuće. info na mob. 091/5727-670
PRODAJEM DJEČJA KOLICA
Mutsy Evo košara + sportski dio, malo su korištena ali u odličnom stanju, lako se sklapaju i stavljaju u auto. Info na mob. 098/1936-263






U KUHINJI s Aleks ANA PODGORELEC iz Šenkovca
Mirisne latice pretvaraju se u profinjen džem koji spaja prirodnu slatkoću i miris proljetnog cvijeća





Navikli smo džemove pripremati od voća, no mnogo rjeđe od cvijeća, zbog čega džem od latica katruže predstavlja posebnu i rijetku deliciju. Katruža je poznata po svom nježnom, prepoznatljivom miri-
Recept za džem
od latica katruže
• 200 grama latica katruže
• 200 grama vode
• 400 grama šećera
• 1 ili 2 limuna, odnosno
1 ili 0,5 žličice limunske kiseline, ovisno o ukusu
Omjer sastojaka je jednostavan, količina šećera mora bi� dvostruka u odnosu na količinu la�ca i vode. La�ce se skupljaju ujutro, kad još u sebi sadrže svježinu, a mogu se koris�� katruže bilo koje boje ili vrste.
su koji trenutno ispunjava cijelo Međimurje, a on se stoljećima cijeni ne samo u kuhinji, već i u kozmetici i njezi kože. (Slika 1.)
U ovom se neobičnom receptu njezine mirisne latice pretvaraju u pro�injen džem koji spaja prirodnu slatkoću, miris proljeća i toplinu domaće kuhinje, a kiselkast okus limuna daje mu pravi voćni okus. (Slika 2.)
Pripremu sam započela kuhanjem šećera u vodi. U kipući sirup od šećera dodala sam prethodno oprane i ocijeđene latice katruže, te sve zajedno kuhala još deset minuta. (Slika 3.)
Nakon toga, sirup s laticama maknula sam s vatre i ostavila da odstoji poklopljen 24 sata. Sljedeći dan, sve sam ponovo prokuhala 5 minuta.
Nakon što se malo ohladio, džem sam pospremila u male staklenke koje mogu dugo stajati.
Džem od katruža može se jesti kao klasični džemovi, a odličan je kao dodatak kolačima, kao i nekim jelima u umacima koji im daju slatkastu aromu. Ovaj će recept zasigurno osvježiti brojne jelovnike kuhara koji vole isprobavati neobične ideje. ( Slika 4.)




Danas su jela poput žganci već pomalo zaboravljena i pravo su otkriće, posebno za mlađe generacije
Piše: Aleksandra Sklepić
Tradicionalno jelo, bijeli žganci s lukom, mnogima su od nas, posebno starijim generacijama, u lijepom sjećanju. Jednostavnost njihove pripreme često ih svrstava u najtraženija jela iz stare kuhinje, a kad su preliveni pečenim lukom i slaninama, teško da će im odoljeti pravi obožavatelji klasičnih recepata. Žganci s lukom imaju svoju dugu prošlost i ukorijenili su se u domovima brojnih Međimuraca. Iako ih ponekad zaboravimo, svatko im se rado vraća, te oni čine �inu večeru koja nozi u sebi zrnce nostalgije i sjećanja na naše drage pretke. U našem su kraju poznate različite varijante žganci, a dijele se na dvije osnovne grupe - kukuruzni, od kukuruznog brašna i bijeli, od bijelog brašna. I jedno i drugo brašno, u
davna je vremena u svakom domu bilo na zalihi, kad ničeg drugog nije bilo, pa je nastala potreba da se od brašna napravi jelo koje će svima biti �ino, a za koje nije potrebno meso, jer mesa nikad nije bilo u izobilju. Ovo je jelo ujedno bilo i glavna hrana za težake i poljoprivrednike, jer su im brašno, mast i slanine davali energiju koja im je bila potrebna za cjelodnevni rad na polju, u šumi ili sa životinjama u staji. Danas su ovakva, već pomalo zaboravljena jela, pravo otkriće, posebno za mlađe, pa ih rado predstavljamo. Recept za bijele žgance s lukom otkrila nam je Ana Podgorelec iz Šenkovca, koja je prava čuvarica narodnih recepata, a time i uspomena čiji su tradicionalna jela glavni dio. - Žgance s lukom često pripremam, rekla nam je Ana. U našoj obitelji svi
Tražite li idealno osvježenje za tople dane pred nama, međimurska Vinarija Dvanajščak-Kozol donosi pravi odgovor u čaši. Njihov Crni Pinot Rose elegantno je suho vino koje već na prvi pogled osvaja svojom nježnom, svjetloružičastom bojom. Izrazite voćne note ovog vina ugodno će vas iznenaditi i u trenu vas asocirati na svježinu prirode, čineći ga savršenim izborom za opuštena druženja, lagane obroke ili jednostavno kao pro�injeni užitak na kraju dinamičnog dana. Ono što ovaj rose čini posebnim jest njegov blag, ali bogat okus šumskog voća u kojem se prepoznaju note maline, šumske jagode, kupine i borovnice. Na nepcu je vino iznimno

harmonično, s izvrsno izbalansiranim kiselinama koje mu daju pitkost i svježinu, a pritom zadržavaju pro�injenu strukturu Crnog pinota. (sh)




Ana često priprema bijele žgance s lukom i slaninama

ih rado jedemo, a posebno suprug i ja, koji smo odrasli na ovoj vrsti domaće hrane. Lako ih je pripremiti, ne morate biti školovani kuhar, dovoljna je samo volja, nekoliko sastojaka koje uvijek imate kod kuće, malo vremena i ljubav prema tradiciji. Recept sam donijela iz jedne škole u Sloveniji, gdje sam neko vrijeme radila kao kuharica.
Za savršena jela, uz stručna znanja, potrebna je i ljubav Ana je kuharica i po struci, ali sada je u mirovini, pa kuha samo za sebe i obitelj. Školu je završila u Radencima u Sloveniji, a svoj je radni vijek provela u ne-

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

koliko restorana i vrtića, odakle je donijela brojne ideje, vještine i trikove, koji joj i sada pomažu u kuhinji, ali prije svega, u sebi nosi talent i ljubav, bez čega ni jedna škola ne bi bila dovoljna da obrok, kakvi su Anini, bude savršen. Recept za ovo jelo dobila je od iskusne kolegice kuharice iz nekadašnjeg “Uniona”, pa su bijeli žganci već duže vrijeme česti na njihovom jelovniku, na radost i mlađih i starijih članova obitelji. Osim žganci, Ana voli kuhati i mnoga druga starinska jela, a posebno rado peče kolače i torte. Članica je Udruge umirovljenika iz Šenkovca, gdje, zajedno sa suprugom, rado odlaze na druženja. Kao članica Udruge “Breza” iz Brezja,

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�. Dobitnica:
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240.




Pravi obrok za sjećanje na “negdašnja” ljepša vremena
SASTOJCI:
• 50 dag krumpira
• 60 dag oštrog brašna
• malo soli
• malo vode - da pokrije krumpir dok se kuha
• 3 žlice mas�
• 1 glavica luka
PRIPREMA:
U posudi kuhati oguljeni krumpir koji je narezan na ploške. Kuha se u malo vode - tek toliko da prekrije krumpir, da voda bude dva prsta iznad krumpira. Nakon petnaestak minuta, kad krumpir postane mekan, makne se s vatre. Kuhani krumpir usitni se u vodi u kojoj se kuhao, pomoću gnječilice. U posudi će ostati
rado razmjenjuje recepte za starinska jela, koja isprobavaju, te ih predstavljaju na prigodnim susretima.
voda visine jednog prsta, taj višak vode ne odlijevati. Dodati brašno u krumpir te staviti na štednjak i kuhati petnaest minuta uz stalno miješanje, da se smjesa ne zapeče na dnu posude. Miješati treba brzo i do dna, pa treba jaka ruka i ne smije se ostaviti bez nadzora, jer će se zapeći ako se samo nakratko ostavi. U tavici ili plitkoj metalnoj posudi rastopiti mast, te na nju staviti očišćen luk narezan na kockice. Luk zapeći do zlatno žute boje. Kuhani žganci režu se pomoću dvije žlice - jednom se režu,a drugom stavljaju na tanjur za serviranje. Preliju se pečenim lukom i masti u kojoj se luk pekao, a posebno su �ini ako se preliju rastopljenim slaninama.
Bijeli žganci jelo su koje je dio djetinjstva i mladosti brojnih Međimuraca i stanovnika sjeverozapadne Hrvatske, pa vjerujemo da će se mnogi naši čitatelji razveseliti kad se, zbog Aninog recepta, prisjete nekih boljih vremena.

Adresa:
Broj telefona:
Piše: dr. sc. Ines Virč, kustos pedagog
Muzej Međimurja Čakovec i ove je godine zanimljivim programom sudjelovao u 31. Edukativnoj muzejskoj akciji (EMA) na temu Korijeni koju organizira Sekcija za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva povodom Međunarodnog dana muzeja.
Tijekom travnja i svibnja u Muzeju Međimurja Čakovec održana su brojna predavanja, radionice i edukativni programi posvećeni istraživanju
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
lokalne baštine, identiteta i kulturnih korijena. Programi pod zajedničkim nazivom Korijeni u Međimurju… okupili su vrtićarce, učenike i posjetitelje različitih generacija kroz teme međimurske povijesti, umjetnosti, tradicije i glazbene baštine. Dana 28. travnja 2026. održano je predavanje pod naslovom Pri Kralju – hod kroz Memorijalnu zbirku Ladislava Kralja Međimurca pod vodstvom kustosice Marte Horvat. Istoga je dana u Knjižnici Nikola Zrinski Čakovec knjižničarka Helena Drvoderić održala predavanje i radionicu za vrtićarce pod naslovom Korijeni našega kraja – priče koje nas povezuju (istoimena radionica održana je i 14. svibnja
2026.). Dana 11. svibnja 2026. kustosica Ana Šestak održala je predavanje pod naslovom Zrinski u Međimurju (1546. – 1691.). Edukativno-kreativno predavanje i radionicu pod naslovom Mali korijeni, velika priča održala je 12. svibnja muzejska pedagoginja Ines Virč. Kako se ove godine obilježava 130. obljetnica rođenja Josipa Štolcera Slavenskog, predavanje pod naslovom Međimurski korijeni u modernom zvuku Josipa Štolcera Slavenskog održala je kustosica Tajana Vidović, 13. svibnja 2026. godine. Tema ovogodišnje Edukativne muzejske akcije, Korijeni, motivirala je i učenike dr. sc. Petra Križnara koji su na predavanju i radionici pod naslovom Modeliranje gline

LJUBAV: Ako izađete među ljude, naići ćete na niz prilika za ugodna poznanstva površnog karaktera. Dobro za zabavu. Zato smanjite svoja ljubavna očekivanja. Nije loše, ali sjećate se i boljih dana. Oni u vezama bit će uglavnom dobro.
KARIJERA: Predlagat će vam mnogo toga, ali vi sami nećete moći utjeca� na stvari. Osjećat ćete se kao promatrač kojemu se nešto nudi bez pravog izazova. Surađujte i pažljivo slušajte. Čitajte između redova. Ono što sada ne ide, ići će kasnije.
ZDRAVLJE & SAVJET: Svaki dan nađite nešto što vas veseli.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Možete bi� zadovoljni onim što slijedi jer će se ukaza� sve više dobrih prilika za ljubav, a vaš će se društveni život poboljša�. Bit će sve više izlazaka, a ugodni susre� mnogo obećavaju. Posebno dragi bit će vam vaši prijatelji.
KARIJERA: Vi uvijek stremite k visokim ciljevima, a okolnos�, ljudi i događaji u tome će vas podupira�. Manji problemi mogu se nazira� zbog autoriteta. Uvažite različite stavove i usuglasite ih sa svojim idejama. Naći ćete potreban kompromis.
ZDRAVLJE & SAVJET: Redovito se opuštajte.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Obiteljski izazovi dobrim će dijelom zaokupljati vašu pažnju u privatnom životu. Oni u vezama balansirat će između partnera i primarne obitelji, s �m da će im odnos s voljenom osobom malo škripa�. Samci će osta� kod kuće.
KARIJERA: Kako tjedan bude odmicao, primije�t ćete da postajete sve krea�vniji. Zbog toga ćete poče� radi� s više zadovoljstva. Vaše će ideje naići na dobar odjek kod mladih osoba. Neki će dobi� priliku za nastup ili prezentaciju pred publikom.
ZDRAVLJE & SAVJET: Budite ono što jeste.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Postat će vam zanimljivije jer će bi� više prilika za kretanje među osobama suprotnog spola. Stoga će oni koji još traže srodnu dušu lakše nailazi� na ljubavne prilike. Oni u vezama izmjenjivat će nježnos� bez ikakvih prepreka.
KARIJERA: Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Radit ćete lakše, premda će posla bi� sve više. Mnogi će bi� na pragu lijepih rezultata. Zaposleni u uslužnim djelatnos�ma pripremat će velike projekte. Bit će i stresa.
ZDRAVLJE & SAVJET: Ne zaboravite na odmor i opuštanje. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

održane 14. svibnja 2026. izradili prava mala umjetnička djela. Dana 15. svibnja 2026. u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja održana je manifestacija Mali školski kustosi kao svečani završetak ovogodišnje Edukativne muzejske akcije. Manifestaciju Mali školski kustosi Muzej Međimurja Čakovec organizira već sedamnaestu godinu zaredom. I ove su se godine međimurski osnovnoškolci pokazali kao vrsni istraživači i govornici sudjelujući u programu koji učenicima približava kulturnu baštinu kroz samostalno istraživanje i interpretaciju predmeta iz prošlosti. Ovogodišnja manifestacija bila je posvećena 130. obljetnici rođenja poznatoga međimurskog skladatelja Josipa Štolcera Slavenskog čiji se život i stvaralaštvo povezuju s bogatom međimurskom tradicijom.
U ulozi „malih kustosa” učenici su istraživali predmete povezane sa Slavenskim i njego-
LJUBAV: Vaša zna�željna priroda postat će malo umjerenija, a vi na neki način mirniji – barem kad se radi o ljubavi. Više vam neće bi� važne atrakcije, nego ćete uspje� uživa� u sasvim običnim, malim situacijama. To pokazuje zrelost, bilo para, bilo pojedinca.
KARIJERA: Istraživači će dobi� novi vjetar u leđa, što će ih potaknu� da rade još predanije. I umjetnici će istraživa� neue načine izražavanja. Svi ostali na poslu će pokaziva� jaču crtu krea�vnos�, a intuicija će im bi� najbolji vodič.
ZDRAVLJE & SAVJET: Raste vaš interes za alterna�vu.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Nećete baš bi� u najboljoj ljubavnoj formi. Ponekad ćete se čak osjeća� frustrirano, ali to ćete vrlo brzo zaboravlja�. Ponašat ćete se nemarno i nekonvencionalno. Objasnite svoja raspoloženja, ali ne predetaljno.
KARIJERA: Pred vama je tjedan povećanih kretanja. Mnogi će putova� u drugi grad zbog posla. Sve će vas to osvježi� te probudi� nove ideje o tome kako unaprijedi� ono što radite. Bit će i onih koji će s lakoćom razmjenjiva� informacije sa suradnicima.
ZDRAVLJE & SAVJET: Provjerite stanje svog automobila.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Neki će sve više drža� do toga što okolina misli o njima i njihovu partneru. Zbog tog stava svako ćete malo pazi� kako izgledate i gdje se pojavljujete. Ne zaboravite da je uvijek važnije ono što je unutra od onoga izvana. Samo iskrenost donosi sreću.
KARIJERA: Prilike za razvoj karijere bit će usko povezane s borbom i stresom. Na vama je da procijenite svoje snage i snage pro�vnika te da postupite realno i pametno. Važno je da ekonomizirate sa svojim snagama jer će vam nedostaja� energije.
ZDRAVLJE & SAVJET: Neka red odmora uvijek pra� red ak�vnos�.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Bit ćete veseli zbog stvari koje su vam drage. Uslijedit će ugodne zabave bez previše pompe, kao i opuštenost u krugu dragih vam osoba. Činit će vam se da je sve moguće. Bit ćete otvoreni i ima� povjerenja u one koji vas vole. Zadovoljstvo je tu.
KARIJERA: Pred vama su neke nove mogućnos�. Odgovori na prije postavljena pitanja vjerojatno će s�ći. Sve vas to usmjerava na daljnji rad u kojemu mogu doći do izražaja neki vaši mali talen�, ali i znanje. Kontak�rat ćete s mlađim suradnicima.
ZDRAVLJE & SAVJET: Potreban je oprez u prometu.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
vim vremenom – od tradicijskih alata i kućanskih predmeta do glazbenih instrumenata i notnih zapisa – otkrivajući njihove priče i povezanost s lokalnom poviješću. Predstavile su se učenice petoga razreda Osnovne škole Štrigova Lara i Sara Puklavec (mentorica Karla Ladić) s izlaganjem pod naslovom Slavjača Mihael Markan, učenik 5. razreda Osnovne škole Jože Horvata Kotoriba predstavio je strugonjku (mentorica Jasna Tišljar), dok je Sofija Kokot iz III. osnovne škole Čakovec (mentorica Petra Kovač) prikazala bidru. Iz Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica učenik 7. razreda Šimun Baranašić (mentorica Ivana Zvonarek) predstavio je alat za žetvu pšenice – cepi. Tesa Stevanović iz III. osnovne škole Čakovec (mentorice Zdenka Novak i Tajana Žunec) predstavila je Pepove citre. Osnovnu školu Ivanovec predstavljao je Jakov Jančec (mentorica Klara Kunčić) izlaganjem pod naslovom Valjak za
LJUBAV: Postat ćete sve više otvoreni za ljude. Oni koji su još sami gotovo će sve slobodno vrijeme provodi� s prijateljima, a upravo bi preko njih mogli upozna� novu ljubav. Oni u vezama izlazit će zajedno na atrak�vna mjesta i rijetko će bi� sami udvoje.
KARIJERA: U trenucima kad osjećate povećan pri�sak nadređenih, pozovite se na svoje znanje i stručnost. Tako ćete stvari usmjeri� u pozi�vnom smjeru i izbjeći nepotrebne rasprave. Ne zavaravajte se da vas vole, njima je do toga da vas iskoriste.
ZDRAVLJE & SAVJET: Uvijek trčite maraton.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5
LJUBAV: Vjerojatno ćete ima� potrebu malo se distancira� od voljene osobe ili će vaše ljubavno raspoloženje splasnu�. No jednako ćete osta� raspoloženi za zabave, pa će izlazaka bi�. Ipak, odnosi koje ćete stvara� ostat će na površnoj razini.
KARIJERA: Bit ćete učinkovi� u obavljanju poslova, ali nisu nemoguće i oštrije riječi. Moglo bi se dogodi� da vas pogrešno protumače ili krivo shvate. Zato se potrudite bi� što jasniji ili ne objašnjavajte ništa ako baš ne morate. Radite po pravilima.
ZDRAVLJE & SAVJET: Budite oprezni u prometu.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4




tijesto. Stručno povjerenstvo koje su činile Tajana Vidović, Marta Horvat i Anamarija Horvat Šantl odabralo je najuspješnije sudionike. Prvo mjesto osvojila je Sofija Kokot, drugo Tesa Stevanović, a treće Šimun Baranašić, dok je Jakov Jančec posebno pohvaljen za prezentaciju i izlaganje. Važno je istaknuti kako manifestacija iz godine u godinu uspješno povezuje muzeje i škole te učenicima približava bogatstvo kulturne baštine. Ovogodišnja manifestacija još je jednom potvrdila važnost muzejsko-pedagoškog rada i aktivnog uključivanja djece i mladih u istraživanje, interpretaciju i očuvanje kulturne baštine Međimurja.
LJUBAV: Postat ćete diskretniji u ljubavnom ponašanju, jedino ćete rado priča�. Voljena osoba s olakšanjem će primije�� da ste se smirili. Oni koji su još sami mogli bi poče� osjeća� bliskost s osobom s kojom ih se ni po čemu ne bi moglo spoji�.
KARIJERA: Umišljenost nekih ljudi ići će vam na živce, ali ne reagirajte ako to baš nije nužno. Iznutra će vas sve vući da se posvađate, ali to ne bi dobro završilo. Radite svoj posao i ne komen�rajte tuđi. Doći će vrijeme kad će se sve pokaza� kroz rezultate.
ZDRAVLJE & SAVJET: Relaksacija je sada impera�v.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Zbog povećane ak�vnos� na drugim područjima života povremeno ćete mora� odgodi� neki ljubavni susret. Potrudite se nekim darom pokaza� pažnju partneru kako se ne bi osjećao zapostavljeno. Samci će spaja� ugodno s korisnim.
KARIJERA: Nakon postavljanja dobrih financijskih temelja, nastavit ćete gradi� dalje. Mnogi će ovih dana preispi�va� svoju listu poslovnih prioriteta i planova. Mijenjat će ono što im je na prvom mjestu. Bit će spremniji na određene rizike. ZDRAVLJE & SAVJET: Istražite koji vam sport odgovara. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5









Uvijek ih je lijepo vidjeti kako su veseli kad pričaju o životinjama, a kuću im svake godine posjećuju jata lastavica. Priča se da lastavice biraju kuću u koju se usele - to je znak ljubavi, mira i blagostanja
Piše: Aleksandra Sklepić
Dom obitelji Colarić i Tomašek iz Gardinovca već je godinama pod bajkovitom zaštitom ptica pjevica - lastavica i papiga. S njima, pod istim krovom, žive Luna i Lajka, dvije živahne ljepotice, Lajka, mješanka terijera i Luna, jack russell-ica. O ljubavi prema prirodi i životinjama koju osjeća cijela obitelj, razgovarali smo s Ivonom Colarić, mladom �izioterapeutkinjom poetske duše, zbog čega su životinje o kojima ona brine, svakodnevno okupane u hrpi ljubavi.

Luna je često u “turbo modu”

uvjerena je. Dobro joj ide kopanje, ali i lajanje, a super je s drugim ljudima.
SIako je Lajka manje hiperaktivna od Lune i ona voli šetnju i igru, ali najviše voli maženje, rekli su nam. Uvijek prati što ukućani rade i pazi na njih. U usporedbi s Lunom, Lajka je puno mirnija i ozbiljnija, dok je Luna često u „turbo“ modu. Neumorna je, jer to je pasmina stvorena za rad i lov, za puno trčanja, hodanja i vanjskih aktivnosti, tako da ih uvijek prati u stopu, gdje god išli. Najdraže im je kad ih svaki dan dočeka na povratku kući. Čeka da se auto zaustavi i parkira i već sjedi uz njega i čeka svoju porciju druženja. U kuću je donijela mir i veselje, pa iako gubi puno dlake koja je posvuda u kući, nije im to prevelik problem.
Lajka je nježna i uvijek brižna, i nemoguće joj je odoljeti kad te pogleda sa svojim smeđim okicama. Djed Josip “krivac” je za ljubav prema životinjama
Roditelji naše sugovornice Ivone, Josipa i Tomislav Colarić, te brat Sven Petar o svemu odlučuju zajedno, a uvijek su uvaženi i dobro prihvaćeni savjeti bake Sla-
Psi žive s nama oduvijek, sjeća se. Prije sadašnje ekipice imali smo dva mješanca terijera, dvije ženkice za koje sam bila jako vezana, no, nažalost, već su bile starije pa su uginule. Lajka je već duže dio naše obitelji, udomili smo je iz Azila 2019. godine, zapravo je bila moj rođendanski poklon - iznenađenje, za koji ja nisam ni znala, tako da sam se sama i previše obradovala. Bila je odlična kombinacija živahnosti i slatkoće tako da smo joj morali pružiti dom. Potpuno nas je osvojila svojom dobrotom i mirnoćom. Vrlo je pametna i snalažljiva, ne laje baš puno, nego se samo baca na leđa kako bismo joj počeškali trbuščić. Jako je privržena svima nama, smatram da njezino udomljavanje ima velike veze s tim, kao da osjeća zahvalnost.
veidjedaJosipaTomašeka Uz Lajku su navikli na mirnoću i dobrotu kojom onadarujesveukućane,ali morali su se priviknuti na novuprijateljicukojajestiglauobiteljsasvimslučajno, godinudananakonnje.
Nismo bili sigurni želimo li još jednog psa, ali sada smo presretni zbog toga

što je s nama. Luna je došla iz Slovačke i promijenila nam je živote. Tako je mala, a opet živahna. Vidjeli smo par puta jack russell pasminu, nismo mogli ni sanjati da ćemo jednog dana imati tako veselog peseka. Luna je puna energije i de�initivno puna karaktera, jako se brzo vezala za nas, kao i mi za nju. Vrlo je inteligentna i dobro shvaća naredbe, naučili smo je par trikova kao
što su : “sjedi, donesi igračku, lovi ili čekaj” kad joj dajemo hranu kako ne bi odmah navalila. Jako je zabavna i često „izvodi“ gluposti. Jedan od primjera je taj da je uz punu, novu vreću igračaka ona odabrala pumpu za balone s kojom je čak i spavala. Idealna je pratnja za šetnje i vanjske aktivnosti, tako da je pokraj nje teško imati dosadan dan. Jako je odana, malena, ali i hrabra. Uvijek nas je spremna zaštiti, barem ona to tako misli, ha, ha. Samo-

Lajka i Luna se super slažu, a nama je danas teško zamisliti sekundu bez jedne od njih. Većinu životinja imamo jer je djed veliki ljubitelj životinja, kad je bio mlađi slikao je slike životinja na platnu, čak je i naslikao prepoznatljivu rodu koju imamo na jednom dijelu kuće. Uz to, ljubitelj je ptica, pa smo ta-




uživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kad je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.
ko nabavili i papige are, a imamo i neobičnog stanara, kornjaču Kornija za kojeg više i ne pamtimo kad je stigao. Kad ga netko vidi, iznenadi se, jer on nije svakidašnji ljubimac.
Djed i baka najviše brinu o životinjama, rekla nam je Ivona na kraju, jer su većinu vremena doma, a s njima uvijek imaju i neku zanimaciju - to im je “posao” koji vole raditi. Uvijek ih je lijepo vidjeti kako su veseli kad pričaju o životinjama, a kuću im svake godine posjećuju jata lastavica. Priča se da lastavice biraju kuću u koju se usele - to je znak ljubavi, mira i blagostanja. Sigurno je tako, jer obitelj Colarić jedna je od obitelji u koju bi se preselile sve životinje, jer one jako dobro znaju i osjećaju gdje će im život biti pun radosnih i mirnih trenutaka prepunih ljubavi dobrih ljudi.

Balada o punom tanku i praznom trbuhu


Vijest nas je zatekla nespremne, baš negdje između drugog posjeta kontejneru i petog uzdaha nad cijenom bijelog kruha: premijer se javio iz daleke Armenije, te kolijevke kršćanstva, da nam blagoslovi energetske derivate. Poruka je jasna i odjekuje gospodarstvom poput jeke u praznom novčaniku – struja i plin miruju. Vlada bdije dok mi spavamo, barem oni od nas koji su uspjeli zaspati prije nego što ih je probudila žgaravica od "povoljnog roštiljanja".
Kaže premijer da je to preduvjet za turističku sezonu. Jer, znate, turistu je najvažnije da se on doveze jeftinije, dok domaći umirovljenik vježba "varijabilni dio života" – onaj dio u kojem je varijabla hoće li danas jesti ili će samo sjetno gledati u oglas za roštilj. Rejting nam, kažu, raste brže od korova, ali nekako se taj rejting ne maže na kruh. Od tog silnog rasta rejtinga čovjeku se zavrti u glavi, valjda od visine na kojoj se ti postoci nalaze, daleko iznad naših prizemnih potreba za, recimo, litrom ulja. A in�lacija? Ona je poput onog neželjenog gosta na roštilju koji prvi dođe, zadnji ode i pojede sve sa stola. Dok mirovine dostojanstveno kopne, poput snijega na suncu, in�lacija buja kao kvasac. I dok se mi tješimo da je dizel pojeftinio za šest cijelih centi, prava je istina da se od te silne uštede ne može pošteno ni umrijeti. Pogrebne usluge, naime, ne prate premijerov optimizam iz Armenije; i tamo je in�lacija pokucala na vrata, pa je danas i odlazak na "onaj svijet" postao luksuz koji si prosječan građanin s mirovinom jednostavno ne može priuštiti. Zato nam ne preostaje ništa drugo nego živjeti vječno, u inat statistici. Jer, ruku na srce, s ovakvim cijenama i ovakvim mirovinama, smrt je postala �inancijski neisplativa investicija. Sjedimo tako, gledamo u taj varijabilni dio plaće koji je toliko varijabilan da često teži nuli, i čekamo iduću telefonsku sjednicu. Možda nam tada, uz jeftiniji dizel, jave i da smo, osim što smo konkurentna destinacija, zapravo postali i medicinski fenomen: prva nacija koja živi isključivo od rasta kreditnog rejtinga i stabilne cijene plina koji trošimo samo da bismo si podgrijali nadu. Ivan Grahovec
Više sreću ne dijeli. Crni štakori su Na političkoj Sceni. Jagoda Sablić
Nisu birači ludi. Nekima samo na izborima zakaže razum. Tko misli, taj zlo ne pjeva.
Većina Hrvata od domovine ima samo domovnicu. O mrtvima možete i sve najgore. Njima je svejedno. U moru problema najbolje plivaju problematični. Pametan crv sumnje uvijek je pod korom.
Gladnima svaka riba ispunjava tri želje. Doručak, ručak i večeru. Gladan narod gladuje. Glasan narod glasuje. Kod nas se najviše množe podijeljene osobe.
Lanac kriminala puca kad se nađe u rukama policije. Neki riječ 'molim' koriste samo kad vas dobro ne čuju.
Tek kad su nas podijelili, počeli smo se oduzimati.
Ne ulazite u politiku. Iz nje nema sigurnog izlaza.
Samo trutovima sjekira lako pada u med. Ništa nisu dobili oni koji su dali život za domovinu.
Iznenađenje nije za one koji se ničemu ne nadaju. Suđeno mu je da ga za sve optužuju.
Bolje sutra dočekuju samo oni koji prežive danas.
Najstariji zanat ima najviše mladih zaposlenika. Povijest je na strani jačih. Svijest je na strani pametnih. Oprosti im Bože, jer ne čine ni ono što znaju.
KOZERIJA
Senzor
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
VREMENSKA SLIKA:
Najhladniji dan prošlog tjedna je bio utorak kad je popodne uz jaku kišu i sjeverac ponegdje bilo i tuče i grmljavine, a u gorju i snijega.
U srijedu ujutro je pak bilo magle i mraza što sredinom svibnja nije baš uobičajena pojava! Čini se da su tzv. ledeni sveci (hladno razdoblje od 11. do 15. svibnja) ove godine odradili svoj posao.
U petak jestiglo još jedno pogoršanje s dosta kiše. Ovaj tjedan ipak donosi više sunca i toplije vrijeme, ali još nije bilo potpuno stabilno pa se u nekim danima pojavio kraći proljetni pljusak.
Temperatura će iz dana u dan rasti. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: U petak pretežno sunčano i suho. Jutro svježe, a dnevna temperatura do 25 Celzijevih stupnjeva. Puhat će povremeno umjeren sje-
verni vjetar. I subota izgleda suho, pretežno sunčano i toplo. Bit će nešto umjerenog sjeverca, ali temperatura zraka će polako rasti. I noćna i dnevna tako da će se osjećati kako postaje sve ugodnije. Noću će biti blizu 15°C, a danju malo iznad 25 Celzijevih stupnjeva.
Prema svim prognostičkim pokazateljima, još toplije vrijeme možemo najaviti za nedjelju i ponedjeljak kad bi uz obilje sunca temperatura mogla ići do 28 ili 29 Celzijevih stupnjeva.
Ne zaboravite da je UV indeks u ovo doba godine vrlo visok pa se treba zaštititi od sunca, osobito između 10 i 17 sati. Tu i tamo može biti umjerene naoblake, ali sve je to bezazleno.
Čini se da bi i utorak trebao proći uz uglavnom suho i pretežno sunčano vrijeme. Još će malo zatopliti pa će temperatura noću biti između 14 i 85°C, a danju oko 30

Pučka meteorologija
Večernje rose mjeseca svibnja, više će biti žita i vina
Celzijevih stupnjeva. Polako će mirisati na ljeto. Nešto nestabilnije vrijeme je moguće oko srijede i četvrtka. Do nas bi mogao stići malo vlažniji zrak pa će postojati mogućnost za nalet kiše ili pljusak s grmljavinom. Dnevna temperatura bi se trebala sniziti za nekoliko stupnjeva.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 21.5.2026.)
• 25. svibnja 1781. god. pao snijeg u Gorskom kotaru
• 28. svibnja 1868. god. u Zagrebu izmjereno 34,3°C
• 29. svibnja 1879. god. zbog obilnih kiša povodanj rijeke Drave u Osijeku



Pismo iz vojske
Pita sin tatu koji je u vojsci: – Tata, tata, pošalji mi 100 eura, ovdje u vojsci sve je jako skupo. Otac mu odgovara: – Sine, poslao bih ti, ali već sam zatvorio kuvertu!
Sastanak u knjižnici
Znaš li zašto knjige iz povijesti nikad ne idu na spojeve? – Jer su uvijek previše usredotočene na prošlost.
Puž i kornjača
Ivo Mijo Andrić
Na izlasku iz trgovine pišti senzor na alkohol i bombonijeru koji su uredno plaćeni. Duhanski proizvodi se iznose nečujno.
Dražen Jergović
Sreli se puž i kornjača na cesti i sudarili se. Dolazi policajac i pita puža: – Pa dobro, kako se ovo dogodilo? Puž, još uvijek u šoku, odgovara: – Ne znam, gospodine policajče, sve se odigralo tako brzo!
Što radi sat?
Što radi sat kad ogladni? – Ide po sekunde!
Kameleoni
Šetaju dva kameleona i jedan kaže drugomu: – Čuj, promijenio si se u zadnje vrijeme...
razlika






Oslobođenje ili nova okupacija?
Dok dojde mesec maj znova dohaja do svaje med našim političarima jerbo se levi i desni nebrejo nikak dospomenuti je li se v majo Lepa naša oslobodila okupatorov ili pak so jene (fašiste) zamenili drugi (komunisti). Naši levičari, očem reči antifašisti (čitaj: komunisti) nas furt uvjeravlejo kak je 8. maja Zagreb oslobođen, a desničari nas vučijo kak so te dneve Hrvati podnesli nejvekše žrtve (cirka okoli 10.000 likviderani sam v Zagrebo) i to od partizanov vu štere so bili preoblečeni četniki, a vodil jiv je ondašji general Kosta Nađ i po naputko Ljubičice bele so likviderali se one šteri so jim se našli na poto i šteri so jiv krivo pogledali. Kak to lepo veli Marcel Holjevac v 7 dnevno da se mi ne bi morali boriti protiv i oslobađati od JNA 1991. leta da nas je ta ista JNA pravzaprav oslobodila 1945. O tomo oslobađanjo 1945. leta se lepo i točno veli Kaja Kallas iz Estonije: “9. svibnja se ne može slaviti kao dan pobjede zbog zločina koji su počeli nakon Drugog svjetskog rata, a koji su za mnoge zemlje, uključujući i Estoniju, značili nastavak okupacije, a ne oslobođenja. Da je Staljin (a kod nas Tito, šteri je jako štimal Staljina) nakon što je rat završio, našim državama rekao da možemo ići sa svojom slobodom i neovisnošću i državom kakvu želimo, tada bismo i mi taj dan mogli slaviti kao dan pobjede. Budući da su tada u našim zemljama započela zvjerstva, nemoguće je slaviti ga kao Dan pobjede.” Se jasno, tu se nema kaj dodati, a niti pak zeti �krej. Se isto, ista škola, kak navučitel tak i učenik, kak v Estoniji tak i v Lepoj našoj!
Za te dneve v majušo jeni hodajo vužigat “Trnjanske kresove”, a drugi idejo od jame do jame, od groba do groba, po Križnomo poto prema Blajburgo pak nazaj tijam do Hercegovine i vužižejo sveče onima kaj so preživeli rata, a neso preživeli dolazak partizana, očem reči komunista. Sigdi je v majušo 1945. leta rat završil


sam prinas je počel. Več sam tu parpot pisal o tomo kak je zadji popis pučanstva na hataro Lepe naše predi Drugoga sveckoga rata bil 1931. leta, a prvi posle rata je bil 1948. leta i kak je 1948. leta bilo Hrvata skorom 900 jezer meje nek 1931. leta, a Srba je na tomo istomo hataro bilo nekaj malo meje od milijon vejč. A furt se pripoveda kak so ustaše v Jasenovco potukle za vreme Drugoga rata milijon Srba. Ne znati de se zmogel te milijon Srba 1948. leta, a de pak se je zgubilo, očem reči, kam je zginulo 900 jezer Hrvatov. Več je skradja vura, posle osemdeset let, kaj se zazvedi kak so se v majušo, junjušo, a i posle punile sakefeke jame, grabe i rovovi de so nestajali Hrvati šteri so se našli na poto pobjednikima. Englezi so priznali kak so se one šteri so došli do Blajburga razoružali i prepustili preoblečenim partizanima, a partizani nikak nečejo priznati da so jiv prevzeli. Još 1945. leta se je zazvedilo, a posle se je to furt skrivalo kak so hrvatski partizani bili korisne budale onih velikosrpskih šteri so provodili komunističko represijo i delali zločine nad Hrvatima kak v Lepoj našoj tak i po Sloveniji, a i dale.
Zazvedilo se je za još jeno Hudo jamo Oni kaj se saki tjeden špancerajo po Sljemeno zazvedili so od stareših ljudi kak tu polek nas postoji Sljemenska Huda jama. Kak velijo oni šteri so bili deca pred osemdeset let „oslobodioci“ Zagreba so v majušo 1945. leta, posle kak je rat završil, v njo narivali kaj likvideranih, kaj živih niti se ne zna točno kuliko Zagepčancov i posle toga so prirodno špiljo zabetonerali i na se zadje so tu gori zbetonerali vojnoga objekta i postavili mrtvo stražo kaj ne bi nekomo palo na pamet kaj bi tu kaj zroval ili pak skopal. Tu so deca i vnuki zločincov još niti jempot ne vužgali kresove, a nedaj Božek sveče. Ve dok je tua istina došla na svetlo dneva toplo se nadjam da se bode i tua “Huda jama” otprla i da se bodo prebrojili grehi, očem reči, žrtve “oslobodioca” Zagreba. Sljemensko Hudo jamo je obišel i Roman Leljak tak da on ne bode mel mira dok ne skopa istino o likvideranim i zabetoneranim
žrtvama “oslobodioca” Zagreb kak je to napravil z Hudom jamom v Deželi de so skopali, kak znamo, tri jezere žrtvi, štere so bile žive zazidane v rudniko Barbarina rov!
Antifašizam se pokrivle
Kaj god naši antifašisti delajo v prvim redima je Sandra Benčič. Na jenim plečima, na plečima zagrebečkoga grackoga načelnika Tomeka Tomaševiča i na kasi grada Zagreba počivle politička platforma Moremo. Kak sam rekel Tomek je gracki načelnik glavnoga grada Lepe naše zebrani več po drugoč, a Sandra pak je saborska zastupnica ruona tak v drugomo mandato. Ona je završila Pravnoga fakulteta, tak nam je bar rekla, študerala je “malo duže” i to osemnajst let, ali je do dneva denešjega još nišči ne videl jeno diplomo niti ovi na fakulteto, a niti pak jeni doma tak da bi več bila skradja vura kaj bi jo vidli i kaj nej morali pripovedati kak se kinči z ljuckim perjom. Kak sam več rekel, Sandra je seposot de jena platforma Moremo bilo kaj dela: bila je vu Vukovaro i hitila venca v Dunav za poginule za one z druge strane, ali ga je v koloni sječanja ne bilo, bila je na prosvjedima protiv Thompsons, protiv “klečevaca”, za jeno državo i jeden jezik, na Jelačič placo, vužigala je “Trnjanske kresove” i kak to veli “Hrvatski tjednik” na listeko je onih šteri so plačeni Soroševim penezima, Se se to zna, a ona je štela biti precednica Lepe naše, a predložili so jo jeni pajdaši z platforme Moremo. Da je protiv pozdrava ZDS to vam niti ne moram govoriti, ali zato se preveč ne buni protiv pozdrava SFSN ili dok nešči maše zastavom negdašje države, hiče srpe i hamre ili pak fali Ljubičico belo. I dok nekomo tre nakeliti sakefele etikete tu je prva s pajdašicom Dalijom, a ve dok Josip Križ tvrdi kak je jeni japica likvideral čoveka i prisvojil jegovoga grunta unda se je pobunila. Nek vidi kak je to dok so mediji protiv je makar jiv je bilo malo oni šteri so prenesli ono kaj je Josip Križ rekel. Nebremo znati kakši je bil jeni japica, ali ruon tak ne znamo kak je do toga grunta došel? Ali niti Sandra čuda toga ne zna kaj pripoveda makar je jako dugo v školo hodala, a još duže študerala.





Na Urbanovom u Štrigovi sreli smo mladog Bornu Belovića iz Železne Gore. Dok na FOI-u brusi programerske vještine, u obiteljskoj vinariji Belović vješto toči vrhunski rose. Hoće li u budućnosti prevagnuti kodiranje ili vinogradarstvo? Mi glasamo za savršenu IT-vinsku kombinaciju! (sh)
POVIJESNI USPJEH za Međimurje
Poznati chef Matija Bogdan osvojio vrh svijeta!


Poznati međimurski kulinarski virtuoz, Matija Bogdan, upisao se zlatnim slovima u povijest domaćeg planinarstva. U ranim jutarnjim satima Matija je uspješno zakoračio na 8.848 metara visoki vrh Mount Everesta, čime je službeno postao prvi Međimurec u povijesti kojemu je uspio ovaj nevjerojatan podvig. Bogdan, koji je javnosti dobro poznat po svom impresivnom kulinarskom putu i vođenju prestižnih restorana, zamijenio je užarenu atmosferu vrhunskih kuhinja ekstremnim uvjetima Himalaje. Ova ekspedicija zahtijevala je nad-
ljudske napore, borbu s rijetkim zrakom, vjetrovima i vrlo niskim temperaturama. Iz njegovog tima kratko su potvrdili da se Matija osjeća dobro, da je uspon prošao prema planu te da se trenutačno nalazi u fazi sigurnog spuštanja prema baznom logoru. Matija Bogdan već godinama pomiče granice u svemu što radi. Nakon rada u nekim od najboljih svjetskih restorana (poput londonskog The Ledburyja) i oblikovanja domaće �ine dining scene, dokazao je da se vrhunska disciplina, fokus i hladna glava iz kuhinje mogu preslikati i na najsuroviji planinski teren. (sh)


