ŽUPAN MATIJA POSAVEC povodom Dana Međimurske županije
Potrebe
Čakovec, PETAK, 1. svibnja 2026. Cijena 2 eur
NEDOSTATAK liječnika u Međimurju
novcem
Županije
TEMA BROJA OSTAVINSKA RASPRAVA str. 4-5
Kako izbjeći svađe na raspravama nakon smrti roditelja, koji uporno ne pišu oporuke kako se ne bi zamjerili svojoj djeci
PROKLETSTVO KVADRATA: Zašto na ostavinskim raspravama pucaju i najčvršće obiteljske veze
KAMO za Praznik rada?
ČAKOVEČKI SDP birao
šefa daleko od medija
Lana Remar umjesto
Perhoča
SUĐENJE za ubojstvo roditelja Preživjeli polubrat: Osjetio sam snažan udarac u glavu
MATEMATIČKI
“GRANDMASTER” iz Šenkovca
Filip Kocijan novi je državni prvak iz matematike
ZRINKA I IVICA NOVAK poharali
Sajam cvijeća u Prelogu Supruga kupuje, ja sam samo transport
ANKETA POD
VUROM
Nasljedstvo - bogatstvo ili prokletstvo?
Nasljeđivanje je tema koja, nažalost, često izvuče ono najgore iz ljudi. Iako zvuči kao blagoslov, nasljedstvo, nerijetko postaje emocionalni i pravni teret koji testira snagu obiteljskih veza. Stoga smo ovog tjedna prošetali i pitali građane jesu li se i oni susreli s ovom problematikom, na koji način su se dogovarali oko nasljedstva i ono najvažnije jesu li uspjeli doći do dogovara koji odgovara svima. (kl)
Željko Petrinjak, Čakovec - Mi od nasljedstva nismo imali ništa jer je otac još ranije svu svoju imovinu prepisao ljudima koji su ga pazili. Smatram da bi pravi otac svoju imovinu podijelio djeci na jednake dijelove, a on nas je jednostavno otpisao kao da ne postojimo, što je strašno žalosno i jadno.
Umočiti pučke prste u gozbu Zrinskih
Na trgu u hladu zidina Starog grada, Muzej Međimurja je u suradnji sa Srednjom školom Prelog priredio genijalan banket na kojem se visoka kuhinja dvorca susrela s
pučkim stolom. Trgom su dominirali mirisi kopuna u melasi, guske sa šafranom i jelena u đumbiru, pružajući smrtnicima rijetku priliku da okuse egzotične začine i plemićku raskoš. Čaše
aromatiziranog vina brisale su staleške granice uz zajedničko uživanje u crnoj juhi i ječmu s plućecima. I još petnaestak jela, salata i slastica… Organizatori su običnom čovjeku na trenu-
SEMAFORI u Slemenicama na inicijativu Mjesnog odbora
Verona David, Novo Selo Rok - Suprug je sve prepus�o svojima, a ja sam svoj dio nasljedstva prepustila sestri. Sretni smo jer imamo dovoljno za sebe, sami smo si stvorili što nam treba, pa nismo imali potrebe za �m. Smatram da bi roditelji svakako trebali ostavi� oporuku tamo gdje ima puno imovine.
Terezija Sklepić, Čakovec - Mi smo se između sebe dobro dogovorili i razdijelili imovinu bez ikakvih problema i bez oporuke. Moja kćer se složila da sve ostavi bratu jer on živi s nama i brine se o nama, pogotovo jer mi je suprug jako bolestan.
Željko Štrek, Čakovec - Smatram da su obiteljski dogovori jednostavni dok se ne upletu bračni partneri s drugačijim interesima. Moje je mišljenje da bi se braća i sestre sami puno lakše dogovorili da nema �h vanjskih utjecaja. Upravo zato naglašavam važnost rješavanja imovinskih pitanja prije smr�, jer ako postoji opasnost od sukoba, bolje je to definira� na vrijeme kako bi se izbjegle glupos� koje rade drugi.
Sanja Strahija, Čakovec - Mislim da je pametno napisa� oporuku kako bi se izbjegao “cirkus” i dugogodišnji sudski sporovi, također smatram da je pohlepa jedan od glavnih problema zbog kojih brojne nekretnine propadaju jer se nasljednici ne mogu usuglasi� oko prodaje, ali i zbog nepravednog favoriziranja jednog djeteta od strane roditelja.
tak približili sjaj velikaškog života, a usput im i velikodušno napunili trbuhe. Tko je prošle subote u Starom gradu bio, plemenitaški je prste omastio! (tn)
Lakše sa sporedne ceste na glavnu
Stanovnici Slemenica uskoro će sigurnije prometovati kroz svoje naselje. Na jednoj od najopterećenijih dionica započeli su radovi na postavljanju nove semaforske signalizacije, čime bi se trebali riješiti dugogodišnji problemi s uključivanjem na glavnu prometnicu.
Projekt je pokrenut na inicijativu Mjesnog odbora, a gradonačelnica Čakovca, Ljerka Cividini, ističe kako je prioritet bio zaštititi najugroženije sudionike u prometu. Riječ je o raskrižju koje spaja promet iz smjera Krištanovca s državnom cestom koja vodi prema Sloveniji, a koja je poznata po iznimno gustom prometu. Poseban naglasak stavljen
je na činjenicu da se u neposrednoj blizini nalazi dječji vrtić. Roditelji koji se sa sporedne ceste pokušavaju uključiti na glavni pravac prema Čakovcu često su se suočavali s opasnim situacijama zbog vozača koji se na glavnoj cesti ne obaziru na one koji se pokušavaju uključiti u promet.
- Osobno smatram da su semafori jedan od načina smirivanja prometa na tom raskrižju. Cilj je da putnici koji dolaze s prometnice od Krištanovca budu daleko sigurniji. Promet kroz državnu cestu koja prolazi naseljem jedna je od najopterećenijih dionica s obzirom na to da je to glavni pravac prema gra-
MATEMATIČKI “GRANDMASTER” iz Šenkovca Filip
Međimurje ima novog državnog prvaka, a njegovo ime je Filip Kocijan. Ovaj učenik 7. b razreda OŠ „Petar Zrinski“ Šenkovec na održanom državnom natjecanju iz matematike u Vodicama osvojio je prvo mjesto s maksimalnih 50 bodova. U konkurenciji od 25 najboljih mladih matematičara Hrvatske, Filip je pokazao ne samo znanje, već i nevjerojatnu oštrinu uma. Naime, natjecanje je započeo „u stilu“: odmah je uočio grešku u jednom zadatku,
nakon čega je povjerenstvo moralo intervenirati i postaviti novi zadatak. Za njegov su uspjeh, uz neosporan talent, zaslužni i mentori Jasmina Trupković i Saša Premužić iz matične škole, kao i Nevio Cifrek iz varaždinskog Centra izvrsnosti.
No, matematika nije Filipova jedina ljubav. On je i vrhunski šahist, član ŠK „Sloboda“ Mihovljan, gdje trenira s Davidom Škrobarom. Da mu logičko razmišljanje ide od ruke na svim poljima,
dokazuju i recentni uspjesi: šesto mjesto na državnom natjecanju kadeta u Trogiru (kategorija U14) te pobjeda na Prvomajskom šahovskom turniru u Svetoj Mariji. Filip tako uspješno nastavlja obiteljsku tradiciju starijeg brata Martina Josipa, nekadašnjeg višestrukog prvaka. Uz trud, upornost i osmijeh, ovaj mladić iz Šenkovca dokazuje da se snovi ostvaruju,bilo na šahovskoj ploči ili među brojevima. Bravo, Filipe! (sh)
ničnom prijelazu, a semafori će de�initivno omogućiti sigurnije uključivanje na tu cestu, kaže gradonačelnica. Realizacija projekta plod je suradnje Grada Čakovca i Hrvatskih cesta. Grad je pripremio svu potrebnu projektnu dokumentaciju i ishodio dozvole, nakon čega se krenulo u samu fazu radova.(vv)
Nova horizontalna signalizacija na državnoj ces� u Slemenicama
ČAKOVEČKI SDP birao šefa daleko od medija
Lana Remar umjesto Ivice
Perhoča
U tišini, daleko od medija, u ponedjeljak navečer, 27. travnja održana je izborna konvencija čakovečkog SDP-a. Izbori su donijeli promjene na čelu organizacije, pa je predsjednica postala Lana Remar. Njezini potpredsjednici su Ivica Perhoč te SAša Jarni. - Imamo jednog seniora i jednog predstavnika mladih, rekla je za naše novine novopečena predsjednica te dodala kako je vrijeme da stranka krene u priču s mlađima.
Naime, Saša Jarni je aktualni predsjednik Savjeta mladih Čakovca te potpredsjednik Foruma mladih SDP Međimurja.
Nova predsjednica imala je i protukandidata. Naime, za predsjednika se kandidirao i Jurica Horvat, nekadašnji predsjednik ča-
kovečkog gradskog vijeća. Na njegovoj listi, kandidati za potpredsjednike bili su Andreja Marić i Zvonko Knezić. (vv)
ČESTITKA župana Međimurske županije povodom Međunarodnog praznika rada
Dostojanstveni uvjeti
života za sve građane
Drage Međimurke i Međimurci, dragi radnici i radnice, Međunarodni praznik rada je prigoda o kojoj se osvrćemo na uvjete u kojima naši ljudi ostvaruju jedno od vitalnih prava - pravo na rad, kao i sva ostala prava koja iz njega proizlaze. Doba u kojem živimo postaje sve zahtjevnije i traži angažman cijele zajednice.
ZDRAVSTVENO osiguranje
U lov na liječnike
vlastitim novcem
Međimurska županija uvela bonus od 1000 eura za nove obiteljske liječnike, no prijedlog da gradovi i općine plate 70 centi po stanovniku za bolnički kadar izazvao je prve otpore
Iako HZZO većinu novca kojeg uplaćujemo preko zdravstvenog osiguranja troši na plaće zaposlenih, nekako je došlo do toga da liječnike mamimo dodatanim novčanim stimulacijama.
Župan Matija Posavec ovog je tjedna potpisao odluku kojom se uvodi jednokratni bonus dobrodošlice od 1000 eura neto za nove doktore medicine koji karijeru započnu u međimurskoj obiteljskoj medicini pri Domu zdravlja Čakovec. Svrha je privlačenje novih ljudskih resursa u de�icitarna zanimanja primarne zdravstvene zaštite.
Kotoripski načelnik Dario Friščić, čije je Općinsko vijeće stopiralo inicija�vu o izdvajanju 70 cen� po stanovniku
Ipak, pravila „fer igre“ su stroga. Bonus je namijenjen isključivo potpuno novim zaposlenicima koji u zadnje tri godine nisu radili u županijskim zdravstvenim ustanovama. Također, tko uzme novac, obvezuje se na rad od najmanje godinu dana, u protivnom cijeli iznos mora vratiti u proračun. Za ovu je namjenu u 2026. godini osigurano 20.000 eura.
Orehovica daje najveće mjesečne poticaje
Drugi vid stimulacije već se godinu i pol provodi na razini jedinica lokalne samouprave. Iskorak vidljiv je u Prelogu, gdje ginekolog ostvaruje čak 800 eura neto mjesečnog poticaja, dok liječnici obiteljske medicine primaju 300 eura. Još konkretniji iznosi stižu iz drugih sredina. Ordinacija u Orehovici doktora stimulira s 1100 eura mjesečno, a medicinsko osoblje s 500 eura. Nedelišće svoje timove (tri liječnika i tri sestre) podupire s po 500 eura svakome, dok liječnica u Macincu prima
1000 eura potpore uz 500 eura za medicinsku sestru.
No, ni to nije dugoročno održiva mjera. Naime, i sad liječnici mogu seliti iz mjesta u mjesto tražeći ono koje nudi više jer su potpisani ugovori o potporama uglavnom na godinu ili dvije.
Treći model potekao je od dr. Andreje Marić, koja je predložila da gradovi i općine izdvajaju 70 centi po stanovniku za troškove stanovanja i edukacije osoblja Županijske bolnice Čakovec. Iako je cilj spriječiti odlazak kadra, upravo je ova mjera izazvala najviše polemike.
Međimurski načelnici ne skrivaju gorak okus jer smatraju da lokalnim novcem ponovno saniraju propuste države i Ministarstva zdravlja. Glavni kamen smutnje je činjenica da je država preuzela bolnicu, a Međimurci bi trebali iz vlastitog džepa osigurati dovoljan broj doktora.
Spominje se i diskriminacija spram domaćih, međimurskih liječnika koji po tome, osim eventualno za edukacije, neće dobiti ništa. Tko kaže da danas-sutra neće neka druga Županija posegnuti za tom mjerom
Liječnica i županijska vijećnica Andreja Marić predložila da gradovi i općine izdvajaju 70 cen� po stanovniku za troškove stanovanja i edukacije osoblja ŽB Čakovec
pa će Međimurci navaliti, a možda i ostali liječnici. Općina Kotoriba prva rekla ne Prvi otpor stigao je iz Kotoribe, gdje je Općinsko vijeće ovog tjedna službeno odbilo ovu inicijativu. S druge strane, gradonačelnik Murskog Središća poručio je kako će pristati na plaćanje samo pod uvjetom da to učine baš svi. Hoće li ovaj model “solidarnosti” opstati ili će se srušiti na prvoj prepreci, pokazat će naredne sjednice ostalih općinskih vijeća. (sh)
Međimurska županija s iznimnom pažnjom uvodi modele podrške našim umirovljenicima i osobama treće životne dobi, te osobama s invalidnošću, među kojima još uvijek ima previše ljudi čije mirovine nisu dostatne ni za najosnovnije životne potrebe, iako iza sebe imaju desetljeća rada i doprinosa društvu.
Potpore prilagođavamo i razvijamo u suradnji s asocijacijama koje okupljaju taj dio našega stanovništva, kako bismo olakšali svakodnevicu što je moguće većem broju ljudi. Uz besplatan prijevoz vlakom, osobe starije od 65 godine te osobe s invalidnošću imaju besplatan prijevoz autobusom na našem području, uz što smo osigurali i sufinanciranje ulaznica za Gradske bazene „Marija Ružić“ u Čakovcu, a podršku našim ranjivim sugrađanima pružamo i financiranjem te sufinanciranjem aktivnosti njihovih udruga.
Suočeni s deficitom smještajnih kapaciteta za starije i nemoćne osobe, pokrenuli smo projekte gradnje novih domova, a prvi je već pred završetkom. Uveli smo jednokratnu potporu za korisnike domova za starije s najnižim mirovinama te dodatnim ulaganjima osigurali najnižu cijenu u Hrvatskoj u našem Domu za starije i nemoćne u Čakovcu.
Zato je Međunarodni praznik rada za nas u Međimurskoj županiji prije svega prigoda da rezimiramo rezultate i dosege ulaganja u naše ljude.
Raduje nas porast broja povratnika iz inozemstva, jer je to direktna potvrda da smo stvorili dostojne uvjete
za život obitelji. Jednako nas raduje i činjenica da spadamo među iznimno rijetke hrvatske regije u kojima nezaposlenost nije problem: u Međimurju radno mjesto čeka svakoga tko želi raditi.
Obrtnici i poduzetnici Međimurske županije pokazuju visoku razinu otpornosti te se dobro nose za zahtjevnim izazovima na tržištu, a i u ovoj, 2026. godini, prati nas trend porasta broja novootvorenih obrta kojih je u ovom trenutku više od 2100, dok je poduzetnika oko 4000. Međimursko gospodarstvo u cjelini i dalje je perjanica Hrvatske, ostvarivanjem najboljih nacionalnih rezultata u izvozu. Zato će Međimurska županija nastaviti intenzivno podupirati razvoj poduzetništva, osobito u području stvaranja proizvoda s dodanom vrijednošću, nastavit ćemo podržavati i osnaživati naše obrtnike nizom mjera, ali i sinergijom s obrazovnim sustavom kojom osiguravamo kvalitetnu domaću radnu snagu za budućnost. Samo tijekom prošle godine, 124 učenika i učenice koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zanimanja koristilo je stipendije Međimurske županije iz programa koji kreiramo u suradnji s općinama i gradovima te Obrtničkom komorom Međimurja.
Samo u prvim mjesecima 2026. godine, Županija je građanima - koji svoju egzistenciju osiguravaju u području turizma, poljoprivrede, obrtništva – dodijelila potpore ukupne vrijednosti 600.000 eura.
Drage građanke i građani Međimurja, radnice i radnici, sretan vam 1. svibnja, Međunarodni praznik rada i blagdan sv. Josipa radnika! ŽUPAN
MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
Matija Posavec, mag. ing.
Lana Remar, nova predsjednica SDP-a
Piše: Vlasta Vugrinec
Bile su dvije sestre.
Nazvat ćemo ih
Marica i Barica jer žive u donjem Međimurju. Starija, Barica, bila je ona na koju su se roditelji uvijek mogli osloniti, ostala je u obiteljskom gnijezdu. Godinama je sa svojom obitelji, uz blagoslov roditelja i vlastiti znoj uređivala potkrovlje kuće. Tamo je stvorila svoj dom, svoju sigurnost, vjerujući da su njezina prisutnost i trud dovoljan zalog za budućnost.
Tena Crnčec Mihaljčić, javna bilježnica iz Čakovca
roditeljski dom, već i onaj dio koji je sama uredila, kako bi isplatila sestru koja godinama nije ni nazvala.
Sa suprugom je morala krenuti ispočetka, kupivši novu kuću na drugom mjestu, noseći u srcu gorčinu koja nikada neće izblijediti.
Danas sestre ne razgovaraju. Obitelj je razorena, a kuća u kojoj su odrasle pripada strancima. Marici se izgubio trag, a Barica pak nije htjela javno, još jedanput prolaziti cijelu golgotu.
PROKLETSTVO KVADRATA:
Zašto na ostavinskim raspravama pucaju i najčvršće obiteljske veze?
Marica je odabrala drugačiji put. Život je shvaćala olako, a njezini su posjeti roditeljima s vremenom postali rijetki i proračunati. Naime, pojavljivala bi se samo onda kada je trebala novac. Nakon razvoda, njezina komunikacija s ocem i majkom gotovo je potpuno utihnula.
Dok je majka bila živa, vladao je prividni mir. No, prava drama započela je onoga dana kada je i otac sklopio oči. Barica koja je s ocem provela njegove posljednje dane, vjerovala je da je njezino pravo na kuću neupitno. Ipak, zakon ne poznaje emocije, već samo papire.
Na vratima se pojavila mlađa sestra.
Iako je godinama bila odsutna, iako je već ranije dobila svoj dio „u gotovini“, sada je, hladno i odlučno, zahtijevala svoju zakonsku
polovicu. Prema zakonu, budući da otac nije ostavio oporuku niti sklopio ugovor o uzdržavanju, ona je bila ravnopravni nasljednik prvog reda.
Najbolje je stvari riješiti transparentno za života, jer se nakon smrti primjenjuju isključivo zakonske odredbe
Započele su mučne svađe. Pravna zamka bila je nerješiva: potkrovlje koje je starija sestra izgradila nije bio pravno odvojen. Cijela je kuća glasila na oca, a mlađa sestra nije odustajala od svog dijela „svega“.
Epilog je bio poražavajući. Obiteljska kuća morala je na “bubanj”. Barica je bila prisiljena prodati ne samo
Nasljednik nedostojan nasljedstva
Pitanje nasljeđivanja često je osjetljiva tema, a jedna od najvećih nepoznanica u pravnoj praksi je mogućnost isključenja nužnih nasljednika iz oporuke. Iako zakon štiti najbliže srodnike, ostaviteljima je pod određenim uvjetima ipak omogućeno da nasljednike u potpunosti liše njihova dijela.
Da bi takvo isključenje bilo pravovaljano, ono mora biti izričito navedeno u oporuci, uz jasno obrazloženje razloga. U praksi se isključenja najčešće temelje na povredi moralnih obveza koje potomci imaju prema roditeljima. Primjerice, ako nasljednik godinama nije posjećivao ostavitelja, ako mu nije pružao potrebnu pomoć u bolesti ili nemoći, ili se pak prema njemu ponašao nasilno, ostavitelj ima zakonsko uporište za isključenje. Uz ove moralne razloge, zakon predviđa i strože sankcije za teža ogrešenja, poput počinjenja kaznenih djela protiv ostavitelja ili same države.
Ipak, put do konačnog isključenja nije uvijek jednostavan. Ako se na ostavinskoj raspravi nasljednik ne složi s odlukom iz oporuke, javni bilježnik će stranke uputiti u sudski spor. Ono što je ključno u takvim procesima jest teret dokazivanja; on ne leži na isključenom nasljedniku, već na osobi koja se poziva na isključenje (primjerice, drugi nasljednik koji time dobiva više). Upravo zbog toga, pravnici naglašavaju da je dokazivanje nedostojnosti u sudskom postupku često zahtjevan i težak zadatak. Zanimljiva je i zakonska odredba o položaju daljnjih potomaka. Naime, isključenje je strogo individualno, što znači da se odnosi isključivo na osobu navedenu u oporuci. Ako ostavitelj iz nasljedstva isključi svog sina, to isključenje ne zahvaća unuke. Djeca isključenog nasljednika i dalje zadržavaju svoje pravo na nasljedstvo, čime se osigurava da krivnja ili propust pojedinca ne kažnjava iduće generacije.
Roditelji izbjegavaju oporuke, nek se djeca dogovore
Ova stvarna priča, dobro je poznata diljem Međimurja. Nije to ekskluzivna priča Marice i Barice već je to priča mnogobrojne braće i sestara.
U narodu se često čuje uzrečica: -Mi smo braća, skupa smo odrasli i sve dijelimo, no pravna praksa pokazuje da ta idila često puca upravo u trenutku kada se na stolu nađe pitanje nasljedstva. Dok su roditelji živi, odnosi su obično skladni, no problemi nerijetko nastaju ulaskom novih članova u obitelj putem braka. Pitanje nasljedstva rješavaju i suci, a znaju raditi i šake, a nerijetko i oružje.
Nažalost, često puta nije u pitanju oskudica već tzv. međimurski jal.
Kako je najbolje riješiti pitanje nasljeđivanja još za života roditelja, razgovarali smo s Tenom Crnčec Mihaljčić, javnom bilježnicom iz Čakovca koja u sklopu svog poslovanja redovito provodi ostavinske rasprave kao povjerenik suda.
Privatna ili javna oporuka
Ljudi koje žele otići na “onaj” svijet, kako se too lijepo kaže, mirne duše, mogu se odlučiti za jednu od nekoliko vrsta oporuke. Tako im na raspolaganju stoji privatna oporuka koja može biti pi-
Braća složna a snahe krive za sve
U obiteljskim svađama oko imovine, krivnja se najčešće svaljuje na „vanjske“ članove, preciznije na snahe. Često se čuju komentari kako sin prije braka nije bio sklon sukobima, te da je upravo supruga ta koja potiče razdor
sana vlastoručno i pisana pred svjedocima, te javna oporuku koju sastavlja ovlaštena osoba, bilo da je riječ o sucu, sudskom savjetniku ili javnom bilježniku.
- Vlastoručna oporuka je svakako najdostupnija ljudima, no javna kao kvali�iciran oblik ima izvjesne prednosti, kaže naša sugovornica te dodaje da sastavljanje od strane stručne osobe jamči pojačanu pravnu sigurnost, zaštitu prava i interesa stranke te manje pravnih prazni-
Matrijarhat u Međimurju
U Međimurju se odavno ne pita tko drži tri ugla kuće jer se zna da žena drži sva četiri, a peti dograđuje ako zatreba. Povijest naime pamti muškarce koji su "trbuhom za kruhom" gradili tuđe gradove, kod kuće je ostajala ona: apsolutni autoritet, ekonomistica i stup obitelji.
Taj se genetski kod upravljanja zadržao do danas, stvarajući speci�ičan društveni poredak u kojem je ženska riječ nerijetko prva, a obavezno zadnja. Posebno se to zrcali u trenucima velikih obiteljskih odluka ili podjele nasljedstva. Dok će sin, vođen poštovanjem ili urođenom
suzdržanošću, često spustiti pogled i šutjeti, na scenu stupa snaha. Ona postaje "frontmen" obitelji, glas razuma i borac za pravdu koji se ne libi lupiti šakom o stol. Njezin nastup nije agresija, već pragmatična zaštita interesa svoje djece i doma.
Muška polovica u tim situacijama mudro odabire pasivnost. To nije slabost, već prešutni pakt; on zna da će njegova supruga beskompromisno ispregovarati "dio kolača" koji on, zbog obiteljskih obzira, ne može ili ne želi tražiti. Dakle, muškarac možda i je glava obitelji ali je žena vrat koji tu glavu okreće.
Vlastoručna
oporuka piše
se vlastitom rukom
U svijetu nasljednog prava, vlastoručna oporuka predstavlja jedan od najjednostavnijih, ali i najosjetljivijih načina raspolaganja imovinom. Da bi takva oporuka bila priznata, ona mora u cijelosti biti napisana i potpisana rukom ostavitelja. To znači da se ne smije pisati na računalu ili pisaćem stroju; čak i ako je samo potpis vlastoručan, a tekst otipkan, ona gubi svojstvo vlastoručne oporuke. One ne postaje automatski nevaljana, već ako netko od nasljednika na ostavinskoj raspravi da nasljedničku izjavu kojom izjavljuje da ne priznaje istinitost i pravovaljanost oporuke, postupak pred javnim bilježnikom bi se prekinuo, spis vratio sudu i osoba koja
na i nedoumica oko sadržaja oporuke. Uz to, smanjena je mogućnost osporavanja zbog nedostatka u pogledu sposobnosti za rasuđivanje ili mana volje, znači primjerice neuračunjivosti ili prisile.
Vlastoručna oporuka, osim činjenice da ju je lakše osporavati zbog nedostataka u obliku (mora biti u cijelosti napisana vlastoručno i vlastoručno potpisana), često i ne pruža zadovoljavajuću pravnu sigurnost, sadrži
pobija valjanost oporuke bi trebala u parnici dokazati da je oporuka nevaljana zbog nedostataka u pravnom obliku. Sadržaj oporuke bi trebao biti što precizniji, s jasno navedenim podacima o imovini i osobama kojima se ona ostavlja, kako bi se u budućnosti izbjegli nesporazumi. Zabluda je da se svaka oporuka mora ovjeriti kod javnog bilježnika ili na sudu da bi bila važeća. Zakon je tu jasan: vlastoručno napisana i potpisana oporuka pravovaljana je onoga trenutka kada je dovršena, bez ikakve dodatne ovjere. Oporuke, ne samo da se ne trebaju ovjeriti već niti ne postoji mogućnost njihove ovjere niti privatne niti javne.
pravne praznine, nedovoljno je precizirana o kojoj imovini se radi i na koji način se istom raspolaže. Uz to, prednost javne oporuke je i što stručna osoba tom prilikom oporučitelju objašnjava koja su ograničenja u raspolaganju oporukom. Tu se misli na odredbe zakona kojima se štiti pravo nužnih nasljednika na nužni dio. - Stručna osoba ukazuje i na druge oblike raspolaganja imovinom, te pomaže da se pronađe pravni oblik koji od-
TEMA BROJA
Ostavinska rasprava složna
, krive
govara željama i potrebama oporučitelja tako da njegova prava budu u konačnici zaštićena u najvećoj mogućoj mjeri, kaže. Kada stranke pobijaju privatnu oporuku u odnosu na pravni oblik; npr. kod vlastoručne oporuke tvrde da nije napisana vlastoručno, da je krivotvorena ili kod pisane pred svjedocima da je krivotvoren potpis oporučitelja, oporuka ne postaje automatski nevaljana već javni bilježnik predmet vraća na nadležni sud i sud onda određuje prekid postupka i upućuje nasljednike čije je pravo manje vjerojatno da pokrenu parnicu i dokažu svoje tvrdnje u parnici, odnosno tek će se u parnici utvrđivati da li je oporuka pravno valjana.
Nužni nasljednici
Kod oporučnog raspolaganja postoji ograničenje u korist nužnih nasljednika.
- To nije problem, već samo pravo kojima se štite nužni nasljednici, a koje ograničava oporučitelja tako da njegova volja neće biti u cijelosti poštivana ukoliko
pravo nužnih nasljednika bude povrijeđeno takvim raspolaganjem, kaže javna bilježnica te dodaje kako je oporučitelju potrebno to objasnit i pomoći mu naći odgovarajuće pravno rješenje. Jedna mogućnost su Ugovori o ustupu i raspodjeli imovine za života. Tim ugovorima su obuhvaćeni svi nasljednici najbližeg reda nasljeđivanja što u konačnici jamči da su svi upoznati sa voljom osobe koja svojom imovinom raspolaže, te da će se ugovorne strane držati ugovorenog i da će volja osobe koja tim ugovorom svojom imovinom raspolaže biti u cijelosti poštivana. - Nužni nasljednici su uvijek potomci, posvojčad i bračni drug i njihov nužni dio iznosi polovicu zakonskog dijela, dok nužni nasljednici mogu biti i ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i potomci ukoliko nemaju nužnih sredstava za život i njihov nužni dio iznosi 1/3 od zakonskog dijela, objašnjava. Za bilo koju vrstu oporuke da se čovjek odluči, dodatnu sigurnost ulijeva upis
svake oporuke u Hrvatski upisnik oporuka. Upisa jamči oporučitelju da je postojanje njegove oporuke zabilježeno u jedan javni upisnik, ali ne jamči da oporuka neće biti uništena od strane nezadovoljnog nasljednika. Uništenje oporuke je jedan od valjanih oblika opoziva oporuke. Naime, ako oporuka u trenutku smrti ne bude pronađena, vjerojatno je da ju je sam oporučitelj opozvao uništenjem, a ukoliko bi netko od nasljednika tvrdio da oporuka nije opozvana, već ju je netko treći uništio, trebao bi to dokazati pred sudom i u konačnici dokazati i sadržaj oporuke i rekonstruirati istu. Ugovori o uzdržavanju: Najsigurniji put do imovine bez straha od nužnog dijela U moru pravnih opcija za prijenos imovine nakon smrti, ugovori o uzdržavanju ističu se kao „najelegantnije rješenje“. Dok oporuke često završavaju na sudu zbog potraživanja nužnog dijela, ovi ugovori pružaju razinu sigurnosti koju klasično nasljeđivanje ne može ponuditi. Iako oba ugovora podrazumijevaju brigu o ostavitelju do njegove smrti, ključna razlika leži u trenutku prijenosa vlasništva. Kod doživotnog uzdržavanja, imovina prelazi na uzdržavatelja tek nakon smrti ostavitelja. S druge strane, kod dosmrtnog uzdržavanja, prijenos vlasništva događa se odmah po potpisu ugovora. Pravnica ističe da razlika u praksi više nije tako velika kao nekada:
Oporuka nije “uklesana u kamen”
Jedna od zabluda vezanih uz nasljedno pravo jest da je jednom napisana oporuka konačna. Pravna je stvarnost sasvim suprotna, oporučitelj može promijeniti svoju odluku onoliko puta koliko želi, sve do trenutka smrti. No, postupak zamjene stare oporuke novom nosi određena pravila koja, ako se ne poštuju, mogu dovesti do pravnog kaosa na ostavinskoj raspravi. Novijom oporukom može opozvati ranija. Kod tumačenja oporuke se uvijek treba težiti tome da se u najvećoj mogućoj mjeri poštuje volja oporučitelja. Ako se kasnijom oporukom izričito ne opozove ranija oporuka, odredbe ranije oporuke ostaju na snazi ukoliko i u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti s odredbama kasnije, dok opoziv kasnije oporuke ponovno daje snagu ranijoj oporuci, osim
ako se utvrdi da to nije bila namjera oporučitelja. Isto vrijedi i za opoziv opoziva oporuke. I onda opet neće biti mjerodavna ova oporuka s novijim datumom nego će se pristupiti tumačenju oporuka i utvrđivati volja oporučitelja na način kako sam gore navela. Često se misli da je oporuka predana sudu ili bilježniku “jača” od one koju osoba čuva kod kuće. Međutim, zakon kaže da oporuka deponirana na sudu ni na bilo koji način nije vrjednija ili više pravovaljana od ove druge kod kuće.
Ako osoba odluči promijeniti volju, trebala bi otići na sud, podnijeti zahtjev za povrat stare oporuke i tek tada je uništiti ili zamijeniti novom. Ipak, čak i ako stara ostane na sudu, a osoba kod kuće napiše novu s kasnijim datumom, mjerodavna će biti ona s novijim datumom.
Dugogodišnji spor oko groba
Dragutin Bađari iz Čehovca pak ima nešto drugačiji problem. On već godina pokušava nagovoriti svoje rođake, Dražena, njegovu majku Viktoriju i suprugu Nevenku Novak iz Preloga, da preuzmu brigu o grobnom mjestu koje je ostalo iza pokojnog ujaka Valenta Habuša. Prema njegovim riječima, raspodjela ujakove ostavštine bila je krajnje selektivna.
- Čim je ujak Valent umro, Dražen i njegova supruga Nevenka na sebe su brže-bolje prebacili svu vrijednu imovinu, uključujući ujakovu kuću u Prelogu, novac s bankovnih računa i automobil. Međutim, kada je na red došlo grobno mjesto u kojem leži ujakova baka, rođaci su se naprasno povukli, kaže Dragutin te dodaje da godinama sam podmiruje godišnju naknadu od oko 13 eura.
U želji da pomogne sestri pokojnog ujaka koja je teško bolesna i ima malu mirovinu prebacio je grob na sebe te ga počeo plaćati.
Dragu�n Bađari iz Čehovca
Ono što ga najviše pogađa nije sam iznos od nekoliko eura godišnje, već sustavno ignoriranje i bježanje onih koji su se domogli ujakova bogatstva. Tvrdi da rođak Dražen već pet godina obećava riješiti dokumentaciju, ali čim dođe trenutak za akciju, on doslovno nestaje s vidika. - Čovjek je doma, aute mijenja, a kad me vidi da idem, skrije se da me izbjegne, opisuje Dragutin svakodnevne scene.
Objavom u novinama, Dragutin se nada da će javna objava sramote konačno natjerati rođake da uz naslijeđene nekretnine i novac preuzmu i moralnu obvezu prema počivalištu vlastite obitelji.
Pametno je oporuku (čak i vlastoručnu) prijaviti u Hrvatski upisnik oporuka pri Javnobilježničkoj komori. Tako se osigurava da će oporuka biti pronađena tijekom ostavinske rasprave. Oporuka se može deponirati i na sudu kako bi se izbjeglo uništenje od strane nezadovoljnih nasljednika
- Nekad je razlika bila u tome da se kod dosmrtnih plaćao porez, a sad te razlike više nema. Dodaje kako se kod dosmrtnog prijenosa ostavitelj dodatno štiti: - Uvijek, znači, ako se ide na dosmrtno, u korist tog primatelja uzdržavanja osniva se služnost stanovanja. On bude imao pravo u toj kući živjeti dok je živ. Jedna od prednosti ugovora o uzdržavanju je i u tome što, osim što jamče da će volja primatelja uzdržavanja biti vjerno poštivana jer nema pobijanja u nužnom dijelu, pružaju sigurnost primatelju uzdržavanja da će ga netko uzdržavati, pomagati mu u starosti i nemoći, sukladno ugovorenom i detaljno preciziranom u ugovoru. Takvi ugovori pružaju sigurnost i drugoj ugovornoj strani tako da joj osiguravaju da po smrti primatelja uzdržavanja stupi u vlasništvo onoga što joj je obećano u zamjenu za uzdržavanje. - Ugovor o uzdržavanju ne može biti jednostrano raskinut jer je dvostranoobvezujući
pravni posao za razliku od oporuke koja je jednostrani pravni posao i koju oporučitelj uvijek može opozvati, objašnjava.Nadalje, oporučitelj može i raspolagati za života imovinom koju je nekome oporučno namijenio dok primatelj uzdržavanja to ne može bez suglasnosti davatelja uzdržavanja. Imovina koja je obuhvaćena ugovorom o uzdržavanju ne predstavlja predmet ostavinskog postupka, odnosno ne ulazi u ostavinsku imovinu ostavitelja. To je pravni oblik kojim su prava i interesi stranaka najadekvatnije zaštićeni i postojanje kojeg pruža pravnu sigurnost jednoj i drugoj ugovornoj strani, a kvalificirani pravni oblik osigurava težu pobojnost takvih dvostrano obvezujućih naplatnih pravnim poslova. Istina, mogućnost pobijanja uvijek postoji, ali je manja vjerojatnost da će nezadovoljni nasljednici uspjeti u pobijanju od sudskog postupka u kojem pobijaju odredbe oporuke kojima je povrijeđen njihov nužni dio i ostvaruju svoje pravo na nužni dio. Što se tiče ugovora o uzdržavanju, davatelji uzdržavanja ne odgovaraju za dugove primatelja uzdržavanja, oni nisu nasljednici, odnosno tu imovinu ne stječu nasljedstvom već na temelju ugovornog odnosa. Nasljednici, s druge strane, odgovaraju za dugove ostavitelja do visine naslijeđene imovine. Na kraju se može zaključiti da je najbolje sjesti za isti stol i razumno se dogovoriti oko svega. Istina, ni jedno nasljedstvo nije najbolje jer uvijek netko ostane “kratkih rukava”. Pitanje je samo kako se čovjek zna nositi s time, odnosno što očekuje i nada li se čemu ili se uzda u se i u svoje kljuse.
TREĆA STRUKOVIZIJA okupila
MindsetSoul Business
Blokada poslovnog računa nije samo tehnički problem nemogućnosti plaćanja, nego je to strogo kontroliran pravni proces koji, ako se ne zaustavi na vrijeme, vodi do gubitka kontrole nad tvrtkom. Za odgovornu osobu tvrtke u Hrvatskoj, blokada je digitalni sat koji radi prema uputama triju ključnih zakona.
Sve započinje kada FINA, sukladno Ovršnom zakonu, zaprimi osnovu za plaćanje (npr. neplaćeni račun ili sudsku presudu) i pošalje nalog svim bankama da zaplijene novac s vaših računa. U tom trenutku aktivira se Zakon o obveznim odnosima. Ako na računu nemate dovoljno novca da pokrijete cijeli iznos, banka izvršava nalog do raspoloživog iznosa, a za ostatak neplaćenog dijela nastupa blokada vašeg računa. Zakon obvezuje banku da vas o tome mora odmah obavijestiti jer ste od tog trenutka vi zakonski dužni poduzeti mjere za rješavanje nastalog problema.
Tada zapravo nastaje panika u kojoj se svaki dan računa. Ako uspijete skupiti novac, naplatiti vlastita potraživanja ili riješiti problem na neki treći način kako biste otklonili blokadu, situacija se smiruje. No, ako se ona produljuje, ulazite u nova ograničenja i obveze.
Dok blokada traje manje od 60 dana, nalazite se u stanju koje Stečajni zakon de�inira kao prijeteću nesposobnost za plaćanje. Ovo je razdoblje u kojem jedino vi, kao dužnik, možete pokrenuti predstečajni postupak. To je ključna prilika za restrukturiranje duga. Tijekom predstečaja imate nadzor poslovanja od strane predstečajnog povjerenika (koji se bira iz redova stečajnih upravitelja), podmirujete samo troškove nužne za redovno poslovanje i ne smijete otuđiti imovinu. Slijedi vam restrukturiranje u skladu sa Stečajnim zakonom te često maratonski pregovori s vjerovnicima koji taj plan moraju prihvatiti na sudu. Nakon uspješno provedenog predstečajnog postupka dio vaših dugova se otpisuje, a ostatak se plaća u dogovorenom roku. Mnogi dužnici su se spasili ovim postupkom, no mnogi
Utrka s vremenom u stanju blokade poslovnog računa
Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com
mali vjerovnici tih istih predstečajnih dužnika, kojima su potraživanja bila otpisivana, upravo su zbog toga - propali. No, ako blokada potraje neprekidno duže od 60 dana, Stečajni zakon vas tada službeno smatra nesposobnim za plaćanje, što je razlog za pokretanjem pravog stečajnog postupka. Bilo tko kome dugujete može sudu predložiti otvaranje stečaja. Za direktore ovdje nastupa najveća obveza: imaju rok od 21 dan od nastanka stečajnog razloga da sami predaju zahtjev za stečaj. Ako to ne učine, a �irma propadne, mogu biti osobno odgovorni svojom privatnom imovinom za naknadu štete vjerovnicima. Važno je napomenuti da jednom kada se stečaj otvori - gotovo ga je nemoguće zaustaviti. Otvaranjem stečaja vaša sudbina prelazi u ruke onih kojima dugujete, a stečajni upravitelj vodi glavnu riječ isključivo u njihovu korist. Vi postajete nebitni i kao direktor gubite svoju poziciju doslovno u danu, satu i minuti otvaranja stečajnog postupka. Ako pak se niti unutar četiri mjeseca blokade ništa nije pokrenulo, dakle nakon 120 dana neprekidne blokade, Financijska agencija (FINA) je po službenoj dužnosti dužna podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Važno je reći da jednom kada je proces pokrenut automatizmom države, povratka najčešće nema. U ovoj utrci s vremenom, pasivnost je najbrži put do trajnog gubitka poslovanja. Zato spriječite svoje probleme u poslovanju na vrijeme jer je to isto lakše nego upasti u ruke sustava koji će vam stvoriti mnogo veći stres i obavezu nego da ste sami stabilizirali svoju tvrtku.
Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore www.vesnabaranasic.com
Vesna Baranašić, mag.oec.
Budućnost je u rukama onih koji znaju raditi
Piše: Kristina Lulić
Foto: Mario Golenko
U Čakovcu je održano treće izdanje sajma strukovnih vještina “Strukovizija”, koje je u Graditeljskoj školi okupilo više od 30 izlagača, brojne gospodarstvenike i preko 700 učenika završnih razreda osnovnih škola. Poruka je jasna – struka ponovno postaje prvi izbor mladih u potrazi za stabilnom i kreativnom budućnošću.
Dvorana Graditeljske škole Čakovec proteklog je petka vrvila životom, mirisima gastronomskih specijaliteta i zvukovima strojeva. Treću godinu zaredom, Obrtnička komora Međimurske županije organizirala je “Strukoviziju” –manifestaciju koja briše granice između obrazovnog sustava i realnog sektora.
Mladi prepoznaju vrijednost rada rukama
Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije, u svom je uvodnom govoru naglasio kako sajam nije samo izložbeni prostor, već mjesto susreta znanja, vještina i budućnosti. Da se trud oko promocije strukovnih zanimanja isplati, potvrdio je i Antun Trojnar, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore.
- Ove godine imamo preko 8500 učenika upisanih u obrtničke škole, što je rast od oko 6% u odnosu na lani. To govori da djeca, uz podršku roditelja, prepoznaju da se od rada svojih ruku može lijepo i dostojanstveno živjeti, potvrđuje Tronjar. Međimurska županija prednjači u ovim trendovima. Župan Matija Posavec istaknuo je da strukovna zanimanja u ovoj regiji nikada nisu bila zanimanja “drugog reda”.
- Društvo koje cijeni struku, cijeni rad, a ono koje cijeni rad – napreduje. Naša stopa nezaposlenosti od 3,3% najbolji je dokaz da obrazovanje mora pružati kvalitetnu radnu
Trgovine KRK (7-11 sati)
• Čakovec, E. Kvaternika 7 (7-20 h)
• Čakovec, V. Morandinija 21
• Čakovec, Vukovarska 1
• Črečan 42
• G. Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b
• Nedelišće, M. Viljevca 2
• Pleškovec 30
• Podturen, Ivana Grčića 6
• Pušćine, Nikole Tesle 1a
• Selnica, Trg bana Jelačića 4
• Slakovec 61
• Trnovec 11
• Turčišće 21
• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2
• Zasadbreg 153a
• Žiškovec, Glavna 72
Ostale trgovine
• EUROSPIN Čakovec (8-20 h)
• LIDL Čakovec, Športska 7 (8-18 h)
snagu tržištu koje vapi za majstorima, zaključio je Posavec. Županija nastavlja sa sustavnim stipendiranjem de�icitarnih zanimanja, čime učenici dobivaju osigurano radno mjesto odmah nakon škole.
Iz prve ruke: Što kažu učenice?
Najveća vrijednost sajma su upravo učenici srednjih škola koji svojim mlađim kolegama pokazuju što su naučili. Na štandu Srednje škole Čakovec, učenica medicinskog smjera aktivno je sudjelovala u prezentaciji vještina: - Tu smo iz smjera medicinske sestre i tehničari. Mjerimo posjetiteljima tlak, imamo štand prve pomoći i “baby handling” – pravilno rukovanje bebama. Zanimljivo je jer smo prva godina i tek smo krenule s praksom. Mislim da je ovo super za učenike koji nemaju viziju što žele dalje, ovdje se mogu upoznati s različitim zanimanjima, rekla je učenica Hana Filip. Slično razmišljaju i učenice Ekonomske i trgovačke škole Čakovec.
- Sviđa nam se što vidimo puno različitih aktivnosti. Ima dosta toga praktičnoga što se može isprobati na licu mjesta, a ne samo slušati teoriju. To je
ključno da mladi vide o čemu se zapravo radi u kojem zanimanju, poručila je Ramona Matotek.
Sajam je posjetila i ministrica Marija Vučković, naglasivši važnost dekarbonizacije i zelene tranzicije unutar obrtništva. - Zelena tranzicija pruža ogromne prilike upravo u strukovnom obrazovanju. Vlada RH kroz Ministarstvo gospodarstva vodi program vrijedan 60 milijuna eura za potporu naukovanju i strukovnom obrazovanju, a Međimurje je primjer kako se ta sredstva učinkovito koriste, rekla je Vučković. Osim prezentacija, posjetitelji su mogli sudjelovati u interaktivnim radionicama te vidjeti kako Graditeljska škola, Tehnička škola, Gospodarska škola i druge obrazovne ustanove razvijaju centre izvrsnosti u strojarstvu i drugim strukama. “Strukovizija 2026” još je jednom dokazala da su vještine koje se stječu u strukovnim školama ključne ne samo za zapošljavanje, već i za cjelokupni gospodarski razvoj Međimurja i Hrvatske. Uz mirise iz školske kuhinje i zvukove alata, Čakovec je poslao jasnu poruku – budućnost je u rukama onih koji znaju raditi.
DRUŠTVO
www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
Učenice Srednje škole Čakovec, smjer medicinski tehničar, mjere tlak posje�teljima Strukovizije
Učenice Gospodarske škole Čakovec, smjer frizer, demonstriraju izradu frizura
Na čelu sindikalist
Za novog je predsjednika imenovan Dražen Ružić, inače knjižničar u III. osnovnoj školi Čakovec
Dražen Ružić
Na pozicijama dopredsjednika u idućem će mu razdoblju podršku pružati zamjenik župana Mario Medved te dosadašnji predsjednik Ivan Senčar, predstavnik poslodavaca
Simbolika 28. travnja, kada se obilježava Svjetski i nacionalni dan zaštite na radu, poslužila je kao idealna kulisa za jubilarnu, 130. sjednicu međimurskog Gospodarsko-socijalnog vijeća. Bila je to prigoda ne samo za radni susret partnera, već i za redovnu rotaciju u samom vrhu ovog važnog savjetodavnog tijela.
Vlatka Štabi nova je članica iz redova sindikata, inače glavna povjerenica u firmi Eko Međimurje
Promjene u vodstvu
U novom mandatu kormilo GSV-a službeno preuzimaju sindikati, a za novog je predsjednika imenovan Dražen Ružić, inače knjižničar u III. osnovnoj školi Čakovec. Na pozicijama dopredsjednika u idućem će mu razdoblju podršku pružati zamjenik župana Mario Medved te dosadašnji predsjednik Ivan Senčar, predstavnik poslodavaca koji je uspješno vodio Vijeće u proteklom mandatu. Župan Matija Posavec naglasio je kako ovako velik broj sjednica jasno pokazuje razinu aktivnosti i doprinosa zajednici. Istaknuo je važnost otvaranja rasprave o sigurnosti na radnim mjestima upravo iz međimurskog aspekta, budući da smo regija s izrazito razvijenom metalskom industrijom i građevinskim sektorom. Upravo te grane, unatoč tome što su
POVIJESNI DAN za školstvo u Štrigovi
pokretači razvoja i velikog investicijskog ciklusa koji se trenutno provodi u županiji, ujedno spadaju u najrizičnije sektore za zdravlje i sigurnost radnika.
33 ozljede na radu
O preventivi i stvarnom stanju na terenu govorio je inspektor rada Srećko Tot, koji je upozorio na blagi porast broja ozljeda. Tijekom 2025. godine na području naše županije evidentirana su 33 slučaja ozljeda, među kojima je, nažalost, jedan bio sa smrtnim ishodom. Posebno zabrinjava podatak da je među ozlijeđenima bilo devet stranih radnika te dvije maloljetne osobe koje su bile na nekom obliku osposobljavanja, što dodatno naglašava potrebu za stalnom edukacijom.
Stručnu podršku sustavu pruža i HZZO, a njegov
zamjenik ravnatelja Dražen Kapusta pohvalio je situaciju u Međimurju po pitanju broja stručnjaka iz medicine rada. S druge strane, Cvetan Kovač, zamjenik predsjednika Nacionalnoga vijeća zaštite na radu, pozvao je međimurske poslodavce da hrabrije i snažnije koriste dostupna državna sredstva predviđena upravo za unaprjeđenje sigurnosti i preventivu u poduzećima.
Unatoč izazovima u sferi sigurnosti, gospodarska slika Međimurja i dalje je iznimno snažna. Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Čakovec, ožujak 2025. godine donio je nastavak trenda pada nezaposlenosti. U našem je kraju radilo rekordnih 44.722 ljudi, dok je broj onih koji traže posao pao na 1.505, što je najmanja brojka ikad zabilježena u našoj županiji. (sh)
Nekadašnja žitnica zasjala kao škola 21. stoljeća
Piše: Sanja Heric
Rijetko koja škola ima tako neobičnu priču kao ona u Železnoj Gori. Sve je počelo davne 1884. godine u jednoj sobi kurije Terbotz, nastavilo se 1927. u zgradi koja je zapravo bila žitnica kupljena dobrovoljnim prilozima mještana, da bi danas, gotovo stoljeće i pol kasnije, ova ustanova doživjela svoju najveću transformaciju. Na svečanosti koja je okupila mještane i uzvanike, Stanislav Rebernik, načelnik općine i ravnatelj OŠ Štrigova, podsjetio je na povijest koja se ne smije zaboraviti. – Tek 1927. godine selo Železna Gora je dobrovoljnim prilozima kupilo zgradu koja je bila ovdje, a ta zgrada je zapravo bila – žitnica, otkrio je Rebernik, naglasivši kako je ovo „povijesni dan za školstvo općine Štrigova“.
Slovila za jednu od najljepših škola
Tijekom Drugog svjetskog rata ovdje je bila mađarska
Područna škola Železna Gora u novom ruhu
škola, a nakon oslobođenja 1945., nastava na hrvatskom jeziku ponovno počinje 12. svibnja 1945. godine. Zgrada je svoj današnji oblik dobila 1938. godine, a zanimljivo je da je u bivšoj državi slovila za jednu od najljepših područnih škola, što su dolazile gledati brojne delegacije.
Dolazile su delegacije da je vide, ponajviše zahvaljujući učiteljicama koje su ovdje živjele i radile, poput Nevenke Štefanec i Jelene Valkaj. Taj standard brige o prostoru danas nastavljaju učiteljice Božena Kralj i Petra Sklepić.
Zgrada se ozbiljnije obnavljala početkom 80-ih godina, kada je Martin Jakopić, tada poznati zidar, zajedno s mještanima obnovio krovište, fasadu i statiku.
Projekt energetske obnove, vrijedan 377.000 eura, donio je školi novu fasadu, izolaciju, dizalicu topline i fotonaponsku elektranu. Brojke kažu da će se na grijanju štedjeti čak 65 %, ali za učenike je puno važnija vijest koju je "iz rukava" izvukao župan Matija Posavec. – Osim ove fasade i okoliša, malo smo još izbrusili parkete, tako da imate i interijer puno ljepši i bit će vam svima puno
U VARAŽDINU potpisan Sporazum o suradnji između pet obrtničkih komora Lokomotiva Hrvatske ubacuje u višu brzinu
U Varaždinu je održano svečano potpisivanje Sporazuma o suradnji između pet područnih obrtničkih komora sjeverne i središnje Hrvatske (Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije), što je označilo početak jedne od najznačajnijih inicijativa udruživanja u novijoj poduzetničkoj povijesti.
Ovaj strateški dokument, kojeg su potpisali predsjednik OK Međimurske županije Dražen Novak i njegovi kolege iz susjednih regija, usmjeren je na promicanje zajedničkih interesa obrtnika te jačanje institucijskog utjecaja na regionalnoj i nacionalnoj razini.
Međimurje kao pokretačka snaga sjevera
Međimurska županija, poznata kao regija s izrazito razvijenim obrtničkim duhom, u ovom savezu igra ključnu ulogu. Povezivanje komora sjevera odgovor je na potrebe modernog tržišta gdje pojedinačno djelovanje više nije dovoljno za postizanje strateških ciljeva.
Hrvatske, koji je najsnažniji gospodarski kraj po izvozu i ukupnoj snazi gospodarstva, može biti samo korisno i pozitivno. Razmjena iskustva, primjer dobre prakse i međusobno povezivanje stvara još otpornije i još snažnije gospodarstvo, a temelj gospodarstva je naravno obrtništvo i u tome mi je drago da županije daju punu podršku, poručio je župan Matija Posavec.
Fokus na mlade i obrazovanje
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore, Dalibor Kratohvil, istaknuo je da ova inicijativa obuhvaća obitelj od preko 138.000 članova. Posebno vesele pozitivni trendovi novootvorenih obrta, što pokazuje da mladi ljudi sve češće uzimaju sudbinu u svoje ruke kroz poduzetništvo.
ugodnije, poručio je župan okupljenim mališanima.
Mali čuvari tradicije u glavnoj ulozi
Ipak, u centru pažnje nisu bili samo kilovati i uštede, nego djeca. Učenici PŠ Železna Gora, odjeveni u narodne nošnje, kroz dječje igre i ples podsjetili su zašto je važno ulagati u ovakve sredine. Župan Posavec osobno je pohvalio male izvođače, Evu, Martu, Antea, Lukasa, Gabriela, Miju, Alojza, Ninu, Eni, Svena i Saru. - Bez obzira na to koliko je neko mjesto malo i ima možda manji broj učenika, treba ga obnavljati, treba ga čuvati i osmišljavati sadržaje. Danas gledamo u budućnost, a ta budućnost je ovo što vidite, istaknuo je Posavec. Nakon službenog dijela, uzvanici su razgledali moderno uređen prostor uz domaću zakusku koje su pripremile vrijedne kuharice. Detalje o projektu možete pročitati na 36. stranici.
Svečanosti su nazočili i čelnici županija, predvođeni županom Međimurske županije Matijom Posavcem, koji je dao snažnu podršku ovom obliku sinergije. Ističući važnost ovog trenutka, župan Posavec je naglasio značaj međusobnog prožimanja znanja i iskustava najpotentnijeg gospodarskog dijela države. - Povezivanje obrtničkih komora županija sa sjevera
Osim samog gospodarstva, sporazum otvara vrata zajedničkom promišljanju o obrazovanju i rješavanju problema nedostatka radne snage. Varaždinski župan Anđelko Stričak naglasio je da sjever Hrvatske paralelno s gospodarskim rastom razvija i zaštitu okoliša, poput zajedničkih aktivnosti s Međimurjem na očuvanju Mure i Drave. Sinergija ovih pet županija, uz predvodništvo Međimurja u izvoznoj snazi, jamči da će sjever Hrvatske ostati lokomotiva razvoja cijele države, stvarajući okvir za sigurniju poduzetničku budućnost novih generacija obrtnika.
NOVA ATRAKCIJA na bazenima
Čakovec gradi tobogan i sjenilo za djecu
Grad Čakovec raspisao je natječaj za rekonstrukciju vanjskih bazena „Marija Ružić" koji uključuje izgradnju visokog vodenog tobogana, sjenila nad dječjim bazenom i solarne elektrane, a vrijednost radova procijenjena je na gotovo 802.000 eura. Obavijest o nadmetanju objavljena je 29. travnja u Elektroničkom oglasniku javne nabave, a ponude se mogu dostaviti do 25. svibnja. Uz sam tobogan, projektom je predviđena i izgradnja ukopane strojarnice te ograđenog platoa s dizalicom topline za dogrijavanje bazenske vode. Radovi su podijeljeni u dvije grupe: veća, vrijedna oko 699.000 eura, obuhvaća tobogan sa strojarnicom i platoom strojarske opreme, a manja,
vrijedna 103.000 eura, odnosi se na čelično membransko sjenilo iznad dječjeg bazena promjera 13 metara. Tobogan je projektiran kao čelična konstrukcija visine 13,37 metara sa stazom od umjetnih materijala. Rok za izvođenje svih radova je devet mjeseci od potpisa ugovora. Uz tobogan, nad dječjim bazenom postavit će se zaštitno sjenilo koje će djeci i roditeljima omogućiti boravak bez izravne izloženosti suncu. Sjenilo je zamišljeno kao trokutasta membranska konstrukcija promjera 17,30 metara. Uz sunčalište se planira i nadstrešnica duljine 80 metara s fotonaponskim panelima na krovu, koja će dio vlastite potrošnje struje pokrivati sunčevom energijom. (ik)
DRŽAVNI INSPEKTORAT pokrenuo prekršajni postupak
Građevinac muljao s godišnjim pa dobio kaznu od 4000 eura
Međimurska građevinska tvrtka nepravomoćno je osuđena u Čakovcu jer je svom radniku u evidenciju upisala godišnji odmor u tjednu kada je on zapravo radio na fasadi kuće u Strahonincu.
Prekršajni postupak pokrenuo je Državni inspektorat nakon nadzora u studenom 2025. godine. Inspektori su tvrtki stavili na teret pet prekršaja, no sud je na kraju dokazanim utvrdio samo jedan, koji se odnosio na netočno vođenje evidencije o radnom vremenu za tjedan od 19. do 23. svibnja 2025. godine.
Ključni svjedok u postupku bio je bivši radnik tvrtke, fasader koji je u njoj radio od kolovoza 2023. do sredine lipnja 2025. godine. Pred sudom je ispričao da u spornom tjednu u svibnju nije bio na godišnjem odmoru, nego je radio na fasadi u Strahonincu, zajedno sa šefom i još jednim radnikom.
- Ne, nisam bio na godišnjem odmoru, to sigurno znam, rekao je svjedok.
Tvrtka se branila tvrdeći da uredno vode evidencije o radnom vremenu te da je cijeli optužni prijedlog temeljen na iskazu nezadovoljnog bivšeg radnika. No sud je povjerovao radniku, ocijenivši njegov iskaz uvjerljivim, posebno za-
POŽAR u Orehovici
to što je i sam priznao da je u ožujku doista koristio tri dana godišnjeg odmora, što pokazuje da nije paušalno teretio poslodavca. Radnik je otkrio i druge nepravilnosti. Kada su mu na sudu pokazali ugovor o radu od prosinca 2024. i izjavu o sporazumnom otkazu, tvrdio je da potpisi na tim dokumentima nisu njegovi, što je potkrijepio usporedbom s potpisom na osobnoj iskaznici. Objasnio je da mu je radni odnos zapravo prestao nakon što je šefu rekao da pri radu na visini mora biti postavljena zaštitna ograda. - Šef mi je rekao da onda više ne moram niti raditi, ispričao je. Za te je prekršaje, međutim, sud oslobodio tvrtku jer tužitelj nije dokazao da su počinjeni. Dodatni razlog za oslobađanje bio je i to što optužni prijedlog nije sadržavao točno vrijeme počinjenja prekršaja, što je zakonski nužan element.
Tvrtki je izrečena kazna od 4000 eura, a odgovornoj osobi 600 eura, uz 40 eura troškova postupka po okrivljeniku. Kazna je ublažena jer do sada nisu bili prekršajno kažnjavani. Presuda nije pravomoćna, a okrivljenici imaju pravo žalbe u roku od osam dana. (ik)
Oštećena fasada klupskih prostorija
U četvrtak, 23. travnja 2026. godine oko 13 sati, u Ulici Nikole Tesle u Orehovici došlo je do izbijanja požara na otvorenome koji se proširio na obližnji građevinski objekt.
Prema službenim informacijama, požar je započeo na dvije plastične kante za otpad. Vatra se s kanti proširila na zid objekta koji koriste članovi lokalnog nogometnog kluba. Pravovremenom reakcijom predstavnika kluba, koji su sami pristupili gašenju, spriječeno je daljnje širenje plamena na unutrašnjost ili veći dio zgrade.
DRAMA u Čakovcu
Na mjestu događaja obavljen je policijski očevid uz prisustvo inspektora zaštite od požara, eksploziva i oružja. Utvrđeno je kako je uzrok požara poduzeta ljudska radnja. Uslijed djelovanja topline, dvije plastične kante u potpunosti su uništene, dok je na zidu klupskog objekta nastalo djelomično nagorenje fasade. Materijalna šteta bit će precizno utvrđena naknadno, a policijski službenici trenutno provode kriminalistička istraživanja kako bi se utvrdile sve okolnosti ovog događaja i identificirao počinitelj. (sh)
Vatrogasci spašavali dijete iz auta
U ponedjeljak, 20. travnja 2026. godine, Čakovec je svjedočio dramatičnim trenucima u Vukovarskoj ulici. Nešto prije 13 sati, točnije u 12:46, žurne službe zaprimile su poziv u pomoć zbog djeteta koje je ostalo zaključano u osobnom automobilu.
POKUŠAJ TROVANJA pasa u Vučetincu
Kako netko može biti tako okrutan?
- Lujo ne izlazi iz dvorišta, ne napada nikoga, on je naš član obitelji, rekli su nam potreseni vlasnici koje smo posjetili u njihovoj obiteljskoj kući u Vučetincu
Stanovnici Vučetinca i dalje su u šoku nakon što je obiteljski pas Lujo postao žrtvom trovanja i to usred vlastitog dvorišta. Zasad nepoznati počinitelj bacio je mamac preko ograde – komad goveđe kosti omotan praškastim otrovom za štakore – preko ograde, izravno među kućne ljubimce.
Vlasnici su primijetili da nešto nije u redu kada se njihov ljubimac Lujo, mješanac Jack Russella i shi-tzua, odbio vratiti u kuću, braneći svoj najnoviji “ulov” koji je pronašao u mraku pokraj ograde. Brzom reakcijom vlasnika i hitnim odlaskom veterinaru, psu je pružena pomoć te je on trenutno izvan životne opasnosti, iako ga čeka daljnji oporavak i pretrage krvi.
Vlasnica Petra u svom apelu putem društvenih mreža objavila je fotografiju mamca pronađenog u dvorištu
- Svi smo u šoku. Sa svima smo u dobrim odnosima i ne možemo vjerovati da bi nekome naši psi toliko smetali da ih pokuša ubiti na ovako okrutan način. Lujo ne izlazi iz dvorišta, ne napada nikoga, on je naš član obitelji, rekli su nam potreseni vlasnici koje smo posjetili u njihovoj obiteljskoj kući u Vučetincu.
ŽIVOT JE nekad siv, nekad žut Čakovečki koncert
Tvrtka organizator iz Dekanovca nepravomoćno je osuđena jer je u prosincu 2024. organizirala koncert Bajage i instruktora u dvorani Graditeljske škole bez odobrenja za javno izvođenje glazbenih djela. Koncert je održan 13. prosinca 2024., a tvrtka je prethodno zatražila dozvolu od ZAMP-a, no odobrenje nikada nije ishodila. Unatoč tome, nastup se održao, a prema izvještaju
O cijelom događaju službeno se oglasila i PU međimurska.
- U petak 24. travnja 2026. godine u večernjim satima u Vučetincu, vlasnik je u ograđenom dvorištu obiteljske kuće pronašao svog psa terijera, u neuobičajenom fizičkom stanju (dezorijentiran) te ga je odvezao u veterinarsku ambulantu, gdje
je pregledan i pružena mu je potrebna skrb. Naknadnim pregledom dvorišta u kojem se nalazi još nekoliko pasa pronađeni su odbačeni mamci za životinje s pričvršćenim kemijskim tvarima koji su izuzeti, rekla je PU međimurska u svom izvještaju te su dodali da se kriminalistička istraživanja nastavljaju. (kl)
Bajage bez dozvole za autorska prava
servisa za prodaju ulaznica, prodano je karata u ukupnoj vrijednosti od 16.662 eura. Osim što nisu imali dozvolu za javno izvođenje zaštićenih glazbenih djela, organizatori nisu ni u zakonskom roku od 15 dana nakon koncerta dostavili popis izvedenih skladbi, što je njihova zakonska obveza. Tu obvezu nisu ispunili ni naknadno, sve do donošenja presude u travnju 2026.
Zagrebački je prekršajni sud na raspravu pozvao tvrtku i njezinu odgovornu osobu u dva navrata, u prosincu 2025. i u ožujku 2026., no oni se nijednom nisu odazvali niti opravdali izostanak. Sud je stoga postupak proveo bez njihova ispitivanja, na temelju prikupljenih dokaza. Tvrtki je izrečena ukupna kazna od 1327 eura, a odgovornoj oso-
bi 398 eura. Sud je pritom izrekao minimalne propisane kazne, uzimajući u obzir da ni tvrtka ni odgovorna osoba ranije nisu kažnjavani za istovrsne prekršaje. Također ih je oslobodio troškova postupka zbog otežanog poslovanja. Presuda još nije pravomoćna, a okrivljenici imaju pravo žalbe u roku od osam dana. (ik)
zatvora
Na mjesto događaja odmah je upućena Javna vatrogasna postrojba Čakovec. Intervenciji su pristupila četiri vatrogasca s navalnim vozilom, a zahvaljujući njihovoj brzoj i stručnoj reakciji, automobil je otvoren, a dijete je na sigurnom. (sh)
Dok je u Kaznionici u Lepoglavi služio kaznu za tešku tjelesnu ozljedu, 25-godišnjaka je stigla i presuda za seriju krađa bicikala i kosilica po Varaždinu.
Općinski sud u Čakovcu objedinio mu je obje kazne u jedinstvenu od godinu i pet mjeseci zatvora.
Čakovečki je sud preinačio dvije pravomoćne presude i izrekao jedinstvenu zatvorsku kaznu. Za tešku tjelesnu ozljedu počinjenu ljeti 2022. bio je osuđen na deset mjeseci zatvora. Varaždinski mu je sud potom dosudio osam mjeseci jer je u nepuna četiri mjeseca ukrao šest bicikala i
dvije motorne kosilice iz dvorišta i stalaka diljem Varaždina. Ukradene je predmete prodavao za sitne iznose, a novac trošio na hranu i cigarete. S obzirom da je krađe počinio prije nego što je stupio na izdržavanje kazne za tešku tjelesnu ozljedu, zatražio je
objedinjavanje kazni. Državno odvjetništvo u Čakovcu ocijenilo je zahtjev osnovanim, a izvanraspravno je vijeće izreklo jedinstvenu kaznu od godinu i pet mjeseci. U nju mu je uračunato vrijeme već provedeno u zatvoru po obje presude. Presuda je nepravomoćna. (ik)
Unuka Klara sa psima Lujom, Lotom i Flekijem
SUĐENJE za dvostruko ubojstvo u Pleškovcu
Polubrat optuženog opisao kobnu noć: - Osjetio sam snažan udarac u glavu
Na drugom ročištu Emanuelu Repu na Županijskom sudu u Varaždinu puštena snimka ispitivanja Benjamina Janušića, koji je preživio napad sjekirom. Svjedočili i vozač hitne pomoći te prijatelji koji su s optuženim proveli večer prije zločina
Na Županijskom sudu u Varaždinu održano je drugo ročište u postupku protiv Emanuela Repa, optuženog za dvostruko teško ubojstvo majke Danijele Janušić i poočima Dragutina Janušića te pokušaj teškog ubojstva polubrata Benjamina. Ročište je, za razliku od prvog, bilo otvoreno za javnost, a predsjedao mu je sudac Dejan Replić.
Na monitoru u sudnici puštena je snimka Benjaminova ispitivanja pred državnim odvjetništvom. Optuženi je cijelu snimku odslušao, ali nije digao pogled prema ekranu.
Dan uoči tragedije bio je uobičajen. Obitelj se pripremala za očev rođendan. Emanuel je nedavno izašao iz zatvora i živio s obitelji na katu. Bio je u dobrim odnosima sa svima, nije bilo nikakve svađe. Te subote Emanuel i Benjamin zajedno su otišli u obližnji Slakovec, gdje se Emanuel inače družio s prijateljima, a potom na Dravu, gdje je društvo kampiralo i roštiljalo.
Konzumirali marihuanu i povukli bijelo
- Popio je na Dravi pet piva, ispričao je Benjamin istražiteljima. Njih šestorica, Emanuel i petero prijatelja, popušili su dva jointa. Nakon povratka u Slakovec, treća osoba izvadila je vrećicu s bijelim prahom. Emanuel je povukao nekoliko crta. Marihuanu su konzumirali oko jedan sat na Dravi, a bijeli prah u Slakovcu malo nakon četiri. Kući su stigli nešto prije pet sati ujutro.
Benjamin je legao spavati, a Emanuel je otišao na WC. Desetak minuta kasnije Benjamina je probudio strašan udarac u glavu. Bio je zbunjen i nije znao što se događa. Vidio je samo da netko izlazi iz prostorije. Bio je to Emanuel. Uskoro se vratio i počeo udarati u vrata. Kada su se otvorila, pred Benjaminom je stajao polubrat Emanuel Rep, krvav, sa sjekirom u ruci. Emanuel je počeo buncati. Govorio je da ga netko napada, da će se ubiti. Potom se malo smirio, tražio drugu majicu i izašao iz kuće. Odložio je sjekiru i pobjegao. Roditelje nije spomenuo. Od trenutka kad je u Slakovcu povukao bijeli prah prošao je otprilike sat vremena. Benjamina je boljela glava, ali je ipak otišao probuditi oca. - Otvorio sam vrata i vidio kako leže, opisao je. Popeo se provjeriti sestru, rekao joj da se zaključa, izašao iz kuće i nazvao 112. Rekao je da je razbojništvo jer ga je bilo strah da je Emanuel u blizini i da ga čuje pa će i njega ubiti.
- Sjekirom sam udaren u glavu, a imam i ozljedu šake, između palca i kažiprsta. Vjerujem da je riječ o jednom udarcu, dok sam spavao, u položaju u kojemu mi je ruka bila kod glave, ispričao je Benjamin. Benjaminovu sestru, još djevojčicu, buka u susjednoj sobi probudila je u 5.13. Pogledala je na sat, a potom čula kako netko kaže: “ Kaj si to napravil?" Kada je došla policija, polubrat Benjamin ju je izveo van i prekrio joj oči. Saslušan je i vozač hitne medicinske pomoći. Ispričao je kako je dežurni tim dobio dojavu o pokušaju razbojništva. Kada su stigli, u dvorištu su zatekli okrvavljenu mušku
Tri mjeseca borbe za život
Dragutin Janušić helikopterom je nakon napada prebačen u KB Dubrava u Zagrebu s teškim ozljedama glave, oka, mozga i sinusa. Liječnici su se mjesecima borili za njegov život, no njegovo stanje bilo je nepopravljivo. Preminuo
je 6. listopada 2025. Optužnica protiv Emanuela Repa time je proširena s jednog teškog ubojstva i dva pokušaja na dva teška ubojstva i jedan pokušaj. Sprovod Dragutina Janušića održan je 9. listopada na mjesnom groblju u Pleškovcu.
Pognute glave, bez riječi
Na prvom ispitivanju Emanuel Rep pokušavao je sakriti lice pred objektivom, pognute glave i u lisicama. Na drugom ročištu to više nije činio, ali ni jednom tijekom postupka nije podigao pogled. Dok je na monitoru puštena
osobu kako tipka po mobitelu. Kod ulaza je stajala sjekira za panjeve.
- Ušli smo u spavaću sobu i svi troje ostali zaprepašteni. Dvije osobe ležale su na krevetu, a krv je bilo i na zidovima. Žena je ležala okomito, s nogama do poda. Oboje su bili živi, s posjekotinama na glavi. Žena je bila na izdisaju i kada sam se vratio s respiratorom, izdahnula je. Muškarac je samo kašljao krv, ispričao je vozač hitne pomoći.
Svjedočili su i prijatelji s kojima su Emanuel i Benjamin proveli večer prije zločina. Njihovi iskazi potvrdili su Benjaminovu kronologiju večeri, kampiranje na Dravi i konzumaciju droge. Nitko od njih nije primijetio ništa neobično u Emanuelovu ponašanju te večeri. Za zločin su saznali tek ujutro.
Potraga je trajala cijeli dan Emanuel Rep je nakon zločina pobjegao iz obiteljske kuće. Policija je pokrenula opsežnu potragu po brdovitom i zahtjevnom terenu Međimurja,
KRAĐE ČEHOVEC
Ukrali kokoši
Tijekom noći s 21. na 22. travnja u Čehovcu, Glavnoj ulici, nepoznati počinitelj je provalio u kokošinjac odakle je ukrao nekoliko desetaka domaćih kokoši. U istoj noći, u istoj ulici, iz nezaključenog kokošinjca ukradeno je također nekoliko desetaka
ŠANDOROVEC
Nestao trimer
Između 23. i 25. travnja u Šandorovcu, Dravskoj ulici, nepoznati počinitelj je iz otključane garaže ukrao trimer. Materijalna šteta procjenjuje se na oko
PRELOG
peradi. Ukupna materijalna šteta procjenjuje se na oko 500 eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenih djela teška krađa i krađa, podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
190 eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenih djela krađa, podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
Iz kuće ukrao novčanik
U noći s 25. na 26. travnja u Prelogu, Ulici kneza Domagoja, nepoznati počinitelj je iz kuće ukrao novčanik s novcem i osobnim dokumentima. Materijalna šteta procjenjuje se na
PIŠKOROVEC
snimka ispitivanja polubrata Benjamina, optuženi je cijelo vrijeme slušao, ali nije pogledao prema ekranu. Na pitanje o krivnji odgovorio je da se ničega ne sjeća, zbog čega je konstatirano da se ne osjeća krivim.
u koju su bili uključeni dronovi i pas tragač. Potraga je trajala od zore do sumraka, a ključnu ulogu odigrali su građani čija je dojava dovela do lociranja osumnjičenog. Pronađen je i uhićen nešto poslije 20 sati u okolici Slakovca u općini Nedelišće. Emanuel Rep nije nepoznat policiji. Višestruko je osuđivan za krađe i teške krađe te nanošenje štete tuđoj imovini, a velik dio života proveo je u zatvorima. Iz zatvora je izašao negdje u svibnju 2025., samo oko mjesec i pol prije zločina. Obitelj Janušić do tada je, prema dostupnim informacijama, živjela mirnim životom u Pleškovcu. Na prvom ročištu, 1. travnja, optuženi je izjavio da razumije optužbu, ali da se ne sjeća samog događaja. Takvim neočitovanjem smatra se da optuženik poriče krivnju. Suđenje se nastavlja. (ik, foto: Vjeran Žganec Rogulja/ Pixsell)
oko 500 eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenih djela krađa, podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
Provalio u kuću pa ukrao novac
U ponedjeljak 27. travnja u večernjim satima, u Piškorovcu, nepoznati počinitelj je provalio u kuću odakle je ukrao novac, bankovnu
DRŽIMUREC
Otuđio
novac
karticu i razne osobne dokumente. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća eura. (sh)
U Držimurcu je nepoznati počinitelj provalio u obiteljsku kuću gdje je otuđio novac u iznosu više desetaka eura u ponedjeljak 27. travnja. Protiv počinitelja zbog počinjenih kaznenih djela teških krađa, podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu.
ČAKOVEC
Napao zaštitarku i
prodavačicu
zbog artikala od par eura
U utorak 28. travnja 2026. godine oko 8 sati u Čakovcu, Obrtničkoj ulici, u trgovini 25-godišnjak je počinio kazneno djelo razbojnička krađa na način da su ga prilikom prolaska kroz blagajnu zaustavile zaštitarka i prodavačica kojom prilikom ih je odgurnuo rukama u namjeri da s otuđenim artiklima izađe iz
HLAPIČINA
poslovnice. Materijalna šteta iznosi nekoliko eura. Muškarac je uhićen poradi osnova sumnje da je počinio kazneno djelo. Protiv muškarca zbog počinjenog kaznenog djela razbojnička krađa podnijeta je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu te je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (sh)
Iz kuće ukrao peć, pilu i bojler
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 34-godišnjakom sumnja se da je između 21. ožujka i 4. travnja ove godine u Hlapičini provalio u kuću odakle je ukrao peć na kruta goriva, strujni bojler, motornu pilu i druge predmete u vrijednosti nekoliko tisuća eura.
Dio predmeta je pronađen i vraćen vlasnici. Protiv muškarca zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
Emanuelu Repu sudi se za za dvostruko teško ubojstvo majke Danijele Janušić i poočima Dragutina Janušića te pokušaj teškog ubojstva polubrata Benjamina
Dobro je znati
Piše Sanja Heric
Ukakvom smo
ozračju dočekali ovogodišnji Dan županije. Može li se proteklo razdoblje nazvati uspješnim?
- Ozračje u kojem slavimo Dan županije najbolje bih mogao usporediti s trenutnim gradilištima diljem Međimurske županije, gdje se jasno vidi intenzitet radova.
Golemi broj gradilišta i projekata u realizaciji obuhvaća sve segmente društva. S jedne strane osjećamo ponos zbog tih postignuća, dok s druge strane to zahtijeva strpljenje i napor kako bismo sve uspješno proveli kraju. Posebno me raduje što smo do vrlo visoke razine doveli prezentaciju naše baštine, a time i očuvanje našega identiteta pa još snažnije ulažemo u razvoj interpretacijskih centara i promicanje međimurskih vrijednosti.
Međimurska županija na nacionalnoj razini predvodi i o uključivanju u rad međunarodnih asocijacija, što nam, uz pozitivne gospodarske pokazatelje i mjerljive rezultate, daje itekakav razlog za optimizam kada je riječ o nošenju s globalnim izazovima, poput klimatskih promjena, na primjer. Dan Županije prigoda je za sumiranje rezultata koji potvrđuju da radimo punim kapacitetom, stoga vjerujem da će nam rezultati rasti i u godinama koje slijede.
Međimurje
buja
- Koje kapitalne projekte Međimurska županija trenutno provodi?
- Iskoristili smo svaku priliku za privlačenje europskih
sredstava da bismo u našim školama osigurali uvjete za održavanje jednosmjenske nastave. U tu smo svrhu precizno detektirali potrebe za dogradnjom i izgradnjom novih objekata te sportskih dvorana. Trenutno smo u fazi dogradnje petnaestak osnovnih škola i izgradnje pet sportskih dvorana. Posebno ističem rješavanje pitanja obrazovanja u našoj najvećoj općini, Nedelišću, gdje gradimo novu zgradu tamošnje Osnovne škole. Najveći projekt u obrazovanju, trenutno je dogradnja Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec. Uz stvaranje uvjeta za jednosmjensku nastavu, gradi se nova sportska dvorana i u potpunosti obnavlja okoliš. Nakon što smo nedavno završili obnovu Gospodarske i Graditeljske škole, pred raspisivanjem smo natječaja za dogradnju Srednje škole u Prelogu. Paralelno teče adaptacija interijera Učeničkog doma, od restorana i kuhinje do soba, a u idućoj fazi slijedi dodatno uređenje unutrašnjosti sportske dvorane Graditeljske škole – našeg najvećeg sportskog borilišta. Time ćemo zaokružiti obnovu svih naših srednjoškolskih ustanova, a to je najmanje što moramo učiniti u ime zahvalnosti za sjajne rezultate koje učenici i nastavnici godinama postižu. U sektoru prometne i komunalne infrastrukture, nakon završetka obilaznice u Prelogu i obnove ceste prema Murskom Središću, prioritet je obilaznica Nedelišća. Taj projekt, koji smo čekali 20 godina, trebao bi biti završen za nešto više od godinu dana. Prema informacijama iz Hrvatskih cesta, uskoro kreću radovi na drugoj te trećoj fazi čakovečke obilaznice, a planira se izgradnja obilaznice Šenkovca.
Na polju turističke infrastrukture izdvajaju se dva kapitalna projekta ukupne vrijednosti 13 milijuna eura: obnova i revitalizacija Feštetićeva dvorca u Pribislavcu i Palača međimurske popevke u Donjoj Dubravi. Također, u Štrigovi je započela gradnja interpretacijskog centra svetoga Jeronima, a nastavljamo i s obnovom područnih školskih odjela diljem Međimurja. Naša se politika temelji na ravnomjernom razvoju svih gradova i općina. Ne provodimo centralizaciju, već ulažemo u svaku sredinu, omogućujući da se lokalne vrijednosti i speci�ične priče interpretiraju upravo tamo gdje nastaju, čime izravno podižemo kvalitetu života svih naših sugrađana. Uspješno smo riješili pitanje sustava palijativne skrbi. Formirat ćemo suvremeni palijativni centar u Feštetićevoj kuriji u krugu zdravstvenih ustanova u Čakovcu. Renoviramo ambulante Doma zdravlja Čakovec diljem Međimurja (Orehovica, Donji Kraljevec, Sveta Marija), a u Donjem Kraljevcu naša ustanova - Ljekarna Čakovec - nedavno je otvorila moderniziranu i proširenu ljekarnu. U području komunalne infrastrukture prijavljeno je pet projekata aglomeracije, od Podturna do Podbresta i područja grada Preloga.
Na tragu važnog rješenja
- Romsko pitanje u Međimurju je uvijek aktualno. Kako ocjenjujete suživot romske zajednice s većinskim stanovništvom?
- Suživot je danas kvalitetniji, nego prije nekoliko godina, ali moram naglasiti da i dalje postoji značajan prostor i potreba za napretkom.
Statistički podaci u obrazovanju i zapošljavanju pokazuju pozitivne trendove u odnosu na razdoblje od prije dvije ili tri godine; bilježimo veći broj upisane djece, veći postotak onih koji završavaju školovanje te veći broj pripadnika romske zajednice na tržištu rada. Ipak, izazova je i dalje mnogo. Ključno je dodatno motivirati one koji se istinski žele integrirati, ali i uvesti strože sankcije za pojedince koji se opiru svakom pokušaju uspostave suradnje s većinskim stanovništvom. U tom kontekstu, oštro se protivimo nenamjenskom trošenju socijalne pomoći. Socijalna naknada je mjera za osiguravanje osnovnih životnih potreba, a ne sredstvo za luksuz ili zloupotrebu. Vjerujem da ćemo na predstojećem sastanku s ministrom Božinovićem, u svibnju, konačno riješiti pitanje strože kontrole trošenja tih sredstava. Jedan od naših strateških projekata je izgradnja područne škole u Paragu. Smatram da Parag, kao najveće romsko naselje, uz postojeći resursni centar i dom kulture, zaslužuje i modernu školsku zgradu. To nije nikakva segregacija, već nužan dio integracijskog procesa
Kada o dostojanstvu
života ne na kompromise
kojim se djeci Paraga omogućavaju jednaki uvjeti obrazovanja, njegova dostupnost da bi kao i djeca većinskoga stanovništva, razvila socijalne navike neophodne za život u zajednici. Predložili smo model po kojem bi svako dijete pohađalo dvije godine predškolskoga odgoja te tražimo da se ljudima koji rade u predškoli osigura radni odnos bez prekida ugovora tijekom ljeta. To su teme za koje tražimo zakonska rješenja. Politička volja s ministrove strane postoji, a izmjene pravilnika su u tijeku što dodatno učvršćuje vjeru u ovu suradnju.
Lokacija za školu u Paragu je definirana i financije nisu primarni problem, te nam preostaje da resorno Ministarstvo i pravobranitelji shvate koliki bi napredak ova škola značila za romsku zajednicu i naše društvo u cjelini.
Područna škola u Paragu dala bi snažan poticaj razvoju djece i ovog najvećeg romskog naselje u Međimurju. Izgradnja obrazovne institucije ili vrtića nikada ne može biti loš potez. Uložili smo golem trud kako bismo u to ukazali resornom ministru, u čemu je značajan doprinos dao i Elvis Kralj,
RAZGOVOR
sa županom Matijom Posavcem u povodu Dana Međimurske županije
moj zamjenik iz reda romske nacionalne manjine, te sada očekujemo konačnu odluku. Briga za ranjive
- Populacija u Međimurju ubrzano stari, domovi za starije i nemoćne sve su potrebniji. Ima li županija strateški plan za taj problem?
- Kao Međimurci dijelimo sudbinu ostatka Hrvatske. Ipak, mnoge su županije u još težoj poziciji od naše, zato što mi odmah reagiramo na problem. Trenutno se u Nedelišću završava gradnja centra za starije i nemoćne osobe koji će osigurati smještaj za 130 korisnika te pružati izvaninstitucionalne usluge za još 300tinjak korisnika. Dok taj objekt ne bude završen, potrebama naših sugrađana nastojimo doskočiti putem ustanove Centar za pomoć u kući, jednokratnim potporama za umirovljenike s najnižim mirovina, smještenima u domovima za starije. Istovremeno, ulaganjima u Dom za starije i nemoćne Čakovec spriječili smo odljev kadra i osigurali najnižu cijenu smještaja u Hrvatskoj uz uvjete znatno bolje nego u većem dijelu Hrvatske. Spremni smo za
Kada je riječ dostojanstvu života građana, ne pristajemo kompromise
novi natječaj na koji ćemo se javiti za izgradnju još jednog centra, što pokazuje snagu našeg odgovora na problem. Slijedi nam i adaptacija depandanse Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec gdje će se osigurati prostor za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije.
Poseban izazov predstavlja cijena smještaja, naročito u privatnim domovima. Smatram da bismo trebali izgraditi još dva centra koja bi funkcionirala na istom principu kao i naša ustanova u Čakovcu – dakle, uz sufinanciranje, kako bi cijena bila prihvatljivija korisnicima.
Naša generalna strategija temelji se na maksimalnom korištenju ovlasti koje imamo kao regionalna samouprava.
Iako ne možemo izravno utjecati na visinu mirovina, aktivno pomažemo našim umirovljenicima sufinanciranjem prijevoza i odlaska u zdravstvene ustanove izvan Međimurja, podržavamo rad udruga koje okupljaju ljude treće životne dobi i osobe s invalidnošću te provodimo projekte usmjerene njihovoj
izmijeni svoj, mi smo zakonski obvezni ponovno pokrenuti izmjene županijskog plana. Riječ je, dakle, o preprekama isključivo administrativne naravi. Činjenica da su planovi trenutno u fazi izrade ne sprječava razvoj ni realizaciju projekata. Općina Štrigova i Grad Prelog upravo su u postupku donošenja svojih planova, a čim oni budu usvojeni, pristupit ćemo potrebnim izmjenama i dopunama županijskog prostornog plana, radi usklađenja. Gospodarski uzlet - Može li Županija nešto poduzeti da Međimurje prestane biti regija u kojoj se mnogo radi za male plaće?
- Statistika prema kojoj smo bili županija s najnižim prosjekom plaća više ne odgovara stvarnosti jer smo trenutno deveta županija u Hrvatskoj po visini osobnog dohotka. I dalje zaostajemo 24 % za državnim prosjekom, što je prvenstveno pitanje za poslodavce. Županija aktivno utječe na taj trend strateškim zaokretom u gospodarstvu. Naš je cilj prijelaz s radno-intenzivnih i niskodohodovnih grana, poput nekadašnje tekstilne industrije, prema snažnom metaloprerađivačkom sektoru i visokotehnološkim investicijama u IT sektoru koji generiraju viša primanja.
- Pitanja dostojanstva života moraju se rješavati odmah, bez 'pokazivanja mišića', jer briga za najranjivije je beskompromisni prioritet, naglašava župan Matija Posavec
dobrobiti i inkluziji. Većina naših gradova i općina osigurava uskrsnice i božićnice te jednokratne potpore za najranjiviju skupinu stanovnika.
- Dugo se govori o novom prostornom planu Međimurske županije, no nikako da se pojavi. Što je uzrok?
- Donošenje prostornog plana u pravilu traje nekoliko godina jer taj proces podrazumijeva izradu raznih studija utjecaja na okoliš, provođenje javnih savjetovanja, te dugotrajno čekanje na suglasnosti nadležnih ministarstava. U ovom trenutku, zastoj je uzrokovan usklađivanjem s novim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, novim Zakonom o legalizaciji te uvođenjem sustava tzv. prostornih planova nove generacije, odnosno e-planova. Na razini cijele Hrvatske predstoji donošenje tisuća takvih planova, a samo u Međimurskoj županiji njih 60-ak. Važno je razumjeti da je županijski prostorni plan dokument „drugog reda“ – on mora uvažavati i usklađivati planove općina i gradova. Primjerice, ako Županija donese plan, a samo mjesec dana kasnije neka općina ili grad
Gospodarske brojke potvrđuju da smo na dobrom putu. Imamo rekordnu zaposlenost s gotovo 47000 radnika, što je porast od 3500 radnih mjesta u posljednjih pet godina. Istovremeno, stopa nezaposlenosti iznosi svega 3,3 %, a u Zavodu za zapošljavanje evidentiran je najniži broj nezaposlenih ikada - 1.500 osoba. To nisu administrativni rezultati, već odraz realnog tržišta na kojem ljudi pronalaze stabilne poslove, dok potreba za novim radnim mjestima i dalje raste.
Snagu međimurskog gospodarstva najbolje oslikava podatak da je samo tijekom 2025. godine izvezeno roba i usluga u vrijednosti većoj od milijardu eura, uz ukupni promet gospodarstva viši od tri milijarde eura. Otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, broj izvoznih poduzeća u našoj Županiji porastao je s 350 na gotovo 1000, što znači da smo u 12 godina utrostručili broj tvrtki konkurentnih na svjetskom tržištu. Čak i tvrtke orijentirane na njemačko tržište, usprkos tamošnjoj stagnaciji, uspijevaju zadržati visoku razinu prometa i stabilnost poslovanja.
Zanimljiv je i trend u pogledu strane radne snage. U Međimurju bilježimo trend smanjenja broja stranih radnika. Sa 4500 taj je broj postupno padao, da bismo danas došli do 3200 stranih radnika.
- Broj automobila raste iz godine u godinu, a time i prometna zagušenost. Koje su ključne prometne točke koje treba hitno riješiti?
- Uz završetak obilaznice u Prelogu te obnovu pravca prema Murskom Središću, primarni je fokus na izgradnji
obilaznice Nedelišća, kojom dnevno prođe oko 20.000 vozila. Završetak te dionice ključan je i za sam grad Čakovec jer će omogućiti potpuno premještanje teretnog prometa iz urbanog središta. Poseban naglasak stavljen je na rješavanje prometnog „čepa” u Šenkovcu, gdje se u poslijepodnevnim satima stvaraju veliki zastoji. Problem se planira riješiti u dva komplementarna projekta: potpunim premještanjem prometa novom obilaznicom Šenkovca te izgradnjom kružnog toka u središtu toga mjesta. Iako kružni tok obećava bolju protočnost, njegovu realizaciju usporavaju ograničen prostor i složeni imovinsko-pravni odnosi. Za obilaznicu je izrađena studija utjecaja na okoliš te projekt premještanja dalekovoda. U donjem Međimurju planiramo suradnju s Hrvatskim cestama s idejom da država preuzme dionicu od 22 kilometra uz derivacijski kanal, od Orehovice do Donje Dubrave, te je prekategorizira u državnu cestu. S obzirom na to da je taj prostor pod ingerencijom HEP-a i Hrvatskih voda, državi bi bilo lakše realizirati potrebno proširenje kolnika. Zauzvrat, naša Županijska uprava za ceste preuzela bi druge pravce u ovom dijelu Međimurja.
Planovi uključuju i proširenje ceste prema Štrigovi, nakon završetka radova na kanalizaciji na području općine Sveti Juraj na Bregu. Naposljetku, jedan od kapitalnih projekata je izgradnja novog, četverotračnog mosta preko Drave, čime bi se dugoročno riješila protočnost prema Nedelišću. Svjesni smo da broj automobila ne možemo smanjiti, ali kvalitetnom infrastrukturom i dodatnim prometnim trakama na ključnim raskrižjima, poput onoga kod „Formule” u Nedelišću, možemo spriječiti stvaranje kilometarskih kolona.
Budućnost je već stigla
- Kada biste imali čarobni štapić i mogli odmah završiti jedan veliki kapitalni projekt, koji bi to bio?
- Odmah bih otvorio centar palijativne medicine. Nažalost, oko tog projekta –koji nije samo potreba, već civilizacijski standard oko kojeg nikada nije smjelo biti prijepora – morali smo utrošiti dvije godine samo da bismo donositelje odluka uvjerili u naš koncept. Iako smo imali građevinsku dozvolu, projekt je bio privremeno zaustavljen, a nakon promjene osnivačkih prava nad Županijskom bolni-
com Čakovec tvrdilo se da je takav odjel nepotreban. Izgubili smo dragocjeno vrijeme na uvjeravanja i molbe da bismo tek ove, 2026. godine, konačno dobili formalni zaključak. Taj zaključak predviđa osiguravanje sredstava za 2027., 2028. i 2029. godinu, no meni je kao županu taj dokument bio nužan jer je palijativna medicina dio mreže sekundarne zdravstvene zaštite. Mogli smo sami izgraditi objekt, ali to bi bilo uzaludno da nismo dio mreže koja definira broj kreveta i osoblje. Budući da se Ministarstvo sada obvezalo na taj korak, mi nećemo čekati planirane godine, već ćemo vlastitim sredstvima započeti realizaciju te projekt završiti u godinu dana.
Pitanja koja se tiču dostojanstva života i osnovnih ljudskih potreba trebala bi se rješavati odmah, bez političkih nadmetanja ili „pokazivanja mišića”. Slična je situacija i s centrima za starije osobe; ako imamo liste čekanja i ljude koji sebi ne mogu priuštiti privatne domove, država bi trebala bez odgađanja osigurati sredstva.
- Kako vidite Međimurje za pet, deset godina, kakva je Vaša vizija budućnosti i što se sve treba poduzeti da se ona ostvari?
- Međimurje vidim kao najrazvijeniju hrvatsku regiju koja stoji uz bok najuspješnijim europskim regijama Austrije i zapadne Europe kojima težimo. Uvjeren sam da ćemo riješiti većinu izazova s kojima se danas suočavamo, a s obzirom na investicije koje su u tijeku i one koje ćemo tek otvoriti, lice Međimurja će se značajno promijeniti. Vjerujem da je svakome tko ovdje živi već sada vidljivo koliko se naša infrastruktura transformira. Kao predsjedatelj Saveza Alpe-Jadran, u stalnom sam kontaktu s kolegama županima i čelnicima regija iz susjedstva – od Mađarske do Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Srbije. Svi oni, kada dođu k nama, ostanu zatečeni razinom naše uređenosti. Ta je uređenost već sada na zavidnoj razini, a ja vam jamčim da nećemo stagnirati. Nastavit ćemo ubrzano napredovati, ali ćemo pritom u svakom segmentu – od politike do zaštite naših temeljnih vrijednosti – ostati svoji. Nastavit ćemo putovanje autentičnim međimurskim putem koji nas je i dosad vodio prema uspjehu. U tom duhu optimizma i vjere u vlastite snage, svim našim građanima i građankama zahvaljujem na podršci koju daju svojoj regionalnoj upravi, te od srca želim sretan Dan Međimurske županije.
Ne želimo svijet u kaosu
Moguće je da jedan ili dva pojedinca pomoću AI agenta maltretiraju cijelu državu i škole dojavama u bombama - smatraju sigurnosni stručnjaci koji se bave terorizmom. U ovom trenutku ogledni primjer za to je Hrvatska, kojoj netko u svijetu ne želi dobro. To zapravo znači da jedan ili dva pojedinca zbog suvremene tehnologije imaju izuzetnu virtualnu moć kojom mogu jako naštetiti bilo kojoj državi u svijetu. Internetsku prijetnju je zapravo nemoguće spriječiti jer bi trebalo ugasiti mrežu, a to naprosto nije moguće. Otkrivanje počinitelja je jako teško i može proći i više mjeseci do prvih rezultata. Dok ovo pišemo, IP adresa s koje dolaze prijetnje traži se u jednoj baltičkoj zemlji.
No pravo je pitanje u čije se ime šalju prijetnje i tko je u pozadini. Server tako može biti u baltičkoj zemlji, a naredbodavac bilo gdje u svijetu.
Prva misao koja nam pada na pamet je da su prijetnje koje dolaze u Hrvatsku organizirane od strane neke strane obavještajne službe ili agencije s određenom namjerom. No to se vjerojatno neće moći ustanoviti ili vrlo teško.
Kako i druge zemlje imaju slične probleme, govori se čak i o svojevrsnom namještanju ili utjecaju na izbore kampanjom protiv nekog od kandidata, te se pitanje sigurnosti pretvara u izuzetno važno političko
i društveno pitanje. Već i same prijetnje izazivaju posljedice kao i pravi teroristički napad.
Zbog toga su anonimne prijetnje s interneta opasno oružje u rukama onih koji zbog raznih razloga žele utjecati ili uništavati život u nekoj državi, te se s pravom mogu nazvati terorističkim, s bilo koje strane dolazile, bilo od pojedinaca željnih slave ili od državnih institucija ili pak od ekonomskih konkurenata.
Kako za sad nema prave obrane od tih prijetnji osim jačanja sigurnosti na svim razinama, trebalo bi demokratskim metodama natjerati države i institucije na što bolju suradnju u otkrivanju takvih prijetnji. Naime, sigurnost je svim državama važna, iako se tumači na različite načine.
Najvažnije je donošenje pravila i sporazuma na globalnoj razini radi sigurnosti, jer su i prijetnje globalne, to će biti jedini način da se zaustavi pošast prijetnji. Za sad su to samo želje, no prije ili kasnije to će se morati dogoditi, ako ne želimo svijet u kaosu prijetnji i ratova.
POVODOM 135. rođendana Ladislava Kralja Međimurca
Otvoren moderniziran postav memorijalne
zbirke Ladislava Kralja Međimurca
Piše: Kristina Lulić
Foto: Mario Golenko
Nakon opsežne energetske i statičke obnove te suvremenog muzeološkog redizajna, vrata rodne kuće jednog od najznačajnijih međimurskih slikara ponovno su otvorena javnosti. Ulaganje od 340.000 eura pretvorilo je ovaj prostor u prvorazrednu kulturnu atrakciju koja spaja intimu slikareva doma s digitalnom budućnošću. Na sam rođendan Ladislava Kralja Međimurca, 24. travnja, Čakovec je dobio najljepši mogući dar – obnovljenu i moderniziranu Memorijalnu zbirku u autentičnom prostoru slikareve rodne kuće.
Više od galerije, uvid u intimu umjetnika
Novi stalni postav nije zamišljen samo kao niz slika na zidovima. Kako je istaknula kustosica Marta Horvat, voditeljica Likovne galerije Muzeja Međimurja, fokus je bio na prikazivanju Kraljeva životnog puta kroz prizmu njegove svakodnevice. Posjetitelji sada mogu zakoračiti u stambeni dio kuće koji odiše atmosferom ranog 20. stoljeća, zahvaljujući originalnom namještaju, slikarskom priboru i osobnim predmetima koji su ostali sačuvani zahvaljujući daru Slavke Kralj, umjetnikove supruge. - Zbirka sadrži više od 250 predmeta.
Naša polazišna točka bila je autentičnost, ali smo je odlučili nadograditi suvremenim alatima, pojasnila je Horvat. To uključuje multimedijske kioske i digitalne sadržaje koji su diskretno ukomponirani u prostor kako ne bi narušili povijesni ambijent, a koji posjetiteljima nude dublji uvid u tehniku i motive Kraljeva stvaralaštva.
Dvorište kao živa slika Poseban emotivni trenutak otvorenja bio je boravak u “Kraljevu vrtu”. Ravnateljica Muzeja, Maša Hrustek Sobočan, naglasila je da zbirku ne čini samo čvrsti objekt, već i dvorište koje je Kralj toliko volio slikati. Zahvaljujući suradnji
s Gospodarskom školom Čakovec, vrt je ponovno procvjetao. Profesorica Ljiljana Škrobar i učenici cvjećari danima su radili na sadnji ruža, maćuhica i narcisa, vraćajući dvorištu onaj speci�ični međimurski štih koji se nalazi na slikarevim platnima. Pod krošnjama Kraljevih jabuka i trešanja, prostor je ponovno postao “živa slika”. Župan Matija Posavec, otvarajući zbirku, smjestio je ovaj projekt u širi kontekst obnove međimurske baštine. Podsjetio je da je u samu zgradu uloženo 340.000 eura kroz energetsku obnovu potpomognutu europskim sredstvima. - Ovo je dug koji vraćamo našim umjetnicima. Kralj je putovao Europom, od Budim-
Ana Tkalčec (87)iz Ivanovca, iako je u devetom desetljeću života, ne propušta odlazak na čakovečku tržnicu. Prava, autentična kumica s placa, danas dolazi samo jednom u tjednu i to subotom te prodaje šparoge koje je uzgojio njen unuk Josip. A dolazila je inače vjerno, svakodnevno tržeći svoje povrće kako bi priskrbila koji dodatni novčić kućnom budžetu.
pešte do Beča, ali je njegovo nasljeđe ostalo ovdje, u srcu Čakovca. Ova kuća je čuvar našeg identiteta, poručio je Posavec. Također je najavio završetke radova na dvorcu Feštetić u Pribislavcu te Hiži međimurske popevke u Donjoj Dubravi, čime Međimurje zaokružuje svoju infrastrukturu Ekomuzeja.
Poziv građanima i radionice
Gradonačelnica Ljerka Cividini izrazila je ponos što Čakovec čuva ovakve prostore, sugerirajući čak i preimenovanje ulice u čast velikana koji su u njoj živjeli. - Hvala Muzeju što zgrade pretvara u smisao života našeg grada, kazala je Cividini.
Vrata zbirke ostaju otvorena, a već od idućeg tjedna kreće projekt “Kraljeva stvaraonica”. U suradnji s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika Međimurja (HDLUM), akademski umjetnici držat će radionice za djecu i građane, čime će ovaj memorijalni prostor postati živo mjesto kreativnosti, baš onako kako bi to i sam Ladislav Kralj Međimurec želio.
Posjetite obnovljenu kuću velikana i dopustite da vas digitalni multimedijalni vodiči provedu kroz povijest, dok vas miris narcisa iz dvorišta vraća u neka jednostavnija, ali umjetnički bogatija vremena.
Vitalna baka još uvijek jako dobro zna tajne prodaje pa šparoge brzo nestaju.(vv) Ana Tkalčec
Osobni predme� Ladislava Kralja Međimurca, poklonjeni Muzeju Međimurja Čakovec od strane supruge Slavke Kralj
Novi stalni postav pokazuje široki opus jednog od najznačajnijih hrvatskih slikara 20. stoljeća
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
ANA TKALČEC (87) iz Ivanovca, autentična kumica
Baka Ana ne može bez placa
25 GODINA Zrinske garde Čakovec
Čuvari povijesti koji su obilježili identitet Međimurja
Piše: Kristina Kobal
U ozračju obilježavanja Dana Međimurske županije, 25 godina Zrinske garde Čakovec proslavljeno je svečanom akademijom održanom u srijedu u dvorani Zgrade Scheier u Čakovcu. Događaj je okupio brojne uzvanike, predstavnike javnog i kulturnog života, članove Udruge i građane koji su zajedno obilježili četvrt stoljeća predanog rada na očuvanju povijesne baštine i identiteta Međimurja.
Program obilježavanja započeo je u Perivoju Zrinskih, gdje je izaslanstvo Udruge odalo počast poginulim međimurskim braniteljima paljenjem svijeća kod spomen-obilježja. Time je simbolično naglašena snažna povezanost suvremenog identiteta i bogate povijesne svijesti koju Udruga njeguje od samih početaka.
Razvoj udruge kroz 25 godina Zrinske garde Čakovec
Središnji dio svečanosti bio je posvećen razvoju i postignućima Udruge, čiji korijeni sežu u kasne devedesete godine. Predsjednik Đuro Bel u svom se obraćanju prisjetio početaka te zahvalio svim članovima i podupirateljima
koji su kroz godine pridonijeli očuvanju nacionalne baštine. Naglasio je kako je inicijativa za osnivanjem Udruge potekla iz čakovečkog Ogranka Matice hrvatske, čiji su članovi, predvođeni prof. dr. sc. Zvonimirom Bartolićem, godinama neumorno širili svijest o važnosti obitelji Zrinski. Upravo zahvaljujući njihovom radu, istaknuta je potreba očuvanja i promocije bogate ostavštine ove plemićke obitelji koja je stolovala u Čakovcu.
Osnivačka skupština Udruge građana „Zrinska garda Čakovec“ održana je 30. travnja 2001. godine, a kao dio Udruge ustrojena je i istoimena povijesna postroj-
ba. Tijekom godina, Udruga je rasla i razvijala se te postala jedna od najprepoznatljivijih kulturno-povijesnih udruga u regiji.
Tijekom proteklih godina, Udruga je organizirala niz znanstvenih skupova, objavila brojne publikacije te inicirala postavljanje spomenika u Hrvatskoj i inozemstvu. Posebno se ističe 2011. godina kada je, na njenu inicijativu, Hrvatski sabor proglasio 30. travnja Spomendanom Zrinski i Frankopani.
Svečanosti je nazočio i međimurski župan Matija Posavec koji je istaknuo važnost očuvanja povijesti kao zajedničke odgovornosti druš-
i nadzapovjednik Alojzije
tva. Naglasio je i značaj aktualnih obljetnica, poput 460. godišnjice Bitke kod Sigeta i 355. obljetnice pogubljenja hrvatskih velikaša, te istaknuo kako Zrinska garda godišnje sudjeluje na više od stotinu nastupa diljem Hrvatske i inozemstva.
Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini naglasila je kako su Zrinski trajni simbol borbe za slobodu i državnost te da je upravo djelovanje Udruge zaslužno za njihovu snažnu prisutnost u javnom prostoru danas.
Izložba otvorena do početka svibnja Svečani program dodatno su obogatile članice Ansambla Pučpuljike, dok je u prizemlju Zgrade Scheier otvorena prigodna izložba autorice Miroslave Novak Hranjec. Izložba donosi pregled rada Udruge kroz dokumente, fotogra�ije i originalnu opremu te će biti otvorena do početka svibnja. Obilježavanje ove značajne obljetnice još jednom je potvrdilo kako je Zrinska garda Čakovec nezaobilazan čimbenik društvenog i kulturnog života Međimurja, čuvajući povijesnu svijest i prenoseći vrijednosti na buduće generacije.
POVIJESNI DAN za Strahoninec Škola ide u dogradnju za
jednosmjensku nastavu
U Strahonincu se okreće nova stranica u obrazovanju. Župan Matija Posavec i predsjednik uprave Međimurje graditeljstva Goran Knežević potpisali su ugovor vrijedan 3,08 milijuna eura za dogradnju tamošnje osnovne škole. Ukupna investicija s opremanjem doseže impresivnih 5,9 milijuna eura, a projektna snaga Županije omogućila je stopostotno �inanciranje europskim novcem.
Za 422 učenika i 57 djelatnika to znači prelazak na željno iščekivanu jednosmjensku nastavu. Na površini od 4084 m² niknut će 15 novih učionica, kabineti, nova kuhinja i moderna
zbornica. „Ovo je korak do cilja – suvremenih uvjeta u ovoj velikoj školi“, poručio je župan Posavec. Načelnik Franjo Lehkec istaknuo je da će, uz nove prostore, cijeli centar mjesta dobiti novi izgled zahvaljujući uređenju okoliša. Ravnatelj Josip Šipek ne skriva ponos: broj učenika u kratkom je vremenu porastao za stotinu, a s 18 mentora i savjetnika, ulaganje u ovu školu je ulaganje u izvrsnost. Operativa Međimurje graditeljstva kreće na teren odmah nakon prvosvibanjskih praznika. Strahoninec će uskoro imati školu po mjeri 21. stoljeća, na ponos cijelog Međimurja. (sh)
PROLJETNA BICIKLIJADA
Biciklirajte Stazama srca Međimurja
Turistička zajednica područja „Srce Međimurja“ poziva sve ljubitelje rekreacije na proljetnu biciklijadu koja će se održati u nedjelju, 17. svibnja 2026. godine. Start je ispred Lovačkog doma Nedelišće u 10 sati, dok preuzimanje bonova za hranu i piće počinje sat vremena ranije. Sudionici mogu birati između tri rute duljine 22,
30 i 45 kilometara. Punktovi za okrepu osigurani su u Slakovcu, Gornjem Hrašćanu, Gornjem Mihaljevcu i Pleškovcu. Kotizacija iznosi 10 € za odrasle te 5 € za djecu do 12 godina, uz napomenu da su za mlađe od 16 godina kacige obavezne. Prijave su dostupne na stranici www. sbajkomilinanoge.hr. (sh)
Predsjednik Zrinske garde Đuro Bel, kuma zastave Bernarda Cecelja
Šestan
Zrinska garda je postala jedna od najprepoznatljivijih kulturno-povijesnih udruga u regiji
Župan Ma�ja Posavec potpisao je s Goranom Kneževićem, predsjednikom uprave Međimurje graditeljstva
ČESTITKA GRADONAČELNICE
Grada Čakovca Ljerke Cividini povodom
1. svibnja, Međunarodnog praznika rada
„Međunarodni praznik rada prilika je da se prisjetimo povijesne borbe za radnička prava, ali i da jasno sagledamo izazove sadašnjice. Ovaj dan nosi snažnu poruku jer dostojanstvo rada i pravedni uvjeti nisu privilegij, već temeljno pravo svakog čovjeka.
Svake godine, 1. svibnja podsjeća nas koliko je važno zajednički graditi društvo u kojem se rad cijeni, a dijalog između zaposlenika i poslodavaca vodi u smjeru međusobnog razumijevanja i napretka. Samo tako možemo osigurati bolji standard i sigurniju budućnost za sve.
Nažalost, još uvijek svjedočimo nejednakostima, od nedostatnih primanja i nesigurnih radnih uvjeta do diskriminacije i nejednakih plaća. Neprihvatljivo je da se i danas susrećemo s neisplatom plaća ili nejednakim primanjima za isti rad. To su izazovi koje ne smijemo ignorirati,
UREĐENJE
Dostojanstvo rada mora biti temeljno pravo svih
već im moramo pristupiti odlučno i odgovorno. Uvjerena sam da uz predan rad, stvaranje novih prilika i međusobno uvažavanje možemo graditi snažniju i pravedniju zajednicu. Na tom putu trebamo i dalje razvijati društvo koje brine o svojim ljudima i njihovoj budućnosti. Sretan Vam 1. svibnja, Međunarodni praznik rada! gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini,mag. ing.traff./ univ.spec.oec.“
parkirališta iza Bolnice
Novih 78 parkirališnih mjesta
U Svetojelenskoj ulici u Čakovcu u tijeku je projekt modernizacije parkirališta i infrastrukture kod Županijske bolnice. Zahvat uključuje proširenje kapaciteta na 74 parkirna mjesta te 4 za osobe s invaliditetom, uz korištenje ekoloških travnatih ploča (rastera) i zelenih otoka. Paralelno se provodi
se i prva faze dopune javne rasvjete. Planirana je ugradnja devet rasvjetnih stupova visine 8 metra, od čega četiri s dvokrakim i pet s jednokrakim konzolama, uz ukupno 13 LED cestovnih svjetiljki.
Procijenjena vrijednost radova je 78.000 eura (+ PDV). (vv)
GKP ČAKOM mijenja odvoz plastike
Uvode se žute kante
Kako je bilo i najavljeno, GKP Čakom uskoro započinje s pilot projektom promjene načina prikupljanja plastične ambalaže. To znači da će svim korisnicima biti podijeljene posebne žute posude zapremine 120 ili 240 litara namijenjene isključivo za odvojeno prikupljanje plastike. Podjela posuda zakazana je za svibanj i lipanj, a odvoz u njima kreće u srpnju.
Nakon uvođenja žutih posuda odvoz odvojeno prikupljene plastike više neće biti svaka dva tjedna već jednom mjesečno prema kalendaru. S obzirom na novinu, korisnici će kod podjele kanti dobiti i kalendar odvoza.
U žutu posudu, kažu u Čakomu odlaže se čista i prazna plastična ambalaža i to boce od vode, sokova, mlijeka, ulja, octa, deterdženata, šampona, ambalaža od hrane,
REVITALIZACIJA
sportsko-rekreacijskog centra Mladost
Čakovec dobiva park s amfiteatrom i solarnim parkiralištem
Radovi bi trebali započeti odmah po uvođenju izvođača u posao, a s obzirom na rok od osam mjeseci, Čakovčani bi u novim sadržajima mogli uživati već krajem ove godine
Piše: Vlasta Vugrinec
Grad Čakovec kreće u jednu od svojih najambicioznijih investicija, a to je izgradnja potpuno novog sportskog i rekreacijskog parka koji će preoblikovati južni dio Sportsko-rekreacijskog centra Mladost. Na prostoru uz gradske bazene nastat će moderno uređen javni prostor s am�iteatrom, inovativnom šetnicom i velikim parkiralištem sa solarnim nadstrešnicama.
3 zone
aktivnog života
Ovih dana potpisani su i ugovori s izvođačima radova čime je i službeno započela realizacija projekata pod nazivom „3 zone aktivnog života“. Ukupna vrijednost investicije je 2.342.000 eura s time da se ona su�inancira sredstvima iz europskih fondova putem ITU
mehanizma. Gradonačelnica Čakovca, Ljerka Cividini, istaknula je važnost ovog zahvata koji obuhvaća izgradnju inovativne šetnice, am�iteatra te velikog parkirališta sa solarnim nadstrešnicama. Prema riječima gradonačelnice Ljerke Cividini, cilj je stvoriti javni prostor koji nudi nove sadržaje, od rekreacijskih zona za pse i teretana na otvorenom, pa sve do aromatičnih vrtova i pametne urbane opreme. - Vjerujem da će šetnica pružiti jedan novi, zeleni i aktivni odmor za sve građane Čakovca, ali i za sve one koji će u ljetnim periodima posjećivati naše gradske bazene, rekla je prilikom potpisivanja ugovora.
Trajanje radova je osam mjeseci
Prva faza projekta odnosi se na izgradnju parkirališta
sa 153 mjesta, koja će uključivati punionice za električna vozila i fotonaponske panele. Izvođač ovih radova je tvrtka Tegra, a njezin direktor Ivan Kolarić naglasio je kako je riječ o objektu koji u velikoj mjeri spada u njihovu osnovnu djelatnost, unatoč izazovima koje donose promjene cijena materijala na tržištu.
- Radi se o parkiralištu, kolničkoj konstrukciji i servisnoj cesti, a za projekte elektroinstalacija imat ćemo angažirane podizvođače. Ponudili smo vrlo konkurentnu cijenu i vjerujemo da ćemo radove izvesti bez problema u predviđenom roku, poručio je Kolarić.
Druga faza obuhvaća izgradnju am�iteatra na četiri razine i tematski podijeljene šetnice, za što je zadužena tvrtka Gradax. Direktor Dražen Igrec pojasnio je kako će
cijeli prostor biti podijeljen u četiri zone, od igrališta za djecu s brijegom za sanjkanje do zona za piknik i društvene igre.
- Očekujemo da ćemo u roku od osam mjeseci, kako je i predviđeno, obaviti sve radove. Am�iteatar će biti kružnog oblika s najvećim promjerom od 29 metara, a šetnica će biti opremljena različitim podlogama, uključujući i antistres gumu, istaknuo je Igrec. Radovi bi trebali započeti odmah po uvođenju izvođača u posao, a s obzirom na rok od osam mjeseci, Čakovčani bi u novim sadržajima mogli uživati već krajem ove godine. Projektom je također osigurana potpuna pristupačnost osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.
čaše od jogurta, sira, posude za kolače i gotovu hranu te ambalaža za dostavu hrane (ako je čista). Uz to u kantu idu i plastične vrećice i folije, mjehurasta ambalaža (bubble wrap), ambalažni stiropor, plastični pribor za jelo (tanjuri, čaše i slično). Ambalaža pri tome mora biti ispražnjena, a po mogućnosti lagano isprana i spljoštena.
U žutu posudu se ne odlaže ambalaža od opasnih tvari (pesticidi, boje, lakovi, otapala), ambalaža od motornih ulja i maziva, plastične igračke, plastični dijelovi kućanskih aparata, plastični namještaj. Takve stvari treba dovesti u reciklažno dvorište.
Posudu treba iznijeti van na dan odvoza prema kalendaru do 6 sati. Nepravilno odvojeni otpad može ostati nepreuzet. (vv)
Stanovnici naselja Novo
Selo Rok nakon dugog niza godina dočekali su otvorenje prvog modernog dječjeg igrališta. Riječ je o investiciji koja je realizirana u sklopu projekta LAG-a “Međimurski doli i bregi”.
Ukupna vrijednost projekta, koji obuhvaća ovo igralište te još jedno u Ulici Ivana Plemenitog Zajca u Čakovcu, iznosila je 57.677,50 eura, od čega je 40.000,00 eura osigurano su�inanciranjem iz sredstava Europske unije (80 posto) i državnog proračuna Republike Hrvatske (20 posto). Sama vrijednost radova na igralištu u Novom Selu Rok iznosila 22.831,11 eura
bez PDV-a. Prilikom obilaska novog prostora za igru, gradonačelnica Grada Čakovca, Ljerka Cividini, istaknula je važnost ovakvih projekata za zadržavanje mladih obitelji u lokalnim sredinama.
-Mislim da grad Čakovec stalno govori o tome da ravnomjerno i kontinuirano ulažemo u sva naselja, a ovo je dokaz tome. Ono što čini smisao svakog naselja, a time i život grada, je da ovdje žive mlade obitelji i da djeca imaju sadržaje koji im pripadaju, izjavila je gradonačelnica Cividini. Također je dodala kako je ovo tek početak, jer se u naselju planira i dogradnja područne škole kako bi se
Novo igralište prvi su isprobali mališani iz Dječjeg vr�ća Cvrčak –Područnog odjela Stonoga
omogućila jednosmjenska nastava. Zadovoljstvo nije krio ni predsjednik Mjesnog odbora Novo Selo Rok, Anđelko Furdi, koji je naglasio da u naselju živi oko 130 djece mlađe od 12 godina. Najavio je i daljnje planove koji uključuju razvoj centra naselja uz društveni dom i sportske terene, s ciljem stvaranja modernog obiteljskog sportskog centra. Gradska uprava već razmatra i potencijalne nove lokacije za dodatne sadržaje, pri čemu se kao jedna od opcija spominje prostor u blizini vatrogasnog doma i crkve.
Ovako � trebala izgleda� nova šetnica
NOVO SELO ROK dobilo prvo dječje igralište
BURNA SJEDNICA Općinskog vijeća Male Subotice
Vijećnici jednoglasno rekli NE Čakomu
Piše:
Vlasta Vugrinec
Općina Mala Subotica prva je općina koja je odbila su�inancirati tzv. investicijski val GKP-a Čakom. Odlučili su tako, i to jednoglasno, vijećnici na posljednjoj sjednici tamošnjeg Općinskog vijeća. Sjednice u toj općini uglavnom prolaze bez većih rasprava. No, posljednja je bila i te kako žustra. Naime, jedna od točaka bila je su�inanciranje investicijskog vala GKP-a Čakom. Na sjednicu je bila pozvana i direktorica
Lidija Miše Jalšovec koja je potanko obrazložila što se misli raditi – od nove kazete i sortirnice do kompostane. Iako su se vijećnici složili da je modernizacija nužna te da se poduzeće našlo pred zidom i da nema kud s otpadom, ipak su imali niz primjedbi.
- Zaspali ste, a sad bi općine trebale plaćati!
Rasprava je bila sve samo ne protokolarna. Glavnu riječ vodio je predsjednik Općinskog vijeća, a načelnik Valentino Škvorc, uključio se tek po rijetkoj potrebi. - Čakom je zaspao. Deset godina se čekalo da se otvori sortirnica i odlagalište, a vi niste pratili druge koncesionare. Pre-kom je, recimo, mlađi, a već nas je davno prestigao, oni sortiraju, recikliraju i ulažu iz vlastitih dinica lokalne samouprave, nik OV-a, istaknuvši kako je
neprihvatljivo da se neaktivnost Uprave sada prebacuje na leđa općina. Ništa blaži nije bio ni Kristijan Marčec, revoltiran činjenicom, kako je objasnio, da Čakom u Malu Suboticu dolazi samo kad mu nešto treba, poput „molbe“ da mještani plaćaju odvoz otpada za romsku populaciju i dalje.
- Čakom je došao tražiti nešto od nas, a ništa nije ponudio. Vaša mantra je da moramo plaćati odvoz za romsko naselje, a usluga vam se srozala dok ste cijene digli. Ljudi imaju osjećaj da samo skupljaju otpad jer ne znate kamo s njim. Ako netko slučajno pogriješi i baci papirić u plastiku, odmah mu zalijepite naljepnicu. Mi s ovih 180.000 eura �inanciramo nešto što ste trebali davno napraviti, jer ste došli pred zid, rekao je te dodao da ga zanima kako su uopće došli u tu situaciju i zašto se nije reagiralo ranije.
Direktorica se, naravno, branila te je svim silama pravdala investicijski val.
- Da sam bar došla u društvo gdje imamo novu sortirnicu i kompostanu, ali nisam. Regionalni centar Piškornica se stalno prolongira; trebao je biti gotov 2018., pa 2023., a sad kažu 2027. ili 2028. Staro odlagalište se popunilo, pa smo lani otvorili „kazetu 1“, a sad prenamjenjujemo prostor za azbest u privremenu kazetu za miješani otpad. To je rješenje dok se Piškornica ne otvori. Neizbježno je bilo i pitanje vezano uz daljnje investicije.
- Čakom je zaspao. Deset godina se čekalo da se otvori sortirnica i odlagalište, a vi niste pratili druge koncesionare. Pre-kom je recimo mlađi, a već su nas davno prestigli, oni sortiraju, recikliraju i ulažu iz vlastitih sredstava, a ne na teret jedinica lokalne samouprave, kaže Šegović
- Vi sad tražite suglasnost za prvu fazu od 180.000 eura, a što je s fazom 2 i 3?
Odgovor direktorice bio je da će se to tek kasnije vidjeti, ovisno o �inancijskoj konstrukciji. Dodala je i da će odlaganje u Piškornici biti puno skuplje.
- Naše su procjene da bi to za građane značilo račune od oko 30 eura mjesečno. Tehnologija košta i cijene će samo rasti, poručila je. Naime, svaka lokalna jedinica koja koristi odlagalište na tuđem području plaća naknadu.
A kaj ve?
Vijećnike je zanimalo hoće li Čakom, u slučaju uskraćivanja suglasnosti, prestati odvoziti otpad. Iako je direktorica suptilno rekla da će „morati tražiti druga rješenja“, vijećnici su ostali pri svome.
- Čakom je i dalje dužan vršiti uslugu odvoza prema ugovoru. Ako ne mogu ponuditi bolju opciju, mi imamo rješenja za druge ako bude potrebno, čulo se, između ostaloga.
Nakon iscrpljujuće debate, rezultat glasovanja bio je jasan: nitko „za“, svi „protiv“.
- Mogu nam dati još jednu ponudu, no s manjom cijenom, zaključili su na kraju.
S obzirom na velike hvalospjeve o preloškom komunalnom poduzeću, pitanje koje se nameće samo od sebe jest – seli li se općina u okrilje obitelji Pre-koma?
Brza reakcija iz Čakoma
Glasovanje o investiciji odvijalo se nakon odlaska direktorice kojoj je bilo rečeno da će dobiti obavijest o ishodu. Sjednica je bila održana u četvrtak navečer, a već
PRODAJNO-POKAZNA izložba malih životinja u Nedelišću
Obavezno povedite mališane
u petak je na internetskim stranicama komunalnog poduzeća osvanulo priopćenje za medije u kojem se objašnjava kako su nova sortirnica i kazeta nužne za stabilnost gospodarenja otpadom.
Nadalje jasno poručuju kako alternativa ovom planskom zahvatu podrazumijeva okretanje komercijalnim uslugama zbrinjavanja otpada. Takav scenarij bi, prema stručnim procjenama, doveo do drastičnog poskupljenja usluge za krajnje korisnike. Upravo kako bi se izbjegao taj �inancijski udar na građane, projekt se planira uz su�inanciranje Grada Čakovca te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
U poduzeću ističu da danas više nije pitanje treba li ulagati, već hoće li se to činiti odgovorno i u suradnji svih uključenih općina i gradova.
Napominju kako nedonošenje odluka također ima svoju cijenu koju u konačnici uvijek plaćaju građani kroz manju učinkovitost sustava i skuplje odlaganje. Iako su različite odluke suvlasnika legitimne, iz Čakoma upozoravaju da će �inancijske posljedice biti izravne – uvjeti korištenja novog sustava i konačna cijena usluge nužno će pratiti razinu sudjelovanja svake pojedine jedinice lokalne samouprave u njegovu razvoju.
Stručne analize potvrđuju da je vlastita infrastruktura jedini dugoročno održiv put, zbog čega iz komunalnog poduzeća pozivaju na dijalog i zajedničko donošenje odluka koje su u najboljem interesu javnosti i stabilnosti sustava.
Nadolazeća nedjelja, 3. svibnja, rezervirana je za tradicionalno okupljanje ljubitelja prirode i životinja na prostoru MESAP-a u Nedelišću. Udruga uzgajivača malih životinja Nedelišće organizira prodajno-pokaznu izložbu koja već godinama privlači uzgajivače iz cijele regije. U terminu od 7 do 13 sati, posjetitelji će moći razgledati raznolike vrste malih životinja, razmijeniti iskustva s iskusnim uzgajivačima te dobiti stručne
savjete o uzgoju. Zahvaljujući dolasku sudionika iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske, sajam potvrđuje svoj međunarodni značaj i kvalitetu. Uz povoljnu vremensku prognozu i sunčanu nedjelju, MESAP postaje savršena destinacija za obiteljski izlazak. Napominjemo svim izlagačima da je za sudjelovanje obavezna važeća veterinarska potvrda. Sljedeći susret na istom mjestu zakazan je već za 7. lipnja. (vv)
SAJAM CVIJEĆA u Nedelišću Ugrabite najbolje
Udruga žena Nedelišće organizira svoj tradicionalni, sedamnaesti po redu Sajam cvijeća koji će se održati u subotu, 2. svibnja 2026.. Program počinje u 8 sati i traje do 14 sati u dvorištu bivšeg Doma umirovljenika. Kao i svake godine, posjetitelje očekuje bogata ponuda cvjetnih i povrtnih sadnica idealnih za nado-
OPĆINA NEDELIŠĆE darivala 55 beba
sadnice
lazeću sezonu sadnje, uz poseban naglasak na prodaju ručnih radova članica udruge. Pokrovitelji manifestacije su Općina Nedelišće i Turistička zajednica područja Srce Međimurja. Organizatori pozivaju sve ljubitelje cvijeća i lokalne tradicije da svojom posjetom podrže ovu manifestaciju. (kl)
U subotu, 25. travnja 2026. godine, Dom kulture u Macincu ugostio je prvu ovogodišnju svečanu podjelu pomoći za novorođenčad s područja Općine Nedelišće. Na prigodnoj svečanosti roditelji su preuzeli bonove u vrijednosti od 300 eura za ukupno 55 novorođene djece, među kojima je i dvoje blizanaca. Pomoć su uručili općinski načelnik Nikola Novak, zamjenik načelnika Denis Šafarić te predsjednik Općinskog vijeća Vladimir Topolnjak. Ove jednokratne naknade ključan su element demografske politike Općine Nedelišće, usmjerene na pružanje konkretne podrške obiteljima već pri prvim koracima u roditeljstvu. No, podrška nadilazi
�inancijske potpore. Općina kontinuirano investira u odgojno-obrazovnu mrežu, što potvrđuje izgrađeni vrtić u Dunjkovcu te završna faza radova na vrtiću u Nedelišću, koji bi s radom trebao započeti početkom ljeta. - Cilj nam je stvoriti uvjete za bezbrižno djetinjstvo. Od su�inanciranja vrtića i produženog boravka do stipendiranja studenata, nastojimo olakšati svakodnevicu roditeljima u svim fazama odrastanja njihove djece. Želimo da mlade obitelji vide svoju budućnost upravo ovdje, u našoj općini, istaknuo je načelnik Novak, čestitavši roditeljima na prinovama koje su najveće bogatstvo svake zajednice.
Kokoši brame
Moje je mišljenje da ovakav način poslovanja mi ne bismo trebali pokriva�, kaže Josip Šegović, predsjednik OV Mala Subo�ca
Lidija Miše Jalošovec, direktorica GKP Čakom
Grad ČAKOVEC
Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje
Općina OREHOVICA
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Općina SVETI MARTIN NA MURI
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo 1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Grad MURSKO
SREDIŠĆE
Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Općina SELNICA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Općina GORIČAN
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Općina NEDELIŠĆE
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Općina DONJA DUBRAVA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Općina PODTUREN
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Općina BELICA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Općina KOTORIBA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Općina SVETA MARIJA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Općina DEKANOVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Svim čitateljima i građanima Međimurja čes�tamo
1. svibnja - Međunarodni
praznik rada
Općina DOMAŠINEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
ŠENKOVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Općina GORNJI MIHALJEVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
SVETI JURAJ NA BREGU
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Općina DONJI KRALJEVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Općina MALA SUBOTICA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Općina VRATIŠINEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Općina PRIBISLAVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima
Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Općina ŠTRIGOVA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Općina
Općina
SVEČANA SJEDNICA OV-a Selnica u znaku govora načelnika i dodjele općinskih priznanja
Vičević: Načelnici su pješadija, a generali vode glavnu riječ!
Općinska priznanja dodijeljena su Udruzi Pikač, Udruzi Oaza 98 te Juraju Kamenaru i Valentinu Zadravcu kao istaknutim pojedincima koji svojim radom obogaćuju život zajednice
Piše: Sanja Heric
Društveni dom u Donjem Koncovčaku ugostio je svečanu sjednicu Općinskog vijeća Selnice, koja je ove godine protekla u znaku velikog �inancijskog trijumfa.
Uz rezime trinaestogodišnjeg rada načelnika Ervina Vičevića, sjednica je bila i prilika za zahvalu ljudima koji su pravo bogatstvo ovog kraja.
Nakon uvodnih riječi predsjednika Općinskog vijeća Davora Debeleca, pozornicu je preuzeo načelnik Ervin Vičević. U svom prepoznatljivom stilu, bez dlake na jeziku, održao je upečatljiv govor koji je presjek svega što je Selnica prošla u proteklih 13 godina.
Kraj ere od 700.000 eura duga
Glavna vijest koja je odjeknula dvoranom je konačna �inancijska sloboda Selnice. Vičević se prisjetio trenutka preuzimanja mandata, opisavši tadašnje stanje kao „upropaštenu općinu“. – Sljedeći mjesec Selnica plaća zadnju ratu duga od golemih 700.000 eura. To je bio ogroman novac tada, a ogroman je i danas. Hvala Bogu, to napokon ide kraju – poručio je načelnik,
najavivši eru stabilnosti i discipline bez novih zaduživanja. Unatoč �inancijskim bitkama, infrastrukturni kotač se okreće. Godina je bila u znaku aglomeracije, otvorenja novih općinskih prostorija i preseljenja ljekarne. Uz ordinaciju opće medicine, najavljeno je da u Selnicu uskoro stiže i stomatolog, čime se zdravstvena skrb podiže na višu razinu. Vičević se dotaknuo i onoga što ga najviše „žulja“, a to je održavanje nerazvrstanih cesta. I dok su usporivači prometa od Zebanca do Selnice „smirili“ vozače i zajamčili sigurnost, nerazvrstane ceste i dalje su golem teret. Načelnik je istaknuo kako se godišnje
na sanaciju šljunčanih puteva troši oko 80.000 eura, što je neizdrživo bez pomoći države. Smatra da bi se dio prihoda od cestarina u RH trebao usmjeriti upravo općinama.
- Načelnici su vam kao pješadija u vojsci. Ona je prva na udaru i ona nastrada, dok generali vode glavnu riječ, zaključio je Vičević slikovitom metaforom, poručivši kako unatoč svemu želi da Selnica skromno i stabilno gura naprijed.
Priznanja za one koji
čine razliku
Svečana sjednica bila je i trenutak za dodjelu prizna-
nja istaknutim udrugama i pojedincima. Zahvalnice su primili čuvari tradicije iz Udruge Pikač i njihov predsjednik Nenad Jambrović, zatim predsjedsjednik, Udruge Oaza 98 koja drži ritam društvenog života, Branko Panić te Juraj Kamenar, utemeljitelj sada već kultnog Festivala međimurske žganice „Ficko”. Za dugogodišnji doprinos sportu u Zebancu nagrađen je Valentin Zadravec. Predsjednik udruge, Branko Panić, imao je čast održati govor zahvale u ime svih laureata.
- Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo što nas je Općina prepoznala kao pojedince i kao udrugu koja se odriče svog slobodnog vremena i truda za dobrobit vaše zajednice, poručio je Panić, naglasivši kako je ovo priznanje prije svega velika obveza za budućnost. Branko Panić je svoj govor zaključio obećanjem da će i u godinama koje dolaze nastaviti raditi s istim žarom, kako bi njihova „općina bila još bolje i ljepše mjesto za život“. Malo mi za sriću triba Čestitke na ustrajnosti uputili su gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak i župan Matija Posavec, koji je podsjetio na zajedničke projekte poput dogradnje škole i uređenja groblja. Svečanosti su nazočili i načelnici Roman Leljak, Martin Srša, Goran Lovrec, Mihael Grbavec te zamjenik načelnika Nedelišća Denis Šafarić.
Za glazbeni ugođaj pobrinule su se članice ŽVS Sveti Marko KUD-a Selnica, koje su sjednicu simbolično zaključile pjesmom „Malo mi za sriću triba“. Nakon službenog dijela, slavlje se uz grupu Meteora preselilo na domjenak, čime je na najbolji način obilježen Dan općine i nadolazeće Markovo.
Štrigova se proteklog vikenda ponovno potvrdila kao nezaobilazna točka na kulturnoj karti Hrvatske, pretvorivši se u pravi kreativni epicentar. Jubilarni, 5. Festival keramike Štrigova okupio je brojne umjetnike, edukatore i zaljubljenike u glinu, dokazavši da ovo pitomo mjesto uspješno gradi imidž relevantnog keramičarskog centra.
Program je započeo u petak, 17. travnja, retrospektivnom izložbom „Iz vatre u formu“ u Čakovcu, kojom je prikazan petogodišnji razvoj festivala kroz vrhunske radove suvremene keramike. Središnji događaj održan je u subotu, 25. travnja, u štrigovskom
Domu kulture. Uz stručnu raspravu o odnosu generacije Z prema keramici, koju je vodila udruga Svima, festival je otvorio načelnik Stanislav Rebernik. Posjetitelji su uživali u radionicama na lončarskom kolu, dok su umjetnici stvarali na temu „Kontrast u kompoziciji i proporciji“. Vrhunac večeri bilo je atraktivno paljenje keramike tehnikama Saggar Raku i Obvara, čiji su vatreni efekti oduševili publiku. Manifestacija, uvrštena u Dane Međimurske županije, još je jednom potvrdila da je Štrigova mjesto gdje se tradicija i suvremeni izričaj spajaju u savršenu formu. (sh)
UČITELJICA VERA MOHARIĆ nagrađena za život posvećen odgoju "Oko" jurovskog kraja
Kada netko punih 38 godina s istim žarom ulazi u razred, on ne prenosi samo gradivo, već djetinjstva boji vrijednostima koje ostaju za cijeli život. Vera Moharić, omiljena učiteljica iz Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića, upravo je zbog takvog iznimnog doprinosa znanosti, odgoju i obrazovanju primila zasluženo priznanje Općine Sveti Juraj na Bregu. Njezin prosvjetni put započeo je još 1989. godine, a kroz njezine su ruke prošle brojne generacije. Svoje prve korake u obrazovanju odradila u Zasadbregu, dok je posljednja dva desetljeća njezino je ime neodvojivo od matične škole u Pleškovcu. No, Vera nije samo učiteljica; ona je i "oko" jurovskog kraja. Već petnaest godina
vodi Foto grupu škole, kroz koju je prošlo stotinjak mladih fotografa koji su pod njezinim mentorstvom čak deset puta stigli do državnih natjecanja, ali i do međunarodnih izložbi u Češkoj. Posebno dirljiv trenutak bio je projekt „Sv. Juraj negda“. Vera je s učenicima prikupila više od 750 starih fotogra�ija mještana, stvorivši dragocjeni mozaik prošlosti koji pokriva čitavo stoljeće. Tom je izložbom oživjela povijest koja bi inače ostala zatvorena u starim škrinjama i albumima. Nagrada Općine stigla je u prave ruke, učiteljici koja već 38 godina, umjesto pukog diktiranja lekcija, djecu uči kako prepoznati i sačuvati vrijednost vlastitog zavičaja. (sh)
Mještanke su pripremile slasne kolače za goste u Donjem Koncovčaku
Mladež Donjeg Koncovčaka bila je zadužena za gastro ponudu
Načelnik Ervin Vičević, Branko Panić, Juraj Kamenar, Valen�n Zadravec, Nenad Jamborvić i predsjednik OV-a Selnica Davor Debelec
Ivana Valkaj, domaća predstavnica keramičarskih snaga
Vera Moharić, neumorna tkalja jurovske prošlos� i budućnos�
ČESTITKA GRADONAČELNIKA
Grada Mursko Središće povodom Međunarodnog praznika rada
Dan rada, dostojanstva i solidarnosti
Drage sugrađanke i sugrađani,
Prvi svibnja prilika je da se prisjetimo važnosti rada i svih onih koji su kroz povijest svojim zalaganjem izborili pravednije uvjete za buduće generacije. Danas odajemo priznanje svakom radniku koji svojim trudom, znanjem i odgovornošću doprinosi boljitku naše zajednice. Posebno ističemo radnice koje imaju i nezamjenjivu ulogu u obitelji, brinu o najbližima i drže “tri ugla kuće”.
Ovo je ujedno trenutak da zastanemo, odmorimo i osvijestimo vrijednost onoga što svakodnevno stvaramo. Neka vam ovaj dan donese zadovoljstvo, mir i novu motivaciju za sve što je pred vama.
Neka nas ovaj praznik podsjeti na važnost međusobnog poštovanja, solidarnosti i zajedništva u izgradnji pravednijeg društva. Ustrajmo u stvaranju okruženja u kojem se rad cijeni, a trud prepoznaje. Sretan vam Praznik rada!
Gradonačelnik
Dražen Srpak
UKRATKO iz Murskog Središća Pekleničkim ribičima stiže
nova oprema
Lijepe vijesti stižu za članove SRD-a Karas iz Peklenice. Grad im je odobrio kapitalnu donaciju od 1462,50 eura kojom će se
�inancirati nabava betonskih klupa i stola. Bit će to novi kutak za odmor i druženje uz vodu nakon uspješnog ribolova. (sh)
Vrtićki maturanti spremni za feštu
Mališani iz Dječjeg vrtića Maslačak bit će itekako uočljivi na predstojećem mimohodu maturanata i završnoj priredbi. Grad je odobrio �i-
nanciranje 45 majica za male maturante te 25 majica za njihove odgojiteljice, kako bi u punom sjaju proslavili završetak svog vrtićkog puta. (sh)
Matematika je zabavna u
Sokolskom domu
Mursko Središće ove je godine domaćin međuškolskog matematičkog kviza „Math4fun“. Sokolski dom će tako 15. svibnja, od 10:30
do 13:30 sati, ugostiti mlade matematičare koji će kroz igru i natjecanje pokazati svoje znanje. (sh)
Zeleni tereni kao “tepih”
Nogometaši na cijelom gradskom području uskoro će igrati na još boljim travnjacima. Grad kreće u nabavu posebnog valjka za
travu koji će biti na raspolaganju za održavanje svih nogometnih terena u sastavu Murskog Središća. (sh)
NK Dinamo stiže u čast Srećka Bogdana?
Grad želi očuvati uspomenu na legendarnog Srećka Bogdana – Čečija, koji je svoje prve korake napravio upravo u NK Rudaru prije nego što je postao ikona
zagrebačkog Dinama. Tim povodom, upućena je službena zamolba NK Dinamu za odigravanje prijateljske utakmice u Murskom Središću. (sh)
Dobitnici vatrogasnih medalja sa zapovjednikom županijske Vatrogasne zajednice Robertom Meglićem
VRATIŠINSKI VATROGASCI izabrali novo vodstvo i po prvi puta dodijelili priznanja
Tko su dobitnici vatrogasnih medalja?
Brončanu vatrogasnu medalju s ponosom su primili Stjepan Kozar, Ivan Srpak, Magdalena Šoltić, Bernard Podgorelec, Mihael Grbavec i Andrija Kvakan
Društveni dom u Gornjem Kraljevcu ove je subote bio ispunjen svečanim uniformama i duhom zajedništva. Pod domaćinstvom DVD-a Gornji Kraljevec, održana je 3. godišnja izborna skupština Vatrogasne zajednice Općine Vratišinec koja je poslužila kao rezime izuzetno uspješne i sadržajne 2025. godine. Članovi DVD-a Vratišinec i DVD-a Gornji Kraljevec tijekom proteklih su mjeseci kroz brojna natjecanja i javne vježbe još jednom demonstrirali visoku razinu spremnosti i vještina, potvrđujući mještanima da su u sigurnim rukama.
Uz operativne uspjehe, na skupštini je s ponosom istaknuto kako je �inancijsko poslovanje zajednice u protekloj godini završeno s pozitivnim rezultatom. Vodstvo zajednice uputilo je pritom posebnu zahvalu Općini
Vratišinec, naglasivši kako je upravo njihova kontinuirana i snažna �inancijska potpora ključni zamašnjak za provedbu svih planiranih aktivnosti, nabavu opreme i realizaciju projekata koji podižu standard zaštite od požara na ovom području.
Bernard Podgorelec novi predsjednik
Budući da je skupština bila izbornog karaktera, članovi su odlučili tko će voditi zajednicu u idućem petogodišnjem mandatu. Za novog predsjednika Vatrogasne zajednice Općine Vratišinec izabran je Bernard Podgorelec iz redova DVD-a Vratišinec, dok će dužnost tajnice i nadalje obnašati Magdalena Šoltić. Novoizabrano predsjedništvo čine Bernard Podgorelec, Antonija Grbavec, Ivan Srpak i Ivan Vrbanec, dok su u
RADNI POSJET Križevcima
novo zapovjedništvo ušli Andrija Kvakan, Mihael Grbavec, Abel Babić i Darko Hutinec. Povjerenje za rad u Sudu časti dobili su Manuela Žganec, Natalija Čeki i Stjepan Kozar. Najsvečaniji trenutak večeri bila je povijesna dodjela vatrogasnih priznanja. Nakon što je zajednica samostalno izradila likovna rješenja i usvojila potrebnu dokumentaciju, po prvi puta su dodijeljene medalje onima koji su dali najveći obol razvoju organizacije.
Brončane vatrogasne medalje
Brončanu vatrogasnu medalju s ponosom su primili Stjepan Kozar, Ivan Srpak, Magdalena Šoltić, Bernard Podgorelec, Mihael Grbavec i Andrija Kvakan. Svi nagrađeni aktivni su na odgovornim funkcijama još od samog
Novi mostovi prijateljstva
Mursko Središće nastavlja nizati uspješna partnerstva, a nova važna točka na toj mapi postaju Križevci. Na poziv domaćina, gradonačelnika Tomislava Katanovića, Križevce je posjetio gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak u pratnji gradske vijećnice Marine Hoblaj. Na radnom sastanku pretresle su se brojne teme, od rješavanja lokalnih potreba do razmjene iskustava na projektima koji se provode u oba grada. Što povezuje ova dva grada?
Ovaj susret ima i zanimljivu osobnu notu koja dodatno povezuje ova dva kraja. Naime, vijećnica Hoblaj rođena je Križevčanka, dok u samim Križevcima živi nekoliko osoba podrijetlom upravo iz Murskog Središća. Upravo te ljudske spone daju dodatni vjetar u leđa produbljivanju veza na području kulture, sporta i očuvanja običaja. Iako su Križevci veći grad, oba su gradonačelnika istaknula
osnutka zajednice 2023. godine, a njihova odlikovanja simbol su truda uloženog u stabilnost i napredak vatrogastva u Vratišincu i Gornjem Kraljevcu.
Podršku vatrogascima dali su i brojni visoki uzvanici, uključujući zapovjednika županijske Vatrogasne zajednice Roberta Meglića, zapovjednika VZP Dekanovec – Podturen Stjepana Vinceka, općinskog načelnika Mihaela Grbavca te predsjednicu Općinskog vijeća Štefaniju Jambrošić. Gosti su u svojim obraćanjima pohvalili dosadašnji rad, čestitali novim dužnosnicima i laureatima te istaknuli kako su vatrogasci nezamjenjiv stup sigurnosti svakog mjesta. Uz poziv na daljnju suradnju, skupština je završena u pobjedničkom tonu, spremna za nove izazove u idućem petogodišnjem razdoblju. (sh)
kako prostora za uzajamni razvoj i učenje ima napretek. Prvi konkretan korak bit će upućivanje pisma namjere o potpisivanju sporazuma o suradnji i razumijevanju na klupe gradskih vijeća obaju gradova. Ako se suradnja pokaže onakvom kakvom je planirano, kvalitetnom i sadržajnom, krajnji cilj bit će i službeno bratimljenje. Geografska blizina Križevaca i Murskog Središća svakako će
olakšati i intenzivirati buduće susrete i zajedničke akcije.
Spajanje dvije krajnje točke Lijepe naše Mursko Središće već godinama gradi ozbiljnu mrežu partnerstva; od bratimljenja s Ozljem i Općinom Narda, do sporazuma sa slovenskom Lendavom i mađarskim Lentijem. Posebno svečan trenutak očekuje se ove subote u Konavlima, gdje će najsjeverniji
hrvatski grad potpisati sporazum o suradnji s najjužnijom hrvatskom općinom, čime se simbolično spajaju dvije krajnje točke Lijepe naše. Umrežavanje s drugim gradovima i općinama donosi konkretne koristi kroz zajedničke projekte, ali i ono jednako važno, bolje upoznavanje i razumijevanje ljudi, bez obzira na to s koje strane granice ili županijske međe dolazili. (sh)
Marina Hoblaj, Dražen Srpak i Tomislav Katanović
SVEČANA SJEDNICA OV-a Sveti Juraj na Bregu u znaku dodjela općinskih priznanja
Znam da bi bio sretan jer
Za logis�ku su bili zaduženi domaći vatrogasci i JVP Čakovec koji je posudio ljestve
NA MAĐERKINOM BREGU
ga niste zaboravili!
Piše: Sanja Heric
- Primiti ovu nagradu u ime svog tate, Damira Novaka, za mene je velika čast, ali i velika tuga jer on nije ovdje da ju primi. Za mnoge je bio umjetnik, karikaturist, vatrogasac, prijatelj koji je znao nasmijati ljude i reći puno bez puno riječi. A za mene je bio jednostavno tata. Topao, skroman, uvijek tu kad je trebalo, drhtavim je glasom istaknula Silvija Makšadi, kći pokojnog Damira Novaka, primajući posthumno Nagradu za životno djelo na svečanoj sjednici OV-a Sveti Juraj na Bregu.
Čim je završila svoj govor, dvoranom je odjeknuo gromoglasan pljesak, a svi su prisutni, od uzvanika do mještana, ustali sa svojih mjesta kako bi joj odali počast. Bio je to najemotivniji trenutak sjednice.
- Tata, ovo je za tebe, poručila je Silvija, podsjetivši nas na trajnu vrijednost rada ovog svjetski priznatog karikaturista i vatrogasnog veterana.
Laureati koji
čine razliku
Uz najviše priznanje, sjednica je bila prigoda da se zahvali i drugima koji ovaj kraj čine boljim. Zlatnik „Grb Općine“ primio je Danijel Vinković (DVD Lopatinec) za 15 godina predanog vatrogasnog
rada, dok su godišnje nagrade primili sportaš Nikola Bistrović, reprezentativac u košarci i rukometu u kolicima, te OPG Dvanajščak iz Dragoslavca, čija vina osvajaju svjetska nepca.
Među nagrađenima su i mlada književnica Sara Hižman, učiteljica Vera Moharić koja je izložbom „Sv. Juraj negda“ sačuvala povijest od zaborava, te medicinska sestra Marija Perko za 46 godina rada u rodilištu. Priznanja su otišla i Nogometnoj školi „Sveti Juraj na Bregu“, u čije je ime nagradu primio Zoran Lukman, dok je policajac Denis Žnidarić primio pohvalnicu za iskazanu hrabrost pri spašavanju života u prometnoj nesreći.
Nagrajsalović:Riješili smo pitanje vrtića za iduće desetljeće Prije dodjele priznanja, načelnik Anđelko Nagrajsalović osvrnuo se na postignuća koja mijenjaju vizuru općine. Kao kapitalni projekt istaknuo je dogradnju dječjeg vrtića u Brezju, investiciju vrijednu 1,2 milijuna eura. - Završetkom vrtića sada imamo kapacitet za 230 djece u 13 skupina. Time smo ukinuli liste čekanja i, vjerujem, riješili pitanje predškolskog
Zabava za budale
Ima onih dana kad u redakciji vlada kreativni kaos, lupanje po tipkovnicama i miris kave, a onda ti idilu prekine zvuk alarma i policija. I to ne negdje „tamo daleko“, nego pod samim prozorom. Prije nekoliko dana, meta je bila poslovnica Bipe u samom centru Čakovca, odmah tu pored nas. I dok smo mi gledali zbunjene kupce kako izlaze,
a policajce kako s ozbiljnim licima osiguravaju prostor, u zraku se osjetio mučan, nimalo ugodan ugođaj.
Čovjek bi pomislio da smo kao društvo prerasli te djetinjaste fore, ali ne, lažne dojave o bombama postale su nam nacionalni sport. I iskreno, prevršilo je svaku mjeru. Dok se neki „genijalac“ negdje u mraku svoje sobe hihoće jer
odgoja za idućih deset godina, poručio je načelnik.
Planovi za budućnost su jednako ambiciozni: od katastarskih izmjera u Zasadbregu i Lopatincu, preko novih pješačko-biciklističkih staza, do proširenja poduzetničke zone u Brezju. Ipak, projekt koji plijeni najviše pažnje je Turističko-edukativni centar vrijedan 6 milijuna eura, koji bi trebao postati „recepcija“ međimurskog turizma.
Pjesmom i plesom uljepšali sjednicu
Svečanosti su, uz domaćine, načelnika Nagrajsalovića i predsjednicu Vijeća Maju Bistrović, nazočili i zamjenik župana Mario Medved, zamjenica gradonačelnice
Čakovca Lana Remar, brojni načelnici susjednih općina, Martin Srša, Goran Lovrec, Stanislav Rebernik, Ervin Vičević i Nikola Novak, kao i domaći župnik vlč. Danijel Bistrović.
Za glazbeni ugođaj dostojan proslave pobrinula se Ženska vokalna skupina Pjevačkog zbora Sveti Juraj na Bregu pod vodstvom Monike Petričević, koja je sjednicu otvorila himnom, a zatvorila dirljivom „Lehku noć“. Kulturni pečat večeri dala je i Starija folklorna sekcija KUU Zasadbreg, koja je uz pratnju tamburaša izvela splet „Pod narančom“, podsjetivši sve prisutne na bogatstvo tradicije koju Općina Sveti Juraj na Bregu tako brižno čuva.
Milenijska fotografija povodom 25 godina Urbanova
Na slikovitom Mađerkinom bregu ovog je vikenda nastala prizor za pamćenje. U sklopu obilježavanja 25 godina Urbanovo, snimljena je 982. Milenijska fotogra�ija autora Šime Strikoman. Više stotina sudionika svojim je tijelima ispisalo „URBANOVO“, stvarajući upečatljivu vizualnu čestitku festivalu koji već četvrt stoljeća promovira međimurska vina.
Atmosfera je bila opuštena i svečana, a dodatni razlog za osmijeh imali su prvi sudionici – njih 500
SVETI
dobilo je prigodne majice kao uspomenu na ovaj jedinstveni trenutak. Organizaciju potpisuje Društvo vinogradara i vinara Međimurja Hortus Croatiae, čiji je predsjednik Robert Horvat zahvalio svima koji su pomogli u realizaciji. - Slavimo velikih 25 godina i zahvaljujem svima koji su sudjelovali, poručio je Horvat. Slavljeničko izdanje Urbanova nastavlja se sredinom svibnja, od 15. do 17., kada će se u Domu kulture u Štrigovi održati Festival Pušipela. (sh)
MARTIN NA MURI
120 tisuća eura za buđenje društvenog
života
U Općini Sveti Martin na Muri društveni život dobiva snažan vjetar u leđa. Načelnik Martin Srša i predsjednik Vijeća Ivica Kutnjak potpisali su ugovore s predstavnicima udruga, kojima je ove godine dodijeljeno ukupno 119.980 eura. Na javni poziv stigla su čak 53 projekta tridesetak udruga, a pokriveno je baš sve, od sporta, kulture i poljoprivrede do turizma i brige za starije.
Ova sredstva su ključ koji otvara vrata brojnim radionicama, manifestacijama i sportskim susretima koji bez općinske podrške ne bi bili mogući. Uz ovakvu �inancijsku injekciju, udruge mogu mirno planirati godinu, a mještani svih generacija uživati u sadržajima koji čuvaju tradiciju i jačaju zajedništvo u najsjevernijoj općini. (sh)
je jednim pozivom digao na noge cijeli kvart, stroj države se pokreće. I to košta. Svaki izlazak pirotehničara, policije, blokada prometa i pretraga prostora guta tisuće i tisuće eura našeg novca. Policija nema luksuz „birati“ na koju će dojavu izaći. Oni moraju postupati na svaku, ma koliko im intuicija govorila da je s druge strane linije neka dokona budala.
Ali novac na stranu, on se još nekako i namiri. Ono što je neoprostivo jest kockanje s tuđim životima. Još je gora i gadljivija situacija kada se slične „šale“ rade hitnim službama, poput hitne pomoći. Dok se timovi šalju na lažne adrese zbog nečijeg poremećenog smisla za humor, negdje drugdje nekome život doslovno ovisi o sekundi. Možda baš u tom trenutku,
dok se hitna probija kroz gužvu do izmišljene bombe ili pacijenta, netko ima srčani ili moždani udar i čeka spas koji ne dolazi jer je „zauzet“ nečijom glupošću.
Strože kazne, i to one koje udaraju debelo po džepu i slobodi, jedini su jezik koji takvi likovi razumiju. Ovo nije više „zajebancija“, ovo je čisti terorizam zdravog razuma.
Silvija Makšadi preuzela je Nagradu za životno djelo za svog oca
Damira Novaka
Dobitnici priznanja s načelnikom Anđelkom Nagrajsalovićem i predsjednicom Općinskog vijeća Majom Bistrović
Piše: Sanja Heric
sanja@mnovine.hr
NOVI PLAN uređenja Grada Preloga Čekaju
se prijedlozi građana
Grad Prelog započinje s postupkom javne rasprave o Strateškoj studiji o utjecaju na okoliš te Prijedlogu novog Prostornog plana uređenja Grada. Javna rasprava trajat će ukupno trideset dana, a započinje 27. travnja i trajat će sve do 27. svibnja 2026. godine. Tijekom tog razdoblja, svi zainteresirani građani, udruge i pravne osobe imaju priliku izvršiti uvid u ključne dokumente koji će odrediti budući urbanistički razvoj i ekološke standarde ovog područja.
Za one koji uvid žele izvršiti osobno, materijali će biti izloženi u prostorijama Gradske uprave na adresi Glavna 35, na prvom katu, svakim radnim danom od 7 do 15 sati.
Javno izlaganje održat će se u srijedu, 13. svibnja 2026.
godine, u prostorijama Gradske uprave s početkom u 17 sati. Na ovom će izlaganju sudjelovati predstavnici nadležnih tijela te stručni izrađivači plana i studije, koji će neposredno odgovarati na pitanja nazočnih te detaljnije obrazložiti predložena rješenja.
Iz Gradske uprave pozivaju građane da aktivno sudjeluju u kreiranju prostorne budućnosti Preloga. Mišljenja, prijedlozi i primjedbe mogu se upisati u knjigu primjedbi na mjestu javnog uvida ili u zapisnik tijekom javnog izlaganja. Također, pisana očitovanja mogu se poslati poštom najkasnije do posljednjeg dana rasprave. Važno je napomenuti kako će se u obzir uzimati samo čitko napisani prijedlozi dostavljeni unutar propisanog roka. (vv)
PRVOMAJSKA bIcIKLIJAdA u Prelogu
Vozi se tura od 40 km
Međunarodni praznik rada, u Prelogu će i ove godine biti obilježen velikom sportsko-rekreacijskom manifestacijom. Turistička zajednica Grada Preloga poziva sve građane i posjetitelje na tradicionalnu Prvomajsku biciklijadu koja će proći ulicama svih naselja na području grada. Ruta duga približno četrdeset kilometara nije natjecateljskog karaktera, što je čini idealnom za obitelji s djecom i ljude dobre volje koji žele provesti praznik u laganom tempu i ugodnom društvu. Okupljanje sudionika i sam start biciklijade predviđeni su za 9 sati ispred župne crkve sv. Jakoba u centru Preloga. Od tamo će kolona biciklista krenuti putem Cirkovljana, nastavljajući cestom uz hidroelektranu Dubrava prema Oporovcu, Draškovcu i Čukovcu. Put se dalje nastavlja kroz Hemuševec, Donji Kraljevec i Čehovec, odakle se kod Ko-
vačnice Mihac skreće natrag prema Prelogu, prolazi kroz Otok te završava na prostoru Sportsko-rekreacijske zone Marina.
Organizatori naglašavaju važnost sigurnosti svih sudionika te pozivaju na korištenje propisane zaštitne opreme. Za djecu do 16 godina starosti nošenje kacige je obavezno, dok se ostalim sudionicima preporučuje radi vlastite sigurnosti. Također, za djecu do 14 godina roditelji trebaju ispuniti suglasnost za sudjelovanje, što je moguće učiniti putem internetskog obrasca ili neposredno prije samog starta na polaznoj točki. Vrhunac manifestacije očekuje se na cilju, u prostoru Marine, gdje je za sve sudionike osigurano osvježenje i okrjepa. Uz nezaobilazni tradicionalni prvomajski grah, za dobru atmosferu i zabavni dio programa pobrinut će se Tamburaški sastav Taubeki. (vv)
NOĆ KNJIGE u Prelogu
U sklopu obilježavanja 15. jubilarne Noći knjige, Knjižnica i čitaonica Grada Preloga ugostila je u četvrtak, 23. travnja, jednu od najčitanijih hrvatskih autorica ljubavnih romana – Innu Moore (Inu Špiček).
U opuštenom lounge ambijentu Muzeja „Croata insulanus“, autorica je pred brojnom publikom podijelila detalje svog impresivnog puta: od prvih objava na platformi Wattpad do statu-
SMOTRA FOLKLORA u Donjoj Dubravi
Ivanka i Nenad jedini na prvoj i zadnjoj smotri
Ivanka Sinković i Nenad Goleca iz Donje Dubrave jedini su folkloraši koji su zajedno nastupili na prvoj smotri i ponovno su stali na pozornicu na ovoj posljednjoj, zatvarajući krug dug nekoliko desetljeća
Piše: Vlasta Vugrinec
Kulturno-umjetničkog društva „Seljačka sloga“ iz Donje Dubrave, minulog je vikenda bilo domaćin jubilare, 25. Smotre međimurskog izvornog folklora te 19. Smotre koreografiranog folklora „Med Murom i Dravom“.
Par koji je zatvorio krug od 25 godina
Postoje ljubavi koje ne gase ni desetljeća, ni kilometri, ni granice. Jedna takva priča veže Nenada Golca iz Donje Dubrave i njegovu susjedu
Ivanku Sinković. Njih dvoje, ove su se godine izdvojili jer su jedini zajedno nastupili na prvoj smotri folklora i ponovno su stali na pozornicu na ovoj posljednjoj, zatvarajući krug dug nekoliko desetljeća.
Iako je život Nenada vodio od Ljubljane, gdje je studirao i radio u školi, pa sve do Njemačke, srce je uvijek kucalo u ritmu međimurske popevke.
Danas, pred mirovinu, Nenad ponovno nosi narodnu nošnju, ali ovaj put pleše za Donji Vidovec.
- Plešem za Donji Vidovec jer tamo nemaju muškaraca, imaju problem, a u Dubravi je jaki podmladak, hvala Bogu. A mi nekako si moramo dušu ispuniti sad dok smo došli pred mirovinu, kaže Nenad.
Ples koji se uči u “čizmicama broj 33” Nenadove uspomene na folklor sežu u najranije djetinjstvo, u vrijeme kada ga je prvi predsjednik Seljačke sloge, gospodin Mijo, učio prvim koracima.
- Počeli sam rano s čizmicama broj 33.. I to ostane zauvijek ljudima. Svaku pjesmu, svaki korak, sve pamtiš cijeli život, gdje god da si, prisjeća se Nenad.
U njegovu sjećanju posebno mjesto zauzima legendarna teta Liza, prva susjeda s
kojom je bio iznimno blizak. Njezine pjesme i danas su mu najdraže, a sjetu u glasu ne skriva kada spomene njezinu preranu smrt. Nenad nije samo plesač, on je i glazbenik koji je zanat pekao kod najboljih. U osnovnoj školi svirao je u bendu sa svojim prijateljem Antunom Horvatom Tončom.
- Ja sad plešem. Ali u meni se svira i pleše, jedno i drugo. Uvijek sam gitaru imao preko nošnje, kaže Nenad, dodajući kako posjeduje albume pune slika s nekadašnjih priredbi za Dan Republike, koje čuva kao najvrjednije blago.
Iako ga danas njegovi Dubravčani ponekad "čudno gledaju" jer nastupa u bojama Vidovca, on ističe da su to sve "naše pjesme". Za njega i njegovu susjedu Ivanku, povratak na pozornicu nije samo nastup – to
je potvrda identiteta koji se ne zaboravlja.
- To se više ne može zaboraviti. To nosim u sebi i ponosan sam na to što jesam, zaključuje čuvar međimurske baštine.
500-tinjak folkloraša iz 16 skupina
Dvodnevna Smotra okupila je više od 500 sudionika iz 16 folklornih i tamburaških skupina. Nastupili su: KUD „Seljačka sloga“ Donja Dubrava, KUD Općine Selnica, KUU „Zvon“ Mala Subotica, KUD „Sveti Jeronim“ Štrigova, KUD „Dr. Vinko Žganec“ Vratišinec, KUD Žiškovec, KUD Donji Vidovec, KUU „Seljačka sloga“ Nedelišće, KUD Mihovljan, KUD „Fijolica“ Orehovica, KUU Zasadbreg, KUD „Belica“, KUD „Kaštel“ Pribislavec, KUD Kotoriba te HKD Pomurje, Lendava.
Učenici trećeg razreda OŠ Sveta Marija SVEČANOST uz OTVOrENJE energetski obnovljene škole u Svetoj Mariji
sa vlasnice nakladničke kuće Innamorata i autorice čak 29 romana. Moore, koja je po struci profesorica povijesti, naglasila je kako inspiraciju crpi iz svakodnevice i podrške obitelji, istaknuvši da za nju „autorska blokada ne postoji“.
Susret je protekao u neposrednom i duhovitom tonu, a čitatelji su imali rijetku priliku iz prve ruke doznati kako nastaju regionalni hitovi poput romana Voajer i Zelenooka. (vv)
Manje od godinu dana nakon otvorenja nove sportske dvorane, Osnovna škola Sveta Marija proslavila je 27. travnja završetak još jednog kapitalnog projekta. Bila je riječ o energetskoj obnovi školske zgrade. Radovi su obuhvatili toplinsku fasadu, zamjenu vanjske stolarije, novo krovište, ugradnju fotonaponske elektrane, dizalice topline i novih kondenzacijskih kotlova, te rekonstrukciju susta-
va rasvjete. Zgrada će time uštedjeti primarnu energiju i smanjenje emisije CO2 za više od 85%.
Uređeno je i parkiralište za bicikle i postavljena je koso podizna platforma na unutarnjem stubištu.
Vrijednost cijele investicije iznosila je 787.377 eura, od čega je 65,92 % sufinancirano iz europskih fondova (NPOO), dok je ostatak od 268.347 eura osigurala Žu-
panija. Ravnateljica Gorana Šavora Peter naglasila je važnost modernizacije: - Naša škola sada ima novo ruho u kojem će još snažnije cvjetati kreativnost i zajedništvo, rekla je tom prilikom Gorana Šavora Peter, ravnateljica škole. Župan Matija Posavec istaknuo je da je ovo 25. uspješni projekt energetske obnove javnih zgrada u županiji:
- 13. svibnja prošle godine najavio sam da ćemo se uskoro opet okupiti po energetskoj obnovi školske zgrade. I, evo, nije prošla ni godina dana. I neće mnogo vremena proći dok ponovo ne proslavimo i obnovu područne škole u Donjem Mihaljevcu. U toj pak je školi, koju polazi deset učenika, krenula obnova krova a potom bi mogla ići i energetska obnova. (vv)
Ivanka Sinković i Nenad Golec iz Donje Dubrave
VLAK NOSTALGIJE, spas za kotoripsku prugu
Štrekom koja je spajala Beč i Trst više se ne fućka
- Nostalgija vlak postoji u drugim zemljama, kaže Antun. Naši ljudi isto hoćeju. Barem jedanput mjesečno da ide, ljudi bi išli malo do Mađarske i niže
DONJA DUBRAVA
KOTORIBA
dajućim zemljištem ukupne , na adre-
Javne sportske građevine smatraju se prostorima namijenjenima za sportaše i daju se na upravljanje i korištenje sportskim udrugama s područja općine na neo(vv)
Piše: Vlasta Vugrinec
24. travnja 1860. godine u Kotoribi je prvi puta fučnula cug mašina. Ako se zna da je prva pruga u Engleskoj otvorena 1825., to najbolje govori o važnosti koju je Međimurje imalo u tadašnjim europskim okvirima.
prije Zagreba, što je u to vrijeme značilo da su mještani bili bolje prometno povezani s Bečom, Grazom ili Trstom nego s današnjom hrvatskom metropolom.
KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama propisno je ograđena
A točno 161 godinu kasnije, na kotoripskom kolodvoru otvorena je izložba fotogra�ija pod nazivom "V Kotoribi cug mašina fučnula".
stanica za parne lokomotive. Utjecaj pruge bio je toliki da su gravitacijske zone Koprivnice, Đurđevca i Virovitice svu svoju robu dopremale upravo u Kotoribu na utovar.
Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa
Zašto baš u Kotoribi?
Piše: Vlasta Vugrinec
- Za nas je priča oko društva AAT Geothermae i utapališta pasa završena, odgovorili su u Gradu Prelogu, ali i iz Geothermae na naš upit vezan za poduzete korake.
Naime, nakon našeg teksta o grabi koja je postala svojevrsno utapalište pasa digla se poprilična prašina kako u Međimurju, tako i na nacionalnoj razin, a na teren je izašla i rudarska inspekcija Državnog inspektorata iz Zagreba.
Zašto je baš odabrana Kotoriba, nije teško zaključiti. Naime, smještena na granici važnih trgovačkih puteva, Kotoriba je bila idealna spona za prugu Kotoriba–Pragersko, koja se izravno spajala na veliku magistralu Beč–Trst. Zanimljiva je činjenica da je Kotoriba svoju prugu dobila pune dvije godine
kli odgovorni u društvu AAT Geothermae, inspekcija nije našla nikakve nepravilnosti.
Povijest pamti 8. lipnja 1856. godine kao ključan datum kada je car Franjo Josip odobrio koncesiju za izgradnju pruge i mosta na Muri s pravom korištenja na 90 godina. Iza ovog gigantskog pothvata stajala su imena poput knezova Esterhazija i grofova Feštetića. Posebno se ističe grof Đuro Feštetić, čiji su privatni interesi oko eksploatacije međimurskih šuma ubrzali dolazak tračnica.
- Ovim putem društvo AAT Geothermae obavještava zainteresiranu javnost kako je, sukladno dobivenim smjernicama, izvršena sanacija bušotinskog prostora projekta Napredna geotermalna energana s internalizacijom
Kvaliteta nije bila upitna. Iz Engleske je dopremljeno nevjerojatnih 36.400 tona najboljeg čelika za izgradnju pruge koju je gradilo Carsko i povlašteno društvo Južnih željeznica (Südbahn).
rudarskoj inspekciji da bismo dobili uvid u zapisnik, no do zaključenja naših novina nismo dobili nikakav odgovor. Prema onome što su nam re-
Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventualni upad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. skijalice, odnosno ljestve s plutačama
taj prostor, o kojima je ranije izvještavano, stoji u odgovoru iz draškovskog društva. Drugim riječima, na postojeću ogradu s trima bodljikavim žicama koje su međusobno bile razmaknute oko 70 cm dodana je gusta žica, mi Međimurci bismo rekli, drot, koji sprečava ulaz životinja i eventualan pad u bazen. No, ako ju divlje životinje ili pak psi ipak uspiju preskočiti ili potrgati, bazen više nije smrtonosna klopka.
Radovi završeni prije roka
Gradnja je započela krajem 1857. godine i napredovala je impresivnom brzinom. Pruga duga 41 kilometar završena je godinu i osam mjeseci prije roka, a svečano je puštena u promet 24. travnja 1860. godine. Prvi putnički vlakovi krenuli su 30. studenoga, a iako su u početku vozila tek dva para vlakova, teretni promet je cvjetao.
Na sklisku nepropusnu foliju kojom je graba prekrivena i po kojoj se prije nisu uspjele popeti i izaći iz vodene zamke, postavljene su tzv. skijalice, odnosno ljestve s plutačama.
Isprike za nemile događaje
Međunarodna izložba malih životinja
Borba protiv zaborava
Danas tu povijest najstrastvenije čuva Antun Siladi, umirovljeni strojovođa. – Štreka mi je 200 metara od kuće, u zadnjoj ulici u Kotoribi ili prvoj s mađarske strane, kaže Antun, jedan od desetaka strojovođa iz Kotoribe.
Budio se i odlazio na spavanje sa zviždukom vlaka koji je u to doba prolazio gotovo pa svakih sat vremena, stoga i nije bilo puno razmišljanja kod odabira budućeg zanimanja. Međutim, danas se može mirno preskakati štreka jer vlakovi prema Mađarskoj više ne prolaze, a prorijedili su se zvižduci i iz pravca Čakovca.
svim vlasnicima životinja za nemile događaje i ističu kako su sada poduzeli sve što je u njihovoj moći da se nešto takvo ne ponovi.
Stoga Antun rješenje vidi u oživljavanju turističkog prometa kroz vlak nostalgije.
Udruga Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice rada u suradnji s Europskim klubom engleskih i patuljastih gušana organizira 30. Međunarodnu izložbu malih životinja te engleskih i patuljastih gušana u školskoj dvorani OŠ
nije, uvele su liniju Mursko Središće – Lendava i uspješno je održavaju.
Kao bivši djelatnik te zaljubljenik u vlakove, Siladi je osobno pridonio očuvanju povijesti donirajući brojne originale iz privatne kolekcije za izložbe u Kotoribi.
“Kehljica”-Izgled male parne lokomo�ve za putničke vlakove, kasnije služi kao manevarska lokomo�va u kolodvoru Kotoriba
navodnih nemilih događaja sa životinjama koje su ulazile u
MEĐIMURSKA POSLA
Kako nasljedstvo ubija obitelj
Odgovorni iz društva AAT ovom se prilikom ispričavaju
Željeznica je Kotoribi donijela i arhitektonski procvat. Tako je 1860. izgrađen prvi željeznički kolodvor i most preko Mure, a 1885., zbog velikog obujma posla, dograđen je gornji kat kolodvora sa stanovima za željezničare. Izgrađeno je i veliko skladište robe te nezaobilazna vodocrpna
Međimurci, otvorite vrata špajzi i palnici
Snašem Međimurju ili se ne događa ništa ili pak je sve prepuno i natiskano manifestacijama. Pri tome ne mislimo samo na lokalne već i one nacionalne. Tako je idući vikend, kako mi novinari to volimo reći, “za bika zatuči”. Naime, u subotu, 8. listopada, Prelog je domaćin Državnog natjecanja u oranju, a Čakovec Izbora za najuzorniju hrvatsku seosku ženu. I jedan i drugi događaj
jećate li se onih ljetnih poslijepodneva iz djetinjstva? Prašina na koljenima, jedna jabuka podijeljena na pola i čvrsto obećanje kako ćete ti i ja, brate, zauvijek stajati složno protiv cijeloga svijeta. U tom mikrokozmosu roditeljskog doma, gdje se dijelio krevet, skrivale tajne i primali zajednički prijekori zbog razbijenog prozora, sloga se činila kao nešto prirodno i vječno stanje stvari. Misli se tada, u nevinosti mladosti, da
ne postoji ta sila, taj novac ili taj zid koji bi mogao razoriti ono što je krv vezala.
privući će naravno veliki interes Međimuraca. S obzirom na satnicu, proglašenje najorača je u 16 sati, a najuzornije žene u 17 sati, pa je za zaključiti da se očekuje i dolazak visokih gostiju iz Zagreba, pri čemu mislimo na ministricu Mariju Vučković. Lijepo je napokon vidjeti da se nacionalne manifestacije sele u naš kraj, da mi nismo slijepo crijevo Lijepe Naše. Šteta je jedino što se
Nažalost, smrt roditelja često ne označava samo kraj jedne ere, već i početak brutalnog i bespoštednog rata. Ono što je započelo kao zajedničko tugovanje i jecaj na grobu, preko noći se pretvara u hladni rat zbog nekoliko kvadrata djedovine ili starog obiteljskog nakita.
Zanimljivo je, a ujedno i duboko tragično, da bor-
sve to događa istog dana jer je u svemu tome najvažnija promocija Međimurja. Pitanje je samo hoće li to turističke zajednice, uredi i kojekakve srodne udruge i društva prepoznati, htjeti se uključiti u sve to pa makar i na vlastitu inicijativu.
- Istovremeno želimo naglasiti da su predmetne spremne jame za vodu izgrađene u skladu sa svim dozvolama i s ciljem poštovanja visokih ekoloških standarda i zaštite okoliša te podzemnih voda prilikom izgradnje energane.
Cug je praktički prolazio pored mene i uvijek sam ga pratio, pa mi je valjda već tada ušao pod kožu.
objektima za testiranje vode tijekom izgradnje, a koji će biti u cijelosti sanirani i nivelirani s okolnim terenom nakon završetka izgradnje i puštanjem energane u pogon najkasnije do kraja 2024. godine.
že dodati je li trebalo doći do svega ovoga i tko zna kako dugo bi graba bila smrtonosna klopka za životinje da se mještani nisu nama obratili.
– Nostalgija vlak postoji u drugim zemljama, kaže. Naši ljudi isto hoćeju. Barem jedanput mjesečno da ide, ljudi bi išli malo do Mađarske i niže. Ja bih išao.
Prema njegovim riječima, susjedne zemlje, poput Slove-
Jože Horvata u Kotoribi. Od 17. do 20. studenog 2022. održat će se zasebno dvije izložbe, izložba gušana, te izložba Udruge Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice postojanja Udruge. Na izložbi će biti izloženo do 800 eksponata, od čega će 500 biti inozemnih
– Puno su prosili od mene, pa sam od kuće donio originalne slike i druge stvari koje su sad izložene. Žao mi je što ove mlađe baš nije briga, stari kadrovi odlaze u mirovinu, a sustav kao da nema sluha, dodaje.
Izložba je postala stalni postav pa je svi zainteresirani mogu pogledati. Ako žele vlakom do Kotoribe, bit će malo teže s obzirom na vozni red.
i 300 domaćih, a predstavit će se izlagači iz Austrije, Mađarske, Bugarske, Njemačke, Rumunjske, Srbije, Slovenije, Hrvatske te iz još poneke zemlje. Europske se izložbe održavaju svake dvije godine sa željom razmjene, ocjenjivanja i nagrađivanja rezultata uzgoja. Izložba će se održati pod pokroviteljstvom Općine Kotoribe koja ujedno ovim putem poziva sve zaljubljenike u male životinje da dođu razgledati i posjetiti jedinstvenu izložbu malih životinja.
(vv) u kategoriji dječjih vrtića. Iz vrtića zahvaljuju roditeljima na izvrsnoj suradnji u prikupljanju starog papira i Općini Donji Vidovec za �inanciranje novčanog dijela
malo više sluha za njih i pokazati dobru volju.
Naravno, i dalje će sudjelovati u akciji prikupljanja starog papira i već najavljuju dolazak kontejnera sredi(vv)
MEĐIMURSKA POSLA E-mail:vlasta@mnovine.hr
ba oko nasljedstva u većini slučajeva uopće nije borba za goli opstanak. Rijetko se tko tuži jer nema krov nad glavom ili kruh na stolu. U pozadini sukoba najčešće stoji goli jal, akumulirana zavist i duboko ukorijenjeni osjećaji nepravde koji su desetljećima tinjali. Materijalno postaju poligon za dokazivanje tko je bio "omiljenije dijete" i čiji je doprinos obitelji bio veći, dok se svaka cigla pretvara u simbol priznanja ili uvrede.
Jer ne treba se kao uvrijeđena Gera ljutiti ako netko nije slučajno pozvan, izostavljen s popisa. To je jednostavno prilika da se pokaže ono što imamo, a
Godine se troše na iscrpljujuća ročišta, besmislena vještačenja i dokazivanja tko je popravio krov nakon oluje prije trideset godina. Emocionalni bankrot nastupa mnogo prije onog �inancijskog; blagdani se provode u ledenoj tišini, djeca, koja su nekad bila nerazdvojni bratići, više se i ne poznaju, a majčini portreti skupljaju prašinu u kućama koje nitko ne koristi jer su pod sudskom plombom. Nažalost, tamo gdje prestaje
imamo dosta toga, samo što sve uzimamo zdravo za gotovo. Doći će ljudi iz cijele Hrvatske, pozivamo se na gostoljubivost i bogatu enogastronomiju, pa onda pokažimo to što imamo. Izvadimo iz podruma i špajzi koščično ulje, meso z tiblice, međimursku gibanicu, domaće pekmeze, zimnicu, sireve i uz to �ina vina. Prilika je to da se pokaže i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-
ta suvenirnice, Međimurske riznice, pozovimo ljude jer mnogi ne znaju što imamo, što uzgajamo na svojim imanjima.
razum, nastupa represija, pa se u ovim obiteljskim dramama sve češće pojavljuje i policija zbog prijava o ometanju posjeda ili �izičkih obračuna na kućnom pragu. Na kraju tog mučnog puta, čak i onaj tko izađe s presudom u svoju korist, zapravo gubi sve. Dobiva komad zemlje ili zidove natopljene gnjevom, ali nepovratno gubi osobu s kojom je nekada dijelio onu jabuku s početka priče.
Ne budimo i dalje samozatajni Međimurci kojima je važan samo rad, a ne i prezentacija rezultata tog rada! Ne dozvolimo našim političari da i na polju poljoprivrede budu u prvom planu! Iskoristimo priliku jer tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!
Piše: Vlasta Vugrinec
Graba je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama
Antun Siladi, umirovljeni strojovođa
Ispraćaj Kotoripčana u Australiju 1960.
Povratna karta Kotoriba-Čakovec
Josip Novak Pajdo često nastupa u revijalnom dijelu natjecanja 22. NATJECANJE orača Međimurske županije
Ore se 9. svibnja
Nakon što je prvotni termin bio odgođen, Udruga orača Međimurske županije donijela je službenu odluku, najbolji majstori brazde okupit će se u subotu, 9. svibnja 2026. godine. Domaćin 22. po redu natjecanja i dalje je Općina Strahoninec, a lokacija ostaje ista, parcela na Polevama (kod farme) s desne strane.
Dobra vijest za sve koji se nisu stigli prijaviti u prvom krugu je da su prijave ponovno otvorene. Svi zainteresirani orači koji žele pokazati svoje umijeće i odmjeriti snage s kolegama mogu se prijaviti najkasnije do srijede, 6. svibnja, do 20 sati.
Iz Udruge napominju kako natjecatelji koji su se već prijavili za odgođeni termin ne moraju to činiti ponovno, njihove se prijavnice smatraju važećima.
Natjecatelji će se, kao i do sada, boriti za naslov
najboljeg u dvije kategorije: plugovi ravnjaci i plugovi premetnjaci.
O regularnosti i kvaliteti oranja brinut će tim licenciranih sudaca, dok će se rezultati mjeriti prema strogo određenim kriterijima koji jamče vrhunsku razinu natjecanja. Osim natjecateljskog duha, ovo okupljanje poznato je i po dobrom druženju. Udruga orača i ove godine nastavlja tradiciju gostoljubivosti te osigurava besplatno jelo za sve natjecatelje i posjetitelje.
Svečano otvorenje natjecanja zakazano je za 10 sati dok se proglašenje pobjednika i dodjela priznanja očekuje oko 14:30. Svi orači svoje sudjelovanje mogu potvrditi kod predsjednika udruge Stjepana Pokrivača na broj 098 894 314 ili kod dopredsjednika Frana-Andreja Jalušića na broj 091 4286 103. (vv)
APEL POLJOPRIVREDNICIMA
Hitno dostavite
dokaz o vlasništvu
Hrvatska poljoprivredna komora uputila je javni apel svim poljoprivrednicima, bez obzira na to jesu li članovi Komore, da u što kraćem roku Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dostave dokaze o vlasništvu ili ovjerene izjave o posjedu privatnog poljoprivrednog zemljišta. Ovim se potezom nastoji riješiti problem nastao zbog ugovora o zakupu te spriječiti brisanje hektara iz sustava ARKOD, što izravno utječe na planiranje proizvodnje i opstanak gospodarstava. Predsjednik HPK Željko Mihelić istaknuo je kako su u Komori svjesni nesigurnosti koju je među poljoprivrednike unio novi Pravilnik o ARKOD-u. Prema njegovim riječima, aktualne izjave o posjedovanju služe kao svojevrsni predah koji treba premostiti razdoblje do donošenja novog Zakona o
poljoprivrednom zemljištu. Najavljeni zakon trebao bi omogućiti stavljanje u zakup i onog privatnog zemljišta koje se trenutačno ne koristi ili nema poznatog vlasnika, čime bi se dugoročno riješila pat-pozicija u kojoj se nalaze brojni proizvođači. Iz Hrvatske poljoprivredne komore napominju kako Ministarstvo poljoprivrede planira u sljedeće dvije godine donijeti zakonski okvir koji će osigurati pravnu sigurnost i omogućiti korištenje privatnog zemljišta na duži rok.
Upravo zato HPK ponovno apelira na poljoprivrednike da ne odgađaju ovjeru dokaza o vlasništvu ili posjedu. Pravodobna dostava dokumentacije u Agenciju jedini je način da se osigura da niti jedan hektar ne bude izbrisan iz sustava, čime se čuva temelj domaće poljoprivredne proizvodnje. (vv)
Supruga kupuje, ja sam samo transport
Pet dana sajmovanja ispunilo je očekivanja ljubitelja cvijeća, dendrološkog bilja te presadnica povrća i svatko je mogao pronaći sve što je htio
Piše: Vlasta Vugrinec
Grad Prelog sa svojom Turističkom zajednicom, ovoga puta doista je imao sreće. Naime, ovogodišnji jubilarni 25. Sajam cvijeća prošao je bez kiše i nevremena. Shodno tome, pet dana sajmovanja ispunilo je očekivanja ljubitelja cvijeća, dendrološkog bilja te presadnica povrća i svatko je mogao pronaći sve što je htio.
Najtraženije biljke koje zahtijevaju minimalnu brigu
Ako se malo pažljivije pratilo kupnju, može se zaključiti da su pelargonije i dalje u fokusu. Međutim, sve se više traže trajnice otporne na sušu i visoke temperature.
- Sve se više traže biljke koje zahtijevaju minimalnu brigu, poput vinka, muškatlina i novijih hibridnih vo-
denika kao što su SunPatiens ili New Guinea, kaže Martin Hendelja iz OPG Šupljika Donji Kraljevec te dodaje da se za ljepotu treba malo potruditi. Nije to toliko puno zalijevanja ni truda, a ljudi zaista uživaju u cvijeću.
Kupovali su se, naravno i japanski javori, od crvenog do zelenog, crnogorica pa hortenzije i jednogodišnje ljetnice.
Sajam cvijeća iskoristili su i proizvođači presadnica povrća te začinskog bilja. Iako je još prerano za presadnju na otvorene gredice, rajčica, paprika i krastavci i te kako dobro su išli.
Međimurci su postali i pravi znalci po pitanju začina te su navalili na bosiljak, timijan, mažuran, vlasac, ružmarin ali i smilje.
Nisam računao da moram i platiti
U kupnji smo zatekli bračni par Zrinku i Ivicu Novaka iz Preloga.
- Supruga kupuje, ja sam samo transport, kaže suprug Ivica.
Na sajam su došli kako bi kupili bilje za svoj novi cvjetnjak
- Supruga si je negda zdanja još prije nego smo se oženili zabezecirala da hoće veliki cvjetnjak. I onda normalno, kako smo se oženili, na mene opao zadatak da ga ja složim.
Uredio je Ivica parcelu, međutim zbog nedostatka vremena, umjesto cvijeća, cvjetnjak je obrastao drač.
- Normalno gombao sam cijelo vrijeme na drač. I onda je ona rekla "ovo ljeto ćemo kupiti sve cvijeće koje je moguće kupiti i posaditi, pa će cvjetati, a ne u drač". Ali nisam računao da ću ja to sve morati platiti, ispričao nam je cijelu povijest svog cvjetnjaka.
A prema riječima Zrinke, kupili su uglavnom trajnice jer se cvjetnjak proteže na 150 kvadrata. Drugim riječima, veći je od površine kuće koje ima “svega” 100 kvadrata.
Cvjetnjak je u stvari mali park sa šljunčanim puteljcima, naravno sve je pod navodnjavanjem kap po kapi, također djelo supruga.
Ministrica Marija Vučković na Sajmu
Otvorenju Sajma i postrojavanju čakovečke Zrinske garde prisustvovala je i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković. Ministrica je s vodstvom Grada Preloga održala radni
sastanak, a nakon njega, u pratnji svojih domaćina, obišla je radove na energetskoj obnovi višestambene zgrade na Trgu Kralja Tomislava 1 u Prelogu. Obnova ove zgrade u samom centru Preloga
velikim se dijelom financira iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, gdje je za sufinanciranju projekata energetske obnove iz Mehanizma za oporavak i otpornost osigurano 107,83
milijuna eura bespovratna sredstva.
je iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša.
Zrinka i Ivica Novak iz Preloga
Martin Hendelja iz OPG Šupljika Donji Kraljevec
ZRINKA I IVICA NOVAK poharali Sajam cvijeća u Prelogu
Posjetitelji su se najviše zadržavali oko dendrološkog bilja
Radovi u Prelogu vrijedni su više od milijun eura, a gotovo osamdeset posto iznosa financirano
ČAKOVEČKI SAjAm I plAC
Redovi za flance kak da su zabadaf
Flanci su i dalje hit, kako na čakovečkom sajmu tako i na tržnici. S obzirom na duge redove, čovjek bi pomislio da se dijele badava ili pak da se sve više ljudi odlučuje na uzgoj vlastitog povrća. A cijene su različite, od 40 centi do 1 euro primjerice za biljčicu paprike. Razlika je kupuje li se pikirana ili u “rinfuzi”, hibridna ili domaća, veća ili manja sadnica. Ista je stvar i s rajčicom te krastavcima. Ostale presadnice kreću se oko 40-ak centi. Čak se može kupiti i slama u balama za malčiranje, premda se prodaje u prvom redu za stelju.
Ništa manja gužva nije niti oko cvijeća, gdje se također pune vrećice i kutije kao da sutra ne postoji.
Zamirisale su i jagode, i to doslovno, a nude se od 3
CIJENE PLAC
Krumpir (kg): 1,50 €
Rajčica (kg): 4,00 €
Salata (kg): 4,00 €
Šparoge (vezica): 5,00 €
Luk (pušlek): 1,00 €
Med (flašica): 10,00 €
Blitva (vezica): 1,00 €
Pelargonije: 2,00 €
Presadnice salate: 0,30 €
Presadnice povrća: 1,00 €
do 3,5 eura po mjerici. Čini se da je i više proizvođača sireva pa se mogu kupiti tzv. kuhani od 8 eura ili pak slatki sir po 5 eura. Kupaca ima i oko štandova s tekstilom i obućom te sa starom kramom.
U odjelu sa životinjama, najtraženiji su mali pilići koji
CIJENE SAJAM
Peršin (kg): 4,00 €
Rajčica (kg): 3,00 €
Salata (kg): 3,00 €
Poriluk (kg): 2,50 €
Luk (pušlek): 1,00 €
Jagode: (mjerica): 3,50 €
Slatki sir: 5,00 €
Mrkva (kg): 1,00 €
Presadnice povrća: 0,4-1,00 €
Ruže stablašice (kom): 23,00 €
se nude od 1,5 eura nadalje, ovisno o starosti. Ima i malih patkica kao i pužolovki te zečeva i odraslih kokoši koje se pak prodaju po 25 eura. Tržnicu su također preuzeli proizvođači presadnica i cvijeća, s time da se mogu kupiti i buketići za vazu. (vv)
Pjenušavi nadam u goveda
Piše: Vedran Trogrlić dr.vet.med.
Pjenušavi nadam buraga bolest je goveda koja se često javlja u rano proljeće neposredno nakon izgona na obilnu, mladu pašu ili pak u ljetnim mjesecima nakon ishrane uparenom krmom (lucerna). Uslijed nagle razgradnje hrane i oslobađanja velikih količina plinova koji se ne mogu izdvojiti iz pjenušave i viskozne mase buraga, burag i kapura se naglo i prekomjerno prošire, pritišću na dišne organe i velike krvne žile uzrokujući smetnje u disanju i krvotoku. Dolazi dakle do znatnog poremećaja zdravstvenog stanja koje nerijetko završava smrću životinje.
Pjenušavi nadam posljedica je hranidbe goveda krmivima koja sadrže puno lako probavljivih ugljikohidrata (šećera), bjelančevina, pektina, saponina i ostalih tvari iz kojih u buragu nastaje sluz, a da su istovremeno siromašna sirovim vlaknima.
To su u prvom redu mlade zelene žitarice i leguminoze (lucerna, djetelina, grahorica i dr.) koje sadrže puno pektina (strukturalni ugljikohidrat) i enzim rasta biljaka. Nastala pektinska kiselina se veže s vodom u stabilni gel koji zarobljava CO2 u obliku mjehurića, pa nastaje stabilna pjena. Najopasnije je tijekom brzog rasta biljaka, a što se biljka više bliži zrelom stadiju njena aktivnost opada. Pjenušavi nadam mogu uzrokovati i druga zelena krmiva (repica, repino lišće, mladi zeleni kukuruz, kupus), rjeđe gomoljače (krumpir, šećerna repa), proklijalo zrnevlje žitarica te otpaci industrije vrenja i šećera (kom, trop, sladne klice).
Pojavi bolesti pogoduje i hranidba vlažnim, promrzlim ili uparenim krmivima. Zatim napajanje životinja neposredno prije izgona na pašu kao i napasivanje na rosnoj paši.
Prvi znakovi nadama mogu se uočiti već u prva dva sata nakon obilne hranidbe zelenim krmivima. U početku bolest se očituje učestalim pokušajem podrigivanja, povećanjem trbuha, izbočenjem gladne jame, učestalim lijeganjem i ustajanjem te pogledava-
njem prema trbuhu. Vrlo često možemo uočiti da goveda žvaču i gutaju praznim ustima. Vrlo brzo uslijed obilnog stvaranja pjene dolazi do blokiranja mehanizma podrigivanja, potpunog prestanka oslobađanja plinova iz predželudaca, prestaju kontrakcije buraga, a uslijed pritiska na ošit i krvne žile dolazi do otežanog i plitkog disanja, potom znakova gušenja, nesvjestice i na kraju do smrti životinje uslijed gušenja.
Zbog naglog razvoja nadama i opasnosti od zatajenja srca i krvotoka te ugušenja, potrebno je odmah zvati veterinara i poduzeti odgovarajuće liječenje.
U pravilu se liječi davanjem sredstava koja smanjuju površinsku napetost i viskozitet buragovog sadržaja tj. dovode do razaranja sitnih mjehurića plina i formiranja jednog većeg balona plina iznad sadržaja buraga (Tympanol). Ovako formirani plin možemo ispustiti sondom ili će ga u lakšim slučajevima životinja sama izbaciti.
Osnova preventive pjenušavog nadma je pravilna hra-
AMBULANTA ZA MALE
ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE
ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sati
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sati
nidba. U prvom redu treba voditi računa da se životinjama osigura dovoljno sirove vlaknine u obroku, što znači da se prije hranidbe zelenom lako probavljivom hranom ili prije izgona na pašu životinjama mora ponuditi osrednji obrok sijena. Također treba izbjegavati nagle promjene hrane (postupno uvođenje novog krmiva kroz 10 do 14 dana), i preobilno napajanje prije i nakon izgona na pašu. U početku pašne sezone životinje treba napasivati kraće, a potom napasivanje produljivati postupno. Dobro bi bilo životinjama na paši osigurati slobodan pristup do sijena ili travne silaže (s nešto većim sadržajem suhe tvari). Pljesniva, uparena, gnjila, smrznuta mokra i pokvarena hrana ne smije se davati životinjama.
Davanje ljekovitih sredstava za sprečavanje pojave pjenušavog nadma (emulgirana biljna i životinjska ulja i masti) moguće je primijeniti u hrani ili u vodi za piće, prije i za vrijeme ispaše.
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati GORNJI MIHALJEVEC I
Ljiljana Božanić iz Podbresta na placu nudi cvijeće iz svog uzgoja
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
Kakve veze ima košnja sa štetama od dlakavog i crnog ružičnjaka?
Sve češće viđam komentare po društvenim mrežama kako im se dlakavi ružičar (Tropinota hirta ili Epicometis hirta) i crni ružičar (Oxythyrea funesta) pojavljuju u većem broju u voćnjacima ili pak cvjetnjacima i kako im uništavaju cvjetove. Posebno vole cvjetove aronije i naranče, gdje mogu napraviti puno štete ako unište previše cvjetova. Odrasle se jedinke naime hrane prašnicima i tučkovima (ali i pupoljcima) i nalazimo ih na raznim vrstama, čime izravno onemogućuju oplodnju i zametanje ploda, te tako mogu napravili u kratkom roku jako velike štete, pogotovo u voćnjacima. Iako se svake godine ne pojavljuju nužno u velikom broju i iako ne rade svake godine svima jednake štete - jedna stvar može imati velika razlike i pomoći kod smanjivanju štete. A to je košnja. Odnosno izostanak kočnje u ključnom trenutku cvatnje voćaka. Tada je puno pametnije ostaviti "korove" koji cvatu ispod voćaka, jer će radije ostati niže pri tlu na tim cvjetovima nego letjeti u krošnje.
• Maslačak (Taraxacum officinale): Apsolutni favorit dlakavog ružičara u rano proljeće. I bolje da tamo i ostane, pa evo još jedan razlog mnogima koji imaju voćnjake zašto ne kositi u vrijeme cvatnje voćaka.
• Osjak i stričak (Cirsium i Carduus): - ove biljke su im magneti kad cvatu, posebno u kasno proljeće i ljeto. Često se na jednom cvijetu osjaka može vidjeti i po 5-10 jedinki i čula sam već iskustva ljudi kako su zahvalni na ovim cvjetovima u voćnjacima i kako im smanjuju štete.
• Mrtva kopriva (Lamium spp.): Cvjeta rano i pruža im utočište prije glavne sezone.
• Bijela djetelina (Trifolium repens) - često se Hrane na njenim cvjetovima
• Divlja mrkva i ostale štitarke (Apiaceae): Privlače ih biljke poput divlje mrkve, anđelike ili medvjeđeg dlana jer im ravna površina cvata omogućuje lako kretanje i hranjenje.
Pripremila:
Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
• • Sljezovi (Malva spp.): Zbog velikih cvjetova i puno prašnika, često su meta crnog ružičara Također, i samo cvijeće na gredicama može biti svojevrsni mamac ako će ostati na tom cvijeću i neće krenuti dalje na voćke - jako vole i perunike, dalije, makove, ivančice .... ponekad nam bude žao što i neko cvijeće bude uništeno, ali bolje to nego štete na budućim plodovima - to zaista čini razliku.
U Biovrtu s njima nemam problema, jer kod mene nema niti česte košnje, imam jako veliku raznolikost - i u takvim uvjetima oni ne postaju nikakva stvarna prijetnja. Ideja urednih, sterilnih, redovito košenih voćnjaka u kojima su posađene monokulture zapravo su generator sve većih problema s bolestima i nametnicima tih vrsta – jer samo bolesti i nametnici u takvim uvjetima imaju idealne uvjete za širenje.
PLAN B s ružičarom: ako je zaista velika najezda koju niste niti mogli riješiti sa cvatućim "korovima", možete postaviti plave posude s vodom, u koju nakapate par kapi eteričnog ulja anisa, to ih jako privlači i love se u to (i utapaju). No to nek bude krajnja mjera, dajte prvo priliku bioraznolikosti da vam pomogne u vrtu jer svaka karika biološkog lanca je bitna. Košnja koja je prečesta je jedan od načina kako zaista radimo više štete nego koristi, a da i k tome ne zbrajam svo vrijeme i novac koji je potrebno za to. Samo treba sagledati cijelu sliku iz drugačijeg kutaiz kuta Prirode, koja nikad ne radi monokulture, gdje ne mora biti sve na špagu i sterilno, i gdje nema potrebe za velikom čistkom svih ostalih vrsta. Upravo u toj divnoj raznolikosti je moć da i mi na kraju imamo manje posla i manje brige, i manje izdataka sa više dobrih rezultata.
Međimurski puding na stablu
Voćka bez problema podnosi temperature i do -25°C, a u našim krajevima obično naraste između 4 i 6 metara visine, što je čini idealnom za obiteljske vrtove jer ne zauzima previše prostora, a nudi obilan urod
Piše: Vlasta Vugrinec
Rijetki Međimurci koji u svojim dvorištima imaju zasađenu indijasku bananu, ovih dana uživaju u prekrasnom cvijetu. Cvijet, naime, ne nalikuje ni jednom drugom voćnom srodniku, već je doista specifičan kao da je stigao iz nekog davno zaboravljenog geološkog razdoblja. On je mesnat, okrenut prema dolje poput malog zvona i obojan u duboku, dramatičnu boju trule višnje ili tamne čokolade.
Njegova biologija jednako je fascinantna kao i izgled. Za razliku od našeg domaćeg voća koje oprašuju pčele, cvijet indijske banane svojom bojom i specifičnim, blago neugodnim mirisom privlači muhe i kornjaše. To je evolucijski potez biljke koja u svojoj pradomovini, Sjevernoj Americi, nije čekala pčele, već se oslanjala na druge oprašivače.
U nekim dijelovima unutrašnjosti SAD-a, odakle biljka potječe, postoji pučko vjerovanje da kuća ispred koje raste Pawpaw nikada neće oskudijevati u hrani, a njezino neobično cvijeće tjera zle duhove jer "izgledaju kao oči šume koje nikada ne spavaju".
Dugovječnost i otpornost bez kemije
Indijanska banana ili paw paw ( lat. Asimina triloba)izgledom ne podsjeća na banane kakve su nama poznate. Ovo voće tek je nedavno postalo poznato na našim područjima i sadi se zbog svojih ukusnih plodova. Naziv je dobila zbog porijekla, a koristili su je domoroci Sjeverne Amerike. Još jedno ime po kojemu je prepoznajemo je paw paw što je izvedeno od poznatog voća papaje.
Neobična biljka okusom je nalik tropskom voću, odnosno mješavini banane, manga i papaje. U prošlosti su listovi i voće te njihovi ekstrakti služili američkim domorocima u ljekovite svrhe.
Raste kao listopadno drvo izrazito elegantne, piramidalne krošnje koja podsjeća na drveće iz tropskih kišnih šuma. Njezin najljepši ukras su listovi. Golemi, sjajni i tamno zeleni su i mogu doseći dužinu i do 35 centimetara. Ljeti listovi stvaraju gustu, hladnu sjenu, dok u jesen poprimaju intenzivnu, zlatno-žutu boju, pretvarajući dvorište u pravi jesenski spektakl.
Iako je nazivamo "egzotičnom", ova je biljka nevjero-
jatno izdržljiva. U Međimurju, gdje zime znaju biti oštre, ona bez problema podnosi temperature i do -25°C. U našim krajevima obično naraste između 4 i 6 metara visine, što je čini idealnom za obiteljske vrtove jer ne zauzima previše prostora, a nudi obilan urod. Prve plodove počinje donositi otprilike 3 do 4 godine nakon sadnje (ako je sadnica kalemljena), dok biljke uzgojene iz sjemena mogu trebati i 6 do 8 godina. Odrasla stabla mogu dati 10 do 20 kg plodova godišnje, a u povoljnim uvjetima i više. Produktivnost raste s godinama, a stablo u punoj zrelosti (10+ godina) može redovito donositi stabilan i obilan urod.
Kada jednom posadite indijasku bananu, posadili ste je za generacije koje dolaze. Ova stabla mogu živjeti između 50 i 70 godina, ostajući vitalna i plodna do duboke starosti. Ono što je posebno drago međimurskim vrtlarima jest njezina nevjerojatna prirodna otpornost. Zbog specifičnog kemijskog sastava u listovima i kori, banana u našim krajevima nema prirodnih neprijatelja. Nema potrebe za prskanjem niti kemijskom zaštitom. Drugim riječima,
OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.
PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.
ona je definicija ekološkog uzgoja.
Od cvijeta do "međimurskog pudinga"
Proces koji je počeo sada, u danima cvatnje, kulminirat će krajem rujna. Plodovi koji slijede prava su nutritivna bomba, a okusom predstavljaju savršenu mješavinu manga, banane i ananasa. Tekstura im je kremasta, poput najfinijeg pudinga, što je razlog zašto se ovo voće najčešće jede žlicom. Valja napomenuti da je meso ploda božanstveno, kora i velike crne sjemenke su toksične i ne smiju se konzumirati. Plodovi polako iz zelene prelaze u žućkastu boju. Beru se kada omekšaju ili isti dan kada sami otpadnu. Ne berite i ne skladištite tvrde, nezrele plodove jer prerano ubrani ne razviju punu aromu. Najbolji su oni koji dozore na stablu. Plodovi su izduženi (7–15 cm), masa može biti do 500 g. Nutritivno su vrijedni: bogati ugljikohidratima, mineralima te vitaminima (oko tri puta više vitamina C nego jabuka, mnogo vitamina A i vitamina B-skupine).
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.
Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708
Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
Jedinstveni cvijet indijanske banane
Cvijet podsjeća na zvončić
SJAJNI REZULTATI mladih matematičara iz Gornjeg Mihaljevca u Karlovcu
Antonio, David, Leon i Rene treći
u državi na ekipnom natjecanju
Učenici Osnovne škole Gornji Mihaljevec sudjelovali su 25. travnja 2026. na ekipnom natjecanju iz matematike nauMATiKA održanom u Karlovcu. Natjecanje je okupilo učenike osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske, uključujući i polaznike Centara izvrsnosti iz matematike, a sudjelovalo je ukupno 96 ekipa. Školu su predstavljale četiri ekipe s ukupno 14 učenika. Tri ekipe činili su učenici petih i šestih razreda (Filip Srša, Laura Brežnjak, Vita Mikulan, Ema Posavec, Roko Tomašić, Gabriel Kuzma, Noa Novak, Mihael Horvat, Helena Novak, Nikola Škvorc), dok su učenici sedmih i osmih razreda Antonio Škvorc, David Posel, Leon Kuzma i Rene Fegeš ostvarili izniman rezultat osvojivši 3. mjesto u svojoj kategoriji među 16 ekipa. Također, ekipa 5. i 6. razreda u sastavu Vita Mikulan, Ema Posavec, Laura Brežnjak i Filip Srša osvojili su 6. mjesto u kategoriji 5. i 6. razreda, i to među 27 ekipa! Mentorica učenika bila je učiteljica Aleksandra-Maria Vuković, a kao podrška i pomoć u provedbi odlaska sudjelovala je i učiteljica Marta Lončar-Vinković.
Nakon natjecanja učenici su posjetili Nikola Tesla Experience Center, gdje su uz stručno vodstvo dodatno proširili svoja znanja. Slobodno vrijeme iskoristili su za šetnju Koranskim šetalištem i igru u dva moderno uređena dječja igrališta, a okrijepili su se u nezaobilaznom McDonald's-u.
PRIOPĆENJE STRANKE DOSIP
Ne
Ovom prilikom učenici i učiteljice od srca zahvaljuju roditeljima na su�inanciranju i ravnateljici škole Karmen Sklepić na �inanciranju troškova prijevoza, omogućivši učenicima da se okušaju u matematičkim izazovima sa svojim vršnjacima iz različitih
krajeva Hrvatske. Učenici su svojim znanjem, trudom i timskim radom dostojno predstavili Osnovnu školu Gornji Mihaljevec, a posebno priznanje zaslužuje ekipa koja je ostvarila plasman među tri najbolje u svojoj kategoriji u Hrvatskoj. (sh)
dajte Međimurje HDZ-u u ruke!
U redakciju Međimurskih novina stiglo je priopćenje stranke Dosip, koje u nastavku u cijelosti objavljujemo: Članovi stranke DOSIP povodom Dana Međimurske županije poručili, drage Međimurke i Međimurci, ne dajte Međimurje HDZ-u u ruke! Razvoj Međimurja ne smije ovisiti o političkim trgovinama, ni o tome hoće li HDZ
kupiti još koji žeton. Premijer je u nedavnom posjetu došao vabiti buduće glasove obećanjima o „velikim ulaganjima“. No, državni novac nije ničiji privatni novčanik za širenje političkog utjecaja, pa ni premijera Andreja Plenkovića. Ništa HDZ ne daje što već nije prethodno uzeo od građana. Ono što vlast najavljuje nisu i ne smiju biti darovi, to
BRANITELJI ZAJEDNO
Zajednica BRANITELJI
ZAJEDNO poziva sve građane Međimurja, udruge, institucije i lokalne zajednice da se 1. svibnja, uz sve tradicionalne aktivnosti i druženja, prisjete i 31. obljetnice Vojno-redarstvene operacije „Bljesak“ – jedne od najvažnijih pobjeda u stvaranju moderne hrvatske države. VRO „Bljesak“ nije samo vojna operacija, nego simbol hrabrosti, odlučnosti i žrtve hrvatskih branitelja. Upra-
vo zato vjerujemo da se i u danu koji mnogi provode u druženju, kuhanju graha ili obiteljskim okupljanjima, može pronaći trenutak za dostojanstveno sjećanje. Pozivamo sve građane da:
• istaknu hrvatske zastave na svojim domovima, balkonima i ustanovama, • navečer zapale svijeću u prozorima u čast poginulim hrvatskim braniteljima,
su sredstva na koja građani imaju pravo, bez da za njih još jednom plate političku cijenu, ovoga puta u vidu izborne prijevare onih kojima su Međimurke i Međimurci na izborima dali glas i povjerenje. Međimurje kao kraj Zrinskih, takvu izdaju ne prašta!
Međimurje zaslužuje sustavna, pravedna i transparentna ulaganja, ne zato
POTROŠAČKI KOMPAS
Tel: 0800 414 414 (pon, sri, pet 10-14 sati) ili savjeti@dpm.hr
VAŠ SAVJETNIK
• sve javne i društvene aktivnosti toga dana, ako je moguće, započnu intoniranjem hrvatske himne,
• u mislima i molitvi odaju počast onima koji su dali život za slobodu koju danas živimo,
Naši branitelji zaslužuju da ih se sjećamo ne samo na službenim komemoracijama, nego i u svakodnevnim trenucima zajedništva. Neka 1. svibnja u Međimur-
što će se svrstati uz HDZ, već zato što su ljudi ovog kraja vrijedni i radišni, i zaslužuju biti tretirani kao ravnopravni građani, kao i svi drugi. Način na koji im HDZ pristupa je podcjenjivanje inteligencije i dostojanstva. Ponosni ljudi Međimurja na to nikada neće pristati. Stranka DOSIP je uz vas!
Dosip
ju bude dan radosti, ali i dan zahvalnosti.
Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO nastavit će čuvati uspomenu na sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje te pozivati na jedinstvo, dostojanstvo i poštovanje prema vrijednostima Domovinskog rata.
umirovljeni pukovnik Željko Tomašić, dipl. ing.aedif. predsjednik
U prošloj kolumni pisala sam o prvom koraku u zaštiti potrošačkih prava – pisanom prigovoru. No što kada odgovor dobijete, a problem i dalje nije riješen?
Ovih dana javio mi se potrošač kojem je internet prestao raditi, a kvar nije otklonjen tjednima. Kako danas mnogi rade od kuće i ovise o stabilnoj vezi, takav problem nije samo neugodnost nego i ozbiljna prepreka svakodnevnom životu. Unatoč tome, računi uredno stižu, a odgovori operatera svode se na to da je “problem u obradi”. Njegovo pitanje bilo je jednostavno – kome se sada obratiti?
Kod javnih usluga, poput interneta, telefona ili televizije, postupak ide korak dalje u odnosu na klasičnu kupnju u trgovini. Nakon pisanog prigovora operateru, ako niste zadovoljni odgovorom, imate pravo podnijeti prigovor Povjerenstvu za reklamacije potrošača kod tog istog operatera. U radu tog povjerenstva
Kada prigovor nije dovoljan – kome dalje?
sudjeluje i predstavnik udruge za zaštitu potrošača, što je dodatna razina zaštite. Tek nakon što iscrpite taj korak, možete se obratiti nadležnom regulatoru – HAKOM – koji tada rješava spor. U praksi se ovaj “srednji korak” često preskače, iako je obvezan. Bez njega nije moguće pokrenuti postupak pred regulatorom. Zato, prije nego što tražite kome prijaviti problem, provjerite jeste li prošli sve korake: pisani prigovor, zatim povjerenstvo, pa tek onda nadležno tijelo. U sljedećem nastavku donosim primjer iz područja energije i objašnjavam kada se možete obratiti regulatoru za struju i plin.
Samo informirani potrošač je zaštićen potrošač.
Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.
Reakcije, komentari, pisma i priopćenja
E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec
JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600
Piše: Gordana Lukić
Antonio Škvorc, David Posel, Leon Kuzma i Rene Fegeš ostvarili izniman rezultat osvojivši 3. mjesto u svojoj kategoriji među 16 ekipa
Svim stanovnicima Međimurske županije želimo
Međimurska županija
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja Međunarodni praznik rada
Ljekarna Petek
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja Međunarodni praznik rada
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja Međunarodni praznik rada
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja Međunarodni praznik rada
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja Međunarodni praznik rada
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
1. SVIBNJA
Međunarodni praznik rada
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja Međunarodni praznik rada
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja
Međunarodni praznik rada
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja Međunarodni praznik rada
1. svibnja Međunarodni praznik rada
1. svibnja Međunarodni praznik rada
1. svibnja Međunarodni praznik rada 1. svibnja Međunarodni praznik rada
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Colarić
www.mnovine.hr
Grad u kojem je rođen
hrvatski stolni tenis
Spomen-ploča u gradu trajni je podsjetnik na bogatu sportsku povijest, prvi hrvatski klub i pionire ovog sporta, obitelj Legenstein. Riječ je o spomen-ploči koju je postavio Grad Čakovec povodom 70. godišnjice stolnog tenisa u Republici Hrvatskoj, a koja ponosno svjedoči o tome da je upravo Čakovec kolijevka tog popularnog sporta.
Kako stoji na spomen-ploči, povijest organiziranog igranja stolnog tenisa u Hrvatskoj započinje upravo u Čakovcu. Ploča je postavljena u spomen na ČŠK - Čakovec, prvi stolnoteniski klub u Republici Hrvatskoj, koji je osnovan davne 1925. godine. Ovaj podatak Čakovec čvrsto pozicionira na mapu najvažnijih lokacija za razvoj hrvatskog sporta početkom 20. stoljeća.
Osim što odaje počast prvom klubu, spomenik je posvećen i ključnim �igurama koje su postavile temelje ovog sporta u nas, Gezi i Elizabeti Legenstein. Njihov doprinos nadilazi granice Čakovca i ima nacionalnu, pa i međunarodnu važnost.
Geza Legenstein na ploči je istaknut kao osnivač same stolnoteniske igre u Republici Hr-
vatskoj. Njegov organizacijski i sportski angažman bio je izniman: bio je jedan od osnivača Stolnoteniskog saveza u Zagrebu 1930. godine, te član prve stolnoteniske reprezentacije koja je nastupila u Budimpešti 1929. godine. Uz njega, zlatnim je slovima u povijest upisana i Elizabeta Legenstein. Ona se istaknula kao prva prvakinja u ženskoj konkurenciji na natjecanju u Murskoj Soboti 1930. godine. Baš kao i Geza, Elizabeta je bila članica te povijesne prve stolnoteniske reprezentacije na natjecanju u Budimpešti
1929. godine, pokazujući time da su žene od samih početaka imale važnu ulogu u ovom sportu.
Ova spomen-ploča, potpisana jednostavno s "Grad Čakovec" je važan povijesni dokument. Ona današnjim i budućim generacijama sportaša i rekreativaca služi kao podsjetnik na dugu tradiciju i entuzijazam pojedinaca koji su prije gotovo stotinu godina u Čakovcu zakotrljali prvu celuloidnu lopticu, ostavivši u naslijeđe sport u kojem Hrvatska danas ima brojne uspjehe. (mg)
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Prvi kupon 133. kola
Novo, 133. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započinje u ovom broju. I svibnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupo-
na koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 15. svibnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili
TRGOVINA KRK u Čakovcu
Ivana zanimaju sve lijepe vijesti
U trgovini Krk u Čakovcu preko puta Županijske bolnice poklonili smo crvenu, platnenu poklon-vrećicu Međimurskih novina Ivanu Petroviću iz Čakovca. Na pitanje što voli čitati u novinama gospodin Ivan nam je rekao da voli čitati ono najljepše u novinama, a to su lijepe vijesti. I poljoprivreda, jer kako kaže ima uvijek zanimljivih tema. Pročita i sve naslove, a ako ga neki zainteresira, pročita i cijeli članak. A ponekad i cijele novine. Ivan se u Čakovec, tu u susjedstvo trgovine, doselio pred više od petnaest godina iz Novakovca. U trgovini smo razgovarali smo i s Biljanom Blažeka iz Mihovljana, koja je poslovođa trgovine. Biljana u novinama čita recepte, sve o kućnim ljubimcima i cvijeću, pogleda špicu, a kad ima vremena i sve ostalo redom, dok Ljubica Treska iz Mačkovca koja također radi u trgovini kaže da pročita sve, od A do Ž. (sz) Biljanu
Ime i prezime:
Adresa:
poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 26. svibnja. Sretnog dobitnika 133. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. svibnja. (mk) Broj telefona:
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr);
FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr);
GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr
Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez
odobrenja Media Novina d.o o.
Blažeka i Ivana Petrovića razveselili smo poklon vrećicama
REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
Općina Selnica
KLASA: 944-03/26-01/1
URBROJ: 2109-15-01-26-1 U Selnici, 22. travnja 2026.
Temeljem članka 6. stavka 1. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora ("Narodne novine" br. 125/11., 64/15., 112/18., 123/24.), članka 2. i članka 4. Odluke o davanju u zakup poslovnih prostora Općine Selnica (,,Službeni glasnik Međimurske županije “ br. 5/12) i članka 46. Statuta Općine Selnica (,,Službeni glasnik Međimurske županije “ broj 5/21, 16/22 i 17/25), Općinski načelnik Općine Selnica dana 22. travnja 2026. godine raspisuje
JAVNI NATJEČAJ
za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Općine Selnica
Članak 1. Raspisuje se javni natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Općine Selnica kako slijedi: a) Poslovni prostor se nalazi u poslovnoj zgradi u Selnici, Stepinčeva ulica 2A i predstavlja određeni suvlasnički dio k.č.br. 6269/1 upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Čakovcu, ZK odjela Čakovec u zk.ul.br. 17764 k.o. Selnica, ukupne površine 65,43 m2 isključivo za uslužne djelatnosti i trgovinu i to: •3.Suvlasničkidio:37/1000ETAŽNOVLASNIŠTVO(E-1),Etažna jedinicaE-1–poslovniprostorukupnepovršineod65,43m2 Početna cijena mjesečne zakupnine: 5,00 EUR/m2 što ukupno iznosi 327,15 EUR Trajanje zakupa: 5 godina Rok predaje poslovnog prostora zakupniku: po potpisivanju ugovora o zakupu
Članak 2.
Početni iznos mjesečne zakupnine uvećava se za režijske troškove vode, struje, grijanja i drugih režijskih i komunalnih davanja te ulaganja vezana za prostor. Predmetni iznos zakupnine će se plaćati unaprijed, najkasnije do desetog dana u mjesecu. Ugovor o zakupu poslovnog prostora sklapa se u obliku solemnizirane isprave koju ovjerava javni bilježnik, a troškove ovjere snosi zakupnik.
Članak 3.
Poslovni prostor iz članka 1. ovog natječaja, daje se u zakup u viđenom stanju, na određeno vrijeme, s mogućnošću produljena sukladno odredbama zakona kojim se uređuju pitanja zakupa poslovnog prostora u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i Odlukom Općine Selnica u davanje u zakup poslovnog prostora. Poslovni prostor iz članka 1. ovog natječaja, može se razgledati radnim danom, od ponedjeljka do petka, od 9:00 do 12:00 sati, prema prethodnoj najavi putem e-maila: opcina.selnica@gmail. com ili kontakt broj 040 861 344. Članak 4. Pravo sudjelovanja na javnom natječaju imaju sve �izičke osobe, državljani Republike Hrvatske, državljani država članica Europske unije i pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj i državama članicama Europske unije, ukoliko ispunjavaju sve natječajne uvjete.
Nepotpune i nepravodobne ponude neće se razmatrati, a pravodobne i potpune ponude koje ne ispunjavaju sve natječajne uvjete će se smatrati neprihvatljivima.
Iznimno, u slučaju da na javni natječaj pristigne samo jedna ponuda koja ne sadrži sve tražene isprave i dokaze, a ponuditelj je uplatio jamčevinu, Općina Selnica će pisanim putem pozvati ponuditelja da u roku od tri dana od primitka poziva dopuni ponudu. U slučaju da ponuditelj niti unutar dodatnog roka ne dostavi sve potrebne isprave i dokaze, ponuda će se smatrati nepotpunom.
Ugovor o zakupu poslovnog prostora ne može se sklopiti s �izičkom ili pravnom osobom koja ima dospjele nepodmirene obveze prema državnom proračunu i Općini Selnica, osim ukoliko je sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza, pod uvjetom da se �izička ili pravna osoba pridržava rokova plaćanja.
Ukoliko najpovoljniji ponuditelj bude imao dug prema državnom proračunu i Općini Selnica, dužan je najkasnije jedan dan prije isteka roka za potpisivanje Ugovora o zakupu poslovnog prostora za koji je utvrđen kao najpovoljniji, podmiriti sve dospjele obveze prema državnom proračunu i Općini Selnica te dostaviti potvrdu Ministarstva �inancija Republike Hrvatske, Porezne uprave, da nema duga prema državnom proračunu.
Iznimno od prethodnog stavka, ako mu je sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja dospjelih obveza, dužan je dostaviti akt kojim mu je odobrena odgoda plaćanja i dokaz o pridržavanju utvrđenih rokova plaćanja. Ukoliko najpovoljniji ponuditelj u navedenom roku ne podmiri dug prema državnom proračunu odnosno Općini Selnica ili ne dostavi traženu potvrdu ili dokaz o odobrenoj odgodi plaćanja, smatrati će se da je odustao od ponude i nema pravo na povrat uplaćene jamčevine. U tom slučaju, poslovni prostor će biti ponovno predmetom natječaja za zakup poslovnog prostora.
Članak 5.
Neće se razmatrati ponuda ponuditelja: - za koje je iz priloženih dokaza o bonitetu ili solventnosti utvrđeno da im je račun u blokadi duže od trideset dana u posljednjih šest mjeseci, - s kojima je Općina Selnica u sporu,
- pravne osobe u kojoj je osnivač vlasnik ili odgovorna osoba, �izička osoba koja je bila osnivač, vlasnik ili odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je bila zakupnik poslovnog prostora u vlasništvu Općine Selnice, a nije podmirila sve ugovorene obveze, - �izičke osobe koja je bila osnivač, vlasnik ili odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je bila zakupnik poslovnog prostora u vlasništvu Općine Selnica, a nije podmirila sve ugovorne obveze.
Članak 6.
Ponuditelji koji sudjeluju na natječaju dužni su uplatiti jamčevinu u visini početnog mjesečnog iznosa zakupnine. Jamčevina se uplaćuje u korist Općine Selnica na račun IBAN broj: HR88 2390 0011 8385 0000 9 otvoren kod Hrvatske poštanske banke, s pozivom na broj 68-9016-OIB s naznačenom svrhom doznake: „Jamčevina za natječaj“.
Jamčevina se uzima kao ukupan iznos jedne zakupnine ako se ponuditelj kvali�icira kao najpovoljniji na natječaju, u suprotnom se vraća u roku od 30 dana. Jamčevina mora biti uplaćena virmanskim nalogom ili općom uplatnicom.
U slučaju odustanka, ponuditelj gubi pravo na povrat jamčevine. Članak 7.
Pisane ponude s pripadajućim dokazima i prilozima te ponuđenom visinom zakupnine, ponuditelji su dužni dostaviti u zatvorenoj omotnici na kojoj treba napisati adresu: Općina Selnica, Stepinčeva ulica 2A, 40314 Selnica, s naznakom ,,Natječaj za zakup poslovnog prostora u vlasništvu Općine Selnica – ne otvaraj“, preporučenom poštanskom pošiljkom ili osobno na istoj adresi Stepinčeva ulica 2A, 40314 Selnica, najkasnije do 22. svibnja 2026. godine do 10:00 sati.
Ponuditelji trebaju na poleđini omotnice navesti svoje ime i prezime, adresu, odnosno naziv pravne osobe i adresu sjedišta društva. Molimo ponuditelje da u ponudi navedu broj telefona i elektronsku poštu radi dogovora u vezi povrata jamčevine. Ponuđena visina mjesečne zakupnine mora biti izražena u EUR-u u apsolutnom i nominalnom iznosu, a ne postotku ili opisnom iznosu u odnosu na druge ponude te mora biti jednaka ili viša od početne visine utvrđene u javnom natječaju.
Ponuda mora sadržavati:
- naziv ponuditelja (ime, prezime i OIB za �izičke osobe, te naziv i OIB za pravne osobe),
- adresu, sjedište, adresu elektronske pošte te kontakt broj, - presliku osobne iskaznice, putovnice ili vozačke dozvole ukoliko je ponuditelj �izička osoba,
- presliku akta o upisu pravne osobe u službeni registar nadležnog tijela s prilozima o registraciji ili izvadak iz registra ne stariji od 30 dana od objave natječaja iz kojeg će biti vidljive upisane djelatnosti,
- dokaz o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti koja je određena kao namjena poslovnog prostora za poslovni prostor iz članka 1. ovog natječaja točke a),
- dokaz o uplaćenom jamstvu,
- BON 2 ili SOL-2 za pravne osobe, ne stariji od 30 dana, - potvrdu nadležnog poreznog tijela da �izička odnosno pravna osoba (ponuditelj) nema dospjelih i nepodmirenih dugovanja prema državnom proračunu i Općini Selnica, ne stariju od 15 dana od dana objave natječaja, - izjavu o prihvaćanju svih uvjeta natječaja, - dokaz o ostvarivanju prvenstvenog prava iz članka 8. ovog Natječaja, - ponuđenu cijenu mjesečne zakupnine iskazanu brojkom i slovima u valuti euro, - broj računa ponuditelja za eventualni povrat jamčevine. Najpovoljnija ponuda je ona koja uz ispunjenje uvjeta iz natječaja sadrži i najvišu ponuđenu mjesečnu zakupninu.
Članak 8.
Ukoliko na javnom natječaju sudjeluju osobe koje temeljem Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji ("Narodne novine" br. 121/17., 98/19., 84/21., 156/23.) imaju prvenstveno pravo na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora, dužni su uz ponudu priložiti potrebne dokaze sukladno članku 132. istog Zakona, a odnosno: - uvjerenje za članove obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata
- potvrdu Ministarstva obrane odnosno Ministarstva unutarnjih poslova za dragovoljce i ostale hrvatske branitelje iz Domovinskog rata.
Navedenim osobama koje su nazočne u postupku provedbe natječaja biti će omogućeno da zapisničkim putem ostvare svoje
prvenstveno pravo i udovolje najpovoljnijoj ponudi u natječaju. U slučaju da osobe iz stavka 1. ovog članka nisu mogle odmah prihvatiti najpovoljniju ponudu na natječaju i ostvariti svoje prvenstveno pravo, ili nisu bile nazočne provedbi natječaja, bit će im pisanim putem omogućeno da ostvare svoje prvenstveno pravo i udovolje najpovoljnijoj ponudi na natječaju u roku od 3 dana od dana dostave te obavijesti.
Članak 9.
U slučaju da na javni natječaj pristigne više pravodobnih, potpunih i prihvatljivih ponuda s jednakim najvišim ponuđenim iznosom zakupnine, te da među prisutnim ponuditeljima nema onih s pravom prvenstva, nadmetanje se nastavlja pisanim iskazivanjem nove ponude, između prisutnih ponuditelja koji su ponudili isti najviši iznos. Ponuda s ponuđenim višim iznosom zakupnine se predaje članovima Povjerenstva za zakup poslovnog prostora koji provode postupak otvaranja pristiglih ponuda te se iznos ponude upisuje u zapisnik. U slučaju da prisutni ponuditelji ponovno ponude jednaki iznos, postupak se ponavlja dok jedan od ponuditelja ne ponudi viši iznos od drugoga.
Ponuditelj koji nije prisutan javnom otvaranju ponuda, nema pravo na nastavak postupka pisanim nadmetanjem. Ako je otvaranju prisutan samo jedan ili nije prisutan niti jedan od ponuditelja koji su ponudili jednaki najviši iznos zakupnine, nadmetanje će se između njih nastaviti novim prikupljanjem pisanih ponuda u zatvorenoj omotnici u za to određenom roku.
Članak 10.
Otvaranje ponuda održat će se na dan 22.5.2026. godine u 10:00 sati, u prostorijama Općine Selnica, Stepinčeva ulica 2A, 40314 Selnica.
Ponuditelji imaju pravo biti nazočni otvaranju ponuda osobno ili putem punomoćnika uz punomoć za zastupanje ovjerenu kod javnog bilježnika (obveza ovjere punomoći kod javnog bilježnika se odnosi samo za punomoćnike ponuditelja kao �izičkih osoba). Članak 11.
Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja (dalje: Odluka o odabiru), donosi Općinski načelnik Općine Selnica. Općinski načelnik Općine Selnica zadržava pravo poništiti natječaj ili dio natječaja odnosno neprihvaćanje niti jedne ponude. Odluka o odabiru će biti dostavljena u pisanom obliku svim ponuditeljima najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja.
Najpovoljniji ponuditelj je dužan u roku od 30 dana od dana provedbe javnog otvaranja ponuda sklopiti ugovor o zakupu, a do roka koji odredi Povjerenstvo preuzeti poslovni prostor, ali ne kasnije od 15 dana od dana sklapanja ugovora o zakupu. Ukoliko najpovoljniji ponuditelj u roku od 30 dana od dana provedbe javnog otvaranja ponuda bez opravdanog razloga ne potpiše ugovor o zakupu poslovnog prostora, smatrat će se da je odustao od sklapanja ugovora o zakupu i gubi pravo na povrat uplaćene jamčevine, te će se odluka o davanju u zakup poslovnog prostora poništiti, a javni natječaj za taj poslovni prostor ponoviti.
Članak 12.
Jamčevine koje su položili ponuditelji, a čije ponude nisu prihvaćene, vratit će se ponuditeljima najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o odabiru, dok se položena jamčevina osobe čija je ponuda prihvaćena zadržava i uračunava u zakupninu. U slučaju da ponuditelj koji je ponudio najviši iznos zakupnine, odustane od svoje ponude nakon provedenog postupka otvaranja pisanih ponuda, sljedeći ponuditelj koji je dostavio ponudu koja je najbliža vrijednosti najviše ponude će biti pozvan da ponudi najvišu ponudu.
Članak 13.
Najpovoljniji ponuditelj obvezan je prije potpisa ugovora o zakupu, kao instrument osiguranja plaćanja zakupnine, dostaviti zakupodavcu bjanko zadužnicu ovjerenu kod javnog bilježnika, koja pokriva mjesečni iznos ugovorene zakupnine. Ako je najpovoljniji ponuditelj pravna osoba i osnivač te pravne osobe je obvezan dostaviti osobnu zadužnicu koja pokriva godišnji iznos ugovorene zakupnine.
U slučaju neispunjenja navedenih obveza, smatrati će se da je najpovoljniji ponuditelj odustao od potpisa Ugovora o zakupu, te nema pravo na povrat uplaćene jamčevine.
Članak 14.
Zakupnik nema pravo poslovni prostor niti njegov dio dati u podzakup.
Sve ostale informacije o provedbi natječaja mogu se dobiti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Selnica ili na broj telefona 040 861 344.
Općinski načelnik Općine Selnica Ervin Vičević
POPIS PRVOMAJSKIH VESELICA PO MEĐIMURJU
Gdje se kuha najbolji
Prvi maj, Međunarodni praznik rada, i ove će godine diljem Međimurja biti obilježen bogatim i raznovrsnim programima koji njeguju tradiciju, promiču zajedništvo te donose pregršt sportskih aktivnosti i zabavnih sadržaja. Građane i posjetitelje očekuju brojna događanja – od ribolovnih natjecanja i biciklijada do tradicionalnih grahijada, uz druženje i prigodan program i zabavu za sve generacije.
SDP: Grah u jezeru Starog grada
Povodom Međunarodnog praznika rada, SDP Međimurske županije tradicionalno organizira prvomajsko druženje uz besplatni grah i prigodan zabavni program u jezeru Starog grada u Čakovcu. Pozivaju sve građane da u petak, 1. svibnja od 10:00 sati budu dio najveće i najstarije proslave 1. maja - Međunarodnog praznika rada u Međimurju.
MURSKO SREDIŠĆE: Grah i Frikovi na Zelišću
Grad Mursko Središće i ŠRD Mura Mursko Središće i ove godine organiziraju proslavu Praznika rada uz druženje, glazbu i tradicionalnu gastro-
Ako ste za biciklijadu, pridružite se bicikliranju u Prelogu, Orehovici ili Svetoj Mariji
nomiju. Program će se održati u petak 1. svibnja na Športsko rekreacijskom centru Zalešće. Podjela besplatnog graha započinje u 11 sati, a ovogodišnja posebnost je Hrvatski vojnički grah koji priprema kuhar Hrvatske vojske Darko Padarić uz kolege iz Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Općine Sveti Martin na Muri. Za glazbeni dio programa zadužen je tamburaški sastav Frikovi.
PRELOG: Prvomajska biciklijada
Turistička zajednica grada Preloga organizira Prvomajsku biciklijadu. Početak je u 9 sati kod Crkve svetog
Jakoba. Biciklira se po naseljima u sastavu grada Preloga, a nakon biciklijade organiziran je besplatan grah na Marini i zabava uz Tamburaški sastav Taubeki. Sudionici biciklijade dobivaju kupon za piće.
DEKANOVEC:
Tradicionalna budnica
Mještane općine Dekanovec za Praznik rada probudit će tradicionalna budnica limene glazbe koja počinje u 6 sati kod zgrade općine Dekanovec.
DONJA DUBRAVA: Druženje na Dravi
Druženje uz prvomajski grah na obali rijeke Drave,
smotru dravskih plovila i panoramsku vožnju čamcima organizira Nautički klub Flojsar. Okupljanje počinje u 11 sati, a sve mještane ujutro očekuje budnica limene glazbe.
DONJI VIDOVEC: Vidovski kotlić
Općina Donji Vidovec i ŠRD „Mrena“ Donji Vidovec pozivaju vas na tradicionalni „Vidovski kotlić“ kod Ribičkog doma u subotu, 2. svibnja. Općinske udruge i zainteresirani mještani okušat će se u kuhanju graha te će skuhati besplatan grah za sve posjetitelje, članovi ŠRD Mrena pripremit će fine pečene dravske ribice, a žiri će odabrati najbolje ekipe, koje će osvojiti i nagrade! Okupljanje i zatim kuhanje počinje u 9 sati ujutro, a proglašenje pobjednika i kuhanje graha bit će u 13 sati.
GORIČAN: 4.Grahijada
Općina Goričan i ove godine priprema bogat program povodom obilježavanja Međunarodnog praznika rada i vojno-redarstvene operacije „Bljesak“. Program započinje u ranim jutarnjim satima – točno u 6 sati kreće tradicionalna prvomajska budnica od Caffe Bara Baza,
u 7:15 slijedi polaganje vijenaca kod spomenika branitelja Domovinskog rata. Nakon službenog dijela, u 9 i 30 sati slijedi okupljanje kuharskih ekipa na popularnoj Šoderici gdje se održava omiljena grahijada.
Završetak natjecanja uz degustaciju graha predviđen je u 13 i 30 sati, a za najmlađe je osiguran besplatan zabavni park.
GORNJI MIHALJEVEC: Bajkerska povorka U Gornjem Mihaljevcu i ove se godine održava tradicionalna prvosvibanjska bajkerska povorka. Okupljanje motorista počinje u
9 sati na Sportskom parku Mladost, dok je start povorke predviđen za 9:30 sati. Ruta obuhvaća prolazak kroz općine Sveti Juraj na Bregu, Šenkovec, Strahoninec i Nedelišće, uz povratak u Gornji Mihaljevec gdje slijedi druženje i zakuska.
KOTORIBA: Ribičko natjecanje i grah
Kod Ribičkog doma Som održat će se ribičko natjecanje i besplatna podjela prvomajskog graha.
MALA SUBOTICA: Grah, langoši i napuhanac Ekološka udruga Vrba
Bajkerska povorka počinje u Gornjem Mihaljevcu
Karizmatični Adi Šoše & AL Music Band besplatno na Forestland parku!
Bosanskohercegovački slavuj i jedan od najtraženijih izvođača ovih prostora dolazi u subotu, 2. svibnja, u Sveti Juraj na Bregu na Forestland park gdje će održati besplatan koncert. Dođite i uživajte u njegovim hitovima i karizmatičnom vokalu. Razgovarali smo s njim te doznali mnogo toga o njemu, a što nam je sve rekao pročitajte u intervjuu tjedna na 3. str. Medije.
Petak, 1. svibnja
9:00 Prvomajska biciklijada ulicama Preloga, ispred crkve sv. Jakoba, Prelog
10:00 Tradicionalno kuhanje prvomajskog graha, Forest park Brezje
11:00 Prvomajska veselica na Zalešću, SRC Zalešće, Mursko Središće
16:00 Gospodar prstenova, Hobit i Prstenovi moći – Koncert, CZK Čakovec
20:00 Glazba Hansa Zimmera, CZK Čakovec
20:00 Disco večer, Oaza club (stara škola), Selnica
Subota, 2. svibnja
9:00 Vinski pohod svetoga Jurja, Sve� Juraj na Bregu
11:00 2. Vatrogasni piknik, Forest park Brezje
22:00 Koncert Adi Šoše & AL Music Band, Forest Park Brezje
20:00 Koncert Maligani, Forest Park Brezje
Nedjelja, 3. svibnja
7:00 Prodajno-pokazna izložba malih živo�nja, MESAP, Nedelišće
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
MURSKO SREDIŠĆE
Tradicionalna
Grad Mursko Središće i ove godine poziva sve građane i drage goste na proslavu Međunarodnog praznika rada. Očekuje vas nezaboravan dan ispunjen pravom domaćom atmosferom, pjesmom, plesom i vrhunskim tamburaškim izvedbama.
Grad Mursko Središće nastavlja svoju lijepu tradiciju obilježavanja Međunarodnog praznika rada, nudeći svojim sugrađanima i svim posjetiteljima savršenu
veselica uz TS Frikove na Zalešću!
priliku za druženje i uživanje u proljetnom danu. Ove godine, 1. maj slavi se u znaku dobre glazbe, plesa i prave, tople domaće atmosfere koja spaja sve generacije.
U petak, 1. svibnja, prekrasan ambijent Športsko-rekreacijskog centra „Zalešće“ postat će središte okupljanja i glavni gradski podij za tradicionalnu prvomajsku veselicu. Opušteno druženje na otvorenom, u okruženju prirode, idealan je način za proslavu pra-
znika koji je oduvijek bio sinonim za zajedništvo, solidarnost, ali i zasluženo slavlje nakon napornog rada.
Da bi atmosfera bila na samom vrhuncu, pobrinut će se popularni tamburaški sastav Frikovi. Poznati po svojoj neiscrpnoj energiji i repertoaru koji uvijek podigne publiku na noge, TS Frikovi garantiraju odlično raspoloženje. Njihovi prepoznatljivi zvuci tamburice, vesele note
PRVOSVIBANJSKI SPEKTAKL u Forest parku
Tamburaši i veliki koncert Adija Šoše
Nadolazeći prvosvibanjski produženi vikend u Općini Sveti Juraj na Bregu donosi vrhunsku atmosferu i raznolik glazbeni program. Prekrasan ambijent Forest parka u Brezju postat će središte zabave, dobre hrane i nezaboravnog provoda za sve generacije. Tradicionalna proslava Praznika rada Program započinje u
slavljeničkom tonu na sam Praznik rada, 1. svibnja. Već od 10:00 sati, parkom će se širiti miris tradicionalnog prvosvibanjskog graha. Za odlično raspoloženje stotinu okupljenih ekipa i posjetitelja pobrinut će se tamburaški sastav Svirci. Subotnja koncertna poslastica Vrhunac zabave zakazan je za subotu, 2. svibnja, kada će Forest
POVRATAK u lude 80-e
Ovaj rasplesani događaj održat će se u petak, 1. svibnja 2026. godine, s početkom u 20:00 sati. Mjesto vrhunske zabave je Oaza club, smješten u preuređenim prostorijama stare škole u Selnici.
Udruga OAZA 98 poziva sve ljubitelje dobrog
ritma i nostalgije na pravi glazbeni vremeplov! Pripremite svoje najbolje plesne korake jer vas očekuje "Disco večer" koja će vas vratiti ravno u zlatno doba ludo zabavnih 80-ih.
Za odličnu atmosferu i autentični ritam muzike za ples pobrinut će se
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: LAUREN GROFF: DALJE DIVLJINE
Dobitnik knjige Kafić Dan objavljene u prošlom broju je Dijana Levačić iz Pribislavca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1598
Ime i prezime: Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
Broj telefona:
POKLANJA KNJIGU
LAUREN GROFF: DALJE DIVLJINE
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI
Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
park ugostiti jednog od trenutačno najtraženijih izvođača u regiji, Adija Šošu. Poznat po nevjerojatnim vokalnim sposobnostima i emotivnim interpretacijama, Šoše će uz pratnju grupe Maligani održati veliki koncert s početkom u 20:00 sati. Svi su dobrodošli proslaviti Praznik rada u Svetom Jurju na Bregu! (mg)
legendarni DJ Charly, koji obećava noć ispunjenu najvećim hitovima tog neponovljivog glazbenog desetljeća.
Ne propustite ovaj povratak u prošlost – uskočite u svoje plesne cipele i vidimo se na podiju! (mg)
i ritmovi koji mame na ples, učinit će ovaj Praznik rada uistinu posebnim. Glazba je oduvijek bila neizostavan i najveseliji dio prvomajske tradicije, a uz Frikove, budite sigurni da dobre pjesme neće nedostajati.
Organizatori su se pobrinuli da na Zalešću vlada pravi praznični ugođaj, idealan za obitelji, prijatelje i sve one željne opuštanja i dobre zabave daleko od svakodnevnih briga. (mg)
KULTURNO UZDIZANJE Koje izložbe možete posjetiti?
• 12.3. do 11.5. Izložba “Cvetka Hojnik i Zdravko Milić, Tamna strana lunadroma”, Izložbeni prostor CZK Čakovec
• 20.3. do 31.5.
Izložba: "Crne pisanice u Podravini i Međimurju"
Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec
• 10.4. do 8.5.
Izložba karikatura “MI HRVATI”
Nika Titanika
Muzej Croata insulanus
Grada Preloga
• 13.4. do 2.5.
Izložba fotografija Ftiči med Murom i Dravom Zgrada Scheier
• 14.4. do jeseniIzložba fotografija „ZELENA ŠPIJUNAŽA“ Dvorana Kukuvija, Centar za posjetitelje „Med dvemi vodami“, Križovec
• 15.4. do 5.5.
Izložba dječjih radova „Baština u bojama – črna pisanica“
Multimedijska dvorana Riznice Međimurja
Dijelom povijesni roman, dijelom horor, pa i triler koji ostavlja bez daha, Dalje divljine roman je sirove i proročanske snage koji u priči djevojke na povijesnoj prekretnici postavlja pitanje kako i možemo li se uopće dovoljno brzo prilagoditi novom svijetu kako bismo se spasili. Usred smrtonosne zime negdje oko 1610. sluškinja bježi iz kolonije Jamestown kojom haraju bolesti i glad. U pokušaju da se domogne sjevernih naselja suočava se s brojnim preprekama. Njezino putovanje isprekidano je razdobljima kontemplacije, snova i vizija, u kojima se mijenja njezin pogled na zajednicu od koje bježi. Ono što pronalazi na svojem putu nadilazi granice mašte i poljuljat će njezina uvjerenja i znanja o svijetu iz kojega je došla.
VIKEND VODIČ
Utorak, 5. svibnja
17:00 „Ruža međimurska“, Srednja škola Čakovec
20:00 Kerekesh Teatar - Dobra večer, došao sam po vašu kćer, CZK Rudar, Mursko Središće
20:00 Da sam ja neko, Enis Bešlagić, CZK Čakovec Srijeda, 6. svibnja
20:00 Prva večer amatera Banda svira, CZK Čakovec Četvrtak, 7. svibnja 12:00 Street Food Weekend, igralište Macanovog doma, Čakovec
Petak, 8. svibnja 9:00 "Čitanjem do zvijezda", Srednja škola Čakovec
20:00 Simon Phillips Protocol VI, CZK Čakovec
20:00 Teatar Gavran, „Papučari“, Dom kulture Grada Preloga
Subota, 9. svibnja 13:00 Fešte�ćevim stazama kroz šumu, okupljanje kod vr�ća Šumska vila, Brezje Nedjelja, 10. svibnja
Srijeda, 13. svibnja 10:00 Luka Modrić: Moja igra, CZK Rudar, Mursko Središće 11:00 53. MMM "Josip Štolcer Slavenski", Koncert studenata Muzičke akademije, CZK Čakovec
Maštovito putovanje Lauren Groff gdje je izmaštala prirodni svijet u kojem se ljudi prilagođavaju njegovim oblicima umjesto da ih pokoravaju… Ne trebaju nam junačke priče o nadmoći da bismo popravili svijet oko sebe. Treba nam više priča o tome kako nam stapanje s prirodnim sustavima može pomoći da preživimo
intervju tjedna
i iznimni popularni regionalni
ADI ŠOŠE uoči prvosvibanjskog koncerta
u Svetom Jurju na Bregu
VODE VAS U KINO
Još čekam svoj 10+ koncert, možda se dogodi baš u Međimurju
Adi Šoše uoči nastupa 2. svibnja govori o rastu karijere, pritisku moderne glazbene scene i posebnoj energiji koju traži na pozornici
Uoči koncerta koji će se 2. svibnja održati u Svetom Jurju na Bregu, razgovarali smo s jednim od najtraženijih mladih izvođača regionalne scene, Adijem Šošem. Iskren, opušten i fokusiran na publiku, otkriva što očekuje od večeri pred međimurskom publikom, kako doživljava svoj glazbeni put i zašto ga potreba za stvaranje novih pjesama nikad ne pušta na miru.
- Očekujem lijepu energiju i veselim se nastupu, kratko i jasno poručuje Šoše uoči dolaska u Međimurje. Upravo mu je energija publike, kaže, najveći pokretač.
- Često gledam koncerte svjetskih zvijezda i pomalo sam ljubomoran na euforiju koju pojedine pjesme stvaraju. I ja sam doživio neke predivne trenutke na sceni, ali i dalje osjećam da toliko lijepe energije mogu dati, ali i primiti nazad. Još čekam svoj ‘10+ koncert’.
Publika u Svetom Jurju na Bregu možda bude baš ta koja će podići ljestvicu.
„Sve je isto kao na faksu, samo su ispiti zamijenjeni pjesmama“
Iako mu popularnost raste, njegov pogled na vlastitu karijeru ostaje prizemljen.
- Moj razvoj ide postepeno, ali sigurno. Nije se desio preko noći pa ga često i ne primijetim u svakodnevnom životu. Međutim, na koncertima je broj ljudi osjetno veći nego ikad, kaže.
Zanimljivo, svakodnevica mu se nije dramatično promijenila: -Doslovno je sve isto kao i kad sam studirao, samo što umjesto ispita sada spremam pjesme i šarenu garderobu za nastup.
Glazbeni proces opisuje kao neprekidni krug stvaranja.
- Nove pjesme su uvijek na pameti i to je skoro kao neki vid prokletstva, jer onog
momenta kad izbacim jednu, već idući dan razmišljam o novom projektu, i tako sve u krug.
U subotu vas na Forestland parku definitivno očekuju pjesme ”Pusto ostrvo” i “Tuđa”, ali i iznenađenje večeri
Iako bi, priznaje, volio usporiti: - Bilo bi lijepo izbaciti album i odmoriti psihu na par godina, međutim smatram da to još uvijek nije ispravna taktika za ovu, još uvijek ranu fazu karijere.
Dodaje i kako današnja glazbena scena nosi svoje izazove: - U današnjoj eri muzike si prinuđen konstantno podsjećati ljude da postojiš i to je breme koje zna frustrirati, a koje ranije generacije nisu osjećale.
JADRANKA KOSOR predstavila svoju novu knjigu u Čakovcu
Autentičnost prije svega
Za međimursku publiku priprema i mala iznenađenja. - Par pjesama ćemo izvesti u nešto drugačijem aranžmanu, a možda se i konačno bacim na glavu u publiku, kroz smijeh najavljuje.
Na pitanje o suradnjama, ostaje vjeran vlastitom pristupu: - Pjesme su te koje vode ka nekoj saradnji. Mnogo je ljudi kojima se divim na sceni, ali to su uglavnom oni koji su opstali dugi niz godina bez da su odstupili od sebe i svojih uvjerenja da bi se dodvorili publici.
Promjene su, kaže, dobrodošle, ali uz jedan uvjet: -Treba ići u korak s vremenom, ali samo ako tvoja esencija ostane netaknuta.
Iako djeluje opušteno, priznaje da postoji i druga strana priče.
- Ne bih volio da jednog dana publika izgubi interes
za mene i da ostanem zaboravljen i usamljen na kraju priče. Mislim da je to strah svakog izvođača.
Između treninga i igrica
Kad nije na pozornici, život mu je prilično jednostavan.
- U zadnje vrijeme samo treniram i igram igrice. Ranije sam volio i noćne vožnje, ali kako sam zadnji mjesec prešao milion kilometara, kad vidim auto dođe mi da zaplačem.
Na kraju, bez puno razmišljanja izdvaja dvije pjesme koje imaju posebno mjesto u njegovim nastupima: - De�initivno ‘Pusto ostrvo’ i ‘Tuđa’.
Ako je suditi po rastućoj publici i energiji koju nosi na pozornicu, Adi Šoše u Svetom Jurju na Bregu mogao bi dobiti upravo onaj koncert kakav priželjkuje, a međimurska publika večer za pamćenje.
Zašto naslov Žene koje mašu rukama?
U sklopu manifestacije
Noć knjige, bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor predstavila je svoju novu, treću po redu autobiografsku knjigu pod nazivom „Žene koje mašu rukama“.
Promocija se održala u auli Dječjeg odjela Knjižnice. U izdanju nakladničke kuće Fraktura, knjiga donosi snažnu i do srži ogoljenu priču o iskustvu teške bolesti, dugotrajnog oporavka, ali i o malim, svakodnevnim pobjedama koje vraćaju ljudsko dostojanstvo.
U razgovoru koji je moderirala Željka Hatvalić Strahija, a u kojem je sudjelovao i glavni urednik Frakture Seid Serdarević, publika je imala priliku upoznati jednu sasvim drugačiju Jadranku Kosor – ranjivu, autoironičnu i nevjerojatno iskrenu. Nakon knjiga „Premijerka“ i „Kraljica“, u kojima je fokus bio na njezinom djetinjstvu, novinarskoj karijeri i turbulentnim političkim danima uključujući potpis pristupnog ugovora za ulazak Hrvatske u EU, novi naslov donosi zaokret
prema najdubljoj intimi. Tema su dvije teške operacije koljena u samo tri mjeseca, višemjesečni život na dvije štake i suočavanje s vlastitom nemoći. Zanimljiv fenomen koji je knjiga iznjedrila jest uloga koju je Kosor nehotice preuzela tijekom višemjesečnih boravaka na rehabilitaciji. Prepoznatljivo lice iz medija i politike postalo je magnet za ljude s teškim dijagnozama i životnim pričama. Unatoč teškoj tematici, urednik Seid Serdarević istaknuo je kako ovo nipošto nije turobno štivo. Kosor vješto
nivelira priče o borbi i bolesti sa sjajnim smislom za humor i autoironiju, razbijajući predrasude o krutim političarima. Na samom kraju, razjašnjeno je i ime knjige. „Žene koje mašu rukama“ moćna je metafora oslobođenja. Jer, kako je zaključila autorica, s dvije štake ne možete slobodno mahati rukama sve i da hoćete. Odbacivanje tih štaka i �izičkih i onih nevidljivih, nametnutih od strane društva ultimativna je pobjeda nad nemoći, slavlje slobode i, u konačnici, slavlje samoga života. (mg)
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 13.5.2026. u CineStaru Varaždin.
DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film
Hokum
Dobitnik ulaznica za film: Martina Radek
KAKO DO ULAZNICA?
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
Mladi
izvođač
Jadranka Kosor u Čakovcu je otvorila dušu, a na potpisivanje je došao i brat Ninoslav Kosor
Čakovečka špica
i sa
moderno
Foto: Mario Golenko
Lana i njezin četveronožni modni pra�telj Ralfi
Nataša i Suzana u najboljem raspoloženju
Savršeno pogođena plava nijansa za proljetni street style
Dušan i Kris�na na popularnoj špici
Roza košulja ostaje apsolutni impera�v sezone
najbolji prvomajski grah?
Jurčevec organizira besplatnu podjelu graha u petak s početkom od 10 sati. Osim graha, možete probati langoše, a za najmlađe tu je i napuhanac.
NEDELIŠĆE: Tisuću porcija graha kod Lovačkog doma
Praznik rada u Općini Nedelišće započinje tradicionalnom budnicom Puhačkog orkestra koji će u ranim jutarnjim satima obići sva naselja i čestitati mještanima njihov dan.
Središnja proslava održat će se u dvorištu Lovačkog doma Fazan u Nedelišću s početkom u 10 sati. Posjetitelje očekuje raznovrstan kulturno-umjetnički program u kojem sudjeluju Mažoretkinje Nedelišća, Pjevački zbor Matice umirovljenika – podružnica Nedelišće te članovi KUU Seljačka sloga Nedelišće uz folklor i tamburaše. Lovačko društvo Fazan pripremit će tisuću porcija besplatnog graha za sve posjetitelje. Za ljubitelje prirode i aktivnosti na otvorenom, kod Akumulacijskog jezera Kuršanec, uz kućicu HVIDRA-e, od 10 sati
organizirane su vožnje rafting čamcima u organizaciji Drava Raftinga. Program se nastavlja i 2. svibnja kada Udruga žena Nedelišća od 8 sati organizira tradicionalnu Izložbu cvijeća u dvorištu starog vrtića.
OREHOVICA:
Biciklijada i druženje na jezeru Mičigen U Orehovica će se za Praznik rada održati tradicionalna biciklijada po cijeloj Općini Orehovica u organizaciji Udruga Sport za sve. Karavana kreće iz Vularije u 10 sati, kratko se zaustavlja u Orehovici, a potom nastavlja put Podbresta dok joj je krajnje odredište oko 12 sati jezero Mičigen. Sudionike i posjetitelje na jezeru Mičigen očekuju besplatni grah, DJ & napuhanac za djecu, druženje i zabavni sadržaji.
PODTUREN: Budnica i podjela graha u Miklavcu Podturen će se i ove godine održati tradicionalno obilježavanje Prvog maja u organizaciji Općina Podtu-
ren i DVD Miklavec.Program započinje prvomajskom budnicom u 6 sati, koja kreće iz Miklavec i prolazi kroz sva naselja Općina Podturen.Nakon jutarnje budnice, druženje se nastavlja uz podjelu prvomajskog graha u 12 sati u Miklavcu, gdje će se okupiti mještani i posjetitelji na zajedničkom obilježavanju praznika.
PRIBISLAVEC: Grah na igralištu NK Polet
NK Polet već tradicionalno organizira proslavu praznika rada uz grah i dobru zabavu. Očekuje vas besplatan grah, živa glazba i druženje za sve generacije. Početak je od 10 sati.
SELNICA: Disco večer 80.-ih
Udruga OAZA 98 poziva sve ljubitelje dobrog ritma i nostalgije na pravi muzički vremeplov u petak, 1. svibnja u 20 sati i clubu Oaza, u prostorijama stare škole u Selnici.
Za odličnu atmosferu i autentični ritam muzike za ples pobrinut će se legendarni DJ Charly, koji obećava večer ispunjenu najvećim hitovima tog zlatnog glazbenog desetljeća.
Pozivaju se svi željni vrhunske zabave, dobre glazbe i druženja pod disko kuglom da se pridruže i stvore nove uspomene uz stare hitove.
STRAHONINEC: Grah ispred zgrade KUD-a
U Strahonincu će 1. svibnja obilježiti budnicom Puhačkog orkestra, a od 12 sati članovi KUD-a Strahoninec pripremaju tradicionalni prvomajski grah uz druženje, domaće okuse i ugodnu atmosferu ispred zgrade KUD-a.
SVETA MARIJA: Tradicionalna biciklijada
Praznik rada slavi se uz tradicionalnu biciklijadu koja kreće u 9 sati iz Donjeg Mihaljevca na igralištu NK Drava prema Svetoj Mariji. Zajednička vožnja biciklima je do Mure i natrag. Druženje se nastavlja uz prvomajski grah na NK Drava u Donjem Mihaljevcu od 12:30 sati. U slučaju lošeg vremena biciklijada se neće održati, već samo druženje uz prvomajski grah na igralištu NK Drava.
SVETI JURAJ NA
BREGU: Grahijada na Forestlandu
Na prostoru Forestland Parka održava se Velika prvomajska Grahijada s početkom u 9 sati. Posjetitelje očekuje čak 600 litara besplatnog graha, dok će se više od stotinu ekipa natjecati u njegovoj pripremi. Uz gastronomski dio, organiziran je i bogat zabavni program s tamburašima, dječjim sadržajima, glazbom i raznovrsnom ugostiteljskom ponudom.
Slavlje se nastavlja i 2. svibnja u sklopu manifestacije Jurjevo – Dani općine Sveti Juraj na Bregu. Od 9 sati kreće 3. Vinski pohod, dok je za posjetitelje pripremljen i atraktivan glazbeni program uz nastupe Maligana i Adija Šoše.
Provedite Praznik rada u dobrom društvu, uz bogat program i odličnu atmosferu diljem srca Međimurja.
SVETI MARTIN NA MURI: Utrka, Grahijada i dječja međimurska popevka
U petak 1.5. kod Mlinarske kuće održava se najsjevernija hrvatska utrka “Svetomartinska Mura” s početkom od 10 sati. Nakon utrke Terme Sveti
Martin besplatno dijele grah od 12 sati, a zabavljat će vas TS Zrin. U subotu 02. svibnja kod Skelarske kuće očekuje vas druženje Svetomartinskih udruga sa prijateljima uz kuhanje prvomajskog graha i sajam proizvoda lokalnih OPG-ova. Okupljanje je od 11 sati, a početak kuhanja je u 12 sati. Očekuje vas bogati kulturno zabavni program, a za glazbenu podlogu bit će zadužen DJ TOMO. Tu si i napuhanci, zip line, vožnja quadovima i vožnja skelom. U nedjelju 3.5. dođite na 17. Dječju smotru međimurskih popevki u 16 sati u Kongresnoj dvorani Hotela Terme Sveti Martin.
ŠTRIGOVA: Tradicionalna motorna budnica i grahijada
Tradicionalna prvomajska motorna budnica započinje
okupljanjem ispred Doma kulture u Štrigovi u 5 sati. Po završetku rute, od 9:00 sati, svi sudionici i posjetitelji mogu uživati u organiziranoj podjeli prvomajskog graha u sklopu tradicionalne grahijade.
VRATIŠINEC: Malonogometni turnir i besplatni grah
U Vratišincu proslavu Praznika rada obilježavaju spajajući malonogometni turnir i kuhanje i podjelu besplatnog graha na igralištu NK-a Sokol. Okupljanje počinje u popodnevnim satima. Igraju domaće ekipe. Dok se kuha grah okupljeni se zabavljaju navijanjem za svoje ekipe, a nakon toga se počaste besplatnim grahom.
Kod Lovačkog doma u Nedelišću se kuha tisuću porcija graha
Neke budi limena glazba, a u Štrigovi tradicionalna motorna budnica
A nakon grahijada Vinski pohod
SJEĆANJE NA HRVATSKE MUČENIKE u Čakovcu
28 povijesnih postrojbi odalo počast Zrinskom i Frankopanu
Dvojica velikana i mučenika trajno su utkani u memoriju Čakovca i
Piše: Mario Golenko
U sklopu obilježavanja Dana Međimurske županije, Čakovec je ovog 25. travnja disao u duhu povijesti! Održana je iznimno bogata i dostojanstvena spomen-proslava kojom je odana počast hrvatskim velikanima i mučenicima – banu Petru Zrinskom i markizu Franu Krsti Frankopanu.
Zajedničkim snagama Zrinske garde Čakovec i Međimurske županije osmišljen je program koji je sjajno isprepleo vjerske, vojne i scenske elemente, oživjevši tako sjećanje na tragične događaje iz 1670. godine.
Misa i impresivno postrojavanje na Trgu
Svečanost je započela u jutarnjim satima u Župnoj crkvi svetog Nikole biskupa. Svetu
misu predvodio je varaždinski biskup u miru mons. Josip Mrzljak, uz prisustvo brojnih vjernika i ponosnih pripadnika povijesnih postrojbi. Prava slika za pamćenje uslijedila je nakon mise, kada se središte zbivanja preselilo na Franjevački trg. Trgom je odjekivao bat koraka tijekom impresivnog postrojavanja u kojem je sudjelovalo čak 28 povijesnih postrojbi iz Hrvatske,
Mađarske i Bosne i Hercegovine! Predstavnici ovih čuvara tradicije i povijesti iz stroja su svečano predali prijavak međimurskom županu Matiji Posavcu. Ubrzo nakon toga, pozornost je ukrala predstava „Oproštaj“, iznimno dirljiv i sugestivan scenski prikaz sudbonosnog i potresnog rastanka Katarine i Petra Zrinskog uoči njegova odlaska u Bečko Novo Mjesto.
Odavanje počasti braniteljima i mimohod
S Franjevačkog trga potom je krenuo svečani mimohod, čija je prva postaja bio spomenik poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima iz Međimurja u Perivoju Zrinskih. Uz sjetne zvuke „Tišine“ u izvedbi rogista Lovačkog saveza Međimurja, odana je dužna po-
čast, a polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća okupljeni su se prisjetili onih koji su svoje živote trajno utkali u temelje moderne Hrvatske. Mimohod je stigao do samog srca povijesti, dvorišta Starog grada Zrinskih i spomenika „Oproštaj“. Upravo s tog mjesta, 13. travnja 1670. godine, dvojica plemića krenula su na put bez povratka, ispisavši tako stranice hrvatske povijesti kao vječni simboli otpora i domoljublja. Atmosferu je dodatno uzvisila himna „Lijepa naša domovino“ koju je moćno izveo Pjevački zbor „Josip Štolcer Slavenski“ pod dirigentskom palicom Senke Bašek Šamec, dok su prisutni odavali počast mučenicima koji u memoriji naroda žive zauvijek, neraskidivo povezani sa svojim najmilijima i domovinom.
Završna konferencija projekta energetske obnove zgrade područne škole Železna Gora
Uloženo 377 tisuća eura za
„Moje drago serce“ i počasni plotuni Trenutak koji je posebno dirnuo publiku, snažno naglasivši žrtvu i odanost, bilo je čitanje kultnog pisma „Moje drago serce“. Ove oproštajne riječi, prožete dubokom vjerom i ljubavlju koje je Petar Zrinski uputio supruzi Katarini večer uoči pogubljenja, dojmljivo je pročitao začasni gardist Dragutin Trstoglavec. Kod spomenika „Oproštaj“ uslijedilo je i polaganje vijenaca za zrinsko-frankopanske mučenike. Veliko finale ove bogate proslave uslijedilo je nakon prigodnih govora Đure Bela, Matije Posavca i Ljubomira Kolareka. Program je zaključen točno onako kako i priliči snažnim počasnim pozdravom Zrinske garde „Navik on živi, ki zgine pošteno“ i gromoglasnim plotunima koji su još dugo odjekivali Čakovcem!
održiviju budućnost obrazovanja
Prošlog tjedna svečano je obilježen završetak još jedne investicije Međimurske županije u obrazovanje – energetske obnove zgrade Područne škole Železna Gora, područnog odjela Osnovne škole Štrigova, na adresi Železna Gora 130. Projekt se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. kroz Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova zgrada javnog sektora“. Ugovorena vrijednost izvedenih radova iznosila je 345.316,69 eura s PDVom, dok ukupna vrijednost projekta, uključujući sve aktivnosti, doseže 377.000 eura s PDV-om. Međimurska županija osigurala je maksimalni iznos sufinanciranja iz
NPOO-a u visini od oko 60 posto, dok je preostalih 40 posto, odnosno oko 152.000 eura, osigurano iz županijskog proračuna. Uz same radove obnove, projekt je obuhvatio energetske preglede i izradu energetskih certifikata prije i nakon obnove, izradu glavnog
projekta, stručni i projektantski nadzor građenja, koordinatora zaštite na radu, aktivnosti promidžbe i vidljivosti te uslugu
upravljanja projektom i administracije. Energetski je obnovljena zgrada javnog sektora bruto površine 551,74 četvorna
metra. Provedenim mjerama ostvareno je smanjenje godišnje potrošnje primarne energije za 85,46 posto, smanjenje potreb-
ne toplinske energije za grijanje za 65,51 posto, smanjenje emisije CO2 za 90,63 posto te povećanje udjela obnovljivih izvora energije s 0 na 66 posto. Župan Matija Posavec istaknuo je da je riječ o nastavku ulaganja u OŠ Štrigova i njezine područne odjele, nakon obnove matične škole i Područne škole u Prekopi. Ravnatelj i načelnik Općine
Štrigova Stanislav Rebernik zahvalio je svima uključenima u projekt.
Projekt je vodila MENEA, a direktor Alen Višnjić naglasio je da su ugrađeni suvremeni sustavi grijanja, hlađenja i prozračivanja, uključujući dizalicu topline i fotonaponsku elektranu, zamijenjena rasvjeta te uređeno parkiralište za bicikle.
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne
za njih.
28 atraktivnih postrojbi prošetalo je gradom
Glumci glumačke družine Štolcer izveli su Oproštaj
ATLETIKA
ČAKOVEC POSTAO središte atletike
Na polumaratonu Zrinskih 885 trkača
U nedjelju se održalo deveto izdanje popularnog Polumaratona Zrinskih, sportskog događaja koji se boduje i za KUP Međimurja
Piše: Mario Golenko
Čakovec je ponovno postao središte gradskog trčanja. 9. Polumaraton Zrinskih, u organizaciji Atletskog kluba „Međimurje” Čakovec, te pod pokroviteljstvom Međimurske županije i Grada Čakovca.
Ovaj sportski događaj ponovno je okupio velik broj zaljubljenika u trčanje, od rekreativaca do profesionalnih sportaša, koji su svojim sudjelovanjem označili ovaj sportski praznik na relaciji od Ulice Zrinsko Frankopanske 2A start kod Jape do Perivoja Zrinskih cilj. Ukupno
je bilo prijavljeno 885 trkača, a utrku je završilo 811 trkača, na utrci 5 km 412 na na utrci 21 km 399 trkača. Na rasporedu su dvije glavne discipline: atraktivni Polumaraton na 21 kilometar 9. Čakovečki polumaraton te Utrka građana na 5 kilometara. Ovogodišnji 9. Polumaraton Zrinskih ima dodatnu težinu jer se utrka na 21 km
Pobjednici polumaratona bilisuAntonio Đurčević, Kristijan Rubinić i NikolaŠpoljar
boduje za 1. Hrvatsku cestovnu ligu, a obje utrke boduju se i za KUP Međimurja. Utrka građana na 5 km boduje se i za Vatrogasnu trkačku ligu, objašnjavajući sjajan odaziv vatrogasaca. Zanimljivost je i “Team Building Race”, ekipno natjecanje za tvrtke i ustanove, koje se boduje za obje utrke tri člana čine ekipu. Trkače su bodrili građani uz stazu a mogle su se vidjeti i inspirativne poruke na transparentima. U utrci na 5 km najbolji su bili: 1. Igor Filipić AK Međimurje 0:18:05, 2. Marcela Jokić Ak sportske igre mladih 0:18:51, 3. Saša Horvat VSU Žiškovec 0:19:38. U Utrci na 21 km najbolji su bili: 1. Kristijan Rubinić AK Jastreb 99 1:12:31, 2. Nikola Špoljar Ak Zabok 1:12:46, 3. Antonio Đurčević AK Žumberak 1:14:26. Team building utrka na 5 km donijela je sljedeće rezultate: 1. Harder than steel 1:05:38, 2. PRIMABIRO d.o.o. 1:06:12, 3. JVP Čakovec 1:11:35. Team building utrka na 21 km donijela je sljedeće rezultate: 1. Harder than steel 4:38:00, 2. Grad Čakovec 6:20:00, 3. ŽBČ 1:40:23 no nisu svi završili utrku.
MAGENTA
LIGA
Međimurke nisu iznenadile Dinamo
U ligi za prvakinje
Magenta 1. HNL za žene, nogometašice Međimurja ugostile su zagrebački Dinamo. Naše djevojke nisu uspjele ponoviti izdanje od prije deset dana iz kup utakmice protiv Dinama, pa su gošće na kraju stigle do zaslužene pobjede 1:4. Nakon početnog vodstva Dinama naše su djevojke uspjele doći do izjednačenja, a potom imale i veliku priliku za potpuni preokret. Ipak, gošće su to znale kazniti i do kraja susreta doći do pobjede. Pionirke i kadetkinje ŽNK Međimurje gostovale su na Poljudu kod Hajduka u 14. kolu 1. HNL mladeži i upisale polovičan učinak. Pionirke su poražene 0:2, dok su kadetkinje slavile 1:0 pogotkom Ene Vočanec. Pionirke su odigrale ravnopravnu utakmicu s malo prilika, no domaće su bile konkretnije i zabile jednom u završnici prvog te još jednom sredinom drugog dijela. Kadetkinje su prepustile inicijativu
Hajduku i prijetile iz kontri, a jedna takva akcija donijela je pogodak u 17. minuti. Prednost su uspješno sačuvale do kraja i upisale vrijedna tri boda. (md)
Seniorke impresivno do titule
Sezona za pamćenje dobila je završetak kakav je i zaslužila. Seniorke ŽOK Kaštel zaključile su doigravanje uvjerljivom pobjedom nad OK Samobor rezultatom 3:0 i tako potvrdile ono što su gradile iz kola u kolo – naslov prvakinja bez ijednog poraza. Dominacija Kaštela ne vidi se samo u omjeru pobjeda, nego i u brojkama koje dodatno naglašavaju koliko je ova sezona bila posebna. U regularnom dijelu ostvareno je svih 14 pobjeda uz impresivan omjer setova 42:4, dok je u doigravanju dodano još 10 pobjeda uz omjer 30:5. Ukupno gledano, Kaštel je sezonu završio s nevjerojatnih 24-0 u utakmicama i samo 9 izgubljenih setova kroz cijelu godinu, što je rijetko viđena razina dominacije. Nakon velike pobjede u Vrapču protiv OK Olimpik II, kojom je osiguran naslov i plasman u 1.B ligu, ekipa je u posljednjem susretu pred domaćom publikom stavila točku na impresivnu sezo-
nu. Sigurna igra, čvrst blok i potpuna kontrola od prvog do zadnjeg poena obilježili su slavlje nad Samoborom u Belici, gdje je zajedno s navijačima proslavljen ulazak u viši rang. Druga momčad sezonu je zaključila na šestom mjestu u 3. HOL Sjever, uz deset pobjeda i niz kvalitetnih nastupa koji potvrđuju širinu kadra i dobar rad kroz cijelu godinu. Upravo ta širina pokazala se kao jedna od ključnih snaga kluba. Dodatnu vrijednost cijeloj sezoni dali su rezultati ostalih selekcija. U 4. HOL Međimurje peta ekipa osvojila je drugo mjesto, treća je bila četvrta, a četvrta ekipa zauzela je šesto mjesto. Takav raspon rezultata jasno pokazuje kontinuitet rada i stabilnost kroz sve razine natjecanja. Poseban doprinos dale su i kadetkinje koje su na županijskom prvenstvu upisale dvije uvjerljive pobjede i osvojile novo vrijedno zlato, čime su dodatno zaokružile uspješan vikend za klub. (lp)
NOGOMET
ODBOJKA
Pobjednici na 5 km Marcela Jokić, Saša Horvat, Igor Filipić i četvrti Ivan Matković
NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga
Podturen sve bliže naslovu prvaka
Trica BSK u Donjoj Dubravi, Jurovčanima lokalni derbi, Mladost Komet bolja od Strahoninca, “Kiša” golova u Hlapičini, Sloboda opravdala ulogu favorita protiv Hajduka
Piše: Dino Jambrović
U Međimurskoj Premier ligi, nogometaši Podturna slavili su na teškom gostovanju kod čakovečke Sloge i ovom pobjedom još su bliži naslovu prvaka. Već u 5. minuti vodstvo domaćina zgoditkom Davida Juraka. Za goste izjednačuje Lovro Hranilović u 22. minuti. Slogi je u 75. minuti isključen Ivan Kregar, zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Pobjednički zgoditak Podturna djelo je Jurice Golubića u 87. minuti. Bez pobjednika u Pušćinama. Domaćini su poveli u 55. minuti zgoditkom kapetana Karla Levanića. Samo pet minuta kasnije bod Jedinstvu donosi Dario Bubek. Spartaku derbi začelja. Nakon prvog dijela vodstvo gostiju zgoditkom Davida Svibena. Za 0-2 zabija Taishiro Inoue. Počasni zgoditak za Draškovec postigao je Augusto Da Cruz u 66. minuti. Elvis Sabol u šestoj minuti sudačke nadoknade ne uspijeva realizirati kazneni udarac za domaćine. Bez zgoditaka u Palovcu. Susret Dinama i Poleta bio je vrlo borben i čvrst s obje strane, te po prilikama siromašna izvedba. Pribislavčanima je u prvoj minuti sudačke nadoknade isključen Bruno Đurasek, zbog dvije opomene. Centrometal slomio čvrsti otpor Venere PMP u samoj završnici susreta. U 87. minuti Macinčani dolaze do prednosti zahvaljujući zgoditku Gomesa De Moraesa. Pobjedu gostiju potvrđuje Filip Debelec u posljednjoj minuti utakmice. Na ovome susretu protiv svog bivšeg kluba debitirao je novi trener Venere PMP Krunoslav Bratković, naslijedivši Stivena Lacka. Trica BSK u Donjoj Dubravi. Mrežu Dubravčana načeo je Leon Rališ u 20. minuti. Isti igrač zabija za 0-2 u 57. minuti. Sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta riješio je David Partlić u 71. minuti. Jurovčanima lokalni derbi. Bratstvo je nakon prvih 45 minuta igre imalo prednost 2-0 zgodicima Filipa Perčića i Estebana Monzona. Svoj drugi zgoditak na susretu Perčić postiže u 56. minuti. Sloga smanjuje na 3-1 preko Gorana Spasića u 66. minuti. Desetak minuta kasnije za domaćine hat-trick postiže Perčić. Konačnih 4-2 postavlja Spasić svojim drugim zgoditkom na susretu u posljednjoj minuti.
U sljedećem kolu sastaju se: Petak: Polet (P) – Dubravčan.Subota: Podturen – Bratstvo (J), Centrometal – Dinamo (P). Nedjelja: Sloga (Š) – Venera PMP, BSK – Draškovec, Spartak – Pušćine, Jedinstvo (GM) – Sloga (Č). Utakmice se igraju s početkom u 17 sati.
I. MEĐIMURSKA LIGA
U I. međimurskoj ligi, Mladost Komet bolja od Strahoninca. Nakon prvog dijela vodstvo domaćina zgoditkom Ivana Lovrića. Za goste u 56. minuti izjednačuje Leon Novak. Pobjedu Mladosti Komet donosi “jocker” sa klupe Luka Delić u 64. minuti. “Kiša” golova u Hlapičini. Momčad Mure krenula je furiozno u susretu te su nakon prvih 45 minuta igre imali uvjerljivu prednost 3-0 sa dva zgoditka Husejna Šakušića i jednim Patricka Alvesa. U 58. minutu u listu strijelaca za domaćine upisuje se i Nikola Šoltić. U 83. minuti dosuđen je kazneni udarac za Slobodu. Siguran realizator bio je Lovro Horvat. Pet minuta kasnije za 4-2 zabija “jocker” sa klupe Sebastian Van. Još jedan “jocker” sa klupe Slakovčana Leon Podnar u posljednjoj minuti postavlja konačan rezultat. Kraljevčan 38 uvjerljiv u susjedskom derbiju. U 8. minuti Jan Oto ne uspijeva realizirati kazneni udarac za domaćine, odnosno njegov pokušaj brani vratar ČSK Nikola Grabant. U 51. minuti ponovno je dosuđen kazneni udarac za Kraljevčan 38. Ovog puta uspješan je bio kapetan Karlo Balent. Gostima je u 57. minuti isključen Josip Pintar, zbog udaranja nogom po nozi protivničkog igrača u prekidu igre. Vodstvo domaćina povisuje Alessandro De Oliveira u 65. minuti. Isti igrač zabija za 3-0 u 74. minuti. Balent zabija svoj drugi gol u 80., Višnjić realizira penal u 83., a Novak postavlja konačnih 5:1 u završnici; Trnava pobjeđuje 1:0 golom Martona (62.), dok Lukman promašuje kazneni udarac u nadoknadi; Sokol svladava Hodošan 3:1 golovima Medveda
(7., 68.) i Horvata (41.), uz Frančića (67.) i isključenja Horvata (71.) i Kovačića (87.), Plavi slave 3:1 protiv Zasadbrega golovima Žganeca (1.), Moharića (22.), Jezernika (75.) i Jazbeca (88.), a Naprijed pobjeđuje Bratstvo golom Pintača (25.) i autogolom Hadeljana (26.), uz propuštenu veliku priliku domaćih u završnici.
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Bratstvo (SV) – Zasadbreg 77, Plavi – Sokol, Hodošan – Trnava, Omladinac (NSR) – Kraljevčan 38, Mura – ČSK, Sloboda (S) – Mladost Komet. Nedjelja: Strahoninec – Naprijed. Utakmice se igraju s početkom u 17 sati.
II. MEĐIMURSKA LIGA
snije za potpuni preokret domaćina pobrinuo se kapetan Eugen Pintarić. Pobjeda bolja od Croatije. Gosti dolaze u vodstvo zgoditkom Mihaela Ladića u 70. minuti. Dvije minute kasnije za domaćine izjednačuje Josip Bali. Za tri boda Pobjede najzaslužniji je Renta Sakamoto u 80. minuti. Rezultati: Sloboda (M) – Hajduk (B) 2-0 (Normandes, Pečarko), Trnovec –Mladost (SM) 1-0 (Horvat), Jadran – Borac PMP 4-0 (Seidi, Joao, Korovin, Bispo), Budućnost (M) – Drava (K) 1-1 (Mezga; Falcao), Vidovčan – Otok 7-0 (5x Volar, Mi.Matotek), Mladost (D) – Omladinac (DS) 2-1 (Špilek, Pintarić; Nađ), Croatia – Pobjeda 1-2 (Bali; Ladić, Sakamoto).
II. MEĐIMURSKA LIGA
1. SLOBODA (M) 2117 13 72-1652
2. MLADOST (SM) 2114 34 63-2445
3. VIDOVČAN 2114 34 57-2945
4. TRNOVEC 2112 36 48-3539
5. BORAC – PMP 2112 27 46-3738
6. POBJEDA 21 939 40-4330
7. CROATIA (O) 21 82 11 35-4526
8. JADRAN (Š) 21 74 1039-4725
9. OMLADINAC (D-S) 21 669 37-4424
10. HAJDUK BREZJE 21 63 1230-5621
11. DRAVA (K) 21 62 1333-5820
12. OTOK 21 54 1237-5519
13. MLADOST (D) 21 54 1234-5719
14. BUDUĆNOST (M) 21 44 1331-5616
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Hajduk (B) – Vidovčan, Drava (K) – Jadran.
Nedjelja: Borac PMP – Trnovec, Mladost (SM) – Croatia, Pobjeda – Mladost (D), Omladinac (DS) – Sloboda (M), Otok –Budućnost (M). Utakmice se igraju s početkom u 17 sati.
III. MEĐIMURSKA LIGA A
U II. međimurskoj ligi, Sloboda opravdala ulogu favorita protiv Hajduka. Mrežu Brezovčana domaćini su načeli u 16. minuti zgoditkom Joandresona Normandesa. Pobjedu domaćina potvrđuje Deni Pečarko u 76. minuti. Svetomarčani poraženi u Trnovcu. Mladosti je u 23. minuti isključen kapetan Lovro Poljak, zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Domaćinu pak je 78. minuti isključen Ivan Cimerman, zbog dvije opomene. Pobjednički zgoditak za Trnovec postigao je Ernest Horvat u 85. minuti. Jadran upisao i treću uzastopnu pobjedu. Već u 3. minuti mrežu Borca PMP načeo je Lassana Seidi. Vodstvo mornara povisuje Daniel Joao u 49. minuti. U listu strijelaca za domaćine se upisuje i Ehor Korovin. Konačnih 4-0 postavlja Thiago Bispo u 87. minuti. U derbiju začelja bez pobjednika. Budućnost je povela u 8. minuti zgoditkom Ivana Mezge. Bod Dravi donosi Kleber Falcao u 39. minuti. Sedmica Vidovčana. Čak pet puta mrežu Otoka pogađao je Dean Volar, dok je još dva zgoditka postigao Mihael Matotek. Preokret Dekanovčana. Nakon prvog dijela prednost Omladinca zgoditkom Ladislava Nađa. Za Mladost izjednačuje Jurica Špilek u 69. minuti. Samo dvije minute ka-
U III. međimurskoj ligi A skupina, Graničar uvjerljiv u općinskom derbiju. Mrežu prvoplasirane Dubrave načeo je Marijan Dodić u 9. minuti. Vodstvo Novakovčana povisuje Igor Prahić u 35. minuti. U posljednjoj minuti prvog dijela susreta dosuđen je kazneni udarac za domaćine. Siguran realizator bio je Fabricio Cruz. Konačan rezultat 4-0 postavlja Vanja Kovač u 65. minuti. Preokret Jedinstva. Nakon prvog dijela Borac je imao prednost 1-0 zgoditkom Andrije Galića, uz dvije nerealizirane prilike Gabrijela Drka. Promašaje gostiju kažnjava Perica Šoštarić, zgoditkom u 49. minuti. Potpuni preokret Jedinstva zgoditkom kapetana Petra Krizmana u 66. minuti. Pobjedu domaćina potvrđuje Luka Jakup u 74. minuti. Petarda Mladosti. Galeb je poveo u 40. minuti zgoditkom Gorana Sokača. Do kraja su Ivanovčani stigli do uvjerljive pobjede sa dva zgoditka Abena Rucksa, te po jednim zgoditkom Uzeira Silajdžije, Domagoja Cafuka i Leona Jelenića. Bez
zgoditaka u Podbrestu. Prema prikazanome na susretu između Budućnosti i Radničkog to je bio i najrealniji ishod. Rezultati: Graničar (N) – Dubrava 4-0 (Dodić, Prahić, Cruz, Kovač), Jedinstvo (NSnD) – Borac (DH) 3-1 (Šoštarić, Jakup, Krizman; Galić), Galeb – Mladost (I) 1-5 (Sokač; 2x Rucks, Silajdžija, Cafuk, Jelenić), Budućnost (P) – Radnički 0-0. U sljedećem kolu sastaju se: Borac (DH) – Radnički, Mladost (I) – Budućnost (P), Dubrava – Galeb, Jedinstvo (NSnD) – Graničar (N).Utakmice se igraju u NEDJELJU s početkom u 17 sati. III. MEĐIMURSKA LIGA B U III. međimurskoj ligi B skupina, prekid u Štrukovcu. Momčad Šenkovca susret je započela sa samo osmoricom igrača. Hajduk je do 60. minute imao vodstvo 10-0. U istoj minuti zbog ozljede dvojice gostujućih igrača sudac utakmice Saša Fuček morao je označiti kraj susreta zbog nedovoljnog broja igrača za nastavak igre. Čak pet zgoditaka za Štrukovčane postigao je Karlo Šardi, dva Denis Levačić, po jedan Denis Povodnja i Marko Žganec, dok je igrač Šenkovca Matija Skupnjak pogodio vlastitu mrežu. Mali Mihaljevec poražen u Donjem Koncovčaku. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 45. minuti. Tada zgoditak vrijedan pobjede za domaćine postiže Sourayel Bennani. Omladinac uvjerljiv protiv Paraga. Četiri zgoditka za Mačkovčane postigao je Tomas Makar, hattrick su upisali Tomislav Šafarić i Matija Trupković, dva zgoditka postigao je Nikola Krištofić, a po jedan Tibor Pomor i Mario Borko. Za goste su zabijali Simon Maksimović i Karlo Kalanjoš. Napredak bolji od Bratstva. Gostima iz Preseke isključen je Filip Komar u 43. minuti zbog dvije opomene. Drugi isključeni igrač Bratstva na susretu bio je Marko Vugrinec u 76. minuti zbog namjernog udaranja nogom po nozi protivničkog igrača. Za Napredak je dvostruki strijelac bio Sanjin Koprivec, dok su po zgoditak još postigli Kristian Kepe i Luka Božak. Trostruki strijelac za Bratstvo bio je Bojan Novak. Rezultati: Hajduk (Š) – Šenkovec 10-0 (5x Šardi, 2x Levačić, Povodnja, Skupnjak ag, Žganec) prekid u 60.minuti, Donji Koncovčak – Mali Mihaljevec 1-0 (Bennani), Omladinac (M) – Parag 13-2 (4x Makar, 3x Šafarić, 3x Trupković, 2x Krištofić, Pomor, Borko; Maksimović, Kalanjoš), Napredak – Bratstvo (P) 4-3 (2x Koprivec, K.Kepe, Božak; 3x Novak).
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Šenkovec – Bratstvo (P), Mali Mihaljevec – Omladinac (M), Hajduk
(Š) – Donji Koncovčak. Nedjelja: Parag – Napredak u Žiškovcu. Utakmice se igraju s početkom u 17 sati.
NOGOMET
25. KOLO 3. NL SJEVER
Međimurje poraženo s igračem manje
Pet kola je do kraja, sve međimurske ekipe su većinom u sredini i gornjem dijelu tablice osim Nedelišća koje u sljedećem kolu može pobjeći sa začelja
Piše: Miljenko Dovečer
Foto: Damir Perhoč
Važne bodove u borbi za očuvanje statusa u 25. kolu uzelo je Nedelišće u gostujućem međimurskom derbiju s Poletom. Važna je i pobjeda Graničara iz Kotoribe u Slatini kojom je sretno i Nedelišće jer to im je konkurent u borbi za očuvanje statusa trećeligaša. Rudar je uzeo bod u Garešnici, dok su ostale naše ekipe upisale poraze. U borbi za prvo mjesto Koprivnica je nemilosrdna pa i dalje bježi Graničaru iz Đurđevca pet bodova.
Nedelišće preokretom u derbiju do važne pobjede za opstanak
Nakon što su kolo prije riješili Rudar, sada je pao i Polet u gostima.
Očito je da Nedelišću odgovaraju ekipe sa sjevera Međimurja. Nakon što su u prošlom kolu pobijedili Rudar, sada su preokretom uzeli bodove i Poletu na gostovanju u Svetom
2. svibnja u 17:30 sati: Nedelišće – Garić Rudar – Pitomača Međimurje – Koprivnica Dinamo (P) – Daruvar
Podravina – Dinamo (D) Graničar (Đ) – Slatina
Graničar (K) – Međimurec Bilogora ‘91 – Polet
Martinu na Muri. Polet je poveo već u 5. minuti golom Frana Hočurščaka, a nakon toga nije bilo nekih situacija za promjenu rezultata. Nastavak je bio puno zanimljiviji, a u jednoj situaciji u 53. minuti Polet je tražio da se prizna zgoditak koji suci nisu uvažili. Nakon toga dosta zanimljivoga, pogotovo u 60. minuti kada Dino Horvat ne iskorištava jedanaesterac. Preokret na utakmici desio se ulaskom Brazilca Dos Santosa koji poravnava rezultat udarcem iz daljine u 64. minuti. Potpuni preokret stiže u 77. minuti kada Dos Santos izvodi slobodni udarac, domaći vratar kratko odbija, a Ian Treska posprema za 1:2 i veliku pobjedu Nedelišća. Ovom pobjedom Nedelišće je došlo samo bod do pretposljednje Slatine i dva do Garića, pa su sada nade za opstanak sasvim realne. U sljedećem kolu baš imaju susret s direktnim konkurentom za ostanak u ligi, pa bi domaćom pobjedom protiv Garića napustili posljednje mjesto.
Međimurec ispustio vodstvo od dva gola
U utakmici protiv gostiju iz Grubišnog Polja ništa nije slutilo da će nakon vodstva domaćeg Međimurca od 2:0 bodovi otići Bilogori.
Već u 8. minuti Dos Santos dovodi domaće u vodstvo, da bi u 16. minuti golom Mezge bilo 2:0. No gosti tri minute kasnije smanjuju na 2:1 golom Kunšteka koji se s još dva kasnija gola prometnuo u igrača utakmice. U 35. minuti Kunštek poravnava na 2:2, a svoj treći gol i hattrick postiže u 40. minuti iz penala. U nastavku nogometaši Bilogore’91 još povećavaju vodstvo, gol za konačnih 2:4 u 52. minuti postiže Osterman. Nakon toga, domaći Međimurec mogao je staviti utakmicu u neizvjesnost, no Pintarić je neprecizan iz kaznenog udarca pa bodovi odlaze u Grubišno Polje. Bez obzira na ovaj poraz Međimurec je siguran u sredini tablice i već polako se priprema za iduću sezonu.
Rudar do boda na gostovanju u Garešnici
Zanimljiv susret s davljenikom u ligi u kojem je Rudar bio bliže pobjedi. Imali su više inicijative i nekoliko prilika za bolji konačni ishod.
RUDAR: Kodba, Jurović, Martinjaš, Ratajec, Vinko, Janušić, K. Nedeljko, P. Nedeljko, Panić-Levak (68. Rihtarec), Vaš (14. N. Šimunić, 71. D. Šimunić), Roginić. Trener: Leonardo Novak.
Domaćini su ti koji su prvi zaprijetili udarcem preko gola u 7. minuti, a minutu kasnije Janušić puca kraj gola. U 15. minuti Rudar je prisiljen
izvršiti izmjenu jer zbog ozljede izlazi Arpad Vaš, a ulazi Nataniel Šimunić. Rudar preuzima inicijativu i stvara nekoliko prilika, prvu u 25. minuti kada Ratajec vraća povratnu no Kevin Nedeljko puca preko gola, da bi u 35. minuti žuti karton zbog preoštrog starta dobio njegov brat Patrik. Još jedan udarac na vrata domaćina upućuje Kevin Nedeljko u 43. minuti, no domaći vratar Rijetković odlično brani. Drugi dio domaćin otvara zgoditkom u 50. minuti iz pravilno dosuđenog kaznenog udarca, a strijelac za vodstvo od 1:0 bio je Tomislav Oršić. Rudar upire snage da izjednači, no udarac Roginića u 78. minuti domaći vratar brani. I onda u 80. minuti Rudar ipak dolazi do poravnanja kada Kevin Nedeljko glavom posprema loptu u domaću mrežu. Do kraja utakmice domaći imaju još jedna pokušaj u 84. minuti, ali bez rezultata pa utakmica završava 1:1. Tako se nastavio niz bez pobjede u zadnjih šest kola, a to je donijelo i mali pad na prvenstvenoj ljestvici pa Rudar trenutno zauzima šesto mjesto, ali još uvijek kao najbolje plasirani međimurski klub.
Dinamo u Domašincu dobro parirao najefikasnijoj momčadi lige
Drugoplasirani Graničar je u borbi za naslov upisao važnu gostujuću pobjedu u Domašincu, nakon vrlo efikasne utakmice sa sedam pogodaka.
Bilo je i za očekivati da će u otvorenoj utakmici pasti veliki broj golova. Gosti iz Đurđevca pokazali su zašto su drugi na tablici, no usprkos visokom vodstvu Dinamo je pokazao karakter i na kraju upisao minimalan poraz. Gosti su do prednosti stigli u 21. minuti preko Rendulića, dok je Snozyk u 34. mi-
nuti povećao vodstvo. Dinamo se brzo vraća u susret pa Krznar u 36. minuti smanjuje zaostatak, no samo tri minute kasnije Dias ponovno odvodi goste na dva gola razlike. Na samom otvaranju drugog dijela Snozyk svojim drugim pogotkom u 47. minuti dodatno povećava prednost Graničara. Domaćin je preko Krznara u 57. minuti ponovno smanjio rezultat, a konačnih 3:4 postavio je Bacinger u 87. minuti susreta. Dinamo ovog proljeće igra dobro, maknuli su se od zone opstanka, no nekoliko poraza za redom može te baciti dolje.
Međimurje poraženo u Pitomači s igračem manje Pitomača je novom domaćom pobjedom nastavila dobar niz rezultata i nakon ovog kola popela se na četvrto mjesto ljestvice. Međimurje je doživjelo poraz nakon pet uspješnih kola.
Domaća momčad do prednosti je stigla u 16. minuti kada je mrežu
gostiju zatresao Suvajac, pa se na odmor otišlo s minimalnim vodstvom domaćina. U nastavku susreta Pitomača je kontrolirala utakmicu i sačuvala svoju prednost, a pitanje pobjednika riješeno je u 71. minuti kada Mariano postiže pogodak za konačnih 2:0. Nakon utakmice od strane Međimurja ponovno su se pojavile primjedbe na suđenje. Naime već u 4. minuti, prema mišljenju Čakovčana poništen im je regularan pogodak, a u 26. minuti Štajerec je, po mnogima prestrogo, dobio crveni karton. S deset igrača do kraja susreta dobro su parirali domaćinu, ali nisu uspjeli doći do povoljnijeg rezultata.
Graničaru gostujući bodovi iz Slatine
Kotoripskom Graničaru očito u posljednje vrijem više odgovaraju gostujući tereni pa se kući vraćaju pjevajući. Pobjedom kod Slatine 2:4 Graničar se učvrstio u gornjem dijelu tablice, a ujedno pomogao Nedelišću da u sljedećim kolima lakše izbori status trećeligaša. Ujedno su prekinuli i niz od četiri kola bez pobjede.
GRANIČAR: Kečak, Sambolek, Sabol, Costa (86. Knez), Čmrlec, Bispo (77. Makar), Dežđek, Jadanić, Vinski, Arambašić (90. Buljan), Vlah. Trener: Valentin Knapić. Junak Kotoripčana bio je Fran Čmrlec koji je postigao hattrick, a još jedan pogodak za Graničar postigao je Dominik Arambašić. Domaća momčad prva je stigla do prednosti u 27. minuti kada je pogodio Stepić. Ipak, gosti se brzo vraćaju u utakmicu pa Arambašić u 36. minuti poravnava rezultat, a samo dvije minute kasnije Čmrlec donosi potpuni preokret. Do kraja prvog dijela isti igrač postiže još jedan pogodak za 3:1 gostiju. Slatina je u nastavku smanjila preko Dijanešića u 55. minuti, no Čmrlec svojim trećim pogotkom u 69. minuti potvrđuje pobjedu Graničara iz Kotoribe. Slijedi im međimurski derbi u kojem su domaćini ekipi Međimurca
Međimurje je doživjelo poraz nakon pet uspješnih kola
RUKOMET KOŠARKA
POLUZAVRŠNICA
PRVENSTVA HRVATSKE
Međimurje ostvarilo dvije sjajne pobjede!
Na Zagrebačkom velesajmu u Cedevitinom trening kampu igrala se jedna od ukupno 4 skupine Poluzavršnice Prvenstva Hrvatske za dječake rođene 2013. i mlađe. Ekipu Međimurja koju trenira Bojan Hrkač zbog bolesti na ovom je turniru vodio Stjepan Novak, a nastupili su slijedeći igrači: Sven Novak, Filip Pleh,Matej Novaković, Endi Hatlak, Petar Naglić, Ian Glavina, Luka Žignić, Roko Vabec, Rino Patafta, Abel Haramija, Jako Novak, Marko Jančec i Lukas Smolkovič. Prvu utakmicu naši su dječaci igrali protiv favorizirane Cedevite Junior i izgubili sa 17 koševa razlike u utakmici u kojoj su maestralno odigrali Filip Pleh s 21 košem i 20 skokova, te Sven Novak s 19 koševa(šut 8/9), 4 asista i 4 ukradene lopte. Na žalost, nitko od suigrača im se nije pridružio, većini je trema odsjekla noge
REZULTATI, KOŠEVI
i ruke i teško je bilo očekivati nešto više od ovoga dvoboja. Sljedeće dvije utakmice bile su odlične za razigravanje igrača koji manje igraju,jer su protivnici - zagrebački Bosco i šibenska Škola košarke Dražen Petrović bili na nivou protivnika iz regije Sjever, dakle na plus ili minus 50!S dvije pobjede i jednim porazom momčad Međimurja je završila kao druga u ovoj skupini, a pogledavajući prema preostalim trima skupinama u kojima su drugoplasirane ekipe Pazina, zagrebačke Dubrave i Belišća ispada da mrvicu bolju ukupnu koš razliku od naše momčadi ima Pazin, dok su ostale ekipe lošije, pa ispada da je Međimurje na ukupno šestom mjestu u Lijepoj našoj! Ovu sjajnu momčad potkraj godine očekuje nastup u Jedinstvenoj U-14 ligi Hrvatske. (bh)
Čakovec je pobijedio Zamet i stigao na čelo lige za ostanak s 21 bodom
Piše: Miljenko Dovečer Foto: MRK Čakovec
Zamet je pak ostao na sedmom mjestu i s nadom da u zadnjem kolu protiv Varaždina 1930 doma može izbjeći kvalifikacije. Već i sam rezultat kazuje da su obrane za oba kluba bile u drugom planu. Čak 600 gledatelja nazočilo je dramatičnoj utakmici. Gosti su vodili prvih osam minuta. Onda prednost seli na stranu domaćina i tu ostaje do kraja prvoga dijela. Najveća razlika bila je u 21. minuti kada su Čakovčani vodili 15:11. Tin Tomljanović i Dario Černeka nisu dopustili domaćinu da to poveća do predaha. Dapače. U 29. minuti doveli su Riječane na minus jedna. Na poluvremenu je ipak bilo plus dva za domaće (20:18) jer je Zamet primio pogodak pet sekundi prije odlaska u svlačionicu. U nastavku se vodila velika borba. Čakovec je držao prednost, ali gosti iz Zameta stalno su se vraćali i u završnici nekoliko puta poveli. Pet minuta prije kraja bilo je 35:36, no domaćin je tada ubacio u višu brzinu i s tri pogotka u nizu prelo-
23. KOLO 1. HRLŽ
mio susret za pobjedu 38:37. Najefikasniji kod Čakovca bio je Bruno Levak s devet golova, dok je Matsvei Udavenia dodao osam bez promašaja.
Nakon posljednje domaće utakmice uprava je počastila gledatelje, a u zadnjem kolu Čakovec gostuje kod Moslavine u subotu u 19 sati.
U osmini finala Hrvatskog kupa Željezničar je ugostio superligašku ekipu Poštara iz Splita te, unatoč vrlo dobroj igri, upisala poraz rezultatom 6:2. Ukupan zaostatak iznosio je 27 čunjeva, a poraz je tim teži s obzirom na to da je naša ekipa ostvarila svoj najbolji ekipni rezultat sezone – 3656 čunjeva. Ipak, gosti su pokazali iznimnu kvalitetu jer su svi njihovi igrači prebacili granicu od 600 čunjeva. U prvom bloku viđen je izjednačen dvoboj. Josip Filajdić srušio je 617 čunjeva te nakon početnog zaostatka uspio preokrenuti rezultat i donijeti bod svojoj momčadi. S druge strane, Franjo Gosarić ostvario je odličnih 616 čunjeva, ali je unatoč boljem ukupnom rezultatu ostao bez poena zbog nesretno izgubljenih setova. Sličan rasplet viđen je i u drugom bloku. Predrag Turk bio je najuspješniji pojedinac do-
maće ekipe s 631 čunjem, pri čemu se posebno istaknuo u drugom dijelu nastupa (340), što mu je donijelo osvojeni poen. Denis Košak srušio je 606 čunjeva, no poput Gosarića, ostao je bez boda na setove unatoč izjednačenom rezultatu s protivnikom. Nakon dva bloka rezultat u poenima bio je 2:2, uz ukupnu prednost domaćih od 42 čunja. U završnom bloku gosti su nastupili sa svoja dva ponajbolja igrača, što se pokazalo presudnim. Igor Ružić (599) i Zoran Jagić (587) borili su se do samog kraja, ali nisu uspjeli preokrenuti tijek susreta, te su gosti potvrdili svoju pobjedu. Ekipa Poštara zasluženo je izborila plasman u četvrtfinale Hrvatskog kupa, dok je domaćoj momčadi ovim susretom završen ekipni dio sezone. U nastavku ih očekuju još nastupi na državnim prvenstvima u sprintu i tandemu. (nt)
U 23. kolu 1. hrvatske rukometne lige, Zrinski je pobijedio Osijek i približio se Bjelovaru na samo bod na trećem mjestu. Pomalo neobično bilo je prvo poluvrijeme u Čakovcu. Rijetko se naime događa da tradicionalno čvrst domaći sastav u svojoj dvorani uđe u susret sa samo jednim postignutim pogotkom u prvih 10 minuta, a da ih je usput primio šest. Ali to ih nije uzdrmalo. Već do isteka prve četvrtine spustile su se Zrinskice na minus dva (5:7). Zrinski je na kraju slavio 32:27 nakon što je u drugom poluvremenu preuzeo kontrolu i stvorio ključnu prednost. Osijek se približio na 24:21, ali nije uspio zaprijetiti preokretom.
Rahela Varga među najboljima u državi
Jana Miklić zabila je 11 golova, Milica Anđušić dodala je sedam bez promašaja, dok
je kod gošći najefikasnija bila Marija Rnić sa sedam pogodaka. U sljedećem kolu (subota, 18 sati) Zrinski gostuje u Bjelovaru u derbiju za treće mjesto.
Zrinski Čakovec završio je PH U-18 u Poreču pobjedom protiv Liburnije Opatija 25:22 i osvojio 7. mjesto.
Rahela Varga proglašena je najboljim desnim krilom i
bila je prvi strijelac ekipe s 54 gola. Ekipa je pokazala da ima velik potencijal i kvalitetu za seniorski sastav. Sve utakmice, pod vodstvom trenerskog tandema Ira Resman – Zdravko Zadravec, igrale su: Kristina Goričanec, Tara Galić, Tara Marciuš, Rahela Varga, Anja Milivojević, Ena Blagus, Tena Blagus, Julija Lončarić, Marta Doležaj, Tijana Čavlek i Mia Matuza. Najbolji strijelac ekipe bila je Rahela Varga s čak 54 postignuta pogotka, a izabrana je i u najbolju sedmorku turnira.
9. KOLO PAKET24 PREMIJER LIGE
Jana Miklić zabila je 11 golova, a Milica Anđušić dodala je sedam bez promašaj
Bruno Levak ponovo je bio prvo ime Letećih medvjeda
Zrinskice čeka dvoboj za treće mjesto
Nosioci projekta Florijan i ja: Dario Šincek, Tatjana Pintarić, Lea Šprajc, Rusa Trajkova i Srebrenka Pongrac
IZLOŽBA Florijan i ja u Društvenom domu u Dekanovcu
Više od 100 radova u čast Florijanu Andrašecu
Tko bi rekao da će japanska umjetnica Yayoi Kusama i "pikasti pajceki" iz Andrašecove pjesme biti ovakav hit? Učenici diljem Hrvatske i Mađarske pokazali su zavidnu razinu mašte i kreativnosti na izložbi u Domu kulture u Dekanovcu
U petak, 28. travnja, u Domu kulture u Dekanovcu održano je otvorenje ovogodišnje izložbe učeničkih likovnih, literarnih i tehničkih radova „Florijan i ja“. Projekt je to posvećen pučkom piscu i pjesniku Florijanu Andrašecu, a provode ga OŠ Domašinec i PŠ Florijana Andrašeca Dekanovec u suradnji s Muzejom Međimurja Čakovec i Javnom ustanovom Međimurska priroda, pod pokroviteljstvom Međimurske županije i Općine Dekanovec. Od međimurske „Pikuše“ do japanske umjetnosti Učenici iz Međimurja, ali i cijele Hrvatske i Mađarske, natjecali su se u tri kategorije: likovi, literarni i tehnički radovi. Ukupno je pristiglo 6 tehničkih radova, 25 literarnih i 80 likovna rada. Konkretno iz 8 županija, a surađuju i s mađarskom školom “Ištvan Fekete” Boršfa koja provodi program hrvatskog jezika.
Tema “Zginula je pikuša” je bila poveznica za likovne radove gdje su radili u stilu Yayoi Kusama. To je japanska likovna umjetnica, stara 97 godina, čiji izričaj se temelji na ponavljanju točkica. S obzirom da su pajceki iz “Pikuše” pikasti, to jest točkasti, onda je to bila poveznica za likovni zadatak.
„Florijan bi danas bio influencer“
– Projekt „Florijan i ja“ u našoj školi započeo je još
Tatjana Pintarić i učenici 2. i 4. razreda folklorne skupine, PŠ Florijana Andrašeca
NAGRADE HRVATSKOG SPORTSKOG SAVEZA REKREACIJE
Međimurske udruge među najboljima
U Sisku su 24. travnja 2026. godine dodijeljena godišnja priznanja Hrvatskog saveza sportske rekreacije „Sport za sve“ u sklopu Svečanosti „Dan sportske rekreacije Hrvatske“. Nagrade su uručene za izniman doprinos razvoju sportske rekreacije, provedbu programa i poticanje aktivnog života u lokalnim zajednicama.
Godišnje nagrade za obilježavanje Svjetskog dana sporta za 2025. godinu pripale su udrugama „Sport za sve“ iz Štrigove i Žiškovca te Zagrebačkom savezu sportske rekreacije „Sport za sve“. Za obilježavanje Svjetskog dana pješačenja nagrađeni su Društvo za sportsku rekreaciju Salinovec, Udruga „Sport za sve“ Mursko Središće i Društvo za športsku rekreaciju Relaks Zadar. U kategoriji „Igre za sve“ priznanja su dodijeljena za aktivnosti na lokalnoj razini.
Lana Križarić primila je nagradu u ime majke, Danice Korunić
U povodu 138. godišnjice rođenja Florijana Andrašeca, legendarnog međimurskog kantora, pjesnika i umjetnika, u Dekanovcu je održan svečani čin odavanja počasti. Načelnik
2015. godine i uspješno ga nadograđujemo i proširujemo svake godine. Vjerujem da bi i sam Florijan da danas dođe među nas ostao iznenađen svojim popularnošću, jer da ima neki pro�il na Fejsu koji bi lajkali svi oni koji su u ovih 9 godina preko našeg natječaja čuli za njega, možda bi čak postao i in�luencer sa značajnim brojem pratitelja – rekao je ravnatelji OŠ Domašinec Dario Šincek.
Umjetnost koja čuva zavičajni govor
– Neka ova izložba bude inspiracija svima nama da njegujemo svoju kreativnost, da sanjamo velike snove i da uvijek vjerujemo u moć umjetnosti da nas poveže i oblikuje. Zahvaljujem OŠ Domašinec što njeguju lik i djelo Florijana Andrašeca jer ste
U manjim sredinama nagrađena je Udruga umirovljenika grada Rovinja, u većima Međimurski savez sportske rekreacije „Sport za sve“, dok je za organizaciju programa u novim sredinama priznanje dobila Udruga umirovljenika Prelog.Za kvalitetan rad s osobama treće životne dobi nagrađen je Dom za starije i nemoćne osobe Čakovec, dok je priznanje za dugogodišnji doprinos i obilježavanje 30 godina rada pripalo Udruzi „Sport za sve“ Mursko Središće. Dodijeljene su i Medalje za razvoj sportske rekreacije
„Mirko Relac“ za 2025. godinu. Godišnje medalje dobili su Maja Stošić iz Ogulina, Društvo športske rekreacije Fit Forma iz Svetog Ivana Zeline te Društvo sportske rekreacije „Sport za sve“ Mura iz Ferketinca, dok je medalju za životno djelo dobio Davorin Klobučar iz Broda na Kupi. Posebna zahvalnica uručena je Ljubici Ilić povodom jubileja „50. Ožujskih susreta žena“, dok je posthumno priznanje za dugogodišnje sudjelovanje dodijeljeno Danici Korunić, a u njezino ime primila ga je kći Lana Križarić. Ova svečanost još je jednom istaknula važnost sportske rekreacije kao važnog dijela zdravog i aktivnog društva te prepoznala pojedince i organizacije koji svojim radom kontinuirano doprinose njezinu razvoju. (lp, foto: HSSR)
vi njegovi najbolji promotori, naglasio je načelnik Ivan Hajdarović. Ravnatelji Šincek je zahvalio i svim ravnateljima, a posebno „dragim učenicima koji su dio svog vremena i sposobnosti utkali u ove izvrsne radove, dajući svoj doprinos u očuvanju zavičajnog govora i tradicije, te poticanju maštovitosti“.
Ujedno je uputio zahvale, kako inicijatorici projekta, učiteljici Tatjani Pintarić iz PŠ Florijana Andrašeca Dekanovec, tako i svima koji su pomogli u realizaciji projekta „Florijan i ja“: Rusi Trajkova, Lei Šprajc s Učiteljskog fakluteta, Srebrenki Pongrac iz Graditeljske škole Čakovec; Nadi Tomašek, Ljubici Đurkin i Katarini Blažon; na prekrasnim dekoracijama cvijeća od papira te školarcima.
ODANA POČAST Florijanu Andrašecu Načelnik Hajdarović zapalio svijeće
općine Ivan Hajdarović zapalio je svijeće kod spomen-obilježja te na Andrašecovu grobu, simbolično obilježivši sjećanje na jednog od najvažnijih čuvara lokalne kulturne baštine.
Tom je prigodom načelnik Hajdarović istaknuo neprocjenjivu važnost Andrašecova doprinosa očuvanju kajkavske riječi i narodnog stvaralaštva. Naglasio je
kako ovaj velikan, koji je u Dekanovcu rođen 1888. te u njemu preminuo 1962. godine, i dalje ima trajnu i neizbrisivu ulogu u identitetu cijele lokalne zajednice. (sh)
PRIJEM KOD ŽUPANA
Nino Baša je istinsko nadahnuće
U utorak je župan Matija Posavec primio mladog sportaša Nina Bašu, koji je na prijem došao u pratnji svog trenera Borisa Preksavca, pod čijim je vodstvom nedavno osvojio svoj sedmi naslov prvaka Hrvatske u parastolnom tenisu. Baša je još jednom potvrdio dominaciju na državnoj razini, ovaj put na prvenstvu održanom u Prelogu, gdje je branio naslov i do zlata stigao u jakoj konkurenciji sedam vrhunskih igrača. Na natjecanju je sudjelovalo 140 sportaša u kategorijama kadeta, juniora i seniora, a Nino je turnir
zaključio pobjedom u �inalu protiv Dejana Nisandžića rezultatom 3:1. - Nino Baša već je poznato ime u sportskim krugovima i primjer mladim sportašima, ali i svima koji se suočavaju sa životnim izazovima. Sport zahtijeva veliku predanost i ustrajnost, a kada se vrhunski rezultati postižu unatoč zdravstvenim poteškoćama, tada su te pobjede još vrjednije od medalja, istaknuo je župan Posavec, zahvalivši mu na novoj promociji Međimurske županije kao regije sporta, ali i zajednice koja njeguje solidarnost i inkluziju. (lp)
Piše: Mario Golenko
Lena Horvat i Dora Vibović
Poslovnim partnerima i svim građanima
Međimurja čestitamo
1. svibnja Međunarodni praznik rada
Poslovnim partnerima i svim građanima
Međimurja čestitamo
1. svibnja Međunarodni praznik rada
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja Međunarodni praznik rada
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja
Međunarodni praznik rada
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
1. svibnja -Međunarodni praznik rada
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja Međunarodni praznik rada
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
MEĐIMURSKI DVORI LOPATINEC
i okusi koji bude energiju
RECEPT:
Proljetni reset na tanjuru
Kako sunce sve češće proviruje, a zimske jakne polako sele u ormar, tako i mi počinjemo “pregovarati” s vlastitim navikama – osobito onima na tanjuru. Nakon sezone sarme, kolača i “još samo jedne porcije”, tijelo tiho (ili ponekad vrlo glasno) traži malo pažnje, vitamina i lakših obroka. Proljeće je idealno vrijeme da napravimo mali reset – ubacimo više boja na tanjur, manje težine u želudac i malo više
energije u korak. Jer realno, nije stvar samo u izgledu –nego i u tome da se opet osjećamo lagano, poletno i spremno za sve što dolazi s toplijim danima. Upravo takva �ilozo�ija vodi i kulinarski tim Međimurskih dvora u Lopatincu, koji već godinama spaja tradiciju domaće kuhinje s modernim pristupom pripremi hrane. Njihova kuhinja poznata je po kvaliteti i autentičnim okusima, bilo da pripremaju
Zanimljiv desert sa svježim jagodama jela za obiteljske proslave, poslovne evente ili catering u privatnom aranžmanu. Posebno mjesto posljednjih godina zauzimaju i njihovi sve popularniji nedjeljni ručkovi u Bajkovitoj šumi u Lopatincu, gdje priroda postaje savršena kulisa za opušten obiteljski objed. U Međimurskim dvorima posebnu pažnju posvećuju namirnicama. Dio povrća i začinskog bilja uzgajaju sami u vlastitom Etno vrtu, dok ostatak nabavljaju od lokalnih proizvođača. U suradnji
s partnerima koriste domaća jaja, a sami pripremaju tjesteninu, domaće mlince, rezance i krpice za juhu. Na taj način ne samo da gostima osiguravaju vrhunsku kvalitetu, već i aktivno podržavaju lokalno gospodarstvo. Kada tradicionalni recepti dobiju modernu prezentaciju, rezultat su jela koja izgledaju privlačno, a zadržavaju onu poznatu toplinu domaće kuhinje. Upravo jedan takav prijedlog savršen je za proljetne dane – lagan, hranjiv i pun boja.
Svinjski lungić na posteljici od glaziranog povrća
Sastojci (za 2 do 3 osobe):
• 400 g svinjskog lungića
• 1 tikvica
• 1 crvena paprika
• 1 manja glavica brokule
• 150 g šampinjona
• 2 mrkve
• 2 režnja češnjaka
• maslinovo ulje
• sol i papar
• sušeni timijan ili ružmarin
• malo maslaca
• 1 žlica meda
• prstohvat pinjola (po želji)
• svježi peršin
Priprema:
Priprema mesa Lungić narežite na medaljone debljine tri do četiri centimetra. Posolite, popaprite i začinite timijanom ili ružmarinom. Na
zagrijanoj tavi s malo maslinovog ulja pecite medaljone tri do četiri minute sa svake strane dok ne dobiju lijepu zlatnu koricu. Pred kraj pečenja dodajte malo maslaca za dodatnu aromu.
Priprema povrća Povrće narežite na komade srednje veličine. Na drugoj tavi zagrijte maslinovo ulje, dodajte sitno nasjeckani češnjak, a zatim mrkvu, brokulu, tikvicu, papriku i šampinjone. Pirjajte nekoliko minuta dok povrće ne omekša, ali zadrži svježinu.
Glaziranje
Dodajte žlicu meda i kratko promiješajte kako bi se povrće lagano karameliziralo. Po želji dodatno začinite solju i paprom.
Finalno slaganje Na tanjur prvo stavite sloj glaziranog povrća, a na vrh složite medaljone lungića. Po želji pospite pinjolima i svježim peršinom te dodajte nekoliko kapi maslinovog ulja.
Dobar tek!
Laganiji obroci, svježe namirnice
Uz domaću hranu prirodni sokovi
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
1. svibnja Međunarodni praznik rada
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja Međunarodni praznik rada
Juha Ollapotrida oživjela je duh
Zrinskih i oduševila posjetitelje
na tanjuru donijela je jedinstven doživljaj u Starom gradu gdje
U subotu, 25. travnja u organizaciji Muzeja Međimurja Čakovec, prostor. Staroga grada pretvorio se u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje je manifestacija Povijest na tanjuru - okusi dvora Zrinskih privukla brojne posjetitelje željne neobičnog spoja povijesti i gastronomije. Već na prvi pogled bilo je jasno kako se ne radi o klasičnom događaju –ambijent je odisao duhom 17. stoljeća, a svaki detalj pažljivo je osmišljen kako bi dočarao život na plemićkom dvoru Zrinskih. Ova manifestacija održana je u sklopu projekta: „Living castles 2.0 – Interreg Slovenija – Hrvatska“.
Povijest na tanjuru nije bila samo prezentacija starih recepata, već pravi mali vremeplov koji je posjetiteljima omogućio da urone u svakodnevicu nekadašnjeg plemstva. Inspiracija za ovu jedinstvenu manifestaciju pronađena je u povijesnoj kuharici obitelji Zrinski, a organizatori su odlučili tu baštinu predstaviti na način koji će biti zanimljiv i pristupačan široj publici. Upravo zbog toga, naglasak nije bio samo na gledanju, već i na aktivnom sudjelovanju i kušanju jela.
Kuhanje kao povijesni spektakl
Posebnu atmosferu stvorila je suradnja sa Srednjom školom Prelog čiji su učenici i mentori sudjelovali u pripremi jela prema originalnim receptima. Kuhanje na otvorenoj vatri dodatno je pojačalo autentičnost, dok su mirisi
začina i zvukovi pripreme hrane privlačili posjetitelje iz svih dijelova Staroga grada. Nije nedostajalo ni detalja koji su dodatno upotpunili doživljaj – od tradicionalnih napitaka do načina posluživanja, sve je podsjećalo na prizore iz povijesnih �ilmova.
Posjetitelji su s velikim zanimanjem pratili svaki korak pripreme jela, a mnogi su se zadržavali upravo uz kuhare kako bi saznali više o namirnicama i tehnikama koje su se koristile prije nekoliko stoljeća. Upravo ta interakcija između sudionika i publike pokazala se kao pun pogodak jer je manifestacija dobila dodatnu dimenziju edukativnog sadržaja.
Ollapotrida kao zvijezda događaja
Glavna zvijezda manifestacije bila je Ollapotrida, tradicionalno jelo koje je izazvalo najveću pažnju posjetitelja. Riječ je o bogatoj juhi koja u sebi spaja različite vrste mesa, povrće i začine, a priprema se u velikim količinama. Ovaj put pripremljeno je čak 250 besplatnih porcija koje su planule u vrlo kratkom roku.
Za pripremu ovog složenog jela zaslužni su bili glavni kuhari: Danijel Naranđa, Vlado Bogomolec i Kruno Tilošanec, koji su s posjetiteljima podijelili i recept. Njihovo iskustvo i znanje omogućili su da se Ollapotrida pripremi na način koji vjerno prati povijesne zapise, ali i zadovoljava suvremene ukuse.
Iako se temelji na povijesnim činjenicama, Povijest na
tanjuru pokazala je kako se tradicija može predstaviti na moderan i atraktivan način.
Posjetitelji nisu samo pasivno promatrali, već su aktivno sudjelovali, kušali jela i razgovarali s kuharima, čime je cijeli događaj dobio dodatnu vrijednost.
Ovakav pristup pokazao se izuzetno uspješnim jer je ,privukao različite generacije – od mlađih koji su željeli naučiti nešto novo
do starijih koji su uživali u prisjećanju na tradicionalne okuse. Upravo ta kombinacija edukacije, zabave i gastronomije čini ovu manifestaciju posebnom i drugačijom od ostalih.
Organizatori su još jednom dokazali kako se bogata povijest ovog kraja može prezentirati na inovativan
Što se sve posluživalo s menija Zrinskih
Perkelt od pijetla s okruglicama od kruha; Kopun u umaku od oraha, vina i melase s mlincima; Pečena guska s proso-povrćem, šafranom i đumbirom; Pečeni svinjski krmenadli s usoljenim kupusom; Pečeni zec s lećom i po-
Recept za
Ollapotridu
SASTOJCI: 15 kg luka, 10 kg svinjetine, 10 kg junetine, 10 kg veprova, 5 kg suhe vratine, 5 kg dimljenih kobasica, 100 g češnjaka, 5 kg mrkve, 5 kg (celer, korijen peršina, pastrnjak), 5 kg graha, 2 kg slanutka, 2 kg sušenog zelja, 100 g lista lovora, 5 kg glatkog brašna ZAČINI: sol, papar, muškatni oraščić, listi lovora
POSTUPAK: Grah i slanutak namočiti preko noći i skuhati u slanoj vodi. Sitno sjeckani luk popržiti, dodati na kockice narezano meso vepra, junetine i pržiti pola sata uz stalno miješanje. Tada dodati narezanu svinjetinu i sitno sjeckano zelje i sve zajedno pržiti još pola sata. Tada dodati suhu vratinu, dimljene kobasice, kuhani grah i slanutak, narezano korjenasto povrće na sitne kockice (mrkva, celer, pastrnjak, peršin) i kuhati još pola sata, odnosno dok sve namirnice ne omekšaju. Juhu zgusnuti s malo brašna pomiješanog s vodom i začiniti po potrebi.
način koji će zainteresirati i lokalno stanovništvo i posjetitelje iz drugih krajeva. Povijest na tanjuru nije samo događaj, već iskustvo koje se pamti i koje ostavlja snažan dojam.
vrćem; Govedina kuhana u crnoj juhi s valjušcima u umaku od maslaca i kadulje; Jelen u umaku od đumbira s njokima od špinata; Ječam s plućecima i telećom jetrom.
Vino: Aromatizirano vino Zrinski.
Začini: Stolisnik, kopriva, menta, vrtni začin
Salate: Salata glavatica s kuhanim jajima, Grah-salata s ljubičastim lukom, Salata od kupusa. Deserti: Pohane jabuke; Mliječna pita, Biskvit sa suhim voćem
Povijest
Piše: Kristina Kobal
Anamarija Horvat Šantl i Radovan Radiković odjeveni za ulogu domaćina, grofa Nikole Zrinskog VII. i supruge mu barunice Sofije Löbl
Kuhari juhe Ollapotrida: Danijel Naranđa, Vlado Bogomolec i Kruno Tilošanec
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja - Međunarodni praznik rada
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
1. svibnja
Međunarodni praznik rada
restoran & pansion
Varaždinske Toplice
ADAM VUGRINEC iz Vratišinca postiže vrhunske rezultate na natjecanjima
Biti smiren, pola je puta do pobjede
Adam Vugrinec učenik je šestog razreda Osnovne škole Dr. Vinka Žganca Vratišinec, a već dvije godine sudjelovao je na državnom natjecanju iz informatike i postigao zapažene rezultate. U ovoj školskoj godini, kao učenik 6. razreda sudjelovao je na državnom natjecanje iz Informatike (kategorija „Primjena algoritama u programskom jeziku Python“ – 6. razred) u Vodicama, i postigao visokih, 149 bodova čime je osvojio 4. mjesto u državi. Adam je uključen u Mlade informatičke stručnjake, Međimurski informatički klub i Centar izvrsnosti informatike Međimurske županije. Bio je i prvi u županiji iz informatike, sudjelovao je i na županijskom natjecanju iz matematike i tehničke
kulture, na natjecanju HONI (Hrvatsko otvoreno natjecanje iz informatike) i na natjecanju Klokan bez granica 2026. gdje se plasirao u 10% najboljih u kategoriji 6. i 7. razreda. U školskoj godini 2024./2025. , kao učenik 5. razreda osvojio je 2. mjesto na Županijskom natjecanju iz informatike, 3. mjesto na Državnom natjecanju iz informatike te je sudjelovao i na Juniorskoj hrvatskoj informatičkoj olimpijadi. Sudjelovao je i na županijskom natjecanju iz tehničke kulture, natjecanju HONI i Klokan bez granica 2025. gdje je također bio u 10% najboljih u kategoriji 4. i 5. razreda. Za uspjehe na državnoj razini iz informatike pripremali su ga učitelj informatike Zlatko Okreša, te vanjski mentori, Marin i Dejan Drabić. Razgovarali
smo s njim, te je s nama podijelio tajne svog uspjeha. Programer koji trenira karate
Uz programiranje i obveze u školi i izvan nje, Adam trenira karate i to od prvog razreda osnovne škole, gdje mu je trener Dinko Šarić. Do sada je osvojio ukupno 7 medalja: 4 brončane, 2 srebrne i 1 zlatna. Prvu medalju osvojio je na Ligi Sjeverozapadne Hrvatske u Konjščini 13.5.2023., a zadnju na Grand karate fun-u u Ivanjoj Reki
7.3.2026. Iako je uključen u mnoge klubove i udruge, a uz to je i odličan učenik, rekao
nam je da mu to nije problem.
Za sve se nađe vremena. Volim to što radim i jednostavno mi je dovoljno što čujem na satu, pa ne učim baš puno. Programiranje sam zavolio zbog učitelja Zlatka iz informatike, primijetio je da imam potencijala i savjetovao mojoj mami da me upiše na programiranje. S vremenom mi se programiranje sve više sviđalo i tako smo stigli i do državnog natjecanja. Ponekad je teško i stresno, ali najčešće me programiranje opušta i zato volim programirati.
Kad je slobodan i potreban mu je odmor od brojeva i naredbi, Adam voli pecati
Dvije godine zaredom postigao je zapažene rezultate na državnom natjecanju iz informatike, a od prvog razreda trenira karate gdje također niže medalje
s tatom i prijateljima, a što se tiče odabira srednje škole, volio bi nastaviti baviti se svim aktivnostima kojima se trenutno bavi, te upisati srednju školu u smjeru programiranja. Voli spavati, igrati igrice s prijateljima, a lijepo mu je u svim aktivnostima u koje je uključen i osjeća se opušteno i nekad kao da mu uopće ne treba odmor, rekao nam je.
Najveća mi je podrška mama koja me vozi na sve aktivnosti, a imam ih svaki radni dan od ponedjeljka do petka – ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak sam na karateu i kondicijskom trenin-
gu, a utorkom imam nastavu informatike u Čakovcu. Osim mame, tu je naravno i tata. Svi su velika podrška, neću ih nabrajati pojedinačno, ali oni koji jesu, znaju da jesu i zahvaljujem im, jer puno bez njih ne bih postigao.
Na svakom je natjecanju zabavno
U svakodnevnim situacijama Adam se ponekad susretne i sa stresom, pa nam je ispričao svoj doživljaj na natjecanju iz karatea koji ga je uznemirio.
- Karate natjecanja uvijek kasne što je stresno i ne znaš nikad točno kad si na redu. Zbog novih pravila natjecatelji mlađi od 14 godina trebaju nositi kacige i na kraju prve borbe nedavno sam ostao bez zraka, što mi je neugodno sjećanje. Ali, osim toga, na svakom natjecanju je zabavno i uvijek se nađu zabavni trenuci, posebno na državnom iz informatike i karate natjecanjima. Za sve koju ovo čitaju, a možda imaju uskoro neko natjecanje, poručio bih ono što uvijek ponavljaju moj trener i moji mentori iz Centra izvrsnosti: Ne bojite se samo vi, boje se i oni. Nije samo vama teško, teško je i njima, ali biti smiren je već pola puta do pobjede i rješenja. Ponekad sve što treba je duboko udahnuti i smiriti se, rekao nam je Adam na kraju našeg druženja.
VATROGASNO KRŠTENJE u DVD-u Dunjkovec
Novi operativci prošli kroz
U ulici Ljudevita Gaja u Dunjkovcu održana je operativna vježba Dobrovoljnog vatrogasnog društva Dunjkovec. Vježba je bila za operativne članove društva s ciljem osposobljavanja, ali i praktičnog učenja u uvjetima što stvarnijoj intervenciji. Poseban naglasak bio je stavljen na upoznavanje novijim operativnim članovima s taktikom postupanja na intervencijama, pravilnim ponašanjem na terenu te rukovanjem vatrogasnom opremom. Kroz zadatke koji su stavljeni pred
njih kako samostalno tako i u skupinama, članovi su imali priliku unaprijediti svoje znanje i steći dodatno iskustvo koje je ključno za brzu i učinkovito reagiranje i snalaženje. U sklopu vježbe provedena je i edukacija polaznika školovanja za vatrogasca – modul 1. Osim edukativnog karaktera, vježba je iskorištena i za detaljan pregled te ispitivanje vatrogasne opreme, čime je dodatno potvrđena njezina spremnost za operativnu uporabu. (dp)
Uspješno odrađen trening za nove snage
Piše: Aleksandra Sklepić
Ispred svog računala Adam se osjeća najbolje
Aktivno trenira karate i do sada je osvojio ukupno sedam medalja
TEST Toyota Corolla Cross GR-SPORT
Corolla Cross izašla iz teretane
Iako nabildana i izgledom nabrijana, to je i dalje obiteljski SUV, no nije da nema sportske supstance
Corolla je s više od 55 milijuna prodanih primjeraka jedan od najprepoznatljivijih automobila na svijetu, a Cross varijanta donosi tu reputaciju u segment koji danas kupci zapravo traže – kompaktni SUV s povišenom perspektivom i robusnijim nastupom. Pozicioniran između stilski progresivnog, ali skučenog C-HR-a i prostranijeg, skupljeg RAV4-a, Cross pokriva
prostor koji mnoge obitelji zapravo traže. GR-SPORT verzija ide korak dalje, nudeći vizualne i dinamičke dorade osmišljene da privuku vozače koji ne žele u potpunosti žrtvovati karakter radi obiteljske praktičnosti. Pitanje je samo koliko duboko ta transformacija seže – i je li GR-SPORT oznaka ovdje stvar suštine ili uglavnom marketinga.
Nabrijanost joj dobro stoji
Izvana, GR-SPORT se odmah razlikuje od standardnog Crossa. Honeycomb maska hladnjaka u sjajnoj crnoj boji, zatamnjena LED kućišta s adaptivnim dugim snopom, 19-inčni naplatci sivo-crnog �iniša i sportski difuzor na stražnjem dijelu čine vizualno koherentnu cjelinu. Toyotin logotip premješten je s rešetke na rub poklopca motora – detalj koji prednji kraj čini čišćim i suvremenijim. Bi-tone izvedba s crnim krovom vizualno spušta siluetu i daje dojam automobila koji je niži nego što zapravo jest. Nije agresivno – GR-SPORT
ovdje ne pokušava imitirati GR Yaris – ali je dosljedno provedeno od prednjeg do stražnjeg dijela. Za obiteljski SUV, to je prava mjera.
Unutrašnjost očekivano dobra, no…
Alcantara sjedala s crvenim prošivima i GR logotipom na naslonima za glavu su iskreno dobra – drže tijelo u zavojima, ugodna su na dugim relacijama i vizualno podižu dojam kabine iznad prosjeka segmenta. Digitalni kokpit od 12,3 inča i 10,5-inčni infotainment s bežičnim
CarPlayem i Android Autom rade bez zamjerki. JBL sustav
Sjedala izgledaju vrhunski, a izrađena su u kombinaciji Alcantare (prevrnute kože) i sintetičke kože. Sjedala su dublja nego na standardnoj Corolli Cros pa odlično drže tijelo pri ulasku u zavoj. Vizualno upečatljiva zbog crvenih prošiva i GR logotipa na naslonima za glavu
od devet zvučnika pristojan je za klasu, s dovoljno basa da putovanje ne prođe u tišini. No, nije sve bez prigovora. Piano black plastika na središnjoj konzoli skuplja otiske prstiju već pri prvom doticaju i pod jakim suncem izgleda neuredno. Fizički prekidači za klimu pohvalni su s ergonomskog stajališta, ali raspored nekih tipki zahtijeva naviku. Putnici straga imaju pristojan prostor i dva USB-C
Sportski difuzor (donji dio branika) je najznačajnija razlika u odnosu na obični model. Umjesto obične mat crne plasti ke, GR-SPORT ima specifi čan difuzor u "piano black" boji (sredini branika). On vizualno spušta automobil i daje mu mišićaviji izgled, kao da je čvršće "usidren" na cestu
U Corolli Cross GR-SPORT kokpit je tipična Toyota novije generacije – funkcionalan, čvrst i bez previše filozofiranja, ali s digitalnim dodacima koji ga čine modernim
Središnji ekran (10,5 inča) "strši" s vrha konzole kao tablet. Softver je puno brži nego u starijim Toyotama, a poveziv je s Apple CarPlay i Android Auto koji rade odlično
Zahvaljujući "kockastom" obliku krova, prostora za glavu ima dovoljnočakizavisokeputnike.No akojevozačvisokipomaknesjedalo skroz unatrag, odrasla osoba iza njega mogla bi se osjećati malo skučeno. Klupa jedovoljno široka za dvoje odraslih ili troje djece, ali tri odrasle osobe teže će na duži put
priključka, osim za krupnije osobe iza visokog vozača – tu nekoliko centimetara prostora za koljena nedostaje.
Snažnih 196 konja, ali ne trkaćih
Pod poklopcem motora je 2,0-litreni atmosferski benzinski hibrid ukupne sistemske snage 196 KS (146 kW). Kako benzinski motor radi na principu Atkinsonovog ciklusa, optimiziran je za maksimalnu toplinsku učinkovitost i nisku potrošnju, a ne za sirovu snagu iz samog obujma. Tu startnost dobiva pomoću elektromotora. Velika prednost ovih benzinskih motora je što su takoreći vječni, jer nema dizni, nema turba koji se mogu kvariti.
Ubrzanje do stotice traje 7,6 sekundi u FWD verziji, što je pristojna, ali ne i uzbudljiva brojka za automobil s GR u imenu. e-CVT mjenjač uz manualnu simulaciju šest stupnjeva prijenosa putem ručica na upravljaču praktičan je za kočenje motorom u zavojima i mijenja percepciju vožnje u odnosu na standardni hibrid, ali iluzija ručnog mjenjača ostaje upravo to –iluzija.
Realna potrošnja u mješovitoj vožnji iznosi oko 5,6 L/100 km, a na autocesti raste na oko 7,5 litara. Za benzinca snage 196 KS to su dobri rezultati, pogotovo u gradu gdje hibridni sustav odlično iskorištava rekuperaciju.
AWD-i verzija dodaje stražnji elektromotor od 30 kW i 84 Nm koji djeluje reaktivno bez
Honeycomb (saćasta) maska hladnjaka čini prednji kraj automobila agresivnijim i modernijim
Vrata prtljažnika su velika i kvadratna, što znači da je utovarni otvor širok. Prag prtljažnika je relativno nizak za jedan SUV, što olakšava ubacivanje stvari. Kod GR-SPORT modela standardno dolazi i električno otvaranje prtljažnika, koje se može aktivirati i zamahom noge ispod branika
mehaničke veze s prednjom osovinom – korisno na mokroj ili skliskoj podlozi, ali ne mijenja temeljni karakter vožnje.
U zavojima bolji od prosjeka
Ovjes je spušten za 10 mm i krući nego u standardnoj verziji, što se osjeća. Naginjanje u zavojima svedeno je na prihvatljivu mjeru, upravljač je nešto precizniji i težinski ugodniji, a Sport mode podiže odziv gasa i drži motor spremnijim na reakciju. Na brzim lokalnim cestama Cross GR-SPORT ostavlja bolji dojam nego što bi naslov ‘obiteljski SUV’ sugerirao – automobil se ne odupire promjeni smjera kao što to rade mnogi konkurenti.
Ipak, treba biti iskren prema sebi i prema čitatelju: ovo
nije GR Yaris ni GR Corolla. GR-SPORT oznaka ovdje znači ‘sportskije od standardnog’, a ne ‘sportski automobil u SUV karoseriji’. Dakle, to je i dalje SUV, a ne sportaš. Dakle, kao one pozerske patike koje se kupuju za kavu na špici, ali nisu za hiking.
Niti čvršći ovjes nije bez kompromisa – na lošijim kolnicima vibracije se više osjete nego u standardnom Crossu. Zvučna izolacija je na zavidnoj razini za klasu – kabina ostaje tiha pri krstarenju, što je na dužim putovanjima jednako važno kao i dinamika.
Prtljažnik plaća danak elektrifikaciji
Dužina od 4.460 mm smješta Cross u zgodni gradsko-turistički format koji ne stvara probleme na parkiralištima ni u uskim ulicama.
Tromi ali pouzdani i dugovječni atmosferski benzinac radi na bazi Atkinsonovog ciklusa. Sportsko ubrzanje dobiva se od elektromotora. Sve zajedno čini ga vrlo štedljivim
TEHNIČKI PODACI
Kategorija SpecifiKacija
Motor 2,0 l četverocilindarski atmosferski benzinski hibrid
Ukupna sistemska snaga 196 KS (146 kW)
0–100 km/h 7,6 s (FWD) / 7,5 s (AWD-i)
Stražnji elektromotor (AWD-i) 30 kW / 84 Nm
Deklarirana potrošnja 5,1 L/100 km
Izmjerena potrošnja (mješovita) ~5,6 L/100 km
Duljina 4.460 mm
Prtljažnik 425 l (FWD) / ~380 l (AWD-i)
Kotači 19" aluminijski naplatci
Cijena (početna) od 41.748 EUR
LED stražnja svjetla imaju prepoznatljiv trodimenzionalni dizajn. Kod GR-SPORT verzije, unutrašnjost kućišta svjetala je često blago zatamnjena, što se odlično uklapa uz ostale crne detalje, a tu ponosno stoji i crveno-crni GR logotip
Naslon stražnje klupe može se podesiti u dva položaja nagiba. Uspravnije ako treba koji litra više u prtljažniku ili se može zavaliti unatrag za udobnije spavanje ili odmaranje na dugim putovanjima
Prtljažnik FWD verzije prima 425 litara, što je prihvatljivo, ali AWD varijanta pada na oko 380 litara zbog smještaja stražnjeg elektromotora.
Kompromis je vidljiv i u visini poda prtljažnika, koji nije posve u razini s pragom pa utovar kabastih predmeta zahtijeva malo više truda. Električno otvaranje pokretom noge praktična je sitnica koja se na tjednoj bazi cijeni više nego što se čini u salonu.
Za koga je, a za koga nije
Na tržištu kompaktnih
SUV-ova Corolla Cross se suočava s ozbiljnom konkurencijom – Hyundai Tucson, Nissan Qashqai i Peugeot 3008 nude više prostora ili više vozačkih emocija za sličan novac.
Prednost Corolle Cross leži u pouzdanosti brenda i stvarnoj ekonomičnosti samopunjivog hibrida koji u gradu može provesti znatan dio vremena na struju. To je argument koji u svakodnevnom korištenju vrijedi više nego što tablice specifikacija sugeriraju.
GR-SPORT nadogradnja opravdana je za kupce koji ionako planiraju kupiti Cross i žele nešto više stila i dinamike, bez doplata koje
bi automobil učinili neracionalnim.
Isporučuje obećano Kad se podvuče crta, Corolla Cross GR-SPORT je solidan automobil koji ispunjava ono što obećava: malo više karaktera od standardnog Crossa, pouzdana hibridna tehnologija petogeneracijskog razvoja i dobra opremljenost za traženu cijenu od 41.748 EUR. Toyotino jamstvo Relax do 10 godina ili 185.000 km dodatni je argument za kupce koji gledaju dugoročno, a reputacija marke glede pouzdanosti ovdje nije samo marketinška fraza. No, naziv GR-SPORT nosi određena očekivanja koja ovaj automobil ne može u potpunosti ispuniti. Tko kupuje Cross GR-SPORT znajući što kupuje – učinkovit i ekonomičan SUV s nešto oštrijim refleksima, boljim sjedalima i prepoznatljivim izgledom –neće biti razočaran. Tko traži vozačku zabavu kao primarni razlog kupnje, trebao bi pogledati drugdje. Corolla Cross GR-SPORT je auto koji odlično radi ono za što je zapravo namijenjen, ali ne pretvara se da je nešto što nije – i u tome leži i njegova snaga, i njegova granica. (tn)
Kombinacija crvene i crne boje još naglašava sportski izgled
od 1. svibnja do 7. svibnja
P 1 Josip radnik; Jeremija Proštenje Dunjkovec
Sveta potvrda Podturen
S 2 Atanazije; Antonin; Boleslav N 3 5. Uskrsna. Filip i Jakov ap.; Mladen
Proštenje Kapelščak, Preseka, Sve� Križ Klanjanje Vra�šinec Prva pričest Čakovec, Donji Vidovec, Orehovica
P 4 Florijan;Cvjetko;Cvijeta Proštenje Pribislavec
U 5 Peregrin, Maksim; Anđelko
S 6 Irenej Srijemski; Dominik
Č 7 Dujam, Duje; Flavije; Gizela
DOKTORI KOJI RADE
OVU SUBOTU
2. TRAVNJA 2026. Čakovec
dr. Sven Jev�ć
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314
dr. Anja Dajč - zamjena: Mario Kovač
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915
dr. Stella Hoblaj
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914
Dekanovec
dr. Zdenka Ivanović - Azenić
Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863-013
Donji Kraljevec
dr. Kris�na Poljak Čakovečka 5, tel. 040/655-170
Kotoriba
dr. Lela Grabant
Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119
Nedelišće
dr. Petra Pongrac Radmanić
Varaždinska 23a, tel: 040/821-200
Prelog
dr. Diana Krešić
Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856
Pribislavec
dr. Tamara Sokač
B. Radić 47, tel. 040/361-012
Selnica
dr. Monika Friščić - zamjena: dr. Veronika Mađarić
Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014
Sve� Juraj na
Bregu-Lopa�nec dr. Sara Mudri Mihoci - zamjena: dr. Marta Ovčar
Pleškovec 30, tel. 040/855-791
Vra�šinec
dr. Ivica Dukić
Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz
OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
IZ MATIČNOG UREDA
ROĐENI
Čakovec:
Franka Mezga, kći Ane i Leona
Noa Mirić, sin Tee i Mar�na
Dina Alić, kći Valen�ne i Alije
Viktor Horvat, sin Ivane i Bojana
Mauro Trajbar, sin Mar�ne i Dinka
Kally Balog, kći Rebece i Marina
Mia Panić, kći Klaudije i Sebas�jana
Vito Tomašić, sin Adele i Nikole
Iskra Šantek, kći Elene i Andreasa
VJENČANI
Čakovec:
Barbara Oreški i Melko Lajtman
Željka Šeničnjak i Zvjezdan Bogdan
Jelena Zadravec i Marsel Štrukelj
Kotoriba:
Danijela Kovačić i Kris�jan Kanižaj
Prelog:
Ivona Golenja i Josip Bergovec
Jasmina Stanko i Florijan Horva�ć
Vlatka Mlinarić i Luka Hraščanec
UMRLI
Čakovec:
Ladislav Dania r. 1940.
Dragu�n Horvat r. 1957.
Franjo Vibovec r. 1951.
Marija Jalušić r. Flujhar r. 1942.
Ana Jagar r. Zebec r. 1925.
Bojan Rusman r. 1977.
Irena Mikulan r. Kolarić r. 1961.
Franjo Tomašić r. 1948.
Damir Palfi r. 1969.
Stjepan Zvošec r. 1951.
Marija S�pan r. 1934.
Danica Marciuš r. Bukovec r. 1959.
Andrija Ilijaš r. 1953.
Terezija Bajkovec r. Micek r. 1935.
Josip Bahunek r. 1955.
Slava Be� r. Najman r. 1953.
Robert Kuharić r. 1965.
Dragu�n Novak r. 1958.
Mursko Središće:
Veronika Blagović r. Fučko r. 1939.
Julijana Novak r. Vuk r. 1942.
Ivan Klekar r. 1944.
Prelog:
Mihael Blažinčić r. 1942.
Štrigova:
Elizabeta Filipović r. Varga r. 1931.
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
Turis�čki ured Čakovec
ČAKOM
Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033
tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
tel. 040 313 319
tel. 040 372 400
tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147
Bolnica Čakovec
tel. 040 375 444
Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370
ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
Imendani i proštenja kroz tjedan
OBAVIJEST O SMRTI
Tomislav Posavec
iz Čakovca iznenada preminuo 28. travnja u 42. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Štefica Krnjak
rođ. Lajtman
iz Savske Vesi preminula 26. travnja Au 90. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Josip Vuk
iz Pribislavca iznenada preminuo 13. travnja u 63. godini života
Marija Krhač rođ. Sirc
iz Domašinca preminula 27. travnja u 83. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Mario Krznar
iz Strahoninca preminuo 23. travnja nakon kratke bolesti u 48. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Terezija Turk
rođ. Srša
iz Dragoslavca preminula nakon kratke i teške bolesti 25. travnja u 88. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Elizabeta Filipović rođ. Varga preminula u 95. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Srećko Vidović
iz Šenkovca
preminuo 24. travnja nakon kratke i teške bolesti u 70. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Katarina Novak
rođ. Krnjak
iz Vukanovca
preminula 26. travnja u 89. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Stanislav Krišto�ić
iz Pribislavca
preminuo 23. travnja nakon duge i teške bolesti u 90. godini života
Antun Mlinarec
iz Preloga preminuo 26. travnja u 81. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Stjepan Novak
Stjepan Novak iz Okruglog Vrha preminuo nakon teške bolesti 26. travnja u 84. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Jelena Posavec rođ. Trojnar
iz Nedelišća preminula 28. travnja u 96. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Ivan Klekar
iz Dunjkovca preminuo u 87. godini života
iz Čakovca
3.5.2012. - 3.5.2026. Tvoj brat Mario i šogorica Verica
OBAVIJEST O SMRTI
Nada Kočiš iz Otoka preminula 27. travnja u 73. godini života
Ivan Krznar
iz Gardinovca preminuo 25. travnja u 77. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Željko Rodinger
iz Frkanovca preminuo nakon kratke i teške bolesti 26. travnja u 51. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Agneza Gosarić rođ. Zrna
iz Donjeg Kraljevca preminula 27. travnja u 84. godini života
Štefanija Hajdinjak
iz Preloga preminula 26. travnja u 95. godini života
Mali OGLASNIK
POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
MOTORNA VOZILA
PRODAJEM Mazdu 3 benz 2015. god. 129 tkm, 74 kW, bijela s efektom, reg. do 7./2026., cijena 11.500 EUR. Info na mob: 098/905-1011
MAZDA CX 3 1.8 d 115 KS 2019. god., reg do 11/26., 133 tkm, full oprema, odlično stanje, plava metalik boja, odlično stanje, cijena 13.300 eur. info na tel 091/7280-155
KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095
BMW 1.8s Drive 150 ks 12/2015 god., nova linija, reg do 11/26., 167 tkm, servisna knjižica, full oprema, cijena 14.900 eur. Tel 091/962-4404
PRODAJEM MERCEDES dizel
C 250 D 1994. god., zatvoreni �p, zelena boja s efektom, registriran do 16.6.2026., potpuno ispravan, telefon: 099/3332470
PRODAJEM PEUGEOT 206 2009. god., registriran do 4/27. Tel 091/9766-767
PEUGEOT 206 2002. god., 1360 m3, 55 KW, 203.200 km, registriran do 27.5.2026., boja plava s efektom, cijena 800 eura, info na mob. 092/1379-746
PRODAJE SE MERCEDES A 170, neregistriran, kvar na anlaseru. Info na mob. 097/6046-109
VW T-ROC 2.0 tdi 115 KS, 2022. god., reg do 11/26., 130 tkm, servisna knjižica, full oprema, odličan, cijena 18.800 eur. info na mob 091/590-7685
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
AUDI A3 3.0 tdi 115 KS 2021. god., reg do 04/27., 106 tkm, servisna knjižica, full oprema, srebrni metalik, cijena 18.990 eur. info na tel 097/7440-777
PRODAJEM FORD MONDEO dizel 2005. god., 205 tkm, redovno servisiran i garažiran, srebrne boje, prvi vlasnici. Nazva� na mob. 098/9380546, zva� poslije 16 sa�
POLJOPRIVREDA
PRODAJEM bager JCB 4Cx 2023. god., 150 rs te prikolicu IMT 3-strani kiper, 10-osovinska, 5 tona. Info na mob. 098/170-5311, Kotoriba
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO
ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586
PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ventili različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121
PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109
PRODAJU SE stara zaprežna teretna kola, tenda (3x2m), digitalni tlakomjer i bežični telefon. Info na mob. 098/9158-640
PRODAJEM PLUG dvije brazde OLT-Slavonac, očuvan, malo korišten, sijačicu za kukuruz dvorednu Olt i traktorsku bočnu kosu. Mob. 097/728-9476
USLUGE
I NSTALACIJE I MONTAŽA - voda, grijanje, klimatizacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
TRAŽIM ŽENU ZA ČIŠĆENJE KUĆE na duže vrijeme, okolica Čakovca. Info na tel. 091/577-4571
POSAO
TRAŽIMO SAMOSTALNE GRAĐEVINSKE LIMARE S ISKUSTVOM za rad u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, satnica od 11-13 eur/h + gablec, božićnica, uskrsnica + bonus. Obavezna B kategorija. Javi� se na mob 098 172 9903, Oprema i građenje Draginić
POZNANSTVA
MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Poslati sms na mob. 095/3423-099
MUŠKARAC (52 g) traži iskrenu ženu za vezu samo iskrene žene. info na mob. 095/7313513
NEKRETNINE
IZNAJMLJUJE SE STAN u Čakovcu. Info na mob. 098/1957448
PRODAJU SE ČETIRI STANA, prigodni popust- u stambenoj zgradi, izvedba srednji roh bau stanovi su od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ulica Franje Kuharića 14 u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija u novom dijelu naselja. Mob. 095/858-1502
KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/vikendicu u bregima. Info: 095/505-2760
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
TRAŽIMO SMJEŠTAJ: Dva ozbiljna i uredna radnika traže jednostavno, čisto i povoljno prenoćište u Prelogu ili okolici, prema potrebi zbog rada. Smještaj bi se koris�o povremeno, po prethodnom dogovoru. Dovoljna je soba ili jednostavan apartman. Molimo ponude s lokacijom i cijenom. Tel. 091/5855-171
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2. Info na tel. 091/286-1121
PRODAJE SE ograđena građevinska livada sa šupom u Pušćinama, odlična lokacija, cijena 25 eur/m2. Posla� sms na broj 098/9640-763
IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENI 2-sobni stan u Čakovcu, Martane 6, novogradnja, 2. kat (li�), za dugoročni najam. Cijena prema dogovoru. Info na mob. 098/465-490
TRAŽIM 1-sobni stan u okolici Čakovca. Ponude na broj: 095/3423-099
RAZNO
PRODAJEM: krevet 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje), umivaonik 55/45 cm s pipom za toplu i hladnu vodu. Sve novo, u pola cijene. Info na mob: 098/214-107
KLIMA VIVAX 3,5 kW, grijanje/hlađenje, orig. zapakirano, račun, 5 g. jamstvo, prodajem za 330 eur. Info na mob. 099/4045-455
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
PRODAJE SE DJEČJI BICIKL 24 cola, cross, malo korišten, u dobrom stanju, info na mob. 098/1936-263
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/ kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
KUPUJEM stripove, stare razglednice Međimurje i dokumente, Nintendo igre i igraće konzole. info na tel. 098/9219-092
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM par pivskih garnitura, stol dim. 80x200, 2 pojačane klupe sa 3 noge, orig. zapakirano, plaćeno 170 eur, komplet prodajem za 125 eur. Mob. 098/723160
PRODAJE SE električni bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293038
PRODAJEM-RASPRODAJEM IZ KUĆE: očuvane kao nove francuske ležajeve dim. 200 x 95/160 cm, kombinirani hladnjak, tap. gar. masiv 3x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, tepihe, singer šivaću mašinu stara više od 100 g., stolca i noćnu lampu-unikat, donje kućište za vrtnu mot. kosilicu, obuću, odjeću i još puno toga kvalitetnog iz kuće. info na mob. 091/5727670
PRODAJEM metalne stolice za terasu. Tel. 099/404-7517
PRODAJU SE DIOPTRIJSKE NAOČALE Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, jer je original malo oštećeni, dioptrija stakla je daljina, D -2, L -2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/7613467
PRODAJEM DELL laptop, stariji, Model 1545, 4Gb ram, 250gb hdd, novo instaliran linux mint, mini printer za mobitel, Xiaomi kvalitetnu novu wi-fi kameru i solarni alarm. Cijena povoljna. Mogućnost pomoći kod instalacije uređaja. Info na mob. 097/7289-476
PRODAJEM TRUPAC ORAHA, zdrav, dužine 8 m (5 m je promjer 80 cm, a 3 m cca. 50 cm), trupac se nalazi u Nedelišću. Više info na tel: 0043/699-1181-8428
SUHA HOBLOVINA - u vrećama od 120 lit, za veće količine moguća dostava! Mob. 098/1788-216
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM masivnu peć za centralno grijanje, Bosch bojler ekspanzionu posudu, frižider, dizalicu, sve skoro novo. Čakovec, mob. 095/3845-511
POVOLJNO PRODAJEM DIZALO za nepokretne osobe, u pola cijene. info na mob. 098/426-021
PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256
Treća godina na Novigradskom proljeću za umjetnike i talente iz OŠ Domašinec
Učenici OŠ Domašinec sudjelovali su na 50. Školi stvaralaštva i 36. Novigradskom proljeću u Novigradu Istarskom, jednom od najznačajnijih susreta darovitih učenika u Hrvatskoj. Već treću godinu zaredom škola je dio ovog programa, koji okuplja više od 300 sudionika u 21 radionici. Ovogodišnja tema „Kad jesmo i kad nismo“ potaknula je promišljanje o identitetu i prisutnosti kroz različite umjetničke izraze. Školu su predstavljale učenice Kiara Bobičanec, Rea Gavez, Saša Hunjadi, Lucija Jambrošić i Elizabet Sabolek, uz učitelje Krunoslava Lajtmana, Ninu Zrnu, Eminu Kefelja i Kristinu Pongrac, u sklopu projekta „Stvaralačka sinergija“. Sudjelovale su u radionicama pjevanja, keramike, likovno-scenografskog izraza i dramskog pisanja.
Tijekom tjedna učenice su razvijale svoje talente, stjecale nova znanja i stvarale autorske radove u poticajnom i kreativnom okruženju. Posebno su ista-
knule inspirativnu atmosferu, suradnju s vršnjacima iz cijele Hrvatske te osjećaj zajedništva i slobode izražavanja. Sudjelovanje im je donijelo vrijedno iskustvo i dodatnu motivaciju za daljnji rad.
Nije lako opisati što je Novigradsko proljeće onima koji nikad nisu bili tamo. Možda je najbliže reći: to je mjesto gdje dijete s talentom postaje dijete s iskustvom. Organizatori – Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje i OŠ Rivarela – pola su stoljeća gradili program koji nije samo potpora darovitima, nego i model za cijeli odgojno-obrazovni sustav: što se dogodi kada se darovitom djetetu da pravo okruženje, stručan vodič i dovoljno vremena. Pedeset godina. Trideset šest istarskih proljeća. Stotine tisuća stvorenih djela, tisuće djece koja su u Novigradu pronašla dio sebe. I mi, s učenicima i učiteljima OŠ Domašinec, ponosni smo što smo i ove godine bili dio te priče, rekli su nam voditelji ovih uspješnih učenica.
Dragi naši Stvaraoničari,
Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.
Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.
Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv
vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.
Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.
Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.
MEĐIMURSKIM PODUZETNICIMA na raspolaganju još 55% sredstava iz programa „Mali zajam za industrijsku tranziciju“
Od 100.000 eura do 50% zajma moguće je pretvoriti u bespovratna sredstva
Dobra vijest za međimurske poduzetnike: još uvijek je dostupno oko 55% sredstava iz programa „Mali zajmovi za industrijsku tranziciju“, koji provodi HAMAG-BICRO. Riječ je o jednoj od rijetkih mjera gdje poduzetnici mogu dobiti do 100.000 eura uz iznimno povoljnu kamatu već od 0,5%, ali i mogućnost da čak polovicu tog iznosa na kraju ne moraju vratiti.
U praksi to znači da poduzetnik može, primjerice, uzeti 100.000 eura za ulaganje u nabavu opreme, strojeva, preuređenje poslovnog prostora ili nabavu solarnih elektrana i električnih vozila, te ako poslovanje poraste u 2027. godini u odnosu na 2025. godinu više od 10%, do 50.000 eura može mu biti otpisano, odnosno pretvoreno u bespovratna sredstva.
Za što se sredstva mogu koristiti?
Važno je naglasiti da se novac ne može koristiti za sve i da ovaj zajam nije namijenjen zatvaranju starih dugova, otplati kredita ili leasinga, niti povratu već plaćenih troškova
Ova mjera posebno je zanimljiva za realni sektor. Primjerice, građevinske �irme mogu ulagati u novu mehanizaciju ili alate, tvrtke iz metalne industrije u CNC strojeve ili modernizaciju proizvodnje, dok drvna industrija može �inancirati nove linije za obradu drva ili povećanje kapaciteta. Sredstva su dostupna i za uslužne djelatnosti koje ulažu u razvoj i modernizaciju kao što su zdravstvene poliklinike, stomatološke ordinacije ili kozmetički saloni kojima su potrebni specijalizirani uređaji ili digitalizacija poslovanja. Priliku mogu pronaći i ugostitelji primjerice ka�ići i restorani kroz nabavu kuhinjske opreme, modernizaciju prostora, nabavu namještaja ili softvera.
Što nije prihvatljivo financirati?
Važno je naglasiti da se novac ne može koristiti za sve. Ovaj zajam nije namijenjen zatvaranju starih dugova, otplati kredita ili leasinga, niti povratu već plaćenih troškova. Također, ne mogu se �inancirati kupnje dionica, ulaganja za osobne potrebe, već završeni projekti ili kupnja nekretnina stambene namjene. Isključene su i djelatnosti poput trgovine, �inancijskog sektora, nekretnina, zapošljavanja, kao i poljoprivrede i ribarstva, te ulaganja povezana s fosilnim gorivima, duhanskom industrijom ili kriptovalutama. Drugim riječima, naglasak je isključivo na stvarnim investicijama koje razvijaju poslovanje.
Kako ostvariti do 50% bespovratnih sredstava?
Da bi poduzetnik ostvario mogućnost otpisa do
50% zajma, mora pokazati da mu je poslovanje nakon ulaganja stvarno napredovalo. Najjednostavnije rečeno: ako �irma po zaposleniku počne stvarati veću vrijednost nego prije ulaganja i zadrži radnike, država kroz ovaj program „nagrađuje“ taj rast otpisom dijela kredita. Što je rast veći, veći je i otpis.
Povoljni uvjeti financiranja
Zajmovi se odobravaju uz iznosu od 25.000,01 EUR do 100.000,00 EUR uz kamatnu stopu od 0,5% do 1,5%, ovisno o razvijenosti područja ulaganja, rok otplate do 10 godina i mogućnost počeka do godinu dana, što ih čini znatno povoljnijim od klasičnih bankarskih kredita. Također, 30% iznosa zajma moguće je koristiti za obrtna sredstva, odnosno redovite troškove poslovanja poput troškova zaposlenika, režijskih troškova, nabave sirovina i slično.
Vrijeme za prijavu je sada
S obzirom na to da je više od polovice sredstava još uvijek dostupno, interes poduzetnika je velik, a procjene govore da bi preostala alokacija mogla biti iskorištena već u naredna dva mjeseca. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da čekate s odlukama. U uvjetima skupog kapitala, mogućnost ulaganja do 100.000 eura uz kamatu već od 0,5% i potencijalno 50% bespovratnih sredstava predstavlja priliku koju međimurski poduzetnici teško mogu ignorirati.
Barat, bacc. med. techn.
Pijenje alkohola nasamo
Gledajući kako se stvari uobičajeno odvijaju, kada nam nešto u životu „ne štima“, uvijek se fokusiramo na problem. No da li je taj fokus uistinu ono što nam donosi rješenje i što Access Consciousness razlikuje od drugih tehnika?
Kako nas Access obučava da drugačije pristupamo problemima?
Ono što u ovom napisu razmatram odnosi se na �izičku nelagodu. Najčešće naša tjelesna ograničenja započinju sa nelagodom, a ako na to ne obratimo pažnju, tada ona može prerasti i u jače otpore, kao što su problemi sa tijelom. Ovo što opisujem dodatan je
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME:
UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Prema istraživanjima, između 30 i 40 posto osoba koje piju alkohol navodi da to ponekad čine i nasamo. Učestalost se povećava s dobi, što znači da odrasle i starije osobe češće konzumiraju alkohol bez društva nego mlađe osobe
Konzumacija alkohola najčešće se veže uz društveni kontekst, poput proslave rođendana, blagdana, obiteljskih okupljanja, svadbi, izlazaka s prijateljima ili uz opuštanje nakon posla uz društvo. Alkohol je u mnogim situacijama postao gotovo uobičajen pratitelj druženja i zajedničkog provođenja vremena. No, postoje i osobe koje alkohol konzumiraju nasamo, bez društva i bez posebnog povoda. Čaša vina navečer nakon napornog dana, nekoliko piva ispred televizora ili „malo za opuštanje“ prije spavanja često se ne doživljavaju kao problematično ponašanje. Ipak, upravo pijenje alkohola nasamo može biti važan znak rizika za razvoj ozbiljnijih problema. Prema istraživanjima, između 30 i 40 posto osoba koje piju alkohol navodi da to ponekad čine i nasamo. Učestalost se povećava s dobi, što znači da odrasle i starije osobe češće konzumiraju alkohol bez društva nego mlađe osobe. Muškarci češće priznaju da piju sami nego žene, dok osobe koje su u braku rjeđe piju same u odnosu na neoženjene ili neudane osobe (Creswell i sur., 2021.). Primjerice, samci često koriste alkohol kao zamjenu za socijalnu interakciju ili način popunjavanja slobodnog vremena. Iako takvo ponašanje ne znači nužno ovisnost, važno je obratiti pažnju na razlog zbog kojeg osoba poseže za alkoholom kada nema društvenog konteksta. Osobe koje piju same u velikom broju slučajeva ne piju kako bi se zabavile ili dodatno uživale, već kako bi ublažile neugodne osjećaje poput stresa, napetosti, tuge ili usamljenosti. Kada alkohol sve češće postaje način „samoliječenja“, pijenje nasamo prerasta u način nošenja s emocijama. S vremenom se stvara začarani krug u kojem alkohol kratkotrajno donosi olakšanje, ali dugoročno dodatno pogoršava emocionalno stanje i povećava rizik razvoja ovisnosti.
Da li je ovo uistinu problem?
rad svakog odgovornog pojedinca koji želi znati što može još učiniti za svoje uravnoteženje. To nikako nije zamjena za medicinske intervencije. Najčešće, sve što možemo, odradimo sa te strane i onda stanemo očekujući da će nas to što smo poduzeli vratiti u stanje ravnoteže koje smo imali ranije. No, uvijek ima nešto što je dovelo do problema. Razgovorom sa facilitatorom, u kombinaciji sa tjelesnim procesima, razmatramo koje se to emocije opetovano javljaju vezano za problem (nelagoda, tegoba). Potom ćemo obratiti pažnju i na misli koje smo zamijetili da
Potvrda da pijenje nasamo nije nimalo bezazlena situacija leži u činjenici da osobe koje češće piju same u prosjeku piju više i češće razviju probleme povezane s alkoholom. Pritom je količina alkohola vrlo značajan čimbenik rizika za razvoj problema s alkoholom. Nije isto radi li se o povremenom jednom piću ili o redovitom unosu većih količina alkohola. Problem kod pijenja alkohola nasamo jest i to što ono često ostaje skriveno. Članovi obitelji, prijatelji ili kolege ne vide koliko osoba zapravo pije, a i sama osoba može umanjivati količinu ili ozbiljnost problema. U društvu, drugi ljudi su naša ogledala, jer vidimo njihove reakcije, pratimo njihov tempo i lakše prepoznamo kada je dosta. Kada pijemo sami, to ogledalo nestaje. Nema nikoga da nam skrene pažnju na promjenu ponašanja ili količinu koju smo popili, pa se granica između opuštanja i gubitka kontrole vrlo lako briše. Zato nije dovoljno pitati se „pijem li previše?”, nego i „pijem li sve češće sam, skrivam li pijenje i koristim li alkohol da bih lakše izgurao dan?“
Iako je pijenje alkohola nasamo rjeđe od pijenja u društvu, njegove posljedice mogu biti ozbiljne. Iza samotnog pijenja najčešće se ne nalazi potreba za zabavom, nego pokušaj suočavanja sa stresom, tugom, usamljenošću i drugim neugodnim emocijama. Takav obrazac može dovesti do veće konzumacije alkohola, razvoja problema povezanih s pijenjem te sve češćeg korištenja alkohola kao načina nošenja sa svakodnevnim teškoćama.
Zato se pijenje alkohola nasamo sve više promatra kao važan rani znak rizika, a ne samo kao bezazlena navika ili način opuštanja nakon napornog dana. Prepoznati takav obrazac na vrijeme znači pružiti osobi priliku za razgovor, podršku i zdravije načine suočavanja s problemima prije nego što se razviju ozbiljnije posljedice.
se pojavljuju u tim trenucima. Postavljanjem vođenih pitanja vezano za uočene emocije i misli, javlja se svjesnost koju sam klijent u sebi percipira. To se može pojaviti kao osjećaj olakšanja, ponekad bez potrebe da se točno de�inira riječima. Iako smo naučeni komunicirati riječima, mnogo toga što percipiramo ne možemo njima opisati. Nije ni potrebno. U Accessu smo usmjereni na klijenta. Bitno je da se on osjeća lakše i da je svjestan da je nekim svojim izborima pridonio stanju u kojem se našao. To mu daje i mogućnost da sam izađe iz situacije koju je osvijestio, a
facilitator mu pruža osjećaj da u tom putovanju nije sam, kao i to da se u njemu nalazi sve što mu je potrebno da se ponovno uravnoteži.
Nikola
Čakovec,
PRVA RUDARSKA šetnja u Dragoslavcu
Krije li se ovdje, osim rudnika, i podzemno jezero?!
Pod vodstvom Željka Kraljića iz Brezja, sudionici su prošli starim putevima
prema Jobovoj grabi
Piše: Kristina Kobal
Projekt je dobio svoju posebnu dimenziju kroz terensku nastavu i jedinstveno iskustvo – rudarsku šetnju u Dragoslavcu. Spoj teorije i prakse još jednom se pokazao kao dobitna kombinacija, a učenici su imali priliku učiti izravno na terenu, kroz stvarne primjere i izazove.
Od projekta prema
Jobovoj grabi
Projekt Matematika na cesti u 30 koraka uključio je niz aktivnosti kojima se matematika povezuje s prometom i svakodnevnim životom. Učenici su izrađivali edukativne videozapise poput „Prometni znakovi u Svetom Jurju na Bregu“ i „Matematika i promet“, sudjelovali u online kvizovima te se uključivali u školske i nacionalne natječaje vezane uz sigurnost u prometu.
No, poseban naglasak stavljen je na praktičan rad i izlazak iz učionice. Upravo zato organizirana je i rudarska šetnja u Dragoslavcu koja je okupila učenike, mještane, nordijske šetače i sve zainteresirane.
Pod vodstvom Željka Kraljića iz Brezja, sudionici su prošli starim putevima prema Jobovoj grabi. Put nije bio nimalo lagan, strmine su postajale sve zahtjevnije, a povratak još izazovniji. Ipak, upornost i znatiželja doveli su ih do cilja koji je sve oduševio.
Rudarska baština Dragoslavca
Projekt “Matematika na cesti u 30 koraka” ovim je putem povezao i važan segment lokalne baštine. Na kraju šetnje sudionike je dočekalo obnovljeno rudarsko okno, ulaz u nekadašnji seoski rudnik ugljena, koji je uređen zahvaljujući radovima opći-
ne. Danas se u rudnik može spustiti desetak metara, što daje poseban uvid u prošlost ovog kraja.
Zanimljivu povijesnu priču podijelio je Dragutin Barlek iz Brezja, istaknuvši kako je rudnik prije stotinjak godina otvorio njegov djed Đuro Barlek, podrijetlom iz Očure. Time je šetnja dobila dodatnu edukativnu i emocionalnu vrijednost.
Mještanin Željko Medved dodatno je zaintrigirao okupljene tvrdnjom da se ispod nalazi podzemno jezero. Iako nije bilo jasno govori li ozbiljno ili u šali, njegova priča potaknula je maštu sudionika i dala dozu misterije cijelom događaju.
Nositelj projekta, Željko Kraljić, naglasio je važnost ovakvog pristupa učenju.
- Projekt ‘Matematika na cesti u 30 koraka’ povezuje matematiku i promet kroz konkretne aktivnosti poput
ulaskom
izrade edukativnih videozapisa, online kvizova te školskih i nacionalnih natječaja na temu sigurnosti u prometu. U projektu su sudjelovali svi učenici škole, a aktivnosti su uključivale i suradnju s policijom, fakultetima i brojnim institucijama, kao i organizaciju događanja poput Jurjevskog dana prometa, radionica i edukativnih šetnji, istaknuo je Kraljić.
Dodao je i: - Kroz međupredmetni pristup i praktičan rad učenici razvijaju znanja o prometu, sigurnosti i matematici, ali i kreativnost, suradnju te razmišljanje o budućem profesionalnom usmjeravanju. Projekt se tako pokazao kao primjer moderne nastave koja izlazi iz okvira učionice i učenicima pruža konkretna iskustva. Spoj edukacije, prirode i lokalne povijesti u Dragoslavcu još je jednom potvrdio da se najbolje uči – na terenu.
EDUKATIVNA WEB stranica
Nova platforma za branitelje
Zajednica Branitelji zajedno pokrenula je novu edukativnu web-stranicu www. branitelji-zajedno.zbumz.hr, prvu takvu platformu u Hrvatskoj koja na jednostavan, razumljiv i moderan način objašnjava kako funkcionira lokalna samouprava, civilni sektor i �inanciranje udruga.
Platforma je namijenjena braniteljima, članovima udruga, građanima i svima koji žele bolje razumjeti procese koji izravno utječu na njihov svakodnevni život.
Cilj projekta je pružiti jasne, provjerene i praktične informacije o: funkcioniranju općina, gradova i županija, �inanciranju udruga i pravilima korištenja javnih sredstava, ulozi civilnog društva u demokraciji, europskim primjerima dobre prakse, pravima i obvezama udruga i ulozi branitelja kao korektiva i partnera lokalne zajednice.
Platforma je zamišljena kao otvoreni edukativni centar, dostupan svima, bez politike i bez kompliciranja. U Hrvatskoj se često govori o demokraciji, ali rijetko se objašnjava kako ona stvarno funkcionira. Zbog toga nastaju nesporazumi, nepovjerenje i pogrešna očekivanja — i prema institucijama i prema udrugama. Ova platforma želi to promijeniti. Branitelji su jednom branili državu oružjem. Danas je brane znanjem, odgovornošću i sudjelovanjem u zajednici.
Sadržaj je pisan jednostavno, jasno i bez stručnog žargona, kako bi bio razumljiv svakom građaninu.
- Ovo je naš doprinos demokraciji. Ako želimo bolje društvo, moramo početi od znanja. Branitelji imaju iskustvo, odgovornost i moralni kapital, i zato želimo biti primjer kako se gradi zdravo, moderno i transparentno društvo. (žt)
NEISPRAVNO spojene oborinske vode
MEĐIMURSKE VODE UPOZORAVAJU STROGO JE ZABRANJENO spajanje oborinskih voda na razdjelni sustav javne odvodnje
Podsjećamo korisnike da je spajanje oborinskih voda (voda s krovova, terasa, dvorišta, kolnih prilaza) na razdjelni sustav javne odvodnje (sanitarnu kanalizaciju) PROTUZAKONITO I STROGO ZABRANJENO!
Ovakva spajanja dovode do:
• preopterećenja sustava,
• povećanih troškova održavanja,
• mogućih poplava i šteta,
• ekoloških katastrofa.
Stoga se pozivaju građani da oborinske vode sa svojih parcela zbrinjavaju na is�ma a ne u sustavu javne sanitarne odvodnje a Međimurske vode će krenu� sa kontrolama korisnika te će sankcionira� protuzakonito/ nepravilno priključuje.
ISPRAVNO spojene oborinske vode
Željko Medved, Željko Kraljić, Anđelko Nagrajsalović i Dragu�n Barlek pred
u rudnik
Marijana Belko održala je eduka�vno predavanje o kamenom ugljenu i antracitu
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
OVO SE jaje za ljubav daje
Črne pisanice – minijaturna umjetnička djela
Piše: Janja Kovač, muzejska savjetnica voditeljica Etnografskog odjela Muzej Međimurja Čakovec Praksa bojanja jaja u Međimurju
Do kasno u drugu polovicu 20. stoljeća u Međimurju se pisanice počelo izrađivati na Veliku subotu te nastavilo kroz cijeli tjedan sve do Bijele nedjelje ili Pisane nedelje. Koristile su se različite tehnike što bi rezultiralo različitom
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T: +385 (0)40 313 499
E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
vizualnom i tehničkom kvalitetom pisanice, o čemu muzejska savjetnica Smiljana Petr-Marčec piše sljedeće: „Neke su bile samo obojane, najčešće crvenom i žutom bojom, druge su prava umjetnička djela, iscrtane voskom i umakane u više boja. U nekim mjestima su jaja omatali listićima i takva uranjali u boju“. Prema zapisu svećenika Andrije Dolenčića iz sredine 20. stoljeća jaja su se bojala u crveno u spomen na preobražaj bijelih jaja u crvena kad je Marija saznala da
Pisanica iz zbirke Anđelka Peranca iz Donje Dubrave (MMČ 26604)
je Isus uskrsnuo. Posebnost međimurske tradicije izrade pisanica su „črne“ pisanice čija je izrada i korištenje u obrednim praksama zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Črne pisanice
Za donje Međimurje karakteristične su pisanice crne podloge, vrlo rijetko smeđe, s cvjetnim motivima. Redom su ih izrađivale žene iako ne postoji razlog koji bi zabranjivao da to rade i muškarci. Izrađivale su ih spretnije žene, a po selima donjeg Međimurja ih je znalo biti i dvadesetak sve do polovice 20. stoljeća.
„Črne“ pisanice izrađuju se batik tehnikom, odnosno nanošenjem voska. Proces izrade možemo podijeliti u nekoliko faza. Najprije se na tvrdo kuhano ili ispuhano jaje iscrtava motiv koji želimo; glavni motiv su dva cvijeta svaki na jednoj strani jaja, između njih se vertikalno ispisuje tekst ili geometrijski oblici poput pletera. Uobičajeno je bilo govoriti da se pisanice pišu, a ne crtaju ili oslikavaju.
LJUBAV: Prepreke i frustracije su na pomolu. Oni koji su u duljoj i stabilnoj vezi te poznaju svog partnera znat će kako izdrža� ovo pomalo neugodno razdoblje. Oni koji tek počinju odnos vjerojatno će se privremeno udalji� jedno od drugoga.
KARIJERA: Trenutačno niste u najboljoj formi za rad. Ne samo da vam se ne radi nego vam ni okolnos� ne daju po�caj. Nedostatak mo�vacije bit će prirodna posljedica takva stanja. Uglavnom ćete odrađiva� zadano bez previše pitanja.
ZDRAVLJE & SAVJET: Prošetajte na svježem zraku.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Mnogo će se ljudi svakodnevno mota� oko vas. Bit ćete zaigrani, veseli i spremni sve dijeli� s njima, ali bez previše obveza. Neki će svoju vezu postavi� u rang dobrog prijateljstva i odusta� od veće in�mnos�. Partner će bi� zbunjen.
KARIJERA: Gledat ćete kako što bolje iskoris�� priliku koja je pred vama. Neki će zbog toga bi� spremni radi� prekovremeno. Bit će i onih kojima će bi� ponuđen zanimljiv posao povezan s važnim projektom. Trebate se malo prilagodi�.
ZDRAVLJE & SAVJET: Dobro se naspavajte.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Možda ste mogli pos�ći i više, ali nema razloga da budete nezadovoljni. Sad ćete svoje snage usmjeri� na učvršćivanje onoga što ste pos�gli u privatnom životu. Malo manje atrakcija, više in�mnos� i sve će vam u konačnici ići u prilog.
KARIJERA: Novi suradnici u poslu koji radite pojavit će se iz drugog radnog okruženja ili čak druge sredine. Vi ćete im pokaza� kako se najbolje mogu prilagodi� poslu. Bit ćete puni dobrih savjeta i još boljih namjera. Neka pitanja i dalje će osta� bez odgovora.
ZDRAVLJE & SAVJET: Češće boravite u prirodi.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Vaša najdraža osoba zračit će više nego vi, pa joj slobodno prepus�te neka vas vodi. Ona će ovih dana daleko bolje osmisli� vaše zajedničko vrijeme nego vi sami. Prepus�te joj se s povjerenjem. Budite poput djeteta i uživajte u životu.
KARIJERA: Nastavljate razvija� sve bolju poslovnu budućnost. Ostalo je još malo vremena da se dovrše pripreme. One neće bi� potpuno gotove ovaj tjedan. Neka vas to ne živcira jer i sami vidite da sve ipak ide bolje nego što ste očekivali. ZDRAVLJE & SAVJET: Zanemarite sitnice i male brige.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
Najstarija pisanica u Hrvatskoj je iz 15. stoljeća i izrađena je ba�k tehnikom
Sljedeća faza je bojanje dijelova koje želimo imati u boji (npr. listovi se boje u zelenu, glavica tulipana u crveno). Prije se bojalo vodom u kojoj se namakao krep papir željene boje, a danas se koriste �lomasteri. Sve što se obojalo je potrebno zapuniti voskom što se naziva „čoskanje“. Potom slijedi faza bojanja u crnu boju na način da se jaja potapaju u vodu u kojoj je prokuhana boja za tkanine. Prije pojave sintetskih boja koristila se kora drveta (hrasta, oraha), crni krep papir i čađa. U posljednjoj fazi se pisanica ostavlja da se malo osuši te se s nje toplom krpom skida vosak otkrivajući iscrtane motive.
Pisanica stara
500 godina
Najstarija pisanica izrađena nanošenjem voska u Hrvatskoj pronađena je prilikom arheoloških istraživanja lokaliteta Stari grad u Gudovcu kraj Bjelovara. Arheolozi su pronašli 147 komadića ljuske jajeta na kojima su bili vidljivi iscrtani motivi te su pretpostavili da se radi o pisanici. Rekonstrukcijom se
HOROSKOP
LJUBAV: Izgledno je da ćete mnogo pričati s osobama suprotnoga spola. To ipak ne znači da ćete na taj način poveća� bliskost u odnosima. Bit će mnogo različi�h tema, ali sve će to izgleda� kao grebanje po površini. Vaše srce i dalje je prazno.
KARIJERA: Posao će vam izgleda� nekako lakši. Ipak, to je samo vaš kut gledanja. Sada imate dovoljno razloga da radite bez briga, ali napori će vas sus�za�. Zato se dobro organizirajte. Duh vodi �jelo, ali �jelu katkad treba stanka. Pazite da ne pregorite.
ZDRAVLJE & SAVJET: Nađite sport za sebe.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Vjerojatno ćete se dobro zabavlja�. Mnogi će osje�� privlačnost prema osobi s kojom rade, a koja će im unije� veliku svježinu u život. Oni u duljim vezama bit će vrlo krea�vni i odlazit će zajedno na vrlo zanimljiva mjesta. Dosta ćete priča�. KARIJERA: Napredovanje u karijeri bit će izgledno, ali za vas i naporno. Potrebna je bolja organizacija, kako planova tako i same realizacije posla. Tu ćete baš vi bi� na dobitku jer vam trenutačno ne nedostaje energije. Računajte i na stres.
ZDRAVLJE & SAVJET: Potrebna je redovita relaksacija.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Okolnos� će vam u privatnom životu prilično ići na ruku. Voljena osoba će vas podržava�, premda će povremeno dolazi� do manjih verbalnih nesporazuma. Istodobno će se pojavi� i mnoge lijepe ljubavne prilike za one koji su još sami.
KARIJERA: Od vas će se očekiva� više truda, posebno u poslovima u kojima treba pokaza� krea�vnost ili ondje gdje postoji publika. Ništa čudno za vas. U djelatnos�ma iz sjene radit ćete tek onoliko koliko se mora, a niste svjesni da se i �m putem može s�ći visoko.
ZDRAVLJE & SAVJET: Idite u prirodu.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: U idućim danima vaši će odnosi napredova� u pozi�vnom smjeru, a vi ćete posta� otvoreniji i raspoloženiji za ljubav. Voljena osoba opet će vas obasipa� nježnos�ma, a vi ćete joj jednako uzvraća�. Samci će ima� sve više udvarača.
KARIJERA: Možda još čekate odgovore na neka pitanja. Kako će oni zasad izosta�, morat ćete se snaći s onim što znate i imate. Za vas to neće bi� problem, ali bit će onih koje će i dalje treba� upućiva�. Pomozite im svojim znanjem i dobrom voljom. ZDRAVLJE & SAVJET: Čovjek je čovjeku lijek.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
ta teza i potvrdila te se zaista radi o pisanici izrađenoj batik tehnikom (nanošenjem voska) koja je datirana u 15. stoljeće. Smeđe je podloge s prevladavajućim geometrijskim likovima te motivom srca iscrtanim u središnjem obruču. Ova pisanica se danas čuva u Gradskom muzeju Bjelovar.
Moda baroka
Današnji izgled črnih pisanica u Međimurju ukazuje na širenje barokne mode diljem Europe i postupno stapanje s kulturom življenja u ruralnom Međimurju. Cvjetni (�loralni) motivi dobro su prihvaćeni i uvriježeni u međimurskoj materijalnoj i nematerijalnoj kulturi. Nalazimo ih na maramama (tibetima), sastavnom dijelu nošnje donjeg i središnjeg
dijela Međimurja, od krep papira se izrađuju ukrasi u oblik cvijeća zvani „kinč“, a „kinč“ je sastavni dio božićnih lustera ili lampaša.
Terenska istraživanja zabilježila su dvije vrste črnih pisanica. Prema kazivanju Marije Fabić iz Donje Dubrave prepisanica je bila pisanica koja je na sebi imala iscrtane motive, dok je pisanica bila samo obojana i nije imala dodatne ukrase. Do danas se ta razlika u nazivima izgubila te se za sve črne pisanice koristi naziv pisanica i ne izrađuje se samo crne pisanice (bez motiva na njima).
Pisanice iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec, privatnih zbirki iz koprivničke Podravine te pisanicu iz Gudovca možete razgledati u Izložbenom salonu MMČ-a do kraja svibnja.
LJUBAV: Malo-pomalo svoje ćete osobne odnose doves� u stanje blage distance. Nekako vam više neće bi� toliko važno razmjenjiva� nježnos�, nego tek toliko da se zna da ste skupa. Ova površnost rezultat je nepovoljnijih tranzita ljubavnih planeta.
KARIJERA: Malim koracima napredovat ćete u specifičnim znanjima. To će zapravo ići kroz prak�čan rad. Uživat ćete u otkrivanju i spoznajama, a nerijetko ćete s oduševljenjem priča� o onome što ste shva�li. Oni koji uče vjerojatno će bi� uspješni. ZDRAVLJE & SAVJET: Odbacite predrasude.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Nećete bi� u očekivanoj ljubavnoj formi. Ponekad ćete se čak osjeća� frustrirano, ali to ćete vrlo brzo zaboravlja�. Ponašat ćete se nemarno i nekonvencionalno. Druga strana neće vas uvijek razumje�. Objasnite što vas muči, ali i pokažite dobru volju.
KARIJERA: Tko god vam pokuša prigovori�, odgovorit ćete mu. Nije idealno, ali ponekad si nećete moći pomoći. Oni koji su drugima šefovi bit će u velikim iskušenjima. Oni koji imaju šefove bit će u nešto manjim. Bilo bi bolje suzdrža� se.
ZDRAVLJE & SAVJET: Spus�te loptu na vrijeme.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Nezainteresiranost ili frustracije sve će više pra�� vaš ljubavni život. Važno je da se s �m nosite strpljivo i da imate na umu da je sve prolazno. Zato čuvajte svoju vezu te mirom i tolerancijom održavajte status quo. KARIJERA: Niste ni slu�li da bi vam moglo krenu� ovako dobro.
Povezivat ćete se s ljudima i novim suradnicima brže i bolje nego što mislite. Ideje će se razmjenjiva� intenzivnije, a njihova primjena neće bi� nemoguća. Pred vama su uzbudljivi dani.
ZDRAVLJE & SAVJET: Čuvajte energiju.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Mašta i stvarnost miješat će vam se u ljubavnom životu gotovo svakodnevno. Možda ćete idealizira� voljenu osobu pripisujući joj osobine koje u stvarnos� nema ili ćete pak traži� nemoguće. Trebate se spus�� na zemlju. To je zdravo. KARIJERA: Moguće je da će izbi� na vidjelo nešto što se dugo čekalo. To će vama da� novi vjetar u leđa, ali i pokrenu� posao u novom smjeru. Svi će se prilagođava�. Vi ćete bi� osoba od povjerenja. Nekima ćete bi� primjer kako treba radi�. ZDRAVLJE & SAVJET: Istraživat ćete svijet oko sebe. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Blizanci, Vaga, Vodenjak
UČITELJICA 2. i 4. razreda Područne škole Gornji Kraljevec
Kralovec je navek čist i v cvetju
Mnogi učenici već u prvim danima pohađanja osnovne škole pokazuju da u sebi imaju usađene dobre navike očuvanja prirode, što donose iz roditeljskog doma
Piše: Aleksandra Sklepić
Ljubav prema prirodi i planeti na kojoj živimo u nama ne nastaje sama od sebe. Iako je čovjek dio prirode, u zadnjih nekoliko godina svjedoci smo da se upravo on, iako je inteligentniji i najučeniji od svih živih bića, prema prirodi ponaša najokrutnije. Zbog toga se navika čuvanja prirode, te poštivanje života koji je oko nas i bez kojeg ne bismo preživjeli, mora njegovati od rođenja. U Gornjem Kraljevcu, mještani u suradnji s vrtićem i školom, toga su itekako svjesni, te svi zajedno uče djecu kako čuvati, štititi i održati lijepom prirodu koja ih okružuje. Upoznali smo učenike koji su trenutno drugi i četvrti razred, a otkako znaju za sebe, čuvaju i paze prirodu svog sela i sve krajeve koje posjećuju. Razgovarali smo s njihovom učiteljicom Andrijanom Jakopić koja nam je ispričala što sve djeca u školi uče i na koje načine sudjeluju u očuvanju i uređenju njihovog životnog okoliša. - Učenici PŠ Gornji Kraljevec redovito sudjeluju u
eko akciji čišćenja okoliša škole. Tijekom posljednje akcije marljivo su skupljali otpad i uredili školsko dvorište. S dolaskom toplijih dana posebnu pažnju posvetili su cvjetnoj gredici. Zajedničkim radom uljepšali su prostor u kojem svakodnevno borave i pokazali koliko je važno brinuti o prirodi. Ove akcije potiču učenike na odgovorno ponašanje prema okolišu i razvijanje ekološke svijesti, rekla nam je učiteljica Andrijana.
Osim čišćenja prirode, uzgajaju i cvijeće
Svako godišnje doba nosi svoje poslove u prirodi. Naši gosti, zaštitnici prirode iz Gornjeg Kraljevca, uključeni su u sve poslove koje u svojoj dobi mogu odrađivati. Barem dva puta godišnje, u proljeće i u jesen čiste okoliš škole, igralište i pristupnu cestu, a vješti su i u uzgajanju biljaka. Njihova je škola mnogo godina bila ponosni nositelj priznanja Najljepši
školski vrt, a vrijedne učiteljice, osoblje škole, roditelji učenika i mještani, pomažu im i svi se zajedno trude kako bi se selo moglo i dalje ponositi čistoćom i lijepim školskim okolišem. Oko škole imaju nekoliko cvjetnih gredica, a trenutno uređuju sadnice lavande čije su presadnice posadili u jesen. Škola čuva obiteljske vrijednosti Mnogi učenici već u prvim danima pohađanja osnovne škole pokazuju da
u sebi imaju usađene dobre navike očuvanja prirode, što donose iz roditeljskog doma. Učiteljice ipak imaju važnu ulogu u zadržavanju i daljnjem njegovanju kulture ovog malog sela, koju s ponosom preuzimaju. Okružen zelenilom, miran i samozatajan Gornji Kraljevec, živi život sporim ritmom i svakom svom stanovniku pruža sigurno i spokojno utočište. Svi se zajedno trude i već na samom ulasku potvrđuju staru istinu da je “Kralovec navek čist i v cvetju”. U ovom selu ima i mnogo životinja, a harmonija čovjeka s prirodom sigurno je i poticajno okruženje, posebno za osnovnoškolce i manju djecu.
Na satovima iz svih predmeta uče o važnosti očuvanja prirode
Da bi bili što bolji u svom poslu, učiteljica Andrijana, koja je i sama velika ljubiteljica i čuvarica prirode, trudi se, kroz sve nastavne predmete, približiti učenicima ljepotu i vrijednost prirode. Pišu o prirodi, crtaju i slikaju njene ljepote, pjevaju. U proljeće brinu o pticama, uče o zaštićenim proljetnicama, a ljeti i zimi imaju zadatak paziti na životinje koje nemaju hrane i vode. U jesen, na svečanosti povodom Dana zahvalnosti, recitiraju i pjevaju o darovima prirode, te i tako uče koliko je priroda važna za čovjeka. Dvorište škole uvijek je prigodno ukrašeno, u čemu pomaže i Društvo žena Gornji Kraljevec, čije su članice nerijetko mame ili bake ovim divnim učenicima.
Za kraj, navest ćemo i imena svih učenika 2. i 4. razreda, kako bi cijelo selo, a i naše lijepo Međimurje, znalo tko su zaštitnici pri-
Usvijetu koji je naoko postao bezdušan i gdje svatko brine samo o sebi, još uvijek postoje oni koji uvijek stanu i pruže ruku (ili šapu) pomoći. Ova rubrika posvećena je anonimnim herojima koji ne traže slavu ni zahvalnost, već jednostavno ne mogu okrenuti glavu kad vide biće u nevolji. To su ljudi koji iz blatnjavih jaraka izvlače pse, hrane napuštene mačke, čuvaju ježeve i žabe od kotača automobila ili spašavaju ptičice iz gnijezda nakon oluje. Oni vjeruju da svaki život vrijedi, bez obzira koliko malen bio. Ne nose uniforme i ne osvajaju priznanja, ali iza njih ostaju topli tragovi dobrote, osmijeh, zahvalan pogled i mnogi spašeni životi. Njihove priče podsjećaju nas da priroda još ima priliku ostati lijepa i očuvana, za nas i generacije koje dolaze nakon nas. Dok postoje ljudi koji brinu, tješe, liječe i vraćaju nadu, srce prirode i dalje kuca, zahvaljujući upravo njima.
rode iz Gornjeg Kraljevca. U 2. razredu, prirodu čuvaju Arja Jambrošić, Klara Bistrović, Ela Petermanec i Erik Hutinec, a u 4. razredu Gracia Horvat, Ivano Horvat, Marta Korušić, Matias Sklepić i Roko Šoštarić. Iz fotografija se vidi koliko su svi ovi učenici zajedno predani i posvećeni svom poslu zaštitnika prirode, no učiteljice, nažalost, nema na nijednoj od fotografija. Otkrila nam je i zašto : učiteljica je uvijek iza kamere i već u mislima na novom, još važnijem poslu, koji će njeni učenici s lakoćom i veseljem odraditi.
Uređenje cvjetne gredice posebno je zabavno
Tijekom svojih akcija učenici marljivo skupljaju otpad i uređuju školsko dvorište
Težak rad donosi raskošne rezultate
Da bi selo bilo lijepo, tu su uvijek mali zaštitnici prirode
U KUHINJI s Aleks
Dajte šansu varivu od kelja
Kelj je povrće prelijepog izgleda, kao da je ubran u raju i prepun je zdravlja iz netaknute prirode
Piše: Aleksandra Sklepić
Kad želimo lagani obrok koji u sebi ima hranjive sastojke, često se odlučim za pripremu variva od povrća, uz minimalnu količinu mesa. Izabrala sam varivo od kelja jer on ima speci�ičan, slatkast okus koji volim i odlično se slaže s mrkvom i krumpirom, a sami kelj meni je prelijepog izgleda, kao da je ubran u raju i prepun je zdravlja iz netaknute prirode. (Slika 1.) Meso koje koristim za pripremu ponekad je �ile od piletine ili svinjski but. Za četiri osobe dovoljno je ½ kg mesa.
Glavicu kelja narezala sam na male komade (trakice narezane na više dijelova) i najprije ga polila vrelom vodom, te ga u toj vodi ostavila nekoliko minuta
Sastojci za jednostavno varivo od kelja
• 1 glavica kelja
• 2 do 3 mrkve
• 5 - 6 krumpira srednje veličine
• 1 veći luk
• 2 češnja češnjaka (nije obavezno)
• ½ kg filea od pile�ne ili svinjskog buta
• malo pasirane rajčice
• 3 žlice ulja
• 3 žlice oštrog brašna
• 1 žličica slatke crvene paprike
i zatim sam ga ocijedila. Na taj način iz njega izlazi gorki okus koji odbija mnoge koji ne žele ni probati kelj varivo. Prelijevanje vrelom vodom minimizirati će gorčinu kelja. Krumpir i mrkvu sam ogulila i narezala na kockice. (Slika 2.) Očistila sam luk, te ga nasjeckanog prepržila na malo ulja. Dodala sam meso narezano na male kockice i sve zajedno, uz dodatak slatke paprike i vegete, dinstala s malo vode. Prema vlastitoj želji, možete dodati sol i biber. Kad je meso omekšalo, dodala sam kelj i sve još kuhala oko pola sata, uz dolijevanje vode, ako je potrebno. Uvijek dodam i malo pasirane rajčice koja će jelu dati slatkast okus. Ako se varivo čini previše rijetko, može mu se, pred kraj, dodati malo brašna razmućenog u 2 dl vode. Ako volite rjeđe varivo, može i bez toga. U slučaju da je netko ljubitelj dimljenog mesa, u ovo se varivo, umjesto mesa, mogu staviti kobasice, svinjske nogice špek ili buncek, a priprema je ista. Bitno je samo paziti da meso koje se koristi bude mekano prije dodavanja kelja jer nekom mesu treba više vremena da se skuha, a nekom manje. Varivo od kelja izvor je zdravlja i hranjivih sastojaka, pa preporučam svima da mu “daju šansu”, posebno obiteljima s djecom. Dobro pripremljen, bit će omiljeno jelo svih ukućana.
LJILJANA MIHINJAČ iz Male Subotice
Francuska knjižice s
Tradicionalnu pitu koja spaja jednostavne sastojke i bogate uspomene rado peku mnogi ljubitelji kolača
Piše: Aleksandra Sklepić Francuska pita još je jedan od onih kolača koji u sebi nose uspomene, mirise djetinjstva i toplinu obiteljskog doma. Nema prave domaćice koja je ne priprema barem jednom godišnje, za blagdane, kao nedjeljni desert, za druženja ili jednostavno onda kad poželi razveseliti svoje najmilije. Upravo su takvi kolači temelj naše kulinarske tradicije, one koja se nije učila iz knjiga, već iz ruku i priča naših baka i majki. Nekada su se recepti brižno zapisivali u bilježnice koje su se čuvale poput malog obiteljskog blaga. Listajući takve stranice, često već pomalo požutjele od vremena, ponovno oživljavaju trenuci iz kuhinje, miris pečenog kolača, uzbuđenje pred blagdan i veselje zbog druženja. Francuska pita jedan je od tih bezvremenskih klasika koji su se prenosili generacijama i ostali jednako voljeni i danas.
Jakopićev sauvignon
Iako svojim imenom podsjeća na neku daleku kuhinju, odavno je postala dio naše svakodnevice i tradicije. Posebna je po svojoj jednostavnosti, ali i po savršenom spoju okusa, svijetlog i tamnog sloja koji se nadopunjuju i stvaraju sklad kojem se uvijek rado vraćamo.
U staroj obiteljskoj bilježnici s receptima, Ljiljana Mihinjač iz Male Subotice brižno čuva upravo takve zapise. Ovaj recept podijelila je s nama s iskrenom željom da se stari kolači ne zaborave, nego da i mlađe generacije nauče uživati u njihovoj pripremi i okusu. – Recept za francusku pitu naslijedila sam od bake – kaže Ljiljana. – To je kolač koji voli cijela obitelj. Rado koristim orahe u pripremi kolača, a ova mi je kombinacija jednostavna, tradicionalna i jedna od najdražih.
Francuska pita ima dva sloja, svijetli i tamni, koji su u potpunom kontrastu, ne samo izgledom,
Ako tražite vino koje najbolje opisuje miris proljeća na bregima, Sauvignon vinarije Jakopić je nepogrešiv izbor. Ovo moderno i dinamično suho vino osvaja na prvi miris intenzivnom aromom cvijeta bazge i herbalnim notama. Zahvaljujući preciznoj vini�ikaciji i dozrijevanju u hrastovim bačvama, krasi ga sjajno tijelo te savršen sklad kiselina i šećera koji mu daju nevjerojatnu pitkost i svježinu. U čaši je zelenkasto-žućkasto, sočno i vrlo užitno, bilo da ga pijete kao aperitiv ili uz ozbiljnija jela. Idealno se sljubljuje s bijelim mesom, bijelim šparogama, laganim rižotima te umacima na bazi sira. Servirajte ga dobro ohlađenog na 10–12 °C i dopustite da vas preplavi harmonija okusa koja ovaj Sauvignon svrstava u sam vrh domaćih vina. (sh)
VINO TJEDNA
Kelj je povrće prelijepog izgleda
Kelj, mrkva i krumpir obećavaju zdravlje u ovom varivu
Povrće i meso dinstaju se na luku uz dolijevanje vode
Jednostavno varivo od kelja preporučam svim ljubiteljima kvalitetne prehrane
Francuska pita iz stare obiteljske s receptima
već i okusom. Svijetli dio je blag i nježan od žumanjaka i brašna, dok tamni donosi puninu zahvaljujući čokoladi i orasima. Na kraju, čokoladna glazura daje završni dodir i zaokružuje cijelu priču u skladnu slasticu kojoj je teško odoljeti.
Iz struke prodavačice život je odveo u drugom smjeru
Ljiljana je po struci prodavačica, no život ju je odveo u drugačijem smjeru. Danas je uključena u rad s osobama s teškoćama kao zaposlenica društva DOSTI, gdje vodi kreativne radionice u Podturnu i Čakovcu, sudjeluje u projektima i pomaže u brojnim aktivnostima vezanima uz skrb i podršku.
– U svom sam radu, unatrag dvije godine, mnogo naučila i shvatila koliko je važno svakome pristupiti s pažnjom, prepoznati njegove vrline i pomoći mu da pokaže ono najbolje u sebi. Taj me posao ispunjava, rekla nam je Ljiljana.
Najveću radost ipak joj donosi obitelj. Sa suprugom Rankom žive lijep život, a ponosni su roditelji sina Filipa koji živi u Međimurju i kćeri Klare koja živi u Zagrebu. Posebno mjesto u njihovim životima imaju unuci, Lukas, Leona, Viktor i Bar-
tol, u dobi od osam mjeseci do 13 godina. Kad dođu u posjetu baki i djedu, kuća se ispuni smijehom, a stol mirisima domaćih kolača i jela iz tradicijske kuhinje, pretepenih variva i poznatih međimurskih, domaćih specijaliteta. Leona već rado pomaže u kuhinji, s veseljem sudjelujući u pripremi slastica koje će, možda jednog dana, i sama prenositi dalje. U slobodno vrijeme Ljiljana uživa u nordijskom hodanju, a rado se odaziva i na izlete s udrugom kad joj to obaveze dopuštaju.
Ljiljana peče Francusku pitu po starom, bakinom receptu
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
Recept za francusku pitu
SASTOJCI: SVIJETLO TIJESTO:
• 7 žumanjaka
• 150 g šećera
• 150 g oštrog brašna
• 150 g maslaca ili margarina
• ½ praška za pecivo
• Tamno �jesto:
• 7 bjelanjaka (snijeg)
• 150 g šećera
• 150 g mljevenih oraha
• 3 rebra čokolade za kuhanje
ČOKOLADNA GLAZURA:
• 100 g čokolade za kuhanje
PRIPREMA:
• 50 g maslaca ili margarina
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Dobitnik: Dragica Plavljanić iz Čakovca
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
tri
Za pripremu svijetlog tijesta najprije mikserom razraditi i maslac (margarin) i šećer, zatim dodati žumanjke. Ručno umiješati brašno pomiješano s praškom za pecivo.
Za pripremu tamnog tijesta mikserom istući bjelanjke u čvrsti snijeg, postupno dodavati šećer, zatim umiješati rastopljenu čokoladu i na kraju lagano dodati mljevene orahe.
U namašćen pleh (oko 25 × 30 cm) najprije uliti svijetlo tijesto, a zatim preko njega tamno tijesto. Peći 20 do 25 minuta na 160 °C, ovisno o pećnici. Ohlađeni kolač preliti čokoladnom glazurom i poslužiti.
Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan
Sakupljena
kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.
Francuska pita savršen je spoj okusa, svijetlog i tamnog sloja koji se nadopunjuju
HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović
Paskvila o funkcionalnim parazitima i narodnim opsjenarima
Pogledajte te hodajuće spomenike vlastitoj taštini! Političar nije izgubio sebe – on se nikada nije ni pronašao, jer tamo gdje bi trebala biti osoba, zjapi rupa koju popunjava fotelja. Postali su „eksponati“ u muzeju ljudske beskičmenosti, bića kojima funkcija ne pulsira u venama, nego im je usisala krv i ostavila samo hladnu, birokratsku sluz. To nisu vođe, to su „parazit-paketi“ koji bez pečata i tajnice ne bi znali ni ulicu prijeći, a kamoli voditi narod. Vrhunac njihove vještine je mijenjanje ideologija „k’o gaća“. Njihova koža je od te�lona – ništa se na nju ne lijepi, ni sram, ni moral, ni odgovornost. Dok se vi, dragi glasači, „glođete“ oko mrvica koje vam bace, oni mirno plove na valovima vlastitog oportunizma. Ti „najglasniji domoljubi“ i novopečeni vjernici koji su jučer ljubili petokraku, a danas križ, grade karijere na kostima prošlosti jer u budućnosti nemaju što ponuditi. Njihov nacionalizam je samo paravan za nesposobnost: bez izmišljenog neprijatelja oni su ništa, tek prazne ljušture koje bi prodale i rođenu mater za još četiri godine imuniteta. A narod? Narod čita Ustav kao horoskop, čekajući da im zvijezde (ili lokalni šeri�i) kažu smiju li disati. Dopustili ste „mentalnim okupatorima“ da vam prodaju ropstvo pod ambalažom slobode. Najlakše je vladati onima koji se boje vlastite sjene i koji traže pastira jer misle da su stado. Ti „nezamjenjivi“ moćnici pred kojima saginjete glave zapravo su najveća ljudska beskorisnost, bića koja bi sudila cijelom svijetu, a ne smiju se pogledati u ogledalo da ne bi vidjeli vlastitu pustoš.
Država vam nije jaka – ona je samo pretila od vašeg odricanja. Dok god tražite autoritet da vas „oslobađa“ kroz tlapnje, bit ćete samo statisti u njihovom lošem kazalištu. Pravi građanin ne kleči pred „funkcijom s pulsom“; on takve eksponate šalje tamo gdje im je mjesto – u ropotarnicu povijesti, zajedno s njihovim lažnim domoljubljem i neprobavljenim dogmama. Podignite glave, jer ovi što misle da su bogovi, zapravo se najviše boje trenutka kad ćete prestati vjerovati u njihove slatkorječive ustavne magle. Ivan Grahovec
EPIGRAM
Svemir se stalno širi
Tamnom energijom širi se svemir, galaksije su sve dalje i dalje: to zvijezde bježe, guše svoj nemir zato što ljudi skaču zlu u ralje.
Mladen Vuković
AFORIZMI
Nakon povećanja mirovine od 2,2%, umirovljenik N. N. izjavio je sljedeće: Nisam na dnu, još sam na cjedilu!
Sve naše dosadašnje vlade polazile su od čovjeka, a niti jedna mu se nije vraćala. Našeg naroda nema ni u narodnim pjesmama! Gore se vodi politika, a dolje se obilato krade!
Sve je više majmuna – bit će djece! Nije, gospodo, baš sve izgubljeno – imamo mi još toga! Lopovluk je velik, ali je grupa koja krade mala!
Uvjeravali su me i uvjerili, ali im i dalje ne vjerujem. Mali političari bolesni su od velikih ambicija! Politika i lažno domoljublje čudne su voćke: uspijevaju i u nemogućim uvjetima! Velimir Karabuva
KOZERIJA Nekad bilo
Dok su žene nosile dlake, muškarci su imali muda. Posljednjih godina iščezlo je i jedno i drugo.
Dražen Jergović
ŠALJIVA PJESMA
Ja sam ribolovac , što više reći Moj je ulov uvijek od svih veći
Ja noću uz ribnjak sjedam
U mutnu vodu krotko gledam
I dok čučim u gustišima raznim
Limenke piva zdušno praznim
Nekad me kiša pere i vlaži
To pravom ribolovcu samo karakter snaži
Od sreće bih napravio lom
Da mi se za udicu Zakvači neki šaran ili som Al granice mi ne bi imalo veselje
Da ulovim ribicu zlatnu
I da ispuni mi barem dvije želje. Darko Žigrović
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
Suh i sunčan produženi vikend
VREMENSKA SLIKA:
Krajem prošlog tjedna imali smo nekoliko sunčanijih i toplijih dana, pa je vikend bio vrlo ugodan za boravak i radove na otvorenom; primjerice, u subotu je temperatura dosegla 27 °C. I prva dva dana ovog tjedna bila su lijepa, a zatim je u srijedu stigla kratkotrajna promjena s kišom i osvježenjem. Sljedećih nas dana ponovno očekuje ljepše, ali malo hladnije vrijeme, pa do petka postoji opasnost od jutarnjeg mraza. Dani će biti sunčani i sve topliji. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA:
U petak, na Praznik rada, ujutro će biti hladno (i dalje nije isključena pojava mraza, osobito u kotlinama i dolinama), ali danju bi trebalo biti obilje sunca uz slab
do umjeren sjeveroistočni vjetar. Dnevni maksimum kretat će se između 17 i 19 °C – bit će to lijep dan. Prema svim pokazateljima, slično bi se vrijeme trebalo zadržati i tijekom subote i nedjelje. Bit će suho, pretežno sunčano i toplije. Jutra će i dalje biti prohladna, ali uz polagani porast temperature, dok će danju ponovno biti ugodno toplo s temperaturama između 21 i 24 °C. Vjetar će oslabjeti i prestati. Ako ćete tijekom dana boraviti dulje na suncu, imajte na umu da je UV indeks već poprilično visok, osobito od 10 do 17 sati. Početak sljedećeg tjedna možda donese nešto više oblaka, ali je mogućnost za pljuskove mala, tako da bi tijekom ponedjeljka i utorka trebalo ostati uglavnom
Pučka meteorologija
Svibanjska rosa sve nagoji, a svibanjski mraz sve ubije
suho i toplo. Stiže južina uz umjeren jugozapadni vjetar. Temperatura zraka i dalje će biti sasvim ugodna, danju iznad 20 °C.
Tek je prema sredini tjedna mogućnost za kišu ili pljuskove nešto veća, pa će vrijeme biti nestabilnije, osobito oko četvrtka, kada bi kiša trebala biti češća i
raširenija pojava. Uz južinu će ostati relativno toplo. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov, 29. travnja 2026.)
• 3./4. svibnja 1933. god. –znamenita blatna kiša u Hrvatskoj
• 4. svibnja 1961. god. – najviši let meteorološkog balona u Meksičkom zaljevu, do 35 km visine
• 5. svibnja 1968. god. – vrlo toplo u Hrvatskoj, Zagreb 32 °C, Osijek 33 °C
VICOTEKA MOZGALICA
Pitanje prioriteta
Pita učiteljica Pericu: – Perice, što je to: malo, crveno, skače s drveta na drvo?
Perica odgovara:
– Učiteljice, ja znam da je vjeverica, ali poznavajući vas, sigurno je jabuka!
Mujo i tehnologija
Mujo je kupio novo računalo i sutradan zove podršku:
– Bolane, pomagajte, zaglavio mi se držač za kavu!
– Gospodine, kakav držač za kavu? Mi to ne prodajemo.
– Ma onaj što izađe kad pritisnem gumb na kućištu!
– Gospodine... to vam je CD-ROM.
Plavuša na ispitu
Pita profesor plavušu na ispitu iz povijesti:
– Kada je počeo Drugi svjetski rat?
– Pa... kad su se svi posvađali!
Huso i Englez
Pita Englez Husu:
– How do you do? (Kako ste? / Drago mi je.)
Huso odgovara:
– Huso do, Huso drink, Huso sleep.
- pronađi 10
Autor: Mladen Mrčela
Rješenje mozgalice objavljene u broju 1597. pronađite na stranici 25.
SKANDINAVKA
Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Tridese� travanj, Dan Međimurske županije
Si poti vodijo vu Terbotz! Pred dva tjedne si so poti vodili v Železno Goro v restoran Terbotz familije Jakopič. Ali ne ruon v restoran jerbo restoran dela več duže od dvajsti let nek v novi starinski hotel šteri je zlišpani od stare kurije. Dugo je tua stara kurija čakala kaj dojde na red kaj jo gazdi Jakopiči zrihtajo kaj bode i ona tak fajna kak je to restoran prek pota. Dosti je cajta minulo i na se zadje se je kurija fčakala jerbo je trelo na kup nagrnuti hajdi penez. Znate kak je to, neje le�ko z stare podrte kurije, štera je bila na milost i nemilost zobo vremena, naprajti hotela kaj bodejo si meli voljo v jega dojti. Saki je nekaj penez dal, nekaj Evropa, nekaj naša Vlada, a nekaj familija Jakopič tak da je pred dva tjedne vrpca prerezana i hotel je počel delati. Vrpco so skupa prerezali gazda Branimir Jakopič i premjer Andrej Plenkovičov, bilo je tu šest – sedem ministrov i čuda ljudi sake fele šteri so bili pozvani. Došla je i Zrinska garda z Čakovca jerbo so gardisti pred nekaj vejč od dvajsti let stanuvali vu restorano Terbotz i otod so kak mlada udruga, očem reči, mlada garda hodali na pot dugi prek dvajsti let. Bar do ve, tak da je bil red da i oni dojdejo i dočakajo se domače i stranjske goste i uzvanike i ulepšajo toga dneva, toga svetka šteroga je familija Jakopič jako dugo čakala. Kak smo več rekli hajdi je penez, nekaj meje od pet milijonov ojerov, ponucano kaj se tua kurija z potrtim krovom zlišpa i to tak kaj ve zgledi onak kak je negda zgledala, ak ne i lepše dok je bila mlada, očem reči, nova. Moremo reči da se ve Jakopiči imajo kaj je negda, dej mo Božek duši le�ko, gazda Martin vu svojoj poduzetničkoj i prefriganoj glavi splaneral. Verjem da nam je sima, šteri smo poznali gazda Martina žal kaj je i on to ne doživel. Jakopiči so nejpredi meli gorice i z svojim vinima so se navek štimali, a i denes je ne drugač, jerbo za jiva vina zna cela Evropa, restoran dela več duže od dvajsti let, a ve je tu novo zlišpani starinski hotel z semi, kak se to veli pratečim sadržajima tak da saki od nas, pak i oni nej bole haklik i šegavi morejo najti se kaj nucajo i očejo. Lepo je rekel gazda Branimir kak smo si pozvani, kak so sima vrata otprta i kak nas jegova familija, štero pod komandom drži gospođa Nada, a tu so i sini Filip, Martin, Vinko, dečki
Navik on živi ki zgine pošteno
kak od brega odvaljeni, čaka i bode se naprajla kaj bodemo si zadovoljni.
Kuliko sam mel za čuti i premjer Plenkovič si je več rezerveral apartmana za prvi vikend da bode mel fraj, a to bode čim Amerika i Iran prestanejo ratuvati.
Kak so to se Jakopiči lepo zlišpali i dale bodo si poti vodili vu Železno Goro očem reči, v Terbotz. Mi Međimorci imamo još jenoga konja za trko z turističkim težakima Lepe naše i ne sam Lepe naše.
Spomenden pogibije
Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana v Čakovco
Skorom celi april se obslužavlejo Dnevi Međimorske županije i v tem dnevima je saki od nas mogel najti nekaj kaj mo je po volji i kam je išel. Bilo je tu sake fele festi kak za deco, tak za školarce, za sredje generacije, a bormeš i za stareše. Sima nam je poznato da je Den Međimorske županije zadjega, očem reči, 30. aprila, a obslužavle se na spomen tragične pogibije našega hrvackoga bana Petra Zrinskog i markiza Frana Krste Frankopano vu Bečkomo Novigrado pred 355 let, točneše 30.04.1671. leta. Kak so zagrebačko katedralo još ne poprajli posle potresa pak je ne muoči nutri kaj bi se tam poklonili kostima Petra i Frana, štere od 1919. leta tam počivlejo unda je glavna državna proslava Spomendana bila v Čakovco, a organizerala jo je čakoska Zrinska garda. Ovo leto je Garda nejpredi preslavila dvajsti pet let kak je zafremana i kak vodi brigo o Zrinskima, Frankopanima i branitelima i na izložbi postavlenoj o toj obletnici nam pokazala sabljo Nikole Šubiča Zrinskog z šterom se boril pod Sigetom. Posle, v soboto, dopelala v Čakovec, i to na Fratarski trg, skorom se povjesne postrojbe z Lepe naše, došle so tri postrojbe z Mađarske i jedna z Bosne i Hercegovine. Došli so i Bokeljani. Bil je jeden jako lepi, ak ne i nejlepši mimohod po Čakovco tak da se si Međimorci, šterih je ne ruon preveč došlo vu soboto v Čakovec, morejo žnjim štimati. Postrojbe so hodale po celomo Čakovco, a korako so jim držali čakoski pleh bandisti. Biskup u miro, mons. Josip Mrzljak je v glavni čakoski cirkvi odslužil mešo zadušnico za naše tragično stradale heroje, a posle so Štolceri uprizorili
„Oproštaj“ kaj smo vidli kak so se Petar i Fran opraštali od svoje žene i sestre Ane Katarine. Gardisti so ne pozabili na naše poginule branitelje pak so pre spomeniko položili venca i saka postrojba je vužgala svečo kaj so jim zahvalili za jivu žrtvu, a i obljetnica VRO "Bljesak" je čistam blizo.
Mimohod je završil pre spomeniko "Oproštaj" vu dvoriščo Staroga grada de so si glavneši položili vence i vužgali sveče: Glavni pokrovitelj obilježavanja precednik sabora je poslal svojega izaslanika, poslal je i premijer svojega, ministrica kulture je poslala svojo izaslanico, hrvacki generali so poslali svojega izaslanika, bil je tu naš župan Matija Posavec, bila je i čakoska gradonačelnica, bilo je tridesti gardistov, članovi Matice, Družbe "Brača hrvackoga zmaja". Pred kraj so bili i govori, a posle nam je zbor Josip Slavenski spopeval "U boj, uboj…", a oglasili so se topi, kubure i puške povjesnih postrojbi. Se kak so naši heroji i mučenici zaslužili.
Bili smo i v Bečkom Novigrado
Drugi den se je putuvalo vu Bečki Novigrad kaj smo se i tam na mesti de so jim odsekli glave poklonili našim hrvackim mučenicima Petro i Frano. Tam so nas dočakali naši gradiščanski Hrvati, dočakali so nas dečki z našega Veleposlanstva vu Bečo, a došla je i dogradonačelnica Bečkoga Novigrada. Komemoracija je bila pre spomeniko Petro i Frano vu glavnomo grackomo parko, šteroga je pred sedem let postajla Zrinska garda Čakovec. Si šteri so govorili (precednik Garde, domača dogradonačelnica, čakoska gradonačelnica, naš veleposlanik v Bečo) so se zafalili Gardi za spomenik i za organizacijo hodočašča, a sima šteri so došli kaj so ne pozabili na naše heroje i jivo žrtvo. Posle komemoracije pre spomeniko si smo skupa odišli vu katedralo v šteroj so nejpredi bili zakopani Petar i Fran i tu je prečasni Ivan Herceg, nedelski župnik, dekan i gardin duhovnik služil mešo zadušnico. Na meši so popevali cirkveni zbor z Puščina i dečji zbor z Nedelišča tak da je meša bila popevana i svetešja. Na krajo meše smo otpopevali "Lepo našo" i tak pozdravili domovino, a rezišli smo se z pozdravom Zrinske garde NAVIK ON ŽIVI KI ZGINE POŠTENO!
Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Mali veliki maestro Alojz Dvanajščak
Alojz Dvanajščak bio je zvijezda otvorenja obnovljene područne škole u Železnoj Gori. Svojom harmonikom i izvedbom klasika „Klinček stoji pod oblokom“ odu-
ševio je prisutne. Iako ide tek u četvrti razred, Alojz „praši“ po tipkama kao veliki, dokazujući da međimurska popevka ima sjajnu budućnost. (sh)
Škole, vrtići i trgovine glavne mete
Hrvatska se proteklih dana našla pod udarom anonimnih prijetnji. U samo pet dana zaredom, na adrese škola, vrtića i trgovačkih centara diljem zemlje stiglo je više od 500 lažnih dojava o bombama. Ovaj val cyber-terora nije zaobišao ni Međimurje. U utorak je meta bila trgovina Bipe u samom centru Čakovca, koja je zbog prijetnje odmah zatvorena.
Scenarij je već viđen, ali nimalo ugodan. Policijski službenici odmah po dojavi izlaze na teren, evakuiraju kupce i zaposlenike te ograđuju uže područje. Iako je detaljnim pregledom utvrđeno da je i ova dojava bila lažna, šteta koju ovakvi događaji ostavljaju mnogo je dublja od izgubljenog
radnog vremena ili troškova policijske intervencije. Dok policija pokušava ući u trag pošiljateljima, stručnjaci upozoravaju na teške posljedice po mentalno zdravlje onih najranjivijih. Na udaru su djeca, čija se svakodnevica nasilno prekida evakuacijama. - Iako odrasli možda racionaliziraju situaciju znajući da je riječ o lažnim prijetnjama, dječji mozak procesira prekid nastave kao izravnu opasnost po život. Neka će djeca reagirati povlačenjem ili problemima sa snom, dok će druga pokazivati razdražljivost. Naš je zadatak vratiti im osjećaj sigurnosti, upozorava Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu. (sh, foto: mg)