Međimurske novine 1582

Čakovec, PETAK, 9. siječnja 2026.

9. SIJEČNJA - SPOMENDAN pripojenja Međimurja matici zemlji

U Međimurju Dan kad je imamo Međimurje manje od prodisalo 2000 krava hrvatski Krava Lujza iz Svetog Urbana

str.3.

str.18

NEVJEROJATNE BROJKE na kraju 2025.

Cijena 2 eur

TEMA BROJA

NOVOSTI U 2026.

SLAVEN NEDELJKO već 30 godina popravlja satove

str.14

Godina XXXII Broj 1582

Ljubav prema satovima pobijedila leukemiju

NESTALI J.Š. (52) pronađen mrtav

Utopio se u str. 8-9 dravskom rukavcu Prijetio učiteljici da će objaviti njezine gole fotke POGREŠNO PARKIRANJE u Paragu

Otac i sin lopatom razbili automobil, jedan uboden nožem ESKALIRAO SUKOB oko novaca

Majci vikao da je “krava i kurva”, kasnije pritvoren

ŠTO NAM sve donosi nova 2026. godina?

Iz džepa nam uzimaju još 245 eura godišnje OBITELJ TRUPKOVIĆ iz Badličana

MATEJ ŠČAVNIČAR, orguljaš, fotograf i KUD-ovac iz Štrigove

Bio sam čovjek bez sluha, ali nisam odustao

media.3

Dok se građani nadaju boljem standardu, država i komunalne tvrtke pripremile su nove cjenike koji ne štede nikoga – ni vozače, ni pacijente, pa čak ni one koji samo plaćaju osnovne režije. Saznajte što nam sve donosi nova godina i ima li u moru novih nameta barem neka dobra vijest za vaš budžet

str. 4-5

NAMETLJIVO PONAŠANJE

str.11

Majka i sin, glumci amateri, dišu za kajkavsku riječ

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ANKETA

9. siječnja 2026.

POD VUROM

Kune ili euri? Euro je službena valuta u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine. Njegovim uvođenjem zamijenjena je kuna, koja je bila u upotrebi dugi niz godina. Euro je trebao olakšati plaćanja i poslovanje, no izazvao je velike inflacije,

visoke cijene i veće troškove. Pitali smo građane da li znaju prije koliko je uveden euro, jesu li se privikli na njega, preračunavaju li još uvijek u kune te da li smatraju da je uvođenje eura bio dobar potez? (Iva Medved) Vladimir Potočnjak, Šenkovec - Euro je uveden 2023. godine. Prilično sam se priviknuo na euro i kune mi više ne fale previše. Više ne preračunavam u kune. Smatram da euro sam po sebi nije loš, ali inflacija je sve uništila. Potez vlade nije bio dobar, iako je euro kao valuta dobar.

Daniela Savanović , Prelog - Sjećam se da je uveden 2023.. Priviknula sam se na euro i više ne preračunavam u kune, iako sam to do nedavno radila. Smatram da nije bio dobar potez uvođenja eura, zbog povećanja troškova života te malih mirovina i plaća. Vesna Zečević, Zebanec - Euro je uveden 2023. godine. Kune mi jako fale jer mislim da su imale veću vrijednost i da se tada bolje živjelo. Znam preračunavati ponekad u kune. Smatram da uvođenje eura nije bio dobar potez jer se od kada je euro došao lošije živi i više se troši. Kevin Krušec, Donji Kraljevec - Euro je uveden prije tri godine. Još uvijek stalno preračunavam u kune jer mi one fale. Cijene su prije bile povoljnije. Smatram da je uvođenje eura djelomično dobro – dobro je za firme i zaradu, ali ne i za plaće i mirovine.

Karlo Faladžić, Čehovec - Uveden je 2023. godine. Kune mi jako fale i još uvijek preračunavam cijene. Smatram da su prije cijene bile stabilnije, a sada je sve poskupjelo. Mislim da uvođenje eura nije bila dobra odluka jer je ljudima teže živjeti, a plaće su sve manje.

FOTO tjedna Zimska idila i prometna muka Diljem Međimurja snježne padaline stvorile su slikovitu zimsku atmosferu, a temperatura od čak -20 stupnjeva Celzijusa u nekim dijelovima jamčile su škripanje pod nogama

- idealno za šetnju. U industrijskoj zoni od Svetog Martina na Muri prema Gradiščaku uživali su u tom ambijentu Ivana i Nikola Kutnjak iz Žabnika. No, nije sve bilo tako

idilično, snijeg je odlučio pasti i na ceste. Kako smo se odvikli od takvih padalina, zadnji put je ozbiljan snijeg pao je 2012. godine, naravno da su odmah nastali problemi u prometu.

Dok zimske službe muku muče da očiste snijeg, građani su nezadovoljni jer ne mogu na posao kao inače. Ipak treba ostati hladne glave, staviti zimske gume i sve sjeda na svoje mjesto. (sh)

U ČAKOVEČKOM rodilištu u 2025. rođeno je 974 beba

Rođeno je 87 mališana više

Prošle je godine rođeno 974 beba, od čega 503 dječaka te 471 djevojčica. Među njima je bilo i 5 para blizanaca Piše: Vlasta Vugrinec

U čakovečkoj Županijskoj bolnici lani je rođeno 974 beba, od čega 503 dječaka te 471 djevojčica. Među njima je i 5 para blizanaca. Ukupno je bilo 968 poroda, doznali smo u čakovečkom rodilištu. Od toga broja, 695 odnosi se na porode prirodnim putem dok je preostalih 274 bilo carskim rezom. Drugim riječima, 2025. godine rođeno je čak 87 beba više nego li 2024.. Od zanimljivosti, je istaknuo kako je najveća beba imala 5050 grama, a najmanja svega 500 grama. Najranije rođena beba bila je u 23. tjednu trudnoće, a najkasnije rođena u 42. tjednu i šest dana. Istina, ovo su brojke isključivo iz čakovečkog rodilišta i ne poklapaju se s brojkama matičnih ureda. Naime, ne znači nužno da su svi novorođeni Međimurci svijet ugledali u Čakovcu. Naime, poznato je da se rađaju i u Zagrebu, Zaboku, pa i Postojni i tko zna gdje već, sve po željama roditelja. S druge strane, i u čakovečko rodilište dolaze rodilje iz drugih mjesta. Tek kad svi matični uredi zbroje svoje podatke, tek onda će se ustvari

Većem udjelu rođenih dječaka pridonio je i Roko iz Štefanca znati točan broj novorođenih. Tada se može njihov broj usporediti i s brojem umrlih pa će se vidjeti gdje smo i što smo.

Bijela kuga kosi i dalje

Iako na prvi pogled brojke izgledaju dobro, još uvijek je broj novorođenih ispod tisuću. Po prvi puta, broj novorođenih Međimuraca ispod te magične brojke imali smo 2023. godine. Te je godine bilo je rođeno 983 beba, od čega 498 dječaka te 485 djevojčica. Među njima je bilo i 10 para

blizanaca. Ukupno je bilo 973 poroda. Lani je broj beba dodatno opao i bilo ih je svega 887. Znači li lanjski porast preokret, odnosno hoće li se taj trend rasta nastaviti i dalje, teško je reći. Trend bijele kuge Međimurje prati već dulje vrijeme. Međutim, ne samo naš kraj, već je slična situacija i u drugim rodilištima, kaže dr. Škoda. Uostalom, taj trend vlada i u cijeloj našoj zemlji koja očito nepovratno izumire. Da se razumijemo, broj novorođenih smanjuje se praktički

svugdje, osim u najsiromašnijim dijelovima svijeta i to nije nikakva novina. Osim što je danas normalno da parovi žive bez djece, ima dosta mladih koji su odabrali samački način života, no ne treba zaboraviti niti činjenicu da je dosta njih odselilo iz Međimurja te svoja obiteljska gnijezda savijaju ili u većim hrvatskim gradovima ili pak u inozemstvu. Pitanje koje još visi u zraku jest hoće li djeca rođena u inozemstvu uopće biti upisana kao Međimurci. Čak se više toliko beba ne rađa ni u romskoj populaciji. S druge strane, sve je više stranaca pa su možda i oni doprinijeli porastu broja novorođenčadi.

Ponovno muška godina

Ako se pogleda odnos dječaka i djevojčica, vidljivo je kako je i lani rođeno više dječaka. No, ovoga puta ne toliko izrazito više kao u 2024. Lani je bilo 32 dječaka više, a 2024, čak 67 njih. Kako doznajemo u rodilištu, i inače se rodi više dječaka no u neznatnom broju. Trend u korist djevojčica možda je najavila i mala Lejla, prva ovogodišnja mala Međimurka.

9. siječnja 2026.

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

DONJI KRALJEVEC, Podturen i Podrest u iščekivanju aglomeracije

UZ SPOMENDAN OSLOBOĐENJA MEĐIMURJA od Mađarske

su “taoci” Dan kad je Međimurje Ceste buduće kanalizacije prodisalo hrvatski Na Velikoj narodnoj skupštini na Franjevačkom trgu u Čakovcu 9. siječnja 1919. godine okupilo se više od 10.000 ljudi. Bilo je izrazito hladno, no ljudi su na razne načine došli iz svih krajeva Međimurja zbog važnosti događaja Piše: Josip Šimunko

U najtežem položaju u svojoj povijesti Međimurci su se našli upravo uoči i nakon Prvog svjetskog rata zbog jačanja mađarizacije jer je prijetila opasnost od odnarođavanja. Od 1860. godine trajali su jaki pritisci mađarizacije političkim, vojnim i drugim sredstvima. Godine 1910. u Međimurju živi 90.387 stanovnika, od toga, 82.829 Hrvata što je 91,6 posto, i 6766 Mađara, odnosno 7,48 posto, pa je jasno da mađarizacija nije imala velikog uspjeha. Neimaština i glad dovode do bolesti, umire se od tuberkuloze, tifusa, dizenterije, španjolske gripe i drugih plućnih bolesti. Još od devedesetih godina devetnaestog stoljeća i ranije, u Međimurju je prisutna kolera i očna bolest trahom. Krajem velikog rata, nakon španjolske gripe od koje umire nekoliko stotina Međimuraca, javlja se posebno u donjem Međimurju pjegavi tifus. Zbog brzog širenja i zaraze, pjegavi tifus postaje tako velika opasnost da su 1920. godine samo u donjem Međimurju bile otvorene čak četiri bolnice i to u Prelogu, Oporovcu, Svetoj Mariji i Hodošanu, a stanice za depidikulaciju (istrebljivanje ušiju) u Donjem Kraljevcu, Podturnu i drugdje. Sve škole, crkve i gostionice zatvorene su, uobičajenih sprovoda nema. Slično je bilo i u Čakovcu. Računa se da je u Međimurju tih dana bilo više desetaka, a možda i koja stotina skrivenih bivših vojnika po šumama, takozvani „zeleni kader“. Samo donošenje mađarskog prijekog suda 6. studenog, značilo je da vojska i žandari mogu ubiti koga hoće, što je pokrenulo val nasilja. Međimurska revolucija započela je u Prelogu u subotu 2. studenog 1918. godine napadom na trgovinu Viktora Hirchsohna koji je imao zalihe dovoljne za čitav kotar te napadom na manufakturnu trgovinu Pavla Helmera i druge imućnije građane. No čim se saznalo da dolazi mađarska vojska, sve se umi-

Na skupš�ni 9.siječnja 1919. je sudjelovalo preko deset �suća ljudi, a najveća zasluga za pos�zanje odcjepljenja pripada dr. Ivanu Novaku rilo. Istog dana u Goričanu mete su postale trgovine i skladišta trgovaca Weisfelda i Friedricha. Uništena je i općinska arhiva, a činovnici su pobjegli u Donji Kraljevec, da bi se istu večer vratili s grupom vojnika. U Goričanu se 3. studenog osniva narodna straža, ali i formira unutarnja uprava i samostalna vlast, koja proglašava Goričan samostalnom republikom. Republika se u Goričanu održala od 3. do 16. studenog, slomili su se mornari i vojnici pri povratku s fronte koje vodi bivši preločki odvjetnik Bela Vajda. Istog dana pobunili su se i mještani Dekanovca i Domašinca, a žandari bježe u Čakovec, Dan kasnije 3. studenog stradavaju gospodarski objekti i dvorac grofa Feštetića u Pribislavcu, te objekti u Belici. Pobune i otimačine traju u jš dvadesetrak mjesta u Međimurju, tako u Pribislavcu, Donjoj Dubravi i drugdje. Za tri dana, već 5. studenog, dolazi do smirivanja u Međimurju. Prvo oslobođenje Međimurja u studenom bilo je neupješno, Mađari su suzbili slabe hrvatske snage. Obračun s Međimurcima i uvođnje mađarskog prijekog suda započeo je 6. studenog, nakon što su Mađari postali sigurni da je vojna demarkacijska linija rijeka Drava. Niti danas nije poznat točan broj ubijenih i stradalih od mađarskih represija. Podaci se veoma razlikuju. Dok Rudolf Horvat navodi samo 58 žrtava, Feletar kao i Kapun navode 103 žrtve. No Ivan Novak navodi da je povješanih od strane Mađara bilo čak 180 Međimuraca, što znači da bi onda ukupna brojka iznosila oko 250 ljudi stradalih u represalijama.

Oslobođenje Međimurja od 24. prosinca 1918. godine Austro-Ugarska Monarhija zatražila je od Antante primirje 29. listopada 1918. godine, a dan kasnije Hrvatski sabor donosi povijesnu odluku i raskida sve državno pravne odnose između hrvatskih zemalja i Kraljevine Ugarske i carevine Austrije te donosi zaključak o pristupanju Državi Srba, Hrvata i Slovenaca na cjelom etnografskom području tih naroda. Svu vlast u novoj Državi Srba Hrvata i Slovenaca prenosi se na Narodno vijeće Srba, Hrvata i Slovenaca, koje je osnovano početkom listopada 1918. godine kao središnje nadstranačko političko tijelo. U Zagrebu je Narodno vijeće utemeljeno na sjednicama od 5. do 8. listopada, a pristupanjem Hrvatsko srpske koalicije izabrano je i vodstvo. Za predstavnika Međimurja izabran je dr. Ivan Novak. Nakon toga je u Varaždinu osnovano Narodno vijeće za Međimurje. Predsjednik je dr. Ivan Novak, tajnik dr. Stjepan Vidušić. Prvotno je vojna akcija oslobođenja Međimurja određena za 10. prosinca, no zbog događaja u Zagrebu i prosinačkih žrtava odgođena je. Vojni elaborat za pohod na Međimurje sastavio je potpukovnik Slavko Kvaternik te odredio 24. prosinca za početak akcije. Pohod na Međimurje priprema Dragutin Perko, zapovjednik mjesta Varaždin uz pomoć Pere Magdića, Henrika Krizmana, dr. Ivana Novaka, potpukovnika Lava pl. Špišića, pukovnika Kolaka, natporučnika Franje Glogovca, kao i Kapistrana Gecija.

Uz snagu jedne pješadijske brigade sa sedam bataljuna pješaka, 52 strojnice, dva konjička eskadrona, 2 baterije poljskog topništva i 2 baterije teškog topništva, u Varaždinu se formira pričuva, jedan srpski bataljun. Vojni pohod planiran je na dvije fronte: južna fronta od Varaždina do Hrženice kojom se kretala glavnina snaga, jačine 5 bataljuna pod zapovjedništvom Dragutina Perka, i zapadna fronta, koja ulazi u Međimurje iz Štajerske pod zapovjedništvom majora Ive Hannenberga i kapetana Erminija Jurišića. Glavna kolona južne fronte, kojm zapovijeda potpukovnik Perko i satnik Sertić, prelazi preko dravskog mosta u šest sati ujutro 24. prosinca, snage tri bataljuna. Istovremeno se kod Hrženice prebacuju preko Drave dva bataljuna pod vodstvom majora Pogledića uz pomoć domaćih ribara i mlinara iz Hrženice, Otoka i Preloga, s dvadesetak čamaca i splavi kao i topništvo i konjica. Prebacivanje vojske u dvadesetak velikih čamaca organizirao je kapetan Marković. Brzo je oslobođen Prelog, kreće se prema Donjem Kraljevcu s ciljem presjecanje pruge i zauzimanja mosta na rijeci Muri kod Letenja, što je ostvareno do podneva. Mađari se povlače prema Muri kod Kotoribe, u Goričanu i u Murskom Središću. Do okršaja dolazi u Donjem Kraljevcu, poginula su tri mađarska vojnika. Manji dio mađarskih snaga ostao je u Čakovcu, Zapovjednik akcije Perko poziva na predaju majora Karolyja Gyorya koji predaje Čakovec, riječima: Javljam pokorno da Vam predajem grad Čakovec“ (Međimurske novine 5. siječnja. 1919.). Do 13 sati zaposjednut je i željeznički most kod Kotoribe te skele kod Kakinje i Kotoribe. Zapadna fronta iz Štajerske kreće iz Ormoža i Središća ob Dravi, dolazi do Šenkovca i Mihovljana, te se spaja s kolonom potpukovnika Perka koja dolazi iz Varaždina.

Nastavak na str. 21

Eto, i to se napokon dogodilo. Međimurske vode poslale su na natječaj resornog Ministarstva tri preostala projekta aglomeracije u vrijednosti većoj od 143 milijuna eura. Radi se o dodjeli bespovratnih sredstava za gradnju vodno-komunalne infrastrukture na područjima općina Donji Kraljevec, Podbrest i Podturen. Te općine, ali i niz okolnih, kao i Grad Prelog, dugo su čekali tu informaciju i ovo

IN MEMORIAM

im je sada lijep dar za Novu godinu, jer Božić je ipak prošao. Gradnja aglomeracije s će ih jedne strane �inancijski pošteno opteretiti, ali će s druge napokon moći planirati sanaciju i rekonstrukciju svojih cesta. Upravo će im to biti najveći "uteg oko vrata". Još samo treba potvrda da su projekti prošli. Kandidirana su tri, a koji će od njih proći, saznat će se do proljeća. (vv)

U 88. godini života preminuo je Ivan Šopar

Ivan Šopar, dugogodišnji pčelar i učitelj iz Čakovca, preminuo je u utorak 6. siječnja u 88. godini života. Bio je jedan od osnivača međimurske Udruge pčelara Agacija čiji je bio predsjednik u dva mandata i tajnik u pet mandata,bio je član UO Hrvatskog pčelarskog saveza, ali prije svega dobar čovjek koji je uvijek zračio pozitivom. Ivan Šopar pokopan je čakovečkom groblju

Ivan Šopar u Mihovljanu u četvrtak, 8. siječnja. (vv)

IN MEMORIAM

Napustila nas je Vera Zemunić (87) Posljednjeg dana 2025. godine napustila nas je Vera Zemunić. Omiljena učiteljica, književnica i članica Predsjedništva čakoveg ogranka Matice hrvatske preminula je u 87. godini života. Njezina najveća ljubav bila je pisana riječ posvećena djeci. Tijekom godina objavila je desetak zbirki pjesama i priča, a njezino posljednje djelo, zbir-

LEDENO JUTRO

Vera Zemunić ka „Kako se raste“, izašlo je upravo u izdanju čakovečke Matice 2025. godine. (vv)

U Štrigovi izmjerena najniža temperatura u Hrvatskoj Četvrtak, 8. siječnja, donio je širom Hrvatske niske temperature kakve već godinama nismo doživjeli. Ujutro su svugdje bili debeli minusi, a najniža izmjerena temperatura bila je nigdje drugdje nego u Štrigovi, gdje je prema podacima DHMZ-a u 8 sati bilo izmjereno čak -20.9 stupnjeva Celzijevih.

Prema sjećanjima mještana, rekord u Štrigovi ipak ostaje s početka 1985. godine, kada su temperature pale na nevjerojatnih -28 stupnjeva Celzijevih. Niske temperature čekaju nas i u narednim danima, a posebno hladno bi trebalo biti u nedjelju, 11. siječnja. (bj)

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Dok minimalac od siječnja raste za 80 eura bruto, nova poskupljenja režija i usluga prosječnom će kućanstvu godišnje „izbiti“ oko 245 eura iz džepa. Veća primanja tako se gotovo u potpunosti tope pod naletom skupljeg dopunskog osiguranja, struje, odvoza smeća i registracije vozila Piše: Sanja Heric

B

lagdani su tek završili, lampice se polako skidaju, a s prvim siječnjem, umjesto novogodišnjih odluka, dočekali su nas prvi konkretni šokovi po džepu. Ono što ćemo, nažalost, među prvima osjetiti u svojim novčanicima jest značajno skuplje dopunsko zdravstveno osiguranje.

Skuplje dopunsko osiguranje za 62 posto

Do sada smo ga plaćali 9,29 eura mjesečno, što je bio onaj sretni iznos od nekadašnjih 70 kuna na koji smo navikli godinama. No, toj je eri došao kraj. Cijena dopunskog sada skače na 15 eura mjesečno, što na godišnjoj razini iznosi okruglih 180 eura. Riječ je o poskupljenju od oko 60-ak posto. Dopunsko osiguranje služi kao potpuna zaštita od participacije, odnosno onih “skrivenih” troškova koje bismo inače plaćali pri svakom susretu sa zdravstvenim sustavom. Ono nam omogućuje preglede kod obiteljskog liječnika i stomatologa bez plaćanja naknada, pokriva specijalističke preglede, laboratorijske pretrage te skupu dijagnostiku poput CT-a i MR-a. Bez ove police, samo jedan bolnički račun može vas stajati i do 530 eura, dok uz nju ne plaćate ni onih 1,32 eura za lijekove s osnovne liste u ljekarnama. Ukratko, to je polica koja nas čuva od nepredviđenih �inancijskih izdataka u trenucima kada nam je zdravlje ionako narušeno. Nova cijena kreće od veljače iduće godine. Kategorije koje su i do sada imale pravo na besplatno dopunsko, to će pravo imati i dalje. Besplatno dopunsko imaju i dalje redovni učenici i studenti, osobe sa 100-postotnim invaliditetom, dobrovoljni darivatelji krvi s više od 25 davanja (žene) i 35 davanja (muškarci) te darivatelji organa te trudnice za stanja vezana uz trudnoću. Istovremeno, država diže prihodovne cenzuse za one kojima iz proračuna plaća dopunsko pa će od 1. siječnja pravo na “besplatno dopunsko” imati osigurane osobe ako im ukupan prihod u prethodnoj godini po članu obitelji ne prelazi 458,08 eu-

ra mjesečno, a samci ako ne prelazi 573,50 eura.

Za struju godišnje i do 60 eura više

No, poskupljenja koja nam “čestitaju” novu godinu ne staju samo na policama osiguranja, jer nas pravi hladan tuš čeka i pri pogledu na brojila. Ako ste dio onog tipičnog hrvatskog kućanstva koje godišnje potroši između 3.000 i 3.100 kilovatsati električne energije, prvi udarac doživjeli još u studenom prošle godine, kada je zbog postupnog smanjenja Vladinih subvencija prosječan mjesečni račun skočio s dotadašnjih 40,65 eura na 43,65 eura, što je bila tek uvertira u ono što slijedi. Siječanj 2026. godine donosi nam još veće poskupljenje jer su s prvim danom nove godine na snagu stupile veće mrežarine za prijenos i distribuciju struje. To je dodatno “napuhalo” iznose na uplatnicama, pa se prosječan račun sada popeo na oko 45,61 euro. Kada podvučemo crtu i zbrojimo ove dvije faze poskupljenja, dolazimo do zaključka da u odnosu na jesen prošle godine za istu potrošnju struje danas plaćamo oko pet eura više mjesečno. Možda se pet eura na prvu ne čini kao iznos zbog kojeg bi se palio alarm, ali na godišnjoj razini to znači da ćemo iz kućnog budžeta morati izvući dodatnih 60 eura samo kako bi nam svjetla ostala upaljena.

I smeće nikad skuplje za kućanstva i poduzetnike

Pravi „udar na novčanik“ stiže i za odvoz smeća i to diljem Međimurja. Konkretno, u Općini Štrigova priprema se značajno poskupljenje odvoza otpada koji obavlja Čakom. Prema novom prijedlogu cjenika, �iksni dio, odnosno cijena obvezne minimalne javne usluge za redovne korisnike (kućanstva s posudom od 120 litara), skače sa sadašnjih 7,94 eura na čak 13,77 eura. Što to znači u praksi za mjesečni račun? Ako, primjerice, imate jedan odvoz mjesečno, vaša će ukupna cijena sa sadašnjih 9,71 eura narasti na 16,79 eura, što je razlika od čak 7,08 eura po svakom računu. Za obitelji koje trebaju češće pražnjenje kante, situacija je još ozbiljnija.

Naime, cijena s dva odvoza raste za 8,34 eura, dok će oni s tri odvoza mjesečno plaćati gotovo 10 eura više nego do sada, točnije 22,83 eura umjesto dosadašnjih 13,24 eura. Ipak, najveći �inancijski nokaut doživjet će korisnici koji nisu tzv. kućanstvo. U ovu kategoriju ulaze svi oni koji pokreću lokalno gospodarstvo i društveni život: od obrtnika, poduzeća i iznajmljivača, pa sve do udruga, škola i vrtića. Za njih su iznosi na uplatnicama postali drastično veći jer se �iksni dio za osnovnu posudu od 120 litara gotovo udvostručio – s 11,92 eura skočio je na 23 eura. Za poduzetnika s tom osnovnom kantom i jednim odvozom, račun raste s 14,56 na 26,66 eura. Ako mu zatreba drugi odvoz, račun se penje na 30,32 eura, dok tri odvoza mjesečno stoje 33,98 eura. Pravi šok tek slijedi za veće subjekte: oni koji koriste posude od 240 litara suočeni su s �iksnom naknadom koja je s 11,92 eura odletjela na 46 eura, pa će uz samo jedan odvoz umjesto 17 eura plaćati preko 53 eura mjesečno. Najveći korisnici s posudama od 360 litara sada će za samo jedan odvoz izdvajati gotovo 80 eura, što je nevjerojatnih 43,80 eura više po svakom računu nego do sada.

Naknada za uporabu javnih cesta skače na 40 eura

Kao da struja, smeće i dopunsko nisu bili dovoljni, na red su došli i limeni ljubimci. Ako vas u 2026. godini čeka registracija automobila, pripremite se na još jedan “udarac” u stanici za tehnički pregled. Naime, naknada za uporabu javnih cesta poskupljuje za otprilike 60 posto, a sve zbog rasta osnovice koja s dosadašnjih 28,50 eura skače na okruglih 40 eura. Što to konkretno znači za vaš novčanik? Konačni iznos koji ćete platiti ovisi o obujmu motora vašeg vozila, no jedno je sigurno – jeftinije proći nećete. Vlasnici manjih gradskih automobila s motorom do 1000 kubika, koji su do sada plaćali 23,94 eura, sada će morati izdvojiti 38,40 eura, što je skok od 14,46 eura. Najveći broj vozača u Hrvatskoj, onih s motorima od 1001 do 1600 “kubika”, osjetit

9. siječnja 2026.

Iako s prvim danima 2026. godine minimalna plaća raste, veselje će kratko trajati. Istražili smo kako će novi val poskupljenja – od dopunskog osiguranja i struje do registracije vozila i odvoza smeća – doslovno “pojesti” povišice. Donosimo detaljan izračun koji otkriva poražavajuću matematiku: prosječnom kućanstvu ove će godine iz novčanika nestati najmanje 245 eura više nego lani.

ŠTO NAM SVE DONOSI NOVA 2026

245 eura nam god izvlače i će razliku od čak 30 eura, jer im naknada sa 49,59 eura leti na gotovo 80 eura. Za one s nešto jačim strojevima, od 1601 do 2000 cm3, trošak raste sa 59,85 na 95,60 eura, što je povećanje od 35,75 eura. Pravi �inancijski “tsunami” ipak čeka vlasnike jačih jurilica. Ako vozite automobil s motorom iznad 2500 kubika, pripremite se na nevjerojatnih 95,48 eura razlike – naknada

s dosadašnjih 159,32 eura skače na vrtoglavih 254,80 eura. Čini se da će vožnja cestama u novoj godini biti luksuz koji ćemo svi itekako osjetiti pri svakom produženju prometne dozvole. Kad smo već kod prometa, uvećavaju se i kazne za prometne prekršaje. Tako se kazna za korištenje mobitela tijekom vožnje povećava sa 130 na čak 300 eura, a u planu

su i strože kazne za nevezivanje sigurnosnog pojasa i opasno parkiranje. Strože će se regulirati kretanje i prekršaji električnih romobila. Jedan od noviteta koji često spominje MUP tiče se i kaznenog tretmana kada se vozila daju maloljetnicima bez odgovarajuće kategorije, primjerice, električni romobili ili skuteri djeci mlađoj od 14 godina. U tim slučajevima ne bi odgo-

9. siječnja 2026.

Aktualno 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

TEMA BROJA

Tablica 1: Koji troškovi nam rasti, a što nam donosi uštedu?

NOVOSTI U 2026.

Stavka

Stara cijena

Nova cijena u 2026.

Dopunsko osiguranje

9,29 €

15 €

+5,71 € mjesečno

Struja (prosj. kućanstvo)

40,65 €

45,61 €

+4,96 € mjesečno

Odvoz smeća (Štrigova)

9,71 €

16,79 €

+7,08 € mjesečno

Cestarina (auto 1.0-1.6)

49,59 €

79,60 €

+30,01 € godišnje

cca 3,00 - 7,00 €

0,00 €

Ušteda do 80 € godišnje*

Minimalna plaća (bruto)

970 €

1.050,00 €

+80 € mjesečno

Studentska satnica

6,06 €

6,56 €

+0,50 € po satu

-

100,00 €

Jednokratni bonus

Bankovna naknada

Vaučer za 18-godišnjake

6. GODINA?

a više dišnje iz džepa varao samo mladi vozač, nego bi odgovornost snosili odrasli koji su im to omogućili, npr. roditelji, djedovi i bake ili čak kumovi.

Umirovljenici će moći raditi puno radno vrijeme

No, u moru poskupljenja ima i nekih dobrih vijesti, posebno za one u “zlatnim godinama”. Od 1. siječnja

2026. ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje ako korisnik navrši 70 godina. Time se starosne/prijevremene mirovine korisnicima podižu u prosjeku oko 60 eura mjesečno. Mogućnost kombiniranja rada i mirovine: umirovljenici s navršenih 65/70 godina (ovisno o vrsti mirovine) moći će raditi puno radno vrijeme, a uz to uzimati 50 % mirovine. To se odnosi

i na obrtnike i samozaposlene. Kod korisnika invalidskih mirovina: mirovinski faktor za izračun invalidske mirovine se povećava, za potpunu invalidnost s 1,0 na 1,1, a za djelomičnu s 0,8 na 0,9.

Iskoristite besplatan bankovni račun

Iz bankarskog sektora stiže jedna vijest koja bi nam svima mogla malo ra-

steretiti novčanike. Naime, od 1. siječnja 2026. godine banke uvode mogućnost korištenja potpuno besplatnog bankovnog računa. Građani, naime, mogu zatražiti paket besplatnih usluga vezan uz račun na koji primaju svoja redovita primanja, bilo da je riječ o plaći, mirovini, stipendiji ili nekom drugom stalnom priljevu. Banke više neće smjeti naplaćivati otvaranje, vođenje, pa ni zatvaranje takvog računa, a u paketu se dobiva i ono bez čega danas ne možemo, mobilno bankarstvo. Samo uvođenje besplatnih bankovnih računa, umjesto olakšanja, izazvalo je val nezadovoljstva i oštre kritike platforme Blok umirovljenici zajedno, koja upozorava na potpunu apsurdnost sustava u praksi. Prema navodima BUZ-a, banke svjesno ignoriraju upute Hrvatske narodne banke i nameću dodatne uvjete, poput zatvaranja postojećih minusa ili otvaranja potpuno novih računa. Osobni se dolazak u banku traži i od nepokretnih osoba, iako njihovi opunomoćenici imaju zakonsko pravo raspolagati računom u njihovo ime, što pokazuje koliko je situacija izvan svake pameti.

Raste minimalna satnica za studente

Mijenjaju se pravila za zaposlene učenike i studente, odnosno one koji rade preko učeničkih i student servisa. Minimalne satnice rastu, a rastu i porezni limiti, što znači da će marljivi učenici i studenti moći više zaraditi, a da i dalje budu porezna olakšica svojim roditeljima. Od 1. siječnja 2026. godine studentska minimalna satnica raste za pedeset centi, sa 6,06 na 6,56 eura. Ona se izračunava tako da se iznos minimalne bruto plaće u državi dijeli sa 160. Satnica mora biti uvećana za 50 posto radom nedjeljom, blagdanima i noću, odnosno

u tim slučajevima bit će 9,84 eura. Sukladno novoj odluci, neoporezivi limiti za studentski rad povećat će se na 4800 eura za studente koji su na poreznoj olakšici roditelja i na 12.000 eura za one koji nisu.

Mladima 100 eura za kulturno uzdizanje

Mladi koji u 2026. navrše 18 godina dobivaju vaučer od 100 eura. Sredstva mogu iskoristiti za kupnju knjiga, ulaznica za kazalište, kino, koncerte ili pretplatu na dnevne novine. Novac se dodjeljuje na njihov elektronički račun, infopix.hr e-imenik, koji se koristi za kupovinu. Početak korištenja „Kulturne iskaznice“ planiran je za 30. travnja, a provedbu projekta osigurava FINA jer se svaka iskaznica veže uz sustav OIB-a. Podaci o mjestima na kojima se Kulturna iskaznica može koristiti bit će dostupni na mrežnim stranicama Kulturne iskaznice.

Zbogom papirnatim računima

Dok se građani bave računima za struju i smeće, poduzetnike i obrtnike od prvog dana 2026. godine dočekala je velika digitalna transformacija poznata kao Fiskalizacija 2.0. Era papirnatih računa i PDF-ova poslanih mailom polako odlazi u povijest jer u punu primjenu ulazi sustav obveznih e-računa. Za sve one koji su u sustavu PDV-a, svaka transakcija s drugim poduzetnikom mora se odvijati isključivo putem e-računa. To znači da ćete te račune morati i izdavati i primati u digitalnom formatu usklađenom s novim sustavom. S druge strane, “paušalisti”, slobodna zanimanja i mali obrtnici koji nisu u sustavu PDV-a dobili su mali predah. Oni od početka 2026. moraju imati tehničku mogućnost za primanje e-računa, dok će obveza da ih sami izdaju nastupiti tek godinu dana kasnije, točnije od 1. siječnja 2027.

Razlika (mjesečno/ godišnje)

eDozvole za gradnju u 30 dana U 2026. godini planirano je ubrzanje izdavanja građevinskih dozvola kroz nadograđeni sustav eDozvola. Glavni cilj je skraćivanje roka izdavanja dozvola na maksimalno 30 dana za uredno predanu dokumentaciju. Postupak je u potpunosti digitaliziran, što znači da se zahtjevi podnose elektroničkim putem, a sustav automatski komunicira s ostalim javnopravnim tijelima radi prikupljanja potrebnih suglasnosti. Investitori imaju uvid u realnom vremenu o statusu svog predmeta putem sustava e-Građani.

Minimalna plaća raste na 1.050,00 eura bruto

Od 1. siječnja 2026. godine, minimalna plaća u Hrvatskoj raste na 1.050,00 eura bruto. To predstavlja povećanje od 80 eura ili 8,25% u odnosu na 2025. godinu, kada je iznosila 970 eura. Ovo povećanje dio je Vladinog plana prema kojem bi minimalna plaća do 2028. godine trebala dosegnuti iznos od 1.250 eura. Osim samog iznosa, mijenjaju se i pravila o informacijama o plaćama. Do lipnja 2026. godine Hrvatska mora u svoje zakone “pretočiti” europsku Direktivu o transparentnosti plaća. Zbog toga se radi na izmjenama Zakona o radu i Zakona o ravnopravnosti spolova, a cilj je da tajnovitost oko toga tko koliko zarađuje odlazi u povijest. Uskoro će poslodavci morati igrati otvorenih karata. To znači da će već u oglasima za posao morati biti jasno istaknut raspon početne plaće, a kriteriji za napredovanje više neće moći biti “poslovna tajna”. Što je još važnije, radnici će dobiti pravo na uvid u prosječne plaće za radna mjesta iste vrijednosti.

6

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

MindsetSoul Business

Snaga odluke koja se više ne preispituje

S

tečajevi su me naučili mnogo toga, ali jednu stvar posebno: odluke se moraju donositi i kada su najteže. U poslu, neodlučivanje nije neutralno stanje. Ono je aktivna šteta. Kao stečajna upraviteljica vidjela sam koliko su upravo nedonesene odluke, odgađanja i “još malo ćemo vidjeti” koštali �irme, ali i njihove vlasnike i direktore. Poslovni problemi rijetko nastanu iznenada. Oni se najčešće gomilaju upravo zato što se odluka ne donese na vrijeme. Odgovorna osoba nikada nije odvojena od �irme. Dok posao funkcionira, ta se povezanost često zanemaruje. No u trenutku poremećaja postaje jasno da se stanje sustava i stanje osobe koja vodi taj sustav ne mogu razdvojiti. Zato posao ne može funkcionirati na temelju nade da će se situacija sama okrenuti. Postoje rokovi, zakon i posljedice. I netko mora donijeti odluku, znajući da neće biti popularna i da se više neće moći vraćati unatrag. U redovnom poslovanju to se često zaboravlja. Odluke se razvlače, ublažavaju, ostavljaju otvorene “za svaki slučaj”. To se naziva oprezom, ali u praksi je to strah od odgovornosti. Sustav tada ostaje u nejasnoći, a cijenu te nejasnoće netko uvijek plaća. Jednom sam radila s poduzetnikom koji je stalno imao ogromne iznose nenaplaćenih potraživanja. Novac je formalno postojao – u fakturama, ugovorima i planovima – ali ne i na

Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore E - mail: vesna@vesnabaranasic.com

računu. Nakon nekoliko razgovora u kojima nije davao jasan odgovor, pitala sam ga vrlo direktno: radite li vi za novac ili za žetone? Nastala je tišina. Ona prava, nelagodna tišina u kojoj postane jasno gdje je stvarni problem. Nije bilo potrebe za dodatnim objašnjenjima. Već sljedeći dan imao je pripremljenu listu opomena i angažiranu djelatnicu koja je krenula u naplatu potraživanja. Problem nikada nije bio u tome da on ne zna što treba napraviti. Problem je bio u tome što odluku nije zaključio. Dok god je ostajala otvorena, poslovanje je trpjelo. Snaga odluke koja se više ne preispituje nije u tome da je laka niti da je svima prihvatljiva. Njezina snaga je u tome da zatvara prostor kaosu. Ona sustavu daje jasan signal: ovo je smjer, ovdje je granica i po ovome se sada radi. Svaka ozbiljna odluka zatvara neka vrata. I upravo je to njezina svrha. Jer tek kada se vrata zatvore, poslovanje dobiva jasnoću, stabilnost i prostor da se ponovno pokrene.

Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore vesna@vesnabaranasic.com Vesna Baranašić, mag.oec.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

40 godina s Vama

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

9. siječnja 2026.

TREBA LI I HRVATSKA ZABRANITI društvene mreže mlađima od 16 godina?

Zabrane nisu dovoljn im ekrane i ponudite Psihologinja Jelena Ptiček Perković o gorućem problemu generacije: Istražili smo kako Instagram i TikTok utječu na mentalno zdravlje mladih i zašto im mobitel treba uzeti prije spavanja Piše: Margareta Detoni Smoljanec

Ovih dana javnost je više nego ikad zaokupljena napisima o opasnostima društvenih mreža te interneta općenito za djecu i mlade. Neke zemlje, gotovo jedna za drugom, počele su ih zakonski zabranjivati za mlade i djecu mlađu od 16 godina, smatrajući kako je njihov utjecaj prešao sve granice te da su djeca u velikoj opasnosti od raznih psihičkih i socijalnih poremećaja, što je vidljivo iz njihova ponašanja i problema koje imaju. Djeca se sve manje druže uživo, imaju iskrivljenu viziju stvarnosti, nude im se svakakvi sadržaji koji su posebno opasni za one osjetljivije, a najgore od svega je što na tim mrežama vrebaju i druge opasnosti. Kako stojimo u Hrvatskoj po tom pitanju, koliko su nam djeca ugrožena, kada počinju s interakcijama na društvenim mrežama te možemo li im zabranom vratiti djetinjstvo, mladenaštvo i poboljšati život, razgovarali smo s kognitivno-bihevioralnom terapeutkinjom i psihologinjom Jelenom Ptiček Perković iz Čakovca.

Potrebna su jasna pravila i propisi

Djeca su na mrežama provode i do 5 sa� dnevno: “Neispavana su, anksiozna i lake mete za pedofile” - kaže Jelena P�ček Perković

Djeca dnevno od 3 do 5 sati na društvenim mrežama! Korištenje društvenih mreža počinje već u nižim razredima osnovnih škola, kada govorimo o platformama za razmjenjivanje poruka poput Vibera, WhatsAppa, Snapchata i slično. U višim razredima osnovnih škola već je uobičajeno da postoje ra-

Djeci trebaju sadržaji iz stvarnog svijeta, sudjelovanje u obiteljskom životu, volontiranje... Što ponuditi djeci u zamjenu ukoliko se zabrane dogode i u nas? – Djeci je potrebno ponuditi sadržaje u realnom svijetu, poput sporta, druženja, igranja društvenih igara, odrađivanja kućanskih zadataka s roditeljima, sudjelovanja u obiteljskom životu, ali i životu zajednice kroz volontiranje. Roditelji današnje djece i mladih su

ljudi koji su odrastali bez mobitela i društvenih mreža pa imaju znanja o tome kako su oni provodili svoje vrijeme. Danas su zanemareni hobiji poput čitanja knjiga ili rješavanja križaljki. Roditelji s djecom mogu gledati �ilmove, igrati društvene igre, organizirati neku radnu akciju i slično. U svakom slučaju, roditelji trebaju poslužiti djeci kao primjer.

S obzirom na to da sve više zemalja ukida djeci i mladima do 16 godina uporabu svih društvenih mreža, očekuje li se takvo nešto i u Hrvatskoj? Kakav je stav naših psihologa? – Na svim društvenim mrežama postoje ograničenja dobi u kojoj se iste mogu koristiti, no vrlo je slaba, odnosno nikakva kontrola točnosti podataka koji se upisuju. Dakle, potrebna

zredne grupe na društvenim mrežama, kao i da razrednici komuniciraju s učenicima putem tih grupa. Tada najčešće otvaraju i prve pro�ile na društvenim mrežama. Podaci nekih istraživanja pokazuju da postotak korištenja društvenih mreža kod djece raste s dobi, pa tako otprilike 30 do 40 % djece u nižim razredima koristi društvene mreže, u višim razredima oko 65 % djece, a u srednjoj školi gotovo 80 % djece koristi društvene mreže. – Kolegice i ja napravile smo istraživanje ove godine na djeci i mladima u dobi od 12 do 20 godina, a podaci su pokazali da djeca u prosjeku provode tri do pet sati dnevno na društvenim mrežama.

su nam jasna pravila i propisi kojima će se to jasno de�inirati i regulirati kako doista djeca ne bi koristila društvene mreže do dobi od 16 godina. Naše škole već su zabranile korištenje mobitela za vrijeme trajanja nastave, a u praksi se to pokazalo dobrom odlukom jer se djeca više druže za vrijeme odmora, a za vrijeme sata imaju manje distraktora.

Najviše zastupljene mreže su Instagram, Snapchat i TikTok – kaže naša sugovornica te nastavlja: – Korištenje društvenih mreža ima svoje prednosti i nedostatke. Prednosti su te da se mladi mogu družiti i onda kada su kod kuće, mogu brže doći do nekih korisnih informacija, poput domaće zadaće ili onoga što su radili u školi kada su izostali zbog bolesti. Mreže mogu biti korisne i kod povezivanja s grupama sličnih ljudi, koje možda u realnom životu ne možemo okupiti oko sebe jer nam nisu blizu. Međutim, gotovo cjelodnevno provođenje vremena na društvenim mrežama donosi i određene rizike, odnosno nedostatke. Iako se djeca druže u

Dok svijet raspravlja o zabrani društvenih mreža za mlađe od 16 godina, podaci s terena u Hrvatskoj su zabrinjavajući. Učenici su online gotovo trećinu budnog vremena, a virtualni svijet postao im je važniji od stvarnog. O tome kako prepoznati ovisnost, zašto nasilne igrice kradu san i kako djecu zaštititi od predatora i depresije, razgovarali smo s čakovečkom psihologinjom i terapeutkinjom

Trgovine otvorene ove nedjelje, 11. siječnja • Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)

• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h)

• JUG MALL Čakovec (8-16 h)

• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)

• KONZUM, Čakovec, Trg Republike 6 (8-13 h)

• KONZUM, Donja Dubrava (8-13 h)

• KONZUM, Goričan (7-13 h) • KONZUM, Kotoriba (7-13 h) • KONZUM, Mursko Središće (8-13 h) • KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)

• KONZUM, Prelog, K. Zvonimira 59 (7-13 h) • KONZUM, Pribislavec (7-13 h) • PEK-TONI, Čakovec (7-13 h) • SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h)

9. siječnja 2026.

ne: Roditelji, ugasite e stvarni život virtualnom svijetu, događa se da se ponekad verbalno nasilje među vršnjacima nastavlja putem društvenih mreža, pa sada to dijete nije izloženo nasilju samo u školi, već i kod kuće, gdje bi se trebalo osjećati sigurno – kaže Ptiček Perković. Osim toga, na društvenim mrežama ima sadržaja prema kojima djeca nisu kritična, što često i zbog svoje niske kronološke dobi ne mogu ni shvatiti. – Djeca mlađe dobi češće su mete napada na društvenim mrežama, bilo pedo�ila ili prevaranata. Kod adolescenata se javljaju češće usporedbe s drugima na društvenim mrežama, što dovodi do osjećaja neadekvatnosti, neuspjeha, sniženog samopouzdanja i drugih posljedica na mentalno zdravlje mladih, poput anksioznosti i depresije – ističe.

Koristiti minimalno i svrhovito

Na pitanje s koliko godina je preporučljivo djeci dati neki od elektroničkih uređaja i na koliko vremena, sugovornica ističe: – Djeca bi elektroničke uređaje trebala koristiti minimalno i za neku svrhovitu namjenu. Danas je na internetu dostupno mnogo sadržaja, od priča za djecu do pjesmica i uspavanki. Dostupni su i crtići s kojima lako umirimo dijete na dugom putu ili kad je bolesno. Međutim, preporuka struke jest da se djeci mlađoj od tri godine ne daju elektronički uređaji, a za djecu stariju od tri godine smatra se da je dovoljno da koriste uređaje do jedan sat dnevno. Za djecu školske dobi broj sati raste, no bilo bi bolje da uređaje koriste za neki poučan sadržaj, zadatke vezane uz školu i slično. Danas je djeci mnogo lakše pronaći zabavu u virtualnom svijetu, pa je na nama roditeljima da im osmislimo sadržaj, ponudimo načine kako će provesti

Aktualno 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Posljedice pretjerane izloženosti društvenim mrežama su nisko samopouzdanje, samookrivljavanje, odbacivanja od vršnjaka, nerazumijevanja od odraslih, depresija… dcjenjivati rizike određenih situacija – objašnjava.

Poremećaji spavanja

Jelena P�ček Perković, kognitivno - bihevioralni terapeut govori o opasnos� društvenih mreža u nas svoje vrijeme u obavezama i druženju s obitelji ili prijateljima, a onda će imati manju potrebu činiti to u virtualnom svijetu. Ptiček Perković ističe da na društvenim mrežama postoje brojni rizici i to je jedna široka tema o kojoj bi se moglo puno pričati. – Oni najozbiljniji su potencijalno izlaganje djece pedo�iliji, iz neznanja i nemogućnosti prepoznavanja opasne osobe iza ekrana, koja se predstavlja kao netko njihove vršnjačke dobi i interesa. Osim pedo�ilije, ima i prevaranata raznih vrsta. Još jedna opasnost je dostupnost sadržaja za koje djeca nisu kognitivno, a ni emocionalno zrela. Nemaju razvijenu kritičnost prema nekim objavama ili postupcima pa mogu razviti iskrivljena uvjerenja ili pasti pod krivi utjecaj. Posljedice izloženosti takvim sadržajima ili situacijama mogu dovesti do niskog samopouzdanja, samookrivljavanja, odbacivanja od strane vršnjaka, nerazumijevanja od strane odraslih, pojačane usporedbe, anksioznosti i depresivnosti. U najvećem riziku su mlađa djeca, ali nisu isključeni ni adolescenti koji su skloni po-

Može li zakonska zabrana doista vratiti djeci izgubljeno djetinjstvo ili je ključ ipak u rukama roditelja? Dok domaća istraživanja potvrđuju da tinejdžeri pred ekranima provode i do pet sati dnevno, psihologinja Jelena Ptiček Perković upozorava na „nevidljive“ opasnosti – od algoritama koji kradu san do emocionalne nezrelosti za digitalni svijet. Doznajte zašto digitalni uspjeh u igricama stvara lažni osjećaj ugode i kako ponovno uspostaviti balans između virtualnih lajkova i stvarnog života

Mogu li pak djeca razviti probleme sa spavanjem ili poremećaje sna zbog igranja nasilnih igrica poput Robloxa? Psihologinja objašnjava kako djeca mogu imati problema sa spavanjem zbog provođenja vremena na mobitelu, bilo zbog igranja igrica ili korištenja društvenih mreža. – Igrice su dizajnirane tako da pružaju osjećaj ugode i uspješnosti, a to je osjećaj koji nas tjera da igramo dulje i da dalje ustrajemo u svojim osvajanjima. Kada je mozak stimuliran dopaminom koji se oslobađa u situacijama uspjeha i sreće, on nije umoran i ne signalizira nam da trebamo na spavanje. Djeca i mladi često provode vrijeme na mobitelu do dugo u noć, zbog čega budu neispavana i upadaju u začarani krug poremećaja spavanja – kaže te dodaje kako bi bilo preporučljivo uzeti djeci mobitel minimalno sat

vremena prije spavanja, odnosno kada kreće rutina večere, tuširanja i umirivanja pred spavanje. Tako će se odvojiti od ekrana i plavog svjetla koje se iz ekrana emitira, a ometa lučenje melatonina koji je zadužen za umor i spavanje.

Povratak na staro? Možda uz dobar balans…

Često se ovih dana spominje naš život nekada. Možemo li se ikada vratiti na staro? Omogućiti našoj djeci da žive pravi život u autentičnoj živoj interakciji jedni s drugima? – Pitanje povratka na staro je teško pitanje. Našoj djeci ovo je pravi život, život u kojem se stvarni i virtualni život isprepliću i izmjenjuju. Ako ih naučimo pravilno koristiti internet, društvene mreže i umjetnu inteligenciju, ako ih usmjerimo i ograničimo im vrijeme u virtualnom svijetu, a više ih uključimo u realne interakcije u stvarnom svijetu, možemo postići neki dobar balans.

Umjetna inteligencija je ipak samo robot, treba je pametno integrirati u život Kako gledate na umjetnu inteligenciju? – Umjetna inteligencija jako napreduje, a može poslužiti kao dobar alat ako je koristimo za konkretne i korisne stvari. Neki podaci koji su prije 30 godina postojali samo u enciklopedijama, ili koje smo do prije nekoliko godina trebali pretraživati nekoliko sati na internetu, sada su dostupni u nekoliko klikova. Ako znate što tražite. Na kraju krajeva, čovjek je stvorio umjetnu inteligenciju sebi na korist. Problem nastaje kada čovjek, koji ima sposobnost mišljenja, obrade informacija i zaključivanja, želi uštedjeti vrijeme na tim složenim procesima pa od umjetne inteligencije traži odgovore koje ne bi trebao

tražiti. Tako danas mnogi pribjegavaju traženju savjeta umjetne inteligencije o svakodnevnom funkcioniranju ili o svom mentalnom stanju, a ona zapravo nije stručnjak. Nije čak ni osoba koja bi imala razumijevanje ili empatiju za stvarne situacije ili stanja u kojima se pojedinac može naći. Umjetna inteligencija je ipak samo robot koji ima sposobnost generiranja činjenica koje pronalazi na internetu. Ne bi je trebalo koristiti kao majstora, liječnika, psihologa, psihijatra ili prijatelja. Ona će se integrirati u naše živote i morat ćemo naučiti kako živjeti s njom, prilagoditi školske udžbenike i zadatke, a vjerojatno i neka druga područja funkcioniranja.

INTEGRATOR – EU natječaj koji povezuje male poduzetnike s velikim igračima

Do 820.000 eura bespovratnih sredstava za razvoj, inovacije i ulazak u dobavljačke lance

M

inistarst vo gospodarstva je 24. prosinca 2025. objavilo Javni poziv INTEGRATOR, vrijedan gotovo 14 milijuna eura, namijenjen mikro, malim i srednjim poduzećima koja žele unaprijediti konkurentnost kroz inovacije i suradnju. Ovaj poziv �inancira razvoj znanja, proizvoda i procesa koji poduzetnicima omogućuju ulazak u dobavljačke lance većih sustava.

Udruživanje kao temelj uspjeha

Na natječaj se mogu prijaviti konzorciji koje čine najmanje tri mikro, mala ili srednja poduzeća, pri čemu jedno ima ulogu nositelja projekta, a ostala sudjeluju kao partneri s jasno de�iniranim doprinosom. Cilj udruživanja je razvoj inovativnih rješenja koja omogućuju dugoročnu suradnju s integratorima, odnosno srednjim i velikim poduzećima s razvijenim lancima vrijednosti. Projekt mora rezultirati najmanje jednim novim ili značajno unaprijeđenim proizvodom ili uslugom, bilo kroz tehnološke, proizvodne, organizacijske ili marketinške inovacije.

Što se može financirati

I N T EGR AT OR omogućuje �inanciranje ključnih aktivnosti potrebnih za razvoj i komercijalizaciju inovacija. Prihvatljivi su troškovi zaposlenika uključenih u projekt, nabava instrumenata i opreme te korištenje zgrada i zemljišta u opsegu i razdoblju u kojem se koriste za projekt. Financiraju se i ugovorna istraživanja, kupnja znanja, patenata i licenci od vanjskih izvora, kao i dodatni operativni troškovi nastali izravno zbog provedbe projekta. Posebna pažnja posvećena je inovacijama speci�ičnim za MSP-ove, poput zaštite intelektualnog vlasništva, sa-

Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr 095/5580-199

vjetodavnih i inovacijskih usluga te vanjskih usluga poput istraživanja tržišta, testiranja proizvoda, dizajna i promocije. Moguće je �inancirati i upravljanje projektom, pripremu dokumentacije te aktivnosti vezane uz promidžbu i vidljivost.

Primjena u različitim sektorima

Natječaj je primjenjiv u brojnim industrijama. U metalnoj industriji može se koristiti za razvoj novih tehnoloških postupaka ili komponenti, u tekstilnoj za razvoj tehničkih i funkcionalnih materijala, u drvnoj industriji za inovativne proizvode i poluproizvode, a u IT sektoru za razvoj softverskih rješenja i digitalnih platformi koje se integriraju u poslovne sustave većih poduzeća.

Rokovi i prilika za poduzetnike

Projektne prijave zaprimaju se od 5. svibnja 2026. u 11 sati, a krajnji rok za prijavu je 31. prosinca 2026. u 11 sati. Budući da se radi o trajnom pozivu, prednost imaju kvalitetno pripremljeni i ranije predani projekti. Za kvalitetnu, pravodobnu i cjelovitu pripremu projekata, uključujući analizu prihvatljivosti, prikupljanje ponuda, izradu poslovnih planova i prijavu na natječaje, poduzetnici se mogu obratiti NORD consulting d.o.o., kontakt osoba Magdalena Dovečer, na telefon 095 5580 199 ili e-mail info@nord-consulting.hr

8

Crna kronika

VIKAO na policajce na intervenciji

“P***a vam materina, od***ite!” Muškarac iz Čakovca (26) psovao je policajce koji su intervenirali po dojavi o obiteljskom nasilju, a za takvo ponašanje dobio je uvjetnu zatvorsku kaznu od 15 dana. Incident se zbio 16. studenoga oko 20 sati u Čakovcu. Muškarac je bio pod vidnim utjecajem alkohola kad su policajci pristigli na adresu zbog prijave obiteljskog nasilja. Umjesto da im omogući nesmetano obavljanje posla, vikao je na policajce: "Koji k***c ste dolazili, od***ite, p***a vam materina!" Općinski sud u Čakovcu proglasio ga je krivim za vrijeđanje policijskih službenika tijekom obavljanja službene dužnosti te mu izrekao uvjetnu kaznu zatvora od 15 dana s rokom provjere od šest mjeseci. U tom razdoblju ne smije počiniti novi prekršaj, inače će morati odslužiti kaznu. Na glavnoj raspravi 12. prosinca priznao je da je pogrešno postupio. Objasnio je da je kritične večeri došao kući pijan i zatekao

NEDELIŠĆE

oca kako tuče majku. Pokušao je pomoći majci i odvukao ju u svoju kuću, no otac je izvana vikao i pozvao policiju. - Kad je došla policija, vikao sam im da spašavam majku. Bio sam pijan, preklinjao sam i govorio pogrdne riječi. Sada se sramim. Žao mi je što sam se tako ponašao prema policajcima i neće se ponoviti, rekao je u svojoj obrani. Policija ga je privela na hlađenje od 16. do 17. studenoga, što mu je uračunato u kaznu kao dva dana zatvora. Preostalo vrijeme od 13 dana neće morati izdržati ukoliko u sljedećih šest mjeseci ne počini novi prekršaj. Ovo nije prvi put da se našao pred sudom. Prethodno je već bio kažnjavan za slične prekršaje, što je sudu bila otegotna okolnost pri odmjeravanju kazne. No priznanje krivnje i kritičnost prema vlastitom postupku djelovali su u njegovu korist, zbog čega je sud odlučio primijeniti uvjetnu osudu. (ik)

Vožnja koju će dugo pamtiti Policijski presretači, odnosno popularna Mobilna jedinica prometne policije (tzv. “Kobre”), imali su posla u ponedjeljak kasno navečer u Nedelišću. U Čakovečkoj ulici zaustavili su 28-godišnjaka u Mercedesu zagrebačkih tablica, a popis njegovih grijeha poprilično je dugačak. Provjerom je odmah utvrđeno da mladić uopće nije smio biti za volanom jer mu je vozačka dozvola ukinuta zbog ranije prikupljenih negativnih bodova. No, to mu nije bilo dovoljno, pa je odlučio voziti i

TOTOVEC

pod utjecajem alkohola. Alkotest je pokazao 1,39 promila, nakon čega je odmah uhićen i odveden na trežnjenje u policijsku postaju. Kazna za ovakvu neodgovornost je paprena. 28-godišnjak će morati platiti 2000 eura, a dobio je i novu zabranu upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od pet mjeseci. Čim presuda postane pravomoćna, u dosje će mu se upisati još 10 negativnih bodova, čime je svoju vozačku karijeru dodatno zakomplicirao. (bj)

Lopov iskoristio otključana vrata Početak nove godine prisjeo je 21-godišnjem mladiću iz Totovca. U razdoblju između 1. i 5. siječnja, nepoznati lopov ušao je u njegovu obiteljsku kuću u Ulici dr. Vladimira Bakarića i "počastio se" raznim nakitom. Lopovu je posao bio uvelike olakšan jer je kuća, nažalost, bila otključana. Vlasnik je štetu procijenio

na više stotina eura, a policija sada traga za kradljivcem protiv kojeg slijedi kaznena prijava. Ovaj događaj još je jedan podsjetnik svima da, bez obzira na to koliko se osjećamo sigurno u svom mjestu, uvijek provjerimo jesu li nam ulazna vrata zaključana, čak i kad smo nakratko odsutni. (bj)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ESKALIRAO SUKOB oko novaca

9. siječnja 2026.

Majci vikao da je “krava i kurva”, kasnije pritvoren Tijekom osam dana prije incidenta majka je bezuspješno pokušavala smjestiti sina na psihijatrijski odjel. Svaki put dobila je odgovor da je sin punoljetan i sam mora pristati na liječenje Čakovečki sud nepravomoćno je osudio 20-godišnjaka na 15 dana zatvora zbog nasilničkog ponašanja prema majci, a kaznu je u cijelosti izdržao kroz dvotjedni pritvor u koji je stavljen neposredno nakon incidenta.

Pokušala smjestiti sina na psihijatriju

U majčinu kuću 20-godišnjak je došao prvog prosinca oko 10:30 sati. Htio se istuširati i uzeti svoje stvari, no razgovor je brzo eskalirao u svađu oko novca koji mu je prijatelj poslao na bratićev račun, a mladić ga je već potrošio. Kad mu majka nije

dala traženi novac, mladić je počeo vikati i galamiti. - Krava, kurva, jebeš se po Čakovcu s drugima, vikao joj je. Mahao je rukama pred njezinim licem i skakao, a ona se bojala jer nije znala što bi mogao napraviti. Nije je fizički dotaknuo, ali je kod nje izazvao snažan osjećaj straha. Tijekom osam dana prije incidenta majka je bezuspješno pokušavala smjestiti sina na psihijatrijski odjel. Svaki put dobila je odgovor da je sin punoljetan i sam mora pristati na liječenje, a on nije pokazivao volju za pomoć. - Bio je čudan, govorio je stvari koje nemaju veze sa životom. Dva puta smo ga vozili na psihija-

triju, ispričala je majka na sudu. Objasnila je da sin učestalo konzumira sintetičku drogu galaxy, te da je taj dan od nje tražio novac za drogu. - U panici je bio, a ja sam se bojala, rekla je. Mladić je šest mjeseci radio u Austriji i dva tjedna u Njemačkoj, odakle se vratio prije mjesec dana. Kad se vratio iz Njemačke, kupio je djetetu što je trebalo i živio s izvanbračnom suprugom, no kad se počeo drogirati, sve je to propalo. Sada ne brine o svojoj djeci.

Poricao nasilje

Mladić je na sudu poricao nasilje i tvrdio da se samo posvađao s majkom. Rekao je da ne puši

galaxy tri ili četiri dana i da više to ne želi činiti. Na pitanje suda smatra li da mu treba liječenje od ovisnosti, odgovorio je da već danima nije konzumirao drogu. Sud nije povjerovao njegovoj obrani. Sutkinja je ocijenila da je mladićevo ponašanje sadržavalo sve elemente psihičkog nasilja te da nije kritičan prema počinjenom. Mladić je uhićen istog dana u 14:15 sati i zadržan do 14. prosinca, što je sud uračunao kao izdržanu kaznu zatvora. Oslobođen je plaćanja sudskih troškova jer je nezaposlen i bez prihoda. Presuda nije pravomoćna. (ik)

POGREŠNO PARKIRANJE u Paragu

Otac i sin lopatom razbili automobil, jedan uboden nožem Sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio oca (54) i sina (25) na novčane kazne od po 700 eura zbog narušavanja javnog reda i mira zbog toga što su 20. ožujka 2025. u Paragu zajedno s jednim maloljetnikom (17) lopatom razbili vozilo za koje su smatrali da je pogrešno parkirano. U sukobu je sin napadača uboden nožem u trbuh.

Tko je zakuhao sukob?

Sukob je planuo oko podneva kada je stariji muškarac

primijetio da mu susjed parkira automobil na neograđenom dvorištu koje smatra svojom zemljom. Zajedno sa sinom i maloljetnikom prišao je vlasniku vozila i počeo vikati na njega. Situacija je eskalirala kada je otac zgrabio lopatu i njome udario po parkiranom automobilu marke Opel Astra, oštetivši zadnja vrata prtljažnog prostora i zadnji desni blatobran. Njegov sin je pritom drvenim štapom fizički napao druge prisutne osobe. Usred kaosa, drugi maloljetnik (17), sin vlasnika parkiranog automobila, dotr-

čao je s kuhinjskim nožem i porezao 25-godišnjaka po trbuhu. "Sreća je što sam imao kožnu jaknu, tako da nije došlo do većeg uboda", izjavio je napadnuti muškarac sudu. Stariji okrivljenik pred sudom je djelomično priznao krivnju, potvrđujući da je lopatom oštetio vozilo, ali je tvrdio da su njih trojicu zapravo napali vlasnik automobila i njegov sin. Njegov sin je potpuno negirao krivnju, dok je maloljetnik iz skupine napadača priznao da se sukobio s vlasnikom vozila.

Minimalna novčana kazna Sud je ocu i sinu izrekao minimalne novčane kazne od po 700 eura, uzimajući u obzir njihove loše imovinske prilike. Maloljetniku iz skupine napadača odredio je stroži odgojni tretman pa će morati odraditi 40 sati rada u humanitarnim organizacijama pod nadzorom Zavoda za socijalni rad. Maloljetnik koji je nožem porezao napadača nije obuhvaćen ovom presudom. Presuda još nije pravomoćna. (ik)

KRIPTO PREVARA

Krenulo kao dopisivanje, završilo krađom života Međimurski policajci istražuju slučaj sofisticirane financijske prijevare u kojoj je 32-godišnjakinja oštećena za iznos od više desetaka tisuća eura. Ono što je započelo kao potraga za poznanstvom na internetu, pretvorilo se u višemjesečnu agoniju i ogroman financijski gubitak. Sve je počelo u listopadu

2025. godine kada je oštećena putem aplikacije za upoznavanje stupila u kontakt s osobom koja se predstavila kao stručnjak za investiranje u kriptovalute. Komunikacija se ubrzo preselila na drugu aplikaciju, gdje joj je ponuđena "sigurna i profitabilna" prilika za ulaganje putem navodne investicijske platforme.

Vjerujući u brzu zaradu, 32-godišnjakinja je tijekom studenog i prosinca 2025. godine u više navrata kupovala kriptovalute na mjenjačnicama i slala ih na različite adrese koje su joj dostavljali prevaranti. Problemi su nastali kada je pokušala podići dobit. Umjesto isplate, od nje su tražene nove uplate pod izgovorom troškova poreza,

provizija i naknada. Shvativši da je prevarena, žrtva je slučaj prijavila policiji, koja sada traga za nepoznatim počiniteljem. Policija još jednom upozorava građane na opasnosti koje vrebaju u digitalnom svijetu te upozorava da ne vjerujete u obećanja o brzoj zaradi. (bj)

9. siječnja 2026.

Crna kronika 9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

MAROF

POTRAGA ZA NESTALIM muškarcem završila s tragičnim epilogom

Josipa pronašli utopljenog Očevidom je utvrđeno kako se doista radi o Josipu Špoljaru, te da je izgubio život uslijed utapanja Piše: Benjamin Jakopić

U petak, 2. siječnja, mještani Preloga prijavili su nestanak 52-godišnjeg Josipa Špoljara iz Donjeg Kraljevca. Odmah nakon toga uslijedila je intenzivna potraga u kojoj su sudjelovali policijski službenici PU međimurske u suradnji s pripadnicima HGSS

Stanice Čakovec te DVD-ovima iz Preloga, Cirkovljana, Draškovca, Oporovca, Čehovca i Čukovca, a njima su se pridružili i članovi obitelji i prijatelji Špoljara. Nažalost, potraga je imala nesretan kraj, te je u subotu, 3. siječnja oko 10 sati u dravskom rukavcu nedale-

ko od Hubertove grabe kod Preloga pronađeno mrtvo tijelo muškarca. Očevidom je utvrđeno kako se doista radi o Josipu Špoljaru, te da je izgubio život uslijed utapanja. Na tijelu nisu pronađeni tragovi koji bi upućivali na na nasilnu smrt te je izdana dozvola za ukop.

Josip Špoljar

NAMETLJIVO PONAŠANJE

Prijetio učiteljici da će objaviti njezine gole fotke U porukama joj je prijetio da će njezine gole fotografije poslati njezinu partneru, djeci i zaposlenicima škole u kojoj radi Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 37-godišnjaka zbog nametljivog ponašanja prema ženi s kojom je bio u vezi, a presuda ujedno označava kraj godinu dana trajanja proganjanja učiteljice s čakovečkog područja. Od kolovoza 2023. do kolovoza 2024. muškarac je

žrtvi slao prijetnje s mobitela, pritom joj je jednom došao i pred kuću. Muškarac je godinu dana učestalo zvao i slao poruke ženi, iako ona to nije željela. U porukama joj je prijetio da će njezine gole fotogra�ije poslati njezinu partneru, djeci i zaposlenicima škole u kojoj radi.

Lupao po vratima dok je nije bilo kod kuće Tijekom kolovoza 2023. došao joj je na adresu stanovanja. Dok žene nije bilo kod kuće, lupao je po vratima i zvonio na zvono. - Postupci su kod nje izazvali uznemirenost i bojazan za sigurnost, stoji u presudi. Žena je majka petero djece. Muškarac

ima šestero djece, od kojih je petero malodobno. Radi na crno i uzdržava se od svog rada i suprugine plaće od ukupno 1.700 eura. Sud mu je izrekao uvjetnu kaznu od deset mjeseci zatvora s rokom provjere od tri godine. Mora platiti i 100 eura sudskih troškova. Sud je naredio trajno oduzimanje dva njegova mobitela marke Samsung preko kojih joj je prijetio. (ik)

ZAVRŠIO u zatvoru

Ispred trgovine ispljuskao suprugu koja mu se nije htjela vratiti Muškarac (24) koji je napao svoju izvanbračnu suprugu ispred trgovine u Domašincu, a dan ranije joj razbio mobitel završio je u s 15 dana zatvorske kazne koju je već izdržao, iako se incident dogodio je 19. studenoga 2025. godine. Presuda Općinskog suda u Čakovcu ujedno je već treća njegova osuda za nasilje u obitelji u posljednje dvije godine. Dan prije napada 24-godišnjak je u svađi razbio mobitel svojoj 24-godišnjoj izvanbračnoj supruzi. Slje-

ČAKOVEC

dećeg dana, 19. studenoga, žena je morala s njihovim sinom k liječniku u Domašinec, gdje žive njezini roditelji. Suprug je došao po njih i tražio da se vrate u Sveti Križ. Kad je odbila, više puta ju je otvorenim dlanom udario po licu. Uzeo je bebu i otišao, ali se ubrzo vratio s bebom i pelenama. Žena je u međuvremenu bila kod trgovine NTL sa svojom sestrom i šogorom. Tamo ju je suprug naguravao, vukao za ruku i pljunuo. - Jako me prestrašilo i povrijedio mi

je dostojanstvo, ispričala je policiji, a njezinu priču potvrdila je njezina sestra. Tri dana kasnije muškarac je sam došao u policijsku postaju u Prelogu, gdje je uhićen. Sud ga je zadržao u pritvoru do 6. prosinca. Na sudu je tvrdio da ga supruga "iskorištava" te da ju roditelji "manipuliraju" jer ona prima novac zbog djeteta, a oni su nezaposleni. Dodao je da s njihovim sinom, koji će za Božić navršiti godinu dana, nije bio od rođenja jer mora stalno raditi.

Sutkinja je ocijenila iskaze žene i njezine sestre iskrenima i uvjerljivima, dok je obranu okrivljenika opisala kao "usmjerenu izbjegavanju prekršajne odgovornosti". Ključna činjenica bila je da je muškarac već ranije osuđivan za nasilje u obitelji - u lipnju 2023., svibnju 2024. i travnju 2025. "Ranije izrečene kazne zatvora nisu djelovale", stoji u obrazloženju presude. Oslobođen je plaćanja sudskih troškova zbog lošeg imovinskog stanja. (ik)

U Novu godinu ušla s par tisuća eura manje Dok su mnogi slavili ulazak u novu godinu, nepoznati počinitelj iskoristio je priliku za tešku krađu u samom srcu Čakovca. Između 31. prosinca i 2. siječnja, meta lopova bila je

obiteljska kuća u Mlinskoj ulici. Vlasnica (70) ostala je neugodno iznenađena kada je shvatila da joj nedostaje značajan novčani iznos. Kako doznajemo iz policijskog

izvješća, počinitelj je u kuću ušao bez prepreka jer je objekt bio nezaključan. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća eura. Policija je na terenu evidentirala ukupno dvije krađe

i jednu tešku krađu tijekom proteklog vikenda, a protiv počinitelja iz Mlinske ulice podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (bj)

Vlasnik sam počeo gasiti požar u kući Zahvaljujući prisebnosti vlasnika i brzoj intervenciji vatrogasaca, u petak, 2. siječnja je izbjegnuta tragedija u Marofu. U obiteljskoj kući izbio je požar koji je prijetio uništenjem cijelog objekta, no pravovremena reakcija bila je presudna. Zamjenik zapovjednika JVP-a Čakovec potvrdio je kako se vlasnik kuće izvrsno snašao u kritičnoj situaciji te je sam započeo s gašenjem, čime je uspio zaustaviti širenje vatre do

dolaska profesionalaca. Njegova smirenost u trenucima šoka spriječila je da se požar razbukta i zahvati ostatak kuće ili susjedne objekte. Ubrzo su na teren stigli i pripadnici DVD-a Sveti Martin na Muri. S devet vatrogasaca te navalnim i kombi vozilom, lokalne snage osigurale su požarište i potpuno ugasile vatru. Srećom, u događaju nitko nije ozlijeđen, a materijalna šteta je minimalna. (bj)

IZMEĐU Mačkovca i Knezovca

S 2,64 promila sletio s ceste Protekli vikend na međimurskim prometnicama bio je buran, uz evidentirane četiri prometne nesreće. Dok su tri prošle samo s materijalnom štetom, nesreća koja se dogodila u subotu navečer na cesti između Mačkovca i Knezovca podsjeća na to koliko alkohol u prometu može biti opasan. U subotu, 3. siječnja, nešto prije 23 sata, 41-godišnji vozač pod utjecajem alkohola od čak 2,64 promila skrivio je nesreću jer se vozilom nije kretao sredinom trake. Na ravnom dijelu ceste sletio je u jarak i udario u kosi-

nu, nakon čega je vozilom hitne pomoći prevezen u čakovečku bolnicu gdje je zadržan na promatranju. Ovaj izlet skupo će ga koštati. Vozača čeka novčana kazna od 1610 eura, tromjesečna zabrana upravljanja B kategorijom te šest negativnih prekršajnih bodova. Osim ove nesreće, policija je tijekom vikenda utvrdila prisutnost alkohola kod još dvoje sudionika, a kao glavni uzroci nesreća i dalje prednjače neprilagođena brzina te nepropisno mimoilaženje. (bj)

VERBALNI NAPAD

Pijan vikao i vrijeđao susjede, dobio 2.000 eura kazne Pod utjecajem alkohola od gotovo dva promila, 34-godišnjak je početkom travnja u poslijepodnevnim satima na ulici vrijeđao i izazivao susjede, zbog čega mu je Općinski sud u Čakovcu izrekao novčanu kaznu od 2.000 eura. Incident se dogodio 4. travnja oko 16:40 sati, ispred obiteljske kuće na području Čakovca, na javnom prostoru. Vidno pijani muškarac je, utvrđeno je presudom, vikao i galamio te pogrdnim riječima pozivao susjede da izađu na ulicu. Sukobu je prethodio dolazak policije, koju je jedan od susjeda pozvao nakon što je u svom dvorištu pronašao metalni predmet nalik osiguraču ručne bombe. Taj susjed je sumnjao na optuženika, s kojim je, kako je naveo, i ranije imao ozbiljnih problema. Policija je obavila pregled, a nakon njihova odlaska uslijedio je verbalni ispad. - P***a vam materina, tko je zvao policiju, gdje ste se skrili, dođite van,

vikao je optuženik s ruba svog dvorišta, potvrdio je svjedok. Druga susjeda ispričala je da je sve promatrala dok je bila s djetetom, koje je zbog galame počelo plakati. - Vikao je i prijetio, govorio da mu policija ništa ne može, rekla je svjedokinja, koja je također pozvala policiju. Policijski službenici su se ubrzo vratili, utvrdili da muškarac ima 1,91 promil alkohola u krvi i priveli ga. Bio je zadržan nekoliko sati, što mu je kasnije uračunato u kaznu. Sud je zaključio da se radi o naročito drskom narušavanju javnog reda i mira, istaknuvši da nema olakotnih okolnosti. Kao otegotno je cijenjena činjenica da je već ranije prekršajno kažnjavan. Izrečena kazna je nepravomoćna, a nakon uračunavanja vremena provedenog u zadržavanju, muškarac mora platiti 1.920,36 eura te dodatnih 50 eura troškova postupka. (ik)

15. srpnja 2022.

Život2025. u Međimurju 10 19. prosinca

• redakcija@mnovine.hr • 040 323 600 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • www.mnovine.hr 040 323 600

Piše: Josip Šimunko

GLOBALNO I LOKALNO josip.simunko@mnovine.hr

Trumpov izazov Europi

Život u Međimurju 9 9. siječnja 2026. Život u Međimurju 11 GLOBALNO I LOKALNO

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

PRIJEM ŽUPANA Matije Posavca povodom božićno-novogodišnjih praznika Piše: Josip Šimunko GLOBALNO I LOKALNO josip.simunko@mnovine.hr

U 2026. čak 80 razvojnih projekata S Vrijeme za neposrednu demokraciju

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. NajzadoPobjednička ekipa JVP Čakovec: Ksenija Lončar, Lidija Flajšer, Marko Dokleja, Stanko Vugrinčić i Rajko Bogdan voljniji su izvoznici jer će akon što je vojnom MEĐIMURSKE JUHE i Božićni protvan obilježili tiglo je konverzije, vrijeme prestati muke akcijom američkih neposredne de-je dok političari tvrde da adventsku subotu u Čakovcu komandosa uhićen to još mokracije. jedan povijesni dan Radi predsjednik Venezuele Maza Hrvatsku. Kako godpojbilo, pojašnjenja, pod Piše: Sanja Heric duro, američki predsjedto je zaneposredne Hrvatsku uspjeh mom denik Trump ponovio je da je smokracije obzirom na sve nedaće podrazumiDanska preslaba da zadrži posljednjih godina. jevaju se novi pokreti - Međimurska županija daGrenland. No Danska je Kuna koji će seseipak naći i građana udružuju nas je veliko gradilište i najveći članica NATO-a i već ima na kovanicama eura,platviše investitor u svom prostoru. pomoću digitalnih kao spomen, tako da nepotpisan sporazum sa SAD Gotovo da nema dijela našeg formi i odlučuju o svoće biti posve zaboravljena. kraja u kojem ne nastaju nove o Grenlandu. Predsjedni- je zbog slabosti Englejem životu u zajednici. vremena svaki Od početka demokratskih vrijednosti koje ostavljamo u ca Danske Frederiksen je ske bila za pregovore s Zainteresirani građani pradavna mnoge naprednije zako-je hrvatskih plemena nasljeđe. To je rezultat rada, promjena Hrvatskoj do mladić ponovno naglasila da je Hitlerom, što bi bilo od se putemublockchaina, ne. Drugim riječima, već znanja i upornosti naših ljudi kunu, time danas, od gotovo morao dansko kraljevstvo, uklju- današnje Europe? da ne kuna bi biloje prijevara, sad je uhvatiti moć �inancijskih i na to možemo biti ponosni, dokazivao da je sposoneželjene kojoj za su je čujući Grenland, dio Sjeuključuju valute u platformu elita bitno reducirana, no Na stranu ponašaMeđimurska juha, domaći kolači i prava predbožićna atmosfera obilježili su kraj drugog adistaknuo je župan Matija Poban za ženidbu, točnije suprostavljali i političke neposrednu demokraci- one se dakako ne daju.da vernoatlantskog saveza, ali nje SAD nalik imperijagodišnjem prijemu sreću primisli postala cijenjeni Slikaricasavec Elena na Zadravec uz svoje radove uiateljeu – portret ventskog u Čakovcu. detalje natjecanja, pobjednike dojmove s prijateljice AdventaNere ju gdje predlažu zakone, je sposoban Sasvim donijeti konkretno, i istaknula tjedna da je potpisan lizmu izDonosimo prošlih stoljeća, povodom božićno-novogosvojoj izabranici. Stari su novac. isključujući one zakone proračun grada Barcedugogodišnji obrambeni pravo je pitanje zbog Na svečanom prijemu zatekli smo i četiri župana: Ivica Perhoč (SDP), aktualni Matija Posavec (NL), dišnjih praznika, podsjetivši ZADRAVEC izmirisima Selnice,domaćih slikaricakolača koja ioduševljava od malih nogu nekad, pa čak i u novije Sad kad odlazi u zasluha. Uz članove žirija bio je i Piše: ELENA Kristina Kobal Marijan Ramušćak (HDZ) i Josip Posavec (HNS), , nedostaje župan Branko Levačić (HSLS) koji se nakon koji ne valjaju, mijenja- lone za 2026. godinu sporazum koji SAD-u daje čega Europska unija je Skupština kune4180 za lov mirovinu, mnogi će is doba, kotlova u kojima se krčkala kako poznati Pepsi, kojiMeđimurske je dodatno dvaOd mandata župana potpuno povukaoženu iz života ulaganja čega se radi jujavnog prioritete iznosiuzgajali vrtoglavih “opsežan pristup Grenlan- očito smeta trenutnoj donijela na kuniće i zečeve. emocijama pomalo žaliti za Međimurska juha obilježi- ova poznata i omiljena juha. županije podigaojednoglasno raspoloženje i dao drugo. milijuna eura, od čega du”. američkoj politici. obrazovnih usta- baštine. je i na građanima, uz poruku međimurska od gotovoposeban 185 mi- petnaestak Simbolična tajna kune njom,UsPodsjetio odlaskom kune gu- svim la je kraj drugog adventskog Brojni građani i gosti koji proračun cijelom događanju stvari demokracija su 862 milijuna eura nova trenutačno prolazi kroz Trump međutim u Odgovor je dalekopriznanja koja potvrđuju ta- da nadolazećaalkemigodina je Božić staro ivjerovanje juha? bi se i jedan dio državnog tjedna u Čakovcu i još jednom su se zatekli na čakovečkom lijuna šarm.eura, stabilan i snažan je oduvijek manjkapredviđena razumijevanja, za općinske dogradnje, rekonstrukcije ili kav smjer, međubila kojima je i budu euforiji koliko nakonsu Venezuele sežan, neimali smeta za provedbu oko 80pripalo razvojnih čara vrijeme da ona može uhvatiti suvereniteta. pokazala tradicija, Adventu su Trumprilikuako uži- ljudi Treće - 1,5Lakše kgškolskih suhose meso Puno je lakše iskomunicirati poruku videmjesto ljudski lik, jeportret. povezu- nagrada va, jer nije biloturističke tehnološ- međusobnog skupine, od toga oko 80 i izgradnju sportskih Svjetske poštovanja ne staje i tvrdi da je Grenpu Europa, već euro, projekata. zajedništvo i domaći okusi va- vati u pravom malom gastro- međimurskoj juhi koju su Hrvatska i kuna pove- zeca, odnosno kunića. Kuna - 0,5 kgPortreti heljdinu kašu dvorana. kih mogućnosti da se optimizma. milijuna raspoređuju saorganizacije za održivi razvoj, ju s djelom. Dakako, može se povezati i s apstrakcijom, ali nije to to. su više Prijam je okupio brojne land važan za sigurnost koji je već djelomična žan dio predbožićnog ugođaja nomskom doživljaju. Posebnu pripremile članice Udruge su stoljećima. Ta dugo- i kunić nisu slučajno u je- -0,5 l kiselo vrhnje Svaki projekt promišljen kao zani ipotpuno izvrsne rezultate međii slobodno čuje mostalne skupine koje uzvanike koji suDrugo se zajednički No samorekla šest posto rezervna svjetska va-Zadravec prisniji, nam je slikarica Elena vezi. Latinski naziv uSAD. srcu Međimurja. Subotnje pažnju privuklo je natjecanje žena Mihovljan. mjesto je i-zaokružen. trajna veza zapravo mnogo zičnoj Dar bivših stipendista 4 luka Ova dinamika murskih glas učenika građana,na nodržavsad se same određuju putem okupili kako bi obilježili uspjestanovnika Grenlanda vidi luta. Trump bi najradije prijepodne u središtu grada u pripremi međimurske juhe, osvojila je Udruga udomitelja ulaganja za zeca je lapis, u davno govori o nama samima. U zaklade Mikec 1 češnjak pokazuje stabilnost noj maturi. Istaknuo je i niz to mijenja. Do sadašnjeg digitalne platformepoveDeprotekle godine, zahvalili jejeon zaslužan sve to, reklahe je rekla, jako dobro treće. Zato se nisam ni se uPiše: SAD-u. Gren- da Hericblagdannema i da za dolar proteklo jeSanja u Slobodni toploj kojega ove godine održano djece Međimurja, dok susnašla se proračuna to se nekako srednjem vijeku ubirao se vrijeme -nešto crvena sol, Blagdansko vrijeme te poi paprika, jasno usmjerenje mjera usmjerenih građanima, na suradnji i razmijenili dobre političkog sazrijevanja cidim u što će utrošiti nam jezaredom. sa smiješkom na licukaoodmah na početku. Kao grad upisala na fakultet. Ove godine landatmosferi, koji je samostalan i dalje, pritisnut skoj ispunjenoj vlada drugi put Sedam apsolutni pobjednici nazivalo sjekamenom mudrosti porez kunovina, a mnogo sebno papar obilježeno huma– za godinu i pol dana želimo od sufinanciranja obnovljivih željeprepun za nadolazeće blagdane. kojedavanja predvode mladi s inovce. No topretvorbe je početak.u mlada slikarica i dodala je različitih mogućno- bilo je jasno da želim ići na značio bi lica početak velikih BRICS-om i međusobistaknuli pripadnici ekipa prihvatilo je izazov ku- datjecanja alkemijom Črna Mlaka u Selnici prije, gospodarima nitarnom gestom. Zaklada postići da sve škole u Međi- izvora energije, financiranja dobrim idejama stiglo Decidim platforma već su roditelji presretni jer se sti za mladu osobu, posebno animaciju i uspjela sam u tome, krije 20-godišnju hanja razmjenom na otvorenom, a posje- Javne postrojbe murju rade u jednoj smjeni, uz osobnih igara oko njega, pa zbog to-Elenu nom unusrednjem vijeku.je Zakladi i kraljevstvima mogla su se Mikec 15-takvatrogasne škola u dogradnji darovala asistenata u vrtićima, se u povijesnim fazama je zaživjela u New Yorku, nastavila baviti onim što je kreativnu osobu, te bi se tamo dodala nam je u razgovoru kći Draženatar i te su titelji mogli kušati svaku Čakovec. Njihova međimur- optimalne – U udruzi sam četirii besplatnog Do danas je ostao poga TrumpZadravec, hoće unaprijed platiti ijavnog kuninim krznom. organizacije koja ili rekonstrukciji Katruža vrijeduvjete za učenike prijevoza za solidarnosti najviše zanima. jednog dana voljela razvoja demokracije Helsinkiju, i drugdje, no slikarica Elena. Nene, s„svoje iznimnim talentom za od pripremljenih juhada i tako skaiOkupljene juha osvojila je i preseliti. žiri i djelatnike, godine i ona mije. jako puno umirovljenike, znat lapis lazuli, cijenjeni No zašto je kuna uopće nu osigurati dvorište“. raste. To pak znači donaciju koju su omogurekao je pozdravio potpora učeniTakoosjetiti je nakon osnovne mi je lakše nego kao oblika vladavine. razvijaju se izmnoge U slobodno vrijeme voli umjetnost. iz prve ruke razlike u predsjednik publiku,- Bilo a prazni kotlovi našto znači, posebno zbog druženja, dragi kamen kojegZaklade senodonovac ili SvojatanjeNevjerojatan Grenlandadar za utjecaj dolara slabi, a Školu bivši stipendisti Govoreći o aktualnim Skupštine Dracimapostala i studentima, dosinonim pomoćiza ćili škole u Selnici upisala sam mislila da bude. Moj naj- čitati knjige različitih žanrova, Europsko vrijeme za bivala ve platforme uz pomoć crtanje pokazala je već tijekom receptima i začinima. kraju događanja bili su najputovanja i dobrih djela koja azurna plava boja u novac kao platežno sredod strane američke politi- timeprimijenjene i povjerenjeumjetnosti u SAD. i di-gutin župan je istaknuo bolesnim sugrađanima te ula- Mikec: Bruno Mikec, Filip Glavina, zahvalivši bolji prijatelj je istosvima otišao uprojektima, a posebno obožava klasike na pohađanja vrtića, a u tom su ju neposrednu demokraumjetne inteligencije, bolja potvrda uspjeha cijele činimo zajedno. Jako volim srednjem vijeku. stvo i to baš u Hrvatskoj? Grabant, Iva Babić, Dorotea kako se paralelno s najvetrudu koji ulažu ke usprkos NATO-u, koji je ganja u sustav skrbi za starije, Zbog Trump juha zajna utoga Zagrebu, što joj je biona dolasku Zagreb ui srednju pa smo onda engleskom jeziku. smjeru dalje poticali i njezini Međimurska tako LiquidFeedback ciju napokon došlo i Murković, manifestacije. pećiinvesticijskim kolače, ali i putovati, a uključujući Zbog toga je naša kuna Pravi razlog seje ne krije ćim ciklusom Mateja Posavec, kako bi Međimurska županiizgradnju Centra temelj europske sigurnozapravo želi slabu Euposeban gušt. lakše prebrodili taj prelazak iz ponovno okupila Crtati najviše voli navečer, roditelji. to najprije u Barceloni, Pirate party pokreta i posebno lijepa uspomena mi sve samo ne obična novčasamo u ljepoti i kvaliteti u obrazovanju intenzivno Damjan Mikec, Jakov Šlezak ja bila bolje mjesto za život. za starije osobe u Nedelišću sti, u Europi je oko 70.000 manje sredine u veliki grad, ropu ili misli da je ona Međimurska juha, - Moj je tata uvijek saudruge i zaljubljenike kada useSarajevo, spusti noćispričala i oko nje je te dakako u Estoniji, to mnogo druge. Naime, reje izlet Najdraže joj je nica. U njoj je skupljeno dvikrzna, već u Čakovcu. nečem dru- i Filip Grebenar. Zahvaljujući europska sredstva i obnovu Župan Matija Doma rekla namPosavec jei mlada, samoza-koriste američkih zapravo slaba ovako razjedinjekolači ženeposebmnom vojnika, crtao dok sam bila tišina i mir. u tradiciju sukraju dva dobra i pozitivna prezentativne institucije nam je Nevenka. Dodala je je tisuće godina povijesti. gom. Za stare Hrvate te ulaže u razvoj interpreno se osvrnuo na ulaganja radu i iniciNa obraćanja, županje dugogodišnjem slikati portrete tajna slikarica. je poruka Europi da je slana. Ne vidi da silom i mala. Znali smo precrtavati, koje čuvaju Trenutno crta i ilustracije primjera, asrećonoša. i Švicarska dosadašnjih političkih O najboljima je od- u obrazovanje, kako svima za Božić prepo- je uputio Ipak, za svaki slučaj, našla tacijskih centara i očuvanje kuna bila – naglasivši da blagdansku čestitku jativama Zaklade Mikec, koja Inspiraciju za svoje radove - Već umoći vrtiću,nedok sam blagdanske običaje skupa različite likove iz ba icrtati po Trumpovom shvapolitičkom po narudžbi. Sav svoj fokus je na tom putu. Ono što sustava ne mogu konlučivao stručni žiri u ručuje da na blagdanskom se kao pradavni srećonoša Kuna zapravo i nije već niz godina promiče hupronalazi u crtićima, hororiimala šest godina, tete su skudječjih crtića. Tata voli reći da usmjerila je na ilustracije ćanju gotovo beznačajna. može vladati slobosastavu gastro stručUz digitalnoj juhu, važan dio adobavezno imaju kuglof,za je pri tome najvažnije kurirati građanima, koji i na kovanicama eura. Tko bila obični srećonoša, već manost podrškom mladima ma, umjetnosti, kao i stolu pljale moje crteže, napravile novu medenjake knjigu svogisumještaNa ruku mu idu pojedini dom Europe. Zapravo njakinje Slađane druženja bili su iIsto linzere, barem je da neposredna demoznatno i mnogi e�ikasnije tradicionalnom slikarstvu. da brže Hrvati ne volemladi poobrazovanju, magijski, bila je drevna ma- ukaže bojanku, a zatim ih prodava-ventskog nina Ignaca Šardija, koja bi europski čelnici koji zago- ne vidi da mu danas Herman, zamjenice domaći kolači koje su s puno jedan dizani kolač. kracija nudi izlaz iz krize donose odluke. Građani tako, obožava i stripove, a jako vijest i magiju? ljudi iz Međimurja dobili su gijska tehnološka tajna. U le. Tako je bio prepoznat moj uskoro trebala biti ukoričena varaju njegovu politiku, snažna Europska unijaGra- truda gradonačelnice vriVeselu i opuštenu atmosvolii ljubavi na svepripremale to crtati i portrelutanja u kojoj je zapela će uskoro putem platpriliku ostvariti svoje snove. talent. Potom sam išla u sedNevenka politički reali- treba više nego ikada i ugledati svjetlo dana takozvani Čakovca članice udruga. Među te ljudi te prikazivati njihove feru dodatno je upotpunio Europska unija. formi moći umnogome Djelovanje Zaklade Mikec ne momda razredu u ŠAFLane Čakovec,jedne Trstenjak zam. No politički realizam u povijesti zbog te nove predsmo susreli i Nevenku emocije, posebice ljude iz svog tamburaški sastav Podruse novcem, već dobrim Ako u narednim go- mjeri kontrolirati vijećnike i ŠkoluRemar animiranog �ilma, kodnjima iz Udruge je najčešće slijep, jer se ne višepolarnosti okruženja. Slika različitim svijeta, sjednice KUD-a iz Udruge umirov-teh- mari, čiji su zvuci pratili i prilikama koje stvara njih sam napravila jedan crtićTrstenjak dinama Europska unija djelima načelnike općina i graumirovljenika nikama, od tuša, olovke „Društ vo žena�ilmljenika Mačkovec, koja je za do druženje do samog kraja. razmišlja jaki slobodni i on je išaoi na Dubrovnik Mačkovec dugoročno. Ima no kao mlade. usvoji kao standard ne- zadova no i nacionalne akrila, a u posljednje vrijeme Čakovečki Advent još je Gornji Kraljevec“ ovu prigodu ispekla medepripremila je jedan poučan primjer iz saveznik. festival i Doduše neke manjeufestivale. Večerašnji program vodila smanjujući posrednu demokraciju, političare, obožava crtati digitalne crteže jednom pokazao kako se uz medenjake, Jambrošić. gusare i vanilin ki�lice. BilojeŠtefanije jekad nekako prirodno danjake, Anamarija Horvat povijesti. pravu tvrdi da moć ali iŠantl, po- a postat će velika svjetska jenjihovu na svom računalu. gusare dalje nastavim u tom Njihov zadatak nijesmjeru, bio Pažnju su privukle i božićne međimursku juhu, domaće blagdansku atmosferu upotDa ije u Engleskoj po- su europski političari greške, no hoće li oni sila i snaga promjena, vanilin kiflice Najdraže mičlanice je crtati kolače i dobro društvo stvarekla nam je mlada slikaricakapice -koje nimalo lak, s obzirom su nosile punili su glazbeni nastupi četkom Drugog svjetskog nedorasli trenutku, no možda jača i od Amerike dati moć iz ruku, tek će za čakovečki portrete. Punona je lakše isko- raju uspomene koje se dugo nam svojesvih radoveUpravitelj na kvalitetu udruge, nastale Čeha, Martine Sabljak Zaklade Mikecnjezinu Neven Mikec, bivši stipendisti Filip Grabant i Jakov Šlezak, utemeljitelj rata pobijedila struja koja to sepokazujući polako mijenja. se vidjeti. i to zbog toga štoZaklade već ima Karla Advent municirati poruku ako ljudi Petra najprijepripremljenih na računalu, a potom ju- Antun inicijativu. pamte. i Patrika Zamude. Mikec te bivša stipendistica Vadlja nas je odvela u svoj atelje koji vide ljudski lik, portret. Lakše se nalazi pored obiteljske ku- se povezuju s djelom. Dakako, Jedan od njezinih će. U Zagrebu se, kako nam može se povezati i s apstrakdigitalnih crteža cijom, ali nije to to. Portreti su više prisniji, objašnjava nam naša sugovornica.

N Vatrogasna međimurska juha pokorila konkurenciju

Inspiraciju pronalazim i u hororima

U

ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE Upala na Akademiju OD SMRZAVANJA! likovnih umjetnosti

Slika koju je Elena nazvala Buđenje

Nakon završetka srednje Zbog izuzetno niskih je dana pauzirala, škole godinu temperatura moguće je a sada je upala na Akademiju smrzavanje instalacija likovnih iumjetnosti u Zagrevode i vodomjera to na smjer Animacija i nove naročito ubu, objektima gdje se voda ne koristi. umjetnosti. - Prošle godine još nisam bila točno sigurna na što bih Potrebno točno je instalacije išla, dizajn, slikarstvo ili zaštititi od smrzavanja.

Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera naručuje se na telefone 370-730 i 0800-313-111.

I U VARAŽDINU, Gajeva 5

*Vaš specijalist za specijalne Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće

9. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Život u Međimurju 11

OBITELJ TRUPKOVIĆ iz Badličana

Majka i sin, glumci amateri, dišu za kajkavsku riječ KUU Lipa Gornji Mihaljevec donosi lijepu priču iz Badličana – Daliborka Lovrec Trupković i njezin sin Jakob Trupković kroz glumu i kajkavsku riječ zajedno čuvaju međimursku kulturnu baštinu Piše: Kristina Kobal

KUU Lipa Gornji Mihaljevec već godinama okuplja zaljubljenike u kazalište, tradiciju i kajkavsku riječ, a među njima se posebno ističe priča majke i sina iz Badličana – Daliborke Lovrec Trupković i Jakoba Trupkovića. Njihov zajednički angažman u udruzi primjer je kako se ljubav prema kulturnoj baštini može prenositi s generacije na generaciju. Jakob Trupković članom KUU Lipa Gornji Mihaljevec postao je vrlo mlad, s tek 15 godina, odnosno u prvom razredu srednje škole.

Prisjeća se kako je sve počelo. - Jasenka Novak me je pozvala i okušao sam se u svojoj prvoj ulozi u Međimurskim svatima. Bio sam svatevec. To je bila prva uloga nakon koje mi se gluma svidjela i uključio sam se i dalje, govori Jakob. Dodaje kako je tada bio povučen i samozatajan, a upravo mu je gluma pomogla da se više otvori.

KUU Lipa Gornji Mihaljevec kao mjesto rasta

Danas Jakob studira radiologiju, pa se njegov angažman na sceni nešto smanjio.

- Moj angažman se smanjio od kad studiram, međutim, tajnik sam u udruzi i vodim stranice i drugo prema potrebi što je već potrebno. Vodim i programe prilikom nekih priredbi koje imamo, ističe. Publika ga pamti i kao voditelja priredbe „Muzika, smijeh i ples“ održane u Domu kulture u Gornjem Mihaljevcu. I dalje glumi u starijim predstavama, a jedno iskustvo posebno mu je ostalo u sjećanju. - Pamtim državni festival u Vodicama gdje sam bio doktor i to mi je jako osta-

Daliborka Lovrec Trupković i Jakob Trupković – majka i sin iz Badličana koji zajedno djeluju u KUU Lipa Gornji Mihaljevac lo u sjećanju. Glumio sam u predstavi Čisti zmešeraj, kaže Jakob te naglašava: -Važno mi je očuvati kulturnu baštinu i prenijeti to na mlađe naraštaje kako bi se to učvrstilo. U KUU Lipa Gornji Mihaljevec Jakob je, gotovo slučajno, doveo i svoju majku Daliborku. Prije pet godina, kada je jedna članica udruge otišla na liječenje, bilo je potrebno uskočiti u pomoć. Daliborka je prihvatila poziv i – ostala. - Sama sam sebe iznenadila jer sam se tako dobro uklopila, priznaje.

KUU Lipa Gornji Mihaljevec i snaga kajkavštine Daliborka Lovrec Trupković pamti predstavu „Čisti zmešeraj“, u kojoj je glumila stariju gospođu aktivnu u verestovanju, obredu ispraćaja pokojnika iz kuće. -Tekst mi je bio unaprijed prilagođen, a uvijek gotovo glumim pri proste ženice. To su svakodnevne uloge koje mi dobro leže, govori. Posebno ističe koliko joj znače priznanja: -Lijepo je kad očekuješ nagradu. Nagrade su mi

u životu veliki poticaj u ovoj amaterskoj glumi. Osim glume, Daliborka se bavi i poezijom. - Volim sudjelovati i u večerima poezije. Ja vam pišem i čitam i to sve na kajkavskom. Volim čitati pjesme Rajke Trokter, ali i sama pišem, kaže. Do sada je napisala pjesme „Međimurske reći“, „Babičin ormar“ i „Babičin Vuzem“. - Osim amaterske glume ja sam i pjesnikinja. A sve to zahvaljujući mojem sinu koji me potiče. Mi smo podrška jedan drugome, zaključuje Daliborka.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina: Biramo najljepše božićne ukrase

RUKOTVORINE

Davorkini heklani snjegovići oduševljavaju svojim detaljima Piše: Kristina Kobal

U Nedelišću, tijekom tradicionalne manifestacije Priča o Božiću, susreli smo Davorku Novak iz Gornjeg Hrašćana, članicu Udruge žena Gornji Hrašćan već deset godina. Ovoga puta, prije samih blagdana, Davorka je zaposlila svoje ruke stvarajući prekrasne božićne

ukrase. Njeni radovi uključuju heklane snjegoviće, ovčice od gipsa, anđele i patuljke, ali omiljeni božićni ukras su joj ipak snjegovići, iako su najzahtjevniji za izradu.

Kako nastaju heklani snjegovići

Izrada snjegovića zahtijeva mnogo strpljenja i preciznosti. - Uz vunu, sti-

roporne kugle i minimalno dva sata strpljenja, sve se može napraviti. Oči i gumbiće već imam gotove, a kapice i šalove heklam sama, kaže Davorka. Svaki snjegović je jedinstven, a rad na njemu Davorki pruža posebno zadovoljstvo jer je inspiraciju dobila prije mnogo godina kada je sama na poklon dobila heklanog snjegovića.

Osim snjegovića, Davorka izrađuje razne sezonske ukrase za Udrugu žena Gornji Hrašćan. Svaka njezina kreacija odiše ljubavlju prema detaljima i tradiciji, a posjetitelji Priče o Božiću s oduševljenjem promatraju njezine rukotvorine. - Uvijek radim sezonske ukrase za udrugu, a ovo je prilika da pokažem i vlastitu kreativnost, dodaje. Za Davorku su snjegovići više od ukrasa. Oni su simbol zajedništva i radosti koju blagdani donose. Svaka kugla, kapica i šal pažljivo su izrađeni, a proces heklanja zahtijeva strpljenje i koncentraciju. Upravo zbog tog truda, svaka kreacija ima posebnu vrijednost, kako za nju, tako i za sve koji ih vide ili dobiju na poklon.

Inspiracija za mlade generacije

Svaka kapica i šal heklani su ručno, a detalji poput očiju i gumbića gotovi su unaprijed

Davorkin rad također služi kao inspiracija mladima u

Davorka Novak izrađuje svoje heklane snjegoviće s puno strpljenja i ljubavi Gornjem Hrašćanu. Pokazuje kako tradicija i kreativnost mogu živjeti kroz rukotvorine koje spajaju generacije. Udruga žena Gornji Hrašćan kontinuirano potiče članice da razvijaju svoje vještine, a Davorka je primjer kako strpljenje i ljubav prema detalju mogu stvoriti nešto što traje i veseli druge.

Dok promatramo Davorkine snjegoviće i ostale ukrase, jasno je da svaki predmet nosi priču i trud svojih autora. Prije samih blagdana, njeni heklani snjegovići, anđeli i ovčice od gipsa podsjećaju nas na važnost zajedništva, kreativnosti i topline koju božićni ukrasi unose u domove.

12 Čakovec

9. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ČAKOVEC

GKP ČAKOM u 2026. starta s novim pravilima

Kuponi su ograničavali naše korisnike

Nabavlja se oprema za sušenje mulja vrijedna 600.000 eura Međimurske vode nabavljaju opremu za dehidraciju mulja na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda u Čakovcu vrijednu 600.000 eura, što će četverostruko smanjiti količinu mulja. Nabavom će se riješiti problem velikih količina mokrog mulja koje nastaju tijekom pročišćavanja komunalnih otpadnih voda. Trenutačno s uređaja u Preloškoj odlazi mulj koji sadrži samo 3 do 5 posto suhe tvari, što znači da se odvozi i zbrinjava ogromna količina vode. Novom opremom postotak suhe tvari podići će se na 20 do 25 posto, pa će se količina mulja koji treba odvoziti smanjiti za više od četiri puta. Dugoročno to znači znatne uštede za Međimurske vode, jer se smanjuju troškovi transporta i zbrinjavanja. Umjesto četiri kamiona mokrog mulja, bit će potreban samo jedan kamion osušenog materijala. Oprema će raditi potpuno automatski, a bit će smještena u zvučno izoliran kontejner. Uključuje

pumpe za dovod mulja, automatsku pripremu i doziranje kemikalija koje vezuju vodu, sustav za odvajanje vode od mulja te transportere koji raspoređuju osušeni mulj. Osoblje će preko ekrana pratiti sve parametre i upravljati sustavom, a za izvanredne situacije predviđene su i ručne kontrole. Kontejner će biti opremljen grijanjem i ventilacijom kako bi oprema radila u svim vremenskim uvjetima. Zvučna izolacija osigurati će da buka ne prelazi zakonom propisane granice. Isporuka i montaža trajati će šest mjeseci, a nakon toga slijedi dvomjesečno razdoblje testiranja i podešavanja. Ponuditelj koji dobije natječaj morati će osigurati dvogodišnju garanciju, redovno servisiranje tijekom tog perioda te reagirati u roku od 48 sati ako dođe do kvara. U cijenu je uključena i obuka osoblja Međimurskih voda za rukovanje opremom. Rok za dostavu ponuda je 30. siječnja. (vv)

Završeni su radovi na uređenju infrastrukture u Ulici Međimurskih branitelja u Čakovcu, smještenoj u stambenom kvartu Martane Istok. Ovim zahvatom taj je dio grada dobio suvremeno uređenu i funkcionalno unaprijeđenu prometnicu, čime se izravno podiže kvaliteta života stanara i standard urbane opreme. U sklopu radova na postojeću kolničku konstrukciju ugrađen je novi habajući sloj asfalta, što ulici daje uredniji i estetski privlačniji izgled. Posebna pozornost posvećena je funkcionalnim rješenjima, ponajprije poboljšanju sustava odvodnje oborinskih voda. Time će se osigurati veća trajnost kolnika te sigurnije odvijanje prometa u svim vremenskim uvjetima. Sigurnost pješaka kao prioritet novim prometnim

rješenjem dodatno je povećana sigurnost najranjivijih sudionika u prometu. Kretanje pješaka sada je jasno de�inirano uređenim pješačkim stazama i obilježenim prijelazima, što smanjuje rizik od nezgoda te osigurava bolju preglednost. Zelena infrastruktura i uređenje okoliša Poseban naglasak stavljen je na ekološku komponentu. Sadnjom novog drvoreda ojačana je zelena infrastruktura, što pridonosi boljim mikroklimatskim uvjetima, smanjenju urbanog zagrijavanja i stvaranju ugodnijeg ambijenta. Novi vizualni identitet ulice dodatno podiže prepoznatljivost ovog dijela Čakovca. Investicija je vrijedna 260.000 eura, a radove je izvela tvrtka Tegra d.d. iz Čakovca. (vv)

Modernija infrastruktura i veća sigurnost

- Htjeli smo omogućiti našim korisnicima da se ne osjećaju ograničeni kuponima već da mogu svakodnevno dovesti takav otpad u reciklažna dvorišta i to besplatno, ističe Lidija Željko Hozjan, voditelj odjela Lidija Miše Jalšovec, direktorica Miše Jalšovec, direktorica tvrtke prijevoza otpada GKP Čakom Piše: Vlasta Vugrinec

S prvim danom 20236. godine, GKP Čakom, uz nove, veće cijene,uvodi nova pravila za sve svoje korisnike. Korisnici su ovih dana na svoje kućne adrese dobili detaljna objašnjenja o novom načinu prikupljanja i odvoza otpada.

Ukinuti kuponi za glomazni otpad

Jedna od novina je ukidanje kupona za glomazni otpad i to zbog jednostavnosti i e�ikasnosti. - Kuponi su znali poštom putovati i po nekoliko tjedana, kaže Željko Hozjan, voditelj Odjela prijevoza otpada te dodaje kako će korisnici sada moći iz fotelje, putem aplikacije, naručiti odvoz. Odvoz se može naručiti i osobnim dolaskom na šalter ili u sjedište tvrtke. Istina, dodaje, još ovaj mjesec važe kuponi od prošle godine. Druga novina je preuzimanje vreća za odvojeno sakupljanje tzv.reciklabilnog otpada. U principu tu se ništa ne mijenja samo što korisnici više neće dobivati “kupone” i s njima podiza-

ti vreće nego će to moći uz osobnu iskaznicu ili pak zadnji odrezak uplatnice. - Na uplatnici se nalaze svi korisnikovi podaci te poziv na broj što našim djelatnicima pojednostavljuje posao, ističe Hozjan. To ne znači da se vreće ne mogu podići i samo s osobnom iskaznicom, no brže i jednostavnije je s odreskom. I dalje se podižu tri paketa vreća, odnosno 30 komada po izboru korisnika.

Sakupljanje božićnih drvaca od 8. siječnja

Poduzeće ovoga tjedna kreće s odvozom božićnih drvaca. Odvoz će trajati od 8. do 31. siječnja. Drvce treba bez ukrasa i plastičnih vreća, na dan kada je prema redovnom rasporedu planiran odvoz miješanog komunalnog otpada, odložiti uz spremnik za miješani komunalni otpad (crnu kantu).

Novina je i odvoz otpada. Naime, po novom, miješani komunalni otpad i reciklabilni, odnosno vreće, odvoze se dva puta mjesečno. Dva puta mjesečno prazni se i smeđa kanta, tj. kanta s biootpadom. Dosadašnja praksa bila je da se vreće odvoze 4 puta mjesečno i s jednom i s drugom karticom.

Odvoz na reciklabilno dvorište moguć je svaki dan

Jedan od razloga ukidanja kupona za glomazni otpad je i veća sloboda odvoza na reciklažna dvorišta. - Htjeli smo omogućiti našim korisnicima da se ne osjećaju ograničeni kuponima i čuvaju ih za ne daj Bože već da mogu svakodnevno dovesti takav otpad u reciklažna dvorišta u sjedištu Čakoma ili u Totovcu i to besplatno,samo u uz predočenje osobne iskaznice i posljednjeg računa o plaćenoj javnoj usluzi, ističe Lidija Miše Jalšovec, direktorica tvrtke. Dakle, umjesto da se otpad doma gomila i čeka da ga Čakomovci odpeljaju, jednostavno se može komad

po komad odvesti u najbliže reciklažno dvorište. U slučaju da kućanstvo ima potrebe više od dva puta u kalendarskoj godini koristiti usluge preuzimanja glomaznog otpada ili u većoj količini od 2 m³ mora platiti cijenu prijevoza i obrade tog otpada. Ista je stvar i s većom količinom bio otpadom odnosno granjem pa makar ga korisnik i sam dovezao u Totovec. Cijene su istaknute na službenoj web stranici poduzeća.

Poduzetnicima ide posuda od 360 litara

Poduzetnici, odnosno gospodarstvenici su pak sasvim druga kategorija korisnika. GKP Čakom u okviru javne usluge sakupljanja komunalnog otpada koriste pružat će im samo uslugu sakupljanja miješanog komunalnog otpada. - U sklopu te usluge dobivaju posudu od 360 litara, kaže Hozjan te dodaje kako svaki od njih, može naručiti i veće no onda se one plaćaju po drugom principu, shodno dogovoru, odnosnosno sklopljenom ugovoru.

BOLNICA ČAKOVEC

Lejla Oršuš prva je beba rođena u novoj Malo se duže čekalo prva beba se nije rodila u novogodišnjoj noći. U jutarnjim satima 2. siječnja u 6.27 sati, u Županijskoj bolnici Čakovec rođena je prva beba ove godine u Međimurju, a ujedno i prva s područja Grada Čakovca. Riječ je o djevojčici Lejli Oršuš. Sretni roditelji male Lejle su Zvjezdana Oršuš iz Kuršanca i Alen Kalanjoš. Djevojčica je rođena s 2550 grama i duga je 47 centimetara. Porod je protekao uredno, a majka i beba osjećaju se dobro. Porod su vodili dr.

Boris Valpotić i dr. Dejana Jezernik-Horvat, uz stručnu pomoć primalja Anice Blažeka i Tanje Marcijuš. Majku i novorođenče tradicionalno su prigodnim poklonima darivali Grad Čakovec i Međimurska županija, čestitajući obitelji na prinovi i poželjevši im puno zdravlja i sreće. Tijekom 2025. godine u Županijskoj bolnici Čakovec zabilježeno je ukupno 968 poroda, što je 94 više nego u 2024. godini, kada ih je bilo 874. (mg)

Prvi osmijeh male Lejle

9. siječnja 2025.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Središnje Međimurje 13

MALA SUBOTICA aktivno pomaže svoju poljoprivredu

Potpore poljoprivrednicima od 32.000 eura

Pčelari izvan građevinske zone mogu ostvariti potporu od 40 eura po pčelinjoj zajednici, dok se stočarima u potpunosti financiraju troškovi umjetnog osjemenjivanja krava i krmača

Zoran Kolar, načelnik Općine Šenkovec

ŠENKOVEC

Ove godine stipendirali 18 novih studenata

Piše: Vlasta Vugrinec

Općina Mala Subotica nastavlja s aktivnim mjerama poticanja lokalne poljoprivrede. Naime, objavljen je Javni natječaj za dodjelu bespovratnih novčanih sredstava iz Programa potpora poljoprivredi za 2025. godinu, za što je u proračunu osiguran ukupan iznos od 32.000,00 eura. Ovaj program, koji je dobio zeleno svjetlo Ministarstva poljoprivrede, obuhvaća širok spektar djelatnosti, od edukacije i nabave opreme do poticaja za pčelarstvo i ekološku proizvodnju.

Široka lepeza mjera

Program obuhvaća širok raspon od čak četrnaest različitih mjera, uključujući edukaciju i stručno osposobljavanje, nabavu nove proizvodne opreme poput sustava za navodnjavanje i plastenika, te kupnju certi�iciranih voćnih sadnica i loznih cijepova. Poseban naglasak stavljen je na modernizaciju mehanizacije, pa se tako za nabavu strojeva za berbu, skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda može ostvariti potpora u visini do 70 posto dokumentiranih troškova, odnosno najviše 2.660 eura po korisniku.

Obitelj Radiković iz Svetog Križa, jedna je od rijetkih pčelarskih obitelji s područja Općine Mala Subotica Osim biljne proizvodnje, natječaj nudi značajnu podršku i stočarima te pčelarima. Pčelari izvan građevinske zone mogu ostvariti potporu od 40 eura po pčelinjoj zajednici, dok se stočarima u potpunosti �inanciraju troškovi umjetnog osjemenjivanja krava i krmača. Općina također subvencionira ekološku proizvodnju, kontrolu kvalitete stočne hrane te analizu mliječnosti. Kako bi se smanjili rizici od prirodnih nepogoda, poljoprivrednicima je na raspolaganju i su�inanciranje premije osiguranja u visini od 25 posto ukupnog iznosa police, što pokriva rizike od mraza, tuče, požara i bolesti životinja.

Poljoprivrednici ne smiju imati dug prema općini Pravo na potpore imaju OPG-ovi, obrti i trgovačka društva upisani u Upisnik poljoprivrednika koji imaju sjedište i lokaciju ulaganja na području Općine Mala Subotica. Ključni uvjet je da prijavitelji nemaju dugovanja prema Općini niti Poreznoj upravi. Važno je naglasiti da se sredstva isplaćuju za ulaganja koja su već obavljena u razdoblju od početka siječnja do kraja prosinca 2025. godine, uz obavezno prilaganje �iskaliziranih računa i dokaza o plaćanju. Jedan od ključnih preduvjeta za odobravanje

GKP PRE KOM ostaje koncesionar u Pribislavcu

sredstava je i zabrana dvostrukog �inanciranja, što znači ako je poljoprivrednik za istu namjenu već dobio sredstva od države, županije ili LAG-a, ne može ostvariti općinsku potporu. Također, korisnici moraju omogućiti kontrolu ulaganja na terenu. Za davanje neistinitih podataka predviđene su stroge sankcije, uključujući povrat sredstava i petogodišnju zabranu sudjelovanja u općinskim natječajima. Isplata odobrenih sredstava planirana je najkasnije do kraja ožujka 2026. godine na žiro račune poljoprivrednika. Prijave se primaju isključivo putem pošte od 7.1.2026. do 21.1.2026. godine.

U zadnji čas izbjegnuta drama s odvozom otpada Čini se kako je razum ipak prevladao i time je izbjegnuta drama s odvozom komunalnog otpada u Općini Pribislavec. Kao da nemaju dosta problema sa smećem u romskom naselje, sad bi im samo još trebao problem traženja novog koncesionara. A kako je sve izgledalo nisu bili daleko od toga. Naime, na pretposljednjoj sjednici tamošnjeg vijeća, koncesionaru, GKP Prekom nije dano zeleno svjetlo za povećanje cijene. Točka nije prošla jer za nju nije bilo dovoljno glasova. Drugim riječima, vlast nije imala većinu,falio im je jedan glas, odnosno nedostajao je jedan vijećnik. Oporba pak

Na kraju je ipak prevladao zdrav razum na Općinskom vijeću Pribislavca nije digla ruku “za” uz obrazloženje kako povećanje ciijene nije dobro obrazloženo. To je tada značiloi, da ostaje bez koncesionara.

- Općina Pribislavec našla se u nezavidnoj situaciji, kaže načelnik Ladić te odgovorno tvrdi da će problem riješiti.

Međutim, zadnjeg tjedna prošle godine održana je još jedna sjednica i točka je ipak izglasana. Ovoga puta, jer je načelnik podrobno objasnio svojim vijećnicima moguće posljedice. Da je sada sve u redu svjedoči i obavijest iz Prekoma o prikupljanju božićnih drvaca. - Molimo korisnike da drvca ostave ispred kuća ili zgrada prema rasporedu, odnosno. 13.01.2025, stoji u obavijesti uz dodatak da ako do navedenih datuma ne završi blagoslov kuća, drvce mogu naknadno predati uz smeđi spremnik u sklopu termina sakupljanja biootpada. (vv)

U prostorijama Općine Šenkovec u srijedu, 7. siječnja, je održano potpisivanje ugovora o stipendiranju lokalnih studenata za akademsku godinu 2025./26. Ove godine pravo na općinsku potporu ostvarilo je 18 novih studenata, koji će uz �inancijsku pomoć lakše premostiti troškove studiranja. Najveća i najvažnija novost ovogodišnjeg natječaja je promjena pravila koja je razveselila mnoge obitelji. Naime, po prvi put su se na natječaj mogli prijaviti i studenti prve godine. Ovom odlukom Općina je željela pružiti dodatnu sigurnost i vjetar u leđa mladima već na samom početku njihovog akademskog puta, prepoznajući da su upravo

STRAHONINEC

brucoši ti kojima je podrška pri odlasku na fakultet najpotrebnija. Općina ovim programom potvrđuje da ulaganje u obrazovanje, znanje i razvoj mladih ljudi ostaje jedan od ključnih prioriteta. Stipendije nisu samo �inancijska pomoć, već i priznanje studentima za njihov trud, kao i poticaj da se nakon završetka studija svojim znanjem vrate i doprinesu razvoju svoga kraja. Uz čestitke novim stipendistima, iz Općine su poručili kako svim studentima žele puno uspjeha, upornosti i ostvarenje svih ciljeva u daljnjem obrazovanju, uz nadu da će im ove stipendije olakšati studentske dane i put prema diplomi. (bj)

Stipendije za čak 45 studenata U prostorijama Općine Šenkovec u srijedu, 7. siječnja, je održano potpisivanje ugovora o stipendiranju lokalnih studenata za akademsku godinu 2025./26. Ove godine pravo na općinsku potporu ostvarilo je 18 novih studenata, koji će uz �inancijsku pomoć lakše premostiti troškove studiranja. Najveća i najvažnija novost ovogodišnjeg natječaja je promjena pravila koja je razveselila mnoge obitelji. Naime, po prvi put su se na natječaj mogli prijaviti i studenti prve godine. Ovom odlukom Općina je željela pružiti dodatnu sigurnost i vjetar u leđa mladima već na samom početku njihovog akademskog puta, prepoznajući da su upravo brucoši ti kojima je podrška pri odlasku na fakultet najpotrebnija. Općina ovim programom potvrđuje da ulaganje u obrazovanje, znanje i razvoj mladih ljudi ostaje jedan od ključnih priori-

Franjo Lehkec, načelnik Općine Strahoninec teta. Stipendije nisu samo �inancijska pomoć, već i priznanje studentima za njihov trud, kao i poticaj da se nakon završetka studija svojim znanjem vrate i doprinesu razvoju svoga kraja. Uz čestitke novim stipendistima, iz Općine su poručili kako svim studentima žele puno uspjeha, upornosti i ostvarenje svih ciljeva u daljnjem obrazovanju, uz nadu da će im ove stipendije olakšati studentske dane i put prema diplomi. (bj)

14 Gornje Međimurje MURSKO SREDIŠĆE

Susret poduzetnika, obrtnika i OPG-eva Tradicionalni susret poduzetnika, obrtnika i Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva s područja grada Mursko Središće održat će se u petak 23. siječnja 2026. godine s početkom u 17 sati u Sokolskom domu u Murskom Središću. Organizator susreta je Grad Mursko Središće, dok je domaćin ovogodišnjeg susreta komunalno poduzeće Mursekom d.o.o. Mursko Središće. Susret će započeti uvodnim predstavljanjem tvrtke, tije-

kom kojeg će se sudionicima detaljnije približiti njezina djelatnost, organizacijska struktura kao i pregled dosadašnjeg poslovanja i glavnih ciljeva za buduće razdoblje. Cilj susreta je poduzetnicima, obrtnicima i OPG-evima dati što kvalitetnije informacije o programima i planovima iz resora zapošljavanja, mogućnostima apliciranja putem Strukturnih fondova i nacionalnih programa te dodatnim mogućnostima �inanciranja. (sh)

MURSKO SREDIŠĆE

Gradonačelnik Srpak obišao dežurne službe Na Silvestrovo, 31. prosinca, gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, po dobro utabanoj tradiciji, obišao je dežurne službe po gradu. Zavirio je u Policijsku postaju Mursko Središće i Ispostavu Zavoda za hitnu medicinu, gdje je srdačno zahvalio ljudima koji rade i na blagdan, čuvajući nam sigurnost i zdravlje. Dok mi ostali slavimo Novu godinu u toplini i veselju, ovi heroji drže stvari pod kontrolom – javni red, mir i brzu pomoć kad zatreba. Srpak im je istaknuo odgovornost i profesionalizam, a za kraj im poželio uspješnu,

CZK RUDAR

Gradonačelnik Dražen Srpak posje�o je PP Mursko Središće zdravu i punu 2026. godinu. A da za njih nema predaha, vidi se po tome što su djelatnike hitne medicinske pomoći u Murskom Središću zatekli baš u odlasku na intervenciju. (sh)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

SLAVEN NEDELJKO iz Murskog Središća već 30 godina popravlja satove

Ljubav prema satovima nadjačala leukemiju Urar iz Čakovca Slaven Nedeljko gotovo tri desetljeća s ljubavlju popravlja satove. Njegovi citati otkrivaju zašto je urarstvo za njega životni poziv, a ne posao Piše: Kristina Kobal

Urar iz Murskog Središća, Slaven Nedeljko, gotovo tri desetljeća živi zanat koji je danas rijetkost, ali u njegovoj radionici itekako živ. Zatekli smo ga u, kako sam kaže, „umjetničko-urarskom kaosu“, prostoru u kojem se savršeno snalazi i u kojem svaki sat dobiva novu priliku. Ljubav prema mehanici rodila se vrlo rano. - Još kao dijete volio sam šra�iti, autiće, slagati lego kocke, prčkati tatin alat, popravljati bicikle i automobile, prisjeća se Slaven. Upravo ga je ta znatiželja odvela u urarski obrt, gdje je počeo kao pomoćni radnik. Tu sam učio i počelo me to sve

zanimati i tako sam ostajao i dalje, dodaje.

Hvala Bogu da i to netko radi

Radio je puno, često i po 12 sati dnevno, a 2009. godine obrt postaje njegova vlastita �irma u Čakovcu. - Uvijek sam radio puno, nikad nisam odrađivao kroz dan sate, kaže bez imalo zadrške. Posao mu nikada nije bio teret, već način da vidi vlastitu vrijednost. Bio sam zadovoljan dok sam nešto napravio, jer sam time vidio koliko vrijedim, ističe. Najveća nagrada nisu mu priznanja, već iskrene riječi kupaca. - Znaju mi ljudi reći: Hvala Bogu da vas imamo i da netko to radi, govori nam.

VRATIŠINEC

humor i vještina da iz banalnih životnih trenutaka izvuče neodoljive komične momente čine svaki njegov nastup jedinstvenim. Krule nije samo internetski fenomen - on je glas naroda koji se usudio reći ono što svi mislimo, ali se bojimo izgovoriti. Dođite i uvjerite se zašto ga stotine tisuća ljudi prate i obožava. (sh)

Provjerite svoje znanje na pub kvizu KUD dr. Vinko Žganec i Nogometni klub Sokol Vratišinec pozivaju vas na 3. pub kviz humanitarnog karaktera, koji će se održati u petak, 9. siječnja 2026. godine u 18 sati u Društvenom domu u Vratišincu. Sve vas očekuje ugodna i opuštena večer uz pitanja iz različitih područja – glazbe, sporta, povijesti, kulture i općeg znanja. Pub kviz zamišljen je kao večer druženja i zabave, ali i prilika da se pomogne onima kojima je pomoć potrebna.

Ekipe mogu imati od 2 do 5 članova, a kotizacija iznosi 3 eura po igraču. Nakon održanog kviza, organizatori će dobrovoljno donirati ostvareni prihod kao pomoć Dariju Sabadiju. Odluka o donaciji isključivo je dobrovoljna odluka organizatora. Prijava ekipa je obavezna, putem Messenger stranice KUD-a dr. Vinko Žganec ili na broj 095 876 4546 (Laura Zadravec Belše). Broj ekipa je ograničen. (sh)

Slaven Nedeljko u svojoj radionici u Čakovcu, okružen satovima i ala�ma koji su njegov svakodnevni svijet Dodaje kako mu takve rečenice uvijek iznova daju snagu: - Svaka lijepa riječ je nagrada koja me pokreće. Ljudi mu dolaze iz cijele Hrvatske. - Lijepo je kad netko prijeđe cijeli Zagreb, a onda dođe tu i vi mu pomognete, kaže Slaven, ponosan što mnogi tek tada otkriju da rješenje postoji u Čakovcu. - To mi je velika satisfakcija, naglašava.

Bloger Krule dolazi u Mursko Središće U subotu, 17. siječnja, u 20 sati, Centar za kulturu Rudar u Murskom Središću će biti epicentar humora kada na pozornicu stupa Jadranko Hodak, legendarni Bloger Krule. Poznat po svom jedinstvenom humoru i oštroumnoj analizi svakodnevnih situacija, Bloger Krule već godinama osvaja publiku širom Hrvatske. Njegov britki

9. siječnja 2026.

Njegov život je urarstvo

Ruke koje gotovo 30 godina popravljaju vrijeme i vraćaju satovima funkciju i vrijednost

Vrijednost dijelova danas je često veća od samih satova, a izazovi su svakodnevni. Moj život je urarstvo, to je

poziv, a ne posao, iskreno priznaje. Posebno emotivno govori o 2021. godini, kada mu je dijagnosticirana leukemija. - Ja sam si sve posložio i idem dalje, kaže mirno, dodajući da mu je posao davao snagu kad mu je bilo najteže. Njegov moto ostaje jasan: - Radim kao da radim za sebe. Smatra da je to recept za dugovječnost, uz ljubaznost i kvalitetu. Na kraju poručuje: - Žao mi je za one kojima bih mogao pomoći, a ne znaju za mene – rečenica koja možda najbolje opisuje skromnog urara iz Čakovca.

VRATIŠINEC

Kome ide najviše?

Općina Vratišinec za 2026. godinu pripremila je socijalni plan u kojem je, za različite oblike potpora, od onih za najmlađe pa sve do umirovljenika, u općinskoj blagajni osigurano ukupno 396.340 eura. Najveći dio ovog �inancijskog kolača, više od 300 tisuća eura, usmjeren je prema djeci i mladima. Općina nastavlja sa su�inanciranjem boravka djece u dječjim vrtićima i jaslicama, čime se

direktno olakšava svakodnevica zaposlenim roditeljima. Uz to, značajna sredstva osigurana su za stipendije studentima i učenicima, ali i za su�inanciranje de�icitarnih obrtničkih zanimanja. Programom su predviđene isplate pomoći povodom blagdana za umirovljenike i osobe starije od 60 godina bez primanja, dok će novopečeni roditelji i dalje moći računati na naknade za opremu novorođenčadi.

Za ove namjene izdvojeno je ukupno 46.500 eura. Osim redovnih stavki, proračun predviđa i "osigurač" za nepredviđene životne situacije. Naknada za troškove stanovanja priznaje se korisniku zajamčene minimalne naknade na temelju rješenja JUO Općine Vratišinec, a u iznosu od 30% priznate minimalne naknade Hrvatskog zavoda za socijalni rad te troškova koji su nastali zbog radova

na povećanju energetske učinkovitosti zgrade. Jednokratna naknada može se odobriti samcu ili kućanstvu koje zbog trenutnih materijalnih teškoća nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe nastale zbog rođenja ili školovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode i slično, a prema ocjeni Socijalnog vijeća. Također, nastavlja se i sa su�inanciranjem prijevoza za učenike i studente. (sh)

9. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Gornje Međimurje 15 SNJEŽNI KAOS u bregima

Tko je zadužen za čišćenje cesti? Nova zgrada ima mjesta za če�ri vr�ćke skupine

Vr�ćarci su dobili suvremeni prostor za rad i igru

DJEČJI VRTIĆ u Brezju

“Šumska vila” ima mjesta za 150 djece Piše: Benjamin Jakopić

Mještani Brezja konačno su dočekali trenutak koji se godinama planirao. Veliko i moderno proširenje dječjeg vrtića nedavno je otvorilo svoja vrata. Kako bismo iz prve ruke provjerili u kakvim uvjetima borave mališani, obišli smo novu zgradu u pratnji načelnika Općine Sveti Juraj na Bregu, Anđelka Nagrajsalovića. Već na prvi pogled jasno je da se radilo o temeljitom pro-

jektu. Stari dio vrtića i dalje je u funkciji te udomljuje dvije skupine, no prostor je povezan i maksimalno iskorišten. Prostor koji je nekada bio terasa starog vrtića sada je pretvoren u funkcionalnu garderobu, objasnio nam je načelnik tijekom obilaska. Novi objekt pruža odlične uvjete za rad i igru. Vrtić je projektiran za ukupno osam skupina, a trenutačno ih je popunjeno šest, od toga su dvije u starom i četiri u potpuno novom krilu zgrade. Vrtić ima

kapacitet od oko 150 djece, a o njima brine stručan tim od 17 zaposlenika. Zgrada nije samo lijepa, već i pametna. Cijeli objekt ima ugrađeno podno grijanje, što osigurava idealnu temperaturu za igru na podu, dok su na krovu postavljeni solarni paneli, čime zgrada postaje energetski puno učinkovitija. Višenamjenska uloga Ono što ovu zgradu čini posebnom je njezina višenamjenska uloga. Dok je prizemlje u potpunosti posvećeno

Načelnik Anđelko Nagrajsalović pedagoškom radu s vrtićarcima, kat zgrade posvećen je sportskom sadržaju. Kroz odvojeni ulaz dolazi se do prostorija koje su namijenjene sportašima, a primarno je tu smještena suvremena streljana s deset meta. Ove prostore koriste članovi Streljačkog kluba Zelenbor Brezje, koji su tako dobili znatno bolje uvjete za trening.

Proteklih dana snijeg je zabijelio Hrvatsku. Dok su mnogi uživali u toplini svojih kuća ili negdje na sanjkanju, svi koji su morali na ceste doživjeli su pravi šok. Vrhunac nezadovoljstva bio je u utorak, šestog siječnja, na Sveta tri kralja, kada je snijeg padao skoro pa cijeli dan i noć, a ralice se jednostavno nisu mogle nositi s time. Auti su slijetali s ceste na sve strane, na sreću bez velikih nesreća. I dok je na ravnicama to još donekle funkcioniralo, pravi kaos odvijao se u brežnom dijelu. Glavne prometnice su bile još koliko-toliko čiste, ali čim se skrenulo s njih u pravcu, primjerice, Svetog Urbana, Jurovčaka ili slično, došlo je do raspada. Brojni čitatelji su se žalili, molili nas da objavimo nešto, bilo što, kako bismo možda pota-

Načelnik Stanislav Rebernik

knuli vlasti na akciju. Slali su nam aute u snijegu, ljude kako ih guraju po cestama po kojima ralica naizgled nikada nije ni prolazila. Glede cijele situacije smo još u ponedjeljak kontaktirali Stanislava Rebernika, načelnika Općine Štrigova: - Glavnu državnu cestu ralice čiste redovito, a naš komunalni redar brine o općinskim cestama koliko stigne. Najveći problem su, čini se, naše županijske ceste, jer po prioritetu nisu visoko te su zadnje po redu za čišćenje, rekao nam je Rebernik. (bj)

MALI MIHALJEVEC

Tko želi postati Dinamovec? znar, Noa Mustač, Nela Drk, Tin Semenič, Isabella Bellolan, Petar Vinko, Gabrijel Branilović, Ana Jakopić, Ivan Jakopić, Rea Brežnjak, Zora Logožar, Ella Kovačić, Aria Andrejevna Renk i Tabita Beljan. (bj)

U subotu, 10. siječnja, Mali Mihaljevec postaje baza navijača Dinama. Akcija učlanjenja za 2026. godinu održat će se na terasi kluba od 9 do 14 sati, a organizatori predvođeni Sašom Turkom pripremaju druženje uz roštilj i goste iz Zagreba. Za članstvo je potrebna osobna iskaznica s OIB-om.

Zašto? Jer Danci i Finci vjeruju u nešto što se zove - zdrav razum. Prema njihovoj �ilozo�iji, koju su mnogi čitali u onoj popularnoj knjizi o danskom odgoju, boravak na hladnom zraku čisti dišne puteve bolje od bilo kojeg sirupa. A kod nas? Kod nas je deset sekundi snježne radosti u škafu dovoljno da se digne uzbuna na svim društvenim mrežama, dok se u Skandinaviji vjerojatno pitaju jesmo li mi ti koje treba “čeličiti”, a ne djeca.

Zato, dragi roditelji, pustite škafe, plastične vreće i sanjke. Pustite djecu da se smoče, smrznu i osjete taj snijeg. Jer veća je šansa da će im naštetiti toksični komentari ispod objava, nego deset sekundi svježeg zraka u plastičnom „vozilu“. Na kraju krajeva, ako je preživjelo vožnju u škafu, možda izraste u pravog Međimurca koji se ne boji ni snijega, ni rada, a bogme ni Facebook komentara.

Darove je primilo ukupno 19 beba, ali ih je zbog lošeg vremena moglo doći samo deset (Foto: Terca Art)

ŠTRIGOVA

19 novorođenčadi je dobilo više od 10 tisuća eura

Dom kulture u Štrigovi ugostio je najmlađe mještane na svečanosti darivanja djece rođene tijekom protekle godine. Općina Štrigova je u sklopu mjera za ostanak mladih obitelji osigurala jednokratne

novčane potpore za ukupno 19 beba, za što je iz proračuna izdvojeno 10.250 eura. Načelnik Stanislav Rebernik istaknuo je kako su djeca najveće bogatstvo i temelj razvoja zajednice, nakon čega je

mališanima uručio i prigodne plišane igračke. Program su nastupima uveličali članovi KUD-a “Sv. Jeronim”, a novčanu potporu primili su: Aron Balašković, Vid Valkaj, Kaja Marčec, Vito Tomac, Ian Kr-

Cijena članarine iznosi 20 eura za odrasle, dok djeca i stariji od 65 godina plaćaju 10 eura. Za navijače iz inozemstva bez OIB-a dostupna je opcija „Plavi prijatelj“. Pozvani su svi simpatizeri da se pridruže velikoj plavoj obitelji uz slogan “Prsta dva jedne ruke”. (bj)

BREŽNA PRIČAONICA

“Panika” zbog jednog škafa

P

ao je snijeg. Pravi, pravcati snijeg, onakav kakav nismo vidjeli cijelo desetljeće. I dok su jedni psovali lopate i zimske službe, oni najmlađi su po prvi put u životu vidjeli da zima nije samo blato i magla. Među hrpom videa snježnih radosti, jedan nam je u redakciji posebno zapeo za oko: mala beba u skafanderu sjedi u najobičnijem plastičnom škafu dok ga roditelji vuku po snijegu. Naravno, na internetu se „za-

bava“ nije zaustavila samo na tome. Nije prošlo ni pet ni šest minuta, a Facebook sekcija „završila sam medicinu na Googleu“ digla se na zadnje noge. Krenule su teorije zavjere: dijete pati, hladno mu je, a vožnja u škafu sigurno ostavlja trajne traume na kralježnicu. Da čovjek samo čita te komentare, ispalo bi, da su jadno dijete vukli od Vratišinca do Čakovca u tom škafu, a ne pet metara po dvorištu radi deset sekundi videa i uspo-

mene koja će se prepričavati godinama. Dok naši dežurni dušebrižnici dobivaju napad panike jer je dijete osjetilo minus na nekoliko minuta, negdje u Danskoj ili Finskoj roditelji vjerojatno u nevjerici trljaju oči. Tamo je, naime, sasvim normalno da beba spava u kolicima ispred ka�ića ili trgovine dok mama unutra pije kavu. Da, na minus deset. Bez straha da će dijete promrznuti ili da će ga netko ukrasti.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

16 Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

PRELOG

9. siječnja 2026.

Roditeljima novorođenčadi isplaćene 54 potpore Krajem 2025. godine Grad Prelog je po četvrti put organizirao dodjelu jednokratnih naknada za novorođenčad, čime je nastavljena tradicija sustavne potpore mladim obiteljima. U ovom posljednjem krugu podijeljeno je ukupno petnaest naknada, od čega sedam za prvo te osam za drugo dijete u obitelji. Roditelji su za prvo dijete ostvarili pravo na iznos od 270 eura, dok je za drugo dijete isplaćeno 350 eura. Inače, gradska potpora raste sa svakim sljedećim djetetom, pa tako naknada za treće

dijete iznosi 400 eura, za četvrto 600 eura, dok se za peto i svako sljedeće dijete isplaćuje 730 eura. Uz izravna novčana sredstva, Grad roditeljima daruje i poklon bon od 70 eura za kupnju opreme za novorođenče te besplatne godišnje članarine za Knjižnicu i čitaonicu Grada Preloga. Za ovu je prigodu ukupno izdvojeno 8.740,00 eura. Kroz četiri su navrata u 2025. godini podijeljene ukupno 54 naknade, za što je iz gradskog proračuna osigurano ukupno 25.910,00 eura. (vv)

PRELOG

Sjećanje na Ivana Sokača

U ponedjeljak 29. prosinca, u Oporovcu je obilježena godišnjica smrti hrvatskog branitelja Ivana Sokača. Počast legendarnom zapovjedniku odali su predstavnici braniteljskih udruga s područja Grada Preloga, Mjesnog odbora Oporovec te izaslanstvo Grada Preloga. Komemoraciji su se pridružili i članovi obitelji te predstavnici Kluba varaždinskih branitelja 1991. – 1995. Varaždin. Pukovnik Ivan Sokač, zapovjednik 104. varaždinske brigade, ostavio je neizbrisiv trag u obrani domovine. Do sredine 1991. godine radio je u Teritorijalnoj obrani, istovremeno aktivno djelujući na ustrojavanju i opremanju prvih vojnih postrojbi na području tadašnje Zajednice općina Varaždin. Osnivanjem 104. brigade Zbora narodne garde u ljeto 1991., bez oklijevanja se stavio na raspolaganje Republici Hrvatskoj. Njegove vojničke

PRELOG

Ivan Sokač poginuo je prije 35 godina

vještine posebno su došle do izražaja tijekom rujanskih bitaka za vojarne u Varaždinu i Međimurju, nakon čega je predvodio svoju postrojbu u oslobađajućim akcijama na širem pakračko-lipičkom području. Svoj život položio je na oltar domovine 28. prosinca 1991. godine na Gavrinici u Pakracu. Prilikom uvođenja novih snaga na položaje, njegova je skupina naišla na neprijateljski tenk, a u tom su tragičnom okršaju, uz pukovnika Sokača, poginula još trojica hrvatskih branitelja. (vv)

Tri naselja bez kućica Djelatnici preloške Knjižnice i čitaonice ovih su dana dopunili fond male slobodne knjižnice u Cirkovljanu, Čukovcu, Draškovcu, Hemuševcu, Otoku te u Donjem Vidovcu. S druge strane, zbog oštećenosti su uklonjene kućice za knjige u Čehovcu, Prelogu i Oporovcu. Mještani tih naselja tako će ostati bez njih sve do proljeća. Priča s Malim slobodnim knjižnicama krenula je 2009. godine iz Amerike i

do sada se proširila u 90tak zemalja diljem svijeta. Priča je zamišljena tako da se knjige slobodno razmjenjuju u susjedstvu, kvartu, malom naselju koje je možda previše udaljeno od matične knjižnice. Kako bi stvar funkcionirala i malena knjižnica uvijek imala što ponuditi, kad se jedna knjiga posudi, druga se staviti na njeno mjesto kako bi drugim korisnicima poslužila za čitanje. (vv)

Nagrađeni studenti i učenici, foto: Studio Vipro

NAGRAĐENI NAJUSPJEŠNIJI studenti i učenici Grada Preloga

34 nagrade za izvrsnost Kao i svake, tako je i na kraju prošle godine, Grad Prelog, odnosno gradonačelnik Ljubomir Kolarek sa suradnicima, priredio prijem za najuspješnije učenike i studente. Uz sam prijem, gradonačelnik im je dodijelio i prigodne novčane nagrade. Nagrađeni su učenici srednjih škola koji su postigli iznimne rezultate tijekom srednjoškolskog obrazovanja te oni koji su u akademskoj godini 2024./2025. osvojili nagrade na županijskim, državnim i

međunarodnim natjecanjima. Prijave su pristigle iz Srednje škole Čakovec, Gimnazije Josipa Slavenskog, Srednje škole Prelog, Prve privatne gimnazije s pravom javnosti Varaždin, Ekonomske i trgovačke škole te Gospodarske škole Čakovec. Nagradu je primilo ukupno 18 učenika, dok je jedan učenik dodatno nagrađen za ostvarenje iznimnog rezultata na natjecanju. Ukupan iznos dodijeljenih sredstava za učenike iznosi 2.000,00 eura.

Također, podijeljene su i nagrade studentima s područja Grada Preloga koji su postigli iznimne rezultate tijekom akademskog obrazovanja, s prosjekom ocjena u godini 2024./2025. jednakim ili većim od 4,30. Prijavu za dodjelu nagrade „Naj student Grada Preloga” podnijelo je ukupno 16 studenata, a sve su prijave ispunjavale uvjete natječaja. Ukupan iznos nagrada za studente iznosi 1.705,00 eura.

Sveukupno je za izvrsnost učenika i studenata Grad izdvojio 3.705,00 eura. Bilo bi lijepo da smo mogli dobiti imena učenika i istaknuti vrstu njihovog natjecanja te osvojeno mjesto. Isto tako, nismo mogli dobiti ni imena studenata zbog zaštite osobnih podataka. No, prijašnjih godina to nije bio problem. A samo smo htjeli pohvaliti mladost, naglasiti njihov uspjeh te eventualno napraviti priču s onima čiji je prosjek 5,0 što nije rijetkost među nagrađenima. (vv)

BOŽIĆNO-NOVOGODIŠNJI koncert u Prelogu

Pljesak za mlade glazbenike uz dobre želje U utorak, 6. siječnja, na blagdan Sveta tri kralja, u župnoj crkvi sv. Jakoba u Prelogu održan je božićno-novogodišnji koncert Puhačkog orkestra Grada Preloga. Snijeg koji je zameo prometnice donio je u crkvu i oko nje pravi blagdanski ugođaj. Iako su samo najhrabriji krenuli na put, crkva je bila ispunjena ljubiteljima glazbe, među kojima su bili i brojni roditelji samih glazbenika. Voditelj i dirigent orkestra bio je Dominik Savić, a kao gosti nastupili su članovi međimurske etno skupine MI3: Dario Mikec, Denis Hižman i Neven Kolarić. Puhački orkestar Grada Preloga osnovan je na inicijativu Grada krajem 2012. godine. Od tada su ga vodili mladi stručnjaci: Igor Hrustek (do 2023. godine), Jelena Škvorc te od 2023. godine Dominik

Puhački orkestar svojim je koncertom stavio točku na “i” Adventskoj čaroliji u Prelogu Savić. Članovi orkestra su učenici i studenti koji uz svoje brojne obaveze pronalaze vrijeme za vježbanje, nastupe i zajedničko druženje. Grad Prelog ponosi se svojim Puhačkim orkestrom koji počiva na širokoj bazi talentiranih glazbenika. Orkestar je izveo skladbe Michaela Browna i Alfreda

RUKOMETAŠI na pripremi u Prelogu

Reeda, ali i djela domaćih autora. Čuli smo „Carol of the Bells” u aranžmanu Dominika Savića te za kraj „Božić u Međimurju”, djelo prerano preminulog mladog kompozitora Danijela Požgaja. Gosti iz skupine MI3 izveli su popularne brojeve poput „Apache” sastava The Shadows, „Vjeruj u ljubav” i „Bijeli

Božić” Olivera Dragojevića, a nastup su zaključili klasikom Boba Dylana „Knockin' on Heaven's Door”. Koncert je, uz srdačan pljesak publike, priveden kraju skladbama Berta Appermonta i Randalla D. Standridgea te „Predigrom renesansnoj komediji” Igora Kuljerića. (JŠ)

Sigurdssonu uručen zlatnik Grada Preloga Izabranici Dagura Sigurdssona već tradicionalno već tradicionalno svoje pripreme uoči Europskog rukometnog prvenstva odrađuju u Prelogu, u Hotelu Panorama i SRC-a DG Sport. Da je riječ o vrhunskoj lokaciji, potvrđuje i nedavno priznanje: Hotel Panorama dobitnik je Zlatne povelje

"The Sunflower Award" za pristupačni turizam, izabran među čak 270 kandidata. Upravo u tom pobjedničkom okruženju, u modernoj dvorani hotela, održana je konferencija za medije na kojoj je vladala iznimno pozitivna atmosfera. Reprezentacija je ostala u Prelogu do 8. siječnja jer je

te večeri u zagrebačkoj Areni ugostila sastav Njemačke. Bit će to pravi test snage i prilika za navijače da isprate "Kauboje" na put sjevera. Domaćini iz Grada Preloga pobrinuli su se da reprezentativci ne odu praznih ruku. U znak poštovanja i za sreću na predstojećem prvenstvu, gradonačelnik

Ljubomir Kolarek uručio je izborniku Daguru Sigurdssonu zlatnik Grada Preloga. Predsjednik Gradskog vijeća Dražen Novak kapetanu Ivanu Martinoviću poklonio je sliku anđela, uz želju da ih "anđeli prate kroz cijelu karijeru i sva natjecanja". (vv)

30. rujna 2022. 9. siječnja 2026.

Donje Međimurje 17 17 Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

SAŠA KRTANJEK (43) iz Koprivničkog Ivanca spašava međimursku tradiciju

Čižma s trdom sarom izrađivat će se u Podravini - Htio sam naučiti izrađivati čižmu s trdom sarom i dugo sam tražio osobu koja to zna, kaže Saša i dodaje kako je za Benka čuo od kolega na poslu Piše: Vlasta Vugrinec

Bregi, Koprivničko-križevačka županija.

Antun Benko iz Donje Dubrava posljednji je izrađivač Sretan sam što sam međimurske čižme s trdom našao Antuna sarom. Istina, svojžičanu obrt mrežu dav- i plutače s ljestvama Graba je dobila gustu Saši čižma s trdom sarom no je zatvorio, a danas čižme nije nepoznata premdateksta je iz u Međimurskim novinama KOBALOVA GRABA po u Draškovcu nakon izrađuje tek povremeno, druge županije. Naime, zapotrebe pojedinih folklorapropisno je ograđena poslen je u Kotoribi, u tvrtki ša. Koliko je zaljubljen u tu čižmu, svjedoči i impozantni Muraplast. Sa suprugom, koja spomenik u dvorištu njego- je po struci šuster, bavi se kove obiteljske kuće. Riječ je o njima i onako iz hobija počeo čižmi izrađenoj od jednog je izrađivati kožnu opremu za komada drveta, teškoj 450 konje te pokoji par čizama. U kg, koja odgovara broju 160, a budućnosti taj hobi namjerava čovjek bi u tom slučaju morao pretvoriti u posao, stoga prikuplja znanja gdje god stigne. biti visok 7 metara. - Htio sam naučiti izraNajviše žali, kaže što neđivati čižmu sarom pasaBazen jer dobio ma nasljednika, osobu koja svim vlasnicima životinja za Inspektori naložili dodatnu zaštitu nas trdom utapalištu bi nastavila s tim poslom i dugo sam tražio osobu koja nemile događaje i ističu kako čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventujer bi bila prava šteta da i to to zna, kaže Saša i dodaje kasu sada poduzeli sve što je alnizamre. upadI kad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. ko je za Benka čuo od kolega je već praktički u njihovoj moći da se nešto skijalice, odnosno ljestve poslu. izgubio svaku nadu da će se snaplutačama takvo ne ponovi. Susret učitelja i budućeg Šegrt Saša Krtanjek pronaći zainteresiranu osobu - Istovremeno želimo naodgovorni u društvu AATne- taj prostor, o kojima je ranije glasiti da su predmetne sprekaže, bio je i više Međimurja koja bi nastavila kli učenika, Piše:izVlasta Vugrinec ša pak što stoji je našao nekoga više za KUD-ove, od tambuinspekcija go li srdačan. Benko nije je bio izvještavano, čuvati tu tradiciji, na vrata Geothermae, u odgovoru za vodupa izgrađene tko želi svoje bogato znanje mne raša,jame folkloraša na dalje. presretan jer je našao šegrta mu je pokucao Saša Krtanjek našla nikakve nepravilnosti. iz draškovskog društva. - Za nas je priča oko uČižme skladunose sa svim dozvolama podijeliti s njim. I tako su se i članovi je voljan učitidruštvo i nastaviti (43) iz Jeduševca, mjesta - Ovim putem Drugim riječima, na i s ciljem poštovanjačakovečdruštva AAT Geothermae i u koji visokih nalaziti kad kod sus stigli. ke Zrinske Garde, viteškog tradiciju izrade čižme, a Sa- postojeću sastavu općine Koprivnički Geothermae obavjeogradu trima ekoloških utapališta pasa završena, od- AAT standarda i zaštite - Dao sam mu svu literadruštva iz Lobora, Zrinski žicama koje su govorili su u Gradu Prelogu, štava zainteresiranu javnost bodljikavim okoliša te podzemnih turu za modeliranje jer to je kadeti Murakereszturavoda itd. bile razmaknute ali i iz Geothermae na naš upit kako je, sukladno dobivenim međusobno prilikom izgradnje energane. ipak kreativan i mukotrpan Općenito se pravi šosmjernicama, izvršena sanacioko 70 cm dodana je gusta vezan za poduzete korake. Radi se o privremenim posao, kaže Antun Benko. štari u Hrvatskoj mogu naNaime, nakon našeg tek- ja bušotinskog prostora pro- žica, mi Međimurci bismo reAntun Benko, 6. je testiranje voČižma naime radi ruč- objektima brojiti na za prste jedne ruke, jekta Napredna geotermalna kli, drot, sta o siječnja grabi koja je postala kojisesprečava ulaz u krugu obitelji de tijekom izgradnje, a koji no i prilagođava se svakoj nokaže Saša. energana s internalizacijom životinja i eventualan pad u svojevrsno utapalište proslavio svoj 80.pasa rođenće biti u cijelosti sanirani zi posebno. Drugim riječima, Istina, ni on nije pravi šo-i ugljikovih spojeva, na način bazen. digla dan. se poprilična prašina No, ako ju divlje živoSa svojom Marijankom nivelirani s okolnim terenom to nije serijska proizvodnja ili štar, no zato je ti supruga. obnove postojeće kao i pokako uaktivno Međimurju, takoumirovi na tinje ili pak psi ipak uspiju provodi čižma koja se može naručiti nakon završetka Radionu, ako se toizgradnje tako možei nacionalnoj na teren ili potrgati, bazen ljeničkerazin, dane.a Uz šoštaraj, stavljanja dodatne zaštitne preskočiti putem interneta iz Kine. puštanjem energane poreći već ima, fali mu jošuopreje izašla i rudarska inspekci- ograde na dijelu prostora više nije smrtonosna klopka. druži se i s dobravskim a obuli su i Zrinsku Gardu ma za izradu donjeg dijela gon najkasnije do kraja 2024. ja Državnog inspektorata sklisku nepropusnu foliju goričancima pa čestoizbo- spremnih jama za testiranje NaČakovec, viteško društvo iz godine. čizme, no to će s vremenom Zagreba. vode ukupne duljine 635 m. kojom je graba prekrivena i ravi i u svojim goricama u Lobora, Zrinske kadete Muranabaviti. sadasamo mu jese prioriNakonZa svega moTakođer, obnovljeno je i po kojoj se prije nisu uspjele Mrtvički. Premda ističe da keresztur tet učenje, stjecanje dodatnih Nisu uočene že dodati je li trebalo doći do se i u ovim poznim godina- postavljeno ukupno 12 izla- popeti i izaći iz vodene zamke, vještina kakoi tko bi sezna potom sa svega ovoga kako nepravilnosti znih rampi, s plutajućim plapostavljene su se tzv.mogu skijalice, Šoštari ma muči kako bi tradicija suprugom posvetio izraditi dugo bi graba bila smrtonoUputili pisani upitlijep toima, za slučaj “probijanja” odnosno ljestve sna plutačama. izradesmo čižme opstala, nabrojiti prste svih vrsta čizama, od jahačih, sna klopka za životinje da se ranije spomenutih zaštitnih rudarskoj inspekciji da bismo poklon mu je i sama pojava jedne ruke međimurskih s trdom sarom Isprike za nemile mještani nisu nama obratili. dobiliSaše uvid Krtanjeka u zapisnik,koji no je doveć ograda od strane životinja, a dalje te cipela. I to onih od Dakle, nitko iz Međimurja naA trebalo je imati samo zaključenja ni- sve u svrhu onemogućavanja događaje izradionaših prvunovina međimursku prave goveđe kože koja se nije zainteresiran za očuvanje nemilih događaja sa smo dobili čižmu,nikakav naravnoodgovor. uz njegovu navodnih Odgovorni iz društva AAT malo više sluha za njih i poAntun Benko puhnuo danas također mora svijećom izrade čižme s črnom sarom, koje su ulazile u Premapomoć. onome što su nam re- životinjama kazati dobru volju. je 80. svjećicu ovom se prilikom ispričavaju premda potrebe postoje, naj- tražiti na tržištu.

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa

80. rođendan

MEĐIMURSKA POSLA MEĐIMURSKA POSLA

Napokon je pao snijegvrata špajzi i palnici Međimurci, otvorite

UB

ijeli Božić i isto takvu

i grudaju kao mala djeca.

garaža i dvorišta, a ralice i

našem Međimurju ili privući će naravno veliki in- sve to događa istog dana jer Novu godinu sanjali Naravno, sve su to fotogra�i- posipači jurili cijeli dan, bilo se smo ne događa ništa ili teres Međimuraca. S je u svemu tome najvažnii prizivali godi- rali i snimali te slali snimke je i onih koji su se zabavljali pak je sve prepuno i obzirom na satnicu, promocija Međimurja. nama. I eto, želja nam se doma, u svoju domovinu. jana račun zimske službe. Nije natiskano manifestacijama. je samo hoće li to i najorača je u i Pitanje napokon ispunila. Snijeg je proglašenje Istina, fotogra�ije čuvaju da branim zimsku službu Prizabijelio tome necijelo mislimo samo i 16za sati, a najuzornije ženeće turističke uredijer i Međimurje, sebe jer tko zna gdje da je svezajednice, bilo savršeno, pa zime. je za zaključiti na to lokalne većIma i one nacio- i u 17 srodne i pošteno. ga desetak bitisati, iduće Zna se da kojekakve uvijek može biti udruge bolje, no se očekuje i dolazaksvoje vi- društva htjeti se nalne. je idući Prava vikend, višeTako centimetara. uži- davrlo često mijenjaju nisamprepoznati, se mogla načuditi vancija za djecu školarce sokih poslodavce. komentarima. gostiju iz Zagreba, pri uključiti u sve to paNaravno, makar i kako mi novinari toivolimo još nazatuči”. zimskom feriju. čemu mislimo Međutim, svi uži- navećina njih odnosila se na nanisu ministricu vlastitu inicijativu. reći,koji “zasubika ANaime, prva atrakcija snijeg vali uVučković. zimskoj idili i bjelini vrijeđanje pljuvanje. u subotu, 8. li-je i Mariju Jer ne itreba se Pitam kao za strane radnike koji su ga svježeg snijega. Posebno se samo jeGera li tkoljutiti od tihako kostopada, Prelog je domaLijepo je napokon vidjetise uvrijeđena i doživjeli prvi put na sam blagdan netko mentatora izašao van i čistio ćinvidjeli Državnog natjecanja u u dato seodnosilo nacionalne manifestanije slučajno pozvan, životu. Moglo ih se vidjeti Sveta tri kralja. I dok su jedni ispred svog praga, i to u vrioranju, a Čakovec Izbora za cije sele u naš kraj, da mi izostavljen s popisa. To je kako se valjaju po njemu lopatali ispred svojih kuća, jeme kad je snijeg padao. najuzorniju hrvatsku seosku nismo slijepo crijevo Lijepe jednostavno prilika da se ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se pokaže ono što imamo, a

Naime, samo nešto vi-

imamo dosta toga, samo še od sat vremena nakon što sve uzimamo zdravo što sam odlopatala, bilo je za gotovo. Doći će ljudi iz isto kao i da nisam izašla cijele Hrvatske, iz kuće. Po tomepozivamo ispada da sejena gostoljubivost i bogatu svako selo trebalo imati enogastronomiju, pajeonda svoju ralicu. No, to već pokažimo to što Državne imamo. drugi par rukava. ceste su izjedno, županijske Izvadimo podruma i špajzi drugo, a lokalne treće. Tako koščično ulje, meso z tiblise dogovaraju koncesionari ce, međimursku gibanicu,i tako treba tražiti eventualnu domaće pekmeze, zimnicu, odgovornost. sireve i uz to �ina vina. Čini mi se da nije poanta Prilika je to da se pokaže toliko u čišćenju ulica, već i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-

DONJA DUBRAVA ulaže u DONJI KRALJEVEC sportske sadržaje

Tko želi upravljati Gradi se sportski park sportskim prostorima? Općina Donji Kralje- mlađim kategorijama NK

Donja Dubrava vecOpćina raspisala je natječaj raspisala je javni natječaj za izgradnju sportskog za dodjelu na upravljanje parka u Športskoj ulici -i korištenje sportskih građeNK Kraljevčan 38 dobit će vina njenom vlasništvu. novoupomoćno igralište, a Riječće jese o ijavnoj sportizgradit dva teniska skoj građevini ukupne poterena. Prema dokumenta2 vršine 321 mizvođač , s nadstrešciji, odabrani trebao nicom ukupne površine 201 bi započeti radove sredinom 2 m , nogometnim igralištem veljače 2026., s rokom za2 vršetka do krajamlipnja. Na površine 9707 i pripapomoćnom nogometnom igralištu dimenzija 40 x 60 metara postavit će se prirodna trava i zaštitni pojas KOTORIBA od do dva metra. Iza golova će se instalirati zaštitne mreže visine šest metara. Igralište je namijenjeno

dajućim zemljištem ukupne Kraljevčan 38, koji treniraju površine 11988 m2, nau adrena glavnom stadionu Kosi Krbuljaulici. 19. Na teniskim lodvorskoj Javnedimenzija sportske građeviterenima 10,97 x ne smatraju se prostorima 23,77 metara postavit će se namijenjenima sportaše akrilna obloga, aza oko njih će i dajupanelna se na upravljanje i koribiti ograda visine štenjemetra. sportskim udrugama četiri s područja na neoNatječaj općine je otvoren do dređeno 22. siječnjavrijeme. 2026., a tvrtke mogu ponuditi za nogomet(vv) no igralište (82.545 eura), teniske terene (133.655 eura) ili obje grupe radova. Projekt se �inancira iz LAG natječaja unutar Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023. do 2027. godine. (ik)

Međunarodna izložba malih životinja Udruga Međimurska lastavica povodom 35. goKOTORIBA dišnjice rada u suradnji s Europskim klubom engleskih i patuljastih gušana organizira 30. Međunarodnu izložbu malih vode životinja te Hrvatske raspiengleskih i patuljastih gusale su javni natječaj za šana u školskoj dvorani OŠ izvođenje završnih radova Jože Horvata murskom u Kotoribi.naOd na glavnom 17. dokod 20.Kotoribe. studenogProjekt 2022. sipu održat će se zasebno dvije vrijedan 6,2 milijuna eura izložbe, izložba gušana, te odnosi se na dionicu duizložba Udruge Međimurska gu 6,2 kilometra, čime će lastavica povodom gose dovršiti obnova 35. cijelog dišnjice postojanja Udruge. nasipa dugog 36,9 kilomeNa izložbi će biti izlotara. ženoNatječaj do 800 eksponata, od obuhvaća račega će 500 biti inozemnih dove na posljednjoj neob-

i 300 domaćih, a predstavit će se izlagači iz Austrije, Mađarske, Bugarske, Njemačke, Rumunjske, Srbije, Slovenije, Hrvatske te iz još poneke zemlje. Europske se izložbe održavaju šenja. Tako višesvake neće dvije biti godine sa željom razmjene, potrebe za privremenim ocjenjivanja i nagrađivanja mjerama poput nasipanja rezultata uzgoja. te će navreća s pijeskom će se održati seljaIzložba i poljoprivredna zepod pokroviteljstvom Opmljišta imati trajnu zaštitu. ćineOvaj Kotoribe koja ujedno zahvat posljednji ovim putem pozivaobnovi sve zaje korak u faznoj ljubljenike u male životinje glavnog murskog nasipa. da dođu razgledati i posjetiti Hrvatske vode navode jedinstvenu malih kako se radiizložbu o tehnički životinja. povezanim radovima te (vv) projekt neće dijeliti na

Murski nasip u završnoj fazi obnove

novljenoj dionici glavnog murskog nasipa, od spoja s nasipom uz potok Bistrec DONJI VIDOVEC do željezničke pruge Kotoriba–Murakeresztur. Nasip na tom dijelu štiti oko Ovih dana u zemljišta dječjem vr1.230 hektara i tiću Donjem Vidovcu bilo južniu dio naselja Kotoriba je veselo. A kako i ne oddoista izlijevanja rijeke Mure. bi bilo kad su im stigle nove Prema dokumentaciji, viigračke. Bilo je tunasipa različitih sina i struktura ne kocki, životinja,sigurnosne drveća, farzadovoljavaju mera i drvenog asortimana standarde, osobito nakon za građenje. No,i ono poplava 2005. 2014.što go-je najvažnije, igračke su nabavdine. ljeneNasip od novčane nagrade će se podići na koju su potrebnu dobili u akciji Papir razinu za zadrnije smeće, Unimera iz Čažavanje tzv. stogodišnje kovca, osvojeno 2. mjesto velikeza vode, uz dodatnih metar sigurnosnog nadvi-

manje cjeline. Radovi će trajati 12 mjeseci od dana potpisa ugovora. Ponude treba poslati putem Elektroničkog oglasnika javne nabave u kategoriji do 9. veljačedječjih 2026.vrtića. u 11Iz vrtića zahvaljuju sati. Radovi će se roditeljiizvodiizvrsnojkatastara suradnji u tima nana području prikupljanju starog papira Kotoriba u Međimurskoj i Općinii Legrad Donji Vidovec županiji u Kopriv-za �inanciranje novčanog dijela ničko-križevačkoj županiji. nagrade od 2000 kn. Dovršetkom projekta Naravno, dalje će sudjepostići će sei dugoročno lovati u akciji smanjenje rizikaprikupljanja od poplastarog papira i već najavljuju va u nizinskom području dolazak kontejnera srediuz rijeku Muru, bez hitnih nom 10. mjeseca. intervencija kod visokih (vv) vodostaja. (ik)

Stari papir za nove igračke

naprosto u tome da smo se

ta suvenirnice, Međimurske odvikli od snijega, snježnih riznice, pozovimo ljude jer zapuha i zimskih uvjeta na mnogi ne znaju toga, što imamo, cestama. Osim bio je što uzgajamo svojim neradni dan, danna za odmor i imanjima. zimske radosti. Tko zna kad Neopet budimo i dalje samoćemo uživati u njima. zatajni Međimurci Ali ne, radije sekojima troši energija vrijeđanje je važanna samo rad, anego ne i na lopatanje. Čekamo snijeg, prezentacija rezultata tog a kadNe padne, nismo našim zadorada! dozvolimo voljni; čekamo ljeto, a kad političari da i na polju potemperaturebudu “proključaju”, ljoprivrede u prvom opet nismo zadovoljni. Eto, planu! Iskoristimo priliku jer to smo mi, ljudi. tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

18 Poljoprivreda 19. SAVJETOVANJE UZGAJIVAČA svinja RH

Prelog ugoščuje hrvatske svinjogojce Hotel Panorama u Prelogu ugostit će 26. i 27. veljače 2026. godine 19. Savjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj. Ovaj važan stručni skup organiziraju Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH – Centar za stočarstvo) i Središnji savez udruga uzgajivača svinja Hrvatske (SUS), pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te supokroviteljstvom Međimurske županije. Savjetovanje predstavlja središnje mjesto susreta uzgajivača, predstavnika nadležnih institucija, prateće industrije i znanstvene zajednice. Primarni cilj događaja je edukacija i pravovremeno informiranje sudionika uz poticanje razmjene aktualnih i primjenjivih spoznaja iz struke i prakse. Poseban naglasak ove

će godine biti stavljen na analizu izazova i prilika unutar domaćeg sektora svinjogojstva, ali i na europske i globalne trendove koji izravno utječu na konkurentnost domaće proizvodnje. Središnji dio programa bit će panel rasprava na temu „Održivost sektora svinjogojstva u RH“, u kojoj će sudjelovati predstavnici proizvođača, državnih institucija i fakulteta. Uz stručna predavanja i interaktivne rasprave koje potiču aktivno sudjelovanje svih prisutnih, predviđen je i neformalni dio susreta. On pruža dodatnu priliku za umrežavanje, razmjenu dragocjenih iskustava i jačanje suradnje između proizvođača i struke, čime ovo savjetovanje iznova potvrđuje status nezaobilaznog godišnjeg okupljanja svinjogojaca u Hrvatskoj. (vv)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

PORAZNE BROJKE stočnog fonda na kraju 2025.

Međimurje spalo na manje od 2000 krava S 1957 grla, broj krava je lani, po prvi puta pao ispod 2000 grla, odnosno u Međimurju ih obitava tek 200-tinjak više nego što imamo koza Piše: Vlasta Vugrinec

Na početku nove kalendarske godine, običaj je podvući crtu ispod godine koju smo ostavili iza sebe. Svi zbrajaju, kompariraju podatke, neki se hvale brojkama dok se drugi, praktički boje zbrajanja i oduzimanja. Zbrajanjem se nikako već nekoliko godina ne može pohvaliti sektor stočarstva Međimurja. I koliko god “stručnjaci” iz ministarstva poljoprivrede naglašavali o uloženim sredstvima i poboljšanju u stočarstvu,

Međimurci kravama okrenuli leđa

Stočni fond Međimurja u brojkama

Svinje Prosinac 2019. godine

67.324 svinja

3291 gospodarstava

Prosinac 2020. godine

41.995 svinja

2370 gospodarstava

Prosinac 2021. godine

43.227 svinja

2390 gospodarstava

Prosinac 2022. godine

48.064 svinja

2416 gospodarstava

Prosinac 2023. godine

44.351 svinja

550 gospodarstava

Prosinac 2024. godine

45.261 svinja

774 gospodarstava

Prosinac 2025. godine

44.255 svinja

901 gospodarstava

Prosinac 2019. godine

2953 krava

474 gospodarstava

Prosinac 2020. godine

2853 krava

453 gospodarstava

Prosinac 2021. godine

2744 krava

433 gospodarstava

Prosinac 2022. godine

2470 krava

378 gospodarstava

Prosinac 2023. godine

2220 krava

336 gospodarstava

Prosinac 2024. godine

2048 krava

309 gospodarstava

Prosinac 2025. godine

1957 krava

274 gospodarstava

Prosinac 2019. godine

942 ovce

3613 koza

Prosinac 2020. godine

1018 ovaca

3552 koze

Prosinac 2021. godine

1119 ovaca

3692 koze

Prosinac 2022. godine

1055 ovaca

3381 koza

Prosinac 2023. godine

1333 ovaca

3203 koza

Prosinac 2024. godine

1121 ovaca

2191 koza

Prosinac 2025. godine

972 ovaca

1765 koza

Prosinac 2019. godine

325 konja

32 magaraca

Prosinac 2020. godine

324 konja

36 magaraca

Prosinac 2021. godine

331 konj

35 magaraca

Prosinac 2022. godine

333 konja

36 magaraca

Prosinac 2023. godine

344 konja

31 magarac

Prosinac 2024. godine

346 konja

29 magaraca

Prosinac 2025. godine

355 konja

29 magaraca

Krave:

Guske su i te kako tražene za kupnju

MEĐUNARODNA IZLOŽBA MALIH životinja u Nedelišću

Po prvi puta i Državna izložba

Udruga uzgajivača malih životinja Nedelišće ovaj mjesec organizira svoju tradicionalnu Međunarodnu izložbu Nedelišće 2026. No, otišli su i korak dalje pa će to ujedno biti i prva Državna izložbu malih životinja. Za najuspješnije izlagače predviđene su diplome i posebne nagrade za šampione, a na izložbi će se dodijeliti i prestižne titule "Hrvatski majstor uzgoja" za koje je potrebno ostvariti propisane bodovne pragove s kolekcijama od četiri eksponata. Manifestacija započinje u četvrtak, 15. siječnja, prijemom eksponata, dok je službeno otvorenje predviđeno za petak, 16. siječnja u 13 sati. Posjetitelji

će izložbu moći razgledati u petak do 19 sati, u subotu od 8 do 19 sati, dok će u nedjelju vrata dvorane biti otvorena od 7 do 13 sati. Osim samog izložbenog dijela, u nedjelju, 18. siječnja, svi uzgajatelji dobit će priliku za prodaju svojih životinja na vanjskom dijelu MESAP-a, uz obavezno predočenje veterinarske dokumentacije. Do sad je prijavljeno ukupno 1788 malih životinja, od toga 907 golubova, 455 peradi, 239 kunića, 119 ptica 26 velike peradi, 26 zamorčića i 16 prepelica. Udruga ove godine obilježava 50 godina postojanja, pa je ova izložba kruna djelovanja udruge. (vv)

9. siječnja 2025.

Koze i ovce:

Kopitari:

brojke ih ipak demantiraju. Jednostavno su neumoljive u prikazu stalnog pada. Shodno tome, broj krava je lani, po prvi puta pao ispod 2000 grla, odnosno u Međimurju obitava tek 200-njak krava više nego što imamo koza. Ukupan pak broj goveda, dakle krava, teladi i bikova ne prelazi 7000 grla. Ukupno ih je 6695. Tomu treba još dodati da se smanjuje i broj gospodarstava koja ih drže. Sve su to podaci Ministarstva poljoprivrede s danom 1. prosinca 2025. A zna se da je staju vrlo lako isprazniti, no ponovno ju napuniti, e to je već sasvim druga stvar.

Ima zainteresiranih za poljoprivredu, međutim…

Uspoređujući li brojke, lani smo u plusu bili samo po pitanju konja. Naime, jedino se njihov broj, u odnosu na godinu ranije povećao i trenutno ih je 355. Međutim, nisu to konji za rad u poljoprivredi već uglavnom uzgoj iz hobija. Čak je pao i broj svinja premda se povećao broj gospodarstava na kojima se uzgajaju. Istina, u broju gospodarstava nalaze se i uzgajivači krmača i nazimica čiji je broj 2985. Ostalo je sve poraz politike. Naime, ne može se reći da mladi u Međimurju nisu zainteresirani za bavljenje poljoprivredom. Treba reći da su to ljudi pretežno stasali u poljoprivrednim obiteljima koje su im utabale put i sada samo trebaju nastaviti posao. Završavaju škole, obrazovani su, volje i želje za rad imaju. Barem u početku, dok ih, kako se to kaže, stvarni život ne lupi po glavi. Drugim riječima, silna birokracija, zakoni i pravilnici koje je često

nemoguće ispoštovati, a da se o uvoznom lobiju ne priča. I dok se s jedne strane od njih traži red i disciplina te poslušnost, s druge strane, zauzvrat im se ne nudi ništa. Nema strategije poljoprivredne proizvodnje, nema poštenog tržnog natjecanja, danas se ne zna što će biti sutra, uvoz nekontrolirano buja i ubija domaće proizvode. Srećom, do Međimurja nije stigla afrička svinjska kuga, bedrenica, kuga malih preživača i slične boleštine koje bi direktno kosile farme. No, stočari su i te kako osjetili indirektne posljedice. Posljedice već par godina osjećaju i zbog klimatskih promjenama jer suša i visoke temperature ubiru urod kukuruza, pšenice, suncokreta, a i sjenaža nije Bog zna kakva. Shvatili su to već prije poljoprivrednici pa napuštaju sektor stočarstva i prelaze u čiste ratare. Jer, ipak je žitarice lakše skladištiti nego li svinje i krave te čekati “rupu” gdje će se plasirati. Istina, mlađa generacije sve se više okreće proizvodnji za poznatnog kupca, unaprijed sve ugovora i u polje ulaze s jasnom kalkulacijom. Kako to biva, ona je nekad na njihovoj strani, no ponekad i na strani kupaca. S druge strane, stočari odustaju jedan za drugim i zbog velikog dispariteta između ulaznih i izlaznih troškova. Stočna hrana, umjetno gnojivo, plavi dizel, sve je drastično poskupjelo, dok otkupne cijene za naše farmere ne prate sve to. Konačno, posao ratara ne iziskuje prisutnost čovjeka na imanju svakog dana, petkom i svetkom što također, danas nije nezanemariv faktor.

9. siječnja 2026.

Poljoprivreda 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

S kućnim ljubimcem Snježna bjelina na sajmu smo radosniji Đuro Maček iz Čakovca osamljen na sajmu

Čakovečki sajam i plac

Ovoga tjedna na čakovečkom sajmu ujutro nas je dočekala čista snježna idila. Snijeg se bijelio po gotovo cijeloj površini. Bjelinu su narušili tek pojedini tragovi automobilskih kotača, pokoji trag ljudskog stopala te zalutalog psa. Dakle, na sajmu praktički nije bilo ni žive duše. – Došao sam tek prije koju minutu, rekao je Đuro Maček iz Čakovca, čovjek koji ne propušta nijednu srijedu na sajmu. Đuro svoju robu nije ni istovario, nego ju je čuvao u automobilu razmišljajući isplati li se uopće ostati ili se pak vratiti u toplinu obiteljskog doma. S druge strane, prodavač piletine koji je stigao otprilike u isto vrijeme, počeo je istovarivati meso u svoj prodajni kiosk, no brzo se predomislio. – Ma, ne isplati se, nema nikoga, rekao je, pa je i ono

Na tržnici nije bilo ni žive duše

malo piletine vratio u kombi te napustio sajmište. Prostor parkirališta, očišćen rano tog dana, otužno je izgledao bez vozila i ljudi. Naime, čak nije bilo ni kamiona s drvima.

Čakovečka tržnica sablasno prazna

Zima je vrijeme kad se čakovečka tržnica ne može pohvaliti posjećenošću. Prodajne klupe uobičajeno popuni tek četiri ili pet stalnih prodavača, rekli bismo onih najupornijih i najhrabrijih. No, ove srijede nije bilo čak ni njih. Drugim riječima, tržnica je bila potpuno prazna. Čak i u zatvorenom dijelu bila su svega dva-tri prodavača. Istina, okolni kiosci su radili, no prodavači su više međusobno razgovarali nego sa svojim kupcima. Pustoš se može objasniti s nekoliko razloga. Naravno,

prvi i najvažniji bio je snijeg i snježni uvjeti na cestama. Važnije prometnice bile su prohodne, međutim pitanje je kakvo je bilo stanje na onim lokalnim. Tome treba pridodati i stanje na gospodarstvima te razmišljanja samih trgovaca.

Postblagdanska „depresija”

Naime, po već dobro znanoj tradiciji, promet u siječnju i nije bajan jer su se ljudi uglavnom istrošili za blagdane. Kupuje se samo ono najosnovnije. A ako se tko zaželi povrća i voća, ode u trgovački centar gdje je ta roba jeftinija. Doduše, prvi mjeseci u godini nisu vrijeme kad naši domaći proizvođači imaju mnogo svježe robe za ponuditi. Ono malo sezonske robe, poput matovilca ili kelja pupčara, sada je zatrpao snijeg.

Piše: Emilija Cmrečak, dr. vet. med.

Koja životinja za koga? Prema uvjerenju većine stručnjaka (57 %) kućni se ljubimac posebno preporučuje samcima jer time automatski prestaju biti sami, imaju veće obveze i lakše uspostavljaju veze s drugim ljudima. Na taj način postupno se ponovno vraća radost prema životu, brige nisu u prvom planu i čovjek dobiva mogućnost ispoljiti svoju nježnost prema životinji i osjetiti njezinu privrženost. Kao koterapeuti najčešće se spominju psi, mačke i ptice. Na drugom mjestu skale rizične skupine rangirana su djeca i problematična djeca. Uz pomoć psa, mačke, ptice ili glodavca ona se uče odgovornosti i obzirnosti, dobivaju sudruga za igru i tako ispunjavaju prazninu koju donosi nerazumijevanje odraslih. Promatranjem životinje djeca uče dekodirati neverbalne znakove, a to potiče funkciju učenja i razvitak ličnosti. Za osobe pak s viškom kilograma, pacijente koji imaju poteškoća sa srcem i krvotokom te za dijabetičare najpogodniji je pas, jer ih “prisiljava” na kretanje. Za psihički oboljele i depresivne ljude u obzir dolaze psi, mačke i ptice. Bolesnik stječe dojam da je potreban, skreću mu pozornost s vlastitih briga i olakšavaju društvene veze. Od kućnih ljubimaca imaju koristi i stariji ljudi jer ih oni potiču na kretanje i duhovnu aktivnost i s njima lakše zaboravljaju usamljenost. Kućni ljubimac

pomaže prazno vrijeme ispuniti poslom koji ima smisla, što je vrlo važno, jer osjećaj dosade izrazito destruktivno djeluje. Liječnici u staračkim domovima koji se brinu o pacijentima s kućnim ljubimcima u većini smatraju da su pacijenti staračkog doma – čak i oni koji imaju samo akvarij, spremniji na razgovor, da je među njima bolja atmosfera i život u domu postaje zanimljiviji.

Most između liječnika i pacijenta

Postupak s kućnim ljubimcima na svoj način određuje čovjeka – oni su idealan most za psihodijagnostiku liječniku opće prakse. U prilog ovoj ocjeni ide da je 60 posto ispitanih

liječnika znalo koje kućne ljubimce imaju njihovi pacijenti jer polovica pacijenata spontano priča liječniku o svom kućnom ljubimcu. Liječnici su naveli sljedeća tipična obilježja pacijenata s kućnim ljubimcem: pokretljivost, svjesni su svojih obveza, obzirnost prema drugim ljudima, toleranciju, volju za životom, društvenost i otvorenost, uravnoteženost, povezanost s prirodom i svijest o okolišu i društveni senzibilitet. Preventivni se učinak kućnih ljubimca obrazlaže time što u području emocionalnog života pozitivno utječu na ljude. Oni, međutim, mogu djelovati jedino onda pozitivno psihoterapeutski ako su željeni, prihvaćeni i ako se o njima vodi primjerena briga.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 7 - 20 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sati Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sati Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

20 Povrtlarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Zašto je cvijeće bitno u vrtu?

Z

nate li da se je u mnogim vrtovima cvijeće sadilo s jednom glavnom misijom - a to je da bude "cvijeće za groblje"? I to je bilo to - biralo se je cvijeće koje je odlično za rezano cvijeće, koje dugo traje, izdržljivo je - za to se je našlo mjesta u kutku vrta i ustupilo mu se je mjesta. Ali - ne među vojnički postrojenim povrćem, uvijek po kontrolom... Još se sjećam gredica u vrtu moje bake s gladiolama, tzv. „sablicama“, a njihova glavna svrha bila je da bude rezano cvijeće na grobovima. Bilo je tu i nešto cinija („lepi dečki“), ljetnih zvjezdana („lepe Kate“) i to je bilo uglavnom to od cvijeća na vrtu. Danas ipak znamo bolje i razmišljamo malo šire i znamo da bioraznolikost i cvijeće imaju itekako važnu ulogu u vrtu. Cvijeće je daleko više od pukog "ukrasa" ili pak nečeg što uzgajamo isključivo za vaze i groblje, a pomnim odabirom cvijeća možemo postići i da nam priroda u vrtu pomaže, i da u vrtu istinski uživamo. Zato su danas osnovne vrste koje pomažu u vrtu neven i kadifice. Ove male jednostavne biljčice rade veliku stvar - ne samo da hrane oprašivače, nego i čiste tlo od štetnih nematoda, privlače korisne kukce u vrt, a obje imaju jestive cvjetova, a neven je čak i ljekovit! Kako nisu prevelikog rasta, odlična su međukultura posvud gdje ima mjesta na vrtu te na rubovima gredica. Šarenilom u vrtu možemo cijele godine hraniti korisne oprašivače u vrtu, i tako si povećati uspješnost zametanja plodova, pogotovo kod tikvenjača (tikve, tikvice, krastavci, dinje, lubenice...) koje imaju odvojene muške i ženske cvjetove i obavezno trebate oprašivača koji će prenijeti pelud s muškog na ženski cvijet. Bez oprašivača - kod biljaka iz ove obitelji plodova nema. Zato je bitno tijekom cijele sezone uvijek imati nešto što cvate. Ure-

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com snica je jedna od biljaka koja osigurava cvatnju od srpnja pa sve do mraza, stalno privlačeći i hraneći oprašivače. Postoji i cvijeće koje posebno privlači leptire u vrt, kao npr. trajnica Verbena bonariensis, sporiš, koja također cvate cijele godine i to ljubičastim prekrasnim cvjetovima te tako cijele godine priziva leptire u vrt. Može se iskombinirati na rubnim dijelovima vrta s nižim cvijeće te tako kreirati šarena i korisna cvjetna gredica. I još jedan korak dalje, cvijeće može privući i nahraniti i ptice, poput sjenica zelendura, češljugara... a one su tu jako bitne jer se hrane ne samo sjemenkama cvijeća, nego i gusjenicama i malim kukcima i tako nam uvelike pomažu u borbi protiv nametnika na vrtu. Zato u mom vrtu uvijek rastu suncokret, amarant, češljugovina, rudbekija, echinacea... čije sjemenke jedu ptice. I zato sam i ove godine pripremila jedan poklon komplet "Šareni vrt" koji možete odabrati na poklon uz narudžbu Kalendara iz Biovrta za 2026, koji će vam pomoći kod izgradnje bioraznolikosti u vrtu, koji vam neće dati samo cvijeće za vaze, nego pomoći u uspostavljanju uspješnog biovrta koji se može lakše nositi sa svim izazovima, ali istovremeno i izgledati prekrasno i šareno. Kalendar možete naručiti na biovrt.com i tako si zašareniti cijelu novu sezonu. Neka vam nova godina bude inspirativna, obilna, bujna i šarena!

9. siječnja 2026.

Lovoru ne smeta naša zima i snijeg

ČUDESNI GRM lovora

Ukras je dvorišta, vrijedan začin i neprijatelj kašlja Rimski gurman Apicius smatrao je ovu biljku nezamjenjivim začinom. Karlo Veliki je 812. godine stavio lovor na spisak biljaka koje se moraju uzgajati u njegovim vrtovima Piše: Vlasta Vugrinec

Zimsko vrijeme viroza i upala gornjih ili donjih dišnih organa neminovno sa sobom povlači i kašalj. On može biti suh, mokar, kratkotrajan, dugotrajan i svima je zajedničko neprestano napinjanje organizma. E, sad, protiv kašlja postoje preparati iz apoteke te oni iz narodne medicine. A narodna medicina često spominje čaj od lovora s medom i limun. Istina, nije alternativa lijekovima na recept, no i te kako dobro može ublažiti tegobu.

Lovor je postao udomaćen u našim dvorištima

Srećom, za pravim, svježim listovima ne treba daleko poseći. Primjerice, ne treba ići čak do Jadrana već je dovoljno otići u vlastito dvorište, kod susjeda ili prijatelja. Jer, lovor se lijepo udomaćio u našoj kontinentalnoj klimi i zima mu ne smeta. Čak se ne uzgaja strogo u posudama već raste vani, u dvorištu. Istina, svi koji ga imaju, biraju mjesto koje nije baš na zbrisu,

na direktnom udaru vjetra, snijega i mraza već, onako, malo zaklonjeno. I lovor raste bez problema, cvjeta, daje plodove u obliku sitnih kuglica. Nakon samo nekoliko godina pretvara se u pravi grm ili stablo, ovisno kako ga tko oblikuje. Čak se i vrlo lako razmnožava, bilo reznicama, mladim izdancima ili pak sjemenkama. Sjemenke su inače omiljena hrana pticama dok pak oko sitnih bijelih cvjetova rado oblijeće pčele. Za lovor smo prije znali, a i upotrebljavali smo ga striktno kao začin, naročito zimi uz popularno kiselo zelje, često se nađe u kojekakvim marinadama i pacu za meso. Kupovali smo ga u trgovini ili smo si donijeli granu s mora pa ju osušili. Danas ga ne moramo ni kupovati ni sušitio već ga cijelo vrijeme možemo upotrebljavati u svježem stanju. Treba reći kako su svježi listovi puno intenzivnijeg okusa i mirisa od osušenih koji nakon godinu dana više ni ne služe svrsi. Čaj spravljen od svježih listova ublažava simptome prehlade i gripe, a inhalira-

nje pomaže prohodnosti nosa. Pomaže i kod gubitka apetita, a pred spavanje svježe pripremljen čaj, pomoći će kod nesanice. Dovoljno je pet do šest svježih listova natrgati i preliti s pola litre vrele vode te prokuhati dvije do tri minute. Poklopljeni čaj potom ostaviti da odstoji 20 minuta i potom mu dodati med i limun.

Legende o lovoru

Listovi su vrlo aromatičnog, ljutog, gorkog i jakog okusa. Svježi sadrže vitamine A i C te vitamine B kompleksa. Od minerala su prisutni kalcij, mangan, željezo, selenij, cink i magnezij. U lovoru se nalazi oko od 1 do 3 posto eteričnog ulja, koje čine cineol, eugenol, treslovine, seskviterpeni i gorke tvari. Eterično ulje dobiva se ekstrakcijom iz lovorovih listova. Otrovan je za pse i mačke. Međutim, lovor nije samo to jer su uz njega vezane brojne priče i mitovi. Tako se prema grčkoj mitologiji lijepa nimfa Dafne pretvorila u lovorovo stablo kako bi pobjegla od zaljubljenog Apolona. Lovor je tako

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj) Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati. PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj) Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.

postalo simbol Apolona te su se krune od lovorova lišća, vjenčići u njegovu čast, davali pobjednicima i pjesnicima. Rimska je kultura lovor prigrlila kao simbol pobjede, a grane lovora i danas se nalaze na grbu Republike Grčke. Imperator Tiberije se s vijencem lovora na glavi krio pod krevetom za vrijeme grmljavine, imperator Klaudije se u vrijeme epidemije kuge preselio u Laurentium poznat po lovorovim šumama vjerujući da isparavanje lovora sprečava širenje zaraze, a Neron za vrijeme kuge u svom lovorovom gaju. Rimski gurman Apicius smatrao je ovu biljku nezamjenjivim začinom. Karlo Veliki je 812. godine stavio lovor na spisak biljaka koje se moraju uzgajati u njegovim vrtovima. Danas je lovor simbol slave, koristi ga i akademija medicinskih znanosti. Latinski naziv za lovor – Laurus nobilis – dolazi od latinskih riječi laurus = hvaljen i nobilis = plemenit. Iz tog običaja proizašao je izraz laureat, koji na latinskom znači “ovjenčan lovorom”.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno. Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708 Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

9. siječnja 2026.

Vaši stupci 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Nastavak sa str. 3

UZ SPOMENDAN OSLOBOĐENJA MEĐIMURJA 1918. godine i donošenje rezolucije o odcjepljenju od Mađarske

Vojnim oslobođenjem i Rezolucijom očuvan identitet Međimurja

Cijela obitelj Radek na okupljanju

OBITELJSKO DRUŽENJE u Mihovljanu

55 rođaka iz obitelji Radek na velikom okupljanju U dvorani Društvenog doma u Mihovljanu ove je subote vladala posebna i topla atmosfera. Članovi obitelji Radek, čiji su korijeni duboko utkani upravo u ovo mjesto, po prvi su se put okupili na velikom obiteljskom susretu koji je prerastao u proslavu zajedništva, sjećanja i radosti ponovnog susreta.

Priča obitelji Radek započinje sredinom prošlog stoljeća, kada su Katarina i Ivan Radek podigli brojnu obitelj – jedanaestero djece, šest kćeri i pet sinova. Danas su još žive dvije sestre, Genoveva i Marija, no obiteljsko stablo nastavilo je rasti i granati se. Upravo zato na ovom je okupljanju

sudjelovalo čak 55 članova šire obitelji, od najmlađih do najstarijih. Susret je bio prilika za druženje rodbine, ali i za obnovu veza koje, unatoč kilometrima, nisu izblijedjele. Uz razgovor, smijeh i prisjećanje na obiteljske priče, Radekovi su podijelili zajedničku želju da ovo okupljanje ne ostane

tek lijepa uspomena, već postane nova tradicija. Potomci obitelji Radek danas sa svojim obiteljima žive diljem Međimurja, ali i izvan granica Hrvatske. Ipak, Mihovljan je ove subote još jednom potvrdio da je mjesto kojem se uvijek rado vraćaju, kao domu i ishodištu obiteljske priče. (sh)

OKRUGLI ROĐENDAN

Ivan Zver proslavio 60 godina! Poznati čakovečki poduzetnik Ivan Zver, od milja zvan Ivica, je u utorak, 6. siječnja, proslavio svoj 60. rođendan. Ovaj jubilarni dan Ivica je proveo u krugu svojih najmilijih. Iznenadili su ga kćeri i sin sa svojim obiteljima i unucima, a kako bi slavlje bilo potpuno, doveli

su i svirače koji su pjesmom uljepšali ulazak u novo desetljeće. Iako je današnja proslava bila rezervirana za obiteljsku idilu, velika fešta za prijatelje i poslovne partnere najavljena je za sredinu siječnja. Ivici želimo sretan i blagoslovljen rođendan! (bj)

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600 Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Ivicu je obitelj iznenadila na sam njegov rođendan, 6. siječnja

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1582

Drugi pravac zapadne fronte pod zapovjedništvom kapetana Jurišića kreće se pravcem Štrigova – Sveti Martin – Mursko Središće, gdje zaposjeda željeznički most. Kapetan Jurišić, ponesen uspjesima u Međimurju, zarobljen je kasnije od Mađara u Prekmurju zbog neplanske akcije. Cijela akcija trajala je samo sedam sati, od šest do trinaest sati 24. prosinca 1918. Vojskovođa i generalštabni potpukovnik Slavko Kvaternik nakon uspješne akcije predaje potpukovniku Dragutinu Perku svu vojnu i civilnu vlast u Međimurju već 26. prosinca 1918. godine. Mađari su se odmah žalili Mirovnoj konferenciji u Parizu. Nisu se lako pomirili s gubitkom Međimurja o čemu svjedoči više pokušaja diplomatskih intervencija.

Velika narodna skupština od 9. siječnja 1919. godine

Odmah po vojnom oslobođenju od 24. prosinca 1918. godine, na sastanku održanom 27. prosinca 1918. godine u Čakovcu, dr. Ivan Novak je kao predsjednik zajedno s članovima Narodnog vijeća za Međimurje donio dalekosežne odluke kako bi učvrstio hrvatsku vlast u Međimurju. Dr. Ivan Novak je 2. siječnja 1919. godine imenovan građanskim povjerenikom za Međimurje dekretom kojeg potpisuje hrvatski ban Ivan Mihanović. Između 25. prosinca 1918. i 8. siječnja 1919. održane su u međimurskim naseljima narodne skupštine na kojima su govorili većinom svećenici. Sve te narodne skupštine bile su priprema za Veliku narodnu skupštinu održanu 9. siječnja 1919. na trgu ispred franjevačke crkve u Čakovcu. Redom su potom održavane narodne skupštine po mjestima Međimurja na kojima su govorili Ivan Novak u Čakovcu, Andrija Fišer, dr. Stjepan Vidušić u Subotici i Goričanu, Juraj Lajtman u Goričanu, dr. Blaž Purić i Andrija Fišer u Svetom Jurju u Trnju, dr. Vinko Žganec i seljak Grga Barat u Dekanovcu, te u Štrigovi župnik Možar i ljekarnik Tomislav Košak. Župnik Ivan Kuhar govorio je 31. prosinca u Prelogu, a 1. siječnja u Cirkovljanu, u Podturnu domaći župnik Stjepan Murk

i dr. Vinko Žganec, u Belici Vinko Žganec i domaći župnik Pavao Košak. Bilo je to živi proces buđenja nacionalne svijesti. Na Velikoj narodnoj skupštini na Franjevačkom trgu u Čakovcu 9. siječnja 1919. godine okupilo se više od 10.000 ljudi. Bilo je izrazito hladno, no ljudi su na razne načine došli iz svih krajeva Međimurja zbog važnosti događaja. Prema povijesnim podacima, svetu misu služio je starina Zvonimir Jurak, župnik iz Svetog Jurja, uz asistenciju međimurskog vojnog svećenika Šafarića i prekmurskog slovenskog vojnog župnika Forjana. Najprije je glasoviti mješoviti zbor iz Macinca pod vodstvom župnika Ignacije Lipnjaka i pratnju na harmoniju Vinka Žganca otpjevao „Te Deum“, a potom i hrvatsku himnu. Skupštinu je otvorio o. Kapistran Geci, po svemu sudeći pisac Rezolucije. On je za predsjednika skupštine predložio župnika Andriju Fišera, a za zapisničare župnika Jurja Lajtmana i profesora Pavla Lesjaka. Nakon toga redom su govorili: dr. Ivan Novak, Vinko Žganec, napredni seljak Stanko Štefok, Franjo Glogovec i dr. Stjepan Vidušić. Sudionici skupštine potom su jednoglasno i oduševljeno prihvatili Rezoluciju u kojoj se uz ostalo kaže: “Zato danas Hrvati iz cieloga Međimurja, – sakupljeni na javnoj obćoj skupštini, održanoj 9. siečnja 1919. u glavnom mjestu Čakovcu, – pred cielim svietom otvoreno, odlučno, jednodušno i samosviestno izjavljuju: Za uviek se odcjepljujemo od madžarske države, kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje.” Dr. Ivan Novak uskoro utemeljuje i „Prosvjetno društvo za Međimurje“ uz njega, vodstvo čine: Josip Štolcer Slavenski, slikar Ladislav Kralj Međimurec, etnomuzikolog dr. Vinko Žganec, pjesnik i profesor Nikola Pavić. U isto vrijeme Mađari poduzimaju političke akcije ne bi vratili Međimurje, o čemu se odlučuje na Mirovnoj konferenciji u Parizu. Da u Međimurju žive Hrvati posvjedočeno je i zbirkom narodnih pjesama koju još 1916. godine tiska Vinko Žganec. U to su se uvjerili i članovi vojnog izaslanstva iz Pariza, posjećujući Međimurje zbog spora s Mađarima prije konačne odluke.

22 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

SPOMEN PLOČE u gradu Čakovcu

Spomen ploča Bulcsúu Lászlóu

Danijela Gavez i Biru Thokar

Nepalac u Međimurju: Ne čitam hrvatski, ali volim gledati slike U smrzavajućim danima naše vrećice smo odnijeli u trgovinu KRK u Čakovcu, na Trgu Eugena Kvaternika. Tamo smo zatekli prodavačicu Danijelu Gavez iz Novog Sela Rok i

Birua Thokara iz Čakovca, rodom iz Nepala. Danijela je bila oduševljena vrećicama te je rekla da ih voli skupljati. Voli prelistati novine svaki tjedan, a najviše ju privlači crna kronika, iako

U rodnome gradu Bulcsúa Lászlóa, jednog od najistaknutijih hrvatskih jezikoslovaca, informatologa i poliglota 20. stoljeća, svečano je otkrivena spomen-ploča koja obilježava njegov život i doprinos hrvatskoj �ilologiji. Spomen-ploča je postavljena na rodnoj kući akademika, u Ulici kralja Tomislava 26 u Čakovcu, a njezino otkrivanje održano je pod pokroviteljstvom Hrvatskog �ilološkog društva i Ogranka Matice hrvatske u Križevcima. Ploča je izrađena od crnog mramora a zlatnim slovima je ispisan tekst, otkrivena je 4.srpnja 2020. godine. Bulcsú László rođen je u Čakovcu 9. listopada 1922.

godine. Kao iznimno darovit lingvist, govorio je više od četrdeset jezika te je svojim radom i istraživanjima doprinio razvoju hrvatskog jezikoslovlja, metodološkoj obnovi struke i širenju suvremenih jezičnih koncepcija.

9. siječnja 2026.

Bio je i aktivan prevoditelj, informatolog te profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je među ostalim zasnovao i računalnu obradu hrvatskih tekstova u humanističkim disciplinama. (mg)

bi htjela vidjeti više recepata. Biru s druge strane ne čita na hrvatskom jeziku, ali voli pogledati fotogra�ije. Ovdje radi već sedam mjeseci. (bj)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Drugi kupon 129. kola Novo, 129. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započinje u ovom broju. I siječnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona

3

koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 16. siječnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili

poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 27.siječnja. Sretnog dobitnika 129. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30. siječnja. (mk)

kupona skupi i naočale poku p

i

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je 27. 1. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

2

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Benjamin Jakopić (benjamin@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

MATEJ ŠČAVNIČAR

Orguljaš već 22 godine, fotograf po strasti Rekli su mu da nema sluha i da nikad neće svirati orgulje. Danas godišnje odsvira oko 200 misa, vodi dječji zbor, predsjednik je KUD-a Sveti Jeronim i poznati fotograf iz Štrigove. Kako je upornošću, tisućama sati vježbe i zaraznom pozitivom Matej Ščavničar prkosio sumnjama, zašto vjeruje da je talent tek 1%, a rad sve ostalo, te što ga i dalje gura naprijed, pročitajte u intervjuu tjedna na 3. stranici Medije. (sh)

2 media

najave

VIKEND VODIČ

Petak, 9. siječnja 2026. 18:00 34. Dani hrvatskog filma – Putujući BEST OF, CZK Čakovec 21:00 TS Zrin, Terme Sve� Mar�n

Subota, 10. siječnja 2026. 15:00 14. POLARNA KROS LIGA PRELOG, preko puta DG sporta, Prelog 17:00 Humanitarni koncert za Darija Sabadija, Društveni dom Mačkovec 19:15 Božićni koncert pučkih pivača KBF-a: “Faljen Isus i Marija, lipa nas je kumpanija”, Crkva sv. Nikole Biskupa, Čakovec 20:00 IDEM i Rimljani Ite Doma!, Klub Prostor CeZam, Čakovec

MJESEČNI VODIČ

Utorak, 13. siječnja 18:00 Predstavljanje knjige Đurđice Horvat Visoki Stolec, aula dječjeg odjela Knjižnice Nikola Zrinski, Čakovec

Četvrtak, 15. siječnja 19:00 Izložba karikatura Ivana Haramije Hansa, CZK Čakovec

Subota, 17. siječnja 09:00 Dan otvorenih vrata, Yamaha Music School Čakovec Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

9. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

DOBROTVORNI koncert u Mačkovcu

Otvorite svoje srce i pomognite U Društvenom domu Mačkovec u subotu, 10. siječnja, bit će održan humanitarni koncert za Darija Sabadija. Koncert počinje u 17 sati, a očekuju se brojni izvođači koji će svojim nastupima poduprijeti ovu plemenitu akciju. Cilj je prikupiti sredstva za Darijevo liječenje i pomoći njegovoj obitelji u trenucima kada im je podrška zajednice najpotrebnija. Udruga Zajedno za druge iz Mačkovca i Udruga žena iz Krištanovca pokrenule su humanitarnu akciju Zajedno za život koji vrijedi za Daria, s ciljem prikupljanja sredstava za liječenje Darija Sabadija iz Krištanovca i podršku njegovoj obitelji. Dario Sabadi poznat je u svojoj sredini kao vrijedan, nasmijan i nesebičan čovjek

Goga i Željko su među izvođačima na koncertu koji je uvijek bio spreman pomoći drugima. Ostvarenje najvećeg životnog sna dočekao je 2023. godine kada je sa suprugom doznao da će postati roditelj. Ubrzo nakon sretnog razdoblja stigla je šokantna vijest, Dariju je otkriven zloćudni karcinom želuca te

sambl je nastao iz izbornog kolegija Interpretacija glagoljaškog crkvenog pučkog pjevanja, koji su pohađali studenti KBF-a, dok su se s vremenom radu ansambla pridružili i studenti drugih sastavnica zagrebačkog sveučilišta. Njihovo djelovanje usmjereno je na očuvanje, istraživanje i koncertno predstavljanje tradicijskih napjeva crkvenog puka, s posebnim naglaskom na autentičan način izvođenja. Nastup u Čakovcu donosi susret zajedništva, duhovnosti i glazbene baštine, te predstavlja vrijedan kulturni događaj za sve ljubitelje tradicijske i sakralne glazbe. (mg)

mu je želudac u potpunosti odstranjen. Prošao je tešku operaciju i iscrpljujuće kemoterapije, no vodila ga je samo jedna želja, a to je upoznati svoje dijete i biti uz njega. Na koncertu nastupaju: Marija Jambrošić, Nenad Gavez, Tajana Jezernik i Nikola Mutvar, Etno duo Goga

Jasmine Mas: Herakline spone

kupon br. 1582 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

U nastavku hita Heraklina krv vruća romansa, grčka mitologija i opasni muževi isprepliću se u priči o izdaji i teškim odlukama. Ja sam Herakla, probudila sam svoje tajanstvene moći i stvari polako izmiču kontroli. Zatočena sam u braku s dvojicom zakle�h neprijatelja i neho�ce sam se pridružila jednom kultu. Da sve bude još gore, August i Haron nastoje me zaves�, a moji mentori, Ahilej i Patro, ponašaju se vrlo neobično. Nakon što je opasna zatvorenica pobjegla iz Podzemlja, našla sam se u središtu kaosa. Sada se muškarci bore za mene dok se tajne razotkrivaju jedna za drugom, a meni je jednostavno dosta svega. Uza sve to, prisiljena sam sudjelova� u skorašnjem natjecanju gladijatora (sve za Spartu!). Neka se svi paze jer ne znaju s kime imaju posla.

• 15.1. do 2.2. Izložba karikatura Ivana Haramije Hansa Izložbeni prostor CZK Čakovec

i Željko, Ansambl Pučpuljike, Siniša Biško, Srećko Krišto�ić, Vanessa Kralj i Katrina Horvat, Monika Višnjić, Željko Pokupec Šero, Tamburaški sastav Prim, Tri boema. (mg)

20:00 Bloger Krule Stand Up, CZK Rudar – Mursko Središće

Petak, 23. siječnja 17:00 Susret poduzetnika, obrtnika i OPG-eva s područja grada Mursko Središće, Sokolski dom, Mursko Središće

Subota, 24. siječnja 8:00 Vincekovo po štrigovskim bregima, Dom kulture Štrigova

Srijeda, 11. veljače 20:00 Balet Labuđe jezero, CZK Čakovec, Čakovec

Petak, 20. ožujka 20:00 Gruzijski nacionalni balet Sukhishvili, CZK Čakovec, Čakovec

KLUB PROSTOR

Idem i Rimljani Ite Doma! Ne propustite rasplesani početak godine uz IDEM i Rimljani Ite Doma! u subotu, 10. siječnja u sati, u Klubu Prostor. IDEM je solo projekt Antuna Alekse, trombonista bendova Porto Morto i JeboTon Ansambl te gitarista i pjevača benda Trophy Jump. U posve novom izričaju Antun s bitter-sweet notom dotiče sve njemu bitne teme kroz pjesme zamišljene da prvenstveno budu hit samome autoru, a potom potencijalno i široj publici. Rimljani Ite Doma su punk-ska bend iz Hrvatske koji donosi eksplozivnu kombinaciju zaraznih ritmova, energičnih rifova

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: Jasmine Mas: Herakline spone

POKLANJA KNJIGU

Koje izložbe možete posjetiti?

• 5.12. do 25.1. 2026. Izložba Vesna Parun: Koralj vraćen Međimurju Mul�medijalna dvorana MMČ

Pučki pjevači donose zvukove starih napjeva

Dobitnik knjige Snježna kraljica objavljene u prošlom broju je Rosa Novak iz Strahoninca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

KULTURNO UZDIZANJE

• 21.11. do 1.3. 2026. Izložba One umjetnice Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

BOŽIĆNI koncert u Čakovcu

U crkvi sv. Nikole biskupa u Čakovcu u subotu s početkom u 19:15 održat će se nastup Pučkih pjevača Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu pod naslovom „Faljen Isus i Marija, lipa nas je kumpanija“. Publika će imati priliku čuti bogatu tradiciju glagoljaškog i crkvenog pučkog pjevanja, koja se stoljećima prenosila usmenom predajom i duboko je ukorijenjena u hrvatsku duhovnu i kulturnu baštinu. Pučki pjevači KBF-a djeluju od 2018. godine pod vodstvom etnomuzikologa doc. dr. Joška Ćalete, a već 2019. godine postaju službeni pjevački ansambl Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. An-

MJESEČNI VODIČ

Puno toga se vrti oko toga tko će “osvojiti” Heraklu, dok se ona bori za kontrolu nad vlastitim životom i moćima. Isti spoj grčke mitologije, vruće romance i humora, ali s više akcije i mračnih tema.

i angažiranih tekstova. Njihova glazba odražava bunt, humor i društvenu kritiku, sve upakirano u neodoljiv zvuk koji pokreće publiku na ples i skakanje. Inspirirani legendarnim punk i ska izvođačima, Rimljani Ite Doma stvaraju autentičan glazbeni izraz koji odjekuje širom regije. Bend broji devet članova, a njihova snaga leži u nevjerojatnoj sinergiji instrumenata i vokala. Žestoki punk rifovi, ritmične ska dionice i moćna puhačka sekcija stvaraju prepoznatljiv zvuk koji ih izdvaja na sceni. Njihova glazba donosi poruke slobode, otpora i zajedništva, a kroz teksto-

ve progovaraju o aktualnim društvenim temama, pritom zadržavajući dozu ironije i humora. Poznati su po energičnim nastupima koji osvajaju publiku od prvog takta. Njihovi koncerti su pravo glazbeno putovanje, gdje publika postaje dio nezaboravnog iskustva ispunjenog sirovom energijom, glasnim refrenima i neprekidnim pokretom. Rimljani Ite Doma nastupali su na brojnim festivalima i klupskim pozornicama diljem regije, šireći svoju punk-ska poruku i okupljajući sve generacije ljubitelja žestoke glazbe. (mg)

9. siječnja 2026.

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

intervju tjedna MATEJ ŠČAVNIČAR, orguljaš, fotograf i KUD-ovac iz Štrigove

Bio sam “čovjek bez sluha”, ali nisam odustao

VODE VAS U KINO

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 21.1.2026. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film

- Ja sam čisti primjer da je talent možda 1%, a ostalih 99% je rad. Nisam bio ekstremno talentiran, ali sam imao ogromnu volju i uložio sam tisuće sati vježbe, rekao nam je svestrani Matej Piše: Sanja Heric

A

ko ste ikada ušli u štrigovsku crkvu i čuli moćan zvuk orgulja, vjerojatno ste osjetili note orguljaša Mateja Ščavničara. Ovaj svestrani Štrigovčanec uz to uspješno balansira u poduzetništvu, dok kao predsjednik KUD-a Sveti Jeronim neumorno čuva kulturnu baštinu svog kraja i vodi dječji župni zbor. U vremenu u kojem se sve mjeri kroz interes, Matej je čovjek koji ne pita “koliko to košta”, već “kako mogu pomoći”. Njegov zaštitni znak je pozitiva. Bilo da je riječ o probama zbora ili organizaciji manifestacija, Matej će uvijek s osmijehom poručiti: „Moremo mi to!“

Već 22 godine svira orgulje, a iza objektiva jednako strastveno bilježi priče svog kraja

Navikli smo ga viđati iza objektiva dok bilježi tuđe trenutke, no ovog smo puta diktafon i svjetla re�lektora uperili u njega. Što nam je sve otkrio ovaj dobri duh Štrigove, koji svoju energiju nesebično daruje zajednici, župi i općini, pročitajte u našem intervjuu tjedna. - Priča s orguljama traje više od dva desetljeća, no počeci nisu bili nimalo laki. Kako se uopće rodila ta ljubav? - Polnoćka prije 21 godinu bila je prva misa koju sam svirao. Imao sam tada 14 godina i išao u osmi razred. Sam početak je bio toliko speci�ičan da mi danas rijetko tko vjeruje da je bilo tako. Moja tadašnja učiteljica glazbe, Metka, rekla mi je: „Ti nikad nećeš biti orguljaš.“ Ipak, ja sam tip osobe koji, kad nešto zacrta, daje sve od sebe da to i ostvari. Učiteljica Metka to nije rekla bez razloga; dok me učila svirati sintisajzer, stalno sam se „krpao“, ritam mi je bio problem i doslovno sam bio čovjek bez sluha. No, odlučio sam postati orguljaš bez obzira na sve. Upisao sam orguljašku školu Varaždinske biskupije pod vodstvom maestra Anđelka Igreca. Od 60 polaznika, njih 55 je već sviralo. Ja sam, naravno, bio među onih pet koji nisu znali ništa, a pjevanje mi je bilo „nula bodova“. Proživljavao sam grozne dane, razmišljao sam o odustajanju, ali me bilo sram to priznati župniku. - Što je presudilo da ipak ustraješ i zašto nisi odustao? - Ključna �igura bila je profesorica Božica Kopjar. Tada još nije bila toliko „razvikana“, tek je stigla s Akademije i bila je deset godina starija od mene. Nitko se nije gurao k njoj, svi su htjeli kod poznatijih profesora,

Greenland 2

Najveća podrška u svemu što radi su mu supruga Nikolina i kći Ana pa sam ja završio u njezinoj klasi. Ona je u meni prepoznala želju i strast. Toliko se trudila da smo, umjesto dogovorenih sat vremena, znali ostajati duplo duže. Uzimala bi me na nastavu u glazbenoj školi čak i nakon svoje smjene, ostajali bismo svirati do devet navečer. Ta njezina predanost dala mi je nevjerojatnu motivaciju. Vježbao sam po pet-šest sati dnevno. Iz srednje škole bih išao ravno u crkvu. Krenuo sam u listopadu, a već za polnoćku sam svirao cijelu misu. U samo tri mjeseca savladao sam osnove, note, ali i sviranje nogama, što je na orguljama najteže. Puno dugujem profesorici Božici; da me dopao netko tko bi samo „odradio“ svoj sat, pitanje je bih li danas uopće svirao. - Često ističeš da talent nije presudan, već trud. Kako si vježbao koordinaciju nogu čak i kad nisi bio u crkvi? - Ja sam čisti primjer da je talent možda 1%, a ostalih 99% je rad. Nisam bio ekstremno talentiran, ali sam imao ogromnu volju i uložio sam tisuće sati vježbe. Čak i kad nisam mogao u crkvu, doma bih si na bilježnicu nacrtao tipke pedala za noge i tako „na suho“ vježbao koordinaciju. - Osim što sviraš orgulje, moramo spomenuti tvoj rad s djecom u zboru, ali i još mnogo ostalih stvari koje radiš za župu. - Naš dječji zbor okuplja djecu od osnovne škole pa sve do osmog razreda. Pjevamo na misama, pratimo sve važne događaje u župi: od prve pričesti, mise zahvalnosti za početak i kraj školske godine,

preko Nikolinja, pa do božićnih koncerata i paljenja adventskih svijeća. Posebno mi je draga naša „Dječja polnoćka“ u osam sati navečer, gdje nastupamo s tamburašima. To je uvijek poseban doživljaj koji ispuni crkvu. Trudim se pomoći gdje god mogu oko Župe. Od vođenja Facebook stranice župe, fotogra�iranja svih događanja, postavljanja ozvučenja, pa do uvođenja PowerPoint prezentacija za mise kako bi vjernici lakše pratili program. Ponekad se čini da toga ima puno, ali netko to mora napraviti. Imao sam sreću surađivati s trojicom izvrsnih župnika: monsinjorom Leonardom Logožarom, dr. sc. Kristijanom Kuharom i sadašnjim velečasnim Igorom Radašićem. - Godišnje odsviraš oko 200 misa. Uz privatni posao i obitelj, kako uspijevaš zadržati tu nevjerojatnu disciplinu, posebno nedjeljom ujutro ili tijekom zornica? - Jednostavno kreneš i ne staješ. To je golema obveza koju malo tko razumije dok ne razmisli dublje. Praktički si svaku nedjelju u godini vezan uz dvije ili tri mise. Ja nemam zamjenu. Moraš ustati, bez obzira na to jesi li se naspavao ili si se tek vratio sa svatova. Tu moram zahvaliti svojoj supruzi Nikolini koja ima neizmjerno razumijevanje. Bez njezine podrške ništa od ovoga ne bi bilo moguće. Uz moj „Terca art“, ona je pokrenula obrt „Prime Marketing“ te se bavimo marketingom. Prednost je što radimo od kuće, što nam omogućuje da više vremena provodimo s

našom trogodišnjom kćerkicom Anom. - Već si 13 godina na čelu KUD-a Sveti Jeronim. Može li se reći da udruga trenutno proživljava svoje „zlatno doba“? - U KUD sam ušao u siječnju 2005. godine. Dobro se sjećam jer me Stjepan Makovec Pišta pitao bih li htio pratiti Manuela Lesara na fašničkoj priredbi. To je bio moj prvi nastup za KUD, odmah nakon što sam počeo svirati. Od tada sam ostao, a s vremenom se to produbilo. Predsjednik sam KUD-a od 2012. godine. Usudio bih se reći da je KUD sada u svom najplodnijem razdoblju, kako po broju članova, tako i po organizaciji. Organiziramo i suorganiziramo puno toga: Božićno-novogodišnji koncert u suradnji s Općinom i TZ-om, Fašnik, ŠTRIKAM-popodne komedije u Štrigovi, Susret folklornih skupina, samostalni koncert tamburaša te Božićni koncert. Posebno moram istaknuti prošlu i pretprošlu godinu. Naša folklorna sekcija nastupila je na Vinkovačkim jesenima predstavljajući Međimursku županiju, a ove godine se tamo plasirala i naša dječja folklorna sekcija. To nam je do sada najveći uspjeh s djecom. Trenutno imamo više aktivnih sekcija koje su srce našeg KUD-a: tamburaška sekcija u dvije grupe, folklorna odrasla i dječja sekcija, mješoviti zbor, dramska sekcija i ženska vokalna skipina. - Čuli smo da pripremate i neke velike novosti u KUD-u, o čemu se radi?

Dobitnik ulaznica za film: Maja Mrša

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo. - Imamo jednu ekskluzivu, u naš je KUD došao Dejan Buvač koji će voditi dramsku sekciju. Također, ponovno se okupila Ženska vokalna skupina KUD-a Sveti Jeronim. To su žene koje su pjevale prije 20 godina pod vodstvom Metke Cimerman i njihov povratak je prava radost. Na kraju, svatko ima svoju sekciju, ali svi smo mi jedno. Pomažemo si i uskačemo gdje treba. Štrigova je oduvijek bila rasadište talenta, a mi smo tu samo da im damo vjetar u leđa i pokažemo da se uz malo truda i puno pozitive „sve more“.

4 media

9. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Čakovečka špica

Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko

Marijana u kaputu neobičnog kroja

Barbara i Gordana sa toplim slušalicama za uši

Maslinasto zelena jakna u kombinaciji sa zelenim čizmama

Bojana i Matea, elegantne u crnom

Agneza je crvenom kaputu dodala ruksak sa zanimljivim uzorkom

Ljiljana i Patricija spojile bijelo i crno

Sportsko izdanje nasmiješenog mladića

15. studenoga 2024.

Sport 27

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601



PREGLED GODINE U SPORTU RUKOMET

MRK Čakovec ostao na korak do Europe

Rahela Varga srebrna na europskom rukometnom prvenstvu Krajem kolovoza Pribislavčanka Rahela Varga vratila se kući sa srebrnom medaljom sa Europskog prvenstva kadetkinja u Podgorici. Hrvatska je osvojila prvu medalju i izborila prvo �inale u povijesti ženskih reprezentacija na velikim natjecanjima, a Varga je bila jedan od ključnih kotačića uspjeha. Na putu do

�inala Hrvatska je svladala Austriju, Rumunjsku, Poljsku, Mađarsku i Španjolsku, dok je jedini poraz došla u grupnoj fazi od Crne Gore. U �inalu protiv Slovačke postigla je pet golova, a tijekom cijelog prvenstva ukupno 33, čime se istaknula kao jedna od najopasnijih igračica u napadu. (lp, foto: Mario Golenko)

NOGOMET

nastup u kvali�ikacijama za Europsku ligu bio je veliki uspjeh za klub u prvoj godini u Premier ligi. Publika je oboje susreta nagradila pljeskom, prepoznajući trud domaćih. Naje�ikasniji u Čakovcu bio je Levak s pet golova, dok je u Bernu Mađerić postigao četiri. Završetkom jesenskog dijela Paket24 Premijer lige, Čakovec nije uspio izboriti ulazak u Ligu za prvaka kao 2024. godine. (lp, foto: MRK Čakovec)

Bruno Levak zasjao je pro�v Berna

Sara Puklavec ušla je u povijest hrvatskog plivanja

Sara Puklavec preplivala Bospor Plivačica Sara Puklavec iz Preloga u kolovozu je preplivala 6,5 kilometara dug tjesnac Bospor u Istanbulu. Nastupila je na međunarodnoj utrci Bosphorus Cross-Continental Swim kao jedina predstavnica Hrvatske među više od 2800 natjecatelja. Utrku su otežavali pljuskovi i kiša, a

TENIS

sunce se pojavilo tek na posljednjih kilometar i pol. Dionicu je isplivala za sat i 15 minuta, što joj je donijelo 64. mjesto u apsolutnoj konkurenciji žena. U svojoj kategoriji završila je 21., dok je u ukupnom poretku svih 2667 plivača i plivačica zauzela 284. mjesto. (lp, foto: Sara Puklavec)

ŠAH

ŽNK Međimurje u borbi za vrh Magenta lige Početkom prosinca naše su djevojke pobijedile Split 5:2 i osigurale plasman u Ligu za prvakinje. Od prve minute kontrolirale su igru, a Split se branio s raspoloženom vratarkom. Helena Damjanović otvorila je rezultat u 40. minuti, a nakon izjednačenja gošći, Hamamoto je dvaput pogodila u nastavku. Paula Škrlec dodala je još dva pogotka iz asistencija Hama-

Krajem osmog mjeseca MRK Čakovec započeo je europsku avanturu porazom od švicarskog BSV Berna 28:31 pred rekordnom publikom u dvorani Graditeljske škole Čakovec. Domaći su pokazali borbenost i nekoliko puta vodili, ali su promašaji i tehničke pogreške odlučili susret. Revanš u Bernu završio je uvjerljivom pobjedom domaćina 42:27, pri čemu Čakovčani nisu uspjeli pronaći ritam svih 60 minuta. Unatoč ispadanju,

PLIVANJE

moto, potvrđujući uvjerljivu pobjedu. Posebno emotivan trenutak bio je ulazak kadetkinje Karle Kivač, koja je upisala prve seniorske prvoligaške minute. Marin Hamamoto završila je jesen među vodećim strijelkinjama, peta s osam postignutih golova. Ova pobjeda zaokružila je sjajan završetak jesenskog dijela sezone. (lp, foto: ŽNK Međimurje)

Lianna Dovečar briljira u šahu Šestogodišnja Lianna Dovečar iz Macinca nova je kadetska prvakinja Hrvatske u šahu do 7 godina. Iako je prve poteze naučila od bake Marije prije nepunih godinu dana, Lianna je na prvenstvu u Trogiru briljirala s osam pobjeda u devet mečeva. Članica je Šahovskog kluba Gornji Mihaljevec, a njezini roditelji Petra i Denis ističu njezinu nevjerojatnu memoriju i "hladnu glavu"

tijekom partija. Lianna trenira svakodnevno, a uz šah uspješno igra i tenis. Njezin uspjeh rezultat je truda trenera Marijana Zadravca i Saše Stankovića te podrške lokalne zajednice. Sljedeći veliki korak za malu prvakinju je odlazak na Europsko ili Svjetsko prvenstvo, a njezina obitelj poručuje kako će podržati njezin put dokle god u igri uživa, bez pritiska i s puno ljubavi prema sportu. (bj)

Antonia Ružić kreće u lov na najboljih 50

Najbolji plasman karijere Antonije Ružić Antonia Ružić ljetos je ostvarila najbolji plasman karijere na WTA ljestvici, zauzimajući 69. mjesto, a trenutačno je na 70. poziciji. Ružić je u svojoj karijeri osvojila 12 profesionalnih titula i igrala 15 �inala, a ove godine istaknula se pobjedama na W75 turnirima u Trnavi i Mariboru, što joj je značajno po-

moglo u prikupljanju bodova. Do sada još nije osvojila WTA titulu, ali njezini rezultati potvrđuju status među najboljim svjetskim igračicama. Njena konzistentnost i napredak na turnirima ukazuju na svijetlu budućnost u profesionalnom tenisu, a 2026. od nje se očekuje još veći iskorak. (lp, foto: HTS)

28 Sport

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

MALI NOGOMET 40. ZIMSKO PRVENSTVO MEĐIMURJA privedeno je kraju nakon 11 dana

9. siječnja 2026.

Podturen, BSK i Međimurje na tronu Najbolja četiri kluba borila su za bogat nagradni fond koji, osim pehara za tri najbolje plasirane ekipe i trofeja za pojedince, uključuje i novčane nagrade Piše i foto: Nikola Lukman

Na Sveta tri kralja kraju je došlo 40. Zimsko prvenstvo Međimurja, odnosno 9. Klupsko malonogometno prvenstvo koje se ove godine igralo u tri kategorije – seniorskoj, veteranskoj i ženskoj konkurenciji. U seniorskoj kategoriji bile su prijavljene 44. ekipe. Najbolja četiri kluba borila su za bogat nagradni fond koji, osim pehara za tri najbolje plasirane ekipe i trofeja za najbolje pojedince (igrač, strijelac, vratar), uključuje i novčane nagrade: u kategoriji seniora 2000,00 € za 1. mjesto, 1.250,00 € za 2. mjesto, 500,00 € za 3. mjesto, te 250,00 € za 4. mjesto.

Podturen obranio naslov prvaka

U susretu za 3. mjesto kod seniora igrali su Zasadbreg i Sloga (Č). Zasadbreg je nakon 15 minuta igre imao prednost 2:1. Karlo Goričanec i Filip Rodinger bili su strijelci kod Zasadbrega dok je kod Sloge strijelac u prvom dijelu bio

Marko Šarić. U drugom dijelu dominacija Zasadbrega zaključena je s još tri gola u mreži Sloge. Pogotke su postigli Marko Sobočan, Florijan Rodinger i Luka Zadravec. Utakmica koju je publika s nestrpljenjem čekala opravdala je očekivanja, a igrači Podturna i Slobode (M) pokazali su visoku razinu malonogometnih vještina. Sloboda (M) povela je u završnici prvog dijela pogotkom Marcela Vindiša, no u nastavku Filip Bogdan izjednačuje, a Srećko Šegović ubrzo preokreće rezultat pogotkom s distance. Igor Šegović u kontranapadu povećava prednost Podturna, dok Urban Goričan devet sekundi prije kraja postavlja konačnih 3:2. Nagradu za najboljeg vratara osvojio je Dino Križaić, najbolji strijelac bio je Nikola Barat, a najboljim igračem prvenstva proglašen je Srećko Šegović.

Kod veterana najbolji BSK

Na veteranskom turniru nastupali su Sloga (Č),

Podturenčani su obranili naslov iz 2024. godine BSK, Nedelišće i Sokol. Zbog malog broja ekipa organizatori su odlučili da će se igrati samo ligaški dio, a naslov je osvojila momčad BSK. Uoči posljednjeg kola na vrhu su bili izjednačeni BSK (4 boda) i Sokol (4 boda). Na trećem mjestu bila je Sloga (Č) s tri boda dok je bez bodova nakon dva kola bila momčad Nedelišća. Veteranski program otvorili su BSK i Nedelišće, a belički nogometaši pobjedom su stigli do naslova prvaka. Protiv Nedelišća upisali su pobjedu 2:1. U drugom ogle-

du koji je odlučivao o drugom mjestu igrali su Sokol i Sloga (Č) (1:1). Pred sam kraj susreta Sokol je poveo, Sloga izjednačila te je srebro pripalo momčadi Sokola, a bronca Slogi. Kao najbolji vratar turnira proglašen je Goran Novak (Sloga). S najviše pogodaka istaknuo se Nikola Munđar (Sokol), a za najboljeg igrača proglašen je Bojan Cirkvenčić (BSK).

Najmlađe slavile u ženskoj kategoriji

Veliko �inale igrale su Lavice i U16 ekipa ŽNK

NOGOMET NK PODTUREN – JESENSKI PRVAK MEĐIMURSKE PREMIER LIGE

Međimurje, koje su se već susrele u skupini gdje su mlade Čakovčanke slavile 1:0, a i ovaj put utakmica je ponudila puno uzbuđenja uz snažnu podršku navijača s obje strane; Međimurje je rano povelo golovima Tene Kosir i Ene Madić, koja je do kraja susreta postigla hat-trick, dok su se među strijelce upisale i Nera Štrek te Barbara Pokrivač za konačnih 6:1, dok su u susretu za treće mjesto Zlatice pobijedile Hajdučice 2:0 s oba pogotka Eme Kobetić; pobjednice su

osvojile 250 eura, �inalistice 150, trećeplasirane 100, a četvrtoplasirane 50 eura, Manuela Žganec proglašena je najboljom vratarkom, Ena Madić najboljom strijelkinjom, a Tena Kosir najboljom igračicom turnira, pehare i nagrade dodijelili su Kristijan Antolović i Drago Vabec, a Međimurski nogometni savez odlučio je sav prihod ravnomjerno raspodijeliti svim sudionicima, dok su završnicu turnira upotpunili nastupi Chriztel Renee Acevede i Plesnog studija Korak.

Čelična obrana trasirala je put do naslova Jesenski prvaci imaju četvrtu najčvršću obranu lige sa 17 primljenih zgoditaka, dok je u tome segmentu igre najbolja momčad Centrometal sa 13 zgoditaka Piše: Dino Jambrović Foto: NK Podturen

Momčad Podturna osvojila je jesenski naslov prvaka u Međimurskoj Premier ligi, upisavši 7 pobjeda, 5 neriješenih ishoda, te samo 1 poraz. Osvojili su 26 bodova, kao i prvi pratitelj bio Centrometal, zatim slijedi Sloga iz Štrigove sa 23 osvojena boda. Imaju daleko naje�ikasniji napad lige sa 43 postignuta zgoditka, dok mjesto drugog napada lige pripada Slogi iz Čakovca sa 39 postignuta zgoditka. Jesenski prvaci imaju četvrtu najčvršću obranu lige sa 17

Podturenčani imaju daleko najefikasniji napad lige sa 43 pos�gnuta zgoditka primljenih zgoditaka, dok je u tome segmentu igre najbolja momčad Centrometal sa 13 zgoditaka.

Igor Šegović prvi topnik ekipe

Pod vodstvom trenera Dražena Škvorca, jesenski naslov prvaka osvojili su Balenović Mihovil, Kolar Dino, Šegović Igor, Lepen Josip, Šegović Srećko, Golubić Jurica,

Šardi Benjamin, Horvat Dino, Antolović Matija, Kukovec Martin, Hranilović Lovro, Posavec Luka, Petak Luka, Liklin Ilija, Kolman Vilim, Bogdan Filip, Biber Simon, Levačić Jakov, Strojko Luka, Vrbanec Patrik, Jalšovec Martin, Vrančić Luka i Šalja Ivan. Najbolji klupski strijelac je Igor Šegović sa 11 postignutih zgoditaka, drugi klupski strijelac je Josip Lepen sa 10

postignutih zgoditaka, zatim slijedi Filip Bogdan sa 9 postignutih zgoditaka.

Cilj je bio „tek“ što bolji plasman

Predsjednik kluba je Dražen Posavec, tajnik Vjenceslav Hranilović. Uz njih članovi uprave su: dopredsjednik Stjepan Sokač te članovi Zlatko Sklepić, Antun Kolarić, Antun Franjković,

Mijo Sokač, Josip Šajnović, Patrik Posavec, Karlo Murković, Antonio Kukovec, Nikola Mutvar, Ivan Vrtarić, Dinko Horvat, Jurica Golubić i Miroslav Žganec. Svakako treba spomenuti i domaraekonoma Antuna Kukovca te logističare Sandru i Damira Kolara. Trener Škvorc spomenuo je da su svaku utakmicu shvatili maksimalno ozbiljno, sa velikim angažmanom, što

je rezultiralo takvim učinkom nakon završetka prvog dijela prvenstva. Cilj prije početka sezone bila je borba za što bolji plasman na prvenstvenoj ljestvici. Posebno se zahvaljuje svojim vjernim navijačima, koji su im tijekom sezone bili 12. igrač, kao i upravi kluba na čelu sa predsjednikom Draženom Posavcem, koja je omogućila izvanredne uvjete za rad.

Sport 29

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

RUKOMET

KUGLANJE

JOSIP BORKOVIĆ, trener seniora MRK Čakovec, otvoreno govori o završenoj polusezoni

POJEDINAČNO PRVENSTVO REGIJE SJEVER

Imali smo sve, ali ne u pravo vrijeme Piše: Miljenko Dovečer Foto: MRK Čakovec

Filajdić je bolje krenuo, da bi na kraju završio na skromnih 564 čunja što mu je donijelo ukupno 12. mjesto, dok je Turk nakon slabijeg početka značajno digao igru te završio na odličnih 589 čunjeva (4. rezultat u Kutini). Nažalost za plasman na prvenstvo Hrvatske nedostajalo mu je dva čunja, te će imat status prve rezerve. U završnoj satnici nastupio je Denis Košak koji nakon vrlo lošeg prvog seta (126), sljedeća 3 odigrava vrlo dobro, te s 574 čunja osvaja ukupno 4. mjesto i plasman na prvenstvo Hrvatske koje se u 4. mjesecu održava u Splitu. Prvo mjesto je uvjerljivo osvojio Vokšan (1271) iz Bjelovara, dok iza njega slijedi dvojac iz Zaboka, Ljubić (1242) i Horžitzky (1220). (nt)

KOŠARKA 2012. I 2013. GODIŠTE

Međimurje na Božićnom Kupu! Josip Borković stabilizirao je Čakovčane u Premier ligi – U nekoliko utakmica koje su direktno odlučivale o poretku. Dvije utakmice protiv Rudara i susret protiv Trogira pokazali su se presudnima. U tim dvobojima nismo uzeli bodove koje smo planirali i to nas je na kraju stajalo plasmana u ligu za prvaka. Pogotovo domaća utakmica protiv Rudara je po meni prelomila, umjesto pobjede uzeli smo samo bod za kojeg smo na kraju bili prekratki za Ligu za prvaka. U jednom dijelu sezone ostali smo bez stožernih igrača Levaka, Cikatića i Hozjana, a kasnije se ozlijedio i Vrbanec. U drugom dijelu polusezone u Čakovec je stigao Lucian Bura, igrač koji je vrlo brzo pokazao da se radi o izvanrednom strijelcu. Koliko je njegov dolazak promijenio sliku momčadi?

Bura je donio prevagu

– Lucian je igrač koji donosi konkretnost i realizaciju. Njegova kvaliteta je neupitna i to se odmah vidjelo. Donio nam je dodatne opcije u napadu i rasteretio druge igrače.

Može li se reći da je došao prekasno za borbu za gornji dom? – Realno, možda jest. Da smo ga imali ranije, vjerojatno bi neke utakmice izgledale drugačije. Mladost nosi energiju, ali i greške. Koliko je mladost momčadi utjecala na oscilacije? – Puno. Imamo dosta mladih igrača kojima je ovo prvo ozbiljno iskustvo u ovakvom natjecanju. Mentalno se mijenja sve. Cilj nam je osigurati miran završetak sezone što je ranije moguće. Imamo 11 bodova koji se prenose iz prvog dijela, a sada nas čeka deset utakmica protiv klubova dijelu sezone. Na čemu će biti najveći naglasak? – Na obrani, disciplini i odgovornosti i naravno ono što nas krasi na brzoj tranziciji u napadu koju trebamo još više poboljšati. U ovom dijelu prvenstva ne pobjeđuje uvijek ljepša momčad, nego stabilnija. Rukomet se igra na pobjede i samo to nas zanima. Ujedno će nam ovaj dio prvenstva koristiti kao priprema za sljedeću sezonu kad nam je prvi cilj ulazak u Ligu za prvaka. S treninzima smo

počeli u srijedu 7. siječnja, a prvenstvo se nastavlja 14. veljače domaćom utakmicom protiv Poreča.

Uskoro slijede pripremne utakmice

- Osim svakodnevnih treninga u dvorani Graditeljske škole formu ćemo dizati kroz pripremne utakmice. Dogovorene su utakmice doma s austrijskim HSG Barnbach 17. siječnja, s Varaždinom u gostima 24. siječnja i 6. veljače generalka doma s Karlovcem. Još tražimo protivnike za 12. i 31. siječnja. Još samo da spomenem da smo na osnovu plasmana iz prošle sezone sudionici osmine �inala Kupa gdje čekamo protivnika. MRK Čakovec je zasigurno u Paket24 Premijer ligi najposjećeniji klub, publika vas dobro prati. Poruka navijačima? – Imamo najveći broj korektnih gledatelja od svih ligaša – oni su naš osmi igrač. Razumijem razočaranje, ali ova momčad ima karakter. Trebat će nam podrška i strpljenje. Dat ćemo maksimum da MRK Čakovec sezonu završi kako treba.

Kombinirana selekcija Košarkaškog kluba Međimurje sastavljena od mladih košarkaša rođenih 2012. i 2013. godišta nastupila je na vrlo jakom Božićnom Kupu u zagrebačkoj Dubravi. Prve dvije utakmice koje su mladi čakovečki košarkaši odigrali bile su “upoznavanje s realnošću” - teški porazi od zagrebačkog Larusa i riječkog Kastva. U svojoj

REZULTATI I KOŠEVI

Međimurje - Larus 22:49 (6:9, 6:11, 7:21, 3:8)

MEĐIMURJE: Pleh 5, Pesek 4, Hatlak 3, Novak 2, Smolković 2, Posavec 2, Naglić 2. Trener Novak Marek

Međimurje - Kastav 22:65 (5:19, 5:15, 6:21, 6:10) MEĐIMURJE: Pesek 8, Smolković 5, Naglić 4, Hatlak 2, Smolković L 2, Posavec 1

Međimurje - Selekcija Zagreba 34:36 (13:10, 7:9, 1:1, 13:14, 0:2)

MEĐIMURJE: Pesek 8, Pleh 7, Štefičar 7, Hatlak 5, Posavec 4, Smolković 2, Kozar 1

trećoj odigranoj utakmici na turniru poraz od Selekcije Zagreba tek u produžetku. U dvoboju protiv šibenske Škole Dražen Petrović bilo je solidno, ali opet poraz. Pobjeda je stigla u borbi za 17. poziciju na turniru protiv Košarkaške akademije Split, koja nema veze s KK Split koji je na kraju i osvojio ovaj vrlo jaki turnir. (bh) Međimurje - ŠK Dražen Petrović 35:47 (2:23, 7:10, 14:4, 12:10)

MEĐIMURJE: Hatlak 10, Smolković 9, Posavec 6, Kozar 4, Štefičar 3, Pesek 2, Novak 1

Utakmica za 17. mjesto: Međimurje - KKA Split 40:37 (11:11, 6:6, 17:10, 6:10)

MEĐIMURJE: Pesek 9, Posavec 9, Pleh 7, Hatlak 6, Smolković 5, Naglić 2, Novak 2. Trener Novak Mario Marek

Nazovi napaljene

Medimurke!

064/50 20 27 Tel0,46€/min·Mob0,63€/min

Maratela mreže doo,072/700700 | +18

Kako danas gledate na prvi dio sezone? – Kada se sve zbroji, četvrto mjesto ne zvuči loše, ali moramo biti iskreni i reći da to nije bio naš cilj. Bili smo konkurentni, imali smo kvalitetu, ali nismo bili dovoljno konstantni u ključnim trenucima. U ovakvom sustavu natjecanja to se brzo osjeti. Četvrto mjesto nije katastrofa, ali nije ni ono što smo željeli. Moram spomenuti da je sezona godinu prije bila iznad očekivanja kada nam se sve poklopilo, nismo imali ozljede i sve je bilo super. Igrati odmah i Ligu za prvaka, osvojiti četvrto mjesto i plasirati se u Europsku ligu, gdje smo stekli potrebno međunarodno iskustvo, potvrđuje moju konstataciju. Gdje se ova sezona prelomila?

Denis Košak osvojio je četvrto mjesto

O! 0-24

Četvrto mjesto nije katastrofa, ali…

– Kada se sve zbroji, četvrto mjesto ne zvuči loše, ali moramo biti iskreni i reći da to nije bio naš cilj, priznaje Borković

Prošlog vikenda u Zaboku i Kutini održalo se pojedinačno prvenstvo regije sjever. Međimursko kuglanje je predstavljala četvorka iz Željezničara: Denis Košak, Predrag Turk, Josip Filajdić i Franjo Gosarić. Prvi nastup održao se u subotu u Zaboku. Denis Košak je s odlična 636 čunja držao 4. mjesto, Josip Filajdić s 599 čunja bio je na 9., odmah do njega Predrag Turk (598) na 10., a Franjo Gosarić s 588 čunja na 15 mjestu. Pošto na državno prvenstvo idu osmorica iz regije sjever, sva četvorica su još imala šanse u drugom nastupu osigurat bolji plasman. Prvi je na staze izašao Franjo Gosarić (530) koji je nakon vrlo slabog nastupa ukupno završio na 18. mjestu. Nakon njega su nastupili Filajdić i Turk.

KI SEX UŽIV

MRK Čakovec je nakon prvog dijela sezone 2025./26. završio na četvrtom mjestu, što nije bilo dovoljno za plasman u Ligu za prvaka, pa će nastavak prvenstva igrati u Ligi za ostanak. Iako konačni poredak ne sugerira borbu za goli opstanak, u klubu ostaje osjećaj da je propuštena ozbiljna prilika, jer su Čakovčani veći dio polusezone bili u igri za gornji dom. Na klupi MRK Čakovca već nekoliko sezona sjedi Josip Borković, trener koji je u međimurskom rukometu izgradio status stabilizatora i graditelja momčadi. Pod njegovim vodstvom Čakovec se učvrstio u prvoligaškom društvu, a�irmirao niz mladih igrača i stekao reputaciju neugodne, radničke ekipe. Aktualna sezona, međutim, donijela je niz okolnosti koje su se u konačnici pokazale presudnima – nekoliko ključnih poraza, ozljede važnih igrača i pojačanje koje je stiglo u trenutku kada je dio štete već bio napravljen. U razgovoru za Međimurske novine Borković bez skrivanja govori o onome što je pošlo po zlu, ali i o tome zašto vjeruje da MRK Čakovec još uvijek može sezonu završiti mirno i bez stresa.



Denis Košak osigurao državno prvenstvo

TELEFONS

9. siječnja 2026.

30 Mozaik

9. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

NARODNI OBIČAJI UZ BOŽIĆNE BLAGDANE U MEĐIMURJU (III)

Od Nove godine do Sveta tri kralja Tradicionalni simbolični darovi koje kraljevi donose malom Isusu jesu: zlato kao dar kralju, tamjan kao izraz pobožnog štovanja, a smirna kao dar za pomazanje

Piše: Josip Šimunko

da žena namjerno uđe prva u kuću, ako se želi nekom napakostiti, no to je samo pojedinačni slučaj. Dr. Stjepan Hranjec napominje da se voda blagoslivljala dan prije Tri kralja u Domašincu, Belici i Žiškovcu, a u Vratišincu su se blagoslivljala i djeca.

S

ačuvani običaji na Novu godinu u Nedelišću i Domašincu preslik su prijašnjih božićnih običaja, da, naime, prvi posjetitelj u kući mora biti muško, jer bi žena "donesla zlo". Zanimljiv je također običaj sačuvan u Nedelišću da se za Novu godinu ne smije jesti ništa pernato (dr. Stjepan Hranjec), "ka ti sreća ne odleti", već samo svinjsko meso. Taj je običaj ne jedenja mesa od pernatih životinja prisutan i u drugim kajkavskim krajevima, tako, na primjer u Hrvatskom zagorju. Novija tradicija dočeka već je sasvim pomaknuta i više govori o načinu dočeka u prvoj polovici i sredinom dvadesetog stoljeća. No pun blagdanski stol, neki put i ponavljanje običaja uz Božić ali u manjoj mjeri, karakteristika su dočeka Nove godine. Postoje i manje razlike u samom činu dočeka Nove godine. Tako je u Maloj Subotici doček Nove godine tradicionalno organizirali vatrogasci i žene u narodnim nošnjama. Do ponoći se pjevalo "Narodil nam se kralj nebeski …", a od ponoći "Lepa naša …"(dr. Stjepan Hranjec). No uvijek je bilo veselo i budno. U Donjoj Dubravi pak je poznat običaj zajedničkog druženja za doček, na način da bi svatko nešto donio, neki vino, drugi kolače, treći kobasice ili čurke, a zatim bi se veselilo i zabavljalo, a posebno je zanimljivo da je na tim dočecima znao "igrati i harmonikaš". U Goričanu su se zbog dočeka Nove godine zajednički nalazili kumi i braća te se zabavljali uz vino i domaću rakiju i jela. Pjevalo se, plesalo i fućkalo. Posebno je bilo u Cirkovljanu, gdje se za "staro ljeto postilo", a za Novu godinu bi se pripravila guska ili krmenatlin (dio svinje) ili nešto posebno. U Cirkovljanu, a prema kazivanju dr. Stjepana Hranjeca u već naznačenoj knjizi "Narodil nam se …" nije bilo posebnog očekivanja Nove godine kao običaja, kako je to danas. Razlozi se, barem prema novijim kazivanjima, nalaze u tome što je vladalo siromaštvo ("Bili smo srmaki, niti mama niti

Sudbonosnih dvanaest dana

Kajkavci nazivaju Tri kralja Gašpar, Melko i Bolta japa nisu nikam išli …"). Kazivačica iz Cirkovljana kazuje da je "Išla prvi put na doček tek kad se – oženila". Običaji dočeka Nove godine u Novakovcu slični su. Tamo se znalo reći da će se Nova godina "obrnuti" ako stol ne bude pun već prazan, a obvezno se na stolu znala naći pečena guska ili pura, svinjsko meso, kolači, hladetina, hleb kruha. Svijeća se gasila u ponoć, a zatim su se svi okrenuli prema raspelu, pokleknuli i pomolili "Otec naš". Nakon toga svijeća bi se upalila te zapjevala pjesma "Na to mlado leto" (dr. Stjepan Hranjec). U Vratišincu su se uz Novu godinu spremali puterkrafni, ili kolači s svinjskom masti, salenjaki, a kuhalo se svinjsko meso ili domaća kokoš, te suho meso i meso z tiblice. Slično kao i za doček Božića, do Nove godine trebalo je sve oprati, te pospremiti staro, a novo pokazati. Nova godina bila je "veliki svetek" Djevojke bi uz pjesmu darivale bunar jabukom. Svi su se umivali na bunaru, da ih cijele godine prati zdravlje i svježina. Koja je prva djevojka izvadila jabuku iz bunara, vjerovalo se da će se prva udati. Prema podacima iz Muzeja Međimurja u našem kraju poznati su i novoljetni koljani. To su bili dječaci koji s gazdi i gazdarici zaželjeli sve najbolje, uz već poznatu pjesmicu "Na to mlado leto", koju ovdje donosimo prema zapisu Smi-

ljane Petr Marčec. Očito je da je riječ o prenesenim božićnim običajima. Danas se u što svečanijem dočeku Nove godine natječu gradovi u Međimurju i općine, jer je gotovo postao običaj da se doček uz okupljanje slavi u centru mjesta uz vatromet. Zanimljiva se reakcija zbila prije par godina u Čakovcu kad su građani masovno protestirali zbog toga što je vatromet zapaljen - dva sata prije ponoći.

Sveta tri kralja

Ciklus božićnih običaja završava kršćanskim blagdanom Sveta tri kralja (Bogojavljenje). Matej u Bibliji govori o "mudracima", odnosno zvjezdoznancima, danas bi rekli prirodoznanstvenicima. Po prvi se put u kršćanskoj ikonografiji govori o Sveta tri kralja u šestom stoljeću, a tada se donose i njihova imena: Gašpar, Melkior, Baltazar. Kajkavci nazivaju Tri kralja Gašpar, Melko, Bolta, a zanimljivo je da se i danas traju rasprave unutar crkve o njihovom povijesnom utemeljenju. U svakom slučaju, zna se da su se u 12. stoljeću oni prikazivali kao mladić, muškarac zrele dobi i starac. Također je zanimljivo da se Gašpar tek od 13. stoljeća prikazuje kao crnac (dr. Stjepan Hranjec). Tradicionalni simbolični darovi koje kraljevi donose malom Isusu jesu: zlato kao dar kralju, tamjan kao izraz

pobožnog štovanja, a smirna kao dar za pomazanje. U jednom dijelu Hrvatske očuvao se za crkveni kršćanski blagdan Sveta tri kralja naziv „Zajdni Božić“ (Zadnji Božić), a u južnoj Hrvatskoj za taj je blagdan udomaćen naziv Vodokršće (dan kad se krsti voda). Kao i za Novu godinu, božićni se običaji ponavljaju, opet se posti, a prostire se i blagdanski stol. Prema pučkim običajima, na Sveta tri kralja blagoslivlja se voda, kao i njena uporaba, a naročito u kajkavskim krajevima. Tog dana također se blagoslivlju domovi, na način da iznad vrata župnik napiše inicijale mudraca G. M. B., a priređuju se i različiti scenski prikazi. Ustvari, župnik sa svojim pomoćnicima obilazi kuće već od Štefanja i Ivanja, te uspijeva obići sve kuće do kraja godine. Običaj da domaćini dočekuju župnika veoma je poznat u našem kraju no, zbog načina života postoje poteškoće. Naime, danas je mnogo manjih obitelji, roditelji rade, djeca su u školi. Također na Tri kralja zadnji put zimi selom ophode novoljetni koljani. Blagoslovljena voda na Tri kralja dijelom se izlije u vatru, a ostala se sveta voda čuva za ljude, blago i pčele, te se izlije i njome poškropi kuća, staja i stoka. Očito je da sveta voda ima zaštitnu funkciju. U Goričanu je zabilježen običaj da se svetom vodom poškropio

zdenac, a stavljala se i u lonac gdje se kuhalo (Hranjec). U Svetom Martinu poznat je i običaj posta uz Tri kralja od tri dana, u drugim međimurskim mjestima ne toliko, a ponegdje su se služile i tri meše. U Čukovcu su djeca odjevena kao Sveta tri kralja odlazila u kuće gdje su djevojke ili žene nosile imena Kataljena, Lucija, Barbara te su pjevala. U Cirkovljanu se također bilježi post dan prije Tri kralja. U Novakovcu se voda nalazila u velikom čabru pod zvonikom, pa je svatko mogao šalicom ili flašom zagrabiti svetu vodu. Ponavlja se također običaj da žena nije smjela prva u kuću, ni za Štefanje, ni za Novo leto, ni za Tri kralja. Ako žena uđe prva u posjet, ta kuća neće imati sreće cijele godine. To je vjerojatni utjecaj patrijarhata. Na sjeveru Hrvatske je, prema dr. Gavazziju, veoma poznati običaj obilaska djece obučena u Sveta tri kralja koja nose "zvijezdu", najčešće sito, taj običaj on naziva "ophodnjom zvjezdara", no on također tvrdi da to nije hrvatski običaj od davnina, već je preuzet od Slovenaca i Nijemaca. U Njemačkoj se taj običaj Tri kralja koja ophode nazivaju "Sternsingeri", te su prethodnici naših "zvjezdara". No on isto tako napominje da se u tom običaju kriju i elementi hrvatskih koleda, naročito po popijevkama koje se pjevaju. Ponegdje u Međimurju zabilježen je inverzni običaj

Običajima Sveta tri kralja u etnološkom se i sociološkom smislu završavala i "dvanaestodnevnica", kritičnih dvanaest dana čaranja. Kako napominje Gavazzi, to je slučaj u gotovo svih nama poznatih naroda. Ti su običaji u Germana poznati kao Zwolfen, u Rusa kao cbjamku, a bili su poznati i u antici kao "dodekahemeron". Ako se tome doda da postoje potvrde i u starih Inda "dvadasaha ili dvadasarastra", Gavazzi zaključuje da je to morala biti neka zajednička praeuropska tradicija. Da bi se dvanaestodnevnica mogla uvesti iz pretkršćanskog u kršćanski svijet, pomogao je sinod u Toursu 522. godine kad su ti dani priznati kao „dani radosti“. Postanak tih dana pokušava se, prema Gavazziju, protumačiti razlikom između mjesečne i sunčane godine, a za tu se razliku koja iznosi otprilike dvanaest dana došlo iskustvom, pa se tih dvanaest dana dodavalo mjesečnoj godini. Kako su ti dani ispadali prekobrojni, mnogi su ih narodi držali za kritične i sudbonosne, kad podzemne sile iskorištavaju priliku da se slobodno razmašu, kad se može doznati sudbina u utjecati na nju i tako dalje. Kako je u Međimurju i u Hrvatskoj sačuvano mnoštvo kako kršćanskih, tako i običajnih narodnih vjerovanja, to bogatstvo može se tumačiti i kao potreba za jakim identitetom i svjedočenjem, a to se radi uvijek kad je skupina ili narod u opasnosti. Ovu "čarobnu" ili bolje rečeno magijsku dvanaestodnevnicu koja započinje s Badnjakom i Božićem i traje do Tri kralja nipošto ne treba zamijeniti s kršćanskom "brojanicom", od Svete Lucije do Božića kao i Adventom.

9. siječnja 2026.

Mozaik 31

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Kretaivni učenici s učiteljicom Natašom Radiković

UČENICI 6. razreda OŠ Mursko Središće

Estera Novak (zbog bolesti nedostaju Leona Novak i Polina Slatvinskaya)

Na nastavi povijesti stvorili čudesne makete samostana

Zadatak izrade makete je zbog opsega posla bio za ekipe po tri učenika, a učenici su se kroz ovu aktivnost odlično i zabavili Piše: Aleksandra Sklepić

Da nastava povijesti može biti itekako zabavna i kreativna, dokazali su nam učenici 6. razreda Osnovne škole Mursko Središće, uz pomoć svoje učiteljice povijesti Nataše Radiković. Izrada maketa planirana je aktivnost za učenike 6. razreda, a to je bio jedan od mogućih zadataka u sklopu teme "Crkva i pismenost u srednjem vijeku" koja se obrađuje na nastavi povijesti u 6. razredu, ispričala nam je učiteljica Nataša. Učenici su imali zadatak izraditi maketu benediktinskog samostana u Clunyju na temelju ilustracije iz udžbenika i dodatnog samostalnog istraživanja. Zadatak su sami odabrali - mogli su birati još i izradu plakata (po jedan učenik) ili izradu modela od gline o starohrvatskim kamenim spomenicima pisanim glagoljicom (po dvoje učenika)

Luka Goričanec, Vilim Krumpić, Patrik Lajtman Zadatak izrade makete je zbog opsega posla bio za ekipe po tri učenika, a učenici su se kroz ovu aktivnost odlično i zabavili. Pomogli

Aleks Jambrošić, Elena Tuksar, Mia Medved

su im i roditelji, braća, bake i djedovi, pa je zadatak bio zabava za cijelu obitelj. Aktivnost izrade makete samostana dio je većeg pro-

Franko Vinko, Jakov Bezek (zbog bolesti nedostaje na slici Mak Vurušić) jekta - Projekta glagoljica koji je u OŠ Mursko Središće uključen u Kurikulum škole, a koji uz učiteljicu Natašu provode i učiteljica Sonja

Vršić na nastavi Hrvatskog jezika i učiteljica Biserka Hren na nastavi likovne kulture. U drugom polugodištu planiraju održati izložbu svih

Lena Jambrošić, Kaja Hozjan, Jurica Medvar

učeničkih radova iz projekta, što će biti posebno zanimljivo, jer će vrijedni učenici stvoriti još mnoga vrijedna literarna i kreativna djela.

32 Automobilizam TEST

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

9. siječnja 2026.

Mazda CX-60 3.3 e-Skyactiv D

Trijumf inženjerstva za povratak dizela u premium SUV segment

Dok se automobilska industrija užurbano okreće struji, Mazda je povukla najhrabriji potez desetljeća – konstruirala je potpuno novi redni šesterocilindrični dizelski motor. Testirali smo osvježenu Mazdu CX-60, koja nakon ključnih tehničkih dorada podvozja više ne nudi samo vrhunski japanski dizajn, već i vozačku dinamiku dostojnu premium klase.

M

azda CX-60 je automobil koji je izazvao golemu pažnju od trenutka kada je prvi put ugledao svjetlo dana. Japanski proizvođač iz Hirošime povukao je hrabar i, za mnoge, neočekivan potez: dok se ostatak industrije grčevito drži downsizinga i potpune elektri�ikacije, Mazda je odlučila zakoračiti u premium SUV segment s potpuno novom platformom i monumentalnim rednim šesterocilindričnim dizelskim motorom. Ovaj potez nije samo deklarativan; on je izravan napad na etablirane njemačke konkurente poput BMW-a X3, Mercedesa GLC i Audija Q5.

Nakon prvih verzija koje su naišle na određene kritike po pitanju udobnosti i uglađenosti, Mazda je reagirala izuzetno brzo. Izvan standardnog ciklusa redizajna, zasukali su rukave i doradili ključne mehaničke komponente. Danas, model pušten za 2025. godinu donosi ra�iniranost koja opravdava njezine ambicije.

Arhitektura i motor: Srce koje kuca u šest cilindara

Srce testiranog modela je 3,3-litreni turbodizelski redni šesterocilindarski motor (3283 ccm), tehnološko remek-djelo koje kombinira

Udaljenost od tla iznosi 17 – 17,5 cm, ovisno o verziji i kotačima

Putnici na stražnjim sjedalima uz dva USB-C priključka imaju i grijanje sjedala, dok su prednja opremljena i hlađenjem. Tu je i standardna u�čnica od 230 V Homura je razina opreme koja naglašava sportski izgled (crni detalji) i nudi bogatu opremu (Bose sustav, ven�lirana sjedala) old school volumen s najmodernijom ekološkom tehnologijom. U jačoj verziji motor razvija 254 KS (187 kW) i impresivnih 550 Nm okretnog momenta dostupnih već od 1500 do 2400 o/min. Snaga se prenosi na sve kotače putem novog osmostupanjskog automatskog mjenjača. Ono što ovaj motor čini posebnim je Mazda DCP-

CI (Distribution-Controlled Partially Premixed Compression Ignition) tehnologija izgaranja. Riječ je o sustavu koji dramatično poboljšava učinkovitost i smanjuje emisije štetnih plinova, čineći ovaj motor spremnim čak i za stroge Euro 7 norme koje dolaze. Uz to, tu je i 48-voltni M Hybrid Boost blagi hibridni sustav. On preuzima opterećenje pri kre-

Velika rešetka hladnjaka daje modelu CX-60 moćan izgled

tanju i laganom krstarenju, a pri malim opterećenjima može nakratko ugasiti dizelaš i održavati brzinu samo pomoću struje, što dodatno pridonosi nevjerojatnoj štedljivosti. U praksi, motor isporučuje snagu linearno i gotovo bez napora. Zvuk je dubok, ali pro�injen – ono speci�ično režanje motora koje podsjeća na snagu, ali nije zamorno.

Ovjes i upravljanje: Velike promjene za premium osjećaj

Kritike na račun rane krutosti ovjesa Mazda je shvatila vrlo ozbiljno. Transformacija vozačkog iskustva postignuta je kompleksnim zahvatima na podvozju. Prednji ovjes s double wishbone arhitekturom dobio je kruće amortizere, dok je stražnja multi-link osovina prošla kroz radikalnu doradu. Mekše opruge i povećan hod ovjesa prate jednu kontrain-

tuitivnu odluku – uklanjanje stražnjeg stabilizatora. Zahvaljujući tome, stražnji kraj automobila više se ne „diže“ niti neugodno poskakuje na kratkim neravninama. CX-60 je sada stabilan, „zalijepljen“ za cestu i pruža osjećaj �luidnosti koji je ranije nedostajao. Upravljač je precizan, bez mrtve zone, te nudi prirodne reakcije i izvrstan povratni osjećaj s ceste. Iako CX-60 nije sportski automobil u klasičnom smislu, on pruža razinu sigurnosti i predvidljivosti koja ulijeva povjerenje pri brzim promjenama traka ili dinamičnim prolascima kroz zavoje.

Dinamika: Od grada do autoceste

Unatoč impresivnim dimenzijama (duljina 4745 mm, širina 1890 mm), CX-60 se u gradu ponaša iznenađujuće agilno. Servo upravljač olakšava manevriranje, a preglednost je izvrsna zahvaljujući velikim staklenim površina-

9. siječnja 2026.

Oznaka INLINE 6 – motor ima svih šest cilindara postavljenih u jednoj liniji, što ga čini prirodno uravnoteženim, s minimalno vibracija

Oznaka e-Skyac�v D označava Mazdinu novu generaciju dizelskih motora koji kombiniraju Skyac�v tehnologiju s blagom hibridnom podrškom

Stražnja vrata otvaraju se pod 90 stupnjeva, što je prak�čno za dječje sjedalice, iako sam prostor straga nije rekordan

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ma i sustavu kamera od 360 stupnjeva. Start-stop sustav, potpomognut blagim hibridom, radi gotovo neprimjetno. Ipak, treba napomenuti da osmostupanjski mjenjač pri manevriranju u uskim prostorima ili pri puzanju u koloni ponekad može pokazati lagane trzaje, što je karakteristika automatike s višelamelnom spojkom umjesto pretvarača momenta, ali to se s kilometrima i navikom vozača svede na minimum. Na autocesti CX-60 dokazuje se kao pravi dugoprugaš. Stabilnost pri velikim brzinama je besprijekorna, a buka vjetra minimalna čak i pri 130 – 150 km/h. Motor se pri tim brzinama vrti na iznimno niskim okretajima, što osigurava mirnu vožnju. Zahvaljujući ogromnom okretnom momentu, pretjecanja su trenutna i sigurna. Za maksimalnu udobnost, iako 20-inčni kotači izgledaju fantastično,

preporučio bih standardne 18-inčne verzije onima koji često putuju cestama lošije kvalitete, jer se tada bolje �iltriraju sitne vibracije.

Potrošnja koja prkosi fizici

Najveći adut ovog automobila je njegova učinkovitost. Teško je povjerovati da SUV od dvije tone s motorom od 3300 kubika može trošiti tako malo. Deklarirana kombinirana potrošnja je oko 5,1 l/100 km prema WLTP-u. Na našem testu, u realnim uvjetima kombinirane vožnje, ostvarili smo prosjek od 6,5 litara. Na otvorenoj cesti, uz laganu nogu na gasu, brojke padaju i ispod 5 litara, dok se u strogoj gradskoj gužvi potrošnja ustaljuje na oko 8 litara. To su rezultati koji čine dizelsku verziju daleko smislenijom od PHEV-a (plug-in hibrida) za kupce koji prelaze velike kilometraže.

Interijer: Japanski minimalizam i vrhunski materijali Ulazak u kabinu otkriva Mazdinu interpretaciju luksuza. Materijali su na dodir vrhunski, a detalji poput metalnog gumba za glasnoću i meko podstavljenih površina daju osjećaj visoke klase. Mazda ostaje vjerna �ilozo�iji „manje je više“. Dok konkurenti sve funkcije sele na ekrane osjetljive na dodir, ovdje su zadržane �izičke tipke za klimatizaciju. Infotainmentom se upravlja preko rotacijskog gumba, što je u vožnji daleko sigurnije i intuitivnije rješenje. Praktičnost je na visokoj razini: stražnja vrata otvaraju se pod kutom od gotovo 90 stupnjeva, što je spas za roditelje koji postavljaju dječje sjedalice. Prtljažnik zapremnine od 570 do 1726 litara svrstava ga u vrh klase, a maksimalna vučna masa od 2500 kg čini ga idealnim partnerom za vlasnike

Tes�rana Mazda bila je u zanimljivoj Zircon Sand boji, koja djeluje pomalo maskirno i daje drugačiji dojam ovisno o dobu dana

Automobilizam 33 Glavne prednosti: • Fantas�čan redni šesterocilindrični motor • Izvrsna ekonomičnost i domet • Poboljšana dinamika vožnje i udobnost • Vrhunska kvaliteta materijala u interijeru • Velika vučna sposobnost (2500 kg)

Manji nedostaci: • Blaga trzavost mjenjača pri niskim brzinama • Prostor za koljena na stražnjoj klupi mogao bi bi� izdašniji • Čvršći ovjes s 20-inčnim kotačima na lošim cestama

čamaca ili kamp-kućica. Jedini manji kompromis je prostor za noge na stražnjoj klupi koji, s obzirom na međuosovinski razmak od 2870 mm, nije toliko raskošan koliko bi se očekivalo, dok bi visoki vozači mogli poželjeti nešto dulju sjedeću površinu prednjih sjedala.

Zaključak: Najbolja Mazda do sada?

Mazda CX-60 3.3 e-Skyactiv D predstavlja trijumf in-

ženjerske upornosti. Japanci su pokazali da dizelski motor ne samo da ima budućnost, već može biti čišći, snažniji i štedljiviji nego ikad prije. Ova verzija je “zlatna sredina” ponude – nudi snagu šest cilindara, ekonomičnost gradskog automobila i luksuz koji se može mjeriti s najboljima u klasi. Cijene se kreću, ovisno o motoru i opremi, od 54.000 do 70.000 eura. (tn)

Sportski dizajn odlično se nadopunjava s dinamikom vožnje

34 Informacije Imendani i proštenja kroz tjedan od 9. siječnja do 15. siječnja 2026.

P S

9 Julijan; Miodrag; Julijana 10 Agaton; Dobroslav; Grgur X. N 11 Krštenje Gospodinovo. KROZ GOD. Honorat; Higin; Neven P 12 Ernest; Ta�ana U 13 Hilarije; Veronika S 14 Feliks; Srećko; Rajko Č 15 Pavao pus�njak; Mavro DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 10. SIJEČNJA 2026. Čakovec dr. Karmela Matjan-Bogdan I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320 dr. Renata Hranjec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256 dr. Jana Vrbanec I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308 dr. Mirna Došen I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340 Donji Kraljevec dr. Ivana Jambrović-Horvat Ludbreška 84, tel: 040/650-150 Donji Vidovec dr. Marija Haramija Strbad R. Končara 7, tel. 040/615-006 Lopa�nec dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113 Mala Subo�ca dr. Jelena Krešić Kos

Glavna 31, tel. 040/631-220 Mursko Središće dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578 Podturen dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040 Prelog dr. Emina Kovačević Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342 Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065 Sve� Mar�n na Muri dr. Svetlana Drobnjak Sv. Mar�n na Muri 17, tel. 040/868-177 Šenkovec dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301. DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI Čakovec: Ria Zver, kći Lorene i Dominika Erik Horvat, sin Melani i Daria Enisa Bogdan, kći Ivanke i Miljenka Lota Perković, kći Doroteje i Marka Arian Zdaček, sin Sonje i Alena Gloria Ignac, kći Monike i Igora Patrik Bogdan, sin Željke i Zvjezdana Jakob Izak Moravek, sin Ive i Miloša Hana Kemec, kći Simone i Marka Mateo Frančić, sin Helene i Filipa Luna Turk, kći Mihaele i Nikole Džan Balog, sin Sare i Sandija Roza Barić, kći Ane i Marka Lukas Zakoić, sin Mateje i Mihaela

VJENČANI Čakovec: Sandra Jezernik i Petar Hanc Danijela Bižupić i Siniša Pintarić Maja Janušić i Ivan Borović

UMRLI Čakovec: Branislav Mihael Josip Weber r. 1942. Melko Dolenčić r. 1940. Antun Goričanec r. 1966. Andrija Horvat r. 1941. Milan Haček r. 1958. Marija Fric r. Levačić r. 1941. Nada Zadravec r. Kovačić r. 1945. Stanko Majsen r. 1956. Ivan Obadić r. 1950. Marija Horvat r. Vidović r. 1939. Vinko Hržić r. 1944. Sabina Krčmar r. Baksa r. 1932. Ana Horvat r. Novak r. 1935. Ružica Lovrenčić r. Juračić r.1965. Marija Švenda r. Gregorinčić r. 1936. Ivan Kovač r. 1936. Katarina Kolarić r. Božić r. 1942. Mursko Središće:

Vladimir Hrženjak r. 1952. Katica Žohar r. Hrastovec r. 1946. Prelog: Marica Bermanec r. Pongrac r. 1939. Marija Horvat r. Novak r. 1943. Renato Kozarić r. 1974. Štrigova: Katarina Vinković r. Jambrović r. 1953. Ljubica Kelin r. Bedeković r. 1941. Dragutin Vinko r. 1960.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

9. siječnja 2026.

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

tel. 040 314 969

ŽUC

tel. 040 396 294

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

EKO TAXI

tel. 040 330 033

Palija�vni �m

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Besplatna posudionica pomagala za palija�vne bolesnike:

tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Gradovi i općine

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Čakovec

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

Grad Prelog

tel. 040 645 301

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 314 920

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

Općina Donji Kraljevec

tel. 040 655 126

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec

tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Ma�čni ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Sve� Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 372 370

Općina Sve� Mar�n na Muri

tel. 040 868 231

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Općina Vra�šinec

tel. 040 866 966

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subo�ca

tel. 040 631 700

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Općina Selnica

tel. 040 861 344

9. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Šafarić rođ. Komes iz Podbresta preminula 1. siječnja u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

MARIJU DOVEČAR

Mila Krnjak

25.10.1932. - 10.1.2014.

iz Dekanovca preminula 3. siječnja u 91. godini života

S ljubavlju i sjetom čuvamo uspomenu na Tebe. Sin Radoslav sa suprugom Jožicom te sinovima Nikolom i Simonom s obitelji

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Želežnjak iz Mihovljana preminuo 2. siječnja u 75. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Juraj Cerković iz Belice preminuo 3. siječnja u 90. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Jasmina Pintarić iz Turčišća preminula 19. prosinca u 24. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Doroteja Mikulić rođ. Cilar iz Strahoninca preminula 30. prosinca u 97. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Vinković rođ. Jambrović iz Lopatinca preminula 24. prosinca u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Informacije 35 OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Lesar iz Totovca iznenada preminuo 29. prosinca u 71. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josipa Kolenko iz Preloga preminula 31. prosinca u 97. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Irma Marciuš rođ. Marciuš

Marija Šestan rođ. Logožar

iz Nedelišća preminula 2. siječnja u 92. godini života

iz Trnovca preminula 1. siječnja u 86. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Horvat rođ. Novak iz Okruglog Vrha preminula 30. prosinca u 91. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Jela Fučec rođ. Blažević iz Ivanovca iznenada preminula 1. siječnja u 75. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Zelić iz Brezja preminuo 28. prosinca u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Karloci iz Donje Dubrave preminula 1. siječnja u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Peter

iz Svete Marije preminuo 3. siječnja u 73. godini života

Josip Požgaj

iz Pribislavca preminuo 24. prosinca u 87. godini života

Boris Turina - Turko

iz Zagreba preminuo 31. prosinca u 79. godini života

Stjepan Panić

iz Kuršanca rođen u Mačkovcu preminuo 30. prosinca u 69. godini života

Ana Janković

iz Svete Marije preminula 31. prosinca u 96. godini života

Slavko Tkalčić

iz Donje Dubrave preminuo 31. prosinca u 80. godini života

Franjo Mikec

iz Draškovca preminuo 30. prosinca u 91. godini života

Antun Slaviček

iz Čakovca preminuo 29. prosinca u 82. godini života

Katarina Srnec rođ. Sudec iz Nedelišća preminula 30. prosinca u 81. godini života

Dragutin Vinko

iz Malog Mihaljevca preminuo 29. prosinca u 66. godini života

36 Slobodna radna mjesta 1. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička3,Čakovec,tražim/ždjelatnika u knjigovodstvu, m/ž vozača teretnog kamiona i m/ž automehaničara - autoelektričara - automehatroničara.Javi�seosobnim dolaskom na adresu ili pismenom zamolbom na mail: ma�ja. jesenovic@gmail.com do 9.1. 2. ALUPLASTIK obrt za proizvodnju, I. Vurušića 1, Mala Subo�ca, traži2m/ždjelatnikauproizvodnji i montaži aluminijske i PVC stolarije, javi� se na mob: 098/426-013 ili e-mailom: aluplas�k.pintar@ gmail.com do 10.1. 3. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaš�tara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaštitara-čuvara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 31.1. 4. ANIMALOGIC zadruga, Črečan, traži m/ž radnika na imanju s konjima, javiti se na mob. 098/939-2113 ili na email: emaprokes@gmail.com do 31.1. 5. ARSENAL GRUPA d.o.o., Čakovec,tražim/žzaštitara-čuvara,javiti senamob.091/320-7799ilinaemail: info@arsenal-grupa.hr do 31.1.

6. Autoprijevoznik Željko Meglić, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila C i E kategorije, javi� se na mob: 098 846138 ili e-mailom: meglic@ email.t-com.hr do 30.1. 7. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 2 m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda, m/ž administra�vnog radnika, 10 m/ž šivača, 3 m/ž krojača, 3 m/ž tekstilna tehnologa, m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda, 10 m/ž predradnika u proizvodnji, m/ž komercijalistu, m/ž voditelja marke�nga i komercijale, m/ž digital marke�ng manager, m/ž grafičkog dizajnera teks�la i m/ž skladištara, javi� se osobno na adresu ili tel. 040/630-430 ili mob. 098/802286 ili email: infobalidoo@ gmail.com do 11.1. 8. BERNARDA d.o.o., Čakovečka 136a, Pušćine, traži 3 m/ž tapetara, m/ž referenta operativne pripreme rada i m/ž radnika u skladištu, javi� se na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 31.1.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

9. BIO GARANTIE d.o.o., I. Mažuranića 2, Čakovec, traži m/ž kontrolora - cer�fikatora ekološkeproizvodnjeim/žpoljoprivrednog tehničara - administratora, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: hrvatska@ bio-garan�e.hr do 19.1. 10. B.TEX d.o.o., Braće Radić 48, Belica, traži m/ž šivača, m/ž radnika u doradi (sito�sak/vez), m/ž voditelja sito�ska, 2 m/ž prodajna predstavnika, m/ž kontrolora kvalitete i 2 m/ž krojača, javi� se osobno na email: gliber@btex. hr do 31.1. 11. BV PRODUKT, Novo Selo Rok, traži 4 m/ž električara, 2 m/ž zavarivača autogenim postupkom, 5 m/ž cjevara izometričara, 2 m/ž knaufera - montera suhe gradnje, 10 m/ž stolara, 5 m/ž pomoćnih električara, 5 m/ž tig zavarivača, 5 m/ž građevinskih radnika, 8 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije za mjesto rada Njemačka i 10 m/ž montera metalnih konstrukcija za mjesto rada Danska, javi� se na mob. 095/8750-312 ili e-mailom: product.bv@gmail.com do 13.2.

12. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž sobara, m/ž konobara, m/ž domara i m/ž recepcionera, javi� se na email: humanresources@castellum-cakovec.com do 2.2. 13. ČALOPEK STROJARSTVO d.o.o., Čakovečka 136, Pušćine, traži m/ž tokara, m/ž lakirera i m/ž bravara-zavarivača, javiti se osobno na adresu ili na email: info@strojarstvo-calopek.hr do 22.1. 14. D.G. COMMERCE d.o.o., Prelog, traži m/ž voditelja gradilišta, m/ž poslovođu i m/ž elektroinstalatera, javi� se osobno ili pismenom zamolbom na adresu: Industrijska zona 10, Prelog ili na mail: dg-commerce@dgcommerce.hr 15. Dom za odrasle osobe Veselko, Vugrišinec 8, 40306 Macinec, traži m/ž socijalnog radnika, javi� sepismenomzamolbomnaadresu ili e-mailom: jhadela2306@ gmail.com do 19.1. 16. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, traži m/ž radnog terapeuta, m/ž psihologa, 2 m/ž edukacijska rehabilitatora, medicinsku sestru ili tehničara, m/ž čistača, m/ž domara-skladištara, m/ž radnog instruktora i m/ž socijalnog radnika, javi� se na tel: 040/682-806 ili mob: 098/377304 ili mail: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hrilipismenomzamolbom na gornju adresu do 9.1. 17. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Dr. Ante Starčevića 1, Čakovec, traži m/ž osobnog asistentazapomoćosobamastjelesnim invaliditetom i m/ž kuhara, javi� sepismenomzamolbomna adresu,osobnimdolaskom,najava na tel: 040/390-070 ili e-mailom: info@dos�-mz.hr do 15.1. 18. ECON d.o.o., Prelog, traži 4 m/ž montera ventiliranih fasada, 5 m/ž pomoćnih bravara, m/ž operatera na laserskom rezaču, m/ž operatera na preši za savijanje lima (apkant preša) i 2 m/ž voditelja projekata, javi� se na email: econ-de@econ.hr do 15.1. 19. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera, javi� se mob: 098/347-372 ili e-mailom: ekonomat1@gmail. com do 9.1. 20. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., Čakovec, traži 8 m/ž stolara montera namještaja za mjesto rada Njemačka, javi� se na mob. 098/9841-949 ili e-mailom: eli�nterijeri@gmail.com do 11.1.

9. siječnja 2026.

21. ELTING d.o.o., Pušćine, Obrtnička 10, traži m/ž poslovođu na projek�ma ven�liranih fasada u Njemačkoj, 3 m/ž montera građevinskih elementara, 5 m/ž montera građevinskih elemenata u Njemačkoj i m/ž poslovođu gradilišta za fasadne i krovne sustave, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@ el�ng.hr do 11.1.

30. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž majstora dimnjačara dimnjačara,najavanatel:040/645458 ili e-mailom: marina@ pre-kom.hr do 10.1.

22. EUROLUX d.o.o., traži 3 m/ž električara - elektromontera i 3 m/ž izolatera za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob: 095/666-1234 ili emailom: eurolux1.info@gmail.com do 31.1.

32. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subotica, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž stručnjaka zaš�te na radu, m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u održavanju okoliša i sor�ranju otpada - domara, m/ž stručnjaka zaš�te na radu, m/ž djelatnika u odjelu planiranja, m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete qs, m/ž tehničara kontrole kvalitete,m/ž djelatnikazaodržavanjeiupravljanje zgradom i energentima, m/ž djelatnika na administrativnim poslovima u skladištu i m/ž djelatnika u odjelu ljudskih resursa, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix. hr do 12.1.

23. EuroTechnology d.o.o., Nedelišće, traži 4 m/ž električara na poslovima brušenja za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob: 095/197-8917 ili e-mailom: benjamin.kovacevic22@gmail. com do 30.1. 24.3Ed.o.o.,Ul.dr.AnteStarčevića 63, Pribislavec, traži m/ž radnika na izradi i ugradnji pvc stolarije i alu bravarije, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/5640-130 ili pismena zamolba ili na email: 3e.stolarija@gmail.com do 31.1. 25. FELCOM d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera, javiti se mob: 098/241-559 ili e-mailom: felcomdoo@gmail. com do 10.1. 26. FERRO-PREIS d.o.o., Dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž pogonska bravara u odjelu održavanja, m/ž završnog kontrolora u odjelu proizvodnje cijevi, m/ž konstruktora modela, m/ž modelara, m/ž operatera elektropeći i lijevanja, m/ž operatera na automatskoj liniji, m/ž skladištara gotove robe, m/ž operatera kalupiranja, m/ž tehnologa, 2 m/ž elektro održavatelja i 2 m/ž rukovatelja viličarom, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croa�a@preisgroup. com do 30.1. 27. Goran&Sin�ja d.o.o., Sveta Marija, traži m/ž konobara i m/ž kuhara, javi� se e-mailom: ghorvat525@gmail.com do 10.1. 28. GK solarne elektrane d.o.o., Prelog, traži m/ž montera solarnih elektrana, javi� se na email: info@gkse.hr do 18.1. 29. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž elektroinstalatera, 3 m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž montera kanalizacijskih cijevi, m/ž radnika niskogradnje, m/ž čistača i m/ž administra�vnog voditelja ureda, javi� se na mob. 099/250-9219 ili na email: posao@gmniksi. com do 6.2.

31. GRADAX d.o.o., Pušćine, traži m/ž zidara, m/ž tesara i m/ž građevinskog inženjera, javiti se na mob. 098/185-4568 ili na email: gradax@gradax.hr do 31.1.

33.HildingAndersd.o.o.,Industrijska zona 11, Prelog (upravna zgrada), traži m/ž radnika u proizvodnji, m/ž lansera, m/ž radnika u proizvodnji - montaža namještaja i m/ž radnika u proizvodnji na štepexu, javiti se pismenom zamolbom ili osobno na adresu, najava na telefon: 040/650-049 ili 091/6224796 ili e-mailom: jelena.krhac@ hildinganders.com do 10.1. 34. INSTALOMONT TERMOCENTAR d.o.o., Čakovec, traži m/ž monteragrijanjaiklimatizacije,m/ž plinoinstalateraim/žmehatroničara,javitisenatel.040/328-017ilina email:termocentar@email.t-com. hr do 31.1. 35.JVMMETALIKd.o.o.,Ivanovec, traži m/ž lakirera, javiti se na mob. 098/160-2237 ili na email: info@ jvm-metalik.hr do 31.1. 36. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C+E kat., javiti se se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@jurcec-transporti.comdo30.1. 37. KALM INSTAL d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž električara, javiti se pismenomzamolbomnamail:info@ kalm-instal.hr do 9.1. 38. Kanasta d.o.o., Nova 4, 40305 Nedelišće, traži m/ž prodavača, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: kanasta@kanastasopar.hr do 31.1.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

9. siječnja 2026.

39. Kavana Kocka, Glavna 63, Mala Subo�ca, traži m/ž konobara, m/ž kuhara i m/ž dostavljača, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/1393-037 ili na email: kockatm63@gmail.com do 18.1. 40. KEDER j.d.o.o., Prelog, traži m/ž kuhara - poslužitelja, javi� se na mob. 099/643-5810 ili na email: sabolic.vladimir@gmail. com do 31.1. 41. KRIKA obrt, Varaždinska 25 A, Nedelišće, traži m/ž konobara i m/ž krojača, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na mob: 098/632-113 ili e-mailom: sandra@krika.hr do 20.1.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

49. METAL-EURO d.o.o., Gorčica1,Nedelišće,traži2m/žsamostalna bravara, 2 m/ž zavarivača mig-mag, 2 m/ž lakirera metalnih konstrukcija i m/ž vozača C kategorije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro. hr do 10.2. 50. MONTLINE V.A. j.d.o.o., traži 4 m/ž montera namještaja za mjesto rada Njemačka, javi� se na mobitel: 099/460-8876 ili e-mailom: beautyviva.ck@ gmail.com do 12.1.

42. KOLEKTOR MIDI d.o.o., Ivanovec, traži m/ž alatničara i m/ž radnika na održavanju, javi� se na email: posao@midi.hr do 23.1.

51. MV MOTORI d.o.o., J. Slavenskog 2A, Ivanovec, traži m/ž prodavača, javi� se osobno ili pismenom zamolbom na adresu, najava na tel: 040/337066 ili na mob: 098/426-106 ili e-mailom: marko@pro-bike. hr do 10.1.

43. LE SLASTICE d.o.o., Domašinec, traži m/ž prodavača, javi� se na mobitel: 099/456-7630 ili e-mailom:leslas�ce100@gmail. com do 18.1.

52. NDK d.o.o., Štrigova, traži m/ž zavarivača, m/ž bravara, m/ž CNC operatera i m/ž tehnologa proizvodnje, javi� se na email: nikola@ndk.hr do 18.1.

44. LTH Alucast d.o.o., Republike Austrije 3, Čakovec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, 5 m/ž operatera u ljevaonici, 2 m/ž montera tlačnih alata, 3 m/ž alatničara, 2 m/ž reglera za industrijsku robo�ku, 2 m/ž tehnologa za visokotlačno lijevanje, m/ž transportnog radnika u odjelu interne logis�ke, 4 m/ž radnika na održavanju strojeva, 3 m/ž operatera u strojnoj obradi, m/ž transportnog radnika u odjelu topionice, m/ž skladištara, 4 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje i 3 m/ž operatera u topionici, javi� se pismenom zamolbom ili na email: info.alucast@lthcas�ngs. com do 15.1.

53. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Orehovica, Vrhovljan, Macinec, Podturen, Goričan, Sivica, Kotoriba, Belica, Dekanovec, Sve� Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Donji Vidovec, Miklavec i Štrigova, te m/ž mesara za radno mjesto Vrhovljan, javi� se na email: mirjana.blazi@ntl.hr do 31.1.

45. MANITU d.o.o, P. Miškine bb, Ivanovec, traži 4 m/ž stolara - montera namještaja i 2 m/ž drvna tehnologa - inženjera drvne tehnologije, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mail: info@ manitu.hr do 9.1. 46. MARITEKS j.d.o.o., M. Tita 74, Šenkovec, traži m/ž šivača, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/260-087 ili e-mailom: mario.nadj@ck.t-com.hr do 15.1. 47. MD&V, Čakovec, traži m/ž majstora za strojno žbukanje, javiti se na mob: 098/241-533 do 20.1. 48. Međimurje PMP d.o.o., Čakovec, traži m/ž građevinskog tehničara - laboranta, m/ž rukovatelja mosne dizalice, 3 m/ž brigadira - voditelja grupe u proizvodnji betonskih elemenata i/ili na gradiliš�ma i m/ž 3 limara, javi� se na email: vanja. zvorc@m-pmp.hr ili mob: 099/264-1062 do 16.1.

Slobodna radna mjesta 37

54. NMP-PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž pomoćna bravara, m/ž operatera na uređaju za EPP zavarivanje, m/ž voditelja proizvodnje, 2 m/ž bravara i 2 m/ž strojobravara, javiti se na tel. 040/328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt. hr do 16.1. 55. NDM PRODUKT j.d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž voditelja prodaje - nabave, komunikacija s kupcima i m/ž bravara, javiti se osobno na adresu ili na email: ndmprodukt@gmail.com do 31.1. 56. Novi Feromont d.o.o., Kolodvorska 80b, Donji Kraljevec, traži m/ž kontrolora, m/ž tehnologa, m/ž tokara, m/ž bušača na radijalnoj bušilici, 3 m/ž bravara i 4 m/ž zavarivača, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: jkrznar@noviferomont.hr do 30.1. 57. OBRADA METALA I TRGOVINA d.o.o., Ivanovec, traži m/ž bravara, m/ž CNC tokara i m/ž operatera na CNC obradnom centru (glodalice), javiti se na tel. 040/338-120 ili na mob. 098/803-355 ili na email: sokac@omt.hr do 31.1.

58. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Z. Pavlic, M. Gupca 31, Čakovec, traži 2 m/ž vozača C+E kategorije, javi� se na mob. 098/776-203 do 31.1. 59. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C + E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša, m/ž vozača C+E kategorije, m/ž administratora u tvornici stočne hrane i m/ž voditelja skladišta u tvornici stočne hrane, javiti se na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr a više informacija na linku: h�ps://burzarada.hzz. hr/Posloprimac_RadnaMjesta. aspx. 60. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67,Štefanec,tražim/žpomoćnog radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informa�ke, m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž cnc programera, m/ž djelatnika kontrole dimenzije modela, m/ž cnc operatera, m/žoperateranacncplazmi,m/ž programera na cnc plazmi, m/ž stolara,m/žosobuzaosposobljavanjezapomoćnogtehnologijeu 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tokara,

m/ž električara za održavanje električnih instalacija i popravak manjih električnih uređaja i m/ž vozača C kategorije, javiti se sa zamolbom na email: pib-extra@ pib-extra.com ili na tel. 040/338050 ili osobni dolazak na adresu do 31.1. 61. Pletex Interna�onal ogradni sustavi d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž bravara, javiti se na tel. 040/347-233ilinamob.098/426610 ili na email: pletex@pletex. hr do 30.1. 62. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 5 m/ž bravara, 5 m/ž pomoćnih bravara, 2 m/ž lakirera, 2 m/ž zavarivača �g, m/ž operatera na robotu, m/ž voditelja tehnološke pripreme proizvodnje, m/ž viličaristu, m/ž tokara, m/ž djelatnika za održavanje poslovnih prostora, m/ž koordinatora integriranog menadžment sustava, 2 m/ž sačmara, m/ž rukovatelja mosnom dizalicom, 4 m/ž brusača, 2 m/ž zavarivača mig/mag, m/ž radnika na bušenju i m/ž skladištara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr do 31.1. 63. RE-GRA d.o.o., Ul. kralja Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž pomoćnog keramičara i m/ž prodavača, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili nazva� na mob: 091/508-5701 ili e-mailom: info@regra.hr do 29.1.

66.RUDI-EXPRESSd.o.o.,Zapadna 2, Čakovec, traži m/ž automehaničara - autoelektričara, javi� se osobno na adresu do 31.1. 67. SILO transpor� vl. Ivica Sačar d.o.o, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila C i E kategorije, javi� se na mobitel: 098/242-041 ili e-mailom: ivica.sacar@gmail. com do 10.1. 68. S.P.E.C. usluge d.o.o., Prelog, traži m/ž čistača, javi� se na mob: 091/601-4778 ili e-mailom: natjecaji@spec-usluge.hrdo30.1. 69. Svjećarstvo Dobošić d.o.o., Lopa�nec, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji plas�ke, javi� se na email: komercijala@svjecarstvo-dobosic.hr do 30.1. 70. ŠERCER d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž slastičara, 2 m/ž vozača dostavnog vozila i 2 m/ž radnikanaodržavanju,javi�sena mob: 098/173-6941 ili e-mailom: info@sercer.hr do 8.1. 71. TERMO-KLIMA d.o.o., Gospodarska 2, Nedelišće, traži m/ž voditelja gradilišta, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: info@termo-klima. hr do 14.1. 72. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva, javi� se na mob: 098/241-673 ili e-mailom: racunovodstvo@transkukovec.hr do 31.1.

64. RIVA SUNSET d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara u bistro - grill baru Unplugged, javi� se e-mailom: zamolbe@markov. hr do 14.1.

73. TEHNIX d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž kuhara i m/ž konobara, javi� se osobno na adresu: Hotel Kralj Ludbreška 93, 40320 Donji Kraljevec, najava na tel: 040/650-172 ili mob: 099/3109413 ili e-mailom: hotelkralj@ tehnix.com do 9.1.

65. ROLAND- TRANSPORT, P. Miškine 43, Strahoninec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javi� se osobnim dolaskom na adresu do 31.1.

74. Transporti Trojak d.o.o., Nedelišće, traži m/ž vozača C i E kategorije u međunarodnom prometu, javiti se e-mailom: transpor�.trojak@ck.t-com.hr do 30.1.

75. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec,Prelog,Palinovec,Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Celine, Pribislavec, Mačkovec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vratišinec, Vularija, Mursko Središće i Zasadbreg, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana. bujan@trgovina-krk.hr do 30.1. 76. TVORNICA STOČNE HRANE d.d., Ul. Zrinsko Frankopanska 15, Čakovec,tražim/žpoljoprivrednog tehničara u Grami, javiti se osobnim dolaskom na adresu, pismenom zamolbom: Dr. Ivana Novaka 11. Čakovec ili e-mailom: marko. krnjak@tsh-cakovec.hr do 11.1. 77. USLUŽNI CENTAR d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača, javiti se na broj: 091/111-8185 ili 051/339-913 ili e-mailom: info@ usluznicentar.hr do 16.1. 78. Zagrebačke pekarne Klara d.d., U�njska 48, 10020 Zagreb, traži 2 m/ž pomoćna pekara za mjesto rada Čakovec, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: jadranka.budiscak@ klara.hr do 23.1. 79. ZE Steel j.d.o.o., Nedelišće, traži m/ž radnika na montaži i demontaži građevinskih skela za mjesto rada Njemačka i m/ž sačmara - pjeskara za mjesto rada Nedelišće, javi� se na mob. 095/3893-603 ili e-mailom: info. zesteel@gmail.com do 22.1. 80.ZT-Zgradarskatehnikad.o.o., Nedelišće,Novakova7,traži2m/ž samostalnamonteraventilacijeza mjesto rada Njemačka, poslati pismenuzamolbunaadresu:Oliver Martinjaš, Novakova 7, Nedelišće ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com ili nazvati na mob: 099/5359-717 do 31.1.

38 Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Klopka zvana sreća

S Kevin Kutnjak, mag. psych.

Obra�te nam se s povjerenjem. Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec, uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvije ambulante: Ambulanta Čakovec psihologija@dzck.hr Ambulanta Prelog psihologija.prelog@dzck.hr 040/372-390 (telefonsko naručivanje za Čakovec i Prelog radnim danom od 12 do 14 sa�)

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da svake godine desetina odrasle populacije oboli od kliničke depresije, a više od trećine odraslih su tijekom života imali neki anksiozni poremećaj

vi bismo najviše voljeli biti sretni. No jeste li se ikada zapitali što to znači biti sretan? Tijekom naših života doživjet ćemo zadivljujuće, čudesne i radosne trenutke – ali i trenutke tjeskobe, straha i očaja. Upoznat ćemo ljubav, povezanost i prijateljstvo – ali i samoću, odbačenost i gubitak. Iskusit ćemo uspjehe, pobjede i postignuća – ali i neuspjeh, poraz i razočaranje. Drugim riječima: život je težak. Svi ćemo iskusiti bol, stres i patnju u različitim oblicima. Problem je u tome što većina nas ne zna kako se s time nositi. Silno se trudimo pronaći sreću, no prečesto u tome zakažemo; a čak i kad uspijemo, sreća je često kratka vijeka, pa ostajemo nezadovoljni i želimo još. Velik broj znanstvenih istraživanja pokazuje kako svi lako upadnemo u psihološku „klopku“. Idemo kroz život čvrsto se držeći mnogobrojnih beskorisnih uvjerenja o sreći – ideja koje su uvelike društveno prihvaćene jer „svi znamo da su istinite“. Na prvu se čini da takva uvjerenja itekako imaju smisla, ali nažalost, što više tragamo za srećom, to više patimo. I ta je psihološka klopka toliko dobro „skrivena“, da nismo ni svjesni da smo u nju upali. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da svake godine desetina odrasle populacije oboli od kliničke depresije, a više od trećine odraslih su tijekom života imali neki anksiozni poremećaj. Kada tome dodamo sve uobičajene oblike patnje kao što su stres na poslu, usamljenost, bolesti, nesigurnost, itd., očigledno je da sreća, posebice dugotrajna, nije normalna ni očekivana. Klopka zvana sreća temelji se na nekoliko mitova: 1. Sreća je prirodno stanje čovjeka – Naša kultura inzistira na tome da bismo svi trebali biti sretni. Uzmimo za primjer završetak svake bajke na kojima većina nas odrasta: „I živjeli su sretno do kraja života“. Međutim, statistički podaci navedeni iznad govore suprotno.

2. Ako niste sretni, nešto s vama nije u redu – Patnja se u društvu doživljava kao znak slabosti ili bolesti, a kada ju osjetimo, dodatno se sramimo ili govorimo sebi da smo slabi, smiješni, nezreli. 3. Moramo se riješiti neugodnih osjećaja – Društvo nam govori da, kako bismo bili sretni, moramo eliminirati što više neugodnih osjećaja te ih zamijeniti ugodnima. Međutim, većina stvari koje u životu cijenimo uključuju širok spektar osjećaja. Primjerice, dugotrajna intimna veza, iako će biti ispunjena ljubavlju i srećom, također će neminovno uključivati i frustracije ili razočaranje. 4. Trebali bismo imati kontrolu nad mislima i osjećajima – Istina je da imamo mnogo manje kontrole nad mislima nego što mislimo, a još manje nad osjećajima. Iluzija kontrole je moćna, ali ju je i lako razbiti. Primjerice, ako pročitate riječi „Eci peci pec, ti si mali…“, što je vaš um pomislio? Najvjerojatnije „Zec“. Jeste li imali kontrolu nad tom mišlju, ili se ona pojavila automatizmom? Jeste li i vi upali u klopku? Svijetla je točka to što ima nade. Kada znate prepoznati klopku, možete i naučiti kako iz nje izaći. Na tim je načelima zasnovana terapija prihvaćanjem i posvećenošću (engl. Acceptance and Commitment Therapy – ACT). ACT nas uči neugodna iskustva prihvatiti kao sastavni dio života, a ne nešto od čega trebamo pobjeći. Niti pak aktivno tražimo sreću kao cilj ili nagradu koja nas čeka negdje u budućnosti. Učimo biti prisutni u trenutku, što god on sa sobom nosio, bilo to iskustvo ugodno ili neugodno. I naposljetku, nastojimo živjeti život u skladu s vrijednostima koje njegujemo – bila to sloboda, iskrenost, prijateljstvo, obitelj, kreativnost, itd. Vrijednosti također nisu cilj, već kvaliteta života. Ako želite naučiti kako pobjeći iz Klopke zvane sreća, preporučamo istoimenu knjigu autora dr. Russa Harrisa.

9. siječnja 2026.

Utjecaj stresa i alkohola na imunitet

Nikola Petričević, magistar psihologije

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa� Kontakt tel: 099/2221-888

Malo stresa samo po sebi ne mora biti loše, no u pravoj mjeri stres nas može razbuditi, dati nam motivaciju i usmjeravati nas pri rješavanju nekog zadatka ili problema, ali ako je stres dugotrajan može doći do poteškoća

M

inulo blagdansko razdoblje mnogima je bilo najljepše doba godine. To je vrijeme ispunjeno druženjima s bližnjima u kojima se alkohol često konzumira u većim količinama nego u ostatku godine. No ovo razdoblje, zbog različitih osobnih razloga, nekima je predstavljalo i jedno od stresnijih dijelova godine. Kada doživljavamo neki stresor (odnosno podražaj koji nam izaziva stres), u organizam se izlučuju različiti hormoni koji pokreću niz tjelesnih promjena: otkucaji srca i krvni tlak se povećavaju čime se pojačava dotok krvi u mišiće, srce i druge organe te nas na taj način pripremaju za borbu ili bijeg, bez obzira što osoba nije nužno u situaciji opasnoj po život. Šećer i masnoće u krvi oslobađaju se iz privremenih skladišta u tijelu kako bi nam dali više energije. Počinjemo disati brže i u tijelo unositi više kisika što izoštrava naša osjetila i čini nas pozornijima. Zjenice se šire kako bismo primili više svjetla i bolje vidjeli. Osjećaj boli otupljuje, a tijelo preusmjerava resurse tako da možemo potrošiti više energije na procese koji su nam potrebni za preživljavanje, a manje energije na stvari kao što su probava, zacjeljivanje rana i imunološke reakcije. Važan dio reakcije na stres je taj da se naše tijelo oporavlja nakon završetka stresnog događaja. Nakon što stresor nestane, razina hormona se vraća u normalu i naše tijelo se vraća onome što treba raditi, npr. probaviti obrok ili se boriti s virusima. Kada ciklus odgovora na stres izgleda ovako, stres djeluje kako treba, tj. dobar je za nas. Malo stresa samo po sebi ne mora biti loše. U pravoj mjeri stres nas može razbuditi, dati nam motivaciju i usmjeravati nas pri rješavanju nekog zadatka ili problema. No, do poteškoća dolazi kad je stres dugotrajan. Ako neki stresni događaj ne nestane ili se doživljava jedan stresor za drugim, hormoni stresa nastavljaju preplavljivati organizam. Kada se to događa dulje vrijeme, otkucaji srca i krvni tlak mogu ostati visoki, upale mogu biti češće, apetit se može povećati (što dovodi do debljanja i nakupljanja masnog tkiva oko organa), šećer u krvi može ostati povišen, a krvne žile mogu se

oštetiti. Ovakav kroničan stres može dovesti do raznih bolesti i teškoća kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes, karcinom, probavne smetnje, prekomjerna težina, glavobolje, problemi sa spavanjem, teškoće pamćenja i koncentracije, depresija, anksioznost te autoimune bolesti. Kako imunološki sustav reagira na kroničan stres? Prisutnost hormona stresa (kortizol) signalizira tijelu da resurse preusmjeri s imunosnog sustava prema onome što je u tom trenutku potrebno. Tako se smanjuje proizvodnja bijelih krvnih stanica (limfocita) koje pomažu u borbi protiv infekcija, a time se povećava rizik od infekcije. Duža izloženost povećanim razinama hormona stresa može povećati upalni odgovor tijela. Upala može istrošiti imunološki sustav i učiniti ga općenito manje učinkovitim. Osim toga, stres otežava rad drugih sustava koji jačaju imunološki sustav. Kronični stres može otežavati spavanje što dalje narušava imunosni sustav. Odgovor na stres usporava probavu što može spriječiti brzu dostupnost hranjivih tvari koje su bitne za borbu protiv infekcija. Kronični stres može dovesti do depresije i anksioznosti za koje se pokazalo da povećavaju jačinu upale. Neki ljudi koriste alkohol kako bi se opustili i riješili se stresa. Netočno je da alkohol negativno utječe na imunitet samo ako se koristi redovito i dugotrajno. Već i jedna noć prekomjernog pijenja može umanjiti funkciju imunosnog sustava u sljedeća 24 sata. Dugotrajna zlouporaba alkohola dovodi do dugoročnijih problema jer imunosnom sustavu treba više vremena za otkrivanje infekcije i reagiranje na nju. Bolesti postaju intenzivnije, simptomi traju dulje, a imunosni sustav mora raditi jače kako bi se uspješno borio protiv infekcije. Pluća su osobito osjetljiva na učinke alkohola koji smanjuje sposobnost izbacivanja sluzi, a što oštećuje plućno tkivo i oslabljuje funkcioniranje pluća. Alkoholičari su u nekoliko puta većem riziku za razvijanje upale pluća koja započne običnom infekcijom dišnih puteva. Također, alkohol izaziva upalu probavnog sustava, uništava korisne bakterije i stanice koje štite tijelo od ulaska štetnih bakterija, te ometa apsorpciju hranjivih tvari.

9. siječnja 2026.

Oglasnik 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 17 m2 na jugu Čakovca (preko puta Spar-a). Upita� na tel. 095/9099-158 RAZNO

PRODAJU SE CRVEN E d i o p tr ij s ke na o č a l e Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467 PRODAJE SE el. bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256 PRODAJE SE stol mahagoni, 6 stolica tapeciranih, stol na razvlačenje (vrlo jeftino 50 eur) i 20 lit. rakije (smokva, breskva). Info na mob. 098/9973689

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

MOTORNA VOZILA PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na tel: 091/3960-505 PRODAJEM MERCEDES dizel C 250 D 1994.god., zatvoreni �p, zelena boja s efektom, registriran do 16.6.2026., potpuno ispravan, telefon: 099/3332470 KUPUJEM TOMOS MOPEDE sve vrste i modele sa i bez papira stanje nebitno. info na tel 098/965-6624 PRODAJE SE MERCEDES A 170, neregistriran, kvar na anlaseru. Info na mob. 097/6046-109 PRODAJU SE GUME s felgama dim. 205/55/16. info na mob. 098/9744-242 KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095 POLJOPRIVREDA PRODAJU SE INOX bačve za vino od 250 lit (2 kom). Upita� na 040/364-354 KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586 PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821 PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256 PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121 PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109 USLUGE INSTALACIJE I MONTAŽA voda, grijanje, klima�zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570 TRAŽIM ŽENU ZA ČIŠĆENJE KUĆE na duže vrijeme, okolica Čakovca. Info na tel. 091/5774571

POZNANSTVA MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Poslati sms na mob. 095/3423-099 NEKRETNINE PRODAJU SE ČETIRI NOVA STANA (uz prigodni popust) u stambenoj zgradi ili zgrada izvedba srednji roh bau stanovi su veličine od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ulica F. Kuharića 14 u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095 858 15 02 KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/ vikendicu u bregima. Info: 095/505-2760 PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451 IZNAJMLJUJEMO JEDNOSOBNI STAN u Čakovcu, pogodno za studente, samce, centralno grijanje, odvojen ulaz i sva brojila. Info na mob. 098/600-100 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015 PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121

1582

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

Mango Sklonište za napuštene životinje

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

KUPUJEM stripove, stare igre i konzole, stare razglednice i dokumente vezane uz Međimurje. info na mob. 098/921-9092 PRODAJEM: krevet 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje), umivaonik 55/45 cm s pipom za toplu i hladnu vodu. Sve novo, u pola cijene. Info na mob: 098/214107 PRODAJEM - RASPRODAJEM (uz popuste) iz kuće: vrlo povoljno, očuvane kao nove francuske ležajeve dim. 200x95/160 cm, tap. gar. masiv 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, tepihe, Singer šivaću mašinu stara više od 100 g., stolca i noćnu lampu-unikat, donje kućište za vrtnu mot. kosilicu, obuću, odjeću i još puno toga kvalitetnog iz kuće. Info na mob. 091/5727-670 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821 PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107 PRODA JEM metalne stolice za terasu i bundu. Tel. 099/404-7517

Pretpostavljamo da jebb, mješanac Carinski odvojak Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org njemačkog ovčara i border žirocolliea. račun za donacije: IBANpredivan HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Jako dobar, pas, dobroćuInfoi na tel: 091-8988-004 dan, slaže se s macama drugim psima. Voli šetnju, igru s lopticom, DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST obožava igru u vodi. Divan karak(više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) terno. Redovno cijepljen,se mikročiNaknada za udomljenje NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je piran, brojdobrodošao. čipa 191100002256814. uvijek Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac. Kontakt broj je 099 850 9520.

Riki

Njegovi ljudi odlaze u inozemstvo i ne mogu ga povesti. Zove se Riki, ima 7 godina, obožava ljude, dobar je s drugim psima i mačkama. Nalazi se u Vrbovcu, a traži novi dom. Kontakt: 091 8988 004

Inka

je neodoljiva s tim svojim kratkim podignutim ušima i zaraznim osmijehom. Aktivna je i vesela, obožava ljude i pažnju. Inka teško podnosi zimu jer ima jako kratku dlaku i teško nam je gledati je u skloništu, voljeli bismo da dobije svoj topli dom. Ima 3,5 godine, cijepljena je, označena mikročipom broj 191035000200473 i kastrirana.

Eddy

još jedan predivan, a kratkodlaki pas koji teško podnosi zimu. U njegovom opisu stoji, “spašen s lanca, mladenački smotan, iako ima 5 godina.” Obožava šetnje, voli ljude. Udomio bi se i utoplio. Potpuno je cijepljen, kastriran i označen mikročipom 191035000121749. Nalazi se u Čakovcu i javlja se na broj 091 8988 004.

Tarot majstori odgovaraju na sva pitanja! Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas

064/50-22-05 0.46 0.63 Maratela mreže d.o.o., 072/700700, +18 tel

€/min;mob

€/min

40 Vaši radovi

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

9. siječnja 2026.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

LIKOVNI I LITERARNI natječaj:

Najljepše je kad je Božić Dragi naši čitatelji i umjetnici, s veseljem otvaramo naš dugo očekivani božićni natječaj koji smo ovog prosinca nazvali “Najljepše je kad je Božić”. Ovaj put, nemamo strogih pravila: samo Božić, Božić, Božić. Crtajte nam boriće, snjegoviće, kuglice, jaslice, obitelj za stolom, crkvu na Božić. Pišite nam pjesmice i pričice o Božiću. … Nek je što šarenije i što - božićnije.

Radovi se šalju na našu mail adresu stvaraonica@ mnovine.hr, poštom na našu redakciju na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec ili se mogu predati osobno u redakciju na istoj adresi. Najmaštovitije radove očekuju, kao i uvijek, prigodne nagrade. Čekamo vas u našoj i vašoj - Stvaraonici. Požurite, jer Božić je već tu! Natječaj počinje - odmah, a traje do 6. siječnja 2026. godine.

Leo Mučić, 1.r., PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Marie Golub Mlinarić, 3.a, OŠ Prelog, učiteljica Kristina Kobal

Hana Djuran, 1.b, OŠ Prelog, učiteljica Sanela Beti

Moj bor Ponekad imamo umjetni, a ponekad prirodni bor. Jako je veliki. Naša obitelj ukrašava bor. Na bor stavljamo žaruljice, kuglice, zvijezdu, mašne, anđela i ptičice. Kuglice su šarene, a mašne duginih boja. Anđeli su bijelo - crni, a ptičice crvene i narančaste. Kad okitimo bor pjevamo božićne pjesme.

Sofija Kacun, 2. a OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Erik Oreški, 3.b, OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, učiteljica Marina Ninić

Filipa Žganec, 3.b, OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, učiteljica Marina Ninić

Božićno drvce Veliko je i široko. Donijeli smo ga u dnevni boravak. Alisa i ja smo ga htjele odmah kititi. Ali, morale smo pričekati kad završi ručak. Tad smo ga počeli veselo kititi. Stavili smo krem kuglice, bijele žaruljice, zlatnu zvijezdu i krem mašnice. Sjeli smo oko njega, pili kakao i pjevali božićne pjesme.

Emili Božić, 2. a OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Veselo božićno drvce, Zara Pintarić, 2.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Deni Baksa, 6 godina, Ivanovec

Veselo božićno drvce, Arian Pintarić, 2.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

9. siječnja 2026.

Gastro putokaz 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

GASTRO PUTOKAZ iz Hotela Trakošćan

Lagana okrijepa i povratak ravnoteže nakon blagdana Nakon blagdana i bogatih trpeza, siječanj nas gotovo instinktivno vodi prema jednostavnijim jelima i okusima. Tražimo jela koja griju, ali ne opterećuju, koja vraćaju energiju i osjećaj ravnoteže. Upravo takva kuhinja njeguje

se u zagorskom kraju a oslonjena na lokalne namirnice i recepte koji su nastajali s mjerom i razumijevanjem prirode. Zimski dani ovdje često započinju šetnjom kroz šumu ili uz jezero, a završavaju toplim tanjurom juhe. Ne one

Recept za juhu od graška i metvice SASTOJCI: • 150 g mrkve • 80 g stabljika celera • 40 g češnjaka • 800 g svježeg graška • 80 ml maslinova ulja • 50 g svježe metvice • 20 g soli • 50 ml kiselog vrhnja • 4 g svježe mljevenog papra

PRIPREMA:

teške, guste, već lagane, mirisne i pune povrća. Juha od graška i metvice idealan je primjer takvog jela – dovoljno hranjiva da zasiti, a dovoljno svježa da razbudi nepce. Grašak daje prirodnu slatkoću i kremastu strukturu, dok metvica

u završnici donosi neočekivanu svježinu. To je juha koja se jede polako, bez žurbe, i savršeno se uklapa u postblagdanski ritam kada se ponovno učimo slušanju vlastitog tijela. Ovakvi recepti često su dio ponude restorana

u zagorskim hotelima i manjim kuhinjama koje njeguju �ilozo�iju „manje je više“ – s naglaskom na kvalitetu namirnice, čistu pripremu i osjećaj lakoće nakon obroka. Upravo zato ova juha nije samo predjelo, već prava mala okrijepa.

Operite, ogulite i krupno narežite mrkvu. Narežite luk, celer i češnjak. Ulijte i zagrijte 3 žlice maslinova ulja. Stavite u posudu na vrelo ulje sve nasjeckano povrće i dobro ga promiješajte. Pirjajte desetak minuta dok mrkva ne omekša, a luk lagano požuti, zalijte povrtnim temeljcem i dodajte grašak. Nakon što je juha zavrela poklopite je i pustite da kuha 10 minuta. Za to vrijeme natrgajte listiće mente. Kad je grašak omekšao skinite juhu s vatre i dodajte sol, svježe mljeveni papar i natrgane listiće metvice. Izmiksajte juhu štapnim mikserom. Poslužite je s par listića svježe metvice i lagano ukrasite vrhnjem.

42 Međimurska kuharica

9. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

U KUHINJI s Aleks

NINA I ANA BRANDA iz Gornjeg Mihaljevca

Nema Nove godine Cimet roli bez dobre hladnetine od blagda Moja je preporuka ne stavljati sol, jer je sušeno meso samo po sebi dovoljno slano, pa se hladnetina dodavanjem soli može presoliti, čime se upropasti višesatni trud oko pripremanja

Piše: Aleksandra Sklepić

Hladnetina je dobro poznat međimurski specijalitet koji se tradicionalno priprema oko Nove godine ili za Martinje. Recepti za njenu pripremu su različiti; neki je pripremaju od sušenog mesa, neki od svježeg, može se dodati povrće, ali i ne mora. Starinski recepti često spominju svinjsku glavu i još neke komade mesa koji u mojoj kuhinji ne prolaze, a našli su se u starim receptima iz jednostavnog razloga - nekada se ništa nije bacalo. Za svoju sam hladnetinu odabrala dimljene svinjske nožice, dimljeni svinjski buncek i neizostavne svinjske kože, ali ne dimljene, jer tako su me naučile žene koje u mom kraju spremaju ovu deliciju. Kože sam narezala na manje komade. (Slika 1.) Meso sam najprije dobro oprala i stavila u veliki lonac, tako da stane još pet litara vode. Dodala sam lovor, nekoliko zrna bibera, dva očišćena luka (cijela) i nekoliko češnja češnjaka koje također nisam sjeckala. Moja je preporuka ne stavljati sol, jer je sušeno meso samo po sebi dovoljno slano, pa se hladnetina dodavanjem soli može presoliti čime se upropasti višesatni trud oko pripremanja (Slika 2.) Hladnetina se kuha najmanje četiri sata i to na vrlo

laganoj vatri. Svoju kuham uvijek oko pet sati jer tada znam da će lijepo “sjesti” i biti čvrsta. Lagana vatra će je i učiniti prozirnom, što je glavna odlika dobre hladnetine. Dobro je povremeno žlicom pokupiti mast koja se skuplja na površini vode u kojoj se hladnetina kuha, jer tada ona neće biti na površini hladnetine. Kad završi vrijeme kuhanja, meso se izvadi iz vode, te se na većem tanjuru ili tacni (može i u plehu) nareže na manje komade, a usput se izvade kosti jer one zauzimaju previše mjesta u zdjelici s hladnetinom. Luk, češnjak i lovor također se izvade i ne stavljam ih u hladnetinu. Pripremila sam nekoliko zdjelica u koje sam rasporedila komade kuhanog mesa, te sam ih zalila juhom koja će se, nakon što ohladi, učvrsnuti. (Slika 3.) Hladnetinu u zdjelicama treba ostaviti preko noći na hladnom mjestu, te je ona već ujutro spremna za konzumiranje. (Slika 4.) Ovisno o ukusu, hladnetina se prije jela može posipati crvenom mljevenom paprikom.

1.

za sebe i svoju obitelj, jer ponekad je dovoljan jedan slatki zalogajčić da blagdanski osjećaj potraje još malo. Cimet rolice rado pripremaju Ana i Nina Branda iz Gornjeg Mihaljevca - svekrva i snaha koje se odlično slažu i zajedno uživaju u kuhanju i pečenju kolača. - Recept za cimet rolice imamo već dulje vrijeme i rado ih pripremamo, rekla nam je Nina, koju smo susreli na jednom od gastronomskih susreta. Ovaj put ispekla ih je moja svekrva Ana koja je majstorica u pečenju kolača. Peteročlana smo obitelj, a muževa majka Ana udovica je dugi niz godina. Imamo dva sina blizanca koji imaju dvadeset i jednu godinu, a njena pomoć u kuhinji i čuvanje

Piše: Aleksandra Sklepić

Slika 1: Za svoju sam hladne�nu odabrala dimljene svinjske nožice, dimljeni svinjski buncek i neizostavne svinjske kože

2.

Slika 2: Meso opra� i kuha� u velikom loncu, tako da stane još pet litara vode

3.

Blagdani se polako povlače, svjetla se gase, a svakodnevica nam kuca na vrata. Ipak, osjećaj topline, zajedništva i poznatih mirisa ne mora nestati odjednom. Cimet, začin koji nas veže uz tradiciju i blagdanske trenutke, ostaje s nama i nakon svega – u mekanim, toplim rolicama koje prizivaju uspomene na mirna jutra i duga druženja oko stola. Cimet rolice su savršen prijelaz iz blagdanskog ritma u obične dane. Pahuljasto tijesto, bogat sloj cimeta i blaga slatkoća glazure pružaju utjehu i mali bijeg od žurbe. One nas podsjećaju da i u povratku rutini možemo pronaći trenutke uživanja, mira i slatkih zadovoljstava

VINO TJEDNA

Suho, sočno i dinamično

Slika 3: Pripremila sam nekoliko zdjelica u koje sam rasporedila komade kuhanog mesa i zalila ih juhom

4.

Sastojci za hladnetinu

• 1 kg sušenih svinjskih nožica • 1,5 kg svinjskih koža • 1 kg sušenog svinjskog bunceka • 4-5 lovorovih listova • 2 do 3 režnja češnjaka • 2 glavice luka • nekoliko zrna papra

Nina je aktivna članica Kulturno umjetničke udruge "LIPA" Gornji Mihaljevec, a Ana je dio nje u toj istoj udruzi, otkrila nam je Nina. Uvijek uskoči, pomogne, pripremi kolače ili što god je potrebno za neku od aktivnosti u kojima udruga sudjeluje

Slika 4: Neizostavna hladne�na dio je prave međimurske Nove Godine

Žuti Rajnski rizling s nijansama zelenih tonova vinarije Jakopić iz Železne Gore, osvaja tipičnim sortnim mirisom odležalog vina s notama dozrelog i blago prosušenog voća te agruma. Suho, sočno i dinamično u modernom stilu, bogato je punoćom tijela, kompleksnošću i dugotrajnom laganom gorčinom u završetku. Idealno s pljukancima na temeljcu od škampa s maslacem, ukuhanim mangom i bijelim tartufom ili rižotom od povrća s kurkumom, curryem, paškim sirom, kruškom i konopljinim uljem. Služite na 1012°C iz boce od 0,75 l, uz tvrde sireve, crveno i bijelo meso ili egzotične azijske specijalitete.

Dobiveno je hladnom maceracijom, mekim prešanjem grožđa, prirodnim taloženjem mošta i fermentacijom uz kontroliranu temperaturu. Šest mjeseci odležavalo je na talogu u bačvama, zatim u inox posudama i drvenim hrastovim bačvama. (sh)

9. siječnja 2026.

Narodna kuharica 43

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ice za lakši oproštaj ana naših sinova kad su bili mali od neprocjenjive nam je važnosti oduvijek. Sinovi su naučeni na bakinu kuhinju, pa me uvijek “špotaju” kad skuham nešto drukčije nego baka. Volim improvizirati, a oni uvijek kažu da je sve bakino najbolje. Iako se oduvijek govori da se snaha i svekrva ne slažu, obitelj Branda dokaz je suprotne stvarnosti. Odlično se slažu, jedni drugima uvijek su od pomoći i rado sjednu zajedno za stol, tko god spremao jelo ili kolače. Nina je aktivna članica Kulturno umjetničke udruge "LIPA" Gornji Mihaljevec, a Ana je dio nje u toj istoj udruzi, otkrila nam je Nina. Uvijek uskoči, pomogne, pripremi kolače ili što god je potrebno za neku od aktivnosti u kojima udruga sudjeluje. - Nekad je baka Ana odlazila raditi na sezonske poslove, ispričala nam je Nina. Tada su svi poslovi vezani uz kuhinju postali moja obveza, ali uvijek sam nestrpljivo čekala njen povratak kući. Zbog bolesti, više ne odlazi na sezonske poslove, pa smo joj kuhinju u potpunosti prepustili. Ona u tome uživa i daje veliki doprinos našoj obitelji. Ispunjava sve naše želje, samo joj spomenemo da nam se nešto jede, ona već krene s pripremanjem i to je prekrasno. Živimo lijep zajednički život u kojem smo svi sretni.

Pahuljasto �jesto, bogat sloj cimeta i blaga slatkoća glazure pružaju utjehu nakon blagdana Nina s cimet rolicama koje je pripremila zajedno sa svekrvom Anom

Recept za cimet rolice SASTOJCI: ZA TIJESTO: • 400 g glatkog brašna • 50 g šećera • 200 ml mlijeka • 1 suhi kvasac • 1 jaje i 1 žumanjak • 50 g maslaca • malo soli ZA NADJEV: • 150 g smeđeg šećera • 1 žlica cimeta • 50 g maslaca ZA PRELJEV: • 100 g krem sira • 50 g šećera u prahu • ½ žličice ekstrakta vanilije

PRIPREMA CIMET ROLICA: Toplo mlijeko staviti u zdjelu pa dodati kvasac, šećer, jaje, žumanjak i otopljeni maslac. Pjenjačom miješati dok se sastojci ne sjedine. Umiješati brašno i sol. Mijesiti dok se tijesto ne počne formirati, zatim ga prebaciti na pobrašnje-

nu podlogu i mijesite dok ne postane glatko. Tijesto prebaciti u nauljenu zdjelu i pokriti plastičnom folijom. Ostaviti da se diže sat vremena ili dok se ne udvostruči. Gotovo tijesto razvaljati na pobrašnjenoj podlozi u oblik pravokutnika. Priprema nadjeva: Pomiješati šećer i cimet. Ravnomjerno rasporediti omekšali, topli maslac po tijestu, a po njemu posipati mješavinu šećera i cimeta. Tijesto zarolati tako da krenete rolati širu stranu, i to čvrsto, da se dobije lijepi kružni presjek. Nožem ili koncem izrezati rolice na širinu od 3 cm. Cimet rolice prebaciti u nauljeni pleh ili na papir za pečenje umjesto ulja, prekriti čistom krpom i ostaviti na toplom pola sata do 45 minuta. Pećnicu zagrijati na 175 stupnjeva. Rolice se peku 20 do 25 minuta. Ostavite pečene rolice da se malo ohlade i za to vrijeme pripremiti preljev.

PRIPREMA PRELJEVA: U zdjelu staviti krem sir, šećer i ekstrakt vanilije. Miksati dok ne dobijete glatku smjesu. Premazati preljev po cimet rolicama i poslužiti.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Kako konkurirati za nagradu?

Dobitnik: Marta Krištofić iz Čakovca

br. 1582 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.

44 Mozaik

9. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Čakovec u zlatno doba secesije Piše: Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec

A

ko ste se ikada pitali kako je izgledao naš grad prije stotinjak godina, evo nekoliko informacija. Na prijelazu 19. u 20. stoljeće Čakovec se sastoji od centra, Putjana, Buzovca i Martana. Od 1904. godine Čakovec postaje općina s gradskim obilježjem. Grad je središte sudstva, općinske uprave i trgovine, institucije školstva i željezničko čvorište.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr RADNO VRIJEME: Ponedjeljak: od 10 do 18 sati Utorak – Petak: od 8 do 18 sati Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

OVAN (21.3. - 20.4.)

LJUBAV: Doći će do djelomičnog poboljšanja vašeg privatnog života, ali postojat će i mogućnost sitnih provokacija, pa i rasprava koje vam ne idu na ruku. Zato se ne zalijećite. Budite strpljivi i njegujte ono što imate. Sjetite se diplomacije. KARIJERA: Vaše sposobnosti ovih će dana vjerojatno izaći na površinu. Radit ćete s više zadovoljstva, premda će ponekad biti zaista naporno. Zaposleni u uslužnim djelatnostima pripremat će velike ili zahtjevnije projekte. Imat će mašte. ZDRAVLJE & SAVJET: Pozovite prijatelje na kućnu zabavu. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4 VAGA (24.9. - 23.10.)

LJUBAV: Vaš privatni život više neće biti toliko atraktivan, ali neće biti ni problematičan. Ovi dani mogli bi se opisati kao ravna zona kad se neće događati ništa posebno zanimljivo. Možda će vam biti malo dosadno, ali izdržite. Ne zavodite pod svaku cijenu. KARIJERA: Suradnja između vas i drugih obnovit će se uz pomoć zahtjeva koji stvaraju nove izazove. Sve će biti postavljeno na novim osnovama, a vi ćete se trebati snaći. Trebat će vam neko vrijeme da se prilagodite. Nemojte žuriti. ZDRAVLJE & SAVJET: Budite otvoreni za različite prijedloge. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

Uređivan je i čist, od 1893. noću osvijetljen električnom rasvjetom, a ulice su omeđene pločnicima i drvoredima. Za uređenje grada zaslužno je Udruženje za uljepšanje grada, osnovano 1862., kao i čakovečki gradonačelnik Alojzije Prusac, koji je za vrijeme svog mandata od 1882. do 1895. učinio mnogo na tom polju. Uz njega se ističe i graditelj Valent Morandini koji je svojom inicijativom potaknuo mnoge promjene u gradu. Početkom 20. stoljeća usporedo ulicama prometuju automobili i kočije, a najveći promet odvija se s kolodvora prema gradu i obrnuto. Godine 1903. regulirano je korito potoka Trnave i isušuje se močvarno tlo. Pojačana je izgradnja te Čakovec postaje moderno i ugodno mjesto za život. Od 1880. – 1914. godine podignute su mnoge građevine zahvaljujući kojima je utemeljen osnovni arhitektonski obris grada. To su: Nova gradska vijećnica (danas Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje HZZO), Državni učiteljski odgojno obrazovni institut (danas Učiteljski fakultet), Državna građanska škola (danas I. OŠ), zgrada kotarskog suda, čakovečka vojarna. BIK (21.4. - 20.5.)

LJUBAV: Potreba za zaštitom u privatnom životu bit će naglašena. Ipak, ne gnjavite partnera da vas štiti, jer niste malo dijete. Shvatite da ne postoji garancija za ništa na ovom svijetu, a kad to usvojite, sami ćete se osjećati sigurnije. Odrastite. KARIJERA: Neki će biti u iskušenju da podlegnu samosažaljenju. Proanalizirajte sve i pokušajte biti realni kako vi znate. Ključ uspjeha ovih dana jest u suradnji i kompromisima s kolegama s kojima radite. Tim putem ćete sigurno uspjeti. ZDRAVLJE & SAVJET: Sjetite se pravila zlatne sredine. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 5 ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

LJUBAV: Iako ćete se ponekad osjećati frustrirano, okolnosti, ljudi i događaji ipak će vam više ići nego što neće ići na ruku u ljubavi. Zato budite otvoreni i vjerujte da je moguće da se dogodi nešto lijepo. Tada će vam se to i dogoditi. KARIJERA: Određene borbe za svoj stav i mišljenje vjerojatno nećete moći izbjeći. Važno je da budete dovoljno mudri i surađujete onoliko koliko možete. Bit će petljanja, a vi učinite sve da stvari postanu jasnije. Tako ćete naći kompromis i postići rezultat. ZDRAVLJE & SAVJET: Budite ono što jeste. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

1902. godine događa se veliki odmak od dotadašnjeg uniformiranog historicističkog stila i počinju se pojavljivati prekrasne zgrade u novom, secesijskom stilu. Te godine graditelj Petar Salon gradi Državnu pučku školu koju danas znamo kao Pučko otvoreno učilište. Na njoj već vidimo velike stilske promjene u maštovitijoj dekoraciji pročelja, kombinaciji materijala – kamena, opeke i ukrasnih gipsanih ornamenata. Ubrzo nakon ove zgrade izgrađuje se 1903. godine i Trgovački kasino, najljepša secesijska zgrada u Čakovcu, a nakon nje i zgrada prve čakovečke knjižnice (u današnjoj ulici Ruđera Boškovića). Ubrzo nakon toga zida se i gradska kavana Royal te zgrada čakovečke štedionice (danas gradska uprava). To je povijesno razdoblje bilo doba mnogih važnih otkrića i tehnoloških inovacija kojima zaista počinje moderno novo doba. Izumljena je električna rasvjeta, prvi automobil, otkrivene su X zrake i rendgen, snažno se razvija medicina, a pogotovo industrija. Početak 20. stoljeća je zlatno doba razvitka našeg grada kada su postavljeni temelji modernog Čakovca. Ključnu ulo-

Razglednica Čakovca s početka 20. stoljeća – prikazuje tadašnju Prelošku ulicu (danas ulica Ruđera Boškovića) i secesijsku zgradu prve čakovečke knjižnice iz 1904. godine koja je danas u privatnom vlasništvu i na žalost rapidno propada gu u razvoju trgovine i razvijanju poslovnih mreža imala je pojava željeznice. Na putu od kolodvora prema središtu grada uređena je pješačka staza s mostićima koji su premošćivali dva jarka, klupama za odmor i drvećem kestena koja su pružala hlad šetačima. Ubrzo je ovo postalo omiljeno i održavano gradsko šetalište koje se protezalo uz današnju Ulicu Vladimira Nazora, a u prvih par desetljeća 20. stoljeća na tom potezu podižu se gradske vile. Kao dodatak šetalištu grof Eugen Feštetić dao je od svog posjeda napraviti 1903. uređeni park. 1902. u Čakovcu se uvodi telefonska mreža s 16

HOROSKOP

pretplatnika. Glavna okupljališta čakovečkog građanskog sloja bile su gostionice i kavane, koje su postale kulturno-društvena žarišta. Plesne zabave bile su važan društveni i kulturni događaj na prijelazu stoljeća. Osim toga u Čakovcu je djelovalo desetak dobrotvornih društava i udruga uzajamne pomoći. Početkom 20. stoljeća stanovnici Čakovca svjedočili su pojavi nove vrste umjetnosti koja se počela razvijati ubrzanim tempom, kinematografiji. Prvo kino otvorio je poduzetnik Maksimilijan Heinrich 1913. godine. U slobodno vrijeme građani su se bavili sportom, a prvo sportsko

društvo osnovano u Čakovcu bilo je Čakovečko prvo kuglačko društvo osnovano 1886. godine. Krajem 19. stoljeća rodila su se tri umjetnika koja su svojim radom i stvaralaštvom zadužila međimursku, ali i hrvatsku, likovnu i glazbenu umjetnost. Riječ je o Ladislavu Kralju Međimurcu, Josipu Štolceru Slavenskom i Luji Bezerediju. Da rezimiramo, život u Čakovcu u to vrijeme bio je zaista sjajan. Najmanje što možemo učiniti je da se pobrinemo kako bi nam uži i širi centar grada koji spadaju u zaštićenu kulturno-povijesnu cjelinu ostali uredni i sačuvani.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Bik, Jarac, Rak

RAK (22.6. - 22.7.)

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

LJUBAV: Prihvatit ćete ono što imate i što živite. S takvim pametnim pristupom počet ćete uživati u sitnicama koje život znače. Ovaj stil odgovarat će svima onima koji su u duljim vezama. Samci će biti skromniji u svojim ljubavnim očekivanjima. KARIJERA: Nastavit ćete tihu diplomatsku strategiju, a ono što dogovorite, provodit ćete u djelo odmah. Tako će se izmjenjivati samački i timski način rada, a vi ćete se prilagođavati čas jednom, čas drugom stilu. Uspjet ćete u većini uz dobru organizaciju. ZDRAVLJE & SAVJET: Ne zaboravite na opuštanje. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Bit će malih ljubavnih briga koje će vam povremeno donositi neraspoloženja, ali ne takva da bi vam bilo teško. Uzmite to kao izazov koji vas oboje može potaknuti da još više poboljšate svoj odnos. Oni koji su još sami puno će razmišljati. KARIJERA: Sve na poslu vrtjet će se oko suradnje s drugima. Ništa nećete moći sami, ali ni na silu. Zato budite otvoreni i za drukčija mišljenja i metode. Ako se budete osjećali umorno, bolje se organizirajte i ekonomizirajte sa svojim snagama. ZDRAVLJE & SAVJET: Pustite da vas vodi unutrašnji glas. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Tokom ovog tjedna vaši će se osobni odnosi poboljšati, a vi ćete postati blaži i diskretniji. Voljena osoba opet će vas obasipati nježnostima, a vi ćete joj jednako uzvraćati. Samci će imati sve više udvarača, ali neće biti senzacija. Sve ide tiho. KARIJERA: Napokon možete sve u vezi posla sagledati u cjelini. To će vam razbistriti pogled i definirati plan za dalje. Kontakata će biti mnogo, a dosta toga ovisit će o vama. Utoliko ćete osjećati i teret odgovornosti, no radit ćete dobro. ZDRAVLJE & SAVJET: Vodite više računa o prehrani. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Iz dana u dan vi ćete svoje osobne odnose postavljati u stanje blage distance. Nekako vam više neće biti toliko važno da razmjenjujete nježnosti, nego tek toliko da se zna da ste skupa. Ova površnost rezultat je propitkivanja vaših osjećaja. KARIJERA: Malim koracima napredovat ćete u specifičnim znanjima. To će zapravo ići kroz praktičan rad. Uživat ćete u otkrivanju i spoznajama, a nerijetko ćete s oduševljenjem pričati što ste shvatili. Neće vas svi razumjeti, zato pazite kome što govorite. ZDRAVLJE & SAVJET: Budite otvoreni i bez predrasuda. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

JARAC (22.12. - 20.1.)

LJUBAV: Bit ćete sve skloniji skrivanju svojih pravih osjećaja. To će katkada izazivati zbrku u odnosima jer drugima nećete biti jasni. Pazite da takvim stavom ne propustite dobru ljubavnu priliku ili da netko ne odustane od naklonosti prema vama. KARIJERA: Tko god da vam pokuša prigovoriti, vi ćete mu odgovoriti. Nije idealno, ali ponekad si nećete moći pomoći. Oni koji su drugima šefovi bit će u velikim iskušenjima. Oni koji imaju šefove bit će u malo manjim. ZDRAVLJE & SAVJET: Sjetite se svojih postignuća iz prošlosti. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Najbolje ćete se osjećati kod kuće gdje možete opušteno uživati u društvu osobe koju volite. Neki će ipak rado izlaziti i to uglavnom s prijateljima. Povremeno ćete poželjeti da je malo više strasti, ali uvidjet ćete da to zasad ne ide. KARIJERA: Ponekad će vam se činiti da je oko vas previše ljudi s kojima morate komunicirati, a vi biste trenutačno najradije radili sami. Osvijestite što zapravo želite i što možete, te nađite zlatnu sredinu. Kompromisi su katkada potrebni. ZDRAVLJE & SAVJET: Prihvatite kretanje kao dobru naviku za vaše zdravlje. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

LJUBAV: Mirnoća koju ćete primjećivati u osobnim odnosima ponekad će vas zaista zabrinjavati. Prihvatite je kao priliku da unaprijedite svoje osobne odnose ka filozofskim razinama. Zbunjujuće jest, ali može postati i zabavno. KARIJERA: Izgledat će kao da idete malo nazad, pa tek onda naprijed. Tako bi se mogao opisati vaš radni tjedan ovih dana. Ipak, kad zbrojite sve, otišli ste barem jedan korak naprijed, a i to je nešto. Razmislite o poniznosti i skromnosti. ZDRAVLJE & SAVJET: Ne možete ništa na silu. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

RIBE (20.2. - 20.3.)

LJUBAV: Izgledno je da ćete mnogo pričati s osobama suprotnog spola. To ipak ne znači da ćete na taj način povećati bliskost u odnosima. Bit će mnogo različitih tema, ali sve će to izgledati kao grebanje po površini. Oni pravi osjećaji bit će još na čekanju. KARIJERA: Nakon što proanalizirate postignuto, nastavit ćete razvijati sve bolju poslovnu budućnost. Ostalo je još malo vremena da se dovrše pripreme. One neće još biti potpuno gotove ovaj tjedan. Neka vam to ne živcira. ZDRAVLJE & SAVJET: Nemojte se zamarati nevažnim stvarima. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

9. siječnja 2026.

Kućni ljubimci 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Privrženi su svojoj obitelji i vole biti dio svakodnevnih obiteljskih aktivnosti, bilo da se radi o šetnji ili opuštanju kod kuće. Najdraže im je zaspati u toplom krevetu nakon iscrpljujuće šetnje.

Thor i Ninkasi jedini su par pasmine shikoku u Hrvatskoj

Vladimir, Antonio i Darija na šetnji po snijegu sa shibama (Mila, Teo, Neli i Julia) i shikoku-ima (Ninkasi i Thor) (FOTO: Kreativna agencija Međimurje.jpg)

GORDANA Dunjko i Vladimir Lenić iz Murskog Središća

Trenutno nas čuva “samo” šesnaest divnih pasa Važno nam je da pas ne ode od nas prije nego napuni 10 tjedana, da dobije sva cjepiva i iznimno nam je bitno da znamo gdje će im biti novi dom. Naši psi žive po cijeloj Europi - u Tirolu, Grazu, Hamburgu, Sloveniji, kao i u Hrvatskoj, na Braču, Hvaru i Splitu

Piše: Aleksandra Sklepić

Prolazite li mirnom ulicom Brezje u Murskom Središću, zasigurno ćete primijetiti veselo dvorište prepuno razigranih pasa koji svakog šetača dočekaju i isprate svojim lavežom. Vrlo su prijateljski raspoloženi, te lajanjem zovu na igru i druženje, a sve o njihovim posebnim psećim dušama i navikama, te o višegodišnjem životu s više od petnaest pasa, ispričali su nam njihovi sretni vlasnici Gordana Dunjko i Vladimir Lenić. Gordana je rođena Međimurka, te cijeli život živi na ovom “gruntu”, a Vladimir je zbog ljubavi doselio iz Bošnjaka prije trinaest godina. Kao umirovljeni inženjer letenja, doselio je sa svojim najboljim prijateljem Maxom, mužjakom američke akite i tu se rodila ideja i želja o proširenju pseće obitelji. Danas imaju

Osvojena odličja krznenih ljepotica i ljepotana

Treća pasmina, shikoku, jedini su psi u Hrvatskoj ove pasmine. Mužjak Thor i ženka Ninkasi, stigli su u obitelj nedavno, a uskoro stiže i nova ženka, čak iz daleke Estonije. Pasmina shikoku autohtona je pasmina na japanskom otoku Shikoku. Njihova je vrsta vrlo slična vuku; neki izvori navode da imaju čak 98 posto genetske podudarnosti s vukovima. To je zdrava, stabilna i nesvakidašnja pasmina, a zovu ih još “mali japanski vukovi”. Thor je stigao k nama s otoka Sahalin u Ohotskom moru, 40 km udaljenom od Japana, a mi smo pratili njegovo putovanje, rekao nam je Vladimir. Trebalo mu je čak 12 sati leta s otoka do Moskve, te 5 dana putovanja kombijem po Evropi, dok nije stigao do Mađarske kamo smo išli po njega. Pasmina shikoku, uz svoje vučje karakteristike, vrlo je odana vlasniku i pruža predivne trenutke zabave i druženja.

Važno nam je da znamo da je pas sretan u novom domu

Antonio, Darija, Vladimir i Gordana, te Ninkasi, Teo, Julia, Enzo, Mila, Gogica i Neli (FOTO: Kreativna agencija Međimurje.jpg) registriranu uzgajivačnicu imena “Lena od Mure”, a psi im svakodnevno čine život

zanimljivijim i ispunjenim. Kćer Darija i njen suprug Antonio također su dio ove divne obitelji, obožavaju svakog psa, a u brizi o veselim stvorenjima, desna su ruka Vladimiru i Gordani.

Tri pasmine žive u istom dvorištu u savršenom skladu

Gordana i Vladimir s impozantnim mužjacima američke akite

Gordana i Vladimir svoj su život u potpunosti prilagodili divnim četveronožnim ljubimcima. Prvi psi koje su imali su američke akite, a iz njihovog je dvorišta u novi život otišlo mnoštvo malih bebica akite. Trenutno ih imaju pet: dva mužjaka, Max i Primus, te tri ženke: Bela, Kika i Rea. Američke akite su posebni psi, doznali smo, ne vole se

družiti međusobno - mužjak s mužjakom, ili ženka sa ženkom, što iziskuje dobru organizaciju prostora i vremena. Osim toga, akite su tvrdoglavi, ali pametni psi koje krasi odanost i zaštitnički temperament. Ovi psi imaju mnogo energije i vrlo su zaigrani te zahtijevaju svakodnevnu šetnju ili barem slobodno kretanje po dvorištu, čega im u ovoj obitelji ne nedostaje. Druga pasmina koja živi u ovoj obitelji je shiba inu. Ova je ekipa brojnija, ima ih čak devet; šest veselih cura: Nela, Oma, Julija, Gogica, Mila i Selena, te tri dečka: Teodor, Enzo Ferrari i Sony. “Cure” žive kao prave dame, u kući, dok su dečki vani. Prvog mužjaka, Teodora, nabavili su iz Rusije,

iz najcjenjenije svjetske uzgajivačnice Handzimemesite iz Sankt Peterburga. Samu kupnju Vladimir je zaslužio svojim izvrsnim i dugogodišnjim kinološkim radom. Shiba Inu pas je posebnog karaktera. Iako je malen, njegova osobnost je vrlo posebna - neovisni su i puni samopouzdanja, vrlo su inteligentni, hrabri i živahni, a s druge strane pomalo rezervirani.

S

uživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke

Sa svojim psima, Gordana i Vladimir, te Darija i Antonio, sudjelovali su na mnogim izložbama i sa svake od njih donijeli su priznanja. Enzo Ferrari, shiba, 2022. godine u Brnu osvojio je titulu Šampion ljepote kao 4. pas u ljepoti na svijetu, u velikoj konkurenciji. Uz tu titulu, shiba Gogica je također osvojila brojna priznanja, a ima tu još mnogo titula. Ipak, najveća im je radost kad čuju da su psići bebe, koji su izašli iz njihovog dvorišta, sretni u svojim novim domovima. Psi su nam neopisiva sreća, rekli su nam na kraju. Važno nam je da pas ne ode od nas prije nego napuni 10 tjedana, da dobije sva cjepiva i iznimno nam je bitno da znamo gdje će im biti novi dom. Naši psi žive po cijeloj Europi - u Tirolu, Grazu, Hamburgu, Sloveniji, kao i u Hrvatskoj, na Braču, Hvaru, Splitu. U kontaktu smo sa svim novim vlasnicima i usrećuje nas kad vidimo da je pas otišao od nas u dobre ruke.

život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kad je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

46 Prognoza i razbibriga HUMOR & SATIRA

Pripremio: Dražen Jergović

HUMORESKA

Natalitet uzlijeće

ČAKOVEC – U idiličnom sumraku hrvatske stvarnosti, dok mladi masovno uzlijeću prema Njemačkoj, Irskoj i ostalim obećanim zemljama, jedna roda sletjela je u štalu seoskog OPG-a kod Čakovca, noseći dijete zamotano u presavijenu maramu. Ministarstvo demogra�ije odmah je reagiralo – slavlje, konferencija za medije i hitna objava na društvenim mrežama. „Ovo je dokaz da naše mjere djeluju!“, izjavio je ministar demogra�ije, koji je ujedno i ministar sporta, kulture, ribarstva i povremenih obećanja. „Roda je simbol naše strategije: prirodno, besplatno i bez birokracije.“ Štala, prostrta slamom, postala je novo središte demografske renesanse. Ministar je obećao da će se u svakoj županiji otvoriti „Centar za rode i rađanje“, uz poticaje za domaće marame i ekološku slamu. No, stručnjaci upozoravaju: iako se djeca ovdje rađaju, većina ih ne ostaje. „Roda je sletjela, ali dijete ima kartu za Dublin čim prohoda“, komentira je lokalna babica. „Ovdje se rađa samo za izvoz.“ Ministar se nije dao smesti. „Važno je da se rodi u Hrvatskoj. Poslije ćemo ga uvesti kao povratnika i prikazati kao uspjeh našeg programa 'Vraćat ćemo ih s diplomom i depresijom'.“ U štali se začuje mukanje krave, koja već godinama proizvodi mlijeko za izvoz. „Ja sam još tu“, kaže krava, „ali nitko da mene slavi.“ A roda, nakon kratkog odmora, uzlijeće i leti dalje. Ministar pozira za Instagram. Dijete se smije. A Hrvatska – ona ostaje topla, prostrta slamom, puna obećanja i praznih kolijevki, i stanova. Ivan Grahovec

EPIGRAM

Objavljena knjiga Umišljeni pisac, kao prvo, učinio je dvostruku grešku, knjigom uništio jedno drvo, a u njoj pisao glupost tešku. Mladen Vuković

9. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Pravo zimsko vrijeme VREMENSKA SLIKA: Novogodišnja noć je prošla suho i hladno, a onda su tijekom četvrtka i petka danju temperature malo narasle zbog kraće južine. Već za vikend je opet zahladilo uz mjestimice malo snijega. Ciklona iz Sredozemlja je zatim sve do srijede donosila povremeni snijeg. Hladno ostaje do kraja tjedna, a bit će i novih oborina. Siječanj je inače najhladniji mjesec u godini pa je normalno da su temperature ispod nule. Opširniju prognozu donosimo u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: I u petak vrlo hladna noć i rano jutro, temperatura će mjestimice pasti ispod -15 °C, ali ujutro će postupno popuštati zbog naoblačenja. Danju pretežno oblačno, moguće su i oborine na granici snijega i kiše, a mjestimice i ledena

kiša. Temperatura oko nule ili malo ispod, ali u zoni na oko dva kilometra visine bi mogao postojati sloj malo toplijeg zraka što onda može uzrokovati ove miješane oborine. Nešto oborina je još moguće i u subotu u prvom dijelu dana, sve je veća vjerojatnost da to bude slab snijeg jer će se onaj sloj toplijeg zraka u visinama ohladiti. Temperatura cijeli dan oko nule. Zatim bi nastavak vikenda i početak sljedećeg tjedna trebao biti uglavnom suh. Moguća su i sunčana razdoblja, a samo u nedjelju još ponegdje može preletavati slab snijeg. Noći ponovno vrlo hladne, vjerojatno će se temperatura do jutarnjih sati opet spuštati ispod -10 °C a dnevna temperatura oko nule ili čak u minusu po cijele dane.

Pučka meteorologija

Noću na nebu zvjezdica, do jutra smrzavica

Čini se da bi to hladno vrijeme moglo potrajati i do sredine sljedećeg tjedna. Postoji mogućnost za jutarnja maglu, a mraz će biti redovita pojava jer noći ostaju vrlo hladne, osobito uz vedro nebo. Ni danju neće biti toplo. Zasad nisu na vidiku neke nove ozbiljnije oborine pa bi dani trebali biti uglavnom suhi, iako neki prognostički izračuni pokazuju šansu za malo slabih oborina oko četvrtka.

IZLAZI 11.1. u 07:36 h 15.1. u 07:33 h

ZALAZI 11.1. u 16:33 h 15.1. u 16:38 h

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 8. 1. 2026.)

METEOROLOŠKI KALENDAR • 10. 1. 1993. godine zamijećena najdublja atlantska ciklona s tlakom u središtu od samo 912 hPa • 13. 1. 1968. godine u Zalesini (Gorski kotar) izmjereno -35. 2 Celzijusa • 14. 1. 1985. godine kod Radenaca na Kupi počelo sedmodnevno razdoblje ledostaja

AFORIZMI

Kad egomani imaju veliki ego, ostaje im samo manija. Zbog bolesnog društva sve je više pacijenata. Umirovljeni doktori su vraćeni na posao. I političari kao i slonovi idu svojim utabanim stazama. Iako lete bez glave, mnogi političari su doletjeli do svog cilja. I praznu ploču – „Tabula rasu“, lako je ispisati besmislicama. U radu je spas, samo za neradnike. I Bog se umorio od farizeja. Ne može ih sve prebrojati. Iako se nizbrdicom ide nizbrdo, mnogi na vlasti nizbrdicom idu uzbrdo. Teško je pacijentima odrediti dijagnozu, kad većina doktora ne zna niti svoju. Mnogi su u hibernaciji, jer spavaju na lovorikama. Jagoda Sablić

SATIRIČNA PJESMA

Dva moja brata

Bili su isti. Tvrdili su da su jedan i jedan. Na proslavi tatine miljenice Pojavili su se kućni duhovi. Kuća ih povezala Kuća ih razdvojila Na društvenim mrežama To nije u trendu. Marija Katalinić

SPORTSKI EPIGRAM

Sport

Najpoznatija pučka sportska disciplina svih vremena je stezanje remena.

VICOTEKA

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

Kameno doba Šetaju dva starca u kameno doba i vide dvoje mladih kako se na livadi udaraju međusobno toljagama po glavi. Jedan od njih će: - Pogledaj ovu mladež kako se drogiraju. Prsten - Dobar dan, recite mi, molim vas, koliko košta ova sprava za mučenje? - Gospodine, to vam je prsten. Budimo ljudi - Budimo ljudi bar toliko dugo dok znanost ne otkrije da smo nešto drugo! Bodljikava žica Što dobiješ kada križaš zmiju i ježa? Dva metra bodljikave žice.

Danko Ivšinović

KOZERIJA U 2026.-oj godini se napokon očekuje rast... dugovanja. Dražen Jergović

Čudovište - Svake noći sanjam, doktore, punicu koja na lancu vodi neko neobično čudovište. Odvratan prizor... - Zanimljiv simbol, primijeti doktor. - Da, zamislite iskešene zube, zakrvavljene oci, pjenu na ustima... - Stvarno zvuči jezivo. - Nije to ništa, čekajte da vam opišem čudovište.

Rješenje mozgalice objavljene u broju 1581. pronađite na stranici 21.

9. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

SKANDINAVKA

Rješenje tematskih pojmova križaljke iz prošlog broja: Sveta tri kralja (Bogojavljanje), Melkior, Gašpar, Baltazar

Mozaik 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

MEĐIMUREC TJEDNA!

Zlatko Horvat “Zebac” povezuje ljude kroz želudac

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Na to mlado leto snega u izobiljo! Srečne svetke i srečno novo leto Za vreme minuloga Adventa smo čuli kajkakše čestitke za Božič, a ruon tak i za novo leto. Ne znati što je to zmislil i što je donesel k nam čestitko srečne svetke, se nejboše i sako dobro. Se to čestitari zgovorijo kaj se ne zna kaj vam čovek oče čestitati, očem reči sve bodo zmislili i čestitali čuda sega sam kaj ne bodemo spomenuli Božiča, a okoli jega, okoli maloga Isuseka, se celi Advent, a i celo Božično vreme vrti. Dok ljudi spomenejo srečne svetke ne znati ruon točno na štere so svetke to pravzaprav mislili. Se počne od Badnjaka i Božiča, a mam posle Božiča je sveti Štefek prvomučenik, a posle svetoga Štefeka je godovno svetoga Iveka evanđelista, apostola šteroga je Isus mel nejrajši. Mam posle Ivekovoga godovna so Nevina dečica štero je Herod sfondal, a mi ga opslužavlemo kak Herodeševo. Posle dohaja sveti Tomaš, a na staro leto sveti Sivestar, mam posle pak je bila nedela svete obitelji, Isusa, Marije i Jožeka, a na mlado leto se svetkuje Marija Bogorodica. Se je to lepo i dobro sam je čuda lepša čestitka: Srečnoga Božiča vam želim, dej nam Božek zdraviče, a k tomo veselje, na to mlado leto sega obilja. Čestitka kratka, jasna i se se zna kaj očeš pajdašo, rodbini, sosedo čestitati i kaj očeš da mo bode Božič i novo leto veselo zdravo i se ono kaj sebi želiš to jemo čestitaš, a ne sam ono: srečne svetke i se nejbolše. Na Herodeševo se je žena vrnula od meše nekak poparjena i nikak je ne dala vum sebe kaj se je itak pripetilo v cirkvi i što jo je tak resfucnul. Nekaj sam si gruntal da je mortik proproved bila preduga, ali ne, na se zadje se zazvedilo da joj se je Evanđelje čitano pre meši ne nejbole dopalo. Najme kaj, v Evanđelju se spominje i ne sam spominje nek evanđelista naređuvle kak žene morajo, furt i navek, poslušati i poslunuti svoje može i to one zakonite. To joj je ruon ne pasalo jerbo se pre našoj hiži več na leta dela na tomo kaj ne da je žena glavna nek se nikaj ne napravi bez nje. Ve smo znova zazvedili da je to naš dragi Božek

čistam drugač splaneral, ali kuliko vidimo žene se i z Božekove zapovedi zbrčkavlejo.

Lepo je čakati, očem reči, piti od polneva

Neje dugo trelo kaj se i mi Međimorci hapimo čakati novo leto od polneva jerbo se nebremo fčakati večeri. Negda smo hodali vum z Međimorja v Deželo ili pak v Marijo Bistrico, a par let tomo nazaj i prinas so počeli ispračaji staroga leta polne tak smo predi odišli na doček i predi smo se zišli z novim letom. Ak se dobro zmislim prvi so Nedeliščanci počeli z tom šegom pak je tak i ovo leto novo leto došlo nejpredi v Nedelišče. Dočeki so još bili v Čakovco, Središčo na Muri, Svetoj Mariji Dolnji Dobravi, Mali Sobotici… i na Mađerkinomo brego vu Štrigovi. Ne znati je li nam se je staro leto tak zamerilo pak se čim predi očemo ziti z novim i mladim letom ili pak idemo čim predi na dočeke jerbo ako predi dojdemo predi počnejo fešte, očem reči, predi se počne piti, veseliti i nazdravljati. Kakše ti je to novo leto ak jo ne dočakaš malo mamuren ili pak bar rahlo vinjeni. Kuliko sam mel za čuti, na Mađerkinomo brego ga bilo nejveč veseljakov na poldnevnomo dočeko makar so se z tem poslom hapili na ovo staro leto. Zazvedili smo kak se je na Mađerkinomo brego zišlo veliko mnoštvo veseljakov kaj mladih kaj malo stareših, tak da smo zazvedili kak zgledi veliko mnoštvo, a nišči nam je ne znal reči kakše je itak to malo mnoštvo. Razlika izmeđo maloga i velikoga mnoštva je isto takša kak i izmeđo malih i velikih Hrvatov! Najbrž!

Kaj se pripetilo Donaldo Trampo?

Američkomo precedniko Donaldo Trampo se je nekaj pripetilo na staro leto jerbo smo vjutro na novo leto zazvedili kak je napal Venecuelo, a nišči je ne pravzaprav znal zakaj. Ne sam da jo je napal nek je otpelal k sebi v Ameriko precednika Venecuele Nicolasa Madura i jegovo ženo. Pripovedajo oni šteri se nejbole znajo kak je precdnik Madura ne delal onak kak mo je to precednik Tramp pošepetnol. A zakaj bi on i tak delal pak ga je ne Tramp zebral i postavil. Znuomo si kak se je Tramp falil kak je on

kak američki precednik ne započel niti jenoga rata, a ve to več nebre reči. Morem vam reči kaj si ja o tomo gruntam: si znuomo da je precednik Tramp navek nosil črleno kravato i neje ratuval, a ve čim si je del plavo kravato mam je počel ratuvati, a započel je svoje ratuvanje u Venecueli. Verjem da ste čuli ono pričo kak Ameri sikam kam dojdejo najdejo nafto pak je tak nabrž bilo i u Venecueli. Mel sam za čuti kak Venecuela ima nejveč nafte od sih državi na sveto pak je unda ne čudno kaj je Donald svoje ratnike ruon tua poslal. Tramp nebre trpeti kaj je nešči bogateši od Amerike jerbo Amerika mora vu semu biti nejbolša i nejbogateša. Kuliko smo čuli ve se imajo jedino jim još Grenland fali. Dok je znova postal precednik Tramp se je boril za mir vu sveto, a leto dni posle počel je ratuvati. Fletno se je pravica skazala, on pravzaprav z ratom oče dojti do mira. Najte me krivo razmeti, ali to mi nekak na Putina vleče. Internet je zazvedil kak je naš precednik AP pisal sosedovomo zeto Trampo: Dragi Donalde, nadjam se da si dobro. Samo sam ti štel reči kaj boš znal da i mi imamo precednika šteri se z nami špotari i brenza napreduvanje lepe naše…

Zlatko Horvat potrudio se da ribice budu prefine Zlatko Horvat se ističe kao Zebac, kuha izvrsni grah te da aktivan član lokalne zajednice, odlično sprema peku i roštilj, a često se uključuje u organizaciju i za svoje kulinarske sposobnosti provedbu društvenih događanja, i ovom je prilikom dobio samo ali sve češće i kao kulinarska “lo- odlične ocjene od sudionika i pokomotiva” manifestacija. Već dugo sjetitelja tradicionalnih okupljanja se zna da Zlatko Horvat, popularni u Maloj Subotica. (mg)

KARIKATURA TJEDNA

Autor: Damir Novak

Došla je zima z snegom Dugo smo prosili Božeka nek nam pošle snega i to nejpredi kaj bodemo meli beloga Božiča, a posle još vejč kaj bodo se naša deca mogla grudati, sanjkati i delati snegoviče za vreme zimskoga ferja. Snega ga bilo premalo kaj bi Božič bil onak beli kak smo mi to šteli, ali je zato ve posle nacurelo snega vejč nek smo naručili i vejč nek moremo pospraviti i rezgrnuti. Neje to sam prinas v Međimorjo, ne sam po Lepoj našoj nek seposot po celoj Evropi. Več hajdi let ga snega ne bilo pak smo se ga odefčili odmetati i rezgrijati tak da sneg i zima mrzleša od minus deset nam delajo sam probleme. Niti se deca morejo sanjkati i grudati se, a niti pak promet teče kak je to red. Nekaj prosimo, a dok to dobimo unda nam je preveč. Moljba zagrebečkoga HDZ-a posle nepočiščenoga snega po vulicama: Molimo Zagrebčance nek ostanejo doma kak so to naprajli za vreme zadjih lokalnih izborov!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

čitajte nas i putem naše web stranice

www. mnovine.hr te na službenoj facebook stranici

facebook.com/ međimurske novine

mnovine.hr