Portfolio_MV

PORTFOLIO Mia Vučemilović mail: mia.vucemilovic123@gmail.com

RAP1: STANOVANJE +

TLOCRT PRIZEMLJA - SPORTSKI CENTAR + KNJIŽNICA

TLOCRT 1. KATA - TRŽNICA

S

3M

Odabrana lokacija napušteno je gradilište poslovne zgrade xCIMOS na 1

1

zapadnom dijelu grada Zagreba, a smještena je na prometnom križanju Zagrebačke avenije i ulice Hrvatskog sokola te je svojom pojavom i veličinom akcent u tom prostoru.

Prostorni koncept temelji se na jednostavnoj geometrijskoj mreži saća iz koje je

+0.20

TEREN ZA SQUASH

proizašlo oblikovanje kružnih i zakrivljenih formi koje stvaraju fluidan i dinamičan

STOLNI TENIS

TEREN ZA BADMINTON

SANITARIJE

prostor. Stambene jedinice zamišljene su kao kutije fluidne forme koje se umeću SPREMIŠTE

u postojeće tkivo zgrade bez da ga se mijenja. One imaju svoje zidove, podove i stropove. Zgrada je podijeljena na dva volumena: visoki stambeni toranj i niži KNJIŽNICA ZA ODRASLE

volumen s javnim sadržajima. Stambeni toranj oblikovan je racionalno i

VJETROBRAN

ULAZ

+5.20

U DVORANU

simetrično, a istovremena fluidnost prostora postignuta je prozračnim katovima.

Ž SVLAČIONICA

Ž SVLAČIONICA

ULAZNI HALL

RECEPCIJA

Ž SVLAČIONICA

M SVLAČIONICA

NEČISTI HODNIK

VJETROBRAN

ČISTI HODNIK

A

ČISTI HODNIK

Oblikovanje stambenih jedinica temelji se na zakrivljenim zidovima koji oblikuju

NEČISTI HODNIK

+0.20

Ž SVLAČIONICA

M SVLAČIONICA

A

A

A

dinamične prostore, dok se unutar njih nalaze razni utilitarni prostorni pravilnog M SVLAČIONICA

kružnog tlocrta: sanitarije, spavanje i dnevni prostor. Zajednički prostori na katu,

M SVLAČIONICA

+0.20

KNJIŽNICA ZA DJECU

stubište i kuhinja, su također oblikovani kružno.

SPREMIŠTE

KONCEPT

+5.20

+0.20

SITUACIJA

S

sanitarije

kuhinja

spavanje

50M

1

1

stubište + lift

dnevni prostor

PRESJEK A-A

PRESJEK 1-1

+31.20

+28.20

+25.20

+22.20

+19.20

+16.20

+13.20

+10.20

+5.20

+2.70

±0.00

-4.80

Radionica arhitektonskog projektiranja 1: Stanovanje + | Diplomski studij | I. semestar | m: Vanja Ilić

TLOCRTI 3., 4. I 5. KATA

S

KATALOG STAMBENIH JEDINICA

3M

3M

jednosobne jedinice 1

1

1

dvosobne jedinice

+13.20

+16.20

+19.20

A

A

trosobne jedinice

1

1

1

AKSONOMETRIJSKI PRIKAZI

rad u paru | s: Ana Veršić, Mia Vučemilović

RAP2: SPORT +

TLOCRT PRIZEMLJA

S

4M

Lokacija objekta nalazi se na rubu zelene potkove te na osi između Mimare i zgrade AGG. Novi objekt smješten je uzdužno uz granicu parcele, čime je definirana jasna prostorna granica između urbanog i zelenog,a jasno se nastavlja na os Mimare.

Time se ostvaruje prostorna povezanost između sporta, prirode i gradskog života te objekt sa okolinom nudi potencijal za cjelodnevnu i svakodnevnu aktivaciju prostora. ±0,00

B

U projektu je zadržana Steinmannova dvorana koja je integrirana u zgradu, a nju je "obavila" nova lagana čelična konstrukcija. Prostorno funkcionalna organizacija zgrade je podijeljena po etažama, u prizemlju se nalaze ulazni hall, bazenska i

GOSP. ST.

sportska dvorana te njihovi prateći sadržaji, 1. kat je osmišljen kao javni gradski trg +1,20

na kojem se nalaze sportska igrališta, a potencijalno može postati mjesto većih

SPREMIŠTE

okupljanja, dok je 2. kat osmišljen kao svojevrsna plaža unutar grada uronjena u NADZORNIK

zelenilo, prostor je sunčališta bazena. Postojeća dvorana iskorištena je kao prostor

SPREMIŠTE SRED. ZA Č.

VEZA OSOBLJA

GLEDALIŠTE

HITNA POMOĆ

saune, uredskih prostora, pratećih sadržaja i ulaznog prostora.

Materijalnost objekta promišljena je s ciljem ostvarivanja dugotrajnosti, niske

+1,20

GLEDALIŠTE

potrošnje energije te stvaranja ugodne mikroklime. Korišteni materijali omogućuju

SPORTSKA DVORANA +1,20

korištenje pasivnih sustava hlađenja, grijanja i ventilacije. Vanjska ovojnica sastoji se od dvostrukog fasadnog sustava unutarnje staklene i vanjske ovojnice od

CAFFE

±0,00 SUHA VEZA

RECEPCIJA

A

A

polikarbonatnih panela koji zatvaraju poglede prema van i stvaraju intimniju atmosferu.

TERETANA

SPREMIŠTE OPREME

+1,20 AMBULANTA

Klima unutar zgrade riješena je primjenom održivih, pasivnih sustava koji čine

INV. GARDEROBA TRENERI

ULAZ GLEDATELJA +1,20

DIJAGNOSTIKA

zajednički sustav grijanja, hlađenja i ventilacije. Sustav se sastoji od podzemnih cijevi, solarnih dimnjaka i dvostruke ovojnice te osigurava energetski učinkovitu i B

ugodnu mikroklimu tijekom cijele godine bez oslanjanja na klasične tehnološke sustave.

k

SITUACIJA

S

25M

u l i c a

v j e k o s l a v

a

k l a i ć a

k a č i ć e v a

u l i c a

-3,00

+16,30

±0,00

ulica i sidora

kršnjav

oga

Radionica arhitektonskog projektiranja 2: Sport + | Diplomski studij | II. semestar | m: Marina Bertina

PERSPEKTIVNI PRIKAZI

a

č

i

ć

e

v

a

u

l

i

c

a

PRESJEK B-B

S

4M

KLIMATSKO RJEŠENJE

+24,80

+16,30

+8,30

+1,20 ±0,00

- 3,00

PRESJEK A-A +24,80

Klima u zgradi riješena je pomoću kombinacije podzemnih cijevi, solarnih dimnjaka i dvostruke ovojnice. +16,30

Podzemne cijevi postavljaju se na dubinu tla gdje je temperatura tla stabilna, što je oko 3 - 5 m te imaju jedan izlaz u vanjski prostor i jedan izlaz u unutarnji, odnosno u +8,30

unutarnjem se spajaju na solarne dimnjake. One funkcioniraju na način da ljeti uzimaju topli zrak iz okoliša te ga hlade dok struji kroz njih jer je temperatura u tlu +1,20 ±0,00

hladnija, zatim taj hladan zrak prolazi kroz solarne dimnjake te tako hladi prostor,

-3,50

dok je zimi obrnuta situacija, hladni zrak se u tlu zagrijava i dolazi ugrijan do unutarnjeg prostora.

Solarni dimnjaci funkcioniraju na način da su izrađeni od apsorbirajućeg i tamnog materijala na vrhu koje upija sunčevo zračenje, zrak se pri vrhu dimnjaka zagrijava i stvara podtlak koji povlači zrak iz dimnjaka sa sobom te tako nastaje strujanje zraka, tog istog zraka koji dolazi ohlađen ili ugrijan iz podzemnih cijevi.

Dvostruka ovojnica se sastoji od unutarnje staklene ovojnice i vanjske ovojnice od polikarbonata. Ona služi sa grijanje, hlađenje i ventilaciju. Solarni dimnjaci u njezin međuprostor ispuštaju zrak koji onda pomoću otvora koji se mogu otvarati i zatvarati ulazi u prostor. Kroz iste te otvore se izvodi ventilacija zraka te ispuštanje vlage. U međuprostoru ovojnice je posađeno bilje koje je apsorbirajuće i reagira na vlagu, npr. paprat, ako je zrak vlažan ono upija višak vlage, a ako je zrak suh ono ispušta taj višak vlage. s: Mia Vučemilović

RADIONICA INTERIJERA: MUO

TLOCRT

Prostorni koncept projekta potaknut je longitudinalnim karakterom Hangara i A

njegovom asocijacijom na tipologiju antičke stoe, organizirane kroz radne prostore u pozadini i protočan komunikacijski pojas uz vanjske otvore. Projektno rješenje polazi od ideje potpunog otvaranja zadanog prostora, uz zadržavanje isključivo nosivih stupova, čime se formira jedinstven i protočan prostor.

Prostorni koncept i organizacija sadržaja temelje se na podjeli prostora u tri

1

longitudinalne programske trake: gift shop, šank te zonu kretanja i sjedenja. Gift shop oblikovan je kao prostorni „tunel“, definiran zakrivljenom čeličnom mrežom koja prati linearno kretanje korisnika i služi za izlaganje proizvoda. Središnja programska traka definirana je dugim šankom koji primarno preuzima funkciju

2

kafića, ali ujedno uključuje garderobu i blagajnu gift shopa te je oblikovan statičnim inox elementima na koje se smješta radna ploha. Treća programska traka namijenjena je kretanju i boravku, s longitudinalno postavljenim sjedenjem uz šank te intimnijim zonama sa stolovima u krajnjim dijelovima prostora, uz koje je predviđen i prostor za povremene izložbe muzeja.

3

KONCEPT

tunel / gift shop šank / kafić

POPREČNI PRESJEK A-A

A

kretanje / sjedenje

1M

Radionica interijera | Diplomski studij | III. semestar | m: Ivana Krmpotić Romić

UZDUŽNI PRESJEK 3-3

S

AKSONOMETRIJSKI PRIKAZ

1M

1

2

3

1M

DETALJ / PRESJEK TUNELA

rad u paru | s: Ana Veršić, Mia Vučemilović

R3: PROSTORNO PLANIRANJE

SCENARIJI RAZVOJA

S

Ovim projektom predlaže se revitalizacija otočnog prostora srednje Dalmacije, s fokusom na otoke Brač, Hvar, Šoltu i Vis. Projekt se temelji na istraživanju postojećeg stanja prostora putem postojeće prostorno-planske dokumentacije,

AGLOMERACIJA OTOKA Otoci djeluju kao međusobno ovisna aglomeracija, gdje Šolta preuzima ulogu

kao i anketiranjem stanovnika otoka radi dobivanja uvida u stvarno stanje

logističkog i IT centra. Resursi se dijele između otoka, a stanovnici imaju

prostora. Otoke srednje Dalmacije karakteriziraju izraženi razvojni problemi i

pristup svim važnim uslugama bez potrebe za odlaskom na kopno. Pomorski

prostorna ograničenja koja zahtijevaju promišljen i dugoročno održiv pristup

promet osigurava brzu povezanost, dok svaki otok razvija specifične

planiranju. Projekt polazi od pretpostavke da je budući razvoj otočnog prostora

gospodarske sektore i turizam u skladu sa svojom funkcijom. Energetska

nužno sagledavati kroz više mogućih scenarija, uz vrednovanje njihovih

infrastruktura temelji se na obnovljivim izvorima i električnom transportu, a

prostornih posljedica. Takav pristup omogućava testiranje različitih modela

digitalizacija omogućuje zajedničko upravljanje resursima. Na Visu se razvija

korištenja prostora te stvaranje podloge za definiranje optimalnog smjera razvoja

primarni, a na Braču sekundarni sektor dok se Hvar razvija kao društveno

u odnosu na prostorne, društvene i okolišne karakteristike odabranog područja.

središte s obrazovanjem, zdravstvom i kulturnim sadržajima.

SITUACIJA

S

TROGIR SPLIT OMIŠ

NEOVISNOST OTOKA

GROHOTE

Otoci postaju potpuno samoodrživi i neovisni o kopnu i drugim otocima, s

SUPETAR

237 m

lokalno razvijenim svim važnim sadržajima i uslugama. Stanovnici mogu 780 m

MAKARSKA

kvalitetno živjeti na otoku, a nove prilike i radna mjesta privlače nove stanovnike. Cestovna i javna infrastruktura povezuje naselja unutar otoka radi

HVAR

učinkovitog kretanja, dok se svaki otok razvija u svim gospodarskim 628 m

sektorima i uslugama. Obnovljivi izvori energije i digitalizacija omogućuju razvoj pametnih zajednica. Društveni sadržaji poput škola, bolnica i kulturnih

VIS 587 m

prostora prisutni su na svim otocima.

CILJEVI RAZVOJA STANOVNIŠTVO

PROMET

zadržavanje stanovništva razvoj pomorskog prometa

GOSPODARSTVO otvaranje lokalnih obrta

POVEZANOST OTOKA S KOPNOM

privlačenje novog

razvoj cestovnog prometa

samoodrživost

Otoci se razvijaju kao foodscape kopna, s fokusom na uzgoj i preradu hrane.

stanovništva

bolja umreženost naselja

poticanje različitih oblika

Brač i Hvar djeluju kao logistički centri za distribuciju proizvoda prema kopnu.

porast broja stanovnika

razvoj zračnog prometa

turizma

Stanovnici vode život u skladu s prirodom, a novi pristupi privlače ljude koji

ravnomjerno turističko

traže mir i održivost. Promet uključuje cestovnu, pomorsku i zračnu

opterećenje tijekom cijele

infrastrukturu radi prijevoza robe i ljudi. Primarni sektor dominira na svakom

godine

otoku, uz održive oblike turizma poput agroturizma i ekoturizma. Obnovljivi

socijalna uključenost ENERGETSKA INFRASTRUKTURA digitalizacija smanjenje CO2 otiska

DRUŠTVENI SADRŽAJI razvoj zdravstvenih ustanova

izvori energije koriste se za proizvodnju i izvoz viška na kopno, dok su

razvoj obrazovnih ustanova

društveni sadržaji većinom dostupni na kopnu.

razvoj kulturnog sadržaja

obnovljivi izvori energije Radionica 3: Prostorno planiranje | Diplomski studij | III. semestar | m: Lea Petrović Krajnik

VIZIJA RAZVOJA

S

LEGENDA primarni sektor sekundarni sektor tercijarni sektor kvartarni sektor Izabrani scenarij razvoja područja srednjodalmatinskih otoka bazira se na spoju triju predloženih scenarija. Detaljnom analizom valorizacije svakog scenarija preuzet je presjek najbolje bodovanih ciljeva razvoja, koji su objedinjeni u finalni scenarij razvoja odabranog prostora.

Scenarij aglomeracije prisutan je kroz aspekte povezanosti otoka te dijeljenje resursa između centralnog huba (otoka Brača) i ostalih otoka.

Scenarij neovisnosti otoka očituje se u činjenici da svaki otok raspolaže dovoljnim resursima te je djelomično samoodrživ, pri čemu sadrži sve ključne funkcije za odvijanje kvalitetnog života stanovništva (zdravstvo, obrazovanje, razvijen javni prijevoz i prometnice na samom otoku, kulturna događanja, društveni sadržaji, radna mjesta i dr.).

Povezanost s kopnom predstavlja scenarij koji je jedan od najistaknutijih u oblikovanju otoka, a očituje se kroz snažan razvoj poljoprivrede, odnosno djelatnosti primarnog sektora, koje zauzimaju velik dio površine otoka. Na taj način otoci, u skladu s navedenim scenarijem, preuzimaju ulogu „žitnice“ kopna.

Otoci razvijaju snažnu povezanost ne samo cestovnim prometom unutar samih otoka, već i pomorskom te zračnom povezanošću, koje imaju ključnu ulogu u njihovom daljnjem razvoju.

FOTOGRAFIJE MAKETE

rad u paru | s: Ana Veršić, Mia Vučemilović