4 minute read

NOVE ULICE ZA NOVO DOBA

PROSTORNI, FUNKCIONALNI I SOCIJALNI KAPACITETI MILIONSKIH GRADOVA EVROPE VEĆ SU DECENIJAMA POD NEVJEROVATNIM PRITISKOM USLED KONSTANTNOG POVEĆAVANJA BROJA STANOVNIKA, ALI I TURISTA. DA SU MOŽDA I DOSTIGLI TAČKU PUCANJA MNOGI OD NJIH DO SKORA I NISU BILI SVJESNI, ALI JE SADA EVIDENTNO, A TO JE PROTEKLA GODINA SA SVIM SVOJIM IZAZOVIMA JASNO POKAZALA, DA GRADOVI PATE, DA POSTAJU NEČOVJEČNI, NEHUMANI ZA ŽIVOT. UMJESTO DA SVOJIM STANOVNICIMA PRUŽAJU UTOČIŠTE, ŽIVOT I DA ŽIVE ZAJEDNO SA NJIMA, ONI SU POSTALI UŽURBANE GOMILE BETONA I UŽARENOG ASFALTA, USKOMEŠANIH VJEČITIM TRKOM SVOJIH STANOVNIKA, I U TOJ TRCI GUBE SVI. IAKO VEĆINA NAŠIH BALKANSKIH GRADOVA TO JOŠ UVIJEK NE VIDI KAO REALAN, OPIPLJIV PROBLEM, EVROPSKE METROPOLE VEĆ GODINAMA RADE NA INOVATIVNIM A OPET JEDNOSTAVNIM RJEŠENJIMA, KOJA ĆE U PERSPEKTIVI U POTPUNOSTI TRANSFORMISATI POSTOJEĆE FUNKCIONALNE ŠEME, I NA SNAZI OVAKVIH TENDENCIJA IZGRADITI JEDNU NOVU, ALI IPAK PREPOZNATLJIVU IDEOLOGIJU.

Trijumfalna kapija, vizuelizacija www.dezeen.

Advertisement

NAPISALA: Danica Mihaljević Davidović, diplomirani inženjer pejzažne arhitekture

Pariz je jedan od gradova koji je imao senzibiliteta prvo da prepozna, a onda i da kroz realne projekte i realizuje ovakve ideje. Čuvena Champs-Élysées avenija, koja povezuje Arc de Triomphe sa Place de la Concorde, biće transformisana u većinski pješačku zonu, te pretvorena u novu ambi-

Champs-Élysées, Pariz, vizuelizacija www.dezeen.com jentalnu cjelinu, sa dominantnim udjelom zelenila i javnih prostora. Ovo će biti ostvareno kroz redukciju kolskih traka na polovinu, i njihovu transformaciju u pješačke zone, te introdukciju više desetina manjih, zelenih javnih prostora, kao i implementaciju više od 1100 novih stabala drveća i drugog zelenila, kako bi se formirali neprekidni zeleni koridori. Na ovaj način, omogućava se značajna redukcija štetnih izduvnih gasova (Pariz je u protekloj deceniji više puta bio na Crvenoj listi Svjetske zdravstvene

Champs-Élysées, Pariz, vizuelizacija www.dezeen.com organizacije kao jedan od najzagađenijih gradova Evrope), povećava se ukupan udio javnih prostora grada, ali i još jedna promjena koja je za Parižane vrlo značajna- vizija projekta je i da ovu aveniju vrati njima samima. Naime, istraživanja pokazuju da su na dnevnom nivou samo 5% posjetioca ove avenije Parižani, što ukazuje na socijalno društveni kontekst u kome oni gube bitku sa turistima, što svakako nije cilj nijednog grada. U tom smislu, novi javni prostori, koji svojim karakterom nisu dio postojeće, visokoplatežne, i za veći-

nu ljudi nedostižne atmosfere ChampsÉlysées-a, preobratiće ovaj prostor u svima dostupnu kategoriju, što je za gradsku upravu izuzetno važno, jer na jedan sveobuhvatan način vraća gradski prostor svojim sugrađanima. Krajnji cilj do 2030. godine je da 50% teritorije Pariza bude zeleno ili vodopropusno, što znači da nije izbetonirano, ili popločano. Isto tako, do 2050. Pariz cilja da smanji emisiju ugljenika u potpunosti. Ovo je samo dio velikog projekta koji je osmislio francuski studio PCASTREAM sa arhitektom Philippe Chiambaretta na čelu. Njihove su vizije u pravcu “zbližavanja, udruživanja javnog i privatnog sektora, u cilju preobražavanja postojećih prostora u inovativne i uspješne projekte, kako bi se stvorili održivi, poželjni i inkluzivni gradovi”. (PCA-STREAM)

VIZIJA JE UVIJEK POČETNA TAČKA SA KOJE SE SAGLEDAVA BUDUĆNOST NEKE ZAMISLI, ALI JE U RUKAMA POJEDINACA DA UZ DOVOLJNO HRABROSTI, TAKVE ZAMISLI I REALIZUJU. UKOLIKO NEMA RAZUMIJEVANJA, SENZIBILITETA ZA ODREĐENE POKRETAČKE, PA I PIONIRSKE PODUHVATE, SVAKAKO SE NE MOŽE NI OČEKIVATI PRONALAŽENJE NAČINA ZA REALIZACIJU. STOGA, OSIM VIZIJE, NAŠIM GRADOVIMA MOŽDA VIŠE NEDOSTAJU POKRETAČKE SNAGE, KOJE BI UZ ADEKVATNU POTPORU, OVAKVE I SLIČNE IDEJE UZNELE DO STVARNOSTI.

Isto tako, Ajfelov toranj (La Tour Eiffel), odnosno njegovo neposredno okruženje, doživljava transformaciju pred Olimpijske igre 2024, upravo kroz novi identitet parternog rješenja, sa velikim udijelom zelenila i ukrasnih bazena. Međutim, Pariz ima još veće planove. Naime, krajnji cilj megalomanskog projekta, čiji su Champs-Élysées i La Tour Eiffel samo dio, je “pošumljavanje” Pariza. Ovaj veliki projekat, na kome radi nekoliko francuskih arhitektonskih biroa, objedinjuje više značajnih gradskih lokacija (označenih kao 4 gradske “šume”), i to: Place de l’Hotel de Ville (gradska Skupština), Gare de Lyon (glavna Železnička stanica), Palais Garnier (gradska Opera), kao i šetalište uz Senu, zaštićeno kao UNESCO lokalitet. Jasno je da Pariz tek započinje svoje akcije preobražaja funkcionalne strategije grada, ali on nije jedini evropski grad koji ima takve težnje. Barselona već uveliko realizuje tzv Superillas Masterplan, još od 2016. godine. Ovim Masterplanom targetirani su neartikulisani, ili loše organizovani urbani prostori površine 200-2000 m², na takav način da formiraju mrežu novih, transformisanih javnih prostora. Njihova transformacija podrazumijeva formiranje javnih, urbanih formi ali i rekultivaciju postojećih, na takav način da oni postaju zelene oaze i javni prostori koji su aktivni i progresivni, te postaju dio svakodnevnog života stanovnika Barselone. Vizija je uvijek početna tačka sa koje se sagledava budućnost neke zamisli, ali je u rukama pojedinaca da uz dovoljno hrabrosti, takve zamisli i realizuju. Ukoliko nema razumijevanja, senzibiliteta za određene pokretačke, pa i pionirske poduhvate, svakako se ne može ni očekivati pronalaženje načina za realizaciju. Stoga, osim vizije, našim gradovima možda više nedostaju pokretačke snage, koje bi uz adekvatnu potporu, ovakve i slične ideje uznele do stvarnosti.

Gradske “šume” Pariza, Skupština grada, vizuelizacija, www.dezeen.com

Gradske “šume” Pariza, vizuelizacija, www.dezeen.com