6 minute read

INTERVJU: Milka Gnjato/Zabriski Studio

lizma i multietničke integracije u istoriji sjeverne Kine. Ukupan broj mjesta na stadionu je oko 30.000. Podijeljen je na četiri sprata. Podrum je sam teren, objekti za sportiste, zatvoreni poligon i strelište, kao i drugi operativni, skladišni, tehničko - tehnološki prostori. Prvi sprat je rezervisan za glavni ulazni publike i donji dio tribina; na drugom spratu su smješteni službeni ulazi sa pratećim prostorima, uključujući boks i tehničku sobu. Treći sprat je gornja tribina koja uključuje poluotvorenu salu za gledaoce i objekte za gledaoce. Arhitektonski oblik zgrade odražava fizičku snagu i graciozno kretanje sportista. Dizajn koncepta bazena uglavnom naglašava moćne pokrete kupača u vodi, prirodno držanje plivanja i snagu i jasne konture mišića sportista. Bazen ima 3 sprata i podrum, koji može da primi 1.500 fiksnih sjedišta i 1000 privremenih mjesta. E-sport arena je dvorana koja će biti domaćin muzičkih koncerata, predstava i e-sportskih takmičenja u Torontu. Ovaj multifunkcionalni objekat je prije svega projektovan da bi se olakšalo organizovanje e-sportkih manifestacija koje su sve popularnije u svijetu. U ove popularne manifestacije spadaju takmičenja koja se uglavnom vežu za video igre. Projekat potpisuje arhitektonski studio Populous, a završetak izgradnje dvorane se očekuje 2025. godine. Ukupan kapacitet će biti 7.000 mjesta. Objekat svojom formom aludira na kornjačin oklop, a projektovan je kao kombinacija sportske dvorane i opere. Imajući u vidu koliko je trenutno popularna industrija gejminga i e-sportova, vlasnik globalnih e-sport franšiza, koja uključuju i dva tima iz Toronta je jedan od investitora. Jednom prilikom je naglasio da im je „cilj bio da stvore i razviju mjesto održavanja koje će ne samo da služi kao kultni dom za dvije franšize, već i da postane globalno središte za velike međunarodne e-sportske događaje.“

U NAJNOVIJOJ FAZI OBNOVE MELBURNA I OLIMPIJSKIH PARKOVA, DOMA TENISKOG TURNIRA AUSTRALIJE, MARGARET COURT ARENA (MCA) DOBILA JE POTPUNU TRANSFORMACIJU KAKO BI SE OBEZBIJEDILA TREĆA ARENA ZA SVE VREMENSKE PRILIKE.

Advertisement

RAZGOVARALA: ALEKSANDRA ZEČEVIĆ MALOVIĆ

KONTEKSTUALNA I ISKRENA ARHITEKTURA

RAZGOVARALI SMO SA MILKOM GNJATO, JEDNOM OD OSNIVAČA I KREATIVNIM DIREKTOROM ZABRISKI STUDIA IZ BEOGRADA. NJENI RADOVI SU ČAK TRI PUTA NOMINOVANI ZA NAGRADU “EU MIES AWARD” A U 2020. GODINI NOMINOVAN JE I PROJEKAT POSLOVNOG OBJEKTA “MIA DORĆOL” URAĐEN U OKVIRU STUDIJA ZABRISKIE. ONA JE SA SVOJIM KOLEGAMA SA FAKULTETA LELOM ALEMPIJEVIĆ I VLADIMIROM ĐORIĆEM, 2015. GODINE OSNOVALA STUDIO. DA JE RIJEČ O KVALITETNOM STUDIU GOVORI TO DA SU ZA KRATKO VRIJEME SA TRI ČLANA PROŠIRILI NA PREKO 20 ZAPOSLENIH. “GRADITI ZNALAČKI, POZNAVATI STRUKU DO DETALJA, OSTATI DOSLEDAN DUHU GRADA I KONTEKSTU JAVNIH POVRŠINA. ČUTI KLIJENTA, POŠTOVATI PRIRODU, PROJEKTOVATI BUDUĆNOST, A DATI SVE OD SEBE DANAS.” OVO SU PRVE RIJEČI KOJE VAS DOČEKAJU NA NJIHOVOM SAJTU A GOVORE SVE ŠTO TREBA DA ZNATE O NEKOME KO SE BORI ZA BOLJU ARHITEKTURU I NASTOJANJE KA IZGRADNJI SVIJESTI KORISNIKA O TOME ŠTA JE DOBAR PROSTOR, DOBRA FUNKCIJA, DOBRI MATERIJALI, DOBRA ESTETIKA.

Foto: Relja Ivanić

Izgradnja studija je veliki izazov i traži poseban entuzijazam. Kako ste se odvažili da započnete sami biznis?

Nas troje partnera osnivača, smo ista generacija i družili smo se i poznavali u toku studiranja. Posle studija, imali smo različita i karakteristična radna ili poslovna iskustva, od projektantskog preko menadžersko-organizacionog i konsultativnog do formalno-pravnog. 2015.g. naše pojedinačne okolnosti i težnje ili ambicije su se preklopile, postigli smo izvjesnu zrelost i iskustvo u poslu i ideja o udruživanju je izgledala prirodno i logično. To da je odvažnost započeti izgradnju sopstvene firme u našim zemljama, činjenica je koja se do kraja shvati tek u procesu istrajavanja i razvijanjem poslovnog sistema. Razvoj arhitektonske firme zaista jeste izazov između ostalog i zato što se desio veliki prekid u kontinuitetu razvoja i uspješnog postojanja ozbiljnih i jakih organizacionih i biznis sistema poput Energoprojekta, ali i zato što prethodni sistem nije prepoznavao male biznise. Generacije arhitekata u svojim sada četrdesetim ili pedesetim godinama nijesu imali od koga ni gdje dobiti „know- how“, naročito u smislu dobrog poslovanja. Ali izazov je izuzetno interesantan i inspirativan i konstantno poziva na sopstveno usavršavanje na svakom nivou - ljudskom i profesionalnom. Započeli smo izgradnju naše firme ne znajući da je to istinski pionirski posao na našim prostorima kad su u pitanju arhitektonske firme.

Za kratak period ste prerasli u ozbiljan studio sa oko 20tak zaposlenih

Jeste, zapravo od početnog studija od troje nas, prerasli smo u firmu sa 20 zaposlenih. Toj činjenici jeste išla u prilog ekspanzija gradnje koja je započela tih godina, ali prije svega to je rezultat velike spremnosti na konstantno unapređivanje, učenje, eksperimentisanje i testiranje različitih principa poslovanja i to u svim njegovim segmentima - od međusobnih, dobro temperovanih kolegijalnih odnosa, organizacione strukture, razvoja odnosa sa klijentima, razvoja marketinga do pristupa projektovanju.

Kakva je arhitektura kojoj Vi težite i stvarate?

Prije svega kontekstualna i iskrena. U svakom smislu i arhitektonskom i ekonomskom i estetskom i kulturnoistorijskom. Potom autorska, što za nas znači da je proizvod i rezultat značajnog istraživačkog procesa koji sprovodimo kroz zanimljivu Zabriskie metodologiju i uvijek kroz timski rad i otvorenu diskusiju. Vrlo smo svjesni da je posao kojim se bavimo javni posao i uvijek nastojimo da kroz naše projekte i realizacije poručimo da je pomjeranje granica moguće, da arhitektura zaista donosi dodatnu vrijednost najprije kroz svoj uspješan život. Da objekat uspješno živi, smatramo kada vidimo da njegovi korisnici brzo i lako razumiju zašto je nešto isprojektovano baš tako kako jeste. Veoma nam je važno nastojanje ka izgradnji svijesti korisnika o tome šta je dobar prostor, dobra funkcija, dobri materijali, dobra estetika. Na kraju, u neku ruku ona je i provokativna. Ne u senzacionalističkom smislu

Mia Dorćol Granit Invest Foto: Relja Ivanić

već u smislu preispitivanja preovladavajućih vrijednosti. Koliko učestvujete na javnim konkursima, da li mislite da ih treba biti više? U zadnje vrijeme najviše učestvujemo na pozivnim konkursima za privatne investitore i veoma nam je drago zbog tog trenda, jer konkurencija ideja oduvijek i u svemu daje najbolje rezultate. Problem na našim prostorima nastaje pri realizacijama jer se najčešće konkursi ne realizuju ili se realizuju prema nekim adaptiranim principom ukrštanja nepotpunih cjelina upodobljenim projektima. Izuzetno je važna kultura konkursa u arhitekturi i graditeljstvu. Upravo zato što se ona i ono neraskidivo tiču javnog dobra, uvijek - i kad je privatno vlasništvo u pitanju, i kad je veličina ili funkcija neznatna i privremena i naizgled beznačajna. A mi ni u tom dijelu nijesmo uspostavili kontinuitet. Poslednji javni objekti izvedeni u cjelovitosti prema arhitektonskim konkursom odabranim rješenjima su vrtići u Beogradu izvedeni 2011g.

IZUZETNO JE VAŽNO VJEROVATI U SVOJU IDEJU, ALI I BITI ISKREN, OTVOREN I POŠTEN PREMA KLIJENTIMA I NJIHOVIM POTREBAMA. TAKAV ODNOS SVI CIJENE I TADA NEMA TENZIJA. UKOLIKO STE KREATIVNO BIĆE I VJERUJETE U SVOJU KREACIJU VI TU VIZIJU SNAGOM SVOJE ENERGIJE USPJEŠNO PRENOSITE NA DRUGE.

Iza Vas su mnogobrojne nagrade od čega u 2020. godini i nominacija za Nagradu Evropske unije za savremenu arhitekturu „EU Mies Award“ za projekat poslovnog objekta „ Mia Dorćol “, urađen u okviru „Zabriskie“ studija. Sigurno Vam na neki način to predstavlja potvrdu dobrog rada

Taj objekat je istovremeno dobio prepoznavanje od strane struke ali i od Beograđana. I najljepše je kada se poklope ta dva mišljenja. Nominacija za EU Mies Award je zaista velika potvrda dobrog rada, jer je to izbor realizacija koje predstavljaju najbolje od recentne arhitekture evropskih zemalja po mišljenju stručnog žirija. Ta potvrda je u našem doživljaju uvećana činjenicom da je objekat stekao veliku popularnost među građanima. Šta je ono što karakteriše ovaj projekat, zbog čega mislite da je i nominovan?

Karakteriše ga jasna kontekstualnost, iskrenost, doslednost i jednostavnost. Dobri ritmovi i proporcije proistekli iz razumijevanja sloga opeke koja skoro da je diktirala proporcije ove kuće i ta logična međuzavisnost je jasna stručnoj javnosti. Objekat se nije samo dobro uklopio