Issuu on Google+

Muzejski dokumentacijski centar Zagreb, Ilica 44 Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita za zvanje muzejski tehničar

Razvrstavanje, inventiranje, zaštita i pohrana zbirki fotografija i razglednica Grada Buja i njihov prijenos na elektronski medij (digitalijazacija) Pismeni rad za stručni ispit

Zoltan Toth Etnografski muzej Buje

Mentor: mag. Denis Vokić

Buje , studeni 2010.


SADRŽAJ 1. Uvod...............................................................................................................................................................1 2. Pripremne aktivnosti oko izrade muzeološke koncepcije novog stalnog postava ..............................3 3. Fotografiranje predmeta zbirke i prenošenje u program M++ .............................................................4 4. Zaštita i pohrana starih razglednica i fotografija ....................................................................................6 5. Formiranje zbirke starih fotografija i razglednica ..................................................................................7 6. Zaključak .....................................................................................................................................................9 7. Literatura ...................................................................................................................................................10

1


1. UVOD:

Opći podaci o ustanovi

Bujski muzej smješten je u adaptiranoj povijesnoj zgradi na glavnom gradskom trgu unutar starogradske jezgre. U ovome je prostoru 1970. godine formirana etnografska zbirka, pod stručnim vodstvom djelatnika Etnografskog muzeja Istre iz Pazina. U četrdeset godina svoga postojanja Zbirka je doživjela tek jedan stalni postav. Bujski muzej prikuplja rukotvorine pučke materijalne kulture s područja Bujštine. Izložba se proteže na četiri kata zgrade a zamišljena je kao rekonstrukcija stare istarske kuće sa radnim prostorima. Kompozicija postava je tematska. Najcjelovitija je etnografska zbirka koja je i izložena u stalnom postavu dok su ostale fragmentirane i pohranjene u depou kao rezultati donacija, otkupa, prenošenja u muzej radi zaštite od mogućeg oštećenja ili uništenja, terenskih istraživanja i pronalaska na teritoriju.

2


2. PRIPREMNE AKTIVNOSTI OKO IZRADE MUZEOLOŠKE KONCEPCIJE NOVOG STALNOG POSTAVA

Stalni postav nije se nikad mijenjao niti nadopunjavao od svoga utemeljenja pa do danas. U međuvremenu su se zbirke dopunjavale novim akvizicijama, donacijama, otkupima i sl. Konačno je i pokrenuta inicijativa za prerastanje ustanove iz specijalnog-etnografskog muzeja u opći-zavičajni muzej, gdje je etnografska zbirka prisutna samo kao jedan od segmenata života. Angažiran je dio suradnika, napravljeni su nacrti i tlocrti postojećeg stanja arhitekture, izrađen je idejni projekt arhitektonskog uređenja. Buje su razvijena urbana sredina s tradicijom. Bogata kulturna povijest grada i okolice intenzivno se istražuje, a rezultati objavljuju u raznim publikacijama (Acta Bullearum). Novi postav pokazat će prošlost Grada Buja i njegovoga područja od prapovijesti do danas u svim svojim aspektima (graditeljskom, urbanističkom, kulturnom, religijskom, umjetničkom, etnografskom, komunalnom, itd.). Izrada stalnog postava nužno uključuje interdisciplinarnu suradnju muzejskih djelatnika i ostalih stručnjaka. Preduvjet stvaranja novog postava svakako je dobro poznavanje postojećeg fundusa. Stoga je bilo potrebno stvoriti dobru informatičku bazu podataka. Nabavljen je program za inventarizaciju muzejskih zbirki M++, koji je usklađen sa Pravilnikom o vođenju muzejske dokumentacije Republike Hrvatske. Radi se o dugom, složenom i osjetljivom procesu jer je potrebno svaki predmet koji upisujemo u bazu podataka nanovo fotografirati. Pri rukovanju treba paziti kako se predmeti ne bi oštetili. Naime, predmeti se uzimaju s mjesta na kojem su smješteni, pripremaju se za snimanje, te zatim moraju biti vraćeni na isto mjesto. Kako se isti proces ne bi svaki puta ponavljao, odlučili smo planski krenuti u obradu pojedinačnih grupa predmeta. Svaki se predmet najprije čisti, vrši se primarna zaštita, fotografira a zatim isti vraća u postav ili sprema u čuvaonice prema 3


suvremenim standardima pohrane. Kustos se zatim bavi konkretnim poslom unošenja podataka u program M++ te valorizacijom istoga. Obzirom da sam po struci fotograf, moj se posao sastoji u fotografiranju izvornih predmeta, njihovom čišćenju, održavanju i primarnoj zaštiti te skeniranju – digitalizaciji starih fotografija i razglednica koji će se ustanoviti kao posebna zbirka. Navedeni poslovi nužni su za formuliranje ideje ili sinopsisa novog stalnog postava prema tematskim cjelinama.

3. FOTOGRAFIRANJE PREDMETA ZBIRKE I PRENOŠENJE U PROGRAM M++

Obrada Zbirke fotografija izvodi se u skladu s Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi. Fotografije se obrađuju u integriranom muzejskom sustavu M++, u kojem se stvara baza podataka o muzejskim predmetima. Unose se relevantni podaci koji su međusobno povezani te se mogu ispisivati kao kataloške jedinice sa slikom. Svakom muzejskom predmetu koji se upisuje u bazu podataka pridružujemo jednu ili više slika. Umanjena identifikacijska slika se prikazuje u polju gornjeg desnog ugla osnovnog obrasca. Da bi se slika tamo automatski prikazala, stavljam u folder mmedia slike u formatu .jpg. Ime slike mora biti isto njenoj inventarnoj oznaci. Fotografije se prilikom inventiranja skeniraju u rezoluciji od 300 dpi u JPG formatu što je neophodno za bazu podataka. Posebno se skeniraju aversi i reversi ako imaju logotipe te pohranjuju na vanjski hard disk i CD. Time se stvara digitalna zbirka svih muzejskih predmeta. Mnoge stare razglednice i fotografije su zbog starosti i mehaničkih oštećenja nejasne, odnosno slabo vidljive. Stoga se u digitalnoj zbirci pohranjuju kako originalni skenovi tako i retuširanje i tonski ispravljene fotografije u programu Photoshop.

4


Slika 1. Avers i revers stare razglednice iz Buja, originalno i nakon retuširanja

5


Jedinstvena inventarna oznake svake obrađene fotografije se upisuje mekom grafitnom olovkom HB 2,5 sa stražnje strane. Za brisanje podataka koristimo posebnu Magic gumicu od vinila koja briše tragove olovke, a ne sadrži abrazivna sredstva. Potom se fotografije zaštićuju i pohranjuju u čuvaonice. U čuvaonicama se fotografije raspoređuju u albume prema tematici i razdoblju nastajanja: gradske scene, kulturna i politička događanja, proslave, panorame i sl.

4. ZAŠTITA I POHRANA STARIH RAZGLEDNICA I FOTOGRAFIJA

Glavni uvjeti kod čuvanja i zaštite fotografija su: okoliš, kontrola temperature i relativne vlage te nadzor nad izloženošću svjetlu kako bi se fotografije što bolje očuvale. Kod izlaganja fotografija posebna je potrebno paziti na otiske prstiju koja mogu prouzročiti kemijska oštećenja. Stoga treba obavezno upotrebljavati pamučne rukavice. Kao i kod većine umjetničkih zbirki, prije svakog drugog tretmana potrebno je najprije primijeniti čišćenje mekanim kistovima. Prozori su zatamnjeni žaluzinama pa se pri radu može koristiti dnevno svijetlo i regulirati njegov ulazak. U spremištu su police od nehrđajućeg željeza. Fotografije i razglednice se ulažu u posebne preperforirane polipropilenske stranice a sve zajedno se pohranjuje u foto album kutiju od beskiselinskog materijala. Plastični listovi albuma su prozirni te omogućuju da se vidi avers i revers kao i inventarna oznaka. Ovim načinom pohranjivanja, postoji mogućnost dopunjavanja i sigurnog rukovanja zbirkom. Pozitivi i negativi odvojeno se pohranjuju.

6


5. FORMIRANJE ZBIRKE STARIH FOTOGRAFIJA I RAZGLEDNICA: Fotografiju u muzeju možemo tretirati na dva načina – kao fotodokumentacija kojom se dokumentira izgled i stanje muzejskih predmeta, te kao mogući eksponat. S tim u vezi poseban značaj ima zbirka starih razglednica i fotografija koja se čuva u muzeju a do sada nije kao zbirka postojala. Naime, fotografije i razglednice pronađene su u arhivi ustanove, najčešće bez ikakve inventarne oznake, bez zapisane provenijencije, izmiješane s rukopisima i dokumentima. U našoj ustanovi pronađeno je tristotinjak fotografija i starih razglednica. Dosada je obrađena i inventarizirana gotovo polovica zbirke. Zbirka se i dalje obogaćuje otkupima i darovima od strane privatnih lica, udruga, institucija i kolekcionara, sajmovima starina i antikviteta u Puli, Rijeci, Zagrebu i Trstu. Izdavanje bujskih razglednica slijedi trendove ostalih gradova u Istri u drugoj polovici 19. stoljeća. U to se vrijeme izdaju tzv. Gruss aus …/ Saluti da … razglednica (Pozdrav iz …). U našoj zbirci se čuvaju 3 takve razglednica, od kojih je jedna i ona najstarija u zbirci datirana 16.9.1900. Te su razglednice izravna prethodnica današnjih turističkih razglednica. U tom prvom razdoblju do 1914. razglednice su dijelom tiskane u inozemnim razvijenim tiskarskim pogonima, ali su nakladnici bili i mjesni stanovnici, u pravilu vlasnici papirnica, knjižara i nakladnih poduzeća. Bujske razglednice imaju signirane slijedeće nakladnike i fotografi lokalne i vanjske provenijencije: Vittorio Stein (Trst), Gedas, Tagliapietra Atnonio (Buje), Stokel i Debarba (fotografski atelier iz Trsta koji je djelovao na području Istre u razdoblju između dva rata), Scholer (Beč). Nakon Drugog svjetskog rata razglednice Buja izdane su od strane raznih izdavača diljem nekadašnje Jugoslavije (Zagreb, Beograd, Split). Za mnoge razglednice ne znamo godinu proizvodnje jer ih nakladnici nisu uvijek bilježili. Tada kao približan orijentir uzimamo poštansku marku, datum slanja, poruku ali i sam sadržaj razglednice. 7


Najstarija razglednica iz 1900. godine prikazuje procesiju u čast zaštitnika grada, Sv. Servola. Odmah zatim, 1902. godine započinje s radom Parenzana, uskotračna pruga Poreč - Trst koja je u upravo u Bujama imala važnu željezničku postaju. Tom prigodom izdana je razglednica koja se nalazi u našoj zbirci. 1905. započinje s radom Zadružni vinarski podrum pa se i ta razglednica nalazi u našem fundusu. Zatim su tu razne fotografije koje prikazuju kulturno umjetnička društva iz toga doba (Filharmonijsko društvo sa prvom limenom glazbom, Društvo uzajamne pomoći, Društvo proizvođača dudovog svilca). U arhivi se nalaze fotografije prve hrvatske škole u Kaštelu. Važan segment predstavljaju razglednice i fotografije koje svjedoče o komunalnom uređenju grada (javna plinska rasvjeta, vodovod i struja).

Slika 2. Najstarije razglednica u našoj zbirci 8


Posebno je dobro zastupljena zbirka fotografija druge polovice 20. stoljeća jer su u našoj ustanovi sustavno pohranjivani svi značajniji dokumenti i predmeti ovoga razdoblja, obzirom na važnost koju je Grad Buje imao pedesetih godina kada još nisu bila riješena pogranična pitanja s Italijom.

Posebno su zanimljive fotografije snimane za vrijeme Zone A i Zone B, izbora, velikih narodnih skupova i demonstracija. Tu je i foto dokumentacija kulturno-umjetničkih društava nastalih u poslijeratnom razdoblju, foto dokumentacija prosvjetnih društava, foto arhiva profesionalnog kazališta u Bujama, fotografije s tematikom školstva, sporta, razvoj Narodnog sveučilišta Buja, komunalni razvoj nakon 1945, industrijalizacija, gradnja novih objekata i razvoj grada, mjesne proslave kao i znameniti ljudi ovoga područja.

6. ZAKLJUČAK:

Stvaranje novog stalnog postava složena je aktivnost koja zahtijeva ozbiljan i osmišljen rad više stručnjaka. Za našu ustanovu je to istovremeno bila dobra prilika da se sredi čitava dokumentacija, da se djelatnici bolje upoznaju sa svakim predmetom jer ga treba doslovno uzeti u ruke, očistiti, fotografirati, dokumentirati, obraditi. Istovremeno, pokušavamo primijeniti suvremeni način zaštite predmeta, obzirom na nove mogućnosti koje nudi tržište. Poslovi koje slijede do dovršetka novog postava dugotrajni su i zahtjevni, međutim, već taj početak kojim pokušavamo postaviti temelje suvremenog načina obrade i zaštite građe znači veliki iskorak u radu naše ustanove.

9


7. LITERATURA: 1.

Limoncin Toth, Lorella. Formiranje gradskog muzeja Buja: stručni rad za stjecanje

zvanja kustosa. Buje 1999. (rukopis u Knjižnici MDC, R-1518).

2.

Ritzenthaler, Mary Lynn. Munoff, Gerald J. S.Long, Margery. Upravljanje zbirkama

fotografija. Hrvatski državni arhiv, Zagreb 2004.

3.

Laszlo, Želimir i Dragojević, Andrea. Priručnik prventivne zaštite umjtnina na papiru.

Zagreb: Crescat 2010.

4.

Vokić, Denis. Preventivno konzerviranje slika, polikromiranog drva i mješotivith zbirki.

Zagreb: K-R centar 2007.

10


Stručni ispit