UVODNIK

Doc. dr. sc. KREŠIMIR LUETIĆ, dr. med. predsjednik Hrvatske liječničke komore

Zdravstveni sustavi diljem svijeta pokušavaju odgovoriti na potrebe stanovništva. Brojni su izazovi s kojima se susreću. Od financijske održivosti, preko nedostatka zdravstvenih radnika do infrastrukturnih i organizacijskih poteškoća. Pacijenti očekuju pravovremenu i kvalitetnu skrb, a zdravstveni radnici žele imati što bolje radne uvjete u dobro organiziranom sustavu. Nekoliko je zajedničkih problema koje gotovo svi zdravstveni sustavi pokušavaju riješiti na ovaj ili onaj način. Zbrinjavanje hitnih stanja i upravljanja "listama" čekanja su među važnijim organizacijskim izazovima.

U svim europskim zdravstvenim sustavima postoji veliki pritisak na hitnu medicinsku službu, bolničku i izvanbolničku. Kada je riječ o izvanbolničkoj hitnoj službi, europske su države već godinama unatrag provele task shifting, tako da je u tom segmentu zdravstvenog sustava prisutno još vrlo malo liječnika. S druge strane, bolničke hitne službe suočavaju se s rastućim brojem pacijenata, koji nerijetko nadmašuje njihove mogućnosti kvalitetnog i pravovremenog zbrinjavanja. U Hrvatskoj su prije više od deset godina, prateći tako zapadne trendove, započeli s radom objedinjeni hitni bolnički prijemi (OHBP-i), koji su zamijenili tadašnje brojne hitne ambulante različitih specijalnosti,. Ideja je bila da se dijagnostika i terapija obavljaju na jednom mjestu i da pacijent ne treba šetati od ambulante do ambulante unutar bolnice. Sada s desetgodišnjim odmakom vidimo da postoji jasan trend povećanja broja bolesnika koji se javljaju u OHBP-e. Radi se o dijelu zdravstvenog sustava koji je uvijek dostupan 0-24 sata, po walk-in modelu. Naime, da bi netko bio pregledan, obrađen i prema potrebi liječen u OHBP-u dovoljno je da se samo prijavi na prijavni šalter, čak i bez uputnice. Upravo tu činjenicu pacijenti ponekad koriste za brži ulaz u sustav. Nekad moguće opravdano, zbog lošeg upravljanja "listama" čekanja, a ponekad i neopravdano. U brojnim europskim državama inzistira se na trijažnim kategorijama kao temelju skrbi u hitnim bolničkim prijemima. Nije rijetkost vidjeti da se za manje hitna ili nehitna stanja čeka po šest, sedam, pa i više od deset sati da bi bolesnik uopće bio pregledan. Također, u brojnim europskim državama postoji obvezno sudjelovanje pacijenata (participacija) za preglede u OHBP-ima. Tako, primjerice u skandinavskim državama koje su poznate po socijalnoj osjetljivosti, postoji obvezna participacija kod takvih pregleda, uz određene mjesečne i godišnje limite. Dopunsko zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj pokriva sve troškove osobnog sudjelovanja pacijenata kod pružanja zdravstvene skrbi. To znači da osoba koja uplaćuje dopunsko zdravstveno osiguranje u iznosu od 70-ak kuna mjesečno ili oni kojima to pokriva država nemaju nikakvih dodatnih izdvajanja za pruženu zdravstvenu uslugu. Upravo to i koriste oni pacijenti koji ponekad neopravdano dolaze na hitne prijeme. Radi se o svojevrsnom moralnom hazardu, dobro poznatom pojmu u ekonomiji i sustavu osiguranja. Moralni hazard opisuje ponašanje pojedinca u slučaju određenih zajamčenih prava bez dodatnog rizika. Prepoznajući potrebu za održavanjem funkcionalnih hitnih bolničkih prijema kojima se pravodobno pruža zdravstvena usluga HITNIM pacijentima, Hrvatska liječnička komora je u e-savjetovanju o Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju predložila razradu obveznog sudjelovanja pacijenata za pruženu uslugu na hitnom prijemu, kada se radi o dolasku pacijenata bez uputnice koji ne rezultira hospitalizacijom ili produljenom opservacijom. Na taj bi način svi oni koji neopravdano dolaze u bolnički hitni prijem jednostavno sudjelovali u troškovima pružene usluge, proporcionalno njezinom obujmu. Također, obveza sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite bi trebala biti propisana i u slučajevima neopravdanog nedolaska na dogovoreni pregled ili pretragu, koji rezultira neiskorištenim terminom za drugog bolesnika kojemu je ta usluga potrebna. Dakle, pacijent, koji na vrijeme ne otkaže pretragu ili neopravdano izostane s predviđenog termina, bio bi dužan platiti participaciju neovisno o tome ima li dopunsko zdravstveno osiguranje. Iako je upravljanje "listama" čekanja sveobuhvatniji i puno zahtjevniji proces, smatramo da bi čak i ovaj korak pridonio dostupnijoj zdravstvenoj zaštiti. Zamislite samo kakvo rasipanje resursa predstavlja primjerice nedolazak na snimanje magnetskom rezonancijom ili PET-CT-om.

Smatramo da bi ova dva konkretna prijedloga pridonijela većoj odgovornosti u sustavu i učinila ga funkcionalnijim i dostupnijim. P.S.

Drage kolegice i kolege, Vama i Vašim obiteljima želim sretan Božić i uspješnu Novu 2023. godinu Vaš, Krešimir Luetić