Issuu

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ak. god.

2019. / 2020. kolegij

planiranje grada

transformacija identiteta južnog dijela grada Zagreba studentice

Paula

Prebeg

Karla

Pribanić

Petra

Pulić

Lucija

Radelja

Karla

Radić-Lima

Karla

Radović

Mia

Rasonja

Andrea

Rosandić

Frida

Samardžić

Iva

Sladoljev-Jolić

Mia

Smiljanić

Bruna

Sorić

Božica

Sršen

Ana

Sopina

Leon

Ladišić

voditeljica asist.

demonstrator

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu kolegij Planiranje grada

transformacija identiteta južnog dijela grada Zagreba istraživački reader

studentski radovi grupe asist. Ane Sopine akademska godina 2019. / 2020.

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Preddiplomski studij "Arhitektura i urbanizam" VI. semestar akademska godina 2019. / 2020. kolegij Planiranje grada naziv zadatka Transformacija identiteta južnog dijela grada Zagreba koordinatorica kolegija izv.prof.dr.sc. Sanja Gašparović voditeljica asist. Ana Sopina demonstrator Leon Ladišić, student studentice Paula Prebeg Karla Pribanić Petra Pulić Lucija Radelja Karla Radić-Lima Karla Radović Mia Rasonja Andrea Rosandić Frida Samardžić Iva Sladoljev-Jolić Mia Smiljanić Bruna Sorić Božica Sršen

uredio i pripremio za print Leon Ladišić, student istraživački reader čine studentski radovi nastali u sklopu kolegija Planiranje grada, predstavljeni u izvornom obliku bez zadiranja u sadržaj, te uz minimalne promjene grafike radi bolje čitljivosti ova publikacija je u potpunosti neprofitnog karaktera

sadržaj uvod

asist. Ana Sopina

osi kompozicije grada središnja gradska os

Paula Prebeg Karla Radić-Lima

identitet urbanih praznina

Karla Pribanić

urbani prijelazi gradski bedemi

Petra Pulić Iva Sladoljev-Jolić

sreća u gradu frustracije / infrastrukture grada

Lucija Radelja Frida Samardžić

115

urbanistički aspekti duha mjesta hibridnost / vibrantnost

Bruna Sorić Karla Radović

155

vodeni+reprezentativni+javni prostori pejsažne cezure grada

Mia Rasonja Mia Smiljanić

189

post-grad urbane uzdužne zone

Andrea Rosandić Božica Sršen

235

sinteza razrade projekata

269

uvod asist. Ana Sopina

Samo promjena stalna jest - a upravo ovo - jest vrijeme promjena. Ne samo klimatskih, socijalnih ili ekonomskih promjena - već i promjena koje se (trebaju) reflektiraju(ti) na urbanizam, promišljanje i planiranje gradova te prostorno planiranje. Prema novim izazovima ne možemo djelovati povijesnim pristupima ili povijesnim stavovima. Svijet se mijenja - ne samo pod utjecajem 'vanjskih', globalnih faktora već i onih 'unutarnjih', lokalnih i 'pojedinačnih'. Ubrzane klimatske promjene uzrokovane djelovanjem čovjeka, neposrednijih su posljedica nego ikada. Prenapučenost, nesigurnost i glad (čitljive u sve većim svjetskim migracijama), sve izraženija nejednakost (podjednako socijalna i ekonomska) i segregacija, površnost neposrednog socijalnog kontakta razvojem tehnologije, gubitak (lokalnog) identiteta u globalizaciji… samo su neki od problema s kojima se susreću gradovi. Paradigma održivog razvoja pritom se pojavljuje kao osnovna paradigma planiranja 21. stoljeća - koja se dalje razvija u idejama otpornosti, prilagodivosti, vibrantnosti... Velika promjena koja je pogodila Zagreb je (pribojavani 200-godišnji) potres. Iako je potres u Zagrebu najviše štete nanio Gornjem i Donjem gradu, zagrebačkoj urbanoj jezgri, posljedice potresa, što posredne - što neposredne, utječu i na Novi Zagreb i naš prostor interesa. Veliki potres koji je 1880. godine pogodio Zagreb, bio je povod za obnovu grada, razvoj Donjeg grada i Zelene potkove - čime je Zagreb potvrdio svoju poziciju (ili barem težnju) srednjoeuropskom krugu. Tako i potres 2020. godine treba biti poticaj za stvaranje grada koji će se razvijati u interesu svih njegovih građana. No, kakav je grad koji želimo razviti? Da li je to sretan grad? Grad riješen svih frustracija? Grad bez barijera ili praznina - kako onih fizičkih tako i mentalnih? Grad snažnog identiteta i duha mjesta? Grad koji poštuje i živi sa svojom rijekom i pejsažem iz kojega je izrastao? Grad koji je svjestan vlastite povijesti i kompozicije koju nastavlja u svojoj evoluciji? Grad koji je istovremeno svjestan da sve što je -post označava prošlost, koja utječe na sadašnjost i potiče reakciju za budućnost? Grad koji isprepliće i svoju linearnost i svoju hibridnost? Grad koji sve svoje nedostatke razvija u osobitosti, prepoznatljivosti i poticaje za napredak? Sve istražene teme doprinose promišljanju trenutne situacije i pružaju mogućnost napretka za prostor interesa (južnog dijela Zagreba) samo onda kada i grad Zagreb i sve njegove stanovnike sagledavaju u cjelini. Istraživanja urbanih fenomena propituju autentičnost i identitet Zagreba. Da li grad polagano gubi svoj identitet i iskrenost u zadnjih 20-ak godina - pretvarajući grad u generičnu urbanu tvorevinu?. Da li grad gubi vlastitu prepoznatljivost pod cijenu podilaženja trendovima i profitu kapitala? Da li je razvojem grada zaboravljeno da se grad razvija za vlastite građane i s vlastitim građanima? Da li je grad slika društva - i ako je - kakvo društvo želimo (p)ostati? Prof. Bojanić Obad Šćitaroci reagira na ono što Zagreb trenutno prolazi: "Opstojnost prostora vezana je za njegov kontinuitet i identitet. Grad kao prostor

uvod | asist. Ana Sopina

Sada, kada sve što nije bilo u skladu s gradom samim, što je površno i nije neophodno nestaje s posljedicama potresa i pandemije - kakav je grad koji nastavlja živjeti? Svaki od urbanih fenomena istražuje upravo dio autentičnosti, identiteta i duha grada - povijesni, sadašnji, budući i promjenjivi kontekst Zagreba. Uz potres, Zagreb se, paralelno s cijelim svijetom, nosi i s pandemijom. Pandemijom, kao da su sva pitanja koja su postavljena nakon razaranja potresa - samo dodatno naglašena i dopunjena. Pitanja o osnovama projektiranja i planiranja koje se odnose na javnu dobrobit te zahtijevaju ponovno aktualiziranje. Pitanja o standardu i potrebama - kako pojedinaca tako i grada - kako potrebama fizičkim tako i potrebama metafizičkim. Pitanja o važnosti javnog prostora i kvaliteti neposrednog okruženja - kako pojedinaca u stambenim jedinicama i susjedstvima - tako i grada u neposrednom pejsažu. Pitanja o jedinstvu grada koji je potrebno zaštititi, planirati i upravljati integralno. Kako sve kroz što prolazimo ne bi bilo uzaludno - moramo se pitati koje pouke naučiti - kako iste lekcije ne bismo trebali učiti ponovo. Sljedeći put možda i na teži način te s još ozbiljnijim posljedicama. Kakav svijet želimo izgraditi nakon? Jer gradove kakve smo imali i živote kakve smo vodili više nije moguće vratiti - već dopustiti evoluciju kontinuiteta prošlosti, promjenu trenutka sadašnjosti, te napredovanje uz sve što donosi budućnost. Možda će upravo dvije paralelne krize u Zagrebu - aftershock potresa i pandemije - ubrzati sve one promjene koje su već započele u gradu. Ili će pokrenuti sve one promjene koje su gradu (očajnički) potrebne a za koje do sada nije postojalo dovoljno snage.

struktura programa Planiranja grada Odvijanje vježbovnog kolegija Planiranje grada u akademskoj godini 2019. / 2020. prilagođeno je izvanrednim okolnostima pandemije, karantene i posljedica potresa. Vježbovni kolegij (kao i ostali vježbovni kolegiji i sva predavanja) odvijao se na daljinu što je zahtijevalo jasnu strukturu programa. Program vježbovnog kolegija je podijeljen u dvije cjeline - istraživački reader i razradu projekta. Za svake vježbe su jasno postavljeni zadatci i očekivani rezultati koji vode i nadograđuju proces istraživanja i planiranja. Na temelju impresije, odabira i interpretacije teksta aktualne problematike grada te osobnih afiniteta, svaki od studenata je odabrao urbani fenomen kao vlastitu temu istraživačkog reader-a. Istraživanjem pojedinog urbanog fenomena je istražen kontekst prošlosti, sadašnjosti, budućnosti i promjene grada Zagreba u cjelini i prostora interesa južnog Zagreba. Istraživanje urbanog fenomena, urbanističkih teorija, pristupa urbanizmu i urbanih strategija, interpretirano je i sintetizirano je u polazišnim točkama kojima su dani odgovori na prepoznate probleme, predloženi načini unapređenja neiskorištenih potencijala te načini postizanja ciljeva razvoja prostora. Polazišne točke za razvoj koncepta / planerskog pristupa su mapirane s ciljem postavljanja sheme prostorne organizacije te provjerene predviđanjem posljedica njihove primjene. Primjena koncepta / planerskog pristupa je iskazana prijedlogom Izmjena i dopuna GUP-a i/ili prijedlogom novog pristupa planiranju grada.

uvod | asist. Ana Sopina

zadatak : rezultat TEREN I KRITIČKI OSVRT : IMPRESIJA

AKTUALNI TEKSTOVI : KOJI PROBLEMATIZIRAJU PLANIRANJE GRADA

AKTUALNA PROBLEMATIKA GRADA

KONTEKST SADAŠNJOSTI : URBANI FENOMEN U KONTEKSTU SADAŠNJOSTI

KONTEKST PROŠLOSTI : URBANI FENOMEN U KONTEKSTU PROŠLOSTI

KONTEKST BUDUĆNOSTI : URBANI FENOMEN U KONTEKSTU BUDUĆNOSTI

KONTEKST PROMJENE : URBANI FENOMEN U KONTEKSTU PROMJENE

razrada projekta

SINTEZA ISTRAŽIVANJA KONTEKSTA :

URBANISTIČKE TEORIJE I PRISTUPI URBANIZMA :

URBANE STRATEGIJE :

TOČKE ISTRAŽIVAČKIH POLAZIŠTA

TOČKE TEORIJSKIH POLAZIŠTA

TOČKE REFERENTNIH POLAZIŠTA

MAPIRANJE POLAZIŠNIH TOČAKA : PRIJEDLOG SHEME PROSTORNE ORGANIZACIJE

POSLJEDICE PRIMJENE PLANERSKOG PRISTUPA : KOREKCIJA PLANERSKOG PRISTUPA / PROSTORNE ORGANIZACIJE PRIMJENA PLANERSKOG PRISTUPA : PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA GUP-a / STRATEGIJE I/ILI PRIJEDLOG NOVOG PRISTUPA PLANIRANJU GRADA SINTEZA RAZRADE PROJEKTA : POSTER I KNJIŽICA PROJEKTA

uvod | asist. Ana Sopina

filling the void

(ne)formalni grad

vibrantni Južni Zagreb

Lucija Radelja

sretan grad

NZg 2.0

Mia Rasonja

zeleni Zagreb

grad među cezurama

RE-animirani grad

human scale city

cijepljeni grad

redesigning the grid

-Lima

urban constellations

Paula Prebeg

grad na_________

identitet urbanih praznina

urbanistički aspekti duha mjesta

hibridnost / vibrantnost

sreća u gradu

frustracije / infrastrukture grada

vodeni + reprezentativni + javni prostor

pejsažne cezure grada

gradski bedemi

urbani prijelazi

urbane uzdužne zone

post-grad

središnja gradska os

osi kompozicije grada

+ + + + + + + + + + + + +

TEREN I KRITIČKI OSVRT

IMPRESIJA Subjektivan do ivljaj - percepcija prostora na prvi pogled prikazan grafi ki, klju nim rije ima i sa etkom. Impresija prostora ujedno je i prezentacija vlastitih interesa i senzibiliteta.

AKTUALNI TEKSTOVI KOJI PROBLEMATIZIRAJU PLANIRANJE GRADA Odabir pojedinog aktualnog teksta je odraz vlastih interasa i

AKTUALNA PROBLEMATIKA GRADA

KONTEKST SADAŠNJOSTI

URBANI FENOMEN U KONTEKSTU SADAŠNJOSTI

postavljanje gradskog sustava fenomena. KONTEKST PROŠLOSTI Istra grada - pregled povijesne prostorno - planske dokumentacije, kartografskih izvora i zapisa.

URBANI FENOMEN U KONTEKSTU PROŠLOSTI Prepoznavanje trendova u razvoju prostora i evoluciji urbanog trendova s ciljem nastavljanja kontinuiteta prostora.

KONTEKST BUDUĆNOSTI

URBANI FENOMEN U KONTEKSTU BUDUĆNOSTI Kritika prostorno - planske dokumentacije iz aspekta

dokumentacije, razvojnih strategija Zagreba, svjetskih projekata, razvoja fenomena potaknute svjetskim vizijama, projektima. KONTEKST PROMJENE

URBANI FENOMEN U KONTEKSTU PROMJENE

SINTEZA ISTRAŽIVANJA KONTEKSTA

TOČKE ISTRAŽIVAČKIH POLAZIŠTA

uvod | asist. Ana Sopina

Karla Pribanić

identitet urbanih praznina

Bruna Sorić

Karla Radović

hibridnost / vibrantnost

Lucija Radelja

Frida Samardžić

frustracije / infrastrukture grada

Mia Rasonja

vodeni + reprezentativni + javni prostor

Mia Smiljanić

Iva Sladoljev-Jolić

gradski bedemi

Petra Pulić

urbani prijelazi

Božica Sršen

Andrea Rosandić

post-grad

Karla Radić-Lima

Paula Prebeg

osi kompozicije grada

RAZRADA PROJEKTA

zadatak

rezultat

SINTEZA ISTRAŽIVANJA KONTEKSTA

TOČKE ISTRAŽIVAČKIH POLAZIŠTA

interesa - odgovor na prepoznate probleme. URBANISTIČKE TEORIJE I PRISTUPI URBANIZMA

TOČKE TEORIJSKIH POLAZIŠTA

pristupa planiranju grada.

prostoru interesa.

URBANE STRATEGIJE Pregled i interpretacija projekata i primjera primjene teorija / pristupa urbanizma i razvojnih strategija gradova relevantnih za razvoj koncepta / pristupa planiranju grada.

TOČKE REFERENTNIH POLAZIŠTA

MAPIRANJE POLAZIŠNIH TOČAKA planiranju grada te njihovo mapiranje unutar prostora interesa.

POSLJEDICE PRIMJENE PLANERSKOG PRISTUPA

projekata i primjera primjene teorija, pristupa urbanizma i razvojnih strategija gradova primjenjivih na prostoru interesa. PRIJEDLOG SHEME PROSTORNE ORGANIZACIJE Prijedlog sheme prostorne organizacije kao implementacije koncepta / pristupa planiranju grada.

KOREKCIJA PLANERSKOG PRISTUPA / PROSTORNE ORGANIZACIJE

koncepta / pristupa planiranju grada na prostor interesa.

PRIMJENA PLANERSKOG PRISTUPA

razvijanja novog planerskog pristupa ('top-down' i/ili 'bottom-up').

PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA GUP-a / STRATEGIJE I/ILI PRIJEDLOG NOVOG PRISTUPA PLANIRANJU GRADA Doprinos razvoju pristupa planiranju grada i primjeni prostorno-planerskih alata.

SINTEZA RAZRADE PROJEKTA

POSTER I KNJIŽICA PROJEKTA Prezentacija projekta Planiranja grada - digitalni poster

/ prostorne organizacije - razrade projekta Planiranja grada.

razrade projekta.

uvod | asist. Ana Sopina

Karla Pribanić

filling the void

Bruna Sorić

(ne)formalni grad

Karla Radović

Lucija Radelja

sretan grad

Frida Samardžić

NZg 2.0

Mia Rasonja

zeleni Zagreb

Mia Smiljanić

Iva Sladoljev-Jolić

RE-animirani grad

Petra Pulić

human scale city

Božica Sršen

cijepljeni grad

Andrea Rosandić

redesigning the grid

Karla Radić-Lima

urban constellations

Paula Prebeg

grad na_________

osi kompozicije grada Paula Prebeg

Karla Radić-Lima

post-grad Andrea Rosandić

Božica Sršen

urbani prijelazi Petra Pulić

gradski bedemi Iva Sladoljev-Jolić

Mia Smiljanić

vodeni + reprezentativni + javni prostor Mia Rasonja

frustracije / infrastrukture grada Frida Samardžić

Lucija Radelja

hibridnost / vibrantnost Karla Radović

Bruna Sorić

identitet urbanih praznina Karla Pribanić

uvod | asist. Ana Sopina

grad na_________ Paula Prebeg

urban constellations Karla Radić-Lima

redesigning the grid Andrea Rosandić

cijepljeni grad Božica Sršen

human scale city Petra Pulić

RE-animirani grad Iva Sladoljev-Jolić

Mia Smiljanić

zeleni Zagreb Mia Rasonja

NZg 2.0 Frida Samardžić

sretan grad Lucija Radelja

Karla Radović

(ne)formalni grad Bruna Sorić

filling the void Karla Pribanić

uvod | asist. Ana Sopina

osi kompozicije grada Paula Prebeg

središnja gradska os

post-grad urbane uzdužne zone

urbani prijelazi gradski bedemi

uvod | asist. Ana Sopina

identitet urbanih praznina

urbanistički aspekti duha mjesta hibridnost / vibrantnost

sreća u gradu Lucija Radelja

frustracije / infrastrukture grada

vodeni + reprezentativni + javni prostor Mia Rasonja

pejsažne cezure grada

uvod | asist. Ana Sopina

osi kompozicije grada Paula Prebeg

srediĹĄnja gradska os Karla RadiÄ‡-Lima

Ar hitektonski f akultet Sveučilišta u Zagr ebu | pr eddiplomski studij "ar hitektur a i ur banizam" | kolegij: Planiranje gr ada | VI. semestar | akademska god. 2019./2020. inicijalna kompozicija Transf ormacija identiteta južnog dijela grada Zagreba | koordinator ica: izv.pr of .dr.sc. Sanja Gašparović | voditeljica: asist. Ana Sopina | demonstrator: Leon Ladišić

telekomunikacijski toranj horizont medvednice nastajanje grada kulturno središte rijeka

razonoda i rekreacija

centar u nastajanju

nastajanje grada

petlja

konflinkt gradska obilaznica trokut kanal

ranžirni kolodvor

željeznica

vodocrpilište

željeznica

pista

prometni ulaz

središnja os

voda

poljoprivreda

Mapiranje grada počinjem pridavanjem važnosti zatečenim elementima uz koje prolazim. Uočavam njihovu linearnost, u njhovom oblikovnom i morfološkom smislom. Nazivajući ih osima, razmatram njihove međusobne odnose, geometrije, hijerarhiju. Čemu gravitiraju i što gravitira njima. Uz os se veže komunikacija, aktivnost, zona, značenje. Os nije samo geografski i gradbeni čimbenik, os je svakako i povijesni element, populacijska, upravno provedbena. Mapiranjem odnosa osi i elemenata može li se provjeriti / programirati uspješan gradski organizam?

Kartografska interpretacija obuhvaća sljedeće linearne elemente: (njima će se pridružiti i atribut od važnosti : točka - čvor, punkt, središte radijusa područja)

el.1 komunikacija

el.2 prepreka

el.3 formativni sloj

*definiran strukturom sloja

el.4 el.5 potencijal

impresija | studentica: Paula Prebeg

'grad na rijeci i rijeka u gradu' (01.) Saša Šimpraga | 'Zagreb, javni prostor' | 2011. | nakladnik: Porfirogenet | str. 163 - 198

prikaz teksta Saše Šimprage; iz knjige 'Zagreb, javni prostor' (1) Postavlja se krilatica i naglašava pitanje značaja rijeke Save u gradu Zagrebu. Kroz povijesni pregled pokušava se približiti današnjem stanju i problematici: od nastanka grada s geofizičkog stajališta, prometne povezanosti, regulacije, namjene i korištenja površina, pregleda pokušaja rekostrukcije kroz idejna rješenja, te do prihvaćanja situacije u kojoj je danas grad ograđen od rijeke, ne koristi njezin plovni, pejsažni, javno društveni, rekreacijski i ekološki potencijal. Umjesto rijeke Save, današnji tretman rijeku je preobrazio u nešto nalik 'kanalu'.

Zaklljučak vodi do nekoliko teza koje bi pogodovale integraciji rijeke u gradsko tkivo, preispituje interes (javni/privatni) i način korištenja: razrada prometne povezanosti putem mostova i uvođenje plovnosti rijeke gradnja skokova u koritu i hidroelektrana gradnja kulturnih i javnih građevina/upravnih i privatnih oblikovanje pejsaža - jake urbane vizure (drvored) / integracija u memoriju okoliša administrativni alati pridavanja značaja obali (imenovanje obale - memorija prostora) obnova biotopa riječnog korita i podizanje razine podzemnih voda

Fizičko i materijalno približavanje rijeci mora se provesti na način kako bi ona služila građanima.

aktualna problematika grada | studentica: Paula Prebeg

kompozicijska uloga rijeke u gradu Rijeka se kao takva sagledava kao jedna od temeljnih kompozicijskih osi grada. Istražujući je kao linerani element u geografskom, političkom, vlasničkom, socijalnom i kulturnom smislu, pokušavaju se mapirati sadržji koji: 1) toj osi gravitiraju, 2) nadopunjuju os, 3) koriste se njome. Integracija rijeke u gradski prostor može se sagledavati u nadopunjujućim layerima, trakama mješovite namjene uz njen rub. Traka je nejednake gustoće u svim svojim dijelovima, različito se koristi i na poseban način koristi rijeku obzirom na svoj sadržaj, kontekst i potrebu široj slici grada. Grafički prikaz promatra te trake u svojem postojećem stanju, istovremeno razmatrajući planirane sadržaje, predlaže i razmišlja o drugim opcijama korištenja tog prostora. Šarenilo te trake govori o kvaliteti i jačini integracije u širi prostor. aktualno stanje područja

aktualni plan područja

jadranski most

prijedlog plana područja

most slobode

postojeći prijelaz

planirani prijelaz

most mladosti

javni interes

javni interes kultura

rekreacija sjeverna obala sjeverna inundacija rijeka rijeka rijeka

privatni interes

javni interes

infrastruktura

koncentacija kor isnika

privatni interes

javni interes

stanovanje centar

stanovanje

javni interes obrazovanje tehnologija

aktualna problematika grada | studentica: Paula Prebeg

infrastruktura

javni interes kultura

javni interes rekreacija

osi kompozicije grada objašnjenje pristupa Analiza područja i prikaz urbanističke strategije kroz kompozicijske odnose grada. Može li se grad prikazati na temelju prostornih odnosa pojedinih geometrijskih elemenata koje će označiti područja, cjeline, osi i pojedinačne elemente? Može li ovako postavljen sustav postaviti slojevit obrazac korištenja prostora kroz analizu protočnosti, radijusa korištenja, hijerarhije elemenata i sl. te može li se primijeniti kao uspješna metoda planiranja grada?

u vizualnoj umjetnosti 20. stoljeće unosi znatnu promjenu u svim poljima umjetnosti, osobito kroz pokret avangarde u modernizmu. Čistoća prikaza i jasna hijerarhija elemenata prezentiraju elementarni koncept i strategiju. Uočavaju se fenomeni poput potrebe za nadopunom, povezivanjem, gravitacijom, odvajanjem i udaljavanjem. Element svojim oblikom, bojom i veličinom dočarava punu sliku i simbolizam. (01.) Kazimir Malevich, Suprematistička kompozicija, detalj, 1915. MoMA New York (02.) Ludwig Mies van der Rohe, Paviljon u Barceloni, 1929.

u urbanizmu

(03.) Kevin Lynch: The Image of the City; karta Bostona, 1960.

fenomen istraživanja | studentica: Paula Prebeg

U petogodišnjoj studiji, izvještaj Kevina Lyncha govori o pet elemenata kojima stanovnici doživljavaju sliku grada i upijaju informacije o njemu. Nastaje kompozicijska metoda koja se od tada primjenjuje kao strateški alat planiranja grada.

sastavni element analize Jedinični element svake analize se raščlanjuje na više razina: obzirom na područje analize, jedinični element poprima sadržajno značenje i kao oblik. Unutar analitičkog područja kompozicije u urbanizmu, element linije, osi s x,y koordinatom, može se izdvojiti kao jedinični element analize. Interpretacijom elementa kroz polja urbanističkog planiranja, kristalizirati će se struktura jednog grada. Linija nije samostalni potez u prostoru. Zanimljiva je upravo jer na sebe prihvaća razne atribute: funkcionalno je određena, obodno privlači sadržaje, povezuje točke, stvara radijuse gravitacije i područja. Oblik može nositi značenje, hijerarhiju, kapacitet, karakter.

linija

(os, zamišljeni pravac prema kojemu neka točka ili tijelo ima određen položaj, brzinu, oblik ili neka druga svojstva) upravna/socijalna/.. granica; put/komunikacija; usmjerenje; prirodni fenomen; GIS linija (slojnica)

oblik, forma

prikaz 1 shema linije s vrstama pripadnih atributa

funkcionalna određenost

nizanje sadržaja

povezivanje točaka

privlačenje sadržaja i korisnika

osnova područja

fenomen istraživanja | studentica: Paula Prebeg

gradski sustav prikazan kroz osi kompozicije Sagledavajući različita stajališta i discipline - layere - unutar šireg obuhvata južnog gradskog ulaza, moguće je izdvojiti više kombinirano figurativnih i apstraktnih prikaza gradskog prostora. U sklopu analize sagledat će se: komunikacija, pejsaž, socijalizacija - društvena žarišta, razvojni potencijal - gradotvornost, sustainability - samoodrživost te prirodni resursi. Izdvojene kompozicijske osi sagledat će se u kontekstu svoje pozicije i utjecaja na kontaktna područja.

postojeće stanje - parametri objektivno čitljivi 1) komunikacija

2) pejsaž

Razvijena željeznička mreža ne koristi se u svom punom potencijalu, a dolazak zrakoplovom ne pruža doživljaj grada. Automobilska mreža je nedorečena i nedefinirana, predstavlja najveći problem u definiranju grada. Glavni nedostaci su prekid u kontinuitetu središnje osi i nerazvijena biciklističko-pješačka infrastruktura.

Pejsažnim koridorom može se smatrati linija inundacije rijeke Save zajedno s odteretnim kanalom Sava-Odra čije područje vegetacijom uvelike nalikuje nizinskom polju. S druge strane, Sava uz sebe niže rekreacijske 'perivoje' te netaknuti rezervat Savica, a široka zelena obala Save bogati vizuru grada. Scenska kulisa grada 'iznad' je Medvednica i Turopoljska ravnica 'ispod'.

kontekst sadašnjosti | studentica: Paula Prebeg

3) socijalizacija / društvena žarišta

Pretpostavljena središnja gradska os nikada nije dovršena i njezin koncept i oblik uvelike trpi zbog toga. Jedini jasni gravitacijski krug oko nje je u području Novog Zagreba gdje od rubova grada naselja gravitiraju njoj i na tom potezu smještaju nekolicinu socijalnih i kulturnih punktova.

Preklapanje osnovnih layera ukazuje na interesna područja, gravitacijski naboj područja, kretanje unutar grada i izvan, gradske strategije u razvoju i propuste u planiranju. Razmatranjem svih tih stajališta moguće je predložiti izmjenu ili viziju preobrazbe/daljnjeg razvoja/povezivanja na razini regije/gospodarskog ulaganja.

subjektivni prikaz budućeg razvoja 4) razvojni potencijal - gradotvornost

5) sustainability - samoodrživost i priroda os u funkciji os izvan funkcije čvorište, sadržaj područje

Analiza pokušava očitati smjerove/osi razvoja grada ili područja koja će se uz njih formirati. Pretpostavlja se rast stanovnika u Zagrebačkoj županiji, a već sada intenzivne dnevne migracije mogu sugerirati da će se u gradsku strukturu spojiti i definirati manja naselja poput Sv. Klare, Buzina i stvoriti županijsku poveznu os s gradovima poput Velike Gorice i Siska.

10 km

U okviru održivog razvoja grada teme poput obnove Savskog korita znače za podizanje razine podzemnih voda i održavanju biotopa u području prema Turopoljskom polju. Također ne zapostaviti postojeći ornitološki rezervat Savica, usputno riješiti i problem gradskog Deponija Jakuševec. Sve ove mjere pridonose osiguravanje pitke vode gradu iz vodocrpilišta i očuvanje bioraznolikosti i kvalitete življenja.

kontekst sadašnjosti | studentica: Paula Prebeg

kompozicija u nastajanju osvrt na povijesne planske strategije Analizom povijesnih događaja i strateških planova promatramo koje su linije i osi postavljene kao nositelji urbanističkog koncepta. Pregled počinje u trenutku kada je grad upravno formiran i počeo se razvijati izvan srednjevjekovnih okvira i curiti prema jugu. Ovo se usmjerenje sagledava kao formativni niz epoha u strukturi grada. Strogi rezovi na to usmjerenje ostavit će kao posljedicu cezure u rastu, kontroverzne sve do današnjeg doba. Kroz planove se prati koji su to rezovi bili, kako su se riješili i što su ostavili za posljedicu.

kontekst prošlosti | studentica: Paula Prebeg

putnički terminal

Rugvica

el.6 središnja gradska os Polemična i kontroverzna, 'glavna gradska kralježnica' ne ispunjava primarnu funkciju povezivanja niti javnog žarišta sve dok nije u potpunosti funkcionalna. Osim što daje dojam ravnoteže gradu, treba li se u suvremenom gradu sagledavati na isti način kao u svojim formativnim godinama? Umjesto fokusa razvoja nje same, treba li u suvremenom gradu dobiti novu namjenu i na koje se probleme fokusirati?

Kosnica

Gredelj

Gredelj Buzin

Lučko

Botinec Sveta Klara Čehi

Jankomir

el.7 gradska obilaznica Os je poveznica, ali ne i os komunikacije s gradom. Međutim, grad se polako približava, ali ne na način kojemu se nadamo. Umjesto planskog grada s definiranom infrastrukturom i potrebnim sadržajima, grad će se oformiti kao spajanje slučajnih naselja. Kako da preduhitrimo neizbježno i korigiramo nagrižen prostor, a istovremeno u grad uključimo sve veće i jače satelite (i kvalitetno kontroliramo njihov priljev)?

Trnje

Željeznica je prva u nizu prepreka novog grada. Probijanje željezničkog nasipa s ciljem povezivanja uspješno je kod rubnih prometnica, ali ne i središnje, a kvaliteta izgradnje nije nastavljena (rasipavanje gradske strukture). Danas se umjesto uspješne komunikacijske trase I-Z duž linije nižu problematična brownfield područja, obzirom da je ona nekad značila granicu grad - industrija i radničke naseobine.

probijanje nasipa

Miramarski prolaz "fontane"

el.2 željeznička pruga

Donji Grad

revizija kritičnih osi u današnjem kontekstu:

"centar"

pr. 1

pr. 2

kompozicija u nastajanju, kronološki slijed gradnje i povezivanja

el.1

Ilica (18. st.)

el.2

el.3

Pregrad Sava tramvajem povezan sa Zagrebom (1891.)

el.4

el.5 el.0

Gradec (1242.) Kaptol (1094.)

el.6

el.7

Direktivni regulativni plan - planski formirana glavna gradska avenija s radijalnim prometnicama (1949.)

el.8 sklopu inicijative autoputa Bratsva i Jedinstva unutar perioda pripadanja Jugoslaviji (1958.)

6 3

el.9

Generalni plan 1971. - strategija tangencijalnog povezivanja : gradska obilaznica, inicijativa odteretni kanal Sava-Odra

el.10

mostom (2018.)

os kao intervencija vizija : intervencija u problemskom tkivu Kada grad dostigne maksimalni prostorni kapacitet, kamo se širiti i na koji način tome pristupiti? Postaje važno riješiti probleme savladavanja daljine i brze stambene izgradnje. Grandiozna 'barokna' avenija doživljava metamorfozu u linijsku infrastrukturnu platformu.

(01.) Kenzo Tange: Tokyo Bay proposal, nacrti strukture, 1961.

Kenzo Tange: plan za Tokio Ideale Manifesta metabolizma možda je najbolje pokazao i zagovarao Kenzo Tange u svom Planu za Tokio 1960. godine. 1958. objavljen je Tokijski regionalni plan koji je predložio niz satelitskih gradova i opću decentralizaciju kao rješenje brzog porasta stanovništva u Tokiju (porastao s 3,5 milijuna 1945. na 10 milijuna 1960.). Tange je tvrdio da je automobil uveo u gradski život promjenu prostorne percepcije ljudi i da je za to potreban novi prostorni poredak grada u obliku megastrukture, a ne samo nastavak statusa kvo radijalnog zoniranja. Predložio je linearnu megastrukturu koja bi se temeljila na "fiksnoj" otvorenoj mreži autocesta i podzemnih željeznica 'na vodi' oko koje bi se stvorio promjenjivi program prema potrebama stanovništva. Shema koja sadrži linearni niz međusobno isprepletenih petlji koje šire Tokio preko zaljeva često se smatra pokretačem desetljetnog megastrukturnog pokreta u urbanizmu.

ciljevi: _prijelaz s radijalnog centraliziranog sustava na sustav linearnog razvoja _združivanje gradske strukture, prometnog sustava i urbane arhitekture u organsko jedinstvo _novi urbani prostorni poredak koji bi odražavao otvorenu organizaciju i spontanu mobilnost suvremenog društva

urbani elementi: _kralježnica, figurativni i konkretni nastavak _prihvaćanje i nizanje sadržaja _organski rast strukture _infrastruktura kao osnova _megastruktura kao jedinični element

kontekst budućnosti | studentica: Paula Prebeg

Zagreb : intervencija u kompoziciji Ako se slična analiza i inerpretacija primijeni na Zagreb, uočava se da postoje područja čija se problematika može riješiti samo stavljanjem flastera - brzom i učinkovitom intervencijom u na postojećoj osi koja će riješiti neku urbano-spornu situaciju i os napraviti cjelovitom: oživljavanje područja, nastavljanje ili obnova infrastrukture, nedostatak strukture javnih sadržaja i stanovanja, očuvanje pejsaža i resursa, itd. Flaster je u ovoj analizi monofunkcionalno određen, prepostavljeno montažan ili stalan linijski prostorni element koji će u kriznoj urbanoj situaciji moći riješiti problem u postojećem gradskom tkivu prije nego na snagu stupi nova urbana strategija daljnjeg razvoja grada, a taj prostor ostane neriješen i zapostavljen. Djelovanje mu je eksperimentalno i duhovito, a rezultat, ako je uspješan, može ostati kao konačno rješenje.

(02.) Zagrebački flasteri, 'krpanje' rupa u kompoziciji.

01.

02.

03.

komunikacijski flaster: gradska obilaznica

Savska obala pontonski most Sjeverni nasip Jarun

vidikovac - prijelaz tuba

ZET vaporetto

park na skeli Blato zagrebačko sunčalište biciklističkopješačka skela

pocket greenhouse - vrtovi perunika

vozna ruta

pontonski most Savica - Bundek

B pop up teatar na Savi

park and ride terminal (prijelaz na bullet željeznicu ili tramvajsku liniju)

park na skeli Borovje

01.

02.

03.

_temelji se na pješačkom povezivanju elemenata središnje osi kao žarišta kulturnih institucija i dodavanja pop-up objekata društvene namjene _intervencije : tubular - prijelaz preko glavnog kolodvora, teatar na Savi, fontane kao novo zagrebačko sunčalište

_temelji se na povezivanju kritičnih točaka prilaza gradu s juga _intervencije: park and ride terminal na mjestu ranžirnog kolodvora, pješačko biciklistička skela poveznica u nastavku na Aveniju Većeslava Holjevca - uspostava biciklističke rute Novi Zagreb - Velika Gorica

_povezivanje zelenog pojasa u cjelinu _uspostavljanje veza Jarun - južna obala, park Savica - park Bundek, uređenje sjeverne obale od Mosta slobode do rukavaca, uređenje južne obale Blato -intervencije: pontonski most, pocket gradski staklenici, instalacija vertikalnog parka, uvođenje panoramske vožnje rijekom

kontekst budućnosti | studentica: Paula Prebeg

na osima tradicije (01.) Piero della Francesca, slika 'La città ideale' (idealnog grada), 1480. godine

grad kao katalist društvene promjene Idealni renesansni i barokni grad temelji se na elementima sklada i simetrije, reprezentativne osi i središnjeg trga kao javne platforme. Urbani prostor je kulisa, njeguje se uniformnost, vista i monumentalnost, a gradska mreža razvija se u odgovarajući grid. Pozicija u srednjoeuropskom kulturnom krugu ostavila je podlogu 'klasičnog grada' na našem prostoru. Događaji 21. stoljeća poput klimatskih promjena, izbjegličkih i terorističkih kriza, netrpeljivosti prema manjinama i sl. dočekali su nas nespremne na ustaljenoj urbanističkoj podlozi.

(02.) tvorbeni elementi tkiva idealnog klasičnog grada vs. tvorbeni elementi tkiva nadolazećeg grada

Sasvim je jasno da grad ne može nastaviti razvijati po naučenome, nego posve promijeniti dosadašnju praksu. Proglašava se alarmantno stanje, a zadatak urbanista sve je kompleksniji. Uzevši u obzir navedene izazove, postavlja se pitanje - kako zapravo izgleda novi grad; kakav je njegov prostorni kostur, kako odgovara na već definiranu strukturu i kako se gradi sposobnost stanovništva da reagira na promjenu. GRAD TRANZICIJE (DANAS)

GRAD (ZA) SUTRA

arhitektonski kodeks

građevinski/sigurnosni propis

kodeks održivosti i tolerancije

selo opskrbljuje grad

dnevna migracija selo - grad

održiva veza selo - grad

lokalni resursi, obrt

'prljava' industrija

'zeleni' resursi

pejsažna kulisa

nemarno raspolaganje pejsažom

resursi i pluća grada

monument/ulica daje identitet

identitet blijedi

zajednica daje identitet

kontekst promjene | studentica: Paula Prebeg

osi promjene Zagreb : novi pristup planiranju? Širenje grada potrebno je uključiti u procese socioloških i infrastrukturnih promjena. Ključni elementi održivosti u svakom kontekstu su decentralizacija grada u smislu mogućnosti korištenja svih elemenata u svakom dijelu grada, bez prepreke pristupa, s jasnom vezom i s jasnim gravitacijskim točkama. Takav grad nije linearan, nego se teži temeljiti na kompoziciji koridora i osi umjesto na fukcionalnom zoniranju područja. Koridori se određuju i dimenzioniraju prema kvantitativnim prostornim podacima i pažljivo smještaju u poziciju. Koridor nema početnu i završnu točku, raste i transformira se sukladno s gradom nosiocem. (03.) osi i koridori promjene, nositelji funkcija novog grada.

održiva lokalna industrija

natural disaster teams / funds

ulaganje u napredak

kampus

crisis teams / funds

javni prijevoz

alternativni oblici vožnje

biciklisička ruta

ride sharing

park and ride

mladi stručnjaci

pješačka ruta

OS PRIRODNOG POTENCJALA vodocrpilište energana - otpad kao resurs

kontinuitet

biotop izvor

'besplatna' energija

očuvano i netaknuto područje

revitalizirano područje povezivanje u cjelinu

OS KULTURNOG IDENTITETA očuvanje i obnova povijesnog sloja 'lokalni' talent

kontekst promjene | studentica: Paula Prebeg

integracija novi identitet

'minimum za kulturu' tolerancija

satelit

je li Novi Zagreb urbana cjelina ili satelit grada Zagreba? treba li biti?

zoniranje

dio grada koji se još i danas smatra "spavaonicom" umrtvljen dio grada dobra ili loša podijela zona? uzdužno zoniranje grada - a poprečno?

granica

gdje počinje grad, a gdje završava? prijelaz iz ne gradskog područja u grad - postoji li? granica Novog i "Starog" Zagreba? Sava - meka ili tvrda granica?

orijentiri

postoje li? ima li prostor identitet? što Novi Zagreb čini Novim Zagrebom?

ulaz

u što ulazimo? selo ili grad? kad uđemo - znamo li gdje smo?

impresija | studentica: Karla Radić-Lima

'ambiciozni natječaji ostavili nedorečen prostor središnje gradske osi' (01.) Slaven Kliček | 'Ambiciozni natječaji...' | pogledaj.to/prostor/ambiciozninatjecaji-ostavili-nedorecen-prostor -sredisnje-gradske-osi/ | pristupljeno 15.03.2020

prikaz teksta Slavena Kličeka; objavljenog na 'pogledaj.to' (1) Središnja gradska os je zamisao uspostave nove javne i kulturne zone u produžetku Zrinjevca. Planiranje središnje osi seže od 1930-ih, no realizacija središnje osovine ostala je neostvarena vizija, kako zbog ambicioznih planova tako i naslijeđa prostora kojim prolazi. Gledajući gradsku os kao novu kulturnu zonu, tome su najviše pridonijeli Gradska vijećnica 1956. godine, Palača pravde 1961. godine, Koncertna dvorana Lisinski 1974. i NSK 1978. godine. Novozagrebački dio osovine obogaćen je kulturnom funkcijom tek 2009. kada je otvoren Muzej suvremene umjetnosti. Pomakom od središnje osi sa svojim reprezentativnim građevinama struktura sadržaja se disperzira te se očituje ona druga strana planiranja koja nije uspjela stvoriti težišta ili sadržaje javnog života. Proširenjem grada na jug produljuje se i koncept središnje gradske osi, pa se taj prostor nameće kao centar sa potrebnim sadržajima. Uz MSU i zgradu INA-e gradi se i Avenue Mall 2007. kao multifunkcionalni centar i doprinosi dugo planiranom središtu Novog Zagreba.

(02.) prostorni razmještaj poslovnih i javnih sadržaja, GUP Grada Zagreba 1971. god.

Sam utjecaj produljenja središnje gradske osi u Novi Zagreb sa ciljem stvaranja središta Novog Zagreba nesigurno je realiziran jer iako centar jest, ujedno je i jedno veliko raskrižje. Takav dojam prostora koji ustvari nije funkcionalan u svojoj namjeni, korisnika ne poziva već mu služi kao jos jedna velika tranzitna zona Novog Zagreba. Prostor središnje gradske osi u kontekstu grada kompozicijski i samim nazivom se nameće kao glavna gradska os, najbitnija, najreprezentativnija, kao mjesto susreta zapada i istoka. Što se južnije ide to je ona sve disperziranija, pa se tako na svom 'kraju' jednostavno gubi. To je kraj koji ustvari nije ni početak grada. Ona služi gradu u kontekstu njega samoga.

aktualna problematika grada | studentica: Karla Radić-Lima

U gotovo sto godina planiranja, središnja osovina je daleko od planiranog. Ambiciozni natječaji koji su nametali ideju osovinu kao sveobuhvatno rješenje nisu dali odgovor na pitanje nedorečenih sadržaja Trnja i Save. Oni su pritom očuvali ove prostore praznima, a danas postaju podloga investitorskom urbanizmu koji gradi parcelu po parcelu, bez vizije i uključivanja javnosti. Onim rijetkim pozitivnim primjerima, poput MSU-a, Avenue Malla i jezera Bundek, ugrožena je održivost korištenja. Oni drugi projekti - Centar Bundek i Sunce komadaju javni prostor osovine i odbacuju tradiciju planiranja. Projekt fontana nametnuo je ogromne troškove građanima u ime novih javnih sadržaja, dok u isto vrijeme neiskorišteni potencijali Save, Velesajma ili Trnja čekaju na dugo priželjkivana rješenja. No budućnost središnje gradske osovine trenutno visi u zraku, gdje transformacije zadnjih desetljeća potvrđuju neodrživo upravljanje. Na tragu sukobljavanja privatnih i javnih namjena ovog prostora, kao i tradicije planiranja te reprezentativnosti i urbanog prestiža, stanje na gradskoj osi komentira arhitektica Sonja Jurković: “reprezentativnost nije garancija kulture javnog prostora” (Arhitektura, 1996., str. 31.). Ovaj komentar vrlo jednostavno sugerira u kojem smjeru je potrebno dalje promišljati središnju gradsku os: prema stvaranju komplementarnih javnih sadržaja, povezujući ih korak po korak u održivu cjelinu i izbjegavajući pritom monumentalne projekte, kako bi konačno formirali gradsku os prilagođenu mjerilu svakodnevnih korisnika - građana.

sl.1

nacrt studije centralnog gradskog prostora

aktualna problematika grada | studentica: Karla Radić-Lima

'smjernice za planiranje javnih prostora u Hrvatskoj' (01.) Emilija Vlahek, Maja Kireta | Smjernice za planiranje javnih prostora u Hrvatskoj' | publikacija nastala u sklopu projekta 'Čiji je ovo grad?' | 2018.

prikaz publikacije autorica Emilije Vlahek i Maje Kirete (1) Javni gradski prostor je područje ili mjesto koje je otvoreno i dostupno svim građanima. Javni prostori pripadaju svima i imaju ulogu gradskog "dnevnog boravka". U njima se ljudi susreću i druže, posjećuju kulturne, zabavne, sportske manifestacije, rekreiraju se i odmaraju u prirodnom okruženju. Sve te aktivnosti odvijaju se u različitim vremenskim ciklusima - dnevnim, sezonskim i godišnjim. Istovremeno, javni prostori služe za prometnu komunikaciju, njima prolaze pješački, biciklistički i automobilski tokovi te linije javnog prijevoza. Kvaliteta i ugodnost života u gradu uvelike ovisi o broju, kvaliteti i rasprostranjenosti javnih prostora te oni imaju značajan utjecaj na sreću i zadovoljstvo stanovnika, no javni prostori ne utječu samo na percepciju stanovnika nego i na način kako će grad doživjeti posjetitelji. Unapređenje dostupnosti kvalitetnih javnih prostora u svim dijelovima grada i za sve stanovnike potiče ravnomjerni razvoj. Nadalje, dobro planirana mreža javnih prostora doprinosi osjećaju sigurnosti u kretanju gradom, čini hodanje i vožnju biciklom atraktivnom opcijom te potiče kretanje i boravak na otvorenom. Trenutno stanje javnih prostora u Hrvatskoj obilježava nesrazmjer između koncentracije kvalitetnih, uglavnom povijesno naslijeđenih javnih prostora u gradskim središtima i nedostatka kvalitetno uređenih javnih prostora u predgrađima, uz poneke iznimke. Javni prostori u gradskim središtima uređuju se prvenstveno na nivou da budu vizualno atraktivni i konzumirani kao lijepa kulisa u svrhu nekog komercijalnog, najčešće ugostiteljskog sadržaja. To je posebno izraženo u gradovima na obali u vrijeme turističke sezone.

(02.) grafika koja prikazuje predkonceptualnu fazu projektiranja

aktualna problematika grada | studentica: Karla Radić-Lima

(01.) grafika koja prikazuje uključivanje korisnika u proces planiranja i kreiranja

Uključivanje širokog kruga dionika u proces planiranja omogućuje zastupanje i pomirenje različitih interesa s ciljem donošenja najbolje odluke za zajednicu. Metode koje se pri tome koriste služe za informiranje javnosti (oglašavanje, promotivni materijal, izložbeni pano, info točka, press konferencija), prikupljanje informacija i savjetovanje (javna tribina, fokus grupa, upitnik i anketa) i aktivno sudjelovanje (okrugli stol, radionica, world cafe, natječaj). Tijekom provedbe procesa participacije rezultati moraju biti praćeni i mjereni, razumljivo prezentirani i objavljeni. Dionici trebaju dobiti povratnu informaciju o efektu svog sudjelovanja kako bi vjerovali u svrsishodnost svog angažmana te rado sudjelovali i u budućnosti. Zbog velikog broja već postojećih, ali napuštenih, zanemarenih ili nedovoljno uređenih javnih prostora privremeno korištenje javnosti se prezentiraju mogućnosti nekog prostora, a istovremeno se dobiva uvid o tome što javnost misli i kako doživljava neki prostor. Da bi se to ostvarilo, potrebno je mapirati napuštene prostore i analizirati njihov potencijal, upariti ponudu i potražnju, odnosno napuštene prostore i potencijalne korisnike, izraditi akcijski plan za transformaciju prostora unutar postojećih pravnih okvira, osmisliti alate i sustav podrške za provedbu. Male intervencije kao uređenje mjesta za sjedenje i odmor, postavljanje ready made instalacije, street art, planiranje javnog događaja i drugih malih zahvata imaju pozitivan učinak na zajednicu i njene javne prostore. Male intervencije u javnom prostoru bliske su privremenom korištenjujavnog prostora. Cilj privremenog korištenja je revitalizacija i stavljanje prostora u funkciju. Javni prostor može poslužiti i kao platforma za razmjenu umjetničkih produkcija. Svijest hrvatskih građana o tome da su oni vlasnici javnih prostora i da su suodgovorni za stvaranje kvalitetnog i vrijednog životnog okoliša je niska. Za uspješno planiranje javnih prostora nužno je da proces planiranja javnog prostora bude transparentan u svim fazama.

aktualna problematika grada | studentica: Karla Radić-Lima

središnja gradska os Prostor središnje gradske osi, u kontekstu grada, kompozicijski i samim nazivom se nameće kao glavna gradska os, najbitnija, najreprezentativnija, kao mjesto susreta zapada i istoka; no je li ona to i u Novom Zagrebu? Gravitacija gradske osi je neosporiva, ona se planira i razrađuje kroz razne projekte i studije, sa javnim sadržajima koji ju prate i hrane, no kroz vrijeme, vrlo malo planiranoga je realizirano. Iako je započeta sa snažnim temeljima u Medvednici, usmjerena sa Katedralom i Zrinjevcem, provlačeći se kroz grad, što južnije ide to je sve disperziranija, pa se tako na svom 'kraju' jednostavno gubi. To je kraj koji ustvari nije ni početak grada. Gradskom osi mi ne ulazimo ni ne izlazimo iz grada, njom se služimo unutar grada - veza kojom kumuniciramo, spajamo jug i sjever, susrećemo istok i zapad. Ona služi gradu u kontekstu njega samoga. Svojom gradacijom kroz prostor išćitavamo njen razvoj kroz vrijeme. Ona je polazni pravac kojim grad napreduje prema jugu, savladava prelazak preko željeznice - granice koja je silia širenje grada u smjeru istok-zapad. Pokušajem bijega od divlje izgradnje koja se događala na području Trnja, os preskače Savu i uključuje se u Novi Zagreb. Za sada, ona se tu i gubi. Je li idući korak preskakanje nove prepreke ili formiranje njenog kraja? Os je ujedno i vizura: putovanjem preko Mosta slobode otvara se silueta grada sa svojim orjentirima. Usmjerenjem pogleda preko NSK vidimo akropolu na Griču i masiv Katedrale na Kaptolu okrunjene pozadinskom slikom Medvednice.

sl.1

Urbanistička studija centralnoga gradskog prostora Zagreba (M. Maretić, D. Boltar, T. Jukić, S. Jurković, M. Kollenz, D. Landau-Boltar, N. Lipovac, B. Milić, M. Obad Šćitaroci, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1981.) Ova autorska grupa teži ostvariti kontinuitet reprezentativne središnje osi grada od Zrinjevca do sjeverne tangente Save. (1)

(02.) grafički prikaz središnje gradske osi sa označenim poprečnim pravcima i ključnim nadovezujućim sadržajima

fenomen istraživanja | studentica: Karla Radić-Lima

Katedrala

Trg bana Josipa Je

lačića

Zrinjevac ra Park J.J. Strossmye Umjetnički paviljon

HAZU

imira

Ulica Kneza Bran

va Trg kralja Tomisla

Glavni kolodvor Koncertna dvorana

Ulica grada Vukova Gradska uprava

"Vatroslav Lisinski"

ča pravde') Općinski sud ('Pala

arstva Ministarstvo gospod

Slavonska avenija

šna knjižnica Nacionalna i sveučili

HRT

Sava Most slobode

Bundek

Hipodrom RIT

Zagrebački Velesajam Muzej suvremene umjetnosti INA

Avenija Dubrovnik

Avenue mall

Microsoft Croatia

? Zagrebačka obilaznica

Središnja gradska os nastavak je zagrebačke povijesne jezgre, produženje Zrinjevca. Kao potez započinje katedralom koja koja se ponaša kao orijentir i završna točka vizure kretanja središnjom gradskom osi. Nizak stupanj realizacije projekata i heterogenost funkcionalno-prostorne strukture ukazuje na parcijalni pristup planiranju novog središta Zagreba, time i prijetnje održivom urbanom razvoju. Sam kostur središnje gradske osi, iako u principu funkcionalan i kao takav temelj za razne projekte i studije koje pokazuju potencijal prostora, danas priča neku drugu priču u odnosu na početnu koncepciju. Niski stupan realizacije planova i izvedba projekata u neskladu s urbanističkim planovima prostor središnje gradske osi ostavlja siromašnim i nereprezentativnim. Trnje koje je raznim planovima osmišljavano kao novi centar Zagreba nikada nije zaživjelo kao takvo i stoga nije bogato sadržajima koji bi pridonjeli reprezentativnosti središnje gradske osi kao vizure, kao centra, ali i kao sastavnog elementa grada. Proširenjem grada na jug produljuje se i koncept središnje gradske osi, pa se taj prostor nameće kao centar sa potrebnim sadržajima. Uz MSU i zgradu INA-e gradi se i Avenue Mall 2007.g. kao novi multifunkcionalni centar i doprinosi dugo planiranom središtu Novog Zagreba. Sam utjecaj produljenja središnje gradske osi u Novi Zagreb sa ciljem stvaranja središta Novog Zagreba nesigurno je realiziran jer iako centar postoji kao kompozicijsko težište, ujedno se percipira naprosto kao veliko raskrižje. Takav dojam prostora koji ustvari nije funkcionalan u svojoj namjeni, korisnika ne poziva već mu služi kao još jedna velika tranzitna zona Novog Zagreba. Daljni prostor do Zagrebačke obilaznice u potezu Središnje gradske osi apsolutno je neafirmiran i disperziran do te točke da os ustvari gubi svoju snagu, skreće sa putanje i ostavlja prostor oko sebe nedorečenom.

analitički prikaz središnje gradske osi sa označenim javnim sadržajima te problematičnim područjima gdje se iz različitih razloga urbanistički koncept raspada legenda:

sl.1

gradska os centar križanje zelena površina objekt javne i društvene namjene problemsko područje

kontekst sadašnjosti | studentica: Karla Radić-Lima

rala Zagrebačka kated Ar hitektonski f akultet Sveučilišta u Zagr ebu | pr eddiplomski studij "ar hitektur a i ur banizam" | kolegij: Planiranje gr ada | VI. semestar | akademska god. 2019./2020. Transf ormacija identiteta južnog dijela grada Zagreba | koordinator ica: izv.pr of .dr.sc. Sanja Gašparović | voditeljica: asist. Ana Sopina | demonstrator: Leon Ladišić lačića

Zrinjevac

Trg bana Josipa Je

Park J.J. Strossmye Umjetnički paviljon

HAZU va Trg kralja Tomisla

imira

Ulica Kneza Bran

Glavni kolodvor

Koncertna dvorana

Ulica grada Vukova

Gradska uprava

"Vatroslav Lisinski"

ča pravde) Općinski sud ('Pala

arstva Ministarstvo gospod

šna knjižnica Nacionalna i sveučili

Slavonska avenija

centar grada?

HRT

Sava

Most slobode

Hipodrom / Manhattan?

Bundek

Hipodrom RIT

Velesajam?

potez javnih sadržaja?

Muzej suvremene umjetnosti INA

Avenija Dubrovnik

centar Novog Zagreba?

Avenue Mall

Plava a? kov pot

Microsoft Croatia

? završetak osi?

? Zagrebačka obilaznica

konstrukcija / problematika središnje gradske osi Razvoj grada kroz vrijeme ujedno usmjerava i razvoj u prostoru: Medvednica - Gornji grad - Donji grad - Trnje - Novi Zagreb Konstrukcija osi proizlazi iz potrebe za širenjem grada prema jugu, temeljene na uzdužnim potezima; uzdužnoj podjeli grada sredšnja os nudi ravnotežu.

Gornji grad Ilica Donji grad Željeznica Trnje Sava Novi Zagreb ? ? Zagrebačka obilaznica

Svaki uzdužni potez osmišljen je sa svojim centrom, a svaki centar smješten je na Središnjoj gradskoj osi i tako ju čini jednim snažnim gravitacijskim potezom cjelokupnog Zagreba. U realnosti tek dio osi je zaživio prema izvornoj zamisli.

kontekst sadašnjosti | studentica: Karla Radić-Lima

Gornji grad

grad 'između' željeznce i rijeke Save (Trnje)

Slaba veza sa glavnim kolodvorom, podizanje spomenika domovini ispred dvorane lisinski

Novi Zagreb

Hipodrom, Manhattan ili nešto treće?

? Zagrebački velesajam

nedostatk sadržaja

Središnja gradska os nastavak je zagrebačke povijesne jezgre, produženje Zrinjevca. Potez započinje katedralom koja se ponaša kao orijentir i završna točka vizure kretanja središnjom gradskom osi.

centar grada?

Donji grad

Trnje koje je raznim planovima osmišljavano kao novi centar Zagreba nikada nije zaživjelo kao takvo i stoga nije bogato sadržajima (izuzev NSK) koji bi pridonjeli reprezentativnosti središnje gradske osi kao vizure, kao centra, ali i kao grada.

Zagrebački velesajam - veliko područje idealne pozicije za preuzimanje uloge centra - bliska veza sa Savom - danas područje u koje se ulaže samo u održavanje. Centar Novog Zagreba - veliko raskrižje koje korisnika ne poziva te ne podržava pješački promet (problematika pješačkih komunukacija u Novom Zagrebu,) ne nudi direktnu vezu sa Savom neiskorišten potencijal.

Plava potkova - planovima određen, a nikad afirmiran dio Novog Zagreba, u procesu raspadanja forme - gubitak prostora.

? Područje nedefiniranog prostora - urbana praznina, središnja gradska os nema definicije, realizacije ni afirmacije

(01.) 'Prostorno planska dokumentacija Zagreba i zagrebačkog područja 20. stoljeća i početka 21. stoljeća (...)' | elaborat | naručitelj: Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada | izvoditelj: Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet (Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu) | veljača 2019.

'čimbenici koji su utjecali na provedbu planova,' prikaz teksta (1) Prvi prostorno planski dokument za zagrebačko područje donesen nakon formiranja Kraljevskog grada Zagreba 1850. godine. Sagledava tadašnji urbani i suburbani prostor te određuje geometriju urbane strukture, način korištenja i izgradnje prostornih cjelina stvarajući kvalitetne pretpostavke za prvi korak transformacije provincijskog grada u buduću metropolu. Na prostoru od Vlaške i Ilice do željezničkog kolodvora određena je pravilna blokovska struktura buduće izgradnje s lokacijama javnih prostora ‐ trgova, čiji je kontakt s kompleksom planiranog željezničkog kolodvora predviđen snažnim linearnim potezom „Novog gradskog perivoja“. Za ruralno područje između kolodvora / luke i rijeke Save regulacija nije predložena. Druga Regulatorna osnova ima značajno veći prostorni obuhvat te gradsko područje zonira na 3 prostorne cjeline prema namjeni. Prvi puta planski nastoji uravnotežiti prirodno širenje grada u smjeru istok‐zapad usmjeravanjem razvoja u smjeru sjever‐jug kao poticaj komunikaciji Donjeg grada s područjem južno od željezničke pruge. Godine 1907. Milan Lenuci izrađuje dokument Nacrt područja i okolice slob. kr. glavnoga grada Zagreba. Osnova za budući razpored željezničkih uredaba koji, iako predstavljen na razini skice, predstavlja prvi cjeloviti koncept razvoja Zagreba u 20.st. izmještanjem željeznice i industrijskih pogona iz gradskog središta omogućava spajanje grada sa prostorom do rijeke Save. Planira i regulaciju korita Save s korigiranim tokom i uređenom obalom s nasipima koja omogućava prvi korak u približavanju grada rijeci. Grad se poslije prvog svjetskog rata uslijed značajnog porasta broja stanovnika širi u nove zone južno od željezničke transverzale, a ponešto i u radijalnim smijerovima. To su područja Trnja, Trešnjevke i Žitnjaka, odnosno obronci Medvednice, te područja na zapadu od Posuseda i na istoku u smijeru Sesveta . Izgradnja na navedenim područjima između dva svjetska rata pretežno je kaotična i divlja, tako da ne formira nikakvo suvislo i organizirano urbano rješenje. U cilju rješavanja novonastalih problema te pribavljanja kvalitetne podloge za izradu nove regulatorne osnove, 1930./1931. proveden je međunarodni urbanistički natječaj na kojem niti jedan od 52 pristigla rada nije osvojio prvu nagradu. Činjenica da prva nagrada nije dodijeljena omogućila je Gradskom građevnom odsjeku izradu autorskog prijedloga nove regulatorne osnove korištenjem pojedinih elemenata rješenja nagrađenih i otkupljenih radova. Grad je podijeljen na tri funkcionalno‐morfološke cjeline - gradsko središte s postojećom izgradnjom sjeverno od željezničke pruge, pretežito stambeno područje između pruge i rijeke Save te industrijsko područje na istočnom dijelu grada. Uz Savu (na sjevernoj i južnoj obali) planirani su pejsažno uređeni potezi namijenjeni sportu i rekreaciji. Nakon provedbe javne rasprave tijekom 1936. godine, revidirani plan pod nazivom Generalni regulacioni plan grada Zagreba usvojen je u prosincu 1937. godine, no njegovu je provedbu onemogućio drugi svjetski rat. Na taj je način najnoviji razvoj grada bio opterećen teškim urbanim naslijeđem, te je izbjegavajući spomenuta upropaštena urbana područja nova izgradnja uglavnom zahvaćala čista prekosavska područja i enklave unutar divlje izgradnje uz neke osnovne intervencijeprobijanja prometnih magistrala.

kontekst prošlosti | studentica: Karla Radić-Lima

Direktivna regulatorna osnova iz 1953.

Generalni regulacijski plan 1936.

Regulacija Milana Lenucija iz 1907.

Druga generalna regulatorna osnova iz 1887./ 1889.

Generalna regulatorna osnova iz 1865.

Generalni urbanistički plan iz 1971. godine Grad se počinje širiti prema jugu tek nakon izgradnje željeznice i industrijskih područja smjštenih uz nju i to baš kao posljedica naseljavanja brojnih pridošlica i seoskog stanovnštva koji su u industriji vidjeli mogućnost zaposlenja. Kao posljedica divlje gradnje koja se događala na području južno od pruge gradski teritorij se počinje znatno povećavati, a broj stanovnika još brže rasti. Tek 60-ih godina dogodio se prelazak grada preko Save, a njezinom regulacijom i izgradnjom nasipa prestaje bojazan od poplava do tada opasne rijeke.

Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba iz 1971. godine se predviđa intenzivnija urbanizacija rubnih dijelova grada (primarno širenje površina namijenjenih stanovanju), s naglaskom na prostornom širenju duž povijesnih komunikacija (prema Sesvetama i Dugom Selu na istoku, Velikoj Gorici odnosno Sisku prema jugoistoku, Stupniku odnosno Karlovcu prema jugozapadu te Samoboru prema zapadu) između kojih bi se provlačile neizgrađene površine s intenzivnim visokim zelenilom odnosno zonama za šport i rekreaciju, zbog čega se u shemi prostorne organizacije, ali i u ostalim grafičkim prilozima kao dio cjeline Plan predviđa širenje postojećeg gradskog središta na prostor Trnja južno od željezničke pruge formiranjem novog centra na prostoru bez prostornih i prometnih ograničenja (ukupne površine oko 600 ha), koji bi s postojećim centrom u Donjem gradu činio organsku cjelinu.

Cjelovitim urbanističkim planiranjem tog poteza i grupiranjem javnih sadržaja oko osi može se stvoriti okosnica koja će svojim kontaktnim područjima (neurbaniziranim naseljima i područjima nižih urbanih vrijednosti), pružiti poticaj za urbanu obnovu i unapređenje te će postati krealježnica gradu koji se oko nje razvija. Danas niski stupan realizacije planova i izvedba projekata u neskladu s urbanističkim planovima prostor središnje gradske osi ostavlja siromašnim i nereprezentativnim.

kontekst prošlosti | studentica: Karla Radić-Lima

planirana društveno-javna namjena: neostvarena

planirana društveno-javna namjena: ostvarena

današnje stanje - ortofoto 2018.

Generalni urbanistički plan iz 1971.

prijašnje stanje - ortofoto 1968.

Andrássy út, Budimpešta (01.) https://hr.wikipedia.org/wiki/Andra% C5%A1eva_avenija | 'Andraševa avenija' | pristupljeno 13.04.2020

Avenija u Budimpešti koja povezuje trg Erzebet s gradskim parkom Varosliget. Podijeljena je na 4 dijela od onog s komercijalnom do onog sa stambenom namjenom. Od javnih zgrada tu se nalaze Operna kuća, Peštanski Broadway - dio s 4 teatra, Glazbena akademija, muzeji, memorijalni centri, Trg heroja na ulazu u gradski park, Akademija likovnih umjetnosti i brojni luksuzni dućani, restorani, cafe barovi... (1) Slikovita avenija u Budimpešti nastaje 1872. godine. Ispunjena je veličanstvenim neo-renesansnim vilama i kućama, te monumentalnim trgovima i alejama. Andraševa avenija s Trgom heroja (Hősök tere), obala Dunava, Budimski dvorac i Milenijska podzemna željeznica (najstarija u Europi), UNESCO-va su svjetska baština u Budimpešti. God. 1872., kako bi se preusmjerio promet s preopterećene ulice Király utca, te kako bi se grad povezao s Gradskim parkom, započelo se s izgradnjom Andraševe avenije koja je dovršena na mađarski dan neovisnosti 20. kolovoza 1876. godine. U njenom dizajnu surađivali su tri ključna autora: Lajos Lechner, Frigyes Feszl i Klein & Fraser, a palače i vile su djelo tada najprestižnijih arhitekata koje je vodio Miklós Ybl. One su većinom bile dovršene oko 1884. godine, a avenija je dobila ime sljedeće 1885. godine po vodećem organizatoru njene izvedbe, premijeru Gyula Andrássyju. Podzemna željeznica Budimpešte, prva podzemna željeznica na europskom kopnu (poslije Londonske na otoku), je predložena 1870., a njena izgradnja je otopočela 1894. godine. Izgrađena je cijelom duljinom Andraševe avenije 1896. godine. Tako se moglo prometovati ispod zemlje sve do Városligeta koji je bio mjesto održavanja Milenijskog festivala mađarske državnosti.

(02.) zračni snimak Andraševe avenije u Budimpešti | izvor: https://hr.wikipedia.org/ wiki/Andra%C5%A1eva_avenija#/media/ Datoteka:Andrassy_ut_01.jpg

(03.) prikaz Andraševe avenije gradska os križanje zelena površina objekt javne i društvene namjene 0

250m

500m

1000m

kontekst budućnosti | studentica: Karla Radić-Lima

sl.2 Andraševa avenija sastoji se od četiri glavna dijela: 1. od Elizabetinog trga do Oktogona gdje se križa s Velikim bulevarom (Nagykörút) je većinom ispunjena trgovinama. 2. od Oktogona do Kodály körönd je proširena alejom u kojoj se nalaze stambene zone i Sveučilište u Budimpešti. 3. od Kodály körönd do Bajza utca je još više proširena sa stambenim palačama koje imaju male vrtove ispred pročelja. Tu se nalazi i Mađarska državna opera. 4. od Bajza utca do Városligeta, pored stambenih palača nalazi se i nekoliko veleposlanstava, glazbena akademija Franz Liszt i Kuća straha, muzej diktature fašizma i komunizma u Mađarskoj. Trg heroja u Budimpešti je veličanstveni kraj avenije i monumentalni ulaz u Gradski park.

D vo c ra j Va n hu da d ya

al th

ns Ku le

r ga

Ko áz t Kf

ća

Ku te

s ar ađ

ra ro

M op

o ln

t en

a vn ža

liš

lik zi

Ba tje

sv pa na Ko

dá

ar sk

og o

kö

rö

Lu tk

s op tal M p Fe use re u nc m M uz ej

čn

oa z

ijs

liš

je tn

et ni

trg

0.5 x 0.5 km

na Du

studije središnje gradske osi (01.) 'Studije centralnog gradskog prostora Trnja...' | časopis Čovjek i prostor, 1/1984. (370) | str. 6 - 24

studija 1 (Urbanistički institut sr Hrvatske, Zagreb; Autorska grupa: Radovan Miščević, Ljubomir Miščević, Ines Petani, Mirjana Turnšek, Božidar Ančić)

studija 2 (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Autorska grupa: D. Boltar, T. Jukić, S. Jurković, M. Kollenz, D. Landau-Boltar, N. Lipovac, B. Milić, M. Obad Šćitaroci)

studija 3 (Urbanistički zavod Grada Zagreba; Autorska grupa: Radovan Delalle, Borislav Doklestić, Niko Gamulin, Ivan Tepeš, Boško Budisavljević, Ratko Miličević, Hrvoje Jamnicki)

U procesu velike ekspanzije površina urbaniziranog područja Zagreba pojavila se, prirodno, osnovna tema definiranja nove konzistenintno koncipirane središnje zone grada u prirodnoj osi simetrali produženja Zrinjevca južno od zgrade Glavnog kolodvora, kao i područja priobalja Save. Godine 1982. šest timova zagrebačkih urbanista razradilo je Studije središnjeg urbanog prostora Trnja, Novog Zagreba, i obale Save od željezničkog mosta do Mosta mladih, koji je obuhvaćao i središte Novog Zagreba. Ove su studije bile ambiciozne, iako teorijske koncepcije koje su potaknule nove rasprave i postulate za razvoj i oblikovanje grada. Godine 1984. studije su objavljene (01.) U procesu ocjenjivanja Komisija se pridržavala slijedećih osnovnih načela: realnost, etapnost, funkcionalnost i komplementarnosti sadržaja i prometa, fleksibilnosti mogućnostima adaptiranja i jasna urbanistička koncepcija. Komisija je konstalirala da sve studije u osnovi izražavaju suglasnost s osnovnom tezom da centralna os grada predstavlja istaknuto područje središnjeg dijela grada koje je potrebno zasebno analizirati, programirati, projektirati i oblikovati kao izrazitu središnju zonu grada Zagreba. Zbog toga u toj zoni, uz stambeni sadržaj, mora postojati određeni stupanj koncentracije istaknutih javnih, društvenih i privrednih objekata. Osim toga, centralna os kao primarni prostor gradskog komuniciranja u smislu povezivanja Donjega grada s prostorom Trnja i Novog Zagreba u raznim vidovima i intenzitetu postaje glavnom temom definiranja nove prepoznatljive fizionomije grada koju kruni silueta akropole na Griču i masiv Katedrale na Kaptolu te lijepa pozadinska slika Medvednice.

studija 1

studija 2

kontekst budućnosti | studentica: Karla Radić-Lima

studija 3

Neki od stavova i preporuka Ocjenjivačke komisije su: formirati individualnu cjelinu organski povezanu sa starijim dijelovima grada, sjevernu obalu Save urediti kao šetalište i izlazak grada na obalu, južnu obalu koncipirati na parkovno-rekreativni način, predvidjeti raspored javnih objekata, prednost dati javnom prometu i stvoriti jake samo pješačke površine, homogeni koncept cjeline grada. studija 4 (Urbanistički zavod Grada Zagreba; Autorska grupa: Željko Čidić, Ivan Šojat, Vinko Uhlik, Desa Vrcan)

studija 5 (Urbanistički institut sr Hrvatske, Zagreb; Autorska grupa: Marijan Hržić, Zvonimir Krznaric, Davor Mance, Velimir Neidhardt)

studija 6 (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Autorska grupa: Branko Kincl, Neven Šegvić)

studija 4

Sve studije slažu se kod favoriziranja javnog prometa, potrebe njegovog naglaska u potezu središnjne gradske osi, kao i potrebi da pješak u centu mora biti potpuno neovisan i siguran. Mreža dostupnosti mora biti razvijena sa prostorima susreta i ljudske komunikacije. Integralne spone, ishoišta i polazišta u korištenju pojedinih sadržaja cjelovitog prostora ili pojedinih sektora centralnog prostora. Kontinuitet magistralne osi grada, raznovrsnost sadržaja i disperzija centralnih funkcija na nivou šireg centra neke su od tema kojima su se studije bavile. Koncentracijom sadržaja prema tipu komplementarne aktivnosti se nameće da svaki segment ima svoju sadržajnu i gravitacijsku specifičnost o kojoj bi ovisio motiv i intenzitet interesa. Velika tema kojom se studije bave je naravno i Sava. Rijeka u gradu, o kojo se više ne razmišlja kao o prepreci, već ju se zamišlja kao zeleni centar. Od promenada, sportsko-rekreacijskih površina pa do mogućnosti hidrotehničkih rješenja studije predlažu moguće načine korištenja probalnog područja. Cilj je da se grad približi Savi i da ona postane srdišnji motiv graskog života.

studija 5

kontekst budućnosti | studentica: Karla Radić-Lima

studija 6

središnja os u Novom Zagrebu rijeka Sava Sava koju se i dan danas tretira kao nešto od čega bježimo i što preskačemo treba postati integrirani dio grada. Rijeka u gradu - tako ju trebamo i tretirati. Dio pejsaža na koji možemo pobjeći od grada a ne od kojeg bježimo.

Hipodrom i jezero Bundek Velike zelene površine sa velikim potencijalom. Uz Bundek kao uređenu parkovnu površinu, Hipodrom naizgled stagnira. S obzirom na površinu koju zauzima korisnika je vrlo malo.

Zagrebački velesajam Prostorni koncept Zagrebačkog velesajma razvijao se od svojih početaka do danas, počevši od jednostavnog linearnog sekvenciranja paviljona duž osi koja se proteže od istoka prema zapadu, do planiranog širenja izložbenih sala i cesta prema sjeveru, s namjenom isticanja središnje urbane osi. Iz današnje perspektive i u usporedbi s drugim projektima, Zagrebački velesajam bio je platforma koja odražava stanje tadašnje arhitektonske scene, tj. Može se smatrati i laboratorij za nove arhitektonske forme i stajališta. Već gotovo dvadeset godina, Zagrebački velesajam ulaže samo u održavanje postojećih građevina i infrastrukture, bez konkretnog plana daljnjeg razvoja. (01.) Engineering Power : Bulletin of the Croatian Academy of Engineering, Vol. 14 No. 4, 2019. (02.) Slaven Kliček | 'Ambiciozni natječaji...' | pogledaj.to/prostor/ambiciozninatjecaji-ostavili-nedorecen-prostor -sredisnje-gradske-osi/ | pristupljeno 13.04.2020 (03.) 'Park je institucija' | intervju sa Jesenkom Horvatom | autor Saša Šimpraga | vizkultura.hr/intervju-jesenkohorvat/ | pristupljeno 13.04.2020 (04.) središnja os u Novom Zagrebu gradska os

Površinom kojom Velesajam komunicira sa Središnjom gradskom osi otvara se mogućnost povezivanja, integracije i prenamjene u pravi javni prostor i prebacivanje težišta centra Novog Zagreba na taj prostor. Veliko bogatstvo površine jest i neposredna blizina zelenih površina i Save. (1)

centar Novog Zagreba Proširenjem grada na jug produljuje se i koncept središnje gradske osi, pa se taj prostor nameće kao centar sa potrebnim sadržajima. Uz MSU i zgradu INA-e gradi se i Avenue Mall 2007.g. kao novi multifunkcionalni centar i doprinosi dugo planiranom središtu Novog Zagreba. Sam utjecaj produljenja središnje gradske osi u Novi Zagreb sa ciljem stvaranja središta Novog Zagreba nesigurno je realiziran. Takav dojam prostora koji ustvari nije funkcionalan u svojoj namjeni, korisnika ne poziva već mu služi kao jedna velika tranzitna zona Novog Zagreba. (2)

križanje

Plava potkova

zelena površina

Očita je neprimjerena eksploatacija Zelene potkove koja svake godine progresira. Neformalni, spontani i ne-masovni način korištenja travnjaka nije se bitnije odražavao na stanje parka, za razliku od onoga danas kada su dobri dijelovi svako malo pod sanacijom od prethodnih upotreba čime se negira njihov povijesni karakter. Ipak, svi ti načini upotrebe pokazatelj su, prije svega, atraktivnosti tamošnjih parkova, a s druge strane, i činjenice da Zagrebu nedostaje velikih uređenih zelenih urbanih praznina. Upravo taj nedostatak svoj potencijal ima u dovršetku planiranih parkova novozagrebačke Plave potkove – niza u cjelinu povezanih velikih javnih parkova nastalih po uzoru na donjogradsku Zelenu potkovu i u bitno većem mjerilu. (3)

objekt javne i društvene namjene problemsko područje

0 100m 250m

500m

kontekst budućnosti | studentica: Karla Radić-Lima

Most slobode

Bundek

Hipodrom RIT

Zagrebački velesajam

Središće Muzej suvremene

Avenija Dubrovnik

INA

Siget

Microsoft Croatia

Sopot

Sloboština

? ? Zagrebačka obilaznica

umjetnosti

Kao posljedica potresa aktualizira se potreba za boljom infrastukturom zelenih površina. Potresom 1880. ukazalo se na potrebu zelenih otvorenih površina na koje ljudi mogu izaći radi sigurnosti, te se posredno utjeće na formiranje Zelene potkove. Današnja implementacija takvog rješenja na području središnje gradske osi može se primjeniti kao 'Sveučilišna potkova,' cijeli prisavski potez i sređivanje onoga što je ostalo od 'Plave potkove.' Potreba za decentralizacijom sadržaja uviđa se i kod činjenice da se nakon potresa (u kojem je stradao njaviše stariji dio grada: Donji i Gornji grad) mnogo gradskih funkcija premješta u novije djelove grada. Osi koja je dosada planirana kao automobilska os, zbog predviđenog gubitka važnosti automobilskog prijevoza, danas je potrebna pješačka i biciklistička infrastruktura, pogotovo u Novom Zagrebu. Također, problem Novog Zagreba su velike zapuštene i neiskorištene površine koje se ponašaju kao urbane praznine. Aktivacija Save, Hipodroma, aktivacija Velesajma, afirmacija centra Novog Zagreba, ostvarenje punog potencijala Plave potkove i afirmacija kraja središnje gradske osi neki su od aktualnih problema na koje treba prigodno reagirati pri planiranju grada.

sl.1

grafički prikaz središnje gradske osi s ucrtanim postojećim i potencijalnim (budućim) centrima te pripadajućim poljima gravitacije neposrednog utjecaja na os

gradska os

zelene površine

postojeći / potencijalni centar

postojeće / potencijalne kružnice gravitacije

javni sadržaj

kontekst promjene | studentica: Karla Radić-Lima

kompozicija grada: Zagreb osi kompozicije grada Pokušaj da se grad prikaže kao apstrahirana kompozicija čitljivih linearnih elemenata označava namjeru da se omogući razumijevanje kompleksnog i slojevitog organizma u potpuno elementarnom prikazu s jediničnim elementom linije. Interpretacijom linije kroz sve prostorne fenomene (kretanja, pejsaža, resursa, socijalizacije i sadržaja) kristalizirati će se pojava jednog grada. Izdvojene kompozicijske osi sagledavale bi se u kontekstu svoje pozicije i utjecaja na kontaktna područja. Linija nije samostalni potez u prostoru. Zanimljiva je upravo jer na sebe prihvaća razne atribute: funkcionalno je određena, obodno privlači sadržaje, povezuje točke, stvara radijuse gravitacije i područja. Oblik može nositi značenje, hijerarhiju, kapacitet, karakter. Tako postavljeni 'koordinatni' gradski sustav daje jasnu informaciju poput gustoće i postojanosti vrijednosti u prostoru sada, gradotvornim procesima u trajanju/nastajanju/nestajanju i 'rupama' u prostoru tj. problemskim područjima. Analizom takvog sustava moguće će biti primijeniti plansku strategiju i viziju u konkretnom prostoru, odnosno točnu poziciju kojoj je neka funkcija ili atribut prikladan i potreban.

središnja gradska os Središnja gradska os nastavak je zagrebačke povijesne jezgre, produženje Zrinjevca. Kao potez započinje katedralom koja koja se ponaša kao orijentir i završna točka vizure kretanja središnjom gradskom osi. Nizak stupanj realizacije projekata i heterogenost funkcionalno-prostorne strukture ukazuje na parcijalni pristup planiranju novog središta Zagreba, time i prijetnje održivom urbanom razvoju. Sam kostur središnje gradske osi iako u principu funkcionalan, i kao takav temelj za razne projekte i studije koje pokazuju potencijal prostora, današnje stanje priča neku drugu priču. (01.) legenda uz grafički prikaz: os u funkciji os van funkcije

Gradskom osi mi ne ulazimo ni ne izlazimo iz grada, njom se služimo unutar grada - veza kojom kumuniciramo, spajamo jug i sjever, susrećemo istok i zapad. Ona služi gradu u kontekstu njega samoga. Iako je započeta sa snažnim temeljima u Medvednici, usmjerena sa Katedralom i Zrinjevcem, provlačeći se kroz grad što južnije ide to je sve disperziranija, pa se tako na svom 'kraju' jednostavno gubi. To je kraj koji ustvari nije ni početak grada.

sadržaj u funkciji/van funkcije

područje

radijus gravitacije

posebni elementi

Analizom Središnje gradske osi vidimo da je dosta elemenata van funkcije. U principu kao cjelina funkcioniraju samo Gornji i Donji grad, dok Trnje sa svojim nedostatkom sadržaja nema ni gravitacijski radijus koji bi privlačio korisnike. U Novom Zagrebu sadržaji jesu planirani, no samo dio je u funkciji dok ostatak pasivno postoji.

sl.1

analiza atributa linearne urbane osi na primjeru središnje gradske osi Zagreba, paralelno kroz sistematizaciju elemenata te njihovu konkretnu pojavu u prostoru

zaključak | studentice: Paula Prebeg i Karla Radić-Lima

teorija / u praksi povijesni gradski centar gradsko područje, u funkciji

sekundarna os, u funkciji

Zagrebačka katedrala Trg bana Josipa Jelačića Zelena potkova

gradsko područje, u funkciji radijus gravitacije

sekundarna os, u funkciji

sadržaj

Zrinjevac

sadržaj

Park J.J. Strossmyera

sadržaj

Umjetnički paviljon

sadržaj

Trg kralja Tomislava

sadržaj

Glavni kolodvor

sadržaj

Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski"

sadržaj

Općinski sud (palača pravde)

Ulica Kneza Branimira željeznička pruga

sekundarna os, u funkciji

Ulica grada Vukovara

novi gradski centar - Trnje sekundarna os, u funkciji

Slavonska avenija gradsko područje, van funkcije

gradska četvrt Donji Grad

Zagrebačke fontane

sekundarna os, van funkcije Sava

gradsko područje, u funkciji

sadržaj

Bundek

RIT gradske četvrti Središće, Zapruđe

sadržaj

sekundarna os, u funkciji radijus gravitacije

Muzej suvremene umjetnosti

Avenija Dubrovnik

? gradsko područje, van funkcije

gradske četvrti Sopot, Sloboština, Utrina, Travno, Dugave Plava potkova?

gradsko područje, van funkcije

produžetak Avenije Većeslava Holjevca radijus gravitacije

nedefinirani prostor - urbana praznina

sekundarna os, van funkcije željeznička pruga

sekundarna os, u funkciji

Zagrebačka obilaznica

identitet urbanih praznina Karla PribaniÄ‡

nesklad

Koja obilježja bi trebao imati jedan ulaz u grad? Koliko je važna uloga ulaza u identitetu grada? Kod većine gradova danas, teško je odrediti gdje grad počinje, odnosno završava. Gradovi se iz visoko urbanih, gusto izgrađenih područja rasipaju na manje izgrađena stambena naselja, sve do rahle individualne izgradnje, što ne mora značiti da grad na tim mjestima završava. Na rubnim područjima mnogih gradova smjestila se industrija.

praznine

valorizacija

Novi Zagreb, čija je izgradnja krenula nakon Drugog svjetskog rata južno od Save, ima svoj identitet koji u velikoj mjeri čine planirana višestambena naselja, međutim što južnije idemo, taj identitet se sve više gubi te uviđamo da južni ulaz u grad zapravo nije jasno određen, nije definiran, nije lako pamtljiv i ne pokazuje identitet grada. Južno od obilaznice puno je poljoprivrednih područja, a stambena izgradnja je zapravo vrlo neujednačena - višestambena naselja koja svojim neboderima daju dojam urbanog područja, te naselja sa većinom individualnom izgradnjom koja imaju potpuno ruralni karakter. Tu se smjestila i poslovna zona, trgovački kompleksi i ranžirni kolodvor. Ono što odmah primjećujemo u ovom djelu grada je da su mnoga područja ostala neizgrađena, odnosno u gradskom tkivu ima puno ''rupa''. Sve to utječe na neusklađenost južnog djela Zagreba. Potrebno je odrediti koja područja trebaju preobrazbu, koja područja imaju veću vrijednost, a koja manju, što zadržati, što dodati, što je poželjno, što je nepoželjno, kako organizirati promet na tom velikom gradskom čvorištu, koji prostori su potrebni ovom djelu grada i njegovom stanovništvu te kako ga povezati sa cijelim gradom i postići sklad, da zaista postane reprezentativan glavni gradski ulaz. Treba pronaći urbani identitet ovog prostora te tako odrediti smjer njegovog daljnjeg razvoja.

identitet

preobrazba

impresija | studentica: Karla Pribanić

'Plava potkova' (01.) Saša Šimpraga | 'Zagreb, javni prostor' | 2011. | nakladnik: Porfirogenet | str. 312 - 325

(02.) karta - parkovi Plave potkove uređeni dijelovi potkove neuređeni dijelovi potkove 0

100m

200m

500m

Park mladenaca

prikaz teksta Saše Šimprage; iz knjige 'Zagreb, javni prostor' (1) U vremenu prelaska grada na drugu stranu Save, nakon Drugog svjetskog rata, nastaje ideja o reinterpretaciji Zelene potkove na južnoj strani Save. Zamišljenu u puno većem mjerilu od donjogradskog orginala, tu nedovršenu cjelinu možemo nazvati Plavom potkovom. Ideja nove potkove nameće se samim planiranjem Novog Zagreba, koji je poput Donjeg grada zamišljen kao ortogonalna mreža, sa imaginarno produženim ulicama postojećeg grada i novozagrebačkim naseljima kao ''blokovima''. Novi Zagreb reflektira sliku socijalističkog društva pa ima mnogo javnih površina od kojih je većina u obliku velikih parkova, uključujući i one Plave potkove. Do kraja sedamdesetih godina potpuno su jasno definirane površine namijenjene većim parkovima.

Bračak

Lakun

aktualna problematika grada | studentica: Karla Pribanić

Park Utrina

Park V. Majera

Park M. Milankovića

(01.) karta - stanje Plave potkove danas adekvatno uređeni parkovi Plave potkove područja gdje je potkova ugrožena divljom gradnjom cjelina gdje je na trasu parka djelomično ušla izgradnja urbani vrtovi Plave potkove

Južni dio potkove čine dva središnja, najveća planirana parka, Bračak i Lakun. Park Vjekoslava Majera i Park mladenaca jedine su do danas parkovno ostvarene javne površine Plave potkove. Park mladenaca čini zapadni krak potkove. Istočni krak počinje sa sjeverne strane Parkom Vjekoslava Majera, zatim se nastavlja južno na Utrinu te zatim na nikad uređeni park sa zapadne strane Mamutice. Plava potkova može u velikoj mjeri doprinjeti urbanom identitetu južnog Zagreba. Neki od njegovih najvećih atributa su velike, ozelenjene javne površine. Ako se provede njeno uređenje, Plava potkova može ovaj dio grada definirati kao prostor rekreacije, sporta, prirode, gradsku zelenu oazu. Ono što Plavu potkovu razlikuje od ostalih ozelenjenih površina u gradu je zasigurno njena veličina; ako pogledamo Zelenu potkovu, ona je mnogo manjeg mjerila, a svejedno opslužuje jako puno ljudi. Još jedan bitan element Plave potkove je to da ona može činiti jedan veliki zeleni sustav, a tako je i zamišljena - što znači da se tu mogu smjestiti razne funkcije i organizirati razne aktivnosti te se međusobno povezati. Okolna izgradnja je nešto što također daje posebnost Plavoj potkovi; ona nije gusta i zbijena kao npr. u Donjem gradu, jer su naselja Novog Zagreba planirana tako da imaju puno neizgrađenih površina oko zgrada. Zbog toga možda možemo dobiti dojam da prostor slobodnije teče i zelenilo nema strogu granicu. Bitna stvar koju bi Plava potkova mogla postići je povezivanje novozagrebačkih naselja, koja trenutno funkcioniraju (a tako su i planirana) kao zasebne cjeline. Vrijedne elemente identiteta Plave potkove potrebno je zaštititi. Fizički se to odnosi na praznine koje se desetljećima čuvaju za nju, a već su na nekim manjim dijelovima ugrožene izgradnjom. Najviše je ugrožena zapadna strana Bračka, koja će sigurno trebati preobrazbu kako bi potkova ostala cjelovita. Osim fizičke, potrebno je očuvati i društvenu dimenziju potkove. Dio identiteta južnog Zagreba zasigurno je poljoprivreda. I na dijelovima Plave potkove možemo naći improvizirane povrtnjake. Stanovništu se te površine nikako ne smiju na silu oduzeti, većse mora potaknuti daljni razvoj i dati im mogućnosti za lokalni uzgoj hrane. Ono što Plavoj potkovi najviše nedostaje kako bi ostvarila puni potencijal je jedinstvenost. Jedinstveno uređenje ovog prostora kao cjeline, kako je povijesno i planirano, potpuno bi preobrazilo južni Zagreb, te znatno unaprijedilo kvalitetu života u tom djelu grada.

aktualna problematika grada | studentica: Karla Pribanić

identitet urbanih praznina definiranje pojma urbane praznine Što smatramo urbanim prazninama? Kako doživljavamo praznine u gradskom tkivu? Jesu li one poželjne ili nepoželjne? Urbana praznina za nas može biti prostor na kojem nema izgradnje; onda i park možemo smatrati prazninom. Ona može jednostavno biti prostor koji nije uređen, možda je potpuno netaknut od strane ljudi. Urbana praznina može biti čak i prostor na kojem postoje intervencije, međutim on je napušten, neproduktivan, zastarjeo. Španjolski arhitekt Ignasi de Sola-Morales 1995. objavljuje esej ''Terrain vague'' gdje objašnjava što su praznine u gradu i koja je njihova vrijednost i značenje. (01.) Ignasi de Sola-Morales: 'Terrain vague' (esej) | 1995.

c.1

"Empty, abandoned space in which a series of occurrences have taken place seems to subjugate the eye of the urban photographer. Such urban space, which I will denote by the French expression terrain vague, assumes the status of fascination, the most solvent sign with which to indicate what cities are and what our experience of them is."

Na nedefinirane prostore ne moramo gledati samo u negativnom svjetlu, kao prazne, već na njih možemo gledati pozitivno, kao pune - pune potencijala, mogućnosti, slobode. Vrlo je važno kako ćemo djelovati u njima. Njihove specifične vrijednosti otkrivaju nam što bi svaka urbana praznina mogla postati, a njihov sustav može nam otkriti kakav bi značaj one imale za grad. Tim prostorima nije dobro nasilno nametati nešto što u njih ne pripada, niti oduzeti im nešto čemu je mjesto tamo. Uvijek treba biti svjestan duha mjesta, tek tada urbane praznine mogu ostvariti svoj puni potencijal. (02.) Ignasi de Sola-Morales: 'Terrain vague' (esej) | 1995.

c.2

"When architecture and urban design project their desire onto a vacant space, a terrain vague, they seem incapable of doing anything other than introducing violent transformations, changing estrangement into citizenship, and striving at all costs to dissolve the uncontaminated magin of the obsolete into the realism of efficacy."

(03.) 'terrain vague' | simbolična fotografija

fenomen istraživanja | studentica: Karla Pribanić

(01.) poljoprivredne površine južno od obilaznice

sustav urbanih praznina u južnom Zagrebu Ako pogledamo južni dio Zagreba, on svakako ima puno ''praznina'', odnosno prekida u gradskom tkivu: Neki od tih prekida su poželjni - parkovi, sportska igrališta. Neke urbane praznine, kao npr. dijelovi Plave potkove, su vrlo važne za budući razvoj južnog Zagreba i imaju veliku vrijednost. Njih treba zaštititi od daljnjih problematičnih intervencija te u konačnici ostvariti njihov puni potencijal tako da se osim njihove fizičke, zaštiti i njihova društvena i simbolična dimenzija. Neki prostori koji nam se na prvu čine kao urbane praznine, imaju svoju svrhu. Poljoprivredne površine i urbani vrtovi, bez obzira na to jesu li oni previđeni za poljoprivredu ili su im građani dali tu funkciju, svakako imaju i vrijednost i potencijal. Njihova bitna dimenzija je ona društvena, a manje fizička. Južno od obilaznice, poljoprivredne površine postaju dominantne, a izgradnje je puno manje, puno je rahlija. Sve te praznine se možda mogu drugačije organizirati, povezati u sustav, preobraziti, a da njihova namjena ostane ista. U južnom dijelu Zagreba nalazimo i urbane praznine koje su samo to - prazni prostori. To ne znači da u njih možemo intervenirati bilo kako. Kako se odnosimo prema tih prostorima može biti od velikog značaja za grad. Ono što je zajedničko svim urbanim prazninama je potencijal. Na njih treba gledati pozitivno, jer one svakako mogu doprinjeti razvoju grada ako ih se iskoristi na pravi način.

fenomen istraživanja | studentica: Karla Pribanić

klasifikacija urbanih praznina 1. kvalitetno uređene praznine (parkovi, sportska igrališta i sl.) 2. neuređene praznine velike vrijednosti - namijenjene parkovima 3. neuređene praznine - većinom prazni prostori bez funkcije 4. praznine koje imaju poljoprivrednu vrijednost i/ili potencijal 5. izgrađene površine koje više nisu produktivne i/ili su zapuštene 6. izgrađene površine koje se koriste, ali urbanistički nisu logične

(01. - 06.) satelitski snimak sa označenim različitim kategorijama urbanih praznina 0

250m 500m

1000m

1. jezero Bundek

2. Plava potkova

3. nedefiniran prostor

4. poljoprivredna površina

5. ranžirni kolodovor

6. poslovna zona Buzin

U Novom Zagrebu mnoge prostore možemo smjestiti u neku od kategorija urbanih praznina. U južnom dijelu nalazi se najveći dio poljoprivrednih površina, dok u sjevernom djelu dominiraju poželjne praznine, ali i one izgrađene koje ne funkcioniraju. Dio istočno od Sarajevske ceste je gotovo potpuno sastavljen od različitih praznina - treba cjelovitu preobrazbu. Neke od praznina koje su nepoželjne u gradu lakše će se transformirati, a neke jako teško, no važno je zapamtiti da kod svih postoje mogućnosti i potencijal; ne potpuno odbaciti gradske prostore za koje isprva pomislimo da su ''potrošeni''.

kontekst sadašnjosti | studentica: Karla Pribanić

urbane praznine prije prelaska Save Prije početka izgradnje Novog Zagreba, netom nakon drugog Svjetskog rata, Zagreb južno od Save nije postojao. Tu se nalazilo nizinsko područje s poljoprivrednim površinama, a današnja imena novozagrebačkih naselja tada su označavala tamošnje toponime. Zato možemo reći da je u prošlosti cijeli današnji južni Zagreb bio terrain vague, mjesto u čijem smjeru se grad razvija, međutim do njega još nije potpuno stigao.

(01.) 'Druga regulatorna osnova' grada Zagreba iz 1887. godine (02.) prijedlog regulatorne osnove Milana Lenucija iz 1907. godine

Na regulatornim osnovama iz kraja 19. stoljeća i početka 20. stoljeća vidimo da Sava izgleda potpuno drugačije, a na prostoru južno od nje se grad još niti ne planira. Grad se u ovom razdoblju tek širi na današnji Donji grad i područje južno od pruge. Sva ta danas gusto izgrađena područja Zagreba u jednom trenutku su bila praznine, područja puna potencijala za planiranje i širenje grada. U ovom razdoblju svakako je prepoznat fenomen urbane praznine; osim kao praznog prostora na koji se grad planira širiti, on je prepoznat i kao poželjan element u obliku planiranih donjogradskih trgova i zelenih površina. U međuratnom razdoblju grad se neplanski širi na prostore južno od željezničke pruge. Nastaju nekonsolidirani prostori Trnja, Trešnjevke i Peščenice. Oni tako iz jedne vrste urbane praznine prelaze u drugu - onu koja se koristi i nije fizički praznina, ali je urbanistički nelogična i ne funkcionira.

urbane praznine u socijalističkom gradu Gradnja Novog Zagreba započinje pedesetih godina 20. stoljeća, a započeo ju je tadašnji gradonačelnik Većeslav Holjevac premještanjem Velesajma iz trokuta željezničkih pruga na slobodne prostore budućeg grada. Južni Zagreb koncipira se u urbanističkim planovima i

kontekst prošlosti | studentica: Karla Pribanić

projektima kroz imaginarno produžene ulice postojećeg grada. Novozagrebačka višestambena naselja kao ''blokovi'' ponavljaju pravilan raster Donjeg grada. U planiranju i gradnji Novog Zagreba svakako je prepoznata vrijednost uređenih urbanih praznina - javnih površina, a ponajviše parkova. On reflektira sliku socijalističkog društva u kojem nema luksuza u stanovanju i bitnije je ono zajedničko, a to su javni prostori. Fenomen urbane praznine, planirane i uređene, je zapravo ono što se najviše cjenilo kod planiranja grada južno od Save, a do danas je ostalo njegova najveća vrijednost. Ozelenjene površine koje služe kao poveznice stambenih naselja, omogućuju zrak, sunce i rekreaciju, i danas su velikim dijelom sačuvane od devastacija i intervencija. (03.) Regulatorna osnova grada Zagreba iz 1937. godine, temeljena na rezultatima ranije provedenog natječaja (04.) Shema prostorne organizacije, GUP grada Zagreba iz 1971. godine

Kasnije, u tranzicijskom vremenu nakon stjecanja neovisnosti, u južnom Zagrebu grade se neke nove tipologije i događaju se neke problematične intervencije, što dovodi do nastanka nekih novih urbanih praznina. Možda je danas prostor južno od obilaznice ono što je nekad bilo sve južno od željezničke pruge?

urbane praznine u tranzicijskom razdoblju Krajem 20. stoljeća dolazi do mnogih promjena. Država prolazi kroz razdoblje tranzicije nakon stjecanja neovisnosti. Novo vrijeme i nove okolnosti utječu na Zagreb i njegov razvoj, pa tako npr. Savska ulica postaje novo gradsko poslovno središte, a Radnička ulica poduzetničko gradsko središte. Dolazi do masovne gradnje velikih trgovačkih centara - pogotovo na periferiji grada. Događaju se mnoge točkaste intervencije (neke izrazito problematične) koje nisu međusobno povezane na razini grada. Novi Zagreb također je osjetio dolazak novog vremena. Na nekim od sačuvanih važnijih lokacija gradile su se nove i vremenu karakteristične tipologije, uglavnom trgovine, trgovački centri te sakralni objekti (npr. u ''centru Novog Zagreba,'' na križanju Avenije Većeslava Holjevca i Avenije Dubrovnik). Ta izgradnja je tek mjestimično pogrešnim sadržajima popunjavala prostore ionako namijenjene gradnji.

kontekst prošlosti | studentica: Karla Pribanić

Unatoč tome, sačuvani zeleni prostori i poželjne urbane praznine južnog Zagreba ostale su uglavnom nedirnute. Prostori koji se desetljećima čuvaju za parkove i ozelenjene javne prostore (prostori Plave potkove) manjim dijelom su ugroženi problematičnim intervencijama, međutim ne dolazi ni do njihovog uređenja i ispunjenja njihovog potencijala. Umjesto toga, radi privatnih interesa i nedostatka smjernica za daljni razvoj i planiranje grada, dolazi do gradnje nekih prostora koji postaju nove urbane praznine: poslovnih zona, shopping centara i stambenih naselja koja nisu na najsretnijoj lokaciji. Istovremeno, neki prostori nastali u prošlom vremenu postupno gube svoju funkciju, postaju zapušteni i neproduktivni te trn u oku stanovnicima južnog Zagreba - time nastaje još jedna vrsta urbane praznine. Kao posljedica svega toga, u južnom Zagrebu danas imamo razne vrste poželjnih i nepoželjnih urbanih praznina. Svaki od tih prostora ima svoj specifičan identitet i svoju povijest, a na nama je da odlučimo kakva će biti njihova budućnost.

sl.1

izgradnjom nove trase željeznice (i novog kolodvora) ograničeno je širenje grada prema jugu. Iako razmatran kroz niz urbanističkih studija i planova, prostor iza pruge sve do 2. svjetskog rata ostaje urbana praznina

sl.2

u prvoj polovici 19. stoljeća južno od rijeke Save nalazile su se isključivo poljoprivredne površine te to područje nije niti razmatrano kao budući dio grada

sl.3

poslije 2. svjetskog rata, na prostoru današnjeg Novog Zagreba postupno se izvode naselja, kompleksi i industrijski pogoni koji će kasnije uvelike definirati strukturu tog djela grada

sl.4

prvobitna matrica Novog Zagreba tek je djelomično ispunjena do kraja 20. stoljeća, a nove društvene prilike već traže preispitivanje brojnih zastarjelih sadržaja

(01. - 04.) suvremene sateltske snimke sa označenim urbanim prazninama kroz različite povijesne etape 0

0.5 km 1 km

2 km

kontekst prošlosti | studentica: Karla Pribanić

'terrain vague' (01.) Ignasi de Sola-Morales: 'Terrain vague' (esej) | 1995.

iz istoimenog eseja autora Ignasi de Sola-Moralesa (1) U svoj eseju iz 1995. španjolski arhitekt prestavlja nov način razmišljanja o neodređenim prostorima u modernom gradu. Koristi se francuskim pojmom terrain vague, te objašnjava koje prostore u urbanom tkivu bi svrstao pod taj pojam i zašto. On predlaže nov način pristupa tim prostorima - nov način gledanja na njih, analiziranja tih nedefiniranih prostora i u budućnosti, potpuno nov način projektiranja i preobrazbe.

c.2

"Today, intervention in the existing city, in its residual spaces, in its folded interstices can no longer be either comfortable or efficacious in the manner postulated by the modern movement's efficient model of the enlightened tradition. How can architecture act in the terrain vague without becoming an aggressive instrument of power and abstract reason? Undoubtedly, through attention to continuity: not the continuity of the planned, efficient, and legitimized city, but of the flows, the energies, the rhythms established by the passing of time and the loss of limits... we should treat the residual city with a contradictory complicity that will not shatter the elements that maintain its continuity in time and space."

Arhitekt predlaže razmatranje mogućnosti da se dopusti nered, poremećaj; da se više ne upada u zamku modernizma koji pokušava apsolutno sve racionalizirati i organizirati sve prostore unutar usko definiranog skupa namjena. On smatra da se moramo usredotočiti na kontinuitet, ali ne kontinuitet planiranog grada, već ritma uspostavljenog prolaskom vremena.

Crveni plan Pule (03.) praksa.hr/red-plan-pula/ | "Crveni plan Pule" | objavljeno 2008. | pristupljeno 22.04.2020.

Inženjerska zadruga Praksa iz Pule radi mapu krize za grad Pulu. Crveni plan je plan za grad koji se nalazi u alarmantnom (crvenom) stanju. Prvi korak u izradi takvog plana je uočavanje crvenih ili kriznih polja. U tu svrhu proizvedena je «mapa krize» grada Pule koja prikazuje jednu sliku grada u vremenu kasnog kapitalizma. (3) Umanjivanjem utjecaja javnih institucija stvorena je podloga za kontinuiranu krizu, a njeni efekti vidljivi su u nizu malih događaja. Grad se raspada na bezbroj pojedinačnih interesa. Neoliberalni grad uništava komunalne vrijednosti i javne institucije te direktno oštećuje širi gradski sustav. Javlja se korupcija, a građani ne mogu utjecati na raspodjelu viška vrijednosti koja se u gradu stvara. Grad je prepušten samostalnom načinu razvoja, kakav god on bio. Urbanizam gubi oslonac u službenim organima vlasti te se buduće planiranje grada mora osloniti na nove oblike transparentnijih organizacija. Kao izvor podataka za izradu «mape krize» korištene su novosti objavljene u gradskoj kronici «Glasa Istre» kroz 2007. godinu. Događaji su strukturirani po različitim kategorijama djelovanja(pobune, demonstracije, žalbe, okupacije, deložacije, bespravna gradnja, male komunalne akcije, radne akcije). Karta prikazuje i prostore gdje se mogu očekivati konflikti.

kontekst budućnosti | studentica: Karla Pribanić

Najčešći razlozi pobuna su protivljenje prijedlozima urbanističkih planova, komunalna neopremljenost naselja, konflikti nastali deložacijom... Način izvođenja pobune je najčešće peticija, prosvjedovanje stanara na ulici, demonstracije, sadnja stabala i različite radne akcije. Na mapi su prikazani primjeri djelovanja građana koji trebaju služiti pronalaženju jasnijih i funkcionalnijih oblika interveniranja u gradu. Oni za sada predstavljaju razdvojene i kratkotrajne taktike mijenjanja uvjeta života u gradu. Želja je da se njihovim strukturiranjem razvije strategija koja bi mijenjala ne samo uvjete već i odnose života u gradu. Razvijanjem tih strategija moguće je stvoriti nove alate za razvoj grada. Na primjeru grada Pule možemo uočiti neefikasnost današnjeg načina uređivanja grada, a slične probleme ima i Zagreb. Korupcija, raspadanje na pojedinačne interese, nejasan smjer razvoja grada, zapušteni prostori, gradska obilaznica kao granica grada... Može li se onda sličan plan, odnosno mapa krize napraviti za južni Zagreb? Možda se upravo za urbane praznine južnog Zagreba mogu osmisliti strategije djelovanja koje će mijenjati gradske prostore i poboljšati kvalitetu života, a dio tih strategija mogu biti i sami građani.

(01.) grafički dio Crvenog plana Pule: tzv. 'mapa krize' | izvor: praksa.hr/redplan-pula/

kontekst budućnosti | studentica: Karla Pribanić

preobrazba urbanih praznina Iz istraživanja grada, ali i iz svakodnevnog života možemo zaključiti: grad i život u gradu se mijenjaju. Pogotovo s obzirom na nedavne okolnosti u kojima se našao grad Zagreb i njegovi stanovnici: pandemija i najveći potres u zadnjih 140 godina. Znamo da grad više ne možemo planirati kao prije. Moramo zauzeti novi stav prema uređivanju prostora grada. Južni Zagreb je dio grada koji je još u nastajanju, nedovršen, s puno potencijala za stvaranje kvalitetnog okruženja, no trenutno bez plana za daljni razvoj. Urbane praznine južnog Zagreba imaju potencijal postati bilo što. One su nedefinirane, neodređene - upravo u tome je njihova najveća vrijednost. Ispravan stav prema njihovom planiranju može nam pomoći stvoriti grad koji je održiv, što je trenutno za budućnost najvažnije. To ne možemo postići koristeći se principima planiranja iz prošlosti - zoniranjem, određivanjem funkcionalnih zona, nametanjem jasnih namjena svakom prostoru u gradu i ignoriranjem i uništavanjem svega što nam ne odgovara u urbanoj strukturi grada. Novi pristup mora obratiti pozornost na identitet svakog prostora, čak i tamo gdje nam se čini da on ne postoji.

(01.) simbolična fotografija kao prikaz urbanih praznina 'Plave potkove'

Nedavni događaji u Zagrebu i u svijetu pokazali su nam da svim stanovnicima grada trebaju biti dostupni javni sadržaji, ali i otvorene zelene površine u blizini njihova doma. Pokazali su nam da jedino policentričan grad može funkcionirati, te koliko je važna prometna povezanost i javni prijevoz. Sada vidimo koliko je važno da grad i njegovi prostori budu fleksibilni, prilagodljivi. Njihova prenamjena mora biti moguća brzo i lako, jer se potrebe grada u današnje vrijeme konstantno mijenjaju.

kontekst promjene | studentica: Karla Pribanić

Urbane praznine mogu postati upravo ono što gradu treba. One mogu biti fleksibilni prostori, prilagodljivi za svaku kriznu situaciju, mogu biti zeleni prostori prijeko potrebni stanovništvu, mogu biti nova gradska mikro središta, nove poslovne zone... Na nama je da pomoću fizičkih praznina, stvorimo grad bez onih mentalnih.

polazišne točke intervencije u urbane praznine 1. uređene, poželjne praznine (parkovi, sportska igrališta i sl.)

2. neuređene praznine velike vrijednosti - namijenjene parkovima ostvarenje punog potencijala, stvaranje novih gradskih zelenih i

3. neuređene praznine - prazni prostori bez funkcije okolnom

4. praznine koje imaju poljoprivrednu vrijednost ili potencijal, uključujući urbane vrtove lokalni uzgoj hrane, razvoj urbanih vrtova i potpora lokalnih poljoprivrednika

5. urbane praznine koje više nisu produktivne ili su zapuštene - preobrazba i prenamjena

6. izgrađene urbane praznine koje se koriste, ali urbanistički nisu logične

kontekst promjene | studentica: Karla Pribanić

identitet i duh mjesta (01.) Zlatko Jurić | '...Prolog u regulaciju Kaptola 1908.' | časopis: Prostor br. 1(29) 13 | 2005. godina | str. 23 - 40

Umjetnička gradogradnja ne zasniva se na proizvoljnim razmišljanjima arhitekata, već polazi od komunalnih, prometnih i vlasničkih zahtjeva, ali istodobno želi postići ujedinjenje s umjetničkim, simboličkim i povijesnim vrijednostima. Prije stvaranja prijedloga regulatorne osnove potrebno je proučiti 'genius loci', odnosno topografiju, tradiciju, običaje, ekonomske i pravne prilike pojedinoga grada ili predjela. Posebnu pozornost treba obratiti na povijesne i umjetničke vrijednosti zgrada, ulica i trgova, koje međusobnim odnosima čine ambijentalnu vrijednost. Visine i volumeni zgrada stvaraju zajedno vertikalni gradski obris kao jedan od važnih elemenata ambijentalne vrijednosti grada. Od uglednog arhitekta Karla Henricija Viktor Kovačić preuzeo je razmišljanje o važnosti psihološkog dojma u gradogradnji, koji umjetnički i povijesni spomenici zajedno s ambijentalnom vrijednošću okoline proizvode na promatrača. Kovačić je projektom regulacije Kaptola i okolice povezivanjem složene povijesnosti kompleksa (nad)biskupske tvrđe s domoljubnim mauzolejom i konjaničkom skulpturom povijesnih osoba podizao nacionalnu svijest prilagođavajući se izazovima vremena u kojem je živio. (1)

kako planiranjem možemo stvoriti grad koji je održiv i prilagodljiv?

kako spriječiti posljedice prirodnih katastrofa?

kako uključiti lokalno stanovništvo u planiranje grada?

kako očuvati identitet i duh mjesta zapuštenih prostora?

kako odgovoriti na zdravstvene izazove budućnosti? (02.) pregled najvažnijih izvora identiteta za prostor južno od Save sa navedenim potencijalima za preobrazbu i razvoj

zaključak | studentice: Karla Pribanić i Bruna Sorić

HIPODROM velika zelena površina blizu Save za koju postoje bolje namjene

VELESAJAM prostor se može revitalizirati ili preuzeti novu funkciju kao centar Novog Zagreba

SAVA, PROSTOR OKO SAVE može postati središnji gradski zeleni prostor koji spaja sjeverni i južni Zagreb

može postati reprezentativan južni ulaz u grad

PLAVA POTKOVA treba ostvariti svoj potencijal kao najveći zagrebački sustav parkova

ogroman prostor koji može postati zelena oaza uz Savu

lokalni uzgoj hrane u gradu prostor koji treba prenamijeniti u skladu s kontaktinim područjima te ga staviti u službu okolnog stanovništva

POSLOVNA ZONA BUZIN moguće poslovno središte budućeg grada južno od obilaznice

opskrba grada 0.5 x 0.5 km

urbani prijelazi Petra PuliÄ‡

gradski bedemi Iva Sladoljev-JoliÄ‡

Zadatak transformacije južne periferije grada može se raščlaniti na više zadataka i postavljenih pitanja. Gdje grad završava i što se na njega nastavlja? Koji bi se prsten oko Zagreba smatrao periferijom? Osim dvodimenzionalnog definiranja zone zahvata zadatka, također je ključno definirati isto područje u prostoru. Kako obilježiti ulaz u grad? Kako naznačiti prijelaz iz neurbanog u urbano područje u vidu oblikovanja prostornih elemenata? Koji elementi sugeriraju "početak grada"? Također, potrebno je pristupne pravce ka gradu definirati na način da vizura grada poziva i usmjerava. Čitavu zonu južne periferije Zagreba potrebno je oblikovati ili preoblikovati kao gradsko tkivo. Trenutno stanje je takvo da je gradsko i prigradsko tkivo isprekidano te isprepleteno gotovo ruralnim zonama tako da čitav prostor zahtjeva određen stupanj organizacije.

ruralno

vizure

urbano

između? impresija | studentica: Petra Pulić

'struka, a ne politika' (01.) vizkultura.hr/intervju-suzana-dobriczaja/ | "Struka, a ne politika" | pristupljeno 26.03.2020

prikaz intervjua sa Suzanom Dobrić Žajom, objavljenog na portalu vizkultura.hr; autor intervjua: Saša Šimpraga (1) Suzana Dobrić Žaja, arhitektica i aktivistica te jedna od članica inicijative koja je obranila javni park u Zagrebačkom kvartu Savica, govori o politikama prostora, demokratskom procesu, građanskoj participaciji i progresivnim alternativama postojećim pristupima upravljanja gradom. Savica za park/Čuvajmo naš park je jedna od najuspješnijih građanskih inicijativa u Zagrebu jer je park opetovano uspješno obranjen.

planskoj dokumentaciji ne postoji nikakva prepreka da se crkva i pastoralni centar

Nakon što je grad konačno odustao od prijenosa vlasništva javnog parka na Crkvu, odnosno izgradnje crkvenog kompleksa posred središnjeg parka naselja, crkveni kompleks izmješten je ponovno na spornu lokaciju, ovaj put unutar GUP-om predviđene zone za sport i rekreaciju. Projekt sportske zone Chromos - Savica odabran je na urbanističkom natječaju 2005. godine, ali do danas nije proveden u djelo. (02.) nacrt prvonagrađenog rješenja Studija UP za Sportsko - rekreacijski centar Chromos - Savica (izvor: navedeni članak)

aktualna problematika grada | studentica: Petra Pulić

Možemo reći da mali kvartovski parkovi na razini svakodnevnice pripadaju skupini najvažnijih javnih prostora, a u većini slučajeva u Zagrebu pristupa im se krajnje neinventivno. U posljednjih nekoliko godina uložila su se golema sredstva u uređenje lokalnih dječjih igrališta, ali krajnji rezultat su jednoobrazna igrališta opremljena uvijek istim spravama i uvijek istim antitraumatskim podlogama sa jednakim ogradama.

okvirima ne predstavlja kapitalnu investiciju, vidim kao , prostor eksperimenata..." (01.) fotografija - zapušteno sportsko igralište na Gagarinovom šetalištu

U posljednjih dvadeset godina grad Zagreb teško je devastiran lošim i neodgovornim vođenjem što je dovelo do toga da je komunalna infrastruktura pred kolapsom. Ne ulaže se u nove javne i društvene sadržaje, ne funkcionira sustav zbrinjavanja otpada, vodi se promašena prometna politika, a s druge strane ogroman novac se rasipa na loše projekte kao što je Ljeto na Savi ili na posve nepotrebni Spomenik domovini. U južnom dijelu grada nekoliko je upitnih pitanja i projekata. Prvo je pitanje Jakuševca i njegovog eventualnog izmještanja potaknuto negodovanjem stanovništva okolnog područja. Također, grad je najavio i kontroverzni megaprojekt zagrebačkog Manhattana u sklopu kojeg se, među ostalim, javlja ideja uklanjanja hipodroma. Koliko bi narušilo identitet grada Zagreba kada bi na mjestu hipodroma niknuli neboderi koji bi zaklonili za Zagreb karakteristične vizure prema Sljemenu?

aktualna problematika grada | studentica: Petra Pulić

urbani prijelazi im.m. (G prijélaza; mn. N prijélazi, G prijélāzā) 1. mjesto na kojemu se prelazi s jedne strane na drugu [pješački ~; ~ preko granice; ~ preko pruge] 2. pretapanje jednoga stupnja, stanja ili vrijednosti u drugi stupanj, stanje ili vrijednost [~ devetnaestoga u dvadeseto stoljeće]; sin. (tranzicija)

fenomen istraživanja | studentica: Petra Pulić

Prostorni razvoj Zagreba možemo promatrati u vidu preskakanja prirodnih ili stvorenih prepreka u različitim fazama razvoja, od kojih su najupečatljivije željeznica i rijeka Sava. Može li Zagreb preskočiti i gradsku zaobilaznicu kao suvremenu prepreku širenju grada? Definiranjem granica (prepreka), ujedno možemo definirati i pojase grada koje uz etapu rasta Zagreba veže i čitav niz urbanističkih i prostornih sličnosti.

Promatranjem grada kroz razvojne etape dolazimo do njihovih kontaktnih područja u kojima se događa prijelaz - prijelaz u tipologiji, gustoći, ambijentu... Svi navedeni parametri čitljivi su i u oblikovanju koje igra značajnu ulogu u poimanju prostora i stvaranju karaktera čitavog urbanog pojasa grada.

(01.) fotografija rijeke Save kao primjer jednog urbanog prijelaza

(02.) gradska obilaznica kao mogući urbani prijelaz u budućnosti

fenomen istraživanja | studentica: Petra Pulić

južni Zagreb - aktualne prepreke u gradskom tkivu rijeka Sava / hipodrom / jezero Bundek rijeka kao dominantan element u prostoru i rekreacijski zeleni potez hipodroma kao svojevrsna tampon zona prema urbanizmu Novog Zagreba

kao takva, pruga uz tok generira urbanu strukturu zahvaljujući svom funkcionalnom, povijesnom i prostornom značaju

točke u prostoru koje ujedno svojom pozicijom generiraju i prsten prijelaza prema stanovanju - stanovnici ne žele pogled na te utilitarne točke grada

gradska obilaznica kao međa grada prostorno i tipoliški - prijelaz iz urbane matrice višestambenih struktura u individualno stanovnje

(01.) fotografija gradske obilaznice

(02.) satelitski snimak Novog Zagreba sa grafičkim prikazom prepreka, odnosno područja urbanih prijelaza 0

250m

500m

1000m

kontekst sadašnjosti | studentica: Petra Pulić

pojas rijeke Save

hipodrom

Bundek

željeznička pruga

Jakuševec

ranžirni kolodvor

gradska obilaznica

vodocrpilište

širenje grada preskakanjem prepreka Razvoj grada Zagreba možemo pratiti kroz preskakanje prirodnih i stvorenih prepreka. Svaka faza razvoja i obuhvat grada nosi svoju periferiju, koja kasnije kroz daljnje širenje ugrađuje u tkivo grada i taj prijelazni pojas pomiče se šire. Kao najznačajnije prepreke kroz povijesni razvoj grada možemo iščitati željezničku prugu i rijeku Savu. Iz perspektive zadatka postavlja se pitanje gradske obilaznice kao eventualno nove prepreke u širenju grada. (01.) satelitski snimak Zagreba sa ucrtanim povijesnim, aktualnim i budućim fizičkim preprekama širenju; povijesna jezgra je označena krugom 0

1km

2km

3km

reljef

pruga

rijeka Sava

gradska obilaznica

kontekst prošlosti | studentica: Petra Pulić

(01.) shematski prikaz povijesnog razvoja gradskog prostora Zagreba od 1742. do 2001. godine | izvor: dopunjeni prikazi iz GUP-a 1971.

1742. godine - 5000 stanovnika grad nastaje na dvama susjednim brežuljcima (Kaptol i Gradec)

1890. godine - 40 000 stanovnika širenje grada u podgrađe Kaptola i Gradeca: Ilica, Harica, Šoštarska ves, Opatovina...

1910. godine - 100 000 stanovnika širenje grada pretežito u smjerovima istok - zapad

1931. godine - 200 000 stanovnika nagli rast grada nakon izgradsnje pruge zbog razvoja industrije i doseljenja ruralnog stanovništva južno od pruge - grad preskače prugu

1948. godine - 320 000 stanovnika rast grada na zapad (Trešnjevka) i jug (Trnje)

1961. godine - 460 000 stanovnika nakon približavanja Savi Trnjem, dolazi do početka izgradnje južno od Save - grad preskače Savu

2001. godine - 779 145 stanovnika južno od Save formirao se Novi Zagreb, a grad dolazi do obilaznice - obilaznica kao rub grada

kontekst prošlosti | studentica: Petra Pulić

kakav Zagreb (ne)želimo? U posljednjih dvadeset godina grad Zagreb teško je devastiran lošim i neodgovornim vođenjem. Ne ulaže se u nove javne i društvene sadržaje, ne funkcionira sustav zbrinjavanja otpada, vodi se promašena prometna politika, a s druge strane ogroman novac se rasipa na loše projekte visoke cijene kao što je 'Ljeto na Savi' ili na posve nepotrebni tematski park 'Hrvatska u malom'. U području južnog Zagreba čitav je niz spornih projekata, a neki su:

(01.) 100posto.jutarnji.hr/news/ zagrebacki-manhattan-je-projekt-punproblema-velika-je-vjerojatnost-danam-se-nakon-lex-agrokora-dogodilex-hipodrom | "Stručnjaci o novom bandićevom projektu..." | pristupljeno 14.04.2020 (02.) dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ljetona-savi-sluzbeno-zapocelo-prije-osamdana-a-gradnja-jos-traje--568220.html | "U Zagrebu nastupe DJ-eva prate tek zaštitari..." | pristupljeno 14.04.2020 (03.) novac.jutarnji.hr/aktualno/mozeli-hrvatska-realizirati-vizionarski-projektna-savi-bandic-zasto-se-bojimo-rijeke/ 8128337/ | "Može li Hrvatska realizirati vizionarski projekt na Savi? ..." | pristupljeno 14.04.2020 (04.) jutarnji.hr/sport/nogomet/fotoovako-bi-trebao-izgledati-plavi-vulkannovi-hrvatski-nacionalni-stadionkostao-bi-120-milijuna-eura-a-vecinunovca-dao-bi-grad-zagreb-7607241 | "OVAKO BI TREBAO IZGLEDATI 'PLAVI VULKAN'..." | pristupljeno 14.04.2020 (05.) rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/ 3526965/novi-zagreb-kao-velikogradiliste-milan-bandic-gradi-hrvatskuu-malom/ | "Novi Zagreb kao veliko gradilište..." | pristupljeno 14.04.2020 (06.) tportal.hr/vijesti/clanak/u-travnomcemo-napraviti-bundek-2-bit-ce-ipopularnih-fontana-20130312 | "U Travnom ćemo napraviti Bundek 2..." | pristupljeno 14.04.2020 (07.) satelitski snimak Novog Zagreba sa označenim obuhvatima projekata

projekt u suradnji s tvrtkom iz Dubaija Eagle Hills. Milan Bandić obvezao se na osiguravanje potrebne površine i infrastrukture za gradnju novog zagrebačkog naselja. Kako bi se mogao provesti projekt u gradu je potrebno pronaći lokaciju koja bi bila dovoljno atraktivna i dobro prometno povezana s ostatkom grada. Zamišljena parcela bi nastala spajanjem današnjeg Hipodroma i Velesajma (1) LJETO NA SAVI Više od 11 milijuna kuna stajao je projekt 'Ljeto na Savi'. Prošlo ljeto svjedočili smo fotografijama praznog prostora na kojem osim DJ-a i nekolicine njegovih prijatelja nije bilo nikog. Gradonačelnih brani projekt riječima: 'I vi kada s dečkom počnete hodati, tri mjeseca imate problem, četvrti mjesec se uhodate.' (2) HIDROELEKTRANE NA SAVI Projekt podrazumijeva gradnju 10 malih hidroelektrana u koritu Save s navedenim ciljem povećanja urbanističkih, transportnih i energetskih potencijala. (3) NACIONALNI STADION Projekt "Plavi vulkan" arhitekta Hrvoja Njirića na Kajzerici trebao bi, po najavama gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, postati Hrvatski nogometni dom i nacionalni stadion za koji će grad Zagreb za pripremu i izgradnju izdvojiti 70 posto sredstava. Projekt za kojeg je arhitekt Njirič 2008. dobio prvu nagradu na natječaju, predviđao je stadion kapaciteta 50.000 gledatelja i cijena bi iznosila 120 milijuna eura. (4) HRVATSKA U MALOM Planirano je izlaganje građevina koje su reprezentativne za hrvatsku tradicijsku baštinu, a to je područje na koje dolazi i podzemna garaža. Projektiranje cijele Hrvatske u malom, koja će se uglavnom, dakle, sastojati od tradicijskih kuća u kojima će biti i svi tradicionalni predmeti, a projekt će stajati oko 3,4 milijuna kuna. U centru za posjetitelje, prema natječajnoj dokumentaciji, planirani su interaktivni podovi, čarobna ogledala, informativni ekrani... (5) PARK TRAVNO "To će biti park kao Bundek. Napravit ćemo sadržaj u tom parku tako da zveči. Adrenalin park, skejt park, za starce, djecu da svi imaju svoj sadržaj. Bit će i fontana, sad su fontane popularne. Napravit ćemo i ovdje fontanu!". Cijena bi trebala iznositi 20 milijuna kuna. (6)

kontekst budućnosti | studentica: Petra Pulić

ZAGREB NA SAVI

HIDROELEKTRANA JARUN

ZAGREBAČKI MANHATTAN

NACIONALNI STADION PARK TRAVNO

HRVATSKA U MALOM

Razvoj grada Zagreba možemo pratiti kroz preskakanje prirodnih i stvorenih prepreka. Svaka faza razvoja i obuhvat grada nosi svoju periferiju, koja kasnije kroz daljnje širenje ugrađuje u tkivo grada i taj prijelazni pojas pomiče se šire. Prepreke koje generiraju urbanističke prijelaze mogu biti različite - od reljefa i infrastrukture do zakonskih prepreka. Kako bi se grad nastavio širiti, i pritom se izbjegla urbana katastrofa nepovratnog trošenja prostora, neophodno je prvo stvoriti planski podstreh širenju grada. Upravo je to česta prepreka u razvoju grada Zagreba. Područja urbanih prijelaza kao takva zbog svog značaja u slici grada posebno su vrijedna, i upravo zbog toga posebno osjetljive zone. Atraktivnost tih područja često vodi do njihove zloupotrebe i malverzacija pa u planiranju daljnjeg razvoja Zagreba treba posebnu pažnju obratiti na očuvanje tih pojaseva. U gradu Zagrebu bezbroj je planiranih projekata koji izazivaju zgražanje struke. Uglavnom se radi o projektima koji, osim što kontroverznim iznosima prazne gradsku blagajnu, narušavaju kontinuitet urbanog tkiva grada i identitet prostora. Ponajbolji primjer spomenute situacije jest projekt "Zagrebački Manhattan" koji je sporan na više razina. Za početak, planirana struktura smještena je na mjestu današnjeg Hipodroma, koji kao takav zajedno s Bundekom možemo smatrati upravo primjerom urbanog prijelaza rijeke Save prema Novom Zagrebu. Prostor iznimne kvalitete koji služi čitavom gradu time bi se pretvorio u stambene zgrade za građane dubljeg džepa. Osim navedenog, kompleks nebodera i predviđena gusta visoka struktura planiranog naselja nebodera zaklonila bi za čitav Zagreb karakteristične vizure prema Sljemenu. Time projekt na neki način zadire i u identitet Novog Zagreba. Razvoj grada po svojoj definiciji jest svojevrstan napredak, nešto novo. No, ne novo pod svaku cijenu jer "prazan", neizgrađen prostor jednom iskorišten, praktički je nepovratno potrošen. Potrebno je obratiti pažnju na osjetljive pojase urbanističkih prijelaza kako bi zadržali svoju vrijednost i kao takvi doprinosili kvaliteti života u gradu. Također, upravo ti urbani prijelazi ključni su za urbani identitet grada i neposredno vezani za njegovu genezu, kako u prošlosti tako i za budući razvoj grada.

kontekst promjene | studentica: Petra Pulić

(01.) grafički prikaz podjele južnog Zagreba u zone prema namjeni s označenim područjima urbanih prijelaza; najtamnija polja su zone društvene namjene | izvor: ZG Geoportal: https://geoportal.zagreb.hr/Karta

(02.) zračna fotografija čvora Lučko; gradska obilaznica kao marker mogućeg budućeg urbanog prijelaza

kontekst promjene | studentica: Petra Pulić

Prostorni obuhvat zadatka pruža se središnjom gradskom osi od Save sedam kilometara prema jugu, te sedam kilometara u smjeru istok- zapad. Kretanjem prema jugu Zagreba, tipologija i struktura grada sve više se raspada i usitnjava, sve do razine gdje čestice postaju poljoprivredne, što je atipična slika jednog konsilidiranog područja. Najveća razlika vidljiva je u dijelu koji odvaja gradska obilaznica; između naselja sa masivnim zgradama i ruralnih polja.

zid ? prijelaz ?

prepreka ?

vrata u urbano ?

moderni bedem ?

dva monologa ?

nevidljiva opna ?

impresija | studentica: Iva Sladoljev-Jolić

prikaz teksta Snješke Knežević; iz knjige 'Zagreb u središtu' (1) Ulomak knjige "Zagreb u središtu" preispituje problematiku grada Zagreba vezanu uz izgradnju zagrebačke željeznice. Opis detaljne situacije Zagreba iz 1850. uvodi nas u proces donošenja odluka kako unutar Austro-Ugarske, pomoću željeznice, Zagreb učinit središtem naših prostora i pružiti mu nove mogućnosti a potom i u sve negativne aspekte nastale prilikom uvođenja pruge u grad. Primarni problem; nastalu prometnu prepreku na južnom obodu grada, tijekom niza godina su razni stručnjaci pokušali rješiti. Sekundarno pitanje je bilo što sa prostorom južno od pruge, koji se unatoč nedostatka prostornog plana počeo neplanski izgrađivati. Međutim unatoč brojnim prijedlozima, studijama i projektima do realizacije nikad nije došlo. 1912. izvedeno je kompromisno rješenje čije posljedice Zagreb trpi i danas.

sl.2

Pogled s katedrale 1897. godine. U drugom planu vidljiva je situacija područja južno od pruge. Posve ljevo vidi se dio Trnjanske ceste, iza prijamne zgrade kolodvora Paromlinska cesta a desno put u produljenju Preradovićeve ulice.

aktualna problematika grada | studentica: Iva Sladoljev-Jolić

Omča grada, kako ju naziva autorica, svojedobno je bila na rubu grada, no grad se od onda višestruko povećao te prilagodio novonastaloj situaciji, tako da je pitanje radi li se još uvijek o prepreci. Elemente poput željezničke pruge i rijeke Save grad uspio je prevladati ali se nakon svake prijeđene prepreke čita nova morfologija. Daljnjim razvojem Zagreba pojavljivali su se novi i neizbježni elementi potrebni za funkcioniranje grada, čije postavljanje u prostor mozda čini neku novu vrstu barijere tj. novu omču ali i možda skrivaju još neotkriveni potencijal. Područje ovog zadatka ima nekoliko dominatnih elemenata koji za sobom povlače sličan niz pitanja kao i pruga u početku. Primjer južne obilaznice grada možda je najupečatljiviji jer svojojm linearnom i strogom morfologijom podsjeća na željeznicu i jasno razgraničuje konolidirani od nekonolidiranog dijela grada. Sekundarni element zagrebačke željeznice, ali i dalje nezaobilazan je ranžirni kolodvor koji svojojm veličinom čini također veliku i na prvi pogled nepremostivu prepreku i to u vrlo dugačkom potezu.

sl.1

Shema Zagreba krajem 19.st sa označenom trasom zagrebačke željezničke - "prve omče" koja je stvarala prometnu prepreku i spriječavala širenje grada prema jugu.

sl.2

Izolirana situacija zadanog obuvata sa naznačenim prostornim elementima koji uzrokuju dijeljenje grada i spriječavaju objedinjavanje ali možda skrivaju potencijal: južna obilaznica, željeznička pruga sa trokutom, ranžirni kolodvor, Jakuševec, vojna baza, južna obilaznica i avenija Većeslava Holjevca, Bundek i hipodrom.

Sava

željeznička pruga

konsolidirani dio

nekonsolidirani dio

aktualna problematika grada | studentica: Iva Sladoljev-Jolić

obuhvat zadatka

gradski bedemi Bedemi su u prošlosti činili obrambeni sustav gradova, štitili su grad od vanjskih napadača u pravom fizičkom smislu ali također i u psihičkom jer su bili izraz moći. Osim što su činili barijeru također su označavali prijelaz iz okolnog neurbaniziranog predjela u urbanizirani sa drugačijim karakteristikama, dakle predstavljali su svojevrsnu prostornu sponu. Iako se više ne radi o pravim zidanim bedemima, brojni elementi u prostoru grada imaju vrlo slične karakteristike. Potez uglavnom napuštenog i neodržavanog velesajma, hipodroma i Bundeka čine sjevernu granicu Južnog Zagreba dok gradska obilaznica spriječava urbanizaciju prema jugu, možemo li to nazivati modernim bedemom? bedem 1. visok i nepristupačan obrambeni zid, ograda ili nasip oko naselja ili utvrde. Ranžirnim kolodvorom zaustavlja se potez planiranih novozagrebačkih kvartova, smatramo li to preprekom? U teoriji, sadržaju poput gradskog odlagališta otpada nije mjesto u središtu grada. Predstavlja li Jakuševec barijeru? barijera (fran. barrière, prema barre: prečka) 1. ono što se postavlja kao smetnja na nekom putu, na prolaženju i sl. [podići barijeru]; brana, prepona, prepreka b. meton. ono što blokira, sprečava ili onemogućuje [društvena barijera]

bedemi

bede

fenomen istraživanja | studentica: Iva Sladoljev-Jolić

100

Ili je bedem možda cijeli potez Save koji prepolavlja grad na pola... Ili bi taj prostor ipak trebali shvatiti kao snažnu sponu sa još neiskorištenim potencijalom? spona 1. ono što spaja ili povezuje; kopča, spojka, spojnica 2. pren. duševna veza [spona majke i sina] 3. ono što sputava [osjećam spone]

Imaju li navedeni elementi još neprepoznati potencijal: npr. da uz sebe vežu zelene poteze ili su zaista neprevladivi? Jesu li bedemi fizičke ili psihičke naravi? Kako pretvoriti elemente zaobilaženja u elemente prepoznatljivosti? Pitanje je: da li je obilaznica prepreka koju Zagreb treba prevladati ili predstavlja suptilan završetak grada? Širi li se uopće grad u budućnosti? Ako je odgovor 'da', širi li se na jug? Koju novu morfologiju primjeniti na još neurbaniziranom području? Treba li obilaznica predstavljati razdijelnu liniju funkcija južnog dijela grada (stambeno i društveno vs. ostalo)?

bedemi bedemi

fenomen istraživanja | studentica: Iva Sladoljev-Jolić

101

bedemi danas Sustav 'bedema' u južnom dijelu Zagreba sastoji se od tri vrste elemenata: spona (elementi koji povezuju), običnih bedema (koji samo naizgled čine prepreku) te pravih prostornih barijera.

sl.1

grafički prikaz različitih vrsta 'bedema' na širem području Novog Zagreba podloga: ortofoto karta BEDEMI

SPONE

BARIJERE

1 korito Save

2 odteretni kanal

5 Bundek

7 glavna gradska os

3 vodocrpilište

6 obilaznica

10 vojna baza

4 hipodrom

8 željeznica

11 Jakuševec

9 ranžirni kolodvor

5 7

1 8 10 11

9 6 3

kontekst sadašnjosti | studentica: Iva Sladoljev-Jolić

102

(01.) 'bedemi' u južnom Zagrebu: 1 2 3 4

ranžirni kolodvor Jakuševec vodocrpilište korito save

Riječ 'bedem' ne mora nužno imati negativnu konotaciju; bedem može podrazumijevati i zaštitu zelenih dijelova grada od izgradnje. Primjer je korito rijeke Save koje za sobom povlači zelene gradske oaze Bundek, Jarun i hipodrom. Također, sama inundacija rijeke nudi obilje površina za rekreaciju i sport te sama rijeka nudi mogućnost plovidbe kojom bi Zagreb dobio još jednu atrakciju. Sava, u kombinaciji s glavnom gradskom osi, čini snažnu sponu Zagreba još nerazvijenog potencijala. Nešto negativniju stranu imaju infrastrukturne barijere koje, poput primjerice ranžirnog kolodvora, nepotrebno zauzimaju jako veliku površinu grada. Konkretno, ranžirni kolodvor može biti izmaknut uzimajući u obzir činjenicu da bi Zagreb sa daljnim razvojem željeznice mogao postati još važnije prometno čvorište. Smještaj odlagališta smeća Jakuševec ima niz negativnih utjecaja na okolinu i potpuno je neadekvatan. Južnije od obilaznice, krajolik se drastično mijena te ulazimo u ruralnu zonu koja nudi brojne mogućnosti u vidu razvoja identiteta te opskrbe grada.

kontekst sadašnjosti | studentica: Iva Sladoljev-Jolić

103

bedemi prošlosti postanak Medvednice

Brojni su čimbenici oblikovanja grada, a neki su kontinuirano prisutni od samog postanka Zagreba. Medvednica kao strogi element, u čije podnožje se grad smješta, označava sjevernu granicu, dok je Sava kroz povijest svojim močvarnim i poplavnim područjima sugerirala širenje u smjeru istok-zapad. Međutim, razvojna prepreka je postojala i na području koje danas poznajemo kao centar grada: potok Medveščak nekoć je razdvajao dva naselja - Gradec i Kaptol - koji su bili povezani Krvavim mostom. Kako je taj potez ostao neizgrađen, osigurao je koridor današnje Tkalčićeve ulice. Razvojem tehnologije pojavljuju se novi neizbježni elementi koji utječu na tok napretka grada, ali isto tako čovjek stječe dovoljno znanja da ih može prevladati. 1890. donosi se odluka o gradnji novog kolodvora te dugo priželjkivane strojarnice koja, kao veliki suvremeni industrijski pogon, gradu nudi mogućnosti napretka. Ali odabrana lokacija kolodvora vrlo je brzo pokazala negativne posljedice. Naime, u cijelom području Donjeg Grada jedini prijelazi preko pruge nalazili su se na Preradovićevoj i Savskoj cesti. Grad se prisilno razvija u smjeru istok - zapad. U periodu od 1896. do 1907. razmatraju se prijedlozi rješenja novonastalog 'željezničkog pitanja'. U sklopu rješenja se po prvi put razrađuje prostor južno od pruge koji dobiva hibridan karakter industrijske i rezidencijalne zone.

sl.1

Gradec i Kaptol razdvojeni potokom Medveščak, tlocrt dvojnoga grada iz razdoblja gotike

13.st potok Medveščak - dvojni grad

1890. željeznička pruga

kontekst prošlosti | studentica: Iva Sladoljev-Jolić

104

Regulatorna osnova Milana Lenucija iz 1907. traži izgradnju uzdignute "istočne pruge", koja povezuje Glavni kolodvor te novi ranžirni i teretni kolodvor na Borongaju, kako bi se omogućio uspostavljanje cestovnog prometa. Deltu (trokutasti spoj pruga) na Savskoj cesti izmješta južno od Save, rasterećujući time gradsko područje od željezničkog prometa. 1900. regulacije Save i gradnja nasipa

Svojim cestovnim rješenjem regionalnom prometu omogućuje široko obilaženje grada. Po prvi put planira rezidencijalne predjele u još neurbaniziranim dijelovima grada, napuštajući strogi ortogonalni sustav i planirajući po prirodnom sustavu temeljenom na postojećim cestama. Godine 1907. stručnjaci na raspravi prihvaćaju Lenucijevo rješenje željezničkog prometa ali ne i regulatornu osnovu. Prijedlozi nisu realizirani.

1930. središnja gradska os

Iako u određenom periodu željeznička pruga simbolizira prometnu prepreku, ona se uzdiže na nasipe koji imaju funkciju dodatne zaštite od poplava te se i omogućuje nesmetano cestovno prometovanje. Neki urbanisti gledaju pozitivno na slobodne površine koje su tijekom vremena nastajale uz prostorne elemente infrastrukturnog karaktera, jer su iste preoblikovane u javne prostore kao npr. Trg dr. Franje Tuđmana. U Zagrebu nalazimo mnogo elemenata koji spadaju u kategoriju barijere. To su ili prave fizičke barijere u prostoru, ili one psihičke i prividne. No, važno je imati na umu da barijere uglavnom imaju velik potencijal za postati sredstvo povezivanja ili žarišne kulturne / društvene / rekreacijske točke grada.

sl.1

jedan od prijedloga željezničkog nadvožnjaka - perspektivni prikaz prostornog kontinuiteta u osi Katedrale, na mjestu sadašnjeg Glavnog kolodvora

1952. hipodrom 1955. Bundek

1964. povećanje nasipa 1965. odlagalište Jakuševec 1968. ranžirni kolodvor 1970. odteretni kanal Sava-Odra

2013. južna obilaznica

kontekst prošlosti | studentica: Iva Sladoljev-Jolić

105

suočavanje s bedemima U sklopu izrade znanstvenog rada 'Identitetska mapa suvremenog Zagreba', Feđa Vukić i Ivana Podnar postavili su građanima cijelog grada niz pitanja, među kojima i : Što je glavni simbol Zagreba? Što bi promjenili u Zagrebu? Najbrojniji odgovor na prvo pitanje je bio "katedrala i stari grad" a na drugo "promet i parking". Ovi odgovori potiču brojna daljnja pitanja na koja se kroz niz stručnih radova, strategija i projekata pokušava naći odgovor. Strategijom održivog razvoja gradova Republike Hrvatske utvrđen je model policentričnog razvoja gradova i naselja kao uvijet ravnomjernog razvoja svih županija, što bi utjecalo na manje ekonomskih migracija. (01.) Goran Cvrlje, Marijan Habajec, Branko Horvat, Berislav Krtalić, Robert Planinc, Goran Poljanec, Dominik Stamać | 'Prijedlog strateške rekonstrukcije dijelova komunalnog sustava Zagreba' | časopis: Građevinar br. 62 (2010) 12 | 2010. godina | str. 1073 - 1086

Sukladno tome, jedan od stručnih radova kao rješenje nedostataka u sustavu prometne i komunalne infrastrukture Prisavlja, u Zagrebu, predlaže uklanjanje otpada na cijelom gradskom području (uključujući i divlja odlagališta). (1) Stručnjaci u ovom radu predlažu i interdisliplinarnu studiju koja će odrediti potrebno širenje grada u budućnosti. Predlažu i odvođenje poplavnih voda u prošireni odteretni kanal Sava - Odra, potez kojim bi se osiguralo da Sava kroz grad prolazi u širini svog prirodnog korita. Time bi se omogućilo uređenje središnjeg gradskog parka 'Sava' te formiranje rekreacijsko-parkovnih područja sa nadovezujućim novim gradskim centrom. (vidi skicu) Postojeći željeznički koridor u prosjeku je širok 50 m te predstavlja nepotrebnu barijeru. Kao rješenje navodi se prenamjena u infrastrukturu na 3 etaže. U podzemnom dijelu bi se nalazio željeznički promet, u prizemnom komunalna i komercijalna namjen a na vrhu višetraktna prometnica. Predlaže se i premještanje teretnog željezničkog prometa izvan grada .

sl.1

prijedlog 2 gradska centra - policentričnost

postojeći centar grada

novi centar grada

kontekst budućnosti | studentica: Iva Sladoljev-Jolić

106

U svom izlaganju 2008. godine Jure Radić spominje ostvarivanje zagrebačkih 'prometnih prstenova' kojima bi se povezali svi dijelovi grada te rasteretio centar. (1) Također smatra kako je potrebno napraviti južnu željezničku obilaznicu koja bi bila postavljena još južnije od trenutno planirane, a u centar bi dolazio samo putnički promet do mjesta gdje bi se spajao sa budućim metroom. Prema mišljenju autora, metro je neizbježan za daljnji razvoj grada te bi on velikim dijelom mogao prolaziti iznad zemlje, današnjom željezničkom trasom, koja bi onda u svojoj punoj dužini ispod sebe trebala propuštati cestovni promet. "... za grad pitanje infrastukture jedno je od temeljnih pitanja daljnjeg razvitka..." Navodi kako Sava Zagrebu ne pruža samo mogućnosti rekreacije već i novi vid prometovanja plovidbu koja bi mogla postati dio novog identitea Zagreba, a gradnjom novih mostova dvije bi se obale rijeke Save shvatile kao cijelina i sastavni dio grada. Problem s prometom i parkingom vrlo jednostavno i efikasno bi rješio i sustav 'park and ride' koji bi mogao biti smješten na jednoj od neiskorištenih ili napuštenih površina Južnog Zagreba, u kombinaciji s metro/tramvajskim/željezničkim prestenom, po uzoru na Beč ili Berlin, ili sustavom gradskog iznajmljivanja bicikala.

(02.) Svebor Andrijević, Silvio Bašić, Ivana Tutek | 'Željeznica u prostornim planovima grada Zagreba' | časopis: Prostor br. 2(30) 13 (2005) | 2005. godina | str. 175 - 186

U zaključku znanstvenog priloga naglašeno je da prostornim planovima ne nedostaje planerske vizije, već odluke, odnosno strateškog opredjeljenja o ulozi željeznice u razvoju grada. (2) Također, moguće je stvoriti novu kvalitetu korištenjem slojevitoga komunikacijskog poteza kao novog nosioca urbanog identiteta i integriteta Zagreba. Na taj način dojučerašnja infrastrukturna barijera postaje funkcionalni, sadržajni i simbolički integrativni faktor izuzetne jakosti te pruža nebrojene mogućnosti urbanih tranformacija...

sl.3

shema novog troetažnog koridora na području današnjeg pružnog poteza (izvor: precrtano iz članka 1 s prethodne stranice)

etaža +1 brza prometnica sa 8 traka etaža 0 komercijalna i komunalna zona

etaža -1 zona željeznice

24.5

kontekst budućnosti | studentica: Iva Sladoljev-Jolić

107

Veći gradovi neizostavno planiraju kružne prstenove oko gradske jezgre jer takvi potezi olakšavaju cestovni promet. U izlaganju je kao primjer pokazan Linz, grad koji ima tek 200 000 stanovnika, ali i velike dnevne migracije. Problem sa prometom rješava se pomoću obilaznica u obliku prstena, čija se istočna polovica nalazi nad zemljom, a zapadna je većim dijelom smještena podezmno (samo na mjestu prelaska preko Dunava izlazi preko mosta koji također postaje prepoznatljiv element grada). (1) Ideja je da se uz pojačane mjere sigurnosti ostvari kontinuirano i brzo prometovanje bez zaustavljanja na semaforima.

sl.2

shema javnog prometa u Berlinu. Uobičajenim linijama dodan je obilazni prsten radi boljeg povezivanja i cirkulacije prometa

sl.3

precrtana shema prstenaste obilaznice grada Linza (1)

kružni prsten - cirkulacija

podzemna obilaznica Dunav

nadzemna obilaznica

kontekst budućnosti | studentica: Iva Sladoljev-Jolić

108

Pariz nakon prvog gradi i drugi prometni prsten čiji se zadnji segment izvodi u obliku dugog podzemnog tunela, na način da su osobna i teretna vozila u različitim cijevima tunela (osobna na dvije razine a teretna samo na jednoj). Primjer Bečkog Ringstraße-a započeo je s namjerom planskog širenja grada na mjestu starih utvrda i gradskih zidina 1857. godine, a danas je jedan od zaštitnih znakova Beča. Duž čitave Ringstraße izgrađeni su i uređeni brojni parkovi i perivoji, a sama ulica nosi tramvajske linije kojima se vrlo brzo i nesmetano kruži oko jezgre grada. Berlinski javni promet, osim uobičajenih linija koje proizlaze iz samih nadzemnih ulica, također ima i element dvosmjernog tramvajskog prstena.

sl.1

shema drugog prstena Pariza sa podzemnim segmentom (izvor: precrtano iz članka 1 s prethodne stranice)

Seine

prvi prsten

drugi prsten podzemna obilaznica

drugi prsten nadzemna obilaznica

kontekst budućnosti | studentica: Iva Sladoljev-Jolić

109

prenamjena bedema Planiranje grada i njegovog razvoja kompleksna je tematika koja uključuje brojne aspekte: od pitanja budućeg širenja grada, novih namjena i funkcija, teoretskih podloga, sve do problema postojeće izgradnje i infrastrukture koja možda više nije primjerena ili je zapostavljena. Pripadnici različitih struka već godinama kroz znanstvene radove pokušavaju dati realne prijedloge rješenja suvremene problematike, no gradske vlasti ih ne uvažavaju. Pretpostavljalo se da će 2020. biti godina preokreta i promjene u pozitivnom smislu. Međutim, spletom okolnosti brojne ideje i projekti su ostali bez realizacije. Aktualni problemi potresa i pandemije dolaze u prvi plan te bi trebali biti poziv za buđenje i za hitnu reakciju. Potreba za zamjenskim centrom najjasnije se očitava u ovom post-potresnom periodu, te rezultira ubrzanim donošenjem odluka koje su se godinama odgađale. Optimalni smjer budućeg razvoja Zagreba nije utvrđen, no može se naslutiti nekoliko glavnih polazišnih točaka u vidu nerealiziranih potencijala koji bi mogli postati novi zaštitni znakovi Zagreba.

sl.1

shema mogućeg scenarija za razvoj 1_prolazak Save u širini svog korita 2_proširenje odteretnog kanala Sava_Odra 3_stari gradski centar 4_središnji gradski park Sava

5_novi gradski centar 6_željeznica i metro 7_gradska obilaznica_prsten 8_glavna gradska os

Medvednica

4 1

Sava

kontekst promjene | studentica: Iva Sladoljev-Jolić

Priroda? Rekreacija? Sport?

110

Gradske barijere poput Jakuševca, vojnog kompleksa i ranžirnog kolodvora već je odavno trebalo maknuti iz užeg prostora grada, o čemu postoji konsenzus struke. Završetak prstenaste obilaznice omogućio bi uklanjanje tranzitnog prometa iz grada te povezivanje okolnih naselja sa perifernim točkama grada, gdje mogu biti smještene 'park and ride' površine. Prenamjenom koridora postojeće željezničke pruge u hibridni integrativni element, sastavljen od isključivo putničkog željezničkog prometa i metroa (koji bi bili postavljeni na različite nivelete), integracija središnjih dijelova grada dosegla bi visoki europski standard. U ranije navedenim studijama prepoznaje se potencijal rijeke Save, koja bi uz sebe mogla nositi središnji gradski park 'Sava'. Postavljanjem pješačko-biciklističkih mostova rijeka bi se čitala kao pješaku pristupačna zeleno-plava spona između starog i novog gradskog centra, što bi moglo postati jedna od glavnih prepoznatljivosti Zagreba. Moguće je iščitati ritam izmjenjujućih tema duž glavne gradske osi, u smjeru sjever-jug. Prirodni, zeleni i rekreacijski motivi su: Medvednica, Sava i prostor južno od obilaznice, dok se između njih nalaze visokourbanizirani gradski centri. (01.) shema transformacije 'barijera' s obzirom na utvrđene podvrste

barijera

slobodan teritorij

bedem

integracijski element

spona

identitet

kontekst promjene | studentica: Iva Sladoljev-Jolić

111

generatori urbanih prijelaza Planiranje grada i njegovog razvoja po svojoj definiciji jest svojevrstan napredak ili nešto novo, no novo ne znači pod svaku cijenu graditi komplekse na do sad neizgrađenim područjima, već

Kompleksna je to tematika koja uključuje brojne aspekte; od same pretpostavke koliko će se grad još širiti, za koga ga namjeniti, kojim stilom graditi, što napraviti sa postojećom izgradnjom i infrastrukturom koja možda više nije primjerena ili je zapostavljena a predstavlja prepreku u životu grada i njegovih građana.

zaključak | studentice: Iva Sladoljev Jolić i Petra Pulić

kategorizacija elemenata

112

U prošlosti je grad u etapama širenja preskakao svoje prepreke. U tom trenutku treba ih ukomponirati u gradsko tkivo kao dodanu vrijednost, a ne ih ostavljati barijerama. One svojim karakterom generiraju različite zone urbanih prijelaza unutar gradskog tkiva.

Barijere kao negativne prostorne čimbenike skloni smo u tom slučaju izmještati iz grada, no tada treba unaprijed pretpostaviti mogućnost budućeg širenja i što se događa sa utilitarnim zonama koje sada izmičemo u periferiju.

Možda bi u jednom trenutku trebalo predvidjeti prestanak i usmjeriti se na pridodavanje kvalitete upravo tim za sad nerješenim zonama, koje čekaju priliku kako bi im se pripisao novi ili obnovio stari identitet. One imaju potencijal postati sponom cijelog gradskog područja.

konzervacija

valorizacija

pridodavanje identiteta

prenamjena

zaključak | studentice: Iva Sladoljev Jolić i Petra Pulić

113

sreća u gradu Lucija Radelja

frustracije / infrastrukture grada Frida Samardžić

kojim putem krenuti?

gdje je put ka sreći?

116

Grad je složena pojava u kojoj ljudi oblikuju prostor sukladno njihovim željama i potrebama. Budući da su želje i potrebe grada i ljudi promjenjive i relativne, grad se neprestano mijenja. Što se događa na mjestu gdje grad prestaje? Koja je kvaliteta tog prostora? Prostor utječe na ljude, a ljudi utječu na prostor te su to dvije zavisne varijable. Svaki prostor ostavlja otisak u nama. Proizlazi li sreća iz kvalitete prostora, čovjeka, događaja, tradicije? Odgovornost urbanista/ice, arhitekta/ice je u projektiranju kvalitetnog prostora, a krajnji cilj planiranja prostora je sreća i zadovoljstvo ljudi i njihov odnos sa drugim elementima u prostoru.

voda

isprepletenost

promet

zdravlje

impresija | studentica: Lucija Radelja

117

'postindustrijski urbanitet' prikaz teksta Snješke Knežević; dvaju srodnih poglavlja iz knjige 'Zagreb: Grad, Memorija, Art' (1)

(01.) Snješka Knežević | 'Zagreb: Grad, Memorija, Art' | 2011. | nakladnik: Meandarmedia | str. 208 - 233

Baština industrijalizacije postaje problem nakon dolaska postindustrijske epohe i deindustrijalizacije kad gašenjem industrijskih pogona u živom tkivu grada ostanu veliki prazni prostori koje treba uključiti u životne tokove. Industrijski objekti predstavljaju veliku arhitektonsku vrijednost utilitarne arhitekture, kojima su arhitekti ispitivali granice raspona i novih materijala te čiste funkcije koja je kasnije postala temelj moderne arhitekture. Sudbina tih objekata ovisi o njihovom stanju i valorizaciji, te se donosi zaključak hoće li se postojeća građevina prenamijeniti ,srušiti ili zadržati kao kulturno dobro u originalnom stanju. Vrijednost tehničke baštine isprva su prepoznali samo pojedinci te su ih zaštitili pohranjivanjem manjih artefakata industrijskih tehnologija unutar muzeja. Pojam tehnički kulturni spomenik potječe od misije inženjera Oskara von Millera. Odnosi se na građevine i sklopove predindustrijske ere. Globalan interes za zaštitu industrijskih spomenika javlja se tek nakon drugog svjetskog rata.

primjeri prenamjene industrijskih prostora: (02.) Ironbridge Gorge Museum (03.) Landschaftspark (04.) Nordstern Park (05.) St. Katherine's Dock

02.

Različite uporabe prostora bivših tvornica i njihova revitalizacija; prostor se upotrebljava kao muzej,parkovna površina,rekreacijske staze,poslovni prostori,mjesto kulturnih događanja... 03.

04.

aktualna problematika grada | studentica: Lucija Radelja

05.

118

slučaj Gredelja u Zagrebu Zagreb je kupio područje prostora bivšeg Gredelja uzevši zajam od Ugarske hipotekarne banke u Budimpešti te ga poklonio Ugarskoj kraljevskoj državnoj jedinici da bi tu podigla moderni industrijski pogon. Kompleks čine industrijska, tvornička i komunalna postrojenja, kolodvori, izložbeni paviljoni i vijadukti. Konkretnije: konstrukcije velikih raspona od lijevanog željeza i čelika ili rešetke koje su osvijetljene zenitalno. Arhitektonski elementi tipični za industrijsku epohu su fasadne opeke, polja lezena i pilastra. Sve su to karakteristike prostora tipične za utilitarnu i protofunkcionalističku gradnju 19.stoljeća. Širenjem grada na jug kompleks je kroz brojne urbanističke planove smatran preprekom. Prijedloge za ponovnim oživljavanjem započeli su A. Bauer, E. Bohutinsky i M. Bošnak sa iniciranjem osnutka Hrvatskog željezničkog muzeja i predložili da se smjesti u tvorničke hale Gredelja. Projekt je sadržavao kulturni centar, jezgru Hrvatskog željezničkog muzeja, parkove i javne površine te diskretnu izgradnju. Time je započeta analiza i valorizacija urbanističkoarhitektonskih i kulturno-povijesnih vrijednosti Gredelja koja je rezultirala upisom kompleksa u Registar spomenika kulture 1992. godine. Planira se premještanje pogona na istok grada u industrijsku zonu Žitnjak. Gredelj se prvi put smatra potencijalom, a ne preprekom. Predstavljen je zbog svojeg položaja i površine kao javni interes i dobrobit. Međutim,zapreka se pojavljuje u sukobu interesa vlasnika područja i interesa grada te iako je po svim urbanističkim dokumentima trebao biti, javni natječaj za Gredelj nikada nije raspisan. (01.) prikaz položaja Gredelja kao kontaktne zone između Donjeg grada i četvrti Trnje

100m

200m

500m

Donji Grad

Autobusni kolodvor

Glavni kolodvor VMD centar

Paromlin

Martinovka Gradska uprava

va iće

GREDELJ

Drž

Importanne pothodnik

KD Lisinski

Kruge aktualna problematika grada | studentica: Lucija Radelja

119

izvrnute vrijednosti Mnogo spomenika industrijske epohe je izgubljeno,rijetki su ponovno zaživjeli u tkivu grada. Svijest o vrijednosti baštine koja je obilježila važan dio povijesti teško se ostvaruje. Promjena namjene i njezina uspješnost uvelike ovisi o položaju unutar grada te njihovim prostornim mogućnostima za transformaciju. Hrvatska tehnička baština nije uključena u prostorne strateške dokumente niti je javnost svjesna njezine povijesne važnosti. Ukoliko postoji nekolicina pojedinaca koji zagovaraju promjenu i očuvanje povijesti, oni su suočeni sa nepremostivim izazovima, najviše željom investitora da se prostori iskoriste za maksimalnu zaradu. Na posljetku, tehnička baština uglavnom prepušta mjesto novim strukturama i novim sadržajima. Sreća u prostoru se može vezati uz uspomene nastale na toj lokaciji. Tada ona nije izazvana karakterom prostora već događajem. Događaji mogu biti pozitivni ili negativni dok je naše sjećanje na njih promjenjivo. Emocionalna veza između prostora i sreće je apstraktna. Kada bismo ju interpretirali mogli bismo ju opisati na tisuću načina. Samo definicija određenog pojma je objektivna i precizna.

(01.) Impresija industrijskog pogona Gredelj

aktualna problematika grada | studentica: Lucija Radelja

120

12 ha TŽV Gredelj

Hipodrom 44 ha 40 ha

Zagrebački Velesajam Vojarna 16 ha Jakuševac

Ranžirni kolodvor

70 ha

94 ha

(01.) Zagreb) 0

500m

1000m

2000m

aktualna problematika grada | studentica: Lucija Radelja

121

sretan grad s stanje potpuna zadovoljstva i smirenosti zasnovano na unutarnjem, duševnom miru i skladu u odnosima prema vanjskom svijetu.

grad veliko naseljeno mjesto u kojem je većina stanovništva zaposlena u nepoljoprivrednim djelatnostima. Gradski život i njegov prostor imaju izravan utjecaj na našu opću ravnotežu. Kroz dnevne navike susrećemo se sa različitim prostornim uvjetima te oni svakodnevno izazivaju neku emociju u nama. Pozitivna iskustva nas povezuju uz mjesto te je veća vjerojatnost da ćemo se na njega samog vratiti. Tim pozitivnim iskustvima stvara se osjećaj pripadnosti. Iz socijalne interakcije proizlazi pripadnost zajednici te je nj. posljedica međusobno povjerenje. Kao zaključak se iščitava čvrsta veza između socijalne prihvatljivosti i pripadnosti. Dobra ekonomska i politička situacija prvenstveno uvjetuju razvitak grada. Šansa za bolje životne uvjete je veća ali ne i sigurna. U zemljama koje su doživjele jak ekonomski procvat krajem dvadesetog stoljeća kao što su SAD,Japan i Velika Britanija dogodilo se upravo suprotno. U Velikoj Britaniji unatoč gospodarskom rastu za 40 % u razdoblju između 1993. te 2012.te godine stanovništvo je bilo sve depresivnije, izoliranije te je jaz između bogatih i siromašnih bio sve veći. Stoga je potreban konstantan razvoj za sreću u gradu.

fenomen istraživanja | studentica: Lucija Radelja

migracija

partner

djeca

nizak

visok

prihod

nizak

srednji

stupanj edukacije visok

žena

muškarac

spol

60+

45-60

30-44

15-29

urbano

ruralno

(01.) odnos sreće u ruralnom i urbanom naselju | izvor: world happiness report 2020

122

rekreacija

mobilnost aktivnost

sloboda

tipologija infrastruktura

dobra prehrana resursi stabilnost

klima

E P O

povijest

O S NOV N

ekonomija pokret

UŠ

komunikacija

I A SPEKT

ljubaznost javna dobrobit

politika morfologija

sabranost samostalnost

zakoni

sigurnost

stambeno pitanje

PA D N O S T

SRETAN GRAD

razmjena dobara

altruizam

tehnologija

produktivnost

svim generacijama mjesto okupljanja

higijena

razvoj

P R O S

voda

kontekst priroda

financije zdravlje

javni prostori

socijalni status

pravda

empatija

povezana zajednica

dobrota samilost

fenomen istraživanja | studentica: Lucija Radelja

123

gdje je Zagreb? politika? infrastruktura?

prepreka?

aktivnost?

tipologija?

razvoj? pravda?

tipologija?

potencijal?

sretno stanovništvo?

problem?

SRETAN GRAD? povezanost?

neiskorištene površine?

sl.2

uređene površine?

potencijal?

selo?

u ljestvici World Happiness Report 2020 u kojoj su sudjelovale 156 države svijeta te je iz svake države izdvojen jedan glavni grad i uspoređena kvaliteta i sreća pojedinca u tom gradu. Zagreb je pri dnu te ljestvice sa jako niskim indeksom sreće uz naznaku da je svake godine sreća u gradu sve manja.

(01.) impresija identiteta Novoga Zagreba

selo grad Novi Zagreb neuređene površine

uređene površine

kontekst sadašnjosti | studentica: Lucija Radelja

124

1. 3. 5. 7. 9. 11. 13. 15. 17. 19. 21. 23. 25. 27. 29. 31. 33. 35. 37. 39. 41. 43. 45. 47. 49. 51. 53. 55. 57. 59. 61. 63. 65. 67. 69. 71. 73. 75. 77. 79. 81. 83. 85. 87. 89. 91. 93. 95. 97. 99. 101. 103. 105. 107. 109. 111. 113. 115. 117. 119. 121. 123. 125. 127. 129. 131. 133. 135. 137. 139. 141. 143. 145. 147. 149. 151. 153. 154. 156. 158. 160. 162. 164. 166. 168. 170. 172. 174. 176. 178. 180. 182.

ASUNCION METRO ASUNCION METRO ASUNCION METRO ASUNCION METRO Vientiane/Vianchan Quito Cork Santiago Dallas HOUSTON HOUSTON HOUSTON HOUSTON HOUSTON HOUSTON Washington Chicago Guayaquil Metro Manila Colombo Buenos Aires Miami Wellington BOGOTA BOGOTA BOGOTA BOGOTA BOGOTA BOGOTA BOGOTA BOGOTA Phnom Penh Boston Panama City Toronto Metro Bergen Guangzhou LONDON LONDON LONDON LONDON LONDON LONDON LONDON Dublin Port-Louis Oslo Bratislava Bamako Maracaibo Sao Paulo Antananarivo Windhoek CAPE TOWN CAPE TOWN CAPE TOWN CAPE TOWN CAPE TOWN Manama Harare Johannesburg Cyprus Niamey Delhi Almaty Nairobi Mecca TOKYO TOKYO TOKYO TOKYO TOKYO TOKYO TOKYO Nouakchott Bishkek Medina Kuwait City Maseru Limassol DAKAR DAKAR DAKAR DAKAR DAKAR DAKAR DAKAR Dar es Salaam Kiev Tallinn Prishtine Moscow St. Petersburg Lisbon Conakry BARCELONA BARCELONA BARCELONA BARCELONA BARCELONA Tel Aviv Cotonou Bucharest Prague Douala Ulaanbaatar Freetown BELGRADE BELGRADE BELGRADE BELGRADE BELGRADE Madrid Ashgabat Libreville Baku CASABLANCA CASABLANCA CASABLANCA CASABLANCA CASABLANCA Kinshasa Sofia Karachi Yerevan Skopje Ljubljana Pointe-Noire ZAGREB ZAGREB ZAGREB ZAGREB ZAGREB Cameroon Minsk Tbilisi Bangui Daegu Lahore BAGHDAD BAGHDAD BAGHDAD BAGHDAD BAGHDAD BAGHDAD Alexandria Khartoum Gaza Sanaa ANKARA ANKARA ANKARA ANKARA ANKARA ANKARA

(01.) svjetsko prvenstvo u nogometu 07.07.2018. - organizirano gledanje utakmice na livadi u Travnom (02.) fotografija tipičnog gradskog vrta Novog Zagreba; u pozadini je vidljiva tzv. Mamutica, najveća stambena zgrada u Zagrebu

(03.) www.arcgis.com/apps/MapSeries/... "Gradski vrtovi" | pristupljeno 10.04.2020

utječu na osjećaj pripadnosti, poboljšavaju socijalne interakcije između stanovnika i stvaraju povezanu zajednicu. Okupljanja sportskog karaktera, kulturne i druge aktivnosti poboljšavaju aktivnost,mobilnost i metalno zdravlje građana. Šetnja pasa je strategija povećanja fizičke aktivnosti,socijalne interakcije i izgradnje osjećaja zajednice. Viša je razina povezanosti i manja je stopa kriminala na ulicama. Ljudi koji imaju pse i svakodnevno ih vode u šetnju u parkove se socijaliziraju se sa drugim vlasnicima ljubimaca. Oni u druženju sa drugim vlasnicima stoje u krugu ili sjede na klupici i pričaju dok se ljubimci bezbrižno igraju. Projekt "Gradski vrtovi" omogućio je ljudima koju stanjuju u zgradama mogućnost obrade vlastite poljoprivredne površine. Ustupanjem neiskorištenih gradskih parcela zainteresiranim građanima omogućuje se proizvodnja vlastite hrane u srcu grada, čime se zadovoljava stvarna potreba društva za zdravom hranom i aktivnošću. Gradski vrtovi na području Novoga Zagreba su: Gradski vrt Sopot I, Gradski vrt Sopot II, Gradski vrt Sloboština, Gradski vrt Klara I i Gradski vrt Klara Il te ukupno broje 495 korisnika. (3)

(04.) fotografija jezera Bundek

kontekst sadašnjosti | studentica: Lucija Radelja

126

Savski nasip Bundek

Park Kajzerica Hipodrom Park Vjekoslava Majera Zagrebački velesajam

Perivoj Središće

Klub za obuku službenih i sportskih pasa

Tržnica Zapruđe

Avenue Mall Nogometno igralište Utrina Park mladenaca Park za pse Utrine Nogometni teren

Tržnica Trnsko

Park za pse Sopot Teretana na otvorenom Travno

Park za pse Trnsko-Siget Dječja igrališta Lanište Košarkaški teren Sportski centar Arena Zagreb

Tržnica Utrina Bazen Utrina Košarkaški teren

Gradski vrt Sopot I.

Arena Centar

Park Travno Ragbi klub Novi Zagreb

Gradski vrt Sopot II. Stadion NŠC Stjepan Spajić

Nogometni klub Zelengaj

Oktogon Park Dugave

Konzum Botinec

Gradski vrt Sloboština Nogometni teren

Gradski vrt Klara I.

Supernova Gradski vrt Klara II. uređene parkovne površine parkovi za pse tržnice,trgovački centri gradski vrtovi sportsko rekreacijske površine Zagrebački Velesajam

127

sreća kroz povijest Srećom kroz povijest su se bavili mnogi filozofi. Sokrat (5.st pr.Kr.) dolazi do spoznaje da istinsku sreću treba pronaći u sebi te zanemariti materijalno. Svi ljudi prirodno teže sreći i ona je krajnji cilj naših postupaka kao bezuvjetno dobro. Ona ne ovisi o vanjskim stvarima ,već o načinu na koje se one upotrebljavaju. Postavlja odnos između sreće i pozitivnog užitka, vrline i harmonije. Aristotel (4.st.pr.Kr) savjetuje život koji je u skladu sa vrlinom kao najbolje sredstvo za sreću. Buda (5.st.pr.Kr.) traži sreću kroz spoznaju izvora patnje te njezinim otklanjanjem. Toma Akvinski (13.st) tvrdi da na zemlji možemo postići nesavršenu sreću dok je savršena moguća samo u zagrobnom životu. Većina ljudi kroz povijest je jednostavno smatrala da ne zaslužuju biti sretni i prihvatili su činjenicu da je život težak i da su patnje sastavan dio života. Istinska sreća se smatrala čudom, blagoslovom od Boga i nešto što je trebalo zaslužiti.

(01.) fotografija Kipa slobode - simbola američke deklaracije neovisnosti: "Life, Liberty and the pursuit of Happiness"

Promjena u načinu razmišljanja dogodila se u 18.st. Poticaji koji su utjecali na tu promjenu su znanstvena revolucija, društveni napredak te popuštanje epidemija, gladi i bolesti. Osnovne potrebe su bile ispunjene te se ljudi posvećuju sekundarnim izvorima sreće. Prosvjetiteljstvo je dokaz te promjene ili napretka. U Američkoj deklaraciji neovisnosti potraga za srećom spominje se kao jedno od osnovnih prava svakoga ljudskoga bića. Postotak sreće je rastao postepeno zato što ima puno faktora koji utječu na nju. Problem koji se pojavio razvojem ekonomije je materijalizacija sreće.

kontekst prošlosti | studentica: Lucija Radelja

128

(01.) zračni snimak Novog Zagreba iz godine 1968. (02.) matica.hr/vijenac/631/sezdeseteu-mikrorajonu-27887/| "Šezdesete u mikrorajonu" | pristupljeno 02.04.2020

Plansko širenje Zagreba južno od Save uz njezinu desnu obalu počelo je tek polovicom 1950 ih godina. Prije na tom prostoru nalazile su se bare i livade. Njih su uskoro počela zamjenjivati suvremena gradska naselja kroz viziju tadašnjeg gradonačelnika Većeslava Holjevca. Stambene zgrade su bile namijenjene stanovnicima socijalnog statusa koji su prije živjeli na selu.Nagli prijelaz stanovništva iz ruralnog u urbano područje te nedostatak javnih sadržaja koji su izgrađeni tek naknadno imali su negativan utjecaj na emocionalnu stabilnost stanovništva. Međutim, tu se stavovi pojedinaca mijenjaju. . Nekima je taj prvi vlastiti prostor značio novi početak i ostvarenje sna. Bili su sretniji i zadovoljniji nego dotad, život im je neprestano bivao bogatiji novim sadržajima i izazovima i imali su osjećaj da društvo ide naprijed. Otvorenje zagrebačkog Velesajma 1955. godine jedan je od najvažnijih događaja za stanovnike Novog Zagreba. Dvaput godišnje Novi Zagreb bi zahvatila neobična gužva, dinamičnost i živahnost.

(03.) fotografije koje prikazuju život u netom izgrađenom Novom Zagrebu

Radni ljudi i samoupravljači u to vrijeme sve su više i sve češće postajali i potrošači. Životni standard neprestano je rastao, a ponuda se u trgovinama širila. Ljudi su - usprkos lošoj infrastrukturi, početnoj lošoj opskrbljenosti i povezanosti - bili sretni. (2)

kontekst prošlosti | studentica: Lucija Radelja

129

transformacija Bogote (01.) www.theperspective.se/politicsof-public-space-the-transformation-ofbogota.html | "...the Transformation of Bogotá" | pristupljeno 13.04.2020

Bogota je glavni grad Kolumbije te bilježi eksponencijalni rast stanovnika od 3% svake godine te od 1990. godine kada ima 4,7 milijuna ljudi do danas 10,9 milijuna. Primjer je transformiranja grada iz 'glavnog grada droge' u 'socijalno osviješteni grad' u kojem su javni prostori i infrastrukture preoblikovani da bi povezali i aktivirali građane. Stopa kriminala je bila jako velika, ulice nisu bile sigurne, sloboda kretanja je bila ograničena i cijela ekonomska situacija u zemlji je bila kritična. Također je veliku ulogu imala nagla modernizacija u kojoj je zanemaren javni prostor te je razvoj usredotočen samo na profitabilnost i izgradnju. Tokom prve polovice 90-ih godina na vlast dolazi gradonačelnik Antanas Mockus koji je strukom matematičar, filozof i političar. Uvodi radikalne promjene vođene njegovom intuicijom poboljšanja okoliša pri kojoj je život ljudi najvažniji, a krajnji cilj je poboljšanje kvalitete života.

sl.2

prikaz nagle modernizacije u kojoj se stvara sve veći jaz između bogatih i siromašnih. U arhitekturi prikazan kroz oštri prijelaz iz favela u nebodere.

Antanas Mockus predlaže dodatnu edukaciju svih stanovnika kako bi postali svjesni svoje okoline i činjenice da dobar građanin radi za javnu dobrobit. To je i pokazao na svome primjeru, maskirao se u odijelo superheroja i sam počeo skupljati smeće. Zaposlio je 420 pantomimičara koji su radili za lokalnu policiju. Njihov zadatak je bio utjecati na moralnu prosudbu građana kroz igrokaz. Kada bi se građanin ponašao u skladu sa propisima u prometu pantomimičar bi pokazao palac gore 'thumbs up' te pohvalio dobro ponašanje. Ukoliko je građanin prekršio propise pantomimičar je pokazao palac dolje 'thumbs down', stvorio osjećaj nelagode i javnog poniženja te je vjerojatnost manja da će prekršaj biti ponovljen zato što stvara negativno iskustvo. Takav pristup se pokazao najuspješniji u borbi protiv korupcije i kriminala na lokalnoj razini. (1)

kontekst budućnosti | studentica: Lucija Radelja

130

(01.) forastateofhappiness.com/thehappy-city/ | "Happy city" | pristupljeno 13.04.2020

Kasnije se na Mockusov plan nadovezao Enrique Penalosa koji je smatrao da je grad ranjen urbanizacijom 20-og stoljeća. Prvenstveno grad je počeo biti orijentiran na automobilski promet dok je tad samo jedna od pet obitelji posjedovala automobil. Javni prostori su se privatizirali te su ih građani prestajali koristiti. Penalosa je ograničio upotrebu automobila i odbacio plan izgradnje nove autoceste te je taj novac od izgradnje autoceste uložio u stotine tisuća novih biciklističkih staza, nove parkove, pješačke površine i brz tranzitni prijevoz javnog prometa koji je dostupan svima. Jednog dana je napravio je eksperiment u kojemu je zabranio sav automobilski promet. Taj dan je bio prvi dan u četiri godine da niti jedna osoba nije stradala u prometu. Građani su se slobodno i sigurno kretali ulicama, socijalna interakcija i osjećaj pripadnosti su porasle dok su stope kriminala pale. Danas je sreća u Bogoti izblijedila. Napučenost stanovnika u prostoru je porasla, a infrastruktura nije pratila njezin porast. Za konstantnu sreću u gradu potrebna su ulaganja i poticanje razvoja. Bogota je primjer transformiranja u sretan grad sa naglaskom na socijalnu i fizičku povezanost. (1)

kontekst budućnosti | studentica: Lucija Radelja

131

potencijal infrastrukture Zagreba (01.) Goran Cvrlje, Branko Horvat, Robert Planinc, Dominik Stamać | 'Rekonstrukcija komunalnog sustava Grada Zagreba temeljem programa „Sava bez nasipa“ i „ukopana pruga“ kao komunalno - tehnička pretpostavka prostorno-funkcionalnog razvoja grada' | izvor: Zbornik radova konferencije “Razvitak Zagreba” | nakladnik: SECON HDGK | 2008. godina | str. 523 - 536

(02.) grafički prikaz mogućeg oblikovanja prostora uz Savu, nakon uklanjanja nasipa, izvor: navedeni članak

segment Zbornika radova konferencije "Razvitak Zagreba" (1) Prijedlog obuhvaća rekonstrukciju prometnog infrastrukturnog, vodno-opskrbnog i komunalno sanitarnog sustava sa naznakom na očuvanje pitke vode kao najveće prirodne vrijednosti za strateški razvoj grada Zagreba. Razvoj je usmjeren na razvoj cestovnog prometnog sustava grada racionalnim povezivanjem odvojenih segmenata grada. Povezivanjem željezničkog prometa sa ostalim gradovima, rušenjem savskih nasipa čime bi se omogućilo uklapanje rijeke Save i područja prisavlja u urbanu matricu grada. Zagrebački prometni sustav je pretežno formiran u prvoj polovici 20.st. sa izraženim željezničkim i gradskim tramvajskim prometom. Broj stanovnika se od tad povećao i ti pravci su nedostatni za postojeće prometno rješenje. Najviše opterećenje nastaje u tranzitnom prometu koji je preusmjeren unutar stambenih ulica unutar naselja ili na zagrebačku obilaznicu koja je dio međugradskog prometa.

kontekst budućnosti | studentica: Lucija Radelja

132

(01.) shematski prikaz predloženih novih prometnih koridora i proširenja postojećih

Revitalizacija prirodnih obilježja Savskog područja obuhvaća odvodnje poplavnih voda rijeke Save, uređenje centralnog gradskog parka "Sava" i izgradnje novih dijelova grada uz gradski park "Sava." Planira se prebacivanje željezničkog prometa na obilazni pravac dok se u njezinom koridoru izvodi ukopana pruga za prigradski, gradski, međugradski i međunarodni promet. Gradske prometnice partera spajaju postojeću gradsku mrežu prometnica, a na nju se sa selektivnim priključcima veže Vijadukt-dolinski most – gradska brza cesta sa 8 voznih traka. Postavljen je prijedlog proširenja gradskog tramvajskog prometa te novih prometnica uz rijeku Savu. Naglaskom na razvoj povezanosti unaprjeđenjem prometne infrastrukture, komunalnog sustava te zaštitom voda kao prirodnog obilježja grada Zagreba povećava se indeks sreće u gradu. Bolja povezanost nudi brojne mogućnosti i dostupnost većeg broja sadržaja.

sl.2

novi prometni koridori uz Savu:

tramvajska trasa

današnja kota savskog nasipa

rekreacijska zona uz savu

novo uređenje nasipa šetnica na nasipu

zaštitno zelenilo pješačka zona

zaštita od buke brza gradska prometnica

zaštitno zelenilo pješačka zona

kontekst budućnosti | studentica: Lucija Radelja

133

putokazi promjene tko bi gori, eto je doli, a tko doli gori ustaje. Osman, Ivan Gunduić Promjena je konstantna bili je mi svjesni ili ne. Najteže situacije zadese prostor čija funkcija više nije potrebna ili ju vrijeme sustigne. Promjena namjene ovisi o investicijama i prostornim mogućnostima za transformaciju. Pojedinci koji se zalažu za pozitivne promjene zbog velikog otpora često odustaju. Svakodnevne navike i potrebe ljudi mijenjaju se ubrzano. U planiranju novog sadržaja i novih mogućnosti moramo imati konkretan odgovor na značaj kulture i povijesti određenog mjesta. Kvalitete prostora i njegova prošlost ne smiju biti zanemarene. Događaji koji drastično mijenjaju povijest ne mogu se predvidjeti. Oni se događaju iznenada i bez upozorenja. Međutim, proces koji se odnosi na promjenu psihičkog stanja je spor. Rezignacija koja dolazi sa negativnim promjenama prolongira pozitivnu promjenu. (01.) usporedba fotografija jezera Bundek 80-ih godina prošlog stoljeća i danas

kontekst promjene | studentica: Lucija Radelja

134

Zagreb u usporedbi sa ostalim svjetskim gradovima ima nizak indeks sreće. U skladu sa izvještajem World Happiness Report 2020 proveden metodologijom "Cantril lather" u kojoj ispitanici sami procjenjuju svoje kvalitetu života na ljestvici od 1 do 10, uračunati su pozitivni i negativni osjećaji u svakodnevnice građana. Index sreće Zagrepčana bilježi konstantan pad kroz niz godina. Jedan od elemenata procjene je usmjeren prema budućnosti te ispitanici odgovaraju na pitanja kako vide kvalitetu života za pet godina od sada. U toj anketi . Gradovi koji su doživjeli teže političke i ekonomske promjene zbog utjecaja socijalnih vrijednosti i kulture lakše se odupiru negativnim stavovima.

ZAGREB

-2.5

-2

-1.5

-1

kontekst promjene | studentica: Lucija Radelja

-0.5

0.5

135

Me dve ca dni rnji Go iD i gr onj ad Bu k nde Hip o odr m les

Ve m

aja nue Ave ll

Ma zej Mu suv rem ene v no ta i s

ost jetn

um je an va Pla ova

k pot laz

ni u juž rad

centar - jug

136

Avenue Mall vs MSU > kao točka u gradu polje / nizina / selo _ pristup širenju grada naselje otok ?

Plava potkova

grada

zaobilaznica - ulaz

137

GUP 2020 i 'Manhattan' (01.) https://www.telegram.hr/politikakriminal/6-stvari-za-znati-o-bandicevomgup-u-zasto-je-problematican-i-sto-ce-sedogadati-sada-kada-ga-je-ministarstvoodobrilo/ | "6 stvari za znati o Bandićevom GUP-u..." | pristupljeno 17.03.2020 (02.) https://net.hr/danas/hrvatska/ strucnjaci-ruse-bandiceve-izmjene-gupasve-je-protuzakonito-puno-nelogicnostiovo-je-civilizacijski-rat-za-uspostavu-redai-zakona/ | "STRUČNJACI RUŠE BANDIĆEVE IZMJENE GUPA..." | pristupljeno 17.03.2020

prikaz novinarskih tekstova o kontroverzama koje proizlaze iz recentnih prijedloga prostornih planova (1)(2)(3) 'Zagrebački Manhattan' / 'UPU Novi Novi Zagreb' / 'Grad u gradu' su samo neki od ideja naziva projekta koji je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić pokrenuo u suradnji s tvrtkom iz Dubaija Eagle Hills. Sklopili su ugovor (memorandum) 12.3.2019. u kojem se Milan Bandić obvezao na osiguravanje potrebne površine i infrastrukture za gradnju novog naselja u Zagrebu. Ugovor traje osam mjeseci (do 15.11.2019.) s mogućnošću produžetka još šest mjeseci. Natječaj koji je trajao za projekt Zagrebački Manhattan trajao je tek 15 dana.

(03.) https://www.jutarnji.hr/vijesti/ zagreb/brisu-500000-zelenih-kvadrataanalizirali-smo-80-ak-amandmana-kojesu-bandiceva-stranka-i-hdz-uputiligradskoj-skupstini-9949576 | BRIŠU 500.000 ZELENIH KVADRATA..." | pristupljeno 17.03.2020 (04.) izvodi iz GUP-a Grada Zagreba (izmjene i dopune 2017., odnosno 2019. godine) koji prikazuju namjenu površina za prostor hipodroma i Velesajma K1

Gospodarska namjena poslovna

Sportsko-rekreacijska namjena, Sport s gradnjom

Mješovita namjena

hipodrom

K1 K1

Velesajam Z3

Velesajam

Javne zelene površine - park

GUP Grada Zagreba izmjene i dopune 2017.

GUP Grada Zagreba izmjene i dopune 2019.

Kako bi se mogao provesti projekt u gradu je potrebno pronaći lokaciju koja bi bila dovoljno atraktivna i dobro prometno povezana s ostatkom grada. Zamišljena parcela bi nastala spajanjem današnjeg Hipodroma i Velesajma, što je rezultiralo za potrebom mjenjanja namjena tih zona u GUP-u iz R1 (Sportsko-rekreacijska namjena, Sport s gradnjom; Hipodrom) i K1 (Gospodarska namjena - poslovna; Velesajam) u predviđene više slovno-brojčane oznake (iz različitih grupa namjena) unutar namjenske površine. To znači da bi se namjena Hipodroma proširila s R1 (Sportsko-rekreacijska namjena, Sport s gradnjom) na Z3 (Javne zelene površine - park) i M (Mješovita namjena), a namjena Velesajma uz K1 (Gospodarska namjena - poslovna) dobiti i namjenu M (Mješovita namjena). Površina prenamijenjenog prostora je 106ha.

aktualna problematika grada | studentica: Frida Samardžić

138

Javna rasprava je bila sazvana na nezakonitim osnovama. Uz nezakonito sazvane javne rasprave, začudan je i način označavanja namjena s više oznaka koje je protivno digitalnom Pravilniku kojim su uređeni kartografski prikazi. GUP je izmjenjen bez savjetovanja stručnjaka, bez procjene utjecaja na okoliš i daljnje strateške procjene izvedbe projekta. Provedba GUP-a naštetila bi prostorni plan zamišljen u vrijeme gradnje Novog Zagreba koji je izrađen po uzoru na prostorni plan grada iz 1865. godine. Naštetio bi postojeće vizure, uzrokovao lančanu gradnju garaža u Donjem gradu čime se zanemaruju ciljevi održivog razvoja. Neusklađenost prostornog plana i generalnog urbanističkog plana je uzrokovala pobunu među urbanistima, arhitektima, aktivističkim udrugama i građanima. Projekt Zagrebački Manhattan usprediv je s projektom Beograd na vodi zbog kojeg je također mjenjan GUP tog grada uz otpor struke (donesen 2003. na snazi do 2021.). (01.) novinarska karikatura koja prikazuje Milana Bandića ispred siluete megagrada kakav je planiran u sklopu 'Manhattana' u Novom Zagrebu | izvor: telegram.hr

sl. 1

GUP-om nije izmjenjena namjena samo Hipodroma i Velesajma nego su se promijenile namjene površina sportsko-rekreacijskih namjena (R) i zelenih površina (Z) na niz lokacija u gradu. 527,088 m2 površine je izmjenjeno u mješovitu (M) ili stambenu (S) namjenu. Jedan od primjera je prenamjena zelene površine koja se nalazi u naselju Trnje, uz Miramarsku cestu u površinu za izgradnju stambene zgrade. (02.) fotografija prosvjeda pod nazivom 'Crveni karton za GUP' u organizaciji niza udruga civilnog društva, održanog na Markovom trgu 2019. godine

sl. 2

aktualna problematika grada | studentica: Frida Samardžić

139

frustracija u gradu (01.) infrastruktura | enciklopedija.hr/ natuknica.aspx?id=27419 | pristupljeno 31.03.2020

Društvena infrastruktura

sustav telekomunikacija i komunalnih djelatnosti, te sve djelatnosti koje su izravno vezane uz poslovne procese. (1)

(02.)

(Muzej suvremene umjetnosti) koja usprkos velikim naporima arhitekta ne uspijeva definirati

javnog prijevoza.

kvaliteti prostora.

(03.) graf koji prikazuje stvarnu namjenu

posebna namjena groblja infrastruktura

0.2% 0.3% 0.8% 1.0% 1.3%

sport i rekreacija vode gospodarska namjena promet

1.6% 2.3% 3.3% 4.3% 14.1% 33.6% 37.3%

140

nesigurnost gužva u prometu velika gustoća otežano kretanje statičan prostor prostor zaostao u razvoju čekanje javnog prijevoza neplanska gradnja kašnjenjenje

odmor sunce lijep dan slobodno vrijeme sigurno naselje rekreacija sloboda kretanja i okupljanja druženje

AKTIVNO uzbuđenost

napetost nervoza

ushićenost

uzrujanost NEUGODNO

otpad smog pothodnik parkiralište

pripravanost

sreća

stres

žalost

UGODNO

križanje semafor javni prijevoz osobno vozilo

zadovoljstvo

depresija

spokojnost opuštenost

dosada umor

more park jezero trg teretana čist zrak rolanje bicikliranje igralište drvo

smirenost NEAKTIVNO

Jakuševac Avenija Dubrovnik Avenija Većeslava Holjevca

fenomen istraživanja | studentica: Frida Samardžić

Maksimir Zelena potkova Jarun kvartovski park/trg/klupica Bundek Trg bana Josipa Jelačića Sava Medvednica

141

(01.) 'Razvojna strategija Grada Zagreba...' | 2017. | Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada (02.) 'Plava potkova', Novi Zagreb; ortofoto snimak sa označenim obuhvatom parkovne zone te izgradnjom koja negira urbanistički plan javnog prostora

elementi grada Grad Zagreb suočen je sa mnogo problema i izazova, što je detaljno obrađeno u strateškom dokumentu nazvanom 'Razvojna strategija Grada Zagreba za razdoblje do 2020. godine'. (1) Istraženi su problemi u gradskoj infrastrukturi koji zahtijevaju posebnu pažnju. Dokument se tematikom infrastrukture bavi poprilično površno, ali su postavljeni dobri temelji za daljnju analizu prostora s potrebnim statističkim infromacijama. Prepoznati su prvenstveno problemi u prometnoj infrastrukturi, primjerice potreba usklađivanja semafora, cestovni prijelazi neprilagođeni za osobe sa invaliditetom, nedostatak javnih zelenih površina (koje čine tek 1% sveukupne površine grada) i druge manjkavosti javnog prometa. Također, udio građana koji kao primarno prijevozno sredstvo koriste bicikl ili sl. je razmjerno manji od korisnika javnog prijevoza, a najviše je ljudi koji koriste automobil kao prijevozno sredstvo za svakodnevni put do radnog mjesta. Takve navike građana dovode do čestih gužva u prometu, zagađenja bukom i zagađenja zraka.

(03.) neutralna zona: shopping centar Avenue Mall, kao komercijalni sadržaj, definira prostor okupljanja i nuđenja usluga

Tematske zone definirane su prema doprinosu kvaiteti okoliša, prema utjecaju na prolaznike, kriteriju za odabir lokacije te njihovoj ukupnoj održivosti: - POZITIVNE ZONE Zone pozitivnog djelovanja, temelje se na djelatnostima iz sfere obrazovanja, kao i na drugim uslužnim djelatnostima. Bitna odlika je dobar udio prostora za popratne aktivnosti koje diversificiraju korisnike i održavaju prostor aktivnim. Ove zone su društveno održive i upotpunjuju ukupan značaj šireg prostora. Obuhvaćaju (edukacijske edukacijske sadržaje, knjižnice, muzeje, javne zelene površine, staračke domove, ustanove) učeničke domove, rekreacijske sadržaje i sl.

(04.) pothodnici u Novom Zagrebu nisu prilagođeni osobama s poteškoćama u kretanju, nisu održavani i stvaraju osjećaj nelagode i nesigurnosti

- NEUTRALNE ZONE Zone koje upotpunjuju sadržaje određenog područja, ali su kompromitirane lošom urbanističkom regulacijom i stihijskim iskorištavanjem radi maksimalnog profita. Posljedice su naglog razvoja potrošačkog društva. Ova kategorija obuhvaća sve komercijalne zone koje nastaju na neadekvatnim lokacijama. Negativno utjeću na postojeće obrtničke djelatnosti i potiču neodržive urbanističke trendove. - PARAZITNE ZONE Zone koje nastaju neplanski te krše prostorne planove. Rezultat su urođenog 'uradi sam' mentaliteta te nedostatka regulacije od strane gradskih vlasti. Takve zone parazitski ovise o kvalitetnim djelovima grada u svojoj kontaktnoj zoni. Odlikuje ih potpuni izostanak elementarnih javnih sadržaja te loši uvjeti infrastrukture. Iako objekti variraju prema konekstu u kojem su građeni, dominatna tipologija su obiteljske kuće i 'urbane vile.'

(05.) ortofoto snimak Novog Zagreba sa označenim tematskim zonama

- PROBLEMATIČNE ZONE Zone tranzita i infrastrukture koje su lošom koncepcijom, nedostatkom održavanja ili gubitkom funkcije poprimile krajnje negativne konotacije. To su prostori uz koje se vežu uz asocijacije na propadanje grada, dekadenciju i kriminal.

kontekst sadašnjosti | studentica: Frida Samardžić

142

Jezero Bundek

Hipodrom NK Lokomotiva Kajzerica

Perivoj Središće

Avenue Mall

INA

NK Zapruđe Park Zapruđe

Sopot Konzum

Trokut Park Bračak

Park Mamutica

Hrelić Park Travno

Bauhaus

Supernova

Spar

Kaufland

Park Dugave

Lidl

Zaprudski otok

Park Lakun

OŠ Mladost

Jakuševac

Park Mladenaca

Park Utrina

Spar

Siget

0.5 x 0.5 km

Spar

MSU

Kaufland

Velesajam

143

Prelazak Zagreba preko Save započinje izgradnjom Velesajma 1960-ih godina. Taj nekad velebni kompleks koncipiran je kao prostor izložbenih hala za različite namjene te je, u skladu sa svojim dimenzijama, pozicioniran izvan gusto urbaniziranog područja. Zbog naglog porasta gradskog stanovništva, 60-ih i 70-ih godina dolazi do potrebe za izgradnjom novih naselja i proširenjem stambenih kapaciteta. Kako je gospodarsko stanje u državi bilo krhko, dominira kriterij maksimalne ekonomičnosti: umjesto rješavanja kompleksne problematike Trešnjevke i Trnja, navedeni gradski prostori se 'preskaču'. Za nova naselja se bira lokacija južno od Save, koja u to vrijeme nije izgrađena te ima pretežno sređene imovinske odnose. Prostor je planiran po CIAM-ovom modelu funkcionalističke podjele grada. (1) Urbanistički plan prostora Novog Zagreba izrađen je na sliku donjogradske ortogonalne mreže glavnih ulica sa izgradnjom u obliku stambenih blokova, gdje reinterpretacijom tog sustava ulica postaje avenija, a prostor između zapravo nema strukturu bloka nego postaje kaseta u kojoj se nalazi naselje sa svim potrebnim popratnim sadržajima.

(02.) matica.hr/vijenac/631/sezdeseteumikrorajonu-27887/ | "Šezdesete u mikrorajonu" | pristupljeno 02.04.2020

Hladan urbanizam avenija te velikih stambenih lamela i tornjeva, u naseljima bez zelenila i društvenih sadržaja, stvorio je kulturološki šok prvim stanovnicima. Ljudi koji su u došli sa sela, iz jednog mnogo manjeg mjerila pješačkih udaljenosti i osjećaja zajednice, suočili su sa sa značajnim poteškoćama pri prilagodbi novom načinu života. Tek novije generacije, koje su odrasle u tom okruženju, Novi Zagreb prihvaćaju i nerijetko naveliko hvale. (2) Tokom izgradnje novozagrebačkih naselja prvo su se izvodile prijeko potrebne stambene zgrade, a tek kasnije planirani prateći sadržaji poput škola i dječjih vrtića. Zelene površine, glavna kvaliteta novog urbanizma, u početku su bile tek nedefinirani travnjaci. Sve navedeno je rezultiralo 'novim' dijelom grada i dalje ovisnim o staroj jezgri. Stanovnici su svakodnevno morali prelaziti Savu kako bi zadovoljili temeljne potrebe. Kasnijom dogradnjom pratećih sadržaja, naselja se osamostaljuju, ali ne dovoljno. Izostanak poslovnih zona, sveučilišnih institucija i bolnica u Novom Zagrebu ostavlja taj dio grada i danas ovisnim o području sjeverno od Save.

grad

velegrad

kuća

stambena zgrada

dvorište / perivoj

kontekst prošlosti | studentica: Frida Samardžić

travnjak

ornament

geometrizacija

ulica / trg

avenija

NOVI GRAD

(03. i 04.) brojne različitosti starog grada (Gornji grad, Donji grad) i novog grada (Novi Zagreb) prikazene ključnim riječima te odabranim povijesnim fotografijama

STARI GRAD

U kontekstu trenutka, u skladu s tadašnjim trendovima i tendecijama struke, Novi Zagreb je planiran po postavkama postavljenim na CIAM-ovim konferencijama. Dok je nedvojbena dobra namjera urbanista i arhitekata da velikom broju ljudi stvore idealno mjesto za život sukladno materijalnim mogućnostima društva, vrijeme je razotkrilo brojne mane u urbanističkoj teoriji razdoblja moderne. Današnje tendencije održivog razvoja, začete u razdoblju postmoderne, odbacuju dio ideja CIAM-a: teže razvoju mozaika funkcija, naglasak stavljaju na pješačku dostupnost i ljudsko mjerilo te ponovno afirmiraju ideju duha prostora kroz identitet.

144

plan park

kontekst prošlosti | studentica: Frida Samardžić

NOVI GRAD

avenija javni prijevoz pješak

avenija - čvorište

mjesto susreta ulica - križanje pješačka ulica standard

STARI GRAD

vrata grada

trg

145

prokrvljavanje Ulicama ranih novozagrebačkih naselja nedostaje urbani karakter jer one uglavnom prolaze kroz parkovne površine između zgrada. Idilična zamisao modernog naselja, parka obgrljenog cestama, neizravno uvjetuje izostanak trga i pješačke ulice kao tradicionalnih mjesta za susret u gradu. Dok je park u načelu idiličan, noću može postat mračan i zastrašujuć. Slaba pokrivenost naselja stanicama javnog prijevoza rezultira većim pješačkim udaljenostima te pojačava dojam 'rajona'. Jaka rubna granica u obliku široke avenije odmaže u povezivanju susjednih naselja, a prolaznici nisu motivirani ući u naselje zbog izostanka zanimljivih sadržaja. Taj izostanak dopunskih, ponekad i elementarnih pratećih sadržaja čini naselja Novog Zagreba ovisnima o kontaktnoj zoni. Nizanje takvih naselja rezultira velikim brojem ljudi koji gravitiraju drugim djelovima grada te nepotrebno prelaze velike udaljenosti na dnevnoj razini. Najsnažnije gravitacijsko središte stanovnika Novog Zagreba i dalje je centar grada, gdje se nalazi većina interesantnih sadržaja.

(01.) model 'superbloka' uspješno ugrađen u urbanu matricu Barcelone; grafički prikazi prometa i novonastalih ambijenata izvor: bcnecologia.net/en/conceptualmodel/superblocks | "Superblocks" | pristupljeno 14.04.2020 (02.) shematski prikaz Novog Zagreba sa označenim zonama zelenih površina i zonama koncentracije pratećih sadržaja

Suvremene tendencije u urbanizmu teže smanjenju dnevnih migracija te oslanjanju na održive oblike prijevoza (primjerice javni prijevoz, bicikl i slično). Ispunjenje tih zahtjeva traži kontinuirano obnavljanje, širenje i optimizaciju mreže javnog prijevoza, prilagodbu ulica biciklistu te druga moderna rješenja kao 'park and ride' točke i 'pametni' sustavi prometa.

'superblokovi' u Barceloni U Barceloni nalazimo važan primjer preispitivanja bloka i stvaranja novih pješačkih zona u skladu sa suvremenim trendovima održivosti. Postupak se temelji na definiranju 'superbloka', bez promjene postojeće infrastrukture, sa prenamjenom zona unutar bloka. Ulice unutar 'superbloka' rasterećene su od automobilskog prometa te postaju mjesto susreta i druženja. (1)

kontekst budućnosti | studentica: Frida Samardžić

146

Trnsko

Siget

Utrina

Sopot

Travno

Dugave

koncentracija nestambenih sadržaja

sustav javnih zelenih površina

obuhvat naselja

čvorišta sa gravitacijskim potencijalom

pješački pravci

glavne prometnice

željeznica

rijeka Sava

147

prilagodba Promjene u gradu su stalne te uobičajeno odgovaraju promjenama u širem društvu. Prema tome, promatrati grad kao statičnu pojavu je pogrešno, pogotovo u 21. stoljeću kada se svijet razvija brže no ikada. Najveći preokreti u gradu se događaju upravo nakon povijesno značajnih događaja koji služe kao katalizatori promjena. Takvi događaji su, primjerice, velike prirodne nepogode, nagli porasti stanovništva, revolucije, ratovi, promjene vlasti... Neki gradovi su planirani tako da mogu izdržati određene promjene bez velikih utjecaja na stanovništvo. Ipak, za takvu pripremljenost potrebna je iznimna količina volje i resursa, kao i građanstvo svjesno važnosti ulaganja u budućnost. U Zagrebu, tokom zadnjih par desetljeća, potpuno je izostalo dugoročno strateško planiranje koje bi uopće moglo predvidjeti buduće probleme grada. Upravljalo se na način koji je najviše odgovarao političkim interesnim skupinama u danom trenutku. Malim, neznačajnim, kozmetičkim intervencijama relativno se uspješno ostavljao dojam brige za građane, no izostala je bilo kakva vizija razvoja i budućnosti. Takav pristup gradskih vlasti ostavio je velike negativne posljedice te je Zagreb potpuno nepripremljen ušao u 21. stoljeće. Zbog toga će najveću štetu snositi upravo građani. U kontekstu potresa i pandemije, te u kontekstu zaboravljenog problema demografskog kolapsa na razini države, svi sakriveni problemi iz prošlosti postaju bolno očiti. Postavlja se pitanje: zašto se kao zajednica ne možemo pomaknuti unaprijed, s poštovanjem prema prošlosti, ali s pogledom prema budućnosti? Izvanredno stanje u 2020. godini imalo je kolosalne posljedice na identitet Zagreba. To je najočitije u sagledavanju Donjeg grada, koji je do sada bio svakako najpoželjniji dio Zagreba, kako među građanima tako i među turistima. No, danas mnogi zagrepčani na Donji grad gledaju kao na nesigurnu zonu. Oštećenja prilikom potresa otkrila su svu bijedu koja se krije iza historicističkih pročelja. Pandemija je ukazala na katastrofalno stanje unutrašnjosti donjogradskih blokova. Sve navedeno nije, do sada, bilo dio općeg znanja građana. Gubitak značajnog elementa sigurnosti, u dijelu grada koji je centralan i reprezentativan, dovodi u pitanje važnost središta grada i upućuje na decentralizaciju i izmještanje vitalnih funkcija grada izvan te zone. Samoizolacija, naspram potesu, stavlja imperativ na boravak u domu, na zdravlje i ugodu suživota u zatvorenom postoru. Javni prostori i usluge više nisu lako pristupačni te se ne percipiraju kao sigurni. Do izražaja dolazi slaba gradska infrastruktura te loša distribucija sadržaja u gradu. Dok stanovnici Novog Zagreba imaju na raspolaganju velike zelene površine za siguran boravak izvan stana, stanovnici dijelova Trešnjevke, Dubrave i sličnih kvartova nemaju niti minimum takvih površina. Otežano korištenje javnog prijevoza stanovnike tjera na korištenje automobila, što dovodi do rekordnih gužvi u zbog loše prometne mreže. Navedeni problemi, kao i niz drugih, velik su izvor frustracije kod građana. Dojam je da grad stagnira, da se problemi 'guraju ispod tepiha' te da u gradu vlada korupcija. Dok mnogi od tih problema jednostavno nadilaze mogućnosti urbanističke struke, već postoji niz realnih prijedloga, projekata i strategija koje pokazuju kako je moguće riješiti i najozbiljnije probleme Zagreba, ako za to postoji politička volja.

kontekst promjene | studentica: Frida Samardžić

148

DRUŠTVO

lonci kao protest tematske udruge građana sazivanje referenduma inzistiranje na javnim raspravama 'guerilla urbanizam'

stagnacija prostora dominacija komercijalnih sadržaja manjak senzibiliteta za realne potrebe grad za automobile, a ne za pješake nesistamatičan pristup problematici

analiza javnog prostora razvoj mreže javnog prijevoza decentralizacija veća ponuda nekomercijalnih sadržaja

nepravilno označavanje biciklističkih traka opasne javne površine noću zapuštene infrastrukturne zone dotrajala izgradnja opasnost od potresa

SIGURNOST

inertnost zajednice mentalitet prihvaćanja loših okolnosti planiranje grada mimo želja građana 20 godina iste vlasti pitanje vlasništva nad javnim površinama teme samo za visoko obrazovane pojedince

PROMJENE

sigurna infrastruktura za bicikliste pregledne ceste siguran boravak na javnim površinama prilagodba javnih površina izvanrednim situacijama sistematična obnova povećanje kvalitete stambenog fonda

GENTRIFIKACIJA U GRADU je li potrebno stvarati zone određene standardom življenja? osiguranje održivog razvoja grada izjednačavanje vrijednosti decentralizacijom i mozaikom funkcija grada kompromis kao odgovor

kontekst promjene | studentica: Frida Samardžić

149

istraživanje svemira

kraj rata

futurizam

riza

kr e ta n ja

k ka

ms no ata

sig urn ost

k na rod pri

slo bod a

ja aci ifik

gov o

ntr

ra/

ge o str gu

sta b

esi

ilno

fa n

mo guć

g sta st

nos t

rno

pro

lob as

sto ra/

gra

dnj

en nič gra oo

zaj

štv

ma siro

edn ištv

cija kre

ono

ra/

mij

ovo

raz

voj

zdr

avl je

ras

st ilno ab est ja n

t ek

tan

DEPRESIJA

revolucija

eko

jed

otkriće auta

boomers

SREĆA nak ost

kraj krize

restriktivan politički sustav

pandemija

rat

izbjeglička kriza

zaključak | studentice: Lucija Radelja i Frida Samardžić

nestanak identiteta

glad

DEPRESIJA

150

odgovor na frustraciju

razina, kao i provedene intervencije u gradskom tkivu. Porast frustracije refleksan je odgovor

stagnacija neuspjeh

stres

FRUSTRACIJA

POZITIVNA

REAKCIJA NEGATIVNA

strah

zanemarivanje problema

siromaštvo probleme)

151

razočaranje

sloboda

agresivnost zdravlje aktivnost

doživljaj osobne nemoći

infrastruktura

rezignacija

povezanost Kulturni izričaj javna dobrobit

stres prilagođenost svim generacijama

sukob motiva očekivanja

pripadnost

razvoj

prepreke

politika altruizam prostor osnovne potrebe

gužva

loš utjecaj okoline

politika

frustracije

152

urbanistički aspekti duha mjesta Bruna Sorić

hibridnost / vibrantnost Karla Radović

genius loci

156

kvaliteta

Duh mjesta (latinski: genius loci) odnosi se na jedinstvene, karakteristične i štovane aspekte mjesta; to je kombinacija nematerijalne baštine (priče, umjetnost, sjećanja, vjerovanja, povijesti itd.) koju slave umjetnici, pisci, narodne priče, festivali, proslave, s međuljudskim aspektima (prisutnost rodbine, prijatelja, srodnih duša i sl.) i materijalnih fizičkih aspekata mjesta.

karakter

aspekt

element

struktura

impresija | studentica: Bruna Sorić

157

'NSB i gradski centar' (01.) Sonja Jurković | 'Obazrivo s prostorom' | 2018. | nakladnici: ULUPUH i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | str. 142 - 146

prikaz teksta Sonje Jurković; iz knjige 'Obazrivo s prostorom' (1) Je li arhitektura grada isto što i grad arhitekture? Sveučilišna biblioteka postavljena na simetralu grada naglasak stavlja na problematiku oblikovanja prostora koji svojim intenzitetom treba približiti Zagrepčane Savi. Oblikovanje ulice Hrvatske bratske zajednice stalna je tema urbanističko-arhitektonskih natječaja koji nastoje odgovoriti na događajne, socijalne kriterije kao i one oblikovno-reprezentativne. Što sve osigurava privlačnost boravka u pješačkim sekvencijama grada? Što to privlači ljude da borave na ulici i što je razlog da se čovjek i ljudi vraćaju tek novim prostorima? Kao glavni problem ističe se kako reprezentativnost prostora ne mora nužno utjecati na njegov socijalni aspekt. Svjedočimo prostorima koji unatoč urbanističko-arhitektonskim naporima ostaju pusti i neprivlačni, čime se postavlja krucijalno pitanje što čini arhitekturu grada i kako zadovoljiti sve aspekte gradskog života.

sl.1

fotografija današnjeg stanja prostora novog gradskog centra u Trnju. Dominira automobilski promet, a nekolicina izvedenih reprezentativnih javnih zgrada doimaju se kao iznimke, a ne sastavni djelovi cjeline. Pješački promet gotovo je nepostojeć.

aktualna problematika grada | studentica: Bruna Sorić

158

(01.) satelitska snimka Zagreba sa ucrtanom središnjom gradskom osi, na koju se trebao vezati novi centar grada (02.) skica koja prikazuje kompozicijsku osnovu Zagreba temeljenu na simetriji oko središnje osi te različitim horizontalnim potezima

Plan grada Zagreba očitava se kao organsko biće u čijoj je osi kralježnica, ruke i udovi pružaju se na istok i zapad. Identitet je na sjeveru, a tlo iz kojeg crpi energiju na jugu. Zaštitni zeleni paravan čini Medvednica, a aortu Ulica Hrvatske bratske zajednice. Naglasak je stavljen na očuvanje vizualnog doživljaja središnje gradske slike i kako ublažiti postojeće iskakanje volumena Sveučilišne biblioteke, te naglasiti uleknuće zelene plohe koja proširuje i produbljuje vidik. Za sada je sav doživljaj rezerviran za perspektivu iz automobila i izgleda da pješacima ovaj potez nije zanimljiv. Važan sadržaj kao što je Sveučilišna biblioteka nije odgovor na postojeći problem. Autorica teksta navodi kako je očito da popločenje, niz svjetiljki i zasađeni drvored nije dovoljan kao cilj dolaska. Kako objasniti neprivlačnost velebnog stubišta i vanjskog pretprostora? Možda preveliko mjerilo i nedefinirana orijentacija odbijaju da se čovjek na toj platformi zadrži. Kada se odustalo od skupe i teško provedive ideje visinskog odvajanja kolnoga i pješačkog prometa nisu se sustavno izmijenili uvjeti za pojedinačne objekte i sadržaje. Upravo je to razlog organizacije vanjskih sadržaja Sveučilišne biblioteke, Koncertne dvorane, Gradske vijećnice na uzdignutim platformama. Među urbanističkim natječajima ističe se prvonagrađeni rad (Njirić-Njirić) stvarajući program događanja i demokratično korištenje vanjskog prostora odgovarajući na zahtjeve svih dobnih skupina građana i raznih socijalnih grupa. Koji će to investitori podizati kulturne sadržaje ako oni nisu trenutačno isplativi, ako to ne bude sam grad ili država? Palače bogatih investitora prostor bi mogle zatvoriti, rentabilni trgovačko-poslovni centri ugrozili bi kulturni "image" prostora i afirmaciju javnog mjesta. Dakle naglasak se stavlja na sadržaje koji bi obogatili život građana, a ne samo gradske blagajne. Većina autora pa i autori biblioteke predviđali su južno od biblioteke park, međutim to se ne poklapa s unutarnjom strukturom objekta. Možda su bolja ona rješenja s novim sadržajima i arhitekturu koja zaklanja veliki gabarit biblioteke. Mora se omogućiti postojanje sadržaja koji se predstavljaju kao vrijedni dolaska za građane, stvarajući živost prostora. Kao zaključak izdvaja se kontinuirani kreativni postupak stvaranja prostora s naglaskom na socijalni aspekt, uvažavajući reprezentativnost kao i potrebe grada i građana.

aktualna problematika grada | studentica: Bruna Sorić

159

urbanistički aspekti duha mjesta duh mjesta ( lat. genius loci ) Izraz "genius loci" potječe iz rimske mitologije i odnosi se na zaštitnički duh mjesta. U antičko doba duh mjesta često se u religioznoj ikonografiji prikazivao kao figura koja drži zdjele ili zmiju. To je slično pojavi u azijskoj arhitekturi, gdje se duhovi mjesta često poštuju u kućama duha na otvorenom, kao i u zatvorenim i vanjskim svetištima. U suvremenoj upotrebi termin 'duh mjesta' može se odnositi na karakterističnu atmosferu mjesta. Često citiran u raspravama o duhu mjesta, engleski pjesnik iz 18. stoljeća Aleksandar Pope poručio je krajobraznim arhitektima da se "savjetuju sa duhom mjesta u svemu". To se tumačilo kao naglašavanje prepoznatljivosti krajolika, kao i lokalnih prirodnih sustava i procesa u okolišu. Koncept genius loci proširio se i sekularizirao kao dio filozofske grane "arhitektonske fenomenologije". To je bio intelektualni pokret koji je započeo 1950-ih, a usredotočio se na proučavanje arhitekture onako kako se pojavljuje u ljudskom iskustvu. (01.) designingbuildings.co.uk/wiki/ Genius_loci | 'Genius loci' | pristupljeno 27.03.2020

Duh mjesta odnosi se na jedinstvene, karakteristične i štovane aspekte mjesta; to je kombinacija nematerijalne baštine međuljudske prirode i materijalnih fizičkih aspekata mjesta. Fizički aspekti nekog grada podrazumijevaju: jednostavne stambene kuće, spomenike, arhitektonski stil, širinu ulica, vrste popločanja, prolaze, stil izloga trgovina, opremu ulica, stil krovova, visine građevina, poglede, raslinje itd. Nematerijalna baština nekog mjesta su elementi poput priča, umjetnosti, sjećanja, vjerovanja... Nematerijalna obilježja u povijesti često ostaju neprepoznata i nezabilježena, te je nužno poduzeti korake prema zaštiti i prenošenju takve baštine na slijedeće generacije. Uvijek treba biti svjestan da se duh mjesta vremenom mijenja, te je za njegovo potpuno razumijevanje potrebno zaroniti u prošlost. (1) Treba li prepustiti duh mjesta općem društvu i, u današnje vrijeme sve češće, tržištu, ili treba njime upravljati? Jedna od najvažnijih metoda planiranja identiteta nekog mjesta je identifikacija osnovnih tvorbenih obilježja. Treba izdvojiti one elemente koje vrijedi zaštititi bez obzira na promjene koje mjesto doživljava.

deklaracija o očuvanju duha mjesta (02.) 'Québec declarationon the preservation of the spirit of place' | International Council on Monuments and Sites | izvor: whc.unesco.org/ | pristupljeno 27.03.2020

4. listopada 2008. godine Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline donosi, u gradu Quebecu, Deklaraciju o očuvanju duha mjesta. (2) Duh mjesta je određen materijalnim (građevine, lokaliteti, pejzaži, rute, objekti) i nematerijalnim elementima (memorija, usmena predaja, rituali, festivali, tradicionalno znanje, vrijednosti) koji daju značenje, vrijednost, emociju i začudnost mjestu. Umjesto odvajanja duha od mjesta, nematerijalnog od materijalnog, istraženi su načini međusobnog ispreplitanja tih dviju sfera i procesa u kojima se one zajednički definiraju. Duh mjesta se stvara raznim društvenim čimbenicima, kao i ciljanim djelovanjem stručnjaka te korisnika koji pridonose aktivno u stvaranju značenja.

fenomen istraživanja | studentica: Bruna Sorić

160

(01.) 'Québec declarationon the preservation of the spirit of place' | International Council on Monuments and Sites | izvor: whc.unesco.org/ | pristupljeno 27.03.2020

Shvaćen kao odnosni koncept, duh mjesta poprima pluralni i dinamični karakter, sposoban sadržavati mnogostruka značenja i posebnosti. Promjenjiv je vremenom i pripada različitim skupinama. Ovaj dinamičan pristup primjereniji je današnjem globaliziranom svijetu koji karakteriziraju kretanja transnacionalne populacije, izmještenih skupina, povećanih kulturnih kontakata, pluralističkih društava i mnogostrukih vezanosti uz mjesto. Duh mjesta nudi punije razumijevanje životnog, a istodobno i trajnog karaktera spomenika, lokaliteta i kulturnih krajolika. On pruža bogatiju, dinamičniju i sveobuhvatnu viziju kulturne baštine. Duh mjesta postoji, u ovom ili onom obliku, praktično u svim kulturama svijeta i čine ga ljudska bića koja reagiraju na svoje društvene potrebe. Zajednice koje nastanjuju neko mjesto, posebno kada su to tradicionalna duštva, trebale bi intimno biti vezane uz čuvanje njegove memorije, vitalnosti, kontinuiteta i duhovnosti.

(02.) Pompeji, Kuća Vettija, freska koja prikazuje genius loci (03.) 'Kalangan spirit house', narod Itneg, fotografirano 1922. na Filipinima

(03.) urbanistički aspekti duha mjesta grada Zagreba | fotografija sa vidikovca na 'Iličkom neboderu'

fenomen istraživanja | studentica: Bruna Sorić

161

(00.) Razvojna strategija Grada Zagreba za razdoblje do 2020. godine | Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada | 2017. godina

Materijalni / fizički aspekti duha mjesta definirani su objektima i strukturama koje čine grad. Kako se to odnosi na Zagreb danas? Što čini grad i koje su njegove prostorne cjeline? Strukturu grada Zagreba čitamo kao organsko biće, u čijoj je osi kralježnica, a ruke i noge pružaju se na istok i zapad. Identitet grada je najjači na sjeveru, a prostor iz kojeg grad crpi energiju nalazi se južnije. Glavne prostorne cjeline su Gornji i Donji grad, gdje se nalaze brojni muzeji, stare crkve, galerije, najbolje škole, javne institucije, reprezentativni trgovi te tržnica Dolac kao ključni element identiteta 'starog' Zagreba.

(01.) Zagrebačka katedrala obnovljena krajem 19. stoljeća kao simbol grada (02.) tržnica Dolac kao memorija na nekadašnji život u Zagrebu

Sjeverno od grada smještena je Medvednica sa skijalištem na kojem se održavaju utrke svjetskog kupa. Južno od centra je rijeka Sava sa pratećim zelenim sportsko-rekreacijskim pojasom koji uključuje jezera Bundek i Jarun te Zagrebački hipodrom. (03.) skijaši se žičarom uspinju na vrh Medvednice (04.) jezero Jarun uređeno je u sklopu odžavanja Univerzijade u Zagrebu

Nematerijalan aspekt duha grada predstavljaju kulturne manifestacije širokog značaja poput Animafesta, Smotre folklora, Zagreb film festivala, Tjedna suvremenog plesa, Festivala komorne glazbe, Muzičkog bienala, Eurokaza i dr. (05.) filmska projekcija u sklopu Animafesta (06.) Tjedan suvremenog plesa u Zagrebu

kontekst sadašnjosti | studentica: Bruna Sorić

162

(01.) pojednostavljena karta koje pariazuje neka od 'žarišta identiteta' u Zagrebu

Zagreb srećom nije metropola i glavni grad samo u prostornom, političkom i administrativnom smislu, nego i u duhovnom te identitetskom pogledu. Valja imati na umu da samo stanovnici prave metropole svakodnevni raspored mogu obogatiti posjetom nekom od brojnih nacionalnih, kulturnih, znanstvenih ili umjetničkih znamenitosti i manifestacija, te je uvijek moguće, na ulici ili u javnom prijevozu, uživo vidjeti kakvu živuću legendu. Takvo bogatstvo doživljaja kod stanovnika Zagreba stvara osjećaj pripadnosti kulturnoj metropoli, a samim time im je lakše podnijeti sve one praktične probleme, opterećenja i nedostatke što ih život u velegradu i metropoli objektivno sa sobom nosi.

Medvednica

Mirogoj

Maksimir

Gornji grad Trg Josipa bana Jelačića Donji grad Zelena potkova

Stara Trešnjevka

mostovi na Savi Hipodrom Jarun

Bundek Sava Novi Zagreb

kontekst sadašnjosti | studentica: Bruna Sorić

163

Povijesni razvoj grada Zagreba počinje osnivanjem Zagrebačke biskupije na Kaptolu 1094. godine. Paralelno s biskupskim Zagrebom na drugom 'rebru' medvedničke predgorske stepenice postojalo je naselje svjetovnjaka, Gradec. Ujedinjenjem Kaptola i Gradeca 1850. godine stvaraju se temelji za razvoj modernog srednjoeuropskog grada. (01.) grafički prikaz Gradeca i Kaptola nakon ujedinjenja 1850. godine (02.) Trg Josipa bana Jelačića 1880.

(03.) hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_ Zagreba | 'Povijest Zagreba' | pristupljeno 07.04.2020

Događaji do 2. svjetskog rata koji su obilježili razvoj grada i život tadašnjih stanovnika : 1840.

Zagreb je prvi put snimljen, samo godinu dana nakon otkrića fotografije, i održana je prva kazališna predstava na hrvatskom jeziku: drama 'Juran i Sofija' Ivana Kukuljevića.

1843.

Ivan Kukuljević održao je u Hrvatskom saboru prvi politički govor na hrvatskom jeziku tražeći da se ovaj postepeno uvede u javni život. Otvoren je prvi javni perivoj Maksimirski park - kao najveći pothvat u uređenju parkovskih i rekreacijskih površina na zagrebačkom području.

1872.

Dopremljene su platane iz Trsta i zasađene na istočnom dijelu 'Zelene potkove' (danas park Zrinjevac)

1876.

Izgrađeno je novo groblje Mirogoj, a do 1883. dovršena su dva niza neorenesansnih arkada uz to groblje.

1877.

Prvog siječnja prvi je put Grički top označio podne u Zagrebu. Uvedena je javna plinska rasvjeta.

1890.

Otvorena je Uspinjača koja je povezala donjogradski dio Zagreba s povijesnim Gradecom.

1891.

Zagreb dobiva tramvaj na konjsku vuču.

1895.

Svečano je otvorena nova zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta u nazočnosti cara Franje Josipa.

1901.

Na ulicama Zagreba pojavio se prvi automobil.

1906.

Otvorena su prva dva stalna kina u Zagrebu, u Gajevoj i Marovskoj (današnjoj Masarykovoj) ulici.

1910.

Počela je elektrifikacija tramvajske mreže.

1926.

U Zagrebu je počela raditi radio-postaja, prva u ovom dijelu Europe.

kontekst prošlosti | studentica: Bruna Sorić

164

1930.

Otvorena je nova gradska tržnica na Dolcu.

1950.

Na Kajzerici je izgrađen hipodrom (konjsko trkalište).

1954.

Osnovano je Dramsko kazalište, kasnije nazvano 'Gavella'.

1963.

Otvorena je sljemenska žičara duga 4.017 m s visinskom razlikom 670 m.

(01.) stara fotografija djelatnika gradske čistoće na karakterističnom 'biciklu' (02.) kultno gradsko kupalište na Savi snimljeno 1890. godine

(03.) infozagreb.hr/o-zagrebu/zagrebdanas | 'Zagreb danas' | Turistička zajednica Grada Zagreba | pristupljeno 07.04.2020

U Zagrebu se osjeća atmosfera velegrada, ali i neposrednost osobitih susreta karakteristična za manje gradove. Bez obzira na donekle nekontroliran prodor automobilskog prometa, cijelu staru jezgru grada moguće je obići pješice. "

Kamenitih vrata..." (3) Zagreb je uvelike uspio održati živom atmosferu idiličnog provincijskog gradića, istovremeno se razvijajući kao glavni grad moderne države. (04.) stara karta Gornjeg i Donjeg grada sa naglašenim znamenitostima

kontekst prošlosti | studentica: Bruna Sorić

165

Novi Zagreb je dio Zagreba smješten na krajnjem jugu grada. Izgrađen je južno od rijeke Save poslije Drugog svjetskog rata. Sklop planskih naselja visoke urbanističke i arhitektonske kvalitete, na koji se i prostorno i identitetski nadovezuje zaštićeni sklop Zagrebačkog velesajma. Upravo je prostor Velesajma značajan subjekt u memoriji grada, prostor koji traži revitalizaciju i transformaciju. Na području između željezničke pruge i rijeke Save nalazi se heterogeno naselje Trnje, koje presijecaju dvije značajne gradske avenije. Vukovarska avenija predstavlja značajan urbanistički ambijent iz 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća, kao široka i protočna ulica s tramvajskom prugom uz koju se nižu brojne stambene i poslovne zgrade, remek djela hrvatske moderne arhitekture. Identitet grada prema istoku i prema zapadu je neujednačeno definiran. Neka naselja (Dubrava, Špansko, Gajnice i dr.) imaju subkulturnu prepoznatljivost. Maksimir je značajna lokacija zbog istoimenog perivoja i nogometnog stadiona, Lanište se afirmiralo otvaranjem Arene Zagreb i Arena centra, a uz Zagrebačku aveniju i uz Radničku cestu formiralo se novo poslovno središte. No, većina tih prostora iz različitih razloga ne pricipiraju se kao reprezentativni ili poželjni za život. Jedan od najvećih svjetskih redatelja, Orson Welles, u filmu 'Proces' iz 1962. godine upravo je do maksimuma iskoristio tu razliku Gornjeg grada i modernog Novog Zagreba kako bi dočarao tmurnu atmosferu romana Franza Kafke prema kojem je film rađen. Welles je suprotstavio otuđenost ambijenta u Novom Zagrebu i sjetnu maglovitu atmosferu Gornjega grada. Prikazao je Zagreb kao spoj sterilne budućnosti i nedovoljno jasne prošlosti.

(01. i 02.) scene iz filma 'The trial' Orsona Wellesa, snimljenog 1962. godine

(03.) stambena zgrada 'Mamutica' - jedan od prepoznatljivih simbola Novog Zagreba (04.) 'Arena centar' uz Jadransku aveniju

(05.) usporedba najvećeg bloka Donjeg grada sa kasetama Novog Zagreba

Želimo li afirmirati nova naselja trgovačkim centrima? Predstavljaju li komercijalni sadržaji duh mjesta i stvaraju li karakterističnu atmosferu koju karakteriziramo kao pozitivnu?

kontekst prošlosti | studentica: Bruna Sorić

166

167

Magdolna, Budimpešta (01.) eukn.eu/news/detail/the-magdolnaquarter-programme-pioneering-for-socialurban-rehabilitation/ | 'The Magdolna Quarter Programme...' | pristupljeno 14.04.2020

U razdoblju od 2005. do 2011. godine u Budimpešti se odvijala realizacija do tada najvećeg projekta integriranog urbanog razvoja - projekta četvrti Magdolna. (1) Osnovni problemi koji su karakterizirali četvrt Magdolna su visoka nezaposlenost, niska obrazovanost, loši stambeni uvjeti, niska razina sigurnosti i visoka stopa kriminala. Projekt je proveden u dvije faze:

prva faza ('05. - '08.) društveni aspekt: - uspostava i izgradnja zgrade društvenog centra - uspostava udruženja lokalnih stanovnika - podrška aktivnostima civilnog sektora, pri čemu su po povlaštenim cijenama najma dodijeljeni prostori za djelovanje šest udruga kako bi se potaknule njihove aktivnosti u četvrti - provedba obrazovnih programa u lokalnim školama - provedba strategije javne sigurnosti koja je uključiva i uspostavu radne skupine gospodarski aspekt: -provedba pilot projekta zapošljavanja marginaliziranih osoba (02.) stanje stambenih objekata u četvrti Magdolna prije provedbe projekta

okolišni aspekt: - obnova četiri stambena objekta u vlasništvu grada - provedba projekta GreenKeys koji uključuje obnovu lokalnog trga - uključivanje lokalnog stanovništva u procese obnove

druga faza ('09. - '11.) fizičke aktivnosti:

(03.) lokalno stanovništvo Magdolne sudjeluje u procesu planiranja

- obnova ostalih stambenih blokova - obnova lokalne škole, uključujući energetsku sanaciju, micanje svih barijera za osobe s poteškoćama u kretanju te uređenje prostora za sport u podrumu škole - uređenje niza javnih prostora, dovršetak uređenja trga, uspostavu i uređenje pješačkih zona te uređenje igrališta na slobodnim prostorima - unaprjeđenje sigurnosti kroz postavljanje sigurnosnih kamera oko zgrada 'soft' aktivnosti: - provedba programa osposobljavanja i zapošljavanja lokalnog stanovništva - jačanje obrazovnih i društvenih usluga u zajednici - unaprjeđenje sigurnosti aktivnosti usmjerene na razvoj gospodarstva: - iznajmljivanje pet praznih poslovnih prostora u gradskom vlasništvu novim poduzećima u četvrti.

kontekst budućnosti | studentica: Bruna Sorić

168

Glavni cilj projekta bio je izdizanje stanovnika s dna društvene ljestvice, smanjenje segregacije i transformacija vrlo lošeg imidža četvrti. Najteža zadaća bila je podizanje ukupne razine društvene odgovornosti kod stanovnika. U proces obnove nastojalo se uključiti i deprivirano lokalno stanovništvo, koje je ispočetka pružalo velik otpor promjenama. Očekivani utjecaji ovako sveobuhvatnog projekta uključuju unaprjeđenje kvalitete života osoba u nepovoljnom položaju, jačanje kohezije među stanovnicima četvrti različitih socijalnih skupina, unaprjeđenje mogućnosti djece i mladih za obrazovanjem i društvenim sudjelovanjem, doprinos zapošljavanju stanovništva, povećanje kvalitete stambenih prostora, kao i uvjeta na javnim prostorima. Pridodana važnost demokratičnosti odluka i jačanju lokalne zajednice pokazatelj je kako strategija prepoznaje karakter duha mjesta koji nadilazi fizički aspekt intervencije u prostoru.

natječaj za Blok Badel, Zagreb Pitanje je: kako Zagreb može učiti na primjeru Budimpešte? (01.) d-a-z.hr/hr/vijesti/rezultati-natjecajablok-badel!,1465.html | 'Rezultati natječaja Blok Badel!' | pristupljeno 14.04.2020

Dobar primjer projekta integriranog urbanog razvoja je gradski projekt 'Blok Badel', kojim će se urediti i revitalizirati prostor cijelog gradskog bloka površine od oko tri hektara. Natječajnim programom određeno je uže područje zahvata površine od oko dva hektara, na kojemu se predviđaju nove zgrade javne, društvene, stambene, trgovačke i poslovne namjene. Bitno je istaknuti kako se na navedenom području nalazi nekoliko zgrada koje su zaštićeno kulturno dobro, ponajviše elementi industrijske kulturne baštine. (1)

(02.) d-a-z.hr/files/File/natjecaji-2012/ BADEL/BADEL-otkup2.pdf | 'Open block Zagreb' | pristupljeno 14.04.2020

Možda je u ovom kontekstu najzanimljiviji natječajni rad naslova 'Open block Zagreb', skupine autora iz Španjolske. (2) Za razliku od drugih radova, ovdje se ne predlaže konačna organizacija prostora, već samo proces kojim građani mogu utjecati na formiranje konačnog izgleda i funkcije bloka. Kroz niz radionica (on-site) i web aplikacija (on-line), autori zamišljaju aktivnu participaciju lokalne zajednice u izboru sadržaja i oblikovnih tipova u obuhvatu. Time bi se postigla znanstvenofantastična razina demokratičnosti prostornog planiranja u odnosu na uobičajene prilike u Hrvatskoj.

kontekst budućnosti | studentica: Bruna Sorić

169

(01.) architecturaldigest.com/story/whatthe-world-needs-from-designers-in-the2020s | 'What the World Needs From Designers in the 2020s' | pristupljeno 14.04.2020

c.1

Misli iz teksta danas djeluju gotovo proročanski, uzevši u obzir i okolnosti pandemije te, lokalno, zagrebačkog potresa. Urbanizam se, kao i sve druge struke, mora prilagoditi novim izazovima.

(02.) Katedrala - simbol grada Zagreba ozbiljno oštećen u potresu

pandemija? potres? klimatske promjene? segregacija? socijalne tenzije? prenapučenost? zivotni standard? nesigurnost? glad? nejednakost? kriza u urbanizmu?

{ } ... { } kontekst promjene | studentica: Bruna Sorić

duh mjesta!

170

S obzirom na izazove s kojima se kao suvremeno društvo suočavamo, potreban je fokus na strategije umanjivanja posljedica prirodnih katastrofa, predviđanje budućeg utjecaja tih katastrofa, demokratičnost prostornog planiranja te stabilnije strukture vlasti. Kako detektirati što je gradu zaista bitno? Što čini grad: ljudi ili strukture? Kako reagirati na ugroženost simbola i demoralizaciju stanovništva? Područja grada koja se šire i revitaliziraju nužno je oblikovati sukladno trenutnim i budućim izazovima, ali uzimajući u obzir i povijesni razvoj, značaj i duh mjesta koji na nekom području želimo razvijati.

kontekst promjene | studentica: Bruna Sorić

171

natječajni rad Viktora Kovačića kao afirmacija duha mjesta (1) Sredinom 19. stoljeća započela su razmišljanja o obnovi zagrebačke katedrale. Iako prije potresa iz 1880. godine nije bilo potrebe za njezinom obnovom, tadašnji katolički čelnici htjeli su je modernizirati. Nakon što je novo pročelje izgrađeno, tadašnje političko lice Izidor Kršnjavi isticao je njen značaj. Po njegovom mišljenju prostor ispred katedrale trebao se osloboditi, a to bi se postiglo rušenjem tadašnjih obrambenih zidina iz 16. st., s Bakačevom kulom na sredini. Nakon kulminacije polemike između Kršnjavija i hrvatske kulturne javnosti koja se rušenju protivila, odlukom vlasti 1906. godine odobreno je njeno rušenje. Toj odluci oštro su se protivili članovi Kluba hrvatskih arhitekata, predvođeni Stjepanom Podhorskim i Viktorom Kovačićem koji se zalagao da su zid oko katedrale i Bakačeva kula stare kulturne povijesti u Zagrebu", te da ih treba sačuvati i obnoviti, a trg i okolicu katedrale urediti. Kako bi prekinula raspravu tadašnja vlast zaprijetila je ukidanjem Kluba hrvatskih arhitekata, a stari renesansi zid ispred katedrale srušen je tijekom zime 1906. / 7. godine. Godine 1908. raspisan je prvi javni regulatorni natječaj za regulaciju Kaptolskog trga i okolice u kojem je traženo regulatorno rješenje Kaptolskog trga, Dolca i Vlaške ulice. Ovaj natječaj je od velikog značaja za tadašnju hrvatsku arhitektonsku scenu i daljnji razvoj hrvatske arhitekture i urbanizma, čime se potaknulo stvaralaštvo malobrojnih domaćih arhitekata tog vremena. Većinom glasova, prva nagrada dodijeljena je arhitektu Viktoru Kovačiću za projekt 'Atrium ecclesiae forum populi'. Natječajni rad Viktora Kovačića je osim tehničkih nacrta, sadržavao i teoretski tekst koji arhitektonsku ideju dodatno pojašnjava stručnjacima i široj javnosti.

(03.) perspektivni prikaz rekonstrukcije Bakačeve kule u alternativnoj 'narodnoj' varijanti projekta | izvor: projekt 1

kontekst promjene | studentica: Bruna Sorić

172

Kovačić prostor dijeli na tri cjeline: Kaptol, Dolac i Vlašku ulicu. Na prostoru Kaptolskog trga osim rješavanja komunalnih zahtjeva poštuje umjetničke i simbolične značajke prostora. U prvoj varijanti ponovnim spajanjem utvrda i vraćanjem srušenog zida ispred katedrale prostor trga dijeli na zapadni javni trg ('forum populi') i na istočno sakralno dvorište ('atrium ecclesiae') zatvoreno monumentalnim trijemom. Južna strana trga bila bi zatvorena jednokatnom zgradom dveri s dva lučna prolaza u smjeru zapad-istok na mjestu nekadašnjih srušenih južnih kaptolskih gradskih vrata, tramvajski promet prolazio bi zapadnim prolazom, dok je u istočnom monumentalno stubište. Druga varijanta pod nazivom 'Narodna ideja', istovjetno dijeli prostor na trg i dvorište, ali je umjesto trijema u sredini zamišljena valjkasta kula polukružne osnove kao mauzolej za narodne mučenike Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana. Viktor Kovačić borbom protiv rušenja Bakačeve kule i otvorenim sukobom sa tadašnjim vlastima težio je promjenama, prilagođavao se izazovima vremena u kojima je živio zalagavši se za arhitektonske ideale. Svojim projektom Regulacije Kaptola jača tadašnju hrvatsku arhitektonsku scenu, to je projekt koji je kasnije služio kao inspiracija mnogim arhitektima.

novo vrijeme - iste okolnosti

(01.) pročelja rekonstruiranih fortifikacija

Situacija sa početka 20. stoljeća u biti je vrlo slična suvremenim okolnostima. Danas također svjedočimo sukobu arhitektonske struke i gradskih vlasti radi 'nasilnih' promjena koje remete ljudsku svakodnevnicu i uzrokuju gubitak identiteta mjesta. Kovačićev primjer pokazuje da se 'zagrebačka škola arhitekture' od svojih početaka zalaže za valorizaciju i očuvanje onoga što danas zovemo duhom mjesta. Pri tome arhitekti i urbanisti moraju biti jednako uporni koliko i pragmatični, jer su uglavnom zadnja linija obrane za kulturnu baštinu.

(02.) natječajni prijedlog regulacije šireg područja Kaptola i Dolca sa novom trasom tramvajske pruge izvor: projekt 1 sa prethodne stranice

kontekst promjene | studentica: Bruna Sorić

173

174

segmentnost

Prvi urbanistički planovi za Novi Zagreb segmentno su provedeni. Zbog nedostatka ostalih sadržaja i dominacijom stambene arhitekture prostor je dobio pogrdni nadima spavaonica. Segmentan je i pristup urbanističkom planiranju danas. Izvodi se niz manjih projekata koji ne uzimaju u obzir sliku cjeline. Možemo zaključiti da je segmentni pristup planiranju obilježio južni Zagreb.

Izostanak konkretne gradske strategije za ovaj prostor rezultirao je nizom pojedinačnih projekata koji promatrani u cijelosti odaju dojam slučajnosti.

sukob interesa

Koji su to interesi stanovnika južnog djela Zagreba? Doseljavaju li se ljudi na taj prostor samo radi "naštancanih " stambenih zgrada ili trebaju i neke druge sadržaje? Zašto postoji sukob interesa stanovnika i privatnih investitora?

hibridnost

Slojevitost, kako povijesna tako i gospodarska na ovom području rezultirali su nečim što možemo nazvati hibridom. Iako u ovom kontekstu taj pojam smatramo negativnim, može li se on u skladu s trenutnim svjetskim urbanističkim tendencijama pretvoriti u nešto pozitivno?

potencijal

Željeznica? Plava potkova? Rukavci Save? Poslovno središte? Koji su se neiskorišteni potencijali Novog Zagreba?

impresija | studentica: Karla Radović

175

'Zagreb u škarama' (01.) Šnješka Knežević | 'Zagreb u škarama' | poglavlja: 'terase i fontane u ime strategije i vizije' i 'projekt garaže' | 2018. | nakladnik: UPI-2M plus

prikaz zadanih tekstova iz knjige Šnješke Knežević (1) U navedenim tekstovima povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević tumači recentne arhitektonsko urbanističke skandale te pojašnjava djela i djelovanje vizionara, glavnog urbanista i arhitekta Zagreba, Milana Bandića. Dotiče se najnovijih osobnih gradonačelnikovih projekata: fontana na Britanskom trgu, terasa na Cvjetnom, te garaža predviđenih na nizu neadekvatnih lokacija na području strogog centra grada, a posebice one planirane na trgu Republike Hrvatske koja bi svojom izvedbom izazvala niz problema, između ostalog ugrozila i samu statiku kazališne zgrade. Redom se radi o projektima koji podliježu privatnim interesima, a pri tom segmentno uređuju pojedine gradske dijelove bez konkretnog plana za prostornu cjelinu. Autorica pri tom upozorava i imenuje "struku" koja takve afere besramno odobrava i provodi u djelo. Zaključujemo dakle kako su privatni interesi i nepostojanje konkretne i cjelovite gradske prostorne strategije glavni krivci za urbanističke katastrofe koje su sve prisutnije u gradu Zagrebu. Također, autorica daje svoj komentar na ustanovljena europska iskustva i trenutne trendove u vidu rješavanja prometa upućujući pri tom na model Beča na kojeg se zagrebački političari rado referiraju.

(02.) fotografija transparenta sa Cvjetnog trga za vrijeme prosvjeda protiv terasa koje narušavaju javni prostor

(03.) citat iz poglavlja 'projekt garaže'

cit.2

" prometnog razvoja iz 1993. ondje se sustavno smanjuje udio individualnog prometa

aktualna problematika grada | studentica: Karla Radović

176

u Donjem gradu...

Britanski trg

u Novom Zagrebu...

Cvjetni trg

Manhattan' Trg Republike Mimara

(01.) lijeva karta prikazuje područja spomenuta u tekstovima Snješke Knežević, a desna karta prikazuje područje 'Zagrebačkog Manhattna'

(02.) satirične interpretacija Bandićevog projekta za fontane svakodnevno se pojavljuju u medijima, a kritici se pridružuju i umjetnici raznih disciplina

Iako se u tekstovima uglavnom raspravlja o problemima i skandalima vezano uz Donji grad (prikaz na lijevoj karti) svi su zaključci relevantni itekako primjenjivi i na područje našeg interesa, dakle Novi Zagreb i njegovi rubni dijelovi. Posebno je zanimljiv projekt Manhattna na Savi, nastao nakon pisanja ovih tekstova, a po svemu neobično sličan ranije navedenim projektima. Kako transformirati Novi Zagreb iz spavaonica izgrađenih po mjerilu automobila u nešto što prati europske i globalne trendove o održivosti? je li gradnja garaža i parkirališta adekvatno rješenje ili samo privremena sanacija? Ma što mislili o Novom Zagrebu činjenica je da se radi o planu koji je predviđao zaokruženu urbanu cjelinu, nešto što danas ne postoji. Upravo je to vidljivo na primjeru Plave potkove, planiranog perivoja koji zbog segmentnih projekata i privatnih interesa nikad neće biti realiziran. To su samo neka od pitanja koje Snješka Knežević otvara, a čiji će odgovori oblikovati sliku urbanističkog razvoja Zagreba.

aktualna problematika grada | studentica: Karla Radović

177

hibridnost hybrid hy·brid | \ ˈhī-brəd \ something that has two different types of components performing essentially the same function

Hibridnosti je pojam koji potječe iz biologije, a označava križanje dvaju različitih vrsta. Taj pojam kasnije je prihvaćen u različitim lingvističkim i kulturološkim teorijama. Zanimljiva je teorija koja tumači hibridnost kao spoj različitih utjecaja koji skupa čine veću vrijednost od one početne. Nešto što smatramo hibridnim ima mogućnost biti više stvari odjednom, biti lokalno i globalno, ujedno biti izvor identiteta i različitosti.

(01.) 'The shambola of the modern times,' Gonkar Gyatso

Uspješnost nekog grada mjeri se u njegovoj mogućnosti da različitim ljudima omogući ostvarenje njihovih vrlo različitih želja i potreba. Raznolikost sadržaja na uskom području rezultira stvaranjem veče mreže ljudskih interakcija, urbana hibridnost dakle stvara vibrantna socijalno i ekonomska područja koja podižu kvalitetu života. Cilj je u procesu planiranja grada upotrjebiti hibridnost kao metodu koja omogučava stvaranje složenog prostora koji pruža slojevitost i jednakost prilika za sve, ostvarivanje upravo onih elemenata zbog kojih ljudi biraju grad za mjsto stanovanja.

fenomen istraživanja | studentica: Karla Radović

178

Ako prostor južnog Zagreba, počevši od Save pa do zaobilaznice, čak i južno od nje, opišemo kao neki nesretni i slučajni urbani hibrid, mješavina različitih ideologija i nedovršenih prostornih planova, prostor koji želi biti svašta a malo toga jest, postoji li način da upravo to postane glavni adut tog istog prostora? Nije li upravo ta hibridnost njegov glavni potencijal? Može li nešto što se nekad nazivalo spavaonicom postati sušta suprotnost strogog zoniranju grada? Promjena koje su se dogodile u urbanoj strukturi grada u 20. stoljeću najdinamičnije su upravo na području južno od Save. Mješavina stabene, poslovne i trgovačke zone daju odlične preduvjete za vibrantnost ovog područja. (01.) pregled stambenih, trgovačkih, poslovnih i indusrijsko-vojnih područja u Zagrebu | izvor: 'Spatial Planning and Transformations in the Spatial Structure of Zagreb' | autori: Prelogvić, Pintarić, Njegać | časopis: Dela - Oddelek za geografijo Filozofske fakultete v Ljubljani (0354-0596) 46 | 2016 | str. 143 - 162

(02.) kolaž: impresija hibridne tipologije

fenomen istraživanja | studentica: Karla Radović

179

što prostor čini hibridnim danas? Kako bi neko područje mogli nazvati hibridnim odnosno vibrantnim njegovi korisnici trebaju koristiti veliki raspon prostora različite namjene kako bi se stvorio što veći broj simboličnih veza među ljudima. Ako je neko područje sve vrijeme u danu puno ljudi koje rade različite aktivnosti, hibridne veze će se neminovno dogoditi. U posljednjim godinama urbana izgradnja na području južnog Zagreba često zanemaruje hibridnost gradeći objekte isključivo stambene namjene bez drugih sadržaja. Bitno je dakle prepoznati elemente koje čine neko područje vibrantnim, a time i vrjednijim, kako bi ih mogli primijeniti u budućim principima planiranja. definicije se razlikuju ali generalno možemo zaključiti da prostor možemo nazvati vibrantnim ako zadovoljava sljedeće uvijete:

Ako neko područje zadovoljava sve navedene uvjete percipiramo ga kao vibrantno, hibridno.

(01.) društvene mreže kao suvremeni uvid u opću percepciju vibrantnosti prostora

kontekst sadašnjosti | studentica: Karla Radović

180

Dugave : hibridno i vibrantno Premda je u Zagrebu općenito izražena kvartovska pripadnost, važno je istaknuti kako upravo stanovnici Dugava često ističu kvalitetu života u tom naselju. Objektivno sagledavanje situacije također potvrđuje tu tezu: Dugave su u Novom Zagrebu jedno od najvibrantnijih područja, a to možemo potvrditi i kroz ranije navedene točke:

nizu poznatijim pod nazivom "Beverly Hills"

(01.) pozicija naselja Dugave na karti Novog Zagreba

Stambeno naselje Dugave građeno je 1970-ih godina te je za mnoge najuspješnije i najkvalitetnije naselje Novog Zagreba. Pozicionirano je na samom jugoistoku Novog Zagreba na površini od gotovo 80 hektara, a broji 14 000 stanovnika. Karakteriziraju ga neortogonalna geometrija izgradnje, jasna artikulacija i pejsažno uređenje otvorenih prostora naselja.

(02.) iz članka "O Dugavama" u časopisu 'Korak u prostor,' autorice Borke Bobovec

(03.) fotografije naselja Dugave ukazuju na različitost tipologija i javnih prostora

c.2

"Afirmacija svih elemenata koji sustavno promoviraju grad, ekonomski razvoj, cjeline, nedvojbeno ukazuje na kulturalne domete koje sustavno planiranje i izgradnja donose gradu i njegovim stanovnicima."

kontekst sadašnjosti | studentica: Karla Radović

181

vibrantni centar Zagreba (01.) Barthes, Roland | Semiology and the Urban. | u: Gottdiener, Mark - Lagopoulos, Alexandros Ph., 1989. 45 - 46 | u: Nemec, Krešimir, Čitanje grada. Urbano iskustvo u hrvatskoj književnosti, Naklada Ljevak d.o.o., Zagreb, 2010. 205

c.1

" Zagrebačku povijenu jezgru čine Gornji i Donji grad. Prvi put spomenut u srednjem vijeku, Zagreb svoj razvoj započinje iz jezgri Gradeca i Kaptola koje predstavljaju građanska i crkvena središta. Takav razvoj nastavlja kroz renesansu i barok da bi se prvoj polovici 19. stoljeća oformio središnji gradski trg čime započinje razvoj Donjeg grada. Na prijelazu u 20. stoljeće bit će definirana blokovska struktura sa željezničkom prugom kao granicom na jugu. Nakon modernističkih intervencija u već definiranoj strukturi prostor je zadržao isti oblik do danas.

18. stoljeće (02.) Zagreb na karti tadašnje Habzburške monarhije iz 18. stoljeća | izvor: mapire.eu

19. stoljeće (03.) detalj Druge regulatorne osnove Zagreba iz 1887./1889. godine | izvor: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, br. 16/92 | 173

20. stoljeće (04.) regulatorna osnova Zagreba iz 1923. godine izvor: Arhiva Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

kontekst prošlosti | studentica: Karla Radović

182

No, grad nije samo fizička pojava u prostoru i na karti. On je savršen ljudski izum, kulisa života. Grad jest u svojoj povijesti i upravo ta povijesna slojevitost jedan je od faktora koji čine centar Zagreba vibrantnim. Dobar odnos različitih mjerila, kontrastnost javnog i privatnog najbolje čitana u strukturi bloka, prirodne kvalitete prostora s Medvednicom kao pozadinom bile su odlična polazišta za kvalitetan prostor koji zajedno s ljudima stvara duh mjesta, puls grada. Ta vibrantnost ono je što privlači kako stanovnike tako i turiste. I dok se u povijesnoj jezgri grada to spontano dogodi, suvremeni grad gubi jasno definiranu jezgru a time vrlo često i svoju vibrantnost.

(01.) Helena Knifić Schaps | Strategije urbane regeneracije | 2016.

c.1

ANTIČKI GRAD

(02.) Alejandro Aravena, Čile, dobitnik Pritzker Architecture Prize za 2016.

c.2

SREDNJOVJEKOVNI GRAD

SUVREMENI GRAD

" izvedenica neadekvatan surogat. Dijelovi grada imaju svoju logiku, potrebu

Gradska jezgra Zagreba odnosno Gornji i Donji grad povijesno su bili najvibrantniji dijelovi Zagreba, oni su nositelji duha mjesta i kao takvi bi trebali i ostati. Širenjem grada onemogućuje opstanak samo jednog središta kao jedinog vibrantnog prostora grada. Potrebno je dakle prenijeti metafizičke kvalitete tog prostora na druge dijelove grada, stvoriti nove vibrantne prostore koji nisu "novi centar grada" već slijede njegov logični razvoj.

kontekst prošlosti | studentica: Karla Radović

183

Kashiwa-no-ha, Japan Kashiwa-no-ha je najbolji primjer pametnog grada u Japanu. Prethodno ruralno područje 25 km udaljeno od centra Tokya, primjenivši najsuvremenije urbanističke principe predviđeno je kao središte novih tehnologija i poprište novog načina života. Dinamični hibrid glavni je koncept u planiranju grada. Prostor bi trebao biti spoj različitih utjecaja, funkcionalnih slojeva sa zajedničkim identitetom. Ciljevi u prostoru su: 1. stvoriti grad koji promovira održivi okoliš, recikliranje i korištenje obnovljivih sredstava energije 2. pokazati identitet i povijest, iskoristiti nasljeđeni povijesni kontekst 3. zadovoljiti potreba različitih skupina ljudi, kreirati otvorene prostore za društvenu pravdu (veže se na populacijsku strukturu Japana s jako velikim udjelom starog stanovništva.) Cilj je prostor napraviti dostupnim najosjetljivijim skupinama u društvu. Sukladno ciljevima, strategije su: A primjena sustava recikliranja vode (i korištenje vode kao oblikovnog elementa) B kreiranje multifunkcionalnih prostora poštujući sljedeće principe: 1. kreiranje transparentnosti: postojanje različitih slojeva istovremeno bez da jedan uništava drugi npr. sadnja voća i povrća u urbanom gradskom tkivu 2. kreiranje poroznosti: kombinacija privatnog i društvenog 3. kreiranje gustoće prostora C predviđanje i projektiranje za promjene u prostoru

U kontekstu Grada Zagreba neke od koncepata planiranja Kashiwa-no-ha možemo direktno primijeniti. Primjećujemo da planovi cijene vodu kao bitan element, Zagreb to bogatstvo već posjeduje ali slabo koristi. Osim vodocrpilišta koje se nalazi u južnom Zagrebu druge potencijale Save grad ne koristi. Također, u planovima je istaknut element javnih vrtova koji se isto tako može primijeniti na našem obuhvatu. (01.) Kashiwa-no-ha, grafički prikaz urbanog koncepta

kontekst budućnosti | studentica: Karla Radović

184

pandemija > potres > promjena novi stari centar grada Zagreb je 22. ožujka, usred pandemije pogodio potres srednje jačine ostavivši znatna oštećenja prvenstveno na području njegovog povijesnog, administrativnog, kulturnog i društveno središta donjeg grada. Rušenjem drugog tornja Zagrebačke katedrale (prvi je srušen u potresu a drugi je nedugo nakon otklonjen radi statičke sigurnosti) grad je ostao i simbolički obezglavljen. Obnova i revitalizacija donjeg grada složeni je proces koji će trajati desetcima godina, a koji nipošto ne smije biti sveden na puku statičku obnovu. Kako centru Zagreba vratiti taj status ai i učiniti ga vibrantnim u nadolazećim društvenim promjenama interdisciplinaran je zadatak koji nudi puno mjesta za napredak. Povijesno su katastrofe mijenjale prostor, može li potres u Zagrebu uzrokovati neke tako jako željene promjene ovom gradu? (01.) Fran Polan | fotografije skidanja sjevernog tornja Zagrebačke katedrale

decentralizacija Pandemija i potres pokazali su koliko je zbilja neodrživ sustav grada s jednim centrom kakav nalazimo i u Zagrebu. Iako je Novi Zagreb planiran kao grad preko Save, neovisan od zagrebačkog centra u realnosti se to nije provelo. Početno nazvan spavaonicom prostor se razvijao u potpunoj ovisnosti s centrom s neizbježnim dnevnim migracijama. Predviđen centar na križanju Avenije Dubrovnik i Avenije Većeslava Holjevca nikad nije zaživio. Je li moguće da se takav način planiranja sada napokon promjeni, a da pritom novi centar ne znači još jedan shopping centar već pomno isplaniran prostor sa svim potrebnim sadržajima?

JEDAN CENTAR

kontekst promjene | studentica: Karla Radović

VIŠE CENTARA

185

zbogom shopping centrima Početak 21. stoljeća u Zagrebu zasigurno su obilježili i shopping centri, konzumerističke grdosije koje su nicale na periferijama grada a nisu pružale nikakve naročite vrijednosti i kvalitete gradu. Pojava pandemije, za koju je vrlo vjerojatno da će biti samo jedna u nizu, promijeniti će društvene okolnosti. Ljudi se počinju navikavati da svoj shopping obavljaju online a svoje slobodno vrijeme bi, djelom zbog brzog širenja zaraze, a djelom i zbog neporecivom potrebom za prirodom,radije provodili u kavitetom vanjskom prostoru nego u zatvorenom ambijentu shopping centra. Možda će i ova katastrofa rezultirati promjenom u planiranju grada, nestankom shopping centara i gradnjom nekih novih vanjskih prostora prilagođenih budućem vremenu? Mogu li umjesto Avenu Malla centri južnog Zagreba postati novi, projektirani vanjski prostori? (01.) Vacades | The Return of Nature | djelo je nastalo za vrijeme pandemije COVID-19, a pokazuje sve veću želju i potrebu ljudi za povratkom prirodi

novi javni prostori Kako će izgledati javni prostor budućnosti? U vremenu kada se smo primorani izolirati se i držati distancu, nešto što je potpuno suprotno našoj prirodi društvenih bića, moguće je ostvarenje scenarija u kojem sve interakcije obavljamo digitalno a grad kao takav potpuno nestane. Upravo je na arhitektima i urbanistima da spriječe ovakav apokaliptičan scenarij u kojem bi fizička interakcija potpuno nestala. Potrebno je na novi način promišljati javni prostor koji će zadovoljiti sve ljudske potreba a pri tom pružati sigurnost. (02.) Inflatable cubic | Don Perignon (03. 04.) Haruhiko Kawaguchi | VacuumSealed Couples with their Home

kontekst promjene | studentica: Karla Radović

186

urbane praznine Za vrijeme pandemije u Wuhanu u Kini se pojavila potreba za bolnicom kako bi se hospitalizirali i izolirali oboljeli pacijenti. Ona je trebala biti sagrađena u najkraćem mogućem roku i na adekvatnom mjestu. Hoće li takva bolnica biti potrebna i u Zagrebu? Postoji li potreba za javnim prostorima, urbanim prazninama koje omogućuju brzu transformaciju. Moraju li one prije toga biti neproduktivne livade?

(01.) karta urbanih praznina južnog Zagreba | Karla Pribanić (02.) korištenje urbanih raznina i mogućnost njihove transformacije

Grad je najbolji čovjekov izum. Život u gradu pruža različitost, uvijek nova iskustva, istovremeno ostvarenje želja i potreba najrazličitijih ljudi. U dobrom gradu stanovnici su sretni, očito je dakle da dobar grad ne čini samo dobra kompozicija, ugodna klima i izvrsna arhitektura (ali da bez njih ne može.) Dobar grad je hibrid. Njegovu vibrantnost sačinjavaju elementi fizičke i metafizičke prirode. Dobar grad, grad budućnosti prije svega je interdisciplinaran i sve elemente koje on mora sadržavati da bude takav teško je svest na kartu. Trenutna situacija u svijetu naglasila je potrebu za promjenama u planiranju. Socijalno distanciranje prisililo je ljude na je rad od kuće što je ostavilo čitave dijelove gradova praznima. Vidljivo je da zoniranje nije najbolji sistem planiranja. Miješanje različitih gustoća i sadržaja omogućilo bi kvalitetniji prostor, onaj koji za vrijeme pandemije nije pust ali i koji stanovnicima pruža veću mobilnost za vrijeme ovakve katastrofe. U ovoj neizvjesnoj budućnosti opstanak gradova mogu je samo uz nove strategije planiranja, one koje će stvoriti vibrante prostore potrebne novom vremenu.

grad budućnosti = interdisciplinaran hibrid

kontekst promjene | studentica: Karla Radović

187

vodeni + reprezentativni + javni prostori Mia Rasonja

pejsaĹžne cezure grada Mia SmiljaniÄ‡

190

reprezentativnost

treba li ulaz u grad biti reprezentativan? treba li ulaz u grad predstavljati samu sliku grada? koja je važnost reprezentativnih prostora u gradu? koje prostore grada treba učiniti reprezentativnima? koje "reprezentativne" prostore grada treba obnoviti i urediti? je li tok Save reprezentativan prostor?

divlja izgradnja

vrijedi li žrtvovati neposredan prostor Save za konkretan reprezentativan prostor toka Save?

selo

impresija | studentica: Mia Rasonja

191

'novi Zrinjevac na prostoru Gredelja' (01.) Saša Šimpraga | 'Zagreb, javni prostor' | 2011. | nakladnik: Porfirogenet | str. 293 - 310

prikaz teksta Saše Šimprage; iz knjige 'Zagreb, javni prostor' (1) Izgradnjom Glavnog kolodvora 1892. ograničen je logičan prodor grada prema jugu. Uz brojne pokušaje probijanja, grad se tek nakon Drugog svjetskog rata počeo nezaustavljivo širiti, jednostavno preskočivši željeznički koridor. Kompleks Tvornice željezničkih vozila Gredelj, utemeljen 1894. godine kao pogon glavne radionice Mađarskih državnih željeznica, bio je strateški i gospodarski jedno od najvažnijih industrijskih postrojenja u Zagrebu. 1967. godine započinje postupno preseljenje Gredeljevih pogona iz središta grada u novoizgrađeni industrijski kompleks u Vukomercu, a potpuno preseljenje Gredelja ostvareno je tek 2011. godine te nastaje nova situacija koja je ujedno i prilika grada da definira svoje buduće suvremeno središte. Nužno je aktualizirati potrebu za oblikovanjem toga prostora i inzistirati na novim javim prostorima. S obzirom na iznimnu urbanističku važnost središnjeg prostora između pruge i Ulice grada Vukovara, potrebno je ondje osigurati najmanje jedan novi park (najmanje veličine Zrinjevca). Smještanjem parka uz strojarnice u sklopu cjelovitog rješenja šireg prostora stvorili bi se kvalitetni prostorni odnosi koji bi visinski niže strojarnice stavili u prvi plan prema parku, čime se prema njima otvara neposredna vizualna i prometna komunikacija, olakšava dostupnost, a istodobno se daju granice i nude dodatni sadržaj samomu parku. Ukupna vrijednost parka između strojarnica i Paromlina osigurala bi novu kvalitetu za grad. Prilika da upravo prostor Gredelja bude dostojan nastavak najboljega iz zagrebačke planske gradogradnje, pa i izniman doprinos kvaliteti života u gradu, dakako ne može se dogoditi ako dosadašnja tranzicijska praksa bude prisutna i pri određivanju budućnosti toga za Zagreb ključnog prostora. Za Gredelj još ne postoje temeljne smjernice niti je o njemu otvorena javna rasprava. A s obzirom na potencijalnu dobit koju taj prostor investitorima nudi, jasno je da će tendencija izgradnje vrlo vjerojatno biti ekstenzivna, pa i da će težiti maksimalizaciji izgrađene kvadrature. Novi Zrinjevac na prostoru Gredelja, mjestu gdje se dodiruju stari i novi dijelovi grada, može preuzeti takvu ulogu u 21. stoljeću, u trenutku kada su mogućnosti staroga Gredelja otvorene vizijama razvoja i izgradnje boljega, kvalitetnijeg i zdravijeg grada.

sl.1

kartografski prikaz granice Donjeg grada i Trnja, sa naznačenom Zelenom potkovom, nerealiziranom Sveučilišnom potkovom te obuhvatom TŽV Gredelj. Površina napuštenog postrojenja potencijalno može udomiti park četiri puta veći od Zrinjevca. 0

100m

200m

aktualna problematika grada | studentica: Mia Rasonja

500m

192

park Zrinjevac

Zelena potkova

četiri (moguće) površine Zrinjevca na prostoru Gredelja

'Sveučilišna potkova'

193

potreba za novim perivojima Jasno je da će se grad širiti, postotak izgradnje bit će sve veći. Zagreb, kao glavni grad, dužan je pružiti ugodan i kvalitetan život građanima. Jedan od glavnih čimbenika za osiguranje te kvalitete je dovoljna kvadratura zelenih površina unutar izgrađenog prostora. Kako se grad počeo širiti na drugu stranu Save, došlo je do ideje da se (naj)prepoznatljiviji i ključni dio identiteta Zagreba - Zelena potkova - reinterpretira na taj prostor širenja grada kao tzv. Plava potkova. Zamišljena je u puno većem mjerilu od originalne, ali su do danas uređene samo pojedine dionice. Zelena potkova Novog Zagreba trebala se sastojati od niza povezanih parkova - Park Vjekoslava Majera, Park Utrina (park za pse), Park Mamutica, Park Lakun, Park Bračak te Park mladenaca. Ostvarenje Plave potkove imalo bi i ulogu povezivanja naselja koja su građena kao zasebne cjeline. Osim Plave potkove Zagreb ima još potencijalnih zelenih površina koje bi svojim uređenjem mogle postati reprezentativni prostori Zagreba, kao što su tok rijeke Save te dio Savice poznat kao “Zeleni dinosaur”. Neuređeni južni dio grada ima izuzetan potencijal za realiziranje brojnih perivoja - potencijal za imenu Novi Zagreb pridodati pridjev "zeleni. Primjerice, tako provedena centralna os bi povezivala javne zelene prostore Novog Zagreba (počevši od donjogradskih perivoja) - Zelenu potkovu, možda jednom nastalu i Sveučilišnu potkovu*, reprezentativan tok rijeke Save, Hipodrom i Bundek kao velike zelene površine te konačno Plavu potkovu. Tako bi stvorila snažan identitet Novog (zelenog) Zagreba. Identitet koji bi jamčio kvalitetan i ugodan život stanovnika tog prostora. ideja Sveučilišne potkove:

cilj:

neuređene i neadekvatno uređene zelene površine grada učiniti reprezentativnim prostorima i stvoriti kvalitetnije, ugodnije i zdravije ambijente sl.1

preliminarni prijedlog sustava reprezentativnih zelenih površina s obzirom na središnju gradsku os. Cjelinu tvore tri potkove (perivoji u tkivu grada) te velike rekreacijske površine uz rijeku Savu. 0

1000m

aktualna problematika grada | studentica: Mia Rasonja

2000m

194

Zelena potkova

prostor Gredelja Sveučilšna potkova

obala Save Zeleni dinosaur Jarun Hipodrom

Bundek

Plava potkova

gradska os

195

vodeni, reprezentativni i javni prostori Elementarne nepogode su nepredvidive. Događale su se u prošlosti, događat će se i u budućnosti. Hoće li Hrvatska riješiti problem poplava uzrokovane promjenom razine rijeke Save ili ćemo i dalje živjeti u strahu? Jedan od prijedloga rješenja tog problema je izgradnja niza hidroelektrana duž rijeke Save. No, problem poplave i vodoopskrbe je samo jedan od razloga za tu realizaciju. Postoje mnogi drugi ciljevi tog projekta - urbanistički ciljevi (približavanje Grada rijeci, prometna povezanost mostovima), ciljevi zaštite okoliša (kvaliteta površinske i podzemne vode, povrat flore i faune, smanjenje emisija stakleničkih plinova), ciljevi energetike (korištenje hidropotencijala za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, sigurnost opskrbe), ciljevi zapošljavanja domaćeg gospodarstva (domaći izvođači, građevinarstvo), ciljevi poljoprivrede (navodnjavanje), sporta i rekreacije (oplemenjivanje jezera Jarun i Bundek), pa i uređenje odnosa s Republikom Slovenijom (dogovor o režimu voda). Sve to bi stvorilo i nove korisne površine za uređenje i izgradnju. Kao posljedica regulacije rijeke i dijelom divljeg šljunčarenja produbilo se korito Save kod Zagreba, pala je razina podzemnih voda, povećala se erozija obala a šljunak gotovo da više ne prelazi granicu. Nužnost uređenja Save kod Zagreba gradnjom vodnih stepenica veća je nego ikad. Kako je Slovenija izgradila pet hidroelektrana na Savi, a Hrvatska niti jednu? Zagreb na Savi pružio bi, osim koristi od proizvodnje električne energije, djelotvorniju zaštitu od poplava na širem zagrebačkom području, potaknuo izgradnju prometnica, oslobodila bi se ogromna količina prostora u Zagrebu uz Savu, a i sam Zagreb konačno bi mogao zaživjeti uz svoju rijeku. "Tijekom izgradnje hidroelektrana slovenski BDP svake godine je rastao 0,3 posto.

(01.) 'Hidroelektrane na Savi kod Zagreba' | www.energetika-net.com | pristupljeno 15.04.2020 (02.) 'Hidroelektrarne na Spodnji Savi' | www.he-ss.si | pristupljeno 15.04.2020

Hrvatska, koja još uvijek dobija više energije iz vodenih potencijala od Slovenije, a ima i veće iskustvo i tradiciju u izgradnji elektrana, izgradila je samo jednu hidroelektranu od 1991. godine, a projekti čekaju.

fenomen istraživanja | studentica: Mia Rasonja

196

(01.) nereguliran tok rijeke Save na karti Zagreba iz 19. stoljeća (02.) reguliran tok Save te izgradnja Novog Zagreba na neiskorišteno prostoru južno od rijeke (03.) jedan od prijedloga za lokacije hidroelektrana kao moguće buduće stanje

fenomen istraživanja | studentica: Mia Rasonja

197

*kao izuzetak se spominje prijedlog za neostvareni Savksi park trava autorice Sonje Jurković iz 1980-ih

Još od vremena izgradnje nasipa, prostori riječne inundacije, čija se uporaba ne stimulira, uopće nemaju pristup za građanstvno. Posljedično, taj prostor u sadašnjosti nije iznjedrio neke bitnije kreativne intervencije koje bi ga mogle dodatno iskoristiti i oživiti.* Preregulacija linije obala korita svakako je nužna kako bi se (ponovno) uspostavila blaža pa čak i razveden(ij)a linija s različitim mogućim mikroporstorima plaža, pristaništa, kejeva, čime bi se omogućio neposredan kontakt s rijekom i pospješila njezina uloga u strukturi grada. Interdisciplinarnim intervencijama u širi zagrebački meandar i gradski krajolik moguće je očuvati prirodne sustave koji Savu čine rijekom, a ne kanalom, na što je sada svedena. Vraćanjem rijeke Save u prirodno korito ostvaruje se mogućnost izgradnje novih prometno - infrastrukturnih koridora duljine cca 35 km na obje obale Save, i to u prometno i infrastrukturno najkritičnijem longitudinalnom smjeru grada od Ivanja Reke do Podsuseda. Problem hidroregulacije Save, ne samo u Zagrebu, temeljni je problem kvalitetne i nužne regulacije voda u gradu i iz toga proizlazećih rješenja gradskih obala.

Ključno je da po najvišim standardima održivog razvoja regulirana Sava sa svojim vodenim licem na prostoru Zagreba postane umirena rijeka kvalitetne vode i bez većih prepreka, koja će jamnčenom količinom vode u koritu optimalno prehranjivati vodonosnik, odnosno potrebe milijunskog grada. U konačnici svaki izlazak grada na rijeku ne bi trebao narušiti ideju da u svojem širem kontekstu oko tridesetak kilometra dug prostor zagrebačkog dijela Save postane najveći gradski park realiziran kao niz u cjelinu povezanih ostvarenja parkovne umjetnosti s prostorima za rekreaciju. Važno je na nekim dijelovima, gdje je to moguće, sačuvati razvedenost i izvorni karakter obala kao autentičnu vrijednost. U svojoj ukupnosti, aktivni prostor savskog parka duž čitavog Zagreba mogao bi postati i novim plućima grada.

(01.) zračna fotografija reguliranog korita rijeke Save uz jezero Jarun

fenomen istraživanja | studentica: Mia Rasonja

198

hoće li se koridor Save regulirati prirodno, ili će odlučujuć biti strogo inženjerski pristup?

Svaki pristup ima svoje vrline i mane, pa tako i izgradnja hidroelektrana na Savi. Osim već nabrojanih prednosti hidroelektrana, tu su i brojne mane: nestanak biološke raznolikosti te mnogih vrijednih staništa i vrsti, negativan utjecaj na ribe (posebice zato što nestaju mrijestilišta,) poremećaj hidrologije i promjene u razini podzemnih voda (što dovodi do sušenja šuma i polja,) otežavanje dotoka sedimenta (što ukopava rijeku i dodatno snižava podzemne vode,) pojačanje erozije (što zahtijeva golema vodoprivredna ulaganja,) nestaje ribljeg fonda (posebice u poplavnim područjima koja su uništena ili odsječena od matice rijeke,) remećenje mikroklime (povećanje vlage, magle te se kod ljudi javljaju problemi s disanjem.)

Hoće li pri odabiru rješenja prevagnuti vrline ili mane - nije moguće znati sa sigurnošću, no sigurno je da problem Save treba riješiti što prije!

'London National Park City' | nationalparkcity.london | pristupljeno 15.04.2020 (01.) prikazi: usporedba krajnosti u mogućim rješenjima tokova Save

prirodni tok

fenomen istraživanja | studentica: Mia Rasonja

vs.

inženjerski tok

199

vodene površine Zagreb ima previše vodenih površina da bi se one zanemarila u bilo kojem smislu. Počevši od snažne Save, Jaruna, Bundeka, pa i Savice, oni su bitni dijelovi identiteta grada. No, uz te vodene površine nalaze se i javni (zeleni) prostori koji nisu ujednačeno uređeni i iskorišteni, a imaju velik potencijal za stvoriti (zelene) reprezentativne prostore u gradu. Svi javni prostori oko vodenih površina, izuzev prostora oko fontana u strogom centru grada, idealni su za rekreaciju, za mrežu pješačkih i biciklističkih staza koje bi na poseban način "zaokružile" sam grad. Riječ je o prostoria koji bi ljude poticali da izađu van, da provedu malo svog slobodnog vremena na otvorenom, da se kreću, druže, roštiljaju... Sve te zelene površine, pružile bi dašak prirode u izgrađenom području, kvalitetniji, ugodniji i zdraviji život, ono čemu stanovnici grada u 20. stoljeću teže. Stvorili bi se prirodni reprezentativni prostori koji bi ne samo imali ulogu za javne događaje i druženja, već bi imali i veliku ulogu u slici modernog i zelenog grada.

pregled vodenih površina: F

gradske fontane npr. Zrinjevac, Tomislavac potoci

rijeka Sava odteretni kanal Sava-Odra

/jedno

jezera umjetna Bundek i jezera parka Maksimir savski rukavci

(01.) grafički prikaz sistematizacije vodenih površina na području Zagreba 0

0.5km

1km

2km

/skupina

vodocrpilište

kontekst sadašnjosti | studentica: Mia Rasonja

200

potok Bliznec

Veliki potok - Črnomerski potok

Jezera Maksimira

Kustošak

Jelačićev trg

Zrinjevac

potok Vrapčak

Importanne centar

Ul. Franje Račkog

Tomislavac

Sveučilišna livada

Sava Jarun Bundek

Savica

kanal Sava - Odra

vodocrpilišta

201

zelene površine (01.) primjeri zelenih površina u Zagrebu:

Uz vodene površine na području grada Zagreba, najčešće se nalaze zeleni javni prostori, pa čak i uz one umjetne kao što su fontane. No, nisu svi na isti način uređeni.

(a) Zrinjevac

U samom centru grada, zeleni javni prostori oko umjetnih vodenih površina (fontana) su uređeni i održavani do samog maksimuma. Nasuprot tome, zeleni prostori oko jezera na Savici su neuređeni i neodržavani. Javni prostori oko jezera kao što su Jarun, Bundek te Jezera Maksimira su uređena te nešto prirodnijeg ambijenta, u odnosu na one u samom centru. Obala Save, točnije nasipi, su travnate površine bez ikakvog dodatnog sadržaja. Također, javne površine uz potoke bivaju sve više i više zaboravljene i zapostavljene. Sva ta javna zelena područja su puna potencijala za stvoriti reprezentativne zelene prostore i pružiti kvalitetniji, ugodniji i zdraviji način života.

(b) Savski nasip

Zelene površine mogle bi se podijeliti u dvije skupine: transformirane (npr. površine oko Jaruna, Park Maksimir, Savica) isplanirane (površine u donjogradskom području; npr. Trg dr. Franje Tuđmana, Zelena Potkova) (c) Bundek

(d) Savica

c b

(02.) prethodni grafički prikaz sa označenim vezanim zelenim površinama 0

0.5km

1km

2km

kontekst sadašnjosti | studentica: Mia Rasonja

202

potok Bliznec

Veliki potok - Črnomerski potok

Jezera Maksimira

Kustošak

Jelačićev trg

Zrinjevac

potok Vrapčak

Importanne centar

Ul. Franje Račkog

Tomislavac

Sveučilišna livada

Sava Jarun Bundek

Savica

kanal Sava - Odra

vodocrpilišta

203

generalni urbanistički plan Prostorno-planski dokumenti, prvenstveno Generalni urbanistički plan Grada Zagreba, za namjenu športa, rekreacije, javnih zelenih i vodenih površina predviđaju dovoljno površina. Međutim, postavlja se pitanje: odgovara li stvarno stanje u prostoru pretpostavkama GUP-a? Grad Zagreb površinski možda i ima dovoljno zelenih površina, no te površine nisu uređene na adekvatan način. Zelene površine trebale bi biti uređene tako da podignu kvalitetu života, pruže ugodniji i zdraviji život stanovnicima, služe kao mjesto za rekreaciju i druženje, za javne događaje, te da kao reprezentativni prostori ostvare 'zeleniji' identitet grada. No, GUP bi se mogao i unaprijediti. Pogotovo za južni dio grada koji nije u velikoj mjeri izgrađen. Taj prostor pun je potencijala zbog postojećih zelenih površina, koje bi se mogle prenamijeniti u zelene reprezentativne prostore i omogućiti kvalitetnu izgradnju oko sebe. Prostor uz Savu bi također mogao dobiti širi pojas rekreativne zone duž cijelog toka na području Grada Zagreba, uz minimalnu izgradnju kulturnih sadržaja koji bi mogli taj reprezentativni prostor nadopuniti, gdje je to smisleno. Svakim novim GUP-om, pod pritiskom ekonomskih interesa koji radi profita traže visok stupanj izgrađenosti, predviđenih zelenih površina je sve manje i manje. Vrijeme je da se to promijeni, i da se afirmira važnost kvaliteno programiranih zelenih površina za Zagreb. (01.) Generalni urbanističko plan Grada Zagreba | neizgrađene i prirodne površine: legenda

prostorno-planska dokumentacija | studentica: Mia Rasonja

204

(01.) Generalni urbanističko plan Grada Zagreba | neizgrađene i prirodne površine

prostorno-planska dokumentacija | studentica: Mia Rasonja

205

Današnji Zagreb izrastao je iz dvaju srednjovjekovnih naselja koja su se stoljećima razvijala na dvama susjednim brežuljcima. Prvi pisani spomen Zagreba datira iz 1094. godine kada je na Kaptolu osnovana biskupija, dok susjedni Gradec 1242. godine biva proglašen slobodnim kraljevskim gradom. Oba ta naselja bila su okružena čvrstim bedemima i kulama, ostaci kojih su očuvani sve do danas. Administrativnim ujedinjenjem Kaptola, Gradeca i okolnih naselja u jedinstveni grad Zagreb 1850. godine, njegov se razvoj još više ubrzava. Razorni potres iz 1880. godine pokrenuo je obnovu i modernizaciju mnogih dotrajalih četvrti i građevina. Podižu se reprezentativne javne zgrade, uređuju parkovi i fontane, organizira se javni prijevoz i komunalne usluge.

1860. - 1880. (nacrt iz 1867.) Prva regulatorna osnova iz godine 1865. - javni prostori: razvijaju se Sajmište (Trg Maršala Tita) i Zrinjski trg

1881. - 1920. (nacrt iz 1889.) Druga regulatorna osnova 1887. godine. - postojeći prometni pravci, važnije građevine i neizgrađeni javni prostori kao definirana situacija koja će usmjeriti razvoj Donjeg Grada - javni prostori: Strossmayerov trg, perivoj ispred kolodvora - danas Tomislavov trg, Mažuranićev trg, Marulićev trg, Botanički vrt - rijeka Sava: previđen savski nasip duž čitavog toka na zagrebačkom području, zamisao zagrebačke luke (danas se ostvaruje, iako na drugom mjestu i prilagođena vremenu i prostoru)

1921. - 1945. (nacrt iz 1935.) Generalna regulatorna osnova (temeljena na ranijem natječaju) - javni prostori: zeleni prostori Donjeg Grada definirani i ostvareni - pejsaž u ulozi sprješavanja monotonije izgradnje te razgraničavanja područja - Sava: izgubljen prirodan tok rijeke i ostvaren savski nasip sa planiranom zelenom zonom duž rijeke - Zagreb se širi prema rijeci Savi, ali ne planiranim pute (01.) 'Prostorno planska dokumentacija Zagreba i zagrebačkog područja 20. stoljeća i početka 21. stoljeća (...)' | elaborat | naručitelj: Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada | izvoditelj: Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet (Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu) | veljača 2019.

kontekst prošlosti | studentica: Mia Rasonja

206

kupalište na Savi Od 1857. godine Komanda zagrebačkog vojnog garnizona na Savi je organizirala plivanje za vojnike. Rekreativno kupanje na obalama Save javlja se u drugoj polovici 19.st. u blizini naselja Trnje, Horvati i kod donjeg dijela Savske ceste. Dozvolu za postavljanje prvog privatnog kupališta otvorenog za javnost na Savi 1859. dobiva austrijski trgovac Franz Hutterer, koji kupalištu splav već zakupljuje u Beču. Grad mu daje u zakup kupališno pravo, zemljište uz Savu, godišnju subvenciju te snosi troškove postavljanja kupališta. Kupalište je zbog promjenjivog karaktera korita rijeke i niskih vodostaja često mijenjalo lokaciju. 1921. godine Grad Zagreb otkupljuje zemljište od sela Horvati i gradi javno kupalište uz savski obrambeni nasip. Godine 1928. kupalište je imalo oko 900 kabina i 560 ormarića, 36 većih društvenih kabina na obali i 12 manjih na samoj splavi na Savi, te tri bazena na splavi. Dograđen je dio namijenjen isključivo ženama - 'babinjak', ograđen visokom ogradom. Kasnije je tu bilo i prvo nudističko sunčalište u Zagrebu.

(00.) izvori: 'Vratimo kupalište na Savi' | pogledaj.to/ prostor/vratimo-kupaliste-na-savi/ | pristupljeno 15.04.2020

Kupalište je postojalo sve do početka šezdesetih godina, kada Sava postaje zagađenija od ugljena iz rudnika Trbovlje u Sloveniji i drugih oblika industrije. Od tada do 1993. godine prostor se koristi samo kao sunčalište. U noći 28. veljače 1993. izgorjela je polovica kupališta, a u studenom i cijelo. Do zadnja dva požara 1995. i rušenja temelja 1996. kupalište je bilo spomenik kulture grada Zagreba.

'...Kak su se kupali naši stari' | mapiranjetresnjevke.com/kvartovi/ knezija/kupaliste-sava/ | pristupljeno 15.04.2020 (01.) novinski članak o otvorenju kupališta

(02.) povijesne fotografije kupališta sa kronološkim pregledom važnih događaja

kontekst prošlosti | studentica: Mia Rasonja

208

1921. gradska općina gradi novo javno kupalište na mjestu zapuštenog vojnog kupališta kod Cvjetne ceste. Imalo je 300 kabina i 2 košare za plivanje od 600 m2 1925. je visoka voda odnijela splavi i dio kabina, a kupalište nije nikad obnovljeno 1924. Hrvatski veslački klub traži dozvolu za preuređenje prirodnog bazena veličine 3200 m2 na sjevernoj obali Save kojim bi se koristili sportaši, ali i građanstvo 1924. Ivan Vlašić otvorio je drveno kupalište sa 40 kabina i gostionicom u Podsusedu, zapadno od kolnog mosta. Kupalište je radilo do 1945. godine 1926. obitelj Čumbrek iz Gredica izgradila je zapadno od trnjanske skele kupalište s 30 kabina i malom plivačkom splavi 1926. gradska općina otkupila je od Zemljišne zajednice sela Horvati teren dužine 400 m i širine cca 55 m i namijenila ga izgradnji javnog gradskog kupališta. 1928. izgrađeno gradsko savsko kupalište s 900 kabina i 500 ormarića i tri plivačke košare na splavi 1928. arhitekti Franjo Bahovec i Anton Ulrich izradili su projekt gradskog kupališta na Savi. To je kompleks sa zatvorenim i otvorenim bazenima i ukupno 5 etaža korisnog prostora. Predviđeno je i produženje tramvajske pruge od Savske ceste do kupališta 1931. izgrađen veslački dom “Uskok” prema projektu Antona Ulricha. Zgrada je sagrađena isključivo od drva i stakla i to je jedna od prvih zgrada u Zagrebu koja je promicala odlike moderne 1939. sagrađen je mali bazen na Šalati, prvi takav u Zagrebu. Projektant je bio Franjo Bahovec, a služio je samo članovima ATK “Zagreb” 1940. uz savski nasip izgrađen je plivački bazen športskog kluba “Marathon” prema projektu graditelja Branka Vlaha i uz konzultacije inženjera Stanka Bloudeka iz Ljubljane 1950. arhitekt Zvonimir Požgaj izradio je projekt novog Savskog kupališta u Trnju kod skele dužine od oko 200 metara s montažnim kabinama i ostalom opremom 1958. izgrađeno je zimsko kupalište na Trgu Sportova kao prvi zatvoreni športsko-rekreacijski objekt u Hrvatskoj. Izvedbeni projekt potpisuje arhitekt Franjo Bahovec

kontekst prošlosti | studentica: Mia Rasonja

209

faze zelenila grada Zagreba prva faza (od Ilice do željezničke pruge) Od javnih zelenih površina, prvo se u Zagrebu na podružju Donjeg grada realizirala Zelena potkova - reprezentativan okvir novom središtu grada, kao primjer monumentalnog urbanističkog plana koji će Zagrebu dati atribut modernoga grada, a time i postaviti temelje za njegov daljni razvoj. Zelene površine su strogo isplanirano uređene te s javnim zgradama i privatnim palačama na obodu čine reprezentativan javni prostor. (01.) Petra Huljina | 'Povijesno umjetnički i socijalni karakter Lenucijeve potkove u Zagrebu' | diplomski rad | Filozofski fakultet u Zagrebu | 2013

c.1

Nikole

Donjeg grada. Donji grad, a 1887. godine u kojoj se prvi put javlja ideja potkove." (02.) fotografije najpoznatijih trgova koji čine Zelenu potkovu

Trg Marka Marulića

Zrinjevac (Trg Nikole Šubića Zrinskog)

Trg dr. Ante Starčevića

Trg kralja Tomislava

kontekst prošlosti | studentica: Mia Rasonja

210

druga faza (Sava i riječni rukavci) Kako se grad širio prema jugu, prostor između željezničke pruge i Save je 'preskočio' planiranje javnih zelenih površina. Druga faza razvoja zelenih površina zahvatila je prostor toka rijeke Save na području Zagreba i njene nekadašnje rukavce. Jarun kao šljunčara, Bundek kao umjetno jezero te Savica kao rukavci rijeke, transformirane su zelene površine. Za uređenje Jaruna isključivo je zaslužna Univerzijada koja se tamo održala 1987. godine, kao i za izgradnju Košarkaškog centra Dražena Petrovića, kompleksa bazena Mladost te uređenje bazena na Šalati. Izgrađen je i novi autobusni kolodvor, obnovljen je željeznički kolodvor te studetnski domovi uz mnoge druge objekte. 'drugi ilirski preporod'

Treba li Zagrebu još jedna 'Univerzijada' da se ostvari nova faza razvoja?

maketa idejnog projekta 1980.

(00.) izvor: Branko Nadilo | '...Vrijeme ponosa, zanosa i graditeljske učinkovitosti' | časopis Građevinar br. 9/2014 | 2014.

jezero Jarun danas

kontekst prošlosti | studentica: Mia Rasonja

zračna snimka Jaruna u izgradnji 1982.

jezero Bundek

211

London kao 'national park city' 'National park city' je kampanja koju je Daniel Raven-Ellison započeo prije šest godina. Cilj kampanje je zeleniji, zdraviji i otvoreniji grad. Kampanja želi stvoriti gradove gdje svi imaju pristup kvalitetnim zelenim površinama te rijekama gdje je plivanje dozvoljeno, omogoućiti stanovnicima čisti zrak te stvoriti zelene domove dostupne svima. Želja im je stvoriti savršeno mjesto za ljude i životinje te stvoriti održivu biološku raznolikost i uspješan ekosustav. Kako bi upoznali ljudi s tim pokretom za bolje životne uvjete, održavaju razne edukacije za sve dobne skupine, počevši s djecom u školama. Sama kampanja ima tri niti vodilje: 1. nauči voljeti bršljan - ideja prekrivanja fasada bršljanom, 2. sudjeluj u edukacijama i projektima za bolji i zdraviji život u gradu, 3. ne radi ništa - ne prskaj pesticidima zelenilo i pusti svoj vrt da raste divlje te da bude bujan jer ima pozitive i u tome. London je dobio status 'national park city' 22.7.2019. te je taj projekt prihvatilo 9 od 10 stanovnika Londona. Sam projekt ima u planu do 2025. godine dodijeliti status "national park-city" još 25 gradova, a listu kandidata čine Glasgow, Edinburgh, Bristol, Nairobi, Capetown, Bogota, Seattle te niz drugih. London kao veliki grad ima 9 milijuna stanovnika, gustoće 14 tisuća stambenih jedinica na 2,5 kilometra kvadratnih. No, London ima i 9 milijuna stabala, 15 tisuća vrsti životinja, najveću populaciju jelenaka u Engleskoj, stotine vrsta ptica, brojne lisice i sokolove čiji životi nisu ništa manje vrijednih od ljudskih. Stanovnici Londona svoje balkone i krovove opskrbljuju 'wildlife friendly' biljkama, rade rupe u ogradama kako bi omogućili nesmetan prolaz ježevima, zidove prekrivaju bršljanima, sade voće i povrće u vrtovima i na javnim prostorima. Stvaraju zelene površine koje pročišćuju zrak te hlade grad. Obnovili su 24 rezervata prirode (obale rijeka) te stvorili ugodna mjesta za boravak u prirodi, za roštiljanje i druženje te ih povezali biciklističkim stazama. Cilj je stvoriti što više zelenih površina za boravak u prirodi kako bi omogućili što bolji život dokazano je da boravak u prirodi poboljšava imunitet, reducira stres, smanjuje smrtnost, poboljšava razvoj djece, smanjuje razvoj psihičkih bolesti tijekom adolescencije. Sve veći broj ljudi živi u gradovima, ali priroda svejedno treba biti dio njihovog svakodnevnog života, a ne iskustvo povremenog bijega iz grada - prirodu treba dovesti čovjeku. (00.) izvori: 'London National Park City' | nationalparkcity.london | pristupljeno 21.04.2020

1. život, zdravlje i dobrobit 2. divlje životinje, drveće i cvijeće 3. mjesta, staništa, zrak, voda, more i kopno 4. boravak u prirodi, kultura, umjetnost, hodanje, bicikliranje, igranje, obrok 5. domaća proizvodnja i odgovorna potrošnja 6. zajedničko odlučivanje, dijeljenje, učenje i rad 7. povezanost s prirodom i međusobna povezanost

www.nationalgeographic.com | pristupljeno 21.04.2020 www.london.gov.uk | pristupljeno 21.04.2020 www.independent.co.uk | pristupljeno 21.04.2020 (01.) nationalparkcity.london/about/aboutfind-out-more/what-is-the-london-nationalpark-city | pristupljeno 21.04.2020

c.1

"We want more bird song, ultimate frisbee, hill-rolling, tree climbing, cycling, hedgehogs, volunteering, sharing, outdoor play, kayaking, clean air, otters, greener streets, outdoor learning, ball games, outdoor art and hilltop dancing in the city. Why not?"

kontekst budućnosti | studentica: Mia Rasonja

212

(00.) izvori: 'London National Park City' | nationalparkcity.london | pristupljeno 21.04.2020 www.nationalgeographic.com | pristupljeno 21.04.2020

U Londonu više od 27 km rijeka već je oslobođeno od betonskih kanala, donijete su natrag na zemlju, da vire preko poplavnih nizina kako bi njihove vode ponovno mogle vidjeti svjetlost. Ovaj je postupak poznat i kao obnova ili preuređivanje rijeka,a nema veze s vraćanjem velikih grabežljivaca, nego s vraćanjem rijeka u što prirodnije stanje s obzirom na specifično gradsko okruženje u kojem se nalaze. Čak i na područjima gdje se riječni beton ne može ukloniti, plutajuća trstika ili zeleni zidovi koriste se za replikaciju prirodnih uvjeta rijeke.Vraćanje u prirodni tok ne samo da koristi biološkoj raznolikosti, već također smanjuje rizik od poplave i pruža visokokvalitetni zeleni prostor stanovnicima Londona kojima nedostaje priroda. Na jednom obnovljenom mjestu u Lewishamovim Ladywell poljima upotreba parka se udvostručila otkako se ponovno pojavila rijeka Ravensbourne, a mnoge vrste divljih životinja, posebno ptice za ribolov, povećale su se za gotovo 100 posto.

www.london.gov.uk | pristupljeno 21.04.2020 www.independent.co.uk | pristupljeno 21.04.2020

Capital Ring Walk

(01.) shematski prikaz Central Ring Walk-a u sklopu Londona, sa oznakama dionica: 1. Harrow-on-the-Hill station to West-Hendon (11,0 km) 2. West-Hendon to Golders Green (7,1 km) 3. Golders Green to Highgate station (10,7 km) 4. Highgate station to Stoke Newington (13,4 km) 5. Stoke Newington to Stratford International (7,5 km) 6. Stratford International to Beckton (11,3 km) 7. Beckton to Woolwich (8,2 km) 8. Woolwich to Charlton (10,1 km) 9. Charlton to Lewisham (8,9 km) 10.Lewisham to Nunhead station (9,7 km) 11.Nunhead station to Crystal Palace (11,9 km) 12.Crystal Palace to Streatham (12,4 km) 13. Streatham to Wimbledon (10,6 km) 14. Wimbledon to Richmond (12,6 km) 15.Richmond to Ealing (10,2 km) izvor: 'Capital Ring Walk' | tfl.gov.uk/modes/walking/capital-ring | pristupljeno 21.04.2020

Pješačka staza London City Views dugačka je 167 kilometara te se sastoji od 15 dionica. Šetnica vodi kroz zelene dijelove, preko brda i zaboravljenih vijadukta te po drevnim selima i pruža dojmljive poglede na grad. Iza svakog ugla je novo otkriće, a do svih točaka dionica na stazi se lako može doći javnim prometom. Idealan način za upoznavanje Londona.

kontekst budućnosti | studentica: Mia Rasonja

213

uzor Zagrebu? (01.) primjer: River Wandle, Wandsworth Riverside Quarter

Projektom national park-city, London je uredio obalu duž rijeke Temze. Otvorenim travnatim površinama omogućen je pristup samoj rijeci Temzi te je time ojačan njezin povijesni, kulturni i prirodni značaj. Parkovi duž rijeke (Bushy Park, Battersea Park, Jubilee Gardnes, Potters Fields) osnažuju prostor rijeke te sadrže vidikovce. Park Wildspace u Rainhamu je glavno odredište koje pruža poglede prema močvarnom području Temze na istoku Londona. Površine uz rijeku mijenjaju svoj karakter - Temza vijuga livadama, povijesnim parkovima i vrtovima na zapadu, preko urbanog područja sa šetnicama i uređenih nasipa, do industrijskih pristaništa te obalnih močvara na istoku. Uz rijeku nalaze se i arheološka nalazišta te ti prostori zahtijevaju odgovarajući način održavanja.

prije zahvata

poslije zahvata: obnovljen pristup rijeci, terasama, bogatim raznim biljnim vrstama omogućena staništa za životinjski svijet, no i dalje s ulogom obrane od poplava

(02.) River Thames, Greenwich Peninsula

(00.) izvori: www.london.gov.uk | pristupljeno 21.04.2020 'Secret Wild Spaces map: our top river restoration sites' | www.thamer21.org.uk/ joincampaign/londonriversweek/ where-to-visit | pristupljeno 21.04.2020 7 visions of London as a National Park City | The Trail (autori: Chris Rossetto, Emma Lubbers, nizozemski pejsažni arhitekti) | www.nationalparkcity.london/ imagine/ | pristupljeno 21.04.2020

Terasasta riječna staništa iznimno su vrijedna za bioraznolikost jer privlače biljke i divlje životinje prilagođene slanom okruženju i povremenim poplavama. Dokazano je da ribe koriste terase te da beskralježnjaci imaju koristi od šljunka koji se koristi na terasama. Ljudima su omogućene bolje vizure na tok rijeka.

'The Trail' (projekt) 'The Trail' bio bi neprekinuti vrtni put mirnih zelenih površina koji bi vijugao unutar značajnih četvrti Londona i povezivao svoje parkove u jedinstvenu cjelinu krajolika. 'The Trail' doprinosi dodatnom sloju londonskoj prometnoj mreži i na novo propituje kako se stanovnici Londona

kontekst budućnosti | studentica: Mia Rasonja

214

(01.) 7 visions of London as a National Park City | The Trail (autori: Chris Rossetto, Emma Lubbers, nizozemski pejsažni arhitekti) | www.nationalparkcity.london/ imagine/ | pristupljeno 21.04.2020

kreću gradom. 'The Trail' baziran je na zdravim rekreacijskim aktivnostima, kvalitetnim zelenim površinama i poboljšanoj kvaliteti zraka, uz manju brzinu i učinkovitost. (1)

(02.) kartografski prikaz sustava povezanih zelenih površina u Londonu | izvor: (01.)

(03.) fotomontaže kao prikaz intervencije u urbano tkivo Londona | izvor: (01.)

kontekst budućnosti | studentica: Mia Rasonja

215

Grad Zagreb, kao i gotovo svi gradovi, mora računati na mogućnost širenja u budućnosti. Pri tome je cilj ostvariti što bolji urbanizam radi ugodnijeg i kvalitetnijeg života građana. Tako se praksa okreće prema ideji zdravijeg i zelenijeg grada. Zagreb ima velik potencijal za razvoj javnih zelenih površina zbog velikog broja neizgrađenih prostora koji vape za uređenjem, odnosno prenamjenom. Aktivacijom tih prostora bi se unaprijedila reprezentativnost grada, kao i sveukupna kvaliteta života. Tok rijeke Save, oko tridesetak kilometara dug prostor njegovog zagrebačkog dijela, idealan je prostor za najveći gradski park kao niz u cjelinu povezanih ostvarenja parkovne umjetnosti s prostorima za rekreaciju, pa čak i za ponovnu uspostavu svojevrsnog kupališta. Novonastali park bio bi idelan za pješačke i bickilističke staze koje bi povezale Jarun, preko Hipodroma i Bundeka, sa uvijek nekako zaboravljenom Savicom. Većina stanovnika Zagreba ne zna za ili je u potpunosti zaboravilo na taj zeleni prostor pun potencijala. U svojoj ukupnosti, aktivni prostor savskog parka duž čitavog Zagreba mogao bi postati i novim plućima grada. Ono što je za srednjovjekovni Zagreb bila planska izgradnja Gradeca ili za grad 19. stoljeća oblikovanje Zelene potkove, to bi za Zagreb 21. stoljeća moglo biti uređenje porstora uz Savu. Novouređeni tok Save, zajedno s 'Plavom potkovom', stvorili bi novi identitet grada, kao i dostojanstven prostor za širenje prema jugu. Sava tada ne bi bila granica između sjevera i juga Zagreba, već bi spajala ta dva dijela grada. Kao građani uglavnom nismo svjesni kolika je Sava blagodat Zagrebu, od činjenice da je ona bitan dio identiteta grada zajedno sa svojim okolnim zelenim prostorom do činjenice da danas jako malo gradova u svijetu ima tako obilan pristup pitkoj vodi. U budućem razvoju grada prioritet mora biti rijeka Sava - zbog reprezentativnosti i zbog dobrobiti građana.

zelene površine

gradske fontane npr. Zrinjevac, Tomislavac potoci

rijeka Sava odteretni kanal Sava-Odra

(01.) ažuriran grafički prikaz zelenih i vodenih površina na području Zagreba 0

0.5km

1km

2km

površine jezera npr. Bundek, Maksimir, Jarun i Savica vodocrpilište

kontekst budućnosti | studentica: Mia Rasonja

216

potok Bliznec

Veliki potok - Črnomerski potok

Jezera Maksimira

Kustošak

Jelačićev trg

Zrinjevac

potok Vrapčak

Ul. Franje Račkog

Zelena potkova Tomislavac

F Importanne centar

'Sveučilšna potkova'

prostor Gredelja

Sveučilišna livada

Sava

Jarun Hipodrom

Bundek Savica

Plava potkova

kanal Sava - Odra

vodocrpilišta

217

(01.) http://d-a-z.hr/hr/aktualna-tema/ otvoreno-pismo-predsjednikuvlade,5046.html | "Otvoreno pismo predsjedniku Vlade" | pristupljeno 21.04.2020

c.1

"... kako bismo kao društvo i kao zajednica ovu nepogodu pretvorili u prekretnicu i poticaj. Ovo je prilika da napravimo zajednički iskorak, te izvučemo pouke koje će nas učiniti sposobnijima i spremnijima za izazove koji dolaze."

prostora za sve stanovnike, kao i za stvaranje "zelene" slike grada.

koje bi kao reprezentativni

svaki dio grada bi trebao imati svoju 'zelenu potkovu' (02.) Donjem gradu sa pogledom na kontaktnu

kontekst promjene | studentica: Mia Rasonja

218

(01.) skica osnovnih elemenata sustava zelenih površina u Zagrebu 0

0.5km

1km

2km

Zašto Zagreb svoj identitet, uz već postojeći, ne bi dopunio programiranim zelenim površinama kojih je trenutno premalo? Razvoj zelenih površina u Zagrebu je zapostavljen. Cilj je ostvariti što bolju podlogu za budući razvoj grada te osigurati preduvjete za bolji, ugodniji i kvalitetniji život. Postojeći javni zeleni prostori nisu adekvatno uređeni, a brojne stare zapuštene zgrade vape za uređenjem i prenamjenom. Gradu nedostaje modernih reprezentativnih prostora. Postoje već brojni projekti za takve prostore, no nažalost oni pretežno nisu ostvareni.

Jezera Maksimira

reljef Medvednice Trg dr. Franje Tuđmana

Trg žrtava fašizma Zelena potkova 'Novi Zrinjevac'

'Sveučilšna potkova'

Sava

Jarun

Savica Hipodrom

Bundek

kanal Sava - Odra Plava potkova

kontekst promjene | studentica: Mia Rasonja

219

zelena infrastruktura (01.) Marijan Bužan, Robert Duić | "Koncept zelene (krajobrazne) infrastrukture kao strateški okvir za planiranje zelenih/otvorenih prostora grada Zagreba" | izvor: Zbornik radova znanstvenog skupa “Zelenilo grada Zagreba” | nakladnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti | 2013. godina | str. 320 - 329

c.1

"Povezivanjem parkova, zelenih putova, vodenih koridora i ostalih prirodnih ili

Dijagram prikazuje potrebu usklađenog razvoja komponenata zelene infrastrukture međusobno te paralelno s ostalim strukturno-funkcionalnim elementima gradske matrice. Primjer takvog osnosa je korištenje ekološki ili prostorno važnih linearnih i krajobraznih koridora u kombinaciji s pješačkim i biciklističkim stazama, ulicama i cestama, 'zelenim' putovima i mostovima.

ostale specijalne namjene

VODENE POVRŠINE (potoci, rijeke, jezera) zeleni otvoreni prostori uz muzeje i kulturne ustanove

povijesni i arheološki lokaliteti i krajobrazi

povijesni parkovi

sportsko-rekreacijske površine

gradski parkovi i trgovi-parkovi

otvoreni prostori uz škole i ostale javne ustanove

gradska matrica specijalna korištenja

argikulturni krajobrazi

parkovi gradskih četvrti

parkovi i trgovi susjedstva

zaštićena područja

kontekst promjene | studentica: Mia Rasonja

privatni i zatvoreni vrtovi

220

(01.) rekreacijski prostor uz Savu povezivanje i integracija | izvor: Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, Grad Zagreb

projekt 'Terme Blato'

tematski park 'Hrvatska u malom'

'eko park Savica'

(02.) Goran Cvrlje, Branko Horvat, Robert Planinc, Dominik Stamać | 'Rekonstrukcija komunalnog sustava Grada Zagreba temeljem programa „Sava bez nasipa“ i „ukopana pruga“ kao komunalno - tehnička pretpostavka prostorno-funkcionalnog razvoja grada' | izvor: Zbornik radova konferencije “Razvitak Zagreba” | nakladnik: SECON HDGK | 2008. godina | str. 523 - 536

rekreacijska zona uz Savu

(03.) izvor: prethodna stranica, citat 1

šetnica novo uređenje na nasipu nasipa

c.3 i ekosustavskih usluga unutar gradske zelene infrastrukture. Posebna vrijednost

kontekst promjene | studentica: Mia Rasonja

221

222

plan

Prijelaz sa sjevera prema jugu Zagreba, iz plana prema slučajnosti, prati postupni prijelaz karaktera - stara gradska jezgra, javni i društveni dio grada, rijeka Sava, stambeni dio grada nakon čega slijedi nagli prekid karaktera. Južno gradsko tkivo koje to zapravo i nije, zahtjeva plan i stvaranje karakterističnih zona. No koji karater taj prostor treba imati ? Što čini i ograničava jedan grad? Grad su ljudi. Mreža njihovog kretanja stvara nevidljive prostorne granice. Prožimanje grada potezima zelenila, koji su ujedno i dio mobilnosti, područja kojima ljudi u užurbanim cjelinama gravitiraju, temelj su urbane intramobilnosti, urbanog procesa koji grad čini gradom. Razvijanjem ideje o gradu razvija se i razmišlajnje o zelenim urbanim površinama kao mreže sustava najrazličitijih tipova aktivnosti i djelovanja.

prekid

karakter

nepovezanost

impresija | studentica: Mia Smiljanić

223

'demokratizacija znači bolje rješenje u konačnici' (01.) vizkultura.hr/intervju-mario-jukic/ | "Demokratizacija znači bolje rješenje u konačnici" | pristupljeno 18.03.2020

prikaz intervjua sa Mariom Jukićem, objavljenog na portalu vizkultura.hr; autor intervjua: Saša Šimpraga (1) Stvaranje, razvoj i uređenje gradskih parkova u Zagrebu, čak i onih za koje su provedeni javni natječaji, ne prelaze u realizaciju nakon provedenih natječaja. Osim uređenja Bundeka i parka Kate Šoljić uz Selsku cestu, sve veće realizacije su stale bez izglednih pomaka prema realizaciji projekata. U svijetu se odavno događaju značajne promjene u osmišljanju i realizaciji parkovnih i zelenih površina koje idu u smjeru što održivijeg pristupa. Nažalost, u Zagrebu još nije odšlo do takvog progresivnog karaktera. Ulaže se najčešće u zelene površine na istaknutim, poznatim lokacijama i na manje parcijalne zahvate dječijih igrališta i parkova koju su uglavnom tipološki i ne odudaraju jedni od drugih. Uz inicijativu za nove gradske parkove u zadnje vrijeme su vrlo česte i inciijative za stvaranje gradskih urbanih voćnjaka koji uz voće ima i mnoge druge prednosti kao što su ekološki, mikroklimatski, sociološki, psihološki i na kraju zdravstveni učinci.

(02.) zračna fotografija park-šume Grmoščica koja se spominje kao mogući 'Maksimir zapadnog djela grada'

Park šuma Grmoščica je zelena oaza smještena svega 500 metara zračne linije od okretišta na Črnomercu i četiri kilometara od Trga bana Josipa Jelačića i eklatantan je primjer zanemarivanja gradskog prostora s izuzetnim potencijalom. Ovaj prostor stvarno može biti Maksimir zapadnog dijela grada te primjer kako se određene zone grada mogu razvijati i bez izgradnje.

..\..\..\OneDrive\Desktop\Planiranje grada\8.4\4.Grmoščica.jpg

aktualna problematika grada | studentica: Mia Smiljanić

224

Uz prostore nedovršenih parkova novozagrebačke Plave potkove, u Zagrebu je čitav niz nedovršenih prostora planiranih za javne parkove.Tamošnja dva parka, ona planirana na velikim prazninama južno od Sigeta i Sopota čekaju svoju aktivaciju. Budući da su ta dva prostora u neposrednoj blizini postoje debate o tome treba li ih rješavati zajedno ili odvojeno. Rješavanjem parkova zajednno postiže se urbanistička koherentnost . No ona nije uvijek presudna za kvalitetni urbani prostor.

sl.1

obuhvat novozagrebačke Plave potkove prikazan na ortofoto snimci sa označenim imenima pojedinih cjelina. Dvije najveće površine (5 i 4) su neuređene. (izvor: vizkultura.hr)

Status struke krajobrazne arhitekture definiran je kroz različite zakonske akte i pravilnike. Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata kontinuirano je angažirano na njenoj afirmaciji, što nije bez izazova. Prvi problem nastaje u samom hrvatskom jeziku koje za krajobraz koristi i pojmove krajolik i pejsaž. To je uzrokovalo problem u Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama u kojem je pejsažna arhitektura svrstana u polje arhitekture, dakle područje tehničkih znanosti, dok je krajobrazna arhitektura svrstana u polje agronomije, odnosno područje biotehničkih znanosti. Krajobrazna arhitektura je profesija interdisciplinarnog karaktera, a krajobrazni arhitekti se u Republici Hrvatskoj školuju na interdisciplinarnom, međunarodno akreditiranom studiju. Na lokalnoj se to odražava na način da se krajobrazni arhitekti vrlo slabo angažiraju u oblikovanju otvorenih prostora pa i javnih zelenih površina, što se pak reflektira na njihovoj kvaliteti, a time i kvaliteti života svih.

aktualna problematika grada | studentica: Mia Smiljanić

225

prikaz teksta akademika Branka Kincla, objavljenog u sklopu znanstvenog skupa 'Zelenilo grada Zagreba' (1) Posebnost grada Zagreba u smislu mikroklime određena je međusobnim djelovanjem niza prirodnih parametara, određenih lokacijom, zajedno sa slojevitim povijesnim obilježjima grada: glavno reljefno obilježje grada: Medvednica, na kojoj je započeo razvoj srednjovjekovnog dvojnog grada (Gradec i Kaptol) zeleni okvir grada Zagreba: šume Medvednice na sjeveru, Samoborskog gorja na zapadu i Vukomeričke gorice na jugu nizinski dio grada koji se preko 30 km proteže između planine na sjeveru i rijeke na jugu, te se širi preko Save kao Novi Zagreb s prigradskim naseljima količina i kvaliteta zelenila, parkova i šuma u ulozi prirodnog okvira i granice grada, koje od samog početka utječu na koncepciju njegovog oblikovanja i razvitka. Zašto se to nebi tako i nastavilo ?

Prisutnost fenomena 'toplinskog otoka' znači da je temperatura grada viša i do 10°C od temperature manje izgrađenog područja gradske okolice. Negativne učinke umanjuje strujanje zraka s Medvednice. Zagrebačko podbrežje i pribrežje odlikuju doline, vrlo često obrasle šumom (park-šume), i osunčani brežuljci. Taj sustav ventilacije, ugodan vjetar sa sjevera prema jugu, osigurava ljetnu svježinu većem dijelu grada. Zbog toga su od iznimne važnosti koridori i udoline provjetravanja. Zagreb, dakle, diše u smjeru sjever-jug. Za opisani fenomen ključne su park-šume Susedgrad, Lisičina, Grmoščica, Šestinski dol, Vrhovec, Zamorski breg, Jelenovac, Pantovčak, Prekrižje, Kraljevec, Zelengaj, Tuškanac, Remetski kamenjak, Mirogoj, Remete, Maksimir, Dotrščina, Dankovečina, Granešina, Oporovec, Čulinečina, Miroševečina. Koridori 'disanja' su, u pravilu, i prometni koridori na smjerovima: Markovo polje, Granešina, Bukovec, Remete, Mihaljevac, Tuškanac, Kraljevec, Jelenovac, Pantovčak, Šestinski dol, Frateršćica, Borčec, Podsusedsko dolje. Koridor Medvešćaka može biti uzor i prototip gradske avenije položene u smjeru sjevera, koja povezuje grad s Medvednicom. Nažalost, realizacija toga koridora nije potakla izgradnju sličnih prometnih poteza oblikovanih širinom profila i alejnim zelenilom na drugim nabrojanim transverzalnim pravcima u smjeru sjever - jug. (02.) Generalni urbanistički plan Grada Zagreba iz 1971. godine

c.2 i oblikovanja javnih prostora s posebnim naglaskom na projektiranje i oblikovanje

fenomen istraživanja | studentica: Mia Smiljanić

226

(01.) prikaz zelenila grada i tarnsverzalnih prometnih koridora na ortofoto podlozi | izvor: članak 1 s prethodne stranice

postojeći transverzalni koridori mogući budući transverzalni koridori

(...) Veliku vrijednost i značenje imaju prostori uz rijeku Savu koji još čekaju svoje vrijeme. Sustav zelenila prisavskog prostora čine Stara loza, Jarun, Savica - Šanci i zeleni potez sve do Ivanje Reke na lijevoj obali Save, a na desnoj obali prisavski prostori Orešja i Bestovja s vodenim površinama, Ježdovačka šuma, golf-klub s okolnim zelenilom, hipodrom i park Bundek u središnjem gradskom prostoru Prisavlja, Šanci i zeleni potez sve do Ščitarjeva. Posebno su značajni za istraživanje sustava zelenih gradskih površina koridori željezničke pruge koji bi realizacijom ideje o spuštanju pruge pod zemlju na prolazu kroz grad od kolodvora Vrapče do kolodvora Maksimir u smjeru istok – zapad, te u smjeru Savske ulice do triangla u novom Zagrebu oslobodilo niz vrlo vrijednih gradskih prostora koji se nižu središnjim gradskim područjem povezani s postojećim parkovima i slobodnim površinama parkova budućnosti. Na taj bi se način stvorili uvjeti za prostornu povezanost grada bez barijera željezničke pruge, a novostvoreni gradski prostori i parkovi jedinstvene kvalitete bi znatno utjecali na stvaranje nove slike grada Zagreba.

fenomen istraživanja | studentica: Mia Smiljanić

227

pejsažne cezure sadašnjosti

urbanistički planovi uređenja

urbanistički planovi uređenja parkova i pejsaža

postojeći krajobraz

postojeće parkovne površine

vodocrpilište

potencijalni sadržaj / potrebna prenamjena ili obnova

tok rijeke Save

potencijalni izvori samoodrživosti

kanal

(01.) kartografski prikaz Novog Zagreba sa označenim pejsažnim površinama, obuhvatima UPU-a te površinama koje traže prenamjenu

kontekst sadašnjosti | studentica: Mia Smiljanić

500m

1000m

2000m

228

(01.) Sanja Gašparović, Ana Sopina | 'Uloga pejsaža u planiranju grada Zagreba od početka 20. do početka 21. stoljeća' | časopis: Prostor br. 26 1(55) | 2018. godina | str. 132 - 145

Usporedbom prijašnjih prostornih planova Zagreba, po pitanju stava o funkcionalnoj ulozi pejsaža i o pejsažnom konceptu grada, između prvih prostornih planova s kraja 19. stoljeća te suvremenih razvojnih dokumenata mogu se primjetiti znatna mimoilaženja u načinu promatranja zelenih površina kao ključnih funkcionalnih elemenata. Umjesto kontinuirane valorizacije perivojnih površina u gradu, poimanja njegove vrijednosti i podizanja svijesti o njihovoj važnosti za suvremeni urbani održivi razvoj, pejsažna komponenta planiranja Zagreba postupno gubi na svome značenju, kako kvantitativno, tako i kvalitativno, tokom 20. stoljeća. Zeleni grad, kao koncepcija, je sveobuhvatna i mnogoznačna zamisao cjelovitoga pejsažnog sustava koja podrazumijeva jasne ciljeve - prvenstveno u pogledu multifunkcionalne uloge pejsaža u gradu koji teži samoodrživosti. I ono najvažnije: takva koncepcija grada temelji se na pejsažnoj strategiji (onoj koju je grad Zagreb dugi niz godina i imao), prostorno i vremenski određenom slijedu planskih mjera, koji za svrhu ima ostvarivanje realnih zamisli. (1)

(02.) kartogram zelenila grada Zagreba: usporedba zelenih površina prema GUP-u 1971. i površina prema GUP-u 2003. | izvor: članak 1

Zagreb živi na staroj slavi naslijeđa povijesne jezgre, a u međuvremenu se teritorijalno toliko proširio da se naslijeđeni identitet počeo gubiti u sve brojnijoj novoj izgradnji. Pregledom Generalnog urbanističkog plana Zagreba i neizgrađenog prostora u gradu, moguće je utvrditi 'praznine' koje bi mogle biti nositelji pejsažno-perivojnog sustava sa ciljem integracije grada. Takav sustav mogao bi povezati sjeverni i južni dio grada, istočni i zapadni, ali i središnji dio grada sa svojim rubovima. Javni prostori grada trebaju biti uređeni na način koji ih sinergijski povezuje, a perivojna arhitektura svojim materijalom, specifičnim rastom i nakon završetka izgradnje, pruža tu mogućnost.

kontekst sadašnjosti | studentica: Mia Smiljanić

229

pejsažne cezure prošlosti (01.) Mladen Obad Šćitaroci, Bojana Bojanić Obad Šćitaroci | 'Gradotvornost perivoja i pejsaža' | izvor: Zbornik radova znanstvenog skupa 'Zelenilo grada Zagreba' | nakladnik: HAZU | 2013. godina

Iako je povijest perivojne arhitekture stara jednako kao i povijest gradova i urbanizam, javni gradski perivoji i pejsažni prostori kao gradotvorni činitelji grada spontano se uređuju od 17., smišljenije od 18., a sustavno u 19. i 20. stoljeću. Perivoji u gradu uvijek su imali istaknuto mjesto kao posrednici između urbanih i neurbanih oblika prirode i antropogena krajolika grada. Perivojna arhitektura nije puko uređenje javnih neizgrađenih (otvorenih) površina u gradu, njome se oblikuje i izgrađuje gradsko tkivo javne namjene - od ulica i trgova do gradskih perivoja, parkova i perivojnih šuma. Perivojna arhitektura uvijek je bila u središtu pozornosti urbanističkog promišljanja gradova, jer se oni njome preoblikuju i mijenjaju. (1) 1930.

Plan grada Zagreba u zakonskoj regulativi i planskim dokumentima se razvija misao o gradnji povezanoj s ulogom zelenila međunarodni natječaj za regulacijsku osnovu Zagreb - cilj rješavanja velikih nereguliranih područja južno od željeznice

1949.

Direktivna regulatorna osnova moderan grad 20.st - naglašeno funkcionalno zoniranje po principu međuodnosa jednozonskih područja (CIAM) suvremeno riješenje prometa, podjela na zone industrije koje su jasno razlikovane od zona zelenila, sporta i rekreacije.

(02.) Regulacijski plan Zagreba iz 1936. godine temeljen na međunarodnom natječaju (03.) Direktivna regulacijska osnova Zagreba iz 1948. godine - plan zona

1965.

Urbanistički program Zagreba intenzivan rast grada, nedostatak urbanističkog plana za cijelo gradsko područje predviđen rast Zagreba preko Save, rekreacijske površine se usmjeruju na očuvanje postojećeg zelenila, razvijanje novih površina za parkove i zaštitne zelene pojaseve

kontekst prošlosti | studentica: Mia Smiljanić

230

1971.

Generalni urbanistički plan pridavanje velike uloge zelenim površinama kao neophodnim čimbenicima kvalitetnog gradskog života

2003.

Generalni urbanistički plan raščlanjivanje grada na tri prostorne grupe: visokokonsolidirane, konsolidirane i niskokonsolidirane zone kritike zbog udaljavanja od načela sagledavanja cjelovitog grada

(01.) Urbanistički program Zagreba donesen 1963. godine - zone šuma, parkova i zaštitnog zelenila

(02.) Generalni urbanistički plan grada Zagreba iz 1970. godine - prikaz zelenih, sportskih i rekreacijskih površine

(03.) Generalni urbanistički plan grada Zagreba - shema prostorne organizacije

izvor planova: Sanja Gašparović, Ana Sopina | 'Uloga pejsaža u planiranju grada Zagreba od početka 20. do početka 21. stoljeća' | časopis: Prostor br. 26 1(55) | 2018. godina | str. 132 - 145

kontekst prošlosti | studentica: Mia Smiljanić

231

'gradotvornost perivoja i pejsaža' (01.) Mladen Obad Šćitaroci, Bojana Bojanić Obad Šćitaroci | 'Gradotvornost perivoja i pejsaža' | izvor: Zbornik radova znanstvenog skupa 'Zelenilo grada Zagreba' | nakladnik: HAZU | 2013.

prikaz rada Mladena Obad Šćitarocija i Bojane Bojanić Obad Šćitaroci, objavljenog u zborniku 'Zelenilo grada Zagreba' (1) U mnogim svjetskim metropolama napravljeni su brojni projekti urbanih preobrazbi osmišljeni u duhu Landscape urbanizma - od velikoga mjerila cijeloga grada, preko gradskih poteza i cjelina do pojedinačnih gradskih blokova i trgova. Gradovi se danas promatraju kao dinamički sustavi, a ne kao formalne i statične/nepromjenjive konfiguracije. Urbane tipologije trgova, perivoja i gradskih četvrti imaju sve manje značenje dok infrastruktura neodređena prostorom i njena mreža koja obavija cijelost grada oblikuju suvremeni grad. Novo stoljeće donosi nove zahtjeve u pogledu neizgrađenih prostora, ponajprije preobrazbom povijesnih ideja dajući tim prostorima novu temu ili karakter. Neizgrađene gradske prostore možemo smatrati i prirodnim i kulturnim resursom. Takvi neizgrađeni prostori između izgrađenoga gradskog tkiva jest ono čemu bi se 21. stoljeće trebalo okrenuti nakon što je 20. stoljeće bilo posvećeno izgradnji. Pejsažni prostori osobito su u drugoj polovici 20. stoljeća bili pasivni. Današnji pejsažni / perivojni prostori angažiraju nas i intelektualno i fizički. Gradovi su sve više zainteresirani za svoje javne i neizgrađene prostore, koji moraju dobiti sadržajno novu temu i novi arhitektonsko-gradotvorni karakter. Suvremena perivojna arhitektura preoblikuje i oblikuje gradske prostore postavljajući nove standarde za uređenje i osmišljavanje gradova, a veliki prazni prostori danas više nisu čimbenik planiranja grada niti cilj gradotvornih promišljanja. Načela Landscape urbanizma, na početku 21. stoljeća, potiču na promjenu razmišljanja da bi pejsaž trebao zamijeniti arhitekturu kao osnovno gradbeno sredstvo suvremenog urbanizma. Na početku 21. stoljeća planiranje grada se ne temelji na teritorijalnom širenju grada, već na ponovnom otkrivanju zapuštenih i zanemarenih prostora, koji se ne promatraju kao točke nego se stvaraju sustavi za njihovo povezivanje i novu aktivnu urbanističku ulogu. Mnogi veliki

(02.) plan Milano Verde, prikaz sustava zelenih površina, 2015. | izvor: članak 1

kontekst budućnosti | studentica: Mia Smiljanić

232

gradovi odabiru prostorne koncepte kojima se stvara pejsažni rub grada čime se spriječava širenje grada pa se time vraća vrijednost gradskom središtu koje se počelo prazniti, a grad bez centra postaje nedefinirani grad. Takvim konceptima gradska periferija se preoblikuje u suvremeni antropogeni krajolik – svojevrsna je to medijacija između antropogenoga krajolika grada i antropogenoga krajolika okolice/regije. Među suvremenim primjerima poznati su planovi Velikog Pariza, Milana i Sydneya. Zajednički problem Pariza, Milana i Sydneya je nekontrolirani rast koji se zaustavlja rubnim pejsažnim prostorima kojima se obuhvaćaju isprekidani, nepovezani, nedovoljno dostupni i ne-usustavljeni pejsažni prostori. Pripremajući se za Expo 2015. Milano je predstavio novu strategiju gdje u širokom pejsažnom prstenu grada smještava brojne aktivnosti, uključujući i obnovljivu energetsku infrastrukturu, te predviđa podrobnije projekte i natječaje. Pejsažni plan temelji se na ideji Metrobosco (široki prsten gradskih šuma oko grada s osam pejsažnih poveznica/klinova (vodotoci, kanali, perivoji, gajevi) koje povezuju rub grada s njegovim središtem. (01.) Parque Central, Valencija, 2011. (02.) City life park, Milano 2010. | izvor: članak 1 s prethodne stranice

Drugo desetljeće 21. stoljeća ide u smijeru perivojnih prostora koji u sebi ujedinjuju topografiju i prirodu u kojoj je grad nastao. Koristi se identitet autohtone prirode koji onda interpretira suvremeni antropogeni krajolik / perivoj. Primjeri Valencije i Milana (slike 1 i 2) pokazuju kako perivoj može biti medijator između neurbanih pejsažnih oblika i urbanih oblika grada. Parque Central u Valenciji¸ ( 2011., površina 66 ha) slavi pejsaž i kulturu regije koristeći četiri različita autohtona ekološka staništa iz okolice (stanište rijeke, poljodjelski krajolik, obližnji park prirode i mediteranski krajolik). CityLife Park / Un parco fra le montagne e la pianura u Milanu (2010., površina 17 ha) proizlazi iz koncepta gradskoga življenja, a oblikovanje mu je inspirirano položajem Milana između brda i velike plodne doline.

konekst budućnosti | studentica: Mia Smiljanić

233

post-grad Andrea Rosandić

urbane uzdužne zone Božica Sršen

236

Prostor grada južno od rijeke Save djelomično je definran novozagrebačkim naseljima koja formiraju prostor novog grada, a ujedno predstavljaju samostalne i neovisne jedinice u odnosu na šire okruženje grada.

glavna pitanja koja se postavljaju: mogu li neovisni segmenti (naselja) funkcionirati kao cjelina? može li naselje uistinu biti neovisno?

izoliranost

imaju li sva naselja potrebne sadržaje da bi bila neovisne cjeline?

Prostor novog grada omeđen je sa sjeverne strane rijekom Savom koja odvaja Novi Zagreb od gradske četvrti Trnje. Južna strana omeđena je prometnom obilaznicom oko koje se formiraju industrijske i poslovne zone. Osim djelomične izgradnje, prostor oko obilaznice ima ruralni karakter i na južnom ulazu u grad prisutan je oštri prijelaz iz ruralne u planiranu urbanu cjelinu. Također je bitno naglasiti da na prostoru južno od Save dominira automobilski promet te on predstavlja glavnu poveznicu svih dostupnih sadržaja na tom prostoru.

segmenti

dominacija prometa

nepovezanost

impresija | studentica: Andrea Rosandić

237

prikaz teksta Ive Maroevića; iz knjige 'Zagreb njim samim' (1) Prije početka izgradnje Novog Zagreba, na desnoj, južnoj obali Save bila je ravnica s poljima i mirom, a imena Kajzerica i hipodrom označavala su da se ipak nešto zbiva s druge strane rijeke. U to vrijeme preko Save je vozila skela, na mjestu današnjeg Mosta slobode. Skok preko Save napravio je tadašnji gradonačelnik Većeslav Holjevac, prebacivanjem Velesajma iz trokuta željezničkih pruga na slobodne prostore budućeg grada. Prelazak grada preko Save dogodio se sredinom pedesetih godina, od kada počinje njegov razvojni put. 1962. izložbom je prikazan koncept geometrijski artikuliranog prostora koji je uvažavao postojeću izgradnju (Velesajam, Brodarski institut i započeta naselja Savski Gaj i Trnsko). 1972. proveden je natječaj za središte Južnog Zagreba, gdje je poprečnica u nastavku na Zrinjevac trebala postati središte grada na jugu što nije zaživjelo do dan danas. Velesajam ima longitudinalni koncept u smijeru istok-zapad, a daljnlja urbanistička shema grada potvrđuje dominantan uzdužni smijer (I-Z) što je potvrđeno jakim uzdužnim prometnicama. Koncept Novog Zagreba zapravo je nastavak na koncept grada na Trnju. Sava između Trnja i Novog Zagreba predstavlja meku granicu, odnosno zapreku s nizom prednosti koje treba iskoristiti. Nasuprot tome imamo željezničku prugu između Donjeg grada i Trnja koja predstavlja rez između dva svijeta. Nažalost, uzdužni karakter Velesajma onemogućio je ostvarivanje poprečne veze s gradom na prostoru između Mosta slobode i Jadranskog mosta. Jedina poprečna veza s gradom je Avenija V. Holjevca i Ul. Hrvatske bratske zajednice što je nedostatno za funkcioniranje Novog Zagreba. Ostale dvije veze preko Save nalaze se na rubnim dijelovima Novog Zagreba kao produžetci Savske i Držićeve ulice. Naselja su rađena po tada suvremenim urbanističkim konceptima koji su svojim postulatima obilja sunca i zraka, nadilazili kvalitete kolektivnog stanovanja. Tipologije u naseljima su različite, ali za sve su karakteristične velike zelene površine oko zgrada, a između njih servisne, pristupne ceste i parkirališta. Dubrovačka avenija, nastala kako prometna potreba Velesajma i kasnije grada južno od Save, uz sebe rijetko veže atraktivne sadržaje za građane. Javni sadržaji koji se nalaze na unaprijed zamišlenim mjestima, poput školskih centara ili domova umirovljenika i zaostale djece, prostorno korespondiraju s okolinom; dok se naknadno umetnuti sadržaji ponašaju kao strana tijela (npr. crkve Utrine, Dugave). Pojedina naselja nisu imala nikakvih sadržaja osim stambenih što je rezultat potrebe rješavanja temeljnih egzistencijalnih problema velikog broja ljudi, a za ostale kulturne sadržaje nije bilo novaca. Glavna mjesta okupljanja bila su kiosci i trgovine živežnim namirnicama.

sl.1

shematski prikaz Novog Zagreba sa glavnim prometnicama, mostovima preko save, ključnim naseljima te područjem nerealizirane centralne zone gradske osi

aktualna problematika grada | studentica: Andrea Rosandić

238

Velesajam Z-I

gradske avenije

prijelazi preko Save

naselja

južni ulaz u grad

Brodarski institut

obilaznica

nerealizirano središte

Hipodrom

Sava

gradske avenije: 1. Avenija Većeslava Holjevca 2. Ul. Hrvatske bratske zajednice 3. Savska ulica 4. Avenija Marina Držića 5. Avenija Dubrovnik 6. Slavonska avenija

mostovi: a. Jadranski most b. Savski most (pješački) c. Željeznički most d. Most slobode e. Most mladosti

6 3

b a

KAJZERICA

5 SAVSKI GAJ

TRNSKO

ZAPRUĐE

SREDIŠĆE

5 SIGET

SOPOT

UTRINE

LANIŠTE TROKUT

TRAVNO

REMETINEC

PODBREŽJE 1

SLOBOŠTINA

aktualna problematika grada | studentica: Andrea Rosandić

DUGAVE

Zagreb kao post-grad (01.) definition of post- | dictionary.com/ browse/post- | pristupljeno 01.04.2020.

post- a prefix, meaning “behind,” “after,” “later,” “subsequent to,” “posterior to,” occurring originally in loanwords from Latin (postscript), but now used freely in the formation of compound words (post-Elizabethan; postfix; postgraduate; postorbital).

Koncept Novog Zagreba slijedio je koncept grada sjeverno od Save, a južo od željezničke pruge. Sjeverno od željezničke pruge imamo u potpunosti drugačiji pristup urbanističkom planiranju gdje je dominantna blokovska stuktura koja ponavlja i modificira koncept Gornjeg grada. U utvrđenom Gornjem gradu uočavamo preteču koncepta Donjeg grada. Gornji grad unutar utvrđenih granica formira ortogonalnu blokovsku strukturu, prilagođenu konfiguraciji terena i njegovim utvrdama. Uočavamo da blok uglavnom čini nekoliko građevina ("stambene insule") ili pojedinačna građevina sa središnjim unutarnjim dvorištem. Industrijalizacija i povećanje broja stanovnika rezultirali su širenjem grada izvan utvrđenih okvira tj. obrambenih utvrda Gornjeg Grada. Koncept Donjeg grada slijedi osnovne postavke Gornjeg Grada s blokovskom strukturom, ali u znatno većem mjerilu bloka unutar kojih se stvaraju velike zelene površine koje će se tijekom stoljeća zamijeniti novom dopunskom izgradnjom. Novost u urabanističkom planiranju Novog Zagreba je primjena svih novih saznanja i razvitka u urbanističkom planiranju i arhitekturi u poslijeratnoj Europi. Glavne prednosti koncepta Novog Zagreba su ostvarivanje boljih uvjeta života u gradu čemu je svakako pridonijela industrijalizacija koja je omogućila nove tehnologije, a time i nove principe gradnje. Osim toga industrijalizacija je omogućila bolju infrastrukturnu povezanost tadašnjeg novog grada sa centrom. Važno je uvidjeti prednost Novog Zagreba u odnosu na stari dio grada koji ima naslijeđenu urbanu matricu u kojoj se ostvaruje znatno manja kvaliteta života.

(02.) impresija različitih faza u razvoju grada Zagreba, od sjevera prema jugu

GORNJI GRAD

srednjovjekovni grad manjeg broja stanovnika čiji je opstanak omogućen obrambenom strukturom gradskih zidina

DONJI GRAD

širenje gradskog područja na novi dio grada radi industrijalizacije koja je rezultirala gradnjom željeznice i povećanjem broja stanovnika

GRAD NA TRNJU

evoluiranje od ruralnog predgrađa do novog modernističkog urbanog grada koji je nastao pod utjecajem teorije moderne i internacionalnog stila

NOVI ZAGREB

širenje grada na "prazni" prostor kao rezultat poslijeratnih političkih zbivanja, a ujedno se razvija i kao rezultat prijelaza iz moderne u postmodernu

BUDUĆI GRAD

rezultat suvremenih okolnosti (npr. pandemija i potres), također uvažava paradigmu održivog razvoja; rezultat razvoja tehnologije, postkapitalizma?

fenomen istraživanja | studentica: Andrea Rosandić

240

GORNJI GRAD MANJI BLOKOVI - "INSULE" GRADSKI OBRAMBENI BEDEMI

DONJI GRAD BLOKOVI 19. STOLJEĆA

ŽELJEZNICA

GRAD NA TRNJU PRETEČA NOVOG GRADA

SAVA

NOVI ZAGREB REALIZACIJA NOVOG GRADA NASELJA KAO NEOVISNE CJELINE

OBILAZNICA

Kaptol i Gradec

G o r nj i g r a d

(01. i 02.) shematski prikazi razmještaja javnih sadržaja u strukturi Zagreba: izdvojen prikaz u kontinuitetu sjever - jug te prošireno na reduciranoj karti grada

Glavni trg Gornjeg grada je Trg sv. Marka, nekad mjesto trgovanja, a danas političko sjedište Hrvatske, sa zgradama Hrvatskog sabora, Vlade, Ustavnog suda i Gradske skupštine. Osim političkog, Gornji grad predstavlja i turističko središte s brojnim kulturnim institucijama i nekim od najatraktivnijih građevina arhitektonske baštine. Javni sadržaji unutar Gornjeg grada orjentirani su oko gradskih trgova koji su nastali planskim oslobađanjem prostora između gradskih insula.

Donji grad Središte suvremenog Zagreba. Ovdje je glavni i najveći trg Zagreba, Trg bana Jelačića. Nekad tržnica, a danas mjesto susreta te sjecište turista i građana kao glavni dio pješačke zone centra Zagreba. Donji grad je značajan po svom urbanizmu, okarakteriziranom zgradama raspoređenim u pravokutne blokove i načelnim križanjem ulica pod pravim kutem. Većina javnih sadržaja smještena je na vanjskom perimetru bloka, dok je njegova unutrašnjost načelno namjenjena zelenim površinama i dodatnoj stambenoj izgradnji.

D o nj i g r a d

U Donjem gradu nalazi se i zeleni pojas gradskih trgova-perivoja u obliku slova U, nazvan Zelena potkova s nizom javnih građevina koje se nalaze na tom potezu. U ovakvom urbanističkom principu uočavamo kontinuiranu koncentraciju javnih sadržaja duž ulice/trga koju 'čvrsto' određuju gradski blokovi.

gradska četvrt Trnje Zagreb južno od Save karakterizira manja gustoća izgradnje, za razliku od grada sjeverno od željeznice. Glavni javni prostori toga dijela grada razvili su se uz veće prometnice kao što su Savska i Vukovarska ulica gdje je glavna koncentracija javnih i poslovnih zgrada

T r nj e

Javne zgrade također možemo pratiti na osi koja je nastavak istočnog kraka zelene potkove, takozvanoj 'Sveučilišnoj potkovi Na potezu uz središnju gradsku os u smijeru Save nailazimo na nekonsolidirane dijelove nakadašnjeg sela Trnje, koje je potrebno urbanizirati kako bi se potencijal osi mogao razviti.

Novi Zagreb

Novi Zagreb danas nema vlastito funkcionalno središte grada ili veći gradski potez koji se planski razvija u tom smjeru. Glavni javni prostori su razmrvljeni unutar pojedinih naselja i na taj način formiraju cjeline neovisne od okoline, pa izostaje središte takvog grada.

Glavne gravitacijske točke u Novom Zagrebu predstavljaju trgovački centri koji zamjenjuju klasičnu pojavnost centra grada što je svakako posljedica utjecaja kapitalizma na socijalistički koncipiran dio grada. U skladu s navedenim, možemo pratiti pokušaj stvaranja gradskog središta na križanju središnje gradske osi i Avenije Dubrovnik do kojeg u biti dolazi spontano.

kontekst sadašnjosti | studentica: Andrea Rosandić

242

GORNJOGRADSKA STRUKTURA (centralno središte)

GRADSKA 'INSULA' - pojedinačni objekt s privatnim/polujavnim vrtom/dvorištem - više udruženih objekata sa zajedničkim vrtom/dvorištem - insule svojim međuodnosom formiraju javni prostor/trg

CENTRALNO SREDIŠTE

CENTRALNO + KONTINUIRANO LINEARNO SREDIŠTE

DONJOGRADSKA STRUKTURA

GRADSKI BLOK

kontekst sadašnjosti | studentica: Andrea Rosandić

50 100

200

- veće mjerilo od 'insule' Gornjeg grada - više stambenih zgrada međusobno povezanih u strukturu bloka - vanjska/obodna strana bloka je javna i reprezentativna dok je unutarnja privatna, poluprivatna ili javna - unutrašnjost bloka može biti ispunjena zelenilom ili dogradnjom - međuodnosi blokova stvaraju javne gradske prostore tj. najznačajnije prostore središta Zagreba - javni prostor trga koji se kontinuirano nastavlja u formi ulice formirane blokom

244

50 100

200

DISPERZNO LINEARNO SREDIŠTE - IZOSTANAK GLAVNOG CENTRA STRUKTURA GRADA NA TRNJU - prostor definiran jakim prometnicama/avenijama - koncentracija javnih/poslovnih sadržaja uz Vukovarsku ulicu (potencijal novog gradskog središta koji nije ostvaren) - koncentracija zelenih površina isprepletenih izgradnjom, čiji potencijal nije iskorišten - osim koncentracije poslovnih postoji i koncentracija sveučilišnih sadržaja koja je dio sveučilišne osi - osim sveučilišne poprečna os također bi trebala postojati gradska os južno od željeznice s ulogom novog gradskog središta - nedostatno povezivanje stare jezgre grada s potencijalnom novom

STRUKTURA NOVOG ZAGREBA - koncept neovisnih naselja s potrebnim sadržajima nužnim za život - naselja/kazete međusobno odjeljene jakim prometnicama koje su nastale kao njihova potreba - stambena izgradnja okružena zelenilom, ali problem je ne postojanje uređenih parkovnih površina - javni/društveni sadržaji unutar naselja smješreni su disperzno/rubno ili centralno - povezanost javnih sadržaja pojedinačnih naselja u cjelinu je izostalo - nepovezanost javnih sadržaja otežava stvaranje jednog, unificiranog središta grada sa objedinjenim sadržajima

DISPERZNA POJEDINAČNA JAVNA IZGRADNJA CENTAR JE SAMO NA RAZINI POJEDINOG NASELJA

kontekst sadašnjosti | studentica: Andrea Rosandić

0 100 200

400

245

nastanak post - grada srednjovjekovni utvrđeni gradovi: Kaptol i Gradec Povijesno gledajući, grad Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brežuljcima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjeg grada i njegovo povijesno središte. Gradec, Kaptol i okolna naselja ujedinjeni su u jedinstveni grad 7.. rujna 1850. godine carskim patentom Franje Josipa. Sve do tada bili su Gradec i Kaptol u pravnom i teritorijalnom smislu odvojene cjeline. Gradec je bio po pravnom statusu slobodan i kraljevski grad, što mu je bilo zajamčeno još Zlatnom bulom kralja Bele IV. iz 1242. godine. Kaptol je, s druge strane, bio pod Crkvenom vlašću.

Donji grad kao tvorba 19. stoljeća (01.) Snješka Knažević | 'Zagrebačka Zelena potkova' | 1996. | nakladnik: Školska knjiga

Izgrađen je u 19. i u prvoj plovici 20. stoljeća, od kada potječe i najveći dio njegove arhitekture. Donji grad je značajan po svom urbanizmu, okarakteriziranom zgradama raspoređenim u pravokutne blokove i načelnim križanjem ulica pod pravim kutem. Ovdje se nalazi jedinstven zeleni pojas gradskih trgova-perivoja, u obliku slova U, nazvan Zelena potkova. Ta cjelina predstavlja najveće i najznačanije urbanističko-hortikulturno ostvarenje u hrvatskoj gradogradnji. Donji grad, omeđeno na sjeveru Ilicom i Jurišićevom, na jugu željezničkom prugom, na zapadu Savskom i Kolodvorskom te na istoku Draškovićevom ulicom. (1)

Na Trnju i Trešnjevci nastaju prve jezgre neplanski građenih naselja siromašnih slojeva građana i ona predstavljaju predgrađa tadašnjem gradu (od 16. stoljeća). Grad na Trnju oštro je definiran sjevernom granicom željezničke pruge i južnom granicom toka rijeke Save. Regulacijska osnova iz tridesetih godina definirala je buduću urbanu strukturu Trnja koja je u svim sljedećim vizijama modificirana i razvijana. Antolićeva vizija Trnja iz 1947. bila je pomalo neobična, potpuno zelena i s malo arhitekture. Planom 1966. predviđen je prostor Trnja ispunjen arhitekturom. Ozbiljnije naseljavanje Trnja počelo je početkom 20.st. nakon izgradnje pruge i kolodvora nakon čega dolazi do izgradnje željezničkih radionica, paromlina i socijalnih stanova južno od pruge. Iduća infrastrukturna izgradnja odnoslila se na izgradnju uzdužne avenije (danas Vukovarske ulice) koja je bila pokušaj stvaranja novog gradskog središta s nizom javnih zgrada i obilježjima arhitekture poslijeratnog razdoblja. (2)

Razvoj Novog Zagreba možemo pratiti od sredine 50-tih godina prošlog stoljeća kada je izmješten Velesajam na područje novog grada južno od Save. Godine 1962. održana je izložba kojom je prikazan koncept geometrijski artikuliranog prostora grada s uvažabanjem postojeće izgradnje: Velesajma, Brodarskog instituta i započetih naselja Savski Gaj i Trnsko. Godine 1972. proveden je natječaj za središte Južnog Zagreba, gdje je poprečnica u nastavku na Zrinjevac trebala postati središte grada na jugu što nije ostvareno sve do propasti socijalističkog sustava 1990. godine, a u velikoj mjeri niti dan danas. (3)

kontekst prošlosti | studentica: Andrea Rosandić

246

1 3

6 1 2 3 4 5 6 7 8 9

crtež Gornjeg grada s juga 1782. Crkva sv. Marka i Markov trg 1862. Trg bana Jalačića 1880. godine, pogled prema sjeveroistoku Trg bana Jelačića, pogled prema jugozapadu Ulica grada Vukovara sredinom 1950-ih križanje Vukovarske ulice i Ulice Hrvatske bratske zajednice izgradnja velesejma 1953. godine manifestacije na prostoru Velesajma Brodarski institut izgrađen sredinom 1950-ih

idustrijalizacija U industrijskom stadiju urbanizacije razvoj grada potaknut je razvojem proizvodne djelatnosti. Industrijalizacija doprinosi smanjenju broja ljudi koji žive u ruralnom području, što za rezultat ima koncentraciju stanovništva u gradovima kao centrima industrije. Industrijska faza urbanizacije obilježena je procesom razvoja prvih velikih urbanih aglomeracija, gradskih regija sa jasno definiranim gravitacijskim težištima. Urbanu aglomeraciju čini središnji (matični) grad zajedno sa svojom urbaniziranom okolicom.

postindustrijalizacija Postindustrijsko društvo je faza koja nužno slijedi industrijsko društvo. U post-industrijskom društvu udio sektora usluge, znanosti i obrazovanja postaje odlučujuća za temeljne tehnološke promjene. Naglašava se važnost sposobnost visoko specijaliziranih elita. Tipično obilježje postindustrijskog društva je veliki udio urbanog stanovništva u ukupnoj populaciji. U Hrvatskoj je 2011. godine 59,5% ukupnog broja stanovnika živjelo u urbanim područjima, a stanovništvo grada Zagreba činilo je 31,0% ukupne urbane populacije Hrvatske.

postmodernizam (01.) Mateo Žanić | 'Postmodernizam i grad. Od estetizacije do privatizacije urbanih prostora' | 2019. | časopis: Sociologija i prostor, 57 (2019) 214 (2) | str. 139-157

Prema postmodernim tumačenjima, moderne se karakteristike gradova mijenjaju, pa težnju za cjelovitošću zamjenjuje fragmentacija, a grad masovne proizvodnje postaje estetizirani grad potrošnje. Dodatno jačanje individualizma vodi daljnjem urušavanju javne sfere. Postmodernizam za Jamesona znači:

Prema Davisu postmodernizam se najbolje može odrediti kroz dva aspekta: usponom novog tipa međunarodnih rentijera te odbacivanjem ideala urbane reforme. Ono što iz toga proizlazi fragmentacija je grada te gubljenje kvalitete javnih prostora. Postmoderna arhitektura stoga je prvenstveno uključena u izgradnju suvremenih tvrđava, koje fragmentiraju prostor i usredotočuju se na njegov nadzor. (1)

kapitalizam Ekonomski poredak koji sve pretvara u robu, a od stanovnika grada čini individue zaokupljene sobom i svojim željama. Kako tumačeći Z. Baumana piše M. Singerman:

gaze), s kojima onda nemamo vremena uspostaviti odnos" Prateći smjenjivanje različitih pristupa gradu u povijesnom presjeku, N. Ellin podsjeća da je od kasnog 19. stoljeća do međuratnog perioda dominirala organska metafora u pristupu gradu. Između ostalih i sociolozi tzv. čikaške škole pristupali su gradu kao organizmu. Od drugog svjetskog rata do šezdesetih godina dominira ideja grada kao stroja, no od kraja 60-ih u arhitekturi, planiranju i sociologiji grad i kultura počinju se promatrati kao nerazmrsivo isprepleteni i podjednako utjecajni. (1)

kontekst prošlosti | studentica: Andrea Rosandić

248

1 Regulatorna osnova iz 1889. Vidljiv je začetak karakteristične blokovske strukture Donjeg grada koja je određena prometnim pravcima i južno ograničena potezom željezničke pruge 2 Nacrt grada Zagreba iz 1923. Naglasak je na strukturi istočnog dijela grada u kojem se u to vrijeme događa najintenzivniji razvoj. Prostori južno i zapadno od željezničke pruge potpuno su regulacijski neodređeni. Na prijelazu u 20. stoljeće u Zagrebu su popisana 61.002 stanovnika, a u 41 industrijskom poduzeću bilo je zaposleno 3.650 radnika. Na nacrtu grada Zagreba iz toga vremena vidi se kontinuirana izgrađenost između Gupčeve zvijezde na sjeveru i željezničke pruge na jugu te Rudolfove vojarne na zapadu i Draškovićeve ulice na istoku. Izgrađeno je i područje duž Vlaške ulice do današnjeg Kvaternikova trga na istoku. Najduži krak pružao se prema zapadu Ilicom i duž željezničke pruge do potoka Crnonomerca. Tu se, osim gradskog vodovoda, nalazila najveća koncentracija industrije - nekoliko ciglana, tvornica parketa, duhana, piva i slada, sapuna, cikorije i kavovine. Kod Glavnog kolodvora označen je paromlin i strojarnica državne željeznice. Na istoku se ističu tvornica papira i gradska klaonica. Istočno od Draškovićeve ulice nalazio se veliki sajmišni prostor. U tzv. željezničkom trokutu, na prostoru današnjeg Studentskog centra i Tehničkog muzeja, nalazila se velika pilana i tramvajsko spremište 3 Regulatorna osnova iz 1936. Rezultat međunarodnog natječaja, nikad realizirana zbog 2. sv. rata. Naglasak na prostorima prema rijeci Savi, s naznakama mogućeg prijelaza na desnu obalu. Urbani akcent nosi os sjever-jug u produžetku istočnog kraka zelene potkove, južno od Glavnog kolodvora. Glavni problem Novog grada, grada sjeverno i južno od Save, je nedovoljna povezanost s gradom sjeverno od željezničke pruge, unatoč relativno dobroj povezanosti preko rijeke. Također glavni nedostatak novog grada su nerealizirani javni gradski potezi koji bi trebali ponuditi novo središte grada. Tako primjerice na Vukovarskoj ulici na dužini od 3km nema niti jednog većeg trga ni parka. Također isti problem javlja se i južno od Save gdje je došlo do razmrvljavanja i fragmentiranja javnih prostora čime se gubi njihova kvaliteteta. Također gubljenje identiteta novog grada isto predstavlja problem jer ne postoje akcenti u prostoru koji bi taj identitet dali.

kontekst prošlosti | studentica: Andrea Rosandić

249

Madla-Revheim (01.) Madla-Revheim | mvrdv.nl/projects/ 15/madla-revheim | pristupljeno 15.04.2020. (02.) prikaz ptičje perspektive naselja (03. i 04.) prikazi pješačkih perspektiva

natječajno urbanističko rješenje ureda MVRDV (1) MVRDV i suradnici iz ureda Space Group sudjeluju na pozivnom natječaju za urbanistički plan Madla-Revheim, glavnog razvojnog područja grada Stravangera u Norveškoj. Primarni cilj bio je razviti model održivog rasta koji tretira zadane razvojne principe, prometne sustave i izgrađene strukture kao dijelove jedinstvene cjeline. U ovom prijedlogu 4000 stambenih jedinica smješteno je na rubne dijelove obuhvata te čine "obruč" oko zelenog prostora koji je predviđen za javne sadržaje i sportske programe.

kontekst budućnosti | studentica: Andrea Rosandić

250

Razlog ovog projekta je udvostručenje broja stanovnika u odnosu na 1950. godinu, što je posljedica razvoja lokalne offshore industrije. Naselje Madla-Revheim je smješteno na mjestu gdje se susreću urbani i ruralni prostori. Dvije jasno definirane zone - urbana i zelena omogućuju koncentriranje razvoja duž perimetra kako bi se ostvarila kvaliteta zajedničkog prostora velikih razmjera. Ovaj strani primjer može biti dobra vodilja pri razmatranju budućeg razvoja Zagreba, prvenstveno u kontekstu neizgrađenog dijela južno od Novog Zagreba. Posebno je značajan način na koji autori afirmiraju kvalitete prijelaza iz urbanog u ruralno područje. Ovakav princip planiranja u Zagrebu susrećemo kod naselja Dugave, koje je planirano po sličnom konceptu, ali na nešto manjem obuhvatu. Primjer također pokazuje reinterpretaciju blokovske strukture grada gdje se postižu iste kvalitete prostora samo u drugom mjerilu.

kontekst budućnosti | studentica: Andrea Rosandić

251

c.1

Kapitalizam je više od ekonomske strukture ili skupa uputa i pravila. To je cijeli sustav - socijalni, ekonomski, demografski, kulturološki, ideološki - koji je potreban da bi razvijeno društvo funkcioniralo kroz tržište i privatno vlasništvo. (...) Kapitalizam je organizam koji uči: stalno se prilagođava (...) Njegov glavni instinkt za preživljavanjem je poticanje tehnoloških promjena. (...) Dugoročne prognoze kapitalizmu nisu blistave. Prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), rast u razvijenom svijetu sljedećih 50 godina bit će slab. Nejednakost među građanima narast će za 40% čak i u zemljama u razvoju. Cijeli taj proces bit će iscrpljen do 2060. godine. (...) U oba scenarija oko 2050. zadesit će nas i značajnije posljedice klimatskih promjena, starenja stanovništva i rasta populacije. (...) Tehnologije koje smo stvorili nisu, međutim kompatibilne s kapitalizmom, ne u sadašnjoj formi, a možda ni u jednoj formi. Jednom kada se kapitalizam više ne bude mogao prilagoditi tehnološkim promjenama, postkapitalizam će postati nužan.

(02.) Filip Majetić | 'Grad u postindustrijsko doba: važnija ekonomska obilježja suvremenog grada' | 2014. | časopis: Soc. ekol. Zagreb, Vol. 23 (2014.), No. 1 | str. 57 - 76

c.2

Prema projekcijama Ujedinjenih naroda (2011 prema UN, 2012:1), broj stanovnika svijeta porast će sa 7 milijardi 2011. na 9,3 milijarde 2050. godine. Broj urbanog stanovništva svijeta u istom će razdoblju porasti s 3,6 milijarde na 6,3 milijarde (UN, 2012:1). Možemo reći kako suvremeno društvo postaje gotovo isključivo urbano društvo. Dakle, prema Hallu (1998:8), krajem prošlog stoljeća gradovi poput Montpelliera, Rennesa, Hamburga, Glasgowa, Birminghama, Barcelone ili Bologne prepoznali su kulturnu industriju kao skup djelatnosti koje gradovima gospodarski oslabljenima procesom deindustrijalizacije „mogu osigurati temelje ekonomske regeneracije“. Danas, pod utjecajem rasta standarda ljudi i povećanjem njihovog slobodnog vremena, dodatno je povećana potrošnja širokog raspona kulturnih proizvoda što proizvodnju kulture čini jednom od najpropulzivnijih i najunosnijih aktivnosti urbanih ekonomija. (Scott, 1997:324). Prema dijelu analitičara i istraživača, razvojem informacijsko-komunikacijske tehnologije grad više nije ili ne mora biti ishodište napretka, danas to može biti bilo koje mjesto "pokriveno" naprednom tehnologijom. Štoviše, Florida (2003) i Sassen (2006) navode kako neki od njih i samo mjesto (eng. place) vide sve manje važnim prostorom (eng. space) proizvodnje ekonomskog napretka. Primjerice, Kelly (1998:94, 95) navodi: "nova ekonomija odvija se više u 'prostoru' nego u mjestu, a s vremenom će se sve više i više ekonomskih transakcija preseliti u taj novi prostor... ljudi će naseljavati mjesta, a ekonomija 'prostor'". Slijedeći tu logiku, grad je proglašen "zastarjelim ekonomskim entitetom" (Sassen, 2006:1). S druge pak

kontekst promjene | studentica: Andrea Rosandić

252

strane, velika skupina autora smatra kako mjesta, odnosno gradovi, nakon što su u industrijsko doba predstavljali "inkubatore" kreativnosti, inovacija i novih industrija, ni u postindustrijsko doba ne gube značaj (Florida, 2003:4). Riječima Castellsa (1989:169,170), iako "prostor organizacija u informacijskoj ekonomiji sve više postaje prostor tokova, a pristup mreži tokova postaje osnovni uvjet funkcioniranja tvrtke", "mjesto u smislu fi zičkog prostora ne gubi važnost jer prostor tokova ima prostornu materijalnost (upravljački centri, infrastrukturne pretpostavke itd.) i jer su infrastrukturni kapaciteti znanja i informacija locirani u najrazvijenijim gradovima". (Castells, 1993 prema Petrović, 2004:25).

(01.) nastavak citata 2 sa prethodne str.

Glavno pitanje koje se postavlja je: treba li suvremeni grad imati samo jedno središte ili je potrebno razviti više središta? Također, drugo najvažnije pitanje je princip formiranja javnih i društvenih sadržaja: trebaju li oni biti smješteni centralno unutar manjih naselja, disperzno smješteni u naselju ili trebaju li uvjetovati kontinuirano formiranje javnih prostora unutar cijelog grada? Na temelju istraženog smatram da bi grad trebao imati više središta, što u konačnici doprinosi ukupnoj kvaliteti grada ako ga sagledavamo kao cjelinu. U budućem postupanju treba razmotriti potencijal planiranih gradskih središta koja do sada nisu ostvarila svoj puni potencijal. Nadalje, smatram da iz obilježja postojećih dijelova grada možemo izvući najbolje elemente i preklopiti ih u novi sustav koji može biti polazište za daljnje planiranje. Potrebno je i posvetiti pažnju spajanju novijih dijelova grada sa starijima, što je do sada izostajalo. Najbolji primjer takvog urbanističkog zahvata bio bi povezivanje četvrti Trnje s Donjim gradom i Novim Zagrebom u kontinuiran sustav sjever-jug.

Donji grad

POLICENTRIČNOST

MONOCENTIČNOST

Gornji grad

CENTRALNOST

Trnje

KONTINUITET

KONTINUIRANA RASPRŠENOST

kontekst promjene | studentica: Andrea Rosandić

širenje grada

Novi Zagreb

DISPERZNOST

PREKLOP

253

254

industrija

Bivše industrijsko središte SFRj; Nada Dimić, Jedinstvo, Paromlin i Gredelj ostali su prazni prostori u centru grada, tvoreći napuštenu zonu oko pruge.

grad na rijeci

Iako za razliku od npr. Beograda Zagreb nikad nije građen uz obalu, Sava tvori žilu kucavicu Zagreba i definira ga kao grad na rijeci.

Medvednica

Nadomak grada, Medvednica je geografska posebnost koja sudjeluje u njegovim vizurama. Iskorištavana za stambenu namjenu, a žičara je zatvorena prije više od 10 godina.

tranzicija

Zagreb se od industrijskog središta razvija u kulturno umjetnički centar države. Smanjenje broja stanovništva osjeća se i u metropoli, kao i nagli porast turističkog prometa.

centar

Rastući grad ima potrbu za više središta, međutim u južnom dijelu grada tu ulogu za sada ispunjavaju trgovački centri, sa potpunim propadanjem pionira Novozagrebačke arhitekture Zagrebačkog Velesajma. Novu sajmišnu ulogu na jugoistoku preuzima Hrelić.

impresija | studentica: Božica Sršen

255

prikaz teksta Ive Maroevića; iz knjige 'Zagreb njim samim' (1) Povijest Trnja počinje u 16. stoljeću, dok je ono bilo tek selo pokraj skele za prelazak Save, povezano sa Zagrebom s 4 manje ceste: Petrinjskom (koju je presjekla željeznička pruga, kasnije nazvana Trnjanskom cestom južno od pruge), cestom Kruge, Paromlinskom cestom (nastavlja se na Gajevu) te Miramarskom (nastavla se na Preradovićevu). Gradnjom pruge, Savske i Držićeve stvoren je novi omeđeni prostor za buduće širenje grada, a tijekom stoljeća izmjenjivale su se različite vizije novog gradskog područja, prvo kao preslika blokovske strukture Donjeg grada, onda Antolićevo naselje u zelenilu; međutim, prvi je korak napravljen sa izgradnjom inustrijskih pogona s južne strane pruge i smještaja za njegove i radnike željeznice, dok se uz južnu stranu, na Savi gradi Cvjetno naselje. Kroz organičku strukturu Trnja prvo prolazi Vukovarska, a kasnije i Slavonska avenija kao autoput kroz grad te režući sve 4 postojeće veze s gradom bez ikakvog odnosa sa zatečenim stanjem prekida pješačku vezu sjever-jug ostavljajući od nekidašnjeg razgranatog sustava hrpu malih slijepih ulica koje ne vode nigdje.

(02.) "pregaženi grad", fotomontaža

Bilo je govora i o konceptu "produženog Zrinjevca" prema jugu, međutim nije zaživio jer trg na križanju Vukovarske i Bratske zajednice nije do kraja izgrađen, a jedino pothodnik Importane centra uspio je donekle povezati novi dio sa Zrinjevcem. Razni pokušaji stvaranja urbanog karaktera, poput Vrbika, točkaste su intervencije nepovezane većim koherentnijm planom, koji Trnje čeka već desetljećima.

aktualna problematika grada | studentica: Božica Sršen

256

shematski prikaz zagrebačkog naselja Trnje sa kontaktnim zonama na sjeveru i jugu stare trnjanske ceste, danas sporedne prometnice ključni prometni pravci u smjeru sjever-jug: Vukovarska i Slavonska avenija ključni prometni pravci u smjeru istok-zapad: Savska, Hrvatske Bratske zajednice i Držićeva točke gdje nove prometnice sjeku povijesne ceste regulirani tok rijeke Save povijesni tok rijeke Save prije regulacije urbanizirani dio Zagreba iz 1902. godine željeznička pruga

aktualna problematika grada | studentica: Božica Sršen

257

1 2 3 4

podsljemenska zona centar grada industrijska zona uz prugu 'preskočen grad' pojas uz Savu Novi Zagreb južna periferija 0

0.5km

1km

2km

pruga

258

uzdužne zone Ilica

željeznička pruga

Veliku prekretnicu u razvoju Zagreba čini izgradnja pruge 1852. godine, koja stvara jasnu barijeru prema prostoru uz Savu, a i najavljuje daljnji razvoj grada. Ona grad presjeca uzdužno i samim time potiče uzdužno zoniranje. Prostor uz prugu je bio industrijska zona, pa tu nalazimo brojne tvornice, radionice i stambenu izgradnju za radnike. Još jedna jasno istaknuta zona je i područje uz Savu, neizgrađene zelene površine s potencijalom za razne sportsko-rekreacijske i druge javne sadržaje, bez stambene i druge izgradnje. Te dvije zone čine cezuru u gradskom tkivu, veliki iskoristivi prostor koji je preskočen, a ima dovoljnu površinu za mnoge sadržaje koje se još nije uspjelo adekvatno smjestiti u gradu.

- Boško Budisavljević, 'Moj privatni raj' Vukovarska ulica

Slavonska avenija

Željeznica čini mrežu neovisnu od drugog prometa u Zagrebu, pa tako pruža i posebne vizure po ulasku u grad s južne ili jugozapadne strane, s panoramama i pogledima na široke avenije (Vukovarsku i Slavonsku), kao i na indrustrijske zgrade uz prugu. Tako je predmetni južni ulaz u grad izravno povezan sa središnjom gradskom zonom te se uspostavom odnosa između njih može znatno djelovati na doživljaj grada, pri čemu bitnu ulogu imaju i postaje kao točke zaustavljanja. Istok i zapad grada su, kao što je navedeno, dobro povezani, no što je sa poprečnom poveznicom sjeverozapad-jugozapad i sjeveroistok-jugoistok? U Zagrebu je vrlo lako doći iz periferije u centar, ali što kad putujemo iz npr. naselja Prečko u Vrapče? Jedan od prioriteta je stvarnje kružne prometne povezanosti između naselja kako bi se izbjegla zrakasta stuktura cestovne mreže i opterećenje centra prometom. Uočeno je 8 uzdužnih zona:

rijeka Sava

1) Podsljeme - nekonsolidirano područje bivših sela, danas prepuno divlje gradnje 2) Donji Grad - visokokonsolidirano, blokovska struktura, s prugom kao južnom granicom 3) industrijska zona - uz prugu, zapušteni industrijski kompleksi i radnička naselja Avenija Dubrovnik

4) preskočeni grad - nekonsolidirano područje Trnja, Trešnjevke i Peščenice, između pruge i Save, koje je grad "progutao" divljom gradnjom te nedostatakom cjelovitog planiranja 5) Sava i Savica - prostor uz rijeku kao zeleni pojas pogodan za sportske i rekreativne sadržaje, ali uz prisutnost brownfielda: Sveučilišne bolnice, Velesajma i Jakuševca 6) Novi Zagreb - planska izgradnja većinom stambene namjene, uz nedostatak javnih sadržaja 7) niskokonsolidirani prostori - bivših sela na južnim rubovima grada (Botinec, Brezovica...)

Ranžirni kolodvor

8) poljoprivredne površine - južna granica grada uz obilaznicu i ranžirni kolodvor

Ove uočene zone mogu biti kvalitetno iskorištene ako se ne poimaju samo kao linearne barijere. Kroz njihovo poprečno povezivanje i integraciju sadržaja može dobiti raznolik 'sve u jedan' doživljaj Zagreba kakav gradu odgovara s obzirom na slojevitost i bogatu povijest. gradska obilaznica

kontekst sadašnjosti | studentica: Božica Sršen

259

(01.) Atlas brownfield površina Grada Zagreba | Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada | pristupljeno 25.03.2020 preko službenog web servisa: geoportal.zagreb.hr/Karta (02.) pogledaj.to/arhitektura/napustenagradska-klaonica-kao-kulturno-zaristegrada/ | 'Napuštena gradska klaonica kao kulturno žarište grada' | autorica: Zrinka Barišić Marenić | pristupljeno: 25.03.2020

Prepoznajemo niskokonsolidirane zone uglavnom tamo gdje je Zagreb svojim naglim rastom 'progutao' postojeća sela: u podsljemenskom području, Trnju, Trešnjevci i Pešćenici. To su djelovi grada koji ni danas još nisu dobili suvisli plan razvoja. Potez industrije uglavnom je bio koncentriran oko željeznice te Zagrebačke i Radničke ceste. U Novom Zagrebu se nalazi svega nekoliko brownfield zona te one nisu industrijske namjene (Sveučilišna bolnica, Velesajam, odlagalište Jakuševac.) Praznom prostoru uz Savu još se nije uspjelo definirati razvoj, no centralna pozicija te zone sugerira sportsko-rekreacijske sadržaje sa parkovima. Zagreb na jugu ima lako uočljivu granicu: poljoprivredne površina ruralnog karaktera od visoko urbanog Novog Zagreba dijeli željeznička pruga i gradska obilaznica. (1)

c.2 ostvarenju hrvatske moderne arhitekture industrijske namjene." (2)

(03.) karta velikih niskokonsolidiranih područja na širem prostoru Grada Zagreba (04.) karta brownfield površina (napuštene industrije i dr.) na užem području grada legenda: krupna niskokonsolidirana područja brownfield površine svih vrsta željeznička pruga gradska obilaznica

(05.) fotografije danas napuštene gradske klaonice otkrivaju velik potencijal za preobrazbu tog brownfield područja (2)

kontekst sadašnjosti | studentica: Božica Sršen

260

(01.) karta krupnih poljoprivrednih površina u bližoj okolici Zagreba (02.) karta najvažnijih 'zeleno-plavih' pejsažnih zona grada legenda: poljoprivredne površine pejsažne zone željeznička pruga gradska obilaznica

(03.) jezera Ornitološkog rezervata Savica su neprepoznat poencijal grada

Kao najperspektivnije izdvajaju se dvije uzdužne zone: ona uz prugu - devastirana, zapuštena te zona ulaza u grad - neizgrađena i neiskorištena. Kako pristupiti tim zonama i kakav može biti njihov međuodnos? Potrebe za novim urbanim kapacitetima mogle bi se riješti povećanjem gustoće uz središte grada, u kojem slučaju bi periferija mogla ostati neurbanizirana, sa površinama iskorištenim za parkove ili poljoprivredne aktivnosti (gradski vrtovi). Ako taj princip obrnemo, tada bi središte grada moglo dobiti neku vrstu najamnih poljoprivrednih parcela ili vrtova, a grad bi se mogao nesmetano izgrađivati prema jugu. Uzdužne zone grada mogle bi se dodatno povezati mrežom biciklističkih staza. Već dugo postoji ideja o prenamjeni sačuvane željezničke trase Samoborčeka na sjeveru Trešnjevke, čime bi se preko Zagrebačke avenije i Petrovaradinske ulice povezali sjever i jug.

kontekst sadašnjosti | studentica: Božica Sršen

261

linearni elementi grada Zagreb u 19. stoljeću ima naizgled sličan razvojni pravac kao Beč - grad koji uklanja svoje glomazne fortifikacije kako bi dobio novi razvojni prostor na budućem Ringstrasseu. Međutim, u Zagrebu je pristup elementarno različit jer grad nema problematične gradske zidine koje ograničavaju širenje. Zato se Zelena potkova oblikuje planski, paralelno sa širenjem glada.

100m

Zagreb prije ujedinjenja: Kaptol i Gradec

(01.) prikaz Beča sa sustavom fortifikacija i začetcima gradnje oko zidina (02.) stanje Beča sredinom 19. stoljeća netom prije rušenja zidina i izvedbe Ringa

500m

1865. godina stanje uoči Prve regulatorne osnove

1km

1902. godina nacrt grada s pripojenim teritorijem

Zagreb zapravo tek krajem 19. stojeća dobiva svoje 'bedeme' - snažan uzdužni potez željeznice koji zaustavlja širenje grada na jug. Taj potez, zajedno sa reljefnom granicom Medvednice te dominantnim uzdužnim prometnicama (Ilica, Jurišićeva, Vlaška), čini skup linearnih elemenata koji omeđuju gradsko tkivo Zagreba. Kako pruga prolazi kroz grad, uz nju se počinju graditi industrijski sadržaji koji potenciraju linearan razvoj. Navedeni paralelni potezi uvjetuju i određuju širenje grada sve do 2. svjetskog rata.

kontekst prošlosti | studentica: Božica Sršen

262

Navedeni oblik razvoja nužno asocira na koncept 'linearnog grada' koji je popularno korišten u razdoblju industrijske revolucije. Primjerice, plan Volgograda autora Nikolaya Milyutina ostao je na papiru, dok je linearni grad Soria y Mate čak i djelomično izveden. Zagreb se u konačnici nije širio samo linearno, što je posebno potencirano razvojem Trnja, Trešnjevke i Novog Zagreba poslije rata te podljemenske zone. Svejedno, prepoznate uzdužne trake imale su golem utjecaj na rani razvoj grada te se nužno prepoznaju zajedničke teme sa linearnim gradom, od kojih neke mogu biti od značaja i u suvremeno doba.

2km

prijedlog Direktivne regulatorne osnove 1948. godine

(01.) Nikolay A. Milyutin | prijedlog linearnog inustrijskog grada | industrija i stanovanje odvojeni su zonom parka te je omogućen neograničeni linearni rast. (02.) Arturo Soria y Mata | Ciudad lineal (linearni grad) | realizirani projekt linearnog grada uz Madrid

2km

postojeće stanje 1970. prije donošenja prvog GUP-a

2km

Generalni urbanistički plan 2001. / 2003.

Zagreb se nalazi uz veliku rijeku, kao i primjerice Beograd ili Budimpešta, međutim on ima elementarno drugačiji odnos prema riječnoj obali od ta dva grada, pošto je do Save došao tek u 20. stoljeću. Možemo ipak povući neke paralele, pošto se u Beogradu javlja tema Novog Beograda i dualiteta staro-novo te u Budimpešti spajanja dviju povijesnih jezgara. Sava je možda i najaktualniji linearni potez za Zagreb u 21. stoljeću, pošto može djelovati ka integraciji Novog i 'starog' Zagreba.

kontekst prošlosti | studentica: Božica Sršen

263

apokalipsa kao katalizator Zagreb se nakon potresa suočava s velikim promjenama u koncepciji centra grada i zgrada javnih i obrazovnih institucija smještenih u tom centru. Je li opravdano da se ključne državne institucije nalaze u nesigurnim zgradama na području s velikom opasnosti od potresa? Javljaju se prijedlozi izmještanja vlade, sabora, bolnica i fakulteta izvan gradskog središta. Sasvim drugi problem je pandemija koja iznenađuje cijeli svijet 2020. godine. Postavlja se pitanje kako će nastava u školama i svakodnevni rad općenito izledati nakon ovog prisilnog odskoka u digitalno doba? Upućuje li sve navedeno na decentralizaciju i veliku urbanu transformaciju Zagreba? (01.) raumlabor.net/floating-universityberlin-an-offshore-campus-for-cities-intransformation/ | inicijativa i projekt 'Plutajućeg sveučilišta' | arhitektonski ured Raumlabor, Berlin | pristupljeno 20.04.2020

Zanimljiv primjer je projekt 'plutajućeg sveučilišta' na retenciji hidroelektrane, rad Berlinskog ureda Raumlabor. Zamisao nastaje jednog ljeta, kad je vrijeme u Berlinu bilo izrazito suho, što je neobično za vlažnu njemačku klimu. Autori utočište od 'suše' traže na nezamislivom mjestu, jer retencije uobičajeno doživljavamo destruktivnima. Prilikom izgradnje velikih hidroelektrana često se upravo čitava mjesta iseljavaju i potapaju, a ovdje se retencija koristi kao podloga za razvoj novog sadržaja. Naglasak je na kreativnoj prilagodbi nastalim negativnim utjecajima. (1) U okolnostima pandemije, lokalne zajednice sve više dobivaju na važnosti, prvenstveno zbog nemogućnosti kretanja i odlaska u druge djelove grada. Ograničena mobilnost tjera nas na uočavanje svih prednosti i nedostataka našeg susjedstva.

(02.) fotografija 'Plutajućeg sveučilišta' u retenciji aerodroma | izvor: projekt 1

kontekst budućnosti | studentica: Božica Sršen

264

(01.) bestworldyet.com/freetownchristiania-copenhagen/ | '...Freetown Christiania' | pristupljeno 20.04.2020

Primjere neovisnih zajednica nalazimo u gradovima poput Berlina ili Kopenhagena, gdje zapuštene dijelove grada preuzimaju umjetničke skupine. Freetown Christiania je jedna takva 'komuna' u Kopenhagenu, s vlastitim pravilima i autentičnim načinom života. Neobični oblici života u gradu tokom pandemije poprimaju sasvim novu kvalitetu. (1) Kad su arhitekti i urbanisti tokom 20. stoljeća težili redefiniciji gradova, često su se okretali vizijama futurističkih megstruktura potčinjenih mehanizaciji i proizvodnji. Ipak, industrija se u konačnici izbacuje iz europskog grada, a globalizacija i razvoj informacijske tehnologije omogućiti će da posao ostane u virtualnom svijetu. Čovjek je sve labavije povezan s radnim mjestom. Koja je vizija budućnosti bila točnija - industrijska metropola ili vrtni grad? (02.) theculturetrip.com/europe/germany/ berlin/articles/11-funny-conversationsoverheard-in-neukolln-cafes/| '...Overheard in Neukölln Cafés' | pristupljeno 20.04.2020

kontekst budućnosti | studentica: Božica Sršen

265

ujedinjeni grad? Centru Zagreba gravitiraju sve glavne komercijalne aktivnosti i javni sadržaji. To je, naravno, odlika gotovo svih europskih gradova. Međutim, specifičnost Zagreba je jača povezanost između centra i periferije nego međusobna povezanost susjednih četvrti. Prisutna je tendencija linearnom širenju, kao i zrakasta prometna povezanost koja povećava protok prometa kroz centar grada te stvara veliko opterećenje na ograničenu infrastrukturu. Istovremeno, prometne gužve narušavaju javne površine diljem grada, koje su ionako ograničene zbog velike potrebe za parkirališnim mjestima. Jačim međusobnim povezivanjem periferije stvorio bi se prodor kroz linearne 'barijere', a cezure kao Sava ili pruga mogle bi postati točke preklapanja i novi javni prostori. Takvo povezivanje moguće je izvesti iskorištavanjem potojeće mreže pruge, ali i biciklističkim i pješačkim potezima neovisnima od automobilskog prometa. (01.) Robert Venturi | 'Complexity and Contradiction in Architecture' | 1966. god.

c.1

"I am for messy vitality over obvious unity... I like elements that are hybrid rather than 'pure', compromising rather than 'clean', distorted rather than 'straightforward,' ambiguous rather than 'articulated,' perverse as well as impersonal... conventional rather than 'designed,' accommodating rather than excluding, redundant rather than simple, vestigial as well as innovating, inconsistent and equivocal rather than direct and clear... I include the non-sequitor and proclaim the duality... Blatant - R. Venturi, 1966.

Današnji planovi za budućnost Zagreba predmet su burnih rasprava. Javnost postavlja pitanje: za koga se ti planovi donose? 'Zagrebački Manhattan' samo je jedan od projekata koji bi vrijedan prostor javnih površina zamijenili privatnim luksuznim stanovanjem, u ovom slučaju uz uništenje vrijednih paviljona na Velesajmu. Slično se već dogodilo u Beogradu, što bi građani Zagreba trebali uzeti kao upozorenje.

(02.) projekt 'Beograd na vodi', prostorni prikaz urbanističko - arhitektonskog rješenja

kontekst promjene | studentica: Božica Sršen

266

(01.) shema zagrebačkih uzdužnih poteza legenda:

točke križanja

željeznička pruga gradska obilaznica Ilica - Jurišićeva - Vlaška ostale ključne prometnice

3 zadruga 21. st? stanovanje, ne spavaonica

rekreacija

poljoprivreda

Budućnost Zagreba leži u decentralizaciji. Nužna je dobra povezanost perifernih točaka i točaka križišta. To je moguće postići demokratizacijom prostornog planiranja: povezanom lokalnom zajednicom kao ishodištem razvoja. Mikrointervencijama bi se grad razvijao u skladu s njegovom poviješću i lokalnim karakteristikama pojedinih naselja, umjesto da se artificijelno stvaraju prostori bez korijena u prošlosti i duhu mjesta .

kontekst promjene | studentica: Božica Sršen

267

sinteza razrade projekata

Zagreb na _____ Paula Prebeg

Prilikom sagledavanja problematike grada kao cjeline, prikaz analize se sveo na kompoziciju linija. Kroz taj prikaz je zaključeno da je linijama pokazan jasno prepoznatljiv oblik grada, što je potaknulo razmišljanje da su upravo te linije, osi, osnovica cijeloga grada. Istraživanje se nastavlja s namjerom istraživanja linearnog grada i linije u gradu temeljenom na kompozicijskoj osnovi. Cilj osi je omogućiti kontrolirano popunjavanje i transformaciju u postojećoj gradskoj strukturi i kontrolirano širenje i razvoj grada do periferije. U okviru toga, metoda primjene se pronašla u teoriji integralnog urbanizma, prepoznavanju ambijenta unutar postojeće strukture i korištenje točaka koje pospješuju kretanje ljudi, informacija, objekata. Te točke su hibridnost, poroznost, povezivanje, autentičnost i ranjivost. Ove kvalitete opisuju odmak od izoliranog promatranja pojedinačnog objekta na obazrivost prema cjelokupnom ambijentu i multifunkcionalnim prostorima. Polazi se od namjere da se stvorena mreža uspostavi kao hibridno živo urbano tkivo koje je ispunjeno u svakom dijelu grada. Nakon cijelog istraživanja osi i linearnog grada, pokušava se vratiti na početak i odgovoriti na pitanje, je li Zagreb doista linearan grad? Dolazim do zaključka da je, iako ne linearan, Zagreb zasigurno grad na linijama koje se kronološki nižu od sjevera prema jugu. Prema tome, zadatak naše generacije je upotpuniti i dovršiti grad u osi Novog Zagreba 20.st. i postaviti preduvjete za razvoj nove osi na prostoru južnije od 'kraja grada', ususret novoj maniri, novim izazovima i novom gradu.

filling the void Karla Pribanić U početku istraživanja južnog dijela Zagreba, kao fenomen su prepoznate urbane praznine. Urbana praznina može biti poželjna ili nepoželjna i tako djelovati na stanovnike grada stvaranjem drugih vrsta praznina - onih mentalnih, duhovnih, socijalnih, kulturnih... Na temelju njihovih karakteristika urbane praznine južnog Zagreba klasificirane su u šest kategorija. Ono što je zajedničko svim kategorijama je potencijal. Sve urbane praznine mogu na neki način podići kvalitetu životu u gradu, ako se iskoriste na ispravan način, vodeći računa o njihovom identitetu. Nakon istraživanja za svaku kategoriju praznina određeno je polazište, cilj razvoja kojem će takve praznine težiti. Ciljevi razvoja zatim se nadograđuju istraživanjem bottom up urbanizma i socijalnog urbanizma te primjera razvojnih strategija Hamburga i Pule. Zaključak je da se bottom up djelovanjem mogu stvoriti razni alati koji mogu postati strategije za razvoj grada. Međutim zaključeno je i da se neki problemi grada ne mogu rješavati isključivo lokalno, te je zato rješenje kompromis vrha i dna, koji će rezultirati ravnotežom u planiranju i stvaranju grada. Predloženi su alati kojima se može djelovati bottom up i top down. Oni su sistematizirani pomoću kategorija urbanih praznina. Novi ciljevi urbanog razvoja te alati kojima se do njih dolazi primijenjivi su na cijelo područje grada, ne samo na urbane praznine. Uz njih se na grad primjenjuju tri sloja, koja proizlaze iz kategorizacije praznina i istraživanja. Prvi je sustav transformiranih poželjnih urbanih praznina, drugi je razvoj izgrađenih područja u vibrantna,a treći sloj je sustav aktivnih poljoprivrednih praznina. Tri sloja se preklapaju sa novim ciljevima razvoja grada te stvaraju grad u čiji razvoj i stvaranje su uključeni svi.

human scale city Petra Pulić Analizama su detektirani pojasevi urbanih prijelaza unutar gradskog tkiva kao zone iznimnog potencijala, ali i najizloženije za zloupotrebu. U zonama iščitanih prijelaza javlja se nekolicina diskutabilnih gradskih projekata za koje je predviđen golem novac, a njihov benefit za grad u cjelini je upitan. Gradski projekti kao takvi neophodni su gradu, ali pitanje je kako ih isplanirati na način da oni, osim što čine atraktivan prostor sam po sebi, pridonesu i neposrednoj okolini dizanjem kvalitete prostora, a i čitavom gradu. Naglasak istraživanja jest na teoriji New Urbanisma čiji je cilj stvoriti grad po mjeri čovjeka. Iako je Novi Zagreb zamišljen kao „grad u gradu" sa svim svojim sadržajima, zbog okolnosti izvedbe prostor je sveden na stambene zgrade i goleme neiskorištene parterne površine koje su livade bez programa i sadržaja. Udaljenosti su velike, što uvelike isključuje pješački i biciklistički promet. Cilj je oplemeniti novozagrebačku "spavaonicu" pratećim sadržajima, manjim javnim prostorima i gustom mrežom sporijeg prometa što bi onda oživilo gradsko tkivo u cjelini, kao što je lijepo vidljivo na primjeru Amsterdama. Također, cilj je grad razvijati unutar svojeg obuhvata kroz prenamjenu napuštenih površina na način da im se da nova namjena i vrijednost, a ne slijepo širenje u neizgrađen prostor i njegovo nepovratno trošenje dokle god unutar gradskog tkiva postoje velike neiskorištene površine s potencijalom za prenamjenu.

sretan grad Lucija Radelja

Krajnji cilj planiranja prostora je SREĆA i zadovoljstvo ljudi i njihov odnos sa drugim elementima u prostoru. Za sreću u gradu je bitna infrastruktura i povezanost. Pri projektiranju ne smije se zanemarivati kulturni izričaj i povijest prostora. Javna dobrobit bi trebala biti iznad privatnih interesa. Prostor bi trebao biti sklon promjeni i prilagodljiv svim generacijama. Osjećaj pripadnosti i povezana zajednica doprinosi sreći pojedinca. Gradski život i njegov prostor imaju izravan utjecaj na našu opću ravnotežu. Kroz dnevne navike susrećemo se sa različitim prostornim uvjetima te oni svakodnevno izazivaju neku emociju u nama. Pozitivna iskustva nas povezuju uz mjesto te je veća vjerojatnost da ćemo se na njega samog vratiti. Tim pozitivnim iskustvima stvara se osjećaj pripadnosti. Iz socijalne interakcije proizlazi pripadnost zajednici te je nj. posljedica međusobno povjerenje. Kao zaključak se iščitava čvrsta veza između socijalne prihvatljivosti i pripadnosti. U gradskom životu je jednak značaj kretanja kroz prostor kao i boravljenja u njemu. Kretanje automobilom ima i dobrih i loših strana. Ono omogućuje slobodu pojedinca te njegovu samostalnost .Gužva u prometu i njezino trajanje mogu biti izvor frustracija. Kao pješak osoba ima izravni kontakt sa okolinom te dobiva više podražaja ,ali je veliki faktor i utrošak vremena ukoliko je destinacija izvan dohvata. Stoga se promet usmjerava na pješački i biciklistički promet.

urban constellations Karla Radić-Lima U kontekstu grada analizom se uočava potreba da Zagreb postane policentični grad. Dosadašnji model sa centrom i satelitima oko njega pokazao se neodrživim. Opterećenje stanovništva kao i njihove potrebe trebaju moći biti zadovoljene u svojem neovisnom krugu gravitacije. Nizanjem u prostor sadržaje višeg reda stvara se aglomeracija. Svaki od njih izoliran možda nebi imao jednaku gravitaciju koju ima u sustavu koji je na tom području realiziran. Nadalje, svaki sadržaj koji se pojavljuje u gravitacijskom polju sadržaja višeg reda automatski postaje dijelom tog sustava te se tako oni međusobno nadograđuju. Tim procesom međusobne veze se ojačavaju pogotovo poduprte olakšanom mobilnosti - jake pješačke i biciklističke veze i naglasak na njima, kao i veka dostupnosti javnom prijevozu. Stvorena konstalacija sadržaja sa svjom mnogim i raznolikom gravitacijama teže gubi svoju funkciju, i ostavlja mogućnost za nadograđivanjem komplementarnih sadržaja ovelike olakšanom. Stavljanjem sadržaja koji su specifični sa prostor na kojem se nalaze i komplementarni su sa njim kao i korisnicima, stvaraju individualnost i posebnost tog prostora pa tako i nezamjenjivi element.

vibrantni grad Karla radović Prilikom analiza dolazi do uspostave dva termina: vibrantnost kao nešto čemu težimo i hibridnost kao nešto na što spontano nailazimo u prostoru, ne nužno pozitivno ali s potencijalom da takvo postane. U drugoj fazi istražuje se fenomen location based social media, njihove neporecive sveprisutnosti i utjecaja u oblikovanju društvene i prostorne stvarnosti. Uvodi se termin 'millennial pink' mentaliteta koji označava poricanje društvene i prostorne stvarnosti, a nastaje kao odgovor generacije na manjak perspektive, solidarnosti, te političke i ekonomske sigurnosti. Objašnjavaju se i mapiraju takvi projekti na području Zagreba. Istraživanje zaključuje da je utjecaj socijalnih medija nemoguće zanemariti, takvo što bi naprosto bilo 'millennial pink', potrebno je afirmirati njihov utjecaj, koristiti ih prostorom planiranju kao sredstvo edukacije i metodu liječenja apatije građana prema vlastitom prostoru grada. Uspostavljaju se cilj (vibrantni grad), metoda (integralni urbanizam) i alat ( socijalni mediji) projekta. U trećoj fazi razrade projekta određuje se proces prostornog planiranja preuzet iz inicijativa europske unije, prilagođen zagrebačkom kontekstu, u koji se implementira korištenje socijalnih medija kao glavnog alata. U posljednjoj fazi razrade projekta primjenjuju se gore navedene metode i alati na kontekst južnog Zagreba s koncentracijom na tri brownfield zone: Plava potkova ( pejsaž), Velesajam (kultura) ranžirni kolodvor ( infrastruktura).

zeleni Zagreb Mia Rasonja Sadašnje fragmentirane zelene i vodene površine proširiti, nadopuniti, obogatiti raznim sadržajem, stvoriti nove reprezentativne prostore te ih povezati u konkretan sustav zelenila koji će zajedno sa susjednim sadržajem činiti kvalitetnu sliku 'zdravog i zelenog' grada Zagreba.

grada temeljenog na prirodnim resursima i

Jedna od promjena je primjena zelene infrastrukture

zelenog' grada Zagreba. Zagreb je pun potencijala

dio grada, a ne bio granica. Zelena zona uz Savu

redesigning the grid Andrea Rosandić U planiranju je glavni naglasak bio na transformaciji primetnih, javnih i zelenih površina. U transformaciji prometa došlo je do nadogradnje postojeće infrastrukture: bitno je dovršiti postojeće, započete prometne pravce kako bi se stvorila funkcionalnija prometna mreža. Znatnije promjene u transformaciji dogodile su se u planiranju biciklističkih i pješačkih pravaca. Uz GUP dodane su nove intervencije koje su bile prepoznate kao nužne. Potrebno je smanjiti promet unutar naselja, pa se uvođenjem pješačkih i biciklističkih staza u samo naselje daje prednosti pješaku i biciklistu u odnosu na vozača automobila. Poboljšanjem javnog prijevoza došlo bi do smanjenja korištenja osobnih automobila, a također i poboljšanjem biciklističke infrastrukture poboljšala bi se svijest ljudi o održivom načinu kretanja. Transformacije javnih i zelenih površina točkastim intervencijama i aktiviranjem neaktivnih područja poboljšale bi kvalitetu života u naseljima Novog Zagreba te bi riješila problem segmentiranosti naselja i omogućile bi funkcioniranje tog dijela grada kao cjeline s kontinuiranim sadržajima koji su do tada bili raspoređeni disperzno. Grad budućnosti nije moguće planirati po uzoru na prijašnje modele post-gradova nego je potrebno stvoriti novi pristup koji će primjeniti sve dobre i poželjne karakteristike prostora koje uočavamo u svakoj od matrica post-grada. Ovakvim pristupom ˝redisigning the grid˝ poboljšalo se postojeće stanje u prostoru te njegova uporabljivost koja je više prilagođena čovjeku kao korisniku, u odnosu na prijašnju matricu koja je prednost davala automobilima, a sve je to posljedica nastanka post-grada koji je svoj razvoj temeljio na prijašnjim principima.

NZg 2.1 Frida Samardžić Rješavanje i prijedlog intervencije u Novom zagrebu je baziran na postojećoj infrastrukturi i izvodi se kao nadogradnja. Ne briše postojeće nego se prilagođava. Intervencije se sastoje od paralelne mreže komunikacija koje povezuju naselja na mjestima gdje je potrebno za poticanje češćih prelaska iz naselja u naselje i stvaranje kraćih puteva. Artikulacija javnih površina i izvođenje javnih površina koje postoje u prostornom planu. Iako u Novom zagrebu ima već mnogo javnih zelenih površina unutar svakog naselja, Novi Zagreb nema izvedenu jednu zajedničku koja bi ga povezala. Plava potkova postoji u prostornim planovima i predviđen prostor, iako je nagrižen nelegalnom stambenom izgradnjom, postoji i ima potencijal da se poveže u sustav parkova naselja, Bundeka, Hipodroma i Velesajma kao povezujuća i značajna točka grada. Kao i u svakom gradu, uočavaju se zone potencijalnog razvoja, to su prostori koji su s vremenom izgubili svoju nekadašnju funkciju i danas su pretežito prazni i potrebna im je prenamjena. Te površine okružuju Novi Zagreb i njihovom aktivacijom i prenamjenom mogle bi se razviti prostori potencijalnog razvoja, koji bi privlačio ljude u taj dio grada i bio B točka svakodnevnih aktivnosti. Takva intervencija dovodi južni Zagreb u poziciju gdje je potrebno razvijati bolje ''horizontalne'' veze u gradu i njegovim uključivanjem u život grada, dio svakodnevnih migracija i destinacija.

reanimirani grad Iva Sladoljev-Jolić sagledavajući problematiku obuhvata južnog zagreba odabrana je metoda planiranja primjenjena na projektu brussel 2040. prema spomenutoj metodi prvi korak je izdvojiti sastavne elemente i valorizirati ih. potom se u očišćeni prostor postavljaju novi slojevi na koje se onda vraćaju izvorne sastavnice ali ne nužno na početno mjesto, već unutar nove kompozicije. projekt južnog zagreba se zasniva na 3 zasebna ali povezana koraka na koje se onda primjenjuje spomenuta metoda. 1_studija mobilnosti _ bazira se na pretvaranju prometnog bedema u element integracije. sustav željezničkog prometa privremeno se izmiče i postavlja se nova mreža prometnica, trasa javnog prometa i "park and ride" sustava. povratak željeznice u obuhvat izmiče se na jug kako bi se izbjeglo uvođenje željezničkog prometa i ranžirnog kolodvora u grad. 2_studija urbanog tkiva _ pretvara zagreb u policentrični sustav kako bi što šire gradsko područje ostalo aktivirano. svako naselje postaje zaseban centar, uvođenjem uz stambenu namjenu minimalno još jedne javne funkcije i sustava zelenila _ hibridni centar. stvaranjem komunikacija među naseljima nastaju križišta čiji potencijal ne smije ostati neiskorišten pa se takve gradske platforme dodatno pojačavaju. 3_studija krajolika _ proširenjem odteretnog kanala sava_odra, postoji mogućnost smanjenja inundacije. sava duž svog toka dobiva dva zelena koridora u koje se mogu integrirati različite funkcije, a postavljenjem pješačkih mostova otvara se i mogućnost spajanja trnja i južnog zagreba. pješačkim povezivanjem grad bi se približio mjerilu čovjeka i prestao bi se čitati kao dvije zasebne polutke. područje hipodroma i bundeka postalo bi područje gradskog parka sava na koji bi se vezao sustav novih zelenih osi i postojećih zelenih zona jaruna i savice.

grad među cezurama Mia Smiljanić

Prvim analizama prepoznati su problemi nedovoljnog korištenja i nepovezanosti zelenih urbanih prostora. Za razliku od kontinuiranoga pridodavanja značenja pejsaža za grad, valoriziranja njegove vrijednosti i podizanja svijesti o njegovoj važnosti za suvremeni urbani održivi razvoj, pejsažna komponenta planiranja grada Zagreba postupno kroz 20. stoljeće gubi na svome značenju, kako kvantitativno, tako i kvalitativnoj slici grada. Zeleni grad kao koncepcija je sveobuhvatna i mnogoznačna zamisao cjelovitoga pejsažnog sustava grada koja podrazumijeva jasne ciljeve, multifunkcionalne uloge pejsaža koje teže samoodrživoti. I ono najvažnije, temelji se na pejsažnoj strategiji - prostorno i vremenski određenom slijedu planskih mjera, kojih je svrha ostvarivanje cilja na temelju kontinuiranoga planiranja. Pejzažni urbanizam, poput infrastrukturnog urbanizma i ekološkog urbanizma, naglašava performanse zelenih površina nad čistom estetikom i koristi sistematsko razmišljanje i strategije. Iako grad Zagreb nema rapidan rast što se tiče stanovništva, ideja ovog rada je bila zauzeti neiskorištene površine, restrukturirati i revaluirati postojeće brownfield površine te ograničiti daljnje nekontrolirano širenje grada na jug osmišljajući korisne zone raznih namjena te stvarajući mrežu postojećih i novoplaniranih parkova južno do Save.

(ne)formalni grad Bruna Sorić Istraživanjem fenomena duha mjesta postavilo se pitanje socijalnog aspekta prostora. Teorijsko polazište neformalnog urbanizma pružilo je temelj, odnosno podlogu istraživanja nekontroliranog rasta grada. Neformalna mreža grada spojila se s rastućim svjetskim fenomenom parkleta prostorne intervencije koja uključuje lokalno stanovništvo u urbanističko planiranje i kreiranje vlastite svakodnevnice. Projekt (ne)formalnog grada svoje urbanističke principe implementira u formalni grad stvarajući balans između onog što kao društvo već znamo i onog što tek dolazi. Ekološki promet, stvaranje zelene urbane mreže i demokratično uključivanje lokalnog stanovništva bez invazivnog mijenjanja njihove strukturne mreže napravljeno je s ciljem smanjivanja anksioznosti i poboljšanja mentalnog zdravlja. Mentalni aspekt i zadovoljstvo lokalnog stanovništva neizostavno je za grad i njegovu specifičnu atmosferu, duh mjesta. Istraživanja tijekom pandemije 2020. godine pokazala su da većina stanovništva negativno doživljava gužvu na javnim prostorima, što rezultira stalnim osjećajem tjeskobe. Mjere zaustavljanja zaraze rezultirale su zatvaranjem uslužnih objekata i potpuno su promijenile način na koji stanovništvo doživljava svoju svakodnevnicu. Javni prostori postali su mjesto druženja, socijalizacije i mjesto izbjegavanja tjeskobe zatvorenih prostora čime se stvorila potreba za otvorenim rekreacijskim površinama, zelenilom, vanjskim 'dnevnim boravcima' i ekološkim prometom. Projekt (ne)formalnog grada spaja sve te elemente u sustav koji bi direktno utjecao na fizičko i mentalno stanje stanovništva.

cijepljeni grad Božica Sršen mikrointervencije u ciljane prostore Novog Zagreba + preobrazba jugoistočne obale Save + nova biciklistička/pješačka infrastruktura Zagreb je sredinom 20.st. doživio veliku ekspanziju s dolaskom stanovništva sa sela i snažnom industrijalizacijom. Nakon što je sredinom 19.st. prošla pruga, počeo se linearno širiti, a sa eksplozijom doseljavanja 50ih godina širi se prema jugu preko Save. Kako su se sadržaji grupirali uz važne prometnice, nastale su uzdužno diferencirane zone. Nakon što je industrija propala, a demografski trendovi su postali negativni, Zagrebu su ostali mnogi napušteni pogoni i nerealizirani objekti. Ti prostori su postali zapuštene , opasne rupe u gradskom tkivu. U Novom Zagrebu uočeni su takvi 'bolesni' prostori koje bi trebalo sanirati, s ciljem dizanja kvalitete života i pružanja sadržaja koji nedostaju, a bez potrebe za daljnjim širenjem grada prema jugu. Prepoznavanjem kvaliteta heterogene strukture grada i nadograđivanjem na njhove posebnosti ciljanim mikrointervencijama vraća se 'ključ u ruke' stanovnicima kvartova i moć da utječu na oblikovanje vlastite zajednice. Nakon potresa u Zagrebu i istovremene karantene nedostupnost i centraliziranost javnih gradskih sadržaja postala je očigledna, što je skrenulo pažnju na istraživanje policentričnosti (kojoj bi bottom-up pristup mogao pridonijeti). Također su istražene i ideje o zelenom pojasu uz Savu i biourbanističkom pristupu koji bi njenoj obali vratio rekreativnu namjenu i dao joj novi element održivog razvoja.

Novi Zagreb: istraživački reader