Vrednote u Hrvatskoj od 1999 do 2018. prema european Values Study

Josip Baloban Gordan Črpić JOSIP JEŽOVITA

Vrednote u Hrvatskoj od 1999. do 2018.

ISBN 978-953-11-1196-6

Cijena 70 kn

prema European Values Study

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Hrvatsko katoličko sveučilište Kršćanska sadašnjost

Lektura: Tomislav Galović Korektura: Josip Ježovita Grafičko oblikovanje: Tomislav Košćak

Izdaju: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Vlaška 38 Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, Ilica 242 Kršćanska sadašnjost d.o.o., Zagreb, Marulićev trg 14 Za nakladnike: Mario Cifrak Željko Tanjić Stjepan Brebrić Tisak: Denona d.o.o., Zagreb Naklada: 900 ISBN 978-953-6420-14-8 (Katolički bogoslovni fakultet) ISBN 978-953-8014-24-6 (Hrvatsko katoličko sveučilište) ISBN 978-953-11-1196-6 (Kršćanska sadašnjost) Tiskano u siječnju 2019.

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001016945.

Predgovor

U

Europi se od 1981. godine kontinuirano, nakon svakih desetak godina, provodi međunarodno istraživanje sustava vrednota te recepcije i primjene vrijednosnih orijentacija pod nazivom European Values Study (EVS). Središte je tog međunarodnog projekta na Tilburškom sveučilištu u Nizozemskoj. Hrvatska se u taj međunarodni projekt uključila s trećim valom istraživanja 1999. godine preko Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je kao nositelj projekta interdisciplinarno okupio znanstvenike s različitih fakulteta Sveučilišta i znanstvenoistraživačkih instituta. Ti su hrvatski znanstvenici do sada sudjelovali u trećem valu 1999./2000., u četvrtom valu 2008. i naposljetku u petom valu 2017./2018.

Treći i četvrti val istraživanja za Hrvatsku financiralo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Budući da je za peti val tog međunarodnog istraživanja Hrvatska zaklada za znanost 2016. godine (već u prvom krugu vrednovanja) odbila financijsku pomoć, financiranje projekta preuzeli su Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (s 50%), Hrvatsko katoličko sveučilište (s 25%) i Zaklada Adris donacijom (s 25%). Inače, u pojedinim europskim zemljama državne institucije financiraju taj projekt, jer smatraju da su rezultati istraživanja društveno-politički relevantni.

Rezultate dosadašnjih istraživanja, kao i komentare istih, hrvatski su istraživači u posljednjih dvadesetak godina objelodanili u knjigama i časopisima na hrvatskom jeziku, kao i na stranim jezicima.

Istraživanje obuhvaća nekoliko tematskih područja bitnih za život europskog pojedinca, ali i suvremenih europskih društava – kako u zapadnoj i sjevernoj, tako i u srednjoj, istočnoj i južnoj Europi. Projekt se, primjerice, fokusira na sljedeće vrednote (odnosno vrijednosti): brak i obitelj; religija i moral-etika; demokracija i politika; obrazovanje; uloga žene u društvu; slobodno vrijeme; solidarnost, pravednost i socijalna osjetljivost; povjerenje u institucije itd.

Unatoč financijskim poteškoćama hrvatski istraživački tim, poput „istinskih entuzijasta“, skuplja i analizira rezultate istraživanja uspoređujući razmišljanja 5

hrvatskih građana „ad intra“ i „ad extra“ glede navedenih vrednota u posljednje dvije dekade demokratske države Hrvatske.

U ovoj knjizi predstavljamo, prije svega, određene (dakle ne sve) rezultate petog vala istraživanja u Hrvatskoj (2017./2018.), u komparaciji s trećim (1999.) i četvrtim valom (2008.), tako da se vidi kretanje (ne)prihvaćanja pojedinih vrednota u posljednja dva desetljeća u Hrvatskoj. Predstavljamo rezultate istraživanja u odnosu na dimenziju životnih stvarnosti: obitelj, posao, religija, politika i slobodno vrijeme; dimenziju solidarnosti, pravednosti i socijalne osjetljivosti: zabrinutost glede životnih uvjeta, susjeda i određenih skupina ljudi, uključivo i useljenika te spremnost braniti svoju domovinu; dimenziju povjerenja u ljude i različite institucije; dimenziju demokracije i politike: ponos glede hrvatskog državljanstva, politička orijentacija, stavovi prema određenim ponašanjima u društvu, mišljenja o izborima u Hrvatskoj, (ne)sudjelovanje u pojedinim političkim akcijama, stav prema pojedinim kompetencijama Vlade glede kontrole građana; dimenziju radne etike i zaposlenja: individualna i kolektivna odgovornost, važna obilježja posla; dimenziju braka i obitelji: važne vrednote za uspješan brak, brak kao nezastarjela ustanova, uloga majke i oca u obitelji i društvu; dimenziju religije, te morala – etike: stav prema određenim moralnim pitanjima; postotak religioznih, nereligioznih osoba i ateista; (ne)vjerovanje u Boga i vjerske istine; (ne)redovitost sudjelovanja u vjerskim obredima; (ne)redovitost molitve.

Peti val proveden je pod vodstvom prof. dr. sc. Josipa Balobana s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao voditelja projekta za Hrvatsku, a voditelj terenskog istraživanja bio je prof. dr. sc. Gordan Črpić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu.

Kao znanstvenici i hrvatski građani smatramo da rezultati dobiveni putem ovog europskog projekta u svim trima valovima imaju visoku društvenu vrijednost, kao i političku upotrebljivost glede razumijevanja dinamike kretanja sustava vrednota u Hrvatskoj. Dakako, rezultati naposljetku nerijetko izravno ili neizravno šalju razne poruke svim građanima Hrvatske. Sukladno tomu, rezultati istraživanja predstavljaju istinski doprinos poboljšanju života u Hrvatskoj, kako na osobnoj, tako i na društvenoj, a posebno na institucionalnoj razini. prof. dr. sc. Josip Baloban Voditelj Projekta za Hrvatsku KBF Sveučilišta u Zagrebu

6

Metodologija istraživanja Populacija i uzorak Ciljnu su populaciju činili svi stanovnici stariji od 18 godina koji su u trenutku provođenja anketiranja imali prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj, bez obzira na to jesu li hrvatski državljani. Uzorkom su obuhvaćene 162 općine u Republici Hrvatskoj. Iz svake je općine slučajnim izborom odabrano 25 kućanstva (metodom slučajnoga hoda). Iz svakoga je kućanstva metodom zadnjega rođendana biran ispitanik. Ukupno je anketirano 1488 ispitanika.

Instrument Upitnik je sadržavao ukupno 111 pitanja s 282 varijable. Pitanja su u upitniku uglavnom sadržajno identična pitanjima korištenima u upitnicima European Values Study 1999. i 2008. te je moguća komparacija s prethodnim valovima.

Provedba anketiranja Anketiranje je provedeno u razdoblju od 15. 10. 2017. do 1. 2. 2018. godine. Anketiranje je provela agencija za istraživanje tržišta GFK iz Zagreba. Anketiranje je provedeno CAPI metodom (kompjuterski podržano osobno anketiranje) s mogućnošću snimanja razgovora s ispitanikom, čime je osigurana kontrola rada anketara.

Metodologija svih istraživačkih valova Prvi istraživački val u Hrvatskoj proveden je metodom izravnog licem u lice anketiranja na uzorku od 1003 sudionika. Terenski dio istraživanja proveden je u razdoblju od 31. ožujka do 30. travnja 1999. godine. Drugi val istraživanja proveden je 2008. godine, a realiziran je na uzorku od 1525 sudionika. Istraživanje je također provedeno metodom izravnog licem u lice anketiranja u razdoblju od 7

31. 4. 2008. do 31. 10. 2008. godine.

Npr. 25% muškaraca od svih muških ispitanika se složilo s tvrdnjom A.

56-70

71 plus

46-55

40

31-45

25,0

18-30

Žene

Tvrdnja

Muškarci

Primjer i objašnjenje za tumačenje rezultata

x

60,0

x

x

x

NPR. 60% ispitanika od onih koji su stari između 31 i 45 godina se složilo s tvrdnjom A.

U prezentaciji rezultata koja je pred nama svi rezultati u tablicama dani su u postotcima (%). U analizi rezultata korištene su četiri varijable: spol, dob, regija i odlazak na misu i druge vjerske obrede. Dakle, svaka je promatrana varijabla osvijetljena iz ova četiri kuta te su dani kratki komentari i pojašnjenja dobivenih rezultata.

Rezultati analize kroz naznačene četiri varijable tumače se na način prikazan u tablici: ako se, primjerice 25% muškaraca slaže s nekom tvrdnjom, to znači da se 75% njih ne slaže. Muškarci tu čine 100% promatrane populacije. Također, ako se 40% žena slaže s nekom tvrdnjom, znači da se 60% njih ne slaže. Žene tu čine 100% populacije. U tablicama će biti samo vrijednosti onih koji se slažu s pojedinim tvrdnjama.

Dalje, ukoliko se 60% ispitanika u dobi od 31 do 45 godina slaže s nekom tvrdnjom, znači da se njih 40% ne slaže. Dakle, tu promatramo populaciju ispitanika starih između 31 i 45 godina, odnosno zasebno promatramo populacije od 18-30; 31-45; 46-55; 56-71; 71 i više i u tablice unosimo samo postotke onih koji se slažu s nekom promatranom tvrdnjom. Isto je s regijama te s odlascima na mise i druge vjerske obrede.

Na kraju analize pojedinih pitanja obrađenih u ovoj knjizi kroz naznačene četiri varijable dana je komparacija rezultata za 2008. godinu, 1999. godinu te 2018. godinu koja nam omogućuje uvid u trendove kretanja pojedinih promatranih tema i životnih stvarnosti. prof. dr. sc. Gordan Črpić Hrvatsko katoličko sveučilište 8

VAŽNOST RAZLIČITIH DIMENZIJA ŽIVOTNIH STVARNOSTI

9

VREDNOTE U HRVATSKOJ OD 1999. DO 2018.

Važnost različitih dimenzija životnih stvarnosti

Obitelj

99

Prijatelji i poznanici

96

Slobodno vrijeme

92

Posao

90

Religija

65

Politika

23 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

% ispitanika kojima je određeni segment važan / jako važan

OPIS REZULTATA Ispitanicima su obitelj, prijatelji i poznanici najvažniji životni segment. S druge strane samo je 23% ispitanika odgovorilo da im je politika važna u životu. Po spolu jedina je bitna razlika s obzirom na religioznost, odnosno za 53,5% muškaraca i 75% žena religija je važna. Kada je riječ o dobnim skupinama, religija je najvažnija starijima od 71 godine, a najmanje važna generaciji između 31 i 45 godina. Politika je gotovo linearno važnija starijima, osim opet dijela populacije između 31 i 45 godina.

46-55

56-70

71 plus

Religija

53,5

75,0

62,7

51,4

65,4

68,8

72,7

Politika

24,4

22,2

19,3

16,7

20,5

26,8

29,2

Slobodno vrijeme

90,2

92,9

96,5

92,8

92,2

88,5

91,8

Prijatelji i poznanici

94,3

97,2

95,5

95,5

99,1

95,3

94,6

Obitelj

97,7

99,6

99,0

98,3

97,7

99,4

98,6

Posao

90,1

89,6

94,0

93,4

91,6

91,2

79,8

31-45

Dobne skupine

18-30

Žene

Spol Muškarci

10

Važnost različitih dimenzija životnih stvarnosti

Sjeverozapadna Hrvatska

Grad Zagreb

Središnja Hrvatska

Istra i Primorje

Dalmacija

Religija

76,5

72,1

47,7

56,1

41,7

65,4

Politika

19,0

28,5

34,4

18,5

21,3

19,2

Slobodno vrijeme

90,7

85,8

95,5

96,6

95,1

93,5

Prijatelji i poznanici

94,5

94,3

97,4

95,4

98,4

97,9

Obitelj

97,7

100,0

98,1

99,4

100,0

98,0

Posao

85,3

94,5

88,1

86,2

95,7

90,0

Slavonija

Regije

Mjesečno

Povremeno

Nikada

Religija

96,4

80,2

64,1

19,9

Politika

28,0

20,7

21,1

25,2

Slobodno vrijeme

94,8

91,6

89,2

93,4

Prijatelji i poznanici

96,1

100,0

95,9

92,4

Obitelj

99,1

100,0

99,8

96,2

Posao

92,7

85,7

91,5

85,0

Tjedno

pohađanjE mise i ostalih vjerskih obreda

OPIS REZULTATA Religija je najvažnija u Slavoniji, najmanje važna u Istri i Primorju. Politika po važnosti odstupa od prosjeka u Gradu Zagrebu te Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, s obzirom na slobodno vrijeme ono je najmanje važno u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Religija je očekivano važnija religioznijima, politika onima koji su najreligiozniji i najnereligiozniji.

11

VREDNOTE U HRVATSKOJ OD 1999. DO 2018.

Usporedba tri vala

1999.

96 92 90

100 80

60 40 20

92 86 89

79 72 65

97 95 96

2008.

2018.

99 99 99

29 25 23

0

Politika

Religija

Posao

Slobodno vrijeme Prijatelji i poznanici

Obitelj

OPIS REZULTATA Usporede li se rezultati dobiveni u razdoblju od 1999. do 2018. vidimo da su ispitanicima politika i religija i djelomično posao sve manje važni u životu. Uočljiv je trend sve većega naglašavanja važnosti slobodnoga vremena.

Koliko su ispitanici sretni u životu

Veoma sretni

17

Sretni

64

Ne baš sretni

16

Uopće nisu sretni

3 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

%

OPIS REZULTATA Ispitanici su uglavnom sretni. da je veoma sretno ili sretno odgovorilo je 81% ispitanika. Oko 20% (19%) ispitanika odgovorilo je da su nesretni. Muškarci su načelno manje sretni od žena, a što se tiče dobnih skupina, najsretniji su oni iz mlađih dobnih skupina.

12

Važnost različitih dimenzija životnih stvarnosti

46-55

56-70

71 plus

Veoma sretni

14,8

18,2

37,9

22,2

15,0

10,3

7,9

Sretni

62,8

65,1

54,5

66,7

64,5

66,7

63,0

Ne baš sretni

19,1

13,9

7,1

10,4

15,9

20,1

22,9

Uopće nisu sretni

3,3

2,7

0,5

0,7

4,5

3,0

6,2

31-45

Dobne skupine 18-30

Žene

Spol Muškarci

Slavonija

Sjeverozapadna Hrvatska

Grad Zagreb

Središnja Hrvatska

Istra i Primorje

Dalmacija

Regije

Veoma sretni

15,2

11,8

14,8

14,0

17,9

26,8

Sretni

61,2

67,0

65,8

58,5

69,1

63,2

Ne baš sretni

19,8

19,1

17,4

21,6

12,2

6,9

Uopće nisu sretni

3,8

2,1

1,9

5,8

0,8

3,1

Tjedno

Mjesečno

Povremeno

Nikada

pohađanjE mise i ostalih vjerskih obreda

Veoma sretni

19,2

13,3

16,5

16,0

Sretni

66,4

58,3

66,4

60,1

Ne baš sretni

13,5

23,9

14,5

18,1

Uopće nisu sretni

0,9

4,4

2,6

5,7

OPIS REZULTATA Veoma sretni građani uglavnom dolaze iz Dalmacije, njih preko četvrtine. Najmanje sretni ispitanici dolaze iz Središnje Hrvatske i Slavonije.

Oni koji tjedno odlaze na mise i druge obrede relativno su najsretniji, dok oni koji nikada ne odlaze na obrede relativno češće izjavljuju da nisu sretni.

13

VREDNOTE U HRVATSKOJ OD 1999. DO 2018.

Usporedba tri vala 70

1999.

2008.

2018.

96 92 90

60 50 40 30 20 10 0

18 17 13

18 16 14 3 3 3

Veoma sretni

Sretni

Ne baš sretni

Uopće nisu sretni

OPIS REZULTATA Kada se usporede sva tri vala istraživanja (1999., 2008. i 2018.) vidimo da nema velike razlike u percepciji sreće među ispitanicima. Možemo reći da se ispitanici danas osjećaju jednako sretnima ili nesretnima kao i 1999. godine.

14

Važnost različitih dimenzija životnih stvarnosti

SOLIDAROST, PRAVEDNOST I SOCIJALNA OSJETLJIVOST

15

VREDNOTE U HRVATSKOJ OD 1999. DO 2018.

Bliskost ispitanika prema sljedećem

Svom mjestu ili gradu

89

Hrvatskoj

88

Svojoj regiji

88

Europi

56

Svijetu

52 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

% ispitanika koji se osjećaju veoma blisko / blisko

OPIS REZULTATA Ispitanici u približno istoj mjeri osjećaju bliskost prema svojemu mjestu ili gradu, Hrvatskoj i svojoj regiji. Interesantan je podatak da je gotovo isti broj ispitanika odgovorio da osjeća pripadnost Europi (56%) i svijetu (52%). Žene su izrazile veći osjećaj bliskosti prema svojemu mjestu, regiji i Hrvatskoj, dok su muškarci veću bliskost izrazili prema Europi i svijetu. Veći udio ispitanika u starijim dobnim skupinama, a u odnosu na mlađe, izrazio je bliskost prema svojoj regiji i prema Hrvatskoj.

46-55

56-70

71 plus

Svom mjestu ili gradu

87,7

91,0

80,4

87,6

88,9

91,9

94,1

Hrvatskoj

85,9

89,7

80,8

84,8

84,5

91,9

91,9

Svojoj regiji

84,8

91,0

80,4

79,7

88,5

91,9

95,1

Europi

56,5

55,4

50,3

48,6

57,5

57,3

63,8

Svijetu

53,9

50,5

44,1

46,9

49,3

56,1

58,6

31-45

Dobne skupine

18-30

Žene

Spol Muškarci

16

Solidarost, pravednost i socijalna osjetljivost

Slavonija

Sjeverozapadna Hrvatska

Grad Zagreb

Središnja Hrvatska

Istra i Primorje

Dalmacija

Regije

Svom mjestu ili gradu

91,8

86,4

89,2

89,5

87,6

91,5

Hrvatskoj

90,9

90,8

77,3

83,1

85,1

89,8

Svojoj regiji

93,0

91,1

82,6

91,9

69,7

85,7

Europi

56,3

59,6

63,9

61,9

48,4

46,3

Svijetu

48,9

59,2

55,8

61,3

42,1

43,3

Tjedno

Mjesečno

Povremeno

Nikada

pohađanjE mise i ostalih vjerskih obreda

Svom mjestu ili gradu

95,5

97,3

86,2

84,6

Hrvatskoj

97,0

99,5

87,0

72,0

Svojoj regiji

97,9

96,7

86,7

74,1

Europi

54,7

61,6

57,2

51,6

Svijetu

50,2

58,6

52,9

49,3

OPIS REZULTATA U odnosu na regije između ispitanika nema izraženijih razlika po pitanju njihove bliskosti prema svojemu mjestu ili gradu.

Promatrajući učestalost pohađanja mise i vjerskih obreda pokazalo se da veći osjećaj bliskosti prema svojemu mjestu ili gradu imaju oni koji češće pohađaju navedene obrede.

17

VREDNOTE U HRVATSKOJ OD 1999. DO 2018.

Zabrinutost za određene životne uvjete

Vaših zemljaka

32

Ljudi u vašem susjedstvu

28

Ljudi iz regije u kojoj živite

27

Svih ljudi u svijetu

26

Europljana

13

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

% ispitanika koji su u potpunosti / dosta zabrinuti

OPIS REZULTATA Oko 30% ispitanika zabrinuto je za određene životne uvjete zemljaka, susjeda, ljudi iz regije te sviju ljudi u svijetu. Samo 13% ispitanika zabrinuto je za životne uvjete Europljana.

Po pitanju spola nema izraženijih razlika između ispitanika, ali zato su oni ispitanici iz starijih dobnih skupina zabrinutiji za životne uvjete različitih skupina ljudi u odnosu na zabrinute ispitanike iz mlađih dobnih skupina.

18-30

31-45

46-55

56-70

71 plus

Dobne skupine

Žene

Muškarci

Spol

Vaših zemljaka

27,1

29,4

22,4

22,1

31,8

31,1

31,2

Ljudi u vašem susjedstvu

24,8

28,1

22,6

20,4

27,1

31,2

26,9

Ljudi iz regije u kojoj živite

29,9

33,2

27,2

23,6

29,0

36,5

36,8

Svih ljudi u svijetu

12,5

14,2

12,3

9,4

7,9

15,5

18,8

Europljana

25,4

26,3

27,0

16,3

24,1

26,8

34,8

18

Solidarost, pravednost i socijalna osjetljivost

Slavonija

Sjeverozapadna Hrvatska

Grad Zagreb

Središnja Hrvatska

Istra i Primorje

Dalmacija

Regije

Vaših zemljaka

39

26

24

23

24

26

Ljudi u vašem susjedstvu

40

21

26

25

20

23

Ljudi iz regije u kojoj živite

42

31

28

27

23

30

Svih ljudi u svijetu

16

11

15

17

9

13

Europljana

28

26

33

25

14

25

Tjedno

Mjesečno

Povremeno

Nikada

pohađanjE mise i ostalih vjerskih obreda

Vaših zemljaka

39

27

26

23

Ljudi u vašem susjedstvu

38

23

24

19

Ljudi iz regije u kojoj živite

40

31

30

25

Svih ljudi u svijetu

15

13

12

15

Europljana

31

20

25

26

OPIS REZULTATA U odnosu na regije ispitanici iz Slavonije jesu najzabrinutiji za svoje zemljake, a promatrano u odnosu na učestalost pohađanja mise i vjerskih obreda pokazalo se da su najzabrinutiji ispitanici koji dolaze iz skupine onih koji često pohađaju navedene obrede.

19

VREDNOTE U HRVATSKOJ OD 1999. DO 2018.

Usporedba tri vala

1999.

2008.

2018.

50 40

35

30 20

37

32

34

33

28 28

19

27 21

26

17

16

13 8

10 0

Vaših zemljaka

Ljudi u vašem susjedstvu

Ljudi iz regije u kojoj živite

Svi ljudi na svijetu

Europljana

OPIS REZULTATA Ispitanici iz 1999. godine bili su u znatnijoj mjeri zabrinutiji za životne uvjete drugih ljudi negoli što su to iskazali ispitanici iz zadnja dva vala istraživanja.

Zabrinutost za određene skupine ljudi

Bolesni i nemoćni

82

Stariji ljudi

73

Nezaposleni Imigranti

67 21 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

% ispitanika koji su u potpunosti / dosta zabrinuti Da, u potpunosti/uglavnom da

OPIS REZULTATA Kada se ispitanici iz Hrvatske zabrinu za određene skupine ljudi, uglavnom je riječ o bolesnima i nemoćnima (82%), starijim ljudima (73%) te nezaposlenima (67%).

Više je žena izrazilo da su zabrinute za određene skupine negoli što su to napravili muškarci. Nastavno na prethodno pitanje ispitanici iz starijih dobnih skupina u većoj su mjeri izrazili zabrinutost u odnosu na ispitanike iz mlađih skupina.

20

Solidarost, pravednost i socijalna osjetljivost

46-55

56-70

71 plus

Stariji ljudi

70,7

74,4

60,4

56,7

74,4

80,2

83,5

Nezaposleni

61,8

71,5

55,1

49,7

66,5

77,3

75,8

Imigranti

17,9

24,1

19,0

12,8

21,0

23,5

27,0

Bolesni i nemoćni

78,8

84,0

69,2

69,2

79,5

87,9

93,4

31-45

Dobne skupine

18-30

Žene

Spol Muškarci

Sjeverozapadna Hrvatska

Grad Zagreb

Središnja Hrvatska

Istra i Primorje

Dalmacija

Stariji ljudi

80,5

74,2

71,2

70,8

65,0

66,0

Nezaposleni

73,3

64,1

62,8

73,5

54,5

66,2

Imigranti

21,8

26,6

19,2

20,0

24,0

13,7

Bolesni i nemoćni

87,4

84,6

78,7

77,2

67,2

80,9

Slavonija

Regije

Mjesečno

Povremeno

Nikada

Stariji ljudi

78,5

77,6

69,5

69,3

Nezaposleni

70,9

75,8

64,9

59,9

Imigranti

23,3

15,6

20,2

24,1

Bolesni i nemoćni

87,1

89,5

79,9

73,8

Tjedno

pohađanjE mise i ostalih vjerskih obreda

OPIS REZULTATA Ispitanici koji su izrazili da češće prakticiraju religijske obrede u nešto su većoj mjeri zabrinuti za bolesne i nemoćne, stare i nezaposlene negoli je to slučaj kod ispitanika iz ostalih skupina.

21

Josip Baloban Gordan Črpić JOSIP JEŽOVITA

Vrednote u Hrvatskoj od 1999. do 2018.

ISBN 978-953-11-1196-6

Cijena 70 kn

prema European Values Study

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Hrvatsko katoličko sveučilište Kršćanska sadašnjost