Religioznost zagrebačkih adolescenata

Sveučilište u Zagrebu K ato l i č k i b o g o s lo v n i fa k u lt e t

Blaženka Valentina Mandarić – Ružica razum – Denis Barić

njiga Religioznost zagrebačkih adolescenata u sebi ima dvostruku vrijednost.

S jedne strane se dobiveni empirijsko-sociološki rezultati o religioznosti zagrebačkih adolescenata uspoređuju s rezultatima prijašnjega sličnog istraživanja provedenoga 1997. godine te se sada mogu uvidjeti indikacije, konstante i smjerovi promjena u religioznim stavovima i ponašanjima među različitim naraštajima zagrebačkih adolescenata. S druge strane, ovi komparativni rezultati pomno su i stručno teološki analizirani te se u knjizi donose teoretsko-znanstvene prosudbe sedmero istaknutih i priznatih hrvatskih teoloških stručnjaka u obradi sedam ključnih područja istraživanja religioznosti kod adolescenata: pitanje značenja vjere i religije/a, moralno-etički aspekti, vrijednosna usmjerenja, pitanje identiteta, pitanje religioznosti i usporedba s prijašnjim istraživanjem, sudjelovanje u životu župne zajednice i pitanje vjeronaučne nastave.

Knjiga otkriva kolika je potreba da Crkva iznova odgovori i osvijesti kome je upućena i na koji način uspostavlja vlastito komunikacijsko djelovanje, da provjeri je li razum­ ljiva i kako će zahtjeve vjere učiniti izazovima koji se prihvaćaju u traganju posljednjega važećeg smisla života.

Doc. dr. sc. Branko Murić

V

rijednost ove knjige prvenstveno je u tome što se sistematski prati jedan predmet i njegova implementacija. Jednoga dana kada će se u Hrvatskoj ozbiljno pristupiti poboljšanju različitih segmenata obrazovanja, od osnovno­ školskoga do sveučilišnoga, ova će istraživanja i refleksije rezultata svakako biti jedan od oglednih primjera, svojevrsni pilot-projekt za praćenje razvoja nekog predmeta i njegova poboljšanja. Radovi koji su sabrani u ovoj knjizi pod različitim vidovima osvjetljavaju stanje stvari s obzirom na predmet Vjeronauka. Oni imaju veliku aplikativnu vrijednost, a smisao znanstvenoga istraživanja upravo je u tome da otkriva neotkriveno, da se približava istini i omogućuje ljudima da punije žive svoj život.

Religioznost zagrebačkih adolescenata

K

Prof. dr. sc. Gordan Črpić ISBN 978-953-11-1235-2

Cijena: 160 kn

1

Religioznost zagrebačkih adolescenata

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Blaženka Valentina Mandarić – Ružica Razum – Denis Barić, Religioznost zagrebačkih adolescenata, Zagreb, 2019.

Biblioteka: Zajednički vidici Knjiga I. Sunakladnici: Sveučilište u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Za sunakladnike: Mario Cifrak, dekan KBF-a Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Brebrić, direktor Kršćanske sadašnjosti d.o.o.

Povjerenstvo za izdavačku djelatnost KBF-a Sveučilišta u Zagrebu: Nenad Malović, Anto Barišić, Ana Biočić, Nedjeljka s. Valerija Kovač, Vanda Kraft Soić Recenzenti: Gordan Črpić Branko Murić Jezična lektura i korektura: Mila Mikecin Prijelom i grafičko oblikovanje: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Tisak: Grafički zavod Hrvatske d.o.o., Zagreb Naklada: 500 ISBN: 978-953-6420-17-9 (Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) ISBN: (Kršćanska sadašnjost) 978-953-11-1235-2.

Tiskano u svibnju 2019.

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001030859 Copyright ©: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

RELIGIOZNOST ZAGREBAČKIH ADOLESCENATA Blaženka Valentina Mandarić Ružica Razum Denis Barić

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Kršćanska sadašnjost Zagreb, 2019.

SADRŽAJ Uvodna riječ.......................................................................................................9 TEORIJSKI OKVIR ISTRAŽIVANJA...........................................................13 1. Hipoteze istraživanja..................................................................................13 2. Sociodemografska obilježja ispitanika.....................................................14 3. Sudionici u odnosu na dob, razred i pohađanje nastave školskog vjeronauka........................................................................................................15 IDENTITET ADOLESCENATA....................................................................19 Uvod..................................................................................................................19 1. Identitet: temeljno polazište svih istraživanja .......................................19 1.1. Oblikovanje identiteta.............................................................................20 1.2. Vrste identiteta ........................................................................................21 2. Adolescenti: status quaestionis.................................................................22 2.1. Obilježja adolescentske dobi .................................................................23 2.2. Identitet adolescenata..............................................................................23 3. Identitet adolescenata u gradu Zagrebu: uvid u istraživanje...............25 3.1. Dob ispitanika...........................................................................................26 3.2. Obitelj ispitanika......................................................................................26 3.3. Vrsta škole ispitanika..............................................................................29 3.4. Pohađanje nastave Vjeronauka ili Etike...............................................30 3.5. Religiozno opredjeljenje ispitanika.......................................................31 3.6. Čimbenici u oblikovanju identiteta adolescenata...............................32 3.6.1. Obitelj......................................................................................................32 3.6.2. Škola........................................................................................................34 3.6.3. Crkva.......................................................................................................35 3.6.4. Skupina vršnjaka...................................................................................36 3.6.5. Mediji .....................................................................................................36 Zaključak..........................................................................................................37 VRIJEDNOSNA USMJERENJA ADOLESCENATA.................................39 Uvod..................................................................................................................39 1. Društveni kontekst u kojem odrastaju mladi..........................................40 2. Što su vrjednote?.........................................................................................41 3. Socijalizacija – važan kanal u prenošenju vrjednota..............................44 5

Sadržaj

4. Društveno-vrijednosni okvir.....................................................................46 5. Fenomen »produžene mladosti«..............................................................49 6. Kojim vrjednotama srednjoškolci daju prioritet?.......................... 52 7. Mladi i slobodno vrijeme ..........................................................................55 8. Adolescenti pred pitanjem smisla života................................................58 9. Odnos mladih prema budućnosti.............................................................62 Zaključak..........................................................................................................66 NEKI MORALNO-ETIČKI ASPEKTI ADOLESCENATA U KONTEKSTU DUBOKIH DRUŠTVENIH I KULTURNIH PREOBRAZBI..................................................................................................69 Uvod..................................................................................................................69 Umjesto zaključka...........................................................................................81 VJEROVATI ZNAČI S BOGOM PRIJATELJEVATI..................................83 Uvod..................................................................................................................83 U što i koliko vjeruju zagrebački adolescenti?............................................86 1. Religioznost i religiozna ponašanja..........................................................86 2. Stavovi vezani uz vjeru, vjerovanje i religioznu pripadnost................91 3. Mišljenje o vjerskim učenjima te doživljaju Boga i Isusa Krista...........93 4. Mišljenje o pojedinim religijama...............................................................97 5. Zadaće i aktivnosti Crkve u društvu........................................................99 6. Način provođenja slobodnoga vremena i razmišljanja o sebi, drugima i budućnosti...............................................................................101 Zaključak........................................................................................................104 RELIGIOZNOST ZAGREBAČKIH ADOLESCENATA - Usporedba rezultata istraživanja iz 1997. i 2016. godine......................107 Uvod................................................................................................................107 1. Adolescenti u suvremenom svijetu........................................................107 2. Religioznost, duhovnost i religiozno iskustvo.....................................112 3. Sociodemografski podatci o sudionicima u istraživanju....................115 4. Religioznost i religiozno ponašanje........................................................117 5. Stavovi vezani uz vjeru, vjerovanje i religioznu pripadnost..............124 6. Mišljenje o vjerskim učenjima te doživljaj Boga i Isusa Krista...........127 7. Mišljenje o pojedinim religijama.............................................................133 8. Zadaća i aktivnosti Crkve u društvu.....................................................134

6

RELIGIOZNOST

Sadržaj

9. Načini provođenja slobodnoga vremena i razmišljanje o sebi, o drugima i o budućnosti.........................................................................135 Zaključak........................................................................................................142 ADOLESCENTI, CRKVA I VJERONAUK ...............................................143 Uvod................................................................................................................143 1. Vjeronauk kao školski predmet..............................................................143 2. Pohađanje i motivacija za pohađanje vjeronauka................................145 3. Utjecaj vjeronauka i kateheze na religioznu formaciju ......................148 4. Vjeronauk i vjerski angažman.................................................................150 5. Mišljenje o vjeronauku kao predmetu u školi......................................155 Zaključak........................................................................................................158 SUDJELOVANJE ZAGREBAČKIH ADOLESCENATA U ŽIVOTU ŽUPNE ZAJEDNICE....................................................................................161 Uvod................................................................................................................161 1. Zagrebački adolescenti i župna zajednica.............................................163 2. Zagrebački adolescenti i sakramentalni život u župnoj zajednici ..........174 3. Svećenik u očima zagrebačkih adolescenata.........................................184 Zaključne misli..............................................................................................189 Zaključna razmatranja..................................................................................193 Final reflections ............................................................................................197 DODATAK Anketa: Religioznost zagrebačkih adolescenata......................................201 Tablice s rezultatima istraživanja...............................................................217 LITERATURA................................................................................................245

ZAGREBAČKIH ADOLESCENATA

7

Uvodna riječ Religijska situacija u današnjem svijetu iznimno je složena. S jedne strane uočavaju se znakovi krize tradicionalnih religija i religijskih ustanova, a s druge strane u istom se društvu primjećuju znakovi religijskog buđenja i revitalizacije religije. Promjene koje se uočavaju na razini religioznosti, odnosno duhovnosti, osobito kod mladih, rezultat su dubljih i dalekosežnijih promjena koje se događaju na društveno-kulturnoj razini. Društveno-kulturni kontekst se promijenio. Posljedično tomu mijenja se i religioznost, tj. duhovnost. Drugi vatikanski koncil ističe važnost tumačenja promjena u religioznosti/duhovnosti u odnosu na društvenokulturne promjene: »Crkva je dužna u svako vrijeme ispitivati znakove vremena i tumačiti ih u svjetlu evanđelja tako da uzmogne odgovoriti na vječna ljudska pitanja o smislu sadašnjeg i budućeg života te o njihovu međusobnom odnosu, i to na način kako odgovara svakom pojedinom naraštaju. Stoga je potrebno spoznati i razumjeti svijet u kojem živimo, njegova očekivanja, težnje i često dramatičan značaj.«3 Religioznost adolescenata i mladih predmet je mnogih istraživanja u Republici Hrvatskoj kao u Europi i u svijetu. U opisivanju religioznosti današnjih adolescenata i mladih ističu se sljedeća obilježja: subjektivnost u pristupu religiji, vlastito iskustvo postaje ključnim za procjenu autentičnosti i istinitosti; distanciranje od religiozne prakse, odmak od autoriteta, prihvaćanje nove religioznosti obilježene sinkretizmom, eklekticizmom, individualizmom i distanciranjem od tradicionalne religije i slično. Tradicionalni religiozni autoritet izgubio je na svojoj snazi, dok pojedinac sve više pozornosti pridaje vlastitome autonomnom referentnom okviru. Što pokazuju rezultati ovoga istraživanja? Jesu li oni sukladni tendencijama koje se uočavaju u širem europskom prostoru? O tim pitanjima, a na temelju rezultata provedenog istraživanja, promišljaju članovi istraživačkoga tima, koji s različitih motrišta interpretiraju rezultate istraživanja.

Pitanje izgradnje čovjekova identiteta te čimbenika koji utječu na njegovo oblikovanje iznimno je važno i složeno pitanje. Imajući pred 3

DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Gaudium et spes - Radost i nada. Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu (7. XII. 1065.), br. 54, u: Dokumenti, Zagreb, 72008. (dalje: GS).

9

Uvodna riječ

sobom istraživanje o religioznosti adolescenata u gradu Zagrebu, na poseban se način razmatra pitanje identiteta adolescenata, vodeći računa da se radi o razdoblju čovjekova života prožeto intenzivnim razvojem i promjenama. Na temelju relevantne literature te rezultata provedenih istraživanja, u prilogu »Identitet adolescenata« autora Denisa Barića nastoji se dati što jasnija i cjelovitija slika o identitetu adolescenata te o pojedinim čimbenicima koji utječu na njegovu izgradnju.

Pitanje odnosa mladih prema temeljnim vrjednotama ključno je pitanje mnogih pedagoških promišljanja. Različita istraživanja ukazuju na određene promjene ljestvice vrjednota kod mladih, a što je posljedica mnogih društveno-kulturnih promjena koje su snažno zahvatile suvremeno društvo. Potvrđuje li i ovo istraživanje postojanje tih promjena? O tome možemo čitati u prilogu nazvanom »Vrijednosna usmjerenja adolescenata« autorice Blaženke Valentine Mandarić.

Promišljajući i istražujući sustav vrjednota kod adolescenata i mladih posebno mjesto zauzima moral te, s tim povezano, odgoj moralne savjesti, a koji je usko povezan s moralnim razvojem osobe kao bitnom dimenzijom cjelovitoga razvoja ljudske osobe. Kakvi su moralni stavovi današnjih adolescenata te jesu li oni uvjetovani vjerskim stavovima razmatra se u prilogu Tončija Matulića »Neki moralno-etički aspekti adolescenata u kontekstu dubokih društvenih i kulturnih preobrazbi«.

Iako se većina vjeroučenika izjašnjava katolicima, pa u tom smislu možemo govoriti o prilično homogenim razredima, s obzirom na njihovu vjeru stanje je prilično heterogeno. Nemoguće je jednoznačno utvrditi što i koliko vjeruju zagrebački adolescenti. O toj heterogenosti s obzirom na sadržaj vjere i s obzirom na vjersku praksu promišlja se u prilogu Antona Tamaruta »Vjerovati znači s Bogom prijateljevati«.

Posebnu pozornost zaslužuje promišljanje o utjecaju širega životnog konteksta na prihvaćanje i življenje određenih vrijednosnih stavova.

Osobito je stoga zanimljivo razmotriti suvremene trendove u stavovima mladih s obzirom na religioznost i vrijednosti. U cilju boljega razumijevanja toga razvoja, odnosno promjena, dobrodošla je komparativna analiza rezultata različitih istraživanja. Na temelju jednoga takvog komparativnog pristupa u prilogu »Religioznost zagrebačkih adolescenata.

Usporedba rezultata istraživanja iz 1997. i 2016. godine« Jasna Šego promišlja o religioznosti adolescenata danas i prije dvadesetak godina.

10

RELIGIOZNOST

Uvodna riječ

Vjeronauk kao školski predmet uveden je u školski sustav školske godine 1991./1992. Dosada je provedeno nekoliko istraživanja koja ispituju utjecaj vjeronauka na religioznu formaciju i vjerski život mladih. Na temelju rezultata ovoga istraživanja u prilogu autorice Ružice Razum »Adolescenti, Crkva i vjeronauk« promišlja se o mišljenju adolescenata o vjeronauku kao školskom predmetu te o njegovu utjecaju na vjersku pripadnost i vjersku praksu.

Na putu razvoja svoga identiteta mladi traže pripadnost određenoj skupini i zajednici, a kada je riječ o mladima vjernicima, posebno je važna župna zajednica. Postavlja se pitanje koliko su današnji adolescenti zainteresirani za aktivnosti koje im se nude u župnim zajednicama i koliko im sudjelovanje u tim aktivnostima pomaže u općeljudskom i vjerničkome rastu? O tome razmatra Josip Šimunović u prilogu »Sudjelovanje zagrebačkih adolescenata u životu župne zajednice«.

Istraživanje »Religioznost zagrebačkih srednjoškolaca« u kojem su sudjelovali članovi koji pripadaju različitim teološkim i drugim humanističkim te društvenim disciplinama pridonosi razvijanju interdisciplinarnosti među članovima istraživačkoga tima te cjelovitijem uvidu u stanje religioznosti današnjih adolescenata, koje se promatra s različitih motrišta.

Očito je da je promjena u religioznosti, odnosno duhovnosti današnjih mladih ljudi toliko duboka i snažna da bi ne uzeti u obzir tu činjenicu moglo predstavljati razlog neuspjeha misije koju Crkva ostvaruje u nastavi školskog vjeronauka.

Ružica Razum

ZAGREBAČKIH ADOLESCENATA

11

TEORIJSKI OKVIR ISTRAŽIVANJA Blaženka Valentina Mandarić Riječ je o empirijskom sociološkom istraživanju religioznosti zagrebačkih adolescenata. Istraživanje se nadovezuje na socioreligijsko istraživanje koje je provedeno 1997. godine među zagrebačkim srednjoškolcima.4 Težište interpretacije dobivenih rezultata upravo je na komparativnom pristupu, a dobiveni rezultati uspoređuju se s rezultatima spomenutoga istraživanja.

Cilj je istraživanja sustavnije i cjelovitije praćenje tendencija religioznosti srednjoškolaca te uočavanje promjena u izražavanju i življenju religioznosti u posljednjim dvama desetljećima. Istraživanje je provedeno 2016. godine na uzorku od 1122 učenika u gradu Zagrebu.

U istraživanju su sudjelovali učenici svih tipova srednjih škola: gimnazija, trogodišnjih i četverogodišnjih strukovnih škola te umjetničkih škola. Za potrebe empirijskog istraživanja uporabljen je anketni upitnik. Upitnik sadrži pitanja koja se odnose na različite dimenzije religioznosti: vjerovanja, religioznu praksu, religioznu pripadnost, religiozno iskustvo i moralno-etičku dimenziju. Svrha istraživanja je na temelju komparativnoga pristupa interpretirati dobivene rezultate te ukazati na aktualne promjene i trendove u izražavanju i življenju religioznosti zagrebačkih srednjoškolaca. Osobito se želi istražiti u kakvoj i kojoj su korelaciji društveno-kulturalne promjene u hrvatskome društvu i moguće promjene religioznosti zagrebačkih adolescenata.

Istraživanje uz religioznost obuhvaća i područje vrjednota kao i vrjednovanje vjeronauka kao školskoga predmeta.

1. Hipoteze istraživanja 1. Religioznost zagrebačkih srednjoškolaca je pod utjecajem izraženoga subjektivizma.

2. Zagrebački adolescenti u visokom postotku izražavaju svoju religioznu pripadnost, ali sve više pokazuju distanciranost od institucionalnoga 4

Rezultati istraživanja objavljeni su u knjizi Religiozni identitet zagrebačkih adolescenata, koja je izdana u suradnji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Vidi u: Valentina Blaženka MANDARIĆ, Religiozni identitet zagrebačkih adolescenata, Zagreb, 2000.

13

Blaženka Valentina MANDARIĆ

oblika življenja religioznosti. Riječ je o subjektivnom i selektivnom pristupu religioznim sadržajima i istinama vjere.

3. Parcijalna religiozna pripadnost (krštenje, euharistija i potvrda) srednjoškolaca očituje se u opadanju interesa za sudjelovanje u važnim liturgijskim činima Crkve, kao što su: sudjelovanje na nedjeljnoj euharistiji, prakticiranje molitve, čitanje Biblije, življenje sakramenta pomirenja, sudjelovanje u pučkim pobožnostima.

4. U moralnome ponašanju adolescenata sve su zastupljeniji moralno-etički relativizam i permisivnost u odnosu na temeljna kršćanska moralna načela.

5. Adolescenti očekivanja od Crkve vezuju uz stav da bi Crkva trebala biti svojevrsni ethos i moralno-etički korektiv u društvu. U isto vrijeme smatraju da Crkva treba biti korektiv u njihovu osobnom ponašanju i stavovima.

6. Bez obzira na tranzicijske procese kroz koje još uvijek prolazi, hrvatsko društvo nosi duboke tragove kršćanske tradicije i kulture. Stoga se može reći da među zagrebačkim srednjoškolcima prevladava tip tradicionalne i institucionalne religioznosti.

7. Pohađanje nastave vjeronauka u školi ima utjecaj na vrijednosna usmjerenja zagrebačkih srednjoškolaca.

8. U vrijednosnim orijentacijama zagrebački srednjoškolci ne razlikuju se od adolescenata u drugim europskim zemljama.

2. Sociodemografska obilježja ispitanika U školskoj godini 2015./2016. u Republici Hrvatskoj bilo je 176.271 upisanih srednjoškolaca, od kojih je 35.710 pohađalo srednje škole u gradu Zagrebu. Srednjoškolci u gradu Zagrebu pohađaju različite tipove srednjih škola, a najveći broj pohađa četverogodišnje škole. Četverogodišnje škole pohađa 16.499 učenika, što je 46,5% od ukupnoga broja zagrebačkih srednjoškolaca. Na drugome mjestu su učenici koji pohađaju gimnazije, njih 12.832, što je 36,1% od ukupnoga broja. Na trećem mjestu su trogodišnje škole sa 4.739 učenika, što je 13,3% od cjelokupnoga broja. Najmanji broj srednjoškolaca u gradu Zagrebu pohađa umjetničke škole. U školskoj godini 2015./2016. taj broj iznosio je 1.409 učenika ili 3,9% od ukupnoga broja.

Istraživanje je provedeno u trinaest zagrebačkih srednjih škola. Zastupljenost učenika prema profilu škole u tabličnome prikazu izgleda ovako:

14

RELIGIOZNOST

Teorijski okvir istraživanja

Tablica 1. Sudionici s obzirom na srednju školu koju pohađaju tip škole

n

%

XV. gimnazija

115

10,3

XI. gimnazija

104

9,3

Nadbiskupska klasična gimnazija

101

9,0

Grafička škola

98

8,7

VII. gimnazija

94

8,4

Gornjogradska gimnazija

93

8,3

Tehnička škola

86

7,7

Obrtnička škola za osobne usluge

83

7,4

Prirodoslovna škola Vladimira Preloga

82

7,3

Upravna škola

81

7,2

Trgovačka škola

73

6,5

Škola za modu i dizajn

64

5,7

Ugostiteljsko-turističko učilište

47

4,2

1121

100

ukupno

3. Sudionici u odnosu na dob, razred i pohađanje nastave školskog vjeronauka Kako bismo imali ravnomjernu zastupljenost svih životnih dobi koje obuhvaća adolescencija (od 14 do 19 godina), u istraživanje smo uključili učenike svih odjeljenja, tj. od 1. do 5. razreda srednje škole.

Tablica 2. Sudionici s obzirom na dob dob

n

%

14 godina

49

4,4

15 godina

281

25,3

16 godina

276

24,8

17 godina

287

25,8

18 godina

209

18,8

19 godina

9

0,8

ukupno

1111

100

ZAGREBAČKIH ADOLESCENATA

15

Blaženka Valentina MANDARIĆ

Tablica 3. Sudionici s obzirom na razred koji pohađaju n

%

1. razred

razred

277

26,0

2. razred

272

25,5

3. razred

276

25,9

4. razred

241

22,6

ukupno

1066

100

Kako se vidi iz gornjih tablica, u istraživanju je sudjelovalo nešto više sudionika u dobi između 15 i 17 godina, a znatno manji broj onih mlađih i starijih dobnih skupina. Prosječna dob sudionika bila je 16,3 godine (SD=1,19). Kada je riječ o razrednim odjeljenjima, može se reći da je ravnomjerna zastupljenost svih razrednih odjeljenja.

Učenici u srednjim školama imaju mogućnost izbora između vjeronauka ili etike. U vrijeme provođenja istraživanja gotovo 80% ispitanika pohađalo je nastavu vjeronauka.

Tablica 4. Sudionici s obzirom na to s kim stanuju n

%

s roditeljima

868

78,5

s jednim od roditelja

175

15,8

u đačkom domu

35

3,2

drugo

21

1,9

sam/sama

5

0,5

s prijateljem ili prijateljicom

2

0,2

1106

100

ukupno

Tablica 5. Sudionici s obzirom na to gdje, odnosno u kojem dijelu grada žive

16

n

%

zapadni dio grada Zagreba

221

20,0

istočni dio grada Zagreba

198

17,9

centar Zagreba, Gornji grad, Medveščak

116

10,5

Novi Zagreb

116

10,5

neko od prigradskih naselja

110

9,9

Sveta Klara, Remetinec, Sesvete, Sesvetski Kraljevec

100

9,0

RELIGIOZNOST

Teorijski okvir istraživanja

Trnje, Trešnjevka

99

8,9

izvan Zagreba

88

7,9

sjeverni dio grada Zagreba

59

5,3

1107

100

ukupno

Tablica 6. Sudionici s obzirom na obrazovanje roditelja obrazovanje roditelja

majka

otac

n

%

n

%

1. - 4. razreda osnovne škole

4

0,4

2

0,2

osnovna škola

62

5,6

36

3,3

trogodišnja srednja škola

128

11,5

151

13,7

četverogodišnja srednja škola

385

34,7

381

34,5

viša škola

84

7,6

94

8,5

fakultet

295

26,6

277

25,1

magisterij

70

6,3

74

6,7

doktorat

44

4,0

41

3,7

ne znam/nemam odgovor

37

3,3

48

4,3

1109

100

1104

100

ukupno

Tablica 7. Sudionici s obzirom na zaposlenje roditelja zaposlenje roditelja

majka

otac

n

%

n

%

nikad nije bio/la zaposlen/na

18

1,7

4

0,4

samostalni poljoprivrednik

10

0,9

8

0,8

radnik

339

31,4

332

31,3

obrtnik

94

8,7

132

12,4

stručnjak (liječnik, odvjetnik, učitelj, profesor i slično)

223

20,6

143

13,5

menadžer, rukovoditelj, direktor

130

12,0

224

21,1

nezaposlen/na, traži posao na burzi

98

9,1

47

4,4

ima neki drugi posao

169

15,6

171

16,1

ukupno

1081

100

1061

100

ZAGREBAČKIH ADOLESCENATA

17

Blaženka Valentina MANDARIĆ

Uzimajući u obzir oba roditelja, najučestalija razina njihova obrazovanja je četverogodišnja srednja škola, nakon čega slijedi završeni fakultet. Kad su u pitanju zanimanja ili radno mjesto roditelja, najučestaliji odgovor je radnik/radnica, a potom slijedi zanimanje stručnjaka, osobito kod majki.

18

RELIGIOZNOST

IDENTITET ADOLESCENATA Denis Barić

Uvod Svakodnevno se susrećemo s pitanjem o identitetu. Dobiva se dojam da je identitet ključno pitanje za bilo kakav dijalog, elaboriranje pojedinih tema i proširivanje određenih vidika. Stoga mnoga istraživanja kreću od pitanja identiteta da bi se dobio cjelovit uvid u poznavanje pojedine osobe, pojave, događaja, institucije i društva u cjelini.

Imajući pred sobom istraživanje o religioznosti adolescenata u gradu Zagrebu, u ovome radu željeli smo se usredotočiti upravo na identitet adolescenata, vodeći računa o jednome razdoblju čovjekova života između djetinjstva i odrasle dobi, prožeto intenzivnim razvojem i promjenama, da bismo naposljetku mogli lakše iščitati sâm religiozni identitet adolescenata. U tome ćemo se smislu osvrnuti na podatke dobivene istraživanjem i analizirati ih, odnosno interpretirati, želeći dobiti realnu sliku o identitetu adolescenata, dok nam, s druge strane, mišljenja, stavovi i očekivanja adolescenata pružaju temelj za promišljanja, planiranje i provedbu onih procesa koji pridonose izgradnji identiteta adolescenata u budućnosti.

1. Identitet: temeljno polazište svih istraživanja Riječ identitet dolazi od latinske riječi identitas, koja u korijenu ima riječ idem, što znači isto, pri čemu bismo identitas mogli prevesti kao istost ili istovjetnost. Dakle, riječ identitet označuje odnos po kojem je neko biće, pojava ili svojstvo jednako sebi samome,3 pa tako na općenitoj razini možemo reći da identitet predstavlja »skup značajki koje neku osobu ili svojstvo čine onom koja jest ili onim što jest«4. Iako je navedena definicija jasna, ipak sâm govor o identitetu nadilazi navedenu definiciju, tim više što smo svakodnevno pred mnoštvom čimbenika koji (ne)izravno utječu na identitet i 3

Usp. Duško PETROVIĆ, Anatomija identiteta. Teorijsko problematiziranje identiteta, u: Etnološka istraživanja, 25 (2006.) 11, 211.

4

Identitet, u: August KOVAČEC (ur.), Hrvatska enciklopedija, V, Zagreb, 2003., 36.

ZAGREBAČKIH ADOLESCENATA

19

Denis BARIĆ

oblikuju ga. U tome smislu valja razumjeti pojedine autore koji će reći da ga (unatoč tomu što je identitet polazište za razumijevanje osobâ, društva, kulture, povijesti) nije lako definirati.5 Ukoliko pritom uzmemo u obzir činjenicu da se danas sve učestalije progovara i o krizi identiteta, o rastočenosti i rastopljenosti identiteta,6 bit će nam jasno da se identitet ne može u potpunosti staviti u pojmovne okvire i definirati, tim više što identitet nije nikada određen jednom zauvijek niti je ikada dovršen. Stoga će pojedinac trajno tragati za svojim identitetom, bit će podložan krizi koja propitkuje i uznemirava,7 a pojedina će društva pod recepcijom određenih promjena gubiti svoj prepoznatljiv identitet koji su imala u određenome povijesnom i društvenom trenutku.

1.1. Oblikovanje identiteta Nedvojbeno je da različiti čimbenici utječu na izgradnju i oblikovanje čovjekova identiteta, poradi čega i govorimo o jednome nedovršenom procesu tijekom života koji je podložan različitim utjecajima kojima pridonosi sâm čovjek, ali i mnogobrojnim utjecajima koji mogu biti svjesni ili nesvjesni. To sve više dolazi do izražaja u današnjem globalizacijskome svijetu u kojemu je na djelu snažno miješanje različitih kultura, svjetonazora i religija, pri čemu je izgradnja vlastitoga identiteta, ali i ostalih vrsta identiteta, pred trajnim preispitivanjem te pronalaženjem načina i mogućnosti koji će pridonijeti njihovoj izgradnji.

Valja istaknuti da su u procesu izgradnje identiteta od iznimne važnosti tri čimbenika: međugeneracijsko prenošenje s odraslih na mlađe, institucionalno prenošenje te osobna formacija.8 Imajući u vidu složenost suvremenoga društva, jasno je da se oblikovanje identiteta ne događa jednom i posljedično završi, već je posrijedi dugotrajan životni proces za koji se sa sigurnošću ne može predvidjeti očekivan ishod.

20

5

Usp. Pierfranco MALIZIA, Identità versus identità. Una riflessione sulla identità e sulle rappresentazioni dell’Altro come supporto al pregiudizio e alla diseguaglianza nelle società ‘quasi-multietniche’, u: Società Mutamento Politica, 4 (2013.) 8, 180; Davor PEĆNJAK, Aspekti osobnog identiteta, Zagreb, 2006., 17-18.

6

Usp. Željko TANJIĆ, Rastopljeni identitet, u: Lađa, 4 (2009.) 2, 2.

7

Usp. Isto, 7.

8

Usp. Josip BOZANIĆ, Škola – mjesto oblikovanja identiteta. Prigodna riječ kardinala Josipa Bozanića na susretu ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova Zagrebačke županije (7.

XII. 2009.), u: http://www.vjeronauk.hr/uploads/documents/kardinal_bozanic/091207-SusretSRavnateljimaVelikaGorica.doc (13. IX. 2018.), 1.

RELIGIOZNOST

Identitet adolescenata

Imajući pred sobom određene čimbenike koji utječu na oblikovanje identiteta, s pravom možemo istaknuti da je obitelj najodgovornija u oblikovanju čovjekove osobnosti, napose u najranijoj fazi života, na temelju čega se grade svi budući odnosi. Poznato je, naime, kroz koje sve krize danas prolazi suvremena obitelj, a koje se zasigurno odražavaju i na razdoblje izgradnje čovjekova identiteta. Polazeći od činjenice da su mnogi odgojni problemi povezani s narušenim obiteljskim odnosima ili, što je sve češći slučaj, s odsutnošću jednoga ili obaju roditelja, povećala su se očekivanja od ostalih institucija koje utječu na izgradnju identiteta. Primjerice, škola, uz tržište rada, ima snažan utjecaj na oblikovanje identiteta djece i mladih jer postignuti rezultati postaju temeljni kriterij u vrjednovanju njihovih sposobnosti. Upravo zbog toga što se danas velika pozornost pridaje znanju, važno je stalno osvješćivati da je, uz prenošenje znanja i usvajanje vještina, zadaća škole socijalizacija i inkulturacija djece i mladih. Škola je mjesto gdje se, uz znanje, stječe duhovno-moralna i socijalna formacija. Ona je posrednica temeljnih ljudskih vrijednosti sa zadaćom da oplemenjuju i osposobljuju za skladan suživot. Povijesno nas iskustvo uči da izgradnju i budućnost hrvatskoga društva ne možemo provesti isključivo na gospodarsko-tržišnoj osnovi, nego da vrijednosti i načela trebaju biti temelj naših zajedničkih napora.

1.2. Vrste identiteta Biti svoj, pripadati nekome, posjedovati karakteristike svojstvene sebi ili skupini kojoj pripadam u odnosu na drugoga/drukčijega, što su odrednice sadržane u samome poimanju identiteta – pretpostavljaju različite pristupe u definiranju i istraživanju identiteta, ali upućuju i na postojanje različitih vrsta identiteta, koje razlikujemo ovisno o tome je li riječ o pojedincu, skupini, narodu, jeziku, kulturi i slično. U tome smislu i ne začuđuje činjenica što će se često isticati da je teško obuhvatiti sve vrste identiteta jer one ovise o svim sferama i vidovima čovjekova života, o situaciji u kojoj se pojedinac i skupina nalaze, o onome što oni trenutno jesu, čak i o onome što će tek biti. No da ne bismo ostali u sferi nedorečenosti i određenih nejasnoća, osvrnut ćemo se na opću klasifikaciju pojedinih vrsta identiteta, koja će nam pomoći u razlučivanju i definiranju identiteta adolescenata.

Ovisno o tome je li riječ o pojedincu ili skupini, identitet se najuopćenije dijeli na osobni i društveni identitet. Dok se pod osobnim identitetom podrazumijeva »mentalni ustroj s kognitivnim i čuvstvenim osobinama ZAGREBAČKIH ADOLESCENATA

21

Denis BARIĆ

koji obuhvaća percepciju sebe kao bića različita i odijeljena od drugih, sa nizom različitih obilježja, iako su slična obilježjima druge osobe«9, društveni identitet odnosi se na pojam o sebi stvoren na temelju pripadnosti određenoj skupini. Naime, svaki pojedinac, iako je jedinstven s obzirom na osobine koje posjeduje, ujedno je i pripadnik raznih skupina ljudi s kojima se više ili manje poistovjećuje te tijekom života nastoji definirati svoj položaj u zajednici u kojoj živi. Na taj se način oblikovanje identiteta odvija u određenome društvenom kontekstu te je, prema tomu, identitet čimbenik koji nastaje na temelju međusobne interakcije pojedinca i društva.10 U tome smislu, identitet se neprestano izgrađuje na temelju suodnosa kojega pojedinac uspostavlja s pojedinim osobama, strukturama i institucijama, budući da na čovjekov život utječu »mnogi životni događaji koji navode osobu da se suoči sa situacijom, da si postavlja pitanja o sebi i redimenzionira neke vidove svoje osobnosti, kao i način mišljenja i doživljavanja čuvstvenosti«11. Na temelju navedenoga, uz najuopćenije vrste identiteta, proizlazi da je nemoguće u potpunosti obuhvatiti sve vrste identiteta, budući da se čovjek tijekom života nalazi pred mnogostrukim izazovima usvajanja obilježja, vrijednosti, uloga i različitih društvenih parametara, što je sve izvor za govor o različitim vrstama identiteta.

Pritom ne začuđuje da govorimo o razlikovanju spolnoga, vjerskoga, kulturnoga, nacionalnoga, profesionalnoga i ostalih vrsta identiteta, koji progovaraju o čovjekovoj vlastitosti, ali i upućenosti na drugoga, pri čemu se jasno prepoznaje njegova vlastitost kao i karakteristike onoga drugoga kojemu, odnosno, čemu pripada.

2. Adolescenti: status quaestionis Od rođenja do smrti čovjek prolazi kroz različita životna razdoblja od kojih svako ima svoje važne i prepoznatljive značajke, a jedno od njih jest doba adolescencije ili odrastanja. U različitim se izvorima mogu naći različite definicije adolescencije, a sve u svome sadržajnom obimu obuhvaćaju pojmove: mladost, promjena, razvoj, sazrijevanje.12

22

9

Wanda VISCONTI, Identitet, u: Ivan MARIJANOVIĆ (ur.), Leksikon odgojno-obrazovnih znanosti, Zagreb, 2017., 370.

10

Usp. Rupert BROWN, Grupni procesi. Dinamika unutar i između grupa, Jastrebarsko, 2016., 181.

11

Wanda VISCONTI, Identitet, 371.

12

Vidi u: Hrvatska opća enciklopedija, Rječnik stranih riječi, Psihologijski rječnik, Medicinski rječnik.

RELIGIOZNOST

Identitet adolescenata

2.1. Obilježja adolescentske dobi U razdoblju adolescencije dolazi do intenzivnih tjelesnih, psiholoških, emocionalnih i osobnih promjena. Prolaz kroz adolescenciju karakterizira proces psihološkoga sazrijevanja tijekom kojega osoba traži svoj identitet i postupno ulazi u svijet odraslih prihvaćajući ulogu i odgovornosti odrasle osobe.

Mladi počinju donositi odluke o važnim životnim pitanjima za budućnost, o svojoj ulozi u društvu, o sustavu vrijednosti, o izboru partnera, izboru profesije i slično. Ne začuđuje stoga što se u razdoblju odrastanja događa »oluja u mozgu«13.

Obično se smatra najzdravijim razdobljem života u kojemu mlada osoba doseže vrhunac snage, brzine, kondicije i mnogih kognitivnih sposobnosti. Jednako tako, često se smatra emocionalno vrlo intenzivnim i nerijetko stresnim razdobljem u životu mladih. Adolescencija se stoga često opisuje kao razvojno razdoblje »bure i oluje«14, »pobuna« i »nemira« koje zahvaćaju čitavu osobu, sve njezine komponente.

Poznati pisac Charles Dickens u nekoliko riječi slikovito je opisao adolescenciju: »Ona je najbolje razdoblje života, ona je najgore razdoblje života, ona je doba mudrosti, ona je doba ludosti«.15

2.2. Identitet adolescenata Pod pojmom identiteta podrazumijevamo obilježja koja pojedinca čine različitim od svih ostalih bića. Identitet označava traženje sebe, poimanje sebe, vlastitog ja, ostvarenje, samoostvarenje, a može biti: tjelesni, društveni, nacionalni, psihološki, religiozni, kulturni. Paolo Gambini definira identitet kao svijest o vlastitoj individualnosti u nastajanju.16 Prema Eriku Eriksonu stadij oblikovanja identiteta nastupa tijekom adolescencije.17 Mladi se čovjek okreće samomu sebi postavljajući si pi13

Usp. Daniel SIEGEL, Oluja u mozgu: snaga i svrha tinejdžerskog mozga, Split, 2017.

14

U kontekstu govora o adolescenciji taj je izraz popularizirao američki psiholog i pedagog Granville Stanley Hall 1904. godine.

15

Vlasta RUDAN, Normalni adolescentni razvoj, u: Medix, 10 (2004.) 52, 36.

16

Usp. Paolo GAMBINI, Traženje identiteta i smisla u adolescenciji, u: Kateheza, 27 (2005.) 4, 339.

17

Erik Erikson je njemačko-američki razvojni psiholog poznat po teoriji psihosocijalnoga razvoja.

U psihologiji je možda najpoznatiji zbog uvođenja pojma identiteta. Ljudski razvoj prema njegovoj teoriji ima osam stadija. Peti stadij (12. do 18. god.) u znaku je traženja identiteta, a predstavlja raskrižje između djetinjstva i zrelosti.

ZAGREBAČKIH ADOLESCENATA

23

Denis BARIĆ

tanja: Tko sam ja?, Zašto postojim? Koji je smisao moga života? Što želim raditi? U što vjerujem? Kako se uklapam u društvenu okolinu? On na taj način gradi svoj osobni, profesionalni i ideološki identitet.

Adolescent ima razvojnu potrebu pronaći vlastiti identitet. Za njega to predstavlja svojevrsni izazov. U članku pod nazivom »Izgradnja adolescentskog identiteta u današnje vrijeme« pregledno se razrađuje ta problematika.18 Početak procesa oblikovanja osobnoga identiteta podrazumijeva da se mlada osoba na putu odrastanja polako mora oslobađati tuđih mjerila, stavova i prosudaba te izgrađivati svoj život prema vlastitim kriterijima. U potrazi za identitetom događa se proces osmišljavanja sebe i svijeta oko sebe, traženja sebe u svijetu odraslih.

U ovome životnom razdoblju osjeća se s jedne strane pritisak integracije, tj. proces prilagođavanja zahtjevima društva, a s druge strane pritisak individualizacije, koja se odnosi na razvoj osobnosti, autonomiju, samopoštovanje.19 Formiranje identiteta od adolescenata zahtijeva da u jednu cjelinu povežu svoje sposobnosti, interese i želje s očekivanjima roditelja s jedne strane i vršnjačke skupine s druge strane.20 Cjelovit identitet u adolescenciji postiže se u balansu društvenih zahtjeva i vlastitih sposobnosti. Čvrst identitet rezultat je uspješnoga sazrijevanja.

Adolescenti u današnjem društvu sve teže uspijevaju izgraditi cjelovit identitet. To je zbog zahtjeva koje pred njih postavljaju nove životne okolnosti te vlastita ishodišta i procjene o sebi. Upravo je to razlog zašto se danas često govori o fleksibilnom identitetu, koji djeluje mozaički, koji nema čvrsto uporište i koji se nalazi pred raznolikošću ponuda i izbora.

Gambini smatra »da se, dok se sučeljava s tipičnim razvojnim zadacima svoje dobi, adolescent neprekidno nalazi u traženju smisla ili identiteta.

On naime mora shvatiti koje su njegove sposobnosti i njegove granice, ali i izabrati što je za njega važnije, što želi.«21 Jedno od najzanimljivijih otkrića u razdoblju adolescencije je želja da se upravlja svojim životom.22 U razdoblju adolescencije mladi

24

18

Više o tome vidi: Marjan NINČEVIĆ, Izgradnja adolescentskog identiteta u današnje vrijeme, u: Odgojne znanosti, 11 (2009.) 1, 119-141.

19

Usp. Valentina Blaženka MANDARIĆ, Mladi – integrirani i(li) marginalizirani, Zagreb, 2009., 100.

20

Usp. Marina KUZMAN (ur.), Odrastanje i spolnost, Zagreb, 2004., 16.

21

Paolo GAMBINI, Traženje identiteta i smisla u adolescenciji, 337.

22

Viktorija GADŽA – Nikola MILANOVIĆ – Rudi PALOŠ, Tražitelji smisla. Udžbenik katoličkoga vjeronauka za 1. razred srednje škole, Zagreb, 2007., 11.

RELIGIOZNOST

Identitet adolescenata

počinju donositi pojedine odluke i stajališta o pitanjima koja su za njih važna. Odluke na pitanja kao što su: S kime izlaziti? Prekinuti neku vezu ili ne? Upisati se na fakultet ili se zaposliti? Koji fakultet odabrati? Učiti ili se zabavljati? Biti politički aktivan ili ne? Ići nedjeljom na misu ili ne?

Ponekad se sva ta pitanja mogu činiti trivijalnima, no ona pridonose oblikovanju identiteta u adolescenciji. Tako dolazi podjednako do afirmacija, ali i negacija pojedinih odluka i stajališta.

Nadalje, na oblikovanje identiteta mladih najviše utječe sociokulturno ozračje u kojemu odrastaju. Tijekom odrastanja adolescenti eksperimentiraju s različitim odraslim ulogama kako bi se pronašli u onima koje im najbolje odgovaraju. U razdoblju adolescencije je »’isprobavanje’ različitih interesa i načina ponašanja nužan dio procesa razvoja identiteta, koji se proteže i kroz ranu odraslu dob. Za adolescente je pritom važno da imaju mogućnost ovakvog istraživanja u sigurnom okruženju u kojem ono neće dovesti do negativnih i nepovratnih posljedica.«23 Temeljan preduvjet za uspješnu integraciju mladih u društvo je uspostava korelacije i suradnje među odgojnim institucijama, osobito između obitelji i škole. Njihova je zadaća uložiti sve napore da bi mladi izrasli u zrele i odgovorne odrasle osobe.

3. Identitet adolescenata u gradu Zagrebu: uvid u istraživanje Provođenje pojedinih istraživanja uvelike nam pomaže u sagledavanju određenih datosti i činjenica koje su vezane uz pojedinu stvarnost, događaj i pojavu, pri čemu nam dobiveni rezultati ujedno pružaju temelj za promišljanje, planiranje i provedbu takvih procesa koji će u budućnosti pridonijeti izgradnji onih datosti koje su bile predmetom samoga istraživanja.

Stavljajući u središte pozornosti ovoga istraživanja identitet adolescenata u gradu Zagrebu, želimo se osvrnuti na rezultate dobivene istraživanjem i, uspoređujući ih s nekim prijašnjim rezultatima dobivenim na temelju sličnih istraživanja provedenih na tu tematiku, usredotočiti se na najznačajnije rezultate koji nam mogu pomoći u planiranju i provedbi onih procesa koji pridonose izgradnji identiteta adolescenata.

23

Gordana BULJAN FLANDER, Adolescencija – izazovi odrastanja, u: Lađa, 8 (2013.) 3, 11.

ZAGREBAČKIH ADOLESCENATA

25

Denis BARIĆ

3.1. Dob ispitanika Dob ispitanika je prva varijabla kojom želimo prikazati pojedine opće i specifične karakteristike adolescenata koji su sudjelovali u istraživanju. Iako je posrijedi jedna razvojna dob ispitanika, tj. adolescencija, ipak nam razlike u dobi među adolescentima mogu ukazati na neke razlike u njihovu promišljanju s obzirom na tematiku samoga istraživanja.24

Tablica 1. Sudionici s obzirom na dob n

%

14 godina

49

4,4

15 godina

281

25,3

16 godina

276

24,8

17 godina

287

25,8

18 godina

209

18,8

19 godina

9

0,8

ukupno

1111

100

Iako je broj odgovora u pojedinim varijablama varirao, s obzirom na dob adolescenata vidimo da je u istraživanju sudjelovalo ponajviše adolescenata u dobi između 15 i 17 godina, u odnosu na one iz mlađe ili starije dobne skupine, a prosječna dob sudionika istraživanja bila je 16,3 godina (SD=1,19).

3.2. Obitelj ispitanika Nedvojbeno je da je obitelj iznimno važan čimbenik u odgojnoj paradigmi razvojne dobi djeteta te, bez sumnje, utječe i na identitet adolescenata.

Ona je poput »’društvenog zrcala’ u kojemu adolescent vidi svoj obraz, i na temelju kojega kreira vlastitu sliku o sebi, a time i odgovarajuću kvalitetu samopoštovanja«25. U tome smislu, provodeći istraživanje, htjeli smo doznati s kime adolescenti žive, budući da u zapadnoeuropskim zemljama nije rijedak slučaj da već adolescenti, bez obzira što nisu postigli ekonomsku neovisnost, žive sami.

26

24

Pojedini psiholozi razlikuju tri faze u razdoblju adolescencije: ranu adolescenciju (11. do 13. god.), srednju adolescenciju (14. do 16. god.) te kasnu adolescenciju (nakon 17. godine).

Svaku od navedenih faza karakteriziraju specifična obilježja koja utječu na mišljenja, stavove i ponašanja adolescenta. Usp. Gordana BULJAN FLANDER, Adolescencija – izazovi odrastanja, 2-13.

25

Kristina ČIČEK, Uloga obitelji u samopoimanju adolescenata, u: Ljetopis socijalnog rada, 2 (1995.) 1, 29.

RELIGIOZNOST

Identitet adolescenata

Kao što vidimo iz rezultata istraživanja, većina ispitanika živi u obiteljskome okruženju: više od dvije trećine (78,5%) živi s roditeljima, a 15,8% s jednim od roditelja. Iako nismo tražili od ispitanika da navedu zašto žive s jednim od roditelja, razloge za to možemo samo naslutiti: smrt jednoga od roditelja, rastavljeni roditelji, rad u inozemstvu jednoga od roditelja i slično.

Valja naglasiti i činjenicu da život adolescenta u obitelji pred tu obitelj stavlja nove zadatke i ciljeve budući da se razdoblje adolescencije ne događa samo adolescentima nego i njihovim roditeljima.26

Tablica 2. Sudionici s obzirom na to s kim stanuju n 868 175 35 21 5 2 1106

s roditeljima s jednim od roditelja u đačkom domu drugo sam/sama s prijateljem ili prijateljicom ukupno

% 78,5 15,8 3,2 1,9 0,5 0,2 100

Nadalje, jedan od pokazatelja socijalne strukture ispitanika jest i obrazovanje roditelja ispitanika. Na temelju provedenoga istraživanja došli smo do rezultata da je najveći broj ispitanika čiji su roditelji završili četverogodišnju srednju školu 34,7% majki i 34,5% očeva, nakon čega slijede roditelji adolescenata koji imaju završeni fakultet: 26,6% majki i 25,1% očeva.

Tablica 3. Sudionici s obzirom na obrazovanje roditelja majka

otac

n

%

n

%

1. - 4. razreda osnovne škole

4

0,4

2

0,2

osnovna škola

62

5,6

36

3,3

trogodišnja srednja škola

128

11,5

151

13,7

četverogodišnja srednja škola

385

34,7

381

34,5

viša škola

84

7,6

94

8,5

fakultet

295

26,6

277

25,1

magisterij

70

6,3

74

6,7

26

Usp. Mirjana GRAOVAC, Adolescent u obitelji, u: Medicina Fluminensis, 46 (2010.) 3, 262.

ZAGREBAČKIH ADOLESCENATA

27

Denis BARIĆ

doktorat

44

4,0

41

3,7

ne znam/nemam odgovor ukupno

37

3,3

48

4,3

1109

100

1104

100

Možemo uočiti da se stupanj naobrazbe roditelja ne razlikuje uvelike između očeva i majki, no ipak proizlazi da su majke ispitanika obrazovanije u odnosu na očeve. Tu činjenicu potkrepljuju i podatci koje je objavio Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske u publikaciji Žene i muškarci u Hrvatskoj 2018., kojoj je cilj prikazati položaj žena i muškaraca u našem društvu.27 Podatci objavljeni u spomenutoj publikaciji odnose se na 2017. godinu, a na temelju obrađenih statističkih pokazatelja dolazi se do zaključka da žene imaju veći stupanj obrazovanja negoli muškarci.

Tako, primjerice, u kategoriji Obrazovanje pod stavkom Magistri znanosti, magistri i sveučilišni specijalisti žene su zastupljene sa 60,4%, a muškarci s 39,6%, dok pod stavkom Doktori znanosti žene zauzimaju 55,4%, a muškarci 44,6%.28 Ti statistički podatci posve su jasan pokazatelj da se trend znatno mijenja s obzirom na stupanj obrazovanja žena i muškaraca u Hrvatskoj.

Nakon što smo dobili uvid u obrazovanje roditelja ispitanika, zanimalo nas je koji posao obavljaju njihovi roditelji. Kao što je razvidno iz tablice, najveći broj roditelja ispitanika ima status radnika: 31,4% majki i 31,3% očeva, što se poklapa s brojem roditelja koji imaju četverogodišnju srednju školu. Razlika u rezultatima glede zaposlenja roditelja vidljiva je u kategoriji onih koji pripadaju skupini stručnjaka (liječnik, odvjetnik, učitelj, profesor i slično), gdje je 20,6% majki, a 13,5% očeva te u kategoriji onih koji pripadaju skupini menadžera, rukovoditelja i direktora, gdje je 12,0% majki, a 21,1% očeva.

Tablica 4. Sudionici s obzirom na zaposlenje roditelja majka

28

otac

n

%

n

%

nikad nije bio/la zaposlen/na

18

1,7

4

0,4

samostalni poljoprivrednik

10

0,9

8

0,8

27

Usp. DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE, Žene i muškarci u Hrvatskoj 2018., Zagreb, 2018.

28

Usp. Isto, 34.

RELIGIOZNOST

Identitet adolescenata

radnik

339

31,4

332

31,3

obrtnik

94

8,7

132

12,4

stručnjak (liječnik, odvjetnik, učitelj, profesor i slično)

223

20,6

143

13,5

menadžer, rukovoditelj, direktor

130

12,0

224

21,1

nezaposlen/na, traži posao na burzi

98

9,1

47

4,4

ima neki drugi posao

169

15,6

171

16,1

ukupno

1081

100

1061

100

3.3. Vrsta škole ispitanika Uz obitelj, škola je institucija koja sudjeluje u odgojnome rastu adolescenata i ona će obilježiti važno razdoblje života adolescenta i utjecati na izgradnju njegova identiteta. Da bismo lakše organizirali i proveli istraživanje, ono je obuhvatilo učenike koji pohađaju gimnaziju, trogodišnje i četverogodišnje strukovne škole te umjetničke škole. Iz istraživanja je bilo vidljivo da je 45,3% ispitanika pohađalo gimnazijski program, a 54,7% obuhvaća učenike koji pohađaju program trogodišnjih/četverogodišnjih strukovnih škola i umjetničkih škola.

Tablica 5. Sudionici s obzirom na srednju školu koju pohađaju n

%

XV. gimnazija

115

10,3

XI. gimnazija

104

9,3

Nadbiskupska klasična gimnazija

101

9,0

Grafička škola

98

8,7

VII. gimnazija

94

8,4

Gornjogradska gimnazija

93

8,3

Tehnička škola

86

7,7

Obrtnička škola za osobne usluge

83

7,4

Prirodoslovna škola Vladimira Preloga

82

7,3

Upravna škola

81

7,2

Trgovačka škola

73

6,5

Škola za modu i dizajn

64

5,7

Ugostiteljsko-turističko učilište

47

4,2

1121

100

ukupno ZAGREBAČKIH ADOLESCENATA

29

Denis BARIĆ

3.4. Pohađanje nastave Vjeronauka ili Etike Predmet katoličkoga vjeronauka u osnovnoj i srednjoj školi bilježi razdoblje svoje dvadesetsedmogodišnje prisutnosti unutar hrvatskoga odgojno-obrazovnog sustava. O njegovoj percepciji i recepciji, kao i o njegovu značenju unutar hrvatskoga školskog sustava provedena su brojna istraživanja,29 koja nam daju sliku prijeđenoga puta, ali i obvezuju da se u budućnosti prati razvoj školskoga sustava i način prilagodbe katoličkoga vjeronauka tomu sustavu.

U srednjoj školi učenici imaju mogućnost izbora između predmeta Vjeronauk i(li) Etika te im na taj način školski sustav osigurava sustavan način poučavanja, poticanja i unaprjeđivanja njihova intelektualnog, tjelesnog, estetskog, društvenog, moralnog i duhovnog razvoja u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima.30

Tablica 6. Sudionici s obzirom na pohađanje nastave Vjeronauka i Etike n

%

Vjeronauk

873

78,2

Etika

244

21,8

ukupno

1117

100

U istraživanju vidimo da više od dvije trećine ispitanika (78,2%) pohađa nastavu katoličkoga vjeronauka, a nešto manje od jedne trećine (21,8%) pohađa nastavu etike. Taj rezultat govori o realnome stanju upisa učenika na katolički vjeronauk u srednjim školama, budući da statistički podatci govore da je tijekom školske godine 2016./2017. nastavu katoličkog vjeronauka u Republici Hrvatskoj pohađalo 78% učenika.31

30

29

Usp. Valentina MANDARIĆ – Alojzije HOBLAJ – Ružica RAZUM, Vjeronauk – izazov Crkvi i školi. Empirijsko istraživanje na području Zagrebačke nadbiskupije, Zagreb, 2011.; Ružica RAZUM (ur.), Vjeronauk nakon dvadeset godina: izazov Crkvi i školi, Zbornik radova sa znanstvenog simpozija »Vjeronauk nakon dvadeset godina: izazov Crkvi i školi«, Zagreb, 2011.

30

Usp. HRVATSKI SABOR, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, u: Narodne novine, 68/18, čl. 4, st. 1.

31

Taj je podatak iznesen na simpoziju u povodu 25 godina vjerskoga odgoja i vjeronauka u školi pod naslovom Katolički vjeronauk u školi 1991. – 2016., koji je održan 14. studenoga 2016. godine u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu u organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije i Agencije za odgoj i obrazovanje pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.

RELIGIOZNOST

Identitet adolescenata

3.5. Religiozno opredjeljenje ispitanika Budući da religioznost znači »nutarnji stav, osobno opredjeljenje, religiozno uvjerenje s obzirom na transcendenciju, na Boga samoga, […] stav prema životu sav prožet, podržavan i potican tim opredjeljenjem tako da se ne tolerira raskorak između religioznog uvjerenja i konkretnog djelovanja«,32 ne začuđuje činjenica da je religioznost, odnosno religiozno opredjeljenje oduvijek bilo predmetom istraživanja mnogih znanosti, od teologije, filozofije i povijesti pa sve do antropologije, sociologije i psihologije. U tome smislu »kao dio vrijednosnoga sustava i kao način kognitivne interpretacije stvarnosti, religioznost je povezana s razvojem ličnosti, socijalnom prilagodbom, stilom i kvalitetom života vjernika, stoga se kao psihosocijalni fenomen mora istraživati da bismo ga što bolje razumjeli i objasnili«33.

U provedenome istraživanju možemo uočiti da se većina adolescenata izjašnjava katolicima (86,1%), ali isto tako su pripadnici i drugih religija koje su prisutne u hrvatskome podneblju. Uspoređujući rezultate s nekim prijašnjim istraživanjima, vidimo blagi porast indikatora koji obuhvaća tvrdnju nemam religioznog opredjeljenja/ateist sam/agnostik.34

Tablica 7. Sudionici s obzirom na religiozno opredjeljenje n

%

katolik

957

86,1

nemam religioznog opredjeljenja / ateist / agnostik

116

10,4

drugo religiozno opredjeljenje

16

1,4

musliman

14

1,3

pravoslavac

4

0,4

Jehovin svjedok

4

0,4

1111

100

ukupno

32

Marko PRANJIĆ, Religijska pedagogija. Naziv, epistemologija, predmet i omeđenje, Zagreb, 1996., 25.

33

Petar BEZINOVIĆ – Ankica MARINOVIĆ BOBINAC – Dinka MARINOVIĆ JEROLIMOV, Kratka ljestvica religioznosti: validacija na uzorku adolescenata, u: Društvena istraživanja, 75-76 (2005.) 1-2, 137.

34

Usp. Valentina Blaženka MANDARIĆ, Religiozni identitet zagrebačkih adolescenata, 115.

ZAGREBAČKIH ADOLESCENATA

31

Sveučilište u Zagrebu K ato l i č k i b o g o s lo v n i fa k u lt e t

Blaženka Valentina Mandarić – Ružica razum – Denis Barić

njiga Religioznost zagrebačkih adolescenata u sebi ima dvostruku vrijednost.

S jedne strane se dobiveni empirijsko-sociološki rezultati o religioznosti zagrebačkih adolescenata uspoređuju s rezultatima prijašnjega sličnog istraživanja provedenoga 1997. godine te se sada mogu uvidjeti indikacije, konstante i smjerovi promjena u religioznim stavovima i ponašanjima među različitim naraštajima zagrebačkih adolescenata. S druge strane, ovi komparativni rezultati pomno su i stručno teološki analizirani te se u knjizi donose teoretsko-znanstvene prosudbe sedmero istaknutih i priznatih hrvatskih teoloških stručnjaka u obradi sedam ključnih područja istraživanja religioznosti kod adolescenata: pitanje značenja vjere i religije/a, moralno-etički aspekti, vrijednosna usmjerenja, pitanje identiteta, pitanje religioznosti i usporedba s prijašnjim istraživanjem, sudjelovanje u životu župne zajednice i pitanje vjeronaučne nastave.

Knjiga otkriva kolika je potreba da Crkva iznova odgovori i osvijesti kome je upućena i na koji način uspostavlja vlastito komunikacijsko djelovanje, da provjeri je li razum­ ljiva i kako će zahtjeve vjere učiniti izazovima koji se prihvaćaju u traganju posljednjega važećeg smisla života.

Doc. dr. sc. Branko Murić

V

rijednost ove knjige prvenstveno je u tome što se sistematski prati jedan predmet i njegova implementacija. Jednoga dana kada će se u Hrvatskoj ozbiljno pristupiti poboljšanju različitih segmenata obrazovanja, od osnovno­ školskoga do sveučilišnoga, ova će istraživanja i refleksije rezultata svakako biti jedan od oglednih primjera, svojevrsni pilot-projekt za praćenje razvoja nekog predmeta i njegova poboljšanja. Radovi koji su sabrani u ovoj knjizi pod različitim vidovima osvjetljavaju stanje stvari s obzirom na predmet Vjeronauka. Oni imaju veliku aplikativnu vrijednost, a smisao znanstvenoga istraživanja upravo je u tome da otkriva neotkriveno, da se približava istini i omogućuje ljudima da punije žive svoj život.

Religioznost zagrebačkih adolescenata

K

Prof. dr. sc. Gordan Črpić ISBN 978-953-11-1235-2

Cijena: 160 kn

1

Religioznost zagrebačkih adolescenata