Profesori Katoličkoga bogoslovnog fakulteta rektori Sveučilišta u Zagrebu

CATHOLIC FACULTY OF THEOLOGY, UNIVERSITY OF ZAGREB Ana Biočić – Slavko Slišković Professors of the Catholic Faculty of Theology as Rectors of the University of Zagreb Series:

Professors of the Catholic Faculty of Theology of the University of Zagreb Book IV

CO-PUBLISHER Catholic Faculty of Theology, Universitiy of Zagreb Kršćanska sadašnjost d.o.o.

For publishers Mario Cifrak, Dean of Catholic Faculty of Theology, Universitiy of Zagreb Stjepan Brebrić, Director of Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Publishing Committee of the Catholic Faculty of Theology, University of Zagreb Nenad Malović, Anto Barišić, Ana Biočić, Nedjeljka s. Valerija Kovač, Vanda Kraft Soić Reviewers: dr. sc. Tihana Luetić dr. sc. Stjepan Matković Language editing and proofreading Mila Mikecin Graphic design and binding Catholic Faculty of Theology, Universitiy of Zagreb Print: Grafički zavod Hrvatske d.o.o., Zagreb.

Edition: 700 Print April 2020.

ISBN: 978-953-6420-21-6 (Universitiy of Zagreb, Catholic Faculty of Theology) ISBN: 978-953-11-1307-6 (Kršćanska sadašnjost) CIP entry available in the computer catalog of the National and University Library in Zagreb under number 001059313.

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Ana Biočić – Slavko Slišković, Profesori Katoličkoga bogoslovnog fakulteta rektori Sveučilišta u Zagrebu Biblioteka Profesori Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Knjiga IV. Sunakladnici Sveučilište u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Za sunakladnike Mario Cifrak, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Brebrić, direktor Kršćanske sadašnjosti d.o.o.

Povjerenstvo za izdavačku djelatnost Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Nenad Malović, Anto Barišić, Ana Biočić, Nedjeljka s. Valerija Kovač, Vanda Kraft Soić Recenzenti: dr. sc. Tihana Luetić dr. sc. Stjepan Matković Jezična lektura i korektura: Mila Mikecin Prijelom i grafičko oblikovanje Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Tisak: Grafički zavod Hrvatske d.o.o., Zagreb.

Naklada: 700 ISBN: 978-953-6420-21-6 (Sveučilište u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet) ISBN: 978-953-11-1307-6 (Kršćanska sadašnjost) Tiskano u travnju 2020.

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001059313.

Copyright ©: Sveučilište u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet; Kršćanska sadašnjost d.o.o.

PREFACE The Catholic Faculty of Theology has been an integral part of the University of Zagreb, along with the Faculty of Law and the Faculty of Philosophy, since 1874 when the modern University was established. It is also important to highlight the fact that the studies in theology were incorporated into the bases of the University and had an important role as the forerunner of the modern University. Being an integral part of the modern University the professors of the (Roman Catholic) Faculty of Theology (hereafter: Faculty) were elected to hold the office of Rector, and the election was greatly dependant on law regulations. Thus, until 1926 the law prescribed that the rectors were to be elected according to turns, namely, that each year a rector from another component of the University was elected.1Consequently, the number of rectorsfrom the Faculty depended on the number of components of the University. Until World War II sixteen professors from the Faculty held the office of Rector of the University. Fourteen of them were elected during the time of the Austro-Hungarian Monarchy, while only two were elected after that time. After Wolrd War II, during the time of the communist government not a single professor from the Faculty held the office of Rector. Furthermore, in 1952, by a political decree, the Faculty ceased to be part of the University. However, the Senate did not confirm this decision, which implied de iure that the Faculty was not excluded from the University. Democratic changes in the 1990s enabled the proclamation of the decision from 1952 null and void, which made it clear that the Faculty was continuously a part of the University of Zagreb.2 1

Zakon od 26. kolovoza 1875. o izboru rektora na kr. sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu, Sbornik zakona i naredaba od godine 1875., piece XXIX, no. 67, Zagreb, 1875, 791-792.

2

More in: Miroslav AKMADŽA, Katolička crkva u komunističkoj Hrvatskoj 1945. ‒ 1980., Zagreb ‒ Slavonski Brod, 2013., 123-129; Matija

6

PREDGOVOR Katolički bogoslovni fakultet je od početaka djelovanja modernog Sveučilišta 1874. godine, uz Pravni fakultet i Filozofski fakultet, dio Sveučilišta u Zagrebu. Također valja istaknuti kako je studij teologije bio ugrađen u temelje Sveučilišta te je imao važnu ulogu kao preteča modernog Sveučilišta. Budući da je bio integralni dio modernog Sveučilišta, profesori (Rimokatoličkog) Bogoslovnog fakulteta (dalje: Fakultet) birani su na službu rektora, a izbor je uvelike ovisio o zakonskoj regulativi.

Tako je do 1926. godine na snazi bio zakon koji je propisao izbor rektora po turnusima, odnosno svake je godine biran rektor iz neke druge sastavnice Sveučilišta.1 Posljedično tomu broj rektora s Fakulteta ovisio je o broju sastavnica Sveučilišta. Do Drugoga svjetskog rata šesnaest je profesora s Fakulteta izabrano u službu rektora Sveučilišta. Od toga je njih četrnaest bilo izabrano na tu dužnost u vrijeme postojanja Austro-Ugarske Monarhije, a dvojica kasnije. Nakon Drugoga svjetskog rata u vrijeme komunističke uprave ni jedan profesor s Fakulteta nije izabran na službu rektora. Štoviše, 1952. godine političkom odlukom Fakultet prestaje biti dio Sveučilišta. No, Senat ipak nije potvrdio tu odluku, što je značilo de iure da Fakultet nije isključen sa Sveučilišta. Demokratskim promjenama devedesetih godina 20. stoljeća odluka iz 1952. godine proglašena je ništavnom, čime je utvrđeno da je Fakultet bez prekida dio Sveučilišta u Zagrebu.2 U službi rektora profesori s Fakulteta dali su značajan doprinos Sveučilištu u Zagrebu osnutkom raznih zavoda, pa čak i fakulteta, zaštitom sastavnica Sveučilišta kada im je prijetilo 1

Zakon od 26. kolovoza 1875. o izboru rektora na kr. sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu, Sbornik zakona i naredaba od godine 1875., komad XXIX, broj 67, Zagreb, 1875., 791-792.

2

Više u: Miroslav AKMADŽA, Katolička crkva u komunističkoj Hrvatskoj 1945. ‒ 1980., Zagreb ‒ Slavonski Brod, 2013., 123-129; Matija BERLJAK, Položaj i djelovanje Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u sastavu Sveučilišta u Zagrebu, Bogoslovska smotra, 86 (2016.) 1, 38-47.

7

Professors of the CFT as Rectors of the University of Zagreb

As rectors the professors of the Faculty significantly contributed to the University of Zagreb by founding different institutes, even faculties, protecting the components of the University when they were threatened with abolition, encouraging the construction and adaptation of rooms in the University building and nostrification of degrees, organizing the student canteen, but also with scientific work. Therefore, the aim of this book is to display the mentioned contributions and outline the basic biographical information regarding all the rectors of the University who were also professors of the Faculty.

This book was a result of research work in the Archive of the University of Zagreb and the Catholic Faculty of Theology. Therefore, we deem it necessary to give a special thanks to the Rector of the University of Zagreb, Damir Boras, Ph.D., and archive associate Mrs. Jagoda Goljački for her helpfulness during the research work in the Archive of the University of Zagreb. We thank the management of the Catholic Faculty of Theology headed by Dean Professor Mario Cifrak, Ph.D., for encouraging this research and recognizing the value of this book and supporting its printing. We also thank the head of the Archive Mrs. Branka Gašpar on her ardent help during the research work at the Catholic Faculty of Theology.

May 2019

Editors

BERLJAK, Položaj i djelovanje Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u sastavu Sveučilišta u Zagrebu, Bogoslovska smotra, 86 (2016) 1, 38-47.

8

Profesori KBF-a rektori Sveučilišta u Zagrebu

1.10. Antun Bauer 1906./1907.

Rektor Antun Bauer rođen je u Breznici kod Bisaga 11. veljače 1856. godine, a podrijetlom je bio iz obitelji gradišćanskih Hrvata koji su se vratili u domovinu.1 Školovao se najprije u Jastrebarskom, a potom od 1867. godine u varaždinskoj gimnaziji i od 1873. godine u zagrebačkoj gimnaziji. Studij teologije pohađao je od 1875. godine u Zagrebu, a od 1877. godine u Budimpešti te od 1880. godine u Beču kao pitomac Augustineuma, gdje je stekao doktorat 1883. godine. Tamo je za svoje radnje dva puta bio nagrađen.2

1

Više o Antunu Baueru u: Lj. IVANČAN, Podatci o zagrebačkim kanonicima od 1193. do 1924., 1050-1052; V. DEŽELIĆ st., Bauer, Antun dr., Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925-1925, 21; F. PLEVNJAK, Prilozi za kulturnu povijest hrvatskog svećenstva, 453-455; Janko BARLÈ ‒ Svetozar RITIG, Zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer u životu i u djelu: o njegovom zlatnom svećeničkom jubileju 28. srpnja 1929., Zagreb, 1929.; Nikola KOLAREK, Nadbiskup dr. Antun Bauer, Katolički list, 88 (1937.) 51, 598-602 (vidi i druge članke o Baueru u tom broju); Fran BARAC, Dr. Antun Bauer (In memoriam), Bogoslovska smotra, 26 (1938.) 1, 1-14; J. BUTURAC, Iz povijesti Hrvatske bogoslovske akademije 1922. ‒ 1945., 14-15; Josip BUTURAC ‒ Franjo Emanuel HOŠKO, Bauer, Antun, Hrvati biografski leksikon, sv.

1, A-Bi, Zagreb, 1983., 539-540; Franjo ŠANJEK, Nadbiskup Antun Bauer 1914. ‒ 1937., Zagrebački biskupi i nadbiskupi, Zagreb, 1995., 489493; Mario STRECHA, Katoličko hrvatstvo, Zagreb, 1997., 169-213; Bauer, Antun, Hrvatska enciklopedija, sv. 1. A-Bd, Zagreb, 1999., 663; R. FRANZ-ŠTERN, Rektori i prorektori Sveučilišta u Zagrebu, 358; Domagoj SREMIĆ, Poslanice zagrebačkog nadbiskupa dr. Antuna Bauera u vrijeme Prvog svjetskog rata, Cris: Časopis Povijesnog društva Križevci, 17 (2015.) 1, 155-161. Vidi također časopis Obnovljeni život u kojem je objavljeno više radova, najviše filozofske tematike (članak „Ontologijski dokazi kod Bauera“ autora Nikole Stankovića, potom „Uzročnost u ‘Općoj metafizici’ A. Bauera“ autora Ivana Pála Sztrilicha, rad „Nekoliko napomena o Bauerovom pojmu bitka i Heideggerovu ‘zaboravu bitka’“ Daniela Miščina, „Evolucionizam u prosudbi Antuna Bauera“ Ivana Kešine, „Bauerova kritika materijalizma“ Ante Mišića i rad Ivana Kopreka „Djelovanje u filozofiji A. Bauera“) s kolokvija o Baueru održanog na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. Usp. Obnovljeni život, 54 (1999.) 2, 149-222.

2

Usp. AKBFSZ, Dopis Zemaljskoj vladi Dekanata Bogoslovnog fakulteta od 4. listopada 1887. godine, br. spisa 58/1887.; AKBFSZ, Dopis bana Khuen-Hédervárya Akademičkom senatu od 16. lipnja 1888. godine, br. spisa 32/1888.

155

Professors of the CFT as Rectors of the University of Zagreb

Antun Bauer

returned to his doctoral studies. After completing his studies, he was a chaplain in Ivanac and Samobor, and again in Zagreb at Saint Mark from 1883 to 1884. He began his teaching career in 1884 as caretaker of science at the Noble Convent School and catechist at the Male Teachers’ Training School, as well as a catechist at the gymnasium in Zagreb. He performed this duty until he was named associate professor at the Faculty of Theology.3 In the academic year 1887/88, he began working at the Faculty of Theology as a probationer of philosophy and basic theology, and in 1888 he was named associate professor.4 He advanced to the position of full professor in 1904 and performed that duty until 1911. For the needs of the students, he composed handbooks of ontology and theodicy.5 In 1896, while he was working at the University, he was elected to the position of librarian at the Metropolitan Library.6 In the academic year 1905/06, he was elected Dean of the Faculty, and in 1906/07 he was elected Rector.7 Although because of students’ unrest and violation of the autonomy of the University by the police, the installation did not take place during Bujanović’s term in office, after a three-year suspension the rector’s installation ceremony once again commenced. However, part of the students who were members of the Progressive 3

He was dismissed from his position as a catechist in 1888. See in: AKBFSZ, Letter from Ban Khuen-Héderváry to the Academic Senate dated 16 June 1888, file no. 32/1888.

4

CF. AKBFSZ, Letter from the Deanery dated 28 June 1888, no. 40; AKBFSZ, Letter from the Deanery dated 21 June 1904, no. 30. The Faculty of Theology recommended him to the Land Government for the position of associate professor in October 1887 in: AKBFSZ, Letter to the Land Government from the Deanery of the Faculty of Theology dated 4 October 1887, file no. 58/1887.

5

N. KOLAREK, Nadbiskup dr. Antun Bauer, Katolički list, 88 (1937) 51, 599.

6

Lj. IVANČAN, Podatci o zagrebačkim kanonicima od 1193. do 1924., 1051.

7

Beside Bauer, among the delegates from the Faculty of Theology for the rector’s election were R. Vimer, J. Pazman and Mirko Marchetti.

Cf. letter from the Dean of the Faculty of Theology to the Rectorate dated 6 June 1906 in: PRSZ, Osobnik Bauer, cover 1906, local file no.

30/1906. The Ban’s confirmation for Bauer’s election as Rector at the session of the Senate held on 26 June 1906 in: PRSZ, Osobnik Bauer, cover 1906, local file no. II.1813/1906.

156

Profesori KBF-a rektori Sveučilišta u Zagrebu

Zaređen je za svećenika 1879. godine nakon čega je je bio kapelan u Župi sv. Marka u Zagrebu, sve dok se nije vratio na doktorski studij. Po završenom studiju bio je kapelan u Ivancu i Samoboru te ponovno u Zagrebu pri Sv. Marku od 1883. do 1884. godine. Profesorsku karijeru započeo je 1884. godine u Plemićkom konviktu kao nadstojnik nauka i vjeroučitelj u muškoj preparandiji te vjeroučitelj u zagrebačkoj gimnaziji.

Tu je službu obnašao sve dok nije bio imenovan izvanrednim profesorom na Bogoslovnom fakultetu.3 Akademske godine 1887./1888. počinje raditi na Bogoslovnom fakultetu kao suplent filozofije i osnovnog bogoslovlja, a godine 1888. imenovan je izvanrednim profesorom.4 Napreduje na položaj redovitog profesora 1904. godine i tu službu obnaša do 1911. godine. Za potrebe studenata napisao je priručnike iz ontologije i teodiceje.5 Tijekom djelatnosti na Sveučilištu 1896. godine postaje bibliotekarom Metropolitanske knjižnice.6 Na Fakultetu je akademske godine 1905./1906. izabran za dekana, a za rektora Sveučilišta izabran je 1906./1907. akademske godine.7 Premda zbog studentskih nemira i policijskog narušavanja autonomije Sveučilišta još od Bujanovićeva rektorovanja nisu održavane instalacije, nakon trogodiš3

Razriješen je službe vjeroučitelja 1888. godine, u: AKBFSZ, Dopis bana Khuen-Hédervárya Akademičkom senatu od 16. lipnja 1888. godine, br. spisa 32/1888.

4

Usp. AKBFSZ, Dopis Dekanata od 28. lipnja 1888. godine, br. 40; AKBFSZ, Dopis Dekanata od 21. lipnja 1904. godine, br. 30. Bogoslovni fakultet predlaže ga Zemaljskoj vladi za izvanrednog profesora u listopadu 1887. godine, u: AKBFSZ, Dopis Zemaljskoj vladi Dekanata Bogoslovnog fakulteta od 4. listopada 1887. godine, br. spisa 58/1887.

5

N. KOLAREK, Nadbiskup dr. Antun Bauer, Katolički list, 88 (1937.) 51, 599.

6

Lj. IVANČAN, Podatci o zagrebačkim kanonicima od 1193. do 1924., 1051.

7

Bogoslovni fakultet je uz Bauera kao delegate za izbor rektora poslao i Rudolfa Vimera, Josipa Pazmana i Mirka Marchettija. Usp. dopis dekana Bogoslovnog fakulteta Rektoratu od 6. lipnja 1906. godine, u: PRSZ, Osobnik Bauer, omot 1906., lokalni br. spisa 30/1906. Potvrda bana o izboru Bauera za rektora na sjednici Senata održanoj 26. lipnja 1906. godine, u: PRSZ, Osobnik Bauer, omot 1906., lokalni br. spisa II.1813/1906.

157

Antun Bauer

Professors of the CFT as Rectors of the University of Zagreb

Antun Bauer

Youth refused to participate in Bauer’s installation which took place in the hall of the Music Institute. They issued an ideological acclamation explaining that they would not participate in the installation ceremony because they considered that theology is not a science and that therefore the Faculty of Theology should not be a part of the University. A portion of the Progressives did nevertheless attend the installation only to cause a commotion. Incidents continued in the streets.8 In light of these circumstances, Bauer gave an appropriate speech entitled “Religion and Science” in which he placed emphasis on the cooperation between real science and religion.9 As Rector, he organized a session of the Senate related to the “new construction of the University and its research institutes”.10 While the new University Library was being constructed the question arose whether a new building of the University should be constructed as well. The Academic Senate accepted this idea, and Bauer’s successor, Rector Milivoj Maurović, continued dealing with it.11 After his term in office as Rector ended, Bauer performed the duty of Vice-Rector.12 Particularly important was his contribution to the establishment of the Faculty of Medicine which was officially opened at the end of 1917, even though it was supposed to be opened back in 1874 when the University of Zagreb was established. As the Archbishop of Zagreb, in 1918 Bauer created a foundation which disposed of 210,000 crowns to be used for scholarships for medical students, and the following year he donated 5 acres and 1541 fathoms of land to the University for the purpose of building the Faculty of Medicine. He also aided the Faculty of Husbandry and Forestry by providing them with the estate Maksimir in return for a low fee. He helped 8

Katolički list, 57 (1906) 43, 507-509.

9

See the speech in: Prilog Katoličkom listu k broju 43. od 25. listopada 1906., Katolički list, 57 (1906) 43, 1-4.

10

Cf. Rector’s call to the session dated 12 June 1907 in: PRSZ, Osobnik Bauer, cover 1907, local file no. 239/1907.

11

Cf. letter from the session of the Academic Senate to the Land Government dated 24 November 1907 in: PRSZ, Osobnik Bauer, cover 1907, local file no. 807/1907.

12

R. FRANZ-ŠTERN, Rektori i prorektori Sveučilišta u Zagrebu, 358.

158

Profesori KBF-a rektori Sveučilišta u Zagrebu

nje stanke za Bauerova mandata ponovno dolazi do instalacije rektora. Ipak, dio studenata Napredne omladine odbio je iz protesta sudjelovati u Bauerovu postavljanju, koje se održalo u dvorani Glazbenog zavoda. Oni su izdali ideološki proglas da neće sudjelovati u instalaciji jer su držali da teologija nije znanost te da Teološki fakultet zbog toga ne bi trebao biti dio Sveučilišta. Dio naprednjaka ipak je došao na instalaciju samo da bi izazvao nemire, a izgredi su se nastavili i na ulici.8 Bauer je, s obzirom na okolnosti, održao prigodan inauguralni govor naslovljen „Vjera i znanost“ u kojem je naglasak stavio na suradnju prave znanosti i vjere.9 Kao rektor organizirao je sjednicu Senata vezanu uz „novogradnju sveučilišta i sveuč. znanstvenih zavoda“10. Naime, prilikom izgradnje nove sveučilišne biblioteke javilo se pitanje treba li izgraditi i novu zgradu Sveučilišta. Akademski senat je prihvatio tu ideju, a njome se dalje bavio Bauerov nasljednik na mjestu rektora Milivoj Maurović.11 Nakon rektorske dužnosti obavljao je dužnost prorektora.12 Posebice je važan Bauerov doprinos osnivanju Medicinskog fakulteta, koji, premda je trebao biti otvoren još 1874. godine utemeljenjem Sveučilišta u Zagrebu, nije bio otvoren do kraja 1917. godine. Bauer je kao zagrebački nadbiskup 1918. godine osnovao zakladu od 210 000 kruna za stipendiranje studenata medicine, a godinu kasnije poklonio je 5 rali i 1541 hvat zemljišta Sveučilištu za izgradnju Medicinskog fakulteta. Pomogao je i Gospodarsko-šumarskom fakultetu, davši im uz nisku naknadu imanje Maksimir. Pomogao je također organizaciju studentske menze i đačkih domova. Tijekom svojega profesorskog rada napisao je značajna djela iz 8

Katolički list, 57 (1906.) 43, 507-509.

9

Govor vidi u: Prilog Katoličkom listu k broju 43. od 25. listopada 1906., Katolički list, 57 (1906.) 43, 1-4.

10

Usp. poziv Rektora na sjednicu od 12. lipnja 1907. godine, u: PRSZ, Osobnik Bauer, omot 1907., lokalni br. spisa 239/1907.

11

Usp. dopis sa sjednice Akademskog senata Zemaljskoj vladi od 24. studenoga 1907. godine, u: PRSZ, Osobnik Bauer, omot 1907., lokalni br. spisa 807/1907.

12

R. FRANZ-ŠTERN, Rektori i prorektori Sveučilišta u Zagrebu, 358.

159

Antun Bauer

Professors of the CFT as Rectors of the University of Zagreb

Antun Bauer

with the organization of the student canteen and dorms. During his employment as a professor, he wrote important philosophical works: Natural Theology (Naravno bogoslovje) (1892), General Metaphysics or Ontology (Opća metafizika ili ontologija) (1894), Wundt’s Metaphysical System (Wundtov metafizički sustav) (1897) on the basis of which he became a regular member of the Yugoslav Academy of Sciences and Arts.13 He often debated with the supporters of liberal ideas as well as philosophical and natural scientific materialism: Franjo Spevec, Bogoslav Šulek, Špiro Brusina, Skender Fabković, and Ivan Filipović.14 The longest debate lasted for two years and he carried it on with Šulek over materialism. It began in 1888 with Bauer’s sharp criticism of Šulek’s treatise The Field of Materialism (Područje materijalizma). He defended Fran Barac who was accused of being a modernist by ultramontanist theologians on the grounds of his piece of work from 1908. He supported NeoThomism and disputed views contrary to Christian teaching, such as natural scientific materialism. In his scientific works from the field of philosophy (Narodno bogoslovlje, Opća metafizika i ontologija) Bauer criticized W. Wundt and greatly shaped the Croatian vocational philosophical terminology. He wrote the first theodicy in the Croatian language in 1892.15 In regard to the Orthodox Church, he acted and wrote in the spirit of irenicism.16 He is the author of numerous articles in the fields of politics and theology, as well as episcopal epistles published in Katolički 13

Ivan MACAN, Antun Bauer filozof i nadbiskup, Obnovljeni život, 54 (1999) 2, 150-151.

14

More on the debates, mostly with Spevec, Brusina and Šulek in: Stjepan BAKŠIĆ, Dr. A. Bauer u redakciji ”Katoličkog Lista”, Katolički list, 88 (1937) 51, 607-608.

15

Cf. Slavko PLATZ, Bauerova ”Teodiceja” iz 1892.- O Božjem djelovanju, Obnovljeni život, 54 (1999) 2, 159-166; Zlatko POSAVAC, Umjetnost i pojam ljepote u hrvatskoj neoskolastici. 4. Ante Bauer - prva ‘Theodicea’ i ‘Metaphysica generalis’ pisana hrvatskim jezikom, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 26 (2000) 1-2, 199-256.

16

Fran BARAC, Dr. Antun Bauer (In memoriam), Bogoslovska smotra, 26 (1938) 1, 4; I. MACAN, Antun Bauer filozof i nadbiskup, 153-155; N. KOLAREK, Nadbiskup dr. Antun Bauer, Katolički list, 88 (1937) 51, 599.

160

Profesori KBF-a rektori Sveučilišta u Zagrebu

filozofije: Naravno bogoslovje (1892.), Opća metafizika ili ontologija (1894.), Wundtov metafizički sustav (1897.). To je rad na osnovi kojeg postaje redovitim članom JAZU-a.13 Često je polemizirao s podupirateljima liberalnih ideja te filozofskog i prirodoznanstvenog materijalizma, npr. s Franjom Spevcem, Bogoslavom Šulekom, Špirom Brusinom, Skenderom Fabkovićem i Ivanom Filipovićem.14 Najduža je polemika bila ona koju je dvije godine vodio sa Šulekom o materijalizmu. Počela je 1888. godine Bauerovom oštrom kritikom Šulekove rasprave Područje materijalizma. Stao je u obranu Frana Barca, kojega su zbog njegova djela 1908. godine ultramontanistički teolozi otpuživali za modernizam. Zastupao je neotomizam i pobijao stavove suprotne kršćanskom učenju poput prirodnoznanstvenog materijalizma. Bauer je svojim znanstvenim radovima iz područja filozofije (Narodno bogoslovlje, Opća metafizika i ontologija) kritizirao Wilhelma Wundta te je uvelike formirao hrvatsku stručnu filozofsku terminologiju.

Napisao je prvi udžbenik/priručnik iz teodiceje na hrvatskom jeziku 1892. godine.15 Kada je riječ o Pravoslavnoj crkvi, djelovao je i pisao u duhu irenizma.16 Autor je brojnih članaka iz političkog i teološkog područja te biskupskih poslanica objavljenih u mnogim časopisima i glasilima: Katoličkom listu, Obzoru, Ljetopisu JAZU-a, Spomen-cvieću, Hrvatskoj, Hrvatstvu, Hrvatskom pravu, Hrvatskoj prosvjeti, Glasniku sv. Ante Padovanskoga, Listu Biskupije 13

Ivan MACAN, Antun Bauer ‒ filozof i nadbiskup, Obnovljeni život, 54 (1999.) 2, 150-151.

14

Više o polemikama, u najvećoj mjeri sa Spevcem, Brusinom i Šulekom vidi u: Stjepan BAKŠIĆ, Dr. A. Bauer u redakciji ”Katoličkog Lista”, Katolički list, 88 (1937.) 51, 607-608.

15

Usp. Slavko PLATZ, Bauerova „Teodiceja“ iz 1892. ‒ O Božjem djelovanju, Obnovljeni život, 54 (1999.) 2, 159-166; Zlatko POSAVAC, Umjetnost i pojam ljepote u hrvatskoj neoskolastici. 4. Ante Bauer ‒ prva ‘Theodicea’ i ‘Metaphysica generalis’ pisana hrvatskim jezikom, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 26 (2000.) 1-2, 199-256.

16

Fran BARAC, Dr. Antun Bauer (In memoriam), Bogoslovska smotra, 26 (1938.) 1, 4; I. MACAN, Antun Bauer ‒ filozof i nadbiskup, 153-155; N. KOLAREK, Nadbiskup dr. Antun Bauer, Katolički list, 88 (1937.) 51, 599.

161

Antun Bauer

Professors of the CFT as Rectors of the University of Zagreb

Antun Bauer

list, Obzor, Ljetopis JAZU, Spomen-cvieće, Hrvatska, Hrvatstvo, Hrvatsko pravo, Hrvatska prosvjeta, Glasnik sv. Ante Padovanskoga, List Biskupije splitsko-makarske, Nedjelja, Nova Evropa, Glasnik Biskupija bosanske i sriemske, Jutarnji list, Vrhbosna, Za vjeru i dom, Hrvatska straža, Križ na Jadranu, Kršćanska škola.17 He was also the editor of Katolički list from 1886 to 1890.18 He was actively engaged in politics from 1885 to 1911, firstly as a member of the Party of Rights, and after its political split as the adherent of the Croatian Party of Rights and a prominent proponent of the United Opposition and the Croat-Serb Coalition. He was a representative in the Sabor for five terms, firstly of the electoral district Biškupac (1897-1902), then from 1906 of Jaska, and besides that, he was also a representative in the joint Hungarian-Croatian Parliament in Budapest.19 His political exposure limited his chances of advancement at the University during the reign of Ban Khuen-Héderváry.20 The Faculty Council tried to procure his appointment already in 1891, but it was successful as late as 1904.21 At the time of the formation of the State of Slovenes, Croats, and Serbs, later the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes, Bauer was one of the more prominent public servants who openly supported the May Declaration and the unification with Kingdoms of Serbia and Montenegro. He sent an epistle in October 1918 in which he invited the clergy to support the activity of the National Council of Slovenes, Croats, and Serbs.22 He was convinced and reassured by the vicepresident of the National Council, Svetozar Pribičević, that the 17

J. BUTURAC, F. E. HOŠKO, Bauer, Antun, 539 i F. PLEVNJAK, Prilozi za kulturnu povijest hrvatskog svećenstva, 454-455.

18

S. BAKŠIĆ, Dr. A. Bauer u redakciji ”Katoličkog Lista”, Katolički list, 88 (1937) 51, 607-609.

19

F. PLEVNJAK, Prilozi za kulturnu povijest hrvatskog svećenstva, 454.

20

N. KOLAREK, Nadbiskup dr. Antun Bauer, Katolički list, 88 (1937) 51, 600.

21

AKBFSZ, Letter from the Deanery dated 21 June 1904, no. 30.

22

Zlatko MATIJEVIĆ, Politička orijentacija Hrvatskoga katoličkog pokreta u posljednjim godinama postojanja Austro-Ugarske Monarhije i prvim danima stvaranja Kraljevstva SHS (1903.-1918.), Društvena istraživanja, 10 (2001) 1-2, 153.

162

Profesori KBF-a rektori Sveučilišta u Zagrebu

splitsko-makarske, Nedjelji, Novoj Evropi, Glasniku Biskupija bosanske i sriemske, Jutarnjem listu, Vrhbosni, Za vjeru i dom, Hrvatskoj straži, Križu na Jadranu, Kršćanskoj školi.17 Također je bio urednik Katoličkog lista od 1886. do 1890. godine.18 Bauer je bio aktivno uključen u politiku od 1885. do 1911. godine, prvo kao član Stranke prava, a nakon njezina raskola kao pristaša njezina „domovinaškoga“ krila, odnosno Hrvatske stranke prava i istaknuti zagovornik Udružene opozicije i Hrvatsko-srpske koalicije. Bio je zastupnik u Hrvatskom saboru u pet mandata, prvo u izbornom kotaru Biškupac (1897. ‒ 1902.) pa potom od 1906. u Jaski, a uz to je bio i zastupnik zajedničkoga ugarsko-hrvatskog parlamenta u Budimpešti.19 Njegova ga je politička eksponiranost stajala napredovanja na Sveučilištu u vrijeme Khuen-Héderváryjeva banovanja.20 Fakultetsko vijeće nastojalo je ishoditi njegovo napredovanje od 1891. godine, no uspjeli su tek 1904. godine.21 U vrijeme stvaranja Države SHS, te kasnije Kraljevstva SHS, Bauer je bio jedan od istaknutijih javnih djelatnika koji su otvoreno podržali Svibanjsku deklaraciju i ujedinjenje s Kraljevinama Srbijom i Crnom Gorom. Uputio je poslanicu u listopadu 1918. godine u kojoj poziva kler da podrži djelatnost Narodnog vijeća SHS.22 Naime, bio je uvjeren, a za svoja je uvjerenja dobio i jamstva od potpredsjednika Narodnog vijeća Svetozara Pribićevića, da se Crkva ne treba bojati za svoja prava.23 Bio je prijatelj Antuna 17

J. BUTURAC ‒ F. E. HOŠKO, Bauer, Antun, 539 i F. PLEVNJAK, Prilozi za kulturnu povijest hrvatskog svećenstva, 454-455.

18

S. BAKŠIĆ, Dr. A. Bauer u redakciji ”Katoličkog Lista”, Katolički list, 88 (1937.) 51, 607-609.

19

F. PLEVNJAK, Prilozi za kulturnu povijest hrvatskog svećenstva, 454.

20

N. KOLAREK, Nadbiskup dr. Antun Bauer, Katolički list, 88 (1937.) 51, 600.

21

AKBFSZ, Dopis Dekanata od 21. lipnja 1904. godine, br. 30.

22

Zlatko MATIJEVIĆ, Politička orijentacija Hrvatskoga katoličkog pokreta u posljednjim godinama postojanja Austro-Ugarske Monarhije i prvim danima stvaranja Kraljevstva SHS (1903. ‒ 1918.), Društvena istraživanja, 10 (2001.) 1-2, 153.

23

Lj. IVANČAN, Podatci o zagrebačkim kanonicima od 1193. do 1924., 1054. Vidi također: Zlatko MATIJEVIĆ, Katolička crkva u Hrvatskoj i

163

Antun Bauer

Professors of the CFT as Rectors of the University of Zagreb

Antun Bauer

Church did not need to fear for its rights.23 He was friends with Antun Radić, the founder of Croatian ethnography, but more importantly, along with his brother Stjepan, co-founder of the Croatian Peoples’ Peasant Party.24 He left his professor’s position after being appointed canon of Zagreb in 1910. He performed various duties in the Church: as late as 1888 he was appointed honorary assessor of the Curia, then on 6 January 1911 coadjutor of Archbishop J. Posilović and on 26 April 1914 Archbishop of Zagreb.25 As Archbishop of Zagreb he was very active: he initiated the work of the Bishop’s Conference of Yugoslavia in December 1918 and acted as its first president, in 1923 he opened the first Eucharistic Congress in Zagreb, and the second National Congress took place in 1930 also at his instigation. He supported the idea of organizing eucharistic congresses in deaneries which ultimately resulted in the organization of the mentioned national congress.26 In 1925 he led the Croatian national pilgrimage to Rome on occasion of the 1000th anniversary of the Croatian Kingdom. He greatly contributed to the work of the first Synod of the Archdiocese of Zagreb which took place in 1925 (the previous one took place in 1690) as organizer and president. The importance of this synod lies in the fact that it equalized the property and pastoral legislation with the new Church code and the activity of the Catholic Action. Bauer’s meritoriousness is unquestionable in regard to the appointment of the first representative of the Holy See in the State of Slovenes, Croats, and Serbs by the government in Belgrade. He publicly opposed the implementation of the Act of Agrarian Reform which implied the reduction of Church property (1921). He encouraged 23

Lj. IVANČAN, Podatci o zagrebačkim kanonicima od 1193. do 1924., 1054.

See also: Zlatko MATIJEVIĆ, Katolička crkva u Hrvatskoj i stvaranje jugoslavenske države 1918-1921., Povijesni prilozi, 5 (1986), 14, 18, 21.

24

F. BARAC, Dr. Antun Bauer (In memoriam), 9-10.

25

Bauer’s activity during World War I and his attitude toward the war in: Domagoj SREMIĆ, Poslanice zagrebačkog nadbiskupa dr. Antuna Bauera u vrijeme Prvog svjetskog rata, Cris, 17 (2015) 1, 155-161.

26

F. BARAC, Dr. Antun Bauer (In memoriam), 10; N. KOLAREK, Nadbiskup dr. Antun Bauer, Katolički list, 88 (1937) 51, 600.

164

Profesori KBF-a rektori Sveučilišta u Zagrebu

Radića, koji je poznat kao utemeljitelj hrvatske etnografije, ali još više, zajedno s bratom Stjepanom, i kao suutemeljitelj Hrvatske pučke seljačke stranke.24 Nakon imenovanja zagrebačkim kanonikom 1910. godine Antun Bauer napušta profesorsku službu. U Crkvi je obnašao razne službe još od 1888. godine, kada je imenovan začasnim prisjednikom Duhovnog stola, zatim je 6. siječnja 1911. godine postao koadjutor nadbiskupa Jurja Posilovića, a 26. travnja 1914. godine postaje nadbiskupom.25 Aktivno je djelovao kao nadbiskup, pa je tako pokrenuo rad Biskupske konferencije Jugoslavije u prosincu 1918. godine i bio njezin prvi predsjednik, otvorio je 1923. godine prvi nacionalni euharistijski kongres u Zagrebu, a drugi nacionalni kongres održan je 1930. godine, također na njegov poticaj. Poticao je održavanje euharistijskih kongresa po dekanatima, koji su rezultirali navedenim nacionalnim kongresom.26 Godine 1925. predvodio je hrvatsko nacionalno hodočašće u Rim povodom tisućugodišnjice Hrvatskog Kraljevstva. Uvelike je pomogao rad prve sinode Zagrebačke nadbiskupije održane 1925. godine (posljednja je održana 1690.) kao organizator i predsjednik. Važnost te sinode leži u činjenici da je na njoj ujednačeno imovinsko i pastoralno zakonodavstvo s novim crkvenim zakonikom i djelovanjem Katoličke akcije. Bauerove su zasluge neupitne i kod imenovanja prvog predstavnika Svete Stolice u Državi SHS, što je učinila vlada u Beogradu. Javno se protivio provedbi zakona o agrarnoj reformi, koja je utjecala na smanjene crkvenih posjeda (1921.). Poticao je sklapanje konkordata te je u tom smislu djelovao kao sudionik komisije za izradu nacrta konkordata 1922. godine. Tom se prilikom zalagao za zadržavanje stvaranje jugoslavenske države 1918. ‒ 1921., Povijesni prilozi, 5 (1986.), 14, 18, 21.

24

F. BARAC, Dr. Antun Bauer (In memoriam), 9-10.

25

Bauerovo djelovanje u vrijeme Prvoga svjetskoga rata i stav prema ratu vidi u: Domagoj SREMIĆ, Poslanice zagrebačkog nadbiskupa dr. Antuna Bauera u vrijeme Prvog svjetskog rata, Cris, 17 (2015.) 1, 155-161.

26

F. BARAC, Dr. Antun Bauer (In memoriam), 10; N. KOLAREK, Nadbiskup dr. Antun Bauer, Katolički list, 88 (1937.) 51, 600.

165

Antun Bauer

Professors of the CFT as Rectors of the University of Zagreb

Antun Bauer

the conclusion of a concordat and in this regard participated in the work of the committee which was developing a draft of the concordat in 1922. On this occasion, he advocated the preservation of catechism in schools. He also helped with the transformation of the Institute of Saint Jerome into a national institution.27 He brought back numerous religious congregations to Zagreb, and even introduced some new ones: Handmaids of the Holy Child Jesus (1917), Carmelite Sisters (1919), Salesians (1922), Conventual Franciscans (1922) and Third Order Regular of St. Francis (1926), Dominicans (1927.) and Dalmatian Franciscans (1932). He devoted special care to the education of youth, so together with Antun Akšamović, the Bishop of Đakovo or Bosnia and Syrmia, he opened the Boy’s Seminary on Šalata in Zagreb (1925-1928).28 He helped the Cathedral Church by financially aiding the reconstruction of its towers in 1927. He responsible for the printing of the Glagolitic Missal in Latin, and he himself transliterated the Old-Slavic Missal which was published in Latin letters in 1927 in the redaction of J. Vajs.29 He is known as a patron and a member of not only Church but also scientific, cultural and social institutions. From 1896 he was a corresponding member of the Philosophical Department of the Yugoslav Academy of Sciences and Arts and from 1899 its regular member. Later as Archbishop of Zagreb, he was a patron of the latter institution from 1915 to 1937. In 1917 he financially aided the establishment of the Grade of the Yugoslav Academy of Sciences and Arts for Fine Arts, as well as Strossmayer’s Gallery. He was the initiator of the news sheet Hrvatski Radiša, from 1914 patron of the Croatian Literal Society of Saint Jerome and the Archdiocesan Press which he placed under the administration of the Boys’ Semi27

More on the affair with the Institute of Saint Jerome in: M. STRECHA, Katoličko hrvatstvo, 169-213.

28

N. KOLAREK, Nadbiskup dr. Antun Bauer, Katolički list, 88 (1937) 51, 601.

29

On Bauer’s role as the Archbishop of Zagreb in: I. MACAN, Antun Bauer filozof i nadbiskup, 156-157; J. BUTURAC, F. E. HOŠKO, Bauer, Antun, 539-540; F. ŠANJEK, Nadbiskup Antun Bauer 1914-1937., 491492; F. BARAC, Dr. Antun Bauer (In memoriam), 10-12; N. KOLAREK, Nadbiskup dr. Antun Bauer, Katolički list, 88 (1937) 51, 600-601.

166

Profesori KBF-a rektori Sveučilišta u Zagrebu

vjeronauka u školama. Također je pomogao pretvaranju Zavoda sv. Jeronima u nacionalnu instituciju.27 Brojne je redovničke zajednice ponovno vratio u Zagreb, a doveo je i neke nove: Služavke Malog Isusa (1917.), karmelićanke (1919.), salezijance (1922.), franjevce konventualce (1922.) i franjevce trećoredce glagoljaše (1926.), dominikance (1927.) i dalmatinske franjevce (1932.). Posebnu je pažnju posvetio obrazovanju mladih pa je s biskupom bosansko-srijemskim ili đakovačkim Antunom Akšamovićem otvorio dječačko sjemenište u Zagrebu na Šalati (1925. ‒ 1928.).28 Katedralnoj je crkvi pomogao financiranjem obnove tornjeva 1927. godine. Zaslužan je za tisak glagoljskog misala na latinici, a sam je transliterirao staroslavenski glagoljski misal, koji je tiskan 1927. godine u redakciji Josipa Vajsa latiničkim slovima.29 Bauer je poznat kao mecena i član ne samo crkvenih nego i znanstvenih, kulturnih te socijalnih institucija. Bio je od 1896. godine dopisni član Filozofskog odsjeka JAZU-a, a od 1899. postaje redoviti član. Kasnije je kao nadbiskup bio pokrovitelj te institucije od 1915. do 1937. godine. Godine 1917. pomagao je financijski osnivanje Razreda JAZU-a za likovne umjetnost te rad Strossmayerove galerije. Bio je pokretač lista Hrvatski radiša, od 1914. godine pokrovitelj Hrvatskoga književnog društva sv. Jeronima i Nadbiskupske tiskare, odobrio je i podupirao osnivanje Dijecezanskog muzeja.30 Uz sve navedeno nastojao je pomoći i seljacima preko povoljnih kredita i otvaranjem Hrvatske poljodjelske banke 1901. godine, koja je na

27

Više o aferi sa Zavodom sv. Jeronima vidi u: M. STRECHA, Katoličko hrvatstvo, 169-213.

28

N. KOLAREK, Nadbiskup dr. Antun Bauer, Katolički list, 88 (1937.) 51, 601.

29

O Antunu Baueru kao nadbiskupu vidi u: I. MACAN, Antun Bauer ‒ filozof i nadbiskup, 156-157; J. BUTURAC ‒ F. E. HOŠKO, Bauer, Antun, 539-540; F. ŠANJEK, Nadbiskup Antun Bauer 1914. ‒ 1937., 491492; F. BARAC, Dr. Antun Bauer (In memoriam), 10-12; N. KOLAREK, Nadbiskup dr. Antun Bauer, Katolički list, 88 (1937.) 51, 600-601.

30

F. ŠANJEK, Nadbiskup Antun Bauer 1914. ‒ 1937., 491; J. BUTURAC ‒ F. E. HOŠKO, Bauer, Antun, 540.

167

Antun Bauer

Professors of the CFT as Rectors of the University of Zagreb

Antun Bauer

nary. He also approved and supported the establishment of the Diocesan Museum.30 In addition to the above mentioned, he also endeavored to help the farmers with favorable credits and by opening the Croatian Agricultural Bank in 1901 which was originally located in his private apartment.31 He helped the work of the Croatian Theological Academy.32 In view of his social work, it is noteworthy to highlight that he supported the politics of resettlement of devastated regions with families which had more children.33 He established an orphanage for boys called Leskovac and for girls called Antunovac, as well as Caritas of the Archdiocese of Zagreb.34 A common practice was that the honor of Archbishop of Zagreb came along with the title of Cardinal, but this was not the case with Bauer, which can be explained by the fact that he defended the Istrian Croats and Slovenes under Italian authority, as well as because of his political activity in general. Bauer publicly protested against their persecution in an epistle from 1931. By supporting the international conference for disarmament in 1932 he encouraged antimilitaristic tendencies.35 He received several medals during his lifetime; in 1915 he was appointed the king’s secret counselor, in 1916 he received the Honorary Badge of the Red Cross, I Grade in 1917, Great Cross of the Order of the Iron Crown, and in 1920 the Order of Saint Sava.36 He passed away in Zagreb on 7 December 1937, and the Church dignitaries, as well as representatives from various social and political institutions, attended the funeral37

30

F. ŠANJEK, Nadbiskup Antun Bauer 1914-1937., 491.

31

N. KOLAREK, Nadbiskup dr. Antun Bauer, Katolički list, 88 (1937) 51, 599-600.

32

J. BUTURAC, Iz povijesti Hrvatske bogoslovske akademije 1922.1945., 14-15.

33

F. ŠANJEK, Nadbiskup Antun Bauer 1914-1937., 491.

34

F. BARAC, Dr. Antun Bauer (In memoriam), 2.

35

F. ŠANJEK, Nadbiskup Antun Bauer 1914-1937., 490; J. BUTURAC, F. E. HOŠKO, Bauer, Antun, 540.

36

Lj. IVANČAN, Podatci o zagrebačkim kanonicima od 1193. do 1924., 1052.

37

More about the funeral in: Posljednji triumfalni put nadbiskupa dra Antuna Bauera, Katolički list, 88 (1937) 52, 614-616.

168

Profesori KBF-a rektori Sveučilišta u Zagrebu

početku bila smještena u njegovu privatnom stanu.31 Pomagao je rad Hrvatske bogoslovne akademije.32 Što se tiče njegova socijalnog rada, vrijedno je istaknuti da je podržavao politiku naseljavanja opustošenih krajeva obiteljima s više djece.33 Osnovao je sirotište za dječake nazvano Leskovac i za djevojčice nazvano Antunovac te Caritas Zagrebačke nadbiskupije.34 Uobičajena praksa da uz čast zagrebačkog nadbiskupa ide titula kardinala, u Bauerovu se slučaju nije ostvarila, a drži se da je to zbog njegova djelovanja i obrane istarskih Hrvata i Slovenaca koji su bili pod talijanskom vlašću, no smatramo da je tako bilo zbog njegova cjelokupnog političkog djelovanja. Bauer je javno istupio poslanicom 1931. godine protiv njihova progona. Antimilitaristička strujanja potaknuo je podrškom međunarodnoj konferenciji za razoružanje u Ženevi 1932. godine.35 Dobio je nekoliko odlikovanja tijekom života: odlikovan je 1915. godine imenovanjem tajnim kraljevskim savjetnikom, 1916. godine Počasnim znakom prvog razreda Crvenog križa, godine 1917. velekrstom Reda Željezne krune i 1920. godine Redom sv. Save.36 Preminuo je u Zagrebu 7. prosinca 1937. godine, a na sprovodu su uz crkvene odličnike bili i predstavnici raznih društvenih i političkih institucija.37

31

N. KOLAREK, Nadbiskup dr. Antun Bauer, Katolički list, 88 (1937.) 51, 599-600.

32

J. BUTURAC, Iz povijesti Hrvatske bogoslovske akademije 1922. ‒ 1945., 14-15.

33

F. ŠANJEK, Nadbiskup Antun Bauer 1914. ‒ 1937., 491.

34

F. BARAC, Dr. Antun Bauer (In memoriam), 2.

35

F. ŠANJEK, Nadbiskup Antun Bauer 1914. ‒ 1937., 490; J. BUTURAC ‒ F. E. HOŠKO, Bauer, Antun, 540.

36

Lj. IVANČAN, Podatci o zagrebačkim kanonicima od 1193. do 1924., 1052.

37

O pogrebu Antuna Bauera vidi u: Posljednji triumfalni put nadbiskupa dra Antuna Bauera, Katolički list, 88 (1937.) 52, 614-616.

169

Antun Bauer

Professors of the CFT as Rectors of the University of Zagreb

CONTENTS PREFACE .............................................................................................................................................6 Introduction..................................................................................................................................10

1. Professors of the Faculty of Theology as Rectors of the University of Zagreb in the Austro-Hungarian Monarchy ............................................................22 1.1. Antun Kržan 1876/77. ..................................................................................30 1.2. Franjo Iveković 1879/80. ...........................................................................46 1.3. Feliks Suk 1882/83............................................................................................64 1.4. Gustav Baron 1885/86. ...............................................................................80 1.5. Anton Franki 1888/89. ..................................................................................94 1.6. Ivan Bujanović 1891/92. and 1903/04. ......................................104 1.7. Antun Maurović 1894/95. .....................................................................118 1.8. Juraj Dočkal 1897/98. ...............................................................................130 1.9. Rudolf Vimer (Wimer) 1900/01. .......................................................142 1.10. Antun Bauer 1906/07. ...........................................................................154 1.11. Josip Volović 1909/10. ............................................................................172 1.12. Josip Pazman 1912/13. ..........................................................................186 1.13. Fran Barac 1915/16. ..................................................................................206 1.14. Ivan Angelo Ruspini 1918/19. ........................................................224

422

Profesori KBF-a rektori Sveučilišta u Zagrebu

SADRŽAJ PREDGOVOR ...............................................................................................................................7 Uvod ......................................................................................................................................................11 1. Profesori Bogoslovnoga fakulteta rektori Sveučilišta u Zagrebu u Austro-Ugarskoj Monarhiji ...............................................................................................................................23 1.1. Antun Kržan 1876./1877. ...........................................................................31 1.2. Franjo Iveković 1879./1880. ....................................................................47 1.3. Feliks Suk 1882./1883. ...................................................................................65 1.4. Gustav Baron 1885./1886. ........................................................................81 1.5. Anton Franki 1888./1889. ..........................................................................95 1.6. Ivan Bujanović – prvi mandat 1891./1892. i drugi mandat 1903./1904. .....................................................................105 1.7. Antun Maurović 1894./1895. .............................................................119 1.8. Juraj Dočkal 1897./1898. ........................................................................131 1.9. Rudolf Vimer (Wimer) 1900./1901. ................................................143 1.10. Antun Bauer 1906./1907. ...................................................................155 1.11. Josip Volović 1909./1910. ....................................................................173 1.12. Josip Pazman 1912./1913. ..................................................................187 1.13. Fran Barac 1915./1916. .........................................................................207 1.14. Ivan Angelo Ruspini 1918./1919. ................................................225

423

Professors of the CFT as Rectors of the University of Zagreb

2. Professors of the Catholic Faculty of Theology as Rectors of the University of Zagreb After the Collapse of the Monarchy ........................................................................................................................236 2.1. Stjepan Zimmermann 1923/24. .....................................................248 2.2. Andrija Živković 1938/40. .....................................................................272

Conclusion...................................................................................................................................290 APPENDIX

................................................................................................................................301

APPENDIX 1 The speech of Bishop Strossmayer held at the Croatian Sabor on 29 April 1861...............................................................................302 APPENDIX 2 The Rector’s Speeches of the Professors of the Catholic Faculty of Theology University of Zagreb .................................304 Appendix 2.1.

The speech of Rector Antun Kržan ............................................................304 Appendix 2.2.

The speech of Rector Franjo Iveković ............................................................311 Appendix 2.3.

The speech of Rector Feliks Suk ..........................................................................318 Appendix 2.4.

The speech of Rector Gustav Baron ................................................................324 Appendix 2.5.

The speech of Rector Anton Franki .................................................................333

424

Profesori KBF-a rektori Sveučilišta u Zagrebu

2. Profesori Katoličkoga bogoslovnog fakulteta rektori Sveučilišta u Zagrebu nakon propasti Monarhije .............................................................................237 2.1. Stjepan Zimmermann 1923./1924. ..............................................249 2.2. Andrija Živković 1938./1940. ..............................................................273

Zaključak

.....................................................................................................................................291

PRILOG ...........................................................................................................................................301 PRILOG 1 Govor biskupa Strossmayera održan u Hrvatskom saboru 29. travnja 1861. godine .............................................................................................303 PRILOG 2 Rektorski govori profesora Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ...................................................................305 Prilog 2.1 Govor rektora Antuna Kržana................................................................................305 Prilog 2.2 Govor rektora Franje Ivekovića.............................................................................311 Prilog 2.3.

Govor rektora Feliksa Suka .......................................................................................318 Prilog 2.4 Govor rektora Gustava Barona..............................................................................324 Prilog 2.5.

Govor rektora Antona Frankija .............................................................................333

425

Professors of the CFT as Rectors of the University of Zagreb

Appendix 2.6.

The speech of Rector Ivan Bujanović .............................................................340 Appendix 2.7.

The speech of Rector Antun Maurović.........................................................361 Appendix 2.8.

The speech of Rector Juraj Dočkal ...................................................................374 Appendix 2.9.

The speech of Rector Rudolf Vimer .................................................................385 Appendix 2.10.

The speech of Rector Antun Bauer............................................................405

Name Index ..............................................................................................................................412

426

Profesori KBF-a rektori Sveučilišta u Zagrebu

Prilog 2.6.

Govor rektora Ivana Bujanovića ..........................................................................340 Prilog 2.7.

Govor rektora Antuna Maurovića ......................................................................361 Prilog 2.8.

Govor rektora Jurja Dočkala....................................................................................374 Prilog 2.9.

Govor rektora Rudolfa Vimera...............................................................................385 Prilog 2.10.

Govor rektora Antuna Bauera ........................................................................405

Kazalo Imena ........................................................................................................................413

427