Kršćanska vjera - Mali biblijski uvod

Ovdje objavljeni tekstovi idu za tim da pokažu u čemu se sastoji bit kršćanstva kao vjere, tj. kao jednoga u svaki put drukčijoj povijesnoj, društvenoj i osobnoj situaciji izabranog »puta života« (the way of life) ­kršćanskog vjernika i njegove zajednice. Profesor Starić, naime, neumorno ističe upravo tu »praktičku« crtu vjerovanja u Boga kojeg nam je navijestio Isus Krist. To dakako ne ide bez »teorije« te prakse, ali je otprve jasno gdje je stavljen ­naglasak…

Kršćanska vjera

Aldo Starić

Aldo Starić

Kršćanska vjera

Mali biblijski uvod

Aldo Starić

Kršćanska vjera nije samo vjera u istinitost povijesnih podataka. Kršćanska vjera je prvenstveno u tome da vjerujemo spasenjskom značenju, smislu i dometu tih događaja. Svatko može reći da je Isus Krist umro ako vjerujemo da su dotični povijesni podatci vjerodostojni; riječ je pak o vjeri kršćana onog časa kad kažemo da je Isus Krist umro za nas.

Isusova je smrt bila otkupiteljska žrtva, odnosno, kako neki kažu, Isus Krist zaslužio nam je spasenje svojom smrću na križu. To je vjera; to znači da jednom povijesnom događaju o kojem govori određeni povijesni podatak pridajemo spasenjsko značenje. To treba dobro razumjeti i razlučiti da ne bismo vjeru u povijesne podatke o Isusu Kristu poistovjećivali s kršćanskom vjerom.

Stjepan Kušar

Cijena 80 kn isbn 978-953-11-1271-0

Kršćanska sadašnjost

polazišta ��

Priredio: Stjepan Kušar Korektura: Tihana Pšenko Miloš Grafičko uređenje i oprema: Tomislav Alajbeg

Izdaje: Kršćanska sadašnjost d.o.o., Zagreb, Marulićev trg 14 Za nakladnika: Stjepan Brebrić Tisak: Denona d. o. o., Zagreb Naklada: 1000 isbn 978-953-11-1271-0 Tiskano u studenome 2019. cip zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i ­sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001043597.

_knjiga_Krscanska vjera.indb 2

18.10.2019. 9:42:22

Aldo Starić

Kršćanska vjera Mali biblijski uvod

KRŠĆANSKA SADAŠNJOST Zagreb, 2019.

_knjiga_Krscanska vjera.indb 3

18.10.2019. 9:42:22

_knjiga_Krscanska vjera.indb 4

18.10.2019. 9:42:22

Predgovor

Predgovor

U ovoj su knjizi sabrani tekstovi Alde Starića, profesora dogmatike na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, nastali od 1988. pa do otprilike 1995. godine – nije nam bilo moguće posve točno odrediti godinu nastanka »najmlađeg« teksta, ali po nekim naznakama u samim tekstovima smije se zaključiti da ne prelaze razdoblje od kojih sedam godina. Tomu pridonosi i činjenica njegove duge bolesti koja se javila upravo u tom razdoblju; sve do smrti 2009. redovito se morao podvrgavati dijalizi. Ovdje se ne radi o stručnim teološkim tekstovima popraćenima znanstvenim aparatom, nego o slobodnijim stilom izgovorenim ili napisanim izlaganjima koja pred očima imaju vjerski kultiviranu i zainteresiranu publiku, kršćanske vjernike u prvom redu, ali i one kojima je kršćanstvo iz bilo kojeg razloga zanimljivo i važno.

5

_knjiga_Krscanska vjera.indb 5

18.10.2019. 9:42:22

Predgovor

Knjigu smo naslovili Kršćanska vjera; u podnaslovu smo naznačili izvore i smjer autorovih razmišljanja – Mali biblijski uvod. Odmah na početku moramo istaknuti da nije riječ o sustavnom prikazu sadržaja kršćanske vjere, a još manje o prikazu društvenih formi u kojima se kršćanstvo uobličavalo tijekom svoje dvijetisućgodišnje povijesti; zainteresirani će čitatelj lako pronaći djela koja ga o tome mogu ­pouzdano i iscrpno informirati. Ovdje objavljeni tekstovi pak idu za tim da pokažu u čemu se sastoji bit kršćanstva kao vjere, tj. kao jednoga u svaki put drukčijoj povijesnoj, društvenoj i osobnoj situaciji izabranog »puta života« (the way of life) ­kršćanskog vjernika i njegove zajednice; u tom bi se smislu smjelo reći da je riječ o sržnim momentima prak­tičkog života vjere, kršćanske vjere kao ­prakse života. Profesor Starić, naime, neumorno ističe upravo tu »praktičku« crtu vjerovanja u Boga kojeg nam je navijestio Isus Krist. To dakako ne ide bez »teo­rije« te prakse, ali je otprve jasno gdje je stavljen ­naglasak…

Podnaslov kaže da se radi o malom biblijskom uvodu u kršćansku vjeru. To znači da su podastrte misli napajane iz svetopisamskog izvora te primjereno tumačene i izlagane u svojoj usredotočenosti na osobu Isusa Krista i na crkvenu zajednicu u kojoj se kršćanska vjera živi, odjelotvoruje kao praksa 6

_knjiga_Krscanska vjera.indb 6

18.10.2019. 9:42:22

Predgovor

života. Uvod je »mali« jer ni izdaleka ne kaže sve što bi bilo potrebno reći, ali ipak kaže ono bitno i neodrecivo. Svaki čitatelj, pak, koji bude zainteresiran za biblijsko produbljivanje tog »malog« ovdje sabranog i podastrtog moći će u Rječniku biblijske teologije (1969.) potražiti detaljnije i obuhvatnije sustavne informacije o određenim temama koje je autor obradio ili tek samo natuknuo. Dopuštamo si na ovome mjestu skrenuti pozornost čitatelja na ovu publikaciju »Kršćanske sadašnjosti« jer je ona bila temeljna u svim autorovim izlaganjima; on sam je češće na nju upućivao, posebice na svojim stručnim teološkim predavanjima.

Svjesni smo rizika da se profesor Starić možda ne bi složio s ovim naslovom i podnaslovom. No u proučavanju njegovih tekstova te u redaktorskom radu na njima došli smo do uvjerenja da bi taj naslov, u našoj perspektivi, ipak možda najbolje odgovarao mislima koje je on izložio u ovdje objavljenim tekstovima. Odgovornost, dakle, za naslov i podnaslov knjige, za dio naslova njezinih tekstova te za sve napomene i dakako za sve redaktorske zahvate pada na leđa priređivača, ne na autora.

U pisani opus Alde Starića daje uvid bibliografija u Dodatku. Tekstove koje objavljujemo u ovoj knjizi izdvojili smo stoga što tvore tematsku cjelinu – oni daju jedan vrlo pristupačan uvod u krš­ 7

_knjiga_Krscanska vjera.indb 7

18.10.2019. 9:42:22

Predgovor

ćansku vjeru, uvod koji je biblijski intoniran, ali je proširivan ref leksijom na konkretne povijesne i pogotovo suvremene okolnosti u kojima se kršćanstvo (tj. krš­ćanski vjernik i njegova Crkva) našlo i u kojima se po svojoj naravi redovito nalazi. U tom bi se smislu smjelo reći da ti tekstovi odražavaju hermeneutičku dimenziju autorove misli: oni polaze od ili se u bitnome nadahnjuju na svetopisamskoj riječi, na izvoru, dakle, iz kojeg je potekla kršćanska vjera, ali tu riječ oni promišljaju u svaki put određenom povijesnom kontekstu u kojem je ona naviještana, slušana i »stavljana u djelo« u krilu kršćanske zajednice; u ovom konkretnom slučaju riječ je o Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj. U njihovu je središtu osoba i djelo Isusa iz Nazareta koji je Krist, Božji pomazanik, kojega kršćani priznaju Božjim Sinom i Spasiteljem. Vrijednost je tih tekstova upravo u njihovoj kristološkoj koncentraciji: usredotočenost misli na osobu Isusa Krista, na njegovu povijest u našoj povijesti, pokazuje ono što je bitno u kršćanstvu; sve ostalo – bez obzira na to koliko bilo zanimljivo i važno sa šireg kulturno-historijskog motrišta – vjerski je važno samo ako prenosi njegovu spasovnu evanđeosku poruku, zapravo njega samoga, jer on je i navjestitelj i naviješteni ujedno; i svaki navještaj vjere ima se mjeriti na njemu.

8

_knjiga_Krscanska vjera.indb 8

18.10.2019. 9:42:22

Predgovor

Otprve se možda ovi tekstovi doimaju kao nepovezano mnoštvo samostalnih sastavaka; no taj dojam vara. Kroza sve njih provlači se upravo to što smo istaknuli kao njihovu usredotočenost na Isusa Krista i na njegovu presudnu važnost za kršćansku vjeru i, dakako, na konsekvencije koje odatle proizlaze za život te vjere u krilu zajednice vjernika, Crkve, kao i u osobnom životu pojedinog vjernika i društva u kojem vjernici žive.

Tekstove smo podijelili na tri dijela; svakome od njih dali smo odgovarajući naslov. Naslov prvog dijela – Biti kršćanin danas – potječe od samog autora. On pokriva tekstove od osam predavanja koja je on održao na župnoj tribini župe sv. Terezije od Djeteta Isusa u Zagrebu, u korizmi i adventu 1988. godine; u njima se tu i tamo osjeća vrijeme velikog previranja koje će doseći svoj vrhunac godinu dana kasnije. U svima njima današnji će čitatelj osjetiti brižno i vrlo realistično autorovo pitanje o tome kako se krš­ćanski vjernik, u duhu svoje vjere, treba pozicionirati u društvu i u Crkvi – oboje je, naime, zahvaćeno dubokim promjenama koje će se postupno sve jače očitovati u sljedećim godinama. Predavanja su bila snimljena na magnetofonsku vrpcu i »skinuta« s nje na papir. U toj formi, međutim, ona nam se nisu činila podobnima za objavljivanje pa se priređivač ove knjige prihvatio redaktorskog po9

_knjiga_Krscanska vjera.indb 9

18.10.2019. 9:42:22

Predgovor

sla. Kako je čest slučaj u govornom stilu, predavanja obiluju ponavljanjima i manjim ili većim digresijama. Sve je to bilo potrebno svesti na prihvatljivu mjeru i pritom sačuvati komunikativnu notu izgovorene riječi, ali i prepoznatljiv duktus misli koja napreduje u razvijanju izabrane tematike. Autorovu misao, dakako, niti smo mijenjali niti dopunjavali novim mislima, tek smo eventualne autorove tematske »skokove« i digresije u izlaganju nastojali »izgladiti« premještanjem pojedinih rečenica ili pak sažimanjem više rečenica koje izriču gotovo istim riječima istu misao. Pojedine dijelove teksta, koji predstavljaju stanoviti pomak u razvijanju misli, označili smo brojevima; nadamo se da će to olakšati praćenje slijeda misli izrečenih u tekstu. U cjelini gledano, uvjereni smo da je naša redakcija sačuvala i vjerno prenijela autorovu misao; ona ju je nastojala razlučiti i razlučeno povezati dodavanjem naslova svakom pojedinom predavanju. K tomu smo na nekim mjestima, na kraju predavanja, u napomenama upozorili na tematski srodne tekstove u drugom i trećem dijelu knjige; pomoću njih čitatelj će dobiti zaokruženiji uvid u teme obrađivane na predavanjima.

Za razliku od prvog dijela, drugi i treći dio knjige donose tekstove koje je profesor Starić napisao i pročitao (to vrijedi u prvom redu za tekstove dru10

_knjiga_Krscanska vjera.indb 10

18.10.2019. 9:42:22

Predgovor

gog dijela te za neke u trećem dijelu); oni su nastali između 1992. i možda 1995. godine. Čitatelj će, dakako, odmah osjetiti razliku između njih i onih koji tvore prvi dio knjige. Ovi ovdje pisani su »zgusnutije«, a misao je izražena diferenciranije; takoreći između redaka osjeća se atmosfera ratnih događanja i neizvjesne budućnosti u koju kao Crkva i kao narod ulazimo, ali još je prisutnija postojana nada vjere hranjene evanđeljem, radosnom viješću o Božjem spasenju. To, međutim, ne priječi nego upravo otvara autorov kritički i analitički vjernički pogled na stvarnost; njegova pitanja i lucidna zapažanja u konfrontaciji življene stvarnosti i evanđeoske nade trasiraju metodu i smjer razmišljanja koji ništa nisu izgubili na svojoj aktualnosti – vrijede za svako vrijeme. Taj smo dio naslovili riječima Razmišljanja uz evanđelje. Ne radi se o komentarima ili homiletskoj građi za propovijedi nego o slobodnu profesorovu razmišljanju, potaknutom odlomcima Lukina i Matejeva evanđelja koji se čitaju na mis­nim slavljima nedjeljom, u rujnu 1992. i listopadu 1993. (godina C i A). Uz tekstove su u napomenama navedena dotična mjesta u evanđeljima, a na kraju knjige, u Dodatku, čitatelj će pročitati navedene svetopisamske odlomke na koje se autor referira; to će mu pomoći da lakše i jasnije vidi iz kojeg se izvora autorova misao napaja, ali i 11

_knjiga_Krscanska vjera.indb 11

18.10.2019. 9:42:22

Predgovor

koje i kakve diferencirane perspektive za iskustvo i mišljenje vjere ona takoreći iznad teksta otvara.

Razmišljanja, dakle, teku uz evanđelja, ali im je izvor i poticaj u evanđeljima. Posebno je dojmljiv i instruktivan način kako profesor Starić opaža, prikazuje i diferencirano vrednuje njemu suvremenu društvenu, kulturnu i crkvenu situaciju te kako ju »obasjava svjetlom evanđelja«. To je gotovo pa malo remek-djelo biblijske hermeneutike, posve u skladu s njegovom formacijom kao egzegete i sustavnog teologa.

U trećem dijelu knjige – Pabirci po ostavštini – donijeli smo neke tekstove za koje mislimo da su nastali otprilike u isto vrijeme ili godinu-dvije kasnije, a dodatno osvjetljuju i kompletiraju neke važne misli razvijene ili tek natuknute u prvom dijelu.

I ovdje je riječ o tekstovima koje je autor napisao, bilo izravno bilo nakon što je dotičnu misao razvio u svojem usmenom izlaganju. Usput napominjemo da je ostavština profesora Starića mnogo bogatija i da svakako treba biti priređena za objavljivanje i objavljena u što skorije vrijeme.

Na kraju, htjeli bismo istaknuti riječ zahvale najprije skupini profesorovih slušatelja – studentica i studenata – koji su njegova predavanja »skinuli« s magnetofonske vrpce te tako omogućili njihovu redakciju i pripremu za objavljivanje. Zahvala ide ta12

_knjiga_Krscanska vjera.indb 12

18.10.2019. 9:42:22

Predgovor

kođer suradnicima u »Kršćanskoj sadašnjosti« koji su sve tekstove uredno evidentirali i sačuvali. Posebnu pak zahvalnost dugujemo gospodinu Mirku Ivanjeku i njegovoj supruzi Ančici koji su »unijeli« tekst knjige u računalo te tako omogućili njezino pravovremeno objavljivanje u povodu desete obljetnice smrti njezina autora, profesora Alde Starića.

Priređivač

13

_knjiga_Krscanska vjera.indb 13

18.10.2019. 9:42:22

_knjiga_Krscanska vjera.indb 14

18.10.2019. 9:42:22

Prvi dio

BITI KRŠĆANIN DANAS O S A M

P R EDAVA N J A

15

_knjiga_Krscanska vjera.indb 15

18.10.2019. 9:42:22

Niz od osam predavanja prof. Starić održao je na Župnoj tribini zagrebačke župe sv. Terezije od Djeteta Isusa, na području koje je živio i gdje je, uz službu profesora dogmatske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, bio dugo godina pastoralni suradnik ondašnjeg župnika Nikole Stojanovića; ondje je također vodio vjeronauk za studente. Prva četiri predavanja održana su u korizmi 1988., a druga četiri u došašću iste godine. Predavanja je s magnetofonske vrpce »skinula« mala skupina posebno angažiranih studenata koji su pohađali vjeronauk za studente u istoj župi. Naslove predavanjima i sve napomene uz tekstove dodao je priređivač.

_knjiga_Krscanska vjera.indb 16

18.10.2019. 9:42:22

Društveni i kulturni kontekst kršćanske vjere u povijesnoj perspektivi

I. Društveni i kulturni kontekst kršćanske vjere u povijesnoj perspektivi Društveni i kulturni kontekst kršćanske vjere

Ovim predavanjem htjeli bismo započeti neka razmišljanja na temu koju smo ranije najavili – Biti kršćanin danas. Nećemo govoriti samo o situaciji u kojoj se našlo kršćanstvo u ovim zadnjim godinama, u našem podneblju, već i općenito o kršćanstvu u svjetskim razmjerima. Potrebno je, međutim, na početku dati nekoliko uvodnih napomena. One se odnose na tokove koji su utjecali na stvaranje današnjeg europskog mentaliteta, naročito na razmišljanja i načine života i doživljavanja života ljudi.

1. Situacije u kojima se kršćanstvo nalazilo tijekom povijesti bile su često različite. Kršćani su u prvim stoljećima bili jedna grupacija, zajednica koja je imala neke svoje oblike sastajanja i neka svoja vjerovanja i koja je živjela u sasvim određenim okolno17

_knjiga_Krscanska vjera.indb 17

18.10.2019. 9:42:22

P r v i d i o • Biti

kršćanin danas

stima. Ali situacija se jako mijenja od 4. stoljeća pa naprijed: kršćani postaju najbrojniji i s vremenom su oni jedini na europskoj sceni. Formira se kršćansko društvo i Europa postaje kršćanska bez obzira na to jesu li svi konfesionalno ista Crkva.

Drugo što bi trebalo naglasiti za vrijeme od 4. st. pa sve do 19. st. je ovo: riječ je o relativno statičkom vremenu. Događaju se, doduše, neki procesi, ali vrlo sporo. Ti se procesi u tom društvu, u kršćanskoj Europi, događaju u okviru kršćanskog društva. Ne govorim sada koju je ulogu u tom razdoblju, u tom kršćanskom društvu, imala konkretno Crkva sa svojom organizacijom. Mogu samo napomenuti da će od 9. st. do 13. st. biti velik problem odnos političke vlasti, koja je kršćanska, i crkvene, odnosno papinske vlasti.

Proces do kojeg je došlo u Europi nešto kasnije, mislim na humanizam i renesansu, još se poistovjećuje s kršćanstvom, ali ne sasvim. Njegovi akteri posežu također za svijetom koji nije kršćanski; oni misle da je i taj svijet dobar. Osobito humanizam poseže za antikom, za grčko-rimskom kulturom.

No stanje će se još više zaoštriti s Francuskom revolucijom 1789. Tu dolazi do direktne konfrontacije jer se ona suprotstavlja kršćanstvu i na neki način pokušat će ga učiniti izlišnim. Stvari će još ići dalje jer je Francuska revolucija pokušaj da se Francuska, 18

_knjiga_Krscanska vjera.indb 18

18.10.2019. 9:42:22

Društveni i kulturni kontekst kršćanske vjere

pa i Europa gradi bez kršćanstva. Iako taj pokušaj očito nije uspio jer je Francuska revolucija kao pokret kratko trajala, ipak su neke ideje posijane na europsko tlo; te se ideje neće tako lako iskorijeniti, naprotiv!

Dakle, u tom dugom razdoblju postoje tokovi u Europi koji postavljaju u pitanje kršćanstvo, odnosno Crkvu, ali se formiraju još u okviru Crkve; no javljaju se i pokreti koji se postavljaju izravno protiv Crkve.

Moramo pokušati uočiti neke tendencije od 19. st. nadalje koje su oblikovale europsko tlo i naše krš­ ćanstvo. To ne mora biti uvijek posve očito na razini naše svijesti; ljudi u većini ne moraju biti svjesni toga. Neki misaoni i djelatni tokovi događaju se i očito utječu na formiranje Europe; ljudi su njima zahvaćeni, pa makar ne bili uvijek toga svjesni.

Htio bih naglasiti da je Crkva kao organizacija imala sasvim određeno mjesto u tom stabilnom, statičkom društvu od Karla Velikog pa gotovo do Francuske revolucije. Imala je ulogu u društvu koja je bila relativno stabilna bez obzira na sukobe ideja i sukobe međudržavnih razmjera. Treba reći da je Crkva kao organizacija, a time onda i kršćanstvo, bila postavljana u pitanje u 18. te mnogo jače u 19. st., i to s raznih strana. Crkva se, to treba reći, pritom nije umjela ispravno pozicionirati. Dugo se u njoj 19

_knjiga_Krscanska vjera.indb 19

18.10.2019. 9:42:22

P r v i d i o • Biti

kršćanin danas

gajila nada da su to samo privremeni tokovi, nešto prijelazno, i da Crkva treba zbiti redove; govorilo se da se treba oduprijeti duhu tog modernog vremena.

Možemo reći – to je malo teška riječ – Crkva se ponijela obranaški.

No moramo biti svjesni da su ti tokovi, koji su išli uglavnom mimo crkvene organizacije, ipak barem dijelom bili nadahnuti kršćanstvom. No crkvena je organizacija mislila da je sve to ipak protiv nje. Dolazi, dakle, do napetosti i Crkva se u 19. st. postavlja obranaški. Koncem 19. st. slika Crkve je – tako je ona samu sebe prikazivala – zamak opkoljen vodom koja brani da neprijateljske sile provale u njega.

Ljudi koji su ranije zastupali humanizam i renesansu nisu odmah negirali kršćanstvo, nego je dolazilo do napetosti između struktura, pogotovo hijerarhijskih, i humanista koji su ipak bili kršćani.

Dakle, nije se dogodio neki napad izvana na Crkvu, nisu došli neki novi narodi i barbarske horde koje bi napale Crkvu. Oni nisu odbacivali kršćanstvo, ali im struktura Crkve nije odgovarala.

Jedan tok je nastao, ovdje u Europi, koji možemo nazvati put napretka. Napredak, razvoj, osvajanje novih prostora u 19. st. i 20. st. očituje se na području humanističkih i društvenih znanosti, a pogotovo na području prirodnih (empirijskih) znanosti. Ideja napretka do danas će biti mjerilo je li netko napre20

_knjiga_Krscanska vjera.indb 20

18.10.2019. 9:42:22

Društveni i kulturni kontekst kršćanske vjere

dan ili nazadan. Napredak se uvijek poistovjećuje s novim. Na osobit se način manifestira u tzv. tehnološkom razvoju, počevši od kuhinjskih aparata pa sve do raketa kojima ljudi lete na Mjesec. Baština pak i tradicija za mnoge je prestala biti inspiracijom; ona im je nešto zastarjelo što valja odbaciti.

U tehnici i tehnologiji čovjek je mogao učiniti i učinio je mnogo. To novo, moderno vrijeme nije više statičko, ono je dinamičko zahvaljujući napretku u prvom redu na tehnološkom i tehničkom području; tako je sve do naših dana. Nastao je kult tehničkog napretka; kod mnogih ljudi tehnika je postala nečim posebno naprednim, upravo spasenjskim. Ti su tokovi, to treba naglasiti, u najnovije vrijeme zapali u krizu.

U pozadini tehnike bio je razvoj osobito prirodnih znanosti. Tu se razvija scijentizam (prema latinskoj riječi scientia, znanost). Znanost se doživljava kao mogućnost da se može do beskraja napredovati, da se pomoću nje mogu na neki način riješiti čak i ona zadnja čovjekova pitanja, pitanje njegova smisla. U pozadini sveg tehnološkog napretka i tehnike stoji taj kult znanosti, scijentizam. Mogli bismo o tome mnogo govoriti jer toga još ima u našim krajevima sve do danas. U nekim drugim krajevima Europe i svijeta taj je stav prema znanosti i tehnici došao u krizu.

21

_knjiga_Krscanska vjera.indb 21

18.10.2019. 9:42:22

Sadržaj

Sadržaj

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Prvi dio BITI KRŠĆANIN DANAS

17

Društveni i kulturni kontekst kršćanske vjere u povijesnoj perspektivi

33 47 67

Crkva u promijenjenoj situaciji

85 101

Biblija – knjiga vjere Božjeg naroda

116

Otajstvo spasenja i njegov liturgijski spomen

130

Vjernik i njegova Crkva u današnjem svijetu

Povijest spasenja Povijesno-spasenjski spomen i prenošenje vjere

Povijest i prenošenje vjere – kraljevstvo Božje i njegovi plodovi

283

_knjiga_Krscanska vjera.indb 283

18.10.2019. 9:42:30

S a d r ž aj

Drugi dio R A ZMIŠLJA N JA UZ E VA NĐELJE

149 155 161 167 174

Bijeg od htijenja

181 187 194 201 208

Apsolutizacija efemernog

Radost kao radovanje Okoliš za dobro Žudnja za pravdom Čovjek u traganju za slobodom i autonomijom

Istina i strana Još jednom o ljubavi Zar i danas služiti?

Biti dijete – biti kao dijete

Treći dio PA BIRCI PO OSTAVŠTINI

227 232 237 246

Krštenje. Prvi i temeljni sakrament Crkve U početku bî uskrsnuće…

Vjerovati Isusu Kristu danas Duh Sveti – Posvetitelj

284

_knjiga_Krscanska vjera.indb 284

18.10.2019. 9:42:30

Sadržaj

DODATAK

Tekstovi evanđelja. . . . . . . . . . . . . . . .

Bibliografija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Biografija prof. dr. sc. Alde Starića. . . . . .

Popratno slovo . . . . . . . . . . . . . . . . . .

253 261 267 271

285

_knjiga_Krscanska vjera.indb 285

18.10.2019. 9:42:30

_knjiga_Krscanska vjera.indb 285

18.10.2019. 9:42:30

Ovdje objavljeni tekstovi idu za tim da pokažu u čemu se sastoji bit kršćanstva kao vjere, tj. kao jednoga u svaki put drukčijoj povijesnoj, društvenoj i osobnoj situaciji izabranog »puta života« (the way of life) ­kršćanskog vjernika i njegove zajednice. Profesor Starić, naime, neumorno ističe upravo tu »praktičku« crtu vjerovanja u Boga kojeg nam je navijestio Isus Krist. To dakako ne ide bez »teorije« te prakse, ali je otprve jasno gdje je stavljen ­naglasak…

Kršćanska vjera

Aldo Starić

Aldo Starić

Kršćanska vjera

Mali biblijski uvod

Aldo Starić

Kršćanska vjera nije samo vjera u istinitost povijesnih podataka. Kršćanska vjera je prvenstveno u tome da vjerujemo spasenjskom značenju, smislu i dometu tih događaja. Svatko može reći da je Isus Krist umro ako vjerujemo da su dotični povijesni podatci vjerodostojni; riječ je pak o vjeri kršćana onog časa kad kažemo da je Isus Krist umro za nas.

Isusova je smrt bila otkupiteljska žrtva, odnosno, kako neki kažu, Isus Krist zaslužio nam je spasenje svojom smrću na križu. To je vjera; to znači da jednom povijesnom događaju o kojem govori određeni povijesni podatak pridajemo spasenjsko značenje. To treba dobro razumjeti i razlučiti da ne bismo vjeru u povijesne podatke o Isusu Kristu poistovjećivali s kršćanskom vjerom.

Stjepan Kušar

Cijena 80 kn isbn 978-953-11-1271-0

Kršćanska sadašnjost