Kana, kršćanska obiteljska revija, prosinac 2023.

UVODNIK

KRŠĆANSKA OBITELJSKA REVIJA

Dragi čitatelji,

dok promišljamo, bdijemo, molimo, strahujemo, plačemo, hodimo, Godina LIV Broj 12/591 čekamo ili iščekujemo, ususret nam stiže Spasitelj, Ozdravitelj, Svijeta Prosinac 2023.

Razveselitelj! Tako i sve ono što se odražava u tekstovima naše Cijena 2,00 € Osnivač: Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije »Kršćanska sadašnjost« Glavna urednica: Maja Petranović Uređuje: uredničko vijeće Grafičko oblikovanje: Tihomir Turčinović Izdavač: Kršćanska sadašnjost d.o.o., 10 001 Zagreb, p.p. 434, Marulićev trg 14 Za izdavača: S tjepan Brebrić Kontakti: E-mail: ks.kana@gmail.com urednistvo@ks.hr pretplata@ks.hr Tel: 63 49 060; Fax: 48 28 227 www.ks.hr Izlazi 15. u mjesecu, srpanj-kolovoz dvobroj.

Adresa uredništva: KANA, Kršćanska sadašnjost d.o.o., 10 001 Zagreb, Marulićev trg 14, p.p. 434 Rukopise i slike ne vraćamo.

Za iznesena mišljenja u pojedinim člancima i točnost podataka odgovorni su autori te njihovi stavovi ne predstavljaju nužno stav uredništva.

Tisak: Mediaprint – tiskara Hrastić Račun: KRŠĆANSKA SADAŠNJOST d.o.o.

IBAN: HR 17 2340 0091 1000 4724 1 SWIFT PBZ GHR 2X Godišnja pretplata: 22,00 € Inozemstvo: Zainteresirane molimo da se jave na e-mail pretplata@ks.hr ili broj telefona 01 6349 044

Kane, možemo promatrati u božićnom svjetlu. To je Svjetlo koje je u Božićnoj noći obasjalo svijet, zaogrnulo ga čudesnom ljubavlju, ispunilo nadom. U toj noći Bog postade čovjekom, našim bratom.

Možemo se radovati svim srcem, svim našim ljudskim gestama i običajima, pjesmama i molitvama za sreću, za mir, za život u izobilju. Sve to ljudsko Bog je uzeo na sebe i ništa mu nije strano, kao ni naše ljudske želje za veseljem i blagostanjem.

No, posvemašnja predbožićna marketinška utrka i ponuda koja je često neskriveno skrojena samo u čast boga konzumerizma, čijem blještavilu je teško odoljeti, potaknula me je na razmišljanje o izobilju na koje Isus misli kad kaže: »Ja dođoh da život imaju, u izobilju da ga imaju« (Iv 10,10b). Svakako, lijepo je razveseliti drugoga poklonom, jer što god darujemo, dajemo dio sebe, ako je iskrena i otvorena srca. Ali, ako smo božićnu radost poistovjetili s radošću kupovanja i gastronomskog slavljenja, jesmo li podcijenili opasnost duha konzumerizma i zanemarili značaj »izobilja« koje nam Isus donosi? Često mislimo da nemamo nikakvu odgovornost, a kamoli utjecaj na globalna zla poput ratova i svega onoga razarajućega za čovjeka i čovječanstvo.

Tako se rađa ravnodušnost. A »život u izobilju« je nešto sasvim suprotno.

Bog koji dolazi biti našim Suputnikom, bratom svakog čovjeka, raspršiti svaku tamu besmisla, beznađa, grijeha i smrti, daje nam u izobilju da i mi budemo braća i suputnici drugima. To pak rađa ljubavlju i odgovornošću za drugoga, za svijet, u izobilju! Razmišljanje me dovodi do nekompromisnog zaključka da je konzumerizam jedna od opasnosti kojoj se kao kršćani trebamo ne samo odupirati nego protiv koje se trebamo i boriti. Možda nismo svjesni povezanosti pojava: potrošnja, problem smeća, još veća i brža potrošnja, jeftina radna snaga, ekološka kriza, izrabljivanje i kršenje radnih i ljudskih prava, sve veće razlike između bogatih i siromašnih, trgovina oružjem, trgovina ljudima, nadmoć jačih, ratovi… Jesam li i ja sudionik u tom začaranom krugu? Možda o tome ne želimo razmišljati, jer »tvrda je to besjeda«. Ali, zar mi kao kršćani ne bismo trebali biti avangarda svijetu? Zato, Bog koji postaje jedan od nas, daje nam život u izobilju da možemo biti sol zemlje i svjetlo svijeta, ne tako da zatiremo ono ljudsko u nama, pa čak niti uživanje u dobrima, ali prije svega da ne zatiremo svojom ravnodušnošću ljudsko u drugome. Svima nam je potreban dar susreta koji u Božiću primamo dajući ga drugima, u izobilju! A onda, možda je to put do tako željenog mira ovom našem svijetu. Neka Knez mira ispuni naša srca radosnim susretima i hrabrošću za život u izobilju!

Urednica

asopis je objavljen uz potporu Č Grada Zagreba Stare novine – novi papir Odvojenim prikupljanjem smanjujemo količinu otpada na odlagalištima, čuvamo šume, štedimo vodu i energiju.

Prosinac 2023.

3

SAMO PET STVARI

BOG SE OBJAVLJUJE I PRE 1. SVETA TRI KRALJA ILI BOGOJAVLJENJE

PIŠE: ANTE JERKOVIĆ

Nebo, daj oku zvijezdu visoku vidjeti jer triju kralja stazicu valja slijediti.

N. N. A.

6

Kršćanstvo je u našim krajevima vjera koja se uglavnom prenosi i prihvaća tradicionalno.

Doživljavamo je kao nešto što nam je zadano, pa je (pod)nosimo kao i sve druge stvari u kojima smo rođeni i kojima smo uvjetovani.

Malokad o njoj promišljamo i još rjeđe se osobno opredjeljujemo za Krista. Malotko od nas je zavirio u Bibliju da bi vidio što Matej piše o ljudima što se pojaviše u Jeruzalemu, a još manje nas se bavilo time, proučavalo, istraživalo.

Na Sveta tri kralja svetkujemo Bogojavljenje. Bog se objavljuje.

Bog se želi objaviti svakom čovjeku osobno i u zajednici Crkve. Kuca na vrata našeg srca, našeg uma i naših života. Ne želi da ga doživljavamo kao dio stare slave djedovine, nego kao osobu s kojom možemo i trebamo uspostaviti osobni kontakt.

Ne želi nam dati izlizane fraze, nego živu Riječ. Ne želi nam dati puke običaje, nego živoga Duha.

Boga se ne prihvaća po inerciji. Boga se prihvaća osobnim opredjeljenjem i vlastitim životom. Zato je važno na koji način svatko od nas zove ovu svetkovinu. Jer to ime otkriva mnogo više od samog naziva. Otkriva naš stav prema kršćanstvu i prema Bogu.

2. KRIST KRALJ U evanđeoskom odlomku što se čita na Bogojavljenje spominju se petorica kraljeva. Prvi od njih je Isus Nazarećanin za kojega vjerujemo da je Krist, Kralj svega stvorenja.

Kralj je to koji zbunjuje, koji svojim postupcima niječe sve predrasude i pretpostavke. Krist se imao roditi u Betlehemu judejskome kao što su to izvanredno znali, citirajući proroka Miheja, objasniti glavari svećenički i pismoznanci. No oni nisu mogli ni pretpostaviti da se to proročanstvo odnosi na odbijeno dijete rođeno u štali. I tu je čudo koje čini Bog. Ispunjava proročanstvo, ali se ne da ograničiti ljudskim tumačenjem tih riječi. Isus, Kralj rođen u štali, uči nas da imamo otvoreno srce. Da budemo spremni prihvatiti Krista, a ne svoju viziju obećanoga Mesije. Kada postanemo siromašni duhom, na nama će se ispuniti blaženstvo koje će tri desetljeća poslije izreći Kralj na gori.

Daleko od palača i metropola. Izreći će onaj koji je rođen izvan gradskih zidina i koji je izvan gradskih zidina umro. Onaj koji je ušao u ljudsku povijest da je osmisli i promijeni nabolje.

Godina LIV br. 12/591

EKO TROJICE KRALJEVA 3. TROJICA KRALJEVA Kralja koji zbunjuje traže dvije vrste tražitelja. Prvi od njih su poput trojice kraljeva koji su došli iz dalekih krajeva simbolizirajući tako Novi savez u kojemu nije bitna pripadnost narodu, nego pripadnost Kristu.

Tradicija trojicu kraljeva slikovito prikazuje kao pripadnike različitih rasa izričući tako svjedočanstvo da se Isus rodio za sve ljude bez obzira na razlike koje među njima postoje.

Kršćanstvo ne poznaje isključivost.

Svi smo djeca istoga Oca koje je oslobodio Sin darovavši nam snagu Duha Svetoga.

Prva stvar koju nas trojica kraljeva mogu naučiti jest prepoznavanje znakova vremena. Nije riječ o astronomiji ili astrologiji, nego o otvorenim očima i otvorenu srcu.

Ne radi se o neuobičajenoj prirodnoj pojavi, nego o poruci koju nam Bog preko toga upućuje.

Kada uočimo i shvatimo, ne preostaje nam ništa drugo, nego krenuti na put. Stvaran ili u duhu, ali uvijek s istim ciljem – pokloniti se novorođenomu Kralju.

Trojica kraljeva darivaju Isusa vrijednostima donesenima s Istoka. Dojenčetu u jaslicama to ne treba kao što Bogu nijedan naš dar nije potreban.

Ali je znak opredijeljenosti za Boga i želje da mu se predamo.

4. JERUZALEM ILI BETLEHEM

Druga su vrsta tražitelja oni kao uznemireni Herod. I on, poput mudraca s Istoka, traži Boga, ali ne zato da bi se na njemu osmislio i nadahnuo, nego ga traži da bi ga uništio i zauzeo njegovo mjesto.

On ne kreće na put, nego ostaje u udobnosti svojih odaja. On ne traži sam, nego očekuje da mu drugi objasne i istraže. I na kraju ne ide u Betlehem da bi se poklonio i donio darove, nego šalje vojnike da pobiju nedužnu dječicu.

Trojica su kraljeva, tražeći odgovore, otišla u središte. Otišla su u Jeruzalem. Mi ljudi volimo ovaj svijet dijeliti na središte i periferiju. Mi ljudi volimo ljude dijeliti na važne i obične. Mi ljudi volimo dijeliti ljude na znalce i neuke. Bog nema takvu logiku. Zato za rođenje i ne izabire Jeruzalem, nego Betlehem. Za odrastanje ne bira Jeruzalem, nego zloglasni Nazaret. Niti se krštava u Jeruzalemu niti propovijeda u Jeruzalemu, nego ulazi u Jordan i obilazi posvuda. Čak ni za smrt ne bira Jeruzalem, nego brdo pokraj Jeruzalema.

Bog se ne da zarobiti našom logikom i našim shvaćanjem svijeta i ljudi. Bogu je svaki prostor središte.

Bogu je svaki čovjek važan.

5. KRALJ HEROD I SAV JERUZALEM S NJIME

Kada je kralj Herod čuo mudrace s Istoka, veli evanđelist, uznemiri se on i sav Jeruzalem s njime.

Kada je sazvao glavare svećeničke i pismoznance narodne, rekli su mu, potpuno sigurni u ono što govore, da se Mesija ima roditi u Betlehemu.

Vjerujem da bi se svatko od tih glavara i pismoznanaca zakleo da nestrpljivo iščekuje Mesijin dolazak.

Nameće se pitanje što onda rade u Jeruzalemu ako znaju da Mesija ima doći u Betlehem.

Nije to pitanje za njih, nego je to pitanje za svakoga od nas. Gdje mi čekamo susret s Bogom? Kakvi čekamo susret s Bogom? Je li naša vjera stvarna? Želimo li mi uopće upoznati Krista, prepustiti se Duhu Svetomu i susresti Oca? Evanđelist Matej svojim čitateljima u zgodi o mudracima koji su došli s Istoka potpuno jasno poručuje da je potrebno dekonstruirati sve naše vizije o Bogu i vjeri i prepustiti mu se da nam on otkrije tko je i što od nas traži. Bog ne želi naše strukture, naše običaje, naše titule, naše bjegove ni naša skrivanja, nego želi naše srce kako bi ga obnovio u Duhu i Istini.

Kada sretnemo Isusa moramo se vratiti drugim putem kući: putem obraćenja, a ne putem prošlosti...

C. F. Prosinac 2023.

7

PUTOPIS

PIŠE: ANTONIJA PUTIĆ

B

ožićni ugođaj na ulicama i u domovima mnogih obitelji počinje već potkraj studenoga i početkom prosinca. Veći gradovi uglavnom s prvom adventskom nedjeljom započinju i s prigodnim božićnim sajmovima i umjetničkim programom. Mnogi ljudi tako će poklone za Božić pronaći upravo u popularnim kućicama koje nude velik izbor predmeta, a mnogi su od njih i tradicionalni, unikatni i ručno rađeni.

Izuzevši popularni Adventski sajam u Zagrebu, mnogi će se naši ljudi odlučiti za blagdane nagraditi i odlaskom na adventske sajmove u susjedne gradove.

14

Radno vrijeme sajmova može se malo razlikovati, baš kao i radno vrijeme pojedinih štandova, ali, ako želite izbjeći gužvu i napraviti dobre fotografije, dođite ranije ujutro. Sajam na Rathausplatzu otvoren je od 10 ujutro.

Dugi niz godina jedan od najdivnijih božićnih ili adventskih sajmova ima Beč.

Ne čudi zato velik broj agencija koje nude jednodnevne odlaske u glavni austrijski grad u ovo, blagdansko vrijeme. Beč je i inače grad iznimne ljepote, a prigodno okićen i s mirisom cimeta i kuhanog vina u zraku još je ljepši.

Godina LIV br. 12/591

Zbog svoje iznimne lokacije Café Landtmann je popularno sastajalište glumaca, političara i novinara. Medu mnogobrojnim slavnim gostima nalaze se i Gustav Mahler, Sigmund Freud i Emmerich Kálmán. Od 1976. godine Café Landtmann u vlasništvu je obitelji Querfeld koja u Beču vodi neke od najprestižnijih kavana, ali meni se najviše sviđa baš Café Landtmann. Ako i nemate vremena sjesti i popiti kavu, zavirite barem na tren da vidite kako je prostor uređen i da osjetite ugođaj starog Beča.

U gradu se istodobno održava više sajmova koji su raspoređeni na nekoliko lokacija, a najpopularniji je sajam u strogom središtu grada između kazališta Burgtheater i slavne Gradske vijećnice.

Ako budete u prigodi, posjetite obje zgrade jer nude uvid u predivnu i bogatu povijest Beča, a ujedno je to i idealan način da se sat vremena provede u toplom, pogotovo kad se temperature spuste ispod ništice. Svaki ponedjeljak u 13 sati Gradsku vijećnicu možete razgledati potpuno besplatno, a ulaznica za turu razgledanja Burgtheatera jest 8 eura. Odmah pokraj Burgtheatera smjestilo se i slavno gradProsinac 2023.

sko okupljalište Café Landtmann. Café Landtmann otvoren je 1873. godine. U to vrijeme uokolo su se nalazila brojna gradilišta, a danas slavne gradske znamenitosti poput Gradske vijećnice, Sveučilišta i Parlamenta bile su tek u nastajanju.

Sadašnja zgrada Burgtheatera otvorena je tek 1888., ali je Franz Landtmann imao jasnu viziju uspjeha kada se odlučio upravo za ovu lokaciju.

Prestižna lokacija Café Landtmann danas spaja tradiciju s modernim i nudi vam, ovisno o tome gdje sjedite, da uz šalicu kave ili čaja gledate na Burgtheater ili park Rathaus iza kojeg se nalazi impozantna Gradska vijećnica. Ovdje se može uživati i u izvrsnim slasticama, prolistati

novine i doživjeti vrhunsku uslugu od vrhunskih bečkih konobara. Dodatno mjesto u Café Landtmann uvijek se traži, a, s obzirom na lokaciju u samom srcu Beča na Ringstraße, budite spremni izdvojiti i nešto više novca za njihovu ponudu.

Beč je i inače grad koji nudi iznimna mjesta za popiti šalicu kave ili pojesti krišku torte, a kultura bečkih kavana 2011. godine službeno je uvrštena u UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.

Meni je teško zamisliti posjet Beču bez odlaska u kavanu, a u gradu ih ima toliko izvrsnih da bi lista onih koje treba posjetiti mogla biti duža od ovog putopisa. U posljednje su vrijeme iznimno popularne i čajane, mnogima su vlasnici Kinezi 15

PUTOPIS

Ulazak na najveći i najpoznatiji sajam Christkindlmarkt ispred Gradske vijećnice nalikuje kao na ulazak u bajku. I sve uistinu jest bajkovito.

i nude najbolje čajeve na svijetu. Čini mi se da adventski sajam ispred Gradske vijećnice ima nešto više cijene od ostalih prostora sajmovanja u gradu. Prvi zapisi o Bečkome božićnom sajmu sežu iz 13. stoljeća, a već u 16. stoljeću nastaje sajam sličan današnjemu na kojemu se nude

tekstilni proizvodi, blagdanske namirnice i razne slastice. Od prve polovice 19. stoljeća počinje organizacija adventa kakav poznajemo i danas, a u to vrijeme nastaje i tradicija darivanja za Božić. Iako su se lokacije za sajam mijenja­le tijekom godina, ovaj, najpoznatiji ispred Gradske vijećnice na istom se mjestu održava kontinuirano od 1975. godine i mnogim je turistima najpoznatiji. Prije dolaska

Bogata ponuda i ringlšpil na adventskom sajmu ispred slavnog kazališta Burgtheater

pandemije sajam je privlačio više od tri milijuna posjetitelja, nudio više od 150 štandova na kojima su svoje proizvode izlagali trgovci iz cijele Austrije, a nerijetko i iz susjednih zemalja. Mnogi turiKlizaljke možete unajmiti odmah pokraj klizališta, tu se nalaze i ormarići za odlaganje stvari, a odmah pokraj nalazi se i javni WC. Vikendom su gužve, budite spremni na malo čekanja. I pazite se na ledu, padovi su česti, odmah pokraj mjesta za iznajmljivanje klizaljki nalazi se i hitna medicinska služba i čini se da stalno imaju posla.

sti ovdje će kupiti ukrase za bor, poklone za najdraže, ali i šalicu kuhanog vina ili punča. Svake godine Beč izradi i posebnu blagdansku šalicu koju možete, ali i ne morate, kupiti pri ispijanju omiljenoga toplog napitka.

Ono što ovu lokaciju čini posebnijom od drugih jest i klizalište koje se prostire na nevjerojatnih 3000 četvornih metara. Tu

se nalazi i predivan ringišpil, kao i Wiena eye, a mališani imaju prigodu uživati i u radionicama i fotografirati se uz kostimirane animatore. U večernjim satima na ovom se prostoru organiziraju i prigodni božićni koncerti, a, ako imate više vremena u Beču, svakako se isplati vidjeti i druge dijelove grada koji u blagdansko vrijeme nude slične sajmove. Jedan od popularnijih nalazi se kod dvorca Schönbrunn, gdje možete kušati i tradicionalne austrijske specijalitete. Iznimno je popularan i božićni sajam u Spittelbergu, a dolazak ondje možete spojiti i s posjetom muzejima u Museumsquartieru u čijoj se neposrednoj blizini i nalazi sajam.

Na još desetak lokacija diljem grada nalaze se adventski sajmovi, a tu si i četiri ‘božićna sela’ Weihnachtsdorf koja gradu daju i posebnu dozu blagdanskog ugođaja. Nisu svi sajmovi isti i ne nude svi istu ponudu. Zato je dobro ako možete izdvojiti barem vikend da razgledate što sve Beč nudi u ove, blagdanske dane.

Topla kapa, debele rukavice, dobra jakna i šalica kuhanog vina s prijateljima – tako se griju mnogobrojni posjetitelji adventskog sajma.

Toplo se odjenite i vi, zima u Beču zna biti iznimno neugodna, pogotovo ako planirate provesti cijeli dan obilazeći sajmove. Samo središte grada, popularni Ring, može se razgledati pješice, grad obiluje restoranima i kioscima s hranom, a svakako kušajte i nešto iz bogate gastronomske ponude na adventskom sajmu. Plaćati svuda možete u gotovini i karticom, a neki trgovci imaju pravilo da, ako se plaća karticom, morate potrošiti najmanje 10 eura.

16

Godina LIV br. 12/591

NA MREŽI

Strpljivost i čekanje PIŠE: SANI GILJA

N

edavno sam se zatekla u razmišljanju kako bih se, da sam nešto mlađa, s vještinama koje sam stekla kao roditelj mogla prijaviti u vojsku. Ne želim zvučati hvalisavo, no strategije planiranja, improvizacije pothvata u neočekivanim okolnostima, organizacije supertajnih projekata sad već imam ‘u malom prstu’. Pribrojite ovomu još i akcije izviđanja, prilaženja neprijateljskim linijama s neočekivane strane, pa čak i svladavanje brojnije skupine izgrednika u svakodnevnim nepredviđenim situacijama. Ahilova peta moga vojničkog ‘alter ega’ jest nestrpljivost i slaba rezistencija na čekanje koje sam, kako vidim, uspješno prenijela na svoje potomstvo. Kada moja djeca, primjerice, požele pogledati crtani film, imaju točno određenu viziju crtića koji žele gledati i vremenski okvir unutar kojeg se to treba odigrati. Vremenski je okvir upravo sada i ni trenutak poslije. Nedavno sam se uplela u ‘vrzino kolo’ pregovora oko odabira crtanog filma, a, kada je konsenzus postignut, pokazalo se kako je taj crtić na programu tek pola sata poslije.

Najmlađa se kći uz isprekidane jecaje grčevito držala uz moju nogu pokušavajući pronaći način da me uvjeri kako mogu sve ako se dovoljno potrudim, pa tako i uvjeriti televizijski Prosinac 2023.

uređaj da joj skrati vrijeme čekanja.

Situacija mi se učinila komičnom, pa sam, nastojeći je potaknuti na strpljivost, dobacila slogan reklame koja se devedesetih često prikazivala na televiziji: »Stani malo, grickaj Čipi-čips!« Na posljednje riječi odnekud se pojavio ostatak mojeg potomstva zahtijevajući da taj čips uime majčinske ljubavi i pravednosti isti čas podijelim s njima. Dvoje je umah gorko zaplakalo, uvjereno kako sam čips već pojela, dok me treće samo optužujući gledalo. Nastojeći postići zaokret i unijeti poučan element u situaciju, ispripovjedila sam im kako sam u njihovoj dobi gledala samo jedan crtić na dan čiji su autori malokad imali za cilj zabaviti djecu, no nije mu bilo alternative. Za dobru mjeru pridodala sam i podatak kako sam od grickalica na jelovniku imala tek kruh namazan svinjskom mašću i posut crvenom paprikom. Potonje ima slabašno uporište u stvarnosti, uvršteno je u priču zbog snage pouke. Uludo.

Pokazalo se kako je vrlina strpljenja u moje djece u znatnom deficitu, koncept čekanja im je posve odbojan, a ni osjećaj za metaforu i slikovito izražavanje također im nije jača strana.

Podignuvši bijelu zastavicu i prepustivši mirovne pregovore suprugu, prepustila sam se zdvajanju nad budućnošću ovoga svijeta. Nismo samo moja djeca i ja nestrpljivi, čitavo je društvo i izgubilo smisao za strpljivost i sposobnost

iščekivanja. Sukladno svojoj ljudskoj naravi nastojimo si što više olakšati život i učiniti ga ugodnijim. »Jedvačekanje« jedna je od krilatica novoga doba. Sve potrebe i želje nastojimo ispuniti što prije, pri čemu nijedno vrijeme iščekivanja nije dovoljno kratko. Senzibilitet za ono što se nekoć poimalo zdravom askezom već dugo postupno evaporira, a sve manje je i onih koji na duhovnoj razini razumiju smisao trpljenja.

Posve je razumljivo stoga da ni vrlina s-trpljenja više nema svoje izvorno značenje. Komu se da trpjeti ako to ikako može izbjeći? Zajedno sa svojim suvremenicima priglit ću skraćivanje vremena čekanja kada god mogu. Dano mi je ipak dovoljno razbora da znam kako nestrpljivost radi protiv čovjeka, a ubrzavanje vremena ne ide uvijek na ruku onomu koji čeka. Rastu, razvoju, odgajanju, žaljenju, iscjeljivanju i mnogim drugim životnim stvarnostima potrebno je njihovo vrijeme. Poneka iščekivanja i strpljivost koju iziskuju nužni su jer omogućuju bujanje čežnje, rast nade i vrijeme pripreme za pun doživljaj onoga što čekamo. Ovoga se nije naodmet prisjetiti u ovo, predbožićno vrijeme koje smo nestrpljivošću ogolili od njegove ljepote i zaglušili njegovu govorljivost.

Ustanimo iz niskog starta u kojem čekamo prigrabiti ono čemu nije došao čas i pričekajmo da nam dođe ususret.

Božić će doći u pravi čas. Strpimo se i radujmo se u punini njegovu dolasku.

17

IZLOG KRŠĆANSKE SADAŠNJOSTI

, Knjiga je prekrasan dar djeci, ali i dragocjena pomoć roditeljima, bakama i djedovima katehetama i svima onima koji pomažu djeci da upoznaju Boga i rastu u vjeri.

PIŠE: TOMIS LAV KASIĆ

Iva Noršić:

Evanđelje za djecu

Godina A B C sadašnjost, ska Kršćan Zagreb, 2021., 2022., 2023.

46

E

vanđelje za djecu trodijelni je opus s ciljem upoznavanja djece s koncepcijom liturgijske godine i čitanja na nedjeljnim i blagdanskim slavljima kroz godinu za sve tri liturgijske godine (ABC).

Unutar praktičnih tvrdih korica otkrivaju se bogato ilustrirane, zabavne i poučne stranice s jednostavnim, ali potankim tekstovima pojašnjenja svakog liturgijskog čitanja. Brojna objašnjenja svakog čitanog odlomka i interaktivna poticajna pitanja pomoći će djeci u promišljanju o vjeri i svijetu.

Evanđelje za djecu na privlačan i zanimljiv način pomaže djeci da se tijekom cijele liturgijske godine pripremaju za nedjeljne mise te

upoznaju Božju riječ, Božju poruku i njegovu neizmjernu ljubav.

Najmlađima je objašnjen i način pisanja biblijskih knjiga, kako bi se lakše snalazili, a dane su i upute za čitanje određenih biblijskih redaka. Autorica i propituje dječicu potičući ih time na razmišljanje o pročitanom.

Djelo je namijenjeno osnovnoškolcima i na zanimljiv način im može pomoći pripremati se za slavlje svetih misa tijekom cijele liturgijske godine. Svaki tekst prikladno je ilustriran, a mnogi su predstavljeni uz odgovarajući dijalog.

Naučit će ih o liturgijskim bojama jer su dijelovi u kojima se govori o određenim godišnjim ciklusima, obojani pogodnim bojama – ljubičastom, bijelom, zelenom

Godina LIV br. 12/591

i crvenom. Uz originalne, zabavne i poučne ilustracije, kao i poticajna pitanja te tumačenja Božje riječi djeci razumljivim rječnikom, maleni čitatelji promišljat će o vjeri i o tome kako se vjera odražava na njihov život.

Knjiga je prekrasan dar djeci, ali i dragocjena pomoć roditeljima, bakama i djedovima, katehetama i svima onima koji pomažu djeci da upoznaju Boga i rastu u vjeri.

Autorica Evanđelja za djecu Iva Noršić rođena je u Zagrebu. Za potrebe rada s djecom – kao odgojiteljica, voditeljica kreativne radionice i

Prosinac 2023.

župna katehistica – započela je pisati priče, koje su objavljivane u »Malom koncilu«, »Veritasu« i »Glasu Koncila« te emitirane na Hrvatskome katoličkom radiju i HRT-u. Osim priča za djecu, autorica je i raznih drugih objavljenih članaka te dramskih i uglazbljenih tekstova. Dugogodišnja je stalna suradnica »Malog koncila – Maka«, kao i više drugih domaćih i stranih publikacija te se bavi glazbom i kazalištem.

Ilustratori su autoričini suradnici, mlada, svestrana i talentirana braća Marijin i Mihael Kuzmičić.

47

DUHOVNI VADEMEKUM

ŽIVA KNJIGA PIŠE:

s. VERONIKA MILA POPIĆ

Ž

elite li biti bolji voditelj, menadžer i lider? Želite li ostvariti ciljeve, bolje razumjeti sebe i druge? Želite li naučiti voditi sebe i druge i uspješno komunicirati s različitim tipovima osobnosti i potpuno ostvariti svoje potencijale? Jesu li vam poznata ovakva pitanja? Pojavljuju se, »iskaču«, baš u takvim oblicima s različitih medijskih platformi gotovo u svako doba dana – privlačeći pažnju ponudom gotovih recepata za odgovore koji se predstavljaju životno određujućima. A njima se pridružuju i pojmovi poput motivacije, komunikacije, prezentacije, animacije…

Riješiti i usvojiti što brže, voditi i osvojiti! Jesu li to zaista »sastojci« smislena života? U tom slijedu nužan je »rad na sebi«, navodi se dalje u izgovorenim ili pisanim tekstovima ove provenijencije, koji pretpostavlja nekog savjetnika ili »životnog trenera«.

Izobilje termina koji upućuju na veliku potrebu uobličavanja života, slaganja životnih okolnosti u smislen red koji osobu ispunjava, a također i na to da bi mogla postojati neka opća doktrina, kao neki pravilnik za sretan život koji se može prenijeti od čovjeka do čovjeka u definiranim odnosima (koji se u gore navedenim reklamiranim situacijama i skupo plaćaju). No ovaj »prekomorski« stil – čega su, zasigurno, odjek slogani koje navodim – često se ipak ne uklapa u naš europski genotip. Njega čini kršćanstvo, a time i to da je čovjekova potraga za smislom neodvojiva od

54

spoznaje našega vlastita identiteta s obzirom na Oca Stvoritelja i Sina Otkupitelja. Važno je također naglasiti da je u temelju kršćanske tradicije spoznaja da je u čovjekovoj potrazi za sobom i iskustvom živoga Boga pravi vođa osobe Duh Sveti.

Kršćanstvo poznaje duhovne oce ili majke, one osobe koje posreduju drugima Božju mudrost, dobrotu i ljubav, imajući karizmatski dar rađanja za život u Duhu – što se često naziva »duhovnim vodstvom«. Pronalazimo ih povijesno vrlo rano i to u istočnome kršćanstvu, u monaškoj tradiciji pustinjaka trećega stoljeća. U odnosu duhovnog očinstva ili majčinstva Istok je oduvijek imao jasno poimanje središnje uloge Duha Svetoga. Značajno je i to da nije postojao neki »priručnik« za opću uporabu, neki vademecum, jer se prve generacije ovih duhovnih voditelja nisu trudile »uokviriti« svoje djelovanje u doktrinu, metodu ili formativan plan. Riječ duhovnog oca ili majke izrastala je iz vlastita iskustva

Duha Svetoga koje se prelijevalo u konkretan život sa svim njegovim složenostima.

Voditeljeva osoba je tako reći bila učenje – nauk ili živa knjiga, koju se čitalo i primalo potpuno besplatno, a razumijevalo ju je jedino srce koje je čeznulo za Bogom te bilo otvoreno i prema Bogu i čovjeku – duhovnom ocu ili majci. Sveti Ivan Kasijan, koji je proveo deset godina u pustinji, napisao je da »svet život odgaja više nego propovijed«. Ovu »živu knjigu« otvarala je isključivo čežnja vođenoga – za Živom Vodom, od koje se više ne žeđa. Prsti koji su listali stranice bili su otvorenost srca i dijeljenje misli, otvaranje prepoznavanju svoga vlastitog identiteta u odnosu s drugim, ljudskim »ti«, u međusobnu povjerenju.

A riječ na tim stranicama bila je uvijek nova, jer pisao ju je Duh, a čitala jedinstvena osoba iz svoga vlastita životnog iskustva. Kakva li je to samo dragocjena knjiga! Jesmo li je ikad čitali i bili (prepo)rođeni u Duhu?

Godina LIV br. 12/591