Kana, kršćanska obiteljska revija, lipanj 2022.

UVODNIK

KRŠĆANSKA OBITELJSKA REVIJA

Godina LIII Broj 6/575 Lipanj 2022.

Cijena 13 kn

Osnivač: Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije »Kršćanska sadašnjost« Glavna urednica: Maja Petranović Uređuje: u redničko vijeće Grafičko oblikovanje: Tihomir Turčinović Izdavač: Kršćanska sadašnjost d.o.o., 10 001 Zagreb, p.p. 434, Marulićev trg 14 Za izdavača: S tjepan Brebrić Kontakti: E-mail: ks.kana@gmail.com urednistvo@ks.hr pretplata@ks.hr Tel: 6 3 49 060; Fax: 48 28 227 www.ks.hr Izlazi 15. u mjesecu, srpanj-kolovoz dvobroj.

Adresa uredništva: KANA, Kršćanska sadašnjost d.o.o., 10 001 Zagreb, Marulićev trg 14, p.p. 434 Rukopise i slike ne vraćamo.

Za iznesena mišljenja u pojedinim člancima i točnost podataka odgovorni su autori te njihovi stavovi ne predstavljaju nužno stav uredništva.

Tisak: Mediaprint – tiskara Hrastić Račun: KRŠĆANSKA SADAŠNJOST d.o.o.

IBAN: HR 17 2340 0091 1000 4724 1 SWIFT PBZ GHR 2X Godišnja pretplata: 143 kn Inozemstvo: Članice EMU: 44 €; Australija 55 AUD; Kanada 55 CAD; Švicarska 55 CHF; SAD 55 USD; Velika Britanija 33 GBP; Švedska 330 SEK. ijena za zemlje koje nisu navedene u C ovom popisu obračunava se prema USD. Avionsku poštarinu za prekomorske zemlje obračunavamo posebno.

asopis je objavljen uz potporu Č Grada Zagreba Stare novine – novi papir Odvojenim prikupljanjem smanjujemo količinu otpada na odlagalištima, čuvamo šume, štedimo vodu i energiju.

Lipanj 2022.

Dragi čitatelji, u lipanjskom broju naši autori donose važne teme iz različitih aspekata kršćanske vizure. Čitajući i promišljajući možemo uvidjeti da se mnogo toga zaustavlja ili započinje na međusobnim odnosima, u kojima način komunikacije i pogled na drugoga nisu nebitni nego temeljni. Kao kršćani moramo se iznova pitati kako da ono naše prepoznatljivo u globaliziranom, sekularnom i pluralnom svijetu ne budu samo impozantne građevine, simboli i statusi koje je iznjedrila kršćanska kultura nego i življeno evanđelje, naš pogled na svijet, na bližnjega. U aktualnoj svakodnevici u kojoj se očituju posljedice društvene, političke i kulturne krize koja rađa sve većim sukobima i ravnodušnošću na svim razinama, sve do naših osobnih unutarnjih dubina, papa Franjo nas,

posebno enciklikom Fratelli tutti, poziva na sveopće bratstvo i socijalno prijateljstvo.

Mogli smo o tome čuti mnoge reakcije i razmišljanja, a možda se i sami pitamo ima li smisla i kako ostvariti ovaj Papin »san« koji nas Papa poziva da zajedno »sanjamo«. O značenju i poruci ove enciklike posebno možemo čitati u novoobjavljenoj knjizi Fratelli tutti. Poziv na socijalno prijateljstvo i sveopće bratstvo.

Riječ je o zborniku radova sa istoimenog simpozija koji je organizirao Centar za socijalni nauk Crkve u nastojanju da potakne daljnje promišljanje, analizu i primjenu enciklike na konkretnu crkvenu i društvenu zbilju u Hrvatskoj. Uz Kanu koja je pred Vama, preporučam ga kao vrijedno štivo u izgradnji angažirane vjere.

Urednica

»Međutim, socijalno prijateljstvo nije jednostavno ostvarivati, taj zadatak nije nimalo jednostavan. U životu postoje ‘tolika trvljenja’ (FT 215) i zato ‘ne možemo biti naivni’, nego realni, računajući na spletke i sukobe. Od odlučujuće važnosti će stoga biti, naglašava papa Franjo, opredijeliti se za ljubaznost. Kao što je s jedne strane puno lakše nabrojiti što priječi socijalno prijateljstvo, a puno teže nabrojiti kako se ono ostvaruje, tako je s druge strane puno lakše drugoga gledati kao smetnju i biti agresivan, a puno teže opredijeliti se za ljubaznost i jačati ‘stanje duha koje nije neugodno, grubo, osorno, nego nježno, ono koje pruža potporu i utjehu’ (FT 223).« (Sivija Migles, »‘Oružjem dijaloga’ do socijalnog prijateljstva« u: Fratelli tutti. Poziv na socijalno prijateljstvo i sveopće bratstvo, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2022., 202.)

3

PUTOPIS

PIŠE: ANTONIJA PUTIĆ

M

nogobrojni stari azijski filozofi, čija su učenja i danas iznimno zanimljiva i inovativna, često u svojim spisima spominju prirodu, vrijeme koje provode u samoći, u vrtu, na planini, pokraj vode. Uzevši u obzir činjenicu da je Azija najmnogoljudniji kontinent, mnogima je teško spojiti pojam samoća i Azija, ali, osim milijunskih gradova, u Aziji se uistinu mogu pronaći i mala mjesta i prirodne ljepote koje oduzimaju dah. Ili se barem dio tih ljepota može preseliti u male vrtove koji su ne-

kad bili sastavni dio svih kuća, a danas si ih u velikim gradovima mogu priuštiti uglavnom najbogatiji stanovnici.

Kina je zemlja u koju možete doći stotinu puta i svaki put odsjesti u nekom novom gradu. Potkraj 2020. Kina je imala više od stotinu gradova koji su imali više od milijun stanovnika. Danas je taj broj još veći, a novi gradovi i dalje niču. Prostorno planiranje u Kini uvelike se razlikuje od onoga u Hrvatskoj, a, kada to prilike dopuštaju, grad se gradi od nule. Naprave se zgrade, ulice, parkovi, škole, izgra-

di se sve što je gradu potrebno, a zatim dolaze stanovnici. Uglavnom sa sela. Pa mnogi gradovi izgledaju poput velikih sela gdje se isprepleće tradicija ruralnog načina života i moderne tehnologije.

Stanovnici novih gradova često su većinu života proveli na selu i navike poput rada u vrtu dio su im svakodnevice od koje ne odustaju ni u gradu. Kinezi su oduvijek voljeli cvijeće i biljke, a cijela je zemlja bogata raznolikošću flore. U gradu je zbog nedostatka prostora teško imati vrt, ali će zato mnogi stanovnici sami

Kineska poslovica kaže: »Najbolje vrijeme za sadnju stabla bilo je prije dvadeset godina. Drugo najbolje vrijeme je sada«.

Ispred hrama u mjestu Dinghai postavili su i vodu pokraj drveta kako bi prolaznici mogli zaliti drvo … Zalila sam ovo drvo, nadam se da raste.

12

Godina LIII br. 6/575

Bambusova šuma u Kyotu uvijek je dobar odabir za odmor. A nakon šetnje preporuka svima: kušajte neko od mnogobrojnih jela od bambusa.

ulaze u zgrade i radni prostor urediti raznim biljem.

Balkoni u proljeće postaju mali botanički vrtovi, a iznimno se cijene oni koji su svladali bonsai tehniku. Iako je rije­č »Bon-sai« japanska, umjetnost koju opisuje potječe iz Kineskog Carstva. Tako barem tvrde svi u Kini. Egipćani tvrde da su oni izmislili tu tehniku kako bi lakše prenosili različite vrste biljaka s jednog kraja kraljevstva na drugi. Iz Kine se bonsai proširio na ostale zemlje u Aziji, a u Japanu su usavršili bonsai tehniku u 12.

stoljeću i zahvaljujući japanskim bonsai majstorima i mi danas možemo uživati u minijaturnim stablima. Nekada je bonsai drvce bilo privilegij bogatih, tehnike su se pomno učile, a bonsai majstori bili su iznimno cijenjeni. Ako imate dovoljno strpljenja, možete se i sami okušati u ovoj umjetnosti koja se ponovno vraća u modu. Ako nemate strpljenja za bonsai, možda je odlazak u pravu šumu bolja opcija za vas.

Godine 1982. japansko Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva stvo-

Ako nemate vrt – možda imate prostora za minivrt na radnom stolu.

Ovo je ponuda lokalne trgovine cvijećem u Kyotu.

rilo je pojam shinrin-yoku, što u prijevodu znači »šumsko kupanje« ili »upijanje šumske atmosfere«. Ova praksa potiče ljude da provode vrijeme u prirodi. Proljeće je idealno vrijeme za šetnju i otkrivanje prirode, a japanski znanstvenici tvrde kako već i kratak boravak u šumi jača imunost i pomaže u smanjenju stresa. Znaju to sve starije generacije u Aziji i rado prakticiraju odlazak u šumu kao oblik rekreacije. Azijska filozofija često se usredotočuje na odnose između različitih elemenata u prirodi, a gotovo da

Najgušće naseljen dio svijeta jest Azija, no, ako tražite mjesto gdje se možete odmoriti i umoriti od putovanja, gdje možete predahnuti od modernog načina života i vidjeti kako će izgledati budućnost – onda je upravo Azija kontinent za vas.

Changzhou je grad od desetak milijuna stanovnika.

Sve je tu užurbano, a, ako tražite mir – najbolje je otići u neki od parkova koji, osim raznolikog drveća, gotovo uvijek ima i jezerce s ribama, kornjačama, pticama.

Ako uđete dovoljno duboko u park, gradska se buka gotovo uopće ne čuje.

Lipanj 2022.

13

PUTOPIS

Dinghai je maleno mjesto u kojemu živi oko 400 tisuća stanovnika. Iako se mjesto iz dana u dan mijenja, a stari dio grada zamijenit će nove, moderne zgrade, navike i ljubav prema prirodi vidljivi su na svakom koraku, u svakoj gradskoj uličici.

Možda sve ove male ulice zamijene moderne zgrade, ali ljubav prema prirodi potaknut će stanovnike da opet zasade tegle s raznim biljkama. Te malene ulice i daju šarm ovom mjestu u koje rado dolaze turisti iz Šangaja u potrazi za odmorom od gradske gužve.

nema turističke ponude koja ne uključuje odlazak na planinu, jezero, u prirodu.

Veliki gradovi mogu biti iznimno zanimljivi i dinamični, ali, kad putujete, po-

kušajte vidjeti i prirodu i otkriti što je to tako posebno u povjetarcu na vrhu planine da je uspio inspirirati ljude za zapišu riječi koje se čitaju tisućama godina.

Otok Putuo prostire se na površini od samo 12,5 četvornih kilometara, a za mnoge je budističke vjernike važno mjesto molitve. Osim mnogobrojnih hramova koji obiluju raslinjem, na otoku se nalazi i botanički vrt koji ima više od stotinu različitih biljnih vrsta. Na otoku nema automobila i nema buke.

Idealno mjesto za odmor duše i uživanje u prirodi.

Noć proljetna.

Stabla trešnjina: s trešnjinih stabala Zora silazi.

Basho, japanski pjesnik 14

Godina LIII br. 6/575

RAZMIŠLJANJE

Simbolizam i(li) dijabolizam

S

PIŠE: MARTIN SVILANOVIĆ

vakodnevno iskustvo nam neprestano osvjetljava prožetost kulturne stvarnosti i simboličkog svijeta. Tako nam, primjerice, pozdrav prividno oskudnog sadržaja kao što je »Kako si?« jasno daje do znanja kako naš sugovornik iskazuje generalni interes za našu cjelokupnu životnu situaciju, iako se taj interes ne može iščitati iz dvije spomenute riječi. Upravo kroz sazrijevanje u određenoj kulturi mi fraze poput ove razumijevamo ne samo na pukoj semiotičkoj razini znaka, kao što to čine životinje, već na razini relacijskih vrijednosti između nas kao aktivnih subjekata i življenog iskustva u konkretnoj društvenoj okolini što nam omogućuje izgradnju simboličke slike svijeta. Iako je neupitno da su pojmovi znaka i značenja nezaobilazni dio svake kulturne stvarnosti, simbolička narav kulture nalazi se onkraj njih. Ona proizlazi iz čovjekove mogućnosti transcendiranja fizičke stvarnosti, njegove umnosti, jezika i otvorenosti Onostranome. Za razliku od životinja čovjek rođenjem ne zadobiva sve svoje bitne karakteristike, već tek potencijal da ih ostvari učenjem i odgojem. Kao animal symbolicum (Ernst Cassirer) čovjek kulturu koristi kao simbolički sustav pomoću kojeg upotpunjuje svoju nezadanost i kojom neprestano raste u vlastitoj ljudskosti što pak predstavlja životni proces koji u sebi sadrži razvojne etape poput djetinjstva, mladosti, zrelosti i starosti. Simbolička stvarnost puno dublje zahvaća čovjeku narav nego li što to naš pejorativni govor o pojmu simbola – kojega u svakodnevnici uglavnom poistovjećujemo isključivo s pojmom znaka – iskazuje.

Primarno značenje pojma simbol dolazi od grčkog glagola symbállein – staviti zajedno) i vezano Lipanj 2022.

je uz antičku praksu ugovoranja poslova. Dvije stranke bi obično uzimale neki predmet kao dogovoreni znak prepoznavanja, razlomile bi ga i svatko bi uzimao svoj dio predmeta. Jedna polovica predmeta nije imala neku vrijednosti po sebi – sama vrijednost bila je sadržana u sklopljenom ugovoru ili prijateljstvu. Dijelovi predmeta bili su znak identifikacije, dok se njihovo ponovno sklapanje nazivalo simbolizacija. Spajanjem dijelova događa se simbalein – sastavljanje dva dije­ la koja pripadaju istoj stvarnosti, spajanje stvari koja nije potpuno prisutna niti u jednoj polovici zasebno. Upravo iz razumijevanja simbolizacije kao spajanja dva dijela iste stvarnosti u jednu cjelinu proizlazi i filozofska tradicija koja, počevši s Platonom, pojmom simbola nerijetko označava čovjeka kao ontološki nedostatno biće, koje je u stalnoj potrazi za svojim drugim dijelom koje bi ga ponovno učinilo cjelovitim. Imajući na umu antičko poimanje simbola postavlja se pitanje kakvu nam zbilju posreduje simbolička narav kulture, odnosno kultura sama?

Promatrajući zapadnu kulturnu povijest, ne možemo zatvoriti oči pred činjenicom kako je poduži dio te povijesti obilježen crkveno-religijskim nazorom na svijet.

U podređenosti takvom nazoru kultura je vršila svoju simboličku funkciju te je – bila ona gledana kao skup materijalnih ili skup duhovnih dobara društva – čovjeku posredovala njega samoga kao homo religiosusa. Još bitnije, po­sre­dovanjem trans­ ced­entnog sa­držaja vjere u sve razvojne faze života, ona je čovjekovu svakodnevnicu učinila »sakramentalističkim« dioništvom u Božjoj zbilji. Kraj religijsko-kulturnog statusa quo zapadnog društva započeo je u 18. st. kada su

prosvjetiteljstvo, znanost, tehnologija, te inudstrijske i tržišne sile lišile društveni život transcedentne zbilje te – suprotno prijašnjem odnosu – religiju podredile kulturi.

Lišavanjem religijskog sadržaja iz kulturne svakodnevnice približavamo se suprotnoj strani pojma simbol – diabállein. Dok glagol prevodimo sa »staviti zajedno« glagol znači »odvojiti«. Reći kako je suvremena kultura dijabolizirana ne označava moralno-vrijednosnu konstataciju da je ona »vražja­ «.

Njezin dijabolički karakter se očituje u tome što ona više ne usprisutnjuje božansku stvarnost u onoj ljudskoj.

No, to ipak ne znači kako smo mi kao kršćani lišeni simbolizacije (spajanja) božanskog i ljudskog u apsolutnom smislu. Iako božanska stvarnost više nije modus operandi kulturne simbolike na cjelokupnoj društvenoj razini ona je i dalje trajna prisutno u životu Crkve – koji je sakramentalnog ustrojstva. Upravo je liturgija povlašteno mjesto simboličkog procesa u kojem nas obredno iskustvo ujedinjuje s otajstvenim iskustvom i u kojem sam obred postaje uozbiljenje, aktualizacija događaja spasenja.

Ovih dana slavimo Svetkovinu presvetog Tijela i Krvi Kristove – spomen na Boga koji nam se dao uzevši ljudsko tijelo i postao čovjekom u osobi Isusa Krista. Realnost nje­gova utjelovljenja ostavljena nam je kao dar u sakrametima tijela i krvi Kristove pri ustanovljenju Euha­ ristije na Veliki četvrtak.

Tu realnu pristunost i dalje iskusujemo prilikom blagovanja kruha i vina. Nije li taj simbolički proces uprisutnjenja Božje stvarnosti u našoj ljudskoj zapravo bez presedana, bez obzira na kulturne okolnosti koje nas okružuju.

23

AKTUALNO

Uvođenje eura u Republici Hrvatskoj

Građani će kratkoročno imati koristi od eliminacije transakcijskih troškova, lakše usporedivosti cijena i ukidanja valutnog rizika, dok će se gubitak odnositi na više cijene.

E

PIŠE: PETRA PALIĆ

uro je zajednička valuta 19 od 27 zemalja članica Europske unije i jedan od glavnih simbola europske integracije. Ova skupina država poznata je pod nazivom eurozona ili europodručje i trenutačno uključuje oko 343 milijuna građana. Kao obračunska jedinica euro je uveden 1. siječnja 1999., inicijalno u 11 država. Euro, koji je podijeljen na 100 centi, druga je najveća i druga po redu valuta u kojoj se najviše trguje na deviznom tržištu nakon američkog dolara. Cilj uvođenja zajedničke valute, odnosno eura, bio je produbljivanje povezanosti među zemljama članicama Europske unije i uspješnije iskorištavanje svih prednosti jedinstvenoga tržišta uz slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala.

40

Štoviše, uvođenjem eura uklanjaju se transakcijski troškovi te se unutar europodručja ukidaju međuvalutne promjene, a za članice europodručja koje velikim dijelom trguju s drugim članicama europodručja smanjuje se izloženost valutnom riziku i olakšava trgovina.

Koji su zadani kriteriji za uvođenje eura?

Kriteriji za uvođenje eura propisani su Ugovorom iz Maastrichta iz 1992. godine te se zato nazivaju kriterijima iz Maastrichta, a često ih se naziva i kriterijima nominalne konvergencije.

Navedeni se kriteriji odnose na stabilnost cijena, održivost javnih financija, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Kriterij stabilnosti cijena odnosi se na stopu inf lacije koja ne smije premašivati prosjek stopa inf lacije triju članica

Europske unije koje bilježe najbolja ostvarenja stabilnosti cijena (najčešće je riječ o najnižim stopama inflacije) uvećan za 1,5 postotnih bodova. Sljedeći se kriterij odnosi na održivost javnih financija prema kojemu omjer manjka opće države i BDP-a ne smije prelaziti 3 %, a omjer duga opće države i BDP-a ne smije biti viši od 60 %. Ako omjer duga i BDP-a premašuje vrijednost od 60 %, mora se snizivati zadovoljavajućom dinamikom. Što se tiče kriterija stabilnosti tečaja, država je dužna provesti najmanje dvije godine u tečajnom mehanizmu ERM II, a tijekom tog razdoblja ne smije doći do devalvacije središnjeg pariteta ni do velikih fluktuacija tečaja oko središnjeg pariteta. Posljednji se kriterij odnosi na konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa prema kojemu je propisano da prinos na dugoročne državne obveznice izdane u nacionalnoj valuti ne smije premašivati referentnu vrijednost koja Godina LIII br. 6/575

je jednaka prosjeku prinosa na obveznice triju zemalja članica koje bilježe najbolja ostvarenja stabilnosti cijena uvećan za 2 postotna boda.

Hrvatska u ERM II Republika Hrvatska se u ljeto 2020. godine pridružila europskom tečajnom mehanizmu, odnosno ušla je u ERM II, a time i u posljednju fazu za uvođenje eura. Središnji paritet hrvatske kune utvrđen je na 7,53 kune za jedan euro.

Kao ključni potencijalni problem za Hrvatsku u pogledu zadovoljavanja kriterija iz Maastrichta nametalo se stanje javnih financija. Međutim, izvanredno makroekonomsko okruženje i karakter krize uzrokovane pandemijom koja je 2020. godine zahvatila cijeli svijet natjerala je EU da suspendira svoja fiskalna pravila pa deficit veći od 3 % BDP-a neće biti prepreka ulasku Hrvatske u eurozonu. Također, neočekivano brz i snažan oporavak ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj dodatno je napunio proračun, pospješio rast BDP-a, pa se i omjer javnog duga i BDP-a vratio silaznoj putanji, što je zadovoljilo zadani kriterij održivosti javnih financija.

Međutim, najproblematičniji kriterij za Hrvatsku trenutačno je inflacija.

Prema jednom od prethodno navedenih kriterija iz Maastrichta, zemlja u godini prije donošenja odluke o uvođenju eura ne smije imati inflaciju koja za više od 1,5 postotnih bodova nadmašuje prosjek inflacije u trima zemljama s »najboljim ostvarenjima u pogledu stabilnosti cijena«. Prema posljednjim izračunima ekonomskih analitičara, Hrvatska trenutačno ne ispunjava ovaj referentni kriterij. Međutim, polazi se od pretpostavke da će se uzeti u obzir generalni porast cijena sirovina, energenata i hrane čiji je rast posljedica globalnih poremećaja koji su velik broj zemalja doveli u odstupanje s obzirom na prosjek inflacije. Uzimajući u obzir ove činjenice, može se zaključiti kako će u lipnju ocjena biti prolazna te da će početkom sljedeće godine Republika Hrvatska uvesti euro.

Lipanj 2022.

Prednosti i nedostatci uvođenja eura za RH Neke od prednosti koje se navode od uvođenja eura kao službene valute jesu niži transakcijski troškovi, sudjelovanje u raspodjeli monetarnog prihoda Eurosustava, mogućnost zaduživanja kod Europskog mehanizma za stabilnost, niže kamatne stope, poticaj međunarodnoj razmjeni i investicijama te uklanjanje valutnog rizika. Zbog visoke zaduženosti hrvatskih građana, poduzeća i države u eurima uklanjanje valutnog rizika za Hrvatsku od veće je koristi nego za države koje prije uvođenja eura nisu bile u jednakoj mjeri euroizirane. Potrebno je napomenuti kako je Hrvatska visoko euroizirana zemlja, čemu, osim visoke

Hrvatska je visoko euroizirana zemlja, čemu, osim visoke zaduženosti u eurima, svjedoči i visok postotak štednje hrvatskog stanovništva u eurima. zaduženosti u eurima, svjedoči i visok postotak štednje hr vatskog stanovništva u eurima.

Također, pokazatelj visoke euroiziranosti gospodarstva jest udio deviznoga javnog duga Hrvatske koji je veći od 70 %, dok u članicama Europske unije koje još nisu uvele euro taj postotak ne prelazi 30 % (npr.

Poljska 28 %). Još jedno obilježje koje nas razlikuje od zemalja članica EU-a koje još nisu uvele euro jest visoka zastupljenost zemalja članica euro­ područja u hrvatskoj robnoj razmjeni i turizmu koja dodatno pridonosi očekivanim koristima od uvođenja eura. Štoviše, uvoz je više od 50 % zastupljen upravo s državama europodručja, a u kontekstu turizma treba imati na umu kako strukturu gostiju u velikoj mjeri čine upravo turisti europodručja. S obzirom na to da Hrvatska oduvijek bilježi trgovinski deficit, odnosno uvozno

je ovisno gospodarstvo i zbog toga su domaće cijene osjetljive na promjenu tečaja, što podrazumijeva da bi porast tečaja kune u odnosu prema euru mogao imati za posljedicu rast cijena u kunama uvezenih proizvoda. Kao što je prethodno i navedeno, najveća korist od uvođenja eura jest ukidanje valutnog rizika koji je izrazito prisutan zbog zaduženosti u eurima, što će pridonijeti i boljoj percepciji rizičnosti države te će, među ostalim, utjecati i na smanjenje kamatnih stopa, odnosno povoljnije zaduživanje svih sektora hrvatskog gospodarstva.

Nedostaci koji se vežu za uvođenje eura odnose se na rizik jednokratnog povećanja potrošačkih cijena, odnosno inflacije, gubitak samostalne monetarne politike, rizik prekomjernog priljeva kapitala i rasta makroekonomskih neravnoteža te jednokratni troškovi konverzije.Iako je prethodno navedeno više koristi nego nedostataka od uvođenja eura, treba imati na umu da uvođenje eura neće riješiti sve probleme s kojima se susreće hrvatsko gospodarstvo.

Koristi i troškovi građana Građani će kratkoročno imati koristi od eliminacije transakcijskih troškova, lakše usporedivosti cijena i ukidanja valutnog rizika, dok će se gubitak odnositi na više cijene. Također, građani bi trebali osjetiti i porast standarda, kao rezultat viših stopa rasta gospodarstva, no ta je korist indirektna i dugoročnog karaktera, a ovisi i o nositeljima političkih odluka i mjera u Hrvatskoj. Kao što je već napomenuto, treba biti svjestan da ulazak u eurozonu ne podrazumijeva stavljanje ekonomije na »automat« koji će nas odvesti višim stopama rasta. Uvođenje eura na neki bi način trebalo biti odskočna daska koja bi omogućila bržu realnu konvergenciju Hrvatske prema prosjeku europodručja, prije svega omogućivanjem rasta temeljenog na izvozu. No svakako su potrebne daljnje strukturne reforme i jačanje institucionalne kvalitete koja utječe na gospodarski rast.

41

ZDRAVLJE

Prehrana – odvojimo činjenice od zabluda PIŠE:

dr.

IVO BELAN

J

e li svježe povrće bolje nego smrznuto? Povrće pobrano sa svrhom da se stavi u duboko smrzavanje ubire se kad je u najboljem stanju i odmah se zamrzava. Zbog takvog postupka prisutan je mali, neznatan gubitak vitamina C, koji se zapravo gubi ljuštenjem i čišćenjem povrća prije smrzavanja. Kad je hrana jednom zamrznuta, vitamini

dodaju još i brašno od raži, ječma i kukuruza. U bijelome kruhu svega toga nedostaje ili je prisutno u mnogo manjoj mjeri. Zato je crni kruh i zdraviji. Osim toga, crni kruh sadržava i više bjelančevina i željeza nego bijeli kruh.Ipak, i bijeli je kruh hranjiva namirnica. Tako se, primjerice, bjelančevine u takvom kruhu potpunije probave nego pri konzumaciji crnoga kruha, a sadržava i više kalcija nego crni kruh.

Koje su razlike u hranjivosti između punomasnog, polumasnog i obranog mlijeka? Kao što naziv kaže, kod punomasnog mlijeka nije uopće odstranjena mliječna masnoća, ali je ipak sadržaj masnoća relativno nizak u usporedbi s nekom drugom hranom (meso, sir, maslac). Međutim, imajući u vidu količinu koju pijemo, te se masnoće ipak ne mogu zanemariti u ukupnoj količini masnoća koje konzumiramo sa svom hranom.

Polumasno mlijeko sadržava otprilike polovicu i masnoća i vitamina A i D sadržanih u punomasnom mlijeku. Kod obranog mlijeka gotovo je sva masnoća

odstranjena i sadržava samo tragove vitamina A i D. Masnoće u mlijeku sadržavaju visok postotak zasićenih masnih kiselina i ima dosta ljudi koji radije piju mlijeko s reduciranom masnoćom sa svrhom da smanje rizik od srčane bolesti. Zbog smanjene količine masnoća takvo mlijeko također ima i manje kalorija, što je prednost za one koji pokušavaju smanjiti tjelesnu težinu. Inače sve vrste mlijeka sadržavaju sličnu količinu bjelančevina i kalcija.

se više ne gube. Smrznuto povrće obično sadržava više vitamina C nego svježe povrće, koje se uglavnom prodaje i po nekoliko dana nakon što je ubrano. Najviše se vitamina C gubi neodgovarajućim kuhanjem, to jest ostavljajući povrće predugo u previše slanoj vodi.

Je li crni kruh bolji nego bijeli? Posebnim načinom mljevenja pšenice i sijanjem brašna postiže se da je crni kruh bogat vitaminima B, vitaminom E i mineralima. Dodatkom manjih količina mekinja zadovoljava se i potreba za vlaknastim tvarima. Neki mlinari (ovisno o želji potrošača) u pšenično brašno za crni kruh 60

Godina LIII br. 6/575