Kana, kršćanska obiteljska revija, prosinac 2021.

KRŠĆANSKA OBITELJSKA REVIJA

Godina LII Broj 12/569 Prosinac 2021.

Cijena 13 kn

Osnivač:

Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije »Kršćanska sadašnjost« Glavna urednica: Maja Petranović Uređuje: uredničko vijeće Grafičko oblikovanje: Tihomir Turčinović Izdavač: Kršćanska sadašnjost d.o.o., 10 001 Zagreb, p.p. 434, Marulićev trg 14 Za izdavača: Stjepan Brebrić Kontakti: E-mail: ks.kana@gmail.com urednistvo@ks.hr pretplata@ks.hr Tel: 6 3 49 060; Fax: 48 28 227 www.ks.hr Izlazi 15. u mjesecu, srpanj-kolovoz dvobroj.

Adresa uredništva: KANA, Kršćanska sadašnjost d.o.o., 10 001 Zagreb, Marulićev trg 14, p.p. 434 Rukopise i slike ne vraćamo.

Za iznesena mišljenja u pojedinim člancima i točnost podataka odgovorni su autori te njihovi stavovi ne predstavljaju nužno stav uredništva.

Tisak: Mediaprint – tiskara Hrastić Račun: KRŠĆANSKA SADAŠNJOST d.o.o.

IBAN: HR 17 2340 0091 1000 4724 1 SWIFT PBZ GHR 2X Godišnja pretplata: 143 kn Inozemstvo: Članice EMU: 44 €; Australija 55 AUD; Kanada 55 CAD; Švicarska 55 CHF; SAD 55 USD; Velika Britanija 33 GBP; Švedska 330 SEK. Cijena za zemlje koje nisu navedene u ovom popisu obračunava se prema USD. Avionsku poštarinu za prekomorske zemlje obračunavamo posebno.

Dragi čitatelji, ovo predbožićno i božićno raspoloženje prikladno je za dublje duhovno promišljanje samoga otajstva Božića, ali i naših sveukupnih ljudskih odnosa i cjelokupne društvene situacije, svega onoga u što smo životno uronjeni. Pred nama kršćanima su upravo veliki izazovi i zadatci, trenutak je ovo u kojem jasnije dolazi do izražaja nužnost preispitivanja ne više samo jesmo li vjernici – vjerujemo li – nego kako smo vjernici, što i kako vjerujemo. Upravo u blagdansko, posebno božićno vrijeme, u suvremenoj sekulariziranoj zbilji koju resi duh konzumerizma najprimjetljivija je opasnost odvajanja kršćanske simbolike, subjektivnoga doživljaja, onog izvanjskog od samoga vjerskog sadržaja. Istodobno, aktualni događaji uslije­d pandemijske krize u našem hrvatskom društvu ukazali su nam s druge strane na slične opasnosti devijacija, zlouporabe vjerskih simbola i njihove proizvoljne doživljajnosti te razna svojevoljna vjerska shvaćanja i tumačenja.

Sve ovo neka nas potakne da krenemo dublje ponirati u otajstvo Bogočovještva, kako bi božićno svetkovanje doista bilo živo osobno nasljedovanje Isusa Krista, Sina Božjega koji se utjelovljenjem i rođenjem poistovjetio sa svakim čovjekom. Neka to svetkovanje bude svjedočanstvo istinskoga čovjekoljublja kojim ćemo u naše odnose, krize i tjeskobe, društvena zbivanja unositi kršćansku poruku dijaloga, suradnje, solidarnosti i istinske brige za cjelovito dobro čovjeka, počevši od onih najpotrebitijih.

Zagledajmo se istinski u to božićno otajstvo u kojemu Riječ Božja uzima ljudsko tijelo, postaje čovjekom da bude u stalnom dijalogu s nama, da nam bude blizu i da nam pokaže na koji način i kakva riječ da mi budemo jedni drugima. Neka nas otajstvo Božića posebno potakne na takvu komunikaciju kojom postajemo Bogu slični u stvaralaštvu, zajedništvu i u ljubavi. Čini se da nam je to danas potrebno više nego ikada.

Neka Vas i Vaše obitelji obasja betlehemsko svjetlo i božansko Djetešce daruje obiljem blagoslova: Sretan Božić!

Urednica

PRETPLATITE SE

eIzdanje

asopis je objavljen uz potporu Č Grada Zagreba

Stare novine – novi papir Odvojenim prikupljanjem smanjujemo količinu otpada na odlagalištima, čuvamo šume, štedimo vodu i energiju.

Prosinac

2021.

pretplata@ks.hr 01 6349 044

Kanu možete čitati u digitalnom obliku na vašem računalu ili mobilnom uređaju.

eknjige.ks.hr

3

ČE BI REKEL BOŽIĆU KAJ ŽELIM SI JA 1. VRIJEME ČESTITANJA I DOBRIH ŽELJA

B

ožićno vrijeme jest vrijeme čestitanja i dobrih želja. Mi malo stariji pamtimo čestitke koje su nam stizale poštom i podsjećale nas da imamo rodbinu, poznanike i poslovne partnere diljem svijeta te da nas se bar čestitkama spominju i žele biti s nama. A i mi smo slali čestitke na adrese koje smo znali napamet, a i one koje smo imali zapisane u osobnim imenicima jer smo se njima koristili samo o Božiću i Uskrsu.

I danas, manje materijalno, stižu nam čestitke u božićno vrijeme. Uz čestitke se obično dopisuju ili izriču i dobre želje. Ili bar ono što nazivamo dobrim željama. Najčešće jedni drugima želimo zdravlje, sreću, blagostanje…

Poneki znaju čestitku formulirati tako da nam žele sve ono što si sami želimo. I upravo me je ta formulacija nagnala na razmišljanje što bismo mogli poželjeti za Božić, polazeći od betlehemskog božićnog otajstva. Što bih to rekao, da upotrijebimo riječi Dragutina Domjanića, če bi rekel Božiću kaj želim si ja?

6

Da bu narod narodu kak i bratu brat, i da zadovolen bu jenput i Hrvat.

D. D.

2. ČOVJEKOVO DOSTOJANSTVO

V

jerujem da je za kršćane najprikladnije reći ono što možemo od Boga Božića naučiti u tom otajstvu. Da to bude želja našega srca. I zato je, prije nego formuliramo svoje želje, potrebno vidjeti koje su Božje želje.

Otajstvo Božjeg utjelovljenja i rođenja jedna je od stvari u kršćanstvu koju je najteže shvatiti i prihvatiti. Teško je povjerovati u bespomoćnoga i odbačenog Boga, ovisnog o Mariji i Josipu, kojega se progoni od samog rođenja. Ali to je naš Bog u kojega vjerujemo. Veličanstveni Bog koji na sebe prihvaća poniženje svakoga pojedinog čovjeka da bi mu pokazao da njegov život ima smisla.

Stoga bi prva božićna želja uvijek trebala biti nastojanje da se čuva i poštuje dostojanstvo svakoga čovjeka. Da ne bude obespravljenih, isključenih i onemogućenih u potpunom življenju dostojanstva djece Božje.

Godina LII br. 12/569

3. BLIZINA I ZAJEDNIŠTVO

N

astojanje oko čuvanja i poštivanja čovjekova dostojanstva nisu kategorije koje se događaju u virtualnom, beskontaktnom svijetu. I to možemo naučiti od Boga Božića. Potrebno je biti blizu. Potrebno je biti zajedno.

Upravo zato i danas, čak i u raskršćanjenoj javnosti, svetkovinu Božića doživljavamo kao blagdan zajedništva i prisnosti. Slavimo onoga koji je postao čovjek i rodio se kao čovjek. Da bi nama ljudima bio u svemu jednak. Ona starosavezna objava Riječi koja nije preteška niti je predaleko, nije na nebesima ni preko mora (usp. Pnz 30, 11 – 13) svoju potpunu povezanost s čovjekom ostvarit će u otajstvu Božjeg utjelovljenja i rođenja. U Novom savezu Riječ tije­ lom postade i nastani se među nama (Iv 1, 14).

Stoga je shvatljiva želja kršćanskoga srca da bude poput Boga pa dijeli blizinu i zajedništvo sa svakim pojedinim čovjekom. Poglavito sa sirotama svih vrsta, odbačenima i onima koji su na rubu.

4. SLUŽENJE BLIŽNJIMA

A

ta blizina i zajedništvo nije puka poza, nego se prepoznaje kroz sasvim konkretno služenje čovjeku u potrebi. Ta blizina i zajedništvo nisu nastojanje da drugi ljudi budu poput nas, nego želja da svi zajedno budemo poput Krista koji nije došao da bude služen, nego da nam služi. I to bez zadrške. Do smrti.

Bogu hvala, čak i u raskršćanjenoj javnosti, božićno se vrijeme prepoznaje kao vrijeme humanitarnih akcija i činjenja dobra. I premda nas može smetati što se iz javnih prostora miču sekundarna obilježja Božića, poput jaslica ili hrvatskih pučkih božićnih popijevki, još više nas može radovati činjenica da se primarna obilježja Božića ne miču, nego se zapravo i promiču. Blizina, zajedništvo, dobročinstvo, briga za sirote svih vrsta i skretanje pozornosti na ugrožene sve je to ono što iz godine u godinu susrećemo i prepoznajemo među nama i oko nas. I što bi drugo čovjek mogao poželjeti za Božić nego da toga bude još više. I ne samo u božićno vrijeme.

5. NEKA BUDE VOLJA TVOJA

A

što ćemo sa zdravljem, srećom, blagostanjem i svim drugim stvarima koje se spominju u čestitkama? Čini mi se, poučeni Kristovim primjerom, da se ne bismo trebali opterećivati njima, a još manje čeznuti za njima. Premda je lakše živjeti zdrav nego bolestan, bolesnikov život nije ništa manje vrijedan niti bolesnik ima manje mogućnosti da slavi Boga, ljubi bližnje i postane dionik pripravljenoga spasenja.

Zato nije važno što će nas snaći u vremenima koja su pred nama ako doista vjerujemo da smo u Božjoj ruci i da Bog, koji je Ljubav, vodi i nas i cijeli svijet. Radije iskoristimo vrijeme da se odgojimo za prihvaćanje Božje volje i za ponizno shvaćanje da naši puti nisu Božji puti i da naše misli nisu Božje misli (usp. Iz 55, 8). Če bi rekel Božiću kaj želim si ja, rekao bih: Neka, Bože, bude volja tvoja.

Ante Jerković

Znam da me Bog voli.

A na koji način će pokazati svoju ljubav prema meni, to je njegova stvar.

N. K.

Prosinac

2021.

7

Obiteljski savjetnik

Živa riječ u obitelj

Sve je počelo od riječi, prvih riječi, prvih koraka, prvih izvora naših obitelji. I u vrijeme za koje često čujemo da je krizno, pandemijsko, nikada gore i slične sintagme, evociramo u svojem sjećanju kako »je to bilo nekada prije«.

K

ada te netko pita ili te pitao u prošlosti i rekao da mu trebaš, pretpostavit ću da si ostao, da si bio tu. I za to je potrebna velika hrabrost – onome koji pita, i veliko povjerenje – onome koji odluči ostati. No što je sa svim onim ’nevidljivim’ pitanjima, nikada izrečenim potrebama kada smo nekome trebali, a nismo to vidjeli, nismo čuli, nismo osjetili? I kako uopće primijetiti takve trenutke? Ponekada je to moguće kroz pogled, ponekad kroz dodir, ponekad kroz metafore, ali najčešće kroz kontinuirane, uzastopne i vremenski dosljedne vapaje, pitanja, komunikaciju. Svatko od nas se sada može sjetiti barem jedne takve osobe. Koja je je stalno u našoj blizini, koja pokušava ostvariti kontakt ili komunicira s nama kada se ukaže prilika, kada nas pita najprije jednostavna, kasnije nešto kompleksnija pitanja. To su samo neki od znakova da nas netko treba.

Ne okrećimo leđa, oči, potrebu. Kakav god odnos imali s takvom osobom, prisan, manje prisan, ili potpuno površan – zastanimo. Zaustaviti se u hodu, u koračanju, traje jednu sekundu. A ta sekunda za sobom vuče našu pažnju, usmjerenost prema Drugome. Ta usmjerenost vodi slušanju i slušanje vodi prisutnosti. Trebaš ljudima oko sebe.

I ljudi trebaju tebi. Zamisli sebe kako vidiš pomoć u nečijim očima, milost u nečijem licu, potrebu za slušanjem u nečijoj prisutnosti – ne bi li se češće kretao uz tu osobu?

Uz snagu nade veće i teže od prizemljenoga sunca. Samo da se ne okrene, samo da izusti 28

U obitelji, u zajednici, spona koja veže članove nisu mobiteli, tableti, računala, online svijet, nego riječ. Komunikacija, razgovor, dijalog i povjerenje.

Trebaš li me?, samo da zastane u onoj jednoj sekundi, da osjetimo pažnju i toliko željenu prisutnost. Budimo takvi, iskoristimo jednu od 86 400 sekundi koju jedan cijeli dan ima. Možemo li iskoristiti samo jednu, zastati, vidjeti i čuti? Pokušaj već sutra. I obra-

Piše: Leali Osmančević

duj Nebo« (iz neobjavljenoga rukopisa »Putem zapovijedi ljubavi«, priča Trebao si Mu, autorica L. M, 2020.)

U obitelji, u zajednici, spona koja veže članove nisu više mobiteli, tableti, računala, online svijet, nego riječ. Komunikacija, razgovor, dijalog i povjerenje. Kada nastupi prezasićenost bilo kojom pojavom, fenomenom, negativnim informacijama, učestalim promjenama, pritiskom rokova – u svima se, od djece do odraslih, pojavljuje potreba za povratkom na izvor. Kako je sve počelo i što je očuvalo ono što imamo danas. U obiteljima, u čvrsto formiranim zajednicama, riječ je očuvala vezu, a onda i povezanost svih svojih članova. Očuvala je povjerenje u naše najbliže, očuvala je sigurnost koju imamo i osjećamo kada brige prevladaju nadu, očuvala je odnos, glavni i temeljni, i očuvala je vjeru da će i svatko od članova, osobito mlađih, odnosno djece, i sam jednoga dana osnovati tako čvrstu zajednicu. A sve je počelo od riječi, prvih riječi, prvih koraka, prvih izvora naših obitelji.

I u vrijeme za koje često čujemo da je krizno, pandemijsko, nikada gore i slične sintagme, evociramo u svojem sjećanju kako »je to bilo nekada prije«. I čeznemo za pokojim izvorom koji smo možda sada izgubili, a on je samo ostao u magli, ali je ostao, zbog čvrstih temelja na kojima se gradio. I to ne bismo smjeli zaboravljati olako, nego, štoviše, podsjećati se na njih i pokušati ih integrirati u sadašnjost. Da bi ta svakodnevica, s koliko god briga i nemira pokatkad ispunjena bila, ipak ostala u zaGodina LII br. 12/569

skoj svakodnevici jedništvu, povjerenju i sigurnosti, najprije obitelji, a potom svih onih koji čuvaju naš mir i s kojima smo izgradili dovoljno povjerenje da bismo se vratili na riječ. Da bismo mogli razgovarati, a ne samo govoriti, da bismo mogli slušati, saslušati, a ne čekati red da mi ponovno nešto kažemo, da bismo bez neugode u tišini razumjeli neki dječji strah ili brigu te da bismo naposljetku, na tako čvrstim temeljima, i djelovali. Riječju, utjehom, davanjem vlastitih primjera i iskustava, pomoći ili bilo kojim načinom, a roditelji će vjerujem najviše razumjeti svoje dijete, i u skladu s time djelovati.

U medijskome svijetu kroz koji se također možemo naći ili barem katkada osjećati zarobljenima, prezasićenima, prepunima brojki, također postoje jasna, jednostavna i konkretna, nikako utopijska ili neizvediva rješenja. Osobito kada je riječ o djeci koja su više no ikada izložena medijima i različitim medijskim platformama, ali i sadržajima. U nastavku je nekoliko korisnih smjernica koje svaka obitelj i formirana zajednica može prilagoditi potrebama svoga doma, svoje djece, svojim vlastitima.

Obiteljski medijski plan: osobito u vrijeme prelask a na online nastav u ili u vrijeme blagda na koji uskoro stižu, korisno je u obitelji zajednički sastaviti plan korištenja medijima i medijsk im sadržajima. I u toj aktivnosti sudjeluju baš svi članovi, najprije ispitiva njem interesa, slobodnoga vremen a i želja.

Suklad no tomu, medijs ki plan ni-

Prosinac

2021.

je teško osmisl iti, nego, naprot iv, vrlo je korisno upoznati sve članove sa svojim interesima, ali i osmisliti vrijeme bez medija . Primjerice, obiteljs ki medijs ki plan može imati temeljne kategorije: pojedinačnoga gledanja određenih sadržaja, zajedničkog provođenja vremena ispred ekrana uz isti sadržaj i slobodno vrijeme ili cijeli dan u tjednu bez medija s osmišljenim drugim aktivn ostima (najčeš će npr. vikend ima). S vremenom, svaki će član imati priliku dobiti naviku i automatski slijedit i plan jer zna da su u njegov u nastan ku svi sudjelovali.

Mediji su dio obitelji: rečenica je to s kojom se možda svi na prvo čitanje ne bi složili, no, prihvaćajući je, prihvaćamo sadašnjost, sadašnji trenutak. Mediji jesu dio kućanstava, domova, obitelji, zajednica. Brojne su mogućnosti koje ti mediji pružaju za djelovanju u domovima, obiteljima, zajednicama. Dakako, mediji nisu »moderne dadilje« djeci, već sastavni dio korisnih sredstava u obitelji koja nam pravilnom uporabom olakšavaju svakodnevicu. I slikovnice su dio obitelji. I knjige su dio obitelji. I društvene su igre dio obitelji. Možemo li onda zaključiti da su i mediji dio obitelji?

Postanimo, a onda i budimo uzori djeci: naše djelovanje, postavljanje realnih granica, okvira unutar kojih svaki član obitelji može djelovati i sudjelovati u zajedničkim aktivnostima, može biti i dodatno potpomognuto ako odrasli uistinu, umjesto često izricane sintagme »uloge« roditelja, budu roditelji-uzori svojoj djeci. Prilagođavanjem djeci, ali i usmjerivanjem njihovih želja i interesa, stvara se novi izvor, novi temelj – a to je dječja navika da se za svaki izazov najprije vrate svojoj obitelji, i to bez straha znajući da im se ništa loše neće dogoditi, nego će dobiti podršku, pomoć i motivaciju. Tako i sama djeca postaju dobri ljudi i poslije roditelji-uzori i odrasle osobe-uzori u društvu.

Zaključno, uz navedene smjernice i na početku pročitanu priču, tekst, meditaciju, poticaj na razmišljanje – ovisno o tome tko koje značenje pridoda tim redcima i unatoč neizbježnim brigama i prezasićenošću sadržajima koje nismo birali ili koji su pokatkad nalik kao da su nametnuti, vratimo se i izvoru i Izvoru. I oživimo živu riječ u obiteljima, među prijateljima, među najbližima. Na kraju dana, znajmo da se imamo komu vratiti, obratiti, razgovarati ili samo šutjeti. Dopustimo Živoj Riječi da oživi naše temelje i živu riječ kroz razgovor i slušanje vrati u svaku obitelj.

29

Nebo nad nama

Astronomski motivi kao Tijekom stoljećâ i tisućljećâ umjetnici su se na različite načine određivali prema nebeskim pojavama koristeći se njima u svojim umjetničkim ostvarenjima.

N

ebo je oduvijek privlačilo ne samo astronome i astrologe, ne samo zaljubljene ili pak ratare, stočare i pomorce, nego i one koji maštom lutaju nedostižnim daljinama i nešto od svojih maštanja predoče nam u obliku umjetničkih djela. Već je naš predak, kada je još živio u pećini, iskoristio stijenke pećine da na njima sačuva nešto od onoga što je vidio ne samo na zemlji nego i na udaljenoj nebeskoj pozornici. Tijekom stoljećâ i tisućljećâ umjetnici su se na različite načine određivali prema nebeskim pojavama koristeći se njima u svojim umjetničkim ostvarenjima.

Astronomski su motivi u svim područjima ljudskoga djelovanja Kada promatramo davnu prošlost ljudskog roda, nalazimo, među ostalim, da arheološki spomenici kriju mnoge astronomske sadržaje. Pokazuje se da ništa nije bilo prepušteno slučaju i da su ljudi, živeći s prirodom i poštujući njezine zakonitosti, po-

koji određuje prividno godišnje pomicanje Sunca od ljetnoga do zimskog suncostaja. Također su tu mnogobrojni materijalni dokazi uklesanih simbola Sunca, Mjeseca i zvijezda. Razmišljajući o arheologiji, ne može se zaobići ni neizbježna mitološka dimenzija u kojoj važno mjesto zauzimaju astronomski motivi.

Repatica na tapiseriji iz Bayexa

Montezuma II. promatra sjajan komet

Etnologija također sadržava obilje materijala za proučavanje astronomskih sadržaja u folklornim običajima i glazbi, a na nju se nadovezuje usmena književnost prepuna astronomskih motiva. No slobodno možemo reći da su astronomski sadržaji ugrađeni i u geografiju, geodeziju, nautiku, oceanografiju, kemiju, biologiju, ratarstvo, stočarstvo, ribarstvo i drugo te gotovo da i nema područja u koja posredno ili neposredno nisu uključeni. Zanimljivo područje tako je i hrvatska heraldika, puna astronomskih motiva, a također i zastave različitih svjetskih naroda i astronomski motivi na njima. Zanimljiv je odnos politike i astronomije pa astronomije i današnjih religija, kao i starih vjera u povijesti.

kojnike pokapali u smjeru istok - zapad, u skladu s kultom Sunca i starim vjerovanjem da duše umrlih nakon smrti odlaze Suncu. U starim nekropolama smjerovi se grobova nalaze unutar jednoga kuta

Motivi zvijezda i zvijezde s repom u slikarstvu U Knjizi princa od Huainana zapisano je da se sjajan komet pojavio u drugoj godini vladanja kineskog cara Ting-Vanga 407.

54

Piše: Tatjana Kren godine prije Krista. Događaj je prikazan i na slici na kojoj dva, vjerojatno onodobna astronoma i astrologa promatraju repaticu. Jedan stoji, a ispred njega sjedi drugi s pisaljkom u ruci kojom će vjerojatno prikazati svoje motrenje nebeskoga svoda i repatice. Na nebu među mnoštvom zvijezda naslikana je sjajna repatica dugog repa, s glavom usmjerenom prema zemlji. Za drevne Kineze repatice nisu označivale loše nebesko znamenje, nego su bile nebeski glasnici, donosile su božanske poruke koje je trebalo slijediti. Smatrali su da je nebo golema država, kao i njihova zemaljska, koja se sastoji od mnogo područja i provincija u kojima su sjajni planeti predstavljali upravitelje, a sjajne zvijezde mjesne organe vlasti. U takvom razgrananome nebeskom carstvu kometi su bili glasnici koji dostavljaju važne poruke iz provincije u provinciju.

Sličnih su događaja pune stare kronike i ostali spisi pa je tako Halleyjev komet, koji nam se vraća otprilike svakih 76 godina, za Vilima Osvajača (1027. – 1087.), normandijskoga vojvodu, bio znak koji najavljuje njegovu pobjedu u presudnoj bitci kod Hastinga 1066. godine, nakon koje je osvojio Englesku. Nesretni kralj Harold II (1022. – 1066.) njegovu je pojavu pak ocijenio kao znak propasti svoje vojske i kraljevstva. Ovaj je astronomski i povijesni događaj inicirao i stvaranje vrijednoga umjetničkog djela, tapiserije iz Bayeuxa iz 1066. godine, koju je dala izraditi, a vjerojatno i sama sudjelovala u izradi, Vilimova supruga, kraljica Matilda, i na kojoj je prikazan Halleyjev komet. U jednom je dijelu tapiserije prikazan engleski kralj Harold II. (1022. – 1066.) kojega dvorjanin obavješćuje o pojavi repatice. Iznad te scene je ispisano: Harold. Lijevo od lika kraGodina LII br. 12/569

umjetnička inspiracija Stranica iz srednjovjekovne rasprave o relativnoj duljini dana i noći lja nalaze se ljudi koji pokazuju repaticu ili se od nje okreću. Iznad njih stoji natpis: Istimirant Stella, što u prijevodu znači: ovi se ljudi čude zvijezdi. Na dnu tapiserije prikazana je Vilimova osvajačka flota. Kralj Harold je pojavu repatice primio kao zastrašujući i loš znak za svoje kraljevstvo i prijestolje, a Vilim Osvajač istu repaticu kao znak sigurne pobjede. U svemu tome veliku su ulogu odigrala astrologija i astrolozi kao interpretatori nebeskih znakova. Uz ovaj događaj zanimanje pobuđuje i onodobni svjetonazor, kada su kometi, ali i ostala nebeska tijela i pojave, izazivali strahopoštovanje, ne samo među pučanstvom nego i u krugovima oko onodobnih vladara.

Osim zanimljive tapiserije iz Bayeuxa, i brojna druga umjetnička djela iz slikarstva i kiparstva puna su astronomskih ili pak s astronomijom povezanih mitoloških motiva. Kao primjer uzet ćemo na početku 14. stoljeća naslikano poznato umjetničko djelo »Poklonstvo kraljeva«. Naslikao ga je znameniti firentinski renesansni slikar i graditelj Giotto di Bondone (1266. – 1377.).

Poklonstvo kraljeva prikazuje »Sveta tri kralja« koji su se došli pokloniti tek rođenom Isusu u Betlehem. Giotto je scenu zamislio s betlehemskom zvijezdom, sjajnom nebeskom pojavom koja je navijestila rođenje Isusa Krista, sina Božjeg i bila putokaz mudracima s istoka do Betlehema. Godine 1301. nad firentinskim je nebom po četvrti puta blistao u drugom tisućljeću Halleyjev komet. Giotto i njegovi suvremenici tada nisu znali da je riječ o kometu koji je otProsinac

2021.

prilike svakih 76 godina vidljiv sa Zemlje.

No dojmljiva pojava Halleyjeva kometa na nebeskom svodu bila je inspiracija umjetniku da nad betlehemskom štalicom naslika takvu sjajnu repaticu kao betlehemsku zvijezdu.

Iz astečke je umjetnosti sačuvana slika vladara Montezume II. (1480. – 1520.). Nesretnog vladara prijevarom su zarobili 1519. godine Španjolci predvođeni Cortesom i na lak način zavladali stoljetnim carstvom te uspjeli uništiti civilizaciju Asteka. Montezuma je na slici prikazan kako promatra sjajan komet golemih dimenzija. Prema predanju, i Montezuma je povjerovao, slično kao i kralj Harold II., lošem pretkazanju nebeskoga glasnika i nije se nimalo odupirao svojoj sudbini.

Iz novijeg doba kao primjer astronomskih sadržaja u umjetnosti je i zanimljiva slika Vincenta Van Gogha pod nazivom

Zvjezdana noć nad Rhonom Vincenta Van Gogha Zvjezdana noć nad Rhonom. Slika je nastala 1888. godine. Astronom Charles Whitney u 20. stoljeću došao je na ideju da s pomoću suvremene tehnike reproducira projektorima nebo kako je ono izgledalo 1888. godine u Arlesu u južnoj Francuskoj, kada je slika naslikana. Analiza je pokazala da je Van Gogh veoma precizno naslikao zviježđe Veliki medvjed i okolne zvijezde, ali je sebi dopustio umjetničku slobodu da ih sve zajedno preseli nad jugozapadni obzor. Van Gogh, kao umjetnik, naravno, nije ni trebao egzaktno pristupati prirodi, ali

Giotto i betlehemska zvijezda ovakva upotreba nebeskoga svoda na njegovoj slici može nam, primjerice, reći to da ga je ljepota zvjezdanoga neba oduševljavala i inspirirala, da ju je zabilježio i vjerno prenio, ali samo kao lijepu pozadinu koju je želio za pejsaž koji je naumio ovjekovječiti.

U književnosti se krije obilje astronomskih motiva Književnost pruža obilje materijala za različita istraživanja iz područja zvjezdoznanstva. Uistinu je teško naći pjesnika ili pisca koji baš nigdje nije spomenuo Sunce, nebo, Mjesec ili zvijezde, no u pristupu astronomskim sadržajima književnici se vladaju različito, ovisno o svojem zanimanju za nebeske sadržaje i, naravno, znanju o nebeskim tijelima, pojavama i zakonitostima. Stoga se može tražiti kako i u kojoj je mjeri pisac vladao astronomskim sadržajem kojim se poslužio, znače li nebo i zvijezde za njega inspiraciju za razmišljanje o smislenosti života ili je njegovo viđenje nebeskih pojava i zakonitosti povezano s usvajanjem određenih astronomskih znanja te s izrazitom namjerom ugrađeno u književno djelo. Mnogi su pisci bili i praktični ljubitelji astronomije, imali i svoje teleskope, ili su se pak kretali u krugovima u kojima su im takve pomoćne oči za dodir sa svemirskim beskrajem bile dostupne.

55

Zdravlje

Pravilnom prehranom protiv stresa

K

ad čovjek zaostaje već nekoliko rata u otplati važnoga kredita ili ako mu se približava neodgodivi rok otplate duga, zadnja stvar koja mu treba na ovome svijetu jest da oboli. Ipak, upravo se to često događa. Zašto? Zato što je psihički stres glavni čimbenik koji pridonosi pojavi mnogih bolesti – od onih kroničnih, kao što su srčane bolesti, pa do manje ozbiljnih, ali koje ipak poremećuju život, kao što su prehlade, želučane tegobe itd. Jedna od obrana protiv ovog poremećaja na liniji um – tijelo jest: pravilno jesti. Primajući u svoj organizam hranjive tvari u optimalnim količinama, čovjek pomaže svojemu imunosnom sustavu kako bi taj sustav lakše pomogao čovjeku.

Nažalost, za mnoge ljude, posebno žene, dobra i pravilna prehrana prva je stvar koju one zanemare kad su pod stresom.

Jedući loše, takvi ljudi lošu situaciju upravo čine još lošijom – kada bi je zapravo mogli učiniti boljom. Žene imaju sklonost da reagiraju na stres na jedan od ovih dvaju načina: ili jedu premalo ili jedu previše. Nijedna varijanta ne poboljšava sposobnost za svladavanje životnih poteškoća. Veoma je teško osigurati sve potrebne hranjive tvari ako ste na standardnoj dijeti od 1500 kalorija na dan. Najvjerojatniji nedostatak do kojeg može doći jest nedostatak željeza i kalcija. Ako još više smanjite unos kalorija, možete znatno pogoršati ovakve nedostatke. Konačno, ako počnete doista malo jesti, recimo, uzimati samo 800 ili čak manje kalorija na dan, izlažete sebe velikom riziku i opasnosti. Ozbiljna pothranjenost tijekom duljeg razdoblja može dovesti i do poremećaja rada srca i štetne neravnoteže minerala u organizmu.

Ako, međutim, jedete previše, vi jednostavno nadodajete moguću pretilost vašoj listi čimbenika koji izazivaju stres.

Osim toga, postoji vjerojatnost da ćete pretjerivati s hranom bogatom masnoća60

ma. Masna hrana, osim svoje veze sa srčanim bolestima, odgovorna je i za neke druge neugodne posljedice.

Kao prvo, masnoće imaju sklonost stvarati neželjene veće nakupine masnoga tkiva na pojedinim dijelovima tijela (trbuh, bedra, stražnjica). Masnoće ponešto usporavaju prolazak hrane kroz želudac pa one svojim zadržavanjem u želudcu mogu činiti da se čovjek osjeća trom, pun, težak i beživotan. Ako ste skloni pro-

bavnim problemima, kad ste pod stresom, prehrana s puno masnoće može učiniti da se osjećate još neugodnije.

U borbi protiv sklonosti za konzumiranjem većih količina hrane, kada je osoba pod stresom, preporučljivo je pribjegavati hrani koja čovjeka na neki način usporava. Kad jedete polako, dajete svom želudcu vremena da »javi« mozgu da je pun, i to da javi prije nego ubacite u njega još jednu porciju pomfrita. Tako je, na primjer, juha po svojoj prirodi jelo koje se uzima bez žurbe. Također, pokušajte se prebaciti s obroka koji se vrlo brzo pripremaju na obroke za čiju pripremu treba nešto više vremena: npr. kuhani krumpiri umjesto prženih itd.

Osim toga, kad ste prenapeti, preporučljivo je izbjegavati veće količine soli i kofeina. Sol u nekih žena uzrokuje zadržavanje tekućine u organizmu zbog čega se one »napuhnu« i postanu »nadute«, po-

Piše: dr. Ivo Belan

sebno u vrijeme blizu početka menstruacije. Osjećati se nadutim može pogoršati i druge nelagodnosti koje žene tada osjećaju. Kofein održava mnoge ljude budnim.

Ako se osjećate napeto, pijenje kave, čaja ili koka-kole pridonijet će tomu da ćete provesti noć bez sna. Sasvim nepotrebno!

Uravnotežena prehrana S druge strane, ako stres oteža probavu hrane, treba pokušati omogućiti probavnom sustavu odmor tako što ćete jesti više malih obroka, a ne rjeđih i većih obroka. Drugi čimbenik koji će utjecati na smirenje i olakšanje probavnog sustava jest hrana s dosta vlaknastih komponenata. Prehrana s mnogo vlaknastih komponenata često se propisuje ženama koje su sklone začepljenosti i bolesti koja se zove divertikuloza crijeva – a to su dvije bolesti koje stres često pogoršava.

Tromost, mrtvilo i letargija česte nuspojave kod stresa i, zasigurno, takvo stanje neće pomoći osobi u borbi protiv stresa.

Nastojeći na tome da svakodnevno imate redovite obroke, umjesto da se koji preskače, održavat ćete svoj metabolizam, a otuda i svoju energiju, u akciji, pod »naponom« čitav dan. Posebno je važno ne preskakati doručak. Također, pokušajte vježbati 15 do 30 minuta na dan. Tjelovježba ne samo da pomaže smanjenju stresa, već pomaže i izgaraju kalorija nagomilanih neumjerenim količinama hrane i pića uzetima u stanjima napetosti.

Za čime se ne bi trebalo posegnuti? Za vitaminskim dodatcima protiv stresa. Takve tablete obično sadržavaju velike količine vitamina B, uz velike doze i vitamina C. Ti vitamini ne samo što vam neće pomoći u svladavanju stresa, nego dapače mogu taj stres učiniti još težim. Tjelesni će metabolizam morati intenzivnije, napornije raditi na tome da organizam opet vrati u ravnotežu. Uravnotežena prehrana bolji je način da dobijete potrebne vitamine – u pravilnim razmjerima.

Godina LII br. 12/569