Kana, kršćanska obiteljska revija, studeni 2021.

Kršćanska obiteljska revija

ZLATNO DOBA

Godina LII

Studeni 2021.

11 | 568

Cijena 13 kn

AGEIZAM I PRAVEDNOST

Aldo Sinković

Biskupska sinoda za preporod Crkve Stjepan Baloban

Poruke Šestoga hrvatskoga socijalnoga tjedna Ivan Šarčević

Krotki osvajaju srca RAZGOVOR: doc. dr. sc. Denis Barić

Sinoda je proces koji ne živi odvojeno od ostatka vjernika U spomen Josip Grbac

Kršćani: proroci ili konformisti?

Tonči Tadić

Što je Vukovar Hrvatskoj?

DVA NOVA CRKVENA DOKUMENTA U IZDANJU KRŠĆANSKE SADAŠNJOSTI CANDOR LUCIS AETERNAE (D-190) Apostolsko pismo Candor lucis aeternae (Sjaj vječnog svjetla) papa Franjo je napisao o sedamstotoj godišnjici smrti Dantea Alighierija. Papa je ovim apostolskim pismom želio ujediniti svoj glas s glasovima svojih prethodnika koji su iskazali počast Pjesniku i slavili ga, osobito u prigodi godišnjica rođenja i smrti, i time ponovno na njega svratiti pozornost Crkve, svih vjernika, književnih stručnjaka, teologa i umjetnika. Papa Franjo ističe da »ovomu konkretnom povijesnom trenutku, označenom mnogim sjenama, situacijama koje urušavaju čovječanstvo, pomanjkanjem povjerenja i perspektivā za budućnost, lik Dantea, proroka nade i svjedoka ljudske čežnje za srećom, još nam može darovati riječi i primjere koji će služiti kao poticaj na našem putu«.

FORMAT: 11,5 x 16,5 cm; meki uvez; 38 str.; BIBLIOTEKA: Dokumenti

30 kn

BISKUP I JEDINSTVO KRŠĆANA: EKUMENSKI VADEMECUM (D-191) Ovaj dokument, Biskup i jedinstvo kršćana: ekumenski vademecum, koji je izdalo Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana, nudi se kao pomoć dijecezanskim biskupima kako bi im se pomoglo da bolje razumiju i ispune svoju ekumensku zadaću. Vademecum je nastao na zahtjev plenarne skupštine toga Papinskoga vijeća. Tekst su sastavili službenici Vijeća u dogovoru sa stručnjacima i uz odobrenje mjerodavnih dikasterija Rimske kurije. Dokument je namijenjen biskupima iz cijeloga svijeta u nadi da će na ovim stranicama moći pronaći jasne i korisne smjernice koje će im pomoći voditi mjesne Crkve povjerene njihovoj pastoralnoj skrbi, prema onom jedinstvu za koje je Gospodin molio i na koje je Crkva neopozivo pozvana.

FORMAT: 11,5 x 16,5 cm; meki uvez; 84 str.; BIBLIOTEKA: Dokumenti

30 kn

KRŠĆANSKA OBITELJSKA REVIJA

Godina LII Broj 11/568 Studeni 2021.

Cijena 13 kn

Osnivač:

Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije »Kršćanska sadašnjost« Glavna urednica: Maja Petranović Uređuje: uredničko vijeće Grafičko oblikovanje: Tihomir Turčinović Izdavač: Kršćanska sadašnjost d.o.o., 10 001 Zagreb, p.p. 434, Marulićev trg 14 Za izdavača: Stjepan Brebrić Kontakti: E-mail: ks.kana@gmail.com urednistvo@ks.hr pretplata@ks.hr Tel: 6 3 49 060; Fax: 48 28 227 www.ks.hr Izlazi 15. u mjesecu, srpanj-kolovoz dvobroj.

Adresa uredništva: KANA, Kršćanska sadašnjost d.o.o., 10 001 Zagreb, Marulićev trg 14, p.p. 434 Rukopise i slike ne vraćamo.

Za iznesena mišljenja u pojedinim člancima i točnost podataka odgovorni su autori te njihovi stavovi ne predstavljaju nužno stav uredništva.

Tisak: Mediaprint – tiskara Hrastić Račun: KRŠĆANSKA SADAŠNJOST d.o.o.

IBAN: HR 17 2340 0091 1000 4724 1 SWIFT PBZ GHR 2X Godišnja pretplata: 143 kn Inozemstvo: Članice EMU: 44 €; Australija 55 AUD; Kanada 55 CAD; Švicarska 55 CHF; SAD 55 USD; Velika Britanija 33 GBP; Švedska 330 SEK. Cijena za zemlje koje nisu navedene u ovom popisu obračunava se prema USD. Avionsku poštarinu za prekomorske zemlje obračunavamo posebno. asopis je objavljen uz potporu Č Grada Zagreba

Važni događaji u Crkvi prošloga mjeseca, otvaranje Biskupske sinode i VI. hrvatski socijalni tjedan dali su nam nadahnuće i zadatak ne samo za ovaj mjesec studeni, u kojem ih neposrednije promišljamo, nego i za daljnju budućnost. U ovoj Kani osvrnuli smo se intenzivnije na same ove događaje kako bi nam bili poticaj za angažiranu vjeru i jače nam ugradili svijest o našemu kršćanskom pozivu. Svi smo pozvani krenuti sinodalnim putem, odnosno biti u aktivnom zajedničkom hodu i evangelizacijskom poslanju kao članovi crkvene zajednice te smo kao takvi pozvani ugrađivati evanđeoske vrednote u društvo i u svijet. Ostaje nam poželjeti da ovo zajedništvo, sudjelovanje i poslanje ne ostanu zatvoreni u urede, dvorane i dokumente. Potrebno nam je izići na poprište života i nastojati da ovi naši koraci i težnje ne budu uskogrudno začahureni u naše isključive stavove i motive, nego uklopljeni u napore sveopće bratske zajednice koja je na putu i koja dopušta da ju Duh uči pravom i istinskom sinodalitetu te ju na taj način neprestano obnavlja.

Ostali raznovrsni tekstovi nadopunit će ova nastojanja, potaknut će nas na življenje u istinskome evanđeoskom duhu u svim ljudskim svakodnevicama i stvarnostima u kojima se očituje ono vječno. Kana je s vama u tomu zajedničkom hodu – od školskih klupa do seoskih farmi, u samoći osobne molitve, u prostranstvima medija, crkvenoga i društvenoga života pa sve do onoga temeljnog – obiteljskoga okrilja.

Urednica

Iz sadržaja »Došašće srca« – u spomen na Alfreda Delpa Krešimir Cerovac

Stare novine – novi papir

str. 13

Odvojenim prikupljanjem

Život Crkve u Ujedinjenim Arapskim Emiratima

smanjujemo količinu otpada na odlagalištima, čuvamo šume, štedimo

Martin Svilanović

vodu i energiju.

str. 38

Studeni

2021.

3

BOŽE, TI SI JEDINI SVET 1. STAROSAVEZNA SVETOST

P

rema shvaćanju Staroga saveza, svetost se sastojala u različitosti. U izdvojenosti. Bog je svet zato što je drukčiji od stvorenoga svijeta, izdvojen je od njega i za njega vladaju posebna pravila.

Izabrani je narod svet jer je izdvojen od svih drugih naroda na zemlji. Povjerena mu je posebna zadaća. Drukčiji je jer je čuvar Božje Riječi, njegovih zapovijedi i obećanja.

Konačno, u izabranom narodu Bog za posebnu službu izabire posebne ljude i šalje ih kao proroke. Njima je povjereno poslanje koje ih čini drukčijim od svih ljudi.

Ovo starosavezno shvaćanje svetosti prevladava i u kršćanstvu. Pa se svetima smatra one ljude koji su se potrudili biti drugačiji. Na poseban se način svetima smatralo pustinjake i redovnike koji su se i fizički uklanjali iz društva, iz zajednice ljudi.

No činjenica je da mi ne živimo u Starom savezu, nego da smo članovi novog Naroda Božjega koji je s nama sklopio savez u Kristu. I zato nam je Isus jedini učitelj i posrednik do Boga. Isus nam je i jedini učitelj svetosti.

6

Ja te ljubim, dobri Bože.

Iz dna srca ljubim tebe. Što mi više duša može, više nego samog sebe.

N. N. A.

2. NOVOSAVEZNA SVETOST

A

Isusova je svetost drukčija od uobičajena shvaćanja.

Za Isusa je rečeno da nam je bio u svemu jednak, osim u grije­hu. A na drugom je mjestu posvjedočeno da je prošao zemljom čineći dobro.

I to je bit svetosti. Kršćanske svetosti.

Bit kršćanske svetosti nije u tome da budemo drugačiji, odnosno da ističemo razlike. Bit kršćanske svetosti jest u poistovjećivanju sa svakom radosti i nadom, žalosti i tjeskobom svijeta u kojemu živimo i svakoga pojedinog čovjeka. Svetost se postiže odgovornim izvršavanjem svakodnevnih dužnosti. Blizinom s bratom i sestrom čovjekom. I, premda nismo od svijeta, svjedočanskim življenjem u svijetu. Pravi sveci nisu čudaci, nego obični ljudi koji žive među nama i svojim životom svjedoče Božju ljubav i dobrotu.

S druge strane, bit kršćanske svetosti nije u samodopadnom spašavanju svoje duše. Bit kršćanske svetosti jest u djelotvornoj ljubavi.

Raj nije pripravljen onima koji se sklanjaju u pobožne oaze bježeći od grešnoga svijeta, nego onima koji se zauzmu da bude što više dobrote u svijetu te da se, snagom Kristova Duha, uprisutni civilizacija ljubavi, civilizacija pravde i civilizacija mira.

Godina LII br. 11/568

3. POZVANI NA SVETOST

Č

injenica da slavimo blagdan Svih svetih može nas razveseliti ponajprije zbog svijesti da život koji živimo nije besmisleno i nesvrhovito postojanje, nego da ima svrhu – moguće zajedništvo s Bogom kroz svu vječnost. A kad se ima na pameti ta vječnost, onda nam se mnoge stvari pokažu u sasvim novom svjetlu. Vidimo ih u pravome svjetlu. I postanemo svjesni koliko vremena i energije trošimo uzaludno. Koliko često radi stvari zanemarujemo osobe i koliko premalo akumuliramo dobrotu.

Druga stvar koja raduje jest vjerodostojni dokaz mnoštva svetaca da je moguće živjeti kršćanstvo.

Kako u dalekim i bliskim prostorima i vremenima, tako i u ovome našem prostoru i vremenu. Kršćanska svetost nije privilegij izabranih, nego pravo i poziv svih ljudi. Bog nam daruje toliko milosti da svi možemo, ako s njom surađujemo, biti svjedoci Božje ljubavi i dobrote prema svim ljudima.

Zato je kod svetosti najljepša činjenica da smo svi pozvani na svetost. I da su svakomu darovani poziv i milost da možemo u ovom prostoru i vremenu, poput Krista, biti u svemu jednaki, osim u grijehu, te da možemo proći zemljom čineći dobro.

4. BOŽE, TI SI JEDINI SVET

N

a svetkovinu Svih svetih na svetoj se misi, u molitvi predviđenoj da se izreče nakon pričesti, spominje istinska vjera Crkve o svetosti. Molitva glasi: Bože, ti si jedini svet i u svim svecima častimo tvoja čudesna djela. Mi kršćani na današnji dan, a ni inače tijekom godine, ne slavimo ljude, nego Boga. Jedino njemu pripada slava u vjekove. Ljude pak spominjemo kao primjer i dokaz da Bog ne zapušta svoj narod, nego da u svakome prostoru i vremenu na poseban način uzdiže muškarce i žene koji svima nama kršćanima mogu biti primjer da je moguće živjeti kršćanstvo. I utječemo im se da nas svojim molitvama zagovaraju kod Boga.

Spominjanjem ljudi koji su u svojem životu pokazali djelotvornu Božju ljubav i dobrotu svjedočimo i povezanost nas koji smo još na zemlji, kako molimo također tijekom jedne molitve, s našom braćom i sestrama u slavi kamo u vjeri i mi putujemo ohrabreni njihovim zagovorom i primjerom.

5. VJERUJEM U OPĆINSTVO SVETIH

S

vetost najjednostavnije možemo definirati kao stanje zajedništva s Bogom. Svetima, prema tome, smatramo one osobe koje su u zajedništvu s Bogom. To se ne odnosi samo na službeno proglašene svece Katoličke Crkve, nego se odnosi na sve ljude koji su u zajedništvu s Bogom. I umrle i nas koji još živimo.

Svatko je pozvan na svetost i svatko je može ostvariti. Svetost se postiže na zemlji za vrijeme zemaljskoga života. Sveci su među nama. Djeca se Božja zovemo i jesmo, objašnjava sv. Ivan. To je ta velika ljubav koju nam je darovao Otac.

Svetost nije samo zajedništvo s Bogom nego i zajedništvo ljudi međusobno. Mi koji u Boga vjerujemo povezani smo, bez obzira na to jesmo li tjelesno živi ili mrtvi. Oni koji su u stanju Raja postigli su svrhu i mogu se moliti za nas koji smo još uvijek na zemlji, kao i za one umrle koji još uvijek nisu u potpunom zajedništvu s Bogom. Jednako tako i mi možemo upravljati Bogu molitve za one koji tek trebaju ostvariti potpuno zajedništvo, ali i oni mogu za nas, koji još uvijek putujemo, moliti da ne skrenemo s pravoga puta. Ovo isprepleteno zajedništvo ljubavi i molitve općinstvo je svetih koje ispovijedamo u simbolu vjere.

Ante Jerković

Čitajući češće životopise svetaca, palo mi je na um da pokušam odatle izvući primjere kreposna života i da ih izložim onima koji i sami žude postati svetima.

M. M.

Studeni

2021.

7

Školsko zvono

Ekološka svijest djece u vrijeme klimatskih promjena: Što

možemo učiniti već u školskom dvorištu?

Učitelji trebaju posebno naglasiti koje sve posljedice klimatske promjene mogu imati na zdravlje svih ljudi diljem svijeta.

D

anas, svakodnevno se suočavajući s posljedicama klimatskih promjena na globalnoj razini, zadaća je odgojno-obrazovnih djelatnika educirati učenike od najranije dobi i usmjerivati ih prema očuvanju okoliša, upozoriti ih na posljedice do kojih dovode klimatske promjene. S tim ćemo se posljedicama, nažalost, sve češće suočavati i u budućnosti, osobito ne poduzmemo li odmah konkretne korake već na razini osnovnoškolskog obrazovanja.

Kao odgojitelji i učitelji imamo veliku ulogu u životima djece, učenika koji su nam povjereni da ih pravilno usmjerimo i izvršimo pozitivan utjecaj na njih i na njihove životne vrijednosti kojima će pridonositi dobrobiti cijelog čovječanstva i našega zajedničkog doma planeta Zemlje.

Ako ih navrijeme počnemo osvješćivati o posljedicama daljnjih klimatskih promjena, uvidjet će svoj dio odgovornosti za očuvanje okoliša i postati ekološki osvješteniji. Danas svjedočimo da zbog klimatskih promjena sve češće nastaju ekstremni vremenski uvjeti kao što su suše i toplinski udari, a posljedično i požari, poplave i sl., mijenja se kvaliteta vode i smanjuju se vodeni resursi. Sve to dovodi do kratkotrajnih, ali i dugoročnih posljedica za ljudski 32

život i zdravlje. Pojavljuju se prisilne migracije ljudi zbog nemogućih uvjeta za život uzrokovanih klimatskim promjenama i njima izazvanim katastrofama te dolazi do gubitka posla u pojedinim gospodarskim granama i do nedostatka hrane. Takav nepovoljan utjecaj na ekonomiju i gospodarski razvoj negativno utječe i na mentalno zdravlje ljudi koji su opterećeni preživljavanjem i neizvjesnošću koja ih okružuje. Kontinuirano educirati djecu i podizati im svijest o svim štetnim učincima onečišćenja okoliša i klimatskih promjena na gospodarstvo i na zdravlje stoga je neprijeporno važno. Kako to učiniti? Konkretnim primjerima, od kojih neke donosimo u ovom tekstu.

Tri okosnice za edukaciju djece o zaštiti i očuvanju okoliša Djecu je potrebno poticati da budu proaktivni građani te da se uključuju u rad različitih udruga u svojim lokalnim zajednicama, čime mogu uvelike pridonijeti zaštiti okoliša i očuvanju zdravlja. Tako se npr. mogu uključiti u različite udruge koje se bave zaštitom životinja te mogu u njima volontirati te dati svoj mali doprinos kako bi pomogla životinjama.

Učitelji trebaju posebno naglasiti koje sve posljedice klimatske promjene mogu

Ksenija Todorović, prof. univ. spec. philol.

imati na zdravlje svih ljudi diljem svijeta.

Sve se češće povećava smrtnost povezana s ekstremnim vrućinama u različitim dijelovima svijeta, pa čak i onima gdje do sada nije nikada bilo vrućina. Potrebno je stoga naglašavati kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina, tijekom dulje izloženosti na suncu ili tijekom bavljenja nekom tjelesnom aktivnošću za toplijega vremena.

Neizmjerno je važno isticati potrebu očuvanja voda. Sve su rasprostranjenije bolesti koje se prenose vodom koja je onečišćena. Osim toga, sve više biljnih i životinjskih vrsta izumire – učenike se može educirati i o tome kako mogu pomoći ugroženim biljnim i životinjskim vrstama.

Pet konkretnih ideja koje se mogu primijeniti u školi

RASPRAVE. Kako bismo učenicima što zornije prikazali probleme s kojima se suočavamo u okolišu, osvijestili ih o dugoročnim posljedicama do kojih ti problemi mogu dovesti ako nešto ne počnemo činiti i tražiti rješenja za svaki novonastali proGodina LII br. 11/568

blem, u školi možemo organizirati različite rasprave o temama vezanima za klimatske promjene. Neke od tema za rasprave mogu biti npr. Obnovljivi izvori energije: za ili protiv, Fosilna goriva: obnovljivi izvori energije. Prije provođenja rasprave, s učenicima se može pogledati prigodan dokumentarni film.

VOLONTERSKE AKCIJE. Učenici se mogu uključivati u razne volonterske akcije vezane za klimatske promjene ili zaštitu okoliša. Time mogu odjednom postići dva cilja. S jedne strane na ovaj način mogu sudjelovati u stvaranju svojega školskog okruženja, a s druge strane istodobno čine nešto korisno za svoj okoliš. Neke od volonterskih akcija mogu biti čišćenja okoliša, akcija prikupljanja čepova, papira, tkanina, akcija recikliranja i sl. Djeca mogu, primjerice, izrađivati predmete i ukrase od različitih prethodno uporabljenih materijala. Time kod njih potičemo princip ponovne uporabe i recikliranja, a djelomice se rješava i problem prekomjernog konzumerizma i stalne potrebe za kupnjom novih stvari, čemu su nerijetko skloni i roditelji. Poticanjem učenika može se djelovati i na roditelje koji katkad teško mijenjaju svoje navike. Iz razgovora s učenicima doznajem i da mnogi roditelji još nisu usvojili naviku recikliranja i odvajanja. Zbog toga je važno što ranije – u vrtiću – početi s edukacijom za očuvanje okoliša.

Studeni

2021.

ZELENI ŠKOLSKI VRT. U školskim se dvorištima može organizirati sadnja drveća. Prije toga je učenicima važno naglasiti koliko je velika važnost šuma za ublaživanje klimatskih promjena. Sve te akcije vezane uz zaštitu okoliša mogu se uskladiti s datumima obilježavanja za zaštitu okoliša (Svjetski dan zaštite šuma, Dan planeta Zemlje, Međunarodni dan biološke raznolikosti...). Učenici u povodu obilježavanja tih dana mogu izrađivati plakate, stripove, crteže, pisati priče…

EDUKATIVNI FILMOVI U NASTAVI. S učenicima niže dobi, osim dugometražnih dokumentarnih filmova, mogu se gledati kratki edukativni dokumentarni i animirani filmovi te im se tako može lakše približiti ova važna tema.

ODGOVORNO PONAŠANJE I ŠKOL� SKA OKOLINA. Kako bi se učenike, ali i ostalo školsko osoblje, potaknulo da više razmišljaju o temi klimatskih promjena i odnosa prema okolišu, važno je u školama postići odgovorno ponašanje. Tako se u školama svakako trebaju staviti kontejneri za odvajanje otpada (stakla, plastike,

papira, električnog otpada i baterija). Odgojno-obrazovne ustanove tako mogu podizati ekološku svijest i učenika i njihovih roditelja, što je vrlo važno za stvaranje pozitivnih navika i jednih i drugih. Pozitivan primjer u tom kontekstu mogu biti i stalci za bicikle kao svojevrsni poticaj za dolazak u škole biciklima.

Iskustveno učenje jedan je od najdjelotvornijih načina poučavanja. Tako sam često navodila pozitivne primjere vezane uz zaštitu okoliša koje neki učenici i njihovi roditelji već provode: primjerice, kompostiranje u svojim vrtovima. Učenici koji to već rade sa svojim roditeljima u svojem razredu mogu opisati postupak i dobrobiti za rast i razvoj biljaka te očuvanje tla od nepotrebnih onečišćenja.

Ovdje su navedeni samo neki primjeri koje odgojni-obrazovni djelatnici mogu svakodnevno primjenjivati u edukaciji učenika o ekologiji. Kako bismo potaknuli pozitivne promjene u široj zajednici, djelujmo prvo u svojim svakodnevnim okruženjima i pozitivnim primjerom pokažimo kako možemo očuvati okoliš i djelovati na pozitivne promjene u svijetu.

Kao učitelji, odgojitelji, učenike trebamo upozoriti na to da je klima naš izbor i da je naš odnos prema okolišu od ključne važnosti u kojem će smjeru teći klimatske promjene i život na Zemlji. Budimo im pozitivna smjernica za male promjene koje znače sretniju i zdraviju budućnost.

33

Izlog Kršćanske sadašnjosti

Antologija ut U

Priredio Luca Crippa

100 UTJEŠNIH RIJEČI U TEŠKIM ŽIVOTNIM TRENUCIMA Kršćanska sadašnjost Izvan nizova 160 str.

Zagreb, 2021.

vijek kada se odabir misli, riječi ili djela svede na 100 njih, to pretpostavlja svojevrstan antologijski izbor, skup vrhunske vrijednosti, pa, koliko god se zna da svaki takav izbor nosi pečat subjektivnosti, valja očekivati da će imati i vrhunsku objektivnu vrijednost.

Tako je i s ovom nevelikom knjigom velikih misli ponuđenih da budu ponajbolji tekstovi utjehe u teškim životnim trenutcima. Knjiga je stoga s pravom namijenjena kao najprikladniji dar onima koji su potrebni utjehe i podrške da nastave život unatoč pretrpljenom duševnom lomu. Jer upravo u toj knjizi mogu pronaći misli koje ohrabruju i pružaju utjehu.

U pravilu, čovjek ne može izbjeći mučne životne trenutke. Križ je neizbježan i svatko se mora suočiti s kriznim trenutcima kad se čini da su sve lađe potonule, da se otvara ponor beznađa, da ti više sve tvoje znanje ne pomaže i da pred izazovom takvoga trenutka sve gubi svoju vrijednost i smisao. Nerijetko se tada gubi sposobnost rasuđivanja te se čini da smo izgubili i mogućnost moljenja. Tako ostajemo i bez te, upravo tada najpotrebnije, utjehe kao Isus na križu u posvemašnjoj napuštenosti. To je trenutak kad trebaju nastupiti drugi. Taj drugi može biti i ovakva knjiga.

Ljekovita Božja riječ Patnici su stvarali i osmišljavali bolji svijet, kaže u predgovoru priređivač Luca Crippa, a utjeha uvijek­potječe od Duha Svetoga, velikog Tješitelja.

Ova knjiga utjehe podijeljena je u tri cjeline.

Prvu cjelinu čine biblijski starozavjetni tekstovi, drugu misli mudraca iz svih razdoblja i kultura, a treću prikladne molitve koje vraćaju nadu.

U prvom dijelu čitamo odabrane biblijske tekstove Staroga zavjeta. Uvodna misao pripada Jobu, čovjeku koji je simbol za patnju i suočavanje s njom. Slijedi knjiga Postanka i Noa sa svojom uspješnom komunikacijom s Bogom. Da pak Bog može zlo preokrenuti u dobro, pokazuje slučaj s Josipom kojeg braća prodaju u roblje, a upravo ih

42

on spašava: starozavjetni nagovještaj Isusa predana u smrt po kojoj nas spašava. Slijedi pripovijedanje o oslobođenju Izraela iz ropstva i pobjednička pjesma, Salomonov odabir, priča o Tobiji, a potom 11 psalama te tri Izaijina teksta. Na kraju ovih tekstova iz Biblije nalazi se tekst o Pravednikovoj smrti iz knjige Mudrosti.

Unatoč dobrom odabiru starozavjetnih tekstova, nije moguće oteti se dojmu da je učinjen veliki propust što ovamo nije uvršten nijedan novozavjetni tekst, a upravo tamo nalazimo najutješnije riječi poput blaženstava, prispodobi o sjemenki, izgubljenom sinu i milosrdnom ocu...

Duh Božji puše gdje hoće U drugom dijelu nalazimo misli nadahnutih ljudi iz različitih razdoblja i kultura; i autorski i kronološki vrlo raznorodne. Duh Božji razasipa svoje darove utjehe posvuda, baš kao što su i ljudi posvuda potrebni utjehe. I nije posve pogrešno misliti da se »Biblija« piše i danas rukama onih koji znaju osluškivati šapat Duha Svetoga. A Duhu Svetome i jest ime Tješitelj. Nepoznati autor kaže: Jedna jedina ohrabrujuća riječ u teškom trenutku vrijedi više od sata pohvala nakon uspjeha.

U knjizi su misli nizane u stihovima, ali neke od njih kao primjer donosimo u nizu.

Helen Keller piše: Kada se jedna vrata sreće zatvore, druga se otvaraju, no često toliko dugo promatramo zatvorena vrata da ne opažamo ona koja su se otvorila za nas. Potreba da se otvaramo novonastaloj situaciji i da prepoznamo u tome Božji prst, najbolji je put oporavka i okretanja pozitivnim vrijednostima.

Na to se može nadovezati Platonova misao: Lako je oprostiti djetetu koje se boji mraka, no istinska životna tragedija jest kada se ljudi boje svjetla. Ništa osim ljubavi nije kadro dati čovjeku načela koja omogućuju kako bi se ispravno proživio život, ni podrijetlo, ni čast, ni bogatstvo, ništa od svega toga.

Tomu valja dodati misao njegova učitelja Sokrata: Sretni ljudi su sretni jer su obdareni pravednošću, a nesretni su ljudi nesretni jer ih odlikuje zloba.

Godina LII br. 11/568

utjehe

Mahatma Gandhi kaže: Najbolji planet je san koji se počinje ostvarivati kada svatko od nas odluči poboljšati se. Važno je imati tu okrenutost prema dobru i vratiti se na pravi put.

U tekstu Neprestana prisutnost u našem životu, papa Franjo piše: Svatko od nas ona je izgubljena ovca, zagubljena drahma; svatko od nas je onaj sin koji je zloupotrijebio vlastitu slobodu nasljedujući lažne idole, privide sreće, i sve je izgubio. No Bog ne zaboravlja na nas, Otac nas nikada ne napušta.

Napokon, ništa ne propada nepovratno. Treba strpljivo pripremati trenutak preobrazbe. U šaljivu duhu, kako je to često činio, papa Ivan XXIII. rekao je: Svi mogu postati papom, dokaz je da sam ja to postao. Takve misli pune neke unutarnje vedrine nalazimo upravo u ovoj knjizi.

Molitva kao sjeme nade Molitveni dio počinje molitvom Sv. Tereziji Avilskoj, zaštitnici zdravlja srca. Druga je Molitva onoga tko se želi odvažno suočiti s teškim trenucima svetog Benedikta iz Nursije, oca zapadnog redovništva, koju bi trebalo moliti ne samo u teškim trenutcima. Tu nalazimo molitve iz liturgije, molitve svetaca i svecima pomoćnicima u takvim trenutcima. Osobito su dirljive molitve Majke Terezije iz Calcutte, a Devetnica sv. Franji u teškim životnim trenucima zasigurno će biti korisna i za vlastitu duhovnu izgradnju. Mali je to suvremeni molitvenik koji nas uči predanju, povjerenju, ustrajnosti i posvećenju. Uči nas kako moliti, čeznuti za Vječnim Tješiteljem.

Uz tekstove i molitve, nalazimo kratke bilješke o autoru i vremenu, što pokazuje da su neke teme, kao što je patnja i utješne riječi koje ju liječe, najuniverzalnije. Podsjeća nas na utješne knjige Henrija J. M. Nouwena.

Vrijednost knjizi ne mogu umanjiti neki manji nedostatci kao što je npr. nedostatak kazala ili podataka o priređivaču. Ovdje će naći utjehu oni koji se suočavaju s bolešću, smrću, izgubljenošću, teškoćama u braku ili odgoju i u starenju.

Mirko Ivanjek Studeni

2021.

Dobri Oče, molim Te: daj mi pamet da Te razumijem, odvažnost da Te okusim, zamišljenost da Te tražim, duh da Te upoznam, srce da Te ljubim, misao koja bi se usredotočila na Tebe, oči koje bi te promatrale, riječ koja bi Ti omiljela, strpljivost kojom bih te slijedio, ustrajnost da Te iščekujem.

Amen.

43

Piše: s. Veronika Mila Popić

Otvorene oči či svoje uzdižem k tebi koji u nebesima prebivaš. Evo, kao što su uprte oči sluge u ruke gospodara, i oči sluškinje u ruke gospodarice, tako su oči naše uprte u Gospodina, Boga našega, dok nam se ne smiluje«. Ove riječi Psalma 123. izražavaju srž liturgijskog vremena došašća koje ćemo ubrzo započeti. Došašćem se pripremamo za blagdan Gospodinova Rođenja, njegova dolaska. Ali na koji način? Iz psalma koji smo pročitali uočavamo da došašće bitno uključuje snažnu želju, čežnju za dolaskom Gospodara, Boga, koja se javlja kad postanemo duboko svjesni svoje nepotpunosti i slabosti, egzistencijalne krhkosti, uvjetovanosti grijehom. Svojega besplodnog truda i umora zbog uzaludnih pokušaja da svojom snagom takvo stanje promijenimo. Ili pak umora zbog besmislenih, sivih dana, koji se katkad nanižu. I dugo traju! I zato tražimo smilovanje. Tražimo lijek našim slabostima koje nas sapinju. Tražimo pomirenje s ljudima, oproštenje u odnosima koji nas zamršenošću opterećuju.

Stoga je važan dio došašća: postati iznova svjestan sebe u odnosu s Bogom i čovjekom; pomiriti se s Bogom i čovjekom.

Nadalje, unutarnju dinamiku iščekivanja u došašću usmjeruje vjera u Božju trajnu nazočnost. Bog je uvijek­tu. Uvijek je s nama, u njemu »živimo, mičemo se i jesmo«. I mi u njega upiremo oči. Ne samo jednom.

Naš pogled prema njemu traje, dugotrajan je, a teži biti takav da po njemu naš život postaje sve više i više nalik životu onoga u kojega pogled upiremo. »Oči na-

50

še upiremo u Gospodina, Boga našega, dok nam se ne smiluje«, kaže psalmist. U došašću učvršćujemo vjeru: Bog nas ljubi i Bog će se smilovati. U razumijevanju ovoga liturgijskog vremena važno je uočiti i otvorene oči. Uprte su oči širom otvorene. One su budne.

Izričaj je to želje da budemo pozorni u iščekivanju i prepoznamo zvuk Gospodarovih koraka i dočekamo ga kad god on dođe. I znamo da će taj susret vratiti smiraj, smisao. Obnoviti nam snage. Mi to znamo, jer smo to već u životu iskusili! Došašće se stoga temelji na već doživljenom. Temelji se nadalje na vjeri u dogođeno. Na objavi: Isus Krist je postao čovjek, bio rođen od Marije Djevice i otkupio nas smrću na križu i uskrsnućem.

Uočimo i da se u došašću isprepleću i prošlost i sadašnjost i budućnost. Znamo da je Isus došao, u jednom trenutku povijesti, i otkupio nas. Ali, došašće nas na poseban način poziva obnoviti svijest o njegovu dolasku u našemu sada koje se događa na mnogo načina. U ovom svetom vremenu Crkva nas potiče da iznova prepoznamo Kristovu nazočnost u onome što čini njezinu svagdanju dinamiku: u sabranosti oko Riječi, osluškivanju Riječi Božje koja ima snagu preobraziti naše živote; u slavljenju njegova dolaska u euharistiji, u sakramentima, i zahvaljivanju što je »s nama do svršetka svijeta«; u pozornosti na govor u događajima koji čine naš svagdan; u primanju blagoslova u prepoznavanju njegove nazočnost u svakome čovjeku; u milosrđu iskazanu najpotrebitijima…

Godina LII br. 11/568

120 kn

UTJEHA FILOZOFIJE

CONSOLATIO PHILOSOPHIAE Anicius Manlius Severinus Boethius - Boetije / priredio: Alojz Ćubelić Utjeha filozofije zasigurno je bilo najčitanije filozofijsko djelo kroz cijeli srednji vijek sve do u 17. stoljeće. Zarana su bili sačinjeni njegovi prijevodi na staroengleski i starofrancuski te kasnije na sve druge moderne jezike europskih naroda.

Djelo sastoji od pet knjiga koje ukupno sadržavaju trideset i osam poglavlja, napisanih u kombinaciji stiha i proze. Boetije Utjehu filozofije piše u zatvoru, nepravedno osuđen, očekujući izvršenje smrtne kazne. Djelo u stvari prikazuje kako izgleda jedan filozofijskim uvidima proživljen i oblikovan život. Kroz dijalog s »Muzom filozofije« autor iznalazi odgovore na sva bitna »egzistencijalna« pitanja, a pritom se prokazuju lažne alternative (poput pjesničkih muza).

FORMAT: 16,5 x 24 cm; meki uvez; 235 str.; BIBLIOTEKA: Izvan nizova

Biblija u tri nova uveza!

250 kn

220 kn

220 kn www.ks.hr

Anton Tamarut

UVOD U SAKRAMENTE

U SVJETLU TEOLOGIJE SLIKE BOŽJE Knjiga Uvodu u sakramente u svjetlu teologije slike Božje već svojim naslovom sugerira kako je riječ o drukčijem i originalnom uvodu u sakramentalnu teologiju. Autor djela, prof. dr. sc. Anton Tamarut, otprije nam je poznat kao teolog koji je ozbiljno posvećen slici Božjoj.

Gotovo svi njegovi radovi koji se tiču istine o čovjeku i njegovu odnosu prema Bogu, bližnjima i svijetu, na ovaj ili onaj način ispisani su u svjetlu čovjekove stvorenosti na sliku i priliku Božju, što samo potvrđuje da prof. Tamarut čvrsto hodi putem koji je suvremenoj teologiji zadao II. vatikanski koncil – prvi crkveni sabor koji je u središte kršćanskog shvaćanja čovjeka stavio upravo biblijsku istinu da je čovjek stvoren na sliku Božju.

95 kn

FORMAT: 14,5 × 21,5 cm; tvrdi uvez; 178 str.; BIBLIOTEKA: Izvan nizova

  

ISSN 0353-2828

www.ks.hr

    

ZAGREB – Kaptol 1, Kaptol 29; ZADAR – Poljana Natka Nodila 7; SPLIT – Kralja Zvonimira 16; OSIJEK – Trg slobode bb; KARLOVAC – Radićeva 4; MARIJA BISTRICA – Trg Ivana Pavla II. 32