Grčko-hrvatski riječnik Novoga zavjeta sa statistikom grčkih riječi

ANTO POPOVIĆ GRČKO–HRVATSKI RJEČNIK NOVOGA ZAVJETA SA STATISTIKOM GRČKIH RIJEČI

PR I RUČ N ICI

SVEZAK 101

GRČKO-HRVATSKI RJEČNIK NOVOGA ZAVJETA

ANTO POPOVIĆ

GRČKO–HRVATSKI RJEČNIK

NOVOGA ZAVJETA SA STATISTIKOM GRČKIH RIJEČI

KRŠĆANSKA SADAŠNJOST Zagreb, 2016.

Recenzenti: prof. dr. sc. Mario Cifrak prof. dr. sc. Darko Tomašević prof. dr. sc. Marinko Vidović prof. dr. sc. Mato Zovkić Stručna lektura: prof. Marko Ćorić prof. dr. sc. Mato Zovkić Grafičko uređenje i oprema: Christian T. Belinc

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.

Izdaje: Kršćanska sadašnjost d.o.o., Zagreb, Marulićev trg 14 Za nakladnika: Stjepan Brebrić Tisak: Grafički zavod Hrvatske d.o.o., Zagreb Naklada: 1000 ISBN 978–953–11–0933–8 Tiskano u srpnju 2016.

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000935973.

5

Predgovor Koncepcija ovoga Grčko-hrvatskoga rječnika preuzeta je od grčko-engleskog rječnika, koji je priredio Barclay M. Newman, Jr., A Concise Greek-English Dictionary of the New Testament.

Ovaj grčko-engleski rječnik nastao je kao »companion – pratilac« suvremenih kritičkih izdanja Novoga zavjeta na grčkom jeziku. Stoga se Newmanov rječnik u pravilu tiska ili zajedno s grčkim tekstom Novoga zavjeta, i to na kraju kao dodatak (The Greek New Testament. Fifth Revised Edition with Dictionary, Deutsche Bibelgesellschaft, Stuttgart, 2014.), ili kao odvojeni svezak, ali u istom formatu kao i sam Novi zavjet na grčkom (A Concise Greek-English Dictionary of the New Testament, Deutsche Bibelgesellschaft / United Bible Societies, Stuttgart, 1993.).

[Pri izradi ovoga Grčko-hrvatskoga rječnika koristio sam kao predložak izdanje Newmanova riječnika iz 1993., a u konačnoj reviziji rukopisa uvažio sam neke dopune iz revidiranog i ispravljenog izdanja Newmanova rječnika iz 2014. godine.

Naš Rječnik po uzoru na Newmanov rječnik, donosi značenje svih grčkih riječi koje se javljaju u suvremenim kritičkim izdanjima Novoga zavjeta na grčkom jeziku (Novum Testamentum Graece, Nestle-Aland27 i The Greek New Testament, Fourth Revised Edition) kao i varijantne oblike grčkih riječi koje se javljaju u kritičkom aparatu spomenutih izdanja.

Specifičnost je ovoga Rječnika, po uzoru na Newmanov rječnik, da ne navodi različita značenja grčkih riječi polazeći od etimologije korijena nego su različita značenja grčkih riječi navedena po kriteriju učestalosti njihove upotrebe u Novom zavjetu.

Konciznost, preglednost i mogućnost brzog pronalaženja tražene informacije dodatna su obilježja, kako Newmanova tako i našega Grčko-hrvatskoga rječnika. Za korištenje ovoga rječnika ne traži se specijalizirano poznavanje grčkog jezika jer su nepravilni i neobični glagolski oblici navedeni i definirani dvaput: jedanput među glavnim oblicima svakog dotičnog glagola, a drugi put je svaki od nepravilnih glagolskih oblika naveden zasebno u rječniku po alfabetskom redoslijedu.]

Navedeni Newmanov grčko-engleski rječnik potaknuo je nastanak koncepcijski istih rječnika na više suvremenih jezika, kao što su njemački, slovenski, španjolski i talijanski.

Pri izradi Grčko-hrvatskoga rječnika Newmanov grčko-engleski rječnik poslužio je kao glavni uzor, ali su za prijevod svake grčke riječi na hrvatski jezik konzultirani i koncepcijski srodni grčko-njemački rječnik [Rudolf Kassühlke, Kleines Wörterbuch zum Neuen Testament ‒ Griechisch-Deutsch, Deutsche Bibelgesellschaft, Stuttgart, (1997.) 42005.] kao i grčko-talijanski rječnik [Carlo Buzzetti, Dizionario base del Nuovo Testamento (con statistica-base) Greco-italiano, Libreria Sacre Scritture, Roma, 1989.].

Autor C. Buzzetti je koncepciju Newmanova grčko-engleskog rječnika proširio »temeljnom« statistikom. Ta Buzzetijeva inovacija poslužila je kao poticaj da se u ovaj Grčko-hrvatski rječnik ugradi ne samo »temeljna« nego potpuna statistika grčkih riječi Novoga zavjeta.

U naš Grčko-hrvatski rječnik ugrađene su na više mjesta leksičke definicije ili pojašnjenja pojedinih grčkih riječi koje donosi Timothy Friberg, Barbara Friberg, Neva F. Miller, Analytical Lexicon to the Greek New Testament, Baker’s Greek New Testament Library, Baker, Grand Rapids, MI, 2000.

6

Za klasificiranje i dodatno preciziranje posebno onih grčkih riječi koje imaju veliki broj značenja, konzultiran je klasični grčko-njemački rječnik: Walter Bauer, Griechisch-Deutsches Wörterbuch zu den Schriften des Neuen Testaments und der frühchristlichen Literatur, K. & B. Aland, (ur.), de Gruyter, Berlin i New York, 61988.

Na nekoliko mjesta za hrvatsku definiciju nekih grčkih riječi konzultirani su Sencov grčkohrvatski rječnik (Stjepan Senc, Grčko-hrvatski rječnik, Naprijed, Zagreb, reprint, 31991.) i Grčkohrvatski rječnik, koji su priredili Oton Gorski, Niko Majnarić i Milivoj Sironić (Školska knjige, Zagreb, 52000.).

Ovaj je Rječnik s koncepcijskog gledišta drugačiji i u tom smislu je komplementaran u odnosu na postojeći Amerlov grčko-hrvatski rječnik (Rudolf Amerl, Grčko-hrvatski rječnik Novoga zavjeta, Hrvatsko ekumensko biblijsko društvo, Zagreb, 2000.).

Pri izradi ovoga Rječnika hrvatski prijevod svake grčke riječi Novoga zavjeta uspoređen je s hrvatskim tekstom Novoga zavjeta, koji su s grčkog izvornika preveli Bonaventura Duda i Jerko Fućak (Novi zavjet, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1993.). Za hrvatski prijevod nekih grčkih riječi dodatno su konzultirani Rupčićev prijevod (Novi zavjet, prev. s grčkog izvornika Ljudevit Rupčić, 51996.) i Šarićev prijevod (Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, prev. Ivan Evanđelist Šarić, 1. popravljeno izdanje, 2006.).

Hrvatski prijevod novozavjetnih grčkih riječi redovito je uspoređivan s prijevodom istih riječi u suvremenim prijevodima Novoga zavjeta na engleskom (New American Standard Bible, 1995.), njemačkom (Einheitsübersetzung, 1980.), francuskom (Traduction Oecuménique de la Bible, 1988.) i talijanskom (La Sacra Bibbia della Conferenza Episcopale Italiana, 2008.) jeziku.

Za pojedine grčke riječi koje imaju više značenja u hrvatskom jeziku, naveden je »reprezentativno«, u obloj zagradi, odmah iza hrvatskog prijevoda dotične grčke riječi, jedan novozavjetni citat koji upućuje na hrvatsko značenje te grčke riječi u hrvatskom Novom zavjetu. To su najčešće značenja koja donosi Dudin i Fućakov prijevod Novoga zavjeta, ali nerijetko značenja navedena u ovom Rječniku predstavljaju svojevrsnu alternativu ili dodatno preciziranje Dudina i Fućakova prijevoda.

[Ova ideja navođenja »reprezentativnog«, odnosno ilustrirajućeg novozavjetnog citata za različita značenja jedne grčke riječi preuzeta je od autora Friedrich Rehkopf, Griechisch-Deutsches Wörterbuch zum Neuen Testament, Vandenhoeck & Ruprecht, Göttingen, 1992.]

Specifičnost je ovoga Grčko-hrvatskoga rječnika da u dodatku na hrvatski prijevod svake grčke riječi, u uglatoj zagradi, donosi statistiku koliko se puta dotična riječ javlja u grčkome tekstu Novoga zavjeta kao i statistiku koliko se puta dotična riječ javlja u pojedinačnim knjigama Novoga zavjeta. Statistika našega Rječnika preuzeta je iz biblijskog računalnog programa BibleWorks for Windows 9, Software for Biblical Exegesis & Research, Norfolk, VA, 2013. Statistika koju donosi BibleWorks9 temelji se na grčkom tekstu: Novum Testamentum Graece, Nestle-Aland27 (= Eberhard & Erwin Nestle – Barbara & Kurt Aland, Novum Testamentum Graece, Deutsche Bibelgesellschaft, Stuttgart, 271993.).

7

Ovaj Grčko-hrvatski rječnik želi na prvom mjestu biti pomagalo studentima teologije i olakšati čitanje i tumačenje Novoga zavjeta na izvornom, grčkom jeziku, ali može biti koristan i u pastoralnom radu s Biblijom.

Korisna je također i statistika, pridodana svakoj grčkoj riječi, budući da sama učestalost određene grčke riječi već ukazuje na njezinu važnosti za novozavjetne teme i teologiju. K tome, raspoređenost pojedinih riječi po novozavjetnim knjigama pokazatelj je ne samo specifičnosti rječnika pojedinih novozavjetnih pisaca nego istodobno upućuje na specifične tematske i teološke naglaske novozavjetnih knjiga.

Zahvalnost dugujem recenzentima ovoga Rječnika i statistike: prof. dr. sc. Marinku Vidoviću, pročelniku katedre Novoga zavjeta na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, zatim prof. dr. sc. Mariju Cifraku, pročelniku katedre Novoga zavjeta na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, te prof. dr. sc. Darku Tomaševiću, pročelniku katedre Novoga zavjeta na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, koji su pozorno pročitali rukopis ovoga Rječnika i svojim stručnim primjedbama i sugestijama uvelike pridonijeli poboljšanju kvalitete konačnog teksta ovoga Rječnika.

Isto tako zahvalnost dugujem stručnim lektorima ovoga Rječnika: dr. sc. Mati Zovkiću, profesoru emeritusu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, i fra Marku Ćoriću, profesoru klasičnih jezika na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom, koji su svoje bogato iskustvo i poznavanje grčkog jezika nesebično utkali u brojne formulacijske nijanse ovoga Rječnika.

Na kraju želim zahvaliti dr. sc. Stjepanu Brebriću, glavnom uredniku i direktoru Kršćanske sadašnjosti na spremnosti da ovaj Grčko-hrvatski rječnik i statistiku uvrsti u izdanja KS-a.

S osjećajem iskrene zahvalnosti ovaj Grčko-hrvatski rječnik Novoga zavjeta sa statistikom grčkih riječi posvećujem subraći franjevcima Bosne Srebrene.

Anto Popović, ofm

8

KRATICE UPOTRIJEBLJENE U OVOM RJEČNIKU KRATICE KNJIGA NOVOGA ZAVJETA Mt Mk Lk Iv Dj Rim 1 Kor 2 Kor Gal Ef Fil Kol 1 Sol 2 Sol

Evanđelje po Mateju Evanđelje po Marku Evanđelje po Luki Evanđelje po Ivanu Djela apostolska Poslanica Rimljanima Prva poslanica Korinćanima Druga poslanica Korinćanima Poslanica Galaćanima Poslanica Efežanima Poslanica Filipljanima Poslanica Kološanima Prva poslanica Solunjanima Druga poslanica Solunjanima

1 Tim 2 Tim Tit Flm Heb Jak 1 Pt 2 Pt 1 Iv 2 Iv 3 Iv Jd Otk

Prva poslanica Timoteju Druga poslanica Timoteju Poslanica Titu Poslanica Filemonu Poslanica Hebrejima Jakovljeva poslanica Prva Petrova poslanica Druga Petrova poslanica Prva Ivanova poslanica Druga Ivanova poslanica Treća Ivanova poslanica Judina poslanica Otkrivenje

Napomena o citiranju Poslanice Filemonu, Druge Ivanove, Treće Ivanove i Judine poslanice: Četiri novozavjetne poslanice opsegom su kratke i nisu podijeljene u poglavlja, nego samo na retke.

Riječ je o sljedećim poslanicama: Poslanica Filemonu, koja ima 25 redaka; Druga Ivanova, koja ima 13 redaka; Treća Ivanova, koja ima 15 redaka i Judina poslanica koja ima 25 redaka.

Prema uobičajenom citiranju ovih poslanica navodi se samo broj retka (npr. Flm 25; 2 Iv 13; 3 Iv 15; Jd 25), a podrazumijeva se da je to prvo i jedino poglavlje (npr. Flm 1,25; 2 Iv 1,13; 3 Iv 1,15; Jd 1,25).

U ovom Rječniku taj podrazumijevani broj prvog poglavlja izričito je napisan pri citiranju ovih četiriju poslanica (npr. Flm 1,25; 2 Iv 1,13; 3 Iv 1,15; Jd 1,25). Takav, naime, način citiranja ovih poslanica postaje uobičajen u suvremenim biblijskim računalnim programima kao što su, primjerice, BibleWorks9 ili hrvatska Biblija4 s interaktivnom konkordancijom.

OPĆE KRATICE ak. akt. alt. aor. aram. bezl. concl. brev. čest. dat. dem. dep. dosl. enkl.

akuzativ aktiv alternativni oblik aorist aramejski bezlični oblik conclusio brevis čestica, riječca, partikula dativ deminutiv deponentni glagol doslovno enklitika/enklitički

fut. g gen. gl. hebr. im. imp. impf. ind. indekl. inf. itd. jd

futur gram genitiv glagol/glagoli hebrejski imenica imperativ imperfekt indikativ indeklinabilan infinitiv i tako dalje jednina

9

komp. konj. kontr. kršć.

L lect. var. m med. met. mn neg. neprijel. nom. npr.

NZ opr. opt. part. pas. pf. plpf.

komparativ konjunktiv kontraktni oblik kršćanski/kršćanstvo litra lectio varians muški rod medijalno stanje metonimijski množina negacija/negativan neprijelazni glagol, neprijelazno značenje nominativ na primjer Novi zavjet oprečno značenje optativ particip pasiv perfekt pluskvamperfekt

pren. prez. prid. prij. prijel. pril. rim. sr superl.

SZ tj. usp. uzv. v. vezn. vok. zam. zn. ž žid.

preneseno značenje prezent pridjev prijedlog prijelazni glagol, prijelazno značenje prilog rimski srednji rod superlativ Stari zavjet to jest usporedi uzvik vidi veznik vokativ zamjenica značenje ženski rod židovstvo/židovski

KRATICE ZA SMJEŠTAJ ZEMLJOPISNIH NAZIVA Zemljopisni nazivi locirani su uz pomoć kratica u obloj zagradi (npr. 1 C‒2), koja se nalazi neposredno iza hrvatskoga prijevoda dotične grčke riječi, a prije statistike. Značenje ovih kratica možemo ilustrirati na primjeru sljedeće riječi: Τύρος, ου ž Tir (1 C‒2, 2 C‒2, 3 C‒3, 4 G‒4) [11 = Mt-3; Mk-3; Lk-3; Dj-2] Prvi broj u obloj zagradi otisnut je masnim brojkama (1 2 3 4) i označava jednu od četiri povijesne geografske karte. Veliko slovo i broj, koji su povezani crtom (C‒2, C‒3, G‒4), označavaju horizontalne, odnosno vertikalne koordinate pomoću kojih je moguće pronaći lokalitet na karti.

Na prvoj se karti (1) nalazi umetak, označen masnom brojkom jedan (1), iza kojega odmah dolazi malo slovo »i« također masno otisnuto (1i Α‒1). To pokazuje primjer sljedeće riječi: Ἰερουσαλήμ ž Jeruzalem (1 C‒6, 1i Α‒1, ...) [77 = Dj-37; Lk-27; Rim-4; Otk-3; Mt-2; Gal-2; 1Kor-1; Heb-1] Navedene četiri zemljopisne karte sastavni su dio suvremenih kritičkih izdanja Novoga zavjeta na grčkom jeziku. Budući da je ovaj Rječnik nastao kao pomagalo za čitanje Novoga zavjeta na grčkom jeziku, spomenuti se lokaliteti u ovom Rječniku pronalaze otvaranjem zemljopisnih karata u suvremenim kritičkim izdanjima Novoga zavjeta.

Prve se dvije karte (1 i 2) nalaze na samom početku (na unutarnjoj strani korica), a treća i četvrta karta (3 i 4) nalaze se na samom kraju (također na unutarnjoj strani korica) spomenutih izdanja Novoga zavjeta na grčkom jeziku.

10

[Uz dopuštenje Njemačkog biblijskog društva ove karte, odnosno zemljovidi tiskani su u Šarićevoj Bibliji (2006.) s identičnim načinom obilježavanja horizontalnih i vertikalnih koordinata kao što je to naznačeno u ovom Rječniku. Prednost je ovih karata u Šarićevoj Bibliji u tome što donose hrvatske nazive i što su većih dimenzija u odnosu na iste karte koje donose suvremena izdanja grčkoga teksta Novoga zavjeta. U Šarićevoj je Bibliji, međutim, zamijenjen redoslijed karte br. 3 i karte br. 4.]

KRATICE U STATISTICI GRČKIH RIJEČI Ovaj Rječnik, kao što je to uobičajeno, alfabetskim redoslijedom donosi najprije temeljni oblik svake grčke riječi (glagol, imenica, zamjenica, pridjev, prilog, prijedlog, broj, veznik, čestica), a u nastavku donosi hrvatsko značenje dotične grčke riječi.

Specifičnost je ovoga Rječnika da iza hrvatskoga značenja dotične grčke riječi u uglatoj zagradi donosi statistiku za dotičnu riječ. Tu statistiku možemo pojasniti na primjeru sljedeće grčke riječi: ἀδελφή, ῆς ž sestra [26 = Iv-6; Mk-5; Mt-3; Lk-3; Rim-2; 1Kor-2; Dj-1; 1Tim-1; Flm-1; Jak-1; 2Iv-1] Brojevi u uglatoj zagradi imaju sljedeće značenje: Prvi broj (26) označava koliko se puta dotična grčka riječ (ἀδελφή-sestra) javlja u cijelom Novom zavjetu. Potom slijedi znak jednakosti koji ukazuje kako je taj ukupni broj riječi (ἀδελφή) raspoređen po pojedinim novozavjetnim knjigama, koje su poredane po kriteriju »silazne« učestalosti i po kanonskom redoslijedu. To znači da se poslije znaka jednakosti na prvom mjestu nalazi ona novozavjetna knjiga u kojoj se dotična grčka riječ javlja najviše puta. U našem slučaju to je Ivanovo evanđelje u kojem se riječ ἀδελφή javlja 6 puta, i tako redom.

Ukoliko se određena grčka riječ javlja jednak broj puta u više novozavjetnih knjiga, tada su dotične knjige poredane po kanonskom redoslijedu. U našem slučaju riječ ἀδελφή-sestra javlja se po tri puta i u Matejevu i u Lukini evanđelju (Mt-3; Lk-3). Ova ista riječ javlja se samo jedanput u pet novozavjetnih knjiga, koje su tada poredane po kanonskom redoslijedu (Dj-1; 1Tim-1; Flm-1; Jak-1; 2Iv-1).

Novozavjetne knjige u ovoj statistici označene su kraticom i spojene su spojnicom (»-«) s brojem pojava dotične grčke riječi (npr. Iv-6). Ukoliko kratica dotične novozavjetne knjige sadrži broj, tada je taj broj u statistici napisan bez razmaka s kraticom dotične novozavjetne knjige (npr. 1Kor). U našem primjeru kratica 1Kor-2 označava da se riječ ἀδελφή-sestra u Prvoj poslanici Korinćanima javlja 2 puta, a kratica 2Iv-1 označava da se riječ ἀδελφή-sestra u Drugoj Ivanovoj poslanici javlja jedanput.

Ako se određena grčka riječ javlja samo jedanput ili dvaput u cijelom tekstu grčkoga Novoga zavjeta, tada je u uglatoj zagradi donesen ne samo statistički broj nego i puni citat knjige (tj. poglavlje i redak) u kojoj se javlja dotična riječ, npr.: ἀγγεῖον, ου sr posuda, vrč [1 = Mt 25,4]; odnosno: ἀγγελία, ας ž poruka, vijest, navještaj; zapovijed, nalog [2 = 1Iv 1,5; 3,11].

Ako se grčka riječ javlja dva puta u Novom zavjetu, a obje se upotrebe te riječi nalaze u jednom retku, tada u uglatoj zagradi iza navedenog novozavjetnog citata stoji sastavljeno napisana zvjezdica u superskriptu i broj dva, npr.: ἀϑλέω natjecati se, boriti se (u atletskom natjecanju) [2 = 2 Tim 2,5 *2].

11

Za grčku riječ koja se javlja tri ili više puta u grčkome tekstu Novoga zavjeta, uz statistiku u uglatoj zagradi, još je u obloj zagradi odmah iza hrvatskoga prijevoda dotične riječi naveden »reprezentativno« jedan novozavjetni citat koji upućuje na hrvatski prijevod ili prijevode te grčke riječi u hrvatskom Novom zavjetu, npr.: ἀγγαρεύω prisiliti (Mt 5,41), primorati [3 = Mt-2; Mk-1]; odnosno: ἀγρός, οῦ m polje (Mt 6,28), njiva (Mt 13,24), selo (za razliku od grada; Mk 5,14) [36 = Mt-17; Mk-9; Lk-9; Dj-1].

Napomena o morfološkom definiranju grčkih glagola: U ovom Rječniku odmah iza temeljnog oblika grčkoga glagola, a prije hrvatskoga značenja dotičnog grčkog glagola, donesena je, vrlo često, u obloj zagradi kraća ili duža morfološka definicija nekih specifičnih oblika dotičnoga grčkog glagola.

Ovaj Rječnik preuzima metodu morfološkoga definiranja grčkih glagola koju upotrebljavaju već citirani Newmanov, Kassühlkeov i Buzzettijev rječnik. Naime, u slučajevima kada je za određeno glagolsko vrijeme navedeno više načina (indikativ, konjunktiv, imperativ, optativ), zatim više stanja (aktiv, medij, pasiv), više lica, brojeva (jednina, množina), više imenskih oblika (infinitiv, particip), tada se u ovome Rječniku najprije navodi glagolsko vrijeme, zatim način, stanje, lice, broj i imenski oblik dotičnoga glagolskog vremena, i to tako da su sve informacije o jednom glagolskom vremenu rastavljene zarezom, dok su različita glagolska vremena istoga glagola međusobno rastavljena točkom sa zarezom.

13

Α – ἀγάπη

A

A Α, α alfa (prvo slovo grčkog alfabeta); αʹ znak za brojku 1 (jedan); prvi (u naslovima nekih novozavjetnih poslanica: 1 Kor; 1 Sol; 1 Tim; 1 Pt; 1 Iv) Ἀαρών m Αron (Lk 1,5) [5 = Heb-3; Lk-1; Dj-1] Ἀβαδδών m Αbadon grčka transliteracija hebr. riječi koja je prevedena na grčki kao Ἀπολλύων = Upropastitelj [1 = Otk 9,11] ἀβαρής, ές dosl. lak, male težine/mase; pren. ne težak (financijski), ne na teret [1 = 2 Kor 11,9] αββα (ἀββά i ἀββᾶ) m Otac (aram. molitveno oslovljavanje Boga; Mk 14,36) [3 = Mk-1; Rim-1; Gal-1]

Ἅβελ m Abel (Heb 11,4) [4 = Heb-2; Mt-1; Lk-1] Ἀβιά m Abija: (1) osoba u Isusovu rodoslovlju (Mt 1,7); (2) utemeljitelj jednog od 24 razreda svećenika (Lk 1,5) [3 = Mt-2; Lk-1] Ἀβιαϑάρ m Abijatar (grčki oblik imena) ili Ebijatar (hebr. oblik imena) [1 = Mk 2,26] Ἀβιληνή, ῆς ž Abilena (područje na jugu Antilibanonskog planinskog niza; 2 E‒1) [1 = Lk 3,1] Ἀβιούδ m Abiud ili Abijud [2 = Mt 1,13 *2] Ἀβραάμ m Abraham (Lk 1,55) [73 = Lk-15; Iv-11; Heb-10; Rim-9; Gal-9; Mt-7; Dj-7; Jak-2; Mk-1; 2Kor-1; 1Pt -1]

ἄβυσσος, ου ž bezdan (svijet mrtvih; Rim 10,7); Bezdan: obitavalište zlih duhova (Lk 8,31), obitavalište Zvijeri (Otk 11,7) [9 = Otk-7; Lk-1; Rim-1]

Ἅγαβος, ου m Agab [2 = Dj 11,28; 21,10] ἀγαγεῖν aor. inf. od ἄγω ἀγαϑοεργέω iskazati dobročinstvo, činiti dobro [2 = Dj 14,17; 1 Tim 6,18]

ἀγαϑοποιέω činiti dobro (Lk 6,9), pomagati; živjeti pravedno [9 = Lk-4; 1Pt-4; 3Iv-1] ἀγαϑοποιΐα, ας ž činjenje dobra, dobro djelo [1 = 1 Pt 4,19]

ἀγαϑοποιός, οῦ m onaj tko čini dobro [1 = 1 Pt 2,14]

ἀγαϑός, ή, όν dobar (Mt 25,21), sposoban, koristan; zdrav (o stablu; Mt 7,17), dobar/plodan (o zemlji; Lk 8,8), sretan (o danu; 1 Pt 3,10); u moralnom smislu častan, čestit (Lk 23,50), dobar (dobronamjeran; Ef 4,29); čist, miran (o savjesti; 1 Pt 3,16; Dj 23,1); savršen, u sebi dobar (o Bogu; Mk 10,18); im. τὸ ἀγαϑόν dobro (Rim 2,10), ono što je dobro, ono što je korisno (1 Sol 5,15), pošten posao (Ef 4,28); τὰ ἀγαϑά dobra (Lk 16,25), posjed, dobre stvari (Lk 1,53), dobra djela (Iv 5,29) [102 = Rim-21; Mt-16; Lk-16; 1Pt-7; Mk-4; Ef-4; 1Tim-4; Tit-4; Iv-3; Dj-3; Heb-3; 2Kor-2; Gal-2; 1Sol-2; 2Sol-2; 2Tim-2; Flm-2; Jak-2; Fil-1; Kol-1; 3Iv-1]

ἀγαϑουργέω kontr. oblik od ἀγαϑοεργέω ἀγαϑωσύνη, ης ž dobrota (Gal 5,22), čestitost (Rim 15,14); možda: velikodušnost [4 = Rim-1; Gal-1; Ef-1; 2Sol-1]

ἀγαλλίασις, εως ž (vrlo velika) radost (Lk 1,44), veselje (Lk 1,14), klicanje (Jd 1,24) [5 = Lk-2; Dj-1; Heb-1; Jd-1]

ἀγαλλιάω radovati se (veoma; 1 Pt 1,6), klicati (Mt 5,12) [11 = 1Pt-3; Lk-2; Iv-2; Dj-2; Mt-1; Otk-1] ἄγαμος, ου m i ž neženja, neoženjen (1 Kor 7,8), samac, neudana (1 Kor 7,11) [4 = 1Kor-4] ἀγανακτέω gnjeviti se (Mk 10,41), srditi se, ljutiti se, ozlovoljiti se (Mk 10,14), negodovati (Mt 26,8) [7 = Mt-3; Mk-3; Lk-1] ἀγανάκτησις, εως ž gnjev, srdžba, ogorčenje [1 = 2 Kor 7,11]

ἀγαπάω ljubiti (prvenstveno kršć. ljubav; 1 Iv 2,10), dokazati ljubav (1 Iv 3,18), visoko cijeniti (Iv 12,43); čeznuti, s ljubavlju čekati (2 Tim 4,8); ljubiti (svijet; 1 Iv 2,15), voljeti (prva mjesta; Lk 11,43) [143 = Iv-37; 1Iv-28; Lk-13; Ef-10; Mt-8; Rim-8; Mk-5; 2Kor-4; 1Pt-4; Otk-4; Jak-3; 1Kor-2; Gal-2; Kol-2; 1Sol-2; 2Sol-2; 2Tim-2; Heb-2; 2Iv-2; 2Pt-1; 3Iv-1; Jd-1]

ἀγάπη, ης ž (kršć.) ljubav (1 Kor 8,1; Iv 13,35),

ἀγαπητός – ἀγοράζω

A

(Božja) ljubav (prema čovjeku; 1 Iv 4,10), naklonost, dobročinstvo; sveto (bogoslužno) blagovanje (prvih kršćana; Jd 1,12) [116 = 1Iv-18; 1Kor-14; Ef-10; Rim-9; 2Kor-9; Iv-7; Kol-5; 1Sol-5; 1Tim-5; Fil-4; 2Tim-4; Gal-3; 2Sol-3; Flm-3; 1Pt-3; Jd-3; Heb-2; 2Iv-2; Otk-2; Mt-1; Lk-1; Tit-1; 2Pt-1; 3Iv-1]

ἀγαπητός, ή, όν ljubljen (1 Kor 4,17), drag, mio; im. ljubljeni (Mk 1,11), ljubimac (Rim 11,28), miljenik (Rim 1,7) [61 = Rim-7; 2Pt-6; 1Iv-6; 1Kor-4; Kol-4; 3Iv-4; Mt-3; Mk-3; Fil-3; Jak-3; Jd-3; Lk-2; 2Kor-2; Ef-2; Flm-2; 1Pt-2; Dj-1; 1Sol-1; 1Tim-1; 2Tim-1; Heb-1]

Ἁγάρ ž Hagara [2 = Gal 4,24.25] ἀγγαρεύω prisiliti (Mt 5,41), primorati [3 = Mt-2; Mk-1]

ἀγγεῖον, ου sr posuda, vrč [1 = Mt 25,4] ἀγγελία, ας ž poruka, vijest, navještaj, proglas; zapovijed, nalog [2 = 1 Iv 1,5; 3,11] ἀγγέλλω reći, navijestiti, priopćiti, obznaniti [1 = Iv 21,18]

ἄγγελος, ου m anđeo (Mt 1,20), glasnik (Mt 11,10) [175 = Otk-67; Lk-25; Dj-21; Mt-20; Heb-13; Mk-6; 1Kor-4; Iv-3; Gal-3; 2Kor-2; 1Tim-2; 1Pt-2; 2Pt-2; Rim-1; Kol-1; 2Sol-1; Jak-1; Jd-1]

ἄγγος, ους sr posuda (za ulovljenu ribu) [1 = Mt 13,48]

ἀγέλη, ης ž krdo (svinja; Mt 8,30) [7 = Mt-3; Mk-2; Lk-2]

ἀγενεαλόγητος, ον bez rodoslovlja [1 = Heb 7,3] ἀγενής, ές beznačajan, manjevrijedan, neplemenit, neugledan [1 = 1 Kor 1,28] ἁγιάζω posvetiti (žrtveni dar; Mt 23,19), izdvojiti (za Boga), učiniti svetim (Mt 23,17); držati svetim (1 Pt 3,15), svetiti (Mt 6,9), posvetiti (narod; Heb 13,2), posvetiti se (Otk 22,11); očistiti (obredno) [28 = Heb-7; Iv-4; 1Kor-4; Mt-3; Dj-2; Lk-1; Rim-1; Ef-1; 1Sol-1; 1Tim-1; 2Tim-1; 1Pt-1; Otk-1]

ἁγιασμός, οῦ m posvećenje (Rim 6,19), svetost (1 Sol 4,4) [10 = 1Sol-3; Rim-2; 1Kor-1; 2Sol-1; 1Tim-1; Heb-1; 1Pt-1]

ἅγιος, α, ον svet (Mt 4,5), posvećen (Lk 2,23), izdvojen za Boga; sveti, tj. moralno savršen (Mk 6,20); im. ὁ ἅγιος Sveti (Bog; 1 Iv 2,20), Sveti (Krist; Otk 3,7), οἱ ἅγιοι sveti (Dj 9,13), tj. kršćani, Božji narod (Kol 1,26), sveti (Bogu blizi ljudi; Mt 27,52); τὸ ἅ. svetinja (Mt 7,6), τὸ ἅ.

14

ili τὰ ἅ. svetište (Heb 9,1.25); superl. ἁγιώτατος najsvetiji, presveti (Jd 1,20) [233 = Dj-53; Otk-25; Lk-20; Rim-20; Heb-19; Ef-15; 1Kor-12; Mt-10; 2Kor-8; 1Pt-8; Mk-7; Kol-6; Iv-5; 1Sol-5; 2Pt-5; Jd-4; Fil-3; 2Tim-2; Flm-2; 2Sol-1; 1Tim-1; Tit-1; 1Iv-1]

ἁγιότης, ητος ž svetost, (ćudoredna) čistoća [1 = Heb 12,10]

ἁγιωσύνη, ης ž svetost (1 Sol 3,13); posvećenje (2 Kor 7,1) [3 = Rim-1; 2Kor-1; 1Sol-1] ἀγκάλη, ης ž (savijena) ruka, naručje [1 = Lk 2,28] ἄγκιστρον, ου sr udica [1 = Mt 17,27] ἄγκυρα, ας ž sidro (Dj 27,29) [4 = Dj-3; Heb-1] ἄγναφος, ον nov, nebijeljen, sirov [2 = Mt 9,16; Mk 2,21]

ἁγνεία, ας ž moralna čistoća, čednost [2 = 1 Tim 4,12; 5,2]

ἁγνίζω očistiti (obredno; Iv 11,55), posvetiti (Dj 21,24) [7 = Dj-3; Iv-1; Jak-1; 1Pt-1; 1Iv-1] ἁγνισμός, οῦ m očišćenje (obredno) [1 = Dj 21,26] ἀγνοέω ne znati (Rim 1,13), ne poznavati (Dj 17,23); ne razumjeti (Mk 9,32), ne shvatiti (Rim 2,4); ne priznati (1 Kor 14,38); možda: griješiti u neznanju (Heb 5,2) [22 = Rim-6; 1Kor-4; 2Kor-3; Dj-2; Mk-1; Lk-1; Gal-1; 1Sol-1; 1Tim-1; Heb-1; 2Pt-1]

ἀγνόημα, τος sr grijeh iz neznanja, nehotičan grijeh/prijestup [1 = Heb 9,7] ἄγνοια, ας ž neznanje (Dj 3,17); možda: grijeh (nepoznavanja Boga), moralna sljepoća [4 = Dj-2; Ef-1; 1Pt-1]

ἁγνός, ή, όν čist (2 Kor 11,2), svet, čedan (Tit 2,5), nevin, nedužan (2 Kor 7,11) [8 = 2Kor-2; Fil-1; 1Tim-1; Tit-1; Jak-1; 1Pt-1; 1Iv-1]

ἁγνότης, ητος ž čistoća, poštenje, iskrenost, besprijekoran život [2 = 2 Kor 6,6; 11,3] ἁγνῶς pril. čisto, iskreno, s čistom nakanom [1 = Fil 1,17]

ἀγνωσία, ας ž neznanje, nepoznavanje (Boga); (govor) neznanja, neukost [2 = 1 Kor 15,34; 1 Pt 2,15]

ἄγνωστος, ον nepoznat [1 = Dj 17,23] ἀγορά, ᾶς ž trg (Mt 11,16), tržnica (Mk 7,4) [11 = Mt-3; Mk-3; Lk-3; Dj-2]

ἀγοράζω kupiti (Mt 13,44), otkupiti (2 Pt 2,1) [30 = Mt-7; Otk-6; Mk-5; Lk-5; Iv-3; 1Kor-3; 2Pt-1]

15

ἀγοραῖος – ἀδικία

ἀγοραῖος, ου m danguba, besposličar, vucibatina, uličar; αἱ ἀγοραῖοι (ἡμέραι) sudbeni dani, sudska zasjedanja, ἀ. ἄγονται sudovi se sastaju (Dj 19,38) [2 = Dj 17,5; 19,38] ἄγρα, ας ž lov (ribe); lovina, ulov [2 = Lk 5,4.9] ἀγράμματος, ον nepismen, neobrazovan (možda: bez formalne rabinske izobrazbe) [1 = Dj 4,13] ἀγραυλέω, biti vani (pod vedrim nebom), živjeti na otvorenom [1 = Lk 2,8] ἀγρεύω, uloviti, uhvatiti u zamku [1 = Mk 12,13] ἀγριέλαιος, ου ž divlja maslina, stablo divlje masline [2 = Rim 11,17.24] ἄγριος, α, ον divlji (Mt 3,4); olujan, bijesan (Jd 1,13) [3 = Mt-1; Mk-1; Jd-1] Ἀγρίππας, α m Agripa: (1) Herod (Agripa Ι.; Dj 12,1); (2) Herod Agripa ΙΙ. (Dj 25,13) [11 = Dj-11]

ἀγρός, οῦ m polje (Mt 6,28), njiva (Mt 13,24), selo (za razliku od grada; Mk 5,14) [36 = Mt-17; Mk-9; Lk-9; Dj-1]

ἀγρυπνέω biti budan (Lk 21,36); bdjeti (Mk 13,33) [4 = Mk-1; Lk-1; Ef-1; Heb-1] ἀγρυπνία, ας ž nesanica, nespavanje, bdijenje [2 = 2 Kor 6,5; 11,27]

ἄγω (aor. ἤγαγον, inf. ἀγαγεῖν; aor. pas. ἤχϑην; fut. pas. ἀχϑήσομαι) voditi (Mt 10,18), dovesti (Mt 21,2), odvesti (Dj 20,12); ići (Mt 26,46), poći (Iv 14,31); τρίτην ταύτην ἡμέραν ἄγει ovo je treći dan (Lk 24,21); ἄγονται ἀγοραῖοι usp. ἀγοραῖος (Dj 19,38); ἄγε νῦν sada vama ili de sada (Jak 4,13; 5,1) [69 = Dj-26; Lk-13; Iv-13; Mt-4; Mk-3; Rim-2; 2Tim-2; Jak-2; 1Kor-1; Gal-1; 1Sol-1; Heb-1]

ἀγωγή, ῆς ž način življenja, ponašanje [1 = 2 Tim 3,10]

ἀγών, ῶνος m borba (2 Sol 2,2), bitka, boj (Fil 1,30), napor, trud; natjecanje (Heb 12,1) [6 = Fil-1; Kol-1; 1Sol-1; 1Tim-1; 2Tim-1; Heb-1]

ἀγωνία, ας ž agonija, tjeskoba, smrtni strah, smrtna muka [1 = Lk 22,44] ἀγωνίζομαι boriti se (Lk 13,24), napregnuti se, natjecati se (u atletskom natjecanju, 1 Kor 9,25) [8 = Kol-2; 1Tim-2; Lk-1; Iv-1; 1Kor-1; 2Tim-1] Ἀδάμ m Adam (Rim 5,14) [9 = 1Kor-3; Rim-2; 1Tim-2; Lk-1; Jd-1]

A

ἀδάπανος, ον besplatan [1 = 1 Kor 9,18] Ἀδδί m Adi [1 = Lk 3,28] ἀδελφή, ῆς ž sestra (Mt 12,50); vjernica, žena koja je član kršć. zajednice (Rim 16,1) [26 = Iv-6; Mk-5; Mt-3; Lk-3; Rim-2; 1Kor-2; Dj-1; 1Tim-1; Flm-1; Jak-1; 2Iv-1]

ἀδελφός, οῦ m brat (Mt 1,2); vjernik, član kršć. zajednice (1 Kor 1,1); sunarodnjak (Rim 9,3); brat (bližnji; Mt 7,3), prijatelj, drug [343 = Dj-57; Mt-39; 1Kor-39; Lk-24; Mk-20; Rim-19; 1Sol-19; Jak-19; 1Iv-15; Iv-14; 2Kor-12; Gal-11; Heb-10; Fil-9; 2Sol-9; Kol-5; Otk-5; Flm-4; 1Tim-3; 3Iv-3; Ef-2; 2Pt-2; 2Tim-1; 1Pt-1; Jd-1]

ἀδελφότης, ητος ž bratstvo, zajedništvo braće u vjeri [2 = 1 Pt 2,17; 5,9] ἄδηλος, ον nezamjetljiv, nejasan (1 Kor 14,8), neprepoznatljiv [2 = Lk 11,44; 1 Kor 14,8] ἀδηλότης, ητος ž nesigurnost, neizvjesnost [1 = 1 Tim 6,17]

ἀδήλως pril. besciljno, nesigurno [1 = 1 Kor 9,26] ἀδημονέω biti potresen ili uznemiren (Mt 26,37), biti zabrinut (Fil 2,26) [3 = Mt-1; Mk-1; Fil-1] ᾅδης, ου m Podzemlje (Had; Mt 11,23; Otk 6,8), svijet mrtvih (Dj 2,31); možda: pakao (Lk 16,23), mjesto konačne kazne [10 = Otk-4; Mt-2; Lk-2; Dj-2]

ἀδιάκριτος, ον nepristran, bez predrasude [1 = Jak 3,17]

ἀδιάλειπτος, ον neprestan, neprekidan, postojan [2 = Rim 9,2; 2 Tim 1,3]

ἀδιαλείπτως pril. neprestano (bez prestanka; 1 Sol 1,2), neprekidno (Rim 1,9), trajno, uvijek [4 = 1Sol-3; Rim-1]

ἀδικέω činiti nepravdu (1 Kor 6,8), zlostavljati (Dj 7,27), nanijeti nepravdu (2 Kor 7,2), pas. podnijeti nepravdu (1 Kor 6,7); postupiti nepravedno, oštetiti (Flm 1,18), (na)škoditi (Lk 10,19), (na)uditi (Otk 7,2), uvrijediti (2 Kor 7,12); biti kriv, skriviti (Dj 25,11) [28 = Otk-11; Dj-5; 2Kor-3; 1Kor-2; Kol-2; Mt-1; Lk-1; Gal-1, Flm-1; 2Pt-1]

ἀδίκημα, τος sr zločin (Dj 18,14), prijestup [3 = Dj-2; Otk-1]

ἀδικία, ας ž nepravda (Dj 8,23), nepravedan čin, nepravednost (Dj 1,18); zlo, zlodjelo (1 Kor 13,6) [25 = Rim-7; Lk-4; Dj-2; 2Sol-2; 2Pt-2; 1Iv-2;

ἄδικος – αἱμορροέω

A

Iv-1; 1Kor-1; 2Kor-1; 2Tim-1; Heb-1; Jak-1]

ἄδικος, ον nepošten (Lk 16,10), nepravedan (Heb 6,10), grešan; im. nepravednik, tj. nevjernik (o sucu; 1 Kor 6,1) [12 = Lk-4; 1Kor-2; Mt-1; Dj-1; Rim-1; Heb-1; 1Pt-1; 2Pt-1]

ἀδίκως pril. nepravedno, neopravdano [1 = 1 Pt 2,19]

Ἀδμίν m Admin [1 = Lk 3,33] ἀδόκιμος, ον koji nije prošao na provjeri (2 Kor 13,5), neprikladan, isključen (1 Kor 9,27), odbačen (Heb 6,8); bezvrijedan; iskvaren, nevaljao (um, Rim 1,28); neprokušan (2 Tim 3,8), nepodesan (Tit 1,16) [8 = 2Kor-3; Rim-1; 1Kor-1; 2Tim-1; Tit-1; Heb-1]

ἄδολος, ον bez primjesa, čist, nepatvoren, iskren [1 = 1 Pt 2,2]

Ἀδραμυττηνός, ή, όν adramitski, iz (lučkog grada) Adramita (4 E‒2) [1 = Dj 27,2] Ἀδρίας, ου m Jadran, Jadransko more (4 B‒2) [1 = Dj 27,27]

ἁδρότης, ητος ž veliki iznos, obilje; velikodušni dar [1 = 2 Kor 8,20] ἀδυνατεῖ bezl. nemoguće je [2 = Mt 17,20; Lk 1,37] ἀδύνατος, ον nemoguć (Mt 19,26), τὸ ἀ. τοῦ νόμου što je bilo nemoguće Zakonu (Rim 8,3); slab (Rim 15,1), bez snage; uzet, paraliziran (Dj 14,8) [10 = Heb-4; Rim-2; Mt-1, Mk-1; Lk-1; Dj-1] ἀδυσβάστακτος, ον netežak nositi, lak/lagan [1 = Mt 23,4 lect. var.]

ᾄδω pjevati (Otk 5,9) [5 = Otk-3; Ef-1; Kol-1] ἀεί pril. uvijek (Dj 7,51), neprestano, stalno [7 = 2Kor-2; Dj-1; Tit-1; Heb-1; 1Pt-1; 2Pt-1]

ἀετός, οῦ m orao (Mt 24,28), strvinar, lešinar [5 = Otk-3; Mt-1; Lk-1]

ἄζυμος, ον beskvasan (1 Kor 5,7), neukvasli; im. τὰ ἄζυμα žid. svetkovina Beskvasnih kruhova (Mt 26,17) [9 = Mk-2; Lk-2; Dj-2; 1Kor-2; Mt-1] Ἀζώρ m Azor [2 = Mt 1,13.14] Ἄζωτος, ου ž Azot (2 A‒6), u SZ Ašdod (1 A‒6) [1 = Dj 8,40]

ἀήρ, έρος m zrak (Dj 22,23), prostor između neba i zemlje (Ef 2,2), vjetar (1 Kor 14,9) [7 = 1Kor-2; Otk-2; Dj-1; Ef-1; 1Sol-1]

ἀϑανασία, ας ž besmrtnost (1 Kor 15,53) [3 = 1Kor-2; 1Tim-1]

16

ἀϑέμιτος, ον zabranjen, nedopušten; gnusan, odvratan (o idolopoklonstvu) [2 = Dj 10,28; 1 Pt 4,3] ἄϑεος, ον bezbožan, neznabožan [1 = Ef 2,12] ἄϑεσμος, ον razuzdan, razularen, moralno iskvaren, zao [2 = 2 Pt 2,7; 3,17] ἀϑετέω odbiti (Mk 6,26), odbaciti (Iv 12,48), prezirati (Lk 10,16); učiniti nevažećim, poništiti (Gal 3,15), dokinuti (Mk 7,9); prekršiti (Heb 10,28), povrijediti, pogaziti (1 Tim 5,12) [16 = Lk-5; Mk-2; Gal-2; 1Sol-2; Iv-1; 1Kor-1; 1Tim-1; Heb-1; Jd-1]

ἀϑέτησις, εως ž dokidanje, poništenje (zapovijedi); odstranje, uklanjanje (grijeha) [2 = Heb 7,18; 9,26]

Ἀϑῆναι, ῶν ž Atena (Dj 17,15) (3 A‒1, 4 D‒3) [4 = Dj-3; 1Sol-1]

Ἀϑηναῖος, α, ον atenski; im. Atenjanin, Atenjanka [2 = Dj 17,21.22] ἀϑλέω natjecati se, boriti se (u atletskom natjecanju) [2 = 2 Tim 2,5 *2] ἄϑλησις, εως ž borba, patnička (teška, naporna) borba [1 = Heb 10,32] ἀϑροίζω sakupiti, okupiti [1 = Lk 24,33] ἀϑυμέω obeshrabriti se; postati malodušan, klonuti duhom [1 = Kol 3,21] ἀϑῷος, ον nedužan, nevin [2 = Mt 27,4.24] αἴγειος, α, ον kozji, od koze [1 = Heb 11,37] αἰγιαλός, οῦ m obala (Mt 13,2); žal (Dj 21,5), plaža [6 = Dj-3; Mt-2; Iv-1] Αἰγύπτιος, α, ον egipatski; im. Egipćanin (Dj 7,22.24) [5 = Dj-4; Heb-1] Αἴγυπτος, ου ž Egipat (Mt 2,13) (3 B‒4, 4 F‒5) [25 = Dj-15; Mt-4; Heb-4; Jd-1; Otk-1]

ἀΐδιος, ον vječan [2 = Rim 1,20; Jd 1,6] αἰδώς, οῦς ž stidljivost; pristojnost [1 = 1 Tim 2,9] Αἰϑίοψ, οπος m Etiopljanin [2 = Dj 8,27 *2] αἷμα, τος sr krv (Iv 19,34); pren. smrt (Rim 3,25), ubojstvo (Otk 16,16); σὰρξ καὶ αἷμα meso i krv, čovjek, ljudska narav (Mt 16,17); ἐξ αἱμάτων od krvi, po ljudskoj prokreaciji (Iv 1,13) [97 = Heb-21; Otk-19; Mt-11; Dj-11; Lk-8; Iv-6; 1Kor-4; 1Iv-4; Mk-3; Rim-3; Ef-3; 1Pt-2; Gal-1; Kol-1] αἱματεκχυσία, ας ž prolijevanje krvi [1 = Heb 9,22] 250 kn αἱμορροέω bolovati od Cijena (kroničnog) krvarenja ISBN 978-953-11-0933-8

[1 = Mt 9,20]