Evanđelje za djecu. Liturgijska godina B

Liturgijska godina

B

IVA NORŠIĆ

Liturgijska godina

B

ina

Ova knjiga na privlačan i zanimljiv način pomaže djeci da se tijekom cijele liturgijske godine pripremaju za nedjeljne mise te da upoznaju Božju riječ, Božju poruku i njegovu neizmjernu ljubav. Uz originalne, zabavne i poučne ilustracije, kao i poticajna pitanja te tumačenja Božje riječi djeci razumljivim rječnikom, maleni čitatelji promišljat će o vjeri i o tome kako se vjera odražava na njihov život. Knjiga je prekrasan dar djeci, ali i dragocjena pomoć roditeljima, bakama i djedovima, katehetama i svima onima koji pomažu djeci da upoznaju Boga i rastu u vjeri.

IVA NORŠIĆ

Liturgijska god

ISBN 978-953-11-1826-2

Cijena: 16,00 €

Kršćanska sadašnjost

Lektura i korektura: Iva Knežević Grafičko uređenje: Christian T. Belinc Oprema: Tihomir Turčinović

Izdaje: Kršćanska sadašnjost d. o. o., Zagreb, Marulićev trg 14 Za nakladnika: Stjepan Brebrić © Kršćanska sadašnjost d. o. o., Zagreb, 2023.

Tisak: Denona d. o. o., Zagreb Grafički zavod Hrvatske d. o. o., Zagreb Naklada: 1000 ISBN 978-953-11-1826-2 Tiskano u studenome 2023.

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001203885.

Datum početka rada: 14/06/23 Datum zadnje izmjene: 14 studenoga 2023 10:50 AM I. kor: 6 studenoga 2023 15:59 AM II. kor: 8 studenoga 2023 11:32 AM rev: 13 studenoga 2023 10:25 AM

I VA N O R ŠIĆ

e z j a l e d đ j n e a cu v E Liturgijska godina

B Ilustrirali: Marijin i Mihael Kuzmičić

Kršćanska sadašnjost Zagreb, 2023.

U V O DNA RIJ EČ

Mir s tobom!

Pozdravljamo te riječima kojima je Isus pozdravljao svoje učenike jer žarko želimo da Božji mir bude s tobom i u tebi.

Možda već znaš da nam se Bog otkriva preko Svetoga pisma i da nam u Svetome pismu daje upute za život. Naša nakana jest da ti ovom knjigom pomognemo da sve više upoznaješ našega nebeskog Oca. Da razmišljajući o Božjoj riječi upoznaješ njegovu volju i neizmjernu ljubav. Da otkrivaš Božju poruku za sve ljude, kao i ono što je Bog namijenio baš tebi.

Ova se knjiga ne čita »u jednome dahu«, odjednom od korica do korica.

Napravljena je tako da svakoga tjedna pročitaš tekstove samo za onu nedjelju koja je pred nama. Tako ćeš se pripremiti za nedjeljnu misu. Potom promišljaj o onome što si pročitao u knjizi i čuo na misi te nastoj živjeti kako nas Isus uči.

Koja je nedjelja pred nama u pojedinom tjednu ove liturgijske godine, pronaći ćeš zapisano uz datum u katoličkom kalendaru za ovu godinu. Ili možeš zamoliti nekoga od starijih da ti u tome pomogne.

3

B o ž i ć U s k r s

Vrijeme kroz godinu

Uskrsno vrijeme

Korizma

Vrijeme kroz godinu

Božićno vrijeme

Došašće

LITURGIJSKA GODINA Kada govorimo koja je sada godina, onda govorimo o kalendarskoj godini. Kad spominjemo u kojem smo razredu, onda govorimo o školskoj godini. Kao što postoji kalendarska i školska godina, tako u Crkvi postoji liturgijska godina.

Liturgijska (ili crkvena) godina je jednogodišnje razdoblje u kojem se prisjećamo svega onoga što je Bog u prošlosti učinio za ljude te što i danas čini za svakoga od nas. Na osobit način toga se prisjećamo o blagdanima, kad liturgijskim slavljima proslavljamo važne događaje Božjeg djela spasenja. No osnovni blagdan u liturgijskoj godini jest nedjelja, dan Gospodnji, jer je to dan Isusova uskrsnuća. Svake nedjelje na misi čitamo po jedan ulomak iz Evanđelja. Potom razmišljamo o Božjoj poruci da bismo mogli živjeti kako nas Bog uči.

Ulomci iz Evanđelja izmjenjuju se tijekom tri godine: prvu godinu nazivamo godina A, drugu godina B, a treću godina C. Zatim ponovno čitamo ulomke iz Evanđelja za godinu A. Ova knjiga sadrži tekstove za godinu B, a ulomci iz Evanđelja koji se čitaju u godini B uglavnom se uzimaju iz knjige koju je napisao sv. Marko evanđelist.

Kalendarska godina podijeljena je na mjesece, školska godina na obrazovna razdoblja ili polugodišta, a liturgijsku godinu dijelimo na tri ciklusa: božićni ciklus, uskrsni ciklus i vrijeme kroz godinu. A od čega se sastoji pojedini ciklus i što sve u njemu proslavljamo, objasnit ćemo ti u nastavku knjige.

5

6

DOŠAŠĆE Prvi dio liturgijske godine jest došašće, a još ga nazivamo i advent (jer na latinskom jeziku adventus znači dolazak). Tada razmišljamo o Kristovu dolasku na svijet; o njegovu prvom dolasku na Zemlju koji se već dogodio kad se Isus rodio u Betlehemu, kao i o njegovu ponovnom dolasku koji će se tek dogoditi. Stoga u došašću pripremamo u svojem srcu i duši mjesto za Isusa, da ga dočekamo spremni kada dođe.

U došašću imamo četiri nedjelje, odnosno tri cijela tjedna prije Božića i još dane između četvrte nedjelje i samog Božića. Zato datum početka došašća nije isti svake godine, nego se on mijenja iz godine u godinu, ali završetak došašća jest uvijek na Badnjak.

Došašće nas poziva da budemo budni u svojoj vjeri, da ne budemo spavalice u duhovnom životu, pa se u tom razdoblju svakoga dana rano ujutro okupljamo na misama zornicama.

U došašću izrađujemo adventski vijenac. On je okrugao, nema početka ni kraja, pa nas tako podsjeća na vječnost. A na njemu su i četiri svijeće koje označavaju četiri nedjelje došašća. Svake nedjelje došašća pali se po jedna svijeća kako bi nas podsjećala da Isus donosi svjetlo u naš život.

U došašću su i mnogi blagdani koji nas potiču da se radujemo Kristovu dolasku, a djeci su najdraži blagdani svetoga Nikole i svete Lucije zbog darova koje tada primaju. A na blagdan svete Lucije sijemo božićnu pšenicu koja nas podsjeća na rađanje novoga života.

7

BOŽIĆNO VRIJEME Na Božić, proslavom Isusova rođenja, započinje božićno vrijeme. To je vrijeme slavlja jer smo radosni što je Bog došao među nas kao maleno dijete, pa onda nastojimo i mi dolaziti jedni drugima i biti dobri prema drugima.

Božić je najradosniji kršćanski blagdan upravo zato što je tada cijela obitelj zajedno, a Božje rođenje slavimo i s rođacima i prijateljima.

Da bismo se prisjetili kako nas Bog dariva svojim darovima, i mi darujemo jedni druge te pjevamo i zahvaljujemo Bogu.

Dok se radujemo, bitno je da ne zaboravimo i one koji su u potrebi; one koji su siromašni, nemoćni, napušteni, bolesni... Zato im o Božiću na osobit način pomažemo, da radost Božića bude i s njima.

Dakako, i nakon Božića nastavljamo slaviti Boga. To nam je još lakše jer smo tih dana na školskim praznicima. Dan nakon Božića u Crkvi se prisjećamo prvomučenika sv. Stjepana, potom Isusova učenika sv. Ivana, slavi se Sveta obitelj, a na prvi dan nove godine proslavljamo Mariju Bogorodicu. Kad prođe Nova godina, uskoro je blagdan Sveta tri kralja (koji se još naziva Bogojavljenje) i potom Nedjelja krštenja Gospodnjega, kojom i završava božićno vrijeme.

Božićno vrijeme posebno je i po tome što je tada blagoslov naših domova i obitelji, pa se trudimo zajednički kao obitelj dočekati svećenika te molitvom i pjesmom sudjelovati u blagoslovu.

To razdoblje u našim domovima i crkvama obilježavaju jaslice i okićeni borovi. Kao što po tradiciji borove i jaslice postavljamo na Badnjak, tako je i stara tradicija da ih imamo punih četrdeset dana, sve do blagdana Prikazanja Gospodinova u Hramu, koji još nazivamo i Svijećnica.

9

KORIZMA Kao što je došašće vrijeme priprave na Božić, tako je korizma vrijeme priprave na Uskrs.

Korizma traje četrdeset dana jer nas tako podsjeća na Isusovih četrdeset dana koje je proveo u pustinji. Budući da je korizma vrijeme priprave, onda smo (kao i u došašću) pozvani ozbiljnije promišljati o svojemu životu. Razmišljamo u čemu bismo se trebali popraviti te se kajemo za svoje grijehe i sve ono što nije bilo dobro. Tako se događa naše obraćenje, što znači vratiti se k Bogu i vjerovati evanđelju. Upravo tim riječima i započinje korizma, na Čistu srijedu (koja se još naziva Pepelnica), kad nas za vrijeme pepeljenja svećenik poziva da se obratimo i vjerujemo evanđelju.

Molitva, post i djela milosrđa pomažu nam da više razmišljamo o Božjoj ljubavi i brizi za svakoga od nas, kao i o tome da tu ljubav dajemo drugim ljudima. A na poseban način na to nas potiče i pobožnost križnoga puta kada razmišljamo o Isusovoj muci i o onome što je pretrpio zbog naših grijeha da bi nas spasio.

Na Nedjelju muke Gospodnje, tjedan dana prije Uskrsa, započinje Veliki tjedan. Ta se nedjelja naziva još i Cvjetnica jer se tada prisjećamo Isusova ulaska u Jeruzalem.

Korizma traje do Velikog četvrtka. Obilježava je ljubičasta boja, koja nije samo boja pokore i kajanja nego je ponajprije, za nas vjernike, boja nade.

11

VAZMENO TRODNEVLJE Vazmeno trodnevlje započinje na Veliki četvrtak navečer. Tako se naziva jer se sastoji od tri dana.

Na Veliki četvrtak prisjećamo se kako je Isus na Posljednjoj večeri ustanovio euharistiju (kad je pretvorio kruh i vino u svoje Tijelo i Krv), kako je ustanovio svećenički red te kako je učenicima prao noge.

Na Veliki petak prisjećamo se Isusove muke i smrti na križu. To je jedini dan u godini kada se ne slavi sveta misa, nego se navečer okupljamo na obredu Velikog petka.

Na Veliku subotu prisjećamo se kako je Isus bio u grobu. Uvečer toga dana započinje vazmeno bdijenje kad proslavljamo Kristovo uskrsnuće.

12

USKRSNO VRIJEME Uskrs je najvažniji kršćanski blagdan. To je blagdan sreće i slavlja jer nam daje nadu.

Nakon Velikog tjedna Uskrs nas tješi i dokazuje nam da zlo nema konačnu riječ jer Bog pobjeđuje grijeh i smrt. Zato na Uskrs svečanim misnim slavljem i obiteljskim zajedništvom zahvaljujemo Bogu što nas voli i što nam daje vječni život, pa je običaj da se o Uskrsu rade pisanice koje simboliziraju rađanje novoga života.

Na kraju uskrsne osmine (to je prva nedjelja nakon Uskrsa), proslavljamo mali Uskrs, odnosno Nedjelju Božjeg milosrđa. Četrdeset dana nakon Uskrsa prisjećamo se Isusova uzašašća na nebo i njegova obećanja da će biti s nama u sve dane do kraja svijeta.

Pedeset dana nakon Uskrsa prisjećamo se silaska Duha Svetoga na učenike okupljene na molitvi s Isusovom mamom, Blaženom Djevicom Marijom.

Uskrsno vrijeme simbolizira uskrsna svijeća. Ona nas podsjeća da je Isus pobjednik nad grijehom te da je On početak i završetak, Gospodar vremena i vječnosti.

13

14

VRIJEME KROZ GODINU Između božićnog i uskrsnog ciklusa započinje takozvano vrijeme kroz godinu. Tada traje nekoliko tjedana, ali se opet nastavlja kad završi uskrsni ciklus pa traje sve do novoga božićnog ciklusa nove liturgijske godine. Za razliku od božićnog i uskrsnog ciklusa, ovo vrijeme nazivamo običnim vremenom. No zato što je obično, ne znači da je manje vrijedno ili manje poticajno.

Vrijeme kroz godinu traje trideset i četiri tjedna i svake nedjelje nas poziva da u ljubavi i zajedništvu sudjelujemo u misi i živimo svoje kršćansko poslanje.

Osim nedjelja, vrijeme kroz godinu sadrži svetkovine i blagdane: Nedjelju presvetoga Trojstva, Tijelovo, Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo (Velika Gospa), Sve Svete, Nedjelju Krista Kralja i mnoge druge.

Ne smijemo zaboraviti na još jedno slavlje — na svetkovinu svetca zaštitnika župe kojoj pripadamo jer je to zapovjedni blagdan za župljane naše župe. A za nas osobno bilo bi dobro proslaviti misnim slavljem i vlastiti imendan kao i naš datum krštenja.

Dakako da ćemo tijekom liturgijske godine moliti za svoje pokojnike na datum njihove smrti, ali je potrebno sjetiti se i moliti i za žive. Primjerice, možemo potaknuti roditelje da zajedničkim sudjelovanjem u misi obilježe godišnjicu svojega vjenčanja. Ili da na svoj rođendan sudjelujemo u misi i zahvalimo Bogu na svemu dobrom što nam neprestano daje.

15

16

LITURGIJSKE BOJE Tijekom liturgijske godine koriste se četiri liturgijske boje.

Ljubičasta liturgijska boja koristi se u došašću i u korizmi. Ona se koristi i na sprovodu jer ta boja označava našu nadu u vječni život.

Bijela liturgijska boja koristi se u božićnom i uskrsnom vremenu. Ona se koristi i tijekom crkvene godine kada slavimo neku svetkovinu.

Zelena liturgijska boja koristi se za vrijeme kroz godinu.

Crvena liturgijska boja koristi se na Cvjetnicu, na Veliki petak, na Duhove i kad je blag– dan nekog svetca mučenika.

17

18

SVETI MARKO EVANĐELIST Budući da se tijekom godine B u liturgiji ponajviše čitaju ulomci iz Evanđelja što ga je napisao sv. Marko, dobro je znati nešto o njemu.

Sv. Marko bio je Židov, no dobro je poznavao i grčki jezik. Stoga je neko vrijeme putovao sa svetim Petrom da bi mu bio prevoditelj. Petar ga je čak nazivao svojim sinom, a u svojoj prvoj poslanici spomenuo je da je Marko bio s njime u Rimu. No Marko se na više mjesta spominje i u Djelima apostolskim. Budući da je Petar bio jedan od najbližih Isusovih učenika, Marko je, slušajući njegova svjedočanstva i naviještanje radosne vijesti, i sam učio o Kristu i vjeri. Neko vrijeme putovao je i sa svetim Barnabom i svetim Pavlom, a predaja kaže da ga je upravo Pavao potaknuo da napiše Evanđelje. Markovo je Evanđelje najkraće, ali vjerojatno i najstarije. U Aleksandriji je 65. godine osnovao kršćansku zajednicu u kojoj je bio biskup, a tri godine kasnije tamo je ubijen zbog svoje vjere. U devetom stoljeću njegovo je tijelo preneseno u Veneciju, pa ga otada tamo najviše štuju.

Na slikama ga prikazuju s krilatim lavom jer on simbolizira snagu uskrsnuća i pobjede nad smrti. Njegov spomendan proslavljamo 25. travnja.

19

IZ TJEDNA U TJEDAN KROZ LITURGIJSKU GODINU Osim za sve nedjelje, pripremili smo ti priloge i za zapovjedne blagdane što ih proslavljamo uz određene datume, najčešće u tjednu, a to su Božić, svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove (Tijelovo), Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo (Velika Gospa) i svetkovina Svih svetih.

Za svaki od tih dana u ovoj knjizi možeš pročitati prepričan ulomak iz Evanđelja i kratko promišljanje o pročitanom ulomku, a pitanja i poticajna sličica pomoći će ti da promišljaš o svojoj vjeri i svojem odnosu s Bogom.

Uz prepričani ulomak iz Evanđelja zapisali smo i biblijsku kraticu koja označava gdje u Svetom pismu možeš pronaći cjelovit tekst tog ulomka.

Naime, Sveto pismo sastoji se od 73 knjige i svaka od njih ima svoj naziv. A da bismo se u njima lakše mogli snalaziti, svaka knjiga podijeljena je na poglavlja, a poglavlja su podijeljena na retke.

Naziv biblijske knjige pišemo kraticom. Primjerice, Lk je kratica za knjigu Evanđelje po Luki. Prvi broj nakon kratice označava broj poglavlja, a sljedeći brojevi su brojevi redaka. Pa tako kad napišemo Lk 18, 15—17, to znači da se ulomak nalazi u Evanđelju po Luki, u osamnaestom poglavlju, od petnaestog do sedamnaestog retka.

Pronađi taj ulomak u Svetom pismu pa ga pročitaj, a bilo bi dobro da ga i zapišeš. Želimo ti da se čitajući Evanđelje za djecu često sjetiš tih Isusovih riječi i da upamtiš da te Isus želi u svojoj blizini...

Bog te blagoslovio!

21

S adrž a j Uvodna riječ. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Liturgijska godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Došašće. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Božićno vrijeme. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Korizma. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Vazmeno trodnevlje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Uskrsno vrijeme. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Vrijeme kroz godinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Liturgijske boje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Sveti Luka evanđelist . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Iz tjedna u tjedan kroz liturgijsku godinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3 5 7 9 11 12 13 15 17 19 21

DOŠAŠĆE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 Prva nedjelja došašća (Mk 13, 33—37) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 Druga nedjelja došašća (Mk 1, 1—8). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 Treća nedjelja došašća (Iv 1, 6—8.19—28) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Četvrta nedjelja došašća (Lk 1, 26—38) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 BOŽIĆNO VRIJEME. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Božić (Iv 1, 1—5.9—14) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Sveta obitelj Isusa, Marije i Josipa (Lk 2, 22—40) . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Druga nedjelja po Božiću (Iv 1, 1—18) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 141

Nedjelja krštenja Gospodinova (Mk 1, 7—11) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 KORIZMA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 Prva korizmena nedjelja (Mk 1, 12—15) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 Druga korizmena nedjelja (Mk 9, 2—10) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 Treća korizmena nedjelja (Iv 2, 13—25) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 Četvrta korizmena nedjelja (Iv 3, 14—21) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 Peta korizmena nedjelja (Iv 12, 20—33) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 Nedjelja muke Gospodnje. Cvjetnica (Mk 14, 1—15,47) . . . . . . . . . . . . . 48 USKRSNO VRIJEME . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 Nedjelja uskrsnuća Gospodinova (Iv 20, 1—9) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 Druga uskrsna nedjelja (Iv 20, 19—31) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 Treća uskrsna nedjelja (Lk 24, 35—48) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 Četvrta uskrsna nedjelja (Iv 10, 11—18) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 Peta uskrsna nedjelja (Iv 15, 1—8) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 Šesta uskrsna nedjelja (Iv 15, 9—17) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 Sedma uskrsna nedjelja (Iv 17, 11b—19) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 Nedjelja Pedesetnice. Duhovi (Iv 20, 19—23) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 VRIJEME KROZ GODINU. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 Svetkovina presvetoga Trojstvo (Mt 28, 16—20) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 Svetkovina presvetoga Tijela i Krvi Kristove (Mk 14, 12—16,22—26) . . . . . 68 142

Druga nedjelja kroz godinu (Iv 1, 35—42) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 Treća nedjelja kroz godinu (Mk 1, 14—20) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 Četvrta nedjelja kroz godinu (Mk 1, 21—28) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 Peta nedjelja kroz godinu (Mk 1, 29—39) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 Šesta nedjelja kroz godinu (Mk 1, 40—45) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 Sedma nedjelja kroz godinu (Mk 2, 1—12) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 Osma nedjelja kroz godinu (Mk 2, 18—22) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 Deveta nedjelja kroz godinu (Mk 2, 23—3.6) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 Deseta nedjelja kroz godinu (Mk 3, 20—35) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86 Jedanaesta nedjelja kroz godinu (Mk 4, 26—34) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 Dvanaesta nedjelja kroz godinu (Mk 4, 35—41) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 Trinaesta nedjelja kroz godinu (Mk 5, 21—43) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92 Četrnaesta nedjelja kroz godinu (Mk 6, 1—6) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94 Petnaesta nedjelja kroz godinu (Mk 6, 7—13) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96 Šesnaesta nedjelja kroz godinu (Mk 6, 30—34) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 Sedamnaesta nedjelja kroz godinu (Iv 6, 1—15) . . . . . . . . . . . . . . . . . 100 Osamnaesta nedjelja kroz godinu (Iv 6, 24—35) . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 Devetnaesta nedjelja kroz godinu (Iv 6, 41—51) . . . . . . . . . . . . . . . . . 104 Dvadeseta nedjelja kroz godinu (Iv 6, 51—58) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106 Dvadeset i prva nedjelja kroz godinu (Iv 6, 60—69) . . . . . . . . . . . . . . 108 Dvadeset i druga nedjelja kroz godinu (Mk 7, 1—8a.14—15.21—23) . . . . 110 143

Dvadeset i treća nedjelja kroz godinu (Mk 7, 31—37) . . . . . . . . . . . . . 112 Dvadeset i četvrta nedjelja kroz godinu (Mk 8, 27—35) . . . . . . . . . . 114 Dvadeset i peta nedjelja kroz godinu (Mk 9, 30—37) . . . . . . . . . . . . . 116 Dvadeset i šesta nedjelja kroz godinu (Mk 9, 38—43.45.47—48) . . . . . 118 Dvadeset i sedma nedjelja kroz godinu (Mk 10, 2—16) . . . . . . . . . . . . 120 Dvadeset i osma nedjelja kroz godinu (Mk 10, 17—30) . . . . . . . . . . . . 122 Dvadeset i deveta nedjelja kroz godinu (Mk 10, 35—45) . . . . . . . . . . . 124 Trideseta nedjelja kroz godinu (Mk 10, 46—52) . . . . . . . . . . . . . . . . . 126 Trideset i prva nedjelja kroz godinu (Mk 12, 28b—34) . . . . . . . . . . . . 128 Trideset i druga nedjelja kroz godinu (Mk 12, 38—44) . . . . . . . . . . . . 130 Trideset i treća nedjelja kroz godinu (Mk 13, 24—32) . . . . . . . . . . . . 132 Isus Krist — Kralj svega stvorenja (Iv 18, 33b—37) . . . . . . . . . . . . . . . 134 Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo (Lk 1, 39—56) . . . . . . . . . 136 Svetkovina Svih svetih (Mt 5, 1—12a) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138

144

Liturgijska godina

B

IVA NORŠIĆ

Liturgijska godina

B

ina

Ova knjiga na privlačan i zanimljiv način pomaže djeci da se tijekom cijele liturgijske godine pripremaju za nedjeljne mise te da upoznaju Božju riječ, Božju poruku i njegovu neizmjernu ljubav. Uz originalne, zabavne i poučne ilustracije, kao i poticajna pitanja te tumačenja Božje riječi djeci razumljivim rječnikom, maleni čitatelji promišljat će o vjeri i o tome kako se vjera odražava na njihov život. Knjiga je prekrasan dar djeci, ali i dragocjena pomoć roditeljima, bakama i djedovima, katehetama i svima onima koji pomažu djeci da upoznaju Boga i rastu u vjeri.

IVA NORŠIĆ

Liturgijska god

ISBN 978-953-11-1826-2

Cijena: 16,00 €

Kršćanska sadašnjost