9 minute read
3. MMK - Depopulacijski momentum
SREĆKO KAJIĆ
Advertisement
Nakon prva dva uspješno održana međunarodna inter/multidisciplinarna kongresa, Prostora kroz prizmu održivosti 2016. i Urbane utopije 2017. godine, na prijelazu sa studenog na prosinac 2019. godine održan je treći međunarodni multidisciplinarni kongres KSG-a pod nazivom Depopulacijski momentum. Na ovom trodnevnom događaju koji se odvijao u prostorima Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu sudjelovalo je oko 150 sudionika iz šest različitih država od čega dvadesetak izlagača te isto toliko stručnjaka i profesora.
Nakon održivog razvoja i urbanog planiranja - tematika kojima su se bavili prethodni kongresi - tzv. 3. MMK približio se stanovništvu uz demogeografsku tematiku koja je vidljiva i iz samog naslova kongresa. Depopulacijski momentum svojim imenom aludira na činjenicu da je depopulacija Hrvatske uhvatila mah ili moment, a jedan od ciljeva kongresa bio je ukazivanje na tu problematičnu činjenicu i raspravljanje o istoj. Kongres se sastojao od pet sekcija (četiri na hrvatskom jeziku i jedna, međunarodna, na engleskom) sa studentskim izlaganjima i panel-raspravom te terena na Žumberku na kojemu su studenti imali priliku iz prve ruke uvidjeti posljedice depopulacije na stvarnom prostornom primjeru.
Depopulacijski momentum svečano je otvoren uz kratki govor izaslanika Predsjednice RH Danka Relića te kratki pozdrav Dragana Sokolovića, predstavnika GIS Clouda, jednog od sponzora Kongresa, kao i Magdalene Makar, predsjednice KSG-a. Između govora, posebnom ugođaju doprinijela je glazbena kulisa koju je pružio naš Geodeamus, a nakon kratke stanke uvodno predavanje Kongre-
Vizualni identitet kongresa
sa, pod nazivom Koji su zapravo glavni demografski izazovi Hrvatske? održao je dr. sc. Karlo Lugomer iz Atlantic Grupe.
Nakon ceremonije otvaranja i uvodnog programa prvi je dan Kongresa završen prvom od pet sekcija, naziva Međuovisnost stanovništva i socioekonomskih čimbenika u prostornom razvitku. U toj se sekciji težilo dokučiti kako socioekonomski čimbenici (zaposlenost, zastupljenost grana gospodarske djelatnosti, dobna i obrazovna struktura stanovništva, minimalna i prosječna primanja, bruto i neto dohodak, zakonodavne odredbe, javne i privatne inicijative i dr.) utječu na prirodno, a kako na društveno kretanje stanovništva. Također, nastojalo se dati odgovor kako i u kojoj mjeri javna uprava na svim administrativnim razinama te inicijative privatnih osoba i poduzeća utječu na demografski razvitak u Hrvatskoj te može li participativni pristup planiranja prostornog razvitka poboljšati socioekonomsku sliku Hrvatske. Kroz četiri studentska izlaganja, ova je sekcija obuhvatila različite prostorne sfere. Najprije smo imali prilike čuti nešto o demografskom i prostornom razvitku gradskih četvrti na primjeru Sesveta, zatim ponešto o socioekonomskim čimbenicima na nacionalnoj razini, potom na primjeru čitavog
grada (Novog Sada) te na samom kraju na županijskoj razini (Osječko-baranjska županija). Nakon izlaganja uslijedila je panel rasprava predvođena znanstvenim odborom u sastavu: gradonačelnik Oroslavja, mag. oec. Emil Gredičak, zatim profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, mag. oec. Krešimir Ivanda te profesor na Hrvatskim studijima, doc. dr. sc. Stjepan Šterc. Voditelji navedene sekcije su bili Marin Bogdanić i Katarina Plancutić.
Drugi dan kongresa otvoren je sekcijom Hrvatsko iseljeništvo – budućnost Hrvatske? čiji je cilj bio prikazati kontekst i opseg suvremenog vala iseljavanja te pokušati utvrditi određene zakonitosti i faktore postojećih procesa. Nadalje, želja je bila uvidjeti mogućnosti na koje iseljenici ili povratnici mogu pomoći Republici Hrvatskoj, neovisno radi li se o financijskim transferima iz inozemstva u domovinu, ili se radi o ostalim čimbenicima kojima povratnici mogu generirati poboljšanje trenutne društveno-gospodarske situacije. Sekciju su obilježila tri studentska izlaganja koja su se bavila emigracijom među studentskom populacijom te iseljeničkoj statistici na primjeru Irske. Nakon studenata, uslijedilo je izlaganje Denisa Daničića, gosta sekcije koji je kroz 15 minuta ispričao svoje iskustvo preseljenja iz SAD-a u Hrvatsku nakon što je završio studij. Njegovo je izlaganje zaintrigiralo studente, pogotovo dijelovi o snalaženju u našoj domovini, poteškoćama u savladavanju našeg jezika i problemima s kojima se sreću osobe koje dođu živjeti u Republiku Hrvatsku. Sekcija je završila raspravom s velikim brojem pitanja iz auditorija, potaknuta izlaganjima u kojima je bilo govora o problematici posebno osjetljivoj za studentsku populaciju – onoj iseljavanja mladih. Rasprava je predvođena znanstvenom odborom kojega su činili doc. dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, izv. prof. dr. sc Marijeta Rajković Iveta s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prof. Tuga Tarle s Hrvatskih studija, dok je četvrta članica odbora izv. prof. dr. sc. Anica Čuka sa Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru aktivno sudjelovala u recenziranju radova koji su izloženi, ali je bila spriječena prisustvovati. Voditelji navedene sekcije bili su Ana Devčić i Josip Mikinac.
Nastavno na sekciju emigracijske tematike, uslijedila je međunarodna sekcija na engleskom jeziku Migrations – a contemporary process of utmost importance čija se središnja tema odnosila na migracije današnjice u post-tranzicijskim zemljama. U sekciji su sudjelovala tri inozemna izlagača koji su nam kroz svoja zanimljiva i opsežna izlaganja približili najzastupljenije migracijske trendove u vlastitoj zemlji. Srđan Timotijević s PMF-a u Novom Sadu bavio se problematikom unutarnjih migracija u Sremu i ulogom Beograda i Novog Sada u istoj. Iduće izlaganje održao je Dimitar Petrov s Pravnog fakulteta u SofijI baveći se analizom postojeće demografske situacije u Bugarskoj koja je izuzetno nepovoljna, kao i na proučavanju čimbenika koji su doveli do iste. Posljednje izlaganje održala je Regina Medonchak, studentica geogra-
,,Ortofoto’’ snimka sudionika terena na Žumberku
Organizacijski tim kongresa
fije u Krakowu koja je istražila razloge sve brojnijeg iseljavanja Ukrajinaca u Poljsku, a budući da je i Regina sama emigrirala iz Ukrajine, bilo je izrazito zanimljivo čuti njeno osobno iskustvo. Sekcija se privela kraju panel raspravom u kojoj su sudjelovali doc. dr. sc. Petra Radeljak Kaufmann s Geografskog odsjeka i doc. dr. sc. Drago Župarić-Iljić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kroz panel raspravu, uspoređeni su migracijski procesi zemalja obrađenih u izlaganjima i Hrvatske te je zaključeno kako postoje brojne sličnosti. Naposljetku, izneseni su prijedlozi koji bi predstavljali važan iskorak u rješavanju migracijskih problema koji u post-tranzicijskim zemljama svakim danom postaju sve veći problem. Voditelji sekcije bili su Silvija Kosić i Ivan Žokvić.
Posljednji dan kongresa otvorila je četvrta sekcija, Polovi naseljenosti, usmjerena na problematiku neravnomjerne raspodjele stanovništva i funkcija kao uzrok i posljedicu sveopćeg nazadovanja određenih dijelova Hrvatske. Cilj sekcije bio je utvrditi i analizirati dva pola naseljenosti u Hrvatskoj – pozitivni pol kojeg čini glavni grad i veći gradovi uz razvijenije, propulzivne regije te negativni pol kojega čine manje razvijena područja te područja suočena s negativnim demografskim i socioekonomskim procesima. Sekcija se sastojala od četiri izlaganja koja su se bavila demografskim slikama različitih regija Hrvatske (Istrom, Cresko-lošinjskim otočjem, područjem Zaprešića) te teorijskom podlogom depopulacijskog momentuma. Sekcija je završila panel raspravom uz moderaciju voditelja Srećka Kajića i Helene Shek Brnardić te članove znanstvenog odbora: doc. dr. sc. Ksenija Bašić s Geografskog odsjeka, dr.sc. Ivo Turk s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te mag. geogr. Ivan Ivić, asistent na Geografskom odsjeku. Uz područja Hrvatske pokrivena izlaganjima, rasprava se osvrnula i na druga depopulacijom pogođena područja koja čine tzv. negativne polove naseljenosti pa je govora bilo i o Lici, Kordunu, Banovini te istoku Hrvatske.
Poslije četvrte sekcije uslijedio je odlazak na stručni teren koji se održao na Žumberačkoj gori tijekom ranog poslijepodneva posljednjega dana Kongresa. Stručni je teren organizirala članica organizacijskog odbora Sara Smolak uz sudjelovanje predstavnika Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje te LAG Vallis Colapis. Sam stručni teren osmišljen je kao nadopuna sekcije Polovi naseljenosti, a lokacija, Žumberak, odabran je upravo zbog svoje blizine glavnog grada te negativnih demografskih trendova koji ovaj prostor obilježavaju već desetljećima te ga čine negativnim polom naseljenosti. Na terenu je sudjelovalo 50-ak sudionika Kongresa te dr.sc. Ivo Turk sa Instituta “Ivo Pilar” koji je putem do Žumberka s prirodno- i društveno-geografskog aspekta predstavio područje Žumberka i njegovu depopulacijsku problematiku. Glavni dio terena održan je u eko-centru Parka prirode u Budinjaku gdje su predstavnici navedenih institucija održali izlaganja o demografskoj, ali i općenitoj situaciji na Žumberku te je održana i kratka diskusija sudionika i izlagača. Samom vožnjom do Budinjaka, sudionici Kongresa mogli su vidjeti i iskusiti neke probleme ovog područja, poput loše prometne povezanosti, ali i ljepotu i očuvanost krajolika koja je zalog za budući razvoj područja.
Publika oduševljena Geodeamusom
Posljednja sekcija dana, no i cjelokupnog kongresa bila je sekcija Prostorno-vremenske projekcije i strategije, usmjerena na procjenjivanje strategija koje bi dugoročno pridonijele Hrvatskoj na putu k željenom demografskom stanju. Sekcija se sastojala od četiri izlaganja koja su se bavila usporedbom
populacijskih politika, i njihovim utjecajem na lokalnu razinu, geografskom evaluacijom stambenih zakona te nesrazmjerom zdravstvenih djelatnika i broja stanovnika. Uslijedila je izvrsna panel rasprava koju su moderirale voditeljice Petra Pilepić i Monika Škorvaga sa sudionicima i znanstvenim odborom kojeg su činili doc. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, dr.sc. Sanja Klempić-Bogadi s Instituta za narodnosti i migracije te doc. dr. sc. Roko Mišetić, također stručnjak s Instituta za narodnosti i migracije.
Na temelju evaluacija kongresa, provedene ankete i prema mišljenju organizatora Depopulacijski momentum se pokazao kao izrazito uspješno odrađen kongres. Brojem sudionika, njihovom pripadnošću raznim nacijama, fakultetima i razinama studija čime se istaknula važnost multidisciplinarnog pristupa proučavanju stanovništva, snažnom podrškom i interesom šire društvene zajednice, visokom pripremljenošću i stručnošću kod izlaganja, kvalitetnim panel raspravama, ovaj će kongres ostati zapamćen kao izrazito velik studentski doprinos akademskoj i široj društvenoj zajednici. Od kvalitetnih studentskih izlaganja, preko izrazito stručnih panelista do zainteresiranih sudionika, kongres je ispunio i nadmašio očekivanja te dokazao kako su međunarodni multidisciplinarni kongresi jedan od najuspješnijih projekata Kluba studenata geografije u proteklim godinama te kako su definitivno ostavili traga na sceni studentskih skupova čemu svjedoči rast interesa iz godine u godinu. Ovaj već, slobodno možemo reći, tradicionalan događaj, izvrstan je zalog za budućnost i, uz prethodne kongrese, svakako poticaj budućim generacijama da nastave baštiniti tradiciju međunarodnih multidisciplinarnih kongresa.
S organizacijske strane, najvažniju ulogu u osmišljavanju i provedbi kongresa odigrao je organizacijski tim u sastavu: Marin Bogdanić, Ana Devčić, Silvija Kosić, Josip Mikinac, Petra Pilepić, Katarina Plancutić, Helena Shek Brnardić, Sara Smolak,
Monika Škorvaga, Ivan Žokvić uz glavnog koordinatora Srećka Kajića (također, neizostavno je spomenuti i članove tima su sudjelovali samo u određenom dijelu procesa organizacije, ali su svakako dali svoj obol istoj: Martin Sinković,
Ivan Majstorić i Maja Kelemin).
Naposljetku, Depopulacijski momentum ostao bi samo nedosanjani san da nije bilo podrške mnogobrojnih aktera u sponzorskom, financijskom i deklarativnom smislu zbog čega im se mora iskazati zahvalnost, makar u ovom sumiranom izdanju. Prvenstveno, zahvaljujemo Geografskom odsjeku, čiji su djelatnici pomno pratili korake organizacije kongresa i stajali na usluzi svojom ekspertizom što se odrazilo i u izvedbi samog kongresa na kojemu je nekoliko djelatnika Odsjeka činilo stručni panel, a zahvale idu i stručnjacima te znanstvenicima iz drugih institucija koji su također dali značajan obol kongresu svojom stručnošću i sudjelovanjem u provedbi istog. Također, neizostavan dio u organizaciji kongresa činili su i mnogobrojni sponzori obogaćujući kongres svojim proizvodima i financijskom potporom te pokrovitelji i davatelji deklarativne podrške čijom je zaslugom kongres dobio na značaju. Na kraju, velika zahvala ide svim studentima koji su ili izlaganjem ili svojim prisustvom oplemenili Depopulacijski momentum, kao i volonterima zaslužnima za njegovo neometano odvijanje.
Nadamo se da će ovaj članak i događaj inspirirati čitače i željno iščekujemo 4. međunarodni multidisciplinarni kongres KSG-a!
