Susret s klasičarima

HRVATSKO DRUŠTVO KLASIČNIH FILOLOGA PHILOLOGORUM CLASSICORUM SOCIETAS CROATICA Zagreb, I. Lučića 3, Zagreb

KNJIŽNICE GRADA ZAGREB KNJIŽNICA AUGUSTA CESARCA Šubićeva 40/II, Zagreb Tel. 2313 066

SUSRETI S KLASIČARIMA

SVETI JERONIM 1600. obljetnica smrti

Eusebius Sophronius Hieronymus (347. – 420.)

Autor: Ivan Bekavac Basić, prof.

Urednica tribine u ime Knjižnice Augusta Cesarca: Ivana Jirsak, prof.

Srijeda, 30. rujna 2020.

Godina XIX., tribina, br. 2, 2020.

Sveti Jeronim (naslikao hrvatski slikar Vladimir Kirin, Zagreb, 31. 5. 1894. – Zagreb, 5. 10. 1963.)

Podjela izlaganja 1.

2.

3.

4.

Život Značaj sv. Jeronima za kršćanstvo

Značaj sv. Jeronima za Hrvate Sveti Jeronim o svom pristupu prevođenju

Eusebius Sophronius Hieronymus ŽIVOTNI PUT SV. JERONIMA 

Mjesto rođenja: Stridon na granici rimskih provincija Dalmacije i Panonije oko 346./347. godine



Krštenje u 20. godini života



Mjesto smrti: Betlehem u Palestini, 419./420. godine



Danas mu se posmrtni ostaci nalaze u Rimu

Eusebius Sophronius Hieronymus Školovanje u Rimu 





Učitelj: Elije Donat, gramatičar

Uzori: Ciceron, Vergilije, Terencije, Plaut, Horacije, Marije Viktorin Grčki i hebrejski usavršio je na Istoku

Eusebius Sophronius Hieronymus RIMSKO CARSTVO 4. i 5. STOLJEĆA u vrijeme života sv. Jeronima 

313. godine Konstantinov reskript, tzv. Milanski edikt, o ravnopravnosti kršćanstva s ostalim religijama u Carstvu



325. godine Nicejski sabor i vjerovanje, osuda Arijeva učenja po kojem Isus Krist nije istobitan s Bogom Ocem



Teodozije I. Veliki, car 379-395. nakon čije smrti podjela Carstva postaje konačna (Limes Theodosianus)



Kršćanstvo postaje jedina državna religija



381. godine Prvi Carigradski opći sabor (Nicejsko-carigradsko vjerovanje; vjerovanje koje molimo na misi)



395. godine car Teodozije dijeli carstvo na Istočno i Zapadno: Honorije(395-423.) je car Zapadnog, a Arkadije (395-408.) Istočnog carstva, Arkadijev nasljednik Teodozije II (408-450.)

Pape u vrijeme sv. Jeronima • Sv. Julije I. (337-352.) – rođenje Jeronimovo 347. godine • Felix II (352-365.) – Jeronimovo školovanje, put u Trier, potom preko naših krajeva u Malu Aziju (današnja Turska) do Sirije

• Sv. Damaz I. (366-384.) – Jeronim na Carigradskom saboru 381. godine, Jeronimov povratak u Rim, gdje postaje papin tajnik i sređuje latinske prijevode sv. Pisma (382-384.)

• Sv. Siricij (384-399.) – Jeronim napušta Rim i odlazi u Palestinu, prevodi Sv. Pismo. Oko 396. godine prevodi pismo biskupa Epifanija biskupu Ivanu o čemu govori njegova poslanica prijatelju Pamahiju, a odnosi se na pitanja prevođenja (na hrvatski je to pismo preveo nedavno preminuli prof. Mate Križman)

• • • •

Sv. Atanazije I. (399-401.) – Jeronim u Betlehemu prevodi Sv. Pismo Sv. Inocent I. (401-417.) – Jeronim u Betlehemu prevodi Sv. Pismo Sv. Zosim (417-418. ) Sv. Bonifacije (418-422.), Jeronim umire u Betlehemu 30. IX. 419./420.

Eusebius Sophronius Hieronymus – suvremenik i jedan od crkvenih otaca Sveti oci Zapadne Crkve

Sveti oci Istočne Crkve 

1. sv. Atanzije (295. – 373.)



1. sv. Ambrozije (339. – 397/407.)



2. sv. Bazilije (329. – 379.)



2. sv. Jeronim (346. – 420.)



3. sv. Augustin (354. – 430.)



4. sv. Grgur Veliki (540. – 604.)





3. sv. Grgur Nazijanski (330. – 389.)

4. sv. Ivan Zaltousti (345. – 407.)

Putovanja • Stridon – Rim (školovanje) • Rim – Akvileja – Trier – Akvileja(?) -Trakija – Mala Azija – Alep – Carigrad (Sabor, 381.) – Rim (382.)

• Papa Damaz umire 384., a Jeronim potom napušta Rim. • Rim (382-385.) – Betlehem (386-30. IX. 420.)

• 390-405. radi na prijevodu sv. Pisma. Živi monaškim životom.

Rimsko carstvo za vrijeme Teodozija Velikoga

Značaj sv. Jeronima za kršćanstvo Sv. Jeronim živi i djeluje u vrijeme Rimskog carstva kad kršćanstvo postaje službena vjera carstva.

Suvremenik je značajnih teologa u istočnom i zapadnom dijelu carstva i ubraja se među velike crkvene oce, a Katolička Crkva uvrstila ga je i u red crkvenih naučitelja (doctores Ecclesiae).

•

R

Rubens : Sv. Jeronim

Značaj sv. Jeronima za kršćanstvo • Prijevod sv. Pisma na latinski koje je Rimska Crkva

prihvatila kao službeni prijevod, tek je u 20. st., poslije II. Vatikanskog sabora taj prijevod doživio redakciju.

• Jeronim je iza sebe ostavio osim prijevoda Biblije na latinski jezik, preko stotinu pisama (očuvanih 125), zatim životopise – "De viris illustribus - O slavnim muževima” s vrlo dragocjenim podatcima.

Značaj sv. Jeronima za kršćanstvo • Zaštitnik je Dalmacije, teologa, prevoditelja, knjižničara, učitelja i studenata.

• Njegov je spomendan na dan njegove smrti 30. rujna.

• Postoji predaja da je kao Dalmatinac bio nagle ćudi, pa kad bi prenaglio, imao je kod sebe kamen kojim se udarao u prsa i govorio: „Parce mihi, Domine, quia Dalamata sum. – Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac.”

Značaj sv. Jeronima za kršćanstvo U vrijeme pape Damaza započinje posao na sređivanju i redigiranju postojećih prijevodā sv. Pisma na latinski jezik.

Osim tih poslova sam je tijekom vremena preveo većinu tekstova sv. Pisma na latinski jezik s grčkog i hebrejskog izvornika. Taj prijevod poznat je pod imenom Vulgata, opisno prevedeno: „u narodu općepoznati prijevod”.

Značaj sv. Jeronima za Crkvu Suvremeni pape o sv. Jeronimu

Papa Benedikt XVI. U svojim nagovorima tijekom 2007. godine održao je dvije pobudnice o sv. Jeronimu i posebno se osvrće na prevođenje sv. Pisma, gdje naglašuje Jeronimov stav o „doslovnosti” prevođenja sv. Pisma.

Značaj sv. Jeronima za Crkvu Suvremeni pape o sv. Jeronimu

Papa Franjo je u apostolskom pismu od 30. rujna 2019.

Aperuit illis – Otvorio je njima, pozivajući se na Lk 24,45 – „Tada im otvori pamet da razumiju Pisma…” ustanovio Nedjelju Božje riječi koja će se slaviti na treću nedjelju kroz godinu počevši od 2020., na spomen 1600. obljetnice smrti sv. Jeronima prevoditelja sv. Pisma na latinski jezik.

Značaj sv. Jeronima za Hrvate 1.

2.

3.

4.

Prijepor o mjestu rođenja Jeronimska glagoljska tradicija Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima

Značaj sv. Jeronima za Hrvate Prijepor o mjestu rođenja:

Jeronim je u spisu De viris illustribus zapisao o mjestu svoga rođenja: „Hieronymus patre Eusebio natus, oppido Stridonis, quod a Gothis eversum, Dalmatiae quondam Pannoniaeque confinium fuit… – Jeronim, rođen od oca Euzebija, u utvrdi Stridon, koja je razorena od Gota, nekoć je bila na granici Dalmacije i Panonije…”

Značaj sv. Jeronima za Hrvate Prijepor o mjestu rođenja

Mjesto rođenja sv. Jeronima na ozemlju današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine različiti autori navode ova mjesta: Štrigova u Međimurju, istarski Zrenj, Strmica i Kijevo kod Knina, Opanci u općini Lovreć; u BiH Bosansko Grahovo, tvrđava Strzanj iznad Šuice, zatim područje Bugojna i Uskoplja.

Značaj sv. Jeronima za Hrvate Jeronimska glagoljska tradicija Prema istraživanjima dr. sc. Vande Kraft Soić (2011) s Katoličkog bogoslovnog fakulteta možemo glagoljašku jeronimsku tradiciju pratiti barem od 13. st. Imala je za cilj da sv. Jeronim bude zaštitnikom glagoljaša i njihove pismenosti.

Ta je činjenica posvjedočena u otpisu pape Inocenta IV. Senjskom biskupu Filipu 1248. godine.

Značaj sv. Jeronima za Hrvate Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu ima svoju dugostoljetnu pretpovijest (gostinjac za hrvatske hodočasnike u Rimu u drugoj polvici 15. st.), a novija počinje 1. kolovoza 1901. kad je papa Leon XIII. Apostolskim pismom Slavorum gentem ustanovio taj zavod u Rimu u koji se primaju svećenici podrijetlom i jezikom Hrvati. Kako se o tome može dosta priloga naći na e-mreži, zainteresiranima preporučujem da sami o tome pronađu više podataka.

Značaj sv. Jeronima za Hrvate Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima Sredinom XIX. stoljeća u Zagrebu su osnovane tri institucije nezaobilazne za hrvatsku kulturu, znanost i njegovanje narodne svijesti:

• Matica hrvatska, 1842. (grof Janko Drašković) • Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1866., danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (biskup Josip Juraj Strossmayer)

• Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima, 1868. (kardinal i prvi zagrebački nadbiskup Juraj Haulik)

Značaj sv. Jeronima za Hrvate Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima •

Kardinal Haulik potaknuo je osnutak ustanove za prosvjećivanje širokih slojeva hrvatskog naroda kvalitetnim. Vrijedne knjige ne bi trebale biti skupe, a pružale bi štivo zabavno-poučnoga sadržaja. Pregledom autora i djela koje je HKD sv. Jeronima tijekom proteklih 150 godina objavilo, možemo reći da je cilj postignut.

• Štoviše to Društvo uzimajući za zaštitnika svetog Jeronima imalo je i najnarodniju

ulogo što se posebno pokazalo poslije Drugog svjetskog rata kad mu nova vlast da bi opstalo mijenja ime u HKD sv. Ćirila i Metoda (1946.). Izvorni naziv Društvo vraća tek 1996. godine.

Sveti Jeronim o prevođenju u poslanici prijatelju Pamahiju (Ep. LVII.) Poslanica Ad Pammachium je jedna od dužih Jeronimovih poslanica što i sam Jeronim kaže. Podijeljena je u trinaest poglavlja. Čvrsto je strukturirana i postupno uvodi Pamahija, inače Jeronimova prijatelja od mladih dana, u srž problema i na kraju Jeronim donosi svoj stav o prevođenju.

Sveti Jeronim o prevođenju (Ad Pamm, c. 5.)

Jeronim u 5. poglavlju izlaže svoje poimanje prevođenja: „Ego enim non solum fateor, sed libera voce profiteor me in interpretatione Graecorum absque scripturis sanctis, ubi et verborum ordo mysterium est, non verbum e verbo sed sensum exprimere de sensu.

Habeoque huius rei magistrum Tullium…”

Sveti Jeronim o prevođenju (Ad Pamm, c. 5.)

“In quibus non pro verbo verbum necesse habui reddere, sed genus omnium verborum vimque servavi. Non enim me ea adnumerare lectori putavi oportere sed tamquam adpendere.”

Dakle, Jeronim način na koji prevodi potkrepljuje svojim uzorom Ciceronom koji je prevodio grčke autore.

Jeronim zaštićen autoritetima svojih prethodnika kaže: “Unde et ego doctus a talibus ante annos circiter viginti, et simili tunc quoque errore deceptus, certe hoc mihi a vobis obiciendum nesciens, cum Eusebii in Latinum verterem, tali inter cetera praefatione usus sum.”

Zaključak • Iz izloženoga možemo zaključiti da je Jeronim značajan autor u ranom kršćanstvu, ali i u

sljedećim stoljećima sve do danas, te da je svojim prijevodom Biblije na latinski jezik i svojim tumačenjima odredi u mnogome kretanja u kršćanskoj teologiji i egzegezi posebno u Rimoklatoličkoj Crkvi.

• Također da je u hrvatskoj kršćanskoj, ali i kulturnoj i političkoj tradiciji sv. Jeronim

odigrao značajnu ulogu samim tim što su ga Hrvati prihvatili kao svoga velikana, iako nije bio Hrvat, koji je u mnogim trenutcima hrvatske povijesti bio jak oslonac i uporište da se suprotstave mnogim opasnostima koje je povijest donosila.

• I na kraju možemo, kao klasični filolozi, mnogo od njega naučiti kako prevoditi tekstove iz jednog jezika i kulture u drugi jezik i kulturu.

Literatura (izbor): I. Sveti Jeronim: Izabrane poslanice /preveo fra Ivan Marković, a poslanicu LVII, Ad Pammachium preveo je Mate Križman/, Književni krug Split, 1990.

II. *** Sadržaj apostolskog pisma ‘Aperuit illis’ kojim je papa Franjo ustanovio Nedjelju Božje riječi (pristupljeno 29. 9. 2020.: https://www.bitno.net/vijesti/vatikan/sadrzaj-apostolskog-pisma-aperuit-illis-kojim-je-papa-franjo-ustanovio-nedjelju-bozje-rijeci/) *** Sv. Jeronim, tumač Božje Riječi, asketa i duhovni vođa, Kateheza Pape Benedikta XVI., na općoj audijenciji, srijeda, 7. studenoga 2007., (pristupljeno 29. 9. 2020.: https://www.vatican.va/content/benedict-xvi/hr/audiences/2007/documents/hf_ben-xvi_aud_20071107.html) Basić, Ivan: Je li sv. Jeronim rođen u Lovreću, u: Dalmatinska Zagora – nepoznata zemlja, Galerija Klovićevi dvori, 4. rujna – 21. listopada 2007., Zagreb, 2007, str. 359. – 363.

Bedeković, Josip: Knjiga o svetom Jeronimu, Iliriku i Međimurju (preveo s latinskog Marko Rašić), Zagreb, 2017.

Bekavac Basić, Ivan: De optimo genere interpretandi (rukopis referata koji je autor trebao održati na XIV. Mediteranskim korijenima filozofije u Splitu 3. rujna 2020.)

Bekavac Basić, Ivan: Glagoljica: svetojeronimska srednjovjekovna glagoljaška tradicija i ćirilometodska tradicija, izlaganje na tribini Susreti s klasičarima, 18. 10. 2018. godine u Knjižnici Augusta Cesarca.

Bekavac Basić, Ivan: Sveti Jeronim i Župa Lovreć-Opanci, u: Lovreć-Opanci. List Župe Svetog Duha, Lovreć 2019., br. 11, str. 73. - 74.

Bratulić, Josip: Sveti Jeronim Dalmatinac, u: Sveti Jeronim: Izabrane poslanice /preveo fra Ivan Marković, a poslanicu LVII Ad Pammachium preveo Mate Križman/, Književni krug Split, 1990., str. IX. – XLVI. Glibota, Milan: Lovreć – rodno mjesto svetog Jeronima, u: Lovreć crtice iz prošlosti, mletački i austrijski popisi i katastri, Lovreć-Zadar-Imotski, 2007., str. 26. 28.

Kraft Soić, Vanda: Otpis Inocenta IV. senjskom biskupu (1248.) pod patronatom Sv. Jeronima II. Povijesni usud glagoljice i začetci jeronimske tradicije1, Zagreb, 2016. ( pristupljeno 29. 9 2020.: Vanda_Kraft_Soic.pdf) Razum, Stjepan: Doprinos Hrvatskoga književnog društva Sv. Jeronima hrvatskoj književnosti kršćanskoga nadahnuća (pristupljeno 29. 9. 2020.: 10_S_Razum_Doprinos_hrvatskog_knjizevnog_drustva_Sv_Jeronima%20.pdf)

Impressum

Autor: Ivan Bekavac Basić, Zagreb, Hrvatska E-adresa: ivanbekavac@yahoo.com Susreti s klasičarima, godina XIX., tribina br. 2., 30. rujna 2020.

Suradnica u ime KGZ-a: Ivana Jirsak, prof.

Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Augusta Cesarca, Šubićeva 40/II