Ja TRGOVAC magazin – travanj 2015.

Broj 43 | Travanj 2015.

Sigurnost u maloprodaji Tehnika ispred prava Intervju

Petar Bermanec Heineken Hrvatska

U fokusu

KartiÄ?no poslovanje

COVER 2 tj. preklop

Broj 43 | Travanj 2015.

ZAKORAČITE U DIGITALNO DOBA PLAĆANJA!

Inovacija iz PBZ-a

PLAĆAJTE VIRTUALNOM AMERICAN EXPRESS® KARTICOM INTEGRIRANOM U VAŠ MOBILNI TELEFON!* PBZ grupa donosi vam inovaciju koja suvremeno bankarstvo podiže na najvišu razinu. Uz PBZ Wave2Pay uslugu plaćanje postaje još jednostavnije i sigurnije.

Da biste iskoristili prednosti novog načina plaćanja, sve što trebate učiniti je ugovoriti PBZ Wave2Pay uslugu u najbližoj PBZ poslovnici i postati korisnik Virtualne American Express kartice. Zakoračite u svijet jednostavnog, sigurnog i brzog plaćanja u zemlji i inozemstvu uz PBZ Wave2Pay uslugu!

SVIJET MOGUĆEG. wave2pay.pbz.hr *Mobilni telefon treba podržavati NFC tehnologiju i imati operativni sustav Android KitKat 4.4 ili više. Prodajna mjesta na kojima je moguće plaćanje Virtulanom American Express karticom označena su simbolima za prihvat beskontaktnog plaćanja.

American Express® je zaštićeni znak American Express Company. PBZ Card je ovlašteni izdavatelj American Express kartica u Hrvatskoj.

Uvodnik

Maroje Sabljić glavni urednik

Regionalna ofenziva

N

akon Atlantica i Agrokora i koprivnička Podravka je uspjela ostvariti strateški važno širenje u regiji akvizicijom ljubljanskog Žita, najveće prehrambene industrije u Sloveniji. Imajući sve ove akvizicije u

“Domaća maloprodaja i proizvodnja robe široke potrošnje najsvjetlija je grana hrvatskog gospodarstva” vidu, mogli bismo bez imalo oklijevanja ustvrditi kako je u proteklih nekoliko godina upravo maloprodaja i proizvodnja robe široke potrošnje najsvjetlija grana hrvatskog gospodarstva čak i u usporedbi s turizmom koji svoje nepobitne potencijale ne ostvaruje u dovoljnoj mjeri najvećim dijelom zbog neznanja kako produžiti sezonu

koja bi sasvim sigurno dodatno osnažila kako domaću trgovinu, tako i na turizam naslonjenu proizvodnju.

U ovoj se branši tako davno shvatilo da se ne može uspjeti bez konstantnog inoviranja i unapređivanja robe i usluge te osmišljavanja novih načina zarade i stvaranja novih, inovativnih vrijednosti. Brže, bolje i ugodnije premisa je kako osvojiti i zadržati kupca o čemu više možete pročitati u ovomjesečnom opsežnom prilogu na temu kartičnog poslovanja. A kolika će ta brzina biti vidjet ćete narednih mjeseci kada ćete za plaćanje češće posezati za mobitelom negoli novčanikom. Da, dobro ste pročitali, nekoliko mjeseci, ne godina, toliko brzo.

maroje@jatrgovac.hr

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 4 / Broj 43 / Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Jozo Knez, Ja TRGOVAC Ines Kovačić, PressCLIPPING Elvira Mlivić Budeš, Filaks Majda Babić, AC Nielsen Jelena Jakšić, Ipsos Puls Mladen Kožić, GfK Melani Cipot, Focus Marko Havaši, Focus Jan Jurjević, AGB Nielsen

www.jatrgovac.hr

Martina Jurković, Talentor Dalibor Šumiga, Promosapiens Maja Juričan, Mediana Fides Credos odjel analize James Walton, IGD GRAFIČKI UREDNIK: Miroslav Šiptar FOTOGRAFIJE: In-house, Dreamstime PRIJEVOD: Marijana Pasarić PRODAJA I MARKETING: Ivana Grubešić, Krešimir Vuletić telefon: 01/559 5057 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr

TISAK: GZH d.o.o.

Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb

NAKLADA: 8.080 primjeraka

IZDAVAČ: KunaPak d.o.o.

Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr Ja TRGOVAC je stručni magazin o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje. Kontroliranom distribucijom besplatno se dostavlja na trgovce, proizvođače i distributere robe široke potrošnje te prateću industriju.

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

Travanj 2015.

5

Sadržaj 8

Vijesti Većina cigareta poskupjela za kunu po kutiji

| VIJESTI

Podravka preuzela ljubljansko Žito

12

| DRUŠTVENO

ODGOVORNO POSLOVANJE

Lidl donirao devet udruga

14

| PROMOCIJE

16

| MEDIJSKI BAROMETAR

T

Pevec novi partner MultiPlusCarda Lidl na korak do trona

KARTIČNO POSLOVANJE Aktivnost na vrhuncu

str.

28

ISKORAK U SLO

18

| DUHOVNI MENADŽMENT

Ključ uspjeha

32

| INTERVJU: PETAR BERMANEC

Heineken Hrvatska

vrtke TDR, Philip Morris Zagreb, BAT Hrvatska, Legenda promet, Imperial Tobacco Zagreb i JT International Zagreb prijavile su, sukladno Zakonu o trošarinama, povećanje maloprodajnih cijena za određene marke cigareta. Posljedica je to Vladine uredbe kojom je specifična trošarina povećana s 210 na 230 kuna za tisuću komada cigareta te proporcionalna trošarina s 37 na 38% od maloprodajne cijene, a iznos minimalne trošarine na cigarete povećan je s 598,50 kuna na 648 kuna za tisuću komada cigareta. Vlada je povećala i trošarine na sitno rezani duhan s 520 na 550 kuna te ostali duhan za pušenje s 450 na 500 kuna po kilogramu. Novi cjenik prijavljen Carinskoj upravi pokazuje da je većina marki cigareta skuplja za najčešćih jednu kunu po kutiji.

36

| SIGURNOST U MALOPRODAJI

Tehnika ispred prava

Podravka pos

40

| SREDSTVA ZA PRANJE I ODRŽAVANJE RUBLJA

Prodaja u slobodnom padu

50

| LJUDSKI RESURSI

52

| ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

56

| IT ODJEL

58

| INTERVJU: MARK THOMSON

62

| BIHEVIORALNI MARKETING

64

| SAPUN

70

| PROFIL KOMPANIJE

74

| IZ REGIJE

75

| IZ SVIJETA

76

| GLOBALNA KRETANJA

78

| ŠTO JEDEMO

82

| JA TRGOVAC

84

| NOVO NA POLICI

P

odravka je u Ljubljani s konzorcijem prodavatelja sklopila ugovor o kupnji 51,55 posto dionica ljubljanskog Žita, po cijeni od 180,1 euro po dionici odnosno za 33,03 milijuna eura. Konzorcij prodavatelja čine Slovenski državni holding te Modra zavarovalnica, KD Kapital, KD Skladi, Adriatic Slovenica i NLB Skladi.

Nakon završetka ove transakcije,

Spajanje ugodnog s korisnim Cedevita - Zdravo je biti razigran

PBZ predstavila mobilni novčanik Zebra Technologies

Jeste li dinosauri ili vizionari?

Kategorija velikih korisnika Adris Grupa

Heineken novi vlasnik Pivovarne Laško Kraft Foods i Heinz potvrdili spajanje Ekosustav inovacija

Šećer - Oprezno sa slatkim Ćurić Co.

6

Travanj 2015.

Rast potrošnje sedmi mjesec zaredom

P

romet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u veljači je, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao 0,5, a realno 1,9% u odnosu na isti mjesec prošle godine.

To predstavlja blago usporavanje stope rasta, s obzirom da je u siječnju potrošnja ojačala 2,1% na godišnjoj razini. No, to predstavlja i nastavak rasta potrošnje već sedmi mjesec zaredom, što nije zabilježeno još od 2007. godine.

www.jatrgovac.hr

VENIJU

stala većinski vlasnik ljubljanskog Žita Grupa Podravka svrstat će se u sam vrh prehrambene industrije na tržištu Slovenije, s ukupnim prihodom na godišnjoj razini od oko 900 milijuna kuna, dok će ukupni konsolidirani godišnji prihod Grupe Podravka nakon preuzimanja Žita iznositi oko 4,5 milijardi kuna. “Akvizicijom Žita stvaramo novog prehrambenog lidera na tržištu Slovenije sa značajnim potencijalom

rasta na brojnim tržištima na kojima je Podravka prisutna”, istaknuo je prilikom potpisivanja ugovora predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić. Kazao je i kako ovo predstavlja snažan iskorak u internacionalizaciji poslovanja pri čemu tržište Slovenije postaje jedno od Podravkinih najznačajnijih tržišta. Vlasnici Žita su s Podravkom postigli cijenu od čak 180,1 euro za dionicu, što znači da će

koprivnička kompanija ukupno za Žito izdvojiti 64 milijuna eura ili blizu pola milijarde kuna. Žito u svome portfelju ima široku paletu prepoznatljivih marki proizvoda, poput krovne marke Žito (brašno i pekarski proizvodi), potom Zlato polje (riža, tjestenina, mlinarski proizvodi), Maestro (monozačini), 1001 Cvet (čajevi), Natura (žitarice i mahunarke), Gorenjka (čokolada) i Šumi (bomboni).

Ukinute kvote za proizvodnju mlijeka

K

vote za mlijeko u cijeloj Europskoj uniji ukinute su 31. ožujka te su sada mljekari potpuno prepušteni tržišnim uvjetima.

Kvote za mlijeko u EU-u uvedene su 1984., u vrijeme kada je proizvodnja u Uniji bila daleko iznad potražnje. Mogućnost neograničene proizvodnje ići će na ruku u prvom redu velikim europskim proizvođačima, ali i potrošačima jer će cijene biti niže. Međutim, za hrvatske mljekare ovo je loša vijest jer će se mali proizvođači teško oduprijeti konkurenciji.

www.jatrgovac.hr

Travanj 2015.

7

Vijesti Agrokor pokreće platformu za online trgovinu

KARIJERE Novi članovi menadžment tima Heineken Hrvatska

Menadžment tim kompanije Heineken Hrvatska ima dva nova člana: Petar Bermanec novi je direktor prodaje, dok je Peter Heere novi direktor financija. Bermanec u kompaniji radi od 2011. godine. Bio je rukovoditelj Odjela trade marketinga, a nakon toga je vodio Odjel ključnih kupaca. Kao direktor prodaje, Bermanec će biti zadužen za jačanje pozicije na tržištu kroz daljnji razvoj prodaje te upravljanja portfeljem. Peter Heere na novu poziciju dolazi s mjesta direktora kontrolinga Grupe Zywiec, Heinekenove pivovare u Poljskoj. Na svojoj novoj poziciji, Heere će biti odgovoran za financijski rezultat, strateške financijske ciljeve i sve financijske procese uključujući Odjel nabave i IT odjel kompanije Heineken Hrvatska.

Zoran Mabić novi izvršni direktor prodaje u Francku

Z

oran Mabić novi je izvršni direktor prodaje Francka i član menadžment tima. Na novoj će funkciji biti odgovoran za daljnji razvoj i provedbu strategije u svim prodajnim kanalima i na svim tržištima Franckova poslovanja. Mabić je u dosadašnjoj karijeri obavljao niz vodećih dužnosti u velikim kompanijama.

Tako u Franck dolazi s mjesta direktora sektora prodaje Heinekena Hrvatska, a bogato komercijalno i menadžersko iskustvo stjecao je i kao direktor prodaje i trade marketinga u Alca Grupi i Luri.

8

Travanj 2015.

N

Ponude za TDR u svibnju

O

bvezujuće ponude za strateško partnerstvo u TDR-u mogle bi biti dostavljene do sredine svibnja. Trenutačno su u tijeku razgovori s interesentima koji su obavili dubinsko snimanje, nakon čega mogu predati ponudu, a hoće li se ona prihvatiti ili ne, odlučivat će dioničari na skupštini koja će biti sazvana prema planu do lipnja pa bi tako novi ulagač mogao biti poznat do ljeta. Uvjeti Adrisa za novog ulagača ostaju, a to je zadržavanje proizvodnje u Kanfanaru i plasiranje novca od prodaje udjela u TDR-u u nove investicije. Prema dostupnim informacijama, najizgledniji kandidati za preuzimanje su China National Tobacco Corporation i Japan Tobacco International.

akon što je u protekle dvije godine uložio više od 1,5 milijardi kuna u informatičke tehnologije, Agrokor je započeo realizaciju nove regionalne online platforme A007 s ciljem da ona postane vodeće mjesto internetske kupnje u regiji. Radi se o online kupnji širokog spektra proizvoda i usluga zbog čega je Agrokor krenuo u potragu za stručnjacima različitih profila. “Razvoj projekta A007 počeo je u 2014. godini. Riječ je o velikoj regionalnoj platformi za e-commerce koja će imati širu ponudu proizvoda i usluga, velik broj uključenih partnera, više pogodnosti, te će biti u skladu s najnovijim sigurnosnim standardima i u potpunosti prilagođena potrebama i navikama kupaca”, kazali su iz Agrokora.

Trgovci naplaćuju gratis proizvode

T

ržišni inspektori Ministarstva gospodarstva u pojačanom nadzoru trgovačkih lanaca mješovitom robom kod većine lanaca utvrdili su povrede odredaba Zakona o zaštiti potrošača, a protiv prekršitelja su podneseni optužni prijedlozi. Naime, tržišni inspektori su na cjelokupnom području Hrvatske obilazili trgovačke lance mješovitom robom i tom su prilikom kontrolirali prvenstveno

artikle koji imaju na sebi oznaku “gratis”.

Prilikom nadzora je utvrđeno da određeni broj proizvoda nije u skladu sa Zakonom, odnosno da su proizvodi s tom oznakom naplaćivani. Za takvu vrstu nepoštene poslovne prakse zakonom je propisana novčana kazna u rasponu od 10 do 100 tisuća kuna, odnosno za odgovornu osobu u tim pravnim osobama u rasponu od 10 do 15 tisuća kuna.

Sklopljena predstečajna nagodba za Puljanku Na Trgovačkom sudu u Rijeci odobreno je sklapanje predstečajne nagodbe između trgovačke kuće Puljanka d.d. i vjerovnika, sukladno Planu financijskog restrukturiranja. Navedena vijest priželjkivani je rasplet procesa, s obzirom da

•••

su vjerovnici Društva na ročištu u srpnju 2014. godine prihvatili predstavljeni Plan financijskog i operativnog restrukturiranja. Inače, u prva dva mjeseca ove godine Puljanka je ostvarila 11% viši prihod od prodaje u odnosu na lani.

www.jatrgovac.hr

Spar otvorio tri supermarketa

T

rgovački lanac Spar Hrvatska otvorio je koncem ožujka i početkom travnja tri nova supermarketa – u Zagrebu, Varaždinu i Zaprešiću.

Zagrebačka trgovina nalazi se u ulici Grada Mainza te je najveći Spar supermarket u zapadnom dijelu grada: ima 1.350 m² prodajne površine, nudi 8.000 artikala te zapošljava 41 djelatnika.

U svoj drugi supermarket u

Varaždinu Spar je investirao 45 milijuna kuna. Prodavaonica raspolaže s 1.300 m² prodajne površine te zapošljava 31 djelatnika.

U Zaprešiću je otvoren preuređeni Spar supermarket u ulici Ksavera Šandora Gjalskog 66, što je jedna od 20 trgovina preuzetih lani od Dione. U renoviranje ove trgovine uloženo je skoro 6 milijuna kuna.

Povratak inflacije u ožujku

U

ožujku su deflatorni pritisci oslabili, što je dovelo godišnju razinu rasta indeksa potrošačkih cijena nakon tri mjeseca minimalno iznad nule (0,1%). Ublažavanje se deflatornih pritisaka u prvom redu odnosi na manje oštar pad cijena naftnih derivata (lož ulja -0,7%, goriva i maziva

za prijevozna sredstva -8,2%) nego ranijih mjeseci, te rast cijena hrane (0,4%) koji je nakon 14 mjeseci pada započeo u veljači (posebno cijene neprerađenih prehrambenih proizvoda). Nešto je veći rast cijena hrane povezan i s jačanjem dolara koji je poskupio robu (npr. banane).

Agrokor izašao iz otkupa voća i povrća

A

groFructus grupa iz Donjeg Miholjca, u većinskom vlasništvu Denisa Matijevića, preuzela je od koncerna Agrokor Ivice Todorića tvrtku Kor Neretva.

Iz koncerna su pojasnili da je Agrokor napustio posao otkupa voća i povrća u dolini Neretve i u tijeku je preuzimanje od strane AgroFructus Grupe. Todorić i Matijević surađuju više od desetljeća, proteklih godina bili su partneri u više projekata od kojih je AgroFructus najznačajniji. Agrokor okrenuo novom poslovnom konceptu u kojemu on nastavlja proizvodnju povrća u Belju i Vinkovcima, ali

www.jatrgovac.hr

više ne otkupljuje, a Matijević je svoju poduzetničku strategiju zacrtao upravo na okrupnjavanju tog sektora pa je nakon preuzimanja AgroFructusa u portfelj stavio i Kor Neretva.

Travanj 2015.

9

Vijesti KARIJERE Promjena u rukovodstvu Mondeleza u EAM regiji

M

ondelēz International, globalni proizvođač potrošačkih brendova Milka, Oreo, Jacobs i Trident, objavio je promjenu rukovodstva u poslovnoj jedinici zaduženoj za EAM regiju koja obuhvaća tržišta istočnoga Jadrana (Srbija, Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora, Albanija). Naime, od 1. travnja 2015. Peter Jagodič postao je novi generalni direktor Mondelēz Internationala za istočno-jadransku regiju. Neposredno prije ovog imenovanja, Jagodič je obavljao funkciju rukovoditelja prodaje za tržište Srbije i Bosne i Hercegovine i prokurista kompanije. Mondelēz Internationalu se pridružio 2009. godine kao menadžer prodaje i direktor za tržište Slovenije. Prethodno je devet godina radio u Henkelu.

Šefu AZTN-a novi petogodišnji mandat

M

ladenu Cerovcu, čelniku Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), od 15. travnja je započeo novi petogodišnji mandat. U AZTN-u Cerovac radi od njegovog osnivanja 1997. godine. U studenome 2013., odlukom Hrvatskog sabora, imenovan je za predsjednika Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja. Prošao je posebnu specijalističku obuku iz područja prava tržišnog natjecanja, a uže se specijalizirao za kontrolu koncentracija poduzetnika. Gost predavač je na Pravnom i Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, ZŠEM u Zagrebu i Sveučilišnom odjelu za forenzičke znanosti u Splitu. Cerovac govori engleski i njemački, a služi se talijanskim jezikom.

10

Travanj 2015.

Podravka otvorila predstavništvo u Pekingu

P

odravka je nedavno otvorila svoje prvo predstavništvo u kineskoj prijestolnici čime je naznačila službeni proboj na tržište najmnogoljudnije zemlje svijeta.

“Zapravo, Podravka je prisutna u Kini već dugi niz godina s pokušajima ulaska na kinesko tržište.

Međutim, Podravka je shvatila da ako ne bude fizički prisutna ovdje i ne otvori svoje predstavništvo, jako teško će ostvariti neke ozbiljnije napretke na ovom tržištu”, izjavio je Goran Kapičić, glavni predstavnik prvog predstavništva Podravke u Kini, u intervjuu za Kineski ra-

dio internacional. Predstavništvo Podravke u Pekingu već je započelo s registracijom proizvoda i uspostavljanjem ozbiljnih veza s poslovnim partnerima.

Sunovrat proizvodnje voća i povrća u Hrvatskoj

P U Hrvatskoj 2% lažnih deklaracija

P

rema podacima Hrvatske agencije za hranu (HAH), u Hrvatskoj je 1-2% hrane koja nema odgovarajuće deklaracije. To je i dalje mnogo bolje od europskog prosjeka, gdje oko 5% hrane ne odgovara onome što piše na deklaracijama. Što se tiče maslinova ulja, pokazalo se da proizvodi nisu bili u skladu s deklaracijom i morali su biti povučeni iz prodaje. Od 1. travnja primjenjuju se nova pravila o deklaracijama za smrznuto meso, od mjesta uzgoja do mjesta klanja i pakiranja. U ovom segmentu proizvoda do sada dosta toga nije bilo transparentno, navode iz HAH-a.

roizvodnja povrća, voća i grožđa u 2014. godini sunovratila se, samo potvrđujući kakve je posljedice ta ekstremno kišna godina ostavila na tvornicu hrane pod vedrim nebom. Tako je lani proizvodnja šljiva smanjena za čak 75%, trešanja za 68%, a jagoda za 12%.

Krušaka je lani proizvedeno 18% manje, smokava 40%, a maslina čak 74% manje, dok pad za 28% bilježi i proizvodnja grožđa, dinja za 39%, salate za 37%, krastavaca i kornišona za 15%, kupusa bijeloga za 24%, rajčica za 19%, paprike za 12%, a graha za svježe zrno i mahune za 16% te jabuka za 9%.

Krčki pršut prvi hrvatski proizvod zaštićen u EU Hrvatska je dobila prvu oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla. Krčki pršut je prvi proizvod čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu. U Službenom listu Europske unije od 14. travnja 2015. godine objavljena je Pro-

•••

vedbena uredba Komisije EU od 26. ožujka o upisu naziva Krčki pršut u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP).

Proizvodnja Krčkog pršuta ograničena isključivo na područje otoka Krka.

www.jatrgovac.hr

Otvoren KTC Centar u Čakovcu objektu stare robne kuće na Franjevačkom trgu otvoren je novi prodajni centar – Robna kuća KTC Centar Čakovec. Na ukupno 850 četvornih metara prostora u prizemlju KTC nudi dnevno svježu prehranu, pića, čistila i kućne potrepštine, a na katu male kućanske aparate, audio i video opremu te dječji centar.

Poznati trgovački lanac čije je

HUP i Carinska uprava o švercu duhana

U

prva tri mjeseca ove godine zaplijenjeno je 23,3 tone duhana, što je gotovo jednaka količina kao u čitavoj 2014. godini, istaknuto je na konferenciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Carinske uprave u povodu predstavljanja kampanje protiv šverca duhana pod nazivom “Znate li dovoljno o švercanom du-

hanu”. Tijekom 2014. carinski su službenici zaplijenili oko 26,3 tone duhana, od kojeg se moglo proizvesti oko 26,3 milijuna komada cigareta vrijednih 27 milijuna kuna, istaknuo je ravnatelj Carinske uprave Zlatko Grabar dodajući kako je od zaplijenjenih 26,3 tone utajeno oko 15 milijuna kuna trošarinskih davanja.

Pevec otvorio trgovinu u Šibeniku

P

evec je u Šibeniku, u sklopu poslovnog centra Dalmare, otvorio svoju 19. trgovinu u Hrvatskoj i treću koju je tvrtka otvorila u travnju. Naime, sredinom ovog mjeseca Pevec je preselio u nove prostore u Varaždinu te otvorio novi prodajni centar na zagrebačkom Črnomercu. U novom prodajnom centru u Šibeniku posao je našlo 50 osoba. Povodom otvorenja, iz Peveca navode kako i ove godine nastavljaju s dvoznamenkastim rastom prodaje, dok

je prošlu godinu ovaj trgovac završio s prihodima od oko 870 milijuna kuna i rastom od 21 posto u odnosu na godinu prije.

Ove godine cilj je imati prihode veće od milijarde kuna.

Veliki skok industrijske proizvodnje u Hrvatskoj

•••

Hrvatska je u veljači ponovno prednjačila snažnim skokom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini među zemljama Europske unije, zajedno s Irskom, Litvom i Grčkom. U veljači je tako sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj narasla 3,5% u odnosu na prethodni mjesec, kada je prema podacima Eurostata potonula 4%.

www.jatrgovac.hr

JUB s vama već 140 godina

sjedište u Križevcima ujedno je zaposlio 18 osoba te ih sada, sa supermarketom koji posluje već niz godina, u Čakovcu zapošljava ukupno 53.

JUB Trgovina i promet, d.o.o., Zagreb, Ulica hrvatskih branitelja 11, 10430 Samobor | Član grupe JUB

U

Zdravlju i okolišu neškodljiva unutrašnja zidna boja Travanj 2015.

11

Društveno odgovorno poslovanje Lidl donirao devet udruga

T

rgovački lanac Lidl Hrvatska i ove godine nastavlja s donacijskim programom zaposlenika “Više za zajednicu!”. Nedavno je tako uručeno devet donacija na širem zagrebačkom području: Hrvatska udruga za neurofibromatozu - HUN u Zagrebu, Kuća Sveti Vinko Paulski u Oborovu, Nogometni klub Dugo Selo Limači, KBC Rebro - dječji odjel kardiokirurgije u Zagrebu, Osnovna škola Nad lipom Zagreb, Dječji vrtić Pčelica Zagreb, Udruga invalida Samobora i Svete Nedelje, Dječji vrtić Špansko Zagreb i Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica. Projekt “Više za zajednicu!” vrijedan je pola milijuna kuna te će Lidl u ime svojih zaposlenika ove godine uručiti ukupno 88 donacija.

Odabrani projekti za nastavak Janine humanitarne kampanje

dm-drogerie markt

C

entar za rehabilitaciju Silver iz Zagreba, Konjički klub Eohippus iz Vinkovaca, Osnovna škola Stjepan Ilijašević iz Oriovca te Udruga mladih Re-Volt, Delnice projekti su za koje će se prikupljati donacije u sklopu humanitarne kampanje Jana “Voda s porukom” za 2015. Članovi žirija odabrali su najbolje između više od 150 pristiglih projekata. O samoj realizaciji odlučivat će građani na web stranici kampanje www.vodasporukom.com.

Nastavak društveno odgovornih aktivnosti

O

rganizatori dm green city projecta u suradnji s Hrvatskim savezom slijepih najavili su ovogodišnji projekt kojim se kroz niz aktivnosti želi podići razinu svijesti o važnosti održivog razvoja.

Također, jedan od ciljeva je i informiranje građana o izazovima s kojima se slijepe i slabovidne osobe suočavaju u svakodnevnom životu te će u aktivnostima projekta sudjelovati predstavnici Hrvatske udruge slijepih i Hrvatske udruge za

Lidl i P&G nastavljaju humanitarnu akciju Reci DA!

U

suradnji tvrtki Lidl Hrvatska i Procter & Gamble u svibnju se nastavlja humanitarna kampanja “Reci DA!” - daruj ljepšu svakodnevicu djeci u dječjim domovima, kojima će biti doniran namještaj, oprema za učenje, oprema za unutarnje ili vanjske igraonice, a čitav će prostor biti uređen uz pomoć dizajnerice interijera Mirjane Mi-

12

Travanj 2015.

kulec. Kampanju su predstavili predsjednik Uprave Lidl Hrvatska Boris Lukšić, članica Uprave P&G Hrvatska Lana Zanne Latos te Ana Butković, načelnica nadležnog sektora u Ministarstvu socijalne politike i mladih, koje je pružilo podršku ovoj kampanji. Pjesmom i lijepom riječi pridružili su im se Oliver Dragojević i Judita Franković.

školovanje pasa vodiča i mobilitet. Osim ove društveno odgovorne inicijative, dm je u zadnjih mjesec dana imao još dvije humanitarne akcije. Koncem ožujka zaključena je inicijativa “Tu i zima toplo srce ima” donacijom higijenskih i kozmetičkih proizvoda Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra, a završena je i kampanja “Veseli zubići” koja je imala za cilj edukaciju djece o važnosti dentalne higijene.

Izvješće o održivosti Skupine Coca-Cola Hellenic

S

kupina Coca-Cola Hellenic (Coca-Cola HBC AG), koja je prema prodajnim rezultatima drugi po veličini punioničar proizvoda tvrtke The Coca-Cola Company u svijetu, objavila je cjelovito izvješće o održivosti za 2014. godinu pod nazivom “Lijepo je podijeliti uspjeh – gradimo povjerenje i širimo radost”. To je treće cjelovito izvješće koje je tvrtka objavila i prvo u kojemu izvješćuje o svim vidovima poslovanja, upravljanja i održivosti.

www.jatrgovac.hr

Promocije Arena Centar primio certifikat Superbrands

Z

PROMO

agrebački trgovački centar Arena Centar u ožujku je dobio status Superbrands koji mu je dodijelilo stručno vijeće sastavljeno od 34 člana iz struke prema kriterijima pouzdanosti, kvalitete, razlike i emotivnog učinka. Osim ovog priznanja, iz centra su se pohvalili i rezultatima zadnjeg istraživanja GfK u kojemu je Arena Centar omiljeni centar Zagrepčana već treću godinu zaredom. Prema tom istraživanju, ovaj trgovački centar ima najvišu ocjenu kvalitete i zadovoljstva posjetitelja: 7,9. U prvom kvartalu ove godine Arena Centar bilježi 4% više kupaca (oko 2 milijuna), a promet zakupaca porastao je za 9% u odnosu na isto razdoblje lani.

Incanto rakije u tri neodoljiva okusa

T

vrtka Valentić d.o.o iz Sesveta, koja je nedavno u partnerstvu s tvrtkom Fructus pokrenula zajednički izlazak na tržište likera s domaćim brendom Incanto, na hrvatsko je tržište plasirala nove proizvode tog brenda. Radi se o tri vrste domaćih rakija: Incanto šljiva, Incanto dunja i Incanto marelica. Sve tri vrste su alkoholne jakosti od 40% vol. dobivene od najkvalitetnijeg voća. Nakon što se na voću odvoje koštice, koža i pokožica, kontroliranom fermentacijom te destilacijom u bakrenim kotlovima postižu se neodoljive arome. Sve tri navedene Incanto rakije poslužuju se ledeno ohlađene u karakterističnim rashlađenim čašama. Incanto rakije se mogu pronaći u različitim pakiranjima koja mogu zadovoljiti i najprobirljivije kupce. Detaljnije informacije o proizvodima dostupne su na: www.valentic-drinks.com.

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.

14

Travanj 2015.

LOYALTY PROGRAM

Pevec novi partner MultiPlusCarda

N

ajvećem programu nagrađivanja vjernosti u Hrvatskoj od 1. travnja 2015. pridružio se i trgovački lanac Pevec koji sa 17 prodajnih centara zauzima vodeću poziciju u “uradi sam” segmentu . Od gotovo 100 tisuća raznih artikala u svim prodajnim centrima kupcima je na raspolaganju velik izbor proizvoda za dom, vrt i hobi.

Ulaskom Peveca MultiPlusCard program značajno je proširio ponudu na neprehrambeni segment u maloprodaji

te time svojim članovima pružio dodatnu vrijednost kroz mogućnost skupljanja bodova i ostvarivanja pogodnosti kod novog partnera. Pevec sudjeluje u Programu na način da članovi MultiPlusCard programa skupljaju bodove kupujući na svim prodajnim mjestima Peveca uz predočenje svoje MultiPlusCard kartice.

Korisnik dobiva određeni broj bodova, ovisno o tome plaća li gotovinom ili karticom, a kako bi koristio nagradne bodove, korisnik mora u jednom obračunskom razdoblju koje traje tri mjeseca prikupiti najmanje 325 bodova.

Agencija godine Bruketa&Žinić OM

P

restižnu nagradu Agencija godine na Danima komunikacija u Rovinju osvojila je agencija Bruketa&Žinić OM koja je nagrađena i Grand Prix nagradom za kampanju “Vremenski trezor” Zagrebačke banke uz agencije MediaCom i Degordian. Nagradu za Oglašivača godine osvojila je Zagrebačka banka, a nagradu MIXX “Best in Show” agencija Drap za kampanju “1000 Nescafé šalica”. Drugo mjesto dijele agencije BBDO Zagreb, Imago reklamna agencija, McCann Zagreb i agencija Señor, dok je treće mjesto pripalo agenciji Grey Worldwide Zagreb.

www.jatrgovac.hr

Belgijci osvojili Henkel Innovation Challenge

U

finalu međunarodnog natjecanja “Henkel Innovation Challenge”, koje je održano u Beču početkom travnja, sudjelovala su 23 studentska tima iz 28 zemalja, uključujući i hrvatski tim “Amidza”. Tim iz Hrvatske je, nakon osvojenog prvog mjesta lani, i ove godine ostvario dobar rezultat te ušao među osam najboljih timova. S proizvodom naziva “Persil Energy Patch” belgijski tim “The Sharp Shepards”, Jérémy Denisty i Marine Van Halle, studenti s Université Catholique de Louvain, osvojili su ovogodišnje natjecanje.

Sto godina dizajna Coca-Coline bočice

O

d sredine travnja pa do sredine svibnja u veleprodajnom centru METRO Cash & Carry u Jankomiru prigodno se obilježava 100. obljetnica dizajna Coca-Coline bočice. Sve posjetitelje centra očekuje druženje s profesionalnim barmenom koji će tim povodom predstaviti načine savršenog posluživanja i točenja Coca-Cole iz staklene bočice. METRO i Coca-Cola podsjetit će okupljene kako je nastala slavna Coca-Colina bočica čiji je prepoznatljivi dizajn patentiran 1915. i koji je tijekom prošloga stoljeća zaslužio status ikone popularne kulture.

Podravka za kampanju temeljci osvojila Effie nagradu

S

a središnjeg nacionalnog festivala oglašavanja Dani komunikacija, Podravka se vratila s brončanom Croatia Effie nagradom osvojenom u kategoriji hrane i to za kampanju “Srce vašeg jela”. Kampanja je rađena u suradnji s Bruketa&Žinić OM te medijskom agencijom Unex Media. Kroz medije i aktivnosti na prodajnim mjestima potrošačima su predstavljeni Podravka temeljci i demonstrirana njihova upotreba u raznovrsnim jelima.

Kampanja je postigla značajne tržišne efekte, a upravo ti pokazatelji najviše govore o uspjehu Podravka temeljaca.

Hrvatski limun za Karlovačko Limun Natur Radler

K

arlovačka tvrtka “Heineken Hrvatska” na otoku Visu je sadnjom sadnica limuna započela projekt “Hrvatski limun za Karlovačko limun natur radler”, kojim u suradnji s domaćim proizvođačima želi do ekološkog limuna za svoje radler pivo. Projekt je tvrtka Heineken Hrvatska započela udruženo s viškim proizvođačima limuna i proizvoda

na bazi limuna Slavomirom Raffanellijem i njegovim partnerom Zvonimirom Benčićem.

Predstavnici Heinekena Hrvatska kažu kako na domaćem tržištu mogu nabaviti samo 50 tona limuna, dok su njihove potrebe višestruko veće pa se nadaju da je ovo početak i da će i ostali voćari hrvatskog juga prepoznati u njima priliku za plasman proizvoda.

Novi okusi, receptura i dizajn!

Travanj 2015. 15 Alba m.s., Dr. S. Pinjuha 15c, 49 214 Veliko Trgovišće, tel: +385 49 326 500, web: www.alba-ms.hr www.jatrgovac.hr

Medijski barometar trgovačkih lanaca

Lidl na korak do trona

Konzumovoj dominaciji u ožujku je ozbiljno zaprijetio Lidl došavši na svega dvije objave od vodeće pozicije

I

u ožujku se o trgovačkim lancima najčešće objavljivalo vezano za poslovanje, planove, rezultate, najave projekata, otvorenja novih centara i slično. Otvoren je i prvi socijalni dućan u Zagrebu, a na popisu donatora su i trgovački lanci: Konzum, Lidl, Billa te Diona. Projekt je pokrenuo Crveni križ Grada Zagreba u suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom te Caritasom Zagrebačke nadbiskupije.

Konzum i Lidl su i u ožujku zadržali svoje vodeće pozicije, a na treću se probio Spar kojem je to napredak za tri mjesta u odnosu na prošli mjesec. Isto toliko je napredovao i Kaufland te je u ožujku zauzeo četvrto mjesto. Plodine su nazadovale za jedno, a Mercator za tri mjesta.

MINIMALNA RAZLIKA Iako je Konzum i dalje na prvom mjestu, zamjetna je jako mala razlika u odnosu na drugoplasirani Lidl. Radi se o samo dvije objave pa će biti zanimljivo vidjeti što će se dogoditi u mjesecima koji slijede.

Već spomenutom napretku Spara doprinijele su objave o obljetnici poslovanja na našem tržištu. Radi se o desetoj obljetnici Spara koji je svoj prvi hipermarket otvorio 2005. godine u Za-

16

Travanj 2015.

dru te danas ima 50 trgovina u kojima je zaposleno 2.500 djelatnika. Inače se o Sparu najviše objavljivalo vezano za asortiman i cijene proizvoda te o poslovanju. O Konzumu i Lidlu se također najviše objavljivalo o navedenim temama, no nešto više o poslovanju, poslovnim planovima i rezultatima. Oba su se vodeća trgovačka lanca pridružila kampanji “Potrošači, upoznajte svoja prava!” čime su pokazali kako po-

novog logističkog centra u Jastrebarskom, vrijednog 75 milijuna eura.

TEMATSKI STABILNO Tematski nije došlo do značajnijih promjena, gledajući razdoblje od početka godine. Poredak je ostao isti, samo su se mijenjali udjeli.

Ponovno se najviše objava odnosilo na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta), a slijedi tematika vezana za asortiman i cijene. U ožujku se više objavljivalo u tiskanim Spar i Kaufland su u ožujku medijima na ljestvici napredovali za tri na koje otpada 63% mjesta svih objava.

Pojedinačno gledajući, mediji koji su o štivanje potrošačkih prava trgovačkim lancima najviše doprinosi razvoju povjereobjavljivali su četiri dnevna nja te osigurava prednost lista. Na prvom mjestu po na tržištu. Isto tako, dobroju objava je 24 sata, a natori su za prvi socijalni slijede Poslovni dnevnik, dućan koji je otvoren u Glas Slavonije te SlobodZagrebu. Dućan će biti na na Dalmacija s jednakim usluzi svim građanima koji brojem objavljenih člananisu uključeni ni u jedan ka. U tiskovinama se više oblik pomoći Grada. Osim objavljivalo o poslovanju, Konzuma i Lidla, projekt asortimanu i cijenama te o su podržali trgovački lanci promidžbi i sponzorstvima.

Billa i Diona. Za Lidl treba Preostale su dvije teme spomenuti i novu internetbrojem objava jednako zasku stranicu karijera.lidl. stupljene u tiskanim medihr, koju je ovaj trgovački jima i na portalima. Najvelanac pokrenuo kako bi učvrstio poziciju jednog od ća razlika unutar tematike zabilježena je za asortiman najpoželjnijih poslodavaca i cijene proizvoda gdje tiu Hrvatskoj. Četvrto mjeskani mediji dominiraju s sto Kaufland može zahva83,7% objava. liti objavama o otvorenju

Trgovački lanci broj objava ožujak 2015.

Konzum

151 Lidl

149 Spar

92 Kaufland

85 Plodine

63 Mercator

62 Tommy

52 Billa

40 Diona

28 NTL

12 Getro

10 Kerum

4

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancima Poslovanje

44,84% Asortiman, cijene

29,67% Promidžba i sponzorstva

16,26% Ostalo

5,27% Usluge i odnos prema kupcima

3,96%

Ines Kovačić PressCLIPPING www.jatrgovac.hr

Posjetili smo

Više od boje JUB je danas relevantna međunarodna korporacija s 570 zaposlenih, koja posluje u više od 30 zemalja te ostvaruje prihod od gotovo 90 milijuna eura godišnje

J

UB ove godine obilježava veliku obljetnicu, čak 140 godina svoga poslovanja, što je tradicija s kojom se malo kompanija u regiji može pohvaliti.

Tom prigodom u malom mjestu Dol pri Ljubljani posjetili smo njihovu tvornicu čije proizvode, osim u specijaliziranim i uradi sam trgovinama, sve češće možemo vidjeti i na policama trgovačkih lanaca robom široke potrošnje. Počeci proizvodnje mineralnih boja na današnjoj lokaciji sežu u 1875. godinu kada je Viktor Gale, vlasnik mlinova za žito, počeo mljeti različito obojene minerale, takozvane zemljane boje.

PERJANICA JUPOL Kroz povijest je JUB razvijao proizvodnju unatoč promjenama vlasništva poduzeća. U 1919. godini se prvi puta kao ime poduzeća spominje JUB, koje se očuvalo do danas. Između dva svjetska rata JUB je već bio renomirana tvornica boja koja je svoje proizvode prodavala diljem Kraljevine Jugoslavije. U vrijeme 2. svjetskog www.jatrgovac.hr

rata tvornica jedno vrijeme nije radila, no nakon rata je obnovljena kompletna proizvodnja, koja je već do sredine 50-ih godina ponovno dosegla predratni obujam. Strelovit uspon poduzeća praktički je započeo 1969. godine, kada je tržištu po prvi puta predstavljena disperzijska boja JUPOL, koja je već tada, u vidu kvalitete i cijene, bila usporediva s proizvodima najboljih europskih proizvođača.

Kroz godine linija JUPOL se maksimalno afirmirala i postala perjanica izvoza

JUB ove godine obilježava 140 godina poslovanja kompanije JUB, uz prisutnost na tržištima više od 30 europskih zemalja. Slijedio je planiran i stabilan razvoj kompanije, koji je vrhunac dosegao 1990. godine s rekordnim obujmom proizvodnje od 50 tisuća tona i čak 60-postotnim tržišnim udjelom u segmentu disperzijskih boja u bivšoj Jugoslaviji.

EUROPSKI STANDARD Osamostaljenjem Slovenije JUB proživljava jedno od najtežih razdoblja u svojoj povijesti. Izgubio je više od polovice tržišta i preko noći se morao usmjeriti na razvijeno i znatno zahtjevnije europsko tržište. Kompanija se prvo usredotočila na područje srednje Europe, nakon čega se postupno vraćala i na tržišta bivše države. JUB je 1994. godine zakonom o vlasničkom preoblikovanju postao prvo dioničko poduzeće u Sloveniji, a već 1996. godine dosegnute su prodajne brojke iz vremena prije raspada Jugoslavije. Posebno značajno za daljnji iskorak JUB-a u zahtjevnim tržišnim okolnostima bilo je otvaranje novog Tehnološkog razvojnog centra u Dolu pri Ljubljani 2010. godine.

Sljedeća veća investicija dogodila se 2012. godine otvaranjem nove tvornice za proizvodnju sistemskih ploča toplinsko-izolacijskih sustava JUBIZOL i izolacijskih ploča iz stiropora koje se prodaju pod robnom markom EUROTHERM. Godine 2014. realizirana je kupnja proizvodnog pogona na Blokama u Sloveniji pomoću koje se JUB pozicionirao i u području industrijske upotrebe stiropora.

KOMPLETNA PONUDA JUB je danas relevantna međunarodna korporacija s 570 zaposlenih, koja posluje u više od 30 zemalja te ostvaruje prihod od gotovo 90 milijuna eura godišnje. Iako je matično slovensko tržište prihodovno i dalje najjače, JUB više od 80 posto svoje zarade ostvaruje u izvozu. Hrvatsko tržište tu ima ključnu ulogu jer s prihodom od gotovo 15 milijuna eura predstavlja drugo najznačajnije tržište za Grupu JUB. Najveći dio prihoda JUB ostvaruje u segmentu proizvodnje boja, što nije nimalo čudno uzme li se u obzir da je linija JUPOL lider na velikom broju tržišta na kojima JUB posluje. Značajno mjesto u portfelju zauzima i segment vanjskih radova u kojem nudi liniju visoko kvalitetnih fasadnih toplinsko-izolacijskih sustava pod robnom markom JUBIZOL, a poseban zamah u prodaji fasadnih materijala omogućila je proizvodnja EPS-a (stiropora) u vlastitim pogonima. Uz dvije postojeće tvornice EPS-a u Sloveniji te novu tvornicu koja će u srpnju biti otvorena u Srbiji, JUB nosi status jednog od tržišnih lidera i u ovom segmentu.

Travanj 2015.

17

Kartično poslovanje

Aktivnost na

VRHUNCU

Platna industrija obiluje zbivanjima. U fokusu svega je potrošač koji dobiva sigurnije i brže oblike plaćanja, a primjena novih tehnologija i legislativa mogla bi u konačnici imati pozitivnog utjecaja i na poslovanje maloprodajnih subjekata, ali i cjelokupnog nacionalnog gospodarstva

U

vodno, pogledajmo statističke pokazatelje kartičnog poslovanja u Hrvatskoj za zadnji obrađeni period.

Prema podacima prikupljenim za stanje na kraju rujna 2014. godine, u Hrvatskoj je bilo 8,7 milijuna debitnih i kreditnih kartica.

Od ukupnog broja kartica, 88,4% su debitne i kreditne kartice banaka, a 11,6% su kartice dviju kartičnih kuća (MasterCard i Visa).

Od ukupno 1,9 milijuna kreditnih kartica, 45,3% su kreditne kartice banaka, a 54,7% kreditne kartice kartičnih kuća. Ukupna vrijednost transakcija koje su realizirane u zemlji i inozemstvu karticama izdanim od strane hrvatskih banaka i kartičnih kuća u prvih devet mjeseci 2014. godine bila je 89,5 milijardi kuna, što je za 4% više nego u istom razdoblju 2013. godine, dok je broj transakcija dosegao 244 milijuna i veći je za 7,1% u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Kartice se najviše koriste

18

Travanj 2015.

predstavlja znatno manji rast nego u prethodnom razdoblju, a posebice u godinama prije krize, do 2008. godine. Blago je, za 3,5%, porastao i broj bankomata kojih je ukupno bilo 4.261, a to prati i broj EFT POS terminala kojih je bilo ukupno 101.166 ili 6% više nego lani, odnosno imamo 5.703 terminala više nego godinu dana ranije, što znači da se povećava i broj Kartica se sve češće koristi mjesta na kojima se može za plaćanja manjih iznosa plaćati karticama, navode na prodajnim mjestima u komentaru iz Sektora za financijske institucije, chip kartica 6,7 milijuna, poslovne informacije i a kreditnih 1,4 milijuna. ekonomske analize HGK. Preostalo (661.512) su maKartica se sve više i češće gnetne kartice. Udio chip koristi za plaćanja manjih kartica među karticama iznosa na prodajnim mjekoje izdaju banke je 97%, dok je u karticama izdanim stima. Naime, prosječna vrijednost po transakciji od strane kartičnih kuća na EFT POS terminalima njihov udio 55%.

Na kraju rujna 2014. u prvih devet lanjskih mjeukupan broj kartica je poseci bila je 246 kuna, što je rastao za 1,6% u odnosu za osam kuna manje nego na kraj 2013. godine, što godinu dana ranije. za podizanje gotovine u zemlji (60,2% od ukupne vrijednosti transakcija), 35,2% su transakcije plaćanja u zemlji, a 4,6% su transakcije koje su realizirane u inozemstvu (3,3% su transakcije plaćanja u inozemstvu, a 1,3% su transakcije podizanja gotovine u inozemstvu). Udio chip kartica u ukupnom broju kartica je 92,4% pri čemu je broj debitnih

SVJETSKA PREMIJERA Nakon statistike, okrenimo se tehnologiji. Razvoj tehnologije i tehnoloških rješenja omogućio je različite vidove korištenja kartica pa tako i kartičnog poslovanja u platnom prometu. Trendovi pokazuju da se u kartičnom poslovanju sve više koriste, pored standardnih pametnih chip kartica, i tehnologije beskontaktnog plaćanja koje su uvele i neke www.jatrgovac.hr

89,5 milijardi kuna vrijednost transakcija u prvih 9 mjeseci 2014. hrvatske banke. “Međutim, kartično poslovanje se nalazi na prekretnici jer beskontaktnu tehnologiju sve jače promoviraju telekom operateri koji polako ali sigurno postaju servisi za platne transakcije. U tom smislu možemo očekivati jači zaokret u ovom smjeru i posljedično prelazak na beskontaktne tehnologije i mobilne platforme”, smatra Rusmir Agić, direktor tvrtke 1KLIK. Pored toga, od novih trendova svakako treba spomenuti pojavu kriptovaluta i plaćanja virtualnim novcem (umjesto kartica), što je također oblikovalo i stvorilo određeni dio tržišta. Agić smatra kako će zakonske odredbe i propisi svake pojedine države determinirati brzinu i način korištenja kriptovaluta pa je zasad teško reći hoće li ovaj oblik plaćanja postati standard u svijetu transakcija, kao što to zasad nije postao ni Google sa svojim

www.jatrgovac.hr

Walletom niti NFC tehnologija koja još uvijek traži svoj izlaz kao standardno rješenje na tržištu.

Ipak, čini se kako beskontaktna tehnologija sigurnim korakom grabi naprijed, sudeći po aktualnim kretanjima na tržištu te izjavama koje smo dobili od kartičarskih kuća koje djeluju na hrvatskom tržištu. Najsvježija vijest iz ovog segmenta dolazi iz Grupe Privredne banke Zagreb (PBZ) koja je, u suradnji s American Expressom i Intesa Sanpaolo Cardom, sredinom travnja predstavila novu uslugu beskontaktnog mobilnog plaćanja - PBZ Wave2Pay. To je prva usluga beskontaktnog mobilnog plaćanja na hrvatskom tržištu koja se zasniva na HCE tehnologiji za NFC mobilna plaćanja na POS uređajima PBZ grupe. Usluga je dostupna za American Express kartice, čime je PBZ grupa postala prvi izdavatelj American Express kartica u svijetu koji je uveo HCE mobilno plaćanje za American Express kartice. “To je prvi mobilni novčanik na našem tržištu koji našem korisniku pruža mogućnost da virtualizira sve svoje platne kartice unutar PBZ Wave2Pay mobilnog novčanika, te da sva svoja plaćanja obavlja putem mobitela bez

ku narastao za više od 20%.

“MasterCardovo istraživanje MasterIndex provedeno u Hrvatskoj u listopadu 2014. pokazalo je da je takva vrsta plaćanja sve više prepoznata Putem nove usluge PBZ-a i prihvaćena i da hrvatski sva plaćanja se mogu korisnici obaviti pomoću mobitela kartica žele koristiti beskontaktnu tehnologiju, ne samo snim standardima. Prema u trgovinama odjećom i izvještajima Smart Card Alliancea do sada nisu zabi- obućom i supermarketima, već i na kiosku, u taksiju, lježeni slučajevi zlouporabe kinu ili kazalištu, odnosno beskontaktnih platnih karna prodajnim mjestima s tica uzrokovani uporabom nižim iznosima transakcija”, beskontaktnog sučelja iako je, prema nekim podacima, ističe Sanja Žigić, Masteru svijetu 2012. bilo više od Card Country Manager za 610 milijuna beskontaktnih Hrvatsku. Nalazi spomenuplatnih kartica. “Tijekom tog istraživanja pokazali su 2014. na POS terminalima rast korištenja beskontakzemalja članica Erste Grupe tnog plaćanja s 15% u svib(Austrija, Češka, Hrvatska, nju prošle godine na 22% Mađarska, Rumunjska, Slou listopadu, a povjerenje vačka i Srbija) zabilježeno raste i kada je riječ o inje više od 123 milijuna beternet kupovini s obzirom skontaktnih transakcija. I u na to da je 79% ispitanika Hrvatskoj se beskontaktna izjavilo kako kupuje online, plaćanja sve učestalije koridok je blagi rast primjetan i ste. Primjerice, klijenti Erkod mobilnih plaćanja koja ste banke su tijekom 2014. koristi 12% građana. na ovaj način Maestro Sve veći značaj beskontakkarticama podmirili skoro tne tehnologije potvrđuju 1,1 milijun kupnji iznosa i u Visi. Inače, u Hrvatskoj do 100 kuna, što je skoro ima više od 4 milijuna Visa 10 puta više nego 2013.”, kartica, što je za 8,1% više ističu iz Erste Card Cluba nego u 2013. godini. Prema te dodaju kako se kartice podacima Visa Europe, sve češće koriste, ali uz Hrvati su tijekom 2014. manje iznose putem Visa kartica potrošili prosječne više od 4,9 milijardi eura.

Ograničenjem naknada transakcije, te “S obzirom na to da se kupci u EU će uštedjeti 730 je i dalje prinavike mijenjaju te da hrsutan trend vatski potrošači poprimaju milijuna eura godišnje rasta broja sve više navika potrošača transakcija zapadne Europe koji koriste obročne prodaje. Da je potrebe nošenja klasičnog kartice puno više na mjestu beskontaktno plaćanje jenovčanika”, istaknuo je prodaje te za online plaćadan od glavnih trendova u prilikom predstavljanja nja, u sljedećim godinama Mislav Blažić, predsjednik Europi, pokazuju podaci možemo očekivati da će posljednjeg kvartala u 2014. Hrvatsku sve više zahvaUprave PBZ Carda. godini koji kažu da se broj ćati trend rasta e-trgovine beskontaktnih transakcija SMANJENJE SIVE EKONOMIJE i naprednih tehnologija povećao za 174% u odnosu Inače, beskontaktno plaćaplaćanja, a manje podizanje na prethodnu godinu, a nje dostupno je u 66 zemagotovine na bankomatima”, lja diljem svijeta, na približ- broj transakcija po korisniističe Gorana Perišić Kranjno 1,3 milijuna prodajnih mjesta. Usluga je implementirana prema najvišim tehnološkim kriterijima kartičarskih kuća te pripadajućim najvišim sigurno-

Travanj 2015.

19

Kartično poslovanje čec, Visa country manager za Hrvatsku. O suradnji s poslovnom zajednicom te ključnim promjenama koje su se u segmentu kartičnog plaćanja dogodile ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, ona naglašava kako je za Visu ključno partnerstvo s trgovcima te kako je vrijeme za prelazak s rasprave o naknadama na nešto konstruktivnije. “Mijenja se regulativa o interchange naknadi, a Europska komisija procjenjuje kako ova regulativa pridonosi uštedi od oko 6 milijardi eura

darstvu jer imaju direktan utjecaj na stanje i efikasnost ekonomije te navodi kako nedavne studije o sivoj ekonomiji u Hrvatskoj pokazuju da će porast elektronskog plaćanja za 10% tijekom četiri uzastopne godine rezultirati smanjenjem sive ekonomije za 4 do 6%.

EU REŽE NAKNADE Europski parlament sredinom ožujka je izglasao Dopunsko Izvješće o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o međubankovnim naknadama za platne transakcije Kartice se u Hrvatskoj još na temelju uvijek najviše koriste za kartica. Riječ je o Uredbi podizanje gotovine kojom će se znatno smanjiti naknada banaka za europskim trgovcima. U upotrebu kartica. Uredba, kompaniji Visa Europe ulaizmeđu ostaloga, propisuje žemo više od 200 milijuna da međubankovna naknada eura godišnje u tehnologije koju pružatelj platnih usluplaćanja. Ako trgovci ulože ga naplaćuje po pojedinoj samo dio svojih ušteda, zaplatnoj transakciji ne smije ista možemo raditi zajedno biti viša od 0,2% vrijednosti kako bismo ostvarili skok transakcije potrošačkom deu unapređenju iskustva bitnom karticom, odnosno potrošača”, poručuje Perišić ne smije biti viša od 0,3% od Kranjčec. Po njenom mivrijednosti transakcije pošljenju, platni sustavi igraju trošačkom kreditnom karključnu ulogu u gospo-

ticom. Ove odredbe Uredbe o visini međubankovnih naknada počinju se primjenjivati istovremeno za nacionalne i prekogranične platne transakcije na temelju platnih kartica u svim državama članicama EU šest

Broj kartica, bankomata i EFT POS terminala te promjena u odnosu na kraj prethodne godine (2005.- 30.9.2014.)

Godina

Broj kartica

Rast/pad (%)

Broj bankomata

Rast (%)

Broj EFT POS

2005.

7.364.376

15,8

2.298

19,7

54.979

31,6

2006.

8.126.010

10,3

2.649

15,3

59.510

8,2

2007.

8.927.504

9,9

2.986

12,7

70.556

18,6

2008.

8.495.403

- 4,8

3.341

11,9

82.332

16,7

2009.

8.776.280

3,3

3.606

7,9

86.904

5,6

2010.

8.910.182

1,5

3.787

5,0

92.715

6,7

2011.

9.172.638

2,9

3.977

5,0

101.768

9,8

2012.

8.566.244

-6,6

4.111

3,4

93.966

-7,7

2013.

8.567.080

0,01

4.146

0,9

100.334

6,8

8.702.208

1,6

4.261

2,8

101.165

1

30.9.2014.

Rast (%)

Izvor: Banke i kartične kuće Obrada: HGK, Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize

20

Travanj 2015.

mjeseci nakon stupanja na snagu Uredbe. Iz Hrvatske narodne banke pritom skreću pozornost da se odredbe Uredbi ne prenose u nacionalna zakonodavstva, već se izravno primjenjuju u svim državama članicama EU te danom stupanja na snagu postaju dijelom nacionalnog pravnog sustava. Uredba propisuje maksimalni iznos naknade, ali države mogu staviti i niže naknade. Primjerice, Danska već sad ima naknade na kartičnu transakciju od 0,1%. Kao zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta, zastupnica Biljana Borzan ističe kao najvažnije elemente one koji štite potrošače. “U trgovini prosječni potrošač nije ni svjestan da mu je u cijenu proizvoda uračunata naknada za plaćanje kreditnim karticama. Ograničenje naknada će utjecati na 95% www.jatrgovac.hr

4.261 broj bankomata u Hrvatskoj

svih kartičnih plaćanja i značiti uštedu kupcima od nešto više od 730 milijuna eura godišnje. Također, očekuju se i niže cijene proizvoda jer su trgovci do sada troškove plaćanja karticama naplaćivali potrošačima”, objašnjava Borzan. U slučaju nesuglasica, banka je obavezna u roku 15 dana pismeno odgovoriti potrošaču. Potrošaču će i kupovina na internetu biti sigurnija i jeftinija. S druge strane, procjenjuje se da će uštede za velike trgovačke lance biti do 3 milijarde eura godišnje ili do 6 milijardi eura ušteda na operativnim troškovima.

“Ovo je jako dobra vijest za hrvatske potrošače, pogotovo ukoliko uzmemo u obzir da u Hrvatskoj kartica ima dvostruko više nego stanovnika. Za razliku od Nijemaca koji plaćaju naknadu na kartične transakcije od 1,8%, ili Danaca koji plaćaju 0,1%, u Hrvatskoj troškovi www.jatrgovac.hr

kartične transakcije dosežu i do 5%. Konačni rezultat će biti veća zaštita potrošača, niže cijene robe i usluga te velike uštede i za potrošače i za trgovce”, uvjerena je Borzan.

PROBLEMI MALIH TRGOVACA Upravo su mali trgovci posljednjih godina često isticali visoke bankarske naknade kao značajan problem u svom poslovanju.

Iz Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore o tome su nam rekli kako bankarske naknade za korištenje kreditnih kartica kupaca u prosjeku iznose od 3-6% vrijednosti transakcije, ovisno o bankama i o prometu koji trgovac ostvaruje putem kartica (npr. American Express 4-5%, Visa do 5%).

Bankarske naknade za korištenje debitnih kartica su 1,6 do 2%, ovisno o banci.

Ti se odnosi reguliraju ugovorom i u pravilu je provi-

mogućnost plaćanja putem PayPala. Ovu međunarodnu čip karticu u protuvrijednosti 250, 500 i 1000 kn može se kupiti na svakom kiosku Tiska ili Tisak media centru. Prilikom predstavljanja ove usluge iz Tiska su poručili kako su nove kartice osobito pogodne za sve one koji nisu kreditno sposobni ili nemaju otvoren tekući račun. Ekesh Visa kartice pritom nude sigurnu kupnju na internetu, osiguravaju anonimnost te se izdaju bez članarine i mjesečne naknade, a mogu se koristiti kao poklon kartice ili za vlastite potrebe.

Osim toga, Tisak je u ožujku pokrenuo MoneyGram uslugu prijenosa novca na 800 svojih prodajnih mjesta. MoneyGram je globalni servis za prijenos novca koji svoju uslugu nudi u više od 200 zemalja kroz mrežu od 345.000 mjesta, uključujući maloprodaju, međunarodne poštanske urede i banke.

“Odsad će svi hrvatski građani koji žive i rade u inozemstvu, zahvaljujući ovoj usluzi, moći poslati TISAK U FINANCIJAMA U segment kartičnog ponovac svojim najbližima u slovanja zakoračili su i neki Hrvatskoj. Suradnja s Motrgovački lanci na našem neyGramom omogućava da tržištu, a najaktivniji u tome našim korisnicima ponudije svakako Tisak. Nakon što mo usluge prijenosa novca je 2013. godine u suradnji u koje u potpunosti mogu sa Zagrebačkom bankom imati povjerenja”, istaknuo uveo novu uslugu podizanja je tom prigodom predsjedgotovine na svojim blagajnik Uprave Tiska Dražen Kocijan.

Platna inPorast elektronskog plaćanja dustrija, kao doprinosi smanjenju sive što vidimo, obiluje zbivaekonomije njima. U fokusu svega je potrošač koji dobiva sigurnama pod nazivom Podigni nije i brže oblike plaćanja, a novac, maloprodajni lanac primjena novih tehnologija kioska Tisak u svoju je poi legislativa mogla bi u konudu početkom ove godine uveo Ekesh Visa prepaid načnici imati pozitivnog kartice s kojima se može utjecaja i na poslovanje kupovati online i offline maloprodajnih subjekata, na svim mjestima koji priali i cjelokupnog nacionalmaju Visa kartice ili imaju nog gospodarstva. zija manja ako je promet ostvaren karticama veći.

Kod malih trgovaca promet ostvaren karticama varira iz mjeseca u mjesec, no udio u prometu kartičnog poslovanja se kreće od 15-30% cjelokupnog prometa. “Trgovcu je poslovanje s karticama veliko opterećenje, ponajprije zbog visoke provizije, a onda i radi dodatne obveze posebnog vođenja prometa po karticama. Zagrebačka banka, primjerice, za promet do 3.000 kuna naplaćuje 200 kuna za korištenja njihovih POS aparata”, navode iz Ceha trgovine te dodaju kako bi trgovci uvijek radije dali popust na gotovinsko plaćanje, nego da postotak zarade odlazi na plaćanje naknade za kartičnu transakciju. Stoga trgovcima ponekad ne ostaje drugi izbor nego da iznos naknada za korištenje kartica uključuju u cijenu proizvoda, što je česta pojava, a koja ima za posljedicu daljnje slabljenje konkurentnosti male trgovine.

Travanj 2015.

21

Kartično poslovanje - Kupovne navike

Bezgotovinsk kupovine FMCG proizvoda za potrebe kućanstva 66,2% ukupne potrošnje plaćeno je gotovinom. U malim kupovinama (do 150 kn) taj je postotak 77,1%, dok je u većim kupovinama (iznad 150 kn) taj udio znatno manji i iznosi 50,3%. Uz razini između 65% i 70%. udjele pojedinih sredstava Kada plaćamo karticama, plaćanja važno je razumjeti obično je riječ o Maestru, razlike u ponašanju kupaca Amexu, Dinersu, Masterkoji koriste kartice u odnocardu, Visi i Visi Electron. su na kupce koji dominanU godišnjem MAT raztno koriste gotovinu. Pretdoblju (studeni 2013. – lipostavka ovakvog razumistopad 2014.), prilikom jevanja je analiza lojalnosti pojedinom U zadnjih šest godina omjer sredstvu plaćanja. Pritom gotovine i kartica nije se lojalnost značajno mijenjao predstavlja udio poje-

U godišnjem MAT razdoblju (studeni 2013. - listopad 2014.), prilikom kupovine FMCG proizvoda za potrebe kućanstva 33,8% ukupne potrošnje plaćeno je karticama

K

ada je u pitanju roba široke potrošnje, koja se kupuje za kućanstvo (prehrambeni proizvodi, proizvodi za osobnu njegu, kućna kemija), najčešće sredstvo plaćanja je gotovina. No, velik prostor zauzima i bezgotovinsko plaćanje. GfK Consumer Panel kontinuirano prati potrošnju hrvatskih kućanstava te nudi i odgovore na pitanje kako

22

Travanj 2015.

se ponaša kupac koji koristi kartice u odnosu na kupca koji kupuje gotovinom.

Analizirano je kupovno ponašanje posljednjih 10 godina zaključno s listopadom 2014. godine (MAT period).

STABILNI OMJERI U KRIZI Dok se udio gotovine kroz predrecesijsko vrijeme značajno smanjivao, u zadnjih se šest godina ustabilio na

www.jatrgovac.hr

kod

bezgotovinskog plaćanja Amex ima najlojalnije korisnike Ukupna potrošnja na FMCG za potrebe kućanstva studeni 2013. – listopad 2014.

Indeksirani udjeli segmenata kupaca Prosječan FMCG kupac kao benchmark Kartična kuća

Štedljivi + Rutinski kupac

Opušteni + “JA” kupac

Prosječan FMCG kupac

100

100

Amex

97

114

Diners

126

88

Gotovina

97

98

Maestro

100

110

MasterCard

134

75

gotovinsko plaćanje

66,2% bezgotovinsko

33,8%

Ukupna potrošnja na FMCG za potrebe kućanstva, male kupovine studeni 2013. – listopad 2014. gotovinsko plaćanje

77,1% bezgotovinsko

22,9%

Ukupna potrošnja na FMCG za potrebe kućanstva, velike kupovine studeni 2013. – listopad 2014. gotovinsko plaćanje

50,3% bezgotovinsko

49,7%

Visa

95

110

Visa Electron

92

108

razumijevanju kupca treba ići još dublje. Kada analiziramo korisnike pojedinih sredstava plaćanja na način da ih prema GfK segmentaciji podijelimo na segmente štedljivih+rutinskih kupaca te opuštenih+JA kupaca, vidljive su strukturne razlike u njihovom profilu.

U odnosu na prosječnog hrvatskog kupca, među

ka trećina dinog sredstva plaćanja u potrošnji kupca na FMCG proizvode. Kod paralelnog korištenja sredstava plaćanja očito je da su kućanstva najlojalnija gotovini kao najzastupljenijem sredstvu plaćanja (66%). Sljedeći po lojalnosti svojih korisnika je Amex kojemu su najbliži pratitelji Diners i Maestro, dok Visa Electron ima najmanje lojalne korisnike.

PROFIL KUPACA Budući da Amex ima najlojalnije korisnike, važno je razumjeti za kojim sve sredstvima plaćanje poseže korisnik Amexa pri kupovini FMCG proizvoda. U odnosu na prosječnog hrvatskog kupca, korisnik Amexa, www.jatrgovac.hr

Među korisnicima Dinersa i Mastercarda zastupljeniji su štedljivi+rutinski kupci

osim prema toj kartičnoj kući, ima izražen afinitet prema korištenju Dinersa i bitno manji afinitet prema gotovini i Maestru. U

Kupci koji koriste Amex Indeks afiniteta prema sredstvima plaćanja Amex

483

Diners

156

Maestro

75

MasterCard

86

Visa

103

Visa Electron

97

Gotovina

64

Relativni indeks lojalnosti Amex kao benchmark

korisnicima Dinersa i Mastercarda zastupljeniji su štedljivi+rutinski kupci. S druge strane, Amex ima veći udio opuštenih+JA kupaca koji su više orijentirani na kvalitetu i impulzivniji od prosječnog kupca.

Amex

100

Diners

81

Maestro

75

MasterCard

56

Visa

50

Visa Electron

38

Mladen Kožić Client Relationship Manager

mladen.kozic@gfk.com

Segmenti kupaca Segment 1 “JA” kupac

OPUŠTENI kupac

Segment 2 ŠTEDLJIVI kupac

RUTINSKI kupac

Segment 3 DRUŠTVENI kupac

Orijentiran na kvalitetu Impulzivan Cjenovno osjetljiv Pod utjecajem promo/ BTL Afinitet prema inovacijama

Travanj 2015.

23

Kartično poslovanje - Trendovi

APSTRAKTNO

UČINITI KONKRETNIM Kompleksnost financijske ponude kojoj je “apstraktnost usluge” u samoj prirodi ne može više biti opravdanje za banke koje moraju slijediti trendove te svoju ponudu približiti korisnicima na što razumljiviji način

J

edna međunarodna poslovica kaže: “Danas nije važno tko nosi hlače u kući, već tko nosi kartice”. Mnogi se zapravo slažu da ona opisuje moderno društvo okrenuto bezgotovinskim, kartičnim plaćanjima. Hrvatska u tom pogledu, s više od 8 milijuna izdanih platnih kartica po izvješću HNB-a s kraja 2014. godine, nimalo ne zaostaje za ostatkom

24

Travanj 2015.

Europe i svijeta, bilježeći oko dvije izdane kartice po glavi stanovnika, odnosno gotovo tri izdane kartice u skupini koja je “kartično sposobna” (starija od 18 godina). Zapravo je globalni trend već dugi niz godina da se sve kreće u smjeru “bezgotovinskog društva”.

STVARNO KORIŠTENJE Međutim, vrlo se često službene statistike i transakcijski podaci ne podudaraju s istraživanjem korisnika, prije svega zbog različite “jedinice mjere”.

Službeni, bankovni podaci govore o broju izdanih kartica onih “uručenih” korisnicima, dok podaci istraživanja

korisnika govore o njihovoj percepciji vlastitog korištenja. Posljednje online istraživanje Valicona, regionalne kompanije za marketinško savjetovanje i istraživanje, iz veljače 2015.

korisnika (s čime se slaže i 74% anketiranih ispitanika), te imajući u vidu rastuću bazu korisnika kartica, ranije naveden podatak o udjelu posjedovanih a nekorištenih kartica treba još više uzeti u razmatranje.

Globalni trend je da Dodatno, se sve kreće u smjeru tek se 40% korisnika “bezgotovinskog društva” kartica smatra detaljno na reprezentativnom uzorupoznatim s karticama koje ku od 443 korisnika kartica imaju: znaju mogućnosti, (stariji od 18 godina), popogodnosti i (barem neka) tvrdilo je tu činjenicu: iako prodajna mjesta partnera. možda oko ⅔ anketiranih Ostatku korisnika kartica korisnika kartica iz uzorka očito nedostaju barem posjeduje dvije i više kartineke informacije o mogućca, zapravo ih 57% u stvarnostima i pogodnostima nom korištenju na prodajkorištenih, tj. posjedovanih nim mjestima koristi samo kartica. jednu karticu ili, drugim riječima, oko 25% anketiNAPUTAK ZA BANKE ranih korisnika kartica ima Ako se uz taj podatak uzme bar jednu karticu koju zau obzir i da 58% anketirapravo (ili barem većinom) nog uzorka smatra da ih ne koristi. Kartice su danas njihova banka dobro inpostale sredstvo identifikaformira o karticama, tj. da cije u bankama pa i tome 16% nema takav dojam, to mogu “zahvaliti” na može biti vrlo koristan injačanju svoje tržišne put bankama za poboljšanje prisutnosti. Tako usluge i odnosa s korisnicima. Takva situacija nije postaju lakše prisutna samo u Hrvatskoj, dostupne već se prema nizu drugih sve većem Valiconovih istraživanja u broju rafinancijskom sektoru kroz zličitih www.jatrgovac.hr

8 milijuna platnih kartica trenutno u optjecaju u Hrvatskoj protekle godine pokazalo i kao percepcija korisnika u drugim zemljama regije.

Ako se čitaju strani članci i prate studije vanjskih tržišta, uočava se pitanje

(dominantna percepcija za 51% korisnika kartica), za 18% anketiranih korisnika kartica, a posebno starije i umirovljene generacije, glavna im je funkcija u “nadopuni” kućČetvrtina hrvatskih korisnika nog budžeta.

Ovi trendovi ima bar jednu karticu koju samo su jedan od rezulne koristi tata hrvatske ekonomske uspješnosti bankovne kostvarnosti u posljednjih 7-8 munikacije koja predstavlja godina, ali idu u korak i sa očito važan potencijal svjetskim trendovima koji poboljšanja odnosa banke također pokazuju porast i korisnika, premda ipak dugovanja po karticama. treba imati na umu i samu kompleksnost financijske ZLOUPOTREBA KARTICA ponude kojoj je “apstrakA kojih bi se još potrošačtnost usluge” u samoj kih trendova onda trebalo prirodi. Kartice su danas “čuvati”, ako je suditi po najčešći način plaćanja na svjetskim pokazateljima? prodajnim mjestima, a Analize globalnih zanimljivo je dodati kartičarskih trendoi da 24% anketiva, osim ovih već ranih ispitanika zamijećenih u Hrkoristi kartice vatskoj, govore i o češće/više nego ponovprije godinu dana. Osim što su kartice danas praktična zamjena za gotovinu

Broj posjedovanih i korištenih kartica u uzorku broj POSJEDOVANIH kartica 1

1

32% 40%

2 18%

3 4 i više

broj KORIŠTENIH kartica

10%

57% 33%

2 68%

8%

3

4 i više

43%

2% Izvor: Valicon

Najčešći načini plaćanja na prodajnim mjestima (odnos kartičnih i gotovinskih plaćanja)

nom porastu zloupotreba kartice. Dio razloga može se naći u porastu dostupnosti kartica i manje rigoroznim uvjetima/provjerama za dobivanje kartica kao i u utjecaju same recesije, tj. financijskih problema u kojima se našao određen dio svjetske populacije i koja im je otežala uredno plaćanje računa po karticama.

Takva je situacija drugi dio globalnih korisnika kartica pak potaknula na racionalnije, trezvenije i opreznije upravljanje svojim financijama, aktivnijem praćenju vlastitog kartičnog rejtinga i veću okrenutost debitnim/ bankovnim karticama koje

pogled na život i potrošnju te koji traže drugačiji pristup marketingu. Oni, po studijama zapadnih zemalja, češće počinju odbijati kartice: možda jer su racionalniji u svojoj potrošnji s jedne strane, a s druge strane možda nalaze alternativu u nekim modernijim “financijskim alatima” poput tzv. eWallet usluga, mobilnog bankarstva i sl.

Spomenuto Valiconovo istraživanje još nije pokazalo neke značajne razlike hrvatske “milenijske generacije” u općenitom stavu prema karticama u odnosu na ostale skupine. No treba imati na umu i ponudu modernih financijskih Poseban izazov za banke usluga i oppredstavlja “milenijska cija koja je u Hrvatskoj tek generacija” (30-35 godina) u razvoju.

Ono što iz vlastitog regionalnog i možda nude manje izazova međunarodnog iskustva u u potrošnji “preko limita”. praćenju trendova finanNa globalnom nivou sve se cijskog sektora možemo više govori o “milenijskoj zaključiti jest da, bez generaciji”, mladih u dobi obzira koji se indikator i do 30/35 godina, generaciji na kojem segmentu (ne) “novog doba”, odrasloj uz korisnika promatra, svaki računalo i na internetu, uvid u percepciju i navike kojima su jedan od glavnih korištenja kartica sigurno kanala samo-izražavanja može kartičarima ponuditi društvene mreže i koji imavrlo korisne informacije ju jedan sasvim poseban za razumijevanje tržišta i izazove koje treba rijeBanka me dobro informira o karticama šiti, a analiza globalnih i slažem se lokalnih trendova dobra 58% je priprema za sve one niti niti izazove koji tek dolaze.

27% Naime, korisnici se mijene slažem se njaju, trendovi se “pretaču” 16% među kategorijama i tržištima, a sposobnost kompanije, brenda i ponude da Upoznatost s karakteristikama kartice se tome prilagodi postaje detaljno upoznat sve važnija.

44%

djelomično upoznat kartice (sva navođenja) gotovina (sva navođenja)

74% 61%

Plaćaju samo/većinom karticama 39% koriste razne načine plaćanja 36% Plaćaju samo/većinom gotovinom 26%

40% znam samo osnove

13%

Kristina Črep Senior Expert kristina.crep@valicon.net

nisam upoznat

3%

Izvor: Valicon

www.jatrgovac.hr

Travanj 2015.

25

Kartično poslovanje - Aktualno

BRŽE, BOLJE I UGODNIJE

Dio iskustva kupovanja koji nosi najmanje zadovoljstva za kupca je upravo - plaćanje. Ukoliko se to iskustvo pojednostavi i učini atraktivnim, kao što je to slučaj s mobilnim plaćanjem, onda i cjelokupno iskustvo kupovanja postaje bolje i u konačnici pozitivnije, kako za kupca, tako i za trgovca

K

omunikacija. Zabava.

Budilica. Svatko od nas će kao prvu asocijaciju na ove pojmove navesti jedan jedini uređaj – mobilni telefon. Neosporna je činjenica da svaki aspekt naših života danas u manjoj ili većoj mjeri uključuje taj, danas zaista multifunkcionalan, uređaj. Stoga nije iznenađujuća činjenica da se svijet moderne trgovine, zajedno s financijskim institucijama, okreće mobilnoj platformi kao primarnom kanalu prema krajnjim klijentima. Uz već poznate funkcije mobilne platforme u trgovini, kao što su razne loyalty aplikacije i istraživanje željenog proizvoda, ono što definitivno možemo prepoznati kao sljedeći korak je plaćanje.

BESKONTAKTNO JE STANDARD Iako se do prije nekoliko godina ovakva mogućnost činila kao nešto iz domene znanstvene fantastike, danas se na globalnoj razini užurbano stvaraju preduvjeti za ovakav način korištenja mobilnih telefona.

Najbitniju ulogu u tome igra činjenica da se danas

26

Travanj 2015.

plaćanje korištenjem mobilnih uređaja oslanja zapravo na već postojeću provjerenu tehnologiju prihvata beskontaktnih kartica, koje postaju sve zastupljenije i na našem tržištu, a sama tehnologija koja omogućava njihov prihvat postaje de facto standard. Tome svakako ide u prilog činjenica da velike kartične kuće, koje na globalnoj razini definiraju standarde za prihvat platnih kartica, svojim partnerima, odnosno bankama, izdavateljima kartica i prihvatiteljima (u našoj regiji mahom vlasnicima POS uređaja i prihvatne mreže), kroz svoje regulative, tzv. mandate, globalno nalažu da u određenom periodu

koja nalaže da svaki novoinstalirani POS na području EU od 2016. godine mora omogućavati prihvat beskontaktne kartice, a od 2020. godine svaki terminal Mobilni način plaćanja na području pojednostavljuje i proces EU mora imati navedenu mokupovine na internetu gućnost. Dakle, prihvatna inframoraju omogućiti prihvat struktura je spremna. beskontaktnih kartica na S druge strane, broj izdanih svojim prihvatnim uređabeskontaktnih kartica u jima, odnosno popularnim stalnom je uzlaznom trendu POS-ovima. Tako je i Hrpa je tako u 2014. na globalvatska, kao članica Europnoj razini zabilježen porast ske unije, pod regulativom od preko 35 posto u broju

izdanih kartica s opcijom beskontaktnog plaćanja s ukupno izdanih više od 600 milijuna novih kartica u samo jednoj godini.

APPLE PAY UTIRE PUT Uzevši u obzir sve navedeno, jasno je zašto cijela tzv. platna industrija usmjerava svoje resurse za inovaciju prema rješenjima koja koriste ovu infrastrukturu, a istovremeno koriste sveprisutni mobilni kanal interakcije s krajnjim korisnicima.

Jedan od najpoznatijih i najrazvikanijih primjera današnjice je svakako moć-

ni Apple sa svojim platnim servisom Apple Pay. Ovaj servis, uveden krajem prošle godine, omogućava korisnicima novih iPhone modela da obavljaju plaćanja na svim prodajnim mjestima u SAD-u koja prihvaćaju beskontaktne kartice, upotrebom beskontaktnog sučelja poznatog kao NFC (Near Field Communication). Pojednostavljeno, radi se o tehnologiji sličnoj mnogim beskontaktnim karticama koje poznajemo u svakodnevnom životu danas (platne beskontaktne kartice, hotelske kartice, www.jatrgovac.hr

66% beskontaktnih transakcija u SAD dolazi s Apple Pay servisa evidencijske kartice i sl.), ali prisutnoj u pametnom telefonu, naravno uz brojne sigurnosne mehanizme nužne za zaštitu platnog procesa. Kroz pomno osmišljeni i kontrolirani proces, već postojeća platna kartica se virtualizira, odnosno omogućava se njezino korištenje kroz pametni telefon, ali u digitalnom obliku. Korisnik obavlja plaćanje tako što u trenutku kada bi inače prislonio beskontaktnu karticu na POS, prislanja svoj mobilni telefon, s metodom autorizacije ovisno o platformi (PIN, potpis,

otisak prsta na telefonu) ili načinu implementacije (sa ili bez otvaranja mobilne

aplikacije). Time je Apple otvorio novo poglavlje u ovoj industriji i svakako otvorio put svim budućim sličnim rješenjima koja dolaze. Impresivne brojke koje nam donosi Apple pokazuju kako je tržište bez sumnje spremno za ovakav vid plaćanja: 66 posto svih beskontaktnih transakcija u SAD danas dolazi upravo s Apple Pay servisa na iPhone telefonima. Također, već u prvih 72 sata od lansiranja servisa, uslugu je registriralo više od milijun pretplatnika. Jednostavnost upotrebe, visoka razina sigurnosti, oslanjanje na već spomenutu postojeću infrastrukturu te spremnost korisnika za ovakav način plaćanja, ključni su faktori ovakvog uspjeha. Iako za sada ograničen samo na SAD, Apple Pay i njegov uspjeh zorno pokazuje kretanje tržišta u tom smjeru.

EUROPSKI PRISTUP Europa, koja je po zastupljenosti pametnih telefona ipak naklonjenija Android platformi (oko 85 posto svih pametnih telefona koristi Android OS), nimalo ne zaostaje u tom pogledu. Vidljivo je to iz brojnih nadolazećih projekata mobilnih plaćanja koji se oslanjaju na HCE (Host Card Emulation) svojstvo pametnih telefona na An-

Migracija prema beskontaktnom plaćanju u svijetu (2008. – 2014.)

40%

Beskontaktno 37%

Kontaktno

12%

15%

23%

580

675

798

898

975

1245

1540

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

www.jatrgovac.hr

milijuna komada

11%

13%

droid platformi, upotrebom beskontaktne funkcije, odnosno već spomenutog NFC-a. Za razliku od Apple Paya, koji je servis kontroliran od strane Applea, HCE opcija na Android platformi omogućava bankama, odnosno izdavateljima platnih kartica, da svaka za sebe samostalno uvede mogućnost plaćanja na pametnom telefonu kroz svoju aplikaciju. Ono što je i ovdje značajno je činjenica da se i ovaj servis, kao i Apple Pay, oslanja na postojeću prihvatnu infrastrukturu za beskontaktna

u konačnici olakšava samu odluku o kupnji za krajnjeg klijenta.

BOLJE ISKUSTVO KUPOVANJA No što to sve zapravo znači za današnjeg trgovca?

Najprije moramo biti svjesni činjenice da je danas pametni telefon bez sumnje najmoćnija točka interakcije s krajnjim korisnikom, za bilo kojeg pružatelja bilo kakve usluge. Današnji prosječan kupac će posegnuti za svojim uređajem barem jednom dnevno, kako bi provjerio određeni proizvod, pogledao recenzije, cijenu, karakteristike, ili Mobilni telefon u načelu jednostavno predstavlja beskontaktnu locirao prodajno mjesto karticu u digitalnom obliku gdje može dobiti željeni plaćanja. Ako mislite da proizvod ili uslugu. Ako na Hrvatska zaostaje u posve to dodamo mogućnosti gledu mobilnih plaćanja, promocije kroz razne loyalvarate se. Infrastruktura za ty aplikacije, SMS i sl., jasno prihvat je velikim dijelom je da kroz dodavanje platne spremna, a zanimljiva je opcije pametni telefon počinjenica da je prvi projekt staje najbitniji kanal izmebeskontaktnog mobilnog đu trgovca i klijenta. A za plaćanja s jednom od najsamog kupca dio iskustva zastupljenijih i najstarijih kupovanja koji nosi najmaplatnih kreditnih kartica nje zadovoljstva je upravo u svijetu, upravo pred lanplaćanje. Ukoliko se to iskusiranjem na našem tržištu! stvo plaćanja pojednostavi Kada govorimo o mobilnim i učini atraktivnim, kao što plaćanjima ne smijemo zao- je to slučaj s mobilnim plabići činjenicu da spomenuti ćanjem, onda i cjelokupno servisi - Apple Pay i HCE iskustvo kupovanja postaje bazirana rješenja na Andro- bolje i u konačnici pozitivid platformi - donose i opnije, kako za klijenta, tako i ciju plaćanja na web-shopu, za samog trgovca. Vratimo a ne samo na fizičkom prose na početak priče i sve dajnom mjestu. Uz visoku one pojmove koje vežemo razinu sigurnosti, ovakav uz pametni telefon: Komunačin plaćanja pojednostav- nikacija. Zabava. Budilica. ljuje sami proces kupovine Jeste li spremni dodati i Plana internetu: plaćanje na ćanje na taj popis? Jer svijet stranicama koje omogućaoko vas svakako jest. vaju ovakav oblik plaćanja obavlja se klikom na gumb Goran Bosankić i eventualno validacijom Pre Sales Manager / BU Payment putem unosa PIN-a ili otigoran.bosankic@asseco-see.com skom prsta. Ovakav način značajno pojednostavljuje i ubrzava proces plaćanja te Travanj 2015.

27

Duhovni menadžment

dr.sc. Elvira Mlivić Budeš Filaks

elvira@filaks.hr

KLJUČ USPJEHA Povjerenje u vlastite sposobnosti ključno je u svakom segmentu posla. Nakon što razmislimo o onome što želimo i postavimo jasne ciljeve, važno je raditi na ostvarivanju tih ciljeva

D

anas preveliki broj ljudi misli da je teško uspjeti, da se mnoge želje nikada ne ostvaruju, odnosno da mnogi ciljevi neće moći biti ostvareni tijekom radnog vijeka prosječnog čovjeka. Istina je upravo onakva kakvom je vidite. Ako mislite da je nešto nemoguće, nećete postaviti odgovarajuće ciljeve, odustat ćete od mogućih strategija i pristati na osrednjost. Posljedica je da ćete tijekom života promatrati druge kako ostvaruju svoje snove. Svi ljudi imaju određene talente. Mnogi se trude ispravljati svoje nedostatke, a talenti ostaju po strani godinama. Za ostvarivanje uspjeha ključna je motivacija, odnosno osjećaj da možete pobije-

Za uspješnu prodaju moramo u prvom redu znati kako prodati sebe diti. Takav pobjednički mentalitet se razvija na način da analiziramo sve vještine i tehnike koje poznajemo za uspješno obavljanje određenog posla.

Uvijek je moguće pronaći bolji način za izvođenje određenih aktivnosti.

Takve vještine treba koristiti da unaprijedimo karijeru, pokrenemo vlastiti projekt ili jednostavno pronađemo veće zadovoljstvo u svakodnevnim

28

Travanj 2015.

poslovnim ili privatnim aktivnostima.

Promjene su svuda oko nas, a tržišni uvjeti kaotični. Mnogi čekaju da im na vrata pokuca prava prilika, no važno je biti fleksibilan i osmisliti kako promjenu okrenuti u vlastitu korist.

Svaki poslovni stručnjak će vam reći da je planiranje važan sastojak svakog napretka. Mnogi će čekati da se nešto dogodi samo od sebe, a pobjednici će uvijek planirati nove mogućnosti i osmišljavati nove pristupe razvoju.

NE ODGAĐAJTE STALNO Povjerenje u vlastite sposobnosti ključno je u svakom segmentu posla.

Nakon što razmislimo o onome što želimo i postavimo jasne ciljeve, važno je raditi na ostvarivanju tih ciljeva.

Mnogi ljudi odlažu i obećavaju da će nešto početi raditi u nedefiniranom budućem vremenu? Radeći s klijentima i poslovnim ljudima, u praksi često naiđem na ovaj problem. Pitate li pojedince kada počinju raditi na odluci koju su donijeli, uvijek je odgovor od ponedjeljka, od jeseni, za par mjeseci. Ne znaju točan datum. Ne znaju točan trenutak... Često ne znaju žele li uopće početi jer unaprijed ne vide sve korake koji vode do

cilja. Kada uočite da ste spori i odgađate, sjetite se Lincolnovih riječi: “Oni koji čekaju možda i dočekaju, no samo stvari koje su ostavili oni koji nešto poduzimaju.” Svi uspješni ljudi naginju aktivnostima i kontinuiranom djelovanju. Žele početi odmah! Ne sutra ni za mjesec dana niti kada riješe ovo ili ono. Odmah! Ovo ne znači da nije potrebno planirati ili kretati u projekte s nataknutim ružičastim naočalama. S planiranjem i uspješnom pripremom dio zadatka je već obavljen, no ako čovjek ne

www.jatrgovac.hr

poslovni krene u realizaciju pa makar počevši i najsitnijim korakom, plan će ostati samo obično slovo na papiru ili beznačajna zamisao u glavi.

MIJENJAJTE SAMO SEBE Sigurno vam je poznata izreka: “Jučer sam bio pametan, stoga sam želio mijenjati svijet. Danas sam mudar, stoga mijenjam sebe”. Nije dobro u potpunosti ignorirati stvarnost niti zabiti glavu u pijesak, no zaista prečesto slušamo prigovore, ogovaranja, zlobne komentare, loše primjere. Ponekad se čini da ljudi znaju kako bi riješili političku ili gospodarsku situaciju, samo da imaju pet minuta vlasti. Međutim, prerijetko prvo pometemo ispred svog praga. Toliko toga možemo raditi na sebi i riješiti sami sa sobom, da je stvarno šteta trošiti dragocjeno vrijeme na komentiranje tuđih aktivnosti. Na tuđe ponašanje ne možemo utjecati.

Ostaje nam jedino da se pobrinemo za sebe i svoje ponašanje, jer ono što radimo danas, ostavit će posljedice na naše “sutra”. Ono što smo radili jučer je naše “danas”. Nešto znati, a ništa ne poduzimati u svom životu jednako je potpunom neznanju. Informacije pospremljene u memoriju ne koriste ničemu ako ne djelujemo, ako nismo aktivni, ako ne ulažemo svoj trud i energiju u pokretanje i poboljšanje svih aspekata svog života. Kako možemo raditi na sebi?

Postoji bezbroj načina, od meditiranja, molitve, unutarnjih razgovora, radionica, članaka, časopisa, knjiga i razgovora s konzultantima. Razmislite zaslužujete li u životu nagrade ili ćete zauvijek ostati komentatori tuđih života dok vaš život prolazi pored vas.

www.jatrgovac.hr

optimizam = poslovni rezultati

PRIMIJENITE NAUČENO Ako nešto poznajemo, a ne prakticiramo svaki dan, znači da ne znamo.

Ako smo nešto učili, a to ne primjenjujemo, zapravo znači da nismo naučili. Svi znamo da za uspjeh na radnom mjestu ili za uspješnu prodaju moramo znati prvo prodati sebe.

Znamo da moramo po nečemu biti različiti, izdvojiti se od konkurencije.

Isto tako, poznato je da svatko od nas mora znati koje su mu snage, a koje slabosti. Također se puno govori o tome kako naglasiti svoje najbolje vještine ili uspješno predstaviti snagu ponude ili asortimana tvrtke. Poznato

Uspješni smo ako u svom redovnom poslu svakodnevno vidimo smisao je da su poslovni rezultati u direktnoj vezi s poslovnim optimizmom.

Međutim, znate li se vi pohvaliti u jednoj rečenici? Znate li definirati tko ste tako izvrsno da svi koji vas slušaju budu impresionirani vašim čarobnim zanimanjem? Ovo ne vrijedi samo za inovatore, one koji se bave kvantnom fizikom ili astronaute. Ovo vrijedi za sve, od onih koji rade na blagajni, prodaju na tržnici, rade u uredu, prodaju u poslovnom okružju, bave se uslugama, baš za sve. Uspješni smo ako u svom redovnom poslu svakodnevno vidimo smisao i tu vrijednost možemo prikazati drugima na atraktivan način.

Pri tome treba biti vidljivo da uživate u svakoj aktivnosti, da sretni ustajete ujutro iz kreveta jer vas čeka još jedan uzbudljivi poslovni tjedan. To mora biti nešto što vas ostavlja budnim do kasno u noć dok razrađujete kreativne ciljeve i slično. No, je li to kod vas zaista tako? Sjećate li se kada ste zadnji put bili ushićeni na svom radnom mjestu?

Oni koji rade jer moraju i ne uživaju u svakoj etapi svog jednostavnog ili kompliciranog, dosadnog ili zanimljivog, napornog ili laganog posla, sigurno su osigurali kartu za nesretan ishod. Kad shvatimo da nas neki posao ne ispunjava, ne dajemo sve od sebe i počinjemo raditi sve lošije ili činiti pogreške. Prigovara-

nje na situaciju, nadređene, političare ili svjetsko gospodarstvo dio je negativnog trenda jer je lakše prikloniti se toj struji koja uvijek za sve ima nekog krivca. Tako postajemo bespomoćni i žrtve situacije, a naša osobna odgovornost nestaje. Međutim, odgovornost za odabir našeg stava ovisi isključivo o nama. Stručnjaci kažu da nam se u životu događa oko 10% događaja, a 90% vremena provedemo u razmišljanju o njima. Ako smo pozitivni, znači da imamo snage riješiti problem i okrenuti se nekom dostižnom i optimističnom cilju. Ako tražimo krivca i stalno prigovaramo, idemo unatrag i stalno se vraćamo u negativne situacije te ih nanovo proživljavamo. Nekada je taj negativan pristup puno jednostavniji, no zaista ne pomaže ni nama niti ljudima oko nas.

NAPRAVITE ISKORAK Za uspješan iskorak iz kruga negativizma, razmislite što vas stvarno pokreće u poslu i što biste radili da imate dovoljno financija za normalan život.

Upravo u tom odgovoru leži vaša prava poslovna strast. Biti očaran svojim poslom znači biti zahvalan, uzbuđen zbog novog poslovnog koraka i biti spreman na bolju budućnost. Mi ne možemo stvoriti, već samo nastojati pronaći smisao u onome što svakodnevno radimo. Možda u ovom trenutku ne možete promijeniti svoj posao za 360 stupnjeva, ali pokušajte sami sebi odgovoriti na pitanja – što točno radim, zašto to radim, što mi znači posao?

Dakle, pokušajte s pohvalom i divljenjem odgovoriti na sljedeća tri pitanja: 1. Tko sam ja u poslovnom okružju?

2. Kakvim se poslom bavim?

3. Što ću biti za godinu dana?

I možda vam se sad čini da ovaj članak čitate uzalud jer ste se možda sjetili barem deset problema koje trenutno imate na poslu. Međutim, kada nam je najgore, to razdoblje obično prethodi nekom boljem, kada shvatimo zašto se nešto događa i iz toga izađemo mudriji, svjesniji i odgovorniji. Kojim ćete putem krenuti, ipak ovisi samo o vama. Ne možemo definirati uspješnu strategiju ako nismo analizirali postojeće stanje i postavili realan, optimističan, ali dostižan cilj.

To vrijedi za proizvode i usluge, ali i našu karijeru.

Travanj 2015.

29

Neka egida

2

Travanj 2015.

www.jatrgovac.hr

www.jatrgovac.hr

Travanj 2015.

3

Intervju

OPTIMIZAM

unatoč teškom okruženju Zbog naše korporativne politike ne mogu iznositi konkretne prodajne rezultate, no mogu reći da je i u ovako teškoj gospodarskoj situaciji naše poslovanje stabilno, ističe Petar Bermanec, direktor prodaje pivovare Heineken Hrvatska

K

ako bi poslovanje dugoročno bilo održivo, hrvatskoj industriji pića je osnovni zadatak razvijati domaće brendove te u isto vrijeme stavljati veliki fokus na inovacije, smatra Bermanec.

Već ste dugo u industriji pića. Kako općenito ocjenjujete ovaj segment hrvatske industrije u okviru šire europske perspektive, odnosno koju biste ocjenu dali industriji pića u Hrvatskoj kada je riječ o njenoj konkurentnosti?

Ponuda kategorija pića kao i kvaliteta pakiranja hrvatske industrije pića je na vrlo zavidnoj razini. Kada uspoređujemo kategorije i njihov razvoj s drugim europskim zemljama, možemo primijetiti da je hrvatsko tržište vrlo napredno i otvoreno za inovacije. Gotovo svake godine hrvatski proizvođači iz kategorija alkoholnih ili bezalkoholnih pića lansiraju neku veću inovaciju koju naši potrošači najčešće vrlo dobro prihvate. Primjerice, Hrvatska je bila jedna od prvih europskih zemalja u kojoj su lansirani radleri a hrvatski potrošači pokazali su veliku spremnost prihvatiti novu kategoriju. Konkurencija je na vrlo visokoj razini, osobito sada kada je Hrvatska dio Europske unije. Kako bi njihovo poslovanje dugoročno bilo održivo, hrvatskim je proizvođačima osnovni zadatak razvijati domaće brendove, te u isto vrijeme stavljati veliki fokus na inovacije, kako u razvoju novih kategorija, tako i u razvoju novih interesantnih pakiranja koja odgovaraju na potrebe modernih potrošača.

32

Travanj 2015.

Kako u tom pogledu stoji domaća pivarska industrija? Je li tržište piva u proteklim godinama bilježilo rast ili pad prodajnih pokazatelja?

Hrvatska je mala zemlja, no domaće tržište piva je vrlo dinamično i kompetitivno. Većinu tržišta imaju globalne pivarske kompanije, uključujući i naš Heineken koji je najveći europski proizvođač piva te treći u svijetu.

Jedna od prednosti velikih pivara je lakša kontrola kvalitete u procesu proizvodnje – zbog uhodanog sustava i vrhunske tehnologije lakše je postići ujednačenost kvalitete. Pored globalnih pivarskih kompanija, u Hrvatskoj je sve više malih i tzv. craft pivovara

“Hrvatsko tržište je vrlo napredno i kompetitivno te otvoreno za inovacije” koje obogaćuju domaću pivsku scenu.

Iako je tržište kompetitivno, ono je u padu zadnjih nekoliko godina zbog gospodarske krize i pada kupovne moći građana.

Prije nekoliko godina veliki rast tržišta donijeli su radleri. Koje biste osnovne trendove mogli izdvojiti za ovu godinu na domaćem tržištu piva te kakva je pozicija spomenutih radlera danas?

U svijetu se sve više radi na razvoju bezalkoholnih pića koja se uklapaju u zdrav stil života, kao i proizvoda koji nude raznolikost u okusima i osjetilnim iskustvima, a pivo se u te trendo-

ve odlično uklapa. Dobar primjer su naši radleri koji u nazivu imaju riječ Natur i napravljeni su od prirodnih sastojaka: Karlovačko Limun Natur Radler, Karlovačko Laganini Natur Radler, bezalkoholni Karlovačko 0,0% Natur Radler i najnoviji okus Karlovačko Leđero Natur Radler s okusom mandarine. Kada govorimo o radlerima, važno je istaknuti da Heineken kompanija radi razliku između “voćnih piva” i “pivskih mješavina” te radlera, koji su po Heinekenovoj definiciji spoj piva i prirodnog soka od citrusa. Potrošači su prepoznali da je naš radler pravo pivo s prirodnim citrusima bez umjetnih dodataka i konzervansa. Kada smo prije četiri godine predstavili Karlovačko Radler izazvali smo pravu revoluciju na domaćem pivskom tržištu nakon čega su nas slijedile i ostale pivovare. Radler je otvorio novu kategoriju i to je pomoglo cijeloj pivskoj industriji da zadrži svoj udio na hrvatskom tržištu pića.

Stalne inovacije radlera govore da ta kategorija ima budućnost. Osim što su naši radleri prirodni, oni su i izotoničan proizvod koji ima potencijala i za još širu prihvaćenost – primjerice među sportašima koji se žele osvježiti nakon sportskih aktivnosti kao i među osobama koje preferiraju zdravi životni stil.

Kako ste u Heinekenu Hrvatska zadovoljni prošlogodišnjim rezultatima?

Koliko je iznosila prodaja na razini poslovne godine te koji udio vaša pivovara

www.jatrgovac.hr

Heineken je najveći europski proizvođač piva zauzima na ukupnom tržištu piva u Hrvatskoj?

Heineken Hrvatska drži čvrsto drugo mjesto na hrvatskom tržištu piva.

Prošla godina nije bila laka; pored gospodarske krize i pada kupovne moći građana, obilježilo ju je vrlo loše vrijeme tijekom ljeta, što je također negativno utjecalo na potrošnju piva na razini cijelog tržišta. U ovako teškoj gospodarskoj situaciji tržište pokreću inovacije pa smo stoga mnogo radili na njima. Osim toga, imamo odličan i predan tim tako da smo lani postigli odlične rezultate. Zbog naše korporativne politike ne mogu iznositi konkretne prodajne rezultate,

Petar Bermanec Heineken Hrvatska

no mogu reći da je i u ovako teškoj gospodarskoj situaciji naše poslovanje stabilno. Tome svakako pridonosi činjenica da imamo snažan brend koji ima tradiciju dulju od 160 godina, a ljudi to cijene i nagrađuju vjernošću.

Karlovačko i sve njegove ekstenzije vrhunski su proizvodi napravljeni www.jatrgovac.hr

od prirodnih sastojaka, bez GMO-a, umjetnih boja, aditiva i konzervansa – i to je još jedna velika prednost koju imamo. Inače, pivo ima relativno

“Heineken Hrvatska drži čvrsto drugo mjesto na hrvatskom tržištu piva” malo kalorija i ako se u njemu uživa umjereno, ono može biti dio zdravog stila života.

Koje sve brendove obuhvaća portfelj Heinekena Hrvatska?

Stanovnici Hrvatske vole pivo. Pivo je zabavno, povezuje se s užitkom, a može biti i vrlo inovativno. Iako potrošači, pogođeni krizom, manje troše, oni u pivu mogu pronaći veliki užitak, a spremni su i isprobavati nove okuse.

Mi smo samo lani predstavili četiri izvrsna proizvoda: Amstel Premium Pilsener – vrhunski nizozemski lager, Karlovačko 0,0% Maxx – bezalkoholno pivo koje ima pravi okus piva a ne sadrži alkohol, Karlovačko Laganini Natur Radler – s okusom limete, korijandera i mirte, a na kraju godine predstavili smo Karlovačko Royal 1854 – pivo koje je bilo kruna obilježavanja 160. obljetnice naše pivovare. I ovu godinu počeli smo vrlo dinamično. Prvog dana proljeća predstavili smo Karlovačko Primaveru – nefiltrirano pivo napravljeno od pšeničnog i ječmenog slada s okusom korijandera te Karlovačko 0,0% Natur Radler – bezalkoholni Radler izvrsnog okusa u kojem se može uživati u svakoj prilici.

Također, naš portfelj smo obogatili

novom kategorijom – ciderom. Brend Strongbow je cider broj 1 u svijetu, a u Hrvatskoj je dostupan u tri okusa: jabuka, bazga i crveno bobičasto voće. Uskoro na tržište kreće još jedna inovacija: Karlovačko Leđero Natur Radler – s okusom mandarine. U našem portfelju imamo i odlične međunarodne brendove: pored već spomenutog Amstel Premium Pilsenera i Strongbowa, imamo i Heineken – najinternacionalnije pivo na svijetu koje je dostupno u gotovo svakoj zemlji, Desperados – pivo s okusom tekile te Edelweiss Snowfresh – pšenično pivo s aromom alpskog bilja. U Karlovačko obitelji imamo još i vrhunsko crno pivo – Karlovačko crno koje ima pun i bogat okus kojeg mu daju čak tri vrste slada: svijetlog, prženog karamelnog te prženog tamnog ječmenog slada.

Dakle, imamo mnogo različitih okusa za različite potrošače.

U svojoj karijeri bili ste i na poziciji rukovoditelja Odjela trade marketinga.

U kojoj mjeri smatrate da je trade marketing važan marketinški kanal za promociju pivskih brendova te posljedično poboljšanje prodaje?

Funkcija trade marketinga, kao i svi komunikacijski alati koji se koriste u aktivaciji prodajnog mjesta, imaju sve veću važnost u promociji brendova i povećanju prodaje. Najnovija istraživanja koje je Heineken proveo dala su vrlo interesantne informacije koje govore o tome da najveći utjecaj na povezivanje potrošača i brendova/ proizvoda ima samo mjesto kupnje ili konzumacije. Nakon toga dolazi tzv. utjecaj preporuka poznanika i prijatelja (“word of mouth”), a utjecaj ATL komunikacije postaje sve manji i manji. Iz svega toga se vidi da pravilna aktivacija prodajnog mjesta, kako

“Prve reakcije na novi dizajn i novu filozofiju Karlovačkog piva su pozitivne” u ugostiteljskom, tako i u maloprodajnom kanalu, igra veliku ulogu. Mi smo usredotočeni na svakodnevnu odgovarajuću izvedbu ili egzekuciju na prodajnom mjestu kako bi potrošačima skrenuli pažnju na naše brenTravanj 2015.

33

Intervju

dove. Kroz pravilnu izloženost koju postižemo definiranjem preciznih standarda izlaganja naših proizvoda, pa do samih promocija koje nastojimo učiniti što jednostavnijim i atraktivnijim potrošačima, pokušavamo doći do inkrementalne prodaje te se na najbolji način prezentirati potrošačima.

U veljači ste predstavili novi izgled Karlovačkog piva? Kakve su dosadašnje reakcije tržišta na novi dizajn?

Karlovačko je brend s drugom tradicijom, no okrenut je budućnosti. U veljači smo predstavili novi vizualni identitet Karlovačkog kojeg odlikuje moderan dizajn. Karlovačko je suvremen, progresivan i optimističan brend, a kroz njega šaljemo poruku da treba biti optimist, uzeti stvari u svoje ruke te se usuditi iskoristiti prilike koje se nude u životu. Te su ideje uklopljene i u novi TV spot za Karlovačko koji je osmišljen kroz priču o rock grupi Vatra i njenom frontmenu Ivanu Dečaku. U njima smo prepoznali odlike našeg brenda: optimizam i odvažnost koje vode prema boljoj budućnosti. I upravo nas je taj stav inspirirao za novi slogan za Karlovačko – Najbolje tek slijedi. Prve reakcije na novi dizajn i novu filozofiju brenda su pozitivne, no to je dugoročan projekt i treba proći vremena da bismo mogli izmjeriti njegov utjecaj i uspješnost.

Najavili ste i niz noviteta za ovu godinu predstavljajući novo Karlovačko Primavera pivo, a početkom travnja ste na otoku Visu sadnjom sadnica limuna

34

Travanj 2015.

započeli projekt “Hrvatski limun za Karlovačko Limun Natur Radler”. Možete li reći nešto više o tom projektu te novitetima koje planirate predstaviti tijekom 2015. godine?

Nakon prošlogodišnjeg projekta 100% hrvatski ječam za Karlovačko, nastavljamo s inicijativom da ojačamo nabavu sirovina domaćeg podrijetla.

Vjerujemo u potencijale hrvatske poljoprivrede i da domaći poljoprivrednici mogu proizvesti sirovine vrhunske kvalitete kakve koristimo za naše pivo. Početkom travnja predstavili smo dugoročan projekt proizvodnje, nabave i otkupa hrvatskog limuna za proizvodnju Karlovačko Limun Natur Radlera, što znači da bismo otkupljivali limun od lokalnih proizvođača iz Dalmacije. Karlovačko Limun Natur Radler potpuno je prirodan i ne sadrži aditive, konzervanse niti sirovine

“Tržište piva je u padu zadnjih nekoliko godina zbog krize i pada kupovne moći građana” GMO podrijetla, a ponosni smo što će ga odsad činiti i hrvatski limun.

Ovim projektom želimo potaknuti održivu domaću proizvodnju ključnih proizvodnih sirovina što će imati utjecaj na razvoj lokalnog gospodarstva, a osiguravanje tržišnog otkupa veliki je poticaj za male proizvođače.

Karlovačko Limun Natur Radler s hrvatskim limunom bit će dostupan

na hrvatskom tržištu od Božića ove godine. Planiramo još neke inicijative u tom području, no u ovom trenutku ne mogu vam otkriti više detalja.

Spomenuli ste projekt “100% hrvatski ječam”. Kako napreduje taj projekt te koliko je za vas kao tvrtku važna domaća sirovina?

Jako smo ponosni što za proizvodnju našeg Karlovačkog koristimo ječam s hrvatskih polja i to ističemo i na nedavno redizajniranoj etiketi Karlovačkog. Ječam, odnosno ječmeni slad, jedan je od četiri glavna sastojka piva pored vode, hmelja i kvasca. Za proizvodnju vrhunskog piva potrebni su i vrhunski sastojci. Sirovine koje kupujemo moraju biti u skladu sa specifikacijama i visokim standardima, a sve koje stižu u pivovaru prolaze stroge kontrole kvalitete. Projekt 100% hrvatski ječam pokrenuli smo upravo zbog toga što vjerujemo u potencijale hrvatske poljoprivrede i sigurni smo da hrvatski proizvođači mogu osigurati sirovine vrhunske kvalitete kakve koristimo za proizvodnju našeg piva. Projekt se provodi u suradnji s kompanijom Slavonija slad, Poljoprivredno prehrambenim kompleksom i Poljoprivrednim institutom Osijek.

Ovim projektom želimo osigurati održivu domaću proizvodnju ključnih proizvodnih sirovina što će imati utjecaj na razvoj i poticaj lokalnog gospodarstva, a ujedno podržavamo znanstveno – istraživački rad u sjemenarstvu te oplemenjivanju i uzgoju ječma u Hrvatskoj. www.jatrgovac.hr

VoditeljiNajtiražniji nabaveposlovni Asistenti marketinga

Trade marketing manageri

Event manageri Voditelji kategorije Product manageri mjesečnik u zemlji Direktori prodaje

Area manageri

Konzultanti Proizvođači BTL agencije

8.080 PR agencije Gospodarske komore

Voditelji ključnih kupaca Komercijalisti tiskanih primjeraka

Trgovci

Distributeri rukeShop i imemanageri bez remitende Voditeljina razvoja Media planeri programa Poslovođe Voditelji 99,55% Savjetnici Project manageri Trgovačke udruge Analitičari Uvoznici Account manageri Vlasnici trgovina Najposjećeniji portal o maloprodaji ITNajefikasniji manageri tiskani medij s dostavom Članovi uprave

efikasnost dosega

Potrošači Media direktori

Direktorirobom financija široke potrošnje Business development manageri

Voditelji odnosa s kupcima 60.000

Članovi nadzornog odbora Promotori lja mjesečno posjetite

Brand manageri Country manageri

Voditelji logistike

Voditelji merchandisinga

Regionalni voditelji PR manageri

Zastupnici HR manageri Planeri opskrbe Voditelji transporta Rukovoditelji izvoza www.jatrgovac.hr Istraživačke agencije

Magazin i portal

Kreativni direktori Marketinške agencije www.jatrgovac.hr

Travanj 2015.

35

Sigurnost u maloprodaji Tehnički sustav funkcionira. Pravni sustav ne funkcionira ni približno tako dobro. Stoga bi se temeljem ovih premisa moglo zaključiti da trgovci više pažnje trebaju posvetiti tehničkoj zaštiti svojih objekata, dok pravni sustav ne iznađe neka efikasnija rješenja za problem krađe u trgovini

K

rađe u trgovinama trgovcima širom svijeta godišnje odnesu mnogo milijardi dolara. Prema podacima Američkog državnog vijeća za suzbijanje kriminala, skoro trećina trgovina u Sjedinjenim Državama propada zbog krađa. Istraživanje Global retail theft barometer (obuhvaća podatke za 24 zemlje Europe, Sjeverne i Južne Amerike te Azijsko-pacifičke regije te je jedino takvo istraživanje na globalnoj razini), pokazalo je kako su gubici maloprodajne industrije u 2014. godini dosegli 128,5 milijardi dolara, što predstavlja 1,29 posto prometa trgovaca ostvarenog u toj godini.

Glavni uzroci tih gubitaka dolaze od krađe kupaca u trgovini na koju otpada 38 posto, a potom od krađe zaposlenika trgovine koja zauzima 28 posto nastalog gubitka. Gubici nastali zbog

dvije trećine (65%) gubitaka maloprodajne industrije u svijetu ili, prevedeno u brojke, ukupno 83,5 milijardi dolara ode u vjetar.

Cijena maloprodajnog kriminala koju plaćaju pošteni kupci u 2014. je godini u

TEHNIKA ispr

SAD-u iznosila 403 dolara po kućanstvu, a u Europi 184 eura. Prema nalazima spomenutog istraživanja, kategorije proizvoda koje se najviše kradu su kozmetički proizvodi, modni dodaci (odjeća i sl.), električni alati, mobilni telefoni te vina i jaka alkoholna pića. Kako bi se doskočilo takvim kretanjima, većina trgovaca u svijetu planira povećanje broja proizvoda koji su u njihovim prodavaonicama zaštićena različitim Najviše se kradu alkoholna oblicima pića, pršuti, žvakaće gume i “tagiranja”, a to se prvenkozmetika stveno odnosi na proizvode pogrešaka administracije za kućanstvo i elektronske (nije kriminalni akt) imaju uređaje. Preporuka istra21 posto udjela, a 13 posto živanja ide u smjeru jačeg čine prijevare dobavljača. fokusiranja na prevenciju To znači da krađa (kupaca gubitaka koja se provodi u i zaposlenika) čini gotovo svim odjelima i na svim ra-

36

Travanj 2015.

zinama poslovnog sustava te značajna ulaganja u edukaciju i trening djelatnika.

I na kraju, ali ne i najmanje važno, preporuka je provoditi program koji ima za cilj podizanje svijesti, kako unutar kompanije, tako i šire javnosti, o tome što sve konkretni trgovac u okviru svog poslovanja poduzima kako bi se izbjegli gubici nastali ovim putem.

PERSPEKTIVA TRGOVACA Iz Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore navode da, na temelju informacija prikupljenih od svojih članica koje se bave trgovinom, mogu zaključiti da je posljednjih godina došlo do povećanog broja krađa u trgovinama, što postaje sve veći problem trgovcima. Tako je nekim trgovcima u 2013. godini stopa manjkova uzela 0,13

posto od prometa, što predstavlja više od 5 posto planiranog profita, dok je u 2014. godini povećana na 0,14 posto prometa ili 5,9 posto od planiranog profita.

Mišljenja trgovaca su podijeljena kada je riječ o razlozima povećanja broja krađa u trgovinama posljednjih godina. Dok je jednima kriza koja traje već niz godina glavni razlog, drugima je to činjenica da se odlučilo povisiti iznos za koji Općinsko državno odvjetništvo goni po službenoj dužnosti osobe koje su počinile kazneno djelo krađe s 1.000 na 2.000 kuna. “Time je osobama koje se bave krađom olakšana pozicija jer su svjesni činjenice da će se trgovci teško odlučiti pokretati kaznene postupke po privatnoj kaznenoj prijavi zbog dodatnih odvjetničkih troškova, vremena www.jatrgovac.hr

sustavi

zaštite mogu biti i marketinški alat tužbe trgovaca svakako utječu na smanjenje broja krađa u trgovinama, ali ne dovoljno, te dodaje kako bi veći pomak na bolje bila nova sudska praksa koju predlažu neki trgovci temeljem koje bi ponavljači kaznenih djela krađe dobili zabranu pristupa u trgovine u kojima su uhvaćeni u krađi. Međutim, prijedlozi trgovaca za sada su ostali bez rezultata uz opravdanje da bi zabrana pristupa kao kazna bila neproporcionalno stroga tj. visoka u odnosu na težinu djela koje je počinjeno. Istovremeno, neki trgovci imaju listu osoba koji su više od 10 puta uhvaćeni u krađi samo u njihovim trgovinama.

ŠTO SE KRADE? Činjenica je kako je u ovom segmentu izuzetno teško egzaktno apostrofirati stanje koje bi bilo zasnovano na konkretnim i neoborivim brojkama. Razlog je vrlo jednostavan – veliki broj krađa se ne prijavljuje pa trgovci ipak su se odlučili se kao mjerodavan izvor goniti privatnim tužbama sve one osobe koji su dva ili moraju uzeti interne analize trgovaca koji bilježe krađe više puta uhvaćeni u krađi u svojim trgovinama. To Trgovci žele da se porezno vrijedi tim dozvoli 1 posto otpisa robe više ako se zna da podaci na ime krađe Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da se broj u njihovim trgovinama. prijavljenih krađa u trgovini Međutim, i te tužbe nakon u zadnjih nekoliko godina što završe osuđujućim pre– smanjio. Uzmemo li kao sudama rezultiraju time da mjeru dva petogodišnja počinitelji bivaju osuđeni na nekoliko mjeseci zatvora razdoblja, onda ćemo vidjeti kako je u periodu 2005.uvjetno, a u rijetkim sluča2009. u trgovini prijavljeno jevima presuda bude kazna 4.745 krađa, a u periodu zatvorom bezuvjetno. Vr2010.-2014. čak tisuću krađa kljan ističe kako privatne

pred prava i drugih razloga, pa strogo vode računa da roba koju ukradu ne prelazi iznos od 2.000 kn”, ističe Sanela Vrkljan, direktorica Sektora za trgovinu. Trgovci se nadaju da će nova odluka o vraćanju iznosa za koji će se goniti po službenoj dužnosti za krađu vrijednosti na minimalno 1.000 kn utjecati na smanjenje krađa u trgovinama. Premda ni to neće riješiti problem te će utjecati samo u manjoj mjeri jer trgovci su mišljenja kako će oni koji se krađom bave, uvjetno rečeno profesionalno, uvijek voditi računa o vrijednosti robe koju ukradu. Neki

manje – 3.756. Iz toga se da zaključiti kako trgovci, unatoč tome što bilježe rast broja krađa u zadnjim godinama, sve manje tih kaznenih djela prijavljuju policiji. Što se tiče robe koja se krade, podaci HGK ukazuju da je uglavnom riječ o proizvodima koji se lako mogu preprodati: alkoholna pića, pršuti i ostali delikatesni proizvodi, žvakaće gume, kozmetika, ali i svi ostali proizvodi od odjevnih predmeta pa nadalje bez nekih osobitih pravila. U posljednje vrijeme problem krađa pokušava se rješavati uvođenjem video nadzora u prodavaonicama kao i natpisima da je prostor pod video zaštitom. Osim toga, trgovci unajmljuju i zaštitarske službe koje štite objekte te se nabavlja različita druga oprema za zaštitu od krađa.

Sve to iziskuje značajna ulaganja koja si manji trgovci uglavnom ne mogu priuštiti pa je upravo u takvim prodavaonicama mogućnost krađe veća u odnosu na prodavaonice u kojima je instalirana zaštita. No, prema tvrdnjama trgovaca, specijalisti za krađu znaju različite trikove kako prevariti sofisticiranu opremu pa se zbog toga u prodavaonicama koriste razne kombinacije zaštite od krađa. “Potrebno je ponovno istaknuti mišljenje trgovaca da bi trebalo uvesti mogućnost sudske zabrane ulaska u trgovinu osobama koje su već više puta uhvaćene u krađi. Isto tako, jedan od zahtjeva trgovaca je i vraćanje mogućnosti da se porezno dozvoli 1 posto otpisa robe na ime krađe”, zaključuje Vrkljan.

Poredbeni prikaz kaznenih djela krađa u trgovini Godina

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

Broj prijavljenih krađa

1.017

1.163

985

838

742

801

718

800

670

767 Izvor: MUP RH

www.jatrgovac.hr

Travanj 2015.

37

Sigurnost u maloprodaji ZAŠTITA SE IPAK ISPLATI No, što na sve to kaže industrija opreme za zaštitu od krađe? U istraživanju teme o sigurnosti u maloprodaji konzultirali smo tvrtku Alarm automatika koja posjeduje visoku razinu kompetencije kada je riječ o sustavima tehničke zaštite te je snažno povezana s maloprodajnim poduzećima u implementaciji svojih rješenja na tržištu.

Među ostalim, ova je tvrtka prošle godine organizirala i Savjetovanje o zaštiti u trgovinskom sektoru u nastojanju da ukaže na važnost ove teme u svakodnevnom poslovanju. Za razliku od podatka HGK (0,14% prometa u 2014.), kada je riječ o gubicima u maloprodaji nastalim zbog krađe u prodavaonicama, iz Alarm automatike navode kako se ti gubici kreću od 1,5 posto pa čak do 4 posto godišnjeg prometa trgovaca te dodaju kako su veći gubici prisutni u ma-

će i uz instalirani sustav krađa i dalje biti, ali će se taj postotak rapidno smanjiti. On navodi kako je teško reći koliko se točno ulaže u sustave zaštite u hrvatskoj maloprodaji, ali je primjetno kako konGlobalna istraživanja stantno raste preporučuju jače fokusiranje svijest da su sustavi zaštite na prevenciju gubitaka trošak koji se smanjenjem lim kvartovskim trgovinagubitaka nastalih uslijed ma. “Kad se uzme u obzir krađe isplati u roku od da trgovina koja godišnje šest do 15 mjeseci ovisno ostvari milijun kuna proo konfiguraciji trgovine i meta te pritom po osnovi ugrađenim sustavima. krađe izgubi oko 4 posto, SUSTAVI I PRIMJENA lako je doći do iznosa od Ako govorimo o sustavima 40 tisuća kuna. To znači da koji se koriste za vrijeje gubitak oko 3.500 kuna me rada trgovine (nisu mjesečno. Za iznos od 40 uključeni protuprovalni tisuća kuna trgovina se sustavi), najčešće korišten može opremiti sustavom je EAS – sustav elektrozaštite artikala i potrošnim ničke zaštite artikala, te materijalom (tagovi, zaštitvideo nadzor. EAS (engl. ne naljepnice). Iznos ovisi Electronic article surveio širini ulaza i broju kasa, llance) sustav ima učinkoali sustav se u prosjeku vitost od 95 posto, dok se isplati za manje od godinu putem video nadzora lako dana”, ističe prodajni inmože pratiti svakog kupca ženjer Alarm automatike, pa bi se moglo reći kako je Jošua Lerga, dodajući kako

38

Travanj 2015.

sustav u potpunosti učinkovit jer se svaki snimak pohranjuje i može se naknadno pregledati. Sustav post integracije uključuje video nadzor blagajne koji omogućuje i nadzor proizvoda koji se skeniraju i automatski pojavljuju na računu. Upisom broja računa ili bilo koje ključne riječi lako se pregleda samo onaj snimak koji je povezan sa sumnjivom transakcijom, greškom pri plaćanju karticom i sl.

Na pitanje kako je kriza utjecala na krađu, Lerga odgovara kako su se prije više krali skupi slatkiši, alkoholna pića i parfemi, dakle proizvodi koji bi se lako mogli preprodati, a od pojave krize sve se više krade hrana kao što su sirevi i mesni proizvodi.

On ističe da je u Hrvatskoj povećanje investicija u sustave zaštite najočiglednije u trgovinama parfemima (Douglas parfumerija, L’Occitane), prehrambenim proizvodima (Tommy, Billa) te kod “uradi sam” trgovca Pevec koji uz kon-

stantno širenje maloprodajne mreže svoje trgovine kompletno oprema i EAS sustavom, videonadzorom svih prodajnih centara te sustavom post integracije pa se može reći da je svaki djelić trgovine potpuno zaštićen. Sustav zaštite, kao što je video nadzor, pored svoje osnovne sigurnosne namjene, može se koristiti i u marketinške svrhe – praćenjem kretanja kupaca kroz prodavaonicu te utvrđivanja mjesta na kojima se oni dulje zadržavaju. Time se može uvidjeti koji su proizvodi kupcima interesantni odnosno kako akcije utječu na kupnju i druge marketinške informacije. Video nadzor se može koristiti i za brojanje kupaca pa se može analizirati promet ovisno o danima, akcijama, vremenskoj prognozi i drugim parametrima. Sveukupno gledano, tehnika je dugoročno rješenje koje kroz sigurnije poslovanje nudi i druge mogućnosti unapređenja te u konačnici ima pozitivan utjecaj na rezultate tvrtke. www.jatrgovac.hr

u periodu 2010.-2014. prijavljeno je

3.756 krađa

ANKETA

Uzbuđenje glavni motiv

Anketno istraživanje o krađi u trgovini otkrilo je iskustva i stavove građana kada je riječ o ovoj društvenoj pojavi.

Rezultate dakako treba promatrati u okviru cjelokupnog životnog iskustva ispitanika jer se odnose na period razvoja i odrastanja pa sve do danas. To potvrđuje i rezultat da uvjerljivo najveći broj ispitanika krade zbog uzbuđenje/hira - njih više od 60%.

Na pitanje jesu li ikada išta ukrali, uključujući i razdoblje djetinjstva i puberteta, odgovori su gotovo podjednako podijeljeni. Naime, da nikada nisu ništa ukrali kaže 49,5% ispitanih, a 47,3% ih ističe da to ipak jesu učinili. Ukupno 3,2% anketiranih nije željelo dati odgovor na ovo pitanje.

Na vrhu popisu proizvoda koje su ukrali nalaze se voće (44%) i slatkiši s 36,7%. Ostali predmeti krađe imaju znatno manje udjele pa je tako prvi sljedeći uredski pribor (6,8%), a potom dolaze cvijeće (2,9%), kukuruz (1,5%), kozmetika (1,2%), novci (1%), cigarete (1%), igračke (0,7%), jaja (0,6%) i alkohol (0,5%). Na ostale predmete otpada 11,3% udjela, a odgovor na ovo pitanje ne zna 2,6% ispitanika.

Najviše se krade zbog uzbuđenja odnosno hira, što kao razlog krađe navodi dominantan broj sudionika ankete - njih čak 60,7%. Sljedeći najčešći razlog je društvo s

10,7% udjela, a sa sličnim udjelima slijede dosada (9,8%) i neimaština/siromaštvo (8,9%). Da su ukrali zato što im se svidio predmet krađe kaže 3,8% ispitanika, a zbog stjecanja dobiti krađi se priklonilo njih 2,7%. Ostale predmete krađom si je priuštilo 5,3% građana, a da ne znaju što su ukrali ističe njih 1,5%.

Poticajno za krađu je to što relativno malo kradljivaca biva uhvaćeno u tom činu. Naime, jedna petina ispitanih građana (21,2%) navodi kako su bili uhvaćeni u krađi, dok preostalih 78,8% ističu da ih nikada nisu ulovili.

Na kraju, zanimljiv je i stav građana o krađi s obzirom da natpolovična većina uzorka (53%) kaže kako bi prijavili kradljivca osoblju trgovine zateknu li ga u krađi. Da to ne bi učinili navodi 24,8% ispitanika, a da ne znaju što bi učinili u tom trenutku ističe njih 22,2%.

Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o krađi u trgovini provedeno je tijekom ožujka 2015. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

e n i l n o j a t Či c issuu.com/jatrgova

IZVOR INFORMACIJA S PODRUČJA MALOPRODAJE I INDUSTRIJE ROBE ŠIROKE POTROŠNJE

www.jatrgovac.hr

Travanj 2015.

39

Sredstva za pranje i održavanje rublja - Tržište

PRODAJA

U SLOBODNOM PADU Količinska prodaja kategorije sredstava za pranje rublja pala je za čak 10,8%, a omekšivača za rublje za 10,5%. Vrijednosni rezultat je ponešto bolji, no negativni trend je snažno prisutan i u financijskom pogledu

industrijsku upotrebu koji se prodaju u specijaliziranim prodajnim kanalima.

Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Henkel (Persil, Perwoll, Rex), Labud (Meri Merino, Oliver),

S

redstva za pranje rublja uključuju proizvode koji su namijenjeni za pranje odjeće u perilici rublja ili za ručno pranje. Mogu biti u obliku tekućine ili gela, praška, tablete, kreme ili paste, kapsule i sapuna.

U kategoriji nisu uključeni proizvodi namijenjeni za

Procter & Gamble (Ariel, Dash, Dreft, Tide), Reckitt Benckiser (Ava, Woolite), Saponia (Bioaktiv, Faks Helizim, Nila, Rubel) te trgovačke robne marke koje same nose 9% količinske prodaje.

PAD NA PAD Posljednji podaci o prodaji, koji ne uključuju veleprodaju, ljekarne ni diskontne trgovine (Lidl), odnose se na period Vodeći proizvođači su siječanj Henkel, Labud, P&G, Reckitt 2014. - prosinac 2014.

Benckiser, Saponia i Unilever te otkrivaju ne odviše

40

Travanj 2015.

značajni i deterdženti u kapsuli (1,1%), dok ostali tipovi - krema/pasta, tableta i sapun - zauzimaju vrlo zanemarive udjele u prodaji kategorije.

Podjela prema tipu deterdženta otkriva dominaciju praška koji čini 72,9% kategorije uspješnu izvedbu ove kategorije proizvoda. Količinska prodaja je tako pala za čak 10,8% na 26 milijuna 734 tisuće i 800 kilograma, dok je vrijednosna prodaja prošla tek nešto bolje s padom od 8% na ukupno ostvarenih 396 milijuna 727 tisuća i 700 kuna. Supermarketi su glavni prodajni kanal sredstava za pranje rublja s udjelom u količinskoj prodaji od 38%, a slijede ih hipermarketi sa značajnih 27% prodaje. U sredini se nalaze velike trgovine mješovitom robom s 13%, srednje trgovine mješovitom robom s 10% i drogerije s 8% udjela, dok su na začelju male trgovine mješovitom robom koje imaju 4% udjela u prodaji. Podjela prema tipu pokazuje izrazitu dominaciju praška koji čini čak 72,9% kategorije, a četvrtinu udjela (25,7%) ima tekućina/gel. Relativno su

SLIČNO I KOD OMEKŠIVAČA Kategorija omekšivača za rublje obuhvaća proizvode koji su namijenjeni za omekšavanje i održavanje odjeće i tkanina, a koriste se nakon procesa pranja, pri kraju ispiranja.

Mogu biti koncentrirani i nekoncentrirani. U kategoriju nisu uključeni proizvodi namijenjeni za industrijsku upotrebu koji se prodaju u specijaliziranim prodajnim kanalima.

Vodeći proizvođači u kategoriji omekšivača za rublje su (abecednim redom): Henkel (Silan), Procter & Gamble (Lenor), Saponia (Ornel), Unilever (Coccolino) te trgovačke robne marke koje same nose 8% količinske prodaje. U prošloj su godini omekšivači za rublje ostvarili negativan prodajni rezultat. Prodaja kategorije, koja ne uključuje veleprodaju, diskontne www.jatrgovac.hr

549 milijuna kuna ukupna prodaja u 2014. prodanih 12 milijuna 974 Trgovačke marke kod tisuće i 600 deterdženata drže 9%, a litara, dok kod omekšivača 8% prodaje je vrijednosna prodaja potonula trgovine (Lidl) te sezonske za 10,5% na ukupno retrgovine (otvorene manje aliziranih 152 milijuna od šest mjeseci godišnje), 239 tisuća i 500 kuna. Od zabilježila je količinski prodajnih kanala naprijed pad od 4,9% s ukupno su odmakli supermarketi u

kojima se proda 36% količinske prodaje kategorije, a potom su najznačajniji kanal hipermarketi s 25% udjela. Kroz velike trgovine mješovitom robom realizira se 14% prodaje, a kroz srednje trgovine mješovitom robom i drogerije po 10%. Na začelju su male trgovine mješovitom robom s 4% udjela. Prema

koncentraciji proizvoda dominiraju koncentrirani omekšivači za rublje s čak 93,4% zastupljenosti.

Majda Babić Junior Client Executive majda.babic@nielsen.com

Omekšivači za rublje

siječanj 2014.

- prosinac 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Sredstva za pranje rublja

siječanj 2014.

- prosinac 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (L)

12.974.600

-4,9%

Količinska prodaja (kg)

26.734.800

-10,8%

Vrijednosna prodaja (HRK)

152.239.500

-10,5%

Vrijednosna prodaja (HRK)

396.727.700

-8,0%

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100

4

90

10

80

10

70

14

60 50

25

40 30 20

36

10 %

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2) Drogerije

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) Hipermarketi (2501 m2 +) Supermarketi (301 - 2500 m2)

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100

4

90

8

80

10

70

13

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) Hipermarketi (2501 m2 +)

60 50

27

40 30 20

38

Supermarketi (301 - 2500 m2)

10 %

siječanj 2014. - prosinac 2014.

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2) Drogerije

siječanj 2014. - prosinac 2014.

Izvor: Nielsen

Podjela prema koncentraciji proizvoda siječanj 2014. - prosinac 2014.

Izvor: Nielsen

Podjela prema tipu siječanj 2014. - prosinac 2014.

Prašak

Koncetrirani

72,9% 93,4%

Tekućina/gel

Nekoncentrirani

6,6%

25,7% Kapsula

1,1% Krema/pasta

0,1% Tableta

0,1% Sapun

0,1%

www.jatrgovac.hr

Travanj 2015.

41

Sredstva za pranje rublja – Trendovi i brendovi

D

eterdžent za pranje rublja, bez kojeg bi suvremeni život većini nas bio nezamisliv, zapravo je miks kemijskih komponenti sličnih sapunu.

Najčešće ga još uvijek nalazimo u praškastoj formi, no od 1960. tekući deterdženti polako uzimaju svoj udio na tržištu. Danas postoji veliki broj različitih deterdženata. Iako primarna funkcija - pranje nečistoća i uklanjanja mrlja - mora uvijek biti zadovoljena, moderni deterdženti sadrže mnoge dodane benefite. Osim privlačnog mirisa, dostupne cijene, zadovoljavajuće kvalitete, ekonomičnosti i prilagođenosti za osjetljivu kožu, danas se sve bitnijim nameće i ekološka strana, tj. smanjivanje štetnog utjecaja na okoliš. Deterdžent za rublje je svakako daleko dogurao od grubog sapuna i ne sumnjamo da će se nastaviti razvijati.

VELIČINA KATEGORIJE U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju sredstava za pranje rublja i pripadajućih brendova. Riječ je o alatu za brend i marketing management koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača na velikom broju proizvodnih kategorija.

BRANDpuls kombinira tržišne indikatore s različitim tipovima podataka kao što su demografija, psihografija, kupovne navike i korištenje medija. Dakako, marketinški pokazatelji dobiveni ovim putem od iznimne su važnosti za uspješno vođenje brenda i rano uočavanje mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su na području Hrvatske u drugoj polovici 2014. godine.

42

Travanj 2015.

STABILNA ČISTOĆA

Od 2007. godine trend korisnika kategorije sredstava za pranje rublja je stabilan i uvijek se kreće između 61% i 65%

Rezultati otkrivaju kako u populaciji stanovnika Hrvatske od 15 do 64 godine imamo 65% korisnika deterdženata za pranje rublja.

Pritom čak 32% ispitanika

navodi da ne obavlja tu vrstu poslova u kućanstvu, s 3% njih tvrdi da ne koristi deterdžente za rublje. Od 2007. godine trend korisnika kategorije je stabilan i uvijek se Za 53% korisnika kategorije kreće između 61% i 65%. jako je bitna marka Za 53% kodeterdženta koji koriste risnika kategorije jako je

bitna marka deterdženta koji koriste.

PROFIL POTROŠAČA Heavy korisnika deterdženata za pranje rublja koji ga koriste 4-6 puta tjedno i češće ima 22%. Medium korisnika koji ga koriste 2-3 puta tjedno ima 27%, dok 16% light korisnika deterdžent koristi jednom www.jatrgovac.hr

obitelj i tradicija glavna obilježja potrošača ove kategorije

tjedno i rjeđe. Heavy korisnici ove kategorije češće su žene u dobi od 30 do 49 godina. U ostalim sociodemografskim obilježjima ne odskaču od populacije Hrvatske. Heavy korisnici deterdženata u najvećem broju su obiteljski tradicionalisti; u središtu životne pažnje pripadnika ovog segmenta je briga za kućanstvo, kuhanje i drugi kućanski poslovi, održavanje obiteljske harmonije i izražena religioznost. Vrijednosno je riječ o osobama koje su tradicionalnog karaktera. Pritom izražavaju egalitarne stavove i nisko su kompetitivni. Nalaze se među cjenovno osjetljivim potrošačima. Vezuju se uz marku i skloni su obrascu nacionalne kupnje te u pravilu više vjeruju domaćim nego stranim robnim markama. Samo iznimno služe se računalom i nisu u tijeku s razvojem novih tehnologija. Provod, karijera, obrazovanje, konzuwww.jatrgovac.hr

macija kulturnih zbivanja i sport sadržaji su u kojima ne pronalaze nešto za sebe. Relativno su ekološki osviješteni i tek prosječno zainteresirani za politiku.

Segment u većini čine žene, osobe srednje i starije dobi, roditelji. Čak 80% heavy korisnika kategorije radije kupuje deterdžente u većim pakiranjima, a tek polovina se pridržava uputa za doziranje koje se nalaze na deterdžentu. Isto toliko ih smatra da cijena deterdženta ne označava i njegovu kvalitetu, a 40% njih uz deterdžente koristi dodatno sredstvo za uklanjanje mrlja. Ovi potrošači ne preferiraju deterdžente koji imaju odani omekšivač, također ne smatraju da su svi deterdženti isti te se razlikuju samo u mirisu. Trećina će prije kupiti domaći deterdžent nego strani, isto toliko često mijenja marku deterdženta te smatra da je cijena najvažniji kriterij pri kupnji ovog proizvoda.

KORIŠTENJE BRENDOVA Osim općenitog praćenja kategorije deterdženata za rublje, unutar BRANDpuls istraživanja prate se i brendovi. Najvažniji indikator koji se prati svakako je razina korištenja (“usage”), marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja je važno za procjenu potrošačke mase na koju se u određenom trenutku može računati. Korisnici brenda Korisnici kategorije “Sredstva za pranje rublja”, VII-XII 2014.

Brend

BRANDscore

Ariel

75

Faks

67

Persil

57

Target: Heavy korisnici – koriste kategoriju jednom ili više puta dnevno

su isti koristili u posljednjih šest mjeseci. Kada promatramo skupinu heavy korisnika, prvi brend među njima je Ariel - njega je u zadnjih šest mjeseci koristilo čak 55% heavy korisnika.

korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu - BRANDscore.

Prilikom izračunavanja BRANDscore uzima u obzir Heavy korisnici ove dva aspekkategorije češće su žene u ta odnosa potrošača dobi od 30 do 49 godina prema brendu - bihevioralNa drugom mjestu nalazi se ni i emocionalni. I prema BRANDscore-u Ariel je Faks, s tek minimalno manjim pokazateljima od Arie- vodeći brend u kategoriji deterdženata u Hrvatskoj. la, dok je na trećem mjestu Svoju poziciju može zahvaPersil. U okviru BRANDliti viskom vrijednostima pulsa također se provodi koje je postigao na svim usporedba brendova na trbrend indikatorima. žištu prema njihovoj snazi.

Kombinacijom najvažnijih marketinških pokazatelja, Jelena Jakšić uzetih s potrošačke razine Product Manager jelena.jaksic@ipsos.com (od poznavanja brenda, Korisnici kategorije “Sredstva za pranje rublja”, VII-XII 2014.

Heavy 22%

Medium 27%

Korisnici kategorije 65%

Light 16%

BRANDpiramide - TOP 3 brenda u kategoriji “Sredstva za pranje rublja”, VII-XII 2014.

19%

Lojalnost

18%

67,6%

67,6%

28% Primarno korištenje

27%

Razmatranje

55%

Iskustvo 89,4%

98%

optimal

Prepoznavanje

27%

53%

87%

46,9%

78,1%

69,2% 39%

62,2%

63,3%

63,3%

13%

42%

55%

53%

55,6%

76,9% Korištenje

87%

23%

43%

78,1%

6,7% 52,3%

63,9%

63,9% 43%

12%

86%

46,7% 84%

87,9%

89,4% 98%

97%

Ariel

Faks

86,4% 97%

Persil

Travanj 2015.

43

Sredstva za pranje rublja – Kupovne navike

LOJALNOST NA TROMEĐI

Tri velika proizvođača već godinama vode glavnu riječ u deterdžentima za rublje.

Naime, Saponia, Henkel i P&G drže ¾ količinskog tržišta

G

fK Consumer Panel kontinuirano prati potrošnju hrvatskih kućanstava te nudi i odgovore na pitanja kako se ponaša kupac, gdje kupuje, što kupuje, kada kupuje itd.

Ovom prilikom analizirano je kupovno ponašanje u kategoriji deterdženata za rublje koja je u 2014. zadržala količine iz prethodne, 2013. godine. Istraživanje je poka-

jednog proizvođača. Saponia ima najveći broj ekskluzivnih kupaca (224 tisuće), dok P&G i Henkel imaju triput manje ekskluzivnih kupaca. Čak 48 tisuća kupaca kupuje isključivo trgovačku marku, dok 105 tisuća kupaca kupuje deterdžente Saponije, Henkela, P&G-a i trgovačke marke te ih se može opisati kao najmanje lojalne brendu ili proizvođaču. Zanimljiv je primjer Bioaktiv deterdženata za Čak devet od deset rublje koji su u kupaca kupuje brendirane relativno kratkom vremenu privukli deterdžente za rublje brojne kupce te su 2014. godinu zalo da devet od deset kupaca zaključili s gotovo 400 tisuća kupuje brendirane deterdžen- kupaca. Od njihove ukupne te za rublje, a čak tri od deset potrošnje na deterdžente, kupaca kupuje deterdžente za čak 29% odlazi na Bioaktiv, a rublje trgovačkih marki. imaju pojačan afinitet prema Faksu, Konzumovim i LidEKSKLUZIVNA SAPONIA lovim trgovačkim markama, Tri velika proizvođača već Nili, Rubelu i Oliveru, dok s godinama vode glavnu riječ u druge strane imaju smanjen deterdžentima za rublje. Naafinitet prema Arielu i Persiime, Saponia, Henkel i P&G lu. Kupci Bioaktiva čak 50% drže ¾ količinskog tržišta, svoje potrošnje na deterdžena pritom Saponia i P&G te ostavljaju u portfelju Savode tijesnu utrku za broj 1 ponije, a svaku desetu kunu u lojalnosti kupaca. S druge troše na trgovačke marke strane, u jednoj utrci nema deterdženata za rublje. neizvjesnosti. To je utrka za najveći broj ekskluzivnih Mladen Kožić kupaca tj. onih kupaca koji Client Relationship Manager mladen.kozic@gfk.com kupuju isključivo proizvode

44

Travanj 2015.

Lojalnost kupaca Bioaktiv deterdženata Indeks Proizvođač Afinitet Persil 7,4 76 Perwoll 5,6 92 Rex 4,1 107 Oliver 5,5 118 Ariel 12,4 61 Dreft 3,7 99 Tide 3,4 93 Faks 23,2 131 Nila 5,8 121 Rubel 6,3 119 DM PL 0,9 67 Konzum PL 4,6 147 Lidl PL 4,3 166 ostali 12,8 97 Kupci Bioaktiv deterdženata 29% svog novca u kategoriji potroše na Bioaktiv. Pritom imaju i pojačan afinitet prema kupovini Faksa, Konzumovih i Lidlovih trgovačkih marki.

Preklapanje kupaca – deterdženti za rublje, 2014. (u tisućama kupaca) Saponia

Procter & Gamble

74,4

223,9

137,9 119,2 63,3

30,9 160,9

93,4

45,8

104,9

39,4

Henkel

48,4

88,6

53,0 35,1

Total PL

Saponia ima najveći broj ekskluzivnih kupaca (224 tisuće).

105 tisuća kupaca u 2014. kupilo je deterdžente Saponije, Henkela, P&G-a i trgovačke marke.

www.jatrgovac.hr

www.jatrgovac.hr

Travanj 2015.

45

Sredstva za pranje i održavanje rublja - Leaflet report

Univerzalni deterdženti

NAJAKTIVNIJI Kategorija univerzalnih deterdženata oduvijek je bilježila veće oglašavanje u svim medijima pa tako i u lecima, a tijekom prva dva mjeseca 2015. povećali su kako kvantitetu, tako i kvalitetu oglašavanja

L

etak je važan marketinški alat za sve tvrtke koje pojačano rade na direktnom marketingu. Svi odjeli unutar tvrtke sudjeluju u

46

Travanj 2015.

procesu izrade letka. On nas informira, educira i poziva na kupnju. U procesu obrade podataka djelatnici agencije Focus obrađuju i analiziraju svaki letak te svi unese-

ni podaci prolaze kroz platformu Action Focus Online. Čimbenici Focusovih metoda su broj promocija i bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto

oglasna vrijednost je kvaliteta oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Cilj ovih “štiva s brojkama” je dobiti što bolju sliku svijeta letaka, odnosno gdje se nalazi određeni proizvod naspram konkurencije, što je strateški izuzetno bitno u izradi poslovnih planova.

TRI DETERDŽENTA I TRGOVCI Usporedba vodećih proizvođača s pripadajućim brendovima odnosi se na period siječanj-veljača 2015. u odnosu na ista dva mjeseca lani. Bitno je naglasiti kako svi predstavnici ove kategorije koriste dobre strategije oglašavanja u lecima. U kategoriji sredstava za pranje rublja imamo tri potkategorije: univerzalni deterdženti, specijalni deterdženti i omekšivači.

Kategorija univerzalnih deterdženata oduvijek je bilježila veće oglašavanje u svim medijima pa tako i u lecima. U prva dva mjeseca 2015. univerzalni deterdženti su povećali kako kvantitetu, tako i kvalitetu oglašavanja. Broj promocija ove potkategorije porastao je s 50% u prva dva mjeseca 2014. na 56% u istom periodu ove godine, dok je bruto oglasna vrijednost istodobno s 54% porasla na 59%.

Druge dvije potkategorije su ostvarile negativno kretanje. Specijalni deterdženti za rublje su pali s 19% na 15% ako gledamo broj promocija te sa 17% na 13% prema udjelu po GAV-u. Omekšivači za rublje bilježe nešto blaži pad pa je njihovo sudjelovanje u ukupnoj kategoriji smanjeno s 31% lani na ovogodišnjih 29% po www.jatrgovac.hr

univerzalni deterdženti bilježe veće oglašavanje u lecima broju promocija te s 29% na 27% prema oglasnoj vrijednosti.

Obratimo li pažnju na proizvođače, vidimo kako je kod univerzalnih deterdženata vodeći dvojac smanjio svoju bruto oglasnu vrijednost - Saponia s 41% na 36%, a Henkel s 29% na 25%. To je iskoristio trećeplasirani Procter & Gamble koji je više nego udvostručio svoju vrijednost oglašavanja sa

35% te Procter & Gamblea čiji je rast s lanjskih 13% povećan na aktualnih 18%. Različita kretanja se posebno očituju kod sljedeća dva predstavnika - Reckitt Benckiser je pao s 13% na tek 1%, a Labud istodobno porastao s 2% na 11%.

Kod omekšivača za rublje skokovi ili padovi su znatno blaži. Tako je Henkel smanjio svoj udjel za 2% na ukupno 35%, Saponia je za isto Svi predstavnici ove kategorije toliko povećakoriste dobre strategije la svoju oglasnu oglašavanja u lecima vrijednost i sada drži 16% na čak 34%. Plodine 33% udjela, a od značajni(sa svojom privatnom jih predstavnika tu je još markom) i Labud u prošProcter & Gamble koji je loj su godini imali po porastao s 14% na 17%.

4% udjela u GAV-u, no Stanje bruto oglasne vripočetkom 2015. pali su na jednosti u trgovačkim 1% odnosno 2% udjela. lancima dosta je šaroKod specijalnih deterdželiko. Kod univerzalnih nata vodeći Henkel je zadeterdženata najviše bilježio pad udjela u bru(78%) ima Lidl, a slijede to oglasnoj vrijednosti s Konzum sa 71%, te Spar i 40% na 34%, za razliku od Plodine s po 61% udjela. drugoplasirane Saponije Listu kod specijalnih dekoja je porasla s 31% na terdženata dosta premoćSredstva za pranje rublja (siječanj-veljača 2014. vs. siječanj-veljača 2015.)

Promocije (%)

Kategorija

no predvodi dm s 42% udjela, a ispred ostalih su još Kaufland s 19% i Tommy s 18%. U omekšivačima za rublje vrijednost oglašavanja je znatno ravnomjernije raspoređena, a vodeća tri mjesta drže: Müller (51%), Kaufland (37%) te Billa i KTC (oba po 30%).

Melani Cipot m.cipot@focusmr.com Marko Havaši mhavasi@hr.focusmr.com

Specijalni deterdženti za rublje GAV (%)

Oglašivač

I-II 2014.

I-II 2015.

Henkel

40%

34%

Saponia

31%

35%

Procter & Gamble

13%

18%

Reckitt Benckiser

13%

1%

Labud

2%

11%

Ostali

1%

2%

Omekšivači za rublje GAV (%)

Oglašivač

I-II 2014.

I-II 2015.

Henkel

37%

35%

Saponia

31%

33%

Procter & Gamble

14%

17%

Ostali

7%

6%

Unilever

4%

3%

Konzum

4%

0%

Colgate-Palmolive

2%

2%

Paglieri

0%

4%

GAV (%)

Trgovački lanci

2014. 2015. 2014. 2015.

GAV (%), siječanj-veljača 2015.

Omekšivači za rublje

31%

29%

29%

27%

Specijalni deterdženti za rublje

19%

15%

17%

13%

Oglašivač

Omekšivači za rublje

Specijalni deterdženti za rublje

Univerzalni deterdženti za rublje

Univerzalni deterdženti za rublje

50%

56%

54%

59%

Lidl

16%

6%

78%

Konzum

19%

10%

71%

Spar

26%

13%

61%

Univerzalni deterdženti za rublje GAV (%)

Kaufland

37%

19%

44%

I-II 2014.

I-II 2015.

Plodine

28%

12%

61%

Saponia

41%

36%

Ostali

39%

12%

49%

Henkel

29%

25%

Billa

30%

17%

53%

Procter & Gamble

16%

34%

Tommy

28%

18%

55%

Ostali

7%

2%

dm

19%

42%

38%

Plodine

4%

1%

Müller

51%

0%

49%

Labud

4%

2%

KTC

30%

12%

59%

Oglašivač

www.jatrgovac.hr

Travanj 2015.

47

Sredstva za pranje i održavanje rublja - TV oglašavanje

SNAŽAN RAST ULAGANJA

U usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (travanj 2013. - ožujak 2014.) kategorija u zadnjih godinu dana bilježi osjetan porast po sva tri parametra - neto investicijama, broju spotova i Eq. GRP pokazatelju

A

naliza oglašavanja kategorije “Sredstva za pranje rublja” provedena je na TV postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2) za ciljnu grupu Total 4+, koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja

48

Travanj 2015.

obuhvaća 4.095.883 potencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je provela tvrtka AGB

Nielsen istraživanje medija d.o.o. s ukupno 1.160 instaliranih peoplemetera, dok je veličina panela 810 kućanstava. Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj gruPrisutna je ogromna disproporcija pi Total 4+. u ulaganju internacionalnih i GRP je domaćih proizvođača pritom zbroj

ratinga svakog individualnog spota. Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak je GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekundi. Istraživanje se odnosi na godišnji period travanj 2014. ožujak 2015. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci.

U izračun su uzete sve vrste oglašavanja izuzev www.jatrgovac.hr

159,7 milijuna kuna utrošeno na TV oglase u zadnjih godinu dana telemarketinga – tv prodaje, te samooglašavanja televizija.

VELIKA RAZLIKA U promatranih 12 mjeseci u kategoriji sredstava za pranje i održavanje rublja na televiziji je kroz svoje oglase bilo prisutno ukupno pet oglašivača (Reckitt Benckiser, Procter & Gamble, Henkel, Saponia, Labud) s 13 pripadajućih brendova. U usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (travanj 2013. - ožujak 2014.) kategorija bilježi osjetan porast po sva tri parametra - neto investicijama, broju spotova i Eq. GRP pokazatelju. Tako su ukupna neto ulaganja u televizijsko oglašavanje predstavnika kategorije iznosila 159,7 milijuna kuna, što je značajan porast u odnosu na prethodnih 12 mjeseci kada je ostvaren iznos investicija od 138,9 milijuna kuna.

Istodobno, prikazano je 11.985 spotova (lani 9.395) čiji je kumulativni Eq. GRP iznosio 22.908,58% (lani 19.627,51%). Pritom gotovo polovicu udjela po Eq. GRP pokazatelju zauzimaju tri vodeća brenda - Ariel (3853,7%), Persil (3774,81%) i Vanish (3532,76%), a značajne udjele imaju i Silan, Perwoll, Tide, Lenor, Calgon i Ornel. Gledano prema broju spotova, uvjerljivo je najprisutniji Vanish koji je u zadnjih godinu dana emitirao 2.577 spotova. Prati ga Persil s 1.770 spotova, dok su prilično izjednačene četiri sljedeće robne marke - Ariel (1.377), Calgon (1.312), Perwoll (1.283) i Silan (1.184). Međutim, kada je riječ o vrijednosti investicije u oglašavanje, situacija je podosta drugačija jer je ovdje Persil powww.jatrgovac.hr

je Vanish ovdje tek na petom mjestu s uloženih 14,2 milijuna kuna.

Pored brendova, zanimljivo je vidjeti koliko su ukupno uložili proizvođaHenkel je u proteklih godinu či. Zbrodana najviše investirao u jeni iznosi otkrivaju televizijsko oglašavanje velike razlike u bližno sličnim iznosima investicijama među tri vona iduća tri mjesta redom deća internacionalna proidolaze - Silan (23,4 milizvođača te više nego očito juna kuna), Perwoll (21,5 zaostajanje dvaju domaćih milijuna kuna) i Ariel predstavnika. Henkel je, (21,3 milijuna kuna), dok naime, u razdoblju tra-

kazao svoju marketinšku snagu uloživši u proteklih godinu dana prilično više od konkurencije - gotovo 41 milijun kuna. S pri-

vanj 2014. – ožujak 2015. uložio daleko najviše, čak 95,2 milijuna kuna, a slijede ga Procter & Gamble koji je investirao 40,5 milijuna kuna te Reckitt Benckiser s 20,8 milijuna kuna, dok su Saponia i Labud uložili po 1,6 milijuna kuna.

Jan Jurjević Client Service Executive jan.jurjevic@nielsen.com

Pregled TV oglašavanja po brendovima (travanj 2014. – ožujak 2015.)

Proizvođač

Reckitt Benckiser

Brend

Vanish

Calgon Lenor

Procter & Gamble

Ariel

Tide

Persil

Henkel

Silan

Perwoll Rex Faks Helizim Saponia

Ornel Nila

Labud

Meri Merino

Kampanja

Eq. GRP

%

Broj spotova

Neto investicija

Vanish Oxi Action

1.662,63%

7,26%

1.310

6.968.334 kn

Vanish Power Gel

356,74%

1,56%

276

1.511.753 kn

Vanish razmjena savjeta

992,79%

4,33%

705

3.300.645 kn

Vanish Gold

520,60%

2,27%

286

2.398.097 kn

Calgon 2in1

1.615,07%

7,05%

1.312

6.656.531 kn

Lenor - brand general advertising

1.663,26%

7,26%

600

8.736.967 kn

Lenor Spring

61,49%

0,27%

43

356.895 kn

Ariel - competition for a prize

214,72%

0,94%

70

1.277.075 kn

Ariel - brand general advertising

1.394,43%

6,09%

473

7.902.967 kn

Ariel 3in1 pods

864,51%

3,77%

415

5.678.231 kn

Ariel Compact

664,52%

2,90%

157

2.994.462 kn

Ariel Whites+Colors

715,52%

3,12%

262

3.398.110 kn

Tide - competition for a prize

227,77%

0,99%

74

915.929 kn

Tide Alpine Fresh

1.515,38%

6,61%

501

9.229.970 kn

Persil Expert

3.504,15%

15,30%

1.633

38.810.433 kn

Persil Compact

270,66%

1,18%

137

2.154.727 kn

Silan Sensitive

197,72%

0,86%

120

2.473.826 kn

Silan Classic

1.045,75%

4,56%

717

12.280.169 kn

Silan Soft & Oils

866,88%

3,78%

347

8.662.876 kn

Perwoll Renew+

2.032,17%

8,87%

1.283

21.498.130 kn

Rex Gel

566,94%

2,47%

406

5.389.695 kn

Rex Pro White

363,92%

1,59%

196

3.976.106 kn

Faks Helizim - special offer

75,84%

0,33%

96

110.163 kn

Ornel - brand general advertising

846,36%

3,69%

309

911.684 kn

Ornel Exclusive

403,28%

1,76%

147

502.283 kn

Nila - special offer

40,06%

0,17%

48

46.609 kn

Meri Merino - brand general advertising

68,44%

0,30%

22

357.749 kn

Meri Merino - special offer Ukupno:

156,97%

0,69%

40

1.210.883 kn

22.908,57%

100%

11.985

159.711.299 kn

Travanj 2015.

49

Ljudski resursi

Martina Jurković Talentor

martina.jurkovic@talentor.com

SPAJANJE

ugodnog s korisnim Najveća svjetska istraživanja su dokazala da organizacije u kojima postoji visoka stopa privrženih zaposlenika ostvaruju znatno veće prihode te su se puno brže oporavila od recesije

U

okviru funkcije upravljanja ljudskim resursima već dulje vrijeme postoji svijest o nužnosti istraživanja o tome kako svi događaji, postupci, pravila i odnosi unutar neke organizacije utječu na same zaposlenike. Kada se provedu takva istraživanja uprave tvrtki su obično iznenađene time kako sami radnici doživljavaju događaje, strukture i upravljanje u njihovoj organizaciji. Često se taj doživljaj uvelike razlikuje od onoga kako tvrtku vide sami rukovoditelji i uprava od onoga kako je vide zaposlenici. Upravo zbog te razlike u percepciji važno je da tvrtke redovito prate zadovoljstvo među zaposlenicima jer u suprotnom riskiraju odljev najboljih radnika i generalno nezadovoljstvo koje opet vodi do pada radnog elana i radne uspješnosti svakog pojedinca pa tako i cijeloga tima.

VAŽNOST ISTRAŽIVANJA Prva mjerenja radne klime na našim prostorima su počela pred petnaestak godina i do danas su prerasla u prava znanstvena istraživanja iz kojih možemo izvoditi zaključke i poduzimati aktivne mjere za poboljšanje. Cilj ovih istraživanja su napredak i razvoj organi-

50

Travanj 2015.

zacije kao i samih rukovoditelja te obično predstavljaju početak jednog duljeg razvojnog ciklusa tvrtke. U praksi ova mjerenja predstavljaju praktični upravljački alat za uprave, pružaju vrijedne povratne informacije rukovoditeljima te služe za rano otkrivanje negativnih trendova u organizaciji. Istraživanja se provode anonimno među svim radnicima u organizaciji, a dobro je i napraviti odvojena istraživanja za svaku organizacijsku jedinicu kako bi se vidjelo postoje li razlike među njima. Ovakva istraživanja također omogućuju da svoj indeks zadovoljstva tvrtke usporede s prosjekom svih drugih tvrtki koje su

načina upravljanja ljudskim resursima u organizaciji te se najčešće provode u suradnji s odjelima ljudskih resursa ili samim upravama ukoliko u organizaciji ne postoji odjel ljudskih resursa.

Dimenzije organizacijske klime koje se najčešće mjere su organiziranost, stručna osposobljenost i učenje, odnos prema kvaliteti, nagrađivanje, unutarnje komuniciranje i informiranje, unutarnji odnosi, rukovođenje, pripadnost organizaciji, poznavanje misije, vizije i ciljeva, motivacija i zaokupljenost, razvoj karijere te inovativnost i inicijativnost jer su se upravo te dimenzije tijekom godina pokazale kao najvažnije radnicima.

SVAKODNEVNA KOMUNIKACIJA Sama ispitivanja se uvijek provode anonimno te postoji mogućnost elektroničkog ili papirnog popunjavanja.

Upitnik je sastavljen od većeg broja tvrdnji koje opisuju različite aspekte situacija u organizaciji. Pri tome je zadatak ispitanika da na predloIzvrsnost u poslovanju je povezana s ženim skalama izvrsnošću u upravljanju ljudskim resursima procijene u kojoj mjeri pojedini opis po njihovom mišljenju također sudjelovale u istraživanju. Kodobro karakterizira njihovu socijalnu liko su ova istraživanja važna govori i podatak da mnoge međunarodne tvrtke okolinu, tj. organizaciju u kojoj rade.

Istraživanje je također moguće odraveć i u strateške smjernice i planove za diti u obliku radionica, ali se svakako naredne godine planiraju povećanje preporučuje i pismeno istraživanje indeksa zadovoljstva radnika jednako koje omogućuje sveobuhvatnu stakao što planiraju povećanje prometa ili tističku obradu podataka. profitabilnosti. Mjerenje klime i zadoRezultati istraživanja se razlikuju od voljstva omogućuje posredno zaključitvrtke do tvrtke i otkrivaju koje su vanje o učinkovitosti HRM procesa tj. www.jatrgovac.hr

od zadovoljstva kritične dimenzije u nekoj organizaciji. U nekim tvrtkama će to biti nepravednost u nagrađivanju, u drugima nedovoljno poznavanje vizije i strategije tvrtke. Zaposlenicima je jako važna orijentacija, odnosno znati kamo mi to idemo. S druge strane male se tvrtke često susreću s problemom da su limitirane u napredovanju zaposlenika zbog male strukture. U tom slučaju je zadatak stručnjaka za upravljanje ljudskim resursima razgovarati sa zaposlenicima i vidjeti na koji način bi zaposlenici mogli ostvariti tu želju a da ne moraju otići iz tvrtke, odnosno postoje li neke druge mogućnosti razvoja za njih osim samog hijerarhijskog napredovanja. Moguće je odraditi dodatnu radionicu na kojoj bi se zajednički pokušala pronaći neka rješenja, ali isto tako se tijekom provođenja individualnih godišnjih razgovora sa zaposlenicima može skrenuti pažnja na taj segment. Ignoriranje želja radnika je loše i ne rješava dugoročno problem pa je stoga važna svakodnevna komunikacija s radnicima, a godišnji ili polugodišnji razgovori bi samo trebali služiti da radnici i rukovoditelji formalno sjednu i odvoje ekstra vrijeme kako bi definirali daljnji rad i otvoreno razgovarali o svim zahtjevima posla i ulozi radnika vezano za kompanijske ciljeve.

radnika do zavoljstva kupaca

uvažava i brine o njihovim željama zaposlenici rade bolje i mogu postići neke rezultate koje rukovoditelji nisu ni sanjali da je moguće ostvariti. Motiviran radnik u pravim uvjetima može napraviti čuda. Stoga ukoliko još niste otkrili gornje granice svojih zaposlenika postoji način da to učinite tako da im date ono što trebaju u radnom okruženju. Najveća svjetska istraživanja su dokazala da organizacije u kojima postoji visoka stopa privrženih zaposlenika ostvaruju znatno veće prihode te su se puno brže oporavila od recesije. No ne radi se samo o prihodima. Postoji dokazana korelacija

interni kupci i način na koji se odnosite prema njima uvelike će obilježiti vaš položaj u organizaciji.

LOŠA POSLOVNA KLIMA Kao jedan od važnih dimenzija za zaposlenike treba izdvojiti i odnos prema kvaliteti poslovanja. To konkretno znači da je zaposlenicima važno da tvrtka za koju rade teži kvaliteti proizvoda ili usluge te da vide svoj doprinos u poboljšanju te kvalitete. Stoga se nemojte ustručavati tražiti izvrsnost od vaših radnika jer prema svim pokazateljima ona je važna i njima. U otvorenoj komunikaciji možete tražiti prijedloge za poboljšanje ili unaIstraživanja otkrivaju da je organizacijska pređenje poslovanja. Naravno da svi klima u hrvatskim tvrtkama izrazito loša prijedlozi neće biti revolucionarni, ali da privrženi zaposlenici također manje ćete se sigurno pozitivno iznenaditi. Tijekom velikog istraživanja prevedenog izostaju s posla, rade manje grešaka te 2013. godine u Hrvatskoj više od poloda je u tvrtkama u kojima rade privrvice svih ispitanika je izjavilo da gotovo ženi zaposlenici veće zadovoljstvo kod svakodnevno razmišlja o promjeni kupaca. I tako smo od zadovoljstva posla, a ostalih 37 posto povremeno radnika došli do zadovoljstva kupaca.

Vjerujem da je svatko od nas imao loše razmišlja o promjeni (Izvor: online anketa Talentor Hrvatska “Spremnost iskustvo s nekim prodavačem ili ugona promjenu radnog mjesta”, 10/2013). stiteljem i pri tome imao informaciju Tako možemo zaključiti da naši radnici da su međuljudski odnosi u toj tvrtki umjesto da rade i daju maksimum od loši. Kad uzmete u obzir činjenicu da sebe na svojim radnim mjestima razsvakodnevno provedemo minimalno osam sati u nekoj radnoj okolini posta- mišljaju o drugim opcijama. S obzirom da je postotak spremnosti za promjeje vam jasno zašto je radnicima važna TAJNA PRODUKTIVNOSTI nom posla tako visok može se lako atmosfera u radnom okruženju. TakoMnogi se pitaju u ovom trenutku zašto đer su svi zaposlenici koji su sudjelova- zaključiti da je organizacijska klima u je sve to potrebno i važno i čemu tolika li u ispitivanju naglasili kako im je važ- hrvatskim tvrtkama izrazito loša te je galama oko zadovoljstva radnika i zavjerojatno i jedan od uzroka općenito na otvorena i jasna komunikacija. Ne što bi oni uopće trebali biti zadovoljni. lošeg stanja u gospodarstvu. Bez obzira zaboravite da su radnici, ali isto tako i Odgovor je jednostavan. Kada ih se na negativne pokazatelje važno je ipak drugi rukovoditelji u organizaciji, vaši naglasiti da postoje tvrtke u Hrvatskoj Što sve utječe na organizacijsku klimu - Interpretacijski model HrOK-a koje su prepoznale važnost ovakvih mjerenja te koje svojim indeksom zadovoljstva radnika značajno premašuju jasnoća zahtjeva i prosječni indeks tržišta i one su redoodnosi i nagrade vizija i vito tržišni lideri u svom segmentu. pravednost stabilnost To još jednom dokazuje povezanost izvrsnosti u poslovanju s izvrsnošću u upravljanju ljudskim resursima. Tvrtke osjećaji, sustavi ne mogu utjecati na loše trendove na organizacijska produktivnost stavovi, rukovođenja organizacijska klima djelovanje tržištu, tečaj valuta ili globalna goskultura / rezultat (HRM) pojedinca podarska kretanja, već im se moraju prilagoditi. Međutim, svakako mogu utjecati na unutarnje uređenje, odnose spremnost na osposobljavanje i upravljanja pa savjetujem da promjepromjene i i uključenost zalaganje i ne ono na što mogu utjecati, a naročito učenje odnos prema ukoliko dosadašnji način upravljanja kvaliteti Izvor: At Adria već godinama ne donosi dobre poslovHrOK je projekt kontinuiranog komparativnog istraživanja organizacijske klime i zadovoljstva zaposlenih u hrvatskim poduzećima. ne rezultate. www.jatrgovac.hr

Travanj 2015.

51

Istraživanje i razvoj Razigrani odjel Istraživanja i razvoja tvrtke Cedevita, baštineći bogatu tradiciju proizvoda koji imaju dodanu vrijednost zbog svojih zdravstvenih benefita, i danas konstantno predstavlja nove trenutke zadovoljstva za svoje potrošače

B

rze i stalne promjene, osviješteni i educirani potrošači, visoka dostupnost informacija, brzi razvoj tehnike i tehnologije, samo su neke od karakteristika suvremenog poslovnog svijeta. U takvom okruženju moraš biti izvrstan, imati jedinstven proizvod te potrošačima ponuditi dodatnu, po mogućnosti, željenu vrijednost.

Drugim riječima, kvaliteta, inovativnost i fleksibilnost postali su glavni aduti za postizanje uspješnih rezultata. Stoga, nije teško zaključiti da se rast, proširenje poslovanja i konkurentska prednost može ostvariti samo unapređenjem i razvojem novih proizvoda, proizvodnog procesa i pakiranja. Uspješne kompanije to najčešće ostvaruju kroz vlastite istraživačko-razvojne centre ili timove stručnjaka sa zadatkom primjene najnovijih znanstvenih i

IDEJA S REZULTATOM U cijelom procesu moguće je izdvojiti dvije bitne perspektive. I dok je za profesionalca istraživanje i razvoj novog proizvoda kompleksan, kreativan, izuzetno zanimljiv i motivirajući posao, za laika je, s druge strane, to izuzetno kompliciran posao koji iziskuje puno znanja, vještina, strpljenja i vremena. I za jednu i za drugu definiciju može se reći da su točne. Također se može reći da je ustrajnost jedna od bitnih osobina koju mora imati osoba u istraživanju i razvoju.

Općenito se proces razvoja novog proizvoda može podijeliti u tri osnovne faze: 1. Ideja i izrada koncepta novog proizvoda (što želimo?), 2. Laboratorijska faza razvoja i izrada prototipa novog proizvoda (kakav proizvod želimo?), 3. Uvođenje u redovnu proizvodnju i stavljanje na tržište (to je to!).

Prve dvije faze obilježene su Prva Cedevita bila je svim onim farmaceutski proizvod i aktivnostima koje najbolje prodavala se u ljekarnama opisuje riječ istraživanje: tehničkih dostignuća. To od ideje, provjere izvedivosti nam je u svom uvodnom te ideje, traženju rješenja, izlaganju istaknula Neprovedbi pokusa, raznih tevenka Vrač, rukovoditelj u stiranja boje, okusa, mirisa, Istraživanju i razvoju tvrtke određivanja tehnoloških ili Cedevita d.o.o. koja posluje procesnih parametara, odabir u sklopu Strateškog poslovambalaže. Tu je, za većinu nog područja Pića Atlantic proizvoda, i dugotrajno ispiGrupe. tivanje stabilnosti odnosno

52

Travanj 2015.

ZDRAVO

roka valjanosti proizvoda.

Niti jedna od ovih aktivnosti ne može biti preskočena ukoliko se želi imati kvalitetan i siguran proizvod kako bi u zadnjoj fazi mogli reći “to je to” što smo željeli. Ta očekivanja vezana uz tržište ili potrošača, trendove te uz očekivanja unutar kuće, ponekad je vrlo teško prepoznati, a time i ispuniti. “Katkad se zadatak učini jako kompliciranim, ali uvijek pobijedi znanje, domišljatost, iskustvo i u većini slučajeva rezultat je – na tržištu uspješan proizvod”, pojašnjava Vrač.

GENEZA USPJEHA Uspješnost kompanije često se procjenjuje upravo prema broju lansiranih novih proizvoda. Isto tako, smatra se da je kompanija uspješna ukoliko se od deset novo lansiranih tri proizvoda održe na tržištu dulje od tri go-

dine i ostvare uspjeh. Prema broju lansiranih proizvoda i održivosti na tržištu, za neke proizvode Cedevite može se već reći da su “dugovječni”, a kompanija zasigurno pripada grupi onih uspješnih. Jedan od ključnih razloga uspjeha neke kompanije leži u njenim zaposlenicima, što potvrđuju i u Cedeviti ističući kako ključ njihove uspješnosti u velikoj mjeri proizilazi iz istraživačko-razvojnog tima.

Odjel Istraživanja i razvoja Cedevite d.o.o. sa 70% visoko obrazovanog kadra čini 13 zaposlenika, uključujući i direktora Ivana Cerovečkog koji je odgovoran za Istraživačko-razvojni odjel na nivou Strateškog poslovnog područja Pića unutar Atlantic Grupe. Tim stručnjaka s područja prehrane, nutricionizma, kemije i zdravlja svakodnevno predano radi na unapređenju postojećih www.jatrgovac.hr

1969. izrađena prva receptura Cedevita vitaminskog napitka ne samo zaposlenika već i mnogih generacija, kako u Hrvatskoj, tako i izvan nje.

Priča o Cedeviti počinje 1969. godine kada je izrađena prva receptura, dok je redovna proizvodnja započela 1970. godine. Prva Cedevita bila je farmaceutski proizvod i prodavala se u ljekarnama, u staklenoj bočici, pakirana zajedno s mjericom za doziranje. Sukladno s razvojem znanosti, formulacija se kontinuirano usavršavala, a sastav i količine vitamina prilagođavali znanstvenim preporukama, s vremenom se “dotjeruje” organoleptika proizvoda, usavršava okus, ugrađuju prirodne arome i boje, pazi na kvalitetu sirovina te se nastoje poštivati zahtjevi i očekivanja potrošača. “Proizvod ide u korak s

O JE biti razigran i kreiranju novih proizvoda kako bi potrošačima pružili visokokvalitetne i sigurne proizvode.

Znanje, iskustvo i tradicija u proizvodnji dijetetskih proizvoda Cedevite d.o.o. seže još u 1929. godinu. Naime, tada je uspješni švicarski poduzetnik Albert Wander na tadašnjoj Borongajskoj cesti sagradio tvornicu “Dr. A. Wander d.d.”, gdje tvrtka i danas posluje. Bila je to najveća moderna tvornica farmaceutskih i dijetetskih preparata na Balkanu čiji je glavni proizvod bio Ovomaltine, a zapošljavala je 60 radnika. S obzirom da povijesni podaci govore kako je tvornica uspješno širila poslovanje i asortiman proizvoda, sa sigurnošću se može pretpostaviti da je i u to vrijeme egzistirao tim zadužen za istraživanje i razvoj. Bez obzira što se tijekom povijesti www.jatrgovac.hr

vlasnička i organizacijska struktura mijenjala, odjel istraživanja i razvoja uvijek je postojao. U periodu dok je Cedevita d.o.o., odnosno tadašnji Program prehrane,

tvrtke. Dodaje pritom kako se Atlanticovo preuzimanje Cedevite (provedeno 2001. godine), odrazilo i na poslove istraživanja i razvoja tako što su se ubrzali poslovni procesi, donošenje odluka, a i Odjel Istraživanja i razvoja stručna ekipa Cedevite danas čini ukupno je pomlađena.

S obzirom na 13 zaposlenika velika ulaganja u obrazovanje, bio dio Plive, istraživačko-ratehniku i opremu, rezultat je zvojni odjel bio je najbrojniji da se nove svježe ideje realii činilo ga je 25 zaposlenih. ziraju brže i kvalitetnije.

“Više od 80 godina istraživačko-razvojnog iskustva i VITAMINSKI NAPITAK tradicije daje nam za pravo Kreativnost, strast i velika da kažemo kako Cedevita motivacija karakteriziraju ima jedan od najstarijih odjel istraživanja i razvoja razvojnih centara na ovom Cedevite. Dokaz tome su području, čijim zaposlenicibrojni proizvodi koji su već ma je već u genskoj strukturi desetljećima na raspolaganju unapređenje, inovacija, stvapotrošačima, a svakako jedan ranje novog i boljeg u skladu od najpoznatijih i najuspješs razvojem znanosti”, ističe nijih je Cedevita vitaminski Vrač govoreći nam o povijesti napitak koja je obilježila život

vremenom. Od nastanka pa do danas, Cedevitu obilježava devet neophodnih vitamina s osnovnom namjenom nadoknade vitamina u cilju očuvanja zdravlja. To znači da Cedevita od samog početka ima tradicionalno isti cilj – biti zdravi i organizmu koristan napitak”, kaže Vrač.

Iako je od samog početka Cedevita dobro prihvaćena od strane potrošača, vrlo rano je shvaćena potreba komunikacije s potrošačima i uvažavanje njihovih zahtjeva. Upravo kao odgovori na zahtjeve potrošača razvile su se Cedevita light, kids i sport namijenjene posebnim kategorijama potrošača: dijabetičarima, djeci i sportašima.

Pored najprodavanijih okusa naranče i limuna, brojni novi okusi – grejp, limeta, mandarina, šumsko voće, breskva, jabuka, brusnica, crvena naranča ili najnoviji okus Travanj 2015.

53

Istraživanje i razvoj bazga i limun - bili su upravo odgovori na želje potrošača.

Jednostavno, s Cedevitom se tradicionalno veže i voćno osvježenje. U korak s trenovima tržišta, koordinator Mladen Zebec, tehnolozi Matea Šegović i Dina Vuglec-Dmitrašinović za potrošače su pripremili novo iznenađenje koje uskoro izlazi na tržište.

“Niti ovaj put nije bilo lako”, kaže Zebec, “ali nakon što smo riješili naš 2 u 1, pomirili nepomirljivo, tj. spakirali Cedevitu osjetljivu na vlagu i vodu zajedno s vodom i lansirali Cedevitu GO!, sve nam se čini jednostavnije”.

EKSTENZIJE I BRENDOVI Upravo je projekt Cedevita GO! bio osobito izazovan.

“Kao rukovoditelj Istraživanja i razvoja uključena sam u sve projekte i veseli me svaki moj i najmanji doprinos u realizaciji jer moje gotovo tridesetogodišnje istraživačko iskustvo često ‘olakša život’ mlađim kolegama. Početna znanja s područja ispitivanja stabilnosti proizvoda u mnogome su mi kasnije pomogla u razvoju formulacija Cedevita napitaka, a na projekt Cedevita GO! sam posebno ponosna”, navodi Vrač te dodaje kako su ovaj projekt obilježili periodi velikih i malih koraka, višegodišnji uporni rad i entuzijazam malog tima stručnjaka. Rezultat je Cedevita GO! kao jedinstveno rješenje ne samo na hrvatskom već i na svjetskom tržištu - inovativni oblik pakiranja i primjene.

Važan dio asortimana Cedevite čine i komprimirani bomboni. Najstarijoj liniji bombona Pepermint, godinu dana nakon prve proizvodnje Cedevita napitka, pridružen je Cedevita bombon s devet vitamina okusa naranče.

Kasnije je asortiman proširen novim okusima. Uz već dugovječne bombone Rondo C i Vau Vau prošle godine je

54

Travanj 2015.

radim proizvode koji u malim količinama doprinose očuvanju zdravlja. Iako sam završila farmaciju i sanjala da ću raditi proizvode koji liječe, ovo mi je draže jer radim proizvode koji sprečavaju ili odgađaju neželjeno, a k tome još su i ukusni, što kod lijekova nije slučaj”, ponosno ističe Grgurić.

kategoriji pridružen Puc Puc pucketavi prah, veliki izazov sa strane razvoja i recepture.

Za taj je projekt bila zadužena tehnolog Matea Volarić jer je, kao najmlađem članu tima, upravo njoj bilo najlakše anticipirati što djeca žele s obzirom da još uvijek posjeduje razigranu dječju maštu što se kod razvoja bombona pokazalo neophodnim, uz osmijeh ističe rukovoditeljica odjela Nevenka Vrač. Puc Puc koncept je bio pun pogodak te je na tržištu izuzetno dobro prihvaćen, pogotovo

štu. Prošle sezone, tehnolog na području čajeva, Petra Mihalić, pokazala je svoje izuzetne kreativne sposobnosti razvojem Zelenog čaja s đumbirom. Uspješno ukomponirani specifični okusi zelenog čaja i đumbira, pažljivo definirana kvaliteta svake komponente, kao i postupak pripreme i obrade, rezultirali su izvrsnim organoleptičkim svojstvima čaja i dobrom prihvaćenošću sa strane potrošača. Srodna paleta Cedevita čajevima su čajevi Naturavita, među kojima je najpoznatiji Uvin H. S obzirom da se Preteča današnje Cedevite tu radi o čaje tvrtka Dr. A. Wander d.d. jevima koji u svom sastavu osnovana 1929. godine imaju biljke s ljekovitim svojstvima, tehnolog Sunčana od strane onih najzahtjevniGrgurić tu najbolje iskazuje jih, najmlađih potrošača. Dio proizvodne tradicije Cedevite svoje farmaceutske vještine. čini i segment čajeva. Povijest Njen zdravstveni pristup izuzetno je važan za proiCedevita čajeva seže u pedezvode iz kategorije posebne sete godine prošlog stoljeća i prehrambene ili medicinske gotovo je nemoguće nabrojiti namjene, a koje Cedevita radi sve formulacije i kombinacije za Fidifarm, članicu Atlantic okusa koje su tijekom tog grupe. “Sa zadovoljstvom vremena predstavljene trži-

I TO NIJE SVE Kako je i uvodno rečeno, svaka dobro osmišljena ideja za novi proizvod zahtijeva studiozan i mukotrpan rad ne samo pojedinca tehnologa već i čitavog tima. Posebnu ulogu u razvoju novog proizvoda imaju tehničari Ljiljana Kuk, Orjana Rakić i Dražen Pustaj. Bezbrojne pokuse koje provedu, strpljenje, iskustvo i majstorska vještina u izradi redovito rezultiraju u proizvodu kakvog su u odjelu početno zamislili i poželjeli.

I kako reklama kaže “i to nije sve” - razvoj proizvoda usporedo prati i razvoj ambalaže.

Opremljenost prehrambenog proizvoda jedan je od presudnih faktora kvalitete, a o ambalaži često ovisi uspjeh proizvoda na tržištu. Rad na području ambalaže vrlo je kompleksan te je za njegovo izvršenje neophodno vladati specifičnim znanjima i iskustvom. Ambalažu u Cedevitinom odjelu Istraživanja i razvoja najčešće dijele na kontaktnu, komercijalnu i transportnu, a taj je posao dodijeljen rukovoditelju ambalaže Lidiji Paradžik i tehničarki Tihani Brekalo.

I kako na kraju zaključiti?

Možemo sa sigurnošću ustvrditi kako je nekoliko desetljeća istraživačkog rada, znanja, iskustva, stalnog ulaganja, brige i odgovornosti prema potrošačima i vjernosti stvorilo Cedevita proizvode, Cedevita kvalitetu i Cedevita tradiciju, kako u proizvodima, tako i u istraživačko-razvojnoj djelatnosti. www.jatrgovac.hr

PROMO

JAMNICA SENSATION:

Novo ime i pakiranje, isti proizvod!

Okusi Africa, Asia, India i Indonesia čekaju vas na policama u pakiranju od 1,5l PET dok okuse Africa, Asia i India možete naći i u 0,5l PET pakiranju

S

ensation Africa, Sensation Asia, Sensation India i Sensation Indonesia - nova su imena u novom pakiranju već dobro poznatih okusa Jamnice Sensation koji su stigli na police krajem ožujka, nakon sedam godina postojanja na tržištu. Kada se 2008. godine pojavila na policama trgovačkih centara, Jamnica Sensation je kombinacijom gazirane prirodne mineralne vode i prirodnih aroma osvojila hrvatske potrošače unijevši svježinu u ponudu niskoenergetskih gaziranih bezalkoholnih pića.

Sedam godina od predstavljanja tržištu Jamnica Sensation dolazi u potpuno novom osvježavajućem i senza-

cionalnom dizajnu svojih okusa uz atraktivna imena Asia, Africa, India i Indonesia, odabranih prema porijeklu voća čije arome se nalaze u Sensationu. Tako će vas okus limete-kiwana podsjetiti na Aziju, malina-marula približiti vrućoj Africi, mandarina-mapo odvesti u daleku Indoneziju a grejp-naranča dočarat će vam šarene

boje Indije. Uz sve spomenuto nikako ne treba zaboraviti ni činjenicu da Sensation sadržava iznimno malo kalorija, samo 19 na 100 ml tekućine te se u njoj može opušteno uživati u svakom trenutku kada poželite drugačije osvježenje.

IT odjel - vijesti Importanne Grupa u Microsoftovu oblaku

I

mportanne Grupa, hrvatska tvrtka s više od 150 zaposlenih, za unapređenje poslovanja i povećanje konkurentnosti odabrala je uslugu u oblaku Microsoft Office 365. Tvrtki je uvođenje Office 365 donijelo smanjenje troškova IT odjela, bolju ažurnost sustava, maksimalnu sigurnost i pohranu podataka, jednostavnu administraciju i mogućnost proširenja ili smanjenja sustava, ovisno o budućim

potrebama poslovanja. Importanne Grupa jedna je od vodećih kompanija u Hrvatskoj koja u svom portfelju ima trgovačke centre Importanne Centar i Importanne Galleria u Zagrebu te lanac luksuznih hotela Importanne Hotels & Resort Dubrovnik. Budući da tvrtka postoji već 20 godina te da broj zaposlenika stalno raste, došlo je do potrebe za unapređenjem IT sustava.

Mobilni novčanik PBZ Grupe

P

Microsoft donirao 30.000 kuna za bolnicu Rebro

T

vrtka Microsoft Hrvatska uključila se u akciju “Za osmijeh djeteta u bolnici” te organizirala humanitarni projekt “Najveći selfie u Hrvatskoj” u koji se uključila Lana Jurčević i druge poznate osobe. U sklopu humanitarnog projekta Microsoft Hrvatska je Savezu društava Naša djeca Hrvatske predala donaciju od 30.000 kuna, namijenjenih opremanju kutka za roditelje Klinike za pedijatriju Rebro KBC-a Zagreb. Direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidaković predao je donaciju dopredsjednici Saveza Sonji Borovčak.

Tijekom kampanje ljudi iz cijele Hrvatske objavljivali su svoje originalne selfie fotografije te ih je prikupljeno ukupno 3.157.

LinkedIn kupio tvrtku za online učenje za 1,5 milijardi dolara

L

inkedIn je kupio američku tvrtku za online učenje Lynda za 1,5 milijardi dolara, što je najveća akvizicija ove stranice za profesionalni networking do sada. LinkedIn nastoji povećati poslovnu ponudu za svojih 300 milijuna korisnika.

Lynda, sa sjedištem u Kaliforniji, je napravila stotine videa preko kojih pretplatnici uče sve od kodiranja do poslovnih vještina. Za pristup njihovim sadržajima korisnici plaćaju 375 dolara godišnje.

Porastao marketinški prihod Googlea u Hrvatskoj

P

rihod Googlea od internet marketinga u Hrvatskoj raste po godišnjoj stopi većoj od 10%, rekao je Sandro Lazarić, direktor tvrtke Arbona, koja se bavi internet marketingom. “Googleovi prihodi od internet marketinga, čak i kod nas, rastu po

56

Travanj 2015.

Express kartice, čime je PBZ grupa postala prvi izdavatelj American Express kartica u svijetu koji je uveo HCE mobilno plaćanje za American Express kartice. “To je prvi mobilni novčanik na našem tržištu koji korisniku pruža mogućnost da virtualizira sve svoje platne kartice unutar PBZ Wave2Pay mobilnog novčanika, te da sva svoja plaćanja obavlja putem mobitela bez potrebe nošenja klasičnog novčanika”, istaknuo je Mislav Blažić, predsjednik Uprave PBZ Carda.

BZ grupa je, u suradnji s American Expressom i Intesa Sanpaolo Cardom, predstavila novu PBZ Wave2Pay uslugu, što je prva usluga beskontaktnog mobilnog plaćanja na hrvatskom tržištu koja se zasniva na HCE tehnologiji za NFC mobilna plaćanja na POS uređajima PBZ grupe. PBZ Wave2Pay usluga od sada je dostupna za American

•••

dvoznamenkastim stopama, što pokazuje snagu i svijetlu budućnost ovog kanala oglašavanja”, tvrdi Lazarić. Isto tako, po njegovim riječima, raste i online kupovina.

U ukupnom trgovanju, online kupovina u Hrvatskoj tijekom prošle godine porasla je

s 9 na 12%. U 2014. godini ukupni prihodi Googlea iznosili su 66 milijardi američkih dolara, od čega su prihodi od oglašavanja bili 59,056 milijardi. U 2013. su ukupni prihodi bili 55,519 milijardi dolara, a prihodi od oglašavanja 50,547 milijardi.

www.jatrgovac.hr

IT odjel - Intervju

BUDUĆNOST

JE SADA

Primjena suvremene tehnologije postala je neizostavna sastavnica maloprodajnog poslovanja. Adekvatno označavanje proizvoda i mogućnost njegova praćenja u realnom vremenu osigurava trgovcu da u svakom trenutku ima informaciju gdje se proizvod nalazi, kaže Mark Thomson, direktor sektora maloprodaje za EMEA regiju u tvrtki Zebra Technologies

B

eskontaktne transakcije pomažu trgovcima tako što se njihovom aplikacijom ubrzava proces naplate i smanjuje red na blagajnama, navodi Thomson s kojim smo imali priliku razgovarati na nedavno održanom šestom Retail IT Summit-u u Zagrebu - regionalnoj konferenciji posvećenoj informacijskim tehnologijama u maloprodaji.

Možete li nam na početku predstaviti sebe i tvrtku Zebra Technologies našem čitateljstvu?

Zebra Technologies s poslovanjem je krenula davne 1969. godine u nekoliko različitih segmenata te je svoj rast temeljila na akvizicijama, što je poslovni model koji je i danas više nego aktualan. To je posebno naglašeno prošle godine kada je provedeno najveće od tih preuzimanja akvizicijom divizije za korporativna rješenja tvrtke Motorola Solutions. Ovim potezom Zebra Technologies je više nego udvostručila svoje godišnje prihode koji su u 2014. iznosili 3,5 milijardi dolara. Riječ je, prema tome, o izuzetno ozbiljnom poslovnom pothvatu pri čemu maloprodaja, kao područje poslovanja kojim se osobno bavim, čini oko 37 posto našeg ukupnog poslovanja. To samo po sebi govori da nam je maloprodaja od posebnog značaja te smo zbog toga snažno fokusirani na maloprodajne kupce, nova rješenja za taj dio poslovanja te cjelokupnu

58

Travanj 2015.

partnersku mrežu kako bismo svoja rješenja plasirali na tržište maloprodaje diljem svijeta. Pritom svjedočimo ogromnom rastu rješenja za multikanalnu prodaju, poglavito na tržištima europskih zemalja.

Približite nam glavna rješenja koja pružate svojim klijentima?

Riječ je o izuzetno širokom portfelju pa je teško izdvojiti jedno ili dva glavna rješenja, ali možemo prvo obratiti pažnju na pisače koji su povijesno temelj poslovanja Zebra Technologiesa. Tu u prvom redu mislim na barkod ispis koji daje identitet svakom proizvodu. Preuzimanje divizije

“Barkod pisači povijesno su temelj poslovanja Zebra Technologiesa” Motorola Solutionsa sada nam daje i skenere koji mogu skenirati te barkodove, bilo da je riječ o zasebnim skenerima ili prijenosnim računalima koja imaju ugrađene skenere.

Mobilno računarstvo je, pojedinačno gledajući, u ovom trenutku najveći segment našeg poslovanja, a riječ je o prijenosnicima koji se mogu koristiti u skladištima, distribucijskim centrima za komisioniranje, primanje i slanje proizvoda, njihovo praćenje u dostavnim vozilima te potvrđivanje dostave do naručitelja, ali i u trgovinama gdje djelatnici uz pomoć ovih

uređaja obavljaju označavanje cijena i polica te rade cjenovne promocije.

Ova mikroračunala djelatnicima su uvijek pri ruci omogućavajući tako brzi pristup dodatnim informacijama o proizvodima ili stanju zaliha kako bi mogli u svakom trenutku odgovoriti na sve upite svojih kupaca.

Znači, pored hardvera nudite i određena softverska rješenja?

Mi nismo softverska tvrtka, premda imamo određene softverske alate koji našim uređajima omogućavaju operabilnost. U softverskom segmentu oslanjamo se na brojne partnere, no hardver je ključni poslovni segment kojim se bavimo. Pritom osiguravamo adekvatnu platformu koja našim softverskim partnerima omogućava integraciju. Također, u portfelju nudimo i bežične mreže pomoću kojih uređaji rade u realnom vremenu i time šalju brze informacije prema voditeljima prodavaonica ili pak samom menadžmentu maloprodajne tvrtke.

U okviru svog predavanja u Zagrebu dosta ste pažnje posvetili online kanalu prodaje. Svjedoci smo kako se zadnjih godina internet trgovina ubrzano razvija ne pokazujući neke znakove usporavanja.

To je istina. I ljudi sve više tomu poklanjaju pažnju s obzirom na to da se stope rasta u Europi kreću od 18-20 posto tako da većina maloprodajnog rasta dolazi iz online kanala prodaje.

To dakako ne znači da prodavaonice

www.jatrgovac.hr

3,5 milijardi dolara promet Zebra Technologiesa više nisu važne jer se veliki dio internetskih narudžbi preuzima u fizičkim trgovinama ili se u njima istražuje pa se potom naručuje putem interneta.

Na taj način trgovina ostaje središnja točka angažmana kupca čak i kada on kupuje online. Kako je riječ o poslovanju koje ima vrlo nisku razinu profitabilnosti, od online trgovaca se traži da imaju spremna rješenja koja će biti prilagođena kupcu i osigurati mu specijaliziranu, “custom made” ponudu. Tako, primjerice, web shopovi s obućom nude svojim kupcima mogućnost da izmjere dimenzije svojeg stopala i onda sukladno tome naruče model koji će im po veličini od-

Mark Thomson Zebra Technologies

govarati, za razliku od ranijih rješenja kada su naručivali po dva ili tri para te bi vraćali one koji ne odgovaraju stvarajući tako dodatne troškove za trgovca. S implementacijom ovakvih rješenja trgovci su uspjeli smanjiti broj povrata i posljedično unaprijediti svoju profitabilnost. www.jatrgovac.hr

“Mobilno računarstvo je trenutno najveći segment poslovanja tvrtke” Konkretno govoreći, na koji način Zebra Technologies pomaže trgovcima da postignu veću profitabilnost odnosno koliko se online trgovina prilagodila vašem poslovnom modelu?

Postoji uvriježeno mišljenje kako je online trgovina samo softver. Činjenica, veći dio trgovine putem interneta čini adekvatan softver. Međutim, na koncu cijelog procesa ključno je dostaviti proizvod do krajnjega kupca, što znači da je preduvjet imati taj proizvod negdje na skladištu. Stoga, svijest o tome gdje se vaš proizvod nalazi, koliko artikala imate na zalihi, zaprimanje robe u skladište, pravilno označavanje i dodavanje barkoda te posjedovanje adekvatne bežične infrastrukture koja osigurava dostupnost svih tih informacija u realnom vremenu, sve su to neophodna rješenja za uspješno poslovanje koja osigurava Zebra Technologies.

Nadalje, naši alati su nezaobilazni pri komisioniranju proizvoda na skladištu, bilo da je riječ o skeniranju putem radijske frekvencije, mikroračunalima koji se postavljaju na zglob šake ili prepoznavanjem glasa, pa sve do dostave gdje dostavljač mora u svakom trenutku znati što se nalazi u njegovom vozilu i to uz pomoć mobilnih uređaja koji te informacije čine dostupnima. Proces je na kraju zaokružen time što se roba na optimalan način dostavi u trgovinu ili izravno do krajnjega kupca. Pritom postoji

i mogućnost tzv. “call forward” ili “text forward” sustava kojim se kupcu može najaviti skorašnji dolazak naručene robe, primjerice porukom da roba stiže za 10 minuta kako bi se i na taj način olakšao i ubrzao cjelokupni proces za sve sudionike. Time se eliminiraju troškovi koji mogu nastati ako naručitelj nije prisutan pri dostavi robe pa na obavijest o dolasku pošiljke može odgovoriti i usmjeriti na susjeda, neku drugu lokaciju ili odgoditi narudžbu. Sve to štedi novac kako dostavnoj tvrtki, tako i samom trgovcu.

Osim rješenja za skladišta i distribuciju, možete li pojasniti kako Zebra Technologies pomaže trgovcima na samom prodajnom mjestu?

In store rješenja su jedan od glavnih segmenata u našoj ponudi za maloprodaju. Bežične mreže koje nudimo omogućavaju prepoznavanje kupaca kada oni ulaze u prodavaonicu (guest recognition), osiguravaju kupcima besplatan bežični pristup internetu dajući im na taj način dodanu vrijednost i kanal povratne komunikacije, dok trgovci imaju priliku promovirati proizvode te pritom imati informacije tko su kupci u njihovim prodavaonicama, gdje se oni u tom trenutku nalaze, na koji se način kreću po prodavaonici te koliko dugo ostaju. S druge strane, u ponudi imamo i “selfscan” rješenja koja osiguravaju da kupci samostalno skeniraju proizvode kada ih uzimaju s polica, čime se eliminira potreba za čekanjem u redu na blagajni, što svakako unapređuje iskustvo kupnje. Proizvodi su na ovaj način već skenirani te preostaje samo plaćanje na blagajni, što ne oduzima puno vremena jer su proizvodi već evidentirani. Ova rješenja za samoskeniranje koriste veliki trgovački lanci kao što

“Stope godišnjeg rasta internet trgovine u Europi kreću se od 18-20 posto” su Tesco, Waitrose, Carrefour, Jumbo, Albert Heijn i drugi. Djelatnicima trgovina svakodnevni posao olakšavamo našim prijenosnim računalima koja im pomažu da lakše obavljaju svoje zadatke kao što je evidencija proizvoda, komisioniranje za kućne dostave ili kao Travanj 2015.

59

IT odjel - Intervju

izvor informacija za raznolika pitanja koja dolaze od kupaca. I na blagajnama nudimo rješenja koja osiguravaju da se taj proces jednostavnije i brže obavlja

“Većina maloprodajnog rasta u Europi dolazi iz online kanala prodaje” a baziraju se na različitim alatima za skeniranje. U ovom području svjedoci smo velikog obrata u maloprodaji koja s postojećih laserskih skenera sve više migrira prema sofisticiranijim digitalnim skenerima koji mogu čitati 2D barkodove, a nalaze primjenu i kod loyalty programa koji postupno prelaze s plastičnih kartica na pametne telefone. Sve to omogućava da optimiziramo proces plaćanja na blagajnama prodavaonica. Kao što možete vidjeti, od upravljanja lancem opskrbe, logistike i dostave, aktivnog uključivanja kupaca do olakšavanja i unapređenja pozicije prodavača, primjene bežične i RFID tehnologije te optimiziranja finalnog postupka plaćanja robe na blagajnama, Zebra Technologies nudi rješenja u cijelom okviru maloprodaje.

To u biti znači da su glavne koristi od ove tehnologije ušteda novca i vremena te bolja interakcija s kupcem?

Upravo tako. Prioritet trgovaca u današnje vrijeme ogleda se u pitanju kako unaprijediti iskustvo kupovine

60

Travanj 2015.

za kupca, odnosno kako to postići na isplativ način. Naša rješenja u cijelosti služe tom cilju, optimizirajući procese te osiguravajući bolju interakciju trgovca i njegovih kupaca. Uz to, ova platforma omogućuje povezivanje s pametnim telefonima pa kupci imaju cijeli niz informacija, što je velika prilika i za trgovce koji se tako mogu približiti svojoj potrošačkoj bazi ciljanim i personaliziranim pristupom.

Možemo li obratiti pozornost na beskontaktno plaćanje, temu koja je u zadnje vrijeme ušla u fokus interesa kako tehnološke, tako i maloprodajne industrije s nedavnim predstavljanjem Samsung Pay usluge, ali i Apple Pay servisa predstavljenog prošle godine?

Trgovci nas često pitaju koje je najbolje rješenje za mobilno plaćanje. Njihova glavna motivacija je da smanje redove na blagajnama, što se dijelom može postići primjenom mobilnog plaćanja, ali i drugim tehnološkim alatima koji će osigurati bolji protok kroz prodavaonicu. Korištenje pametnih telefona u svrhu mobilnog plaćanja svakako bi moglo ubrzati i pojednostaviti taj proces, bilo da je riječ o platformama Samsung Pay, Apple Pay, Google Wallet ili različitim oblicima beskontaktnog plaćanja koje nudi financijski sektor. U zadnjih godinu dana bilježimo rast broja ovih transakcija, ali i njihove pojedinačne vrijednosti pa je iznos beskontaktne transakcije (prisloni i plati) u tom

vremenu rastao s 20 na 30 ili 40 eura.

Sve to pomaže trgovcima jer ubrzava proces naplate i smanjuje red na blagajnama. Za očekivati je da će i POS uređaji pratiti ovaj napredak pa nije teško zamisliti da će ubrzo potrošačka kolica biti opremljena tom opremom pa će kupci moći platiti robu bez potrebe da idu na blagajnu ili će za pokretnu naplatu biti zadužen djelatnik s tabletom koji će hodati kroz prodavaonicu i obavljati proces naplate. Već sada imamo trgovce u SAD-u koji imaju viziju buduće prodavaonice

“Glavna motivacija trgovaca je smanjenje redova na blagajnama” u kojoj neće biti fiksnih blagajni te će se cijeli proces obavljati u pokretu. To bi dakako moglo dovesti do potpune revolucije u promišljanju načina kako organizirati prodajno mjesto i proces kupovine. Činjenica je da se ulaganje u tehnologiju maloprodaje isplati, a jedan od najboljih primjera je britanski trgovac John Lewis koji je u proteklih nekoliko godina investicijama u informacijske tehnologije udvostručio svoj promet. Međutim, IT investicije u maloprodaji se ne odnose samo na tehnološki odjel, nego se referiraju na sve odjele tvrtke i na cjelokupno poslovanje. IT ih samo međusobno povezuje. www.jatrgovac.hr

BUDITE ISPRED KONKURENCIJE! WEB - GOOGLE PROMOCIJA - NEWSLETTER - DIZAJN INFORMATIČKO SAVJETOVANJE & PODRŠKA VIŠE INFORMACIJA WWW.STILU.NET STILU.net d.o.o. www.jatrgovac.hr

info@stilu.net +385 1 4873 999 HR32777946648 Travanj 2015.

61

IT odjel – Bihevioralni marketing

JESTE LI DINOSAURI

ili vizionari?

Apple i Google su kreativnošću, vizionarstvom i poslovnom hrabrošću izgradili vodeće brendove. Nekad su u tom društvu bile i kompanije kao što su BlackBerry ili Kodak.

Obje su praktički propale jer su živjele na staroj slavi. Zapitajte se kojoj skupini će pripadati vaša kompanija kroz par godina?

P

okušajte u glavi riješiti sljedeće matematičke zadatke: 1 + 1, 2 + 2, 4 + 4, 8 + 8, 16 + 16. A sada zamislite broj između 5 i 12. Zanimljivo kako će većina vas pronaći broj koji su zamislili u zaključku ovog članka.

U čemu je štos? Je li u pitanju iluzija, pogađanje misli, sajamski trik? Ne, ovaj matematički primjer pokazuje kako funkcionira bihevioralni marketing - ako imate dovoljno dobar statistički uzorak kupaca kojima servirate identičnu marketinšku poruku na određeni način, dobit ćete vrlo jasan feedback što većina vaših kupaca očekuje.

Iako se možda prvi put susrećete s pojmom bihevioralni marketing, isti je prisutan već gotovo 10 godina, ali tek uz današnje moderne alate i u recesijsko vrijeme ovaj vid marketinga postaje važniji nego ikad. Izdašni marketinški budžeti su prošlost, a kupci alergični na dnevnu količinu reklama. Zbog tog razloga važno je kreirati profil idealnog kupca poznavajući njegove navike i preferencije.

Prije svega trebate se zapitati jeste li svojim marketinškim akcijama uopće prisut-

62

Travanj 2015.

ni tamo gdje su vaši kupci?

Prosječno 84% hrvatskih građana je online, ali ipak gruba procjena pokazuje da samo 20% brendova ulaže u internet marketing.

Dodatno, većina onih koji su se i okušali u internet marketingu očekuju da se čuda dese

Pristup informacijama koje je donio internet kao i mogućnost izbora između više proizvoda u jednoj kategoriji, omogućio je potrošaču da postane izbirljiv.

Ako ste očekivali uspjeh nakon jednog oglasa, jedne reklame ili jednog klika, pogledajte priloženi Bihevioralni marketing igra grafikon koji ključnu ulogu u kreiranju prikazuje prosječan pravog pristupa kupcu broj izvora informacija preko noći i to za minimalne koje koristi potrošač prije budžete, ali pritom nitko ne nego se odluči na kupnju postavlja ključno pitanje: što u određenoj kategoriji. zapravo radi kupac prije nego Kao što možete vidjeti, biizvadi novčanik? hevioralni marketing igra ključnu ulogu u kreiranju TRENUTAK ISTINE pravog pristupa kupcu.

Internet revolucija donijela je novi pojam u potrošačNEPOZNAVANJE KUPACA Da budemo još konkretniji koj odiseji - Nulti trenutak izdvojit ću zanimljiv primjer istine (Zero Moment Of iz branše koja se smatra perTruth). Definicija ZMOT-a janicom hrvatskog biznisa, govori da je riječ o procesu a to je turizam. Od velikih u kojem kupac kroz više hotelskih lanaca do malih izvora informacija analizira iznajmljivača apartmana, vaš proizvod prije nego se svi su redom prepoznali dogodi “Prvi trenutak istiogromni potencijal interne”, tj. kupnja.

“Prvi trenutak istine” ili tzv. net marketinga i većina ih je pokrenula kampanje od “Aha trenutak” kao pojam kojih su u dosta slučajeva je uvela tvrtka Procter & dobili jedno veliko - ništa.

Gamble u vrijeme dok inZaključak većine? Internet ternet nije bio bitan faktor marketing nije za nas. u životima potrošača.

Problem i u ovom primjeru ne leži u lošem marketinškom kanalu nego u nepoznavanju navika kupaca.

Iako se svi hotelijeri i iznajmljivači fokusiraju na visoku sezonu ili u najboljem slučaju na first minute aranžmane, gotovo nitko se nije pozabavio potrošačkom psihologijom i prepoznavanjem obrasca ponašanja jednog prosječnog turista.

Analiza ponašanja korisnika turističkih usluga tražilice Google pokazala je koliko vremena korisnik provodi u jednoj od pet faza putovanja: 01) sanjarenje - 44% 02) planiranje - 31% 03) rezervacija - 2% 04) putovanje - 11% 05) dijeljenje iskustva - 23% U većini slučajeva sanjarimo do ožujka, a planiramo do srpnja. No, većina turističkih oglašivača pokreće kampanje tek pred samu sezonu i pretpostavlja da je potrebno oglašavati dijelom u fazi planiranja i potpuno u fazi rezervacije dok većina u potpunosti zaboravlja na fazu sanjarenja.

PRIMJER POLITIKE Sličnu situaciju imamo i u politici. Većina političkih www.jatrgovac.hr

kod stranaka u marketing ulaže neposredno pred izbore iako je politika i politički program svakodnevna zanimacija birača.

U priloženom grafikonu možete vidjeti online trend za dvije najistaknutije političke figure u Hrvatskoj i, kao što možete primijetiti, postoje određeni usponi, ali isto tako i kontinuirani interes.

Taj potencijal ne iskorištava nijedna stranka premda su svi svjesni da se izbori ne dobivaju kampanjom mjesec dana prije izbora, već kontinuiranom komunikacijom kroz cijeli mandat, bilo da ste na vlasti ili u opoziciji jer i politički je program zapravo proizvod koji birači procjenjuju i u konačnici “kupuju”.

90% kupaca preporuka utječe na njihovu odluku

1. Kupac istražuje online Google je jedan od glavnih izvora informacija kada kupac upisuje naziv vašeg brenda, pojavljujete li se na prvoj stranici tražilice?

Kada kupac traži generički naziv proizvoda (npr. “šampon za kosu”), pojavljujete li se u tom slučaju na prvoj strani tražilice?

nove jer ste uložili značajna sredstva u marketing i prodaju, ali zapravo punite vreću koja ima rupu na dnu.

3. Kupac koristi više izvora informacija “Biznis bez oglašavanja je kao namigivanje djevojci u mraku; ti znaš što radiš, ali ona nema pojma.“ Vodite računa da vaš potencijalni kupac svaOdluke o kupnji donose kog dana vidi oko 250 se intuitivno, a podsvijest marketinških poruka i čak odrađuje najveći dio posla do 10.000 logotipova i Ako je odgovor na jedno subliminalnih marketinških poruka (npr. natpis na ili oba pitanja “NE”, vi ste majici sugovornika). To što nevidljivi većini svojih potencijalnih kupaca. ste vi i vaš proizvod super ne znači ništa ako potrošači 2. Kupac traži preporuku to ne znaju. Bez marketinga Gotovo 90% kupaca tvrdi nema ni prodaje. da preporuka prijatelja ŠEST KLJUČNIH TOČAKA 4. Podsvijest kupuje utječe na njihovu odluku, Pitanje iz naslova trebao bi “Kupac ne kupuje proizvod, a 70% njih vjeruje recenzisi postaviti svaki savjesni jama potpuno anonimnih on kupuje benefit.” Najbitpoduzetnik, a odgovor na internetskih korisnika. nije pitanje koje si svaki pitanje može vam dati samo Jeste li provjerili sentiment potrošač postavlja u svojoj vaš kupac i to ničim drugim potrošača kada je u pitanju glavi kad vidi određenu vaš proizvod? Možda živite u nego svojim ponašanjem. marketinšku poruku je: Kroz nekoliko ključnih iluziji da je vaš proizvod po“Što tu ima za mene?” točaka koje su standardni pularan, a čak i vaši prodajni Odluke o kupnji donose bihevioralni obrazac možerezultati to pokazuju, no jeste se intuitivno, a podsvijest te vrlo lako ustanoviti jeste li provjerili koliki je vaš ododrađuje najveći dio poli na pravom putu: ljev kupaca? Možda dobivate sla. Komuniciraju li vaše marketinške poruke jasan Milanović vs. Karamarko prema internet pretraživanju benefit za kupca ili su samo Izvor: Google Trends marketinška lirika koja Tomislav Karamarko više pokazuje vokabular copywritera nego benefit Zoran Milanović vašeg proizvoda? prosjek 5. Kupnja je multidimenzionalna Recimo da je kupac na ulici siječanj 2012. siječanj 2013. siječanj 2014. siječanj 2015. dobio vaš letak i nije odmah Prosječan broj izvora informacija koje koristi potrošač prije nego se odluči na kupnju u određenoj kategoriji 18.2

Izvor: Google Shopper/Science, Zero moment of macro study 2011.

14.8

www.jatrgovac.hr

10.2

oti ve tom au

no log

ija

i teh

sač gla

ja ran gu osi

nk

ars

tvo

Dalibor Šumiga dado@promosapiens.hr

ja tov an pu

11.7

10.8

ba

9.8

8.6

e

8.9

OT Cz dra vlj

7.3

zdr C lje avlje PG po / ta na mi CP rni G ce

res tor a

ni

5.8

7

kre ka ditn rti e ce ula ga nja

14.7

otišao u trgovinu po vaš proizvod. Također, vidio je vaš oglas na Facebooku, ali ni nakon toga se nije zaputio u trgovinu. Posjetio je vašu web stranicu pa čak ni tada nije ništa kupio. Idući dan je ušao u trgovinu i kupujući kućne potrepštine ugledao vaš proizvod na akciji te ga odlučio kupiti. Je li trgovina bila jedini razlog zašto je odabrao baš vaš proizvod? Odgovor je ne.

Put potrošača je multidimenzionalan; iako mislite da nemate direktnu korist od određenog kanala, nemojte ga isključiti prije nego ste sigurni da nema nikakav utjecaj na finalnu odluku kupca.

6. Marketing je mjerljiv Pogotovo internet marketing. Vrlo je lako izračunati doseg marketinške poruke i usporediti trošak s drugim kanalima. Konverzije također.

Strategiju kreirajte na heuristici (pretpostavka), ali kampanju završite na empiriji (činjenice).

Ovih šest točaka pokazuju bihevioralni obrazac u procesu kupnje.

Možda vam se ovi detalji trenutno ne čine bitnima, možda vam trenutno ide jako dobro. Apple i Google su kreativnošću, vizionarstvom i poslovnom hrabrošću izgradili vodeće brendove. Nekad su u tom društvu bile i kompanije kao što su BlackBerry ili Kodak.

Obje su praktički propale jer su živjele na staroj slavi.

Zapitajte se kojoj skupini će pripadati vaša kompanija kroz par godina?

P.S.: Vaš zamišljeni broj je 7.

Travanj 2015.

63

Sapun – Profil potrošača Poput konzumacije vode, korištenje sapuna je postalo samo po sebi razumljivo, pretvorilo se u (pozitivnu) naviku pa je sasvim logično da kategorijom dominira korištenje na dnevnoj bazi i to po nekoliko puta

S

vojom strukturom i važnim značenjem za zdravlje sapuni su pronašli primjenu u svakodnevnom čovjekovom životu i neizostavni su za održavanje čistoće i higijene. Saznanja o korištenju sapuna stara su više od 5000 godina. Dokazi o postojanju sapuna pronađeni su na sumeranskim glinenim pločama na kojima je prikazan proces proizvodnje sapuna, kao i na reljefima u egipatskim grobnicama i kod starih Babilonaca koji su miješali mast i pepeo te na taj način prali vunu i pamuk. Sve ove povijesne tekovine smatraju se začetkom sapunarstva. Danas je teško zamisliti život bez ovog sredstva koje u svakom kućanstvu ima poziciju skoro kao voda, odnosno nešto bez čega se jednostavno ne može.

TEKUĆE ILI U KAMENU Stoga ne čudi što je 97% Hrvata u posljednjih 12 mjeseci upotrebljavalo sapun. Iako postoji jako puno vrsta sapuna ovdje ćemo se fokusirati na toaletni sapun za čiju

64

Travanj 2015.

Kategorija

VELIKIH korisnika

se proizvodnju koriste najkvalitetnije sirovine. Postoje dvije vrste toaletnih sapuna: tekući sapun i obični sapun (sapun u kamenu). Oko 68% Hrvata koji koriste sapun upotrebljavaju ga u tekućem obliku, dok ih 39% koristi obični sapun. Obje vrste toaletnog sapuna upotrebljava oko 9% hrvatskih potrošača. U pogledu frekvencije

upotrebe toaletnog sapuna i podjele svih korisnika na: male (one koji upotrebljavaju sapun jednom mjesečno ili rjeđe), umjerene (one koji

upotrebljavaju sapun dva puta mjesečno do dva puta tjedno), i velike korisnike (one koji upotrebljavaju sapun više od jednom dnevno), uvijek zanimljivo Korisnici običnog sapuna su jevidjeti i analizirati udio veviše patrijarhalni od korisnika likih i umjeretekućeg sapuna nih korisnika, odnosno svih www.jatrgovac.hr

sapun se koristi već ili sapun u kamenu) upotrebljavaju više od jednom dnevno. Kada govorimo o markama (brendovi i trgovačke marke) toaletnog sapuna, koje potrošači najviše upotrebljavaju u Hrvatskoj, prva tri mjesta u kategoriji tekućeg toaletnog sapuna zauzimaju Palmolive, Balea i Dove, dok se u kategoriji običnog toaletnog sapuna na prve tri pozicije nalaze Dove, Palmolive i Lahor. ČISTOĆA JE STIL Institut za istraživanje tržišta i medija Mediana u svojoj analizi koristi multifunkcionalni alat Target Group Index (TGI) koji je namijenjen kompanijama u zadovoljavanju osnovnih potreba za analizama potrošača, tržišta i konkurencije. Korisnik TGI baze može brzo i lako analizirati kako svoje postojeće i potencijalne potrošače, korisnika koji su u proteklih tako i potrošače konkurengodinu dana upotrebljavali cije, te precizno definirati sapun. Dobiveni podaci strategije i smjernice markeotkrivaju kako je najviše tinškog oglašavanja. Ono što TGI istraživanje čini različitim, Čak 97 posto Hrvata u osim velikog posljednjih je 12 mjeseci uzorka, pokrivenosti cijele Hrvatupotrebljavalo sapun ske i kontinuiranosti, je u tome velikih korisnika, odnosno što je riječ o “single source” onih koji toaletni sapun u istraživanju, što znači da bilo kojem obliku (tekući jedna osoba odgovara na sva Obilježja životnog stila konzumenta tekućeg sapuna

Svake sezone kupim nešto nove odjeće.

Slijedim život s izazovima, novostima i promjenama.

nim medijima (13%).

Korištenje sapuna je dio našeg dnevnog rituala, što je iznimno bitno zbog očuvanja Korisnici sapuna od medija zdravlja. Tako najviše vjeruju televiziji (36%) i poznata narodna poi internetu (34%) slovica kaže: “Čistoća je domaćinstvo te medijskih pola zdravlja”. Zato ne bi preferencija, u TGI istražitrebali štedjeti na sapunu, vanju postoji i više od 250 bilo tekućem, bilo onom u stajališta koja se odnose na kamenu. razne životne sfere. U skladu s tim zanimljivo je pogledati Maja Juričan i kakva su obilježja životnog Research Assistant stila osoba koje upotrebljamaja.jurican@mediana.hr vaju tekući toaletni sapun ili obični toaletni sapun (sapun u kamenu). Iz dobivenih podataka možemo zaključiti da su korisnici tekućeg toIndeks konzumacije aletnog sapuna osobe koje sapuna (%) prate modne trendove, koje Obični sapun su ambiciozne te slijede tehVeliki korisnici nološke napretke. S druge 91% strane, analizom ponašanja Umjereni korisnici korisnika običnog toaletnog 6% sapuna dolazimo do zaključMali korisnici ka kako je riječ o osobama 1% koje redovito posjećuju kino, od medija prate najIndeks konzumacije više televiziju i časopise te sapuna (%) u svojim stavovima naginju Tekući sapun patrijarhalnom razmišljanju.

Veliki korisnici Kada je u pitanju povjerenje 94% u medije korisnici sapuna Umjereni korisnici u bilo kojem obliku najviše 3% vjeruju televiziji kao mediMali korisnici ju (36%), zatim internetu 0,2% (34%), radiju (17%), te tiskaObilježja životnog stila konzumenta običnog sapuna

Redovito idem u kino.

Rado pratim modne trendove.

Zanima me oglašavanje financijskih usluga.

Oglašavanje mi pomaže da obavim bolju kupovinu.

Uvijek odabirem da se moje ime ne uključuje u mailing liste.

TEKUĆI SAPUN

Volim uvjeravati druge ljude u svoje mišljenje.

pitanja koja upitnik sadrži.

Pored konzumacije hrane i pića, korištenja proizvoda za

Uvijek odabirem da se moje ime ne uključuje u mailing liste.

Trudim se slijediti napredak tehnologije.

5000 godina

Želio bih voditi vlastiti posao jednog dana

Ženi je mjesto kod kuće.

Ovisnik sam o televiziji.

OBIČNI SAPUN Ne mogu se oduprijeti kupovanju časopisa.

Nije mi bitno kako sam obučen / obučena.

Izvor: TGI Mediana, 2014.

www.jatrgovac.hr

Travanj 2015.

65

Sapun - Tržište

TEKUĆI SAPUNI ČVRSTO NAPRIJED

Premda pod pojmom sapun kao prvu predodžbu imamo čvrste sapune u njihovom karakterističnom obliku, stvarnost je takva da je s vremenom ova kategorija poprimila dominantno tekuću formu

P

od kategorijom sapuna podrazumijevamo proizvode koji su namijenjeni pranju ruku, lica i tijela. Mogu biti u obliku tekućine (gelaste ili kremaste strukture) te čvrsti sapuni. Kategorija uključuje i sapune za intimnu njegu. Tekući sapuni su prvenstveno namijenjeni pranju ruku te dolaze u pakiranjima s pumpicama ili u formi vrećica za ponovno

2014., u koje nije uključena veleprodaja, diskontne trgovine (Lidl), specijalizirane trgovine te ljekarne, imaju negativan predznak, poglavito kada je riječ o financijskim pokazateljima. Više je nego očito kako je u prošloj godini došlo do pada maloprodajnih cijena s obzirom na to da je količinska prodaja s ukupno prodanih 3 milijuna i 231 tisuću komada zabilježila blagi pad od 1,4%, dok je vrijednoU prošloj je godini došlo sna prodaja s do značajnog pada iznosom od maloprodajnih cijena sapuna 88 milijuna 245 tisuća i 600 kuna punjenje (tzv. refill). U kaumanjena za 4,8% u odnosu tegoriju nisu uključeni prona prethodnih 12 mjeseci. izvodi namijenjeni čišćenju Supermarketi (28%) i drokućanstva ili rublja, sapuni gerije (26%) su glavni proza bebe, sapuni u tekućem dajni kanali kategorije, a za obliku namijenjeni čišćenju njima dolaze hipermarketi lica, gelovi za tuširanje niti s udjelom od 19%, velike paste za pranje ruku (za jača trgovine mješovitom robom zaprljanja). Vodeći proizvos 14%, srednje trgovine đači u kategoriji su (abemješovitom robom s 9% i cednim redom): Beiersdorf male trgovine mješovitom (Nivea), Colgate-Palmolive robom s 4%. Tekući sapun (Palmolive), Saponia (Laje danas postao standard, hor, B.Safe), Unilever (Dove, što otkriva i podjela prema Radox) te trgovačke robne tipu s obzirom na to da marke koje same nose gotozauzimaju 75,6% kategorije. vo 30% vrijednosne prodaje. Čvrsti sapuni se još kako-tako drže s udjelom od MANJE CIJENE – MANJA ZARADA 23,3% u prodaji kategorije, Podaci o prodaji za period dok na ostale forme otpada siječanj 2014. - prosinac 1,1% udjela.

66

Travanj 2015.

Podjela prema tipu siječanj 2014. - prosinac 2014.

Majda Babić Junior Client Executive majda.babic@nielsen.com

Tekućina

75,6% Čvrsti sapun

23,3% Ostalo

1,1%

Sapun

siječanj 2014.

- prosinac 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (komada)

3.231.000

-1,4%

Vrijednosna prodaja (HRK)

88.245.600

-4,8%

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100 90 80

4 9 14

70 60

26

50 40

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2) Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) Drogerije

19 Hipermarketi (2501 m2 +)

30 20 10 %

28

Supermarketi (301 - 2500 m2)

siječanj 2014. - prosinac 2014.

Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr

Sapun - Leaflet report

RUKA ruku mije

Proizvodi koji su uvijek u ruci i pri ruci, nježni su i svima važni, ali njihova bespoštedna borba odvija se i u lecima te je sve samo ne nježna

O

bratimo pažnju na stanje u kategoriji sapuna koje se očituje kroz njihovu komunikaciju putem kataloga trgovaca. Važno je uvodno istaknuti kako je letak važan marketinški alat za sve tvrtke koje pojačano rade na direktnom marketingu. Svi odjeli unutar tvrtke sudjeluju u procesu izrade letka. On nas informira, educira i poziva na kupnju. U procesu obrade podataka djelatnici agencije Focus obrađuju i analiziraju svaki letak te svi uneseni podaci prolaze kroz platformu Action Focus Online. Čimbenici Focusovih metoda su broj promocija i bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vri-

zvod naspram konkurencije, što je strateški izuzetno bitno u izradi poslovnih planova.

IZJEDNAČENA BORBA Usporedba vodećih proizvođača sapuna s njihovim pripadajućim brendovima odnosi se na period siječanj-veljača 2015. u odnosu na ista dva mjeseca lani. U kategoriji razlikujemo čvrste i tekuće sapune. U promatranom periodu vidljivo je kako su tekući sapuni, u odnosu na svoje čvrste konkurente, daleko odmakli po broju promocija, a ostvarili su i značajno višu razinu bruto oglasne vrijednosti. Tekući sapuni su tako u prva dva mjeseca ove godine povećali svoj udjel po broju promocija za 7% pa sada zauzimaju uvjerljiTekući sapuni zauzimaju 3/4 vih 77% kategorije i po broju promocija kvantitete oglašavanja i po oglasnoj vrijednosti kategorije, dok su jednost je kvaliteta oglačvrsti sapuni jednako šavanja, a čine ju osnovni toliko izgubili te je njihov parametri: pozicija u letku, aktualni udjel pao na 23%. veličina objave u cm2, forS druge strane, po bruto mat i bruto domet letka. oglasnoj vrijednosti nije Cilj ovih “štiva s brojkama” bilo promjena na godišnjoj je dobiti što bolju sliku svi- razini. Obje varijante sapujeta letaka, odnosno gdje na zadržale su iste udjele: se nalazi određeni proitekući imaju 76%, a čvrsti www.jatrgovac.hr

sapuni 24% vrijednosti.

U analizu predstavnika kategorije uključeni su brendovi i trgovačke marke te je u fokus stavljena njihova kvaliteta oglašavanja. Palmolive je i dalje vodeći, ali se njegova prednost rapidno topi pred konkurencijom. Ovaj je brend, naime, smanjio svoj udjel u GAV-u kategorije s lanjskih 23,3% na ovogodiš-

njih 15,3%. Lidlova marka Cien je drugoplasirana te je svoj udjel povećala za nijansu u odnosu na lani zauzevši 11,9%, dok je Konzumova Olea istodobno dosta pala s 10,4% na 6,7%. I iduća dva brenda bilježe pad - Genera s 9,4% na 7,3%, a B-Safe sa 6,6% na 4,8%, no iduća dvojka je značajno napredovala Fa je s 3,6% došao na 7,9%, dok je Lahor poskočio s 1,9% na čak 9%. Trojka na začelju bila je različite sreće pa je tako Essence pao s 3% na 2,2%, Müllerova marka Aveo porasla je s 1,5% na 4,3%, a brend Dove s 1,4% na 2,6%.

Melani Cipot m.cipot@focusmr.com Marko Havaši mhavasi@hr.focusmr.com

Oglašavanje po vrsti sapuna Vrsta Čvrsti sapun Tekući sapun

Promocije (%)

GAV (%)

I-II 2014.

30%

24%

I-II 2015.

23%

24%

I-II 2014.

70%

76%

I-II 2015.

77%

76%

Oglašavanje prema brendovima sapuna Oglašivač

GAV (%) I-II 2014.

I-II 2015.

Palmolive

23,3%

15,3%

Cien

11,8%

11,9%

Olea

10,4%

6,7%

Genera

9,4%

7,3%

B-Safe

6,6%

4,8%

Fa

3,6%

7,9%

Lahor

1,9%

9,0%

Essence

3,0%

2,2%

Aveo

1,5%

4,3%

Dove

1,4%

2,6%

Ostali

27,2%

28,0% Travanj 2015.

67

Sapun - TV oglašavanje

MALO NAS JE,

ali rastemo U ovoj kategoriji u posljednje su dvije godine na televiziji nastupila tek dva oglašivača - Unilever (Dove) i Saponia (B-Safe), zabilježivši zavidne stope rasta po svim pokazateljima

A

naliza oglašavanja kategorije “Sapun” provedena je na TV postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2) za ciljnu grupu Total 4+, koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhvaća 4.095.883 potencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. s ukupno 1.160 instaliranih peoplemetera, dok je veličina panela 810 kućanstava. Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj ratinga svakog individualnog spota.

Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak je GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekundi.

Istraživanje se odnosi na godišnji period travanj 2014. - ožujak 2015. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci. U izračun su uzete sve vrste oglašavanja izuzev telemarketinga – tv prodaje, te samooglašavanja televizija.

68

Travanj 2015.

lizom kretanja na MAT razdoblju za posljednjih 12 mjeseci vidljivo je kako su ova dva predstavnika unaprijedila svoje televiSaponia je višestruko zijsko oglaunaprijedila televizijsku šavanje pa je došlo do kuprisutnost svojih sapuna mulativnog porasta neto oglasa nastupila tek dva investicije, broja spotova, proizvođača s dva pripaali i Eq. GRP pokazatelja. dajuća brenda - Unilever s Financijski gledano, u brendom Dove i Saponia periodu travanj 2014. s brendom B-Safe. Anaožujak 2015. ukupno je na DVA POZITIVNA BRENDA U ovoj kategoriji u posljednje dvije godine na televiziji su putem svojih

TV komunikaciju uloženo 4,3 milijuna kuna, što je značajan rast u odnosu na 3,6 milijuna kuna uloženih u prethodnih 12 mjeseci. Broj spotova je također osjetno veći te ih je zabilježeno ukupno 384 u usporedbi s 278 iz prethodnog razdoblja. Sve je to pratio i Eq. GRP koji se zaustavio na 1.070,97%, dok je u prethodnih 12 mjeseci ovaj pokazatelj ukupno iznosio 683,66%.

Gledamo li pojedinačno

Pregled TV oglašavanja po brendovima (travanj 2014. – ožujak 2015.)

Proizvođač

Brend

Kampanja

Eq. GRP

%

Broj spotova

Neto investicija

Saponia

B-Safe

B-Safe - brand general advertising

347,78%

32,47%

168

499.080 kn

Unilever

Dove

Dove soap

723,19%

67,53%

216

3.822.620 kn

100%

384

4.321.700 kn

Ukupno: 1.070,97%

Pregled TV oglašavanja po varijantama brendova (travanj 2013. – ožujak 2014.)

Proizvođač

Brend

Kampanja

Eq. GRP

%

Broj spotova

Neto investicija

Saponia

B-Safe

B-Safe - brand general advertising

72,57%

10,61%

32

159.539 kn

Dove soap

376,70%

55,10%

172

2.271.529 kn

Unilever

Dove

Dove - special offer

234,40%

34,29%

74

1.165.438 kn

Ukupno: 683,67%

100%

278

3.596.506 kn www.jatrgovac.hr

4,3 milijuna kuna uloženo u TV spotove u zadnjih godinu dana tadašnjih 160 tisuća kuna, u zadnjih godinu dana više nego utrostručila svoje investicije zaključivši razdoblje s uloženih gotovo pola milijuna kuna.

proizvođače, vidljiva je ogromna razlika između dva predstavnika kategorije sapuna. Unilever je u zadnjih 12 mjeseci uložio 3,8 milijuna kuna, dok je u prethodnoj godini u

www.jatrgovac.hr

oglašavanje brenda Dove investirao 3,4 milijuna kuna. Međutim, unatoč višestruko manjem iznosu, Saponia je napravila veliki korak naprijed u odnosu na godinu ranije jer je s

Dove zabilježio blaži rast povećavši svoj Eq. GRP sa 611,09% na 723,19%. Jedina razlika kod varijanti oglašavanih brendova je u tome što je u zadnjih 12 mjeseci Dove nastupao Dove je vrijednost samo u vaoglašavanja povećao kroz rijanti Dove soap, dok je manji broj spotova lani bio prisutan još i s Zanimljivo je da je Dove varijantom Dove - special vrijednost oglašavanja offer. Saponia je u svom povećao kroz manji broj televizijskom nastupu spotova kojih je emitirano primjenjivala isključivo 216, dok ih je lani bilo varijantu B-Safe - brand 246. Saponia je pak s 32 general advertising. spota u prethodnoj godini došla na čak 168 spotova Jan Jurjević u posljednjih 12 mjeseci.

Client Service Executive Osječki je proizvođač i po jan.jurjevic@nielsen.com Eq. GRP pokazatelju ozbiljno zakoračio naprijed povećavši vrijednost sa 72,57% na 347,78%, dok je

Travanj 2015.

69

Profil kompanije Poslovanje Adris Grupe u posljednjih desetak godina obilježio je rast svih ključnih pokazatelja poslovanja. Prihod je u tom je razdoblju narastao za više od pet puta, dobit za 10 puta, kapital za gotovo 20 puta, a tržišna vrijednost dionica za više od 100 puta

ADRIS GRUPA A

dris Grupa d.d. izrasla je na temeljima bogate tradicije Tvornice duhana Rovinj koja posluje još od davne 1872. godine. Kao korporativni centar, Adris Grupa koordinira rad, upravljanje, ulaganja i razvoj cijelog sustava te danas predstavlja jednu od vodećih hrvatskih i regionalnih kompanija koja je lider po kriterijima profitabilnosti i inovativnosti. Organizirana je u dvije osnovne strateške poslovne jedinice – duhansku, koju objedinjuje TDR d.o.o. i čiji se proizvodi mogu pronaći na brojnim tržištima svijeta, te turističku, kojom upravlja Maistra d.d. (Maistra i Adria Resorts). Uz to, Adris Grupa danas upravlja tvrtkama u grafičkoj industriji i distribuciji (manjinski vlasnik tvrtke Tisak d.d. te većinski vlasnik tvrtke iNovine d.d.), uz snažno rastući

70

Travanj 2015.

segment prehrambene industrije koji predvodi Cromaris. Početkom 2014. godine Adris Grupa je postala vlasnikom najstarije hrvatske osigurateljne kuće – Croatia osiguranja, čime postaje i regionalni lider na tržištu osiguranja.

od tri milijarde kuna, a u državni proračun dnevno uplaćuje 12 milijuna kuna. U posljednjih pet godina Grupa je na investicije utrošila više od tri milijarde kuna a trenutno zapošljava oko 8.000 djelatnika.

Dionicama Adris Grupe trguje se na Zagrebačkoj Adris Grupa u državni burzi i to pod proračun dnevno uplaćuje oznakama ADRS-R-A za oko 12 milijuna kuna redovne odnosno ADRSPoslovanje Grupe u posljedP-A za povlaštene dionice. njih desetak godina obilježio Prema likvidnosti, više se je rast svih ključnih pokatrguje povlaštenima, što je i zatelja poslovanja. Prihod logično zbog veće disperzije Grupe u tom je razdoblju dioničara, a povlaštena dionarastao za više od pet puta, nica je i sastavnica indeksa dobit za 10 puta, a kapital za CROBEX i CROBEX 10. gotovo 20 puta, dok je trPrema tržišnoj kapitalizaciji žišna vrijednost dionica pood 6,3 milijarde kuna Adris većana za više od 100 puta.

Grupa je peta po veličini na Adris Grupa danas posluje s Zagrebačkoj burzi. Prema godišnjim prihodom većim ukupnom prometu trgovanja

od 150,86 milijuna kuna, dionice Adris grupe bile su u 2014. godini na trećem mjestu na domaćoj burzi.

RECENTNA KRETANJA Duhanski dio tvrtke, čiji je nositelj TDR, pod snažnim je pritiskom negativnih trendova: porezni teret snažno raste već nekoliko godina za redom, proces usklađivanja trošarina s EU smjernicama te proračunski manjkovi u zemljama regije pokretači su rasta poreza. Uslijed toga rastu maloprodajne cijene i to znatno brže od raspoloživog dohotka stanovništva. Posljedica je pad legalne potrošnje, pomak potražnje prema nižim cjenovnim segmentima te rast potražnje rezanih duhana čiji je udio na ključnim tržištima u rasponu od 10 do 17 posto. Unatoč nepovoljnim gospodarskim prilikama, TDR je zadržao www.jatrgovac.hr

6,3 milijarde kuna tržišna kapitalizacija Adris Grupe lidersku poziciju na tržištima Hrvatske te Bosne i Hercegovine s oko 60, odnosno 30 posto udjela. Na ostalim regionalnim tržištima i nadalje ima stabilne tržišne pozicije ponajprije zahvaljujući prepoznatljivosti brendova poput Ronhilla, Walter Wolfa i Yorka. Uz to, TDR je tijekom 2013. napravio osvježenje u svojoj ponudi. Ronhill, vodeći TDR-ov brend, započeo je svoj put k premium segmentu lansiranjem ekstenzije Ronhill Heritage. Obavljen je i redizajn osnovne linije te lansiran Compact Wave s ciljem osuvremenjivanja Ronhilla. Tražeći nove izvore rasta izvan regije, TDR je još 2008. godine započeo suradnju s Iranian Tobacco Company, vodećim duhanskim proizvođačem na

U ŽIŽI INTERESA Krajem siječnja ove godine glavna skupština Adris Grupe dala je suglasnost za razmatranje strateških opcija, uključujući i prodaju i prijenos dijela imovine Društva a vezano za duhanski dio poslovanja. Kako stoji u zaključcima Skupštine, dana je suglasnost Upravi Društva “da provede postupak prikupljanja ponuda te odabira i pregovaranja optimalne strateške opcije”. Po okončanju procesa, a s obzirom da su moguće i vlasničke promjene, Glavna skupština će još jednom odlučivati o prihvatljivosti ponuđenog rješenja.

Tim odlukama prethodila je analiza stanja u duhanskoj strateškoj poslovnoj jedinici i rizika daljnjeg poslovanja u uvjetima krajnje koncentracije svjetske duhanske Prema tržišnoj kapitalizaciji industrije Adris Grupa je peta po te analiza mogućih straveličini na domaćoj burzi teških opcija za održivost tržištu Irana koje godišnje TDR-a: nastavak samostalkonzumira oko 70 milijardi nog poslovanja, spajanje sa cigareta. Suradnja s iranskim sličnim tvrtkama i prodaja partnerom isprva je počela dijela vlasništva TDR-a, kroz izvoz Ronhilla, a novi koje je Skupštini predočila iskorak napravljen je u rujnu Uprava TDR-a. Osim toga, 2013. otvaranjem tvornice u krajem veljače izvršen je Sariju, glavnom gradu pokra- prijenos dionica manjinskih jine Mazandaran. Investicija dioničara Tvornice duhana je vrijedna 30 milijuna eura, Zagreb na vodećeg dioničara a kapacitet nove tvornice je Adris grupu po cijeni od 6 milijardi cigareta godišnje.

2.300,00 kuna po dionici.

Ukupna prodaja TDR-a u Nakon kupnje 39,7 posto 2013. godini iznosila je 9,5 dionica od države i održane milijardi cigareta, pri čemu je Glavne skupštine u travnju 65 posto realizirano u izvozu, prošle godine, Adris je u no ostvareni prodajni rerujnu dokapitalizirao Croatia zultat je za 17,8 posto manji osiguranje u iznosu od 840 u usporedbi s prethodnom milijuna kuna, čime je svoj godinom. U sklopu Grupe vlasnički udio povećao na posluju i Hrvatski duhani 66,03 posto. Uplaćena sredkoji su u 2013. ostvarili 3,3 stva namijenjena su za brže i milijuna kuna neto dobiti, ali učinkovitije restrukturiranje i 20-ak posto niži otkup dutvrtke te rast i razvoj, kako bi hana od standardnog. Manja CO zadržao i ojačao poziciju proizvodnja duhana na selu tržišnog lidera u Hrvatskoj i posljedica je najvećim dijepripremio se za snažniji tržišni iskorak u regiji. lom vremenskih nepogoda. www.jatrgovac.hr

Adris Grupa d.d. – tržišni podaci Cijena dionice za izračun

400,00

Broj dionica (redovne)

9.615.900

Broj dionica (povlaštene)

6.784.100

Tržišna kapitalizacija (milijuna kuna)

6.320,90 12./2014. kons.

ADRIS GRUPA d.d. - BILANCA* AKTIVA A) DUGOTRAJNA IMOVINA

12.021.340

1. Nematerijalna imovina

733.753

2. Materijalna imovina

5.352.529

3. Dugotrajna financijska imovina

5.612.828

4. Dugoročna potraživanja

18.823

B) KRATKOTRAJNA IMOVINA

5.529.187

1. Zalihe

821.983

2. Kratkoročna potraživanja

1.989.243

3. Kratkotrajna financijska imovina

2.493.464

4. Novac u banci i blagajni

224.497

C) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

121.002

D) GUBITAK IZNAD KAPITALA

0

E) UKUPNO AKTIVA

17.671.529

F) IZVANBILANČNI ZAPISI

0

PASIVA A) KAPITAL I REZERVE

9.074.819

1. Temeljni (upisani) kapital

164.000

C) DUGOROČNE OBVEZE

4.397.220

D) KRATKOROČNE OBVEZE

3.441.354

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE

297.207 8.043.017

Pokazatelji poslovanja*

Posljednja 4 kvartala

2013.

Prihodi od prodaje

4.449,55

2.714,27

Poslovni prihodi

5.159,95

2.806,62

EBIT

-23,78

249,89

Neto dobit

384,03

377,22

EBITDA

568,09

646,89

Operativni novčani tok

286,14

193,66

Slobodni novčani tok

-48,08

-110,85

Kapital i rezerve

8.043,02

7.729,62

Aktiva

17.671,53

9.511,90

Broj zaposlenih

8.257

3.949

*svi iznosi u milijunima kuna

Travanj 2015.

71

Profil kompanije REDOVNA DIONICA PERFORMANS U ODNOSU NA INDEKS Datum

CROBEX

ADRS-R-A

2.1.2012.

1.746,71

240,00

31.12.2012.

1.740,39

285,00

Promjena %

-0,36%

18,75%

2.1.2013.

1.763,45

305,10

31.12.2013.

1.794,28

310,00

Promjena %

1,75%

1,61%

2.1.2014.

1.804,55

310,00

31.12.2014.

1.745,44

370,00

Promjena %

-3,28%

19,35%

POVLAŠTENA DIONICA PERFORMANS U ODNOSU NA INDEKS

72

Datum

CROBEX

ADRS-P-A

2.1.2012.

1.746,71

220,00

31.12.2012.

1.740,39

248,01

Promjena %

-0,36%

12,73%

2.1.2013.

1.763,45

250,00

31.12.2013.

1.794,28

277,01

Promjena %

1,75%

10,80%

2.1.2014.

1.804,55

280,00

31.12.2014.

1.745,44

340,00

Promjena %

-3,28%

21,43%

Profitabilnost

Posljednja 4 kvartala

2013.

ROE

4,77%

4,88%

ROA

2,17%

3,97%

EBIT marža

-0,48%

8,90%

EBITDA marža

11,58%

22,87%

NPM

7,01%

11,95%

Likvidnost

Posljednja 4 kvartala

2013.

Koeficijent tekuće likvidnosti

1,61

4,6

Novac po dionici

172,00

222,55

Zaduženost

Posljednja 4 kvartala

2013.

Dug/kapital

97,46%

16,81%

Dividenda

2014.

2013.

Iznos

7,00

7,00

Dividendni prinos

1,75%

1,75%

Referentna cijena

400,00

400,00

Travanj 2015.

U turističkom dijelu poslovanja Adris grupe tijekom prvih devet mjeseci 2014. godine ostvareno je 2,88 milijuna noćenja, što je na razini prethodne godine. Zabilježeno je povećanje prosječne cijene noćenja od 5 posto, ponajprije zbog investicija i povećanja udjela direktnih kanala prodaje. U rujnu je Adrisova turistička tvrtka Maistra potpisala ugovor s Atlantskom plovidbom kojim postaje vlasnikom 81,6 posto hotela Hilton Imperial u Dubrovniku. Nakon izgradnje hotela Monte Mulini i Lone u Rovinju te uloženih gotovo tri milijarde kuna u turistički dio kompanije, iskorakom u Dubrovnik, iznimno atraktivnu turističku destinaciju, Adris nastavlja ulagati u najkvalitetniji segment hotelske ponude. Suradnja s etablira-

PROIZVODNI DIO PORTFELJA Cromaris je tijekom posljednje dvije godine proveo brojne aktivnosti u marketinškom, prodajnom i proizvodnom smislu. Ostvarena je puna funkcionalnost tvrtke Cromaris Italia d.o.o. koja obavlja prodajne i marketinške aktivnosti u Italiji, što je ocijenjeno nužnim za daljnji rast prodaje na tom najvećem europskom tržištu orade i brancina. Osim toga, Cromaris je u Italiji napravio ključni marketinški potez cjenovnim odvajanjem od jeftinije grčke i turske ribe.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ubrzan je logistički proces i brzina dolaska svježe ribe do potrošača. Od 2013. sva svježa riba Cromarisa označena je markicama koje olakšavaju prepoznatljivost na policama trgovačkih lanaca. Također, tijekom 2013.

U sustavu Adris Grupe kupljeno je trenutno je zaposleno oko novo uzgajalište kapaciteta 8.000 djelatnika 1.000 tona te je tehnološki nim svjetskim brendom, Hili organizacijski u potpunosti tonom, predstavlja dodatni integrirano u tvrtku. Omoizazov u izrastanju Maistre u gućen je brz i kontroliran ponajbolju hrvatsku turističrast i razvoj, skraćuje se traku tvrtku. Maistra, krovna janje proizvodnog ciklusa, a turistička tvrtka u sastavu time i troškovi proizvodnje.

Adris grupe, definirala je Sve je to rezultiralo rastom svoj brend portfelj i ulaganja profitabilnosti pa je tako u rovinjskoj destinaciji do Cromaris u 2013. ostvario 2017. godine prema kojoj će, prodaju od 3.773 tone, što uz ostalo, biti izgrađeni hopredstavlja rast od 38 posto u teli Adriatic, Park i Amarin odnosu na prethodnu godite dodatno uloženo više od nu. Količinski izvoz je pritom milijarde kuna. Kupnjom hoporastao 63 posto, ostvaren tela Hilton, Maistra nastavlja je rast cijena od 6 posto te širenje poslovanja u segmensu poboljšani parametri tu s pet zvjezdica, što se popreživljavanja za više od 10 kazalo održivim i cjenovno postotnih bodova. Ulazak u najmanje osjetljivim dijelom Europsku uniju doveo je do poslovanja. U svom portfelju gubitka izravnih subvencija, Maistra danas ima 10 hotešto je utjecalo na poslovni la, osam turističkih naselja rezultat za više od 12 milijuna kuna, no 2013. godina je i sedam kampova. Ukupni ipak zaključena s pozitivnim kapacitet je 33.817 ležajeva. rezultatom iz operativnog Svojim rezultatima ostvaruje poslovanja. Tijekom prvih 5 posto hrvatskog i 15 posto devet mjeseci 2014. godiistarskog turizma. www.jatrgovac.hr

150,86 milijuna kuna promet dionicom na burzi u 2014.

Vlasnik/nositelj računa/ Suovlaštenik/imatelj VP Redovne dionice

Stanje

[%]

Vlasnik/nositelj računa / Suovlaštenik/imatelj VP Povlaštene dionice

Stanje

[%]

1.

Vlahović Ante

1.960.800

20,39

1.

AZ OMF

603.703

8,90

2.

Cuccurin Plinio

1.241.100

12,91

2.

ERSTE PLAVI OMF

566.449

8,35

3.

Zagrebačka banka

1.058.593

11,01

3.

PBZ d.d.

427.777

6,31

4.

Adris Grupa d.d.

597.662

6,22

4.

PBZ d.d.

318.564

4,70

5.

Pokrajac Anton

389.500

4,05

5.

Raiffeisen OMF

222.427

3,28

6.

Zec Branko

383.026

3,98

6.

Zagrebačka banka d.d.

215.261

3,17

7.

Zagrebačka banka (Zec Branko)

208.334

2,17

7.

PBZ CO OMF

158.312

2,33

8.

Hypo Alpe-Adria-Bank

201.000

2,09

8.

Zagrebačka banka d.d.

150.934

2,22

9.

Damjanić Stanko

200.700

2,09

9.

Kapitalni fond d.d.

144.303

2,13

10.

Šorak-Pokrajac Marica

197.700

2,06

10.

Pokrajac Anton

133.900

1,97

6.438.415

66,96

2.941.630

43,36

Ukupno:

Ukupno:

prema važećim podacima SKDD-a za uredovni dan 31.3.2015.

prema važećim podacima SKDD-a za uredovni dan 31.3.2015.

ne Cromaris je ostvario 52 posto veću prodaju nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Izvoz je u tom periodu porastao za 50 posto, od čega najviše na talijanskom

tržištu, pa Cromaris trenutno gotovo tri četvrtine svoje ukupne prodaje ostvaruje u izvozu. Uz snažan rast količinske prodaje, ostvaren je i rast prodajnih cijena od 10

posto. U tijeku je investicija u potpunu rekonstrukciju mrjestilišta i izgradnju sustava predrasta vrijedna gotovo 150 milijuna kuna. Time je omogućen brz i kontroliran

rast i razvoj tvrtke, skraćuje se trajanje proizvodnog ciklusa te troškovi proizvodnje.

Ova investicija ujedno svrstava Cromaris u red razvijenih tehnoloških tvrtki.

Promet kretanja cijene dionice ADRS-P-A 1.1.2012. - 31.3.2015.

20.000.000 18.000.000

Cijena Promet

16.000.000

350.00 300.00

14.000.000

250.00

12.000.000 10.000.000

200.00

8.000.000

150.00

6.000.000

100.00

4.000.000

50.00

2.000.000

0,00

2.1

.20 1 15 2. .2.

20 1 28 2. .3.

20 1 14 2. .5.

20 1 28 2. .6.

20 1 10 2. .8.

20 1 24 2. .9.

20 1 7.1 2.

1.2 01 2 19 .12 . .20 1 4.2 2. .20 1 18 3. .3.

20 1 2.5 3. .20 1 14 3. .6.

20 1 29 3. .7.

20 1 13 3. .9.

20 28 13. .10 .20 13 13. .12 .20 31 13. .1.

20 14 .

0

Promet kretanja cijene dionice ADRS-R-A 1.1.2012. - 31.3.2015.

14.000.000

450.00

Cijena Promet

12.000.000

400.00 350.00

10.000.000

300.00

8.000.000

250.00

6.000.000

200.00 150.00

4.000.000

100.00 2.000.000

50.00

.

.

N

avedene informacije su dane u svrhu općeg informiranja, nisu preporuka za kupnju ili prodaju te ne mogu biti zamjena za neovisan financijski savjet niti se njihovim objavljivanjem stvara bilo kakva obveza za investicijsko društvo Credos d.o.o.

Credos d.o.o. ne prihvaća odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu uporabom informacija i cijena iz ovog materijala, niti jamči za njihovu cjelovitost i točnost.

Izvor informacija su javno objavljeni podaci na web stranicama Zagrebačke burze te korporativnim web stranicama promatranih kompanija.

.3.

20

15

15

NAPOMENA

30

20

01

4.

.1.

14

14

.

0.2 6.1

.

.20

14 20 .4.

1.7

.

14 10

20

01

3.

.1.

14

.

13 20

0.2 2.1

. .5.

22

.2.

20

13

.

12 15

.20 .11 15

20

12

.

.7.

12

www.jatrgovac.hr

26

2.4

.20

12 .20

.

0,00

.

0

3.1

Credos odjel analize credos@credos.hr

400.00

Travanj 2015.

73

Iz regije

U

Mercator ide u monetizaciju nekretnina

prava Mercatora nakon više od dvije godine priprema se za oživljavanje projekta prodaje i ponovnog najma više desetina trgovačkih centara u Sloveniji.

Uskoro će početi birati konzultanta koji

bi im do kraja ove godine pomogao u ovom poslu. Prodajom i ponovnim zakupom imovine u slovenskom trgovcu namjeravaju prikupiti oko 250 milijuna eura, čime će se otplatiti gotovo trećinu svog duga. U Mercatoru su potvrdili da je trenutna situacija na tržištu kapitala povoljna za takve projekte te da u skladu s planiranom strategijom i dogovorima provjeravaju mogućnosti izvedbe.

KONSOLIDACIJA PIVARSKOG TRŽIŠTA

Heineken novi vlasnik Pivovarne Laško

Agrokor razmišlja o velikom distributivnom centru u Srbiji

P

lanovi o novim investicijama u regiji zasad su usmjereni samo na ulaganja u postojeće poslovanje, izjavio je potpredsjednik Agrokora za maloprodaju Ante Todorić dodajući kako u koncernu razmišljaju o velikom distributivnom centru u Srbiji. “Imamo interesantne planove za Srbiju”, rekao je, ali nije želio komentirati navode u beogradskom tisku kako Agrokor želi kupiti Victoriaoil, odnosno njezinu robnu marku Iskon ulje. Također, rekao je da Mercator, koji posluje u okviru Agrokora na srpskom tržištu, uvijek reinvestira profit u Srbiji te da očekuje investicije u trgovine.

Don don preuzeo Pekarnu Grosuplje Tvrtka Don don iz Metlike u vlasništvu Aleša Mozetiča s Mercatorom je sredinom travnja potpisala kupoprodajni ugovor o preuzimanju Pekarne Grosuplje. Rasplet prodaje Pekarne Grosuplje vrlo je važan u

74

Travanj 2015.

Prodajni konzorcij vlasnika 51,11 posto slovenske skupine Pivovarna Laško (PL) odlučio je sredinom travnja svoje dionice prodati nizozemskom pivarskom koncernu Heineken, koji je inače vodeći europski i treći svjetski proizvođač piva.

S kupnjom dvije najveće slovenske pivovare u vlasništvu skupine, Pivovarne Laško i ljubljanske Pivovarne Union, Heineken će dodatno ojačati tržišnu poziciju u regiji. Za dvije pivovare Heineken će platiti 220 milijuna eura, odnosno 25,5 eura po dionici, što je skoro pet eura više od cijene dionice na Ljubljanskoj burzi. Analitičari smatraju

kako je to više nego fer cijena. Za prodaju svojih udjela u skupini odlučile su se Kapitalska družba (KD), tvrtka Alpen invest, Abanka Vipa, KD fondovi, Nova kreditna banka Maribor (NKBM), Triglav osiguranje, Banka Koper i Fond obrtnika i poduzetnika, a očekuje se da će ponudu Heinekena naknadno prihvatiti i manjinski dioničari.

Novi supermarket Univerexporta

M

aloprodajni lanac Univerexport na tržištu Srbije nastavlja sa širenjem svoje prodajne mreže otvaranjem trećeg po redu prodajnog objekta u gradu Temerinu, u blizini Novog Sada. Riječ je o supermarketu koji na gotovo 1000 četvornih metara prodajnog prostora nudi asortiman s više od 8.000 proizvoda te zapošljava ukupno 20 novih djelatnika.

•••

kontekstu prodaje većinskog udjela u Žitu jer o preuzimanju pekare u vlasništvu Mercatora ovisi i visina ponude za Žito, što je važno i u kontekstu moguće konsolidacije pekarskog biznisa u cijeloj regiji.

FDS s manjim prihodima i dobiti Fabrika duhana Sarajevo (FDS) ostvarila je u 2014. dobit nakon oporezivanja od 2,7 milijuna konvertibilnih maraka, nakon što je u 2013. poslovala s neto dobiti od 3,8 milijuna konvertibilnih maraka. Prihodi

•••

FDS-a u prošloj godini pali su 9,3%, sa 61,47 milijuna KM na 55,72 milijuna KM. Pad prihoda rezultat je prvenstveno pada prodaje na domaćem tržištu, dok je prodaja na stranom tržištu blago povećana.

www.jatrgovac.hr

Iz svijeta PREHRAMBENI DIV

Kraft Foods i Heinz potvrdili spajanje

Tržišta u nastajanju potaknula prodaju Nestlea

P

rehrambeni div Nestle ostvario je u prvom kvartalu 2014. godine prodaju iznad očekivanja zahvaljujući povećanju cijena i rastu na tržištima u nastajanju. Švicarska kompanija priopćila je kako je organska prodaja u kvartalu porasla za 4,4% na 20,91 milijardu švicarskih franaka.

Viša razina organske prodaje u prvom redu je potaknuta prihodima na tržištima u nastajanju s rastom od 6,7%, dok je prodaja na razvijenim tržištima bila znatno sporija s rastom od 2,5%. Međutim, realni rast prodaje iznosio je 1,9% s obzirom da je od povećanja cijena došlo čak 2,5% rasta u prvom kvartalu. Za cijelu godinu očekuje se 5% organskog rasta.

Američke prehrambene kompanije Kraft Foods Group, sa sjedištem u Chicagu u Illinoisu, i H.J. Heinz Company sa sjedištem u Pittsburghu u Pennsylvaniji, potvrdile su da su dogovorile spajanje kojim će nastati peta po veličini prehrambena kompanija u svijetu.

Dogovor je postignut pod pokroviteljstvom vlasnika Heinza, brazilskog investicijskog društva 3G Capital, i investicijskog društva Berkshire Hathaway, čiji je vlasnik Warren Buffet. Wall Street Journal je procijenio da bi vrijednost transakcije mogla premašiti 40 milijardi dolara. Prihodi udružene kompanije,

Tesco u gubicima

B

ritanski maloprodajni lanac Tesco ostvario je najgore rezultate u svojoj povijesti - u poslovnoj godini koja je završila u veljači ostvaren je gubitak prije plaćanja poreza od 6,4 milijarde funti. To je najveći zabilježeni gubitak nekog maloprodajnog lanca i jedan od najvećih u britanskoj korporativnoj povijesti. Usporedbe radi, lani je dobit prije poreza iznosila 2,2 milijarde funti.

Spar najavljuje širenje u Rusiji

S

par International objavio je da je postignut dogovor o otvaranju novih objekata na ruskom tržištu. Zajedno s dva ruska partnera, Intertorgom i Azbuka Vkusa, ovaj trgovac planira proširiti poslovanje prije svega na moskovsku regiju.

Globalno tržište piva poraslo 2,8% Globalno tržište piva povećalo se za 2,8% u 2014. godini i dostiglo 19,9 milijuna hektolitara, objavilo je Udruženje pivara Francuske. Radi se o rezultatu koji su potaknuli megamarketi (rast od 4,6%), dok se smanjenje

www.jatrgovac.hr

•••

koja će poslovati pod imenom Kraft Heinz Co., iznosit će oko 28 milijardi dolara, što je još uvijek upola manje od lanjskih prihoda tržišnog lidera, PepsiCoa. Dioničari Krafta će prema dogovoru imati 49 posto udjela u zajedničkoj kompaniji, a dioničari Heinza 51 posto. Na čelu kompanije Kraft Heinz bit će izvršni direktor Heinza Bernardo Hees.

nastavlja u kafićima, hotelima i restoranima (pad za 0,5%). Pivari objašnjavaju da je potrošnja u 2014. samo dostigla razinu iz 2012. godine, prije povećanja trošarina.

Dogovor o licenciranju objavljen je nakon što je Spar Rusija potvrdio porast prometa u maloprodaji za rekordnih 30%, odnosno 1,45 milijardi eura prihoda u 2014. Trgovac planira do sljedeće godine otvoriti 45 novih objekata u Moskvi i okolici. Brend Spar postigao je dogovor o partnerstvu s četiri nove kompanije i tako povećao broj suradnika na 16.

E-trgovina u Kini skočila gotovo 20% Novi statistički podaci pokazuju kako je e-trgovina u Kini u 2014. ostvarila transakcije u vrijednosti od 1,95 bilijuna dolara, što je za gotovo 20% više u odnosu na prethodnu godinu. Kineska internet

•••

trgovina do 2018. zauzet će čak 18% ukupnog maloprodajnog prometa u toj zemlji, dok je u 2013. taj udio iznosio svega 8%. U Kini trenutno posluje oko 2.000 poduzeća koja se bave e-trgovinom.

Travanj 2015.

75

Globalna kretanja

EKOSUSTAV INOVACIJA

Na prvi pogled ove se inovacije čine nepovezanima, ali ako ih bolje promotrimo očito je da mnoge od njih čine dio ekosustava interakcija i međuovisnih sustava čime se stvara preduvjet za razvoj multikanalne maloprodaje robe široke potrošnje

S

ajam The Retail Business Technology Expo održan je sredinom ožujka u Londonu.

Predstavnici IGD-a posjetili su sajam i istražili najnovije ideje za poboljšanje iskustva kupnje i poboljša-

nje poslovanja u maloprodaji pa vam tako prenosimo neke od zanimljivosti.

Na prvi pogled ove se inovacije čine nepovezanima, ali ako ih bolje promotrimo očito je da mnoge od njih čine dio ekosustava

1 DIGITALNI VODENI ŽIG

interakcija i međuovisnih sustava (npr. RFID oznake, blagajne, stock-taking sustavi i sigurnosni sustavi svi čine jedan ekosustav).

U takvom okruženju, za trgovca na malo množi se vrijednost svake od pojedi-

nih komponenti. Možda je još važnije da stvaranjem složene, a učinkovite mreže digitalnih informacija nastaje prijeko potreban preduvjet za razvoj multikanalne maloprodaje robe široke potrošnje.

2 IPAD ROBOT

I

z tvrtke Digimarc predstavljeno je “označavanje digitalnim vodenim žigom” koje je slično barkodu ili QR kodovima, ali koristi tintu nevidljivu ljudskom oku pa se vodeni žig može neprimjetno ugraditi u svaku sliku ili tekst.

Ovu naizgled praznu bijelu kutiju blagajna svejedno može očitati zahvaljujući digitalnom vodenom žigu. Proizvodi njime mogu biti potpuno pokriveni što blagajni omogućuje da ih registrira iz bilo kojeg kuta.

Što je zanimljivo?

Zašto je posebno?

• Ovime bi trgovci na malo mogli uštedjeti jako puno vremena jer blagajnici više neće morati okretati proizvode kako bi barkodove usmjerili prema čitačima.

• Digitalni vodeni žigovi dragocjen prostor na pakiranjima proizvoda oslobađaju za druge informacije.

• Bez vidljivog barkoda pakiranje proizvoda može biti ljepše.

O

vog su robota izradili u tvrtki Double Robotics, a prema narudžbi fundacije Customer Experience Foundation.

“Tijelo” robota sadrži bateriju, motore, kotače i žiroskop dok se “glava” sastoji od standardnog Appleovog iPada

Što je zanimljivo?

• Ova inovacija omogućuju umnožavanje radne snage jer jedna osoba putem nje može pokriti više lokacija.

• Osim toga, nudi priliku za smanjenje vremena i troška prijevoza.

76

Travanj 2015.

s poboljšanom kamerom.

Robotom se upravlja daljinski, putem drugog iPada i uz pomoć wi-fi komunikacije. Operater vidi sve u dosegu kamere i komunicira preko iPad-ove funkcije Facetime. Uporaba ovog robota uključuje podršku kupcima, ali i pomoć menadžerima koji prodavaonice ovako mogu obilaziti i pregledavati na daljinu.

Zašto je posebno?

• Koristi poznatu i dokazanu tehnologiju iPada.

www.jatrgovac.hr

James Walton Chief Economist

3 SUSTAV ZA PREPOZNAVANJE LICA

P

repoznavanje lica bilo je vrlo zastupljeno na sajmu, s čak nekoliko izlagača. Tvrtka Cognitec predstavila je sustav koji prepoznaje i pohranjuje lica te može klasificirati pojedince prema približnoj dobi, prema spolu i etničkoj pripadnosti te ga se ne može prevariti kozmetičkim promjenama izgleda – odjećom, frizurom, bradom ili brkovima itd.

Što je zanimljivo?

Moguća upotreba ove tehnologije uključuje: • Obavještavanje osoblja trgovina o poznatim prijestupnicima.

• Bilježenje dolazaka i odlazaka zaposlenika.

• Provođenje dobnih ograničenja za kupnju pojedinih proizvoda.

• Prepoznavanje ključnih kupaca.

• Ograničavanje pristupa za autorizirane osobe.

• Mjerenje broja posjeta trgovinama.

Zašto je posebno?

• Točnost i pouzdanost.

• Analitičke funkcije podatke čine vrlo korisnima.

4 FOTO OGLEDALO

T

vrtka Catlook predstavila je “zrcalo s odgođenim prikazom”.

Radi se zapravo o velikom tabletu s mogućnošću snimanja fotografija i videa, koji se može koristiti na nekoliko načina: • Kao standardno zrcalo.

• Zrcalo s odgođenim prikazom (odgoda od 10 sekundi).

• Fotoaparat.

• Video kamera.

Što je zanimljivo?

Zašto je posebno?

• Fotografije i filmovi mogu se dijeliti elektroničkom poštom ili putem društvenih mreža (slike se ne pohranjuju).

• Ovo rješenje odlasku u kupovinu dodaje važan zabavni/društveni element.

• Daje kupcima razlog da se odluče na posjet fizičkim prodavaonicama umjesto da kupnju obave preko interneta.

• Korisnici mogu kupovati sami, a svejedno vidjeti kako im stoji neka odjevna kombinacija, čak i s leđa.

• Ovu bi uslugu kao vrlo korisnu mogli prepoznati kupci glomaznih odjevnih komada kao što su npr. vjenčanice.

• Dodatni društveni element pridaje se kupnji odjeće i šminke.

5 DIGITALNA KAVA

K

afić koji je predstavila tvrtka Scala kombinira naprednu tehnologiju i umijeće pripravljanja kave.

Kupac naručuje kavu i upisuje svoje ime putem tableta s lijeve strane te se pomoću njega usput i fotografira. Barista prima naružbu zajedno s fotografijom i kad je kava spremna, kupca se obavještava preko velikog ekrana.

Što je zanimljivo?

Zašto je posebno?

• Moglo bi smanjiti pogreške pri narudžbama i tako uštedjeti vrijeme i novac.

• Osim toga, ovo rješenje uklanja probleme koji se pojavljuju kad kupac i barista govore različitim jezicima.

• Kupac je obaviješten koliko dugo treba čekati.

• Iskustvo narudžbe kave uz ovu se tehnologiju čini osobnijim.

6 ANALIZA POSJEĆENOSTI TRGOVINA

T

vrtka Prism ponudila je softver koji omogućuje bolje iskorištavanje digitalnih snimki video-nadzornih kamera. Uspoređujući uzastopne kadrove, softver otkriva pokret tražeći “promjene piksela”. Nakon što je pokret detektiran, program prati kupca kroz trgovinu, bilježi njegovo kretanje i vrijeme provedeno u zadržavanju uz neke proizvode, interakcije s proizvodima itd. Kupci se automatski brišu iz snimki te ostaje samo anoniman zapis.

• Operateri fizičkih prodavaonica ovako dobivaju istu razinu podataka kao i voditelji online trgovina.

• Ovaj sustav automatski provodi video-analizu koja bi se inače trebala napraviti ručno.

Zašto je posebno?

Ovaj sustav rješava kupčeve brige o privatnosti i tajnosti podataka.

7 RFID TENISICE

S

vaka tenisica na ovoj slici ima RFID oznaku koja se nalazi i na postolju na kojem tenisice stoje. Kada kupac podigne tenisicu, sustav identificira koja je tenisica pomaknuta i na ekranu prikazuje odgovarajuće informacije.

Ako se istovremeno pomakne nekoliko tenisica, na ekranu se prikažu relevantne informacije za sve njih pa ih kupci mogu lakše usporediti.

Što je zanimljivo?

• Čini se da je ovaj sustav najkorisniji za tehničku robu, osobito kad je zajedno izloženo mnogo različite robe.

www.jatrgovac.hr

Što je zanimljivo?

Zašto je posebno?

• Omogućuje da se složeni podaci o proizvodu ili promidžbene poruke prezentiraju na jednostavan podražaj.

• Nije važno jesu li cipele vraćene natrag na svoje mjesto jer podaci prate proizvod.

Travanj 2015.

77

Što jedemo...

Iako je žudnja za šećerom zapisana u ljudskom DNK, pretjerana konzumacija može dovesti do slabljenja imunološkog sustava, promjena u raspoloženju, nesanice, depresije, pa čak i ovisnosti

P

riča o šećeru počinje prije otprilike 10.000 godina na Novoj Gvineji, drugom najvećem otoku na Zemlji, koji se nalazi u zapadnom dijelu Pacifika. Lokalno stanovništvo je u to doba bralo šećernu trsku i žvakalo stabljike sve dok slatkasti okus ne bi oplahnuo njihova osjetila.

Kao vrsta eliksira i lijek za svaku bolest i odgovor na sva raspoloženja, šećer je ubrzo našao mjesto u drevnim mitovima Nove Gvineje. Šećer se polako ali sigurno širio Indonezijskim otočjem da bi oko 1000. godine prije nove ere stigao i do azijskog kontinenta. Do 500. godine prije nove ere šećer se već obrađivao pa se tako u Indiji šećerni prah koristio u medicini kao lijek protiv glavobolje, žgaravice i impotencije. Stoljeće kasnije šećer se proširio po Perziji gdje su moćni vladari zabavljali goste i golicali im osjetila raznim slatkišima kako bi pokazali prestiž i moć. Slatki okus šećera ubrzo je postao rasprostranjen po cijeloj Aziji. Kada su Arapi počeli

prerade. Prvi Europljani koji su se zaljubili u šećer, bili su britanski i francuski križari koji su krenuli na istok u potrazi za nevjernicima.

Kada su se vratili kući, puni priča i sjećanja na šećer, nije bilo druge nego tu čudnu poslasticu s istoka nekako dopremiti na zapad. Širenjem Osmanskog Carstva oko 1400. godine, trgovina s istokom postala je teža, skoro nemoguća, pa zapadnoj eliti, koja nije htjela odustati od te slatke čarolije, nije drugo preostalo nego dogovoriti se s malim južno-europskim proizvođačima šećera, poraziti Turke ili razviti nove izvore šećera.

KOLUMBO I DOBA ISTRAŽIVANJA Danas u školama to razdoblje nazivaju doba istraživanja, ali u stvarnosti je to bila potraga za područjima gdje bi šećerna trska mogla prosperirati. Godine 1425. portugalski princ Henry Navigator (Pomorac) poslao je šećernu trsku u Madeiru, arhipelag u sjevernom Atlantiku, s malom grupom kolonizatora. Uskoro je trska našla put i od ostalih otoka Prvi Europljani koji su se u Atlantskom zaljubili u šećer su bili oceanu poput Cape Verdea engleski i francuski križari i Kanarskih otoka. Godiosvajati regiju sa sobom su ne 1493., kada je Kolumbo nosili i šećer kojega je, kako krenuo na svoj drugi put kažu, Alah obožavao. Kudu Novi Svijet, nosio je sa god su prošli ostavljali su sobom i šećernu trsku. zrnca šećera za sobom, slatKolumbo je prvu veliku ke proizvode i tehnologiju plantažu trske uspostavio na

78

Travanj 2015.

OPREZN

otoku Hispaniola, koji danas dijele dvije države, Haiti i Dominikanska Republika. U idućim desetljećima plantaže su nicale na Jamajci, Kubi i ostalim otocima Karipskog mora. Portugalci su bili napredniji u idejama pa su tako cijeli Brazil pretvorili u koloniju s više od 100.000 robova na plantažama trske.

Stoga ne čudi da je Brazil i danas ostao najveći proizvođač šećera na svijetu. Što se više trske sadilo to je ona postajala jeftinija, a potražnja se povećavala. Sredinom 17. stoljeća šećer više nije bio namijenjen samo za elitu, već je postao i hrana za siromašne. Do 18. stoljeća,

pak, “brak” između robova i trske bio je na vrhuncu.

Svakih par godina novi otok bio bi koloniziran, očišćen i posađen šećernom trskom.

Kolonizatori su domaće stanovništvo, koje je umiralo na poljima, zamjenjivali robovima iz Afrike. Nakon što bi polja trske sazrela, trska se stavljala na brodove za Amsterdam, Pariz i London, središta europske trgovine. Kada je 1807. godine London zabranio trgovinu robovima već je više od 11 milijuna robova iz Afrike završilo na drugoj strani oceana, u Novom Svijetu. Šećer je bio najveće otkriće i poslastica svog doba. Što

www.jatrgovac.hr

10,8 kg prosječna konzumacija šećera u Hrvatskoj si ga više kušao, to si ga više želio. Godine 1700. prosječan Englez konzumirao je dva kilograma šećera godišnje. Sto godina kasnije konzumacija šećera je porasla na osam kilograma, a do 1900. broj se popeo na ogromnih 45 kg šećera.

Jasno, i proizvodnja je rasla pa se tih godina penjala na vrtoglavih 13 milijuna tona godišnje. Danas, prosječni Amerikanac pojede oko 34 kile šećera godišnje ili više od 22 čajne žličice šećera na dan, a preporuka Svjetske zdravstvene organizacije u smislu prevencije kroničnih bolesti preporučuje što manji ili nikakav dnevni unos dodanog šećera, a kao gornju granicu definira 10% cjelodnevnog unosa energije, odnosno 10-15 žličica šećera. Američko kardiološko društvo ima još strožu granicu pa je kao dnevni maksimum definirano oko šest žličica šećera dnevno. Od karipskih otoka

UTJECAJ NA ZDRAVLJE Kad kažemo šećer, mislimo na ugljikohidrate koji su s obzirom na stupanj polimerizacije, mono i disaharidi, dakle glukoza, fruktoza, saharoza, a najčešće zapravo mislimo na stolni šećer odnosno saharozu (C12H22O11). Osnovni šećer u prirodi je glukoza, koja se kao konačan pro-

do plantaža šećera i robova, pa do današnjih velikih tvornica na rubovima gradova, velikih rafinerija, debele djece, pretilih roditelja i ljudi u XXL trenirkama koji se voze u električnim automobilima, sve to možemo zahvaliti šećeru. Pa ako je šećer tako loš za nas, zašto ga tako jako želimo i volimo? Odgovor je zapravo jednostavan: šećer u našem mozgu pobuđuje istu reakciju kao kokain ili heroin, što znači da djeluje na nas isto kao i droga. Žudnju za šećerom imamo u našem DNK kodu i to je jedina supstanca za kojom se javlja želja od samog rođenja.

dija pokazuje da unos veći od 300 ml na dan napitaka s dodanim šećerom među adolescentima povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkog sindroma. “Neki autori dodani šećer nazivaju i duhanom novog doba, u smislu negativnog utjecaja na zdravlje, a neki dodani šećer smatraju lošijim i od zasićenih masti”, kaže doc.dr.sc Zvonimir Šatalić s Prehrambeno-biotehničkog fakulteta u Zagrebu. Osim toga, objavljena je i meta analiza koja povezuje konzumiranje zaslađenih napitaka i prekomjernu tjelesnu masu među djecom i odraslima. Autori analize

smatraju da je izbacivanje zaslađenih napitaka iz prehrane način sprečavanja dugoročnog povećanja tjelesne mase do kojeg dolazi s povećanjem dobi. “O rezultatima i kvaliteti istraživanja koja pokazuju izrazito negativan ili neutralan učinak dodanog šećera na zdravlje se može raspravljati, ali nema sumnje da ono što nazivamo pravilna prehrana Proizvode s dodanim ne uključuje koncentrirane šećerima treba konzumirati izvore dodanog šećera i u što manjim količinama takve proizvode treba konzumirati u što je moguće dukt fotosinteze sintetizira manjoj količini ili uopće ne u biljkama iz atmosferskog uključivati u prehranu”, zaugljikovog dioksida. Osim ključuje Šatalić. Osim što se osnovnog šećera, postoji i pretjeranim unosom šećera dodani šećer koji nije priu ljudi stvara ovisnost, svarodno prisutan u cjelovitoj kodnevna konzumacija slabi hrani, već je dodan tijekom imunološki sustav, remeti proizvodnje. Što se tiče normalan rad mozga i usutjecaja dodanog šećera na porava metabolizam. Brojna rizik od kroničnih bolesti i istraživanja pokazuju kako tjelesnu masu, jedna upravo šećer izaziva promjene u rasobjavljena prospektivna stu-

uvjete za rast i razvoj. Odluke o sjetvi donose se godinu i pol do dvije prije same sjetve izborom prikladne pretkulture. Prije šećerne repe najbolje je sijati pšenicu, ječam, soju ili zob, kulture koje rano napuštaju tlo da bi se ono moglo tehnološki pripremiti za sjetvu šećerne repe. Vađenje repe obavlja se od sredine rujna do sredine studenog, nakon čega repa ide u preradu. Tehnološki postupak proizvodnje šećera iz repe kontinuirani je proces koji se odvija u šest međusobno povezanih faza.

Prva faza je dolazak repe u “repno dvorište”, zatim ekstrakcija šećera difuzijom iz rezanaca. Nakon toga slijedi čišćenje difuznog soka, zatim uparivanje rijetkog soka, pa kristalizacija saharoze i na kraju dorada kristalnog šećera.

U Hrvatskoj djeluju tri šećerane. Najstarija je Tvornica šećera Osijek, izgrađena 1905. godine i kao takva

NO sa slatkim

www.jatrgovac.hr

položenju, može prouzročiti nesanicu pa čak i depresiju.

ima najdužu tradiciju proizvodnje šećera iz repe u Hrvatskoj.

Godine 1947.

U stručnim krugovima niknula je i dodani šećer se naziva i druga šećerana u Hrvatduhanom novog doba skoj, točnije u Županji, pod Povezuju ga s brojnim bolenazivom Sladorana, a treća stima poput dijabetesa tipa je Viro Šećerana u Virovitici 2, karcinoma te bolestima koja je s radom počela 1976. srca i krvožilnog sustava.

Viro tvornica šećera 2008. godine dala je ponudu za PROIZVODNJA ŠEĆERA kupnju Sladorane, a sljedeće Sjetva šećerne repe na našem godine Viro postaje većinski području obavlja se u razvlasnik Sladorane d.d. Župadoblju od 10. ožujka do 10. nja s udjelom vlasništva od travnja, kada se tlo na dubini 59,06 posto. Šećer je vrijedan od 5 cm zagrije na 6°C, jer hrvatski izvozni proizvod i tada sjeme ima optimalne njegov je doprinos u ukuTravanj 2015.

79

Što jedemo... pnoj trgovinskoj razmjeni iznimno važan. Gotovo sav izvoz ostvaruje se na tržište Europske unije, što dovoljno govori o konkurentnosti hrvatske proizvodnje, naravno, u europskim okvirima.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) ukupna proizvodnja rafiniranog bijelog šećera od trske ili repe u krutom stanju 2011. godine iznosila je 329.322 tone. Godine 2012. ukupna proizvodnja šećera iznosila 296.728 tona, od čega je izvezeno 117.131 tona u vrijednosti od 651 milijun kuna. Šećerna repa u Hrvatskoj 2013. godine posađena je na 20.601 hektara, što je u odnosu na 2012. godinu smanjenje za 3.200 hektara ili čak 13,4 posto. Do smanjenja površina došlo je zbog loših vremenskih prilika.

proizvodnje, dok Brazil, kao najveći proizvođač, sam proizvede 25 posto od ukupne proizvodnje. Nakon Brazila, najveći proizvođač je Indija, zatim Europska unija, pa Kina.

Konzumacija šećera, po podacima Organizacije za hranu Ujedinjenih naroda (FAO) raste posljednje četiri godine, a kreće se oko 4,7 milijuna tona godišnje, dok je cijena šećera prema istoj organizaciji u 2015. godini naglo pala. U Hrvatskoj, podaci o veleprodajnim cijenama postoje, ali kako javljaju iz TISUP-a, podaci su povjerljivi i samim time nedostupni. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2011. godinu, količina šećera utrošenog po članu hrvatskog kućanstva iznosila je 10,8 kilograma, što je za 20 dekagrama manje nego godinu prije. Iako Hrvatska nije u samom vrhu europske proizvodnje, stvari se mogu promijeniti na bolje. Kako bi uspjeli uhvatiti korak s vodećim proizvođačima šećerne repe i šećera, neophodno je uspostaviti, u što kraćem roku, stabilnu politiku prema proizvodnji i preradi šećerne repe. U to moraju biti uključeni proizvođači, prerađivači i država. Svi oni moraju prihvatiti progresivni sustav održivog rasta proizvodnje šećerne repe kako bi hrvatske šećerane našle mjesto pod europskim suncem.

Proizvodnja u Hrvatskoj, bez nja šećera po hektaru koja obzira na veličinu, u odnosu zbog velike konkurentnosti na EU ima razmjerno isti ostalih kultura uzrokuje značaj koji se nažalost ne visoku cijenu šećerne repe, OGRANIČENJA I KVOTE vrednuje kao u nekim članijednu od najviših u EuropUlaskom Hrvatske u Eucama Unije, gdje je potpora skoj uniji. ropsku uniju zakoračili smo države, ne samo financijska, nego izrazito SVJETSKA PROIZVODNJA poticajna. Šećer se proizvodi u 120 zeKvote na proizvodnju šećera Ono što stvara malja, a globalna proizvodu Europskoj uniji prestaju problem u od- nja trenutno premašuje 165 nosima naše milijuna tona godišnje. Oko važiti u listopadu 2017. i europske 80 posto šećera dobiva se iz proizvodnje je šećerne trske, koja uspijeva na proizvodno područje na razlika u produktivnosti po u tropskim zemljama, dok kojem vladaju strogo odresvim kategorijama proizvod- se ostalih 20 posto šećera đena pravila, koja služe za nje. Ova negativna razlika dobiva iz šećerne repe, koja jasno uređivanje svih elemeposebno se odražava kod pak uspijeva u umjerenim nata proizvodnje, a najviše niskih cijena šećera jer je hrklimatskim zonama sjeverne kroz definirani kvotni sustav vatska cijena znatno viša od hemisfere. Deset najvećih dopuštene maksimalne goeuropske. Za ovakvo stanje svjetskih proizvođača preddišnje proizvodnje količine zaslužna je niska proizvodstavlja oko 75 posto svjetske šećera. Za Hrvatsku ta kvota iznosi skromnih 192.877 tona. Odlukom Vijeća minisvrhu zamjene šećera, u hrani se koriste klih desetljeća mnogo se istraživao utjecaj stara EU, kvote na proizvodumjetnih sladila na ljudsko zdravlje, pri umjetna sladila koja se dobivaju kemijnju šećera u Europi prestaju čemu su zastupljena dva oprečna mišljenja. skim putem i upitna su za zdravlje ljudi. Ta važiti u listopadu 2017.

S jedne strane pripisuju im se toksičnost i sladila su mnogo jača od same saharoze, a godine, što će dati više prokancerogena svojstva, dok s druge stranajčešće upotrebljavana i osporavana su stora hrvatskim šećeranama, ne, prvenstveno prehrambena industrija, Acesulfame K, aspartam i saharin. Iako je a Uniju vratiti na svjetsko javnost pokušava uvjeriti u apsolutnu američka agencija FDA (Food and drug Adtržište, gdje je izgubila jednu netoksičnost umjetnih sladila. Nažalost, ministration) odobrila sva umjetna sladila, od vodećih pozicija 2006. kako uvijek jači prevladavaju, tako je i danas istraživanja na životinjama nisu pokazala godine kada je Svjetska trgoumjetnih sladila u prehrambenim proizvopozitivne rezultate, dok su istraživanja na vinska organizacija (WTO) dima sve više. ljudima ostala ograničena. Tijekom protenametnula ograničenja zbog narušavanja tržišnih odnosa.

Umjetna sladila

U

80

Travanj 2015.

www.jatrgovac.hr

m o i d s i e na V

doručku!

Revitalizirajte svoj dan s našim ukusnim doručkom na bazi žitarica

u važnost U Kellogg’su vjerujemo ih žitarica koji doručka na bazi cjelovit k dana, svaki dan. osigurava dobar početa o svoje žitarice Zato s ponosom nudim kukuruza, od pažljivo biranih zrna zobi. Većina pšenice, riže, ječma ili na je ključnim naših proizvoda osnaže a. vitaminima i mineralim i smo jer vam Mi u Kellogg’su ponosn ice za hranjiv možemo ponuditi žitar dnostavniji način doručak koje su na najje vaše zdjelice. dospjele s naših polja u

www.jatrgovac.hr

Uvoznik i distributer: Orbico d.o.o., Ulica Kreše Golika 1, Susedgrad, 10 090 Zagreb T.: +385 1 3444 800, F.: +385 1 3444 805, W: www.orbico.hr Travanj 2015. 81

Ja TRGOVAC Ako se želite okušati u privatnom poslu morate znati da je dobra matematika najvažnija. Kada stavite sve na papir i izračunate ulaz i izlaz i ako ispadne da je izlaz mali ili nikakav, nemojte ni početi s poslom, kaže Ivan Ćurić, vlasnik lanca kioska Ćurić Co.

T

renutno u Hrvatskoj gospodarska klima ograničava ili bolje rečeno sprječava stvaranje novih uspješnih privatnika i poslodavaca, posebno u segmentu malih dućana, a naročito kioska. Nekada to nije bilo tako i ljudi s idejom i voljom mogli su se bez previše razmišljanja otisnuti u poduzetničke vode. Jedan od takvih je i Ivan Ćurić, uspješni vlasnik šest kioska “Pick Up” i još pet lokala različitih djelatnosti. S privatnim poslom počeo je davne 1996. godine, netom po izlasku s Pravnog fakulteta. “Još kao klinac, sanjao sam da imam nešto svoje, da budem privatnik, i čim mi se ukazala mogućnost, prihvatio sam je objeručke.

U početku nisam znao što bih otvorio i od kuda bih krenuo. Prva ideja bila je otvoriti fast food, ali sam se na kraju ipak odlučio za kiosk”, kaže nam Ćurić. ŠTO JE TO KIOSK? Ideja o kiosku na kraju se pokazala uspješnom, iako na početku nije točno znao što je kiosk i što se u njemu prodaje. “Imao sam 24 godine kada sam krenuo s poslom. Kada sam rekao bratu da ću otvoriti kiosk, njegova prva reakcija je bila pitanje a što ti je to? Rekao sam mu da ne znam ni ja, ali da ga otvaram”, kroz smijeh govori Ivan. Iako, kako sam kaže, u početku nije znao popuniti ni opću uplatnicu, imao je volje i želje, što je u to vrijeme bilo dovoljno. Prvi kiosk otvorio je u Ninskoj

82

Travanj 2015.

ulici u Sesvetama. Odlično mjesto s obzirom na to što se u toj ulici nalazi i autobusni i željeznički kolodvor i broj ljudi koji manevriraju ulicom je prilično velik. “Da bi otvorio prvi kiosk, morao sam uštedjeti nešto novaca.

Kako sam za vrijeme fakulteta konstantno radio, uspio sam uštedjeti mali dio. Mlađi brat, koji je tada već radio, posudio mi je nešto novaca, a otac mi je isto tako

ničke vode. “Za otvaranje drugog kioska trebalo mi je podosta novaca, ali pošto je prvi kiosk dobro zarađivao, drugi sam otvorio bez previše poteškoća. Kako se kiosk u Sesvetama pokazao kao pun pogodak, i drugi sam otvorio u istoj ulici, samo preko puta. Ni tu nisam pogriješio sve dok me prije par godina s te pozicije nisu istisnuli, kao i mnoge druge privatnike”, navodi Ćurić.

MATEMATI

na prvom mje ustupio tada ogromnih 7000 maraka. S očevim novcima sam uzeo prvu robu”, prisjeća se Ivan. Posao je u početku cvjetao, ljudi su imali novaca, a i pozicija kioska je bila odlična. Uložene i posuđene novce, uz puno rada,

Priča se zakotrljala i uslijedile su nove akvizicije i novi kiosci. Godine 2000. otvoren je kiosk na željezničkoj stanici u Dugom Selu, a nakon toga “Pick Up” se preselio i na more, točnije na Bol. Na žalost po Ivana, na Braču se uspio održati Najveći problem u samo godinu poslovanju predstavljaju dana, ali to ga nije pokolebastalno rastuće trošarine lo. Za početni uspjeh bile su Ćurić je vratio u rekordnom zaslužne dobre lokacije, auroku, te je uskoro počeo u tobusni terminal u Sesvetapravom smislu raditi sam za ma i željeznički kolodvor u sebe kako je oduvijek i želio. Dugom Selu, Ivan je odlučio Drugi kiosk otvoren je 1998. nastaviti u tom smjeru pa tako 2004. godine ulazi kao godine, dvije godine nakon jedan od prvih privatnika uplovljavanja u poduzet-

s kioskom na Autobusnom kolodvoru Zagreb. Iste godine niče novi “Pick Up” u centru Dugog Sela koji smo ovom prilikom i posjetili.

“Nakon 2004. godine htio sam ući i u biznis s ugostiteljskim objektom i tražio sam priliku koja se na posljetku otvorila u Baškoj na Krku. Stjecajem okolnosti, tamo sam 2006. godine otvorio restoran i naravno kiosk. Uspio sam opstati na moru samo tri godine jer je u to vrijeme bilo previše posla u Zagrebu i jednostavno nisam sve stizao. Tada nas je u tvrtki bilo 40 i samom mi je bilo teško sve organizirati i pokrivati, tako da su me tri godine Baške koštale www.jatrgovac.hr

1996. osnovan Ćurić Co.

TIKA

jestu puno živaca. Na kraju sam iz te priče izašao s malim minusom, ali ipak zadovoljan jer sam pokušao”, kaže Ivan i dodaje da je te iste godine usprkos stalnom vozikanju između Zagreba i Baške uspio otvoriti još jedan kiosk na Branimirovoj tržnici u Zagrebu. Trogodišnja morska epizoda stigla je do kraja, stanje se polako smirivalo, a Hrvatska je ušla u krizu i posao više nikome nije išao kao prije.

Ljudi su ostali bez novaca, manje se kupovalo i to je ostavilo traga i na Ćurić Co. “Do 2009. godine radio sam zaista odlično, no onda je sve krenulo prema dolje.

Ipak, ni tada nije bilo tako www.jatrgovac.hr

Naziv tvrtke: Ćurić Co. Trgovačko-ugostiteljski obrt i usluge Adresa: Sesvetski Kraljevec, Petra Preradovića 1 Adresa posjećenog kioska: Kolodvorska bb, Dugo Selo Vlasnik: Ivan Ćurić Broj kioska: 6

loše kao posljednje tri godine. Izgleda da kod nas kriza nikako da prođe”, zaključuje ovaj poduzetnik. ŠIRENJE POSLA Usprkos krizi, Ivan Ćurić proširio je svoje poslovanje na još jedan kiosk na Kvaternikovom trgu u Zagrebu, a vratio se i ugostiteljskom poslu otvorenjem kafića Pick Up, ni manje ni više nego na željezničkoj stanici u Dugom Selu. Izgleda da Ćurić nikako ne može pobjeći od željeznica i autobusa. “U karijeri sam otvorio 15 raznih objekata i zatvorio četiri. Trenutno imam šest kioska, jedan ugostiteljski lokal, tri prostora u kojima

radim s partnerima i skladište. U našem poslu moraš pokušavati, bez obzira hoćeš li se poskliznuti ili ne. Bez pokušaja i pogrešaka nema uspjeha, a ja sam uvijek učio na teži način”, priča Ivan.

Mada je sam svoj gazda od 1996. godine, nuđeni su mu i drugi poslovi na dobrim pozicijama u renomiranim hrvatskim kompanijama.

“Da, istina je da su mi nudili posao, ali kako nikad nisam radio za druge i nemam tu naviku, sve sam bez mnogo razmišljanja odbio. To je stvar navike, a meni se nakon 19 godina kao privatnik nikako ne isplati prelaziti u neku veliku korporaciju”, kaže Ivan. Iako mu sad ne cvjetaju ruže kao prije krize, i dalje je najzastupljeniji i najjači privatnik u istočnom dijelu grada što se tiče poslovanja s kioscima. Ispred njega nalaze se samo nedodirljivi Tisak i iNovine. Na kioscima se tradicionalno najbolje prodaju cigarete, novine, karte za javni prijevoz, duhani, biljezi i bonovi, a sve su to artikli na koje poduzetnik nema utjecaj što se cijena tiče. Cijene tih artikala su već formirane i poduzetnici na njih imaju jako malu, skoro nikakvu zaradu. “Ti artikli su više od 80 posto robe koja se

ću je morati platiti opet, što stvarno nema smisla.

S ovom robom ću biti u minusu zahvaljujući trošarinama i lošoj politici”, kaže razočarani Ivan i dodaje da nije samo on u problemima. Čak su i iNovine posljednjih godina u Zagrebačkoj županiji zatvorile 28 kioska, što dovoljno pokazuje kakvo je aktualno stanje na tržištu.

UREDNA PLAĆANJA Svoju prednost u odnosu na ostale privatnike vidi u avansnom plaćanju kojeg se drži od početka svog poslovanja. “Dogovaram se oko nabavnih cijena gdje god to mogu, tražim najpovoljnije i plaćam unaprijed. Takvu praksu dobavljači iznimno cijene pa i mene gledaju na drugi način. Ako plaćaš unaprijed, robu dobiješ povoljnije”, zaključuje ovaj trgovac te dodaje kako je najvažnija stavka za opstanak na tržištu uredno plaćanje i realna matematika.

“Bez obzira hoćeš li zaraditi taj mjesec, svoje obaveze prema državi, dobavljačima i radnicima moraš izvršavati. Ako to ne uspiješ ostvariti jedan ili dva mjeseca – propao si. Uđeš u začarani krug iz kojeg nema povratka jer te dug jednostavno pojede. Iznimno sam sretan kada znam da Posao je u početku cvjetao, nikad nikome nisam bio no danas ljudi imaju sve dužan svih ovih godina”, manje novaca ponosno kaže Ivan. To uspješno poslovanje danas najbolje prodaje i na te cis njim dijeli njegovih 25 jene nemam utjecaj, dok na zaposlenika. Ivan kaže da ostalih 20 posto ‘šarenog’ je savjet za sve koji se kane asortimana (žvake, sokovi..) okušati u privatnom poslu mogu samostalno formirati samo i jedino dobra matecijenu i to radim ovisno o cijenama konkurencije. Naj- matika. “Kada staviš sve na papir i izračunaš ulaz i izlaz, više me bole trošarine koje sve ti mora biti jasno. Ako su u posljednjih par godina izlaza nema ili je jako mali, dizane četiri puta. Trenutno moj savjet je da ne ulazite u imam plaćene robe na koju posao”, zaključuje Ćurić. sam platio trošarinu, a sad Travanj 2015.

83

Novo na polici dm razvio privatnu eko marku

T

vrtka dm-drogerie markt razvila je vlastitu robnu marku hrane iz ekološke proizvodnje – dm Bio – čiji se proizvodi od 20. travnja mogu kupiti u svim prodavaonicama dm-a u Hrvatskoj. Trenutačno se na policama nalazi oko 40 proizvoda, a daljnje širenje asortimana marke dm Bio očekuje se u rujnu. dm Bio prva je vlastita robna marka dm-a u kategoriji hrane, a u ponudi ima prehrambene proizvode i namirnice iz ekološke proizvodnje. Među proizvodima koji će

nositi ime dm Bio nalaze se razni voćni napici, napici od žitarica, mlijeko, začini, ulja te mahunarke i žitarice poput bulgura, amaranta i heljde te prosa ili leće. Poljoprivredni sastojci svih proizvoda dm Bio marke potječu iz kontrolirane ekološke proizvodnje. Uzgoj i proizvodnja sirovina koje se koriste u proizvodima baziraju se na organskim gnojivima, mineralima i pesticidima biljnog podrijetla, a izbjegava se korištenje gnojiva i pesticida sintetičkog i kemijskog podrijetla.

PIK Rijeka predstavila novu liniju tjestenine

P

ovodom 170. godišnjice osnutka tvornice tjestenine, PIK Rijeka je predstavila novi gastronomski užitak mediteranske prehrane - liniju tjestenine Mediteranska Oaza, pripremljenu od najkvalitetnije krupice durum pšenice. Riječka tjestenina PIK nudi tjesteninu na bazi krupice tvrde pšenice poznatije pod nazivom durum, jajnu tjesteninu i tjesteninu s dodacima, špinatom i

trecolore. U programu “Zlatno zrno žita” u ponudi je i tjestenina na bazi cjelovitoga zrna pšeni-

PREPORUKA

Nove Dove gelkreme za tuširanje

U

nilever je predstavio nove Dove gel-kreme za tuširanje. To je najveće Dove otkriće njege kože jer pruža mekšu i glađu kožu nakon samo jednog tuširanja istovremeno dajući bogatu sapunicu. Nova Dove formula znači da se više ne mora birati između gela za tuširanje s bogatom pjenom te onog koji čini kožu mekom i glatkom. Relansiranje Dove asortimana gel-krema za tuširanje prati jaka medijska kampanja te podrška na mjestu prodaje.

84

Travanj 2015.

ce. Mediteranska Oaza proizvodi se isključivo od durum krupice koja ima visok sadržaj bjelančevina i dijetalnih vlakana, bogata je mineralnim elementima i vitaminima, ne sadrži jaja pa stoga nema kolesterola.

Proizvedena od najkvalitetnijih sirovina, nova linija nudi oblike Penete 500 g, Vijak 500 g, Mali vijak 500 g, Leptiri 500 g i Lazanje ravne 500 g.

Strongbow cider stigao na hrvatsko tržište

S

trongbow, vodeći svjetski cider, dostupan je na hrvatskom tržištu. Cider je osvježavajuće gazirano alkoholno piće napravljeno od jabuke. Strongbow je u Hrvatskoj dostupan u tri okusa: jabuka, bazga i crveno bobičasto voće. Posebnost Strongbow cidera su pažljivo odabrane jabuke, koje mu daju osvježavajući i umjereno sladak okus, te savršeno uravnotežena receptura spravljanja. Za proizvodnju Strongbowa koristi se 12 sorti jabuka koje prirodno dozrijevaju na suncu. Proces proizvodnje traje četiri do šest tjedana, a udio alkohola u cideru Strongbow iznosi 4,5%.

Z

Novi margarin iz Zvijezde za savršene prhke kolače

a ljubitelje slatkoga prhki kolači jedna su od najdražih slastica, a kako bi svojim potrošačima pomogla u tome Zvijezda je pripremila novi margarin, namijenjen upravo za prhke kolače. Uz brašno, najvažniji je sastojak prhkoga tijesta masnoća, i to u značajnim količinama.

Zato je važno izabrati pravu masnoću koja tijestu daje odgovarajuću strukturu.

Idealan izbor za prhke kolače stoga je margarin. Osim što tijestu daje onu neodoljivu kombinaciju mekoće i hrskavosti, margarin za prhke kolače osigurava duže čuvanje i svježinu kolača. Uz to, margarini su bogati izvori zdravih nezasićenih masnih kiselina jer se proizvode od biljnih ulja.

www.jatrgovac.hr

Podravka Deluxe Goveđa kobasica

P

odravka Deluxe Goveđa kobasica novi je proizvod u asortimanu Podravka trajnih kobasica. Riječ je o premium proizvodu vrhunske kvalitete koji se proizvodi od pažljivo birane sirovine samo goveđeg mesa uz dodatak kombinacije začina.

Deluxe goveđa kobasica nositelj je certifikata Halal što znači da ispunjava atribute kvalitete te je dopuštena za konzumaciju potrošačima hrane islamske vjeroispovijesti. Proizvod je pakiran u flowpack oslikan

crvenim kariranim uzorkom i etiketom sa zlatotiskom. Rok trajanja proizvoda je 150 dana uz čuvanje na temperaturi od 1 do 7⁰C, a dostupan je na odjelu delikatesa za narezivanje i u komadnoj prodaji (pakiranje 300 g). Marketinška podrška: planirana tijekom ljetnih mjeseci. Logističke informacije: Deluxe Goveđa kobasica (cijela), 6 komada u transportnom pakiranju; Deluxe Goveđa kobasica 300 g, 10 komada u transportnom pakiranju.

Sladoledna kremšnita iz Leda

S

vatko ima svoj omiljeni desert koji mu izaziva osmijeh na licu. Vjerujemo da su velikoj većini ljudi kremaste i neodoljive kremšnite upravo prvi izbor.

Upravo zato Ledo je odlučio osmisliti sladolednu varijantu kremšnite koja će postati idealan desert za svaku priliku.

Ledo kremšnita pripremljena je od savršene sladoledne kreme od jaja i kremastog vrhnja te je pažljivo posuta komadićima vafla. Moderno pakiranje čašice s poklopcem vrlo je praktično za konzumaciju u svakoj prilici.

Novi okusi, receptura i dizajn proizvoda Albe m.s.

T

vrtka Alba m.s., proizvođač brenda Caffeteria Brasil (pržena mljevena kava) i Caffeteria instant napitaka (cappuccino, 3u1, coffee creamer), predstavila je novitete u svom asortimanu cappuccino napitaka. Pored novog i atraktivnog dizajna, kompletno su

izmijenjene i unaprijeđene recepture cappuccino proizvoda. Ujedno je, sukladno zahtjevima kupaca i trendovima na tržištu, dodan i novi okus cappuccina - Irish Cream. Svih pet okusa dostupni su u kutijicama po 10 stickova te u vrećicama po 250 g.

S NIVEA MEN višenamjenska krema za mušku kožu

N

IVEA MEN, svjetski broj jedan u njezi muške kože, napravila je veliki iskorak lansiranjem NIVEA MEN kreme. Višenamjenska krema za muškarce prikladna je za primjenu na licu, tijelu i rukama. Brzo upijajuća nemasna formula s visoko učinkovitim vitaminom E i muževnim mirisom osvježava i hidratizira kožu odmah

www.jatrgovac.hr

bez ikakvih tragova. Osim revolucionarne formule,

NIVEA MEN krema dolazi u pakiranju posebno dizajniranom za muške ruke - aluminijskoj kutiji s dvostrukim reljefnim navojem na kojoj se nalaze popratni prstenovi za čvrsto i sigurno prianjanje. Preporučena maloprodajna cijena: NIVEA MEN krema 150 ml - 27,90 kn; NIVEA MEN krema 75 ml - 20,90 kn.

Signal White Now Men

ignal White Now Men je prva pasta za zube na svijetu kreirana baš za muškarce, za trenutačno bjelje zube nakon samo jednog pranja. To je klinički dokazano najbolja formula za trenutačno izbjeljivanje na tržištu i učinkovitija od bilo koje druge paste za trenutačno bjelje zube, navode iz kompanije Unilever.

Lansiranje Signal White Now Men linije prati jaka medijska kampanja te podrška na prodajnim mjestima.

Signal White Now Men dostupan je u pakiranjima od 75 ml u dvije varijante: Deep Cool i Super Pure.

Travanj 2015.

85

Izlog

Pomažemo Vam prodati više!

- Potpuna kontrola prodajnog mjesta (od skladišta do police) - Distribucija promotivnog materijala (skladištenje, komisioniranje, postava) - Istraživanje tržišta (cijene, udjeli, konkurencija) - Napredan sustav izvještavanja s terena - sažete informacije za rukovodeće osoblje u roku do 12 sati

FAX to E-Mail Zamislite da možete koristiti faks na način na koji koristite e-mail.

Korištenjem naše web faks usluge vaša korespondencija zasigurno će postati mnogo praktičnija, ne treba vam nikakav dodatan uređaj, a troškovi su bitno manji.

Mi smo specijalisti posvećeni rastu Vašeg prometa i jedina kompanija na tržištu koja ugovorom jamči ključne pokazatelje rezultata

Vrijeme je za online fax uz Fax.hr

Maloprodajni servisi za savjetovanje i usluge d.o.o.

40% uštede na godišnjoj pretplati za pakete Start ili Business

mail: info@maloprodajni-servisi.hr www.maloprodajni-servisi.hr

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN? Broj 43 | Travanj 2015.

Sigurnost u maloprodaji Tehnika ispred prava Intervju

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Petar Bermanec Heineken Hrvatska

Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: U fokusu

Kartično poslovanje Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.

Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Mail: Funkcija: Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

INTERGRAFIKA

23. međunarodni sajam grafičke industrije i industrije papira 23rd International Printing and Paper Industry Fair

MODERNPAK

28. međunarodni sajam ambalaže i pakiranja 28th International Packaging Materials and Packaging Technology Fair

27. - 30. 5. 2015.

ZAGREBAČKI VELESAJAM AVENIJA DUBROVNIK 15 10 020 ZAGREB email: bmarkov@zv.hr slakic@zv.hr tel: 385 1 6503-437 385 1 6503-429

www.zv.hr