Ja TRGOVAC magazin – svibanj 2015.

Broj 44 | Svibanj 2015.

Analize kategorija • Sladoled • Ljetna kozmetika • Mlijeko

Zakon br. 769:

Sektorska analiza Naznake oporavka maloprodaje

Kad je ETIKETA PLAVA, temperatura JE PRAVA.

Uživajte u osvježenju na prvi pogled!

Ako pogledate Ožujsko COLD EDGE etiketu na boci ili limenci Žuje i ako je ona plave boje znat ćete da u ruci držite savršeno ohlađenu Žuju!

COVER 2 tj. preklop

Broj 44 | Svibanj 2015.

Zakon br. 769:

Kad je ETIKETA PLAVA, temperatura JE PRAVA.

Uvodnik

Maroje Sabljić glavni urednik

Ide nekako, tako-tako

I

ako u promilima, stidljivi rast BDP-a, potrošnje stanovništva i prometa vodećih trgovačkih lanaca svakako je dobar predznak za period koji slijedi.

I dalje vrijedi biti oprezan jer tako varijabilni pokazatelji znaju zavarati, no ipak sve upućuje na neko bolje vrijeme. Ako je vjerovati potrošačima, optimizam

Iz statusa “loše” prešli smo u stadij “tako-tako”

pozitivnim rezultatima u prošloj godini, a značajan rast izvoza definitivno ulijeva novu dozu optimizma.

Jest da su spomenuti plusevi na margini, ali barem napokon govorimo o stanju gospodarstva u pozitivnom kontekstu. Temeljite prognoze i osvrte ipak prepuštam stručnjacima koje možete pročitati u opsežnim prilozima “Puls sektora” i “Sektorska analiza” te kroz niz drugih osvrta koje smo pripremili u ovomjesečnom bogatom izdanju u skladu sa simbolično spomenutom gospodarskom ekspanzijom.

nije bio na višoj razini u posljednjih nekoliko godina.

Iz statusa “loše” prešli smo u stadij “tako-tako”.

Temeljem smanjenja poreznih osnovica plaće su simbolično narasle, a cijene pale, pa eto već dovoljnog razloga za malo veselja. Maloprodaja pak nastavlja s

maroje@jatrgovac.hr

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 5 / Broj 44 / Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Jozo Knez, Ja TRGOVAC Ines Kovačić, PressCLIPPING Ivan Junaković, ACNielsen Ivan-Damir Anić, Ekonomski institut Maja Juričan, Mediana Fides Majda Babić, ACNielsen Jan Jurjević, AGB Nielsen Melani Cipot, Focus Marko Havaši, Focus Nada Finderle, Darna

www.jatrgovac.hr

Krala Kovač, Ipsos Puls Darko Pavić, Service Plus Group Davor Perkov, Perkov savjetovanje Credos odjel analize Laura May, IGD GRAFIČKI UREDNIK: Miroslav Šiptar FOTOGRAFIJE: In-house, Dreamstime PRIJEVOD: Marijana Pasarić PRODAJA I MARKETING: Ivana Grubešić, Krešimir Vuletić telefon: 01/559 5057 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr

TISAK: GZH d.o.o.

Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb

NAKLADA: 8.080 primjeraka

IZDAVAČ: KunaPak d.o.o.

Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr Ja TRGOVAC je stručni magazin o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje. Kontroliranom distribucijom besplatno se dostavlja na trgovce, proizvođače i distributere robe široke potrošnje te prateću industriju.

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

Svibanj 2015.

7

Sadržaj 8

Vijesti

| VIJESTI

Lidl po zaradi dostigao Konzum

14

| DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

A

| PROMOCIJE

18

| MEDIJSKI BAROMETAR

20

| PULS SEKTORA

Ožujsko pivo s termo etiketom Poslovanje i prava potrošača

Je li usporavanje pada ujedno znak oporavka?

24

| INTERVJU: DALIBORKA KRANJČIĆ

KTC d.d.

28

| SEKTORSKA ANALIZA

Naznake oporavka maloprodaje

SLADOLED

Sladoled kao stil života

Lidl po za

str.

36

42

| STRATEGIJA POSLOVANJA

44

| MLIJEČNA INDUSTRIJA

54

| IT ODJEL

58

| ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

62

| LJETNA KOZMETIKA

68

| STRATEŠKO PLANIRANJE

70

| PROFIL KOMPANIJE

74

| IZ REGIJE

76

| IZ SVIJETA

78

| GLOBALNA KRETANJA

80

| ŠTO JEDEMO

84

| JA TRGOVAC

87

| NOVO NA POLICI

U

kupan prihod 10 najvećih trgovaca prošle je godine iznosio 34,03 milijarde kuna, što je 1,07% više u odnosu na 2013. godinu. Agregirani gubitak iznosi 128 milijuna kuna, prvenstveno zbog gubitka Mercatora Hrvatska od 253 milijuna kuna.

Najveći trgovački lanac po prihodima je Konzum koji je ostvario prihode od 13,45 milijardi kuna (+0,5%), dok mu je neto dobit pala za 36,2%, na oko 108 milijuna kuna. Na drugom

Pružite sebi šansu

I bez kvota rast je moguć

Internet of Things i trgovina Olival - Blagodati prirode i znanosti Vrijednost količine

Trgovina u proizvodnji

Podravka ide u dokapitalizaciju

Kraš Grupa

Pozitivan kvartal Mercatora Stvoren najveći svjetski proizvođač kave Era treće dobi

Riža - Dar bogova i simbol plodnosti Greencajg zdravo i prirodno

8

Svibanj 2015.

TRGOVAČKI LA

ldi ulaganja, zagrebačka tvrtka kći najvećeg trgovačkog lanca u Njemačkoj, objavila je da će još milijun eura namijenjenih investiranju u Hrvatskoj vratiti svojem osnivaču. Taj potez u domaćim poslovnim krugovima tumači se kao pouzdan znak da Aldi odustaje od planiranog otvaranja stotinjak trgovina u Hrvatskoj. Kada je 2006. stigao u Hrvatsku, Aldi je svojoj tvrtki kćeri transferirao 220 milijuna kuna za kupnju zemljišta, projektiranje i druge poslove koji su trebali pripremiti “teren” za otvaranje trgovina.

Istodobno je njemački koncern pokrenuo biznis u Sloveniji, gdje su do danas otvorili 70 dućana i zaposlili 1100 radnika. U Hrvatskoj, s druge strane, Aldi do sada nije otvorio ni jednu trgovinu.

Metro traži zvijezdu zajednice

16

Aldi odustaje od Hrvatske

P

odravka je najavila povećanje temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica vrijednih više od pola milijarde kuna. Temeljni kapital Podravke povećat će se iz neto dobiti društva za 2014. za 108,4 milijuna kuna tako što će se vrijednost svake od 5.420.003 dionice u nominalnom iznosu povećati za 20 kuna (s 200 na 220 kuna). Nakon provedenog povećanja unosom dobiti, temeljni kapital Podravke iznosit će 1,192 milijarde kuna. Drugi dio dokapitalizacije predviđa izdavanje maksimalno 1.700.000 novih dionica koje će se prodavati po cijeni od 300 kuna, što znači da Podravka dokapitalizacijom želi prikupiti 510 milijuna kuna svježeg kapitala.

www.jatrgovac.hr

NCI U 2014.

radi dostigao Konzum mjestu su Plodine s 3,42 milijarde kuna prihoda (+4,5%), te zaradom od 41 milijun kuna (+13,8%). Trećeplasirani Lidl je prošle godine imao fantastične rezultate. Prihodi su im dosegnuli gotovo 3,27 milijardi kuna (+9%), a dobit mu je skočila za čak 1267%, na 108 milijuna kuna, čime su se po zaradi izjednačili s Konzumom. Četvrti je Kaufland s prihodom od 3 milijarde kuna (+10,3%), no gubitak je povećan za 32,8% te je iznosio 35 milijuna kuna. Spar je lani

preuzeo dvadesetak trgovina Dione što mu je podiglo prihode na 2,21 milijarde kuna (+9%), no godinu su završili s minusom od 115 milijuna kuna (-8,3%).

Tommy na šestom mjestu imao je 2,06 milijardi kuna prihoda (+4,4%), a snažno im je porasla zarada koja je iznosila 59 milijuna kuna (+53,4%). Najveći pad prihoda, za četvrtinu, imao je Mercator te su oni potonuli na 1,92 milijarde kuna, što se može objasniti preuzimanjem od strane Agrokora, zbog čega su prema

nalogu AZTN-a morali zatvoriti dio trgovina. Godinu su završili s minusom od 253 milijuna kuna. Pad prihoda imao je i osmoplasirani Metro (-0,4%), na 1,78 milijardi kuna, a godinu su završili s gubitkom od 20 milijuna kuna (+2,8%).

Deveta je Billa s 1,64 milijardi kuna prihoda (+0,9%), koja je lani ubilježila gubitak od 69 milijuna (+29,6%). Na desetom mjestu je Studenac s prihodima od 1,25 milijardi kuna (+3,2%), uz ostvarenu dobit od 48 milijuna kuna (+2,4%).

Lanjska prodaja TDR-a smanjena za 9%

U

kupna prodaja TDR-a u 2014. godini iznosila je 8,7 milijardi cigareta, što je za 9% manje u usporedbi s prethodnom godinom.

Ostvaren je ukupni prihod u iznosu od 1,37 milijardi kuna pri čemu su poslovni prihodi iznosili 1,3 milijarde kuna i za 4,4% su manji u odnosu na 2013. godinu.

Istodobno, operativna dobit je iznosila 193 milijuna kuna.

Iz tvrtke navode kako je lani u

www.jatrgovac.hr

Hrvatskoj ublažen pad tržišnog udjela koji je na kraju godine iznosio 57%. U BiH je pritom zadržana stabilna tržišna pozicija na 30%, dok je u Srbiji udio znatno porastao i sada iznosi 11%.

Na ostalim regionalnim tržištima TDR je u 2014. godini zabilježio trend rasta od 1 do 3 postotna boda. Tvrtka je u prošloj godini ukupno 67% prodaje realizirala u izvozu.

Svibanj 2015.

9

Vijesti Badel 1862 ostvario neto dobit od 4,1 milijun kuna

KARIJERE Promjene u menadžmentu METRO Cash & Carry Hrvatska

T

omislav Smolčec imenovan je direktorom prodaje te pridruženim članom Uprave zaduženim za prodajne kanale tvrtke METRO Cash & Carry Hrvatska. Na novoj će funkciji biti odgovoran za daljnji razvoj i provedbu strategije u svim prodajnim kanalima kompanije. Tomislav Smolčec u METRO dolazi s pozicije Izvršnog direktora poslovnog područja prodaje u kompaniji Jamnica, gdje je bio zadužen za organizaciju i implementaciju svih prodajnih odjela i njihovih strategija, pregovaranje, definiranje cijena, asortimana i prodajni dio brand strategije za Hrvatsku i regiju.

Yana Mikhailova regionalna direktorica Nestlé Adriatica

Y

ana Mikhailova imenovana je regionalnom direktoricom tvrtke Nestlé Adriatic.

Na tom je mjestu naslijedila Ansgara Bornemanna, koji je navedenu funkciju obnašao od siječnja 2013., a sada preuzima poziciju generalnog direktora tvrtke Nestlé za Ukrajinu i Moldaviju. Yana Mikhailova pridružila se tvrtki Nestlé 1996., kada je preuzela poziciju regionalne voditeljice prodaje Nestlé Rusija. Od 2004. bila je direktorica marketinga Nestlé konditorske kategorije za Rusiju, a 2012. voditeljica marketinga tvrtke Nestlé za Ukrajinu i Moldaviju.

10

Svibanj 2015.

Z

ahvaljujući restrukturiranju i efikasnijoj kontroli troškova, Badel 1862 u prvom je tromjesečju ove godine ostvario neto dobit od 4,1 milijun kuna, porasli su mu i prihodi, a Uprava vjeruje da će se pozitivni trendovi poslovanja nastaviti.

Ukupni prihodi Badela u prva tri mjeseca

ove godine ostvareni su u iznosu od 61,7 milijuna kuna i veći su za 15%. Glavninu prihoda čine prihodi od prodaje, koji su povećani 8,2%, na 56,8 milijuna kuna.

Prihodi od prodaje u zemlji bilježe rast od 5%, a prihodi od prodaje u inozemstvu za 18%.

Dobit Atlantic Grupe porasla za gotovo 40%

A

Agrokorov agrarnoprehrambeni sektor povećao prihode i dobit

Š

est poljoprivredno-prehrambenih tvrtki iz sastava koncerna Agrokor - Belje, Jamnica, Ledo, PIK Vinkovci, Vupik i Zvijezda - u prvom tromjesečju ove godine prihodovale su zajedno 87 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je dug dobavljačima u godinu dana porastao s 1,07 na 1,17 milijardi kuna. Ukupni prihodi od prodaje u prva tri mjeseca ove godine dosegnuli su 1,47 milijardi kuna naprema lanjskih 1,40 milijardi. Agregirana neto dobit spomenutih šest tvrtki iznosi 23,2 milijuna kuna, naprema lanjskom gubitku u prvom kvartalu od 46,8 milijuna kuna. Šestorku predvodi Jamnica s 477 milijuna kuna prihoda te neto dobiti od 22 milijuna kuna.

tlantic Grupa je u prva tri ovogodišnja mjeseca poslovala s neto dobiti nakon manjinskih interesa od 44,6 milijuna kuna, što je 39,3% više u odnosu na isto razdoblje lani. Istodobno, kompanija je uvećala i prihod od prodaje, i to za 3%, na 1,157 milijarde kuna. Ukupnim prihodima od prodaje Atlantic Grupe u prvom tromjesečju najviše je pridonijela prodaja kave, s udjelom od 18,8%, odnosno 220,4 milijuna kuna. Promatrano po tržištima, najveći rast od 11,7% ostvaren je na tržištu Hrvatske, koje ima najveći udjel u ukupnom prihodu od prodaje od 25,8%.

Prodaja u Srbiji, drugom najvećem tržištu, s 22,6% udjela u ukupnom prihodu od prodaje, zabilježila je rast od 6,3%. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) u tome je razdoblju smanjena 14,2% na 73,6 milijuna kuna.

Novi proizvodi zaštićeni oznakama izvornosti Dva ekstra djevičanska maslinova ulja – Krčko maslinovo ulje i Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje zaštićena su oznakama izvornosti, odnosno dobila su rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti – zaštićena oznaka izvornosti. Ministar-

•••

stvu poljoprivrede je zahtjev za zaštitu naziva Krčko maslinovo ulje podnijela Udruga maslinara Krka Drobnica, a za zaštitu Istarskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja zahtjev je podnio Klaster istarskih maslinara.

www.jatrgovac.hr

A

Hrvatske tvrtke u R. Koreji

grokor, Kraš, Vindija i Badel 1862 nastupili su na sajmu hrane i pića u Aziji, “Seoul Food 2015”, koji je održan sredinom svibnja u glavnom gradu Republike Koreje.

“Seoul Food 2015” najznačajniji je događaj u Koreji za poslovne subjekte u području uvoza/izvoza hrane i pića koji su aktivni na korejskom tržištu. Sudjelovanje hrvatskih

kompanija na sajmu izazvalo je ogroman interes korejske javnosti, što je veliki iskorak na putu otvaranja korejskog tržišta i promocije Hrvatske i hrvatskih proizvoda na Dalekom istoku. Dodatna potvrda leži u činjenici da je Hrvatsku lani posjetilo 270.000 Korejaca te se očekuje da će taj broj dosegnuti gotovo 400.000 u ovoj godini.

Potrošnja u ožujku porasla osmi mjesec zaredom

P

romet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u ožujku je, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao 0,4, a realno 1,1% u odnosu na isti mjesec prošle

godine. Tako je nastavljen višemjesečni trend pozitivnih kretanja, s obzirom da je u 2014. godini samo u svibnju i srpnju zabilježen realni pad maloprodaje. Rast potrošnje osam mjeseci zaredom nije zabilježen još od 2007., dvije godine prije početka recesije.

Agrokor među 500 najvećih svjetskih obiteljskih tvrtki

U

suradnji s revizorsko-konzultantskom tvrtkom EY, Centar za obiteljske tvrtke Sveučilišta St. Gallen u Švicarskoj objavio je globalni indeks obiteljskih tvrtki. Indeks rangira najveće obiteljske tvrtke u svijetu, javne i privatne, te demonstrira njihovu impresivnu ekonomsku moć i važnost uloge koju ove tvrtke imaju u današnjem globalnom gospodarstvu. Indeks obuhvaća 500 najvećih obiteljskih tvrtki diljem svijeta, a uključuje i Agrokor, koji se nalazi na 271.

www.jatrgovac.hr

mjestu, kao jedina tvrtka na listi iz naše regije. Najveća obiteljska tvrtka na svijetu je američki trgovac Walmart u vlasništvu obitelji Walton.

Vijesti KARIJERE Boško Beban u europskom timu Molson Coorsa

M

B

oško Beban imenovan je Corona Brand Managerom Molson Coorsa za Europu.

Na toj poziciji Beban će biti odgovoran za strateško planiranje i razvoj premium brenda Corona kao i za ostale Anheuser-Busch InBev (ABI) brendove u zemljama Molson Coors Europe. Isto tako, bit će izravno uključen u projekte vezane uz ABI brendove Beck’s i Stellu Artois. Karijeru u Zagrebačkoj pivovari Beban je započeo 2006. godine na poziciji procesnog inženjera u održavanju, a nakon dvije godine prelazi u marketing, gdje je obnašao funkcije brand i trade marketing managera za premium brendove i kasnije Staropramen.

Sudjelujući u brojnim uspješnim projektima stekao je bogato radno i marketinško iskustvo.

Sjajni kvartalni rezultati Zdenke

Z

denka-mliječni proizvodi, članica Granolio grupe, desetljećima nije imala tako dobar kvartal kao što je bio prvi ovogodišnji. Dvoznamenkasti, čak i troznamenkasti rast prodaje tvrtka je imala u svim segmentima proizvodnje, što je rezultiralo rastom prihoda od 22% u odnosu na prvi lanjski kvartal te, što je još važnije, profitom od 623 tisuće kuna (za razliku od prvog kvartala lani kada je imala gubitak od 2,4 milijuna kuna).

Mlinar otvorio pekarnicu u Münchenu

linar je početkom svibnja u Münchenu otvorio prvu prodavaonicu svoje buduće maloprodajne divizije u Njemačkoj. Ponuda pekarskih proizvoda, koja je već poznata kupcima u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj, njemačkom je tržištu inicijalno predstavljena u glavnom gradu Bavarske. Prodavaonica na centralnom trgu Marienplatzu jedna je od šest Mlinarovih trgovina koje će do kraja 2015. otvoriti u Bavarskoj, a plan je do 2020. imati 150 dućana u cijeloj Njemačkoj.

Otvorenje novog BAUHAUS prodajnog centra u Varaždinu

B

AUHAUS, stručni prodajni centar za radionicu, kuću i vrt, otvorio je početkom svibnja novi trgovački centar u Varaždinu.

Centar obuhvaća oko 11.000 kvadratnih metara prodajnog prostora, sastoji se od 15 specijaliziranih odjela i raznih pogodnosti poput DriveIn arene, Svijeta kupaonica i Vrtne oaze. U prodajnom centru zaposleno je 80 djelatnika za usluge savjetovanja i prodaje. Varaždinski BAUHAUS raspolaže s oko 300 parkirnih mjesta.

Ikea Hrvatska lani s 238,5 milijuna kuna prihoda

I

kea Hrvatska je u samo pet mjeseci prošle godine ostvarila prihod od 238,5 milijuna kuna. Ikea Hrvatska lani je, podsjetimo, kupcima otvorila vrata tek 21. kolovoza. Ostvareni neto gubitak, s obzirom na ulaganja u početak poslovanja, iznosio je 53,1 milijun kuna. Cilj hrvatske Ikee je ostvarivanje godišnjeg prihoda od 450 milijuna kuna što, sudeći po ovim podacima, ne bi trebao biti problem.

12

Svibanj 2015.

www.jatrgovac.hr

Pad prihoda Vindije rihodi varaždinske Vindije u 2014. spušteni su 7,1% posto te su iznosili 2,58 milijardi kuna.

Istovremeno, dobit je porasla čak 42%, na 16,5 milijuna kuna, dok je broj zaposlenih smanjen za 4,1%, na 1.014 radnika.

Druga najveća tvrtka u grupi, Koka, lani je smanjila prihode za 6%, na 1,2 milijarde kuna, dok je dobit porasla 9,3%, na 3,4 milijuna kuna. Broj zaposlenih

Lidl utrostručio izvoz hrvatskih proizvoda

D

iskontni trgovački lanac Lidl u prvom je tromjesečju ove godine ostvario izvoz hrvatskih proizvoda na inozemna tržišta u kojima posluje u vrijednosti od gotovo 1,3 milijuna eura. U odnosu na prvo tromjesečje 2014. godine, riječ je o gotovo tri puta većem izvozu. Zdenka, Atlantic Trade, Printgrupa i Gavrilović su neki od Lidlovih dobavljača i partnera koji su ostvarili najveći porast u izvozu u odnosu na prošlu godinu. Trenutno se kroz Lidlovu mrežu hrvatski proizvodi najviše izvoze u Sloveniju,

Bugarsku, Mađarsku, Češku, a u planu su Španjolska i Portugal te druge zemlje Europe.

Izvoz lani rastao 9%, a uvoz 4,5%

H

rvatski robni izvoz u prošloj je godini iznosio 79,1 milijardu kuna, što je 9% više u odnosu na ukupni izvoz ostvaren u 2013. godini, dok je uvoz istovremeno porastao za 4,5% i dosegnuo je iznos od 130,7 milijardi kuna. Tako je prošlu godinu Hrvatska završila s vanjskotrgovinskim deficitom u iznosu od 51,6 milijardi

Saponia povećala prodaju

kuna ili 1,6% nižim u odnosu na 2013. Pokrivenost uvoza izvozom je, pak, za cijelu 2014. iznosila 60,5%, naspram 58,1% pokrivenosti iz 2013. Glavnina robne razmjene ostvarena je s ostalim članicama EU, na koje “otpada” gotovo 64% ukupnog hrvatskog robnog izvoza te još značajnijih 76,7% robnog uvoza u 2014. godini.

•••

U prva tri mjeseca ove godine osječka Saponia ostvarila je ukupne prihode od 161,3 milijuna kuna, što je rast od 11% u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prihodi od prodaje ostvareni su u iznosu od 157,8 milijuna kuna i bilježe rast od 10%. Ukupni rashodi promatranog perioda iznose 157,3 milijuna kuna, dok je dobit prije oporezivanja od 4 milijuna kuna za 3% veća nego lani.

www.jatrgovac.hr

JUB s vama već 140 godina

smanjen je 3,2%, na 1.547. Slavonskobrodski Vindon zabilježio je pad prihoda na 168 milijuna kuna ili 3,8%, dobit je prepolovljena na 3,9 milijuna kuna, a broj zaposlenih smanjen 12,6%, na 242. Rast zapošljavanja vidljiv je jedino u Vindija Trgovini, u kojoj je krajem prošle godine radilo 257 ljudi. Prihodi ove tvrtke pali su 1,7%, na 145 milijuna kuna, uz dobit od 40.200 kuna.

JUB Trgovina i promet, d.o.o., Zagreb, Ulica hrvatskih branitelja 11, 10430 Samobor | Član grupe JUB

P

Zdravlju i okolišu neškodljiva unutrašnja zidna boja Svibanj 2015.

13

Društveno odgovorno poslovanje Završena prva Futura A akademija u 2015. godini

Z

avršena je prva od četiri u nizu ovogodišnjih Agrokorovih Futura A akademija, u kojoj će do kraja godine sudjelovati 130 sudionika iz svih kompanija Agrokor koncerna. Futura A, program Agrokor akademije, edukacijski je program namijenjen odabranim, mladim i visoko obrazovanim zaposlenicima iz cijele regije, s ciljem upoznavanja

“Neka odrastanje bude dječja igra”

korporativne organizacije, poslovanja i kulture. Do danas je održano 26 programa Future A, koje je prošlo više od 900 perspektivnih mladih zaposlenika Agrokor koncerna. Ovogodišnja Futura posebna je i po tome što su u njoj po prvi puta sudjelovali i zaposlenici Mercatora, koji su dali svoj dodatan doprinos ovom regionalnom programu.

METRO Zvijezda zajednice

N

IVEA i ove godine nastavlja s provođenjem projekta društvene odgovornosti “Neka odrastanje bude dječja igra” u suradnji sa Savezom društava Naša djeca Hrvatske. U sklopu ovogodišnjeg projekta NIVEA će donirati 150.000 kuna Savezu DND za provođenje programa edukacije volontera koji djeluju u 96 Društava Naša djeca iz cijele Hrvatske te za organizaciju radionica za roditelje na temu poticanja dječje kreativnosti i razvoja kroz igru.

Na edukacijama i radionicama poseban naglasak bit će stavljen na popularne igre djece Europe.

METRO nagrađuje poduzetnika koji doprinosi zajednici

P

očetkom svibnja otvorene su prijave za projekt METRO Zvijezda zajednice kojim ovaj trgovački lanac želi pronaći poduzetnika koji doprinosi boljitku zajednice u kojoj živi i posluje. Pobjednik, koji će biti poznat najesen, osvojit će 50.000 kuna za razvoj poslovanja. Na natječaj se mogu prijaviti mali i srednji poduzetnici, a mogu ih prijaviti i zaposlenici te sugrađani. Prijave su otvorene do 31. svibnja na Facebook i internetskoj

Diplomirala druga generacija METRO Akademije

Z

aposlenicima METRO Cash & Carry Hrvatska, polaznicima druge METRO akademije, sredinom svibnja su dodijeljene diplome. Devetnaest zaposlenika završilo je jednogodišnju edukaciju koja programom Liderstvo za rast, razvijenim u suradnji s Oxford Leadership Academy, osposobljava zaposlenike za napredovanje

14

Svibanj 2015.

na više funkcije unutar tvrtke. Svi predavači na Akademiji zaposlenici su tvrtke, a među njima su i članovi Uprave METRO-a, direktori sektora i veleprodajnih centara.

Od jeseni će se zaposlenicima veleprodajnih centara u METRO Akademiji pridružiti i kolege iz odjela nabave, marketinga, financija, prodaje te ostalih odjela.

stranici METRO-a te pisanim putem na adresu Jankomir 31, 10090 Zagreb. Deset finalista birat će građani glasovanjem na internetskoj stranici METRO-a, a Zvijezdu zajednice odabrat će stručni žiri u kojem će biti i prošlogodišnji pobjednik, Miroslav Vrankić, osnivač i predsjednik Uprave tvrtke E-glas. Cilj projekta Zvijezda zajednice jest ukazati na pozitivne promjene koje poduzetnici svojim djelovanjem stvaraju u društvu.

Suradnja Podravke i Sveučilišta u Zagrebu

P

redsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić i rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras potpisali su Sporazum o suradnji Sveučilišta u Zagrebu i Grupe Podravka. Suradnja će se razvijati u smjeru povezivanja znanstvenika Sveučilišta i stručnjaka Grupe Podravka pa će se tako određeni dijelovi Sveučilišta povezati s Podravkom za prehrambeni, odnosno s Belupom za farmaceutski dio, a sve radi inovacija i transfera tehnologija.

www.jatrgovac.hr

Sudjelujte u natječaju za nagradu B2B SUPERPRODAVAČ GODINE

B 2B S U P E R PR O D A VAČ

2015.

Časopis Poslovni savjetnik bira i dodjeljuje nagrade najboljim hrvatskim B2B prodavačima - B2B SUPERPRODAVAČ 2015.

Nikada kao sada nije bilo toliko važno zadržati postojeće klijente i produbiti poslovni odnos s njima, ali isto tako i privući nove klijente koji će Vas prepoznati kao kvalitetno rješenje. S druge strane prodaja je vještina, prodaja nije nešto s čim se morate roditi niti je super prodavač genetski predodređen.

S tom misli i potrebom za što boljim prodajnim vještinama, rezultatima te metodama privlačenja novih klijenata, odlučili smo nagraditi najbolje hrvatske B2B prodavače te s javnošću podijeliti njihova iskustva, rezultate i metode prodaje, predstaviti ih osobno kao i tvrtke u kojima rade.

ORGANIZATOR

Časopis Poslovni savjetnik zajedno s tvrtkom Heraklea, provest će mystery calling - tajni kupci će zvati tvrtke, slati elektronske poruke prodavačima te ih pitati razna pitanja i tražiti određene informacije vezane uz njihove proizvode i usluge bez obzira na vrstu djelatnosti. Cilj je svega utvrditi koliko su B2B prodavači ljubazni, proaktivni, stučni, vješti i snalažljivi, imaju li potencijala za unapređenje svojih sposobnosti, te na kojim područjima.

Na temelju prikupljenih nominacija i provedenog istraživanja izabrat će se i dodijeliti godišnja nagrada B2B SUPERPRODAVAČ za 2015. godinu koji/a će biti proglašen/a na konferenciji SUPERPRODAVAČ 26.11.2015. godine u Zagrebu u sklopu SUPERPRODAVAČ PARTY-ja u Vertigo baru.

Nagrade će se dodijeliti u tri jednako vrijedne kategorije - B2B SUPERPRODAVAČ za male tvrtke, srednje tvrtke te za velike tvrtke. Na natjecanje se možete prijaviti osobno, ili vas mogu nominirati vaše kolege putem ovog nominacijskog listića, najkasnije do 1.9.2015. godine.

PARTNER

MEDIJSKI POKROVITELJI

online



PRIJAVNICA

Ime i prezime nominirane osobe: _____________________________________________________ Funkcija/poslovna pozicija: __________________________________________________________ Tvrtka u kojoj radi: _________________________________________________________________

B2 B SUPERPRODAVAČ GODINE Organizator:

Partner projekta:

Adresa tvrtke: _____________________________________________________________________ Tel./Fax: ________________________________ e-mail: ___________________________________

 Da, želim sudjelovati u natječaju B2B Superprodavač godine Potpis:

Nominirati se može osobno ili vas nominirati može bilo tko od vaših kolega/prijatelja najkasnije do 1.9. 2015.

Ispunjeni listić molimo dostaviti na fax. 01/48 36 099 ili na e mail: info@poslovni-savjetnik.com Više informacija možete dobiti na broju telefona 01/4921-742

Promocije Umaški ATP turnir postaje Konzum Croatia Open Umag

D

irektor marketinga Konzuma Josip Grgić i direktorica korporativnih poslova Istraturista Arlen Brozić potpisali su Ugovor o generalnom sponzorstvu prema kojem Konzum postaje novi naslovni sponzor najstarijeg hrvatskog ATP turnira, koji se po 26. put održava u Umagu od 17. do 26. srpnja, a nosit će ime Konzum Croatia Open Umag. Uz Konzum, turnir su sponzorstvom podržale i Agrokorove kompanije Jamnica, PIK Vrbovec, Ledo, Zvijezda i Agrolaguna. Turnir je lani pratilo 11,9 milijuna gledatelja te je ostvareno više do 700 sati u internacionalnom prijenosu.

Ledo proglasio praznik sladoleda

U

počast najomiljenijoj slastici, Ledo je ove godine proglasio novi “praznik” praznik sladoleda. Ime mu je SladoleDan, a proslavljen je prvi puta 23. svibnja u parku Maksimir čime je službeno otvorena nova sladoledna sezona. Protagonisti prvog SladoleDana bili su Ledo Medo i ostale sladoledne zvijezde, a proslava je bila namijenjena svim ljubiteljima sladoleda. Za njih su pripremljene brojne zabavne igre: mali nogomet, skakanje u vrećama, preskakanje užeta, štafeta s kornetima, hula hoop i limbo dance. Inače, u novu sladolednu sezonu Ledo je ušao s 35 novih sladoleda.

PIVSKA INOVACIJA

Ožujsko pivo s termo osjetljivom etiketom

U

susret nadolazećim ljetnim vrućinama i sparinama, Ožujsko pivo u popularnoj je pivnici “Pivana” predstavilo glavnu inovaciju ove ljetne pivske sezone. Okupljenim novinarima predstavljena je jedinstvena termoetiketa koja pokazuje kada je omiljena Žuja idealna za konzumaciju. Termoetiketu su predstavili kreativni direktor marketinške agencije BBDO Almir Okanović i Rene Bitorajac, jedan od slavnih Žujinih likova, te direktor marketinga Zagrebačke pivovare Darko Ivančević.

Nova termoetiketa i limenka ovog će ljeta promijeniti

kulturu uživanja u omiljenom pivu kod svih ljubitelja Žuje. Zahvaljujući posebnoj tehnologiji termoosjetljive tinte COLD EDGE koja reagira na temperaturu, etiketa tijekom hlađenja piva postupno mijenja boju iz bijele u plavu te signalizira potrošaču da je pivo idealno ohlađeno. Etiketa će biti aplicirana na staklene boce i limenke Žuje.

dm green city project u Puli

Poruke Louise Hay na Jana bočicama

U

prekrasnoj atmosferi uz projekciju čarobnih leptira u galeriji Velvet, početkom svibnja predstavljena je nova edicije bočica Jana “Voda s porukom” s novim inspirativnim porukama koje su u posljednje dvije godine postale svojevrsni

16

Svibanj 2015.

zaštitni znak Jana brenda. Nove bočice krase poruke ljubavi, zdravlja, pozitivnih misli i afirmacija autorice Louise Hay, najpoznatije svjetske lifecoach trenerice i začetnice ideje da se pozitivnim stavom može promijeniti čovjekova stvarnost.

d

m je s građanima na pulskom Forumu obilježio Međunarodnu godinu svjetlosti. dm green city project ove je godine posvećen temi svjetlosti. Sportaši i glazbenici pridružili su se građanima i saznali kako doprinijeti očuvanju vlastitog zdravlja i zaštiti okoliša. Predstavnici Udruge slijepih Istarske županije građanima su, uz pomoć košarkašica ŽKK Pula, skrenuli pozornost na prepreke s kojima se u svakodnevnom životu susreću slijepe i slabovidne osobe.

www.jatrgovac.hr

Juicy u kampanji “Doručak je serviran”

D U Zagrebu obilježen stoti rođendan slavne Coca-Coline bočice

omaći brend voćnih sokova i napitaka Juicy nastavlja odgovornu kampanju promocije važnosti doručka za formiranje prehrambenih navika koje omogućuju zdrav i kvalitetan život, a ove godine uz pomoć našeg legendarnog sportaša Gorana Ivaniševića i dodatno pojačava trud u osvješćivanju građana o blagotvornom i dugoročno pozitivnom utjecaju prvog i najvažnijeg obroka u danu. Novom kampanjom “Doručak je serviran” Juicy želi direktno utjecati na povećanje konzumacije doručka u Hrvatskoj.

Z

agreb je bio domaćin velike rođendanske proslave kojom je obilježeno stotinu godina Coca-Coline staklene bočice. Po svoj je primjerak te legendarne i po mnogočemu jedinstvene bočice došlo je više od tri tisuće Zagrepčana, a proslavi su bili nazočni i brojni poznati. Iva Šulentić kao Marilyn Monroe i Ivan Šarić kao Elvis Presley bili su domaćini svim gostima koji su se zabavljali na Cvjetnome trgu u želji da zajednički obilježe prvih 100 godina Coca-Coline staklene bočice.

“Žvači jer to promjenu znači”

B

rend žvakaćih guma Orbit i Hrvatska komora dentalne medicine krenuli su s najavljivanom kampanjom “Žvači jer to promjenu znači”. Tijekom svibnja i lipnja 2015. godine tvrtka Wrigley će za svaki prodani paketić guma za žvakanje Orbit donirati 5 lipa za zdravlje dječjih zubi. Prikupljenim sredstvima Orbit će po osnovnim školama diljem Hrvatske, uz pomoć stomatologa koji su članovi Hrvatske komore dentalne medicine, organizirati preglede zdravlja zubi dvanaestogodišnjaka - dobne skupine čije je oralno zdravlje najugroženije.

Besplatan PRO+ paket*: Drveni pod, senzori za parkiranje, radio bluetooth® mp3, tempomat, maglenke, senzori za kišu 4 godine jamstva**, 4 godine besplatnog održavanja** Prosječna potrošnja: 4,2 - 9,5 l/100 km. Emisija CO2: 110 - 234 g/km. Slike automobila su simbolične. * Besplatan PRO+ paket dobiva svaki kupac lakih gospodarskih vozila na kojima je paket dostupan pri kupnji uz Renault Financiranje. Senzori za kišu ne vrijede pri kupnji novog vozila Kangoo Express. Drveni pod i senzori za parkiranje ne vrijede za model Master Šasija. * * Jamstvo od 4 godine i besplatno održavanje od 4 godine obuhvaća 2 godine tvorničkog jamstva i produljeno jamstvo za 3. i 4. godinu ili 150 000 km, a vrijedi do ispunjenja prvog od dvaju navedenih uvjeta pri kupnji uz Renault Financiranje.

Renault preporučuje renault.hr www.jatrgovac.hr 17 Svibanj 2015.

Medijski barometar trgovačkih lanaca

Poslovanje i prava potrošača Najveći dio od ukupno 394 objave zabilježene u travnju odnosio se na temu poslovanja, no značajan dio medijskog prostora poklonjen je i pravima potrošača

P

oslovanje, poslovni planovi, rezultati, analize tržišta ponovno su najzastupljeniji u publicitetu vezanom za trgovačke lance, a malo se više medijskog prostora dalo i tematici vezanoj za prava potrošača. Vodeći je Konzum, i to ponovno na “sigurnoj” udaljenosti od drugoplasiranog Lidla, za razliku od prošlog mjeseca kada je razlika između ovog vodećeg dvojca bila u samo dvije objave i to u korist Konzuma. Spar je u odnosu na prošli mjesec nazadovao za jedno mjesto te je sada na četvrtom, a Plodine su napredovale za dva te su mjesec zaključile na trećemu mjestu.

RADINOST TRGOVACA O Konzumu se najviše pisalo o poslovanju, poslovnim planovima, rezultatima.

Na poslovnom su doručku, koji je organizirao Poslovni klub slovensko-hrvatskih gospodarstvenika, između ostalog prezentirani rezultati poslovanja Konzuma i Mercatora šest mjeseci nakon Agrokorove akvizicije Mercatora. Na svih pet tržišta Adria regije, koju čine Hrvatska, Slovenija, BiH, Srbija i Crna Gora, Konzum i Mercator ostvaruju ukupno šest milijardi eura prihoda. Najavljene su i neke nove investicije, poput gradnje distributiv-

18

Svibanj 2015.

dijskog prostora dalo pravima potrošača. Magazin Like! je napravio istragu koliko nas zapravo koštaju proizvodi koje nam prezentiraju kao besplatne. Na temelju tog je istraživanja otkriveno da se u većini trgovačkih lanaca proizvodi s oznakom gratis ipak naplaćuju pa je na teren izašla inspekcija Ministarstva gospodarstva koja je naišla na navedene nepravilnosti.

Takvo postupanje trgovaca smatraju nepoštenom, to jest zavaU travnju su veći udio objava ravajućom praksom te u svim tematskim sklopovima će se protiv takvih imali tiskani mediji podnijeti optužni prijedlozi, a novčane kazne kuna, što je rast od 4,6% idu od 10 do 100 tisuća u odnosu na godinu prije. kuna. Bilo je riječi i o ciMediji su prenijeli vijest i o jenama koje završavaju s završetku ovogodišnjeg do“,99”, te kako iste trgovcima nacijskog programa zaposlenika ‘’Više za zajednicu!’’ donose dodatni profit. U u kojem je Lidl u ime svojih travnju se više objavljivalo u tiskanim medijima zaposlenika uručio ukupno (61%), a oni koji su poje88 donacija. dinačno najviše objavljivali su redom dnevnici: 24 sata, OBJAVE I MEDIJI U travnju je zabilježeno Jutarnji list, Slobodna Dalukupno 394 objave, a najmacija. Veći udio objava u više se njih odnosilo na svim tematskim sklopoviposlovanje (poslovni rezulma imali su tiskani mediji. tati, uprava, analize tržišta). Najveća razlika zabilježena Slijedi tematika vezana za je za asortiman i cijene asortiman i cijene, dok se proizvoda (75,2% u korist malo povećao udio objava tiskovina), a minimalna je vezan za promidžbene akrazlika zabilježena u temativnosti. Općenito se kroz tici vezanoj za promidžbu i cijeli mjesec malo više mesponzorstva. nih centara u Beogradu, Ljubljani i Sarajevu te novi koncept trgovačkih centara.

O Lidlu se najviše pisalo vezano za asortiman i cijene proizvoda, a zatim o poslovanju. Na već spomenutom poslovnom doručku bilo je riječi i o Lidlu koji je sve veća konkurencija Konzumu te je na istim tržištima ostvario milijardu eura prihoda. Plodine su objavile poslovne rezultate za prošlu godinu prema kojima su im prihodi 3,4 milijarde

Trgovački lanci broj objava travanj 2015.

Konzum

156 Lidl

104 Plodine

76 Spar

74 Mercator

50 Tommy

47 Kaufland

45 Billa

41 Diona

14 Getro

7 NTL

3 Kerum

2

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancima Poslovanje

31,47% Asortiman, cijene

29,7% Promidžba i sponzorstva

21,83% Ostalo

11,68% Usluge i odnos prema kupcima

5,33%

Ines Kovačić PressCLIPPING www.jatrgovac.hr

www.jatrgovac.hr

Travanj 2015.

19

Puls sektora

Ivan Junaković

Client Business Partner Adriatic, ACNielsen ivan.junakovic@nielsen.com

JE LI USPORAVANJE PADA ujedno znak oporavka?

Usporavanje ukupnog pada sektora robe široke potrošnje, značajan skok rasta potrošačkog optimizma te oporavak (koliko god simboličan) BDP-a, svakako su razlozi za umjeren optimizam. No, ti pozitivni impulsi sami po sebi neće biti dovoljni za značajniji i ozbiljniji oporavak

O

ve godine mnogi su “kuburili” s virozama i prehladama.

Možda je i vas zakačilo? Mene jest. Obično uzmem dan-dva slobodno, odležim (koliko posao dozvoli), pripremim dovoljno čaja/ meda/limuna/Lupoceta i – čekam da prođe. Pripremim se na još dan-dva kašljucanja i - gotovo. E, ne i ove godine. Trebalo mi je više od tri tjedna da se riješim kašljanja, temperatura se vraćala u dva navrata. Razlog? Kriva procjena. Nakon što je pala temperatura, pretpostavio sam da će biti kao i

uz opasnost da nam opet “skoči fibra” ako je Zoran Vakula u krivu pa nam očekivanja od sezone pokvari loše vrijeme?

događaj jesu predsjednički izbori, čije su rezultate i eventualne posljedice i mediji popratili s dozom optimizma.

Možda je utjecala blaga i topla zima (i niži izdaci za grijanje)? Štogod bili uzroci - nadajmo se da će potrajati.

Prema drugom Nielsenovom istraživanju, Shopper Trends studiji, koja prati promjene u potrošačkim navikama, kupci su ove godine primijetili da su cijene robe široke potrošnje stabilne (26% ispitanika, u odnosu na 10% lani, i samo 1% u 2013.), a prvi put zabilježen je i odgovor da – padaju (2%). U odnosu na lani kupci su skloniji štedjeti

OPTIMIZAM S POKRIĆEM? Blagi porast optimizma? Prema Nielsenovom indeksu povjerenja potrošača, u prvom tromjesečju zabilježen je skok od devet postotnih bodova!

Ne da Hrvatska nije na začelju, nego nismo niti među pet najpesimističnijih (ne sjećam se je li to ikad zabilježeno). Šlag na kraju je još i činjenica da smo optimističniji od susjeda (Slovenaca i Trgovačke marke, promocije i Srba). Otkud ta “lavina” inovacije utiru put rastu maloprodaje optimizma? Proučavajući odgovore na pitanja u inače. No, ovogodišnje viroze bile su samom istraživanju, pomak se duguje “žilavije”, tražile su temeljitiji tretman. prelasku iz “loše” u “ne baš dobru” Je li naznaka oporavka tržišta (pozonu, iako ima i otvoreno optimirast, iako simbolički, BDP-a u prvom stičnih odgovora. Otprilike, kao kad tromjesečju) znak da je “gospodarska te netko pita kako si, a ti umjesto viroza” na izmaku? Je li blagi porast “loše”, odgovoriš “tako-tako”. A što optimizma potrošača tek prerano se dogodilo početkom godine? Jedno probuđena nada? Hoćemo li za koji je promjena poreznih osnovica, što kvartal moći pričati o krizi u perfekje zaposlenima donijelo nešto veće tu? Ili ćemo “kašljati” do kraja godine, plaće (a koga to ne bi veselilo). Drugi

20

Svibanj 2015.

www.jatrgovac.hr

25% udio prodaje koji se realizira putem promocija tako što će aktivnije tražiti promocije i kupovati veće količine (s “gratisima” ili velika pakiranja), dok su prijašnjih godina češće odgovarali kako planiraju – općenito manje trošiti i kupovati.

Sklonost kupovini trgovačkih marki također je u porastu. No, ono što jest konstantno je očekivanje “snižene cijene” kao omiljenog oblika promo-

PREHRANA POD POVEĆALOM ukupni im je promet 0,1% niži. Rast Unutar obrađenih 75 prehrambenih trgovačkih robnih marki značajan je, kategorija (uz napomenu da nisu osim spomenutih jogurta i vina, u uključene velike skupine poput kruha kavi i siru, a manje padaju od proii peciva, svježeg voća i povrća, jaja, zvođačkih u mesnim prerađevinama brašna, šećera), 10 najvećih čini poloi mlijeku. Osim čokolada, trgovačke vicu ukupnog prometa. To su redom: marke bilježe značajan pad u gazirasvježe meso, trajne i polutrajne mesne nim sokovima, zbog značajnih cjeprerađevine, pivo, mlijeko, sir, kava, novnih rezova i akcija proizvođačkih čokolade, jogurt, vino i marki (prosječno su čak 23% niže gazirani sokovi, a među nego lani).

Vrijednosni udio trgovačkih marki u njima veću financijsku Sljedećih 10 kategorija ostvaruje oko prehrani je 20%, a u neprehrani 21% realizaciju bilježe samo 20% prometa u promatranim previna (+4%) te jogurti hrambenim kategorijama. Tu su keksi, cije (za veliku većinu je to prvi izbor). (mršavih +0,2%), uz značajno više voda, jaka alkoholna pića (JAP), konDruga poželjna promocija je “gratis stope količinskog rasta (vina +7%, zervirano i ukiseljeno povrće, sokovi, količine”. a jogurti +2%). I dok kod vina proivrhnja, ulja, male čokolade (prutići), Slika hrvatske maloprodaje zasad ne zvođačke marke rastu ruku pod ruku maslac i margarin te bomboni. Ovdje ocrtava takve optimistične vizure. s trgovačkim, kod jogurta sav rast ima nekoliko pozitivnih – keksi su Početak godine i dalje donosi pad dolazi upravo od – trgovačkih robnih u financijskom plusu 3,9% (unatoč prometa, iako ublažen u odnosu na marki. Prosječna cijena litre vina ove prosječno većim cijenama od 0,6%), i kraj prošle godine. Pa je tako ukupna to zbog rasta proizvovrijednosna prodaja prehrambenih Količinska prodaja prehrane u periodu đačkih marki. Slično kategorija (uključujući i alkoholna kao kod čokolada – prosinac-ožujak manja je za 3,9% i bezalkoholna pića) u razdoblju brendirani proizvodi prosinac 2014. – ožujak 2015. (s nisu mijenjali cijene, uključenom procjenom diskontera) je godine za oko 1 kunu niža nego a trgovačke robne marke su ih digle manja za 0,5% u odnosu na lani, dok lani, a litre jogurta oko 30 lipa. Jedino 1% pa su shodno tome proizvođačke je količinska prodaja manja za 3,9%, a još svježe meso bilježi količinski rast marke digle kategoriju u značajnijoj prosječne cijene – ukupno veće 3,5%. od 1%, ali i vrijednosni pad od 1% mjeri nego trgovačke. JAP je ostvario Neprehrambene kategorije u raz(cijene su u prosjeku niže oko 2%). rast od 13%, bomboni 5%, ulja 1,5% doblju siječanj 2015. – veljača 2015.

Kategorije kod kojih je povećanje (unatoč nešto višim cijenama), konostvarile su 1,5% manji promet nego prosječnih cijena donekle ublažilo fizervirano povrće 1%, a vode su na u istom razdoblju lani (vrijednosno). nancijski pad su pivo, kava i čokolade. +0,1% (prosječne cijene su rasle, koSudeći po tome, trebat će još Zanimljivo, kod čokolada brendirani ličinska prodaja pala). Vrhnja bilježe vremena da se optimizam proizvodi bilježe 0,6% veću količinsku rast količinske prodaje od 1%, ali su s početka priče prelije u prodaju, no zbog prosječno manje zbog nižih prosječnih cijena realizirali potrošačke košarice. cijene (zbog akcija ili većih pakiranja) manji financijski promet od 1,7%, dok sokovi, male čokolade te maslaci i margarini još uvijek zbrajaju minuse.

U ovoj skupini kategorija trgovačke robne marke bilježe rast u svim, osim malih čokolada (prutića), gdje su brendovi zadržavanjem razine cijena uzeli dio prodaje trgovačkim robnim markama te ublažili pad kategorije.

Od ostalih kategorija vrijedi izdvojiti one sa značajnim rastom, poput čipsa (+14%, unatoč većim cijenama, zahvaljujući u sličnoj mjeri proizvođačkim i trgovačkim markama), čaja 8% (uz sličnu razinu cijena i zahvaljujući brendovima), zatim su tu kikiriki i koštunice s 12% (trgovačke robne marke), rashlađeni deserti s 13%, smrznuta tijesta s 10%, energetski napici i bujoni s po 17% te kroasani s 15%. U ovoj skupini imamo zanimljivih primjera – kikiriki raste zbog trgovačkih marki (niža cijena u odnosu na više www.jatrgovac.hr

Svibanj 2015.

21

Puls sektora proizvođačke), smrznuta tijesta – trgovačke robne marke rastu, unatoč višim prosječnim cijenama (jer su i dalje 40% jeftinije), bujoni rastu – dijelom zbog niske cijene TRM, dijelom zbog nižih cijena brendova, a dijelom zbog inovacija (bujoni u želatini), energetska pića dižu TRM i brendirani proizvodi – jedni i drugi nižim prosječnim cijenama itd.

STANJE U NEPREHRANI Slično kao kod prehrane, i kod neprehrane 10 najvećih kategorija ostvaruje više od 50% ukupno zabilježenog prometa. Deterdženti za pranje rublja ostvaruju 0,6% nižu prodaju, a cijene su u prosjeku 8% više (no ovdje se radi većim dijelom o uvođenju novih, koncentriranijih vrsta deterdženata), oplemenjivači rublja bilježe pad iznad 10%, nižu prodaju imaju i šamponi, zubne paste, dezodoransi, no rast od 2% bilježi toaletni papir (uz prosječno 3% više cijene), kuhinjski ručnici 3% te sredstva za čišćenje 3% (uz prosječno niže cijene i značajniji količinski rast). I dok kod deterdženata trgovačke robne marke bilježe rast (vrijednosni i količinski, unatoč višim prosječnim cijenama), dotle kod toaletnog papira sav rast dolazi od proizvođačkih marki (8%, uz veće cijene), popraćen padom prodaje trgovačkih marki (-11%, uz veće cijene). Još jedna zanimljivost – prosječna cijena trgovačkih marki toaletnog papira još lani bila je u prosjeku 10% niža od proizvođačkih, a sad je prosječna razlika svega 5%. Sredstva za čišćenje rast duguju isključivo trgovačkim robnim markama – one rastu više od 30% (i niže cijene), dok brendovi padaju 5% (uz više cijene). Kuhinjski ručnici – ovdje također trgovačke robne marke generiraju rast (+16%, a proizvođačke marke -10%). Od ostalih kategorija vrijedi istaknuti rast kategorije sredstava za njegu kože tijela i ruku od 14%, koja dolazi i od proizvođačkih marki (+12%) i od trgovačkih (+22%), gdje su cijene brendiranih proizvoda početkom godine niže 4%, a trgovačkih veće 9%, no one su još uvijek prosječno više od 50% jeftinije. Također, papirnate maramice su u plusu 14%, a rastu pridonose i proizvođačke i trgovačke robne marke (s tim da su cijene podjednako veće kod jednih i drugih). Kategorija sredstava za njegu

22

Svibanj 2015.

vrijeme svjedoci, žalosnu gospodarsku situaciju, izbirljive i sve educiranije kupce te uvijek prisutnu konkurenciju proizvođača i trgovaca čini se da se taj postotak u Hrvatskoj može jedino A RAST DOLAZI OD? povećavati. Još kad uzmete u obzir Konstantu zadnjih godina predstavlja da svaka promocija u prosjeku kanirast trgovačkih marki – u prehrani balizira trećinu vaše redovne prodaje ostvaruju 20%, a u neprehrani 21% te da dio ide trgovcu, zaključak je da vrijednosnog udjela. Što je posebno treba provoditi “pametne” promocije, zanimljivo – brže im rastu vrijednosni koje će privući i “nagraditi” kupca, ali neće nagrizati Neprehrana je u prva dva mjeseca 2015. profitabilnost.

Ipak, tek se rijetki ostvarila pad vrijednosti od 1,5% proizvođači odlučuju investirati udjeli nego količinski jer u mnogim u alate za analize isplativosti ili prakategorijama mogu povećavati cijene vilnog cjenovnog pozicioniranja, a bez da kompromitiraju rast, a zbog ra- većim dijelom se takve odluke donose zlike u odnosu na cijene brendiranih na osnovu internih informacija. Treća proizvoda. Druga je značajka – rast komponenta rasta mogu (smijem li prodaje kroz promocije. U Hrvatskoj reći – i moraju) biti inovacije. Ponese na promocijama ostvari otprilike kad se radi o novom okusu, drugi put četvrtina ukupne prodaje (slično kao o novoj ambalaži ili tipu pakiranja, u Sloveniji), no to je još uvijek manje a nekad o posve novim proizvodinego na nekim susjednim tržištima. ma. Inovacije su važna komponenta Uz cjenovni rat kome smo već neko kategorija poput čokolada, ali mogu

usana bilježi rast od 19% - brendirani proizvodi rastu 22%, uz prosječno niže cijene (trgovačke robne marke ostvaruju rast od 4%).

www.jatrgovac.hr

23% cjenovni rez kod gaziranih sokova EDUKACIJA I ANALITIKA Usporavanje ukupnog pada sektora robe široke potrošnje, značajan skok rasta potrošačkog optimizma te oporavak (koliko god simboličan) BDP-a, svakako su razlozi za umjeren optimizam. No, jednako kao i kod viroze s početka priče, mišljenja sam da “dva andola, čaj i limun” neće tek tako donijeti ozdravljenje, odnosno da ti pozitivni impulsi sami po sebi neće biti dovoljni za značajniji i ozbiljniji oporavak. Trebat će vremena da se potrošači odluče (tj. da uopće imaju što) više trošiti. Uz konstantan rast trgovačkih robnih marki, koje i dalje imaju više nego dovoljno prostora za rast (razlika u cijeni u odnosu na brendove te uz educirane kupce, koji traže promocije - sniženja, gratise...), sve će više u fokus dovoditi provedbu “pametnih” promocija i ispravno cjenovno pozicioniranje. Uz sve to važno je naglasiti i valjano upravljanje policama. Moderne metodologije omogućavaju praćenje promocija u više od 1.000 objekata u razdoblju od dvije godine (više od 100.000 promatranja), koja pružaju precizan uvid u ponašanje proizvoda na promocijama (vlastitim i konkurentskim snižavanjima cijena). Uzimaju se u obzir trgovački popusti (kroz kupone, Kod vodećih 10 kategorija prehrane kartice lojalnosti jedino vino i jogurti imaju vrijednosni rast i slično), kojih ponekad potrošači oživjeti i “dosadne” kategorije, kao što nisu niti svjesni. Sve to dodatno pojaje nedavno bio slučaj s bujonima. No, čava složenost upravljanja cijenama i znate li da jedva 10% novih proizvoda promocijama. Imperativ je modernih dočeka drugi rođendan, a manje od kompanija, proizvođača, ali i trgova1% ih se pokaže uspješnima? ca, ulagati u educiranje i analitičke

O Nielsenu: Nielsen je globalna informacijska i medijska kompanija s vodećim tržišnim položajem u marketingu i tržišnim informacijama, mjerenju televizijske gledanosti i ostalih medija, 'online' istraživanjima te istraživanjima mobilne industrije. Na tržištu je već 130 godina, u preko 100 zemalja svijeta, i najpoznatija po osmišljavanju koncepta tržišnog udjela, što je osnovno mjerilo uspješnosti većine kompanija i danas.

U Hrvatskoj ACNielsen stavlja naglasak na praćenje maloprodaje (podatke i usluge iz panela trgovine), no kli-

www.jatrgovac.hr

jentima nudi i druge alate za bolje poslovno odlučivanje, poput alata za upravljanje prostorom i upravljanje kategorijama (Spaceman, Store Planner), modele za evaluaciju i planiranje cijena i promo-aktivnosti (Analytic Consulting), kao i cijelu paletu ad-hoc studija, dok AGB Nielsen nudi praćenje gledanosti medija i uspješnosti medijskog oglašavanja.

alate za praćenje promocija i strategiju razvoja cijena. Oni koji to provode, pričaju o uspjehu. I ostvaruju rast, krizi unatoč.

Semafor kretanja vrijednosne prodaje 10 najvećih kategorija neprehrane (siječanj 2015. – veljača 2015.)

1.

Deterdženti za pranje rublja

-1%

2.

Toaletni papir

2%

3.

Dječje pelene

-5%

4.

Higijenski ulošci i tamponi

-1%

5.

Sredstva za čišćenje

3%

6.

Kuhinjski papirnati ručnici

3%

7.

Paste za zube

-7%

8.

Dezodoransi

-6%

9.

Šamponi za kosu

-5%

10.

Olemenjivači rublja

-10%

Izvor: Nielsenov panel trgovine

Semafor kretanja vrijednosne prodaje 20 najvećih kategorija prehrane (prosinac 2014. – ožujak 2015.)

1.

Svježe meso

-1%

2.

Trajne i polutrajne mesne prerađevine

-2%

3.

Pivo

-1%

4.

Mlijeko

-7%

5.

Sir

-6%

6.

Kava

-2%

7.

Čokoladne table

0%

8.

Jogurt

0%

9.

Vino

4%

10.

Gazirani sokovi

-5%

11.

Keksi

4%

12.

Voda

0%

13.

Jaka alkoholna pića

13%

14.

Konzervirano i ukiseljeno povrće

1%

15.

Voćni sokovi

-2%

16.

Vrhnje

-2%

17.

Ulja

2%

18.

Male čokolade (prutići)

-2%

19.

Maslac i margarin

-2%

20.

Bomboni

5%

Izvor: Nielsenov panel trgovine

Svibanj 2015.

23

Intervju

USMJERENOST

na zaposlenike i potrošače Kod svih zaposlenika kontinuirano razvijamo osjećaj pripadnosti dajući im do znanja koliko su bitni za kompaniju jer smatramo da jedino zadovoljan djelatnik može svoju pozitivnu energiju prenijeti na potrošače i navesti ih da se vrate i ponove kupnju, navodi Daliborka Kranjčić, članica Upravnog odbora i glavna izvršna direktorica tvrtke KTC d.d.

K

roz sve ove godine poslovanja jedna od naših najvećih prednosti je redovno plaćanje obveza zbog čega slovimo kao jedan od najurednijih platiša na tržištu, ističe Kranjčić.

S poslovanjem ste započeli 1994. godine. Možete li se ukratko osvrnuti na protekla dva desetljeća vašega poslovanja te nam približiti koje su glavne djelatnosti tvrtke?

Da, KTC d.d. djeluje na hrvatskom tržištu već više od 20 godina, a 2014. je protekla u obilježavanju te obljetnice. Od samih početaka pa sve do danas osnovna ideja bila je zadovoljiti potrošača, maksimalno podržati domaću proizvodnju i brinuti se o zaposlenicima kao članovima obitelji. A njih danas imamo 1.100. Kako bismo sve to ostvarili u praksi, trudimo se u

“U prošloj godini KTC je povećao prihode za 6% na 1,16 milijardi kuna” svakom trenutku imati cjenovno konkurentnu robu provjerene kvalitete, osigurati kontinuitet, pratiti novitete i trendove na tržištu, proizvođačima i dobavljačima osigurati mjesto na polici i dakako redovito plaćati svoje obveze, što je kroz sve ove godine jedna od naših najvećih prednosti jer slovi-

24

Svibanj 2015.

mo kao jedan od najurednijih platiša na tržištu. I na kraju, ali sigurno ne najmanje bitno, želim istaknuti brigu o zaposlenicima. U 20 godina poslovanja kod svih zaposlenika kontinuirano razvijamo osjećaj pripadnosti dajući im do znanja koliko su bitni za kompaniju. Smatramo da jedino zadovoljan zaposlenik može svoju pozitivnu energiju prenijeti na potrošače i navesti ih da se vrate i ponove kupnju.

Za svoj rad zaposlenici su kroz osobni dohodak motivirani pri čemu su njihova primanja svih ovih godina bila isplaćena do 15. u mjesecu, nikada ni dana kasnije, a prosječna neto plaća u 2014. iznosila je 4.908 kn. Fluktuacija naših zaposlenika je minimalna, a najveće zadovoljstvo pruža činjenica što danas zapošljavamo i njihovu djecu.

Koliko dućana danas imate, u kojim sve županijama poslujete te kako su strukturirani formati prodavaonica odnosno koju sve dodatnu ponudu ovi objekti nude svojim kupcima?

Od samih početaka osnovna djelatnost bila je trgovina i ugostiteljstvo.

Kroz godine poslovanje smo proširili na benzinske postaje, poljoprivredne ljekarne i vlastitu plasteničku proizvodnju povrća. Cilj je bio omogućiti potrošaču, koji je ograničen raspoloživim vremenom, da na istom mjestu zadovolji što je moguće više svojih potreba. Danas smo prisutni u deset županija. Imamo dva trgovačka centra,

20 supermarketa, tri hipermarketa, pet manjih trgovina specijaliziranih ponuda, sedam benzinskih postaja, 17 restorana i tri caffe bara. Uz to, u portfelju se nalazi i 19 poljoprivrednih ljekarni, a njih čak sedam otvorili smo u prvom kvartalu ove godine. Na

“KTC je prvi na tržištu imao trgovačku marku, ali je odustao od tog koncepta” jadranskoj obali, u Baškoj Vodi i Makarskoj, imamo tri hotela. U sastavu križevačkog trgovačkog centra također je jedan hotel, a manje smještajne kapacitete imamo još u Virovitici i u Sokolovcu u sastavu lovišta Polum koje je u višegodišnjem zakupu tvrtke.

Krajem prošle godine ušli ste i na tržište Grada Zagreba otvorenjem hipermarketa u Sesvetama i supermarketa u Velikoj Gorici. Kako ste zasad zadovoljni poslovanjem ovoga objekta te kakva su vam očekivanja i daljnji planovi na zahtjevnom zagrebačkom tržištu?

Da, koncem prošle godine proširili smo poslovanje uzimanjem Mercatorovih objekata u najam i to u Sesvetama, Karlovcu i Velikoj Gorici. Budući da je za nas ovo iskorak na nova područja, čime smo izašli iz okvira regionalnog lanca kakvim su nas do www.jatrgovac.hr

1.100 broj zaposlenika tvrtke KTC d.d. sada percipirali na tržištu, svjesni smo da ćemo morati uložiti dodatni napor prvenstveno na području marketinga kako bi nas potrošači prepoznali, došli u naš prostor i uvjerivši se u kvalitetu postali vjerni potrošači.

Sigurni smo u to da imamo kvalitetu i cijenu te ne sumnjamo u naš uspjeh.

Prihod i broj potrošača raste iz mjeseca u mjesec i pokazuje nam da smo na dobrom putu. Osim navedenih prodajnih objekata, u travnju ove godine otvorili smo supermarket u centru Čakovca, također uzevši prostor u najam. Što se tiče daljnjih planova, ništa nije isključeno.

od 1,16 milijardi kuna što je za šest posto više u odnosu na 2013. godinu.

Bruto dobit pritom je ostvarena u

“Ove godine planiramo proizvesti 200 tona rajčice i oko 150 tona ostalih kultura” visini od 32 milijuna kuna ili za 27 posto više nego u prethodnoj godini.

S obzirom na tržišne uvjete, okruženje, konkurenciju i opću gospodarsku situaciju, s rezultatom smo više nego zadovoljni naročito kada smo i u prvom kvartalu ove godine uspjeli zadržati trend rasta prihoda od 14 posto i pritom uz ulaganja zadržali i planiranu dobit.

Možete li nam reći nešto više o svom asortimanu? Koliki je udio domaće, a koliki uvozne robe, te na koji način organizirate proizvodnju vlastite trgovačke marke?

Daliborka Kranjčić KTC d.d.

Nedavno objavljeni podaci poslovanja za 2014. pokazuju da je iza KTC-a vrlo uspješna godina te da ste na pragu liste od 10 najvećih maloprodajnih tvrtki u Hrvatskoj. Koliko su vam iznosili prihodi i dobit u 2014. godini te kako ste zadovoljni ostvarenim rezultatima?

U prošloj godini ostvarili smo prihod www.jatrgovac.hr

Jedan od naših najjačih aduta u poslovanju oduvijek je bila širina asortimana s naglaskom na domaću proizvodnju. Svi naši domaći proizvođači vrlo često su sve nove proizvode ulistavali upravo na police KTC-a među prvima na tržištu. Tu smo im bili maksimalna podrška. Naravno da smo uz artikle domaćih proizvođača u ponudi imali i sve svjetske brendove bez kojih se ne može biti konkurentan. Što se tiče vlastite trgovačke marke, KTC je prvi trgovački lanac koji je imao vlastitu marku te jedini koji je taj segment razvio još na samom početku poslovanja, ali je i vrlo brzo

odustao od tog koncepta. Nikada nismo bili pobornici stavljanja na policu robe upitne kvalitete pod svaku cijenu, a kod trgovačke marke teško je definirati granicu kod koje kvaliteta dolazi u pitanje zbog cijene. I danas stojimo kod stava da nismo pogriješili u toj odluci. Naši potrošači znaju koji asortiman i koja se kvaliteta robe nudi na našim policama i nikada to nismo osjetili kao naš nedostatak, već baš naprotiv - kao prednost.

S obzirom na to da je u vrijeme krize vjernost kupaca tim više dobila na važnosti, na koji način je organiziran vaš loyalty program KTC klub vjernosti, koliko ima članova te koje pogodnosti nudi kupcima?

S projektom KTC kuba vjernosti započeli smo 2012. godine. Motiv nam je bio nagraditi visoku lojalnost naših potrošača. Danas klub broji blizu 140 tisuća članova i iz dana u dan raste. U ove gotovo četiri godine uspjeli smo postići ono najvažnije - komunikaciju s kupcima. Dnevno nam se javljaju zadovoljni potrošači vezano za korištenje brojnih pogodnosti koje im pripremamo. Tako su svaki mjesec u ponudi nove mogućnosti korištenja sakupljenih bodova - od raznih poklona (majice, kape, kišobrani) pa do posebnih pogodnosti kupnje uz velike popuste i od 50 posto na pojedinim proizvodima. To su pogodnosti koje mogu koristiti samo članovi KTC kluba vjernosti koji s nestrpljenjem očekuju svaku novu ponudu. I naši dobavljači prepoznali su značaj ovog projekta tako da su njihovi proizvodi

“Tijekom 2015. godine nastavljamo sa širenjem poslovanja u svim segmentima” i cijene uvijek vrlo atraktivni. Bodovi se mogu sakupljati u svim super/hipermarketima, trgovačkim centrima, specijaliziranim prodavaonicama, benzinskim postajama i ugostiteljskim objektima. Jedna od najvećih prednosti našeg kluba vjernosti je što se bodovi ne brišu, odnosno, kako mi to volimo interno komentirati, “nemaju rok trajanja”. Lojalnost gradimo tradicionalno i putem organiziranja raznih Svibanj 2015.

25

Intervju nagradnih igara. Tako smo prošle godine nagradili naše kupce s nagradnom igrom u kojoj je fond nagrada bio vrijedan čak milijun kuna. I dalje nastavljamo u tom pravcu.

Lani ste otvorili još jedan plastenički kompleks u Virovitici vrijedan 4,5 milijuna kuna. Kako ste se odlučili na taj korak, kolika vam je ukupna godišnja proizvodnja te koje sve poljoprivredne kulture proizvodite pod okriljem vlastite tvrtke?

Uz trgovinu i ugostiteljstvo te širenje djelatnosti na benzinske postaje i poljoljekarne, naročito smo ponosni na pokretanje vlastite plasteničke proizvodnje. Sama ideja je produkt velike ljubavi vlasnika KTC-a Ivana Katavića prema poljoprivredi i želja da se potrošaču ponudi svježa roba visoke kvalitete te poznatog i provjerenog porijekla.

Prvi plastenik izgrađen je u Križevcima gdje je razvijena proizvodnja na tlu, a drugi u Virovitici s hidropon-

“Bruto dobit tvrtke lani je iznosila 32 milijuna kuna i bila je veća za 27 posto u odnosu na godinu ranije” skim uzgojem. Danas većinu proizvodnje predstavlja uzgoj rajčice, ali ima tu i ostalih kultura kao što su krastavci, paprika i salata. Ove godine planiramo proizvesti 200 tona rajčice i oko 150 tona ostalih kultura. Sve tako uzgojeno povrće plasiramo kroz vlastitu mrežu te su ovi proizvodi izuzetno dobro prihvaćeni od strane naših potrošača koji u mnoštvu ponude robe raznih izvora pozdravljaju domaći uzgoj i proizvodnju. S razvojem vlastite proizvodnje nastavljamo i dalje pa je tako trenutno u pripremi projekt s kojim se planiramo natjecati za sredstva iz europskih fondova. Uz vlastitu poljoprivrednu proizvodnju tvrtka od samih početaka poslovanja njeguje i kooperativni odnos sa selom. Tako smo u 2014. godini u kooperativnoj proizvodnji ugovorili i realizirali proizvodnju oko 3.000 tona raznih kultura voća i povrća s više od 200 kooperanata.

U periodu od 2006. do 2008. godine u Republici Srbiji otvorili ste pet trgovačkih centara koji se sastoje od supermarketa, velikog restorana i benzinske

26

Svibanj 2015.

postaje. Kako se od tada razvilo poslovanje na ovom susjednom tržištu?

Jedan od osnovnih motiva izlaska na tržište Srbije 2006. godine bio je plasman roba hrvatskih proizvođača. Otvorili smo u kratkom roku pet moderno opremljenih supermarketa u sklopu kojih je poslovao i restoran, benzinska postaja i autopraonica - sve na području Vojvodine. Do trenutka globalne svjetske krize 2009. godi-

“Prosječna neto plaća zaposlenika KTC-a u 2014. godini je iznosila 4.908 kn” ne rezultati su bili zadovoljavajući.

Drastičnim padom kupovne moći i općenito padom tržišta maloprodaje prihodi koje smo ostvarivali nisu omogućavali pozitivan rezultat. Tako je 2013. godine vlasnik donio odluku o povlačenju kako se tamošnje poslovanje ne bi negativno odrazilo na poslovni rezultat na domaćem tržištu.

Danas se potvrđuje kako je ta odluka bila ispravna. Tržište Vojvodine, a posebno ostalih područja Republike Srbije, nije stabilno niti danas. Nakon zatvaranja tih objekata sve naše resurse i snagu fokusirali smo na razvoj na domaćem tržištu.

Kakvi su vam planovi za budućnost?

Planirate li daljnje širenje poslovanja, povećanje broja prodavaonica i druge investicije?

Tijekom 2015. godine nastavljamo sa širenjem poslovanja u svim segmentima. Upravo je pri kraju ishođenje dokumentacije za benzinske postaje u sastavu naših robnih centara u Požegi i Zaboku. Imamo prostor u Daruvaru predviđen za supermarket, razmišljamo o proširenju supermarketa u Đurđevcu na postojećem objektu, a interesantno nam je i Grubišno polje gdje lokalna samouprava želi upravo nas. Jednom riječju - ne stajemo - već po uhodanom modelu s provjerenim kadrom i lojalnim potrošačima nastavljamo dalje unapređivati naše poslovanje. www.jatrgovac.hr

VoditeljiNajtiražniji nabaveposlovni Asistenti marketinga

Trade marketing manageri

Event manageri Voditelji kategorije Product manageri mjesečnik u zemlji Direktori prodaje

Area manageri

Konzultanti Proizvođači BTL agencije

8.080 PR agencije Gospodarske komore

Voditelji ključnih kupaca Komercijalisti tiskanih primjeraka

Trgovci

Distributeri rukeShop i imemanageri bez remitende Voditeljina razvoja Media planeri programa Poslovođe Voditelji 99,55% Savjetnici Project manageri Trgovačke udruge Analitičari Uvoznici Account manageri Vlasnici trgovina Najposjećeniji portal o maloprodaji ITNajefikasniji manageri tiskani medij s dostavom Članovi uprave

efikasnost dosega

Potrošači Media direktori

Direktorirobom financija široke potrošnje Business development manageri

Voditelji odnosa s kupcima 60.000

Članovi nadzornog odbora Promotori lja mjesečno posjetite

Brand manageri Country manageri

Voditelji logistike

Voditelji merchandisinga

Regionalni voditelji PR manageri

Zastupnici HR manageri Planeri opskrbe Voditelji transporta Rukovoditelji izvoza www.jatrgovac.hr Istraživačke agencije

Magazin i portal

Kreativni direktori Marketinške agencije www.jatrgovac.hr

Svibanj 2015.

27

Sektorska analiza – trgovina na malo Blago povećanje prometa u trgovini na malo, rast broja maloprodavača i njihovih ukupnih prihoda pozitivno doprinosi novom zapošljavanju pa 2015. godina napokon donosi stidljive naznake oporavka trgovine na malo

U

2014. godini na međugodišnjoj razini realni promet u trgovini na malo kumulativno je povećan za 0,4%. Tome nije pridonio rast prometa, već pad cijena (nominalni promet smanjen je za 0,4% a cijene za 0,8%), što je rezultiralo povećanjem realnog prometa. U 2015. godini pojavile su se naznake oporavka trgovine na malo pa je tako u siječnju zabilježen rast nominalnog prometa za 0,5%, dok je

zitivna kretanja broja maloprodavača čiji je ukupan broj povećan za 4,6%, a taj je rast nastao uslijed povećanja broja pravnih osoba za 8,1%.

Usprkos tome, udio trgovine u gospodarstvu u pogledu broja poduzeća smanjen je za 0,5%. Obrtnička trgovina i dalje bilježi negativna kretanja pa je tako lani broj obrtnika u trgovini smanjen za 5,8% na međugodišnjoj razini, dok je u usporedbi sa stanjem iz 2009. godine bilo 4.099 manje trgovaca obrt-

pad cijena iznosio 2,2%, što je utjecalo na rast realnog prometa od ukupno 2,7%.

Kretanje desezoniranog prometa također upućuje na blagi oporavak trgovine na malo jer je promet povećan za 3% u odnosu na siječanj 2014. godine.

nika što je pad od 26,7%.

To znači da je svaki četvrti trgovački obrt stavio ključ u bravu u zadnjih pet godina.

Mali trgovci obrtnici gube tržišnu utakmicu s velikim trgovačkim lancima zbog

Naznake opo MALOPROD

PRESJEK KRETANJA U 2014. godini u trgovini na malo zabilježena su po-

28

Svibanj 2015.

nekonkurentnih nabavnih i prodajnih cijena i ograničenog asortimana proizvoda i usluga. Rezultat toga su pad prihoda, gubici u poslovanju i zatvaranje obrtničkih radnji. Negativan trend po pitanju broja Oporavak gospodarstva zaposlenih u trgovini i trgovine na malo u EU nastavljen pozitivan je signal za Hrvatsku je i u 2015. godini. Na-

ime, u siječnju ove u odnosu na siječanj 2014. godine, broj zaposlenih u trgovini smanjen je za 2,8%, a u trgovini na malo za 1,8%. Pad zaposlenosti u trgovini intenzivira se od početka krize jer je u razdoblju od 2009. do 2014. godine u trgovini izgubljeno 27.501 radno mjesto, a u trgovini na malo 9.734 radna mjesta. To je utjecalo i na smanjenje udjela trgowww.jatrgovac.hr

3,9 milijardi eura iznos ulaganja u trgovinu u zadnjih 15 godina i za 53,3% niže u odnosu na 2008. godinu. Smanjen je obujam investicija i maloprodavači investiraju uglavnom u održavanje postojećih objekata, dok manje ima ulaganja u izgradnju novih maloprodajnih prodavaonica i prateće infrastrukture. Uz to, usporena je i izgradnja novih trgovačkih centara. Po metru kvadratnom prodajne površine trgovačkih centara na 1.000 stanovnika u 2014.

oravka DAJE vine u ukupnoj zaposlenosti u gospodarstvu za 5,7%, a u trgovini na malo za 1,3%.

Nadalje, posljedica krize su i niske plaće u trgovini. U 2014. bruto plaće u trgovini na malo bile su za 27,7% niže u odnosu na gospodarstvo i za 16,8% niže u odnosu na trgovinu. Te su razlike povećane u 2014. u odnosu na 2009. godinu, kada su iznosile 26,3%, odnosno www.jatrgovac.hr

12,8%. Niske plaće u trgovini na malo nisu motivirajuće ni za povećanje proizvodnosti rada ni za privlačenje nove radne snage.

INVESTICIJSKA SLIKA Od 2008. godine smanjuju se ostvarene bruto investicije u dugotrajnu imovinu u trgovini na malo. U 2013. te su investicije bile niže za 20,9% u odnosu na 2012.

njen je u razdoblju krize. U 2014. godini iznosio je 3,4% ukupnih investicija, usprkos povećanju investicija u toj godini u inozemstvu.

U 2014. godini koncern Agrokor je zaključio proces kupnje većinskog udjela Poslovnog sustava Mercator i postao njegovim većinskim vlasnikom. Očekuje se da će se povezivanjem Agrokora i Mercatora ostvariti viša razina zaposlenosti, otvorit će se i velike mogućnosti za još kvalitetniju Deset vodećih trgovaca lani je regionalnu dobavljačostvarilo gubitak u poslovanju ku strukturu te od 86 milijuna kuna postoje prilike za rast godini Hrvatska je bila neprehrambene industrije. što ispod prosjeka zemalja Integracija bi mogla svim EU-27 (250 m2), na 14. proizvođačima u regiji mjestu, ispred Francuske, omogućiti daljnje povećanje Velike Britanije i Njemačke volumena prodaje i otvarakoje imaju veću kupovnu nje novih tržišta. moć od Hrvatske. Glavne OPASNOST OD DEFLACIJE prepreke investicijama jesu slaba potražnja stanovništva Smanjenje BDP-a, visoka nezaposlenost, niske plaće, i visoka cijena kapitala. I na zaduženost stanovništva regionalnoj razini Hrvatska i potrošački pesimizam je manje zanimljiva stranim utjecali su na pad potrošnje ulagačima. Nakon 2008. kućanstava i time na pad godine smanjena je razina nominalnog prometa u izravnih ulaganja (obveza) trgovini na malo. Pojačani u trgovini. Dok je u trgovini turizam donekle je ublažio na veliko prisutan trend denegativne trendove. U 2014. zinvestiranja, u trgovini na godini smanjene su potromalo smanjen je udio strašačke cijene za 0,2% i proinih investicija. U razdoblju zvođačke cijene za 3,4%, što od 2000. do 2014. godine Hrvatsku vodi u deflaciju – iznos izravnih ulaganja (obsituaciju u kojoj se smanjuju veza) iznosio je ukupno 3,9 cijene i kao posljedica toga milijardi eura u trgovini, a raste realni promet. Pojava ukupno 25,9 milijardi eura u gospodarstvu. U 2012. go- deflacije (pada cijena) uzrokovana slabom potražnjom dini udio trgovine u gospoi niskim cijenama na svjetdarstvu je iznosio 11,8%, u skom tržištu može otežati 2013. godini 6,6%, a u 2014. izlazak domaćeg gospogodini 5,6%. S druge strane, darstva i trgovine na malo trgovina je važna djelatnost iz recesije. Deflacija može za hrvatske investicije u loše utjecati i na državni inozemstvu. U razdoblju proračun jer se zbog nižih od 2000. do 2014. godine cijena smanjuju prihodi od izravna ulaganja (sredstva) PDV-a. Međutim, pad cijena iznosila su 25,5% ukupnih u određenim slučajevima ne investicija u gospodarstvu. I mora nužno biti loša pojava obujam tih investicija smaSvibanj 2015.

29

Sektorska analiza – trgovina na malo jer može pozitivno utjecati na potrošnju kućanstava te na rast realnog dohotka stanovništva. U 2014. u odnosu na prethodnu godinu najveći je pad cijena zabilježen kod povrća (6,4%), odjeće (5,2%), voća (4,7%) i prometnih sredstava (4,4%).

Cijene informatičke opreme smanjene su za 3,5%, a prehrane za 2,3%. Međutim, ne dođe li do količinskog rasta potražnje, uslijed deflacije, poduzećima se smanjuju prihodi, što može dovesti do smanjenja proizvodnje, investicija, do otežane otplate dugova i dodatnog rasta nezaposlenosti. Zbog niske kupovne moći i potrošačkog pesimizma uzrokovanog neizvjesnošću, potrošači manje troše, kupuju neophodne namirnice i smanjuju potražnju za luksuznim proizvodima, prate akcije maloprodavača i cjenovno su osjetljivi.

u grupu zemalja koje su u razdoblju od 2009. do 2012. godine znatno povećale broj zaposlenih po poduzeću (za 20,9%). Po broju zaposlenih po poduzeću Hrvatska je u 2012. godini bila iznad prosjeka EU-28 (5,12), ali po strukturi trgovine na malo još uvijek je bliža mediteranskim zemljama EU koje imaju maloprodajnu strukturu s većim brojem malih maloprodavača. S jedne strane okrupnjena maloprodaja je konkurentna jer maloproProsječno razdoblje plaćanja davači zbog veličine obveza prema dobavljačima svoje mogu ostvarilani je iznosilo 58,9 dana ti ekonomije obujma, dobiti od proitivan je signal za Hrvatsku. zvođača popuste u nabavi i Slično kretanjima u EU, i u ponuditi potrošačima niže Hrvatskoj je u posljednjim maloprodajne cijene. Međugodinama izražen trend tim, s druge strane, rast konokrupnjavanja trgovine centracije tržišnog udjela na malo. Hrvatska spada kod vodećih maloprodavača EU I HRVATSKA U 2014. godini europsko gospodarstvo (EU-28) bilježi blagi oporavak i rast realnog BDP-a za 1,3%, uz inflaciju od 0,6% i rast potrošnje kućanstava za 1,3%.

Oporavak europskog gospodarstva pozitivno se odrazio i na trgovinu na malo pa je tako lani u EU-28 realni promet u trgovini na malo (G47) porastao za 1,9% u odnosu na godinu ranije.

Oporavak gospodarstva i trgovine na malo u EU pozi-

Prosječne vrijednosti odabranih pokazatelja poslovanja vodećih deset trgovačkih društava u djelatnosti trgovine na malo, 2010. – 2014.

Pokazatelj poslovanja

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

Indeks 2014./2013.

Poslovni prihodi (milijuna kuna)

31.413

33.257

34.367

35.145

35.255

100,31

Poslovni rashodi (milijuna kuna)

30.775

32.512

34.116

34.557

34.635

100,23

Dobit nakon oporezivanja (milijuna kuna)

157

99

-352

-88

-86

102,27

Dugotrajna imovina (milijuna kuna)

15.926

16.542

19.510

19.413

21.499

110,75

Broj zaposlenih

29.422

29.740

31.095

31.547

31.593

100,15

Profitabilnost prodaje (%)

0,50

0,30

-1,02

-0,25

-0,24

104,00

Profitabilnost imovine (%)

0,70

0,41

-1,39

-0,33

-0,30

109,09

Proizvodnost rada (milijuna kuna)

1,068

1,118

1,105

1,114

1,116

100,18

Koeficijent tekuće likvidnosti

0,61

0,66

0,44

0,51

0,45

88,24

Koeficijent ukupne zaduženosti

0,640

0,651

0,676

0,696

0,703

101,01

Prosječno razdoblje plaćanja obveza prema dobavljačima (u danima)

62,82

57,56

64,61

64,29

58,85

91,54

Financijski rashodi (milijuna kuna)

660

768

752

714

685

95,94

Napomene: Obuhvat je djelatnost G47, bez djelatnosti G47.3: Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima u specijaliziranim prodavaonicama. U skupini vodećih su Konzum, Tisak, Plodine, Lidl Hrvatska, Mercator-H, Kaufland Hrvatska, Spar Hrvatska, Tommy, dm-drogerie markt i Billa; Izvor: Poslovna Hrvatska

30

Svibanj 2015.

može imati negativne učinke na potrošače, u smislu ograničavanja izbora prodavaonica, sužavanja asortimana proizvoda i usluga, posebno u situaciji kada dominantan maloprodavač istisne svoju konkurenciju s tržišta. Istočnoeuropske i mediteranske zemlje imaju niži promet po poduzeću u odnosu na sjevernoeuropske zemlje EU. U 2012. godini Hrvatska je imala 10,5% niži promet po poduzeću od prosjeka zemalja EU-28. Isto tako, Hrvatska je imala za 61,3% niži BDP po stanovniku (izražen u tržišnim cijenama) i 40,6% niži promet po stanovniku.

Pored toga, hrvatska trgovina na malo ima nisku proizvodnost rada (promet po zaposlenom), koja je 48,5% niža od prosjeka EU-a. Dok je u razdoblju od 2009. do 2012. godine proizvodnost rada u EU povećana, u Hrvatskoj je smanjena.

Niska proizvodnost rada u hrvatskoj trgovini na malo posljedica je slabe potražnje i niskih plaća koje nisu motivirajuće za radnike. U hrvatskoj trgovini na malo prosječne plaće zaposlenih niže su za 49% od prosjeka www.jatrgovac.hr

4.099 broj zatvorenih trgovačkih obrta od 2009. uspješnosti u trgovini na malo jer pokazuje koliko dobiti maloprodavač ostvaruje iz prodaje oduzmu li se troškovi poslovanja i trošak nabave. Dok je u EU-28 iznos bruto marže po zaposlenom porastao za 9,7% u razdoblju od 2009. do 2012. godine, u Hrvatskoj je on smanjen za 28%. Bruto marža po zaposlenom u hrvatskoj trgovini na malo niža je za 57,5% od prosjeka EU-a.

I u relativnom iznosu udio marže u prihodima u Hrvat-

je prilagodbe nižoj potražnji stanovništva. Smanjene su maloprodajne cijene kako bi se potaknula potražnja i privukli cjenovno osjetljivi kupci, što je uz postojeće nabavne cijene utjecalo na smanjenje marži koje za hrvatske maloprodavače znače nižu profitabilnost i manje mogućnosti za investiranje stvarajući time pritisak na smanjenje troškova poslovanja, plaća i broja zaposlenih.

Hrvatska je jedna od zemalja EU-a koja je ostvarila znatan Niske plaće nisu motivirajuće pad dobiti u maloprodaji za povećanje proizvodnosti (čak 27,3% u rada u trgovini razdoblju od 2009. do 2012. godine). U EU. Zemlje koje imaju u otvara mogućnost da isplaskoj je nizak. U 2012. godini istom razdoblju bruto dobit prosjeku veće plaće ostvarućuju veće plaće, a veće plaće udio marže u prihodima u EU-u smanjena je za 6,8%. ju i veću proizvodnost rada pridonose rastu proizvodno- od prodaje maloprodavača Smanjenje dobiti u malo(koeficijent korelacije iznosi sti rada. Bruto marža (izraiznosio je 19,9% u Hrvatprodaji u EU-u posljedica je 0,6). Podaci pokazuju da se žena kao prihodi od prodaje skoj, a u EU-u 27,9%. Smavećeg rasta troškova nabave s rastom prometa u trgovini umanjeni za trošak prodane njenje marži u trgovini na (12,9%) i troškova osoblja na malo maloprodavačima robe) važan je pokazatelj malo u Hrvatskoj posljedica (9,2%) u odnosu na rast prihoda od prodaje (10,4%).

Kretanje odabranih makroekonomskih pokazatelja Zemlje koje posluju s višim bruto maržama imaju i veći Makroekonomski pokazatelj 2011.

2012.

2013. 2014. 2015./I. promet, dobit po poduzeću, Bruto domaći proizvod, realni (%) 0,0 -2,0 -0,9 -0,4 dodanu vrijednost i iznos Potrošnja kućanstva, realna (%) 0,2 -3,0 -1,3 -0,7 plaća pri čemu koeficijent korelacije po sva četiri paraDržavna potrošnja, realna (%) -0,6 -0,8 0,5 -1,9 metra iznosi 0,9.

Bruto investicije, realne (%) -6,4 -4,6 -1,0 -4,0 Uvoz roba i usluga (%) 1,3 -2,1 3,2 3,0 NAJVEĆA TRGOVAČKA DRUŠTVA U 2014. godini nastavljen Izvoz roba i usluga (%) 2,0 0,4 3,0 6,3 je pozitivan trend vodećih Industrijska proizvodnja, fizički obujam -1,2 -5,5 -1,8 1,2 deset maloprodavača koji (%) su ostvarili rast poslovnih Potrošačke cijene ukupno (%) 2,3 3,4 2,2 -0,2 -0,9 prihoda za 0,3% u odnosu Proizvođačke cijene, domaće tržište (%) 5,8 6,9 -2,6 -3,4 -5,6 na 2013. godinu. Konzum je vodeći hrvatski maloprodaProsječna bruto plaća, ukupno 7.796 7.875 7.939 7.953 7.977 vač s ostvarenim prihodom (u kunama) od 13,4 milijarde kuna. Rast Prosječna bruto plaća, trgovina na malo 5.645 5.656 5.671 5.751 5.759 prodaje vodeći trgovački (u kunama) lanci ostvaruju konkurenStopa registrirane nezaposlenosti (%) 18,7 21,2 20,2 19,7 20,3 tnim cijenama, širokim Noćenje turista (%) 6,5 -0,3 10,7 9,8 16,2 asortimanom proizvoda i usluga te programima Dolasci turista (%) 5,2 -1,8 11,2 14,2 15,4 lojalnosti koji su osmiTečaj kune u odnosu na euro 7,4 7,5 7,5 7,6 7,7 šljeni kako bi se povećala (prosjek razdoblja) vjernost kupaca i prikupili Trgovina na malo - kumulativ, realni podaci o potrošačima. Vo1,0 -4,2 -0,6 0,4 2,7* promet (%) deći maloprodavači i dalje Napomena: * mjesečna promjena; Izvor: Državni zavod za statistiku i Hrvatska narodna banka nastavljaju s investicijama www.jatrgovac.hr

Svibanj 2015.

31

Sektorska analiza – trgovina na malo u dugotrajnu imovinu (rast od 11% u 2014. u odnosu na 2013. godinu), imaju prodavaonice na atraktivnim lokacijama te nude privatne robne marke relativno visoke kvalitete i pristupačnih cijena. Ovih je deset tvrtki povećalo i broj zaposlenih za 0,2%, a rast poslovnih prihoda je bio veći od rasta zaposlenosti pa je stoga povećana i proizvodnost rada za 0,2%. Vodeći maloprodavači su lani ostvarili gubitak u poslovanju (-86 milijuna kuna), iako su ti gubici manji nego godinu prije. Smanjenje profitabilnosti posljedica je smanjenja bruto marži i rasta troškova

na kredit i nastoje smanjiti potrebe za kratkoročnim financiranjem iz drugih izvora. Prosječno razdoblje plaćanja obveza prema dobavljačima raslo je u 2012., dok se neznatno smanjilo u 2013. i 2014. godini te iznosi 58,9 dana.

BUDUĆA OČEKIVANJA U 2015. godini u Hrvatskoj se ne očekuju značajnije promjene u gospodarskoj aktivnosti i kretanju domaće potražnje. Prema projekcijama Ekonomskog instituta, Zagreb, u 2015. godini očekuje se stopa rasta BDP-a od 0,2%, nulta stopa rasta potrošnje kućanstava, blagi rast potrošačkih cijena U razdoblju 2009.-2014. u od 0,1%, ali trgovini na malo izgubljeno je i stopa nenjiti broj zaposlenih. Osim zaposlenosti kom pogreškom. Očekuje 9.734 radna mjesta toga, neizvjesnost na tržištu od 19%. U se također da će prosječne takvom okrubruto plaće i dalje stagnirati. rada i negativni gospodarski trendovi i dalje pojačavaju ženju možemo očekivati da poslovanja. Među vodećim Potrošačke cijene trebale potrošački pesimizam. Poće realni promet u trgovini maloprodavačima Lidl Hrbi bilježiti vrlo blag rast sljedica toga je sustezanje na malo blago rasti. U 2016. vatska i dm-drogerie markt od 0,1%, ali ove promjene građana od potrošnje i kupgodini očekuje se blagi opoostvaruju najveću profitabilovise prije svega o kretanju nje elastičnijih kategorija ravak gospodarstva i potroš- cijena nafte na svjetskom nost prodaje (3,3% i 3,2%). proizvoda i trajnih dobara. nje pa se prema tome može Financijski podaci pokazuju tržištu. Ukoliko se nastavi, To može negativno utjecati očekivati i veći rast prometa da vodeća poduzeća i dalje deflacija bi mogla usporiti gospodarski rast, potaknuti na potrošnju i promet u u trgovini na malo. Međuimaju problem s održavadeflacijsku spiralu, utjecati trgovini na malo. tim, u 2016. godini, uslijed njem likvidnosti. U 2014.

S druge strane, uslijed dena rast nezaposlenosti i općenito slabe gospodarske godini koeficijent ukupne flacije, radnicima koji su neefikasnosti monetarne aktivnosti, ne očekuje se zaduženosti iznosio je 0,7 a zadržali svoja radna mjesta politike. Kada se smanjuju koeficijent tekuće likvidnosti značajniji rast zaposlenosti, cijene, smanjuju se prihodi i rastu realne plaće. Smanjuju dok će se stopa registrirane 0,5, što ukazuje na njihovu se i cijene nekim proizvoprofit. Kako bi pak smanjila nezaposlenosti blago smanelikvidnost. Vodeći malodima pa oni postaju jeftiniji troškove poslovanja, podunjiti s 19% na 18,5%. To se prodavači imaju značajno za kućanstva. Osim toga, zeća mogu smanjiti plaće i/ može objasniti jačanjem manje kratkoročne imovine mjere Vlade usmjerene ka ili broj zaposlenih, no realsive ekonomije, emigracije nego što su im kratkoročne smanjenju poreznog opterenije je očekivati da će smaobveze koje dolaze na napla- ili jednostavno statističtu i nemaju dovoljno sredstava za podmirivanje kratOčekivana kretanja u makroekonomskom okruženju u Hrvatskoj koročnih obveza. KoeficijenMakroekonomski pokazatelj 2015. projekcija (%) 2016. projekcija (%) ti zaduženosti i likvidnosti Bruto domaći proizvod, realni 0,2 0,8 ukazuju na to da je financijski rizik povezan s vodećim Potrošnja kućanstva, realna 0,0 0,2 maloprodavačima još uvijek Investicije, realne -1,5 2,2 veći, iako su maloprodavači Izvoz roba i usluga 3,5 3,6 smanjili financijske rashode Uvoz roba i usluga 1,8 2,8 za 4,1%. Maloprodavači problem likvidnosti djelomično Potrošačke cijene 0,1 1,0 rješavaju kratkoročnim fiStopa registrirane nezaposlenosti 19,0 18,5 nanciranjem od dobavljača: Izvor: Ekonomski institut, Zagreb, 2015. kupuju robu od dobavljača

32

Svibanj 2015.

www.jatrgovac.hr

5,6% udio trgovine u gospodarstvu u 2014. u zemljama koje su najveći trgovinski partneri Hrvatskoj: Njemačkoj (1,5 i 2%), Italiji (0,6 i 1,3%), Sloveniji (1,8 i 2,3%) i Mađarskoj (2,4 i 1,9%). Pozitivna kretanja u okruženju mogu pridonijeti pojačanoj turističkoj potrošnji, dinamičnijoj vanjskoj

ćenja i pronalasku rješenja krize povezane s kreditima u švicarskim francima mogu smanjiti neizvjesnost, utjecati na rasterećenje u pogledu zaduženosti i tako pozitivno utjecati na rast kupovne moći dijela stanovništva koji ima takve kredite.

Uza sve to, Europska komisija prognozira rast BDP-a u zemljama EU-28 za 1,7% u 2015. i za 2,1% u 2016. godini. Prognozira se pozitivan rast gospodarstva

Blago povećanje prometa u knuti potrošnju, što se teško trgovini na malo, rast broja može ostvariti bez rasta plamaloprodavača i njihovih ća, poreznog rasterećenja i ukupnih prihoda pozitivno smanjenja nezaposlenosti. doprinosi novom zapošljaHrvatski maloprodavači vanju. Prijetnje za oporavak trebaju raditi i na daljnjem hrvatskog gospodarstva i razvoju asortimana s naglatrgovine na malo jesu slaba skom na kvaliteti proizvopotražnja, slabe investicije, da i stalnim inovacijama. strah od guNadalje, prilike za trgovinu Promet po zaposlenom u bitka posla i na malo leže i u primjeni niska razina novih informacijskih i kohrvatskoj maloprodaji je potrošačkog munikacijskih tehnologija, optimizma daljnjem razvoju privatnih 48,5% niži od EU prosjeka te nastavak trgovačkih marki, većoj procesa razsuradnji s dobavljačima i trgovini i novim investiciduživanja. No, fokus treba daljnjem udruživanju. Osim jama, što se može pozitivno staviti na budućnost i na toga, važno je anticipirati i odraziti i na dohodak, popozitivne signale. Prilike, nove trendove odnosno da trošnju i promet u trgovini doduše slabe, za hrvatsku će s rastom kupovne moći na malo u Hrvatskoj. trgovinu na malo jesu gosstanovništva internetska podarski rast kod naših prodaja, prodaja preko ZAKLJUČAK I PREPORUKE glavnih vanjskotrgovinskih mobilnih uređaja i multikaGodina 2014. bila je još partnera i orijentacija na nalna prodaja zauzimati sve jedna krizna godina. Smaizvoz, rast imidža Hrvatske značajniji segment tržišta. njenje BDP-a, visoka nekao turističke destinacije i Dr.sc. Ivan-Damir Anić zaposlenost, niske plaće, poboljšanje investicijske kliZnanstveni savjetnik zaduženost stanovništva me. Za oporavak hrvatske Ekonomski institut, Zagreb i potrošački pesimizam maloprodaje važno je potautjecali su na pad potrošnje kućanstava i time na iše o ovoj temi može pročitati na pad nominalnog prometa internetskim stranicama Ekou trgovini na malo. Pad nomskog instituta, Zagreb (http:// potrošnje negativno se www.eizg.hr/hr-HR/Novi-broj-Sekodražava i na marže i na torskih-analiza-1421.aspx). Sekdobit maloprodavača. Ipak, torska analiza – trgovina na malo, pojavila su se i kretanja koja broj 36, godina 4, ISSN: 1848-8986, upućuju na to da se može Ekonomski institut, Zagreb, autor: očekivati oporavak trgoIvan-Damir Anić. vine na malo u Hrvatskoj.

V

Odabrani pokazatelji deset vodećih maloprodavača u 2014.

Maloprodavač

Poslovni Profitabilnost prihodi prodaje (%) (milijardi kuna)

Koeficijent zaduženosti

Koeficijent tekuće likvidnosti

Prosječno razdoblje plaćanja obveza prema dobavljačima (u danima)

Konzum

13,45

0,81

0,79

0,32

71,94

Plodine

3,42

1,21

0,89

0,36

79,82

Lidl Hrvatska

3,27

3,33

0,31

1,06

42,85

Kaufland Hrvatska

3,00

-1,18

0,47

0,77

37,25

Tisak

2,75

0,57

0,73

1,07

63,65

Spar Hrvatska

2,21

-5,20

0,84

0,68

41,96

Tommy d.o.o.

2,06

2,86

0,85

0,41

55,24

Mercator-H

1,92

-13,22

0,79

0,39

53,75

Billa d.o.o.

1,64

-4,19

0,72

0,61

37,77

dm-drogerie markt d.o.o.

1,63

3,20

0,46

1,75

25,40

Napomena: Obuhvat je djelatnost G47, bez djelatnosti G47.3: Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima u specijaliziranim prodavaonicama; Izvor: Poslovna Hrvatska

www.jatrgovac.hr

Svibanj 2015.

33

PROMO

Razvoj trgovačke marke kao dio održivog poslovanja dm Bio - prva je vlastita robna marka dm-a u kategoriji hrane

R

ast popularnosti robnih marki među kupcima tijekom proteklih godina zabilježila je i tvrtka dm-drogerie markt. Uz omjer cijene i kvalitete koje kupcima nudi dm-ova trgovačka marka, u dm-u povjerenje u vlastitu marku u jednakoj mjeri pripisuju i društveno-odgovornom poslovanju tvrtke.

ODRŽIVI RAZVOJ Tvrtka dm kupcima nudi 25 robnih marki, među kojima su Balea, Dein Bestes i babylove. Od njege lica i tijela, do brige za kućanstvo, opreme za djecu te proizvoda za kućne ljubimce, dm robne marke već godinama jamče izvrstan omjer cijene i kvalitete, imajući na umu održivost.

Tako papir i celuloza koje se koriste u proizvodnji pakiranja dm robnih marki dolaze iz certificiranih šuma i većina kartonskih pakiranja nosi oznaku FSC (Forest Stewardship Council), a dio njih i PEFC (The Programme for the Endorsement of Forest Certification), certifikate koji osiguravaju odgovorno gospodarenje drvnim resursima prema načelima održivog razvoja. Među robnim markama dm-a nalazi se i prva njemačka trgovačka marka u segmentu prirodne kozmetike, alverde.

Kao jedan od razloga uvođenja nove vlastite marke, u dm-u navode i predanost tvrtke održivom razvoju.

Uz aktivnosti poput dm green city projecta, kojima kupce informira o važnosti održivog razvoja i načinima kako održivi razvoj učiniti dijelom svakodnevnog života, razvojem vlastite marke iz ekološkog uzgoja dm je želio napraviti korak više.

“U dm-u na prvo mjesto stavljamo kupce, a to iziskuje inzistiranje na najvišoj kvaliteti proizvoda na našim policama. Iste kriterije postavljamo kada krećemo s razvojem novih proizvoda. Održivost, k tomu potpisana imenom vlastite marke, najsigurnije je jamstvo izvrsnog omjera kvalitete i cijene. Uvođenjem proizvoda marke dm Bio nastavljamo graditi povjerenje svojih kupaca i razvijati zdrave navike u skladu s filozofijom i vrijednostima naše tvrtke“, pojasnila je Gordana Picek, članica Uprave dm-a za Nabavu, marketing i odnose s javnošću.

EKOLOŠKA PROIZVODNJA dm Bio prva je vlastita robna marka dm-a u kategoriji ekološke hrane, a u ponudi ima prehrambene proizvode i namirnice iz ekološke proizvodnje.

Među proizvodima koji nose ime dm Bio nalaze se razni voćni napici, napici od žitarica, mlijeko, začini, ulja te mahunarke i žitarice poput bulgura, amaranta i heljde te prosa i leće.

Poljoprivredni sastojci svih proizvoda dm Bio marke potječu iz kontrolirane ekološke poljoprivrede. Uzgoj i proizvodnja sirovina koje se koriste u proizvodima, proizvedena su u skladu sa najvišim propisanim standardima u ekološkoj poljoprivredi. „Više od 70 posto kupaca vjerno je dm-u upravo zbog proizvoda naših robnih marki. U skladu sa željama i navikama kupaca, cilj nam je vlastitom robnom markom pokriti sve kategorije proizvoda koje nudimo i pri tome kupcima omogućiti da kupnjom u dm-u naprave nešto dobro za sebe i za okoliš“, zaključila je Gordana Picek.

ZDRAVE NAVIKE U segmentu osviještene prehrane, tvrtka dm-drogerie markt razvila je vlastitu robnu marku hrane iz ekološke proizvodnje – dm Bio – čiji se proizvodi od travnja mogu kupiti u svim prodavaonicama dm-a u Hrvatskoj. Trenutačno se na policama nalazi oko 40 proizvoda, a daljnje širenje asortimana marke dm Bio očekuje se u rujnu.

34

Svibanj 2015.

www.jatrgovac.hr

A V IŠ E O D 1.000 P RO IZ VO D N I! E IJ C J O R B O D O JN A R T A N dm Trajno dobra cije n

a

irajte Organiz vinu upo svoju k odite je i prilag a eka on sebi, n o… j smisa ima svo U! UŠTED

Naše red ovne cijen e vrijede za cjelokupn i asortiman i najmanje četiri mje seca neće biti povećane .

Tako šted ite i nova c i vrijeme!

sto je umje n e r e j v Po a obećanj h i n z a r p anas,

Kupovina

d ovoljno Što je p sutra. bit će i edeća tra. Slj u s o k e r Ip aša jeseca V četiri m biti a može in v o p u k a. puštenij puno o

� www.dm-drogeriemarkt.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr

www.jatrgovac.hr

bez stresa

Ako želite kupovati po trajno dobroj cije ni, onda ste n a pravom mjestu. La gano i bez stresa, im ate vreme na!

Za više informacija skenirajte QR kod ili posjetite dm internet stranicu

Svibanj 2015.

35

Sladoled – Profil potrošača Obiteljski sladoled, već po svom nazivu, otkriva i stil potrošača - oprezni su i usmjereni na obitelj, dok su konzumenti sladoleda štapić/ kornet/čašica više ambiciozni i otvoreniji

S

ladoled originalno potječe iz Kine gdje se miješao led s mlijekom, dok su prvi pravi sladoled u Europu donijeli Arapi. Industrijsku proizvodnju sladoleda potaknuli su Amerikanci.

Prvu jestivu čašicu za sladoled, odnosno kornet,

patentirao je američki izumitelj talijanskog podrijetla Italo Marchiony 1903. godine. Nakon dva desetljeća različite primjene, standardni kupolasti oblik popularni kornet je dobio 1924. godine prilagodbom strojeva za proizvodnju, a dvije godine kasnije usavršen je zamrzivač za sladoled koji je označio veliku prekretnicu u proizvodnji i potrošnji sladoleda. Da je sladoled

36

Svibanj 2015.

kada je ljeto na pomolu, teško je odoljeti raznim oblicima i okusima sladoleda koji nas mame sa svih strana.

Prva tri mjesta u konzumaciji zauzimaju Ledo, Lidl sladoledi te Podravka popularan već stoljećima govori i čuvena izjava francuskog prosvjetitelja Voltairea koji je jednom rekao: “Sladoled je toliko sjajan da je šteta što nije ilegalan.” I danas, pogotovo u ovo doba godine

RAZINA KONZUMACIJE Stoga ne čudi što je u posljednjih 12 mjeseci čak 84% Hrvata konzumiralo sladoled. Sladoledi su podijeljeni u dvije sku-

pine: obiteljski sladoled i sladoled - štapić, kornet, čašica. Oko 73% Hrvata koji su konzumirali sladoled, najčešće konzumiraju sladoled u obiteljskom pakiranju, dok ih 68% konzumira sladoled na štapiću, u kornetu ili u čašici. Obje skupine sladoleda konzumira oko 57% Hrvata. U pogledu frekvencije konzumacije sladoleda i podjele svih konzumenata na: male www.jatrgovac.hr

84% udio Hrvata koji su u zadnjih godinu dana konzumirali sladoled analizirati udio velikih i umjerenih konzumenata, odnosno svih korisnika koji su u proteklih godinu dana konzumirali sladoled. Pritom je najviše umjerenih konzumenata, odnosno onih koji sladoled u bilo kojem obliku (obiteljski ili štapić/kornet/čašica) konzumiraju

(one koji konzumiraju sladoled jednom mjesečno ili rjeđe), umjerene (one koji konzumiraju sladoled dva puta mjesečno do dva puta tjedno) i velike korisnike (one koji konzumiraju sladoled više od jednom dnevno), uvijek je zanimljivo vidjeti i

rati kako svoje postojeće i potencijalne potrošače, tako i potrošače konkurencije, te precizno definirati strategije i smjernice marketinškog oglašavanja.

Ono što TGI istraživanje čini različitim, osim velikog uzorka, pokrivenosti cijele Hrvatske i kontinuiranosti, je u tome što je riječ o “single source” Oko 73% Hrvata najčešće istraživanju, konzumiraju sladoled u što znači da jedna osoba obiteljskom pakiranju odgovara na sva pitanja dva puta tjedno do dva koja upitnik sadrži. Pored puta mjesečno. Kada gokonzumacije hrane i pića, vorimo o markama slado- korištenja proizvoda za leda koje potrošači najviše domaćinstvo te medijupotrebljavaju u Hrvatskih preferencija, u TGI skoj, prva tri mjesta u istraživanju postoji i više obje kategorije (obiteljski od 250 stajališta koja se sladoled i sladoled - štaodnose na razne životne pić/kornet/čašica) zauzisfere. U skladu s tim zanimaju Ledo, Lidl sladoledi mljivo je pogledati i kakva te Podravka. su obilježja životnog stila osoba koje konzumiraju STILSKA OBILJEŽJA obiteljski sladoled ili slaInstitut za istraživanje doled štapić/kornet/čašica. tržišta i medija Mediana u Iz dobivenih podataka svojoj analizi koristi mulmožemo zaključiti da su tifunkcionalni alat Target konzumenti obiteljskog Group Index (TGI) koji je sladoleda osobe koje namijenjen kompanijama uživaju u hrani, redovito u zadovoljavanju osnovoplemenjuju ambijent u nih potreba za analizama kojem žive, pozitivnih su potrošača, tržišta i konkurazmišljanja te ne preferencije. Korisnik TGI baze riraju rizične situacije. S može brzo i lako analizidruge strane, konzumenti

Obilježja životnog stila konzumenta obiteljskog sladoleda Uživam u hrani koja nije najbolja za zdravlje.

Nastojim redovito oplemenjivati dom novim detaljima.

Obično prikupljam bodove na svojoj loyalty kartici prilikom kupovine.

Izvor: TGI Mediana, 2014.

www.jatrgovac.hr

Kada vidim novi proizvod često ga kupim da ga isprobam.

Posjedovanje dionica i obveznica je prerizično za mene.

Maja Juričan Researcher maja.jurican@mediana.hr

Indeks konzumacije sladoleda Sladoled štapić / kornet / čašica Umjereni korisnici

62%

Mali korisnici

34% Veliki korisnici

4%

Obiteljski sladoled Umjereni korisnici

59% Mali korisnici

38% Veliki korisnici

3%

Obilježja životnog stila konzumenta sladoleda na štapiću, u kornetu ili čašici

Očekujem da će se nezaposlenost u Hrvatskoj smanjiti u narednih 6 mjeseci.

OBITELJSKI SLADOLED

sladoleda na štapiću/ kornetu/čašici osobe su koje rado posjećuju kino, ovisne su o društvenim mrežama, modno osviještene i ambiciozne. Kada je u pitanju povjerenje u medije konzumenti sladoleda u bilo kojem obliku (obiteljski ili sladoled štapić/kornet/čašica) najviše vjeruju televiziji kao mediju (36%), zatim internetu (35%), radiju (17%), te tiskanim medijima (12%).

Osjećam potrebu provjeravati stranice društvenih mreža svaki dan.

Očekujem da će se moja osobna financijska situacija poboljšati u narednih 6 mjeseci.

Trošim puno novaca na osobnu kozmetiku.

Volim uzbudljiv godišnji odmor, ne samo relaksaciju.

Želio bih voditi vlastiti posao jednog dana.

Radije gledam filmove u kinu nego na televiziji.

SLADOLED ŠTAPIĆ/ KORNET/ČAŠICA

Uživam u hrani koja nije najbolja za zdravlje.

Volim uzbudljiv godišnji odmor, ne samo relaksaciju.

Rado pratim modne trendove.

Izvor: TGI Mediana, 2014.

Svibanj 2015.

37

Sladoled - Tržište

TOPI SE

prodaja sladoleda Kategorija sladoleda je u zadnjih godinu dana smanjila količinsku prodaju za 9,1%, dok je vrijednosna prodaja pala za još većih 9,6%

K

ategorija sladoleda uključuje impulsne sladolede, obiteljske sladolede te smrznute deserte (torte, kolači na bazi sladoleda, šlag, smrznuti jogurt). Vodeći proizvođači po količinskom udjelu su: Ledo (Grandissimo, King, Ledissimo, Ledo, Macho, Maximo, Quattro, Snjeguljica, Twice), Mars (Bounty, Mars, Snickers, Twix), Nestlé (Aloma, Top Gun), Unilever (Carte D’Or, Magnum, Cornetto), te trgovačke robne marke. Proizvođači su navedeni abecednim redom, a od robnih marki one poznatije.

TRŽIŠNA SLIKA Prema podacima o prodaji kategorije, koji ne uključuju sezonske objekte, Cash&Carry, diskontne trgovine (Lidl), ugo-

38

Svibanj 2015.

stiteljstvo i uličnu prodaju (“škrinje”), ostvareni prodajni rezultati u posljed-

Podjela prema vrsti gorije. Sladoledi se kupuju proizvoda (količinska u velikom broju maloprodaja) prodajnih kanala. Nešto travanj 2014. – ožujak 2015. ispred ostalih Obiteljski sladoled nalaze se U proteklih godinu dana 69% supermarketi prodano je ukupno 13,1 Impulsni sladoled s 33% udjela, 24% a slijede vemilijun litara sladoleda Smrznuti deserti like trgovine 7% mješovitom robom s 22%, srednje trgonjih godinu dana nisu baš Majda Babić vine mješovitom robom s ohrabrujući. Naime, u razJunior Client Executive doblju travanj 2014. – ožu- 19% te hipermarketi s 15% majda.babic@nielsen.com prodaje. Male trgovine s jak 2015. prodano je 13,1 8%, kiosci s 2% i benzinske milijun litara sladoleda ili postaje s 1% udjela zaklju9,1% mačuju listu prodajnih kanala. nje nego u prethodnih 12 mjeseci. travanj 2014. % promjena u Sladoled ožujak 2015. odnosu na godinu prije U financijskoj izvedbi Količinska 13.107.000 -9,1% prodaja (litara) kategorije Vrijednosna prodaja prodaja je još 399.900.000 -9,6% (HRK) više skliznula i to za 9,6%, zaustavivši se Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) na tik ispod 400 1 100 Benzinske postaje 2 milijuna kuna.

8 90 Kiosci Podjela prema vrsti 19 80 proizvoda otkriva Male trgovine mješovitom robom da je najpopularniji 70 (0 - 40m2) obiteljski sladoled sa Srednje trgovine 60 22 69% udjela u prodamješovitom robom (41 - 100m2) 50 ji. Blizu četvrtine Velike trgovine udjela (24%) 40 mješovitom robom (101 - 300m2) ima impulsni 33 30 Supermarketi sladoled, a (301 - 2500m2) 20 smrznuti Hipermarketi deserti 10 (2501m2 +) 15 drže pre% ostalih 7% travanj 2014. – ožujak 2015.

Izvor: Nielsen prodaje katewww.jatrgovac.hr

Sladoled - TV oglašavanje

JEDAN

ali vrijedan U oglašavanju kategorije sladoleda na malim ekranima prisutan je samo jedan oglašivač - Ledo, koji je svoja ulaganja u ovu vrstu promocije blago povećao na međugodišnjoj razini

A

naliza oglašavanja kategorije “Sladoled” provedena je na TV postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2) za ciljnu grupu Total 4+, koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhvaća 4.096.994 potencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. s ukupno 1.160 instaliranih peoplemetera, dok je veliči-

na panela 810 kućanstava.

Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga svakog individualnog spota. Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak je GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekun-

mjeseci. U izračun su uzete sve vrste oglašavanja izuzev telemarketinga – tv prodaje, te samooglašavanja televizija.

LEDO I GRANDISSIMO U televizijskoj prisutnosti kategorije sladoleda nije se mnogo toga promijenilo Neto investicije su u zadnjih unatrag godinu dana blago povećane dvije godine. Rezultat na 45,2 milijuna kuna kategorije je približno di. Istraživanje se odnosi konstantan, a cjelokupna na godišnji period travanj priča vrti se oko jednog 2014. - ožujak 2015. u usoglašivača. Naravno, riječ poredbi s prethodnih 12 je o Ledu. U zadnjih 12

mjeseci (travanj 2014. – ožujak 2015.) Ledo je na TV ekranima komunicirao dva brenda - Ledo i Grandissimo. Brend Ledo je imao ukupno 2.879 spotova u koje je uloženo 42,2 milijuna kuna te je ostvaren Eq. GRP od 5.709,92%, dok je Grandissimo uz 3 milijuna kuna ulaganja u 162 spota ostvario 457,06% Eq. GRP-a. U prethodnih 12 mjeseci (travanj 2013.

– ožujak 2014.) situacija je bila dosta slična s tom razlikom da brend Grandissimo tada nije bio prisutan na televiziji, ukupan broj spotova je bio nešto manji (2.803) uz ukupan Eq. GRP od 5.494,99% te 43,5 milijuna kuna ulaganja. To je ove godine ipak malo naraslo pa su u zadnjih 12 mjeseci neto investicije blago povećane na 45,2 milijuna kuna, Eq. GRP je dosegao 6.166,98%, a emitiran je 3.041 spot.

Jan Jurjević Client Service Executive jan.jurjevic@nielsen.com

Pregled TV oglašavanja po brendovima (travanj 2014. – ožujak 2015.)

Proizvođač

Brend

Ledo Ledo

Grandissimo

Kampanja

Eq. GRP

%

Ledo - competition for a prize

1.883,95%

30,55%

1.046

12.979.801 kn

Ledo - special offer

239,55%

3,88%

144

2.604.313 kn

Ledo King impuls ice cream

558,07%

9,05%

305

4.883.081 kn

Ledo King

287,13%

4,66%

109

1.938.970 kn

Ledo Kesten

344,13%

5,58%

176

2.981.705 kn

Ledo Ledonardo

230,68%

3,74%

90

2.265.403 kn

Ledo Maximo

392,60%

6,37%

160

2.696.775 kn

Ledo Kornet

667,66%

10,83%

558

4.038.732 kn

Ledo Torte & Strauss

519,39%

8,42%

120

3.733.613 kn

Ledo Zimske poslastice

575,50%

9,33%

170

4.077.220 kn

Ledo Strauss

11,26%

0,18%

1

8.930 kn

Grandissimo - brand general advertising

457,06%

7,41%

162

3.015.386 kn

100,00%

3.041

45.223.929 kn

Ukupno: 6.166,98% www.jatrgovac.hr

Broj spotova Neto investicija

Svibanj 2015.

39

Sladoled - Leaflet report

LEDO GOTOVO bez izazivača

U kategoriji sladoleda leaflet scenom dominira Ledo, a blagi izazov njegovoj vladajućoj poziciji donekle predstavljaju jedino privatne marke trgovačkih lanaca

L

etak je važan marketinški alat za sve tvrtke koje pojačano rade na direktnom marketingu. Svi odjeli unutar tvrtke sudjeluju u procesu izrade letka. On nas informira,

Godina 2014.

2015.

40

Svibanj 2015.

educira i poziva na kupnju.

U procesu obrade podataka djelatnici agencije Focus obrađuju i analiziraju svaki letak te svi uneseni podaci prolaze kroz platformu Action Focus Online. Čim-

benici Focusovih metoda su broj promocija i bruto oglasna vrijednost (GAV Gross Advertising Value).

Bruto oglasna vrijednost je kvaliteta oglašavanja, a čine ju osnovni parametri:

konkurencije, što je strateški izuzetno bitno u izradi poslovnih planova.

STABILNA KVALITETA U LECIMA GAV pokazatelj kvalitete oglašavanja za prvu trećinu 2015. godine pokazuje doKvaliteta oglašavanja sta veliku razisladoleda ostala je na nu stabilnosti. približno istoj razini kao i lani Gledano po vrsti oglašavanja, u prva četiri mjeseca ove godine pozicija u letku, veličina sladoled je imao 76% bruto objave u cm2, format i bruoglasne vrijednosti uz pad od to domet letka. Cilj ovih tek 2% u odnosu na ista četi“štiva s brojkama” je dobiti ri lanjska mjeseca. Smrznute što bolju sliku svijeta letatorte su istodobno povećale ka, odnosno gdje se nalazi određeni proizvod naspram svoju kvalitetu oglašavanja s 19% na 24%, a brend komunikacija (krovnog brenda bez konkretnog proizvoda) i sladolednih kolača lani imala udio od po 2%, dok ove godine spomenuta dva oblika komunikacije nisu bila prisutna u lecima trgovaca.

Promatrajući ove četiri vrste komunikacije u katalozima trgovačkih lanaca, vidimo kako sladoled najveći udio zauzima u Billi (97%), Sparu (95%), Konzumu (89%), Lidlu (88%) i Metrou (80%).

GAV% sladoleda u trgovačkim lancima prema vrsti Smrznute torte su kod vodesiječanj-travanj 2014. vs. siječanj-travanj 2015. će petorke najzastupljenije u lecima Metroa (14%), Lidla Sladoled Smrznute torte Brend komunikacija Sladoledni kolači (13%) i Konzuma (11%). Sla78 19 2 2 doledni kolači, pak, jedino su prisutni u katalogu Metroa.

76 24 0 0 Broj promocija i GAV sladowww.jatrgovac.hr

od leda u trgovačkim lancima prema markama, pokazuje očekivanu dominaciju brenda Ledo koji je broj promocija povećao s 45% u prva četiri mjeseca lani na čak 63% u istom periodu tekuće godine, dok je istodobno bruto oglasna vrijednost porasla s 38% na 61%. Jedini pravi takmaci su mu trgovačke marke koje ipak zauzimaju gotovo marginalne udjele. To su trgovačka marka Metroa Horeca Select, Kauflandova K-Classic te Lidlove marke Deluxe i Ballino.

Melani Cipot m.cipot@focusmr.com Marko Havaši mhavasi@hr.focusmr.com

trgovaca su najaktivniji Kaufland, Lidl i Metro

Broj promocija i GAV% sladoleda u trgovačkim lancima prema markama siječanj-travanj 2014. vs. siječanj-travanj 2015.

Horeca Select K-Classic Deluxe (Metro) (Kaufland) (Lidl)

Balino (Lidl)

Ostale marke

4%

4%

33%

2%

1%

0%

27%

0%

6%

6%

14%

36%

0%

4%

7%

0%

28%

Pokazatelj oglašavanja

Ledo

Broj promocija (I-IV 2014.)

45%

9%

6%

Broj promocija (I-IV 2015.)

63%

7%

GAV% (I-IV 2014.)

38%

GAV% (I-IV 2015.)

61%

Broj promocija sladoleda kod vodećih 5 trgovaca, siječanj - travanj 2015.

Metro Spar Lidl Konzum Billa 0

10% Sladoled

20%

30%

40%

50%

Smrznute torte

60%

70%

80%

90%

100%

Sladoledni kolači

i j i r o g e t a Sve o k ajte na n z o d a d e l slado .jatrgovac.hr www

www.jatrgovac.hr

Svibanj 2015.

41

Strategija poslovanja

Nada Finderle Darna d.o.o. Zagreb nada.finderle@darnadar.hr

PRUŽITE

sebi šansu

Zašto sebi ne dozvoliti aktivno djelovanje i aktivno sudjelovanje u svom životu? Promatrati je nekada zabavno i korisno, posebno ako tako možemo nešto naučiti, ali kako bi ovladali znanjima i ostvarivali željene rezultate, potrebno je i aktivno djelovati

S

trategije poslovanja ozbiljan su izazov, a posebno danas u ovim uvjetima brojnih, brzih i čestih promjena. Kako volim čitati, prije nekoliko dana sam (ponovno) pročitala tezu anonimnog autora: “Postoje tri vrste kompanija: one koje djeluju, one koje promatraju sa strane i one koje se pitaju što se dogodilo.” Budući da već godinama živimo uz spoznaju brojnih, brzih i čestih promjena, zapravo mi nije baš posve jasno postoje li zaista gore navedene sve tri vrste kompanija?

Međutim, kada malo detaljnije i dublje promotrim i analiziram svijet oko sebe, ustanovim da zapravo postoje. Sama ova konstatacija mi nije baš od velike pomoći, sve dok sebe i svoje klijente ne zapitam u koju od ove tri gore navedene vrste pripadamo. Naravno, nekako se gotovo podrazumijeva da svi mislimo kako pripadamo ovoj prvoj skupini koja djeluje. A je li to baš istina? Jesmo li zaista oni koji djeluju? Jesmo li dosljedni u svojim odlukama i planovima da mi budemo oni koji djeluju?

42

Svibanj 2015.

Koja je naša podloga djelovanja?

Ako i jesmo oni koji djeluju, je li to baš uvijek najbolji put? U kojem smjeru djelujemo i na osnovu čega donosimo odluke o svom djelovanju?

Ma ima tih pitanja jako puno, toliko puno da se pitam jesu li mi potrebni baš svi ti odgovori?

ZDRAVI TEMELJ DJELOVANJA (Pre)često imam priliku sresti klijente, velike i male, domaće i strane, nove i “stare” tvrtke koje nemaju jasnu, jednostavnu i razumljivo postavljenu strategiju koja bi bila zdravi temelj djelovanja. Najčešće kroz razgovore ustanovimo kako vodeći ljudi ipak imaju u svojim vizijama i

približili svojim suradnicima, a onda naravno i svojim potrošačima. Jer, ako nemamo jasno postavljenu i kvalitetno prema svom timu suradnika komuniciranu strategiju, logično je i da nemamo kvalitetnu komunikaciju prema svojim potrošačima, a koji su prema mojem uvjerenju središte našeg poslovanja. Kada dođu otežani poslovni uvjeti i kada nam rezultati nisu u skladu s našim očekivanjima, najčešće počinjemo tražiti krivce, a vrlo rijetko smo skloni ozbiljnim, nepristranim i profesionalnim analizama kojima bi došli do korisnih zaključaka i detektiranja slabih strana, ali i pronalaženja realnog prostora za rast. Osobnost je, kako u životu, tako i u poslovanju poželjna, ali preosobni i subjektivni pristup te nedostatak objektivnog sagledavanja situacije i traženja rješenja može na kraju voditi do preskupih grešaka ili propusta koje snose kompletne organizacije.

KONSTANTA PROMJENE Stoga, da bi se razvijali i prilagođavali novim tržišnim uvjetima neophodno je pratiti i nove Jasno postavljena strategija poslovanja upoznavati trendove, nove omogućava realizaciju poslovne vizije navike, nove aktivnosti konpromišljanjima određene smjernice kurencije, nove tržišne potencijale i i ideje što i kamo bi htjeli doći, zašto otkrivati vlastite nove mogućnosti. i kako djelovati, ali obično nedostaje Jer, kao što se mijenja okruženje u korak postavljanja konkretne stratekojem živimo i radimo, tako se i mi gije poslovanja koju bi prezentirali i sami mijenjamo, a da nekada toga www.jatrgovac.hr

za nismo niti svjesni. Dobro, strah od novoga i strah od nepoznatoga ljudima je prirodan i dozvoljen, ali ključno je ono što mi po tom pitanju poduzimamo i kako se s njim nosimo.

Još je jedan uzročnik, prema mojem iskustvu, puno puta detektiran, a vješto se skriva i rijetko izlazi na svjetlo dana. Znate koji? Zanima Vas koji? Razvija li se i u Vama? Možda je čak nabujao i potiho osvojio veliki dio mentalnog teritorija? Ovdje mislim na strah od neuspjeha. Vjerujte, govorim iz vlastitog iskustva, nije to ništa strašno. Ako ne uspijemo u nekom svom novom naumu, pa što?

Ako neka naša nova ideja ne bude baš najuspješnija, pa što? Pokaže li se da smo nekada pogriješili, pa što?

Dakle, zašto dozvolimo ovom kradljivcu uspjeha da živi i ometa naše djelovanje? Zašto strahu dozvolimo da upravlja našim životima, zašto strah ometa naše nove i uspješnije poslovne strategije? Zašto nam ovaj www.jatrgovac.hr

uspjeh se treba riješiti straha od neuspjeha

malo truda i odgovorimo samo na ova dva jednostavna pitanja, lakše i preciznije se nazire put kojim trebamo ići kako bi stigli do željenoga cilja. Pitanje koje ja sebi, a i svojim klijentima, često poUvijek je potrebno aktivno djelovati, stavljam je: djelujemo li aktivno u svom pokako u poslovanju, tako i u životu slovanju i djelujemo li aktivno u svom životu?

Vodimo li mi svoj život ili život ide i Strategije poslovanja otkrivaju prevodi nas kao na nekoj uzici? Osobno krasne nove mogućnosti. Strategije zagovaram i nastojim primjerom poposlovanja pomažu stvaranju uspjekazati i dokazati ono što zagovaram i ha i učinkovitijem djelovanju. Nije li savjetujem, pa tako i po pitanju dješteta biti promatrač poslovanja i nije lovanja evo nekoliko osobnih i konli šteta biti samo promatrač uspjeha? kretnih aktivnosti na osnovu kojih sami možete zaključiti jesam li ja ona koja djeluje ;-). Mislim da djelujemo jer evo napravili smo svoju novu web stranicu. Djelujemo, jer smo promatranjem svijeta oko sebe odlučili ponuditi i neke nove usluge, a u pripremi imamo još neke koje ćemo uskoro prezentirali na tržištu. Djelujemo, jer naš model poslovanja prilagođavamo tržišnim uvjetima. Djelujemo, jer slušamo svoje potrošače, naše klijente, njihove potrebe, planove i ciljeve, pa im nastojimo pružiti upravo ono što im pomaže u rješavanju problema i postizanju ciljeva. Djelujemo i kada u suradnji s klijentima postavljamo nove, tržištu prilagođene strategije poslovanja te potrebnih aktivnosti.

Djelujemo i kada nastojimo objektivno sagledati i analizirati nove tržišne okolnosti te im prilagoditi poslovanje. Djelujemo…

Kako sam zadnjih godinu dana imala jedno jako snažno iskustvo u obitelji, prava borba za goli život, u kojem sam vrlo aktivno sudjelovala i djelovala u cilju pomoći onome kome je to zaista bilo od životne važnosti, dozvolite mi za sam kraj ovog teksta nekoliko osobnih misli na temu djelovati, promatrati ili se pitati što se dogodilo. Život je čudo :-). Zašto sebi ne dozvoliti aktivno djelovanje i aktivno Nije li šteta biti promatrač sreće i nije sudjelovanje u svom životu? Promatrati je nekada zabavno i korisno, li šteta promatrati, a ne djelovati u posebno ako tako možemo nešto svom životu? naučiti, ali kako bi ovladali znanjima i ostvarivali željene rezultate, AKTIVNOST I PROAKTIVNOST Odgovor na pitanje trebamo li djelopotrebno je i aktivno djelovati. Zato vati ili samo promatrati lako možemo djelujmo aktivno u svom poslovanju naći ako se zapitamo gdje smo sada i djelujmo aktivno u svom životu jer i kamo želimo doći? Ako uložimo život je čudo :-). strah usporava ili ometa djelovanje?

Pa najviše zato što mu to mi dozvolimo. Strategije poslovanja su polje za igru. Strategije poslovanja su izazovi.

Strategije poslovanja su zabavne.

Svibanj 2015.

43

Mljekarska industrija U sektoru mlijeka i dalje postoje veliki izgledi za daljnji rast, posebice u pogledu proizvoda s dodanom vrijednošću (sir), ali i sastojaka koji se upotrebljavaju u hranjivim i dijetetskim proizvodima te proizvodima namijenjenima sportašima

O

d 1. travnja u Europskoj uniji su nakon 30 godina ukinute proizvodne kvote za mlijeko. Simbolično je tada jedna od udruga europskih proizvođača mlijeka organizirala pred Europskim parlamentom mirni prosvjed kako bi ukazali na probleme

mala”, izrazio je mišljenje hrvatskih proizvođača mlijeka Marko Gračaković, vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz Novske.

NEKI U TOME VIDE PRILIKU Sustav mliječnih kvota definitivno se napušta 31. ožujka. Uveden je 1984. kako

I bez kvota rast s kojima se suočavaju. Oni su simbolično zastave 28 zemalja članica spustili na pola koplja te pritom poručili da se zastave velikih prehrambenih koncerna vijore visoko. “Zbog očekivanog viška mlijeka, sada će veliki proizvođači diktirati uvjete više nego ranije. Cijene će se strmoglaviti jer će europski farmeri imati manje tržišne moći da postignu cijenu koja bi pokrila troškove proizvodnje”, izjavio je predsjednik udruge Europski odbor za mlijeko Romuald Schaber.

Spomenuta je udruga tim povodom održala svoju glavnu skupštinu kojoj je prisustvovala i skupina hrvatskih proizvođača mlijeka. “Bojimo se poplave mlijeka prema Hrvatskoj, očekujem pad otkupnih cijena mlijeka. Mljekara nam već najavljuje da će smanjiti cijenu za 15 lipa.

Ponuda je velika, a potražnja

44

Svibanj 2015.

bi se spriječila proizvodnja viškova koji su otkupljivani po visokoj cijeni da bi se na

smanjen je za oko 200.000.

Povjerenik za poljoprivredu Phil Hogan je rekao da okrupnjavanje proizvodnje nije poveMalim proizvođačima zano s ukidanjem mlijeka se preporučuje kvota, nego je dio šireg procesa koji udruživanje u zadruge ima mnogobrojne uzroke. U Komisiji kraju bacali. Mliječni sektor ističu da ukidanje kvota ne u Europi prolazi kroz velike mora automatski značiti teži promjene posljednjih godina. položaj za manje proizvođaPrema podacima Komisije, če, kojima preporučuje da u posljednjih šest godina se udruže u zadruge i tako broj mliječnih farmi u EU kolektivno pregovaraju s ot-

kupljivačima te da se usmjere na mliječne proizvode s većom dodanom vrijednošću, poput sira, i da pronađu tržišnu nišu. Ukidanje kvota uvodilo se postupno. Između 2009. i 2013. postupno su se za 1% godišnje smanjivale kvote kako bi se proizvođači pripremili. Ukidanje kvota dočekuje se s oduševljenjem u pojedinim zemljama članicama jer u tom vide priliku za izvoz svojih proizvoda na svjetsko tržište, gdje se stalno bilježi rast potražnje za mli-

Isporučene količine kravljeg mlijeka (u milijunima kg) Godina

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

Indeks 2014./2013.

Ukupno

623,8

626,4

602,4

503,9

522,7

103,74

Izvor: HPA (obrada: Ministarstvo poljoprivrede)

Broj isporučitelja kravljeg mlijeka po mjesecima i indeks povećanja/smanjenja Godina

2010.

2011.

2012.

2013.

Godišnji prosjek

19.937

15.287

13.081

11.018

2014.

Indeks 2014./2013.

10.003

90,79

Izvor: HPA (obrada: Ministarstvo poljoprivrede)

www.jatrgovac.hr

62,5 litre potrošnja mlijeka po stanovniku Hrvatske u 2014. kako će globalna potrošnja mlijeka porasti za 36% do 2024. godine sa sve većim jazom između razvijenih tržišta mliječnih proizvoda i tržišta u razvoju. Izvještaj ističe da će potražnja prvi put prerasti dostupnu ponudu u narednom desetljeću uslijed rasta populacije, povećanja kupovne moći i urbanizacije u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. U osvrtu na Hrvatsku iz Tetra Paka navode kako najnovije procjene pokazuju da se u Hrvatskoj recesija nastavlja i u segmentu mlijeka gdje je nivo potrošnje u 2014. pao za 3,1% u odnosu na prethodnu godinu, dosegavši 62,5 litre po stanovniku.

U toj potrošnji više od tri

proizvodima namijenjenima sportašima. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije, početkom ožujka ove godine nešto više od 10.000 poljoprivrednika na mjesečnoj je razini isporučivalo Europsko mlijeko treba pronaći mlijeko (mljekaraput do azijskog tržišta koje ma, odnosno u tome bilježi veliku potražnju nisu oni koji imaju trošenja rezultiraju značajno vlastite mljekomate, preradu mlijeka na vlastitom domasmanjenom konzumacijom ćinstvu). Iako je broj isporumlijeka. Takav trend očečitelja u blagom padu (2,02% kuje se i u narednih godinu u odnosu na 2014.), prosječna dana, kada bi trebao početi godišnja isporuka kravljeg oporavak, i to prvenstveno mlijeka po isporučitelju je u tržišta trajnog mlijeka, kažu porastu – u 2014. je porasla za u Tetra Paku.

14,27% u odnosu na godinu ranije, a čak za 89% u odnosu na 2008. godinu. U Ministarstvu smatraju kako je poseban napredak u proizvodnji mlijeka vidljiv iz podatka o povećanju isporuke mlijeka prve klase – 2003. samo je 22,7% isporučenog mlijeka bilo prve klase, 2008. godine 72,1%, a PREPORUKE MINISTARSTVA 2014. godine 96,1%. Iako je Na Stručnom savjetu za praHrvatska brojčano s 58.815 ćenje stanja u proizvodnji i isporučitelja mlijeka koji su preradi mlijeka, koji je održan isporučivali 540,79 milijuna u Ministarstvu poljoprivrede kilograma mlijeka u 2003. početkom travnja, istaknuto došla na nešto više od 10.000 je kako je s ukidanjem sustava isporučitelja u 2015., isporumliječnih kvota EU-a pred čena količina mlijeka ostala proizvođačima mlijeka novo je na otprilike istoj razini razdoblje izazova i prilago(522,69 milijuna kilograma). đavanja novim tržišnim i U Ministarstvu također kažu proizvodnim okolnostima. Iz kako mliječni sektor u okviresornog Ministarstva pritom ru ZPP-a zauzima posebno su poručili kako zbog toga mjesto, a nacionalni model žele kontinuirano raditi s pro- izravnih plaćanja (poticaja), izvođačima i prerađivačima koji se već počeo primjenjina modelima suradnje koji su vati, podrazumijeva dodatna dozvoljeni i dopušteni u skloplaćanja za mliječne krave, pu zajedničke poljoprivredne kao i izdašna plaćanja za stopolitike EU. Osvrćući se na čare koji uzgajaju proteinske ukidanje kvota u EU, iz Mikulture (koriste ih kao stočnu nistarstva navode kako i dalje hranu što smanjuje troškove postoje veliki izgledi za daljnji proizvodnje mlijeka). rast, posebice u pogledu proizvoda s dodanom vrijednošću DAMPINŠKE CIJENE Otkupne cijene mlijeka u (sir), ali i sastojaka koji se Hrvatskoj su veće nego u upotrebljavaju u hranjivim i Europi i pitanje je koliko će dijetetskim proizvodima te postojanju brojnih brendiranih proizvoda i trgovačkih marki domaćih i stranih proizvođača, te prilično velikog raspona cijena, smanjena kupovna moć potrošača i njihov oprez prilikom

st je moguć jekom i mliječnim proizvodima. Primjerice, Irska planira povećati proizvodnju mlijeka za 50% do 2020. godine.

Da je mlijeko tražena roba na svjetskom tržištu potvrdio je i indeks kompanije Tetra Pak objavljen koncem prošle godine. Ovaj indeks, inače sedmi po redu koji je objavila ova vodeća kompanija u rješenjima za preradu i pakiranje hrane, zaključuje

četvrtine otpada na trajno mlijeko, čija je potrošnja lani pala za 2,8%, dok je potrošnja pasteriziranog mlijeka smanjena za još većih 4,3%. Vrhunac potrošnje industrijski proizvedenog mlijeka U Hrvatskoj bio je 2009. godine (317 milijuna litara ili 72 litre po stanovniku) i od tada je u stalnom padu, što se podudara s trajanjem recesije. Unatoč

Kretanje brojnog stanja goveda (u tisućama) Godina

Goveda ukupno

Krave ukupno*

Muzne krave

2008.

454

226

213

2009.

447

223

212

2010.

444

219

207

2011.

446

196

185

2012.

452

195

181

2013.

442

181

168

2014.

441

180

159

Izvor: DZS (obrada: Ministarstvo poljoprivrede); * uključujući mlađe od dvije godine

www.jatrgovac.hr

Svibanj 2015.

45

Mljekarska industrija se dugo to još moći održati. U travnju 2015. godine otkupna cijena mlijeka u Republici Hrvatskoj iznosila je 33,80 €/100 kg, a prosječna otkupna cijena mlijeka u Europskoj uniji je iznosila 31,59 €/100 kg. Međutim, u Ministarstvu poljoprivrede ističu kako se ukidanjem kvota ne očekuje utjecaj na proizvodnju mlijeka zato što su dani razni mehanizmi od strane Europske unije koji se mogu aktivirati kako bi se spriječili poremećaji u ovom sektoru.

Kao jedan od tih mehanizama navode mjeru interventnog otkupa mlijeka u prahu i maslaca. Također, ostaje mogućnost izvoza mliječnih prerađevina u treće zemlje kao što je azijsko tržište koje pruža velike mogućnosti jer nema dovoljno vlastite

proizvodnje mlijeka. Međutim, domaći farmeri nemaju iste uvjete poslovanja kao njihovi europski kolege. To se prvenstveno odnosi na PDV jer hrvatski farmeri plaćaju stopu od 25% na sve ulazne troškove proizvodnje (hrana, sjeme, gnojivo), dok je u većini EU zemalja određena međustopa koja iznosi između 5% i 15%. “Što se tiče uvoza, problem nam prije svega stvara plasman gotovih proizvoda u trgovačkim lancima koji se značajno povemlijeka na tržištu EU, što ćao od ulaska naše zemlje u dio rješenja leži u izvozu. ne odgovara većini hrvatEU. Spomenuti uvoz gotovih Domaća je mljekarska induskih farmera koji ne mogu mliječnih proizvoda (više strija izlaskom Hrvatske iz osigurati cijenu proizvodnje od 180%), posebno trajnog CEFTA-e izgubila značajan koja je konkurentna EU promlijeka, maslaca i sireva, dio tržišta, odnosno uvjeti izvođačima. Naime, hrvatska nerijetko se događa po damposlovanja na tim tržištima industrija prerade mlijeka, pinškim cijenama, posebno su se otežali. Neke tvrtke kako bi zadržala i povećala od početka rusko-ukrajinske uspjele su otvoriti nova trkonkurentnost, morat će krize kada su se velike eužišta i tako jednim dijelom ropske mljenadoknaditi tržišta u okruže- otkupljivati mlijeko upravo po nižim konkurentnim eukare suočile nju. No, za izvoz su potrebna Trenutno je u Hrvatskoj 10 sa zabranom golema ulaganja koja je teško ropskim cijenama. Sve navetisuća poljoprivrednika koji ostvariti u ovakvim uvjetima deno uvelike ovisi o uspjehu izvoza svojih poslovanja u mljekarstvu u plasmana povećane količine proizvoda na isporučuju mlijeko Hrvatskoj, upozorava Maras.

EU mlijeka na brzorastuća rusko tržište. tržišta Indije, Kine i Bliskog Viškovi mlijeproizvodnje. “Spomenute istoka, koja izuzetno rastu i ka koji se stvaraju kao poslje- NEISKORIŠTENE PRILIKE mogućnosti dane su svakom koja predstavljaju jedan od dica ruskog embarga, završa- U Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šu- glavnih razloga samog ukiproizvođaču na korištenje, a vaju i na hrvatskom tržištu, marstvo HGK smatraju kako ovise o samoj snalažljivosti danja kvota. po dampinškim cijenama, te Uvoz mliječnih proizvoda s ukidanjem kvota promjene pojedinca kao i cijele države”, guše domaću proizvodnju i u 2014. je ukupno smanjen svakako treba očekivati jer kažu u Ministarstvu poljopreradu mlijeka, budući da u odnosu na 2013. godinu. će prvenstveno mljekarski privrede. hrvatski mljekarski sektor ne Međutim, pažljivijim proS tim se baš ne slažu u Udru- može cjenovno parirati dam- razvijene zemlje povećati matranjem vidljivo je da proizvodnju. Po njihovom zi hrvatskih otkupljivača i pinškim cijenama europskih je smanjen uvoz mlijeka, mišljenju, to bi u konačnici prerađivača mlijeka CroMilk tržišnih viškova”, ističe Raa povećan uvoz proizvoda moglo dovesti do povećane u kojem ističu kako domaći šeljka Maras, predsjednica veće dodane vrijednosti ponude i smanjenja cijene mljekarski sektor ima veliki CroMilka. Ona smatra kako potencijal, no potreban je ozbiljniji angažman države.

2013.

2014.

Potrebno je, kažu, odrediti Uvoz Tisuća Milijuna Tisuća Milijuna je li mljekarska proizvodnja tona USD tona USD strateška grana proizvodMlijeko i mliječni proizvodi 183,8 211,2 162,8 200,4 nje hrane u našoj zemlji te postaviti jasnu strategiju i Mlijeko i vrhnje nekoncentrirano i nezaslađeno 151,8 93,7 129,2 71,8 politiku razvoja. Po njihoMlijeko i vrhnje koncentrirano i zaslađeno 8,8 22,9 6,0 18,9 vom mišljenju, ukidanje Mlaćenica jogurt, kiselo mlijeko, kefir i ostalo 5,4 7,6 5,8 9,0 mliječnih kvota za domaći je mljekarski sektor prilika da Proizvodi od prirodnih sastojaka mlijeka 1,4 4,3 1,3 5,0 povećaju vlastitu proizvodMaslac i ostale masti i ulja od mlijeka, 2,2 12,1 2,8 13,1 nju i budu konkurentni na mliječni namazi europskoj razini te pritom Sir i skuta 14,3 70,6 17,6 82,6 ističu kako je osobito važno Izvor: HGK što se uspjelo zaustaviti pad

46

Svibanj 2015.

www.jatrgovac.hr

96,1% udio isporučenog mlijeka prve klase u 2014. (sir). Ovdje valja naglasiti činjenicu ulaska Hrvatske u EU polovicom 2013. zbog čega je došlo do prestanka uvoza mlijeka iz BiH (zbog toga pad) i povećanja uvoza sira. “Hrvatski proizvođači mlijeka moraju iskoristiti pogodnosti EU fondova i tzv. ‘mliječnog paketa’ koji im omogućuje udruživanje i jačanje pregovaračkih pozicija, zatim podići konkurentnost svoje proizvodnje i ostvariti proizvodnost po grlu kako bi bili konkurentni u europskim okvirima”, smatraju u HGK. Kada je riječ o tradicionalnim tržištima, važno je naglasiti kako Hrvatska ulaskom u EU nije ostvarila povlaštenu poziciju bescarinskog izvoza kako to imaju druge EU zemlje. Naime, BiH je zadržala zaštitne

plasman proizvoda veće dodane vrijednosti kroz kanale privatnih robnih marki i uz pomoć međunarodne pozicije i sustava tvrtki majki kojima pripadaju neke naše industrije, ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Sveukupno gledano, potrebno je napraviti korake prema povećanju konkurentnosti mljekarskog sektora koji je iznimno važan segment gospodarstva jer zapošljava oko 30 tisuća ljudi, od čega je 10 tisuća radi u mljekarskoj industriji. Šanse se ne bi smjele propuštati kao što je to bilo s Programom ruralnog razvoja koji je, realno gledano, kasnio dvije godine. Program je nekoliko puta vraćen na doradu i naši su poljoprivredni proizvođači tako izgubili milijune eura i dvije godine U zadnjih šest godina poslovanja. potrošnja mlijeka po Program je stanovniku pala je za 12,5% sada napokon prihvaćen i treba vjeromjere na mlijeko iz Hrvatske vati kako će se značajan dio proizvođača javljati na i one su danas 10% na uvonatječaje i iskoristiti EU znu cijenu plus prelevman. sredstva za podizanje vlastiU ime Hrvatske pregovore o ovom pitanju vodi Bruxelles, te konkurentnosti. Tim više ako se zna da se ne radi o no ti pregovori još nisu dali malim sredstvima jer je narezultata jer se BiH snažno javljeno kako će hrvatskim tome opire unatoč inzistifarmerima tijekom 2015. ranju Europske komisije. godine na raspolaganju biti Osvrnemo li se na tržište 333 milijuna eura iz EuropEU, hrvatska industrija mliskog poljoprivrednog fonda jeka je prvenstveno prisutna za ruralni razvoj. A u 2015. u Sloveniji i tu se treba bosmo već dobrano zagazili. riti za zadržavanje tržišnog udjela hrvatskih brendova.

Goran Pavlović Za ostale zemlje EU, šansa bi goran@jatrgovac.hr možda mogla postojati kroz Vodeći otkupljivači mlijeka u 2014.

Proizvođač

Milijuna kg

1.

Dukat grupa

193,7

2.

Vindija

136,5

3.

Belje

80,7

4.

Meggle Hrvatska

35,6

5.

Zdenka

ANKETA

Apsolutna većina redovito konzumira mlijeko

P

rovedeno anketno istraživanje među hrvatskim potrošačima otkrilo je stavove i navike o konzumaciji mlijeka. Ključni zaključci su da apsolutna većina građana konzumira mlijeko i to na dnevnoj bazi te da ovu namirnicu smatraju zdravim proizvodom.

Mlijeko je vrlo popularna namirnica. Na pitanje konzumiraju li mlijeko potvrdno odgovara 63,5% ispitanih, dok dodatnih 19,5% mlijeko konzumira samo uz kavu. Da uopće ne konzumiraju mlijeko ističe pak 17% anketiranih građana.

Učestalost konzumacije mlijeka je na visokoj razini s obzirom na to da 72,1% ispitanika navodi kako ovu namirnicu konzumiraju svakodnevno. Nekoliko puta tjedno mlijeko konzumira 19,6% anketiranih, onih koji to čine nekoliko puta mjesečno ima 5%, a rijetko nekoliko puta godišnje mlijeko pije 3,2% građana.

Gledano prema vrstama mlijeka koje kupuju, trajno je sa 64,2% udjela daleko ispred svježeg mlijeka koje ima 24,6% udjela. Trajno i svježe mlijeko podjednako često kupuje 11,2% ispitanih.

S obzirom na sve navedene rezultate ne treba čuditi stav prema kojemu čak 86,6% anketiranih građana mlijeko smatra zdravim. Da ovu namirnicu smatraju nezdravom ističe 7,2% ispitanika, a da ne znaju odgovor na ovo pitanje kaže njih 6,1%.

Zanimljivi su i odgovori na pitanje koje mliječne proizvode izuzev mlijeka redovito konzumiraju.

Ispitanici na prva dva mjesta s gotovo podjednakim udjelima stavljaju sir (77,6%) i jogurt (77,2%), a potom slijede vrhnje sa 60,8%, mliječni namaz s 57,8%, sladoled s 50,7% i puding s 34,7% udjela.

Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o konzumaciji mlijeka provedeno je tijekom travnja 2015. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.

Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

11,4 Izvor: HPA (obrada: CroMilk)

www.jatrgovac.hr

Svibanj 2015.

47

Mlijeko – Trendovi i brendovi

Svježe i funkcio Čak 60% heavy korisnika smatra da je svježe mlijeko puno zdravije od trajnog, a zanimljivo je i da potrošači u sve većoj mjeri preferiraju mlijeka s manjim udjelom masti te funkcionalna mlijeka

M

lijeko je vrlo vrijedna nutritivna namirnica prisutna od davnina u čovjekovoj prehrani.

Odigralo je važnu ulogu u ljudskoj povijesti osiguravajući egzistenciju u brojnim razdobljima gladi jer obiluje proteinima, mastima i vitaminima neophodnima za čovjekovo zdravlje. U posljednje se vrijeme stav o mlijeku pomalo mijenja pa se sve više piše kako bi trebalo konzumirati mlijeko s manje masti, ali se i dalje naglašava njegova vrijednost u svakodnevnoj prehrani.

Možemo primijetiti da je na policama trgovačkih lanaca sve zastupljenije mlijeko s manjim udjelom masti u odnosu na punomasno, a uz to možemo zamijetiti i porast proizvoda s raznim

48

Svibanj 2015.

dodatnim efektima (dodatni vitamini, bez laktoze i sl.). Kategorija se zasigurno mijenja sa zahtjevima potrošača i njihovom težnjom za zdravijim životom.

gement koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača na velikom broju proizvodnih kategorija. BRANDpuls kombinira tržišne indikatore s različitim tipovima OGLEDALO KATEGORIJE podataka kao što su deU okviru BRANDpuls mografija, psihografija, istraživanja kontinuirano kupovne navike i korištenje se prate marketinški pokamedija. Dakako, marketinški pokazatelji dobiveni Korisnici mlijeka relativno ovim putem lako prelaze s jednog na od iznimne su važnosti za drugi brend uspješno vođenje brenda zatelji uspjeha za kategoi rano uočavanje mogućih riju mlijeka i pripadajućih problema i prilika. Podaci brendova. Riječ je o alatu korišteni u analizi koja sliza brend i marketing mana- jedi prikupljeni su u 2014.

godini na području Hrvatske. Rezultati otkrivaju kako u populaciji stanovnika Hrvatske od 15 do 64 godine čak 92% ispitanika bar ponekad konzumira kategoriju mlijeka. Za oko 47% korisnika kategorije jako je važan brend prilikom odabira iz čega se može zaključiti da relativno lako prelaze s jednog na drugi brend.

Heavy korisnika kategorije, koji ju konzumiraju bar jednom dnevno, u populaciji Hrvatske je 42%. Medium korisnika (konzumiraju kategoriju 2-3 puta tjedno) je 36%, dok light korisnika (konzumiraju kategoriju rjeđe od jednom mjesečno) www.jatrgovac.hr

42% korisnika mlijeko konzumira svakodnevno

ionalno

mjesec dana. Među heavy odnosa potrošača prema korisnicima mlijeka najviše brendu - bihevioralni i je korisnika Dukat mlijeka, emocionalni. Na prvom dok se na drugom mjestu mjestu BRANDscore ljestvinalazi ‘z bregov, a na trećem ce među heavy potrošačima Meggle. U okviru BRANDkategorije nalazi se ponovpulsa radi se i usporedba no Dukat. Svoju poziciju brendova na može zahvaliti visokim vritržištu prejednostima koje je postigao I po razini korištenja i po ma njihovoj na svim brend indikatorisnazi brenda Dukat je snazi. Komma. Na drugom mjestu je ‘z bregov, a na trećem Meggle. binacijom vodeći u kategoriji mlijeka najvažnijih marketinšKarla Kovač kako poslovne, tako i kih pokazatelja, uzetih s Research Executive karla.kovac@ipsos.com osobne. Teže obrazovati se, potrošačke razine (od postvoriti karijeru i obitelj, znavanja brenda, korištenja, steći osobni ugled i uz sve to uzimanja u obzir prilikom Pozicija brendova prema BRANDscore-u dobro se zabaviti i ugodno kupnje, lojalnosti i sl.) doprovesti. Pažnju im uglavbivena je jedinstvena mjera Brend BRANDscore nom zaokupljaju teme vezakoja omogućuje uspored81 Dukat ne za estradu i vlastiti izgled. bu brendova na tržištu Vindija 'z 80 - BRANDscore. Prilikom bregov STAVOVI I KORIŠTENJE izračunavanja BRANDscore 48 Meggle Čak 60% heavy korisnika uzima u obzir dva aspekta mlijeka smatra da je svježe BRANDpiramide mlijeko puno zdravije od TOP 3 brenda u kategoriji “Mlijeko”, 2014. trajnog mlijeka. Zanimljivo je da oko 40% ovih korisnika tvrdi da više voli masnije 24% 20% 20% 2,8% Lojalnost mlijeko, ali isto toliko njih 63,3% 54,7% 63,3% 38,2% (40%) kaže kako paze na 38% Primarno korištenje 37% 32% 7,4% postotak masti pri kupovini mlijeka. Također, mlijeko 67,7% 61,6% 36,2% 67,7% ne piju samo ujutro nego i u Razmatranje 56% 55% 52% 20% ostalo doba dana te su sklo83% 80,4% 65,8% niji od prosjeka populacije 83% vjerovati da funkcionalna 67% 66% 65% 31% Korištenje ima ukupno 14%. Heavy mlijeka (s dodatkom kalcija, 72,6% 71,9% 43,7% 72,6% korisnici kategorije mlijesmanjenim udjelom laktoze 93% 91% 90% 71% ka nešto su više žene nego i sl.) imaju pozitivan učinak Iskustvo muškarci, a među njima na organizam. Osim opće94,7% 92,9% 94,7% 76,5% nitog praće98% 98% 95% 93% Prepoznavanje nja kategorije Heavy korisnici kategorije mlijeka, unumlijeka nešto su više žene Vindija ‘z bregov Meggle Dukat optimal tar BRANDTarget: Heavy korisnici – koriste kategoriju jednom ili više puta dnevno puls istražinego muškarci vanja prate Korisnici kategorije “Mlijeko”, 2014. se i brendovi. najviše je korisnika u dobi Najvažniji indikator koji se od 30-49 godina. Nešto prati svakako je razina koriHeavy češće od prosjeka žive u Istri štenja (“usage”), marketinš42% i Sjevernom primorju, a ki indikator koji najbolje rjeđe u Slavoniji i sjevernoj govori o vitalnosti brenda.

Hrvatskoj. Najviše ih živi u Praćenje korištenja je važKorisnici kućanstvima s prihodima no za procjenu potrošačke kategorije od 3.000 – 9.000 kn. Heavy mase na koju u određenom 92% korisnici kategorije su u trenutku možemo računaMedium Light 36% životu usmjereni izgradnji ti. Korisnici brenda su isti 14% vlastite životne karijere, konzumirali u posljednjih www.jatrgovac.hr

Svibanj 2015.

49

Mlijeko i mliječni proizvodi - Leaflet report

Sir ispred svih Po broju promocija, koje su putem letaka zabilježene u prvoj trećini ove godine, kategorija sira znatno odskače od svih ostalih. Sir je, naime, s 1.676 objava bio prisutniji u lecima od kombiniranog zbroja drugoplasiranog jogurta i trećeplasiranog mlijeka

O

bratimo pažnju na stanje u kategoriji “Mlijeko i mliječni proizvodi” koje se očituje kroz njihovu komunikaciju putem kataloga trgovaca. Važno je pritom istaknuti kako je letak važan marketinški alat za sve tvrtke koje pojačano rade na direktnom marketingu.

Svi odjeli unutar tvrtke sudjeluju u procesu izrade letka. On nas informira, educira i poziva na kupnju.

U procesu obrade podataka djelatnici agencije Focus obrađuju i analiziraju svaki letak te svi uneseni podaci

MLIJEČNI PROIZVODI Oglasno stanje u lecima odnosi se na period siječanj-travanj 2015. u odnosu na ista četiri mjeseca lani.

Prvo obratimo pozornost na krovnu kategoriju - mliječne proizvode. U analizu je uključeno šest vrsta proizvoda na bazi mlijeka: sir, jogurt, mlijeko, vrhnje (vrhnje, mliječni namazi i slični proizvodi), maslac (maslac, margarin i sl.) i mliječni umaci (vrhnje za kuhanje i sl.). Prema broju promocija koje su putem letaka zabilježene u tom periodu (4.037), kategorija sira znatno odskače od svih ostalih. Sir Početkom 2015. vidljiv je je, naime, s lagani rast oglašavanja iz 1.676 objava bio prisutniji mjeseca u mjesec u lecima od kombiniranog prolaze kroz platformu zbroja drugoplasiranog joAction Focus Online. Čimgurta (766) i trećeplasiranog benici Focusovih metoda mlijeka (631). Ako gledamo su broj promocija i bruto po mjesecima, najveći broj oglasna vrijednost (GAV promocija sira zabilježen je Gross Advertising Value). u ožujku (483), što je većim Bruto oglasna vrijednost je dijelom uvjetovano približakvaliteta oglašavanja, a čine vanjem Uskrsa kada je poju osnovni parametri: pozitražnja za ovim proizvodom cija u letku, veličina objave tradicionalno najveća, no u cm2, format i bruto domet niti travanj s 452 zabilježene letka. Cilj ovih “štiva s brojpromocije nije daleko zaokama” je dobiti što bolju stao. Nakon vodeće trojke, sliku svijeta letaka, odnosno u lecima su bili prisutni i gdje se nalazi određeni proi- vrhnje s 468 objava u prvoj zvod naspram konkurencije, trećini godine, zatim mlišto je strateški izuzetno ječni deserti s 275 objava, bitno u izradi poslovnih maslac sa 174 promocije i planova. mliječni umaci s 47. Pro-

50

Svibanj 2015.

matramo li svih šest grupa proizvoda zajedno, vidljiv je lagani ali konstantan rast oglašavanja iz mjeseca u mjesec pa je travanj zaključen s ukupno 1.099 objava u lecima trgovaca.

DVOBOJ VODEĆIH U MLIJEKU Ostatak priče odnosi se samo na mlijeko i prisutnost ovoga proizvoda u lecima trgovaca. Promocija mlijeka prema markama otkriva borbu između dva vodeća brenda - Dukata i Vindije.

Varaždinska je tvrtka ipak nešto aktivnija u lecima

premda je njen udio u prva četiri mjeseca ove godine smanjen u odnosu na isti period lani. Vindija je tako u 2015. imala 42% udjela po broju promocija (lani 48%), dok je po kvaliteti oglašavanja (GAV) njen udio iznosio 35% (lani 44%). Jedino po tom zadnjem parametru Dukat je jači od Vindije jer je njegov GAV zaključno s travnjem 2015. godine iznosio 38% (lani 31%), dok je broj promocija u ovoj godini ipak nešto smanjen s lanjskih 34% na trenutnih 32%. Meggle na trećem mjestu dosta zaostaje za vodećim dvojcem, no ipak bilježi napredak u odnosu na lani jer je svoj broj promocija i GAV u ovoj godini povećao na 11% s lanjskih 5% odnosno 4%. Nakon proizvođača u kategoriji mlijeka, ostatak oglašavanja u lecima zauzimaju proizvodi privatnih marki trgovaca među kojima prednjači Konzum.

TRGOVCI, VRSTE I TIPOVI Osvrnemo li se na oglasno stanje prema tome koji su trgovački lanci u svojim lecima mlijeku dali najviše prostora, vidimo da je u ovoj godini na prvom mjestu Spar sa 17% udjela (+3% u odnosu na lani), a zatim slijede Konzum s 15% (+1% u odnosu na lani), trećeplasirana Billa koja je kao i prošle godine ostala na 14% te KTC na četvrtom mjestu www.jatrgovac.hr

4.037 broj oglasa mliječnih proizvoda u lecima Broj promocija kategorije mlijeka i mliječnih proizvoda prema vrsti proizvoda siječanj - travanj 2015.

Vrsta proizvoda

Siječanj

Veljača Ožujak Travanj

Ukupno (po vrsti)

Sir

369

372

483

452

1.676

Jogurt

207

195

152

212

766

Mlijeko

143

152

160

176

631

Vrhnje

84

111

139

134

468

Mliječni deserti

64

73

66

72

275

Maslac

33

38

62

41

174

Mliječni umaci

15

9

11

12

47

Ukupno (po mjesecima)

915

950

1.073

1.099

4.037

s 11% (+2% u odnosu na isti period lani) i Tommy s 10% (-2% u odnosu na lani). Plodine su zabilježile najveći pad, za čak 7 postotnih bodova, smanjivši svoj udio s 15% lani na 8% u ovoj godini. Lani su upravo Plodine držale vodeću poziciju a sada su kliznule na diobu šestog mjesta s Kauflandom koji također ima udio od 8%

te bilježi rast od 1% u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Listu zaključuju NTL sa 7% (+3% u odnosu na lani) te Gavranović sa 6% (+1% u odnosu na lani). U prva četiri mjeseca 2015. godine zabilježen je ukupno 631 oglas mlijeka u lecima. Od tog broja najveći dio, odnosno čak 436 objava, odnosi se na trajno mlijeko, dok je svježe

mlijeko imalo 142 objave, a trajno aromatizirano (čokoladno i sl.) mlijeko ukupno 53 oglasa u lecima. I na kraju, pogledajmo stanje prema vrstama oglasa. Postoji više tipova oglasa u lecima, no svi ostali oblici imaju zanemarive udjele, dok ovom kategorijom dominiraju dva glavna tipa. No promotion (klasični oglas koji uključuje

sliku proizvoda i njegovu cijenu) u prva četiri mjeseca 2015. godine imao je ukupno 319 objava, što je ipak dosta manje u odnosu na isti razdoblje lani koje je zaključeno s 375 objava. Tip oglasa X%cheaper, koji komunicira jeftiniju cijenu odnosno popust, ostvario je solidan rast s lanjske 144 objave na aktualnih 201. Ukupni broj oglasa ovih dvaju tipova ostao je praktički isti, odnosno veći je za jedan jedini oglas, te je s koncem travnja objavljeno ukupno 520 oglasa.

Melani Cipot m.cipot@focusmr.com Marko Havaši mhavasi@hr.focusmr.com

Savršenstvo okusa i bogatstvo tradicije

P

roizvodnja sireva u Hrvatskoj ima dugu i slavnu tradiciju koja seže do stotinu godina unatrag. Vindija kao vodeća hrvatska prehrambena tvrtka također posvećuje veliku pozornost sirarstvu, kruni mljekarskoga zanata. Vindijine sirane proizvode svježe, meke, polutvrde i tvrde sireve od kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka te u svojoj ponudi ima oko trideset različitih vrsta sireva.

PROMO www.jatrgovac.hr

STVORENI ZA HEDONISTE Među najcjenjenijim proizvodima varaždinske prehrambene tvrtke zasigurno su plemeniti sirevi, čiji je Vindija prvi i jedini proizvođač u Hrvatskoj.

Svoj naziv dobili su zbog plemenitih plijesni koje siru daju specifičan okus i miris. Capron i Caprilo najnagrađivaniji su predstavnici Vindijinih plemenitih sireva koji sadržavaju dvije različite kulture plijesni – bijelu i plavu.

Najdraže delicije mnogobrojnih gurmana, sirevi s plemenitim plijesnima, još veći užitak pružaju uz čašu dobrog vina. Pikantan okus Caprona izvrsno prija uz traminac, koji svojom cvjetnom aromom naglašava sve kvalitete tog sira. Slađi sauvignon ili odležani merlot smatraju se

odgovarajućim vinima uz Capro blue, a oštrija aroma Caprila može se sljubiti s blago slatkim rizlingom.

SIREVI KOJE GURMANI OBOŽAVAJU Vrhunskom kvalitetom posebno se ističu Vindijini tvrdi sirevi Bovidur (tvrdi kravlji sir), Ovidur (tvrdi ovčji sir) i Caprodur (tvrdi kozji sir), višestruki dobitnici zlatnih i srebrnih odličja na svjetskom ocjenjivanju sireva «World Cheese Awards» u Londonu i DLG u Frankfurtu. Izvorna imena tih izvrsnih proizvoda potječu od latinskih riječi bos, bovis (krava), capra (koza) i ovis (ovca) - uz dodatak latinskog pridjeva dur (tvrd). Tvrdi sirevi iz Vindije kao stvoreni su za pripremu ukusnoga i maštovitog obroka. Pedesetogodišnje iskustvo u stvaranju zdravih i ukusnih proizvoda razlog je zašto su Vindijini sirevi omiljeni specijaliteti svakog sladokusca.

Tradicionalna priprema, jedinstven okus i premium kvaliteta…

Veličanstveni sirevi iz Vindije!

Svibanj 2015.

51

Mlijeko - TV oglašavanje

Prepolovljena vr Vrijednost neto investicije oglašivača iz kategorije mlijeka na međugodišnjoj je razini pala s 25,7 milijuna na 10 milijuna kuna, broj spotova s 1.711 na 932, a Eq. GRP pokazatelj s 3.037,67% na 1.352,35%

A

naliza oglašavanja kategorije “Mlijeko” provedena je na TV postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2) za ciljnu grupu Total 4+, koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhvaća 4.096.994 potencijalnih

recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik.

Istraživanje je provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. s ukupno 1.160 instaliranih peoplemetera, dok je veličina panela 810 kućanstava.

Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga Dukat je u zadnjih 12 mjeseci svakog uložio tek četvrtinu sredstava individualnog spota. koje je investirao u godini prije Eq. GRP ili 30 sek

GRP jednak je GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekundi.

Istraživanje se odnosi na

Pregled TV oglašavanja po varijantama brendova (travanj 2014. – ožujak 2015.)

Proizvođač

Brend

Kampanja

Eq. GRP

%

Dukat

Dukat

PIK Rijeka

Dukat mlijeko

491,17%

36,32%

341

3.956.173 kn

Dukat trajno mlijeko

430,45%

31,83%

298

2.360.846 kn

Tonka

Tonka mlijeko

53,72%

3,97%

61

502.811 kn

Spar Hrvatska

Spar

Spar domaće svježe mlijeko

120,66%

8,92%

38

572.763 kn

Alpro Comm.

Alpro

Alpro almond milk Ukupno:

Broj spotova Neto investicija

256,35%

18,96%

194

2.648.884 kn

1.352,35%

100,00%

932

10.041.477 kn

Pregled TV oglašavanja po varijantama brendova (travanj 2013. – ožujak 2014.)

Proizvođač

Brend

Kampanja

Eq. GRP

%

Vindija

'z bregov

'z bregov - fresh milk

53,95%

1,78%

42

656.088 kn

Dukat mlijeko

236,31%

7,78%

146

2.114.286 kn

Dukat - special offer

583,50%

19,21%

423

5.348.861 kn

Dukat trajno mlijeko

1.927,15%

63,44%

935

15.514.364 kn

Dukat

Dukat

PIK Rijeka

Tonka

Tonka mlijeko

71,87%

2,37%

46

582.616 kn

Alpro Comm.

Alpro

Alpro almond milk

164,89%

5,43%

119

1.515.671 kn

3.037,67%

100,00%

1.711

25.731.886 kn

Ukupno:

52

Broj spotova Neto investicija

Svibanj 2015.

www.jatrgovac.hr

rijednost godišnji period travanj 2014. - ožujak 2015. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci. U izračun su uzete sve vrste oglašavanja izuzev telemarketinga – tv prodaje, te samooglašavanja televizija.

vrijednosti s obzirom na to da je u godini ranije imao 1,5 milijuna kuna ulaganja, 119 spotova i Eq. GRP od 164,89%. Spar je u TV oglašavanju ušao na mjesto Vindije uloživši blizu 573 tisuće kuna te je pritom ostvario Eq. GRP NE BAŠ BLISTAVO od 120,66% kroz 38 emiU ovoj kategoriji u potiranih spotova (Vindija sljednjih je godinu dana u zadnjih 12 mjeseci nije na televiziji putem svojih bila prisutna na televioglasa nastupilo četiri zijskim ekranima). TV oglašivača - Dukat s istooglašavanje brenda Tonka, imenim brendom, PIK pak, u posljednjih je 12 Rijeka s brendom Tonka, mjeseci vrijedilo oko 503 Alpro Comm. s brendom tisuće kuna uz ukupno 61 Alpro te trgovački lanac emitirani spot te ostvareni Spar Hrvatska sa svojom Eq. GRP od 53,72%, što privatnom markom Spar. je blagi pad u odnosu na prethodBrend Alpro je u zadnjih godinu nih godinu kada je dana napravio značajan vrijednost investicije napredak u TV oglašavanju iznosila 583 tiDukat je pritom sukladno suće kuna te je emitirano svojoj vodećoj poziciji na 46 spotova uz iznos Eq. tržištu najviše investirao GRP-a od 71,87%. Uspou televizijsko oglašavaredimo li ukupno ostvanje s ukupno uloženih reni rezultat kategorije 6,3 milijuna kuna u 639 na međugodišnjoj razini emitiranih spotova pri (MAT), brojke otkrivaju čemu je ostvario 921,62% značajan pad kategorije Eq. GRP-a. Međutim, u mlijeka u TV oglašavanju. usporedbi s prethodnih Tako je vrijednost neto 12 mjeseci (travanj 2013. investicije pala s 25,7 mili- ožujak 2014.) riječ je o juna na 10 milijuna kuna, drastično manjem ulabroj spotova s 1.711 na ganju jer je Dukat u tom 932, a Eq. GRP pokazatelj periodu uložio gotovo 23 s 3.037,67% na 1.352,35%. milijuna kuna, imao 1.504 Sveukupno, ne baš blistavo spota te ostvario Eq. GRP ostvarenje. od 2.746%. Na drugom se mjestu nalazi Alpro koji Jan Jurjević je u zadnjih 12 mjeseci Client Service Executive jan.jurjevic@nielsen.com uložio 2,6 milijuna kuna u 194 spota i ostvario Eq. GRP od 256,35% pri čemu je ovaj brend, za razliku od Dukata, povećao svoje www.jatrgovac.hr

Svibanj 2015.

53

IT odjel

Internet of Things I TRGOVINA

U sklopu inteligentne trgovine nalaze se inteligentni, umreženi predmeti kao što su inteligentne police, uređaji za praćenje kretanja kupaca, inteligentni zasloni i inteligentne blagajne

M

a koliko se trudili vrlo je teško naći adekvatan prijevod za Internet of Things - IoT. Možda je najprihvatljivije nazvati ga na hrvatskom “inteligentni umreženi predmeti”. IoT (ili na hrvatskom IUP) se prvi put pojavljuje kao vizija budućnosti u djelu čuvenog informatičkog eksperta Marka Weisera “The Computer of the 21st Century”, a sam naziv IoT prvi put rabi britanski tehnološki pionir Kevin Ashton 1999. godine. Iako IoT nije novi, svejedno se smatra sljedećim velikim korakom u razvoju tehnologije. Dalje se smatra kako taj korak započinje upravo sada. Razlozi zašto je ovo pravi trenutak su vrlo jednostavni. Tehnologija inteligentnog

na uvjeta: umrežavanje, identifikacija onoga tko se umrežava i njegov status, i svemir inteligentnih predmeta može početi s nastajanjem. Gartner Inc. predviđa 2020. postojanje 26 milijardi umreženih inteligentnih predmeta, a ABI istraživanje čak 30 milijardi. Neovisno o količini predmeta, IoT mijenja ljude, njihovo ponašanje, a time i koncepte poslovanja. Ako malo podrobnije analiziramo aktualnu situaciju uočit ćemo da je ovaj svemir već nastao. Navedimo nekoliko interesantnih primjera primjene IoT-a.

1. “EGG MINDER” Ovaj nadasve interesantni uređaj izumio je Rafael Hwang iz američke savezne države Arizone. Sam uređaj se već nalazi u serijskoj proizvodnji i košta 49,99 IoT mijenja ljude, njihovo američkih ponašanje, a time i koncepte dolara. A njegove funkposlovanja cije otkrivaju genijalnost koncepta inteligentnih umrežavanja je dostigla umreženih predmeta. U potrebni nivo razvoja, inteligentnom pretincu senzorska tehnologija i se nalaze jaja. U trenutku tehnologija jedinstvenog kada otvorite pretinac identificiranja predmeta svijetleća lampica vam i osoba je stvorena. Time označi najstarije jaje koje su zadovoljena tri osnov-

54

Svibanj 2015.

je naravno najbolje prvo konzumirati. Ukoliko ste u trgovini te niste sigurni imate li dovoljno jaja u pretincu, otvorite mobilnu aplikaciju Egg mindera i ona vam pokaže koliko jaja imate u pretincu. Vrhunac automatizacije procesa kupovine je automatsko spajanje Egg Mindera s vašim željenim supermarketom te automatska narudžba novih

1

2 jaja. Sve to ukoliko je definirana minimalna količina jaja dosegnuta.

2. BABY GIGL Svatko tko ima djecu te ih hrani na bočicu zna koliko je bitno da s mlijekom ne uđe puno zraka ili da je količina i temperatura mlijeka važna. Osim toga, roditelji su često zabrinuti

je li beba dovoljno jela dok ju je čuvala dadilja. Inteligentna bočica Baby Gigl, od tvrtke Slow Control, mjeri upravo sve ove vrijednosti te ih pohranjuje.

Flašica vas upozorava ako je ne držite pod ispravnim kutom prilikom hranjenja ili ako je mlijeko postalo prehladno. Naravno da je naručivanje dječjeg mliwww.jatrgovac.hr

30 milijardi umreženih predmeta do 2030. jeka (i to online iz same aplikacije) moguće automatski ako su potrošene zalihe. Aplikacija se može proslijediti i liječniku, automatski ili po upitu, za sve potrebne informacije kako bi liječenje djeteta bilo optimalno.

3. APPLE RESEARCH KIT Ako se vratimo na izjavu da će umreženi inteligentni predmeti promijeniti svijet, onda je ovaj primjer možda i najinteresantniji. Appleovi uređaji su već opremljeni s velikim

mobilnim uređajima koji mogu analizirati podatke i izvesti druge medicinski relevantne podatke, nastaje zanimljiv ekosistem poznat pod nazivom Quantified Self koji označava prikupljanje podataka o statusu tjelesnih funkcija organizma te njihovu analizu i upotrebu. Inače, u kombinaciji s IoT-om upravo se Quantified Self trenutno smatra jednim od najbrže rastućih tehnoloških segmenata. Na jednoj strani je Apple kroz svoje uređaje omogućio prikupljanje podataka, a na drugoj kroz svoje aplikacije njihovu analizu. Točkica na “i” je mobilna aplikacija ResearchKit. To je aplikacija koja sve ove prikupljene medicinski relevantne podatke, po pristanku korisnika, stavlja na raspolaganje onima koji se bave medicinskim znanstvenim radom. S ResearchKitom te znanstvene institucije imaju na raspolaganju

3

brojem senzora koji prikupljaju razne podatke o zdravstvenom i tjelesnom stanju korisnika. Zadnji primjer ovakvog uređaja je Apple Watch, inteligentni sat. Uz aplikacije na www.jatrgovac.hr

podatke od milijuna korisnika te osnovu za razvoj svoje mobilne aplikacije koja je onda posvećena za određeno područje. Svjetski vodeći znanstveno medicinski instituti kao što su

svojim trgovinama Apple nema više standardne blagajne već koristi isključivo mobilne uređaje. Blagajnici nisu samo blagajnici već i savjetnici, Internet of Things u prijevodu tako da je upotreba mooznačava inteligentne bilnog uređaja naravno umrežene predmete i za kreiranje transakcije, liječenje astme, raka dojke, ali i za davanje željenih srčanih bolesti, dijabetesa i informacija kupcu. Ovakav način rada na POS-u je Parkinsonove bolesti. Kosvakako jedan od sljedećih rist IoT-a i Quantified Self koraka u evoluciji POS trenda za čitavo čovječansistema. Onaj koji slijedi stvo na ovom je primjeru nakon njega je još zaniposebno vidljiva. mljiviji, ali i vrlo logičan.

INTELIGENTNA TRGOVINA Razmišljanje je sljedeće: Umreženi inteligentni ako su mobilne blagajne predmeti mijenjaju svijet, a sljedeća forma POS-a, a svaki kupac već ima motime oni mijenjaju i samu trgovinu. Najveće promjene bilne uređaje a trend ide prema samo usluživanju se očekuju na dva područ(sjetite se samo Tik-Tak ja. Prvo je automatizacija procesa kupovine od mjesta blagajni) onda je logični boravka samog kupca pa do sljedeći korak da blagajna nestane iz trgovina te se isporuke. Ovdje se misli na prebaci na mobilni uređaj inteligentne uređaje kao što kupca. On ga svakako ima. je pretinac za jaja ili recimo Koliko je ova tema internastroj za pranje rublja koji cionalnim trgovcima bitna sam naručuje prašak za pranje, ukoliko je potrebno. može se naslutiti i iz činjenice da u NRF-u, udružeDrugo područje na kojemu nju trgovačke industrije sa se očekuju velike promjene sjedištem u SAD-u, postoji je sama trgovina. Naime, tim ljudi koji se bavi iskljuovo se područje naziva čivo ovom temom. NRF i inteligentna trgovina u je otišao čak i korak dalje kojoj se nalaze inteligentni, te je smjestio ovu radnu umreženi predmeti kao grupu u ARTS gremijum. što su recimo inteligentne ARTS je pak internaciopolice, uređaji za praćenje nalni gremijum zadužen za kretanja kupaca, inteligendefiniciju svjetskih tehničtni zasloni, inteligentne kih standarda u trgovini, blagajne itd. Činjenica je a inače ga sačinjavaju sve da postojeća tehnologija u vodeće tehnološke tvrtke samom supermarketu nije u svijetu kao što su SAP, dovoljna te kako mora evoIBM, Microsoft, Lexmark i luirati. Najbolji primjer je HP, o čemu ćemo govoriti sama blagajna. U kontekstu više u idućem članku.

IoT-a postavlja se pitanje je li blagajna ovakva kakva je danas poznata, još uvijek Darko Pavić potrebna odnosno do kada CEO Service Plus Group darko.pavic@serviceplus-it.com će biti potrebna. Tvrtke kao što su Apple već su odgovorile na to pitanje. Njihov odgovor je NE. U svim Mass General, Dana-Farber, Stanford Medical i Cornell već koriste ResearchKit iz čega su nastale vrlo efektivne aplikacije za

Svibanj 2015.

55

IT odjel Iskonu dodijeljen certifikat Poslodavac Partner

I

skon Internet tvrtka je poznata po zavidnoj korporativnoj “ti” kulturi i pozitivnom ozračju u kojem zaposlenici imaju mogućnost daljnjeg razvoja karijere unutar tvrtke. Upravo zbog toga

dodijeljen joj je certifikat Poslodavac Partner kojim se prepoznaju i nagrađuju visoki standardi kvalitete upravljanja ljudskim resursima na hrvatskom tržištu rada. Certifikat dodjeljuje tvrtka Selectio koja ujedno i provodi certifikacijski proces u kojem se ocjenjuje 45 procesa u pet područja upravljanja zaposlenicima.

POVRATAK U BUDUĆNOST II

D

Rast domaćeg IT tržišta 4,1 posto

I

nformatičko tržište Hrvatske u 2014. iskazalo je umjeren rast od 4,1% u odnosu na prethodnu godinu te pritom doseglo vrijednost od 6,51 milijarde kuna, prema nedavno dovršenom godišnjem istraživanju analitičke tvrtke IDC Adriatics.

Mjereno u američkim dolarima, IT potrošnja je porasla za 3,3% u odnosu na 2013. godinu na 1,13 milijardu dolara.

IT usluge bile su najveća zasebna kategorija na cjelokupnom tržištu s udjelom od 30 posto, pakirani softver zauzeo je 16%, kao i segment osobnih računala, u ukupnoj vrijednosti domaćeg IT tržišta u prošloj godini. Tableti i osobna računala zauzeli su zajedno 19 posto tržišta, a 17 posto pametni telefoni. Serveri su zauzeli 2 posto, a pohrana podataka 1 posto tržišta.

Održana 2. regionalna RFID konferencija

anas više nema područja ljudske djelatnosti u kojem se ne koristi radio frekvencijska identifikacija, odnosno RFID tehnologija. Iako je svakodnevica neizbježna bez RFID tehnologije, široj javnosti je ovo područje još uvijek nedovoljno poznato, a poslovni subjekti nisu još uvijek svjesni prednosti koje RFID tehnologija dugoročno može imati za njihovo poslovanje. Zaključak je to 2. po redu regionalne RFID konferencije koja je održana sredinom svibnja u zagrebačkom hotelu Westin. Uz gostovanje brojnih eminentnih svjetskih stručnjaka iz RFID područja i uz prezentaciju konkretnih primjera njene primjene, na konferenciji je naglašeno kako se RFID tehnologija može primijeniti u apsolutno svakom području našeg života – u

MasterCard Masters of Code

M

asterCard je organizator svjetskog natjecanja po imenu Masters of Code čija će se središnja svečanost održati 5. i 6. prosinca u Silicijskoj dolini, gdje će se natjecati deset najboljih regionalnih developerskih timova iz cijelog svijeta. Ovo natjecanje odnosno hackathon održat će se 11. i 12. lipnja u Tel Avivu, gdje se mogu natjecati i hrvatski timovi.

Otvorene prijave za Techstars METRO Accelerator Od 27. travnja do 3. kolovoza, svi start-upovi koji razvijaju tehnološke aplikacije za poslovne potrebe restorana, hotela i ugostitelja mogu se prijaviti u program Techstars METRO Accelerator putem web stranice www.techstarsmetro.com. Deset odabranih start-upova unaprijedit će svoja znanja i poslovanje te razvijati inovativne ideje pod

56

Svibanj 2015.

logistici, trgovini, transportu, bankarstvu, autoindustriji, turizmu, medicini, zaštiti okoliša itd. U neke od glavnih benefita njene primjene ubrajaju se automatizacija i unapređenje poslovnih procesa, racionalizacija poslovanja, smanjenje troškova, sljedljivost i pregled nad poslovanjem u stvarnom vremenu.

•••

vodstvom iskusnih mentora u sjedištu Techstars METRO Acceleratora u Berlinu. Tijekom tromjesečnog programa primat će financijsku podršku te imati pristup resursima i znanjima organizatora programa, a u siječnju 2016. predstavit će svoje tvrtke međunarodnim investitorima te predstavnicima industrije i javnosti.

www.jatrgovac.hr

Najava edukacija Datum

Tema

Predavač

11.6.

Upravljanje konfliktima i emocije u poslu

Ivana Grabar i Irena Jurjević

11.6.

Web PR i krizno komuniciranje

Krešimir Macan

18.6.

Upravljanje rizicima u javnoj nabavi

Mirjana Čušek Slunjski

18.6.

Pregovori u nabavi

Boris Vulić

18.6.

Prezentacijske vještine u prodaji

Jelena Vukmirica

1.7.

Zakon o zaštiti potrošača

Igor Vujović i Ilija Rkman

1.7.

Pravne kvake za poduzetnike

Larisa Silvija Marić

2.7.

Javna nabava: Praktična primjena okvirnih sporazuma i središnje javne nabava

Branka Filipović i Karmen Meić

2.7.

Aktualnosti i novosti u stečajnom i predstečajnom zakonodavstvu te stečaju potrošača

Jelena Čuveljak

9.7.

Korištenje intuicije u donošenju poslovnih odluka i kreativno mišljenje

Irena Jurjević

9.7.

Pravo na pristup informacijama

Ines Pavlačić i Saša Čaldarević

16.7.

Upravljanje sobom u visokostresnim situacijama i upravljanje stresom

Irena Jurjević

Mjesto: Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb Vrijeme: 9:00 do 16:00 sati Kotizacija: 1.290 kn + PDV po seminaru Mapa znanja d.o.o.

Ede Murtića 6, 10 000 Zagreb tel: +385 1 663 6462, e-mail: info@mapaznanja.hr web: www.mapaznanja.hr

Istraživanje i razvoj U više od dva desetljeća poslovanja mnogo toga se promijenilo, ali Olival je ostao tvrtka koju odlikuju posvećenost prirodnim sirovinama vrhunske kvalitete i pronalasku najboljih receptura

U

spješna poduzetnička priča Vlaste Pojatine počela je 1994. godine u Zagrebu. Radeći u Gradskim ljekarnama dugi niz godina stekla je veliko iskustvo, a uz posao je u domaćoj radinosti izrađivala različite kreme i ulja za masažu za obitelj. Bio je to hobi koji je potom urodio idejom o osnivanju tvrtke Olival koja svoje ime nosi po izvedenici od latinske riječi “oliva” za maslinu, voćke koja je oduvijek predstavljala osnovicu prirodne kozmetike, dok ekstenzija “-val” označava more i predstavlja poveznicu s mediteranskim karakterom proizvoda. Sve je započelo u prizemlju obiteljske kuće kada je Vlasta Pojatina pokrenula malu galensku proizvodnju i po tradicionalnim farmaceutskim formulacijama započela izradu originalnih kozmetičkih proizvoda prvenstveno iz sirovina prirodnog porijekla. Svi Olivalovi proizvodi i danas nastaju u tom dobro organiziranom, malom proizvodnom pogonu u zapadnom dijelu Zagreba. U prvoj godini radila je s jednom tehničarkom te je kao prvi proizvod predstavila ulja za masažu na bazi maslinova ulja koje je distribuirano u kozmetičke salone. Veliki uspjeh tog proizvoda otvorio je vrata novim idejama koje su dolazile same od sebe pa je potom predstavljeno ulje za sunčanje, kreme za

58

Svibanj 2015.

stopala, čičkov šampon i drugi proizvodi. “Posjedujući veliko iskustvo i znanje iz područja kozmetologije, farmacije i fiziologije kože, bila sam u mogućnosti sama kreirati proizvode, njihovu formulaciju i recepturu, na temelju čega smo potom razvijali nove linije. To je zapravo glavna formula uspjeha Olivala”, ističe magistra Vlasta.

DROGERIJE SU BAZA U više od dva desetljeća poslovanja mnogo toga se promijenilo, ali Olival je

Blagodati prir I ZNANOSTI ostao tvrtka koju odlikuju posvećenost prirodnim sirovinama vrhunske kvalitete i pronalasku najboljih receptura. U borbi sa stra-

ko ima kupaca. Asortiman Olivala danas broji oko 90 proizvoda smještenih u nekoliko linija: za sunčanje, lice, kosu, ruke, stopala, masažu, pa sve do kozOlival je jedini proizvođač metike s u Hrvatskoj i regiji koji ima posebnom namjenom. prestižni NATRUE certifikat Misao vodilja u razvoju nim kozmetičkim divovima svih ovih proizvoda bila je ovaj domaći proizvođač uvijek jednostavna - popokazuje kako za hrvatsku nuditi kupcima prirodnu prirodnu kozmetiku itekakozmetiku vrhunskog sa-

stava po pristupačnoj cijeni.

Olival kozmetika razvila se na starim farmaceutskim recepturama, prirodnim sastojcima i novim saznanjima u kozmetologiji i tehnologiji. U početku poslovanja tvrtke značajan moment bio je ulazak drogerijskog lanca dm na hrvatsko tržište 1996. godine te se brend Olival od samoga početka nalazi na njegovim policama. “Drogerije su naša baza”, kažu u Olivalu. To je sasvim www.jatrgovac.hr

700.000 komada proizvoda - godišnja proizvodnja Olivala kazalo dobrom odlukom jer smo stvorili brend s vrhunskim proizvodima i vjernim kupcima”, kaže osnivačica Olivala. Proizvodnja je

kozmetika nije zakonski propisana pa to otvara mogućnost svojevrsne zloporabe takvih tvrdnji, no NATRUE certifikat je upravo stoga internacionalno priAsortiman Olivala danas znato jamstvo broji oko 90 proizvoda povjerenja i kvalitete smještenih u nekoliko linija prirodne kozmetike. usklađena s propisima Dobivanje ovog certifikata Europske unije i proizvodi još je jedan korak u smjeru u potpunosti odgovaraju širenja poslovanja ovog visokim standardima za hrvatskog proizvođača na kozmetiku. Tvrtka godišnje tržišta zapadne Europe, proizvede više od 700.000 gdje je ovaj certifikat nužan komada proizvoda i lider kako bi se proizvod uopće je u Hrvatskoj na području mogao pojaviti na policaprirodne kozmetike, što ma prirodne kozmetike. potvrđuje i činjenica da je “U 2014. godini ostvarili 2013. godine Olival prvi u smo rast prihoda od 14 regiji dobio prestižni NAposto, dok smo u prvom TRUE certifikat. Riječ je tromjesečju 2015. godine o certifikatu koji dobivaju napravili dodatni skok te samo odabrani ekološki su nam prihodi porasli čak i prirodni proizvodi koji 28 posto u odnosu na isto prolaze stroga testiranja razdoblje lani. U zadnje tri porijekla sirovina te proigodine bilježi se konstantan zvodnoga procesa. Hrvatrast zaposlenih, a taj trend

irode razumljivo s obzirom da su drogerije glavni kanal za prodaju proizvoda prirodne kozmetike, no u ovoj obiteljskoj tvrtki ističu kako su također dobru suradnju ostvarili s Konzumom i drugim maloprodajnim lancima u Hrvatskoj te da su sa svojim proizvodima u posljednjih nekoliko godina prisutni i na tržištima Slovenije, Makedonije i Bosne i Hercegovine.

CERTIFICIRANA PRIRODNOST Vlasta Pojatina, koja je i danas zadužena za sve Olivalove recepture, nastoji da većina proizvoda bude temeljena na hrvatskim www.jatrgovac.hr

sirovinama – poput masline, lavande, čička, oraha, nevena ili smilja. “Kroz svih ovih 20 godina Olival je napredovao korak po korak, na temelju vlastitih formulacija i inovacija.

Uglavnom smo se oslanjali na vlastite snage i to se po-

ska u tome nije iznimka, već je općenito u Europi i svijetu u segmentu kozmetike česta pojava da mnogi proizvođači u svojoj komunikaciji koriste pridjev “prirodno” u prezentaciji proizvoda, no u stvarnosti su daleko od toga. Prirodna

se nastavlja i u 2015., kao i porast dobiti. Osim toga, planiramo i gradnju nove proizvodne hale u Podsusedu te izlazak na tržišta zapadne Europe”, ističe direktor Olivala Marijan Pojatina dodajući kako je od 2012. godine proizvodSvibanj 2015.

59

Istraživanje i razvoj nja certificirana prema ISO 22716 standardu, što garantira provođenje Dobre Proizvođačke Prakse te jamči visoku kvalitetu proizvodnje, sljedivost i zdravstvenu ispravnost proizvoda. Preseljenje u novi proizvodni pogon očekuje se do kraja 2016. godine. Sve je to nužno kako bi se zadovoljila potreba tržišta jer je Olival koncem svibnja 2015. godine ušao na tržište Srbije te se u ovoj susjednoj zemlji može pronaći na policama drogerijskog lanca dm-drogerie markt. U fazi realizacije su i planovi za iskorak na vrlo zahtjevno tržište Njemačke, što sasvim logično nameće potrebu za povećanjem proizvodnih kapaciteta.

FLEKSIBILNOST JE KLJUČNA Olival danas ima 20 djelatnika. Poslovni proces istraživanja i razvoja nije formiran kao zaseban odjel jer je u tako malom i uigranom timu komunikacija brza, izravna i otvorena te se koriste sve dostupne informacije kako bi se napravila optimalna strategija razvoja novih proizvoda i tržišnog nastupa. Dakako, asortiman se konstantno nadograđuje novim proizvodima, a ideje obično stižu s terena, od tržišta i potrošača, bilo kroz izravni kontakt ili putem društvenih mreža. Dario Čakanić, voditelj prodaje, neodvojivi je dio istraživačkog tima koji svojim sugestijama o smjeru u kojem bi trebao ići razvoj novih proizvoda ima veliku ulogu u razvoju cjelokupnog asortimana. Nakon toga se u proces uključuju inženjer kemije Marijan Pojatina i magistra Vlasta koji osmišljavaju recepturu, rade uzorke i prethodna testiranja proizvoda. Nakon završene izrade formulacije, proizvodni proces i samu

60

Svibanj 2015.

izradu proizvoda odrađuje Anamarija Baniček koja je tehnolog i voditelj proi-

Veliki korak dogodio se 2011. godine kada je Olival ušao u kategoriju njege lica u kojoj dominiraju globalČičkov šampon je ni brendovi, najprodavaniji proizvod u no svoju su priliku vidjeOlivalovom asortimanu li upravo u tome jer su zvodnje u tvrtki. “U prošloj njihove kreme 100% prigodini predstavili smo rodne, što je dvije godine ukupno 11 novih proizvokasnije i certificirano po da. U dosadašnjem tijeku NATRUE standardu. Pred2015. na tržište smo plasistavljanje ove linije pokazalo rali pet noviteta, a do kraja se kao uspješan potez pa godine potrošači će imati je i u segmentu njege lica

priliku isprobati još tri nova proizvoda Olivala”, kaže Čakanić. Najnovija linija proizvoda, predstavljena sredinom svibnja, je linija Olivalovih suhih ulja koja se sastoji od tri proizvoda: Zlatno ulje smilja, Čarobno suho ulje i Čarobno suho ulje sa zlatnim česticama koja se mogu koristiti svakodnevno za njegu i hidrataciju lica i tijela te za sjaj i ljepotu kose. U asortimanu Olivala najprodavaniji proizvod je Čičak šampon, a značajno je istaknuti kako je tvrtka na trećemu mjestu u Hrvatskoj kada je riječ o proizvodima za sunčanje.

savjetodavne usluge. Upravo je takav proaktivan pristup i sa strane razvoja kvalitetnih inovativnih proizvoda i sa strane cjelokupnog poslovnog modela omogućio Olivalu da konstantno unapređuje svoje poslovanje te postaje sve prepoznatljiviji na tržištu, kako Hrvatske i regije, a nadajmo se uskoro i na širem europskom području. Primjer je to koji bi mnogim malim i srednjim domaćim tvrtkama mogao poslužiti kao vodilja kako ostvariti kvalitetan tržišni

nastup. Raditi ono što voliš te pritom koristiti blagodati podneblja u razvoju održivog poslovanja, model je koji Olivalu osigurava čvrstu poziciju danas Olival je vodeći brend u te osigurava segmentu prirodne kozmetike vedru perspektivu na hrvatskom tržištu sutra. Ono što je sigurzetnički impuls što je omono jest da ideja ne manjka, a gućilo nabavku dva nova energija kojom zrače djelatstroja, ali i BAS Program nici tvrtke pruža uvjerenje (Business Advisory Servikako su planovi koje su si ces) Europske Banke za obzacrtali više nego ostvarivi. novu i razvoj koja omoguGoran Pavlović ćava malim i srednjim prigoran@jatrgovac.hr vatnim tvrtkama besplatne Olival konstantno širio ponudu proizvoda. Za razvoj poslovanja unatrag nekoliko godina značajno je izdvojiti sredstva iz programa Podu-

www.jatrgovac.hr

izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje

www.jatrgovac.hr

www.jatrgovac.hr

Svibanj 2015.

61

Ljetna kozmetika - Tržište

Vrijednost količine Cijelu prošlu godinu obilježila su deflatorna kretanja koja se manifestiraju kroz pad maloprodajnih cijena. Sve to se odrazilo i na kategorije ljetne kozmetike koje vrijednosno ne idu naprijed, čak i uz veću količinsku prodaju

U

sklopu ljetne kozmetike analizirali smo tri kategorije: proizvodi za njegu tijela, proizvodi za depilaciju i gelovi za tuširanje. Prema podacima o prodaji ove tri kategorije su u periodu ožujak 2014. - veljača 2015. kumulativno ostvarile količinsku prodaju nešto iznad 4 milijuna litara, dok je vrijednosna

ostalim tipovima prodajnih mjesta. Karakteristika ove grupe proizvoda je i snažna prisutnost trgovačkih robnih marki koje su značajan izazivač za brendove te zauzimaju i do 30% udjela u prodaji pojedinih kategorija.

prodaja istodobno iznosila 283,4 milijuna kuna. Pritom su jedino gelovi za tuširanje u promatranih 12 mjeseci ostvarili rast prodaje prema oba parametra, proizvodi za depilaciju rasli su količinski a pali vrijednosno, dok su proizvodi za njegu tijela zabilježili smanjenje, kako u financijskom pogledu, tako i po volumenu ostvarene prodaje. Glavni kanal prodaje za sve tri kategorije su drogerije koje dominiraju nad svim

Majda Babić Junior Client Executive majda.babic@nielsen.com

Proizvodi za depilaciju Ovi proizvodi su namijenjeni za uklanjanje dlačica, a mogu biti u obliku kreme, gela, pjene te voska i meda.

U kategoriju ne spadaju sredstva za brijanje, britvice te električni depilatori. Vodeći proizvođači u kategoriji proizvoda za depilaciju su (abecednim redom): Afrodita (Afrodita), Biokozmetika (Čupko), Naturale Use (Luxepil), Reckitt Benckiser (Veet) te trgovačke

robne marke koje zauzimaju 17% količinske prodaje. Promatrajući prodaju koja ne uključuje Cash&Carry, ljekarne ni diskontne trgovine (Lidl), ova kategorija je u zadnjih godinu dana (ožujak 2014. - veljača 2015.) ostvarila značajan pad vrijednosne prodaje uz rast prodanih količina što sugerira da su cijene u tom razdoblju značajno pale. Naime, vrijednosna prodaja je iznosila 19,4 milijuna kuna, što je 5,1% manje nego u prethodnih 12 mjeseci, dok je količinska prodaja ostvarila solidan rast od

3,1% s ukupno prodanih 98,9 tisuća litara. Trake su najpopularniji tip proizvoda za depilaciju sa 62,5% udjela. Slijede kreme s 23,6% i vosak s 9% udjela. Drogerije su i u ovoj kategoriji najvažniji tip prodajnog mjesta s dominantnih 82% udjela u prodaji. Daleko iza nalaze se supermarketi s 8%, hipermarketi sa 7% te velike trgovine mješovitom robom s 2% udjela.

Podjela prema tipu ožujak 2014. - veljača 2015.

Trake

62,5% Kreme

23,6% Vosak

9% Ostalo

4,8%

62

Svibanj 2015.

Proizvodi za depilaciju

ožujak 2014. veljača 2015.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (litara)

98.900

3,1

Vrijednosna prodaja (HRK)

19.432.900

-5,1

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100 90

2 8 7

80

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) Supermarketi (301 - 2500 m2)

70 Hipermarketi (2501 m2 +)

60 50 40

drogerije 82

30 20 10 %

ožujak 2014. - veljača 2015.

Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr

drogerije glavni kanal prodaje ove grupe proizvoda Gelovi za tuširanje Kategorija uključuje proizvode za tuširanje bilo u kremi, gelu ili tekućini. Također, tu spadaju proizvodi koji su za tuširanje, a ujedno mogu biti i kupka, gelovi za tuširanje i losioni za tijelo u jednom, dječji proizvodi za tuširanje, antibakterijski i dermatološki gelovi za tuširanje (ako na njima nije navedeno da su protiv akni), te emulzije za tuširanje koje su pakirane bez pumpice.

Kombinacija: Body and Hair Shampoo, Shower & Shampoo, Shower and Bath, Body and Hair soaps, Face

& Body wash, Face & Body & Hair wash spadaju u ovu kategoriju.

U kategoriju ne spadaju sapuni, proizvodi koji nemaju svrhu pranja

tijela, proizvodi za pranje ruku te proizvodi na kojima je naznačeno da su protiv akni.

Vodeći proizvođači u kategoriji gelova za tuširanje su (abecednim redom): Afrodita (Afrodita), Beiersdorf (Nivea), Colgate-Palmolive (Palmolive), Henkel (Fa, Schauma), Procter & Gamble (Old Spice), Unilever (Axe, Dove, Radox) te trgovačke robne marke koje u ovoj kategoriji uzimaju 21% količinske prodaje.

Prema prodajnim rezultatima u maloprodaji, koji ne obuhvaćaju Cash&Carry, ljekarne ni diskontne trgovine (Lidl), gelovi za tuširanje su u posljednjih 12 mjeseci ostvarili blagi rast. Tako je količinska prodaja uvećana za 2,2% s ukupno prodanih 2,8 milijuna litara, dok je vrijednosna prodaja neznatno uvećana za 0,1% uz ukupno ostvarenih 136,3 milijuna kuna. Prema namjeni, univerzalni gelovi za tuširanje su uvjerljivo naprijed sa 67,4% udjela u kategoriji. Gelovi za muškarce, pak, imaju

26,7%, a gelovi za djecu 5,9% udjela.

Gledano prema veličini pakiranja, natpolovični udio (53,2%) uzimaju pakiranja 201-250 ml, a odmah za njima po popularnosti dolaze pakiranja veća od 250 ml (44,1%). Pakiranja do 250 ml imaju 2,6% udjela. Dominacija drogerija u ovoj je kategoriji manje izražena nego u prethodne dvije. Tako drogerijski kanal prodaje zauzima 46% udjela, supermarketi 22%, hipermarketi 15%, velike trgovine mješovitom robom 8%, srednje trgovine mješovitom robom 6% te male trgovine mješovitom robom 2% udjela u prodaji.

Podjela prema veličini pakiranja ukupno Hrvatska ožujak 2014. - veljača 2015.

201 ml - 250 ml

53,2% više od 250 ml

44,1% do 250 ml

2,6%

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100 90

2 6 8

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

22

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

80 70 60 50

Podjela prema namjeni

40

ožujak 2014. - veljača 2015.

Univerzalni

67,4% Za muškarce

26,7% Za djecu

5,9%

www.jatrgovac.hr

15

Gelovi za tuširanje

ožujak 2014. veljača 2015.

Količinska prodaja (litara)

2.839.900

Vrijednosna prodaja (HRK)

136.331.200

% promjena u odnosu na godinu prije 2,2

46 drogerije

10 %

0,1

Supermarketi (301 - 2500 m2) Hipermarketi (2501 m2 +)

30 20

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

ožujak 2014. - veljača 2015.

Izvor: Nielsen

Svibanj 2015.

63

Ljetna kozmetika - Tržište Proizvodi za njegu tijela Ovi proizvodi namijenjeni su hranjenju, zaštiti ili vlaženju kože tijela. Mogu biti u obliku krema, losiona, gelova, “maslaca”

itd. Proizvodi za njegu i učvršćivanje tijela također su uključeni u ovu kategoriju. Ovdje ne spadaju: kreme za lice, anti-celulitne kreme, sredstva za tuširanje, puderi za tijelo, kreme za depilaciju, pilinzi za tijelo, sredstva za

njegu stopala (isključivo), 2 u 1 gelovi za tuširanje s kremom, dječje kreme, sredstva za sunčanje, sredstva za samotamnjenje (osim ako im je osnovna namjena njega i hidratacija). Vodeći proizvođači u kategoriji proizvoda za njegu tijela su (abecednim redom): Afrodita (Afrodita), Beiersdorf (Nivea, Atrix), Eveline Cosmetics (Eveline), Johnson & Johnson (Johnson & Johnson), Unilever (Dove) te tr-

Podjela prema namjeni

ožujak 2014. - veljača 2015.

Sredstva za njegu tijela

61,8% Univerzalna sredstva

25,1%

govačke robne marke koje same nose 30% količinske prodaje.

Promatrajući prodaju u zadnjih godinu dana (ožujak 2014. veljača 2015.), koja ne uključuje Cash&Carry, parfumerije, ljekarne ni diskontne trgovine (Lidl), kategorija proizvoda za njegu tijela ostvarila je negativan prodajni rezultat.

Količinska prodaja smanjena je za 3,8% uz ukupno prodanih 1,1 milijun litara, dok je vrijednosna prodaja u odnosu na prethodnih 12 mjeseci pala za 3% na ukupno realiziranih 127,7 milijuna kuna. U okviru ove kategorije prema svojoj namjeni Proizvodi za njegu tijela

ožujak 2014. veljača 2015.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (litara)

1.107.400

-3,8

Vrijednosna prodaja (HRK)

127.668.800

-3,0

Sredstva za njegu ruku

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

13,1%

Podjela prema tipu ukupno Hrvatska ožujak 2014. - veljača 2015.

Krema

46,2% Mlijeko

23,8% Losion

17,3% Ostalo

10,8% Ulje

1,3% Gel

0,7%

64

Svibanj 2015.

najpopularnija su sredstva za njegu tijela s udjelom od 61,8%, zatim dolaze univerzalna sredstva s 25,1% te sredstva za njegu ruku s 13,1% udjela. Gledano prema tipu, najveći udio (46,2%) ima krema, a potom dolaze mlijeko (23,8%), losion (17,3%), ulje (1,3%) i gel (0,7%). Uvjerljivo najvažniji format za prodaju proizvoda za njegu tijela su drogerije u kojima se odvija čak 62% količinske prodaje. Sa znatno manjim udjelima potom dolaze supermarketi (17%), hipermarketi (10%), velike trgovine mješovitom robom (6%), srednje trgovine mješovitom robom (3%) te male trgovine mješovitom robom (1%).

100

3

1

90

6

80

17

70

10

60 50 40 30

62

20

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2) Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) Supermarketi (301 - 2500 m2) Hipermarketi (2501 m2 +) drogerije

10 %

ožujak 2014. - veljača 2015.

Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr

Promo

Mali Melem u novom ruhu Isti iznutra, novi izvana

M

elem je originalna krema koja voli kožu i svakodnevnom upotrebom omogućava da ona bude hidratizirana, nahranjena i otporna na vanjske utjecaje. Preventivno intenzivno njeguje i poboljšava opće stanje kože, vraća joj mekoću i elastičnost. Aktivno zadržava vlagu, hidratizira i omekšava suhu kožu cijelog tijela te stvara zaštitni sloj koji štiti od pucanja.

Melem obnavlja kožu

i smanjuje tegobe koje imaju osobe s kožnim problemima, te vraća koži mekoću i elastičnost uz pouzdano revitalizirajuće djelovanje. Dermatološki je testiran i može se koristiti na koži i sluznici, bez dobnog ograničenja jer ne sadrži konzervanse, silikone, antibiotike i kortikosteroide. Osjećajte se dobro u svojoj koži!

Ne zaboravite - Melem je melem, sve ostalo su samo kreme.

Od lipnja, svoj mali Melem u teglici pronađite u praktičnijem vanjskom blister pakiranju. Jednostavno odlijepite plastičnu kućicu i vaš dobro poznati mali Melem je spreman za korištenje!

www.jatrgovac.hr

Svibanj 2015.

65

Neka egida

2

Svibanj 2015.

www.jatrgovac.hr

www.jatrgovac.hr

Svibanj 2015.

3

Strateško planiranje

Prof.dr.sc. Davor Perkov Perkov savjetovanje d.o.o. perkov.savjetovanje@zg.t-com.hr

TRGOVINA

u proizvodnji Već dugo suvremeni trgovci svojim poslovnim politikama značajno utječu na proizvodnju neizravno kao posrednici u razmjeni, ali i izravno kao proizvođači. “Trgovac” i “proizvođač” nekada su bili striktno odvojeni a danas se isprepliću, prožimaju i nadopunjuju

T

rgovina je važna gospodarska aktivnost jer između ostaloga povratno utječe na zaposlenost u zemlji, na životni standard stanovništva kao i na razvoj proizvodnje.

Dolazak Ikee nesumnjivo je pozitivna vijest za krajnje potrošače i Hrvatsku kao otvoreno tržište. Procjene kažu da je Ikea preuzela oko 15 posto tržišnog udjela u tom segmentu industrije kod nas. Stoga se domaći proizvođači nadaju uskoj suradnji s Ikeom, od koje bi imali goleme koristi i koja bi za njih predstavljala veliku šansu za zaradu, ali i izlazak na globalnu pozornicu.

Kada se uđe u suradnju s Ikeom, kada se nađe kvalitetan proizvod, tu se onda radi o visoko serijskoj proizvodnji koja je jeftinija.

TRGOVAČKE MARKE Već dugo suvremeni trgovci svojim poslovnim politikama značajno utječu na proizvodnju neizravno kao posrednici u razmjeni, ali i izravno kao proizvođači. Tako je, primjerice, Lidl kao jedan od vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, ujedno i - pekar! S

68

Svibanj 2015.

primjenom koncepta samoposluživanja pekarskih proizvoda u svih svojih 78 trgovina započeli su 2012. godine. Svakodnevno nude više od 20 vrsta svježe pečenih pekarskih proizvoda, od slatkih i slanih, do različitih vrsta peciva i kruha. Sve to uz najbolji omjer cijene i kvalitete, što službeno potvrđuje i certifikat Best Buy Award Croatia 2014/15.

Trgovačke robne marke (engl. private labels) također pokazuju da za moderne trgovce ne vrijede tradicionalne definicije, već se oni sve češće pojavljuju

na marka kod nas je K Plus. Ovi proizvodi se pojavljuju u Konzumu nakon pomnog odabira recepture, kvalitetnih sirovina, proizvođača s najvišim standardima i kontrole proizvodnje.

Stručnjaci najvećeg hrvatskog trgovca dodatni fokus stavljaju na kontrolu kvalitete kroz vanjske i interne laboratorije te na kontinuirano poboljšavanje receptura i pakiranja.

Uz to, Konzum je uvođenjem brenda Ekozona u 2009. postao prvi nespecijalizirani trgovački lanac u Hrvatskoj s posebno pozicioOdrživo poslovanje može postati velika niranom i izdvojenom kategorijom marketinška prednost kompanije ekološki certificiranih proizvoda.

To je prvi domaći brend proizvoda i kao izravni proizvođači. Naručivanje uzgojenih bez pesticida, aditiva, GMO proizvodnje pod trgovačkom robnom sastojaka i dodanog šećera. Cjelovita markom je kod nas sve intenzivnije linija ovih ekoloških proizvoda nalazi jer se i tržišni udio tih proizvoda konse u ekskluzivnoj ponudi više od 100 tinuirano povećava (bliži se udjelu od oko 20 posto u maloprodaji robe široke Super i Maxi Konzum prodavaonica. U asortimanu se trenutno nalazi potrošnje). Kroz ponudu trgovačkih ukupno 119 različitih proizvoda u 18 robnih marki kupcima se omogućuje različitih kategorija. dobra kvaliteta po iznimno povoljnim Najveći svjetski maloprodavač Walcijenama. Najomiljenija trgovačka robwww.jatrgovac.hr

odgovoran korporativni imidž uvećava vrijednost tvrtke/proizvoda mart je na glasu da dvije trećine asortimana na njegovim policama dolazi iz Kine! No, magazin Industry Week je lani objavio da će u sljedećih desetak godina Walmart utrošiti 250 milijardi na nabavku proizvoda američkih tvornica poput Element Electronicsa, 1888 Millsa i American Home Manufacturinga (tekstil, televizori, namještaj i dr.), čime će se otvoriti

milijun radnih mjesta. Posebna je pak priča kalifornijska Patagonia, jedna od najomiljenijih i društveno najodgovornijih kompanija na svijetu.

PATAGONIA NAČIN U 43 tvornice diljem svijeta, američki maloprodavač Patagonia naručuje proizvodnju odjeće za sportske aktivnosti na otvorenom (alpinizam i planinarenje, skijanje, snowboarding, surfanje, pecanje na mušicu, veslanje i brzo pješačenje po divljim stazama).

Surađuju s više tvornica u Kini nego u SAD-u. Odjeću i opremu prodaju u svojih 40-ak prodavaonica te putem online kanala. Korporativna “zelena” www.jatrgovac.hr

misija poduzeća s oko dvije tisuće zaposlenih glasi: Napraviti najbolji proizvod ne čineći nepotrebnu štetu te koristiti biznis za inspiriranje i provedbu rješenja za ekološku krizu. Njihov

2011. godine su pokrenuli jedinstvenu kampanju Don’t Buy This Jacket. Utemeljili su globalnu mrežu One Percent for the Planet kojom se obvezuju odvojiti 1 posto od svoje prodaje za podržavanje aktivnosti organizacija!

Walmart se želi sve više fokusirati na ekoloških U mrežu je uključeno više od 1.100 poduzenabavku američkih proizvoda ća diljem svijeta a do poslovni model distribuira vrijednosti sada je donirano više od 100 milijuna duž cijelog lanca, uključujući dobavdolara. Sjedište kompanije u Venturi ljače, kupce, zaposlenike i vanjsko je nalik svemu osim tradicionalnom okruženje. Osnivač Yvon Chouinard ustroju. Nastoje ostvariti opuštenu i ističe da je njihovo poslanje ponuditi ugodnu radnu atmosferu. Na taj način održive, sjajne i multifunkcionalne održavaju kvalitetu rada i dobru koorproizvode i služiti svojim kupcima. dinaciju među zaposlenicima. U zgraSvoj brend grade bez značajnijeg ogla- di nema privatnih ureda, a nijedan ured (čak ni glavnog direktora) nema vrata. Chouinard je stvorio poslovnu organizaciju s progresivnom korporativnom kulturom koja je ovu kompaniju učinila iznimno omiljenom među zaposlenicima. Više od 20 godina proglašavana je jednom od 100 najboljih tvrtki od strane časopisa Working Mother zbog fleksibilnog radnog vremena i dječjeg vrtića namijenjenog zaposlenicima. Njeguju i “job sharing” (alternativnu radnu opciju kada dva uposlenika dijele isto radno mjesto i dogovaraju koje će dane u tjednu raditi koji od njih). Umjesto parkirališnih mjesta ispunjenih vozilima, pored zgrade su bicikli i daske za surfanje.

Ljude se u radnom vremenu potiče na tjelovježbu pa im se nude prostori za jogu ili aerobik. Mogu i surfati, trčati ili igrati odbojku u pijesku. Nedavno su poziciju menadžera za društvenu šavanja. Vjeruju, naime, da temelj sva- odgovornost Patagonije podigli na koga brenda počiva na autentičnosti, visoku razinu direktora za društvenu istinitosti, originalnosti i inovativnoi okolišnu odgovornost (SER-Social/ sti, a ne na marketingu. U tom smislu Environmental Responsibility). SER smatraju svoje prodavaonice, odnose s tim, između ostaloga, ima ovlast stajavnošću, donacije i sponzorstva snaž- viti veto na suradnju s nekom novom nim adutima za stvaranje poželjne tvornicom ako procijeni da njen način proizvodnje nije kompatibilan s proslike brenda. U Patagoniji vjeruju da klamiranim korporativnim etičkim im ovi čimbenici omogućuju postizanačelima Patagonije. Kako je sve više nje 20 posto viših prodajnih cijena od poduzeća posvećeno održivom rastu, drugih proizvođača odjeće za vanjske tako i potrošači (posebice mladi) poaktivnosti i 50 posto više od sličnih staju etički osvješteniji te pri odluci o mass-market brendova. Može ih se kupnji daju prednost njihovim proisvrstati u tzv. “Anti-Black Friday” mazvodima i uslugama. Istina je i to da loprodavače jer svoje kupce pozivaju je u današnjoj novoj ekonomiji veoma da dvaput razmisle prije nego odvoje teško govoriti u klasičnim terminima novac za njihov vuneni đemper od “trgovac” i “proizvođač”. Nekada su 139, pulover od 129 ili ruksak od 99 bili striktno odvojeni a danas se ispredolara!? Sa svrhom da kupce odvrapliću, prožimaju i nadopunjuju. te od kupnje onoga što im ne treba, Svibanj 2015.

69

Profil kompanije Od godišnje proizvodnje koja premašuje 33.000 tona konditorskih proizvoda skoro polovina se izvozi na svjetska tržišta.

Razvojni planovi Kraša usmjereni su prema izvoznoj orijentaciji, uz naglasak na jačanju pozicije na tržištima regije

KRAŠ GRUPA K

raševa “slatka” povijest počinje 1911. godine kada je tvornica Union u Zagrebu započela s radom kao prvi industrijski proizvođač čokolade u jugoistočnoj Europi. Već od samog početka, slastice proizvedene u ovoj tvornici primaju najveće priznanje - Union postaje carski i kraljevski dobavljač Bečkog dvora.

Godine 1923. u Zagrebu, na Savskoj cesti, tvrtka Bizjak započinje proizvodnju dvopeka, keksa i vafla. Zahvaljujući umješnosti svog vlasnika, tvrtka je ubrzo postala poznata po svojim domaćim keksima na tržištu šire regije.

ORIGINALNI PROIZVODI Do 1950. godine dolazi do ujedinjenja Uniona, Bizjaka i ostalih manjih proizvođača konditorskih proizvoda

70

Svibanj 2015.

iz Zagreba. Te godine tvrtka dobiva ime Josip Kraš po antifašističkom borcu i istaknutom rukovodiocu tadašnjeg sindikalnog pokreta. Od trenutka ujedinjenja kompanija počinje svoj razvoj kao proizvođač sve tri grupe konditorskih proizvoda: kakao proizvoda, keksa i vafla i bombonskih proizvoda. Godine

ćava ponuda asortimana i dalje zadržava vodeća pozicija na prostoru regije.

Društveno poduzeće se 1992. godine transformira u dioničko društvo Kraš.

Od tada pa do danas Kraš se razvija kao suvremeno organizirana i tržišno orijentirana kompanija čiji su proizvodi prisutni i priznati na svjetskim tržištima. Dugogodišnja usmjerenost Kraš je prvi industrijski ka proizvodproizvođač čokolade u nji originalnih, visoko jugoistočnoj Europi kvalitetnih proizvoda koje dolaze obilježene su i ispunjavanju želja i poulaganjima u modernizacitreba potrošača osigurala ju proizvodnje. Nove genesu Krašu vodeću poziciju racije Kraševih stručnjaka konditorskog proizvođača na temeljima originalnih u regiji. O Krašu najbolje konditorskih receptura govore njegovi brendovi primjenjuju nova znanja u poput Bajadere, Griotte izradi slastica, zahvaljujući deserta, Dorina čokolade, kojima se sustavno poveŽivotinjskog carstva, Do-

maćice, Napolitanki, Kiki i Bronhi bombona te ostali proizvodi dobro poznati potrošačima.

Uz početak proizvodnje čokolada vezana je i izrada najfinijih deserta i nougat proizvoda, među kojima se posebno ističu Griotte i Bajadera. Griotte desert originalno je izrađivan s pravim konjakom, višnjom i fondanom pažljivo izlivenim u čokoladnu čahuru. I danas Griotte sadrže sočnu mediteransku višnju i omiljeni su proizvod brojnih Kraševih potrošača. Tijekom više od 50 godina proizvodnje nougat proizvoda, Bajadera je zadržala svoj izvorni način proizvodnje i kvalitetu te je postala najpoznatije ime Kraševog asortimana.

Bajadera je širom svijeta stekla status vrhunskog, ekskluzivnog deserta i prepoznatljivog Kraševog prowww.jatrgovac.hr

546 milijuna kuna - tržišna kapitalizacija Kraša izvoda. Pedesetih godina prošlog stoljeća započinje i proizvodnja jednog od najstarijih proizvoda dječjeg asortimana – čokolade Životinjsko carstvo.

proizvodi izrađeni su od dozvoljenih sastojaka i na strojevima koji udovoljavaju zahtjevima Toraha te su kao takvi dozvoljeni i ispravni za konzumaciju pripadnika židovske vjerske RAZVOJ POSLOVANJA zajednice. Vodeći računa Trenutno godišnja proio specifičnim zahtjevima zvodnja Društva premašuje kupaca i potrošača, Kraš 33.000 tona konditorskih je krajem 2007. godine proizvoda, od kojih se skoza odabrane proizvode iz grupe keksa i Kraš Grupa je u 2014. godini vafla i kakao proizvoda ostvarila neto dobit u iznosu ispunio zahtjeve Halal od 14 milijuna kuna standarda.

U 2013.goro polovina izvozi na sva dini lista Halal proizvoda svjetska tržišta. Razvojni proširena je certifikaciplanovi usmjereni su prema jom gumenih proizvoda, izvoznoj orijentaciji, uz žele proizvoda i pjenastih naglasak na jačanju pozicije čokoladnih proizvoda. na tržištima regije, na kojiKraš je implementirao IFS ma Kraš već posluje putem standard u proizvodnji cjevlastitih komercijalnih lokupnog asortimana: proipodružnica. Kraš je vlazvodnji keksa i vafla, tvrdih snik i dviju tvornica: Mire i tvrdih punjenih bombona, Prijedor - najveće tvornice karamela, gumenih i žele keksa i vafla u Bosni i Herbombona, tvrde i punjene cegovini te Karoline, tvorčokolade i čokoladnih denice za proizvodnju keksa, serata. International Food vafla i slanica u Osijeku.

Standard (IFS) je međunaKraš je prvi u svojoj branši, rodna norma kojom se tr1997.godine, uspostavio govačkim lancima i dobavi potvrdio sustav upravljačima jamči sigurnost i ljanja kvalitetom prema kvaliteta hrane koju za njih normi ISO 9001. U 2006. proizvode drugi proizvogodini u integrirani sustav đači. Time je Kraš potvrdio upravljanja kvalitetom imstandarde kvalitete, sigurnosti i Negativan odraz na poslovanje zdravstvene isKraša ima rast nabavnih cijena pravnosti te osiguosnovnih sirovina rao sve uvjete za plementiran je i u tvornicu plasman svojih proizvoda u Mira, a u 2012. godini i u svjetske trgovačke lance.

Karolini. Uveden je sustav upravljanja kvalitetom i POZITIVAN TREND U 2014.

Kraš Grupa je tijekom samokontrolom prema načelima HACCP-a. Kraš je 2014. godine ostvarila konu 2011. godini proširio listu solidirane ukupne prihode u iznosu od 1.023 milijuna proizvoda koji ispunjavaju kuna. U ukupnim prihozahtjeve sukladno Pravildima prihodi od prodaje niku o prehrani Torah, a ostvareni su u iznosu od time imaju i pripadajući 995,4 milijuna kuna, pri certifikat Kosher. Kosher www.jatrgovac.hr

Vlasnik/ nositelj računa / Suovlaštenik / imatelj VP Redovne dionice

Stanje

[%]

1.

Kraš - ESOP

271.441

19,76

2.

Mesna industrija Braća Pivac

222.617

16,21

3.

Kapitalni fond d.d.

93.772

6,83

4.

Kraš d.d. (Trezor)

57.209

4,16

5.

Hrvatska poštanska banka d.d.

14.500

1,06

6.

Zagrebačka banka d.d.

11.857

0,86

7.

Radišić Darko

9.704

0,71

8.

Plehaček Zdravko

7.846

0,57

9.

Gobec Janez

6.500

0,47

10.

Bujanović Zvonimir

6.023

0,44

701.469

51,07

Ukupno:

Prema važećim podacima SKDD-a za uredovni dan 4.5.2015.

KRAŠ d.d. – tržišni podaci Cijena dionice za izračun (HRK)

415,00

Broj dionica (redovne)

1.316.412

Broj dionica (povlaštene)

0

Tržišna kapitalizacija (milijuna HRK)

546,31

KRAŠ d.d. - BILANCA (u tisućama kuna)

03./2015. kons.

AKTIVA A) DUGOTRAJNA IMOVINA 1. Nematerijalna imovina

647.554 925

2. Materijalna imovina

562.818

3. Dugotrajna financijska imovina

80.600

4. Dugoročna potraživanja B) KRATKOTRAJNA IMOVINA

0 468.855

1. Zalihe

174.600

2. Kratkoročna potraživanja

229.292

3. Kratkotrajna financijska imovina

35.123

4. Novac u banci i blagajni

29.841

C) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI D) GUBITAK IZNAD KAPITALA E) UKUPNO AKTIVA

14.876 0 1.131.284

F) IZVANBILANČNI ZAPISI

24.326

PASIVA A) KAPITAL I REZERVE 1. Temeljni (upisani) kapital

634.779 549.448

C) DUGOROČNE OBVEZE

175.177

D) KRATKOROČNE OBVEZE

305.569

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA

15.760

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE

613.899

Svibanj 2015.

71

Profil kompanije 03./2015. kons.

RDiG (u tisućama kuna) A) POSLOVNI PRIHODI

204.252

1. Prihodi od prodaje

201.218

2. Ostali poslovni prihodi

3.034

B) POSLOVNI RASHODI

200.821

1. Neto smanjenje vrijednosti zaliha

-49.265

2. Materijalni troškovi

165.880

3. Troškovi osoblja

0

4. Amortizacija

11.348

5. Vrijednosno usklađivanje i rezerviranja 6. Ostali poslovni rashodi i troškovi

10.181

OPERATIVNA DOBIT

3.431

C) FINANCIJSKI PRIHODI

2.625

D) FINANCIJSKI RASHODI

3.309

NETO FINANCIJSKI RASHODI

684

E) IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI

0

F) IZVANREDNI - OSTALI RASHODI

0

G) UKUPNI PRIHODI

206.877

H) UKUPNI RASHODI

204.131

I) DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA

2.746

J) POREZ NA DOBIT

72

0

932

K) DOBIT RAZDOBLJA

1.814

L) DOBIT PRIPISANA IMATELJIMA KAPITALA MATICE

1.363

NOVČANI TOK (u tisućama kuna)

03./2015. kons.

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

8.307

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

-26.177

Primici od prodaje materijalne i nematerijalne imovine

3.928

Izdaci za kupnju materijalne i nematerijalne imovine

15.716

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

2.994

PROMJENE KAPITALA (u tisućama kuna)

03./2015. kons.

TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL

549.448

REVALORIZACIJA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE

114

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE

613.899

čemu su prihodi od prodaje na domaćem tržištu ostvareni u iznosu 559,3 milijuna kuna, a prihodi od prodaje u inozemstvu u iznosu od 436,1 milijun kuna. Ukupni konsolidirani rashodi u 2014. godini ostvareni su u iznosu od 1.001,2 milijuna kuna. U odnosu na poslovnu 2013. godine ukupni prihodi veći su za 2,5%, dok su ukupni rashodi rasli za 1,6%. Uz smanjenje neto financijskih rashoda na povećanje ukupnih rashoda nepovoljno su utjecala značajna povećanja nabavnih

pripisana imateljima kapitala matice ostvarena je u iznosu od 13,2 milijuna kuna, što je za 3,5 milijuna kuna više u odnosu na poslovnu 2013. godinu. U 2014. godini poslovne aktivnosti bile su fokusirane na povećanje efikasnosti poslovanja, na jačanje pozicije brendova kroz razvoj novih i inovacije postojećih proizvoda te zadržavanje pozicija na postojećim tržištima uz otvaranje novih tržišta. U 2014. godini nastavljen je trend ograničenja potrošnje izazvan višegodišnjom krizom, što se odražava Dionica Kraša u prošloj godini i na kretanje potrošnje može se okarakterizirati kao konditorskih proiprosječno likvidna zvoda, kako na domacijena osnovnih sirovina: ćem tržištu, tako i na većini kakaovca i prerađevina od tržišta zemalja u regiji. kakaovca, koštuničavog Povećan uvoz konditorskih voća, mliječnih prerađeproizvoda nakon ulaska vina i drugih. Bruto dobit Republike Hrvatske u EuKraš Grupe u 2014. iznosi ropsku uniju u kontinuitetu 400 milijuna kuna, pri je prisutan i u 2014. godini. čemu je ostvarena bruto Sukladno strateškom opremarža na razini od 34,15%. djeljenju i ciljevima kontiEBITDA iznosi 80,3 milinuiranog rasta izvoza, lani juna kuna, dok je EBITDA je povećan obujam izvoza marža ostvarena na razini Kraš Grupe za 7,4% u odod 7,88%. Nakon pokrića nosu na prethodnu godinu. ukupnih rashoda poslovaPovećan je broj izvoznih nja dobit prije oporezivanja tržišta pa je uz rast izvoza iznosi 21,7 milijuna kuna, na postojećim tržištima a neto dobit razdoblja 14 ostvaren iskorak na nova milijuna kuna. Neto dobit tržišta: Japana, Republike Redovna dionica Datum

CROBEX

KRAS-R-A

2.1.2012.

1.746,71

440,00

31.12.2012.

1.740,39

360,00

Promjena %

-0,36%

-18,18%

2.1.2013.

1.763,45

351,25

31.12.2013.

1.794,28

410,00

Dividenda

2014.

2013.

Promjena %

1,75%

16,73%

Iznos

0,00

0,00

2.1.2014.

1.804,55

400,00

Dividendni prinos

0,00%

0,00%

31.12.2014.

1.745,44

367,00

Referentna cijena (HRK)

415,00

415,00

Promjena %

-3,28%

-8,25%

Svibanj 2015.

www.jatrgovac.hr

18,89 milijuna kuna - ukupni promet dionice Kraša u 2014.

Pokazatelji poslovanja*

Posljednja 4 kvartala

2014.

Fundamentalni pokazatelji

Posljednja 4 kvartala

2014.

Prihodi od prodaje

1.011,00

995,44

P/S

0,54

0,55

Poslovni prihodi

1.036,01

1.019,07

P/E

40,74

41,26

EBIT

29,51

31,24

P/B

0,89

0,89

Neto dobit

13,41

13,24

BVPS

466,34

466,06

EBITDA

77,81

80,26

Operativni novčani tok

34,55

10,22

Slobodni novčani tok

-9,19

-25,08

Kapital i rezerve

613,90

613,53

Aktiva

1.131,28

1.172,24

Broj zaposlenih

2.447

2.431

*svi iznosi u milijunima kuna

Likvidnost

Posljednja 4 kvartala

2014.

Koeficijent tekuće likvidnosti

1,53

1,37

Novac po dionici

49,35

47,65

Zaduženost

Posljednja 4 kvartala

2014.

Dug/kapital

78,31%

86,62%

Koreje, Grčke i Rumunjske.

Ukupni konsolidirani prihodi Kraša za prvi kvartal 2015. godine iznose 206,9 milijuna kuna od čega su 201,2 milijuna kuna prihodi od prodaje. Bruto dobit razdoblja je 73,1 milijun kuna odnosno bruto marža od 36,34%. EBITDA iznosi 14,8 milijuna kuna (marža 7,24%), dok je neto dobit razdoblja 1,8 milijuna kuna. Dionicama Kraša trguje se na Zagrebačkoj bur-

zi i to pod oznakom KRASR-A. Dionica je sastavnica glavnog indeksa CROBEX te sektorskog CROBEXnutris, ali ne i CROBEX10.

S ukupnim prometom od 18,89 milijuna kuna tijekom 2014. godine možemo je okarakterizirati kao prosječno likvidnu. Tržišnom kapitalizacijom od 546 milijuna kuna ubraja se među veće kompanije na domaćem tržištu kapitala, ali ne ulazi u kategoriju prvih 10.

EPS

10,19

10,06

EV

703,27

704,25

EV/EBITDA

9,04

8,77

P/EBITDA

7,02

6,81

P/EBIT

18,51

17,49

P/EA

9,16

9,10

P/CF

15,81

53,43

P/FCF

-59,47

-21,79

Profitabilnost

Posljednja 4 kvartala

2014.

ROE

2,18%

2,16%

ROA

1,19%

1,13%

EBIT marža

2,85%

3,07%

EBITDA marža

7,51%

7,88%

Neto profitna marža

1,29%

1,29%

Povlaštena dionica Datum

CROBEX

2.1.2012.

1.746,71

31.12.2012.

1.740,39

Promjena %

-0,36%

2.1.2013.

1.763,45

31.12.2013.

1.794,28

Promjena %

1,75%

2.1.2014.

1.804,55

31.12.2014.

1.745,44

Promjena %

-3,28%

Promet kretanja cijene dionice KRAS-R-A 1.1.2012. - 30.4.2015.

600,00

2.500.000

Cijena Promet

2.000.000

500,00 400,00

1.500.000 300,00 1.000.000 200,00 500.000

100,00

.20

.20

NAPOMENA

N

avedene informacije su dane u svrhu općeg informiranja, nisu preporuka za kupnju ili prodaju te ne mogu biti zamjena za neovisan financijski savjet niti se njihovim objavljivanjem stvara bilo kakva obveza za investicijsko društvo Credos d.o.o.

Credos d.o.o. ne prihvaća odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu uporabom informacija i cijena iz ovog materijala, niti jamči za njihovu cjelovitost i točnost.

Izvor informacija su javno objavljeni podaci na web stranicama Zagrebačke burze te korporativnim web stranicama promatranih kompanija.

7.3

2.1

16 12. .5.

20 25 12. .7.

20 2.1 12.

0.2 0 13 12. .12 .20 1 19 2. .2.

20 25 13. .4.

20 1 5.7 3. .20 1 11 3. .9.

20 13 13. .11 .20 1 29 3. .1.

20 1 9.4 4. .20 1 20 4. .6.

20 1 8.9 4. .20 13 14. .11 .20 26 14. .1.

20 15 2.4 . .20 15 .

0,00

12 .

0

Credos odjel analize credos@credos.hr

www.jatrgovac.hr

Svibanj 2015.

73

Iz regije Novi Univerexport u Staroj Pazovi

U

niverexport, vodeći domaći maloprodajni lanac na tržištu Srbije, otvorio je svoj drugi objekt u Staroj Pazovi.

Novi maloprodajni objekt stanovnicima Stare Pazove je na 500 četvornih metara prodajnog prostora ponudio bogat

asortiman s više od 7.000 proizvoda. Za kraj svibnja iz tvrtke su najavili otvorenje prodajnog objekta u Zemunu koji predstavlja investiciju vrijednu 1,75 milijuna eura te otvorenje novih 50 radnih mjesta. Početkom lipnja otvaraju se i objekti u Futogu i Kikindi.

Grupacija Univerexport sa sjedištem u Novom Sadu ima 120 maloprodajnih objekata te 2.500 zaposlenih.

NAPREDAK U POSLOVANJU

Nakon dugo vremena pozitivan kvartal Mercatora Podravkino Žito povećalo prodaju i dobit

G

rupa Žito u prvom tromjesečju ove godine prihodovala je od prodaje 28 milijuna eura ili 3% više nego u istom razdoblju prošle godine, uz dobit od 577 tisuća eura, što je 8,1% više nego u istom razdoblju prošle godine. Kvartalna neto dobit Grupe iznosi 489 tisuća eura, naprema 326 tisuća eura neto dobiti u istom lanjskom razdoblju. Matično društvo Žito d.d. u prva tri mjeseca ove godine prihodovalo je od prodaje 26,4 milijuna eura, odnosno 5,6% više nego u prvom tromjesečju 2014. Ostvarena je operativna dobit od 480 tisuća eura, što je 10,4% više u odnosu na usporedivo lanjsko razdoblje, dok je neto dobit porasla s 270 na 401 tisuću eura.

Izet Rastoder ulaže u BiH Izet Rastoder, kralj banana, kako ga zovu, otvorio je pod okriljem firme MMDI Group u Sarajevu, najsuvremeniji distributivni centar svježeg voća i povrća u BiH. Namjera mu je ne samo da opskrbljuje bh.

74

Svibanj 2015.

•••

Trgovački lanac Mercator je u prva tri mjeseca ove godine imao 628,7 milijuna eura prihoda od prodaje, koji su povećani za 0,6%, te ostvario dobit od 4,1 milijuna eura. Riječ je o prvom kvartalnom pozitivnom rezultatu Mercatora nakon više godina. Lani je u prva tri mjeseca Mercator imao 8,5 milijuna eura gubitka. U tvrtki navode da su poboljšanju poslovnog rezultata doprinijeli viši prihodi, smanjenje troškova i restrukturiranje financijskih obveza. Rezultati poslovanja Mercatora objavljeni

tržište svojim brendom banana Derby, nego i da okupi sve usitnjene lokalne proizvođače i njihove proizvode lansira na tržište prvo u BiH, a potom i u regiji te Europskoj uniji.

su dan kasnije nego što se najavljivalo, i to zbog velikog požara koji je u Ljubljani uništio Mercatorovo glavno skladište. Nakon što je vodeći slovenski trgovački lanac lani kupio koncern Agrokor, Mercator pod tim brendom posluje u Sloveniji i Srbiji, gdje su mu pridružene maloprodajne jedinice Idee. Na tržištu Srbije Mercator je u prvom kvartalu ostvario 35,2% svojih ukupnih prihoda, a ostalo u Sloveniji.

Don Don cilja na regiju

P

rvi čovjek Don Dona Aleš Mozetič najavio je kako njegova kompanija nakon preuzimanja Pekarni Grosuplje želi postati najjača pekarska kompanija u regiji. Najavljuje pritom širenje u Bugarsku i Rumunjsku te ističe kako je za Don Don od iznimne važnosti hrvatsko tržište koje će se opskrbljivati iz Grosuplja te iz njihove tvornice u Zagrebu.

Srbija kaska u razvoju e-trgovine Srbija zaostaje i bez jasnog je puta u razvoju e-trgovine, pokazalo je istraživanje konzultantske kuće A.T. Kearney, što bi, kako tvrde upućeni, moglo dovesti do pada poslovanja kompanija u budućnosti.

•••

U Istraživanju” Globalni indeks razvoja e-trgovine za 2015. godinu” navodi se da Srbija zauzima posljednje mesto jer kao zemlja nema pripremljen plan za daljnji razvoj elektronske trgovine.

www.jatrgovac.hr

PROMO

Ako želite znati što jedete,

birajte PIK!

Mesne prerađevine pod brendom PIK ne sadrže pojačivače okusa, umjetna bojila, gluten i soju

U

želji da hrvatsku javnost upozna sa zdravstvenim prednostima mesnih proizvoda pod brendom PIK, a potaknut čestim pitanjima svojih potrošača, PIK Vrbovec pokrenuo je kampanju „Manje je više“. Svima koji brinu o pravilnoj prehrani, kao i onima koji za to imaju zdravstvenih razloga, PIK Vrbovec na stol donosi samo najbolje mesne prerađevine pod brendom PIK, bez sljedećih sastojaka:

ga sve češće nalazimo i u proizvodima koji ga prirodno ne sadrže jer se u prehrambenoj industriji često koristi kao aditiv. Gluten je jedan od najčešćih alergena te može izazvati upalne procese kod osoba koje su osjetljive na njegovo djelovanje pa je dobro izbjegavati ga. Vodeći brigu o svojim potrošačima, PIK Vrbovec u proizvodima pod brendom PIK ne koristi gluten.

1. BEZ POJAČIVAČA OKUSA Osnovna zadaća pojačivača okusa u prehrambenim proizvodima jest poboljšati i pojačati okus hrane, što utječe i na povećanje apetita. S druge strane, prirodni začini s prirodno prisutnim mastima i bjelančevinama u proizvodima od crvenog mesa, zajedničkim djelovanjem s mesom daju prirodno fin okus. Također imaju i blagotvorno djelovanje na organizam. Umjesto pojačivača okusa u proizvodnji mesnih prerađevina pod brendom PIK stoga se koriste samo prirodni začini.

2. BEZ UMJETNIH BOJILA Boja utječe na poželjnost hrane i otvara apetit, a ono što je važno znati jest sadrži li određeni proizvod u sebi umjetna bojila koja često prikrivaju kvalitetu i higijensku ispravnost proizvoda. Zahvaljujući odabiru najkvalitetnije sirovine te korištenju moderne tehnologije i potpunoj kontroli proizvodnih procesa, PIK Vrbovec u proizvodnji mesnih prerađevina, pod PIK brendom, ne koristi niti umjetna niti prirodna bojila.

3. BEZ GLUTENA Pored proizvoda u kojima je gluten sastavni dio proizvoda - onima od pšenice, raži, ječma i njihovih derivata poput kruha i različitih tijesta - danas www.jatrgovac.hr

na za meso i masti. Soja se nalazi na listi velikih osam alergena Agencije za hranu i lijekove. S obzirom na to da nije neophodan sastojak te se može izbaciti iz proizvodnje, soju nećete pronaći u mesnim prerađevinama pod brendom PIK.

4. BEZ SOJE U proizvodnji mesnih prerađevina soja se često koristi kao industrijski aditiv u funkciji stabilizatora, zgušnjivača, emulgatora, ali i kao zamje-

Zbog svega navedenog izbor mesnih prerađevina nikada nije bio lakši.

PIK Vrbovec tržištu nudi cijeli asortiman mesnih prerađevina pod brendom PIK bez pojačivača okusa, bez umjetnih bojila, bez glutena i bez soje, a sve s ciljem da na stol potrošača donese najkvalitetnije proizvode.

Svibanj 2015.

75

Iz svijeta KONCENTRACIJA TRŽIŠTA

Stvoren najveći svjetski proizvođač kave

N

Ahold i Delhaize pregovaraju o spajanju

izozemski i belgijski distributer prehrambenih proizvoda Ahold i Delhaize potvrdili su da su započeli razgovore o eventualnom spajanju kako bi formirali lanac supermarketa s tržišnom kapitalizacijom od 25 milijardi eura. “Razgovori bi mogli, a možda i neće, rezultirati budućom transakcijom, kompanija će objaviti svaku eventualnu važnu informaciju, u skladu s propisima”, objavile su dvije kompanije. Od država regije ovo bi eventualno spajanje bilo najvažnije za Srbiju gdje je Delhaize prije nekoliko godina preuzeo najvećeg srpskog trgovca Delta Maxi. Inače, Aholdova tržišna vrijednost u ovom je trenutku oko dva puta veća od vrijednosti Delhaizea.

Nizozemski D.E Master Blenders 1753 i američki Mondelez International zaprimili su uvjetno odobrenje Europske komisije za udruživanje njihovih poslovanja s kavom čime nastaje vodeći proizvođač kave na svijetu - Jacobs Douwe Egberts (JDE). Odobrenje EK za ovo povezivanje uslijedilo je nakon što je JDE pristao na dezinvestiranje brenda Carte Noir na cijelom području Europskog gospodarskog prostora, brenda Merrild u Danskoj i baltičkim zemljama te licenciranja brenda Senseo trećoj strani

Nema spajanja Edeke i Tengelmanna

N

jemački Bundeskartellamt je zabranio koncentraciju Edeke, najvećeg nacionalnog lanca supermarketa, i Kaiser Tengelmanna. Koncentracijom u vrijednosti od 1,8 milijardi eura bilo je predviđeno Edekino preuzimanje oko 450 prodajnih mjesta Kaiser Tengelmanna. U obrazloženju se navodi da bi ovo spajanje dovelo do znatnog slabljenja tržišnog natjecanja u Njemačkoj.

METRO Cash & Carry dobio novog predsjednika Uprave

N

akon uspješne prve faze repozicioniranja poslovanja, od 1. srpnja 2015. međunarodna veleprodajna grupa METRO Cash & Carry dobiva novog predsjednika Uprave - Pietera Boona, koji će

Henkel u Australiji i Novom Zelandu Njemački proizvođač robe široke potrošnje Henkel namjerava kupiti brend Colgate-Palmolive u Australiji i Novom Zelandu za 220 milijuna eura.

Henkel će preuzeti taj brend, koji obuhvaća širok raspon

76

Svibanj 2015.

u Austriji. JDE ovime postaje globalno vodeći poslovni sustav u segmentu kave čiji će godišnji prihodi premašiti 5 milijardi eura. Kompanija će držati 1. ili 2. poziciju u 18 zemalja u Europi, Latinskoj Americi i Australiji te će imati ukupno 12.000 zaposlenika. U portfelju se nalaze globalno jaki brendovi kave Jacobs, Tassimo, Moccona, Senseo i L’Or te lokalni brendovi Douwe Egberts, Kenco, Pilao i Gevalia.

•••

proizvoda za pranje rublja i njegu tijela, kako bi postao najveći igrač na australskom tržištu. Na tom tržištu njemačka je kompanija sada prisutna u segmentu proizvoda za ljepotu.

također biti član Uprave METRO Grupe.

Trenutni predsjednik Uprave METRO Cash & Carryja te ujedno i predsjednik Uprave METRO Grupe, Olaf Koch, u budućnosti će se u potpunosti posvetiti svojoj ulozi voditelja cijele Grupe. Koch će do kraja godine zajedno s Boonom voditi METRO Cash & Carry na poziciji kopredsjednika.

Sainsbury’s u gubitku nakon 10 godina Britanski trgovački lanac Sainsbury’s objavio je prvi godišnji gubitak u posljednjih deset godina. Gubitak je posljedica velike konkurencije na britanskom tržištu živežnih namirnica. U fiskalnoj godini

•••

koja završava u ožujku treći najveći lanac supermarketa u Velikoj Britaniji ostvario je gubitak od 72 milijuna funti.

Prodaja je pala 1,9% zbog velike konkurencije diskontnih trgovina poput Lidla i Aldija.

www.jatrgovac.hr

www.jatrgovac.hr

Svibanj 2015.

77

Globalna kretanja

ERA TREĆE DOBI Nakon nedavnog posjeta Tokiju, Laura May, analitičarka IGD-a za područje Azije, pruža osvrt na to kako se trgovci na malo i dobavljači prilagođavaju tržištu i potrebama populacije treće dobi

K

ombinacija niskog nataliteta i visoke očekivane životne dobi rezultirala je time da je jedan od trojice Japanaca danas stariji od 60 godina, što Japan čini zemljom s najvećim udjelom starijeg stanovništva na svijetu. Pridodamo li tome vrlo nisku razinu imigracije, rezultat je smanjivanje broja stanovnika u Japanu.

Japansko se tržište već suočava s izazovima koji prate ovu demografsku promjeru, ali i druge zemlje širom svijeta idu sličnom putanjom jer starenje stanovništva postaje globalni trend.

Zbog sve većeg udjela starijih ljudi čak se i za tržišta u razvoju, koja još uvijek imaju visoke stope nataliteta, očekuje da će iskusiti smanjenje rasta broja stanovnika. Tako će i u tim zemljama do 2050. godine

78

Svibanj 2015.

veći dio ukupnog broja stanovnika, oni ipak nisu većina: treba zadovoljiti i druge segmente tržišta, npr. samce i obitelji, često u istim trgovinama. Veći je pritisak na izdvajanja za mirovine što utječe na kupovnu moć potrošaJedan od trojice Japanaca ča. Vjernost danas je stariji od 60 godina također poprima nove dimenzije: zadržati vjernost jednog je duži popis zemalja poput kupca do kraja njegova Japana gdje ova starosna života ima relativno veću skupina čini više od 30 povrijednost u okruženju sto ukupnog stanovništva. u kojem se ukupan broj ISKUSTVO KUPOVINE stanovnika smanjuje, ali Velik je broj posljedica životni vijek sve je duži. ovog trenda na tržište robe Velik je izazov odgovoriti široke potrošnje. Manje je na promjenjive potrebe radne snage. Manje ljudi starije populacije, ali za koje treba nahraniti. Kuzrelo tržište s usporenim povne navike se mijenjaju, gospodarskim rastom, kao a s njima i potrebe potrošto je to slučaj u Japanu, šača. Iako stariji ljudi čine uspjeh u ovome omogućit jedan od pet stanovnika biti stariji od 60 godina. U Kini je svaka sedma osoba starija od 60 godina, a očekuje se da će do 2050. taj broj narasti na svaku treću osobu. Od Tunisa do Čilea, od Kanade do Francuske, sve

će i trgovcima na malo i pružateljima usluga i dobavljačima žarko željenu priliku za rast. Strategije usmjerene prema ovoj demografskoj skupini diskretno su vidljive u trgovinama, a odnose se na kreiranje iskustva kupnje koje je prilagođeno i starijoj populaciji te koje će kupnji dodati aspekt prilike za druženje, dodatne usluge ili prilagođen asortiman proizvoda.

Starijim kupcima kupnju mogu olakšati i male promjene kao što su npr. povećala na rubovima polica, koja će kupcima omogućiti čitanje sitnih slova na etiketama u supermarketu Seiyu. Udobnija mjesta za sjedenje još su jedna takva promjena, koja je viđena u Starbucksu, uvedena za kupce-samce koji žele popiti kavu u miru. www.jatrgovac.hr

Laura May Senior Business Analyst

zdravstvenih usluga. I tu su male samoposluge u prvom planu, kao dobar kanal za zadovoljenje obiju ovih potreba. Tako se npr. FamilyMart udružio s lancima ljekarni pa sada u trgovini nudi savjetovanje i izdavanje lijekova na recept čime je stvoren novi hibrid male samoposluge Inovativni trgovci i drogerije. prilagođavaju prodavaonice Trgovački lanac Lawson, potrebama starijih kupaca primjerice, ima poseban slogan “Natural Lawson“ dominira tržištem robe pod kojim nudi zdraviji široke potrošnje. Velika gustoća takvih prodavaoni- i kvalitetniji asortiman ca znači da je gotovo uvijek proizvoda. U suradnji trgovaca na malo i dobavljača neka od njih u blizini, što razvijaju se linije proizvoda ih čini idealnima za kupce koji ne mogu putovati dalje namijenjene i starijoj populaciji. Jedan od uspjeha do većih trgovina. Male robnih marki koje su nasamoposluge sve više svoju stale s tom potrebom na ponudu nastoje povezati s umu jest i crni kruh Natupotrebama starijih kupaca ral Lawsona, s istaknutim pa tako eksperimentiraju nutritivnim prednostima. s novim formatima i usluIsto tako, pojedine kategama. Na primjer, vodeći gorije proizvoda postaju sve zastupljenije kao što su smrznuti proizvodi koji omogućuju jednostavnu pripremu obroka i koje ne treba kupovati redovito.

Dodavanje društvenog aspekta kupnji može pomoći u borbi protiv usamljenosti, što je težnja koja je u skladu s velikim osjećajima društvene odgovornosti i pripadnosti zajednici koje gaji ovaj trgovac na malo.

Uloga malih samoposluga Sektor malih samoposluga

DRUŠTVENI ASPEKT Inovativni trgovci na malo, poput AEON-a, odgovaraju na potrebe starijih kupaca kad dizajniraju nove prodavaonice pa tako u njih uključuju sporije pokretne stepenice, šire prolaze između polica kako bi se olakšalo kretanje kupcima s poteškoćama u kretanju te vidljivije natpise za one s oštećenjima vida. Pojedini AEON-ovi trgovački centri pod nazivom “Zlatna generacija“ nude i mnoštvo ponuda i aktivnosti za starije kupce: od jednog dana mjesečno kada su za www.jatrgovac.hr

njih snižene cijene (što je akcija povezana s njihovim programom vjernosti) do ogromnog izbora radionica i programa tjelovježbe koji se održavaju u posebnim prostorima unutar trgovine – sve kako bi se ovi kupci osjećali posebno te kako bi im taj osjećaj podario novi razlog da se vrate.

lanac 7-Eleven uključio je u svoju ponudu uslugu svakodnevne dostave svježih jela koja se obavlja električnim automobilima uz najnižu narudžbu od samo 500 jena (oko 30 kuna).

Zdravlje je druga ključna briga starije populacije, a odnosi se i na kvalitetno življenje i na dostupnost

ZA STARE I MLADE Mnoge od ovih inicijativa japanskih trgovaca na malo imaju velik utjecaj na starije kupce, ali one također imaju i širi doseg: blizina prodavaonica kućama, naglašena briga za zdravlje, AEON-ovi široki prolazi – jednako su atraktivni i za obitelji koje kupuju s djecom. Nema proturječnosti između zadovoljenja potreba starijih i mlađih kupaca.

Kako trgovci širom svijeta nastavljaju sa strategijama u središte kojih stavljaju kupca, a baza potrošača postaje sve starija, svakako možemo očekivati više inicijativa koje će u svoje središte staviti upravo starije kupce.

Svibanj 2015.

79

Što jedemo...

DAR BOGOVA

I SIMBOL PLODNOSTI O porijeklu riže i njenim korijenima vode se mnoge debate. Mnogo je oprečnih dokaza, a kada se prvi put kultivirala vjerojatno nikad nećemo znati sa sigurnošću. No, ono što jest sigurno je da je kultivacija riže jedan od najvažnijih događaja u povijesti zato što je riža hranila više ljudi od bilo koje druge žitarice

T

rave su najraširenije cvjetnice na Zemlji i čine oko 20 posto svjetske vegetacije. Postoji oko 9.000 vrsta trave. Kultivirane trave nazivamo žitarice. Tri vrste žitarica - riža, pšenica i kukuruz - temeljna su prehrana za većinu globalnog stanovništva. Za više od polovice suvremenog čovječanstva “kruh svagdašnji” je riža, a to se posebno odnosi na Azijski kontinent, što se vidi i iz proizvodnje te žitarice. Samo tri države monsunske Azije - Kina, Indija i Indonezija - proizvedu više od 2/3 ukupne svjetske proizvodnje riže. U mitologiji Dalekog istoka riža zauzima veoma važno mjesto. Riža se smatra darom bogova, a u nekim se zemljama tijekom povijesti i sam vladar se smatrao bogom zrenja riže. Na Tajlandu se štuje božica riže Mae Phosop, u Indoneziji Tisna Wati, na Filipinima

kulturama riža i simbol plodnosti, a u modernom Japanu se smatra srcem cjelokupne kulture. “Polovica današnjeg čovječanstva više od pola dnevno potrebnih hranjivih tvari u organizam unosi upravo kroz rižu. Prema provedenim istraživanjima, 80 posto čovječanstva bi gladovalo da nema ove super namirnice”, kaže Marija Andrijašević, dipl. ing. nutricionizma, dodajući kako je riža najvažnija namirnica za stanovništvo Bangladeša, Kambodže, Laosa, Burme, Vijetnama, Japana i Kine.

je i mogli bi reći “špičastija”.

Japonica je ljepljivija i zbog toga se koristi u sushiju, a idealna je i za razna mediteranska jela, poput rižota ili paelje. Najpoznatije vrste japonica riže su akita komachi i koshihikari. Indica kuhanjem dobiva lagano napuhani izgled, nije ljepljiva, što znači da je svako zrno samo za sebe, pa samim time i

nije najbolja za pripremanje, recimo sushija. Najpoznatije vrste indica riže su basmati i jasmine riža. Riža se u grubo može podijeliti i po izgledu zrna, a po toj podjeli razlikujemo rižu dugog, srednjeg i kratkog zrna. U rižu dugog zrna spadaju gore spomenute basmati i jasmine riža,

VRSTE RIŽE Oryza sativa (Azijska riža) kultivirana je iz divlje trave Oryza rufipogon prije 10.000 - 14.000 godina.

Postoje dvije glavne podvrste Oryza riže – indica, koja prevladava u tropskim krajevima, i japonica, koja prevladava u suptropskim i umjerenim područjiZa više od polovice ma Azije. suvremenog čovječanstva riža Postoji mnogo predstavlja “kruh svagdašnji” razlika između Inkapati, u Japanu Ninigi ove dvije vrste. Riža japonica no-Mikoto, a u Indiji božica ima kraće i oblije zrno, dok Annapurna. U mnogim je indica ima duže zrno, tanja

80

Svibanj 2015.

www.jatrgovac.hr

80% čovječanstva bi gladovalo da nema riže koje su aromatične riže te im okus lagano podsjeća na lješnjak ili kokice. Riža srednjeg zrna je nešto zaobljenija i sočnija i u tu skupinu spadaju talijanske vrste arborio i carnaroli. Riža kratkog zrna je gotovo okrugla i puna je škroba te spada u rod japonica riže. Najnoviji genetski dokazi pokazuju da su obje podvrste riže, indica i japonica, kultivirane približno u isto vrijeme na području Kine. Opsežna arheološka istraživanja upućuju na to da su rijeka Yangtze, točnije njen središnji dio toka, i gornji dio toka rijeke Huai dva prva mjesta na Zemlji gdje se riža uzgajala i otkud se počela širiti tijekom sljedećih 2.000 godina. Za širenje riže s ovog područja nije trebalo dugo vremena. Zapadna Indija i jug Šri Lanke upoznali su rižu već oko 1000. godine prije nove ere, a Grčka i susjedne mediteranske zemlje rižu su upoznale zahvaljujući Aleksandru Velikom i njegovim ekspedicijama u Indiju oko 344. - 324. godine prije nove ere. Iz Grčke i Sicilije riža se postupno proširila po cijeloj južnoj Europi pa čak i na nekoliko lokacija u Africi.

Tijekom europskih velikih istraživanja, prvi doseljenici na novo otkrive-

ne kontinente sa sobom su donijeli i rižu koja se počela uzgajati na nekoliko mjesta u Južnoj i Sjevernoj Americi.

Prinosi riže su veći od prinosa bilo koje druge žitarice i to je glavni razlog zašto se ova žitarica sadi u tolikoj mjeri.

U novije vrijeme, uvođenjem

Godine 2010. proizvedeno je više od 696 milijuna tona riže u svijetu, a 2013. proizvodnja bilježi rast na vrtoglavih 740 milijuna tona pa ne čudi da je uzgoj riže jedna od najvažnijih ekonomskih aktivnosti na svijetu. Uzgoj riže najvažniji je izvor zarade u ruralnim diRiža se koristi i u proizvodnji jelovima svijeta, a uzgaja se alkoholnih pića, medicini i na više od 144 milijuna farmi kozmetici koje su većinom manje hibridnih vrsta riže koje od jednog hektara. Godine imaju kraći vegetacijski peri2008. ukupno 157 milijuna od, prinosi su se povećali jer hektara je bilo pod rižom, a je hibrid omogućio čak dvije trend rasta nastavio se sve do do tri žetve godišnje.

2014. godine kada je riža zauzimala gotovo 161 milijun hektara zemlje diljem svijeta, UZGOJ I PRERADA najviše u Aziji. Samim time, Riža se uspješno uzgaja u kako se povećavala površina vlažnim tropskim krajevima uzgoja, tako je rasla i količina i u područjima s umjerenom proizvedene riže. Najveći klimom, a za uspješan uzgoj proizvođač riže je Kina s probitna je i dovoljna količina izvodnjom od 203 milijuna vode. Riža se može uzgajati tona u 2013. godini. Nakon u sustavu neprekidnog nanje slijedi Indija sa 159 militapanja vodenim slojem od juna tona te Indonezija sa 76 sjetve do žetve ili u sustavu milijuna tona. Osim samog periodičnog natapanja, gdje rižinog zrna, koje služi za se voda povremeno ispušta prehranu, i ostatak ove žitaali i u sustavu natapanja bez rice je iznimno koristan te vodenog sloja. U tom slučaju se vlažnost tla mora održava- se cijela biljka iskorištava u potpunosti. Preradom neoti na približno 85 posto puljuštenog zrna izdvajaju se nog vodnog kapaciteta. Kod pljevice, rižino brašno, klice i toga načina uzgoja riže štede izlomljena zrna. Od pljevica se velike količine vode i nije potrebno posebno priprema- se dobiva furfural, bezbojna uljasta tekućina koja se ti rižina polja. Rižina polja koristi u mnogim eteričnim zauzimaju najviše prostora uljima, a upotrebljava se i ili hektara od svih ostalih kao otapalo u preradi nafte, u kultura, a više od 90 poproizvodnji bojila, umjetnih sto riže se uzgaja u Aziji.

smola i sintetskih vlakana.

Rižino brašno je koncentrat za prehranu stoke, a klice su odlična hrana za piliće.

Od izlomljenih zrna riže proizvodi se alkohol, pivo i škrob. Rižina slama je isto tako hrana za stoku, a od nje se izrađuju i prostirke, čuveni japanski “tatami”, te papir. “Riža je svoje mjesto pronašla u raznim sektorima proizvodnje. Tako je možemo naći u proizvodnji alkoholnih pića, japanska rakija ‘sake’ je najbolji primjer za alkohol od rže, a također riža nije izostala ni iz narodne medicine ali i kozmetike”, ističe Andrijašević.

NUTRITIVNA SVOJSTVA Rižu možemo nazvati i supernamirnica s obzirom na to koliku je važnost imala kroz povijest i koju važnost još uvijek posjeduje u velikom dijelu svijeta. U usporedbi s ostalim žitaricama, riža ima najveću energetsku vrijednost – 100 grama sadrži 1.505 kJ (360 kcal).

Po svom sastavu spada u ugljikohidratne namirnice jer čak 75 – 80 posto riže jesu ugljikohidrati. Ostatak nutritivnih vrijednosti odlazi na bjelančevine kojih ima do 10 posto, masti do 2,5 posto te vitamine E, B1, B2 i B6 te mnoge minerale poput riboflavina, mangana, selena, fosfora, cinka, magnezija i željeza. Riža spada u lako probavljive namirnice i ima visok koeficijent iskoristivosti. U 100 grama riže nalazi

Priprema riže

P

ošto postoje brojne vrste riže samim izborom ovisi kako će ona ispasti kod kuhanja.

Ako se priprema obrok kod kojeg su zrna “odvojena” potrebno je izabrati rižu dugog zrna.

Ako je pak izbor pao na rižu okruglog zrna ona je nakon kuhanja kašasta i prikladna za “rižu na mlijeku”. Omjer vode i odgovarajuće količine riže je 1:2 dakle na jednu šalicu riže ide 2 šalice vode. Vodu najprije posoliti i ostaviti da

www.jatrgovac.hr

ključa. Rižu prije kuhanja treba isprati u vodi i ostaviti 20-ak minuta. Procijediti rižu i ubaciti je u kipuću vodu. Pustiti ponovno da prokuha, smanjiti vatru i ostaviti lagano da ključa. Držati poklopljeno 15-20 minuta dok voda ne ispari.

Riža neće zagorjeti ako se ne miješa. Ne dizati poklopac jer će inače voda ishlapiti i riža neće biti kuhana. Dodati začine i priloge riži prema afinitetu. Dobar tek!

Svibanj 2015.

81

Što jedemo...

se 6,61 gram proteina, 79,34 grama ugljikohidrata, 0,58 grama masti, 1,40 grama dijetalnih vlakana i nula posto kolesterola, što je čini izrazito zdravom namirnicom. Ipak, prehrana se ne bi trebala temeljiti samo na riži jer bi to moglo rezultirati nedostatkom nekih aminokiselina. Osobe koje boluju od celijakije moraju obratiti pozornost da konzumiraju samo bezglutensku rižu”, kaže Andrijašević.

U prehrani se koristi oljuštena riža u različitim stupnjevima dorade. Oljuštena riža dobiva se uklanjanjem pljevica, dok na zrnu ostaje perisperm (hranjivo staničje). Bijeloj riži je uklonjena vanjska ljuska, vanjski i unutarnji dijelovi usplođa i cijela klica, a dodatnom doradom dobije se rafinirana riža. Takva riža može se dulje vremena skladištiti i čuvati, ali joj je znatno smanjenja nutritivna vrijednost.

Polubijela riža dobiva se uklanjanjem vanjske ljuske, dijela klice i svih ili dijela vanjskih slojeva usplođa.

Parena riža (eng. parboiled) je riža dobivena postupkom namakanja. Obrađuje se u vrućoj vodi ili vodenoj pari, zatim se suši vrućim zrakom, a nakon toga se ljušti uklanjanjem cijelog usplođa i cijele klice. Smeđa ili in-

82

Svibanj 2015.

of Cardiology dokazala je da konzumacija fermentirane crvene riže smanjuje rizik od srčanog udara za oko 30 posto te rizik od srčanog udara bez smrtnih posljedica za gotovo 70 posto. Konzumacija crvene fermentirane riže prvi put Konzumacija fermentirane je zabilježecrvene riže smanjuje rizik od na tijekom vladavine srčanog udara za oko 30% dinastije Tang 800. godine prije nove ere, a B1 i vlakana od bijele riže. njen blagotvoran učinak Mnogi ne znaju, ali postoji zabilježen je i u kineskoj i crvena riža. Dobiva se fermentacijom riže pomoću enciklopediji farmacije. U novije vrijeme popularna kvasca Monascus purje postala i potpuno nerafipureus, a u Kini se koristi nirana, crna riža. tisućama godina za čuvanje i bojenje hrane, kao začin, RIŽA U HRVATSKOJ ali i kao lijek. Njeni sastojci Malo je poznato da se u Hrblokiraju sintezu kolestevatskoj sadila riža. Bilo je to rola, a studija objavljena u davne 1949. godine kada je časopisu American Journal tegralna riža prehrambeno je mnogo vrednija od bijele riže jer zadržava dio ljuske (ovojnice) i cijelu klicu, zbog čega sadrži i više hranjivih tvari. Smeđa riža sadrži tri puta više magnezija i četiri puta više vitamina

pomoćnik ministra Andrija Zamberlin s inženjerom Nikolom Fijanom, koji je bio zadužen za pokusna rižina polja u Hrvatskoj, krenuo put Istre na poljoprivredno imanje Raša. Na samom ušću rijeke Raše izgrađena su prva rižina polja u Hrvatskoj. Nakon uspjeha u Istri, krenulo se put Dalmacije. Uskoro su niknula polja kod Sinja, Knina i Imotskog, a u susjednoj Bosni i Hercegovini polje riže izgrađeno je u Ljubuškom. Da nisu samo mislili na uzgoj pokazuje i tvornica koja je postojala u Slavonskom Brodu gdje se riža ljuštila i prerađivala.

Riža je na ovim područjima uzgajana sve do 1956. godine, kada slovenska kompanija Litostroj kreće s masovnim uvozom riže.

Jeftina i masovna pojava uvezene riže bila je glavni uzrok likvidacije sjetve u našim krajevima. Zahvaljujući Litostroju, Hrvatska i dalje uvozi rižu, a 2012. godine je uvezla 10.474 tone riže čija je vrijednost iznosila oko 10 milijuna dolara. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DSZ), pokazuju da Hrvati nisu pretjerani uživaoci riže jer godišnje po članu kućanstva konzumiraju tek 4,7 kilograma ove žitarice.

Jozo Knez jozo@jatrgovac.hr

Masanobu Fukuoka pristup uzgoja

V

jerujem da revolucija može početi iz ovog stručka slame. Površno gledano, ova slamka riže može izgledati lagana i beznačajna. Teško da bi itko mogao povjerovati da bi ona mogla započeti revoluciju. Ali ja sam shvatio težinu i moć te slamke. Za mene je ta revolucija vrlo stvarna” - Masanobu Fukuoka, Revolucija jedne slamke ili Uvod u prirodnu poljoprivredu. Poljodjelac, znanstvenik i filozof, sve je to Fukuoka, osoba koja je posvetila život prirodnoj poljoprivredi ili

“ne-djelatnoj” metodi agrikulture. Zamislite žetvu bez obrade tla, bez mineralnih gnojiva ili herbicida i bez komposta. Fukuoka je naučio da od prirode ne traži nemoguće i zbog toga je blagoslovljen neshvatljivo visokim prinosima. Umjesto da neprestano pokušava učiniti nešto više, traži načine da učini manje, da izostavi nepotreban rad. Ipak njegova zemlja svake godine rađa sve obilnije. Kako saditi rižu i ostale žitarice potpuno prirodno, saznajte iz ove fantastične knjige.

www.jatrgovac.hr

Ka novim profitima!

Vaši klijenti za vrijeme blagdana osobito vole Austrijske Alpe. Raduju se opuštajućim šetnjama i biciklističkim vožnjama kroz netaknutu prirodu, kao i prijateljskim domaćinima i druželjubivoj udobnosti.

Tamo turisti otkrivaju najbolje regionalne specijalitete od sira, kao što je tvrdi i rezani sir, te vrhunske varijante kobasica, šunke i slanine. Vrhunska kvaliteta lako se prepoznaje: pomoću državnog žiga AMA ili žiga AMA za bioproizvode.

Uložite i Vi u ove tražene prehrambene proizvode iz alpske regije i pohrlite ka novim profitima! Rado ćemo s Vama krenuti tim putem i poduprijeti Vas s poticajnim promotivnim i informativnim materijalima!

KONTROLNI POPIS PROMOCIJA AUSTRIJE

Što trebam za uspješnu akciju? ✓ Ideja - sir i vino ✓ Ideja - austrijski pladanj za međuobrok ✓ Privlačna prezentacija proizvoda u bloku ✓ Ukusni uzorci hrane ✓ Upečatljiv dekoracijski materijal ✓ Kao amplifikatori: letci i POS reklamni materijali Upite poslati na: Agrarmarkt Austria Marketing GesmbH www.ama.at | office@ama.gv.at

Salzburg &

eich Oberösterr

Tirol & Vorarlberg

Steiermark & Kärnten & erösterreich Wien, Nied Burgenland

www.ama.at www.jatrgovac.hr

Svibanj 2015.

83

Ja TRGOVAC Ekološka, biološka ili organska poljoprivreda ne dozvoljava uporabu kemijskih umjetnih gnojiva, pesticida i zaštitnih sredstava tijekom procesa proizvodnje hrane i samo takva, netretirana hrana, nađe svoj put do polica Greencajga

U

današnjem vremenu u kojemu ljudi sve manje vremena imaju sami za sebe, u kojemu posao preuzima svakodnevicu, a brige o sutrašnjici okupiraju naše glave, sve manji broj ljudi razmišlja o zdravoj prehrani. Hrana je postala brza hrana, nešto što ubacimo u sebe onako s nogu i ne zamaramo se pritom previše od kuda dolazi, tko i kako ju je uzgojio i kako je tretirana tijekom uzgoja. Ipak, netko i o tim stvarima razmišlja i pokušava ih prenijeti na druge. Marija Šumak, vlasnica dućana Greencajg, dućana s eko i organskim proizvodima od hrvatskih OPG proizvođača koji se nalazi u blizini Kvaternikova trga u Zagrebu, jedna je od svijetlih točaka zdrave prehrane u hrvatskom glavnom gradu. “Potreba za zdravom hranom, moje vlastito iskustvo i sve ono što sam vidjela da nedostaje u Zagrebu, dovelo me do ideje o dućanu sa zdravom organskom hranom. U velikim trgovačkim lancima ovakve ponude nije bilo pa sam odlučila to promijeniti”, započinje Marija.

DOMAĆE JE DOMAĆE Ekološka, biološka ili organska poljoprivreda ne dozvoljava uporabu umjetnih gnojiva, pesticida i zaštitnih sredstava i upravo na tome je naglasak Greencajg dućana uz poznato porijeklo namirnica. U Greencajgu se za svaki artikl zna otkud dolazi, a ljubazno osoblje će

84

Svibanj 2015.

vam u detalje reći od koga je i kako došlo do njihove police. “Hranu dobivamo od certificiranih domaćih OPG-ova i hrvatskih proizvođača koji proizvode organske i zdrave proizvode,

sada sam zadovoljna kako se stvari odvijaju. Prije svega, sretna sam ostvarenjem svoje želje o zdravom dućanu i što sam ga postavila na noge bez kredita i s malim investiranjem i što su to

ZDRAVO i prir

a ne mogu pratiti zahtjeve koje traže trgovački lanci jer takve količine jednostavno ne mogu proizvesti”, kaže nam Marija.

Greencajg je omogućio da se i takvi mali proizvođači nađu na policama dućana

ljudi prepoznali”, ponosno kaže vlasnica.

Mada se početak činio lagan, kako bi se sve pokrenulo trebalo je dosta truda, muke i pregovora, a prvu godinu ni vrijeme nije služilo proizvođače, što se odrazilo i na policama dućana. “PoGlavninu asortimana četak je bio prilično Greencajga čini hrana kompliciran. Morala sam pronaći sve domaćih OPG-ova obiteljske poljoprivredne proizvođače i približe kupcima. Iako je koji žele surađivati pa sam dućan otvoren tek godinu provela mnogo vremena na dana, kupci su prepoznali telefonu i internetu. Mnogi kvalitetu, ali potrošača proizvođači žele sami prozdrave hrane je još relativdavati vlastite proizvode, no malo i svijest o takvoj ali za to nemaju vremena”, prehrani još nije zahvatila ispričala je Marija, koja je veći dio populacije. “Za ipak uspjela skupiti i or-

ganizirati pozamašan broj malih OPG proizvođača i uvjeriti ih da međusobna suradnja može samo pomoći objema stranama. Greencajg surađuje s više od 30 OPG-ova, a neki od njih su OPG Janković, OPG Jazbec, OPG Lenac, OPG Jurić, Repro Eko, OPG Veselići i OPG Medići.

Osim teškoća u početnoj organizaciji poslovanja, problem se pojavio i kod pronalaska dobrog prodajnog osoblja. “Bilo je teško pronaći nekoga tko bi se tome posvetio u potpunosti, tko bi osjetio tu priču o zdravoj hrani i tko bi na kraju imao i iskustva u pripremi te hrane. Sve te osobine teško je objediniti www.jatrgovac.hr

2014. osnovan Greencajg krasno pobrinula se država, kao i u mnogim slučajevima kada se radi o privatnim poduzetnicima. Visoki PDV, razna davanja i pristojbe, sve to sputava privatnike da rasplamsaju svoj posao. “U Europi je PDV na eko proizvode puno manji nego kod nas, čime države podržavaju i potpomažu eko proizvođače te im omogućavaju razvoj. Toga kod nas još uvijek nema jer vlasti nisu prepoznale važnost i kvalitetu koju donosi eko proizvodnja pa proizvođači i distributeri eko hrane plaćaju puni PDV, što u konačnici diže cijene proizvoda”, kaže Marija i dodaje kako država nema sluha za male poduzetnike. “Mogu navesti primjer HGK kojoj plaćamo pristojbu, a nitko mi od njih nikada nije poslao mail, nazvao me, a kamoli posjetio. Što dobivam od njih, još nisam uspjela saznati”, razočarano zaključuje.

rodno u jednoj osobi i za pronalazak prave radnice trebalo je čak pola godine. Mi smo našli dvije, Anu i Draganu.

One imaju sve što nam je potrebno tako da sam njima uistinu prezadovoljna”, zaključuje Marija.

BEZ STRESA Kada je otvarala dućan, Marija Šumak je još uvijek radila u svojoj staroj tvrtki.

Bila je u informatičkom biznisu više od 20 godina i kako sama kaže, nije imala pojma o hrani. Stres IT sektora zamijenila je opuštenijim načinom života, boljom prehranom i većom povezanošću s obitelji i svojim kupcima. “Sada tu u Greencajgu stvarno užiwww.jatrgovac.hr

Naziv dućana: Greencajg zdravo i prirodno Adresa: Heinzelova ulica 4 (Kvatrić) Vlasnica: Marija Šumak Godina otvorenja: 2014.

Kvadratura: 30 m²

vam. Veseli me razmjena iskustava, recepata i načina života s kupcima. Sve su to priče koje obogaćuju čovjeka. Ljudi pričaju što im pomaže, nije samo hrana u pitanju, tu su i razna ulja, preparati i kozmetika”, kaže ova trgovkinja. I zaista, nitko kroz Greencajg ne projuri, već svi zastanu, pitaju i pričaju te razmjenjuju ideje, vlada topla i obiteljska atmosfera, nešto što je nezamislivo u velikim trgovinama.

Kako sve ne bi bilo lijepo i

mogu se naručiti i online preko internetske ili Facebook stranice na kojoj je Greencajg izrazito aktivan.

SVIJETLA BUDUĆNOST Što se tiče budućnosti, Marija se nada da će uskoro moći otvoriti još jedan dućan s istom pričom kao i Greencajg. Znači, samo eko i organski od domaćih proizvođača. Eko proizvodnja se širi po svijetu i uskoro bi mogla postati veliki igrač na tržištu. To bi dakako dovelo do smanjenja cijena što bi kupci znali prepoznati i cijeniti. Kod nas je sve u začetku i osim eko proizvodnje kaska i eko prerađivačka industrija koja u Europi već bilježi veliko širenje i osigurava uspjeh tih proizvoda.

“Moja želja je i dalje raditi na sebi, učiti i educirati se. Želim i obići sve OPG-ovce s kojima surađujem kako bi im dala poticaj i tako pobliže upoznala svoje dobavljače”, kaže Za razliku od EU, u Hrvatskoj Marija.

Da Greencajg se na eko proizvode plaća nije samo obična trgopuni iznos PDV-a vina pokazuju i brojne degustacije hrane koje se Još je teže ljudima koji održavaju u organizaciji proizvode eko hranu a nisu dućana i vlasnice. Osim informatički obrazovani i hrane, na tim druženjima ne prate promjene u zakomože se probati i prirodna nima niti imaju vremena za kozmetika te svi ostali artito, a propisa i zakona je iz kli koji se mogu pronaći u dana u dan sve više. “Apedućanu. “Druženja s kupliram na državu da napravi cima su veoma važna i to savjetovanja i edukacije za je jedan način promocije. sve OPG-ovce koji proizvoKada ljudi vide i probaju de. Da im objasni što i kako kvalitetu, preporuče nas i u pravo vrijeme, a ne da svojim prijateljima, pa i oni se oni gube u papirologiji i svrate kod nas, što posebno zakonima. Proizvođači trebaju proizvoditi, a država se veseli. Kada kupci imaju samo riječi hvale nema mora brinuti kako im olakšati dio posla koji nije vezan ljepšeg osjećaja jer nema bolje potvrde da radiš nešto uz zemlju”, smatra Marija. dobro i korisno”, zadovoljno Kroz dućan dnevno prođe će Marija Šumak. stotinjak ljudi, a vrijednost košarice se kreće oko 50 Jozo Knez kuna. Osim u trgovini, najozo@jatrgovac.hr mirnice i ostali proizvodi Svibanj 2015.

85

Mediterra Natura d.o.o. je ovlašteni prodajni zastupnik Misnih Vina Đakovačke nadbiskupije za RH. Proizvodnja Misnih Vina dio je stoljetne tradicije nadbiskupije, nastalih iz najkvalitetnijeg grožđa s položaja Dilj planine u pitomom slavonskom selu Trnava. Nadaleko čuvena Misna Vina nalazila su svoj put na europskim dvorovima u prošlosti, a danas su kao jedan od prepoznatih hrvatskih brendova prisutna širom prodajnih mjesta u zemlji i inozemstvu (Japan, Danska, Poljska).

Misno Vino ima temeljnu dodanu vrijednost u odnosu na druga, a pored činjenice da se radi o sortama vrhunske kvalitete koje u rukama vještih enologa daju prepoznatljiv okus, boju i miris. Činjenica da je vino napravljeno u skladu sa strogim odredbama kanonskog prava, posvećeno i proizvedeno u skladu s najvišim ekološkim standardima organske proizvodnje, nekim kupcima daju upravo dodatnu motivaciju za uživanje u ovom jedinstvenom nektaru.

U ponudi imamo misni Traminac, Chardonnay, Prvostolnik Cuveé, Graševinu i Cabernet Sauvignon.

Obratite nam se s povjerenjem!

Mediterra Natura d.o.o.

Ede Murtića 8, 10 000 Zagreb, Croatia M: info@mediterranatura.hr T: +385 1 6681 512 F: +385 1 6681 512

www.mediterra.pl 86

Svibanj 2015.

www.jatrgovac.hr

Novo na polici Dukat Acidofil, Kiselo mlijeko i Kefir u novom ruhu

D

ukatovi mliječni klasici – Acidofil, Kiselo mlijeko i Kefir – ovog su proljeća dobili novo ruho, ali i dva nova člana obitelji: Kiselo mlijeko i Acidofil u bočici od 330 grama. Zahvaljujući novom, praktičnom pakiranju, ljubitelji ovih mliječnih proizvoda u njima odsad mogu uživati u pokretu i izvan kuće. Dukatov Acidofil je, zahvaljujući acidofilnoj kulturi, blagog okusa i blagotvornog učinka na organizam.

Kiselo mlijeko je zbog blage kiselosti prirodno osvježenje u svakoj prilici, dok Kefir odlikuje lagana

pjenušavost i reski okus. Mliječni klasici u novom ruhu dostupni su na prodajnim mjestima diljem zemlje.

Novi model Wilkinson jednokratnog brijača

W

ilkinson Xtreme3 Ultimate Plus je najmoderniji jednokratni brijač s tri oštrice. Pruža najbolju kombinaciju vrhunskog sistemskog brijača i jednostavnost, higijenu i vrijednost jednokratnog brijača. Ima 50% veću lubrikantnu površinu u odnosu na Xtreme3 Sensitive, veću traku za zatezanje kože i pripremu lica, poboljšane oštrice i olakšanu ergonomsku dršku s po-

sebnim reljefnim urezima u obliku slova “X”. Xtreme3 Beauty Sen-

sitive najnoviji je model jednokratnog ženskog brijača iz Wilkinson linije Xtreme3. S tri savitljive oštrice na pomičnoj glavi pruža savršeno praćenje kontura svih dijelova ženskog tijela i ugodno brijanje.

Protuklizna gumirana drška jamči dobar hvat i mokrim rukama. Lubrikantna traka za glatkoću i smirenje kože sadrži aloe veru i jojoba ulje koje umiruju kožu i čini ju glatkom i podatnom.

Noviteti iz Franck Café obitelji

F

ranck Café asortiman obogaćen je još jednim novitetom u segmentu 3u1 napitaka. Riječ je o zanimljivoj kombinaciji instant kave s mlijekom, šećerom i dodatkom kakaa. Idealan je za sve one koji vole fini miris i okus čokolade u svojoj kavi. Dolazi u pakiranju s 20 stickova 3u1 (360 g), no potrošač kupuje komadno po preporučenoj cijeni od 1,99 kn. U segmentu desertnih napitaka predstavljen je novi Franck Cafe Jagodaccino, pjenušavi napitak koji se priprema jednostavno i brzo s toplim mlijekom te donosi spoj slasnog okusa jagode i čokolade s posebnim iznenađenjem na dnu šalice – čokoladnim listićima kojima se potrošač može zasladiti nakon što popije napitak. Jagodaccino ne sadrži kavu te stoga u njemu mogu uživati svi uzrasti u svako doba dana, a može se naručiti i u kafićima.

Dolazi u kutiji s 10 stickova (185 g) uz preporučenu cijenu od 17,99 kn.

PREPORUKA

NIVEA linija za čišćenje lica

Z

a sve žene koje posebnu pažnju posvećuju odstranjivanju ostataka šminke oko očiju tu je NIVEA Double Effect losion za uklanjanje šminke koji djeluje u dvije faze kroz koje nježno čisti i osnažuje trepavice, a uklanja čak i vodootporne slojeve šminke. Njegova dvofazna

www.jatrgovac.hr

formula s provitaminom B5 brzo i temeljito uklanja i najotporniju šminku bez trljanja. Preporučena MPC (125 ml): 33,90 kn. Za one koje zbog užurbanog načina života ne mogu odvojiti vrijeme za sva tri koraka, NIVEA je razvila 3-u-1 micelarnu otopinu

za čišćenje lica koja u samo jednom koraku čisti, uklanja ostatke šminke i hidratizira kožu. Zahvaljujući micelarnoj tehnologiji, naknadno ispiranje lica nije potrebno, a sama formula ne utječe na prirodni, zaštitni sloj kože.

Preporučena MPC (200 ml): 39,90 kn.

Svibanj 2015.

87

Novo na polici Novo u Deliiicije dućanima

U

ponudi Deliiicije dućana od sada se nalaze tri nova Goldkenn specijaliteta: čokolade Jack Daniels Tennessee Honey, Amarula te Beluga. Jedan od najomiljenijih viskija na svijetu, Jack Daniels, odavno je pronašao svoj put u konditorsku industriju pa je Jack Daniels čokolada, isto kao i sam viski, postala popularna diljem

V

svijeta. Njen uspjeh sada slijedi i nova “Jacky” poslastica – čokolada s originalnim Jack Daniels Tennessee Honey viskijem. Za one koji vole nešto slađe i kremastije tu je čokolada s punjenjem od južnoafričkog likera Amarula koji se dobiva od šećera, kreme i voća marula. A za najistančanija nepca sada je u ponudi i čokolada s ruskom votkom Beluga.

Novi brend PIK grill specijaliteta “Volim roštilj”

rhunski PIK grill proizvodi redizajnirani su i dolaze u modernim crnim pliticama. Nova, atraktivna folija “Volim roštilj” asortimana lako se otvara i omogućuje još bržu i lakšu pripremu grill specijaliteta. Prepoznatljiv PIK okus i

širok izbor ćevapa, kobasica, pljeskavica, ražnjića i ostalih delicija zadovoljit će sve one željne dobrog roštilja. Provjereno porijeklo, širok asortiman i praktična pakiranja najbolji su argumenti da uz “Volim roštilj” i vi postanete vrhunski roštilj majstor.

Dva nova Karlovačko radlera

H

eineken Hrvatska predstavila je bezalkoholni Karlovačko 0,0% Natur Radler i Karlovačko Leđero Natur Radler s okusom mandarine. Idealni su za osvježenje u nadolazećim toplim danima, a ne sadrže konzervanse, umjetne boje i sladila. Karlovačko 0,0% Natur Radler inovacija je u svijetu radlera – ovaj spoj bezalkoholnog svijetlog piva i osvježavajućeg voćnog soka s okusom limuna napravljen je od potpuno prirodnih sastojaka. Sve koji vole nove okuse razveselit će i Karlovačko Leđero Natur Radler – spoj Karlovačkog svijetlog piva s osvježavajućim sokom s okusom mandarine.

Njegov prirodan, slatkasti okus idealan je za trenutke odmora, uživanja i potpunog opuštanja.

Ledo Panirani prutići od liganja

L Olivalova čarobna ulja

O

livalova čarobna ulja se odlikuju prekrasnim mirisom i ugodnom teksturom, a svi koji ih koriste dobivaju dodir glamura na svojoj koži. Nova linija Olivalovih suhih ulja sastoji se od tri proizvoda: Zlatno ulje smilja, Čarobno suho ulje i Čarobno suho ulje sa zlatnim česticama. Čarobna suha ulja novost

88

Svibanj 2015.

su u njezi kože. Zbog svog sastava ne ostavljaju masni trag i brzo se upijaju u kožu. U njihovoj izradi Olival je koristio ulja lješnjaka, argana, jojobe, makadamije i ruže, sva brzoupijajuća ulja, a doza glamura dobivena je zlatnim česticama.

Namijenjena su svim tipovima kože i mogu se koristiti svakodnevno za njegu i hidrataciju lica i tijela te sjaj i ljepotu kose.

edo panirani prutići od liganja 400 g novi su Ledo proizvod od liganja i oduševit će sve ljubitelje paniranih jela. Hrskavi i sočni prutići od liganja mogu se poslužiti kao glavno jelo uz pržene krumpiriće ili kao snack obrok koji se može servirati uz razne kombinacije blagih ili ljutih umaka. Dostupni su tijekom cijele godine i spremni već nakon par minuta prženja. Ledo panirani prutići od liganja dolaze u pakiranju od 400 g i čine novi proizvod u kategoriji Ledo panirane ribe.

www.jatrgovac.hr

Vilikis grčki tip jogurta

P

od svojim brendom ‘z bregov Vindija predstavlja grčki tip jogurta Vilikis za koji donosi dvije izvrsne vijesti – novi okus, ali i pakiranje ovog ukusnog proizvoda.

Od sada uz natur varijantu Vilikis dolazi i u jedinstvenoj voćnoj kombinaciji višnja – nar. Novo izdanje grčkog tipa jogurta odlikuje karakteristična kiselkasta nota te gusta kremasta struktura uz dodatak komadića višanja i soka od nara. Vilikis je osvježenje dobio i u vidu nove ambalaže. Iako težina samog pakiranja Vilikisa nije promijenjena te iznosi 150 g,

A

čašica u kojoj Vindijin grčki tip dolazi sada je šira, što čini konzumaciju namirnice još praktičnijom. Logistički podaci: Karton: 12 komada. Paleta: 152 kartona. Marketinške aktivnosti: PR, web, POS materijali.

Dolcela Crveni preljev za torte i Cimet šećer

sortiman Dolcele upotpunjen je s dva nova proizvoda - Crveni preljev za torte i Cimet šećer. Crveni preljev za torte priprema se vrlo brzo i jednostavno, najčešće u kombinaciji s voćem, a odlikuje ga privlačna crvena boja i prozirnost uz koju voće dolazi do izražaja te daje završni sjaj svim slasticama. Nalazi se u atraktivnoj vrećici

NIVEA Fresh dezodoransi

N

IVEA predstavlja dezodoranse za žene i muškarce s visokoučinkovitom 48-satnom formulom koja ne sadrži aluminijske soli te pruža osjećaj dugotrajne svježine i zaštite.

U ponudi je pet različitih varijanti.

NIVEA Fresh comfort dezodorans, NIVEA Fresh natural dezodorans i NIVEA MEN Fresh ocean dezodorans dostupni su u obliku spreja (150 ml) i roll-ona (50 ml), NIVEA Fresh flower dezodorans dolazi samo u obliku spreja (150 ml), a NIVEA MEN Fresh active dezodorans u obliku spreja (150 ml), roll-ona (50 ml) te kao stick (40 ml). Preporučena maloprodajna cijena za sve varijante je 23,00 kn.

crvene boje u prepoznatljivom Dolcela dizajnu. Cimet šećer nadopunjuje liniju Dolcela aromatiziranih šećera. Odlikuje ga fini miris cimeta, a služi za pripremu različitih vrsta slastica savijača, kolača, palačinki, voćnih salata, a po želji se može dodati i u napitke (topla čokolada, kava, cappuccino).

Nalazi se u vrećici smeđe boje karakterističnoj za cimet.

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića. www.jatrgovac.hr

Svibanj 2015.

89

Izlog

Seminar o glasovnom vođenju skladišta

FAX to E-Mail Zamislite da možete koristiti faks na način na koji koristite e-mail.

Korištenjem naše web faks usluge vaša korespondencija zasigurno će postati mnogo praktičnija, ne treba vam nikakav dodatan uređaj, a troškovi su bitno manji.

Špica Sustavi pozivaju Vas na event o glasovnom upravljanju skladišnim procesima 17. lipnja u Zagrebu.

Glasovno upravljanje skladišnim procesima sustav je koji povećava produktivnost, štedi novac i pruža sigurniji pristup radu.

Na eventu će:

• biti predstavljeno kako izgleda projekt instalacije Voice sustava • predstavnik Vocollecta ukazati na ključne prednosti Voice sustava

Vrijeme je za online fax uz Fax.hr

• voditelj logistike jedne od Špicinih stranaka podijeliti

40% uštede na godišnjoj pretplati za pakete Start ili Business

s Vama svoja iskustva Prijave i info:

mail: mario.baburic@spica.com, tel: +385 (0)1 6593 737,

www.spica.hr

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN? Broj 44 | Svibanj 2015.

Analize kategorija • Sladoled • Ljetna kozmetika • Mlijeko

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime: Zakon br. 769:

Sektorska analiza Naznake oporavka

Kad je ETIKETA PLAVA, temperatura JE PRAVA.

maloprodaje

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.

Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: Mail: Funkcija: Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

SPECIJALNE ZUBNE PASTE PLIDENTA HEALTHCARE

PLIDENTA HEALTHCARE VAŠA ZUBNA TERAPIJA

Imate problema s karijesom, preosjetljive zube, krvare vam desni ili se ne možete riješiti neugodnog daha? Iz laboratorija Neve dolazi senzacionalna inovacija. Sad na jednom mjestu možete pronaći specijalne zubne paste farmaceutske kvalitete protiv svih najčešćih stanja i indikacija zubi i desni.

Plidenta 15Sekundi

Plidenta Freshmed

Plidenta Parodont

Plidenta TotalMed

Plidenta Sensitiv

Djeluje protiv uzročnika karijesa već nakon 15 sekundi.

Dvostruki mehanizam protiv uzročnika karijesa bakterije s. mutans s probiotičkom kulturom lactobacillus pro-taction

Uklanja neugodne mirise i neutralizira zadah u usnoj šupljini.

Ekstremno dugo osvježenje i osjećaj čistoće u ustima zahvaljujući jedinstvenoj x-cool tehnologiji

Pomaže kod zaustavljanja krvarenja desni i nadraženog i osjetljivog zubnog mesa.

Sprječava gingivitis i parodontitis

Kompletna cjelodnevna zaštita zubi i desni Protiv karijesa, plaka, kamenca, mrlja na zubima.

Jedinstvena tehnologija kojom svi aktivni sastojci imaju dodatno produljeno djelovanje

Klinički dokazano smanjuje bolnu osjetljivost zuba.

Dvostruki način borbe protiv osjetljivosti

Prema istraživanju QUDAL za 2015. godinu Plidenta je najkvalitetnija robna marka zubnih pasti na hrvatskom tržištu koja „nudi apsolutno najvišu kvalitetu od svih zubnih pasti i pozicionirana je na prvo mjesto u svojoj kategoriji“.

www.plidenta.com www.facebook.com/plidenta.hr www.pinterest.com/plidenta

TESTIRAJTE NOVU ZUBNU PASTU!

Molim da mi ju pošaljete na adresu:

Da, želim testirati novu zubnu pastu (zaokružite slovo ispred proizvoda):

Ime i prezime: Funkcija: Naziv trgovine i prodajnog mjesta: Ulica i kućni broj: Mjesto/grad: Telefon: Fax: E-mail:

a) Plidenta HealthCare Sensitiv protiv osjetljivih zubi b) Plidenta HealthCare Parodont protiv krvarenja desni c) Plidenta HealthCare 15Sekundi protiv karijesa d) Plidenta HealthCare Freshmed protiv neugodnog daha e) Plidenta HealthCare Totalmed za kompletnu dnevnu zaštitu

Ispunjeni upitnik pošaljite na adresu: NEVA MARKETING, HEINZELOVA 47B, HR- 10000 ZAGREB, HRVATSKA, fax: 01 2413 398, e-mail: plidenta@plidenta.com