Ja TRGOVAC magazin - srpanj/kolovoz 2013.

Broj 28 | Srp/Kol 2013.

U fokusu

Oglašavanje na internetu

Dossier

Tržište svježeg voća i povrća

Intervju

Julie Cottineau BrandTwist

Lakše se briše!

Trgovina na malo na benzinskim postajama

Kanal na koji su mnogi bacili oko

NOVO Svilenkast na dodir

DRENIK d.o.o. Zagreb RadniÄ?ka cesta 1A, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 618 22 19; Fax: +385 1 618 22 16 Mail: info@drenik.hr; Web: www.drenik-zg.com

Broj 28 | Srp/Kol 2013.

Lakše se briše!

Neka egida

kr

rev i s m e

i

Nezaboravan okus Vivis krem sira proizlazi iz domaćeg svježeg mlijeka 'z bregov i vrhnja uz malo soli.

K

Generalni sponzor

Va r a ž d i

6

n, 23

.9 .8 .-1

Srpanj - Kolovoz 2013.

reva! i s h i ž e j v rema s

3. .201

www.jatrgovac.hr

Uvodnik

Maroje Sabljić glavni urednik

Sezona investicija

E

to preživjeli smo prvi mjesec u EU koji je protekao bez značajnijih promjena i tektonskih poremećaja.

No, to se svakako ne bi moglo reći za onih nekoliko tjedana uoči ulaska Hrvatske u Uniju koji će umnogome determinirati razvoj ovog sektora u budućnosti.

Dakako, riječ je o dugo očekivanoj akviziciji Mercatora od strane Agrokora.

Predugo je trajala ta priča i evo konačno joj je došao kraj; nadamo se sretan za obje uključene strane.

Na velikom i otvorenom tržištu okrupnjavanje je definitivno jedan od načina za stvaranje čvrstih pozicija pa želimo

“Prema najavama stručnjaka plodno je tlo da krene sjetva“ vjerovati kako je ovom akvizicijom i ulaskom Hrvatske u EU otkočen zamašnjak ulaganja koje ovaj sektor gospodarstva treba. Prema najavama stručnjaka, plodno je tlo da krene sjetva pa će biti više nego zanimljivo pratiti razvoj situacije do kraja ove godine a i dalje.

Pozitivne informacije objavljene u zadnjih nekoliko tjedana svakako govore tome u prilog. Tako je potrošnja u svibnju neočekivano porasla, a nakon dugo vremena zabilježen je i strelovit rast indeksa povjerenja potrošača.

Prostora za rast i razvoj definitivno ima, o čemu na žalost svjedoči i trenutno stanje tržišta svježeg voća i povrća o

kojem pišemo u ovom broju. Naime, prema podacima Hrvatske voćarske zajednice, prije rata smo tako izvozili voća u vrijednosti od 250 milijuna dolara, a sada uvozimo 170 milijuna, dok potražnju domaćeg tržišta nadmašujemo jedino u proizvodnji mandarina. Sve ostalo uvozimo i to, zamislite, najviše iz Nizozemske!

Malog udjela, ali zbog toga ne i manje bitnim, prvi puta donosimo pregled tržišta trgovine na malo na benzinskim postajama. Veliki trgovci već neko vrijeme ulaze u područje naftaša koji su barem prema međunarodnim trendovima odlučili uzvratiti istom mjerom pa se tako na zapadu u ponudi benzinskih postaja već može naći ponuda koja ide od svježeg mesa, gotove hrane pa do voća i povrća.

U ovom izdanju zaključujemo seriju priloga o medijima i to onim trenutno najpopularnijim – internetom, koji na žalost ne uživa jednaku popularnost u očima oglašivača pa tako u Hrvatskoj za prosjekom Europe zaostajemo više od 18% te smo jedva na četvrtini prosječnih ulaganja u ovom bitnom medijsko-komunikacijskom kanalu. Valjda će investicije krenuti i u tom području jer i ta priča o internetu kao mediju budućnosti, poput one s početka, konačno treba biti konkretizirana i pretočena u sadašnjost.

maroje@jatrgovac.hr

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 3 / Broj 28 / Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Ines Kovačić, PressCLIPPING Kristijan Hobolić, EY Goran Borković, novinar Mladen Kožić, GfK Croatia Milanka Ćorić, AC Nielsen Lejla Poturović, VALICON Mirna Horvat, VALICON Boška Trbojević, Coca-Cola

www.jatrgovac.hr

Laimonas Gineika, Planet Retail Saša Vejnović, novinar Jan Jilek, IAB Croatia Željko Glavor, Jedinica i nula Elvira Mlivić Budeš, Filaks Ivica Ivančić, Maloprodajni servisi

GRAFIČKI UREDNIK: Neža Šiptar FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto PRIJEVOD: Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING: Branko Ječmenjak, Daria Maroević telefon: 01/559 5056 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr

NAKLADA: 8.020 primjeraka

TISAK: GZH d.o.o.

Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o.

Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2013.

7

Sadržaj 8

Vijesti

| VIJESTI

U svibnju zaustavljen pad potrošnje

16

| DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Udruzi fra Mladen Hrkać Lidlova donacija

17

| MEDIJSKI BAROMETAR TRGOVAČKIH LANACA

Lipanj svjedočio “poslu stoljeća”

18

| SPAJANJA I PREUZIMANJA

Nakon zatišja dolazi bura

20

| TRŽIŠTE SVJEŽEG VOĆA I POVRĆA

Nedostaje nam svega osim mandarina

24

| PROMOCIJE

26

| TJESTENINA

32

| INTERVJU: JULIE COTTINEAU

Uspješan model poslovanja ili začarani krug gubitaka?

Omiljena namirnica na 1000 načina BrandTwist

N

Snažan rast neto dobiti Podravke

TRGOVINA NA

eto dobit Grupe Podravka, bez jednokratnih stavki, u prvih je šest mjeseci 2013. godine iznosila 80,1 milijuna kuna, što predstavlja rast od 72 posto u usporedbi s neto dobiti istog lanjskog razdoblja prikazane na usporediv način.

Ukupna prodaja Grupe Podravka u prvom je polugodištu 2013. godine iznosila 1,7 milijardi kuna, što predstavlja pad od 1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prodaja strateškog poslovnog područja (SPP) Prehrana i pića iznosila je 1,29 milijardi kuna i niža je za 3 posto, dok je prodaja Strateškog poslovnog područja Farmaceutika porasla za 4 posto na 402,2 milijuna kuna. Iz koprivničke kompanije posebno ističu kako je neto dug na dan 30. lipnja 2013. godine niži za 123 milijuna kuna u usporedbi s krajem 2012. godine.

34 | IZGRADNJA IDENTITETA BRENDA

Oživljavanje duše brenda uz pomoć arhetipova

38

| PRIMIJETILI SMO...

Ova Coca-Cola je za vas čitatelji

40

| KANAL BENZINSKIH POSTAJA

U svibnju zau

Kanal na koji su mnogi bacili oko

48

| OGLAŠAVANJE NA INTERNETU

Potencijal limitiran nedostatkom kredibiliteta

56

| ODNOSI S MEDIJIMA

58

| TOALETNI PAPIR

64

| IZVJEŠTAJ S TERENA

66

| GLOBALNA KRETANJA

68

| VIJESTI IZ REGIJE

69

| VIJESTI IZ SVIJETA

U

svibnju je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo neočekivano porastao 1,1 posto na godišnjoj razini, što je prvi rast potrošnje od veljače prošle godine. Promet od trgovine na malo u svibnju je u odnosu na travanj realno porastao za 0,8 posto,

Komunikacija na inicijativu korisnika Slojevit i otporan na krizu

Kako pomoći trgovcu da proda više robe?

Pet najuspješnijih strategija rasta u europskoj maloprodaji Delhaize prodao trgovine u Crnoj Gori Expo Commerceu Stabilno poslovanje Carrefoura u drugom kvartalu

70

| BRENDOVI NAŠEG DJETINJSTVA

Paloma - 140 godina tradicije

71 74 8

| NOVO NA POLICI | IZLOG

Srpanj - Kolovoz 2013.

Linić nepopustljiv prema tržnicama

M

inistar financija Slavko Linić odbio je prijedlog trgovaca da se primjena fiskalizacije na tržnicama odgodi moratorijem od tri mjeseca. “Izuzetaka u fiskalizaciji neće biti, bilo je dovoljno vremena da se svi pripreme”, rekao je Linić te dodao kako su ovi zahtjevi u suprotnosti sa zakonom i ako se napravi izuzetak na tržnicama, onda fiskalizacija ne treba ići ni prema ugostiteljima, liječnicima ili odvjetnicima. Pritom je podsjetio da je Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom donesen krajem prošle godine te su u njemu jasno definirani rokovi kad koje djelatnosti trebaju ući u sustav zbog čega nema potrebe za moratorijem.

www.jatrgovac.hr

MALO

ustavljen pad potrošnje dok je u odnosu na svibanj 2012. godine realno veći za 1,1 posto. Kalendarski prilagođeni podaci pokazuju da je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u svibnju

nominalno porastao 3,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Podaci pokazuju da je promet nominalno rastao u većini trgovačkih struka. Tako je i u najvažnijoj trgovačkoj struci, nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama, koje

u ukupnoj maloprodaji imaju najveći, 37,3 postotni udio, u svibnju zabilježen nominalni rast prometa za 7,1 posto u odnosu na svibanj prošle godine. Za 13,7 posto nominalno je na godišnjoj razini porastao i promet u specijaliziranim prodavaonicama živežnim namirnicama.

Agrokor AZTN-u prijavio koncentraciju s Mercatorom

A

grokor je Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) početkom srpnja predao prijavu koncentracije s Mercatorom. Iz agencije su pritom podsjetili da su i prije zaprimanja prijave upozorili kako će Agrokor morati predložiti mjere koje idu u pravcu dezinvestiranja. Naime, u objavljenom biltenu AZTN-a stoji da je Agencija, s obzirom na svoja prethodna saznanja o mjerodavnim tržištima te o sudionicima koncentracije, prije zaprimanja prijave upozorila da će, s obzirom na tržišne udjele novog gospodarskog entiteta Agrokor/Mercator u Hrvatskoj, podnositelj prijave, odnosno Agrokor, sasvim sigurno morati predložiti mjere koje idu u pravcu dezinvestiranja, odnosno prodaje, davanja u dugoročni zakup, raskida zakupa prodajnih prostora i sl. Za sada Agencija ne može znati koliki bi obujam dezinvestiranja bio prihvatljiv, no mjere mora predložiti Agrokor.

www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2013.

9

Vijesti KARIJERE Imenovana nova Uprava Adris grupe

N

adzorni odbor Adris grupe imenovao je s početkom srpnja novu Upravu kompanije. Funkciju predsjednika, u petogodišnjem mandatu, i nadalje će obnašati Ante Vlahović, dok su članovima Uprave izabrani dosadašnji član Plinio Cuccurin te Mato Zadro, predsjednik Uprave TDR-a, i Tomislav Popović, predsjednik Uprave Maistre. Dosadašnji član Uprave, Branko Zec, odlazi iz tvrtke u kojoj je proveo cijeli svoj profesionalni vijek.

Hrana u Hrvatskoj poskupjela dva puta više nego u Sloveniji

U

Hrvatskoj je u posljednjih godinu dana povrće poskupjelo za čak 22,2 posto, a voće za 12,2 posto. Istraživanje regionalnih zavoda za statistiku pokazuje da smo po tome u regiji zemalja bivše Jugoslavije pri samom vrhu. Rekorder je ipak Crna Gora, u kojoj je u istom periodu povrće poskupjelo za nevjerojatnih 40,7 posto, a voće za 16,3 posto. No, ako se zbroje poskupljenja većine najpotrebnijih prehrambenih artikala, Srbija je, prema njihovim istraživanjima, apsolutni rekorder. U razdoblju od svibnja 2012. do svibnja 2013. godine hrana je u Srbiji poskupjela za 12,9 posto, dok je u Hrvatskoj poskupljenje iznosilo 6,5 posto.

U Sloveniji je, pak, poskupljenje osnovnih artikala iznosilo najmanje – 3,3 posto.

T

Anita Boltužić Kučić članica Nadzornog odbora Zagrebačke pivovare

D

ugogodišnja direktorica marketinga Zagrebačke pivovare Anita Boltužić Kučić imenovana je članicom Nadzornog odbora Zagrebačke pivovare. Ondje je zamijenila Marilen Kennington čijim je odlaskom iz društva Molson Coors završilo i članstvo u Nadzornom odboru Zagrebačke pivovare. Anita Boltužić Kučić se timu Zagrebačke pivovare priključila 2002. godine kao Junior Brand Manager, a već iduće godine promovirana je na poziciju Brand Managera za Ožujsko pivo. Godine 2005. preuzima funkciju Brand Managera za Beck’s, a 2006. postaje Marketing Manager za domaće brendove.

Direktoricom marketinga Zagrebačke pivovare imenovana je 2008. godine.

10

Srpanj - Kolovoz 2013.

Sredinu ljestvice zauzele su Crna Gora sa 6,5 posto, kao i Hrvatska, te Makedonija s poskupljenjem od 5,3 posto.

Müller se nastavlja širiti

D

rogerijski lanac Müller u prošloj je godini ostvario dobit od 6,2 milijuna kuna te 577,6 milijuna kuna prihoda.

U tvrtki za ovu godinu najavljuju nastavak investicija, širenje u one dijelove Hrvatske gdje dosad nisu bili prisutni te novo zapošljavanje. Sanel Skenderović, šef Müllera za tržišta Austrije, Slovenije i Hrvatske zadužen za nabavu i u Mađarskoj, izjavio je kako je u planu ozbiljnije širenje tog lanca posebice na hrvatskom Jadranu i moguće otvaranje 200 do 300 radnih mjesta u idućih 18 mjeseci u Hrvatskoj. Pritom nije želio otkriti iznos planiranih ulaganja, ali je naglasio da se radi o velikoj investiciji.

Kerum zatražio predstečajnu nagodbu

vrtka “Kerum”, vlasnika Željka Keruma, početkom srpnja predala je Financijskoj agenciji (FINA) prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe. Informacija je potvrđena iz odvjetničkog ureda koji zastupa tvrtku “Kerum” iz koje navode kako bi postupak predstečajne nagodbe bio okončan u roku najviše 120 dana. To znači da “Kerum” mora Fini predati plan financijskog restrukturiranja koje mora prihvatiti Nagodbeno vijeće, a zatim se s njim moraju složiti “Kerumovi” vjerovnici.

Lidl plasira hrvatske proizvode na mađarsko tržište Samo 20-ak dana nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, Lidl Hrvatska na mađarsko je tržište plasirao neke od najpoznatijih hrvatskih proizvoda poput pršuta, malvazije i plavca ili pak sapuna s morskom soli. Promotivno-prodajna akcija ovog diskontnog trgovačkog lanca

•••

u sklopu Hrvatskog tematskog tjedna započela je 25. srpnja u prodavaonicama Lidla Mađarska, a iz trgovca najavljuju kako tematske tjedne s domaćim proizvodima planiraju održati u svojim trgovinama diljem Europe.

www.jatrgovac.hr

NTL ulaže 7 milijuna kuna u trgovine i novi računalni sustav

N

N

akon što je u ožujku zakupio većinu trgovina tvrtke Biljemerkant u stečaju, NTL će uložiti oko 7 milijuna kuna u opremanje prodavaonica i informatički sustav. Mirko Šimić, voditelj NTL Regije istok, ističe kako je od ukupno 300 Biljemerkantovih objekata NTL u funkciju stavio njih 205 te je pritom zadržao 620 od nekadašnjih tisuću zaposlenih. U prvih nekoliko mjeseci provedena je analiza poslovanja da bi se sada stekli uvjeti za realizaciju investicija. Prva od njih je uvođenje novog informatičkog sustava kojim se treba ostvariti učinkovitiji način praćenja robe, ulaza-izlaza, stanja na policama, učinka po trgovinama. Uz to, sve trgovine će do kraja godine dobiti prepoznatljive korporativne oznake, a krenut će se i uređenje unutrašnjosti.

Konzum širi djelatnost i isplaćuje 3 kune dividende

a sjednici Nadzornog odbora Konzuma sredinom srpnja odlučeno je, između ostalog, kako će od 204,6 milijuna kuna dobiti 68,1 milijun kuna biti raspoređeno za isplatu dividende, odnosno 3 kune po dionici. Donesena je i odluka o povlačenju dionica oznake KNZM-R-A nominalne vrijednosti 10 kn s uvrštenja na uređenom tržištu te širenju poslovanja novim djelatnostima: pružanje univerzalnih poštanskih usluga u unutarnjem i međunarodnom prometu, pružanje ostalih poštanskih usluga te kurirske usluge. Opozvani su članovi Nadzornog odbora Ante Todorić, Josip Zaher te Ana Jerković, a za nove članove izabrani su Ivica Sertić, Ivan Crnjac i Mate Štetić.

JA_TRGOVAC208x148+3_LJETO_pil-pur_TISAK.pdf

1

15.7.2013

12:29:36

Vijesti Uskoro se otvara Point Shopping Center u Vrbanima

KARIJERE Gordana Štikovac preuzima Henkelov sektor ljepila u Sloveniji

G

ordana Štikovac je od 1. srpnja 2013. godine imenovana na poziciju direktorice poslovnog sektora Ljepila i tehnologije tvrtke Henkel za Hrvatsku i Sloveniju. Štikovac je dosad bila zadužena za poslovanje ovog sektora samo u Hrvatskoj, a sada preuzima istu odgovornost i za Sloveniju te će biti zadužena za rast i razvoj u skladu s vizijom i ciljevima Henkela. Gordana Štikovac se 1994. godine pridružila tvrtki Henkel u marketingu sektora za pranje i čišćenje u domaćinstvu.

K

rajem ljeta u zapadnom dijelu Zagreba vrata bi kupcima trebao otvoriti još jedan trgovački centar – Point Shopping Center u Vrbanima, koji je, navode investitori, prvi trgovački centar osmišljen za susjedstvo. Riječ je o 50 milijuna eura vrijednoj investiciji tvrtke Bluehouse Capital, private equity kompanije koja upravlja ulaganjima u nekretnine u srednjoj i jugoistočnoj Europi, a u Hrvatskoj je od 2007. godine. Na površini od oko 40.000 četvornih metara, na četiri podzemne i dvije nadzemne etaže s garažom, u centru će se nalaziti

Spar otvorio treće prodajno mjesto u Zadru

T

rgovački lanac Spar Hrvatska otvorio je svoj treći prodajni objekt u Zadru te najavio kako će nastaviti s otvaranjem

John Kyritsis novi direktor Delhaizea za Srbiju, BiH i Crnu Goru

J

ohn Kyritsis od 15. je srpnja došao na poziciju generalnog direktora u maloprodajnoj kompaniji Delhaize Europe za tržišta Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Kyritsis će na tom mjestu zamijeniti dosadašnjeg generalnog direktora Davida Vander Schuerena. Do postavljanja na novu dužnost Kyritsis je obavljao funkciju generalnog direktora Delhaizeovih operacija u Grčkoj. Diplomirao je financije na Univerzitetu Južne Afrike, a Delhaize Grupi se priključio 1993. godine od kada je bio na više izvršnih pozicija u Europi i Indoneziji. David Vander Schueren postaje Viši potpredsjednik sinergije direktne nabave i razvoja privatne robne marke Delhaizea za jugoistočnu Europu.

12

Srpanj - Kolovoz 2013.

više od 50 trgovina i 500 parkirnih mjesta.

Neki od brendova koji će se naći u centru su Konzum, Benetton, Next i Lindex, a u sklopu centra bit će i dječja igraonica i dvorana za fitness.

novih trgovina u tom gradu a poglavito je zainteresiran za prostore u samom gradskom središtu i u stambenim naseljima. Novi Spar supermarket nalazi se u prizemlju shopping centra City Galleria na Relji, na ulazu kod same tržnice. U supermarketu od preko 1000 metara kvadratnih zaposleno je 32 djelatnika.

Kupci na raspolaganju imaju asortiman s više od 10.000 proizvoda, dok kupnju mogu obaviti na pet blagajni svaki dan od 07:00 - 22:00 sata.

I Franck se povlači s burze

N

astavlja se pravi egzodus dionica sa Zagrebačke burze. Brojnim izdavateljima koji su se odlučili povući s tržišta kapitala pridružio se i Franck čiji je većinski vlasnik Milan Artuković za redovnu skupštinu dioničara predložio odluku o povlačenju dionica s uređenog tržišta. Postupak povlačenja dionica Francka s Burze pokrenuo bi se odmah po zaključenju glavne skupštine koja je zakazana za 30. kolovoza. Svim dioničarima koji na glavnoj skupštini glasuju protiv te odluke, Franck

se obvezuje otkupiti njihove dionice uz pravičnu naknadu utvrđenu odredbama Zakonom o tržištu kapitala.

Šest postupaka ocjene sporazuma proizvođača i trgovaca Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) pokrenula je šest postupaka ocjene sporazuma između nekoliko proizvođača i trgovaca, a u kojima spornima smatra ugovorne odredbe kojima dobavljači određuju fiksne ili minimalne cijene proizvoda. Agencija je na temelju

•••

saznanja iz istraživanja tržišta distribucije i maloprodaje u Hrvatskoj pokrenula šest postupaka ocjena sporazuma između – Dukata i Konzuma, Kraša i Narodnoga trgovačkog lanca, Kutjeva i KTC-a iz Križevaca, Carlsberga i KTC-a, Vira i Konzuma te Vira i Stridon-prometa iz Dugog Sela.

www.jatrgovac.hr

Preuređen Getro centar na zagrebačkim Vrbanima

G

etro centar na zagrebačkim Vrbanima otvorio je svoja vrata u potpuno drugačijem ruhu te je od visokih, “skladišnih” polica postao prava kvartovska trgovina s ponudom od 17.000 proizvoda. Na 5000 četvornih metara trgovine, uz postojeći asortiman, uvedena je kvartovska tržnica dnevno svježeg domaćeg voća i povrća, a prostor je opremljen drvenim štandovima čiji dojam upotpunjavaju oslikani zidovi u stilu pročelja zgrada na Vrbanima. Srušene su police po sredini trgovine i napravljen je cijeli novi odjel delikatese i gastro ponude s gotovim jelima. Novost u ponudi su izbori proizvoda stranih kuhinja, Eko kutak s proizvodima bez glutena, uređena je vinoteka i uveden tzv. vinotoč gdje se može kupiti vino u rinfuzi.

Cijene alkohola i duhana porasle za više od 6 posto

U

lipnju je u Hrvatskoj inflacija na godišnjoj razini blago porasla na 2 posto, nakon što je u svibnju zabilježena najniža razina od veljače 2012. godine, od 1,6 posto. Na godišnjoj razini, u lipnju ove prema lipnju prošle godine, najviše su, za 6,3 posto, porasle cijene alkoholnih pića i duhana. Tek nešto manjih 6 posto iznosi rast cijena prehrane, koje imaju i najveći utjecaj na indeks potrošačkih cijena. U sklopu prehrane, najviše su, za 18,9 posto, na godišnjoj razini porasle cijene povrća, dok su cijene voća te mlijeka, sira i jaja povećane za 12,6 posto. Cijene ulja i masti porasle su 7,1 posto, a kruha i žitarica 3,3 posto, dok su meso i ribe u lipnju ove godine bili 2,8 posto skuplji nego u lipnju lani.

T

Otvoren Super Konzum u Crikvenici

rgovački lanac Konzum otvorio je u Crikvenici novu Super Konzum prodavaonicu. Riječ je o ukupno 58. prodavaonici tog formata u Hrvatskoj koja je otvorena u sklopu trgovačkog centra Duga Mall. Super Konzum u Crikvenici nalazi se na adresi Ulica kralja Tomislava 109 d te u prodajnom prostoru površine 2841 m² kupcima nudi više od 30.000 artikala. U trgovačkom centru radno je mjesto pronašlo 100 zaposlenika od čega je 75 zaposleno

www.jatrgovac.hr

u Super Konzum prodavaonici.

Radno vrijeme prodavaonice je svakim radnim danom od 8 do 22 sata te nedjeljom od 8 do 20 sati. U sklopu Duga Malla kupci na raspolaganju imaju i trgovine kao što su KOZMO, Tisak, Deichmann, Intersport, NKD, KIK, Farmacia i druge.

Srpanj - Kolovoz 2013.

13

Vijesti Billa otvorila kvartovski supermarket u centru Zagreba

KARIJERE Zoran Maksić izabran za predsjednika HUPKoordinacije za duhanske proizvode

U

okviru HUP-Udruge trgovine osnovana je Koordinacija za duhanske proizvode koja okuplja tvrtke koje se bave djelatnošću proizvodnje, uvoza, distribucije i prodaje duhanskih proizvoda. Na sastanku članova u jednogodišnjem mandatu za predsjednika Koordinacije izabran je Zoran Maksić (Imperial Tobacco Zagreb d.o.o.), a za dopredsjednike Robert Blaić (TDR d.o.o.) i Tomislav Fučkar (BAT Hrvatska d.o.o.), a usvojeni su i programski prioriteti Koordinacije u nadolazećem razdoblju. Članovi Koordinacije su Adista d.o.o., BAT Hrvatska d.o.o., Hrvatski duhani d.d., Imperial Tobacco Zagreb d.o.o., iNovine d.d., JT International Zagreb d.o.o., Orbico d.o.o., Orestes grupa d.o.o., Philip Morris Zagreb d.o.o., Roberto Plus d.o.o., TDR d.o.o. i Tisak d.d.

T

rgovački lanac Billa otvorio je svoj 14. supermarket u Zagrebu koji se nalazi u sklopu Ban centra u strogom centru Zagreba. Riječ je o prodavaonici manjeg formata, tzv. kvartovskom supermarketu koji raspolaže s 350 četvornih metara prodajne površine i zapošljava 24 djelatnika.

S

U ponudi je poseban naglasak stavljen na svježinu proizvoda, kažu u Billi, te posebno izdvajaju odjele svježeg mesa, svježe pečenog kruha i peciva, voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda. Radno vrijeme Bille u Ban Centru je tijekom tjedna od 7 do 23 sata te nedjeljom od 7 do 20 sati.

Nama se gasi, a nekretnine će se prodati

tečajni upravitelj Damir Mikić potvrdio je da će robne kuće na početku Ilice i na Kvaternikovom trgu, zadnje nekretnine u vlasništvu Name, biti prodane. Njihova vrijednost procjenjuje se na više od 400 milijuna kuna, no još prije tri godine, u vrijeme najveće krize na tržištu nekretnina, stručnjaci su upozoravali kako bi se za ovakve nekretnine moglo dobiti i do 600 milijuna kuna. Stečajni postupak nad ovom nekad uspješnom trgovačkom tvrtkom traje već 13 godina. Nama je trenutno dobavljačima dužna 105,3 milijuna kuna.

Suradnja Podravke i IRB-a

P

rehrambena tvrtka Podravka i Institut Ruđer Bošković (IRB) potpisali su sporazum o znanstvenoj i stručnoj suradnji. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić i ravnatelj Instituta Ruđer Bošković Tome Antičić. Podravka i IRB surađivat će u područjima hrane, prehrane, zdravlja, inovativnih tehnologija, kontrole kvalitete, pakiranja hrane te zaštite okoliša.

Također je dogovoreno zajedničko sudjelovanje u razvojno-istraživačkim projektima, prijenos najnovijih ideja i znanja, zajedničkih nastupa te stručne i savjetodavne pomoći.

Novi pogon mljekare NaturaMilk

Z

amjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol u Đurđevcu je otvorila novi pogon mljekare Natura-Milk u vlasništvu poduzetnika Ivice Jajića i Milorada Grbića. Tvrtka je osnovana početkom ove godine, a od tada je u projekt uloženo oko 37 milijuna kuna, pri čemu ova linija za proizvodnju trajnog mlijeka nije i kraj investicijske priče ove mljekare.

Trenutno u mljekari radi tridesetak ljudi a otvorenjem ove linije zaposlit će se još dvadesetak djelatnika. Poslovni plan tvrtke Natura-Milk je proizvodnja i distribucija mlijeka prve kategorije po cijeloj Hrvatskoj.

14

Srpanj - Kolovoz 2013.

Stanić dobio logistiku za Danone

•••

Distribucijska tvrtka Stanić d.o.o. postala je logistički partner multinacionalne kompanije Danone, kojoj pruža sve logističke usluge za ključne kupce u Hrvatskoj. To uključuje organizaciju prijevoza, usluge skladištenja i komisioniranja proizvoda te praćenje rokova, a uz navedeno odrađuju i komercijalnu obradu na

terenu. Osim Danonea, Stanićev klijent postala je i tvrtka Puris iz Pazina, za koju obavljaju usluge prijevoza do krajnjih kupaca. U Staniću ističu da svoju poziciju na tržištu grade ponajprije jačanjem unutarnje organizacije, ali i širenjem i unapređenjem logističkih usluga koje nude partnerima.

www.jatrgovac.hr

Društveno odgovorno poslovanje Coca-Cola nastavlja suradnju s WWF-om

V

odeći svjetski proizvođač bezalkoholnih napitaka, tvrtka Coca-Cola, objavila je nove ekološke ciljeve i obnovila suradnju s organizacijama World Wildlife Fund (WWF) i WWF International te na taj način nastavila s unapređenjem održivoga napretka

i poslovanja. Ti ambiciozni ciljevi koji nadopunjuju ostale Coca-Coline obveze posvećene dobrobiti zajednice, a koje je tvrtka objavila ranije ove godine, usmjereni su na održivo upravljanje vodom i energijskim izvorima, održivu uporabu ambalaže, ali i poljoprivrednih izvora do 2020. godine.

Na temelju dosadašnjeg uspjeha suradnje, Coca-Cola i WWF složni

Ministar Zmajlović dodijelio dm green city nagrade

LIDL HRVATSKA

Udruzi fra Mladen Hrkać Lidlova donacija

M

inistar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović uručio je dm green city nagrade za promicanje društvene i ekološke odgovornosti i održivog razvoja. Ukupno je bilo prijavljeno 59 projekata, a dm green city nagrade osvojili su Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Virovitica za najbolju eko ambalažu, OŠ Ivan Goran Kovačić iz Vrbovskog za najbolji eko proizvod/inovaciju, Srednja škola Topusko za dostignuće u zaštiti okoliša, Udruga Žmergo iz Opatije za najbolju eko kampanju, Zeleni Osijek za najbolji eko dokumentarni film, OŠ Ivana Mažuranića iz Vinkovaca za najbolju eko akciju te Dora Popilovski, učenica OŠ Čazma, za najbolju eko fotografiju.

Grand prix za najbolju ekološku poruku te najveći utjecaj na održivi razvoj ministar Zmajlović predao je predstavnicima OŠ Stjepana Basaričeka iz Ivanić-Grada koja je osvojila i dm green city nagradu za najbolji eko edukativni projekt.

su u namjeri da povećaju svoje napore i trud u očuvanju okoliša promičući uklapanje ekoloških vrijednosti u postupke donošenja odluka i uvjeravanje utjecajnih partnera da pomognu u rješavanju svjetskih ekoloških izazova. Muhtar Kent, izvršni direktor tvrtke Coca-Cole, naglasio je kako se u ovom trenutku suočavamo sa svijetom koji je pod pritiskom zbog ograničenih prirodnih bogatstava te povećane potražnje za hranom i vodom pa je stoga nužno pronaći rješenja koja će biti korisna za poslovanje, zajednicu i prirodu.

N

a prijedlog Lidlovog zaposlenika Martina Skoke udruzi fra Mladen Hrkać uručena je vrijedna donacija u sklopu Lidlovog donacijskog programa “Više za zajednicu!”.

Udruga fra Mladen Hrkać pruža pomoć osobama sa zdravstvenim poteškoćama koje dolaze na liječenje u Zagreb. Lidl je do sada donirao 11 udruga i institucija diljem Hrvatske, a do kraja godine uručit će ih još 76, sve prema prijedlozima svojih zaposlenika. Donaciju u vidu prehrambenih proizvoda uručili su voditeljica odnosa s javnošću Lidl Hrvatska Lana Jugo i Martin Skoko, inače

voditelj prodaje Lidla za područje Istre, Kvarnera i Like, a preuzeo ju je predsjednik Udruge Ivan Soldo. Podsjetimo, Lidl će do kraja godine pod okriljem donacijskog programa “Više za zajednicu!”, u sklopu kojeg Lidlovi zaposlenici imaju priliku predložiti potencijalne primatelje, uručiti ukupno 87 donacija ukupne vrijednosti pola milijuna kuna.

Podravka nastavlja ulaganja u obrazovanje zaposlenika

P

odravka nastavlja s ulaganjem u obrazovanje svojih zaposlenika pa je početkom srpnja objavila natječaj kojim se pruža mogućnost njihovog dodatnog obrazovanja. Riječ je o internom natječaju za upis na preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije u akademskoj godini 2013./2014. Iz tvrtke ističu kako je svrha projekta podržavanje usavršavanja zaposlenika visokog potencijala te građenje sustava koji osigurava benefite kako za zaposlenika, tako i za kompaniju. Natječaj se odnosi na motivirane zaposlenike koji imaju najmanje četiri godine radnog staža u Podravki. “Osim sektora Upravljanja ljudskim potencijalima u odabir kandidata su uključeni i nadređeni te međusektorska stručna komisija koju čine stručnjaci i izvršni direktori iz različitih područja poslovanja”, navodi direktorica Upravljanja ljudskim potencijalima Jasenka Maltarić-Dujnić.

16

Srpanj - Kolovoz 2013.

www.jatrgovac.hr

Medijski barometar trgovačkih lanaca

Lipanj svjedočio “poslu stoljeća” Iz devetog pokušaja napokon je realizirana transakcija prodaje dionica Mercatora hrvatskom Agrokoru, što se dugo čekalo a medijima donijelo neiscrpnu temu

M

ediji su u lipnju, kada se radi o objavama o trgovačkim lancima, najveću pažnju pridali procesu prodaje slovenskog trgovačkog lanca Mercatora. Čak je i pristupanje Hrvatske u Europsku uniju, teme koja je u zadnje vrijeme okupirala sve medije, ostalo u sjeni ovog događaja. Najveći broj objava, i to s velikom razlikom u odnosu na ostale trgovačke lance, zabilježen je za Mercator.

Konzum je zauzeo drugo, a Kaufland se ‘’izborio’’ za treće mjesto. Četvrtu poziciju, s jednakim brojem objava, dijele Plodine i Lidl.

PREUZIMANJE MERCATORA Lipanj je obilježio, kako su to mediji prenijeli, ‘’posao stoljeća’’! Naime, slovenski je trgovački lanac Mercator nakon devetog pokušaja prodan Agrokoru. Mjesec je započeo najavama kako je Agrokor pred dogovorom za kupnju, uslijedio je niz špekulacija, komentara o posljedicama mogućeg spajanja Konzuma i Mercatora, negodovanja dijela slovenske javnosti. Posao je završen 14. lipnja u Ljubljani kada je potpisan Ugovor o kupoprodaji te su objavljeni podaci kako tvrtka sad ima 60.000 zaposlenih, 2620 trgovina te 7 milijardi www.jatrgovac.hr

eura prihoda. Objave o Konzumu jednim su se dijelom tako vezale na temu oko kupovine Mercatora.

Naime, nakon preuzimanja Mercatora, a to je potvrdio i AZTN, koncentracija Agrokorovog maloprodajnog lanca mogla bi dovesti do prevelikog tržišnog udjela.

Iz Agrokora su odgovorili da će dostaviti detaljne podatke i prijedloge rješavanja situacije. Za Kaufland koji je u lipnju dospio na treće mjesto, ovo je najbolja pozicija od početka godine.

Objave se uglavnom odnose na asortiman, akcije, ponudu i cijenu proizvoda koje Kaufland nudi. Slijede Plodine i Lidl koji su zabilježili jednak broj objava.

Plodine su osim asortimana i cijena proizvoda o kojima se najviše pisalo, prikupile

POSLOVANJE SVE VAŽNIJE Ukupno gledajući, najveći se broj objava odnosio na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta), no u znatno većem udjelu (71%) negoli prošlih mjeseci. Asortiman i cijene proizvoda ovog su mjeseca mjesto prepustili promidžbenim aktivnostima te sponzorstvima. U lipnju su teme o trgovačkim lancima nešto više zastupljene na internetskim portalima s udjelom od 59%. Pojedinačno gledajući, mediji koji su najviše objavljivali o trgovačkim lancima su portali Poslovni.hr i SEEbiz.eu.

Slijede Večernji list te Liderpress.hr. Na portalima je objavljeno gotovo dvije trećine svih objava o poslovanju (65,4%), a zastupljenije su i objave o promidžbenim aktivnostima, sponzorstviKaufland je dospio na treće ma te temamjesto što je njegova najbolja tici “Ostalo”.

Tiskani su pozicija od početka godine mediji više prenosili o asortimanu i cijenama proi objave o održavanju izizvoda te o temi koja obuvanredne Glavne skupštine hvaća objave o uslugama Društva koja je sazvana za i odnosu prema kupcima.

2. kolovoza 2013. godine.

Lidl je, kao i prijašnjih mje- Najveća razlika u odnosu tiskanih medija i portala seci, nastavio snižavati cizabilježena je u objavama o jene proizvoda te je krajem asortimanu i cijenama promjeseca održao svoju deseizvoda, gdje tisak sa 78,1% tu, jubilarnu rundu trajnih objava premoćno vodi. sniženja.

Trgovački lanci broj objava lipanj 2013.

Mercator

458 Konzum

248 Kaufland

67 Plodine

64 Lidl

64 Billa

57 Spar

49 Getro

39 Tommy

10 NTL

8 Diona

6 Kerum

4

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancima Poslovanje

71% Promidžba i sponzorstva

12% Asortiman, cijene

11% Ostalo

4% Usluge i odnos prema kupcima

2%

Ines Kovačić PressCLIPPING Srpanj - Kolovoz 2013.

17

Spajanja i preuzimanja

NAKON ZATIŠJA dolazi bura

Poslije enormnog pada M&A aktivnosti u 2012., u ovoj se godini dogodilo dugo očekivano preuzimanje Mercatora od strane Agrokora, a i novi EU vjetrovi mogli bi dodatno zatalasati površinu

U

sektoru spajanja i preuzimanja (Mergers and acquisitions – M&A) početkom 2013. godine je došlo do postepenog poboljšanja u opsegu transakcija na globalnoj razini gdje su dominirala poduzeća iz SAD-a.

To se u prvome redu ima zahvaliti makroekonomskim razlozima s obzirom na to da se američko gospodarstvo oporavljalo brže od ostalih regija, a poglavito Europe. Takvi optimističniji makroekonomski izgledi potiču poduzeća da usmjere kapital na M&A aktivnosti.

S druge strane, uz najave većeg broja transakcija, očekuje se da će povećanje aktivnosti dodatno učvrstiti povjerenje tržišta.

DOMINANTNI TRENDOVI Analiza sektora pokazuje da velika većina multinacionalnih kompanija u potrošačkom sektoru želi nadoknaditi niži potencijal rasta koji mogu ostvariti na zrelim tržištima i iskoristiti dugoročni zaokret u ekonomskoj snazi koji je sada

18

Srpanj - Kolovoz 2013.

preuzimanja, provedena među 11 zemalja regije središnje i jugoistočne usmjeren Europe, pokazuje da smo na brzorastuća zabilježili najveći pad u gospodarstva. Dvije petine broju zaključenih transakcipoduzeća u potrošačkom ja u odnosu na godinu prije sektoru smatra da brzorasi to od čak 63,5%, odnosno tuća tržišta imaju najveći s 52 na 19 transakcija. Unapotencijal za ispunjavanje toč lošim lanjskim trennjihovih ciljeva vezano za dovima, ipak je primjetno rast. U potrošačkom sekpovećanje broja transakcija toru je nedavno provedeno s početkom 2013. godine.

Sada Ulazak Hrvatske u EU mogao bi kada je Hrvatska otvoriti sasvim novo poglavlje u pristupila EU, M&A transakcijama možemo očekivati nekoliko značajnih transak- da će se mnoge domaće cija i to ponajprije na tržikompanije naći u fokusu štu hrane i pića. Primjerice, stranih investitora, a i mnotvrtka Berkshire Hathaway ge hrvatske kompanije bi Warrena Buffetta kupila potencijalne targete za preje kompaniju Heinz za 28 uzimanje mogle potražiti u milijardi američkih dolara, susjednim zemljama koje što je najveća transakcija nisu članice EU. S druge u povijesti prehrambene strane, ulaskom u Uniju industrije, dok je njemačka Hrvatska također postaje investicijska grupa Benckiprivlačnija investicijskim ser preuzela nizozemskog fondovima koji isključivo proizvođača čajeva i kave ulažu u zemlje članice EU Master Blenders za 9,8 pa bi i takvi investitori tremilijardi dolara, što je pak bali utjecati na porast broja najveća transakcija na tržitransakcija u ovoj godini. U štu kave ikada.

Hrvatskoj je tijekom 2012. godine najviše transakcija zabilježeno u veleprodajHRVATSKO TRŽIŠTE nom i maloprodajnom te Što se Hrvatske tiče, EY građevinskom sektoru. Za analiza trendova spajanja i

očekivati je da će i u ovoj godini najviše aktivnosti biti upravo u ovim sektorima, uz dodatak financijskog, a s obzirom da će na njih najviše utjecati ulazak u EU odnosno izlazak iz CEFTA-e.

NAJZNAČAJNIJA TRANSAKCIJA Na hrvatskom tržištu, ali i u regiji, najznačajnija transakcija u 2013. godini je preuzimanje Mercatora od strane Agrokora, koja će za hrvatski koncern predstavljati značajan porast poslovanja kao i ulazak na nova tržišta na kojima trenutno nije prisutan. Spajanjem Agrokora i Mercatora nastat će najveće trgovačko poduzeće ne samo u regiji nego i u srednjoj Europi.

Agrokor je Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) početkom srpnja predao prijavu koncentracije s Mercatorom. Agencija je upozorila da će, s obzirom na tržišne udjele novog gospodarskog entiteta, Agrokor sasvim sigurno morati predložiti mjere koje idu u pravcu dezinvestiranja, odnosno prodaje, davanja u dugoročni zakup, raskida zakupa prodajnih prostora i sl.

Kristijan Hobolić Odjel savjetovanja pri poslovnim transakcijama EY www.jatrgovac.hr

10 razloga zašto odabrati 1. Najveći domaći veleprodajni lanac na čak 22 lokacije 2. Sve za HoReCa kupca na jednom mjestu 3. Svakodnevno svježe meso, voće, povrće i riba 4. Bogat asortiman trgovačkih marki Rial, Profi line i Profi line exclusive 5. Konkurentne cijene i redovite akcijske ponude 6. Profesionalan pristup, vrhunska usluga i podrška Vašem poslovanju 7. Narudžba putem Interneta na online.velpro.hr 8. Dostava robe u suvremeno opremljenim vozilima 9. ponuda profesionalnog asortimana za opremanje ugostiteljskih objekata 10. Predani smo kontroli kvalitete, sigurnosti i svjetskim standardima poslovanja

Tržište svježeg voća i povrća

H

rvatska je svojevremeno bila veliki proizvođač bijelog luka.

Najviše je bio cijenjen onaj iz zadarskog zaleđa.

Sve dok se prije desetak godina na svjetskom tržištu nisu pojavili Kinezi koji su ogromnim količinama svojih jeftinih proizvoda spustili cijenu na osam kuna po kilogramu. Takav dumping domaći poljoprivrednici nisu mogli slijediti i prestali su saditi bijeli luk. I ne samo oni. Kinezi su svojim jeftinim i nekvalitetnim češnjakom praktički pokorili cijeli svijet. Što se potom dogodilo? Kad su postali monopolisti Kinezi su postepeno vratili cijene na prijašnju razinu tako da se za češnjak ponovno davalo između 20 i 30 kuna po kilogramu.

NEDOSTAJE NA Priča o hrvatskoj proizvodnji u većini se primjera podvlači zaključkom kako smo mogli više, ali eto iz nekih razloga nismo.

Tako u sektoru voća i povrća nalazimo malo primjera koji slijede mandarine čija proizvodnja jedina premašuje domaće potrebe

Dobit je bila ogromna. Konkurenciji je nekoliko godina trebalo da dođe k sebi i opet započne proizvodnju.

Za ilustraciju, Hrvatska je prošle godine uvezla čak 1400 tona bijelog luka iz Kine. Ova priča zgodna je ilustracija kako funkcionira svjetsko tržište voća i povrća na kojem se vrte milijarde i na kojem je Hrvatska neznatan igrač, posebno po količini proizvodnje koja, za razliku od uvoza, stalno pada. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore,

20

Srpanj - Kolovoz 2013.

koje nam je iznijela Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, prošle je godine ukupno uvezeno voća i povrća u vrijednosti od 258 milijuna dolara. Povrća je uvezeno za 94 milijuna, a voća za 164 milijuna dolara.

U strukturi uvoza povrća dominantnu ulogu ima uvoz krumpira čija količina varira u odnosu na proizvodnju u velikom rasponu od 15 tisuća tona, koliko je primjerice bilo 2007. godi-

ne, do 23 tisuće tona 2012. godine. Božica Marković ističe i velike količine rajčice (10.000 tona) i crvenog luka (14.600 tona). Povrće se uvozi najviše iz Nizozemske, Španjolske i Italije. U uvozu voća prevladavaju vrste koje se ne proizvode u Hrvatskoj poput banana i agruma (naranča, limun, grejp) te jabuke i kruške kao vrste čija proizvodnja u Hrvatskoj pokriva otprilike dvije trećine potreba tržišta.

Zlatko Zagorec iz Zajednice povrćara Hrvatske ne slaže

osim se s ovim podacima. “Nigdje nećete pronaći točne podatke koliko se uveze voća i povrća. Svakako ćemo više znati kad se uvede potpuna fiskalizacija i izdavanje računa na svim veletržnicama i tržnicama. Morate znati da svi pravi proizvođači, poljoprivrednici, podržavaju ministra financija Slavka Linića i njegove mjere. Protive se šverceri koji će biti izravno ugroženi, budući da više neće moći raditi ‘na crno’, nego će morati izdavati račune. Tek kada se budu znali točni podaci koliko se proda voća i povrća na domaćem tržištu, znat ćemo koliko se proizvoda uvozi”, tvrdi Zagorec. www.jatrgovac.hr

izvoz voća iznosi izvodnju, manjka sustava za grijanje i navodnjavanje kao i sustava za zaštitu od tuče i od mraza te nedostatnih skladišnih kapaciteta. Neorganiziranost proizvođača, visoke ulazne cijene goriva, sjemena, gnojiva i sredstava za zaštitu bilja te male količine certificirane proizvodnje doveli su do slabe konkurentnosti na tržištu”, objašnjava razloge rasta uvoza Božica Marković. Prema njenim riječima, do povećanja konkurentnosti može doći samo koncentriranjem proizvoda na jednom mjestu i povećanjem prinosa za što bi trebalo iskoristiti EU fondove za tehnološko osuvremenjivanje proizvodnje.

Također naglašava važnost udruživanja proizvođača s ciljem planiranja proizvod-

32,5 milijuna dolara

nog voća i povrća, izračunao je Večernji list, potrebno je 12.500 šlepera, što je kolona od Zagreba do Splita, a od deset krušaka na tržištu, čak devet ih je iz uvoza, a od 14 jabuka sedam je iz uvoza.

objašnjava Zagorec. Krumpir je dobar primjer za njegovu tezu. Zagorec kaže da se taj proizvod u Hrvatskoj tretira kao “socijalna hrana”.

“Krumpir zaista ne bi trebao biti skup, ali da bi postigli potrebnu količinu trebate imati zasađeno barem sto SLIKA UVOZA hektara površina, što malo Veliki trgovački lanci najavljuju da će poticati proizvod- tko od nas uspijeva. Zato veletrgovci i supermarketi nju domaćeg voća i povrća. uvoze velike količine Prošle godine povrća je krumpira na uvezeno za 94 milijuna, a kojem zapravo gube jer voća za 164 milijuna dolara cijenu kilograma spuste ispod tri kune. Njihova logiKonzum preko Agrokora ka je jasna: kupci dolaze, kuvećinom prodaje domaće puju krumpir ispod cijene, voće i povrće, Mercator-H, ali zato kupe i dosta drugih koji bi uskoro također treproizvoda na koje je marža bao postati dio koncerna dovoljno velika da pokrije Ivice Todorića, objavio je gubitak koji je napravljen na krumpiru”, ističe Zagorec.

Zanimljivo je vidjeti iz kojih država smo uvezli najviše krumpira. Prednjači Nizozemska, na drugom mjestu je Cipar, dok je na trećoj poziciji Njemačka.

Situacija nije ništa bolja niti što se tiče uvoza rajčice. Tu je također na prvom mjestu nezaobilazna Nizozemska, a slijede Španjolska te Italija. Činjenica je, međutim, da da otkupljuje 15 tisuća tona rajčicu uvozimo i iz država domaćeg voća i povrća supoput dalekog Perua, Senerađujući s 36 proizvođača s gala ili Kine. Zagorec kaže ciljem da uvijek ima svježu da ne možemo proizvesti robu na policama koja, podovoljne količine s obzirom kazalo je istraživanje A.T. da se rajčica u Hrvatskoj Kearneya, može povećati uzgaja isključivo sezonski, maržu trgovcima između od lipnja do rujna, tako da dva i 12 posto. Mercator se može zadovoljiti tek izu Sloveniji ima gotovo 70 među 30 i 40 posto potreba posto slovenskih proizvoda, jer tako traže kupci, dok je u domaćeg tržišta. Zasijano je premalo hektara ovog Hrvatskoj polovina proizvoproizvoda sa slabim kontida domaća. nuitetom proizvodnje. “Kod “Činjenica je da Hrvatska konzumne rajčice građani ne može proizvesti dovoljne Hrvatske i Slovenije su znatkoličine povrća što ostavlja no zahtjevniji i specifičniji velike mogućnosti za uvoz. u odnosu na Austrijance ili Nažalost, radi se većinom Nijemce. Oni prepoznaju o nekvalitetnim i jeftinim što je rajčica i ne možete proizvodima koji se potom plasiraju na hrvatsko tržište”, im ‘podvaliti’ proizvod koji

AM SVEGA

m mandarina nje prilagođene potrebama tržišta, stabiliziranja cijena i u konačnici snižavanja troškova proizvodnje.

Domaće tržište voćem i povrćem obilježava negativna vanjsko-trgovinska bilanca i ovisnost o uvozu. Tako šparoge dolaze iz afričkih i Od povrća u uvozu južnoameprevladavaju krumpir, rajčica ričkih država poput Egipta, i crveni luk Ekvadora i Perua, jagou zaštićenim područjima, de i maline iz Tanzanije, ne uspijevamo zasaditi doMeksika i Urugvaja, cikla iz voljne količine. “Nedostatna Kameruna, grah iz Kirgisproizvodnja za potrebe hrtana, bademi iz Salvadora, vatskog tržišta posljedica je lješnjaci iz Gruzije, orasi iz usitnjenih površina, neureobale Bjelokosti. Za oko 275 đene infrastrukture za promilijuna kilograma uvezeDOMAĆA PROIZVODNJA Premda Hrvatska ima izuzetno dobre klimatske i hidrološke potencijale za proizvodnju voća i povrća, ne samo na otvorenome - posebno u Dalmaciji i dalmatinskom zaleđu - nego i

www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2013.

21

Tržište svježeg voća i povrća samo lijepo izgleda, a zapravo nema, što se kaže, ni okusa ni mirisa. Sjeverniji narodi su navikli jesti takvo povrće, za razliku od nas.

U Hrvatskoj se točno zna kada je sezona i rijetko tko se odlučuje kupovati rajčicu u prosincu, premda se na tržištu i tada može naći”, naglašava Zagorec.

Slično je s lukom, ljutikom i mladim lukom koji se vode pod jedinstvenim tarifnim brojem. Nizozemska opet prednjači po vrijednosti uvoza, druga je Austrija, dok je na trećem mjestu Makedonija. Baš kao i u slučaju rajčice, opet imamo “egzotičnih” država iz kojih uvo-

rajčicu dobiju 3,5 kune, a maloprodajna cijena bude i dvostruko viša. Činjenica je, kako ističu, da nemaju izbora i moraju prodavati ono što proizvedu isključivo veletrgovcima jer bi im inače roba mogla čak i propasti, s obzirom da malo tko može otkupiti velike količine. Rijetki su proizvodi, poput rajčice, koja se uvijek može prodati.

Za razliku od povrća, proizvodnja voća od 2007. do 2011. bilježi lagano povećanje površina pod trajnim nasadima. U 2007. godini voće se proizvodilo na 25.004 hektara s ukupnom proizvodnjom od 235.467 tona.

Površine pod Proizvodnja kao i izvoz mandarina raste iz godine u nasadima voća povećane su u 2011. godinu u odnosu na 2007. godinu za 3385 hektara, a ukupna zimo luk. Radi se o Egiptu, proizvodnja za 9152 tona, Kini, Argentini, Meksiku… odnosno ukupno 244.619 tona prinosa u 2011. godiPAD POVRĆA, RAST VOĆA Proizvodnja povrća u Hrni. Najzastupljenije vrste vatskoj je u razdoblju od voća su jabuka na koju 2007. do 2011. godine pootpada 31 posto, mandakazivala značajne oscilacije, rina s 18 posto te šljiva sa ističe Božica Marković iz sedam posto nasada. U HGK. U 2007. godini povrizvozu je pak najjača manšine pod povrćem zauzima- darina čija proizvodnja, le su tako 12.399 hektara, kao i izvoz, raste iz godine dok je ukupna proizvodnja u godinu. Proizvodnja dosezala 186.423 tona. S premašuje potrebe hrvatdruge strane, u 2011. godiskog tržišta, a ostali dio, ni površine pod povrćem oko dvije trećine, završava manje su čak za četvrtinu, u izvozu, najviše u Rusiji, odnosno za 3267 hektara Velikoj Britaniji, Austriji i u odnosu na 2007. godiNjemačkoj. U 2012 godini nu. Ukupna proizvodnja izvezeno je voća u vrijedu 2011. godini iznosila je nosti 32,5 milijuna dolara, 154.892 tona. Objašnjava dok je povrća ukupno izveda su najzastupljenije vrste zeno za 12 milijuna dolara. povrća kupus na koji otpaU 2011. godini mandarina da 13 posto obrađenih pose proizvodila na ukupvršina, slijede paprika s 11 no 1760 hektara, što je, u posto, lubenica s devet pos- odnosu na 2007. godinu, to, luk osam posto, rajčica povećanje površina za 559 sedam posto i krastavac s hektara. Prinos po hektaru pao je za 10,9 tona u tri posto. Povrćare prilično odnosu na 2007. godinu, muče niske otkupne cijene dok je ukupna proizvodnja budući da, primjerice, za

22

Srpanj - Kolovoz 2013.

u 2011. godini bila manja za 764 tone. Proizvodnja jabuka je u 2011. godini zauzimala 6553 hektara što je 560 hektara više nego u 2007. godini, a prinos po hektaru povećan je s 10,5 tona u 2007. na 15,2 tone u 2011. godini. Ukupna proizvodnja povećana je za 32.757 tona. “Sadašnje stanje u voćarskom sektoru Republike Hrvatske potrebno je promatrati u kon-

u Europsku uniju čime Hrvatska postaje sastavni dio jedinstvenog globalnog tržišta“, kaže Božica Marković. Prema njenim riječima, u Hrvatskoj zbog povoljnih agroekoloških uvjeta postoji tradicija uzgoja voća, no uzgoj u suvremenim nasadima ipak je novijeg datuma. “Nedostatak educiranosti proizvođača predstavlja slabu točku u procesu proizvodnje i plasmana Najzastupljenija proizvodnja proizvoda. Kao rezultat sustava povrća je kupus, paprika i potpore sektoru voća u posljedlubenica njih desetak godina očiti su značajni pomaci kako u tekstu događanja proteklih podizanju novih nasada, dvadesetak godina. Proces tako i u proizvodnji. Opeprilagodbe i liberalizacije rativnim programom potržišta poljoprivrednim dizanja trajnih nasada poproizvodima posljedica je dignuto je ukupno 22.500 ulaska Hrvatske u međuhektara trajnih nasada, od narodne asocijacije poput toga 11.000 hektara voćnjaSvjetske trgovinske orgaka, 6500 hektara vinograda nizacije, Srednjoeuropskog i 5000 hektara maslinika”, ugovora o slobodnoj trzaključuje Marković. govini te nedavnog ulaska www.jatrgovac.hr

izvoz povrća iznosi Crne Gore. Frane Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice ističe da je za toliko veliki uvoz agruma u Hrvatsku dijelom zaslužna i zabluda da Hrvatska nije pogodna za uzgoj agruma. “Naravno da uvjeti postoje, i to ne samo za proizvodnju naranči, nego i limuna, ali malo tko se odlučuje napraviti nasad jer je stvorena predrasuda da će propasti. Žalosno je da smo nekada bili, ako Pokrivenost hrvatskog tržišta domaćom proizvodnjom

Mandarine Paprika Luk i češnjak Lubenica i dinja Trešnja i višnja Jabuka Cvjetača, brokula i krastavac

172% 94% 85% 80% 78% 74% 70%

druge strane izvoz povećan.

Naime, 2002. je uvezeno 33,4 tisuće tona za 9,5 milijuna dolara, dok je 2012. godine uvezeno 13,8 tisuća tona za 8,2 milijuna dolara.

Izvoz je s 811 tona u 2002. godini narastao na 7,1 tisuću tona vrijednosti 2,3 milijuna dolara u 2012. godini.

Najviše uvozimo iz Austrije, Slovenije i Italije, te iz Kine koja je daleko najveći proizvođač jabuke u svijetu, dok se najviše izvozi u Rusiju te Bosnu i Hercegovinu.

Ivković kaže da Hrvatskoj nedostaje 45 tisuća novih hektara nasada da bi mogli dostići prijeratnu proizvodnju. Prema njegovim riječima, najviše nedostaju novi nasadi višnje, jabuke, badema i breskve. Ističe da smo premalo napravili da dobijemo novac od fondova IPARD i SAPARD što

Uvoz voća i povrća (2002./2012.)

Namirnica Krumpir Rajčica Luk, ljutika, mladi luk Naranča Limun Jabuka

Godina

Količina u tonama

Vrijednost u dolarima

2002.

12.300

4.700.000

2012.

23.000

12.300.000

2002.

9.500

4.500.000

2012.

10.400

11.900.000

2002.

7.700

2.100.000

2012.

12.300

4.900.000

2002.

25.900

8.400.000

2012.

27.400

19.500.000

2002.

10.900

4.400.000

2012.

12.000

12.400.000

2002.

33.400

9.500.000

2012.

13.800

8.200.000

OGROMAN POTENCIJAL Agrumi, po količini uvoza u Hrvatskoj, na prvom su mjestu, a najviše uvozimo iz Grčke, Španjolske i Južnoafričke Republike. Limuna smo, pak, najviše uvozili iz Španjolske, Argentine i Turske, a zanimljivo je da ovu vrstu voća uvozimo čak i iz www.jatrgovac.hr

smijem tako reći, velesila u proizvodnji voća. Prije rata smo izvozili voća u vrijednosti od 250 milijuna dolara, a sada uvozimo 170 milijuna”, govori Ivković.

Zanimljiv je primjer jabuke čiji je uvoz u 2012. godini znatno smanjen u odnosu na 2002. godinu, dok je s

Zemlje uvoza Nizozemska, Cipar, Njemačka Nizozemska, Španjolska, Italija Nizozemska, Austrija, Makedonija Grčka, Španjolska, Južnoafrička Republika

Španjolska, Argentina, Turska Austrija, Slovenija, Italija

se mora ispraviti u boljem korištenju strukturnih fondova. “Hrvatska može izvoziti voća u vrijednosti između 350 i 400 milijuna dolara. Mi imamo takav potencijal tako da sadašnjih petnaestak milijuna djeluje zaista kao sitniš. Pa Srbija samo maline izveze za sto

12 milijuna dolara milijuna eura. Država nije vodila brigu. Nije motivirala voćare. Mladi se sve više vraćaju voćarstvu, ali nemaju novca”, govori Ivković.

Ulaskom u EU i u sektoru voćarstva i povrtlarstva primjenjuje se Zajednička poljoprivredna politika koja funkcionira kroz provedbu mjera iz tzv. I. i II. stupa.

Prvi stup bavi se pitanjima uređenja jedinstvenog tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i osiguranja dohotka poljoprivrednih proizvođača preko izravnih plaćanja, dok se II. stup bavi strukturnim pitanjima u poljoprivredi i ruralnim područjima. Za I. stup predviđena su godišnja plaćanja po hektaru proizvodne površine, u obliku “prava na plaćanje” na što se odnosi ukupno 373 milijuna eura za poljoprivredu, a kao dio mehanizma za uređenje tržišta uvodi se projekt “Shema školskog voća” vrijedan 1,4 milijuna eura koji se financira iz sredstava proračuna EU (75%) i državnog proračuna (25%). U drugom stupu IPARD ostaje u primjeni ove godine, vjerojatno i 2014., a tu su i mjere za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva te u preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva, kao i EAFRD, vrijedan 333 milijuna eura, koji će biti u primjeni od 2014. ili 2015. godine. Međutim, kako ističe Božica Marković, ulaskom u EU postali smo dio jedinstvenog tržišta što znači da su carine prema državama članicama ukinute, a prema ostalim zemljama (treće zemlje) primjenjuju se ugovori o slobodnoj trgovini koji je EU sklopila s pojedinim državama ili asocijacijama, što bi moglo dodatno povećati uvoz.

Goran Borković Slobodni novinar Srpanj - Kolovoz 2013.

23

Promocijska kupnja

PROMOCIJE

uspješan model poslovanja ili začarani krug gubitaka?

U pojedinim kategorijama brendovi i trgovci planski su se odrekli dijela vrijednosti očekujući kako će taj gubitak nadoknaditi povećanim volumenima, no to im baš i nije uvijek polazilo za rukom

P

oznato je da je recesija dala vjetar u leđa razvoju novih potrošačkih obrazaca među kojima se, uz esencijalnu i odgođenu kupnju, izdvaja i promocijska kupnja. Prema podacima GfK Panela kućanstava, svaka peta kuna koju hrvatska kućanstva troše pri kupovini FMCG proizvoda troši se na proizvode kupljene na promociji. Deset kategorija s najvećim udjelom promocija u posljednjih godinu dana su: maslac, čokoladne table, omekšivači rublja, kreme za lice, sredstva za ručno pranje posuđa, tekući deterdženti za rublje, polutvrdi sirevi, gel za tuširanje, trajno mlijeko te keksi/vafli.

GUBITAK NA VOLUMENU Priloženi prikaz pokazuje što se događalo s kategorijama u košarici hrane. Najzanimljiviji primjer su kategorije koje su unatoč visokom udjelu promocija gubile na volumenu (gornji lijevi kvadrant). To su kategorije u kojima su se brendovi i trgovci planski odrekli dijela vrijednosti

24

Srpanj - Kolovoz 2013.

očekujući kako će taj gubitak nadoknaditi povećanim volumenima. No, za razliku od kategorija u gornjem

ovih kategorija priča vlastitu priču i nema zajedničkog uzroka koji bi objasnio kako je moguće da gubite volumen u situaciSvaka peta kuna troši se ji kada proizvode izlažete po promona proizvode kupljene cijskim cijenama.

Neke kategorije na promociji borile su se s aferama (mliječne desnom kvadrantu, ove kategorije), neke su dio kategorije nisu ispunile volumena na valu novih očekivani poslovni cilj, a to trendova morale prepustiti su: cornflakes, kiselo vrhsusjednim kategorijama nje, gotovi umaci, mliječni (npr. cornflakes je izgubio deserti, hrenovke, paštete, u korist mueslija, prerađesalama, panceta, šunka, no meso u korist svježeg pršut, konzervirana tunjemesa), nekima je cijena vina, trajno mlijeko i drastično rasla i čak niti jogurt. Svaka od promocijska ponuda više nije percipirana povoljnom (npr. konzervirana tunjevina). Dio objašnjenja potencijalno može imati veze i s nepovoljnim promocijskim planom.

Dok potrošač uživa u sve većim količinama čokolade, keksa i instant kave (koji su pritom dostupni po promocijskim cijenama), voditelji kategorija koje gube volumene zasigurno pripremaju nove taktike jer ih trenutne drže u začaranom krugu gubitaka.

Mladen Kožić Sales Manager, GfK Croatia

Odnos kretanja volumena i promo udjela Svibanj 2012. – Travanj 2013.

Promo udio manji od FMCG prosjeka

Cornflakes Kiselo vrhnje Gotovi umaci Mliječni desert Hrenovke Paštete Salama, panceta, šunka, pršut Tunjevina Trajno mlijeko Jogurt

Promo udio veći od FMCG prosjeka

Maslac Muesli Čokoladne table Instant juhe Vrhnje za kuhanje Majoneza Bombonijere Slani snack Sirevi Čokoladni namaz Keksi/vafli

Mliječni namaz Slatko vrhnje Kobasice

Jestivo ulje Margarin Mast Sirni namaz Kečap Senf Univerzalni dodaci jelima Svježe mlijeko

Promjena volumena nepovoljnija od FMCG prosjeka

Promjena volumena povoljnija od FMCG prosjeka

Kategorije s najvećim udjelom promocija Svibanj 2012. – Travanj 2013.

Maslac Čokoladne table Omekšivači rublja Kreme za lice Sredstva za ručno pranje posuđa Tekući deterdžent za rublje Polutvrdi sirevi Gel za tuširanje Trajno mlijeko Keksi/vafli Izvor: GfK www.jatrgovac.hr

Promo

Okusi DOMAĆE!

Mercator - H ima gotovo 70% udjela proizvoda domaćih dobavljača na svojim policama, a godišnje otkupljuje 15.000 tona domaćeg voća i povrća

M

ercator putem kampanje Okusi domaće potiče lokalne i male proizvođače te skreće pažnju na važnost konzumiranja domaćih sezonskih proizvoda. Surađuje s 36 domaćih proizvođača na području cijele Hrvatske od kojih otkupljuje domaće, svježe voće i povrće provjerene kvalitete, uzgojeno u poznatom, prirodnom okruženju. Prema HACCP standardu svakodnevno se obavlja provjera isporučenog voća i povrća, pa su porijeklo i kvaliteta voća i povrća svakodnevno kontrolirani. Namirnice dolaze u roku od 24 sata, najkasnije 48 sati od berbe do polica u Mercator i Getro, čime se osigurava njihova maksimalna svježina.

Mercator – H ima gotovo 70% udjela proizvoda domaćih dobavljača na svojim policama, a godišnje otkupljuje 15.000 tona domaćeg voća i povrća.

liko stvari koje svakodnevno kontroliramo kako bismo vam ponudili najkvalitetnije po povoljnim cijenama.

HACCP kontrola - Prema HACCP standardu svakodnevno obavljamo organoleptičku provjeru isporučenog voća i povrća. Ta provjera uključuje provjeru mirisa, okusa, arome i boje, odnosno svega onoga što se može osjetiti čulima čovjeka.

Isto tako obavlja se i kontrola temperature dostavnih vozila te kontrola roka trajanja. Mikrobiološko i biokemijsko uzorkovanje (uzimanjem briseva) također spadaju u periodičku proceduru, a kontrolom deklaracije provjeravamo porijeklo voća.

Od 24 do 48 sati od polja do police - Želimo uvijek PROVJERENA KVALITETA Od polja do police u Mercatoponuditi najsvježije domaće ru ili Getrou put je vrlo kratak. voće i povrće pa se držimo To možemo zahvaliti vrijedjednostavnog pravila: od nim hrvatskim proizvođačima berbe do slaganja na policu u voća i povrća koji se brinu da Mercatoru i Getrou ne smije proći više od 48 sati. Time Od berbe pa do slaganja osiguravamo namirnica na policu ne smije da svaka domaća jabuka, proći više od 48 sati kruška ili jagoda koju kupite najsvježiji i najbolji komadi u Mercatoru ili Getrou bude voća i povrća stignu do vas, maksimalno svježa. Kako naših kupaca. U cijelom probismo vam olakšali kupnju, cesu izuzetno pazimo na kvadomaće proizvode posebno litetu. Surađujemo samo s naj- izdvajamo i označavamo na boljima, a porijeklo i kvaliteta našim odjelima. voća i povrća svakodnevno se Najbolji izbor svaki dan - Sve kontroliraju. Evo, samo nekošto je u sezoni, sve što je dozwww.jatrgovac.hr

relo, sve što su netom proizveli hrvatski proizvođači, sve to možete naći u našoj ponudi.

Osim toga, u Mercatoru i Getrou uvijek možete naći najbolji izbor egzotičnog voća i povrća te voća iz eko uzgoja, pakiranih salata, pakiranog

Sajam malih poljoprivrednika i proizvođača voća i povrća za njih je bio pozitivno iskustvo te su uživali u mogućnosti da se izravno predstave kupcima i razgovaraju s njima. Još jedan od Mercatorovih partnera s područja Istre je poljo-

voća i povrća. Voće i povrće potrebno je jesti uz svaki obrok i kao međuobrok. Ako nismo u mogućnosti konzumirati ga u sirovom obliku, možemo ga konzumirati kuhanog ili u obliku sokova.

privredna zadruga Agro Ližnjan. Suradnju s Mercatorom doživljavaju izrazito pozitivno te, kako kažu, nadaju se i još većem udjelu svojih proizvoda u Mercatorovoj ponudi.

Okupljaju 10 zadrugara i 10 kooperanata, a vrata su im uvijek otvorena za primanje novih članova. Na ulazak Hrvatske u EU gledaju kao izazov i priliku, no što se tiče izvoza u druge zemlje članice EU, još su uvijek zadovoljni plasmanom na domaće tržište. S Mercatorom i Getroom surađuju i domaći proizvođači voća i povrća: Voćarski centar Ivković, Vrana d.o.o., Jagodar HB d.o.o., Agrosan d.o.o., P.O. Žnidarić, Varaždinsko povrće, Šulog d.o.o., Fragaria, Bilušine, Vrtlarstvo Grincajg, O.P.G. Dražen Bakonji te Zarja grupa.

SAJAM MALIH PROIZVOĐAČA U sklopu kampanje Okusi domaće te s ciljem pružanja potpore domaćim poljoprivrednicima i proizvođačima u Mercatoru je održan Sajam malih poljoprivrednika i proizvođača voća i povrća. Na sajmu se predstavilo 14 malih poljoprivrednika koji već niz godina surađuju s Mercatorom. Brana d.o.o. jedan je od njih te, iako surađuju s Mercatorom samo godinu dana, izrazito su zadovoljni jer im ta suradnja pruža sigurnost i mogućnost velikog plasmana.

Srpanj - Kolovoz 2013.

25

Tjestenina

OMILJENA NAM na 1000 načina Tjestenina je skupni naziv za proizvode od rezanog svježeg ili sušenog tijesta, najčešće bijelo-žute boje, dok se njezini oblici broje u stotinama s više od tisuću različitih naziva među kojima su najpoznatiji: špageti, makaroni, rezanci, pužići, listovi za lasagne

Z

bog jednostavnosti pripreme i čitavog niza obroka koje možemo pripremiti s tjesteninom, ova namirnica elementarna je i nalazi se na zalihi gotovo svakog domaćinstva. Popularna kod kuharica jednako je omiljena kao jelo diljem svijeta, poglavito zahvaljujući brojnoj talijanskoj imigraciji kojoj je tjestenina uz malo umaka od rajčice generacijama predstavljala primaran obrok: ukusan, hranjiv i u to vrijeme najvažnije, jeftin.

Iako se još uvijek debatira je li proizvodnja tjestenine prvo zabilježena u Kini ili Italiji, “Velika čizma“ svakako predstavlja sinonim Količinski udjeli prema veličini pakiranja lipanj 2012. - svibanj 2013.

251 - 500 g

79,2% 501 - 1000 g

19,4% do 250 g

1,3% Više od 1001 g

0,1% Ograničeni podaci (elektronski podaci o prodaji trgovačkih lanaca s kojima Nielsen surađuje

26

Srpanj - Kolovoz 2013.

za tjesteninu i prednjači u svjetskoj konzumaciji po stanovniku s 26 kilograma godišnje. Zabilježena prije gotovo 4000 godina, tjestenina je skupni naziv za proizvode od rezanog svježeg ili sušenog tijesta koja se pripremaju kuhanjem. Obično je tjestenina izrađena od beskvasnog tijesta od pšeničnog brašna pomiješanog s vodom, no može biti i s brašnom drugih žitarica te se toj osnovnoj mješavini može dodati niz sastojaka, ovisno o njezinoj konačnoj namjeni. Najčešći sastojak koji se dodaje su jaja, a osim

njih tu su i raznoliki začini, sirevi, povrće pa čak i crnilo od sipe. Ovi potonji tjestenini daju zanimljivu boju, kao i laganu aromu.

Inače, tjestenina je najčešće bijelo-žute boje, dok se njezini oblici broje u stotinama s više od tisuću različitih naziva među kojima su najpoznatiji: špageti, makaroni, rezanci, pužići, listovi za lasagne.

RAST PRODAJE Prema Nielsenovoj definiciji, ova kategorija uključuje tjesteninu, običnu ili punjenu, koju je prije jela potrebno skuhati. Može biti duga, kratka, punjena… Isto tako uključuje tjesteninu za juhu i tjesteninu za dijabetičare.

Kategorija ne uključuje tjesteninu koja se drži u hladnjaku, tjesteninu u

Hranjiva vrijednost tjestenine

S

vojevremeno je tjestenina bila namirnica podvrgnuta priličnoj kritici. Razlog tome je mišljenje tzv. “estetičara” koji su je proglašavali odgovornom za debljanje velikog broja ljudi.

Međutim, upravo suprotno, tjestenina kao jedan od glavnih čimbenika najpravilnije prehrane - mediteranske prehrane, predstavlja namirnicu koja ne deblja i ne opterećuje organizam.

Znanstveno je dokazano da uvođenje tjestenine u svakodnevni jelovnik osigurava tijelu dotok najboljih izvora lako dostupne energije – složenih ili kompleksnih ugljikohidrata. Na taj način organizam dobiva tvari potrebne za dnevni umni i tjelesni rad u obliku namirnice koja ne opterećuje stanicu, a ujedno čini osnovu brojnim jelima koja se uz odgovarajuće umake i dodatke mogu pretvoriti u najfinije delicije.

Izvor: www.plivazdravlje.hr

www.jatrgovac.hr

trgovačke robne marke drže količinski udio od

MIRNICA kombinaciji s određenim umacima ili tjesteninu na kojoj je napisano ‘Noodles’ (to je obično istočnjačka

nom tržištu prodano je 10,8 milijuna kilograma tjestenine, što je za 3,3% više u odnosu na isto razdoblje Najveći količinski udio u prodaji prošle godine. Isima tjestenina u pakiranjima todobno, vrijednosod 251-500 g (79,2%) na prodaja iznosila tjestenina - japanska ili je 159 milijuna kuna, što je kineska). Na temelju ogra- za 1,2% više nego u istom ničenih podataka (elekrazdoblju lani. tronski podaci o prodaji trgovačkih lanaca s kojima LJETNI OBROK U zadnjih godinu dana, Nielsen surađuje), u zadnajveći količinski udio u njih 12 mjeseci (lipanj prodaji ima tjestenina u 2012. - svibanj 2013.) na pakiranjima od 251 - 500 g hrvatskom maloprodaj-

www.jatrgovac.hr

(79,2%), zatim pakiranja od 501 - 1000 g (19,4%) te ostala pakiranja (do 250 g i više od 1001 g) 1,4%.

Gledajući prema sastavu, tjestenina bez jaja prodaje 83% količina kategorije, dok tjestenina s jajima ima oko 17% količinskog udjela. Vodeći proizvođači za ovu kategoriju su trgovačke robne marke, zatim slijede Barilla (Barilla, Piccolini, Emiliane), Pasta Zara (Pasta Zara, Gondola, L’italiana, Pagani), Marodi (Marodi), Tjesteninka (Tjesteninka), Prerada (Cetina), te Ragusa (Paradiso). Spomenute trgovačke robne marke imaju količinski udio od 39% te im, kao i u većini prehrambenih kategorija, iz godine u godinu raste prodaja. Tako trgovačke robne marke u ovoj kate-

39%

goriji u posljednjih godinu dana bilježe rast od značajnih 6%. Valja spomenuti i da je tjestenina pomalo sezonalnog karaktera. U ljetnim mjesecima (od lipnja do rujna) bilježi nešto veću prodaju, što zbog turističke sezone, što zbog laganije ljetne prehrane. Bilo kako bilo, uz ovaj jednostavan i hranjiv obrok, začinite ljeto s preko tisuću raznih varijanti jela od tjestenine.

Milanka Ćorić Analitičar, AC Nielsen Količinski udjeli prema tipu tjestenine lipanj 2012. - svibanj 2013.

Bez jaja

83,3% S jajima

16,7% Ograničeni podaci (elektronski podaci o prodaji trgovačkih lanaca s kojima Nielsen surađuje

Srpanj - Kolovoz 2013.

27

Tjestenina - na polici BARILLA

B

arilla je svojom kvalitetom i tradicijom proizvodnje postala sinonim za kategoriju tjestenine. Iz tvrtke ističu kako se uspjeh Barilla tjestenine, kao vodećeg brenda u Italiji i svijetu, temelji na kvaliteti koja se crpi iz dragocjenih svojstava pšenice durum te spajanju talijanske kulinarske tradicije s najsuvremenijim i inovativnim tehnologijama pripreme hrane. Pritom naglašavaju kako je Barilla, prema podacima AC Nielsena, vodeća tjestenina i u Hrvatskoj s oko 20% vrijednosnog udjela, dok je indeks vagane distribucije gotovo 100%. Najprodavanije varijante su Spaghetti, Spaghettini, Penne Rigate, Fusilli, Tagliatelle i Lasagne.

BIANCONI

S

emolina od tvrde (durum) pšenice i voda. To su dva jednostavna sastojka koja je Bianconi pretvorio u različite oblike. Danas Bianconi nudi više od 100 vrsta tjestenine: klasičnu, specijalnu, talijansku regionalnu, organsku, tjesteninu s okusima, tjesteninu iz cijelog zrna pšenice, rezance s jajima i najnoviju tjesteninu sa sojinim klicama, što predstavlja zdravu funkcionalnu hranu koja je nagrađena na sajmu Sial u Parizu 2010. godine među Trendovima i Inovativnim proizvodima.

“Brend je na hrvatsko tržište lansiran u drugoj polovici prošle godine te je zasad dostupan u prodajnim centrima Mercator i Getro, no uskoro se planira i plasman kroz ostale trgovačke lance”, ističu iz zastupnika, tvrtke E.S.T.U.

BIOAMBRA, SCHAER

T

vrtka Pretti zastupnik je Bioambra i Schaer tjestenina za hrvatsko tržište.

Bioambra je zdrava ekološka tjestenina koja se proizvodi od zrna kamuta i durum pšenice iz ekološkog uzgoja. Zbog visoke energetske vrijednosti te većeg udjela bjelančevina, vitamina i minerala, pogodna je za uravnoteženu prehranu svih osoba, a najprodavaniji oblici su špageti, fussili, penne i ditali, svi dostupni u pakiranju od 500 g. Brend Schaer obuhvaća tjestenine bez glutena, namijenjene osobama oboljelim od celijakije, osjetljivima ili intolerantnima na gluten. Dolazi u tradicionalnim oblicima poput špageta, fusilla, penna, rigata, anellinija i dr.

28

Srpanj - Kolovoz 2013.

BIOVEGA

U

robnim markama ekoproizvoda Ekozona i Or(g)anica Biovega nudi četiri vrste tjestenine iz ekološkog uzgoja, spravljene od durum pšenice - špagete, makaroni, spirali i penne.

Tjestenine Ekozona i Or(g)anica ne sadrže jaja, sintetske aditive i konzervanse te su proizvedene na tradicionalan način, a najtraženija verzija je izrađena od cjelovitog brašna – tzv. integralna tjestenina.

Ekozona tjestenine može se pronaći u ekskluzivnoj ponudi Konzuma i bio&bio trgovina, a Or(g)anica tjestenine u trgovačkim lancima Mercator, Billa, Plodine kao i specijaliziranim trgovinama.

CLARUM

C

larum d.o.o. iz Nove Gradiške tvrtka je koja se prvotno profilirala kao proizvođač suhe tjestenine, a zatim listova za pite i savijače, dok od 2007. godine tržištu nudi gotove brzo zamrznute proizvode s raznim punilima. U svom asortimanu posjeduje 15 vrsta tjestenina, od kojih je dio namijenjen za predjela, gotova jela, a dio za deserte i lagane salate. Potrošačka pakiranja Clarum tjestenine su od 400 g te su dostupna na policama Konzuma, Mercatora, Bille, Kauflanda, Ultra grupe i članicama grupacije NTL. “O kvaliteti naše tjestenine svjedoči osvojena zlatna medalja za kvalitetu na Festivalu proizvođača hrvatskih tjestenina u Vodicama 2010. godine”, pohvalili su se iz Claruma.

www.jatrgovac.hr

DELVERDE

DIVELLA

D

elVerde tjestenina se proizvodi po tradicionalnoj recepturi, s čistom izvorskom vodom i pomno odabranom durum pšenicom. Asortiman obuhvaća duge (Spaghetti, Linguine) i kratke formate (Fusilli, Penne zita rigate) u pakiranjima od 500 g, zatim gnijezda (Fettuccine 250 g, Tagliatelle 250 g, Tagliatelle sa špinatom 250 g), gnijezda s jajima (Fettuccine 250 g, Tagliatelle 250 g) te velike formate (Conchiglioni 500 g, Lumaconi 500 g).

DelVerde tjesteninu može se kupiti u trgovačkim lancima Konzum, Mercator, Plodine, Metro, Spar i Billa.

marodI OGLAS-208x148.pdf

1

7/16/13

D

ivella je jedan od najpoznatijih talijanskih proizvođača tjestenine čiji je generalni zastupnik za hrvatsko tržište tvrtka Stridon promet. Za proizvodnju svoje tjestenine Divella je izabrala durum pšenicu najfinije kvalitete, a na našem tržištu pojavljuje se u pakiranjima od 500 g. “Kao što se ulaže u tehnologiju i prodaju kvalitetnih proizvoda s istom pozornošću Divella gleda na tržište i potrošače nudeći tržištu tjesteninu visoke kvalitete u raznim oblicima i bojama za sve dobne skupine i po prihvatljivim cijenama”, ističu iz Stridon prometa.

10:16 AM

JAMIE OLIVER

U

ponudi tjestenine brenda Jamie Oliver nalaze se Penne Rigate 500 g, Fusilli 500 g i Spaghetti 500 g. Svi proizvodi napravljeni su od visoko kvalitetne durum pšenice i izrađuju se na tradicionalan “bronze die” način, gdje površina tjestenine ostaje grublja te se duže suši na prirodan način.

Zastupnik Jamie Oliver proizvoda je tvrtka Vitana Plus iz koje navode kako se promotivne aktivnosti zasad odnose na specijalne promotivne stalke koji se u Plodinama i Konzumu nalaze do kraja kolovoza te dodaju kako u ovom trenutku nemaju namjeru širiti ponudu iz palete tjestenina.

Tjestenina - na polici KOLEDA

K

oleda iz Velike Gorice proizvođač je kvalitetne durum tjestenine s dodatkom svježe pasteriziranih jaja. Riječ je o premium tjestenini koju odlikuje visoki postotak bjelančevina, a durum brašno je zaslužno što ova tjestenina posjeduje visoku kvalitetu, elastičnost, čvrstoću i niži glikemijski indeks.

Koleda tjestenine u maloprodaji su dostupne u pakiranju od 400 g, a najpopularnije vrste su jušni i široki rezanci s mrkvom i bez mrkve.

Novost u ponudi su četiri oblika kratke tjestenine s dodatkom jaja. Iz Kolede ističu kako svoje proizvode plasiraju u Konzum, Kaufland, Plodine, Spar, Dionu, Metro i Tommy.

PASTA ZARA

P

asta Zara SpA je vodeći talijanski izvoznik tjestenine i drugi najveći proizvođač tjestenine u toj zemlji. Trgovački lanac Konzum već je dugi niz godina ekskluzivni uvoznik proizvoda Pasta Zare koja je u njihovim prodavaonicama prisutna s 40-tak proizvoda. Najpopularnije vrste su spaghetti, spirale, penne rigate, chifferi rigati i druge. S tvrtkom Pasta Zara Konzum surađuje i u izradi trgovačke marke tjestenine K plus već dugi niz godina te kontinuirano radi na razvoju novih proizvoda kako bi potrošaču ponudili najbolju vrijednost. “Trenutno je u tijeku proces redizajna pakiranja tjestenine K plus te ćemo uskoro kupcima ponuditi ovu liniju u još kvalitetnijem pakiranju s novim dizajnom”, poručuju iz Konzuma.

MARODI

P

roizvodni program Marodi tjestenine prilagođen je gastronomskim posebnostima hrvatskih regija, a iz tvrtke navode kako su kroz fokus na razvoj vlastitog brenda i ulaganjem u proizvodne kapacitete zauzeli poziciju vodećeg proizvođača tjestenine s jajima u Hrvatskoj. Proizvodi su bez aditiva, boje i konzervansa, izrađeni isključivo od najkvalitetnije krupice iz tvrde (durum) pšenice te svježih jaja. Uz najprodavanije Uske rezance za juhu, Široke i Valovite rezance, ribanu kašicu ili male krpice za juhu, šurlice ili fuže sa svježim jajima, u ponudi je i Marodi tjestenina bez jaja u najprodavanijim oblicima poput svrdla, makarona, malih, srednjih i velikih pužića ili velikih krpica.

MLINOTEST

Ž

itoproizvod d.d. iz Karlovca član je koncerna Mlinotest, najvećeg proizvođača tjestenine u Sloveniji. Na hrvatskom tržištu Žitoproizvod distribuira Mlinotest Vita tjesteninu od mješavine krupica tvrdih pšenica durum s dodatkom jaja ili bez jaja koji su dostupni u pakiranjima od 500 g i 250 g. Tjestenina s jajima je skladnoga okusa, odgovarajuće prehrambene vrijednosti i potpunog aminokiselinskog sastava.

Kod potrošača je posebno popularna Vita tjestenina od jaja uz dodatak mrkve koja je bogata mineralima, prirodnim zaštitnim tvarima i vitaminima.

Dostupna je u obliku rinčica, školjkica i fidellina 61 u pakiranju od 250 g, dok je ribana kaša u pakiranju od 500 g.

30

Srpanj - Kolovoz 2013.

PODRAVKA

A

sortiman Podravka tjestenina sastoji se od pet najprodavanijih oblika tjestenine. Podravka Spaghetti, Fusilli, Farfalle, Chifferi i Penne pakirani su u samostojeće vrećice neto težine 500 g. Sve ove proizvode odlikuje vrhunska kvaliteta dobivena iz visokovrijedne pšenične durum krupice, bogate proteinima i s vrlo niskim postotnim udjelom glutena.

Potrošačima su dostupni na gotovo svim prodajnim mjestima diljem Hrvatske. Jedan od najprodavanijih oblika Podravka tjestenine Spaghetti 500 g bit će dio marketinško-prodajne aktivnosti “Ručak na vidiku” tijekom nadolazećih ljetnih mjeseci, gdje će svakom potrošaču nuditi jedinstveno kulinarsko rješenje uz ostale komplementarne proizvode iz asortimana Podravkinih proizvoda.

www.jatrgovac.hr

PONTE

P

onte tjestenina je dostupna u maloprodajnim pakiranjima od 500 g i to kao duga tjestenina (špageti, špagetini, linguini), kratka tjestenina (fusilli, penne i dr.), i tjestenina za juhu (sitni rezanci, zvjezdice i dr.). Uvoznik i distributer ove talijanske robne marke je tvrtka Ivox d.o.o. iz koje ističu kako najbolju suradnju na segmentu tjestenine ostvaruju s trgovačkim lancima Billa, Mercator, Plodine, Metro, Spar i Diona. Ponte tjestenina se priprema tzv. double cooking metodom prema vremenu koje je navedeno na svakom pojedinom pakiranju.

RAGUSA

Č

akovečki proizvođač Ragusa u svojoj ponudi ima dvije osnovne vrste tjestenine: Paradiso je robna marka tjestenine s jajima, a pod brendom Fioli nudi se tjestenina bez jaja. Kako navode iz tvrtke, proizvodi su dostupni u više od 50 različitih oblika, pri čemu je najveći broj varijanti pakiran u vrećice od 400 g, a manji dio asortimana je dostupan u kutijama, također od 400 g. Najprodavaniji oblici su špagete i pužići. Ragusa tjestenina se može kupiti u gotovo svim velikim maloprodajnim lancima u Hrvatskoj te u brojnim manjim trgovinama. “U procesu smo promjene ambalaže jajčane tjestenine pa će se u narednom periodu na policama naći naša stara tjestenina u novom ruhu i već poznatoj kvaliteti”, kažu u Ragusi.

RIJEČKA TJESTENINA

R

iječka tjestenina plod je stoljetne tradicije i moderne tehnologije. Proizvodi se isključivo od durum krupice te ne sadrži kolesterol, a posebna se briga vodi o sušenju na nižim temperaturama što ovoj tjestenini osigurava veće nutritivne vrijednosti.

Durum tjestenina se smatra poželjnom namirnicom i u prehrani vegetarijanaca. Riječka tjestenina nalazi se na tržištu u pakiranjima od 250 g, 500 g i 1000 g. Najpopularnije vrste su: durum vijak, durum penete, jajna tjestenina fidelini, dok u Dalmaciji vodeću poziciji zauzimaju špageti i šubioti. Riječka tjestenina se može kupiti u prodajnim centrima Konzum, Plodine, Metro, Mercator, Getro, Billa, Tommy, Brodokomerc, Gavranović, NTL, Ultra, Mali Palit i Ingro.

Po uzoru na talijanske manufakture u Genovi i Napulju, početkom 19. stoljeća postavljena su prva postrojenja za proizvodnju tjestenine u Rijeci. Višestoljetna tradicija učinila je Riječku tjesteninu prepoznatljivom i traženom!

Pripremljena od krupice tvrde - durum pšenice, Riječka tjestenina prehrambeno je vrijednija od obične tjestenine i zbog toga pogodna za sve one koji su svjesni važnosti uravnotežene prehrane.

Dobar tek uz Riječku tjesteninu!

PIK Rijeka

www.jatrgovac.hr

potraži nas- na Srpanj Kolovoz 2013.

31

Intervju

POGLED IZ

DRUGAČIJEG UGLA

Svjetska stručnjakinja za brendiranje, Julie Cottineau, koja je radila za kompanije poput Virgin USA, Interbrand, Grey Worldwide, sada poduzetnica i pokretačica vlastite kompanije BrandTwist, prenosi svoja iskustva koja su bitna za uspjeh brenda

O

sebujna Amerikanka poput velikih marketinških kompanija za koje je radila govori o stvaranju, evoluciji te važnosti ulaganja u brendove kao uvod u Brand School Master Class konferenciju koja će u listopadu ove godine po prvi puta organizirati u Hrvatskoj.

Nakon 20 godina bogate karijere i rada za nekoliko različitih kompanija i korporacija odlučili ste postati poduzetnicom i osnovati vlastitu tvrtku. Zašto ste se odlučili na taj korak te kao stručnjak za područje brendinga na koji način sada brendirate sebe, vašu kompaniju i usluge?

Rad za globalne kompanije poput Gray-a, Interbrand-a i Virgin-a bio je privilegij i predivno iskustvo. Uživala sam pristup velikim brendovima i stekla mogućnost rada u različitim državama. Zadnjih pet godina radeći za Virgin i surađujući s Richardom Bransonom i nizom drugih zanimljivih i talentiranih poduzetnika, u meni se probudila želja da i sama postanem poduzetnicom. Slijedom toga prije dvije sam godine osnovala BrandTwist, vlastitu kompaniju za konzalting brendovima te Brand School, internet školu za poduzetnike.

Kompaniju sam nazvala BrandTwist jer vjerujem u moć kreativnog razmišljanja – pogled na bivše izazove iz drugačijih kutova kao odlično oruđe za stjecanje novih i primjenjivih rješenja za rad s brendovima. S mojim klijentima i studentima nastojim pronaći “twist“, znači zaokret na svakom projektu koji radim. To često uklju-

32

Srpanj - Kolovoz 2013.

čuje sagledavanje poznatih brendova poput Virgin-a, Apple-a i primjerice McDonald’s-a, što bi oni napravili da posluju u kategoriji mojih klijenata.

Radili ste iz obje perspektive – one klijenta i agencije. Koje su osnovne razlike u gledištima ove dvije uloge po pitanju upravljanja brendovima?

Iz perspektive rada u agenciji meni se osobno sviđala kreativna sloboda koju sam imala na raspolaganju te mogućnost rada na više različitih kategorija proizvoda i usluga. To je u ulozi klijenta rijetkost jer zamislite da radite kao voditelj marketinga kompanije koja pruža financijske usluge. Možete raditi na puno

“Najznačajnija komponenta brenda je nevidljiva, a to je obećanje koje se daje ciljnoj skupini” različitih proizvoda i usluga, no uvijek ćete biti ograničeni na tu jednu kategoriju i norme sektora u kojem djelujete.

Prednost pak na strani klijenta svakako je stručnost u svom području djelovanja za one koji se uistinu žele posvetiti svom poslu i investirati u znanje.

Koji su temelji dobrog brendiranja?

Najznačajnija komponenta brenda je nevidljiva – barem na prvu, a to je obećanje koje se daje ciljnoj skupini.

Obećanje da ćete isporučiti određen i predvidiv rezultat i to svaki put. Veliki brendovi ne obećavaju samo pomoć u postizanju ciljeva već pružaju osjećaj da se uz njih može postići više. To je bitna razlika. Na primjer, Nike nikad

ne obećaje svojim kupcima da će brže trčati ili imati općenito bolje performanse s njihovom opremom. Poruka je ostvariti svoj maksimum. Druga značajna komponenta je ciljana skupina i jasna definicija njezinih potreba.

Mnogi brendovi na tržište konstantno plasiraju određene inovacije jer su to u mogućnosti. Proizvode čine kompaktnijima, bržima i sl., pritom si ne postavljajući pitanje ispunjava li ta promjena uistinu određenu potrebu?

Po mom mišljenju najjači brendovi fokusirani su na korisnost i točno znaju tko je njihova ciljana skupina i kako zadovoljiti njezine funkcionalne i emocionalne potrebe. Zadnja komponenta uspješnog brenda je da se ne boji neuspjeha. Da preuzima određene rizike i gleda na neuspjeh kao nešto poučno.

Koliko je za brend bitan odabir imena i logotipa ili je to nešto što se može graditi i modificirati u hodu?

Moje je uvjerenje da je brend puno više od imena, znaka ili internet stranice. Radi se o diferenciranom obećanju koje tijekom vremena gradi odnos s korisnikom te, ako je brižno održavan, isporučuje opipljivu vrijednost. To je razlog, primjerice, zašto u Starbacks-u za kavu plaćamo 5 dolara, spram kave iz lokalnog kafića koja košta 2 dolara.

Starbucks isporučuje mnogo više od potrebe za kofeinom. Radi se o iskustvu-mjestu gdje se napajamo energijom kako fizički, tako i emocionalno, i to je razlog zašto u tom slučaju plaćamo premium cijenu. Time rečeno, ime i logotip važni su kao nešto po čemu će potrošači prepoznati ili pitati za određeni brend. Uvjerenja sam da se razliwww.jatrgovac.hr

pametni telefoni danas igraju presudnu ulogu u marketinškoj komunikaciji čitim imenima može uspjeti dok god se za njih ne vežu negativne konotacije te da vizualni identitet može evoluirati s vremenom prateći najnovije trendove u dizajnu. U konačnici je važno da sve vizualne komponente od imena, logotipa, slogana i sl. kvalitetno funkcioniraju zajedno. Niti jedan od spomenutih elemenata ne smije nositi cjelokupan teret komunikacije.

Na koji je način upravljanje brendovima evoluiralo u zadnjih 10 ili 20 godina?

Pojava društvenih mreža definitivno

Julie Cottineau BrandTwist

je imala najveći utjecaj na upravljanje brendovima. Veliki brendovi oduvijek su uživali dvosmjernu komunikaciju sa svojom ciljnom skupinom i uvijek su imali svoje ambasadore koji bi ih preporučivali svojim prijateljima usmenom predajom. Pojavom alata poput Facebook-a i Twitter-a, za potrošača nikad nije bilo lakše da se približe brendu i javno iznesu svoje mišljenje o njemu bilo svojim prijateljima ili www.jatrgovac.hr

pak širem auditoriju - potpunim neznancima. U moje vrijeme studiranja, kasnih osamdesetih, učili su nas o 4 P: product-proizvod, price-cijena, promotion-promocija i place-distribucija.

Danas svakako možemo dodati i peto P, a to je participation-sudjelovanje.

Koliko je zapravo tehnologija utjecala na prezentaciju i komunikaciju brenda?

Pametni telefoni su ti koji su najviše promijenili stvari, i mišljenja sam da još nismo ni blizu toga da možemo uvidjeti njihov puni potencijal i utjecaj.

Hodamo okolo s mini računalima u džepu i kao potrošači u trenu možemo pronaći sve informacije o najboljim cijenama, popustima, lokacijama trgovina i to gdje god se nalazili.

Pomoću ugrađenog fotoaparata možemo zabilježiti i instantno podijeliti svoje iskustvo sa svima. Sve to vodi novom konceptu koji zovem “Vizualna predaja“ u kojem brendovi puno više polažu na ambalažu, odnosno cjelokupni vizualni dojam jer potrošači danas o brendovima sve više komuniciraju u slikama.

U sektoru robe široke potrošnje trgovačke marke uzimaju sve veći primat u odnosu na poznate brendove.

Bliži li se kraj utjecaja velikih brendova?

Ne vjerujem da će veliki brendovi odumrijeti poput dinosaura, ne još. Na mnoge od njih potrošači još uvijek gledaju s čežnjom. Volimo da nas se povezuje ili viđa s njima. Tako se osjećamo važnima. Uz to, mislim da određene trgovačke marke rade odličnu strategiju brendinga. Značajno investiraju u ambalažu i daju jasna obećanja koja ispunjavaju. U mojoj trgovini u susjed-

stvu često primjećujem njihovu robnu marku organske hrane koja se nigdje ne oglašava, no njezino pakiranje ne može ostati neopaženo. Privlačnog dizajna i jasne poruke, koja ne govori samo o proizvodu već i o stilu življenja.

U kojoj mjeri oglašavanje igra ulogu po pitanju stvaranja svijesti o brendu?

Oglašavanje je iznimno bitno te i dalje predstavlja najbolji i najefikasniji način dosega velikog broja ljudi. Za nove ili postojeće proizvode koji pokušavaju doprijeti do nove publike stvaranje svijesti o brendu je itekako bitno. Međutim, to da vas potrošači prepoznaju samo je prvi korak u nizu. Za uspjeh je potrebno da im je stalo do toga što im imate za poručiti, da reagiraju na tu informaciju, da se uključe, ne samo da je budu svjesni.

“Pojava društvenih mreža definitivno je imala najveći utjecaj na upravljanje brendovima” Za kraj recite nam tko je po vama veći brend: Virgin ili Richard Branson i možete li nam reći nešto više o Virgin/Branson fenomenu?

To je vrlo dobro pitanje na koje sam često nailazila dok sam radila kao potpredsjednica Virgin-ovog odjela za brendiranje. Očigledno, obzirom da je pokretač i stvaratelj brenda Virgin, Richard Branson je od enormne važnosti za njegovo poslovanje. Također, i sam je osobno postao iznimno snažnim brendom. Asociramo ga s poduzetništvom i odvažnošću bez obzira radilo se o njegovim poslovnim uspjesima ili privatnim avanturama poput pokušaja da balonom preleti Atlantik ili pak poput njegovog zadnjeg pokušaja da se vine u galaksiju i time pokrene novi val svemirskog turizma. No, iako je Richard vrlo bitan za Virgin, vjerujem da će ga on ipak nadživjeti te da je bitniji od njega samoga. Radi se o brendu koji je izgrađen na Richardovu uvjerenju kako potrošači zaslužuju bolje iskustvo naročito u tradicionalnim industrijama poput zrakoplovstva ili banaka. Svatko tko prihvati tu filozofiju bit će lučonoša te ideje. Osobno jako cijenim Steva Jobs-a i Apple, no kao što vidimo bez obzira na to što njega više nema Apple će i dalje nastaviti kreirati velike stvari.

Srpanj - Kolovoz 2013.

33

Izgradnja identiteta brenda

OŽIVLJAVANJE

uz pomoć a

Jednako kao što osobnošću svakog pojedinca prevladava jedan glavni arhetip, tako je i s osobnosti brenda. Odabir odgovarajućeg arhetipa s kojim bi se brend mogao diferencirati od konkurencije ovisi o detaljnoj analizi imidža i pozicije svih igrača na tržištu, a i duše same kategorije

V

jerujem da ste već više puta razmišljali kako uistinu vaš brend povezati s potrošačem. Dok proizvodi oko nas postaju sve više nalik jedan drugomu, brendovi su ti

uglavnom slijedeći ništa drugo nego vlastitu “šesto-osjetilnu” procjenu, onaj osjećaj “iz želuca” koji nas intuitivno i često ispravno usmjerava. Međutim, želimo li tom nedefiniranom “osjetu” prepustiti Prava poruka izložena ciljnoj baš sve velike odluke u skupini stvara naviku, interes kompanijama?

Druge komi vjeru u brend panije, pak, zapošljavaju koji se još mogu diferencicijelu bateriju ljudi koja se rati, koji učenjem “jezika na puno “znanstveniji” način arhetipa” mogu naučiti kako hvata problema. zakoraknuti u one nesvjesne i emocionalne razine koje PROCES UVJERAVANJA utječu na percepciju i prefeDakle, besmisleno je rencije potrošača. Sjećate li tvrditi da postoji se možda kako izgleda “prosamo jedan naces uvjeravanja” u kompačin na koji nijama, proces kojeg možda kompai sami u nekom njegovom nije segmentu i dan danas prolazite? Kompanije uglavnom tom procesu pristupaju na različite načine i s različitim filozofijama. U nekim kompanijama je doslovno ostavljeno pokojem pojedincu da se time “bavi”,

34

Srpanj - Kolovoz 2013.

pokušavaju izgraditi svoj ili imidž svojih brendova. Ono što je jasno, jest da postoje neka bazična, opća načela koja većina kompanija slijedi. Ti zajednički elementi formiraju proces - “proces uvjeravanja” – gdje središnji princip nije ništa drugo do činjenica da prava poruka, izložena pravoj ciljnoj skupini, stvara navi-

www.jatrgovac.hr

brend je mnogo više od pukog imena proizvoda

E DUŠE BRENDA

arhetipova ku, interes i vjeru u proizvod / brend. Do uspjeha dolazi u nekim slučajevima nešto brže, u nekim drugim nešto sporije, kreirajući različite razine lo-

www.jatrgovac.hr

jalnosti potrošača. Krajnji je cilj konstantno pokretati ciljnu skupinu prema što većoj razini privrženosti brendu.

Jednostavno razumijevanje “procesa uvjeravanja” ne znači nužno da ćemo u samom procesu biti bolji i uspješniji.

• Nekoliko je ključnih razloga zbog kojih “proces uvjeravanja” često ne uspijeva. Potrebno ih je imati na umu i razumjeti – oni predstavljaju ključne komunikacijske probleme na koje se oglašivači trebaju usmjeriti žele li biti uspješni.

Nedostatak u razumijevanju po-

trošača: Vrlo često osnovno “targetiranje” (pokušaji da opišemo i približimo se našoj ciljnoj skupini), ne dopire dovoljno duboko kako bi pružilo istinski uvid u potrošača za kojeg kompanija očekuje da kupuje njezine proizvode.

dio njega, a to se može javiti ukoliko je poruka relevantna za potrošača, na emotivnoj i racionalnoj razini. Na žalost, mnoge “slike” brendova ne uspijevaju se spojiti sa psihom ciljnog potrošača.

• Kreativnost je ono što nedostaje u mnogim poMnoge “slike” brendova rukama: Porune uspijevaju se spojiti sa ke moraju biti artikulirane psihom ciljnog potrošača na način da se istovremeno Ukoliko su pretpostavke o ističu i dopiru do potrociljnoj skupini nedovoljne šača. Sve ovisi o kvaliteti ili naprosto pogrešne u same poruke i njezinoj pristartu – ostatak procesa mijećenosti. Sva nastojanja nema puno smisla. “Poruoglašivača bit će uzaludna ka” neće nagovoriti ciljanog ukoliko se ne pokaže da potrošača. imaju onaj pravi glas koji • Poruke često nisu dovoljdopire do potrošačeva uha. no relevantne potrošaču: • Teško je stvaranje učinProces uvjeravanja uvijek kovite izloženosti: Naposse sastoji od dvije strane ljetku, efektivnu izloženost - kombinacija je i oglaporukama nije jednostavno šivača i potrošača. pogoditi: neki brendovi Uspješan proces jednostavno ne nalaze douvjeravanja povoljnu razinu izloženosti, čiva na interdrugi pak nabijaju svoje naliziranju poruke na nos potrošaču poruke, na svakom koraku, što poruka često stvara kontra-efekt, posjednostavno se “izliže”, a na taje kraju doseže toliku iznerviranost potrošača što može rezultirati samo negativnim brand equity-jem.

Za mnoge kompanije ovaj proces uvjeravanja sve više i sve češće ne uspijeva doseći cilj.

Zasigurno Srpanj - Kolovoz 2013.

35

Izgradnja identiteta brenda je imao određeni uspjeh u prošlosti, kada mediji i brendovi nisu bili toliko konkurentni koliko su danas.

Danas – danas je neophodno dublje razumijevanje.

luga S DUŠOM, karakterom, osobnošću, ambicijama, ciljevima, uvjerenjima i vrijednostima. One dopunjavaju deficit našeg “ja”, zato biramo brendove koji reflektiraju to što jesmo ili što bismo željeli ZNAČENJE BRENDA biti. Odgovor na pitanje TKO Nedavno me šestogodišnji je naš brend morao bi biti sin pitao: “Mama, što znači jasan, ali proces kako ostvabrend?” Moj “stručni” odgoriti vrhunski brend, kako vor glasio je: “Brend je ime smo naznačili, još je uvijek nekog proizvoda kako bi ogroman izazov. potrošači mogli razlikovati Vrhunski brendovi se od različite vrste proizvoda.” prosječnih razlikuju po tome Naglašavam, moj “stručni” što svako njihovo pojavljivaodgovor, u tom trenutku nje predstavlja jedan dio vesasvim dovoljan za šestolike priče o brendu. A priče godišnjaka, bio je u svakom nas od prapovijesti privlače. smislu pogrešan. Brend nije Volimo ih slušati i zamišime proizvoda niti značenja ljati da smo dio njih. Kako koja se uz njega vežu. Brend ispričati nezaboravnu priču je puno, puno više od toga. brenda? Prije nego počnemo Naše razumijevanje značenja s kreativnim radom moramo brenda prošlo je kroz relativznati kakav lik želimo da naš no dugu evolucijsku putanju. brend odigra u životnoj priči Počinjali smo s traženjem potrošača. Dušu brenda ili, odgovora na pitanje ŠTO je stručno rečeno, njegov idenbrend i već tu smo pravili titet moramo znati definirati grešku. Danas svi znamo sami da bismo mogli konda brend nikako nije neživa zistentno i jasno prenositi materija. Volimo ih, mrzimo, poruku brenda na potrošača, zamjeramo im pogreške, u na svakoj točki iskustva s brendom.

Definiranje Brend ima dušu, karakter, identiteta veliosobnost, ambicije, ciljeve, kim brendovima nije toliko uvjerenje i vrijednost stran proces.

Do zaključka njima tražimo utjehu, najboda moraju definirati ili relji su nam prijatelji, ponekad definirati identitet brenda smo im potpuno predani i došli su najčešće prilikom vjerni. Imamo li tako bogat suočavanja s neželjenim odnos do bilo koje nežive imidžem na strani potrošamaterije? Jasno je da bi puno ča. Željeli su, na primjer, da točnije bilo da prvo pitanje brend simbolizira nedužnost, glasi - TKO je, a ne ŠTO je a potrošači su ga vidjeli kao brend? Odgovor je jednostasnobovskog i hladnog. Željeli van. Brend je proizvod ili ussu poručiti stabilnost, a pos-

tigli monotoniju i prosječnost. Namjeravali su izraziti snagu, a postigli agresivnost.

Identitet brenda koji je bio definiran različitim atributima potom su prikazivali na sve moguće načine (prizme, “onion”, drvo, kotač...). A na kraju? Na kraju se često

dešavalo da se srce i duša brenda, njegova središnja poruka, IZGUBILA. Da je duša brenda najčešće odražavala sve ono prethodno “napisano” u prizmi ili nekoj drugoj pojavnosti. Zarobio nas je sam proces a suština se izgubila u njemu.

ARHETIPSKI MODEL Taj je proces bilo potrebno strukturirati malo drugačije – od specifičnog ka općenitom. A kako kreirati lik velike priče o našem brendu da bismo ostali jasni i dosljedni? Valicon je inspiraciju potražio u arhetipovima koji sada predstavljaju dušu našeg procesa definiranja identiteta brenda, a nazivamo ju Brand.ICON. Zašto baš arhetipovi? Arhetipovi

su univerzalni. Intuitivno ih razumijemo i doživljavamo.

Holistički su. Ne poznaju kulturološke, vremenske, dobne niti bilo koje druge razlike. Arhetipovi izviru iz antičke Grčke i značenje te riječi najbolje ih definira.

Korijen riječi archein znači

originalno ili staro, a typos uzorak, model ili tip. Znači radi se o originalnom ili izvornom uzorku. Carl Gustav Jung, utemeljitelj analitičke psihologije je na arhetipovima osnovao svoju teoriju.

Zasnovao je ideju o dvije strukture koje se oblikuju u osobnom razvoju, a to su podsvijest i svijest. Podsvijest je djelomično već kreirana u kolektivnoj podsvijesti koju tvore arhetipovi.

Vjerovao je da ti mitološki

12 osnovnih arhetipova

Kreator 36

Srpanj - Kolovoz 2013.

Nevin

Mudrac

Istraživač

Buntovnik

Čarobnjak www.jatrgovac.hr

Nije pitanje ŠTO već karakteri predstavljaju osnovne motive i u nama bude jaka osjećanja. Mada u fazi definiranja identiteta brenda na Valiconu upotrebljavamo 60 varijanti svih arhetipova, osnova polazi od 12 osnovnih o kojima je pisao i Jung.

Tih 12 arhetipova povezuje se i proizlazi iz 12 osnovnih motiva. I jednako tako kako osobnošću svakog pojedinca prevladava jedan glavni arhetip, tako je i s osobnošću našeg brenda.

Odabir odgovarajućeg arhetipa s kojim bi se brend mogao diferencirati od konkuren-

cije ovisi o detaljnoj analizi imidža i pozicije svih igrača na tržištu, a i duše same kategorije.

Dakle, zašto baš arhetipovi?

Kada kažemo heroj, ljubavnik ili buntovnik, svi mi znamo nabrojati bar nekoliko osobina koje proizlaze iz tih arhetipova. Za njih

Heroj www.jatrgovac.hr

znamo i jasno reći kako bi se ponašali u specifičnoj situaciji. I što je zapravo najvažnije, oni ne poznaju niti razlike u funkciji. Svaki referent na šalteru ili prodavačica u trgovini, a i svaki menadžer u kompaniji, mogu bez suvišnih riječi zamisliti brend kao Muzu i nabrojati barem nekoliko prijedloga, kako bi ga i potrošači mogli prepoznati kao takvog. I filmska industrija uspješno priča priče i time nam pomaže oblikovati kolektivnu podsvijest. Christophera Reevea iz slavnog prvog Supermana olako povezujemo s Herojem, Leonardo Di Caprio u Titaniku predstavlja Ljubavnika (sviđalo se to nama ili ne), Forrest Gump je Nevinašce, Mel Gibson u Mad Maxu jasno se povezuje s

Buntovnikom... Tako jasni i predvidljivi su. I to je glavna dobit i suština procesa Brand.ICON-a.

OSTVARENJE IDENTITETA Nakon detaljne arheologije brenda i njegove konkurencije te definiranja trenutne pozicije pojedinačnih igrača

Ljubavnik

Lakrdijaš

TKO je brend?

na tržištu, u nizu internih radionica odabire se arhetip koji bi nas mogao i trebao diferencirati od konkurencije. Nakon definirane suštine,

Naš proces se potom nastavlja. Slijedi pisanje koncepta brenda i plan implementacije na svim točkama iskustva.

Rezultat našeg procesa jest brend sa snažnom pričom s Odabirom odgovarajućeg kojom se poarhetipa brend se diferencira trošači mogu i žele identifiod konkurencije cirati i točno opisane aktivprelazimo na operacionalinosti koje će klijent sprovesti zaciju identiteta brenda. Tu na pojedinačnoj točki na još uvijek najviše cijenimo kojoj potrošač doživljava međunarodnog stručnjaka brend. Tako bi i moj odgovor za brendove Kapferer-a koji na pitanje sina trebao biti: nam daje osnovu za rad.

“Brend je zapravo lik u bajci Kapferer je predložio mosakriven u toj maloj kutijici s del prizme za definiranje bombonima.” Taj odgovor bi identiteta brenda. Prizma se sigurno zvučao nestručno, ali sastoji od šest dimenzija. Tri bi u slučaju velikih brendova dimenzije se odnose na dio bio puno bliže istini. koji je vidljiv potrošačima, a Lejla Poturović to su fizička obilježja brenda, Senior Expert VALICON odnos koji uspostavlja s poMirna Horvat trošačem te refleksija ciljne Research Director VALICON grupe. Nevidljiv dio, utkan u sam duh brenda, predstavljaju osobnost brenda, kultura i samo-percepcija. Kapferer navodi kako sve dimenzije brenda ožive u smislenu cjelinu tek onda i ako brend • Promjene vezane uz komunicira s potrošačem. želje, potrebe i očekivanja Ali nije dovoljno samo interpotrošača kao posljedica no “popuniti” tih šest dimendogađanja na tržištu ili zija. I suština mora biti jasna, aktivnosti konkurencije koncizna, privlačna i prije • Novi brend svega - mora reflektirati želje • Konsolidacija ili ukidanje i potrebe potrošača, o čemu brendova smo pričali na početku.

• Kreiranje novih ekstenzija Mora biti usklađena sa zako• Pomlađivanje brenda nitostima kategorije. Kada je • Nejasna, neprivlačna, prizma kreirana, ona ne smineizražajna ili čak shizoidna je ograničavati kao zatvor, slika unutar kompanije već nuditi sigurno utočište • Nejasna, neprivlačna, za naš brend. Bez obzira na neizražajna ili čak shizoidna okolnosti, suština brenda slika među potrošačima mora ostati netaknuta.

Kada je trenutak za novu priču?

Običan

Skrbnik

Vladar Srpanj - Kolovoz 2013.

37

Primijetili smo...

Već u prvih nekoliko tjedana inovativna kampanja Coca-Cole s osobnim imenima i nadimcima umjesto natpisa brenda naišla je na veliko zanimanje javnosti

P

rojekt “Podijeli Coca-Colu“ u Hrvatskoj je započeo 29. travnja kao jedna od najvećih i najuspješnijih Coca-Colinih promocija u proteklih deset godina. Izvorno je nastao u Australiji prije dvije godine, a Europa je drugo svjetsko tržište na kojemu se provodi i to u čak 23 države članice punioničarske skupine Coca-Cola Hellenic. Iako su promocijske aktivnosti mjesnoga karaktera, koncept projekta istovjetan je u svim državama pa tako taj svjetski projekt spaja 23 kulture u jednu jedins-

ca-Cole pa se tako na bočicama od 0,5 L Coca-Cole i Coca-Cole Zero može pronaći 150 omiljenih imena i nadimaka od čega 75 najčešćih hrvatskih muških i ženskih imena do kojih se došlo s pomoću statističkih podataka za Republiku Hrvatsku te višegodišnjih javnih registara i podataka iz lokalne zajednice. Brojne zabavne nadimke kao što su frend, carica, šarmer, frajer, partijaner, genij, spavalica i drugi moguće je pronaći na staklenim bočicama Coca-Cole od 0,25 L, dok obiteljska pakiranja od 2,0 L Coca-Co-

tvenu promociju. Posebno je zanimljiva činjenica da je projektom Podijeli Coca-Colu u Europi po prvi put u povijesti promijenjen natpis “Coca-Cola“ i zamijenjen upravo imenima potrošača, nadimcima i generičkim porukama.

le u velikim trgovačkim lancima nose simbolične poruke obitelj, prijatelji, najdraži i slavljenici.

Osobne Coca-Coline limenke s imenima i nadimcima koriste se za potrebe promocijskih događanja u gradovima diljem Hrvatske te akcije u trgovačkim lancima uključenima u projekt tijekom kojih potrošači imaju jedinstvenu prigodu izraditi limenku s imenom ili nadimkom po želji.

Ova Coca-Cola za vas čitatel

150 NAJČEŠĆIH IMENA Kroz projekt Podijeli Coca-Colu na hrvatskome su tržištu dostupna različita promocijska pakiranja Co-

38

Srpanj - Kolovoz 2013.

iznosila svoje planove i ideje kako bi se potrošači upoznali s promocijom i u što kraćemu roku podignula svijest o novostima na tržištu. Projekt je Ovaj projekt izvorno je podijeljen u tri nastao u Australiji prije ključne faze pri čemu je prva faza, dvije godine tzv. faza otkrića, započela u svibnju Coca-Cola Hellenic pripreme kada je organizirano darivasu počele još u studenome nje Coca-Colinih zaposlenika prošle godine, a tijekom iduosobnim bočicama. Kako bi ćih mjeseci svaka je država se proširila vijest o projektu PROMOCIJSKE AKTIVNOSTI Zbog složenosti provedbe projekta Podijeli Coca-Colu u svim državama Skupine

www.jatrgovac.hr

u projektu sudjeluju

23 zemlje

vaonicama Metroa kao dio Coca-Colina mjeseca u Metrou, a pokrenuta je i posebna mrežna stranica http://ovacoca-colajezatebe.com.hr/ na kojoj se osim popisa dosRadi se o jednoj od tupnih imena najuspješnijih Coca-Colinih i nadimaka promocija u zadnjih 10 godina na bočicama Coca-Cole može pronaći i raspored promocijskih aktivdruštvenih mreža započeo nosti koje tek slijede, a uz niz je niz događanja na kojima zabavnih sadržaja na toj strapotrošači imaju prigodu nanici posjetitelji mogu izraditi ručiti limenku s imenom ili ševljenjem izvan svih očekivanja. Druga faza projekta Podijeli Coca-Colu započela je u lipnju, a uz promocijske aktivnosti putem medija i

a je elji

preko noći je organizirana zamjena temeljne robe promocijskom u trgovačkome lancu Spar, a Coca-Colini ključni kupci Spar i Konzum označeni su robnom markom projekta i izrađene su osobne majice za potrošače i prodajne predstavnike. U trgovačkome centru Arena organizirana je Connect Coca-Cola Hot Zona te se u njoj održalo prvo promocijsko događanje na kojemu su uz kupovinu Coca-Cole potrošawww.jatrgovac.hr

či imali mogućnost na posebnome štandu izraditi osobnu limenku. U tome su razdoblju ključnim kupcima i dionicima poklonjene osobne bočice Coca-Cole s njihovim imenima ili nadimcima, a u projekt su uključene brojne osobe iz javnoga života i medija. Prva faza provedbe projekta obuhvatila je mnoštvo aktivnosti i sveobuhvatan suodnos s potrošačima posebno putem medija i društvenih mreža, a projekt je dočekan s odu-

nadimkom po želji. Zanimanje je za projekt i dalje veliko, a Coca-Cola zaprima brojne molbe potrošača i ključnih kupaca za osobne bočice i raspored dijeljenja promocijskih uzoraka kako bi svatko dobio svoju jedinstvenu Coca-Colu.

NOVA IZNENAĐENJA Zbog velikoga zanimanja Coca-Cola je dodatno organizirala i dijeljenje promocijskih uzoraka u biranim proda-

i vlastitu virtualnu Coca-Cola s imenima i nadimcima po želji. Tijekom srpnja i kolovoza projekt Podijeli Coca-Colu ulazi u svoju treću fazu, nastavljaju se promocijska događanja i dijeljenje promocijskih uzoraka diljem Hrvatske, a potrošače očekuje niz iznenađenja među kojima i osobne staklene Coca-Coline čaše na poklon uz kupovinu označenih paketa Coca-Cole od 2,0 L u velikim trgovačkim lancima. Već u prvih nekoliko tjedana kampanja Podijeli Coca-Colu naišla je na veliko zanimanje javnosti i potaknula potrošače na dijeljenje Coca-Cole dragim osobama, a tijekom ljeta zasigurno će donijeti još mnogo zabavnih trenutaka brojnim obiteljima i prijateljima jer najljepši su trenuci oni koje dijelimo s drugima.

Boška Trbojević Coca-Cola HBC Hrvatska Srpanj - Kolovoz 2013.

39

Kanal benzinskih postaja

KANAL NA KO bacili oko U budućnosti se može očekivati sve veće približavanje prodaje naftnih derivata i maloprodaje robe široke potrošnje, a takav razvoj stvari potvrđuju i kretanja na razvijenim tržištima gdje ova dva segmenta sve više postaju objedinjena te kroz različite vidove suradnje ostvaruju sinergijske prednosti

M

aloprodaja FMCG proizvoda u Hrvatskoj u proteklom je desetljeću prošla najbrži mogući put prema usvajanju svjetskih trendova u ovoj industriji pa se tako danas već govori i o nekim egzotičnim ponudama koje

NADOHVAT RUKE Ako se vozimo kroz Lijepu našu lokalnim cestama zasigurno je da ćemo u raznim mjestima još uvijek pronaći benzinske pumpe koje strše kao relikti nekog prošlog vremena. Može nam se tada učiniti kao da je vrijeme stalo pa se pitamo je li naša registracija Benzinske postaje imaju par ili nepar, 1% udjela gledano po kao što je to nekada bilo formatima maloprodaje kada se išlo točiti gorivo. su na svjetskom tržištu Međutim, kako je promjeodavno postale standardna jedina stvarna konsne. Princip je vrlo jednostanta bilo je samo pitanje tavan: pronaći svaki kanal vremena kada će i u priskoji bi omogućio da roba tupima ovom tržištu doći dođe do krajnjeg potrošado pomaka u nadilažeča. Jedan od takvih kanala nju predrasude kako čiji bi potencijal mogao se gorivo samo od doći do izražaja su svakako sebe prodaje pa benzinske pumpe koje se da izgled objekpretvaraju u opsežne serta i popratna vise pa, iako je još mnogo ponuda nisu koraka ostalo za napraviti, od prenapredak je na hrvatskom sudne tržištu vidljiv iz godine u važgodinu i u ovom malopronosdajnom kanalu. ti.

40

Srpanj - Kolovoz 2013.

Vremena se brzo mijenjaju pa tako sada i na hrvatskom tržištu svjedočimo naporima naftnih tvrtki koje u sve većoj mjeri investiraju u svoje objekte, šire maloprodajne kapacitete, otvaraju ugostiteljske objekte, autopraonice i druge popratne sadržaje. Tako je vodeća kompanija u tome sektoru,

INA, lani u opremanje oko 100 benzinskih postaja uložila 229 milijuna kuna.

No, dogodile su se i neke druge zanimljive pojave. U svijetu su prisutni trendovi u kojima veliki trgovački lanci sve jače zakoračuju na tržište trgovine naftnim derivatima koje je komplementarno njihovoj osnovnoj djelatnosti jer kupcima na taj način pružaju dodatnu vrijednost i dodatni povod kako bi došli obaviti kupnju u njihovim

www.jatrgovac.hr

854 benzinske postaje djeluju na hrvatskom tržištu

OJI SU MNOGI prodajnim objektima a usput i “natankati” vozilo. S druge strane, svjetski naftni giganti, poput Shella ili BP-a, sve su otvoreniji prema suradnji s maloprodavačima u FMCG sektoru kroz otvaranje svojih benzinskih servisa u sklopu supermarketa i drugih prodajnih formata čime se ostvaruju sinergijske koristi za obje strane. Lani je s ovom novinom hrvatsko tržište upoznao trgovački lanac Konzum koji u sklopu svojih dodatnih usluga kupcima nudi i tri samoposlužne benzinske postaje “Konzum benz” u Zagrebu, Sesvetama i Ivanić Gradu. Radi se o postajama koje su u potpunosti automatizirane, otvorene 0-24 sata te nude gorivo po promotivnim cijenama, a u Konzumu imaju plan širenja ove usluge i na druge lokacije u Hrvatskoj.

IMPULSNA PRODAJA Kao što u supermarketima nalazimo police s proizvodima koje nazivamo impulsnima jer se njihova kupnja u pravilu ne događa planski već www.jatrgovac.hr

je rezultat instant odluke obično u blizini blagajne, tako za kanal prodavaonica na benzinskim posta-

ovih prodavaonica mogli smjestiti u kategoriju impulsnih. Čak i oni proizvodi koji obično ne spadaju pod ovaj nazivnik, zbog Mineralne vode su specifičnog najuspješnija kategorija u načina kupovine i donokanalu benzinskih postaja šenja odluke za kupovinu jama možemo reći da su dolaze u sferu impulsa i kraljice impulsne prodaje. nabavke u situaciji kada Zapravo bismo na određen to baš i nismo predugo način cjelokupnu ponudu planirali. Stoga je važno da

ti proizvodi budu izloženi vidljivo i atraktivno kako bi u djeliću sekunde privukli pozornost kupca koji se u pravilu nalazi u žurbi.

Nielsen u svom panelu maloprodaje pokriva i kanal benzinskih postaja. Po definiciji to su prodajna mjesta unutar benzinske postaje u kojima se prodaju prehrambeni proizvodi (alkoholna i bezalkoholna pića, slatkiši, slane grickalice i topli

Razvoj važnosti formata u ukupnoj prodaji – indeks prehrane 2% 2% 8%

1% 2% 7%

1% 2% 7%

1% 1% 7%

1% 1% 7%

Benzinske postaje

19%

17%

16%

16%

16%

18%

18%

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

36%

36%

18%

21%

21%

35%

37%

11%

16%

18%

21%

21%

2008./2009.

2009./2010.

2010./2011.

2011./2012.

2012./2013.

37%

Kiosci

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) Supermarketi (301 - 2500 m2) Hipermarketi (2501 m2 +)

Izvor: Nielsen cenzus 2012., bazirano na košarici kategorija

Razvoj broja trgovina po formatima – indeks prehrane 13.538

13.400

885

914

3.413

13.017

12.344

Ukupno

12.025

Benzinske postaje 855

3.435

846

3.379

Kiosci

854

3.162

2.978

3.667

3.506

3.341

3.087

2.804

3.725

3.679

3.534

3.335

3.346

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2) Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) Supermarketi (301 - 2500 m2)

1.340 456

2008./2009.

1.314 52

475

2009./2010.

1.273 77

553

2010./2011.

1.279 82

546

2011./2012.

1.365 89

586

92

Hipermarketi (2501 m2 +)

2012./2013.

Izvor: Nielsen cenzus 2012.

Srpanj - Kolovoz 2013.

41

Kanal benzinskih postaja napitci), neprehrambeni proizvodi (proizvodi za osobnu njegu, sredstva za kućanstvo…) te cigarete. U 2012./2013. godini na hrvatskom je tržištu djelovalo ukupno 854 benzinskih postaje te je njihov broj u blagom porastu za 1% u odnosu na 2011./2012. godinu. U posljednje tri godine broj benzinskih postaja nije se značajno mijenjao, ali je znakovito kako je prije toga, u godini 2009./2010., u Hrvatskoj djelovalo ukupno 914 benzinskih postaja. Gledano prema važnostima formata u ukupnoj prodaji, u 2012./2013. godini najveći udio očekivano imaju supermarketi s 36%, zatim slijede hipermarketi s 21% udjela, velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) s 18%, srednje trgovine mješovitom robom (41 – 100 m2) sa 16% udjela, male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) sa 7%,

vrijednosno, +3,8% količinski), energetski napici (+5,1% vrijednosno, +0,8% količinski), te male čokolade (+4,8% vrijednosno, +0,8% količinski). Vrijednosni rast uz istodobni pad prodanih količina ostvarile NAJPRODAVANIJI PROIZVODI Prema podacima AC Nisu cigarete (+0,1% vrijedelsena, promjena vrijednosno, -4,1% količinski), nosne i količinske prodaje sladoled (+1,4% vrijedvodećih 10 kategorija ponosno, -5,8% količinski) i voćni sokovi (+1,3% vriNajveći pad prodaje jednosno, zabilježili su čokolada, pivo i -4,4% količinski). Pad u žvakaće gume oba prodajna pokazatelja kazuje kako u periodu lite najveći negativni trend panj 2012. – svibanj 2013., zabilježile su čokolade i to u odnosu na prethodnih vrijednosno od -15,1%, a 12 mjeseci, najpopularniju količinski za čak -18%. U kategoriju u maloprodaji tome ih slijede kategorije na benzinskim postajama piva (-5,8% vrijednosno, predstavljaju mineralne -6,2% količinski) te žvavode koje ostvaruju vrijedkaćih guma (-5,1% vrijednosni rast od +16,8%, dok nosno, -7,3% količinski). je količinska prodaja poveCigarete su kategorija čija ćana za +15,5%. Pozitivni se promjena vrijednosne i su još gazirana pića (+6,5% količinske prodaje pratila u periodu svibanj 2012.

Promjena vrijednosne i količinske prodaje top 10 kategorija u kanalu – travanj 2013. godine. benzinskih postaja na godišnjoj razini (MAT 2013. vs MAT 2012.)

Shodno prikazanim rezul16,8 tatima, možemo zaključiti 15,5 kako mnogo posla čeka % promjena vrijednosne prodaje % promjena količinske prodaje prodajne odjele u tvrtkama koje maloprodaju na ben6,5 4,8 5,1 zinskim postajama doživ3,8 1,4 1,3 0,8 0,8 ljaju važnom za svoje pos0,1 lovne rezultate, a ti napori -4,1 -4,4 se ne bi trebali svoditi tek -5,1 -5,8 -6,2 -5,8 -7,3 na puku preporuku prodavača na benzinskoj pumpi koji pri plaćanju računa -15,1 za gorivo kaže: “Hoćete li -18 uzeti još i ovo, to je sada Cigarete Pivo Mineralna Gazirana Male Žvakaće Sladoled Energetski Voćni sokovi Čokolade na akciji.” voda pića čokolade gume napici dok su na začelju kiosci s 1% i benzinske postaje također s 1%. Važno je naglasiti kako je kanal maloprodaje benzinskih postaja u periodu 2008./2009. zauzimao 2% udjela, dok je u zadnje četiri godine taj udio nepromijenjen i zadržava se na spomenutih 1%.

Nilsenova košarica pokazuje da vrijednosna prodaja prehrambenih kategorija, koje su zastupljene u asortimanu benzinskih postaja, u razdoblju lipanj 2012. - svibanj 2013. bilježi lagani rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 0,5%. Količinska prodaja ove kategorije proizvoda istodobno je smanjena za 4,6%, dok komadna bilježi nešto manji pad, od 3,8%. Neprehrambene kategorije u kanalu benzinskih postaja ostvarile su pad vrijednosne prodaje od 3,9% u razdoblju od svibnja 2012. do travnja 2013. u odnosu na isto

razdoblje prošle godine.

Količinska prodaja neprehrambenih kategorija ima najveće stope pada od 15,1%, dok komadna prodaja bilježi pad od 6,5%.

Prosječno tri puta mjesečno posjećujemo trgovine na benzinskim postajama 2010.

16 16 16 11 6 4

12 10

11 11

Srpanj - Kolovoz 2013.

9 7

5

Hipermarketi Supermarketi

42

10

4 4 4

Pekare

Trgovine mj. robom

2012.

8

3 3 3

Diskonti

2011.

Kiosci

Tržnice

4 3

3

Mesnice

4 3

3

Voćarne

3

2

3

Trgovine na benzinskim postajama

2 2 2

2 2 2

Ribarnice

Drogerije

www.jatrgovac.hr

Kanal benzinskih postaja – globalna kretanja

PO ŠPECERAJ na benzinsku

Naftne kompanije žele povećati i broj benzinskih postaja, ali i maloprodajnu ponudu prodavaonica koje ih prate. Osim toga, sve veće zanimanje za ovaj sektor pokazuju i međunarodni igrači poput Rewe grupe i Tesca

Š

to se to događa u kanalu benzinskih postaja na globalnoj razini najzornije pokazuju primjeri dva vodeća igrača na tom tržištu: Shella i BP-a. Shell tako većini svojih tržišta pristupa kroz dvojnu strategiju suradnje s trgovcima na malo i lancima brze hrane. U Velikoj Britaniji, Shell i Costa Coffee tako su dogovorili dugotrajno partnerstvo pa su se na oko 600 Shellovih benzinskih crpki pojavili samoposlužni kafići Costa Expressa. Osim toga, u rujnu 2012. Shell je s austrijskim Sparom potpisao ugovor o otvaranju oko 50 Express trgovina na benzinskim crpkama na njihovom domaćem tržištu tijekom 2013. godine.

ma. Proteklih pet godina, Rewe grupa dobavljala je hranu za preko stotinu benzinskih postaja američkog operatera ConoccoPhillipsa. Svaka potencijalna suradnja s njom mogla bi značajno koristiti BP-u budući da Rewe ima veliko iskustvo u poslovanju samoposluga na benzinskim crpkama. Na svom domaćem tržištu, pak, BP planira proširiti postojeću suradnju s Marks&Spencerom. Dosad imaju već 160 trgovina koje nude gotova jela, sen-

Sve je više u trendu da se na benzinskim crpkama kupuju gotova jela ili svježe voće i povrće BP, konkurentska tvrtka iz Velike Britanije, možda još nema takav fokus na maloprodaju kao Shell, ali prošle je godine s austrijskom podružnicom njemačke Rewe grupe započeo pregovore o nabavi hrane za trgovine na svojim benzinskim crpkawww.jatrgovac.hr

dviče i osnovne namirnice, a u sljedećih nekoliko godina ovo dvoje partnera planira pokriti oko 200 lokacija.

BP također prati prilike na području Nizozemske.

Prva trgovina M&S Simply Food na benzinskoj postaji

BP-a u Nizozemskoj planirana je za rujan 2013., a do kraja godine i na pet drugih lokacija.

PONUDA SVJEŽIH PROIZVODA Krajem 2012. Shell je otkrio da svježu hranu planira staviti u prvi plan svog novog maloprodajnog formata. Započet će s tržištem Velike Britanije kojem će predstaviti koncept s vidno istaknutom ponudom svježeg voća i povrća, mesa i gotovih i ohlađenih jela.

Prošle godine u studenom BP je tako najavio velika ulaganja u Južnu Afriku gdje će kroz iduće tri godine poboljšati svoj banner BP Express. Ondje planira uvesti novi format pod imenom Fresh, koji će nuditi moderniziranu ponudu svježih prehrambenih proizvoda.

U travnju 2013. u BP-u su izjavili kako će proširiti maloprodajnu ponudu uz svoje benzinske crpke u Južnoj Africi, putem suradnje s lokalnim operaterom supermarketa Pick n Pay. Usporedimo li dva gore opisana formata, onaj BP-a čini se boljim jer je u pitanju

rezultat suradnje s točno određenim trgovcem na malo koji dobro poznaje sektor mješovite robe na tom tržištu.

POTENCIJAL ZA ŠIRENJE Vodeće naftne kompanije poput Shella, BP-a i Chevrona i dalje će razvijati svoje strategije za plasman svježih prehrambenih proizvoda jer se čini kako to postaje trend u sektoru samoposluga na benzinskim crpkama.

Međutim, u svibnju ove godine ruski je Lukoil ušao na nizozemsko tržište otvorivši svoju prvu samonaplatnu benzinsku crpku koju ne prati prodavaonica mješovite robe. To je možda posljedica sve veće konkurencije u sektoru samoposluga uz benzinske crpke (za kojom Lukoil zaostaje), a ne pokazatelj bilo kakve veće promjene u sektoru. Promatramo li različita zemljopisna područja, uočit ćemo da je potencijal za fizičko širenje samoposluga uz benzinske postaje veći u istočnoj Europi i Africi nego u zapadnoj Europi. S druge strane, zapadna Europa (osobito Velika Britanija ili Francuska - zemlje vrlo orijentirane na malene samoposluge), pruža veći potencijal za razvoj poslovanja samoposluga u okviru benzinskih crpki, što je uzrokovano različitim ponašanjem kupaca na ovim područjima.

To ne znači da treba zanemariti mogućnosti na tržištima srednje i istočne Europe, posebno u zemljama poput Poljske, Češke i Mađarske.

U svakom slučaju možemo zaključiti da su kupci sve osjetljiviji kako na cijene, tako i na kvalitetu i ponudu, te da je sve više u trendu potreba da se uz gorivo kupuju ne samo piće, grickalice ili cigarete, već i gotova jela ili svježe voće i povrće.

Laimonas Gineika Planet Retail Srpanj - Kolovoz 2013.

43

Kanal benzinskih postaja – tvrtke

INA I

NA-Industrija nafte osnovana je 1964. godine kada je otvorena i prva Inina benzinska postaja da bi do kraja te iste godine maloprodajna mreža kompanije brojala ukupno 128 postaja. Na dan 31. prosinca 2012. godine INA je upravljala mrežom od 396 benzinskih postaja u Hrvatskoj, rasprostranjenih diljem zemlje, u svim regijama. Pored toga, INA upravlja i

komunikacije s kupcima. Također, u svibnju ove godine na 15 benzinskih postaja na zagrebačkom području i u Istri uvedene su biciklističke zone, postavljeni su posebno dizajnirani stalci na kojima biciklisti mogu obaviti manje popravke, dok je u ponudu robe široke potrošnje u prodajnim prostorima benzinskih postaja uveden i biciklistički asortiman. Uz to, kontinuirano se provode različite promocije i proINA ima ukupno 396 lojalnosti kojima se maloprodajnih mjesta u Hrvatskoj grami nastoji zadržati povjerenje postojećih kupaca te prirasprostranjenih diljem zemlje vući nove.

S obzirom na veličinu i s 52 postaje u susjednim zemljama: rasprostranjenost, projekt modernizaBosni i Hercegovini, Sloveniji i Crnoj cije maloprodajne mreže dugoročnog Gori. Sve Inine benzinske postaje poje karaktera te ćemo, kažu u Ini, u sjeduju trgovinu za maloprodaju robe cilju učvršćivanja svoje tržišne poziširoke potrošnje, što je ukupno 396 cije i povećanja razine usluge za naše prodajnih mjesta u Hrvatskoj. kupce, projekt nastaviti i u godinama Kako bi odgovorila na potrebe svojih pred nama. S obzirom na izazovno trkupaca te im ponudila višu razinu žišno okruženje, vjerujemo kako će to usluge, INA je pokrenula Plavi konbiti naša presudna prednost u odnosu cept, veliki projekt modernizacije svoje maloprodajne mreže, koji se u kontinuitetu provodi od kraja 2010. godine. “U prošloj smo godini više nego udvostručili ulaganja u segmentu Trgovine na malo u odnosu na 2011., odnosno povećali ih sa 106 na 229 milijuna kuna, te, među ostalim, vizualno i tehnički unaprijedili gotovo 100 benzinskih postaja. U sklopu projekta dosad je ukupno modernizirano oko 130 benzinskih postaja u svim hrvatskim regijama, od Dubrovnika do Osijeka, pa kao rezultat toga od kraja prošle godine INA ima najveću moderniziranu maloprodajnu mrežu u zemlji”, ističu iz tvrtke.

Kad je riječ o dodatnim uslugama, prvenstveno treba spomenuti kako u sastavu brojnih Ininih postaja djeluju na konkurenciju te nam omogućiti auto barovi, restorani i/ili autoprazadržavanje vodeće tržišne pozicije u onice. Pored toga, na 100 odabranih ovom segmentu. benzinskih postaja uveden je bežični “Kad je riječ o udjelu maloprodaje pristup internetu, dok je na 110 njih robe široke potrošnje u našem ukupuveden INA radio, projekt osmišljen nom prometu, navedeni podatak s ciljem unapređenja marketinške nismo u mogućnosti iskazati, bu-

44

Srpanj - Kolovoz 2013.

Naziv tvrtke:

INA-Industrija nafte d.d.

Godina osnutka/početka poslovanja: 1964.

Adresa:

Avenija Većeslava Holjevca 10, 10000 Zagreb

Predsjednik Uprave: Zoltán Áldott

Izvršni direktor za Trgovinu na malo: Darko Markotić

Direktor Sektora maloprodaje i marketinga: Davor Peruško

dući da se, za razliku od robe široke potrošnje, kod prodaje goriva prati fizički obujam prodaje (u litrama), a ne njegova novčana vrijednost. Zbog spomenutog, omjeri pojedinih stavki u ukupnom prometu nisu usporedivi”, pojašnjavaju iz tvrtke. www.jatrgovac.hr

CRODUX DERIVATI

T

vrtka Crodux derivati d.o.o. osnovana je 2012. godine. Poslovanje ove tvrtke ima korijene u tvrtki Crodux d.o.o. koja je utemeljena 1996. godine. Bila je to prva privatna naftna tvrtka u Hrvatskoj koja je razvila vlastiti lanac benzinskih postaja a koje su potom prodane upravo OMV-u čime je ova

Po volumenu prodaje Crodux derivati imaju udio između 10 i 15% austrijska kompanija ušla na hrvatsko tržište. Potom je poslovanje s benzinskim postajama nastavljeno kroz tvrtku Tifon d.o.o. koja je u sklopu Croduxa poslovala od 1998. do 2007. godine nakon čega je taj dio biznisa prodan mađarskoj naftnoj kompaniji MOL, dok je poslovanje s plinom

nastavljeno kroz tvrtku Crodux plin.

Hrvatska podružnica austrijske nafte kompanije, OMV Hrvatska d.o.o., prodana je tvrtki Crodux derivati u veljači ove godine, a krajem ožujka Croduxovo je preuzimanje odobrila i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). Sukladno ugovoru, Crodux derivati su od 1. lipnja ove godine preuzeli 62 benzinske postaje OMV-a Hrvatska i njegov lokalni glavni ured u Zagrebu. Za kupnju OMV-a Hrvatska bili su zainteresirani ruski Lukoil i Gazprom, slovenski Petrol, srbijanski NIS i Ina, no pobjedu je ipak odnio Crodux koji je, prema neslužbenim informacijama, za preuzimanje ponudio oko 100 milijuna eura. Crodux je na taj način dobio jedan od najboljih lanaca benzinskih postaja u Hrvatskoj koji ima udjel između 5 i 10% prema broju benzinskih postaja odnosno 10 i 15% prema volumenu prodaje. Da je riječ o dobrom poslovnom potezu

Naziv tvrtke:

Crodux derivati d.o.o.

Godina osnutka/početka poslovanja: 2012.

Adresa:

Josipa Marohnića 1, 10000 Zagreb

Predsjednik Uprave: Ivan Čermak

Izvršni direktor za Trgovinu na malo: Informacija nije dostupna

potvrđuju i rezultati OMV-a Hrvatska koji je tijekom 2011. godine ostvario 4,6 milijardi kuna prihoda i 25,1 milijuna kuna dobiti. Do kraja godine planira se provesti rebranding svih benzinskih servisa bivšeg OMV-a u Crodux derivate.

PETROL

P

etrol posluje u Hrvatskoj od 1996. godine. Prve tri godine poduzeće je poslovalo samo na području veleprodaje, a od 1999. počinje razvijati vlastitu maloprodajnu mrežu. Grupa Petrol u Hrvatskoj danas ima 95 benzinskih postaja raspoređenih po svim regijama te je po tome drugi najveći

Petrol je lani uprihodovao 21,3 milijuna eura od prodaje potrošačke robe naftno-trgovački lanac u Hrvatskoj sa stalnom tendencijom povećanja broja novih maloprodajnih mjesta.

Petrol d.o.o. je u 2012. godini ostvario ukupni promet u iznosu od 327,1 milijun eura prihoda od nafte i proizvoda iz nafte, a prihodi od prodaje potrošačke robe istodobno su iznosiwww.jatrgovac.hr

li 21,3 milijuna eura. U Petrolu kažu kako su fokusirani na razvoj dodatnih usluga za svoje kupce te pritom dodaju kako su proteklih godinu dana u poslovanju obilježila konstantna ulaganja u razvoj maloprodajne mreže te uvođenje najkvalitetnijih goriva Q Max. U pripremi su i nove usluge koje će ponuditi hrvatskom tržištu. “Gradimo benzinske postaje po novom grafičkom izgledu te aktivno ulažemo u cijelu maloprodajnu mrežu benzinskih postaja, a posebno nam je zadovoljstvo što konstantno educiramo i usavršavamo naše djelatnike. Grupa Petrol je više nego naftna tvrtka, a dobre prakse energetskih rješenja s drugih tržišta uskoro ćemo implementirati i na hrvatsko tržište”, poručuju iz Petrola.

Iako je prodaja naftnih derivata primarna djelatnost benzinskih crpki, u poslovanju tvrtki sve je važnija komplementarnost i drugih, dodatnih

Naziv tvrtke: Petrol d.o.o.

Godina osnutka/početka poslovanja: 1996.

Adresa:

Oreškovićeva 6h, Otok, 10010 Zagreb

Predsjednik Uprave: Janez Živko

Izvršni direktor za Trgovinu na malo:

David Korošec, član uprave sadržaja. Tako u Petrolu ističu kako je prodaja dodatnog asortimana fokus njihovih aktivnosti. “Svake godine, unatoč gospodarskoj situaciji, bilježimo rast prihoda od prodaje tog segmenta, koji je direktno dodatna vrijednost u prodaji.”

Srpanj - Kolovoz 2013.

45

Kanal benzinskih postaja – tvrtke

TIFON

T

vrtka Tifon d.o.o. je u 100% vlasništvu naftne kompanije MOL. Registrirana je 1998. godine u Zagrebu, a bavi se trgovinom nafte, naftnih derivata te ostale trgovačke robe. Na području Republike Hrvatske ima mrežu od 43 benzinske postaje koje u svojoj ponudi, između ostalog, imaju i

Tifon se u svom poslovanju fokusira na pružanje visoko kvalitetne usluge caffe barove/restorane, autopraonice te dječja igrališta. Tifon je naftna kompanija koju je osnovala tvrtka Crodux te je do prodaje poslovanja MOL-u razvila mrežu koja je obuhvaćala 44 operativne postaje, 10 restorana, 40 barova, dva motela na autocestama, a bilo je osigurano

i 35 daljnjih lokacija za izgradnju.

Najveća mađarska naftna kompanija, koja je i suvlasnik Ine, provela je akviziciju Tifonovih 36 benzinskih postaja 2007. godine. Prema procjenama stručnjaka upoznatih sa situacijom na naftnom tržištu Hrvatske, dotadašnji vlasnik i utemeljitelj Tifona Ivan Čermak 100%-tni je udio u tvrtki mađarskoj kompaniji prodao za iznos koji se kretao između 100 i 140 milijuna eura.

U svom sustavu Tifon danas zapošljava više od 550 djelatnika. Iz tvrtke ističu kako je osnovni poslovni koncept, a ujedno i slogan Tifona “Garancija europske kvalitete”.

“Tifon na tržište RH plasira goriva, ulja i maziva koji odgovaraju najvišim europskim standardima kvalitete i zaštite okoliša. Goriva koja nudimo imaju najnižu razinu sumpora, odlikuju se visokom iskoristivošću i smanjenom potroš-

Naziv tvrtke: TIFON d.o.o.

Godina osnutka/početka poslovanja: 1998.

Adresa:

Alexandera von Humboldta 4/V, 10000 Zagreb

Predsjednica Uprave: Jasmina Zubić

Izvršni direktor za Trgovinu na malo: Informacija nije dostupna

njom u motorima. Uz to, pružamo visoku razinu usluga na svojim benzinskim postajama i potpunu logističku, tehničku i tehnološku potporu svim svojim kupcima”, navode iz tvrtke.

LUKOIL

L

ukoil je jedna od vodećih svjetskih vertikalno integriranih kompanija za proizvodnju nafte i plina. Osnovne poslovne djelatnosti kompanije su istraživanje i proizvodnja nafte i plina, proizvodnja naftnih i petrokemijskih proizvoda te njihov plasman na svjetsko tržište.

Prema potvrđenim rezervama uglji-

nafte. Marketinška mreža kompanije obuhvaća 25 zemalja. U nju je uključeno 197 postrojenja s cisternama za naftu ukupnog kapaciteta od 3,11 milijuna kubičnih metara, kao i 6090 benzinskih crpki, uključujući i franšize. Lukoilova postrojenja nalaze se u Rusiji, istočnoj Europi i post-sovjetskim zemljama, a najveći dio proizvoda kompanija prodaje na U proteklih nekoliko godina Lukoil inozemnom tržištu.

Lukoil je početkom 2008. postupno zauzima sve značajniju godine kupio hrvatsku poziciju na hrvatskom tržištu tvrtku Europa mil s devet benzinskih postaja i skladište za pretovar naftnih kovodičnih goriva Lukoil je druga po derivata u Vukovaru. Ušavši na mala veličini privatna naftna kompanija vrata na hrvatsko tržište tvrtka je u svijetu koja posjeduje oko 1,3% polako širila svoju mrežu da bi 2010. globalnih rezervi nafte kao i 2,3% preuzeo Inin Crobenz koji je Ina moglobalne proizvodnje nafte. Ujedno, rala prodati na temelju odluke AgenLukoil zauzima dominantan položaj u cije za zaštitu tržišnog natjecanja. ruskom energetskom sektoru s preraMaloprodajna mreža Lukoila tada je s dom gotovo 19% ukupne proizvodnje 21 benzinske postaje narasla za još 14

46

Srpanj - Kolovoz 2013.

Naziv tvrtke:

Lukoil Croatia d.o.o.

Godina osnutka/početka poslovanja: 2008.

Adresa:

Ul. grada Vukovara 284, 10000 Zagreb

Direktor:

Nikolay Ivchikov

Izvršni direktor za Trgovinu na malo: Informacija nije dostupna

koliko ih je bilo u vlasništvu Crobenza pa je ovom transakcijom Lukoil značajno ojačao svoju poziciju na maloprodajnom tržištu. Prema podacima s internetske stranice Lukoila Hrvatska, tvrtka danas ima ukupno 41 benzinsku postaju. www.jatrgovac.hr

MJESEČNI MAGAZIN I PORTAL

IZVOR INFORMACIJA S PODRUČJA MALOPRODAJE I INDUSTRIJE ROBE ŠIROKE POTROŠNJE

www.jatrgovac.hr

7Days vanilija jagoda

meki kroasan sa neodoljivim dvostrukim punjenjem www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2013.

Uvoznik: AWT International d.o.o., Slavonska avenija 52a, Zagreb, tel: +385 1 2481 500, www.awt.hr

47

Oglašavanje na internetu

POTENCIJAL LIM

nedostatkom kred

Internetsko oglašavanje u proteklih nekoliko godina bilježi konstantan rast, no to nikako ne znači da u ovom komunikacijskom kanalu teče med i mlijeko. Dapače, internet sa sebe još uvijek nije skinuo stigmu površnog i nepouzdanog medija za što postoje brojni razlozi i uzroci

I

nternet je sasvim sigurno medij budućnosti. Štoviše, veliki je broj onih koji smatraju da takvu budućnost odavno već živimo. Kao dokaz nude sve veći broj korisnika, kao i novac koji se u tom kutku medijske industrije vrti.

Istina je, dok čitavo marketinško tržište pada, samo ukupna vrijednost internetskih oglasa raste. Istina je i da je broj korisnika sve veći.

No, je li zbog toga internet postao najvažniji medij u našim životima? Nije, i neće to biti još neko vrijeme. Bar dok ne počne donositi dovoljno novca kojim će moći plaćati kvalitetan novinarski sadržaj. Zasad novca za to

možda i najveći razlog što, unatoč rastu ulaganja u internetske oglase, oglašivači još uvijek slabo koriste sve mogućnosti koje im internet kao medij nudi.

Godinama se u svijetu pokušava osmisliti model naplate sadržaja na internetu koji bi bio prihvatljiv čitateljima, a koji bi ujedno donosio dovoljno sredstava mediju da može plaćati vrhunske autore. Dosad je potraga za pravim modelom bila uglavnom bezuspješna na svjetskoj razini, a o Hrvatskoj da i ne govorimo.

Jedan od posljednjih pokušaja je plaćanje “premium” sadržaja na internetskim stranicama Večernjeg lista.

Riječ je o ne baš Za kvalitetnu kampanju na najjedinternetu ključna su kreativna nostavnijem morješenja i praćenje statistika delu koji kombiipak nema, pa su još uvijek nira bodove i kune, a često najkvalitetniji autorski tekzbunjuje i urednički odabir stovi na portalima dnevnih premium sadržaja. Prema i tjednih novina ili pak na nekim neslužbenim inforportalima koji se ne finanmacijama, u Večernjem ciraju iz vlastitih prihoda. listu su još uvijek čvrsto Stoga se internetski portali uvjereni da su na pravom percipiraju kao površni i putu iako je prihod koji zanepouzdani. Čini se da je to sad ostvaruju na ovaj način

48

Srpanj - Kolovoz 2013.

zanemariv.

Jutarnji list, njihov najveći konkurent, još uvijek ne naplaćuje sadržaj na svom internetskom portalu iako je to svojevremeno bilo najavljeno.

NAPLATA SADRŽAJA Postoji mnoštvo modela naplate sadržaja, no glavna prepreka im je nesređeno tržište autorskih prava i, naravno, to što nisu jednostavni za krajnjeg korisnika.

Prva prepreka će vjerojatno uskoro nestati jer su se vlasnici prava organizirali i krenuli u akciju. Osim domaćih autora okupljenih u Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava, koje posjeduje i softver koji pretražuje internetske portale i automatski bilježi “krađu” tekstova, pritišću i novinski nakladnici i to tužbama portalima koji prepisuju njihove tekstove.

Nedavno su se aktivirale čak i strane agencije tražeći

da im se plati objava fotografija, što je dosad očito bio rijedak slučaj. Kad se jednom uvede red korisnik više neće moći pročitati identičan tekst na svim portalima, što je prvi preduvjet da shvati kako mora platiti za kvalitetnu informaciju. Međutim, ako sustav naplate bude prekompliciran, ništa od svega.

Postoji mnoštvo različitih modela, od jednostavnog ugovaranja pretplate na internetsko izdanje novina, preko pretplate za određeni paket članaka, pa do naplate www.jatrgovac.hr

90 milijuna kuna - vrijednost internetskog oglašavanja u 2012.

MITIRAN

dibiliteta po čitanju. Čak i kad se radi o vrlo malom novčanom iznosu, korisnik teško odlučuje platiti jer mu se i sama procedura čini kompliciranom. Međutim, postoje i krajnje jednostavni modeli koji ipak nisu uspjeli zaživjeti. Primjerice, portal zakon. hr, jedan od najkorisnijih alata za pretraživanje zakonskih tekstova, objavljivao je

pročišćene zakone, a autori su svoj trud pokušali naplatiti. Osmislili su vrlo jednostavan model: za pojedini pročišćeni zakonski tekst pošaljete SMS i natrag dobijete kod koji vam omogućava čitanje cijelog teksta. Iako svi imaju mobitele, a cijena SMS poruke bila gotovo simbolična, model ipak nije zaživio. www.jatrgovac.hr

RAST PRIHODA Ali zato prihod koji internetski portali ostvaruju od marketinga raste iz godine u godinu. Barem ako je vjerovati domaćim agencijama.

Posljednji podaci Hure (Hrvatske udruge društava za tržišno komuniciranje), kažu da je na internetsko oglašavanje u Hrvatskoj u 2012. godini potrošeno 90 milijuna kuna, što je osam posto više nego godinu ranije. A ta prethodna, 2011. godina, ostat će ubilježena zlatnim slovima jer je na internetski marketing utrošeno 83 milijuna kuna, odnosno čak 131 posto više nego 2010. godine. Još od 2008. godine, kada je Hura počela s objavom svojih procjena marketinških budžeta, samo internet nije zabilježio pad prihoda od oglasa. Te prve godine taj je prihod iznosio oko 30 milijuna. Od te godine sve su grupe medija redovno pisale pad prihoda, samo je prihod internetu rastao.

No, i ovdje je riječ tek o procjenama, a ne o egzaktnim podacima. A procjene Hure razlikuju se od procjena koje je objavio IAB Europe (Europsko udruženje za interaktivni marketing).

U izvješću IAB-a za 2012. godinu ne spominje se, doduše, vrijednost internetskih oglasa u Hrvatskoj, ali se konstatira da je to tržište palo za gotovo pet posto u odnosu na prethodnu godi-

anketama, na internetu se jednostavno zbraja svaki “klik”. Postoji više modela, a u Hrvatskoj se posljednjih godina najviše javnog prostora daje Gemiusu koji redovno objavljuje top ljestvicu najposjećenijih hrvatskih portala. Godinama je na čelu te ljestvice bio portal Net.hr, no Gemius ga je iznenada odlučio isključiti iz mjerenja optuživši taj portal za manipulaciju klikovima. Iz Gemiusa poručuju da su u lipnju uočili PREDNOSTI INTERNETA nepravilnosti kod Net.hr-a, Ipak, u rast internetskog ali da sumnjaju kako je Net. oglašavanja struka ne sumhr varao na klikovima duže nja. Tako je nedavno Joško vrijeme pribrajajući sebi Mrndže, direktor Googlea klikove partnerskih portaza regiju Adriatics, u jedla. Zanimljivo je da se još nom intervjuu ustvrdio prije godinu dana govorilo upravo to. “Najvažnije je da o obmani Net.hr-a, no Geciljane oglašivačke skupine, mius ih je odlučio isključiti a pogotovo mlade, provode tek sad. Inače, na ljestvici jednako, ako ne i više vrenakon Net.hr-a slijedi pormena na internetu nego što tal dnevnih novina 24 sata, konzumiraju bilo koje druzatim Index.hr, Jutarnji.hr, Njuskalo. hr, TporInternet je jedini medij koji od tal.hr, 2008. godine bilježi stalni rast Dnevnik. hr, Veprihoda od oglasa cernji.hr, Coolinage medije. Nadalje, internet rika.com i Slobodnadalmakao oglašavački medij je cija.hr. Pravo je pitanje hoće vrlo mjerljiv i s većom eduli Gemius temeljito provjekacijom cijelog oglašavačriti što rade i ostali portali kog tržišta rast će on-line koji na temelju njihovih segment oglašavanja. Svi brojki nastupaju na tržištu i oni koji su dio poslovanja određuju cijene svog oglasna internetu u ovom trenog prostora. nutku su u segmentu tržišta VARANJE NA KLIKOVIMA koje raste”, ustvrdio je MrZanimljivo je da Net.hr-u ni ndže, dodajući da internetsko oglašavanje u Hrvatskoj takvi “kreativni” potezi nisu osiguravali zaradu. Unatoč značajno napreduje te da plasmanu na samom vrhu je, zbog turističkog sektora ljestvice najposjećenijih hrkoji se oglašava na internevatskih portala, Adriatic metu, inozemno orijentirano.

Istina je da je oglašavanje dia, tvrtka preko koje posluje na internetu najlakše izmje- Net.hr, 2012. godinu je zavrriti, ali to ne znači da nije šila s pet i pol milijuna kuna podložno manipulacijama. minusa. Uračuna li se tu i Dok se doseg televizijskog preneseni gubitak iz ranijih oglasa može procjenjivati godina, ukupan minus iznosi “peoplemetrom”, a tiskagotovo 18 milijuna kuna. nih i radijskih isključivo No, ni drugima ne ide ništa

nu. Kako god bilo, budžeti za internetski marketing ipak su još znatno niži od budžeta za oglašavanje na ostalim medijima. Prema procjenama Hure, lani je na televizijske oglase u Hrvatskoj potrošeno nešto više od 700 milijuna kuna, oglasi u tisku vrijedili su 384 milijuna, a na radiostanicama 163 milijuna kuna. Čak je vanjsko oglašavanje sa 135 milijuna još uvijek jače od internetskog.

Srpanj - Kolovoz 2013.

49

Oglašavanje na internetu bolje. Index promocija, tvrtka preko koje posluje Index. hr, prošlu je godinu također završila u gubitku iako ne tako velikom kao Net.hr. Indexov minus iznosio je svega 77 tisuća kuna. Tome valja pribrojati i gubitak od 48 tisuća kuna koji je proizvela tvrtka Index portal. Gubitak bi zasigurno bio i veći da nije uskočio zagrebački grado-

sastavni dio cijelog paketa, kakve pružaju vlasnici novina ili televizija koji imaju i vlastite portale. Ipak, oglasna industrija s nadom gleda u budućnost internetskog oglašavanja, a teško je ne dati im za pravo. Bez obzira na sve probleme s kojima se još uvijek susreće ova platforma, budućnost oglašavanja doista je na internetu i zato svaka ozbiljna markeU posljednjih pet godina tinška vrijednost internetskog agencija ima ljude oglašavanja je utrostručena specijalizirane načelnik Milan Bandić i lani za taj medij. Dario Drmač, im dodijelio 205 tisuća kuna. menadžer za digitalne meNajbolje novinare i najkdije u agenciji Unex, upravo valitetnije tekstove može si je jedan od njih. I tvrdi da priuštiti Tportal, no to nema je vidljiv porast ulaganja veze s tržištem već isključivo oglašivača u digitalne medije s odlukom uprave da im takako zbog krize i njihove kav portal treba. Ova najveća isplativosti, tako i zbog hrvatska telekom kompanija prepoznavanja vrijednosti može si priuštiti takav luksuz digitalnih medija od strane jer portal financira iz drugih oglašivača. svojih profitabilnih djelatnosti, no pitanje je kakvu će KREATIVA JE KLJUČNA politiku voditi neki budući Stoga ne dvoji da oglašivači predsjednik uprave koji će internet shvaćaju krajnje naslijediti Ivicu Mudrinića. ozbiljno. “Internet je odavno prestao biti alternativni TEŠKO PREŽIVLJAVANJE medij gdje se ulagao ‘višak’ Dakle, iako tržište internetsredstava te su digitalni skih oglasa raste (barem po kanali danas sastavni dio Huri), poslovne brojke poka- svakog media mixa. Komzuju da portali teško preživparativna prednost interneta ljavaju. Vlasnicima novina pred ostalim medijima je nešto je lakše jer svoje porta- mogućnost praćenja i brze le pune materijalima koje su reakcije kod izmjene vizuala. njihovi novinari ionako naKada se praćenje ispravno pravili za tiskana izdanja, no postavi dobiju se podaci o čak ni oni nisu zadovoljni. vremenu zadržavanja na Osim toga, apsolutne brojke stranici, kvaliteti dolazaka, pokazuju da se oglašivači još kvaliteti oglasnih formata, uvijek ne usuđuju ozbiljnije medija, itd. Točne statistiulagati u oglase na tom meke omogućuju da se puno diju, već se radije drže onih lakše izračuna ROI nego tradicionalnih, barem što se kod drugih medija. Velivećih iznosa tiče. Problem je ka većina oglašivača toga i u tome što se svi hrvatski je i svjesna”, kaže Drmač. mediji zbog krize žestoko Prema njegovim riječima, bore za svakog oglašivača, ključne stvari za kvalitetnu zbog čega svi daju značajne kampanju na internetu su popuste, a na internetu se kreativna rješenja i praćenje zavrte kampanje tek ako su statistika. “Kampanja može

50

Srpanj - Kolovoz 2013.

biti odlično isplanirana i pozicionirana, ali ako je kreativni dio loše napravljen i najkvalitetnija kampanja će imati loše rezultate. Međutim, ako je kreativa odlična, kampanja dobro isplanirana, a praćenje kampanje loše postavljeno, cijelo ulaganje je uzaludno jer nije iskorištena glavna prednost internetskog oglašavanja i ne zna se jesu

titelja i navesti ga da napravi akciju koja je cilj kampanje, bilo da je to klik ili percepcija oglasne poruke. Kod kreativnog pristupa jako je bitno da se ne pretjera, jer je tanka granica između atraktivnog i napadnog bannera”, upozorava Drmač. Kao primjer uspješne internetske kampanje navodi nedavni viral Ivana Šarića “Hire me

li zadani ciljevi ostvareni.

Dakle, definiranje ciljeva prije nego li kampanja starta, ispravno postavljeno praćenje, atraktivno kreativno rješenje i ciljano planiranje su sastavni elementi svake uspješne kampanje na internetu”, upozorava Drmač. No, za razliku od oglasne industrije u, primjerice, tisku, koja je prilično tradicionalna i strategije se ne mijenjaju često, stručnjaci za oglašavanje na internetu prisiljeni su stalno smišljati nove stvari.

“Posjetitelji portala su razvili takozvani banner blindness te više uopće ne percipiraju pozicije na kojima se banneri inače nalaze. Kako bi se doskočilo tom problemu potrebno je na kreativan način privući pozornost posje-

Jon Stewart”. “To je primjer kampanje koja je prošla sve korake kako bi bila uspješna.

Od početka je bila razrađena komunikacijska strategija, definiran je cilj, napravljen odličan video, a statistike su detaljno praćene. Još čekamo vidjeti hoće li zadani cilj biti ostvaren”, kaže Drmač, dodajući da je kod svake internetske kampanje jako bitno upravo postaviti ciljeve prije nego li kampanja starta.

“Kad postoji cilj onda se po završetku može ustvrditi je li on postignut, odnosno je li kampanja bila uspješna ili ne”, kaže Drmač.

NEISKORIŠTENI POTENCIJAL Ipak, za razliku od ostalih medija, internet omogućuje oglašavanje čak i za one koji www.jatrgovac.hr

131% godišnji rast internetskog marketinga u zlatnoj 2011. godini ne mogu potrošiti puno novca. Ni na jednom drugom mediju kreativnost nije toliko važnija od ukupnog budžeta za kampanju. Samopromocija je vrlo jednostavna na društvenim mrežama poput Facebooka, a oni vještiji, dovitljiviji i kreativniji mogu izvrsno iskoristiti ovu platformu. Za razliku od nekih drugih platformi

pun pogodak. Pravi primjer viralnog marketinga je ranije spomenuti uradak Ivana Šarića koji se vrlo brzo našao u svim domaćim i ponekom američkom mediju. Internet je zanimljiv i zbog toga što se oglašivači mogu obraćati ciljano ljudima koji su zainteresirani za njihove proizvode.

Prednost onoga što se zovu newsletteri, odnosno obavijesti o proizvodima ili uslugama koje se ciljano šalju, su mnogostruke. Osim što su daleko jeftiniji od onih papirnatih kataloga, ciljaju svoju publiku. Naime, u bazu im ulaze već postojeći kupci, kao i oni koji svoju adresu samovoljno ostave bilo zbog neke promocije, nagradne igre ili jednostavno izraze želju da primaju baš te obavijesti. Čini se, međutim, da ovaj tip promocije još uvijek nisu svi shvatili dovoljno ozbiljno pa se stječe dojam kao da je to dio posla koji se jednostavno “odrađuje”. Jedan od boljih primjera je trgovački lanac koji nekoliko puta godišnje potiče na online kupnju raznim popustima, dok druge maloprodajne tvrtke svojim korisnicima šalju novosti iz koje zapravo čekaju da ih ponude i akcijske popuste. potencijalni korisnik ugleda, Zanimljivo je da tvrtke iz na društvenim mrežama je ove branše, kojoj jedan od moguće praktički jednim najvećih izazova predstavlja klikom odlučiti kad će točno upravo stvaranje vjernosti korisnik dobiti vašu objavu. kod svojih korisnika, još uvijek vrlo Budžeti za internetski marketing površno koriste inznatno su niži od oglasnih ternet za promociju budžeta na ostalim medijima i komunikaciju Svi korisnici društvenih s potrošačima od kojih žive, mreža sigurno su i sami svje- dok istovremeno ogroman doci nekih izvrsnih i nekih novac troše na oglase u tisku, manje uspješnih pokušaja na televiziji ili radiju. Nasamopromocije. prosto je nevjerojatno da su Postići da veliki broj ljudi im internetske stranice tek vidi vaš oglas san je svakog puki nosači vlastitih tiskanih tko se tim poslom bavi. Odletaka i ništa više od toga. gleda li ga do kraja, zabavi li se pritom i preporuči ga Saša Vejnović nekom svom prijatelju, bio bi Slobodni novinar www.jatrgovac.hr

ANKETA

Popularnost oglasa daleko iza popularnosti samog medija

M

agazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal proveli su tijekom srpnja anketno istraživanje na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina koje je pokazalo da, iako više od 60 posto građana svakodnevno koristi internet, više od polovice njih kaže kako uopće ne obraća pažnju na oglase koji se na internetu prikazuju.

Upitani koliko često koriste internet, ukupno 61,5% ispitanika odgovara da su na internetu svakodnevno.

Najmanje jednom tjedno internet koristi 6,5% anketiranih, a najmanje jednom mjesečno njih 2,2%. Da ne koriste internet, pak, kaže 29,8% sudionika ankete.

Internet se najčešće koristi kod kuće, što kao svoj odgovor navodi 71,2% sudionika ankete. Na poslu internetu pristupa 16,2%, a u pokretu putem pametnog telefona ili tableta 12,6% građana.

Na pitanje o online kupovini jedna četvrtina ispitanika kaže kako kupuje proizvode preko interneta (26%), dok preostalih 74% ističe kako ne koristi internet kao mogućnost za nabavku proizvoda.

Iako je riječ o mediju koji se po konzumaciji može mjeriti s tradicionalnim medijima, oglasi na internetu nisu odviše popularni kod korisnika. Tako više od polovice ispitanika (50,7%) kaže kako ne “klikaju” oglase na internetu. Da gledaju oglase “samo kada mi je nešto posebno zanimljivo” ističe 32,5% anketiranih, a “samo slučajno” kao svoj odgovor na ovo pitanje bira njih 9,5%. S druge strane, da oglase na internetu gledaju često i da su im vrlo zanimljivi ističe 7,3% ispitanika.

Više od ¾ sudionika ankete, njih 76,2%, smatra kako internetske reklame nemaju utjecaja na njihove potrošačke odluke. Da internetske reklame imaju utjecaja na njihovu odluku o kupnji proizvoda kaže 20,9% ispitanih, dok odgovor na ovo pitanje ne zna 2,9% anketiranih.

Srpanj - Kolovoz 2013.

51

Oglašavanje na internetu – vrijednost i klikanost

OGLAŠIVAČ ga banneri), ali on je s obzirom na situaciju u Hrvatskoj i ozbiljno rezanje budžeta brending oglašivača kod nas u padu. Postotni je pad vjerojatno manji nego kod drugih medija, ali je i dalje ogroman s obzirom da je display u Europi u 2012. godini prosječno rastao za 9%. Dakle, do negativnog rezultata na tržištu online oglašavanja dolazi zbog pada display iznos koji otpada na zakup je važno istaknuti kako smo oglašavanja od 12%, koji je online medija bio bi i nešto također iznad europskog prokod nas najjača kategorija, manji od prikazanog. Stoga je sjeka što se tiče konzumacije dok search oglašavanje i u pomalo poražavajući podatak radija i televizije, a ispod pro2012. bilježi rast. Pad vrijedda za prosjekom Europe zasjeka ako se gleda konzumanosti tržišta display oglašacija magazina vanja, kao primarnog izvora i printa.

Stoga Čak 98% korisnika kaže da prihoda online medija u Hrse nameće više prije kupovine koristi internet nego logičan vatskoj, uzrokovao je veliki pad cijena oglasnog prostora zaključak da bi za izbor proizvoda oglasni budžeti posebno kod najposjećenijih medija te preseljenje gotovo trebali pratiti kompletnog display budžeta ostajemo više od 18% te smo konzumaciju medija, no, na par najvećih medijskih u ovom trenutku jedva na kako smo već uočili, to baš i grupacija. To je uzrokovalo četvrtini prosječnih ulaganja nije slučaj te se znatan udio brojne financijske poteškoće u ovom medijsko-komunibudžeta troši na medije koje manjim i srednjim internetkacijskom kanalu. Ilustracije korisnici zapravo ne troše. skim stranicama kojima je radi, to bi u igri brojki izgleDISPLAY U PROBLEMU prihod od oglašavanja pridalo ovako: Kako bi došli na IAB Croatia svake godine marni izvor prihoda. prosjek Europe, ravnajući se Nažalost, radi pada u disradi i vlastito istraživanje, podacima HURA-e, hrvatski playu među 25 zemalja koje IAB Croatia AdEx, kroz koje bi oglašivači trebali trošiti na su ove godine predale IAB-u pokušava ustanoviti ukupinternet 361 milijun kuna; Europe svoja dakle, 90 milijuna već imamo, nedostaje nam još “samo” 271 Hrvatski korisnici na internetu izvješća o potrošnji u milijun kuna. Bilo bi to lakše oglašavanje u razumljivo kada internet ne bi provode više vremena od komunikacijbio toliko popularan u Hrvateuropskih korisnika skim kanaliskoj i kada bismo u korištenju ma, nalazimo mreže svih mreža zaostajali za na neto ulaganja u internet se na 24. mjestu, ispred SloEuropom. Ali, baš nasuprot, venije, a iza Grčke. Što se tiče kada je riječ o vremenu prove- oglašavanje i to samo onaj dio koji završava kod mediformata display oglasa koji se denom uz internet, Hrvatska ja, dakle neto iznose nakon koriste, dolazimo do još jedse nalazi iznad europskog svih popusta bez obzira je nog paradoksa. Malo smo i prosjeka. Ne mnogo, ali ipak financijski nerazvijeno tržište, vrijedi naglasiti. Europski pro- li novac došao iz agencija ili direktno od oglašivača. ali se dosta koriste napredni sjek vremena koje korisnici Najveći udio još uvijek ide oglasni formati po standarprovode uz internet je 14,8 na display oglase (klasične dima IAB-a (IAB Rising sati tjedno, dok je hrvatski internet oglase koje vidimo Stars formati). Gotovo 100% prosjek 15,1 sati. Ako poglena hrvatskim portalima - tzv. display oglasa na hrvatskom damo druge medije, onda

Iako je internet jedan od medija u Hrvatskoj uz koji korisnici provode najviše vremena, oglasni ga budžeti kod nas još uvijek zaobilaze u širokom luku pa velika disproporcija između ulaganja u internet oglašavanje u Hrvatskoj naspram Europe i svijeta svake godine postaje sve veća

A

ko samo ovlaš pogledamo podatke na koje se medije u Europi troši novac za oglašavanje, uvidjet ćemo da je online došao na drugo mjesto s 24,3% i zaostaje samo za televizijom koja ima 28,1% budžeta. Neće proći još puno vremena da online u Europi prestigne i televiziju, što se na pojedinim tržištima, poput britanskog, već i dogodilo. Tako u Velikoj Britaniji online oglašavanje u ukupnom oglasnom budžetu zauzima 31%, dok TV ima “tek” 25% udjela.

HRVATSKI PARADOKS Kod nas je situacija bitno drugačija. Po HURA AdEx-u, istraživanju Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje koje donosi procjenu neto potrošnje u oglašavanje u glavnim komunikacijskim kanalima, online oglašavanje predstavlja tek 6% od ukupnih medijskih budžeta s ukupnim iznosom od 90 milijuna kuna. Važno je naglasiti kako ova procjena, uz novac za sam zakup medija, uključuje i novac koji se troši na produkciju online oglasa, Facebook aplikacija i svega ostaloga što se uzima iz medijskih budžeta. Ukoliko bi od toga oduzeli vrijednost koja se troši za produkciju, postotni

52

Srpanj - Kolovoz 2013.

www.jatrgovac.hr

15,1sati - tjedno provede hrvatski korisnik na internetu

ga nije volio online tržištu dolazi u flashu za razliku od nekih razvijenijih tržišta gdje se još uvijek koriste “stariji” formati oglasa poput klasičnog bannera dimenzija 468x60 piksela (koji se kod nas praktički više ne može pronaći), te je oko 25%

ćemo naglasiti kako oglašivači još uvijek ne prate korisnike na internet, bez obzira što 39% hrvatskih korisnika interneta smatra da je način kako brendovi komuniciraju preko interneta bitan i da takva komunikacija utječe na njihov izbor kupovine. Uz to, 38% korisnika interneta redovito posjećuje web stranice svojih omiljenih brendova, njih 31% tvrdi da će češće kupiti brend koji prate na društvenim mrežama, a čak ih 58% kaže da će potražiti više informacija o brendu koji se oglašava online.

Nadalje, ukupno 53% hrvatskih korisnika tvrdi da im internet pomaže pri odabiru boljeg proizvoda ili usluge, a

mediji. Tako 48% Hrvata koristi internet usporedno s konzumacijom drugih medija, od čega najčešće gledaju TV i surfaju internetom, njih 42%, i to najviše u tradicionalnom udarnom terminu.

To posebno vrijedi za dobnu skupinu Unatoč nerazvijenosti tržišta u 16-24 godina hrvatskom se online prostoru koji najvikoriste napredni oglasni formati še koriste internet općenioglasa u formatu slike (gif to, ali ga i najčešće koriste ili jpg format), a ne u flashu. u kombinaciji s TV-om. Tri Objašnjenje možda možemo medija na hrvatskom tržištu pronaći u tome da se hrvatski imaju doseg veći od milijun mediji i agencije moraju više stvarnih korisnika po Gemius potruditi dobiti novac oglametodologiji koja je prihvašivača te iz tog razloga nude ćena kao standard na našem više i naprednije. tržištu. To su Net.hr, 24sata. hr i Index.hr, dakle veliki PRILIKA ZA OGLAŠIVAČE portali koji mogu stati uz bok Penetracija interneta u Hrbilo kojem offline mediju.

Premda smo već iznijeli tu vatskoj je oko 64% a najviše konstataciju, još jednom vremena online provode korisnici od 16 do 24 godina starosti koje će sve teže biti Konzumacija medija dosegnuti putem bilo kojeg na tjednoj razini u Hrvatskoj (u satima) drugog medija. Od korisnika interneta njih 35% koristi TV internet putem više uređaja.

17,5 radio Oko 21% Hrvata pristupa 15,5 internetu putem mobilnih novine telefona, dok ih oko 5% za 4,4 istu namjenu koristi tablet. magazini Ono što će u budućnosti biti 3,5 interesantno oglašivačima je internet sve češće korištenje interneta 15,1 dok se konzumiraju drugi

gotovo svi (čak 98%) navode kako prije kupovine koriste internet za izbor proizvoda koji kupuju online ili offline.

Pritom najviše koriste internet za kupovinu mobilnih telefona, knjiga, odjeće i obuće, namještaja, automobila, razne elektronike, kozmetike, turističkih aranžmana, kino karata, proizvoda za zdravlje te financijskih proizvoda ili usluga.

Kao zaključak može se jasno ustvrditi kako svi preduvjeti za oglašivača, koji želi iskoristiti situaciju i tromost ostalih, postoje i da su zapravo nadohvat ruke. Jedino što treba napraviti je osmisliti kvalitetnu strategiju prisutnosti na internetu ili za to potražiti pomoć neke od domaćih digitalnih agencija i odvažiti se ozbiljno povećati budžete za internet oglašavanje.

Jan Jilek IAB Croatia

Prihodi po formatima online oglasa IAB Europe Adex output Display

Kn

2011.

2012.

60.750.000

53.437.500

Classifieds & Directories Kn

7.500.000

7.500.000

Paid-for search

Kn

42.750.000

45.000.000

Total

Kn

111.000.000

105.937.500

Video

Kn

0

0

Mobile

Kn

750.000

937.500

Godišnji rast Display

-12,0 %

Classifieds & Directories

0,0 %

Paid-for search

5,3 %

Total

-4,6 %

Mobile

25,0 %

Ukupna tjedna konzumacija medija u Europi (u satima) 14,5

15,3

14,2

14,8

16,4 16,8 13,0

14,8

13,2

12,4 12,4 12,7 8,8 5,3 5,2 4,9 4,7 4,6 4,6

TV 2004. EU10

www.jatrgovac.hr

radio 2006. EU10

2008. EU10

novine 2010. EU10

2012. EU10

4,5

4

11,3

12 12,3

14,1 14,8

3,9 3,8 3,9 4,0

magazini

internet

2012. EU

Srpanj - Kolovoz 2013.

53

Oglašavanje na internetu – trendovi

SVE VAŽNIJI DIO medijskog miksa

Internet objedinjava brojne zakonitosti koje karakteriziraju tradicionalne medije, ali je istovremeno i poseban, jedinstven medij s jasnim parametrima kojih se pri oglašavanju mora pridržavati

I

ako je mjerljivost na neki način podrazumijevani aspekt interneta općenito, bilo bi nepošteno reći da je mjerljivost kao glavna prednost digitalnog oglašavanja dostupna jedino na internetu.

Ona je na internetu jednostavnija, ali ni po čemu nije početna vrijednost. Početna vrijednost je samo prikupljanje podataka (posjećenosti, primijećenosti oglasa, angažiranosti u vezi s oglasima i sl.). S druge strane, rijetki su, naročito u domaćem okruženju, marketinški analitičari spremni uložiti trud potreban za iščitavanje uzoraka ponašanja internetskih konzumenata pojedine marketinške kampanje, a često nemaju ni potrebno znanje za donošenje odluka na bazi prikupljenih podataka. Olakotna je okolnost da u manjim sredinama, kao što je naša, odluke “po osjećaju” ne stvaraju preveliku štetu, a često ni rezultati nisu baš toliko loši. Svakako, prednost oglašavanja na internetu je mjerljivost, ali bi prikupljene podatke klijenti i agencije trebali koristiti još više.

INTERAKTIVNI OGLASI Nešto što lako može biti i prednost i mana internet oglašavanja jest činjenica da

54

Srpanj - Kolovoz 2013.

jedino tu postoji praktički neizbježna potreba da – bez obzira o kojem se reklamiranom proizvodu ili usluzi radilo – prethodno mora postojati i sadržajna reprezentacija istog tog reklamiranog proizvoda ili usluge na internetu. Jedino na internetu oglas negdje “vodi”.

Jedino na internetu oglas omogućuje interakciju s konzumentom. Marketinške agencije i njihove digitalne podružnice često se suočavaju s “problemom” kvalitetnog proizvoda, s dovoljno velikim budžetom, s izvrsnim medijskim miksom, s odličnom tv i print produkcijom i iz toga proizašlim odličnim materijalom za produkciju internetskih oglasa, ali

značiti lošije statističke rezultate. S druge strane, nisu više rijetki klijenti koji se potaknuti krizom odlučuju provesti svoje marketinške kampanje isključivo na internetu zbog niskih troškova produkcije i objave.

Sve više takvih kampanja završava vrlo dobrim rezultatima.

Ipak, neki oblici internetskog oglašavanja nisu zamislivi u internet-only okruženju. Sve veći dio kolača u medijskim planovima internetskih oglasnih kampanja zauzima i search oglašavanje, a ono rijetko dobro funkcionira bez prethodnog stvaranja potrebe za određenim ključnim riječima u svijesti korisnika kroz druge medije, pa ispada da puno bolje rezultate daju Prednost oglašavanja na one search internetu je mjerljivost koja bi se kampanje uz koje trebala u većoj mjeri koristiti je u medijskom miksu predviđen zakup billbobez “točke slijetanja” internetske komunikacije – bez “saznaj arda ili čak radijskih reklama.

Upravo se billboardi i radio više” stranice. Prednost, jer se često percipiraju kao mediji za integrirane agencije i kliiz kojih je najteža i najmanja jente svjesne važnosti otvara konverzija u digitalni svijet. mogućnost proširenja kampanje na produkciju neophodnog Možda zato jer se često očekuje da se konverzija dogodi iz internet odredišta. Mana, jer puke činjenice što je na jumbo za specijalizirane agencije i plakatu napisana web adresa klijente rigorozne po pitanju proizvođača, ili (još gore) QR budžeta takva kampanja može

kôd. Ali statistike pokazuju da su upravo out-of-home plakati odlično mjesto za plasiranje (kvalitetnih i po mogućnosti jedinstvenih) ključnih riječi koje konzumenti kasnije pretražuju na internetu (SEO), a marketinške kampanje pomažu da se upravo odabrani proizvod ili usluga nađu na prvom mjestu (SEM).

ODNOSI SNAGA Još jedna činjenica može lako biti i prednost i mana oglašavanja na internetu – činjenica da se u internetskim medijima pravila i odnosi snaga mijenjaju daleko češće i brže nego u tradicionalnijim medijima. Ne tako davno društvene mreže nisu ni postojale, a danas se već pojavljuju agencije specijalizirane za društveno-mrežni marketing. Neke od internetskih “novotarija” www.jatrgovac.hr

6% udio interneta u ukupnim investicijama oglašivača nisu stigle ni zaživjeti u lokalnoj sredini (npr. oglašavanje u računalnim igrama), dok su druge (npr. groupon klonovi) u samo nekoliko mjeseci uspjele pokrenuti i/ili preokrenuti cijele dijelove marketinške industrije. Iako je internet sam po sebi odavno prestao biti novi medij, još uvijek ga

se rado takvim prikazuje.

Možda zbog činjenice da je internet zapravo omotač koji u sebi sadrži mnoga pravila “starih” medija. I upravo zbog toga jedna od zamki internet oglašavanja može biti da se u digitalni oglas pokušaju preslikati neka od pravila koja vrijede za primjerice tiskane ili televizijske oglase. Većina display oglasa na hrvatskim, ali i svjetskim portalima koristi mogućnost animacije, ali samo ne bi li se na oglasu kroz vrijeme korisniku serviralo više informacija, čime zapravo oponašaju pravila tiskanog oglasa. Ili pak zbog sve veće mrežne propusnosti i mogućnosti prikaza bogatijeg sadržaja serviraju de facto televizijske spotove smještene u male kontejnere unutar portalskih banner zona. Iz tog bi se moglo zaključiti da www.jatrgovac.hr

greške koje smo činili devedesetih s pojavom internet oglašavanja. Nerijetko se mogu vidjeti oglasi na mobilnim uređajima koji vode na web stranice neprilagođene mobilnom pregledavanju, a veliki dio podataka na onima koje su prilagođene nije u skladu s potrebom korisnika u pokretu (npr. telefonski broj nije klikabilan ili se na servisima za kartografiju oglašava bez poštanske adrese). Mobilni browser ili aplikacija baš kao i deJedino na internetu oglas sktop browser negdje “vodi” te omogućuje rijetko služe za nešto više interakciju s konzumentom osim za informiranje nica da se npr. imismotu.hr ili zabavu, ali se mobilni sindrom s kraja devedesetih korisnik može naći u puno samo preslikao u facebook. više offline situacija dok traži com/imismotu, a gif brojače informaciju ili zabavu onliiz footera prvih web sajtone. Sve dok ne predvidimo va zamijenili su lajkovi. S većinu tih situacija i za svaku razlikom da su brojači poserviramo specifičan oglas, sjećenosti davali barem kakne možemo biti sigurni da je vu-takvu sliku o popularnosti mobilni oglas konzumiran stranica u manjoj ciljanoj uz maksimalni angažman skupini koja je devedesetih korisnika. Obzirom da je imala računalo, dok lajkovi prema Hura AdEx-u internet zahtijevaju daleko dublju je internet zapravo plodno tlo jedini medij u prošloj godini analizu ne bi li se stekao doza pokretanje marketinških u kojem je ulaganje u oglašajam o angažiranosti korisnika vanje raslo (8% u odnosu na kampanja poput @sweden u odnosu na proizvod ili us(promicanje kulturne razlipretprošlu godinu), pomalo lugu, što lajkovi pretendiraju čitosti u Švedskoj) koje zazabrinjava činjenica da je, predstavčak i uz pad ostalih medija ljati.

Lako od pojedinačno preko 10% Oglasi na mobilnim uređajima se može – i dalje na dnu ljestvice s moraju biti prilagođeni dogoditi da oko 6% udjela u ukupnim s agencijinvesticijama oglašivača – mobilnom pregledavanju ske strane što vjerojatno govori u prilog rezultati činjenici da je vrijednost hvaljujući izrazitoj demokraizgledaju vrlo dobro, ali za internet dosega pogrešno tičnosti medija mogu živjeti klijenta nemaju nikakav procijenjena. Ali isto tako da vlastiti nezavisni život. utjecaj na konzumaciju prointernet oglašavanje postaje izvoda ili usluge, ili još gore sve važniji dio medijskog OPEN SOURCE PRISTUP – nisu uopće u relaciji (narav- miksa. Na nama, digitalnim Također, društvene mreže i no, ako iz analize izbacimo marketinškim agencijama i djelomično mobilnost interfanove, hejtere, prize-winnere klijentima svjesnim njegove neta doprinijeli su da mari voajere). važnosti, ostaje zadatak da ketinške aktivnosti moramo što bolje iskoristimo mogućpočeti planirati neposrednije MOBILNO OGLAŠAVANJE nosti koje ono pruža.

Mobilno oglašavanje polako i transparentnije. Danas se i sigurno postaje sve važnije, gotovo očekuje da dodanu Željko Glavor a time i šansa da padnemo u vrijednost koju marketing Managing Director Jedinica i nula d.o.o. iste zablude i ponovimo iste stvara za proizvođača reklanismo u mogućnosti izdignuti se iznad okvira klasičnog poimanja oglasa kao invazivnog sadržajnog elementa koji je neophodan za isplativost proizvodnje medijskog core sadržaja, a koji mora podržavati ista pravila kao i taj osnovni sadržaj. Međutim, brojni primjeri pokazuju da

miranog proizvoda ili pružatelja reklamirane usluge, klijent i agencija podijele s aktivnim korisnikom, za što su nekad bile rezervirane nagradne igre. Moglo bi se čak reći da digitalni marketing polako prihvaća open source kao model funkcioniranja.

Doprinos korisnika u modernoj digitalnoj marketinškoj kampanji ostvaruje prednost pred pukom konzumacijom i podrazumijeva se jednako važnim. To pokazuje i činje-

Srpanj - Kolovoz 2013.

55

Odnosi s medijima

Mr. sc. Elvira Mlivić Budeš Poslovno učilište Filaks

KOMUNIKACIJA

na inicijativu korisnika Za razliku od klasičnih medija, interakcija na internetu ostvaruje se na inicijativu potrošača što znači da korisnik aktivno traži informacije kad je zainteresiran za određeni proizvod ili uslugu

I

nternet u marketinškoj komunikaciji možemo razmatrati kao medij, oblik komunikacije ili prodaje.

Dugo godina se za internet govorilo da je novi medij, no on je potpuno nova paradigma marketinga u kojoj potrošač postaje kreator ponude i od samog početka usmjerava obilježja onoga što će kupiti.

Interaktivnost interneta čije tržište raste geometrijskom progresijom, omogućuje poduzećima razvijanje dugoročnog partnerstva s korisnicima. Kao i svi drugi mediji, web ima svoje potrošače i ponuđače. Važno je napomenuti da dvije trećine građana

vim rezultatom da kod skoro 80 posto Amerikanaca nedostaje povjerenje u televizijske vijesti, a slična situacija je i s dnevnim novinama.

DIGITALNA REVOLUCIJA Vidimo kako je digitalna revolucija zauvijek promijenila odnos snaga između kupaca i ponuđača. Marketinški stručnjaci danas moraju uložiti napore ne samo u upoznavanje tržišta već i pojedinaca kako bi uspjeli u isporučivanju vrijednosti osnaženim kupcima.

U predstojećim vremenima morat će ulagati u nove tehnologije, napredna znanja, vještine i alate kako bi dobili ispravne uvide u ponašanje Razvoj društvenih mreža intenzivirao pojedinih kupaca. Živimo u svijetu brzih razmjena je interakciju s potrošačima informacija u kojima tajne prestaju to biti već Hrvatske starijih od 15 godina komožda nakon par minuta ili klikova risti internet, a jedna petina građana mišem. Zanimljivo je da se oko 70 possvakodnevno preko interneta saznaje to građana Hrvatske internetom koristi informacije. Naravno, još uvijek njih za informiranje o dnevnim događajinešto manje od 60 posto navodi telema, zatim slijedi traženje informacija o viziju kao izvor svakodnevnog inforproizvodima i uslugama (oko 70 posmiranja. Poslije televizije i interneta, to), slanje i primanje elektroničke pošte slijede novine s 10 posto i radio sa 6 (oko 70 posto), te korištenje društvenih posto. Istovremeno, Gallupovo godišmreža, slušanje internet radija ili telenje istraživanje izašlo je sa zanimljivizije, skidanje glazbe, igranje igrica,

56

Srpanj - Kolovoz 2013.

informacije o zdravlju i prehrani, traženje zaposlenja itd. Zanimljivo je da je u Francuskoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, Njemačkoj i Danskoj oko 11 posto korisnika interneta spremno plaćati vijesti na internetu. U Španjolskoj, Italiji i Japanu taj broj korisnika popeo se na skoro 20 posto. Internetske sadržaje najspremniji su platiti korisnici u dobi od 25 do 34 godine.

Upravo iz tog razloga i radi učinkovitog njegovanja smislenih odnosa sa www.jatrgovac.hr

2/3 građana Hrvatske koristi internet svojim kupcima, marketingaši će se morati povezivati s njima na načine koje kupci doživljavaju vrijednima. To podrazumijeva uključivanje kupaca na suradničku razinu tijekom cijelog životnog ciklusa tog odnosa s potrošačima, gradeći ga na online i offline razini.

INTERAKTIVNI ODNOS Kao sredstvo komunikacije, internet se koristi na nekoliko načina. Poduzeća su prisutna putem interaktivnih “brošura” koje se plasiraju u rasponu od običnih informacija u tekstualnom obliku do sofisticirane multimedijske produkcije. Poduzeća koja ulažu u istraživanje i razvoj, koriste internet za razmjenu informacija između poduzeća, potrošača i drugih ponuđača.

U virtualnim prostorijama

izravno postavljaju pitanja i istovremeno primaju odgovore. Putem interneta poduzeća mogu 24 sata dnevno utjecati na potrošače te u virtualnim prodavaonicama prodavati svoje proizvode ili usluge.

Razvoj društvenih mreža na internetu omogućio je još bržu razmjenu informacija, intenzivirao je interakciju s potrošačima koji u ovom kontekstu određuju pravila igre i komuniciraju s brendovima, tvrtkama, ali i www.jatrgovac.hr

ostalim kupcima onda kada sami to žele. Nova tehnologija promijenila je očekivanja i ponašanje potrošača i utjecala na navike kupnje koje su pomogle u stvaranju fenomena grupne kupovine na internetu, ali je tvrtkama omogućila i nove tehnike, alate i metode za učinkovitije komuniciranje s

tičke sustave za praćenje učinkovitosti marketinške komunikacije.

UČINKOVITOST INTERNETA Marketinška komunikacija putem interneta koncentrirana je na širenje prave poruke, ciljnoj publici, putem specifičnih kanala. Za razliku od klasičnih medija, Digitalna revolucija zauvijek je promijenila izlaganje ovom mediju postiže se odnos snaga između kupaca i ponuđača na inicijativu potrošača što znači ciljnim skupinama koje sada mogu da korisnik aktivno traži informacije vrlo usko targetirati i brže im prenijekad je zainteresiran za proizvod ili usti željene poruke. lugu. Ulaganje u oglašavanje na interNe možemo zanemariti utjecaj drušnetu u prošloj je godini zabilježilo rast tvenih mreža na informiranje, uvjeraod oko 8 posto u odnosu na 2011., vanje i praćenje ponašanja potrošača. dok investicije u ostale medije većiPrateći 31 svjetsko tržište, Global Web nom opadaju. Poduzeća nastoje saznati i izmjeriti kakvi su učinci oglašavanja putem njihove web-stranice i kakva je posjećenost tog web-mjesta.

Mjerenje učinkovitosti interneta najčešće se provodi elektroničkim putem.

S tim u vezi razvijena je cijela teorija pod nazivom softverska metrika, a bavi se mjerenjem privlačnosti web-stranica. Kad se pojedinac slučajno ili namjerno nađe na web-stranici poduzeća, ona pobuđuje njegov interes i usmjerava pažnju. Ako potrošač nije zadovoljan onim što vidi, potražit će dodatne informacije ili će istraživati dalje. Na taj način potrošač postaje ravnopravni partner koji time postiže čak prioritetnu poziciju u odnosu na poduzeće. Vođeno informacijama dobivenim od korisnika, poduzeće može ažurirati, korigirati ili nadopuniti ponudu na web-stranici.

Zanimljivo je pratiti porast specijaliziranih sadržaja na internetu. Na primjer, jedan od četiri američka liječnika koristi društvene medije svakodnevno kako bi pretraživao medicinske informacije, a njih oko 14 posto koristi društvene mreže svakog Index početkom je godine objavio da dana kako bi dodalo nove informacije.

Tehnološke promjene su već odavno čak 51 posto korisnika interneta na zamijenile šetnje trgovačkim centrisvijetu koristi Facebook. Google+ se ma, odlazak u institucije ili na adrese sada nalazi na drugom mjestu prema brojnih tvrtki, surfanjem internetom broju korisnika, a Twitter na trećem s i bez pogovora pružile marketerima 21 posto korisnika. Facebook je zabilježio rast broja korisnika od 33 posto, obilje mogućnosti povezivanja s kupcima i dosezanja ciljne skupine, ali su Google+ od 27 posto, dok je Twitter u isto vrijeme nametnule i nove izazonarastao za čak 40 posto. Očekuje se ve pred svaki poslovni subjekt koji želi da će društvene mreže ponuditi još ostvariti potencijal novih informacijbrojnije mogućnosti komunikacije s skih i komunikacijskih tehnologija. potrošačima, kao i konkretnije analiSrpanj - Kolovoz 2013.

57

Toaletni papir Toaletni papir je stabilna kategorija čija prodaja ne pokazuje značajne oscilacije čak i u ovim vremenima kada lisnice potrošača ne obiluju prevelikim brojem slojeva

Ž

ivot bez toaletnog papira danas je nezamisliv za svakoga od nas pa se, stoga, nećemo vraćati daleko u povijest s pitanjem kako su se naši preci snalazili bez ovog jednostavnog i svakodnevno potrebnog izuma. Podsjetimo samo da je upotreba toaletnog papira u higijenske namjene prvi puta zabilježena u Kini u 6. stoljeću, dok je za masovnu proizvodnju ovog artikla trebalo pričekati 14. stoljeće. U zapadnom svijetu široka upotreba toaletnog papira vezuje se za sredinu 19. stoljeća. Joseph

Državama.

Od tada pa do današnjeg vremena odmotalo se mnogo toaletnog papira, koji su se u svojim varijantama razlikovali po različitim tehničkim elementima: veličini, težini, čvrstoći, mekoći, kemijskim sastojcima, otpornosti te stupnju upijanja tekućine.

SLOJEVIT I OTP Gayetty se tako smatra izumiteljem modernog, komercijalno dostupnog toaletnog papira koji je svoj, kako ga je zvao, “medicinski papir” u formi listića predstavio 1857. godine te

Velike kompanije iz ovog sektora konstantno provode detaljna istraživanja tržišta kako bi utvrdili koji tržišni segmenti zahtijevaju neke od navedenih, specifičnih karakteristika. Rezultate njihovih istraživanja Kategoriju predvode možemo trgovačke robne marke s svakodnevno vidjeti na pooko 37% količinskog udjela licama toaletnog papira u je na tržištu bio prisutan lokalnom supermarketu, sve do kasnih 1920-ih gogdje se neki od nas, ne tako dina. Proizvodnja toaletnog odlučni, zadrže i duže nego papira u danas sveprisutsu planirali u nakani da nim rolama patentirana odaberu pravu boju, oblik, je, pak, oko 1880. godine broj slojeva ili brend. A da u Sjedinjenim Američkim je toaletni papir neizostavni

58

Srpanj - Kolovoz 2013.

dio suvremene popularne kulture ilustrira i brojna zajednica okupljena oko ove kategorije proizvoda na Facebooku.

ZANIMLJIVA KATEGORIJA Definicija kategorije u ovom osvrtu uključuje sve jednokratne toaletne papire različitih mirisa, oblika (rola, listići....) i slojeva (jednoslojni , dvoslojni...), ali ne uključuje vlažni toaletni papir. Većina ljudi bi rekla toaletni papir - pa to je dosadan proizvod i nema baš tu nekih novina,

no uvelike bi bili u zabludi.

Proizvođači na sve moguće načine pokušavaju s raznoraznim dodacima učiniti tu kategoriju zanimljivom. Tako na tržištu imamo toaletnog papira u bojama, s raznim mirisima, otiscima... U proteklih www.jatrgovac.hr

98,9% kategorije čine toaletni papiri u rolama je godinu dana (svibanj 2012. – travanj 2013.) kroz

raste i prosječna cijena. Tako prosječna cijena dvoslojnog papira izS 53% udjela najprodavaniji su nosi oko 1,2 po roli, toaletni papiri s dekoracijom, a kn troslojnog 1,8 kn, a česlijede ih “obični” bijeli s 35% tveroslojnog 2,3 kn. Jedprodajne kanale pokrivene noslojni papir ima cijenu oko Nielsenovim mjerenjem 1,5 kn po roli/paketiću. Ako pogledamo podjelu prema (koje ne uključuje Caboji, toaletni papiri s dekosh&Carry, veleprodaju, institucionalnu prodaju, te diskontere), prodano 201,1 Količinski udjeli prema obliku proizvoda milijun “rola” u vrijednosti svibanj 2012. - travanj 2013. od 338,7 milijuna kuna. U Role odnosu na isto razdoblje 98,9% prošle godine, kategorija Listići bilježi vrijednosni pad od 1,1% 1,6%, dok je količinski trend ostao nepromijenjen.

Količinski udjeli prema Za ovu kategoriju najvažniji boji papira kanal prodaje su supermarsvibanj 2012. - travanj 2013. keti (301 - 2500 m2) s 34%, s deklaracijom zatim hipermarketi (iznad 53,5 2500 m2) s 21%, slijede bijeli velike trgovine mješovitom 35,4 robom (101 - 300 m2) sa u boji 17%, srednje trgovine mje11,2 šovitom robom (41 - 100 m2)

že trend rasta, a u posljednjih godinu dana taj je rast iznosio značajnih 7%. Kada je riječ o sentimentu kupaca, primjetno je da se potrošači u zadnje vrijeme više odlučuju za jeftinije varijante, dok nam podatak o stabilnoj količinskoj prodaji samo potvrđuje poznato, a to je da je toaletni papir kategorija koja će se uvijek naći u našim domovima, bila kriza ili ne.

Količinski udjeli prema broju slojeva papira svibanj 2012. - travanj 2013. troslojni

75,6 dvoslojni

21,1 četveroslojni

1,9 jednoslojni

1,2 peteroslojni

0,2

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine 100 90

7 8

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

80

13

Drogerije

17

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

21

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

70 60 50 40 30 20

Hipermarketi (2501 m2 +) 34 Supermarketi (301 - 2500 m2)

10 %

svibanj 2012. - travanj 2013 Izvor: Nielsen

PORAN na krizu s 13%, drogerije s 8%, te male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) sa 7%.

Prema obliku proizvoda, toaletni papiri u rolama čine 98,9% ukupnih količina kategorije, dok ostatak (1,1%) otpada na nekoć znatno raširenije proizvode u listićima.

VRSTE I PROIZVOĐAČI Što se tiče “mekoće” toaletnog papira, najprodavaniji su troslojni toaletni papiri (75,6%), slijede ih dvoslojni (21,1%), zatim četveroslojni (1,9%), jednoslojnih je 1,2%, dok u vrlo malim količinama nalazimo i peteroslojni (0,2%). S rastom slojeva www.jatrgovac.hr

racijom su najprodavaniji (53%), potom po popularnosti dolaze “obični” bijeli (35%), te papir u boji (11%). Vodeći proizvođači (s pripadajućim robnim markama) u posljednjih godinu dana (svibanj 2012. – travanj 2013.) su Violeta (Violeta), SCA (Zewa), te Paloma (Paloma, Carlina). Ipak, kategoriju predvode trgovačke robne marke s oko 37% količinskog udjela koje u posljednjih nekoliko godina bilje-

Milanka Ćorić Analitičar, AC Nielsen Srpanj - Kolovoz 2013.

59

Toaletni papir – na polici HARMONY

S

HP Grupa u kategoriji toaletnog papira na tržištu nudi brend Harmony.

Ponuda obuhvaća Harmony deluxe troslojne papire 8+2 gratis koji pokrivaju najviši kvalitativni i kvantitativni segment, zatim Harmony premium 8+2 troslojne papire za mainstream segment te Harmony dvoslojne toaletne papire.

Najprodavaniji artikli su Harmony troslojni Deluxe 8+2 gratis, Peach i Cotton white, te Harmony premium 8+2 gratis. Uz vlastiti brend, proizvode i privatne robne marke trgovaca pri čemu je poslovna

suradnja ostvarena s NTL i Ultra grupom, Billom, Kauflandom, Mercatorom, Getroom, Plodinama, Tommyjem i Metroom. Također, SHP surađuje i s nekoliko regionalnih veletrgovaca

iz Slavonije i Dalmacije koji logistički pokrivaju segment malih trgovina. Iz tvrtke ističu kako će pakiranja za male trgovine biti posebno prilagođena tom prodajnom kanalu, a zbog potražnje na tržištu i zahtjeva krajnjih kupaca razvijat će se specijalna pakiranja dodatno prilagođena standardu i potrebama kupaca. “Sve to će biti popraćeno snažnim cjenovnim, akcijskim aktivnostima sa svim našim trgovačkim partnerima s kojima razvijamo dugoročno strateško partnerstvo”, poručuju iz SHP Zagreb.

nudi uglavnom dvoslojni papir s više vrsta pakiranja za koji kažu da predstavlja najbolji omjer uloženo/ dobiveno za potrošača, a radi se o Olala Cloud touch 24/1 3-sloja, Olala Creme sensation 16/1 3-sloja, Olala Pocket mild 8/1 2-sloja i Olala Pocket soft 8/1 3-sloja. “Surađujemo s gotovo svim

trgovačkim lancima u Hrvatskoj. Od 15. lipnja započela je nacionalna ATL i BTL marketinška aktivnost putem koje ćemo u narednih gotovo pola godine promovirati naše nove i stare proizvode.

Marketinške aktivnosti će se provoditi putem televizije, radija, interneta, Facebooka i dnevnih tiskovina”, navode iz Delt Papira.

u boji i oni s mirisom. Pritom posebno naglašavaju da su Paloma toaletni papiri dermatološki testirani i izrađeni iz 100% PEFC certificirane celuloze. U ponudi se nalazi i toaletni papir za djecu, posebno mekan toaletni papir koji ima tisak s dječjim motivima. U premium liniji

prošle godine Paloma je uvela četiri nova proizvoda: Pure White, Green Tea, Wild Cherry te Milk&Oats. Svi proizvodi iz ove linije su premium kvalitete, troslojni, u pakiranju po 10 rola, dermatološki testirani i izrađeni iz 100% PEFC celuloze.

Kao nastavak na ovu liniju, Paloma će ovoga ljeta na tržište plasirati i peti proizvod u prigodnom jubilarnom pakiranju Paloma With Love 140 godina.

OLALA

T

vrtka Delt Papir u kategoriji toaletnih papira pod brendom Olala nudi super premium, premium i economy pakiranja.

Super premium segment obuhvaća 8+2 gratis pakiranja u dvije inačice troslojnog papira sa i bez mirisa - Olala Silk feel i Olala Silk feel Spa. U premium segmentu nudi se nekoliko različitih special edition 10/1 troslojnih pakiranja - Olala Zebra i Olala Tigar te Olala 230 metara zadovoljstva.

U economy segmentu ovaj proizvođač

PALOMA

P

aloma u svom asortimanu nudi raznoliku ponudu toaletnih papira.

Prevladavaju pakiranja po 10 rola u paketu, no nude se i paketi po 4 i 8 rola, ali i velika obiteljska pakiranja po 16 rola.

Najpopularniji je troslojni papir, a u ponudi su i dvoslojni te za one najzahtjevnije četveroslojni toaletni papir.

U tvrtki kažu kako su na tržištu vrlo omiljeni njihovi tiskani toaletni papiri, toaletni papiri

60

Srpanj - Kolovoz 2013.

www.jatrgovac.hr

www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2013.

61

Toaletni papir – na polici PERFEX

B

rend Perfex pokriva tri segmenta iz papirne konfekcije: toaletni papir, kuhinjske ručnike i salvete. U okviru kategorije toaletnih papira najprodavaniji su troslojni Perfex Deluxe 8+2 u mirisnim kombinacijama kamilica ili breskva, zatim dvoslojni Perfex Boni 8+2, troslojni Perfex 8+2 (crveni omot), te troslojni Perfex 8+2 (kamilica i breskva). Iz tvrtke Drenik d.o.o. ističu kako su proizvodi zastupljeni u trgovačkim lancima Plodine, Konzum, Spar te članicama NTL grupacije, a preko distribu-

tera pokrivene su i male trgovine diljem Hrvatske. Uz vlastiti brend, iz Drenika navode kako proizvode i privatne marke toaletnog papira i higijenskih uložaka za Konzum i članice NTL-a. Najnoviji proizvod iz premium segmenta je toaletni papir Perfex Cotton Like u pakiranju 8/1 s

200 listića i 8+2 sa 150 listića koji odlikuje posebno svilenkasta tekstura papira.

“Prodajne akcije su s većinom kupaca dogovorene do kraja ove godine, a nakon ljeta kreće i marketinška kampanja.

Novi proizvod iz linije low-price, koji je u zadnjim akcijama kod kupaca polučio fenomenalne rezultate, je Boni Classic 10/1 2-sloja čija cijena zadovoljava cjenovno osjetljive krajnje kupce”, poručuju iz proizvođača.

gratis i 8+2 role gratis, što su ujedno i najprodavanije vrste. Violeta toaletni papiri dostupni su u svim velikim trgovačkim lancima, hipermarketima, kvartovskim trgovinama i drogerijama dm, Bipa i Kozmo. U 2013. godini asortiman toaletnog

papira poboljšan je redizajnom i modernim printom svih Standard pakiranja te proširen novim proizvodom – 3-slojni toaletni papir 8+2 role gratis s mirisom breskve. “Atraktivnim dizajnom i mirisom te pristupačnom cijenom za sve kupce novi je toaletni papir vrlo lako našao put do potrošača. Riječ je o proizvodu koji odlikuje čvrstoća strukture te izrazita mekoća”, navode iz tvrtke.

kao Zewa Deluxe Breskva 8+2 i Zewa Deluxe Jasmin 8+2, a nedavno je lansirano i novo pakiranje od 20 rola koje nudi povoljniju cijenu po roli. Zewa je sa svojom ponudom prisutna u svim segmentima hrvatskog tržišta, a najpopularniji proizvodi mogu se pronaći kod svih kupaca, od najmanjih lokacija do hipermarketa. Zewa konstantno unapređuje i razvija postojeće proizvode

čiji razvoj komunicira putem web stranice www.zewa.com.hr, dok su kampanje obično podržane TV oglašavanjem i promocijama.

“Na toaletnom papiru vrlo dobre pokazale su se limitirane kolekcije novih mirisa koje nisu u redovnom asortimanu, kao privremene zamjene postojećih artikala ili kao in and out artikli”, kažu iz distributera, tvrtke AWT International.

VIOLETA

V

ioleta linija toaletnih papira obuhvaća Standard i Premium proizvode. Iz tvrtke ističu kako su razvojem širokog asortimana proizvoda, od različitih mirisa, vrsta pakiranja i broja slojeva, uspjeli zadovoljiti različite potrebe kupaca.

Violeta toaletni papiri dolaze u pakiranjima od 8, 10, 12, 16 i 24 role. Posebna pogodnost za kupce su toaletni papiri u pakiranjima 12+4 role

ZEWA

Z

ewa toaletni papir dolazi u obje varijante, kao suhi i vlažni toaletni papir. Suhi Zewa toaletni papir moguće je pronaći u 3-slojnoj ili 4-slojnoj varijanti, u pakiranjima od 4, 10, 16 i 20 rola u šest različitih varijanti, u boji ili bijeli, s mirisom ili bez mirisa. Najprodavanija varijanta je Zewa Deluxe 3-slojni papir u 8+2 pakiranju od kojih kupci najviše preferiraju papir u boji

62

Srpanj - Kolovoz 2013.

www.jatrgovac.hr

www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2013.

63

Izvještaj s terena

Ivica Ivančić

Maloprodajni servisi

KAKO POMOĆI TRGOVCU da proda više robe?

Očekivanja da će se roba prodavati sama od sebe predrasuda je koja je mogla biti istinita u nekim drugim vremenima. Danas je ipak potrebna aktivna uloga dobavljača koji u suradnji s trgovcem iznalaze načine kako povećati prodaju

P

red petnaestak sam godina radio kao zamjenik direktora prvog velikog trgovačkog formata u Hrvatskoj, prvog supermarketa površine veće od 2000 m2, kojeg je krajem 1996. godine u Zagrebu otvorio jedan veliki trgovac prehranom. Bilo je to – u mojem shvaćanju – “romantično” vrijeme hrvatske maloprodaje – nije postojao niti jedan trgovački lanac koji izvorno potječe izvan granica Hrvatske, jedini trgovački centar bio je Importanne u centru Zagreba, akcijski letak ili slične redovne promocije bile su potpuna nepoznanica, a trgovac i dobavljač dogovarali su jedino i samo rabat i rokove plaćanja (ponekad kada su se potrudili ugovarao se i super rabat ili rabat na ostvarene promete na kraju godine). U to su vrijeme i strani menadžeri bili rijetkost – i dobavljači i trgovci su gotovo u pravilu u rukovodstvu imali domaće zaposlenike.

Baš zato, susret s internacionalnim direktorom prodaje jedne velike američke multinacionalne korporacije, koji je bio u europskom obilasku tržišta, bio mi je za to vrijeme pomalo egzotičan. Možda baš zato, još i danas mi se usjeklo u sjećanje prvo pitanje

64

Srpanj - Kolovoz 2013.

koje je postavio nakon upoznavanja: “Kako vam možemo pomoći da prodate više naše robe?”

PROAKTIVNOST DOBAVLJAČA Vratimo se u sadašnjost. Odlično pitanje, složit ćete se? Čovjek nudi pomoć – kako i zašto takvu ponudu odbiti ?

Ukoliko je razlika u cijeni na proizvodu zadovoljavajuća (znam da izraz “zadovoljavajuće” nije isti za dobavljača i za trgovca), svaki će pametan trgovac biti sretan da s druge strane ima partnera koji je spreman poduzimati aktivnosti na prodajnom mjestu koje će rezultirati povećanom prodajom.

I svaki trgovac koji dobro poznaje posao, znat će da su takve aktivnosti

najbitnije - kako te nedostatke i prednosti pretočiti u svoju korist (a na štetu konkurencije). Ukratko, govorim o kompanijama koje znaju kako pomoći trgovcu da proda više njihove robe.

Nažalost, puno je više onih koji jednostavno ne znaju kako to učiniti. U hrvatskoj je trgovini još uvijek previše onih proizvođača koji misle da je sve riješeno nakon što su potpisali ugovor s trgovcem i uspjeli svoje proizvode izložiti na policama trgovačkog lanca.

Trgovac će se sada brinuti o svemu, roba će se sama od sebe prodavati, prometi će biti visoki – pa ipak prodajemo robu velikom trgovačkom lancu.

I moram Vam reći – tako često sam svjedočio razočarenju zbog visokih očekivanja i niske realizacije. A između očekivanja i realizacije, proizvođač nije učinio ništa drugo - osim dostave robe prema narudžbi i možda jednog telefonskog poziva trgovcu godišnje.

MALE I SREDNJE TVRTKE Možda će pojedini manji proizvođači sada pomisliti da ne razumijem njihovu poziciju. Ipak, vrlo dobro poznajem probleme koji muče manje i srednje Unaprjeđenje prodaje nije luksuz kompanije u FMCG-u. rezerviran samo za velike proizvođače Često su suočeni s previsokim i ponekad nerazumnim zahtjevima trgovca – ulaganje novca od strane dobavljača u raznorazni bonusi, penali, doprinosi promet koji će ostvariti baš u nekom i slično. Velik broj dobavljača, naropojedinom lancu.

U svojoj sam kasnijoj praksi svjedočio čito manjih i srednjih, često ne mogu u poslovnom odnosu s trgovcem manjem broju kompanija koje znaju postići ravnopravnost i pristaju na što je trgovcu potrebno i kako razgorazne zahtjeve - što često trošak plavarati s trgovcem, koji su nedostaci a smana robe čini visokim. Možda je koje prednosti pojedinog trgovca - i www.jatrgovac.hr

briga dobavljača ovo sada prilika za načeti ovu temu: hrvatski su trgovci ponekad zahtjevniji prema svojim dobavljačima nego njihovi europski kolege. Kad kažem hrvatski trgovci mislim na tvrtke registrirane u Hrvatskoj, bez obzira na nacionalnost vlasnika. Naučio sam i da trgovačke tvrtke koje posluju na više tržišta nemaju identičnu poslovnu politiku na svim tržištima u dijelu ugovornih odnosa s dobavljačima. Da je pitanje ugovornih odnosa trgovaca i dobavljača “vruća” tema svjedoči i činjenica da pojedine europske zemlje u svojem zakonodavstvu imaju definirana ograničenja po pitanju ugovornih odredbi. Ovu izuzetno aktualnu temu, koja uvijek izaziva prijepore između trgovaca i dobavljača, bit će najbolje obraditi u jednom od sljedećih članaka. Sada,

nabrojimo još neke teme s kojima s bori naš prosječni manji ili srednji distributer/proizvođač: jaka konkurencija, rodbinske veze, korupcija i nepotizam (koji su nažalost još uvijek prisutni u našem društvu), rokovi plaćanja, radna snaga, zakonodavstvo i suradnja s državnim tijelima, i na kraju najbitnije – financijska sredstva raspoloživa za investiranje u razvoj posla. Manji proizvođači teško sebi mogu dozvoliti nacionalnu marketinšku TV kampanju ili slične www.jatrgovac.hr

ne prestaje nakon dostave robe trgovcu

velike. Manji proizvođači i distributeri jednostavno bi morali u svoj trošak poslovanja ukalkulirati minimalne i najnužnije promotivne aktivnosti.

Osobno smatram da u analizi ulaganje / rezultat, manjim proizvođačima i distributerima najviše koristi donosi redovna i aktivna kontrola prodajnih mjesta, unaprjeđenje prodaje i Suradnja s trgovcem i aktivna briga o aktivna briga o proizvodima na proizvodima na prodajnom mjestu od prodajnom mjestu. krucijalne je važnosti za dobavljača Kada kažem redovna, mislim barem tjedna do dvotjedna. Kada kažem proizvođača hrane: “Naša je briga o aktivna, mislim da se prilikom posjete proizvodima sve dok se ne skuhaju u loncu.” Očekivanja da će se roba pro- objekta prekontrolira skladište, lager lista, zalihe, rokovi, pozicije u objektu, davati sama od sebe i da je dovoljno cijene, konkurencija, popune police i robu dovesti na prodajno mjesto sva izlaganja i niz drugih stvari koje možda su vrijedila za neka druga je korisno obaviti prilikom obilaska objekta. Razne vrste promocija na prodajnim mjestima mogu uz relativno nizak trošak donijeti dobavljačima prednosti u jačanju brenda i povećanju prometa. Nisam siguran koliko je koristan prodajni predstavnik koji jednom u tri ili šest mjeseci “svrati” na prodajno mjesto kako bi se prošetao po objektu i pitao voditelja odjela je li sve u redu? Isto tako nisam siguran koliko je koristan prodajni predstavnik koji svrati tjedno, ali ima tako gustu satnicu obilazaka da u svakom pojedinom objektu može ostati najviše deset minuta, doslovce može “ušetati i išetati” iz objekta. Netko će možda reći – bolje i takav obilazak nego nikakav. Odluku o tome prepuštam rukovodstvu i vlasnicima pojedinih kompanija – svatko bi trebao znati što je za njega najbolje. Proizvođačima i distributerima sigurno je korisno da za poslove obilazaka prodajnih mjesta i unaprjeđenja prodaje ne moraju nužno koristiti svoje zaposlenike – na vremena – kada su tržištem vladali tržištu postoje kompanije specijalizidržavni monopoli i kada je ponuda rane za usluge unaprjeđenja prodaje i proizvoda bila iznimno slaba. kontrolu prodajnih mjesta.

Na kraju, razmislite kako možete UNAPRJEĐENJE PRODAJE pomoći trgovcu da proda više Vaših Potpuno mi je jasno da velike kompaproizvoda. Ukoliko Vi ne razmišljate nije imaju jaču prodajnu operativu i o tome, vrlo moguće razmišlja Vaša veća sredstva koja mogu uložiti u pro- konkurencija. Ukoliko Vi niste sigurni motivne aktivnosti – od nacionalnih kako biste pomogli trgovcu da proda TV kampanja do unaprjeđenja proda- više Vaših proizvoda – potražite savjet. je na prodajnom mjestu. Ipak, čvrsto Trgovcu je ionako uglavnom svejedno sam uvjeren da unaprjeđenje prodaje čija se roba prodaje, bitno da se nečija nije luksuz rezerviran samo za one roba prodaje i da donosi prihode. promotivne aktivnosti. Ipak, trebali bi barem ukalkulirati troškove promotivnih aktivnosti na prodajnom mjestu – brigu o svojim proizvodima i nakon što su ih dostavili trgovcu.

Dobro je rekao jedan moj kolega iz branše, dugogodišnji i odličan direktor jednog velikog hrvatskog

Srpanj - Kolovoz 2013.

65

Globalna kretanja

PET NAJUSPJEŠN

rasta u europsk

Vodeći trgovci se nastoje približiti kupcima gradeći male samoposluge, okrećući se strategiji višestrukih kanala, koncentrirajući se na cijene, nudeći regionalno prilagođene pogodnosti kako bi odgovorili na potrebe lokalnih kupaca te fokusiranjem na domaće tržište

J

on Wright proučio je strategije pomoću kojih pet vodećih trgovaca mješovitom robom - Carrefour, Tesco, Schwarz, Auchan i Aldi potiču rast i osiguravaju

svoje mjesto na vrhu. Iako vodeći europski trgovci na malo posluju kroz brojne kanale na različitim tržištima, kako bi postigli prepoznatljivost odnosno različitost od konkurena-

1 FOKUSIRANJE NA CIJENU

B

udući da se kupci u Europi svakodnevno susreću s lošim vijestima iz gospodarstva – šest uzastopnih tromjesečja s padom BDP-a, visoka nezaposlenost i rezanje potrošnje – većina ih je stalno u potrazi za što većom vrijednosti za novac koji imaju na raspolaganju. Ovakvo stanje svijesti povećalo je promete Aldiju i Lidlu, a upravo je rast ovih diskontera i ostalim vodećim trgovcima na malo poslao signal da se još više koncentriraju na cijenu. Auchan je počeo ubirati plodove svoje “politike diskontnih cijena” u sklopu koje je pokrenuo promocijsku kampanju svježe hrane po cijeni ispod 1 eura. Slična je inicijativa došla iz Carrefoura, gdje su se sa sezonskih promocija okrenuli modelu EDLP (Everyday low price – svakodnevno niska cijena), fokusiranom na stalno niske cijene brojnih brendova. Istovremeno, najveća ovogodišnja na cijene orijentirana inicijativa došla je iz Tesca koji je pokrenuo “Price Promise” (Obećanje niske cijene), gdje je riječ o sustavu usporedbe cijena koji kupcima jamči povrat razlike novca ako kod konkurenata isti proizvod nađu po nižoj cijeni. Znakovito je da se ova nova shema odnosi i na brendirane proizvode kao i na artikle trgovačkih marki, te glavnom direktoru engleske podružnice Tesca omogućuje da kaže: “Price Promise našim kupcima daje potpunu sigurnost u to da kupujući u Tescu nikada neće biti na gubitku.”

66

Srpanj - Kolovoz 2013.

ta, u svojim kratkotrajnim strategijama sve se više koncentriraju na kupce iz svog bližeg područja.

Kompanije se nastoje približiti kupcima gradeći male samoposluge, okre-

ćući se strategiji višestrukih kanala, koncentrirajući se na cijene i nudeći regionalno prilagođene pogodnosti kako bi odgovorili na potrebe lokalnih kupaca.

2 VIŠE MALIH SAMOPOSLUGA

Ž

elja kupaca da namirnice nabave bliže kućama, kupujući manje a češće, potaknula je vodećih pet europskih trgovaca na malo da više pažnje posvete malim trgovinama. Tri trgovca na malo koji posluju kroz višestruke kanale najavili su planove o širenju i rastu unutar kanala malih samoposluga. Tesco testira franšizni model u suradnji s neovisnim trgovcima na malo, kako bi proširio broj malih samoposluga u lancu One Stop. S druge strane, Carrefourov izvršni direktor za male samoposluge, Gérard Dorey, izjavio je da će ovaj trgovac na malo otvoriti 350 novih trgovina pri čemu će ključnu ulogu također odigrati franšize. Međutim, najveću je aktivnost uzrokovao Aldijev prvi pohod u područje malih samoposluga u Velikoj Britaniji, s otvaranjem njihove male trgovine u sjeverozapadnom Londonu. Spojivši ponudu standardno orijentiranu na male samoposluge – kao što je hrana za van – sa svojom konzistentnom porukom o niskim cijenama, Aldijeva prva mala samoposluga udovoljava potrebi za kupnjom u maloj samoposluzi, ali po diskontnim cijenama.

www.jatrgovac.hr

Jon Wright Senior Business Analyst

NIJIH STRATEGIJA

koj maloprodaji 4 REGIJAMA

3 RAZVOJ

PRILAGOĐENA PONUDA

VIŠESTRUKIH KANALA

V

odeća petorka sve više teži tome da njihova ponuda u svim kanalima bude slična, bez obzira na to radi li se o malenim ili velikim trgovinama ili internetskim dućanima. U Tescu smatraju da budućnost leži upravo u višestrukim kanalima pa su to uvjerenje učinili temeljem svoje strategije, što se može iščitati i iz svih izjava njihovog upravljačkog tima. Ovaj se trgovac na malo nastoji pozicionirati prema onome kako će ljudi kupovati u budućnosti, sa strategijom da sve svoje trgovine poveže s internetom kako bi se kupcima omogućilo lagodno iskustvo. Osim toga, i već postojeće trgovine kupcima izlaze u susret. Kupnja restorana Giraffe i proširenje lanaca kafića Harris +

Hoole, uz druge poteze, dovest će više kupaca u njihove najveće trgovine, a nova prodavaonica u Woolwichu pokazuje kako se te nove ideje mogu spojiti s velikim uspjehom. Auchan je u međuvremenu također pokrenuo novi koncept, pod imenom Arcimbo, smješten blizu njihovih Drive diskonata. Očekuje se da će Arcimbov fokus na svježe proizvode oplemeniti ponudu proizvoda koje ovi kupci redovito kupuju, kao što su tekstil ili odjeća te asortiman koji se kupuje na veliko, i tako potaknuti postepeno povećanje potrošnje. Carrefour je, posebno u odnosu na internetsku prodaju, razvio strategiju nazvanu “jedan kod, jedan kupac”, kojom će nastojati povezati svoje internetske i Drive prodavaonice.

www.jatrgovac.hr

5 ULAGANJE U

DOMAĆA TRŽIŠTA

I

ako najviše dolazi do izražaja u Francuskoj, želja trgovaca na malo da kupce segmentiraju prema regijama ili gradovima, kako bi zadovoljili različite ukuse i potrebe, u cijeloj je Europi postala jače izražena u 2013. godini. Na čelu ove strategije nalazi se Carrefour koji, nastojeći postati što poduzetniji i diferenciraniji, kreće prema sve većoj decentralizaciji. Takva promjena omogućit će voditeljima trgovina da odluče koliko prostora žele posvetiti sezonskim proizvodima i koje proizvode staviti na akciju te će im dati više slobode za raspodjelu sredstava kako bi prilagodili ponudu lokalnim potrebama. U Velikoj Britaniji, Andrew Yaxley imenovan je za generalnog direktora londonskih trgovina Tesca, što odražava važnost posebno krojenog pristupa kupcima. Ključan dio Laxleyevog izvještaja jest onaj o razvoju i personalizaciji trgovina kako bi se ispunile različite potrebe kupaca u britanskoj metropoli, što je na tragu Tescove strategije kojom pokušava unaprijediti sve svoje formate i učiniti ih što privlačnijima. Izvrstan primjer jest redizajn njihove vodeće super-trgovine u bogatom Kensingtonu, koja je dobila jaču ponudu svježih proizvoda i novu Euphorium pekarnicu.

B

ez obzira na sve ove inicijative, vodeći će trgovci na malo u Europi ulagati dodatne napore u poslovanje na domaćim tržištima. Drugo i treće plasirane kompanije kopirat će strategije vodećih u nastojanju da smanje zaostatak za njima pa će vodeći morati osigurati i dalje jak rast na domaćem tržištu. Njemački diskonteri Aldi i Lidl, jednom kad se smanji brzina otvaranja novih trgovina, pozornost će usmjeriti na Njemačku i na druge elemente strategije kao što je poticanje prodaje u kategoriji zdravlja i ljepote, promicanje kvalitete proizvoda njihove privatne marke i ponuda vodećih brendova u određenim kategorijama proizvoda. Tescov generalni direktor, Philip Clarke, izjavio je da ih u Velikoj Britaniji očekuju divovski napori, ali da smatra kako će se rad u nadolazećoj godini isplatiti u sljedećih pet godina. S druge strane, Carrefourova prodaja stranih podružnica ojačala je fokus na Francusku i portfelj ovog trgovca na malo u drugim zapadnoeuropskim tržištima.

Konkurencija ostaje jaka pa se u kratkom roku očekuje da će vodeći trgovci na malo zadržati fokus na navedenim elementima.

Drugoplasirani su sve aktivniji pa će ovi na vrhu morati održati visoku razinu inovacija u svom poslovanju kako bi zadržali svoju prednost.

Srpanj - Kolovoz 2013.

67

Iz regije Todorić: Agrokor potiče plasman lokalnih proizvoda

N

akon Agrokorovog preuzimanja Mercatora, u Srbiji su se pojavile glasine o tome da će tamošnje tržište biti preplavljeno uvoznim hrvatskim proizvodima. U Agrokoru su odbacili takve navode te su izvijestili kako

su srpski proizvodi najzastupljeniji u njihovim prodavaonicama u Srbiji. Izvršni potpredsjednik Agrokora za poslovnu grupu Maloprodaja Ante Todorić je rekao da Idea i cijela Agrokorova maloprodaja posebno preferira domaće dobavljače te da u svakoj zemlji gdje posluju domaći proizvođači imaju udio iznad 70 posto.

IZLAZAK S TRŽIŠTA

Delhaize prodao trgovine u Crnoj Gori Expo Commerceu B BiH zaustavila uvoz proizvoda 53 hrvatske kompanije

Z

a čak 53 tvrtke iz Hrvatske, koje se najvećim dijelom bave proizvodnjom i preradom mesa i hrane za životinje, stopirana je mogućnost izvoza u BiH i to sve do trenutka dok ne ispune EU standarde proizvodnje. Odluka o novom “uvoznom rezu” bosanskohercegovačkih vlasti nastupila je nakon što su nadležni iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ocijenili kako od hrvatskih tvrtki treba tražiti ispunjenje svih EU uvjeta pri izvozu s obzirom na to da u Hrvatskoj postoji veliki broj proizvodnih objekata koji nisu na EU listama i koje nemaju EU broj zbog čega u trenutnim uvjetima njihov uvoz mora biti zabranjen.

Dukat osnovao tvrtku u Bugarskoj Dukat nastavlja poslovnu ekspanziju u regiji. Nakon što je u svibnju preuzeo Ljubljanske mlekarne početkom srpnja je izvijestio o osnivanju tvrtke Lactalis Bulgaria u kojoj ima 100% poslovnog

68

Srpanj - Kolovoz 2013.

•••

elgijski trgovački lanac Delhaize objavio je da prodaje svih 25 prodavaonica “Maxi”, “Mini maxi” i “Tempo” u Crnoj Gori. Delhaize je dogovor o prodaji postigao s crnogorskom kompanijom Expo Commerce. U 2012. godini ove prodavaonice ostvarile su ukupno oko 50 milijuna eura prihoda. Delhaize i Expo radit će na osnovu dogovora o franchisingu i zadržat će “Maxi”, “Mini Maxi” i “Tempo” kao imena trgovina.

udjela. Novo trgovačko društvo u Bugarskoj poslovat će pod imenom Lactalis Bulgaria EOOD, a Dukat je osnivač novog društva sa 100 posto poslovnog udjela.

Iz Delhaizea najavljuju kako se završetak transakcije očekuje u četvrtom kvartalu 2013. godine, što zavisi od dobivanja potrebnih dozvola kao i postizanja posebnih uvjeta oko transakcije i podešavanja obrtnog kapitala. Kompanija Expo osnovana je 1991. godine sa sjedištem u Kotoru, a od 1998. godine posluje pod imenom Expo Commerce. Osnovne djelatnosti kompanije su trgovina na veliko i malo mješovitom i prehrambenom robom i usluge.

Philip Morris u Srbiji proizvodi novi Marlboro

D

uhanska kompanija Philip Morris u Srbiji, kao prva u svijetu, započela je s proizvodnjom nove ekstenzije najpoznatijeg svjetskog cigaretnog brenda. Marlboro Advance XL donosi višestruke inovacije u formatu i dizajnu cigarete i kutije, a u njegov razvoj i novu tehnologiju uloženo je više od tri milijuna dolara.

U Sloveniji više stope PDV-a U Sloveniji se od 1. srpnja primjenjuju više stope poreza na dodanu vrijednost (PDV), pri čemu standardna viša stopa PDV-a od 22 posto važi za većinu proizvoda i usluga, a niža od 9,5 posto

•••

na 21 skupinu proizvoda i roba, među kojima su hrana, lijekovi i novi stanovi. Na povećanje stope PDV-a slovenska vlada odlučila se u okviru mjera stabilizacije javnih financija.

www.jatrgovac.hr

Iz svijeta CARREFOUR

D

N

Nestlé planira zaposliti više od 20.000 mladih u Europi

estlé, najveća prehrambena kompanija na svijetu, objavila je kako u naredne tri godine u Europi planira pomoći u zapošljavanju više od 20.000 osoba mlađih od 30 godina. Putem inicijative “Nestlé in Europe” (“Nestlé u Europi”) tvrtka će ponuditi više tisuća mjesta za odrađivanje praktične nastave i pripravništva do 2016. godine. Detalji projekta bit će objavljeni u rujnu, a u planu je potaknuti i partnere i dobavljače da ponude posao, usavršavanje ili praktičnu nastavu mladim nezaposlenim osobama.

Nestlé će ponuditi pozicije u svim svojim poslovnim područjima – od asistentskih pozicija u tvornicama do onih u prodaji, marketingu i slično.

Stabilno poslovanje u drugom kvartalu

rugi najveći maloprodajni lanac na svijetu, francuski Carrefour, u drugom je ovogodišnjem tromjesečju poslovao stabilno s blagim rastom prihoda od 1,4 posto na ukupnih 20,46 milijardi eura. Latinska Amerika ostala je motor rasta ovog trgovca gdje je ostvaren plus od 11,5%, ako se ne računaju tečajne razlike i promet ostvaren u trgovini naftnim derivatima. Međutim, nepovoljna tečajna kretanja učinila su da je rast i na ovom tržištu srezan na skromnih 1,2% prema aktualnom tečaju i s uključenim prometom od nafte. Zapadna Europa ostaje najveći izazov za

francuskog trgovca, a posebice Italija gdje je zabilježen pad od 9,9% na godišnjoj razini, dok je Španjolska ipak napredovala s padom od samo 2,6%. Na domicilnom tržištu Carrefour je zabilježio pad prodaje od 0,2% na 9,65 milijardi eura. U francuskim hipermarketima i supermarketima ostvaren je pad od 1,1% odnosno 1,4%, dok su formati malih samoposluga i cash&carry kanal poslovali pozitivno s rastom od 3,6%.

Rast mobilnog oglašavanja

P

otrošnja na oglašavanje na mobilnom internetu poskočila je prošle godine čak 82,8%, na 8,9 milijardi dolara, pokazalo je istraživanje kompanije Internet Advertising Bureau (IAB). Više od polovine potrošnje, odnosno 52,8%, slilo se u oglase objavljene na stranicama s rezultatima pretraživanja, dok je udio oglasa na displayima iznosio 38,7% a onih na porukama 8,5%.

Billa planira veliko širenje u Češkoj

T

rgovački lanac Billa objavila je kako ima velike planove širenja poslovanja u Češkoj koji uključuju razvoj putem organskog rasta i kroz akvizicije. Jaroslaw Szczypka, direktor češke i slovačke podružnice trgovačkog lanca

Izazovi za Walmart u Indiji Malo je vjerojatno da će Walmart podnijeti zahtjev za otvaranje svoje prve trgovine u Indiji prije ožujka 2015. godine. Iz kompanije su objavili kako im treba dodatnih 12-18 mjeseci nakon dobivanja

www.jatrgovac.hr

•••

dozvola od indijskih vlasti za otvaranje svake pojedine trgovine. To znači kako bi prvi indijski Walmart mogao biti otvoren najranije 2016. godine.

koji posluje u sastavu Rewe grupe, izjavio je kako Billa želi otvoriti 60 do 100 novih prodavaonica u idućih šest godina na tržištu Češke Republike.

Od tog broja prodavaonica njih 60 imat će funkciju poticanja organskog rasta, a ostatak se planira pribaviti putem akvizicija od konkurentskih trgovaca.

Tescov click&collect u Slovačkoj Tesco je pokrenuo click&collect uslugu za namirnice u Slovačkoj, što je uslijedilo nakon lansiranja sličnih usluga u Češkoj i Poljskoj. Britanski trgovac počeo je nuditi ovu uslugu u svojoj Zlaté Piesky

•••

Extra trgovini u glavnom gradu Bratislavi u listopadu prošle godine. Usluga se tijekom srpnja proširila i na gradove Košice i Nitra. Tesco inače na slovačkom tržištu ima 141 trgovinu.

Srpanj - Kolovoz 2013.

69

Brendovi našeg djetinjstva - Paloma

140 godina tradicije Prepoznatljive golubice, zaštitini znak današnje tvornice Paloma, svoje korijene vuku iz davne 1873. godine kada je u malom mjestu Sladki Vrh pokrenuta proizvodnja celuloze i ljepenke

M

jestašce Sladki Vrh koje se nalazi na granici Slovenije i Austrije, zbog bogate drvene mase u svojoj okolici i rijeke Mure koja je tada pokretala turbine za proizvodnju, bilo je plodno tlo da davne 1873. godine talijanski grof Adinolfo Leopold Lucchesi Palli tamo sagradi tvornicu za proizvodnju celuloze i ljepenke.

U narednim desetljećima tvornica je promijenila nekoliko vlasnika da bi 1921. započela s proizvodnjom papira te osuvremenjivanjem proizvodnje. Posebno značajna godina u povijesti poduzeća je 1947. kada se pojavio plan o likvidaciji tvornice na što radnici nisu pristali. Iste godine se odustalo od proizvodnje ljepenke te je fokus stavljen na papir.

Tijekom 1950-ih provedena je konsolidacija poduzeća te je 1961. postavljen novi stroj za proizvodnju papira za zamatanje i higijenskih papira.

70

Srpanj - Kolovoz 2013.

RAĐANJE BRENDA Usporedno se razvijao i zaštitni znak poduzeća, a robna marka Paloma se na proizvodima prvi puta pojavila 1967. godine kada su iz nove proizvodne linije na jugoslavensko tržište plasirane prve rolice toaletnog papira Paloma. Iste godine je u tadašnjoj Sladkogorskoj tovarni papirja montiran i stroj za proizvodnju papirnatih rupčića i godinu dana kasnije još tri stroja za proizvodnju toaletnih pa-

ketića. Tvornica papira je već tada raspolagala s četiri stroja za izradu glatkog omotnog papira, te papira za tuljke i ambalažu, sirovoga krovnog kartona, omotnih i higijenskih papira, te tissue papira.

proizvode u više od 20 država svijeta, od Europe, Sovjetskog saveza, Bliskog istoka pa sve do Afrike.

U DANAŠNJE VRIJEME… Posebnu pažnju je Paloma uvijek posvećivala potrošačima u regiji bivše Jugoslavije te ih je s inovativnim proizvodima, reklamnim kampanjama i unapređenjem prodaje učila korištenju i prednostima papirnih proizvoda, što je vodilo sve većoj potrošnji po stanovniku. Danas, na primjer, potrošači u Hrvatskoj na godinu upotrijebe prosječno oko 11 kg higijenskih papira, što je i dalje za 4 kg manje nego što je prosjek u Europi. Najprodavaniji proizvod ostaje toaletni papir, slijede kuhinjski brisači, papirnati rupčići i salvete. U kategoriji higijenskih papira S montažom petog papirnog u najvećoj se mjeri upotrebstroja godine 1973. postavljeljava troslojni toaletni papir, a ni su temelji za daljnji razvoj Paloma je toaletni papir u toj izrade toaletnih rolica te proizvodnju novih proizvoda kao kvaliteti na tržište plasirala već u ranim osamdesetim gošto su damski ulošci, dječje dinama. Tih godina je tržišni pelene, višenamjenski brisači, udio Palome bio oko 77%, a salvete i rupčići. Prvi paketi prvi sljedbenik je bio lokalni rupčića bili su pakirani u proizvođač s udjelom na trcelofan i otvarali su se pomožištu od 15%. Danas Paloma ću niti, slično kao pakiranje cigareta. U prošlosti su potro- zauzima četvrtinu slovenskog tržišta, a prepoznatljivost šači često koristili i jeftiniju toaletnog papira kod potrovarijantu pakiranja po 100 šača u regiji je još uvijek blizu komada rupčića pa je tako u 90%. Paloma ostvaruje 15% promocijske svrhe svoje prodajne realizacije na te zbog praktičnosti domaćem tržištu, skoro toliuporabe, Paloma ko iznosi izvoz u Hrvatsku, a svojim potrošačima više od 50% Robna marka Paloma se proizvoda izvozi na na proizvodima prvi puta se zapadno-epojavila 1967. godine uropsko tržište, većinom pod trgovačkim robnim marredovito poklanjala kama poznatih trgovačkih etui za rupčiće. lanaca. Ove je godine povoU tom razdoblju, kada dom 140.godišnjice svoga je godišnja potrošnja higijenpostojanja, Paloma na tržište skih papira u Jugoslaviji po plasirala prigodno pakiranje stanovniku bila siromašnih 1,25 kg, Paloma je proizvodila ekskluzivnih toaletnih papira i kuhinjskih brisača “Paloma više od 21.000 tona higijenWith love 140 let“. skih proizvoda i izvozila te www.jatrgovac.hr

Novo na polici Kandit Choco Banana Cherry Jelly

Gavrilovićeva Zimska salama slavi 130. rođendan

O

sječki Kandit ponudio je na tržištu novu čokoladno-voćnu poslasticu. Kandit Choco Banana Cherry Jelly dolazi u pakiranju od 204 g te predstavlja kombinaciju pjenaste banane i želea s okusom višnje prelivene bogatim čokoladnim plaštom. Logističke informacije - jedinično pakiranje: 204 g; transportno pakiranje: 12 kom; EAN kod: 3858881044708.

O

Durex Mutual Pleasure kondomi za produljeno zadovoljstvo

D

urex je na tržište lansirao Mutual Pleasure kondome koji su posebno osmišljeni da produže trajanje odnosa za zajednički užitak i intenzivniji doživljaj za oboje. Rebrasti i točkasti kondomi s Performa lubrikantom osmišljeni su da nju ubrzaju, a njega uspore. Žene u prosjeku vrhunac dožive za 20 minuta, dok je muškarcima za to potrebno 7 minuta.

Nabori i ispupčenja pružaju partnerici jaču stimulaciju, a benzokain u vrhu smanjuje osjet u penisu čime se produljuje vrijeme prije ejakulacije.

Ove inovativne kondome odlikuje Easy-on oblik koji osigurava da ga se lakše namješta i udobnije nosi.

L

Novi izgled ljetnih delicija iz Leda

edo Gamberi, Dagnje i Plodovi mora od nedavno su dostupni u novom osvježenom ruhu koje na prvi pogled privlači atraktivnim izgledom, a gurmani će se još više oduševiti morskim delicijama koje mogu pripremiti na brojne kreativne i nepcima ukusne načine. Na pakiranjima proizvoda nalaze se i maštoviti recepti koji se odlično uklapaju u ljetne jelovnike zbog svoje brze pripreme, laganih i osvježavajućih okusa te kvalitetnih namirnica. Ledo Gamberi, Dagnje i Plodovi mora proizvodi su koje prije pripreme nije potrebno prethodno odmrzavati.

www.jatrgovac.hr

J

ve godine Gavrilovićeva Zimska salama slavi 130. rođendan te je na tržištu predstavljena u posebnom jubilarnom pakiranju. Uz nasmiješenu Jelicu, etiketu nove salame krasi i zlatna medalja za izuzetnu kvalitetu s likom austro-ugarskog cara Franje Josipa koju je Zimska osvojila davne 1894. godine u Beču. Vanjski omotač Zimske salame ukrašen je Gavrilovićevim pečatom kvalitete i lentom. Zimska salama priprema se po tradicionalnoj recepturi procesom hladnog dimljenja na prirodnom bukovom drvu.

Jana osvježila ponudu aromatiziranih voda

amnica d.d. predstavila je novo osvježenje u svom asortimanu aromatiziranih voda pa će ljubitelji zdravog napitka od ovoga ljeta imati priliku uživati u novom okusu Jana grožđe-mirabel. Riječ je o kombinaciji prirodnih aroma grožđa i jedne od najpoznatijih sorti šljiva. Uz to, redizajnirana su i pakiranja postojećih voda s okusima voća: Jana limun-limeta, jagoda-guava, borovnica-brusnica i naranča-papaja.

Srpanj - Kolovoz 2013.

71

Novo na polici

K

Vina Belje u brik pakiranju

valitetna graševina Vina Belje i kvalitetni cabernet sauvignon Vina Belje dostupni su u novom brik pakiranju od 1 litre. U briku se može naći kvalitetna graševina berbe 2012., dok je cabernet sauvignon iz berbe 2010. Glavna prednost novih pakiranja je praktičnost - idealno je za konzumaciju na otvorenom dok čep osigurava čuvanje preostalog vina u briku.

UHU ljepila s filmskim motivima

B

rend ljepila UHU svake godine surađuje s jednim film hitom te svoju Back to school sezonu brendira u likove filma.

Ove godine ostvarena je suradnja s Illumination Entertainmentom i crtićem “Gru na super tajnom zadatku / Despicable me 2”. Sva UHU ljepila u stiku dostupna su s likovima Malaca, malim žutim pomoćnicima Grua koji će svakome izmamiti osmijeh na lice. UHU ljepilo u stiku već 43 godine stalni je pratitelj školske djece. Zahvaljujući jedinstvenom čepu s navojem sprječava sušenje i osigurava dugotrajnost samog ljepila koje je bazirano na 73% prirodnih sirovina te je bez otapala.

N

Novo pakiranje Južnjačke

a hrvatskom je tržištu predstavljeno novo pakiranje Južnjačke, jedinstvenog likera s okusom viskija, u boci od 350 ml koje u prodaju kreće krajem srpnja te će kupcima biti dostupno na benzinskim postajama te kioscima.

Originalni recept Southern Comforta datira iz 1874. godine te je strogo čuvana poslovna tajna. Mnogi je opisuju kao jedinstveni spoj prirodnog voća, začinskog bilja i viskija koji zajedno stvaraju prepoznatljiv okus.

Ta mješavina piću daje izvrsnu aromu, bilo da se pije samo ili se koristi za pripremu koktela.

Osim Južnjačke, na hrvatskom je tržištu dostupna i Južnjačka Lime svježeg okusa limete, a riječ je o savršenoj mješavini Južnjačke i soka od limete koja se može pronaći kao gotov proizvod.

PREPORUKA

Tri nova proizvoda u Dolcela asortimanu

P

odravkina Dolcela predstavila je tri nova slatka proizvoda: Kreme za kolače, Lava muffins i sladoledni desert Ledena fantazija. Kreme za kolače su dostupne u dva okusa, vanilija u pakiranju od 135 g i čokolada u pakiranju od 150 g. Iznimno su lagane, kremaste i bogatog okusa te su namijenjene za različite vrste kolača: biskvitne kolače, voćne kolače, kolače s prhkim tijestom i druge slastice.

Lava muffins 350 g je ekstra čokoladni

72

Srpanj - Kolovoz 2013.

muffin čija je sredina ispunjena finom čokoladnom tekućom kremom. Jedno pakiranje sadrži mješavinu za kolač i

kalupe za pečenje i dovoljno je za osam lava muffina. A za odlično osvježenje u vrućim danima može poslužiti i Ledena fantazija - sladoledni desert koji na tržište dolazi u četiri okusa: vanilija, čokolada, lješnjak i jagoda. Priprema je brza i laka, uz dodatak 2 dl hladnog mlijeka i kratko miješanje električnom miješalicom svoj sladoledni desert možete jednostavno napraviti kod kuće i tako razveseliti svoje najmilije.

www.jatrgovac.hr

Nesquik instant napitak s okusom jagode

N

a obogaćen je i vitaminom D i magnezijem. Od ovoga ljeta Nesquik napitak je dostupan i s okusom jagode. Dovoljno je samo da u šalicu hladnog mlijeka (200 ml) umiješate 2-4 žličice (15 g) Nesquik praha, dodate kockice leda, promiješate i napitak je spreman.

esquik napitak idealna je kombinacija izvrsnog okusa i hranjivih sastojaka. Jedna šalica Nesquik napitka pomaže nadomjestiti tekućinu pružajući barem 10% preporučenog dnevnog unosa tekućine te je izvor vitamina B1 i B6, vitamina C i folne kiseline,

Vivis svježi krem sirevi

V

ivis krem sirevi dobiveni su u potpunosti od svježeg sira kojem je temelj domaće mlijeko ‘z bregov, a tom glavnom i jedinom sastojku dodano je malo vrhnja i soli. Vindijini svježi krem sirevi dolaze u dva okusa: uz klasični, tu je i poznati i dobro prihvaćeni okus šunke.

Osim odličnog okusa ovi se proizvodi odlikuju i praktičnim, moderno dizajniranim pakiranjima od 20, 50, 125 i 200 grama čija atraktivna ambalaža asocira na svježinu i laku mazivost proizvoda.

Marketinška podrška: TV, PRINT, WEB, POS. Proizvođač: Vindija d.d., Međimurska 6, Varaždin.

PIK Buđola 100 g narezak

P

IK Buđola je mesna delicija namijenjena ljubiteljima moćnih i dominirajućih okusa. Posebnost ovog proizvoda je pažljivo birana kvalitetna sirovina koja se detaljno obrađuje, stavlja u sol, dimi te suši oko dva mjeseca. Kao rezultat nastaje ukusna kombinacija okusa i mirisa specifičnih za tradicionalne suhomesnate proizvode. PIK Buđola oplemenit će klasične kajgane, “home made” hamburgere te će postati omiljeni sastojak rustikalnih sendviča i hladnih plata, a od sada je dostupna i u praktičnom pakiranju PIK narezaka. Logističke informacije: EAN/GTIN barkod artikla: 3850139011197; Transportno pakiranje: 6 kom; Rok trajnosti: 75 dana. Preporučena MPC: 19,99 kn/kom. Proizvođač: PIK Vrbovec - mesna industrija d.d., Zagrebačka cesta 148, 10340 Vrbovec.

PROVJERITE Prvi Nivea In-Shower regenerator za tijelo Nivea predstavlja prvu liniju regeneratora za tijelo za hidrataciju pod tušem. Nova generacija proizvoda sadrži jedinstvenu formulu za njegu koju aktivira voda – nanosi se nakon pranja gelom za tuširanje i trenutno upija u mokru kožu, koja ostaje hidratizirana i nakon brisanja ručnikom. Istraživanja pokazuju da čak 43% žena ne koriste losion ili mlijeko za tijelo zbog nedostatka vremena ili osjećaja ljepljivosti na koži.

Inovativna linija Nivea In-Shower regeneratora za tijelo rješava ta dva problema – nanose se još za vrijeme tuširanja i odmah se suše, bez čekanja i ljepljivog osjećaja na tijelu. Fini hidratantni film morskih minerala i bademovog ulja ostaje na tijelu nakon brisanja ručnikom.

PIK Panona s paprikom trajna salama u praktičnom pakiranju PIK Panona s paprikom trajna salama većeg promjera s blagim okusom paprike jedinstven je proizvod po svojoj recepturi i promjeru. Aroma blage paprike proširuje liniju Panona salama s novom delicijom namijenjenom ljubiteljima umjereno pikantnih okusa. Gurmanski sendviči, šareni kanapei i zarazni mali zalogaji postat će još ukusniji ako ih pripremite s Panona salamom s blagim okusom paprike koja je od sada dostupna i u praktičnom pakiranju PIK narezaka.

Novosti u slim&fit liniji Perutnine Ptuj-Pipo

P

otrošači danas sve više paze na svoju prehranu. Žele li pri tome uživati u raznovrsnoj i ukusnoj hrani, slim&fit linija Perutnine Ptuj-Pipo Čakovec odličan je izbor. Naime, proizvodi slim&fit linije sadrže manje natrija i masti, bez umjetnih su bojila i bez pojačivača okusa. Ovo ljeto Perutnina Ptuj-Pipo Čakovec predstavlja dva nova nareska slim&fit koja sadrže samo 2% masti u 100 g proizvoda i 23 kcal u jednoj porciji (25 g): Pileća prsa i Dimljena pileća prsa. Zbog praktičnog

www.jatrgovac.hr

pakiranja (šnite složene u stupac) u narescima slim&fit može se uživati bilo gdje i bilo kada. Pileća prsa odličan su proizvod od pilećih prsa s malo masti. Ne sadrže gluten i primjerena su za oboljele od celijakije. Dimljena pileća prsa su sočnija od klasičnih pilećih prsa jer mješavina začina i aroma dima dopunjuju i obogaćuju njihov okus. Proizvođač: Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40000 Čakovec. Web site, e-mail: www.perutnina.com, info@perutnina.hr.

Srpanj - Kolovoz 2013.

73

Izlog

Pomažemo Vam prodati više!

- Potpuna kontrola prodajnog mjesta (od skladišta do police) - Distribucija promotivnog materijala (skladištenje, komisioniranje, postava) - Istraživanje tržišta (cijene, udjeli, konkurencija) - Napredan sustav izvještavanja s terena - sažete informacije za rukovodeće osoblje u roku do 12 sati Mi smo specijalisti posvećeni rastu Vašeg prometa i jedina kompanija na tržištu koja ugovorom jamči ključne pokazatelje rezultata

Maloprodajni servisi za savjetovanje i usluge d.o.o. mail: info@maloprodajni-servisi.hr www.maloprodajni-servisi.hr

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN? Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: Mail: Funkcija: Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.

Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

Mutual Pleasure • INOVACIJA za poboljšanje seksualnog života i razlog za kupnju vrhunske zaštite po povoljnoj cijeni • Durex je na tržište lansirao Mutual Pleasure kondome koji su posebno osmišljeni da produže trajanje odnosa za zajednički užitak i intenzivniji doživljaj za oboje • Nabori i ispupčenja pružaju partnerici jaču stimulaciju, dok anestetik benzokain u vrhu kondoma smanjuje osjet u penisu čime se produljuje vrijeme prije ejakulacije

v tockasti

Rebormasitis iPervforma konidkantom osmisljeni lubrda nju ubrzaju, e r o p s u a g e j an

Durex Mutual Pleasure kondomi medicinski su proizvod klase rizika III. Za više informacija molimo kontaktirati Reckitt Benckiser d.o.o.

Molimo prije uporabe pažljivo pročitati upute za uporabu priložene pakiranju.

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.