Ja TRGOVAC magazin ožujak 2014.

Broj 33 | Ožujak 2014.

Laka gospodarska vozila Tržište i trendovi

Intervju Krešimir Sever, NHS

Prvi EU

Uskrs

Broj 33 | O탑ujak 2014.

Uvodnik

Maroje Sabljić glavni urednik

Proljetno čišćenje

N

akon depresivnih i tmurnih siječnja i veljače, stiglo nam je proljeće, zasjalo je sunce i tržište je napokon opet živnulo. Krenule su prezentacije, događaji, prodajne akcije i sve se nekako vratilo u kolotečinu.

Ipak, stanje nije toliko katastrofično koliko govorimo o njemu. Ili jest? Nakon brojnih afera o stečajevima tvrtki i predstečajnih nagodbi slijede nam pak stečajevi privatnih osoba, njih više od tristo sedam tisuća, dužnih više od dvadeset i tri milijarde kuna. Pa je li moguće da država i

“Valjda će u duhu proljetnog čišćenja kućanstva konačno doći i do velikog čišćenja tržišta“ tržište može uopće funkcionirati pored takvih brojki? Očito da može jer drugdje bi vjerujem već odavno došlo do pada sistema. Znači da ipak nije toliko loše koliko mislimo da jest ili tek može biti. Odnosno da ipak postoji onaj zdrav dio hrvatske privrede koji vuče ostatak iz gabule i usprkos svim nedaćama uspijeva poslovati relativno normalno održavajući tako sustav da ne prevagne na onu drugu stranu i u potpunosti se raspadne. I umjesto da pomogne takvim tvrtkama, država se bavi reanimiranjem onih na izdisaju. Tim na žalost nema spasa. Oprostom dugova

takve firme mogu samo povući u provaliju one zdrave kojima su dužne. Nadamo se da to neće biti slučaj.

Uskrs se bliži a vrijeme je i proljetnog čišćenja. Ulaskom u EU, ponuda uskršnje trpeze nikad je bogatija, a potražnja sve oskudnija. Ipak, usprkos skromnim najavama, vjerujemo da će, kao i svake godine, hrvatski potrošač za ovaj blagdan “odriješiti kesu” te da će potrošnja biti na razini prošlogodišnje, odnosno da barem neće nastaviti tonuti.

Proljetno čišćenje kućanstva, već ustaljeni ritual u ovo doba godine, trebao bi podići prodaju sredstava za čišćenje, kategorije koja je pod pritiskom i u padu već neko vrijeme, a valjda će u tom duhu konačno doći i do velikog čišćenja tržišta na kojem će zdrave tvrtke moći konačno dobiti odgovarajući vjetar u leđa i rasterećenje odstranjivanjem onih trulih i više potpuno besmislenih da ih se umjetno održava na životu.

maroje@jatrgovac.hr

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 4 / Broj 33 / Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Ines Skender, Ja TRGOVAC Ines Kovačić, PressCLIPPING Tomislav Džapo, Deloitte Katarina Litva, NHS Jelena Jakšić, Ipsos Puls Krešimir Štivičić, AC Nielsen Nada Finderle, Darna

www.jatrgovac.hr

Danijel Koletić, Apriori kom.

Draženka Ćosić Jasmina Marić Cvijetinović Milanka Ćorić, AC Nielsen Davor Perkov, Perkov savjetovanje Mirko Đukić, BMM savjetovanje GRAFIČKI UREDNIK: Miroslav Šiptar FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto PRIJEVOD: Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING: Ivana Grubešić, Vedran Škorić telefon: 01/559 5057 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr

NAKLADA: 8.080 primjeraka

TISAK: GZH d.o.o.

Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o.

Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

Ožujak 2014.

5

Sadržaj 6

| VIJESTI

Poskupljuju cigarete

13

| DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Donacija dm-a KBC-u S. Milosrdnice

14

| PROMOCIJE

16

| MEDIJSKI BAROMETAR

18

| GLOBALNA MALOPRODAJA

20

| STEČAJ POTROŠAČA

Predstavljen Amstel Premium Pilsener Ista meta, isto odstojanje Rast unatoč teškoćama

Građani trebaju pomoć

22

| INTERVJU: ZRINKA ŠTIMAC, SANJA SMILJANIĆ-GRUBIŠIĆ

HRT

Vijesti Cigarete od proljeća još pet kuna skuplje

INVESTICIJA OD

N

a proljeće nas očekuje rast trošarina na cigarete do ciljane razine od 77 eura na 1.000 cigareta. U praksi će to značiti poskupljenje kutije cigareta do pet kuna, što znači da prosječnog pušača, koji dnevno popuši jednu kutiju cigareta, očekuje dodatni mjesečni izdatak od oko 150 kuna, odnosno 1.800 kuna godišnje. Uz sadašnje cijene, inače, spomenuti profil pušača kroz godinu bi izdvojio 8.395 kuna. Trenutno najveći broj pušača u Hrvatskoj još uvijek puši filtar cigarete poznatog domaćeg brenda po cijeni od 23 kune za kutiju, te tjedno za cigarete izdvaja 161 kunu. Predviđenim poskupljenjem do kraja godine taj bi se tjedni trošak mogao povećati na 196 kuna. Oni koji su prešli na kupnju duhana tjedno na svoju lošu naviku sada troše oko 75 kuna. Njih će poskupljenje stajati dodatnih 10 kuna tjedno. Prema posljednjim podacima, danas je u Hrvatskoj 1,022.700 pušača koji dnevno u prosjeku popuše 27,2 cigarete.

24

| SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE

28

| STRATEGIJA POSLOVANJA

30

| VIZUALNI IDENTITET

34

| REBRANDING

36

| INTERVJU: KREŠIMIR SEVER

40

| USKRŠNJA KOŠARICA

46

| CATEGORY MANAGEMENT

Agrokor otva

| PAPIRNATI PROIZVODI

A

Univerzalna stabilnost

Novi izazovi, a stara rješenja

Dizajn na tragu cijene i kvalitete Ponovno rođenje brenda Nezavisni hrvatski sindikati Prvi EU Uskrs

Standardizacija, inovacija i razumijevanje potrošača

48

grokor će na području Grada Zagreba otvoriti dva nova Konzumova trgovačka centra u ukupnoj vrijednosti od 140 milijuna kuna čime će se omogućiti otvaranje više od 200 novih radnih mjesta. Super Konzum Stenjevec ukupne je prodajne

Dva na dva

52

| DUHOVNOST U POSLOVANJU

Duh kao temeljna osnova vođenja

54

| LAKA GOSPODARSKA VOZILA Tržište i trendovi

60

| MALA ŠKOLA PRODAJE

62

| IZ REGIJE

64

| IZ SVIJETA

66

| ŠTO JEDEMO…

68 70

| NOVO NA POLICI

Treningom do efikasnosti

Novi rok za preuzimanje Mercatora Chiquita i Fyffes udružili snage Globalni celebrity

6

| IZLOG

Ožujak 2014.

Hrvatski vinar proizvodi novu marku Metroa

U

sklopu proslave 50 godina Metro grupe u Zagrebu je koncem veljače održan dvodnevni festival poslovnih rješenja koji je posjetilo više od 5.000 malih i srednjih poduzetnika. Istarski vinar Franco Cattunar posjetiteljima je predstavio istarsku malvaziju Terra Unica, novu robnu marku koju je proizveo ekskluzivno za Metro Cash & Carry.

Suradnja s ovim trgovačkim lancem za vinariju Cattunar znači 150.000 litara dodatne proizvodnje i širenje prodaje iz Istre na cijelu Hrvatsku. U Metroov program trgovačkih robnih marki uključeno je 50 hrvatskih proizvođača koji svoje proizvode plasiraju profesionalnim kupcima u 15 svjetskih zemalja.

www.jatrgovac.hr

140 MILIJUNA KUNA

ara dva nova trgovačka centra Konzuma površine 1.805 m². Osim dućana Konzuma, kupcima će na raspolaganju biti i dodatni sadržaji više partnera. Novi centar, u koji je ukupno investirano 40 milijuna kuna i u kojem će biti zaposleno 60 djelatnika, svoja će vrata kupcima otvoriti sredinom ožujka. Centar Gračani

veliki je poslovno-trgovački centar, prvi u podsljemenskoj zoni Gračani kojoj gravitira više od 30.000 stanovnika sjevernog dijela Zagreba. Izgradnja ovog kompleksa vrijedna je 100 milijuna kuna, a otvorenje novog centra planirano je za studeni ove godine. U Centru

Gračani, na površini od oko 12.000 m² i tri etaže, stanovnicima ovog dijela grada na raspolaganju će biti i brojni drugi sadržaji: banka, drogerije, zabavni, ugostiteljski i sportski sadržaji, trgovina modnim dodacima, prodajno mjesto mobilnog operatera itd.

Lidl povećava plaće zaposlenicima

L

idl Hrvatska od 1. ožujka ponovno je povećao plaće radnicima za prosječno 4%. Trend povećanja plaća započet je 2010. godine, a ukupno povećanje plaća od tada do danas iznosi prosječno 17%. Uz to, povećanje isplaćene božićnice krajem 2013. godine iznosi 50%, pa je tako svaki radnik primio božićnicu u iznosu od 1.500 kuna. Lidl Hrvatska lani je zaposlio novih 185 djelatnika te danas ukupno broji 1.700 zaposlenika. “Iza nas je izrazito uspješna poslovna godina u kojoj smo nastavili trend povećanja našeg tima, plaća naših zaposlenika i suradnje s hrvatskim dobavljačima. Lidl ima velike planove za daljnja ulaganja u Hrvatskoj a ove godine budžet za investicije je povećan na 180 milijuna kuna”, poručili su iz Uprave Lidl Hrvatska.

www.jatrgovac.hr

Ožujak 2014.

7

Vijesti KARIJERE Luka Burilović izabran za predsjednika HGK

L

uka Burilović će od 1. travnja preuzeti funkciju predsjednika Hrvatske gospodarske komore, odlučeno je na 6. sjednici Skupštine HGK koja je održana početkom mjeseca u Zagrebu. Burilović je u drugom krugu izbora s 41 glas pobijedio Damira Kuštraka za kojeg je glasalo 30 članova Skupštine Komore.

Novi predsjednik HGK u svom je predstavljanju programa posebno istaknuo njegove četiri točke: povjerenje, Komoru kao gospodarski servis, kao aktivnog sudionika gospodarskih procesa te ulogu gospodarske diplomacije. Dosadašnji rad u gospodarstvu i privatnom poduzetništvu, iskustva stečena na mjestu pomoćnika ministra u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva RH te dugogodišnji rad na poziciji predsjednika Uprave Sladorane d.d., smatra Burilović, predstavljaju kvalitetnu podlogu za preuzimanje odgovornosti pozicije predsjednika HGK. Ostali kandidati za predsjednika Hrvatske gospodarske komore u mandatnom razdoblju 2014. – 2018. godine bili su Vladimir Ferdelji, Zlatko Hodak i Damir Kuštrak te je svaki od njih predstavio svoj program rada - viziju budućeg rada HGK sukladno odredbama Statuta.

Atlantic Grupa gotovo udvostručila neto dobit

A

tlantic Grupa je u prošloj godini ostvarila 5,05 milijardi kuna prihoda, što je 2,5 posto više nego u 2012., dok je zarada kompanije gotovo udvostručena.

Neto dobit nakon manjinskih interesa tako iznosi 194,9 milijuna kuna, što je 91,8 posto više nego u godini ranije, zahvaljujući, između ostaloga, značajno sniženim troškovima kamata nakon uspješnog refinanciranja krajem 2012. Dobit prije kamata i poreza

(EBIT) lani je iznosila 424,6 milijuna kuna, što je porast od 6,4 posto u odnosu na normaliziranu EBIT u 2012.

“Usprkos otežanim uvjetima poslovanja posljednjih nekoliko godina, osobito u regiji jugoistočne Europe gdje Atlantic ostvaruje najveći dio prihoda, i u 2013. smo nastavili s rastom, ispunjavajući već sedmu godinu za redom najavljena očekivanja”, istaknuo je predsjednik Uprave Emil Tedeschi.

Poništeno rješenje o raspodjeli proizvodnih kvota za šećer

U

pravni sud u Osijeku je, odlučujući o tužbama Sladorane i Viro tvornice šećera, poništio rješenja Ministarstva poljoprivrede iz 2012. godine o raspodjeli proizvodnih kvota za šećer. Iz ministarstva odluku nisu komentirali, no mediji ističu da presuda iz Osijeka otvara put tužbama za naknadu štete. Spominje se iznos od čak 97 milijuna kuna. Prema odluci iz studenog 2012. ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine o raspodjeli prava na proizvodnju šećera proizvedenog od šećerne repe EU podri-

jetla u Hrvatskoj tržišne godine 2013./2014., od ukupno raspoložive kvote od 192.877 tona, koja je odobrena Hrvatskoj u pristupnim pregovorima s EU, Tvornici šećera Osijek i Sladorani Županja dodijeljeno je po 67.507 tona te Viro tvornici šećera Virovitica 57.863 tone. Iz Vira su na to reagirali još u prosincu 2012. neposredno nakon odluke o raspodjeli kvota, ističući kako se ovakvom odlukom narušava ravnopravno tržišno natjecanje i uzrokuje im se izravna šteta. U Viru i Sladorani smatraju da su dobili manju kvotu od one koja im prema prethodnoj proizvodnji pripada, a Tvornica šećera Osijek veću.

Prehrambena industrija ima potencijal za rast Prehrambena industrija, koja ostvaruje 42 milijarde kuna prihoda i zapošljava 64.000 radnika, ima potencijala za rast i za razvoj, a izlaze iz problema treba tražiti u segmentu udruživanja i suradnje, kazala je pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić dodajući kako se unatoč šestoj godini krize prehrambena indu-

8

Ožujak 2014.

•••

strija još uvijek relativno dobro nosi, no ipak nije izbjegla sve posljedice. Rekla je i kako ne mogu biti zadovoljni rezultatima, okruženje je komplicirano, a sustav trom i neprilagodljiv. Blažić je pohvalila izradu industrijske strategije, ali izrazila je nezadovoljstvo položajem prehrambene industrije u tom dokumentu.

www.jatrgovac.hr

Franck postao član International Coffee Partnersa

Potpisivanjem pristupnog ugovora Franck je početkom ove godine postao punopravni član društva International Coffee Partners (ICP), sa sjedištem u Hamburgu, koje okuplja vodeće europske proizvođače i trgovce kavom. ICP je neprofitna inicijativa odnosno društvo koje je 2001. godine osnovalo pet vodećih europskih proizvođača i trgovaca kavom: Paulig iz Finske, Löfbergs Lila iz Švedske, Lavazza iz Italije, Neumann Kaffee

Gruppe te Tchibo iz Njemačke.

Norveški Joh. Johannson Kaffe pridružio se 2011., a od ove godine u sastavu društva je i Franck. “Ponosni smo što smo u društvu najjačih europskih kompanija i što izravno sudjelujemo u provedbi inovativnih razvojnih projekata International Coffee Partnersa koji imaju za cilj osnaživanje malih uzgajivača i održivost globalnog tržišta kave”, istaknuo je Ivan Artuković, član Uprave Francka.

Potrošnja u siječnju nadmašila očekivanja

D

C

M

Y

ržavni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u siječnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno ojačao za 0,9, a realno za 0,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

To je bolji podatak nego što se očekivalo, no tek blagi rast pokazuje da je domaća potrošnja još uvijek slaba. “Pozitivna godišnja stopa rasta u siječnju vjerojatno je posljedica niske baze, s obzirom da je u lanjskom siječnju trgovina na malo realno pala 6,7 posto na godišnjoj razini, te redovitih sezonskih sniženja”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria.

CM

MY

CY

CMY

K

A

AZTN pokreće postupak protiv Tiska

gencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) pokrenula je postupak protiv poduzetnika Tisak radi utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja. “Agencija će u postupku utvrditi predstavljaju li određena postupanja tog poduzetnika koja se odnose na način primjene ra-

www.jatrgovac.hr

bata sadržanih u Uvjetima poslovanja u distribuciji tiskovina, distribucije tiska na prodajna mjesta konkurenata te odabir asortimana tiska koji se dostavlja na prodajna mjesta konkurenata, zlouporabu vladajućeg položaja na mjerodavnom tržištu trgovine na veliko tiskom u Republici Hrvatskoj”, navode iz AZTN-a.

Ožujak 2014.

9

Vijesti KARIJERE Ivan Vrbić novi direktor proizvodnje Zagrebačke pivovare

I

van Vrbić od veljače je novi direktor proizvodnih operacija Zagrebačke pivovare te će na toj poziciji biti odgovoran za ostvarivanje ciljeva proizvodnih operacija te osiguravanje najviših standarda sigurnosti na radu, brige za okoliš i kvalitete piva. Karijeru u Zagrebačkoj pivovari Vrbić je započeo 2006. na poziciji procesnog inženjera u odjelu proizvodnje. Ubrzo je unaprijeđen na mjesto specijalista za podršku pivovarama regija središnje i istočne Europe, a 2010. je imenovan menadžerom Molson Coorsa za tehničku podršku pivovarama za Europu.

U Hrvatskim duhanima počela sjetva prijesadnica duhana U Hrvatskim duhanima u tijeku je automatizirana sjetva duhana u stiroporne plitice za hidroponski uzgoj prijesadnica duhana, kojima će ovog proljeća na sirovinskom području u Podravini i Slavoniji biti zasađeno do 4.000 hektara. I u ovogodišnjem sortimentu dominantna sorta je DH 17 s udjelom od 70 do 75 posto, a preostali dio zauzimaju nove sorte među kojima je najistaknutija DH 36 te u pokusnoj proizvodnji sorte iz prošlogodišnje selekcije. Sjetva duhana u 620.000 stiropornih plitica obavljena je do sredine ožujka, a hidroponski uzgoj prijesadnica traje 55 – 60 dana pa se tako prve ovogodišnje sadnje duhana očekuju početkom svibnja.

10

Ožujak 2014.

Kraš pripaja Kraš iz Slovačke i Kraš iz Češke

T

vrtka Kraš pokrenula je postupak pripajanja svoja dva društva s ograničenom odgovornošću – Kraš Slovakia i Kraš CZ u Češkoj. “Radi povećanja poslovne efikasnosti donesena je odluka o pokretanju postupka pripajanja društava s ograničenom odgovornošću kao ovisnih društava društvu Kraš Zagreb, i to Kraš Slovakia Bratislava u Slovačkoj i Kraš CZ Prag u Češkoj”, objavili

su iz tvrtke. Kraš kao jedini član, imatelj 100 postotnog udjela u navedenim društvima koja se pripajaju, provodi prekogranično pripajanje po pojednostavljenom postupku na način da se cjelokupna imovina pripojenih društava prenosi na Kraš bez provođenja postupka likvidacije, bez mogućnosti zamjene za dionice i bez povećanja temeljnog kapitala Kraša kao društva preuzimatelja.

Grupa Podravka zbrinjava višak od 340 radnika

H&M otvorio najveću trgovinu u Hrvatskoj

P

rogram zbrinjavanja viška radnika Grupe Podravka u 2014. godini će obuhvatiti 340 radnika Podravke d.d., Danice d.o.o. i Belupa d.d., a za provedbu Programa ukupno će se izdvojiti oko 45 milijuna kuna. Program zbrinjavanja temelji se na poslovno uvjetovanim razlozima uz tri moguća modela. Prvi je kroz isplatu stimulativne otpremnine u iznosu 5.000 kn neto za svaku navršenu godinu rada u Grupi Podravka, ukoliko se radnica ili radnik odluči na prihvaćanje prestanka radnog odnosa s danom 31. ožujka 2014. godine. Drugi model bi se odvijao kroz isplatu otpremnina prema Zakonu o radu, uz korištenje propisanog otkaznog roka, dok je po trećem modelu radnicima, koji u 2014. godini ispunjavanju zakonski uvjet za odlazak u mirovinu, ponuđena mogućnost dokupa mirovine u skladu sa Zakonom o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine, što znači da bi odmah dobivali iznos mirovine kao da su radili do zakonskih uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

Prvi pad inflacije od 2000.

•••

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u Hrvatskoj su u veljači pale za 0,6 posto na godišnjoj razini, u odnosu na veljaču 2013., prema mjesecu prije niže su za 0,3 posto, dok su u godišnjem prosjeku

Š

vedski lanac trgovina modne odjeće H&M (Hennes & Mauritz) upriličio je ponovno otvorenje svoje trgovine u sklopu Arena Centra koja se sad prostire na čak 2.200 m2, čime postaje najveća H&M trgovina u Hrvatskoj. Ponovno otvorenje H&M trgovine proizlazi iz pozitivnih prodajnih rezultata. H&M, koji u Hrvatskoj posluje s ukupno 13 trgovina, lani je ostvario ukupno 619 milijuna kuna prihoda, odnosno konsolidirani rast od čak 16% u odnosu na 2012. godinu. Proširenje svojih prodajnih prostora napravili su i drugi zakupci Arena centra pa je tako u veljači ponovno otvorena i proširena dm trgovina, a krajem prošle godine Cinestar kina su proširila svoju ponudu i otvorila prvo 4DX kino u Hrvatskoj.

više za 1,3 posto. “U veljači je, po prvi put od kad pratimo podatke, zabilježen pad indeksa potrošačkih cijena na godišnjoj razini”, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA). Inače, međugodišnji pad cijena bilježi se prvi put od 2000. godine.

www.jatrgovac.hr

Spar otvorio supermarket u povijesnom zdanju Hrvatske pošte

U

povijesnom zdanju Pošte u Jurišićevoj ulici u Zagrebu otvoren je Spar supermarket namijenjen svakodnevnoj kupovini, ponajprije svježeg asortimana. Ovo je ujedno i prvi gradski supermarket s mesnicom, odnosno prodajom svježeg mesa iz pulta. Iz Spara ističu kako će novi supermarket svojom širokom ponudom delikatesnih sireva i biranom vinotekom, kao i kompletnim asortimanom BIO proizvoda Sparove robne marke Natur Pur, biti centar za ljude istančana ukusa, vrsne vinske znalce, gurmane i ljude koji brinu o zdravlju. U trgovini je zaposleno 24 djelatnika, a radno vrijeme je od ponedjeljka do subote od 7 do 21 sat te nedjeljom od 8 do 14 sati. “Ponosni smo što smo dobili priliku da u ovom zdanju otvorimo supermarket te nam je drago što je baš nas Hrvatska pošta odabrala za partnera”, navode iz Spara.

E

Hrvatska među europskim zemljama s najslabijom potrošnjom

uropski povjerenik za politiku zaštite potrošača Neven Mimica upozorio je da je Hrvatska među zemljama s najslabijom potrošnjom unutar EU pa je stoga pred Europskom komisijom i hrvatskim nacionalnim tijelima veliki posao na vraćanju povjerenja potrošača u tržište i popravljanju niskog mjesta koje Hrvatska u ukupnim ocjenama potrošačke kulture zauzima među zemljama članicama. Najavio je da će EK poduzimati niz akcija na jačanju kapaciteta potrošačkih udruga u Hrvatskoj i svih tijela koja se bave nadzorom i provedbom potrošačkih prava jer to je najbolji način da se pridonese jačanju potrošačke kulture.

U Lipiku investicija u hladnjaču vrijedna tri milijuna eura

U

Poduzetničkoj zoni Lipik položen je kamen temeljac za izgradnju hladnjače za voće, kapaciteta 3000 tona, čija će gradnja stajati tri milijuna eura. Hladnjaču gradi tvrtka Frutaria, a kad bude završena, u srpnju ove godine, zaposlit će 15 radnika iz Lipika.

Izgradnja hladnjače dijelom će se financirati iz IPARD programa Europske unije. Frutaria, tvrtka u hrvatsko-ruskom vlasništvu, bavi se

www.jatrgovac.hr

otkupom, skladištenjem i prodajom voća i povrća, kao i punjenjem svježeg prirodnog soka iz voća. Trenutno sjedište tvrtke je u Splitu, a djeluje na području Lipika. Kompletna proizvodnja bit će plasirana na rusko tržište.

Ožujak 2014.

11

Vijesti

Z

Izvoz lani pao više od 6%

natno veći pad izvoza od uvoza obilježio je hrvatsku robnu razmjenu s inozemstvom u 2013. godini – robni izvoz, izražen u kunama, prošle je godine u odnosu na 2012. pao za 6,1%, dok je uvoz smanjen za 1,9%. Izražen u eurima, izvoz je smanjen za 6,7%, a uvoz je pao za 2,5%.

Pokrivenost uvoza izvozom za 2013. smanjena je na 56,9%. Za 2012. bila je 59,4%, a godinu ranije 58,9%. Hrvatski robni izvoz u 2013. godini, izražen u kunama, iznosio

U 2013. pala vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrede

V

rijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u Hrvatskoj u 2013. iznosila je 9,47 milijardi kuna, što je 1,3% manje nego u 2012. godini. Pritom je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata dosegnula 6,19 milijardi kuna i povećana je za 3,3%, dok je vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava pala za 9%, na 3,27 milijardi kuna. U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje žitarice imaju udio od 15,7% i vrijednost u iznosu od 1,48 milijardi kuna, dok sirovo kravlje mlijeko s iznosom od 1,18 milijardi kuna u ukupnoj prodaji i otkupu ima udjel od 12,5%. Po udjelu slijede žive svinje s udjelom od 11,6%, živa goveda 8,6%, uljano sjemenje 7,5%, vino 5,1%, živa perad s udjelom od 5%, ribe, svježe ili ohlađene s 4%, kokošja jaja 3,2%, šećerna repa i sjemenje šećerne repe s 3%, ostalo povrće, svježe dinje i lubenice s 2,2%, ostalo voće, orasi i slično koštuničavo voće s 1% i ostali proizvodi s 4,4%.

PharmaS PROBalans lansiran na BiH tržištu

N

akon što je u Hrvatskoj pokrenula novu Consumer Healthcare diviziju i u sklopu nje prvi proizvod PharmaS PROBalans, farmaceutska kompanija PharmaS plasirala je ovaj inovativni dodatak prehrani i u Bosni i Hercegovini. Riječ je o proizvodu koji je namijenjen postizanju i održavanju ravnoteže probave i metabolizma. Razvijen je od strane hrvatskih stručnjaka u Popovači i trenutačno je u postupku patentne zaštite za cijeli svijet. “Nakon dobrog starta u Hrvatskoj spremni smo za lansiranje PharmaS PROBalansa u drugim zemljama. BiH je prvo tržište na koje krećemo, a uskoro slijedi Srbija, pa onda i tržišta van naše regije, kako je i najavljeno krajem prošle godine prilikom predstavljanja nove CHC linije u PharmaSu”, rekao je direktor CHC-a u PharmaSu Tomislav Maričević.

Predstavljen “ZG sirek”

•••

Robna marka “Zagrebački friški kravlji sir – ZG sirek” predstavljena je na zagrebačkog tržnici Utrine, gdje je ugovore dobilo prvih šest gospodarstava iz Zagreba i Zagrebačke županije koji će proizvoditi i prodavati autentične “ZG sireke”.

Prvih šest certificiranih proizvođača

12

Ožujak 2014.

je 68 milijardi kuna i bio je 6,1% manji nego u 2012. godini. Uvoz je istodobno pao za 1,9%, na 119,5 milijardi kuna. Tako je lanjski vanjskotrgovinski deficit iznosio 51,6 milijardi kuna, što je za 4,1% više u odnosu na deficit u robnoj razmjeni u 2012. godini. Iskazan u eurima, hrvatski robni izvoz lani je iznosio 9 milijardi eura ili 6,7% manje nego 2012. godine, a uvoz je pao za 2,5%, na 15,8 milijardi eura. Iskazan u eurima, manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u 2013. iznosi 6,8 milijardi eura, što je povećanje za 3,5% u odnosu na prethodnu godinu.

Otvoren prodajni centar Pevec u Kaštel Sućurcu

P

rodajni centar Pevec Split otvoren je na novoj lokaciji na adresi Brižine bb u Kaštel Sućurcu. Na površini od 5000 četvornih metara u ponudi je više od 70.000 raznih artikala.

Novootvoreni Pevec zapošljavat će 62 djelatnika, što je 10 više nego na staroj lokaciji. Iz Peveca navode kako ovim otvorenjem ostvaruju zacrtane planove s ciljem da građanima Splita te Splitsko-dalmatinske županije na jednome mjestu ponude sve što im je potrebno za njihove domove, vrtove, hobi te građevinske radove po najpovoljnijim cijenama. Pevec trenutno ima 13 prodajnih centara s ukupno 950 zaposlenika.

“ZG sirek” će prodavati na tržnicama Utrine, Špansko, Dubrava i Jarun, istaknuo je pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Emil Tuk. Dodao je da će ih građani prepoznati po oznaci na njihovoj kecelji, vitrini i vrećici, a “ZG sirek” će moći naručiti i telefonom.

www.jatrgovac.hr

Društveno odgovorno poslovanje Nestlé Nesquik žitarice sponzor mlađih uzrasta AKK VERN’

N

estlé Nesquik žitarice i Veleučilište VERN’ dogovorili su suradnju kojom je ovaj poznati brend žitarica za doručak postao sponzor škole košarke i mlađekadetske momčadi Akademskog košarkaškog kluba VERN’. Ovom suradnjom Nestlé

Henkel objavio Izvješće o održivosti za 2013.

H

enkel je objavio Izvješće o održivosti za 2013. godinu koji sadrži detalje o napretku vezanom uz okoliš i društvo koje je tvrtka postigla u protekloj godini. Riječ je o 23. godišnjem izvješću koje je tvrtka dosad objavila u kojem se posebno ističu održive inovacije proizvoda, aktivno sudjelovanje i usavršavanje zaposlenika diljem svijeta, što je sve usklađeno s dugoročnim ciljem tvrtke: utrostručiti učinkovitost resursa do 2030. godine.

Kako bi dosegao ovaj ambiciozan cilj, Henkel se prošle godine nastavio fokusirati na stvaranje rješenja za održivi razvoj. To uključuje inovativne proizvode, zajedničke projekte s partnerima iz zajednice, industrije i političkog svijeta te brojne održive inicijative koje uključuju oko 47.000 zaposlenika diljem svijeta.

Nesquik žitarice naglasile su važnost uloge doručka i redovite tjelesne aktivnosti u pravilnom rastu i razvoju djece. “Budući da mladi košarkaši zbog redovitog bavljenja sportom troše više energije, potrebno im je osigurati obroke s više hranjivih tvari, a žitarice napravljene s cjelovitim zrnom odličan su izbor za njih”, izjavila je Valentina Golub, Brand manager Nestlé žitarica za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu.

dm-drogerie markt Hrvatska

Donacija Zavodu za gastroenterologiju i hepatologiju

P

redstavnici dm-a predali su KBC-u “Sestre Milosrdnice” elektrokiruršku jedinicu za gastroenterologiju koja se koristi pri odstranjivanju polipa, ali i kod brojnih drugih gastroenteroloških zahvata. “Donacijom ovog uređaja dm je pružio konkretnu potporu KBC-u i pacijentima kojima smo željeli osigurati što brži nastavak liječenja te ujedno pomoći liječnicima koji svaki dan spašavaju živote da još kvalitetnije obavljaju svoj posao”, izjavila je Ana Fostač-Krilčić, članica Uprave dm-a.

Donirana elektrokirurška jedinica za gastroenterologiju neophodna je za

odstranjivanje izraslina, polipa koji mogu prijeći u zloćudni tumor debelog crijeva koji je druga po redu najčešća lokalizacija zloćudnog tumora, kako u muškaraca, tako i u žena u Republici Hrvatskoj. Nastanak tumora debelog crijeva moguće je spriječiti ranim otkrivanjem i uklanjanjem izraslina (polipa) za koje je ovaj uređaj neophodan. Na Zavodu za gastroenterologiju i hepatologiju godišnje se liječi oko 2.500 bolesnika.

Brzina bez granica!

Od sada hpekspresom još brža dostava pošiljaka u zemlje EU-a Žurne pošiljke predajte u poštanskom uredu ili ih mi možemo preuzeti na vašoj adresi Pošiljke za EU ne podliježu carinjenju Pratite svoju pošiljku on-line (track & trace) Sigurno i pouzdano šaljite pakete bez suvišne dokumentacije

www.jatrgovac.hr

Za sve dodatne informacije nazovite nas na besplatni broj kontaktnog centra hpekspresa: 0800 202 202.

Ožujak 2014.

13

www.posta.hr

Promocije Zagrebačka pivovara pokrovitelj HNS-a

Z

agrebačka pivovara potpisala je ugovor o pokroviteljstvu s Hrvatskim nogometnim savezom, čime je nastavljena tradicija koja traje još od 1998. godine. Svojim potpisom Sergey Yeskov, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare, i Davor Šuker, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, još su jednom potvrdili partnerstvo Ožujskog piva i HNS-a. Direktor marketinga Zagrebačke pivovare Darko Ivančević kratkom je prezentacijom predstavio povijest ove uspješne suradnje te su novinari na konferenciji imali priliku pogledati neke od najzapaženijih TV spotova Ožujskog piva i reprezentacije. I za nadolazeće Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu Zagrebačka pivovara i HNS pripremili su novi reklamni spot.

Marijana Batinić i Ivan Šarić predstavili Zewa Aqua Tube

T

vrtka za higijenske proizvode i preradu papira SCA hrvatskom je tržištu predstavila Zewa Aqua Tube, jedinstvenu tubu na koju se namata toaletni papir a koja je potpuno rastopiva, biorazgradiva i pogodna za recikliranje. Marijana Batinić, poznata TV voditeljica, i Ivan Šarić, stand-up komičar i poznato TV lice, predstavili su ovu inovaciju na prigodnoj predstavi “Nek’ te voda nosi”.

Glumeći mladi bračni par, Marijana i Ivan su prikazali kako razbacane tube mogu biti uzrok razmiricama među parovima. Sada, po prvi puta u Hrvatskoj potrošači mogu praktično i jednostavno baciti tubu potrošenog toaletnog papira u WC školjku u kojoj se zajedno mogu isprati tuba i toaletni papir.

NOVI BREND PIVA

Karlovačka pivovara predstavila Amstel Premium Pilsener

S

večanim eventom održanim u zagrebačkom hotelu Esplanade Karlovačka pivovara predstavila je novi brend piva na hrvatskom tržištu – Amstel Premium Pilsener. Riječ je o vrhunskom lageru uravnoteženog i punog okusa koje se odlikuje bogatom tradicijom i posebnom tehnologijom proizvodnje, a od ožujka u ovoj će pivskoj slastici moći uživati i hrvatski ljubitelji piva. Na predstavljanje su se odazvali brojni poslovni partneri Karlovačke pivovare, predstavnici medija te poznata lica, a s obzirom da je Amstel Premium Pilsener pivo koje potječe iz Nizozemske, na njegovo predstavljanje došla je i veleposlanica Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj Stella Ronner Grubačić. Brojne uzvanike u Esplanadi ugostila je Branka Slaveska, predsjednica Uprave Karlovačke pivovare, koja je tom prigodom izjavila: ‘’Hvala što ste odvojili dio svog vremena i podijelili ga s nama. Vrijeme leti, svijet u kojem živimo kaotično je brz, no brzina

nije uvijek dobra stvar. Ponekad je potrebno uložiti više vremena kako bi se dobila bolja kvaliteta. Zato je i poruka ‘Ne štedi na vremenu’ glavna komunikacijska poruka vezana uz Amstel Premium Pilsener.’’

Održano predavanje o trendu kombiniranja hrane i piva uz Pan

U

zagrebačkom restoranu Muzej održana je prezentacija o trendu kombiniranja piva s hranom o kojem je govorio Wolfgang Lindell, majstor pivar iz grupacije Carlsberg, dok su gosti uživali u gastronomskom skladu hrane i raznovrsnih okusa piva iz obitelji Pan – Pan lager, Pan Zlatni i pitki Pan Tamni. Zbog velike

14

Ožujak 2014.

raznolikosti okusa, mirisa i aroma, pivo se jako dobro spaja s različitim vrstama hrane, a posljednjih godina u restoranima i raznim pivskim događanjima raste trend kombiniranja različitih vrsta piva s finom hranom razbijajući time predrasude o pivu kao piću koje ide isključivo uz roštilj, grickalice i brzu hranu.

www.jatrgovac.hr

LIDERI ZA LIDERE

STRATEGIC MANAGEMENT, LEADERSHIP & LIFE BALANCE 16. svibnja 2014. / Zagreb / Hotel Westin

Konferencija 9.00 – 9.30 Koje su najvažnije liderske karakteristike i što lideri rade drugačije?

Prezentacija rezultata provedenog kvantitativnog istraživanja, 100 hrvatskih lidera, dr.sc. Jasminka Samardžija

9.30 – 10.30 STRATEGIC MANAGEMENT & LEADERSHIP Kako razviti strategiju izlaska na nova tržišta?

Ivo Usmiani

Branimir Muidža

Dubravko Hoić

Prof.dr.sc. Ivan Đikić

Donald Hudspeth

Ivo Usmiani, Jadran Galenski laboratorij Branimir Muidža, Tvornica cementa Kakanj – HeidelbergCement Dubravko Hoić, Calzedonia Croatia Prof.dr.sc. Ivan Đikić, Sveučilište Goethe u Frankfurtu Donald Hudspeth, RIT – Croatia

11.00 – 12.00 STRATEGIC MANAGEMENT & LEADERSHIP Kako steći i zadržati povjerenje investitora i klijenata?

Ivan Milčić

Vjekoslav Majetić

Igor Greblički

Dragutin Kamenski

Ivan Milčić, Končar – Energetski Transformatori Vjekoslav Majetić, DOK-ING Igor Greblički, BOXMARK Leather Dragutin Kamenski, Kamgrad

12.00 – 13.00 STRATEGIC MANAGEMENT & LEADERSHIP Financije i konzalting partneri u poslovanju

Hrvoje Zgombić

Prof.dr.sc. Danica Purg

Miroslav Dragičević

Hrvoje Zgombić, PwC Hrvatska Boris Galić, Allianz Zagreb Prof.dr.sc. Danica Purg, IEDC-Poslovna škola Bled Miroslav Dragičević, Horwath HTL

14.00 – 16.00 LIFE BALANCE Turizam & Gastronomija Vlado Krauthaker

Ivan Gligora

Ivana Kolar

Zdenko Leko

Vlado Krauthaker, Krauthaker Ivan Gligora, Sirana Gligora Ivana Kolar, Terme Tuhelj Zdenko Leko, Dubrovački vrtovi sunca

Sport & Umjetnost

Gordan Kožulj Dimitrije Popović, slikar Veljko Barbieri - književnik Dalibor Matanić Ivana Medo Bogdanović – Dubrovačke ljetne igre Gordan Kožulj

Dimitrije Popović

ORGANIZATORI:

MEDIJSKI POKROVITELJI:

Veljko Barbieri

Dalibor Matanić

POKROVITELJI:

Ivana Medo Bogdanović

KOTIZACIJA: • Rana prijava (do 31.03.): 1.490 kn + PDV • Rana prijava (01.04.-30.04.): 1.790 kn + PDV • Puna cijena: 2.100 kn + PDV • U cijenu kotizacije je uključen ručak, konferencijski poklon paket i knjiga „100 hrvatskih lidera“!

PRIJAVE I KONTAKT: 031/629-616 konferencije@mirakul.hr www.liderizalidere.eu

Medijski barometar trgovačkih lanaca

Ista meta, isto odstojanje U veljači su prva tri mjesta zauzeli isti trgovački lanci kao u siječnju, a i njihov poredak ostao je isti: Mercator, Konzum, Lidl

V

eljača je već peti mjesec zaredom u kojem je dominantna tema vezana za trgovačke lance kupoprodajni proces Agrokora i Mercatora. Krajem mjeseca mediji su prenijeli informaciju da se zaključenje kupoprodajnog ugovora očekuje krajem svibnja.

Općenito se najviše pisalo o poslovanju, a zatim o asortimanu i cijenama proizvoda koji se u lancima nude.

NEPROMIJENJENA TROJKA Prva su tri mjesta zauzeli isti trgovački lanci kao u siječnju. Poredak je također isti. Najviše se objavljivalo o Mercatoru. Objave su većinom o poslovanju pri čemu je primarna tema ponovno bilo preuzimanje od strane Agrokora te sve vezano uz to, od restrukturiranja dugova, rokova...

Slijede Konzum te Lidl. Već spomenuta saga kupoprodaje Agrokora i Mercatora nastavila se kroz cijelu veljaču. Početkom mjeseca mediji su prenijeli kako su banke vjerovnice Mercatora, na prijedlog koncerna Agrokor, produžile rok u kojem se očekuje dogovor o restrukturiranju Mercatorovih dugova. Zaključenje kupoprodajnog ugovora trebalo je biti krajem ožujka, no i taj je rok tada pomaknut na kraj lipnja.

16

Ožujak 2014.

O Konzumu, koji je zauzeo drugo mjesto, najviše se objavljivalo o asortimanu i cijenama te o poslovanju.

Prenosi se kako Konzum u 350 prodavaonica u Hrvatskoj provodi proces modernizacije opreme na odjelima pekarnica te edukaciju djelatnika. U to unaprjeđenje ulaže 13 milijuna kuna. Mediji su izvijestili i o dva nova trgovačka centra Konzuma koji se planiraju otvoriti na području Zagreba, a samim time će omogućiti otvaranje više od 200 novih radnih mjesta. I o Lidlu se najviše objavljivalo vezano za poslovanje.

jestio da je u zagrebačkoj Jurišićevoj ulici, u povijesnom zdanju Pošte, otvorio novi supermarket.

POSAO NA PRVOM MJESTU Ukupno gledajući, najveći se broj objava odnosio na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta), 67,78%. Slijedi tematika vezana za asortiman i cijene proizvoda. U veljači su o trgovačkim lancima i tematici vezanoj za iste tiskani mediji i internetski portali podjednako objavljivali. Pojedinačno gledajući, mediji koji su najviše objavljivali o trgovačkim lancima su dnevnik 24 sata i portal limun.

Prodaja Mercatora Agrokoru hr, zatim Glas i podominantna je tema već peti Slavonije slovni.hr. Jedino je o Poslovanju mjesec zaredom zabilježeno više objava na portalima. To je i tema o kojoj se Prema istraživanju portala ukupno najviše objavljivalo.

MojPosao o najpoželjnijem O svim je ostalim temama poslodavcu u Hrvatskoj, više objavljivano u tiskoviLidl je zauzeo treće mjesto. nama. Iznimka je tematika To je ujedno i najveći skok koja obuhvaća promidžbene za neku od tvrtki, budući aktivnosti i sponzorstva. Tu da je Lidl prošle godine bio su objave jednako zastupljene na 11. mjestu. Na četvrtom prema vrsti medija. Najveća i petom mjestu ponovno razlika u odnosu tiskanih se nalaze Kaufland i Spar, medija i internetskih por tala no zamijenili su mjesta u je unutar tematike asortiman odnosu na siječanj. O oba i cijene proizvoda, 84,4% u se lanca najviše pisalo u korist tiskanih medija, te u kontekstu asortimana koji tematici ostalo, 91,7% ponovnude te o cijenama proino u korist tiskovina. zvoda. Uz to, Spar je izvi-

Trgovački lanci broj objava Veljača 2014.

Mercator

206 Konzum

166 Lidl

78 Kaufland

57 Spar

47 Plodine

35 Billa

26 Kerum

22 NTL

22 Tommy

20 Getro

12 Diona

8

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancima Poslovanje

67,78% Asortiman, cijene

16,11% Promidžba i sponzorstva

9,21% Usluge i odnos prema kupcima

4,39% Ostalo

2,51%

Ines Kovačić PressCLIPPING www.jatrgovac.hr

ZA SVE KOJIMA KUPCI NISU SAMO BROJKE. Kvalitetna ponuda ključ je uspjeha svakog malog poduzetnika.

Ponosni smo na svaki vaš uspjeh te ćemo kao vaši partneri i dalje razvijati nova rješenja prilagođena vašem poslovanju.

www.metro-cc.hr

VI &

Globalna snaga maloprodaje

RAST UNATOČ teškoćama

Globalna trgovina na malo prošlu je godinu započela problematično, no vodeći su maloprodajni lanci ipak uspjeli prebroditi ovo teško razdoblje i ostvariti zamjetne rezultate zahvaljujući povećanju potrošnje

U

natoč nepovoljnim gospodarskim kretanjima prihodi 250 najvećih maloprodajnih lanaca u svijetu u prošloj su poslovnoj godini (lipanj 2012.

– lipanj 2013.) dosegnuli 4,3 bilijuna dolara. Prema izvješću Globalna snaga maloprodaje 2014., koji je pripremio Deloitte u suradnji s američkim časopisom Stores media, 250 najvećih u svijetu ostvarilo je prosječan prihod od preko 17 milijardi dolara. Među 250 najvećih i ove se godine uvrstila Agrokorova maloprodaja, koja je zauzela 244. poziciju.

Izvješće po prvi puta sadrži i popis vodećih 50 maloprodajnih lanaca koji posluju putem interneta. Više od dvije trećine maloprodajnih lanaca fokusiranih na internet trgovinu, odnosno njih 39, uvrstilo se i među 250 najvećih u svijetu.

UTJECAJ DEZINVESTIRANJA Globalna trgovina na malo prošlu je godinu započela problematično, međutim, ohrabruje to što se pokazalo da su vodeći maloprodajni lanci ipak uspjeli prebroditi ovo teško razdoblje i ostvariti zamjetne rezultate zahvaljujući povećanju potrošnje. To se pokazalo kao prijeko potreban poticaj rasta globalnih prihoda u kojem 250 najvećih maloprodajnih lanaca u svi-

18

Ožujak 2014.

jetu (točnije 199 poslovnih subjekata) bilježi povećanje prihoda od trgovine na malo. Zanimljivo je i da je ovogodišnje izvješće po prvi puta ukazalo na to da su vodeći posegnuli za nizom rasprodaja kako bi očuvali profitabilnost i prebrodili ovo problematično razdoblje za trgovinu. Prošle godine deset vodećih maloprodajnih lanaca u svijetu doživjelo je pomutnju najvećim dijelom prouzročenu nizom prodaja svojih poslovnih udjela. Među vodećih deset lanaca njih pet je iz SAD-a, tri iz Njemačke te po jedan iz Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske. Prvih deset je, promatrano kao zasebna grupa, raslo sporije od

2011. godine. Tesco, koji se ove godine popeo s trećeg na drugo mjesto, također je osjetio posljedice napuštanja svog dijela poslovanja Fresh & Easy u Sjedinjenim Američkim Državama. Pored neprikosnovenog Walmarta, od američkih lanaca najveći napredak je zabilježio Costco skočivši sa 6. na 3. mjesto. Kroger je zadržao svoju 5. poziciju, Home Depot je s 8. došao na 6. mjesto, dok je s liste deset vodećih Ponovni ulazak u recesiju Target izguotežao je poslovanje rao također američki lanac europskim trgovcima Walgreen. Od njemačkog ostalih uvrštenih u 250 najtrojca jedino je Schwarz grupa većih, zabilježivši rast od 4,2 ostvarila pomak sa 7. na 6. posto naspram 4,9 posto rasta mjesto, Aldi je s 8. skliznuo na ostvarenog prethodne poslov9. poziciju, dok je Metro pao s ne godine. I dok je Walmart 4. na 7. mjesto. ostvario veću prednost, Carrefour — bivši drugi na svijetu ZEMLJE U RAZVOJU — pao je na četvrto mjesto Maloprodajni lanci koji ponakon nekoliko uzastopnih sluju na tržištima zemalja u godina pada prihoda, do kojeg razvoju u poslovnoj su 2012. je došlo zbog izdvajanja disgodini nastavili bilježiti veliki kontnoga lanca Dia u srpnju porast potražnje. Tržišta ovih

zemalja trenutno dobivaju vjetar u leđa koji potiče njihov agresivan organski rast.

Maloprodajni lanci s ovih tržišta mahom su se plasirali na listu 50 najbrže rastućih u svijetu, točnije, bilo ih je 26, a među njima su se našla sva četiri ruska maloprodajna lanca s ovogodišnje Deloitteove liste 250 najvećih u svijetu, zatim pet od sedam koji dolaze s područja Afrike i Bliskog istoka te šest od devet lanaca iz Latinske Amerike.

Proteklih godina ekonomije u razvoju izbile su u prvi plan kao maloprodajna tržišta koja najviše obećavaju. Na čelu su maloprodajni lanci Latinske Amerike s porastom prihoda od trgovine na malo od 15 posto, a slijede ih lanci iz Afrike i Bliskog istoka. Maloprodajni lanci uspješno prilagođavaju svoje strategije rastućem broju potrošača iz srednje klase na novim tržištima koje obilježava velika potražnja za dobrima www.jatrgovac.hr

17 milijardi dolara prosječni prihod trgovaca s liste 250 vodećih široke potrošnje, od elektroničkih proizvoda do proizvoda za osobnu njegu. Europski maloprodajni lanci već drugu godinu zaredom imaju problema zbog ponovnog ulaska u recesiju i s njom povezanih strožih mjera za

suzbijanje kreditne krize u Europi te posljedičnog usporavanja rasta i povećanja nezaposlenosti u mnogim europskim zemljama. Lošije rezultate gledano na razini 250 vodećih u Europi ostvarili su maloprodajni lanci iz Njemačke i osobito Ujedinjenog Kraljevstva.

Lanci iz regije Azija-Pacifik, isključujući Japan, ostvarili su solidnu dobit, no ona se ipak više ne mjeri dvoznamenkastim brojkama, kao što je to bio slučaj u dvije prethodne godine. Japanski maloprodajni lanci oporavili su se od poslovne godine 2011., no i dalje zaostaju za drugim analiziranim zemljama i regijama. U Sjedinjenim Američkim Državama rast 250 najvećih zaustavio se na 4,3 posto, što je pad u odnosu na 6,3 posto rasta ostvarenog 2011. godine. Promatrajući sjevernoamerički kontinent kao cjelinu, osobito Kanadu, povećanju prihoda pridonio je upravitelj lanca malih trgovina i licencnog www.jatrgovac.hr

oblika trgovanja Alimentation Couche-Tard. Kao posljedica intenzivnih akvizicija u 2012. godini, Couche-Tard postao je najveći maloprodajni lanac Kanade.

USPON INTERNET TRGOVINE Trgovina putem interneta zauzela je značajan dio ukupnih prihoda u sektoru maloprodaje imajući u vidu da je vodećih 50 iz ovoga segmenta ostvarilo gotovo jednu trećinu prihoda gledano u prosje-

ku, u koji su ušle i trgovine koje posluju isključivo putem interneta. Veliku većinu 50 vodećih internetskih trgovina uvrštenih na rang-listu, njih 42, sačinjavaju trgovci koji koriste više prodajnih kanala, dok ih svega osam posluje isključivo putem interneta. Ove internetske trgovine većinom dolaze iz SAD-a i Europe, njih 28, odnosno 17, a tek pet s tržišta u razvoju. E-trgovina analizirana je i na razini 250 najvećih trgovaca. Trgovački lanci uvršteni među 250 najvećih koji se u svom poslovanju koriste i internet trgovinom u 2012. godini prosječno su 7,7 posto prihoda ostvarili internetskom prodajom. Gledano iz regionalne perspektive, on-line trgovine ostvarile su najveći udjel u ukupnim prihodima sjevernoameričkih lanaca, a najmanji među europskima. Najveći rast prihoda od prodaje putem interneta ostvarili su maloprodajni lanci iz azijsko-pacifičke regije, a najsporiji oni sa sjevernoameričkog kontinenta.

TRŽIŠTE U HRVATSKOJ S prihodima od trgovine na malo od 3,878 milijardi dola-

izvodi adekvatne kvalitete za razumnu cijenu (tzv. “value for money”), što se smatra presudnim faktorom koji utječe na potrošnju. Domaće maloprodajno tržište i dalje Vodeći su trgovci lani karakterizira posegnuli za nizom rasprodaja veliki broj konkurenata koji kako bi očuvali profitabilnost se bore za naklonost svakog kupca najčešće kroz cjenovno mjesto među 250 najvećih nadmetanje. Struktura vosvjetskih maloprodajnih dećih igrača nije se značajno lanaca. Zanimljivo bi bilo mijenjala posljednjih godina, pogledati i kako bi izgledala pri čemu pet vodećih malozajednička kompanija ukoliko prodajnih lanaca drži oko 60% bi se realizirala akvizicija Mercatora od strane Agrokora. tržišta. S udjelom od oko 30% Kako je slovenski trgovački Konzum se već tradicionalno lanac ostvario 3,695 milijardi nameće kao vodeći maloprodolara prihoda od trgovine na dajni lanac, uz blagi trend malo (podatak za 2012. goporasta udjela u najvećem dinu), eventualna zajednička maloprodajnom segmentu kompanija bi s prihodom od - segmentu robe široke potroš7,573 milijarde dolara zauzinje (29% u 2013. u odnosu na mala 133. mjesto na listi vode- 28% u 2012. godini). Unatoč ćih 250 maloprodajnih lanaca pokrivanju značajno manjeg u svijetu. Što se tiče obilježja tržišta, Kaufland i diskontni tržišta u Hrvatskoj, domaći su lanac Lidl, članice Schwarz potrošači pokazali značajnu grupe, predstavljaju glavne sklonost trgovačkim markakonkurente u spomenutom ma u vremenima ekonomske segmentu s oko 9% i 8% trkrize, što potvrđuje i sve veći žišta. Slijede Plodine i Billa s broj nebrendiranih proizvoda udjelima od oko 7% i 5%. na policama vodećih maloprodajnih lanaca. Čini se da Tomislav Džapo Viši menadžer u Odjelu se nebrendirani proizvodi financijskog savjetovanja, Deloitte sve više percipiraju kao prora Agrokorova maloprodaja u ovogodišnjem je izvješću zauzela 244. mjesto, što je lagani pad jer je u prethodnoj poslovnoj godini držala 226.

10 najvećih maloprodajnih lanaca Rang*

Naziv poduzeća

Zemlja

Prihodi mil.

USD

1.

Walmart

SAD

469.162

2.

Tesco

UK

101.269

3.

Costco

SAD

99.137

4.

Carrefour

Francuska

98.757

5.

The Kroger

SAD

96.751

6.

Schwarz Group

Njemačka

87.236

7

Metro

Njemačka

85.832

8.

The Home Depot

SAD

74.754

9.

Aldi

Njemačka

73.035

10

Target Corporation

SAD

71.960

* Mjesto prema ostvarenim prihodima (poslovna godina 2012.)

Ožujak 2014.

19

Stečaj potrošača

Katarina Litva

Gospodarska savjetnica, NHS

GRAĐANI

trebaju pomoć Donošenjem Zakona o stečaju potrošača razvio bi se sustav koji će rezultirati stvaranjem uvjeta da se insolventnim i prezaduženim građanima omogući reprogramiranje njihovih obveza

R

epublika Hrvatska ušla je u šestu godinu sa stanjem gospodarstva u snažnoj recesijskoj krizi koja se, osim pada poslovne aktivnosti i rasta nezaposlenosti, odražava i na pad standarda građana. Godinu 2012. su obilježili snažni inflatorni pritisci, posebice rast cijena prehrane i energenata te, unatoč tome što su oslabljeni tijekom 2013., nije došlo do rasta kupovne moći dohotka građana.

Navedeno se očituje kroz rastući broj građana kojima su računi blokirani, što Financijska agencija, osim blokada pravnih subjekata, prati i objavljuje od siječnja 2012. godine. Iz tih podataka je vidljivo kako u pojedinim mjesecima tijekom 2012. godine broj blokiranih građana i visina njihova duga zbog neizvršenih osnova za plaćanje neznatno pada, dok se tijekom 2013. iz mjeseca u mjesec evidentira konstantan rast obje promatrane stavke.

se za 88.561, dok je visina njihovog duga zbog neizvršenih osnova za pla-

U zadnje dvije godine dug građana je porastao s 13,2 na 23,82 milijarde kuna ćanje porasla s 13,2 milijarde kuna na 23,82 milijarde kuna. Broj građana s blokiranim računima u promatranom razdoblju povećavao se po prosječnoj

mjesečnoj stopi od 1,53%, dok je visina njihova duga rasla po prosječnoj mjesečnoj stopi od 2,6%. Sve to ukazuje na nužnost preokretanja negativnog trenda i intervencije države s ciljem pomoći prezaduženim građanima.

Zbog navedenog, predviđa se i donošenje Zakona o stečaju potrošača kojim bi se razvio sustav koji će rezultirati stvaranjem uvjeta insolventnim i prezaduženim građanima za reprogramiranje njihovih obveza, a time i priliku za novi financijski početak, dok će istovremeno i vjerovnici imati mogućnost ravnomjernog namirenja svojih tražbina. U 2012. godini je stupio

Kretanje broja građana kojima su blokirani računi zbog neizvršenih osnova za plaćanje 350.000 300.000 250.000 200.000 150.000

20

Ožujak 2014.

Studeni 2013.

Prosinac 2013.

Rujan 2013.

Listopad 2013.

Kolovoz 2013.

Lipanj 2013.

Srpanj 2013.

Travanj 2013.

Svibanj 2013.

Ožujak 2013.

Veljača 2013.

Siječanj 2013.

Studeni 2012.

Prosinac 2012.

Rujan 2012.

Listopad 2012.

Kolovoz 2012.

Lipanj 2012.

Srpanj 2012.

Svibanj 2012.

Ožujak 2012.

Travanj 2012.

Veljača 2012.

Siječanj 2012.

0

NEUMOLJIVA STATISTIKA U razdoblju od siječnja 2012. godine do prosinca 2013. godine broj građana kojima su blokirani računi povećao

www.jatrgovac.hr

23,82 milijarde kuna iznosi dug građana na snagu Zakon o predstečajnoj nagodbi kojim se poduzetnicima djelomično oprašta porezni dug pa se postavlja pitanje zašto se ne bi pomoglo i prezaduženim građanima kako bi oni jednako kao i poduzetnici imali priliku za novi financijski početak?

Kretanje visine duga građana zbog neizvršenih osnova za plaćanje u milijardama kuna 25 20 15 10 5

ODABIR MODELA Postoje različiti modeli osobnog bankrota od zemlje do zemlje s naglaskom kako je europsko zakonodavstvo poprilično rigidno u odnosu na američki model koji je prvenstveno orijentiran na zaštitu dužnika te se prema njihovom zakonu dužniku dozvoljava da zadrži nekretninu u kojoj živi. U Hrvatskoj se razmatra mogućnost uspostavljanja modela osobnog bankrota prema uzoru na slovenski i njemački model, odnosno njihova svojevrsna kombina-

Studeni 2013.

Prosinac 2013.

Listopad 2013.

Rujan 2013.

Srpanj 2013.

Kolovoz 2013.

Lipanj 2013.

Svibanj 2013.

Ožujak 2013.

Travanj 2013.

Veljača 2013.

Siječanj 2013.

Prosinac 2012.

Studeni 2012.

Rujan 2012.

Listopad 2012.

Kolovoz 2012.

Lipanj 2012.

Srpanj 2012.

Travanj 2012.

Svibanj 2012.

Ožujak 2012.

Veljača 2012.

Siječanj 2012.

0

cija. Naime, prema slovenskom i većini modela europskog zakonodavstva, zahtjev za bankrotom fizičke osobe mogu uputiti i vjerovnici i dužnici te ih se na takav način stavlja u ravnopravan položaj. Pošto većina Hrvata ima u vlasništvu nekretnine čija je trenutna tržišna vrijednost vrlo vjerojatno niža od realne i upitna je mogućnost njihove prodaje s obzirom na trenutnu tržišnu situaciju,

Slovenski i njemački modeli osobnog bankrota su uzor i za hrvatsko rješenje postavlja se pitanje koliko će to biti u interesu građana ako zahtjev za njihov bankrot budu mogli uputiti i vjerovnici? Pozitivna strana slovenskog modela su kvantificirano postavljeni kriteriji za dužnika prema kojima je dovoljno da dulje od dva mjeseca duguje više nego iznose njegove tri mjesečne plaće ili druga redovna primanja, odnosno ako je nezaposlen i dulje od dva mjeseca duguje više od tisuću eura. Evidentno je da Zakonom o predstečajnoj nagodbi nisu propisani jasni kriteriji, što je, uz koristi, uzrokovalo i mnoge nedorečenosti a time i probleme. Iz tih razloga kvantificirano postavljeni kriteriji u Zakonu o stečaju potrošača, kao što ima Slovenija, osiguravaju veću pravednost i transparentnost. Ukoliko se dužniku ovim zakonom bude omogućilo zadržavanje nekretnine u kojoj živi i ako mu se omogući barem djelomičan otpust dugova za koje nije realna mogućnost naplate, on može zadovoljiti svoj primarni cilj, a to je pomoć prezaduženim građanima. Ako im se bude oduzimala apsolutno sva imovina i prodavala u bescjenje pitanje je onda za koga je namijenjen: Za naplatu vjerovnika ili?

www.jatrgovac.hr

Ožujak 2014.

21

Intervju

MEDIJSKI ZAŠTITNICI PRAVA POTROŠAČA

Povodom nedavno obilježenog Svjetskog dana potrošača, razgovarali smo s dvije urednice Hrvatske radiotelevizije koje se svakodnevno u svom radu susreću s ovom tematikom: Sanjom Smiljanić-Grubišić, urednicom televizijske emisije Potrošački kod, i Zrinkom Štimac, urednicom radijske emisije Svi smo mi potrošači

K

ao potrošači svakodnevno se nalazimo u mnoštvu različitih situacija gdje kupujemo određene proizvode ili usluge i svima nam se, barem jednom, dogodilo da smo se susreli s određenim nepravilnostima. Kako bi se što bolje snašli u takvim trenucima, u Hrvatskoj djeluje više desetaka udruga za zaštitu potrošača kojima se možemo obratiti za savjet. No, nerijetko se tada potrošači okreću medijima jer žele da svi znaju za nepravdu koja se dogodila ili ne vide drugi način rješavanja problema. Upravo zato, i povodom nedavno obilježenog Svjetskog dana potrošača, razgovarali smo s dvije urednice Hrvatske radiotelevizije koje se svakodnevno u svom radu susreću s ovom tematikom.

Sa Sanjom Smiljanić-Grubišić, urednicom jedne od najgledanijih gospodarskih emisija na Hrvatskoj televiziji, Potrošački kod, razgovarali smo o tome kako je nastala emisija, problemima s kojima se susreće i organizacijama s kojima surađuje.

Vaša emisija Potrošački kod jedna je od najgledanijih gospodarskih emisija na javnoj televiziji. Recite nam kako je sve počelo i od kuda ideja za ovu tematiku?

Emisija Potrošački kod na HTV-u ugledala je svjetlo dana 2005. godine kao dvotjedna emisija Informativnog programa. Obzirom na velik interes gledatelja već iduće sezone smo počeli raditi u tjednom ritmu. Ideja je nastala na terenu dok sam snimala priloge za Dnevnik.

Potrošačkih priča bilo je sve više. Građani nisu znali koja su njihova prava ni

22

Ožujak 2014.

kako se snaći u pravnim zavrzlamama.

Urednicima sam predložila sadržaj emisije Potrošački kod i oni su ga prihvatili.

U početku su gledatelji bili uplašeni, bilo ih je strah javno nastupati i ispričati svoj problem. Danas je sasvim drugačije.

Ljudi nas svakodnevno kontaktiraju, traže savjete i pomoć. Mnoge priče ne ugledaju svjetlo dana jer se rješavaju u hodu. Osobno mi je drago što su i trgovci i proizvođači shvatili da im nezadovoljan kupac može biti samo loša reklama i danas većina trgovaca ima vremena saslušati nečiji prigovor i riješiti ga prije nego li on dođe do nas.

“Danas većina trgovaca rješava prigovore potrošača prije nego li oni dođu do nas” Iako je emisija specijalizirana, bavi se mnoštvom različitih situacija koje nerijetko znaju biti i jedinstvene, a koriste svima. Od kuda crpite teme?

Teme su životne, a prednjače problemi s komunalnim poduzećima te problemi s mobilnim operaterima. Ljude najviše boli nepravda i nemogućnost da kažu svoju stranu. Mi smo tu da im omogućimo da ih druga strana sasluša. Naravno zlatno pravilo je tražiti drugu stranu da se i ona izjasni o problemu. Često ta druga strana odbija našu kameru, a ne bi trebala.

Ako je netko i pogriješio, pa primjerice naplatio neki proizvod skuplje, trebao bi se ispričati i priznati pogrešku. To potrošaču puno znači. U našim pričama nastojimo educirati gledatelje kako im se

ne bi dogodio neki problem ili kako bi znali koja su njihova prava.

S obzirom na bogato uredničko iskustvo, susretali ste se i s problemima koje potrošači imaju s trgovačkim lancima. Kakva su vaša iskustva po tom pitanju?

Najčešći problemi u trgovačkim lancima su kod isticanja cijena. Kupci se žale na netransparentnost cijena, naročito kad su u pitanju sniženja. Nejasno ostaje koja je bila početna cijena nekog proizvoda i za koliko je snižen. Sniženja mnoge razočaraju jer je riječ o robi koja godinama stoji na skladištu i stalno ju vraćaju na police umjesto da ju maksimalno snize. Čini se da prodavačima nije u interesu riješiti se starih zaliha robe na način da cijene ogole do kraja. Problem je i vraćanje nekog proizvoda ili robe. Ako imamo račun i u roku do dva tjedna vratimo neki proizvod i tražimo povrat novca mnogi trgovci nam ne vraćaju novac nego traže da se za taj iznos kupi nešto drugo. Isti ti trgovci u ostalim zemljama Europske unije imaju praksu vraćanja novca. Stoga smatram da još uvijek postoje tržišta za Istok i Zapad Europe. Kad govorimo o hrani također pravila nisu za sve ista.

Potrošačke udruge, kao i mi u Potrošačkom kodu upozoravamo da dio hrane namijenjen Zapadu Europe ima drugačiji sastav od hrane namijenjen dijelu zemalja u koje i mi spadamo.

Potrošački kod ima već desetljeće dug staž kroz koji ste stvorili i zavidnu mrežu suradnika, u branši, ali i izvan nje. S kim sve surađujete?

Naši najvažniji suradnici su naši gledatelji i bez njih bi bilo teško raditi emisiju u www.jatrgovac.hr

15. ožujka Svjetski dan prava potrošača ovom obliku. Čini me sretnom činjenica da gledatelji u ekipu Potrošačkog koda imaju povjerenje. Znaju nam reći da smo im zadnja šansa. Kada radimo priloge tugujemo i veselimo se s njima. Evo, upravo smo riješili jedan slučaj obitelji kojoj je sjela ovrha u iznosu od 4.500 kuna. Novac je vraćen. Naravno, tu su i potrošačke udruge s kojima smo svakodnevno u kontaktu. Najveći problem su državne institucije koje razmišljaju o svima nama kao da smo brojevi. Do sada niti jedan gost nije odbio gostovati u Potrošačkom kodu i čini me sretnom što nas gledaju i komentiraju i mladi i stari. Sve nam to daje poticaj za nove i nove potrošačke priče.

Još jedna popularna emisija koja se bavi vrućim temama, odnosno konkretnim problema iz sfere prava potrošača je i emisija Hrvatskog radija Svi smo mi potrošači urednice Zrinke Štimac. Osim

Zrinka Štimac i Sanja SmiljanićGrubišić što podiže svijest potrošača o njihovim pravima, ova emisija na tjednoj bazi, uživo, u eteru savjetuje kako riješiti trenutne probleme hrvatskih građana, što čini ovu urednicu jednom od prvih na udaru ljutih i nezadovoljnih potrošača. Svoja iskustva oko prava potrošača, najčešće www.jatrgovac.hr

teme s kojima se susreće te praktične slučajeve iz sfere trgovine Štimac je rado podijelila s nama.

“Najčešći problemi u trgovačkim lancima su kod isticanja cijena” Obzirom na sedmogodišnji staž emisije i stečeno iskustvo, što biste rekli, koliko često se krše prava potrošača te koliko su ljudi uopće svjesni svojih prava i mogućnosti?

Iako ne egzaktnom brojkom, mogu reći da se prava potrošača i dalje krše.

Posljednjih godina fokus potrošača seli se od općih prava i trgovine na ostale djelatnosti. Na prvom mjestu su, bez premca i s obzirom na broj poziva slušatelja, elektroničke komunikacije. Potrošači se osjećaju najviše izmanipulirani od strane davatelja telekomunikacijskih usluga koje su vezane uz nove, pa i za potrošače, zbunjujuće tehnologije. Žale se da plaćaju usluge koje ne žele, a ugovorili su ih, primjerice, putem telefona. Javne usluge koje uključuju vodu, plin, struju, odvoz smeća i slično su na drugom mjestu zbog krutosti poslovnih sustava i nefleksibilnosti u odnosu na potrebe potrošača. Kupci su svjesni svojih prava u svakodnevnoj trgovini i tu će se često pritužiti na neprecizno isticanje cijena, istek roka trajanja nekog proizvoda... I ne samo pritužiti već će više manje i ostvariti svoja prava.

No, na ostalim područjima

poput financija, telekomunikacija, javnih usluga i zdravstva potrošači lakše odustaju od pritužbi i nisu do kraja svjesni svojih mogućnosti.

Kroz emisiju radite na konkretnim slučajevima zaštite potrošača i takve situacije se mogu dogoditi svima nama. No, ipak, postoje li neke teme koje se češće pojavljuju?

Prošlu i ovu godinu jedna od tema koja se najčešće pojavljivala u pitanjima slušatelja bile su ovrhe i načini kako izaći iz blokade računa. Iako to nije nužno potrošačka domena ipak su građani kao veliku nepravdu doživjeli velike naknade koje su morali plaćati. Često bi takve naknade nadmašile i nekoliko puta glavnicu koju su građani trebali platiti.

Odlazak u dućan je svakodnevica svakog čovjeka pa ne čudi što se u emisiji pojavljuju problemi u odnosima između potrošača i trgovačkih lanaca. Koliko često rješavate problematiku ovih odnosa te postoje li neke učestale situacije s kojima vam se potrošači javljaju?

Dobra trgovačka praksa i svjesnost da je svaki kupac važan pomaže potrošačima u ostvarivanju prava. Ipak, potrošači se žale na kvalitetu prehrambenih proizvoda, neuzvraćanje sitnog novca, istek roka trajanja proizvoda, jako prljava kolica za kupnju u supermarketima, žale se da je na polici istaknuta jedna cijena za proizvod, a na blagajni kucaju drugu cijenu.

No, ponavljam, građani su na ovom području dobro informirani o svojim pravima, ne oklijevaju se žaliti i povratno kažu da su uspjeli ostvariti reklamaciju i dobiti ispriku. To je potrošačima jako važno: Kada ih se uvažava kao kupce i potrošače.

Obzirom na tematiku i aktualnost tema, osjetite li pritiske s drugih strana?

Ponekad je područje zaštite potrošača specifično. Može dovesti do sukoba interesa s poslodavcem, što je jedna strana priče. Drugi dio je pritisak proizvođača ili trgovaca koji se osjete neopravdano prozvani za kršenje prava potrošača.

Zbog toga se kao javne osobe uvijek pitamo koliko štete nanosi negativna reklama trgovcima ili davateljima usluga.

Načelno je dogovor da se imena ističu kada se učestalo krše prava potrošača.

Dobri su primjeri kada trgovci, nakon što su u emisiji čuli za problem i pritužbu, samoinicijativno zovu, traže ime i kontakt potrošača da se ispričaju i isprave nepravilnost.

Ožujak 2014.

23

Sredstva za čišćenje

UNIVERZALNA stabilnost

Kategorija univerzalnih sredstava za čišćenje drži stabilan trend kroz zadnjih nekoliko godina s obzirom da u kretanjima na tržištu nisu zamjetne velike promjene u postotku korisnika kategorije niti u postotku korisnika top brendova

U

starom se Rimu prvi dan proljeća slavio kao početak jedne nove godine. Davno prije Rimljana, Kelti su slavili prvi dan proljeća kao uskrsnuće Sunca. Proljeće je za mnoge imalo značenje buđenja, stvaranja i rađanja nečeg novog.

Uz buđenje sunca, prirode, miris cvijeća i pjev ptica ne želimo da naš dom ostane spavati zimski san. Tada se većina odlučuje na ne tako omiljenu, a opet nužnu aktivnost – proljetno čišćenje doma. Kako bi si što više olakšali ovu aktivnost većina potrošača poseže za univerzalnim sredstvima za čišćenje kućanstava, koja predstavljaju najznačajniji dio kategorije sredstava za čišćenje (uz sredstva za čišćenje kupaonice, stakla, podova, kuhinje i sl.)

U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji

nih navika. Marketinški pokazatelji su važni za uspješno vođenje brenda kroz dobivanje slike stanja brenda i ranog uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u 2013. godini.

USTALJEN TREND KORIŠTENJA Oko 60% populacije Hrvatske u dobi do 15 do 64 godine koristi univerzalna sredstva za čišćenje u kućanstvu te nema zamjetne promjene trenda korištenja kategorije kroz posljednjih nekoliko godina. Ukupno 35% populacije ne obavlja takvu vrstu posla u kućanstvu, dok preostalih 5% tvrdi da nikada ne koristi univerzalna sredstva za čišćenje. Među korisnicima univerzalnih sredstava za čišćenje očekivano prevladavaju žene, s čak više od tri četvrtine udjela u ukupnom broju korisnika kategorije.

Kod ostalih socio-demoVeć dugo se nije pojavio grafskih paranovi brend koji bi ozbiljno metara nema ugrozio lidere ove kategorije značajnih razlika između korisnika kategorije i prosjeka popuuspjeha za kategoriju univerlacije. Što se tiče učestalosti zalnih sredstva za čišćenje i korištenja kategorije, u subrendove unutar nje, a posjednoj Bosni i Hercegovini daci se analiziraju u pogledu je situacija identična Hrdemografije, životnog stila vatskoj, dok u Srbiji imamo potrošača te njihovih kupov-

24

Ožujak 2014.

zamjetan porast korisnika ove kategorije koji sada iznosi 67%. Korisnici univerzalnih sredstava za čišćenje se većinom izjašnjavaju da među markama različitih proizvoda za čišćenje nema velikih razlika, ali ipak radije kupuju domaće proizvode za čišćenje nego strane. O Pozicija brendova prema BRANDscore-u Brend

BRANDscore

Domestos Arf Ajax Sanitar Pronto

54

proizvodima se informiraju putem TV reklama koje ih usmjeravaju što bi novo mogli isprobati. Korisnici univerzalnih proizvoda za čišćenje u kućanstvu uvijek imaju puno različitih proizvoda za čišćenje u svom domu, s tim da im je važnije da je taj proizvod univerzalan, a ne da je prilagođen za čišćenje određene površine.

VODEĆI BRENDOVI Heavy korisnicima univerzalnih sredstava za čišćenje, tj. onima koji ih koriste 2-3 puta tjedno i više, marka proizvoda koji koriste je nešto bitnija nego medium i

51 47 44 42

BRANDpiramide - TOP 2 brenda univerzalnih sredstava za čišćenje, 2013.

5,5%

Lojalnost

5,1%

39%

36,1%

14% Primarno korištenje

14%

Razmatranje

21%

37%

63,8% 33%

68,9%

68,9% Iskustvo

54%

61,2% 88%

52,7%

70,4% Korištenje

54%

11%

26%

70,4% 37%

39%

54,3%

54,3% 26%

4,3%

Prepoznavanje

61,7% 53%

61,1%

61,2%

88%

87%

Domestos

Arf

www.jatrgovac.hr

75% korisnika kategorije čine

žene

light korisnicima, koji navode kako im je marka proizvoda malo bitna ili čak nebitna.

Razina korištenja (“usage”) je marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja je važno za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati.

U kategoriji univerzalnih proizvoda za čišćenje vodeći

sl.) dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu - BRANDscore. BRANDscore tako uspoređuje brendove unutar kategorije univerzalna sredstva za čišćenje i pokazatelj je snage na tržištu. Promatranje cjelokupnog uspjeha brenda na tržištu je osobito vrijedno u situacijama kada brendovi na određenom marketinškom pokazatelju Potrošači radije kupuju postižu vrlo domaće proizvode za slične vrijednosti pa se tek čišćenje nego strane uzimanjem u obzir svih brend je Domestos koji kopokazatelja može dobiti prava risti 37% potrošača u dobi slika stanja na tržištu. Prema od 15 do 64 godine, što se BRANDscore-u, Domestos promatrano na ciljnoj skupini i Arf su trenutačno korisnika kategorije dodatno vodeći brendovi penje na gotovo 57% potrou Hrvatskoj u šača koji koriste ovaj brend. kategoriji uniOdmah iza vodećeg brenda verzalnih sredstava se nalazi Arf kojeg koristi za čišćenje, a slijede ih oko trećine populacije. Među Ajax, Sanitar i Pronto. Budući top 5 brendova po učestalosti da BRANDscore uključuje se korištenja također nalaze i emocionalni i bihevioralSanitar, Ajax i Pronto s otprini odnos potrošača prema like podjednakim postotkom brendu te daje sveobuhvatnu korisnika koji se uz određene snagu brenda na tržištu, oscilacije kroz godine nije Ajax ima ipak nešto bolju značajno mijenjao. U 2012. poziciju nego kada promagodini Sanitar se probio tramo samo rezultate koje ispred Ajaxa i nastavlja držati postiže na razini korištenja. poziciju trećeg brenda kateKategorija univerzalnih gorije i tijekom 2013. godine. sredstava za čišćenje drži U Bosni i Hercegovini prva stabilan trend kroz dva brenda po razini korištezadnjih nekoliko gonja su također Arf i Domedina. Nisu zamjetne stos, samo sa zamijenjenim velike promjene u pozicijama u odnosu na postotku korisniHrvatsku (Arf prvi, Domeka kategorije niti stos drugi), dok je u Srbiji, uz u postotku koriDomestos, vodeći brend na snika top brendotržištu univerzalnih sredstava va. Isto tako, dugo za čišćenje Cif koji je u Hrse nije pojavio novi vatskoj, primjerice, značajno brend na tržištu koji slabije korišten. bi ozbiljno ugrozio lidere ove kategorije. Hoće BRANDscore LJESTVICA li se nešto promijeniti znat Kombinacijom svih najvažnićemo kada dođe vrijeme za jih marketinških pokazatelja, proljetno čišćenje sljedeće uzetih s potrošačke razine, godine. (od poznavanja brenda, koJelena Jakšić rištenja, uzimanja u obzir Product Manager, Ipsos Puls prilikom kupnje, lojalnosti i www.jatrgovac.hr

Ožujak 2014.

25

Sredstva za čišćenje – category management

POJEDNOSTAVITI izbor i izlaganje

Kod ove kategorije najbitnije je osigurati grupiranje proizvoda prema njihovoj namjeni kako bi kupci lakše našli grupu proizvoda koja zadovoljava specifičnu potrebu

P

osvježavanje wc školjki 9. Sredstva za čišćenje podova 10. Sredstva za čišćenje namještaja 11. Sredstva za čišćenje tepiha 12. Ostala sredstva za čišćenje kućanstva

roljeće nam kuca na vrata pa se i naši domovi polagano bude iz zimskoga sna. To je znak za posebnu pozornost trgovaca jer će uskoro kupci zakucati na vrata trgovina u potrazi za sredstvima za čišćenje kućanstva. Stoga je dobro znati osnovne smjernice o izgledu police i načinu izlaganja ove kategorije proizvoda.

GRUPIRANJE PROIZVODA Promatramo li poziciju ove kategorije u trgovinama, uobičajeno je nalazimo u dijelu prodavaonice gdje se izlažu neprehrambeni proizvodi koji su mahom vezani uz kućanstvo. Često ih nalazimo u društvu deterdženata

izgleda police ove kategorije i pozicioniranja proizvoda.

Kupci se također teže snalaze ispred ove kategorije zbog slabo naglašenih ili vizualno neprepoznatljivih blokova proizvoda. Stručnjaci iz industrije zbog toga poručuju da je u slučaju Dodatna navigacija kupcima ove kategorije najbitnije pomaže pri snalaženju i osigurati grupiranje donošenju odluke proizvoda prema njihoza pranje rublja, omekšivača voj namjeni kako bi kupci i oplemenjivača rublja, delakše našli grupu proizvoda terdženata za pranje posuđa, koja zadovoljava specifičnu osvježivača zraka, insektipotrebu. Tako proizvode cida, odvlaživača prostora možemo podijeliti u sljedeće itd. Velik broj različitih progrupe: izvoda koji se zbog svojih 1. Univerzalna specifičnosti zadržavaju u sredstva za čišćenje asortimanu te nejasna defi2. Abrazivna nicija pojedinih segmenata, sredstva za čišćenje najveće su poteškoće s koji3. Sredstva za ma se trgovci i proizvođači čišćenje kupaonice susreću prilikom definiranja 4. Sredstva za

26

Ožujak 2014.

otklanjanje kamenca 5. Sredstva za čišćenje kuhinje 6. Sredstva za čišćenje stakla 7. Sredstva za čišćenje wc školjki 8. Sredstva za

USMJERAVANJE KUPACA Udio spomenutih segmenata u kategoriji može poslužiti kao osnova prilikom definiranja prostora koji će se dodijeliti pojedinim segmentima na policama velikih formata (hiper i supermarketi). Osim ove osnovne segmentacije prema namjeni, unutar pojedinih segmenata (univerzalna sredstva i sredstva za čišćenje kupaonice)

Primjer planograma s horizontalnim blokovima i grupiranjem proizvoda prema namjeni

Abrazivna sredstva za čišćenje Univerzalna sredstva za čišćenje Sredstva za čišćenje kupaonice Sredstva za otklanjanje kamenca Sredstva za čišćenje kuhinje Sredstva za čišćenje stakla Maramice za čišćenje

Sredstva za čišćenje wc školjki Sredstva za osvježavanje wc školjki Sredstva za čišćenje podova Sredstva za čišćenje namještaja Sredstva za čišćenje tepiha Ostala sredstva za čišćenje kućanstva

www.jatrgovac.hr

+23,7% količinski rast sredstava za čišćenje kuhinje važno je također grupirati proizvode prema tipu pakiranja (šprice, boce), a zatim i prema brendu. Segment koji se svojom specifičnošću ističe, a bilo bi ga dobro

Hrvatske u 2013. u odnosu na 2012. bilježi pad prodaje (-1,6% vrijednosno, -1% količinski). Jedini segmenti koji bilježe rast u promatranih godinu dana su sredstva za čišćenje Preporučuje se dodatno naglasiti kuhinje (+18,7% sredstva za odstranjivanje vrijednosno i +23,7% kamenca te čišćenje kuhinje količinski) i sredstva izdvojiti neovisno o ostalim za odstranjivanje kamensegmentima, su maramice ca (+5,9% vrijednosno i + za čišćenje. Ovaj se segment 6,4% količinski). Stoga se već unatrag nekoliko godina ove segmente preporučuje značajno razvija, a također dodatno naglasiti kako bi se bilježi i kontinuiran rast koji iskoristio njihov potencijal. je u 2013. (+3,5% vrijednoIako su poteškoće kategorije sno gledano) ipak usporio sredstava za čišćenje kuu odnosu na godinu prije. ćanstva prilično naglašene Promatraju li se rezultati i kategorija pokazuje trend Nielsenovih mjerenja, papada, još uvijek se u trgonel maloprodaje kategorije vinama vrlo rijetko može sredstava za čišćenje kuvidjeti dodatna navigacija ćanstva na ukupnom tržištu koja bi kupcima pomogla

pri snalaženju i donošenju odluka jednom kada se nađu ispred same kategorije u trgovini. Ulaganja vezana uz dodatnu navigaciju relativno su niska jer se uglavnom radi samo o tisku materijala, a značajno bi mogla pridonijeti lakšem raspoznavanju blokova proizvoda (segmenata). Ova kategorija pruža i mogućnost usporednog izlaganja pa se tako u blizini mogu izlagati i proizvodi poput spužvi, krpa, rukavica, brisača, četki, kanti itd.

Na ovaj se način dodatnom kupnjom može povećati prosječna košarica pri čemu kategorija dodatne opreme za čišćenje istodobno može biti i dobra prilika za izgradnju profitabilnosti.

Krešimir Štivičić Merchandising Services Manager, Nielsen

Vrijednosni tržišni udio segmenata u velikim formatima (hiper/supermarketi u 2013. godini) Univerzalna sredstva za čišćenje Sredstva za čišćenje kupaonice

31,6% Sredstva za osvježavanje wc školjki

30,2% Sredstva za čišćenje stakla

6,8% Abrazivna sredstva za čišćenje

6,7% Ostala sredstva za čišćenje kućanstva

6,1% Sredstva za čišćenje wc školjki

4,9% Sredstva za čišćenje namještaja

3,5% Sredstva za čišćenje podova

3,3% Sredstva za otklanjanje kamenca

3,1% Sredstva za čišćenje kuhinje

2,4% Sredstva za čišćenje tepiha

1,4%

Strategija poslovanja

Nada Finderle Darna d.o.o. Zagreb

NOVI IZAZOVI,

a stara rješenja Stara iskustva te naučeno i usvojeno znanje treba maksimalno primjenjivati, ali ih je svakako potrebno prilagođavati novim okolnostima, osvježavati novim idejama i tražiti rješenja prilagođena novim izazovima

G

odina 2014. nam je ne tako davno bila Nova godina i osjetili smo barem maleni dašak optimizma, dobrih želja, nazirala se poneka nada u bolje sutra, a evo tek što je počela kao da se već vratila u stare šablone, samo još potrošenije i sumornije. Budući da sam i sama ovih zadnjih par mjeseci prolazila kroz neke promjene, evo javno priznajem kako sam nekoliko puta kliznula u stare šablone, poznate misli - zonu komfora. Ali, srećom sam imala dovoljno snažan motiv, a uz sebe drage ljude, one koji me dovoljno cijene da su prema meni iskreni i s kojima mogu ozbiljno, ali i otvoreno razgovarati. Ponekad su mi misli i odluke koje sam morala donijeti bile (pre)teške, činilo mi se nekako lakše ne reagirati ili se minimalno mijenjati, međutim, budna sam sanjala i puštala ideje neka lete, dozvolila optimizmu da me obuzme, usudila se analizirati, preispitivati, komunicirati i tražiti savjete, vjerovati kako može i treba biti bolje, planirala sam i odlučila u nove

28

Ožujak 2014.

iskreni sami sa sobom, moramo priznati da smo se i mi manje ili više promijenili u zadnjih nekoliko godina. E sad, ako promatramo svoje osobne navike kupovine, konzumiranja medija ili bilo kojeg drugog proizvoda izazove krenuti novim rješenjima.

Naravno, smatram kako stara iskustva i usluge, vjerujem da se velika većina te naučeno i usvojeno znanje treba slaže kako u zadnjih maksimalno primjenjivati, ali ih je nekoliko godina svakako potrebno prilagođavati noimamo nove navivim okolnostima, osvježavati novim ke, odnosno da smo idejama i tražiti rješenja prilagođena napustili neke stare. novim izazovima.

Mnogi među nama su gotovo stalno ili vrlo često PROMJENA NIJE IZBOR Godinama promatram i radim vla“on-line”, većini potrošača je stite analize tržišta, a mnoge među normalna interaktivna komunjima ukazuju na stalne, brze, brojne nikacija s oglašivačima, redovito i česte promjene kojima naprosto idemo na tražilice i društvene mreže ne možemo pobjeći. Čak i ako se potražiti informacije o proizvodu ili mi odlučimo ne mijenjati, a koliko usluzi koja nas interesira, a svakako se i veliki broj nas potrošača upušta Marketinške aktivnosti trebaju biti u aktivnu komuprilagođene novim uvjetima poslovanja nikaciju s oglašivačima. Kao povidim i danas su na tržištu brojne trošači smo postali dosta razmaženi tvrtke koje se ponašaju i pokušavaju pa nekako pod normalno očekujemo poslovati kao prije nekoliko godina, da oglašivačke informacije budu prisvijet oko nas se mijenja i zasigurno lagođene nama, relevantne i plasiraće nas promjene dočekati iza nene u pravo vrijeme, dakle baš kako i kog ugla. Odnosno, ako želimo biti kada nama to odgovara. Naravno, svi www.jatrgovac.hr

čak

95% hrvatskih potrošača se informira prije nego obavi kupnju

volimo individualno rješavanje naših problema i potreba, očekujemo brzu uslugu, kvalitetu i dakako onu korist koju brend komunicira u svojim marketinškim aktivnostima.

ZAHTJEVNI POTROŠAČ Zanimljivo je promatrati kako vodeći ljudi u kompanijama, iako se slažu da i sami funkcioniraju poput navedenog potrošača, kada trebaju donijeti strateške odluke pri čemu su posebno zanimljive one odluke pri postavljanju marketinške strategije, najednom mijenjaju pogled na tržište i nerijetko

za nove izazove nude stara ili minimalno promijenjena rješenja. Mislim kako je ključno pitanje možemo li se i kako prilagoditi te kako si možemo pomoći u ostvarenju željenih poslovnih ciljeva, unatoč novim i težim poslovnim okolnostima? Budući da su primjetne velike promjene u navikama i odnosu snaga na relaciji oglašivač – potrošač, vjerujem da naprowww.jatrgovac.hr

sto moramo ponuditi promijenjene, prilagođene ili nove aktivnosti i rješenja. Današnji potrošači se povezuju s brendom, žele primamljivost, inte-

i globalna, a često nam konkurent nije samo tvrtka u našem gradu ili zemlji, nego je i konkurencija postala globalna. U nekim kategorijama proizvoda više od tri U današnjim kriznim okolnostima na četvrtine potrošača koristi internet kako bi tržištu greške se skupo plaćaju pronašli proizvod koji im se sviđa, i nakon što rakciju, otkrivati i istraživati o oglaši- pronađu ono što žele kupiti, odu u vaču, a ne žele velika obećanja, fraze, trgovinu kako bi kupili proizvod. manipuliranje i upadanje u njihov PRILAGOĐENI PRISTUP svijet kada to oglašivaču odgovara, nego naprotiv - potrošač želi relevan- Često me klijenti pitaju možemo li si i kako si možemo pomoći u ovom sve tnu informaciju upravo u terminu kompleksnijem tržišnom okruženju kada njemu ta informacija treba. U današnjim novim tržišnim okolnosti- postići dobre poslovne rezultate. Moj odgovor je naravno – možemo. Kako? ma kada su i potrošači i oglašivači Pa zapravo dosta jednostavno, ako opterećeni krizom, nedostatsmo otvoreni za nove prilike i nove kom vremena i smanjenim mogućnosti, ako poznajemo navike i budžetima, a istovremeno promjene naših potrošača, konkurenciočekivanja rastu, greške je, medijske scene i drugih za naše pose plaćaju skuplje, a slovanje bitnih pokazatelja. Čini mi se odnosi na relaciji kako u ovim novim tržišnim okolnostipotrošač-oglašivač ma dolazi do polarizacije menadžera iz dana u dan i kompanija: jedni koji i dalje uporno se mijenjaju. idu poznatim, starim, utabanim stazaPrema svježim ma i čude se što im se događa, a neriistraživanjima jetko kukaju i žale se na (ne)ostvarene iz 2013. godine, u prosjeku poslovne rezultate. Postoje i oni drugi koji analiziraju tržište, prilagođavaju se, se oko 95% prepoznaju nove okolnosti i naprosto hrvatskih ih koriste kao nove mogućnosti, traže potrošača i koriste nove načine poslovanja, budu informira tamo gdje i kada ih potrošač očekuje, a prije nego konkurencija još nije stigla. Ovi drugi obavi kupnju, vrlo često ostvaruju željene poslovne bez obzira kuplanove i hrabro planiraju nove poslovpuju li proizvod ne izazove. Ako pratimo nove trendove ili uslugu, a pri i želimo se približiti potrošačima, natome koriste čak meće se dosta jednostavan zaključak, a četiri do pet izvora to je da velike, srednje kao i male tvrtke informiranja koji im trebaju svoju ponudu usluga i proizvopomažu u njihovom da približiti i prilagoditi potrošačima kupovnom procesu. Sam te ju učiniti vidljivijom na internetu, proces kupovine od početne tako da ih potrošači mogu pronaći i stimulacije i informiranja do informirati se o njihovoj ponudi kada, same kupnje i iskustva nakon toga kako i gdje oni to žele. Očito živimo u naprosto se mijenja. Potrošači su sve vremenu kada marketinške Odnosi na relaciji potrošač-oglašivač aktivnosti, ako nemaju kvalitetno postavljenu straiz dana u dan se mijenjaju tegiju, a koja je bazirana na najnovijim podacima o racionalniji, sve češće se pitaju koji su tržištu i koja mora imati detaljno razrađenu digitalnu strategiju, naprosto nisu im proizvodi ili usluge stvarno poprilagođene današnjim novim uvjetima trebni te koje će dodatne vrijednost od toga dobiti i, naravno, koliko su za poslovanja. Nove tržišne okolnosti donose nove izazove i nove prilike, ali i to spremni platiti. Zahvaljujući internetu ponuda je postala transparentna traže nova rješenja.

Ožujak 2014.

29

Vizualni identitet

I ne zaboravi ...

DIZAJN NA TRAGU cijene i kvalitete

Podizanje kvalitete i cjenovnu atraktivnost pratio je i vizualni dizajn pakiranja pa se danas teško može prepoznati razlika između brendiranih i private label proizvoda

T

rgovačke marke su na hrvatskom tržištu u proteklih 15 godina, kada su se prvi put pojavile, prošle dugačak put, kako po udjelu u asortimanu praktično svih trgovačkih lanaca, tako i po kvalitativnoj segmentaciji po kojoj sve više bacaju rukavicu etabliranim proizvođačkim brendovima.

Prema posljednjim procjenama, udio trgovačkih marki na hrvatskom maloprodajnom tržištu premašuje 20 posto, što je značajna penetracija, ali još uvijek dvostruko manje u odnosu na stanje na razvijenim tržištima. Međutim, trend je prepoznatljiv i kontinuirano pozitivan pa se tako iz godine u godinu sve više proizvoda trgovačkih marki može pronaći na

30

Ožujak 2014.

policama trgovina. Široka ponuda ne obuhvaća samo osnovne prehrambene proizvode, već i brojne linije neprehrambenih kategorija, od sredstava za čišćenje kućanstva, kozmetičkih proizvoda, sredstava za osobnu higijenu, higijensko-papirne konfekcije itd. Pored osnovnih linija, brojni trgovci slije-

koji je komunicirao motiv za kupnju prema potrošačima.

Cijena i kvaliteta su ključne riječi kada se govori o trgovačkim markama. To je upravo i poruka koju listom komuniciraju svi trgovački lanci u sloganima svojih privatnih robnih marki: idealan omjer cijene i kvalitete.

Dok su po svojoj kvaliteti trgovačke Po kvaliteti trgovačke su marke marke izazov za brendove, izazov za brendove, dok svojim cijenacijenom konkuriraju diskontima ma konkuriraju diskontima te su, može se de i svjetske trendove te su u reći, mamac za kupce koji u svom asortimanu ponudili i kriznom vremenu itekako proizvode premium kvalitete, razmišljaju gdje i koliko poza razliku od početaka razvo- voljno obaviti svakodnevnu ja ovog asortimana kada je kupnju. Osim ova dva navecijena bila glavni argument dena parametra, trgovačke

marke su s vremenom evoluirale i u dizajnerskom smislu.

U počecima se proizvod trgovačke marke mogao dosta jasno prepoznati na polici te se ne bi baš moglo ustvrditi kako su plijenili pozornost potrošača. Ipak, podizanje kvalitete i cjenovnu atraktivnost pratio je i vizualni dizajn pakiranja pa se danas teško može prepoznati razlika između brendiranih i private label proizvoda. Dizajnerska rješenja uglavnom prate ranije ustanovljenu vizualnu komunikaciju pripadajućih trgovačkih lanaca uz korištenje veselih boja kao što su crvena, zelena ili žuta, dok su imena koncipirana s čvrstom poveznicom na tvrtku, pojedinu robnu grupu proizvoda ili njihovo porijeklo. www.jatrgovac.hr

trgovačke marke

CLEVER C

lever trgovačka marka registrirana je 1999. godine te je bila prva privatna trgovačka marka koja se pojavila na hrvatskom tržištu. Samo porijeklo naziva je engleska riječ “clever” (pamet, pametno), što u ovom kontekstu predstavlja “pametnu kupovinu”, “pametan izbor”, gdje kupac dobiva najviše za svoj novac. Marka Clever koncipirana je na način da kupcu bude bliska u svim aspektima – proizvodi su pametan izbor, čistih linija, fokusirani i jasni, a kupcu daju osjećaj mudre odluke i kupovine proizvoda

K PLUS T

rgovačka marka K plus na policama se Konzuma prvi put pojavila 2001. godine. Slovo K u nazivu je poveznica s imenom Konzum, a plus je poveznica s benefitom koji pružamo našim kupcima, dakle kvalitetu više u odnosu na ponuđenu cijenu proizvoda, kažu u tom trgovačkom lancu. Pod sloganom “Garantiramo zadovoljstvo ili Vam vraćamo novac” u asortimanu K plus trgovačke marke kupci mogu pronaći više od 1.300 proizvoda. Iz Konzuma navode kako se proizvodnja K plus proizvoda realizira većim dijelom u suradnji s domaćim proizvođačima.

U segmentu prehrane u ponudi su K plus proizvodi, dok su u kategorijama neprehrambenih proizvoda prisutne podmarke Era (asortiman za pranje rublja), Dax (sredstva za čišćenje), Olea (higijenski i kozmetički proizvodi), Dentoral (za higijenu zubi i usne šupljine), Be-be (asortiman pelena i proizvoda za njegu bebine i mamine kože), ManXtreme (brijaći aparati i sredstva za

www.jatrgovac.hr

izazov za brendove i diskontne proizvode

visoke kvalitete po praktično diskontnoj cijeni. Trenutno pod ovom trgovačkom markom Billa ima oko 400 proizvoda u svim robnim grupama.

Tamno plavi logo Clever na bijeloj pozadini izrazito je vidljiv i upečatljiv, daje dojam jasnoće i

brijanje), Natur (linija toaletnog papira i papirnatih ručnika), te Buddy i Kitty (asortiman hrane za pse i mačke). “K plus trgovačka marka apsolutni je broj 1 prema

čistoće te ga kupci vrlo lako uočavaju u prodajnom prostoru. Na hrvatskom tržištu slogan trgovačke marke Clever je – “Najjeftinije u Billi”, koji s kupcima komunicira obećanje brenda – provjerenu kvalitetu po diskontnoj cijeni. Uz Clever, Billa u svom asortimanu nudi i druge linije pod trgovačkom markom. Linija MY obuhvaća kozmetičke proizvode i sredstva za osobnu higijenu, BILLA je trgovačka marka prehrambenih proizvoda, a liniju svježih salata obuhvaća trgovačka marka Chef Menu.

izboru potrošača, što potvrđuje i posljednje Best Buy Award istraživanje po kojemu je K plus pobjednik u čak 17 od 22 ispitane kategorije”, naglašavaju iz Konzuma.

Ožujak 2014.

31

Vizualni identitet

K-CLASSIC K

-Classic je privatna marka trgovačkog lanca Kaufland. Iz tvrtke ističu kako ime ove trgovačke marke ima sve što vlastita marka treba imati: lako se čita i izgovara te je internacionalno (razumljivo), upućuje na “osnovne proizvode za svakodnevne potrebe” te pokazuje povezivanje s tvrtkom Kaufland. Pod robnom markom K-Classic na tržištu se nalazi više od 1000 proizvoda. Crvena boja je boja Kauflanda pa je i logo ove privatne robne marke u crvenoj boji. “K-Classic - to je ono pravo!”, slogan je koji prati ovu marku. Iza tog slogana stoje naša jamstva, kažu u Kauflandu. Kao prvo: “Zajamčena kontrola

TOMMY S

plitski trgovački lanac Tommy razvio je multibranding vlastite robne marke prema kategorijama roba pri čemu se vodi računa da naziv pojedine linije asocira na odgovarajuću robnu grupu proizvoda. U Tommyju kažu kako su kupci prepoznali kvalitetu ovih proizvoda i njihovu cjenovnu konkurentnost pa ovaj asortiman iz godine u godinu bilježi stalni porast u ukupnoj prodaji. Ukupno imaju oko 400 proizvoda u sedam različitih linija trgovačke marke: Bondi,

32

Ožujak 2014.

kvalitete poznatih marki” označava da je osigurana kontrola kvalitete poznatih marki! Drugo: “Zajamčena kvaliteta i najpovoljnija cijena!”. K-Classic daje jamstvo najpovoljnije cijene te u Kauflandu jamče da potrošači nigdje

Spectar, Domax, Marinero, Primax, Bellasana i Delicato. Dizajn ambalaže, etikete i odabir boja kod ovih je linija od izuzetne važnosti. “Svakodnevno pratimo trendove na tržištu, a u konačnici se odlučujemo za optimalan dizajn i kombinaciju boja.

drugdje ne mogu pronaći identičan proizvod iste kvalitete po nižoj cijeni. I treće jamstvo: “Zadovoljstvo kupca ili povrat novca!” Proizvodi K-Classic su zajamčeno kvalitetni proizvodi. “Ako ipak niste zadovoljni, dobit ćete svoj novac natrag bez puno priče!” kažu u Kauflandu.

Osim K-Classic proizvoda, u ponudi su i stalne linije trgovačke marke pod imenima Stilla Dolce, Vitae D’Oro i Katy.

Praksa je pokazala da se atraktivnija pakiranja bolje prodaju”, navode iz trgovca.

Unutar tvrtke imaju i vlastiti studio za dizajn, a po potrebi angažiraju i specijalizirane agencije na području dizajna i produkcije jer, kako kažu, “određena linija proizvoda više razine kvalitete dizajnom ‘zaslužuje’ kvalitetniju prezentaciju na polici”. Slogan koji prezentira privatne robne marke ovog trgovca je: “Kvaliteta i niska cijena!” - koji označava dobar omjer cijene i kvalitete.

www.jatrgovac.hr

20%

udio trgovačkih marki na hrvatskom tržištu

MERCATOR/GETRO M ercator u ponudi ima ukupno 38 linija i više od 1.200 proizvoda trgovačke marke. Prva linija Mercator trgovačke marke predstavljena je prije više od 10 godina, a potom su razvijene i druge kao što su: Minute, Lumpi, Ambient, Comfort, Bonus plus, Pro magic, Bio, Premium, Pekarna Grosuplje, Mercator i Active life. Iza loga M stoji sam naziv tvrtke Mercator kao znak povjerenja, kvalitete i dugogodišnje tradicije. Dobar dizajn je temelj uspješne prodaje proizvoda i njegovog opstanka na tržištu, kažu u tvrtki te dodaju kako kontinuirano rade na redizajnu ambalaže Mercator i Getro trgovačke marke. Pritom se prati trend boja, posvećuje se pažnja svakom artiklu te ih se prilagođava potrebama, očekivanjima i želja-

ma kupaca. Svojom atraktivnošću dizajn ambalaže privlači pozornost potrošača i komunicira funkciju i ideju proizvoda, kao i ukupan identitet i imidž tvrtke. Mercator trgovačka marka danas se na tržištu predstavlja pod sloganom “Najbolji izbor”.

Osim već navedenih linija Mercator trgovačke marke, na policama ovog trgovca može se pronaći i Getro trgovačku marku koja broji 600 proizvoda u 27 linija.

Rebranding

Danijel Koletić Apriori komunikacije

PONOVNO

rođenje brenda Proces rebrandinga će vam uzeti vrijeme, energiju i novac, ali će istovremeno motivirati ljude unutar kompanije te povesti vaš proizvod i kompaniju u budućnost

S

vaki proizvod dođe u svoju životnu dob kada mu je potreban rebranding baš kao i logotipu tvrtke. Što je zapravo rebranding? Puno je teorijskih postavki o rebrandingu, no pokušat ću se usredotočiti na neke primjere iz prakse jer svaki rebranding nije

Rebranding se ne treba gledati kao trošak, nego kao investicija nužno i uspješan. Kako bi određeni proizvod prihvatilo tržište, potrebno je ostvariti emocionalnu konekciju tog proizvoda s kupcem. Naime, kupac će zahvaljujući informaciji dobivenoj putem oglašivačkih kampanja i promotivnih aktivnosti dobiti informaciju o proizvodu.

U tom trenutku ključno je da se rodi ljubav na prvi pogled, tj. da kupac uzme u ruke naš proizvod.

Naravno, ovdje se fokusiram na proizvode i robu široke potrošnje.

Kupac će prvo vizualno prihvatiti proizvod, kupuje ga zbog potrebe, a

34

Ožujak 2014.

nakon toga se stvara navika. Brend započinje svoje emocionalno putovanje, a ako zbog svoje funkcionalnosti, svog okusa ili dizajna zadovolji potrebe kupca, ta će ljubav dugo trajati.

VAŽNOST DIZAJNA Prvi korak rebrandinga je upravo dizajn. Trendove nameću određene skupine ljudi, kako u umjetnosti, tako i u brendiranju, te zbog toga u rebrandiranju ključnu ulogu ima upravo dizajn.

Prilikom odabira dizajna, savjetujem Vam da osim

www.jatrgovac.hr

dizajn prvi korak rebrandinga dobrog dizajna, vodite brigu i o energiji dizajnera i njegovog tima jer dizajneri katkad ne razumiju dovoljno dobro funkciju prodaje i svih procesa

Pitanje rebrandinga ne nameću više proizvođači, nego trendovi i potrošačke navike s kojima se vaš brend susreće na putu od grafičkog dizajna pa do polica.

Odabir boje, tipografija i arhitektura dizajna čine glavnu karakteristiku rebrandinga. Neki brendovi u prehrambenoj industriji iskoristit će rebranding u istom trenutku kada će mijenjati recepturu, neki zbog dizajna koji nije pri-

hvatljiv vremenu i trenutku u kojem živimo. Na rebranding se ne treba gledati kao trošak, nego kao investiciju. Nažalost, nekad nas loša priča ili kriza natjera na proces rebrandinga, međutim, isti se javlja i kada nastupi zasićenje. Proces rebrandinga će vam uzeti vrijeme, energiju i novac, ali će istovremeno motivirati ljude unutar kompanije te povesti vaš proizvod i kompaniju u budućnost. Najveći izazovi s kojima se susreću brendovi široke potrošnje su trgovačke marke jer su maloprodajni lanci ocijenili da je pravi trenutak za napad na potrošače. Izvorni brendovi našli su se ugroženi, a na policama se nalazi iz kvartala u kvartal sve više proizvoda trgovač-

kih lanaca.

Neki od tih proizvoda su ostali “krutog dizajna”, jednostavno psihološki dovode kupca u kategoriju percepcije siromaha u redu dok čekate na blagajni, međutim sve se više pojavljuju, unutar različitih ciljnih skupina, kao što su ekologija i kozmetika, proizvodi u čiji su dizajn trgovački lanci uložili ozbiljna sredstva.

RAZLOZI REBRANDINGA Neki proizvođači, u cilju da zadrže profit, iskoristili su proces rebrandinga kako bi smanjili količine, možda i snizili cijene proizvoda. Pitanje rebrandinga ne nameću više proizvođači, nego trendovi i potrošačke navike koje se euforično mijenjaju zbog novih medija i digitalnog pristupa kupovini. U tome prednjači sektor prodaje avio karata i turističkih aranžmana, gdje nastaju generacije koje www.jatrgovac.hr

će kupovinu obavljati on-line dok ne dođe trenutak robotike kada ćemo u budućnosti u naše domove dobivati namirnice na neki drugi način. Za rebranding je jako važan dizajn koji je prilagođen on-line komuniciranju.

Brend mora biti podsvjesno prisutan u percepciji potrošača kroz sva četiri godišnja doba. Ako se osvrnemo na praktično tržište, stvaranje novih brendova i rebrandinga dosad su učinile Podravka, Atlantic grupa, Perutnina Ptuj, Soko Štark, te gotovo svi proizvođači iz pivarske industrije i proizvoda za osobnu higijenu. Neuspjesi u lansiranju brendova nastaju ako se usredotoči samo na kreativno razmišljanje odjela za razvoj proizvoda kako bi se stvorili novi udjeli na tržištu i ostvario profit, a istovremeno se zaboravi na proces istraživanja tržišta. Ključni model su fokus grupe.

Kada završite s dizajnom i recepturom svog novog okusa, investirajte sredstva i testirajte u različitim skupinama svoje ciljne skupine potrošača.

Analizirajte što osim vas i dizajnera misle i vaši kupci o proizvodu koji ćete im za nekoliko mjeseci predstaviti na policama. Neki brendovi to izbjegavaju zbog poslovne politike ili smanjenja troškova. Teško je priznati neuspjeh, ali i hrvatsko tržište ih je imalo. Ponekad se neuspjeh jednog brenda pokušava promijeniti kroz rebranding, što je možda najpopularniji proces kod proizvođača deterdženata. U svakom slučaju, zapitajte se jeste li spremni na rebranding. Ne oklijevajte previše, ali dobro razmislite kada se odlučite na ovaj korak.

Odabir boje, tipografija i arhitektura dizajna čine glavnu karakteristiku rebrandinga Moj savjet vam je da okupite što više stručnjaka s istog područja. Različiti pogledi mogu donijeti različite ideje, važno je da se u tom procesu vodite etičkim načelima jer ponekad u procesu rebrandiranja kompanije znaju uzeti ideju od jedne agencije te je implementirati na tržištu s idejom od druge. Rebranding ne znači samo biti u trendu, rebranding ponekad znači ponovno rođenje.

Ožujak 2014.

35

Intervju

RADNICI BI HTJELI BITI POTROŠAČI,

A NE POTROŠNA ROBA U uvjetima višegodišnje krize i posljedičnog pada kupovne moći teško je očekivati pozitivne pomake u potrošnji građana. To je svima jasno, ali ne i Vladi RH čija politika ima za cilj povećanje potrošnje i oporavak gospodarstva tako što će novom zakonskom regulativom tretirati radnike kao potrošnu robu, kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS)

B

ez socijalnog dijaloga nema društvenog napretka. Europa je to odavno i shvatila i prihvatila, ali očito ne i ova hrvatska vlast koja se pri tome zaklinje u svoju europsku opredijeljenost i njegovanje europskih vrednota, navodi Sever.

Krenemo li s pitanjem o maloprodaji zapravo ćemo se dotaknuti svih gospodarskih pokazatelja, od kretanja BDP-a pa do broja nezaposlenih, realnih plaća radnika i drugih elemenata koji određuju kupovnu moć stanovništva i rezultiraju trendovima u potrošnji.

U kakvoj je poziciji današnji hrvatski potrošač te očekujete li u nekom skorijem periodu okretanje ovih negativnih trendova nabolje?

Na žalost, hrvatski je potrošač već dugi niz godina u izrazito teškoj situaciji. Pokazatelji govore kako redoviti

36

Ožujak 2014.

mjesečni obiteljski prihodi nisu dovoljni za pokriće redovitih mjesečnih troškova. Zbog toga je potrošač prisiljen mijenjati svoje potrošačke navike i na kraju se čak i odricati puno toga.

I u onim “boljim” godinama (2007. i 2008.) prosječan građanin nije imao dovoljne prihode za pokriće redovi-

“U zadnjih pet godina izgubljeno je više od 180 tisuća radnih mjesta” tih, a kamoli izvanrednih troškova.

No, tada je nedostatak potrebnih prihoda nadoknađivao zaduživanjem.

Gospodarstvo je bilježilo rast, projekcije i predviđanja bili su dobri, otvarala su se nova radna mjesta, smanjivala se nezaposlenost, očekivanja od sutrašnjice bila su dobra – računalo se na sigurnost radnog mjesta, na

stabilnost pa i rast prihoda. Pri svemu tome kamate su bile povoljne, krediti lako dostupni... Građani su koristili stambene kredite, kredite za kupnju automobila, kredite za poboljšanje uvjeta stanovanja, kupovali kućanske aparate i tehničke uređaje, na rasprodajama kupovali puno toga što im taj čas nije bilo nužno potrebno, ali je bilo povoljno. Dizali su se namjenski i nenamjenski krediti, “provlačile” kartice, “odlazilo” u dozvoljene pa i nedozvoljene minuse po tekućim računima. Cvala je potrošnja. A onda, u krizi, preokret – poskupjela su zaduživanja rastom kamata, od 31. prosinca 2008. do 31. prosinca 2013. godine izgubljeno je više od 180 tisuća radnih mjesta, a nezaposlenost i dalje raste. Tako je broj nezaposlenih sada veći od 382 tisuće, a s 31. siječnjem 2014. broj građana koji su zbog nemogućnosti podmirivanja svojih obveza blokirani i pod www.jatrgovac.hr

76% pokrivenost troškova života prosječnom plaćom ovrhom premašio je 307 tisuća. Pogrešna gospodarska politika odricanja od potrošnje rezultirala je logičnim smanjenjem potražnje, smanjenjem proizvodnje, smanjenjem potrebe za radnicima i, logično, zatvaranjem i gubitkom radnih mjesta i to gotovo isključivo u privatnom sektoru. Vlada je “radi ravnoteže” posegnula za rezanjem plaća i materijalnih prava zaposlenih u javnom sektoru. Zbog neke “kvazipravednosti” tako je dodatno umanjen potrošački potencijal u zemlji i “dolilo se ulje na vatru” produbljenja krize. Naime, kad je već umanjen potrošački potencijal privatnog sektora, onda potrošački poten-

udar na privatni sektor. Tako se samo još podupire negativna spirala u koju

“Hrvatska više nije zemlja s prosječno četveročlanom nego tročlanom obitelji” smo gurnuti. Na žalost, nema nekih pozitivnih naznaka koje bi upućivale na promjene ovih negativnih trendova, pa nema ni nekih pozitivnih očekivanja, a kad ona izostaju onda to izravno utječe i na potrošački optimizam pa time i na samu potrošnju.

Nezavisni hrvatski sindikati dugi su niz godina radili izračun sindikalne košarice osnovnih troškova hrvatskih obitelji. Što je s tim projektom danas te koliki dio životnih troškova hrvatska obitelj može pokriti svojim mjesečnim prihodima?

Krešimir Sever

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) cijal još kako tako održava javni, koji uz svoje potrošačke mogućnosti ipak kupuje, plaća razne robe i usluge koje nudi privatni sektor. Kad se javnom sektoru te mogućnosti umanje, a privatnom su sektoru smanjene već ranije, tada se naravno izravno utječe na smanjenje potražnje pa je to dodatni www.jatrgovac.hr

Nezavisni hrvatski sindikati prestali su raditi izračun hrvatske sindikalne košarice jer ju je pregazilo vrijeme.

Zadnji je popis stanovništva potvrdio kako Hrvatska nije zemlja s prosječno četveročlanom već tročlanom obitelji.

Košarica se temeljno računala za četveročlanu obitelj.

Promijenili su se i struktura košarice, potrošačke navike i realne mogućnosti. Budući da je košarica ozbiljan projekt koji ima za cilj realan prikaz stanja, jednostavno smo procijenili kako ona u puno činitelja više ne odražava stvarno stanje i da su nužne promjene. Cijeli koncept nove košarice je završen, čekaju nas još konzultacije i razgovori sa stručnjacima – nutricionistima, energetičarima... Zbog

raznih tekućih obveza neprekidno odgađamo novu košaricu za sljedeće razdoblje i pomičemo termin. Budući da za sebe interno radimo izračune možemo govoriti o pokrivenosti minimalne košarice prosječne četveročlane obitelji s prosječnom plaćom koja pokazuje kako se standard hrvatskih građana još više srozao. Dok se ranije ta pokrivenost kretala oko 80%, danas je ona još niža i kreće se nešto iznad 76%, a kako su krediti i ostali oblici zaduživanja poskupjeli, tako ih građani manje koriste i za “popunjavanje rupa” pa nedostajuća sredstva pretežito nadoknađuju unutarnjom preraspodjelom troškova i odricanjem.

I dok se u nekim zemljama po ulasku u EU dogodio značajan pad maloprodajnih cijena u trgovinama, svjedoci smo da to u Hrvatskoj nije bio slučaj. Kako gledate na taj pokazatelj, odnosno treba li nas sve zabrinuti izostanak bilo kakvog pozitivnog efekta na opće gospodarstvo, pa shodno tomu i kupovnu moć građana, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju?

Hrvatska je, za razliku od zemalja koje su se priključile u dobrim vremenima, ušla u EU u vremenu duboke gospodarske i socijalne krize zbog čega taj ulazak po građane nema trenutno neke zamjetne pozitivne učinke. U uvjetima sažimanja gospodarstva u EU, to se neminovno moralo odraziti i na hrvatsko gospodarstvo. I

“U pripremi je novi koncept izračuna sindikalne košarice” ovakvom gospodarstvu kakvo jest, u nekim bi dobrim godinama taj ulazak svakako značio poticaj. No, u teškim europskim i svjetskim godinama logično je da gospodarstvo, koje ima probleme i u dobrim vremenima, ne samo stagnira nego i pada. Uza sve to, kupovna moć građana nije dobra, dapače još se više ruši jer nije došlo do rasta prihoda u obitelji, a cijene ili stagniraju ili, što je još češće, rastu. U Hrvatskoj ulaskom u EU nije došlo ni do najavljenog i očekivanog pada maloprodajnih cijena. Pojeftinjenja su se doista dogodila tek sporadično i Ožujak 2014.

37

Intervju to u pravilu onih artikala i proizvoda koji su nas najavama smanjenja cijena mamili s reklamnih plakata trgovačkih lanaca prije ulaska u EU. Novi Zakon o radu, kao jedan od temeljnih dokumenata kojim se utvrđuje ne samo radno pravo nego i širi društveni odnosi, upravo je u proceduri donošenja. Što su glavne zamjerke sindikata na prijedlog novog zakona?

Ponajprije, ZOR uopće nije trebalo mijenjati jer je još za vrijeme pretpristupnih pregovora usklađen s europskom pravnom stečevinom, bez čega Hrvatska ne bi postala punopravnom članicom EU. Osim toga, ovakve izmjene neće doprinijeti pozitivnim pomacima ni kod jednog od razloga koje je predlagač isticao i promicao kao one zbog kojih se Zakon mijenja – niti će privući nova ulaganja u Hrvatsku niti povećati zaposlenost i zaustaviti iseljavanje nezaposlenih

“Jedina prava svrha izmjena ZOR-a je da se dodatno obesprave radnici i marginaliziraju sindikati” mladih niti će pripomoći izlasku Hrvatske iz dugogodišnje krize. Uz to, neće pomoći ni poslodavcima pri restrukturiranju i poslovanju a neće ni jače i bolje zaštititi radnike. Samo će dodatno obespraviti radnike i marginalizirati sindikate. Očigledno je to jedina i prava svrha izmjena ZOR-a.

Zbog toga sindikati i tvrde kako će, ako ovakve izmjene prođu, to značiti udar ne samo na sada zaposlene, nego i na još nerođene generacije budućih radnika. A povrh toga, sve će više biti i trajno nerođenih generacija jer će ovakve zakonske odredbe radnika staviti na milost i nemilost poslodavcu, postaviti radnika na poziciju potrošne robe kojoj je jedina svrha postojanja rad. Dakle, radnika se ne vrednuje kao čovjeka nego kao stvar koju poslodavac upogonjuje kad mu i koliko treba. Ispada kako je svrha radnikova života rad, a ne da radnik radi kako bi lakše živio. Tako mlade generacije neće imati vremena za zasnivanje obitelji, a kamoli za ra-

38

Ožujak 2014.

đanje djece i brigu o njima. Tim će radnicima posao postati nadomjestak obitelji. Problemi se tako otvaraju na fleksibilizaciji uređenja radnog vremena – mogućem produljenju radnoga tjedna do 56 ili čak 60 sati i to u ciklusima od četiri mjeseca pri čemu u jednom razdoblju (a ako poslodavcu treba) radnik može i mora raditi duže dok će u drugom raditi kraće, a prosječno ne duže od 48 sati. Za veći broj djelatnosti dnevni se odmor (razmak između dvaju radnih dana) skraćuje na samo osam sati. Tako ispada da bi radnik u nekim danima dnevno mogao raditi i 16 sati. Pri poslovno uvjetovanom otkazu poslodavac više ne bi radniku prije otkaza bio dužan ponuditi drugo radno mjesto ili ga za takvo mjesto prekvalificirati i dokvalificirati (a to i tako na račun države), nego bi mu odmah mogao otkazati ugovor o radu. Drastično se želi smanjiti razina prava za radnike zaposlene u agencijama za privremeno zapošljavanje i povećati udio toga rada na tržištu rada. Bolovanje bi ušlo u otkazni rok koji zajedno s bolovanjem ne bi smio trajati dulje od šest mjeseci. Rodilji poslodavac ne bi više bio dužan čuvati radno mjesto do povratka s rodiljnog dopusta (a dužan ga je čuvati radniku koji je postao politički dužnosnik pa se nakon mandata, od primjerice četiri godine, vraća na posao). I još puno toga. Više nego dovoljno da hrvatski građani kažu ne ovakvim zakonskim rješenjima. Uza sve to, analize govore da gdje god su se i u zemljama EU provodile reforme tržišta rada na takav ili sličan način, nisu polučile rezultate zbog kojih su najavljivane. Dapače, doprinijele su dodatnom društvenom raslojavanju.

Kako općenito ocjenjujete stupanj dijaloga u našoj zemlji? Može li se ovako bitan legislativni akt kao što je Zakon o radu donositi bez društvenog konsenzusa?

Ova je vlast socijalni dijalog srušila na najniže razine i u većini ga zamijenila javnim dijalogom putem medija.

Bez socijalnog dijaloga nema društvenog napretka. Europa je to odavno i shvatila i prihvatila, ali očito ne i ova hrvatska vlast koja se pri tome zaklinje u svoju europsku opredijeljenost i njegovanje europskih vrednota. A socijalni dijalog i socijalno partnerstvo

sasvim su sigurno jedne od europskih temeljnih vrednota. Zakoni se ne bi trebali ni smjeli oktroirati i donositi bez šireg društvenog konsenzusa jer funkcioniranje svakoga pa i hrvatskoga društva na njima počiva. Tako i Zakon o radu, donese li se bez šireg suglasja, a posebno bez dogovora sa sindikatima, može biti jedino i samo smišljeni udar na radnike, na građane, na hrvatsku budućnost. Osim toga, u odnosima rada i kapitala, kapital nosi značajku jačega pa se javne vlasti zakonima trebaju pobrinuti za zaštitu radnika, a ne kapitala.

Kako će se novi Zakon o radu referirati na sektor trgovine na malo? Što su glavne novosti koje novi ZOR donosi kada je riječ o ovoj djelatnosti koja je i dosad bila kamen spoticanja vezano uz pitanja radnog vremena, rada nedjeljom i blagdanom, prekovremenih sati itd.?

Na to se pitanje, na žalost, može odgovoriti doslovce s nekoliko riječi – pogoršat će se stanje i položaj tih radnika po svim tim pitanjima.

Radno vrijeme trgovina uređeno je

www.jatrgovac.hr

307.000 broj građana u blokadi i pod ovrhom i poslu koji obavljaju “plaćali ceh” koji su napravili oni drugi. Također, u odnosu na uređenje pružanja javnih usluga pozitivnim ocjenjujemo i prijedlog prema kojem trgovac koji pruža javnu uslugu ne smije obustaviti pružanje te usluge, u slučaju kada je potrošač pokrenuo sudski postupak s ciljem osporavanja računa za pruženu uslugu, sve dok redovito podmiruje sljedeće nesporne račune. Ovo je važno rješenje u uvjetima postojanja velikog broja građana čiji su računi blokirani i pod ovrhama, a sve kako bi se omogućilo daljnje neometano

“Po ulasku Hrvatske u EU dogodila su se samo sporadična pojeftinjenja proizvoda” korištenje navedenih usluga. Sadašnji sustav “plati pa se žali” doista je djelovao obeshrabrujuće na potrošača za traženje sudske zaštite jer je slao poruku kako je u krivu i da će se teško boriti protiv sustava.

Zakonom o trgovini i budući može trajati 24 sata dnevno sam poslodavac si određuje kako i koliko će raditi, pri čemu, u odnosu na radnike, treba poštivati odredbe ZOR-a. Naime, i bez obzira i na odredbe iz važećeg Zakona i po pitanju organizacije radnoga vremena, odnosno prekovremenoga rada, kod radnika toga sektora bilo je puno zlouporaba, prekovremenog rada duljeg od Zakonom dopuštenog,

“Prijedlog novog Zakona o radu dodatno će pogoršati i poziciju radnika u maloprodaji” dnevnog i tjednog odmora kraćeg od Zakonom dopuštenog pa čak i neprekidnog rada više tjedana za redom bez dana tjednoga odmora. Novim Zakonom o radu, kroz odredbe o organiziranju i rasporedu radnoga vremena te kroz pojednostavljenje preraspodjele radnoga vremena radnici će prema liberaliziranoj zawww.jatrgovac.hr

konskoj podlozi biti još više izvrgnuti volji poslodavaca.

Pored toga, u proceduri je i donošenje novog Zakona o zaštiti potrošača koji će, kako se navodi, biti u potpunosti usklađen s europskom pravnom stečevinom. Što biste izdvojili kao najbitnije iz ovog zakonskog rješenja? Hoće li potrošači uistinu uživati višu razinu zaštite?

U prijedlogu novog Zakona o zaštiti potrošača pozitivnim se vidi jasno razlikovanje akcijskih prodaja, rasprodaja i sezonskih sniženja, kojim bi se dokinula različitost u postupanju trgovaca kojoj sada svjedočimo.

Tako bi se ovim odredbama osigurala zaštita samih trgovaca, a još i više zaštita krajnjih potrošača. Naime, nesporno je dosadašnja neuređenost ovog područja pogodovala određenim nepoštenim postupanjima kojima su se potrošači varali. A onda su, zbog takvih nepoštenih i nekorektnih pojedinaca u svojim redovima, nerijetko trgovci općenito, kao sustav, dolazili na loš glas. Tako su, zapravo, oni pošteni i korektni prema kupcima

U takvoj atmosferi hrvatski građani ulaze u vrijeme Korizme, pripreme za najveći katolički blagdan Uskrs.

Očekujete li da bi uskršnja potrošnja ove godine mogla biti na razini prošlogodišnje? Ukoliko raspolažete s tim podacima, možete li navesti o kojoj se procijenjenoj vrijednosti mjesečne potrošnje radi?

U NHS-u još uvijek nemamo izračune za uskršnju potrošnju. Bilo bi prerano. No, mogu se iznijeti određena predviđanja na osnovu blagdanske potrošnje za Božić i Novu godinu pa se temeljem toga može prognozirati i ovogodišnja uskršnja potrošnja. Rast nezaposlenosti i rast broja građana pod ovrhama sigurno negativno utječe na potrošnju, ali kako Uskrs nije blagdan za koji se tradicionalno troši i na darivanje, za razliku od Božića, već se prvenstveno radi o potrošnji za blagdanski stol od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka, i pod pretpostavkom da većini sastojaka blagdanskoga stola ne porastu cijene u odnosu na prošlu godinu, može se očekivati kako će i potrošnja u obiteljima za ovogodišnje uskršnje blagdane biti na razini prošlogodišnje.

Ožujak 2014.

39

Uskršnja košarica

N

ismo se odmorili niti od božićne potrošnje, a već nam je na stolu ona uskršnja.

Mnogo je onih koji u Hrvatskoj ovako rezoniraju.

Ne zato što žele, već stoga što su na to primorani zbog svoje sve manje kupovne moći. Međutim, blagdani su uvijek specifični čak i kada je potrošnja u pitanju. Navikli smo se da u tom vremenu jednostavno moramo imati ono što se treba i mora imati pa se pritom ne obaziremo odviše na cijenu. U sve tanjem potrošačkom novčaniku na kraju ipak nađemo dovoljno novca za taj izdatak jer sretna lica naših bližnjih, na kraju svih krajeva, definitivno nemaju cijenu. No,

uvoza. Sada je utakmica u potpunosti otvorena pa, shodno tome, na policama dućana nalazimo sve više uvoznih proizvoda, a time i šunke koja je jedan od najprigodnijih proizvoda za ovo blagdansko doba. Ipak, čak i u ovo vrijeme besparice hrvatski su potrošači naklonjeni domaćim proizvodima na koje su godinama navikli te koji imaju svoje tradicionalno mjesto na uskršnjoj trpezi. Nije odviše zahvalno prognozirati kakva će potrošnja biti ovog Uskrsa, hoće li biti veća od prošlogodišnje, hoće li rasti ili padati, nekih preciznih podataka niti nema. Jedno je ipak sigurno, svako blagdansko razdoblje donosi motiv za kupnju te, unatoč mislima koje će doći kad Blagdanska trpeza i ovog to vrijeme se Uskrsa nalazi negdje završi, uvijek predstavlja između želja i mogućnosti jedan trenutak koji bi ostaje činjenica da malo tko htjeli produžiti na cijelu u ovoj našoj današnjoj Hrgodinu, a takvo raspoloževatskoj, pa makar ona bila nje potrošača proizvođači i dio EU, troši za blagdane i trgovci trebali bi znati bez razmišljanja. Mnogo se oplemeniti s prigodnim misli i premišlja, na kraju ponudama, akcijama i blagipak kupi ono što je najvaždanskim sadržajima. Uskrs nije, za Božić neki poklon, je u smislu potrošnje uvijek za Uskrs već neki ukras posebno zanimljiv kada je za blagdansku trpezu koja riječ o svježim prehrambeneće izostati ni ove godine, nim proizvodima, posebice opterećujućim mislima jajima kao prepoznatljivim unatoč. Eto, stiže nam i simbolom Uskrsa, zatim prvi Uskrs otkako smo ušli šunkom i lukom, ali i čou veliku europsku obitelj. koladnim proizvodima čija Iako se na prvu čini kako prigodna ponuda uvijek pridonosi atraktivnosti nekih znatnih promjena svake trgovine. nema, jer nam i ove godine iz izloga vire zeko, šarena DOMAĆE ILI UVOZNO? jaja i proljetni aranžmani, Zahvaljujući dobroj i ova godina je ipak drugačipravovremenoj pripremi ja. I prije službenog ulaska proizvođača, domaćih Hrvatske u Europsku uniju prehrambenih proizvoda naglašavale su se prednosti otvorenog tržišta po pitanju karakterističnih za blagdansko razdoblje ima dovoljno korekcije maloprodajnih pa o nedostatku na tržištu cijena do kojih je trebalo ili lošijoj kvaliteti nema doći poradi smanjenja govora. No, činjenica je da, brojnih davanja prilikom

40

Ožujak 2014.

Prvi

EU Uskrs Hrvatska dočekuje i svoj prvi Uskrs u EU obitelji. To je novost, dok je sve ostalo po starom - kupovna moć hrvatskih obitelji i ovog će blagdana ograničavati stupanj popunjenosti uskršnje košarice

www.jatrgovac.hr

1,2 milijuna eura izvoz jaja u 2012. uz domaće, stoji sve veći broj stranih proizvoda što dokazuju i podaci o uvozu Državnog zavoda za statistiku o najčešćim namirnicama koje se nalaze na uskršnjem stolu. Prema tim podacima, u zadnje se tri godine manja iznimka osjeti kod luka, u čiju statistiku ulaze i poriluk i češnjak, gdje se ipak osjeti lagani pad uvoza. Tako je uvoz luka 2012. godine iznosio 6,4 milijuna eura, ali vidljiv je i pad izvoza ove namirnice koje je 2012. godine izvezeno u vrijednosti od 115 tisuća eura. Mladog luka je iste godine uvezeno u vrijednosti od 1,1 milijun eura. Kod jaja se, pak, osjeti rast uvoza i izvoza pa se tako 2012. godine ovih proizvoda izvezlo u vrijednosti 1,2 milijuna eura, dok je uvoz istodobno iznosio 8,6 milijuna eura. Šunka je najkritičnija ako se gleda odnos robne razmjene s inozemstvom. Naime, šunka se u 2012. godini i prvoj polovici 2013. godi-

www.jatrgovac.hr

ne nije izvozila, a samo u prvih šest lanjskih mjeseci uvezli smo je u vrijednosti od 4,7 milijuna eura, dok je 2012. godine vrijednost uvoza iznosila 9,1 milijun eura. Ova situacija i ne čudi previše kada znamo da je ulazak Hrvatske u Europsku uniju označio kraj svih

pratili i reagirali uvođenjem novih i osvježavanjem postojećih paleta proizvoda.

IZBOR POTROŠAČA A koliko ćemo platiti naše uskršnje blagovanje? Pa prema lanjskim podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi, prosječna je Strani konditori imaju znatno veleprodajna cijena kaverašireniju ponudu prigodnih znih jaja po komadu iznouskršnjih proizvoda sila od najviših 0,96 kuna carinskih i drugih davanja za jaja A klase XL razreda za robu koja se proizvodi do najnižeg prosjeka od na području Unije. Ujedno 0,73 kune za jaja S razreda. su postali aktualni trgoMladi luk se na veletržnivinski sporazumi koje EU cama od 24. veljače do 2. ima s trećim državama pa ožujka 2014. kupovao za je hrvatsko tržište postalo 18 kuna po kilogramu, a na zanimljivije i lakše dostutržnicama za 22,88 kuna. pno za brojne proizvode.

S druge strane, prosječna Ipak, domaći proizvođači se veleprodajna cijena kilogradobro drže jer su, uz prepo- ma šunke, u prvih mjesec znatljivost svojih brendova, dana ove godine, iznosila njihovu tradicionalnu vrije 47,30 kuna. No, unatoč jednost i povjerenje koje spomenutim cijenama trese gradilo desetljećima, ba imati na umu kako još kretanja na tržištu pozorno nisu formirane krajnje cijene za blagdansko razdoblje i da trgovci najavljuju brojne akcije, među kojima će se naći prigodni proizvodi koji su neizostavan dio uskršnjeg stola. I domaći proizvođači šunke priznaju

ANKETA

Mršava uskršnja košarica Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal, provedeno tijekom ožujka na nacionalno reprezentativnom uzorku od 409 građana starijih od 15 godina, pokazalo je da će gotovo 60% građana štedjeti pri kupovini namirnica za predstojeći Uskrs.

Najveći udio (21,5% ispitanih) planira za ovogodišnji Uskrs potrošiti od 500-599 kn, a po udjelu je zatim najviše onih koji kane izdvojiti 200-299 kn (16,5%), 300-399 kn (16%) te 100-199 kn (14,2%). S udjelom ispod deset posto potom dolaze oni koji planiraju potrošiti 600999 kn (7,3%), više od 1.000 kn (7,2%), 400499 kn (5,7%), manje od 100 kn (0,6%), dok neodlučnih, koji ne znaju koliko će novca izdvojiti za Uskrs, ima 11%.

U hipermarketima i velikim trgovačkim centrima namirnice za jelo i piće za Uskršnje blagdane planira nabaviti više od polovice ispitanika (52,3%). Iz domaće, vlastite proizvodnje namirnice će pribaviti 42,2% ispitanih, u malim prodavaonicama i supermarketima njih 31,9%, dok će se na tržnici podmiriti 28,6% anketiranih građana.

Ožujak 2014.

41

Uskršnja košarica kako blagdansko vrijeme ima poseban značaj u godišnjem prometu, ali i kako svojim prigodnim pakiranjima, poklonima i akcijama žele nagraditi vjernost svojih sadašnjih kupaca te privući nove. Kao što smo već spomenuli, otvaranjem tržišta za strane proizvođače domaći su dobili veću konkurenciju, što je rezultiralo većim izborom na tržištu te ponukalo krajnje potrošače da još više promisle gdje im je kupnja povoljnija. No, iz Perutnine Ptuj - Pipo Čakovec kažu kako su se na vrijeme pripremili i da im konkurencija ne smeta. “Vjerujemo da će hrvatski potrošači prepoznati kvalitetu naših Exclusive šunki pa ove godine ne očekujemo pad potražnje za domaćom šunkom, već dapače, rast njihove prodaje”, rekao je Predrag Šegović, direktor ove čakovečke tvrtke. Niti u Staniću, koji u svom distributivnom portfelju ima i asortiman mesnih prerađevina, ne očekuju pad potražnje domaće šunke jer, kako kažu, strani proizvođači su i prije bili tu, ali domaći proizvod je uvijek našao put do hrvatskih potrošača.

PRIGODNI SLATKIŠI Uskršnji ugođaj nije potpun bez raznih blagdanskih slastica pa će se i ove godine u prodavaonicama diljem Hrvatske posebno istaknuti akcijski i prigodni konditorski proizvodi. Obzirom

Klasifikacija svježih jaja Klasa

Razred Težina u gramima

A (jaja za široku potrošnju koja se mogu prodavati kao konzumna)

S

Manje od 53

A

M

Od 53 do 63

A

L

Od 63 do 73

A

XL

Više od 73

B (jaja namijenjena preradi: tekuća, u prahu...)

-

-

Izvor: Gala d. o. o. za proizvodnju konzumnih jaja

kog Kandita navode kako za blagdane bilježe rast potražnje za kulinarskim, čokoladnim i bombonskim proizvodima, ali i premium proizvodima poput bombonijera i U posljednjih 18 promatranih čokolada veće mjeseci Hrvatska nije izvezla gramature.

Prema podacima DZS-a, niti gram šunke lani je u prvoj polovici goda blagdane obilježava i dine iz Hrvatske izvezeno priprema kolača ne čudi čokolade i ostalih prehramšto domaći konditori osjete benih proizvoda od kakaa u povećanu potražnju čokovrijednosti od 18,5 milijuna lade za kuhanje. Iz osječeura. U istom razdoblju je

42

Ožujak 2014.

uvezeno gotovo dvostruko više čokolade i prehrambenih proizvoda od kakaa čija je vrijednost premašila 32 milijuna eura. “U cilju postizanja konkurentnosti u odnosu na inozemne tvrtke, razvijaju se proizvodi koji se odlikuju kvalitetom, privlačnim dizajnom, pakiranjima i prihvatljivim cijenama. Osuvremenjivanjem proizvoda omogućavaju se pozitivni rezultati prodaje na domaćem i inozemnom tržištu”, komentira Marijana Javorović, komercijalna direktorica Kandita.

Ipak, čini se kako domaći konditori nemaju praksu prigodnog upakiravanja svojih proizvoda, barem ne u smislu proizvodnje zečića i sličnih uskršnjih oblika.

Akcija i promotivnih pakiranja će svakako biti i u ponudi domaćih, ali da nam ne uzmanjka one prave, uskršnje ponude pobrinut će se strani konditorski proizvođači koji su poznati po ovom asortimanu. Bit će tu i prigodnih zečića, šarenih čokoladnih jaja i raznih slastica s uskršnjim motivima. No, ove godine hrvatski konditori imaju i dodatnu priliku za isticanje i zaradu, i to tek nepuna dva mjeseca kasnije kada dolazi drugačiji “blagdan”, odnosno Svjetsko nogometno prvenstvo koje, za razliku od Uskrsa, traje mjesec dana što se također može značajno odraziti na promet tvrtki. Prigodni slatkiši će se naći na akcijskim cijenama pa bi, unatoč krizi, barem mališani mogli u potpunosti uživati u blagdanima i proljetnom šarenilu. A za to trgovci već imaju spremne planove.

“Kao i svake godine, povodom uskrsnih blagdana pripremamo posebnu ponudu za kupce te ćemo, uz redovne akcije, imati i trotjednu uskrsnu akciju s naglaskom na prigodne tradicionalne prehrambene proizvode, asortiman uskrsnih slatkiša te dekorativni program uskrsnih proizvoda”, najavio je Velimir Smetko, rukovoditelj marketinga trgovačkog lanca Billa. Sve u svemu, bit će to još jedan krizni Uskrs u kojem su apetiti znatno veći od mogućnosti pa nam ono što si možemo priuštiti ostaje kao popratna blagdanska scenografija za duhovni oporavak koji nam svaki Uskrs iz godine u godinu donese. www.jatrgovac.hr

PROMO

J

Tradicijski likeri i rakije Badela 1862

edan od recentnih, a vrlo zanimljiv i dinamičan razvojni projekt Badela 1862 bilo je lansiranje linije Badel likeri i rakije. Riječ je o brandu onih pića koje poznajemo još od naših baka, koje je nekad radilo gotovo svako domaćinstvo po svom “tajnom” receptu. Ulazak u taj segment za Badel je bio pravi izazov. Naime, Badel, poznati brand u jakim alkoholnim pićima i sinonim za odličnu vrijednost za novac u kategorijama kao što su vodka, pelinkovac, prima brand (do ulaska u EU brandy) i domaći, potrošaču je i u ovom projektu želio pružiti samo najbolje. Upravo s ciljem da prosječnom potrošaču osi-

www.jatrgovac.hr

guramo tradicijsku rakiju ili liker, vrhunske kvalitete no pristupačne cijene, posvetili smo se razvoju receptura na domaćim sirovinama. Godine 2008. linija je započeta s lansiranjem rakija, Badel Travarice i Badel Komovice (po našem provjerenom receptu, od komine grožđa iz sjeverno-dalmatinske vinarije Benkovac), a lansiran je i voćni liker, Badel Orahovac, na kojem je Badelov tim radio skoro godinu dana, što proučavajući tradicijske “tajne” recepture (je li zeleni orah drobljen, mljeven, rezan na četvrtine ili na polovine,

treba li dodati klinčić i/ili vaniliju…), što usavršavajući svoju “tajnu” recepturu.

I… pun pogodak, tržište prihvaća Badel Orahovac kao svoj (“kao mamin, bakin”). Isto se ponovilo i sa sljedećim proizvodom, 2009. godine, Badel Medicom – koja vrsta meda, u kojim omjerima, na kojoj sirovini (komovici, šljivovici, alkoholu)… i tržište opet prepoznaje svoju medicu.

Prateći svjetske trendove, tražeći nedostaje li nešto ili je nečega previše, Badel 1862 lansira novi, unaprijeđeni okus, manje alkoholne jačine, 24%

vol, Badel Medicu new taste.

Do danas, u liniju Badel rakije i likeri uključena su još tri vrhunska proizvoda: Badel Cherry (liker od autohtone višnje Maraske), Badel Borovnica (jedinstveni liker od opojne borovnice i zavodljivog crvenog vina) te Badel Višnjevac (lakša i više sočna varijanta likera od višnje Maraske, s 20% alkoholne jačine). Badel 1862 linijom BRL sigurno je zasjeo na lidersku poziciju u ovom zahtjevnom segmentu vrlo popularnih pića, baziranih na tradiciji, ali dodane vrijednosti vrhunske, ujednačene kvalitete, bez umjetnih dodataka, prilagođene željama i potrebama tržišta.

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.

Ožujak 2014.

43

PROMO

Uskršnja košarica iz Vindona Tijekom uskršnjih blagdana Grupa Vindija i njena mesna industrija Vindon svojim vjernim potrošačima nudi brojne ukusne delicije

U

skršnji stol uvijek je ispunjen visokokvalitetnim proizvodima iz Vindona, uz koje je tradicionalni obiteljski obrok još ukusniji. Bogati uskršnji asortiman objedinjuje svježe pureće meso i prerađevine od najcjenjenijih dijelova puretine. Prirodnim okusom i izgledom domaće namirnice posebno se izdvaja blagdanska purica, pravi simbol tradicionalnog obiteljskog ručka. Izvrsna kakvoća puretine prepoznaje se i u purećem fileu, cijenjenoj namirnici koja je tijekom uskršnjih blagdana dostupna

po atraktivnoj cijeni. Prerađevine od purećeg mesa karakteristične su po visokoj zdravstvenoj vrijednosti, minimalnom udjelu masnoća i kvaliteti dobivenoj od najboljih dijelova pure-

na Royal šunka s vlascem. DeLuxe šunka, domaća delicija dobivena od visokokvalitetnog i hranjivog purećeg mesa, neizostavan je sastojak za uživanje u obiteljskom uskršnjem doručku. S udjelom masnoće od svega 1%, ovaj lagani specijalitet pružit će svakom gurmanu jedinstveni užitak, posebice u blagdansko vrijeme, kada teško odbijamo zalogaj više. Blaga aroma, neponovljiv okus i bogatstvo proteina glavne su prednosti DeLuxe šunke, stvorene za svaku priliku, od bogatog obiteljskog ručka do maštovito spremljene užine.

Zbog svog bogatstva bjelančevinama i minimalnog sadržaja masnoća, ova ukusna namirnica nutritivno je izrazito vrijedna, a uz to donosi i neodoljiv spoj blagog okusa dima te specifičnih aromatičnih začina.

Pravi blagdanski klasik

tine. Vindon Royal i Prestige šunke, delikatese koje objedinjuju izrazitu zdravstvenu vrijednost i najviši stupanj tehnološke obrade, svojom vrhunskom kvalitetom i odličnim okusom oplemenjuju ovu grupu proizvoda. I dok Prestige šunka dolazi u klasičnoj i pikantnoj varijanti, Royal uz classic nudi i Garden izdanje obogaćeno mrkvom i porilukom, a tu je i uvijek popular-

Dobar okus Uskrsa donosi vam obitelj Vindija!

44

Ožujak 2014.

www.jatrgovac.hr

Category management Voditelji kategorija moraju ići u smjeru standardizacije asortimana i poslovnih procesa, pronalaziti inovativne proizvode i slijediti trendove najvećih europskih i svjetskih trgovaca

D

inamičnost tržišta natjerala je trgovce na kontinuirano pronalaženje novih alata koji će im osigurati uspješnu borbu s konkurencijom.

Novi category management mora odgovoriti željama i potrebama sve zahtjevnijih potrošača. Bihevioralna ekonomija u segmentu proizvodnje i trgovine detektirala je te nove tržišne trendove. Krenula je od najbitnijeg, od potrošača, postavljajući si pitanja “Tko su danas potrošači” i “Koji su to pokretači kategorija” koje trgovci trebaju koristiti kako bi mogli imati uspješnu prodaju. Mnoge tvrtke kako bi smanjile troškove, te opstale na tržištu, prisiljene su na otpuštanje radnika i racionalizaciju poslovanja, čime se stvorio jedan novi krug potrošača koji maksimalno štede jer su ostali bez posla ili ga se boje izgubiti.

Ameriku potrošnja trgovačkih marki na pola puta pa se u narednom razdoblju svakako mogu koristiti kao strateški alat za uspješno vođenje kategorija.

NOVO I TRADICIONALNO Biti prvi i jedinstven na tržištu, kreator potražnje, cilj je svakog trgovca pa se voditelji kategorija ne smiju fokusirati isključivo na razvoj svojih robnih marki, već ići u smjeru standardizacije asortimana i poslovnih procesa, pronalaziti inovativne proizvode i slijediti trendove najvećih europskih i svjetskih trgovaca. Trendove treba pratiti uzevši u obzir demografske razlike i ekonomski razvoj te specifičnosti pojedinih regija jer doslovno kopiranje uspješnih svjetskih praksi ne znači uspjeh i na našem tržištu. Današnji kupac traži različitosti i zadovoljan je ponuđenim miksom proizvoda ako uz osnovne Kontinuirano uvođenje novih namirnice u kategorija bi trebao biti način asortimanu uvijek može razmišljanja, ali i djelovanja pronaći i nešto novo.

Kontinuirano uvođenje S druge strane, ti potrošači i novih kategorija bi trebao dalje očekuju višu kvalitetu biti način razmišljanja, ali proizvoda unatoč potrošnji i djelovanja. U cilju poproizvoda nižeg cjenovnog ranga. To pogoduje daljnjem stizanja jedinstvenosti na tržištu investicije u nove ubrzanom rastu potrošnje kategorije poput “zdrave trgovačkih robnih marki, hrane” mogu biti veće i od čija je brojka dosegnula više realiziranog prihoda, ali će od 10.500 raznovrsnih artione biti alat za povećanje kala i premašila 20% udjela lojalnosti potrošača, što je u potrošnji. U Hrvatskoj krajnji cilj svakog trgovca. je u odnosu na Europu i

46

Ožujak 2014.

STANDARD

i razumijevan Trgovci trebaju iskoristiti “nišu” kupaca, čija brojka je u porastu, koji su orijentirani prema zdravom životu, koji žele svježe i najkvalitetnije proizvode i spremni su platiti višu cijenu. Ti kupci žele znati što konzumiraju, koji je sastav proizvoda, koje je porijeklo sirovine za svaki proizvod, koliko proizvod sadrži aditiva ili je tretiran kemijskim sredstvima, koliko je taj proizvod siguran i koliko doprinosi njegovom zdravlju. Zato vodeći trgovci, prateći želje svojih potrošača, trebaju širiti kategoriju proizvoda “zdrave hrane” s proizvodima bez glutena, proizvodima bez laktoze,

proizvodima bez aditiva i raznih poboljšavača okusa i proizvodima iz eko uzgoja.

Orijentacija prema prirodnom i vraćanje nekim skoro zaboravljenim hrvatskim ali i svjetskim tradicionalnim namirnicama, otvaraju novi potencijal u trgovini.

Kupovina specijaliteta različitih nacionalnih kuhinja i različitih kultura, utječe i na promjene u navikama potrošača pa mnogi naši susjedi, za razliku od većine trgovaca u Hrvatskoj, štite domaće proizvode maksimalno ističući njihovo porijeklo. Sva sreća da hrvatsko tržište ima visoku razinu privrženosti tradiciji već ranije stečenim www.jatrgovac.hr

20% udio trgovačkih marki na tržištu odnosno upravljanje kategorijama temeljeno na procesu promatranja, razumijevanja i prepoznavanja ponašanja svakoga pojedinog potrošača.

Kroz loyalty kartice trgovci imaju mogućnost praćenja što kupci kupuju i koje su njihove preferencije, no što s kupcima koji su ušli na prodajno mjesto a nisu obavili kupnju?

Trgovac za uspješno U posljednjih je pet godina vođenje kupovina pripremljene hrane kategorije u trgovinama porasla za 30% treba doći do informacije zašto je kupnja izostala i koja kupčeva hranu. Upravo zbog brzine potreba i želja nije zadovolježivljenja zadnjih nekoliko na. Category menadžer mora godina svjedoci smo širenja broja pekarnica koje se mogu dobro poznavati “customer intelligence”, poslovno okrunaći “na svakom uglu”. Neke ženje i tko mu je konkurentrgovačke kuće vrlo brzo su cija. On mora biti inovativan prepoznale taj potencijal i jer nekreativnost, neinformipreusmjerile se na proširenje asortimana i povećanje kvali- ranost i nedovoljna edukacija tete i usluge odjela “Pekarstva category menadžera dovode u pitanje uspješnost prodaje i i Toploteka” oduzimajući dio su sendviči, a još uvijek manji dio pripada salatama te ostalim namirnicama.

Potrošači danas žele praktičnost pa se od grab&go proizvoda očekuje da su dobro i funkcionalno zapakirani, ali istovremeno i visoke kvalitete. Kupci su spremni platiti i višu cijenu kada su sigurni da konzumiraju svježu

DIZACIJA, INOVACIJA

nje potrošača potrošačkim navikama indicirajući time i potražnju za domaćim proizvodima.

GRAB&GO SEGMENT Potrošači danas nemaju vremena i žele kupovinu obaviti što prije pa stoga ne čudi trend rasta grab&go proizvoda. Iako su te proizvode osamdesetih godina prošlog stoljeća uveli supermarketi prvenstveno s ciljem zadovoljenja potreba samaca, ljudi koji nisu znali ili ne žele kuhati i zaposlenih žena koje za svoju obitelj žele svježe i kvalitetne namirnice, danas ih najviše koriste mlađi potrošači između 18 i 34 godine. Koliki je trend rasta www.jatrgovac.hr

pekarnicama i restoranima dobar dio “kolača”.

BIHEVIORALNI PRISTUP Trgovci moraju shvatiti da su prošla vremena kada je ponašanje potrošača bilo predvidljivo i rukovođeno cijenom i kvalitetom kao osnovnim parametrima. Treba Investicije u nove kategorije istaknuti dokazani su alat za povećanje činjenicu da su u Hrvatlojalnosti potrošača skoj potrošači daleko nepovjerljiviji nego igdje u porasla za 30%. NPD procjesvijetu i sve više društveno njuje da će se u idućih deset otuđeni pa je i hrvatskim godina potrošnja povećati za trgovcima teže zadovoljiti još 10%. Istraživačka kuća njihove potrebe. Iz tog razloTechnomic također je došla ga fokus trgovca više no ikad do sličnih rezultata. Njihova mora biti na potrošačima pa anketa je pokazala da više od se sve više koristi biheviopolovice ispitanika kupuje ralni category management, grab&go namirnice. Najveći grab&go hrane pokazuje i istraživanje NPD Grupe prema kojem je u posljednjih pet godina kupovina pripremljene hrane u trgovinama

profitabilnost kategorije koju vodi. Ono na čemu hrvatski trgovci moraju još puno raditi je razvoj partnerskih odnosa s proizvođačima/dobavljačima koji također značajnu pozornost trebaju posvećivati diversifikaciji i ekspanziji proizvodnog portfelja, a strateškim povezivanjem s trgovcem smanjuju volatilnost u ostvarivanju prodajnih rezultata.

Nabava je “prozor u svijet”, a s druge strane specifičnost i posebnost kategorije, koja omogućuje diferencijaciju trgovca u odnosu na konkurenciju, putokaz je kupcu na kojem će prodajnom mjestu obavljati kupovinu.

Draženka Ćosić, mag.oec Jasmina Marić Cvijetinović, struč.spec.comm.

Ožujak 2014.

47

Papirnati proizvodi

DVA na dva Uspjeh krovne kategorije papirnatih proizvoda u prošloj godini je ravnomjerno podijeljen: dvije su kategorije ostvarile rast, dok su dvije kategorije imale pad prodaje

P

od okriljem papirnatih proizvoda nalaze se četiri kategorije proizvoda: toaletni papir, papirnate maramice, papirnati kuhinjski ručnici i papirnate salvete. Podaci o prodaji ovih kategorija ne uključuju Cash & Carry, institucionalnu prodaju i diskontne objekte. Tijekom 2013. godine dvije su kategorije ostvarile rast količinske i vrijednosne prodaje, dok preostale dvije nisu bile tako uspješne. Posebno je impozantan dvo-

48

Ožujak 2014.

znamenkasti rast papirnatih kuhinjskih ručnika (+11,6% količinski i +10,8% vrijednosno), a ni toaletni papir se ne može požaliti s 5,5% više prodanih količina i vrijednosnim rastom od 3,2% u odnosu na 2012. godinu.

Papirnate maramice, pak, lani su ostvarile identičnu količinsku prodaju kao i u 2012. godini uz vrijednosni pad od 1,9%.

Najslabiji prodajni rezultat bilježe papirnate salvete čija je količinska prodaja manja za 4,6%, a vrijednosna za 3% na godišnjoj razini. Ukupno je za sve četiri kategorije u 2013. godini prodano milijardu i 76 milijuna komada čija je zbrojena vrijednost iznosila 547,4 milijuna kuna. Abecednim redom navedeni, glavni predstavnici kategorije papirnatih proizvoda su Drenik, Forest-Papir, Paloma, SCA Hygiene, Tardi i Violeta.

Više je nego bitno naglasiti kako svim ovim proizvođačima veliku prijetnju predstavljaju trgovačke marke koje čine 33% količinske prodaje kod toaletnih papira, 46% kod papirnatih kuhinjskih ručnika, 50% kod papirnatih maramica i čak 58% kod papirnatih salveta. www.jatrgovac.hr

Analizu pripremila: Milanka Ćorić

TOALETNI PAPIR U

ovu kategoriju spadaju svi jednokratni toalet papiri različitih mirisa, oblika (rola, listići...), i slojeva (jednoslojni, dvoslojni...). Nisu uključeni vlažni toaletni papiri. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Paloma (Paloma), SCA Hygiene (Zewa), Violeta (Violeta), te privatne robne marke koje same nose 33% količinske prodaje. Kategorija toaletnog papira u 2013. godini ostvarila je pozitivna kretanja, kako u količinskom, tako i u vrijednosnom pogledu. Naime, prodano je 208,5 milijuna komada, što je 5,5% više nego u 2012., dok je vrijednosna prodaja porasla za 3,2% na 345,3 milijuna kuna.

TOALETNI PAPIR

2013.

% promjena u odnosu na 2012.

Količinska prodaja (mil. kom.)

208.5

5,5

Vrijednosna prodaja (mil. kn)

345.3

3,2

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2) Drogerije

6

90

9

80

13

70 60

18

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

20

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

50 40

Hipermarketi (2501 m2 +)

30 20

34

Supermarketi (301 - 2500 m2)

10 %

siječanj 2013. - prosinac 2013.

Izvor: Nielsen

PAPIRNATE MARAMICE P

od papirnatim maramicama podrazumijevamo sve papirnate maramice za jednokratnu upotrebu čija je prvotna namjena brisanje lica. Obično su dvoslojne ili troslojne te pakirane u kutije, mala pakiranja i džepna pakiranja. Ovdje također spadaju parfumirane papirnate maramice. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Paloma (Paloma), SCA Hygiene (Zewa), Violeta (Violeta) te privatne robne marke koje nose 50% količinske prodaje. Količinski prodajni rezultat kategorije u 2013. je sa 628 milijuna prodanih komada identičan ostvarenom rezultatu u 2012. godini. Vrijednosna prodaja od 52,7 milijuna kuna ipak je pokazala lagani pad od 1,9%.

PAPIRNATE MARAMICE

2013.

% promjena u odnosu na 2012.

Količinska prodaja (mil. komada)

628.0

0.0

Vrijednosna prodaja (mil. kn)

52.7

-1.9

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100 90

4 5 9

80 70 60

14 15

50 40

26

30 20 10 %

27

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2) Kiosci Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) Hipermarketi (2501 m 2 +) Supermarketi (301 - 2500 m2) Drogerije

siječanj 2013. - prosinac 2013.

Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr

Ožujak 2014.

49

Papirnati proizvodi

PAPIRNATI KUHINJSKI RUČNICI S

vi jednokratni upijajući papirni ručnici namijenjeni za čišćenje površina, upijanje prolivenoga u kuhinji/kućanstvu spadaju u ovu kategoriju. Uz to, kategorija uključuje papirnate ručnike pakirane sa ili bez držača kao i one čija je namjena korištenje unutar mikrovalne pećnice. Vodeći proizvođači papirnatih kuhinjskih ručnika su (abecednim redom): Drenik (Boni), Paloma (Paloma), Violeta (Teta Violeta, Violeta), te privatne robne marke koje nose 46% količinske prodaje.

Kategorija se u 2013. godini može pohvaliti dvoznamenkastim rastom i po količinama i po vrijednosti. Tako je količinska prodaja rasla 11,6% na 31,3 milijuna prodanih komada, dok je vrijednosna prodaja istodobno povećana za 10,8% na ukupno 122,9 milijuna kuna.

PAPIRNATI KUHINJSKI RUČNICI

2013.

% promjena u odnosu na 2012.

Količinska prodaja (mil. kom)

31,3

11,6

Vrijednosna prodaja (mil. kn)

122,9

10,8

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100

12

80

Drogerije

13

70

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) Hipermarketi (2501 m2 +)

18

60 50

20

40 30 20

Supermarketi (301 - 2500 m2)

31

10 %

siječanj 2013. - prosinac 2013.

Izvor: Nielsen

PAPIRNATE SALVETE U

ovu kategoriju ubrajamo papirnate salvete za jednokratnu upotrebu koje služe za brisanje/čišćenje ruku u vrijeme obroka. Obično su jednoslojne, dvoslojne ili troslojne.

Uključene su sve salvete bez obzira na boju i motive oslikane na njima (rođendanske, božićne, ukrasne...). Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Forest-Papir (Forest, Unnepi), Paloma (Paloma), Tardi (O-la-la), Violeta (Violeta, Teta Violeta) te privatne robne marke koje same nose čak 58% količinske prodaje. Prodaja papirnatih salveta u prošloj godini je imala negativan predznak u količinskom pogledu s 209,1 milijun komada, što je minus od 4,6%, dok je vrijednost od 26,5 milijuna kuna 3% manja u odnosu na rezultat ostvaren u 2012. godini.

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

6 4

90

PAPIRNATE SALVETE

2013.

% promjena u odnosu na 2012.

Količinska prodaja (mil. komada)

209.1

-4.6

Vrijednosna prodaja (mil. kn)

26.5

-3.0

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100 90

6 6

80

12

70

21

60 50 40

22

30 20

Drogerije Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) Hipermarketi (2501 m 2 +)

34

10 %

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

Supermarketi (301 - 2500 m2)

prosinac 2012. – studeni 2013.

Izvor: Nielsen

50

Ožujak 2014.

www.jatrgovac.hr

Papirnati proizvodi - PROMO

Zewa Aqua Tube inovacija u segmentu toaletnog papira

Nakon uspješnog predstavljanja u Zapadnoj Europi, SCA, vodeća globalna tvrtka za higijenske proizvode i preradu papira, ponosno predstavlja Zewa Aqua Tube u Hrvatskoj

Z

ewa Aqua Tube, jedina tuba rastopiva u vodi, povećava udobnost i praktičnost u kupaonici. Potpuno rastopiva, biorazgradiva i pogodna za recikliranje, nudi potrošačima alternativu za zbrinjavanje tube. Po prvi puta potrošači u Hrvatskoj mogu praktično i jednostavno baciti tubu potrošenog toaletnog papira u WC školjku koja će se ispiranjem raspršiti. Aqua Tube je napravljena iz obnovljivih i biorazgradivih materijala, a korištena drvena pulpa je 100% FSC certificirana. Stoga, jednako kao konvencionalna karton-

Novo: Jedina tuba rastopiva u vodi!

Biorazgradiva. Pogodna za recikliranje.

ska i tuba Aqua Tube može se reciklirati u odvojenom otpadu ili odlagalištima za karton i papir.

Zewa Aqua Tube trenutno je dostupna na brojnim tržištima diljem zapad-

ne Europe, a 2014. godine SCA će Zewa Aqua Tube predstaviti na tržištima srednje i istočne Europe. Cjelokupni asortiman Zewa Aqua Tube proizvoda u hrvatskim će trgovinama biti dostupan od travnja. Integrirana komunikacijska kampanja (360°) podržat će lansiranje proizvoda Aqua Tube, uključujući TV spot, internetsku komunikaciju, viralnu kampanju, obavijest na pakiranju i POS aktivnosti s demonstracijama proizvoda.

TUBU KOJU MOŽETE BACITI U WC ŠKOLJKU

NAPRAVLJENA OD ISTIH VLAKANA KAO I WC PAPIR

POTPUNO BIORAZGRADIVA

POGODNA ZA RECIKLIRANJE

Duhovnost u poslovanju

Prof.dr.sc Davor Perkov Perkov savjetovanje d.o.o.

DUH KAO TEMELJNA

osnova vođenja Dok menadžeri rukovode ljudima, vođe djeluju na mnogo apstraktnijoj razini ljudske energije, srca i duha, baveći se priznavanjem i prihvaćanjem onog što ljudi pridonose

N

edavno je u Zagrebu sjajni seminar o vođenju bez titula održao proslavljeni guru menadžmenta Robin Sharma.

Kako sam na tom skupu imao jedinstvenu prigodu nastupiti kao predavač pred nekoliko stotina ljudi iz desetak zemalja regije, odlučio sam napisati nekoliko riječi na intrigantnu temu duhovnog pristupa u području vođenja organizacije. Kada koristim atribut duhovnosti, mislim pritom na tri odlike vođe u kontekstu dharmičkog menadžmenta: 1. činidba ispravnih stvari, 2. iskrenost (istinitost) u komunikaciji i 3. vjerodostojnost (ponašanje sukladno onome što se zagovara).

SLOBODA I POJEDINAC Kao vođe moramo činiti ispravno, govoriti iskreno i ponašati se kao uzori suradnicima. Došlo je i tek dolazi vrijeme onih menadžera koji utjelovljuju kvalitetu i karakter, koji žive prema određenim vrijednostima, koji su iscjelitelji i ujedinitelji, koji stvaraju nove lidere, donose zdravu klimu, kulturu, jedinstvo, nadu ljudima i nove poslove organizaciji. Timovi postaju veliki tek kada su svi u njima, vođe i članovi, podjednako slobodni da dadu sve od

52

Ožujak 2014.

sebe i da svaki pojedinac ili pojedinka rade apsolutno najbolje što mogu otkrivajući tako svoju veličinu, važnost i snagu. Tako će vođa najprije osvojiti srce zaposlenika, a tek onda njihov um. Ako imamo zaposlenike koji su samopouzdani, optimistični, psihološki otporni i gaje nadu u bolju sadašnjost i budućnost, onda raspolažemo većim organizacijskim psihološkim kapitalom. To znači da će naši zaposlenici i menadžeri učinkovitije obavljati posao, optimističnije gledati u budućnost, sposobnije planirati i pronalaziti poslovne alternative za ostvarenje ciljeva te biti otporniji prema izazovima

U Hrvatskoj 69% zaposlenika nije zadovoljno odnosom sa svojim neposredno nadređenim turbulentnih promjena u okolini. Lako je stoga dokučiti da je temeljna osnova vođenja – duhovna! Naime, za razliku od upravljanja poslovnim procesima, vođenje je usredotočeno na viziju,

poštenje, integritet, kulturu i zajedničke vrednote. Dok menadžeri rukovode ljudima, vođe djeluju na mnogo apstraktnijoj razini ljudske energije, srca i duha, baveći se priznavanjem i prihvaćanjem onog što ljudi pridonose. Pozitivni psihološki kapital je poput ekonomskog, ljudskog (intelektualnog) i socijalnog kapitala, jedan od oblika i izvora održive konkurentske prednosti.

ODNOS PREMA ZAPOSLENICIMA Ipak, istraživanje portala MojPosao. net pokazuje da je u Hrvatskoj 69 posto zaposlenika nezadovoljno odnosom sa svojim neposredno nadređenim! To je i uvjerljivo najvažniji razlog odlaska ljudi iz poslovnih organizacija. Čak 88 posto zaposlenih napušta kompaniju iz razloga povezanih s poslom, kulturom u poduzeću, menadžerom i radnim okruženjem, a samo 12 posto zaposlenih odlazi zbog kompenzacija. Znači, da je u većini slučajeva tvrdnja kako su “zaposlenici resurs br. 1” samo isprazna floskula na korporativnoj web stranici ili brošuri. Ako želimo biti stvarni lideri, moramo doista prilagođavati svoj stil vođenja, razmišljati o dobroj suradnji s članovima svojeg tima i voditi računa o njihovim sposobnostima.

Nemojmo očekivati da se oni uvijek prilagođavaju nama! Kako bi u novoj ekonomiji učinkovito odgovorili na poslovne izazove, stvarna preobrazba načina razmišljanja i ponašanja mnogih naših gospodarskih lidera je – imperativ! Mnogima od njih je kriza i recesija tek alibi za korištenje www.jatrgovac.hr

briga za zaposlenike - odlika dobrog vođe

autoritarnog pristupa vođenju što je u većini slučajeva pogrešno, neopravdano i dugoročno štetno. Relativno malobrojni pozitivni primjeri najomiljenijih hrvatskih poslodavaca pokazuju da se i kod nas može uspješno natjecati duhovnim vođenjem te istinskom brigom za zaposlenike,

Vođe moraju mijenjati sebe i načine motiviranja svojih zaposlenika a ne strahovladom i jednoumljem.

Kompanije kakve su Ericsson Nikola Tesla, Orbico, Konzum, Atlantic Grupa, Končar ili Valamar su, prema rezultatima, čini se pronašle sjajnu ravnotežu između interesa zaposlenika, kupaca i organizacije. Njihovi čelnici mudro čine prave stvari, iskreni su u komunikaciji i vjerodostojni u primjeni proklamiranih vrijednosnih načela. Obiteljski dan zaposlenika, mogućnost dovođenja djece na radno mjesto u posebnim okolnostima, interne akademije za edukaciju zaposlenika, društvena odgovornost, fleksibilno radno vrijeme, ambulanta u tvorničkom krugu te skromnost vođe www.jatrgovac.hr

i zajedništvo, tek su neki pojavni oblici buđenja duhovnosti u poslovanju domaćih organizacija.

TIMSKI RAD Odlike lidera spomenutih primjernih organizacija su: 1. Vjeruju u sebe i istinski su vizionari, 2. Preuzimaju odgovornost i prepoznaju se kao zagovornici promjena u organizaciji, 3. Vjeruju u ljude i s njima komuniciraju s iskrenim zanimanjem i empatijom, 4. Usredotočeni su na vrijednosti i ciljeve, 5. Cjeloživotni su učenici.

Zato: budimo drukčiji! Upravljajmo zadovoljstvom zaposlenika kako bi nadišli razinu njihovih očekivanja i tako se diferencirali od konkurencije.

Shvatimo da ljudi neće promijeniti svoje ponašanje ako to ne žele. Jedino možemo mijenjati sebe i načine motiviranja svojih zaposlenika. Ako gajimo nadu te vjerujemo u boljitak i perspektivu, promjene prihvaćamo objeručke. Često je sigurnije tragati za novim i neizvjesnim rješenjima nego ustrajati na prividnoj sigurnosti postojećeg stanja. Čitava poslovna djelatnost se može svesti na tri riječi: ljudi, proizvodi i profiti. No, ako nemamo dobru ekipu, ovo drugo neće puno pomoći.

Oblici kapitala (Luthans i sur., 2004.)

Tradicionalni ekonomski kapital

Ljudski kapital

Socijalni kapital

Pozitivni psihološki kapital

Što imamo?

Što znamo?

Koga poznajemo?

Tko smo?

- Financijski resursi - Materijalna dobra (nekretnine, strojevi, oprema, tehnologija i sl.)

- Iskustvo - Obrazovanje - Vještine - Znanje - Ideje

- Odnosi - Mreža kontakata - Prijatelji

- Samopouzdanje - Nada - Optimizam - Psihološka otpornost

Ožujak 2014.

53

Laka gospodarska vozila

NAGOVJEŠTAJ OPORAVKA ili privremeni trend Prodaja lakih gospodarskih vozila zabilježila je gotovo 50-postotni rast u 2013., a pozitivan trend prenio se i na prva dva mjeseca ove godine. Ipak, teško je govoriti o oporavku tržišta jer je ovaj rast dominantno u vezi s dva važna, međusobno povezana procesa: niska osnovica za usporedbu i ulazak u EU

S

egment lakih gospodarskih vozila, za koji se još koristi i termin laka komercijalna ili laka dostavna vozila, uključuje gospodarska vozila ukupne dozvoljene mase do 3,5 tone. U sklopu promatranja ovog segmenta zanimljivo je pogledati stanje u cijelom automobilskom sektoru koji je snažno pogođen krizom u proteklih nekoliko godina kako bismo na taj način, iz cjeline stanja, uočili trendove koji se neodvojivo reflektiraju i na gospodarski segment vozila.

dostavna vozila. Više nego pozitivno, ali…

TRENDOVI U PRVA DVA MJESECA Prvo pogledajmo detaljnije podatke o prodaji za početak 2014. godine. Naime, u prva je dva mjeseca registrirano 4.265 novih osobnih vozila, što je za 664 vozila ili 18,4% više u odnosu na isto lanjsko dvomjesečno razdoblje. Međumjesečni rast registracija novih vozila u veljači u odnosu na siječanj iznosi 6%, dok je na međugodišnjoj razini (ovogodišNiska osnovica za usporedbu nja veljača prema i ulazak u EU glavni su razlozi lanjskoj rasta prodaje početkom 2014. veljači) taj rast 22,3%.

Značajan Prema rezultatima redovitog skok na međugodišnjoj mjesečnog istraživanja registra- razini primjetan je kod cija vozila agencije Promocija rabljenih vozila kod kojih plus, prva su dva mjeseca 2014. je zabilježen rast od 238,7% godine obilježena porastom (s 1.663 iz prva dva mjeseca registracija u sve četiri skupine prošle godine na ovogodišnjih osobnih i lakih dostavnih vo5.632). Tako je trend kod razila: nova osobna vozila, nova bljenih vozila, koji je započet laka dostavna vozila, rabljena ulaskom u EU, nastavljen i osobna vozila i rabljena laka početkom ove godine. Poslje-

54

Ožujak 2014.

www.jatrgovac.hr

5.281 model prodajni rezultat lakih gospodarskih vozila u 2013. dica tog trenda je da već šesti mjesec zaredom bilježimo veći unos rabljenih vozila od registracija novih osobnih vozila. Pritom je važno podvući kako je najveći dio rabljenih vozila koja se uvoze u Hrvatsku star deset i više godina. Što se tiče novih vozila i ovogodišnjih rezultata, nakon dva mjeseca vrh ljestvice pripada Volkswagenu, koji sa 633 vozila ima 14,8% tržišta. Na drugom je mjestu Peugeot s 386 vozila ili 9,1% tržišta, dok Škoda drži treće mjesto s 343 vozila ili 8% tržišta. Na četvrtom je mjestu Opel koji s 318 vozila drži 7,5% tržišta. Citroën je peti s 292 vozila (6,9% tržišta), a slijede Renault koji s 257 vozila drži 6% tržišta, Hyundai s 248 vozila (5,8%), Toyota s 225 vozila (5,3%), Kia s 221 vozilom (5,2%) i Mazda s 205 vozila (4,8%). U premium segmentu, u troboju tri njemačka proizvođača, Audi je sa 135 registriranih vozila ispred

www.jatrgovac.hr

Prodajni rezultati lakih gospodarskih vozila (2004.-2013.)

10.000 9.000

9482

8.000 7.000 6.000

9176

8385 7603 6674

5.000

5281

4.000

4705

3.000 2.000

3626

3629

2011.

2012.

2825

1.000 Izvor: Promocija Plus

0 2004.

2005.

2006.

BMW-a, koji je registrirao 93 vozila, a na začelju je Mercedes sa 75 registriranih vozila.

Zanimljiv je još jedan podatak: među 35 marki vozila, čija su vozila registrirana u našoj zemlji u prva dva mjeseca, porast registracija u odnosu na isti prošlogodišnji period zabilježilo je njih 25.

Tri se marke izdvajaju s nešto većim rastom: Fiat (rast 526,7%), Mazda (+113,5%) i Toyota (+94%), dok su tri s najvećim padom Kia (-24,3%), BMW (-25,6%) i Chevrolet (-39%). U programu novih lakih dostavnih vozila zabilježen je nešto veći rast registracija u odnosu na onaj kod osobnog programa. Ove je godine u prva dva mjeseca registrirano 915 novih lakih dostavnih vozila (od čega 442 u veljači), što je za 43,2% više u odnosu na isti period prethodne godine. I na ovoj je ljestvici Volkswagen na prvom mjestu, s 204 registriranih vozila i 22,3% tržišta. Slijedi Citroën sa 189 vozila (20,7%), Peugeot sa 133 vozila (14,5%), Renault sa 127 vozila (13,9%)

2007.

2008.

2009.

2010.

2013.

ne postoji relativno niska osnovica za usporedbu pa je ovogodišnji skok razumljiv, ako se promatra te podatke.

Kad bi se ovogodišnje podatke za prva dva mjeseca usporedilo s Renault, VW, Peugeot, Citroën pretkriznim podacima i Fiat drže 72,6% ukupnog iz 2008. godine, tržišta kategorije u 2013. onda bismo u sve četiri skupine zabilježili pad (koji modela (svih karoserijskih bi iznosio od 40 do 65%). Da izvedbi) izdvajaju se: Citroën je teza o niskoj osnovici za Jumper (76 vozila), Citroën usporedbu ispravna govori i Berlingo i VW Transporter usporedba s kriznom 2011. (po 75 vozila), Renault Kangodinom. Ako ovogodišnje goo (73 vozila), Volkswagen Caddy (72 vozila), Fiat Doblo podatke za prva dva mjeseca usporedimo s onima iz (55), Peugeot Boxer (48), krizne 2011. godine, i u tom Peugeot Partner (39), Volkslučaju bilježimo pad (najveći swagen Polo Van (33) i Ford Focus Van (30). Ovih je deset je pad među novim osobnim vozilima, i to 36%). Obje usmodela u prva dva mjeseca poredbe (i ona s 2008. i ona “pokrilo” 63% svih registracis 2011.) potvrđuju kako je ja lakih dostavnih vozila. niska osnovica za usporedbu VARLJIVI RAST s početka 2013. godine glavni Kao što je već navedeno, prva razlog ovog vidljivog skoka su dva mjeseca, ukupno glepočetkom ove godine, zakljudajući, obilježena porastom čuju iz Promocije plus. Uzrok registracija u sve četiri skupi- te male usporedne osnovice ne osobnih i lakih dostavnih s početka prošle godine, uz vozila: nova osobna vozila već dugogodišnje prisutni (+18,4%), nova laka dostavekonomski faktor koji se na vozila (+43,2%), rabljena zadržao i u ovoj godini, leži osobna vozila (+238,7%) i i u odlaganju kupovne odlurabljena laka dostavna vozila ke. To je odlaganje kupovne (120,4%). Ovaj pozitivni odluke povezano s velikim trend dominantno je u vezi s očekivanjima u vezi cijena dva važna, međusobno pove- vozila koje je trebao donijeti zana procesa: niska osnovica hrvatski ulazak u EU. Naime, za usporedbu i ulazak u EU. još potkraj 2012. godine je Prvo, od prethodne godizapočela informativna kami Fiat sa 76 vozila (8,3%).

Ovih pet marki drži 79,7% ukupnog tržišta novih lakih dostavnih vozila (a prije godinu dana 75,1%). U analizi registracija najprodavanijih

Ožujak 2014.

55

Laka gospodarska vozila panja u vezi učinaka ulaska Hrvatske u EU, pri čemu su posebno isticani pozitivni učinci na pad cijena novih i rabljenih vozila. Posljedica toga bila je porast očekivanja te odgađanje kupovne odluke. Nakon ulaska u EU dolazi do polagane korekcije kupovnog trenda. Tako se može reći da su ove nešto veće brojke u stvari svojevrsna tržišna korekcija stanja u mjesecima koji su prethodili ulasku u EU. Za pretpostaviti je da će ta korekcija trajati još nekoliko mjeseci, nakon čega će se taj trend poklopiti s

Tržište lakih dostavnih vozila u 2013. godini je s ukupnih 5.281 vozilom poraslo za 45,5% u odnosu na broj registracija istovrsnih vozila u prethodnoj 2012. godini.

“Pritom je važno reći da je ovaj rast u najvećoj mjeri posljedica velikog rasta u jednom od segmenata lakih dostavnih vozila – vozilima za gradsku dostavu. U tom su segmentu vozila koja su prerađena od izvornih osobnih automobila (kao npr. Renault Grand Tour), kao i vozila s dorađenim tovarnim prostorom na postolju osobnog vozila (kao npr.

U prva dva mjeseca rabljena VW Caddy).

Tako je ovaj laka dostavna vozila ostvarila segment porastao za su rast prodaje od 120,4% velikih 80% (s 1.758 vozila u ekonomskim pokazateljima, 2012. godini na 3.161 u 2013. što sada nije slučaj. Naime, godini). Drugi segment koji dok svi ekonomski pokazate- je zabilježio nešto veći rast lji padaju, rast prodaje vozila je među pick-up vozilima je pokazatelj koji odskače od (porast od 45%, odnosno s ekonomske logike te izaziva 229 vozila u 2012. godini na različite komentare i reakcije. 331 u 2013.). Znatno blaži To je vidljivo i u usporedbi rast zabilježen je u dvije sa sličnim trendovima u najprepoznatljivije skupine: drugim europskim zemljama furgoni/kamioneti (rast od u kojima se ekonomski tren9%) i kombi vozila za prijedovi u pravilu poklapaju s voz putnika i tereta (rast od trendovima prodaje vozila.

10%)”, kaže Agan Begić, direktor Promocije Plus. Inače, DESETLJEĆE SKOKOVA I PADOVA ako se osvrnemo na proteklo U Hrvatskoj su tijekom 2013. desetogodišnje razdoblje, kod godine prodana ukupno prodaje lakih gospodarskih 33.083 nova vozila, od čega vozila možemo uočiti dva se 27.802 odnosi na osobrazdoblja za koja bi teško ne automobile, a 5.281 na bilo reći da imaju mnogo laka gospodarska vozila. U toga zajedničkoga. Tako je postocima, 84% otpada na prvih pet godina, od 2004. do osobna vozila, a 16% na laka 2008., vrijeme konstantnog gospodarska vozila. Uz to, i skokovitog rasta tržišta pri lani je prodano i 628 teških čemu je vrhunac dosegnut gospodarskih vozila (kamio2007. godine s prodajom od na - ukupne mase iznad 3,5 9.482 modela, dok se godinu tone). Rezultati ipak i dalje kasnije tržište korigiralo na znatno zaostaju za onima iz nešto manjih ali i dalje stabilrazdoblja prije krize. Tako nih 9.176 modela. Početkom je kod novih osobnih vozila drugog petogodišnjeg razprodajni rezultat u 2013. za doblja, već 2009., ta je brojka 11,3% slabiji u odnosu na praktično prepolovljena, da godinu ranije, te čak 66,4% bi potpuno potonuće uslimanji nego u 2007. godini. jedilo 2010. godine sa svega

56

Ožujak 2014.

Udio tržišta proizvođača PROIZVOĐAČ

2013. #

%

1.

Renault

2.

Volkswagen

941

17,82%

3.

Peugeot

732

13,86%

4.

Citroën

726

13,75%

5.

Fiat

398

7,54%

6.

Opel

333

6,31%

7.

Ford

230

4,36%

8.

Dacia

199

3,77%

9.

Mercedes

168

3,18%

10.

Škoda

140

2,65%

Ostali

380

7,20%

5.281

100%

TOTAL

1.034 19,58%

Izvor: Promocija Plus

Najprodavaniji modeli MODEL

2013. #

%

1.

Volkswagen Caddy

463

8,77%

2.

Peugeot Partner

356

6,74%

3.

Citroën Berlingo

351

6,65%

4.

Renault Megane Grandtour

338

6,40%

5.

Fiat Doblo

281

5,32%

6.

Renault Kangoo

268

5,07%

7.

Renault Master

253

4,79%

8.

Opel Vivaro

237

4,49%

9.

Citroën Jumper

194

3,67%

10.

Volkswagen Transporter

181

3,43%

Ostali TOTAL

2.359 44,67% 5.281

100%

Izvor: Promocija Plus

čime zauzima 17,8% tržišta, dok trećeplasirani Peugeot s 13,9% udjela i prodana 732 vozila u stopu slijedi Citroën s prodanih 726 vozila i udjelom od 13,8%. S udjelom ispod 10% nalaze se Fiat s 398 prodanih vozila i 7,5% tržišta, zatim Opel Rast prodaje vozila u uvjetima s 333 vozila (6,3%), Ford pada gospodarstva odskače s 230 (4,4%), Dacia sa 199 od ekonomske logike (3,8%), Mercedes sa 168 1.034 prodana vozila i tržiš(3,2%) i Škoda na desetom nim udjelom od 19,6%. Na mjestu sa 140 prodanih vozila drugom je mjestu Volkswai udjelom od 2,7%. Gledano gen koji je prodao 941 vozilo po modelima lakih gospo-

2.825 prodanih vozila. Nakon toga uslijedio je lagani rast, a prodajni rezultat iz 2013. od 5.281 prodanog vozila najbolji je u zadnjih pet godina.

Vodeća marka automobila u segmentu lakih gospodarskih vozila u 2013. je Renault s

www.jatrgovac.hr

GODINA JAMSTVA

ili 100 000 km*

Laka gospodarska vozila darskih vozila, vodeći u 2013. je Volkswagen Caddy koji zauzima 8,8% tržišta s 463 prodana primjerka. Slijede s gotovo identičnim rezultatom Peugeot Partner s 356 prodanih vozila i Citroën Berlingo s 351 vozilom te zauzimaju po 6,7% tržišta. Potom dolaze Renault Megane Grand s 338 primjeraka (6,4%), Fiat Doblo s 281 vozilom (5,3%), Renault Kangoo s 268 (5,1%),

zadržati na prošlogodišnjoj razini. Ipak, smatraju, lanjski rast prodaje bitan je pokazatelj da se nešto pozitivno događa u gospodarstvu naše zemlje. “Tržište lakih komercijalnih vozila prošle je godine zabilježilo velik porast, od gotovo 50% u odnosu na prethodnu godinu. Veliki doprinos tom rastu dale su i izvedenice osobnih vozila s kategorizacijom N1, s mogućnošću Ekonomski trendovi u odbitka pretPočetHrvatskoj ne poklapaju se s poreza. kom ove godine taj trend je trendovima prodaje vozila nastavljen pa očekujemo da Renault Master s 253 (4,8%), će tržište lakih komercijalnih Opel Vivaro s 237 (4,5%), vozila i ove godine zabiljeCitroën Jumper sa 194 (3,7%) žiti rast”, ističu iz Peugeota te Volkswagen Transport sa te dodaju kako u prvom 181 (3,4%). kvartalu planiraju uvođenje novih modela i verzija. Iz POGLED UNAPRIJED Renaulta pak poručuju kako “Kako je od početka krize u ovoj godini očekuju porast veliki broj malih kupaca segmenta lakih gospodarskih nestao s tržišta, tako i brojke vozila zbog obnove voznih uveliko ovise o nabavama parkova velikih poduzeća. A velikih kupaca gdje jedna tu se definitivno ne varaju. velika nabava totalno može Naime, kada je riječ o malopromijeniti sliku tržišta. prodaji robe široke potrošnje, Sam ulazak Hrvatske u EU u proteklih nekoliko godina nije imao nekog posebnog jedan od najspominjanijih utjecaja u ovom sektoru jer termina je nabava i daljnje tržište ovisi o gospodarskoj izvedenice tog termina kao situaciji. Ipak, u ovoj godini što su nabavni lanac, lanac očekujemo povećanu potraopskrbe. To je upravo segment poslovanja u kojem žnju i to najviše kao reakciju maloprodajna poduzeća na odgađanje kupnje velikih na već prilično dobro rakupaca u proteklim godinazvijenom tržištu Hrvatske ma koji ove godine moraju pokušavaju ostvariti konkumijenjati vozni park”, sumira rentsku prednost. Praktično stanje Ivica Đurović iz tvrtke svi trgovci su ili razvili ili Iveco Hrvatska, talijanskog imaju spremne planove proizvođača koji ne spada u razvoja vlastitih logističN1 kategoriju, ali je svojom kih kapaciteta pa će u vrlo ponudom jedan od glavnih skorom vremenu praktično igrača u N2 kategoriji vozila izostati potreba proizvođača od 3,5 do 12 tona koja je za dostavom proizvoda do neizostavna za sektor matrgovina. Trendovi su neuloprodaje i industrije robe moljivi pa će i oni trgovci široke potrošnje. Proizvođači koji ne planiraju investicije i distributeri, premda nisu pretjerano zadovoljni prodaj- u vlastitu logistiku to ipak morati učiniti pa se stoga nim rezultatima kategorije u u idućim godinama može 2013., općenito očekuju da očekivati razvoj vlastitih će se u ovoj godini potražnja

58

Ožujak 2014.

Prodaja LGV-a po županijama 2013.

ŽUPANIJA

#

1.

Grad Zagreb i Zagrebačka županija

2.

Bjelovarsko-bilogorska

%

1.692 32,04% 565

10,70%

3.

Požeško-slavonska

540

10,23%

4.

Primorsko-goranska

419

7,93%

5.

Osječko-baranjska

333

6,31%

6.

Splitsko-dalmatinska

312

5,91%

7.

Istarska

268

5,07%

8.

Varaždinska

163

3,09%

9.

Karlovačka

153

2,90%

10.

Zadarska

127

2,40%

11.

Krapinsko-zagorska

101

1,91%

12.

Vukovarsko-srijemska

89

1,69%

13.

Dubrovačko-neretvanska

83

1,57%

14.

Koprivničko-križevačka

82

1,55%

15.

Međimurska

79

1,50%

16.

Šibensko-kninska

67

1,27%

17.

Brodsko-posavska

62

1,17%

18.

Sisačko-moslavačka

56

1,06%

19.

Virovitičko-podravska

47

0,89%

20.

Ličko-senjska

43

0,81%

TOTAL

5.281

100%

Izvor: Promocija Plus

Prodaja lakih gospodarskih vozila 2013. prema kategorizaciji 2013.

2012.

KATEGORIZACIJA

#

%

#

%

Furgoni/kamioneti

1.318

24,96%

1.212

33,40%

Kombi vozila

471

8,92%

430

11,85%

Vozila za gradsku dostavu

3.161

59,86%

1.758

48,44%

Pick up vozila

331

6,27%

229

6,31%

TOTAL

5.281

100%

3.629

100%

Izvor: Promocija Plus

dostavnih flota maloprodajnih poduzeća. No, dakako da se i trgovci robom široke potrošnje i distributeri gos-

drugima donio vjetar u jedra te povratak na već pomalo zaboravljene trendove prije krize. Proizvođači lakih dostavnih vozila Najbolja godina u proteklom taj trenutak dočekuju više desetljeću bila je 2007. s nego spremni, prodajom od 9.482 modela a ostaje vjera da pozitivni trendovi s popodarskih vozila ponajviše četka godine neće biti kratraduju ekonomskom opokoga daha te da će potražnja ravku koji bi i jednima i i dalje rasti. www.jatrgovac.hr

NOVI

S OBILJEŽJIMA SUPERJUNAKA

NOVI DAILY BUDI SUPERJUNAKA U VAMA! Jak, s novim 205 KS motorom

Ekološki, svi motori su euro5 + EEV

Udoban, sa zračnim ovjesom te kabinom napravljenom prema vozaču Prostran, sve do 17,2 m3

Snažan, nosivost do 4,7 tona

BENUSSI d.o.o., Fažanska cesta 86, Pula,tel.: 052/385 191, 051/601 100, 042/658 560, Karlovačka 98, Zagreb, tel.: 01/6599 300, 035/212 400, Put Mostina 1, Split, tel: 021/682 440 DAUS TRUCK d.o.o., Zona Bani – sjever, Dugopolje, tel.: 021/203 801

Mala škola prodaje

Mirko Đukić BMM savjetovanje

TRENINGOM

do efikasnosti Poslovođe su poluga razvoja i unapređenja prodajnog procesa u sklopu kojeg moraju precizno promatrati, mjeriti i planski razvojno usmjeravati svoje prodavače, a potom i nagrađivati za postignuti razvoj

G

odina koju smo ispratili prisilila je svaki maloprodajni sustav izvući maksimum iz svojih kapaciteta; svaka lokacija premjerena je kroz profitabilnost po kvadratnom metru (metru dužnom polica), svaki SKU kroz obrt i ostvarenu maržu, svakog zaposlenog trgovaca kroz... E tu su kriteriji različiti. Završavaju određenim postotkom koji se izdvaja za bruto plaće prodavača, a unutar ostvarenog prometa. Potom sve više slijedi zaključak da ih je previše.

Maloprodavači koji idu korak dalje dodaju i kriterij kvalitete rada, koji obično mjere naručenim Mystery Shoppingom. Imamo dosta iskustava u Mystery Shopping-u u Hrvatskoj kao i regiji, a sva govore gotovo isto.

Trgovci nisu dovoljno ljubazni niti motivirani, ne znaju pravilno niti primiti niti ispratiti kupca. Ukratko, nisu profesionalni. Dodatna prodaja, pak, rijetko pati od bilo kakvog ne-

60

Ožujak 2014.

kako želite. Paralelno s definiranjem standarda ponašanja prodavača (“Floor-a”, kako maštovito trgovce danas nazivamo), valja osigurati sposobnost, očekivanu aktivnost i raspoloživo vrijeme poslovođe, sve namijenjeno tzv. “Coaching-u” prodavača na prodajnom mjestu.

ORGANIZACIJA I PLANIRANJE U razvojnom procesu Shop-Manageri imaju ulogu trenera, tj. oni rade na unapređenju efikasnosti prodavača PRODAJNI MODEL u objektima kroz “On the Job CoacSvaka faza prodajnog modela ima hing”. jasne standarde, poneka (rijetka) Načelno, posao menadžera dijeli kompanija objavljuje ih u priručnise na dva dijela: organizacijski (tzv. cima uslužnog/prodajnog ponašanja “Hardware” koji obuhvaća analitiku, u prodajnom prostoru. Ono što je planiranje, operativno funkcioniranje) novost u razvojnim programima i posao vođenja zaposlenih (tzv. “Sofjest promjena stava autora. Naime, tware” koji predstavlja rad s ljudima, a danas se svodi na kontrolu). ovaj model je u srži uslužni model, Hardware i dalje ostaje 90-95% rada prodajnim modelom postaje tek nog vremena. Poslovođa i dalje prati U razvojnom procesu Shop-Manageri KPI-jeve, koji daju imaju ulogu trenera ocjenu stavljanjem u omjer elemente koji vode uspjehu, ili od njega (odnos kad trgovac taj dio razgovora inicira. uloženog i dobivenog). Osnovni KPI No, treningom i standardizacijom koje poslovođe moraju razumjeti su: procesa kroz priručnike prodaja će se • ulaznost ipak vrlo rijetko ukazati, sve dok ne • prosjek košarice poduzmemo osnovni korak, a to je • obrtaj tj. indekse razvijanje poslovne sposobnosti po• profitabilnost grupe proizvoda slovođe, Store-Managera, nazovite ga

profesionalnog atributa. Nje, naime, rijetko da uopće ima.

www.jatrgovac.hr

dodatna prodaja je zanemarena u maloprodajnim sustavima Pokazatelje podižemo menadžmentom polica i zaliha, no Software je taj koji ulogom 5-10% radnog vremena daje promjenu KPI-jevima promjenom osnovnog parametra – prometa!

Poslovođe, dakle, koriste sve resurse, uključujući i zaposlene, kako bi ostvarili prodajne ciljeve. Radni model je

prodajnom osoblju. Poslovođe su poluga razvoja i unapređenja prodajnog procesa. Osim redovnih aktivnosti koje omogućavaju operativno funkcioniranje, od njih se očekuje fokus na rad s prodavačima, tj. bavljenje dijelom posla koji smo označili kao Software. U ovom procesu moraju precizno promatrati, mjeriti i planski razvojno usmjeSvaka faza prodajnog modela ima ravati svoje prodavače. jasne standarde Potom, idealno bi bilo, i nagrađivati za postignut alat koji im pruža standardizaciju i razvoj. Za kraj možemo zaključiti da efikasnost. Coaching je metoda koja je dodatna prodaja delikatna metoomogućava efikasno provođenje. dologija koje je zapuštena u našim Kako bi se Coaching na prodajnom maloprodajnim sustavima. Ona se mjestu i dogodio, valja jasno formulipojavljuje u maloprodajnom procesu rati set dokumenata koji omogućavaju tek kad podignemo razinu usluge na praćenje, mjerenje i pravilno provođe- onu koja će postaviti temelj prodaji i nje procesa. Dokumenti su u biti alat kad potom jasno potaknemo prodavakoji omogućuje pravilnu primjenu. ča na prodaju i procesno i financijski.

U daljem procesu oni su treneri svom Ovisno o formatima, postoje razlike u

mogućnostima, tj. razlike u vremenu koje prodavač (Merchandiser) posvećuje robi, tj. u vremenu koje posvećuje kupcu. Vrijedi pravilo; što manja kvadratura, to veća mogućnost prodaje, i obratno. Ovaj zadatak valja prepustiti poslovođama jasnim definiranjem procedura koje ciljaju prodaju kao i osiguravanjem vremena koje će poslovođa uložiti u svoje prodavače.

Set coaching dokumenata za praćenje, mjerenje i pravilno provođenje procesa mora sadržavati: 1. MATRICE KOMPETENCIJA - jasno definiran standard očekivane poslovne (prodajne) sposobnosti kroz tri ili četiri razine.

2. HANDBOOK – knjigu prodajnih procedura.

3. ON THE JOB COACHING - mjerenje poslovne sposobnosti prodavača.

Efekt dodatne prodaje 14 bto-profit

10 bto-profit

25 Troškovi: plaće najam režije ‘kalo, lom, rasap’ ...

26 Troškovi: plaće 1 - bonus ? najam režije ‘kalo, lom, rasap’ ...

65 Roba - N.C.

60 Roba - N.C.

promet 100

+10 dodatne prodaje

promet 110

rast prometa 10% = rast bto profita 40% Primjer mjerenja kvalitete rada kroz Mystery Shopping

Retail d.o.o.

PRIJEM

USLUGA

RJEŠAVANJE DILEMA / PRIGOVORA

PROSJEK MREŽE

2,39

3,61

2,78

PRODAJA DODATNA / ZAMJENSKA / CROSS

ISPRAĆAJ

PROSJEK

1,33

2,55

2,53

Prodajni model po fazama prijem kupca

www.jatrgovac.hr

usluga

rješavanje dilema i prigovora

PRODAJA dodatna / zamjenska prodaja

ispraćaj

Ožujak 2014.

61

Iz regije Perutnina Ptuj pregovara o reprogramu dugova

N

ajveći slovenski proizvođač i prerađivač mesa peradi Perutnina Ptuj zadužen je za 110 milijuna eura, a s bankama pregovara o reprogramu dijela financijskih obveza, potvrdio je

direktor tvrtke Roman Glaser. “Vrijednosni okvir reprograma iznosi 84 milijuna eura, a naša ukupna zaduženost na razini skupine je 110 milijuna”, rekao je Glaser, dodavši da o postupku reprograma koji se dogovara s konzorcijem banaka ne može govoriti, ali da nisu točni podaci prema kojima se Perutnina Ptuj nalazi u ozbiljnim poslovnim problemima.

PREUZIMANJE MERCATORA

Novi rok 30. lipnja

Delhaize se povlači iz Bugarske

B

elgijska kompanija Delhaize potpisala je ugovor o prodaji bugarskog trgovačkog lanca Piccadilly. Vrijednost ugovora nije objavljena, kao ni detaljnije informacije o kupcu, kompaniji AP Mart, koja je u procesu registracije. Na internetskim stranicama Delhaizea, koji je 2011. kupio Piccadilly od tadašnjeg vlasnika Delta Maxija, objavljeno je da prodaja treba biti dovršena u drugom kvartalu ove godine, nakon što bude odobrena od nadležnih regulatornih tijela. Lanac Piccadilly uključuje 28 supermarketa – 16 u Sofiji, šest u Varni i po jedan u Burgasu, Velikom Tarnovu, Loveću, Vidinu i Gabrovu. Pored toga, brend Piccadilly posjeduje i 24 manje trgovine u Sofiji i Varni. Delhaize je prošle godine zabilježio neočekivane gubitke, a neuspjeh na tržištu Srbije i Bugarske bio je “težak” 195 milijuna eura, od čega najveći dio, čak 191 milijun eura, otpada na gubitak na srpskom tržištu.

Po lijekove u supermarket

•••

Makedonsko Ministarstvo zdravstva objavilo je listu lijekova koje će građani ubuduće, osim u ljekarnama, moći kupovati i u supermarketima i na benzinskim crpkama. Lijekove s liste, na kojoj se nalazi čak 108 vrsta,

62

Ožujak 2014.

Najveći pojedinačni Mercatorov dioničar u prodajnom konzorciju, Pivovarna Laško (PL), početkom ožujka je objavila kako je između konzorcija većinskih vlasnika Mercatora i koncerna Agrokor potpisan aneks na lanjski kupoprodajni ugovor kojim se postupci za realizaciju cijelog posla produljuju na 30. lipnja. Odluku je sredinom ožujka potvrdio i nadzorni odbor kompanije.

Aneksom se Agrokor obvezuje na dokapitalizaciju Mercatora u iznosu od 225 milijuna eura, od čega je 200 milijuna namijenjeno bankama vjerovnicama kojima Mercator duguje milijardu eura, a ostatak odlazi u kapital tvrtke. Uz to, banke vjerovnice osigurat će dodatnih 100 milijuna eura kredita radi financijske stabili-

mogu prodavati pravne osobe koje su registrirane za promet na veliko i malo – hrane, pića, duhana – ili za trgovinu na malo naftnim derivatima na benzinskim postajama.

zacije Mercatorova duga. Aneksom je i određena nova prodajna cijena dionice koja iznosi 86 eura, za razliku od lanjskog kupoprodajnog ugovora po kojem je predviđena cijena za dionicu Mercatora od 120 eura, ali bez dokapitalizacije tvrtke, a rok za zaključenje operacije bio je 31. ožujka.

Prihodi Pivovarne Laško 248 mil. eura

G

rupa Laško procjenjuje da su im lanjski čisti prihodi od prodaje proizvoda i usluga iznosili oko 248 milijuna eura, dok će dobit iz poslovanja (EBIT) iznositi 21 milijun eura. U 2012. godini grupa je imala 271,4 milijuna eura prihoda, a EBIT je iznosio 22,2 milijuna eura. Problem ostaje visoki dug Pivovarne Laško koja bankama duguje 398 milijuna eura.

Banjalučka pivara u plusu Banjalučka pivara je u 2013. ostvarila 37 milijuna konvertibilnih maraka (18,9 mil. eura) neto prihoda od prodaje te neto dobit od 205 tisuća maraka, čime se vratila u zonu profitabilnog poslovanja. “Uspjeli

•••

smo ostvariti dugoročni cilj postavljen prije tri godine prelazak praga prodaje piva od 400.000 hektolitara, na što smo vrlo ponosni”, rekao je generalni direktor Nicholas Penny.

www.jatrgovac.hr

www.jatrgovac.hr

O탑ujak 2014.

63

Iz svijeta VOĆNI GIGANT

ChiquitaFyffes najveći dobavljač banana u svijetu

N

Ahold kupio poslovanje Spara u Češkoj

izozemski Ahold u Češkoj je sklopio ugovor vrijedan 262 milijuna američkih dolara o kupnji poslovanja trgovačkog lanca Spar Austria na tom tržištu.

Akvizicija će se financirati iz postojećih financijskih rezervi tvrtke, a samu transakciju još treba odobriti lokalni regulator tržišnog natjecanja. Spar je na tržištu Češke prisutan s 50 trgovina, od čega je 36 hipermarketa i 14 supermarketa, u kojima je lani ostvario ukupnu prodaju od 614 milijuna dolara. Ovo preuzimanje, s kojim će Ahold imati preko 330 prodavaonica, u skladu je s njihovim planovima o širenju na postojećim te otvaranju novih tržišta i željama da na tim tržištima dosegnu vodeće pozicije. U Češkoj Ahold trenutno posluje s 284 Albert prodavaonice, a s ovom akvizicijom postat će drugi igrač, odmah iza Schwarz grupe.

Američki prehrambeni div Chiquita i irski Fyffes planiraju udružiti snage i time kreirati najvećeg dobavljača banana u svijetu, vrijednog oko milijardu dolara.

Očekuje se da će nova kompanija ChiquitaFyffes prodavati oko 160 milijuna kutija banana godišnje, više od svih ostalih konkurentskih kompanija. “Ovo je važna transakcija za Chiquitu i Fyffes koja će objediniti ono najbolje u obje kompanije”, rekao je čelnik Chiquite Ed Lonergan.

Dionice nove kompanije bit će uvrštene u kotaciju burze u New Yorku. Nakon

Manja zarada Walmarta

S

laba prodaja tijekom praznične sezone u SAD-u i niz troškova povezanih sa širenjem u inozemstvu doveli su do oštrog pada zarade američkog maloprodajnog diva Walmarta. Na razini poslovne 2014. kompanija je zaradila 16 milijardi dolara, uz prihode od 476,3 milijarde u odnosu na profit od 17 milijardi i prihode od 468,7 milijardi iz prethodne godine.

Blagi pad prodaje Henkela

N

jemački proizvođač robe široke potrošnje Henkel u fiskalnoj 2013. godini ostvario je prodaju od 16,36 milijardi eura, što je 0,9% manje u odnosu na godinu ranije, dok je organska prodaja, koja isključuje utjecaj tečaja i akvizicija/

Cijena kave uzletjela 44%

•••

Cijena kave u veljači je uzletjela 44%, što je najveći mjesečni rast od lipnja 1994. godine. Istodobno, od početka ove godine cijena kave “arabica” je porasla 63%. Rast cijene je posljedica zabrinutosti kako bi neu-

64

Ožujak 2014.

spajanja, dioničari će dobiti udjele u obje tvrtke, s tim da će dioničari Fyffesa posjedovati oko 49,3 posto zajedničke kompanije. Lonergan naglašava da će sporazum pomoći smanjiti troškove i proširiti područje djelovanja. Spajanje je najavljeno nakon što je Fyffes izvijestio o 9,8-postotnom povećanju dobiti prije oporezivanja u 2013. godini na 28,7 milijuna eura.

običajeno suho vrijeme moglo smanjiti urod kave u Brazilu, koji je njen najveći svjetski proizvođač. Zbog toga bi se globalno tržište od 1. listopada moglo suočiti s manjkom kave u većini zemalja.

dezinvestiranja, porasla 3,5% na razini godine. Prilagođena neto dobit nakon smanjenja manjinskih interesa povećana je za 12,1%, na 1,76 milijardi eura, dok je neto dobit, nakon odbitka 36 milijuna eura pripisanih manjinskim interesima, iznosila 1,59 milijardi eura. U tvrtki očekuju rast organske prodaje između 3 i 5% za fiskalnu 2014. godinu.

Danone se nada oporavku Francuska prehrambena grupa Danone procijenila je da će joj prodaja u ovoj godini ubrzati zahvaljujući oporavku u segmentu mliječnih proizvoda u Europi i obnovi potražnje u Aziji nakon pro-

•••

blema s dojenačkim formulama. Temeljna prodaja tvrtke u prošloj je godini porasla 4,8%, na oko 21,3 milijarde eura, dok u ovoj godini očekuju rast prodaje između 4,5 i 5,5%.

www.jatrgovac.hr

INTERNATIONAL CONFERENCE

HR Business Arena 2014

New Age in Organizational Development & Human Resources Management 23rd-25th April, 2014, Dubrovnik, Croatia Dubrovnik Palace Hotel

www.infoarena.hr | tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: konferencije@infoarena.hr

Što jedemo…

B

anane su najpopularnije voće na svijetu.

Uvriježeno je vjerovanje kako je prvi pisani spomen banana vezan za staroindijski jezik sanskrt i datira iz vremena oko 500. godine prije nove ere. Sumnja se također i da je banana bila prvo voće na zemlji, barem prema nekim botaničarima.

Stanovnici Afrike su zaslužni za sadašnje ime ovog voća s obzirom na to da naziv banana vuče korijen iz arapske riječi za “prst”. Međunarodna prodaja banana započela je krajem 14. stoljeća. Razvoj željezničke infrastrukture i tehnološki napredak u sustavima za rashlađivanje na brodovi-

davaonicama diljem svijeta.

Radi blagotvornih svojstava koje u sebi sadrži, odnosno mnoštva hranjivih sastojaka i vitamina koji povoljno utječu na ljudski organizam, ovu voćku rado preporučuju i svi nutricionisti. Inače, u Hrvatskoj banana spada među tri najkonzumiranije vrste voća te se po potrošnji nalazi odmah iza jabuke i naranče koje ipak najradije jedemo.

Banana je i jedna od najčešćih biljaka na svijetu po uporabi u prehrani, a više od nje se koriste samo riža, pšenica i kukuruz. S obzirom na to da u Hrvatskoj nema povoljne klime za uzgoj ove biljke ne čudi što od voća najviše

ne čini pretjerano puno, ali ako bolje pogledamo, to znači da mjesečno svaka osoba u Hrvatskoj pojede gotovo kilogram ove voćke.

PORIJEKLO I UZGOJ Banane potječu iz jugoistočne Azije te najbolje uspijevaju u tropskoj i ekvatorijalnoj kišnoj klimi. Osim u južnoj i jugoistočnoj Aziji one rastu i u Africi te Srednjoj i Južnoj Americi. Sade se na ravnom terenu uz morsku obalu ili u dolinama gdje postoje uvjeti za navodnjavanje. Stabljika im naraste od dva do deset metara, a razmnožavaju se izdancima koji se lopatom odvajaju

znanstvena novakinja na Zavodu za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Iako postoji više od 80 vrsta banana, one se dijele u tri osnovne skupine.

Nama najpoznatija vrsta su šećerne ili voćne banane koje koristimo u kućanstvu. Druga vrsta su bubrežne ili konjske banane koje se pak kuhaju te se od njih pravi brašno za pecivo i dobiva alkohol, dok se plod treće vrste, odnosno sjemenjače, ne jede već se koristi kao ukras ili za izradu papira i užadi.

Globalni

CELEBRITY

Banana je od pamtivijeka bila nositelj prehrane ljudi u ekvatorijalnim krajevima, no razvojem svjetske trgovine u proteklih je nekoliko stoljeća dosegnula status prave zvijezde među namirnicama

ma omogućili su bananama da postanu najvažnije voće u svjetskoj robnoj razmjeni.

SVUDA U SVIJETU Radi njene kremaste teksture i slatkastog okusa banana je jedna od voćki koju će rado pojesti svi - od najmanjih do onih najstarijih, a njena primjena u kulinarstvu čini svaki desert i voćnu salatu još slasnijima. Uz to, ona je i jedna od najdostupnijih namirnica tijekom cijele godine u pro-

66

Ožujak 2014.

od stare biljke. “Za plantažnu proizvodnju sade se selekcionirane sadnice, dok se nasadi moraju čistiti dva do tri puta Potrošnja banana u godišnje. BerHrvatskoj u zadnjih je sedam ba banana traje čitavu godinu, godina pala 20 posto a grozdovi se sijeku dok su još čvrsti i zeleni. Osjetljive dokazuje i podatak Državsorte pakiraju se u slamu, nog zavoda za statistiku koji papir i sanduke, a ostale se otkriva da prosječan Hrvat uvijaju u polietilenske foligodišnje pojede 10 kilograma je”, objašnjava Željka Mesić, banana. Možda se na prvu uvozimo upravo banane i naranče. Popularnost ove namirnice na hrvatskom tržištu

POPULARNA ROBA Kako smo već spomenuli, banane su voće karakterističnog podneblja pa je i logično da se njihova prisutnost na policama hrvatskih i europskih lanaca osigurava putem uvoza. U našim je košaricama prisutna tijekom svih godišnjih doba te je jedna od najpopularnijih namirnica općenito. Prema podacima Faostata, statističkog odjela Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda www.jatrgovac.hr

Hrvati prosječno pojedu (FAO), uvjerljivo najveći svjetski proizvođač banana je Indija s 29,7 milijuna tona u 2011. godini, koju prate Kina s 10,4, Filipini s 9,2, Ekvador sa 7,4 i Brazil sa 7,3 milijuna proizvedenih tona. Unatoč najvećoj proizvodnji Indija ne spada među vodećih pet izvoznika banana. Prvi na toj listi je Ekvador koji izvozi 5,8 milijuna tona, dok sa znatno manjim iznosima slijede Filipini (2), Kostarika (1,9), Kolumbija (1,8) i Gvatemala (1,4 milijuna tona). S druge strane,

najviše banana uvoze SAD, čak 4,1 milijun tona, dok Belgija, Rusija i Njemačka uvoze svaka po 1,3 milijuna tona, a listu vodećih pet uvoznika zaključuje Japan s 1,1 milijun tona. Na hrvatskom tržištu banana posljednjih nekoliko godina se dešavaju određene promjene pa se tako osjeti lagani pad uvoza ove voćke, ali to ne utječe na dostupnost ove namirnice u maloprodaji. Prema podacima DZS-a, uvoz banana u 2012. je iznosio 46,3 tisuće tona. Na temelju podataka iz prvih 11 mjeseci prošle godine, situacija je više-manje ista.

Gledajući nepotpune lanjske www.jatrgovac.hr

podatke, Hrvati jedu banane iz Ekvadora, Belgije, Kostarike i Paname čime je svoj položaj na hrvatskom tržištu u godinu dana izgubila banana uvezena iz Kolumbije, a na njeno mjesto je došla belgijska. Podatak o padu uvoza je više nego logičan ako se zna da je u zadnjih sedam godina u Hrvatskoj zabilježen pad potrošnje banana od oko 20 posto. Prema podacima HGK, najviše banana u 2012. su godini uvezli Konzum i Pacific Fruit koji uvoze Chiquita, odnosno Bonita brendove banana. U njihovom društvu se nalazi i tvrtka Gomolava, no oni od ulaska Hrvatske u Europsku uniju ne uvoze banane radi rekonstrukcije komora za dozrijevanje pa će se poredak za 2013. godinu zasigurno korigirati.

VAŽNOST BANANA Iako je za zdravlje organizma unos kilograma voća

10 kg banana godišnje

mjesečno malo, pogotovo ako se uvijek radi o istoj namirnici, dobro je znati da postoje voćke koje uistinu volimo i želimo pojesti i koje su, uz to, blagotvorne za naše zdravlje. Premda noviji podaci pokazuju kako danas jedemo manje banana negoli prije sedam godina, banana je i dalje neizostavan dio hrvatske prehrane. Učestalost korištenja ove namirnice opravdava i njen sastav. Naime, banane su izuzetno zdravo voće i popularan izvor ugljikohidrata za rekreativce i sportaše. “Zrela banana ima i visok glikemijski indeks pa je korisna za obnavljanje potrošenog glikogena nakon tjelesne aktivnosti, a sportašima je dodatno korisna i kao izvor vode. Čak

mrežnici oka te pozitivno djeluje na zdravlje tog organa jer služi kao unutrašnje sunčane naočale. Neka istraživanja pokazuju kako kora banane može ublažiti simptome depresije, a dobro utječe i na mišiće i pravilan rad živčanog sustava te smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara. Inače, prema studiji iz 1990. godine, koja je objavljena u medicinskom časopisu Lancet, banane pomažu i kod žgaravice. Ova voćka se često koristi i kao preparat prirodne kozmetike, primjerice kao maska za lice i kosu. Zanimljivo je i to da su banane pri samom dnu top liste namirnica s obzirom na količinu ostataka pesticida (osim ako se jede kora).

Stoga, ako ne jedete koru, slobodno možete Banana spada među kupovati jeftinije banane koje nisu tri najkonzumiranije vrste iz ekološkog uzvoća u Hrvatskoj goja, bez straha za zdravlje. Ako pak 70 posto banane čini voda”, niste sigurni kako skladištiti ističe Zvonimir Šatalić, dokupljene banane ili kada ih cent na zagrebačkom Pretreba baciti, čim počnu smehrambeno-biotehnološkom điti ili kada im kora bude u fakultetu. Bogate su kalijem potpunosti tamna, poslušajte i vitaminom B6, a sadrže preporuku stručnjaka. “Ako oko 10 posto preporučenog želite ubrzati zrenje, stavite dnevnog unosa magnezija i nekoliko jabuka u zdjelu sa vitamina C te su korisne za zelenim bananama, a želite probavu. Ako se netko odli usporiti zrenje, potrebno luči pojesti bananu s korom, ih je držati u hladnjaku gdje s njom će osigurati korisnu kora može posmeđiti, ali to fitokemikaliju, žuti pigment neće utjecati na okus i kvalilutein koji se akumulira u tetu”, savjetuje Šatalić.

Banana-država

B

anana-država ili banana-republika je pogrdan naziv za države koje su politički nestabilne, ovisne o poljoprivrednom izvozu jedne monokulture, a vlast drži korumpirana skupina. Prvobitni pojam se odnosio samo na one zemlje koje jedino ili uglavnom izvoze ili uzgajaju banane, poput Hondurasa, Nikaragve ili Paname, čiji su političari i privreda desetljećima uveliko bili pod utjecajem velikih kompanija kao što su United Fruit Company (Chiquita) i Standard Fruit Company (Dole). Ekonomska moć američkih

kompanija bila je daleko veća nego politička moć vlade, a kamoli stanovništva tih zemalja. Izraz banana republika vjerojatno je prvi izmislio merički pisac O. Henry (zapravo William Sydney Porter).

Danas se izraz banana-republika pejorativno koristi za zemlje tzv. trećeg svijeta, u kojima strane tvrtke imaju značajan utjecaj na nastanak korupcije, kriminala, mafije, nepotizma, obogaćivanja na temelju državnih rashoda i sumnjivim izbornim rezultatima. Inače, izraz “biti u banani” nastao je u slengu nekih društvenih grupa (interesnih skupina) kao viša evolucijska stepenica izraza “banana-država”.

Ožujak 2014.

67

Novo na polici Dr. Oetker Ticino masa

D

r. Oetker donosi dva nova aduta: bijela Ticino masa od 1 kg i Ticino masa u pet različitih boja od 500 grama. Ticino masa je najnoviji trend kod ukrašavanja i dekoracije torti i kolača. To je elastičnija i fleksibilnija masa neutralnijeg okusa od marcipana.

Pripremljena je po originalnom receptu čiju vrhunsku kvalitetu preferiraju čak i profesionalci. Masa Dr. Oetkera je gotova

za upotrebu i lako se oblikuje - samo ju je potrebno lagano izmijesiti da omekša, izvaljati i položiti. Logističke informacije: Ticino masa šarena – 500 g, EAN proizvoda: 5010301044738, EAN kartona: 5010301944731, 6 kom/kart, 186 kart/pal; Ticino masa bijela – 1000 g, EAN proizvoda: 5010301046398, EAN kartona: 5010301946391, 6 kom/kart, 150 kart/paleta.

Ledo Fish&Chips 500 g stiže na police

L

edo je lansirao novi proizvod Fish&Chips koji se sastoji od paniranog fileta 100% oslića i pekarskog krumpira. Riječ je o tradicionalnom britanskom ribljem specijalitetu koji je nastao još u 19. stoljeću te od tada uživa status jedne od najpoznatijih oblika brze hrane. Ledo Fish&Chips jednostavno se priprema bez prethodnog odmrzavanja te je dostatan

obrok za dvije osobe. Hrskavi oslić i pekarski krumpir vrlo su sočni i ukusni te su dobar odabir za ručak ili večeru s internacionalnim predznakom. Nacionalno jelo Velike Britanije, a ujedno i poslastica brojnih ljubitelja fine i brze hrane, od sada će biti dostupno i hrvatskim potrošačima, poručuju iz Leda.

Amstel Premium Pilsener

A

mstel Premium Pilsener vrhunsko je lager pivo za čiju se proizvodnju pored pažljivo odabranih sastojaka, koristi još jedan ključan sastojak: vrijeme. Dok je za neke lagere minimalno vrijeme vrenja i odležavanja 11 dana, za Amstel Premium Pilsener taj proces traje minimalno 16 dana. Vrenje se odvija u dvije faze na dvije različite temperature: prva faza je na 10°C, a druga na 13,5°C. Također, koristi se posebna vrsta kvasca zbog kojeg pivo sporije fermentira.

Takvim načinom proizvodnje dobiva se profil Amstel Premium Pilsenera kojeg karakterizira svjež, uravnotežen i jasan okus, bez voćnih primjesa i izražene arome hmelja.

Marketinška podrška: ATL i BTL aktivnosti.

Logističke informacije: Amstel Premium Pilsener povratna boca 0,5 l, nepovratna boca 0,33 l i limenka 0,5 l. Uvoznik/ distributer: Karlovačka pivovara d.o.o., Dubovac 22, 47000 Karlovac, Hrvatska.

Tel./fax: +38547/607111, 38547/451-321.

Web site, e-mail: www.amstel.com; marketing@karlovacko.

PREPORUKA

Novi Podravka temeljci za jela

P

odravka temeljci potpuno su nova generacija proizvoda. Proizvedeni su od vrhunskih sastojaka, karakterizira ih okus lagano pirjanog mesa i povrća te jelima daju pravi domaći okus. Njihova primjena je vrlo jednostavna, mogu se dodati direktno u jelo u kojem će se brzo i ravnomjerno topiti ili se rastopljeni u vodi koriste za podlijevanje. Podravka temeljci ne sadrže konzervanse i dodane pojačivače okusa. Dolaze u obliku srca što ih čini i vizualno vrlo posebnima te su dostupni u tri okusa: goveđi, povrtni i kokošji. Marketinška

68

Ožujak 2014.

podrška: TV, print, promotivne akcije na prodajnom mjestu; Logističke informacije: Goveđi temeljac za jela, 8 kom u transportnoj kutiji, EAN kod: 3850104266676; Kokošji

temeljac za jela, 8 kom u transportnoj kutiji, EAN kod: 3850104266669; Povrtni temeljac za jela, 8 kom u transportnoj kutiji, EAN kod: 3850104266652. Preporučena MP cijena: 9,99 HRK. Proizvođač: Danica d.o.o., Đelekovečka cesta 21, Koprivnica.

www.jatrgovac.hr

Gorki List kutija s dvije čaše

U

zastupstvu tvrtke Valentić d.o.o. iz Sesveta, u drugoj polovici ožujka na hrvatsko će tržište biti plasirano novo originalno pakiranje Gorkog Lista - kutija s dvije čaše. Gorki List je biter jedinstvenog ukusa, dobro prepoznatljiv u čitavoj regiji, a u sebi sadrži ekstrakte 27 vrsta ljekovitog bilja na čelu s pelinom koji mu daje karakterističnu aromu i gorčinu.

Njegov ukus najviše dolazi do izražaja kada se pije rashlađen s kriškom limuna ili naranče iz originalne čaše. Kutija Gorkog Lista s dvije čaše,

čiji je dizajn osmišljen tako da ilustrira sastav pića, sadrži sve što je ljubiteljima ove vrste pića neophodno za pravo uživanje. Prepoznatljiv kao piće onih s profinjenim ukusom u izboru, Gorki List se može piti i kao izvrstan aperitiv koji otvara apetit i popravlja raspoloženje, te kao digestiv, ali i u svakom trenutku koji posvećujete sebi i drugima. Vrhunski poznavatelji stila i hedonizma Gorki List kutiju s čašama od početka travnja mogu pronaći na policama najvećih trgovačkih lanaca. Više informacija na www.valentic-drinks.com.

Rio Mare Paté Rustico

R

io Mare predstavlja nove namaze od tune, Rio Mare Paté Rustico 115 g.

Oblikom pakiranja, kvalitetom te sastavom, Rio Mare Paté Rustico predstavlja inovaciju u kategoriji namaza. Posebnost je i u čvršćoj teksturi te kompaktnim i vidljivim komadima tune. Visokokvalitetna tunjevina sljubljuje se s tipičnim okusima

Mediterana pružajući izvrstan doživljaj okusa. Dostupni su u tri okusa: tuna i masline, tuna i suhe rajčice, tuna i paprika.

Logističke informacije: Tuna i masline, EAN: 8004030546004, 12 kom/karton; Tuna i paprika, EAN: 8004030547001, 12 kom/karton; Tuna i suhe rajčice, EAN: 8004030548008, 12 kom/karton.

Proizvođač: Bolton Alimentari.

Distributer: Bolton Croatia.

Dr. Oetker Mini Muffins

P

ored mješavina za klasične Muffine, Čokoladne Muffine i Browniese, Dr. Oetker predstavlja još jedno iznenađenje - Mini Muffine. Priprema Mini Muffina je brza, jednostavna i garantirano uspješna. Pakiranje, uz mješavinu za tijesto, sadrži čokoladne kapljice i 24 mini šarena kalupića. Logističke informacije: Mini Muffins – 250 g, EAN proizvoda: 5997381353960, EAN kartona: 5997381354264, 8 kom/kart, 75 kart/pal. Uvoznik: Dr. Oetker d.o.o., Josipa Lončara 9a, Zagreb. Tel./fax: +3851/3438299, +3851/3496-391. Web stranica: www.oetker.hr.

D

Čoko smokvice i Čoko goji Obitelj proizvoda Dida Boža, obogatila je svoju ponudu ukusnih i nesvakidašnjih proizvoda i prva na domaćem tržištu predstavila nove čokoladne poslastice – Čoko smokvice i Čoko goji. U vrećici Čoko smokvica kriju se komadići smokava preliveni tamnom čokoladom, dok Čoko goji donosi spoj slasnog okusa tamne čokolade i čuvenih bobica, poznatih po tome što su bogate antioksidansima zbog čega ih zovu i izvorom mladosti. Novi proizvodi dostupni su na policama trgovina Konzuma, Kauflanda i Plodina u vrećicama sa zatvaračem mase 100 grama, po cijeni od 14,99 do 15,99 kuna za Čoko smokvice, odnosno od 23,99 do 25,99 kuna za Čoko goji.

Mini dekori Srca i Cvjetići Dr. Oetker mini dekori pridobili su potrošače svojom kvalitetom i zanimljivim oblicima, a od sada su za sve ljubitelje pečenja i ukrašavanja kolača dostupni i Dr. Oetker šećerni dekori u obliku srca i cvjetića. Idealni su za ukrašavanje torti, kolača, muffina i deserata, a manja pakiranja omogućavaju još veći izbor. Logističke informacije: Dekor roza-lila srca - 10 g, EAN proizvoda: 5907707054914, EAN kartona: 5907707055676, 25 kom/ kart, 390 kart/pal; Dekor cvjetići – 10 g, EAN proizvoda: 5907707054891, EAN kartona: 5907707055683, 25 kom/kart, 390 kart/pal.

Nivea gelova za tuširanje Ovog proljeća Nivea predstavlja nove gelove za tuširanje Nivea Creme Care, Nivea Creme Sensitive i Nivea Pure Fresh koji svojim biranim formulama pružaju idealnu njegu prilagođenu različitim potrebama i tipovima kože. Sva tri proizvoda dostupna su u pakiranjima od 250 ml te preporučenom maloprodajnom cijenom od 18 kn.

Panona mini 350 g

obro poznata i prepoznatljiva Panona, koja se odlikuje profinjenim okusom, dostupna je i u novom pakiranju – Panona mini 350 g s promjerom 55 mm. Panona je premium mesna delicija pripremljena prema tradicionalnoj recepturi od svinj-

www.jatrgovac.hr

PROVJERITE

skog usitnjenog mesa i prirodnih začina – češnjaka i cjelovitih zrnaca papra. Nova gramaža vrlo je praktična, a okus jednako primamljiv, poručuju iz PIK-a Vrbovec.

Ožujak 2014.

69

Izlog

IZVRSNI

ERGONOMSKI STOLCI RENOMIRANIH SVJETSKIH PROIZVOĐAČA Miller Aeron » Službeno najbolji stolac na svi jetu Herman

Herman Miller Embody

Dauphin InTouch

Okamura Baron

Laurus Net d.o.o.

Tel. 01 55 09 479

www.laurusnet.hr

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN? Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: Mail: Funkcija: Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.

Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

Novo u ponudi : a j n a v a š a l g o g o vanjsk HEAD ON BOARD ma grada Zagreba.

outdoor lokacija m iji tn n e kv re jf a n a 2 metra, likom formatu n Budite prisutni u ve Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X a. ručja grada Zagreb d o p g vo ta či ka ja vožn na ukupno 22 nad

, h i l a t s o d e r p s i e t i Bud !

N O D A E H budite

FRKA PLUS d.o.o. - Oglašavanje velikog formata Desinička 10, 10 000 Zagreb, Hrvatska Tel: 01/3643-799, Fax: 01/3643-794, E-mail:info@frkaplus.hr www.frkaplus.hr

Baterijska rašpica za stopala koja nježno i trenutno uklanja tvrdu kožu pa Vaša stopala postaju prekrasna i glatka…

&SHPOPNTLJ PCMJLPWBOB HMBULB ESÝLB 1PTFCOP EJ[BKOJSBOB HMBWB VSFêBKB T WBMKLPN PE .JDSBMVNJOF 4QSFNOB [B VQPSBCV ǏFUJSJ "" CBUFSJKF VLMKVǏFOF ;BNKFOTLJ WBMKBL NPäF TF QSBUJ

4DIPMM 7FMWFU 4NPPUI LPNQMFU 4DIPMM 7FMWFU 4NPPUI SFöM

LPN QBLJSBOKF

&"/ LPE