Ja TRGOVAC magazin – listopad 2016.

Broj 57 | Listopad 2016.

Analize kategorija • Vino • Sir U fokusu Društveno odgovorno poslovanje Intervju Ksenija Slovenec Drenik d.o.o. Zagreb

INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE Dobro vrijeme za IT

Broj 57 | Listopad 2016.

Impressum DIREKTOR: Maroje Sabljić

Uvodnik

GLAVNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Jozo Knez, Ja TRGOVAC Kristina Vorberger, Ja TRGOVAC Ines Kovačić, PressCLIPPING Mirjana Matešić, HR PSOR Ivana Jakšić, Valicon Melita Manojlović, Karizma Berislav Znidarčić, Nielsen Jelena Jakšić, Ipsos Erlanda Ivić-Mandić, Focus Marko Havaši, Focus Franciska Perković, AGB Nielsen Branimir Kovačić, Bisnode Goran Bosankić, Asseco SEE Tatjana Kovačević, Nielsen Mladen Kožić, GfK Maja Juričan, Mediana Credos odjel analize GRAFIČKI UREDNIK: Tomislav Gamberožić FOTOGRAFIJE: In house, Bigstockphoto PRIJEVOD: Marijana Pasarić PRODAJA I MARKETING: Mario Miletić, Krešimir Vuletić telefon: 01/559 5057 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr TISAK: GZH d.o.o.

Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o.

Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr Ja TRGOVAC je stručni magazin o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje. Kontroliranom distribucijom besplatno se dostavlja na trgovce, proizvođače i distributere robe široke potrošnje te prateću industriju.

NAKLADA: 8.000 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

ISSN 1847-9987 Godina 6 / Broj 57 Besplatni primjerak

JESEN STIŽE

K

ada prođe rujan i krenu jesenske viroze to je jasan pokazatelj kako nam uskoro slijedi sezona kuhanog vina i kobasica. Zapravo je nevjerojatno da je još jučer bilo ljeto, a da nam je božićna sezona praktično pred vratima.

Kao pripremu za tu sezonu analizirali smo kategoriju vina koja se komplementarno uklapa s kategorijom sira o kojoj također u ovome broju možete saznati mnoštvo zanimljivih i korisnih informacija. Primjetna je osvježavajuća živost u ovim inače veselim kategorijama proizvoda, što zapravo i ne treba čuditi ako znamo da sir konzumira 99,1% domaćih potrošača, da je Hrvatska tradicionalna vinska zemlja, da je potrošnja vina u zadnjih nekoliko godina u stalnom porastu i da se svakodnevno radi na jačanju brendova i njihovoj prezentaciji kako na domaćem, tako i na izvoznim tržištima.

Jednu takvu umjetničku priču o vinima ispričao nam je mladi i osebujni vinar Domagoj Klasiček iz Vinarije Iuris. Uz to, dvije smo jednako značajne teme dotaknuli u ovom našem 57. izdanju dosad. Potrudili smo se istražiti temu društveno odgovornog poslovanja i prikazati što taj segment u osnovi

uključuje, koliko domaće tvrtke drže do odgovornosti i u kojoj mjeri potrošači to valoriziraju, a s druge smo se strane posvetili uvijek aktualnoj temi informacijskih tehnologija koje u maloprodaji i industriji robe široke potrošnje sve više postaju strateški poslovni segment bez kojeg se ove gospodarske grane više

“U sklopu teme o društveno odgovornom poslovanju željeli smo doznati na koji način domaće tvrtke i potrošači vrednuju to područje” ne mogu niti zamisliti. A kako ljudska lica uvijek daju poseban pečat svim analizama, kojih na našim stranicama definitivno ne manjka, uvjeren sam kako će vam biti posebno zanimljivo pročitati intervju sa Ksenijom Slovenec, Country Managerom za Hrvatsku u tvrtki Drenik, koja je uvijek bila vrlo zanimljiv sugovornik, a tu je i nadasve lijepa i opuštajuća priča o trgovini Harissa koja u Hrvatsku donosi dašak svjetske začinske egzotike.

Goran Pavlović

Glavni urednik

goran@jatrgovac.hr

Listopad 2016. | jatrgovac.hr

7

SADRŽAJ

Vijesti

Listopad 2016.

8 VIJESTI

66 IT TRENDOVI

Najveći rast u posljednjih devet godina

Novo poglavlje u svijetu trgovine

16 DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Z

Philip Morris podupire poduzetničke projekte

18 PROMOCIJE Prestižna priznanja za Vina Belje

20 MEDIJSKI BAROMETAR

DOBIT AGROKORA U 2015. ČAK 1,18 MILIJARDI KUNA

70 SIR Pad cijena uzrok vrijednosnog minusa

Spar napredovao do drugog mjesta

22 ODABRANI PROIZVOD GODINE Odabrali potrošači

26 DOP IMPLEMENTACIJA Dugoročan način poslovnog upravljanja

a razliku od izazovne 2014., koju je Agrokor zaključio s gubitkom, 2015. je za koncern bila znatno bolja. Stvaranje vodećeg maloprodajnog lanca na području pet država bivše Jugoslavije omogućilo je i rekordnu prodaju vodećih Agrokorovih prehrambenih brendova. U prvoj godini, u kojoj je u cijelom razdoblju u poslovanje bio uključen doprinos Mercatora, akvizicije teške više od pola milijarde eura, broj zaposlenih u koncernu premašio je 60.000, a prihodi od prodaje porasli su 38,8 posto, na 47,2 milijarde kuna. Korisni učinci spajanja Mercatora i Konzuma najbolje se vide u rastu profitabilnosti. Za razliku od 2014., u kojoj je koncern poslovao s gubitkom od 225,5 milijuna kuna, lani je ostvarena respektabilna dobit od čak 1,18 milijardi kuna, čime je Agrokor skočio na treće mjesto top liste hrvatskih dobitaša, iza Adrisa i HEP-a. Uz Mercator, koji je ostvario profit od 153,3 milijuna kuna, glavni pokretači rasta su Jamnica i Ledo s 400 milijuna kuna dobiti.

82 LOGISTIKA - VIJESTI Gebrüder Weiss novi logistički partner tvrtke Bauhaus

NESTLE U HRVATSKOJ S PORASTIMA PRODAJE Nestle Adriatic u prvih je šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj ostvario rast prodaje od oko 5% u odnosu na lani, a do kraja godine vjeruje da može premašiti lanjski rast od 7%, kazao je generalni direktor Nestlea za Hrvatsku Miljenko Vaić. Najveći posao te tvrtke u Hrvatskoj je kava, a tu je i tržišni udio od oko 33% u zamjenskim formulama za dojenje, kao i dobra potražnja kakao napitaka, juha i začina.

84 PROFIL KOMPANIJE Maraska d.d.

38 INTERVJU: KSENIJA SLOVENEC Drenik d.o.o. Zagreb

42 UNAPRJEĐENJE PRODAJE

88 VIJESTI IZ REGIJE I SVIJETA Delhaize Srbija otvorila 400. trgovinu

90 ŠTO ZNAMO O...

Začinima

Hipnotičkim govorom do zaključenja prodaje

P

44 VINO Ne gubi na vrijednosti

94 JA TRGOVAC Harissa

48 INTERVJU: DOMAGOJ KLASIČEK Vinarija Iuris d.o.o.

8

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

PODRAVKA PREDSTAVILA FOOD SOLUTION

96 NOVO NA POLICI 98 IZLOG

odravka je predstavila novi segment poslovanja Food Solution, kojim želi iskoračiti u Gastro segmentu. Nedavno izgrađena tvornica Food Solution specijalizirana za proizvodnju svježe pripremljenih, gotovih i polugotovih jela, prostire se na oko 1.500 četvornih metara te raspolaže najsuvremenijom i najkvalitetnijom opremom za pripremu i kuhanje hrane. Trenutno je u ponudi

130 različitih proizvoda (jela) namijenjenih institucijama kao što su vojska i policija, bolnice, trgovački lanci te kompanije koje imaju vlastite restorane.

“S obzirom na vrlo pozitivne reakcije od strane domaćih kupaca te upite i iz drugih zemalja, namjera nam je od ovog programa stvoriti novi internacionalni biznis”, istaknuo je predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić.

Maloprodaja u kolovozu

NAJVEĆI RAST U POSLJEDNJIH DEVET GODINA U

Hrvatskoj je u kolovozu potrošnja porasla za 5,1 posto na godišnjoj razini, što je veći skok nego što se očekivalo i najveći u posljednjih devet godina.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je da je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u kolovozu, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao za 2,6 posto, a realno za 5,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle

+5,1% RAST POTROŠNJE u kolovozu u odnosu na isti mjesec lani

godine. To je najveći rast potrošnje još od rujna 2007. godine, kada je porasla 6,7 posto. “Učinak relativno niske prošlogodišnje baze, kada je u istom mjesecu zabilježen godišnji rast od 1,1 posto, pridonio je ubrzanju rasta realne godišnje stope prometa u trgovini na malo na najvišu razinu u ovoj godini”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a. Time je nastavljen rekordni pozitivni trend, s obzirom da potrošnja raste 24 mjeseca zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS

vodi te podatke. U nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama, koje imaju najveći, 41,7-postotni udio u prometu od trgovine na malo, promet je u kolovozu porastao 0,3 posto

pritisaka, što bi se moglo pozitivno odraziti kroz veći raspoloživi dohodak i osobnu potrošnju, tako pozitivno doprinoseći i očekivanom rastu BDP-a”, zaključuju analitičari RBA. S rastom od 3 posto osobna

U nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama promet je u kolovozu porastao 0,3%

prema istom mjesecu lani. “Do kraja godine očekujemo nastavak pozitivnih trendova u prometu u trgovini na malo, koji će biti podržani izostankom inflacijskih

potrošnja bila je jedan od najvažnijih pokretača ubrzanja rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju na 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

SPAR HRVATSKA U IDUĆE DVIJE GODINE ULAŽE 100 MILIJUNA EURA

S

par Hrvatska u iduće dvije godine planira investirati više od 50 milijuna eura godišnje. Mijenja se i koncepcija, okreću se kupnji zemljišta i izgradnji vlastitih objekata. Spar je naime, kroz prvih deset godina poslovanja u Hrvatskoj uglavnom ulazio u zakup prostora. Premda već imaju dosta razgranatu mrežu još ima područja na kojima se žele širiti, a primarno se radi o lokacijama duž priobalja i otoka. Ove su godine preuredili tri trgovine i na četiri lokacije otvorili nove prodajne objekte, a do kraja 2016. slijedi još jedno otvaranje. Ukupno će u 2016. u obnovu postojećih objekata i u nove kvadrate biti investirano više od 40 milijuna eura.

Listopad 2016. | jatrgovac.hr

9

Vijesti ATLANTIC GRUPA NAJTRANSPARENTNIJA NA TRŽIŠTU KAPITALA

Karijere

A

tlantic Grupa je i ove godine, po četvrti put, dobila prvu nagradu za najbolje odnose s investitorima, kojom se odaje priznanje investicijske zajednice tvrtkama koje imaju fer i transparentne odnose prema ulagačima. Priznanje se dodjeljuje sedmu godinu zaredom, od čega je Atlantic Grupa čak šest puta bila dobitnikom jedne od prvih triju nagrada.

“Transparentnost u financijskoj komunikaciji neizostavna je karika fer odnosa prilikom ulaganja. Odgovornost je integralni dio strategije razvoja Atlantic Grupe u odnosu prema svim dionicima pri čemu u kontinuitetu ostvaruje rezultate koje najavljuje, što prepoznaju jednako tržište kapitala i dioničari”, naveli su tim povodom iz Atlantic Grupe.

MARKO NJAVRO NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE ZAGREBAČKE PIVOVARE Sredinom listopada medijima je službeno predstavljen novi predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare Marko Njavro, koji je na toj poziciji nakon deset godina naslijedio Sergeya Yeskova. Marko Njavro na mjesto predsjednika Uprave dolazi iz Bugarske, gdje je od 2013. godine bio na mjestu predsjednika poslovne jedinice.

Prije Bugarske radio je kao direktor marketinga za grupu u Rumunjskoj, prije čega je radio na raznim pozicijama unutar marketinga i prodaje Zagrebačke pivovare. “Ja sam dijete Zagrebačke pivovare u kojoj sam proveo gotovo trećinu svog poslovnog života. Zagrebačka pivovara omogućila mi je stjecanje velikog iskustva bez kojega ova pozicija ne bi bila moguća.

Naslijeđe koje je Sergey ostavio, kao što su odlični rezultati, radna atmosfera i skladni međuljudski odnosi odličan su temelj za nastavak puteva uspjeha”, rekao je Njavro. Sada već bivši predsjednik Uprave Sergey Yeskov odlazi u Kanadu na mjesto komercijalnog direktora. “Ostavljam Zagrebačku pivovaru kao uvjerljivog lidera i među top pet poslodavaca u Hrvatskoj. Vodeće smo i omiljeno pivo na tržištu, imamo vrhunske rezultate i naše kampanje postigle su svjetski uspjeh.

Pozicionirali smo se kao vodeći glas u promociji odgovorne konzumacije alkohola jer nam je jako važno kakav trag ostavljamo u zajednici u kojoj živimo i radimo. U Kanadu odlazim s velikim iskustvom za koje mogu zahvaliti svim svojim kolegama u pivovari”, poručio je Yeskov.

10

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

Najava dolaska

PEPCO IDUĆE GODINE OTVARA PRVE TRGOVINE U HRVATSKOJ aloprodajni lanac PEPCO, koji posluje u M nekoliko srednjoeuropskih država, planira početkom iduće godine otvoriti prve trgovine u

prisutan je u stotinama trgovina diljem Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke i Rumunjske. Taj je brend s radom započeo u Poljskoj, gdje je Hrvatskoj, a u prvoj godini poslovanja kani ih prisutan od 2004. godine, a u listopadu će prootvoriti ukupno 20. Prve trgovine PEPCO kani slaviti otvorenje 1000. trgovine u Europi. PEPCO otvoriti početkom travnja 2017. u Zagrebu, a trgovine namijenjene su prodaji dječje, ženske i tijekom prve tri godine poslovanja planira otvo- muške odjeće, donjeg rublja, modnih dodataka, riti oko 50 trgovina širom zemlje, uglavnom igračaka, kućnog namještaja, dekorativnih u gradovima s više od 10.000 stanovnika, a proizvoda i ukrasa, kućanskog tekstila i dr. U pritom i 400 radnih mjesta. PEPCO je europski PEPCO trgovinama se mjesečno obavi više od 6 maloprodajni lanac koji kupcima nudi odjeću milijuna transakcija, a trenutno zapošljava više za cijelu obitelj i proizvode za kućanstvo, a od 9.000 ljudi.

HRVATSKA POVUKLA 6,28 MILIJARDI KUNA IZ EU FONDOVA Hrvatska je prema podacima Ministarstva financija u prvih 10 mjeseci ove godine povukla 6,28 milijardi kuna iz EU fondova i tako ostvarila najveći uspjeh od kada ima pristup novcu iz EU-a, priopćili su iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a. Kako navode, od ulaska u Europsku uniju 2013. godine, Hrvatska je svake godine do sada povlačila iz EU fondova tek neznatno veći iznos od onoga kojeg je uplaćivala, dok se ove godine i to značajno promijenilo. Dodatnim pojednostavljenjem sustava i procedura EU fondova te izmjenama operativnih programa omogućit će se još veći porast iskorištenosti fondova, ocjenjuju u ministarstvu.

20

TRGOVINA planira otvoriti PEPCO u prvoj godini poslovanja

LIDL PLASIRA HRVATSKE PROIZVODE NA STRANA TRŽIŠTA

T

rgovački lanac Lidl Hrvatska predstavio je Croamore – brend prepoznatljivih hrvatskih proizvoda namijenjen plasiranju i prodaji izvan Hrvatske. Više od 90 hrvatskih proizvoda, te nekoliko proizvoda iz regije, nalazi se u asortimanu Lidlovog brenda Croamore koji će se predstaviti kupcima u više od 300 njihovih trgovina u inozemstvu kroz Tjedan hrvatskih proizvoda. Pažljivo odabrani proizvodi uključuju najprepoznatljivije hrvatske mesne, riblje i mliječne proizvode, začine, slastice i pića. U 2015. godini Lidl je izvezao nešto manje od 9 milijuna eura hrvatskih proizvoda u inozemstvo, čime je ostvario gotovo dvostruki porast u odnosu na 2014. godinu.

HRVATSKI PROIZVOĐAČI NA SAJMU SIAL 2016

N

a 51. Međunarodnom sajmu prehrambene industrije SIAL 2016 u Parizu, koji je održan od 16. do 20. listopada, predstavilo se 17 hrvatskih izlagača: Agrokor (Agrolaguna, Belje, Ledo, Jamnica, PIK Vrbovec, Zvijezda), Dupin, Grbić, Hermes International, Mlinar, Pisinium, Prodan tartufi, Ragusa, Uje, Uljara Baioco i Vegetariana. Na vodećem prehrambenom sajmu u Europi ukupno je izlagalo gotovo šest i pol tisuća izlagača iz više od stotinu zemalja s više od 160.000 posjetitelja.

RONHILL POSTAJE DUNHILL

O

d dolaska u Hrvatsku i investicije veće od 500 milijuna eura za kupnju TDR-a, BAT je nastavio s ulaganjima. Ove je godine investirano 20 milijuna eura, a za naredno razdoblje planira se ulaganje dodatnih 30 milijuna eura u tvornicu u Kanfanaru, rečeno je na susretu čelništva BAT Adria klastera s novinarima. Tvornica u Kan-

fanaru proizvodi oko 7,5 milijardi komada cigareta, od čega se čak 60 posto izvozi na strana tržišta. Na susretu je istaknuto kako je nakon uspješne migracije brenda Benston u Rothmans, od početka listopada brend Ronhill prestaje postojati i postaje dio portfelja brenda Dunhill. Okus Ronhilla ostat će isti, a pod novim brendom proizvodit će se u tvornici u Kanfanaru.

Listopad 2016. | jatrgovac.hr

11

Vijesti Karijere

LUKI BURILOVIĆU PRODULJEN MANDAT U UPRAVNOM ODBORU EUROCHAMBRESA Na Skupštini Eurochambresa u Bruxellesu održanoj sredinom listopada predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović ponovno je izabran za člana upravnog odbora tog udruženja europskih komora. “Tržište EU ključno je našim izvoznicima.

Djelujući u Eurochambresu želimo zaštititi interese svojih tvrtki i otvoriti im nove prilike”, istaknuo je Burilović te dodao da HGK, u suradnji s Austrijskom gospodarskom komorom, započinje s projektom dualnog obrazovanja, koji može biti odskočna daska hrvatskoga gospodarstva.

HGK je članica Eurochambresa od 2000. godine.

OSLOBAĐANJE OD PDV-A TRAŽILA SAMO 52 DONATORA Do kraja 2015., kada je donesen Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane koji je takvo doniranje oslobodio PDV-a, a koji su donatori zazivali na sva zvona jer im je uz plaćanje tog poreza jeftinije hranu bacati nego donirati, u Hrvatskoj je bacana hrana vrijedna stotine milijuna kuna, a prema nekim procjenama inicijative “Oslobodimo donacije hrane PDV-a” i više milijardi.

Sada, kada je njezino darivanje oslobođeno plaćanja poreza na dodatnu vrijednost, nabavna vrijednost doniranih namirnica je samo 4,5 milijuna kuna ili samo jedna kuna po glavi stanovnika.

Najnoviji su to podaci Porezne uprave, a koja navodi i da su u 2016. godini samo 52 porezna obveznika predala obrazac DONH, zatraživši time oslobađanje od plaćanja PDV-a na doniranje hrane.

TEX logistika

TISAK OTVORIO SVOJ NOVI LOGISTIČKODISTRIBUTIVNI CENTAR

T

isak d.d. napravio je važan iskorak u segmentu logistike otvorenjem svog novog i modernog logističko-distributivnog centra u Svetoj Nedelji. Ukupno 40.000 m² skladišnog prostora i 20.000 paletnih mjesta, omogućila su Tisku kvalitetne osnove za realizaciju i lansiranje nove logističke usluge pod nazivom - TEX logistika. Radi se o novoj Tiskovoj logističkoj platformi s najširom click&collect mrežom u Hrvatskoj koja za cilj ima postati neizostavan partner malim i srednjim

kompanijama, s posebnim naglaskom e-commerce.

Snaga TEX logistike leži i u vlastitoj distribuciji i velikom voznom parku od 650 dostavnih vozila koja godišnje pređu 24 milijuna kilometara i dostavljaju više od 136 milijuna pošiljaka. TEX logistika partnerima će pružati mogućnost paketne dostave na više od 1000 kioska Tiska, 50 Paketomata – automatiziranih paketnih pretinaca, u Super Konzum prodavaonice, na kioske iNovina, kao i dostavu na adresu kupaca.

NOVI KONZUM NA ZAGREBAČKOJ KAJZERICI JURICA LOVRINČEVIĆ NA ČELU PEVECA Jurica Lovrinčević imenovan je predsjednikom Uprave Pevec d.d. na mandat od pet godina, odlučio je tako Nadzorni odbor tvrtke. Dosadašnji predsjednik Uprave Darko Šket imenovan je savjetnikom predsjednika Uprave. Jurica Lovrinčević dosad je obnašao funkciju člana Uprave Pevec d.d. i bio zadužen za lanac opskrbe, prodaju i marketing.

Jedan je od osnivača i triju tvrtki - Dicentre, Filira i Bobi Snacksa - u kojima je obnašao dužnost predsjednika Uprave.

12

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

Z

agrebačka Kajzerica postala je bogatija za novu Konzumovu prodavaonicu koja na 350 m2 prodajnog prostora nudi asortiman od 4.500 različitih prehrambenih i neprehrambenih artikala. Novost za kupce je i samoposlužna pekarnica, čija implementacija će dodatno ubrzati vrijeme kupnje. Uz svježi asortiman voća i povrća te delikatese, posebni naglasak stavljen je na

gastro odjel u sklopu kojeg će se svakodnevno kupcima nuditi više od 20 svježe pripremljenih gurmanskih specijaliteta. Novo Konzumovo prodajno mjesto zapošljava 14 djelatnika, a radno vrijeme je od 7 do 21 sati radnim danom te nedjeljom od 7 do 13 sati. Otvorenje trgovine na zagrebačkoj Kajzerici slijedi Konzumovu strategiju u kojoj je fokus ove godine bio unaprjeđenje postojeće mreže te malih kvartovskih dućana.

Vijesti KUPUJMO HRVATSKO U ZAGREBU I OSIJEKU

O

vogodišnja akcija “Kupujmo hrvatsko”, koju od 1997. godine organizira Hrvatska gospodarska komora s ciljem promicanja hrvatskih proizvoda, održana je koncem rujna u Zagrebu te sredinom listopada u Osijeku. Na središnjem zagrebačkom trgu po povoljnim je cijenama svoje proizvode prodavalo 300 hrvatskih proizvođača, dok se u najvećemu slavonskom

gradu predstavilo gotovo stotinu proizvođača iz cijele Hrvatske, cijene su bile sajamske, a zanimanje kupaca iznimno veliko. “Kada bi potrošačka košarica sadržavala samo 5 posto više domaćih proizvoda, to bi dalo vjetar u leđa čitavom gospodarstvu”, rekao je potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher na otvaranju manifestacije u Zagrebu.

MARIĆ ZA POREZNO RASTEREĆENJE Tehnički ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je prvi fokus porezne reforme rasterećenje u sustavu poreza na dohodak i dobit, za što smatra da će utjecati na proširenje porezne baze i stimulirati gospodarstvo, a vjeruje i da će biti dovoljno vremena za javnu raspravu o poreznoj reformi.

“Investitorima i postojećim gospodarstvenicima u Hrvatskoj sigurno će biti dobra vijest pojednostavljenje poreznog sustava, ali isto tako i određeno porezno rasterećenje”, kazao je Marić te dodao kako je to dobra vijest za poduzetnike i građane.

Maloprodajna mreža

RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE UBRZAO NA 2,5 POSTO

OTVORENA LIDLOVA MODERNA TRGOVINA U BJELOVARU

D

ržavni zavod za statistiku objavio je da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u kolovozu pala za 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na kolovoz prošle godine porasla za 2,5 posto. To je ujedno i brži rast nego mjesec dana prije, kada je proizvodnja porasla 1,2 posto, i već 19. mjesec zaredom kako raste na godišnjoj razini, što nije zabilježeno još od 2007. U prvih osam mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja porasla 4,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

2/3 DOMAĆEG TRŽIŠTA svinja pokriva se iz UVOZA

14

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

T

rgovački lanac Lidl nastavlja s modernizacijom svoje prodajne mreže koja trenutno broji 89 trgovina diljem Hrvatske. U Bjelovaru je otvorena moderna Lidlova trgovina koja je u potpunosti preuređena prema novom konceptu gradnje i dizajna koji je Lidl nedavno pokrenuo, a riječ je o petom po redu modernom Lidlu u Hrvatskoj. Novi koncept podrazumijeva veći prodajni prostor, prostranija parkirna mjesta, više prirodnog

svjetla, veću energetsku učinkovitost, atraktivan izgled i još ugodniju kupovinu za kupce. Modernu trgovinu u Bjelovaru simboličnim je rezanjem vrpce svečano otvorila voditeljica trgovine Katica Šola uz pomoć bjelovarskog gradonačelnika Antuna Korušeca. Prodajni prostor trgovine iznosi 1465 m2, dok je ukupna površina cijelog objekta 2556 m2. Trgovina zapošljava 15 djelatnika.

REKORDNA PRERADA POVRĆA U TVORNICI KALNIK

P

odravkina tvornica Kalnik Varaždin, nakon modernizacije proizvodne linije ostvaruje rast u gotovo svim prerađenim kategorijama, što je rezultiralo i porastom plana cijele tvornice za 14 posto u odnosu na prošlu godinu. Dnevno se u tvornici prerađuje između 110 i 130 tona sirovina, a rekordna prerada očekuje se u proizvodnji ajvara, s obzirom da se planira preraditi čak 6.000 tona paprike. Ukupno je prerađeno 500 tona graška iz vlastite proizvodnje s polja iz okolice Koprivnice, dok će se ukupno preraditi oko 1.700 tona krastavaca. Do sada je otkupljeno još i 950 tona cikle, 830 tona paprike za ajvar, 90 tona patlidžana i 75 tona blagih i ljutih feferona.

OTVOREN SPAR SUPERMARKET U STENJEVCU

S

par Hrvatska otvorio je početkom listopada novi kvartovski supermarket u zagrebačkoj četvrti Stenjevec. Novi SPAR supermarket zapošljava 39 djelatnika te raspolaže s ukupnom prodajnom površinom od 900 četvornih metara. U dnevnoj ponudi svježeg asortimana, povrća, voća, kruha i pekarskih proizvoda, te delikatesa, posebno se ističe odjel mesa i ribe.

Radno vrijeme supermarketa je ponedjeljak-subota 07-22 sata i nedjeljom 07-20 sati.

DOMAĆI PROIZVODI MOGU SE PRODAVATI I NA KUĆNOM PRAGU

M

UDRUŽUJU SE SVINJOGOJCI IZ TRI SLAVONSKE ŽUPANIJE

H

rvatska danas proizvodi između 700.000 do 800.000 komada svinja, što je samo trećina od ukupnih domaćih potreba koje iznose oko 2,4 milijuna komada. Sve ostalo nadomješta se iz uvoza. Rapidan pad domaćeg svinjogojstva počeo je unazad deset godina i kako bi se napokon tome stalo na kraj, odnosno ovom sektoru vratila nekadašnja pozicija jedne od najjače izvoznice stočarskog sektora počelo je udruživanje svinjogojaca na istoku Hrvatske i to s područja Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije. Za udruživanje trenutačno je zainteresirano 20-ak svinjogojaca. Očekuje se i pomoć Ministarstva poljoprivrede da se ova proizvodnja podigne na višu razinu.

MLINAR SE ŠIRI I NA ŠVICARSKU Hrvatska pekarska industrija Mlinar otvorila je prodavaonicu u švicarskom gradu Emmenbrücke u blizini Luzerna, kao prvu u lancu Mlinarovih franšiza koje će u Švicarskoj razvijati tvrtka Agram AG. Pekarnica u Švicarskoj posluje pod brendom Mlinar caffe, u kojem je u ponudi široki asortiman pekarskih delicija koji je već uvriježen u Mlinarovim pekarnicama u Hrvatskoj.

Uz Hrvatsku i Švicarsku, Mlinar ima prodavaonice u Australiji, Njemačkoj, Sloveniji i Mađarskoj.

ali proizvođači s hrvatskih sela napokon će biti izjednačeni s onima u Europskoj uniji zahvaljujući novom pravilniku koji malim gospodarstvima omogućava preradu i prodaju mesa i mesnih prerađevina na kućnom pragu. Vlasnici malih gospodarstava od sada svoje proizvode među koje se uz meso svrstavaju i mlijeko i mliječni proizvodi mogu prodavati i na lokalnom tržištu, konkretnije u krugu od pedesetak kilometara, i to izravno kupcima.

Osim toga, novi pravilnik uvelike je smanjio potrebnu papirologiju vezanu za certificiranje i registraciju ekoloških proizvoda, što je do sada bio jedan od glavnih razloga koji je ljude odvraćao od bavljenja tom granom poljoprivrede.

Ekološka proizvodnja u Hrvatskoj je zastupljena na 90.000 hektara.

Društveno odgovorno poslovanje BIPA I MEDVJEDI U BORBI PROTIV RAKA PROSTATE

D

rogerijski lanac BIPA u suradnji s hokejašima KHL Medveščak, popularnim “Medvjedima”, pokrenula je akciju koja ima za cilj podizanje svijesti o važnosti prevencije raka prostate. Tako će tijekom studenog u svim BIPA drogerijama u Hrvatskoj naglasak biti na humanitarnoj prodaji muških i ženskih majica s obilježjem KHL Medveščak, a dio prihoda od njihove prodaje bit će namijenjen Hrvatskoj

DM OMOGUĆIO ČIŠĆENJE JEZERA SAVICA

ligi protiv raka prostate. Suradnjom se nastoji Bipine kupce i navijače Medveščaka potaknuti na podizanje i jačanje svijesti o muškom zdravlju. Osim toga, svaki kupac koji tijekom studenog ostvari u Bipi kupnju iznad 100 kn bit će nagrađen posebnom poklon kutijom u kojoj će se uz atraktivne beauty proizvode nalaziti i dvije gratis ulaznice za nadolazeće utakmice Medveščaka.

Pokreni nešto svoje

D

onacijom dm-a ronilačkom klubu Adriaticro omogućena je kupnja opreme potrebne za vađenje krupnog otpada iz vrijednog ornitološkog staništa na Savici te edukacija građana i djece, koji žive u njenoj neposrednoj blizini, o važnosti očuvanja tog zagrebačkog bisera. Primopredaja donacije, ostvarene u sklopu dm-ove inicijative “Jer sve smo to MI!”kojom će dm uložiti više od 1,5 milijuna kuna u realizaciju 40 društveno korisnih projekata diljem Hrvatske, održana je na Velikom jezeru na zagrebačkoj Savici. Opremljeni adekvatnom opremom, od tamo je više od 80 ronilaca uronilo u eko-akciju čišćenja Savice, ojačani snagama građana koji su pomogli u prihvaćanju otpada na obali.

ZAVRŠEN TREĆI VAL AKCIJE RECI DA! Kuharskom radionicom koju je vodio chef Mate Janković u koprivničkom Centru za pružanje usluga u zajednici “Svitanje”obilježen je završetak trećeg vala humanitarne akcije Reci DA! tvrtki Lidl Hrvatska i Procter&Gamble. Kupnjom proizvoda tvrtke P&G u trgovinama Lidl Hrvatska prikupljeno je 117.074 kuna za uređenje centara za pružanje usluga u zajednici u Slavonskom Brodu, Koprivnici i Karlovcu. Tijekom protekle dvije godine putem ove akcije transformirani su domovi za djecu i uljepšana svakodnevica mališanima koji odrastaju bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

16

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

P

PHILIP MORRIS PODUPIRE PODUZETNIČKE PROJEKTE

iredstavnici ACT Grupe iz Čakovca i tvrtke Philip Morris Zagreb d.o.o. predstavili su novi razvojni program potpore poduzetničkim projektima “Pokreni nešto svoje” te ujedno i otvorili prijave za natječaj. Program je namijenjen poduzetnicima početnicima i mikro poduzećima kroz savjetodavnu podršku i bespovratna financijska sredstva. Program financira Philip Morris Zagreb d.o.o., a namijenjen je postojećim društvenim

poduzećima ili onima u nastajanju, inovativnim start-upovima te poduzetnicima početnicima s društveno-poduzetničkom idejom ili poduzetničkom idejom koja će imati pozitivan utjecaj na društvo ili okoliš. Za sufinanciranje projekata u okviru ovog natječaja osiguran je iznos ukupne vrijednosti od 400.000 kuna, dok projekti koji se prijavljuju mogu biti sufinancirani iz programa u vrijednosti do 80.000 kuna.

DONACIJA KONZUMA HRVATSKOJ VATROGASNOJ ZAJEDNICI

U

okviru društveno odgovornog projekta Konzuma i Hrvatske vatrogasne zajednice pod nazivom “Roštiljajmo odgovorno” za potrebe hrvatskih vatrogasnih društava u Konzumu je prikupljeno 50.000 kuna. Suradnja Konzuma i Hrvatske vatrogasne zajednice započela je u svibnju ove godine s ciljem podizanja svijesti javnosti o najčešćim uzrocima požara te

poticanja na odgovorno ponašanje i oprez pri paljenju roštilja i vatre na otvorenim prostorima. “Veseli nas da smo zajedno s Konzumom pokrenuli ovu inicijativu jer su upravo takve preventivne akcije način kako se može smanjiti broj požara, a time i zaštiti imovina i ljudski životi”, izjavio je Željko Popović, načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice.

Promo

HIPP – PIONIR EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE

Kad se većina poljoprivrednika odlučivala za intenzivnu poljoprivredu, Hipp je svoju obiteljsku farmu pretvorio u jednu od prvih organskih farmi u Europi

V

eć više od 100 godina HiPP proizvodi zdravu hranu za bebe. Iz male tvrtke u Pfaffenhofenu u Njemačkoj nastalo je obiteljsko poduzeće HiPP GmbH & Co KG koje je pod vodstvom prof. dr. Clausa Hippa i njegove braće Georga i Paulusa danas preraslo u jedno od vodećih europskih proizvođača hrane za bebe s proizvodnim pogonima u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Ukrajini i Hrvatskoj.

NAJVEĆI PRERAĐIVAČ ORGANSKO-BIOLOŠKIH SIROVINA Nametnici se uklanjaju ručno, a zabranjena je upotreba pesticida. Gnijezda za ptice osiguravaju boravak ptica koje uklanjanju štetočine s voćki. Kad se većina poljoprivrednika odlučivala za intenzivnu poljoprivredu, Hipp je svoju obiteljsku farmu pretvorio u jednu od prvih organskih farmi u Europi.

U kasnim 1950-im godinama, tvrtka HiPP kupila je jednu staru farmu kod Pfaffenhofena i počela primjenjivati principe organsko-biološkog uzgoja. To je značilo da se poljoprivredna površina mora nalaziti daleko od industrijskih postrojenja i frekventnih prometnica, zemlja ne smije biti hipp_oglas 60 god_208x148,5_priprema.pdf 1 na 10/10/16 tretirana s umjetnim gnojivom i testira se štetne 08:39 sastojke.

Već 1963. godine primjenjuju se prve sirovine iz organskobiološkog uzgoja u HiPP hrani za bebe u staklenkama.

Danas je HiPP najveći svjetski prerađivač organskobioloških sirovina s vlastitim bio-certifikatom. Slijedeći stroge smjernice koje nalaže EU bio-certifikat, HiPP se kao bio-proizvođač u značajnoj mjeri izdvojio od konkurencije.

Promocije FRANCK PREDSTAVIO PRAKTIČNO RJEŠENJE ZA SAVRŠENI ESPRESSO

F

ranck je potpisao ugovor o partnerstvu s njemačkom kompanijom K-fee System, specijaliziranom za sustave kapsula te proizvodnju kave i ostalih toplih napitaka u kapsulama. Ovo partnerstvo na hrvatsko tržište donosi ponudu dvije vrste aparata za kapsule koji osiguravaju jednaku kvalitetu napitka kao i profesionalni aparati za kavu u kafićima. Superiore, Stretto i Franck Classic

PRESTIŽNA PRIZNANJA ZA VINA BELJE

espresso kapsule bit će dostupne u Müller prodavaonicama od listopada. Franck ovime prati trendove s globalnog tržišta kave koji pokazuju da je tzv. “single-serve” tržište najbrže rastući segment u kategoriji kave na globalnoj razini s godišnjom stopom rasta od čak 33%, a kapsule su u pet godina zabilježile rast od čak 28% s tendencijom daljnjeg rasta.

MultiPlusCard

V

PROMO

ina Belje osvojila su prestižne nagrade na najvećem svjetskom ocjenjivanju vina u Njemačkoj, Mundus Vini. Osim graševine koja je osvojila srebrnu medalju, Vina Belje imaju izvrstan terroir i za crne sorte što potvrđuje zlatna medalja i titula najboljeg crnog vina iz Hrvatske koju je osvojio vrhunski Cabernet sauvignon Vina Belje berbe 2009, a zlatna medalja pripala je i vinu vrhunski Merlot berbe 2012. Osim svjetskih nagrada, na domaćem doktorskom skupu Europske federacije biotehnologa (EFB) na Braču ugledni profesori vrednovali su ponajbolja hrvatska vina. U grupi crnih pinota šampionom je proglašen Pinot crni Vina Belje berbe 2012. Ova priznanja potvrđuju potencijal Baranje i hrvatskog Podunavlja u proizvodnji izuzetnih i autentičnih vina koja oduševljavaju svjetske znalce pa ne čudi što pojedini ocjenjivači Baranju uspoređuju s francuskim Bordeauxom.

18

DIREKTNE UŠTEDE ZA KUPCE KONZUMA

O

d listopada Konzum za korisnike MultiPlusCard kartice uvodi niže cijene za čak 1.000 domaćih i stranih proizvoda. Kupci će na policama pored redovne cijene moći vidjeti i sniženu MultiPlusCard cijenu koja će svaki mjesec biti povoljnija u novoj grupi proizvoda omogućujući tako kupcima veću uštedu i raznolikost. “Klasična knjižica s popustima vri-

jedit će i dalje, a nova pogodnost, kojom kupci uz MultiPlusCard karticu ostvaruju popust odmah pri kupnji, zasigurno je jedinstvena pogodnost i nagrada vjernosti za naše potrošače” izjavio je Dražen Jurković, predsjednik Uprave MultiPlusCarda. MultiPlusCard cijena vrijedit će u svim prodavaonicama Konzuma i u internetskoj trgovini Konzum klik.

Winemakers of Croatia

L

idl Hrvatska u svom asortimanu ima liniju vina domaće proizvodnje Winemakers of Croatia. Raznovrsna i atraktivna Lidlova enološka ponuda tako nudi visokokvalitetna vina koja su plod suradnje Lidla i ponajboljih hrvatskih vinara. Na ovaj način tvrtka Lidl podupire razvoj domaće proizvodnje vina. Pod znakovitim skupnim nazivom Winemakers of Croatia, Lidl svojim kupcima nudi brojne sorte poput graševine, malvazije, terana, plavca, pošipa te mnoge druge, a sve po izuzetno pristupačnim cijenama. U potpunosti poštujući snagu višestoljetnih tradicijskih postupaka proizvodnje vina, Lidl Hrvatska je u svoju poslovnu koncepciju uvrstio suradnju s odabra-

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

nim hrvatskim vinarima. Zahvaljujući Lidlu, ova vrijedna vina imaju priliku ravnopravno se predstaviti na tržištu, bok uz bok poznatim svjetskim vinima. Jedinstvenim spojem tradicije i modernih vrijednosti, kada je o proizvodnji vina riječ, Lidl je pridonio očuvanju domaće vinske tradicije i na najbolji mogući način predstavio bogatstvo hrvatske enološke ponude.

PROMO

Natura Femina by ellen proizvod godine po izboru potrošača

H

J

oš prije desetak godina pojam Korlat (kraj Benkovca) na vinogradarskim i vinarskim kartama Hrvatske nije postojao, a danas je upisan zlatnim slovima na vinarskim kartama Europe, ali i svijeta. Nakon obrade 100 ha tvrdog dalmatinskog kamena, korova i makije koja je započela 2004. godine i sadnji loza merlota, cabernet sauvignona i syraha, vina iz Korlata od lansiranja prve berbe 2011. godine, osvojila su 35 prestižnih nagrada na međunarodnim ocjenjivanjima vina. Osim stručnjaka, kvalitetom korlatskih vina oduševljavaju se i potrošači jer to su vina koja su svojom pojavom osvojila hrvatsko tržište, naročito vinoteke i kanal HoReCa. Badelov projekt, često slikovito nazivan “vino iz kamena”, na koncu je svakako jedan od najambicioznijih pothvata u hrvatskom vinogradarstvu, no zanimljivo je da je po svemu sudeći pokrenuo trend sadnje vinograda na kršnom tlu i kod drugih, bitno manjih proizvođača vina.

igijenske tampone s probioticima Natura Femina by ellen žene su prepoznale kao inovativan proizvod na tržištu i svrstale ga u laskavu kategoriju “Odabrani proizvod godine” 2016/2017, pokazalo je istraživanje agencije Nielsen. Proizvod ima dvostruki učinak jer osim što služi kao funkcionalna i pouzdana higijenska zaštita tijekom menstruacije, istovremeno djeluje protektivno na vaginalnu floru i održava fiziološku koncentraciju laktobacila smanjujući tako mogućnost infekcije vanjskim patogenima. Preporuka je da ih kao higijenski proizvod tijekom menstruacije koriste sve žene tijekom ili nakon korištenja antibiotika, žene koje su osjetljive i sklone ponavljajućim vaginalnim infekcijama, kao i žene koje jednostavno žele zaštititi svoje zdravlje. Primjena vaginalnih probiotika nikad nije bila jednostavnija. Proizvodi su dostupni u bolje opremljenim ljekarnama, drogerijama dm i BIPA te na www.tosama.hr.

PROMO

OKUS PRAVE DOMAĆE JUHE “Napravi juhu. Stvori osjećaj.” nova je komunikacijska platforma za Podravka juhe

A

ko postoji jelo koje uvijek dolazi uz dodanu vrijednost, jelo koje okrepljuje više od drugih jela i koje se oduvijek veže uz osjećaje, to je juha. Juha nadahnjuje lijepe, strastvene i tople životne trenutke, a njen okus se veže uz emocije koje dugo ostaju u sjećanju.

Podravka već gotovo 60 godina potrošačima nudi najukusnije juhe, a samo najkvalitetniji i pomno birani sastojci postaju dio širokog asortimana Podravka juha. Stvorena i proizvedena od srca, svaka Podravka juha dio je života svojih potrošača i uživa njihovo povjerenje.

Okus prave domaće juhe, obiteljsko okupljanje oko stola, okrepa, topla i bliska atmosfera su danas sinonimi upravo za Podravka bistre juhe.

RAZVESELITE SVOJE BLIŽNJE “Napravi juhu. Stvori osjećaj.” nova je komunikacijska platforma za Podravka juhe koja je bliska potrošačima i donosi im autentič-

PROMO

Korlat i korlatska vina

nost s kojom se lako mogu poistovjetiti. Toplina, briga i okus doma interpretirani su tako na moderan način u jednoj modernoj priči.

Kroz samu kampanju prikazuju se različite životne situacije i različite prilike konzumacije juha, gdje se u fokusu nalaze upravo Podravka juhe. Juhe tako postaju pokretači za različite životne situacije i za autentične životne osjećaje s kojima se svatko može lako poistovjetiti. Svima nam je poznato kako uz pomoć tople Podravka bistre juhe izuzetno lako možemo dragoj osobi izmamiti osmijeh na lice, pružiti toplinu, pokazati brigu, vratiti zanos. I upravo su takvi trenuci okosnica nove komunikacijske platforme.

Podravka bistre juhe omogućuju nam da svaki put napravimo puno više od juhe. Omogućuju nam da stvorimo osjećaje. Napravite Podravka bistru juhu i razveselite nekog od svojih bližnjih.

Listopad 2016. | jatrgovac.hr

19

Medijski barometar trgovačkih lanaca

SPAR NAPREDOVAO DO DRUGOG MJESTA

Poslovanje, rezultati, poslovni planovi ponovno su najzastupljeniji u publicitetu vezanom za trgovačke lance. No, rujan je donio malu promjenu u poretku. Naime, Spar i Lidl su zamijenili mjesta, pa je Spar dospio na drugo, najbolje u ovoj godini. Prvi je i dalje Konzum

A

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

194 Spar 107 Lidl 89 Tommy 78 Plodine 56 Kaufland 50 48

64%

20

Konzum

Billa

samo jednim postotkom manje zastupljena je tematika vezana naliza mediza poslovanje. Kod Lidla je, kao jskog publiciteta i kod Konzuma, najzastupljenija trgovačkih lantematika poslovanje s 52% udjela, a aca u Hrvatskoj slijedi tematika vezana za asortidonosi rezulman i cijene s 29%. tate o kojim Mediji su prenosili kako se se trgovačkim trgovački lanci iza kojih stoji lancima u rujnu najviše pisalo, te izvorno hrvatski kapital i dalje u kojim kontekstima. Praćen je uspješno odupiru velikoj europskoj publicitet 11 trgovačkih lanaca konkurenciji. Među top 10 nalazi u tiskanim medijima te na inse pet hrvatskih, dok Konzum ternetskim portalima. Analizom uvjerljivo drži prvo mjesto s prisu obuhvaćene samo kvalitetne hodima većim od svih pet stranih (sadržajne) objave, to jest one u konkurenata. Osim poslovnih kojima su trgovački lanci glavni rezultata za Konzum, prenesena samostalni ili glavni nesamostalni je i hvale vrijedna vijest kako je subjekti/teme u objavi. U rujnu Konzum dao slobodan dan prvog se interes medija za trgovačke dana škole svim zaposlenicima koji lance, u odnosu na kolosu roditelji prvašića kako bi se voz, malo povećao te je u potpunosti mogli posvetiti zabilježeno 448 objava, što svojim mališanima. Isto je od UKUPNOG je 81 objava više nego u učinio i trgovački lanac mjesecu ranije. Došlo je BROJA objava u Lidl koji je ove godine i do promjene u poretku rujnu zabilježeno organizirao i ljetni kamp vodećeg trojca. Naime, za djecu svojih zaposlenije u Spar se probio na drugo ka. O Sparu se nastavilo mjesto, što mu je naTISKOVINAMA objavljivati o otvorenju jbolja pozicija od početka novog hipermarketa u čijem godine. Lidl je tako završio na je opremanju korištena modtrećem mjestu, a na prvom je već erna tehnologija, a objavljeno je i tradicionalno Konzum. Tommy, kako zapošljava novu generaciju Plodine i Kaufland su zadržali pripravnika s mogućnošću zassvoje prošlomjesečne pozicije. nivanja stalnog radnog odnosa.

AKTIVNOST TRGOVACA U rujnu se o Konzumu najviše objavljivalo vezano za poslovanje koje unutar objava za ovaj trgovački lanac ima udio od 41%, a slijedi tematika vezana za asortiman i cijene s udjelom od 27%. Kod Spara je najzastupljenija tema vezana za asortiman i cijene (34%), a sa

Trgovački lanci - broj objava rujan 2016.

POSLOVANJE VODEĆE Tematski su se objave o trgovačkim lancima najviše odnosile na poslovanje s udjelom od 43% u ukupnom broju zabilježenih objava, a slijedi tematika vezana za promidžbu i sponzorstva s udjelom od 27%. U rujnu se vezano za trgovačke lance više objavljivao u

Mercator 28 Diona 15 KTC 12 NTL 7

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancima Poslovanje 43% Promidžba i sponzorstva 27% Asortiman, cijene 25% Usluge i odnos prema kupcima 2% Ostalo 3%

tiskovinama (64%) u odnosu na portale s udjelom od 36%. Mediji koji su pojedinačno o trgovačkim lancima najviše objavljivali su dnevnici 24 sata i Slobodna Dalmacija. O svim se temama više objavljivalo u tiskovinama, osim za tematiku nazvanu “ostalo”. Najveća je razlika zabilježena unutar tematike vezane za asortiman i cijene proizvoda, gdje je 91% objava u zabilježeno u tiskanim medijima, dok je najmanja razlika unutar tematike vezane za poslovanje u kojoj tiskovine imaju malu prednost s 50,8% udjela.

Ines Kovačić ines.kovacic@pressclip.hr

Press Clipping

Odabrani proizvod godine

ODABRALI POTROŠAČI Oznaku “Odabrani proizvod godine” osvojio je 21 proizvod prema izboru 2.000 hrvatskih potrošača koji su birali prema tri glavna kriterija: inovativnost, privlačnost i zadovoljstvo korištenjem proizvoda

M

arketinški koncept osmišljen prije 30 godina u Francuskoj, a koji trenutno djeluje u više od 40 zemalja diljem svijeta, premijerno je predstavljen za hrvatsko tržište na svečanosti održanoj

22

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

40

cija Nielsen i to na nacionalno reprezentativnom uzorku od 2.000 ispitanika u TRI GLAVNA KRITERIJA dobi od 15 do 65 godina.

Projekt i oznaka “OdaProizvodi koje su mogli broj ZEMALJA brani proizvod godine“ birati hrvatski potrošači u kojima se dio je najveće svjetske razvrstani su u kategorije dodjeljuje nagrade za inovativne kao što su hrana, proizvoproizvode o kojoj odlučudi za dom i proizvodi za OZNAKA ju glasovi potrošača koje je osobnu njegu, dok je pobjedza naše tržište izmjerila agennik kategorije biran prema tri

sredinom listopada u zagrebačkom Hypo centru.

Prvi i najbolji.

Po vašem izboru.

Hvala što ste nas odabrali za proizvode godine u kategoriji odmašćivača i deterdženata za posuđe.

Izvor: istraživanje koje je za ''OPG'' proveo Nielsen na uzorku od 2.000 kućanstava.

Listopad 2016. | jatrgovac.hr

23

Odabrani proizvod godine

ODABRANI PROIZVOD GODINE 2016/17 Kategorija

Proizvod

Čokoladni namazi

Lino lada kokos

Deterdženti za ručno pranje posuđa

Čarli

Slani krekeri

TUC Sweet Chili

Odmašćivači

Permetal

WC osvježivači

Bref Power Active linija

Higijenski tamponi

Natura Femina by ellen

Grickalice

Chio Oven Chips

Omekšivači

Lenor Super Concentrate

Dezodoransi

Nivea protect & care

Sirni namazi

ABC krem sir

Keksi

Gran Cereale Digestive

Kapsule za pranje rublja

Ariel 3in1 PODS

Biskviti

Milka Choc & Choc

Paste za zube

Aquafresh Complete Care

Osobna njega-uklanjanje dlačica

Philips Lumea Prestige IPL

Paštete

Argeta paštete

Mesni proizvodi

PIK naresci

Njega kose

Rowenta CF 3710 So Curl

Glačanje

Tefal Protect X-Pert GV89XX

Bočice i sisači

Philips Avent Natural linija

Štapni usisavači

Philips Aquatrio Pro

glavna kriterija: inovativnost, privlačnost i zadovoljstvo korištenjem proizvoda. Pobjednik u kategoriji je tako proizvod s najvišom ukupnom ocjenom, pri čemu zadovoljstvo korištenjem proizvoda ili usluge čini polovicu ocjene. “Otvorena i transparentna metodologija odabira proi24

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

zvoda jamstvo je i potrošačima i proizvođačima kakvi se proizvodi najviše cijene. Posebna oznaka ‘Odabrani proizvod godine’ bit će podsjetnik i poticaj za kupnju upravo tog proizvoda jer su ga preporučili potrošači“, izjavio je ovom prigodom Goran Gorenc, direktor projekta.

Posebna oznaka je podsjetnik i poticaj za kupnju upravo tog proizvoda jer su ga preporučili potrošači Odabrani proizvodi bit će posebno označeni vidljivim vizualom na policama Konzum prodavaonica

POSEBNO ISTICANJE Spomenuta, crvena oznaka “Odabrani proizvod godine“ za 2016./2017. dodijeljena je za 21 proizvod koji na nju polaže pravo korištenja u marketinške svrhe u narednih godinu dana te će biti posebno označeni vidljivim vizualom na policama Konzum prodavaonica, a koju su u formi plakete preuzeli predstavnici kompanija dobitnika.

Danijel Dugić, direktor marketinga Konzuma, pritom je istaknuo kako Konzum svoje poslovanje bazira na odnosima koje ima s dobavljačima i partnerima, ali posebno na odnosima sa svojim kupcima.

“S njima smo rasli i s njima se razvijamo i uvijek, bez obzira na situaciju, stavljamo ih na prvo mjesto. Oni to prepoznaju i vraćaju nam na najbolji mogući način tako što nam svakodnevno poklanjaju svoje povjerenje. Upravo zbog odnosa prema našim kupcima odlučili smo postati partner projekta ‘Odabrani proizvod godine’ koji utjelovljuje sve na čemu suvremena trgovina počiva.

Stvaranje dodatne vrijednosti za kupca postao je glavni alat u borbi na tržištu, a nositi titulu Odabranog proizvoda godine svakako doprinosi stvaranju te vrijednosti“, zaključio je Dugić.

DOP – Implementacija

DUGOROČAN NAČIN POSLOVNOG UPRAVLJANJA DOP se ne sastoji od pojedinačnih projekata ili donacija niti od pukog usklađivanja sa zakonima i standardima, već se radi o načinu dugoročnog poslovnog upravljanja gdje se sve poslovne i strateške odluke donose na način da se evaluiraju i nefinancijski utjecaji koje poduzeće ima prilikom obavljanja svoje djelatnosti

D

ruštveno jima s ciljem smanjenja negaodgovorno tivnog i povećanja pozitivnog, poslovanje iznad zakonom propisanog.

(DOP) razvija U praksi primjena DOP-a znači se kao koncept da poduzeće mjeri sve svoje od pedesetih utjecaje na dionike, okoliš, ali godina prošlog i ekonomske posljedice na drušstoljeća. Od tada je bilo puno tvenu zajednicu, njima upravlja pokušaja definiranja modela, na način da maksimalizira no najjednostavnija i relativno pozitivne efekte svog djelovanja najnovija definicija Europske i minimalizira negativne. U to komisije kaže da je “DOP uključujemo i stalno proaktivodgovornost poduzeća za no osmišljavanje promjena svoj utjecaj na društvo”. i inovacija koje za cilj To znači da se unutar imaju traženje novih ove odgovornosti ubrarješenja u procesu ja odgovornost za sve upravljanja nefinanodgovornost nefinancijske utjecaje cijskim utjecajima. U PODUZEĆA za koje poduzeće ima pristvarnosti to na žalost likom obavljanja svoje često znači da se posvoj utjecaj na djelatnosti. Radi se o odduzeća s pojedinačnim DRUŠTVO govornosti za utjecaje koji akcijama ili minimalnim nisu uređeni zakonima jer poboljšanjima koriste kao je poštivanje zakona minimum argumentima za deklariranje koji mora zadovoljiti svako svoje društvene odgovorpoduzeće da bi imalo dozvolu nosti, no tada govorimo o tzv. za rad. Društvena odgovornost greenwashingu. Vrlo je često sastoji se od upravljanja utjecada se usklađenost sa zakonom

DOP

26

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

ili certificiranje također koriste kao argumenti. No DOP se ne sastoji od pojedinačnih projekata ili donacija niti od pukog usklađivanja sa zakonima i standardima, već se radi o načinu poslovnog upravljanja gdje se sve poslovne i strateške odluke donose na način da se evaluiraju i nefinancijski utjecaji, a osim toga aktivno se i kontinuirano traže novi načini smanjenja negativnih utjecaja, primjerice na okoliš. U praksi bi to značilo ne samo da se primjenjuju metode čistije proizvodnje, već se istražuju novi pristupi jer je za rješavanje okolišnih problema kao što su klimatske promjene potrebno radikalno mijenjati načine proizvodnje i potrošnje resursa. Društvo u traženju rješenja ovisi o angažmanu poslovnog sektora jer je on jedini koji ima financijske i intelektualne kapacitete za takve promjene. Upravo to je odgovornost o kojoj govorimo.

STANJE U HRVATSKOJ Naša poduzeća funkcioniraju na tržištu kojem se prilagođavaju. To znači da primjenjuju onu razinu društvene odgovornosti kakvu od njih zahtijeva tržište.

To pak znači da većina ne radi ništa jer od njih to nitko ne traži. Oni koji posluju na europskim tržištima osjećaju pritiske te ulažu više. Najviše ulažu velike kompanije koje imaju dovoljno resursa, financijskih i ljudskih, da gledaju i planiraju dalje u budućnost te su svjesni da je DOP nešto bez čega se srednjoročno neće moći konkurirati na tržištu. Posebno su poticani oni u stranom vlasništvu jer kompanije sa sjedištem u zapadnoj Europi puno bolje razumiju potrebu prilagođavanja poslovanja modelu DOP-a.

Ne radi se tu primarno o većoj odgovornosti već o snažnijim pritiscima okoline odnosno dionika, prvenstveno javne i državne uprave. Primjena DOP-a pak

pokazuje značajne koristi ne samo za jačanje reputacije, već i smanjenje troškova poslovanja, boljim planiranjem.

Poduzeća imaju veliku korist od primjene DOP-a. Primjerice, donošenje poslovnih odluka s razumijevanjem šireg utjecaja odnosno posljedica koje te odluke mogu donijeti, jedan je od učinkovitih načina upravljanja rizicima. Mnogi se projekti ne bi niti započinjali da su poduzeća na vrijeme predvidjela okolišne štete i posljedično pobune građana koje su u mnogo slučajeva blokirale rad, prouzročile velike troškove za poduzeće i trajno narušile reputaciju i povjerenje javnosti.

Bolje razumijevanje svoje uloge u društvu, očekivanja dionika i potencijalnih šteta ali i koristi koje poslovanje može polučiti, mogu dovesti do kreiranja novih rješenja pa i pozicioniranja ispred konkurencije. Primjena DOP-a uvijek se vezuje uz lidere na tržištu. Možemo govoriti o tome jeli prije kokoš ili jaje, ali zasigurno DOP pomaže donošenju bolje promišljenih odluka pa onda i boljeg poslovanja.

Velike tvrtke su svjesne da je DOP nešto bez čega se srednjoročno neće moći konkurirati na tržištu DOP zasigurno pomaže u donošenju bolje promišljenih odluka pa time pridonosi i boljem poslovanju

DRUŠTVO I POSLOVNI SEKTOR Za takav pristup iznimno je važno razumjeti očekivanja ključnih dionika poduzeća. DOP nije samo mjerenje nefinancijskih utjecaja i korištenje rezultata u planiranju.

DOP je kontinuirani razgovor s dionicima, slušanje očekivanja, prijedloga, želja i kritika i prilagođavanje svojeg ponašanja ovim informacijama. Poduzeće na taj način može doći do novih proizvoda, novih načina proizvodnje ili distribucije, koji će smanjiti štetne utjecaje i istovremeno povećati konkurentnost. DOP je svakako korist, samo ga takvim treba razumjeti.

No za uvođenje sustava, budući da ga poduzeća ne razumiju dovoljno, ključni su poticaji izvana, a to kod nas nedostaje.

Niti tijela javne vlasti razumiju niti koriste poticajne mjere koje bi učinile da oni koji su

odgovorni uživaju svojevrsne prednosti, niti kupci, odnosno šira javnost ne obraćaju pozornost i ne nagrađuju. U takvom okruženju, poduzeća u pravilu ne vide razloge da uvedu društvenu odgovornost u svoje poslovanje. Dakle, poduzeća kod nas ne dobivaju dovoljno koristi da bi bila potaknuta na uvođenje ovog ‘novog’ koncepta. Ako želimo promjene moramo se kao društvo opredijeliti i poticati takve promjene. Jer poduzeća ne posluju u balonu, ona posluju u društvu u kojem egzistiraju i prilagođavaju se pravilima i vrijednostima koje u tom društvu vrijede. Iluzorno je očekivati da poduzeća budu odgovorna ako je društvo neodgovorno ili da ulažu u neke vrijednosti više negoli im se to vrednuje i posredno vraća.

Možda je važno reći i to da DOP nije altruistička djelatnost već proces koji možemo nazvati “win-win” odnosno promjene koje poduzeće uvodi u suradnji s dionicima, a od kojih koristi imaju i jedni i drugi. Potrošači u Hrvatskoj uopće ne prepoznaju poduzeća prema odgovornosti niti se tim kriterijem vode prilikom kupnje. S te strane poduzeća nemaju zaista nikakav poticaj da budu odgovornija.

Sva istraživanja pokazuju da je cijena primarni kriterij odabira proizvoda, a uz njega još je kvaliteta jedini kriterij koji značajnije utječe na kupnju. S druge strane, reputacija gospodarstva u Hrvatskoj izuzetno je niska na što velikim dijelom utječu i mediji iako je percepcija cijelog društva pa i tijela javne vlasti takva da je gotovo nemoguće plasirati pozitivnu priču povezanu s gospodarstvom.

To dodatno priču o društvenoj odgovornosti marginalizira i čini teško provedivom. No to je možda priča za neku drugu priliku.

Mirjana Matešić mirjana.matesic@hrpsor.hr Ravnateljica/director

Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) Listopad 2016. | jatrgovac.hr

27

DOP – U praksi

K

ako bismo uvidjeli što se u ovom području konkretno radi, poslali smo upite na vodeće kompanije u Hrvatskoj koje se već godinama ističu u promicanju društveno odgovornog poslovanja kako bismo iz prve ruke doznali o projektima koji se provode u domeni društveno odgovornog poslovanja. Aktualni nositelj nagrade Indeks DOP-a za 2015. godinu, koju dodjeljuju HR PSOR i HGK, te nagrade našeg magazina Zlatna košarica za društveno odgovornu kompaniju godine, drogerijski lanac dm-drogerie markt, prepoznat je u javnosti kao kompanija koja djeluje u skladu s načelima održivog poslovanja i odgovornosti spram društva. “Društvena odgovornost je temelj našeg poslovanja od osnutka, a ogleda se u načinu na koji dm živi u zajednici u kojoj posluje. Naime, dm grupa osnovana je sa željom da u središtu svega bude čovjek – što uključuje naše djelatnike, kupce, dobavljače i zajednice u kojima djelujemo. Stalno nastojimo prepoznati potrebe naših sugrađana te biti odgovoran susjed u 60 hrvatskih gradova koji pozitivno utječe na pojedince u razvijanju njihovih zdravih navika i odgovornog ponašanja prema vlastitom zdravlju, ali i okolišu. Svjesni smo da je to nemoguće ostvariti bez dugoročnog ulaganja u zajednicu, što redovito i činimo, kako bismo omogućili kvalitetniji i zdraviji život svima nama, ali i budućim generacijama”, navode iz dm-a koji ove godine obilježava 20 godina poslovanja u Hrvatskoj.

Tim je povodom lansirana inicijativa pod nazivom “Jer sve smo to MI” u sklopu koje je dm odabrao i s više od 1,5 milijuna kuna podržao realizaciju 40 projekata koji u najvećoj mjeri

28

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

ODGOVORNOST U SVIM POSLOVNIM ASPEKTIMA U Hrvatskoj imamo primjere kompanija koje su svoju poslovnu filozofiju izgradile oko održivog rasta i razvoja te odgovornog poslovanja u svim aspektima. Riječ je o velikim kompanijama koje posluju na brojnim tržištima te u nas predstavljaju trendsettere koje treba i vrijedi slijediti pridonose zajednici te boljem iz prirode” u sklopu kojeg je položaju ranjivih skupina u odabrano devet obiteljsko-podruštvu. Tako će, primjerice, ljoprivrednih gospodarstva učenici OŠ Slava Raškaj čiji se proizvodi danas u Ozlju od sada moći nalaze u prodavaonicaprojekata podržao ma dm-a u 60 hrvatboraviti u obnovljenoj dvorani i ondje stjecati skih gradova. Ovim je dm povodom zdrave životne navike, a se natječajem željelo obilježavanja donacija Klinici za dječpodržati cijele obitelji 20. OBLJETNICE koje rade na proizvodje bolesti Zagreb uložena je u ugradnju novog nji ekoloških namirniposlovanja u električnog dizala za osobe ca, a ujedno potaknuti i Hrvatskoj s invaliditetom i slabije pokupce na osviješten izbor kretne osobe. Osim toga, ističe koji će im omogućiti zdraviji i se i projekt “...jer najbolje dolazi kvalitetniji život.

40

CJELOVIT PRISTUP Iz dm-a ističu kako društvena odgovornost za njih uključuje sve odnose koje grade sa svojim djelatnicima, kupcima, dobavljačima i zajednicom u kojoj posluju. “Naši su djelatnici neizostavan dio uspjeha i ugleda tvrtke u zajednici zbog čega je posebna pozornost posvećena njihovom zadovoljstvu i edukaciji, a potičemo ih i da se uključe u volonterske aktivnosti u svojoj zajednici.

Naime, kako bismo zadržali kvalitetan kadar koji je spreman doprinijeti ostvarenju naših poslovnih ciljeva, i mi kao tvrtka moramo im pružiti sve uvjete kako bi mogli ostvariti svoj potencijal. Raduje nas što napore koje ulažemo u razvoj naših djelatnika prepoznaju i naši sugrađani te je dm već niz godina najpoželjniji poslodavac u Hrvatskoj”, kažu nam iz ovog maloprodajnog lanca te dodaju kako, uz djelatnike i sugrađane, njeguju i dobar odnos s dobavljačima koji se ogleda i u pravovremenim isplatama. Uz to, pružanjem podrške društveno odgovornom poslovanju u tvrtki bilježe i konkretne uštede, primjerice, u potrošnji energije, čime se doprinosi i zaštiti okoliša. Instalacijom foto naponske elektrane na krovu upravno-distributivnog centra dm-a i ugradnjom sustava za uštedu potrošnje električne energije na svim rasvjetnim tijelima u centru i svim prodavaonicama, dm je u 2014. godini umanjio emisije ugljičnog dioksida za 430 tona.

“Istraživanja koja provodimo pokazuju kako građani dm percipiraju kao uglednu tvrtku koja nudi ugodno i povoljno iskustvo kupovine te su izjavili kako dm, u odnosu na druge trgovačke lance, najviše brine o kupcima i djelatnicima. Istraživanja pokazuju i to kako građani prepoznaju dm kao tvrtku koja u najvećoj mjeri ulaže u zajednicu. Također, svaki smo dan u kontaktu s više od 80.000 kupaca koji nam ukazuju na to

da rado kupuju u dm-u upravo zbog odnosa koji gradimo prema našim djelatnicima, ali i zajednici u kojoj poslujemo.

Stoga vjerujemo kako svaka tvrtka, koja želi poslovati pozitivno i bilježiti uspjeh, mora preuzeti odgovornost za sve što čini te svojim poslovanjem pružiti dodanu vrijednost svojim sugrađanima i cijeloj zajednici”, ističe Gordana Picek, članica Uprave dm-a.

(NE)SVIJEST POTROŠAČA Poslovni sektor u Hrvatskoj još uvijek u manjoj mjeri vidi benefite koji sa sobom donosi društveno odgovoran pristup poslovanju, odgovaraju na naš upit iz Podravke, kompanije koja od svog osnutka ulaže u znanost i obrazovanje, održivi razvoj, kulturu, umjetnost, sport te promiče korporativnu društvenu odgovornost.

“Smatramo da potrošači u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno prepoznaju tvrtke koje su posvećene načelima društveno odgovornog poslovanja te da se time ne vode pri kupovini proizvoda. Snaga potrošača da odabirom društveno odgovornih proizvoda daju prednost društveno odgovornim tvrtkama te na taj način neodgovorne izbace iz tržišne utrke, vrlo je važan i nedovoljno korišten mehanizam. Dok smo svjedoci da u zapadnim zemljama razne organizacije civilnog društva aktivno rade na promjeni kupovnih navika potrošača temeljenih na utjecaju tvrtki na okoliš i društvo, u Hrvatskoj je ovo područje još uvijek manjkavo”, navode iz koprivničke kompanije. U Podravki se promiče primjena normi društveno odgovornog poslovanja kroz usklađenost ekonomskih ciljeva s razvojnim ciljevima društvene zajednice i očuvanjem okoliša za buduće generacije. Pritom navode da najviše ulažu u ekonomsku održivost kroz društveno odgovorno poslovanje u tržišnim odnosima s kupcima i potrošačima, dobavljačima,

Potrošači u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno prepoznaju tvrtke koje su posvećene načelima društveno odgovornog poslovanja Agrokor koncern je poslovna grupacija u Hrvatskoj koja objavljuje najsloženije izvješće o održivosti

dioničarima i konkurencijom, u društveno odgovorne odnose sa zajednicom kroz brigu o lokalnom i društvenom razvoju, odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem kroz upravljanje okolišem, mjerenje i praćenje utjecaja na okoliš te provedbu mjera zaštite okoliša i odgovorne politike i prakse u radnoj okolini kroz razvoj suradničke i organizacijske klime, adekvatno vrednovanje rada (plaće i beneficije), kvalitetu i sigurnost radnih uvjeta te ulaganje u obrazovanje zaposlenika.

Među akcijama i projektima izdvajaju aktivnosti Udruge volontera Podravke PULS, neprofitne pravne osobe koja obavlja volontersku djelatnost s ciljem promicanja volontiranja i načela volontiranja, pružanja besplatne pomoći potrebitima, osiguranja i poboljšanja kvalitete življenja djece, mladih, starijih i nemoćnih osoba, kao i ustanovama koje se bave odgojem i obrazovanjem djece te socijalnom djelatnošću. Udruga PULS djeluje od 2014. godine i ostvaruje suradnju s brojnim lokalnim i nacionalnim civilnim udrugama posvećenima poboljšanju kvalitete života posebno osjetljivih društvenih skupina. Udruga Puls već tradicionalno u božićno vrijeme ugošćuje i pomaže socijalno osjetljive i marginalizirane članove lokalne zajednice.

Osim toga, Pulsovci su postali Treneri velikog srca te subotama volontiraju kao asistenti u bazenu po metodi Halliwick koncepta za rad s djecom s poteškoćama u razvoju. Osim toga, tu je i projekt Lino višebojac koji se održava od 2006. godine u osnovnim školama diljem Hrvatske. Projekt su radi poticanja školskog sporta, razvijanja sportskih navika kod učenika osnovnih škola te promocije njihovog kulturnog stvaralaštva započeli Podravka i Sportske novosti. Tijekom 2015. godine održana je deseta sezona Lino višebojca, a svake Listopad 2016. | jatrgovac.hr

29

DOP – U praksi

godine održi se 24 natjecanja u osnovnim školama te jedno finalno natjecanje. Osim sportske spretnosti, učenici dobivaju mogućnost predstavljanja svog likovnog, literarnog i glazbenog stvaralaštva. Uz to, na svakom od natjecanja upoznaju nekog od uspješnih hrvatskih sportaša. Lino višebojac se po svojoj osmišljenosti, prihvaćenosti kod djece i pozitivnih poruka koje nosi, posebno izdvaja među projektima koje podupire Grupa Podravka. Lino višebojac zakoračio je izvan granica Hrvatske i dobio međunarodni karakter. Održan je tijekom 2015. godine u sedam gradova u Bosni i Hercegovini, gdje Podravkino poduzeće u BiH već 20 godina aktivno sudjeluje u projektima lokalnih zajednica, od kojih je najveći dio usmjeren djeci. Prvi Lino višebojac u susjednoj zemlji održan je u Bihaću koncem svibnja, a potom i u Banjaluci, Tuzli, Zenici, Sarajevu, Ljubuškom i Širokom Brijegu te je ukupno sudjelovalo više od 4.600 učenika.

ČIMBENIK RAZVOJA Još jedna kompanija iz proizvodnog sektora koja se ističe svojom posvećenošću društveno odgovornom poslovanju je PIK Vrbovec iz sastava Agrokor koncerna.

Iz PIK Vrbovca navode da pose30

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

ban naglasak stavljaju na edukativne projekte za širu javnost, proaktivan razvoj ljudskih potencijala, zaštitu okoliša te kontinuiranu suradnju s lokalnom zajednicom te poticanje domaće proizvodnje. Velika se pozornost posvećuje razvoju svih zaposlenika, a buduće potencijalne zaposlenike PIK Vrbovec stipendira već tijekom srednjoškolskog obrazovanja obučavajući ih pritom za rad. Upravljanje okolišem provodi se u skladu s temeljnim zakonima i vlastitim specifičnostima propisanim Politikom upravljanja okolišem, zdravljem i sigurnošću te energetskom učinkovitošću. Što se suradnje s lokalnom zajednicom tiče, PIK Vrbovec svake godine izdvaja značajna sredstva namijenjena donacijama i sponzorstvima raznih organizacija i privatnih osoba. “Društvena odgovornost pokazala se izuzetno bitnim čimbenikom razvoja kompanije, a ono što je najvažnije ima pozitivan učinak na dobrobit zajednice u kojoj kompanija djeluje. Kontinuirano ulaganje u društveno odgovorno poslovanje trebala bi biti okosnica rada svake kompanije jer se uloženi resursi itekako vrate, potrošači prepoznaju i cijene društveno odgovorne projekte, a čemu svjedoče i odlični prodajni rezultati te pozitivne reakcije s tržišta”, po-

Podravkin projekt Lino višebojac održava se od 2006. godine u osnovnim školama diljem Hrvatske, a od lani i u BiH dm je podržao devet obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te je njihove proizvode uvrstio u asortiman

ručuju iz ove kompanije. Vodeći se smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, ali i slijedeći strategiju Republike Hrvatske o smanjenju prekomjernog unosa kuhinjske soli, PIK Vrbovec je prvi u Hrvatskoj predstavio cijeli asortiman mesnih proizvoda koji od sada sadrže 25 posto manje soli. U skladu s tim, PIK paralelno radi na edukaciji potrošača o važnosti smanjenja prekomjernog unosa soli u organizam, potencijalnoj štetnosti za zdravlje te preporučenom dnevnom unosu soli. Osim toga, PIK Vrbovec je bio i prva mesna industrija koja je prepoznala vrijednost projekta Meso hrvatskih farmi i potpisala Ugovor o dobrovoljnom označavanju svježeg pakiranog mesa s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom. Danas je najveći nositelj ove oznake za svinjetinu, junetinu i mljeveno meso, čime se potrošačima jamči domaće podrijetlo, uzgoj i prerada svježeg pakiranog mesa. Iz hrvatskog uzgoja godišnje dolazi više od 450.000 svinja i 45.000 junadi s više od 100 farmi rasprostranjenih diljem Hrvatske. PIK Vrbovec na ovaj način potiče razvoj domaćeg gospodarstva te slijedi svjetske trendove u zagovaranju kupovine lokalnih proizvoda, brinući pritom o dobrobiti životinja na farmama, ali i vodeći računa o zaštiti i očuvanju okoliša. Tvrtka već dugi niz godina surađuje i sa Srednjom školom Vrbovec pa se tako svake godine sukladno potrebama izrađuje plan i program edukacije novih naraštaja mesara, dok su učenici svakodnevno prisutni u PIK Vrbovcu na praktičnoj nastavi, a odlaze i na edukacije u Dansku. PIK stipendira učenike te ih po završetku srednjoškolskog obrazovanja zapošljava na radna mjesta definirana potrebama proizvodnje, što ovaj projekt čini više nego važnim za budućnost deficitarnog zanimanja – mesara, ali i pridonosi većoj zaposlenosti stanovnika vrbovečkog područja koji su već desetljećima povezani s mesnom industrijom. Tvrtka je aktivno uključena i u očuvanje

Društveno odgovorno poslovanje kao temelj poslovne politike kompanije

Vrijednosti na kojima Konzum temelji svoj uspjeh su kvaliteta, uslužnost, povjerenje, inovativnost i razumijevanje potreba svih članova lokalne zajednice.

Upravo zato Konzum je prepoznao Društveno odgovorno poslovanje kao temelj poslovne politike kompanije, a suradnja s udrugama, pojedincima i organizacijama odvija se gotovo svakodnevno.

o najčešćim uzrocima požara te poticanje na odgovorno ponašanje i oprez pri paljenju roštilja i vatre na otvorenim prostorima.

Također, ove godine Konzum je svim zaposlenicima koji su roditelji prvašića omogućio slobodan dan njihova prvog dana škole kako bi se u potpunosti mogli posvetiti svojim mališanima.

Uz slobodan dan za roditelje, Konzum je isto tako sve prvašiće darivao prigodnim paketima školske opreme i pribora.

Uz sve društveno odgovorne aktivnosti, Konzum kontinuirano educira svoje zaposlenike u sklopu Konzum Akademije - Centra za selekciju i edukaciju koji je smješten u sklopu Maxi Konzum prodavaonice u Sopotu, u Zagrebu. Osim redovnih treninga, Konzum kontinuirano omogućava svojim trgovcima nesmetanu edukaciju o procedurama u prodavaonici (npr. rad na delikatesi ili blagajni) u kontroliranim uvjetima kroz simulaciju dućana u tzv. školskoj prodavaonici.

Konzum pomaže brojnim pojedincima, humanitarnim zakladama i institucijama donirajući potrebnu hranu, odjeću, financijsku ili edukacijsku pomoć onima kojima je to najpotrebnije. Ujedno Konzum daje svoj doprinos u razvoju hrvatskog sporta i energetskoj učinkovitosti, a poseban naglasak stavlja na djecu i najmlađe kontinuiranim doniranjem informatičke opreme i računala osnovnim školama.

U sklopu projekta „Vratimo djecu na igrališta“ Konzum je otvorio 29 dječjih igrališta, a ove godine je započeta i suradnja s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom na projektu „Roštiljajmo odgovorno“ koji je za cilj imao podizanje svijesti javnosti

DOP – U praksi hrvatske kulture i tradicije jer već više od 30 godina podupire manifestaciju pod nazivom “Kaj su jeli naši stari”, kojoj tradicionalno daje i humanitarni karakter prikupljajući novčana sredstava za neprofitne udruge.

Valja nadodati kako PIK Vrbovec djeluje humanitarno i podržavajući donacijama brojne udruge, ustanove, privatne osobe i sl.

Tako je, primjerice, u suradnji s Centrom za socijalnu skrb grada Zagreba donirao 120 kilograma PIK mesnih prerađevina za desetero zagrebačkih školaraca iz socijalno najugroženijih obitelji.

Ovom, kao i brojnim drugim donacijama, PIK Vrbovec osim što pomaže potrebitima, također želi potaknuti i ostale kompanije da djeluju humanitarno prema onima kojima je takva pomoć uistinu potrebna. PIK Vrbovec iznimno veliku pozornost pridaje provedbi kako korporativne, tako i vlastite politike upravljanja okolišem, zdravljem i sigurnošću te energetskom učinkovitošću.

Uspostavljanjem sustava upravljanja okolišem u sve razine organizacije, teži se tome da održavani sustav upravljanja okolišem bude istinski prihvaćen od strane svih zaposlenika, podizvođača, dobavljača, kupaca, ovlaštenih pravnih subjekata i ostalih dionika. Ispravnim postupanjem u gospodarenju otpadom PIK Vrbovec aktivno djeluje i sprječava onečišćenje tla, vode i zraka, a sve s ciljem očuvanja zdravlja ljudi i životinja te prirodnih resursa, kažu nam u ovoj tvrtki.

FOKUS NA ODRŽIVOST Ovako strukturiran odnos prema cijelom spektru funkcija koje čine društveno odgovorno poslovanje definiran je korporativnom politikom Agrokor koncerna u kojem su društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj sastavni dio poslovne strategije te njegove vizije i misije, a ono je uključeno i u korporativnu kulturu Agrokora i njegove poslovne vrijednosti.

“Slijedom toga misija Agrokora oduvijek je bila osigurati najviše 32

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

U PIK Vrbovcu poseban naglasak stavljaju na edukativne projekte za širu javnost te proaktivan razvoj ljudskih potencijala

standarde kvalitete u proizvodnji i distribuciji prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda te kroz maloprodajnu mrežu kupcima pružiti najbolju vrijednost za novac vodeći se načelima konkurentnosti i društvene odgovornosti. Kvaliteta, održivi rast i razvoj te odgovorno poslovanje temeljne su korporativne vrijednosti Agrokora i osnova za izgradnju korporativne kulture”, ističu iz Agrokora koji je potpisnik Svjetskog sporazuma Ujedinjenih naroda od 2007. godine i član UN Global Compacta. Orijentiranost na podržavanje temeljnih društvenih vrijednosti koje Svjetski sporazum promiče, Agrokor pokazuje i izvještavanjem o aktivnostima u izvješćima o održivosti koja se objavljuju dvogodišnje, kao i godišnjim izvješćem o provedbi načela UN Global Compacta u alternativnim godinama. Nedavno je tako objavljeno i četvrto u nizu Izvješće o održivosti za razdoblje 2014. i 2015. godine, pripremljeno prema verziji G4 smjernica za izvještavanje o održivosti Globalne inicijative za izvještavanje (Global Reporting Initiative – GRI). Novo dvogodišnje Izvješće o održivosti detaljno opisuje aktivnosti Agrokora u sva četiri područja Sporazuma: ljudska i radna prava, okoliš i borba protiv korupcije. “Agrokor kao član brojnih poslovnih i strukovnih udruženja te kao član UN Global Compacta, ovakvim načinom izvještavanja pokazuje kako je dugoročno održivo poslovanje

jedan od ključnih prioriteta za dalji razvoj. Također, izvještavanjem dodatno potvrđujemo transparentnost poslovanja i naglašavamo korporativne vrijednosti i planove za budućnost Agrokor koncerna.

Zanimljivo je i da je Agrokor koncern upravo zbog svoje veličine i različitih poslovnih funkcija koje uključuju maloprodaju, proizvodnju hrane, poljoprivredu i druge, poslovna grupacija u Hrvatskoj koja objavljuje najsloženije izvješće o održivosti”, kažu iz Agrokora. Društvena odgovornost kompanija Agrokor koncerna neizostavan je dio svakodnevnog poslovanja, što pokazuju i brojne investicije u obnovljive izvore energije, energetski učinkovite tehnologije i transportne sustave, kao i investicije u lokalnu zajednicu te u edukaciju zaposlenika, a poseban fokus je stavljen i na istraživanje i razvoj. Također, kao važan aspekt društveno odgovornog poslovanja ističu i kvalitetne odnose sa svim ključnim dionicima, među kojima na posebno mjesto postavljaju svoje kupce. “U Agrokoru sve segmente poslovanja krojimo prema potrebama, navikama i preferencijama naših kupaca, te se taj odnos trudimo graditi na vjernosti, povjerenju, transparentnoj komunikaciji i povratnim informacijama”, zaključuju iz Agrokora.

Goran Pavlović goran@jatrgovac.hr

DOP – Stavovi potrošača

PODRUČJE NA KOJEM TREBA VIŠE RADITI Hrvatski ispitanici kao društveno odgovornu kompaniju najčešće navode Podravku, njih 7%, a zatim slijede Konzum (7%), Lidl (6%) i dm (5%). No, općenito se radi o vrlo malim postocima koji ponovno ukazuju na to koliko je DOP nedovoljno istaknut i prepoznat kao aktivnost pa je očigledno da je promocija ovakvih aktivnosti i isticanje njihove važnosti za cjelokupno društvo ono na čemu će same kompanije morati više raditi

D

anas sve više kompanija, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, u svoje djelovanje uvode model društveno odgovornog poslovanja (DOP).

Uključivanje brige za okoliš i zajednicu, kao dobrovoljan koncept poslovanja organizacije koja ga provodi, podrazumijeva da takvim tvrtkama profit i dobri poslovni rezultati nisu

34

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

jedino mjerilo uspjeha. Prema je dio politike Europske unije Hrvatskom poslovnom savjetu kojim se potiče gospodarstvo za održivi razvoj (HR njenih članica, tako da je PSOR), DOP predstavlja i u Hrvatskoj prisutnost poslovni model i način takvog načina poslovaupravljanja u kojem nja počela jačati prije MLADIH od se profit ostvaruje na desetak godina kad je 15-29 godina društveno odgovoHrvatska dobila status ran način, odnosno kandidatkinje EU. NE ZNA ili NIJE poduzeće koje posluje U tom su kontekstu ČULO za pojam u skladu s DOP-om definirana područja i DOP-a ujednačeno vodi računa o moguća poboljšanja drušsvom ekonomskom, društvetvene odgovornosti među nom i okolišnom utjecaju. DOP hrvatskim kompanijama te je

74%

potpisan Sporazum o suradnji između Hrvatske gospodarske komore i HR PSOR-a, čiji je cilj nagrađivanje kompanija koje u svoje poslovanje uvode društvenu odgovornost. DOP daje niz benefita samoj organizaciji koja ga provodi tako da često predstavlja svojevrsnu “win-win” situaciju i za zajednicu i za samu tvrtku. Naime, uključivanjem poznatog brenda ili organizacije privlači se više pozornosti i tako omogućuje snažnije informiranje javnosti i podizanje svijesti građana o pojedinoj akciji ili problemima zajednice, nego što bi se to moglo bez njihove pomoći. S druge strane i sam brend/organizacija profitira jer takvim akcijama jača svoju poziciju. Primjenjujući društveno odgovornu poslovnu praksu, poduzeća povećavaju svoju konkurentnost kroz unapređenje ugleda, takvim akcijama postaju privlačniji kao poslodavci novim (i kvalitetnijim) zaposlenicima, potiču lojalnost i motiviranost postojećih zaposlenika, a time i učinkovitosti poslovanja, što u konačnici dovodi i do boljih poslovnih rezultata (npr. povećanje tržišnog udjela brenda, povećanje profita, privlačenja potencijalnih investitora i sl.). Ipak, postavlja se pitanje koliko takve aktivnosti imaju zaista odjeka među građanima, koliko oni sami prepoznaju napore tvrtki koje posluju u skladu U kojim kategorijama proizvoda/usluga Vam je bitno da je proizvođač/pružatelj društveno odgovoran?

Lijekovi 94% Hrana i piće 92% Financijske usluge 79% Elektronski uređaji 79% Telekomunikacijske usluge 74% Trgovački lanci 68% Kozmetika 64% Ukupan zbroj odgovora u “u potpunosti je važno“ i “važno” n = 393

Izvor: Valicon

Za koje od sljedećih aktivnosti mislite da spadaju u kategoriju društveno odgovornog poslovanja kompanija?

Briga o radnicima

93%

7%

Briga za okoliš

93%

7%

Poslovanje po zakonu / nema afera

91%

9%

Briga o potrošačima

90%

10%

Briga za lokalnu zajednicu u kojoj kompanija posluje Odgovornost prema vlasnicima / profitabilno poslovanje

89%

11%

88%

12%

Donacije i sponzorstva

75% n = 500

Svaki peti kupac bi kupio skuplji proizvod ako dolazi od kompanije koja posluje prema pravilima DOP-a Čak 60% ispitanika nije znalo spontano navesti niti jednu kompaniju koja je za njih primjer društvene odgovornosti

Da

Ne

s kriterijima i pravilima DOP-a i njihovim nastojanjima da na taj način doprinose zajednici i društvu u cjelini.

SVIJEST O DOP-U Društveno odgovorne aktivnosti su uglavnom prisutne u medijima u kontekstu različitih sponzorstava događaja humanitarnog karaktera ili akcija zaštite okoliša. Međutim, sam pojam DOP-a se rjeđe pojavljuje, osim npr. u kontekstu nagrađivanja kompanija koje ga provode.

Valicon, regionalna kompanija za istraživanje tržišta i marketinško savjetovanje, u svom je omnibus istraživanju provedenom u rujnu ove godine, ispitala koliko su hrvatski građani upoznati s cijelim konceptom DOP-a, ali i koliko on utječe na njihove potrošačke odluke. Istraživanje je provedeno na 500 ispitanika na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske, metodom telefonskog anketiranja. Prema rezultatima ovoga istraživanja, više od polovine građana (57%) ne zna ili nije čulo za pojam “društveno odgovornog poslovanja”. Ono što posebno zabrinjava jest da mlađe osobe u dobi od 15-29 godina pokazuju značajno slabije poznavanje ovoga pojma – njih čak 74% reklo je da nisu čuli za DOP. Ovaj podatak ne mora nužno značiti da građani nisu upoznati s DOP aktivnostima kompanija koje ih provode, nego više govori koliko je cjelokupni koncept (i sam naziv) nedovoljno prisutan u medijima i općem diskursu kao nešto što je relevantna tema za

25%

Izvor: Valicon

razgovore i rasprave, iako se radi o akcijama koje su usmjerene na poboljšanja uvjeta rada i života koje se često tiču svih nas. Osim toga, DOP uključuje širok raspon aktivnosti tako da prosječnom građaninu često može djelovati zbunjujuće što sve uključuje i na što se odnosi.

S pretpostavkom da bi sam pojam “društveno odgovornog poslovanja” mogao biti nedovoljno jasan i precizan, u istraživanju smo ih izravno pitali za koje od niza aktivnosti misle da spadaju u DOP, bez obzira jesu li čuli za njega ili nisu. U listu smo uključili većinu aktivnosti koje se inače svrstavaju u sve definicije DOP-a, kako bi ustanovili koje od njih se najviše vezuju uz ovaj pojam. Upitani na ovako izravan način, ispitanici su za većinu njih rekli da smatraju da spadaju u tu kategoriju.

Ipak, briga o radnicima i briga za okoliš ističu se kao aktivnosti koje najveći broj građana Hrvatske smatra da su zaista one koje predstavljaju društveno odgovorno poslovanje kompanija. Zapravo, većina aktivnosti je prepoznata od gotovo 90% ispitanika kao one koje ukazuju na to da kompanije posluju na takav način, što potvrđuje našu pretpostavku da nepoznavanje termina “društveno odgovorno poslovanje” ne znači da građani ne prepoznaju koje aktivnosti su tu uključene. Zanimljivo je da su donacije i sponzorstva ovdje (uvjetno rečeno, jer 75% je još uvijek visok postotak) najmanje percipirane kao oblici DOP-a. Za pretpostaviti je da je iz perspekListopad 2016. | jatrgovac.hr

35

DOP – Stavovi potrošača tive građana sponzorstvo blisko marketinškim aktivnostima pa je to vjerojatno razlog za ovaj nešto niži rezultat. Najveći broj mladih (93%) smatra da je DOP povezan s brigom za lokalnu zajednicu, dok među onima srednje dobi (od 30 – 49 godina) ima najviše (97%) onih koji smatraju da briga o radnicima ulazi u tu kategoriju. Ovi nam rezultati govore o prioritetima tih skupina, odnosno što je od ovoga više u fokusu tih skupina s obzirom na životni ciklus.

DOP I KUPOVNE NAVIKE Iako neposredni cilj DOP-a nije povećanje prodaje, ipak se postavlja pitanje utječe li takav način poslovanja na ponašanje kupaca pri odlučivanju o kupnji.

Pojedini proizvođači su uveli ili prihvatili oznake društvene Navedite do tri kompanije u Hrvatskoj za koje najviše smatrate da posluju u skladu s pravilima društveno odgovornog poslovanja?

Podravka 7% Konzum 7% Lidl 6% dm 5% Pliva 3% HT 2% INA 2% HEP 2% Ostali FMCG brendovi 7% Ostali trgovački lanci 6% Državne tvrtke 4% Ostali telekom operateri 3% Banke i osiguravajuće kuće 2% Gradske tvrtke 1% Nešto drugo 8% Ne zna/ne želi odgovoriti 60% n = 500 * Otvoreni odgovor, mogućnost više navođenja.

Zbroj može biti veći od 100%

Izvor: Valicon

36

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

odgovornosti na svojim proizvodima kako bi, osim poticanja svijesti, komunicirali i svoj brend koji vodi računa o tome.

Istraživanje Valicona pokazalo je da to ima određenog utjecaja na način da će približno svaki treći kupac barem ponekad obratiti pažnju na takvu oznaku prilikom kupnje. Hoće li to biti presudno za kupnju, analizirali smo nešto kasnije, jer tu sigurno utječu i drugi čimbenici, no ovdje je važno istaknuti i da 44% kupaca nikada ne obraća pažnju na takve oznake, a to je posebno karakteristično za mlade u dobi 15 – 29 godina (56% njih nikada ne obraća pažnju). Ovaj podatak svakako zabrinjava jer upravo se od najmlađe generacije očekuje da bude ta koja će najviše podržavati DOP. Koliko DOP brenda ili kompanije čiji proizvod razmatramo prilikom kupnje utječe na sam odabir proizvoda, bila je sljedeća tema koju smo nastojali ispitati.

U jednom ranijem istraživanju, provedenom od strane Sveučilišta u Dubrovniku, pokazalo se da DOP nije toliko utjecajan, odnosno da su drugi čimbenici poput cijene, kvalitete, brenda i dostupnosti proizvoda daleko ispred. U istraživanju koje je proveo Valicon provjerili smo koliko su građani pri izboru dva proizvoda ili usluge spremni platiti više ako znaju da je proizvođač skupljeg društveno odgovorna kompanija. Rezultati pokazuju da bi 41% kupaca odabralo skuplji proizvod ako bi proizvođač skupljeg bio društveno odgovoran, ali taj bi odabir ovisio o kojoj vrsti proizvoda/ usluge je riječ. Zanimljivo je da je svaki peti kupac (22%) naveo kako bi kupio skuplji proizvod bez obzira na kategoriju ako zna da je proizvođač kompanija koja posluje prema pravilima DOP-a.

Jasno da je ovdje riječ o zamišljenoj situaciji i načelnom stavu prema kupnji, no ipak se radi o vrlo pozitivnom odnosu, spremnosti da kroz kupnju određenih proizvoda podrže tvrtke koje posluju na društveno odgovoran

Koliko često kod kupnje nekog proizvoda gledate ima li na sebi oznaku da se radi o proizvodu kompanije koja posluje prema pravilima društveno odgovornog poslovanja?

5%

Nikada

10%

Rijetko Ponekad

16%

44%

Često Uvijek n = 500

25% Izvor: Valicon

Briga o radnicima i briga za okoliš ističu se kao aktivnosti koje najveći broj građana smatra društveno odgovornim Više od 90% ispitanih građana smatra da proizvođači lijekova te hrane i pića trebaju biti najviše društveno odgovorni

način. Kao i kod prethodnih pitanja pokazuje se da stariji građani, oni od 50–65 godina (30%) i umirovljenici (26%) prednjače u tom stavu prema kojem bi radije odabrali i nešto skuplji proizvod ako iza njega stoji kompanija koja je društveno odgovorna. Približno svakom šestom ispitaniku društveno odgovorno poslovanje ne znači toliko da bi platio više za neki proizvod/uslugu, a važan je i podatak da među takvima ima više žena nego muškaraca (19% žena DOP ne predstavlja ključan faktor, dok je među muškarcima takvih tek 12%). Treba imati na umu da među ženama ima više nezaposlenih, što rezultira time da su toj skupini prilikom kupnje ipak važniji drugi faktori od same društvene odgovornosti proizvođača. Među našim sugrađanima je i 21% onih koji ne obraćaju pažnju na aktivnosti DOP-a i to ih neće navesti da izdvoje nešto više novaca za takav proizvod.

Ono što je posebno zanimljiv podatak jest to da 39% ispitanika koji su na početku ovoga istraživanja izjavili da ne znaju što je DOP, nakon pojašnjenja što je to, izjavili su da bi odabrali skuplji proizvod (ovisno o vrsti proizvoda), a njih 20% bi odabralo skuplji bez obzira o kojem proizvodu se radilo. To samo potvrđuje zaključak da građanima nije sasvim jasan pojam DOP-a, a zapravo je jedan dio njih spreman podržati takve aktivnosti, pa makar i kupnjom proizvoda kompanije koja posluje u skladu s DOP-om.

Prilikom odabira između dva ista proizvoda/ usluge, u kojoj mjeri ste spremni platiti više za isti proizvod/uslugu ukoliko biste znali da je proizvođač skupljeg proizvoda/usluge, društveno odgovoran?

Odabrao bih skuplji, ali ovisi o vrsti proizvoda/usluge Sigurno bih odabrao skuplji, bez obzira o kakvoj vrsti proizvoda/ usluge se radi Ne obraćam pažnju na aktivnosti DOP-a

16%

41% 21%

22%

DOP mi ne znači toliko da bih platio više za neki proizvod/uslugu n = 500

Izvor: Valicon

MALA PREPOZNATLJIVOST Budući da je većina ispitanika navela kako njihova spremnost da kupe skuplji proizvod kompanije koja posluje u skladu s DOP-om ovisi o kategoriji tog proizvoda, provjerili smo i kod kojih kategorija proizvoda i usluga je građanima bitno da su tvrtke društveno odgovorne (u obzir nismo uzimali one ispitanike koji uopće ne obraćaju pažnju na aktivnosti društveno odgovornog poslovanja). Proizvođači lijekova te hrane i pića bi trebali biti najviše društveno odgovorni – više od 90% ispitanih građana smatra da je važno da te tvrtke posluju u skladu s pravilima DOP-a. Dosta visoka očekivanja imaju i prema tvrtkama koje se bave financijskim uslugama i onima koje se bave potrošačkom elektronikom, za koje je 79% građana navelo da smatra njihov DOP angažman važnim. Najmanje takvih očekivanja građani imaju prema tvrtkama koje se bave kozmetikom. Nemamo, na žalost, podatke zašto je u tom kontekstu DOP najmanje važan, ali jedan od razloga je svakako i to što je ta kategorija proizvoda ženama ipak znatno važnija nego muškarcima - kozmetika je ženama na visokom trećem mjestu (75%), dok je kod muškaraca ova kategorija uvjerljivo posljednja (54%) po pitanju važnosti da te kompanije posluju u skladu s DOP-om.

Na kraju smo provjerili za koje tri kompanije u Hrvatskoj

Zanimljivo je da su donacije i sponzorstva najmanje percipirane kao oblici društveno odgovornog poslovanja Značajan udio od 44% kupaca nikada ne obraća pažnju na oznake društvene odgovornosti na proizvodima

građani najviše smatraju da posluju u skladu s pravilima društvene odgovornosti. Čak 60% ispitanika nije znalo spontano navesti niti jednu kompaniju, što je zaista obeshrabrujući podatak. Od kompanija koje su se ipak našle na ovoj listi najviše se ističu brendovi prehrambenih proizvoda - Podravka kao najčešće navođena kompanija (7%), a zatim slijede trgovački lanci Konzum (7%) te Lidl (6%) i dm (5%). No, općenito se radi o vrlo malim postocima koji ponovno ukazuju na to koliko je DOP nedovoljno istaknut i prepoznat kao aktivnost. Da smo ispitanicima naveli listu tvrtki, vjerojatno bi se dosjetili akcija koje su one poduzimale i ti bi rezultati bili značajno bolji za same tvrtke, ali namjera nam je i bila vidjeti koliko se spontano uz pojedine kompanije vezuje ovaj pojam. Očigledno da je promocija ovakvih aktivnosti i isticanje njihove važnosti za cjelokupno društvo ono na čemu će same kompanije morati više raditi. Generalno,

kod uključivanja DOP-a u komunikaciju s potrošačem treba biti vrlo oprezan – preagresivno oglašavanje ili loš pristup može doprinijeti negativnoj percepciji čitave aktivnosti ili oglašavanog brenda. Međutim, uvijek će postojati onaj dio građana koji na takvu vrstu komunikacije gleda s podozrenjem, bez obzira na to što je općenita pretpostavka da većina građana više vjeruje društveno odgovornom proizvođaču. Određena kampanja s društveno odgovornim ciljem možda neće uvijek imati direktnog utjecaja na samu potrošnju, ali će zasigurno podići svijest o problemima zajednice. To se možda i ne bi moglo postići bez pomoći iste akcije, a to i jest primarni cilj ovakvog načina poslovanja koji bi svaka kompanija trebala uključiti u svoje djelovanje.

Ivana Jakšić ivana.jaksic@valicon.net Researcher

Valicon Listopad 2016. | jatrgovac.hr

37

Intervju

DVOZNAMENKASTI RAST POSLOVANJA Od 2013. godine smo reorganizacijom poslovanja postigli širu penetraciju brenda Perfex na hrvatsko tržište te svake godine bilježimo dvoznamenkasti rast prometa, ističe Ksenija Slovenec, Country Manager za Hrvatsku u tvrtki Drenik d.o.o. Zagreb Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr

0

d kategorija papirne konfekcije našim kupcima nudimo: toaletni papir, kuhinjske ručnike, salvete, damske higijenske uloške i papirne maramice, dodaje Slovenec.

Predstavite nam tvrtku Drenik ND. Kada je osnovana te kako je tekao razvoj tvrtke?

Drenik ND je osnovan 1990. godine te se u prvim godinama poslovanja bavio uglavnom uvozom. Potom je 1996. godine kupljen prvi stroj za proizvodnju damskih higijenskih uložaka. Godine 2001. krenula je proizvodnja dječjih pelena, a godinu potom proizvodnja toaletnog papira i kuhinjskih ručnika.

Vrlo brzo nakon toga u našoj smo tvornici u Beogradu započeli i s preradom same sirovine celuloze koju, ne samo da koristimo za naše brendove Perfex i Boni, nego proizvodimo i dalje prodajemo jumbo role celuloze (njem. mutterolle) u raznim zemljama Europe. Mogu slobodno reći da je kompanija Drenik ND jedan od najvećih proizvođača celuloze u jugoistočnoj Europi. Takve jumbo role obično prodajemo manjim tvrtkama koje ih onda sijeku u role papira i dalje plasiraju na tržište pod svojim brendom.

Gdje se danas odvija proizvodnja te koje kategorije papirne konfekcije nudite tržištu?

Kompanija zasad ima dvije tvornice. Jedna je u Beogradu, a druga u mađarskom Szolnoku. Svaka tvornica zasebno ima proizvodni pogon veličine 30.000 m2, dok godišnji kapacitet obje tvornice premašuje 100.000 tona. Od kategorija papirne konfekcije našim 38

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

kupcima nudimo: toaletni papir, kuhinjske ručnike, salvete, damske higijenske uloške i papirne maramice. Pritom smo razvili četiri cjenovne kategorije papirne konfekcije: Premium (Perfex Cotton like proizvodi), High (Perfex de luxe), Middle (Perfex pure) i Low price (Boni).

Koliko je iznosio ukupni promet tvrtke Drenik ND u 2015. godini? Kako ste zadovoljni s ostvarenim rezultatom te koliko tvrtka ima ukupno zaposlenih djelatnika?

Proteklu, 2015. godinu završili smo s oko 100 milijuna eura prometa i razveselili vlasnike. Kompanija danas zapošljava ukupno oko 700 djelatnika.

Moram reći da među tim djelatnicima ima puno onih koji su od prvog dana sudjelovali u nastanku tvrtke. Drenik ND je socijalno osjetljiva kompanija koja na ljudski način pomaže svojih

Za mene je svako tržište važno. Ne dijelim ih na važna i manje važna, to je kao kad biste me upitali koji kupac je najvažniji. Mi ih dijelimo na velike kupce i manje kupce, ali su nam jako bitni i jedni i drugi.

Izvozimo zbilja u jako puno zemalja, od Nizozemske, Njemačke, Litve, Bjelorusije, Rusije, Ukrajine, Češke, Slovačke, Mađarske, Moldavije, Rumunjske, Bugarske, Grčke, Cipra, Albanije, Kosova, Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i naravno Hrvatske. Nekoliko izvoznih pošiljki imali smo i za Kongo u Africi. Eto, mogla bih dijeliti tržišta na “egzotična” i “manje egzotična”, s tim što su mi ova “egzotična tržišta” zapravo jako zanimljiva i daju mi dodatnu injekciju adrenalina. Znate, mi Hrvati imamo jako puno predrasuda, priznajem, ja ih imam.

“Tvrtka Drenik ND jedan je od najvećih proizvođača celuloze u jugoistočnoj Europi” zaposlenicima. Do sada nisam vidjela niti čula da se vlasnici kompanije Drenik ND žele “riješiti” onih koji su ušli u određenu dob i zamijeniti ih s mladim kadrom. Bitna je angažiranost u poslu i rezultati rada, a oni uvijek dolaze od lojalnih zaposlenika tj. onih koji 100% sebe unose u posao. Ja za to kažem “oni koji rade sa srcem”.

U kojim je sve zemljama prisutan brend Perfex te koja su najvažnija tržišta u pogledu izvoza?

A onda, kada odem na neko tržište i vidim te ogromne mogućnosti za biznis, vratim se kući puna dojmova i pomalo tužna i razočarana u nas same jer sam došla do zaključka da s nama - govorim o hrvatskom mentalnom sklopu - “nekaj ne štima”.

Od kada je brend Perfex prisutan na hrvatskom tržištu?

Perfex je u Hrvatskoj prisutan od 2007. godine. Od 2013. godine, reorganizacijom tvrtke Drenik d.o.o., koja je

tvrtka-kći kompanije Drenik ND, došlo je do šire penetracije brenda Perfex na hrvatsko tržište. Od tada Drenik d.o.o Zagreb svake godine bilježi dvoznamenkasti rast prometa i to zahvaljujući našim direktnim kupcima kao što su Plodine, Tommy, KTC, Boso, Metro, Velpro, Patričar, Stridon, Prehrana trgovina, Insako te mnogim drugim kojima se ispričavam što ih nisam spomenula.

Drenik d.o.o. Zagreb zadužen je za distribuciju brenda Perfex i Boni na hrvatsko tržište, dok se privatne robne marke isporučuju kupcima direktno iz tvornice u Beogradu.

Ksenija Slovenec Drenik d.o.o. Zagreb

Po čemu se razlikujete od konkurencije odnosno na koje biste vaše komparativne prednosti na tržištu stavili naglasak?

Drago mi je da ste pitali za komparativne prednosti u odnosu na konkurenciju.

Naime, razgovarajući s brojnim kupcima ustanovila sam da je među njima jako malo onih koji potpuno vladaju informacijama o proizvodima koji se nalaze u njihovom asortimanu nabave. Za takve uvijek imam spremne svoje excel tablice, gdje im mogu pokazati komparaciju naše

role npr. Perfex de luxe s konkurencijom.

Uvijek se uspoređuje “like for like”, npr. naša premium rola Perfex Cotton like s premium rolom konkurencije. Moji argu-

glavi kada radim kalkulacije. Drugo što je po meni jako bitno je zanimljivost i inovativnost nekog artikla. Na toaletnom papiru baš i nema prostora da budete jako

“Trenutno imamo oko 700 djelatnika, a prošlu smo godinu zaključili s oko 100 milijuna eura prometa” menti su vrlo jasni: imam veći broj listića, listić je većih dimenzija i nudim bolju cijenu. Ali ono što je najbitnije jest da kupac može imati na Perfexu nižu maloprodajnu cijenu od moje konkurencije, a ostvariti odličnu maržu. Krajnji kupac danas kupuje toaletni papir koji je na akciji, po sniženoj cijeni. Vrlo malo je onih koji su lojalni nekom brendu toaletnog papira ako za manje novaca može dobiti isto ili vrlo slično.

S druge strane, ima i situacija kada naiđem na kupca koji apsolutno vlada svojom kategorijom nabave. On zna sve, i koliko ima listića, i težinu rolice i dimenzije papira i koji artikal je kada i po kojoj cijeni bio na akciji i kako se i u kojem roku što prodalo.

On je zainteresiran, on je voljan pregovarati, dogovarati aktivnosti u marketingu, on ima svoj cilj, a to je povećati prodaju, “namamiti” što više kupaca i svojoj tvrtki ostvariti profit.

Nema nikakvih drugih interesa! Stvarno cijenim i volim takve kupce. S njima odlično radimo i zato obostrano ostvarujemo odlične rezultate i u Plodinama, KTC-u, Tommyju i ostalim ranije spomenutim trgovačkim lancima.

Kako općenito ocjenjujete stanje na hrvatskom tržištu kada je riječ o papirnoj konfekciji? Što je ključno za uspjeh te kako pridobiti potrošača koji još uvijek ima krizne navike u potrošnji?

Nastojim se uvijek postaviti u “cipele” potrošača i postavljam si jednostavno pitanje: “Koliko bih ja novaca izdvojila za taj artikal?” To pitanje je uvijek u mojoj

zanimljivi. Možete se igrati s mirisnim notama papira, a mi u Dreniku volimo biti zanimljivi i na ambalažama.

Tako ćete uskoro na policama nekih naših kupaca moći pronaći naš novi premium Perfex Cotton like pine tree, s mirisom bora, 3-slojna rola od 200 listića u pakiranju 10/1, a predstavit ćemo i novi miris zelenog čaja kao i treći Perfex Cotton like s mirisom jabuke i orhideje.

Za iduću godinu planiramo i redizajn ostalih Perfex artikala, pogotovo de luxe kamilice i breskve gdje nas je konkurencija kopirala. Treće, bitan je marketing tj. na koji način ćemo kod naših kupaca izložiti Perfex da bi krajnjim potrošačima bio zanimljiv.

Tako smo ove godine za vrijeme Uskrsa imali Perfex kućicu s akcijskim artiklima koju smo napravili samo za našeg kupca KTC. U Plodinama i Tommyju smo u ljetnim mjesecima imali veliki display u obliku Perfex kamiončića s našim ljetnim akcijskim artiklom Perfex Holiday toaletni papir. Bilo je zanimljivo gledati kupce, pogotovo mame s djecom koji su se slikali pored našeg Perfex kamiončića u kojem je na mjestu vozača bila naša prepoznatljiva patkica, koja je naš logo brenda. Imam još puno ideja koje ćemo realizirati.

Za dobro planiranje nastupa na tržištu od velike je važnosti dobra analiza svakog poteza. Nerijetko ste znali izražavati otvoreno nezadovoljstvo analizama pojedinih istraživačkih agencija smatrajući da njihovi podaci ne pokazuju pravo stanje i kretanje na tržištu. Možete li pojasniti o čemu se konkretno radi?

Sve do prije nekoliko godina voljela sam pogledati analize tržišta i brendova jedne renomirane agencije za istraživanje tržišta koju ovom prilikom ne bih imenovala. Bili su to zanimljivi podaci, smatrala sam da su točni i da kao takvi prikazuju stvarno stanje. Uostalom, njihove sam analize i u prijašnjim tvrtkama dobivala na uvid. Sve je započelo krajem 2015. godine kada sam došla na pregovore kod svoga kupca (strani trgovački Listopad 2016. | jatrgovac.hr

39

Intervju

lanac) s kojim sam nekoliko puta godišnje odrađivala samo in-out akcije.

Njihova voditeljica kategorije mi je tada panično rekla: “Ksenija, pa vi padate 50% na tržištu!” U nekoliko sekundi su mi kroz glavu prolazile sve moguće brojke i postotci. Bilo je to nemoguće jer je naša prodaja rasla oko 25% bilježeći rast prometa kod svih kupaca. Nekoliko dana nakon toga imala sam sastanak u drugom trgovačkom lancu, gdje mi je jedna simpatična “buyerica” rekla da ona na svojoj privatnoj robnoj marki ima veći udio na tržištu nego ja s Perfexom.

Nakon toga sam se razljutila i krenula u istraživanje. Naručila sam analizu kod te renomirane agencije, razgo-

trgovačkim lancima s kojima nemaju ugovor o suradnji (znači od njih ne dobivaju izvještaje o prodaji), u tom slučaju angažiraju suradnike koji na razne načine dolaze do računa, među ostalim i skupljajući račune koje kupci bacaju pri izlasku iz trgovina. To nikako ne može biti mjerodavno za procjenu kretanja prodaje u nekoj kategoriji proizvoda.

Agencija o kojoj je riječ nema ugovor o suradnji upravo s onim trgovačkim lancima s kojima Drenik posluje pa onda zaključujem da podatke o njihovoj prodaji dobiva upravo na ovakav način i donosi svoju procjenu o udjelu Perfexa na tržištu. Istina je da se Agencija na prvoj strani svoje ponude ogradi tj. navede

“U današnje je vrijeme vrlo malo kupaca koji su lojalni nekom brendu toaletnog papira” varala sa svim drugim dobavljačima i proizvođačima i došla do sljedećeg zaključka: Agencija provodi analize tržišta i brendova na osnovu svoje procjene, a svoju procjenu bazira na dva načina: s onim trgovačkim lancima s kojima ima ugovor o poslovnoj suradnji (trgovački lanci Agenciji plaćaju razne analize) od njih dobivaju sve njihove izlazne račune s blagajne tj. dobivaju informacije o prodaji. Međutim, s onim 40

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

s kojim trgovačkim lancima radi, a s kojima ne radi. Međutim, direktor nabave ili kupac to ne vidi ili nije upoznat s time jer na njihovim izvještajima to nigdje nije navedeno. Oni vide brojke i postotke i smatraju, kao što sam ja donedavno smatrala, da je to činjenično stanje tržišta. Brojni moji kolege dobavljači i proizvođači imaju isto ili slično iskustvo kao ja. S pravom smo ljuti jer smatramo da se na taj način obmanjuju naši kupci.

Osim fokusa na vlastiti brend, proizvodite i trgovačke marke. Za koje sve maloprodajne sustave radite privatnu marku te koliko je taj segment važan za vaše ukupno poslovanje?

Drenik ND radi privatne robne marke za velike trgovačke lance u cijeloj regiji kao i za neke trgovačke lance koji su prisutni na tržištima izvan naše regije.

Npr. Konzumu radimo trgovačku robnu marku i imamo krovni ugovor za cijelu regiju. Trgovačku marku radimo Tommyju i NTL grupaciji u Hrvatskoj pa sve do Moldavije gdje radimo robnu marku za Metro. Na privatne robne marke trgovaca otpada nekih 10% naše proizvodnje.

U ovako konkurentnoj kategoriji proizvoda od iznimne su važnosti pomno osmišljene i dobro provedene marketinške kampanje. Imate li u planu neka iznenađenja za vaše potrošače u nastupajućim mjesecima kada nam slijedi i božićna sezona?

Naravno. Sve akcije s našim kupcima su već davno dogovorene i bit će novih, atraktivnih i prigodnih artikala za nadolazeće mjesece. Iznenadit ćemo ih s novim božićnim toaletnim papirom, a uskoro izlazi i meni najdraža inačica s najljepšom ambalažom iz linije Perfex Cotton like. Ali, neka to bude božićno iznenađenje.

Listopad 2016. | jatrgovac.hr

41

Unaprjeđenje prodaje

HIPNOTIČKIM GOVOROM DO ZAKLJUČENJA PRODAJE Kako bi poboljšali prodaju, sve se više prodavača podučava komunikacijskim vještinama. Za uspješno vođenje prodajnog procesa prodavači trebaju znati pratiti neverbalnu komunikaciju kupca te na nju odgovoriti učinkovitim govorom

K

držajno razlikuju. Proces stjecanja povjerenja događa se kroz neverbalnu i verbalnu razinu. Pojednostavljeupnja je osobna stvar. S jedne je strane no, prodavač svojim govorom i ponašanjem razvija osobnost kupca, a s druge osobnost konverzaciju iz koje kupac zaključuje o zadovoljenju prodavača. Kod svakog rada s ljudima, pa svojih potreba. Jedna od važnijih ljudskih potreba jest tako i u prodaji, neophodna je integracija potreba za osjećajem sigurnosti. Sigurnost u prodaindividualnosti, tj. posebnosti pojedinavača i njegovu namjeru određuju vrijednosti do kojih ca. Prodavač pritom mora biti iznimno kupac drži. Vrijednosti su temelj ljudskog postojanja, posvećen procesu prodaje, što znači da a uspjeh prodavača ovisi o tome hoće li osigurati te svojim nastupom treba kupca uvjeriti vrijednosti. Kada prodavač uspije zadovoljiti ključne kako nuđenom robom ili uslugom zadovoljava njegovrijednosti kupca, tada je uspostavio most povjerenja ve želje i potrebe. i tada se s kupcem nalazi na istoj frekvenciji. Dobar Da bi došlo do prodaje, mora biti zadovoljeno mnošprodavač mora dobro znati prepoznati upravo taj tvo čimbenika. Naime, čak i kad kupac ima fiziološtrenutak u procesu prodaje. Ne smije olako vjerovati ku, tj. elementarnu potrebu za nekim proizvodom pohvali nego svim znakovima koje šalje druga strana. ili uslugom, proces kupnje ne teče jednostavno.

Na umu treba imati i da ga kupac cijelo vrijeme Razlog tomu je što čovjek posjeduje senzore koji procjenjuje – čak i tijekom ležernog ćaskanja. prvo otkrivaju ima li mjesto na kojem se nalazi Pomno prateći poruke koje odašilje kupac, plodno tlo za zadovoljenje njegovih potreba. prodavač može odrediti stvarno značenje Tek nakon toga on analizira zadovoljava izvedene komunikacije. Oni prodavači koji konstruiran li proizvod njegove prohtjeve. Što god da uspiju uskladiti stvarno značenje komunikaje tako da od prodajete, stavite to malo na stranu. Lako je cije, izvedbu i namjeru s visokim vrijednonaučiti sve karakteristike čak i najkomplicistima kupca, uspijevaju i prodati proizvod. ranijeg proizvoda, no takvo znanje u radu s Saznanje o tome koje su visoke vrijednosti vodi k ljudima nije presudno. Proces prodaje temelji kupca koje je potrebno upotpuniti, postiže se se na odnosu, a taj se odnos ne gradi s proizvorazličitim djelovanjem. Jedan je način postavljadom nego između kupca i prodavača. Na prvom je nje pitanja poput: mjestu pritom izgradnja povjerenja.

- Što Vam je važno kod ovog proizvoda?

- Što Vam je najvažnije?

IZGRADNJA POVJERENJA - U kojim ga situacijama koristite?

Povjerenje podrazumijeva dobar osjećaj, a on u - Koja je njegova svrha? ljudskom postojanju znači zadovoljenje osnovnih - Koja je važnost te svrhe? potreba koje imaju ime, no kod svakog se čovjeka sa- Što za Vas znači taj proizvod?

HIPNOTIČKI GOVOR PROBLEMA RJEŠENJU

42

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

nje tog proizvoda, no istovremeno izrazom lica odaje tugu koja ima određeno značenje.

Iz samog neverbalnog stava prodavač ne može odrediti značenje, tj. sadržaj unutarnjeg dijaloga ni razlog pojave tuge, no taj stav definitivno odgovara na pitanje što taj proizvod za kupca znači. Najbolje što prodavač u tom trenutku može napraviti jest dati mu vrijednost, izraziti empatiju i podići resursno stanje kupca uz pomoć hipnotičkog govora.

- Koje će Vam potrebe upotpuniti?

Neverbalna poruka mora biti usklađena s verbaliziranim pitanjem jer je samo tako povjerenje upotpunjeno.

U ovoj fazi dobar će prodavač primijetiti kako se kupac u komunikaciju uključio kako verbalno, tako i govorom tijela. To će otkrivati njegov interes i emocionalnu usklađenost s prodavačem. Pitajući za njegove visoke vrijednosti najbolji je način za upotpunjenje njegove potrebe sigurnosti u vas i proces, namjeru i proizvod. Tada istovremeno upotpunjujete i sljedeću potrebu - onu za poštovanjem. Poštujete li kupčeve prohtjeve i emocionalna stanja, dobili ste potpuno povjerenje kupca i tada možete u tu komunikaciju unijeti i tehničke detalje o proizvodu.

Drugi je način uspostavljanja povjerenja s kupcem očitanje njegova emocionalnog stanja kroz neverbalni dio komunikacije. Dok promatra ili priča o proizvodu, kupac otkriva pomoću kojeg osjetila primarno filtrira informacije izvana u svoj unutarnji sustav. Ako je vizualac, držat će glavu prema gore, a ako je auditivac, u visini ušiju. Ako je pak kinestetički tip, vjerojatno će držati glavu pognutu prema dolje.

Recimo da je vaš kupac kinestetički tip i da, gledajući proizvod, najprije drži glavu lijevo dolje, razmišljajući o proizvodu može se dogoditi da glavu spontano okrene na desnu stranu i još je više spusti prema prsima. Tada se u njemu događa unutarnji dijalog. Okrećući glavu udesno i prema prsima osoba konstruira osjećaj i zamišlja kako bi bilo da ima taj proizvod.

Spuštajući glavu prema dolje konstruira svoju budućnost s tim proizvodom, osjeća duboku emociju, što znači da joj je stalo do osjećaja koji izaziva posjedova-

Neurolingvističko programiranje podrazumijeva korištenje govora na najučinkovitiji način jer su riječi vrlo moćan alat u prodaji Proces prodaje temelji se na odnosu, a taj se odnos ne gradi s proizvodom nego između kupca i prodavača

HIPNOTIČKI GOVOR Hipnotički govor je možda i najmoćnija tehnika psihološko-komunikacijskog modela NLP. Neurolingvističko programiranje podrazumijeva korištenje govora na najučinkovitiji način. U prodaji je neophodno znati podići resursno stanje pomoću riječi. Riječi su pritom izrazito snažan alat.

U svakom pojedinačnom neurološkom sustavu riječi imaju različito značenje. Istovremeno izazivaju emocije - kod svakog čovjeka drugačije. U slučaju kada kupac primijeti na licu kupca tugu, važno je najprije to njegovo stanje prihvatiti i uskladiti sa svojim emocionalnim intenzitetom, ali pritom nikako ne potencirati i isticati riječima da je primijetio tugu. Upravo naprotiv, stanje u kojem je kupac u daljoj će komunikaciji biti prihvaćeno, a nakon toga prodavač će hipnotičkim ili metaforičkim govorom nastojati podići emocionalno stanje kupca kako bi počeo na drugi način razmišljati o proizvodu odnosno kupnji.

Evo primjera hipnotičkog govora: “Svima nam se ponekad dogodi da se nađemo u situaciji kada mislimo da je neki proizvod dobar za nas s jedne strane, dok istovremeno odvagujemo možemo li podnijeti ulaganje u taj proizvod. Onda se sjetimo sličnih primjera kada smo u životu odabrali nešto što za nas ima pozitivan učinak i veliki značaj pa kada usporedimo osjećaj zadovoljstva koji time dobivamo, vrlo često dobijemo i ideju na koji ćemo ga način isplatiti jer se obično pokaže da dugoročno osjećaj koji dobijemo onime što nam znači ima mnogo veći efekt od onoga što je prosječno i što biramo glavom, a ne srcem.”

U govor, dakle, treba unijeti riječi koje izražavaju osjećaje, a on treba biti konstruiran na način da od problema vodi k rješenju. Pritom sam govor ostaje na površini, ništa točno ne precizira, a tematski je prilagođen situaciji. Kada koristimo takav općenit govor, kupcu dajemo priliku da ga upotpuni vlastitim slikama i osjećajima što će ga pod našim vodstvom dovesti do rješenja – u našem slučaju kupnje.

Melita Manojlović Karizma

melita@melitamcoaching.com

Listopad 2016. | jatrgovac.hr

43

Vino

NE GUBI NA VRIJEDNOSTI

Vino je jedna od rijetkih kategorija koja se u protekloj godini uspjela othrvati deflacijskim pritiscima pa tako bilježimo blagi rast maloprodajnih cijena, što je vrijednosnoj prodaji (+5%) omogućilo veći rast od količinske prodaje (+4,6%)

V

ino je alkotoga je fermentirano. Kateholno piće gorija uključuje "vintage" i proizvedeno "non-vintage" vina. "Vintage" iz grožđa. (vina s godinom porijekla) Postoji u vina su napravljena iz jedne različitim berbe i to je označeno na varijanboci kao i godina proizvodtama, a pojednostavljeno nje. "Non-vintage" vina su ih dijelimo na crna, roze i mješavina vina od više berbi, bijela vina. Sve ove varijante a mogu biti stolna i kvalitetmogu biti slatke, polusuhe ili na vina. Uključena su i slatka suhe. I dok je crno te desertna vina. U vino dobiveno kategoriju nisu iz vrenja soka uključena od crvenog voćna vina, grožđa koje šampanjac je zgnjei pjenušaMILIJUN KUNA čeno i nije va vina, VRIJEDNOSNA prešano vermut, PRODAJA kako bi sherry, vina u zadnjih zadržalo mješavine svoju crnu alkoholnih 12 mjeseci boju, a rose pića, "cideri" vino dobiveno te ostale vrste iz vrenja soka od cralkoholnih žestokih venog grožđa koje je zgnjepića. Vino u rinfuzi se ne čeno i nije prešano kako bi popisuje. Vodeći proizvođači zadržalo svoju rozu boju, po količinskom udjelu su bijelo vino je napravljeno od (abecednim redom): Agrocrvenog ili bijelog grožđa laguna (Vina Laguna, Vina koje je zgnječeno, prešano Laguna Festigia), Badel 1862 (kako bi se odstranile petelj(Badel 1862, Ribar, Veritas, ke i kožica grozda) i nakon Vinarija Daruvar, Vinarija

724,1

44

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

ANALIZA KATEGORIJE VINO

srpanj ‘15. lipanj ‘16.

% promjena u odnosu na godinu prije

Komadna prodaja (L)

34.091.000

+4,6

Vrijednosna prodaja (HRK)

724.116.000

+5,0

Benkovac, Viola, Križevački vinogradi, Korlat), Belje (Belje, Goldberg), Đakovačka vina (Đakovačka vina, Maestoso) i Vizba Valandovo (Vinea, Venus, Terzeli).

OSVJEŽAVAJUĆA PRODAJA Promotrimo li prodaju, koja ne uključuje diskontne trgovine (Lidl), cash&carry, diskonte pića, specijalizirane trgovine pićima, institucional-

nu prodaju, sezonske trgovine te ugostiteljstvo, vidimo da je zadnji godišnji period (srpanj 2015. – lipanj 2016.) donio osvježavajuće trendove.

Naime, količinska je prodaja u tom periodu uvećana za 4,6%, na prodanih 34,1 milijun litara, dok je vrijednosno gledano, sa 724,1 milijun kuna, kategorija ostvarila rast od 5%. Sukladno tome, vino je jedna od rijetkih kategorija

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100

0,4 7

Benzinske postaje

16

Male trgovine mješovitom robom

90 80 70

(0 - 40 m²)

Srednje trgovine mješovitom robom

17

60 50

(41 - 100 m²)

Velike trgovine mješovitom robom

25

40

(101 - 300 m²)

Hipermarketi

30

(2501 m² +)

20

34

Supermarketi (301 - 2500 m²)

10 %

srpanj 2015. - lipanj 2016.

Izvor: Nielsen

Podjela prema vrsti proizvoda (količinska prodaja) srpanj 2015. - lipanj 2016.

Bijelo vino 62,1% Crveno (crno) vino 36,8% Rose vino 1,2%

koja se u protekloj godini uspjela othrvati deflacijskim pritiscima s obzirom na to da bilježimo blagi rast maloprodajnih cijena. Nešto više od trećine količinske prodaje (34%) realizira se kroz format supermarketa, a četvrtina (25%) kroz hipermarkete.

Potom su po važnosti tipa prodajnog mjesta poredane: velike (17%), srednje (16%) i male trgovine mješovitom robom (7%), dok se kroz benzinske postaje proda 0,4% količina. Bijelo vino sa 62,1% udjela dominira u količinskoj prodaji naspram crvenog (crnog) vina koje ima 36,8% udjela, dok rose zauzima minimalni udio od 1,2%.

Berislav Znidarčić berislav.znidarcic@nielsen.com Client Executive

Nielsen Listopad 2016. | jatrgovac.hr

45

Vino – Trend konzumacije

PUNA ČAŠA VINA Prema podacima prikupljenim početkom 2016. godine u populaciji Hrvatske od 15 do 64 godine ima 72% ljudi koji barem ponekad piju vino, odnosno 2.075.702 stanovnika. Trend pokazuje da je broj ljudi koji piju vino unutar ove populacije od 2011. godine porastao za 11%

V

ino je jedno od najstarijih pića koje je čovjek proizveo, a ujedno i jedno od najpopularnijih alkoholnih pića na svijetu te sastavni dio mnogih europskih kuhinja. Tradicionalno se proizvodi fermentacijom grožđa. Najpopularnija podjela vina je ona prema boji pa tako tako imamo crno, rozo i bijelo vino. Osim njegove uloge obogaćivanja naših obroka i uljepšavanja proslava, često se priča i o njegovim zdravstvenim benefitima. Danas se smatra da umjerena

46

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

konzumacija vina pridonoUČESTALOST KONZUMACIJE si mladosti, vitalnosti i pro- Od naših 72% Hrvata koji piju vino, njih 25% su veliki duživanju životnog vijeka. korisnici kategorije, tj. piju Prema podacima BRANDvino najmanje 2-3 puta pulsa prikupljenim počettjedno, pa čak i kom 2016. godine svakodnevno. u populaciji Ukupno 16% Hrvatske od umjerenih 15 do 64 korisnika godine korisnika vina pije vino ima 72% smatra da su 2-3 puta ljudi koji mjesečno, barem DOMAĆA vina a 31% ponekad KVALITETNIJA malih piju vina, nego korisnika odnosno UVOZNA pije vino 2.075.702 stajednom novnika. Trend mjesečno ili rjeđe. pokazuje da je broj Čak 50% korisnika vina ljudi koji piju vino unutar smatra da su domaća vina ove populacije od 2011. kvalitetnija nego uvozna, a godine porastao za 11%.

50%

44% njih radije pije crna vina nego bijela. Bijela vina češće piju muškarci, a crna vina češće piju žene. Zanimljivo je i to da 33% korisnika vina najčešće kupuje vino istog proizvođača, a za samo 20% njih cijena je važnija od kvalitete. Štoviše, 70% konzumenata vine napominje da im je kvaliteta vina najvažnija karakteristika pri odabiru vina. No, na drugom mjestu je i dalje cijena, što znači da i sama cijena na kraju igra određenu ulogu pri odabiru vina.

KONZUMENTI VINA Stanovnici Hrvatske koji barem ponekad piju vino su češće muškarci nego žene,

Životni stil konzumenata vina "Osviješteni individualci" (siječanj-lipanj 2016.)

• Žive urbanim stilom života, skloniji su aktivnoj konzumaciji kulturnih priredbi poput kina, koncerata i kazališta.

• Vole se zabavljati s prijateljima i poznanicima, ali svoje interese ne svode samo na dobar provod.

• Mnogo važnosti polažu na osobno zdravlje, skloni su hraniti se zdravo, a na kuhanje gledati kao na užitak.

• Kada kupuju usmjereni kvaliteti i nastoje se vezati uz marku koju prepoznaju kao upotrebljivu i svrhovitu.

• Visoko vrednuju obrazovanje i otvoreni su prema novim spoznajama.

• Ne prihvaćaju materijalistički nazor ni oportunizam, kao ni tradicionalne poglede.

• Važan im je ugled u društvu.

• Ekološki su osvješteni i mnogo značaja pridaju temama koje se odnose na to područje.

• Zainteresirani su za uređenje doma, ne zaziru od kućanskih poslova.

• Aktivno se služe računalom, zainteresirani za suvremenu tehnologiju.

• Politički su osvješteni.

najčešće u dobi od 20 do 59 godina. Više ih je visoko obrazovanih nego u prosjeku populacije, imaju više prihode kućanstva i češće žive u gradu

nego na selu. Najviše ih dolazi iz Zagreba i Dalmacije. Po svom životnom stilu oni su osviješteni individualci, žive urbanijim stilom života,

Konzumenti vina prema frekvenciji korištenja (siječanj-lipanj 2016.)

Konzumenti vina (siječanj-lipanj 2016.)

Piju vino 72,2%

Mali korisnici kategorije 30,9% Nekorisnici kategorije 27,8% Veliki korisnici kategorije 25,4% Srednji korisnici kategorije 15,9%

vole se zabavljati s prijateljima. Vole kuhati, pripremati obroke i isprobavati nove prehrambene proizvode koji se pojave na tržištu. Skloni su i zdravoj prehrani, ali iako će reći da dobro jedu složit će se da se ne hrane uvijek zdravo. U životu su usmjereni izgradnji vlastite životne karijere, kako poslovne, tako i osobne. Teže obrazovati se, stvoriti karijeru i obitelj, steći osobni ugled i uz sve to dobro se zabaviti i ugodno prove-

Sadržaj nije dostupan Graševina za javno prikazivanje s najviše zbog poštivanja nagrada zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića

Ne piju vino 21,2% Mlađi od 18 godina 6,6% Izvor: Ipsos

sti. Kada kupuju proizvode odabiru prvenstveno prema njihovim karakteristikama, na primjer na temelju kvalitete i pouzdanosti ili na temelju stečenog povjerenja u marku i zemlju porijekla. Među našim korisnicima vina 67% njih ima pametni telefon. Internet svaki dan koristi 66% njih, dok od društvenih mreža najčešće koriste Facebook (55%).

Jelena Jakšić jelena.jaksic@ipsos.com Product Manager

Ipsos

Vino – Intervju

U HRVATSKOJ SU SVIJETLI DANI ZA VINARSKI BIZNIS Djed i baka, otac i majka te dvije sestre – svi pravnici. Iako bi se od Domagoja Klasičeka očekivalo da krene stopama nekoga iz obitelji, on se opredijelio za vinarstvo. Danas je vlasnik i glavni enolog Vinarije Iuris s kojom polako, ali pravedno, kako joj i sam naziv kaže (Iuris – pravo, lat.) osvaja domaće, ali i inozemno vinsko tržište

V

ino je kao dijete - divlje je, ne smijete ga previše štititi jer će kasnije biti bolesno, morate ga izložiti nekim utjecajima. Modelirate ga kao glinu. Potom ga stavite u bocu i predate drugom čovjeku.

Tako je svoj strastveni odnos prema vinarstvu opisao Klasiček.

Možete li nam predstaviti povijest Vinarije Iuris? Kako ste se počeli baviti proizvodnjom vina?

Iako se nitko iz moje obitelji nije intenzivno bavio vinarstvom i vinogradarstvom, otac je 1974. kupio 56 hektara najboljih vinograda na imanju na Erdut planini. Inače, mi smo baštinili stotu godišnjicu vinarije jer ju je otac kupio od poznate osječke obitelji Piller. Ta vinarija je osnovana 1902. dok je spomen otvaranja bio 1910. godine. Moj otac je ostavio jedan vinograd, a to je današnji muškatni silvanac. Ali, budući da se nije time htio intenzivno baviti, posadio

Kovača koji me naučio sve što danas znam o vinu te jednog od doajena hrvatskog vinogradarstva Božidara Purkovića koji je stvorio Erdutske vinograde. Jednostavno, uz njega sam, kako smo sadili te vinograde, i sam stasao kao vinogradar. Obojica su mi u potpunosti promijenili život.

Koliko vlastitih nasada vinograda imate te koje vrste vina tradicionalno proizvodite?

U našem vlasništvu imamo oko 70 hektara vinograda, od toga gotovo 85 posto crnog sortimenta. Cabernet sauvignon, pinot noir, merlot, cabernet franc te probus koji je križanac cabernet sauvignona i kadarke. Od bijelih sorti imamo sauvignon bijeli te ponešto graševine. Dakle, radimo gotovo sa svim sortama i njihovim kombinacijama koje se danas mogu vidjeti na policama.

Vinarija Iuris otkupljuje kvalitetno grožđe iz cijele Hrvatske i potom proizvodi vina.

Iz kojih sve dijelova Hrvatske nabavljate sirovinu za proizvodnju svojih vina?

“Turistička sezona je u poslu s vinima najbolji pokazatelj koliko ste bili dobri“ je nešto malo graševine za vlastite potrebe. Našim povratkom nakon mirne reintegracije 1998., počeo sam se više zanimati za vinarstvo jer se nisam vidio u obiteljskoj kolotečini prava u kojoj su već bili djed i baka, otac i majka te dvije sestre. U nekom trenutku sam se počeo i školovati te pritom upoznao gospodina Vladimira 48

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

Grožđe otkupljujemo iz vinograda koje sami nadgledamo i o kojima se mi brinemo, tako da točno znamo kako se grožđe od samog početka razvija i kako ga se tretira. A otkupljuje se u čitavoj Hrvatskoj, zavisno o sorti.

Na Braču, primjerice, u suradnji s obitelji Bezmalinović, radimo vino Jenaro od sorte plavac mali. Pomno

biramo naše poslovne partnere. To su sve ljudi koji sa strašću uzgajaju vinovu lozu i ljudi koji imaju vinarije na postojećim vinogradima.

Najnovije istraživanje jedne agencije kaže da više do 50 posto hrvatskih konzumenata vina smatra kako je domaće vino kvalitetnije od uvoznog. Kakvo je vaše stajalište po tom pitanju?

Ne bih rekao da su uvozna vina nekvalitetna, daleko od toga. Problem je u tome što mi nemamo adekvatnu tržišnu kontrolu. Činjenica je da se država odnosi pomalo maćehinski prema domaćim vinarima jer se previše propušta nekontroliranih vina izvana. Ovdje prvenstveno mislim na nebrendirana vina koja dolaze kao trgovačke marke na hrvatske police.

Možete li dati trenutnu ocjenu hrvatskog vinskog tržišta? Raste li potrošnja vina te koje sorte vina najbolje prolaze na tržištu?

Definitivno raste potrošnja vina, što god se reklo. Primjerice, craft pivovare su jako pomogle prodaji vina. Tako se pokazalo da mali proizvođači piva kroz craft pivovare i uz tri velike pivarske korporacije imaju šanse i svoje tržište. Ista situacija se reflektirala i na vino. Vino ima definitivno uzlazni trend. Kod sorti velik uspon ima sauvignon bijeli, kako u svijetu, tako i kod nas. Muškatne sorte. Mirisno, lagano, s više kiseline. Crna vina su imala velik pad, ali sad ponovno doživljavaju blagi uspon. Mislim da su u Hrvatskoj svijetli dani u vinarskom biznisu.

S kojim se glavnim problemima suočavaju domaći proizvođači vina?

Uvijek kažem da utakmica mora za sve biti jednaka. Najbolji primjer za to je nova legislativa s trošarinskim markicama. One su u hrvatskom vinarstvu totalna budalaština. Pojašnjenja radi, markica je garancija potrošaču da je to vino prošlo analitičku i organoleptičku provjeru te da ima dozvolu za puštanje vina u promet od strane Hrvatskog zavoda za vinarstvo. Ipak, uvozna vina Europske unije i partnerskih zemalja kao što su Makedonija, Srbija te Bosna i Hercegovina ne moraju imati markicu.

Gledajući s pravne strane, to je nelogično. Uostalom, i mi smo potpisnici

strane, boljim partnerima dajemo i bolje uvjete. Ne mislimo da moramo raditi s apsolutno svima.

“Mi vinari se trebamo više truditi te surađivati kroz zajedničke nastupe na sajmovima“ Koje su sve nagrade i priznanja dobila vina vinarije Iuris u proteklim godinama?

Omiljena nagrada mi je ona iz 2009. za muškatni silvanac na sajmu Gast u Splitu. Posebno zato što je to bilo vino koje su svi otpisali rekavši da ono nije za tržište, a to vino je osvojilo prvo mjesto. Potpuni šok! To mi je bio najjači vjetar u leđa. Naosvajali smo se nakon toga još priznanja, ali meni je omiljena nagrada vidjeti zadovoljna lica naših konzumenata.

Domagoj Klasiček Vinarija Iuris d.o.o.

tih europskih protokola. Ako većina zemalja nema takva pravila, onda se pitam zašto ih Hrvatska ima. Druga problematika jest da je teško raditi s određenim trgovačkim lancima u smislu naplate. Zato s nekima ne surađujemo jer ne vidimo smisao i to im jasno dajemo do znanja. S druge

i ravnopravan odnos i njihov broj će se sigurno povećati. Naime, trenutno su određeni trgovački lanci rezervirani

Kako ste zadovoljni poslovanjem u tekućoj godini? Je li turistička sezona donijela rast potražnje za vašim vinima?

S poslovanjem u tekućoj godini smo uistinu jako zadovoljni, prvenstveno zato što su rezultati u prodajnom smislu porasli. Zanimljiv je pokazatelj i taj da nam se sada prvi put otkako radimo dogodilo da smo krenuli s prodajom skupljih vina.

Ipak, turistička sezona je u ovom poslu s vinima najbolji pokazatelj koliko ste bili dobri.

Tako eto putem našeg web shopa primamo narudžbe za slanje vina diljem čitave Europe od zadovoljnih turista koji su konzumirali vina Iuris za vrijeme njihova posjeta Hrvatskoj. Za dobre rezultate koje vam može donijeti turistička sezona vrlo je važno da redovito radite na marketingu i promociji vina, što podrazumijeva da ste stalno prisutni na terenu i uvijek u kontaktu te na raspolaganju kupcima.

Koji su vam glavni partneri u maloprodaji? Koliki udio u vašoj ukupnoj prodaji zauzima maloprodaja, a koliko otpada na HoReCa kanal?

Surađujemo s trgovcima kao što su Metro, Vrutak, Spar, Billa, Lidl, Prehrana trgovina, Victa, što su sve odreda partneri s kojima imamo kvalitetan

prema nama s obzirom na to da smo malena tvrtka, ali se slažem s tim da se svaki proizvođač treba dokazati, tako da za sve treba vremena. Što se tiče odnosa udjela prodaje on iznosi otprilike 60 posto u korist HoReCa kanala naprema 40 posto retaila. Što je s izvozom? U kojoj mjeri ste fokusirani na prodaju i nastup na stranim tržištima, kakva su vam dosadašnja iskustva i rezultati na tom području te planovi za budućnost?

Smatram da unatrag godinu dana još uvijek nismo bili dovoljno jaka tvrtka za ozbiljan izvoz. Kad se ovlada prirodom, tehnologijom, marketingom i domaćim tržištem, tek onda se čovjek može posvetiti stranim tržištima. Mi godišnje izvezemo pet tisuća boca, dok nam je ukupna proizvodnja oko 280.000 boca. Ali može se to mnogo bolje. Nažalost, najviše uspjeha s izvozom imamo u Kini, iako ne bismo više voljeli surađivati s njima jer ruše cijene, a naplata je neizvjesna te se oko nje neprestano mučimo. Što se tiče inozemnih planova, od ove smo godine prisutni na nekoliko internacionalnih sajmova vina u Europi koji su isključivo B2B karaktera, a budući da nam je cilj u roku od dvije godine izvesti otprilike 10 posto ukupne proizvodnje na inozemno tržište. Također, Iuris vina će se za početak naći i na policama jednog međunarodnog trgovačkog lanca u Sloveniji, Bugarskoj te Mađarskoj.

Gdje vidite najveći potencijal za vaša vina?

Najveći potencijal vidim u tržištima koja dolaze u Hrvatsku te koji su kroz turizam uz nju vezani. Danska, Engleska, Njemačka. Generalno gledajući, svi mi vinari se trebamo više truditi te surađivati kroz zajedničke nastupe na sajmovima. Nemamo mi tu konkurencije – netko voli Iuris, netko voli Kozlovića, netko vinariju Kutjevo, Belje, Vupik, Feravino, nevažno. Ali mislim da pod ovim našim hrvatskim suncem ima mjesta za sve.

Listopad 2016. | jatrgovac.hr

49

Vino - Leaflet report

VELIK INTERES PROIZVOĐAČA

i Kutjevo koji imaju po 2% broja promocija i 1% udjela u GAV-u. Ostali proizvođači zauzeli su 66% udjela u broju promocija i 70% udjela u bruto oglasnoj vrijednosti.

Među trgovačkim lancima poredak je također zgusnut.

Naprijed je Kaufland s 10% udjela u broju promocija, a slijedi ga Tommy s 9%. Po 8% imaju četiri trgovačka U kategoriji vina promoviraju se gotovo isključivo proizvođačke marke udjela lanca: Vrutak, Interspar, Mekoje su u oba godišnja razdoblja držale 97% udjela u broju promocija, tro i Plodine, a potom dolaze dok su trgovačke marke zauzimale preostalih 3% udjela Konzum i Billa sa 6%, Spar s 5% i Lidl s 3% udjela. Kod vina bilježimo značajniji rast tipa promocije koja komunicira jeftiniju cijenu ("x%cheaper") koji je svoj prošlogodišokviru anaAnaliza se odnosi na period 5% udjela u broju promocija i nji udio od 49% povećao na lize kretanja rujan 2015. – kolovoz 2016.

6% udjela u GAV-u popraviv- sadašnjih 57%, što je pratilo u kategoriji u usporedbi s prethodnih ši svoj rezultat za 1% prema smanjenje klasičnog oglasa vina pogle12 mjeseci (MAT razdoblje) oba promatrana parame(fotografija i cijena) s 47% dajmo koji te obuhvaća kretanja prema tra. Pozitivan trend imaju udjela na 38%, dok su ostali su osnovni kvantitativnom pokazatelju i drugoplasirani Erdutski tipovi rasli s 4% na 6%. Prema pokazatelji broja promocija. vinogradi s 5% udjela i volumenu pakiranja butelja komunikacije predstavnika količinski i vrijed(0,75 L) je daleko ove kategorije putem kataloga BOGATA KATEGORIJA nosno s tim što najpopularnije U promociji kategorije i letaka trgovaca. Čimbenici su svoj udio pakiranje koje vina prisutan je veliki broj analize su broj promocija, na međuu katalozima udjela u proizvođača i brendova u kao pokazatelj kvantitete godišnjoj i letcima komunikaciji putem kataloga oglašavanja, te bruto oglasna razini trgovaca u BROJU i letaka trgovaca. Tako su vrijednost (GAV - Gross u broju oba godišPROMOCIJA među vodećim proizvođačiAdvertising Value). Bruto pronja perioda zauzima pakiranje ima 54% ma prisutne jako male razlike oglasna vrijednost prikazuje mocija od 0,75 L u pogledu njihovog udjela u kvalitetu oglašavanja, a čine unaprijeudjela u broju osnovni parametri: pozicija broju promocija i bruto ogladili za 1%, a ju promocija, (BUTELJA) snoj vrijednosti. Na vrhu liste u letku, veličina objave u cm2, u vrijednosti dok je pakiraformat i bruto domet letka. nalazi se Belje koje zauzima oglašavanja za nje od litre blago 2%. Treći je Badel smanjilo udio s 28% na 1862 koji je zadržao lanjskih 27%. Veće pakiranje od 3 L je Podjela prema tipu promocije (Broj promocija) 3% udjela u GAV-u, dok je zadržalo svojih 9%, pakiranje rujan 2014. - kolovoz 2015. rujan 2015. - kolovoz 2016.

57% u broju promocija rastao s od 2 L ima 6%, a pakiranje 60% 49% 47% 50% 5% na 6%. Slijede Jamnica od 5 L ima 3% kvantitativnog 38% 40% s blagim padom na 3% u udjela. Osim toga, u kategoriji 30% broju promocija, dok je s 4% vina promoviraju se goto20% u GAV-u ostala na prošlovo isključivo proizvođačke 6% 10% 4% godišnjoj razini te Istravino marke koje su u oba godišnja 0% koje je ostvarilo iste udjele razdoblja držale 97% udjela Ostali X%cheaper (blank) u oba promatrana perioda: u broju promocija, dok su Podjela prema volumenu pakiranja (Broj promocija) 4% u broju promocija i 2% u trgovačke marke zauzimale GAV-u.

Ostali proizvođači s preostalih 3% udjela. rujan 2014. - kolovoz 2015. rujan 2015. - kolovoz 2016.

60% 54% 54% iole značajnijim udjelima u 50% broju promocija i GAV-u su Erlanda Ivić-Mandić 40% još Iločki podrumi i Pelješac e.ivic@focusmr.com 28% 27% 30% Marko Havaši vino koji imaju po 3% udjela 20% m.havasi@focusmr.com po oba parametra, Orahovica 9% 9% 6% 6% 10% 3% 3% 1% 1% s 3% broja promocija i 2% 0% 3L Ostali 5L 2L 1L 0,75 L GAV-a te Đakovačka vina

U

54%

Focus

50

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića

Listopad 2016. | jatrgovac.hr

51

Vino – TV oglašavanje

RAST JE ZASLUGA

VINA LAGUNA Rast u televizijskom oglašavanju zapravo je zasluga Vina Laguna koja su svoju bruto investiciju uvećala s lanjskih 2,3 milijuna kuna na sadašnjih 7,7 milijuna kuna istodobno povećavši broj spotova s 49 na čak 424, a Eq. GRP pokazatelj s 260,08% na 1.254,71%

naliza oglašavanja kategorije vina provedena je na TV postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2), za ciljnu grupu Total 4+ koja uključuje sve pojedin-

ce u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhvaća 4.090.004 potencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je metodom peoplemetera

ekrana u zadnjih 12 mjeseci. provela tvrtka AGB Nielsen Kategorija je, unatoč tome, istraživanje medija d.o.o. na ukupno gledano značajno uzorku od 2.500 pojedinaca unaprijedila ulaganje u teleu 810 kućanstava. Varijable vizijsku komunikaciju pa je u analizi su Eq. GRP na tako Eq. GRP pokazatelj više ciljnoj grupi Total 4+. GRP nego utrostručen (+203,8%) je pritom zbroj rejtinga porastavši s 465,96% svakog individualnog na 1.415,49%, spota, dok je Eq. broj spotova GRP ili 30 sek je povećan GRP jednak rast Eq. GRP-a sa 193 na GRP-u 512, što koji bi se je rast od ostvario rast broja spotova 165,3%, kada bi dok je duljina bruto invespota bila sticija rasla 30 sekunrast bruto više nego di. Bruto investicije dvostruko, za investicija je 110,1%, s lanjskih izračunata na te4,2 milijuna kuna na melju službenih cjenika televizijskih kuća te ne mora aktualnih 8,8 milijuna kuna.

S obzirom na to da su Vina označavati stvarnu (neto) Belje čak i ponešto smanjila investiciju, dok su u izračun svoje ulaganje (s 1,6 na 1,1 uključene sve vrste oglašamilijun kuna), zbog čega su vanja izuzev telemarketinga blago pala i ostala dva pa– TV prodaje, te samooglarametra, sav rast u televizijšavanja televizija. Istražiskom oglašavanju zapravo je vanje se odnosi na period zasluga Vina Laguna koja su rujan 2015. - kolovoz 2016. svoju bruto investiciju uveu usporedbi s prethodnih 12 ćala s lanjskih 2,3 milijuna mjeseci (MAT razdoblje). kuna na sadašnjih 7,7 milijuAnaliza ne uključuje podatke o gledanosti za 26. veljače na kuna istodobno povećavši broj spotova s 49 na čak 2016. godine.

424, a Eq. GRP pokazatelj s ZNAČAJAN NAPREDAK 260,08% na 1.254,71%.

Uz Agrokor vina i AgrolaFranciska Perković gunu, dva oglašivača koja su franciska.perkovic@nielsen.com bila prisutna na televiziji u Junior Client Executive oba godišnja razdoblja, vidimo da je Kutjevo sa svojom Graševinom izostalo s malih

+203,8% +165,3% +110,1%

AGB Nielsen

PREGLED TV OGLAŠAVANJA PREDSTAVNIKA KATEGORIJE (RUJAN 2015. - KOLOVOZ 2016.)

Oglašivač

Brend

Proizvod

Eq. GRP

% Eq. GRP

Broj spotova

Bruto investicija

Agrokor vina

Vina Belje

Vina Belje Graševina

160,78%

11,36%

88

1.080.145 kn

Agrolaguna

Vina Laguna

Vina Laguna Malvazija

1.254,71%

88,64%

424

7.711.818 kn

1.415,49%

100,00%

512

8.791.963 kn

Ukupno: *analiza ne uključuje podatke o gledanosti za 26.2.2016.

PREGLED TV OGLAŠAVANJA PREDSTAVNIKA KATEGORIJE (RUJAN 2014. - KOLOVOZ 2015.)

Oglašivač

Brend

Proizvod

Eq. GRP

% Eq. GRP

Broj spotova

Bruto investicija

Agrokor vina

Vina Belje

Vina Belje Graševina

174.17%

37.38%

100

1,566,454 kn

Kutjevo

Kutjevo

Kutjevo Graševina

31.71%

6.81%

44

350,954 kn

Agrolaguna

Vina Laguna

Vina Laguna Malvazija Ukupno:

52

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

260.08%

55.82%

49

2,266,594 kn

465,96%

100,00%

193

4.184.002 kn

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića

Listopad 2016. | jatrgovac.hr

53

Informacijske tehnologije – U praksi

STRATEŠKI SEGMENT POSLOVANJA

postao strateški ali i marketinški poslovni segment u FMCG i retail kompanijama.

Već dugo godina IT se u maloprodajnoj industriji koristi kao nezamjenjiv alat u ključnim procesima u organizaciji, pri čemu poseban smisao dobiva u procesima upravljanja zalihama U vremenu globalizacije i svima dostupnih informacija, roba i uslu- i naručivanja, nabavi, podizanju profitabilnosti ciljanih robnih ga, kvalitetan IT sustav je onaj segment koji donosi konkurentsku grupa, loyaltyju, planiranju prednost. Analiziramo li procese odlučivanja u velikim tvrtkama, prihoda, elektronskoj razmjeshvatit ćemo da je danas nezamisliva bilo kakva strateška odluka ni, kao i u svakom preustroju poslovnih procesa koji za cilj koja se ne temelji na rezultatima proizašlim iz IT segmenta ima povećanje produktivnosti.

Preskromno je reći da se radi tek o alatu, već je realnije konstatirati da IT u retail tvrtkama postaje platforma svake buduće nformacijske tehnologidostupnih tehnologija. Ključ poslovne strategije. U vremenu je (IT) postale su važan uspjeha je automatizirani globalizacije i svima dostusegment u svim poslovnim proces koji krajnjim koripnih informacija, roba je postao i sektorima pa tako i u posnicima omogućava brzu i usluga, kvalitetan IT dručju maloprodaje i indureakciju i na taj način MARKETINŠKI sustav je onaj segment strije robe široke potrošnje, štedi vrijeme i novac. donosi konkurentposlovni segment koji prvenstveno zbog toga što Rastući broj transaksku prednost. Naime, u FMCG i omogućavaju brži rad i obracija i interakcija, prije analiziramo li procese du podataka koji su osnova za svega u maloprodaji odlučivanja u velikim RETAIL odlučivanje svih službi tvrtke. i nabavi, zahtijevaju tvrtkama, shvatit ćemo kompanijama da je danas nezamisliva Time osiguravaju bržu prilaprimjenu IT tehnologije godbu promjenama, što je od koja će ublažiti opterećenje bilo kakva strateška odluka krucijalne važnosti za uspješno ljudskih resursa, iskoristiti sve koja se ne temelji na rezultatiposlovanje. Dužnost IT-a je prilike i eliminirati propuste. ma proizašlim iz IT segmenta. osigurati podršku poslovnom Tako možemo reći da je IT Svako promišljanje promjena procesu tih tvrtki na najbolji segment poslovanja od dodatili planiranje novih poslovnih mogući način kroz upotrebu nog ili sporednog s vremenom pothvata apsolutno je neizve-

I 54

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

IT

divo bez usluga IT-a, posebice u maloprodajnoj industriji u kojoj se marže zarade uglavnom smanjuju.

POSLUJMO NA SIGURNO Jedan od uspješnih primjera tvrtke iz IT sektora koja se snažno profilirala u maloprodajnom segmentu je Alarm automatika koja se prvenstveno bavi tehničkom zaštitom, odnosno security i safety rješenjima. Bazni sustavi security segmenta su video nadzor, kontrola pristupa, protuprovala i elektronička zaštita artikala od krađe, a u safety segmentu dojava požara i plina, odimljavanje i sustavi evakuacije. Safety sustavi su u funkciji zaštite ljudi i u načelu ih je obavezno imati u objektima u kojima se kreće velik broj ljudi, a security je trgovcima važan jer značajno utječe na smanjivanje gubitaka uzrokovanih krađama i prijevarama kupaca, dobavljača i zaposlenika. Specijalna rješenja zaštite za maloprodaju koje implementira ovaj IT ponuđač značajno pomažu u smanjenju gubitaka čime se direktno povećava profitabilnost poslovanja. Zaštita artikala je u svijetu najzastupljeniji način zaštite u trgovinama pa je i u Hrvatskoj sve veća potražnja za tim načinom zaštite, a Alarm automatika ih dodatno integrira s drugim sustavima zaštite npr. video nadzorom. Safety i security sustavi koji se danas koriste baziraju se na informacijskim tehnologijama i upravo ta činjenica omogućava njihovu puno širu primjenu. Uz svoju osnovnu svrhu zaštite, informacije

prikupljene sustavima tehničke zaštite koriste se i za unaprjeđivanje organizacije poslovanja, marketinga i povećanja prodaje. Tako se sustav video nadzora, osim u funkciji prevencije krađa i identifikacije počinitelja, koristi i u funkciji brojanja kupaca i vozila te analize mjesta u prodavaonici na kojima se kupci zadržavaju (tzv. “heat mape”). To trgovcima omogućava kvantitativnu analizu kada je u prodavaonici najviše kupaca, uspješnosti oglašavanja i drugih marketinških aktivnosti, adekvatnosti rasporeda proizvoda u prostoru, a time i povećanje prodaje (tzv. conversion rate). Nadalje, baziranost na IT tehnologijama omogućava integraciju s poslovnim sustavima korisnika. Primjer je integracija video nadzora s POS terminalima koja omogućava pretraživanje video zapisa prema svim podacima koji su dio računa (datum, artikl, iznos, prodavač i dr.), a koja značajno smanjuje gubitke na blagajnama. Primjena IT tehnologije omogućava integraciju različitih sustava (tehničke zaštite, POS-a, rasvjete, klimatizacije itd.), centralizaciju i upravljanje njima putem istog sučelja (na razini jednog objekta ili više dislociranih objekata). Takva kompleksna rješenja donose i dodatne benefite u smislu ušteda na troškovima poslovanja. “Bilježimo rast interesa kupaca, pogotovo za složenijim rješenjima koja podrazumijevaju integraciju različitih sustava (safety + security + bms), mogućnost upravljanja njima te posebno korištenje

U maloprodajnoj industriji IT se koristi kao nezamjenjiv alat u ključnim procesima u organizaciji S punim uvjerenjem se može reći kako je IT u retail tvrtkama postao platforma svake buduće poslovne strategije

informacija prikupljenih sustavima tehničke zaštite u svrhu unapređivanja organizacije poslovanja i prodaje. Promet i prihodi Alarm automatike kontinuirano rastu, a udio prometa ostvarenog s tvrtkama koje se bave maloprodajom sve je veći”, ističe Renata Dončević, član Uprave Alarm automatike.

STRATEŠKO UPRAVLJANJE Tvrtka DignetSoftware bavi se implementacijom poslovnog ERP softvera Microsoft Dynamics NAV i maloprodajnog softvera LS Retail u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Velikoj Britaniji, Turskoj i Bugarskoj.

DignetSoftware ima iskustvo i implementira sve funkcionalnosti poslovnog sustava Microsoft Dynamics NAV (upravljanje financijama, prodaja & marketing, nabava, skladišno poslovanje, proizvodnja, projekti, upravljanje resursima, servis, ljudski potencijali i dr.).

Ujedno ima praktično iskustvo i implementira sve tri vertikale maloprodajnog softvera LS Retail: LS Retail namijenjenu maloprodaji, LS Hospitality namijenjenu ugostiteljstvu i LS Forecourt namijenjenu benzinskim crpkama.

U okviru industrije robe široke potrošnje DignetSoftware nudi više različitih rješenja i usluga. Za poboljšanje postojećih kanala prodaje u ponudi je loyalty aplikacija na pametnom telefonu, loyalty web portal te napredne promocije, dok za uvođenje novih kanala prodaje tvrtka nudi web shop i mobilni POS. Od ostalih rješenja tu je i automatizirano naručivanje i optimizacija zaliha (LS Replenishment). “Bilježimo stalan rast potražnje za našim proizvodima i uslugama. Poslovanjem u 2015. smo izuzetno zadovoljni, a tijekom ove godine DignetSoftware krenuo je u ozbiljnije dizanje svojih tvrtki kćeri u Banja Luci i Beogradu, prebacio dio poslovanja na njih, što je izuzetno složen Listopad 2016. | jatrgovac.hr

55

Informacijske tehnologije – U praksi

i naporan proces, ali konsolidirano gledano vjerujemo da ćemo poslovanjem u 2016. biti zadovoljni”, navodi Milan Komorčec, Managing Partner za prodaju i marketing.

NASTAVAK DOBRIH TRENDOVA Tvrtka Laser Line iz Umaga nudi ERP koji je već puno puta dokazan u praksi te u koji su ugrađena najbolja poslovna iskustva njihovih korisnika. U tvrtki ističu kako svoj proizvod usmjeravaju na veće i ozbiljne trgovačke kuće u kojima prilikom implementacije prvenstveno vode brigu o učinkovitosti poslovnih procesa, a kao svoju vrlinu ističu to što korisniku pružaju podršku i nakon implementacije. “O tome najbolje svjedoči činjenica da imamo korisnike koji su zajedno s nama dulje od 20 godina. Posebno bih istaknuo funkcionalnosti optimizacije zaliha, automatizacije procesa u nabavi i odnosa s dobavljačima, upravljanja cijenama, elektronske razmjene dokumenata, integracije s mnogim drugim sustavima (WMS, DMS, BI i dr.), a tu je i bogati izvještajni sustav koji automatski ili na zahtjev isporučuje korisne i precizne informacije”, kaže nam Roberto Vežnaver, član Uprave Laser Linea, te dodaje kako svih ovih godina bilježe kontinuiranu potražnju za svojim proizvodima i do sada su 56

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

gotovu svaku godinu obilježili barem jednim velikim projektom u maloprodajnoj industriji.

“Tako je bilo i 2015. godine, a ove smo godine posebno ponosni što smo zaključili ugovor o implementaciji ERP-a s velikom trgovačkom grupacijom koja u sastavu ima gotovo 500 maloprodajnih objekata, čime smo osigurali daljnji razvoj i rast prihoda. Kao i do sada, i ovaj veliki projekt ćemo iskoristiti za unaprjeđenje našeg ERP-a, za dobrobit svih naših klijenata”, ističe Vežnaver.

U SKLADU S VREMENOM “Razvoj tvrtke LogIN i njezina primjena novih tehnologija odgovara suvremenim zahtjevima domaćih ali i regionalno zastupljenih maloprodajnih lanaca. Pouzdan partner, isporučitelj računalnih aplikacija i informacijske opreme danas je važan sudionik u razvoju tvrtki i optimizaciji njihovih poslovnih procesa. Osim uštede resursa i sljedivosti aktivnosti u poslovanju naših korisnika, krajnja svrha poslovnih programskih rješenja tvrtke LogIN je maksimalna podrška u kontroli poslovnih procesa i rezultata te u donošenju kratkoročnih i dugoročnih poslovnih odluka”, ističu iz ove riječke IT tvrtke. Posebnost poslovnih rješenja tvrtke LogIN leži u razvoju i optimizaciji integralnih poslovno-informacijskih

IT osigurava podršku poslovnom procesu tvrtki na najbolji mogući način kroz upotrebu dostupnih tehnologija

sustava, odnosno rješenja u oblaku kao upravljačkih sustava za poslovne subjekte s područja trgovačkih i uslužnih te proizvodnih i hotelsko-ugostiteljskih djelatnosti. Kao jedan od vodećih ERP isporučitelja u Hrvatskoj tvrtka LogIN se sa svojim dvadesetogodišnjim iskustvom u razvoju, implementaciji i održavanju kompleksnih informacijskih sustava u renomiranim, nacionalno i regionalno zastupljenim maloprodajnim tvrtkama može smatrati stručnjakom u području poslovnih programskih rješenja u FMCG industriji. Njihova rješenja, u cijelosti bazirana na Oracle tehnologiji, proteklih godina vrlo uspješno pronalaze primjenu u svim segmentima poslovanja FMCG tvrtki: od integralnih Point-of-Sale rješenja i samoposlužnih blagajni, preko centralnog upravljanja prodajnim mjestima i nabavom do prihvata i obrade podataka u računovodstvu, financijama i području BI – poslovnog izvješćivanja. U LogIN-u su također zadovoljni recentnim poslovanjem navodeći kako bilježe rast potražnje za svojim proizvodima i uslugama. “Poslovanjem u 2015. vrlo smo zadovoljni, što je rezultat brzih tehnoloških promjena i implementacije novih poslovnih modela proteklih nekoliko godina. Tako smo 2008. godine među prvim domaćim IT tvrtkama razvili i hrvatskom tržištu ponudili ERP VIRGA – sustav u potpunosti temeljen na Cloud Computingu. Ove godine, povodom obilježavanja 20 godina poslovanja, na tržište smo donijeli naš najnoviji proizvod Hatch!

– potpuno digitaliziranu loyalty platformu koja poslovnim korisnicima pruža cjelovit CRM, Marketing i Loyalty alat u cloudu, dok krajnjim kupcima besplatno isporučuje mobilnu Hatch! aplikaciju za pametnu kupnju”, navode iz LogIN-a.

Goran Pavlović goran@jatrgovac.hr

LASERLINE RETAIL LASERLINE implementira informacijske sustave za maloprodaju od 1992. godine. Od tada do današnjeg dana kontinuirano se događaju promjene u informacijskoj tehnologiji. Mnoštvo novih tehnologija se pojavljuje i nestaje. Kako su menadžeri u trgovini vrlo konkretni i praktični u primjeni novih tehnologija, LASERLINE novim trendovima pristupa na iznimno oprezan način – u poslovne procese implementira samo provjerena i korisna rješenja.

Zahvaljujući velikom timu stručnjaka, puno vremena posvećujemo testiranju novih tehnologija i konkretiziramo njihovu primjenu u procesima maloprodaje. Rezultat našeg rada je jedinstven ERP za maloprodajnu industriju, baziran na bazi podataka i standardima, puno puta dokazan u praksi, koji se izvrsno uklapa u zahtjeve modernog poslovanja i stoga jako dobro prihvaćenim od strane iskusnih retail stručnjaka. Zbog dugogodišnjeg iskustva u istoj industriji, LASERLINE projektanti vrlo jasno razumiju potrebe korisnika i mogu ponuditi optimalno rješenje za svaki proces u maloprodajnom poslovanju. LASERLINE*ERP nudi provjerene poslovne alate za brzu prilagodbu modernim zahtjevima tržišta u svakom segmentu poslovanja: Maloprodaja i veleprodaja Nabava s automatskim naručivanjem Upravljanje zalihama Upravljanje asortimanom Centralno upravljanje cjenicima i akcijama Komisijska roba i automatske odjave Ugostiteljstvo, gastro, mesnica, pekara Upravljanje odnosima s klijentima (CRM) Elektroničko poslovanje (B2B) Plaće i upravljanje ljudskim resursima Računovodstvo i financije Konfigurabilni izvještajni sustav Planiranje prihoda i troškova Poslovna inteligencija (BI) ...

Kako su informatičke potrebe maloprodajne tvrtke puno šire od samog ERP-a, surađujemo i s velikim brojem drugih IT specijalista i u naš ERP integriramo široku paletu ostalih funkcionalnosti, u cilju očuvanja integralnog sustava i objedinjavanja svih informacijskih tokova investitora (DMS, WMS, EDI i dr.).

Danas živimo u vremenima napredne komunikacije i velikih mogućnosti informatičke tehnologije. Upravo brza dostupnost tehnologije pruža jednake mogućnosti proizvodnje informacijskih sustava, bez tehničkih ograničenja, za bilo koju informatičku kuću u svijetu. Međutim, sve informatičke kuće ne nude proizvod jednake kvalitete. Razloga ima više, a jedan od ključnih jest stvaranje prilika za učenje o poslovnim procesima. LASERLINE je svih ovih godina imao priliku učiti od najboljih u svojoj branši i na tome smo zahvalni našim dugogodišnjim partnerima. Spoj dobrog poznavanja poslovnih procesa u tijeku razvoja softvera i kontinuiranog praćenja i ulaganja u tehnologiju važan je jamac u konačnoj kvaliteti proizvoda. Činjenica je da budućnost svakog poduzetnika prvenstveno ovisi o brzini kojom se može prilagoditi novim zahtjevima tržišta. Istina je da veliki subjekti diktiraju trendove u svojoj branši, ali niti oni nisu pošteđeni prilagodbe tržištu, i oni moraju brzo reagirati na nove okolnosti.

Upravo se LASERLINE programska rješenja odlikuju visokim stupnjem fleksibilnosti i prilagodljivosti, koji je neposredna posljedica velikog broja instalacija u različitim trgovačkim poduzećima. Zahvaljujući dugogodišnjem sačuvanom iskustvu, vrlo lako ćemo razumjeti potrebe svakog korisnika i naše rješenje prilagoditi specifičnostima u kući, ako se pokaže da te specifičnosti treba zadržati zbog dobre poslovne prakse. Posebno važnim smatramo pružanje pravovremene stručne podrške i konzultacija u periodu nakon implementacije sustava.

Naš poslovni princip je održavanje dugoročnih odnosa s klijentima i posvećenost zajedničkom cilju - učinkovitoj implementaciji informacijskog sustava i stvaranju uvjeta za brzi povrat investicije. Briga za klijenta i dokazana strast za nove tehnologije razlozi su zbog kojih se danas LASERLINE može pohvaliti partnerstvom s velikim brojem cijenjenih retail kuća. Provjerite i Vi zašto nas smatraju specijalistima za poslovne procese u industriji trgovine.

LASERLINE

partner s dodatnom vrijednošću

www.laserline.hr laserline@laserline.hr Tribje 17, Umag Listopad 2016. | jatrgovac.hr 052 725 600

57

Informacijske tehnologije – Lideri sektora

DOBRO VRIJEME ZA IT

Od vodećih deset poduzeća samo je jedno lani poslovalo negativno. Općenito se bilježi dobar trend, kako u pogledu zaposlenosti, tako i prema ostvarenim prihodima, realiziranom izvozu i investicijama

S

vih deset vodećih hrvatskih poduzeća prema prihodima iz područja računalnog programiranja i upravljanja softverima svoje sjedište imaju u Zagrebu. Navedena poduzeća tijekom prošle godine zapošljavala su 1.679 osoba te su kumulativno ostvarili 1,62 milijardi

58

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

kuna prihoda. Kumulativna kuna. Jednako tako, kod njih neto dobit iznosila je 99,8 osam zabilježeno je investiramilijuna kuna, pri čemu nje u dugotrajnu imovinu, je samo jedno poduzemilijardi kuna uz kumulativni iznos od će poslovalo negativ113,5 milijuna kuna. ostvareni no. Devet od deset U nastavku je svaka kateKUMULATIVNI vodećih IT poduzeća gorija detaljno prikazana je jedan dio prihoda po godinama za svako PRIHOD ostvarilo u inozempoduzeće. vodećih 10 IT stvu, a kumulativni Osnovni parametar prepoduzeća izvoz u 2015. godini ma kojem smo rangirali dosegnuo je 334 milijuna poduzeća je ostvareni prihod u 2015.

1,62

razdoblja (2011. – 2015.). U tom su periodu mStart i Span udvostručili zaposlenost, a osjetno povećanje zaposlenosti još se dogodilo kod poduzeća IN2 i Asseco SEE. S druge strane, negativne trendove imali su Hewlett-Packard, Atos IT Sas te Asbisc-CR. Za poduzeća Comping i Microsoft Hrvatska može se reći kako im zaposlenost stagnira bez zabilježenih rastućih i padajućih trendova.

Tri vodeća poduzeća prema prihodima ostvarili su više od 200 milijuna kuna godišnjeg prihoda u 2015. godini. Njihov udio u ukupnim prihodima deset analiziranih poduzeća iznosio je 40,7%, što je značajREDOSLIJED PREMA BROJU ZAPOSLENIH U 2015. GODINI

u 2015. godini. Tako dobivenih deset vodećih poduzeća prema ostvarenom prihodu u 2015. godini analizirali smo i prema ostalim parametrima (broj zaposlenih, neto dobit, realizirani izvoz, ostvarene investicije).

ZAPOSLENOST I PRIHOD Vodeća tri poduzeća prema broju zaposlenih imaju više od

polovice udjela među vodećim IT poduzećima. Prosjek broja zaposlenih analiziranih poduzeća od 168 još prelaze dva poduzeća, dok ih je preostalih pet s ispodprosječnim brojem zaposlenih. Vodećih pet poduzeća prema broju zaposlenih u 2015. godini ujedno imaju snažan i pozitivan trend zaposlenosti tijekom analiziranog

#

Poduzeće

Broj zaposlenih

1.

APIS IT d.o.o.

408

2.

IN2 d.o.o.

352

3.

ASSECO SEE d.o.o.

238

4.

mStart d.o.o.

188

5.

SPAN d.o.o.

172

6.

HEWLETT-PACKARD d.o.o.

86

7.

Atos IT Solutions and Services d.o.o.

82

8.

CompING d.o.o.

67

9.

MICROSOFT HRVATSKA d.o.o.

51

10.

ASBISC-CR d.o.o.

35 Izvor: Poslovna Hrvatska

VIDEO ANALITIKA U FUNKCIJI UNAPREĐIVANJA POSLOVANJA Brojanje kupaca i vozila Detekcija kretanja i zadržavanja ljudi POS integracija EAS verifikacija Prepoznavanje lica i registarskih oznaka RIJEKA - ZAGREB - LJUBLJANA - SARAJEVO - BEOGRAD PODGORICA - SKOPJE - SOFIJA - TIRANA - BUKUREŠT www.alarmautomatika.com projekti@alarmautomatika.com

Listopad 2016. | jatrgovac.hr

59

Informacijske tehnologije – Lideri sektora no manji udio u odnosu na tri vodeća poduzeća prema broju zaposlenih. To jasno sugerira kako su kod prihodovnosti manje razlike između analiziranih poduzeća. Jedino poduzeće s manje od 100 milijuna kuna godišnjih prihoda je Microsoft Hrvatska d.o.o. Uvjerljivo najprogresivniji trend kretanja prihoda od 2011. godine imao je Span koji je lani preuzeo vodeću poziciju prema prihodima. Od 2011. godine kada su među analiziranim poduzećima zauzimali tek osmu poziciju, njihovi prihodi su se gotovo utrostručili. Još je šest poduzeća imalo stabilne i kontinuirano pozitivne trendove kretanja prihoda. S druge strane, Apis IT i Hewlett-Packard imali su uglavnom negativne trendove analiziranog pokazatelja.

UDIO PREMA OSTVARENIM PRIHODIMA U 2015. GODINI SPAN d.o.o.

APIS IT d.o.o.

ASBIC-CR d.o.o.

mStart d.o.o.

CompING d.o.o.

ASSECO SEE d.o.o.

IN2 d.o.o.

Atos IT Solutions and services d.o.o.

HEWLETT-PACKARD d.o.o.

MICROSOFT HRVATSKA d.o.o.

5,85%

6,60%

7,85% 13,64% 9,00%

9,31%

13,06%

9,67%

REDOSLIJED PREMA OSTVARENIM PRIHODIMA U 2015. GODINI #

Poduzeće

Prihodi (milijuna kuna)

1.

SPAN d.o.o.

226,4

2.

APIS IT d.o.o.

221,0

3.

ASBISC-CR d.o.o.

211,6

4.

mStart d.o.o.

178,7

5.

CompING d.o.o.

156,7

6.

ASSECO SEE d.o.o.

150,8

7.

IN2 d.o.o.

145,7

8.

Atos IT Solutions and Services d.o.o.

127,2

9.

HEWLETT-PACKARD d.o.o.

107,0

10.

MICROSOFT HRVATSKA d.o.o.

94,7 Izvor: Poslovna Hrvatska

REDOSLIJED PREMA IZVOZU U 2015. GODINI #

60

13,98%

Poduzeće

Izvoz (milijuna kuna)

1.

SPAN d.o.o.

123,1

2.

MICROSOFT HRVATSKA d.o.o.

73,7

3.

ASBISC-CR d.o.o.

46,7

4.

mStart d.o.o.

31,4

5.

HEWLETT-PACKARD d.o.o.

21,4

6.

ASSECO SEE d.o.o.

20,4

11,03%

PROFIT, IZVOZ, INVESTICIJE Najprofitabilnije poduzeće mStart tek je četvrtoplasirano prema broju zaposlenih i ostvarenim prihodima. Njihova je neto dobit bila uvjerljivo najveća u 2015. godini među svim analiziranim poduzećima, a još su tri poduzeća imala neto dobit veću od 10 milijuna kuna.

S druge strane, jedino poduzeće koje je iskazalo neto gubitak u posljednjoj analiziranoj godini bilo je Atos IT Sas. Vodeće IT poduzeće prema profitabilnosti u posljednjoj godini imalo je tijekom analiziranog razdoblja oscilirajuće trendove kretanja ovog pokazatelja. U posljednjoj godini nagli skok mStarta doveo je do značajnog odmaka od konkurencije. Kontinuirano stabilne trendove neto dobiti imali su Hewlett-Packard, Span,

REDOSLIJED PREMA NETO DOBITI U 2015. GODINI

Vodećih deset poduzeća lani je zapošljavalo 1.679 osoba te su kumulativno ostvarili 99,8 milijuna kuna neto dobiti U periodu od 2011. do 2015. godine poduzeća mStart i Span su udvostručili zaposlenost

#

Poduzeće

Neto dobit (milijuna kuna)

1.

mStart d.o.o.

38,6

2.

HEWLETT-PACKARD d.o.o.

15,6

3.

SPAN d.o.o.

13,1

4.

MICROSOFT HRVATSKA d.o.o.

12,1

5.

APIS IT d.o.o.

9,2

6.

CompING d.o.o.

7,2

7.

ASSECO SEE d.o.o.

5,9

8.

IN2 d.o.o.

3,1

9.

ASBISC-CR d.o.o.

1,5

10.

Atos IT Solutions and Services d.o.o.

-6,6 Izvor: Poslovna Hrvatska

REDOSLIJED PREMA INVESTICIJAMA U 2015. GODINI #

Poduzeće

Iznos ulaganja (milijuna kuna) 73,5

1.

APIS IT d.o.o.

2.

mStart d.o.o.

16,5

3.

ASSECO SEE d.o.o.

16,2

4.

IN2 d.o.o.

3,1

5.

SPAN d.o.o.

3,0

6.

HEWLETT-PACKARD d.o.o.

0,7

7.

ASBISC-CR d.o.o.

0,2

7.

IN2 d.o.o.

12,0

8.

CompING d.o.o.

5,3

8.

MICROSOFT HRVATSKA d.o.o.

0,1

CompING d.o.o.

0,0

Atos IT Solutions and Services d.o.o.

0,0

9.

APIS IT d.o.o.

0,0

9.

10.

Atos IT Solutions and Services d.o.o.

0,0

10.

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

ovo nije bilo koja tvrtka, ovo je vaša tvrtka.

Ako i vaše poslovanje ovisi o tome rade li vaša računala, internet, e-mail, fiskalna blagajna i mobiteli, odaberite najsigurnijeg poslovnog partnera u Hrvatskoj.

Pametna poslovna rješenja dostupna su na jednom mjestu.

RAZGOVORI

INTERNET

CLOUD

Posjetite najbliže T prodajno mjesto, www.hrvatskitelekom.hr/poslovni ili nazovite 0800 9100.

Listopad 2016. | jatrgovac.hr

61

Informacijske tehnologije – Lideri sektora TREND KRETANJA NETO DOBITI OD 2011. DO 2015. GODINE (MILIJUNA KUNA) mStart d.o.o.

HEWLETT-PACKARD d.o.o.

SPAN d.o.o.

MICROSOFT HRVATSKA d.o.o.

APIS IT d.o.o.

CompING d.o.o.

ASSECO SEE d.o.o.

IN2 d.o.o.

ASBISC-CR d.o.o.

Atos IT Solutions and sServices d.o.o.

40

30

20

10

0

-10

-20

-30

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

Izvor: Poslovna Hrvatska

TREND KRETANJA OSTVARENIH PRIHODA OD 2011. DO 2015. GODINE (MILIJUNA KUNA) SPAN d.o.o.

APIS IT d.o.o.

ASBISC-CR d.o.o.

mStart d.o.o.

CompING d.o.o.

ASSECO SEE d.o.o.

IN2 d.o.o.

Atos IT Solutions and sServices d.o.o.

HEWLETT-PACKARD d.o.o.

MICROSOFT HRVATSKA d.o.o.

300

250

200

150

100

50

Branimir Kovačić branimir.kovacic@bisnode.com Viši financijski analitičar

0 2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

Izvor: Poslovna Hrvatska

62

Microsoft Hrvatska te Asbisc-CR d.o.o. Jedino poduzeće s gubitkom Atos IT Sas ipak je uspjelo u posljednje dvije godine smanjiti neto gubitak.

Uvjerljivo vodeće izvozničko poduzeće je Span koje je ujedno jedino u posljednjoj godini imalo više od 100 milijuna kuna izvoza.

Još dva poduzeća imala su udio u izvozu analiziranih poduzeća veći od 10%. S druge strane, Apis IT i Atos IT Sas jedina su dva poduzeća koja u 2015. godini nisu imali nikakav izvoz. Vodeće poduzeće prema izvozu ujedno je imalo daleko najprogresivniji trend ovog pokazatelja tijekom analiziranog razdoblja. Od 2011. godine izvoz se povećao za gotovo sedam puta. Vrlo visoke stope rasta izvoza još je imalo poduzeće Asbisc-CR, dok su stabilne trendove izvoza imali Microsoft Hrvatska, mStart, Asseco SEE te IN2. Najnegativniji trend zabilježen je kod poduzeća Atos IT Sas s obzirom da su u 2014. godini imali više od 20 milijuna kuna izvoza.

Investicije su pokazatelj s najvećom dominacijom jednog poduzeća, a to je Apis IT s gotovo dvotrećinskim udjelom u ukupnim investicijama. Osjetnije udjele u investicijama još su imali mStart te Asseco SEE. Udjeli ostalih poduzeća ne prelaze 3%, pri čemu Comping i Atos IT Sas nisu imali realizirane investicije u 2015. godini. Vodeće poduzeće prema vrijednosti investicija u 2015. godini, Apis IT, ujedno je imalo stabilne i progresivne trendove tijekom analiziranog razdoblja. Vrlo stabilne trendove investiranja imali su još mStart te IN2. Poduzeće Asseco SEE imalo je veliki skok investicija u 2014. godini, no u 2015. godini njihova se vrijednost vratila na prijašnje godine. Poduzeće Comping s druge strane nije investiralo u niti jednoj analiziranoj godini.

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

BISNODE

IT odjel - Vijesti D

a su podatci o broju kupaca trgovcima iznimno važni govori i informacija da je u kratkom vremenu u više od 100 prodavaonica u Hrvatskoj implementiran softver za brojanje kupaca ABSistemCounter®. Riječ je o softveru koji putem IP video nadzora broji i u bazu podataka bilježi koliko je kupaca ušlo u ili izašlo iz prodavaonice te omogućava centralizirani pregled prikupljenih podataka i u realnom vremenu i pri naknadnim analizama. U Alarm automatici d.o.o., tvrtki koja je razvila ovaj softver, kažu da se trgovci za njega odlučuju i zbog poslovnih i zbog sigurnosnih razloga.

ODRŽANA 10. COMBIS KONFERENCIJA Jubilarna 10. COMBIS konferencija održana je u Umagu s ciljem okupljanja IT zajednice Hrvatske i regije. Ovogodišnja krovna tema pod nazivom “10ading Evolution.

10ading Change. Future 10aded.”upoznala je sudionike s digitalnom transformacijom kompanija, prikazala važne i recentne ICT projekte te stvorila uvid u brojne mogućnosti tehnologije u budućnosti.

Dvodnevna konferencija ugostila je više od 400 sudionika, a održano je 31 predavanje u čijoj je pripremi sudjelovalo šezdesetak predavača. Među njima se posebno istaknuo poznati nogometni trener Harry Redknapp s plenarnim predavanjem o tehnologiji i nogometu u 2016.

Usporedba podataka o broju kupaca s prometom je snažan marketinški alat kojim se dolazi do pokazatelja o učinku pojedine prodavaonice (omjer posjetitelji/kupci, omjer prihod/posjetitelji, prosječni iznos kupnje).

Bitni su i za organizaciju poslovanja u smislu optimizacije broja djelatnika u smjeni ili određivanje vremena u kojem će se obavljati popravci i čišćenje. Analize i grafički prikazi podataka prilagođavaju se potrebama, a trgovci najčešće traže usporedni grafički prikaz broja kupaca u više dislociranih prodavaonica u zadanom periodu.

PROMO

ABSistemCounter® u više od 100 prodavaonica u Hrvatskoj

Potrošački trendovi

MOBILNO PLAĆANJE OSVAJA EUROPU

P

rema Visinom istraživanju o digitalnom plaćanju provedenom u 19 europskih zemalja, broj potrošača koji redovito koriste mobilni uređaj za plaćanje u protekloj se godini utrostručio. Prije samo godinu dana 38% ispitanih reklo je da nikada ne koriste mobilne uređaje za plaćanje i da ne planiraju početi, a u 2016. godini ta je brojka pala na samo 12%. Istraživanje također pokazuje kako aktivnost u mobilnom bankarstvu raste kod svih dobnih skupi-

na. Kada promotrimo deset zemalja s vrha ljestvice u kojima je mobilno plaćanje najraširenije, možemo ih svrstati u dvije kategorije: tržišta u razvoju poput Turske i Rumunjske te razvijena tržišta nordijskih zemalja. Kad su u pitanju roba i usluge, mobilno se plaćanje najčešće koristi pri plaćanju režija (53%), a dvije petine ispitanika redovito koristi pametne uređaje za provjeru stanja računa online ili putem aplikacije za online bankarstvo (41%).

Listopad 2016. | jatrgovac.hr

63

Informacijske tehnologije - SmartCard 2016.

BESKONTAKTNI

banci Zrinka Petroci predstavila je podatke o platnim karticama i kartičnim transakcijama u 2015. godini. “Najveći broj bankomata na sto tisuća stanovnika je u Istarskoj županiji, njih 180, dok ih najmanje ima u Brodsko-posavskoj županiji, svega 53”, rekla je Petroci. U Hrvatskoj je u 2015. godini bilo 35.647 poslovnih subjekata kod kojih je omogućeno plaćanje karticama, što je 11,4% od ukupnog broja poslovnih Trgovce i krajnje potrošače treba razuvjeriti u već uvriježeno mišljenje da su beskontaktna plaćanja rezervirana samo za male subjekata. Petroci ističe da je kod EFT POS terminala uočen trend transakcije te pritom jasno naglasiti da su beskontaktne kartice zamjene kontaktnih s kontakiznimno sigurne za korištenje tno-beskontaktnim. U 2015. je po jednoj aktivnoj kartici realizirano prosječno sedam platnih transakcija mjesečno. “Puno je prostora za daljnji razvoj kartičnih plaćanja, a tehnologija će to omogućiti”, rekao je Damir Hozdić iz MasterCarda te naglasio kako trenutačna rješenja omogućuju i sigurnost i jednostavnost korištenja. Plaćanje putem digitalnog novčanika više nije bauk, kazao je, nego se treba uvjeriti korisnika da se pored malih računa ovim putem mogu plaćati i veći iznosi. Osim toga, naveo je kako je sljedeći korak prebacivanje beskontaktnih plaćanja iz fizičkog svijeta u online prostor. “Apple Pay, Android Pay, Apple Pay i Facebook Payments nude servise za plaćanje koji rade savršeno, no korisnici i dalje više organizaciji tvrtke narodne banke (HNB) te drugih vjeruju svojim bankama te od njih Case iz Rijeke institucija i medija. očekuju takva rješenja pomoću te u suorganikojih mogu plaćati bilo kad i bilo INOVATIVNA PLAĆANJA zaciji Hrvatske gdje”, zaključio je Hozdić. Robert “U Hrvatskoj je na kraju lipnja ove gospodarske Kajić iz Austria Carda predstavio godine bilo 8,8 milijuna kreditnih komore (HGK) je najnovije projekte koje je razvio i debitnih kartica, a u posljednjih i Zagrebačke taj proizvođač kartica poput sagodinu dana broj kartica je banke u Opatiji je od 26. do 28. moljepljivih stickera koji se lako povećan za 1,2%”, rekla je porujna održana Međunarodna zalijepe na mobilni telefon i moćnica direktora Sektora konferencija o tehnologijama, pružaju mogućnost beskonza financijske institucije, normama i primjeni kartica i taktnog plaćanja, zatim sve uređaja u financijskim, trgovačkim poslovne informacije i popularnijih digitalnih MILIJUNA ekonomske analize HGK i drugim djelatnostima SmartCard narukvica s istom funkbroj izdanih Vanja Dominović na 2016. Riječ je o konferenciji koja cionalnošću te privjesaka BESKONTAKTNIH za ključeve koji služe kao otvaranju konferencije. se kontinuirano održava od 2000.

Prema podacima HGK, godine te je u svom 17. izdanju svaka Visa ili MasterCard KARTICA najveći udio i dalje čine okupila više od 200 sudionika, kartica. Kajić se pritom u Hrvatskoj debitne kartice banaka, a predstavnika domaćih i stranih osvrnuo i na trend kombiniudio pametnih kartica je 94%. proizvođača kartica, opreme i rjeranja različitih funkcija u jednoj Broj bankomata je porastao za šenja za kartice, banaka, kartičnih kartici, koji je prisutan u zemljama 4%, a EFT POS terminala za 2%. kuća, informatičkih kuća, Finanu kojima za takva rješenja postoji Savjetnica u Hrvatskoj narodnoj cijske agencije (FINA), Hrvatske interes, ali istaknuo i neke zani-

STANDARD

U 64

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

1,6

mljivosti s pojedinih tržišta. Tako su, primjerice, vrlo skupe metalne kartice osobito popularne u Rusiji, a ekskluzivne kartice sa zlatnim čipom hit na tržištu Saudijske Arabije. Unatoč svim inovacijama koje su prisutne na tržištu, Kajić je ipak izrazio skepsu kada je riječ o potencijalima mobilnog plaćanja za koje smatra da u tako skoroj budućnosti neće preuzeti primat od klasičnog plaćanja. Unatoč tome, potencijal mobilnog plaćanja nikako se ne može zanemariti ako znamo da se do 2020. godine očekuje da će čak 1,8 milijardi ljudi koristiti mobilno bankarstvo.

VAŽNOST EFT POS TERMINALA Zanimljiva su bila izlaganja o aktualnim trendovima u području EFT POS terminala u kojem na svjetskoj razini glavnu riječ vode tvrtke Ingenico, Verifone i Pax. U tom je dijelu upozoreno na trendove prema kojima banke instalaciju POS terminala u prodajnim objektima trgovaca često prepuštaju trećoj strani koja potom implementira najjednostavnije i najjeftinije uređaje zbog kojih trgovci ostvaruju manji promet te se na kraju odluče promijeniti banku. Ovakvo zanemarivanje važnosti EFT POS terminala predstavlja vrlo skup pristup za banke jer se na taj način gube klijenti, rečeno je tijekom prezentacije. Za trgovce je pak u tom kontekstu od ključne važnosti da privuku one potrošače koji svoju kupnju obavljaju u više kanala (višekanalni kupci) zato što oni troše 15 - 30 posto više u odnosu na kupce koji kupuju samo u klasičnim trgovinama. Viktor Olujić iz tvrtke Asseco SEE održao je izlaganje o primjeni eIDAS - Uredbe o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu EU. “eIDAS regulativa se u zemljama članicama EU primjenjuje od 1. srpnja 2016. te je omogućila sigurnu i jednostavniju interakciju između građana, poslovnih subjekata i javne uprave koristeći digitalne certifikate pohranjene u oblaku. Na ovaj način je korisniku digitalne usluge omogućena mo-

U Hrvatskoj je u 2015. godini 11,4% poslovnih subjekata omogućavalo plaćanje karticama Do 2020. će svi EFT POS terminali na području Europske unije omogućavati prihvat beskontaktnih kartica

bilnost i primjena istog digitalnog identiteta na više uređaja (npr. laptop, mobitel, tablet) koristeći se servisom udaljenog digitalnog potpisa RDS (eng. Remote Digital Signature). Assecovo rješenje RDS, koje je sukladno regulativi eIDAS i normi CEN_TS 419241, omogućava pružatelju digitalne usluge jednostavnu integraciju, dok istodobno zadržava visoku razinu sigurnosti i pruža jednostavnost pri korištenju za krajnjeg korisnika usluge”, istaknuo je Olujić u prezentaciji.

BESKONTAKTNO U FOKUSU U sklopu konferencije održan je i panel “Iskustva i budućnost beskontaktnih kartica i plaćanja”.

Robert Kajić iz Austria Carda tako je izjavio da je prošle godine po prvi puta proizvodnja beskontaktnih kartica u Austria Cardu premašila proizvodnju kontaktnih kartica zauzevši udio od 60 posto u ukupnoj proizvodnji koja se kreće oko 90 milijuna kartica.

Kada je riječ o prihvatu beskontaktnih plaćanja, od ove godine svi novoinstalirani terminali moraju omogućavati prihvat beskontaktnih kartica, a do 2020. tu će funkcionalnost morati imati svi EFT POS terminali na području Europske unije. Goran Bosankić iz tvrtke Asseco SEE istaknuo je kako je pokrivenost hrvatskog tržišta s terminalima koji osiguravaju prihvat beskontaktnih kartica u

ovom trenutku na razini oko 20 posto, ali i kako će to do kraja ove godine porasti na značajnih 50 posto. Nikola Cvjetović iz OTP banke naglasio je kako je trenutno u Hrvatskoj izdano 1,6 milijuna beskontaktnih kartica. “Svi izdaju beskontaktne kartice, ali još smo daleko od toga da možemo govoriti o dominantnoj ulozi ovog tipa kartica. To je tehnologija koja još uvijek predstavlja budućnost”, rekao je Cvjetović te je kao posebno zanimljiv primjer implementacije ovakvih kartica naveo InMusic glazbeni festival. Igor Sobota iz Erste Card Cluba ukazao je na problem prihvata beskontaktnih kartica s obzirom da samo manji dio prodajnih mjesta omogućava takav vid plaćanja. “To nije dovoljno da bi se mogla stvoriti navika korištenja”, upozorio je Sobota. S panela je također upućena poruka da je potrebno educirati i trgovce i krajnje potrošače kako bi ih se razuvjerilo u već uvriježeno mišljenje da su beskontaktna plaćanja rezervirana samo za male transakcije. Ujedno je poručeno kako su beskontaktne kartice iznimno sigurne za korištenje i da u periodu 2014. – 2016. nije zabilježen niti jedan slučaj krađe podataka, a kao sljedeći korak u njihovom razvoju očekuje se uvođenje beskontaktnih transakcija na bankomatu.

Goran Pavlović goran@jatrgovac.hr Listopad 2016. | jatrgovac.hr

65

Informacijske tehnologije – Trendovi

NOVO POGLAVLJE U SVIJETU TRGOVINE PSD2 donosi niz novih pravila prvenstveno za financijski svijet, no s obzirom na osnovne premise i ciljeve, otvara i potpuno novo poglavlje u svijetu trgovine koja više neće morati imati posrednika između sebe i potrošača

N

a sami spomen EU administracije trgovcima se obično diže kosa na glavi. Svi se još sjećaju pravila o grbavim krastavcima i nepravilnim jabukama kojima je, barem je takav dojam prevladavao kod nas, pod izlikom zaštite krajnjeg potrošača jedina svrha bila opravdati postojanje te iste administrativne mašinerije.

No ono što mali broj sudionika u modernom svijetu trgovine zna je činjenica da se ta ista administracija zadnjih godina intenzivno okre-

66

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

će ka omogućavanju što veće slobarem prihvat kartičnih plaćanja bode trgovcima po pitanju nekih na fizičkom prodajnom mjestu, a ključnih točki interakcije prema i sama online trgovina je postala krajnjem potrošaču. Pogode facto standard. tovo u segmentu primjene Sve navedeno vrijedi i za EUROPSKIH tehnologije u svakodnevHrvatsku, a pogotovo nom poslovanju. Jedan BANKARA planira za razvijeno tržište EU. od glavnih segmenata Upravo stoga ta već spoSTRATEŠKE koji je doživio i doživmenuta EU administraPROMJENE kao ljava najveće promjene cija, umjesto reguliranja je svakako plaćanje, grbavosti krastavaca, svoje direktnu odnosno svi elektronski resurse troši na nešto puno posljedicu oblici istog. Apsolutno je jakorisnije i značajnije za svijet PSD2 sno da danas bilo koji pružatelj trgovine. Jedan od prvih značajmaloprodajne usluge ne može nijih plodova te inicijative stupio sebe zvati sudionikom trgovine je na snagu sredinom ove godine. kao takve ako nema omogućen Radi se o EU regulativi 2015/751

90%

(regulativa je donesena 2015. godine) iza čijeg se nezanimljivog naziva krije niz pravila za financijske institucije (kod nas primarno banke) kojima se regulira nekoliko bitnih stavki u odnosu Banka-Trgovac-Potrošač. Ovdje ćemo se dotaknuti dviju najzanimljivijih trgovcima, a tiču se kartičnih plaćanja: ograničavanje takozvanih “interchange” (MIF) kartičnih naknada te pravilo potpuno transparentnog prikaza kartičnih naknada naplaćenih trgovcu.

O ČEMU SE RADI? Svaki trgovac koji ima POS uređaj za platne kartice svjestan je da kada izvršenu prodaju naplati karticom za 100 kn, od tih 100 kn, 2 ili 3 (nekad i više) kune odlazi Banci koja mu ustupa POS. Ako se radi o Mastercard ili Visa kartici banke koja je ujedno i vlasnik POS uređaja, ta naknada je bila isključivo definirana od strane te Banke. No ako se naplata vršila karticom druge Banke, naknada koja se naplati trgovcu uz zaradu banke sadrži i fiksni iznos koji je definiran pravilima tih kartičnih kuća, i predstavlja zaradu banke koja je izdala karticu, tzv. MIF (multilateral interchange fee). To znači da Banka vlasnica POS-a taj fiksni postotak mora platiti kartičnim gigantima, Mastercadu i Visi, a oni dalje prosljeđuju u banku koja je izdala karticu. Do stupanja spomenute regulative na snagu, ta naknada je iznosila 1,3% i više, ovisno o kartici i nekim drugim parametrima. Dakle, takva transakcija nikako nije mogla biti jeftinija za trgovca od toga, čak i da Banka nije ostvarila nikakvu zaradu. Regulativa je snizila tu naknadu na 0,2 odnosno 0,3% ovisno o tipu kartice, što je automatski značilo mogućnost jeftinije transakcije za Trgovca. A da bi Trgovac uopće mogao prepoznati mogućnost za snižavanje cijene kartične transakcije, regulativa se pobrinula u drugom dijelu koji obvezuje banke na transparentnost u prikazu strukture naknade koju naplaćuje trgovcu: mora se jasno naznačiti što u naknadi predstavlja zaradu banke, što spomenute

fiksne međunarodne naknade a što osnovni trošak. Time se stvorio Trgovcu prostor za pregovore i snižavanje cijene takve usluge.

No Europska komisija nije stala na tome te je u sljedećim regulativama jasno pokazala koliko je naklonjena Trgovcima.

Ne samo to, nego je u temelje budućih regulativa jasno uvela inicijativu za popularizaciju inovativnosti i primjenu suvremene tehnologije u segmentu plaćanja, dijelu koji je do tada mahom bio rezerviran za bankarski svijet.

Glavna i najvažnija regulativa, koja ovih dana potresa bankarski svijet i traži od njih da rade reorganizaciju svojih strateških planova je famozni PSD2, odnosno Payment Service Directive 2. Radi se o regulativi izdanoj od strane Europske bankarske asocijacije (EBA), koja je stupanjem na snagu 12. siječnja 2016. postala obvezujuća za sve zemlje članice EU (odnosno EEA) u smislu da najkasnije do 12. siječnja 2018. moraju donijeti zakone na nacionalnom nivou, temeljene na njoj. PSD2 donosi niz novih pravila prvenstveno za financijski svijet, no s obzirom na osnovne premise i ciljeve, otvara i potpuno novo poglavlje u svijetu trgovine. U osnovi PSD2 definira četiri osnovna cilja: poticanje inovativnosti, reguliranje tržišta, poticanje konkurencije i sigurnost potrošača. Zvuči vrlo jednostavno, ali ono što se zapravo krije iza toga donosi neke od najznačajnijih promjena u financijskom svijetu u nekoliko zadnjih desetljeća.

PROMJENE DOLAZE Činjenica je da svijet plaćanja spada pod stroga regulatorna pravila, upravo kako bi se omogućilo maksimalno povjerenje temeljeno na sigurnosti cijelog sustava. Iz istog razloga je cijeli taj segment tradicionalno spadao

PSD2 donosi neke od najznačajnijih promjena u financijskom svijetu u nekoliko zadnjih desetljeća Sve članice EU do 12. siječnja 2018. moraju donijeti zakone na nacionalnom nivou temeljene na PSD2 direktivi

u domenu bankarskih i financijskih institucija.

Tako su trgovci za plaćanja uvijek morali imati posrednika između sebe i potrošača.

PSD2 tu donosi značajne promjene. Kroz regulativu se definiraju osnovni preduvjeti za Trgovce da raspolažu određenim platnim instrumentima direktno, bez posredovanja treće strane, odnosno banke. Cijela priča se zasniva na dva osnovna preduvjeta: Trgovcima (i svima drugima koji budu zainteresirani) omogućava se, uz relativno jednostavne zahtjeve, da postanu “kvazi” financijska institucija, a Bankama se propisuje da moraju omogućiti unificirane tehničke uvjete za takav novi poslovni model. Gledano na praktičnom primjeru, danas, trgovac koji je ujedno i web trgovac, ili posjeduje naprednu mobilnu aplikaciju kroz koju provodi plaćanja, da bi prihvatio plaćanja karticama tekućih računa (tzv. debitne kartice) mora se spojiti na nekog od pružatelja platnih usluga, plaćati gore spomenute naknade, čekati da mu sredstva sjednu na račun po nekoliko dana i sl. Kroz provedbu PSD2, trgovcima će biti omogućeno da se registriraju kao PISP (Payment initiation service provider) te tako prilikom plaćanja direktno pristupaju tekućem računu kupca, i prebacuju sebi sredstva transakcije. Bez posrednika i dodatne naknade. Bez čekanja za isplatu. Naravno, uz dopuštenje kupca i određena pravila definirana kroz registraciju. I sve to prema bilo kojoj Listopad 2016. | jatrgovac.hr

67

Informacijske tehnologije – Trendovi

EU banci, po istom principu koji definiraju prethodno spomenuta tehnička pravila. Što to u konačnici znači za trgovca? U prvom redu mogućnost da smanje troškove transakcije.

Ali povrh toga omogućavaju daleko veću razinu inovativnosti.

Mobilne aplikacije i web trgovina s programima lojalnosti i opcijom plaćanja, no ovaj put bez posrednika. Optimizacija raspolaganja financijskim sredstvima. Veći angažman krajnjeg kupca i veći promet. Naravno, ulaganje u tehnologiju je neizbježno, ali to je za današnjeg suvremenog trgovca ionako svakodnevica i temelj poslovanja.

A ovaj put prednosti su izrazito jasne i dalekosežne. Banke su u svakom slučaju svjesne promjene koju ova regulativa donosi jer prema zadnjim istraživanja kuće PricewaterhouseCoopers, gotovo 90% europskih bankara planira strateške promjene kao direktnu posljedicu PSD2 i novosti koje donosi. Trgovci tek trebaju prepoznati njezine prednosti i mogućnosti koje im otvara, i odrediti se prema njoj, za svoju budućnost. No, dok se te promjene ne dogode, stvari se ipak pomiču i na našem malom tržištu po pitanju tehnoloških inovacija u trgovini.

Nedavno smo pisali o opciji pojednostavljenog plaćanja u web 68

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

Nova regulativa europskim trgovcima zapravo omogućava da postanu “kvazi” financijska institucija Nakon Messengera, određena rješenja za provedbu platnih transakcija uskoro možemo očekivati i na Facebooku

trgovini, gdje korisnik prilikom prve kupovine sprema podatke o kartici u sigurno okruženje.

Time se kod svake sljedeće transakcije plaćanje pojednostavljuje jer se ne unose svi podaci o kartici. Korak dalje je primjena kroz mobilnu aplikaciju.

Dobra vijest je da su Trgovci kod nas polako počeli primjenjivati oba modela. Jedan od najvećih portala za kupovinu je nedavno uveo ovu opciju, a uz slavni Uber taxi servis, jedna od taxi kompanija je nedavno predstavila ovu mogućnost. Korisnici prilikom registracije unose podatke o kartici u mobilnu aplikaciju i od tog trenutka svoje vožnje plaćaju jednostavno i brzo, uz sve blagodati digitalnog i mobilnog plaćanja: trenutni pregled transakcije, detalje o vožnji i druge korisne podatke.

MESSENGER I FACEBOOK A podaci su upravo ono što današnjem trgovcu treba kako bi maksimalno optimizirao poslovanje i ponudio kupcima upravo ono što žele. A tko zna više podataka o krajnjim kupcima nego društvene mreže? Gdje se krećemo, s kim se krećemo, što volimo, koliko smo spremni potrošiti? Facebook je tu apsolutni kralj i digitalni div iz Kalifornije je itekako svjestan toga. Svjesni činjenice da poznaju navike milijardi potrošača diljem svijeta, kao i da je današnji poslovni svijet nezamisliv bez prisustva na društvenim mrežama, nastoje kapitalizirati upravo tu raskoš in-

formacija i međuzavisnosti. Jedna točka koja spaja pružatelje s jedne i korisnike s druge strane. Zvuči moćno. I jest moćno.

Kao prvi korak u tom smjeru nedavno su omogućili svojim korisnicima u Messengeru da kroz takozvane “chatbot-ove” kroz obično čavrljanje zaprime personaliziranu ponudu u obliku poruke od strane virtualnog računalnog sugovornika, bot-a, koji kroz čovjeku razumljivu interakciju ponudi opcije te odmah plate ponuđeni proizvod ili uslugu ili jednostavno prebace novce prijatelju. Proces se odvija korištenjem humanoidne komunikacije sa spomenutim botovima. Korisnik npr. u chat-u pošalje poruku “Molim te plati MarkuB 50 kn”, ili ako kupujete proizvod, “Kupi cipele u XY”. Bot može odgovoriti s porukom “Koji broj želite” ili jednostavno ponuditi korisniku opcije temeljem njegovih prethodnih pretraživanja i preferencija na društvenoj mreži. Sljedeći korak je ponuditi sličnu uslugu kroz sami Facebook, gdje bi kroz personalizirane ponude spajali korisnike, trgovce i naravno plaćanja, te tako stvorili moćnu i jedinstvenu platformu koja iskorištava blagodati digitalnog doba.

Naravno, postoji dosta kontroverzi oko ovakvog načina iskorištavanja suvremene tehnologije, pogotovo po pitanju anonimnosti.

No isto tako treba imati na umu da će do 2025. godine gotovo polovicu generiranog prihoda u kućanstvima držati u rukama pripadnici tzv. milenijske generacije i generacije poslije njih, tzv. “Z” generacija. A budući da su za njih društvene mreže način života, anonimnost je zadnja na listi negativnih stvari koje donose nove tehnologije. Zapravo, više od toga ih sigurno brinu čak i oni grbavi krastavci s početka priče. Koje ćemo kroz koju godinu vjerojatno plaćati putem društvenih mreža.

Goran Bosankić goran.bosankic@asseco-see.com Pre Sales Manager / BU Payment

Asseco SEE

e n i l n o Čitaj issuu.com/jatrgovac

IZVOR INFORMACIJA S PODRUČJA MALOPRODAJE I INDUSTRIJE ROBE ŠIROKE POTROŠNJE

Sir

PAD CIJENA UZROK

VRIJEDNOSNOG MINUSA

Prodaja kategorije sira u periodu rujan 2015. – kolovoz 2016. imala je dobar trend u volumenu (+5%), no vrijednost je zbog pada maloprodajnih cijena ipak zapela u negativnom području (-1,4%)

K

ategorija sira obuhvaća sve vrste sira (tvrdi i polutvrdi sir, topljeni sir, svježi sir, sirni namaz) napravljenog od svih vrsta mlijeka. Vodeći proizvođači su Belje, Lactalis, Meggle, Vindija te privatne marke (proizvođači su navedeni abecednim redom i nije nužno da redoslijed odražava tržišne udjele).

RAST PRODANIH KOLIČINA Isključimo li Cash&Carry i diskontne trgovine (Lidl), prodaja kategorije sira u periodu rujan 2015. – kolovoz 2016. imala je dobar trend u volumenu, no vrijednost je zbog pada maloprodajnih cijena ipak zapela u negativnom području. Naime, u promatranih je 12 mjeseci prodano nešto više od 26,3 tisuće tona sira, što je lijep rast 70

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

količinske prodaje od 5%, ali je financijska realizacija od 1,24 milijarde kuna ipak manja za 1,4% u odnosu na prethodnih 12 mjeseci.

Supermarketi su vodeći kanal kroz koji se realizira 41,5% količinske prodaje kategorije po čemu se nalaze dosta ispred svih ostalih formata. Korak s njima drže hipermarketi s 26,2% udjela, a slijede velike trgovine mješovitom robom koje imaju 18,1%, srednje trgovine mješovitom robom s 10,1%, dok Podjela prema vrsti sira (količinska prodaja) rujan 2015. - kolovoz 2016.

Tvrdi i polutvrdi sirevi 49,6% Mekani bijeli sirevi, sirni namazi 44,5% Procesirani sirevi 5,1% Mekani sir s plijesni 0,8% Izvor: Nielsen

ANALIZA KATEGORIJE Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100

4,1

90

10,1

80

Top 5 vrsta sira (količinska prodaja) travanj 2015. - ožujak 2016.

Kravlje

Svježi sir 97,3%

Ovčje 1,3% Biljno 0,6% Kozje 0,4% Miješano 0,4%

Male trgovine mješovitom robom

18,1

(0 - 40 m²)

70

Srednje trgovine mješovitom robom

60

(41 - 100 m²)

50

Podjela prema vrsti mlijeka (količinska prodaja) rujan 2015. - kolovoz 2016.

Velike trgovine mješovitom robom

41,5

40

(101 - 300 m²)

25,2% Gouda 22,6% Edam 9,6% Sirni namaz 8,5% Emmentaler 4,6%

Supermarketi

30

(301 - 2500 m²)

20

26,2

10

rujan ‘15. kolovoz ‘16.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (kg)

26.316.000

+5,0%

Vrijednosna prodaja (HRK)

1.239.805.000

-1,4%

SIR

Hipermarketi (2501 m² +)

%

rujan 2015. - kolovoz 2016.

Izvor: Nielsen

male trgovine mjekategorije (49,6%), šovitom robom no u stopu ih drže 4,1% slijede mekoličinske kani bijeli prodaje. sirevi/sirni MILIJARDE Tvrdi i namazi KUNA iznos polutvrs 44,5% di sirevi udjela.

VRIJEDNOSNE vodeća Ostatak PRODAJE sira u su vrsta otpada na zadnjih sira koja procesirane zauzima gosireve s 5,1% 12 mjeseci tovo polovicu i mekani sir količinske prodaje s plijesni s 0,8%

1,24

količinskog udjela.

Dakako, kravlje mlijeko je najpopularnije za spravljanje ove namirnice te zauzima čak 97,3% količinskog udjela prema vrsti mlijeka od kojeg se radi sir.

Ovčje mlijeko ima 1,3%, biljno 0,6%, miješano 0,4% i kozje 0,4%.

Pogledajmo na kraju i vodećih pet vrsta sira prema količinskim udjelima. Na vrhu je s malom prednošću

i s 25,2% udjela svježi sir, a slijedi ga s 22,6% udjela gouda. Među vodećom petorkom tu su još edam s 9,6%, sirni namaz s 8,5% i emmentaler s 4,6% udjela u količinskoj prodaji kategorije.

Tatjana Kovačević tatjana.kovacevic@nielsen.com Client Manager

Nielsen

Anketa

Dobrodošao u svim oblicima Sir jede 99,1% hrvatskih potrošača. Neki češće, neki rjeđe. Natpolovična većina njih (51,4%) ističe da sir jede nekoliko puta tjedno, a nekoliko puta mjesečno ovu namirnicu konzumira njih 28,6%. Značajan je i broj onih koji sir jedu svaki dan, ima ih 14% u ukupnom uzorku, a da sir jedu rijetko ističe 5% ispitanika.

Sir se najčešće konzumira u sendviču. To, naime, kao svoj odgovor o načinu konzumacije navodi 44,2% ispitanih građana, a potom je najviše onih koji sir konzumiraju samostalno (31,3%). Manje udjele imaju konzumacija sira kao dodatak jelu (12,9%) i kao namaz (11,6%).

Tvrdi sir je najpopularniji među domaćim potrošačima s obzirom na to da ovu vrstu sira preferira čak 63,8% ispitanika. Vrijedne udjele imaju još i svježi sir s 19,2% i topljeni sir s 14%, dok su manje zastupljeni mozzarella s 2,2% i ribani sir s 0,8% udjela.

Trgovina je, sasvim očekivano, dominantno mjesto na kojem domaći potrošači nabavljaju ovu namirnicu. U trgovini sir kupuje 86,7% sudionika ankete, od proizvođača to čini njih 6,3%, na tržnici njih 3,7%, u trgovini

delikatesa 1,9%, a da pak rade vlastiti sir ističe 1,4% ispitanika.

Na kraju smo upitali i da konzumenti sira navedu koja im je konkretna vrsta sira najdraža. Dvije vrste su se pritom izdvojile od konkurencije.

Naime, na vrh poretka popeo se emmentaler s 34,9% udjela, a za njim dolazi gouda s 25,1%. Osjetno manje udjele, pak, imaju edamer (9,6%), feta (7%), parmezan (5,4%), mozzarella (4,4%), tilzit (2,1%), trapist (0,7%) i grana padano (0,7%). Da nemaju najdraži tj. da su im svi sirevi podjednako dragi navodi 4,3% anketiranih građana, a neke druge vrste mimo navedenih preferira njih 6%.

Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom listopada 2016. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Listopad 2016. | jatrgovac.hr

71

Sir – Kupovne navike

SVI GA

VOLE

Sireve kupuje čak 96% kućanstava, a u razdoblju srpanj 2015. – lipanj 2016. kategorija bilježi stabilnu prodaju u odnosu na prethodno godišnje razdoblje

odaci GfK Panela kućanstava pokazuju da kućanstva u Hrvatskoj godišnje troše oko 800 milijuna kuna na sireve za potrebe kućanstva. Kupuje ih čak 96% kućanstava, a u razdoblju srpanj 2015. – lipanj 2016. (MAT lipanj 2016.)

800

bilježe stabilnu ca, uočavamo da prodaju u su Tommy i odnosu na Lidl trgovci MILIJUNA prethodno najvećim KUNA GODIŠNJA sdestinaMAT razpotrošnja u doblje. cijskim Analiziindeksom.

Hrvatskoj na ramo li Plodine, SIREVE razvoj kaInterspar, za potrebe tegorije na NTL, Billa kućanstva razini devet i Konzum vodećih trgovatakođer ima-

ju veći kategorijski SOW u odnosu na svoj ukupni SOW na FMCG tržištu. S druge strane, KTC i Kaufland imaju neiskorišteni potencijal u kategoriji jer im je destinacijski indeks ispod 100. Pritom u ovoj analizi ne uspoređujemo trgovce na način da možemo tvrditi kako je jedan uspješniji od drugoga, nego na način da

Share of Wallet KTC-a u sirevima, MAT lipanj 2015.

Potrošnja za potrebe kućanstva Kategorija: Potrošnja: 803.389 Broj kupaca: 1.443

1.400

KTC zadržava 5,3% novca koji kupci KTC-a troše na sir

1.200

Tisuća kupaca

800

22,7% Potrošnja kupaca KTC-a u kategoriji (kupci KTC-a koji kupuju kategoriju bilo gdje): Potrošnja: 66.358 Broj kupaca: 130

600 400 200

0

200.000

400.000

Tisuća kuna 74

39,7%

Potrošnja kupaca KTC-a u kategoriji (svi kupci KTC-a): Potrošnja: 139.767 Broj kupaca: 328

1.000

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

600.000

800.000

Potrošnja kupaca KTC-a u kategoriji (kupci KTC-a koji kupuju kategoriju u KTC-u): Potrošnja: 7.369 Broj kupaca: 130

5,3% 0,9% Udio KTC-a u kategoriji

Preklapanje kupaca KTC-a koji su kupci kategorije s ukupnim brojem kupaca kategorije

Preklapanje Iskorištenost kupaca KTC-a vrijednosnog koji kupuju potencijala kategoriju u KTC-u s kupcima KTC-a koji su kupci kategorije bilo gdje

Izvor: GfK Panel kućanstava

Izgubljene prilike KTC-a u sirevima, MAT lipanj 2016.

Potrošnja za potrebe kućanstva Izgubljene prilike (udio)

Iskorištenost vrijednosnog potencijala

Indeks relativnog tržišnog udjela 28,0%

Konzum

Izgubljene prilike (udio)

19,6%

Ostali

7%

80

15,7%

Lidl

122

11,7%

Kaufland

161

9,3%

Plodine

89

6,7%

Billa

159

5,2%

Interspar

91

117

93% NTL

3,5%

67

01.07.2015. - 30.06.2016.

01.07.2015. - 30.06.2016.

KTC i polutvrdi sir

Izvor: GfK Panel kućanstava

je jedna kategorija u asortimanu određenog trgovca uspješnija od drugih kategorija u njegovom asortimanu.

Destinacijski SOW indeks trgovaca u kategoriji sira (MAT lipanj 2016.)

Tommy

151

Lidl

144

Plodine

134

Interspar

126

NTL

120

Billa

114

Konzum

112

KTC

91

Kaufland

82

*rang prema relativnom SOW indeksu (Share of Wallet u kategoriji vs. Share of Wallet na ukupnom FMCG tržištu)

KTC U FOKUSU Zanimljiv je slučaj KTC-a koji, premda ima relativno nizak udio u novčaniku kupca (Share of Wallet – SOW) u sirevima, u posljednjem MAT-u značajno povećava SOW u kategoriji sira. Dok u periodu MAT lipanj 2015. KTC zadržava 5,3% novca koji kupci KTC-a troše na sir, u MAT

lipanj 2016. KTC zadržava 7% novca koji kupci KTC-a troše na sir. Pritom je i postotak kupaca KTC-a koji kupuju kategoriju u KTC-u rastao s 39,7% na 42,3%.

To su dobre vijesti za KTC, no postoji prostor za rast jer čak 58% kupaca KTC-a koji su kupci kategorije ne kupuju kategoriju u tom trgovačkom lancu. KTC ima prostora za dodatni rast u kategoriji jer njegovi kupci čak 93% svog novca u kategoriji troše kod drugih trgovaca. U Konzumu na

sireve troše gotovo četiri puta više nego u KTC-u (26% novca u kategoriji), u Lidlu 14,6%, Kauflandu 10,9%, Plodinama 8,6% itd. Također je zanimljivo da kupci KTC-a pokazuju natprosječan afinitet prema kupovinama sira u Kauflandu, Billi, Lidlu i Intersparu.

Mladen Kožić mladen.kozic@gfk.com Client Relationship Manager

GfK

Share of Wallet KTC-a u sirevima, MAT lipanj 2016.

Potrošnja za potrebe kućanstva Kategorija: Potrošnja: 748.855 Broj kupaca: 1.458

1.400

KTC zadržava 7% novca koji kupci KTC-a troše na sir

1.200

Tisuća kupaca

42,3%

Potrošnja kupaca KTC-a u kategoriji (svi kupci KTC-a): Potrošnja: 128.478 Broj kupaca: 344

1.000 800

23,6% Potrošnja kupaca KTC-a u kategoriji (kupci KTC-a koji kupuju kategoriju bilo gdje): Potrošnja: 59.150 Broj kupaca: 145

600 400 200

0

200.000

400.000

Tisuća kuna

600.000

800.000

Potrošnja kupaca KTC-a u kategoriji (kupci KTC-a koji kupuju kategoriju u KTC-u): Potrošnja: 8.953 Broj kupaca: 145

7,0% 1,2% Udio KTC-a u kategoriji

Preklapanje kupaca KTC-a koji su kupci kategorije s ukupnim brojem kupaca kategorije

Preklapanje Iskorištenost kupaca KTC-a vrijednosnog koji kupuju potencijala kategoriju u KTC-u s kupcima KTC-a koji su kupci kategorije bilo gdje

Izvor: GfK Panel kućanstava

Listopad 2016. | jatrgovac.hr

75

Sir – Profil potrošača

JEDNAKO DRAG I MUŠKARCIMA I ŽENAMA Sir podjednako konzumiraju i muškarci i žene, dok ga najviše konzumiraju stanovnici Slavonije i Međimurja, te Zagreba i okolice, a najčešće ga se kupuje u trgovinama Konzuma (59%)

S

ir je namirnica koja nam je dostupna tijekom cijele godine, a stari Grci su bili uvjerenja da je dar od Bogova. Već tisućama godina ova je namirnica neizostavan dio naše prehrane pa pogledajmo kakvo je aktualno stanje u njenoj konzumaciji.

STRUKTURA KONZUMENATA Podaci iz TGI baze koji se odnose na konzumaciju sira na tržištu Hrvatske govore da je oko 92% stanovnika Hrvatske u posljednjih godinu dana konzumiralo sir: tvrdi, polutvrdi, svježi, topljeni, u listićima ili bilo koji Segmentacija korisnika po učestalosti potrošnje sira Umjereni korisnici 69% Mali korisnici 20% Veliki korisnici 11%

Izvor: TGI Mediana, 2015.

76

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

drugi oblik. Podjednako uvijek je zanimljivo vidjeti ga konzumiraju i i analizirati udio velimuškarci i žene, kih i umjerenih dok ga najviše korisnika. konzumiraju U skupinu stanovnici velikih STANOVNIKA Slavonije korisnika HRVATSKE u i Međiubrajamo murja, te one koji posljednjih je Zagreba konzumigodinu dana i okolice. raju naveKONZUMIRALO dene vrste U pogledu frekvencije sira jedSIR konzumacije nom ili više sireva i podjele puta dnevno, u svih korisnika na umjerene korisnike velike, umjerene i male one koji ih konzumiraju

92%

jednom ili dva do tri puta tjedno do dva ili tri puta mjesečno, te u male korisnike one koji ih konzumiraju jednom mjesečno ili rjeđe. Analiziramo li učestalost konzumacije sireva, u Hrvatskoj je najviše umjerenih korisnika (69%), zatim malih korisnika (20%), te velikih korisnika (11%). Robne marke sireva koje građani Hrvatske najčešće konzumiraju su Vindija, Dukat te Sirela.

VODEĆI BRENDOVI SIRA Institut za istraživanje tržišta i medija Mediana u svojoj analizi koristi multifunkcionalni alat Target Group Index (TGI) koji je namijenjen kompanijama u zadovoljavanju osnovnih potreba za analizama potrošača, tržišta i konkurencije.

Korisnik TGI baze može brzo i lako analizirati kako svoje postojeće i potencijalne potrošače, tako i potrošače konkurencije, te precizno definirati strategije i smjernice marketinškog oglašavanja. Riječ je o "single source" istraživanju, što znači da jedna osoba odgovara na sva pitanja koja upitnik sadrži, a provodi se kontinuirano na velikom uzorku te pokriva cijeli teritorij Hrvatske.

Pored konzumacije hrane i pića, korištenja proizvoda za domaćinstvo te medijskih preferencija, u TGI Regionalna segmentacija konzumenata sira Slavonija i Međimurje 27% Zagreb i okolica 26% Dalmacija 21% Centralna Hrvatska 13% Istra, Primorje i Gorski kotar 13%

Izvor: TGI Mediana, 2015.

STAJALIŠTA KONZUMENATA VODEĆIH BRENDOVA SIRA VEZANA UZ MEDIJE I OGLAŠAVANJE:

Kreativna reklama mi privlači pažnju.

Obično uočim oglase u časopisima.

VINDIJA U reklami volim vidjeti cijenu proizvoda ili usluge.

Često zamijetim oglase u autobusima.

Dok gledam televiziju tražim na internetu proizvode ili usluge za koje uočim oglas.

Ne bih mogao/la živjeti bez interneta na svom mobilnom telefonu.

DUKAT Osjećam potrebu provjeravati stranice društvenih mreža svaki dan.

Dok gledam televiziju često sam na internetu.

Redovito idem u kino.

Čitam dnevne novine gotovo svaki dan.

SIRELA Ovisnik sam o televiziji.

Na televiziji jednako rado gledam reklame kao i program.

Izvor: TGI Mediana, 2015.

istraživanju postoji i više od 250 stajališta koja se odnose na razne životne sfere. U skladu s tim zanimljivo je analizirati konzumente najčešće konzumiranih brendova sira prema stajalištima vezanim uz medije i oglašavanje. Možemo zaključiti da su konzumenti sira VINDIJA osobe koje zamjećuju oglašavanje u časopisima te na autobusima. Vole kreativne reklame i one u kojima je već istaknuta cijena proizvoda ili usluge. Konzumenti DUKAT sira ovisni su pak o internetu, posebice društvenim mrežama te dok gledaju televiziju traže proizvode ili usluge za koje uoče oglas.

Konzumenti SIRELA sireva su osobe koje redovito prate

dnevni tisak. Također su ovisni o televiziji te redovito idu u kino.

Konzumenti bilo koje vrste sira kupovinu namirnica za domaćinstvo najčešće obavljaju u Konzumovim trgovinama, njih 59%.

Kao drugi trgovački lanac navode Lidl (34%), zatim Plodine (25%), te Kaufland (24%). Kada je pitanje povjerenja u medije, konzumenti sira na prvo mjesto stavljaju internet. Kao drugi medij kojem najviše vjeruju navode televiziju, a slijede ih tisak, te radio.

Maja Juričan maja.jurican@mediana.hr Samostalni istraživač

Mediana

Sir – TV oglašavanje

PRAVA TV ZVIJEZDA Na međugodišnjoj razini kategorija sira snažno je poboljšala svoju televizijsku sliku – rastao je broj oglašivača, brendova i proizvoda, Eq. GRP i broj spotova su udvostručeni, a bruto investicija je zabilježila dvotrećinski rast

naliza oglašavanja kategorije sira provedena je na TV postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2), za ciljnu grupu Total 4+ koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhvaća 4.090.004 potencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je metodom peoplemetera provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. na uzorku od 2.500 pojePREGLED TV OGLAŠAVANJA PREDSTAVNIKA KATEGORIJE (RUJAN 2015. - KOLOVOZ 2016.)

Oglašivač

Brend Sirela

Dukat President

Proizvod

Eq. GRP

% Eq. GRP

Broj spotova

Bruto investicija

Sirela

393,87%

5,42%

609

3.400.386 kn

Sirela Ribanac

460,49%

6,34%

399

2.156.789 kn

Sirela Domaći sir

496,95%

6,84%

804

4.527.953 kn

President Zagrebački sir

2.316,96%

31,88%

1.387

14.121.431 kn

President Salakis

1.560,11%

21,47%

1.520

9.489.671 kn

Galbani

Galbani Mozzarella

1.449,09%

19,94%

1.370

8.423.093 kn

Agrolaguna

Stancija Špin

Špin Istarski sir

562,18%

7,74%

172

4.480.393 kn

Bohnec

Bohnec

Bohnec Ukupno:

27,93%

0,38%

21

19.166 kn

7.267,58%

100,00%

6.282

46.618.881 kn

*analiza ne uključuje podatke o gledanosti za 26.2.2016.

PREGLED TV OGLAŠAVANJA PREDSTAVNIKA KATEGORIJE (RUJAN 2014. - KOLOVOZ 2015.)

Oglašivač Dukat

Brend Sirela Galbani

Proizvod

Eq. GRP

% Eq. GRP

Broj spotova

Bruto investicija

Sirela Ribanac

2.104,97%

57,77%

1.539

16.573.034 kn

Sirela Domaći sir

244,45%

6,71%

428

2.002.692 kn

1.294,03%

35,52%

1.254

9.631.919 kn

3.643,46%

100,00%

3.221

28.207.645 kn

Galbani Mozzarella Ukupno:

78

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

dinaca u 810 kućanstava. je praktično udvostručen Varijable u analizi su Eq. te je na kraju ovogodišnjeg GRP na ciljnoj grupi Total kolovoza imao vrijednost 4+. GRP je pritom zbroj od 7.267,58%, što je za rejtinga svakog individual99,5% više u usporedbi s nog spota, dok je Eq. GRP prethodnih 12 mjeseci, dok ili 30 sek GRP jedje broj spotova zanak GRP-u koji bilježio tek nebi se ostvario što slabiji rast kada bi duod 95%, s ljina spota lanjskih bila 30 3.221 na rast iznosa sekundi. sadašnjih BRUTO Bruto 6.282. Sve INVESTICIJE na je to prainvesticija je izratila i bruto međugodišnjoj čunata na investicija razini temelju služs rastom benih cjenika od 65,3% na televizijskih kuća ukupno uloženih te ne mora označavati 46,6 milijuna kuna u stvarnu (neto) investiciju, odnosu na 28,2 milijuna dok su u izračun uključene kuna koliko je uloženo lani sve vrste oglašavanja izuu bruto iznosu. zev telemarketinga – TV Neupitni nositelj kategorije prodaje, te samooglašavasira u ovom komunikacijnja televizija. Istraživanje skom kanalu je Dukat koji se odnosi na period rujan je u zadnjih 12 mjeseci 2015. - kolovoz 2016. u realizirao bruto investiciju usporedbi s prethodnih 12 u iznosu od 42,1 milijun mjeseci (MAT razdoblje). kuna ostvarivši rast od Analiza ne uključuje po49,3% u odnosu na pretdatke o gledanosti za 26. hodni MAT. Još snažnije veljače 2016. godine. su rasla druga dva pokazatelja: broj spotova s VISOKI RAST 3.221 na 6.089, a Eq. GRP Na međugodišnjoj razini s 3.643,45% na 6.677,47%. kategorija sira je snažno Agrolaguna iz sastava poboljšala svoju televizijAgrokor koncerna pridrusku sliku bez obzira na to žila se Dukatu u zadnjih iz kojega kuta gledamo.

12 mjeseci sa solidnih Tako je broj oglašivača 4,5 milijuna kuna bruto porastao na tri (Dukat, investicije koje je uložila Agrolaguna i Bohnec), u emitiranje 172 TV spota dok je u prethodnih ostvarivši pritom Eq. GRP godinu dana na TV-u od 562,18%. Bohnec je bio prisutan samo Dukat sir Ludbreške mljekare koji je tada oglašavao dva "Antun Bohnec" te je svoju brenda (Sirela, Galbani) simboličnu nazočnost na i tri proizvoda, dok je u ovoj listi osigurao ulazadnjih 12 mjeseci njima ganjem nešto više od 19 pridodao i brend President tisuća kuna u emitiranje 21 te je ukupno na televiziji spota i uz ostvarenje svega predstavio šest proizvoda.

27,93% Eq GRP-a.

Agrolaguna je pak komuFranciska Perković nicirala svoj brend Stancija franciska.perkovic@nielsen.com Špin i proizvod istarski Junior Client Executive sir, a Bohnec je predstavio istoimeni brend i proizvod. Eq. GRP pokazatelj

65,3%

AGB Nielsen

Sir - Leaflet report

SIR NA SNIŽENJU Premda je cijena sira na tržištu u značajnom padu, promocija jeftinije cijene u katalozima/letcima trgovaca nije zabilježila značajniji rast.

Ipak, svaka druga promocija komunicira sir na sniženju

U

okviru analize kretanja u kategoriji sira pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika ove kategorije putem kataloga i letaka trgovaca. Čimbenici analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete

80

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

50

oglašavanja, te čine ju osnovni bruto oglasna parametri: vrijednost pozicija u (GAV letku, veliPROIZVODAČA Gross Adčina objaSIRA oglašavalo ve u cm2, vertising je u katalozima/ format i Value). bruto doBruto letcima u met letka. oglasna ZADNJE Analiza se vrijednost 2 GODINE odnosi na prikazuperiod rujan je kvalitetu 2015. – kolovoz oglašavanja, a

2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje) te obuhvaća kretanja prema kvantitativnom pokazatelju broja promocija. U promatranom dvogodišnjem razdoblju u katalozima i letcima trgovaca nastupilo je više od 50 proizvođača različitih vrsta sira (trgovce koji stavljaju proizvode na tržište promatramo kao proizvođače).

BRENDOVI SIRA I TRGOVCI Vodeća proizvođačka marka (brend) u zadnjih 12 mjeseci je Dukatov President s 11% udjela u broju promocija, koliko ima i Vindijin 'z bregov, ali je

Omjer proizvođačkih i trgovačkih marki po broju promocija Proizvođačka marka Trgovačka marka 90% 80%

84%

81%

70% 60% 50% 40% 30% 20%

19%

16%

10% 0% rujan 2014. kolovoz 2015.

rujan 2015. kolovoz 2016.

Vodeće proizvođačke marke u kategoriji sira GAV

Broj promocija

rujan 2014. - kolovoz 2015.

rujan 2015. - kolovoz 2016.

Broj promocijia

GAV 66%

70% 60%

52%

50%

63% 52%

40% 30% 20% 10%

10% 7% 11% 8%

11%

7%

11%

8%

7%

5%

10%

7% 5% 6% 6%

6%

0%

President

'z bregov

Meggle

Sirela Ribanac

4% 3 4% 4%

4% 4% 3% 4%

Sirana Gligora

Paška sirana

rujan 2015. - kolovoz 2016.

rujan 2014. - kolovoz 2015.

35%

35%

37%

30% 25% 20% 15%

15% 14% 10% 10%

10%

8% 8%

7% 8%

5%

6%

6%

6%

4%

5%

5%

5%

5%

3% 3%

0%

Kaufland

Plodine

Metro

Billa

Konzum

Lidl

Tommy

Podjela prema tipu promocije (Broj promocija) rujan 2014. - kolovoz 2015.

60% 50%

rujan 2015. - kolovoz 2016.

53%

51%

44%

41%

40% 30% 20% 10%

6%

4%

0% X%cheaper

(blank)

Ostali

Podjela prema veličini pakiranja (Broj promocija) rujan 2014. - kolovoz 2015.

25% 20% 15%

rujan 2015. - kolovoz 2016.

22%

23%

18%

16%

17%

16%

10% 5% 0% 1kg

President ipak za nijansu bolji prema bruto oglasnoj vrijednosti s 8%, dok je 'zbregov na 7% udjela. President je pritom unaprijedio svoje vrijednosti za 1%, dok je Vindijin brend ostao na istim vrijednostima kao i u prethodnih 12 mjeseci.

Dobar trend ima i trećeplasirani Meggle s 10% udjela u broju promocija (+2% u odnosu na lani) te 6% u GAV-u (+1%). Slijedi Sirela

500g

100g

Ribanac, također Dukatov brend, koji ima 6% udjela po oba parametra, s tom razlikom da je kvantitativno izgubio 1% udjela u odnosu na lani, dok je kvalitativno dobio 1%.

Sirana Gligora je zadnjih 12 mjeseci zaključila s 4% udjela po oba parametra pri čemu je broj promocija ostao na lanjskoj razini, a GAV je uvećan za 1%, dok je vrlo sličnu vrijednost

Interspar

Spar

Euromilk

Ostali

Spar na 3% kvantitativnog udjela.

Vodeći trgovački lanci po broju promocija 40%

4% 4% 3% 3%

Ostali

imala i Paška sirana koja je zadržala 4% udjela u bruto oglasnoj vrijednosti, ali je po broju promocija smanjila udio s lanjskih 4% na aktualnih 3%. Na kraju je Euromilk s 3% udjela, dok je u prethodnih 12 mjeseci zauzimao 1% više prema oba promatrana parametra.

Ostali brendovi kategorije sira zauzimaju 52% udjela po broju promocija, što je jednako kao i lani, dok su u bruto oglasnoj vrijednosti smanjili udio s lanjskih 66% na sadašnjih 63%.

Kaufland je vodeći trgovački lanac kada je riječ o broju promocija sira s 14% udjela pri čemu je pao za 1% u odnosu na prethodnih 12 mjeseci.

Drugoplasirane su Plodine koje su zadržale svojih 10%, a isto je napravio i trećeplasirani Metro koji je ostao na svojih 8%. Billa ima isto toliko, uz rast od 1% na međugodišnjoj razini, Konzum je zadržao 6% udjela, dok je Lidl pao sa 6% na 4%. Listu vodećih zaključuju Tommy i Interspar koji su ostali na 5%, a

PROMOCIJE I PAKIRANJA Podjela prema tipu promocije pokazuje tek blagi rast isticanja jeftinije cijene jer je taj oblik promocije, "x%cheaper", blago porastao s 51% na 53%, dok smo u nekim drugim kategorijama proizvoda bilježili skokovit porast ovog tipa promocije.

Klasična promocija koja komunicira samo fotografiju proizvoda i njegovu cijenu, "(blank)", ima 41% udjela ili 3% manje nego lani, dok su svi ostali tipovi promocije porasli s 4% na 6%.

Prema veličini oglašavanog pakiranja najčešće je bilo ono od 500 g s udjelom od 23%, što je 1% manje u odnosu na lani. Za 2% je rastao broj promocija pakiranja od 1 kg koje sada ima 18% udjela, dok je manje pakiranje od 100 g smanjilo svoj udio s prošlogodišnjih 17 na sadašnjih 16%. U kategoriji sira snažno su prisutne trgovačke marke, no njihov je udio na međugodišnjoj razini pao s 19% na 16%. Proizvođačke marke, shodno tomu, na kraju ovogodišnjeg kolovoza i dalje vode glavnu riječ s 84% udjela po broju promocija.

Erlanda Ivić-Mandić e.ivic@focusmr.com Marko Havaši m.havasi@focusmr.com

Focus Listopad 2016. | jatrgovac.hr

81

Logistika - Vijesti DIGITALNE TEHNOLOGIJE UNOSE PROMJENE U SEKTOR LOGISTIKE

G

lobalni sektor transporta i logistike suočen je s dramatičnom preobrazbom u vrijeme neviđenih promjena proizašlih iz načina na koji nove digitalne tehnologije, promjene u očekivanjima kupaca i suradnički poslovni modeli mijenjaju izgled tržišta. Istraživanje PwC-a ukazuje na to da 90% poduzeća za transport i logistiku smatra da su podaci i analitika ključni pokre-

Širenje suradnje

DB SCHENKER LIDER U PRUŽANJU 3PL LOGISTIČKIH USLUGA

GEBRÜDER WEISS NOVI LOGISTIČKI PARTNER TVRTKE BAUHAUS

V

odeća svjetska kompanija za istraživanja i savjetovanja “Gartner Inc.” izdvojila je kompaniju DB Schenker kao lidera u pružanju 3PL logističkih usluga. U izvještaju je DB Schenker pozicioniran na najviše mjesto po sposobnosti izvršenja zadataka u kvadrantu lidera.

Kompanija “Gartner Inc.” je izvršila procjenu pružatelja usluga 3PL logistike, na osnovu sposobnosti analiziranih kompanija da izvršavaju zadatke i na osnovu dosadašnjeg razvoja i vizije daljeg napredovanja i usavršavanja.

DB Schenker ugovorna logistika je prisutna u svim segmentima tržišta, s mrežom koja je rasprostranjena u 56 zemalja, sa 667 logističkih centara i logističkim kapacitetima koji premašuje 7,7 milijuna četvornih metara.

O

d početka svibnja logistička kompanija Gebrüder Weiss kupcima tvrtke Bauhaus isporučuje rubu naručenu preko interneta.

Isporuke se obavljaju unutar 24 sata – u čitavoj Hrvatskoj, a za to će biti angažirano približno 70 kamiona. Osim vršenja dostave, Gebrüder Weiss je preuzeo i skladišnu logistiku tvrtke Bauhaus. Bauhaus je jedan od najvećih lanaca “Uradi sam” prodajnih centara u

POTPISAN SPORAZUM O SURADNJI IZMEĐU HGK I TVRTKE TAHOGRAF

S

porazum o suradnji između Hrvatske gospodarske komore i tvrtke Tahograf d. o. o. potpisale su u Hrvatskoj gospodarskoj komori potpredsjednica za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj i predsjednica uprave Tahografa Dorotea Effenberger. Ovaj Sporazum nastavak je dugogodišnje uspješne suradnje HGK i Tahografa, povezane s promicanjem i

82

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

tači preobrazbe sektora u idućih pet godina, no 50% ipak priznaje da je nedostatak digitalne kulture najveći izazov s kojim su suočene njihove organizacije. Unatoč svojim očiglednim nedostacima ovaj sektor ipak je iznimno privlačan ulagačima. Od 2011. godine otprilike 160 milijuna dolara, od čega je 150 milijuna privatni kapital, uloženo je samo u digitalnu logistiku.

edukacijom članova o novim propisima u međunarodnom i domaćem prometu te o primjeni novih tehnologija uvjetovanih promjenama tahografa. Uz to, sporazum je izuzetno važan za sve članice iz područja cestovnog, teretnog i putničkog prometa jer omogućava besplatnu edukaciju svih članica, u vezi s radnim vremenima profesionalnih vozača.

Europi. Tvrtka od 2000. posluje u Hrvatskoj, gdje trenutačno ima osam poslovnih centara s približno 700 zaposlenika. Ponuda ovih specijaliziranih prodavaonica obuhvaća široki raspon kvalitetnih proizvoda za radionice, dom i vrt, koji se konstantno nadopunjuje. Bauhaus nudi asortiman profesionalnih proizvoda i širok spektar usluga, kojima pojednostavljuje rad “majstorima”, obrtnicima i privatnim kupcima.

NOVI DISTRIBUCIJSKI CENTAR HRVATSKE POŠTE Hrvatska pošta uložila je gotovo 6 milijuna kuna u novi distribucijski centar u Zadru. Novi objekt u Zadru prostire se na više od 1.820 m2, a u njemu više od 100 zaposlenika Hrvatske pošte rade na poslovima preseljenim sa stare lokacije. To uključuje sve vrste sortiranja pošiljaka, ekspresnu dostavu (hpekspres), sektor prijevoza i održavanje dostavnih mopeda, poslove administracije te izdvojeni šalter Poštanskog ureda 23000 Zadar.

Preseljeni procesi sortiranja i ekspresne dostave na staroj lokaciji nisu imali zadovoljavajući prostor za manipulaciju pošiljaka niti je lokacija svojim karakteristikama odgovarala današnjem načinu poslovanja.

Kako znaš da si izabrao pravo lako gospodarsko vozilo?

Laka gospodarska vozila Renault – br. 1 u Europi već 18 godina.

4 godine jamstva* 4 godine besplatnog održavanja* Besplatan paket PRO+: drveni pod, senzori za parkiranje, radio bluetooth® mp3, tempomat, maglenke, senzori za kišu.** *Jamstvo od 4 godine i besplatno održavanje od 4 godine obuhvaća 2 godine tvorničkog jamstva i produljeno jamstvo za 3. i 4. godinu ili 150 000 km, a vrijedi do ispunjenja prvog od dvaju navedenih uvjeta pri kupnji uz Renault financiranje. **Besplatan paket PRO+ dobiva svaki kupac lakih gospodarskh vozila za koja je paket dostupan pri kupnji uz Renault financiranje. Senzori za kišu nisu dostupni uz kupnju novog vozila Kangoo Express. Drveni pod i senzori za parkiranje nisu dostupni uz model Master Šasija.

IZVOR: EUROPSKO TRŽIŠTE AUTOMOBILA (EU28 + ŠVICARSKA + NORVEŠKA + ISLAND). STATISTIKE PRODAJE OD 1998. DO 2015. ZA SEGMENTE: LGV, VOZILA S POGONOM NA SVE KOTAČE, BEZ PICK-UPOVA.Prosječna potrošnja: 4,3 - 8,6 l/100km. Emisija CO2: 112 -222 g/km. Slike automobila su simbolične. Više na www.renault.hr Renault preporučuje

Listopad 2016. | jatrgovac.hr renault.hr 83

Profil kompanije

MARASKA D.D. Zaključak iz rezultata poslovanja je da Maraska ima dobru profitabilnost proizvoda, ali da bi to realizirala mora nastaviti trend značajnog rasta prometa kako bi nadoknadila lošu bilančnu situaciju

alo je gradova i kompanija koje imaju tako bogatu i slavnu tradiciju u proizvodnji likera kao što ih imaju Zadar i Maraska. Više od pet stoljeća iskustva i bogate tradicije proizvodnje likera i alkoholnih pića pretočeno je u današnju tvrtku.

Maraska d.d. moderna je hrvatska tvrtka koja uz tradicionalnu proizvodnju i prodaju alkoholnih pića proizvodi i bogati asortiman bezalkoholnih pića raznih vrsta i okusa. Suvremeni proizvodni pogon izgrađen je 2006. godine te svojim kapacitetima udovoljava i najzahtjevnijim potrebama kupaca. Maraska d.d. sa svojih 150 djelatnika organizacijski je podijeljena na odjele prodaje, proizvodnje, marketinga, ra84

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

biljka višnja maraska, poznata i kao maraška. Najstariji pisani dokument u kojem se spominje stablo višnje maraske pronađen je među bilježničkim zapisima Državnog arhiva u Zadru, u kasnom srednjem vijeku, 1399. godine. U bilježničkim zapisima opisano je: “...jedno veliko stablo maraske BROJ u neposrednoj blizini DJELATNIKA samog grada Zadra na BOGATA POVIJEST položaju Kolovare, u u svim Višnja maraska potekla vinogradu kod Fontaorganizacijskim je iz Male Azije odakle ne, kraj samog mora...“. cjelinama se proširila na MediteOvaj dokument ujedno je ran. Stablo višnje maraske i najstariji pisani dokument MARASKE dobro se prilagodilo kamena širem prostoru Dalmacije. nitom i škrtom tlu svoje nove Kako je Zadar već u 17. stoljedomovine. Upravo zbog speciću imao nekoliko destilerija za fičnosti mediteranske klime i tla proizvodnju maraschino likera, na sjevernom području Dalmamladi trgovac Francesco Dricije, maraska daje plod najbolje oli došao je iz Istre u Zadar i kakvoće i tako postaje autohtona osnovao tvornicu likera. Kasnije

zvoja, financija i odjela ljudskih resursa, čija je zadaća razvoj respektabilne i snažne tvrtke na području proizvodnje i distribucije kvalitetnih alkoholnih i bezalkoholnih pića, posebice visokokvalitetnih proizvoda na bazi višnje maraske, autohtone sorte višnje koja raste samo u podneblju zadarskog zaleđa.

150

su otvorene i druge tvornice te se maraschino proširio diljem Europe bilježeći uspjehe tijekom cijelog 19. i prve polovice 20. stoljeća. Konsolidacijom triju najpoznatijih zadarskih tvornica likera, “Excelsior Girolamo Luxardo”, “Romano Vlahov” i “Fabrica maraschino Francesco Drioli S. A.”, krajem 1946. godine stvorena je jedinstvena tvrtka pod nazivom “Maraska” tvornica likera, čokolade i bombona Zadar. Ministarstvo financija Narodne Republike Hrvatske objavilo je 1. studenoga 1948. u registru državnih privrednih subjekata poduzeće pod imenom “Destilerija i tvornica likera Maraskino” sa sjedištem u Zadru, skraćenoga naziva “Maraskino – Zadar”. U objavi je bilo navedeno da se formirana tvrtka nalazi pod administrativno-operativnim rukovođenjem Glavne direkcije prehrambene industrije Ministarstva industrije NR Hrvatske te da je predmet njezina poslovanja bila proizvodnja likera, specijalnih destilata i destilerija vina. Dana 7. veljače 1949. Ministarstvo financija Narodne Republike Hrvatske objavilo je u registru državnih privrednih poduzeća promjenu imena zadarskog proizvođača likera iz “Destilerije i tvornice likera Maraskino” u ime “Destilerija i tvornica likera Maraska” Zadar.

PROIZVODI MARASKE Među bogatom i raznolikom paletom Maraskinih proizvoda ističu se dvije kategorije. Prva su od njih proizvodi na bazi autohtone višnje maraske - voćni sirupi Amarena i Amarena Premium te nektar Maraška, dok drugu čine proizvodi iz asortimana jakih alkoholnih pića - likeri Maraschino, Cherry Brandy, Cherrica, Orahovac, tzv. Maraska specijaliteti.

Među likerima nalaze se Amaro i Amaro Zara, zatim Apricot, Blue Curacao, liker od borovnica, Zlatni Brand, Cherrica, Triple sec, Orahovac, Kruškovac te Jaguar, a tu su još i Ma-

raska medica, Pelinkovac, vodka Cosmopolitan, Maraska Room, Šljivovica, travarica Dalmatika, Vlahovac, Cherry Brandy i Gin Empire. U portfelju jakih alkoholnih pića ipak je najpoznatiji Maraschino, originalni zadarski liker priznat diljem svijeta.

Prepoznatljiv je po karakterističnom slatkom okusu i aromatičnom mirisu. Priprema se po tradicionalnoj recepturi ljekarnika dominikanskog samostana početkom 16. stoljeća. Ovaj pripravak iz destilata dalmatinske višnje maraske s razlogom nosi ime “kralj likera”. Izvorno hrvatski proizvod, svjež, sladak, kiseo, aromatičan, ovaj lagani liker karakterizira blaga narav s 20% alkohola i neodoljive arome eteričnih ulja.

Među asortimanom bezalkoholnih pića Amarena Premium je najkvalitetniji i najpoznatiji voćni sirup na tržištu. Izvorni hrvatski proizvod od dalmatinske višnje maraske, bogate kalcijem, željezom, mineralima i vitaminima. Sirup Naranča najomiljeniji je sirup nakon Amarene. Pripremljen po poznatoj recepturi od najboljih voćnih koncentrata ovaj sirup donosi poznati i osvježavajući okus pravih Jaffa naranči. Sirup prepoznatljivog okusa i kvalitete, proizveden od koncentrata svjetski poznate marke jaffa limuna. Oni koji vole okus jabuke, prepoznaju ovaj sirup kao izuzetno kvalitetan. Dobiven iz koncentriranog voćnog soka jabuke. Sirup od Jabuke i Bazge jedan je od onih mirisa koji podsjećaju na djetinjstvo. Blagoga okusa, načinjen od prirodnih sastojaka, podsjeća na sirupe kakve su radile naše bake i mame. Nježna i profinjena, Marelica osvaja svojim mirisom i karakterističnom puninom slatkoće. Miješani kašasti voćni sok od kaše marelice i koncentriranog voćnog soka jabuke i naranče, spaja ugodnu pitkost s gustoćom mirisa i arome koja marelicu čini omiljenom i jedinstvenom, osobito među djecom.

Sirup od brusnice, jednog od najhvaljenijih voća kojemu

31.12.2015. nekons.

BILANCA (U TISUĆAMA KUNA) AKTIVA A) DUGOTRAJNA IMOVINA

130.873

1. Nematerijalna imovina

866

2. Materijalna imovina

129.985

3. Dugotrajna financijska imovina

22

4. Dugoročna potraživanja

0

B) KRATKOTRAJNA IMOVINA

90.295

1. Zalihe

60.769

2. Kratkoročna potraživanja

27.881

3. Kratkotrajna financijska imovina

357

4. Novac u banci i blagajni

1.288

C) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

10.480

D) GUBITAK IZNAD KAPITALA

0

E) UKUPNO AKTIVA

231.649

F) IZVANBILANČNI ZAPISI

0 PASIVA

A) KAPITAL I REZERVE

45.296

1. Temeljni (upisani) kapital

69.918

C) DUGOROČNE OBVEZE

40.145

D) KRATKOROČNE OBVEZE

146.208

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA

0

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE

0 31.12.2015. nekons.

RDIG (U TISUĆAMA KUNA) A) POSLOVNI PRIHODI

142.740

1. Prihodi od prodaje

140.442

2. Ostali poslovni prihodi

2.298

B) POSLOVNI RASHODI

132.036

1. Neto smanjenje vrijednosti zaliha

-114

2. Materijalni troškovi

77.701

3. Troškovi osoblja

11.002

4. Amortizacija

6.181

5. Vrijednosno usklađivanje i rezerviranja

0

6. Ostali poslovni rashodi i troškovi

37.267

OPERATIVNA DOBIT

10.703

C) FINANCIJSKI PRIHODI

485

D) FINANCIJSKI RASHODI

6.363

NETO FINANCIJSKI RASHODI

5.879

E) IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI

0

F) IZVANREDNI - OSTALI RASHODI

0

G) UKUPNI PRIHODI

143.225

H) UKUPNI RASHODI

138.400

I) DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA

4.825

J) POREZ NA DOBIT

0

K) DOBIT RAZDOBLJA

4.825

L) DOBIT PRIPISANA IMATELJIMA KAPITALA MATICE

0

Listopad 2016. | jatrgovac.hr

85

Profil kompanije MARASKA D.D. - TRŽIŠNI PODACI Cijena dionice za izračun (kn)

130,00

Broj dionica

998.833

Tržišna kapitalizacija (milijuna kuna)

129,85

PROFITABILNOST

POSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2014.

ROE

10,65%

-65,09%

ROA

2,08%

-11,24%

EBIT marža

7,50%

-12,71%

EBITDA marža

11,83%

-8,19%

NETO PROFITNA MARŽA

3,37%

-17,59%

LIKVIDNOST

POSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2014.

Koeficijent tekuće likvidnosti

0,62

0,98

Novac po dionici

1,65

1,23

VLASNIK/NOSITELJ RAČUNA / SUOVLAŠTENIK/IMATELJ VP

STANJE

[%]

1.

SAPONIA d.d.

461.350

46,19

2.

Dalmatien Beteilugungs GmbH

293.815

29,42

3.

KOESTLIN d.d.

218.690

21,89

4.

Radovančić Ante

523

0,05

5.

Vukoša Romano

440

0,04

6.

Pandžić Zvonimir

368

0,04

7.

Tomašić Raguž Tina

351

0,04

8.

Rbralić Šime

348

0,03

9.

Pinjatela Joško

293

0,03

10.

Raguž Ivica

272

0,03

976.450

97,76

Ukupno:

prema važećim podacima SKDD-a za uredovni dan 27.9.2016.

86

PROMJENE KAPITALA (U TISUĆAMA KUNA)

31.12.2015. nekons.

TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL

69.918

REVALORIZACIJA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE

0

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE

0

NOVČANI TIJEK (U TISUĆAMA KUNA)

31.12.2015. nekons.

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

-11.500

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

-3.380

Primici od prodaje materijalne i nematerijalne imovine

3.380

Izdaci za kupnju materijalne i nematerijalne imovine

0

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

15.928

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

se pripisuju ljekoviti sastojci i pozitivan učinak na zdravlje, na najbolji je način upotpunio bogat asortiman Maraskinih voćnih sirupa. Sirup od borovnice, jedan od najomiljenijih i najtraženijih okusa, sadržava izvorne okuse voća koji oduševljavaju svježinom i aromom.

U portfelju se nalazi i ledeni čaj s osvježavajuće bogatim okusom i slatkastom aromom svježe ubrane breskve, Ledeni čaj osvježavajućeg okusa zelenog čaja, prožet karakterističnom citrusnom aromom te Ledeni čaj s osvježavajućim okusima probranog šumskog voća i zdrave brusnice. Ujedno, Maraska je pripremila četiri okusa u popularnom pakiranju na slamku - Amarena, Jabuka, Marelica i Naranča.

U 2016. u Maraski planiraju dostići dvoznamenkasti rast prihoda u odnosu na prethodnu godinu Dionice Maraske d.d. moguće je trgovati na Zagrebačkoj burzi, no zadnje trgovanje bilo je krajem 2008.

POSLOVANJE U 2015. GODINI Godinu 2015. obilježio je nastavak gospodarske krize koja se očituje u smanjenju kupovne moći, a samim time i potražnje za svim kategorijama proizvoda u proizvodnom asortimanu.

Usprkos tome, u kompaniji su zadovoljni ostvarenim rezultatima i rastom prodaje u glavnim kategorijama proizvoda (alkoholna pića, brik), a zahvaljujući tom trendu ostvaren je i rast tržišnog udjela. Pad realizacije na sokovima i sirupima je u okvirima pada ukupne kategorije tako da je zadržan isti tržišni udio. Značajna odrednica prethodne godine je poslovanje u okviru Europske unije, što je imalo utjecaja na poslovanje poduzeća. Promjena carinskih propisa nije se odrazila negativno na mogućnosti pla-

POKAZATELJI POSLOVANJA*

POSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2014.

Prihodi od prodaje

140,44

146,00

Poslovni prihodi

142,74

148,78

EBIT

10,70

-18,90

Neto dobit

4,82

-26,34

EBITDA

16,88

-12,18

Operativni novčani tijek

-11,50

-22,82

Slobodni novčani tijek

-14,88

-26,79

Kapital i rezerve

45,30

40,48

Aktiva

231,65

234,45

Broj zaposlenih

148

132

*svi iznosi u milijunima kuna FUNDAMENTALNI POKAZATELJI

POSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2014.

P/S

0,92

0,89

P/E

26,91

-4,93

P/B

2,87

3,21

BVPS

45,35

40,52

EPS

4,83

-26,37

EV

280,63

280,77

EV/EBITDA

16,62

-23,05

P/EBITDA

7,69

-10,66

P/EBIT

12,13

-6,87

P/EA

11,80

-6,62

P/CF

-11,29

-5,69

P/FCF

-8,73

-4,85

DIVIDENDA

2015.

2014.

Iznos

0,00

0,00

Dividendni prinos

0,00%

0,00%

Referentna cijena

130,00

130,00

ZADUŽENOST

POSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2014.

Dug/kapital

411,41%

477,81%

smana, nego u tvrtki očekuju veći interes za proizvodima od strane tržišta članica EU u narednom razdoblju. Liberalizirana trgovina nekim vrstama proizvoda i usluga te trgovina energentima imali su pozitivan utjecaj na smanjenje cijena inputa.

Ukupni neto prihodi u 2015. su manji od prihoda u 2014. godini za 6,3 milijuna kuna (-5%).

Materijalni troškovi su smanjeni zbog smanjenja cijena inputa.

Varijabilni troškovi proizvodnje su također smanjeni, prvenstveno zbog troškova proizvodnje koncentrata u pogonu Dona koji je bio u najmu u drugom dijelu 2014. godine, a koje nisu imali u 2015. godini. Troškovi zaposlenih su smanjeni 12%, zbog smanjenog broja zaposlenih.

Troškovi financiranja su, zbog visoke razine zaduženosti, jako visoki i iznose 6,9% neto realiza-

Ukupni neto prihodi u 2015. su manji od prihoda u 2014. godini za 6,3 milijuna kuna (-5%)

cije. Najveći udio u troškovima financiranja nose troškovi za kratkoročne obveze.

Analizom rezultata vidljiva je mogućnost profitabilnog poslovanja tvrtke izraženo pokazateljem EBITDA (stopom dobiti prije kamata i amortizacije), ali tu dobit ugrožavaju iznimno visoki troškovi financiranja (kamate) i amortizacija koji zajedno iznose 13,0% ukupnog prometa. Zaključak iz rezultata poslovanja je da Maraska ima dobru profitabilnost proizvoda, ali da bi to realizirala mora nastaviti trend značajnog rasta prometa kako bi nadoknadila lošu bilančnu situaciju (prije svega prevelika zaduženost).

Ukupan prihod od prodaje proizvoda bilježi rast od 0,5%, pri čemu jaka alkoholna pića rastu za 17,6%, sirupi imaju pad za 2,5%, dok prihodi od prodaje sokova padaju 2,1%, a prihodi od prodaje robne marke su smanjeni za 27,9%. Jaka alkoholna pića bilježe kontinuiran rast prihoda, dok je u ovoj godini primjetan pad u realizaciji sirupa. U strukturi prihoda, prema proizvodnim grupama, došlo je do povećanja udjela jakih alkoholnih pića na domaćem i na inozemnom tržištu.

Novčani tok u 2015. bilježi pozitivan rezultat za 1.047,3

tisuća kuna. Rezultat iz poslovanja od 4.824,9 tisuća kuna i amortizacija u iznosu od 6.180,9 tisuća kuna daju ukupan iznos jednostavnog novčanog toka od 11.005,8 tisuća kuna. Potraživanja od kupaca su smanjena za 4.822 tisuća kuna. Ukupne investicije u iznosu 3,4 milijuna kuna raspoređene su uglavnom na nasad Vlačine (2,4 milijuna kuna) za radove sadnje i podizanja nasada, nabavku nove opreme (0,3 milijuna kuna) a dio investicija je utrošen na transportna sredstva (0,4 milijuna kuna) i na proizvodnu opremu 0,1 milijuna kuna. Investicije na nasad Vlačine u vrijednosti 2,4 milijuna kuna odnose se na radove na podizanju i održavanju postojećih nasada i njihovu pripremu za puni urod u narednim godinama. Ostale investicije uglavnom su ulaganja u poboljšanja na postojećoj opremi i objektima.

Usprkos nepovoljnim uvjetima u okruženju planovi za 2016. godinu su: nastaviti rast prodaje – plan je dostići dvoznamenkasti rast prihoda u odnosu na prethodnu godinu, otvaranje novih izvoznih tržišta te proširenje asortimana proizvoda u kategoriji sokova i alkohola. Dionice Maraske d.d. moguće je trgovati na Zagrebačkoj burzi, no zadnje trgovanje bilo je krajem 2008. godine.

Napomena Navedene informacije su dane u svrhu općeg informiranja, nisu preporuka za kupnju ili prodaju te ne mogu biti zamjena za neovisan financijski savjet niti se njihovim objavljivanjem stvara bilo kakva obveza za investicijsko društvo Credos d.o.o. Credos d.o.o. ne prihvaća odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu uporabom informacija i cijena iz ovog materijala, niti jamči za njihovu cjelovitost i točnost. Izvor informacija su javno objavljeni podaci na web stranicama Zagrebačke burze te korporativnim web stranicama promatranih kompanija.

Odjel analize credos@credos.hr

Credos Listopad 2016. | jatrgovac.hr

87

Iz regije i svijeta UNILEVER VIŠIM CIJENAMA UČVRSTIO PRIHODE

B

ritansko-nizozemski proizvođač robe široke potrošnje Unilever uspio je višim cijenama poduprijeti tromjesečne prihode, ali se sukobio s britanskim lancem supermarketa Tescom koji je zbog poskupljenja povukao Unileverove proizvode sa svojih polica. Iz Unilevera su izvijestili da su u trećem tromjesečju zabilježili organski

PODGORICA DOBILA NOVI CITY MALL U Podgorici je otvoren novi trgovački centar City Mall koji obuhvaća dva kata shopping zone, elegantne poslovne prostore i ekskluzivni restoran “Terminal4”. Ispod centra je smještena garaža kapaciteta 140 parkirnih mjesta. U trgovačkom centru se nudi više od 30 inozemnih i domaćih brendova, a neke od trgovina su Kids Land, Menda, Maksima i Sarabanda.

Izdašne donacije

COCA-COLA I PEPSI DALI MILIJUNE ZDRAVSTVENIM ORGANIZACIJAMA

PAD DOBITI PERUTNINE PTUJ

P

erutnina Ptuj je na razini grupacije ostvarila u prošloj godini čistu dobit od 92.000 eura. Ptujska grupa je završila 2015. sa znatno nižom neto dobiti od godine ranije kada je iznosila gotovo šest milijuna eura, ali to je još uvijek puno bolje nego u 2013. kada je bilježila više od 34 milijuna neto gubitka.

Uprava Perutnine navodi da je grupacija uspjela zadržati visok nivo prometa, zbog povećane prodaje u Sloveniji i većeg izvoza na strana tržišta na kojima grupa ne posjeduje podružnice. Na nivou Grupe prošle je godine ostvaren prihod od 247 milijuna eura, što je za 4% manje nego u 2014.

rast od 3,2 posto. Obujam prodaje pritom je smanjen 0,4 posto, dok su cijene uvećane 3,6 posto. U prvoj polovini godine rast je iznosio 4,7 posto. Prihodi su im gotovo stagnirali na razini prošlogodišnjeg trećeg tromjesečja i iznosili su 13,4 milijarde eura. Iz Unilevera su izvijestili kako su na putu da ostvare zacrtane godišnje ciljeve.

D

va američka proizvođača bezalkoholnih pića Coca-Cola i Pepsi dala su milijune dolara zdravstvenim organizacijama, dok se istovremeno tiho bore protiv mjera protiv debljine kao što su porezi na bezalkoholna pića. Kompanije su od 2011. do 2015. godine sponzorirale 96 nacionalnih zdravstvenih organizacija koje se bore s javno zdravstvenim problemima, kao što su pretilost, dijabetes i srčane bolesti, dok u istom razdoblju obje tvrtke

lobiraju protiv 29 javno zdravstvenih zakona kojima se želi smanjiti potrošnja gaziranih sokova ili poboljšati prehrana. Većina primatelja donacija su privatne organizacije, dok su neke dio američke savezne vlade, kao što su Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Donacije su povećane u posljednjih nekoliko godina kako su se pojačale javnozdravstvene kampanje koje povezuju bezalkoholna pića s rastom pretilosti u zemlji.

LIDL POVLAČI PLASTIČNE VREĆICE Njemački maloprodajni lanac Lidl je obećao je da će biti prvi u Njemačkoj koji će povući plastične vrećice iz prodaje do proljeća 2017. godine. Tim potezom uštedjet će se oko 100 milijuna plastičnih vrećica godišnje, što je ekvivalent od 3.500 tona plastike. Nakon što ukinu plastične vrećice u Njemačkoj, na red dolaze Austrija i Švicarska.

DELHAIZE SRBIJA OTVORILA 400. TRGOVINU

K

ompanija Delhaize Srbija otvorila je u Beogradu novi Maxi supermarket, što je njen jubilarni 400. prodajni objekt u Srbiji. Generalni direktor kompanije John Kyritsis je izjavio da će u objektu, površine 550 m2, raditi 47 ljudi, da prodavaonica raspolaže s osam blagajni i da je kupcima na raspolaganju asortiman od 9.000 artikala.

88

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

Što znamo o...

NAMIRNICA KOJA SPAJA SVIJET U povijesti su imali status ekskluzivne namirnice koja je povezivala daleke civilizacije, zbog koje se ratovalo i osvajalo, a danas je kuhinjski ormarić opskrbljen raznim začinima postao uobičajen i nezamjenjiv dio svakog domaćinstva

K

roz razna razdoblja začini su imali veliku ekonomsku i političku ulogu.

Bili su uzrok uspona i padova mnogih kraljevstava, a pored zlata i svile potaknuli su prekomorsku plovidbu te trgovinu između Istoka i Zapada.

U antičko i srednjovjekovno

90

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

doba bili su vrlo rijetka i vrijedna roba koja se upotrebljavala u medicini te izradi parfema, eteričnih ulja i aroma. “Zlatna cesta Samarkanda” sinonim je za put začina koji se protezao preko pustinja južnoazijskih i istočnih carstava. Stolje-

50%

veći UVOZ od izvoza SOLI u prvih 6 mjeseci 2015.

ćima su Arapi kontrolirali ovaj put i na njemu zaradili bogatstva posredujući u trgovini lokalnih proizvoda iz Afrike i začina s Dalekog istoka. Za rimske vladavine, začini su bili dostupni samo višim klasama koje su ih cijenile doslovno kao suho zlato.

Tijekom renesansnog doba

srednja klasa se počela uzdizati, a s njom je i popularnost začina znatno rasla do točke sukoba oko upravljanja tom vrlo unosnom trgovinom. Španjolci, Portugalci, Englezi i Nizozemci, svi oni su se između 15. i 17. stoljeća borili za kontrolu, a kasnije se u utrku priključuje i Amerika. Drugi svjetski rat u Americi je pobudio velik interes o internacionalnoj kuhinji. Samo potrošnja origana porasla je za 5200% u prvom desetljeću nakon rata. Azija još uvijek proizvodi većinu začina uključujući u tome cimet, papar, muškatni orah, klinčić i đumbir. Međutim, sve više začina sadi se u zapadnoj hemisferi uz široku paletu začinskog bilja i aromatičnih sjemenki. Od samog početka povijesti najjače nacije kontrolirale su trgovinu začinima, a isto se može vidjeti i danas pa je tako SAD najveći kupac začina, a prate ga Njemačka, Japan i Francuska.

RAZNOLIKA UPOTREBA Uvidjeli smo kako začini i začinsko bilje imaju vrlo dugu povijest. Čak su se nekoć upotrebljavali kako bi se anulirao miris nekvalitetne hrane ili za popravljanje okusa neukusne hrane, a danas se koriste za zaokruživanje okusa i vrhun-

skog gastronomskog doživljaja.

Vjerojatnost da nećete upotrijebiti začin prilikom kuhanja gotovo je ravna nuli budući da je postao dostupan svima, a njegovom uporabom jelo uvijek uvelike oplemeni i učini posebnim. Danas se u Europi prodaje čak 3.000 više začina nego u 60-im godinama prošloga stoljeća. Ipak, važno je znati spojiti začine s namirnicama jer tek tada dolazi do potpuno zadovoljavajućeg okusa hrane koja od začina dobiva novu dimenziju i karakter. Kemijski sastav začinskih biljaka koji ih ujedno čini pravim malim riznicama su vrlo karakteristične fitokemikalije koje ujedno i blagotvorno djeluju na zdravlje. Većina začina i začinskih trava zdrava je, nekalorična i ljekovita. “Začini su nam oduvijek golicali maštu zbog svojih esencija okusa i legendi koje ih okružuju, a danas sa sigurnošću možemo reći da su začini i mini hranjive bombe”, ističe Diana Gluhak, magistrica nutricionizma, te nadodaje: “Osim toga, istraživanje je pokazalo da začini nadopunjuju okus hrani koja sadrži smanjen udio masti, pomažući tako osobama koje imaju zdravstvene tegobe ili žele reducirati svoju masu da uživaju u spletu okusa.

Danas se u Europi prodaje čak 3.000 više začina nego u 60-im godinama prošloga stoljeća Razlikujemo monozačine (npr. crvena paprika), mješavine više vrsta začina (npr. curry) i razne mješavine za gotova jela

Začini na 100 g imaju prosječno između 250 i 350 kcal, dok jedna žličica ili približno 3 g ima prosječno 5 kcal, što je u ukupnom preporučenom dnevnom unosu, koji otprilike iznosi 2000 kcal, zanemariva količina. Njihova je hranjiva i energijska vrijednost u jednom jelu zanemariva, ali čini razliku kroz dulji period vremena. Snagu začinima daje upravo njihov okus i interesantna činjenica da s njima možemo poboljšati okus mnogih jela i time zamijeniti sol. Danas konzumiramo prevelike količine soli, a zamjena začinima tu uvelike može pomoći.”

PODJELA I PROIZVODNJA ZAČINA “Kada govorimo o podjeli putem proizvoda, gdje začini imaju prvu ulogu, dijelimo ih prvo na monozačine (jedna vrsta začina, npr. crvena paprika), drugo na mješavine više vrsta začina (npr. curry) i treće, razne mješavine koje se koriste za spremanje gotovih jela (miksevi začina, podloge za razne umake ili variva).

Monozačini uglavnom imaju svrhu očuvati prirodnu aromu i esenciju svježeg začina, dok se razne mješavine začina više okreću jednostavnosti pripreme i novim okusima za poznata

s nama kuhate sto puta bolje!

Listopad 2016. | jatrgovac.hr

91

Što znamo o... Šafran – kralj začina

K

oristio se još u Mezopotamiji prije 5000 godina, a spominje ga se i u Bibliji. Šafran je simbol mudrosti i bogatstva, što materijalnog, što duhovnog. Naziv je dobio po perzijskoj riječi za’faran, što u prijevodu doslovno znači “budi žut”. Šafran (lat. Crocus sativus) dobiva se od biljke iz porodice Iridacee koja ima kratku sezonu cvata samo tri tjedna u godini. Proces proizvodnje ovog začina

jela. Ako je moguće, uvijek se poigrajte svježim začinima za pripremu raznih jela ili smoothija, a koliko je moguće, za jela tijekom svakog dana umjesto soli ubacite začine”, ističe Diana. Proizvodnja miješanih začina i začinskih sredstava zajedno s umacima, prema privremenim podacima od Državnog zavoda za statistiku, u prvih šest mjeseci ove godine bilježi rast od 18% u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Najklasičniji začin poput soli ima rast proizvodnje od 12% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok papar istodobno bilježi dosta manji rast od 5%.

Pritom uvozimo 50% više soli nego što izvozimo, a papra čak 429 tona više.

VODEĆI NA POLICI Kako se najviše začina kupuje upravo u trgovačkim lancima predstavit ćemo neke od vodećih proizvođača začina koje možemo naći na policama trgovina. Jedan od lidera zasigurno je Kotanyi koji je u Hrvatsku došao relativno kasno, ali odmah zauzeo svoju poziciju u svim trgovač-

kim lancima. “Odmah smo se istaknuli začinima i začinskim mješavinama kakvih do tada na tržištu nije bilo i time privukli pažnju potrošača 92

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

je mukotrpan pa mu se cijena po gramu kreće između 4 i 14 eura i to ga čini najskupljim začinom na svijetu. Stotinama godina koristio se kao afrodizijak, antidepresiv te kao lijek za mamurluk. Porijeklom iz jugozapadne Azije, danas je kultiviran na poljima od Pirinejskog poluotoka do Indije, a najveći su proizvođači Španjolska i Iran s više od 80 posto svjetske proizvodnje.

Kroz razna povijesna razdoblja začini su imali veliku ekonomsku i političku ulogu

i konkurencije. Kotanyi je na tržište donio inovacije i time djelovao na rast i unapređenje cijele kategorije. Nešto što se danas čini sasvim razumljivim kao što je šareni papar, začinski mlinci ili začinski mixevi nekada je predstavljalo veliku novost. Potaknuli smo druge proizvođače u smislu proširenja asortimana tako da su u vrlo kratkom vremenu na police stigli slični proizvodi, počelo se pridavati više pažnje dizajnu i širini asortimana te je na taj način do tada možda marginalizirana i ne tako važna kategorija odjednom postala zanimljiva”, ističe Maja Radoš, voditeljica marketinga. Danas u asortimanu imaju otprilike 300 vrsta proizvoda, a ono po čemu se Kotanyi u počecima izdvojio od konkurencije bile su Mješavine začina. “Jedna od najvažnijih promjena u asortimanu mješavina začina je da se proizvode isključivo od prirodnih sastojaka bez dodatka umjetnih pojačivača okusa kao što je natrij glutaminat. To je prije svega vezano uz trend zdrave prehrane, koji zadnjih godina sve više jača i stvara u tom smislu osvještenije potrošače.

Kotanyi je upravo iz tog razloga još 2003. godine prvi lansirao danas nezaobilaznu kurkumu, a prvi je tržištu ponudio i himalajsku sol u mlincu”, govori Maja te

dodaje: “Što se tiče tržišnih udjela Kotanyi je na prvom mjestu u kategorijama Klasičnih mono začina i Začinskog bilja, a daleko najveće udjele ima u segmentima bočica i mlinaca.”

Konzumova trgovačka marka K Plus sa začinima krenula je prije deset godina kada je na tržište plasirala mljeveni crveni papar i slatku papriku. Od tada pa do danas tržištu su ponudili još 13 artikala među kojima su: sol, više verzija papra, origano, češnjak, bosiljak, vlasac, cimet i peršin. U ponudi još imaju i talijanski mix koji se nadopunjuje s drugim začinima u raznim receptima. Odluka za lansiranje ovih proizvoda na tržište došla je iz svakodnevnog osluškivanja potreba kupaca te analize tržišta na kojem se više od 50% svih začina proda upravo u supermarketima. Velika raznolikost u ponudi Konzumovih trgovina, te popularnost egzotičnih kuhinja u zadnjih nekoliko godina, postupno je povećala i potrošnju začinskog bilja te miksanih začina u kojima pojedini artikli dovode do rasta cijele kategorije. Uz to vidljiv je rast začinskog bilja zahvaljujući popularnosti zdrave ishrane, te trend zamjene artikala, gdje se popularni papar često zamjenjuje s drugim, ljutim začinima poput onih na bazi paprike. Iz Konzuma navode kako će svoj asortiman i dalje proširivati s raznim začinima. U maloprodaji je zastupljena i tvrtka AGZ koja posluje od 1989. u privatnom vlasništvu obitelji “paprikaša” Šantek. Njihove proizvode možemo naći na policama većine trgovačkih lanaca, a dobitnici su i brojih nagrada. Njihova začinska mljevena paprika dobila je zlatnu medalju kvalitete na Međunarodnom sajmu prehrane, a istu nagradu dobio je i mljeveni crni papar te lovorov list. Upravo su to i njihovi najjači proizvodi s najvećom prodajom i potražnjom.

Kristina Vorberger kristina@jatrgovac.hr

Listopad 2016. | jatrgovac.hr

93

Ja TRGOVAC

ZAČINI S PREDZNAKOM PREMIUM KVALITETE Ako želite u svakidašnji obrok unijeti dašak svjetske kuhinje, trgovina Harissa vam nudi šarolik izbor vrhunskih začina s kojima svako jelo postaje čarolija okusa i mirisa

U

samom centru grada Zagreba smjestila se mala neobična trgovina još neobičnijeg imena, Harissa. Vrhunski poznavatelji kuhinje znat će da se iza imena krije ne samo trgovina začinima, već i naziv za popularnu tunišku mješavinu, odnosno pastu po kojoj je trgovina i dobila ime. A iza ovog začinskog carstva krije se mladi poduzetni par, Ana-Marija Petrić, po struci ekonomistica, i Matija Paskaš, vrhunski kuhar.

Putovanja su im oboma strast, a upravo tako je i nastala ideja za otvaranjem vlastite trgovine koja će ljudima omogućiti kupnju manje poznatih, a i onih uobičajenih začina. “Često sam se znao naći u problemu da ne mogu pripremiti jelo koje smo supruga i ja kušali na drugom kraju svijeta upravo zbog toga što su mi bili potrebni određeni začini koje bi jelo učinilo autentičnim, a nisam ih mogao nigdje pribaviti. U meni je dugo vremena bila prisutna ideja za otvaranjem trgovine, a supruga me cijelo vrijeme poticala ističući kako je ona dobar prodavač, a ja odličan znalac na tom području. Ispostavilo se da smo spojem naših dviju profesija došli do dobitne kombinacije.

Pripreme za otvaranje same trgovine trajale su čak godinu i pol dana. Htjeli smo napraviti

94

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

asortiman je premium klasa.

Naši začini su potentniji, izgledom ljepši i cjenovno skuplji.

Inzistiramo na kvaliteti i po tom pitanju ne radimo nikakve ustupke”, ističe Matija te nadodaje kako je do takve vrhunske robe teško doći. Kroz godine poslovali su s raznim dobavljačima dok se nisu isprofilirali oni najbolji s kojima surađuju i danas. “Sve što se prodaje u naše tri trgovine, a dalje se koristi u prehrani prošlo je brojne analize.

HACCP sustav poslovanja i BIO certifikat implementiran je od strane Bureau Veritasa. Oni su naši dugogodišnji partneri, jako su korektni te su nam ukazali na sve naše nedostatke koje smo imali prije same mogućnosti da dobijemo certifikate. Isključivo radimo po HACCP-u i to primjenjujemo u svakodnevnom dobar vizualni identitet i sve poslovanju, što nas uvelike razlisvesti na maksimalnu kvalitetu kuje od konkurencije”, pohvalio prije početka poslovanja”, zapose Matija. Svako malo proširuju činje svoju priču Matija. tekući asortiman koji trePREMIUM KLASA nutno broji više od 800 Od 2012. mala i pitoma trproizvoda, od čega je 280 govina ugodnog interijera vrsta začina, začinskog posluje odlično s malim bilja i začinskih mješavrsta različitih poteškoćama u uvozu vina, 170 vrsta čajeva PROIZVODA robe na početku poslote ostalih raznovrsnih nalazi se u vanja jer tada još nismo artikala. Kao dodatak u bili članica EU. Najveća ponudi imaju orašaste bogatoj PONUDI poteškoća danas je doći plodove (brazilski orah, trgovine do premium robe na kojoj u pekan orah, makadamiju, Harissi inzistiraju. “Isključivo sirovi pistacio bez ljuske, radimo s premium segmentom. bademovo brašno, pinjole i dr.)

Svi naši začini, začinske mješavii suho ušećereno voće (mareline i sve što spada u prehrambeni ca, acai kockica, kokos kockica,

800

borovnica, malina, jagoda, dud, pomelo, medene dinje itd.).

Najtraženiji začini su oni klasični poput kurkume, cimeta, kvalitetnog papra, Chimichurrija, mješavine začina za pečeni krumpir, raznoraznih curryja te dimljene paprike.

VLASTITA PROIZVODNJA Mlađa generacija sklonija je neobičnijim začinima i eksperimentiranju. “Profil kupaca je različit, dolaze nam radoznali, vikend kupci, istraživači svih dobi, a većina ih izađe iz trgovine s vrećicama. Mladi ljudi su vjerojatno više proputovali nego starije generacije pa su se i susreli s neobičnim egzotičnim kuhinjama i začinima. Također, čini mi se da više gledaju na svoje zdravlje pazeći što unose u svoj organizam. Kako bilo, tko god uđe u trgovinu bude oduševljen”, ponosno ističe Matija te nadodaje: “Pokušavamo sve više začinskih mješavina napraviti sami, to su isključivo moje recepture. Eksperimentiranjem

Info Naziv trgovine: Harissa Spice Store Naziv tvrtke: Harissa d.o.o. Zagreb Adresa trgovine: Masarykova 3, Zagreb Vlasnici: Ana-Marija Petrić, Matija Paskaš Godina osnivanja: 2012.

Kvadratura: 75 m² nastojim doći do raznih mješavina s kojima ranije nisam bio zadovoljan. Imaju dosta dobar prolaz kod kupaca i nastojim se tome više posvetiti. Sve više toga sami radimo i meljemo postižući tako veću kvalitetu nego da sami kupujemo gotove začinske mješavine.” Sam Matija ne preferira bio začine i bio čajeve. “Kod začina se sve svodi na aromu i okus, a kod njih trebaš dobiti najveću moguću potenciju da bi bili najkvalitetniji mogući, a bio ima neka svoja ograničenja.

Od bio začina se ne može dobiti

Začini, začinske mješavine i sve što uključuje prehrambeni asortiman isključivo je premium klasa U Harissi se sve više trude sami proizvoditi začinske mješavine jer time postižu veću kvalitetu

tako dobar začin kao kad ga radiš konvencionalnim putem pri čemu ne želim reći da su začini dobiveni konvencionalnim putem tretirani s pesticidima. Primjer su Japanci koji konvencionalnu matchu konzumiraju samo unutar Japana, dok u zapadne zemlje izvoze bio inačicu proizvoda jer one to zahtijevaju. Za sebe ostavljaju upravo ono najbolje, najvišu kvalitetu. Sama količina začina koja se upotrebljava ne može se mjeriti s količinom mesa ili povrća u prehrani za koju su bio proizvodi potrebni i razumljivi.

Po meni konvencionalni začini i te kako imaju smisla”, objašnjava nam Matija.

BRIGA O KUPCIMA Po svemu viđenom, čini nam se da u ovoj tvrtki ne nalaze nikakvih problema u poslovanju te da izvrsno funkcioniraju, ali svaki trgovac se danas susreće s određenim poteškoćama s kojima se mora boriti i nikako im nije lako. “Trenutno nam je trn u oku nelojalna konkurencija koja ne posluje u zakonskom okviru, odnosno zaobilaze važeće propise i to im na neki način prolazi. Prvenstveno se tu radi o minimalnim tehničkim uvjetima i nekim drugim obavezama koje bi svatko trebao ispoštovati”, ističe Matija. Okrenemo li se

vedrijim temama i planovima za budućnost oni zasad uključuju optimiziranje logistike u tvrtki zbog manjka prostora i rasta narudžbi jer Harissa surađuje i s brojnim vrhunskim hotelima i restoranima u Hrvatskoj pa robu nabavljaju u sve većim količinama. Vrlo su traženi i poznati u ugostiteljskim krugovima i visokoj gastronomiji.

“Osim suradnje s ugostiteljima otvorili smo i web shop te radimo s cijelom Hrvatskom. Najviše narudžbi dobivamo iz većih gradova, gdje je koncentrirano stanovništvo koje najviše koristi začine, a što se tiče ruralnih područja tu su narudžbe jako male ili ih uopće nema. Četiri godine radimo putem interneta i to se pokazalo vrlo dobrim.

Kupci imaju povjerenja u nas, a što se tiče dostave i komunikacije ona je na visokoj razini.

Kupci su vrlo zadovoljni, a i mi”, priča nam Matija te zaključuje: “Osim web shopa razvili smo i program loyalty kartica koji obuhvaća klasično skupljanje bodova i zamjenu za popuste.

U sustavu je pet mjeseci i ljudi su jako zainteresirani i dobro su to prihvatili. Na taj način htjeli smo nagraditi vjerne nam kupce kroz sve ove godine.”

Kristina Vorberger kristina@jatrgovac.hr Listopad 2016. | jatrgovac.hr

95

Novo na polici Novi šećeri iz Enciana

Preporuka

Z

a razliku od bijelog, smeđi šećer je nerafiniran uslijed čega na njegovim kristalima ostaje melasa koja mu daje specifičnu boju, okus i miris karamela. Upravo je Melasa šećer jedan od tri Encianova nova šećera. Uglavnom se koristi u pripremi slastica i raznih umaka, a sadrži visok postotak melase (oko 10%) što mu daje specifičnu aromu. Ostala dva šećera su Muscovado svijetli s bež bojom i sitnim kristalima te Muscovado tamni šećer. Svijetli sadrži manji postotak melase od tamnog, a zbog blagog okusa idealan je za pripremu svih vrsta jela. Specifičan okus i tekstura Encianovih šećera pružaju kupcu mogućnost izbora te unose raznolikost u prehranu.

Sedmi okus Argeta Exclusive linije

N

ovi okus Argeta Exclusive pašteta predstavio je kuhar Nikola Tadijanović u restoranu Stari Kaštel u Bujama. Upravo u tom istarskom restoranu, mjestu nastanka prve Argeta paštete s voćno-mednim okusom, gosti su na ekskluzivnom predstavljanju mogli čuti priču o nastanku sedmog Argeta Exclusive okusa koji će kupcima biti dostupan od

polovice studenog. Mladi kuhar Nikola Tadijanović osmislio je sofisticirani recept spojivši more, voćnjak i pčelinjak u okus dimljenog brancina koji upotpunjuju kruška i med. Prema riječima vlasnika restorana, Davida Severa, suradnja s Argetom bila je velika čast te su svježu Argetu á la Stari Kaštel uvrstili i u redovnu ponudu svog restorana.

Novi okus Dorina Domaćice

D

orina Domaćica kokos nastavak je uspješnog spajanja vrhunskih Kraševih brendova. Jedinstvena Domaćica kokos i mliječna Dorina čokolada uz dodatak topive kokos kreme čine Dorinu Domaćicu kokos savršenim čokoladnim užitkom. Novi je okus predstavljen ovog ljeta, a zbog velike potražnje potrošača postala je dio redovne ponude. Dorina Domaćica kokos zadržava tradicionalnu kvalitetu

Kraševih proizvoda s dodatkom inovativnog okusa te time nije izgubila svoju prepoznatljivost.

Nova Domaćica dolazi u zlatnoj ambalaži u dva pakiranja, od 105 g i od 300 g.

Sirela selekcija sireva

M

ajstori sirari iz Sirele pripremili su Sirne delicije, ograničeno izdanje selekcije sireva za vrhunski gurmanski užitak na blagdanskom stolu. Tako će 96

jatrgovac.hr | Listopad 2016.

se u selekciji delikatesnih sireva pojaviti Ribanac, Trapist, Dimsi i Pekorelo. Sirela selekcija sireva 650 g kupcima će na raspolaganju biti od 21. studenog 2016. pa sve do isteka zaliha.

ABC svježi krem sir Junior

P

ovodom obilježavanja 17. Svjetskog dana školskog mlijeka koji se tradicionalno održava u rujnu, Belje je predstavilo novi proizvod koji je stvoren za djecu, ABC svježi krem sir Junior.

Proizveden samo od mlijeka, vrhnja i malo morske soli, novi ABC sir za djecu prirodan je izvor bjelančevina i kalcija koji svojim nutritivnim vrijednostima zadovoljava sve dnevne potrebe nužne za pravilno funkcioniranje dječjeg organizma.

Osim što kalcij i bjelančevine iz ABC svježeg krem sira Junior osiguravaju da djeca imaju snažne kosti i uravnoteženu prehranu, također potiču stvaranje tkiva i rast, pravilno lučenje hormona te ostalih fiziološki aktivnih tvari.

Dr. Oetker Super kaša

D

r. Oetker Super kaše predstavljaju brz, jednostavan, a istovremeno dobro izbalansirani obrok koji zadovoljava potrebe današnjeg zaposlenog i ubranog načina života. Osim ukusnog doručka, zobena kaša može se pripremiti u bilo koje doba dana jer pruža osjećaj sitosti i cjelovit je obrok uz dodatak chia sjemenki, a dolazi u tri okusa: Malina za ljubitelje voćnih okusa, čokolada te vanilija. Dr. Oetker Super kaša dolazi u pakiranju od 50 g, a preporučena maloprodajna cijena je 4,49 kn.

Izlog

Želite primati Ja TRGOVAC magazin?

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: Mail: Funkcija: Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.

Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, Fax: +385 1 555 2598 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.