Ja TRGOVAC magazin – studeni 2018

Broj 78 | Studeni 2018.

Puls sektora Iseljavanje uzima danak

Analize kategorija • Mješavine i dodaci za kolače • Vino Intervju Helena Klarić Konzum

U fokusu

Trgovački centri

Vina koja osvajaju duĹĄu i medalje

Vino-Kap Vinovita Festival graĹĄevine Kutjevo

Vina Markota d.o.o. Matije Gupca 80 34 310 Pleternica tel: 091 2405 831 info@markotavina.com www.markotavina.com

Broj 78 | Studeni 2018.

Impressum DIREKTOR: Maroje Sabljić GLAVNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Marija Brkanić Kulenović, Ja TRGOVAC Ivan Junaković, Nielsen Berislav Znidarčić, Nielsen Franciska Perković, Nielsen Mladen Kožić, GfK Erlanda Ivić-Mandić, Focus Marko Havaši, Focus Marina Duvnjak,Kemoboja-Dubrava Martina Soršak Susović, Hendal Ino Hosni, MID Bau Nekretnine Martina Jurčević, Nielsen Violeta Perčić, Ipsos Natalija Crnički, Salonize Carmen Kržak, Zagorska šopingholičarka Mike Dawson, Lebensmittel Zeitung GRAFIČKI UREDNIK: Tomislav Gamberožić GRAFIČKI DIZAJN: Nulti broj j.d.o.o. FOTOGRAFIJE: In house, Pixabay, Pexels PRODAJA I MARKETING: Maroje Sabljić, Ivana Živčić telefon: 01/559 5057 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr TISAK: GZH d.o.o. Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr Ja TRGOVAC stručni je magazin o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje. Kontroliranom se distribucijom besplatno dostavlja trgovcima, proizvođačima i distributerima robe široke potrošnje te pratećoj industriji. NAKLADA: 6.000 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

ISSN 1847-9987 Godina 9 / Broj 78 Besplatni primjerak

Uvodnik

SJEĆANJE OSTAJE S NAMA

U

vrijeme izdanja prošloga broja još uvijek smo gajili kakvu-takvu nadu da će se naš dragi kolega Mario Miletić oporaviti od srčanog udara koji ga je pogodio. Nade su nam vrlo brzo ugašene, a nekoliko dana kasnije ugasio se i njegov život. Živio je brzo i kako je živio tako je i otišao ostavivši nas sve u čudu, nevjerici i nekom potpuno apstraktnom osjećanju koje nas danas drži i koje će ostati s nama još dugo, dugo. Nestvarnom se čini ta nova realnost u kojoj više nema prisustva tako divne i energične osobe jer je Mario u društvenom pogledu uistinu bio najdinamičnija osoba koju sam ikada upoznao. Jako je volio ljude, poštovao kolege i svoje partnere te se uvijek trudio povezati različite spektre interesa i mogućnosti u neku smislenu cjelinu. Nikada nije štedio energiju da upozna nove ljude, nove klijente, ostvari suradnju na obostranu korist i pritom se uvijek zdušno trudio ići naprijed, dati sve do sebe, gledati optimistično, pozitivno. U toj ćemo ga auri svi pamtiti, kao dragu, otvorenu i pozitivnu osobnost koja je mnogima od nas učinila dan ljepšim i lakšim. Neka tako uvijek ostane!

U takvim okolnostima dali smo sve od sebe kako bi objavili ovo izdanje magazina bez pomoći našega Marija. Vjerujem da ćete na stranicama koje slijede naći dosta zanimljivih priloga. Među ostalim, osobito bih izdvojio naš sada već tradicionalni Puls sektora od kolege Ivana Junakovića iz Nielsena te izvješće s dugoočekivanog 8. maloprodajnog foruma koji je iz različitih perspektiva ukazao na buduće smjernice razvoja maloprodajnog tržišta u Hrvat-

“Marija ćemo pamtiti kao dragu, otvorenu i pozitivnu osobnost koja je mnogima od nas učinila dan ljepšim i lakšim” skoj. Bliži nam se i adventsko vrijeme pa smo tome ususret pripremili analizu mješavina i dodataka za kolače te kategorije vina, a posebnu smo pažnju posvetili onome što znamo o sve popularnijem ginu. Tržište trgovačkih centara je nakon godina stagnacije u zadnje vrijeme živnulo pa smo pripremili veliku temu o trendovima koji obilježavaju taj sektor, a svakako ne treba propustiti ni prilog o jednoj od najvećih prehrambenih izložbi na svijetu, pariškom sajmu SIAL.

Goran Pavlović

Glavni urednik

goran@jatrgovac.hr

Studeni 2018. | jatrgovac.hr

5

SADRŽAJ

Vijesti

Studeni 2018. 6 VIJESTI

48 LOGISTIKA - VIJESTI

Potvrđena Nagodba vjerovnika u Agrokoru

Edeka testira električne kamione

14 DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Sadržaj i ponuda ispred lokacije

Nestlé pomaže mladim znanstvenicima

16 PROMOCIJE Konzumovi Zdravoljupci osvojili Hrvatsku

50 TRGOVAČKI CENTRI 56 TRENDOVI Adventska dinamika

60 MJEŠAVINE I DODACI ZA KOLAČE Manji volumen prodaje

20 PULS SEKTORA Iseljavanje uzima danak

24 INTERVJU: HELENA KLARIĆ Konzum

28 8. HRVATSKI MALOPRODAJNI FORUM

Tehnologije ključne za pridobivanje 70 ŽENSKO PODUZETNIŠTVO modernog potrošača Vlastita tvrtka – neka 2019. bude vaša godina!

PLODINE SU NAJPROFITABILNIJA TVRTKA U PGŽ-U

T

rgovački lanac Plodine najveći je dobitaš u Primorsko-goranskoj županiji sa 110,5 milijuna kuna neto dobiti u 2017., a slijedi JGL sa 70,8 milijuna kuna dobiti, objavio je portal Firmoteka.hr. Plodine imaju 3.582 zaposlenika, a JGL 557. Riječ je o listi TOP 500 tvrtki u Primorsko-goranskoj županiji po visini ostvarene dobiti u 2017. godini, koju je objavila ova domaća internetska stranica specijalizirana za pružanje javno dostupnih poslovnih informacija o poslovnim subjektima koji imaju obvezu javne objave financijskih podataka. Treći na županijskoj listi najvećih dobitaša

LONIA POVEĆAVA PLAĆE RADNICIMA Trgovački lanac Lonia iz Kutine u posljednjih godinu dana je radnicima povećao plaće za 500 kuna pa je tako prosječni neto iznos isplaćen u 2018. godini 3.900 kn, u odnosu na 2017. godinu kada je iznosio 3.400 kn. U posljednjih pet godina Lonia je proširila poslovanje izvan granica svoje domicilne Sisačko-moslavačke te Brodsko-posavske županije, gdje se nalazi najveći dio prodavaonica, na Bjelovarsko-bilogorsku županiju, Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, te danas broji 244 prodajna mjesta, većinom formata “dućana iz susjedstva”. Tvrtka u ovom trenutku zapošljava 998 radnika.

72 IZ REGIJE Lana Popović na čelu Coca-Cole u CEE

73 IZ SVIJETA Prodaja Alibabe dosegnula rekordnih 30,8 mlrd dolara

32 ICT & FINTECH VIJESTI SAP kupuje američki Qualtrics za 8 milijardi dolara

POTROŠNJA U RUJNU VEĆA 3,9 POSTO

34 VINO

D

Bogatstvo ponude

74 GLOBALNA KRETANJA Cdiscount neumorno pliva preko Rajne

76 KRATKA PRIČA IZ TRGOVINE Mali dubrovački štacun

78 ŠTO ZNAMO O... 42 SIAL PARIS 2018. Pozornica za brendiranje Hrvatske

46 STRATEGIJA POSLOVANJA Simbioza marketinga i trgovine

6

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

je Elcon Geraetebau sa 62,4 milijuna kuna neto dobiti. Tvrtka ima 174 zaposlenika. Slijedi Brodogradilište “Viktor Lenac” s 37 milijuna kuna neto dobiti u 2017. (488 zaposlenih), te Hotel Miramar na petom mjestu s gotovo 30 milijuna kuna neto dobiti (156 zaposlenih).

Gin

82 JA TRGOVAC Špajza

84 NOVO NA POLICI 86 IZLOG

ržavni zavod za statistiku (DZS) objavio je izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u rujnu ojačala za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na rujan prošle godine porasla za 3,9 posto. To je brži rast nego u kolovozu, kada je potrošnja porasla 3,1 posto na godišnjoj razini. Tako je u rujnu nastavljen rekordni pozitivni trend, s obzirom na to da je pad potrošnje na godišnjoj razini posljednji put zabilježen u kolovozu 2014. godine. U rujnu je na godišnjoj razini promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 2,4 posto, dok je maloprodaja neprehrambenim

proizvodima ojačala za 2,3 posto. U prvih devet mjeseci ove godine promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Visoki trgovački sud

POTVRĐENA NAGODBA VJEROVNIKA U AGROKORU V

isoki trgovački sud u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Branke Vučaj, predsjednice Vijeća, Dubravke Zubović, sutkinje izvjestiteljice, i Nevenke Marković, članice Vijeća, u postupku izvanredne uprave nad dužnikom Agrokor i njegovim ovisnim i povezanim društvima, donio je 26. listopada 2018. godine rješenje kojim odbija odnosno odbacuje sve žalbe vjerovnika na rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu od 6. srpnja 2018. kojim je potvrđena nagodba prihvaćena od strane vjerovnika u postupku izvanredne uprave, na ročištu za glasovanje o nagodbi održanom 4. srpnja 2018. godine. Pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja ispitana je kroz ocjenu i analizu pojedinačno

+3,6% realan rast prometa u trgovini na malo u PRVIH 9 MJESECI

podnesenih 87 žalbi, a Vijeće je riješilo da žalbe djelomično nisu osnovane, a djelomično nisu dopuštene. Visoki trgovački sud je ocijenio kako u postupku koji je prethodio donošenju rješenja o potvrdi nagodbe, kao ni njenim donošenjem, nisu ostvarene bitne povrede postupka, a niti one na koje sadržajno upućuju pojedini vjerovnici - žalitelji. Nastavno, američki je sud u postupku po poglavlju 15, međunarodnom insolvencijskom postupku, izdao pisano mišljenje kojim je u SAD-u potvrdio priznanje postupka izvanredne uprave i nagodbe u odnosu na Agrokor i njegova povezana društva. Sud je u mišljenju odobrio zahtjev Agrokora za priznanjem u širem opsegu nego što

je to prvotno odlučeno na ročištu, tj. prihvatio je zahtjev Agrokora da se nagodba prizna u cijelosti te rješenje izričito uključuje i dio nagodbe koji ima utjecaja na dug Agrokora i njegovih povezanih društava za koji je mjerodavno englesko pravo. “Cjelovitim priznanjem, u čije smo stjecanje uložili posebne napore, stečena je pravna zaštita kako

korist svih vjerovnika i zaposlenika”, istaknuo je izvanredni povjerenik za Agrokor Fabris Peruško. Iz Agrokora podsjećaju da je Visoki sud Engleske i Walesa 9. studenoga 2017. godine Zakon o postupku izvanredne uprave prihvatio kao insolvencijski postupak koji se priznaje u Engleskoj i Walesu. To je isto za područje Švicarske učinio i švicarski

Visoki trgovački sud u Zagrebu donio je rješenje kojim odbija odnosno odbacuje sve žalbe vjerovnika

od pokretanja bilo kakvih drugih postupaka radi naplate u SAD-u, tako i od svih zahtjeva za naplatom duga prema Agrokoru i njegovim povezanim društvima na njihovoj imovini koja se nalazi u SAD-u, što smatramo velikim uspjehom na

sud 2. veljače ove godine. Zakon je zajedno sa Stečajnim zakonom, u srpnju ove godine, Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća uključen u popis nacionalnih zakona koji se priznaju kao insolvencijski postupci na cijelom području EU.

MARIĆ OČEKUJE UTJECAJ SNIŽENIH STOPA PDV-A NA CIJENE

M

inistar financija Zdravko Marić izjavio je kako očekuje da će snižene stope PDV-a na određene proizvode utjecati na smanjivanje cijena, te da će poslodavci iskoristiti trostruko povećanje neoporezivih primitaka kako bi nagradili svoje radnike. Marić je rekao da očekuje kako će korekcija PDV-a s 25 na 13 posto na svježe ili rashlađeno meso, ribu, voće, povrće i jaja te povezane usluge isporuke živih životinja kao i dječje pelene, “biti viđena i na korekciji cijena”, iako, kako je napomenuo, iskustva u prošlosti nisu baš bila takva. U pogledu očekivanja od povećanja iznosa neoporezivih primitaka s 2.500 na 7.500 kuna, Marić je rekao da Vlada tu mjeru ne bi donijela da ne očekuje pozitivne efekte. Studeni 2018. | jatrgovac.hr

7

Vijesti HUP O VLADINIM POREZNIM MJERAMA

Karijere

H RANOGAJEC OSTAJE NA ČELU HOK-A Za predsjednika Hrvatske obrtničke komore (HOK) u mandatnom razdoblju 2018. do 2020. izabran je Dragutin Ranogajec, kojem je to treći mandat na čelu Komore. U predsjedničkoj utrci s potpredsjednikom Udruženja obrtnika Zagreb Renatom Bočakom, Ranogajec je pobijedio s 40 od ukupno 50 glasova prisutnih skupštinara. Članovima Skupštine HOK-a je kroz pet ključnih točaka predstavio osnovne smjernice svog programa. Istaknuo je nastavak snažnog zastupanja interesa obrtništva na svim razinama kroz prioritete, proaktivnost, obrazovanje, otvorenost i sustav.

MI VAJDA: KAJMOVIĆ UMJESTO MESARIĆA Novi predsjednik Uprave čakovečke Mesne industrije Vajda od 1. studenog je Alen Kajmović. Odluka o njegovu imenovanju usvojena je na sjednici Nadzornog odbora 23. listopada, a na snagu je stupila 1. studenog. Dosadašnji predsjednik Uprave Vladimir Mesarić nakon dva desetljeća vođenja Vajde odlazi u mirovinu. Na čelnu poziciju u Vajdi Kajmović dolazi s mjesta člana Uprave, a prethodno je bio voditelj za investicije i razvoj. “Tvrtka posluje stabilno, s rastućim prihodom. Na kraju ove godine očekujemo prihod od oko 350 milijuna kuna, što je gotovo 30 posto više u odnosu na 2017. godinu”, istaknuo je Kajmović.

8

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

rvatska udruga poslodavaca (HUP) pozdravila je Vladinu najavu povećanja neoporezivog dijela za nagrade te sniženje stope PDV-a na 5 posto za bezreceptne lijekove, no poručuje i kako su za očuvanje konkurentnosti i radnih mjesta potrebni snažniji zahvati i promjene. “HUP pozdravlja odluke Vlade donesene na sjednici na kojoj su usvojeni prijedlozi i inicijative HUP-a vezano uz povećanje neoporezivog dijela za nagrade, poput božićnice i uskrsnice s 2.500 na 7.500 kuna, te sniženje stope PDV-a na 5 posto za bezreceptne lijekove”, izjavio je glavni direktor HUP-a Davor Majetić, no upozorio je kako podaci o prihodima i rashodima proračuna “ukazuju da Vlada u sljedećoj godini nema u planu provesti značajnije promjene, odnosno, da ozbiljnijih reformi nema”. “HUP smatra kako su, u cilju očuvanja konkurentnosti i radnih mjesta, odnosno, zaustavljanja negativnih trendova na tržištu rada potrebni snažniji zahvati i promjene, posebno na rashodovnoj strani proračuna”, poručio je Majetić.

Devetomjesečni rezultati

NETO DOBIT PODRAVKE REKORDNA od prodaje Grupe Podravka porasli Ppostorihodi su u prvih devet mjeseci ove godine za 3,2 u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na

3,08 milijardi kuna, dok je neto dobit porasla još snažnije i dosegnula rekordne razine. Neto dobit nakon manjinskih interesa dosegnula je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci gotovo 186 milijuna kuna, dok je u istom lanjskom razdoblju iznosila 54 milijuna. Normalizirana neto dobit nakon manjinskih interesa porasla je, pak, u istom razdoblju za 70,3 posto, na 175,3 milijuna kuna. “Grupa Podravka i u razdoblju od siječnja do rujna 2018. nastavlja s rekordnim rezultatima poslovanja uslijed značajnog rasta većine

poslovnih programa od 4 posto”, navodi se u izvješću Podravke. Prihodi od prodaje porasli su 95 milijuna kuna ili 3,2 posto, na 3,08 milijardi kuna, pri čemu je, ističe se u izvješću, snažan doprinos došao iz oba segmenta poslovanja. Tako su prihodi u segmentu prehrane porasli za 2,8 posto na godišnjoj razini, na 2,4 milijarde kuna, pri čemu su prihodi od vlastitih brendova dosegnuli 2,26 milijardi kuna, 3,8 posto više nego u prvih devet mjeseci prošle godine. U segmentu farmaceutike prihodi su, pak, uvećani za 4,7 posto na godišnjoj razini, na 639 milijuna kuna. Pritom su prihodi od vlastitih brendova porasli za 4,9 posto, na 533 milijuna kuna.

VINARIJA GALIĆ INVESTIRA 54 MILIJUNA KUNA

U

Kutjevu je predstavljena nova investicija u vinariju Galić vrijedna 54 milijuna kuna kojom će joj se kapacitet povećati za trećinu. Od 54 milijuna kuna, 35 milijuna uloženo je zgradu, a 19 u opremu. Vlasnik vinarije Josip Galić istaknuo je kako ona ostaje boutique vinarija te će pratiti sve trendove i proizvoditi kvalitetna vina, a ne orijentirati se na masovnu proizvodnju. “Iako se naša vinarija može smatrati čudom moderne tehnologije i ima opremu na kojoj bi pozavidjeli i svjetski poznati vinari, mi u Kutjevu ovim tek počinjemo graditi priču. Krajnji cilj nam je razvoj cijeloga kraja, želimo od Slavonije stvoriti hrvatsku Toscanu, jer ona to opravdano zaslužuje”, kazao je Galić. Predsjednik Uprave Galić vina Andrej Markulin istaknuo je da ta vinarija ove godine slavi 10 godina poslovanja te da dugoročno želi intenzivirati proizvodnju “ozbiljnih”vina.

Vijesti Karijere

Max City

VEBER NAPUSTIO ATLANTIC GRUPU Mladen Veber, stariji potpredsjednik za Operativno poslovanje Atlantic Grupe, od 6. studenog više nije član Uprave kompanije, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Karijeru će nastaviti izvan sustava grupe, stoji u priopćenju, a njegove odgovornosti će se preraspodijeliti između ostalih članova Uprave. Veber se Atlanticu pridružio 1996. godine na mjestu direktora Distribucijskog centra Rijeka, 2001. godine imenovan je za potpredsjednika Atlantic Tradea zaduženog za upravljanje robnim markama i međunarodna tržišta, a 2006. godine je izabran na poziciju s koje sada odlazi.

I MLINAR NAGRAĐUJE RADNIKE Pekarska tvrtka Mlinar izvijestila je da će, sukladno najavi Vlade o povećanju neoporezivih primitaka za prigodne nagrade, zaposlenicima iduće godine svaki mjesec isplaćivati dodatnih 400 kuna uz plaću, dok će preostali neoporezivi iznos do 7.500 kuna rasporediti na božićnicu i uskrsnicu. Uprava Mlinara poručuje da apsolutno podržava novu mogućnost dodatnog nagrađivanja i ocjenjuje da Vladina odluka “gradi zdrav temelj za rast zadovoljstva u kompanijama”. Ističu da su tijekom 2018. godine na povećanje plaća 1.900 zaposlenih utrošili oko 15 milijuna kuna, a ove godine će ukupno za uskrsnicu i božićnicu svakom radniku isplatiti 2.800 kuna.

10

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

U PULI OTVOREN NAJVEĆI TRGOVAČKI CENTAR U ISTRI ax City, najveći trgovački centar na M području Istre, svečano je otvoren u Puli 8. studenoga. Projekt trgovačkog centra, koji

se prostire na pet katova od kojih su prva dva kata natkriveno parkiralište s ukupno 800 parkirnih mjesta, vrijedan je više od 400 milijuna kuna. Objekt se prostire na ukupno 71 tisuću kvadrata bruto površine, a iznajmljivat će se 30 tisuća kvadrata. Ponuda centra uključuje više od 100 brendova među kojima se posebno izdvajaju H&M, Bershka,

Pull & Bear, Stradivarius, Mango, Reserved, Mohito, Sinsay, CCC, CineStar, SportVision, Elipso, dm i BIPA, dok su poziciju “sidraša” sa svojim hipermarketom zauzele Plodine. Osim trgovine prehrambenim artiklima i kino dvorana, u novom će se centru smjestiti i kafići poput, Puljanima već poznatog Leggiero bara, ali i Foody te brojni drugi. Ugostiteljski sadržaji bit će smješteni na zadnju etažu odakle će pogled pucati na Muzil i dalje na pulski zaljev.

JADRANKA GRUPA ULAŽE U ZAPOSLENIKE

L LIČKOJ JANJETINI OZNAKA IZVORNOSTI

E

uropska komisija objavila je da je još jedan hrvatski proizvod, “lička janjetina”, upisan u europski registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla. Riječ je o provedbenoj uredbi Europske komisije koja je obvezujuća i u cijelosti se izravno primjenjuje u svim državama članicama. Oznaka “lička janjetina” podrazumijeva meso janjadi od izvorne hrvatske pasmine ovce, ličke pramenke. Janjad ličke pramenke za proizvodnju “Ličke janjetine”kolje se u dobi od 90-160 dana pri tjelesnoj masi od 22 do 36 kg. Uzgaja se na zemljopisnom području Like, koja se većim djelom nalazi u Ličko-senjskoj županiji, a manjim dijelom u Zadarskoj županiji.

ošinjska Jadranka grupa izvijestila je kako je povećala ulaganja za plaće i edukaciju zaposlenika za predstojeću sezonu, i to za osam posto. “Jadranka grupa nakon uspješne sezone ulaže u plaće i zaposlenike te traži pojačanja za predstojeću sezonu. Tako je za plaće i ostala ulaganja u stalne i sezonske zaposlenike odvojeno osam posto više sredstava nego u 2018. Jadranka grupa višemilijunske iznose ulaže i u dodatnu edukaciju svojih zaposlenika na svim razinama”, navodi se u priopćenju. “Smatramo kako je povećanje plaća logičan korak u razvoju poslovanja grupe i odnosa sa zaposlenicima koji su ključan faktor za uspješno poslovanje”, izjavio je predsjednik Uprave Jadranka grupe Sanjin Šolić. Jadranka zapošljava oko 700 stalnih djelatnika, dok za vrijeme turističke sezone ukupan broj zaposlenih dosegne oko 1.600 djelatnika raspoređenih u sve tvrtke-kćeri.

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića

Vijesti OTVOREN TREĆI “ŽABAC”

U

sklopu zagrebačkog Importanne centra svoju je treću poslovnicu otvorio food outlet Žabac, maloprodajni koncept u kojemu se prodaje lom, štok i rok roba. U prodavaonici je zaposlen i beskućnik Željko Rutič koji je i svečano otvorio ovu poslovnicu. Ovaj jedinstveni poduzetnički pothvat, koji je započeo kao obiteljski start-up Marija i Maje Žamboki, nedavno je dobio i prestižnu nagradu osvojivši drugo mjesto na Euromonitorovom natječaju za “New Concepts

in Retailing 2017”u kategoriji “Grocery”. Food outlet Žabac kao koncept danas zapošljava 32 djelatnika. ‘’Osim gospodina Željka Rutiča na našoj trećoj lokaciji zaposlit ćemo i jednu osobu s posebnim potrebama koja će raditi na našem deterdžentomatu. Bez kreditnih zaduženja i s jasnim poslovnim planom razvijamo obiteljsko poslovanje. Kupci imaju povjerenja u nas i jako sam ponosan što ovaj koncept sprječava bacanje hrane”, izjavio je Mario Žamboki.

Solidna izvedba

IZVOZ 79, UVOZ 130 MILIJARDI KUNA

H

NETO DOBIT ATLANTIC GRUPE SKOČILA 34 POSTO tlantic grupa ostvarila je u prvih devet Aprihoda mjeseci ove godine 3,88 milijardi kuna od prodaje, što je 0,5 posto manje u

odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je neto dobit nakon manjinskih interesa skočila za 34,4 posto, na 319 milijuna kuna. Izvješće te kompanije pokazuje i da je dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) u tom razdoblju porasla za 18,9 posto, na 524 milijuna kuna. Pad prihoda izazvan je izostankom prihoda od prodaje privatnih marki u strateškom poslovnom području “Sportska i aktivna prehrana”, unatoč značajnom rastu prihoda većine poslovnih i distribucijskih

područja, navodi se u izvješću. Ističe se i to da bi, ako se isključi utjecaj prihoda od prodaje privatnih robnih marki u navedenom strateškom poslovnom području, organski rast prihoda iznosio 3,7 posto. Na tržištu Hrvatske, najvećem tržištu te kompanije, Atlantic je u prvih devet mjeseci ove godine ostvario prihode od prodaje u iznosu od 1,3 milijarde kuna, što je 9,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Iz Atlantica podsjećaju i da su 20. srpnja potpisali ugovor s Magdisom o prodaji Neve, najvećeg hrvatskog proizvođača kozmetike, a Grupa je od te transakcije ostvarila dobit od 18,8 milijuna kuna.

rvatski robni izvoz u prvih devet mjeseci ove godine dosegnuo je 79 milijardi kuna, što je za 4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz dosegnuo 130,3 milijardi kuna ili 6,1 posto više, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Vanjskotrgovinski deficit tako je u prvih devet mjeseci iznosio 51,3 milijarde kuna, odnosno bio je za 4,5 milijardi kuna viši nego u istom razdoblju lani. Istodobno, pokrivenost uvoza izvozom pala je s lanjskih 61,9 na 60,6 posto. Izražen u eurima, hrvatski je robni izvoz u prvih devet mjeseci iznosio 10,6 milijardi eura, što je 4,3 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 6,4 posto, na 17,6 milijardi eura.

DVA NOVA PRODAJNA OBJEKTA TOMMYJA

V

odeći dalmatinski trgovački lanac Tommy nastavlja s ulaganjima u širenje svoje maloprodajne mreže. Tako je tijekom listopada otvoren novi Tommy hipermarket u Malinskoj na otoku Krku, što je ukupno deveto prodajno mjesto ovoga trgovca u Primorsko-goranskoj županiji. Širenje broja maloprodajnih mjesta prate i velika ulaganja u opremu i funkcionalnost prodavaonica pa će tako kupci moći

12

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

koristiti i četiri “express”blagajne koje će dodatno unaprijediti ukupnu uslugu. Površina hipermarketa premašuje 2.000 metara četvornih s velikim brojem parkirnih mjesta za kupce za čiju će se uslugu pobrinuti 30 zaposlenika hipermarketa. Sredinom studenog otvoren je i Tommy maximarket u Splitu u gradskom predjelu Trstenik. Površina korisnog prostora ove prodavaonice je 500 četvornih metara.

380.000 TONA hrane godišnje u Hrvatskoj završi kao OTPAD

Promo

TOMRA i u hipermarketu Tommy Malinska Vodeći dalmatinski trgovački lanac Tommy nastavlja s ulaganjima u širenje svoje maloprodajne mreže. Tako je tijekom listopada otvoren novi Tommy hipermarket u Malinskoj na otoku Krku na adresi Sveti Vid-Miholjice br. 205, što je ukupno deveto prodajno mjesto ovoga trgovca u Primorsko-goranskoj županiji. Širenje broja maloprodajnih mjesta prate i velika ulaganja u opremu i funkcionalnost prodavaonica pa je tako novi hipermarket opremljen po suvremenim standardima kako bi se kupcima osigurala maksimalna funkcionalnost i poseban doživljaj kupovine. Kupci će tako moći koristiti i četiri “express” blagajne koje će dodatno unaprijediti ukupnu uslugu i funkcionalnost prodajnog prostora. Inače, površina korisnog prostora premašuje 2.000 metara četvornih s velikim brojem parkirnih mjesta za kupce za čiju će se uslugu pobrinuti 30 zaposlenika hipermarketa. Važno je naglasiti kako će djelatnicima posao biti olakšan kada je riječ o zaprimanju povratne ambalaže jer će se taj posao “prepustiti” suvremenom uređaju za automatski prihvat ambalaže tvrtke TOMRA. Instalirani sustav TOMRA T-9 EasyPac™ lako je prilagodljiv svim tlocrtnim zahtjevima za prihvat ambalaže iz sustava povratne naknade, ali i kaucijskog programa ambalaže i ambalaže u nosiljkama. Zahvaljujući ovoj investiciji Tommy je unaprijedio ukupnu efikasnost prodajnog mjesta te je ispunjena zakonska obveza prihvata ambalaže za cijelo radno vrijeme dućana, ostvarena je veća manipulativna naknada, inventure

tomra.com Više informacija o TOMRA proizvodima možete naći na našoj stranici www.tomra.com

su time uvelike pojednostavljene, a s obzirom na to da se materijal drobi štedi se i na prostoru te je rjeđa manipulacija vrećama. Uz to, signal da je uređaju potrebna asistencija dolazi putem “pagera” (dojavljivača) u prostoriju voditelja ili osobe u skladištu, ovisno o potrebi, a sve kako bi se kupcu omogućio što brži prijem/otkup. Osim zadovoljstva kupaca - koji na jednostavan, brz i čist način mogu obaviti povrat ambalaže - instalacijom TOMRA sustava Tommy je još jednom postavio visoke standarde u domaćoj maloprodaji dokazujući svoju posvećenost modernim tehnologijama, održivom poslovanju i zaštiti okoliša. Tommy Malinska ukupno je 11. instalacija TOMRA sustava u mreži ovog trgovca nakon što su uređaji implementirani u prodajne objekte Tommy Vis, Rab, Nin, Tar, Novalja, Jezera, Dubrovnik, Kaštel Novi, Zadar-Bokanjac i ZagrebSupilova. U Tommyju najavljuju kako se realizacija njihovih investicijskih planova nastavlja i dalje s ciljem jače prisutnosti u pojedinim regijama i povećanja tržišnog udjela na nacionalnom tržištu.

TOMRA Systems d.o.o. Horvatova 82, 10000 Zagreb Telefon: +385 1 6461 500 info.hr@tomra.com www.tomra.hr

Društveno odgovorno poslovanje GODINU DANA MARSOVOG PROGRAMA ODRŽIVOSTI

T

vrtka Mars obilježila je godinu dana od pokretanja programa “Plan održivosti kroz generacije” (Sustainable in a Generation Plan) kao odgovor na globalne probleme poput klimatskih promjena, siromaštva, pretilosti i nestašice prirodnih resursa s kojima se kompanije, ali i društvo u cjelini danas suočavaju. Ovaj je program nastavak dobre prakse koju Mars već godinama provodi u smislu društveno-odgovornog poslovanja te je nastao kao rezultat

DONACIJA KONZUMA VUKOVARSKOJ BOLNICI

Održivi razvoj

K

onzum je donirao uređaj za videonistagmografiju Općoj županijskoj bolnici Vukovar i bolnici hrvatskih veterana. Prijeko potreban uređaj za pretragu koja se koristi u dijagnostici i liječenju vrtoglavica, uručio je predsjednik Uprave Konzuma Slavko Ledić, a donaciju u vrijednosti 230.945 kuna primili su ravnateljica ove bolnice mr. sc. Vesna Bosanac, dr. med. i rukovoditelj Poliklinike za otorinolaringologiju doc. dr. sc. Siniša Maslovara, dr. med. “Ova je donacija od ogromnog značaja za nas, ali isto tako i za naše brojne pacijente jer njome dobivamo novi, suvremeno koncipirani i unaprijeđeni uređaj bez kojega je teško zamisliti pouzdanu dijagnostiku poremećaja ravnoteže. Dosadašnji uređaj star je 11 godina, potpuno je dotrajao i često neispravan pa je bilo krajnje vrijeme da ga zamijenimo te smo stoga iznimno zahvalni Konzumu na njihovoj velikodušnoj donaciji”, naglasio je dr. Maslovara.

NIVEA MJESEC PRIPOVIJEDANJA Pobjednička priča kreativnog natječaja održanog u sklopu projekta društvene odgovornosti “Neka odrastanje bude dječja igra” koji tvrtka Beiersdorf Hrvatska provodi već petu godinu u suradnji sa Savezom društava “Naša djeca” Hrvatske je priča “Neispričane priče...kojima nema kraja” Društva “Naša djeca” Sveti Križ Začretje. Projekt je nastavljen tijekom studenog kroz NIVEA mjesec pripovijedanja u kojem se održavaju Bajkaonice u osnovnim školama, knjižnicama i bolnicama diljem Hrvatske.

14

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

dugogodišnjih istraživanja i praćenja ekološkog, socijalnog i ekonomskog utjecaja kojeg Mars ima na planetu i društvo u kojem živimo. “Tvrtka Mars obavezala se uložiti milijardu dolara u sljedećih nekoliko godina kao pomoć za rješavanje globalnih problema kroz inicijativu ‘Plan održivosti kroz generacije’ kako bi stvorili zemlju boljim mjestom za život”, izjavila je Darja Šušteršič, direktorica tržišta Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine u Marsu.

NACIONALNA STRATEGIJA DO POČETKA 2020.

M

inistar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat na regionalnoj je konferenciji o održivom razvoju “Održivost - budućnost poslovanja” istaknuo da će nacionalna strategija održivog razvoja biti gotova do početka 2020., a primijenit će se 2021. godine, kada započinje novi financijski okvir EU, pri čemu će u segmentu gospodarstva za provedbu mjera trebati gotovo dvije milijarde kuna. Konferencija je održana u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Global Compact mreže Hrvatska, u okviru godišnjeg sastanka UN Global Compacta. Uz predstavnike Vlade RH i državnih institucija, prisutni su bili i predstavnici poslovnog sektora i Ujedinjenih

PANEL O PRAVILNOJ PREHRANI DJECE

P

anel raspravom “Zdravija djeca u zdravijoj Hrvatskoj”, koju je organizirala kompanija Nestlé, otvoren je dijalog između privatnog i javnog sektora te stručne javnosti o razvoju i odgajanju zdravijih generacija djece. S posebnim naglaskom na promociju preventivnih mjera – pravilne prehrane i svakodnevne tjelesne aktivnosti, sudionici panela raspravljali su o rezultatima projekata koji su do sada provođeni zajedničkim snagama, kao što je projekt Vrtim zdravi film, koji se u Hrvatskoj odvija već osmu godinu za redom. “Preporučenih pet obroka dnevno imalo je samo 32,18% anketiranih učenika, a svega 17,7% učenika imalo je svakodnevnu tjelesnu aktivnost u trajanju od najmanje jedan sat dnevno”, istaknula je

naroda i više od 30 Global Compact mreža iz Europe, Sjeverne Amerike i s Bliskog Istoka. Na konferenciji se raspravljalo o budućnosti rada i održivog poslovanja, dobrim praksama i inovativnim rješenjima poslovnog sektora za zaštitu okoliša te o važnoj ulozi investicija u postizanju održivog rasta i razvoja cjelokupnog gospodarstva. Na tri panela - Budućnost rada, Ulaganje u održivost i Zaštita okoliša i razvoj - uz ministre u resorima ključnim za održivi razvoj i glavnog direktora HUP-a Davora Majetića, sudjelovali su i predstavnici tvrtki A1, Atlantic grupa, Adris grupa, Cemex, Coca-Cola HBC Hrvatska, Deloitte, Mars, Rimac automobili i Tehnix, kao i EBRD-a te Svjetske banke. Dijana Mayer, epidemiolog iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objašnjavajući rezultate istraživanja koje je HZJZ proveo u okviru projekta Vrtim zdravi film te je napomenula da se prehrambene djece navike pogoršavaju s porastom dobi.

PODRŽITE PROJEKT “RAŠIRIMO KRILA ZAJEDNO”

Z

ajedničkom akcijom pod nazivom “Raširimo krila zajedno”, partneri Henkel i Konzum ove će zime usrećiti članove Udruge Krila, donirati ih i omogućiti terapijsko jahanje djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Uoči blagdanskog darivanja, započela je akcija “Raširimo krila zajedno”, koja će trajati do kraja prosinca 2018., a sudjelovati mogu svi kupci Persil, Silan i Somat proizvoda u Konzum prodavaonicama. Na-

kon završetka akcije, Udruga Krila primit će donaciju koja će im pomoći u nastojanjima da što većem broju djece i osoba s invaliditetom omogući sudjelovanje u programima terapijskog jahanja i pozitivne učinke ove jedinstvene terapijske metode. Terapija pomoću konja priznata je i dokazana metoda pomaganja djeci s teškoćama u razvoju, da razviju i poboljšaju svoje vještine, kao i opće fizičko i mentalno zdravlje.

SPAR ZA ZDRAVIJU PREHRANU Čak 12 tona soli manje SPAR Hrvatska imat će u proizvodima kruha vlastite proizvodnje do kraja godine. U 35 različitih vrsta kruha koje se rade isključivo s hrvatskim brašnom SPAR je među prvima počeo sa smanjenjem udjela soli. Svjesni činjenice kako je kruh glavni izvor soli u prehrani, a u svrhu zdravije prehrane, SPAR sa smanjenjem soli planira nastaviti i u budućnosti.

SURADNJA LIDLA I KAZALIŠTA TREŠNJA

NESTLÉ POMAŽE MLADIM ZNANSTVENICIMA

N

a 6. Međunarodnom kongresu nutricionista kompanija Nestlé dodijelila je stipendiju od 10.000 kn najboljem znanstvenom radu. Ove godine tu je nagradu osvojila grupa autora s Prehrambeno - biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja se na Kongresu predstavila s posterom na temu “Postoji li razlika u sastavu crijevne mikrobiote pretile i pothranjene populacije?”, izrađenog u sklopu projekta MicroEquilibrium, financiranog od strane HRZZ-a. Ovo je već druga godina za redom u kojoj putem stipendija Nestlé daje podršku mladim znanstvenicima i na taj način podupire njihovu daljnju edukaciju i usavršavanje u segmentu prehrane i zdravog života.

RUKOMETAŠICE PODRAVKA VEGETE PRIPREMILE PAKETE ZA CRVENI KRIŽ

U

U

blagdanskom ambijentu Gradskog kazališta Trešnja predstavljena je suradnja trgovačkog lanca Lidl Hrvatska i kazališta na produkciji predstave Orašar - bezvremenske bajke koja godinama jednako oduševljava i djecu i odrasle. Kazalište Trešnja po prvi će puta uprizoriti Orašara, i to u suradnji s Lidlom kao ponosnim partnerom produkcije predstave, dok će drvene igračke iz Lidla sudjelovati i u samoj predstavi. Prisutnima na konferenciji za medije obratili su se domaćini – predstavnici kazališta Trešnja, glumci i autori predstave te predstavnici Lidla Hrvatska, a događaj je moderirala poznata glumica i voditeljica Doris

Pinčić Rogoznica. Premijera Orašara održat će se 30. studenoga. Ravnateljica Gradskog kazališta Trešnja, Višnja Babić, te glumci Karla Brbić i Marin Klišmanić otkrili su razne zanimljivosti o ovoj čarobnoj predstavi, u režiji Paola Tišljarića i dramatizaciji Lade Kaštelan prema Hoffmannovoj bajci, koja nas vodi u svijet mašte u kojem ljubav i prijateljstvo pobjeđuju. Voditeljica Sektora korporativnih komunikacija Lidla Hrvatska Marina Dijaković izrazila je veliko zadovoljstvo zbog suradnje Lidla i Trešnje te je rekla i nešto više o edukativnim i zabavnim igračkama iz Lidla, koje će u Lidlovim trgovinama biti dostupne od 19. studenoga.

z treninge i pripreme za nadolazeće utakmice, rukometašice Podravka Vegete odvojile su vrijeme i rado se uključile u pripremu Podravkinih paketa hrane za Crveni križ. U ovoj akciji udružile su snage s Podravkašima predvođenima Upravom kompanije. U okviru projekta“Zajedno za društvo jednakih mogućnosti”, financiranog iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije, Podravka će isporučiti 22.473 paketa hrane za potrebe korisnika Hrvatskog Crvenog križa Gradskog društva Crvenog križa Osijek, naručitelja u ovom projektu. Paketi hrane uključuju hranu za djecu do tri godine starosti te pakete za djecu stariju od četiri godine i odrasle osobe, a iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) za ovaj je projekt osigurano nešto više od 2,5 milijuna kuna.“Drago nam je što su nam se u pripremi paketa za Crveni križ pridružile rukometašice naše Podravka Vegete zajedno sa svojim trenerom i klupskim vodstvom. Kada udružimo snage rezultati su zajamčeni. Mi smo uz njih kao glavni sponzor u njihovim sportskim izazovima, a one naša podrška u projektima značajnim za zajednicu u kojoj poslujemo. Uz njihovu pomoć Podravkini paketi hrane bit će brzo spremni za isporuku korisnicima Crvenog križa”, izjavio je Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke.

Studeni 2018. | jatrgovac.hr

15

Promocije KONZUMOVI ZDRAVOLJUPCI OSVOJILI HRVATSKU

K

onzumov program vjernosti, u čijem je središtu bila vesela družina plišanih igračaka u obliku voća i povrća pod nazivom Zdravoljupci, u nešto manje od tri mjeseca trajanja ostvario je izniman interes i odlične rezultate. Spot u kojem Brokula Branko, Češnjak Luka, Patlidžan Patrik, Mrkva Mirko, Banana Bela, Jagoda Jana i Kruška Klara pjevaju svoju veselu pjesmu i tako promiču važnost i blagodati redovite

NASTAVAK PROGRAMA “POKRENI NEŠTO SVOJE”

konzumacije voća i povrća do danas je zabilježio više od 3,5 milijuna pregleda i preko 14.000 lajkova na Youtubeu. Tjedna potrošnja kupaca Zdravoljubaca u Konzumu rasla je za 40 posto, a porasla je i prodaja posebno označenog voća i povrća, uz čiju se kupnju dobivala dodatna naljepnica za kupnju Zdravoljubaca po akcijskoj cijeni, za 10 do 15 posto u odnosu na planiranu prodaju.

Deveta obljetnica

O

tvoren je treći krug natječaja iz programa “Pokreni nešto svoje”, a prijave traju do 14. prosinca. Razvojni program “Pokreni nešto svoje” oblikovan je za poduzetnike početnike i mikro poduzećima, kojima pomaže na početku i u razvoju poslovanja, ističu iz čakovečke ACT Grupe, koja je treći krug natječaja predstavila sa zajednicom društvenih poduzetnika iz Čakovca te tvrtkom Philip Morris Zagreb. Program je namijenjen postojećim i društvenim poduzećima u nastajanju, inovativnim start-upovima te poduzetnicima početnicima s društveno-poduzetničkom idejom, odnosno poduzetničkom idejom koja će imati pozitivan utjecaj na društvo ili okoliš. Za financiranje projekata u okviru trećeg kruga natječaja Philip Morris Zagreb osigurao je 504 tisuće kuna te će svaki od sedam najboljih projekata biti sufinanciran fiksnim iznosom od 72 tisuće kuna.

DVA ZLATA ZA VINA LAGUNA

V

ina najvećeg istarskog proizvođača, Agrolagune - Festigia Castello i Riserva LV - osvojila su zlato, a vino Merlot Festigia nagradu najboljih vinskih novinara na jednom od najprestižnijih europskih enoloških natjecanja. “Emozioni dal Mondo: Merlot i Cabernet Insieme” jedino je enološko natjecanje na svijetu koje se fokusira na merlot i cabernet i njihove mješavine, a održava se pod pokroviteljstvom prestižne međunarodne organizacije OIV - International Organisation of Vine and Wine. “Izuzetno smo ponosni na nagrade koje smo osvojili na ovako prestižnom natjecanju. Pokroviteljstvo OIV-a ovom natjecanju daju dodatni kredibilitet te je još jedna potvrda vrhunske kvalitete vina koju

16

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

WESTGATE NASTAVLJA ŠIRITI PONUDU

W

estgate Shopping City je povodom devete obljetnice poslovanja ugostio predstavnike medija kojima su se obratili Otto Barić, direktor Trgovačkog centra Zagreb (Westgate Shopping City), i Denis Čupić, direktor F.O. / Grupe, tvrtke kojoj je povjereno upravljanje Westgateom. Na Press Dayu održanom u samom centru naglašeno je da se Westgate Shopping City revitalizira, otvaraju se nove trgovine i restorani te zabavni sadržaji. Među najvećim novostima istaknuto je otvaranje dječjeg kina Kid’s World i kuglane Rock’n’Bowl. Krajem listopada i početkom studenog u Westgateu su svoja vrata otvorili brend obuće ShoeSelection, home decor trgovina Percasa, Vistini Otica je doži-

proizvodimo ovdje u Istri. U našim je vinogradima završila ovogodišnja berba te ćemo dati sve da i dalje proizvodimo vina koja će postizati ovakve prestižne rezultate na natjecanjima s najboljim svjetskim konkurentima”, istaknuo je glavni enolog Agrolagune, Milan Budinski.

vjela rebranding, a otvorena je i trgovina Tedi, i to u obliku flagship storea, odnosno njihove najveće trgovine u Hrvatskoj, te knjižara AB Bookshop. I gastronomska ponuda Westgatea je obogaćena otvaranjem restorana brze hrane Ali Kebaba, novih restorana u dječjoj igraonici, burger shopa, kao i caffe barova. “Prije šest mjeseci preuzeli smo ovaj odgovoran posao i u dogovoru s danas isključivim vlasnikom napravili koncept revitalizacije Westgatea. Angažirali smo gospodina Čupića i njegovu tvrtku koji su zaduženi za operativno upravljanje centrom, a sve u svemu, dosadašnje brojke posjećenosti i potrošnje pokazuju nam da idemo u dobrom smjeru”, istaknuo je Otto Barić.

NESPRESSO U HRVATSKOJ Nespresso, globalno poznat brend kave, aparata i dodataka za kavu, koji je u 76 zemalja diljem svijeta u ovom trenutku prisutan kroz više od 700 butik prodavaonica, 25 različitih okusa i 100.000 punktova za recikliranje, napokon je dostupan i u Hrvatskoj. Online prodaja na .hr domeni službeno je započela, a ljubitelji brenda mogu u zagrebačkom Arena Centru posjetiti i prvu Nespresso butik prodavaonicu u Hrvatskoj. Zagreb je prvi grad u regiji koji je dobio svoj Nespresso butik.

osti

kartica vjern

Pristupnicu ispuni i vjeran član Peveca budi! Očekuje te niz pogodnosti kojima nagrađujemo tvoju vjernost.

K A R UATNOZA MENE

D

Promocije Duhansko tržište

ODRŽANA KULINARSKA RADIONICA S POTPISOM JAMIEJA OLIVERA

E

kskluzivno predstavljanje novog Konzumovog programa vjernosti Jamie Oliver održano u Kuhaoni u Zagrebu uzvanicima je ponudilo cjelovito kulinarsko iskustvo i okusni doživljaj Jamieve kuhinje. Pobjednik showa “Tri, dva, jedan – kuhaj!” chef Tomislav Pavlović pripremio je slijed s trima jelima spremljenima prema originalnim receptima čuvenog Golog kuhara. Voditeljica Doris Pinčić Rogoznica upoznala je uzvanike s novim programom vjernosti koji kupce očekuje u Konzumu te ih potaknula da pokažu svoje kulinarsko umijeće i okušaju se u pripremi juhe od gljiva prema recepturi Jamie Olivera. “Konzum već godinama nagrađuje vjernost svojih kupaca i omogućuje im kupovinu proizvoda poznatih brendova i vrhunske kvalitete. Sretni smo i zahvalni što kupci prepoznaju naš trud i uzvraćaju nam svojim pozitivnim reakcijama i ukazanim povjerenjem”, izjavio je Ivan Širanović, voditelj Odjela komunikacija u Konzumu.

PMI PREDSTAVIO NOVU GENERACIJU IQOS-A

K

ompanija Philip Morris International predstavila je novu generaciju uređaja IQOS. Novi IQOS 3 i IQOS 3 MULTI integriraju opsežne povratne informacije dobivene od potrošača te predstavljaju poboljšani dizajn i doživljaj korištenja pritom zadržavajući poznati okus, osjećaj i ritual, a sve to utemeljeno na snažnim znanstvenim dokazima. Cilj novih verzija je dodatno potaknuti sve veći broj odraslih pušača na promjenu, u korist vlastitog zdravlja, javnog zdravstva i, u konačnici, društva. U Hrvatskoj će uređaj biti dostupan početkom prosinca. Ova prepoznatljiva marka nudi najbolji okus

FERAVINO NA KARIBIMA

i osjećaj zadovoljstva u svojoj kategoriji proizvoda za grijanje duhana, a gotovo 6 milijuna odraslih pušača već se odreklo cigareta i počelo koristiti isključivo IQOS – više od polovine tog broja u Japanu. “San nam je bio stvoriti bolju alternativu za pušače, a IQOS je pretvorio taj san u stvarnost; radi se o revoluciji za 1,1 milijardu pušača. IQOS 3 i IQOS 3 MULTI donose značajno poboljšanje i inovaciju te predstavljaju još jedan korak ka nastojanju da svi muškarci i žene koji bi inače nastavili pušiti prijeđu na bezdimne alternative”, rekao je André Calantzopoulos, glavni izvršni direktor PMI-ja.

PREDSTAVLJENO “MLADO MEĐIMURJE”

Frankovka Dika i Frankovka Miraz Feravina piju se i na dalekim Karibima. Od sada ih se može pronaći na atraktivnim Nizozemskim Antilima, otocima Curaçao i Bonaire, koji uz Arubu čine takozvanu skupinu ABC otoka. Na karipsko otočje Frankovka Feravina došla je preko nizozemskog uvoznika i distributera i njegovog karipskog partnera.

SURADNJA PODRAVKE I SANDRE PERKOVIĆ

N

ajbolja hrvatska sportašica svih vremena Sandra Perković i predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar, potpisali su u Ugovor o suradnji kojim Sandra Perković postaje ambasadorica Podravkinih proizvoda pod brandom Vegeta Natur. “Ponosni smo što se naša najuspješnija sportašica svih vremena Sandra Perković pridružila velikoj Podravkinoj obitelji. Veliko nam je zadovoljstvo uz sebe vezati one najbolje koji dijele s Podravkom važne vrijednosti kao što su vrijedan rad, visoko postavljeni ciljevi i težnja k izvrsnosti. To su temelji Sandrinih vrhunskih rezultata, ali i uspješnog poslovanja Podravke”, izjavio je prilikom potpisivanja

18

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

Ugovora o suradnji predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar te poželio Sandri da ove godine zasluženo ponese titulu najbolje atletičarke svijeta.

I

nspirirani poznatim svjetskim vinskim regijama koje svake jeseni predstavljaju svoja mlada vina, međimurski vinari domaćoj su javnosti premijerno predstavili šest etiketa mladih vina. Kultura prezentiranja i uživanja u mladim vinima posebno je popularna u Austriji i Francuskoj. Mlada vina zamišljena su kao pitka, lagana i osvježavajuća, a upravo je to odlika svih šest novih etiketa “Mlado Međimurje”. Riječ je o iznimno lijepim, elegantnim, lepršavim vinima s nižim postotkom alkohola. David Štampar, Tea Dvanajščak, Marko Cmrečnjak, Petar Kocijan, Denis Kunčić i Nenad Preiner mlada su vina kreirali svatko sa svojim osobnim pečatom. Da se od sorti silvanac zeleni, rizvanac, chardonnay, sauvignon, pinot bijeli i muškat žuti mogu dobiti zanimljiva mlada vina, na iznimno uspješnoj promociji potvrdili su enolog Miodrag Hruškar i Siniša Lasan, sommelier i ocjenjivač na natjecanju Decanter World Wine Awards, koji je ujedno predstavio i svaku od etiketa mladih vinara.

NOVE NAGRADE ISTARSKIM SIREVIMA ŠPIN

I

starski proizvođač vina, ulja i sira, Agrolaguna, osvojio je čak šest nagrada na prestižnom natjecanju World Cheese Awards u norveškom Bergenu. Riječ je o natjecanju koje tri desetljeća okuplja proizvođače sira, obožavatelje sira te stručnjake, a mogli su se kušati sirevi s čak šest kontinenata. Na ovogodišnjem je izdanju natjecanja predstavljeno rekordnih 3.500 sireva koje je ocjenjivalo 230 stručnjaka iz 29 zemalja. Brojni eksperti pažljivo su kušali sireve ocjenjujući pritom tehničke karakteristike, a posebna pozornost bila je na okusu. Ukupno su četiri Agrolagunina sira odnijela nagrade. Ovčji sir osvojio je zlatno i brončano odličje,

kravlji sir dvije bronce, Gran Istriano zlato te miješani sir broncu. Brojna priznanja koja nastavljaju pristizati u Agrolagunin pogon nagrada su za veliki trud i rad koji brojni stručnjaci u kompaniji ulažu kako bi kontinuirano podizali kvalitetu proizvoda. “Izuzetno smo ponosni što se s ovakvog prestižnog natjecanja vraćamo s čak šest medalja. Ovo je priznanje za sve uključene u proizvodni proces i dokaz kako se naporan rad uvijek na kraju isplati. Kontinuiranim ulaganjima i učenjem nastavljamo i dalje razvijati sve naše proizvode, a sigurni smo kako će ovakve nagrade prepoznati i naši kupci”, istaknuo je Krunoslav Salaj, tehnolog u sirani Špin.

NAJBOLJIMA NA VINSKOJ SCENI ZASLUŽENA PRIZNANJA

U

organizaciji tvrtke Vinart u zagrebačkom Kaptol Boutique Cinema održana je druga po redu dodjela nagrada za najbolja godišnja postignuća na hrvatskoj vinskoj sceni. Pred čak 250 uglednih gostiju iz svijeta medija, poduzetništva i vinarstva vinski Oscari uručeni su onima koji su u protekloj godini i ranije obilježili domaću vinsku scenu. Među nagrađenima istaknuli su se Vlado Krauthaker koji je osvojio glavnu nagradu Römerquelle Osoba godine te Vinarija Miloš kao Römerquelle Vinarija godine, dok su u kategoriji nagrada Lidl regionalne vinarije godine nagrade osvojili vinarija Šember (Bregovita Hrvatska), vinarija Krauthaker (Slavonija i Podunavlje), vinarija Fakin (Istra i Kvarner) i vinarija Miloš (Dalmacija). U kategoriji nagrada Vinart trgovci godine nagrade su odnijeli Roto dinamic d.o.o. kao veletrgovac godine, vinoteka Bornstein kao vinoteka godine te Vino.hr kao web shop godine.

Studeni 2018. | jatrgovac.hr

19

Puls sektora

ISELJAVANJE UZIMA DANAK

Maloprodaja nam je u prvih devet mjeseci ove godine nominalno veća za 1,3% (na razini zadnjih 12 mjeseci iznosi 1,4%), dok je europski prosjek iznad 2%. Imajući u vidu da primanja rastu tek neznatno više od rasta prosječnih cijena, iseljavanje stanovništva (50.000 godišnji odljev) ima veći utjecaj na osobnu potrošnju od rasta turizma pa je hrvatski rast maloprodaje od 1,3% realan odraz sadašnjeg stanja - Među gorima u EU – rast hrvatske maloprodaje slično je posvuda. Osobno me posebno živciraju u drugom kvartalu veći tek od Italije i Austrije, “šokantni” i katastrofični naslovi u tiskovinama, dok cijela istočna Europa raste po stopi 5-10%! na internetskim portalima pa i “headlineima” KUNA prosječna na nacionalnim televizijama. “Internet gori”. - Dok drugi napreduju, Hrvatska tapka u mjestu. “Šokantno”. “Dosta mi je ove kaljuže, odlapotrošnja - Šokantno – unatoč nominalno najboljoj zim s obitelji u Irsku” (poznati XY pjevač/ hrvatskog turističkoj sezoni do sada, maloprodaja u poduzetnik...). Istini za volju, iseljavanje 2018. raste svega nešto iznad 1%. ima izravan utjecaj na potrošnju. Samo kućanstva na Ne, nije se dogodilo ništa posebno potreseto, ne volim takve negativne naslove niti hranu, piće i no. Nije ni lani, a kamoli ove godine. Želio ozračje koje se time stvara. Hrvatska uistinu potrepštine sam iskarikirati način plasiranja vijesti u nije El Dorado (barem ne u poslovnom (mnogim) medijima. Hrvatska nije izuzetak – smislu) i malo se tko može nadati dvoznamen-

2.150

20

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

kastom rastu, a pogotovo je izazovno u maloprodaji. Turistima unatoč, nije jednostavno nadoknaditi procijenjeni gubitak 1% stanovništva godišnje (ugrubo 50.000 ljudi manje, koliko se procjenjuje godišnji odljev stanovništva). Maloprodaja nam je u prvih devet mjeseci ove godine (dakle I. - III. tromjesečje) nominalno veća za 1,3% (na razini zadnjih 12 mjeseci iznosi 1,4%). Europski prosjek je iznad 2%. U čemu je stvar? Makroekonomski pokazatelji vele da je prosječni rast potrošačkih cijena oko 2%, a rast BDP-a oko 2,5%. Prosječni rast cijena u maloprodaji prema podacima iz Nielsenovog panela trgovine je 1,7% (ne pratimo, naime, prodaju motornih goriva, koja su značajnije poskupjela). No, “konzumacija” nam je manja za 0,4%. Odatle rast od “samo” 1,3%. Možemo se poigrati procjenama odljeva stanovništva pa reći da bi i u Hrvatskoj rast bio preko 2% da nije iseljavanja. Utjecaj sezone? Prisutan je, baš kao što je bio i lani. A na neke, iznimno velike sezonske kategorije ljetne temperature i sunce imaju i veći utjecaj od samog broja turista. Potrošački optimizam raste – u drugom je tromjesečju indeks bio 79 – za dva veći od prvog ovogodišnjeg i za devet veći od istog lanjskog tromjesečja (prema Nielsenovom globalnom Indeksu povjerenja potrošača). Još uvijek je ispod europskog prosjeka, ali svakim je kvartalom sve veći. I premda je sigurnost zaposlenja i dalje najveća iskazana briga ispitanika, zdravlje je sad na drugom mjestu, a ravnoteža privatnog i poslovnog života na trećem (što je otklon od najosnovnijih materijalnih potreba prema onima vezanim za poboljšanje kvalitete života). Budući da je prosječni rast plaća (oko 3%) tek malo iznad prosječne inflacije, nema nekog dodatnog impulsa povećanju potrošnje. Premda većina ima bolju financijsku situaciju, većina je kupaca svjesna određenog povećanja cijena, a iskazani odgovori na rastuće cijene (tj. oni koji su u porastu u odnosu na lani) su smanjenje kupnje “ne-osnovnih” proizvoda (pogotovo “luksuznih”) te smanjenje iznosa pojedine kupnje. Kod same kupnje ispitanici su iskazali smanjenje “kupnje za stvaranje zaliha” i ograničavaju se na osnovne potrepštine, poglavito meso, mliječne proizvode te svježu hranu (podaci iz Nielsenove Shopper Trends 2018 studije o ponašanju kupaca). Kad se uzme u obzir da svježa hrana nosi 60% ukupne potrošnje na robu široke potrošnje prosječnog hrvatskog kućanstva (tj. 1.300 kuna svježe hrane od 2.150 kuna koja se mjesečno potroši na hranu, piće i potrepštine), što je među najvećim postocima u Europi, ostaje nada da će najavljeno smanjenje PDV-a na neke kategorije svježe hrane imati izravnog utjecaja na rast potrošnje i standard u Hrvatskoj. Dakle, imajući u vidu da primanja rastu tek neznatno više od rasta prosječnih cijena, iseljavanje ima veći utjecaj na osobnu potrošnju od rasta turizma pa je hrvatski rast maloprodaje od 1,3% realan odraz sadašnjeg stanja.

Možemo reći da bi i u Hrvatskoj rast u prvih devet mjeseci premašio 2% da nije iseljavanja Rast prehrane u prvih devet mjeseci iznosio je 1,5%, uz rast cijena od 3,7% i pad količinske prodaje od 2,2%

POGLED NA PRODAJNA KRETANJA U nastavku ću komentirati podatke o procjeni prodaje maloprodajnog tržišta Hrvatske (s diskonterima i drogerijama, ali bez ljekarni i specijaliziranih trgovina, i bez ugostiteljstva) za 130 kategorija, za razdoblje siječanj 2018. – rujan 2018. za prehranu i neprehranu. Nisu uključene neke značajne (visokoobrtajne) kategorije, poput cigareta, svježeg voća i povrća, brašna, šećera i sličnih, već samo one koje Nielsen redovno prati putem panela trgovine. Shodno tome da većina potrošačke košarice otpada na prehranu, i da je rast cijena u prehrani prosječno 3,7%, jasno je da prehrana pridonosi većem dijelu ukupnog rasta (ukupno 1,5% u prvih devet mjeseci). No, zbog spomenutih većih prosječnih cijena, ukupna konzumacija praćenih kategorija manja je za 2,2%. Neprehrana je rasla 0,4%, uz rast količinske prodaje od 1,7% i prosječno 1,3% niže cijene. No, prije nego bacimo pogled na “semafor” pojedinih kategorija, treba se osvrnuti na glavni generator rasta. To su – trgovačke robne marke, na našem anglo-hrvatskom jednako dobro poznati “private labels” ili jednostavno - PL. Koji rastu više od 7%! I uz prosječno 6% veće cijene, odnosno 1% veću konzumaciju. Rast PL-a sličan je u većini zemalja zapadne i srednje Europe, i kreće su u prosjeku oko 4-5% (u susjednoj Sloveniji 6%). Unatoč tome što su cijene brendova prosječno svega 1% veće (a PL-a rekosmo više od 6%), trgovačke su robne marke još uvijek u prosjeku 20-25% jeftinije! Valja dodati da rastu u većem postotku doprinose “vlastiti brendovi” u diskonterima (u Hrvatskoj - Lidl), koji rastu 10%, dok PL ostalih trgovaca rastu 5%. Još jedna zanimljivost – cijene vlastitih brendova u diskonterima uglavnom su jednake ili 1% više od lanjskih pa svoj rast ostvaruju kroz povećanje količinske prodaje. Takav je rast diskontera (na krilima rasta njihovih vlastitih brendova) istovjetan slici u većini zemalja Europe (uz izuzetak “pradomovine” diskontera Njemačke), gdje su oni glavni generator rasta maloprodaje. Formula uspjeha (osim organskog rasta, tj. otvaranja novih objekata) nalazi se ne samo u njihovom upravljanju asortimanom i sjajnom logistikom, već i u praćenju globalnih i lokalnih potreba kupaca. Glavni su razlozi za kupnju u diskonterima diljem Europe mogućnost da “brzo i lako nađem sve što trebam”, “imam širok izbor svježe hrane” te percepcija da su njihove “vlastite robne marke jednako dobre kao i poznati brendovi”. Uz jaku medijsku podršku (diskonteri su gotovo svuda u vrhu ulaganja u TV oglašavanju), vodi se računa o megatrendovima – premium linije proizvoda (pogotovo u prehrani), “zdrava” hrana, police za “brze i jednostavne obroke”, tjedni različitih europskih i svjetskih kuhinja... No, prate se i mali lokalni Studeni 2018. | jatrgovac.hr

21

Puls sektora SEMAFOR KRETANJA PRODAJE 20 NAJVEĆIH KATEGORIJA PREHRANE U PRVIH DEVET MJESECI 2018. #

KATEGORIJE

Vrijednosna prodaja

Količinska prodaja

Prosječne cijene

6%

2%

4%

1.

Pivo i ‘cideri’

2.

Svježe meso

1%

1%

0%

3.

Trajne i polutrajne salame

0%

-1%

1%

4.

Sirevi

0%

2%

-2%

5.

Mlijeko

-2%

-4%

2%

6.

Voda (uklj. i vode s okusom)

0%

0%

0%

7.

Kava

-1%

-2%

1%

8.

Gazirana pića

6%

2%

5%

9.

Jogurti

2%

-1%

3%

10.

Vina i pjenušci

-1%

-4%

3%

11.

Jaka alkoholna pića

7%

8%

-1%

12.

Sladoled

4%

-1%

6%

13.

Čokoladne table

-6%

-7%

1%

14.

Keksi

-1%

-2%

0%

15.

Sokovi

2%

0%

2%

16.

Konzervirano i ukiseljeno povrće

1%

3%

-1%

17.

Ulja

-2%

-3%

1%

18.

Vrhnja

-2%

-4%

2%

19.

Maslac i margarin

4%

-8%

13%

20.

Male čokolade i prutići

3%

3%

0%

Izvor: Nielsenov panel trgovine i diskontera (siječanj 2018. – rujan 2018.; promjena u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)

SEMAFOR KRETANJA PRODAJE 20 NAJVEĆIH KATEGORIJA NEPREHRANE U PRVIH DEVET MJESECI 2018. #

KATEGORIJE

Vrijednosna prodaja

Količinska prodaja

Prosječne cijene

-1%

-5%

4%

1.

Deterdženti za pranje rublja

2.

Toaletni papir

2%

1%

0%

3.

Higijenski ulošci

-2%

-1%

-1%

4.

Dezodoransi

0%

0%

1%

5.

Sredstva za čišćenje kućanstva

1%

1%

0%

6.

Dječje pelene

-3%

-4%

1%

7.

Kuhinjski papirnati ručnici

6%

4%

2%

8.

Omekšivači rublja

6%

2%

4%

9.

Šamponi za kosu

0%

-1%

1%

10.

Paste za zube

-1%

-1%

0%

11.

Gelovi za tuširanje

4%

3%

1%

12.

Britvice i brijači

-3%

3%

-6%

13.

Sredstva za njegu kože

-4%

-9%

5%

14.

Dječje vlažne maramice

1%

3%

-2%

15.

Deterdženti za ručno pranje posuđa

1%

1%

0%

16.

Sredstva za strojno pranje posuđa

-4%

-4%

0%

17.

Insekticidi i repelenti

29%

22%

6%

18.

Boje za kosu

-7%

-10%

3%

19.

Sredstva za njegu lica

-3%

0%

-4%

20.

Toaletni sapuni

0%

3%

-2%

Izvor: Nielsenov panel trgovine i diskontera (siječanj 2018. – rujan 2018.; promjena u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)

22

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

trendovi – lani se u Hrvatskoj smanjila ponuda trgovačkih robnih marki u potkategoriji “vrhnja za šlag na biljnoj bazi” (pad cijele potkategorije iznosio je oko 6%) – Lidl je uveo dodatni artikl (s dakako niskom cijenom) i zabilježio rast segmenta vrhnja za kuhanje na biljnoj bazi od 60%. Ipak, ovo nije priča o strategiji ili marketinškom uspjehu diskontera. Gore navedeno služi za shvaćanje pozadine, odnosno što stoji iza “rasta od samo 1,3%” hrvatske maloprodaje. Između ostalog – rast trgovačkih (vlastitih) marki nauštrb “brendova”. S druge strane pokazuje da se praćenjem, odnosno ispunjavanjem potreba kupaca mogu postizati pozitivni rezultati u različitim okolnostima i okruženjima. E sad – “semafor”.

SEMAFOR PREHRANE Deset najvećih praćenih prehrambenih kategorija (svježe meso, trajne i polutrajne mesne prerađevine, pivo, mlijeko, sir, voda, kava, gazirani sokovi, jogurti i vino) ukupno rastu 1,4% (količinski pak -0,6%). Gazirani sokovi prednjače rastom većim od 6% (količinski 1,7%), slijedi pivo s +5,7%, od čega količinski 1,6%, a veći promet bilježe jogurti (+1,8%) i svježe meso (+0,6%). S druge strane, mlijeko pada 2%, kava i vino 1%, a neznatan “minus” bilježe i vode, sirevi te salame i kobasice. Sljedećih 10 kategorija (čokolade, keksi, sladoled, sokovi, jaka alkoholna pića, ulja, konzervirano i ukiseljeno povrće, vrhnja, male čokolade i prutići te maslac i margarin rastu sporije – ukupno 0,8% (količinski -1,5%). Značajno izražen rast imaju jaka alkoholna pića – iznad 7% (uz sličnu razinu cijena rasla je količinska prodaja), gdje rastu kategorije najviše pridonose mješavine alkoholnih pića (razni “breezeri”, “juice votke”, “mojito” kokteli i sl.) te gin (inače “bijelim” jakim alkoholnim pićima – ginu, rumu, votki, tekili – popularnost raste zadnjih godina, kod nas i u inozemstvu). Sladoledima je promet veći 5%, a maslacu i margarinu 4% (ali uz manju količinsku prodaju i rast cijena), dok malim čokoladama i konzerviranom povrću rast od 2-3% donosi povećana količinska prodaja. U padu su ulja, vrhnja, keksi (do 2%), te čokolade od čak 6% (unatoč tome što su prosječne cijene tek neznatno više od lanjskih). “Dvoznamenkasti rast”, kovanica na koju “prodajci” odmah usmjere pažnju na svog sugovornika i mantra mnogih direktora, realnost je u prometu energetskih pića (+22% od početka godine), smrznutih gotovih jela (+13%), smrznutih tijesta te vitaminskih napitaka i šumećih tableta (po +10%). Antipod spomenutima, kategorija dvoznamenkastim padom su sokovi i napitci za bebe te čajevi za bebe (po -19%), te kakao s -10% (služi i kao podsjetnik na demografsku sliku, nažalost), a nisu daleko praškasti deserti i dodaci za pripremu slastica s -9%.

SEMAFOR NEPREHRANE Neprehranu (kozmetika, sredstva za pranje i čišćenje te kućne potrepštine) muče slične brige već cijelo desetljeće. Od početaka 2018. ostvaren je rast prometa od mršavih 0,4%, no rast količinske prodaje od +1,7% “istopile” su prosječno -1,3% niže cijene. Na prvu se može pomisliti da su i tu “krivac” trgovačke robne marke, no niže cijene dolaze od “brendova” (u prosjeku cijene niže za -2,3%), dok su cijene PL-a bile više za 1,6%. Deset najvećih neprehrambenih kategorija skupa imaju promet veći za 0,5% uz 1,2% veću količinsku prodaju od početka godine. Najveći i najzdraviji “plus” ostvarili su kuhinjski papirnati ručnici i omekšivači rublja s rastom od 6%, koji otprilike podjednako dolazi od veće količinske prodaje i većih cijena. Između 1 i 1,5% rasta ostvarili su toaletni papiri te sredstva za čišćenje (u oba slučaja rasla je količinska prodaja uz neznatno više cijene), 0,5% rasli su dezodoransi (ali uz pad količinske prodaje), šamponi za kosu su neznatno “u crvenom” (-0,1%), dječje pelene pale su 3%, deterdženti za pranje rublja pali su 1%, a padaju higijenski ulošci i paste za zube. Drugi “šalon”, tj. sljedećih deset većih neprehrambenih kategorija ukupno rastu 0,6%, uz čak 8% višu količinsku prodaju. Razlog? Komarci. “Molim?” Pa da, komarci. Boli su vas ovog ljeta, zar ne? I u proljeće. I u ranu jesen, praktički sve do jučer. Shodno tome, insekticidi i repelenti ostvariše impresivnih 22% rasta (uz 6% veće prosječne cijene). Osim njih, zdravih 4% rasli su gelovi za tuširanje, otprilike popola količinama i cijenama, te sredstva za strojno pranje posuđa (+1,4%), a “plus” bilježe dječje vlažne maramice i toaletni sapuni (oboje na račun nižih cijena i jeftinijih brendova). Pad 3-4% ostvarili su britvice i brijači, sredstva za ručno pranje posuđa, sredstva za njegu lica te sredstva za njegu tijela, a boje za kosu gotovo 7%. Skoro da čovjek oprosti tim komarcima kad vidi njihov utjecaj na hrvatsku potrošnju... Od ostalog vrijedi istaknuti dvoznamenkasti rast potkategorija maski za lice (17%), osvježivača odjeće (12%) te sredstava za pranje lica (10%) – to su nišne kategorije na koje vrijedi obratiti pažnju. Dosadašnji smjer kretanja hrvatske maloprodaje odražava realnost Hrvatske – potrošnja prati rast BDP-a i rast potrošačkih cijena, ali u manjem postotku. S jedne strane ne možemo pobjeći od činjenice da nas je sve manje, s druge rastu privatne robne marke kao “jednako kvalitetan, ali jeftiniji” pandan brendiranim proizvodima. Promotivni pritisak još uvijek je visok i nije značajnije popustio. A kod PL-a ritam “udaraju” diskonteri, koji dobrim miksom oglašivačkih aktivnosti, ispunjavanja potreba kupaca i nižim cijenama (za percipiranu jednaku kvalitetu) nose najveći dio spomenutog rasta.

Neprehrana je rasla 0,4%, uz rast količinske prodaje od 1,7% i prosječno 1,3% niže cijene Godinu bismo trebali okončati u plusu, ali ne većem od prosječne inflacije

“HOT” I “NOT” Što očekivati od završetka godine? Sličan trend, slične rezultate. Godinu bismo trebali okončati u plusu, ali ne većem od prosječne inflacije. Kako generirati veći rast? Na totalu neće biti lako, osim ako porezna rasterećenja ne daju vjetar u leđa potrošnji naredne godine. Na razini pojedinih trgovačkih formata, tj. pojedinih brendova – prvenstveno ispunjavanjem potreba kupaca (pratite li trendove, znate li što je “hot”, a što je “not”?), a potom dobrom ponudom “vrijednosti za novac”. Kod trgovaca – dobar izbor kvalitetne svježe hrane po pristupačnoj cijeni. Zvuči pojednostavljeno. Ali, pođite od sebe (kao kupca) – što VAMA treba, i što želite? Što Vas privlači? Pa... dobar izbor kvalitetne svježe hrane po dobroj cijeni, inovacije (naročito “zdrave”)... dalje sami nastavite niz. Neki u tome očito imaju uspjeha. No, istina je da – možete i Vi – vodeći računa o potrebama i željama kupaca (po pristupačnoj cijeni).

Ivan Junaković Nielsen

ivan.junakovic@nielsen.com

Studeni 2018. | jatrgovac.hr

23

Intervju

Helena Klarić Konzum

KONZUM U 2018. OSTVARUJE ZACRTANE PLANOVE Prihod od prodaje u području maloprodaje Konzuma na razini godine veći je od plana za 4 posto. U kumulativu godine za prvih deset mjeseci EBITDA na nivou cijele kompanije iznosi 399,7 milijuna kuna, ističe Helena Klarić, pomoćnica direktora područja maloprodaje u Konzumu

M

jereno na panelu kućanstava od strane GfK, na košarici od 80 kategorija prehrane, pića, osobne i njege kućanstva, udio Konzuma je u prvoj polovici 2018. godine iznosio 24,1 posto, naglašava Klarić. Recite nam nešto više o sebi i svojoj dosadašnjoj karijeri? Ja sam Mostarka. Tamo sam odrasla i proživjela svoje formativne godine. Matematika me uvijek zanimala pa sam tako, po inerciji svojstvenoj za to vrijeme, 1989. godine u Zagrebu upisala Elektrotehnički fakultet (ETF), kasnije preimenovan u Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER). Potom, 1995. je bila važna godina za mene,

24

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr

kako profesionalno, tako i privatno. Te godine sam se udala, diplomirala na FER-u, diplomirala na poslijediplomskom studiju iz menadžmenta (DSM) i rodila svoje prvo dijete, od njih troje, da ne pomislite da ih ima baš puno. Nakon toga sam pet godina

s trgovačkim kućama, panel trgovine. Raditi u kompaniji kao što je Nielsen bio je zaista dream job. Nevjerojatno vrelo znanja, protok znanja koji je uistinu globalan, putuje cijelim planetom. Možete lako doći do bilo kojeg kolege i pitati ga bilo što. Kultura

“Konzum trenutno ima 624 prodavaonice, a u 2017. i 2018. godini zatvorili smo 84 prodajna mjesta” radila kao informatičar u Zagrebačkoj banci da bih pritom shvatila kako ipak više volim ljude od računala i prešla sam u FMCG industriju. Radila sam pet godina u Nielsenu na alatima namijenjenim upravljanju prostorom (Spaceman) i kao voditelj odjela za rad

dijeljenja znanja bila je sveprisutna te će vam svi rado pomoći i podijeliti ono što znaju. Razlog mog prelaska u Konzum bio je taj što sam htjela doći u prve redove. Htjela sam gledati s prve crte i moći donositi odluke a ne samo davati preporuke.

Kao pomoćnica direktora maloprodaje radite na širokom poslovnom polju koje uključuje suradnju s brojnim odjelima unutar tvrtke i grupe. Kako izgleda vaš uobičajeni radni dan? Reći ću vam kako je izgledao moj prvi radni dan na ovoj poziciji. Nakon pola godine rada vezanog za odnose s kupcima i za Multipluscard, kreće moj put u maloprodaji. Prvi radni dan, 8

Godina 2017. zaista je bila izazovna za nas. Međutim, kada stvari pogledate iz druge, dugoročnije perspektive, sagledavajući dulje vremensko razdoblje, sve skupa dobiva drugačije obrise. Za početak, prva Konzumova prodavaonica otvorena je davne 1957. godine. Više od 60 godina rada na tržištu nije malo, za to vrijeme imate priliku ostvariti dublju vezu s kupcima.

“Prosječan radni staž naših zaposlenika u Konzumu u ovom je trenutku dulji od 15 godina” sati ujutro, tek krećem od doma. Zove me kolega iz Splita i kaže, dobar dan, ja sam taj i taj. I kaže Zoran: “Nema jagode, što ćemo?”. E, sad, prvo kakve jagode, drugo što bih ja s tom informacijom? Jagoda je takva da je na naslovnici kataloga, kaže Zoran, i u svim je prodavaonicama, i svih će je pola milijuna kupaca koji četvrtkom dolaze u dućan vjerojatno tražiti jer je to prva ovogodišnja jagoda. Zamislite mene nakon pet godina prekrasnog rada na projektima i analizama za koje ipak uglavnom imate dovoljno vremena, suočena s izazovom “jagode”. Helena, htjela si prvu crtu pa eto ti je… Uglavnom, tog sam se dana nepovratno zaljubila u maloprodaju. I tako, dan po dan teče već deseta godina vašega rada u području maloprodaje Konzuma. Možete li se osvrnuti na to razdoblje? Konzum od prije 10 godina pa i sada karakterizira izražena korporativna kultura. Veliki broj pojedinaca koji su izuzetno odgovorni te prema kompaniji pristupaju kao da je riječ o njihovom osobnom vlasništvu, unoseći cijeloga sebe u posao, nešto je što odmah primijetite. Na zidu mog kolege piše: “Hitne stvari radimo odmah, a nemoguće preko noći”, i to je istina. Brzina akcije i provedbe odluka je uistinu velika, a za primjer mogu navesti da je akvizicija Mercatora operativno trajala svega tri tjedna. Moglo je i kraće, ali nismo htjeli ispasti neozbiljni. Za Konzum vrijedi hard work - hard fun. Tako dolazimo i do aktualnog trenutka. Nakon iznimno turbulentne 2017. godine, možete li prokomentirati prodajne trendove Konzuma u dosadašnjem tijeku 2018. godine?

Trenutno imamo 20-ak kolega koji u Konzumu rade više od 40 godina. Prosječan radni staž naših zaposlenika u Konzumu u ovom je trenutku dulji od 15 godina. Naša industrija i naša kompanija imaju ljudsko lice. Da vam malo oslikam što to znači, kratko ću ispričati jednu malu crticu. Živite u nekom kvartu u Zagrebu već 10 godina, kad obavljate manju kupovinu idete u Konzum preko puta vaše zgrade. Vraćate se s posla i po običaju, svraćate u Konzum po par sitnica, usput uzmete i kruh jer niste sigurni imate li još doma. Gospođa koja radi na blagajni, Mira, već je poznajete po imenu, kaže vam: “Susjed, ne trebate kruh, bila je gospođa, već je kupila.” Svi mi većinom poznajemo odnosno imamo “svoje tete iz Konzuma”. E, upravo to vrijedi, to je naš brand equity. Rezultati Nielsenovog istraživanja

i jednostavna. Iako smo mediteranska zemlja i samo ime sugerira zdraviju prehranu, čak je 17,7 posto učenika u osnovnim školama pretilo (HZZO) i to je veliki problem. Osim nedovoljno kvalitetne prehrane, malog unosa voća i povrća, prevelikog unosa prerađene hrane, cijeli današnji način života pogoduje pretilosti. Djeca su sve češće ispred nekog ekrana i manje se kreću. Osnovni je cilj programa bio približiti voće i povrće djeci i smatramo da smo po tom pitanju napravili važne pomake. Eto, neki dan mi moj mali nećak reče: “Tetka, nije taj Branko (brokula) tako loš!” Koliko je iznosio prihod Konzuma u prvih deset mjeseci ove godine? Koliku vrijednost je ostvarila EBITDA te u kojoj ste mjeri ostvarili zacrtani plan? Kao što sam ranije spomenula, prihod od prodaje u području maloprodaje Konzuma na razini godine veći je od plana za 4 posto. U kumulativu godine za prvih deset mjeseci EBITDA na nivou cijele kompanije iznosi 399,7 milijuna kuna. Podaci GfK pokazuju da udio Konzuma u 2018. godini raste kada govorimo o udjelu trgovačkih lanaca na tržištu. Možete li reći koliko taj udio iznosi te na koliko se sve FMCG kategorija referira? Mjereno na panelu kućanstava od strane GfK, na košarici od 80 kategorija prehrane, pića, osobne i njege

“Konzum klik u 2018. godini bilježi rast prometa od 23,5 posto i zadovoljni smo rastom” Shopper Trends 2018 govore da je za 27 posto hrvatskih kupaca Konzum omiljeno mjesto kupovine, i ta brojka je stabilna zadnjih desetak godina, bez obzira na turbulentnu 2017. koju spominjete. Što se tiče 2018. godine, mogu reći da smo iznimno zadovoljni ostvarenim rezultatima. Trenutno smo 4 posto preko plana. Osim iznimno dobro odrađene sezone, jako smo zadovoljni i rezultatima 9. i 10. mjeseca kada su dobrom ostvarenju pogodovali i naši “Zdravoljupci”. Mogu reći da je to jedan od naših najuspješnijih programa lojalnosti. I djeca i roditelji i bake i djedovi bili su oduševljeni, a emocija koju smo očigledno prenijeli je iskrena

kućanstva, udio Konzuma je u prvoj polovici 2018. godine iznosio 24,1 posto. Koliko prodavaonica danas ima Konzum te koliko ste prodavaonica zatvorili u procesu racionalizacije poslovanja? Konzum trenutno ima 624 prodavaonice, a u 2017. i 2018. godini zatvorili smo 84 prodavaonice. Proces racionalizacije u Konzumu se veže za 2017. godinu kada je zaista bio i pojačan. Međutim, taj proces nije nov. Kako smo na tržištu dulje od 60 godina, prilagodba je stalna. Tako smo 90-ih proveli zatvaranje 100-tinjak specijaliziranih prodavaonica boja i lakova. Od kada sam ja u Konzumu, svake smo Studeni 2018. | jatrgovac.hr

25

Intervju godine zatvarali manji dio trgovina. Konzum je multiformat retailer i osim organskim rastom, širili smo se i akvizicijama. Tako u svom portfelju imamo prodavaonice od 50 kvadrata do 5.000 kvadrata neto površine. Kako je, paralelno s našim rastom, Hrvatska kao tržište još uvijek u fazi razvoja i trgovački lanci intenzivno otvaraju nove prodavaonice, tako je i racionalizacija multiformat trgovca

Najdeficitarnija zanimanja su mesari, kuhari, vozači, ali i općenito zaposleni u trgovini. Industrija treba iskoristiti ovu situaciju kako bi se svi u lanci natjerali da budu efikasniji. Asortiman mora biti optimalan, treba raditi s manjim brojem artikala i micati one artikle koji ne donose dodanu vrijednost. Supstitut supstituta zaista ne donosi dodanu vrijednost. Prošla su vremena kada je artikl samo trebalo

“Najdeficitarnija zanimanja su mesari, kuhari, vozači, ali i općenito zaposleni u trgovini” koji je nacionalno prisutan i ima veći broj manjih prodavaonica kao što je Konzum sasvim očekivana. I iseljavanje stanovništva je dalo svoje. Prodavaonica od 60 kvadrata u npr. zaleđu Sinja u 2010. je godini poslovala dobro, ali u 2018. je to posve druga stvar. Naravno, racionalizacija tj. zatvaranje nekih prodavaonica čak i u gušće naseljenim područjima, i velikih i malih kvadratura, nešto je što nas sve očekuje. Koliko kupaca dnevno ulazi u Konzumove prodavaonice? U naše prodavaonice svakoga dana uđe više od 450.000 kupaca. Platforma internet prodaje Konzum klik krajem će studenog navršiti tri godine poslovanja. Dakako, Konzum je svoju online prodavaonicu imao i puno ranije, ali Konzum klik je donio sasvim novu dimenziju u ovaj prodajni kanal. Kako ste zadovoljni ovim poslovnim segmentom te planirate li neke nove investicije u unaprjeđenje online poslovanja? Konzum klik u 2018. godini bilježi rast prometa od 23,5 posto i zadovoljni smo rastom. Rast generiraju novi kupci (10 posto) i veća frekvencija (8 posto), dok košarica raste 4 posto. Prisutni smo u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Zadru. Ovaj kanal prodaje karakterizira zahtjevna logistička operacija i visoko zadovoljstvo kupaca. Nedostatak radne snage problem je s kojim se suočava cijelo gospodarstvo, a trgovci osobito. Kako vi kao najveći trgovački lanac u Hrvatskoj uspijevate izaći na kraj s ovim velikim izazovom te koja zanimanja su najdeficitarnija u maloprodaji? 26

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

staviti na policu i dalje ide samo. Danas si ne možemo dozvoliti imati artikl na polici koji se prodaje u npr. 80 dana, koji je u istom cjenovnom razredu i iste gramaže kao i onaj do njega. Već sam spomenula da su naši zaposlenici prosječnog staža u kompaniji više od 10 godina, što procjenjujem da je bitno više od drugih trgovačkih lanaca. To nam se pokazalo kao prednost u ovom trenutku. Naši zaposlenici koji su duže vrijeme s nama pokazuju veću lojalnost i bilježe manju stopu odlazaka. Kada promatrate sezonu i veću potrebu za zaposlenicima u sezoni, činjenica da osim 150 izrazito sezonskih prodavaonica imamo i više od 450 ostalih prodavaonica daje nam

rastu po prometu i više od 20 puta. Zamislite trgovinu od npr. 150 kvadrata neto površine u npr. Crikvenici kojoj ljeti promet raste 300 posto. Vi u istom prostoru, istom skladištu, preko istih blagajni “prevalite” 300 posto više robe. U toj prodavaonici mijenjate layout, asortiman i planograme kako bi to uspjeli odraditi. To je prvenstveno logistički proces na koji snažno utječe broj aktivnih artikala u toj prodavaonici. Pravi asortiman je ključ. Nama je početak priprema za sezonu 2019. već prošao. Kreće s analizom prethodne sezone kako bi utjecali na to da nam se greške ne ponove i kako bi propuštene prilike iz ove iskoristili u idućoj godini. Uz pravi asortiman, planogram mora odražavati potražnju i logističke uvjete (SRP pakiranje i dr.). Najvrjedniji su resurs dakako ljudi tj. radni sati i svi procesi moraju biti optimalni. Najveći broj radnih sati ide na popunjavanje pa tu morate biti efikasni. Skladišta su limitirana i morate biti jako precizni oko vremena kada dobivate robu kako bi mogli sve zaprimiti i što brže unijeti u prodavaonicu. Kada imamo priliku razgovarati s kolegama iz vodećih svjetskih lanaca o sezoni, iskreno vam mogu reći da cijene način kako upravljamo tim procesom te smo iz godine u godinu u tome sve bolji. Zadnjih nekoliko

“Što se tiče 2018. godine, mogu reći da smo iznimno zadovoljni ostvarenim rezultatima” fleksibilnost u sezonskoj migraciji kolega s kopna na more. Nudimo stimulativna primanja pa tako više od 300 mojih kolega “idu u sezonu”. Dotaknuli ste se sezone. Nedavno ste na Nielsenovoj Shopper Trends konferenciji spomenuli da pojedine trgovine na obali u jeku turističke sezone bilježe i do 20 puta veći mjesečni promet nego u izvansezonskim mjesecima. Možete li približiti čitateljima koliko je zapravo zahtjevno poslovanje objekata u turističkim središtima? Važan dio godine u Hrvatskoj je svakako ljetna sezona. Mi imamo 150 trgovina koje pokazuju veliku sezonalnost, što prevedeno u egzaktne brojke govori da ljeti u odnosu na zimu rastu više od 50 posto. To je zapravo minimum jer imamo prodavaonice koje

godina suočavamo se s manjkom ljudi, kako u trgovini, tako i kod dobavljača i distributera. To se posebno vidi u sezoni kada naše tržište rada ne može odgovoriti na povećanu potražnju za vozačima, komisionarima, radnicima na blagajnama i drugim profilima radnika u sektoru trgovine. U takvom okruženju, nama se centralna distribucija pokazala ključna za odlično odrađenu sezonu. Udio centralne distribucije u Konzumu premašuje 85 posto. Nije vam isto ako vam roba stigne u jednom kamionu ili vam ujutro dođe deset ambulantnih dobavljača od kojih svaki donese svoje dvije kutije. Da ne spominjem kako naši kamioni npr. na Lošinj, Hvar ili na Korčulu idu barem tri puta tjedno što većini ambulantnih dobavljača nije prihvatljivo.

! cu se je m u a tk tvr če vog pr og ak sv u, eb gr Za u i Od sada

Četvrtak, 6. prosinca s početkom u 20 sati

Aperitivo bar, Zagreb Ulaznica: vizitka Potražite nas i na BIZparty facebook stranici!

8. hrvatski maloprodajni forum

TEHNOLOGIJE KLJUČNE ZA PRIDOBIVANJE MODERNOG POTROŠAČA Segmentacija podataka, suradnja između proizvođača i trgovaca, uvođenje moderne tehnologije, ali i bombardiranje potrošača multisenzorskim okruženjem ključ je uspjeha maloprodajne i FMCG industrije u sljedećih nekoliko godina, zaključak je 8. hrvatskog maloprodajnog foruma koji je organizirala tvrtka ICPE – Internacionalni centar za profesionalnu edukaciju

U

godinama koje dolaze glavna misija trgovaca u maloprodajnoj i FMCG industriji mora biti kako stvoriti okruženje u kojem će se kupci više zaljubiti u sebe kada kupuju kod njih, poručio

28

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

je okupljenoj publici, među posljednja dva desetljeća ostalim, Mark Taylor, pomaže organizacijama glavni predavač na 8. u stvaranju uspješnih i hrvatskom maloprodajodrživih strategija, a nom forumu na kojem njega, Forum je udio POTROŠNJE osim su predstavljeni tržišni okupio i mnoge druge KUĆANSTAVA u trendovi u maloprovodeće stručnjake iz daji, novi proizvodi i područja maloprodaprometu FMCG usluge te izneseni brojni je, FMCG industrije i industrije u primjeri iz prakse. Taylor drugih sektora. "Mladi Hrvatskoj je glasoviti svjetski stručljudi, vaši budući kupci, njak za maloprodaju koji žive u svijetu zabave i igrica.

70%

Stručnjaci očekuju kako će u Hrvatskoj sve više jačati važnost lokalnih trgovačkih lanaca Budućnost u maloprodaji mora biti obilježena suradnjom između proizvođača i trgovaca

Trgovci također moraju stvoriti okruženje u kojem će kupcima, ali i njihovim vlastitim zaposlenicima biti zabavno", upozorio je Taylor prisjetivši se kako je u posljednjih 20-ak godina možda pet puta u nekom dućanu čuo smijeh izazvan nekim dobrim potezom trgovačkog lanca. Jedan od načina privlačenja kupaca, savjetuje, jest i multisenzorno okruženje. "Ako želite prodati slaninu, organizirajte kutak u kojem se ona peče i gdje kupci mogu čuti kako ona cvrči te probati svježe napravljen sendvič", kazao je naglasivši kako zabavu u trgovinama budućnosti može donijeti upravo takvo multisenzorno okruženje koje "napada" sva osjetila. Ključ je također u postizanju različitosti jer kupci od svake trgovine već očekuju izvrsne cijene, kvalitetne proizvode i širok asortiman, oni to podrazumijevaju. "Amazon go kao koncept automatskog kupovanja pri kojem stroj očitava proizvod koji kupac stavi u košaricu trgovce ne treba plašiti

jer je raspored gondola u njihovim trgovinama nepregledan i police su previsoke", smatra Taylor. Kupci ne žele previše vremena provoditi u dućanima, već kupnju žele obaviti brzo pa im stoga ono što najviše traže treba staviti nadohvat ruke, napomenuo je Taylor naglasivši kako će trgovini u budućnosti svakako ogromnu korist donijeti tehnologija blockchaina, a umjetna inteligencija povećat će brzinu i točnost pri analizi podataka.

PRIMARNI SHOPPERI O mogućim smjerovima inovacije među domaćim retailerima govorio je Mladen Kožić, konzultant iz tvrtke GfK. "Na domaćem maloprodajnom tržištu, na kojem čak 70 posto prometa FMCG industrije čini potrošnja kućanstava, te na kojem veliki dio potrošnje ovisi o turističkoj sezoni, inovativno bi bilo da trgovački lanci počnu komunicirati sa starijim potrošačima i da se fokus makne s milenijalaca i s obitelji s djecom na koje smo do sada bili usredotočeni",

naglasio je Kožić. Također, upozorio je, retaileri bi trebali znati tko su im primarni shopperi, koji je njihov broj, koliki im udio potrošnje otpada na turiste, što kupuje njihov shopper kad ide kod konkurencije i slično. Smatra kako je Lidl kod nas bolje od ostalih lanaca kreirao "nepoštenu" konkurentsku prednost učinkovitijim korištenjem istraživanja, ali i osnovnih tehnika bihevioralnog marketinga. "Riječ je o bazičnim alatima kao što je aktiviranje straha od propuštene prilike, usidrivanje cijena ili aktiviranje lovačkog potencijala", podsjetio je Kožić. Izuzetno zanimanje izazvalo je predstavljanje GfK panela kućanstava koji analizira transakcije potrošača. U devet ovogodišnjih mjeseci, pokazuju rezultati panela, Konzum ima gotovo 100-postotnu penetraciju odnosno taj je lanac zahvatio 1,46 milijuna kućanstava. Slijedi slijedi Lidl s 1,34 milijuna, Interspar s 1,14 milijuna, dm s 1,12 milijuna, Kaufland s 1,08 milijuna zahvaćenih kućansta-

Studeni 2018. | jatrgovac.hr

29

8. hrvatski maloprodajni forum Veliku korist trgovini u budućnosti svakako će donijeti tehnologija blockchaina i umjetna inteligencija Domaći trgovci moraju biti svjesni činjenice da je u Hrvatskoj 38 posto stanovništva starije od 55 godina

30

va te Plodine s 1,07 milijuna i Müller s 858.000 kućanstava. U Konzumu ti potrošači "proizvedu" 54 milijuna košarica, Lidlu 25 milijuna, a primjerice u Mülleru 5,9 milijuna. "Pogledamo li primarne shoppere koje smo definirali kao kupce koji proizvedu 50 posto prometa svakom trgovcu, dolazimo do podatka da u Lidlu 24 posto njih generira 50 posto prometa, dok primjerice u Intersparu to čini njih 17 posto", istaknuo je Kožić te zaključio kako se u bliskoj budućnosti ne očekuju znatnije promjene navika potrošača. Upozorio je međutim kako domaći trgovci moraju biti svjesni činjenice da je u Hrvatskoj 38 posto stanovništva starije od 55 godina i da oni ne koriste pametne telefone što u pitanje dovodi isplativost uvođenja moderne tehnologije kao što je primjerice kupovina putem pametnih telefona. O novom pristupu zapošljavanju na Forumu je govorila Maja Bogović, direktorica tvrtke Danasradim. "Za tvrtke u maloprodaji u domaćem okruženju u kojem nedostaje radnika ključno je pojednostaviti i stan-

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

dardizirati procese", naglasila je Bogović dodavši kako prema potrebi treba smanjiti kompleksnost poslova. "Trgovci moraju razmisliti hoće li primjerice iskoristiti već predpakirane proizvode, a ne trošiti vrijeme slaganjem na police", kazala je upozorivši da se ne smije dogoditi da trgovci gube promet zbog nedostatka robe. Jedno od rješenja može biti angažiranje srednjoškolaca, studenata ili umirovljenika odnosno povećati zastupljenost privremene radne snage. "U 2019. i godinama koje dolaze koncentrirajte se na odnos prema vlastitim zaposlenicima jer su oni najbolji ambasadori svake tvrtke", zaključila je Bogović.

ELEKTRONIČKI RAČUNI Viktor Obrol, viši specijalist za tehnologiju iz Financijske agencije (FINA), prisutne je upoznao s osnovnim odredbama Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi. Zakon unosi novosti u postupke javne nabave te donosi obveze izdavateljima i primateljima računa (javnim naručiteljima) u postupcima

javne nabave. "Od 1. prosinca javni naručitelji su obvezni zaprimati i obrađivati te izvršiti plaćanje elektroničkih računa i pratećih isprava, a od 1. srpnja sljedeće godine u javnoj nabavi izdavatelji elektroničkih računa obvezni su izdavati i slati elektroničke račune i prateće isprave sukladno europskoj normi", istaknuo je Obrol. Zaključio je kako su javni naručitelji obvezni usluge informacijskog posredništva zaprimanja i slanja elektroničkih računa povjeriti Fini. Rezultate istraživanja provedenog među retailerima iz Njemačke, Austrije i Švicarske koji zajedno imaju više od 60.000 prodajnih mjesta i promet veći od 200 milijardi eura, predstavio je Tomislav Peras, voditelj prodaje tvrtke PIS. "Očekivano, trgovcima je prilikom odabira POS hardvera najvažniji faktor cijena, a kod odabira softvera ističu se važnost brzine prilagodbe softvera i cijena. Neobično je što su trgovci izjasnili kako im prilikom odabira softvera nije važna značajka rad u oblaku", naglasio je Peras. Tom je prilikom predstavio i sustav

za upravljanje trgovinom IPIS+ kojim se svakodnevno služi 12.000 tvrtki koje opslužuju više od 990.000 kupaca. Kraj programa 8. maloprodajnog foruma bio je rezerviran za okrugli stol čiji su se sudionici dotaknuli svih aktualnih tema u maloprodaji. Drago Munjiza, član Upravnog odbora kutinske Lonije, smatra kako će u Hrvatskoj sve više jačati važnost lokalnih trgovačkih lanaca koji ciljaju na emocije domaćeg stanovništva. Iznio je pritom kao ilustraciju primjer slovenskog lanca Jager u kojem, iako ima nešto više cijene, kupci radije kupuju nego u stranim lancima. "Strategija Jagera je ponuditi svježe i ponajprije slovenske proizvode", naglasio je Munjiza dodajući kako bi pandan Jageru u Hrvatskoj mogao biti križevački KTC. "Mi od prvog dana gradimo odnos prepun poštovanja i prema našim kupcima, ali i prema zaposlenicima i to je ključ našeg uspjeha", kazao je Ivica Katavić, direktor "prozvanog" križevačkog trgovačkog lanca. U sljedeće dvije do tri godine ovaj će se lanac najviše koncentrirati na brendiranje domaćih poljoprivrednih proizvoda jer kupci vole znati što kupuju i jedu. "I do sada smo mnogo uložili u vlastite poljoprivredne kapacitete, ali i u obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojima jamčimo plasman proizvoda, a ulaganja nam se sada vraćaju", naglasio je Katavić najavivši kako će KTC za mjesec dana prodajnu mrežu proširiti otvaranjem trgovine u Karlovcu. Na pitanje zašto ih nema u Zagrebu, odgovorio je kako žele biti prisutni u glavnom gradu, ali kako prije toga imaju "još mnogo posla" i izvan njega.

BRIGA ZA PODATKE Krešimir Ćurković, direktor tvrtke PIS, naglasio je kako budućnost u maloprodaji mora biti obilježena suradnjom između proizvođača i trgovaca.

Stvaranje multisenzornog okruženja jedan je od načina na koji će trgovci u budućnosti steći prednost pred konkurencijom i privući kupce

"Budućnost je svakako u tehnologiji i sigurnoj razmjeni velike količine podataka kojima i jedni i drugi raspolažu", istaknuo je Ćurković dodajući kako je zadatak tehnoloških tvrtki da omoguće adekvatnu obradu. Da su proizvođači spremni na siguran način raspolagati podacima koje bi im eventualno ustupili trgovci potvrdio je Miljenko Vaić, generalni direktor Nestlé Adriatica za Hrvatsku, Sloveniju i BiH. "U svakoj velikoj kompaniji odgovornosti i ovlasti su strogo odijeljene pa samo primjerice direktor prodaje ima uvid u apsolutno sve podatke koje je ustupio trgovac. Segmentirani podaci proizvođačima su ključni kako bi u konačnici mogli uspješno balansirati između s jedne strane zahtjeva vlasnika koji svake godine očekuju rast prihoda i s druge strane trgovaca koji pak svake godine očekuju daljnje rezanje cijena. Najbolji je primjer Konzum kojem otvaranje

baze proizvođačima nije donijelo štete već naprotiv korist jer mu na taj način proizvođači mogu personalizirati ponudu", zaključio je Vaić. Svojevrsni zaključak panelu, ali i cijelom Forumu, dao je Mark Taylor, glavni predavač, poručivši trgovcima da ne zaborave biti zabavni jer samo tako mogu steći dominantni položaj na tržištu. "Ugledajte se na Disneyland koji je, iako se čini kao veliki zabavni park, zapravo jedan golemi dućan koji posjetiteljima nudi mnoštvo proizvoda", istaknuo je Taylor. Ukazujući na glavne aktualnosti maloprodajnog poslovanja iz različitih perspektiva, 8. maloprodajni forum je kao i dosadašnjih godina organizirala tvrtka ICPE – Internacionalni centar za profesionalnu edukaciju pod medijskim pokroviteljstvom magazina i portala Ja TRGOVAC. Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr Studeni 2018. | jatrgovac.hr

31

ICT & FinTech - Vijesti TRAKBAR MEĐU 10 NAJBOLJIH STARTUPA NA SVIJETU

I

nvestitori, predstavnici METRO-a i partneri, među 400 startupova iz cijelog svijeta odabrali su 10 najboljih koji će sudjelovati u završnoj fazi METRO Acceleratora powered by Techstars, globalnog programa za startupove koji razvijaju tehnološka rješenja za HoReCa sektor. Hrvatski Trakbar našao se u odabranom društvu startupova koji će s gotovo 200 međunarodnih mentora surađivati na razvoju i optimizaciji poslovnih modela te testiranju

HUP O KORISTIMA POREZNE REFORME ZA ICT SEKTOR

poslovnih rješenja. Svakom od odabranih startupova bit će osigurana i financijska podrška u iznosu do 120.000 eura, a program će kulminirati u veljači 2019. u Berlinu kada će startupi predstaviti svoja rješenja potencijalnim investitorima. Trakbar pruža precizna predviđanja prometa, potrošnje, stanja zaliha te, uz pomoć umjetne inteligencije, korisnicima omogućuje da budu proaktivni i optimiziraju svoje cjelokupno poslovanje.

Širenje u CRM

Z

aposleni u ICT sektoru od predloženih izmjena poreza na dohodak imat će vrlo malo koristi, poručeno je s konferencije za novinare u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Predsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti Boris Drilo kazao je da aktualni prijedlog izmjena poreza na dohodak neće obuhvatiti cjelokupnu IT radnu populaciju, dok će najveće dobiti imati oni s bruto plaćama od 18 do 30 tisuća kuna. “Takvih ljudi je, po ovoj našoj analizi, vrlo malo. Željeli bismo da porezna reforma u budućnosti više utječe na ove donje segmente ICT radne populacije, odnosno one sa srednjim i blago povišenim primanjima”, poručio je Drilo. On kaže da svaki iskorak pozdravljaju, no na pitanje hoćemo li s postojećim prijedlogom postići pozitivan efekt, smatra da je odgovor “ne”. “Od velike priče da će se poreznom reformom pomoći ICT sektoru stoji vrlo malo stvarnog efekta”, smatra Drilo.

DIGITALNA TRANSFORMACIJA Pomoćnik ministra gospodarstva Zvonimir Novak izjavio je da se priprema strateški dokument za digitalnu transformaciju gospodarstva, koji će obuhvatiti i implementaciju koncepta industrije 4.0 u odabrane industrijske grane i poboljšanje okvira za inovacije i investicije. Novak je izdvojio i izradu strategije Hrvatske do 2030., kao nacionalne razvojne strategije.

32

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

SAP KUPUJE AMERIČKI QUALTRICS ZA 8 MILIJARDI DOLARA

N

jemačka tehnološka tvrtka SAP priopćila je kako kupuje Qualtrics International za 8 milijardi dolara u gotovini, pretekavši planirano burzovno uvrštenje dionica te američke tvrtke specijalizirane za anketiranje potrošača na internetu. Taj sporazum predstavlja veliki korak izvršnog direktora Bill McDermotta u širenje poslovanja SAP-a u područje upravljanja odnosima s klijentima (CRM), čime se pomaže tvrtkama u vođenju financija, logistike i ljudskih resursa. Za SAP je to najveće preuzimanje od 2014. godine, kada je za 8,3 milijarde dolara

kupio tvrtku za upravljanje putovanjima i troškovima Concur. Qualtrics prikuplja povratne informacije i podatke o kupcima, zaposlenicima, proizvodima i robnim markama za 9.000 tvrtki širom svijeta, pružajući trenutni uvid koji je iznimno bitan u danas sve više digitalnom svijetu. McDermott je izjavio kako će to SAP-u pružiti prednost pred konkurencijom koja se, rekao je, još uvijek oslanja na podatke o potrošačima koji su nešto stariji. Očekuje se da će sporazum, koji je odobren od strane uprava obiju kompanija, biti dovršen u prvoj polovini 2019. godine.

ADCUBUM OTVORIO HRVATSKU PODRUŽNICU

U

Zagrebu je otvoren Centar za razvoj softverskih rješenja, podružnica švicarske informatičke tvrtke Adcubum, specijalizirane za poslovna informatička rješenja namijenjena osiguravajućim društvima, izvijestili su iz Adcubuma. Direktor hrvatske podružnice Adcubuma Bojan Poljičak naglasio je da otvaranje centra predstavlja novu greenfield investiciju u Hrvatsku, odnosno da je riječ o ulaganju u uslužne djelatnosti visoke dodane vrijednosti usmjerenom na razvoj i izvoz. U idućih pet godina planiraju zaposliti dvjesto IT stručnjaka, koji će zajedno s kolegama iz ostalih podružnica Adcubuma raditi na razvoju ključnog softvera tvrtke

Adcubum Syrius namijenjenog industriji osiguranja te na razvoju novih rješenja u područjima aplikacija te obrade i analitike podataka.

Novo iskustvo čitanja na vašim mobilnim uređajima.

Korak 1. Preuzmi aplikaciju LIDER tjednik na Play ili App Storeu Korak 2. Pročitaj demoizdanje i uvjeri se u lakoću čitanja Korak 3. Pretplati se putem aplikacije ili na lider.media/pretplata Korak 4. Prijavi se korisničkim imenom i zaporkom Korak 5. Prati ključne poslovne vijesti i analize na najnovijoj LIDER aplikaciji

VRIJEME UZ LIDER UVIJEK JE KORISNO PROVEDENO VRIJEME

Vino

BOGATSTVO PONUDE

U kategoriji vina prisutno je bogatstvo ponude, kako u pogledu segmenata i vrsta vina, tako i u pogledu prisutnih brendova. Naime, vodeća tri brenda zastupaju 27% vrijednosne prodaje kategorije pa je koncentracija relativno mala

K

ategorija obuhvaća sve vrste vina – stolna, kvalitetna i vrhunska vina, te također i voćna vina, dok pjenušci nisu uključeni. U analizu je uključena prodaja u maloprodaji, dok HoReCa nije uključena. Nielsenovim panelom ma-

loprodaje obuhvakioske te benzinske ćeno je tržište postaje. Panel Hrvatske maloprodaje koje ukljune uključuje čuje hiperveleprodamarkete ju, Cash&udio (iznad Carry, GRAŠEVINE 2.500 m2), specijasupermarlizirane u klasifikaciji kete (301 trgovine SEGMENATA – 2.500 m2), pića, online VINA trgovine mjeprodaju, višovitom robom narije, diskon(ispod 300 m2), tere ni tržnice.

29%

Vrijednosni udio brendova Top tri brenda 27% Ostali 73% Izvor: Nielsen panel maloprodaje

Opća kretanja u kategoriji Agencija Euromonitor International objavila je u lipnju ove godine svoje izvješće o stanju i trendovima kategorije vina u Hrvatskoj. Analitičari prošlu, 2017. godinu, ocjenjuju osrednjom navodeći kako je za vinare bila zadovoljavajuća, iako nipošto savršena. Urod grožđa možda nije dosegnuo željene količine, ali je sirovina bila zdrava i u dobrom stanju. U ocjeni kretanja na tržištu ističe se kako se nova svjetska vina počinju pojavljivati, unatoč tome što je vino jedna od FMCG kategorija u kojoj je primjetan visoki stupanj etnocentrizma u ponašanju potrošača. Većina je Hrvata apsolutno uvjerena da su domaća vina superiorna po svojoj kvaliteti u usporedbi s većinom uvoznih vina, a jedino što im se pritom ne sviđa su njihove visoke cijene.

34

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

Hrvatska se može smatrati vinskom zemljom jer se grožđe uzgaja praktično u svim dijelovima zemlje, osim planinskih područja. Oko četvrtine odraslih građana Hrvatske piju vino svakoga tjedna, a 10 posto njih svakodnevno. U pogledu na kompetitivnu sliku u Euromonitoru ističu kako još ima potencijala za konsolidaciju. U ovoj agenciji još uvijek ne mjere udjele kompanija u kategoriji vina u Hrvatskoj, najvećim dijelom zbog velike fragmentacije kategorije. Ipak, zahvaljujući brojnim spajanjima i preuzimanjima u posljednjem desetljeću, najveća hrvatska kompanija Agrokor stvorila je najveći vinski klaster sastavljen od bivših poljoprivrednih kombinata koji su bankrotirali nedugo nakon osamostaljenja Republike Hrvatske.

Uvoznici, pak, u svom nastojanju da se probiju na tržište najviše koriste svoje prednosti u pogledu cijene proizvoda, što im je glavna ulaznica na hrvatsko tržište. Prije nekih desetak godina, makedonski vinari su uspjeli ponuditi zadovoljavajuću kvalitetu uz izuzetno niske cijene te su ostvarili snažan proboj na tržište. Osim toga, snažni "economy" brendovi prijete slabašnim markama trgovaca. I dok ostali trgovački lanci u svojem asortimanu nude cjenovno niže pozicionirane brendove umjesto ulaganja u kreiranje vlastite privatne marke vina, diskonter Lidl se nije dvoumio po tom pitanju. Ovaj trgovac aktivno promovira svoju privatnu marku Cimarosa, a ovo jeftino vino potiče uglavnom iz Australije i Čilea.

ANALIZA KATEGORIJE Vrijednosni udio segmenata

Vrijednosni udio kanala prodaje

Graševina

100

29% Plavac 10%

90 80

Vranac

36

70

9% Malvazija 7% Cabernet Sauvignon 5% Merlot 4% Chardonnay 3% Ostalo

Tradicionalni formati: trgovine mješovitom robom, kiosci

60 50 40 30

64

20 10

33%

% Izvor: Nielsen panel maloprodaje

Izvor: Nielsen panel maloprodaje

Analiza se odnosi na kumulirano razdoblje posljednjih godinu dana (kolovoz 2017. – srpanj 2018. vs. kolovoz 2016. – srpanj 2017.).

Moderni formati: hipermarketi, supermarketi, benzinske postaje

Kategorija vina u posljednjih godinu dana bilježi pad vrijednosne prodaje u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Pritom moderni formati (hipermarketi, supermarketi, benzinske postaje) nose 64% vrijednosne prodaje, dok je tradicionalnim formatima (trgovine mješovitom robom, kiosci) pripalo nešto više od trećine vri-

jednosti (36%). U podjeli po segmentima uvjerljivo vodeća je graševina s 29% udjela u vrijednosnoj prodaji kategorije vina. Slijede tri relativno izjednačena segmenta: plavac s 10%, vranac s 9% i malvazija sa 7%, a primjetne udjele još zauzimaju cabernet sauvignon (5%), merlot (4%) i chardonnay (3%). Ostalim segmentima pripala je

trećina vrijednosne prodaje (33%). Vodeća tri brenda zastupaju 27% vrijednosne prodaje kategorije, a oni su abecednim redom: Agrokor vina, Đakovačka vina, Kutjevo. Berislav Znidarčić berislav.znidarcic@nielsen.com Client Executive

Nielsen

Fina: Lani 65,7% poduzetnika u proizvodnji vina poslovalo s dobiti U prošloj je godini u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa poslovalo 230 poduzetnika, pri čemu je njih 151 ili 65,7 posto poslovalo s dobiti, dok ih je 79 zabilježilo gubitak, pokazuju podaci Fine. Ti su poduzetnici, kako se navodi, zapošljavali 1.050 radnika, što je u odnosu na 2016. više za 2,7 posto. Promatrana skupina poduzetnika ostvarila je 503,9 milijuna kuna ukupnih prihoda, što je pad od 12,4 posto. Ukupni su rashodi, pak, smanjeni za 12,2 posto, na 501,8 milijuna kuna. Dobit razdoblja tih poduzetnika lani je iznosila 32,2 milijuna kuna i smanjena je 0,3 posto, dok je gubitak iznosio 34,9 milijuna kuna i bio je 4,1 posto veći. To znači da su vinari, kako pokazuju podaci Fine, iskazali negativan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 2,7 milijuna kuna. Iz Fine navode kako je, unatoč povećanju uvoza za 99,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa ostvaren pozitivan trgovinski saldo od 20,7 milijuna kuna. Izvoz je, naime, povećan za 17,7 posto, na više od 29 milijuna kuna. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u proizvodnji vina u 2017. iznosila je 4.220 kuna, što je za 3,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu te za 21,5 posto

manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini države (5.372 kuna). Podaci Fine pokazuju da je u djelatnosti, tj. proizvodnji grožđa u 2017. poslovalo 112 poduzetnika koji su zapošljavali 849 radnika. Oni su iskazali pozitivan financijski rezultat od 15,2 milijuna kuna, što je znatno povećanje s obzirom na to da su u prethodnom razdoblju ostvarili neto dobit od tek 269 tisuća kuna. Od ukupnog broja proizvođača grožđa s dobiti je poslovalo njih 80 ili 71,4 posto. Ukupni prihodi su im iznosili 387,1 milijun kuna, što je rast od 22,2 posto u odnosu na 2016. godinu, a ukupni rashodi za 17,4 posto, na 368,99 milijuna kuna. Dobit im je povećana za 46,3 posto, na 23,6 milijuna kuna, dok je gubitak razdoblja smanjen za 47,1 posto, na 8,4 milijuna kuna. U djelatnosti uzgoja grožđa izvoz je rastao za 41,8 posto, uvoz za 65,5 posto, dok je trgovinski saldo smanjen za 9,1 posto u odnosu na 2016. godinu, pokazuju podaci Fine. Analiza investicija pokazuje povećanje u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa za 156,4 posto, dok je u djelatnosti uzgoja grožđa zabilježeno smanjenje za 60,1 posto. (H)

Studeni 2018. | jatrgovac.hr

35

Vino – Promometar

P

Kompozicija vrijednosne prodaje vina Promotivna prodaja

Redovna prodaja rodaja vina 100 u razdoblju 30% 67% od kolo80 voza 2016. 60 do srpnja 40 70% 67% 2017.* u od20 nosu na isti period prošle % godine količinski raste 6%, kolovoz 2015. - kolovoz 2016. srpanj 2016. srpanj 2017. dok vrijednosno raste 5%. Ukupno 33% vrijednosne prodaje ove kategorije tivna vrijednosna prodaja ostvari se kroz promotivne vina dolazi od cjenovakcije (sniženja cijena nih akcija. Duili promotivna bina popusta pakiranja) na razini kau promategorije se tranom povećala s kanalu. prosječna prosječnih VrijedDUBINA POPUSTA 27% na nosno, na razini prosječnih redovna 28%. prodaja kategorije vina raste blau zadnjih 12 *analiza je gih 0,3%, mjeseci pripremljena dok promona podacima tivna prodaja zaključno sa srpnjem raste 16% u odnosu 2017. godine jer su noviji na prethodnu godinu. U podaci tek u pripremi zadnjih 12 promatranih mjeseci najveći udio proFranciska Perković motivne prodaje zabiljefranciska.perkovic@nielsen.com žen je u prosincu 2016., Client Executive čak 44%. Prema strukturi promocija na prodajnom mjestu, gotovo sva promo-

CJENOVNE AKCIJE U FOKUSU

28%

Prema strukturi promocija na prodajnom mjestu, gotovo sva promotivna vrijednosna prodaja vina dolazi od cjenovnih akcija

Nielsen

Kompozicija vrijednosne prodaje vina po mjesecima Promotivna prodaja

27%

73%

kolovoz 2016.

30%

70%

rujan 2016.

39%

36%

61%

64%

44%

56%

Redovna prodaja

31%

32%

34%

37%

69%

68%

66%

63%

veljača 2017.

ožujak 2017.

travanj 2017.

listopad 2016. studeni 2016. prosinac 2016. siječanj 2017.

29%

31%

26%

71%

69%

74%

svibanj 2017.

lipanj 2017.

srpanj 2017.

VINO

*podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz Nielsen panela maloprodaje (hiper/supermarket, manje trgovine mješovitom robom, drogerije; bez diskontera, kioska i benzinskih postaja); pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do šest tjedana te promotivna pakiranja kao što su gratis volumeni, poklon pakiranja, ko-pakiranja sa zasebnim EAN kodom Izvor: Nielsen Promo Pressure

36

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

Vino – Kupovne navike

OTVORENO "VINSKO" PITANJE S obzirom na veliku popularnost piva u Hrvatskoj, osobito među mlađom populacijom, te na pojavu noviteta na tržištu pića proteklih godina, poput radlera i cidera, kao i na medijsku usmjerenost na te kategorije, ostaje otvoreno pitanje u kojoj će mjeri Hrvati ostati vjerni svojoj tradiciji po pitanju konzumacije vina

N

Koliko Hrvati konzumiraju vina iz kućne radinosti, a ogometni koliko kupuju za potrošnju je trans iza u kućanstvu? Kategoriju nas, vladasmo analizirali u prvih vina piva osam mjeseci 2018. godimedijskim ne, a ona, osim crvenog, prostorom bijelog i rose vina obuhvaća također, i pjenušava i desertna vina. jedno bez drugog ne ide. Ukupno 622 tisuće hrvatKomunikacija je usmjereskih kućanstava kupilo je na na emocije, a veza neku vrstu vina u analiizmeđu Hrvata i ziranom periodu piva iznimno za potrebe snažna. Tko kućanstva se više pri čemu sjeća da je je broj hrvatskih Hrvatska kućankućanstava kupilo stava koji tradicije neku vrstu onalno je kupio vinska crveno i VINA u prvih zemlja? bijelo vino 8 MJESECI Fokusirajmo podjed2018. stoga pažnju nak. Ipak, na vino te prokoličina bijelog motrimo kupovno vina kupljena po ponašanje hrvatskih kućankućanstvu 40% je veća od stava u vinskoj kategoriji. količine crvenog vina pa je

udio bijelog vina u ukupnoj prodaji 57%, dok je udio crvenog vina 41%, a ostatak odlazi na ostale vrste vina. Iz analize preklapanja dvaju vodećih segmenata vidlji-

Vodeće marke u kategoriji vina (siječanj – kolovoz 2018.) Vina Belje

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

Vina Laguna

6,5%

14,4%

622.000

38

vo je da crveno vino ima nešto veći broj ekskluzivnih kupaca (kućanstva koja kupuju isključivo crveno vino), dok je 33% kućanstava kupilo obje vrste vina.

2,1%

3,3% 12,0%

6,0% 1,7%

49,5% 0,5%

2,2% Iločki podrumi

1,9%

Lidl Izvor: GfK Panel kućanstava

Omjer vrijednosne potrošnje potrošača vina na ostale kategorije pića (siječanj – kolovoz 2018.) Vino

Indeks

Vrijednost (HRK) u % Ostala pića = 100%

Kupci vina vs. Ukupno tržište w/o vina 113

26,0% 93 98 15,1% 80 7,3% 96

7,6%

99

14,4%

149

12,4% 95

5,3% Pivo Gazirana bezalkoholna pića Voćni skokovi

Instant kava Mineralna voda Mljevena kava

Žestoka pića Čaj

Izvor: GfK Panel kućanstava

U PRIZMI KATEGORIJE Zanimljivo je promotriti i koliko potrošači vina troše na ostale kategorije pića.

Ako izuzmemo vrijednost utrošenu za vino i računamo da ostale kategorije čine 100% vrijednosti,

Udio kupaca po vrstama vina (sij. – kol. 2018.) Crno vino

Bijelo vino Udio kupaca

35,1%

32,9%

32,0%

Izvor: GfK Panel kućanstava

*GfK Consumer Panel kontinuirano prati potrošnju hrvatskih kućanstava posljednjih 18 godina te nudi odgovore na pitanje kako se mijenjaju kupovne navike kroz vrijeme. Riječ je o kontinuiranom istraživanju u kojemu se podaci prikupljaju na temelju SmartScan aplikacije/dnevnika kupovine koji ispunjava 1.500 kućanstava u Hrvatskoj pri čemu je uzorak reprezentativan prema regiji, veličini naselja, broju članova kućanstva, dobi glave kućanstva te broju djece ispod 18 godina.

najveći dio odlazi na pivo, a slijede bezalkoholna gazirana pića, mineralna voda i mljevena kava. Indeks afiniteta pokazuje da kupci vina natprosječno kupuju pivo i žestoka pića. Među vodeće brendove, uz tri domaća – Vina Belje, Iločke podrume i Vina Laguna, smjestile su se i dvije trgovačke marke - Konzum i Lidl. Uvidom u preklapanje između brendova dolazimo do podatka da najveći broj ekskluzivnih kupaca ima trgovačka marka Lidla - gotovo 50% njenih kupaca nije kupilo niti jedan drugi brend. A kako trgovci upravljaju kategorijom? Konzum dominira u prodaji vina, Lidl također ostvaruje udio veći od prosjeka na FMCG tržištu, a uspješniji od prosjeka su i NTL i Interspar. Interspar je značajan

igrač u prodaji bijelog vina, kao što su i mali nezavisni dućani, dok Konzum, Lidl i NTL Grupa dominiraju u segmentu crvenog vina. Plodine ostvaruju slabiji rezultat u upravljanju kategorijom i imaju značajan neiskorišteni potencijal. S obzirom na veliku popularnost piva u Hrvatskoj, osobito među mlađom populacijom, te na pojavu noviteta na tržištu pića proteklih godina, poput radlera i cidera, kao i na medijsku usmjerenost na te kategorije, ostaje otvoreno pitanje u kojoj će mjeri Hrvati ostati vjerni svojoj tradiciji po pitanju konzumacije vina. Vlatka Stiplošek Lapenda vlatka.stiploseklapenda@gfk.com Client Service

GfK Studeni 2018. | jatrgovac.hr

39

Vino - Leaflet report

REDOVNA GODINA Posebna zanimljivost oglašavanja kategorije vina u katalozima i letcima trgovaca ogleda se u trendu rasta komunikacije redovne cijene, s lanjskih 40% na aktualnih 50% udjela u broju promocija, čime je pretekla tip promocije snižene cijene koja je izgubila 10% i pala na 48% udjela

U

okviru analize kretanja u kategoriji "Vino" pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika ove kategorije putem kataloga i letaka trgovaca. Analiza se odnosi na broj promocija u razdoblju listopad 2017. – rujan 2018. u odnosu na prethodnih 12 mjeseci.

vina oglašavali u katalozima i letcima trgovaca. Listu predvodi Badel 1862 sa 6% udjela u broju promocija zadržavši isti udio kao i u ranijih 12 mjeseci. Slijede čak četiri proizvođača koji su ostvarili po 5% udjela (poredak je po decimalnim udjelima): Erdutski vinogradi koji su rasli za 1%, Agrolaguna koja je izgubila 1%, dok su Belje i Iločki podrumi kao i Erdutski vinogradi ostvarili minimalan rast u odnosu na prethodnih 12 mjeseci.

(DE)MOTIVACIJA TRGOVACA vrlo skromnu razinu od Trgovci nisu jako motivi4%, dok su brendovi uzeli rani ulagati u svoje 96% udjela u broju privatne marke promocija. u kategoRiječ je riji vina s o vrlo obzirom fragmenna široku tiranoj dostuudio BUTELJE u kategoriji pnost s velikim klasifikaciji po jeftinih brojem VOLUMENU brendova. proiStoga je i zvođača i pakiranja udio trgobrendova. To vačkih marki jasno sugerira u protekla dva ljestvica vodećih godišnja razdoblja ostvario proizvođača koji su svoja

52%

Poredak vodećih trgovaca u broju promocija

listopad 2017. – rujan 2018.

listopad 2016. – rujan 2017.

50% 40%

32% 34%

30% 20%

17% 16%

10%

11% 10%

11% 8%

9% 8%

5% 5%

4% 6%

4% 7%

4% 4%

3% 2%

Metro

Vrutak

Tommy

Konzum

Plodine

Kaufland

KTC

Lidl

0% Spar

Poredak vodećih proizvođača u broju promocija

listopad 2017. – rujan 2018.

Ostali

listopad 2016. – rujan 2017.

70%

59% 62%

60% 50% 40% 30% 20% 10%

6% 6%

5% 4%

5% 6%

5% 4%

5% 4%

3% 2%

3% 3%

3% 3%

3% 4%

2% 2%

Belje

Iločki podrumi

Orahovica

Pelješac vino

Istravino

Feravino

Kutjevo

0% Badel 1862

40

Erdutski vinogradi Agrolaguna

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

Ostali

Podjela prema tipu promocije (broj promocija) listopad 2017. – rujan 2018.

listopad 2016. – rujan 2017.

70% 60% 50% 40%

58% 50%

48% 40%

30% 20% 10%

3%

0% Redovna cijena

Ostali

Snižena cijena

Nakon njih dolazi sljedeća četvorka koja je zauzela po 3% udjela: Orahovica koja je minimalno rasla, Pelješac vino i Istravino su ostali na istom udjelu, a Feravino je pak izgubilo 1% udjela. Listu vodećih 10 zaključuje Kutjevo s 2% udjela u oba godišnja razdoblja. Ostali proizvođači vina kumulativno su u zadnjih 12 mjeseci zauzeli 59% udjela u broju promocija, što je za 3% manje negoli u prethodnom godišnjem periodu.

TRGOVCI I BUTELJA Poredak vodećih trgovačkih lanaca nije tako gust jer je Spar znatno odmakao pratnji (u rezultat Spara zbrajamo Spar supermarkete i Interspar hipermarkete) s ukupno 17% udjela u broju promocija, što je rast od 1% u odnosu na ranijih 12 mjeseci. Minimalni je rast imao i drugoplasirani Metro s 11% udjela, koliko ima i Vrutak, ali uz osjetnijih 3% rasta. Nedaleko od njih je i Tommy s 9% (+1%), dok su podosta iza Konzum s 5% u oba perioda te tri trgovca koji su zauzeli po 4%: Plodine (-2%), Kaufland (-3%) i KTC (zadržao isti udio). Na začelju je Lidl s minimalnim rastom na sadašnjih 3%. Ostali trgovci ostvarili su oko trećine udjela u broju promocija (32%), što je 2% manje u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci. Posebna zanimljivost oglašavanja kategorije vina

2%

Omjer robnih i trgovačkih marki (broj promocija) Robna marka 100%

96%

Trgovačka marka 96%

80% 60% 40% 20%

4%

0%

listopad 2017. – rujan 2018.

4% listopad 2016. – rujan 2017.

u katalozima i letcima trgovaca ogleda se u trendu rasta komunikacije redovne cijene, s lanjskih 40% na aktualnih 50% udjela u broju promocija, čime je pretekla tip promocije snižene cijene koja je izgubila 10% i pala na 48% udjela. Ostali tipovi promocije istodobno su povećali udio s 2% na 3%. Butelja je dominantan oblik pakiranja koje se oglašava u ovom kanalu. Naime, udio pakiranja od 0,75 L izgubilo je 1% udjela, ali je i dalje s ukupno 52% daleko naprijed u klasifikaciji prema volumenu pakiranja. Pakiranje volumena 1 L također je izgubilo 1% i sada drži 22%, dok je volumen od 2 L minimalno rastao na 10% udjela. Ostali volumeni pakiranja također su zabilježili minimalno povećanje zastupljenosti te su na kraju ovogodišnjeg rujna zauzimali 16% udjela u broju promocija. Erlanda Ivić-Mandić e.ivic@focusmr.com Marko Havaši m.havasi@focusmr.com

Focus

Sajmovi – SIAL Pariz 2018.

POZORNICA ZA BRENDIRANJE HRVATSKE

kompleksa Parc des Expositions de Paris-Nord Villepinte na kojem se održava sajam SIAL bio je poprište zanimljivih zbivanja tijekom svih pet dana održavanja koji su odisali sastojcima, receptima i okusima u francuskom ugođaju, ali s naglašenim internacionalnim osjećajem. Bilo je to pet dana u kojima je predstavljena najveća svjetska izložba inovacija namijenjena stručnoj javnosti u prehrambenom sektoru, od samih proizvođača i distributera pa sve do ugostitelja i dobavljača sirovina. "Ovo je uistinu globalni Nastup naših izlagača na prestižnim svjetskim sajmovima pridonosi think-tank za prehrambenu induafirmaciji hrvatske prehrambene industrije na međunarodnom tržištu striju, međunarodni laboratorij za inovacije u području hrane u te Hrvatske kao nacionalnog "umbrella" brenda pod kojime naši svim pojavnim oblicima", izrazio izlagači nastupaju. Tako je i na sajmu SIAL među vodećim svjetskim je svoj pogled Nicolas Trentesaux, predstavnicima industrije hrane nastupilo i 16 hrvatskih izlagača director SIAL mreže, na samom otvaranju sajma. Kako bismo mogli na konkretan način izmjeriti uspjeh sajma SIAL koji su u Grad Svjetlosti stigli iz možda je najbolje poslužiti gotovo 200 zemalja. se govorom brojki. Više d 21. do 25. Iako je SIAL Paris 2018 od 7.200 izlagača, od listopada u Parizu zatvorio svoja vrata u kojih je 87 posto izvan je održan SIAL, četvrtak, 25. listopada, Francuske, te veći broj BROJ IZLAGAČA predstavljenih brendova jedan od najpredstavljene ideje, većih svjetskih otkrića i inspiracije na koji su nastupili nego ikada do sada, važprehrambenih ovogodišnjoj izložbi ni su argumenti uspjena ovogodišnjoj ha. Uz to je ove godine sajmova, na nastavit će rezonirati svijeizložbi kojem je nastupilo 7.200 izlagača tom prehrambene induostvaren rekord posjeiz 119 zemalja okupivši rekordnih strije dugo nakon njezina ćenosti s više od 310.000 310.000 profesionalnih posjetitelja završetka. Izložbeni prostor predstavnika industrije (73

0 42

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

7.200

SIAL Paris je predstavio više od 400.000 proizvoda na prostoru većem od 100 supermarketa Očekivanja potrošača u smislu zdravlja, autentičnosti, transparentnosti i kvalitetne prehrane nikada nisu bila tako snažna

posto posjetitelja došlo je izvan Francuske), među kojima se našlo na tisuće profesionalnih kupaca i influencera sa svih krajeva svijeta. "SIAL Paris predstavlja jedinstveno i svima prihvatljivo mjesto susreta iskustava koji dolaze iz cijelog prehrambenog univerzuma, kako za one poslovne subjekte koji danas vode glavnu riječ na tržištu, tako i za one start-up predstavnike koji tek kreću na svoj put i koji će kreirati buduće trendove u svim zemljama. Svi su ovdje imali priliku biti viđeni i doći do izražaja", rekao je Trentesaux. Nastavimo s ilustrativnim brojkama: 135 službenih međunarodnih izaslanstava, 250 "izložbi unutar izložbe", 650 predstavljenih start-upova, 2.355 inovacija registriranih za SIAL Innovation Awards natjecanje te 15 pobjednika za Grand Prix nagradu. Tijekom pet dana trajanja izložbe, SIAL Paris je predstavio više od 400.000 proizvoda na prostoru većem od 100 supermarketa postavljenih jedan do drugoga. Ipak, cijeli je događaj zadržao naglašeno osobnu, ljudsku crtu, što je i očekivano jer se na njemu predstavlja hrana koja uvijek budi emocije. Bilo je dovoljno prošetati kroz bilo koji kutak izložbe kako bi se udahnuo duh sajma u čijem su središtu ljudi, hrana i mirisi. Posvećenost izlagača te velika ulaganja u kvalitetu predstavljanja danas su potrebnija no ikad s obzirom na to da poljoprivredna i prehrambena industrija ulaze u fazu velike tranzicije. "Očekivanja potrošača u smislu zdravlja, autentičnosti, transparentnosti i kvalitetne prehrane nikada nisu bila tako snažna. Usporedo s time raste i odgovornost prehrambene industrije. Povrh toga, ta industrija svake će godine imati novih 100 milijuna ljudi za prehraniti do 2050. godine. Niti jedan drugi sektor nije suočen s takvim izazovima i niti jedan nema toliko toga na kocki", naglasio je Trentesaux dodajući kako je upravo u nastojanju da se ponude odgovori na ove izazove ovogodišnja izložba utrostručila svoj fokus na inovacije.

BREND PROIZVODA I HRVATSKE Među vodećim svjetskim predstavnicima industrije hrane nastupilo je i 16 hrvatskih izlagača koji su na ovoj izložbi ponudili najbolje što Hrvatska može dati. Jedan dio njih, točnije 10 izlagača, nastupilo je u organizaciji Hrvatske gospodarske komore koja ovakav oblik potpore izlagačima za nastup na sajmu SIAL nudi već šesti put. Tako su se uz podršku HGK na ovoj izložbi našli i proizvodi Apimela, Dupina, obrta Đanić, Frozen Food Internationala, Hermes Internationala, Imanja Kapronca, Pekara, Pisiniuma, Prodan tartufa i Pršut Voštana. Samostalno je nastupilo još šest hrvatskih izlagača: Clarum, Kanaan, New Bakery, Obala grupa, Podravka i Stražaplastika. Najveća hrvatska prehrambena kompanija Podravka ove je godine, zajedno s kompanijama iz Grupe Podravka, Lagrisom

i Žitom, po prvi puta nastupala na ovom prehrambenom sajmu. Vedran Kelek, direktor sektora Nova tržišta u Podravki, podsjetio nas je na to kako je Podravka internacionalna kompanija koja izvozi na više od 60 tržišta diljem svijeta pa je i nastup na ovakvom sajmu važan za ostvarivanje izvozne poslovne strategije. On je pritom dodao kako je s ciljem učvršćivanja postojećih poslovnih partnerstava, ali i pronalaska novih, za više od 160 tisuća posjetitelja predstavljen dio asortimana kroz degustacije, podjele uzoraka i cooking show promotora kulinarstva. Potencijalnim se kupcima i partnerima pritom nudila široka paleta prehrambenih proizvoda iz kategorija dodataka jelima, kondimenata, pekarskih proizvoda, žitarica, grahorica i konditorstva s naglaskom na Podravka ajvar, Vegetu Natur, Lino Ladu te asortiman Žito

Studeni 2018. | jatrgovac.hr

43

Sajmovi – SIAL Pariz 2018. kruha i Šumi bombone. "Ovakve sajamske manifestacije kroz predstavljanje i izlaganje omogućuju prepoznavanje Podravke kao najveće hrvatske prehrambene kompanije s potencijalom i kvalitetom koje odgovaraju najvišim zahtjevima tržišta diljem svijeta te omogućuju pozicioniranje Podravke na prehrambenoj mapi svijeta", izjavio je Kelek. Nedugo nakon nastupa na velikom sajmu pekarstva i slastičarstva iba u Münchenu, vinkovački Pekar svoju je paletu proizvoda predstavio i u Parizu na najvećem svjetskom prehrambenom sajmu inovacija. Tvrtka je, osim matičnog hrvatskog, u ovom trenutku prisutna na još šest inozemnih tržišta, a o tome u kojoj je mjeri za njihovo poslovanje važna izvozna orijentacija, Domagoj Radić, direktor Pekara, kazao je: "Mi smo tek zagrebali površinu te nismo izvozno

44

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

orijentirani u onoj mjeri u kojoj bismo to htjeli. Upravo zato smo se odlučili sudjelovati na svim relevantnim sajmovima u Hrvatskoj i inozemstvu. SIAL je tu možda čak i najvažniji sajam u ovoj godini." O predstavljenom asortimanu Radić je istaknuo kako su na SIAL-u kao i na sajmu iba pokazali svoje perjanice dodajući kako Pekar ne nudi široki asortiman, već je orijentiran na nekoliko proizvoda koje može proizvesti u respektabilnim količinama bez odstupanja u standardima kvalitete. "SIAL je donio niz kvalitetnih i zanimljivih kontakata koji imaju veliku perspektivu, ali o cjelovitoj valorizaciji uspješnosti nastupa još je prerano govoriti. Teško je i vrednovati uspješnost samo kroz sklopljene poslove, nego treba uzeti u obzir i afirmaciju brenda na europskom tržištu", komentirao je direktor Pekara. Po njegovu mišljenju, osim

samih brendova, jako je važna i afirmacija cjelokupne hrvatske prehrambene industrije na međunarodnom tržištu. "Svi imamo koristi od toga pa tako i segment pekarskih proizvoda, a ovaj je sajam zasigurno jedan od tri najbitnija za našu industriju. Hrvatski proizvođači imaju kvalitetu. Što se tiče volumena proizvodnje, možemo reći da Pekar ima kapacitete za europsko i svjetsko tržište, a to smo postigli upravo kroz specijalizaciju koju smo već spomenuli", poručio je Radić. Tvrtka Dupin po četvrti je put na sajmu SIAL predstavila svoj brend Adria pripremivši brojne degustacije i prezentacije slasnih noviteta – Adria keks s ružmarinom ili višnjom, Adria voćni kolač s okusom marelice i badema ili šljive, badema i cimeta te novo vrhunsko Adria ekstra djevičansko maslinovo ulje. Adria proizvodi prisutni su na tržištima 11 zemalja

diljem svijeta. Naime, proizvodi ovog domaćeg proizvođača mogu se naći u Estoniji, Engleskoj, Francuskoj, Japanu, Švedskoj, Ukrajini, Malti, Slovačkoj, Italiji, Sloveniji te Bosni i Hercegovini. "Prisutnost Adria proizvoda u svijetu u konstantnom je porastu, a odnedavno se izvoze i u Rusiju, Crnu Goru i Rumunjsku. Redovitim izlaganjima na poznatim svjetskim sajmovima u prehrambenoj industriji radimo na povećanju međunarodne prepoznatljivosti brenda", izjavili su povodom svog nastupa iz Dupina te pritom također naglasili kako se izlaganjem hrvatskih proizvoda na ovakvim međunarodnim smotrama brendira i naša zemlja.

PRŠUT IZVOZNI ARGUMENT Među mnoštvom domaćih proizvoda pažnju stranaca od prvog dana izlaganja na sajmu je privlačio domaći pršut, proizvod zaštićen na razini EU-a oznakama zemljopisnog podrijetla i izvornosti. Voditeljica marketinga Ana Babić iz Pršuta Voštana, kojima 10 posto proizvodnje otpada na izvoz, a cilj im je proširiti svoju prisutnost na EU tržištu u smislu rasta prodaje na već osvojenim tržištima Slovenije, Makedonije, Austrije, Švedske, Njemačke i Slovačke, kao i osvajanje novih EU tržišta, kaže kako upravo platforme poput SIAL-a pomažu proizvođačima u izgradnji dobrih temelja za plasiranje njihovih proizvoda na strana tržišta. "Internacionalni sajam hrane SIAL izvrsna je prilika za upoznati europsko tržište s premium hrvatskim delicijama što nama kao jednom od najvećih proizvođača dalmatinskog pršuta u Hrvatskoj otvara i prostor za daljnje plasiranje", rekla je ovom prigodom Babić. Tvrtka Pisinium svoje je trajne proizvode prezentirala na sajmu SIAL po treći put. "Ovaj nam sajam pruža odličnu priliku za upoznavanje s izuzetnim brojem potencijalnih kupaca i savršeno

Globalna prehrambena industrija svake će godine imati novih 100 milijuna ljudi za prehraniti do 2050. godine SIAL je najveća svjetska izložba inovacija namijenjena stručnoj javnosti u prehrambenom sektoru

je mjesto za prikupljanje informacija o kretanju naše branše i tržišta. Znamo da će naš istarski pršut i drugi suhomesnati proizvodi doći na europske police, samo je pitanje kada i putem kojeg kupca. Ovogodišnji je sajam prilika za pridobivanje novih klijenata, ali i za susret s postojećim partnerima te prikupljanje dojmova ljudi iz cijelog svijeta o našim proizvodima nakon što ih kušaju", rekla je Hani Hreljak, direktorica Pisiniuma. Sajam SIAL u ovogodišnjem je izdanju više no ikad prije potvrdio svoju vodeću poziciju među prehrambenim sajmovima u Europi i svijetu te se još jednom istaknuo kao mjesto na kojem treba biti prisutan. "SIAL ima i posebnu reputaciju. Poslovni rezultati se ne ostvaruju preko noći. Tržište zahtijeva da ste tamo prisutni nekoliko godina zaredom, ako ste ozbiljan igrač. Inače vas potencijalni partneri neće uzeti za ozbiljno. Zato smo mi tu s članicama šestu godinu u nizu", izjavila je Jasminka Dukić iz Hrvatske gospodarske komore tijekom održavanja sajma.

Bilo uz podršku HGK, bilo u formi samostalnog nastupa, hrvatski izlagači na najbolji način na ovakvim prestižnim prehrambenim sajmovima prezentiraju gastronomsko bogatstvo Hrvatske gradeći time nacionalni brend i utirući put novim domaćim tvrtkama u njihovim nastojanjima da iskorače na vanjska tržišta. Tradicijski proizvodi koji se proizvode već stoljećima u našim krajevima ovdje idu ruku pod ruku s tek predstavljenim inovacijama koje odgovaraju na nove želje potrošača za zdravim i kvalitetnim prehrambenim proizvodima. Sve te naoko različitosti idu u istome smjeru – težnji da se hrvatska kvaliteta predstavi svijetu i tako iskoristi dodana vrijednost koju imanentno posjeduje. A u kojoj su mjeri izložbe poput sajma SIAL u tome važne govori i podatak da je više od polovice ovogodišnjih izlagača već bukiralo svoje mjesto na izložbi SIAL 2020. Goran Pavlović goran@jatrgovac.hr Studeni 2018. | jatrgovac.hr

45

Strategija poslovanja

SIMBIOZA MARKETINGA I TRGOVINE Marketing i prodaja svakako su srodni pojmovi unutar ekonomskih aktivnosti. Tržište je suživot povoljan za oba člana simbioze marketinga i trgovine, ovih dvaju bliskih ekonomskih organizama čija dugotrajna i kvalitetna interakcija povoljno utječe na razvoj i trgovine i marketinga

M

arketing i trgovina često se spominju u odvojenom kontekstu kao dva područja ekonomije. No, ako sagledamo utjecaj marketinga na prodaju kao glavnu odrednicu i srž trgovine, neosporno je da su marketing i trgovina usko vezani i nerazdvojni pojmovi. Uloga marketinga u trgovini očituje se u njegovom utjecaju na prodaju, odnosno na kupca koji zauzima središnje mjesto u trgovini kao donosilac odluke o kupnji i pokretač prodaje te na proizvod koji predstavlja temelj trgovine od kojeg kreće cijeli proces kupnje, to jest prodaje.

u B2B sektoru za daljnju prodaju. Samim time kupac je više vezan za prodajno mjesto, makar to bila i web trgovina, nego korisnik proizvoda koji nije kupac istoga. Naravno, često su kupac i potrošač ista osoba, ali važno je napomenuti da to nije nužno tako. Iz navedenoga možemo zaključiti da marketinške aktivnosti, pogotovo one koje se provode na prodajnom mjestu i/ili ako se ne radi o ciljanoj kupnji, imaju veći utjecaj na kupca nego na potrošača pa ih u tom smjeru treba i kreirati za što veći uspjeh prodaje.

MARKETING I REKLAMA Što sve marketing može odraditi kako bi kupca potaknuo na kupnju? Ako govorimo o "plastičnim" potezima (tako nazvanim jer ih kupac uočava i privlače njegovu pažnju, ali ne treba zaboraviti da su oni rezultat pomno KUPAC I POTROŠAČ smišljenih marketinških strategija koje možda Kada govorimo o kupcu, odmah u početku na prvu nisu vidljive, barem ne kupcu), valja naglasiti razliku između pojmova možemo spomenuti ambalažu proizvoda kupac i potrošač, odnosno korisnik koja kupcu može pružiti osjećaj veće ili proizvoda. Ono što čini najveću razliku manje kvalitete, skupljeg ili povoljnijeg između ta dva sudionika trgovine je proizvoda, stvoriti dodatnu vrijednost imaju različitu njihova različita uloga u tom procesu. za kupca, osobito ako kupuje za poklon. Naime, kupac je direktan sudionik Tako, na primjer, isti proizvod upakiran ulogu u kupoprodajnog procesa, dok potrošač u različito, malo atraktivnije pakiranje, PROCESU koristi kupljeni proizvod pa samim time može postići veću prodajnu cijenu i/ili TRGOVINE mora imati potrebu i želju za određenim dosegnuti veću prodaju. Proizvod uključen proizvodom. Kupac je sposoban odraditi u različite projekte društveno odgovorkupnju i bez da sam ima potrebu i želju za nog poslovanja također na kupca, odnosno na konzumiranjem nekog proizvoda koji odluči svoju prodaju, može imati isti takav utjecaj. kupiti. Ono što on mora imati je volja za kupnU trgovačkim krugovima poznata je izreka da jom određene robe ili usluge. Tako netko može čovjek prodaje proizvod, odnosno da ljudi čine kupovati za poklon, za članove obitelji, ili pak prodaju. U tom smislu ne smijemo zaboraviti na

KUPAC I POTROŠAČ

46

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

U trgovačkim krugovima poznata je izreka da čovjek prodaje proizvod, odnosno da ljudi čine prodaju U dugoročnom pogledu marketing treba sagledati i kvalitetu proizvoda te izgraditi povjerenje kupca

prodavača i marketinške aktivnosti koje on provodi na prodajnom mjestu (na primjer, aktivna prodaja, dodatna izlaganja i slično), a i trgovac samim svojim nastupom i pristupom može biti marketinška aktivnost koja prodaje proizvod. Maloprodajno poslovanje pokazalo je da se mnogi kupci odluče kupiti nešto što su vidjeli na izlogu u usputnom prolazu ili na TV objavi/ reklami između dvije serije. U tom slučaju ili su se podsjetili da nešto trebaju ili žele kupiti, ili su proveli impulzivnu kupnju, ili su bili upoznati s nečim što žele kupiti ili čak isprobati i konzumirati, ili su pak bili privučeni atraktivnom cjenovnom ponudom. Iako je ono što prvo dopre do kupca neka vrsta reklame, važno je naglasiti da marketing niti izbliza ne predstavlja samo reklamiranje. On to može biti samo u laičkom poimanju marketinga ili u reakciji kupaca, no reklama je samo krajnji, svima vidljivi proizvod i vizual marketinških strategija iza kojih stoji mnogo istraživanja i odlučivanja i koje dovode do marketinških aktivnosti.

PROMIŠLJANJE U DUGOM ROKU Do sada je bilo riječi pretežno o djelovanju marketinga na kupca, no marketing se itekako bavi i proizvodom koji je i dio poznatog marketinškog miksa 4P. Pri primjeni različitih strategija i alata marketinga na proizvod potrebno je voditi računa o vrsti proizvoda, targetiranoj populaciji kupaca i potrošača te životnom ciklusu proizvoda. Tako, primjerice, proizvodi za bebe moraju privući i pružiti sigurnost roditeljima koji su njihovi kupci, proizvodi koji su dulje vrijeme na

tržištu moraju podsjetiti svoje kupce na svoje postojanje i korisnost, dok novi proizvodi imaju još puno marketinških aktivnosti ispred sebe dok postignu prepoznatljivost, uklope se u tržište, potrebe i želje kupaca, opstanu u moru drugih proizvoda i dođu do te faze da podsjećaju kupce na to kako postoje. Na kraju, vrlo je bitno spomenuti da marketing koji čini samo promocija usmjerena na to da kupca privlači isključivo vanjštinom proizvoda trgovini donosi dobrobit samo u kratkom roku, dok u dugoročnom pogledu marketing treba sagledati i kvalitetu proizvoda te izgraditi povjerenje kupca koje se teško stječe, a brzo gubi. Nikada ne treba zaboraviti utjecaj djelovanja marketinga i marketinških aktivnosti na kupnju i prodaju kao odrednice trgovine, ali ni zanemariti važnost postojanja trgovine koja stvara okruženje i otvara prostor za razvoj marketinga. Marketing i prodaja svakako su srodni pojmovi unutar ekonomskih aktivnosti. Tržište je suživot povoljan za oba člana simbioze marketinga i trgovine, ovih dvaju bliskih ekonomskih organizama čija dugotrajna i kvalitetna interakcija povoljno utječe na razvoj i trgovine i marketinga.

Marina Duvnjak Kemoboja-Dubrava

marina.duvnjak@kemoboja.hr

Studeni 2018. | jatrgovac.hr

47

Logistika - vijesti CERTIFIKAT POSLODAVAC PARTNER ZA HRVATSKU POŠTU

K

valiteta upravljanja ljudskim resursima dio je Razvojne strategije Pošta2022. u čijem su središtu radnici te temeljne poštanske vrijednosti: povjerenje, proaktivnost i izvrsnost. Na tragu tih vrijednosti, ali i područja u kojima je Hrvatska pošta pokazala još veći napredak u ovoj godini certifikacijski tim konzultantske kuće SELECTIO dodijelio je drugu godinu

MAERSK OČEKUJE SLABIJU POTRAŽNJU

zaredom Hrvatskoj pošti Certifikat Poslodavac Partner, kojim se iznova potvrđuje da Hrvatska pošta ostvaruje izvrsne uspjehe u upravljanju ljudskim resursima. U ime Hrvatske pošte Certifikat Poslodavac Partner primio je Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske pošte, od Aleksandra Zemunića, člana Uprave konzultantske kuće SELECTIO.

Novi Zakon o trošarinama

T

rgovinski rat zakočit će potražnju za uslugama kontejnerskog prijevoza u idućim godinama, upozorio je logistički div A.P. Moller-Maeresk. Maersk je najveća kompanija za kontejnerski prijevoz u svijetu s flotom od oko 750 brodova. Oni su upozorili da bi se zbog trgovinskih napetosti globalna trgovina koja se odvija kontejnerskim prijevozom u 2019. i 2020. godini mogla smanjiti za 0,5 do dva posto. Trenutno američki uvoznici gomilaju zalihe kineskih proizvoda, u očekivanju novih američkih carina na kineske proizvode, tumače u Maersku. Maerskovi podaci navode na zaključak da je američki uvoz iz Kine u trećem tromjesečju porastao pet do 10 posto na godišnjoj razini budući da kompanije poput Walmarta i Home Depota gomilaju zalihe kako bi izbjegle nove uvozne carine, istaknuo je izvršni direktor Soren Skou. “Ironično je da je SAD počeo još više uvoziti iz Kine nakon što je (američki predsjednik Donald) Trump zaoštrio retoriku”, kazao je Skou novinarima.

GUBITAK UBERA MILIJARDU DOLARA Američka kompanija Uber Technologies zabilježila je u proteklom tromjesečju rast gubitka na više od milijardu dolara, dok su prihodi porasli po jednoznamenkastim stopama uoči planirane inicijalne javne ponude (IPO) iduće godine. Kompanija je u trećem tromjesečju poslovala s gubitkom od 1,07 milijardi dolara, dok je u prethodnom kvartalu gubitak iznosio 891 milijun.

48

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

UŠTEDE ZA PRIJEVOZNIKE GOTOVO 300 MILIJUNA KUNA

P

rihvati li Sabor Vladin prijedlog izmjena Zakona o trošarinama kojim bi se uveo povrat trošarine na dizel u komercijalnom prijevozu robe i putnika i koji je kupljen bezgotovinski u Hrvatskoj, prijevoznici bi tijekom 2019. mogli uštedjeti gotovo 300 milijuna kuna, priopćila je Hrvatska gospodarska komora (HGK). Prema prijedlogu upućenom u Sabor, pravo na povrat može se ostvariti ako se dizelsko gorivo koristi kao pogonsko gorivo u komercijalnom prijevozu robe registriranim kamionom ili kamionom s prikolicom, koji su namijenjeni isključivo za cestovni prijevoz robe i imaju najveću

tehnički dopuštenu ukupnu masu koja nije manja od 7,5 tona te u komercijalnom prijevozu putnika s cestovnim vozilima kategorije M2 ili M3 sukladno posebnim propisima o homologaciji vozila, neovisno o tome radi li se o redovitom ili povremenom prijevozu. “Procjenjuje se da će uvođenje ove mjere od 2019. godine poduzetnicima za trošarine na energente uštedjeti oko 294 milijuna kuna. Od toga se 240 milijuna kuna odnosi na povrat trošarina za prijevoznike tereta, a oko 54 milijuna kuna na prijevoznike putnika”, kazala je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.

EDEKA TESTIRA ELEKTRIČNE KAMIONE

N

jemački trgovački lanac Edeka započeo je testiranje električnih Mercedes-Benz eActross kamiona u gradskom području Berlina, što označava početak uvođenja ove vrste vozila u cijelu njihovu flotu. Cilj Edeke je da od 2021. velike dostavne operacije prepusti električnim tegljačima kako bi osigurali nultu emisiju ispušnih plinova i vožnju bez buke u gradovima. Testiranje eActross kamiona trajat će oko dvije godine. Razvoj i testiranje alternativnih oblika distribucije kao što je ova najvećim je dijelom financirana od strane njemačkog Ministarstva zaštite okoliša i Ministarstva za ekonomske poslove i energiju.

Prvi sustav Smart Logistics System u Europi!

www.timocom.com.hr

Trgovački centri - Aktualno

SADRŽAJ I PONUDA ISPRED LOKACIJE

Trgovački centri već odavno nisu samo mjesta gdje se obavlja kupovina, već i mjesta okupljanja i zabave pa je stoga u privlačenju kako "stanara", tako i posjetitelja odnosno kupaca, ključna mješavina zakupaca, a tek na drugom mjestu lokacija samog centra

G

ospodarska situacija i od nje neodvojivo poslovno okruženje neke zemlje uvelike utječu na zbivanja u sektoru nekretnina. S oporavkom i pozitivnim kretanjima koji su u proteklom razdoblju obilježili

50

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

domaću privredu, probudilo se i povjerenje investitora, a živost se prelila i u sektor trgovačkih centara. "U protekle dvije godine na području Hrvatske izgradnjom novih projekata i proširenjima postojećih trgovačkih centara otvoreno je dodatnih 47.000 četvornih metara prodajnog prostora", kažu u

tvrtki Propertas, specijaliziranoj za savjetovanje ulagača u biznisu s nekretninama. Imajući na umu 2 da je nedavno otvoren MILIJUNA m istarski shopping ukupna površina najveći centar Max City s čak hrvatskih 30.000 četvornih metara raspoloživog prodajTRGOVAČKIH nog prostora, ukupna je CENTARA iskoristiva površina domaćih trgovačkih centara, retail

1,61

parkova i outlet centara dosegla otprilike 1,61 milijuna "kvadrata". Kako napominju u Propertasu, u Hrvatskoj je na 1.000 stanovnika raspoloživ 376 četvornih metara prodajne površine u trgovačkim centrima, što nas s Estonijom svrstava na vrh ljestvice istočno-europskih zemalja. Većina investicija u sektor trgovačkih centra u prošloj i ovoj godini su ulaganja stranog kapitala. Od većih, ističe se spomenuti Max City u Puli u čiji razvoj je investirano oko 400 milijuna kuna, zatim Designer Outlet Croatia u koji je uloženo oko 33 milijuna eura, dok je proširenje zadarske Supernove vrijedno 228 milijuna kuna, kažu u Propertasu. U ovoj je godini povećana i površina trgovačkog centra Galerija Sjever u Čakovcu i to za 4.000 kvadrata, a u Trogiru je pak u 2017. niknuo Marisa trgovački centar. "Iako se tijekom 2017. i 2018. godine otvorilo nekoliko novih trgovačkih centara, tržište su u ovom segmentu ipak najviše obilježila preuzimanja. Izdvojili bismo širenje austrijske grupe M2, u čijem su vlasništvu objekti pod nazivom Supernova, koja je uz četiri trgovačka projekta u Zagrebu (Centar Cvjetni, Branimir centar, Centar Kaptol i Garden Mall), preuzela još tri trgovačka projekta i to u Sisku, Koprivnici i Slavonskom Brodu. Time su znatnije povećali svoj udio u segmentu trgovačkih centara u Hrvatskoj. Nadalje, krajem prošle godine austrijska grupacija Spar European Shopping Centers (SES) postala je vlasnik trgovačkog centra King Cross u Zagrebu", napominju u Propertasu dodajući kako je vlasnika promijenio i trgovački centar Westgate koji je prešao u ruke austrijske investicijske grupe Focus. Nakon preuzimanja, Supernova je krenula u preuređenje Branimir centra u kojem je sredinom studenoga otvoren Hotel Canopy by Hilton, a renovira se i Centar Kaptol. Iz Propertasa također napominju kako je austrijska grupa Immofinanz nedavno objavila preuzimanje dva retail parka u Hrvatskoj. Radi se o STC

Osijek i STC Valpovo koji su bili u vlasništvu austrijske MID Grupe, a preuzimanje je dio regionalne transakcije koja uključuje osam retail parkova u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj, čije se zaključenje očekuje do kraja 2018. godine. Jedna od najvećih transakcija posljednjih godina u segmentu trgovačkih centara odnosi se na prodaju Arena Centra u 2016. godini kada je južnoafrički fond New Europe Property Investments (NEPI) preuzeo 100 posto udjela u navedenom centru. U prvom kvartalu ove godine, južnoafrički nekretninski fond Hyprop je preko svoje tvrtke Hystead Limited od američkog fonda Morgan Stanley preuzeo 90 posto udjela u zagrebačkim trgovačkim centrima City Center One East i West. "Ukupna transakcija dosegnula je vrijednost od otprilike 315 milijuna eura", dodaje Nuccia Kos iz konzultantske tvrtke za nekretnine Colliers International.

NOVI BRENDOVI Uz otvorenja novih prodajnih površina, tržište je obilježilo i proširenje postojećih centara. Pritom se ističe proširenje zagrebačkog Arena Centra koji je zahvaljujući tome bogatiji za 6.000 kvadrata neto iznajmljive površine. "Proširenje prati i ulazak novih brendova na hrvatsko tržište, a proces renovacije uključuje i premještanje nekolicine postojećih brendova unutar centra", objašnjava Kos. A iz Propertasa podsjećaju kako je Arena Centar najavio da će svoju mikro lokaciju dodatno obogatiti izgradnjom retail parka površine 8.000 četvornih metara. Popunjenost prvorazrednih domaćih trgovačkih centara, slažu se kontaktirani stručnjaci za nekretnine, odlična je i kreće se iznad 90 posto, a prosječna je mjesečna renta oko 19 eura po četvornom metru. "Cijene zakupa na high street lokacijama kreću se od 30 do 120 eura mjesečno po kvadratu i uvelike ovise o mikro lokaciji, veličini i vidljivosti lokala te širini izloga", napominje Kos. Iz Propertasa pak dodaju kako, za razliku od centara moderni-

Novi brendovi za Istru Početkom studenog u Puli je otvoren trgovački centar Max City na ukupnoj površini od 71.000 četvornih metara pri čemu je najmoprimcima na raspolaganju 30.000 kvadrata. Centar zauzima pet etaža: na tri su trgovački prostori, a preostale dvije su garaže s 800 parkirnih mjesta. "Zahvaljujući atraktivnoj kombinaciji zakupaca kao što su Bershka, H&M, Mango, Mohito, Pull&Bear, Reserved, Sinsay, Stradivarius i drugih, od kojih neki po prvi puta otvaraju trgovine na području Istre, kupci više neće morati putovati do Zagreba ili Rijeke. Dodatna vrijednost centra svakako će biti njegova zabavna i ugostiteljska ponuda odnosno kino, igraonica te brojni restorani i kafići", najavljuju u Propertasu.

Hrvatska u ovom trenutku na 1.000 stanovnika ima 376 m2 prodajne površine u trgovačkim centrima Prosječna mjesečna renta u domaćim trgovačkim centrima kreće se oko 19 eura po četvornom metru

jeg koncepta, pojedini trgovački centri koji su se pojavili na tržištu prije 15 i više godina, bilježe manju stopu popunjenosti. Što se tiče regionalne zastupljenosti, situacija se (očekivano) u posljednje dvije godine nije mijenjala pa tako i dalje po broju trgovačkih centara prednjači zagrebačka županija. "Većina trgovačkih centara u Hrvatskoj izgrađena je u većim županijskim središtima ili njihovoj neposrednoj blizini. Usporedimo li površine prema županijama, Grad Zagreb je najrazvijeniji u sektoru trgovačkih centara s 527.000 kvadrata iznajmljive površine. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 260.000, Osječko-baranjska sa 140.000 te Zadarska županija sa 112.000 četvornih metara iznajmljive površine trgovačkih centara", pojašnjavaju u Propertasu te dodaju kako je u Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji sagrađeno najmanje kvadrata trgovačkih centara, dok ih u Ličkoj-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji uopće nema. "Ali, s obzirom na to da je Hrvatska površinom manja europska država u kojoj udaljenost županija i gradova nije velika, treba napomenuti kako županija nije jedini dobar statistički pokazatelj jer kupci lako gravitiraju prema dvije ili više županija." Studeni 2018. | jatrgovac.hr

51

Trgovački centri - Aktualno

Popunjenost prvorazrednih domaćih trgovačkih centara je izvrsna i premašuje 90 posto Stručnjaci smatraju da prostora za razvoj novih trgovačkih centara ima u manjim hrvatskim gradovima 52

Komentirajući regionalnu pokrivenost trgovačkim centrima, i Nuccia Kos iz Colliersa napominje kako glavni grad prednjači po broju izgrađenih kvadrata te dodaje kako je u Hrvatskoj općenito dobro razvijen taj segment nekretninskog tržišta. "Gospodarski rast, potrošnja i razvoj turizma pozitivno utječu na tržište maloprodaje što utječe na porast prometa trgovaca. Prostor za razvoj novih trgovačkih centara vidimo u manjim gradovima, a dodatne mogućnosti postoje i na području renoviranja i repozicioniranja postojećih trgovačkih centara", mišljenja je Nuccia Kos, a s njom se slažu i u Propertasu gdje dodaju kako uspjeh trgovačkog centra prvenstveno ovisi o mješavini zakupaca prisutnih u trgovačkom centru, a potom o samoj lokaciji centra. "Iako je ustaljeno mišljenje da se najuspješniji trgovački centri nalaze na dobrim lokacijama u gradskim parametrima, atraktivni brendovi će privući kupce čak i onda kada lokacija nije najbolja. Također je potrebno pratiti i prilagođavati se potrebama i ukusima kupaca jer trgovački

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

centri nisu samo mjesta gdje se obavlja kupovina, već su i mjesta okupljanja i zabave", podsjećaju u Propertasu dodajući kako smo proteklih nekoliko godina svjedočili jačanju gastronomske ponude unutar trgovačkih centara i takozvanog food courta što se pokazalo kao dobar način privlačenja i zadržavanja kupaca i posjetitelja unutar centra. "Vlasnici i developeri shopping centara danas sve više pažnje posvećuju popratnim sadržajima i kreativnoj ponudi koja se temelji na doživljaju i iskustvu posjetitelja, stoga su usredotočeni na razvoj centara s raznovrsnom ponudom hrane i pića, ali i zabavnih aktivnosti. Na ovaj su način posjetitelji skloniji više vremena provoditi u sklopu shopping centra (dwell time), čime se povećava mogućnost potrošnje po posjetitelju", zaključuje Nuccia Kos.

LOJALNOST JE KLJUČ Kroz do sada u tekstu često spominjani Arena Centar u prošloj je godini prošlo devet milijuna posjetitelja, a potrošnja u trgovinama rasla je po dvoznamenkastoj

stopi, s ponosom ističu iz ovog trgovačkog centra koji je početkom studenoga proslavio osmi rođendan. "Zagrebačko je tržište vrlo zahtjevno, a činjenica da u takvom okruženju Arena Centar iz godine u godinu bilježi konstantan i stabilan rast te podiže ljestvicu kvalitete u svim segmentima poslovanja potvrđuje kako inovativni pristup privlačenja posjetitelja te stvaranja lojalnosti itekako dobro funkcionira", uvjereni su u Arena Centru. Od njegova otvaranja kroz ovaj je centar prošlo gotovo 70 milijuna posjetitelja. "Centar je danas gotovo u potpunosti popunjen, a čini ga više od 200 trgovina. Za otprilike 35.000 četvornih metara postoji lista čekanja zainteresiranih potencijalnih zakupaca. Uz trgovine, Arena Centar nudi i niz praktičnih sadržaja i usluga kao što su kemijska čistionica, autopraonica, frizerski salon te salon za njegu i masažu, pa tako posjetitelji kod nas mogu i provjeriti vid, platiti račune, kupiti ulaznice, razviti fotografije, fotokopirati, ali i proslaviti dječji rođendan", poručuju. Najavljuju kako, bez obzira na odlične rezultate, nema mjesta opuštanju. Budući da su dio planova širenja već realizirali, u sljedećoj je godini na redu otvorenje retail parka što će Arena Centru donijeti novih 8.000 kvadrata prodajne površine ispred zapadnog dijela centra. Iz Arena Centra zaključuju kako će nastaviti rad na profiliranju ovog trgovačkog centra kao nezaobilazne destinacije ne samo za šoping, već i zabavu.

OPTIMIZAM TRŽIŠTA Veliki interes bilježe i tri City Centera (zagrebački City Center one East i West te City Center one Split) koji su prošlu godinu završili s 20,9 milijuna posjetitelja uz ostvarenih 485 milijuna eura prometa. "Rezultati za 10 ovogodišnjih mjeseci govore da će ukupne brojke na kraju godine biti nešto iznad prošlogodišnjih", najavljuju iz tvrtke CC Real koja upravlja ovim trgovačkim centrima podsjećajući kako je pred nama prosinac, tradicionalno najjači maloprodajni mjesec pa ćemo za precizne podat-

Trgovački centri - Aktualno ke morati pričekati siječanj. Promjena vlasničke strukture City Centera one East i West (kao što smo ranije spomenuli, u proljeće ove godine preuzeo ih je južnoafrički nekretninski fond Hyprop), operativno nije donijela promjene. "CC Real, kao tvrtka koja upravlja ovim shopping centrima, nastavila je s poslom koji je započela još 2006. godine", poručuju te dodaju kako su se ove godine koncentrirali na učvršćivanje tržišnih pozicija i naglašavanje prednosti svakog pojedinog centra. "Naš splitski City Center one nastavio je s 'pojačanjima' u segmentu uređenja doma. Proširen je Ikea Dostavni centar pa je tamo sada i izložbeni prostor, ali i mjesto gdje se uz stručnjake može osmisliti i naručiti sve za dom. Tepih centar je također proširio ponudu kućanskog tekstila, a od namještaju tu je i trgovina poznatog talijanskog brenda Natuzzi." Kako bi ponudio više zabavnih sadržaja, City Center one Split postao je domaćin prvog hrvatskog Muzeja osjeta, posebnog interaktivnog muzeja s više od 30 eksponata. Posjetiteljima je na raspolaganju i preuređeno Cineplexx kino, ali i karting i playroom te automat klub. U CC Realu kažu kako ih iskustvo uči da samo usklađenošću svih segmenata ponude mogu realizirati poslovne ciljeve te su se tome i prilagodili. Posjetitelji stoga kod njih mogu naći banku, poznate brendove tenisica, kozmetiku, ali i uživati u raznolikoj gastronomskoj ponudi. Zbroje li svi zaposleni u prodajnim, uslužnim i ugostiteljskim prostorima te zaštitarske, vatrogasne i tehničke službe broj djelatnika u City Centeru one West doseže približno 1.400, u City Centeru one East 1.500 te u City Centeru one Split 1.900 osoba odnosno ukupno njih 4.800. "Sva tri naša centra su gotovo u potpunosti puna. Došlo je do nekih sitnijih izmjena, promjena lokacija unutar centra, povećavanja ili smanjivanja kvadrata kod pojedinih zakupaca, ali to je u životu svakoga shopping centra uobičajena praksa. Razmišljamo o proširenju broja kvadrata jer je interes 54

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

Južnoafrički nekretninski fond Hyprop proljetos je za 315 milijuna eura preuzeo City Center One East i West U 14 trgovačkih centara kojima u Hrvatskoj upravlja Supernova uloženo je oko 400 milijuna eura

potencijalnih zakupaca ogroman, a broj kvadrata ograničen", kažu u CC Realu. Dodaju kako ih veseli optimizam na tržištu zahvaljujući kojem postoji potreba za širenjem prodajne površine te napominju kako je ključ uspjeha shopping centra u dobro pogođenom tenant mixu. Budući da je CC Real tvrtka koja je suvlasnik i/ili upravlja nekretninama osim u Hrvatskoj, još i u Austriji i Mađarskoj, a uskoro poslovanje šire i na tržište Finske, u bližoj budućnosti im je plan da, u suradnji s jakim međunarodnim partnerima, prošire djelovanje i na druge komercijalne nekretnine u navedenim, ali i nekim novim europskim tržištima.

AKVIZICIJE I OBNOVA Austrijska tvrtka Supernova trenutačno u Hrvatskoj, nakon provedenih preuzimanja, upravlja s 14 trgovačkih objekata u koje su uložili oko 400 milijuna eura i u kojima je zaposleno gotovo 6.500 ljudi. "Zadovoljni smo rezultatima poslovanja u prošloj i u tekućoj godini koje su za nas bile izuzetno intenzivne i svakako uspješne. To razdoblje obilježilo je nekoliko novih akvizicija te proširenje i unaprjeđenje postojećih trgovačkih objekata", naglašavaju u Supernovi

podsjećajući na proširenje zadarske Supernove za 30.000 kvadrata zahvaljujući čemu je u centar stiglo 50 novih brendova. "Preuzimanjem trgovačkih centara Colosseum, Garden Mall i Centar Cvjetni snage smo najviše usmjerili na unaprjeđenje ponude i sadržaja te na poboljšanje kvalitete upravljanja samim centrima, a istom ćemo taktikom nastaviti i u nadolazećem razdoblju", poručuju iz Supernove. Podsjećaju kako je rekonstrukcija Branimir centra u završnoj fazi, a za njega imaju posebne planove. Želja im je, naime, da bude novo mjesto druženja Zagrepčana, jedan potpuno novi "netipičan" koncept najviše usmjeren na zabavu i slobodno vrijeme. "Novi identitet i dodatne sadržaje Branimir centra planiramo predstaviti u prvoj polovici 2019. godine. Vjerujemo kako će oni obogatiti ponudu centra Zagreba, kako za domaće posjetitelje, tako i za turiste te za sve korisnike naših uredskih prostora unutar šireg kompleksa Branimir centra." U sljedećoj godini obnavljat će se Centar Kaptol, a želja je Supernove da on bude lifestyle centar jedinstvenog doživljaja i iskustva.

DODATNI KVADRATI Uz najave proširenja Arena Centra retail parkom i obnavljanja centara kojima upravlja Supernova, najviše novih kvadrata shopping centara Zagreb bi dobio realizacijom najavljene izgradnje trgovačkog centra na zapadu grada, u neposrednoj blizini City Centra West. Na lokaciji nikad dovršenog trgovačkog centra Leclerc planira se izgradnja Trgovačkog centra Špansko koji bi u dva nadzemna objekta povezana otvorenim javnim trgom mogao ponuditi do 40.000 četvornih metara trgovačkih i pratećih sadržaja. Prema najavama, centar bi mogao biti otvoren 2020. što bi trebalo obogatiti zapadni dio grada zabavnim sadržajima koji mu, prema mišljenju nekretninskih stručnjaka, trenutno nedostaju. Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr

Trgovački centri – Anketa Svi u šoping Koliko su trgovački centri postali sastavni dio našeg svakodnevnog života možda ponajbolje ilustrira podatak da manje ili više učestalo u ovim objektima kupuje čak 98,2% hrvatskih građana Kada je riječ o frekvenciji posjeta, najveći udio građana, točnije jedna trećina njih (33,2%), u trgovačkim centrima kupuje nekoliko puta mjesečno. Daljnjih 26,2% to čini nekoliko puta tjedno, 11,9% kupuje svakodnevno, a 5,6% njih u trgovačkim centrima kupuje samo vikendom. Nešto više od jedne petine (21,3%) hrvatskih građana u trgovačkim centrima kupuje jednom mjesečno ili rjeđe, dok vrlo mali broj građana uopće ne kupuje u trgovačkim centrima (1,8%). Asortiman hrane i kućnih potrepština kupuje se najčešće u trgovačkim centrima (60,7%), dok jedna trećina kupaca (33,1%) u trgovačkim centrima kupuje odjeću i obuću. Tehničku robu, pak, u ovim prodajnim objektima kupuje manji broj kupaca, njih ukupno 6%. Zanimljivo je da čak 69% ispitanika tvrdi da u trgovačke centre ne odlaze radi zabave i druženja. Oni, koji u trgovačke centre ipak odlaze radi druženja i zabave, u najvećoj mjeri čine to jednom mjesečno (12,5%) i nekoliko puta mjesečno (8,6%). Kada su upitani o namjeri kupnje božićnih poklona, nešto više od jedne petine kupaca (21,7%) ističe kako ih ne namjerava uopće kupovati. Većina kupaca će za te poklone potrošiti između 200 i 500 kn (34,8%), a njih 23% kani potrošiti do 200 kn. Izdašniji iznos, od 500 do 1.000 kn, za kupnju će poklona izdvojiti 18,4% hrvatskih građana, a onih koji uistinu neće štedjeti i planiraju potrošiti više od 1.000 kn ima uistinu malo, svega 2,2%.

Martina Soršak Susović martina@hendal.hr Business Development Manager

Kupujete li u trgovačkim centrima i koliko često? N=400; nacionalno reprezentativni uzorak Ne kupujem u trgovačkim centrima

1,8%

Svakodnevno

U usporedbi s prošlom godinom, gotovo tri četvrtine kupaca (72,9%) planira potrošiti jednako, dok jedna petina (20,1%) planira smanjenje potrošnje. S druge strane, da će potrošiti više nego lani ističe 7% ispitanika. Istraživanje su tijekom rujna 2018. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Hendal

11,9%

Nekoliko puta tjedno

26,2%

Samo vikendom

5,6%

Nekoliko puta mjesečno

33,2%

Rjeđe

21,3%

Planirate li kupnju božićnih poklona i u kojem iznosu? N=393; kupci u trgovačkim centrima Ne planiram kupovati božićne poklone

21,7%

do 200 kn

Što najčešće kupujete u trgovačkim centrima? N=393; kupci u trgovačkim centrima

34,8%

do 1.000 kn

Hranu i kućne potrepštine

60,7%

Odjeću i obuću

Više od 1.000 kn

18,4% 2,2%

33,1%

Tehničku robu Ostalo

23,0%

do 500 kn

6,0%

Koliko često odlazite u trgovačke centre zbog zabave i druženja?

0,2%

N=393; kupci u trgovačkim centrima

Planirate li potrošiti više ili manje u odnosu na prošlu godinu? N=393; kupci u trgovačkim centrima

2,8%

Jednom tjedno

2,7%

Nekoliko puta tjedno

Jednako

72,9%

Manje Više

Svakodnevno

20,1% 7,0%

Nekoliko puta mjesečno Jednom mjesečno Ne odlazim radi toga

4,4% 8,6% 12,5% 69,0%

Listopad 2018. | jatrgovac.hr

55

Trgovački centri - Trendovi

P

osjetio sam Avedinu trgovinu – interijer je prekrasan, sve je na svom mjestu, elegantno osmišljeno i izvedeno. Atmosfera je harmonična i komplementarna s idejom ljepote, odiše spokojem, ravnotežom i zdravljem. Nema agresivne glazbe u pozadini, a u zraku se suptilno osjeti dašak mirisa ružmarina. Dođe vam da izvadite spužvasti podložak i počnete se rastezati ili vježbati jogu na podu. “Mogu li Vas ponuditi čajem” – pitala me mlada, nasmijana zaposlenica. Prišla mi je nečujno, kao na prstima. “Rado bih popio čaj” – odgovorio sam. Odmah sam prepoznao o čemu se radi – Avedini treninzi za osoblje taj postupak zovu “ritual”. Prihvativši ponudu za čaj (kojeg uzgred rečeno nije bilo mnogo, ali je bio prirodan i ne previše topao), dao sam priliku prodavačici za postavljanje pitanja i početak razgovora. Proizvodi oko mene bili su dobro i skladno posloženi, kategorizirani, baš onako kako treba. Pijući čaj stojeći, skrenuo sam pogled na prvu bočicu šampona pored sebe, bila je označena etiketom “za suhu, krhku kosu”, nikakva dodatna objašnjenja niti deklaracije nisu bile na njoj. I to nije bilo slučajno, kratak i pomglavno alo nedorečen opis na proizvodu MJERILO “za suhu, krhku kosu” pobudio je moju profesionalnu znatiželju USPJEŠNOSTI – zatim je uslijedilo ljubazno marketinga intonirano pitanje “možete li trgovačkih mi reći nešto više o svojoj kosi?” centara – nastavila je prodavačica “kao po priručniku” za čitanje misli. To nije bilo slučajno. Avedini zaposlenici osposobljeni su za započinjanje nenametljivog i neobaveznog razgovora s (potencijalnim) kupcima. U mojem slučaju, nema se puno toga za reći, ali ako bih bio žena, imao bih puno toga za reći i pitati, najvjerojatnije bih ljubazno bio pozvan da sjednem – tada bi me zaposlenica provela kroz prezentaciju o Avedinim šamponima. Ovo su dojmovi utemeljitelja znanosti o shoppingu Paca Underhilla zabilježeni prilikom posjete jednom trgovačkom centru. Spontani ulazak u trgovinu pretvorio se u čajanku, a čajanka će vjerojatno dobrom prodajom. Nekih 7.000 kilometAdventsko je vrijeme nesumnjivo najdinamičniji dio rezultirati ara dalje, obitelj Horvat, s malom Klarom u glavnoj godine u poslovanju trgovačkih centara. Božićna ulozi, veselo korača domaćim trgovačkim centrom groznica privlači ljude u trgovačke centre i želeći kupiti razne obiteljske namirnice i darove. motivira ih na dodatnu potrošnju. U ovom članku Izlazeći iz trgovine i prolazeći hodnikom odjednom pojavi dobra vila – “Jeste li možda za čokoladne donosimo pregled marketinških aktivnosti koje se fritule i druženje sa škvadrom vilenjaka?” – luckpomažu trgovačkim centrima za ostvarivanje boljih asta vila nije niti završila pitanje, a već vodi Klaru i rezultata za vrijeme adventa roditelje Horvat pod ruku do mjesta na prvom katu gdje se održava božićna priredba. Tu je stanište vilenjaka, polarnih medvjeda, izložena kočija Djeda

POSJEĆENOST

ADVENTSKA DINAMIKA 56

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

Mraza, vesela božićna glazba odjekuje u pozadini, odrasli se krijepe punčem, a djeca šarenim lizalicama. Sve je sinkronizirano i prigodno posloženo – kostimirane animatorice s djecom izrađuju adventske vjenčiće, mališani će izrađene rukotvorine ponijeti kući – na njima je zalijepljen ili kaširan logo trgovačkog centra. Pametni telefoni rade, a radosne fotografije objavljuju se na društvenim mrežama – događaj postaje viralan i poziva ostalu ekipu na čajanku idućeg adventskog vikenda, kada nas očekuje još više smijeha, kreativnosti i zabave. Tako se namjeravana rutinska kupovina obitelji Horvat pretvorila u cjelodnevni izlazak i doživljaj zahvaljujući fritulama i organiziranim događanjima u centru kojima je cilj animirati i afirmirati postojeće kupce, ali i privući nove.

ADVENTSKI MAWRKETING I DEKORACIJE Upravo je advent vrijeme kada marketing trgovačkih centara treba biti najaktivniji. Adventsko vrijeme je najposjećenije i najdinamičnije razdoblje u godini i varljivom bi poslovnom logikom marketinški odjeli trgovačkih centara mogli zaključiti – ne trebamo ništa raditi, jer kupci će nam svejedno doći. Naprotiv, adventsko je vrijeme jedna od najboljih prilika za stvaranje vjernih kupaca, zato je potrebno uložiti dodatan trud kako bi se kupci poistovjetili s trgovačkim centrom i vratili kada snijeg okopni i božićne lampice ugasnu. Zadaća trgovačkih centara je izazovna – trebaju napraviti božićni ugođaj, a to se postiže sljedećim marketinškim alatima. Božićnom dekoracijom – od Coca-Cole do pasti za zube, svi povremeno mijenjaju ambalažu, dizajn, boju i vizualnu komunikaciju artikla. Promjena izgleda ambalaže potiče kupce da uzmu proizvod u ruke, opipaju ga i razgledaju – “jesam li baš taj gel kupio ili onaj drugi? Mislim da je isti, ali je ambalaža druga”. U skladu s vremenom i dizajnerskim trendovima, ambalaže se mijenjaju i prilagođavaju potrebama i estetici. Unatoč povremenoj promjeni vanjštine i vizuala, proizvod unutar ambalaže se u pravilu neće mijenjati. Trgovački centar ne može značajno promijeniti svoju vanjštinu niti ambalažu – to je skupa, složena, pomno projektirana fiksna građevina koja izvana uvijek izgleda isto – osim za vrijeme adventa kada marketinški odjeli imaju priliku promijeniti interijer i eksterijer trgovačkog centra božićnom dekoracijom. Neki vole kič, drugi minimalizam; Božić je mješavina te dvije preferencije i prilikom osmišljavanja dekoracije marketing trgovačkog centra mora nastojati zadovoljiti ukuse svih posjetitelja i postići dekorativan božićni sklad. Za vrijeme adventa trgovački centar postaje muzej božićnih ukrasa – zapitajte se, u kojoj zgradi možete vidjeti ljepšu i bolju božićnu dekoraciju nego u shopping centrima? Razgledavanje božićne dekoracije dodatan je razlog za posjetu trgovačkom centru. Postavl-

Adventsko je vrijeme jedna od najboljih prilika za stvaranje vjernih kupaca Dekoracija nisu samo ukrasni vijenci koji vise sa stropa, ona se može osjetiti i mirisati

janjem dekoracije izaziva se znatiželja i potiču kupci za razgledavanje svih dijelova centra. Tako se revitaliziraju tzv. “slijepi hodnici” ili manje frekventne mikrolokacije koje svaki centar ima. Ako dobro obilježite i komunicirate božićni postav, kupci će, tažeći želju za istraživanjem, posjetiti i prostore i kutove na katovima i mjestima kojima inače ne prolaze. Pri razgledavanju dekoracije posjetitelji uvijek uspoređuju aktualni postav s prošlogodišnjim, traže nešto novo, ali se rado vraćaju i starom. U današnjem svijetu selfija, dekoracija je posebno važna jer je popularno mjesto za fotografiranje i označavanje lokacije korisnika, a jedinstvena i atraktivna dekoracija izazvat će veći angažman korisnika i poboljšati vidljivost centra na društvenim mrežama. Dekoracija nisu samo ukrasni vijenci koji vise sa stropa, ona se može osjetiti i mirisati. Postoji mogućnost ubrizgavanja mirisa cimeta i klinčića u ventilacijski sustav trgovačkog centra ili na ulazima, miris bakinih kolača daje poseban ton i stvara ugodu toplog kućnog obiteljskog ambijenta. Ista je stvar i s glazbom, možemo zatvoriti oči, ali ne i uši, a božićnoj se glazbi svi jednako radujemo kao i božićnim ukrasima. Pri dekoriranju valja voditi računa o pravovremenosti. Pomalo iritantno i agresivno prema kupcima je preuranjeno postavljanje dekoracije, a najbolje vrijeme za “kićenje” centra je prvi adventski vikend, pogotovo ako se uskladi sa sljedećim marketinškim alatom – događanjima u centru.

ISKUSTVO, DOŽIVLJAJ I DOMAĆI PROIZVODI Događanja u centru zadržavaju kupca duže, stimuliraju dodatnu i impulzivnu kupovinu. Događanja (na engleskom eventi) kreiraju iskustvo i doživljaj koji se pamti, zahvaljujući nastupu dječjeg vrtića na daskama trgovačkog centra – trgovački centar evoluira u društveni centar, kao mjesto gdje se svaka dobra priča počinje zauvijek upisivati u povijest obitelji. Time se kupci poistovjećuju s centrom i postaju vjerni. Konceptualno, događanja ugrubo možemo podijeliti na animacijska i inkluzivna. Animacijska su ona zahvaljujući kojima će posjetitelji ciljano posjetiti centar iako nisu namjeravali, npr. nastup unuka se ne propušta, iako smo imali drugačije planove za subotnje prijepodne, ipak ćemo doći i pljeskati unuku koji nastupa na daskama adventske pozornice postavljene u trgovačkom centru. Inkluzivna, pak, su ona događanja koja afirmiraju redovne posjetitelje zatečene u trgovačkom centru – npr. kada nas nakon kupovine promotorica neplanirano zadrži na promociji novog Play Stationa ili nas Djed Mraz usput počasti bombonima i milozvučnim zvukom zlatnog zvonca. Naravno, inkluzivno ne isključuje animacijsko niti obrnuto, dapače, proaktivan marketing će pokušati pronaći najbolju formulu i pri osmišljavanju i provedbi događanja prožimati ta dva smjera – animacijski i inkluzivni. Za vrijeme adventa potrebno je osmisliti i provesti razna tematska događanja, iskoristiti povećanu posjećenost trgovačkih centara Studeni 2018. | jatrgovac.hr

57

Trgovački centri - Trendovi

i – “ponuditi posjetiteljima šalicu čaja” kako bi pobliže upoznali raspored i sastav trgovina, sa zadovoljstvom ostavili pozitivan osvrt na Facebooku ili upisali mail adresu za primanje newslettera. Božić je vrijeme darivanja, stoga se od svakog trgovačkog centra, ovisno o mogućnostima, očekuje konkretna pomoć zajednici u kojoj svi zajedno živimo. U adventski kalendar događanja potrebno je uvesti programe humanitarnog karaktera, kojima se centar etablira kao društveno odgovorna institucija u lokalnoj zajednici. Vrlo važan i očekivan sadržaj za vrijeme adventa je prodaja domaćih proizvoda – Božić je vrijeme kada se obitelj okuplja za stolom, uživa u zajedništvu i božićnoj trpezi. Za blagdansko vrijeme kupci su spremni si priuštiti cjenovno više proizvode – pod uvjetom da kvaliteta odgovara cijeni. Posebno su tražene domaće delicije poput kulena, narezaka, sira, maslinovog ulja itd. Trgovački centri stoga organiziraju “božićne sajmove” s ponudom asortimana koji se ne može pronaći u trgovinama. Ključ uspjeha takvih sajmova je prije svega kvaliteta izlagača – u prednosti su oni sajmovi koji daju priliku proizvođačima iz prve ruke za prodaju proizvoda, a ne prekupcima. Takvi božićni sajmovi neće ugroziti interese sidraša s prodajom prehrambenih proizvoda u centru. Naprotiv, njima se privlače novi kupci koji možda nemaju redovnu naviku posjeta trgovačkim centrima – npr. umirovljenici koji kupuju na tržnicama, od kojih sekundarno hipermarketi imaju najviše koristi.

OD POSJETITELJA DO KUPACA Posebne adventske pogodnosti za kupce: marketing trgovačkih centara stvara posjetitelje – to je njegova zadaća, a zadaća trgovina je da posjetitelje privuku u svoje trgovine i da od posjetitelja stvore kupce. Slikovito rečeno, dokle god je posjetitelj na hodniku, to je briga trgovačkog centra, kada je kupac u dućanu, to je briga trgovine / zakupnika. Trgovački centar mora potaknuti zakupnike na zajedničke akcije – poput zajedničkih popusta ili zajedničkog darivanja kupaca, ali svejedno mora i samostalno osmisliti aktivnosti 58

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

Prvi adventski vikend najbolje je vrijeme za “kićenje” centra božićnim ukrasima Za vrijeme adventa trgovački centar postaje muzej božićnih ukrasa

koje će stimulirati kupovinu i pomoći zakupnicima u ostvarivanju boljih prometa. Jedna od takvih aktivnosti je organizacija prodaje zajedničkih poklonbonova trgovačkih centara. Na info pultu trgovačkog centra kupac kupi poklon-bon i isti daruje željenoj osobi, a ta osoba umjesto novca zamjeni kupon za željeni artikl. Prodaja poklon bonova trgovačkih centara najbolja je za vrijeme adventa, to je za sada jedini artikl koji je samostalno proizveo i prodao trgovački centar. Ciljanim adventskim promocijskim aktivnostima trgovački će centri odgovoriti na povećanu potražnju poklon-bonova tako što će uvesti nove načine njihove prodaje ili posebne uvjete i pogodnosti za kupovinu istih. Primjerice, jedan domaći trgovački centar nudi prodaju poklon-bonova online – naručite bonove preko interneta, oni vam stignu na kućnu adresu i vi ih unovčite u trgovačkom centru – odličan je to primjer omnichannel prodaje (koristim taj termin u nedostatku adekvatnog prijevoda) i kombinacije online trgovine i trgovine u poslovnici. Druga posebna božićna must have pogodnost za kupce je zamatanje darova. Centar treba organizirati mogućnost da svaki kupac iz bilo koje trgovine može zamotati dar. Time se kupcima olakšava kupovina i skida jedna velika obaveza s dnevnog reda. Neki centri u nadi da će kupce lišiti stresa užurbanog shoppinga produžuju radno adventsko vrijeme vikendom. Ta se odluka zna pokazati kontraproduktivno budući da često navlači bijes javnosti i kupaca koji se solidariziraju s prodavačima i njihovim obiteljima. I za kraj, uspješnost marketinga trgovačkih centara mjeri se u posjećenosti. Centri imaju postavljene brojače na ulazima, svaka osoba, pas ili mačka se broji. Brojke su egzaktne i brojke ne lažu, što je posjećenost trgovačkog centra veća, to marketing radi bolji posao. Podaci o posjećenosti analiziraju se i uspoređuju s prethodnim razdobljima, u obzir se uzimaju razni faktori i upravo su brojke posjećenosti presudne za marketinško planiranje naredne godine. U adventsko vrijeme brojevi su očekivano najveći i pruža se prilika za nivelacijom slabijih rezultata posjećenosti u prethodnim mjesecima, npr. iz veljače. Dan prije Sv. Nikole jedan je od najposjećenijih dana u godini trgovačkih centara – savršena prilika za popravni i povećanje prosjeka, pogotovo ove godine kada pada na četvrtak, što znači da će srijeda i prva polovica radnoga tjedna zabilježiti rekorde posjećenosti. Sportskim rječnikom rečeno, advent je kao dosuđeni penal u vašu korist u zadnjoj minuti utakmice – na vama je hoćete li ga iskoristiti i poboljšati rezultat pri završetku sezone ili ćete propustiti bogomdanu priliku.

Ino Hosni

MID Bau Nekretnine d.o.o.

ino.hosni@mid-bau.hr

Bozic je iza ugla! Zahvalite svojim kupcima na vjernosti i poslovnim partnerima na suradnji u protekloj godini i zaželite im sve najbolje u 2019.

Veliko blagdansko izdanje POSEBNA PONUDA ZA BLAGDANSKE ČESTITKE. Rezervirajte na vrijeme. Broj oglasnih pozicija je ograničen. Izdanje izlazi 17.12.2018. Rok za zakup oglasnog prostora je 12.12.2018.

KONTAKT: Zoran Cvijić, tel: +385 1 5595 056, e-mail: zoran@jatrgovac.hr ili prodaja@jatrgovac.hr

Mješavine i dodaci za kolače

MANJI VOLUMEN PRODAJE Kategorija mješavina i dodataka za kolače u posljednjih godinu dana bilježi pad količinske prodaje u odnosu na isto razdoblje godinu ranije

K

ategorija mješavina i dodataka za kolače obuhvaća proizvode koji se pripremaju dodavanjem vode ili mlijeka i to su: instant deserti {npr. Tiramisu, Galetta (Dr. Oetker), instant riža na mlijeku, Mousse, Pana-

60

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

cotta...}, kreme za kreme (npr. smjekolače/torte sa za princess u prahu uštipke ili za (kreme za kompletan kolače, kolač), instant kreme za udio vodeća kreme kremšTRI BRENDA i šlag nite, kreme instant u količinskoj za torte smjese za prodaji i kolače palačinkategorije (npr. parfe ke..., pukreme), mjedinzi u prahu, šavine za tijesto i sladoledi u prahu

78%

Količinski udio segmenata Multipack 52% Singlepack 48%

Količinski udio brendova Top tri brenda 78% Ostali 22% Izvor: Nielsen panel maloprodaje

ANALIZA KATEGORIJE brašno, učvršćivače za kreme/šlag, vanilin šećer, želatinu i žele/preljeve.

Količinski udio kanala prodaje 100 90

27

80 70

Tradicionalni formati: trgovine mješovitom robom

60 50 40

73

Moderni formati: hipermarketi, supermarketi

30 20 10 % Izvor: Nielsen panel maloprodaje

(uglavnom su označeni kao ledeni desert ili npr. prašak za zamrznuti desert), šlag pjene (ne uključujući šlag pjene u spreju, vrhnje za kavu,

niti šlag kreme za kolače/ torte). Osim navedenoga, ova kategorija obuhvaća i praškaste pripravke za pripremu kolača: kvasac, prašak za pecivo, škrobno

VISOKA KONCENTRACIJA Nielsenovim panelom maloprodaje obuhvaćeno je tržište Hrvatske koje uključuje hipermarkete (iznad 2.500 m2), supermarkete (301 – 2.500 m2), trgovine mješovitom robom (ispod 300 m2), kioske te benzinske postaje. Panel maloprodaje ne uključuje veleprodaju, Cash&Carry, specijalizirane trgovine, online prodaju, diskontere ni tržnice. Analiza se odnosi na kumulirano razdoblje posljednjih godinu dana (rujan 2017. – kolovoz 2018. vs. rujan 2016. – kolovoz 2017.). Kategorija mješavina i dodataka za kolače u posljednjih

godinu dana bilježi pad količinske prodaje u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Moderni formati (supermarketi, hipermarketi) nose 73% količinske prodaje kategorije, a kroz tradicionalne formate (trgovine mješovitom robom) realizira se preostalih 27% volumena prodaje. Nešto više od polovice kategorije (52%) čini prodaja multipack pakiranja. Vodeća tri brenda zastupaju 78% količinske prodaje kategorije, a oni su abecednim redom: Dolcela, Dr. Oetker, Gustin. Martina Jurčević martina.jurcevic@nielsen.com Junior Client Executive

Nielsen

Studeni 2018. | jatrgovac.hr

61

Praškasti pripravci za pripremu kolača – Promometar

PREVLAST PROMOTIVNE PRODAJE U promatranoj kategoriji u ukupnoj vrijednosnoj prodaji prevladava promotivna prodaja koja je dodatno rasla u odnosu na prethodni period – s 56% na 61% udjela

P

Kompozicija vrijednosne prodaje kategorije Redovna prodaja

Prodaja kroz cjenovne akcije

100 80 56%

61%

44%

39%

kolovoz 2015. - srpanj 2016.

kolovoz 2016. - srpanj 2017.

60 40 20 % PRAŠKASTI PRIPRAVCI ZA PRIPREMU KOLAČA

Izvor: Nielsen Promo Pressure

rodaja praškastih pripravaka za pripremu kolača u razdoblju od kolovoza 2016. do srpnja 2017.* u odnosu na isti period prošle godine količinski pada 4,8%, dok vrijednosno raste 3,4%. U promatranoj kategoriji u ukupnoj vrijednosnoj prodaji prevladava promotivna prodaja koja je dodatno rasla u od-

Najveći je u segmentu nosu na prethodni period praška za pecivo, 80%, a – s 56% na 61% udjela. najniži u segmentu Ako gledamo kvasca, 45%. vrijednosnu Prema prodaju, udio strukturi promotivne promocija prodaje u DUBINA na prosva četiri POPUSTA na dajnom segmenta razini kategorije mjestu, praškau većoj stih priu ZADNJIH 12 mjeri pravaka za promatranih promotivna pripremu mjeseci vrijednosna kolača raste prodaja dolazi u razdoblju od od promotivnih kolovoza 2016. do pakiranja. U slučaju praška srpnja 2017. u odnosu na za pecivo i vanilin šećera, isti period prošle godine.

25%

udio prodaje promotivnih pakiranja u ukupnoj promotivnoj vrijednosnoj prodaji iznosi 76%. Dubina popusta na razini kategorije je povećana s prosječnih 23% na prosječnih 25%. *analiza je pripremljena na podacima zaključno sa srpnjem 2017. godine jer su noviji podaci tek u pripremi Franciska Perković franciska.perkovic@nielsen.com Client Executive

Nielsen

Kompozicija vrijednosne prodaje kategorije po segmentima Promotivna prodaja

42% 76%

54%

Redovna prodaja

66%

24%

20%

kolovoz 2015. - srpanj 2016.

kolovoz 2016. - srpanj 2017.

PRAŠAK ZA PECIVO

46%

kolovoz 2015. - srpanj 2016.

kolovoz 2016. - srpanj 2017.

PUDINZI U PRAHU

45%

56%

55%

68%

80%

58%

44%

34%

32%

kolovoz 2015. - srpanj 2016.

kolovoz 2016. - srpanj 2017.

VANILIN ŠEĆER

kolovoz 2015. - srpanj 2016.

kolovoz 2016. - srpanj 2017. KVASAC

*podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz Nielsen panela maloprodaje (hiper/supermarket, manje trgovine mješovitom robom, drogerije; bez diskontera, kioska i benzinskih postaja); pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do šest tjedana te promotivna pakiranja kao što su gratis volumeni, poklon pakiranja, ko-pakiranja sa zasebnim EAN kodom Izvor: Nielsen Promo Pressure

62

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

Mješavine za kolače – Trendovi i brendovi

U NAGLASAK NA CJELOKUPNOM IMIDŽU

Kod velikih korisnika mješavina za kolače posebno se ističu potrošači kojima je bitno posredovanje identiteta. Drugim riječima, ova skupina naginje trendovskoj i izražajnoj kupovini te je smatra poželjnom aktivnošću. Prilikom kupovine naglasak je na cjelokupnom imidžu koji prenosi proizvod, no ipak su bitne kvaliteta i marka

64

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

okviru BRANDpuls istraživanja prate se marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju mješavina za kolače te brendove unutar nje. Ovi marketinški pokazatelji važni su nam za uspješno vođenje brenda i rano uočavanje mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u drugoj polovici 2017. godine na području Hrvatske. Ukupno 32% Hrvata koristi kategoriju mješavina za kolače i to u dobi od 15 do 64 godine, dok ih 68% ne koristi. Velikih (heavy) korisnika, odnosno onih koji konzumiraju kategoriju barem dva do tri puta mjesečno imamo 8,7%. Na umjerene (medium) korisnike, koji konzumiraju kategoriju jednom mjesečno, otpada 7,4% udjela, dok malih (light) korisnika, koji konzumiraju kategoriju rjeđe od jednom mjesečno, ima najviše: 15,9%. Među konzumentima kategorije ukupno je 29% onih kojima je prilikom kupovine bitno koji brend mješavina za kolače kupuju.

TRENDOVSKA KUPOVINA Nešto više od polovice velikih korisnika otpada na žensku populaciju, te na osobe u dobi od 40 do 49 godina. Većina ih je srednjoškolskog obrazovanja, a nešto više iznad prosjeka populacije nalazimo ih na području Sjeverne Hrvatske. Kad pričamo o kupovnim sklonostima, kod

Segmentacija korisnika kategorije "Mješavine za kolače" (srpanj-prosinac 2017.) Veliki korisnici 8,7% Umjereni korisnici 7,4% Mali korisnici 15,9% Nekorisnici 68%

Skoro polovica velikih korisnika koristi kategoriju jer smatra da mješavine za kolače skraćuju vrijeme pripreme slastica te da su jednostavnije za pripremu. Manje od trećine velikih korisnika slaže se s tvrdnjom da koristi mješavine za kolače jer zna da će im kolač uspjeti.

VODEĆI BRENDOVI Osim općenitog praćenja kategorije mješavine za Korisnici kolače unutar BRANDpuls 32% istraživanja prate se i brenNekorisnici dovi, tj. odnos potrošača 68% prema brendu. Najvažniji Izvor: Ipsos indikator koji pratimo svakako je razina korištevelikih korisnika mješavina nja ("usage"), marketinški za kolače posebno se ističu indikator koji najbolje potrošači kojima je bitno govori o vitalnosti brenda. posredovanje identiteta. Praćenje korištenja važno Drugim riječima, ova skuje za procjenu potrošačke pina naginje trendovskoj mase na koju u određenom i izražajnoj kupovitrenutku možemo rani te je smatra čunati. Korisnici poželjnom brenda isti su aktivnošću. konzumirali Prilikom u posljedkupovine Hrvata u dobi od njih mjenaglasak sec dana. 15 do 64 godine je na cjeMeđu vekoristi lokupnom likim koimidžu risnicima MJEŠAVINE koji prenokategorije ZA KOLAČE si proizvod, mješavina no ipak su za kolače od bitne kvaliteta i 15 do 64 godine marka. Ova skupina u Hrvatskoj vodeći je potrošača pokazuje interes brend Dolcela koji je u zaza estradu i vlastiti izgled dnjih mjesec dana konzupa im pažnju okupiraju miralo 72% potrošača. Na "pikanterije" s estradne drugom se mjestu nalazi scene, ali i trajna briga za Dr. Oetker koji broji 66%, vlastiti izgled i ljepotu. a na trećem je trgovačka

BRANDpiramide – TOP 3 brenda mješavina za kolače među velikim korisnicima kategorije (srpanj-prosinac 2017.) 24%

Mješavine za kreme i kolače "iz kutije" koristim jer skraćuju vrijeme pripreme slastica i jednostavne su za pripremu. Mješavine za kreme i kolače "iz kutije" jednako su ukusne kao i domaće (pripremljene od početka prema receptu). Mješavine za kreme i kolače "iz kutije" koristim jer znam da će mi kolač uspjeti.

31,5% 25,7%

Korištenje

optimal

35,6%

49,1% 17%

78,4% 84%

41,1% 43%

94,1%

57,4%

94%

89%

74%

Dolcela

Dr. Oetker

K Classic Izvor: Ipsos

BRANDlojalnost – TOP 3 brenda mješavina za kolače među velikim korisnicima kategorije (srpanj-prosinac 2017.) Stav

Dolcela

Dr. Oetker

Loyal

19,82

10,71

0

Non loyal

51,76

54,97

17,47

K Classic

Available

14,8

11,31

20,82

Non available

13,62

23,01

61,71

marka K Classic sa 17% potrošača u posljednjih mjesec dana. Pored korištenja svakog brenda pratimo i lojalnost prema njima. Model dijeli tržište branda na četiri segmenta. Mjeri lojalnost našeg i dostupnost konkurentskog potrošača te se koncipira na korištenosti brenda, važnosti brenda pri kupovini, ocjeni imidža i odnosu prema konkurent-

Ne slaže se 80

37,8% 35,1%

8,5%

66%

93,7%

Prepoznavanje

83,4%

75%

88%

94,1% 94%

7,1%

49%

72%

Iskustvo

0%

57,8%

81%

89%

60

45,6%

57%

81%

Niti se slaže, niti se ne slaže 40

28%

80%

72%

Stavovi velikih korisnika kategorije "Mješavine za kolače" (srpanj-prosinac 2017.) 20

Razmatranje

0% 37,6%

70,5%

80%

32%

Slaže se

40%

83,4% 57%

11% 49,1%

48% Primarno korištenje

Korisnici kategorije "Mješavine za kolače" (srpanj-prosinac 2017.)

%

20%

Lojalnost 49,1%

100

15,6%

skim brendovima. Vodeći brend po lojalnosti je Dolcela s čak 19,8% lojalnih potrošača unutar velikih korisnika kategorije. Lojalni potrošači najveća su vrijednost brenda. Spremni su platiti veću cijenu, otporniji su na marketinške aktivnosti konkurencije i lakše ih je poticati na ponovnu kupnju. Lojalnost je osim tržišnog ponašanja i rezultat emotivnog odnosa s brendom tako da je za jačanje tog indikatora potreban rad na imidžu i konzistentno uvjeravanje potrošača u vrijednosti brenda kroz duži period. Violeta Perčić violeta.percic@ipsos.com Project Assistant

32,4% 38,2%

Izvor: Ipsos

Ipsos Studeni 2018. | jatrgovac.hr

65

Mješavine i dodaci za kolače - Leaflet report

TRGOVCI NAPREDUJU, ALI BRENDOVI VODE

GLAVNU RIJEČ

Trgovci su sa svojim privatnim markama relativno dobro zastupljeni u ovoj kategoriji te su u zadnjih 12 mjeseci zabilježili minimalan rast došavši do 16% udjela, no brendovi ipak vode glavnu riječ s premoćnih 84% udjela u broju promocija

U

okviru analize kretanja u kategoriji "Mješavine i dodaci za kolače" pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika

68

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

ove kategorije putem kataloga i letaka trgovaca. Analiza se odnosi na broj promocija u razdoblju listopad 2017. – rujan 2018. u odnosu na prethodnih 12 mjeseci.

NIJANSE DIJELE VODEĆE Trgovci su sa svojim privatnim markama relativno dobro zastupljeni u ovoj

kategoriji te su u zadnjih 12 mjeseci zabilježili minimalan rast došavši do 16% udjela u broju promocija. Brendovi ipak vode glavnu riječ s ukupno 84% udjela. Prema Focusovoj klasifikaciji na čelu poretka vodećih proizvođača je Šafram s 13% udjela koji je zabilježio minimalan rast u

zadnjih 12 mjeseci te je za nijansu (0,1%) ispred Podravke koja je na međugodišnjoj razini zadržala 13% udjela. Svoju lanjsku lidersku poziciju izgubio je Dr. Oetker koji je pao s 14% na aktualnih 10% udjela, što je bilo dovoljno za treće mjesto, dok je četvrtu poziciju zauzeo prvi trgovac na listi

vodećih, Lidl, zabilježivši rast s prošlogodišnjih 6% na sadašnjih 8% udjela. Slijede tri proizvođača koji su ostvarili po 4% udjela u broju promocija - Mondelez International, Freddi Dolciaria i Makprogres pri čemu je prvi oglašivač ostvario minimalan rast, a preostala dva su zadržala isti udio. Po 3% udjela zauzeli su Fructus Cresto (-2%) i Natureta (+2%), dok je Marjan voće zadržalo svojih 2% udjela. Svi ostali proizvođači u ovoj su kategoriji kumulativno ostvarili 35% udjela u

broju promocija, što je 2% manje nego u prethodnih 12 mjeseci.

Tommy koji je minimalno rastao na 6% udjela, dok je Kaufland izgubio 3% i s ukupno se 5% udjela REDOVNO I PROMO U EGALU skrasio na sedmoj poziciji. Iako izjednačeni na 11% Iza njega s udjelom od 4% i udjela, liderska poziciminimalnim padom u odja ipak pripada Metrou nosu na lani nalaze se Boso (11,49%), koji je ostao i Plodine. Navedenih na istom udjelu devet trgovaca kao i lani pa zauzelo je ga Lidlov gotovo dvije rast od 3% trećine nije uspio oglašakumulativni udio vanja u skinuti s čelne po9 VODEĆIH zadnjih 12 zicije. Lidl mjeseTRGOVACA je inače ci jer je u broju ostvario kumulapromocija 10,55% tivni udio udjela. Njima svih ostalih za petama je KTC trgovaca u tome koji je u oba godišperiodu iznosio 34%, nja perioda zabilježio 10% što je 4% manje nego u udjela. Ta je trojka malo ranijih 12 mjeseci. izdvojena na vrhu poretka, Na kraju, imamo još dvije a iza njih slijede Konzum zanimljive podjele koje i Spar koji su ostvarili po sa svoje strane daju važan 7% pri čemu je prvi trgovac uvid u trendove koji obiljerastao za 3%, a drugi ostao žavaju ovu kategoriju. na istome. Potom dolazi Tako u podjeli po tipu pro-

66%

Omjer robnih i trgovačkih marki (broj promocija) Robna marka 100% 80%

Trgovačka marka 85%

84%

60% 40% 20%

16%

15%

0% listopad 2017. – rujan 2018.

listopad 2016. – rujan 2017.

Podjela prema tipu promocije (broj promocija) listopad 2017. – rujan 2018. 50%

44%

45%

mocije snižena i redovna cijena vode uistinu mrtvu trku jer je tip promocije snižene cijene ostvario 44%, uz minimalan pad, dok je tip promocije redovne cijene uz minimalan rast došao do 43% udjela. Ostali tipovi promocije zadržali su sretnih 13% udjela u broju promocija kategorije. S obzirom na to da je ovdje riječ o volumenski malim proizvodima tako je i logična prevlast grama kao mjerne jedinice u kojoj se izražava tri četvrtine oglasa ove kategorije, što je ipak 3% manje nego lani. U kilogramu se "mjeri" 17% oglasa, što je 4% više nego u prethodnih 12 mjeseci, dok su ostale mjerne jedinice zadržale 9% udjela.

43%

Focus

Podjela prema mjernim jedinicama (broj promocija) listopad 2017. – rujan 2018.

listopad 2016. – rujan 2017.

listopad 2016. – rujan 2017.

100%

42%

40%

Erlanda Ivić-Mandić e.ivic@focusmr.com Marko Havaši m.havasi@focusmr.com

75%

80%

30%

78%

60%

20%

13%

40%

13%

10%

20%

0%

0% Redovna cijena

Snižena cijena

17%

Poredak vodećih trgovaca u broju promocija

9%

Kilogram

Gram

Ostali

13%

listopad 2017. – rujan 2018.

9% Ostali

listopad 2016. – rujan 2017.

50% 40%

34%

38%

30% 20% 10%

11% 11%

11% 8%

10% 10%

Metro

Lidl

KTC

7% 4%

7% 7%

6% 5%

5% 8%

4% 5%

4% 5%

Konzum

Spar

Tommy

Kaufland

Boso

Plodine

0%

Poredak vodećih proizvođača u broju promocija

listopad 2017. – rujan 2018.

Ostali

listopad 2016. – rujan 2017.

50% 35% 37%

40% 30% 20% 10%

13% 12%

13% 13%

10%

14%

8% 6%

0% Šafram

Podravka

Dr. Oetker

Lidl

4% 3%

4% 4%

4% 4%

3% 5%

3%

Mondelez International

Freddi Dolciaria

Makprogres

Fructus Kresto

Natureta

1%

2% 2% Marjan voće

Ostali

Studeni 2018. | jatrgovac.hr

69

Žensko poduzetništvo

VLASTITA TVRTKA– NEKA 2019. BUDE

VAŠA GODINA!

Ako je poduzetništvo, odnosno vlastita tvrtka, već godinama na vašoj to do listi, imam za vas odličnu vijest – nikada nije bilo bolje vrijeme za žensko poduzetništvo!

K

Ako je poduzetništvo, odnosno vlastita tvrtka, već godinama na vašoj to do listi, imam za vas oliko odluka donosite svakog odličnu vijest – nikada nije bilo bolje vrijeme na početku 1. siječnja? Koliko ih “preživi” za žensko poduzetništvo! Kako već u 2019. poslovanja siječanj? Jeste li ikada slibiti vlasnica tvrtke? Donesite odluku već jedili neki novogodišnji plan sada, dok čitate ovaj tekst i čim dođete do najpotrebniji su do kraja godine u kojoj ste kraja – počnite raditi na ostvarivanju svog , odlučile promijeniti svoj cilja. Osobno sam vlasnica tvrtke, malog život, bez obzira s kojim ženskog poduzeća koje se bavi inovacii ciljem? Rijetki se mogu pohvaliti takvom jama u području poslovanja u uslužnim upornošću, ali je moguće razviti potrebne djelatnostima. Moj Salonize je nastao iz želje vještine, stoga nemojte osjećati grižnju savjesti za vlastitim razvojem i namjere da drugima ili se samosažalijevati ako još niste na toj razini. olakšam organizaciju, komunikaciju, pa čak i

70

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

HRABROST USTRAJNOST ODLUČNOST

nabavu, u njihovom salonu, hotelu ili ordinaciji. Uz to, majka sam četvero djece. Ovo vam pišem kako biste odmah razbili ono upozorenje u mislima da nemate vremena, prostora za pogrešku ili snage za promjenu. Ja sam radila kao profesorica fizike i kemije, a sada, između ostalog, organiziram seminare za bolje poslovanje salona diljem Hrvatske. Koja je moja tajna? U svemu onome što čitate online na stranicama vrlo uspješnih ljudi, ali odbacujete kao praznu motivacijsku priču te u lekcijama koje sam naučila na vlastitim pokušajima, pogreškama i uspjesima. Ovo su tri najvažnije činjenice za početnice.

IDEJA I PROVEDBA BEZ ODGAĐANJA Dobra ideja ne vrijedi apsolutno ništa dok ne počnete poduzimati konkretne korake. Da, treba imati sve moguće liste, proračune, divan vision board na zidu i hrpu literature i videa na watch listi, ali nećete imati nikakve koristi od toga ako će vas strah ili perfekcionizam spriječiti da napravite prvi korak. Napravite ga odmah. Preuzmite sve obrasce i upute koje su vam potrebne za osnivanje tvrtke i počnite ih popunjavati, pa ako negdje zapnete, tek onda krenite iščitavati tuđe savjete i iskustva, inače ćete previše vremena potrošiti na istraživanje stvari koje vam možda uopće ne trebaju. Ono što se isplati je istraživanje izvora financiranja, npr. možete li dobiti bespovratna sredstva EU fondova, kao što sam ih dobila ja za razvoj Salonized aplikacije, ali postavite si kratke rokove kojih ćete se strogo držati. Ne dopustite da vam se razvodni odlučnost ili da odgađate obaveze iz dana u dan. Tu radije odustanite od cijele ideje, jer poslovanje nije igra, iako biste se vjerojatno bavili nečim što vas veseli, za čim osjećate strast. Neozbiljnost vam neće oprostiti ni suradnici ni potencijalni klijenti, a danas, kad je sve moguće plasirati na internetu, neprofesionalnost vas može skupo koštati. SLUŽBA NIJE DRUŽBA Zajednice uspješnih žena su korisne, ali kolegice i kolege nam nisu prijatelji. Zvuči okrutno? Možda, ali da parafraziram tu tvrdnju poznatom izrekom: služba nije družba. Obavezno posjećujte sve networking evente, intenzivno koristite LinkedIn, idite na konferencije, po mogućnosti i sami postanite predavačicom na njima, učlanite se u ženske udruge i organizacije koje će vas poticati na izvrsnost… No, kad je u pitanju posao, tu nema mjesta prijateljstvu u onom prisnom, emotivnom smislu. Ured nije prostor gdje se trebaju graditi veze izvan onih praktičnih. Nemojte me krivo shvatiti, ne treba izbjegavati razgovore, kave ili zajednički ručak – ono što vam ne treba je dovođenje u situaciju da nekog morate povrijediti kad djelujete iz pozicije nadređenog, što vam je posao ako ste vlasnica. Nije moguće poslovati ako će se netko vrijeđati kad mu dodijelite zadatak bez da ste više puta napisali “molim

Dobra ideja ne vrijedi apsolutno ništa dok ne počnete poduzimati konkretne korake Donesite odluku već sada, dok čitate ovaj tekst i čim dođete do kraja – počnite raditi na ostvarivanju svog cilja

te”. Nije održivo ni ako ne smijete nekome ukazati na grešku, bez da to naruši uredsku atmosferu. Budite pažljive ako planirate s prijateljicama ulaziti u biznis jer novac, obveze i odgovornosti vrlo brzo mogu uništiti prijateljstvo, a ako se ne zauzmete za sebe, lako se možete dovesti u financijske ili zdravstvene probleme. Isto stoji i za članove obitelji. Primjerice, ako doista želite otvoriti tvrtku s bratom i njegovom ženom, i dalje obavezno baš sve važno stavite u ugovor. Zar bi, ako ste žena, trebali imati više razumijevanja za tuđe potrebe i osjećaje, nauštrb svojih? Ovo je 21. stoljeće, nemojte se dati emocionalno ucijeniti.

KRITIKE BEZ RJEŠENJA NISU RELEVANTNE Nećeš uspjeti. Nemaš vremena, djeca će patiti bez tebe. Vidi koliko drugih je propalo. Treba plaćati račune, a ne živjeti snove. Da ne nabrajam dalje. Tko je osoba koja vam to govori? Ima li znanje i iskustvo da vam uz kritiku da i savjet kako drugačije pristupiti nekom izazovu? Ne? Zanemarite. Tuđi strah ne smije ograničavati vaš život. Kao odrasle osobe, imate apsolutno pravo samostalno odlučivati o svojoj karijeri i svakodnevici. Sjetite se koliko ste prilika propustili jer vas je bilo strah “što će selo reći”. Možda ste sada mogli raditi posve iz kućnog ureda, biti dio posade kruzera koji šest mjeseci plovi Meksičkim zaljevom, a drugih šest oko Australije ili iz Vukovara pisati šale za svjetski poznate komičare. Ne možemo znati gdje biste sada bili da vas nije bilo strah prihvatiti priliku. Nemojte je ponovno propustiti! Kao što vidite, na samom početku najpotrebniji su vam hrabrost, ustrajnost i odlučnost. Nemojte se ograničavati na područja u kojima već imate iskustva, već zadržite puno volje za učenjem o sektoru koji vas najviše privlači. U svakom slučaju, morat ćete razviti prodajne vještine, čak i ako imate budžet za zapošljavanje nekoga na poziciji prodaje. Kao vlasnica, u svakoj prigodi morate biti spremni prodati svoj proizvod, uslugu ili promovirati svoj osobni brend, vlastitu priču. Ako osnujete tvrtku koja se bavi nečim za što držite da je stvarno od koristi drugima, nećete se osjećati kao da “uvaljujete” svoje proizvode ili usluge. A ta uvjerenost vodi do poštivanja sebe i svog truda pa nećete nasjesti na beskonačna sniženja i gratis radne sate. Doista, svaka roba ima svog kupca, a ako vi niste pronašle vašeg – promijenite proizvod, a ne razinu poštovanja prema vlastitom radu.

Natalija Crnički Salonize j.d.o.o.

natalija.crnicki@salonize.hr

Studeni 2018. | jatrgovac.hr

71

Iz regije LANA POPOVIĆ NA ČELU COCA-COLE U CEE

T

he Coca-Cola Company objavila je kako je Lana Popović imenovana novom predsjednicom Grupe za srednju i istočnu Europu. Na toj će poziciji zamijeniti Nikosa Koumettisa koji je imenovan novim predsjednikom Grupe nadležnim za Europu, Bliski istok i Afriku (EMEA). EMEA je najveća i najraznovrsnija grupacija u tvrtki sa šest poslovnih jedinica, 120 država i trećinom svjetske populacije, odnosno čak 2,4 milijarde ljudi. Koumettis je u EMEA regiji zamijenio Briana Smitha, koji je izabran za predsjednika i operativnog direktora The Coca-Cola Company. Lana Popović do sada je obnašala funkciju direktorice za sjeveroistočnu Europu, a na novoj će poziciji biti zadužena za 26 država, od Rusije do Italije.

BAT POVLAČI OPRESU S BURZE Nakon istiskivanja manjinskih dioničara (tzv. squeeze out), kompanija Opresa d.d. Sarajevo mijenja oblik organiziranja u društvo s ograničenom odgovornošću. British American Tobacco je nakon postupka prijenosa manjinskih dioničara postao 100-postotni vlasnik Oprese, čime su se stekli uvjeti za preoblikovanje društva iz d.d. u jeftiniji, jednostavniji i manje transparentan oblik d.o.o. i povlačenje sa Sarajevske burze.

VELIKI PLANOVI MHP-A ZA PERUTNINU PTUJ

Velika investicija

OTVOREN NAJVEĆI TRGOVAČKI CENTAR U SRBIJI

U

Novom je Sadu otvorena Promenada, najveći trgovački centar u Srbiji. Objekat svečano otvoren 15. studenoga, čija je ukupna izgrađena površina 150.000 četvornih metara, investicija je kompanije NEPI Rockcastle, vrijedna više od 128 milijuna eura. U sklopu centra otvoreno je i više od 1.500 novih radnih mjesta. Investitori ističu da jedinstveni dizajn Promenadu izdvaja u odnosu na ostale šoping centre. Projektiran je tako da dopušta ulazak velike količine prirodnog svjetla, a u okviru dvorišnog prostora su i tri košarkaška terena. Tu su i dvije prostrane terase, od kojih jedna ima pogled ka Petrovaradinskoj tvrđavi. Novih

48.000 četvornih metara prostora sadrži više od 160 brendova i 1.500 parking mjesta. Ovaj će trgovački centar ponuditi i pojedine brendove koji se do sada nisu našli na srpskom tržištu kao što su Mohito, Maison Marasil, Kigili, House i Cropp. “Promenada predstavlja jedan od najznačajnijih dodataka bogatom portfelju kompanije NEPI Rockcastle, koji uključuje ne samo šoping centar Kragujevac Plaza, naš prvi šoping centar u Srbiji, već i vodeće centre u Rumunjskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Hrvatskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Češkoj i Litvi”, rekao je menadžer trgovačkog centra Promenada Boris Stevović.

SKOK DOBITI KOFOLE

P

redstavnik potencijalnih novih vlasnika Perutnine Ptuj dr. John C. Rich, predsjednik Upravnog odbora ukrajinske grupe MHP (vodeći proizvođač peradi u Ukrajini), obećao je proizvođačima peradi u Sloveniji ulaganja od najmanje 50 milijuna eura godišnje u narednih pet godina. Rich je ovo obećanje izrekao na sastanku s proizvođačima peradi i predstavnicima Perutninske zadruge Ptuj, kazavši im kako mogu računati na mogućnosti dodatnog razvoja. Međutim, Rich zbog burzovnih pravila nije iznosio podatak koliko će platiti za kupnju Perutnine Ptuj. On je uvjeren da se odlični menadžment u Ptuju neće mijenjati, a očekuje da će konačna transakcija preuzimanja Perutnine biti dobitna za sve sudionike, uključujući i proizvođače peradi, prenijela je slovenska agencija STA.

72

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

U

kupni prihod grupacije Kofola u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci povećan za 2,3 posto, na 214,2 milijuna eura, dok je operativna dobit (EBIT) u tom razdoblju dosegnula 16,6 milijuna eura i za čak 39 posto je veća u usporedbi s istim razdobljem lani. EBITDA je istodobno rasla za 18,2 posto na ukupno ostvarenih 32,6 milijuna eura. U Adriatic regiji grupacija je i dalje vrlo uspješna, što se odražava u prodaji većoj za 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. JOŠ TRI LIDLA U SRBIJI Diskontni trgovački lanac Lidl Srbija otvorio je još tri prodavaonice u Srbiji. Listi gradova u kojima ovaj diskonter posluje pridružili su se Kruševac i Pančevo, dok je Beograd dobio još jednu Lidl prodavaonicu – na Čukarici kod Ade Ciganlije. Njemački trgovac sada ima ukupno 19 prodavnica u 14 gradova u Srbiji. Radno vrijeme svih Lidl prodavaonica je od 8 do 22 sata svakoga dana u tjednu.

Iz svijeta MILENIJALCI ZAGONETKA ZA AMERIČKE PIVARE Budweiser i Bud Light nastavljaju nizati gubitke jer ne uspijevaju pridobiti generaciju američkih milenijalaca koji umjesto piva preferiraju vino i žestice, prenio je Business Insider. Ako se pak odluče za pivo, radije biraju craft nego industrijsko. Bud Light je izgubio 0,9 postotnih bodova ukupnog tržišnog udjela u Sjedinjenim Državama u posljednjem tromjesečju, izvijestila je matična tvrtka AB InBev. Budweiser je u istom razdoblju izgubio 0,35 postotnih bodova.

LIDL SMANJUJE UPOTREBU PLASTIKE

L

idl Njemačka najavio je da će ponuditi vlastite brendove tekućih deterdženata - Formil i Maxitrat - u koncentriranoj formi u bočicama manje veličine. Nova pakiranja imaju za cilj smanjenje upotrebe plastike za oko 116 tona godišnje. Kompanija tvrdi da će veća koncentracija tekućih deterdženata smanjiti njihove zahtjeve sa 75 mililitara po pranju na 55 mililitara po pranju. Pored uštede vremena, energije i novca tijekom proizvodnje, emisija CO2 tijekom transporta će se također smanjiti zbog smanjenja težine pakiranja. Manja veličina boca također će učiniti lakšim za kupce da rukuju ovim proizvodima. Trgovac također postepeno povećava udio recikliranog materijala u ambalaži proizvoda za čišćenje. Očekuje se da će se ovim potezom pomoću recikliranog materijala zamijeniti oko 970 tona nove plastike svake godine.

Dan samaca

PRODAJA ALIBABE REKORDNIH 30,8 MLRD DOLARA

J

edan od najvećih svjetskih online trgovaca, kineski Alibaba, izvijestio je da je na “Dan samaca” prodaja dosegnula rekordnih 30,8 milijardi dolara, što je 27 posto više nego godinu dana prije. “Dan samaca”, poznat i kao “Dupli 11” jer pada na datum 11. studenoga, glavni je događaj za kineske trgovce, koji na taj dan nude velike popuste. Samo u prvih 85 sekundi od početka prodaje promet je dosegnuo milijardu dolara, da bi razina od 10 milijardi bila dosegnuta gotovo u prvih sat vremena trgovanja, izvijestila je kineska kompanija. Alibaba je pokrenuo

“Dan samaca” 2009. godine kao odgovor na romantično “Valentinovo”, a danas se na taj trgovački događaj ostvaruje veći promet nego na “Crni petak” i “Cyber ponedjeljak” zajedno, tvrdi agencija Bloomberg. Ove je godine na prodaju, uz velike popuste, bilo ponuđeno oko 180.000 brendova, uključujući tehnološke kompanije, kao što su Apple, Xiaomi i Dyson. Ipak, premda je prodaja u odnosu na isti dan lani porasla za 27 posto, to je sporiji rast nego godinu dana prije, kada je iznosio 39 posto. To je ujedno i najsporiji rast od kada je pokrenut “Dan samaca”.

DOGOVOR NJEMAČKE VLADE I INDUSTRIJE

N

jemačka vlada i predstavnici prehrambene industrije postigli su sporazum o smanjenju količine soli, šećera i masnoća u prehrambenim proizvodima kako bi se smanjila stopa gojaznosti posebice kod djece, priopćilo je ministarstvo poljoprivrede i prehrane. “Prehrambena industrija je shvatila da je dio rješenja u borbi protiv prekomjerne težine građana”, rekla je ministrica poljoprivrede i prehrane Julia Kloeckner prilikom potpisivanja dogovora s predstavnicima prehrambene industrije. REKORDAN IZVOZ TALIJANSKE TJESTENINE Izvoz talijanske tjestenine gotovo je utrostručen u posljednjih 20 godina narastavši sa 740.000 tona na 2 milijuna tona, dok se durum pšenica semolina probila na vrh kao najpopularnija vrsta, pokazala je nova studija. Istovremeno, broj zemalja koje uvoze talijansku tjesteninu rastao je za 34 posto na gotovo 200. U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci, pak, izvoz tjestenine povećan je za 8 posto na glavnim tržištima (Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, SAD).

DIAGEO PRODAJE 19 BRENDOVA ZA 550 MILIJUNA DOLARA

P

roizvođač viskija Johnnie Walker, Smirnoff vodke i Guinness stout piva, Diageo, dogovorio je prodaju svojih 19 brendova, uključujući Seagrams VO viski i cimetnu rakiju Goldschlager, američkoj kompaniji Sazerac za 550 milijuna dolara u nastojanju da se usredotoči na svoje premium brendove. Ova je dezinvesticija posljednji u nizu poteza ovog najvećeg

svjetskog proizvođača jakih alkoholnih pića da skreše portfelj i koncentrira snage na svoje glavno poslovanje. U posljednjih nekoliko godina Diageo je prodao svoje poslovanje s vinom, Red Stripe pivom te Gleneagles hotel i golf igralište s turističkim kompleksom. Transakcija bi, nakon odobrenja regulatornih tijela, trebala biti zaključena početkom 2019. godine. Studeni 2018. | jatrgovac.hr

73

Globalna kretanja

CDISCOUNT NEUMORNO

PLIVA PREKO RAJNE

B

ogato kulturno nasljeđe kojim je francuska La grande nation obogatila naš svijet zasigurno obuhvaća Asterixa. Među svim radostima koje nudi ovaj strip za djecu ističe se Malix, maleni pas koji često bude od koristi tako što iznjuši uzbudljive, nove prilike i avanture za svog vlasnika. Možda ne bi bilo daleko od istine kada bismo usporedili ta dva legendarna lika s internetskim trgovcem na malo Cdiscountom i njegovom velikom matičnom tvrtkom Casino iz Francuske? U svakom slučaju, Cdiscount se munjevitom brzinom probija u Njemačkoj. Otkada je prednjom šapom zakoračio na desnu obalu rijeke Rajne u srpnju, treći po veličini igrač u francuskom sektoru e-trgovine po ukupnoj prodaji organizirao je 14.500 pokupnih mjesta

74

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

(collection points op.p.) u poslovnim jedinicama lokalne logističke tvrtke Hermes. Cdiscount ih namjerava otvoriti još 6.200 u suradnji s dostavnom službom DPD do kraja prvog tromjesečja 2019 godine. S obzirom na takve ozbiljne najave, porazgovarajmo s vođom čopora, glavnim Top 5 e-trgovina na malo u Francuskoj prema bruto prihodima (procjene za 2018. agencije LZ Retailytics, u mln €) Amazon 4.073 E. Leclerc 3.277 Cdiscount 2.871 Auchan 1.643 Carrefour 1.442

direktorom Emmanuelom Grenierom, o planovima za Njemačku... Društvo sa sjedištem u pariškom predgrađu Neuilly-sur-Marne nudi njemačkim kupcima na internetu deset milijuna proizvoda dostupnih za kućnu dostavu preko DPD-a, a planira se proširenje ponude za dodatnih 30 milijuna proizvoda. Taj ogromni asortiman uključuje ponudu 10.000 francuskih i međunarodnih maloprodajnih trgovina dostupnih na online tržnici tvrtke Cdiscount. Također, Cdiscount se sve više širi kroz 100.000 do 150.000 rezultata na mrežnim stranicama sve većeg broja lokalnih maloprodajnih trgovina. To već sada obuhvaća podružnicu hipermarketa “Real” od Metro grupe, trgovinu potrošačkom elektronikom Conrad, trgovine Coolshop, Pixmania i nizozemsku online trgovinu VidaX.

Zašto doći u Njemačku s konceptom internetske trgovine kada se većina Nijemaca čini zadovoljnima kupovinom kod diskontera? Temeljem našeg dvadesetogodišnjeg iskustva u Francuskoj, gdje je društvo Cdiscount bilo na prvom mjestu u sektoru e-trgovine, odlučili smo proširiti našu ponudu na druga europska tržišta, uključujući Njemačku, Belgiju, Italiju i Španjolsku. Zašto ste odlučili započeti partnerstvo s Hermesom, a ne s nekim od njegovih lokalnih konkurenata? Jedan od naših glavnih partnera za pokupna mjesta u Francuskoj je Mondial Relay, a ono je podružnica Hermesa u Francuskoj, a samim time i njemačke matične tvrtke Otto Group. Pokupna mjesta igrala su važnu ulogu u postizanju uspjeha u našoj matičnoj zemlji gdje smo e-trgovac s najvećim brojem takvih mjesta kojih imamo oko 20.000. Hermes je bio logičan izbor jer ima najveću mrežu pokupnih mjesta u Njemačkoj. Pretpostavljam da vaša suradnja s Hermesom također ima prednosti jer se korištenjem mjesta za primanje i slanje paketa izbjegavaju visoki troškovi kućnih dostava za tzv. posljednji kilometar?

Ono na što smo se ovdje usmjerili je ponuda raznih dostavnih rješenja našim klijentima. To je razlog zašto ne nudimo dostavu isključivo na pokupna mjesta, tj. na Hermesova mjesta za primanje i slanje paketa, već pružamo uslugu kućne dostave putem našeg partnera Chronopost, tj. da budem precizniji, njegovog njemačkog partnera, DPD-a. Ali ne bi li kućne dostave trebale biti vaš glavni argument s obzirom da kupci sve više traže praktičnost? Upravo nam je to rečeno 2008. kada smo otvarali pokupna mjesta u Francuskoj. Međutim, danas, deset godina

“Real”, lanac hipermarketa Metro grupe u koji se kronično nedovoljno ulaže, već godinama ne posluje najbolje. Zašto ste odabrali njega za lokalno tržište? “Real” nije naš jedini partner, ali predstavlja jedno od velikih njemačkih maloprodajnih platformi. Kao e-

“Na internetskoj trgovini Cdiscount nudi se asortiman s više od 10 milijuna proizvoda” nakon toga, 60 posto naših kupaca još uvijek preferira pokupna mjesta. Zašto nemate njemačku domenu? Njemački klijenti mogu naručivati na našem web mjestu Cdiscount.com, a dostava će im stići izravno iz naših skladišta u Bordeauxu. Kada ćete prevesti web mjesto na njemački jezik? Trenutno radimo na tome, ali za sada ne možemo objaviti točan datum. Kada ćete urediti web trgovinu i omogućiti njemačkim kupcima lakše pretraživanje? Brza pretraga za vinom, primjerice, nije pružila puno u smislu usmjeravanja kupca... Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji i drugim novim tehnologijama, povećali smo učinkovitost naših alata za pretraživanje. Također smo razvili druge alate za naše klijente kako bismo ih navodili kroz iskustvo internetske kupovine. Na primjer, imamo virtualnog sommeliera koji pomaže pri odabiru boce vina koja je prikladna za obrok.

Emmanuel Grenier Cdiscount

netskim servisom njemačkog hipermarketa Kaufland, možemo vidjeti da se tu nudi samo tri ili četiri takva predmeta. Ne biste li trebali bolje urediti svoju ponudu? Zapravo, provjerio sam ovo i zbilja ne znam kako ste došli do tih 4.873 rezultata. Ja sam dobio samo 243, a to još mogu suziti pomoću filtra na lijevoj strani zaslona.

Ali, ako netko odabere, primjerice, dodatke za krletke na vašoj stranici, zatrpa ga se s nevjerojatnih 4.873 rezultata. Kada to usporedimo s inter-

trgovci, uvijek tražimo načine kako bismo obuhvatili što više klijenata. Dakle, promet je od najveće važnosti, a suradnja s “Realom” daje nam priliku da uživamo u prednostima koje nudi jedna od stranica s najvećim prometom kupaca u Njemačkoj. Vaša matična tvrtka, Casino, ima veliki neto dug. Cijena dionice, o čemu ovisi buduće refinanciranje, opala je za jednu trećinu od početka ove godine. Stvaranje i širenje ponude na internetu zahtijeva znatan kapital. S obzirom na to da vaš glavni dioničar, Jean-Charles Naouri, rasprodaje imovinu i provodi aktivnosti prodaje i ponovnog najma i sl., mislite li da bi mogao žrtvovati Cdiscount u budućnosti ako se pojavi potreba za tim kako bi podmirio dugove? Jean-Charles Naouri bio je vizionar kada je riskirao i uložio u e-trgovinu i Cdiscount još davne 2000. godine. Casino je u potpunosti podržavao Cdiscount od samog početka te i dalje uvodi inovacije u svim svojim internetskim podružnicama. Sve dobro posluju i ostvaruju dobre poslovne rezultate. Što se tiče duga, plan za smanjivanje stupnja zaduženosti objavljen je prošlog ljeta i od tada se provodi te su se čak premašili ciljevi koji su predviđenu za ovu godinu. Dakle, mi smo bezbrižni. Mike Dawson International Desk

Lebensmittel Zeitung Studeni 2018. | jatrgovac.hr

75

Kratka priča iz trgovine

MALI DUBROVAČKI ŠTACUN Mali štacun obiteljski je dućan koji je odavno prerastao okvire kvartovskog dućana i postao svojevrsno kultno mjesto druženja. U nastavku donosimo priču o još jednom zanimljivom danu u životu trgovaca… Napisala: Zagorska šopingholičarka

- No, no, Šime, živnite malo, bogamu! Dajte to malo lijevo, taako, tako, još malo ... malčice. Hm, da vidim, dobro, ok, dajte još malo. Dobro, tako, dosta, dosta, stop! E sad je previše! ‘Ajd’ sad malo udesno. Jes, tako je, ‘ajd’ sad mrvicu natrag - navigavao je šef Malog štacuna svoje trgovce s novim hladnjakom za pića i domaću izvorsku vodu “Kap”. - E, sad je dosta, šefe. Ne moremo više brate. Od kantuna do kantuna, uhvatila me deboleca (slabost). Te malo lijevo, te malo desno, te malo natrag, k’o naši političari samo šta oni nemoraju nositi frižidere na svojim plećima. A mi se tu tramankavamo već po ure i što smo činili? Jesmo li završili seljakanje inventara? Njeta fato (nije učinjeno). - ‘Ajd’ više, šefe, odlučite gdje ćemo to staviti i deboto (skoro tako). Ma zabole me ruka što sam je neki dan na gliseru udesio, a ni Šimi nije puno lakše. - Tako je šjor šefe, eto noga mi trne. Sve mi se čini da ću na bolovanje do daljnjega..., priprijeti se Šime. - Ma kakvo bolovanje, nemojte me 76

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

sad zafrkavati. Di ću ja naći trgovce usred sezone?! Ostavite se sad frižidera, uzmite si malu stanku, samo polaako, a marenda samo šta nije. Samo vi laganini, koliko vam noga dopušta, usplahiri se šef i preznoji zbog nedostatka radne snage. - Vidi ga, progunđa Božica s blagajne, “samo vi polako, pa na marendu”, a nas k’o šljivi, udri batinom. - Domaći mu uzeli mjeru, znaju oni kako se s takvima radi, Mirica će s druge blagajne, treba doživjeti penziju na takvom poslu. “Dolče far njente” (slatko je ništa ne raditi). - Vode, vode, prostenje iznemoglo Božica. - Joj, Božice, nemojte mi i Vi sada kolabirati! Nu pojačajte tu klimu! - Vode, brzo!, podvikne i Mirica naplaćujući zadnju bocu obične vode stranom turistu. - Što je Mirice? Što se derete? Zar gori? - Ma gori, gori, dašta da gori, pod petama! Ovo mi je zadnja boca obične pitke vode. Šta će Vam frižider kad nemate nijedne boce u zalihi?

- Kako nema?! Maroje, sinčević u gradonačelnika, obećao mi nekoliko galona. Još me nagovarao da od njega kupim, a vidi sad. Ostavio me na cjedilu. Zapamtit će on mene. - Opet Vas je sin staroga kapetana Stipice nasamario, dometne Mirica. - Oli mu je izvor presahnuo, dometnu domaći kolege. Desi se to tako pa čitavi grad ostane bez vode usred ljeta. Udari žega, navale furešti, u zaleđu burin raspuše požar i eto ti zla. - Pa nije valjda da se čitavi Dubrovnik snabdijeva u Maroja? Kakva je to voda? Da nije posvećena? Je l’ svijetli u mraku? Ići ćemo na Onofrijevu česmu ako treba. - Ma kakva česma, ča palamudite šjor šefe. Sve presahne. Pa se Maroje mora prebaciti preko Srđa sve do preko ne bi li doša do vode. - ‘Ajte nemojte, a di je to “preko”? Je l’ to neki zlatni izvor babe Jage? - A to samo on zna a za babu nisam siguran. - Ma šta vi to pričate, šta ću po vodu u inozemstvo? Ma ću radije naše ličke velebitske. - Kakvi šefe, jedino avionom. Dok ta voda stigne, onamo gore puše bura, kroz Neum kao kroz slijepo crijevo, most na Pelješcu tek idejni projekt, nu odoše furešti adio mare. - Ma naćemo neko rješenje, pa makar vukli cisternu na noge. Nego ta nestašica, koliko to traje? - Eee traje..., traje koliko treba. Tu Vam voda zlata vrijedi. - Mogu misliti kad je Maroje sinčević u gradonačelnika glavni meštar za vodu. - Bolje reći “mešetar”, doda Mirica. Skupo će Vas ta voda stajati. - No, no, što se Vi razumijete u te stvari, lupajte u tu blagajnu i mimo, dakako, i ne trabunjajte, a meni prepustite posle oko nabave. - E prepustile, popustile i eto propustile. A sad ti šjora Mirandolina i šjora Teo-

dora ključ u bravu pa pravo na Stradun protegunt’ otečene noge. - Kako, šta vi to meni kao prijetite? Ucjenjujete me? Zar i vi? Što ste svi poludjeli na tom paklenom jugu? Sunce vam udarilo di ne treba. Đavo nek’ vas nosi! - Nismo mi krive što se tu ništa do vode i kruva ne kupuje! Vode, vode i peciva. - Kruva i igara, dodaje Mirica (iliti Mirandolina po dubrovački). Dubrovačke igre iliti dalmatinske spelancije. - E tako Vam je to, šjor šefe. Vidite dolje se sidre veliki kruzeri puni bogatih turista. Onda Vam oni čamcima izvrše desant na zidine, opustoše suvenirnice i na kraju trgovine u potrazi za vodom i pecivima. Što će drugo kad sve šolde ostavljaju onamo na kruzeru. Tamo ih čekaju delicije a ovamo pizze po cijeni zubatca! - Tako je šefe, potvrdi Mario. Oni sve imaju u svom plovećem gradu. U nas do vode i peciva gotovo ništa ne kupuju. Usijane zidine ih ubiju, a onda navale na Marojinu izvorsku vodu i gradske wc-e, da prostite. Jedina uspomena na te kruzerske furešte završi u gradskoj kanalizaciji podno našega jadranskoga bisera. Gradskim wc-ima stostruko poraste promet u sezoni. Čak uvoze sezonske radnike a domaći zarade tek na skupljanju plastike. Nakupi se tu boca i za mjesečnu plaću! - Mora i domaći obični čovjek od nečega preživljavati. - U što sam se ja uvalio u ovom apsurdistanu! Ako je tako, stavljaj sve na rasprodaju osim vode. - Ali šefe..., zavape blagajnice. - Ništa šefe, odsada svakom kruzomanu “dubrovačka košarica”. Tko god kupi sladoled ili domaću vodu, deset dekagrama zagorskog špeka ili lovačke da se riješimo zaliha do jeseni. I naravno selfi s blagajnicama za duge zimske dane! - A što ćemo s vodom? - Voda je naše zlato, zato čim stigne, diži cijenu. Diži, domaćima po 30 kn, strancima po 10 eura!, pa makar ju točili iz pipe, Stipičinog sina, dabome!, dometne šef prisjećajući se kvrge na glavi što mu ju je zadala njegova ljubomorna desnica. - Mirandolina i Teodora će svaka nabaciti po jedan reklamni pano na leđa i prošetati “dubrovačke košarice” po Stradunu i natrag. - Naravno šefe, ja ću usput žonglirati pecivima, a Mirica će prenositi turiste na leđima od Straduna do Štacuna, fraj,

podrugljivo će Božica. - A onda ćemo “preko” Srđa, posprdno će Mirica, gdje će se Vaš špek i lovačka prodavati po normalnoj cijeni. - To ćemo u posezoni, ozbiljno će šef. Vidim da do Srđa prometuje žičara, pa što da stoji prazna van sezone. Nego, ako je takva navala na vodu, uposlit ću mlađariju da prodaje po gradu. Čim turist zine a ti ga zaskoči vodom. Tako je. Iz ovih stopa zovem zaovića, svaka, jetrve, svast i šurjaka gospara Maroja i gradonačelnika da se pobrinu za familiju. Udvostručujem dnevnice! - Ali što će Vam ta smetala pored nas?, zablenu se Šime. - Vidite Šime, Vas boli noga, Marija pak ruka, za vratom mi dahće vaš sindikat, a tko će prodavati vodu kruzerskim fureštima? Vi ste mi rizik samo tako. - No, no, šefe, malo smo se prenaglili. Ako su dvostruke dnevnice, neka noga malo trpi, mudro slovi Šime. - Slaže li se Vaša ruka, Mario, sa Šiminim mudroslovljem? Mario se počeše iza uha, pa slegnu ramenima te kimne u znak slaganja. - Dobro, onda smo se složili i bez sindikata. Ako je tako, onda Šime uhvatite se tog frižidera s lijeve, a vi Mario s desne, pa ga još malčice zakrenite prema izlogu. Nek’ se svaki turist uvjeri da se tu nudi prava izvorska voda, najfinija i najzdravija u regiji! - Šefe, šefe, zadihano će Mirandolina iliti Mirica. - Što je sad opet? - Upravo javljaju na pomorskoj prognozi da se diže jugo. Bi’ će đenovska ciklona. - Pa što, nije smak svijeta. Nećemo valjda zbog malo kiše i nešto vjetra zatvarati butigu? - Kad je delbija (oluja) furešti idu ča, uznemiri se Šime. Zidine zjape puste, brodice se sklanjaju u grušku luku, a život zamre. - Zvuči kao “Dan poslije”, smrknuto će šef. - Skoro je tako! Otkazana su sva krstarenja sljedećih deset dana. Ništa od kupanja a ni od zidina. Valovi preplave obalu, ribari ne isplovljavaju, nitko ne izlazi iz dvora. - Ovo je da spržiš na živce! Čisti poluđitis. Čini se da ću odsada kalkulacije i nabavu morati prepustiti Vakuli i Sijerkoviću. - E, stari Vam ljudi ovako govore: ako je sol vlažna, bit će kiše.

- Je, je, stare babe kažu ako je magarcu mokar rep, pada kiša, a ako se njiše, puše vjetar, naruga im se šef. - Istom kažu, doda Mario, kad je nebo vedro i od juga siva, sutrašnjega dana kiša liva. Voda zove vodu (poslije plime dolazi jugo i kiša). - Znači, ako je Sijerkoviću vjerovati, dobro je da smo rasprodali vodu. Mirandolina, diži cijenu pršutu i špeku. Poslije juga stiže bura. Vraćaj konzerve i vino na police! Kiša lije, vino grije! - Najbolje da otkažete gradonačelnikovu “svojtu” do daljnjega, pripomenu Teodora (iliti Božica). A nama je isteklo vrijeme u dubrovačkom štacunu. Mislim da je zadnji čas da uhvatimo pravi vjetar i na vrijeme se otisnemo put Zagreba. - Mislim da su dubrovačke kolege dobro usvojile princip rada matičnog Štacuna. - Uhvatili smo mi vaš ritam, samo tko će uhvatiti kupce poslije ljeta s ovim vašim cijenama. Ima da nas domaći raščetvore. Eno mi žena i svojta kupuju “preko”, u “inozemstvu” kako Vi, šefe, kažete, požali se Šime. - A onda ćemo stišati cijene kruha i mlijeka, podići cijene rozate i slanih inćuna, otvoriti peskariju u Štacunu... A sad me ispričajte. Upravo dolazi gospar Maroje, staroga kapetana Stipice sin. - Je l’ zasukao rukave?, prestrašeno će Šime. Ne bih se htio s njime nadmudrivati oko njegove izvor-vode. Mislim da on ne haje mnogo ni za Vakulu a još manje za Sijerkovića. - On se vodi samo tvrdom “desnicom”, doda Mario vidno uzdrman strepeći za vlastitu sigurnost. - Nek’ mu bude njegova naprasitost, mi smo sad pod zaštitom gospara Nike, staroga vinara Grge sina. Njegova desnica protiv Marojine. Danas iznimno meni u čast otvara svoju prvu amforu s vinom. S ostalim amforama idemo ravno u Europu! Ni jugo ni bura nam ne može ništa. A Maroju poručite, od vode ništa do daljnjega. - A da ipak naručimo nekoliko šteka njegovih “amerikanskih” cigara? Izgleda da će nam poslati tajfun i tsunami zajedno na Štacun, prestrašeno će gospa Teodora zvana Božica. - Ne činite nikakve gluposti u mojoj odsutnosti, ali slobodno pakirajte kofere. Vrijeme je za naš povratak na kopno. Studeni 2018. | jatrgovac.hr

77

Što znamo o... Gin

BLAGOTVORAN ZA DUŠU I TIJELO

Prvotno tretiran kao lijek, u svojim je ranim danima gin bio trn u oku vlastima zbog epidemije pijanstva, kolonizatori su ga potom koristili kako bi maskirali gorak okus kinina i tako sprječavali malariju, a danas u njemu uživa sve više "šmekera" koji znaju da svakim novim začinom ovo piće dobiva novu dimenziju

0

d kada je stigao u njihovu zemlju u 17. stoljeću, gin se može nazvati pićem svih pića u Velikoj Britaniji. Njegovu ulogu jednom je rečenicom sažeo kultni ratni premijer i državnik, Winston Churchill, ustvrdivši kako su gin i tonic spasili više života i duša Engleza nego svi liječnici carstva. Posljednjih se godina čini kako je gin u apsolutnom zenitu popularnosti. Samo u Velikoj Britaniji, pokazuju podaci Udruženja vina i alkoholnih pića, u 2017. je prodano 51 milijun boca tog omiljenog alkoholnog pića, što je čak 27 posto više nego godinu ranije, a procjene govore kako je britanska industrija gina dosegnula vrijednost od 1,9 milijardi funti ili 2,2 milijarde eura. Iz druge domovine gina, njegova se popularnost prelila i na ostatak svijeta. Ali, pogledajmo najprije kako je i gdje sve počelo. Iako prvi zapisi o ginu, doduše ne u količinski rast obliku u kojem to piće poznajemo danas, datiUVOZA GINA raju iz prvog stoljeća u Hrvatsku nove ere od kada je u 2017. poznata prva kombinacija

50%

78

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

bobica smreke i destilacije alkohola, pravi korijeni gina mogu se naći u Nizozemskoj 13.

stoljeća. Ni tadašnje piće nije sasvim nalikovalo na gin kakav poznajemo danas. Nizozemci su ga zvali genever i sprav-

ljali destiliranjem vina kako bi dobili piće s 50-postotnim udjelom alkohola. Za pretpostaviti je da ono nije bilo pretjerano ukusno pa su ga stoga aromatizirali raznim biljkama i začinima. U počecima je kasnije ključni sastojak - borovica dodavana kako bi gin poslužio u medicinske svrhe budući da su piće ljekarnici prepisivali za liječenje bubrega, gihta ili čak žučnih kamenaca.

GIN DAJE TI HRABROST Britanci su gin otkrili tijekom bitke engleskih i nizozemskih trupa protiv španjolske vojske kod Antwerpena krajem 16. i početkom 17. stoljeća. Nizozemci su bili poznati po konzumaciji genevera neposredno prije bitke jer se piću pripisivala umirujuća moć pa otud potječe i kovanica Dutch courage (nizozemska hrabrost). Engleske destilerije započele su proizvoditi svoju varijantu genevera, a ime pića je skraćeno u gin. Njegova je popularnost rasla polagano da bi vrhunac dosegnula nakon što je na englesko prijestolje, zahvaljujući Slavnoj revoluciji, zasjeo nizozemski vladar Vilim III Oranski, veliki obožavatelj gina. On je zabranio uvoz francuskog alkohola i usporedo s time nastojao potaknuti domaće gospodarstvo osiguravši porezne olakšice za proizvodnju alkoholnih pića. Također, britanski proizvođači nisu u to doba morali ishoditi nikakve dozvole za proizvodnju. Ne treba smetnuti s uma ni činjenicu da je tada, početkom 18. stoljeća, alkohol kao piće bio bolja opcija od često zagađene vode. Relativno jednostavno i jeftino gin se tada proizvodio i od ječma slabije kvalitete odnosno onog koji nije bio dovoljno dobar za proizvodnju piva. Postoje podaci kako se u nekim slučajevima ginu umjesto borovica dodavao terpentin, otopina koja je inače služila za razrjeđivanje uljanih boja i laštenje drveta. Njegova niska cijena učinila ga

Vrste gina London Dry Gin – smatra se najkvalitetnijom vrstom, a nastaje destilacijom neutralnog alkohola s dodatkom aromatičnog bilja. Za proizvodnju postoje strogi propisi: ne smiju se dodavati umjetne arome, boje i sladila te udio šećera ne smije biti veći od 0,1 g/L te mora proći minimalno dvije destilacije. Dry Gin / Destilled Gin – sličan je London Dry ginu. Aromatično bilje smije mu se dodati u bilo kojem trenutku, dozvoljeno je dodavanje aroma i boja, ali ne i šećera i mora proći minimalno dvije destilacije. New Western Dry Gin – u njemu se gubi dominacija smreke, a naglašavaju se arome i začini kao što su krastavac, ružine latice, kamilica. Ne smije mu se dodavati šećer. Sloe Gin - proizvodi se maceracijom biljke trnjina u gotovom džinu. Old Tom Gin – karakterizira ga veći postotak šećera s minimalno 40% alkohola. Plymouth Gin – ima zaštićeno podrijetlo (Plymouth) i manji postotak smreke. Reserve Gin – mora odležati u bačvama. Genever Dutch Gin - proizvodi se uglavnom u Nizozemskoj. Sladak je i aromatičan. je pristupačnim siromašnim slojevima stanovništva pa je gin postao droga ondašnjeg doba s kojom su vlasti zaratile jer je pijanstvo, posebno na području Londona, poprimilo razmjere epidemije. Uvođenjem poreza i obveze izdavanja dozvola za proizvodnju 1736., kako to obično biva, postignut je negativan učinak, a gin je postao popularniji i opasniji nego prije. Iz tog razdoblja datira poznata slika Williama Hogartha, Put gina, koja prikazuje ulicu prepunu pijanih ljudi. Ginu je tada nadjenut i pogrdni nadimak Mother's ruin (uništavač majki) jer se smatralo da zbog ovog alkoholnog pića majke zanemaruju djecu. Novi Zakon o ginu i odredbe koje su branile prodaju u svim objektima te niz slabijih žetvi učinile su da ludilo do prijelaza u 19. stoljeće polako zamre. Sredinom 19. stoljeća novi način proizvodnje iznjedrio je čišći i jeftiniji gin nazvan London Dry i potaknuo njegovu renesansu. Pojavila su se i uglađena mjesta ukrašena zrcalima i plinskom rasvjetom u kojima ga se moglo konzumirati.

Borovica odnosno smrekova bobica (lat. Juniperus communis) najviše je zaslužna za karakterističnu aromu gina Vrijednost hrvatskog izvoza gina u prošloj je godini porasla za 60 posto, dok je volumen izvoza udvostručen

U kolonijama je gin pak našao drugu primjenu. Korišten je za maskiranje gorkog okusa kinina s kojim su se kolonizatori borili protiv malarije. Kinin su otapali u gaziranoj vodi i dobivali napitak sličan današnjem tonicu, a dodavanjem gina rođen je sada već kultni gin-tonic. Popularnost gina i gin-tonica širila se svijetom i nije jenjavala sve do sredine 20. stoljeća kada je na scenu stupila votka i vladala sve do 1999. Od samog kraja 20. stoljeća svjedočimo drugoj renesansi ovog alkoholnog pića zahvaljujući činjenici da mnoge destilerije obnavljaju svoje recepture i aromatiziraju gin različitim biljkama.

NA VISOKIM GRANAMA Gin nije popularan samo u Velikoj Britaniji, nego i u ostatku Europe i svijeta. Podaci Gospodarsko interesne udruge proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH) pokazuju kako je naš uvoz gina s 278 tona u 2016. u prošloj godini porastao na 423 tone odnosno za više od 50 posto u volumenu te 60 posto u vrijednosti - na 3,3 milijuna dolara. "Istovremeno, vrijednost hrvatskog izvoza gina u prošloj je godini porasla za 60 posto na 278.036 dolara, dok je u količinskom pogledu izvoz dosegnuo 127 tona, što je dvostruko više nego godinu ranije", kaže Jasna Čačić, direktorica GIUPPH-a. Iako Udruga ne raspolaže ukupnim podacima budući da manje destilerije nisu njeni članovi, već i iz broja prijavljenih uzoraka za Međunarodno ocjenjivanje kvalitete jakih alkoholnih pića ISCRO vidljiv je znatan porast interesa za gin. Izuzetan porast potražnje gina u posljednje dvije ili tri godine primijetili su i u tvrtki Valentić, zaslužnoj za dovođenje nekoliko vrsta tog pića na naše tržište. "Potrošnja u Hrvatskoj je u tom razdoblju višestruko porasla zahvaljujući svjetskim trendovima, ali i brojnim zaljubljenicima u gin i gin-tonic Studeni 2018. | jatrgovac.hr

79

Što znamo o... Gin Načini proizvodnje gina Baza gina je neutralni alkohol bez boje i mirisa koji se najčešće dobiva destilacijom žitarica. Glavni sastojak koji ginu daje njegovu aromu je borovica, smrekova bobica (lat. Juniperus communis), a može mu se dodati još i niz drugih začina kao što su korijander, papar, kora limuna ili naranče...sve ovisi o izboru destilatora. Uvriježilo se pravilo da broj začina varira od šest do deset. Destilacija u tradicionalnim kotlovima. Procesom se zagrijava alkohol u bazi kotla, a prolaskom pare kroz gornji dio kotla u kojem se nalaze začini, piće veže željene arome.

Aromatizacija infuzijom – mješavina željenih začina veže se u platnenu vreću koja se umače u neutralni alkohol. Sve zajedno se ponovno zagrijava i isparavanjem nastaje aromatizirano piće. Aromatizacija maceracijom – svi začini i komponente dodaju se u alkohol od barem 45% alkoholne gradacije i ostavljaju se da odleže 24 do 48 sati. Tako dobiveni alkohol destilira se kako bi se dobio gin. Compound gin - dobiva se tehnikom miješanja neutralnog alkohola te začina i aroma bez zadnje destilacije.

Hrvatski proizvod Tek što se pomalo stišalo čuđenje i zadivljenost domaćih ljubitelja piva pojavom sve većeg broja lokalnih "kuhara", na obzoru su se pojavili domaći gin crafteri. Popularnost gina ponukala je zaljubljenike i poznavatelje tržišta da se i sami okušaju u spravljanju pića koje nudi pregršt mogućnosti kombiniranja. Na tržištu, ponajprije u odabranim kafićima i restoranima te specijaliziranim trgovinama, odnedavno se mogu naći domaći igrači kao što su Luftbremzer, Old Pilot’s Gin i Dubrovnik Republic. "Glavni sastojak našeg gina je, naravno, borovica. Tu su još korijander, korijen anđelike i irisa, kora gorke naranče i limuna, lovorov list, plod i cvijet bazge, lovorov list i ruta koji maceriraju u etilnom alkoholu na pšeničnoj bazi. Sastojke nabavljamo u Hrvatskoj, u suradnji s OPG-ovima i lokalnim certificiranim beračima bilja", kaže Filip Presečki, jedan od vlasnika destilerije koja je za uspješan start čak pokrenula crowdfunding kampanju na Indiegogu. Mjesečno za sada proizvode nekoliko stotina boca. Također od neizbježne borovice nastaje i Old Pilot’s Gin kojeg se svrstava u kategoriju London Dry gina. Dodaju mu se list domaće masline, kadulja, cvijet lavande, naranča i anđelika. Hrvoje Bušić, jedan od njegovih tvoraca, kaže kako je kapacitet njihove destilerije 10.000 boca godišnje, a do sada su proizveli otprilike 2.000 boca uz napomenu kako su im sve količine rasprodane dva mjeseca unaprijed. Po ruži vjetrova na etiketi prepoznaje se gin Dubrovnik Republic koji nastaje od kleka, kore dubrovačke naranče, motara i smilja, a u procesu maceracije preuzete od Benediktinaca koristi se sol. "Nakon destiliranja razinu alkohola spuštamo na 47 posto vodom s izvora Une", objašnjava Mario Matošević, koji je uz Marcusa Weischhoffa suautor ovog brenda. Za proizvodnju koriste tradicionalni bakreni kotao s dodanim suvremenim kolonama koji garantiraju vrhunsku kvalitetu, a za sada su proizveli 2.000 boca. Osim u Hrvatsku, distribuiraju ga i u Austriju, Njemačku, Francusku i Englesku. koji ga promoviraju. Potražnju su pokrenuli i turisti", ističu iz Valentića te dodaju kako je trend krenuo iz Istre, nastavljen preko Zagreba i ide prema jugu zemlje gdje još uvijek nije dosegnuo maksimum. U tvrtki Valentić zadovoljni su što se popularnost gina ponajprije očituje u prepoznavanju premium brendova i kvalitete. "Potrošači više nisu zadovolj80

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

ni najjeftinijim pripravkom gin-tonica, već traže da im se pripremi premium varijanta garnirana začinskim biljem koje oplemenjuje cijeli dojam", kažu nam u ovoj tvrtki. Svoje su aktivnosti u Valentiću usmjerili i na promociju kulture pijenja ginova, a u svom zastupstvu imaju brojne varijante ovog pića: Sloan's Gin, No3 London dry Gin, Finsbury dry

Nakon velikog pokreta zanatskih pivovara u Hrvatskoj sada se taj trend primjećuje i u području gina Trendovi u konzumaciji na hrvatskom tržištu idu prema sve kvalitetnijim vrstama gina

Gin, Finsbury Platinum Gin, Fifty Pounds Gin, Mombasa Club Gin, Mombasa Colonels reserva, Mombasa Club strawberry edition, Pink 47 London dry Gin, Gin Cubical Kiss, Gin Cubical Premium, Gin Cubical Ultrapremium te One Key Gin. Uz njih kao dugovječne promotore gina na našem tržištu, od prošle godine hrvatskim je potrošačima dostupan i brend Copperhead s Copperhead Classic ginom u bakrenoj boci, dok su mu se tijekom ove godine pridružili i Copperhead The Gibson Edition te Copperhead Black Batch, kaže Jasmin Jurkovac, direktor prodaje Obala grupe, distributera brenda Copperhead u Hrvatskoj. Od 2013. na našem je tržištu i Hendrick’s Gin popularan zbog svoje kombinacije bugarske ruže i svježeg krastavca, danas zaštitnog znaka Hendrick’sa. "Domaći su potrošači vrlo zainteresirani za isprobavanje novih kombinacija okusa, a mi to potičemo s obzirom na to da Hendrick’s promovira uživanje u životu te stjecanje novih i neobičnih iskustava", ističe Tin Hasanefendić iz tvrtke G3 Spirtis, brend menadžer Hendrick'sa za Hrvatsku. Dodaje kako se uvriježilo da se gin i tonik serviraju u vinskim čašama te kako pritom nikako ne treba zaboraviti veliku količinu leda s malo finih začina poput botanike i krastavca. "Bez obzira na preporuke i standarde, treba ga konzumirati kako vam najviše odgovara", poručuje Hasanefendić. Uvoznici i distributeri slažu se kako je u Hrvatskoj primjetna popularizacija gina i posebno gin-tonica te kako se posebno izdvaja konzumacija sve kvalitetnijeg gina. Zaključuju kako su gin i gin-tonic popularnost zaslužili jer pružaju nevjerojatne kombinacije mirisa i okusa ovisno o dodanim biljkama i začinima. Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr

PROMO

BOGATSTVO GINOVA U PONUDI TVRTKE VALENTIĆ U protekle dvije do tri godine svjedoci smo velikog porasta potrošnje gina na našem tržištu, što u mnogočemu možemo zahvaliti nekolicini većih igrača koji su prepoznali potencijal ovoga pića kao i većoj potražnji, kako od strane turista, tako i od domaćih potrošača koji traže i žele kvalitetu.

Sadržaj nije dostupan od lidera u svojoj kategoriji No 3 Gin, nam neodoljivo bogatstvo okusa i čija tradicija seže 300 godina unatrag ugađaju svim našim osjetilima. za(najavno prikazivanje sebi nosi ključ, a legenda kaže da U kombinaciji s tonicima J Gasco otvara vrata destilerije), te Pink 47 Gin (jednim od najnagrađivanijih zbog kao mješavinapoštivanja 10 različitih biljaka iz talijanskih proizvođača), koji svojom cijeloga svijeta s 47% alkohola. One key strukturom obogaćuju, pojačavaju i Gin spada u New Western Dry ginove poboljšavaju gin u miješanim pićima zakonske zabrane koji su specifični po tome što borovica dobro znanim kao gin-tonik te uz gubi dominaciju koju preuzimaju druge dodatke začina i začinskog bilja, kojima oglašavanja duhanskih arome i začini poput krastavca, ružinih naglašavamo, pojačavamo i ističemo latica, kamilice i slično, a ovaj je gin uz okuse ginova i gin-tonika od slatkoće, fantastičan okus, okrunjenii prekrasnim proizvoda jakih mirisa, boje, gorčine i sl. (a nalazimo ih dizajnerskim rješenjem boce koja se u brojnim kombinacijama kao mix od otvara uz pomoć ključa smještenog mix od 4 ili 3 začina te pojedinačno) alkoholnih pića 10, na samom njenom dnu. Serija ginova u zavisnosti od želje barmena ili samog

Jedan od pionira u ponudi premium ginova u Hrvatskoj je tvrtka Valentić koja je na naše tržište 2011. godine uvela Sloane’s Gin koji je te godine proglašen najboljim “bijelim” pićem kao i najboljim ginom na svijetu. Kako ispijanje jeftinih gin-tonika više nije u trendu, danas se uz premium gin dodaju i premium tonici kao i dodaci u obliku začinskog bilja. Uz već spomenuti i više puta nagrađivani Sloane’s Gin koji je po svom stilu Dry Gin kojemu se pri proizvodnji svaki od devet sastojaka posebno destilira a onda spaja u jedinstveno i nenadmašno piće, tvrtka Valentić ima još desetak premium ginova o kojima ćemo naznačiti nekoliko najbitnijih činjenica. Fifty Pounds Gin specifičan je po tome što u svojoj recepturi od 1736. godine pa do današnjega dana koristi bobice borovice isključivo iz našeg podneblja (Hvar, Brač, Korčula). Po svom je stilu to London Dry Gin kao i Finsbury Platinum Gin koji je destiliran šest puta kako bi bio kristalno čist i s 47% alkohola. U tom su stilu i Mombasa Club Gin (inspiriran istoimenim klubom i gradom kenijske luke), jedan

pod nazivom Cubical (Premium, Ultrapremium i Kiss) specifična je po tome što je jedan od glavnih sastojaka biljka “Budina ruka” koja ovim ginovima daje specifičan i nenadmašan okus. Uz okus, Cubical Kiss je poseban zbog “pinky” boje koja dolazi od kombinacije crvenog bobičastog voća kao jednog od njegovih sastojaka. Svi su ovi ginovi višekratno destilirani kako bi njihovu “čistoću” doveli do savršenstva, a širina sastojaka od kojih se spravljaju maceracijom i destilacijom pružaju

konzumenta pića dobivamo neodoljivo premium miješano piće: gin-tonik. Dakako, ginovi mogu poslužiti i kao aperitiv, digestiv ili kao jednostavno zasebno osvježenje u svakom trenutku, čisti ili s već spomenutim dodacima. Možda će se poneki laik i iznenaditi, ali gin kao piće u svojoj je osnovi lijek i kao takav se u povijesti i počeo proizvoditi. S visokokvalitetnim premium ginom u umjerenoj količini okrijepit ćete i tijelo i duh, a vaša profinjenost naručivanjem ovoga pića kod vašeg barmena zasigurno će biti prepoznata te će vas izdići iznad prosječnog konzumenta.

Sve ovo i još puno više možete pronaći na www.valentic-drinks.com. Uživajte !!! Valentić d.o.o., Savska cesta 1A, Jelkovec, 10360 Sesvete - Zagreb Tel: +385/1/213-888, Fax: +385/1/2013-999, e-mail: valenticdoo1@gmail.com, web: www.valentic-drinks.com

Ja TRGOVAC

ANA I DINA U BORBI ZA ZDRAVI I ČISTI OKOLIŠ Većina proizvoda iz ponude Špajze ima ekološki certifikat, a svi dolaze od provjerenih proizvođača. Ponuda je zaista šarolika i sastoji se od nepakiranog kruha, peciva, pita od jabuka i energetskih kocki, ali i mlijeka i mliječnih proizvoda iz Istre, kraft piva i brojnih drugih delikatesa

U

Hrvatskoj se, pretežito iz kućanstava, godišnje baci 380 tisuća tona zdravstveno ispravne hrane, objavila je nedavno Europska komisija. Preračunato u novac, ispada da svaki stanovnik Hrvatske godišnje baci hrane u vrijednosti od otprilike tisuću kuna, upozorava nas naša sugovornica Ana Kovačević, suvlasnica Špajze, jedne posebne riječke trgovine. “Problem bacanja hrane kod nas, ali i u svijetu, vrlo je ozbiljan. On nije samo skriveni trošak za kupce, Ideja o Špajzi rodila se prije gotovo već se tu krije i ostali ‘otpad’ kao dvije godine iz njihovog zajedšto su trud i resursi proizvođača, ničkog interesa za zaštitu okoliša. troškovi transporta, trgovine i “Zero-waste trgovine otvaraju sličnog, koji postaju uzaludni se posljednjih nekoliko godina ako se proizvedena hrana u diljem svijeta, pa i kod nas u Splitu tolikoj mjeri baca”, uvodi i Zagrebu, i trend je to koji smo nas u tajne života bez pratile i priželjkivale i u Rijeci. otpada odnosno priču Ako ste svjesni problema o zero-waste pokretu jednokratne plastike i odi trgovini Ana. Na artikala u ponudi laganja otpada, svjesni ste ovakve zabrinjavajui potrebe očuvanja okoliša. ZERO-WASTE će podatke ni ona ni Današnje trgovine nisu njena partnerica, Dina osmišljene tako da kupcima TRGOVINE Benazić, nisu mogle koji žele čuvati okoliš to i Špajza ostati ravnodušne pa su omoguće i zato tu nastupamo odlučile “biti promjena mi”, objašnjava Ana te dodakoju žele vidjeti”, odradile svoje kako je prvotno ime dućana ju dozu hrvanja s birokracijom trebalo biti Špeža, ali kako se ono, i potrage za odgovarajućim proslučajnom pogreškom dizajnerice storom te konačno u kolovozu premetnulo u Špajza, to im se na ove godine otvorile prvu riječku koncu i više svidjelo. zero-waste trgovinu. Vlastiti poduzetnički pothvat vide

420

82

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

kao dobar način da kao mlade osobe shvate odgovornost koju podrazumijeva poduzetništvo, ali i da dobiju slobodu koju kod drugih poslodavaca ne bi imale. Iako im formalno obrazovanje nije trgovačkog smjera, Dina je magistra agrobiznisa i ruralnog razvitka, a Ana prevoditeljica, uz malu pomoć prijatelja pri uređenju trgovine, njihov “posao iz snova” svakodnevno zdravim i okolišu neškodljivim namirnicama i pakiranjima uveseljava Riječane.

SAMO NEOPHODNO Zero-waste ili “nula otpada” je pokret, zapravo način života, kojemu je cilj smanjiti otpad koji proizvodimo kao kupci i krajnji korisnici, kazuje dalje gorljivo Ana. “To znači da ćemo prvenstveno odbijati kupovati

stvari koje nam nisu neophodne, zatim da ćemo kupovati proizvode pakirane u što održiviju ambalažu, po mogućnosti u onu koju možemo ponovno iskoristiti, te da ćemo otpad koji je biorazgradiv na kraju i kompostirati. Zero-waste je i mnogo više od toga, pa je isto tako bitno kupovati voće i povrće koje nije tretirano štetnim supstancama i koje u konačnici zagađuje, kako okoliš, tako i nas same. U praksi to znači da u odnosu proizvođač-trgovina nastojimo smanjiti otpadnu ambalažu i kupovati hrvatske proizvode čije porijeklo i način proizvodnje poznajemo. U trgovini su ti proizvodi ponuđeni u rinfuzi, u velikim posudama, i kupac može kupiti točno onoliko proizvoda koliko mu treba i pakirati ga u staklenke ili posude koje donese od kuće. Tako smanjujemo i otpad od nepotrebne ambalaže, ali i otpad od hrane iz kućanstava jer ne kupujemo previše”, objašnjavaju nam detaljno Dina i Ana glavne postulate načina života koji su odlučile usvojiti i promovirati kroz svoj dućan. Neke proizvode, kao što su pekmez, jogurti, ulja i slično, teško je iz sanitarnih razloga, ali i zbog toga što im je vijek trajanja usko povezan s ambalažom, ponuditi u rinfuzi, pa ih se u Špajzi može kupiti u staklenkama ili sličnim pakiranjima koja je moguće reciklirati. Za skeptične kupce koje kopka je li u bačvi primjerice ulje baš određenog proizvođača, pripremile su već pakirane boce s originalnim etiketama. Onima koji nemaju tih briga na raspolaganju je rinfuza koja je ujedno i jeftinija od već zapakiranog proizvoda. “Pekmezi će i dalje biti u staklenkama, no one se naknadno mogu upotrijebiti za transport proizvoda koje nudimo u rinfuzi pa tako, iako se lako mogu i reciklirati, ipak ostaju u upotrebi”, još jednom nas kratko u osnove zero-waste principa uvodi Ana. Od početka poslovanja ponuda Špajze se s 300 artikala povećala na njih 420. Najviše je riječ o

certificirani proizvodi, ali imamo i one koji to nisu, ali dolaze od provjerenih proizvođača”, ponosno ističe Ana.

Info Poslovanje bez otpada znači da se otpadna ambalaža smanjuje u odnosu proizvođačtrgovina, ali i u odnosu trgovinakupac Gotove boce s originalnim etiketama spremne su za skeptičnije kupce, a svi ostali rado posižu za proizvodima iz rinfuze

Naziv trgovine: Špajza Naziv tvrtke: Platza d.o.o. Adresa trgovine: Ružićeva ul. 23, Rijeka Vlasnici: Dina Benazić i Ana Kovačević Godina osnivanja: 2018. Kvadratura: 92 m2 proizvodima domaćih OPGova, dok su iz uvoza deterdženti i neki orašasti plodovi. I nema čega nema. Nepakirani kruh, peciva, dijabetički kroasani, pite od jabuka i energetske kocke, mlijeko i mliječni proizvodi iz Istre, kraft pivo, med, tjestenine, hrvatska eko brašna i to kukuruzno, konopljino, laneno, sezamovo, bademovo, lješnjakovo, pšenično, od kamuta, od ječma, od heljde, buče i pira. Tu su i kava, suho voće, ulja, čajevi, džemovi, pekmezi, sokovi, sirupi, ali i kozmetički proizvodi, te primjerice zero-waste neprehrambeni proizvodi kao što su higijenski ulošci od bambusa, bambusovi štapići za uši i četkice za zube, staklene boce za vodu i bambusove šalice za kavu. “Većina asortimana su eko

JEDNOSTAVNA KUPOVINA Dodaje kako je većina kupaca oduševljena idejom rinfuze i redovito u kupnju dolazi s vlastitim staklenkama. Ostali se tek privikavaju na ideju, ali sviđa im se što nude prirodne i lokalne proizvode koji se drugdje ne mogu naći. Kupovina u Špajzi vrlo je jednostavna. Kupci mogu sami donijeti staklenke i posude i u njih pakirati proizvode u rinfuzi. Za one koji dođu nepripremljeni nude staklenke, ali i papirnate vrećice. Za sada, na usluzi mušterijama troje je zaposlenih, a dodatna zapošljavanja su na redu ako se Špajza odluči širiti. Stalni kupci već koriste mogućnost dostave poznatih i prokušanih proizvoda na kućni prag, a mlade poduzetnice pripremaju i web shop koji će dodatno olakšati život poklonicima održivog načina života. “Čim web shop postaje aktivan krećemo sa širenjem dostave po Rijeci i široj okolici, ali i po cijeloj Hrvatskoj”, optimistično najavljuje Ana. Za sve ostale dotad je na raspolaganju trgovina u Ružićevoj koju su Dina i Ana same uredile. “Za sada smo vrlo zadovoljne reakcijom i interesom kupaca i sve ide kako smo zamislile. Kako bismo što više proizvoda mogle ponuditi u rinfuzi morat ćemo još poraditi na proširenju asortimana”, navodi nam Ana, a posebno je ponosna na činjenicu da su za neke proizvode ambalažu u potpunosti izbacile iz cijelog procesa od proizvođača do kupca. “Ponosne smo i na naš trud, hrabrost i volju da svakoga dana nastavljamo raditi u Hrvatskoj, ali i na činjenicu da smo puno problema koje smo smatrale nesavladivima, na kraju ipak uspjele savladati”, vedro zaključuje za kraj ova mlada poduzetnica. Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr Studeni 2018. | jatrgovac.hr

83

Novo na polici Prirodne zubne paste Plidenta Bio

Preporuka

Kviki slani ekstrudati

K

viki slani ekstrudati novi su neodoljivi članovi obitelji najfinijih Kviki grickalica. Kako bi svim ljubiteljima grickalica omogućili uživanje u odličnim okusima i savršenoj hrskavosti, Kviki je pripremio čak tri nova proizvoda. Svaki ljubitelj grickalica pronaći će za sebe nešto što mu odgovara i u čemu će uživati. Nove Kviki grickalice su: Kviki salty stiX – kombinacija hrskavosti i slanog što je čini omiljenom kombinacijom svih uzrasta. Bilo da se radi o gledanju sportskog događaja ili za vrijeme pauze u školi, ovi hrskavi stiX-i posoljeni morskom solju odličan su izbor za brzi snack u bilo koje doba dana. Kviki ketchup stiX – kombinacija hrskavosti i okusa ketchupa spravljenog od pravih rajčica i uz dodatak morske soli. Okus baš kao čarolija – čarobnije od toga ne može. Proizvod će voljeti svi, od najmanjih do najvećih.

P

lidenta je predstavila prvu BIO liniju prirodnih zubnih pasti inspiriranu tradicionalnom hrvatskom prirodnom narodnom medicinom. Sad na jednom mjestu možete pronaći zubne paste farmaceutske kvalitete protiv najčešćih stanja i indikacija zubi i desni. Zubne paste Plidenta BIO sadrže cijelu lepezu 100% prirodnih sastojaka koji se koriste u higijeni i terapiji zubi i usne šupljine, kao što su kadulja, ružmarin, kamilica, lipa, bijeli sljez, različak, maslina, cvijet naranče i morsku sol. Bez konzervansa, bojila, parabena i sodium lauryl sulfate (SLS). Plidentine BIO zubne paste sadrže 100% prirodne arome paprene metvice, klinčića i anisa, veganske su te pogodne za svakodnevnu uporabu. Nova linija uključuje četiri varijante zubnih pasti: Plidenta BIO Antiplaque, Plidenta BIO Sensitive, Plidenta BIO Protective i Plidenta BIO Whitening.

Kviki cheese balls – hrskavost Kviki proizvoda i različitost okusa je već nadaleko poznata, a sada dolazi i s okusom jednog od najboljih pratitelja svih grickalica – sirom. Bilo da ste se našli u društvu dragih prijatelja ili vaših najmlađih, Kviki cheese balls će uvijek biti dobro došao.

Svaki Baranjski kulen ručni je rad proizveden po tradicionalnoj recepturi i nositelj oznake zaštićenog zemljopisnog podrijetla

U

Belju se Baranjski kulen proizvodi već nekoliko desetljeća i to po starim recepturama baranjskih majstora. Upravo zbog tradicionalne recepture i najboljih komada mesa od kojih se dobiva, Baranjski kulen je postao delicija kojoj rijetko koji ljubitelj suhomesnatih specijaliteta može odoljeti.

Kao jedna od najvećih poljoprivrednih kompanija u regiji Belje je i najveći proizvođač Baranjskog kulena koji je dio zaokruženog procesa proizvodnje koji započinje poljoprivrednom proizvodnjom na vlastitim oranicama i farmama Belja. Proizvodnja Baranjskog kulena je zahtjevna i duga jer za svaki kulen treba odabrati najbolje svinjsko meso i crvenu mljevenu papriku koja je najvažniji začin koji se koristi u pripremi. Nakon ručnog punjenja mesa u prirodni ovitak, tzv. “katicu”, kulen se dimi na prirodnom dimu nekoliko dana, a zatim se stavlja na zrenje koje traje minimalno tri mjeseca. Jedinstveni ovalni oblik Baranjskom kulenu daje prirodni ovitak, a pun i bogat pikantni okus dolazi od zrelog mesa, najfinije crvene paprike i papra. Osim brojnih nagrada za kvalitetu Baranjski kulen je ponosni nositelj zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla za područje cijele Europske unije koja jamči njegovu visoku kvalitetu, tradicionalnu recepturu i tradicionalnu proizvodnju. Proces dobivanja zaštićene oznake podrijetla započeo je još 2010., a završio u listopadu 2015. godine, čime je Baranjski kulen uvršten na listu registriranih i zaštićenih proizvoda na tržištu Europske unije. Važnost oznake ogleda se u činjenici da se na ovaj način štiti lokalni proizvod i promovira tradicija i poljoprivredna proizvodnja baranjskog kraja. Oznaka garantira potrošačima da je proizvod proizveden prema tradicionalnoj recepturi u Baranji.

84

jatrgovac.hr | Studeni 2018.

PROMO

Baranjski kulen – delicija s okusom tradicije iz Belja

Novi Naturavita čajevi

Nježnost od prvog dana života uz NIVEA Baby

Z

ahvaljujući formuli bez mineralnog ulja NIVEA Baby Moja prva krema savršena je za masiranje i njegu bebe od prvoga dana. Ova višenamjenska krema uz majčinsku nježnost daje bebici dodatnu sigurnost za istraživanje svijeta. Obogaćena je dragocjenim, prirodnim suncokretovim uljem i uljem badema te se jednostavno razmazuje po koži koja ju u potpunosti upija. NIVEA Baby Moja prva krema prikladna je za

lice i cijelo tijelo, štiti kožu od negativnih utjecaja iz okoliša, dok lagana tekstura omogućava brzo upijanje i dobro razmazivanje po koži. Iznimno je praktična za upotrebu, ne sadrži parabene, alkohol, bojila ni mineralna ulja. Podržava prirodnu zaštitnu barijeru kože te jamči intenzivnu i dugotrajnu hidrataciju. NIVEA Baby Moja prva krema 150 ml od listopada 2018. dostupna je u prodavaonicama uz preporučenu maloprodajnu cijenu od 24,90 kn.

S

pider Grupa je predstavila čak šest novih Naturavita okusa čajnih mješavina najkvalitetnijih prirodnih sastojaka koji, osim što znače nove i jedinstvene okuse na hrvatskom tržištu, nastaju korištenjem sirovina biljaka koje poboljšavaju zdravlje i ublažavaju razne tegobe. Naturavita kruška, jabuka i šljiva, aronija, jabuka i crni ribiz, acai malina, kao i Naturavita sljez, metvica, matičnjak i naranča te guarana, đumbir, čili oplemenili su već bogatu ponudu Naturavita čajeva.

Purina Pro Plan Optiage

P

urina je na hrvatsko tržište lansirala PRO PLAN OPTIAGE Bright Mind hranu za starije pse. Mješavina hranjivih tvari u ovoj formuli dokazano pomaže ublažiti posljedice starenja kod pasa, opskrbljujući mozak alternativnim izvorom energije te pomaže održati mozak psa pozornim u njegovoj starijoj dobi. PRO PLAN OPTIAGE razvili su znanstvenici i veterinari, a sadrži biljna ulja koja se lako mogu pretvoriti u energiju koju ostarjele stanice mozga mogu koristiti. Osiguravanjem “goriva” potrebnog moždanim stanicama, ova hrana klinički dokazano poboljšava pažnju i duže održava moždane funkcije starijih pasa.

PROMO

Dolcela božićne mješavine za omiljene kolače ŠARMANTNI RASPUCANCI NA VAŠEM STOLU Svaki stol slađi je kada se na njemu nađu ukusni Raspucanci. Ovi prhki i mirisni kolačići dolaze u dvije varijante, s aromom limuna i u omiljenoj čokoladnoj varijanti. Obožavatelji jednostavnih, decentnih i citrusom prošaranih okusa, oduševit će se raspucancima s aromom limuna. Smjesa ove božićne mješavine dovoljna je za 35 komada, no nemojte se čuditi ako nestanu prije no što ste se okrenuli. Ako ste pak vjerni ljubitelji čokoladnog okusa, čokoladni raspucanci osvojit će vas punoćom svog okusa. Mješavina je dovoljna za 40 kolačića, koji će dovesti u vaš dom pravi čokoladni doživljaj.

Postoji li nešto ljepše od mirisa božićnih kolača, koji se pruža kroz cijeli dom? Kako bi se ove godine ipak malo odmorili, a ne samo pekli kolače - Dolcela je pripremila slatko iznenađenje uz koje su omiljene božićne slastice gotove u čas posla. JEDNOSTAVNO, BRZO, A TAKO MMMLJAC Dolcela Božićne mješavine birane su prema najpopularnijim božićnim kolačima s Coolinarike, a njihova je priprema toliko jednostavna da nećete morati strepiti nad ovim malim kulinarskim pothvatom.

MUFFINI S AROMOM KOJA OSVAJA Okus bez kojeg je Božić mnogima nezamisliv krije se u kombinaciji jabuke i cimeta. Neodoljiv miris ovog aromatičnog dvojca malo će koga ostaviti ravnodušnim. Bilo da ovu božićnu mješavinu odlučite pripremiti kao muffine ili božićni kruh, sigurni smo da ćete uživati u komadićima jabuke i neodoljivom mirisu cimeta ove ukusne slastice. GOTOVI DOK STE REKLI KEKS Ma ne brinite! Ako tragate za jednostavnim receptom za gingermana ili maštovitu kućicu, božićna smjesa Gingerbread prava je stvar za vas. Kao mali šalabahter, pomoći će vam i šablona otisnutana ambalaži. Osim toga, tu je i glazura za ukrašavanje zbog koje će vaši keksići biti glavna zvijezda božićnog stola.

Studeni 2018. | jatrgovac.hr

85

Izlog

Želite primati Ja TRGOVAC magazin? Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: Mail: Funkcija: Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o. Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, Fax: +385 1 555 2598 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

In memoriam Mario Miletić 1977.-2018.

I RAMBLED ALL THE TIME. I WAS JUST LIKE THAT, LIKE A ROLLIN’ STONE.