Ja TRGOVAC magazin - lipanj 2019.

Broj 84 | Lipanj 2019.

Analize kategorija • Voda • Ljetna kozmetika U fokusu Trgovačke marke Intervju Branko Bobetić Croatiastočar

Zlatna košarica 2019.

klapna

Broj 84 | Lipanj 2019.

Impressum DIREKTOR: Maroje Sabljić GLAVNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Marija Brkanić Kulenović, Ja TRGOVAC Ivan Junaković, Nielsen Franciska Halilović, Nielsen Vlatka Stiplošek Lapenda, GfK Erlanda Ivić-Mandić, Focus Marko Havaši, Focus Bernarda Blažek, MSA Adria Majda Babić, Nielsen Jelena Jakšić Matovina, Ipsos Nevena Đokić, Nielsen Martina Soršak Susović, Hendal GRAFIČKI UREDNIK: Tomislav Gamberožić GRAFIČKI DIZAJN: Nulti broj j.d.o.o.

FOTOGRAFIJE: In house, Pixabay, Pexels, Rene Karaman PRODAJA I MARKETING: Zoran Cvijić, Marko Stanić telefon: 01/559 5057 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr TISAK: GZH d.o.o.

Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o.

Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr Ja TRGOVAC stručni je magazin o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje. Kontroliranom se distribucijom besplatno dostavlja trgovcima, proizvođačima i distributerima robe široke potrošnje te pratećoj industriji.

NAKLADA: 6.000 primjeraka

Uvodnik

DOBRU SE U ZUBE NE GLEDA

K

roz sve ove godine krize uvijek se o problemima puno kukalo, a kada se dogodilo nešto dobro nekako smo s nevjericom tome pristupali i s oklijevanjem o tome govorili. Dobro je bilo kao neki nedohvatni cilj koji će doći sutra, uvijek u nekoj budućnosti, poput nekog Godota kojega čekamo. A onda smo doživjeli da nam je BDP u prvom ovogodišnjem tromjesečju narastao najviše od svih zemalja Europske unije, a maloprodajni je promet u prva četiri mjeseca bio za nijansu veći od rezultata ostvarenog u istom razdoblju pretkrizne 2008. godine. S nekom zebnjom sam čekao i Puls sektora da čujem što će reći Ivan Junaković, a onda je (u zadnji čas) poslao svoj komentar na kretanja te je i on upotrijebio taj nepopularni izraz - dobro nam je.

Da nas ne bi netko krivo razumio, nije da sad teku med i mlijeko u ovoj našoj Hrvatskoj, daleko od toga, sve bi moglo i trebalo biti daleko pozitivnije, bolje i efikasnije, trebalo bi doći vrijeme u kojem bez krzmanja možemo naglas reći da je dobro! Ipak, čovjeka vesele i male radosti te s oprezom naglašavamo i podržavamo pozitivne tendencije koje će se, usrdno se nadamo, nastaviti i u budućnosti.

Upravo u tom pozitivnom duhu priveli smo kraju i četvrto izdanje nagrada

Zlatna košarica te koristim i ovu priliku zahvaliti svim prijavljenima na sudjelovanju i čestitati pobjednicima. Svima koji nisu osvojili želim više sreće dogodine te ih pozivam da pošalju prijavu. Iako je ovaj broj bio obilježen Zlatnom košaricom, nismo ni izdaleka zanemarili niti sadržaj pa na stranama koje slijede možete pročitati pregršt zanimljivih analiza od kojih izdvajam veliku priču o trgo-

“Priveli smo kraju i četvrto izdanje nagrada Zlatna košarica te želim zahvaliti svim prijavljenima na sudjelovanju” vačkim markama kao sve značajnijem asortimanskom segmentu na hrvatskom tržištu, a tu je i veliki intervju s Brankom Bobetićem, direktorom gospodarsko-interesnog udruženja Croatiastočar, koji nam je otkrio u kakvom je stanju hrvatsko mljekarstvo, stočarstvo i peradarstvo.

Uz to, stavili smo naglasak i na sigurnost u maloprodaji (što bi mogli i hrvatski trgovci napraviti jer im zbog krađa novci cure kroz prste), a tu je i velika priča o voćnim sokovima te analize kategorija vode i ljetne kozmetike.

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

ISSN 1847-9987 Godina 9 / Broj 84 Besplatni primjerak

Goran Pavlović

Glavni urednik

goran@jatrgovac.hr

Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

7

SADRŽAJ

Vijesti

Lipanj 2019.

8 VIJESTI

60 PLMA 2019

BDP raste, a potrošnja na putu da premaši pretkriznu 2008.

Svijet privatnih marki na dlanu

14 DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

P

Lidl nagrađuje zaposlenike s 4.000 kuna

16 PROMOCIJE Jana okrunjena zlatom za kvalitetu

20 PULS SEKTORA Sve u svemu nije loše

26 ZLATNA KOŠARICA 2019 Zlatna točka na uspješnu 2018. godinu

POZITIVNA GODINA ZA PROIZVOĐAČE DUHANSKIH PROIZVODA

66 STRATEGIJA POSLOVANJA

oduzetnici u duhanskoj djelatnosti u 2018. godini ostvarili su ukupnu neto dobit od 47,5 milijuna kuna, za razliku od godine ranije kada su poslovali s ukupnim neto gubitkom od gotovo 80 milijuna kuna, pokazuju podaci Fine. Iz Fine napominju kako je u djelatnosti proizvodnje duhanskih proizvoda registriran vrlo mali broj poduzetnika - u 2018. su u toj djelatnosti poslovala tri poduzetnika sa 706 zaposlenih. Lani su u navedenoj

Agilnost donosi konkurentsku prednost

68 ICT & FINTECH VIJESTI Hrvatima bitna online sigurnost

70 LJETNA KOZMETIKA Ljepota u tradicionalnom formatu

NASTAVLJA SE PAD PROIZVODNJE MLIJEKA U Hrvatskoj je 2018. godine pala proizvodnja goveda, ovaca, koza, peradi, kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka te jaja, dok je povećan prirast svinja i proizvodnja vune, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Privremeni podaci DZS-a o stočnoj proizvodnji u 2018. u usporedbi s konačnim podacima za 2017. pokazuju da je proizvodnja kravljeg mlijeka lani iznosila 519,9 milijuna litara i smanjena je prema godini ranije za 17,4 posto. "Time se nastavlja pad proizvodnje kravljeg mlijeka od 2012. godine", ističu statističari.

34 INTERVJU: BRANKO BOBETIĆ Croatiastočar

40 VODA Kategorija redovne prodaje

82 AMBALAŽA I DIZAJN Medij koji komunicira s kupcem

88 LOGISTIKA - VIJESTI U Münchenu 11 domaćih tvrtki

90 SIGURNOST U MALOPRODAJI 50 IZ REGIJE I SVIJETA Brazilska Natura preuzima Avon

52 BRANDZ TOP 100 Global Brands 2019

54 TRGOVAČKE MARKE Uhvatimo korak s tržištem

8

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

djelatnosti poslovali TDR, Hrvatski duhani i Tvornica duhana Udbina. Broj poduzetnika je u razdoblju od 2008. do 2018. varirao između tri i pet, a broj zaposlenih je smanjen s 847, koliko ih je bilo 2008., na 706 koliko je bilo zaposlenih u prošloj godini. Podaci za 2018. pokazuju da je najveću neto dobit ostvario TDR - nešto više od 41 milijun kuna. Slijede Hrvatski duhani s 5,99 milijuna kuna neto dobiti te Tvornica duhana Udbina koja je ostvarila neto dobit od 389 tisuća kuna. TDR, koji ima 536 zaposlenih, lani je ostvario i najveće prihode, nešto više od milijardu kuna, Hrvatski duhani imali su 154 milijuna kuna, a Tvornica duhana Udbina s 9,1 milijun kuna prihoda.

Krađe treba ozbiljno shvatiti

94 ŠTO ZNAMO O...

Voćni sokovi

98 JA TRGOVAC Nar

100 NOVO NA POLICI 102 IZLOG

PODRAVKA NAGRAĐUJE RADNIKE ZA DOBRE REZULTATE

U

prava Podravke donijela je odluku o isplati nagrade radnicima Podravke za povijesno dobre poslovne rezultate u protekloj godini i nastavak uspješnog poslovanja ostvarenjem iznad planskih rezultata u ovoj godini, tako da će se radnicima isplatiti nagrada u neto iznosu od tisuću kuna. Podravka je u 2018. godini ostvarila zacrtane poslovne ciljeve te dodatno poboljšala materijalna prava radnika za što je izdvojeno ukupno 30 milijuna kuna.

Ohrabrujuća kretanja

BDP RASTE, A POTROŠNJA NA PUTU DA PREMAŠI PRETKRIZNU 2008.

H

rvatsko je gospodarstvo poraslo u prvom tromjesečju ove godine za 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najbrži rast od kraja 2007. godine, a ponajviše se zahvaljuje rastu investicija i osobne potrošnje, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). To je već 19. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to znatno brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,3 posto na godišnjoj razini. Rast od 3,9 posto najveći je još od četvrtog tromjesečja 2007. godine, kada je BDP porastao po stopi od 4,2 posto.

Ujedno, prema izvješću Eurostata, hrvatsko gospodarstvo u prvom je kvartalu 2019. godine ostvarilo najvišu stopu rasta među zemljama Europske unije (EU) na kvartalnoj

+3,9% rast hrvatskog BDP-a u PRVOM TROMJESEČJU

razini. Rast BDP-a očekivano je generiran nastavkom snažne potrošnje kućanstava, na što su upućivala i kretanja indeksa povjerenja, očekivanja i raspoloženja potrošača koji su se u prvom ovogodišnjem tromjesečju nalazili na visokim razinama iz pretkriznih godina, ocjenjuju analitičari Raiffeisen banke (RBA), koji očekuju nastavak rasta i to izraženiji u prvoj polovici godine. Smatraju da je snažna potrošnja kućanstava rezultat povoljnih kretanja na tržištu rada (rast plaća i zaposlenosti), potisnute inflacije, povoljnih kretanja u turizmu i niskih troškova financiranja.

Prema podacima Eurostata, u travnju 2019. godine prema kalendarski prilagođenim podacima maloprodajni je promet u Hrvatskoj

(obuhvaća poduzetnike kojima je pretežita djelatnost registrirana u odjeljku G47 – trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima) realno bio 5,3% veći u odnosu na travanj 2018. godine.

prometa je 0,4% veća u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. "Kako bi ova godina završila većom razinom prometa od one iz 2008. godine, potrebno je da dinamika rasta realnoga prometa na razini cijele

Najbrži rast BDP-a od kraja 2007. godine ponajviše se zahvaljuje rastu investicija i osobne potrošnje

Hrvatski poduzetnici kojima je trgovina na malo pretežita djelatnost ove godine ostvaruju maloprodajni promet čija su kretanja slična onima na razini EU-a. Tako je u Hrvatskoj u prva četiri mjeseca 2019. godine maloprodajni promet realno bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 7,5% veći u odnosu na isto razdoblje lani. Razina tog

godine iznosi najmanje 1,5%, a s obzirom na to da trenutna dinamika kumulativnoga rasta iznosi 7,5%, vrlo je izvjesno da će ovo biti prva godina koja će razinom realnoga prometa poduzetnika kojima je trgovina na malo pretežita djelatnost biti veća od one iz 2008. godine", zaključuje se u komentaru Hrvatske gospodarske komore.

PRILIKA U PROIZVODNJI SVJEŽE HRANE

H

rvatska ne može biti konkurentna na svjetskoj razini u proizvodnji žitarica ili trajnih proizvoda, ali može u segmentu svježe hrane koja od polja do stola može stići u roku nekoliko sati, istaknuto je na 2. regionalnom skupu o mogućnostima pripreme EU projekata od šireg interesa za prehrambeno-prerađivački sektor i razvoj Slavonije, Baranje i Srijema. Govoreći o ključnim rezultatima analize strateških projekata za izgradnju konkurentnih lanca vrijednosti u hrvatskoj proizvodnji i preradi hrane s naglaskom na Slavoniju, Baranju i Srijem, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za industriju i energetiku Tomislav Radoš rekao je kako je riječ o projektu koji traje već dvije i pol godine. Rezultati te analize pokazuju da je proizvodnja svježe i zdrave hrane smjer u kojem Hrvatska treba ići, istaknuo je.

Ožujak 2019. | jatrgovac.hr

9

Vijesti HRVATSKA MLINSKO-PEKARSKA INDUSTRIJA PRED BROJNIM IZAZOVIMA

H

rvatska mlinsko-pekarska industrija je pred brojnim izazovima, a jedan od problema je i veliki uvoz koji se od ulaska u EU udvostručio i lani je iznosio 87 milijuna eura, istaknuto je uz ostalo na međunarodnom kongresu Brašno-kruh, koji se održao u Osijeku. Kongres je okupio oko 250 znanstvenika i stručnjaka iz 15 zemalja. Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević ocijenio je da je hrvatska mlinsko-pekarska industrija danas pred brojnim izazovima - od povijesno velikog uvoza, gašenje pojedinih mlinova, trendova koji promoviraju hranu s manjim udjelom soli, zahtjeva za alternativnim vrstama kruha od cjelovitog zrna s dodatkom sjemenki, do deficita kvalificirane radne snage.

Grupacija Pivac

PROIZVOĐAČIMA MANDARINA POTPORE OD 20 MILIJUNA KUNA

NASTAVAK INVESTICIJA U KARLOVAČKI PPK I ČAKOVEČKU VAJDU

P

PK-karlovačka mesna industrija investirala je 18 milijuna kuna u rekonstrukciju svoje farme tovne junadi Šumbar u Rečici blizu Karlovca i u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba unaprijedila procese u njezinom radu. Predsjednik Uprave PPK-a Igor Miljak kazao je za obilaska obnovljene farme da je u spomenutoj investiciji udio od oko 14 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, koji je sufinanciran sredstvima EU-a.

Investicija je bitna radi rješavanja i unaprjeđenja ekološke komponente farme, rekao je Miljak. To je, kako je dodao, preduvjet za povećanje njenog kapaciteta i ujedno povećanja udjela vlastite

U ZAGREBU OTVORENA NOVA DM PRODAVAONICA

D

rogerijski lanac dm otvorio je u zagrebačkom Branimir Mingle Mallu (Ulica kneza Branimira 29, bivši Branimir centar) svoju novu prodavaonicu.

U novoj drogeriji kupci mogu birati između ukupno više od 21.270 proizvoda iz kategorija proizvoda za njegu i ljepotu, za bebe i trudnice, za domaćinstvo,

10

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

V

sirovine za proizvodnju i preradu mesa u PPK-u, ali i na razini Grupacije Pivac, koju uz matičnu mesnu industriju Braća Pivac u Vrgorcu čime PPK i Vajda.

Mesna industrija Vajda u Čakovcu je pak otvorila rekonstruirani pogon za preradu mesa, u koji je uloženo 50 milijuna kuna, od čega 22,6 milijuna iz Programa ruralnog razvoja. Projektom je obuhvaćena rekonstrukcija i dogradnja objekta za preradu mesa, izgradnja novih rashladnih kapaciteta i prateće strojarnice, nabava nove opreme visokog stupnja automatizacije, a realizacijom tog ulaganja kapacitet proizvodnog pogona povećat će se s 30.000 kilograma gotovog proizvoda dnevno na 50.000 kilograma ili za 66 posto. osviještenu prehranu, proizvode za kućne ljubimce i drugih kategorija. U sklopu nove dm prodavaonice otvoren je još jedan specijalizirani odjel bezreceptnih medicinskih proizvoda (OTC) koji nudi asortiman bezreceptnih medicinskih proizvoda, dermokozmetičkih proizvoda te dodatke prehrani. "Pripreme za otvorenje protekle su užurbano, željeli smo biti potpuno pripravni kako bi na dan otvorenja sve bilo spremno za naše drage kupce. Priredili smo im razna iznenađenja, poput nagradne igre koja donosi vrijedne nagrade - perilicu rublja, bicikl ili dm darovne kartice. Tu je i kolo sreće s brojnim nagradama, a koje će moći zaigrati svi koji obave kupovinu u vrijednosti od 100 kuna ili više", naglasio je prigodom otvorenja Bruno Vrbat, područni menadžer nove dm-ove prodavaonice u Branimir Mingle Mallu.

lada je u Sabor uputila prijedlog Zakona o popisu poljoprivrede 2020. s konačnim prijedlogom zakona, a donijela je i program potpore za proizvođače mandarina u iznosu od 20 milijuna kuna. Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao je kako je mandarina jedan od proizvoda u kojem smo samodostatni, proizvod koji je zaštićen na EU razini, proizvod po kojem smo poznati van Hrvatske. Proizvođači mandarine zadnjih nekoliko godina su se našli u poteškoćama zbog sankcija na ruskom tržištu gdje je zabranjen izvoz mandarina iz Hrvatske, a drugi problem je i sredozemna voćna muha koja uništava plodove i stvara im velike financijske izdatke, pojasnio je.

AZTN KAZNIO NTL Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) objavila je da je trgovačku tvrtku NTL d.o.o. iz Sesveta kaznila zbog nametanja nepoštenih trgovačkih praksi s ukupno 800 tisuća kuna. Agencija je izricanjem upravno-kaznenih mjera NTL-u u ukupnom iznosu od 800 tisuća kuna okončala dva postupka, koje je prema odredbama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZNTP) pokrenula krajem lipnja 2018. godine.

PAD PRINOSA U POLJOPRIVREDI OD 3 DO 8 POSTO DO 2050.

O

DAN PODUZETNIKA: POSTOJI PROSTOR ZA POTICANJE INOVATIVNOSTI

D

an poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ove je godine održan pod naslovom "Hrvatska-država inovacije ili improvizacije?", a tijekom skupa predstavljeni su i rezultati godišnjeg istraživanja Boston Consulting Group o najinovativnijim kompanijama i trendovima koji ih prate. Konzultantica Boston Consulting Group Lucija Vidiš Roić istaknula je da razvoj tehnologije nudi nezamislive prilike u poslovnom svijetu. Rekla je uz ostalo da deset najinovativnijih globalnih kompanija ulaže veliki novac u umjetnu tehnologiju, ali i da su ključni faktori uspješnosti inovativnih kompanija bazirani na fleksibilnim modelima rada, primjerice na radu od kuće, strukturiranom pristupu generiranja ideja, promjeni organizacijske kulture kao i na jakoj autonomnosti pojedinaca i timova. U panel raspravi, predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar naglasio je da je digitalizacija presudna za lansiranje novog proizvoda te da se od 10 lansiranih proizvoda često dogodi da se samo jedan dugoročno održi na tržištu.

čekuje se da će se zbog klimatskih promjena do 2050. prinos poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj smanjiti za 3 do 8 posto.

Potičemo domaću poljoprivrednu proizvodnju, suradnju s domaćim proizvođačima i kratki lanac opskrbe. No, ako se ne na vrijeme ne osvijestimo o klimatskim promjenama, sav naš trud može pasti u vodu zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Potrebne investicije debelo premašuju budžete EU, stoga je nužan i angažman privatnog sektora. Poruke su to s konferencije Klimatske promjene u Hrvatskoj: što možemo i moramo poduzeti?, održane u organizaciji Podravke i HGK. "Konferencija je dio nove suradničke platforme Hrvatske gospodarske komore HGK_COR AKCELERATOR, čiji je cilj ubrzati promjene na ostvarenju 17 globalnih ciljeva UN-a u Hrvatskoj.

Odgovor na klimatske promjene je

13. cilj održivog razvoja", rekao je potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš. Članica Uprave Podravke Ljiljana Šapina dodala je kako je ovo za Podravku iznimno važna tema: "Podravka kao društveno odgovorna kompanija iznimno mnogo resursa posvećuje klimatskim promjenama.

Ravnoteža u poljoprivredi ključna je za naše poslovanje", rekla je.

PROMO

PRESTIŽNA NAGRADA “SUPERIOR TASTE AWARD” ZA “ROYAL ADRIATIC” PROIZVODE Orada Adriatic d.o.o. s ponosom Vam predstavlja osvojene nagrade na prestižnom natjecanju u Bruxellesu - Superior Taste Award.

Naime, istoimena nagrada, koju do- smo osvojili dvije zlatne zvjezdice. ovom prestižnom natjecanju zadjeljuje iTQi (International Taste & Vrijednost je time veća što je naša jedno s najvećim međunarodnim Quality Institute), predstavlja jam- tvrtka po prvi puta sudjelovala na brendovima. stvo visoke kvalitete proizvoda te izvornosti samog okusa. Svi pristigli proizvodi ocjenjuju se rigoroznim metodama senzorskog, ali i slijepog testiranja na temelju samog izgleda, teksture, mirisa i okusa proizvoda.

Orada Adriatic d.o.o. dobitnik je “Superior Taste Award” nagrade za 2019. godinu za oba svoja prijavljena proizvoda - Orada filet i Brancin filet u MAP pakiranju, te Orada Adriatic d.o.o. | Turion 22, 51557 Cres | Tel: +385 51 565 200 | Mob: +385 98 983 6402 | orada@orada-adriatic.hr | www.orada-adriatic.com

Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

11

Vijesti NOVI TOMMY U BIOGRADU NA MORU

ZV: PRVI POZITIVAN POSLOVNI REZULTAT NAKON 11 GODINA

S

plitski trgovački lanac Tommy nastavio je širenje svoje maloprodajne mreže otvaranjem novog prodajnog mjesta u Biogradu na moru, čime je otvoreno i 25 novih radnih mjesta. Maximarket Tommy Biograd suvremeno je i funkcionalno opremljen kako bi kupcima osigurali poseban doživljaj kupovine na 900 četvornih metara površine prodajnog prostora koji nova prodavaonica nudi. Ponudu maximarketa karakterizira širina asortimana prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, a u trgovcu posebno ističu odjele svježeg mesa, gastronomije, voća i povrća, delikatese i pekarstva s dnevno svježom ponudom. U maximarketu je moderniziran i ubrzan proces prihvata ambalaže jer je instaliran sustav za prihvat najnovije generacije, čime Tommy pokazuje stratešku orijentiranost ka održivom razvoju i očuvanju okoliša.

Z

agrebački velesajam (ZV) je za 2018. godinu objavio pozitivan poslovni rezultat nakon 11 godina negativnog poslovanja te je lani ostvaren ukupni prihod od 152,2 milijuna kuna uz gotovo pet milijuna kuna operativne dobiti, izvijestila je Uprava ZV-a.

U priopćenju se navodi da je pozitivan financijski rezultat ZV-a rezultat strateškog zaokreta, implementacije novog poslovnog modela i nadilaženja izazova koji su sustigli sajamsku industriju u Hrvatskoj. Velesajam je, ističe se, uspio oživjeti sajamsku djelatnost te osnažiti povjerenje poslovne javnosti i to bez značajnijih ulaganja, a zahvaljujući tome aktivnost poslovanja se utrostručila.

Nadalje, Uprava ZV-a smatra i da je značajan pomak ostvaren i kroz sklapanje relevantnih internacionalnih partnerstava što je rezultiralo osnaživanjem segmenta međunarodnog poslovanja.

87

MILIJUNA EURA vrijednost uvoza MLINSKOPEKARSKIH proizvoda u 2018.

12

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

Unaprjeđenje suradnje

STRATEŠKO PARTNERSTVO VELPRO-A I 276 MALIH TRGOVACA

V

eleprodajni lanac Velpro, koji je u sastavu Fortenova grupe i Savez udruga malih trgovaca (SUMT) potpisali su ugovor o unaprjeđenju i jačanju tržišnog položaja članica Udruga i Velpro-a kao primarnog dobavljača. Kroz zajedničko postavljanje i ostvarenje ciljeva, kako se navodi, Velpro i članice SUMT-a međusobno će pružati trgovačke, logističke i promidžbene usluge. SUMT objedinjuje nekoliko udruga trgovaca koje okupljaju ukupno 276 članova - malih trgovaca na području 12 hrvatskih županija. Svaki član Udruge svojim prometom participira u ukupnom zajedničkom cilju Udruge. Najveći izazov u poslovanju malih trgovaca, kako je kazao predsjednik SUMT-a Robert Fućak, su ograničenja u nabavi i logističkim resursima te im je Velpro-ova strateška

HRVATSKA MORA IMATI VRHUNSKI SUSTAV SIGURNOSTI HRANE

H

rvatska mora imati vrhunski sustav sigurnosti hrane, promicati najviše veterinarsko-zdravstvene standarde i biti dio europske mreže sigurnosti hrane, ponajprije zbog zaštite domaćih potrošača i činjenice da je hrana važan dio turističke industrije, istaknuo je u sklopu 13. Konferencije o sigurnosti hrane potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Dragan Kovačević. Dvodnevna konferencija posvećena je reorganizaciji sustava sigurnosti hrane u Hrvatskoj, prijevarama u vezi s hranom, navođenjem zemlje podrijetla, lažnim novostima, pesticidima u hrani, produ-

podrška ključna za normalno poslovanje. Velpro-ov prodajni tim, kako je rekao, sudjeluje i u svakodnevnim prodajnim aktivnostima kroz obilazak članica i komunikaciju o asortimanu, akcijama, isporukama robe, a malim trgovcima daje i stručnu pomoć kroz savjetovanje u upravljanju kategorijama roba u prodavaonicama. Stoga je udruživanje malih trgovaca i partnerstvo s Velpro-om od iznimnog značaja za profitabilnost svakog trgovca, istaknuo je Fućak.

Direktor sektora prodaje u Velpro-Centru plus d.o.o. Marko Malić je kazao da osim što kao strateški dobavljač i partner jamči snagu i stabilnost malih trgovaca, kroz poslovni odnos udruga trgovaca i Velpro-a jača se i tržišni položaj primarno domaćih proizvođača na hrvatskom tržištu. ljenju rokova valjanosti hrane i drugim temama. Kovačević je rekao da je od ulaska u EU do danas vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda porastao sa 740 milijuna na milijardu eura, pa tako uvozimo hrane u vrijednosti 3 milijarde eura, a izvozimo u vrijednosti od 2 milijarde eura.

**

Društveno odgovorno poslovanje DIAGEO IMA NOVU POLITIKU RODITELJSKOG DOPUSTA

T

vrtka Diageo, proizvođač alkoholnih pića, na globalnoj razini pokrenula je novu politiku roditeljskog dopusta koja ženama omogućuje minimalno 26 tjedana potpuno plaćenog rodiljnog dopusta. Za očeve je postavljen minimalni standard od četiri tjedna potpuno plaćenog roditeljskog dopusta za sva tržišta, dok će u Sjevernoj Americi, Tajlandu, Singapuru, Španjolskoj, Nizozemskoj, Irskoj, Italiji, Rusiji, Kolumbiji, Venezueli, Australiji te na Filipinima dopust za očeve biti povećan na 26 tjedana. U tvrtki vjeruju kako će ova politika doprinijeti dodatnoj usredotočenosti zaposlenika na radost podizanja obitelji, a istodobno im osigurati razvoj u karijeri. Nova politika primjenjivat će se u većini zemalja s početkom nove financijske godine počevši od 1. srpnja 2019.

KAUFLAND DOBIO CERTIFIKAT TVRTKA PRIJATELJ ZDRAVLJA

TOP 5 Poslodavaca Partnera

T

vrtka Kaufland Hrvatska k.d. prepoznala je značaj promicanja zdravlja i ulaganja u zdravlje svojih zaposlenika te se uključila u projekt “Živjeti zdravo” Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i uspješno zadovoljila sve potrebne kriterije za dobivanje oznake “Tvrtka prijatelj zdravlja”. Priznanje se dodjeljuje tvrtkama koje svojim zaposlenicima omogućuju usvajanje zdravih životnih navika, promiču zdravlje na radnom mjestu i kroz različite inicijative i programe pokazuju da brinu o zdravlju svojih zaposlenika. “Posebno nam je drago naći se u društvu tvrtki koje zdravlje zaposlenika prepoznaju kao važnu temu. Promicanje zdravlja i zdravog načina života dio je naše strategije upravljanja ljudskim resursima, a ovo priznanje pokazatelj je da se krećemo u pravom smjeru”, kazala je Dunja Firšt, direktorica sektora Ljudski resursi u Kauflandu.

DUPIN NAGRAĐUJE ZAPOSLENIKE Distributer konditorskih proizvoda Dupin izvijestio je kako će za svojih više od 150 zaposlenih isplatiti regres u iznosu od 1.000 kuna. “Naši zaposlenici razlog su rasta naše tvrtke i sukladno tome želimo ih nagraditi.

Ovo je jedna od mjera koje poduzimamo kako bismo ih stimulirali i nagradili za ostvarene rezultate”, poručili su iz Uprave tvrtke.

14

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

NA VRHU ATLANTIC GRUPA I ZAGREBAČKA PIVOVARA

T

vrtka Selectio objavila je listu TOP 5 Poslodavaca Partnera za 2019. godinu odnosno listu organizacija koje su u okviru projekta Certifikat Poslodavac Partner ostvarile najviše rezultate prilikom postupka certifikacije. Na njoj prvo mjesto dijele Atlantic Grupa i Zagrebačka pivovara, treće dijele Erste banka i INA, dok peto mjesto dijele Coca-Cola HBC Hrvatska i HT. Lista TOP 5 Poslodavaca Partnera objavljuje se od 2008. godine, a za ulazak je ove godine bilo potrebno ostvariti ukupni rezultat od čak 97% bodova. Svih pet tvrtki HR sustav u svojoj organizaciji doživljavaju kao strateški partner biznisu, kontinuirano ulažu u razvoj zaposlenika kroz kvalitetne sustave procjenjivanja radnog učinka i edukacija, posebnu pažnju pridaju odnosu prema

svojim zaposlenicima te osiguravanju raznolikost i inkluzivnost, kažu u tvrtki Selectio. “U Atlanticu brinemo da su naši zaposlenici fit, da se bave sportskim aktivnostima i da imaju redovite besplatne sistematske preglede”, kazala je Mojca Domiter, izvršna direktorica korporativnih ljudskih resursa Atlantic Grupe. Jadranka Sakoman, direktorica ljudskih resursa Zagrebačke pivovare, naglasila je da su unatoč izvrsnim rezultatima u prethodnoj godini i dalje pronalazili puno novih prilika da budu još bolji, dok je Nela Bučević, direktorica Odjela za ljudske potencijale Coca-Cole HBC Adria, istaknula kako u toj tvrtki posebnu pažnju posvećuju poboljšanju položaja mladih te su ponosni na dosadašnje rezultate svojih napora.

ZAVRŠIO 8. EKO-PAKET

U

organizaciji kompanije Tetra Pak i Udruge Lijepa Naša proglašeni su pobjednici 8. projekta Eko-paket u kojem je sudjelovalo rekordnih 109 ekoškola i ekovrtića iz cijele Hrvatske. Po kategorijama pobijedili su Dječji vrtić Hlapić iz Slavonskog Broda, Osnovna škola Fran Krsto Frankopan iz Osijeka te učenici Osnovne škole Slavka Kolara iz Hercegovca. “Tijekom osam godina educirali smo gotovo 45.000 djece iz cijele Hrvatske o tome kako adekvatno prikupljati, razvrstavati i reciklirati otpad, što je pokazalo kako usvajanje zelenih vrijednosti sve više postaje dio svakodnevne rutine mlađih generacija”, izjavio je Dragan Rajković, direktor za kružno gospodarstvo Europe i Središnje Azije u Tetra Paku.

LIDL NAGRAĐUJE ZAPOSLENIKE S 4.000 KUNA

T REKORDNIH 15.000 SUDIONIKA DM ŽENSKE UTRKE

R

ekordnih 15.000 trkačica i malih trkača okupilo se na Jarunu kako bi s dmom i svojim obiteljima promovirali zdrav i aktivan način života te podržali rad Hrvatskog foruma protiv raka dojke Europa Donna. “Od 2012. godine, kada je održana prva dm ženska utrka, više od 43.500 sudionika uveličalo je ovo naše veliko okupljanje kako bismo zajedno promovirali aktivan način života i bavljenje sportom, brigu o zdravlju i pružanje podrške drugima. Ponosni smo i zahvalni svima koji su nam se pridružili na Jarunu, čestitam svim natjecateljicama uime dm-a i jedva čekamo sljedeću dm žensku utrku”, kazala je Gordana Picek, članica Uprave dm-a zadužena za marketing i PR. Natjecateljice, njihove obitelji i navijači uplatama kotizacija i kupovinom promotivnih materijala na osmoj dm ženskoj utrci osigurali su donaciju koju je dm namijenio Hrvatskom forumu protiv raka dojke Europa Donna Hrvatska. Kao i proteklih godina, dm je u suradnji s Hrvatskim dermatovenerološkim društvom organizirao besplatne dermatološke preglede. Pregledano je 306 posjetitelja, pri čemu su dijagnosticirana dva karcinoma kože, dva melanoma i 13 atipičnih madeža.

rgovački lanac Lidl Hrvatska nastavlja s praksom nagrađivanja svojih zaposlenika pa će tako nakon nedavno isplaćene uskrsnice u iznosu od 1.000 kuna, uz plaću za svibanj, zaposlenicima biti isplaćena posebna novčana nagrada u iznosu 4.000 kuna neto. Kako su izvijestili iz ovog trgovačkog lanca, od početka poslovanja u Hrvatskoj neprestano povećavaju plaće zaposlenicima. Zadnje povećanje plaća bilo je ove godine u ožujku, a osim osnovnih primanja, Lidl Hrvatska svim radnicima osigurava i niz drugih pogodnosti kao što su božićnica, uskrsnica, darovi za djecu povodom blagdana (Božić i Sv. Nikola) te povodom rođenja djeteta i prvog dana škole, sistematski pregledi te brojne druge. Posebnu pažnju pridaju i razvoju zaposlenika na svim razinama pa tako ulažu u edukacije, treninge, stručna usavršavanja te programe stipendiranja i zaposlenicima omogućavaju daljnji razvoj karijere, sukladno potrebama poslovanja. S obzirom na to da je Lidl internacionalna kompanija, zaposlenici imaju priliku preuzeti i pozicije u drugim državama ili Lidlovoj centrali u Njemačkoj.

U Hrvatskoj ljudi vole uživati u hrani. Pritom hrana mora biti ukusna i začinjena: tu u igru ulaze razni začini, među kojima se najviše koristi kuhinjska sol, ona koja se može pronaći u svakoj kuhinji.

Iako svima omiljena, kuhinjska sol u posljednje se vrijeme sve manje koristi u kuhinjama. Prema nekim izvorima, više od trećine Europljana starijih od 45 godina zbog određenih zdravstvenih razloga smanjuje unos soli, što je jedan od razloga zbog kojih je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izašla s preporukom da se ne unosi više od 5 g soli dnevno (Hrvati su trenutno na pomalo nestvarnih 11,5 g). Ponukani time mnogi su odbacili sol i krenuli u potragu za alternativom.

Kada su u pitanju inovacije u prehrambenoj industriji, tu je uvijek Podravka.

Uz par prstohvata iskustva i znanja prema inovativnom konceptu, Podravkini majstori stvorili su Salut, jedinstvenu

mješavinu mineralnih soli s 35 posto manje natrija u odnosu na kuhinjsku sol, a da pritom nisu kompromitirali okus soli, što Salut čini idealnim rješenjem za sve potrošače koji brinu o svom zdravlju.

To potvrđuje i Superior Taste Award nagrada koju je Salut dobio za izvrstan okus koji isporučuje u jelima.

Salut je tako izvrsna zamjena za sol i može se koristiti na isti način kao stolna sol (1:1).

Dodajmo i to da se u Salutu kao zamjena za natrijev klorid koristi kalijev klorid.

S obzirom na to da je kalij od esencijalne važnosti za ljudsko zdravlje, Salut će i na taj način pridonijeti općem zdravlju organizma jer adekvatan unos kalija povoljno utječe na smanjenje gubitka koštane mase i bubrežnih kamenaca.

Salut ne sadrži gluten ni laktozu i ima 0 kalorija pa je prikladan za vegetarijance i vegane te sve koji žele stesati liniju.

PROMO

Salut - Pozdravite sol nove generacije!

Zahvaljujući Salutu, jela će i dalje ostati jednako ukusna kao i prije, ali s jednom bitnom razlikom - bit će barem 35 posto zdravija.

Više doznajte na: www.salut.podravka.hr

Lianj 2019. | jatrgovac.hr

15

Promocije ZA VINO MOGA ZAVIČAJA KONKURIRALO 40 VINARIJA

T

rgovački lanac Lidl Hrvatska i tvrtka Vinart objavili su pobjednike natječaja Vino moga zavičaja, kojem je cilj podržati domaće vinare i pružiti im priliku da svoja vina plasiraju na police Lidlovih trgovina. Među 40 prijavljenih vinarija s više od 120 vina šesteročlani je stručni žiri putem kušanja na slijepo odabrao vina najboljeg omjera kvalitete i cijene. U kategorijama crno, bijelo i rosé redom su pobijedili: Cabernet Sauvignon 2018. Vinarije Feravino,

PODRAVKA I BELUPO MEĐU NAJBOLJIM IZVOZNICIMA

Pinot sivi 2017. Vinarije Čobanković P.O. Ivan te Rosé 2018. Vina Belje. Ova vina na policama svih 97 Lidlovih trgovina u Hrvatskoj su od 3. lipnja po izuzetno pristupačnim cijenama.

“Projekt je nastavak Lidlove snažne podrške domaćim dobavljačima te poticanju konkurentnosti domaćih proizvođača, čiji će proizvodi ovako lakše naći put do hrvatskih kupaca”, kazala je Marina Dijaković, voditeljica Sektora korporativnih komunikacija Lidla Hrvatska.

Monde Selection

U

druga Hrvatski izvoznici u sklopu svoje 14. konvencije održane pod nazivom “Uloga izvoza u modernoj gospodarskoj politici” proglasila je najbolje izvoznike u 2018. godini.

Podravka je osvojila “Zlatni ključ” za najboljeg izvoznika u Bosnu i Hercegovinu, a Belupo za najboljeg izvoznika na tržište Ruske Federacije.

Preuzimajući nagradu, član Uprave Podravke i predsjednik Uprave Belupa, Hrvoje Kolarić, istaknuo je kako je na tržištu Bosne i Hercegovine tijekom 2018. godine prodano više od 12 tisuća tona proizvoda, a ukupan izvoz iznosio je 260 milijuna kuna. Na tržištu Ruske Federacije Belupo je u 2018. ostvario 16-postotni rast prihoda u odnosu na godinu ranije.

JANA OKRUNJENA ZLATOM ZA KVALITETU

J

ana prirodna mineralna negazirana voda prva je hrvatska mineralna voda koja je na prestižnom internacionalnom natjecanju Monde Selection osvojila zlatnu medalju Gold Quality Award za kvalitetu proizvoda. Misija ovog natjecanja je ocijeniti proizvode prema najvišim kriterijima koje procjenjuje neovisni stručni žiri kako bi potrošač pri odabiru bio siguran da bira visokokvalitetan proizvod ocijenjen prema najvišim međunarodnim standardima. “Ova zlatna medalja još je jedna svjetska potvrda Janine kvalitete. Jana je zaista iznimna voda, a tome u prilog govore činjenice da je s 800 metara dubine, nakon 7.000

U VINKOVCIMA ODRŽAN PEKAR CUP 2019.

U

organizaciji tvrtke Pekar u teniskom klubu Vinkovci održan je drugi tenis & belot turnir Pekar Cup. Okupio je veliki broj poslovnih partnera vinkovačke tvrtke Pekar te članove lokalne zajednice koji su se i ove godine spremno odazvali pozivu na rekreaciju i druženje. Natjecatelji su mogli okušati svoje teniske vještine u dvije kategorije, singl i parovi, a najbolji su nagrađeni vrijednim i ukusnim poklon paketima. Paralelno s teniskim turnirom, održan je i belot turnir, dok su se najmlađi posjetitelji zabavljali uz razne društvene igre.

16

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

godina, prije svakog ljudskog onečišćenja stigla filtracijom kroz dolomitsko stijenje, prirodno zaštićena na svom putu. Njezinu je kvalitetu potvrdio i žiri svjetskog natjecanja Monde Selection dodijelivši joj nagradu u kategoriji ‘Pivo, voda i negazirana pića’ u konkurenciji čak 516 proizvoda”, istaknula je Maja Vukorep, rukovoditeljica grupe proizvoda Jana. U natjecanju koje ima sedam kategorija i četiri razine nagrada kušano je i testirano 2.948 proizvoda iz 90 zemalja. Proizvode je ocjenjivalo 70 nepristranih međunarodnih stručnjaka - Michelinovi kuhari, svjetski poznati enolozi, sveučilišni profesori i nutricionisti.

USPJEH HRVATSKIH VINA Decanter Word Wine Awards ove je godine održan 16. put, a na ovom najprestižnijem vinskom natjecanju nagradama su se okitile i hrvatske vinarije. Međimurskim vinarijama Jakopić, Dvanajščak – Kozol, Sibon Pjenušci, Cmrečnjak, Hažić, Kocijan, Preiner, Štampar i Horvat pripalo je 11 medalja. Šest medalja osvojila su Vina Laguna, tri medalje pripale su Vinariji Kutjevo, a dvije medalje ponijela je PP Orahovica. Uz to, brončane medalje osvojila su Badelova vina na dodjeli nagrada IWSC 2019.

”KUPUJMO HRVATSKO” U SPLITU I VARAŽDINU

P BARAKUDE UZ PODRŠKU KONZUMA BRANE SVJETSKO ZLATO

H

rvatsku vaterpolsku reprezentaciju na predstojećem Svjetskom prvenstvu u Južnoj Koreji od 12. do 28. srpnja te prije toga na Super finalu Svjetske lige, zahvaljujući nedavno sklopljenom ugovoru o sponzorstvu, podržat će trgovački lanac Konzum. “Suradnja s Hrvatskim vaterpolo savezom nastavak je naših kontinuiranih ulaganja i podržavanja razvoja hrvatskih klubova, reprezentacija i pojedinaca. Vjerujem da će naši vaterpolisti obraniti titulu u Južnoj Koreji i u tome im želim puno uspjeha i sreće”, kazao je Slavko Ledić, predsjednik Uprave Konzuma. U okviru sponzorstva vaterpolisti su se uključili u predstavljanje Konzumove ponude “Malih stvari za bezbrižno ljeto”, asortimana proizvoda tipičnih za ljetno razdoblje i dostupnih ekskluzivno u Konzumu. Među njima su program Olea Sun, linija mlijeka i ulja za zaštitu kože odraslih i djece tijekom i nakon sunčanja te linija insekticida Zaz koja obuhvaća sprejeve, spirale i električne aparate za zaštitu od muha i komaraca. Tu je i posebna ledena poslastica za podizanje ljetnog raspoloženja - novi sladoledi Gelatissimo različitih okusa na štapiću, u kornetu ili obiteljskim pakiranjima.

ovodom 22. rođendana akcije “Kupujmo hrvatsko”, a uz slogan “Budimo čuvari domaće proizvodnje”, na splitskoj je Rivi organizirano predstavljanje 150 proizvođača koji su svoje proizvode ponudili po promotivnim cijenama. Tom je prigodom Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, podsjetio kako čuvari domaće proizvodnje možemo biti izdvajajući poneku kunu više za domaći proizvod. “Time potičemo konkurentnost, čuvamo radna mjesta

i stvaramo bolje sutra za generacije koje dolaze”, naglasio je Burilović te najavio kako je u svrhu poticaja proizvodnje kvalitetnih proizvoda osigurano 7,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava za stjecanje prava za znakove “Hrvatska kvaliteta”i “Izvorno hrvatsko”. Akcija Kupujmo hrvatsko održana je i u Varaždinu, a tom je prigodom Josip Zaher, potpredsjednik HGK za trgovinu i financije, poručio kako odabirom proizvoda domaćih tvrtki potičemo njihov uspjeh.

Svibanj 2019. | jatrgovac.hr

17

HRVATSKI DOBAVLJAČI predstavili svoje proizvode kineskoj delegaciji SPAR-a Visoka delegacija čelnih ljudi SPAR China posjetila je SPAR-ove hipermarkete u Rijeci, Zagrebu i Zadru te se oduševila hrvatskim proizvodima. Proizvodi Kraša, Zigantea,

Dukata, Podravke, Atlantica, Vindije, Badela i Žito grupe izazvali su veliko zanimanje kod predstavnika SPAR-a iz Kine.

^ Visokoj delegaciji čelnih ljudi SPAR China predstavnici Gavrilovića predstavili su široku paletu suhomesnatih proizvoda. Veliko zanimanje izazvala je ponuda konzerviranih mesnih prerađevina kao i asortiman proizvoda koji Gavrilović proizvodi za vlastitu robnu marku SPAR.

^ Jedan od najpoznatijih hrvatskih proizvođača tartufa Zigante predstavio je ponudu svojih proizvoda – od tartufate s bijelim i crnim tartufom, čipsa s tartufima, maslinovog ulja s bijelim i crnim tartufom kao i vlastita marka tartufata s crnim tartufom.

^ Predsjednicima i članovima uprava SPAR-a iz pet kineskih provincija, s kojima je bila i Guo Geping, predsjednica Kineskog udruženja trgovačkih lanaca i franšiza predstavili su se i predstavnici Dukata. Kineski su gosti bili oduševljeni brojnim mliječnim proizvodima Dukata koje su probali.

^ Suhomesnati proizvodi, pršut, buđole, pečenica i slavonska salama Žito grupe izazvali su oduševljenje među gostima iz Kine.

www.spar.hr

Promo

^ Posebnosti i prednosti proizvoda Atlantic grupe, posebno Donat Mg, Argeta paštete i Argeta humus prezentirani su predstavnicima SPAR-a iz Kine koji u toj zemlji pokrivaju potrebe 530 milijuna kupaca.

^ Posebnu zanimljivu prezentaciju gostima iz Kine pripremio je Kraš i njihovo zaštitno lice, Bajadera. Gosti su se zasladili i oduševili Domaćicom, Dorina čokoladama, napolitankama kao i vlastitom robnom markom koju Kraš proizvodi za SPAR. ^ Podravkina ponuda Dolcela proizvoda kao i popularne Lino lade, čije je zaštitno lice hrvatski nogometni izbornik Zlatko Dalić izazvala je veliko zanimanje kod kineskih predstavnika, koji su se puno raspitivali i o hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji.

^ Vindija je prezentirala bogatu ponudu svojih proizvoda. Degustiralo se od tvrdih sireva, mlijeka i mliječnih proizvoda, proteinskog mlijeka, sokova, smrznutih proizvoda i još mnoštvo proizvoda iz bogate ponude.

^ Hrvatsku industriju pića predvodio je Badel koji je kineskoj delegaciji predstavio vina Korlat, vina Vezak te liker Pelinkovac Antique.

www.spar.hr

Puls sektora

SVE U SVEMU NIJE LOŠE Unatoč svim društveno-političkim negativnostima koje nas prate u stopu, kad pogledamo pet godina unatrag, ne bi li većina nas rekla da lagodnije i udobnije živimo? Da nam ne kažu koliko nam je loše, još bih pomislio da nam je, ne zamjerite na nepopularnom izrazu – dobro. A ono što je zanimljivo, i ohrabrujuće (za maloprodaju robe široke potrošnje), jest da rast generira i prehrana i neprehrana, i veliki i mali formati, i količinski i cjenovno – dakle, relativno ujednačeno

S

Moja baba Klefa... ne, baba nije pogrdno, u mom je kraju svaka baka pod najnormalnije – baba, a vi se volimo dobro nasmijati. Meni ni Klefa nije čudni nadimak, nego je skraćeno od (skoro) nikad nije previše ozbiljna Kleofina, što je pak smiješno samo po sebi... dakle, situacija da ne trpi barem kakvu moja baba Klefa jednom je u šetnji našla na ulici malu šalu. I liječnici vele da neke novce i, u želji da pošteno vrati izguje smijeh dobar za zdravlje. bljeno, okrenula se prema čovjeku IZA sebe s Dobar humor uvijek je bio pitanjem: “Šjor, jesu ovo vaši šoldi?”... dakako rast prodaje na cijeni. Volim engleski da je čovjek iskoristio priliku i uzeo ih, a robe ŠIROKE humor, Chuck Norris humor, klasične baba se tek poslije sjetila da ih on nikako POTROŠNJE viceve. Najviše volim onaj pučki, stvarne nije mogao izgubiti kad je bio iza nje. crtice ljudi iz poznatog kruga. Recimo, Tako je jednom neki stariji gospodin u zadnjih 12 kad starija žena u krugu bliskih prijateljica jednog izrazito vrućeg ranoožujačkog dana MJESECI prepričava kako je slabo spavala zato “šta san izišao u grad u kaputu. Kad su ga pitali: “Šta cilu noć mislila na svog pokojnog Božu, i druge si se tako (toplo) obuka?”, odvratio im je “Ako je ružne stvari”. vrime ludo, nisan ja.”

20

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

+3,8%

Slika hrvatske stvarnosti prema većini dostupnih javnih informacija prilično je negativna, pače, i depresivna. Društvo nam grca u problemima.

Emigracija. Korupcija. Nesposobni političari.

Među najgorima smo u EU. I tako dalje. Ne čudi me da je Indeks povjerenja potrošača* vidno “skliznuo” u prvom tromjesečju ove godine za 5 postotnih bodova (s 80 koncem prošle na sadašnjih 75). Istini za volju, početkom godine podivljale su cijene benzina i krenule najave rasta cijena režija pa je i to uzelo svoj danak. No zbilja, društvo nam je u cjelini za moj ukus isuviše apatično i negativno. No, to ne znači nužno da nam je u svakom pogledu loše.

TRENDOVI SA ZRNOM SOLI Sad dolazi ono “ako je vrime ludo, nisam ja.” Ako je percepcija stvarnosti luda, nisam ja.

Brzo se može doći do osnovnih ekonomskih pokazatelja. Za početak, BDP ove godine raste 3,9% (već 18. kvartal zaredom). I potrošnja također - DZS kaže da je promet u trgovini na malo u prva četiri mjeseca rastao više od 7%, a “klasična” maloprodaja iznad 4%. Inflacija je uredna, od 2017. kreće se između 1% i 2%. Dug države i dugovi građanstva se smanjuju. Pa i Nielsen mjeri rast prodaje, oko 3% u kontinuitetu od 2017. Čujte, svi ćemo se lako složiti da puno toga u državi i društvu može biti bolje. No, ako je osobna potrošnja odraz našeg stanja i mogućnosti, čini se da nam ipak ide nabolje. Slika situacije u maloprodaji daje temelja za optimizam.

Iako trendove treba uzimati u obzir s dozom pažnje iliti cum grano salis (da se malo napravim važan sa svojim oskudnim poznavanjem latinskog), u odnosu na 2014. kad smo bili u jeku krize iskazana spremnost na potrošnju (kroz već spomenuti Indeks povjerenja potrošača) povećala se tri puta (s 9% na 27%), financijska sigurnost gotovo dvaput (s 25% na 47%), a pozitivan stav prema poslovnim prilikama čak osam puta (s 3% na 24%). Iako smo još uvijek među manje pozitivnim europskim tržištima, nismo daleko od europskog prosjeka kao prije pet godina - sad smo na indeksu 75 (prema europskom prosjeku od 83), a tada smo bili na 45 (prema europskih 75).

Na koncu, kad pogledamo pet godina unatrag, ne bi li većina nas rekla da lagodnije i udobnije živimo? Da nam ne kažu koliko nam je loše, još bih pomislio da nam je, ne zamjerite na nepopularnom izrazu – dobro.

A ono što je zanimljivo, i ohrabrujuće (za maloprodaju robe široke potrošnje), jest da rast generira i prehrana i neprehrana, i veliki i mali formati, i količinski i cjenovno – dakle, relativno ujednačeno.

Supermarketi su najjači i vuku rast, hipermarketi ne slabe, diskonteri i drogerije pak vrlo uspješno razvijaju svoje niše djelovanja Prva četiri mjeseca 2019. donose nam vidno veći rast od čak 5,3%, uz 6,3% veću količinsku prodaju i prosječno 1% niže cijene

DISKONTERI DOLAZE U nastavku ću komentirati podatke o procjeni prodaje maloprodajnog tržišta Hrvatske (s diskonterima i drogerijama, ali bez ljekarni i specijaliziranih trgovina, i bez ugostiteljstva) za 130 kategorija, za razdoblje svibanj 2018. - travanj 2019., kao i od početka godine za razdoblje siječanj 2019.- travanj 2019., za prehranu i neprehranu.

Nisu uključene neke značajne (visokoobrtajne) kategorije, poput cigareta (jer bi previše utjecale na ukupnu sliku) te svježeg voća i povrća, brašna, jaja i šećera, već samo one koje Nielsen redovno prati putem panela trgovine.

Dakle, na godišnjoj razini (svibanj 2018. - travanj 2019.) prodaja robe široke potrošnje porasla je 3,8%, i to zbog rasta količinske prodaje (+3,6%), jer su cijene u promatranom razdoblju bile tek neznatno više (+0,2%). Dinamika doduše varira od kvartala do kvartala – zadnje tromjesečje prošle godine donijelo je rast od 1,9%, od čega je 0,6% bio rast količinske prodaje, a 1,3% veće prosječne cijene. Prva četiri mjeseca ove godine donose nam vidno veći rast od čak 5,3%, uz 6,3% veću količinsku prodaju i prosječno 1% niže cijene, zahvaljujući prvenstveno trendovima iz neprehrambenog dijela košarice.

Prehrana nam od početka godine raste 5,2%, no 3,1% dolazi od veće količinske prodaje, a 2,1% od viših prosječnih cijena. U neprehrani je rast pak sličnih 5,4%, ali je rast količina veći za 8,4%, dok su prosječne cijene niže 2,8%.

Kanal koji generira najveći dio rasta u prva četiri mjeseca su diskonteri – rast od 16% praktično znači da su generirali čak 40% dodatne prodaje cijelog tržišta u odnosu na siječanj - travanj 2018. i dostižu 12% udjela u promatranom skupu kategorija.

Najvažniji kanal, supermarketi (prodajne površine 301 do 2.500 m2), čine 32% ukupne prodaje i od početka godine rastu 5%, dok najveći formati, hipermarketi (iznad 2.501 m2) čine 19% tržišta i rastu 3,5%. Velike trgovine mješovite robe (101 - 300 m2) zajedno s drogerijama također čine 19% tržišta uz stopu rasta od 4%. Srednje trgovine mješovite robe (41 - 100 m2) i dalje drže 11% tržišta uz jednaku prodaju kao lani, ali i pad na godišnjoj razini od 2%, dok malim trgovinama (do 40 m2), koje drže 4% tržišta, najviše pada promet – od početka godine 1%, ali i 7% na godišnjoj razini. Kiosci i benzinske postaje drže skupa 2% te jedni i drugi bilježe veće promete – kiosci 3%, a benzinske čak 16%.

Krajem prošle godine pisao sam o rastu trgovačkih robnih marki, o rastu njihove prodaje i udjela. Taj se trend nastavlja jer “PL”-ovi bilježe plus 5,7% od početka godine i dostižu na godišnjoj razini već 19% ukupne prodaje. Sav rast trgovačkih robnih marki dolazi od diskontera, dok ostali PL bilježe pad. No i “brendovi” rastu stopom od 5,2% (na tržištu bez diskontera rastu 5%, a u diskonterima 25%).

*Indeks povjerenja potrošača je kvartalno online istraživanje koje je Nielsen provodio samostalno do početka 2018., a od tada u suradnji s The Conference Board. Provodi se u 64 države svijeta na više od 32.000 ispitanika, a u Hrvatskoj na uzorku od 500 ispitanika.

Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

21

Puls sektora SEMAFOR KRETANJA PRODAJE 20 NAJVEĆIH KATEGORIJA PREHRANE U PRVA ČETIRI MJESECA 2019. #

KATEGORIJE

Vrijednosna prodaja

Količinska prodaja

Prosječne cijene

7%

4%

3%

1.

Pivo i ‘cideri’

2.

Svježe meso

3%

15%

-10%

3.

Trajne i polutrajne salame

4%

0%

4%

4.

Sirevi

8%

8%

0%

5.

Mlijeko

0%

-1%

1%

6.

Voda (uklj. i vode s okusom)

2%

2%

0%

7.

Kava

3%

3%

0%

8.

Gazirana pića

14%

9%

4%

9.

Jogurti

2%

1%

1%

10.

Vina i pjenušci

2%

-7%

9%

11.

Jaka alkoholna pića

11%

11%

0%

12.

Sladoled

-8%

-16%

9%

13.

Čokoladne table

5%

5%

0%

14.

Keksi

2%

-1%

3%

15.

Sokovi

8%

6%

2%

16.

Konzervirano i ukiseljeno povrće

6%

2%

4%

17.

Ulja

1%

1%

-1%

18.

Vrhnja

4%

3%

1%

19.

Male čokolade i prutići

9%

8%

1%

20.

Maslac i margarin

7%

4%

2%

Izvor: Nielsenov panel trgovine i diskontera (siječanj 2019. – travanj 2019., promjena u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)

ZELENI VAL PREHRANE Unutar deset najvećih praćenih prehrambenih kategorija (svježe meso, trajne i polutrajne mesne prerađevine, pivo, mlijeko, sir, voda, kava, gazirani sokovi, jogurti i vino) ne raste jedino mlijeko (-0,3%). Rast manjih od prosjeka za prehranu imaju još voda, vino i jogurti (+2%), kava i svježe meso (+3%) te salame i mesne prerađevine (+4%), dok sir i pivo rastu 8%, a gazirani sokovi čak 14%.

Najzdraviji rast imaju dvije zadnje spomenute kategorije jer je rast temeljen na čvrstom količinskom rastu i na većoj prosječnoj cijeni. Rast svježeg mesa posljedica je rasta količinske prodaje (+15%) zbog nižih cijena (-10%), dok vina odražavaju upravo suprotnu sliku – pad količinske prodaje od 8% kompenzira 10% veća prosječna cijena. Prvih 10 tako ukupno rastu nešto iznad 4%, većim dijelom od rasta količina (+3%), a manjim od cijena (+1%) i određuju smjer kretanja ukupnog sektora prehrane.

Sljedećih 10 kategorija (čokolade, keksi, sladoled, sokovi, jaka alkoholna pića, ulja, konzervirano i ukiseljeno povrće, vrhnja, male čokolade i prutići te maslac i margarin) imaju sličnu stopu rasta od ukupno 4,7% (količinski +2,3%). Jaka alkoholna pića i dalje bilježe iznadprosječan rast od 11% od početka godine (uz iste cijene prodalo se više litara). Iznad prosjeka prodavali su se i čokoladni prutići (9%), sokovi (8%) te maslaci 22

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

Prehrana u prva četiri mjeseca ove godine raste 5,2% i to 3,1% od veće količinske prodaje, a 2,1% od viših prosječnih cijena

i margarini (7%). U sredini su konzervirano i ukiseljeno povrće s +6%, čokolade s +5% (jedna od rijetkih kategorija gdje diskonteri padaju) i vrhnja s +4%. Mršavi plus održavaju keksi (2%) i ulja (1%), a samo je sladoledima niža prodaja (-8%), no sladoledi su ionako sezonska kategorija, koja na godišnjoj razini bilježi +3%. U većini kategorija prosječne su cijene više nego početkom 2018., no značajan pad prodaje vidljiv je jedino u sladoledima (i nema veze s cijenama). Sad kad se tržišta mogu smatrati oporavljenima, jer globalna i lokalne krize su iza nas, turizam se dobro razvija, a prihodi i posljedična osobna potrošnja stanovništva u stalnom su porastu, bit će zanimljivo pratiti ne samo rast/pad pojedinih kategorija, već i bitku među formatima – moderne velike trgovine u odnosu na manje dućane, diskontere koji su prijetnja svima te impulsne kanale (kioske, benzinske) i “specijaliste”, poglavito drogerije.

Treći ešalon prehrane čine paštete, čips, bomboni, začini i dodaci jelima, čokoladne praline, vafli, smrznuta riba i plodovi mora, hrana za mačke i pse te žitarice za doručak, koji zajedno rastu 6,5% (2% je veća količinska prodaja, a 4,5% cijene).

Ističu se praline s +15%, a po +10% bilježe smrznuta riba i plodovi mora te čips. Hrana za kućne ljubimce raste 8%, paštete 5%, žitarice za doručak 4%.

I većina kategorija koje nisam naveo rastu. No, da ne nabrajam, pitajte me. Što vas zanima? “Što ima najveću stopu rasta?”

Energetska pića, čak +35% (na godišnjoj razini +26%). Količinski +33%, cijenom +2%. Od ostalih, konzervirana tunjevina bilježi +19%, a kikiriki i druge koštice +18%.

“Je li istina da Hrvatice i Hrvati peku sve manje kolača?”

Zbilja ne znam. Moja draga peče podjednako, iako u zadnje vrijeme ubacuje u recepture pirovo brašno i takve neke trendovske sastojke. Ali, prašci za pripremu kolača rastu 7%, čokolade za kuhanje 1,5%, dodaci za kolače 9%. Ako i pečemo manje kolača, onda su barem skuplji.

“Kako se pad nataliteta odražava na pojedine kategorije?”

Različito – dehidrirana dječja hrana raste 11%, no nju mogu jesti i starija djeca, omladina i odrasli.

Dojenačka mlijeka (formule) rastu 5%, kašice isto tako, dok sokovi za bebe padaju 3%, a čajevi za bebe 14%. Znači li to da se natalitet popravlja. Da bar...ali je lijepo za vidjeti. “Što se prodaje manje nego lani?”

Smrznuta tijesta. Čak 22% manje (na godišnjoj razini 10% manje). Kakao (-4%), marmelade i kompoti (-4%), smrznuto meso (-6%) i sirupi (-8%).

“Koje kategorije odražavaju neke moderne trendove?”

Upada u oči rast gotovih smrznutih jela (+13%); brz životni ritam diktira i brzu pripremu hrane.

Sportski napitci recimo, rastu čak 17%.

Puls sektora SEMAFOR KRETANJA PRODAJE 20 NAJVEĆIH KATEGORIJA NEPREHRANE U PRVA ČETIRI MJESECA 2019. #

KATEGORIJE

Vrijednosna prodaja

Količinska prodaja

Prosječne cijene

-5%

10%

1.

Deterdženti za pranje rublja

5%

2.

Toaletni papir

8%

3%

5%

3.

Dezodoransi

5%

4%

1%

4.

Higijenski ulošci

3%

3%

1%

5.

Sredstva za čišćenje kućanstva

7%

7%

0%

6.

Kuhinjski papirnati ručnici

7%

-2%

9%

7.

Dječje pelene

-4%

5%

-9%

8.

Omekšivači rublja

5%

2%

3%

9.

Šamponi za kosu

5%

2%

3%

10.

Paste za zube

4%

0%

4%

11.

Gelovi za tuširanje

11%

15%

-4%

12.

Sredstva za njegu kože

11%

14%

-3%

13.

Britvice i brijači

2%

0%

2%

14.

Sredstva za strojno pranje posuđa

11%

12%

-1%

15.

Dječje vlažne maramice

4%

12%

-7%

16.

Deterdženti za ručno pranje posuđa

-1%

-5%

4%

17.

Boje za kosu

3%

3%

0%

18.

Sredstva za njegu lica

14%

11%

3%

19.

Osvježivači prostora

4%

-2%

6%

20.

Toaletni sapuni

7%

11%

-3%

Izvor: Nielsenov panel trgovine i diskontera (siječanj 2019. – travanj 2019., promjena u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)

Nema razloga da se rast osobne potrošnje ne nastavi i u ostatku godine Kanal koji generira najveći dio rasta u prva četiri mjeseca su diskonteri koji su ostvarili rast od 16%

24

UGODAN RAST NEPREHRANE Ugodno je za promjenu vidjeti da i neprehrana stabilno raste. Rast je 5,3%, no i ovdje diskonteri rastu brže od ostatka tržišta. Ponovno je u mnogim kategorijama izražen pad prosječnih cijena, koje “ruše” (ovisno o kategoriji) i brendovi i trgovačke robne marke.

Deset najvećih neprehrambenih kategorija skupa imaju rast od 5% uz 3% veću količinsku prodaju od početka godine i 2% veće prosječne cijene.

Primat u rastu nose toaletni papiri s 9% i papirnati (kuhinjski) ručnici sa 7%. Sličnost? Samo u formi proizvoda. Različitost? Za veći dio rasta toaletnog papira zaslužni su diskonteri, dok rastu kuhinjskih ručnika pridonose u znatno manjoj mjeri. K tome su lokomotiva rasta toaletnog papira brendova, dok rast ručnika generiraju PL-ovi.

Sredstva za njegu rublja također rastu: deterdženti i omekšivači po 5%. Sličnosti i razlike? Ovdje rast u oba slučaja generiraju brendovi, no deterdženti sav rast ostvaruju u diskonterima, dok omekšivači u diskonterima ove godine padaju. Sredstva za čišćenje rastu 7%, dezodoransi 6%, šamponi 5%, a zubne paste i ulošci po 4%, dok padaju jedino dječje pelene (-4%). No, s pelenama situacija uopće nije loša jer količinska prodaja raste više od 5%, samo su cijene niže zbog nižeg PDV-a.

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

U drugoj “desetini” rast je još izraženiji, ukupno čak 7%, no ovdje je značajnije izražen utjecaj nižih prosječnih cijena (-4%), a količinska prodaja raste 11%.

“A što to toliko puno raste?” Čini se da sve bolje pazimo na sebe. Njega lica recimo, raste čak 14% (količinski 11%, cijenama 3%), njega tijela i ruku pak 13%. Dodajmo tome rast komplementarnih (iako manjih, iz trećeg i četvrtog ešalona) kategorija sredstava za čišćenje lica (+11%), gelova za umivanje (+24%) ili sredstava za njegu kože oko očiju (+30%). Sredstva za strojno pranje posuđa rastu također 11%, dok ona za ručno pranje posuđa padaju 1%.

“Brade su i ove godine vrlo popularne, zar ne?”

Ne znam, i meni se tako čini. Britvice i brijači bilježe blagi rast (2%), ali sredstva za brijanje i sredstva poslije brijanja padaju više od 4%.

Od nišnih kategorija zanimljiv je rast vlažnog toaletnog papira od 10%, ali i njege kože beba od 21%.

Ova je godina počela u ritmu prošle – umjeren, no zdrav rast osobne potrošnje, u prehrani i neprehrani, dijelom zbog veće količinske prodaje, ali dijelom i iz većih cijena. Nema razloga da se tako ne nastavi i u ostatku godine. Diskonteri predvode rast, ali i u njima veće stope rasta ostvaruju brendovi.

S jedne strane ostvarivati rast djeluje lakše jer kupci imaju više novca i spremniji su trošiti, no s druge strane su i zahtjevniji. Kupci traže vrijednost za novac, naučeni su (pogotovo kod neprehrane) čekati na prave akcije. Trgovačke robne marke često nude razumnu kvalitetu.

Utakmica je oštra i na strani trgovačkih formata.

Supermarketi su najjači i vuku rast, hipermarketi ne slabe, diskonteri i drogerije pak vrlo uspješno razvijaju svoje niše djelovanja. Najugroženije su trgovine manjih formata, gdje će se nastaviti homogenizacija i pad broja objekata, no i tu ma dovoljno prilike za rast koju vješti trgovci i sada koriste. K tome, kupci su sve spremniji isprobavati nove (često i više “premium” proizvode), traže dodane vrijednosti, prate trendove, što otvara prilike za rast.

Za očekivati je još jednu uspješnu godinu, ovog puta očekujući rast većine kategorija. “Čekajte, ne slažu li se mnogi da je u Hrvatskoj loše?” Možda, ali “ako je vrime ludo, nisan ja.” U maloprodaji barem nije.

Ivan Junaković Nielsen

ivan.junakovic@nielsen.com

NOVI

COOLER Razlozi da piješ b.Aktiv opet se multipliciraju! b.Aktiv Multivitamin drink – ultimativni miks b.Aktiva LGG i voćnog soka – moćno i voćno osvježenje!

Zlatna košarica 2019

ZLATNA TOČKA NA USPJEŠNU 2018. GODINU Zlatna košarica i ove je godine opravdala očekivanja. Ostvarili smo daljnji napredak kada je riječ o razvoju svijesti o važnosti isticanja pozitivnih primjera poslovanja u našoj industriji, što se na kraju očitovalo i u dosad rekordnom broju prijavljenih kandidata, ali i u kvaliteti prijava koje smo zaprimili

Z

latna košarica, godišnja nagrada za najbolja ostvarenja u maloprodaji i industriji robe široke potrošnje, dodijeljena je na gala večeri koja je 30. svibnja održana u hotelu Westin. Ovu prestižnu nagradu za 2018. godinu ponijeli su Dukat i Žito grupa kao društveno odgovorne kompanije godine, RIS kao tehnološki dobavljač godine,

26

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

a dvostruko slavlje ostvarila Ostvarili smo daljnji napredak je Podravka koja je nagrađena kada je riječ o razvoju svijesti kao najbolji proizvođač te o važnosti isticanja pozitivje osvojila i nagradu za nih primjera poslovanja proizvod godine, dok je u našoj industriji, što se najbolji mali trgovac na kraju očitovalo i u zagrebačka trgovina dosad rekordnom broju Mrkvica. Glavnu naprijavljenih kandidata, broj PRIJAVA za gradu, Zlatnu košaricu ali i u kvaliteti prijava ovogodišnje izdanje koje smo zaprimili. za najboljeg trgovca u ZLATNE 2018. godini, ponio je Hrvatska maloprodaja drugu godinu zaredom i industrija robe široke KOŠARICE trgovački lanac SPAR potrošnje sektori su koji Hrvatska. se imaju čime pohvaliti, a Zlatna košarica i ove je gonajbolje od njih stručni je žiri dine opravdala očekivanja. nagradio ovim prestižnim

45

Svima je postalo jasno kako su zaposlenici došli u središte gospodarske politike u Hrvatskoj

nagradama. I ovom se prilikom želimo zahvaliti svim prijavljenima i čestitati pobjednicima u svim kategorijama na zasluženom priznanju.

Za najboljeg trgovca izabran je trgovački lanac SPAR Hrvatska koji je tako obranio titulu osvojenu prošle godine

PREGLED GODINE Prošlu je godinu obilježila konsolidacija stanja u Agrokor grupi, ali i rekordni rezultati vodećih kompanija u FMCG industriji te solidne stope rasta potrošnje koje su bilježene iz mjeseca u mjesec pa možemo slobodno reći kako je 2018. donijela nastavak stabilizacije tržišta nakon iznimno burne 2017. godine. Bila je to godina novih investicija u širenje maloprodajnih mreža i modernizaciju proizvodnih pogona, godina lansiranja novih proizvoda pri čemu su glavni trendovi na tržištu usmjereni na zdravo i održivo, no i godina u kojoj su ljudski potencijali definitivno zasjeli na vrh liste razloga uspješnosti svih poduzetnika u ovim sektorima. U Hrvatskoj je u zadnjem tromjesečju prošle godine bilo 1,644 milijuna zaposlenih, što je oko pet tisuća više nego godinu ranije, dok je broj nezaposlenih pao za 46 tisuća, na 154 tisuće osoba, pa je stopa nezaposlenosti iznosila 8,6 posto, pokazuju rezultati Ankete o radnoj snazi koja mjeri ekonomsku aktivnost stanovništva, a provodi je

Državni zavod za statistiku na temelju metodologije Međunarodne organizacije rada.

“Tržište rada ostaje krhko i opterećeno ozbiljnim strukturnim problemima neusklađenosti ponude i potražnje, dugotrajnom nezaposlenošću i padom broja radno sposobnog stanovništva devetu godinu za redom. Uz to, Hrvatsku poput drugih država Europe prati proces demografskog starenja, a ne posustaje ni emigracija najproduktivnijeg dijela radno sposobnog stanovništva zbog lakšeg kretanja ljudi na jedinstvenom tržištu EU-a”, istaknuli su analitičari RBA u nedavnom komentaru podataka iz Ankete o radnoj snazi.

Sve navedeno jasno govori u prilog tome kako su zaposlenici došli u središte gospodarske politike u Hrvatskoj. Negativna demografska kretanja u proteklih nekoliko desetljeća dodatno su naglašena pojačanim iseljavanjem radno sposobnog stanovništva nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju pa slijedom toga dolazi i do nestašice radne snage u mnogim granama gospodarstva. Ključna riječ

Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

27

Zlatna košarica 2019 pritom je konkurentnost.

Svaki investitor traži najbolju priliku za ulaganje, traži konkurentnu ponudu u svim aspektima, a jednako tako razmišljaju i radnici. I oni traže najbolju priliku za sebe i svoje obitelji. Hrvatska kao društvo i ekonomija mora dizati svoju konkurentnost kako bi zadržala svoje ljude jer negativna demografska kretanja imaju multiplikativan efekt na sve sektore poslovnog života u našoj zemlji ograničavajući potencijale razvoja. U Hrvatskoj srećom ima tvrtki koje se uspijevaju nositi s ovim izazovima, ali da bi njihovi napori bili održivi mora postojati šira državna strategija koja će adresirati demografska i ekonomska pitanja u našem društvu kako bismo u srednjem i dugom roku mogli očekivati rast gospodarstva i podizanje standarda života u zemlji.

OŠTRA KONKURENCIJA Sve kategorije nagrada Zlatna košarica 2019 odnosile su se na poslovna ostvarenja u 2018. godini pri čemu su osobito vrednovani doprinosi razvoju tržišta u pogledu kvalitete investicija, otvaranja novih prodajnih objekata i novih radnih mjesta, ulaganje u proizvodne pogone, provedene akvizicije

28

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

Trgovac godine SPAR Hrvatska

te ukupan doprinos unaprjeđenju sektora kroz stvaranje dodane vrijednosti za tržište i potrošače.

Za najboljeg trgovca izabran je trgovački lanac SPAR Hrvatska koji je tako obranio titulu osvojenu prošle godine. Konkurenciju u finalu činili su mu drogerijski lanac dm-drogerie markt i križevački trgovački lanac KTC. “Ova je nagrada prije svega zasluga svih naših zaposlenika jer na našem tržištu u ovakvoj konkurenciji sigurno nije lako osvojiti nagradu za trgovca godine dva puta zaredom. Ovim smo definitivno dobili potvrdu da se u dinamičnim vremenima

Hrvatska kao društvo i ekonomija mora dizati svoju konkurentnost kako bi zadržala svoje ljude Zlatna košarica u kategoriji “Društveno odgovorna kompanija godine” otišla je u ruke Dukata i Žito grupe

razvijamo u pravom smjeru, šireći prodajnu mrežu i unaprjeđujući sve ostale segmente poslovanja”, izjavila je Žana Lovrić, direktorica nabave SPAR Hrvatska primajući nagradu “Trgovac godine”. U službenom priopćenju nakon proglašenja na osvajanje se Zlatne košarice osvrnuo i Helmut Fenzl, predsjednik Uprave SPAR Hrvatska, naglasivši: “Nagrada je veliko priznanje za SPAR jer smo dvije godine zaredom proglašeni najboljom kompanijom u našem sektoru. U 2017. godini rasli smo 59%, a u 2018. je ostvaren rast od 15,3%. Najbrži smo rastući trgovac u Hrvatskoj među trgovačkim lancima prehranom, a postali smo i 3. najveći trgovac u Hrvatskoj. Ovaj snažan rast počiva prvenstveno na akviziciji Bille u travnju 2017. godine, ali i na snažnoj vlastitoj ekspanziji.

Protekle dvije godine otvorili smo dva INTERSPAR supermarketa u Rijeci i deset SPAR supermarketa, od toga dva u Istri, u Labinu i Umagu. Također, u ove dvije godine bili smo najveći investitor u maloprodaji. Ovo je veliko priznanje za svakog od naših 4.500 djelatnika. Jako smo ponosni što smo ga ponovno dobili.”

Zlatna košarica 2019

Proizvođač godine Podravka

Dvostruku krunu ove je godine ponijela Podravka osvojivši Zlatnu košaricu u kategorijama “Proizvođač godine” i “Proizvod godine”

U razmatranje za nagradu u svim kategorijama ukupno je ušlo 45 kompanija, što je rekordan broj prijava do sada.

Dvostruku krunu ove je godine ponijela Podravka osvojivši

Proizvod godine Lino Lada Gold – Podravka

30

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

Zlatnu košaricu u kategorijama “Proizvođač godine”, u kojoj su u finale ušle tvrtke Manna i Zvijezda plus, te u kategoriji “Proizvod godine” gdje je Podravkina Lino Lada Gold osvojila nagra-

du ispred Meggle Chia jogurta i Franck Jubilarne kave. “Velika je čast osvojiti čak dvije nagrade na ovakvom prestižnom natjecanju. Prošla, 2018. godina za našu je kompaniju bila najbolja u povijesti, a to smo i pokazali isplatom stimulacija našim zaposlenicima koji su ujedno i naša najveća snaga. Svi zajedno dokazali smo da možemo više, a tome je pridonio i veliki broj inovacija koje smo lansirali na vrlo zahtjevnom tržištu. Dodatnu težinu Zlatnoj košarici, za koju su zaslužni svi zaposlenici Podravke, daje činjenica što je riječ o nagradi struke”, izjavila je Marinka Akrap, direktorica marketinga i korporativnih komunikacija Podravke.

Velika konkurencija ove je godine posebno obilježila kategoriju “Društveno odgovorna kompanija godine”, gdje se po prvi puta dogodilo da su dva kandidata imali potpuno izjednačen rezultat na vrhu pa je tako Zlatna košarica u ovoj kategoriji otišla u ruke Dukata i Žito grupe. Ove su tvrtke time uspjele nadmašiti do sada neprikosnoveni dm koji je tu nagradu osvojio u sva tri

dosadašnja izdanja, a ove je godine ušao u finale te je bio jako blizu pobjednicima. “U Dukatu princip društveno odgovornog poslovanja znači raditi na način koji promišlja i uvažava što je najbolje za naše zaposlenike, potrošače, poslovne partnere, kooperante, ali i širu zajednicu i to ne samo danas i u ovom trenutku, nego na način koji će nam svima osigurati bolji život u budućnosti”, primajući nagradu za društveno odgovornu kompaniju kazala je Kristina Klarić Rubčić, voditeljica Korporativnih komunikacija Dukata, dodajući kako je osvajanje ove nagrade još jedna potvrda da ono što rade uistinu rade ispravno, ali je i poticaj da u budućnosti budu još bolji.

Zajedno s Kristinom, na pozornicu je izašao Saša Pajdić, član uprave Žito grupe, koji je primio nagradu za društveno odgovornu kompaniju u ime ovog osječkog proizvođača te je pritom naglasio kako će ova nagrada dodijeljena Žito grupi pomoći da se glas Slavonije čuje bolje i da se čuje dobro: “Zlatna košarica omogućila nam je da se predstavimo izvan Slavonije i da ostatku Hrvatske budemo inspiracija. Trudimo se pokazati da u Slavoniji može biti jednako dobro kao i u drugim dijelovima Hrvatske ili bilo gdje u inozemstvu”, istaknuo je Pajdić napomenuvši kako društveno odgovorno poslovanje podrazumijeva voditi računa o ljudima koji su na bilo koji način ovisni o kompaniji - bilo da rade s njom ili za nju. Osvajanje nagrade komentirao je putem tvrtkinog priopćenja i Marko Pipunić, predsjednik uprave Žito grupe, riječima: “Često se vodim uvjerenjem da što čovjek napravi za sebe i ode s njim, a da ono što napravimo za druge, živi i poslije nas. Zato je najljepše činiti za generacije koje tek dolaze. Volim reći da svaki poduzetnik mora osjećati nekakvu društvenu odgovornost i vratiti dio zarađenih sredstava zajednici u kojoj živi.

Moja je dužnost boriti se protiv

Izjave pokrovitelja: “U svakom pogledu Hrvatska obrtnička komora podržava ovu hvalevrijednu akciju magazina Ja TRGOVAC. Iz godine u godinu Zlatna košarica postaje sve dinamičnija i zanimljivija, a nama kao članovima žirija sve je teže odlučiti kojim kandidatima dati glas jer je njihov rad sve kvalitetniji. Nadamo se kako će i ova nagrada dodatno unaprijediti sektor trgovine i hrvatsko gospodarstvo u cjelini.”

Mladen Malta Predsjednik Ceha trgovine Hrvatska obrtnička komora

“Kao kompanija koja je već 20 godina prepoznata kao pouzdan partner i inovator, A1 Hrvatska pozdravlja svaku inicijativu koja pridonosi prepoznavanju najboljih tržišnih igrača. Čestitamo svim finalistima, a posebno dobitnicima nagrade Zlatna košarica 2019.

Pohvale i organizatoru, magazinu Ja TRGOVAC, na inicijativi koja će sigurno pridonijeti kompetitivnosti na hrvatskom tržištu.”

Ivan Gabrić Glavni direktor za segment poslovnih korisnika A1 Hrvatska

“Brigada kroz svoj holistički pristup radu i poslovanju svakim projektom nastoji podignuti standard u osmišljavanju prodajnih i poslovnih prostora, a posebno nam je zadovoljstvo vidjeti da i druge kompanije teže stvaranju iskustva većeg od samog proizvoda ili usluge te da je konkurencija unutar kategorija svake godine sve jača i bolja. Iznimno smo ponosni što smo na ovogodišnjoj dodjeli nagrada Zlatna košarica imali priliku dodijeliti nagradu za društveno odgovornu kompaniju godine i to čak za njih dvije – Dukat i Žito grupa. Čestitamo magazinu Ja TRGOVAC na organizaciji ove manifestacije te svim finalistima i pobjednicima. Nadamo se da će ovo biti dodatni poticaj kompanijama iz maloprodaje i FMCG industrije da u 2019. godini nastave s ulaganjem u kvalitetu i inovacije. Vidimo se na Zlatnoj košarici 2020!”

Damjan Geber Direktor Brigada

“Citroën, ikonska i popularna marka, koja je benchmark u pogledu udobnosti i smionog dizajna, ove godine slavi svoj 100. rođendan.

Iznimno smo sretni što smo u našoj obljetnici bili sponzor Zlatne košarice 2019 te ovim putem čestitamo svim finalistima i dobitnicima ovih prestižnih nagrada. Svečanost smo uveličali s našim SUV modelima: Citroën C3 Aircross i novim C5 Aircross, najmodularnijim i najudobnijim SUV-om u svom segmentu. Pohvaljujemo odličnu organizaciju magazina Ja TRGOVAC koji je okupio najprestižnije tvrtke u FMCG industriji u Hrvatskoj te nagradio njihovu izvrsnost, inovativnost i kreativnost.”

Tomislav Miletić Generalni direktor CITROËN, DS i PEUGEOT

“Bilo nam je veliko zadovoljstvo biti prisutni na Zlatnoj košarici i kao jedan od pokrovitelja podržati takav vrhunski događaj koji stimulira najbolje prakse, proizvode, rješenja i iskustva u trgovini s kojima se diže kvaliteta života te zadovoljstvo kupaca, a i zaposlenih. Kandidati za nagrade uistinu su izuzetna poduzeća koja predanošću svome poslu dokazuju da u Hrvatskoj ima kako dobrih ideja i proizvoda, tako i radnih okolina i dobrih timova. Na događaj smo pozvali naše partnere i klijente kako bi odali priznanje najboljima i svi zajedno proslavili rezultate, pošto svi pomalo sudjelujemo u tome kao sudionici u čitavom lancu, od sirovina, usluga do prodaje.”

Božidar Bajsič Direktor operacija Editel Adria d.o.o.

“Njuškalo Popusti i katalozi, najveća digitalna platforma za distribuciju kataloga i akcija trgovačkih lanaca, sa zadovoljstvom je i ove godine podržala hvalevrijednu dodjelu godišnjih nagrada Zlatna košarica za najbolja ostvarenja u maloprodaji i industriji robe široke potrošnje, u organizaciji magazina i portala Ja TRGOVAC. Ovim putem čestitamo svim dobitnicima, a posebno našim poslovnim partnerima SPAR Hrvatska za nagradu ‘Trgovac godine’ te Podravki za nagradu ‘Proizvođač godine’ i ‘Proizvod godine’ - Lino Lada Gold. Njuškalo Popusti i katalozi stalnim rastom broja korisnika žele doprinijeti razvoju maloprodaje tako što konzumaciju kataloga i akcija prilagođuje novim navikama korisnika koji na jednom mjestu žele imati najbogatiju akcijsku ponudu u njihovom okruženju, dostupnu bilo kada i bilo gdje.”

Kenan Mačkić Voditelj prodaje za nove proizvode Njuškalo d.o.o

Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

31

Zlatna košarica 2019

Društveno odgovorna kompanija godine Dukat i Žito grupa

Mali trgovac godine Mrkvica

Tehnološki dobavljač godine RIS

32

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

stereotipa poduzetnika koji je ljudima usađen u glavama zbog loših prijašnjih iskustava.”

Priliku da se u idućih godinu dana zove “Mali trgovac godine” dobila je zagrebačka trgovina Mrkvica koja je svoj koncept izvrsno implementirala na tržište, što je prepoznala i stručna javnost nagradom Zlatna košarica koja im je dodijeljena na svečanosti. Devet malih trgovaca prijavilo se za sudjelovanje u ovoj kategoriji, a u finale su se plasirali Kali iz Opatije i AB Hinc iz Fužina. “Velike zasluge za uspjeh u poslovanju pripadaju i djelatnicima trgovina Mrkvica. Sav naš trud i široki asortiman proizvoda koje smo uvrstili u ponudu ne bi postigao ovakav uspjeh da nije naših zaposlenica”, istaknula ja Dijana Gverić, voditeljica prodaje Mrkvice, te je još jednom dodala kako su za raspoloženje i odličnu atmosferu u trgovinama zaslužne djelatnice, što njihovi kupci itekako osjete te im se uvijek rado vraćaju.

A da se upornost itekako isplati govori primjer riječke tvrtke RIS koja je osvojila Zlatnu košaricu u kategoriji “Tehnološki dobavljač godine”, nakon što joj je ova nagrada zamalo izmakla u prethodna dva izdanja kada su bili u finalu. To može biti putokaz i za dvije tvrtke koje su ove godine plasmanom u finale došle na korak do osvajanja ove kategorije – varaždinski Marker i Mobilnu informatiku iz Zagreba. Nagrada Zlatna košarica u kategoriji Tehnološki dobavljač tvrtki RIS bila je treća sreća budući da dosadašnje dvije nominacije riječkim informatičarima nisu donijele željeno priznanje. “Ova nagrada pripada svim našim zaposlenicima i to ne samo sadašnjima, već svima koji su u proteklih 26 godina poslovanja u tvrtku utkali svoje znanje i trud”, kazao je Igor Zamlić, osnivač RIS-a, te je pritom prvenstveno istaknuo kolege iz korisničke podrške koji su uvijek prvi na raspolaganju njihovim korisnicima.

UTABANA STAZA USPJEHA Najbolje od najboljih u sektorima maloprodaje i industrije robe široke potrošnje odabrao je stručni žiri sastavljen od uglednih stručnjaka u kojem se nalaze: Marina Tonžetić (Partner Deloitte), Ivan-Damir Anić (Znanstveni savjetnik, Ekonomski institut, Zagreb), Mladen Kožić (Client Relationship Manager, GfK Centar za istraživanje tržišta), Andreja Pavlović (Partner & MB Member, Hauska & Partner), Ana Knežević (Predsjednica, Hrvatska udruga za zaštitu potrošača), Marijana Plovanić (Direktorica i član Uprave Hendal market research), Tomislava Ravlić (Direktorica Sektora za trgovinu HGK), Mladen Malta (Predsjednik Ceha trgovine HOK-a), Sanja Smoljak Katić (Direktorica, HUP-Udruga trgovine), Jasmina Fajković (Research Manager, Ipsos), Goran Pavlović (Glavni urednik magazina i portala Ja TRGOVAC), Ivan Junaković (Voditelj ključnih klijenata u regiji Adriatic, Nielsen), Erlanda Ivić-Mandić (Direktorica, Focus ispitivanje tržišta), Zlatica Štulić (Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske) i Josip Tvrtković (Direktor, Valicon Hrvatska).

Ovogodišnja svečanost proglašenja pobjednika natječaja Zlatna košarica održana je pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te uz sponzorsku podršku Grada Zagreba, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i tvrtki Citroën, Njuškalo, Mastercard, GS1 Croatia, A1 telekom, Brigada, Editel i Hiperprodukcija.

U sklopu programa svečanosti Zlatna košarica dodijeljeno je i Mastercard priznanje za inovacije u plaćanju koje ima za cilj prepoznati i istaknuti pozitivne prakse u evoluciji plaćanja, a ovogodišnji dobitnici su Tisak plus i Sberbank. Prije nego je uručila priznanje, Gea Kariž

Mastercard priznanje za inovacije u plaćanju Tisak i Sberbank

Zagrebačka trgovina Mrkvica svojim je inovativnim konceptom osvojila simpatije žirija te je ponijela titulu “Mali trgovac godine” Nakon što im je izmakla u protekla dva izdanja, tvrtka RIS ove je godine osvojila nagradu za najboljeg tehnološkog dobavljača

iz Mastercarda istaknula je da istraživanja pokazuju kako velika većina Hrvata digitalizaciju smatra pozitivnim procesom i traži više inovacija u različitim područjima, među njima i u segmentu financijskih usluga.

“Dakle, želja potrošača za jednostavnim, sigurnim i digitalnim rješenjima u platnoj industriji raste. Mastercard je predan pružanju praktičnog iskustva korisnicima, a upravo su inovacije poput plaćanja računa platnim karticama konkretan primjer ostvarivanja vizije o omogućavanju praktičnog iskustva plaćanja posvuda – u domu, u trgovinama i u pokretu i to je razlog pokretanja ovog priznanja”, naglasila je Kariž te je uručila priznanje Mateji Malinović, direktorici odjela za elektroničke i financijske robe i usluge tvrtke Tisak plus, i Valentini Kojić, predstavnici Sberbanke.

Uz voditeljsku palicu naše drage Ive Šulentić te glazbeni predah za koji se pobrinula mlada i talentirana Zsa Zsa, cjelokupna svečanost protekla je na uistinu visokoj razini, kako i priliči našim laureatima.

U zaključku možemo istaknuti kako iz godine u godinu bilježimo rast interesa za nagrade

Zlatna košarica te smo uvjereni kako će peto izdanje koje je na rasporedu u otprilike isto vrijeme dogodine nastaviti sada već dobro utabanom stazom. Već to samo po sebi govori da je naša inicijalna ideja o platformi koja će poslužiti za isticanje pozitivnih primjera poslovanja u našim sektorima bila itekako opravdana i potrebna.

Kvaliteta poslovanja u svim područjima neupitno raste i sve kompanije koje posluju u Hrvatskoj nemaju razloga ne isticati izvrsne rezultate svoga rada. Sve projekcije sugeriraju kako je 2019. napravljen još jedan dodatni iskorak kada je riječ o rastu potrošnje koja je glavni generator naših sektora, a i cijeloga hrvatskoga gospodarstva. To može poslužiti i kao najava za natječaj Zlatna košarica 2020 koji će biti prepun dobrih primjera u svim sferama poslovanja. Zato, istaknite svoj rad i kažite tržištu koliko dobro i uspješno radite!

Pošaljite prijavu za nagrade Zlatna košarica 2020!

Goran Pavlović goran@jatrgovac.hr Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr

Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

33

Branko Bobetić Croatiastočar

STRATEGIJA RAZVOJA TREBA OTVORITI PUT ZA RAST KONKURENTNOSTI Strategija hrvatske poljoprivrede koja je u fazi izrade treba definirati prioritetne sektore koji mogu biti konkurentni kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. Stočarstvo i peradarstvo generalno su najveći multiplikatori bruto dodane vrijednosti s obzirom na to da su vezani na žitarice i uljarice te pritom četiri do šest puta multipliciraju zaposlenost i doprinos lokalnim i državnim proračunima. Strategija bi u sektoru govedarstva, koje je u najsloženijoj situaciji, trebala definirati minimalne uvjete i mjere održivog i konkurentnog mliječno-mesnog govedarstva u srednjoročnom periodu kod obiteljskih gospodarstava na regionalnoj razini te je potrebno izraditi cjelovitu analizu potrebnih investicijskih ulaganja u sve sektore, ističe Branko Bobetić, direktor gospodarsko-interesnog udruženja Croatiastočar

B

ranko Bobetić po struci je doktor veterinarske medicine. Nakon završenog studija na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu radio je u tvrtkama Koka Varaždin i Mesna industrija VIR Rijeka iz sastava poslovnog sustava Vindija. Tijekom rada u varaždinskoj Koki bio je zadužen za poslovanje peradarske industrije, počevši od primarne proizvodnje, mesne industrije te plasmana u komercijalnom sektoru, a potom

34

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr

i kao direktor te član uprave poduzeća Koka i VIR Rijeka. Od 2006. godine direktor je gospodarsko-interesnog udruženja (GIU) Croatiastočar.

Predstavite nam udruženje Croatiastočar.

Koji su glavni ciljevi vašeg djelovanja?

GIU Croatiastočar neprekidno djeluje više od 50 godina. Od sredine 60-ih godina započinje djelovati kao Centrostočar pa Poslovna zajednica za

stočarstvo, a od 1998. srednje i velike tvrtke u Hrvatskoj koje se bave uzgojem stoke i peradi te proizvodnjom mesa, mesnih i mliječnih proizvoda i jaja osnivaju neprofitno gospodarsko interesno udruženje. GIU Croatiastočar zastupa zajedničke interese tvrtki u svim segmentima iz stočarske proizvodnje i prateće industrije. Aktivno surađuje s državnim institucijama kao član radnih grupa i povjerenstava gdje

svojim prijedlozima nastoji doprinositi opstojnosti, konkurentnosti i razvoju primarne stočarske proizvodnje i prateće industrije. Svojim članicama a i svim ostalim institucijama s kojima surađuje dostavlja sve relevantne informacije te širok spektar podataka o trendovima proizvodnje, uvoza, izvoza, potrošnje te cjelokupne problematike na domaćem i stranim tržištima. Sa svojim članicama nastoji doprinijeti primjerenoj biosigurnosti u uzgoju stoke i peradi, zdravlju životinja i ljudi kroz visoku kvalitetu i nutritivnu vrijednost proizvoda.

Krenimo do mlijeka. Kakve je rezultate ostvarila industrija prerade mlijeka u 2018. u usporedbi s godinom prije?

Mliječnu industriju čini ukupno 40 otkupljivača mlijeka u Hrvatskoj, s time da prvih 10 prerađivača otkupljuje oko 95% svih količina mlijeka. Od ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije mliječna industrija uspijeva održavati ukupnu godišnju preradu mlijeka na oko 640.000 tona. Prema agregiranim izvješćima Fine iz 2017. godine, poslovni prihodi mliječne industrije iznosili su 5,8 milijardi kuna, a zapošljavala je 3.150 djelatnika. U 2018. godini ukupna proizvodnja mliječnih proizvoda iznosila je oko 430.000 tona, što je za 2% manje u odnosu na 2017. godinu zbog pada proizvodnje konzumnih mlijeka za 5%. Proizvodnja mliječnih fermenata bila je oko 93.000 tona što je povećanje za 8% u odnosu na prethodnu godinu, dok je proizvodnja vrhnja s 900 tona bila veća za 7%, a ukupno 34.000 tona proizvedenih sireva bilo je za 1% manje. U zadnjih sedam godina, slično kao i kod ostalih članica EU-a, u Hrvatskoj pada potrošnja konzumnog mlijeka u prosjeku za 2% godišnje.

Uvoz svih vrsta mliječnih proizvoda u prošloj godini bio je oko 89.000 tona, dok je izvoz mliječnih proizvoda bio

u izvozu bilježe fermenti sa 7%, dok je izvoz sireva povećan za blizu četiri puta.

Udio proizvoda veće dodane vrijednosti, kao što su sirevi, maslac i mliječni namazi domaće industrije, za 30% je manji od EU prosjeka.

Koliko je iznosila proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj u 2018. godini te gdje nas to stavlja u široj perspektivi ostalih EU zemalja?

U prošloj godini ukupan otkup kravljeg mlijeka iznosio je 453.000 tona, što je pad otkupa za 5% u odnosu na 2017. godinu, dok je u odnosu na 2012. godinu riječ o padu za velikih 25%. Samodostatnost domaće proizvodnje mlijeka u prošloj godini, što je odnos između otkupljenih količina mlijeka i ukupne potrošnje

Koliko je isporučitelja mlijeka i otkupljivača mlijeka bilo na kraju 2018. godine te kakav trend bilježi njihov broj?

Na kraju 2018. godine ukupno je bilo 5.300 isporučitelja mlijeka, a tijekom

“U 2018. je ukupan otkup kravljeg mlijeka iznosio 453.000 tona, što je pad za velikih 25% u odnosu na 2012.” mlijeka u mliječnim proizvodima, bila je svega 52%. Usporedbe radi, u 2012. godini samodostatnost je bila na razini od 75%. U odnosu na ostale članice EUa, Hrvatska ima najnižu samodostatnost u mlijeku. U proizvodnji mlijeka samodostatnost svih članica EU-a u prošloj godini ima indeks od 114%, pribaltičke zemlje i zemlje sjeverne Europe imaju dostatnost od 136%, zemlje istočne Europe od 111%, zemlje središnje Europe od 125%, dok zemlje južne Europe imaju samodostatnost od 75%.

Zašto pada otkup mlijeka u zadnjih šest godina?

Pad otkupa mlijeka u zadnjih šest godina u korelaciji je s padom broja mliječnih krava u istom periodu. Ostale članice EU-a u 2018. su u odnosu na 2012. povećale otkup mlijeka za 12%, a uspijevaju održavati ukupni broj mliječnih krava na oko 23 milijuna grla. Prosjek isporuke mlijeka po

“Mesoprerađivačka i mliječna industrija u 2017. su brojale 280 tvrtki s prihodom od 13,3 milijarde kuna” oko 50.000 tona. Od ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije do 2018. godine u prosjeku je udvostručen uvoz maslaca i sireva, dok je uvoz fermenata povećan za više od 50%. Izvoz mliječnih proizvoda u prošloj je godini bio veći za 7%, a u odnosu na 2012. najveći indeks rasta

rasta isporuke mlijeka po mliječnoj kravi. Prosječni otkup mlijeka po kravi EU članica u prošloj je godini iznosio 6.850 kg. Na pad otkupa mlijeka svakako utječe i pad broja isporučitelja mlijeka. Prvih 2.000 isporučitelja mlijeka u 2018. je godini imalo udio u isporuci svih isporučitelja oko 85% i njihova je prosječna isporuka mlijeka po kravi iznosila oko 5.000 kg, dok su ostali isporučitelji u prošloj godini isporučili tek nešto više od 1.000 kg mlijeka po kravi.

mliječnoj kravi u Hrvatskoj je u prošloj godini bio 3.300 kg i gotovo da i nema povećanja isporuke u proteklih šest godina. Istovremeno, prosjek isporuke mlijeka po kravi u Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Sloveniji je 6.450 kg te iz godine u godinu bilježe trend

godine bilo ih je oko 6.200. U Hrvatskoj se broj isporučitelja u zadnjih šest godina smanjuje prosječno za 10% godišnje, što je dvostruko veći godišnji pad isporučitelja od EU prosjeka.

Koliko je iznosila prosječna isporuka mlijeka po isporučitelju u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj je 2018. godine po isporučitelju bila prosječna isporuka mlijeka 73 tone, što je u odnosu na 2012. povećanje za više od 80%, ali je značajno manja isporuka u odnosu na EU prosjek koji iznosi 155 tona. Prvih 2.000 isporučitelja u Hrvatskoj lani je prosječno isporučilo oko 195 tona mlijeka.

Naši farmeri primarno se fokusiraju na mlijeko. Mogu li oni nešto promijeniti u svom tržišnom pristupu?

Uspoređivali smo strukturu outputa specijaliziranih mliječnih gospodarstava u Hrvatskoj s ostalim članicama pa je primjetno da ostala mliječna gospodarstva EU članica imaju značajno veći output od uzgoja ženske rasplodne teladi odnosno muške teladi za tov, što utječe i na dohodak gospodarstava. U svakom slučaju važno je da se smanji broj klanja domaće teladi i da se posveti veća pažnja uzgoju rasplodnih junica, ne samo za vlastite potrebe, već i za domicilno tržište i izvoz. Uz to, dio se farmera orijentira i na proizvodnju mliječnih proizvoda kroz lokalnu prodaju odnosno prodaju na kućnom pragu.

Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

35

Intervju Koliko je iznosila otkupna cijena mlijeka od 2012. do 2018. godine u Hrvatskoj?

Možete li to staviti u kontekst prosjeka otkupne cijene na razini EU-a?

Globalno tržište mliječnim proizvodima izrazito je volatilno, što je posljedica tržišnih poremećaja. U promatranim godinama najniže EU cijene mlijeka pa i mliječnih proizvoda bile su u 2015. pa i tijekom 2016., dok bi se u zadnje dvije godine mogle okarakterizirati realno stabilnim. Prosječna otkupna cijena kravljeg mlijeka realne kvalitete u Hrvatskoj od 2012. do 2018. godine bila je 32,77 eura za 100 kg mlijeka, što je za 2% manja cijena od prosjeka EU28, a za 9% veća cijena u odnosu na prosječnu otkupnu cijenu EU13 zemalja.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju povećao se i uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda. Kako se to odrazilo na domaći mliječni sektor?

Nakon ulaska Hrvatske u EU uvoz konzumnih mlijeka povećan je za više od 60%, uvoz fermenata za 50%, uvoz maslaca porastao je za 80%, dok je uvoz sireva gotovo 2,5 puta veći u odnosu na 2012. godinu. Udio uvoza sireva u potrošnji svih vrsta sireva u prošloj je godini izno-

Prema podacima Eurostata, ukupan volumen prodaje mliječnih proizvoda domaće industrije u 2017. godini bio je na razini od 405.000 tona, dok je ukupni volumen prodaje svih grupa mliječnih proizvoda EU 28 članica istodobno iznosio 81,75 milijuna tona.

Prosječna EU prodajna cijena svih

“Nakon ulaska Hrvatske u članstvo EU-a enormno je povećan uvoz nekih grupa mliječnih i mesnih proizvoda” sio više od 50%. Ovakav enormni porast uvoza svakako je onemogućio povećanje ukupne proizvodnje, prije svega sireva pa dijelom i fermenata, unatoč povećanju izvoza fermenata i sireva. Indikativno je da zbog enormnog uvoza mliječnih proizvoda praktički nema trenda rasta ukupnog volumena prerade mlijeka.

Koliko je iznosila potrošnja mlijeka po glavi stanovnika u Hrvatskoj u 2018. godini?

Prošle je godine u Hrvatskoj industrijska potrošnja mlijeka u mliječnim proizvodima iznosila oko 210 kg po glavi stanovnika, što je u odnosu na prosječnu EU potrošnju od 265 kg za oko 25% manje.

U odnosu na EU prosjek, potrošnja konzumnih mlijeka je na istoj razini, potrošnja fermenata nešto je veća, dok je potrošnja sireva po glavi stanovnika u Hrvatskoj za oko 30% manja i iznosi 13 kg. Nadalje, potrošnja maslaca i mliječnih namaza u Hrvatskoj manja je od 2 kg, što je za gotovo za 50% ispod EU prosjeka.

36

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

grupa mliječnih proizvoda bila je 1,26 eura za kg, a u Hrvatskoj je prodajna cijena bila manja za 5%.

Možemo se sada okrenuti mesoprerađivačkoj industriji. Kakve je rezultate u prošloj godini ostvario ovaj proizvodni sektor?

U prošloj je godini kod ukupno 80 aktivnih klaonica goveda proizvedeno blizu 44.000 tona goveđeg mesa svih kategorija, a kod 50 aktivnih klaonica svinja oko 106.000 tona svinjskog mesa, što je povećanje proizvodnje goveđeg za 3%, a svinjskog mesa za 1%. U sektoru mesnog govedarstva lani je ostvaren rekordni izvoz živih goveda od hrvatske samostalnosti, preračunato u meso od oko 24.000 tona. Istovremeno, uvoz živih goveda, preračunato u težinu trupova, je oko 15.000 tona, što je 2% manje u odnosu na 2017. godinu. Uvoz goveđeg mesa svih kategorija u prošloj je godini bio 22.500 tona, što je gotovo 2,5 puta više nego u 2012. godini, dok

je izvoz goveđeg mesa svih kategorija bio oko 7.600 tona. Potrošnja goveđeg mesa u maloprodaji u Hrvatskoj lani je bila oko 10 kg u odnosu na prosječnih 11 kg ostalih članica EU. U sektoru svinjogojstva u 2018. je ostvaren rekordni izvoz živih svinja od oko 26.600 tona, preračunato u težinu trupova, što je 10% iznad razine izvoza u 2017. te rast od čak četiri puta u usporedbi s 2012. godinom. Uvoz živih svinja uglavnom se odnosi na odojke – volumen od 9.000 tona preračunato u meso i to je prosjek uvoza zadnjih pet godina.

Prosječna potrošnja svinjskog mesa u maloprodaji po glavi stanovnika Hrvatske u zadnje je dvije godine iznosila 36 kg, što je gotovo 12% veća potrošnja u odnosu na EU. Povećanje potrošnje svinjskog mesa u zadnje dvije godine u Hrvatskoj rezultat je prije svega izrazito niske cijene nekih od kategorija svinjskog mesa. U 2017. godini ukupna industrijska prodaja svih vrsta mesnih proizvoda u Hrvatskoj koja uključuje i izvoz iznosila je 96.000 tona, dok je EU industrijska prodaja svih vrsta mesnih proizvoda u 2017. godini dosegla 18 milijuna tona. Prosječna prodajna cijena svih vrsta mesnih proizvoda u Hrvatskoj nakon ulaska u članstvo EU-a, koja uključuje i izvoznu cijenu, bila je za 6% manja od EU prosjeka.

Ukupna potrošnja svih vrsta mesnih proizvoda po glavi stanovnika u Hrvatskoj je u 2017. godini iznosila 25 kg, dok je prosječna EU potrošnja po glavi stanovnika bila dosta većih 35 kg.

prisutne poteškoće u nabavi teladi iz uvoza a valja imati na umu da Europska komisija procjenjuje do 2030. godine pad ukupnog broja krava za 5%. Sve ukazuje na nužnost realnog sagledavanja u ukupnom hrvatskom govedarstvu s obzirom na dosadašnje negativne trendove radi izrade strateškog i održivog programa revitalizacije govedarstva u Hrvatskoj. Iako je u svinjogojstvu proizvodni ciklus znatno kraći veliki je problem nedostatak odojaka za tov. U prošloj je godini od registriranog klanja svinja u Hrvatskoj nedostajalo gotovo

Posvetimo se sada peradarskoj proizvodnji. Kakvi su trendovi u ovom proizvodnom segmentu?

U prošloj godini na bazi bilance jednodnevne peradi ukupna se proizvodnja svih vrsta mesa peradi procjenjuje na blizu 90.000 tona, što je povećanje za 3% u odnosu na prethodnu godinu, a u odnosu na 2012. godinu riječ je o povećanju od 9%. U proteklim godinama brži rast bilježi proizvodnja purećeg mesa u odnosu na proizvodnju pilećeg mesa.

Proizvodnja mesa peradi u Hrvatskoj vertikalno je integrirana od proizvodnje

“Kontrole namirnica u prometu moraju biti kontinuirane te se mora provoditi i analiza njihove nutritivne vrijednosti”

Samodostatnost u sektoru goveđeg mesa u prošloj je godini bila na razini od 72%, što je pad samodostatnosti u odnosu na 2012. za 11%, a u sektoru svinjskog mesa samodostatnost je iznosila oko 63%, što je također pad samodostatnosti u odnosu na 2012. od blizu 10%. S druge strane, u prošloj je godini u odnosu na 2017. samodostatnost u sektoru goveđeg mesa povećana za 6%, a u sektoru svinjskog mesa za 2%.

Unatoč smanjenju samodostatnosti, može li se ustvrditi da je mesno govedarstvo i svinjogojstvo u nešto boljoj poziciji od proizvodnje mlijeka?

Općenito, svinjogojstvo u odnosu na govedarstvo u nešto je povoljnijoj poziciji i to ponajprije zbog znatno kraćeg ciklusa u proizvodnji svinjskog mesa u odnosu na proizvodnju goveđeg mesa i mlijeka. U cjelokupnom hrvatskom sektoru govedarstva zbog pada broja krava nedostaje teladi za tov kao i ženskog rasplodnog podmlatka.

30% odojaka iz domaće proizvodnje ne računajući pritom ukupno povećanje utovljenih svinja u narednim godinama.

Mesoprerađivačka industrija u sektorima crvenog mesa, prema podacima Fine, u 2017. je godini imala oko 220 proizvodnih subjekata s više od 7.000 zaposlenika te poslovnim prihodom od oko 7,5 milijardi kuna.

Mesna industrija Vajda krajem svibnja realizirala je investiciju u rekonstrukciju pogona za preradu mesa. Kako gledate na ovo ulaganje Grupacije Pivac, ali i na velike investicije drugih kompanija iz sektora kao što su Žito grupa i PIK Vrbovec?

Ohrabrujuća je odluka Grupacije Pivac za ulaganje u modernizaciju i rekonstrukciju pogona u PPK Karlovac i MI Vajda, ali i vrlo značajne investicije koja je u tijeku za proizvodnju pršuta.

Kroz investicije u mesoprerađivačke kapacitete Grupacija Pivac povećava domaću proizvodnju svinja i junadi za klanje što, u svakom slučaju, doprinosi značajnom povećanju dodane vrijednosti u ukupnom lancu proizvodnje te

“Prosječna isporuka mlijeka po isporučitelju u Hrvatskoj je 73 tone, dok EU prosjek iznosi 155 tona” U zadnjih sedam godina prosječni godišnji uvoz teladi iznosio je 135.000 komada, a nakon što se od domaće teladi oduzme prosječno godišnje klanje od 41.000 komada ispada da u tovu i u uzgoju rasplodnog ženskog podmlatka ostaje svega ispod 100.000 komada domaće teladi. Već su sada

povećanju zaposlenosti. Velike investicije u prethodnim godinama kod PIKa Vrbovec te nedavne investicije Žito Grupe doprinose značajnom povećanju trajnih kobasičarskih i suhomesnatih proizvoda visoke kvalitete i visoke dodane vrijednosti kako za domaće tržište, tako i za izvoz.

rasplodnih jaja, jednodnevne peradi, stočne hrane, uzgoja i procesne industrije.

Prema podacima Fine, u 2017. je godini 158 poduzetnika koji se bave proizvodnjom mesa peradi i konzumnih jaja ostvarilo poslovni prihod od 2,5 milijardi kuna te su imali 3.500 zaposlenika. Nositelji peradarske proizvodnje gotovo da ne raspolažu s poljoprivrednim površinama pa u ovom sektoru nema subvencija, a jednako su tako u pretpristupnom razdoblju i nakon ulaska u članstvo EU-a vrlo skromno bila korištena i sredstva iz europskih fondova. Prosječna veleprodajna cijena pilića grill obrade u Hrvatskoj od 2012. do 2018. godine bila je 1,89 eura, što je na razini veleprodajne cijene EU članica. U prošloj je godini ukupan uvoz mesa peradi te paniranih proizvoda premašio 27.000 tona, što je povećanje za 2%, dok je izvoz bio 16.000 tona čime je bio za 6% veći u odnosu na 2017. godinu.

U odnosu na 2012. godinu u prošloj je godini uvoz i izvoz mesa peradi povećan za više od 50%. Prosječna maloprodajna potrošnja mesa peradi u Hrvatskoj je u 2018. bila 23,5 kg po glavi stanovnika, što je gotovo 5% manje u odnosu na EU prosjek. U sektoru proizvodnje konzumnih jaja procjenjuje se kako je lani kod robnih proizvođača proizvodnja konzumnih jaja premašila 500 milijuna komada te je riječ o povećanju u odnosu na 2012. za više od 30%.

Nedavno ste iznijeli podatak da je pokrivenost uvoza izvozom u prvih devet mjeseci prošle godine iznosila svega 39 posto kada je riječ o živim životinjama, mesu, mesnim i mliječnim proizvodima. Je li se što promijenilo nabolje na razini cijele 2018. godine?

Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

37

Intervju

Vrijednost ukupnog uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda u 2018. je godini iznosila 3,030 milijardi eura, a vrijednost izvoza 2,027 milijardi eura. Udio u vrijednosti uvoza živih životinja, mesa, mesnih te mliječnih proizvoda i jaja bila je 784 milijuna eura, što je 26% ukupnog uvoza, dok je realiziran izvoz u vrijednosti 323 milijuna eura, što čini 16% udjela u ukupnom izvozu poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Pokrivenost uvoza izvozom u sektoru živih životinja i prateće industrije u 2012. godini bila je na razini od 39% da bi zbog manjeg obujma izvoza na CEFTA tržište u 2014. pala na svega 30%, dok je u 2018. godini pokrivenost uvoza izvozom u ovim sektorima ipak došla na nešto boljih 41%.

Redovito ste upozoravali i na prekomjerni uvoz pojedinih vrsta mliječnih i mesnih proizvoda i dampinških cijena. Možete li to prokomentirati?

Nakon ulaska Hrvatske u članstvo EU enormno je povećan uvoz nekih grupa mliječnih i mesnih proizvoda i pojedinih kategorija mesa s intra tržišta po izrazito niskim cijenama. Primjerice, u prošloj se godini uvozilo trajno mlijeko iz nekih članica EU-a po uvoznim cijenama i ispod 0,40 eura za litru pa kada se usporedi otkupna cijena mlijeka u tim zemljama, trošak industrije i prijevoza, postavlja se legitimno pitanje jesu li pokriveni svi troškovi. Slična je situacija i s polutvrdim sirevima u tipu gaude. Analizirajući izvoz ovih proizvoda zemalja izvoznica na intra tržištu, primjetno je da te proizvode na intra tržištu izvoze po 15, 20 pa čak i 50 posto većoj izvoznoj cijeni.

Na primjeru polutrajnih kobasica iz Italije razlika između izvozne cijene u 38

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

Hrvatsku i na ostala EU tržišta gotovo je dvostruka. Ovakva situacija uzrokovala je deflaciju prodajnih cijena proizvoda mesoprerađivačke i mliječne industrije koja je trajala gotovo tri godine ili dvostruko duže nego kod ostalih članica, a deflacioni indeks dvostruko je veći u odnosu na ostale članice EU-a.

Veliki ste zagovornik kvalitete domaćih proizvoda te ste znali vrlo oštro naglašavati potrebu za jačom kontrolom uvoznih proizvoda. Jesu li te kontrole adekvatne?

Kontrole namirnica u prometu moraju biti kontinuirane. Naše renomirane tvrtke koje proizvode mliječne i mesne proizvode sprovode tijekom godine na stotine tisuća analiza, od komponenti za stočnu hranu kroz uzgoj te proizvodnju gotovih proizvoda. Kod kontrole namirnica animalnog podrijetla nije

U prošloj su godini u sektorima proizvodnje mesa zabilježeni pozitivni trendovi kroz rast proizvodnje i potrošnje, smanjenje uvoza te povećanje izvoza što je, pored ostalog, rezultat vladinih mjera, Ministarstva poljoprivrede i samih poduzetnika. Na povećanje potrošnje mesa zasigurno je utjecalo smanjenje PDV-a te povećanje kupovne moći potrošača.

U cilju povećanja konkurentnosti domaće proizvodnje očekuju se daljnja porezna i administrativna rasterećenja poduzetnika, prije svega kroz smanjenje inputa na koje vladine institucije mogu utjecati, kao što su cijene u potrošnji industrijskih energenata i ostalih troškova. Značajan doprinos dalo bi i uravnoteženje stope PDV-a kod mesnih proizvoda te ostalih mliječnih proizvoda u odnosu na ulazne inpute.

Srednjoročna Strategija hrvatske poljoprivrede koja je u fazi izrade treba definirati prioritetne sektore koji mogu biti konkurentni kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. Stočarstvo i peradarstvo generalno su najveći multiplikatori bruto dodane vrijednosti s obzirom na to da su vezani na žitarice i uljarice te pritom četiri do šest puta multipliciraju zaposlenost i doprinos lokalnim i državnim proračunima.

Strategija bi u sektoru govedarstva, koje je u najsloženijoj situaciji, trebala definirati minimalne uvjete i mjere održivog i konkurentnog mliječnomesnog govedarstva u srednjoročnom periodu kod obiteljskih gospodarstava na regionalnoj razini. Za novo programsko razdoblje potrebno je izraditi cjelovitu

“Potrošnja goveđeg mesa u hrvatskoj maloprodaji lani je iznosila 10 kg, a svinjskog mesa 36 kg” dovoljna samo kontrola mikrobiološke ispravnosti, već bi trebalo ustrojiti analizu nutritivne vrijednosti proizvoda koji su cjenovno pozicionirani na izrazito niskim razinama.

Na kraju razgovora, da zaokružimo.

Naravno da rješenje u bilo kojem gospodarskom sektoru nije jednostavno te obuhvaća brojne društveno-ekonomske i demografske preduvjete, ali imajući sve to u vidu što smatrate da bi se trebalo poduzeti kako bi se stanje u ovim proizvodnim sektorima podiglo na višu razinu i osigurala njihova održivost u srednjem i dugom roku?

analizu potrebnih investicijskih ulaganja u sve sektore s time da u primjerenom odnosu sredstva trebaju biti dostupna kako primarnom sektoru, tako i pratećoj prerađivačkoj industriji.

U izvozu, uz angažman poduzetnika, bitna je sinergijska podrška državnih institucija i gospodarske diplomacije.

Važno je znati kako opstojnost i razvoj svih sektora, uključujući i povećanje samodostatnosti, ovisi o sveobuhvatnim mjerama koje rezultiraju kvalitetom, povećanjem proizvodno ekonomske produktivnosti, što za posljedicu ima rast konkurentnosti kako na domaćem, tako i na vanjskim tržištima.

Voda

KLASIČNO NAJPOPULARNIJE, ALI I AROMATIZIRANO SVE PRIHVAĆENIJE Gazirana voda bez okusa i negazirana voda bez okusa i dalje su neprikosnovene u ukupnoj prodaji kategorije, no iako varijante vode s okusom (gazirane i negazirane) količinski drže 7%, u vrijednosnom pogledu zauzimaju već značajnih 12% udjela

40

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

ANALIZA KATEGORIJE

K

voda bez okusa nosi 56% udjela, a 37% pripada negaategorija voda ziranoj vodi bez okusa. Voda obuhvaća s okusom nosi 7% količinske gaziranu i prodaje kategorije, od čega negaziranu 4% pripada negaziranoj vodu s okusom vodi. Zanimljivo je da negai bez okusa. zirana voda s okusom nosi Na ukupnom čak 8% vrijednosne prodaje tržištu Hrvatske (bez diskon- kategorije vode (dvostruko tera) kategorija vode veći vrijednosni u posljednjih udio u odnosu godinu dana na količinski). bilježi pad U vrijednokoličinske snoj prodai vrijedji gazirana udio vodeća nosne voda bez prodaje okusa TRI u promaima 52% PROIZVODAČA tranom udjela, a u kategoriji razdoblju negaziravode od studenog na voda bez 2017. do listopaokusa 36%. da 2018. godine. U Moderni formati strukturi količinske prodaje trgovine ostvaruju 52% ukuukupne kategorije, gazirana pne količinske prodaje voda,

82,5%

Količinski udio kanala prodaje 100 90

Krajem svibnja u Zagrebu je održana Nielsenova Shopper Centric Category Management radionica. Cilj ove napredne radionice bio je sudionicima pružiti što bolji uvid u to što kupci žele, koje su njihove potrebe i kako poboljšati upravljanje kategorijama s kupcem u samom središtu tog procesa.

Na samom je početku radionice Zorana Krajinović kratkom prezentacijom Shopper Trends studije sudionicima približila ponašanje kupaca u Hrvatskoj, kao i njihove potrebe, ali i trendove na tržištu Hrvatske.

Radionica je vrlo interaktivna pa je samo prisustvo kako proizvođača, tako i trgovaca, doprinijelo da se u dva dana radionice obuhvate neki od problema i situacija s kojima se oni susreću u svojem svakodnevnom poslovanju. Idejna rješenja pronađena u primjerima poduzeća koja posluju širom svijeta prikazana su i prokomentirana na samoj radionici, a u grupnim vježbama sudionici su radili na praktičnim studijama slučajeva.

S obzirom na vrlo pozitivne reakcije sudionika radionice, Nielsen radi na organizaciji još nekoliko sličnih radionica u bližoj budućnosti u Zagrebu i Beogradu, a sve kako bi stručnjacima iz industrije pomogli u provođenju uspješnih projekata upravljanja kategorijama.

PROMO

52

70

Moderni formati: hipermarketi, supermarketi (> 301 m2)

60

Tradicionalni formati: trgovine mješovitom robom (< 300 m2) + drogerije

50 40 30

43

Convenience kanali: benzinske postaje i kiosci

20 10

4

%

Izvor: Nielsen panel maloprodaje

Udjeli u prodaji Gazirana s okusom Negazirana bez okusa 100 3% 4% 80

Nielsen održao Category Management radionicu

Analizirano razdoblje: kumulativ studeni 2017. – listopad 2018.

80

37%

Negazirana s okusom Gazirana bez okusa 4% 8% 36%

60 40 56%

52%

Količinski udio (%)

Vrijednosni udio (%)

20 %

dok je tradicionalna trgovina zastupljena s 43% udjela.

Kiosci i benzinske postaje sudjeluju s 4% u ukupnoj količinskoj prodaji kategorije. U posljednjih godinu dana, zaključno s listopadom 2018. godine, vodeća tri proizvođača zauzimaju 82,5% ukupne količinske prodaje kategorije, a oni su (abecednim redom): Jamnica, Naturalis i Radenska.

Nielsen

Opća kretanja u kategoriji U okviru sažetka analize kategorije vode, koje je na svojim internetskim stranicama agencija Euromonitor International objavila u ožujku 2019. godine navodi se kako se Hrvatska nalazi u regiji koja nudi obilje prirodnih izvora vode. Kvaliteta vode također je vrlo visoka pri čemu je gazirana voda u dominantnoj poziciji s obzirom na to da se negazirana voda još uvijek teško razlikuje od vode iz pipe u očima potrošača.

Jamnica je uvjerljivi lider na tržištu vode u Hrvatskoj sa svojim brendovima Jana u kategoriji negazirane mineralne vode i Jamnica u kategoriji gazirane mineralne vode. Od ostalih igrača na tržištu u Euromonitoru ističu tvrtku Kofola ČeskoSlovensko koja je u proteklim godinama snažno iskoračila na tržište ove regije kupnjom Radenske u Sloveniji, dok je u Hrvatskoj od Podravke preuzela tvrtku Studenac s brendovima Studena i Studenac.

Voda – Promometar Kompozicija vrijednosne prodaje kategorije 100

12%

10%

88%

90%

svibanj 2018. - travanj 2019.

svibanj 2017. - travanj 2018.

80 60 40 20 %

K

Redovna prodaja

KATEGORIJA REDOVNE PRODAJE

U kategoriji vode tijekom zadnjeg godišnjeg razdoblja (svibanj 2018. - travanj 2019.) ukupno je 12% vrijednosne prodaje došlo od proizvoda na cjenovnim akcijama ili specijalnih pakiranja

ategorija voda uključuje sve vrste gaziranih i negaziranih mineralnih voda koje mogu biti bez okusa i s dodanim okusima.

Prodaja vode u razdoblju od svibnja 2018. do travnja 2019. godine u odnosu na prethodnih 12 mjeseci količinski je smanjena za 2%, a vrijednosno je opala za 1%.

U kategoriji vode tijekom zadnjeg godišnjeg razdoblja ukupno je 12% vrijednosne prodaje došlo od proizvoda na cjenovnim akcijama ili specijalnih pakiranja.

Prodaja kroz cjenovne akcije

Udio promotivne prodaje najviši je u segmentu gazirane vode s okusom, a najmanji kod negazirane vode bez okusa. Prema strukturi promocija na prodajnom mjestu, promotivna pakiranja imaju određenu važnost samo kod segmenta gazirane vode bez okusa gdje nose 14% vrijednosne prodaje u razdoblju od svibnja 2018. do travnja 2019., dok je godinu ranije udio i u tom segmentu bio nizak, samo 1%. Dubina popusta na razini kategorije iznosi 19%.

Franciska Halilović franciska.halilovic@nielsen.com Client Executive

Nielsen

Segmentacija vrijednosne prodaje po vrstama vode Promotivna prodaja 11%

89%

svibanj 2017. travanj 2018.

16%

84%

svibanj 2018. traavanj 2019.

GAZIRANA MINERALNA VODA BEZ OKUSA

27%

27%

73%

73%

svibanj 2017. travanj 2018.

svibanj 2018. traavanj 2019.

GAZIRANA MINERALNA VODA S OKUSOM

Redovna prodaja 5%

5%

11%

8%

95%

95%

89%

92%

svibanj 2017. travanj 2018.

svibanj 2018. travanj 2019.

svibanj 2017. travanj 2018.

svibanj 2018. travanj 2019.

NEGAZIRANA MINERALNA VODA BEZ OKUSA

NEGAZIRANA MINERALNA VODA S OKUSOM

*podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz Nielsen panela maloprodaje (hiper/supermarket, manje trgovine mješovitom robom, drogerije; bez diskontera, kioska i benzinskih postaja); pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do šest tjedana te promotivna pakiranja kao što su gratis volumeni, poklon pakiranja, ko-pakiranja sa zasebnim EAN kodom Izvor: Nielsen Promo Pressure

42

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

Promo

Jana vitamin refresh - novi okus za moMENTAlno osvježenje

Linija Jana vitamin od ovog je proljeća bogatija za novi okus koji, osim osvježenja koje donose menta i limeta, doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije Bez obzira okupljaju li vas u ovom trenutku nagomilane obaveze ili manjak slobodnog vremena, tim razlozima jedno je zajedničko – treba vam energije da biste izdržali ritam. Bilo da je riječ o poslovnim sastancima, bezbroj operativnih stvari koje tijekom radnog vremena morate napraviti, do odgovornosti prema djeci, ljubimcima ili samome sebi u slobodno vrijeme popis je prilično dug. Na njega je svakako potrebno dodati još jednu informaciju – Jana vitamini bogatiji su za novi proizvod – Janu vitamin refresh, okusa menta limeta.

Pa kad se zbog obaveza i užurbanosti ne stižemo kvalitetno hraniti niti dovoljno odmarati, organizam to osjeća kroz umor, bezvoljnost i neraspoloženje. Tada mu je važno pomoći da izdrži ritam svakoga dana. Zato je tržištu predstavljen novi proizvod – Jana vitamin refresh okusa menta limeta. Nova Jana vitamin refresh zbog okusa mente i limete osvježava, dok vitaminima C, B3, B6 i B12 doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije.

Ovaj novi proizvod predstavljen je u Maksimiru, gdje su u novom okusu Jana vitamin refresha uživali svi koji su se našli u zelenoj oazi zagrebačkog Parka Maksimir. Na opuštajućim ležaljkama pod krošnjama, uz Jana vitamin refresh u ruci, lako je bilo izolirati se od vanjskog svijeta, opustiti svoje tijelo i um, a istovremeno se osvježiti zdravim maskama za lice.

Potpuno opuštanje, pa barem i na nekoliko minuta, značilo je novi nalet energije i uživanje u danu, a uz novi okus Jana vitamin refresh taj je osjećaj sada moguće ponijeti sa sobom bilo kada i uživati u osvježenju.

Nova Jana vitamin refresh, na bazi prirodne mineralne vode Jana, s osvježavajućim okusom mente i limete osvježava iznutra i prilagođava se ritmu svakog od nas.

Kako biste izdržali ritam svakog dana, probajte novi okus Jane vitamin refresh!

Gazirana voda – Kupovne navike

OKUS SVE VAŽNIJI Iako se po širini ponude još ne može mjeriti s tradicionalnom segmentom gazirane vode bez okusa, aromatizirana voda bilježi napredak pa je tako zahvatila čak 32% kućanstava te zauzela 9% vrijednosne prodaje kategorije gazirane vode

K

ategoriju gaziranih voda analizirali smo kroz GfK Panel kućanstava za razdoblje od 12 mjeseci zaključno sa siječnjem 2019. godine. U tom periodu 86% hrvatskih kućanstava kupilo je kategoriju za potrebe ku-

ćanstva, kupili su je približno 15 puta, a prosječan volumen po jednoj kupovini iznosio je 4,1 L. Kategoriju segmentiramo na gazirane vode bez okusa i na gazirane vode s okusom. Iako aromatizirana gazirana voda na našem tržištu postoji već dovoljan broj godina da ju ne smatramo novitetom, po širini ponude još se ne može mjeriti s tradicional-

nom segmentom gazirane vode bez okusa – tri robne marke (uključujući jednu trgovačku) čine 94% njene prodaje. Unatoč tome, zahvatila je čak 32% kućanstava, a uspjeh je utoliko veći ako znamo da se radi o kategoriji koja se uvelike konzumira i "u hodu".

Promotrimo li vrijednosnu prodaju, gazirana voda s okusom čini 9% ukupne

Share of Wallet indeksi u segmentima kategorije vode (veljača 2018. – siječanj 2019.)

Segment

Konzum

Lidl

Kaufland

Plodine

Interspar

Gazirana voda total

140

92

111

82

91

Gazirana voda bez okusa

143

83

116

83

82

Gazirana voda s okusom

108

190

62

71

180

*SOW indeks = kategorijski SOW trgovca vs. SOW trgovca na FMCG tržištu Izvor: GfK Panel kućanstava

44

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

vrijednosti kategorije. Iz analize preklapanja dvaju segmenata vidljivo je da je 62% kućanstava kupuje isključivo gaziranu vodu bez okusa, dok njih 34% kupuje oba segmenta paralelno, a 4% isključivo gaziranu vodu s okusom.

MARKE I TRGOVCI Ako promotrimo gaziranu vodu na total razini, tri vodeća brenda po količinskoj prodaji (abecednim redom) su: Jamnica, Sarajevski kiseljak i Studenac, dok u trgovačkim markama prednjači Lidl. Uvidom u preklapanje između brendova na razini total kategorije gaziranih voda, dolazimo do podatka da najveći broj ekskluzivnih

kupaca ima Jamnica - 46% za kategoriju koju primarkućanstava koja su kupila no čine snažni regionalni barem jednu od četiri brendovi, to je znavodeće marke čajna promjena u nije kupilo niti odnosu snaga jedan drugi prema nebrend osim kadašnjoj Jamnice, situaciji na PROSJEČAN njih 20% tržištu. kupilo je No, kako VOLUMEN paralelno pojedini kategorije vode Jamnicu i trgovac po jednoj Studenac, a upravlja KUPOVINI 4% sve četiri kategorimarke. jom? Odgovor Udio privatne nudi Share of robne marke u toj Wallet analiza kroz kategoriji čini "samo" 9% koju identificiramo koliko vrijednosne prodaje, no uspješno trgovac upravlja

4,1 L

Preklapanje kupaca gazirane vode s okusom i gazirane vode bez okusa (veljača 2018. – siječanj 2019.)

analiziranom kategorijom u odnosu na druge kategorije u svom asortimanu. Pritom u ovoj analizi ne uspoređujemo trgovce na način da možemo tvrditi kako je jedan uspješniji od drugoga, a usporedbu radimo na SOW ukupnog FMCG tržišta. Konzum je natprosječno uspješan u upravljanju kategorijom gazirane vode, osobito one bez okusa.

Lidl i Interspar pak prednjače u upravljanju gaziranom vodom s okusom. SOW

34,0%

GfK

Saguaro

Sarajevski kiseljak

5,8

2,4 1,2

Gazirana bez okusa

6,0

1,6 4,3

46,3 3,6%

Vlatka Stiplošek Lapenda vlatka.stiploseklapenda@gfk.com Senior Research Consultant

Preklapanje između robnih marki na razini total kategorije gaziranih voda

UDIO KUPACA Gazirana s okusom

Kauflanda za gaziranu vodu bez okusa veći je od SOW-a Kauflanda na cjelokupnom tržištu robe široke potrošnje, dok u gaziranoj vodi s okusom nije iskoristio svoj potencijal. Za Plodine se pak može reći kako nisu pokazale uspješnost u upravljanju analiziranim kategorijama.

0,5 4,0

62,4%

5,9

2,4 8,6

Jamnica

Izvor: GfK Panel kućanstava

3,2

1,6 6,3

Studenac

Izvor: GfK Panel kućanstava

Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

45

Voda - Leaflet report

MANJI PRITISAK

PROMOCIJA Za razliku od nekih drugih kategorija, kod vode je pritisak promocija ipak nešto manji te je najviše korišteni tip promocije onaj koji komunicira redovnu cijenu. Udio tog tipa promocije je 55%, što je 6% manje u odnosu na prethodnih 12 mjeseci, dok je snižena cijena rasla za 5% te je zauzela 39% udjela u broju promocija

U

okviru analize kretanja u kategoriji "Voda" pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika ove kategorije putem kataloga i

46

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

letaka trgovaca.

Analiza se odnosi na broj promocija u razdoblju svibanj 2018.

– travanj 2019. u odnosu na prethodnih 12 mjeseci.

Proizvođački brendovi svoju su dominaciju u ovoj kategoriji dodatno ojačali u kombinirani zadnjih udio VODEĆA 3 12 mjeseci proizvođača kada su svoj udio u broju promocija

62%

povećali s 93% na 96% pa je tako trgovačkim markama ostalo samo "nekoliko kapljica" u ovom komunikacijskom kanalu. Vodu pod svojom privatnom markom na tržištu nude četiri trgovca, a vodeći među njima, Spar, drži gotovo polovicu udjela u broju promocija. Naime, udio Spara je u zadnjih 12 mjeseci smanjen za 2% na aktualnih 48%, a dosta ga dobro slijedi Lidl s 38% udjela i rastom od nemalih 11%. Četvrti je Metro koji je pak izgubio 10% udjela te sada ima 13%, dok je udio dm-a vrlo mali i iznosi 1%.

Omjer proizvođačkih i trgovačkih marki (broj promocija) Proizvođačka marka 100%

96%

Trgovačka marka 93%

80% 60% 40% 20% 0%

4% svibanj 2018. travanj 2019.

7% svibanj 2017. travanj 2018.

Probij led!

Uzmi Studenu, budi #prirodnoJa

Prirodna izvorska voda

Voda - Leaflet report

VODEĆI PROIZVOĐAČI Jamnica plus drži uvjerljivo prvo mjesto u poretku vodećih proizvođača brendova s 42% udjela u broju promocija, iako je svoj udio smanjila za 5% na međugodišnjoj razini. Iza Jamnice vodi se žestoka borba za drugu poziciju

koju je u zadnjih 12 mjeseci zauzeo Studenac s 13% udjela uz plus od 3% na razini godine. Isto toliko rasta ostvarila je i Radenska te je došla do 11% udjela, a po 10% zauzeli su Naturalis (+4%) i Cedevita (-1%). U trećoj jakosnoj skupini nalaze se tvrtke Nova

Podjela prema tipu promocije (broj promocija) svibanj 2018. - travanj 2019.

55%

61% 39%

40%

50%

Focus

30%

20%

20%

10%

5%

5%

svibanj 2017. - travanj 2018.

48% 50% 38%

40%

34%

30%

22

27%

23% 13%

10%

0%

1% 0%

0% Redovna cijena

Ostali

Snižena cijena

42%

Metro

Lidl

Spar

Poredak vodećih proizvođača brendova prema broju promocija 40%

Erlanda Ivić-Mandić e.ivic@focusmr.com Marko Havaši m.havasi@focusmr.com

Poredak vodećih trgovaca prema broju promocija njihovih privatnih marki 60%

50%

50%

su ostvarili po 3% udjela.

Ostali trgovci kombinirano su svoj udio povećali za 2% te sada drže 43% udjela u broju promocija.

I na kraju, pogledajmo koji se tipovi promocija najviše koriste za oglašavanje ove kategorije proizvoda. Za razliku od nekih drugih kategorija, kod vode je pritisak promocija ipak nešto manji te je najviše korišteni tip promocije onaj koji komunicira redovnu cijenu. Udio tog tipa promocije je 55%, što je 6% manje u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Snižena cijena je rasla za 5% te je zauzela 39% udjela u broju promocija, dok su ostali tipovi promocije u oba godišnja razdoblja zauzeli 5% udjela.

svibanj 2018. - travanj 2019.

70% 60%

svibanj 2017. - travanj 2018.

Sloga sa 6%, Coca-Cola s 5% te San Benedetto i Fami koji su imali po 1% udjela. Ostali proizvođači kumulativno su zauzeli svega 3% udjela, što je čak 5% manje negoli u prethodnom godišnjem razdoblju.

Pogledamo li broj promocija proizvođačkih i trgovačkih marki u katalozima i letcima trgovačkih lanaca vidimo da se Metro izdvojio na čelu poretka s 15% i to unatoč velikom gubitku od 8% udjela u odnosu na prethodno godišnje razdoblje.

Spar je rastao minimalno i došao do 9% udjela i drugog mjesta, dok je KTC na trećem mjestu s 8% i plusom od 2%. Slijedi Konzum koji je zabilježio minimalan rast i 6% udjela, a po 5% ostvarili su Plodine i Kaufland pri čemu je prvi trgovac ostao na istom udjelu a drugi porastao za 2%. Listu zaključuju Gavranović, Boso i Istarski supermarketi koji

svibanj 2018. - travanj 2019.

47%

dm

svibanj 2017. - travanj 2018.

8%

30% 20%

13% 10%

10%

11% 8%

10%

7%

10% 11%

6% 4%

5% 3%

1% 0%

1% 0%

Nova Sloga

Coca-Cola

San Benedetto

Fami

0% Jamnica plus

Studenac

Radenska

Naturalis

Cedevita

Poredak vodećih trgovaca prema broju promocija

svibanj 2018. - travanj 2019.

43% 41%

40% 30%

23% 15%

10%

9% 8%

8% 6%

6% 5%

5% 5%

5% 3%

3% 3%

3% 3%

3% 2%

Spar

KTC

Konzum

Plodine

Kaufland

Gavranović

Boso

Istarski supermarketi

0% Mettro

48

Ostali

svibanj 2018. - travanj 2019.

50%

20%

3%

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

Ostali

Iz regije i svijeta SBERBANK OPTIMIZIRA EUROPSKO POSLOVANJE Sberbank planira optimizirati svoje poslovanje u europskim zemljama, najavio je predsjednik Uprave najveće ruske banke Herman Gref u intervjuu za dnevni list Kommersant, no nije naveo koje su to zemlje u kojima bi Sberbank zatvorio podružnice. Sberbank je najveći kreditor bivšega Agrokora, a nagodbom preuzeo je kontrolu nad gotovo 40 posto aktive Fortenova grupe TopCo, podružnice Fortenova grupe koja je preuzela poslovanje Agrokora.

BRAZILSKA NATURA PREUZIMA AVON

Ljestvica brendova

AMAZON PRESTIGAO GOOGLE V rijednost brenda Amazon porasla je na 315 milijardi dolara čime je taj američki tehnološki div prestigao Apple i Google te postao najvrjedniji brend na svijetu, pokazalo je izvješće agencije za istraživanje svjetskog tržišta Kantar. Amazon je skočio s trećeg na prvo mjesto i pretekao Google, koji je skliznuo s prvog na treće mjesto, dok je Apple ostao na drugom mjestu. Iz agencije Kantar objašnjavaju kako je Amazon na vrh liste stigao zahvaljujući ključnim akvizicijama, vrhunskim korisničkim uslugama i inovativnom poslovnom modelu. Među prvih deset kompanija ponovno su dominirale

američke tvrtke - Apple s 309,5 milijardi dolara, Google s 309 milijardi dolara, te Microsoft s 251 milijardom dolara. Visa je imala vrijednost od gotovo 178 milijardi dolara koja ju je smjestila na peto mjesto, dok je društvena mreža Facebook zasjela iza nje s gotovo 159 milijardi dolara. Po prvi puta Alibaba je pretekao Tencent te postao najvrjedniji kineski brend. Alibaba je bio sedmi sa 131,2 milijardi dolara, a Tencent ga prati u stopu, na osmom mjestu sa 130,9 milijardi dolara. Rast važnosti Azije pokazuje podatak da od njih 100 čak 23 dolazi s tog kontinenta, a među njima 15 ih je iz Kine.

PAD PRIHODA MERCATORA

B

razilski proizvođač kozmetike Natura najavio je akviziciju britanskog Avona utirući put stvaranju globalnog kozmetičkog diva s direktnim pristupom potrošačima. Prema ponudi Nature, Avon vrijedi 3,7 milijardi dolara, a vrijednost objedinjene kompanije iznosit će približno 11 milijardi dolara. Kompanija nastala spajanjem Avona i Nature imat će više od 6,3 milijuna konzultanata i akvizitera te 3.200 trgovina u 100 zemalja. Kupnjom britanske tvrtke s tradicijom dugom 133 godine brazilski kozmetički div, najpoznatiji u Latinskoj Americi, proširit će globalni doseg. U njegovom je vlasništvu i australski Aesop, a 2017. godine kupili su i Body Shop, dotad u sastavu grupe L’Oreal.

O

stvarivši 500 milijuna eura prihoda u prvom tromjesečju ove godine slovenski trgovački lanac Mercator ubilježio je za 3,1 posto slabiji rezultat poslovanja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. “Prihodi kompanije bili su u skladu s planom, a do smanjenja u odnosu na prvi kvartal prošle godine došlo je zbog drugačijeg rasporeda ovogodišnjih uskršnjih blagdana i povećanja prodajnih prostora konkurencije na tržištu Srbije”, objasnili su u kompaniji. Ukupna dobit Mercatora porasla je za 1,7 posto, a operativna dobit za 5,6 posto na 9,6 milijuna eura.

BAT OČEKUJE RAST NOVIH KATEGORIJA Duhanska kompanija British American Tobacco (BAT) u drugoj polovini godine očekuje povećanje prodaje “parilica”i proizvoda za punjenje e-cigareta, a najavila je i planove konsolidacije poslovanja uz manje brendova. Proizvođač cigareta Lucky Strike i Dunhill upozorio je na usporavanje svjetskog obujma prodaje klasičnih duhanskih proizvoda, ali očekuje poboljšanu maržu i daljnja ulaganja u portfelj “nove kategorije”, koji uključuje brendove parilica i e-cigareta.

PEPSICO I KMV PREUZIMAJU KNJAZ MILOŠ

A

merički prehrambeni div PepsiCo u partnerstvu s češkom tvrtkom Karlovarské Minerální Vody (KMV) preuzet će srpsku tvrtku Knjaz Miloš. Prijenos vlasništva s fonda Mid Europa Partners očekuje se u trećem ovogodišnjem tromjesečju, a financijski detalji transakcije nisu objavljeni. KMV je do sada bio ekskluzivni proizvođač i distributer bezalkoholnih pića iz asortimana Pepsija u Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Bugarskoj. “Ovo partnerstvo omogućit će rast i razvoj naših kompanija te donijeti brojne koristi našim kupcima”, kazao je Alessandro Pasquale, glavni izvršni direktor KMV-a. Transakcija obuhvaća kupovinu proizvodnih kapaciteta kompanije Knjaz Miloš u Srbiji, kao i dobro pozicionirane brendove među kojima su Knjaz Miloš, Aqua Viva, Guarana, ReMix i Gusto.

50

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

Trgovačke marke – Aktualno

UHVATIMO KORAK

Amsterdamu (mogla je to biti 2014. godina, op.ur.), no malo koji je hrvatski proizvođač za njega uopće čuo, rekao mi je taj menadžer. Pet godina kasnije nalazimo se na jednom sasvim drugom mjestu pa spominjanje 2014. godine u formi nekih trendova čini se kao neko davno, pradavno vrijeme. A Najnoviji podaci pokazuju da upravo trgovačke marke potiču rast kao da je jučer bilo, samo što se FMCG tržišta, no tu se prije svega misli na marke diskontera, dok tržište mijenja nevjerojatnom brzinom pa nam se to vrijeme ostali “PL” bilježe pad. Upravo bi ti podaci mogli predstavljati čini pomalo antičkim. Danas poticaj i ostalim trgovcima da se jače aktiviraju i uhvate korak je situacija po mnogočemu s ovim rastućim asortimanskim segmentom koji su kupci u drugačija. Međutim, neću ovdje govoriti o nastupu domaćih zadnjim godinama objeručke prihvatili tvrtki na netom završenom sajmu PLMA’s World of Private Label, za to samo odlistajte nudi proizvodnja privatdvije tri stranice niže i saznanih robnih marki kako jte kakve su dojmove ove ma tome sada već pet-šest za domaće trgovce, godine u Hrvatsku donigodina kada mi je u neobtako i za one koji jeli domaći izlagači s toga veznoj konverzaciji na jedposluju u Europi i udio PRIVATNIH sajma. Ovdje ćemo se noj konferenciji u Zagrebu svijetu. U mnogim ipak više posvetiti tome ROBNIH MARKI da ukažemo koji su glavpredsjednik Uprave jednog kategorijama imamo od vodećih trgovačkih lanproizvođače koji to na FMCG tržištu ni trendovi u izuzetno aca u Hrvatskoj pričao kako mogu ostvariti, a evo dinamičnom asortimanHrvatske domaći proizvođači propuštaju baš je ovih dana u tijeku skom segmentu trgovačkih vidjeti golemu priliku koju im sajam privatnih marki u marki na hrvatskom tržištu,

S TRŽIŠTEM

I 54

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

19%

čija je dinamika koliko rezultat zahtjeva domaćih potrošača za odgovarajućom kvalitetom proizvoda po što nižoj cijeni, toliko i posljedica svjetskih trendova koji su se s izvana prelili i na naše tržište. Naime, zadnjih je pet godina obilježio snažan rast diskontera na najrazvijenijim svjetskim tržištima pa je slijedom toga diskontna Schwarz grupa zasjela i na tron europske maloprodaje. Nisu samo diskonteri nositelji rasta private label tržišta, važan je to segment poslovanja i konvencionalnim trgovačkim lancima u Europi i svijetu. Kako u svijetu, tako i kod nas.

SVE VAŽNIJA ULOGA Privatne robne marke u Hrvatskoj su prošle dugačak put do današnjeg vremena kada su se snažno etablirale u svijesti potrošača. Razvijale su se u skladu sa zahtjevima tržišta i očekivanjima potrošača, a njihovoj je ekspanziji posebno pogodovala kriza kada su kupci htjeli ne htjeli morali jako paziti gdje i kako će potrošiti svoje ne tako brojne kune. Prema podacima agencije Nielsen, koje je na stranicama našeg magazina na svoj duhovito stručan i jezgrovit način analizirao kolega Ivan Junaković, trgovačke robne marke ne samo da rastu, nego su u 2018. godini bile lokomotiva rasta FMCG sektora, kako u Hrvatskoj, tako i u Sloveniji, ali i diljem Europe.

“Prema Nielsenovom panelu trgovine, hrvatska potrošnja robe široke potrošnje u 2018. je godini porasla za 2,3%, a privatnih marki za 8,3%, što znači da su rasle tri i pol puta brže od tržišta. ‘Brendirani’ proizvodi rasli su ukupno 1%. Polovicom prošle godine u susjednoj je Sloveniji tržište raslo 3%, a privatne marke 6,6%! Rast FMCGa u Europi tijekom 2018. vrtio se malo iznad 3%. Privatne marke rastu iznad 4%. Udio im je na razini Europe premašio 30% (+0,3 postotna boda u

odnosu na prethodnu godinu), u Sloveniji čak 33% (+0,8 postotnih bodova), dok im je udio u Hrvatskoj gotovo 19% (+1 postotni bod). Značajni su to udjeli, i značajan doprinos rastu tržišta”, zaključio je Junaković.

Iako je cijena glavni argument za kupnju trgovačkih marki, europski potrošači kao drugi najvažniji razlog odabira (na većini EU tržišta) navode da su kvalitetom jednake brendiranim proizvodima, a treći razlog je da pružaju dobru vrijednost za novac. U Nielsenu ističu kako su privatne marke u Hrvatskoj cjenovno pozicionirane otprilike trećinu ispod cijene brendova te da se u 2018. u odnosu na godinu ranije u Hrvatskoj pojavilo više od 140 privatnih marki, odnosno, pojedine postojeće privatne marke ušle su u kategorije u kojima ih prethodno nije bilo ili su se pojavile posve nove.

Izdvojit ću samo jedan navod iz aktualnog Pulsa sektora, našeg sada već tradicionalnog članka koji kolega Ivan Junaković u nastavcima piše skoro cijelo jedno desetljeće. Evo što kaže o diskonterima i trgovačkim markama u prva četiri mjeseca 2019. godine: “Kanal koji generira najveći dio rasta u prva četiri mjeseca su diskonteri – rast od 16% praktično znači da su generirali čak 40% dodatne prodaje cijelog tržišta u odnosu na siječanj - travanj 2018. i dostižu 12% udjela u promatranom skupu kategorija.” Radi se o procjeni prodaje maloprodajnog tržišta Hrvatske (s diskonterima i drogerijama, ali bez ljekarni i specijaliziranih trgovina, i bez ugostiteljstva) za 130 kategorija prehrane i neprehrane. Nisu uključene neke značajne (visokoobrtajne) kategorije, poput cigareta (jer bi previše utjecale na ukupnu sliku) te svježeg voća i povrća, brašna, jaja i šećera, već samo one koje Nielsen redovno prati putem panela trgovine. “Krajem prošle godine pisao sam o

Privatne su marke u 2018. godini rasle za 8,3%, što je tri i pol puta brži rast od cijelog tržišta Suradnja Konzuma s hrvatskim proizvođačima privatne marke prelazi iznos od 700 milijuna kuna godišnje

rastu trgovačkih robnih marki, o rastu njihove prodaje i udjela.

Taj se trend nastavlja u prva četiri mjeseca 2019. jer ‘PL’-ovi bilježe plus 5,7% od početka godine i dostižu na godišnjoj razini već 19% ukupne prodaje.

Sav rast trgovačkih robnih marki dolazi od diskontera, dok ostali ‘PL’ bilježe pad”, komentar je Nielsenovog stručnjaka.

ŠIRENJE PONUDE Nakon ovih podataka i analize kretanja na tržištu, htjeli smo osigurati pogled i na drugu stranu, onu praktičnoprodajnu, koju nam otkrivaju sami trgovci. Poslali smo upite na nekoliko njih, a odgovor smo zaprimili od trgovačkih lanaca Konzum, Lidl i NTL. Pa krenimo (abecednim) redom.

Iz Konzuma ističu kako u svojoj ponudi imaju više od 2.000 artikala trgovačke marke, prisutne u gotovo svim kategorijama proizvoda. “Redovito provodimo ispitivanja zadovoljstva kupaca i s ponosom možemo reći da našu trgovačku marku K Plus svrstavaju u sam vrh kad je riječ o prepoznatljivosti i kvaliteti. Njihovo povjerenje opravdavamo sustavnim praćenjem i kontrolom kvalitete proizvoda te redovitim nadzorom proizvođača. Istovremeno, kontinuirano pratimo tržišne trendove i potrebe kupaca te u skladu s tim razvijamo nove proizvode i nove brendove trgovačke marke kojima dokazujemo svoju inovativnost i usmjerenost na kupca čineći im neke proizvode dostupnijima”, istaknuli su iz Konzuma. Kad je riječ o razvoju i potražnji trgovačkih marki u asortimanu ovog trgovca osobito su popularne kategorije mliječnih proizvoda, slatkiša i grickalica, konzervirane hrane, hrane za kućne ljubimce te dječji svijet i zdrava hrana.

“Suradnja s hrvatskim proizvođačima oduvijek je bila Konzumova konkurentska prednost. Neprestano je širimo i unaprjeđujemo, a razmjenom Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

55

Trgovačke marke – Aktualno

informacija i sugestija naših kupaca potičemo domaće proizvođače na daljnja ulaganja i razvoj u području izravne suradnje na proizvodnji proizvoda pod trgovačkom markom.

Na taj način omogućavamo povećanje razine kvalitete i volumena. Ponosni smo na činjenicu da ta suradnja prelazi iznos od 700 milijuna kuna godišnje, kao i na to da značajnu količinu tih proizvoda plasiramo izvan granica Republike Hrvatske”, naglasili su iz Konzuma. Za trendove koji vladaju na hrvatskom tržištu kažu da su vrlo slični trendovima na tržištima Europske unije – segment trgovačke marke bilježi rast volumena i udjela te dodaju kako u skladu s tim postavljaju i svoje planove za ovu i naredne godine.

NAGLASAK NA DOMAĆE Iz Lidla nam ističu kako su svojim dolaskom u Hrvatsku pokrenuli tržište trgovačkih marki, što je poslovni model koji je ključ uspjeha ne samo u Hrvatskoj, već i drugim 56

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

zemljama u kojima posluju.

“Postoje procjene koje kažu da je u trenutku ulaska Lidla na hrvatsko tržište udio privatnih robnih marki bio samo 2%, a danas nosi i više od 20% vrijednosti prosječne maloprodajne košarice, dok je u nekim zemljama EU-a dosegao čak 50 posto”, navode iz Lidla dodajući kako je njihov cilj u svim zemljama u kojima posluju pružati kupcima proizvode tzv. best buy omjera – najbolja kvaliteta po najboljoj cijeni. Na policama Lidla u Hrvatskoj udio proizvoda pod njihovom privatnom robnom markom je oko 80%.

U trgovcu ističu kako su kupci izuzetno dobro prihvatili proizvode njihovih robnih marki, što dokazuje i istraživanje koje je provedeno 2015./2016. godine.

“U suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Ipsos, Lidl Hrvatska je organizirao najveće neovisno istraživanje Lidlovih brendova, koje je provedeno na 5.900 ispitanika i u 800 kućanstava u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. Istraživanje je provedeno tzv. blind test meto-

Asortiman Okusi zavičaja preko mreže Lidlovih trgovina prisutan je na više od 20 različitih tržišta Privatna marka zauzima udio od 11% u godišnjem prihodu od prodaje NTL-a na razini 2018. godine

dom na 256 proizvoda iz prehrambenih i neprehrambenih kategorija, a samo istraživanje trajalo je 84 dana. Proizvodi su se ocjenjivali prema sljedećim elementima: sviđanje, okus (tj. učinkovitost za proizvode za čišćenje) i preporuka, svaki od elemenata na skali od pet stupnjeva. Od ukupno testiranih 256 proizvoda njih 188 (73 posto) većina potrošača ocjenjuje vrlo dobrim ili odličnim. Pozitivni rezultati ovog istraživanja svakako su još jedan pokazatelj razvoja tržišta robnih marki, koje se u Hrvatskoj intenzivno razvijalo u proteklom desetljeću, ostvarujući značajan rast iz godine u godinu”, navode iz Lidla te dodaju kako su predviđanja da će uspon trgovačkih robnih marki nastaviti i u narednim godinama, kako u Hrvatskoj, tako i globalno. U Lidlu smatraju kako razlog tome nije samo cijena, nego su kupci, upoznajući se s novim markama na tržištu, razvili povjerenje prema njima i smatraju kako dobivaju vrijednost za novac. Kada je riječ o

Ljeto te čeka

vani

Manje je više! www.lidl.hr

Trgovačke marke – Aktualno domaćim privatnim markama u Lidlovom su asortimanu najprepoznatljiviji Okusi zavičaja.

“Lidl Hrvatska veliku pažnju pridaje razvoju proizvoda nacionalnog ili regionalnog porijekla, a povećanje udjela domaćih proizvoda u asortimanu predstavlja jedan od strateških ciljeva za budućnost poslovanja. Sukladno tome, 2013. godine pokrenuli smo brend Okusi zavičaja i u ponudu tada uvrstili 60-ak proizvoda iz svih krajeva Hrvatske, čime smo dodatno podržali domaće proizvođače. Brend Okusi zavičaja doživio je veliki uspjeh kod naših kupaca, a linija se svake godine nadopunjava novitetima iz Hrvatske, pa tako danas broji ukupno oko 100 proizvoda, od čega je oko 90 proizvoda u stalnom asortimanu”, poručuju iz Lidla te dodaju kako je od 2016. godine suradnja proširena projektom Okusi svoj zavičaj u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom. Tada su Lidl i HGK pozvali domaće proizvođače voća i povrća da se prijave na natječaj, po čijem su završetku odabrani najbolji dobavljači i uvršteni u asortiman Lidla Hrvatska. Uzevši u obzir jačanje

Kanal koji generira najveći dio rasta FMCG tržišta u prva četiri mjeseca 2019. su diskonteri s rastom od 16%

potražnje kupaca za proizvodima po tradicionalnim recepturama i iz drugih segmenata robnih grupa, projekt je dodatno proširen unutar istoimenih Lidlovih akcijskih tjedana kada se nude proizvodi manjih regionalnih, lokalnih proizvođača te OPG-a. U Lidlu kažu da trenutno raspolažu s bazom od više od 60 proizvođača i OPG-a te više od 200 proizvoda, uključujući i asortiman voća i povrća, i da im je cilj i dalje kontinuirano djelovati u smjeru njezinog povećanja. Osim toga, Lidl je u veljači ove godine, u suradnji s Vinartom, pokrenuo projekt Vino moga zavičaja koji predstavlja svojevrsnu ekstenziju spomenutih projekata. Na natječaj su pozvani hrvatski vinari, a odabrani su pobjednici u tri kategorije, čija se vina trenutno prodaju na policama svih Lidlovih trgovina. Vina su odabrana metodom kušanja na slijepo, a riječ je o vinima najboljeg omjera kvalitete i cijene. “Proizvođači proizvoda koji za Lidl Hrvatska proizvode asortiman Okusi zavičaja svoje proizvode preko mreže Lidlovih trgovina plasiraju na više od 20 tržišta izvan Hrvatske”, zaključuju iz Lidla.

VAŽAN DIO ASORTIMANA Iz trgovačkog lanca NTL kažu nam kako u segmentu privatne trgovačke marke tržištu nude 720 različitih proizvoda.

Privatna marka zastupljena je u svim kategorijama osim kategorije svježeg mesa i cigareta te zauzima udio od 11% u godišnjem prihodu od prodaje roba na razini 2018. godine.

“NTL cijelo svoje poslovanje bazira na osluškivanju želja i potreba kupaca, a s posebnom pažnjom to radi kada su u pitanju proizvodi koje kupcu nudi pod vlastitim imenom i znakom. Zato se pri ugovaranju proizvoda iz te kategorije potrebe kupaca i ponuda konkurencije detaljno istražuju, a proizvod analizira po pitanju kvalitete. Za kontrolu kvalitete 58

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

hrane i provjeru proizvođačkih specifikacija NTL koristi vanjsku uslugu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ iz Zagreba”, naglašavaju iz NTL-a. Kada je riječ o upravljanju ovom kategorijom iz ovog trgovca navode da se vode stalni pregovori s dobavljačima ne samo u cilju širenja asortimana, nego i poboljšanja kvalitete sastojaka i ambalaže postojećih proizvoda. Osim slatkiša i grickalica - kategorija s kojima je NTL počeo razvoj ovog segmenta poslovanja - osobito je među kupcima popularan i segment mlijeka i mliječnih proizvoda, dok u posljednje vrijeme bilježe rast suhomesnatog programa i zdrave hrane. “Vjerujemo da to nije slučajno jer smo u navedenim kategorijama proizvodnju vlastitih robnih marki povjerili provjerenim hrvatskim proizvođačima poput Dukata, Vindije, Kraša, Kandita i Koestlina i na taj način osigurali kvalitetu i ujednačenost ponude koju su kupci prepoznali”, kažu iz NTL-a.

U komentaru na aktualna kretanja na hrvatskom tržištu trgovačkih marki ističu da ovaj segment zauzima sve veći udio u ponudi trgovaca, što je po njima i razumljivo sa stanovišta činjenice da kupac, a posebno mlađe generacije, ne pokazuje naročitu lojalnost brendu. “On se pouzdaje u svoj ukus i znanje te sve informacije vrlo lako i brzo ‘zgoogla’ birajući proizvod koji će mu kvalitetom i cijenom najviše odgovarati. Također, još uvijek nismo na razini udjela razvijenih stranih kompanija koji kategoriju PL-a imaju zastupljenu u daleko većim udjelima. Zato NTL veliku pažnju polaže u razvoj kategorije privatne marke kako u pogledu širenja asortimana, tako i u pogledu poboljšanja kvalitete postojećih proizvoda” naveli su u svom odgovoru iz NTL-a.

Goran Pavlović goran@jatrgovac.hr

Trgovačke marke – PLMA

SVIJET PRIVATNIH MARKI NA DLANU Segment proizvodnje privatnih robnih marki sve je važnije poslovno područje u strateškim planovima hrvatskih proizvođača. Oni najhrabriji među njima stali su oči u oči s globalnom konkurencijom na najvećoj svjetskoj izložbi privatnih marki u Amsterdamu uvjereni u to da na zahtjeve međunarodnih trgovaca mogu odgovoriti i svojom kvalitetom i volumenom proizvodnje

N

ajveća svjetska izložba privatnih robnih marki “PLMA’s World of Private Label” održana je u izložbenom centru RAI u Amsterdamu u organizaciji Udruženja proizvođača privatnih marki (Private Label Manufacturers Association - PLMA). Ovogodišnji međunarodni sajam “Svijet privatnih robnih marki” bio je veći nego ikad, a dvodnevnom

60

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

događaju nazočilo je više od iz 23 zemlje razmatrano je za 16.000 kupaca i posjetitelja iz dodjelu ovih prestižnih nagra120 zemalja. da. Osim toga, gotovo 350 vina Prvoga dana manifestaciocijenjeno je za najbolju je otvoren je program kvalitetu i vrijednost koje predizbornog seminara donose potrošačima. s objavom pobjedNa seminaru koji je nika međunarodnih broj HRVATSKIH uslijedio, Lidia Palunagrada pod nazivom bina iz tvrtke Kantar IZLAGAČA na “Pozdrav izvrsnosti” Consulting održala je (“Salute to Excellenprezentaciju o globalovogodišnjem ce”), koje prepoznaju nom utjecaju Alibabina sajmu PLMA inovativnost u privatnim koncepta maloprodaje, robnim markama. Više od dok se Ben Miller iz IGD-a 500 prehrambenih i nepreusredotočio na budućnost trahrambenih proizvoda iz 88 dicionalnih trgovaca. trgovačkih lanaca koji dolaze Na izložbenoj platformi bilo

19

je 2.700 izlagača iz više od 70 zemalja, uključujući 60 nacionalnih i regionalnih paviljona, među kojima je bio i hrvatski.

Izložbeni prostor obuhvatio je gotovo 42.000 četvornih metara i 15 izložbenih dvorana u RAI Centru. Proizvodi predstavljeni na izložbenom prostoru uključivali su svježu, zamrznutu i ohlađenu hranu, suhe namirnice i pića, kao i neprehrambene kategorije, uključujući kozmetiku, zdravlje i ljepotu, kućanstvo i kuhinju, auto njegu, vrt, kućanstvo i kućnu radinost (DIY).

Posebna je atrakcija predstavljao PLMA-ov “Idea Supermarket”, gdje su sudionici mogli vidjeti prikaze proizvoda privatne robne marke koji su odabrani kao pobjednici “Pozdrav izvrsnosti” nagrada.

“Supermarket Idea” također je prikazivao proizvode privatnih robnih marki koji su bili primjer važnih potrošačkih trendova trgovaca u Europi, SAD-u, Latinskoj Americi, Africi i Aziji.

Više proizvoda bilo je vidljivo na sajmu “New Product Expo”, na kojem je prikazano više od 600 novih proizvoda i ambalaže za privatnu marku odabranih zbog njihove inovativnosti i originalnosti.

Ključni naglasak ovogodišnjeg međunarodnog sajma “Svijet privatnih marki” bila je “Slušaj buzz” (“Listen to the Buzz”), što zapravo označava tisuće razgovora koji su se odvijali na izložbi između trgovaca i izlagača na ovoj najvećoj svjetskoj izložbi privatnih robnih marki.

Na izložbi je nastupilo 2.700 izlagača iz više od 70 zemalja, uključujući 60 nacionalnih i regionalnih paviljona Sajmovi su važna platforma za učvršćivanje odnosa s postojećim partnerima, praćenja trendova i konkurenata

kemijska industrija, Kanaan, Medo-flor, Pekar, Zvijezda plus i Žito, dok su samostalno nastupile tvrtke Alfacare, Čuljak, Incite code, Meteor grupa – Labud, Milsing, Net, Neva, Vimi i Zagrebačke pekarne Klara. Zoran Radan iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK u svom je odgovoru na naš upit istaknuo kako je ovaj sajam izuzetno važan za prezentaciju hrvatskih proizvoda i proizvođača zbog jako velikog i stalno rastućeg značaja trgovačkih marki u današnjoj trgovini, a da je tomu tako dokaz je i sam sajam koji raste iz godine u godinu. On je mišljenja kako izvoz domaćih proizvoda na šire europsko i svjetsko tržište kroz proizvodnju trgovačkih marki ima sve veći potencijal razvoja.

“Svjedoci smo sve većeg značaja izvoza naših proizvoda putem robnih marki poznatih trgovačkih lanaca koji robu proizvedenu u Hrvatskoj za njihove trgovine u našoj zemlji plasiraju i u maloprodajnu mrežu tog lanca u inozemstvu”, naglasio je Radan.

DOJAM VELIKOG POTENCIJALA Svoje ekološke i konvencionalne džemove u Amsterdamu je izložila tvrtka Hermes International iz Varaždina,

koja izvozi 85 posto od ukupne proizvodnje u SAD i Kanadu, a cilj im je privući neke od većih kupaca i u Europi. ‘’Imamo novu tvornicu blizu Varaždina koju smo otvorili djelomično sa sredstvima IPARD programa te imamo kapacitete za dodatnu prodaju. U proizvodnji ekoloških i ekskluzivnih džemova postigli smo visoki stupanj kvalitete jer radimo već 12 godina za zahtjevno američko tržište, rekao je direktor tvrtke Neb Chupin dodajući kako Hermes International uz podršku HGK na međunarodnim sajmovima izlaže od 2008. te su do sada nastupali na sajmovima Sial u Parizu, Anuga u Kölnu i Biofach u Nürnbergu, a ovo im je bio premijerni nastup na sajmu privatnih robnih marki u Amsterdamu. Istaknuvši kako im je glavni cilj nastupa na ovoj izložbi ostvariti nove kontakte kako u prodaji, tako i u drugim poslovnim područjima, te popratiti trendove i inovacije koje su prisutne na sajmu, Chupin je zapravo sumirao cilj nastupa i svih ostalih izlagača.

Priliku za promocijom iskoristila je i Zvijezda plus koja je ove godine imala svoj drugi nastup na sajmu te je izlagala vlastite brendove kao i private

HRVATSKI IZLAGAČI I hrvatski proizvođači prehrambenih proizvoda sudjelovali su na ovom velikom svjetskom sajmu. Interes raste, a ove je godine nastupilo ukupno 19 izlagača iz Hrvatske. U organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) svoje su proizvode svjetskom tržištu predstavile tvrtke Apimel, C-M, Conex trade, Hermes International, Iskra Zelina Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

61

Trgovačke marke – PLMA

label proizvode. Sa svojim proizvodima Zvijezda je prisutna na 21 tržištu, a tijekom 2018. u izvozu je zabilježila 10 posto količinskog rasta. Osim otvaranja novih tržišta izvan EU-a, poput plasmana na tržište SAD-a ili Južne Koreje, rast izvoza bilježi se u Europi, uz nove kupce u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Švedskoj i Albaniji.

Osim toga, kompanija kontinuirano radi na pronalasku niša koje osiguravaju kvalitetan volumen kao što je višegodišnja proizvodnja kosher proizvoda za specifična tržišta i potrošače.

Konkretno, na proizvodima s kosher certifikatom temelji se Zvijezdin izvoz u Francusku gdje se na policama specijaliziranih kosher trgovina mogu naći tvrdi i mazivi margarini. ‘’Već smo nekoliko godina fokusirani na povećanje prodaje na inozemnim tržištima, a cilj nam je prodavati proizvode pod Zvijezda brendom na tržištima koja prepoznaju kvalitetu i tradiciju naše kompanije koja traje više od stoljeća. Kod izlaganja na inozemnim sajmovima 62

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

uvijek vodimo računa o različitim preferencijama potrošača s različitih tržišta. Stoga su ključne Zvijezdine konkurentske prednosti u izvozu iznimna kvaliteta njezinih proizvoda te stručnost tehnologa koji uspijevaju ‘pogoditi’ specifične potrebe potrošača na različitim tržištima i prilagoditi proizvode njihovim potrebama”, rekao je direktor prodaje Zvijezde Marko Radunović.

SLAVONIJA U AMSTERDAMU Izuzetno aktivan hrvatski izlagač na velikim međunarodnim sajmovima u zadnje je dvije godine vinkovački Pekar, tvrtka najpoznatija po svom asortimanu krušnih mrvica i pekarskih proizvoda koje nakon Hrvatske i regije žele ponuditi i svjetskom tržištu. Pekar je lani nastupio na sajmovima Iba u Münchenu i Sial u Parizu, a ove je godine pored PLMA sajma u Amsterdamu u planu i nastup na najvećem svjetskom prehrambenom sajmu Anuga u Kölnu kasnije ove godine.

Iz tvrtke poručuju da istim

Dvodnevnom događaju nazočilo je više od 16.000 kupaca i posjetitelja iz 120 zemalja Proizvodnja trgovačkih marki za međunarodne trgovce velika je prilika za hrvatske proizvođače

tempom nastavljaju i dogodine.

“Sajmovi su izuzetno važni i dio su naše dugoročne strategije. Veliki su to financijski izdaci tako da nije dovoljno samo izlagati na sajmu. Potrebno je pažljivo isplanirati iskorak na strana tržišta u svim pogledima poslovanja i kada se posloži cijela priča, rezultat neće izostati.

Osim toga, trendovi pokazuju da su sajmovi opet ‘u modi’ i da su sve bitniji, kako zbog novih, tako i zbog postojećih kupaca.

Osobni kontakt još uvijek ima svoju vrijednost, možda čak i više nego prije”, ističe direktor prodaje Pekara Domagoj Radić te dodaje kako uz velike međunarodne manifestacije ne zanemaruju niti domaće sajmove na kojima također redovito izlažu. O proizvodnji privatnih marki kažu kako je to vrlo važan poslovni segment.

“Proizvodnja privatnih marki za nas je izuzetno bitna, možda čak jednako kao i daljnji razvoj vlastitih brendova. Mi smo se specijalizirali za određene proizvode i tu imamo dovoljne kapacitete proizvodnje tako da nam proizvodnja privatnih marki ne predstavlja problem.

Proizvodnja privatnih marki nam ujedno pomaže u stvaranju boljih odnosa s kupcima, a posebno s trgovačkim lancima kod kojih je već godinama prisutan trend rasta privatnih marki na policama. Isto tako, na neka tržišta je lakše početi izvoziti ako je riječ o privatnoj marki”, navodi Radić. Na upit smatra li da proizvodnja privatnih marki može predstavljati veliku priliku za hrvatske proizvođače bez krzmanja odgovara potvrdno, no i dodaje kako je preduvjet za to visoki stupanj konkurentnosti koji se ne može postići bez promišljene dugoročne strategije i kapaciteta odnosno specijalizacije.

Svojim nastupom i ostvarenim kontaktima na ovogodišnjem sajmu “PLMA - Svijet privatnih marki” u Pekaru su vrlo zadovoljni. “Uvijek može bolje i mi nastojimo uvijek biti bolji

Promo

Pekar – privatne marke Certificirani proces proizvodnje za konstantnu kvalitetu.

Vinkovačka tvrtka Pekar, specijalizirana za proizvodnju smrznutih i pakiranih proizvoda u velikim serijama uz proizvodnju svježih pekarskih proizvoda, nudi u svom uspješnom poslovanju i proizvodnju privatnih marki.

Privatne robne marke na hrvatskom se tržištu sve više percipiraju kao gotovo ili u potpunosti jednako kvalitetnima kao proizvođačke marke, ali cjenovno puno prihvatljivijima. Također, popularne su i Premium kategorije privatnih

robnih marki provjerenih sastojaka i proizvoda, ali i inovativnijeg dizajna, koje mogu parirati i najuspješnijim inozemnim proizvođačima.

Trenutno se somuni i krušne mrvice najviše proizvode u obliku privatne robne marke za cijeli niz inozemnih i domaćih trgovaca.

Tvrtka Pekar d.o.o. nakon tridesetogodišnjeg iskustva u proizvodnji veliki naglasak stavlja na trendove, kvalitetu i izvrsnost tako da su svi proizvodi označeni s Clean Label oznakom (ne sadrže e-brojeve) i Halal certifikatom, dok sama tvrtka PEKAR d.o.o. posjeduje IFS certifikat. Neki od najuspješnijih proizvoda iz bogatog asortimana su somun lepinja, somun sendvič, burek, domaći slanac, hambi pecivo, buffet peciva i krušne mrvice, a nedav-

no su predstavljeni i novi članovi asortimana: focaccia i hot dog pecivo.

Uvijek spremni za nove izazove, djelatnici tvrtke Pekar spremno će provjeriti i vaše prijedloge proizvoda po mjeri. Ako vam je želja proširiti asortiman vaše privatne marke kvalitetnim i ukusnim proizvodima, Pekar je tu za vas!

Sa srcem od 1989. godine!

Trgovačke marke – PLMA

Domaći su proizvođači svjesni da je na brojna tržišta lakše početi izvoziti ako je riječ o privatnoj marki proizvoda 64

nego zadnji put. Međutim, ovaj sajam je poseban i zahtjevan.

Ali možemo se pohvaliti jako bitnim kontaktima te još važnije - konkretnim upitima. Što ne znači da ne radimo na tome da ubuduće imamo još bolje rezultate”, zaključili su iz ovog proizvođača kojemu izvoz raste iz godine u godinu i trenutno čini oko četvrtine godišnjeg prometa uz trend rasta iz mjeseca u mjesec pri čemu su im glavna izvozna tržišta Austrija, Njemačka, Slovenija, Poljska, Bugarska i druge zemlje EU-a. Što onda reći o izvoznom

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

potencijalu Žito grupe a da riječ izrazi potencijal koji je ova grupacija izgradila. Snažan investicijski ciklus u kojem je tijekom zadnjih nekoliko godina ova kompanija sa sjedištem u Osijeku uložila više od 700 milijuna kuna, najvećim dijelom u pogone za proizvodnju pršuta i drugih suhomesnatih proizvoda, vrlo je jasno označio strateško usmjerenje u budućnosti - izvoz. Jedan od važnih kanala za prezentaciju svakako su veliki međunarodni sajmovi pa je tako Žito grupa svoje proizvode predstavila na sajmu Anuga u Kölnu i Tutto Food u Milanu, a sada su svoje proizvodne kapacitete odlučili ponuditi i trgovcima za proizvodnju njihovih privatnih marki. “Svi naši proizvodi posjeduju velik izvozni potencijal, a mesni proizvodi među njima imaju poseban potencijal rasta. Sajmovi su prostor za susret ponude i potražnje, a u samo nekoliko dana ostvaruje se značajan broj kontakata sa zainteresiranim stranama. Uz pronalaženje novih prilika, sajmovi su nam također važni i u aspektima učvršćivanja odnosa s postojećim partnerima, praćenja trendova i konkurenata”, rekli su nam iz Žito grupe. Kada je riječ o važnosti koju za poslovanje hrvatskih proizvođača može imati proizvodnja privatnih marki za domaće i strana tržišta, u Žito grupi ističu kako je sektor proizvodnje privatnih marki rastući segment, kako u Žito grupi, tako i među ostalim hrvatskim proizvođačima upravo zbog potencijala koji premašuju potrebe lokalnog tržišta. “Kao proizvođač osnovnih namirnica, proizvodnja trgovačkih marki čini značajan dio naše ukupne proizvodnje koja se disperzira u Hrvatskoj, ali i na strana tržišta. Uzimajući u obzir naše proizvodne kapacitete, koje konstantno širimo, jasno je zašto se oslanjamo i na proizvodnju trgovačkih marki”, ističu iz kompanije te dodaju kako nastupe na PLMA-u

smatraju vrlo vrijednim i zbog toga na ovoj izložbi sudjeluju već treću godinu. Inače, glavna izvozna tržišta Žito grupe su Italija, Češka, Mađarska, Bosna i Hercegovina i Slovenija.

Trenutno izvoze 50 posto svojih ulja u Češku i Slovačku te 50 posto brašna koje proizvedu u države bivše Jugoslavije. Poručuju kako će aktivnosti grupe u sljedećim godinama biti fokusirane na porast izvoza na 85 posto te da u tom cilju već imaju u funkciji Žito GmbH u Münchenu te partnere, distributere i prodajne agente u državama diljem Europe. “Svako mjesto koje okuplja i struku i konkurente prilika je za uvid u tržište, na taj se način možemo upoznati s trendovima prehrambene industrije te uvidjeti u kojim aspektima imamo mjesta za razvoj. Sajmovi nam, a vjerujem i ostalim poslovnim subjektima, pojednostavljuju komunikaciju s postojećim i potencijalnim partnerima. S tog smo aspekta vrlo zadovoljni našim nastupima na PLMA-u.

Ono što je očito jest da je važan kontinuitet u nastupima, budući da smo iz godine u godinu sve zadovoljniji ishodom sajma”, zaključili su iz Žito grupe.

Mišljenja koja su izrazili navedeni hrvatski proizvođači više su nego jasan pokazatelj potencijala koji proizvodnja privatnih robnih marki za izvoz može imati na ukupnu hrvatsku proizvodnju. Hrvatsko je tržište maleno i za dugoročnu perspektivu važno je okretati se prema međunarodnim prilikama pri čemu u tom kontekstu podjednako mogu biti uspješni i veliki domaći proizvodni sustavi s velikim kapacitetima proizvodnje, kao i mali proizvođači koji nude proizvode visoke dodane vrijednosti.

Potražnja za privatnim robnim markama raste, a domaći bi proizvođači ponuđenu priliku trebali iskoristiti.

Goran Pavlović goran@jatrgovac.hr

Strategija poslovanja – Trendovi

AGILNOST DONOSI KONKURENTSKU PREDNOST Poslovna agilnost je organizacijska metoda koja pomaže poduzećima da se brzo prilagode promjenama na tržištu. Pomaže u održivosti poslovanja kada se tržište mijenja i stvara konkurentsku prednost u odnosu na druge koji su sporiji

U

postao je sve češći u poslovnom žargonu i sve se učestalije svrstava u najtraženiju karakteristiku današnjem poslovnom rukovodstva. okruženju, jedina konPoslovna agilnost je organizacijska mestanta je promjena. Svatoda koja pomaže poduzećima da se brzo omogućuje kodnevno svjedočimo prilagode promjenama na tržištu. Pomaže poduzeću da neprestanom mijenu održivosti poslovanja kada se tržište janju tržišta, konkuremijenja i stvara konkurentsku prednost nata, proizvoda i u odnosu na druge koji su sporiji. Agilusred zahtjeva korisnika. Promjene se nikad nost je kvaliteta koja omogućuje svakom nisu odvijale brže nego sad. Suočeni s tim poduzeću prihvaćanje tržišne i operativne neizvjesnosti izazovom, svi se na neki način pokušavamo promjene u svakodnevnom poslovanju. To je prilagoditi i preživjeti razne turbulencije atribut koji omogućuje poduzeću da napreduje koje donosi poslovno okruženje. Pojam agilnosti usred neizvjesnosti.

66

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

AGILNOST

NAPREDUJE

AGILNOST NADMAŠUJE DOSLJEDNOST Često se inovacija povezuje s razvojem tehnologije, ali stvarnost je da ljudi igraju ključnu ulogu u tome koliko inovativna organizacija može biti.

Intelektualni kapital i energija često čine razliku između poduzeća koje razvijaju uzbudljiva, korisna i inovativna rješenja ili zaostaju za konkurencijom i propadaju.

Zanimljivo je što se u valu promjena dogodilo da su neki opće prihvaćeni i provjereni operativni procesi poslovanja zakazali. Rješenja su slijepo kopirana u svim industrijama i tržištima, uz pretpostavku da će uslijediti predvidljivi rezultati. Rukovodstvo pretpostavlja da provjerenim metodama poslovanja može osigurati stabilnost bez puno rizika.

Stabilnost u poslovanju oduvijek je bila jedna od glavnih odlika, potreba i težnja uspješnih poduzeća.

Podrazumijeva izradu dugoročnih poslovnih planova, godišnjih budžeta te pomno planiranje prihoda i rashoda. Značajno odstupanje od unaprijed određenih okvira poslovanja ima vrlo negativnu konotaciju u tom segmentu poslovanja. Mogućnost dugoročnog predviđanja financijskih, strateških i investicijskih struktura olakšava svakodnevno poslovanje kao i organizaciju operativnih aktivnosti.

Takve metode osiguravaju sigurno i organizirano poslovanje. Također i siguran profit, pod uvjetom da se radi o tržištu koje je dosljedno, gdje menadžeri mogu točno planirati budućnost koja je jasno izložena pred njima. Nažalost, u današnjem vremenu te metode sve manje možemo primijeniti u praksi. Stvari se mijenjaju, tržišta su izuzetno nestabilna. Neumorna težnja za industrijskom učinkovitošću više ne donosi dobit koju je nekad činila jer zahtijeva razinu predviđanja poslovanja koja više ne postoji. Umjesto toga, realno okruženje sve više nalikuje na nepregledno tržište dionica, sa svom nestabilnošću i neizvjesnošću koje podrazumijeva. Agilnost sada nadmašuje dosljednost.

U praksi, rukovodstvo nerado napušta svoj uhodani pristup strukturiranim sustavima, održavajući produkciju na uobičajenoj razini. Ideja integriranja novih, neproračunatih i neplaniranih inovacija u operativnoj organizaciji uglavnom rezultira kaosom i frustracijom u planiranju.

Nažalost, u okruženju u kojem su organizacije prisiljene isprobavati nove pristupe, vrijednost onoga što se izvršava više nije toliko sigurna.

Poslovno okruženje u današnjem vremenu podrazumijeva visoku dozu prilagodbe tržištu i značajno fleksibilniji pristup u poslovanju koji je u skladu s potrebama korisnika.

TRAŽI SE PRILAGOĐEN PRISTUP Poduzeća koja preživljavaju i napreduju imaju jednu zajedničku stvar - sposobnost da budu agilna. Agilnost se može koristiti za prilagodbu promjenama na tržištu, ali i u internom poslovanju. Mogućnost brze prilagodbe fokusa, pravovremeno prepoznavanje novih mogućnosti,

Agilnost je kvaliteta koja omogućuje svakom poduzeću prihvaćanje tržišne i operativne promjene u svakodnevnom poslovanju Poslovno okruženje u današnjem vremenu podrazumijeva visoku dozu prilagodbe tržištu i značajno fleksibilniji pristup u poslovanju

implementacija novih tehnologija i praćenje svjetskih trendova postaju komponente poslovanja koje čine značajnu razliku i donose konkurentsku prednost na tržištu. Za sobom povlače i neugodnu dozu rizika. Zahtijevaju puno hrabrosti s obzirom na to da je potrebno izaći iz ustaljenih obrazaca poslovanja i primijeniti nove modele poslovanja s teško predvidljivim rezultatom.

Naravno, postoje sustavi koji mogu izračunati i procijeniti neke elemente onoga što će doći, ali u stvarnosti postoji previše varijabli da bi bilo koja jednadžba bila nepogrešiva. Ne možemo zanemariti ljudski faktor. Tržište je uvjetovano potrebama korisnika, a korisnik se rijetko ponaša prema unaprijed očekivanim obrascima. Promjene u potrebama korisnika su neminovne, ali to saznanje nam ne osigurava mogućnost predviđanja kad će se dogoditi i u kojem smjeru. Neizvjesnost je postala kontinuirani izazov kadru koji određuje strategiju poslovanja. Priznati neznanje o budućim poslovnim kretanjima poprimilo je potpuno neočekivano pozitivnu perspektivu. Reći da nešto ne znamo u sferi u kojoj radimo nikada se nije smatralo mudro ili promišljeno, no u današnjem okruženju stalnih promjena bilo bi vrlo neodgovorno i nepromišljeno tvrditi da sve znamo i možemo predvidjeti. Iskustvo nam svakako može pomoći u prosudbi, ali bez korištenja dodatnih alata kojima kontinuirano istražujemo i osluškujemo okolinu teško možemo pravilno odrediti fokus poslovanja u sadašnjosti, a još manje u budućnosti.

Istraživanje tržišta osigurava bolju percepciju tržišnog okruženja. Postoje zanimljive metode istraživanja poput mystery shoppinga koji daje povratnu informaciju korisnika u realnom vremenu. Često se uz taj alat kombinira i niz kvantitativnih metoda istraživanja koja pružaju širu sliku trenutnih očekivanja korisnika, njihovih želja i potreba.

Implementiranje istraživanja u poslovanje postalo je jedini pouzdan način da se prate trenutne potrebe tržišta i postigne zadovoljstvo korisnika.

Uspjeh svakog poslovanja u velikoj se mjeri oslanja na lojalnost korisnika. Kada su tvrtke agilne i odgovaraju na trenutne potrebe korisnika, pružaju pozitivno iskustvo za korisnike čime se u konačnici osigurava potražnja i smanjuje mogućnost odabira krivih strateških odluka. Željeli mi to ili ne, na promjene poslovnog okruženja ne možemo utjecati. Na nama je samo odluka kako ćemo se prilagoditi novim izazovima.

Bernarda Blažek MSA Adria bblazek@msa.hr

Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

67

ICT & FinTech - Vijesti MASTERCARD ISTRAŽIVANJE: HRVATIMA BITNA ONLINE SIGURNOST

H

rvati koriste sve više digitalnih usluga te traže više inovacija u segmentima zdravstva, obrazovanja, javnom prijevozu i financijskim uslugama, a kad je riječ o digitalnim uslugama bitni su im sigurnost i troškovi, otkrilo je Mastercard istraživanje o digitalizaciji. Studija je, među ostalim, pokazala kako trenutno 69% ispitanika kupuje online, a kao prednost ističu brzinu i uštedu vremena, dostupnost bilo kada i bilo gdje te praktičnost.

TELE2 GRUPA PRODALA HRVATSKO POSLOVANJE UNITED GRUPI

Ukupno 53% Hrvata također smatra da je snažna autentifikacija potrošača nužna pri plaćanju u trgovinama, a njih 67% traži snažnu autentifikaciju pri plaćanju online.

Kažu da ih novi, kompleksniji proces autentifikacije koje od rujna propisuje regulativa PSD2 neće obeshrabriti u kupnji online. “Novi standardi za plaćanje prilagođeni su suvremenom načinu kupnje i povećavaju razinu sigurnosti”, rekao je Damir Hozdić iz Mastercarda.

Digitalna spremnost

Š

vedski Tele2 sklopio je ugovor o prodaji Tele2 Hrvatska društvu United Group, u čijem sastavu među ostalim posluju i televizijske postaje Nova TV i N1 TV, za 220 milijuna eura. Ta cijena odgovara 7,2 puta korigiranoj EBITDA-i u posljednjih 12 mjeseci, ne uključujući IFRS 16.

Transakcija će omogućiti matičnoj kompaniji da ostvari vrijednost od uspješnog razvoja hrvatskog poslovanja i unaprijedi svoju strategiju s fokusom na regiju baltičkih zemalja. “Ponosni smo na poslovanje koje smo izgradili u Hrvatskoj te vjerujemo da će Tele2 Hrvatska, kao dio United Group, u nadolazećem razdoblju stvoriti još veću vrijednost za naše korisnike”, izjavio je Anders Nilsson, predsjednik i izvršni direktor Tele2. Zaključenje transakcije podliježe regulatornom odobrenju te se očekuje do kraja ove godine.

INFOBIP ISPRED SILICIJSKE DOLINE Domaća IT tvrtka Infobip proglašena je najboljim pružateljem aplikacijskih usluga A2P (application-to-person) na svijetu.

“Naši glavni konkurenti velike su kompanije sa sjedištem u Silicijskoj dolini, ali nas to ne obeshrabruje u namjeri da radimo velike stvari”, poručio je predsjednik Uprave Infobipa Silvio Kutić.

68

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

DOMAĆEM GOSPODARSTVU JEDVA PROLAZNA OCJENA

I

straživanje o digitalnoj spremnosti domaćih tvrtki - Hrvatski digitalni indeks (HDI), koje je provela tvrtka Apsolon, pokazalo je da ih 59 posto smatra da je stanje digitalizacije hrvatskog gospodarstva slabo ili jako loše. HDI analizira spremnost gospodarstva na izazove koji ubrzano mijenjanju tradicionalni način poslovanja, istaknuto je na predstavljanju istraživanja u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Istraživanje je provedeno na uzorku od 300 hrvatskih tvrtki, među kojima je 65 velikih, s više od 250 zaposlenika te 235 srednjih tvrtki, s 50 do 249 zaposlenika, koje posluju u različitim regijama i industrijskim sektorima. Rezultati su među ostalim pokazali da tek 15 posto domaćih kompanija ima razvijenu strategiju digitalne transformacije, samo

17 posto ih smatra kako je u potpunosti spremno na promjene koje će ona donijeti, a za manje od trećine, 29,7 posto, transformacija je pri vrhu liste prioriteta.

Na skali digitalne spremnosti, hrvatsko gospodarstvo dobilo je ocjenu 2 od 5. Ovo je istraživanje također pokazalo kako hrvatske tvrtke nisu dovoljno upoznate s pojmom digitalne transformacije. U okviru pak indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) Europske komisije za 2019. godinu, Hrvatska je među 28 zemalja članica zauzela 20. mjesto, popevši se za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu. Gledajući po kategorijama, Hrvatska ostvaruje najbolje rezultate u kategoriji ljudskog kapitala i zauzima 8. mjesto u pogledu udjela osoba s diplomom iz područja IKT-a.

SIEMENS NAGRADIO NAJBOLJE NOVINARSKE ČLANKE

M

arina Pavlić iz Hrvatske za članak objavljen u časopisu Mreža jedna je od tri dobitnika ovogodišnje nagrade Siemens CEE Press Award. Nagrade o kojima je odlučivao stručni dobili su još i Adrian Mihaltianu za članak objavljen na rumunjskom portalu pressone.ro te Christian Lenoble za članak objavljen na austrijskom portalu i-presse. Ukupno je bilo prijavljeno više od 220 članaka iz 11 država sudionica na temu «Budućnost gradova, industrije i energije», a glavna nagrada za svako od troje pobjednika je ček u vrijednosti 1.000 eura.

Promo

Kako će mobilna plaćanja i u Hrvatskoj promijeniti trgovinu Uskoro u Hrvatsku stiže Settle – aplikacija za mobilna plaćanja koja će omogućiti plaćanja direktno između korisnika, kao i između korisnika aplikacije i trgovaca. Ovaj novi sustav plaćanja, kakav se u nordijskim zemljama odakle stiže Settle već smatra posve uobičajenim, donosi brojne prednosti zbog kojih će ga korisnici željeti koristiti. Uz veći broj korisnika koji očekuju mogućnost plaćanja mobitelom, trgovci imaju priliku iskoristiti i neke nove mogućnosti koje im se pružaju u pogledu povećanja prodaje i privlačenja većeg broja novih kupaca…

R

ukovanje gotovinom nespretno je: česte su situacije kada je baš nemamo dovoljno pri ruci, bankomat nije u blizini ili ga ne stižemo tražiti. S druge strane, baš kao što kažu kako je najbolji fotoaparat onaj koji imate pri ruci, i najbolji je novčanik onaj koji ćete danas gotovo sigurno imati pri ruci – mobilni telefon.

Koliko je gotovina, zapravo, nepraktična, vidi se već i na najjednostavnijim primjerima. Želite platiti kavu putem do posla no, eto, baš ste ostali bez gotovine i nemate vremena trčati do bankomata? Želite platiti vozaču taksija i imate sličan problem?

Ili, morate podijeliti troškove zajedničkog poklona s nekoliko prijatelja – ali strašno je nepraktično razmjenjivati gotovinu ili uplaćivati na tuđe brojeve tekućeg računa. Možda trebate podijeliti zajednički račun za jučerašnju kavu ili večeru – ponovno imate sličan problem. Bez dodatnih informacija, poput broja tuđih bankovnih računa, ništa od ovoga ne možete napraviti na jednostavan način.

MOBITEL U POTPUNOSTI ZAMJENJUJE GOTOVINU Norveška tvrtka Auka stoga će uskoro u Hrvatskoj predstaviti Settle, aplikaciju za mobilna plaćanja koja rješava sve ove probleme, a korisnicima – bez obzira jesu li kupci ili trgovci koji za svoj proizvod ili uslugu žele naplatiti naknadu – donosi i brojne druge prednosti. Primjerice, za prebacivanje novca na tuđi račun više nije potrebno znati broj računa – dovoljan je samo broj mobilnog telefona, slično kao za chat.

Nije nimalo čudno, upravo zbog ove jednostavnosti korištenja, kako je rješenja za mobilna plaćanja prigrlilo dvije trećine stanovnika Norveške, Švedske, Finske i Danske – a sada će ovaj trend stići i u Hrvatsku, kažu u Auki.

Settle je europska aplikacija za mobilno plaćanje koja se temelji na dokazanoj i nagrađivanoj platformi za mobilna plaćanja

koja je bila ključna za revoluciju mobilnih plaćanja u nordijskim zemljama gdje je danas posve normalno sve platiti mobitelom – čak i one najmanje ili najveće iznose.

PREDNOSTI ZA TRGOVCE Najveća prednost Settlea u odnosu na gotovinsko i kartično plaćanje, ali i na slične mobilne aplikacije, jest u jednostavnosti korištenja, odnosno pokrivanje cijelog korisničkog puta kakvog smo opisali na početku teksta, te primjenjivost u nizu scenarija – neovisno o tome želite li prijatelju vratiti novac, platiti ručak ili povrće na tržnici.

Settle je, usto, posve siguran te korisnici nemaju razloga za brigu oko sigurnosti ovakvog načina plaćanja – Auka je bila prva tvrtka u Norveškoj koja je imala dozvolu norveškog financijskog regulatora za ovu vrstu usluge.

Kako će korisnici rado koristiti aplikaciju koja i njihova plaćanja trgovcima čini brzim, jednostavnim i zabavnim, i trgovci se trebaju pripremiti za početak ovog vala. Nedavno istraživanje, provedeno među trgovcima u Hrvatskoj, pokazalo je kako 77 posto trgovaca vjeruje da će u narednim godinama prevladati upravo mobilna plaćanja, pri čemu nije zanemariv faktor kako je Hrvatska turistička zemlja te se mogu očekivati i brojni turisti iz zemalja gdje su plaćanja mobitelom već sada posve normalna i očekivana. Sustavi poput Settlea pritom i trgovcima nude brojne prednosti poput, primjerice, mogućnosti da kroz Settle uspostave i realiziraju svoj loyalty program i privuku nove kupce.

Za više informacija o svemu što će Settle vrlo skoro ponuditi hrvatskim korisnicima, posjetite www.settle.eu/hr. Tvrtka Auka, pioniri mobilnih plaćanja koji stoje iza Settlea, upravo traže partnerske tvrtke i trgovce koji prihvaćanjem mobilnih plaćanja žele podići svoje poslovanje na sljedeću stepenicu.

Želite li direktno saznati koje vam se prilike i mogućnosti pružaju uz Settle, kontaktirajte sales@auka.io.

Ljetna kozmetika

LJEPOTA U TRADICIONALNOM

FORMATU

Tradicionalni formati (trgovine mješovitom robom i drogerije) predvode u vrijednosnoj prodaji kategorije sa 62% udjela, dok su moderni formati (hipermarketi, supermarketi) zauzeli preostalih 38% vrijednosti

Vrijednosni udjeli segmenata (%)

100 80

Dezodoransi

Gelovi za tuširanje

Njega kože tijela i ruku

Toaletni sapun

Pjena za kupanje

Proizvodi za depilaciju 3%

3% 14%

20% 60 40 20

27%

33%

% Izvor: Nielsen panel maloprodaje

70

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

LJ

ANALIZA KATEGORIJE

Kategorija ljetne kozmetike u 2018. godini bilježi rast etna vrijednosne prodaje u odnosu kozna 2017. godinu. metika Manji formati nose 62% obuukupne prodaje kategohvaća rije. Nositelj kategorije su katedezodoransi koji čine 33% gorije ukupne vrijednosne prodaje. dezodoransa, gelova za Vodeća 3 proizvođača 46% tuširanje, njegu kože tijela i vrijednosne prodaje kateruku (proizvodi namijenje- gorije, a oni su abecednim ni hranjenju, zaštiti redom: Beiersdorf, ili vlaženju kože Colgate Palmolitijela i ruku ve, Unilever.

- u obliku Tradicionalkrema, ni formati kombinirani losiona, (trgovine gelova, mješoudio vodeća itd.), vitom TRI toaletnih robom i PROIZVODAČA sapuna, drogerije) pjene za predvode u u kategoriji kupanje i vrijednosnoj proizvode za prodaji kategodepilaciju (ovi rije sa 62% udjela, proizvodi su namijedok su moderni formati njeni za uklanjanje dlačica (hipermarketi, supermaru obliku kreme, trakica, keti) zauzeli preostalih 38% voska, pjene, gela te šećervrijednosti. Dezodoransima ne paste; u kategoriju ne je pripala trećina vrijednospadaju sredstva za brijasne prodaje kategorije ljetne nje, britvice te električni kozmetike, a odmah iza tog depilatori). segmenta dolaze gelovi za

46%

Vrijednosni udio kanala prodaje 100 90 80

38

70

Moderni formati: hipermarketi, supermarketi (> 301 m2)

60

Tradicionalni formati: trgovine mješovitom robom + drogerije (< 300 m2)

50 40 30

62

20 10 % Izvor: Nielsen panel maloprodaje

tuširanje s 27% udjela. Na trećem mjestu s 20% dolazi njega kože tijela i ruku, toaletni sapuni su zauzeli 14%, a manje udjele, po 3%, ostvarili su segmenti pjene za kupanje

Količinski udio proizvođača

i proizvodi za depilaciju. Vodeća tri proizvođača u 2018. su godini stigli nadomak polovice udjela u vrijednosnoj prodaji (46%), dok su još uvijek veću polovicu tržišnog kolača među sobom podijelili ostali proizvođači.

Majda Babić majda.babic@nielsen.com Client Executive

Top tri proizvođača 46% Ostali 54%

Nielsen

Opća kretanja u kategoriji U okviru sažetka analize kategorije "Ljepota i osobna njega", koje je na svojim internetskim stranicama agencija Euromonitor International objavila u svibnju 2018. godine ističu se osnovna obilježja te kategorije na hrvatskom tržištu u periodu 2012. - 2017. godina. U toj agenciji ističu kako je ova kategorija bilježila konstantan pad vrijednosti nakon pridruženja Hrvatske u članstvo Europske unije, no i da je taj negativni trend napokon prekinut 2017. godine kada je prodaja prešla na pozitivni dio vrijednosne skale.

Hrvatska industrija u ovoj je kategoriji doživjela pravi procvat tijekom promatranog perioda jer ne samo da su postojeći lokalni proizvođači uspješno preživjeli nalet konkurencije, nego je nova generacija hrvatskih proizvođača ove kategorije proizvoda donijela sasvim novu dinamiku.

Ipak, na tržištu kojim dominiraju multinacional-

ne kompanije s bogatim marketinškim budžetima i razvijenim resursima za istraživanje i razvoj, domaće kompanije suočene su s moćnim tržišnim takmacem.

Kada je riječ o trendovima na tržištu, u Euromonitoru naglašavaju kako je "prirodni" megatrend napokon stigao i do Hrvatske. Tijekom niza godina, ističu, hrvatsko je tržište nevoljko prihvaćalo ovaj globalni trend prvenstveno zbog nedovoljnih prihoda kućanstava.

Kao posebno znakovito u ovoj agenciji za istraživanje tržišta označavaju rast internetske trgovine jer je nezavisno istraživanje pokazalo kako je čak 15% hrvatskih kupaca kupilo proizvod iz kategorije ljepote i osobne njege u 2017. godini. Stoga je web trgovina ovim proizvodima sada sveprisutna jer su i veliki i mali proizvođači postavili svoje webshopove na raspolaganje kupcima.

Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

71

Ljetna kozmetika - Leaflet report

DROGERIJE DOMINIRAJU U KATALOZIMA Poredak trgovaca vrlo uvjerljivo predvode drogerijski lanci. Müller je prvi s 20% udjela uz minimalan rast na međugodišnjoj razini, dok je dm porastao za 3% i sada ima 18% udjela.

Svi ostali trgovci pojedinačno su zauzeli manje od 10% udjela

U

okviru analize kretanja u kategoriji "Ljetna kozmetika" pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika ove kategorije putem katalo-

72

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

ga i letaka trgovaca. Analiza se odnosi na broj promocija u razdoblju svibanj 2018. – travanj 2019. u odnosu na prethodnih 12

mjeseci.

Brendovi proizvođača minimalno su rasli u udio TRI zadnjih DROGERIJSKA 12 mjeseLANCA u broju ci te sada zauzimaju promocija 87% udjela kategorije u broju promocija katego-

45%

rije, dok su trgovačke marke ostvarile 13% udjela.

OŠTRA KONKURENCIJA Uz minimalan rast na međugodišnjoj razini Beiersdorf je relativno uvjerljiv na vrhu poretka vodećih proizvođača s 15% udjela u broju promocija. Iza njega vodi se bespoštedna borba ostalih multinacionalnih

MOJE LJETO NEŠTO DRUGAČIJE!

� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr

Ljetna kozmetika - Leaflet report

proizvođača među kojima je drugo mjesto zadržao Procter & Gamble koji je u oba godišnja razdoblja ostvario

8% udjela, a isto je učinio i Unilever na trećem mjestu sa 7% udjela. Po 6% udjela ostvarili su Henkel, L'Oreal i

Colgate-Palmolive pri čemu je prvi proizvođač ostvario minimalan rast, a ostala dva nisu zabilježili promjenu u

Poredak vodećih trgovaca prema broju promocija 25% 20%

20% 19%

18%

15%

svom udjelu u zadnje dvije godine. Potom dolaze jedan regionalni proizvođač i dva drogerijska lanca koji

svibanj 2018. - travanj 2019.

svibanj 2017. - travanj 2018.

20%

22%

15% 8% 9%

10%

7% 7%

5%

5% 6%

5% 5%

4% 5%

4% 3%

4%

2%

3% 3%

2% 3%

Metro

Tommy

Konzum

Plodine

Kaufland

Interspar

Lidl

0% Müller

Bipa

KTC

dm

Poredak vodećih marki prema broju promocija

svibanj 2018. - travanj 2019.

Ostali

svibanj 2017. - travanj 2018.

60%

50%

50%

53%

40% 30% 20%

14% 14%

10%

6% 6%

5% 5%

5% 5%

4% 4%

4% 3%

3% 2%

Palmolive

Gillette

Fa

Dove

Afrodita

L'Oréal

0% Nivea

Poredak vodećih proizvođača prema broju promocija

2%

1%

Balea

2% 3%

2% 2%

2% 2%

Garnier

Wilkinson

Axe

svibanj 2018. - travanj 2019.

Ostali

svibanj 2017. - travanj 2018.

50%

41% 43%

40% 30% 20%

15% 14%

8% 8%

7% 7%

6% 5%

6% 6%

6% 6%

4% 3%

4% 5%

4% 2%

Procter & Gamble

Unilever

Henkel

L'Oréal

Colgate-Palmolive

Afrodita

Müller

dm

10% 0% Beiersdorf

74

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

Ostali

su ostvarili po 4% udjela u broju promocija: Afrodita je rasla za 1%, Müller je izgubio 1%, a dm ostvario rast od 2%. Ostali proizvođači u promatranom su razdoblju svoj kumulativni udio smanjili za 2% te su na kraju ovogodišnjeg travnja imali 41% udjela.

Prvih pet vodećih marki u oba godišnja razdoblja nisu zabilježili oscilacije svog udjela pa tako čelo poretka čvrsto drži Nivea

Omjer proizvođačkih i trgovačkih marki (broj promocija) Proizvođačka marka 100%

87%

svibanj 2018. - travanj 2019.

60%

86%

s 20% udjela uz minimalan rast na međugodišnjoj razini, dok je dm porastao za 3% i sada ima 18% udjela.

Svi ostali trgovci pojedinačno su zauzeli manje od 10% udjela, a prvi među njima je KTC koji je u zadnjih 12 mjeseci izgubio 1% udjela i sada drži 8%.

Bipa je zadržala svojih 7% udjela, a po 5% pripalo je Metrou i Tommyju pri čemu je prvi trgovac ostvario minimalan pad, a drugi je ostao na istome. Tri trgovca - Konzum, Plodine

Podjela prema tipu promocije (broj promocija)

Trgovačka marka 50%

80%

51%

svibanj 2018. - travanj 2019.

30%

40% 13%

14%

0% svibanj 2018. travanj 2019.

svibanj 2017. travanj 2018.

i Kaufland - ostvarili su po 4% udjela, Interspar je na 3%, a Lidl na 2% udjela. Svi ostali trgovci kumulativno su zauzeli 20% udjela, što je 2% manje nego u ranijih 12 mjeseci.

U podjeli prema tipu promocije nije bilo nekih velikih promjena. Tip promocije koji komunicira sniženu cijenu proizvoda u oba je perioda imao natpolovičnih 51% udjela, dok je redovna cijena izgubila 2% i u zadnjih 12 mjeseci svoj udio spustila na 25%.

Izgubljeni udio pripao je ostalim tipovima promocije koji su rasli s 22% na 24% udjela u zadnjih 12 mjeseci.

51%

40%

60% 20%

s 14%, a slijede Palmolive sa 6%, Gillette i Fa imali su po 5%, a Dove 4% udjela.

Afrodita je također ostvarila 4% udjela uz minimalan rast, a i L'Oreal je minimalno napredovao na 3%.

Po 2% udjela ostvarili su Balea, Garnier, Wilkinson i Axe. Ostalim markama, pak, pripala je točno polovica udjela, što je 3% manje u odnosu na ranijih 12 mjeseci.

Poredak trgovaca vrlo uvjerljivo predvode drogerijski lanci. Müller je prvi

25%

27%

20%

24%

22%

10% 0% Snižena cijena

Redovna cijena

Ostali

Erlanda Ivić-Mandić e.ivic@focusmr.com Marko Havaši m.havasi@focusmr.com

Focus

Proizvodi za njegu tijela – Trendovi i brendovi

KATEGORIJA PROFINJENIH

KORISNIKA

Veliki korisnici kategorije žive urbanim stilom života, skloniji su aktivnoj konzumaciji kulturnih priredbi poput kina, koncerata i kazališta. Vole se zabavljati s prijateljima i poznanicima, ali svoje interese ne svode samo na dobar provod. Mnogo važnosti polažu na osobno zdravlje, skloni su hraniti se zdravo, a kada kupuju usmjereni su kvaliteti i nastoje se vezati uz marku koju prepoznaju kao upotrebljivu i svrhovitu

Stavovi velikih korisnika o kategoriji "Proizvodi za njegu tijela" (srpanj-prosinac 2018.)

U

okviru BRANDpuls istraživanja prate se marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju proizvoda za njegu tijela (kreme, losioni, mlijeka…) i brendove unutar nje. Ovi marketinški pokazatelji važni su nam

76

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

Izvor: Ipsos

ju Hrvatske. za uspješno vođenje U populaciji brenda i rano stanovnika uočavanje Hrvatske mogućih od 15 do problema i prilika.

UDIO KORISNIKA 64 godine 68% je Podaci kategorije u korisnika korišteni populaciji kategorije u analizi proizvoda koja slijedi Hrvatske od za njegu prikupljeni 15 do 64 tijela. Veliki su u drugoj godine korisnici (hepolovici 2018. avy users) kategogodine na područ-

68%

rije koriste ove proizvode jednom dnevno ili češće te ih u promatranoj populaciji ima 22%. Umjereni korisnici (medium users) koriste proizvode za njegu tijela dva do šest puta tjedno te je njihov udio 28%, dok je udio malih korisnika (light users), koji koriste proizvode za njegu tijela jednom tjedno ili rjeđe, na nešto manjih 18%. Ukupno 32% populacije ne koristi

ovu kategoriju proizvoda.

Za polovinu korisnika kategorije jako je bitno koji brend unutar kategorije će koristiti, a čak 30% njih je lojalno jednom brendu unutar kategorije. Pritom čak 60% ovih korisnika proizvode za kozmetiku i osobnu higijenu kupuje u dm-u ili Mülleru.

Stavovi velikih korisnika o kategoriji "Proizvodi za njegu tijela" (srpanj-prosinac 2018.)

Slaže se Niti se slaže niti se ne slaže Ne slaže se %

20

Proizvodi za njegu tijela mogu poboljšati ljepotu žene

60

54%

Proizvode za njegu tijela ne koristim onoliko često koliko bi htio/la zbog nedostatka vremena Najviše volim koristiti mlijeko za tijelo

Lojalnost

20%

8% 7% 8%

70,3%

70,3% 28% Primarno korištenje

28%

Razmatranje

55%

54%

78,7% Korištenje

70%

69%

Iskustvo 93,1%

96%

optimal

Prepoznavanje

32% Izvor: Ipsos

42%

83% 93,1%

18%

52,7%

63,9%

89%

Mali korisnici Nekorisnici

22%

53%

Umjereni korisnici 28%

26,8%

70%

78%

78% 90%

37% 78,7%

22%

5,9% 31,1%

Segmentacija korisnika kategorije "Proizvodi za njegu tijela" (srpanj-prosinac 2018.)

Veliki korisnici

46,2%

60,2%

51,5%

51,5%

34% 86%

2,7%

12%

34%

40%

26%

6,9%

29%

36%

BRANDpiramide – TOP 3 brenda proizvoda za njegu tijela među velikim korisnicima kategorije (srpanj-prosinac 2018.)

20%

34%

33%

30%

Proizvodi za njegu tijela su samo za žene

100

22%

23%

38%

Preferiram losione jer se najbrže upijaju

80

24%

43%

Kreme bolje njeguju kožu od mlijeka i losiona

PROFIL VELIKIH KORISNIKA Veliki korisnici ove kategorije značajno su više žene nego muškarci. Najviše ih je među mlađim dobnim skupinama, od 15 do 49 godina, dok među starijim dobnim skupinama opada korištenje proizvoda za njegu tijela. Srednje i više su obrazovani, zaposleni i imaju više ukupne prihode kućanstva. Žive u gradu, najviše ih je u Zagrebu i okolici te sjevernoj Hrvatskoj. Polovina ih je u braku, a nešto više od polovice njih su roditelji. Žive urbanim stilom života, skloniji su aktivnoj konzumaciji kulturnih priredbi poput kina, koncerata i kazališta. Vole se zabavljati s prijateljima i poznanicima, ali svoje interese ne svode samo na dobar provod. Mnogo važnosti polažu na osobno zdravlje, skloni su hraniti se zdravo, a na kuhanje gledati kao na užitak. Kada kupuju usmjereni su kvaliteti i nastoje se vezati uz marku koju prepoznaju kao upotrebljivu i svrhovitu. Visoko vrednuju obrazovanje i otvoreni su prema novim spoznajama.

Važan im je ugled u društvu. Ekološki su osviješteni i mnogo značaja pridaju temama koje se odnose na to područje. Zainteresirani su za uređenje doma, ne zaziru od kućanskih poslova, aktivno se služe računalom te su zainteresirani za suvremenu tehnologiju.

Politički su osviješteni.

40

58,2% 73%

86%

79,4%

95%

96%

92%

Nivea

Dove

Balea

Korisnici kategorije "Proizvodi za njegu tijela" (srpanj-prosinac 2018.)

Korisnici 68%

Izvor: Ipsos

Nekorisnici 32%

*BRANDpuls je Ipsos alat za brend i marketing management koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača na velikom broju proizvodnih kategorija; BRANDpuls kombinira tržišne indikatore s različitim tipovima podataka kao što su demografija, psihografija, kupovne navike i korištenje medija

STAVOVI I BRENDOVI Više od pola velikih korisnika proizvoda za njegu tijela smatra da oni poboljšavaju ljepotu žene, a 43% njih ne koristi ove proizvode koliko bi htjeli zbog nedostatka vremena.

Ukupno 38% velikih korisnika preferira mlijeka za tijelo, 30% više voli losione jer se najbrže upijaju, a 26% smatra da kreme ipak njeguju bolje od mlijeka i losiona.

Korisnici se uopće ne slažu s time da su ovi proizvodi samo za žene.

Osim općenitog praćenja kategorije proizvoda za njegu tijela, unutar BRANDpuls istraživanja prate se i brendovi.

Najvažniji indikator koji pratimo svakako je razina korištenja ("usage"), marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda.

Praćenje korištenja važno je za procjenu potrošačke

Izvor: Ipsos

mase na koju u određenom trenutku možemo računati.

Korisnik je koristio brend u posljednjih šest mjeseci.

Promatrano na svakodnevnim korisnicima kategorije, prvi brend u kategoriji je Nivea sa 69% korisnika, drugi je Dove s 53% korisnika, a treći Balea s 42% korisnika.

Jelena Jakšić Matovina jelena.jaksic@ipsos.com Product Manager

Ipsos Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

77

Ljetna kozmetika – Promometar

LJ BLIZU POLOVICE PRODAJE NA PROMOCIJI U kategoriji ljetne kozmetike ukupno 48% vrijednosne prodaje dolazi od proizvoda na cjenovnim akcijama ili od specijalnih pakiranja

etna kozmetika obuhvaća proizvode za njegu kože, gelove za tuširanje, proizvode za depilaciju i anticelulitne proizvode.

Prodaja ljetne kozmetike u razdoblju od srpnja 2017. do lipnja 2018., u odnosu na isti period godine ranije, količinski pada 7%, a vrijednosno 4%. Svi segmenti bilježe pad ukupne prodaje.

U kategoriji ljetne kozmetike ukupno 48% vrijednosne prodaje dolazi od proizvoda na cjenovnim akcijama ili od specijalnih pakiranja.

Udio promotivne prodaje najniži je u segmentu proizvoda za depilaciju, a

najveći, ali s tendencijom pada, u segmentu anticelulit proizvoda.

Prema strukturi promocija na prodajnom mjestu, promotivna pakiranja prosječno odnose 15% naprama 85% koliko je na strani cjenovnih akcija. Iznimka je segment anticelulit proizvoda s 39% udjela prodaje promotivnih pakiranja u ukupnoj promotivnoj vrijednosnoj prodaji. Dubina popusta na razini kategorije iznosi 26%.

Nevena Đokić nevena.djokic@nielsen.com Junior Sales Effectiveness Consultant

Nielsen

Kompozicija vrijednosne prodaje kategorije 100 80

48%

48%

52%

52%

srpanj 2017. - lipanj 2018.

srpanj 2016. - lipanj 2017.

60 40 20 %

Redovna prodaja

Prodaja kroz cjenovne akcije

Segmentacija vrijednosne prodaje po kategorijama ljetne kozmetike Redovna prodaja

40%

54%

55%

46%

45%

srpanj 2017. lipanj 2018.

srpanj 2016. lipanj 2017.

35%

33% 59%

60%

GELOVI ZA TUŠIRANJE

40%

Promotivna prodaja

60%

65%

67% 41%

srpanj 2017. lipanj 2018.

srpanj 2016. lipanj 2017.

PROIZVODI ZA NJEGU KOŽE

srpanj 2017. lipanj 2018.

67%

srpanj 2016. lipanj 2017.

PROIZVODI ZA DEPILACIJU

srpanj 2017. lipanj 2018.

33%

srpanj 2016. lipanj 2017.

ANTICELULIT PROIZVODI

*podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz Nielsen panela maloprodaje (hiper/supermarket, manje trgovine mješovitom robom, drogerije; bez diskontera, kioska i benzinskih postaja); pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do šest tjedana te promotivna pakiranja kao što su gratis volumeni, poklon pakiranja, ko-pakiranja sa zasebnim EAN kodom Izvor: Nielsen Promo Pressure

78

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

Njega tijela – Anketa Tuš kabina ispred kade Više od 90% hrvatskih građana tušira se svakodnevno ili nekoliko puta tjedno, a tek nešto manjih 84% njih kupa se i u kadi. Doduše, više od polovice onih koji se kupaju u kadi to čine jako rijetko pa se čini da je tuš kabina ipak bolji odgovor na ubrzani tempo života Dvije trećine građana (66,3%) ističe da se tuširaju svakodnevno, dok jedna četvrtina ispitanika (26,9%) navodi da se tušira nekoliko puta tjedno. S druge strane, manje pažnje higijeni tijela iskazuje oko 7% ispitanih, pri čemu se njih 5,9% tušira samo jednom tjedno, a 1% tek jednom mjesečno.

U kadi se kupa gotovo 84% građana, manje ili više učestalo. Po 9% ispitanih navodi da si kupanje u kadi priušti svakodnevno odnosno nekoliko puta tjedno. Da to učini jednom tjedno kaže 12,4% ispitanika, a nekoliko puta mjesečno u kadu se "bućne" njih 8,1%. Ipak, čini se da kada gubi bitku od tuš kabine jer se najveći broj ispitanika u kadi kupa vrlo rijetko: 11,7% to čini nekoliko puta godišnje, a 33,7% čak i rjeđe od toga. Ukupno 16,1% ispitanika kaže da se u kadi ne kupa uopće.

Prilikom pranja tijela, 91,3% sudionika koristi gel za tuširanje. Nešto manje njih koristi šampon (77,9%), a značajno manji udio koristi regenerator za kosu (35,5%). Što se tiče ostalih preparata, više od jedne četvrtine koristi sapun (28,4%), a slijede ga gel za pranje lica (15,3%), krema za tuširanje (11,8%) i ulje za tuširanje (8,7%). Ukupno 2,6% ispitanika navodi da koristi preparate koji ne pripadaju niti jednoj od ovih kategorija.

Upitali smo građane i koriste li dezodoranse za tijelo, a apsolutna većina njih, 90,7%, na to pitanje odgovara potvrdno, dok preostalih 9,3% ispitanika ne koristi ove proizvode.

Martina Soršak Susović martina@hendal.hr Business Development Manager

Koliko se često kupate u kadi?

N=400; nacionalno reprezentativni uzorak Svakodnevno

9,0%

Nekoliko puta tjedno

9,0%

Jednom tjedno

Pritom su najpopularniji dezodoransi u spreju koje koristi 64,4% sudionika istraživanja. Relativno sličnu razinu popularnosti imaju dezodoransi u spreju (37,7%) i dezodoransi u sticku (32,9%), dok značajno manji broj ispitanika koristi dezodoranse u obliku kreme (4,5%).

Istraživanje su tijekom travnja 2019. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Hendal

12,4%

Nekoliko puta mjesečno

8,1%

Nekoliko puta godišnje

Koliko se često tuširate?

11,7%

N=400; nacionalno reprezentativni uzorak

Rjeđe

33,7%

Ne kupam se u kadi

16,1%

66,3%

Svakodnevno Nekoliko puta tjedno Jednom tjedno Nekoliko puta mjesečno

Koju vrstu dezodoransa koristite?

26,9 5,9% 1,0%

N=391; osobe koje kupuju na kiosku

64,4%

U spreju Roll-on

37,7%

U sticku

Drugo

N=400; nacionalno reprezentativni uzorak

32,9%

Krema

Koje preparate redovito koristite pri pranju tijela?

91,3%

Gel za tuširanje

4,5%

Šampon

0,3%

77,9%

Regenerator za kosu

35,5%

Sapun Gel za pranje lica

Koristite li dezodoranse za tijelo?

N=391; osobe koje kupuju na kiosku

Ne

80

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

Krema za tuširanje 90,7%

Da 9,3%

28,4%

Ulje za tuširanje Drugo

15,3% 11,8% 8,7% 2,6%

Ambalaža i dizajn - Trendovi dolara za što zasluga definitivno pripada trendovima u potrošnji.

"Potrebu za pakiranjem hrane povećat će sve veći broj potrošača svjesnih nužnosti zdrave prehrane te sve veća sklonost pakiranoj hrani. Posljedično, vrijednost globalne industrije ambalaže za pakiranje hrane do 2025. će bilježiti rast. Tržište je obilježeno različitim trendovima i tehnikama 'pametnog pakiranja' nastalima kako bi se povećala kvaliteta hrane. Potrošači će tako dobiti priliku kupiti premium proizvode i poticati rast tržišta ambalaže", kaže se pak u izvještaju Zion Market Researcha.

Teorija kaže kako je ambalaža pojam koji ujedinjuje tehnologiju i dizajn pakiranja svih vrsta proizvoda, a služi za pohranjivanje, transport i prodaju odnosno izlaganje na policama. Proizvođačima pakiranje često služi i kao medij predstavljanja brenda i po njemu se razlikuju od konkurencije.

Kao i u svakoj drugoj, i u industriji ambalaže pojavljuju se razni trendovi odnosno promjene na tržištu koje utječu na poziciju i predstavljanje nekog proizvoda.

FMCG industrija u posljednje je vrijeme ponajviše obilježena rastućim udjelom e-trgovine pri čemu se, među ostalim, mijenja i način pakiranja i označavanja proizvoda. Pri tome je posebno aktualan Ambalaža odnosno pakiranje pojam je koji ujedinjuje tehnologiju trend rasta udjela digitalnog tiska i dizajn pakiranja svih vrsta proizvoda, a služi za pohranjivanje, koji omogućava personalizaciju svakom kuptransport i prodaju odnosno izlaganje na policama. Proizvođačima icu.prilagođavanje Istraživanja analitičke kuće pakiranje često služi i kao medij predstavljanja brenda i po njemu LPC, specijalizirane za tiskarsku se razlikuju od konkurencije djelatnost, pokazuje kako je u SAD-u u 2017. zabilježen pad konvencionalnih metoda tiska po stopi od 8-9 posto, dok je digitalni tisak istovremeno rastao lara u 2022. godini. Većinu rasta po stopi od 11,9 posto. Za potaknut će regije u razvoju kao a globalnoj je sektor je također značajna što su Srednji istok, sjeverrazini indupersonalizacija pakiranja na Afrika i dijelovi Južne strija ambalaže Amerike koji će do kraja MILIJARDI DOLARA koja potrošaču olakšava snažan generator dekade bilježiti godišnji identifikaciju s brenprocijenjena gospodarskog dom jer teško je odoljeti rast po stopi od 5 do 7 povrijednost globalne rasta te će njena proizvodu na kojem sto. Svjetske statistike kažu INDUSTRIJE ukupna vrijedkupac vidi napisano kako je samo industrija nost, prema procjenama analitičke svoje ime ili fotografiju pakiranja hrane u prošloj AMBALAŽE kuće Smithers Pira, s 851 milijarde omiljenog sportaša. Sljedegodini dosegla vrijednost od u 2022. američkih dolara koliko je vrijedila 293 milijarde dolara, a do 2025. ći trend je jasna i transparenu 2017. doći do 980 milijardi dotna komunikacija i označavanje mogla bi narasti na 423 milijarde

MEDIJ KOJI KOMUNICIRA

S KUPCEM

N 82

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

980

U FMCG sektoru raste korištenje digitalnog tiska koji omogućava personalizaciju i prilagođavanje svakom kupcu

proizvoda pri čemu proizvođači moraju biti potpuno otvoreni i iskreni o njihovom sastavu.

DISPLAY AMBALAŽA I na domaćem se tržištu događaju brojne promjene. U tvrtki Valoviti papir-Dunapack, zabočkom proizvođaču valovitog kartona i ambalaže od valovitog kartona, koja kod nas djeluje od 2004., kažu kako je posljednjih godina primjetan trend potpune promjene pogleda na ambalažu. "Dolaskom brojnih stranih trgovačkih lanaca od ambalaže se očekuje ne samo da proizvod štiti, već i da ga promovira i komunicira s tržištem", objašnjava Denis Čirjak, direktor prodaje tvrtke, te dodaje kako stoga raste potreba za display ambalažom. Većinom se radi o "shelf ready" kutijama koje osim za transport, kao što im i samo ime govori, služe i za izlaganje na policama. "Apsolutni hit na tržištu je kutija 'twin box' koja uz mnoge prednosti, primjerice veliku nosi-

vost, ima i izrazitu estetsku ulogu; kutije se ne paraju po perforaciji nego se poklopac jednostavnim potezom odvaja od dna kutije.

Pogodne su za strojno i ručno pakiranje proizvoda", pojašnjava Čirjak. Valoviti papir-Dunapack proizvodi svu ambalažu od valovitog kartona - troslojne i peteroslojne ploče, kutije tipa amerikan (inline, transportna), štancane samosložive i štancane lijepljene do šest točaka lijepljenja - a prošle je godine iz njihovih pogona izašlo 105 milijuna četvornih metara proizvoda.

Više od 25 godina proizvodnjom ambalaže bavi se i međimurska tvrtka MEC u kojoj su razvili širok spektar proizvoda za pakiranje u poljoprivredi, prehrambenoj i kemijskoj industriji. Riječ je o različitim vrstama folija za pakiranja svježeg voća i povrća te artikala za jednokratnu upotrebu, folija za pakiranje tjestenina, pekarskih proizvoda, sušenog i smrznutog voća i povrća, kozmetičkih

proizvoda te folija koje zadržavaju miris i aromu proizvoda i štite ih od vlage i svjetlosti. Iz ove tvrtke podsjećaju kako je dobro osmišljena i izvedena ambalaža jedan od najvažnijih elemenata svakog proizvoda, pogotovo onog koji se tek pojavljuje na tržištu jer može imati ključni utjecaj na prodaju. Njen zadatak je čuvati proizvod i kvalitetu, predstaviti njegove osnovne karakteristike te u konačnici privući pozornost kupaca atraktivnim izgledom i dizajnom. "Danas se glavni trendovi u proizvodnji ambalaže odnose na recikliranje poslije upotrebe, a pristupa im se na različite načine", ističe Danko Železnjak, direktor MEC-a. Pojašnjava kako se ambalaži danas dodaju razni premazi koji joj daju dodatna "barijerna" svojstva uz istovremeno smanjenje debljine odnosno mase, kako se zatim mogu izbaciti "nepotrebni" slojevi koji su služili isključivo kao estetski dodatak, a mogu se primijeniti i razni lakovi koji omogućuju

m! tljenje e j v s o S LED Vik Hitline, uspravni zidni hladnjak.

S unutarnjim motorom (R290).

Godina proizvodnje: 2019.

Razni modeli, opcije i veličine na upit.

Cijena na upit.

jenjem! l t e j v os S LED

! o v no

D S LE

em! j n e j jetl osv

Vik Hitline, rashladna vitrina.

S unutarnjim motorom (R290).

Godina proizvodnje: 2019.

Razni modeli, opcije i veličine na upit.

Cijena na upit.

Vik Hitline, rashladna vitrina za voće i povrće.

S unutarnjim motorom (R290).

Godina proizvodnje: 2019.

Razni modeli, opcije i veličine na upit.

Cijena na upit.

Opremu možete osobno pogledati u našem skladištu D-77933 Lahr.

Rado ćemo Vas savjetovati!

Josip Nađ, nacionalni i međunarodni prodajni predstavnik: Tel.: +49(0)74229408-14 E-mail: josip@usedmarket.com Detaljne informacije možete pronaći na našoj web stranici: www.usedmarket.com/hr

Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

83

Ambalaža i dizajn - Trendovi mono materijalima nesmetano pakiranje na postojećim linijama.

Kao primjer navodi "heat seal" lak koji se nanosi na papir nakon čega je i papir moguće variti.

PRODUKT DIZAJN U industriji ambalaže odnosno pakiranja izuzetno velika uloga pripada njenom dizajnu budući da on također direktno komunicira s kupcem. Sanja Rotter koja je, među ostalim, kao produkt dizajnerica u suradnji s agencijom Bruketa&Žinić&Grey sudjelovala u nastanku nagrađenog pakiranja Chiavalon maslinovih ulja, tumači kako i suvremeni trendovi u dizajnu idu u smjeru korištenja prirodnih i materijala koje je moguće reciklirati. Za početak smo je zamolili da nam objasni pojam industrijskog odnosno produkt dizajna: "Riječ je o disciplini oblikovanja materijalne okoline i svih stvari koji služe čovjeku, a koja se bavi optimizacijom proizvoda i njegovih dijelova, ali i optimizacijom proizvodnih procesa, životnih ciklusa proizvoda, metodologijom i ergonomijom. Riječ je o interdisciplinarnom i humanističkom području u čijem je središtu čovjek, njegove potrebe, dobrobit i želja za ljepšom, boljom i inteligentnijom materijalnom stvarnošću", objašnjava Rotter te podsjeća kako je zadatak dizajnera da u obzir uzmu uvjete skladištenja, čuvanja i transporta proizvoda, zakonsku regulativu vezanu za sigurnost i podataka koji moraju biti istaknuti na ambalaži. Također trebaju razmišljati o korisniku i načinu na koji će on otvarati ambalažu i koristiti proizvod te predvidjeti i izbjeći moguće opasnosti kao što su oštri rubovi i slično. Ne manje važno je sve segmente uklopiti u zadanu financijsku konstrukciju.

Prema njenim riječima, ambalaža služi kao fizička manifestacija svih poruka, vrijednosti, ideja i simbola povezanih s proizvodom i tvrtkom, ali pri tome ne smije biti skuplja od proizvoda koji sadrži.

Ona se kod dizajniranja koristi ponajviše intuicijom, istraživanjem materije i pomalo filozofskim pristupom problematici da bi se 84

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

Ambalaža služi kao fizička manifestacija svih poruka, vrijednosti, ideja i simbola povezanih s proizvodom i tvrtkom Industrija pakiranja hrane u prošloj godini dosegla vrijednost od 293 milijarde dolara

u konačnici predmet korisniku svidio a da ni sam ne zna zašto.

"Kod ambalaže je danas jako bitna ekološka komponenta. Proizvođač mora razmišljati o cijelom životnom ciklusu i proizvoda i ambalaže, posebno uzme li se u obzir sve rašireniji trend kupovanja proizvoda bez ambalaže odnosno 'u rinfuzi'. Važno je pakirati proizvode u što manju količinu materijala koji se mogu reciklirati", kazuje Sanja Rotter podsjećajući na "Zero Waste" pokret kojemu je cilj stvaranje nula otpada.

I dizajnerica Maja Mesić, koja je sa svojim specijalnim bojicama Boya 2009. osvojila nagradu Red Dot (dizajnerski ekvivalent Oskaru!), napominje kako je produkt dizajn multidisciplinarna profesija jer dizajner mora biti poveznica između tehnologa, marketinga, prodaje i ostalih dijelova tvrtke u kojoj proizvod nastaje te mora imati uvid u praktički sve aspekte funkcioniranja brenda. "Dizajner mora razmišljati o troškovima i tehnologiji izrade ambalaže, materijalima, pakira li se proizvod strojno ili ručno te, možda i najvažnije, o tome koju poruku proizvod želi prenijeti kupcu. U obzir također mora uzeti način transporta ambalaže odnosno cjelokupnu logistiku kako bi proizvod bio dobar proizvođaču, trgovcu i kupcu. Ponekad se revolucionarna rješenja u dizajnu dogode upravo jer je dizajner vrlo dobro poznavao tehnologiju proizvodnog procesa te je naizgled neki uobičajeni proces prilagodio ili prenamijenio za neku drugu funkciju", ističe Mesić dodajući kako ambalaža osigurava da proizvod stigne sigurno od pogona do police, da je jednostavna za rukovanje kako za proizvođača, tako i za trgovca, te da ostane neoštećena kako bi bila privlačna kupcu što, s obzirom na troškove, proces ne čini nimalo jednostavnim. "Izgled ambalaže robe široke potrošnje diktiraju zahtjevi tržišta jer proizvodi moraju biti brzo dostupni, a prati ih dizajn i vizuali kakve potrošači mogu vidjeti u masovnim medijima. S obzirom na trenutačne tehnološke mogućnosti smatram da ambalaža

za industriju robe široke potrošnje može biti više zelena, odnosno ekološka. Međutim, problem je što je svjetska populacija navikla na određeni obrazac izgleda proizvoda pa je za lansiranje drugačijeg potrebno uložiti znatna sredstva u marketing. Ni tada uspjeh novog pakiranja nije zagarantiran.

VRIJEDNOST ZA NOVAC Dobar suvremeni dizajn robe široke potrošnje danas možemo vidjeti na primjerima maslinova ulja nekih manjih proizvođača koji su svoj proizvod odlučili vrhunski brendirati. Takav dizajn i ambalažu nažalost doživi i koristi manji broj potrošača jer je ona jednostavno manje dostupna", kaže dizajnerica te zaključuje da kod odabira proizvoda kao kupci razmatramo puno više od same ambalaže. Ona također ističe kako ambalaža mora biti skladna odnosno mora ju odlikovati harmonija između dvodimenzionalnih oblika na ambalaži i sam njen trodimenzionalni oblik, ali ipak zaključuje kako ćemo se kao kupci u većini slučajeva na kraju odlučiti za proizvod koji nam daje odgovarajuću vrijednost za novac.

Kako proizvod ima svoj dizajn, u stanovitoj mjeri jednako tako možemo reći da i kupac ima svoj potrošački dizajn. Taj dizajn se predstavlja u obliku popisa za kupnju. Svi mi planiramo i da nas netko pita rekli bismo kako svoje kupovine obavljamo racionalno i planski, ali kada se uđe malo dublje i uvide naša stvarna ponašanja u susretu s policom u trgovini rezultat je sasvim drugačiji. Većina naših odluka o kupnji, neki kažu i do čak 90 posto, donosi se na samom mjestu prodaje. Koliko u tom kontekstu važnu ulogu igra ambalaža kao sredstvo privlačenja pozornosti kupca ostavljam vam na promišljanje. Danas je subota i to je moj dan za tjednu nabavku namirnica za kućanstvo. Popis za kupnju je spreman, moje dvije kćeri (10 i 15 godina) također su spremne. Idemo u šoping!

Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr

Promo

Upravljanje otpadom u Tommy trgovinama s Orwak balirkama za optimizaciju poslovanja i ekološku učinkovitost Tommy, jedan od vodećih hrvatskih trgovačkih lanaca s 206 prodajnih lokacija u kojima svakodnevno kupuje više od 250.000 vjernih kupaca, nedavno je investirao u novo učinkovito rješenje za upravljanje otpadom Orwak balirke za kompaktiranje otpadnih sirovina.

Tommy se kontinuirano razvija i raste te posluje u više od 200 trgovina različitih veličina, od "marketa" kao lokalnih prodavaonica u naseljima i gradovima do "hipermarketa" kao velikog maloprodajnog formata s velikom širinom i dubinom asortimana. Jedan je od najvećih hrvatskih trgovačkih lanaca i vodeća kompanija i poslodavac u Dalmaciji i južnoj Hrvatskoj i upravo zbog toliko velikog obujma posla - rukovati praznom, poglavito kartonskom ambalažom koja se gomila kontinuiranom dostavom proizvoda, količine kartona bile su sve veći izazov za poslovnice Tommyja.

U proljeće 2018. Tommy je potpisao ugovor s Interserohom, pružateljem ekoloških usluga i distributerom Orwakovih proizvoda za Hrvatsku, osiguravajući svojim poslovnicama novo učinkovito rješenje za upravljanje otpadom. Zadovoljstvo Orwakovim proizvodima dokazuje i sve veća rasprostranjenost balirki u Tommy prodavaonicama pa će tako u proljeće 2019. biti instalirana i stota balirka u poslovnicama.

Orwak je vodeći proizvođač balirki na području Europe, a pored distribucije tvrtka Interseroh osigurava i organizirani servis Orwakovih proizvoda za područje cijele Republike Hrvatske.

Balirke služe kao skladišni prostor za karton u trgovinama, a prodavači i skladištari ne trebaju više trgati i slagati kartonske kutije, već

“ORWAK BALIRKE ZNAČAJNO SKRAĆUJU VRIJEME UTROŠENO NA ZBRINJAVANJE OTPADA TE ZAPOSLENICIMA ČINE RAD ERGONOMSKI PRILAGOĐENIM I JEDNOSTAVNIJIM.”

ih samo ubacuju u balirku i time štede vrijeme i energiju. Logistika je puno jeftinija uz Orwak balirke jer su bale kompaktne i nije potrebno da po njih dolazi sakupljač. Time ne dolazi do nakupljanja kartona zbog kašnjenja sakupljača i štede se troškovi transporta. Nadalje, postiže se veća prodajna cijena sirovina, a potiče se i recikliranje sirovina, ekologija i održivo poslovanje tvrtke.

Za veće prodavaonice s opsežnom količinom ambalažnog materijala idealan je Orwak stroj POWER 3420, malih dimenzija i velikog kapaciteta s brojnim modernim funkcijama koji radi bale kartona težine veće od 300 kg.

Najbolji izbor za manje prodavaonice s ograničenom visinom stropa su manje balirke iz Orwak asortimana. Najnovije izdanje, model 3120, najpopularniji je izbor ovih poslovnica.

Prikladnog je i kompaktnog dizajna, manjih dimenzija sa širokim vratima za umetanje te proizvodi bale težine do 100 kg. Kompaktni dizajn i veličina uređaja prilagođene su za transport u dizalima zbog lokacija gdje će stroj biti ugrađen i na višim katovima.

Uz navedene manje, velike balirke koriste se u skladištima. Balirka 3620 radi bale kartona i folije do 400 kg, a osim kartona i folije moguće je u njima balirati i plastične i drvene gajbice, stiropor te ostalu plastiku. Tommy upotrebljava najsnažniju Orwak balirku POWER 3620 u čak tri svoja skladišta.

Sve POWER balirke opremljene su automatskim kliznim vratima tako da će vrata uvijek biti otvorena kada se vaše osoblje vrati s dodatnim kartonom, dok je otvor ergonomski prilagođene visine za ubacivanje materijala.

Uz to, zamjena 1100 L kanti s jednom balirkom i urednom hrpom bala štedi mnogo vrijednog prostora za pohranu, što je važno za prodavaonice koje se nalaze u centru grada.

Tommy je iznimno zadovoljan novim Orwak rješenjem za baliranje kao i savjetom i uslugama Interseroha. Prednosti se najviše očituju u povećanoj učinkovitosti i poboljšanom radnom okruženju jer je znatno manje fizičkog rada te je manje vremena utrošeno na rezanje i slaganje kutija.

“ŠIROKI OTVOR ZA UBACIVANJE. NEMA POTREBE ZA REZANJEM I SLAGANJEM AMBALAŽNOG MATERIJALA.”

INTERSEROH d.o.o. za posredovanje u zbrinjavanju otpada

Cebini 28, Zagreb • Tel: +385 (0) 1 660 89 74 • otpad@interseroh.com Više informacija o Interseroh proizvodima i uslugama možete naći na našoj web trgovini

www.interseroh.hr/shop

KVALITETA CRTIČNIH KODOVA – ZAŠTO JE VAŽNA? Najbolja praksa je pokazala da i izvrstan proizvod može doživjeti neuspjeh ako je crtični kod nečitljiv. Ako se kod na POS-u mora ručno unositi, to oduzima puno vremena, podložno je greškama i općenito usporava cijeli proces prodaje, a posljedično smanjuje dobit Tekst: mr.sc. Damir Šegović, Tehnički savjetnik, dsegovic@gs1hr.org GS1 Croatia

D

ana 26. lipnja 1974. u Marsh Supermarketu u gradiću Troy u američkoj saveznoj državi Ohio skupno je pakovanje Wrigley's Juicy Fruit skenirano ručno izrađenim laserskim čitačem. Ostvarena je prva prodaja na POS-u upotrebom barkoda te je otvorena nova strana u konceptu prodaje u trgovinama. Priča može početi.

Od ovog događaja prošlo je 45 godina, no, iako je u međuvremenu došlo do mnogobrojnih tehnoloških inovacija i promjena, crtični kod još je uvijek "žilav" i ne da se samo tako maknuti sa scene. Jednostavnost njegove primjene i izuzetno niski troškovi aplikacije još dugo će ga činiti nezamjenjivim nositeljem informacije, ne samo u FMCG sektoru, nego i u mnogim drugim sektorima.

Kako bi na najjednostavniji mogući način objasnili pitanje iz naslova, krenimo od objašnjenja kako crtični kod uopće funkcionira. Dakle, ljudski rod tisućama godina koristi različite vrste pisama (latinica, ćirilica, glagoljica, kinesko pismo itd.) kako bi zapisao određene informacije. Kada se pojavila potreba za strojno čitljivim

pismima, tj. za automatskom identifikacijom, osmišljen je koncept nove vrste "pisma" u obliku tankih i debelih crtica, popularno nazvanog barkod (crtični kod, prugasti kod, linijski kod, paličasti kod, štapičasti kod, zebrasti kod, daskasti kod, EAN kod, GS1 kod). Važno je naglasiti razliku između simbologije i sadržaja. Isti sadržaj može biti zapisan u različitim simbologijama. Kada govorimo o crtičnom kodu, govorimo o simbologiji. Crtični kodovi mogu biti jednodimenzionalni (npr. Code39, Codabar, 2/5interleaved, Code128, EAN, UPC...) ili dvodimenzionalni (PDF-417, Aztec, QR, DataMatrix, MaxiCode...). Moguće su i kombinacije, tzv. stackirani kodovi. Danas su u najširoj primjeni jednodimenzionalni kodovi, zbog svoje jednostavnosti, ali i zbog široko rasprostranjene opreme za čitanje (barcode reader ili POS reader). Službena definicija glasila bi ovako: Crtični kod je smisleni niz paralelnih tamnih linija i svijetlih međuprostora, tzv. modula, precizno utvrđenih dimenzija koje su otisnute na etiketi ili direktno na ambalaži proizvoda.

Promo NAJČEŠĆE GREŠKE U PRAKSI • Odabir simbologije crtičnog koda: Simbologije koje se moraju moći očitati na POS-u su EAN13, EAN-8, UPC-A, UPC-E. Oni koji samostalno izrađuju crtični kod korištenjem nekog od besplatnih dostupnih alata na internetu, najčešću grešku naprave već u ovom prvom koraku. Najčešće korištena simbologija je EAN-13 te treba odabrati nju.

• Dimenzije crtičnog koda: Crtični koda mora imati dimenzije u dozvoljenim granicama.

Osnovne (nominalne dimenzije, faktor 1 ili 100%) definirane su standardom i dostupne su u GS1 Generalnim specifikacijama ili na web stranicama: https://www.gs1hr.org/. Granice umanjenja idu do 80% nominalnih dimenzija ili uvećanja do 200% nominalnih dimenzija. Dizajneri vrlo često idu ispod 80% nominalnih dimenzija. Crtični kod tada postaje nečitljiv ili teško čitljiv zbog pogrešaka koje nastaju ovisno o tehnologiji tiska, a to su izraženije što je crtični kod više umanjen.

• Kraćenje po visini: Isto kao i kod dimenzija. Vrlo česta greška. Dio koda koji ostane može biti vrhunske kvalitete, ali vjerojatnost očitavanja od prve drastično pada što je kod više kraćen po visini. Skener dugo traži aktivni dio crtičnog koda kad je ovaj kraćen po visini.

• Boja crtičnog koda i boja podloge: Najjednostavnija uputa glasila bi: crne crtice na bijeloj podlozi.

Ono što nikako nije čitljivo su crvene ili žute crtice na bijeloj podlozi. "Negativ" – bijele crtice na crnoj podlozi, također je nedozvoljena kombinacija. Treba izbjegavati i prozirne podloge, kao i zrcalno reflektirajuće podloge (srebrna ili zlatna).

Ako je tisak u boji, crtice mogu biti u nekoj od boja (osim prije spomenutih crvene i/ili žute), ali tako da je u pitanju jedna od osnovnih boja koje se koriste u tisku. Ako je boja kombinacija neke od osnovnih, često nastaju problemi.

• Svijetle margine: Lijevo i desno od crtičnog koda moraju biti ostavljeno prostori u kojima nama nikakvih tekstova, grafika ili drugih elementa.

Ovi prostori služe skeneru kako bi prilikom skeniranja pronašao crtični kod i odvojio ga od ostalih grafičkih elemenata deklaracije na etiketi ili ambalaži.

• Položaj crtičnog koda na ambalaži: Mora biti takav da kada se proizvod stavi u ambalažu, zatvori i pripremi za stavljanje na policu trgovine, da ne dođe do deformacije, presavijanja ili prekrivanja nekim od dijelova zaštitnih folija ili slično. Npr. prilikom pripreme za tisak i nakon otiska kod bude čitljiv, ali nakon presavijanja rubova crtični kod bude prelomljen jer je preblizu rubu. Ili, ako je crtični kod na foliji kojom se omata proizvod. Na ravnoj foliji kod je čitljiv, ali nakon pakiranja preko koda pređe mjesto "vara" na ambalaži.

• Greške ovisne o primijenjenoj tehnologiji tiska: U nekim klasičnim tehnologijama tiska dolazi do interakcije boje i podloge pri čemu se ili boja razlijeva i prejako upija u podlogu ili se pak kod sušenja previše skupi. Ovo je poznato kao pojam "prirast" pri tisku pa prilikom izrade negativa treba o ovome voditi računa. Za razliku od ranih dana prije 45 godina, danas se crtični kod generira korištenjem računalnih programa u kojima se svi ovi parametri mogu vrlo precizno podesiti i simulirati. Tu leži i osnovna razlika između "besplatnih" aplikacija s weba i profesionalnih aplikacija za profesionalnu primjenu.

VERIFIKACIJA BARKODA Kao i u svakom poslu, izvođači/realizatori kreiraju svoje uratke, pa tako i crtični kod na različite načine, različitim alatima, ali i s različitim poznavanjem pravila za realizaciju crtičnog koda.

Rezultat su crtični kodovi različite kvalitete. Neki od njih su čitljivi, neki su teško čitljivi, a neki su potpuno neupotrebljivi. Postoje standardi koji se bave ovom tematikom.

ISO/IEC 15416 standard za ispitivanje kvalitete linearnih crtičnih kodova, definira i opisuje metodu za procjenu kvalitete simbola crtičnih kodova nakon što su tiskani. GS1 koristi ISO/IEC metodu, no određuje minimalnu ocjenu potrebnu za svaku simbologiju GS1 crtičnog koda, na temelju vrste simbologije, načina korištenja, ili na temelju informacije koju sadrži.

ISO parametri koji se verificiraju su dekodabilnost, kontrast simbola, refleksivnost, kontrast rubova, modulacija i defekti.

Radi se o specifičnim fizikalnim veličinama koje su mjerljive korištenjem posebnog uređaja koji se zove verifikator. Osim ovih ISO parametara ocjenjuju se i dodatna svojstva kao što su X-dimenzija (to je širina najuže linije u crtičnom kodu), širina lijeve i desne svijetle margine (to su prostori lijevo i desno od samog crtičnog koda u kojima ne smije biti nikakvih zapisa), širina i visina crtičnog koda, smještaj crtičnog koda na ambalaži, boja crtičnog koda i boja podloge. Svi ovi parametri, ako nisu ispravno odabrani i izvedeni, mogu značajno utjecati na čitljivost crtičnog koda.

Ured GS1 Croatia raspolaže laboratorijem za verifikaciju svih vrsta 1D i 2D crtičnih kodova bez obzira jesu li iz GS1 skupa ili nekih drugih simbologija. Nakon analize dobiva se detaljno izvješće o napravljenoj verifikaciji, kako bi se mogle napraviti potrebne promjene te kako bi bili sigurni da se barkodovi skeniraju pravilno već prvi put, svaki put, diljem svijeta.

Najbolja praksa je pokazala da i izvrstan proizvod može doživjeti neuspjeh ako je crtični kod nečitljiv. Ako se kod na POS-u mora ručno unositi, to oduzima puno vremena, podložno je greškama i općenito usporava cijeli proces prodaje, a posljedično smanjuje dobit. Neki trgovci čak financijski penaliziraju dobavljače koji imaju nečitki crtični kod na ambalaži proizvoda, a najgora je kazna odbijanje ulistavanja takvih proizvoda na police trgovine.

Logistika - vijesti VTB JAČA LANCE OPSKRBE ŽITARICAMA

D

ruga najveća ruska banka VTB kupuje kontrolni udio u ruskom željezničkom holdingu RTC-u koji se ubraja među najveće prijevoznike žitarica i drvne građe. Banka pod kontrolom države prošlih je mjeseci povećala udjele u infrastrukturi u segmentu žitarica, što su neki trgovci protumačili kao znak sve veće uključenosti ruske vlade u taj sektor. Iz VTB-a je priopćeno da bi kupnjom 50 posto udjela plus jednu dionicu u RTC-u, koji upravlja flotom od 68.000

NOVA USLUGA CARGO-PARTNERA

teretnih vagona, povezali svoju logistiku u izvozu žitarica i trgovini, čime bi se povećala efikasnost i globalna konkurentnost ruskih lanaca opskrbe.

“Rusija je posljednjih godina značajno povećala proizvodnju i izvoz pšenice i ostalih žitarica i prema tim je pokazateljima među tri vodeća proizvođača i izvoznika u svijetu. To je poprimilo strateški karakter za domaću poljoprivredu i gospodarstvo zemlje u cjelini”, objavio je VTB u priopćenju.

Transport & Logistic

L

ogistička kompanija Cargo-partner u Srbiji je uvela novu uslugu riječnog i pomorskog prijevoza. Ovaj info-logističar nudi rješenja za široku paletu robe, uključujući rasute terete, projektne pošiljke, izvangabaritne (OOG), voluminozne i teške pošiljke te tekući teret.

Osim usluga pomorskog prijevoza na Crnom, Jadranskom i Egejskom moru, Cargo-partner osigurava prijevozna rješenja plovnog puta Rajna-Majna-Dunav. To je izravna poveznica 14 europskih zemalja duž unutarnjih plovnih putova koja prolazi kroz sve europske regije.

Pretovar se može organizirati u svim većim lukama u regiji: Constanti, Regensburgu, Beogradu, Pančevu, Smederevu, Reniju i Izmailu. Dodatne usluge uključuju vezanje, osiguranje i održavanje izvangabaritnog tereta.

HAC OČEKUJE JAČU GODINU Hrvatske autoceste (HAC) ove godine očekuju 5% veći promet nego lani, čemu bi trebala pridonijeti ljetna sezona čiji će početak obilježiti redovno desetpostotno povećanje cijene cestarine u razdoblju od 15. lipnja do 14. rujna za određene skupine vozila. Prihodi od cestarine Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka - Zagreb od početka godine do 10. lipnja premašili su 1,1 milijardu kuna, što je 5,3% više nego u isto vrijeme lani.

88

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

U MÜNCHENU 11 DOMAĆIH TVRTKI

H

rvatska gospodarska komora (HGK) organizirala je zajednički nastup 11 hrvatskih prometnih tvrtki na najvećem međunarodnom sajmu prijevoza, špedicije i telematike - Transport & Logistic - održanom u Münchenu od 4. do 7. lipnja. “Naše tvrtke prate prometne trendove i imaju što ponuditi svjetskom tržištu transporta i logistike. Svaka od njih ima dovoljno kvalitetne proizvode i usluge kojima može pronaći svoje mjesto i biti konkurentna među globalnim igračima”, kazao je Dario Soldo, direktor Sektora za promet i veze HGK. Na sajmu se među 2.300 izlagača predstavila i tvrtka Transagent čiji je direktor, Boris Rosanda, naglasio kako je ova ma-

NOVA VOZILA ZA VINDIJINE DISTRIBUTERE

G

rupa Vindija svojim je distributerima uručila ključeve 37 novih dostavnih vozila opremljena rashladnim uređajima renomiranih dobavljača čime je označen nastavak značajnog investicijskog ciklusa u vozni park. Novim vozilima svi će proizvodi iz prepoznatljivog asortimana s oznakom Kvalitete Vindija, uoči i tijekom nadolazeće turističke sezone, diljem Hrvatske na police dućana i do samih kupaca stizati u najkraćem mogućem roku poštujući najviše standarde kvalitete, higijene i sigurnosti, izvijestili

nifestacija odlična prilika da na jednom mjestu ispitaju tržište za planiranje daljnjih aktivnosti.

Svoj nastup ocijenili su uspješnim i u tvrtkama HŽ Cargo i Održavanje vagona koje su zabilježile veliki broj upita i značajan interes za uslugama željezničkog teretnog prijevoza te održavanjem i popravkom vagona. U okviru sajma koji je privukao oko 60 tisuća posjetitelja održana je i rasprava na kojoj su istaknuti glavni izazovi u segmentu prometa i logistike. Naglasak sajma bio je na pomorskoj logistici, sistemima kombiniranog prometa, logističkim sistemima za zračne luke i pomorski promet, istraživanju i razvoju, sigurnosnim sistemima te IT-u i telematici. su iz varaždinske tvrtke. Ukupno 330 Vindijinih distributivnih vozila svakodnevno obilazi čak 8.000 prodajnih mjesta u cijeloj Hrvatskoj te ih opskrbljuju s više od 1.300 proizvoda iz asortimana Grupe.

Promo

Suvremeni TOMRA sustav na usluzi kupcima Vrutka Nakon otvorenja moderno opremljenog prodajnog mjesta u zagrebačkoj četvrti Trešnjevka ranije ove godine, trgovački lanac Vrutak nastavio je sa širenjem i unaprjeđenjem ponude za svoje vjerne kupce. U sklopu svog najvećeg prodajnog objekta u Vodovodnoj ulici u Zagrebu Vrutak je instalirao sustav TOMRA T-9 MultiPac™ koji predstavlja vrhunac ponude ovog vodećeg svjetskog proizvođača uređaja za automatski prihvat ambalaže.

Sustav uključuje dvije prednje jedinice za prihvat ambalaže te može preuzeti do 120 boca u minuti koje se potom pohranjuju u pet pozadinskih kabineta – po dva za plastiku i za staklo te jedan za limenke (ALU). Zamjena vreća kod ovog se sustava mora napraviti nakon što je zaprimio 800 komada PET ambalaže, 1000 komada ALU ambalaže te 600 komada staklenih boca. TOMRA T-9 MultiPac™ sustav je robustan i lako odgovara potrebama zaprimanja većih količina, a koristi patentiranu FLOW tehnologiju koja omogućava prihvat ambalaže bez rotiranja ambalažne jedinice. Sustav drobi i preša ambalažu te se zbog smanjenog volumena potrebni skladišni prostor smanjio za tri puta.

tomra.com Više informacija o TOMRA proizvodima možete naći na našoj stranici www.tomra.com

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost stimulira drobljenje materijala i za takav prihvat / preuzimanje ambalaže isplaćuje 20% veću naknadu, a podaci o količini i vrsti ambalaže dostupni su u realnom vremenu te se prosljeđuju u sustav. Uz to, sustav je ekološki prihvatljiv jer se troši 2,5 puta manje vreća za prihvat ambalaže, proces je neusporedivo brži i efikasniji pa se radnici mogu posvetiti drugim poslovnim zadacima, a štedi se i na odvozu jer u kontejner stane znatno više ambalaže.

Zadovoljan kupac temelj je uspješnog rada u maloprodaji pa se i ovim tehnološkim unaprjeđenjem osigurava da kupci Vrutka brzo i jednostavno obave povrat ambalaže te potom obave kupnju u trgovini. Cjelokupan konzalting u ovoj investiciji odradili su stručnjaci tvrtke TOMRA Systems d.o.o. U dogovoru s vlasnikom radilo se na odabiru prostora, komunikaciji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost oko do-registracije prodajno prihvatnog mjesta, zatim narudžbe vreća, savjetovanja električara i informatičara, instalacije novih postavki u POS blagajni pa sve do obuke računovodstva i djelatnika na samom zaprimanju ambalaže.

TOMRA Systems d.o.o.

Horvatova 82, 10000 Zagreb Telefon: +385 1 6461 500 info.hr@tomra.com www.tomra.hr

Sigurnost u maloprodaji - Trendovi

KRAĐE TREBA

OZBILJNO SHVATITI

Gubici do kojih dolazi zbog krađe u prodavaonicama trgovcima uzimaju od 1 do 2 posto prometa na godišnjoj razini. To je ozbiljan iznos, a stručnjaci upozoravaju kako trgovci svojim stavom da se sitne krađe ne isplati goniti privatnim tužbama rade veliku grešku jer bi se štete mogle u velikoj mjeri smanjiti kada bi se kazneno progonili barem oni kradljivci koji sustavno kradu po trgovinama

U

organizaciji specijaliziranog časopisa Zaštita u Zagrebu je održana konferencija Sigurnost u prodaji i logistici na kojoj je cijeli niz stručnjaka iz područja koji se odnose na ovu problematiku izrazio svoje

90

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

sto godišnjeg prometa. Uzmemo li za primjer neku maloprodajnu tvrtku ostvaruje milijardu kuna prihoda od prodaje na godišnjoj razini, to znači da gubici od krađa dosežu i do 20 milijuna kuna, što je nerijetko i visina ostvarene godišnje neto zarade.

Na konferenciji je istaknuto kako su upravo iz tih razloga sustavi videonadzora u prodajnom sektoru vrlo važan čimbenik u dijelu sigurnosnog nadzora i prevencije kriminaliteta, a vrlo je bitan i transakcijski nadzor u kojem se na blagajni transakcije vežu uz video zapis pripadajuće nadzorne kamere kako bi se pratila ispravnost evidentiranja robe kroz blagajnu. Bilo je govora i o uzrocima i trendovima krađa u maloprodajnom i veleprodajnom poslovanju te mjerama prevencije koje treba poduzimati za smanjenje tako nastalih gubitaka. Upozoreno je pritom kako su u porastu krađe po trgovinama, krađe koje čine zaposlenici, ali i one koje su djelo organiziranih skupina.

poglede na glavne trendove na tržištu. Osnovni zaključak konferencije može se sažeti VELIKI GUBICI u poruku kako je, unatoč Globalni godišnji modernim tehničkim vrijednost krađe gubici zbog krađa u sredstvima zaštite te koja ne podliježe maloprodaji penju procedurama koje bi gonjenju po se na nevjerojatnih trebale omogućiti sigur128 milijardi dolara, no poslovanje, stupanj SLUŽBENOJ odnosno 1,4 posto prizaštite u maloprodaji i DUŽNOSTI hoda maloprodaje (prema dalje dosta manjkav te se podacima The Global Retail gubici procjenjuju na 1-2 po-

<1.000 kn

Theft Barometer). Ukupni gubici uzrokovani krađom u sektoru maloprodaje u Europi u 2018. su godini iznosili 29 milijardi dolara, što je činilo 1,83 posto godišnjeg prometa trgovaca, dok se gubici u hrvatskoj maloprodaji procjenjuju na oko milijardu kuna, rečeno je na konferenciji.

Kriminalist Željko Cvrtila svojim je izlaganjem otvorio konferenciju govoreći o pravno-kriminalističkom aspektu kaznenih djela u trgovačkom poslovanju. Naglasio je kako je prema Kaznenom zakonu sitno djelo krađe kriminalistički naziv za iznos krađe male materijalne vrijednosti do 1.000 kuna koji ne podliježe kaznenom progonu te policija takva djela ne istražuje po službenoj dužnosti. Progon se poduzima samo temeljem privatne tužbe fizičke ili pravne osobe, no uglavnom se nikome ne da gubiti vrijeme i resurse na te procedure pa se privatne tužbe u pravilu ne podnose. Sve to kradljivci jako dobro znaju, ističe Cvrtila, pa nije rijedak slučaj da idu od trgovine do trgovine i kradu robu male vrijednosti te pritom jako paze da vrijednost ukradenih predmeta ne premaši 1.000 kuna.

Međutim, ako se počinitelja u više navrata uhvati u sitnom djelu krađe, otuđeni iznosi se mogu zbrojiti pa se na toj osnovi može kazneno goniti po službenoj dužnosti, a ne samo po privatnoj tužbi. U tom je slučaju riječ o produljenom kaznenom djelu te je izuzetno važno za trgovce da se ovakvim počiniteljima stane na kraj, upozorio je Cvrtila. U praksi su poznati i profesionalni kradljivci tzv. "šaneri" koji su od krađe učinili "posao" od kojega žive. Obično je riječ o galantnim, elegantno obučenim ljudima koji ne bude nikakvu sumnju kod trgovaca i na takav si način osiguravaju mogućnost za krađu u prodavaonicama. Postoje i primjeri organiziranih krađa koje provodi veći broj počinitelja tako što se vrlo detaljno planiraju takva djela te se provode na vrlo orga-

Gubici u hrvatskoj maloprodaji uzrokovani krađom procjenjuju se na milijardu kuna Istraživanja otkrivaju da čak 10 posto kupaca ostavlja neplaćene proizvode u kolicima i košaricama

niziran i ciljani način. Kada je riječ o situacijama krađe, često se dešava da su dva kradljivca u sprezi pa dok jedan izazove svađu s prodavačem i tako mu odvuče pažnju, drugi kradljivac otuđi proizvode iz trgovine.

Pored ovih primjera, jedan dio krađa nastaje i u sprezi kradljivaca sa samim trgovcima. Utaja ili pronevjera je također oblik krađe koju mogu provesti samo ljudi "iznutra" kojima je određena stvar povjerena u radu, kao što su trgovac, skladištar, promotor i sl.

Dr.sc Josip Pavliček, kriminalist i profesor na Visokoj policijskoj školi koji predaje i na Medicinskom te Pravnom fakultetu, među ostalim je govorio o sigurnosnim i istražnim upitnicima kao alatima koji su korisni za adekvatan izbor zaposlenika kojima se povjeravaju odgovornosti u kompanijama. Naglasio je kako je, osim sposobnosti za obavljanje određenih poslova, od ključne važnosti imati zaposlenike koji će se odgovorno odnositi prema poslovanju te intelektualnom i svakom drugom vlasništvu tvrtke. Naveo je da, prema dostupnim podacima s globalnog tržišta, glavni uzrok gubitaka u maloprodaji čine vanjske krađe s 36 posto udjela, a odmah do njih su unutarnje krađe zaposlenika s 33 posto.

Nadalje, administrativne krađe uzrok su za 19 posto gubitaka, a po 6 posto odnose dobavljači te

nepoznati uzroci.

Mario Pavišić iz zaštitarske tvrtke Klemm Security u svom je pak izlaganju govorio o djeci koja kradu u trgovinama te načinima kako zaštitari mogu i trebaju reagirati prema maloljetnim počiniteljima. Činjenica je kako veliki broj krađa koje se događaju u hrvatskim trgovinama počine djeca, a kako na ispravan način reagirati često nije lagan zadatak. Riječ je o vrlo zahtjevnim situacijama za djelatnike, ali i šokantnim situacijama za djecu.

Kada zaštitar zadrži dijete obavezno kontaktira policiju nakon čega se dijete odvodi u policijsku postaju gdje se razina stresa za dijete još i više povećava. "Naša je preporuka da zaštitar pri zadržavanju djeteta koje je uhvaćeno u krađi od maloljetnog počinitelja pokuša dobiti kontakt od roditelja koje potom obavještava na pažljiv i smirujući način. Unatoč takvim postupanjima, često se događalo da se protiv zaštitara podižu tužbe jer se roditelji na taj način pokušavaju postići neki financijski probitak", istaknuo je Pavišić. Da većina trgovačkih centara nema adekvatne prostorije u koje se može odvesti maloljetne prijestupnike dok se čekaju roditelji i policija, upozorila je pak Lidija Stolica iz Hrvatskog ceha zaštitara, dodajući kako je neprihvatljivo da se razgovor s prijestupnikom obavlja u nekoj garderobi ili drugim neadekvatnim prostorijama.

Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

91

Sigurnost u maloprodaji - Trendovi

Jošua Lerga Alarm automatika

TEHNIČKA RJEŠENJA Na tržištu postoje brojna sofisticirana tehnička rješenja za zaštitu od krađe u trgovini, a ovdje ćemo spomenuti samo neke od njih koji su prezentirani na konferenciji a učinili su nam se osobito zanimljivima za hrvatske trgovce. I iz prethodno navedenih primjera vidljivo je kako su počinitelji često vrlo organizirani i uspješni u provođenju djela krađe. Kupci su jako domišljati i vrlo često na blagajničku traku ne izvade sve proizvode iz kolica za kupnju, nego najčešće velika pakiranja poput dječjih pelena, paketa mlijeka, vode i drugih pića ili pak hrane za kućne ljubimce ostave u donjem dijelu kolica. Istraživanja pokazuju da čak 74 posto blagajnika ne provjerava jesu li kolica prazna kada ih kupac gura pored blagajne te da 10 posto kupaca ostavlja neplaćene proizvode u kolicima i košaricama. Ako blagajnik ipak primijeti takav pokušaj krađe kupci se u pravilu prave nevini te ističu kako su smetnuli s uma staviti proizvode na traku. Kako bi se tome stalo na kraj razvijen je Caddycheck sustav za nadzor kolica za kupovinu koji uz pomoć kamere i inteligentnog sustava na ovakve pokušaje krađe skreće pozornost blagajniku 92

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

Sitna djela krađe sitna su samo po nazivu i zapravo predstavljaju veliki problem za trgovce Hrvatska trgovina i logistika dosta kasne u mnogim segmentima poslovanja kada se govori o sigurnosti i zaštiti

putem ekrana na blagajni. Tom Symons, osnivač tvrtke, rekao je kako je Caddycheck prisutan u više od 100 supermarketa u Europi te su dosad analizirali više od 25 milijuna kupaca.

Istaknuo je kako njihova rješenja omogućavaju unaprjeđenje poslovanja trgovaca jer se čak 75 posto krađa događa upravo na blagajnama.

Jošua Lerga iz tvrtke Alarm automatika istaknuo je kako trgovci danas sustave tehničke zaštite ne koriste samo u smislu zaštite ljudi i sprječavanja gubitaka, nego sve više i kao alat poslovne inteligencije koji se stavlja u funkciju unaprjeđenja poslovanja, upravljanja radnim prostorom, optimizacije zastupljenosti proizvoda te analizu ponašanja kupaca i marketing. "Među popularnijim rješenjima je integracija videonadzora s POS uređajima koja se pokazala efikasnom za smanjivanje gubitaka na blagajnama jer omogućuje analizu grešaka i brzo pronalaženje spornih transakcija.

Za marketinške svrhe osobito je popularna upotreba videa za brojanje kupaca i detekciju mjesta gdje se oni zadržavaju, tzv. heat mape. Ti se podaci uspoređuju s provedenim marketinškim kampanjama i koriste za njihovo unaprjeđivanje. Sve češće se pojavljuju upiti za integracijama koje omogućavaju upravljanje rasvjetom, klimatizacijom, što se isto tako može riješiti putem tehničke zaštite", naglasio je Lerga te dodao kako su recentna rješenja elektroničke zaštite artikala od krađe već tvornički spremna za umrežavanje, imaju integrirane IP kamere, omogućavaju prikupljanje i analizu podataka te su spremne za RFID. Veliku je pažnju privukla i prezentacija Bojana Ožira iz tvrtke Protecta koji je predstavio generatore magle koji se aktiviraju u slučaju provale u prodajni prostor te se aktivacijom tog sustava zaštite zbunjuje i usporava provalnika kako bi se na taj način dalo vremena zaštitarskoj tvrtki ili policiji da intervenira i onemogući počinitelja.

(PRE)PORUKE STRUČNJAKA U raspravama koje su vođene na dva panela među ostalim se moglo čuti kako hrvatska trgovina i logistika dosta kasne u mnogim segmentima poslovanja kada se govori o sigurnosti i zaštiti te gubicima koji nastaju zbog neadekvatnih sustava zaštite, ali je pritom poručeno kako je došlo vrijeme da se to promijeni. Najčešći razlog tehnološkog zaostajanja je trošak investiranja te nedostatak dugoročnog promišljanja o povratu takvih investicija. Na primjeru Caddychecka, Tom Symons je istaknuo da trgovci ostvare povrat investicije u roku jedne godine, a sam sustav se vrlo brzo i jednostavno može implementirati u poslovne procese. Mitja Novak iz tvrtke Hikvision, jednog od vodećih ponuđača tehničkih rješenja koji globalno zapošljava 34.000 djelatnika od kojih čak 16.000 radi u području istraživanja i razvoja, rekao je kako temeljem njihovog globalno stečenog iskustva one tvrtke koje odgađaju implementaciju sigurnosnih rješenja svakodnevno gube novac.

"Onaj koji prvi koji krene s ovim tehnologijama ostvarit će velike prednosti u poslovanju i onda će to svi ostali pratiti jer je ova tehnologija neminovna i nužno potrebna za uspješno poslovanje. Što se prije implementira to će se prije početi ostvarivati uštede kroz smanjenje gubitaka u poslovanju", rekao je Novak.

Toni Lovrić, Business Development Manager u tvrtki Dahua Technology čija je ponuda fokusirana na sofisticirana rješenja video nadzora a globalno zapošljava više od 16.000 djelatnika, istaknuo je kako kupci stalno šalju upite u njihovu tvrtku jer žele doznati koja su rješenja dostupna. "U Hrvatskoj smo spremni i tehnički, ali i po pitanju znanja, jedino se trebamo odmaknuti od budžet ekonomije u kojoj je jedino važna cijena, pri čemu se zaboravlja da investicija u kvalitetna rješenja inicijalno predstavlja trošak, no dugoročno donosi veliki profit i druge benefite za

Rafael Krešić Odvjetnički ured Rafael Krešić

poslovanje", naglasio je Lovrić.

Robert Županić iz tvrtke Genius, specijalizirane za videonadzor, složio se s time te dodao kako je integralna zaštita prihvatljiva

investicija i njena implementacija ne predstavlja veliki trošak pa slijedom toga ne vidi nikakve prepreke za bolju i kvalitetniju implementaciju ovih rješenja u modernim objektima.

Odvjetnik Rafael Krešić, koji je kroz svoje iskustvo suca i odvjetnika iz prve ruke svjedočio brojnim slučajevima krađe i provale u trgovačkim objektima, mišljenja je kako niti jedan sustav sam za sebe niti bilo kakva pravna prevencija ili dobro postavljen sustav tehničke i tjelesne zaštite neće u potpunosti eliminirati manjkove koji se kao posljedica krađa akumuliraju u sektoru maloprodaje. Po njegovim riječima, sitna djela krađe sitna su samo po nazivu i zapravo predstavljaju veliki problem za trgovce pa čak i one najveće maloprodajne sustave na tržištu.

"Vjerujem da je sustav velikih trgovaca baziran i baždaren na takav način da oni još uvijek pri spomenu krađe vide školarca koji

je ukrao žvake ili kućanicu koja je ukrala čokoladu, što nije bila prava opasnost niti u prošlosti a kamoli u današnje vrijeme.

Međutim, danas imate cijele organizirane bande koje vrlo dobro žive od krađe u trgovinama jer su izuzetno sposobne te uspijevaju zaobići svaki sustav prevencije i zaštite", istaknuo je Krešić te naglasio kako se bez investicije u više vrsta zaštite i prevencije ovaj problem neće riješiti, nego će baš suprotno postajati sve veći. "Žalim onog trgovca koji ostane zadnji na tržištu a da nema zaštitu.

Taj će nestati", upozorio je Krešić te dodao kako trgovci svojim stavom da se sitne krađe ne isplati goniti privatnim tužbama rade veliku grešku jer bi se štete mogle u velikoj mjeri smanjiti kada bi se kazneno progonili barem oni kradljivci koji sustavno kradu po trgovinama.

Goran Pavlović goran@jatrgovac.hr

Sensormatic Synergy novo doba zaštite artikala od krađe // // // // //

Spremno za umrežavanje IP kamera za videoverifikaciju AM, RFID i IR tehnologije detekcije Prikupljanje i analiza podataka Centralizirano upravljanje

b r i n e m o

RIJEKA Dražice 123/c (Zamet) 51000 Rijeka Tel: 051 359 700

ZAGREB Heinzelova 60 10000 Zagreb Tel: 01 4662 750

SPLIT Poljička cesta 11 21000 Split Tel: 021 542 653

o

z a š t i t i

ZADAR Braće Miroslava i Janka Perice 19 23000 Zadar Tel: 023 629 218

projekti@alarmautomatika.com | www.alarmautomatika.com

Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

93

Što znamo o... Voćni sokovi

SVAKI DAN NOVA DOZA VITAMINA Voćni sokovi dio su prehrane čovjeka već tisućama godina, a procvat su doživjeli u drugoj polovini 19. stoljeća izumom pasterizacije kojom se spriječila fermentacija. U sve užurbanijem modernom dobu po popularnosti sve više rastu sokovi koje je moguće konzumirati u hodu

Z

a zaštitu kože, bolju probavu, snažniji imunitet, bolju koncentraciju, smanjenje rizika pojave bubrežnih kamenaca, samo su neki od razloga koji govore u prilog svakodnevnom unosu tekućine u dovoljnoj mjeri.

Kad je odgovarajuća hidratacija u pitanju, najprije nam na um

94

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

kim pritiskom kroz fini porozni pada voda, ali sve su češći odabir materijal istiskuje sok iz tkiva i voćni sokovi budući da oni, uz kako u njega ne bi prešle veće zadovoljenje potrebe za tekui krupne netopljive čestice. ćinom, našem organizmu Bistri sok proizvodi se od osiguravaju i nužne vitavoća kojemu su pigmenti mine, minerale i vlakna.

MILIJUNA LITARA topljivi u vodi, odnosno S obzirom na različita potrošnja VOĆNIH od primjerice jabuke, fizička svojstva, proces proizvodnje te prema veSOKOVA i NEKTARA višnje, grožđa ili borovnice. Mutni sok sadrži ličini i topljivosti čestica, u Hrvatskoj manji udjel netopljivih voćni se sokovi dijele na u 2017. čestica odnosno dijelova bistre, mutne i kašaste. U voća koji se ne smiju taložiti. proizvodnji bistrog soka voćno Proizvodi se najčešće od agruse tkivo preša i zatim se pod veli-

54

ma te jabuka, grožđa, krušaka ili ananasa. Kašasti sok proizvodi se od svih vrsta voća, ali najčešće od onoga koje sadrži karotenoidne pigmente koji su netopljivi u vodi i to metodom pasiranja. Koncentrirani je voćni sok ugušćen, a može biti i bistar i mutan ili kašast.

U tvrtki Fructal, na čijim su sokovima odrasle generacije potrošača u našoj regiji, pojasnili su nam kako je za proizvodnju dobrog soka potrebno zdravo i kvalitetno voće odgovarajućih sorti i optimalne zrelosti jer samo kvalitetne sirovine daju kvalitetan proizvod.

Podsjećaju kako sam proces počinje mljevenjem, a način i opseg usitnjavanja voća odlučujuće utječe na izlučivanje soka pri čemu debljina mljevenja ovisi o zrelosti plodova. "Mljeveno voće zatim se preša i to brzim postupkom kako ne bi došlo u kontakt sa zrakom.

Nakon prešanja voću se dodaje askorbinska kiselina koja djeluje kao antioksidans koji sprječava oksidaciju te promjenu boje soka (u smeđu!). Na kraju dolazi pasterizacija i spremanje soka u sterilne cisterne gdje se čuva do punjenja u konačnu ambalažu", pojašnjavaju proces proizvodnje u Fructalu.

Prosječan potrošač svakodnevno se pri odabiru susreće s ponudom proizvoda koji nose naziv voćni sok odnosno nektar. Iz Fructala ističu kako voćni sok sadrži 100-postotni voćni udio, a dopušteni dodaci su samo vitamini i minerali. Za nektare je pravilnikom određen minimalni voćni udio koji ovisi o vrsti voća.

"Za voće od kojeg se proizvodi sok ukusan za pijenje i kojem nisu potrebni dodaci u prirodnom obliku iznosi 50 posto (kod soka od primjerice naranče, breskve, jabuke… ), dok je za voće koje daje kiseli ili vrlo aromatični sok predviđen niži voćni udio. To je slučaj primjerice s crnim ribizom čiji minimalni udio mora biti 25 posto", napominju u Fructalu te dodaju kako minimalni voćni udio može biti i veći, a u nektare se osim vitamina i minerala za skladan okus mogu dodati šećer ili limunska kiselina.

Ukupna potrošnja voćnih sokova i nektara u Hrvatskoj (milijuni litara) Godina

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

promjena 17/16 (%)

Voćni sok (udio voća 100%) Voćni sokovi ukupno

12

13

14

14

14

1,0%

Brendovi

10

11

12

11

11

-0,5%

2

3

2

3

3

7,0%

Privatne marke

Voćni sok (udio voća 25% - 99%) Naktari ukupno

55

44

42

41

39

-2,8%

Brendovi

46

37

36

35

34

-3,3%

Privatne marke

9

7

6

5

5

0,1%

Europski potrošači sve su spremniji platiti više za premium voćne sokove i smoothieje koje smatraju zdravijima i prirodnijima Sve ubrzaniji stil života nudi veće mogućnosti u asortimanu sokova "za van"

MALO POVIJESTI Znanstvenici smatraju kako su najraniji dokazi proizvodnje voćnih sokova pronađene koštice grožđa koje datiraju iz 8. tisućljeća prije nove ere iako nisu sigurni jesu li one ipak pokazatelj proizvodnje vina. Prvi pak proizvedeni sok jest limunada koja se tijekom 16. stoljeća pojavila u Italiji, a čiji je koncept do Europe došao s područja Srednjeg istoka.

U 17. stoljeću pojavio se sok od naranče. Početkom 19. stoljeća voćni su se sokovi najčešće servirali uz dodatak šećera i vode, a spravljali su se od jabuka, limuna, naranče ili jagoda. Ponekad su dolazili i zaleđeni kao šerbet.

Kada je James Lind otkrio kako sokovi spravljeni od citrusa sprječavaju pojavu skorbuta oni su Zakonom o trgovačkoj plovidbi iz 1867. postali obavezni na svim prekooceanskim plovidbama britanskih brodova.

Izum pasterizacije koja se na sokove počela primjenjivati 1869. godine značio je da su se od tada sokovi mogli spremati na dulje vrijeme. Stomatolog Thomas B. Welch osmislio je, naime, postupak koji je sprječavao fermentaciju, inače obaveznu kod proizvodnje vina. On je filtrirao sok od grožđa u boce, zatvarao ih plutenim čepom i voskom i naposljetku uranjao u kipuću vodu kako bi uništio kvasce odgovorne za fermentaciju. Postupak se pokazao revolucionarnim, donio je preokret u proizvodnji te sokove učinio popularnim osvježenjem, a sam Welch postao je proizvođač negaziranih pića odnosno prirodnog soka koje je nazvao "Nefermentirano vino dr. Welcha".

SVJETSKI TRENDOVI Sokovi se najčešće konzumiraju kao samostalno piće ili pak kao dodatak hrani ili nekom drugom napitku. Prema podacima Europskog udruženja proizvođača voćnih sokova (AIJN – European Fruit Juice Association), u 2017. je godini svjetska potrošnja tih napitaka dosegla 36,2 milijarde litara pri čemu se najviše soka konzumira na području Europske unije – 9,2 milijarde litara, a slijedi Sjeverna Amerika s potrošnjom od 8,6 milijardi litara. Po stanovniku, najviše se voćnih sokova i nektara popije u Sjevernoj Americi (23,7 litara godišnje), a najmanje u Azijsko-pacifičkoj regiji (2,2 litre). U Europskoj uniji godišnje se po stanovniku pak popije 17,9 litara po osobi. Pri tome je vodeća Njemačka s ukupnom konzumacijom od 2,3 milijarde litara, a slijede Francuska s 1,4 milijarde litara i Ujedinjeno Kraljevstvo s 1,07 milijardi litara. Četvrta je Poljska s 820, a peta Španjolska s ukupno popijenih 808 milijuna litara voćnih sokova i nektara.

Jedna od najvažnijih odluka u odabiru voćnog soka je njegov okus.

Europljani su tu prilično složni i čak ih 36,5 posto na prvo mjesto kao omiljeni stavlja sok od naranče. Slijedi sok od mješavine voća (bira ga 19,2 posto Europljana), a sok od jabuke omiljen je za njih 15,7 posto.

Pogledaju li se navike konzumacije, čak 82,5 posto Europljana sokove pije kod kuće. Iako svaka zemlja ima neke svoje običaje, voćni je sok ipak dio svakodnevne rutine većine stanovnika Starog kontinenta. Prema pakiranju, kartonska je ambalaža još uvijek najzastupljeLipanj 2019. | jatrgovac.hr

95

Što znamo o... Voćni sokovi

nija kod proizvođača s udjelom od 59,2 posto, a slijedi plastika (31,5 posto) i staklo (8,4 posto).

Kao što je već rečeno, stanovnici EU-a u 2017. su godini popili 9,2 milijarde litara voćnih sokova i nektara, a to je u odnosu na godinu prije pad od 1,1 posto. Prema analizi AIJN-a, pad potrošnje dijelom je posljedica percepcije potrošača o visokom udjelu šećera u voćnim sokovima i nektarima, a dijelom je do toga došlo zbog visoke cijene sirovina koje i dalje predstavljaju veliki izazov za proizvođače.

ŽIVOTNI STIL Iako je ukupna potrošnja voćnih sokova i nektara u EU-u tijekom 2017. zabilježila pad, segmenti ohlađenih sokova i sokova koji nisu dobiveni iz koncentrata imali su dobar trend. Ohlađeni sokovi ukupno su rasli 3,6 posto čime se njihov udjel u ukupnom volumenu 96

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

potrošnje popeo na gotovo četvrtinu. Sličan su rast zabilježili i sokovi koji nisu dobiveni iz koncentrata te je njihov volumen u 2017. činio više od jedne trećine ukupne potrošnje u zemljama Unije.

U AIJN-u objašnjavaju kako su mnogi kupci očito sve voljniji platiti više za premium voćne sokove i smoothieje koje smatraju zdravijima i prirodnijima. Proizvođači sa svoje strane na takav trend odgovaraju naglašavanjem čistoće, tradicije, transparentnosti proizvodnje i zdravstvenih dobrobiti njihovih voćnih sokova i nektara.

Iako još uvijek u niši, hladno prešani i organski sokovi te oni s oznakom Fair Trade ili pak neke veganske opcije hvataju sve snažniji zamah na tržištima Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Italije.

U mnogim domaćinstvima doručak je izgubio svoju tradicionalnu važnost pa je s tom pojavom zabilježen i pad potrošnje voćnih sokova i nektara. Proizvođači stoga moraju potražiti alternativne kanale.

Sve ubrzaniji stil života nudi veće mogućnosti u asortimanu sokova "za van" pa su proizvođači uvidjeli kako mogu iskoristiti trend popularnosti premium proizvoda i lansirati manja pakiranja. Iako se takvi trendovi ne preslikavaju uvijek nužno u porast volumena u njima itekako ima potencijala za porast vrijednosti prodaje.

Izvješće AIJN-a osvrnulo se i na hrvatsko tržište voćnih sokova u 2017. godini. Prema tim podacima, u 2017. je u odnosu na godinu ranije zabilježen pad u volumenu potrošnje od 1,9 posto, na ukupno 54 milijuna litara. U segmentu voćnih sokova vodeći su brendovi Juicy i Cappy, dok su u segmentu nektara glavni igrači To i Vindi.

U izvješću je naglašeno kako segment voćnih sokova većinom čine sokovi koji se prodaju na policama, dok su ohlađene varijante zbog viših troškova distribucije zastupljene u zanemarivim količinama. Rast privatnih robnih marki koje uglavnom distribuiraju diskonteri poput Lidla i Kauflanda nadmašio je rast brendova jer potrošači smatraju kako u njima

dobivaju odgovarajuću vrijednost za svoj novac. Trgovačke su marke u Hrvatskoj u 2017. godini ostvarile udio u ukupnom volumenu potrošnje voćnih sokova od 21 posto, dok je njihov udio kod nektara iznosio 13 posto. Osvrćući se na segment nektara, u AIJN-u ističu kako su ovi proizvodi u Hrvatskoj zabilježili još jednu godinu pada.

Zbog nedostatka izdvajanja za marketing i razvoj novih proizvoda, ova kategorija gubi bitku s jeftinijim negaziranim pićima koja također dolaze u kartonskim pakiranjima. Upravo činjenica da su pakirani u kartonsku ambalažu nektarima onemogućuje da ostvare rast u segmentu sokova "za van", zaključuju u AIJN-u.

HRVATSKA PRAVILA Direktoricu Gospodarsko interesne udruge proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH), Jasnu Čačić, zamolili smo da nam pojasni okvire u kojima posluju domaći proizvođači voćnih sokova. "Poslovanje je definirano Pravilnikom o voćnim sokovima i njima sličnim proizvodima namijenjenim za konzumaciju (Narodne novine br. 48/2013) koji je preuzeo odredbe europskog zakonodavstva. U njemu se voćni sok definira kao proizvod koji može fermentirati, ali je nefermentiran, a nastaje od jestivog dijela voća koje je zdravo, svježe ili konzervirano hlađenjem ili smrzavanjem jedne ili više pomiješanih vrsta, a ima boju, aromu i okus karakterističan za sok od voća od kojega potječe", pojašnjava Jasna Čačić.

Ako se sokovi proizvode iz voća s košticama, sjemenkama i korom, dijelovi ili sastavni dijelovi koštica, sjemenki i kore ne smiju se nalaziti u sokovima osim ako se ne mogu iz njih ukloniti primjenom dobre proizvođačke prakse.

U proizvodnji voćnog soka dopušteno je miješanje voćnog soka i voćne kaše.

"Proizvodnja voćnih sokova i voćnih nektara članica GIUPPH-a u razdoblju od 2014. do 2018. godine ima oscilirajući trend. Najveća proizvodnja bila je u 2015. godini i iznosila je

Podjela voćnih sokova i nektara VOĆNI SOK - proizvodi se direktnom mehaničkom preradom jedne ili više vrsta voća KONCENTRIRANI VOĆNI SOK - proizvodi se fizičkim izdvajanjem određene količine vode iz voćnog soka VOĆNI SOK OD KONCENTRIRANOG VOĆNOG SOKA - proizvodi se uz dodatak određene količine vode VOĆNI NEKTAR - proizvodi se uz dodatak određene količine vode i šećera i/ili meda DEHIDRATIRANI ILI VOĆNI SOK U PRAHU - proizvodi se fizičkim izdvajanjem gotovo ukupne količine vode iz voćnog soka

U Hrvatskoj su članice GIUPPH-a 2018. proizvele 26,7 milijuna litara voćnih sokova i nektara što je 3% više nego u 2017.

Svaki stanovnik Europske unije godišnje popije 17,9 litara voćnih sokova i nektara, a u Sjevernoj Americi 23,7 litara

33,4 milijuna litara. Najmanja proizvodnja ostvarena je 2017. godine kada je proizvedeno 25,9 milijuna litara, dok je u 2018. godini proizvedeno 26,7 milijuna litara voćnih sokova i nektara, odnosno 3 posto više nego prethodne 2017. godine", zaključuje Jasna Čačić.

Jedan od vodećih predstavnika u ovoj kategoriji na hrvatskom tržištu je ranije spomenuti Fructal, tvrtka s gotovo 75-godišnjom tradicijom proizvodnje voćnih sokova čija povijest seže u 1945. godinu kada se u napuštenoj zgradi nekadašnje tekstilne tvrtke pet radnika odlučilo baviti destilacijom rakije. Brzi razvoj kompanije 1962. rezultirao je prelaskom na pravu industrijsku proizvodnju tijekom kojih nastaju brojne robne marke među kojima je najstarija Dvojni C. "Fructal svoje proizvode danas nudi u brojnim pakiranjima kako bi pokrio različite potrebe potrošača i različite prodajne kanale. Sokovi, nektari i voćna pića dolaze u kartonskoj, plastičnoj ili staklenoj ambalaži.

U maloprodaji su sokovi i nektari najzastupljeniji u najkvalitetnijoj kartonskoj tetrapak ambalaži različitih zapremnina, i to od 200 ml do 1,5 L, a dostupni su i u plastičnim bocama od 0,75 L i staklenim bocama od 0,7 L. Voćna pića su uglavnom u plastičnim bocama od 0,5 L i 1,5 L. Poseban asortiman namijenjen ugostiteljima prepoznatljiva je plava bočica od 200 ml, boca od 1 L, a stari legendarni okusi dostupni su u bočicama od 330 ml", poručuju iz Fructala. Pri nabavi voća u tvrtki posebno se pazi da ono dolazi iz podneblja u kojima ima dobre uvjete za rast i u kojima postiže najbolju kvalitetu. Glavna

dobavna tržišta su Slovenija, Španjolska, Italija, Austrija, Poljska, Srbija i Brazil. U Fructalu svake godine dopunjavaju svoj asortiman klasičnih okusa u skladu s globalnim trendovima. I u posljednje vrijeme lansirali su mnogobrojne novosti, a posebno ističu nova funkcionalna pića s dodacima u sklopu nove robne marke Fructal First, Fructal Superior BIO asortiman i proizvode s funkcionalnim dodacima te Fruit & Veggie koncept s 30 posto manje šećera unutar robne marke Fructal Classic. Najvažnije tržište Fructala prema volumenskoj prodaji je Slovenija na kojem su vodeći u većini kategorija koje proizvode. Slijede Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija i Kosovo. Izvan jugoistočne Europe najviše se Fructalovih sokova prodaje u Italiji, a potom slijede Češka, SAD, Švedska, Mađarska i Kanada. Ukupno izvoze na više od 30 tržišta, a izvoz u ukupnim prihodima od prodaje ima 40 posto udjela.

Sredinom prošlog stoljeća osnovana je i zadarska Maraska. Svi sokovi koje proizvodi zadarska tvrtka dobivaju se iz koncentriranih sokova, a u njihovom su asortimanu osvježavajuća pića, nektari i 100-postotni sokovi u staklenim odnosno tetrapak pakiranjima od 0,2 L i 1 L. Iz pogona Maraske godišnje izađe oko 10 milijuna litara bezalkoholnih pića od čega je 20 posto namijenjeno za izvoz na tržišta BiH, Crne Gore, Slovenije, Njemačke, Irske i Mađarske.

Varaždinska Vindija jedan je od vodećih predstavnika na ovom tržištu s dugom tradicijom proizvodnje, a ove je godine u povodu 60. obljetnice poslova-

nja predstavila novi brending cjelokupne linije sokova. "U kreiranju novog dizajna ambalaže naših Vindi sokova vodili smo se mišlju da je pakiranje proizvoda puno više od njegovih fizičkih karakteristika. Kvalitetan dizajn proizvoda uvijek odražava vrijednosti tvrtke koja stoji iza njega i predstavlja prostor komunikacije s kupcima i činjenica je da će se dobrom proizvodu u prepoznatljivoj i kvalitetnoj ambalaži zadovoljni kupci uvijek vraćati", kažu u Vindiji uz napomenu kako je njihova tvrtka prva u Europi i četvrta u svijetu koja je na tržište plasirala inovativni Ultra Edge paket od 1 L s integriranom najnovijom generacijom čepova koji, osim vizualno privlačnog dizajna, omogućuju otvaranje u samo jednom potezu. U tvrtki ističu kako novo pakiranje još više smanjuje ugljikov otisak u prirodi s obzirom na to da je proizvedeno uglavnom od papira nastalog od drva iz obnovljivih izvora. "Vindi sokovi od sada će biti dostupni na tržištu u ovom jedinstvenom pakiranju prepoznatljivog i dojmljivog dizajna u volumenu od 1000 ml. S rebrandingom cijele skupine Vindi sokova novost je i da uz postojeće omiljene voćne okuse od sada nudimo i nove kombinacije okusa u tri kategorije: Vindi 100 % Juicevi, nektari i osvježavajuća pića, a svima im je zajedničko to što sadržavaju najbolje sačuvane vitamine i minerale iz prirode uz okus koji se pamti", poručuju iz ove prehrambene kompanije.

I za kraj, što drugo reći osim da je ovo kategorija proizvoda koja privlači veliku pažnju potrošača nudeći odgovore na njihove želje i očekivanja u pogledu okusa, kvalitete i praktičnosti. Svi volimo popiti osvježavajući sok u ovim ljetnim danima, a ponuda na policama trgovina i naših omiljenih kafića sve je bogatija.

Trebamo samo malo stati na loptu, usporiti tempo i uživati u osvježenju koje nam je pri ruci!

Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

97

Ja TRGOVAC

HRABRE SESTRE U ŠPANSKOM Azra i Dina Delić mlade su poduzetnice, po struci agronomke, koje su se hrabro upustile u otvaranje vlastitog dućana u zagrebačkom Španskom kako bi tamošnjim stanovnicima osigurale domaće i provjereno voće i povrće, tjesteninu, morske plodove i druge prijeko potrebne namirnice. Mušterije su to jedva dočekale pa im sada već tepaju kako je Nar njihova špajza

prerađevinu”, prisjeća se Azra s ponosom nam predstavljajući svoje prodajno mjesto. Iako po struci agronomka, potaknuta tim trgovačkim iskustvom, odlučila je iskoristiti činjenicu da obitelj u vlasništvu ima poslovni prostor u Španskom, kvartu s brojnim mladim obiteljima kojem se predviđa daljnje širenje, te nakon završenog studija sebi i sestri, za sada još studentici agronomije, naći posao.

Sada joj se čini da bi joj jednostavnije bilo da je, kao mnogi njeni vršnjaci (26 joj je godina tek!) prihvatila neki uredski posao u struci, ali unatoč teškoćama ne pada joj na pamet odustati.

U

UPORNOST SE ISPLATI Imajući na umu sve sitnice o kojima jedan trgovac, vlasnik dućana, mora voditi brigu, treba se priznati kako su sestre Delić posjet dućanu prilično hrabre. “Jednom sam Nar u zagresi zapisala što sve nisam znala, bačkom naselju a morala sam naučiti. Ništa mi Špansko krenuli nije bilo jasno i sve mi je bilo jako smo jednog novo”, smije se Azra nabrajajući ponedjeljka oko pojmove poput primke, inventure, podneva nadajući blagajne, fiskalizacije, a sada su se kako će nam vrućina i prvi radjoj i termini kao što su minimalni ni dan osigurati nekoliko mirnih tehnički uvjeti, sanitarna inspekcitrenutaka za razgovor s mladom ja ili rabat potpuno svakodnevni. vlasnicom Azrom Delić. PredviNameće se logično pitanje kako su đanja se, međutim, nisu obistiove mlade djevojke sve to uspjele nila. Razgovor se nepredviđeno savladati. “Uglavnom smo same produljio zbog brojnih kupaca koji navečer kad bismo zatvorile dućan su, iako je vrijeme relativno “netr‘klikale’ po blagajni i proučavale govačko”, navraćali kupiti brojne sve mogućnosti koje nudi. proizvode, zadovoljni što Veliki je doprinos dao i odnedavno i u svom sveznajući Google, kvartu mogu naa ne smijemo baviti svakojake zaboraviti niti delicije. knjigovotkinju U vremente dobavljače ARTIKALA skim okvirima koji su također trgovine Nar dali svoj nalazi se na kada kažemo doprinos našoj policama odnedavno to edukaciji”, trgovine NAR znači od sredine objašnjava Azra. studenoga prošle Dodaje kako se ipak godine. Tada je zamisao ni u jednom trenutku sestara Delić, Azre i Dine, nisu uplašile ili obeshrabrile nakon nekoliko mjeseci priprete su svaki problem ili prepreku ma pretvorena u stvarnost. “Kao savladale zajedničkim snagama. studentica radila sam u jednom Kad pogleda unazad, Azra sada dućanu koji je više bio klasična uviđa kako studeni nije bio idealan voćarna jer je nudio ponajprije mjesec za otvorenje, ali tako se voće i povrće te tu i tamo pokoju poklopilo. Pripreme za otvorenje

820

98

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

dućana sestre Delić započele su prije ljeta prošle godine, pohađale edukacije, obilazile sajmove zdrave hrane i upoznavale se s ponudom.

Također, Azra je trebala pričekati potpisivanje ugovora s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje od kojeg je dobila poticaje za samozapošljavanje. Vidi se kako nisu sjedile skrštenih ruku jer trebalo je i dućan urediti, osmisliti raspored polica, napuniti ga robom. “Gledajući prazan prostor činilo nam se kako ga nikada nećemo napuniti”, sa sjetom se sjeća Azra dana kada je dućan bio ponešto drugačiji nego danas. Od studenog su na sredinu dodale otok za izlaganje sezonskih proizvoda, a police proširile u visinu kako bi svih 820 artikala kupcima bili što više nadohvat pogleda i ruke. Iako su police dućana već sada pretijesne, Azra i Dina se tu ne misle zaustaviti već i dalje svakoga dana istražuju i osluškuju želje kupaca te naručuju po njihovim uputama.

Glavne su im mušterije stanovnici zgrade u čijem je prizemlju Nar smješten, ali ima ih i iz drugih dijelova kvarta i grada. Neki, poput djevojčice iz naselja koja svakoga dana na povratku iz vrtića mora navratiti barem po bananu, su već stalni, a neki dolaze i dva puta dnevno. “Jedna od susjeda iz naše zgrade tepa nam da smo mi njena špajza”, ponosno ukazuje Azra na činjenicu da su na malom prostoru uspjele smjestiti zaista impresivnu lepezu proizvoda.

Teško je bilo koga izdvojiti jer je svaki od malih ili malo većih proizvođača po nečemu poseban.

Najnovije u ponudi su veganski i bezglutenski sladoledi Gelati d’Oro i smrznuti program morskih plodova s Murtera dobavljača Dajna Kornati. Od smrznutog se još izdvajaju štrudle, štrukle, rudarska greblica, a tu je i bezglutenski asortiman različitih smrznutih tjestenina. Kupci su oduševljeni i popularnim namazom od batata Batelom, gotovim salatama brenda Salata.hr, ekološkim sredstvima za čišćenje Pero, Nutrikulti grickalicama, čokoladama Taman, namazima od čistih lješnjaka Nutmaz te onima s kakaom i brezinim

Info Nijedna prepreka Azru i Dinu nije obeshrabrila, već im je bila dodatni motiv da to svladaju i nešto novo nauče U ponudi Nara raznovrsno je voće i povrće, ali i suha i svježa tjestenina, zdrave salate, smrznuti morski plodovi i razne štrudle

Naziv trgovine: Nar Naziv tvrtke: SororiusDelić d.o.o.

Sjedište tvrtke: Ulica Marije Radić 14, Zagreb Vlasnica: Azra Delić Godina osnivanja: 2018.

Kvadratura: 20 m2 prodajni prostor + 10 m2 skladište sirupom. Jaja nabavljaju od OPG-a Tomislava Bišćana, a sirupe i džemove od OPG-a Maline Polović.

Uglavnom, nađe se u Naru svega pomalo. Ima i mliječnih proizvoda, svježeg voća i povrća, svježe i suhe tjestenine, uglavnom sve domaće. “Budući da proizvodi kao što su banane, đumbir, datulje ili bulgur, koliko sam uspjela proučiti, ne uspijevaju kod nas nabavljamo ih od uvoznika”, objašnjava Azra dodajući kako nastoji kadgod je to moguće nabaviti proizvode s eko-certifikatom.

VLASTITA PROIZVODNJA Nisu se još u ponudu odlučile uvrstiti meso jer ih muči činjenica da je relativno teško nabaviti smrznuto, a pribojavaju se kako bi svježe meso teško prodale u zadanom roku. Međutim, ni to nije isključeno. Svojedobno su bile skeptične i oko Ninske soli za koju nisu mislile da će naći put do kupaca u njihovom kvar-

tu, ali iskustvo ih je demantiralo.

Priznaje Azra da je sada, kada je iza nje i sestre nešto više od šest mjeseci trgovačkog staža, sve nekako lakše. Ipak, da bi bilo tako, njih dvije što zajedno, što naizmjence, provode u dućanu radnim danom po 14 ili 15 sati budući da svu “papirologiju” uglavnom rješavaju navečer ili nedjeljom kad se vrata dućana zatvore za kupce. Treba i počistiti, poplaćati račune, naručiti robu i slično.

Sve u svemu, do sada postignutim su zadovoljne jer sve obveze prema dobavljačima i državi podmiruju uredno i na vrijeme. U skoroj budućnosti namjera je sestara Delić pokrenuti proizvodnju vlastitih voćnih i povrtnih sokova za što za sada još čekaju neophodne dozvole i certifikate. Vjeruju kako će zbog opsega posla vrlo skoro morati potražiti i dodatnu radnu snagu, a ne isključuju niti otvaranje i drugog dućana sad kad su već stekle neophodno iskustvo u pregovorima s dobavljačima i odnosu s kupcima. “Treba biti strpljiv i ne očekivati uspjeh preko noći. Osim toga, izuzetno je važno biti iskren i pristupačan s kupcima unatoč svom poslu koji svakodnevno postoji u dućanu”, zaključuje Azra priču o svom uspjehu.

Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

99

Novo na polici Bio Felce Azzura

L

inija za njegu tijela Felce Azzura prati svjetske trendove i postaje zelenija. Nova linija Bio Felce Azzura namijenjena je kupcima koji vode brigu o zdravlju i žele u potpunosti razumjeti što kupuju. Proizvodi ne sadrže konzervanse, emulgatore, parabene, umjetne boje ni sintetičke mirise, nisu testirani na životinjama te se pri njihovoj proizvodnji koriste isključivo sirovine prirodnog porijekla. Bio Felce Azzura dolazi u sljedećim mirisima i pakiranjima: Kupka Aloe vera & limun 500 ml, Kupka Med & argan 500 ml, Gel za tuširanje Zeleni čaj & đumbir 250 ml, Gel za tuširanje Badem & kokos 250 ml, Bio čvrsti sapun Argan 125 g i Bio čvrsti sapun Almond 125 g.

Nova Dukat čokoladna mlijeka

D

ukat je predstavio dva nova čokoladna mlijeka – s okusom crne i bijele čokolade, koja su u najkraćem roku postala među najtraženijim proizvodima Dukata. Nova čokoladna mlijeka punog su i kremastog okusa crne, odnosno bijele čokolade, i ne sadrže gluten. Paletu Dukat čokoladnog mlijeka, uz ono klasično, čine čak četiri okusa za prave čokoladne užitke: keksi i okus karamele, jaffa te najnovija bijela i crna čokolada.

Potpuni užitak doživjet ćete ako se uspijete suzdržati i nova čokoladna mlijeka konzumirate dobro ohlađena! Nova Dukatova čokoladna mlijeka dolaze u praktičnim bočicama od 0,5 L, a preporučena maloprodajna cijena im je 7,99 kn.

Preporuka

Vindi sokovi u novom izdanju

V Obogaćena ponuda Fructal sirupa

F

ructal voćni sirupi Malina te Šumsko voće proizvedeni su od crvenog voća te su idealni za gašenje žeđi. Pripravljeni su na tradicionalan način, prema starim receptima naših baka, a odabrana voćna kombinacija daje sirupima jedinstven, osvježavajući okus. Ne sadrže konzervanse, umjetna sladila niti umjetne boje. Preporučujemo miješanje 1 dijela sirupa s 8 dijelova vode, no svatko može pripremiti voćnu mješavinu napitka prema svom ukusu, manje ili jače intenzivno. Mogu se upotrijebiti i za deserte, kao preljev za pudinge i palačinke, za zaslađivanje čajeva kao i za koktele te druge napitke. Oba okusa pakirana su u jedinstvenoj Fructal staklenoj boci zapremnine 1 L.

100

jatrgovac.hr | Lipanj 2019.

indija predstavlja rebranding cjelokupne linije Vindi sokova u novom, inovativnom pakiranju od jedne litre s integriranom najnovijom generacijom čepa. Novo atraktivno pakiranje prvo je u Europi te četvrto u svijetu takve vrste, a krasi ga elegantna forma s ukošenim nagibom na vrhu, dok novi tip čepa omogućuje komfor prilikom otvaranja pakiranja u samo jednom koraku te jednostavnost i bolju kontrolu kod točenja proizvoda. Uz rebranding cijele skupine Vindi 100% juiceva, nektara i osvježava-

jućih pića, novost je da su, uz postojeće omiljene voćne okuse, na tržištu od sada dostupni i novi okusi: 100% juice jabuka, te pića B+C+E, naranča-nektarina i crni ribiz-jabuka.

UHU Super Glue Control

U

HU predstavlja novu tehnologiju u svom portfelju trenutnih ljepila. UHU Super glue Control tekuće je trenutno ljepilo sa specijalnom direkt stop tehnologijom koja omogućava čisto i precizno nanošenje ljepila. Kod standardnih tubica često se dogodi da ljepilo kaplje, curi i zalijepi prste. S UHU Super Glue Control ne dolazi do navedenih situacija. Ljepilo je uvijek pod kontrolom zahvaljujući specijalnoj tubi s usisnim učinkom koja omogućava nanošenje željene količine ljepila, ni kap više. Zahvaljujući svojoj konzistenciji, ljepilo ulazi u najmanje uglove i spojeve te je idealan pomoćnik kod svih vrsta malih popravaka, kod kuće, u uredu i gdjegod je to potrebno. Otporno je na vodu i pranje u perilici posuđa. Izvrsno je za lijepljenje plastike, metala, porculana, keramike, drva, gume i mnogih drugih materijala u samo nekoliko sekundi.

Vermouth La Dolce Italia Bianco

I

ako se često navodi kako je vermouth prvenstveno zbog svog slatkog okusa i pitkosti piće za ljepši spol, zapravo ga jednako često konzumiraju i muškarci. Za sve one koji žele okusiti tradiciju i kvalitetu ovog poznatog pića tvrtka Valentić iz Sesveta u svoj je portfelj uvela i brend “La Dolce Italia”. Radi se o brendu koji na naše tržište dolazi sa zaštićenim nazivom te je proizveden po tradicionalnoj recepturi pod paskom vrijednih talijanskih vinara. Vermouth “La Dolce Italia” u osnovi je aromatizirano bijelo vino koje je u svom nastajanju obogaćeno maceracijom raznog začinskog bilja, sjemenja, korijenja, začina i sl. Naravno da je sama receptura brižno čuvana tajna, ali ovo piće se u svojim počecima konzumiralo kao lijek da bi tek krajem 19. stoljeća postalo značajnim kao odličan aperitiv. Najbolji i najpoznatiji svjetski proizvođači vermoutha dolaze iz Italije (regija Torino), gdje se proizvodi i “La Dolce Italia” pod budnim okom jednog od najboljih svjetskih master-blendera. Osim kao aperitiv, barmeni vermouth danas koriste i kao ključni sastojak mnogih klasičnih koktela kao što su Manhattan, Rob Roy, Negroni i drugi. Jedan od alternativnih načina korištenja vermoutha je i kao dodatak u kulinarskim avanturama onih koji žele svom jelu dati višu dimenziju. Više o ostalom asortimanu Valentića doznajte na: www.valentic-drinks.com.

Tradicionalni okusi PIK kobasica

A

sortiman PIK trajnih proizvoda proširen je s tri nove domaće kobasice u pakiranju od 250 grama. Kobasice su napravljene po tradicionalnim recepturama, prepoznatljivog su okusa i vrhunske kvalitete. Svaka kobasica specifična je po vrsti začina koji u njoj prevladava. Češnjovku tako karakterizira češnjak, Domaću kobasicu kim, a Slavonsku crvena paprika. Kobasice su užeg promjera, idealne za sve ljubitelje tradicionalnih proizvoda i domaćih okusa.

Predstavljen DUKATOS SPECIAL

D

ukat je predstavio novu liniju grčkih jogurta DUKATOS SPECIAL, proizvedenih od ovčjeg i BIO kozjeg mlijeka. Jedinstvena DUKATOS SPECIAL linija broji dva proizvoda - grčki jogurt proizveden od ovčjeg mlijeka i grčki jogurt proizveden od BIO kozjeg mlijeka. Proizvedeni prema originalnog recepturi grčkih jogurta, autentičnog okusa i bogate kremaste teksture, DUKATOS SPECIAL grčki jogurti donose dašak primamljivih okusa i mirisa Grčke u našu svakodnevicu. Odličan su izbor kao samostalan obrok ili u kombinaciji s drugim namirnicama te u slanim i slatkim jelima. DUKATOS SPECIAL grčki ovčji i BIO kozji jogurt pakirani su u 150 gramskim čašicama prepoznatljivog dizajna, a preporučena im je cijena 7,99 kn.

SPAR Hrvatska u svom bogatom asortimanu nudi više od 100 proizvoda iz Vital linije koja kupcima omogućuje uravnotežen unos hranjivih tvari u organizam. Vital linija razvijena je uz podršku nutricionista čiji su stručni savjeti zaslužni za Vital proizvode obogaćene različitim vitaminima i mineralima te imaju manje masnoća i niske energetske vrijednosti, a što je i posebno istaknuto na njihovim ambalažama.

U SPAR i INTERSPAR trgovinama kupci tako mogu pronaći bjelančevinama bogata Vital pileća prsa bez kože koja su neizostavan dio mnogobrojnih brzih, laganih i ukusnih jela.

U širokom asortimanu moguće je pronaći i sladilo od breze s 40 posto manje kalorija i niskim glikemijskim indeksom koji je pogodan i za dijabetičare, a okusom je gotovo identičan klasičnom bijelom šećeru.

U bogatoj SPAR-ovoj ponudi nalazi se i maslac, jedan od najčešće korištenih mliječnih proizvoda za koji svi vole biti sigurni da je svjež i kontroliranog porijekla. Vital maslac s izrazito malim

PROMO

U SPAR-ovoj Vital liniji više od 80 proizvoda za uravnoteženu prehranu udjelom kolesterola idealan je za sve koji paze na prehranu. Proizvodi Vital linije obiluju vitaminima i mineralima, a upravo je maslac veliki izvor vitamina A. Za sve one kupce koji vole grickalice SPAR je pripremio posebnu ponudu.

Naime, u SPAR i INTERSPAR trgovinama ponuđen je prženi i blago soljeni kikiriki koji sadrži visoki udio vlakana i dobar je izvor bjelančevina.

Na proizvodima Vital linije detaljno su istaknute točne količine pojedinih sastojaka i prehrambenih vrijednosti, stoga kupci na taj način imaju potpunu kontrolu nad unosom kalorija, minerala, vitamina ili BE jedinica.

Razvojem Vital linije u suradnji s nutricionistima, SPAR Hrvatska pokazao je svoju brigu o kupcima, njihovim željama i preferencijama promičući pritom uravnotežen i zdrav unos hrane u organizam.

Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

101

Izlog “UPRAVLJANJE PROMJENAMA U POSLOVNOJ ORGANIZACIJI DIGITALNOG DOBA”

(2019., izdavač Narodne novine Zagreb)

Ova interdisciplinarna knjiga analizira cjelokupno turbulentno okruženje ekonomskih i društvenih promjena te neizvjesnosti koje donose poslovni rizici u digitalnoj ekonomiji. Autor djela Davor Perkov, koji je već 15 godina profesor na Libertas međunarodnom sveučilištu u Zagrebu, prepoznao je važnost i specifičnost procesa upravljanja promjenama u digitalnom dobu. Otvara niz zanimljivih pitanja, a pritom nudi moguća rješenja i primjenu važnih metoda u upravljanju promjenama. Kreiranjem deset izuzetno kvalitetnih studija slučaja iz prakse, autor upućuje čitatelje na tajne kvalitetnog promišljanja nudeći im istovremeno precizne modele upravljanja promjenama te jasna načela implementacije, kako na strateškoj, tako i na taktičkoj te operativnoj razini. Ovo zanimljivo i aktualno djelo kao treći naslov u “Ekonomskoj biblioteci” izdavačke kuće Narodne novine prije svega je namijenjeno studentima koji na sveučilištima, fakultetima, veleučilištima i visokim školama pohađaju kolegije o upravljanju promjenama, poslovnoj ekonomiji, međunarodnom poslovanju, organizaciji, globalizaciji, digitalnom marketingu ili poduzetničkom menadžmentu, ali će dobro doći i široj čitateljskoj publici radi stjecanja ili nadogradnje saznanja o vođenju promjena na poslu ili u obitelji.

Želite primati Ja TRGOVAC magazin?

Broj 84 | Lipanj 2019.

Analize kategorija • Voda • Ljetna kozmetika U fokusu Trgovačke marke Intervju Branko Bobetić Croatiastočar

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom ili na mail:

Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: Mail:

Zlatna košarica 2019.

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.

Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Funkcija: Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.