Ja TRGOVAC magazin – listopad 2015.

Broj 47 | Listopad 2015.

Intervju John Dawson University of Edinburgh U fokusu Logistika Bomboni Slatkiš za sve uzraste

Juha Analiza

kategorije

COVER 2 tj. preklop

Krem juha kopriva sa sirom - juha u kojoj je delikatni okus listića koprive sljubljen s kremastim okusom sira.

Dodatno je obogaćuje raznovrsno povrće (krumpir, luk, špinat, mrkva, celer) i listići vlasca.

Broj 47 | Listopad 2015.

HRVATSKI MALOPRODAJNI FORUM & RETAIL EXPO 19. 11. 2015.

Forum, Green Gold, Zagreb

Uvodnik

Maroje Sabljić glavni urednik

Bogata jesen

I

ako je mimo očekivanja rast potrošnje u jeku ljetne sezone znatno usporio, na tržištu ne nedostaje dinamike pa tako iz tjedna u tjedan bilježimo razna otvorenja novih pogona, logističkih centara i trgovina, promocije novih proizvoda i usluga te brojne i znakovite kadrovske promjene. Nakon dugo vremena

“Nakon dugo vremena čini se da je izostala ustaljena praksa sporog uhodavanja i zatišja s aktivnostima nakon ljetnog odmora“

FORUM & RETAIL EXPO koji će sredinom studenog ugostiti nekoliko eminentnih svjetskih stručnjaka s područja maloprodaje robom široke potrošnje kao i domaćih ključnih ljudi industrije.

U ovom broju, pak, fokus smo stavili na područje logistike i distribucije u kojem su aktivnosti bile posebno naglašene u proteklih mjesec dana. Ova sve značajnija komponenta poslovanja postaje jezičac na vagi uspješnosti i sa širenjem e-trgovine te daljnjim otvaranjem tržišta biva motor daljnjeg rasta i razvoja.

Logistika će tako u narednom periodu biti pod posebnom paskom o čemu ćemo vas kao i uvijek o svemu pravovremeno i temeljito izvještavati.

čini se da je izostala ustaljena praksa sporog uhodavanja i zatišja s aktivnostima nakon ljetnog odmora i svi su nekako krenuli motivirano i na vrijeme. Jesen izgleda nikad bogatija. Niti predstojeći period tako neće zaostajati s najavljenim mnoštvom lansiranja novih i inovativnih proizvoda, otvorenja i konferencija. Tako možemo najaviti 7. HRVATSKI MALOPRODAJNI

maroje@jatrgovac.hr

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 5 / Broj 47 / Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Jozo Knez, Ja TRGOVAC Daria Rendulić, Ja TRGOVAC Ines Kovačić, PressCLIPPING Maja Juričan, Mediana Fides Kristian Anić-Kaliger, ACNielsen Mladen Kožić, GfK Erlanda Ivić-Mandić, Focus Marko Havaši, Focus Jan Jurjević, AGB Nielsen Antonio Zrilić, Logiko Srečko Debelak, A.T. Kearney

www.jatrgovac.hr

Darko Pavić, Service Plus Group Jelena Jakšić, Ipsos Puls Božica Habajec, ACNielsen Credos odjel analize Harriet Cohen, IGD GRAFIČKI UREDNIK: Miroslav Šiptar FOTOGRAFIJE: In house, depositphotos PRIJEVOD: Marijana Pasarić PRODAJA I MARKETING: Mario Miletić, Krešimir Vuletić telefon: 01/559 5057 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr

TISAK: GZH d.o.o.

Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb

NAKLADA: 8.080 primjeraka

IZDAVAČ: KunaPak d.o.o.

Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr Ja TRGOVAC je stručni magazin o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje. Kontroliranom distribucijom besplatno se dostavlja na trgovce, proizvođače i distributere robe široke potrošnje te prateću industriju.

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

Listopad 2015.

7

Sadržaj 8

Vijesti

| VIJESTI

Dovršeno BAT-ovo preuzimanje TDR-a

16

D

ODGOVORNO POSLOVANJE

Donacija Spara gorskoj službi spašavanja

| PROMOCIJE

20

| MEDIJSKI BAROMETAR

FINALIZACIJA

ZS je objavio kako je promet od trgovine na malo u kolovozu, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno ostao nepromijenjen, dok je realno porastao za 0,9% u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je znatno sporiji rast nego mjesec dana prije, kada je potrošnja ojačala 4,5% na godišnjoj razini, najviše u gotovo osam godina. U kolovozu je na godišnjoj razini, prema kalendarski prilagođenim indeksima, promet u trgovini na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao 3,9%. Premda usporen, trend rasta potrošnje protegnuo se u kolovozu već 13. mjesec zaredom, što nije zabilježeno još od 2007., dvije godine prije početka šestogodišnje recesije.

| DRUŠTVENO

18

Usporen rast potrošnje

Franck obilježio Međunarodni dan kave Tommyju brončano odličje

22

| INTERVJU: JOHN DAWSON

University of Edinburgh

JUHA - PROFIL POTROŠAČA Tri vrste, tri brenda

str.

28

36

| LOGISTIKA - AKTUALNO

50

| ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

54

| IT ODJEL

Dovršeno

Otvorenost i konsolidacija tržišta Kraš - Slastice za sve generacije

B

Trendovi pušu s Istoka

ritish American Tobacco (BAT) završio je koncem rujna proces preuzimanja TDR-a, izvijestili su iz ove duhanske kompanije. U priopćenju se ističe kako se ovom akvizicijom objedinjuje najbolje u objema kompanijama – TDR-ova hrvatska baština i lokalno znanje s BAT-ovim međunarodnim stručnim iskustvom i brendovima – čime nastaje

58

| INTERVJU: EDIN PAŠALIĆ

Go2Digital

60

| BOMBONI TRENDOVI I BRENDOVI

Velika konzumacija, mala lojalnost

68

| PROFIL KOMPANIJE

72

| IZ REGIJE

74

| IZ SVIJETA

76

| GLOBALNA KRETANJA

78

| ŠTO JEDEMO

82

| JA TRGOVAC

84 86

| NOVO NA POLICI

Saponia d.d.

Konzum ulaže 25 milijuna kuna u internetsku trgovinu

Podravka kupuje sve dionice Žita AB InBev preuzeo SABMillera Pet puteva do dodane vrijednosti za kupce Luk - Prirodni antibiotik Trgovina Jagoda

8

| IZLOG

Listopad 2015.

D

o kraja godine Konzum će uložiti 25 milijuna kuna u uređenje i opremanje centra za online trgovinu, koji će smjestiti u objekt na Vrbanima u kojem je nekoć poslovao Getro. Na 5.000 četvornih metara smjestit će i logistički centar i skladište, a ideja je osigurati brzu dostavu kupcima. Online trgovina raste po stopama višima od 25 posto godišnje, ali i dalje zauzima jako uzak segment tržišta.

Međutim, kako je izjavio Darko Knez, predsjednik uprave Konzuma, izuzetno je važna za percepciju samog lanca.

www.jatrgovac.hr

TRANSAKCIJE

BAT-ovo preuzimanje TDR-a čvrsta osnova za daljnji rast i razvoj. Navodi se također kako će BAT tijekom integracije dviju kompanija istražiti nove mogućnosti za proizvodnju cigareta u Kanfanaru i u Hrvatskim duhanima. Zajedno s TDR-om, BAT postaje jedan od većih poslodavaca u Hrvatskoj, izravno zapošljavajući 2.450 ljudi. “BAT visoko cijeni TDR-ov integrirani poslovni model koji uključuje otkup i

preradu duhana, proizvodnju cigareta, pakiranje, distribuciju i maloprodaju.

Tvornica u Kanfanaru u skladu je s najvišim svjetskim standardima i stoga smo vrlo uzbuđeni što Kanfanar postaje dio naše europske proizvodnje”, istaknuo je novoimenovani predsjednik Uprave TDR-a Ram Addanki. BAT se pritom obvezao očuvati radna mjesta pri čemu postojeća

prava zaposlenika ostaju nepromijenjena.

TDR nastavlja poslovati pod istim imenom, integriran u BAT-ovu organizaciju. Tržišta Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije činit će novi klaster sa sjedištem u Hrvatskoj, dok će TDR-ovo poslovanje na tržištima Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova biti integrirano u BAT-ov postojeći klaster Srednje Europe sa sjedištem u Češkoj.

Agrokor: Gubitak prošle godine 225,5 milijuna kuna

P

rema podacima o konsolidiranom poslovanju Agrokora, ta najveća grupacija u državi i regiji ostvarila je lani prihode od 35,3 milijardi kuna. Riječ je o rastu od 16 posto koji se prvenstveno temelji na preuzimanju Mercatora. U lanjsko poslovanje ubrojen je samo posljednji Mercatorov kvartal (transakcija kupnje je dovršena prošle

www.jatrgovac.hr

jeseni), što znači da za pravu sliku koncerna, koji je sada zbog akvizicije u Sloveniji de facto dvostruko veći, treba čekati 2015. godinu. Ipak, 2014. godina je za Agrokor, uz preuzimanje Mercatora, bila itekako izazovna, što pokazuje i lanjski gubitak od 225,5 milijuna kuna, dok je u 2013. poslovao s 35 milijuna kuna dobiti.

Listopad 2015.

9

Vijesti AZTN: Agrokor proveo naložena dezinvestiranja

KARIJERE Ram Addanki predsjednik Uprave TDR-a

N

akon preuzimanja TDR-a od strane British American Tobaccoa, u rovinjskoj kompaniji obavljene su promjene u menadžerskoj strukturi. Od rujna 2015. godine novi predsjednik Uprave TDR-a u Hrvatskoj je Ram Addanki. Njegov prethodnik Mato Zadro preuzima važnu ulogu u novoj organizaciji kao član Uprave zadužen za integraciju i strategiju. Prema podacima s poslovne mreže LinkedIn, Ram Addanki financijski je ekspert koji u BAT-u radi od 2002. godine.

Tijekom tog perioda obnašao je različite funkcije u ovoj multinacionalnoj kompaniji: u BAT Rusija bio je voditelj odjela revizije i rizika, potom direktor financija u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj te za cijelu zapadnu Europu, nakon čega odlazi u Češku na mjesto generalnog direktora. U Hrvatsku dolazi s pozicije financijskog direktora BAT-a u Turskoj te od rujna postaje generalni direktor za BAT Adria cluster čije je sjedište u Zagrebu.

U

gencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) objavila je da je Agrokor do sada dezinvestirao 63 od 96 prodajnih mjesta, koja su bila predviđena rješenjem o uvjetovanom dopuštenju koncentracije s Mercatorom, čime je ispunio naloženu mjeru dezinvestiranja prodajnih mjesta. Riječ je o podacima iz drugog izvješća povjerenika o

Listopad 2015.

provedbi strukturnih mjera dezinvestiranja i mjera praćenja uvjeta poslovanja koncentracije Agrokora i Mercatora, koje pokazuje da je Agrokor od 15. siječnja do 15. srpnja ove godine dezinvestirao 34 prodajna mjesta.

Od tog broja šest je mjesta prodano, 15 je dano u zakup, a 13 su prodajnih mjesta u zakup dali vlasnici tih prostora.

Uspjeh Kanaana u Mađarskoj

P

rehrambena tvrtka Kanaan iz Donjeg Miholjca svojim čipsom osvaja zahtjevno mađarsko tržište na kojemu su njeni proizvodi prepoznati kao best buy.

Kanaan je na mađarskom tržištu prisutan već deset godina gdje ostvaruje prosječan rast prodaje od 25%. S prodajom većom od 800 tona čipsa udio ove hrvatske tvrtke na mađarskom tržištu iznosi oko 10%. Novi poslovi Kanaana u Mađarskoj su izrada privatne marke čipsa za francuski Auchan i njemački Penny. Pored toga, Kanaan najveću prodaju ostvaruje radeći privatnu marku mađarskih trgovaca: Coop, CBA i Real.

HGK: Rast maloprodaje ove godine oko 2%

prvih osam mjeseci 2015. realni promet od trgovine na malo je, prema kalendarski prilagođenim podacima, u prosjeku bio oko 2,2% veći u odnosu na isto razdoblje lani. Ipak, razina realnog prometa i dalje je niska (oko 15% niža u odnosu na isto razdoblje 2008.), zbog nedostatne domaće potražnje koja je rezultat višegodišnjih negativnih trendova na tržištu rada, što je dovelo do smanjenja kupovne moći stanovništva. Uz moguće usporavanje dinamike rasta krajem godine, u HGK očekuju da će promet na razini cijele ove godine biti veći za oko 2%.

10

A

Napokon sustav doniranja hrane

P

rvi put u Republici Hrvatskoj uspostavit će se sustav doniranja hrane koji će osigurati da donirana hrana uistinu dođe do onih kojima je najpotrebnija, izvijestilo je Ministarstvo poljoprivrede koje ističe da sustav predviđa i znatno smanjenje uništavanja, odnosno bacanja hrane i zaštitu okoliša. Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje upućen je na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću putem e-savjetovanja koje je trajalo dva tjedna, zaključno s 5. listopadom 2015. godine.

Granice prepreka europskoj online trgovini Europska unija je dobro premrežena kvalitetnim internetom, skupim mobitelima i računalima pa je e-trgovina novi trend, ali potencijal prekograničnoga kupovanja preko interneta još uvijek nije ispunjen. Glavni je to zaključak izvješća Europske komisije

•••

Consumer Scoreboard, prema kojem čak 61% ispitanih više voli kupovati unutar svoje zemlje nego u nekoj drugoj članici EU. Istraživanje ukazuje da klasični problemi i dalje nisu riješeni: manjak povjerenja, geografska ograničenja i cjenovna diskriminacija.

www.jatrgovac.hr

P Uskoro trgovački centar u Bjelovaru

Podravka pripojila mesnu industriju Danica

odravka je izvijestila kako je temeljem Rješenja Trgovačkog suda u Varaždinu od 1. listopada 2015., društvu Podravka d.d. pripojeno ovisno društvo Danica d.o.o. Danom upisa pripajanja u sudski registar društvo Danica d.o.o. prestaje postojati, a Podravka kao jedini član – imatelj 100% udjela u navedenom društvu postaje njegov pravni sljednik.

P

rvi “pravi” bjelovarski trgovački centar otvara se u ožujku iduće godine, potvrdio je za lokalni list Bjelovarac u ime investitora Filip Vrlja, direktor projektne tvrtke Printax Alfa. Listu trgovina svojom veličinom predvodit će Müller koji će se prostirati na čak 1.500 m², što je ujedno i najveća kvadratura koju njemačka drogerija ima u svojoj internoj klasifikaciji. Sa svojim asortimanom od stotinjak tisuća proizvoda u sferi parfumerije, drogerije, papirnice, odjela igračaka i multimedije Müller će svakako biti “glavni mamac” kupcima. Svoju poslovnicu otvorit će i Sport Vision, trgovac sportskom opremom. Široki asortiman obuće nudit će Deichmann, a svoje proizvode nudit će i dva poznata trgovačka lanca odjeće C&A i Takko.

Bipa otvorila 76. trgovinu

D

rogerijski lanac Bipa u širem središtu Zagreba otvorio je svoju 76. drogeriju u Hrvatskoj.

Otvorenju je prisustvovala i Lejla Filipović, lice s naslovnice ljetnog izdanja BC magazina, te Vinko Filipić, direktor i osnivač FASHION.HR-a, modnog događaja koji se održava u partnerstvu s Bipom.

Nova poslovnica u svom asortimanu nudi bogat izbor renomiranih brendova iz područja ljepote i njege, a u suradnji s FASHION.HR-om Bipa je ojačala i svoj modni segment kroz limitirane kolekcije etabliranih domaćih dizajnera.

NOVI VO NI+MO NI O KUSI

www.jatrgovac.hr

Listopad 2015.

11

Vijesti Valipile ulazi u maloprodaju

KARIJERE Bruno Filipi u Atlantic Grupi

P

očetkom studenog na poziciju glavnog direktora Strateškog poslovnog područja Sportska i aktivna prehrana u Atlantic Grupi dolazi Bruno Filipi. Kao menadžer s ekstenzivnim iskustvom Filipi će preuzeti ulogu glavnog direktora za razdoblje od 18 mjeseci, s glavnim ciljem postavljanja i usmjeravanja cjelokupnog poslovanja i organizacije SPP-a za održiv i stabilan dugoročni rast, navode iz Atlantica. Strateški fokus razvoja SPP SAP bit će dvojak — usmjeren na daljnji razvoj brendova, što je jedan od glavnih stupova internacionalizacije Atlantic Grupe, te na operativnu učinkovitost u cilju postizanja i održavanja profitabilnosti poslovanja.

T

vrtka Valipile otvorila je svoju prvu trgovinu u Sisku, a planiraju otvaranje dućana u Karlovcu i Zagrebu. Valipile ulazak u maloprodajni biznis, preko kojeg će se prodavati meso peradi i prerađevina pod brendovima Valipile i Puris, razvija više od godinu dana. “Ovo je početak osnivanja našeg lanca dućana”, kazao je izvršni direktor tvrtke Andrej Alilović. Koncept trgovine u Sisku je model za područja s teškom gospodarskom situacijom, u Karlovcu će se razvijati koncept trgovine na tržnici, a u Zagrebu će se kroz nekoliko mjeseci otvoriti reprezentativan objekt, što je koncept koji tvrtka želi ostvariti na tržištu.

Trgovačka usluga bez napretka

H Spar: Rast izvoza hrvatskih proizvođača

Dalibor Šijak menadžersko pojačanje u Atlantic Grupi

K

rajem rujna Atlantic Grupi se na mjestu direktora Partnerske distribucijske regije Središnja Europa i prekomorske zemlje unutar distribucijske Zone Zapad pridružio Dalibor Šijak. Na tom će mjestu brinuti o uspostavljanju i razvijanju odnosa s lokalnim distribucijskim partnerima, definirati godišnji plan prodaje po tržištima te upravljati BTL budžetom sa svrhom što boljeg promoviranja i pozicioniranja Atlanticovih brendova na srednjoeuropskim i prekomorskim tržištima. Šijak u Atlantic dolazi iz TDR-a, gdje je bio izvršni direktor za nova tržišta, direktor podružnice Dubai i član Uprave TDR Iran.

12

Listopad 2015.

K

roz Spar trgovine u Austriji, Sloveniji, Mađarskoj i Italiji hrvatski proizvođači lani su izvezli proizvoda u vrijednosti čak 50 milijuna eura, a u prva tri kvartala ove godine izvoz je u odnosu na isto razdoblje lani rastao dodatnih 25%, kazao je Helmut Fenzl, predsjednik uprave Spara Hrvatska. Ulaskom Hrvatske u EU brojnim se našim proizvođačima pružila mogućnost da plasiraju proizvode diljem Spar koncerna. Posebno veseli uspjeh manjih tvrtki koje su svoje proizvode europskim kupcima ponudile uz njihovu potporu, istaknuo je Fenzl.

rvatska je treća po kvaliteti trgovačke usluge među šest zemalja regije, prema istraživanju agencije za tajnu kupnju Heraklea provedenom tijekom lipnja i srpnja u 800 objekata. Kao i lani, Hrvatska je osvojila treće mjesto, dok je vodeću poziciju zauzela Slovenija. Slovenija je prva u nuđenju dodatnog proizvoda i zahvali na posjetu/kupnji, a Srbija je prva u kategoriji pozdrava, utvrđivanja želja/potreba kupca te poznavanja proizvoda i ukupno je zauzela drugo mjesto. Makedonija je četvrta, dok su zadnja dva mjesta zauzele Bosna i Hercegovina i Crna Gora.

Baranjski kulen registriran na EU razini Talijanska Grupa Besana zainteresirana je za uspostavu kooperantske proizvodnje lješnjaka na približno 500 hektara u Hrvatskoj. Jedini uvjet koji mora zadovoljiti budući kooperant je veličina proizvodne površine, koja bi minimalno trebala biti

•••

20 a maksimalno 500 hektara. Talijanska tvrtka je hrvatskim proizvođačima spremna ponuditi kompletnu tehnologiju proizvodnje lješnjaka, od nabave sadnica do otkupa plodova po tržišnim cijenama u sljedećih deset godina.

www.jatrgovac.hr

Naše Klasje ulaže 20 milijuna kuna

P

roizvođač svježe tjestenine Naše klasje iduće godine ulazi u novi, treći investicijski ciklus. Konkretno, riječ je o proširenju pogona u Ivanić Gradu, kamo je preseljena proizvodnja s dviju lokacija, iz Zagreba i Jakovlja. Zoran Šimunić, predsjednik Uprave tvrtke, najavio je da će se tom

investicijom koja bi trebala iznositi dvadesetak milijuna kuna na lokaciji podignuti dosadašnji kapaciteti i proširiti asortiman proizvoda. Naše klasje u Ivanić Gradu ima dva pogona, jedan za proizvodnju svježe tjestenine Aurelia i drugi za proizvodnju inovativnih sirovina za pekarstvo.

Šafram otvorio novi pogon

N

a prigodnoj svečanosti u tvrtki Šafram d.o.o. u Turanovcu otvoren je novi proizvodno-skladišni prostor. Time je najveći hrvatski proizvođač začinske paprike uspješno završio i drugi projekt iz IPARD programa, Mjera 103. Riječ je o investiciji vrijednoj 2.850.710

V

kuna, od čega je tvrtki Šafram bespovratno odobreno 1.352.038 kuna. Tvrtka je zahvaljujući EU sredstvima u posljednje dvije godine povećala svoje kapacitete, što je omogućilo proširenje asortimana, otvaranje novih radnih mjesta, ali i nova ulaganja.

Otvoren preuređeni Metro u Osijeku

eleprodajni trgovački lanac Metro Cash & Carry otvorio je preuređeni centar u Osijeku s ponudom prilagođenom potrebama profesionalnih kupaca iz Osječko-baranjske i susjednih županija. Metro ima gotovo 15.000 registriranih profesionalnih kupaca u Slavoniji. Iz tvrtke navode kako je asortiman osječkog Metroa prilagođen malim trgovcima te da je kupcima ovog veleprodajnog centra na raspolaganju više od 10.000 prehrambenih i 5.000 neprehrambenih proizvoda.

www.jatrgovac.hr

Listopad 2015.

13

Vijesti Cromaris otvorio moderno mrijestilište u Ninu

KARIJERE Valentina Belavić direktorica lanca opskrbe Heinekena Hrvatska

S

obzirom da je Zvonimir Nemet, dosadašnji član Uprave i menadžment tima te direktor lanca opskrbe kompanije Heineken Hrvatska, prihvatio poziciju u Heinekenovoj bugarskoj pivovari Zagorka, u karlovačkoj su tvrtki na njegovo mjesto imenovali Valentinu Belavić koja je dosad radila kao rukovoditeljica Odjela proizvodnje piva i osiguranja kvalitete. Nemet će u bugarskoj pivovari također biti član menadžment tima i direktor lanca opskrbe. Zvonimir Nemet je u karlovačkoj pivovari radio 11 godina od čega posljednjih sedam kao direktor lanca opskrbe.

Na svojoj novoj poziciji odgovarat će direktoru pivovare Zagorka Nikolayu Mladenovu.

J

edno od najmodernijih europskih mrijestilišta otvorio je Cromaris u Ninu, vrijedno 130 milijuna kuna.

Zahvaljujući ovoj investiciji očekuje se da će 2018. godine proizvoditi 10 tisuća tona kvalitetne bijele ribe – orada i brancina. Ovo je najveće ovogodišnje ulaganje u ribarstvo u Hrvatskoj, a predsjednik Uprave Adris Grupe Ante Vlahović istaknuo je kako je ovo tehnološki superiorno i jedno od najvećih europskih mrijestilišta nastavak investicija Adrisa koji je u razvoj Cromarisa do sada uložio oko 560 milijuna kuna.

Europske potpore hrvatskim vinarima

N

akon rekordne berbe pred vinarima je i prilika za dobivanje europskih potpora jer je otvoren novi natječaj iz vinske omotnice ukupne vrijednosti 12,5 milijuna eura. Novac im se nudi za restrukturiranje vinograda, opremanje podruma i promidžbu vina. U projektima ih prati i HBOR, i to povoljnim kreditima s kamatama od 3%. U pet godina, koliko program traje, vinare čeka više od 57 milijuna eura.

Josip Tvrtković na čelu Valicona u Hrvatskoj

N

a mjesto izvršnog direktora Valicona za Hrvatsku od početka listopada došao je Josip Tvrtković.

Istraživanjima tržišta bavi se 15 godina radeći u najvećim agencijama u regiji, a iskustvo i znanja stjecao je ne samo u Hrvatskoj, nego i na pozicijama konzultanta za istraživanja tržišta u BiH i Sloveniji. Uz to, radio je i kao vodeći specijalist za istraživanja tržišta u Zagrebačkoj banci. Magistrirao je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu na temi o stilovima odlučivanja potrošača.

14

Listopad 2015.

Hrvatske tvrtke na prehrambenom sajmu ANUGA

U

Koelnu je od 10. do 14. listopada održana ANUGA, najveći svjetski sajam hrane i prehrambenih proizvoda na kojem je više od 7.000 izlagača iz 108 zemalja stručnoj i širokoj publici predstavilo svoje proizvode. Hrvatska se na ovom bijenalnom sajmu predstavila sa 16 tvrtki od kojih je većina izlagala u sklopu zajedničkog štanda Hrvatske gospodarske komore. U organizaciji HGK nastupile su tvrtke EcoCor, Eko Vrelo, Hermes International, MGK-Pack, Mlinar, Mygros, PIK Vrbovec, Pisinium, Podravka, Slatke stvari, STIL Pekarna i Uje. Ovogodišnja ANUGA održana je u znaku veganske i ekološke hrane kao i namirnica bez laktoze i glutena.

Izvoz nastavio rasti po dvoznamenkastoj stopi

H

rvatski robni izvoz u prvih osam mjeseci ove godine porastao je za 10,2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je pokrivenost uvoza izvozom dosegnula 60,7%. To je nešto manja stopa rasta nego u prvih sedam mjeseci, kada je izvoz rastao po stopi od 12,2%. Istodobno, uvoz je u prvih osam mjeseci porastao za 5,8%.

Istarskom maslinovu ulju nacionalna oznaka izvornosti Nakon krčkoga, i istarsko je ekstra djevičansko maslinovo ulje dobilo nacionalnu oznaku izvornosti. Tako će 20 maslinara koji su prvi dobili certifikate svoje ulje moći na hrvatsko tržište plasirati bez straha od zloporabe. No, nakon hrvatske

•••

markice, istarski će maslinari zatražiti i europsku oznaku izvornosti jer mnogi od njih odavno izvoze u zemlje Europske unije, a kako bi ostvarili još veću izvrsnost ploda neki maslinari kreću i u ekološku proizvodnju.

www.jatrgovac.hr

www.jatrgovac.hr

Listopad 2015.

15

Društveno odgovorno poslovanje Održivo poslovanje Heinekena Hrvatska

K

ompanija Heineken Hrvatska predstavila je svoje šesto izvješće o održivosti “Stvaramo bolji svijet” koje daje pregled postignuća i napretka u području održivosti u 2014. godini.

Kompanija neprestano nastoji smanjiti štetan utjecaj na okoliš razvojem tehnologija i ulaganjima, što je rezultiralo time da je u 2014. smanjila potrošnju

Donacija Spara Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja

vode za 9%, specifičnu potrošnju termalne energije za 8% i ukupnu specifičnu potrošnju energije za 5%. Direktna i indirektna specifična emisija CO2 povećala se za 1% u odnosu na 2013. godinu, dok je specifična potrošnja električne energije veća za 6%. Tvrtka je u 2014. godini većinu poljoprivrednih sirovina (92%) nabavila u Hrvatskoj.

ZAKLADA ADRIS

T

ijekom programa STICKERMANIA: Planine, trgovački lanac Spar Hrvatska je za svaki kupljeni album donirao 1 kn Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja (HGSS). Donirano je ukupno 52.725 kn koje je Helmut Fenzl, predsjednik uprave Spar Hrvatska, predao članovima HGSS-a.

“Na izradi albuma STICKERMANIA: Planine, ekipa iz HGSS-a nam je pružila vrlo nesebičnu pomoć svojim savjetima pa smo odlučili na ovaj način zahvaliti na suradnji. Drago nam je da će iznos koji smo donirali iskoristiti za obnovu skloništa na Velebitu”, rekao je Fenzl.

Zaključen deveti natječajni ciklus

D

eveti put od svog osnutka, Zaklada Adris dodijelila je donacije vrijedne više od tri milijuna kuna. Uz potpore projektima iz programa Znanje i otkrića, te Stvaralaštvo, Ekologija, Baština i Dobrota, Zaklada Adris dodijelit će i stipendije izvrsnim učenicima srednjih škola, studentima preddiplomskog i diplomskog studija, te polaznicima poslijediplomskog stručnog i znanstvenog usavršavanja i poslijediplomskog dok-

Nagrade za izniman doprinos zajednici

S

ocijalna udruga Humana Nova iz Čakovca proglašena je Metro Zvijezdom zajednice, priznanjem koje Metro Cash & Carry dodjeljuje poduzetniku za izniman doprinos zajednici, čime je osvojila 50.000 kuna za uspješan nastavak poslovanja.

Osim što zapošljava osobe s invaliditetom,

16

Listopad 2015.

Humana Nova bavi se sakupljanjem i sortiranjem tekstila i odjeće te proizvodnjom i prodajom tekstilnih proizvoda

od recikliranih materijala za domaće i inozemno tržište.

Drugo mjesto osvojio je Klub Dobre vibracije iz Zagreba koji organizira rehabilitacijsko terapijske radionice za djecu s oštećenjem sluha, a treće Projekt difuzni hotel Vrbanj koji je usmjeren na ekološki uzgoj hrane.

torskog studija. Predsjednik Zakladne uprave, Korado Korlević, na zajedničkoj je sjednici Zakladne uprave i Zakladnih vijeća izvijestio da je na ovogodišnji natječaj pristiglo ukupno 736 prijava. Za program Znanje i otkrića prijavljeno je 331 projekata, od čega se 142 odnosi na prijave učenika i studenata za dodjelu stipendija. Za program Stvaralaštvo, Ekologija, Baština i Dobrota zaprimljeno je ukupno 405 prijava.

Zagrebačka pivovara dobar susjed

V

iše od 70 susjeda prisustvovalo je Danu otvorenih vrata Zagrebačke pivovare u sklopu njihovog društveno odgovornog projekta “Pivovara moj susjed”. Tim povodom Zagrebačka pivovara otvorila je vrata svojim susjedima koji su iz prve ruke saznali sve o načinu rada i proizvodnim procesima ove kompanije koja djeluje u srcu grada više od 120 godina. Do sada je Zagrebačka pivovara u sklopu ovog projekta uložila značajna sredstva u smanjenje buke, emisije pare, ventilaciju i druga unapređenja.

www.jatrgovac.hr

Promocije Poslodavac partner za Coca-Colu HBC

C

oca-Cola HBC primila je priznanje certifikat Poslodavac partner koje se dodjeljuje tvrtkama za izvrsno razrađene prakse upravljanja ljudskim potencijalima. Coca-Coli HBC je uručen certifikat za tri države: Hrvatsku, BiH i Sloveniju. Tvrtka je nositelj certifikata u Hrvatskoj od 2006., u BiH od 2007. te je od 2015. godine prva tvrtka u Sloveniji koja je zadovoljila

Podravka na sajmu “World Food” u Moskvi

visoke standarde certifikata. “Vrlo smo počašćeni što smo i ove godine nositelj certifikata Poslodavac partner. Usmjereni smo na zadržavanje iznimno visokih standarda i razine kvalitete u upravljanju ljudskim potencijalima te smo ponosni da je to i prepoznato”, izjavila je direktorica Odjela za ljudske potencijale za Sloveniju, Hrvatsku i BiH, Kiriaki Kritidi.

DOBARTEK.SPAR.HR

Spar pokrenuo kulinarski portal

U

moskovskom Ekspocentru “Krasnaja Presnja” održan je 24. Međunarodni sajam prehrambenih proizvoda “World Food” na kojem je sudjelovalo više od 1.500 kompanija iz 70 zemalja. Među izlagačima nastupila je i koprivnička Podravka i to prvi put otkako posluje na tržištu Rusije kao samostalna kompanija koja se bavi uvozom, prodajom i distribucijom svih proizvoda iz svog portfelja u Rusiji i istodobno kao dobavljač velikih trgovačkih lanaca s kojima ima ugovore o direktnim isporukama. Iz tvrtke su priopćili kako je ovaj sajam ujedno iskorišten za proširenje kruga klijenata te za pronalazak novih partnera za distribuciju.

T

rgovački lanac Spar, koji ove godine slavi 10 godina poslovanja u Hrvatskoj, predstavio je najnoviji projekt – portal Dobartek.spar.hr. Nastavak je to njihovog časopisa Dobar tek, a portal predstavlja iskorak u sve popularniji kulinarski svijet u Hrvatskoj. Portal na jednom mjestu nudi velik broj provjerenih recepata – od ličkog lonca sve do raw fooda, ali i dodatne sadržaje koji

ga čine posebnim: videorecepte, preporuke za najbolju vrstu vina uz svaki recept, funkcionalnu tražilicu, dodatne sadržaje o kulinarskim trendovima, male kuharske tajne i dr. Portal osim recepata donosi zanimljive priče o namirnicama i novostima iz kulinarskog svijeta, a moguće je čak pitati profesionalnog kuhara za savjet ako nešto ne uspije s receptom.

SOBOČAN-interijeri otvorili Inovacijsko tehnološki centar

U

sjedištu SOBOČAN-interijera u Murskom Središću otvoren je Inovacijsko tehnološki centar (InTeC) s ciljem razvoja i implementacije individualnih i inovativnih rješenja u opremanju poslovnih i prodajnih prostora. InTeC je multifunkcionalan centar s ciljem promicanja inovativnih rješenja prodajnih prostora, suvremenih “store” koncepata uz implementaciju kvalitetnih materijala i novih tehnologija obrade u

18

Listopad 2015.

skladu s brendiranjem proizvoda. Na otvaranju je predstavljen novi komunikacijski medij velikog formata, addcube, namijenjen tvrtkama koje žele proaktivno komunicirati s kupcima i prezentirati svoje usluge i proizvode u vrhunskoj kvaliteti, a usporedno s time stvoriti željeni ugođaj, te isticati dizajn i arhitekturu samog prodajnog prostora. Prednost addcube vitrina je veliki format, jednostavna primjena i česte promjene grafika.

www.jatrgovac.hr

Trijumf graševine Vina Belje u Njemačkoj

G

raševina Vina Belje potvrdila je svoj međunarodni ugled i ogromne izvozne potencijale i na jednom od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina Mundus Vini, održanom u njemačkom gradu Neustadtu.

Zlatnim medaljama za kvalitetu nagrađene su Goldberg graševine iz 2006. i 2011. godine, dok je Goldberg Merlot iz 2012. osvojio srebr-

nu medalju. O vrijednosti zlatnih medalja koje je Goldberg graševina osvojila u Neustadtu dovoljno govori podatak da je ove godine u konkurenciji bilo više od 8.400 vina iz 37 zemalja svijeta.

Za visoke kriterije i profesionalnost ocjenjivanja Mundus Vini zadužen je međunarodni ocjenjivački žiri koji broji 150 profesionalnih kušača iz 36 zemalja.

Franck obilježio Međunarodni dan kave

P

ovodom 1. listopada, prvog službenog Međunarodnog dana kave, novoproglašenog praznika namijenjenog svim ljubiteljima ovog ukusnog napitka, Franck je priredio ekskluzivnu promociju svog novog proizvoda - Franck Creme, prave turske kave koja se može pripremati na klasičan način u džezvi, ali i jednostavno prelijevanjem vrućom vodom. Donedavno

su zemlje svijeta slavile Dan kave na različite datume tijekom godine zbog čega je Međunarodna organizacija za kavu ove godine odlučila 1. listopada proglasiti jedinstvenim praznikom za sve ljubitelje kave, što su spremno prihvatile zemlje članice organizacije, među kojima je i Hrvatska, kao i udruženja te predstavnici industrije diljem svijeta.

Održan treći Beer Champions

S

ve o kulturi odgovornog pijenja piva i ovoga puta moglo se doznati na predavanju Beer Champions koje Zagrebačka pivovara već treći put organizira u svojoj pivnici “Pivana”. Na predavanju su mnogobrojni stručnjaci govorili o načinu proizvodnje, sljubljivanju hrane i piva, pozitivnim učincima na zdravlje te trendovima u svjetskom i hrvatskom pivarstvu. Osim toga, zaposlenici Zagrebačke pivovare i predstavnici medija imali

su priliku kušati i jedinstvenu selekciju piva – Blue Moon, Sharp’s Doom Bar, Worthington’s White Shield i Franciscan Well Rebel Red, koje Molson Coors putem Zagrebačke pivovare odnedavno distribuira na hrvatskom tržištu.

MAGGI predstavio inovativni papir za pečenje

N

estlé je proširio svoj kulinarski asortiman još jednom inovacijom, MAGGI jedinstvenim papirom za pečenje piletine. Posebnost novog proizvoda je u tome što omogućuje pripremu sočnog i mekanog, savršeno začinjenog pilećeg filea bez dodavanja kapi masnoće. Ovu inovaciju u kulinarskom asortimanu MAGGI zajedno su predstavili Nestlé i Konzum u Klubu Gastronomada u Zagrebu.

www.jatrgovac.hr

• store-shop-regalni sistemi • POS-display • dizajniranje • projektiranje • izrada prototipova • proizvodnja • montaza v

SOBOČAN-interijeri d.o.o.

Slatine 18, 40 315 Mursko Središće, Hrvatska Tel: +385 (0)40 573 210; Fax: +385 (0)40 573 211 E-mail: info@sobocan-interijeri.hr

www.sobocan-interijeri.hr

Medijski barometar trgovačkih lanaca

Tommyju brončano odličje Najveća promjena u rujnu dogodila se skokom Tommyja na treće mjesto, što je najbolja pozicija ovog splitskog trgovačkog lanca od početka godine

P

oslovni rezultati, planovi, analize tržišta, jednom riječju poslovanje, najzastupljenija je tematika i u rujnu.

Ipak, u odnosu na kolovoz taj se udio u prošlom mjesecu povećao te iznosi 47,51 posto od ukupnog broja zabilježenih objava (442). Do promjene na vrhu poretka došlo je samo na trećem mjestu, dok prva dva mjesta od početka godine drže Konzum i Lidl.

objava zabilježenih za ovaj trgovački lanac. Slijedi ona vezana za asortiman i cijene proizvoda koja zauzima četvrtinu objava. Prošla je godina dana od integracije Mercatora te se prenosi da Konzum ostvaruje odlične poslovne rezultate u svim bivšim preuređenim prodavaonicama Mercatora, a otvoren je i novi Super Konzum u Župi dubrovačkoj. Medijima posebno zanimljiva vijest u rujnu bila je ona o otvorenju Sushi UVJERLJIVO VODSTVO KONZUMA bara u Super Konzumu na Na samom vrhu nema zagrebačkom Črnomercu u promjena. Konzum je i da- kojem kuhari svakodnevno lje prvi sa 177, a Lidl drugi pripremaju više od 30 ras 97 objava. Međutim, zličitih kombinacija okusa.

Poslovanje je i za Lidl na trećem se mjestu s 85 najzastupljenija tematika objava našao Tommy koudio iznosi Uz dva tiskana medija među 55 posto.

Lidl u Hrvodeće se vratio i internet vatskoj trenutno ima portal jatrgovac.hr 86 trgovina, a najavili su jem je to najbolja pozicija otvorenje prodavaonica u od početka godine. Tome Zaprešiću i Zagrebu i to s su doprinijele objave o novim konceptom gradponudi ovog trgovačkog nje i uređenjem trgovina. lanca za kupnju dionica Posebno valja istaknuti Hajduka, no i donacija od planirana prostranija parmilijun kuna Zakladi za kirališta, uz veću prodajnu sportsku izvrsnost grada površinu koja će olakšati Splita. kretanje svima, posebno O prvoplasiranom se roditeljima s djecom i Konzumu ponovno najosobama s invaliditetom, više pisalo o poslovnim a sanitarije bi trebale biti rezultatima. Zastupljenost prilagođene presvlačenju tematike iznosi točno 50 beba. Osim otvorenja posto od ukupnog broja novih, u Lidlu planiraju

20

Listopad 2015.

i modernizaciju pet postojećih trgovina do kraja 2016. godine.

Trgovački lanci broj objava travanj 2015.

Konzum

ODNOS TISKA I INTERNETA U proteklom se mjesecu najviše objava odnosilo na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta), ukupno 47,51 posto. Slijedi tematika vezana za asortiman i cijene s udjelom od 25,11 posto od ukupnog broja zabilježenih objava te promidžba i sponzorstva s udjelom od 20,14 posto. U rujnu se više objavljivalo u tiskanim medijima na koje otpada 59 posto od ukupnog broja objava. Medij koji je pojedinačno najviše objavljivao vezano za tematiku trgovine u Hrvatskoj i trgovačkim lancima je dnevnik 24 sata. Slijede portal jatrgovac.hr, a zatim Slobodna Dalmacija.

U rujnu se na internetskim portalima više objavljivalo vezano za promidžbu i sponzorstva te o uslugama i odnosu prema kupcima. O ostale se tri teme više objavljivalo u tiskovinama. Najzastupljenija tema u rujnu, poslovanje, zastupljenija je u tiskovinama i to u odnosu 52,40 posto za tiskovine naprema 47,60 posto kod portala. Izuzmemo li tematiku vezanu za “ostalo”, najveća zabilježena razlika unutar tematike je za asortiman i cijene proizvoda - 77,50 posto u korist tiskovina.

177 Lidl

97 Tommy

85 Spar

73 Kaufland

51 Mercator

50 Billa

38 Plodine

38 Getro

12 NTL

9 Diona

6 Kerum

4

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancima Poslovanje

47,51% Asortiman, cijene

25,11% Promidžba i sponzorstva

20,14% Ostalo

5,20% Usluge i odnos prema kupcima

2,04%

Ines Kovačić PressCLIPPING www.jatrgovac.hr

www.jatrgovac.hr

Travanj 2015.

21

Intervju

PRILAGODBA KUPCU NA SVIM RAZINAMA

Iz perspektive kupca, uspjeh preuzimanja Mercatora od strane Agrokora ovisit će o mjeri u kojoj će ova grupa zadovoljiti specifične potrebe slovenskog i hrvatskog tržišta i suzdržati se od pretjerane standardizacije ponude, smatra John Dawson, profesor marketinga na Sveučilištu u Edinburghu te jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za nove trendove i inovacije u maloprodaji

U

interesu je kupaca da se uspješna suradnja trgovaca i dobavljača ne vrti oko kratkoročnih odnosa u kojima jedni dobivaju, a drugi gube, ali nažalost, upravo je to često slučaj, što se na koncu negativno odrazi na kupce, ističe Dawson.

Koje trendove trenutno opažate na europskom maloprodajnom tržištu, a koji se tiču formata prodavaonica? Je li vrijeme hipermarketa nepovratno prošlo i jesu li manji samoposlužni formati nepovratno preuzeli primat?

Maloprodaja je velik i vrlo raznovrstan sektor. Stoga je i presjek formata vrlo velik i u prehrambenom i neprehrambenom dijelu sektora. Internetska prodaja svakako oduzima sve veći dio kolača, ali i kod tradicionalnih prodavaonica također dolazi do nekih promjena. Uzroci tih promjena različiti su u različitim dijelovima Europe.

Na primjer, vrlo velik hipermarket u kojem se prodaju hrana i druga roba široke potrošnje u Velikoj Britaniji, ali i u Španjolskoj (premda nešto manje), pod pritiskom je kompaktnijeg supermarketa srednje veličine, kao i diskonata. Međutim, veliki hipermarketi i dalje imaju dobar dio udjela na tržištu samo što se ravnoteža pomiče pa sada hipermarketi koegzistiraju s različitim vrstama supermarketa i s velikim brojem manjih lokalnih trgovina organiziranih u različite lance. Daleko od toga da je format

22

Listopad 2015.

hipermarketa nestao – on se samo mijenja i razvija, kao i drugi formati.

Isto vrijedi i za neprehrambeni sektor.

Dugo se predviđala smrt robnih kuća, ali vidimo da se one i dalje razvijaju.

Stoga je glavni trend porast različitosti i kod tradicionalnih i kod internetskih prodavaonica. Maloprodajno je tržište veliko i mjesta ima za mnoge tipove formata, tako da je očekivano da će i hipermarket još neko vrijeme ostati s nama.

Diskonti su nedavno zabilježili zadivljujuć rast u cijeloj Europi. Kako će se taj trend odraziti na poslovnu strategiju tradicionalnih trgovaca na malo?

“Trgovina na malo pada u stagnaciju ako nema novih ideja i inovacija” Rast diskontne maloprodaje posebno je izražen u prehrambenom sektoru, ali zapažamo ga i drugdje. Tu su primjeri trgovina poput Primarka i cjenovno orijentiranih online trgovina, kao što je Zalando. Uhodani trgovci na malo morali su se prikloniti tom trendu nižih cijena. Poklopilo se to dijelom i s razdobljem niske inflacije i općenito niskim rastom gospodarstva. Stoga su trgovci na malo velik naglasak stavili na promocije povezane s cijenom proizvoda te su počeli aktivno tražiti načine da snize troškove svog poslovanja, što uključuje i snižavanje troškova nabave. Velik je

pritisak napravljen prema dobavljačima, domaćim i međunarodnim, kako bi se smanjio trošak nabave. Osim toga, trgovci su se okrenuli uporabi naprednih tehnologija koje omogućuju učinkovitije upravljanje inventarom. Ukratko, da bi ostali konkurentni, uhodani trgovci na malo moraju inovirati u svom poslovanju.

Kakav je trenutan položaj maloprodaje u europskom gospodarstvu? Koje su to karakteristike poslovanja koje su maloprodaji omogućile da postane jedan od najvećih poslovnih sustava i kako to utječe na gospodarska kretanja općenito?

Živost maloprodajnog sektora usko je povezana s makroekonomskim promjenama. Raširen izostanak gospodarskog rasta rezultirao je ograničenim osobnim dohocima s vrlo malim ili nepostojećim povećanjem plaća. Inflacija je također pala na vrlo niske razine zbog čega postoji opasnost deflacijske spirale, što je vrlo ozbiljna situacija za trgovce na malo koji na nju moraju odgovoriti, ali to nije jednostavno jer ne znaju hoće li se nizak rast nastaviti i u godinama koje dolaze pa je teško procijeniti rizike ulaganja. Jedan ishod ove nesigurnosti jest da su neki trgovci na malo vrlo uspješno primijenili strategije nošenja sa situacijom, dok se drugi nisu uspjeli prilagoditi novim gospodarskim uvjetima. Konkurencija je u cijelom sektoru postala puno agresivnija. www.jatrgovac.hr

inozemni trgovci znatno pridonose lokalnom gospodarstvu U svojoj knjizi opisujete europski maloprodajni model te naglašavate da je on organiziran oko lanca potražnje, a ne ponude. Možete li nam razjasniti razliku između europskog i američkog modela maloprodaje?

Mnogo je razlika između europskog i američkog modela trgovanja na malo.

Veličina tržišta, koja se odnosi i na fizičku veličinu i na mjeru potražnje, ima posljedice na poslovne modele maloprodavača. Brojnost europskih zemalja donosi velike razlike potrošačkih kultura i velike razlike u političkim i pravnim utjecajima na poslovanje trgovaca na malo, bez obzira na jedinstveno tržište. Raznolike kulture

noj Americi, cijena općenito ima veći utjecaj na odluke kupaca, nego što je to slučaj u Europi pa to utječe i na oglašivačke aktivnosti, npr. raširenija

“Sve je više malih trgovina zbog promjena u ponašanju kupaca” je upotreba brzih rasprodaja i jakih promocija pojedinih proizvođača.

Struktura troškova također je različita jer je trošak zemljišta relativno niži u Americi. I upravljački se stilovi razlikuju, što može biti vrlo važno kad se uzme u obzir veličina radne snage u maloprodaji. Bez daljnjeg, neki su europski trgovci na malo u Americi vrlo uspješni i obrnuto, ali u svim tim slučajevima morali su svoj poslovni model znatno prilagoditi lokalnom tržištu.

Koncentracija u sektoru maloprodaje već je dugo prisutan trend koji, kako se čini, ne usporava. To male tvrtke stavlja u težak položaj. Budući da u Hrvatskoj mali trgovci još uvijek imaju značajnih 20 posto udjela na tržištu, što mislite kakva je njihova perspektiva? Što je po ovom pitanju pokazala praksa razvijenih tržišta zapadne Europe?

John Dawson

University of Edinburgh potrošnje u Europi otežavaju poslovanje lancima identičnih trgovina jednog poslovnog modela. Npr. IKEA, koja ima snažan centralni poslovni model, ipak mora prilagoditi svoje poslovanje lokalnim okruženjima različitih europskih zemalja. U Sjeverwww.jatrgovac.hr

Da. Izgledno je da će se tržište još koncentrirati, ali mišljenja sam da će se taj trend malo usporiti. Prilika za to sve je manje, a neki od malih trgovaca razvili su specifične načine poslovanja koji im mogu donijeti uspjeh. Specijaliziravši se, mali trgovci mogu biti uspješni i zadržati vjernu bazu kupaca. Prednost tih tvrtki jest u tome da se obraćaju tržištu koje nije

privlačno velikim tvrtkama koje žele ostvariti dobit kupujući na veliko.

Specijaliziran pristup i činjenica da ste drugačiji pružaju vam određenu zaštitu od velikih konkurenata. Veća opasnost za male tvrtke dolazi s internetom. Stoga bi trebale iskoristiti priliku za razvoj web-stranica koje će im omogućiti pristup na veće tržište specijaliziranih usluga. Specijaliziran pristup i web-shop dobra su strategija za manje tvrtke.

Jačanje maloprodajnih tvrtki dovelo ih je u dominantan položaj naspram njihovih dobavljača. Kako ta snaga trgovaca na malo utječe na cijeli nabavni lanac?

Odnosi moći u nabavnom lancu imaju nekoliko posljedica – dobrih ili loših, ovisno o strategijama i poslovanju uključenih tvrtki. Neke tvrtke, bez obzira na to na kojoj su strani, žele iskoristiti kratkoročne dobrobiti kad su u položaju moći. Druge imaju dugoročne strategije, žele zadržati postojeće ugovore, razmjenu informacija i integriranu logistiku.

Efikasan nabavni lanac u interesu je i dobavljača i trgovaca, ali dinamična priroda potražnje često stvara teškoće.

Uzmite npr. rast privatne robne marke nekog trgovca na malo. Proizvođači sve teže dospijevaju na police. Sve je više malih trgovina zbog promjena u ponašanju kupaca, a trgovci na malo na ograničenom prostoru žele ponuditi svoje proizvode. Ova se situacija neće promijeniti kako bi proizvođači dobili više mjesta na policama. Stoga je na njima da prihvate nove uvjete, suze svoju ponudu i vjernost kupaca ostvaruju u izravnom kontaktu preko društvenih mreža. Lako je propovijedati suradnju u lancu, ali ponekad ju je teško postići. U interesu je kupaca da se uspješno poslovanje ne vrti oko

“Efikasan nabavni lanac u interesu je kako dobavljača, tako i trgovaca” kratkoročnih odnosa u kojima jedni dobivaju, a drugi gube, ali nažalost, upravo je to često slučaj, što se na koncu negativno odrazi na kupce.

Budući da je ove godine Tescov gubitak odjeknuo poput bombe, što mislite kako će se ovaj britanski trgovac na

Listopad 2015.

23

Intervju malo izvući? Neki su potezi već povučeni, npr. odlazak iz Južne Koreje, a spominje se i mogući izlazak s tržišta srednje i istočne Europe. Što bi za vas bili najbolji potezi za ovu tvrtku?

Poteškoće kroz koje prolazi Tesco upućuju na neke slabosti u njihovim financijskim kontrolama, kako na strani kupnje, tako i u procjeni rizika.

Mislim da je to pouka za sve trgovce na malo: neka budu sigurni u snagu i stanje svojih financijskih sustava.

Tesco nije prvi veliki trgovac na malo kojem se dogodio ovaj problem, a vjerojatno neće biti ni zadnji. Među-

“Maloprodajno je tržište veliko i mjesta ima za mnoge tipove formata” tim, treba imati na umu da Tesco i dalje drži značajan dio tržišta Velike Britanije, koje je jedno od najvećih u Europi, tako ga ne možemo otpisati pri procjeni budućih kretanja. Uspostavljanje jakih financijskih kontrola preduvjet je za borbu s poteškoćama u poslovanju s kojima se suočava većina velikih maloprodavača u Velikoj Britaniji. Mislim da su se u Tescu pozabavili financijskim problemima i poduzeli korake kako bi smanjili dug u bilanci. Kako bi se odgovorilo na promijenjene uvjete poslovanja na tržištu hrane i robe široke potrošnje u Velikoj Britaniji, bit će potrebna široka lepeza inicijativa usmjerenih na ključne probleme stagnirajućih ili padajućih cijena hrane i fragmentacije potrošačkog ponašanja. Potrošači kojima je u fokusu cijena okrenuli su se diskontima ograničene ponude, oni koji traže raznovrsnost, sve više koriste internet, a oni potrošači koje zanimaju specijalizirani proizvodi okrenuli su se proizvodima i trgovinama višeg cjenovnog ranga.

To je rezultiralo padom prometa u tradicionalnim, velikim trgovinama u kojima se mogao naći širok raspon proizvoda, različitih omjera cijene i kvalitete unutar mnogih kategorija.

Dizanje prometa na staru razinu tražit će određen stupanj redizajna pristupa tržištu u velikim trgovinama i veće usklađivanje promidžbene aktivnosti s lokalnim prilikama i društveno-ekonomskim karakteristikama područja na kojem se nalazi trgovina.

24

Listopad 2015.

U središnjoj i istočnoj Europi posluje velik broj inozemnih lanaca. Smatrate li da njihovo prisustvo doprinosi lokalnom gospodarstvu ili su oni samo kanal za plasiranje proizvoda sa svojih matičnih tržišta?

Neupitno je da doprinose lokalnom gospodarstvu. Maloprodaja je danas međunarodni posao: i kad je u pitanju nabava, i prodaja, upravljačke karijere, a u nekim slučajevima čak i kupnja preko interneta. Inozemni maloprodavači donose nove ideje i nova ulaganja, nude kupcima pristup novim modama, novim vrstama proizvoda. Trgovina na malo stagnira ako

“Specijaliziran pristup i web-shop dobra su strategija za manje trgovce” nema novih ideja i inovacija. Često su upravo strani trgovci na malo ti koji pomažu razvoj infrastrukture i sudjeluju u stvaranju živih gradova i gradskih središta. Kako bi inozemni maloprodavači postali uspješni, moraju postati dijelom domaćeg trgovačkog i potrošačkog društva – to što dolaze iz inozemstva ne garantira

im uspjeh. Kad se ugrade u domaće kulturno okružje, tada počinju jače doprinositi regionalnom gospodarstvu i zadovoljstvu kupaca. Međunarodna aktivnost samo će se povećati sa sve više internetske prodaje. Stoga, inozemni trgovci na malo ne samo da doprinose domaćem gospodarstvu, već i općenito dodaju vrijednost zadovoljstvu kupaca.

Na koncu, osvrnimo se na stanje i uvjete u našoj regiji, jugoistočnoj Europi.

Prošle godine hrvatski Agrokor koncern kupio je slovenski Mercator čime je nastao dominantan maloprodajni lanac u ovom dijelu Europe. Kako vi gledate na tu akviziciju?

Znam nešto o tome, ali samo iz specijaliziranih financijskih i trgovačkih publikacija. Stoga je moje poznavanje te teme ograničeno. Smatram da pitanje koje uvijek treba postavljati kad je riječ o nekoj akviziciji ili spajanju jest: “Jesu li njome kupci dobili bolju priliku za shopping?”. Međutim, češće se postavljaju pitanja o financijskoj dobiti dionika, nego o dobrobiti kupaca. Iz perspektive kupca, ishod ovog slučaja ovisit će o mjeri u kojoj će ova grupa zadovoljiti specifične potrebe slovenskog i hrvatskog tržišta i suzdržati se od pretjerane standardizacije ponude. www.jatrgovac.hr

Voditelji nabave Event manageri Konzultanti Product manageri Gospodarske komore Proizvođači Voditelji razvoja Trgovci Direktori prodaje IT manageri

Komercijalisti PR agencije Članovi uprave Media planeri Trade marketing manageriAsistenti marketinga Voditelji programa Savjetnici Area manageri Poslovođe Account manageri Voditelji kategorije Kreativni direktori Direktori marketinga

Distributeri

Regionalni voditelji Direktori financija

Izvršni direktori Voditelji ključnih kupaca Vlasnici trgovina

Rukovoditelji izvoza Promotori BTL agencije Trgovačke udruge

Svi čitaju izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje www.jatrgovac.hr

Marketinške agencije

Direktori nabave

Analitičari Voditelji odnosa s kupcima

Project manageri

Članovi nadzornog odbora

Voditelji logistike Uvoznici Brand manageri PR manageri Country manageri Istraživačke agencije www.jatrgovac.hr

HR manageri

Voditelji merchandisinga

Potrošači Listopad 2015.

25

HRVATSKI FORUM & Novi trendovi, nove tehnologije, noviteti i praktični savjeti za razvoj poslovanja

19. 11. 2015.

Forum, Green Gold Business Center Zagreb, Radnička cesta 50

Organizator:

• Trade marketing - u korak s promjenama; nove tehnologije i praksa • Tehnološki noviteti za povećanje efikasnosti i smanjenje troškova • Primjeri iz prakse i praktični savjeti kako pomoću noviteta poboljšati poslovne rezultate

Generalni pokrovitelj:

RETAIL EXPO aktualna B2B ponuda putem štandova i prezentacija izlagača. Novi proizvodi, nova rješenja, nove usluge bitne za poslovanje u maloprodaji i povezanim djelatnostima

Medijski pokrovitelj:

Bogati fond nagrada za sudionike konferencije i svečani ručak u restoranu mostovi.

MALOPRODAJNI RETAIL EXPO ZAŠTO DOĆI NA FORUM?

• Zato da budete u tijeku s najnovijim znanjima i trendovima u području trgovine kroz prezentacije vodećih svjetskih i regionalnih stručnjaka • Zato da na jednom mjestu upoznate aktualnu B2B ponudu za trgovce • Zato da proširite mrežu kontakata i razmijenite iskustva • Zato da dobijete nove ideje i praktične savjete kako možete poboljšati svoj rad

Glavni predavači na konferenciji - eminentni svjetski stručnjaci za maloprodaju i trgovinu (simultani prijevod osiguran): John Dawson, vodeći europski stručnjak za nove trendove i inovacije u maloprodaji te jedan od autora knjige “Maloprodaja u 21. stoljeću”.

Chris Jones, vodeći europski stručnjak za Multichannel/Omnichannel Retailing i autor knjige - “The Multichannel Retail Handbook - A guide to planning, implementation, operation and enhancement” Asaf Tzadok*, menadžer grupe za kognitivnu viziju i interakciju IBM Research - Haifa, stručnjak za različita područja računalnih predviđanja, obradu snimaka, proširenu potrošačku stvarnost

U sklopu foruma održat će se prezentacije niza noviteta koji unapređuju rad maloprodaje, kao i okrugli stol na temu «Novi trendovi, nove tehnologije, noviteti kao generator razvoja poslovanja u maloprodaji» s predstavnicima vodećih trgovačkih tvrtki i eminentnim stručnjacima za trgovinu u zemlji i regiji: Igor Šaravanja, član uprave, alca zagreb Darko Knez, predsjednik uprave, konzum Martin Evačić, direktor, ntl Zvonimir Mršić *, predsjednik uprave, podravka Marjo Jukić, direktor, ultragros

*U slučaju nemogućnosti dolaska prezentirat će drugi predstavnik kompanije

Za sve dodatne informacije o konferenciji, molimo posjetite službene stranice foruma www.7hmpf.com ili se slobodno obratite organizatoru na: ICPE Internacionalni centar za profesionalnu edukaciju d.o.o.

Tkalčićeva 59/1, 10.000 Zagreb, Hrvatska tel: +385 (0)1 2851 531, e-mail: info@icpeducation.com web: www.icpedukacija.com

Sponzori/partneri:

Juha - Profil potrošača

TRI VRSTE, TRI B Domaći potrošači u kategoriji juhe, koja obuhvaća instant juhe, juhe u kocki te juhe u vrećici, najčešće konzumiraju Podravka, Maggi te Knorr juhe

J

uha je tijekom povijesti etiketirana kao hrana siromašnijih ljudi koja se upotrebljavala kao zajutrak ili kao toplo predjelo kod klasičnih obroka.

Prisutna je u ljudskoj prehrani od davnina, a o tome govori i drevna židovska izreka koja kaže: “Brige se lakše ispiru juhom.”

TRI VRSTE JUHE U posljednjih godinu dana 77% stanovnika Hrvatske je konzumiralo juhu (ovdje je riječ o kategorijama instant juhe, juhe u kocki te juhe u vrećici). Kada govorimo o navedenim kategorijama juhe, prve tri marke koje ispitanici najčešće konzu-

tako i potrošače konkurencije, te precizno definirati strategije i smjernice marketinškog oglašavanja.

Ono što TGI istraživanje čini posebnim, osim velikog uzorka, pokrivenosti cijele Hrvatske i kontinuiranosti, je u Kupovina instant jela obilježje tome što je riječ o “sinje životnog stila korisnika sve gle source” istraživanju, tri vrste juha što znači da jedna osoba u zadovoljavanju osnovodgovara na sva pitanja nih potreba za analizama koja upitnik sadrži. Pored potrošača, tržišta i konkukonzumacije hrane i pića, rencije. Korisnik TGI baze korištenja proizvoda za može brzo i lako analizidomaćinstvo te medijskih rati kako svoje postojeće preferencija, u TGI istražii potencijalne potrošače, vanju postoji i više od 250 miraju su Podravka juhe, Maggi juhe te Knorr juhe.

Institut za istraživanje tržišta i medija Mediana u svojoj analizi koristi multifunkcionalni alat Target Group Index (TGI) koji je namijenjen kompanijama

Obilježja životnog stila konzumenata instant juha

Zbog načina života ne brinem mnogo za svoje tijelo.

TV oglasi su mi zanimljivi i često razgovaram o njima.

Tražim profitabilne načine za ulaganje novca.

Dok gledam televiziju često sam na internetu.

Izvor: TGI Mediana, 2014.

28

Listopad 2015.

Na televiziji jednako rado gledam reklame kao i program.

Kupujem instant jela.

JUHE U KOCKI

INSTANT JUHE Često jedem između obroka, stalno jedem grickalice.

STILSKI PROFIL Na temelju dobivenih rezultata istraživanja može se zaključiti da su konzumenti instant juhe osobe koje su sklone kupovanju i konzumiranju instant jela, uočavaju oglašavanje u autobusima, ne brinu pretjerano o svom tijelu te jedu između obroka. Konzumenti juhe u kocki, pak, osobe su koje prate TV oglašavanje i ne bi mijenjali tiskovine koje

Obilježja životnog stila konzumenata juha u kocki

Kupujem instant jela. Često zamijetim oglase u autobusima.

stajališta koja se odnose na razne životne sfere. U skladu s tim zanimljivo je pogledati i kakva su obilježja životnoga stila osoba koje upotrebljavaju pojedinu kategoriju juhe.

Zanima me oglašavanje financijskih usluga.

Ne bih mijenjao novine koje čitam.

Ne želim odgovornost, radije bih slušao/la druge što da radim.

Izvor: TGI Mediana, 2014.

www.jatrgovac.hr

77% populacije Hrvatske konzumira juhu

BRENDA

Obilježja životnog stila konzumenata juha u vrećici Smrznuto povrće ima jednaku vitaminsku vrijednost kao i svježe.

Smrznuta hrana je istog okusa kao i svježa.

Kupujem instant jela.

JUHE U VREĆICI

Često sudjelujem u nagradnim igrama u novinama i časopisima.

Zbog načina života ne brinem mnogo za svoje tijelo.

Često zamijetim oglas (plakat) pored ceste.

Izvor: TGI Mediana, 2014.

čitaju. To su također osobe koje ne vole odgovornost, zanimaju ih financijske usluge te su sklone i dru-

gim oblicima instant jela.

Sklonost smrznutoj, instant hrani, obilježje je i životnoga stila konzumenata juha

a h u j i j i r o g e t Sve o ka doznajte na r .h c a v o g r t a .j w ww

u vrećici. Uz to, oni uočavaju oglašavanje na velikim plakatima te vole sudjelovati u nagradnim igrama u tiskovinama.

Kada je u pitanju povjerenje u medije, konzumenti ove tri kategorije juhe (instant juhe, juhe u kocki te juhe u vrećici), najviše vjeruju televiziji kao

mediju (37%), zatim internetu (34%), radiju (17%), te tiskanim medijima (12%).

Maja Juričan Researcher maja.jurican@mediana.hr

Juha - Tržište

Blagi pad

Podjela prema tipu proizvoda kolovoz 2014. – srpanj 2015.

Bistre

75,9%

PRODAJE

Kremaste

24,1%

Prodaja kategorije juhe u zadnjih godinu dana pokazuje blago negativan predznak. Naime, količinska je prodaja iznosila 1.092 tone, što je 2,6% manje, dok je vrijednosna prodaja s ostvarenih 100,14 milijuna kuna smanjena za 3,1%

K

ategorija uključuje juhe u prahu, koje se pripremaju u kombinaciji s vodom i zahtijevaju kuhanje, te instant juhe u prahu za čiju je pripremu potrebna vruća voda i mogu se odmah jesti. Takve juhe su uglavnom manjeg pakiranja i služe za pripremu jednog ili više obroka (tanjura). Upute za pripremu su uvijek naglašene na pakiranju tako da je jednostavno odrediti radi li se o instant juhi ili običnoj juhi u prahu. U

TROBOJ OKUSA Prodaja kategorije juhe u zadnjih godinu dana (kolovoz 2014. – srpanj 2015.), koja ne uključuje veleprodaju, Cash&Carry objekte, diskontne trgovine (Lidl) te sezonske trgovine (otvorene manje od šest mjeseci godišnje), kao ni ugostiteljstvo, pokazuje blago negativan predznak. Naime, količinska je prodaja iznosila 1.092 tone, što je 2,6% manje nego u prethodnih 12 mjeseci. Istodobno, vrijednosna je prodaja s ostvarenih 100,14 miTrgovačke marke kod juhe lijuna kuna nose tek 3% količinske smanjena za 3,1%. prodaje kategorije U ovoj kategoriji proizvoda supermarketi kategoriju nisu uključene uzimaju najveći dio količintekuće juhe u konzervama, ske prodaje, ukupno 41%. tekući koncentrati juha, Potom dolaze hipermarkocke za juhu, te smrznute keti s 23%, velike trgovine juhe. Mogu biti različitih mješovitom robom sa 17%, okusa: pileća, goveđa, srednje trgovine mješoviminestrone, proljetna, a tom robom s 13% te male pakirane su najčešće u vretrgovine mješovitom roćice. Vodeći proizvođači u bom s ukupno 5% udjela. kategoriji su (abecednim Zanimljiva je podjela po redom): Nestlé (Maggi), okusu proizvoda. PrefePodravka (Podravka, Fini rencije potrošača otkrivaju Mini), Unilever (Knorr) izjednačeni troboj povrtne te trgovačke robne marke (29,6%), goveđe (29,2%) i koje same nose 3% količinkokošje/pileće juhe (26% ske prodaje.

30

Listopad 2015.

udjela). Juha od gljiva ipak zaostaje s udjelom od 10,5%, dok na ostale okuse odlazi 4,6% kategorije.

Prema načinu pripreme, pak, dominiraju juhe koje je potrebno kuhati s 91,3%, dok preostalih 8,7% otpada na instant juhe. Nešto je izjednačeniji odnos ako se promatra podjela po tipu proizvoda. Bistre juhe pritom imaju više od tri četvrtine udjela (75,9%), dok još uvijek značajnih 24,1% kategorije drže kremaste juhe.

Podjela prema načinu pripreme proizvoda kolovoz 2014. – srpanj 2015.

Potrebno kuhati

91,3% Instant

8,7%

Podjela prema okusu proizvoda kolovoz 2014. – srpanj 2015.

Povrtna

29,6% Goveđa

29,2% Kokošja/Pileća

26% Juha od gljiva

10,5% Ostalo

4,6%

Kristian Anić-Kaliger Client Manager kristian.anickaliger@nielsen.com

kolovoz 2014. – srpanj 2015.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (tona)

1.092

-2,6%

Vrijednosna prodaja (HRK)

100.142.000

-3,1%

Juha

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100 90

5 13

80 70

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

17

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

23

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

60 50 40

Hipermarketi (2501 m2 +)

30 20

41 Supermarketi (301 - 2500 m2)

10 %

kolovoz 2014. - srpanj 2015.

Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr

Juha - Kupovne navike

KREM JUHE

SVE POPULARNIJE Podravka je nositelj rasta krem juha u konkurenciji proizvođača, dok su Konzum, Billa i Interspar nositelji rasta krem juha u konkurenciji trgovaca

Podravka je uspjela povećati broj kupaca krem juha za 18% povećati broj kupaca svojih krem juha za 18%. Važnost privlačenja novih kupaca ilustrira istraživanje Europanela koje ukazuje na gotovo savršeno preklapanje rasta broja kupaca i rasta tržišnog udjela.

NOSITELJI RASTA Podravka je nositelj rasta krem juha u konkurenciji proizvođača, dok su Konzum, Billa i Interspar nositelji rasta krem juha u konkurenciji trgovaca.

Pritom je Konzum povećao broj kupaca u krem juhama za čak 40%. Istovremeno su Interspar, Konzum, Billa i Plodine u razdoblju MAT lipanj 2015. povećali Share of Wallet u segmentu krem juha. Share of Wallet ana-

liza pokazuje nam koliko uspješno trgovac uspijeva zadržati novac svog kupca koji kupuje kategoriju i kod njega i kod konkurencije te predstavlja mjeru uspješnosti u upravljanju kategorijom.

Premda iz gou godinu svojih dine bilježe zavidan rast ukupnog tržišnog udjela, Kaufland i Lidl u krem juhama ne prate pozitivan trend glavnih konkurenata.

Razvoj potencijala trgovaca kod krem juha, MAT lipanj 2015.

SOW juhe SOW krem juhe

Trgovac povećava SOW u juhama, ali smanjuje u krem juhama

mladen.kozic@gfk.com

Trgovac povećava SOW u juhama i u krem juhama

SOW juhe SOW krem juhe

Kaufland

Trgovac smanjuje SOW u juhama i u krem juhama

Client Relationship Manager

SOW juhe SOW krem juhe

Spar Konzum Billa Plodine

Lidl

SOW juhe SOW krem juhe

Mladen Kožić

Trgovac smanjuje SOW u juhama, ali povećava u krem juhama

Izvor: GfK Consumer Panel

Pokretač rasta koji je potrebno aktivirati 10

kak da covjeculjka nazovemo?

I

ako ukupna vrijednost kategorije juhe pada, segment krem juhe raste.

Oko 500 tisuća kućanstava u Hrvatskoj kupuje krem juhe, a Podravka je svojim inovacijama uspjela

8

Promjena tržišnog udjela Promjena penetracije Promjena frekvencije

9,2 8,9

6 4

4 3

1,2

2 0

0,5

0,7

0

-0,6

-0,3

-1,6

-2 -4

-4,1 -5,2

-6

Top 100 pobjednika

Idućih 400 pobjednika

Donjih 660 pobjednika

Gornjih 500 gubitnika

Donjih 740 gubitnika

Promjena tržišnog udjela 2.400 top brendova u 79 kategorija u osam zemalja Izvor: GfK Consumer Panel

www.jatrgovac.hr

Listopad 2015.

31

Juha - Leaflet report

U

okviru analize kretanja u kategoriji “Juha” pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika ove kategorije putem kataloga trgovaca. Prije nego krenemo u analizu, važno je uvodno istaknuti da je letak važan marketinški alat za sve tvrtke koje pojačano rade na direktnom marketingu. Svi odjeli unutar tvrtke sudjeluju u procesu izrade letka koji ima ulogu da informira, educira i poziva na kupnju. U procesu obrade podataka djelatnici agencije Focus obrađuju i analiziraju svaki letak te svi uneseni podaci prolaze kroz platformu Action Focus Online. Čimbenici Focusovih metoda su broj promocija i bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost je kvaliteta oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Cilj ovog pregleda je dobiti što bolju sliku svijeta letaka kako bismo uvidjeli gdje se nalazi određeni proizvod naspram konkurencije što je strateški izuzetno bitno u izradi poslovnih planova. Analiza se odnosi na osmomjesečni period siječanj – kolovoz 2015. u usporedbi s istim razdobljem godine ranije.

VRSTE JUHE I BRENDOVI Više je nego očekivano da je u ukupnoj kategoriji upravo juha u vrećici dominantna vrsta na tržištu, a to se jasno očituje i u kanalu oglašavanja putem kataloga i letaka trgovaca. Juhe u vrećici su u periodu siječanj - kolovoz 2015. čak i ponešto povećale svoju prednost jer je broj promocija za 1% veći nego lani u istom periodu te sada doseže 86% udjela u oglašavanju cijele kategorije, dok je GAV istodobno porastao

32

Listopad 2015.

Primat juha U VREĆICI

Više je nego očekivano da je u ukupnoj kategoriji upravo juha u vrećici dominantna vrsta na tržištu, a to se jasno očituje i u kanalu oglašavanja putem kataloga i letaka trgovaca

za dva postotna poena na ukupno 83%. I kocke za juhu bilježe blagi rast pa je njihov udio u broju promo-

kvaliteta njihova oglašavanja zabilježila lijepih 3% rasta i sada iznosi 14%. Druga je priča s konzerviranim juhama koje bilježe negativne Ovu je godinu obilježio pokazatelje. snažan rast komunikacije Broj promocija im je tako jeftinijih cijena smanjen s 4%, koliko su imacija na kraju ovogodišnjeg le lani, na samo 1%, dok je u kolovoza iznosio 13% (+1% istom razdoblju GAV potou odnosu na lani), dok je nuo s 8% na tek 3% udjela.

Tri su brenda koja nose ovu kategoriju. Polovicu udjela drži vodeća robna marka Podravka koja je ove godine, unatoč blagom smanjenju broja promocija na 47% (-2% u odnosu na lani), istodobno povećala kvalitetu oglašavanja na 50% (+1%).

Slijedi Maggi s blagim smanjenjem udjela po broju promocija na 29% (-1%) te u GAV-u kategorije na 20% (-3%), te Knorr koji je po www.jatrgovac.hr

70% udio tipa promocije X%cheaper u GAV-u kategorije broju promocija porastao s 13% na 14%, a po GAV-u zabilježio obrnut rezultat - smanjenje s 14% na 13%.

Ostali brendovi su u 2015. rasli 3% po oba promatrana parametra te su na kraju kolovoza imali udio od 10% po broju promocija i 18% po kvaliteti oglašavanja.

Broj promocija i GAV - vrste juha 90%

85%

Erlanda Ivić-Mandić e.ivic@focusmr.com Marko Havaši mhavasi@hr.focusmr.com

83%

70% 60% 50% 40% 30% 20%

12%

10%

TIP PROMOCIJE I TRGOVCI Podjela prema tipu promocije otkriva snažan rast komunikacije jeftinijih cijena s obzirom na to da je X%cheaper oblik oglasa ostvario skok od 26% tijekom prvih osam mjeseci ove godine te je zauzeo udio od 62% oglašavanja, dok je po GAV-u istovremeno rastao za 25% uzevši čak 70% udjela. Taj rast je u cijelosti ostvaren nauštrb običnih oglasa (fotografija+cijena), koji se označavaju oznakom (blank). Ovaj tip promocije pao je na 35% udjela po broju promocija te 27% po GAV-u, dok su ostali tipovi promocije ostali na istom kao i lani te po svim parametrima drže 3% udjela.

Pogledamo li trgovačke lance, odnosno ostvarenu GAV vrijednost po vrstama juhe, vidimo kako juhe u vrećici najveći udio zauzimaju kod lanca Boso (93,1%), a zatim u katalozima Spara (91,8%) i Kauflanda (91,5%). Kocke za juhu su najoglašavanije u KTC-u (31,1%), Billi (24%) i Lidlu (22,2%), a konzervirane juhe su jedino prisutne u katalozima četiri lanca: Lidla (15,8%), Kauflanda (6,8%), Plodina (3%) i Konzuma (2,8%).

86%

81%

80%

0%

13%

11% 8%

4%

14% 3%

1%

Broj promocija GAV 2014. (siječanj - kolovoz)

Broj promocija GAV 2015. (siječanj - kolovoz)

Juhe u vrećici

Kocke za juhu

Konzervirane juhe

Broj promocija i GAV - brendovi 60%

49%

50%

49%

50%

47%

40%

30%

30%

29% 23%

20%

13%

10% 0%

20%

14% 15%

14%

7%

Broj promocija GAV 2014. (siječanj - kolovoz) Podravka

13%

10%

Broj promocija GAV 2015. (siječanj - kolovoz) Maggi

Knorr

Ostali brendovi

Podjela prema tipu promocije 80%

70%

70%

62%

61%

60%

52%

50%

45%

40%

36%

35%

27%

30% 20% 10%

3%

0%

3%

3%

3%

Broj promocija GAV 2014. (siječanj - kolovoz)

Broj promocija GAV 2015. (siječanj - kolovoz)

(blank)

X%cheaper

Ostali tip promocije

Top 10 trgovačkih lanaca - GAV (siječanj-kolovoz 2015.)

Tommy

84,2%

15,8%

Spar

91,8%

Plodine

88,3%

Lidl

62%

KTC

8,2% 8,7%

22,2%

3%

15,8%

68,9%

31,1%

Konzum

90,4%

Kaufland

91,5% 1,8% 6,8%

Interspar

87%

Boso 76% 0

10%

20% Juhe u vrećici

30%

40%

50%

Kocke za juhu

60%

70%

6,7% 2,8%

13% 93,1%

Billa

www.jatrgovac.hr

18%

6,9% 24%

80%

90%

100%

Konzervirane juhe

Listopad 2015.

33

Juha - TV oglašavanje Kategorija na međugodišnjoj razini bilježi značajan pad jer je u zadnjih 12 mjeseci uloženo ukupno 19,73 milijuna kuna, što je za čak 38,3% manje u usporedbi s prethodnim godišnjim periodom

A

naliza oglašavanja kategorije “Juhe, temeljci i osnove za jela” provedena je na TV postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2) za ciljnu grupu Total 4+, koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhvaća 4.090.004 potencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. s ukupno 1.160 instaliranih peoplemetera, dok je veličina panela 810 kućanstava. Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga svakog individualnog spota, dok je Eq.

GRP ili 30 sek GRP jednak GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekundi. Istraživanje se odnosi na godišnji period kolovoz 2014. - srpanj 2015. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje).

U izračun su uzete sve vrste oglašavanja izuzev telemarketinga – tv prodaje, te samooglašavanja televizija.

TV PRIMAT PODRAVKE U televizijskom oglašavanju kategorije u zadnja dva godišnja razdoblja nastupila su po tri oglašivača. Podravka i Nestlé su konstanta u oba MAT perioda, no do promjene je došlo kod Unilevera koji u zadnjih 12 mjeseci nije oglašavao svoj brend Knorr na televiziji.

Umjesto njega, pojavio se oglašivač Indofood sa svo-

NE TAKO

jim brendom Indomie.

Ukupno gledano, kategorija na međugodišnjoj razini bilježi značajan pad. U kontekstu bruto investicije, u zadnjih 12 mjeseci uloženo je ukupno 19,73 milijuna kuna, što je za čak 38,3% manje u usporedbi s prethodnim godišnjim perio-

dom kada je bruto ulaganje iznosilo 31,96 milijuna kuna. Eq. GRP pokazatelj za kategoriju istodobno je smanjen s lanjskih 3.706,17% na ovogodišnjih 2.497,25%. No, unatoč padu po prethodna dva parametra, kvantitativni pokazatelj ima pozitivan trend jer je

Pregled TV oglašavanja po varijantama brendova (kolovoz 2013. – srpanj 2014.)

Oglašivač

Brend

Kampanja

Eq. GRP

%

Broj spotova

Bruto investicija

Podravka

Podravka

Podravka - competition for a prize

1.163,40%

31,39%

426

8.240.548 kn

Podravka temeljci

1.226,81%

33,10%

703

11.736.099 kn

878,82%

23,71%

615

8.882.423 kn

Nestlé S.A.

Maggi

Maggi juhe

Unilever

Knorr

Knorr juhe - special offer Ukupno:

437,14%

11,79%

197

3.104.669 kn

3.706,17%

100,00%

1.941

31.963.739 kn

Pregled TV oglašavanja po varijantama brendova (kolovoz 2014. – srpanj 2015.)

Oglašivač

Brend

Kampanja

Eq. GRP

%

Broj spotova

Bruto investicija

Podravka

Podravka

Podravka - special offer

370,72%

14,85%

460

3.028.920 kn

Podravka temeljci

1.531,17%

61,31%

1.387

10.694.978 kn

Nestlé S.A.

Maggi

Maggi juhe

454,09%

18,18%

327

4.848.047 kn

Indofood

Indomie

Indomie Instant Noodles

141,27%

5,66%

100

1.155.690 kn

2.497,25%

100,00%

2.274

19.727.635 kn

Ukupno:

34

Listopad 2015.

www.jatrgovac.hr

38,3% pad bruto investicije u zadnjih 12 mjeseci broj spotova s prošlogodišnjih 1.941 porastao na aktualnih 2.274 TV spota.

Obratimo li pažnju na oglašivače, vidimo kako je

dravka lani na televiziji uložila ukupno 19,98 milijuna kuna. Smanjen je i Eq. GRP s lani ostvarenih 2.390,21% na 1.901,89% u zadnjih 12 mjeseci, no koprivnička Podravka zauzima gotovo prehrambena 70% udjela u bruto investiciji kompanija istodobno cijele kategorije je značajno povećala broj u zadnjih 12 mjeseci najspotova: ove godine imala više investirala Podravka. ih je ukupno 1.847, a lani Oglašavajući svoje juhe i 1.129. Iza Podravke dolazi temeljce uložila je ukupno Nestlé koji je u zadnjih godi13,72 milijuna kuna, što čini nu dana gotovo prepolovio 69,5% bruto ulaganja cijele svoje ulaganje u ovoj kategokategorije. Ipak, riječ je o riji proizvoda. Naime, lani je smanjenju investicije na me- bruto investicija švicarskog đugodišnjoj razini jer je Poprehrambenog diva u brend

O bistra slika

Maggi iznosila 8,88 milijuna kuna, a ove godine to je palo na 4,85 milijuna kuna. Slično je kretanje i Eq. GRP pokazatelja: s prošlogodišnjih 878,82% došlo je do smanjenja na 454,09%, dok je broj spotova reduciran sa 615 na 327. Trećeplasirani Indofood u TV oglašavanje svog brenda Indomie investirao je 1,16 milijuna kuna, emitirao 100 spotova te ostvario Eq.GRP od 141,27%.

U kategoriji se definitivno osjetio izostanak Unilevera koji je lani imao 3,1 milijun kuna ulaganja, 197 spotova i Eq.GRP od 437,14%.

Jan Jurjević Client Service Executive jan.jurjevic@nielsen.com

IZDANJE STUDENI 2015.

GLAVNE TEME BROJA:

Puls sektora Tko bi gori sad je...

• Puls sektora • Njega kose • Čokoladni asortiman • Eko proizvodi Izdanje izlazi 25. 11. 2015.

Rok za zakup oglasnog prostora je 20. 11. 2015.

Kontakt: Mario Miletić, Krešimir Vuletić Tel: +385 1 5595 056, e-mail: mario@jatrgovac.hr, kresimir@jatrgovac.hr

Logistika - Aktualno

L

ogistička industrija u Hrvatskoj polako se ali sigurno razvija prema onome što je trenutačno trend u razvijenijim zemljama EU, a to se prvenstveno očituje kroz pružanje usluge outsorcinga logističkog dijela poslovanja. Upravo se outsourcing pokazao nezaobilaznom metodom upravljanja procesima i troškovima svake ozbiljne tvrtke koja želi realizirati veću dobit te se takva odluka donosi na temelju kvalitetne analize i realnog sagledavanja stanja vlastitog poslovanja, čime se osiguravaju mnoge prednosti, odnosno veća konkurentnost, unapređenje poslovnih procesa i povećanje profita.

Upravo granični geografski položaj unutar EU Hrvatskoj daje prednost pred ostalim članicama pa sve više velikih kompanija odabire upravo našu zemlju kao polazišnu točku za distribuciju svojih proizvoda prema ostalim zemljama jugoistočne Europe. Uz to, globalizacija tržišta i rast trgovine prehrambenih proizvoda pred proizvođače i trgovce postavlja sve kompleksniji zadatak. Trgovački lanci i proizvođači prepoznali su značaj logističkih troškova u ukupnim troškovima tvrtke te priliku za

OTVOREN

i konsolidacij Daljnji razvoj logističke industrije u Hrvatskoj možemo očekivati u smjeru smanjenja broja pružatelja logističkih usluga. Vodeći ljudi u industriji smatraju da će se u narednim godinama izdvojiti nekoliko, trenutačno većih logističara, koji će širiti svoje poslovanje organskim rastom i akvizicijama manjih konkurenata

TEŠKOĆE DOMAĆIH TVRTKI U gospodarskom udruženju koje zastupa interese logistike ne vide previše ohrabrujućih pokazatelja kada je riječ o aktualnom trenutku sektora. Nikolina Brnjac, zamjenica predsjednika Zajednice za intermodalni transport i logistiku pri HGK, tako ističe kako se stanje hrvatske logističke industrije može sagledati iz dvije perspektive: jedna je ona domaćeg kapitala, a Hrvatsko tržište se još drugu čine razvija u pogledu korištenja kompanije u stranom logističkih usluga vlasništvu.

Hrvatskim je poduzećima otvaranjem ostvarivanjem uštede. Stoga granica omogućen ulazak u trgovački lanci centraliziraju utakmicu gdje su veliki logilogističke operacije čime se stički igrači na domaćem teproizvođačima u postojerenu. U HGK navode kako ćem voznom parku otvaraju su logističke tvrtke s EU peslobodni kapaciteti vozila i digreom otvaranjem granica nude distributivne usluge. ubrzale protok roba, čime je To bi bio kratak prolog akpoložaj domaćih logističara tualnih trendova u području postao nezahvalan. “Zbog logističkog poslovanja koji toga je došlo do gubitka proizilaze iz odgovora koje čak 5.000 radnih mjesta u smo dobili od djelatnih tvrtlogističkim kompanijama, ki iz ovog sektora.

36

Listopad 2015.

kako domaćim, tako i stranim. Generalno, logističari su doživjeli veliki udar na prihode, a da država nije ponudila nikakve pakete mjera zbrinjavanja kadrova ili subvencija za otpremnine”, upozorava Brnjac. Uz to, pozicija hrvatskih logističara i prijevoznika dodatno je otežana jer ostale EU zemlje imaju bitno manje namete, a primjerice Slovenija čak subvencionira dio troškova vozara. Pozitivan efekt pristupanja EU je definitivno ubrzan protok roba. Otvaranje granica posebno se odrazio na promet u paketnoj distribuciji gdje je rok dostave skraćen za vrijeme provedeno na graničnim prijelazima te za carinske formalnosti, što je obično iznosilo 1-2 dana. Cestovni prijevoznici su pritom dobili priliku ubrzati obrt zbog otvaranja granica te konkurirati na europskom tržištu nakon

ukidanja dozvola za međunarodni prijevoz.

Međutim, istovremeno se i Hrvatska otvorila za strane prijevoznike kojima je omogućena kabotaža pa stoga cestovni prijevoznici imaju pozitive efekte, ali i potencijalnu opasnost od konkurencije iz EU.

INFRASTRUKTURNI NEDOSTACI Hrvatska je prema indeksu logističke učinkovitosti (LPI), koji izrađuje Svjetska banka, prošlu godinu završila na 55. mjestu među 160 država u svijetu. U odnosu na izvješće iz 2012. godine, Hrvatska se spustila za 13 mjesta. Osobito je značajno www.jatrgovac.hr

5.000 radnih mjesta izgubljeno u logistici od 2013.

ENOST

ja tržišta

što se u ovoj globalnoj analizi promatraju čimbenici poput učinkovitosti carine, kvalitete infrastrukture i vremena isporuka, što su sve preduvjeti za uspješno poslovanje logističke industrije.

Neki odgovori na ovakvo stanje mogu biti razvidni www.jatrgovac.hr

ako se samo ovlaš pogledaju neki osnovni pokazatelji poslovanja Luke Koper i Luke Rijeka. Naime, premda se ne razlikuju bitno u maritimnim uvjetima, slovenska luka ostvaruje peterostruko veći promet u odnosu na hrvatskog konkurenta pri

čemu svi prethodno navedeni čimbenici pridonose ovolikoj razlici. Dok se u Luci Koper obavlja carinjenje robe dok je još na brodu (pre clearance customs), iz

sustava i nepostojanje ozbiljne željezničke povezanosti između većih gradova glavni su razlozi nazadovanja hrvatske logističke industrije”, navodi Brnjac. I dok je većina skladišta u Hrvatskoj u U logističkoj je industriji vrlo rukama provažno na vrijeme prepoznati izvođača i trgovaca, trend trendove u Europi je da se logistika HGK ističu kako je u Rijeci i izdvaja i daje specijaliziraPostupak 42 tabu tema (ponim kompanijama. Tako je stupak uvoznoga carinjenja u svijetu 70 posto logističkih dobara u slučajevima kada se operacija outsourcano logizahtijeva postupak puštanja stičkim specijalistima, a kod dobara u slobodni promet nas samo 30 do 40 posto. uz primjenu oslobođenja Brnjac je uvjerena kako to od plaćanja poreza na ne znači da pravi razvoj dodanu vrijednost s logističkih kompanija u nas obzirom na to da su tek slijedi: “U Hrvatskoj su dobra namijenjena distributeri postali logističari poreznom obvezni(Alca, AWT, Orbico). Lidl i ku u drugoj državi Kaufland su također izgračlanici EU ili ih dili vlastite logističke centre. porezni obveznik Skladišna poslovanja su time premješta za svoje dodatno tržišno ograničena potrebe). Osim za logističare, a veći dio protoga, Hrvatska je izvođača i trgovaca za disgodinama ulagala tribuciju ugovara direktno isključivo u cestovnu vozare preskačući logističare, infraa dio ih ima i vlastite vozne jedinice. Općenito gledano, poslovanje logističara je u kontinuiranom padu, prvenstveno zbog cijena, pa je efekt eventualno povećanih količina roba u iskazanoj dobiti nerijetko kontraproduktivan”, zaključuje Brnjac.

Nešto drukčije viđenje daje Zvonimir Galović, stručstrukturu, njak za opskrbni lanac, koji dok je željeznička zapou svojoj ocjeni trenutnog stavljena, što je rezultiralo i stanja hrvatske logističke padom željezničkog promeindustrije ističe kako je direktna posljedica članstva ta. “Brzina vožnje (transit Hrvatske u Europskoj uniji time) i pouzdanost usluge značajno pojednostavljenje uz cijenu osnovni su kriteriji prometa roba, što se prvenkod preferencije pojedinog stveno odnosi na to što se prijevoznog puta. Fokusiraviše ne gubi vrijeme na papinost isključivo na cestovni rologiju, smanjuje se admiprijevoz, nefleksibilnost nistracija i troškovi, promet Rijeke, krutost carinskog Listopad 2015.

37

Logistika - Aktualno je ubrzan te je povećana produktivnost transporta​ . Indirektne posljedice, po njemu, uključuju promjene u načinu trgovanja npr. internet trgovina, porast izvoza, veći promet prehrambenih proizvoda i drugo. “​Položaj Hrvatske kao ‘zadnje stanice u EU’ prema ​jugoistoku pogodovao ​je logističkim poduzećima s ​lokacijom u našoj zemlji. O današnjoj i budućoj mogućnosti sudjelovanja hrvatske logističke industrije na zajedničkom EU tržištu da ne govorim.​ Sveukupno gledano, ovi su trendovi izvrsna prilika za ovu branšu gospodarstva”, ističe Galović dodajući kako Hrvatska ipak ne prati brzi rast nekih drugih zemalja, a kao najveće prilike vidi u neiskorištenom potencijalu željezničkog, pomorskog te zračnog teretnog​prometa.

On dodaje kako za napredak cijelog logističkog sektora nedostaje vizije koja bi trebala valorizirati našu lokaciju, a za privlačenje ulaganja najveću prepreku predstavlja visoka cijena zemljišta za provedbu investicija. Prema njegovim riječima, rješenje je davanje državnog zemljišta u dugogodišnje koncesije po konkurentnim cijenama pa bi ta ulaganja privukla kontejnerski, željeznički i zračni promet.

ISKUSTVO NAJVEĆE KOMPANIJE Koliko je dobro organizirana logistika važna sastavnica uspješnog poslovanja znaju i u Agrokor koncernu, kao najvećoj kompaniji u Adria regiji. “Za poslovni uspjeh Agrokora od iznimne je važnosti jaka i kvalitetna vlastita logistika kao jedna od ključnih komparativnih prednosti koncerna. Agrokor je u zadnjih nekoliko godina investirao u nova logistička skladišta, teretna vozila, softver za upravljanje skladištima i transportom i

38

Listopad 2015.

ostale logističke kapacitete, a najvažnija investicija koncerna u ovom dijelu poslovanja je logističko-distributivni centar u Dugopolju. Kod Konzuma to je i proširenje skladišnih kapaciteta u sklopu logističko-distributivnog centra u Zagrebu, rekonstrukcija skladišta svježe hrane u Zagrebu, izgradnja pakirnica ribe po regional-

to, postoje još i cross-dock (pretovarni) centri u Osijeku, Poreču, Rijeci, Zadru i Dubrovniku koji opskrbljuju prodavaonice u njihovom okruženju s robom koja dolazi iz Zagreba ili Splita.

Ukupno Konzum u cijeloj Hrvatskoj ima skladišne kapacitete od 130.000 četvornih metara, zapošljava više od 1.300 ljudi u logistici i raspolaže sa 150 teretnih Internet trgovina u Europi vozila. Kada snažno utječe na razvoj je riječ o integraciji Mercalogističkih usluga tora u sastav Agrokora, još nim centrima, nabava novih lani prigodom realizacije teretnih vozila EU6 norme te transakcije u stručnim se investicije u nabavu softvera krugovima navodilo kako za upravljanje skladištem i bi se na taj način ostvarila transportom”, navode na naš sinergija i to velikim dijelom upit iz Agrokora. U malokroz smanjenje logističkih prodajnom segmentu važno troškova. Na nedavnom je naglasiti kako je Konzupredstavljanju ljestvice 500 mova logistika podijeljena najvećih tvrtki u srednjoj na nekoliko organizacijskih Europi koje je objavila tvrtka cjelina koje uključuju: opera- Deloitte, gdje je Agrokor s cije, naručivanje, planiranje 4,6 milijardi eura prihoda i sustave podrške zadužene zauzeo 22. mjesto, održan za unapređenje logističkih je okrugli stol na kojem je procesa. Glavni distributivni sudjelovao i Zdravko Marić, centri Konzuma nalaze se u izvršni direktor za strategiju Zagrebu i Dugopolju kroz i tržišta kapitala u Agrokoru. koje se opskrbljuje cijela On je posebnu pažnju posvemaloprodajna mreža. Uz tio sinergijskim potencijali-

ma nastalim preuzimanjem Mercatora istaknuvši kako se ovim otvaraju mogućnosti za uštede u nabavi, marketingu te distribuciji s obzirom da su i hrvatska i slovenska kompanija poslovale na tri ista tržišta. Neupitno je da takvi sinergijski učinci postoje i da će se objedinjavanjem logistike, među ostalim poslovnim potezima, značajno povećati pozitivni učinci na ukupno poslovanje Agrokor koncerna koji će iduće godine, s potpunim uključivanjem rezultata Mercatora, generirati oko 7 milijardi eura prihoda i time ući među prvih deset kompanija u cijeloj srednjoj Europi.

DISTRIBUTIVNI ASPEKT Za maloprodajne tvrtke logistika je od posebne važnosti, a to pokazuju i velika ulaganja koja su realizirana u proteklim godinama.

Kaufland je tako ranije ove godine u Jastrebarskom otvorio logistički centar na 64.500 četvornih metara, vrijedan 75 milijuna eura, koji je zaposlio 300 ljudi.

“Za nas je iznimno važno da naše poslovnice svakodnevno dobivaju dnevno svježe proizvode pa je stoga www.jatrgovac.hr

Zavidna udobnost!

Kako prijevoznik Martin olakšava svoju pretragu za nalozima time što direktno pronađe odgovarajuće. Tražite sigurno putem TC Truck & Cargo®.

Testirajte sada vodeću europsku burzu tereta i tovarnih prostora četiri tjedna besplatno i u pravom pogonu.

www.jatrgovac.hr Od sada i mobilno!

Listopad 2015.

39

Logistika - Aktualno logistika iznimno važan dio procesa od kupnje do prodaje. Naš logistički centar u Jastrebarskom ima volumen isporuke oko 350.000 paleta godišnje i opskrbljuje više od 30 naših poslovnica u Hrvatskoj”, ističe Dubravko Kušec, glasnogovornik Kauflanda. Trgovački lanac Lidl svoje poslovanje u Hrvatskoj servisira iz dva logističko distributivna centra – Jastrebarsko i Perušić. Logističko distributivni centar Jastrebarsko opskrbljuje čak 50 Lidlovih trgovina, dok se iz logističko-distributivnog centra Perušić obavlja opskrba trgovina u Istri, Primorju, Lici i Dalmaciji. Da je riječ o velikim investicijama govori i podatak da je Lidl samo u LDC Perušić uložio 180 milijuna kuna.

O stanju u logističkom sektoru upitali smo i Branka Roglića, vlasnika i predsjednika Nadzornog odbora Orbico grupe, jedne od najvećih distributerskih tvrtki u Europi. On je rekao kako je Hrvatska logistički vrlo zahtjevna zemlja zbog svog zemljopisnog oblika pa su i troškovi logistike time viši nego u zemljama okruženja. “Prednosti Hrvatske u odnosu na konkurentske zemlje su geografski položaj te luke Ploče, Split, Šibenik, Zadar i Rijeka koje se nalaze u srcu Europe. Potrebno je hitno izgraditi drugi kolosijek Rijeka – Zagreb kako bi se povećala protočnost roba i konkurentnost luke Rijeka na tržištu EU. Osim toga, očekujem daljnji razvoj cestovnog prometa uvođenjem vinjeta u HAC, što će pojeftiniti troškove logistike”, rekao nam je Roglić. Inače, Orbico grupa se trenutno sastoji od 18 tvrtki koje posluju u 17 zemalja, i to u zemaljama bivše Jugoslavije te Albaniji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Moldovi, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Au-

40

Listopad 2015.

striji, Njemačkoj i Poljskoj.

Grupa se bavi distribucijom proizvoda poznatih međunarodnih kompanija kao što su Procter & Gamble, Philip Morris, Shell, Johnson Wax, Mattel, Kellogg’s i drugi, a svojim partnerima, odnosno principalima, nude različite usluge prema državama u kojima Orbico posluje poput distribucije, marketinga, merchandisinga, logistike i slično. Zadnjih godina Orbico grupa je značajno proširila svoje poslovanje putem akvizicija u Rumunjskoj, Mađarskoj, Poljskoj i drugim zemljama čime se snažno pozicionirala kao vodeća kompanija u ovom sektoru na prostoru srednje i istočne Europe. “Ulazak Hrvatske u Europsku uniju imao je pozitivan utjecaj na naše poslovanje. Orbico je i ranije radio u zemljama EU: Slovenija, Bugarska, Mađarska, Austrija i Njemačka, tako da nam pridruživanje Hrvatske EU nije bila novost”, zaključuje Roglić.

strijskoj zoni Nemetin. Osim logističkih usluga koje pruža tvrtkama iz autoindustrije, Lagermax je u sektoru robe široke potrošnje logistički partner renomiranim tvrtkama kao što su Coca-Cola HBC Hrvatska, Lidl Hrvatska, Labud, Fliba i drugi.

Dino Mišar, direktor LagerVELIKA ULAGANJA Da logistički sektor ima maxa AED Croatia, navodi potencijala zorno govore i kako su u tvrtki usmjereni na investicije koje su realizirane razvoj novih usluga koje na krajem rujna i početkom logističkom tržištu nisu dolistopada. Prvo je tvrtka voljno zastupljene ili razvijene. Jedna od takvih usluga Outsourcing logističkih je organizacija usluga je sve prisutniji trend i transporta na području u Hrvatskoj zemalja regije u roku od 24 Lagermax AED Croatia sata te dostavu iz i za ostatak otvorila novi logičko-distriEuropske unije u roku 48 butivni centar u općini Luka sati. “Kratkoročno gledajući, nadomak Zagreba u čiju je ulazak Hrvatske u EU neizgradnju i opremanje uložila gativno se odrazio na naše 90 milijuna kuna. Do sada poslovanje i to prvenstveno je ovaj austrijski koncern u kroz gubitak značajnog dijela Hrvatsku investirao gotovo prihoda inače ostvarenog 320 milijuna kuna i to u kroz usluge carinskog posrelogističke centre u Luki, Indovanja i s time povezanih dustrijskoj zoni Kukuljanovo poslova. Međutim, razvojem i Gospodarskoj zoni Kukunovih i unapređenjem postozovac, a planira se i gradnja jećih usluga gotovo smo, ako cross-dock platforme u Indu- ne i u potpunosti, nadomje-

stili taj gubitak”, kaže Mišar.

Inače, tvrtka Lagermax poznata je po velikim outsourcing projektima u kojima su joj mnogobrojne kompanije prepustile upravljanje dijelom poslovanja koji se odnosi na logističke procese kako bi se njihov kadar za to vrijeme mogao posvetiti prodaji i plasmanu vlastite robe i usluga na tržištu. Mišar ističe: “Daljnji razvoj logističke industrije u Hrvatskoj također možemo očekivati u smjeru smanjenja broja pružatelja logističkih usluga. Smatramo da će se kroz narednih nekoliko godina izdvojiti nekoliko, trenutačno većih logističara, koji će dodatno proširiti svoje poslovanje, ali i preuzeti poslovanje od manjih logističara koji neće biti u mogućnosti pratiti sve veće zahtjeve tržišta.” Budući da je Lagermax AED Croatia dio međunarodnog koncerna, u tome vide svoju veliku prednost jer se često velike internacionalne korporacije, otvaranjem poslovnica na novim tržištima, odlučuju za logističara koji je zadovoljio neophodnu kvalitetu pružanja usluga u zemljama gdje www.jatrgovac.hr

240 milijuna kuna investicija u dva nedavno otvorena LDC-a

odranije posluju. “Upravo te velike korporacije realizirale su poslovnu suradnju s Lagermaxom u Hrvatskoj, na preporuku naših poslovnica na području Europe, što je utjecalo na znatno povećanje prihoda prilikom organizacije međunarodnih transporta, i to najviše na području jugoistočne Europe”, kaže direktor Lagermaxa AED Croatia. Još veći iznos, ukupno 150 milijuna kuna, u otvorenje logističko-distributivnog centra u poslovnoj zoni Dragošićka u Rugvici kod Zagreba uložila je RALU Logistika. RALU Logistika pruža integriranu logističku uslugu u hladnom lancu.

Integrirana usluga podrazumijeva put “od tvornice do police”, što uključuje međunarodni i domaći transport te sve postojeće oblike skladišnog poslovanja (skladištenje paleta, komisioniranje, etiketiranje, deklariranje, kopakiranje i ostale dodatne usluge). Glavni partneri tvrtke su trgovački lanci te prehrambena i farmaceutska industrija. Izgradnjom novog centra koji u prvoj fazi ima 10.000 paletnih mjesta te www.jatrgovac.hr

skladišnu logistiku, usluge carinskog posredovanja te razna individualna logistička rješenja prilagođena zahtjevima i potrebama klijenata. Prokurist tvrtke Alma Suhić ističe kako je

procesu dostave i distribucije robe do krajnjeg korisnika, najviše privatnih osoba”, ističe Suhić. Ona pritom dodaje kako u ovom trenutku na hrvatskom tržištu postoje mnogobrojne logističke tvrtke koje mogu Rast se predviđa segmentu zadovoljiti logističke posmrznute hrane i robe pod trebe klijenata iako se samo temperaturnim režimom nekolicina profilirala u ulazak Hrvatske u Europsku vodeće logističare sa širim uniju na Gebrüder Weiss portfeljom usluga. imao i pozitivne i negativne Među najvažnijim predstavutjecaje, ali u konačnici kaže nicima logističkog tržišta kako su izvukli najbolje iz u Hrvatskoj je i Grupa toga. Prilagodili su poslovne Kuehne + Nagel, jedna od procese što je omogućilo vodećih svjetskih logističkih brži protok vozila i robe, jer kompanija. Kuehne + Nagel nije bilo zastoja i carinskih Hrvatska osnovana je 1992. procedura na granicama, godine sa sjedištem u Svetoj pa je tvrtka uspjela ostvariti Nedelji, u okolici Zagreba, nove poslove i pridobiti nove gdje se nalazi suvremeno klijente i tako nadoknaditi visokoregalno skladište, a odljev poslovnih prihoda posluje još na Zračnoj luci od carinskog posredovanja.

Rijeka te u Luci Rijeka.

“Logistika je segment poslo“Naša baza korisnika usluga vanja kod koje optimizacisastoji se od domaćih, ali i jom procesa isporuke robe međunarodnih te globalnih od dobavljača do krajnjeg klijenata kojima smo davali korisnika dolazi do značajpodršku prilikom ulaska nih ušteda u svakoj tvrtki. na domaće hrvatsko tržište.

To se sve više prepoznaje, ali Imamo klijente iz različitih još uvijek nedovoljno. Stoga segmenata industrije, kao je Hrvatska tržište koje se još što su roba široke potrošnje, razvija u pogledu korištenja maloprodaja, visoka tehnologističkih logija, farmaceutska induusluga jer još strija te industrijska roba.

Za napredak cijelog uvijek postoje Kako globalno, tako smo i logističkog sektora u tvrtke koje u Hrvatskoj tržišni lider u smatraju da pomorskim transportima i Hrvatskoj nedostaje vizije je neophodno jedan od važnijih ponuđača imati vlacestovnog i zračnog prijevostite skladišne kapacitete i stike. Tržište će u segmentu za te skladištenja i nacionalkamione te ne prepoznaju smrznute hrane i robe pod ne distribucije robe”, ističu iz prednosti outsourcinga tatemperaturnim režimom tvrtke. Kuehne + Nagel takokvih usluga. U logističkoj sigurno rasti jer je Hrvatska đer nudi ugovornu logistiku, industriji je vrlo važno na trenutno značajno ispod kompletan outsourcing vrijeme prepoznati trendove europskog prosjeka”, navode logistike i zaposlenika gdje te prilagoditi postojeće usluiz ove tvrtke. njihovi zaposlenici upravge nadolazećim vremenima i ljaju skladišno-logističkim PREDNOSTI OUTSOURCINGA promjenama koje one donoprocesima direktno kod Tvrtka Gebrüder Weiss na se. Kao dobar primjer možeklijenata. Odgovor na rastući hrvatskom tržištu nudi orga- mo spomenuti razvoj intertrend korištenja internet nizaciju prijevoza od malog net prodaje koji je unatrag trgovine je pokretanje KN paketa pa sve do prijevoza par godina pred logističare FreightNet-a - nove integrikompletnim kamionom, postavio nove zahtjeve u rane web aplikacije Kuehne 3.000 četvornih metara cross-dock zone u temperaturno kontroliranim uvjetima (-25°C do +25°C) tvrtka je stvorila pretpostavke da u jednom dijelu regije (Hrvatska, Slovenija i dijelovi Bosne i Hercegovine) u potpunosti razvije operativno-logističko poslovanje, a cilj za 2016. je i razvoj slične infrastrukture u Srbiji. RALU Logistika u Hrvatskoj, osim centralnog skladišta u Rugvici, ima i regionalne cross-dock centre u Slavonskom Brodu, Rijeci i Splitu preko kojih distribuira robu na području čitave države. U tvrtki ističu kako im je ulazak Hrvatske u Europsku uniju omogućio slobodnije i lakše uključivanje u tranzitne tijekove Europe.

“Danas već vidimo kako je interes stranih proizvođača za ulazak na hrvatsko tržište sve veći, a osnovni zahtjev uspješnog poslovanja upravo je kvalitetno logističko rješenje. S druge strane, naš novi logističko-distributivni centar izgrađen je i predviđen za skladištenje, ali i za protok velikog broja paleta u kratkom vremenu, što je osobito zanimljivo trgovačkih lancima za organiziranje svoje cross-dock platforme u infrastrukturi RALU Logi-

Listopad 2015.

41

Logistika - Aktualno + Nagela za on-line izradu ponuda, online naručivanja transporta i praćenje pošiljke u zračnom prijevozu, a planovi za daljnji razvoj online rješenja na pomorski i cestovni prijevoz već su u tijeku. O aktualnoj situaciji u Hrvatskoj komentiraju kako tržište karakterizira gospodarska kriza, velika platna nedisciplina i konstantni pritisak za postizanjem visoke kvalitete niskim cijenama.

To je, kako kažu, dovelo do pojave i onih logističara koji nude usluge ispod granice vlastitih troškova pa su ovakve tvrtke jako nestabilne i nepouzdane te dodaju kako je tijekom gospodarske krize segment logistike preuzeo važnu ulogu u prevladavanju smanjene tržišne potražnje, ohrabrujući tvrtke da uzmu u razmatranje promjenu procesa i predaju logističkih aktivnosti stručnjaku. Na širem, europskom tržištu, jedan od najizraženijih trendova je rast potražnje za rješenjima u e-trgovini, logistici i lancu opskrbe. Online trgovina daje imperative logistici da postane kvalitetnija – brža, fleksibilnija, s implementiranim učinkovitijim informatičkim rješenjima.

upravljanja inventarom i komisioniranja - još se nije pokazao potrebit u tolikoj mjeri. Velike platforme gdje se preko interneta naručuje roba i dalje imaju velika centralna skladišta u Europi.

U tom segmentu se razvoj očekuje kad se hrvatske tvrtke preko internet trgovine usmjere na svjetska tržišta”, navode iz Kuehne + Nagela te dodaju kako domaćim tvrtkama u tom segmentu mogu ponuditi adekvatna Hrvatska je godinama rješenja s ulagala isključivo u cestovnu obzirom na to da u nekim infrastrukturu zemljama već surađuju s Postavljanje najučinkovitijeg globalnim divom u online oblika opskrbe u online trprodaji Amazonom. govini predstavlja nove izazove koji povratno pozitivno ONLINE TRŽNICA utječu na efikasnost logističRazvoj informacijskih kog sustava. “U Hrvatskoj tehnologija umnogome je online trgovina još nije toliolakšao funkcioniranje loko raširena i razvijena, ali je gistike, a dobrim će dijelom ulaskom u EU vidljiv porast određivati i budući razvoj tog sektora. Segment logistiove djelatnosti. To su odavno ke koji obuhvaća pozadinsko shvatili u njemačkoj tvrtki skladište - od prognoziraTimoCom koja putem svoje nja potražnje, skladištenja, internetske platforme u forupravljanje skladištem do mi svojevrsne online tržnice suvremenih IT rješenja, uspješno povezuje ponudu i

42

Listopad 2015.

potražnju. Osnovnu djelatnost tvrtke predstavlja burza tereta i utovarnih prostora TC Truck&Cargo koja je tržišni lider na području europskih transportnih burzi. Na TimoComovoj burzi tereta nude se sve vrste pošiljki, a detaljno se mogu navesti veličina, vrsta i težina, mjesto odlaska i dolaska te dodatni propisi.

Ovu platformu ne koriste samo špediteri i pružatelji transportnih usluga, već i poduzeća za proizvodnju i trgovanje pa se može reći kako su u tom smislu IT, logistika, industrija i trgovina međusobno umreženi.

Preko TimoCom sustava više od 100.000 korisnika (33.000 tvrtki) dnevno nudi do 450.000 ponuda tereta i utovarnih prostora. “Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji bio je primjer pozitivnog utjecaja na burzu – time se otvorilo više mogućnosti za prijevoznike, a interes za tvrtku TimoCom je sukladno tome porastao. Broj naših klijenata u Hrvatskoj je blizu 1.000”, kažu nam u TimoComu. Preko burze TC Truck&Cargo u 2014. godini

ukupno je postavljeno 58,9 milijuna ponuda tereta i utovarnih prostora (više od 516 milijuna tona tereta), što odgovara povećanju od 7,6 posto naspram 2013. godine ili za 4,1 milijuna ponuda. Za 2015. godinu u tvrtki očekuju sličan porast te dodaju kako su poslovnu 2014. uspješno zaključili s ukupnim prometom od 54 milijuna eura pridobivši oko 7.000 novih klijenata diljem Europe. “Burza tereta s niskom paušalnom mjesečnom naknadom pomaže optimizirati iskorištenost kapaciteta i izbjeći skupe prazne vožnje, od čega i okoliš ima koristi.

Klijenti u oblasti proizvodnje i trgovine za svoju robu jednostavno pronalaze odgovarajuće prijevoznike u cijeloj Europi. Otpremnici i dispečeri imaju koristi tako da preko burze brzo dospijevaju do slobodnog utovarnog prostora pouzdanih poduzeća ili međunarodnih tereta za svoja vozila. Kao nadopuna aktualnom programu, TC Truck&Cargo nudi mnoge dodatne i pametne funkcije koje olakšavaju dnevni rad za pisaćim stolom, ali i mobilno, preko aplikacije Transportni barometar”, pojašnjavaju iz tvrtke te ističu kako im je Hrvatska, uz ostatak bivše Jugoslavije, jedno od najuspješnijih tržišta. “Od pokretanja tvrtke 1997. godine privukli smo velik broj klijenata koji je nakon pristupanja Hrvatske u EU još porastao. Jedan od razloga rasta je što naši klijenti na raspolaganju uvijek imaju konzultante koji pričaju hrvatski, iako je sjedište tvrtke u Njemačkoj. Naravno, više puta godišnje smo i na licu mjesta jer nam je osobni kontakt s klijentima i partnerima iznimno važan”, kažu u TimoComu.

Goran Pavlović goran@jatrgovac.hr www.jatrgovac.hr

Tržišni lider u cestovnom prijevozu u Republici Hrvatskoj

Ricardo na području Republike Hrvatske i cijele Europe nudi uslugu prijevoza svih vrsta roba u ambijentalnom i hlađenom režimu, te prijevoz živih životinja i rasutih tereta.

Pomičemo granice transporta do vas Ricardo d.o.o., Kudeljara 1a, 31 326 Darda Web: www.ricardo.hr, Mail: info@ricardo.hr, Tel: +385 31 562 255, Fax: +385 31 561 121

Logistika - Upravljanje zalihama

Antonio Zrilić Logiko

DIJAGNOZA

prije davanja lijeka tanje zaliha ne prati redovno i pažljivo pojavljuju se mrtve zalihe. Nažalost, moramo priznati da još uvijek većina kompanija ne posjeduje nikakav softver za praćenje zaliha na skladištu ili ako ga imaju, još uvijek ne koriste njegov maksimalni potencijal. Najvažnija stvar koju tvrtke moraju naučiti je kako izvući i manipulirati podacima iz svog programa za vođenje skladišta. Kao što puno teže ćete vratiti mrtve zalihe. smo već govorili u poglavlju o mrtvim Veleprodaje su veliki resurs za nabavu zalihama, jedan od glavnih zadataka specijalnih predmeta ili proizvoda skladišnog osoblja je redovno pratiti koje traži samo nekoliko kupaca. izvještaje o zalihama i posebno voditi Proizvođači često imaju visoku miniračuna o sporo-obrtajnim artiklima malnu narudžbu i sa samo nekoliko (onima koji se slabo prodaju ili uopće kupaca koji tu robu trebaju, ostatak se nisu prodani u posljednjih 12 mjesepretvara u mrtvu zalihu. Veleprodaje dopuštaju svojim kupcima kupiti ono- ci), kako bi na vrijeme otkrili da se pretvaraju u “mrtve” zalihe. Isto tako, liko proizvoda koliko im je potrebno praćenje ovakvih izvještaja omogućuje te krajnjim kupcima i maloprodajama profesionalcima koji su zaduženi za omogućavaju niske zalihe jer ne moupravljanje zalihama da budu ispred raju držati puno SKU-ova. problema tj. da otkriju prve znakove da Dakle, evo jednog savjeta: Proizvode proizvodi gube naklonost kupaca. s većim volumenima treba kupovati od proizvođača, a proizvode s manjim Još jedan savjet. Dakle, snaga profesionalaca koji se bave Loše upravljanje zalihama najčešći je upravljanjem zalihama je u tome da detektiraju razlog stvaranja mrtvih zaliha mrtve zalihe dok one to još nisu i da djeluju proaktivno i preventivno u cilju njivolumenima od veletrgovaca. Veletrgovci će vam dostavljati na dnevnoj ili hovog rješavanja. Najgore što vam se može dogoditi je da netko dođe i kupi tjednoj bazi, tako da ne morate držati proizvod s popisa “pokojnih” zaliha više od dvotjedne vrijednosti zaliha. pa ćete ga morati ponovno nabaviti.

UZROCI VIŠKA ZALIHA Bez sumnje, loše upravljanje zalihama PITAJTE! Kao profesionalac u logistici, morate najčešći je razlog mrtvih zaliha i ono biti spremni stalno pronalaziti spepovećava problem mrtvih zaliha u discifične izazove u vašem poslovanju. tribuciji i na skladištima. Kada se kre-

Snaga profesionalaca koji se bave upravljanjem zalihama je u tome da detektiraju mrtve zalihe dok one to još nisu i da djeluju proaktivno i preventivno u cilju njihovog rješavanja

Z

alihe ne umiru samo tako, preko noći. U najvećem broju slučajeva, mrtve zalihe su uzrokovane lošim kupovnim odlukama.

Međutim, morate znati koji su glavni uzroci i kako bi ih mogli popraviti.

Teško ćete izbjeći hrpe mrtvih zaliha ako nemate kontrolu tijekom nabavnog procesa. Često, uzbuđenje za povećanim rastom, proširenjem na nova područja i uvođenje novih proizvoda rezultiraju brojnim stavkama mrtvih zaliha.

Kada govorimo o novim proizvodima za koje ne postoji povijesno iskustvo za koje bi se mogli uhvatiti, pribjegavamo drugim metodama. Ovisno o kategoriji proizvoda, moguće je uzeti neke od proizvoda i testirati ih na svojim ključnim kupcima. Ako dobijete blagoslov kupca onda postoji dobra šansa da će proizvod biti uspješan. Čak i nakon pregleda proizvoda od strane kupca, još uvijek postoji šansa da proizvod neće uspjeti. Dakle, prije investiranja u novi proizvod, morate se osigurati i dogovoriti s dobavljačima da, ako se određeni proizvod ne prodaje, možete ga vratiti s malo ili bez ikakvih troškova. Bez prethodnog dogovora (ili ugovora) s dobavljačima,

44

Listopad 2015.

www.jatrgovac.hr

ne treba zazirati od Rješavanje problema i/ili otkrivanje njihovih glavnih uzroka nije lako.

Posebno iz razloga što ste danas pretrpani operativnim poslom i gašenjem požara na sve strane pa vam najmanje vremena ostaje za prevenciju budućih problema. Kako bih vam lakše i plastičnije približio načine rješavanja problema i izazova u poslovanju koristit ću se jednom usporedbom. U današnje doba brzog načina života često smo u situaciji da se nalazimo u nepoznatom okruženju (gradu, zemlji i sl.). Znam da postoje kompasi, karte, GPS uređaji i razna druga tehnološka pomagala za kretanje po nepoznatom kraju. Međutim, ponekad (i to u najnezgodnijem trenutku) tehnika zakaže ili nas jednostavno zavede na pogrešan trag pa se koristimo i svojim osjećajem za orijentaciju. Kao što većina nas zna iz iskustva, osjećaj i nije baš

najbolji vodič. Iz tog razloga nije loša taktika pitati za pravi put. Pitati nekog prolaznika ili upitati više njih jer neki su jednako stranci kao i mi ili jednostavno ne znaju pokazati put. Ponekad su upute previše komplicirane pa za njih treba pitati u etapama. I tako sve dok ne stignemo na odredište. I znate što? Uvijek dođemo do cilja!

UPRAVLJANJE ZALIHAMA Ako se pitate kakve to ima veze sa skladištem i upravljanjem zalihama, odgovor je – vrlo male. Ali ako me pitate koji je najjednostavniji način da saznate zašto se nešto događa u vašoj organizaciji, odgovor je: pitajte www.jatrgovac.hr

pitanja

one koji rade i djeluju u toj organizaciji (poduzeću, korporaciji itd). I u ovom pitanju treba razlikovati dva procesa. Prvi proces je taj da se dobiju

suočavaju. Često se događa da kada pitate radnika na stroju kako se proces, koji on radi već godinama, može poboljšati i time bude efikasniji i produktivniji, dobijete nekoliko instant zaista Većina kompanija ne posjeduje logičnih i dobrih rješesoftver za praćenje zaliha na skladištu nja (koja “drže vodu”).

I ako ga pitate zašto to odgovori koji će vam otkriti trenutnu već do sada nije predložio ili implesituaciju kako bi imali početnu točku mentirao ta rješenja, vjerojatno ćete za daljnje korake – dakle da dobijete dobiti odgovor: “Pa nitko me nije odgovor na pitanje zašto trenutno pitao!” Pitajte, dakle! imate višak zaliha. Drugi proces bi pak trebao kontinuirano odgovarati RJEŠAVANJE VIŠKA ZALIHA na slična pitanja na redovnoj bazi.

Mnogi moji klijenti često su mi govoIsto tako, umjesto redovnog procesa rili da je jedan od najvećih problema nabave prema osjećaju, vama trebaju u njihovoj logistici bio da imaju prestrukturirane odluke donesene na malo prostora na skladištu. Nakon što osnovu inputa tima menadžera koji se je kriza zakucala na vrata, skladišta sastoji od voditelja prodaje, voditelja su se počela prazniti jer su shvatili da nabave, voditelja skladišta, kontromožda ipak imaju malo prevelike zalihe. Treća faza je kako pronaći pravu strukturu zaliha jer rezanje svih zaliha jednako dovelo je do nemogućnosti isporuke i na taj način gubitka prihoda. Sve u svemu pokazalo se da je pravo pitanje: Koji su pravi (krajnji, korijenski) uzroci prevelikih zaliha i kako ih ukloniti?

Kada bi znali prave uzroke bilo bi ih puno lakše i otkloniti odnosno smanjiti samo one zalihe koje su stvarno višak. Kroz iskustvo u raznim kompanijama i kroz razgovore s odgovornim ljudima iz različitih odjela i sektora te na osnovu anketa koje sam proveo u kompanijama, nastao je katalog uzroka zaliha koji ćemo analizirati u nastavcima. Zapravo, nema puno novih stvari pod suncem pa sve uzroke zaliha možemo podijeliti na nekoliko kategorija. Prva kategorija odnosi se na nabavu i na odnose s dolinga i eventualno proizvodnje. Ova bavljačima. Zatim imamo kategoriju ekipa može odlučiti koji proizvodi uzroka koja se odnosi na proizvodnju najbolje odgovaraju za vašu bazu kupaca, koji su trendovi na tržištu, kakve i karakteristike materijala. Nadalje, imamo grupaciju uzroka nastalih su prognoze i planovi proizvodnje te kroz prodajne aktivnosti i odnose s koliko bi trebalo naručiti za sljedeće kupcima. Neki uzroci su povezani razdoblje. Ako tražite rješenja nekog trenutnog problema ili uzroke zašto se s tržištem, dok je zadnja kategorija vezana uz strategiju, politiku i organinešto događa, imate na raspolaganju zaciju poduzeća. vrlo sofisticirane, tehnološki dobro U sljedećem ćemo nastavku krenuti potkovane metode (koje su pritom s uzrocima povezanim s nabavom i i vrlo skupe). Međutim, isto tako odnosima s dobavljačima kao što su, možete se poslužiti i jednostavnom primjerice: Nemogućnost povrata i vrlo jeftinom metodom, a to je da dobavljaču i Bolji uvjeti za nabavu. jednostavno pitate svoje djelatnike i Pokušat ćemo analizirati ove uzroke kolege, kupce i dobavljače – one koji viška zaliha i pronaći rješenje za njih. se svakodnevno s ovim problemima Listopad 2015.

45

Logistika - Trendovi

GLEDATI SVOJA Ključni pokretači tržišta logistike u Europi jesu porast investicija u infrastrukturu i povećana poslovna efikasnost koju poduzeća mogu postići fokusirajući se na vlastite glavne kompetencije i outsourcajući teretno-vezane usluge

L

ogistika je centralni proces unutar Supply Chain Managementa (SCM) koji obuhvaća upravljanje i prijenos roba i usluga od točke podrijetla do točke potrošnje te njihovo skladištenje. Fokus ovoga članka su ekonomije Europe i SAD-a koje zajedno generiraju više od pola svjetskog BDP-a (Europa čini 29%, a SAD 22%). Uzimajući u obzir samo logističku industriju, uviđamo da europska logistička industrija pridonosi 5% europskog BDP-a, a američka logistička industrija 8% američkog.

EUROPSKA LOGISTIKA U periodu 2015. – 2019. predviđen je stalni rast tržišta logističke industrije.

Procijenjena vrijednost europskoga tržišta logistike u 2014. iznosila je 1.128,62 milijarde američkih dolara, a u periodu 2014. – 2019. očekuje se stalni rast popraćen s CAGR-om od 2,97%.

Neki od ključnih pokretača tržišta logistike u Europi jesu porast investicija u infrastrukturu i povećana poslovna efikasnost koju poduzeća mogu postići fokusirajući se na vlastite glavne kompetencije i outsourcajući teretno-vezane usluge. Tržište se također suočava i s određenim izazovima. Jedan od glavnih jest utjecaj krize eurozone čiji se negativni utjecaj na

46

Listopad 2015.

djelatnostima (core business), dok logističke poslove outsourcaju 3PL ili 4PL providerima zbog iznimno velike efikasnosti i uštede troškova. b) Porast spajanja i akvizicija u proteklim godinama.

Logistička, a i druga poduU periodu 2015.-2019. zeća koriste predviđen je stalni rast spajanja i akvizicije tržišta logističke industrije kako bi povećali svoju Glavni trendovi koji prate globalnu prisutnost, proširili ovo tržište su: svoj portfelj usluga te poa) Porast logističkog outsostigli ekonomije razmjera u urcinga i 3PL ili 4PL proviraznim procesima SCM-a. dera. Proizvodna poduzeća c) Napredovanje tehnologije. šire svoje proizvodne kapaOno omogućuje povećanje citete i poslovanje te se žele efikasnosti logističkih usluposvetiti svojim osnovnim ga s obzirom na raspored

ekonomije reflektira i u europskoj industriji transporta i logistike u obliku sporog generiranja prihoda, a drugi veliki izazov predstavlja visok operativni trošak s kojim se poduzeća često susreću.

transporta i dostave robe te upravljanje skladištem. d) Usvajanje eko-prijateljskih vozila. Usvajanje eko-prijateljskih vozila povezano je s porastom ekološke svijesti pošiljatelja robe koji su počeli birati logistička poduzeća koja malo zagađuju okoliš. Iz tog se razloga javila potreba za korištenjem eko-prijateljskih vozila kao i recikliranih materijala za pakiranje proizvoda.

POKRETAČI EUROPSKOG TRŽIŠTA Trendovi trebaju biti sagledani i u okviru ključnih pokretača europskog tržišta, a to su: a) Povećana potražnja automobilske industrije i industrije auto-komponenti. www.jatrgovac.hr

1-2% očekivani porast tržišta logističke industrije u Hrvatskoj

A POSLA Tijekom zadnjeg desetljeća automobilska industrija i industrija auto-komponenti u Europi je bilježila značajan rast. Kao primjer možemo uzeti i Njemačku, koja je dom važnih automobilskih poduzeća koja uvelike pridonose razvoju njemačke ekonomije. Automobilska poduzeća počela su usvajati tehnologije kao što su JIT (Just in Time) i Kanban (sistem kontrole zaliha temeljenih na aktualnoj narudžbi kupaca), koje uvelike zahtijevaju besprekidni transport zaliha i outsourcing usluga logistike. No, bez obzira na pozitivne vijesti i dalje se ne

ropska unija investirala 9,57 milijardi dolara u 327 projekata vezanih uz logističku infrastrukturu. c) Porast tržišta e-trgovine.

Porast europskog tržišta e-trgovine utjecao je na pozna kako će nedavna afera s rast potražnje za efikasnim Volkswagenom utjecati na logističkim uslugama za tu industriju, a potom i na prijevoz njihovih roba. europsku logistiku. b) Inicijative Europske unije d) Usluge s dodanom vrijednošću nuđene od strane Porast europskog tržišta logističkih e-trgovine utjecao je i na poduzeća.

Trenutno se rast logističkog tržišta europska logistička podui europskih država. Europzeća fokusiraju na ponudu ska unija i europske države različitih logističkih usluga, promicale su inicijative za kao što su ocjenjivanje prorazvoj cesta i transportnih izvoda, pakiranje ili usluge usluga u Europi te na taj vezane uz pravne formalnonačin pokrenule rast eusti procesa. Jako malo igrača ropskog tržišta logistike. nude više usluga na jednom Tako je, na primjer, tijekom mjestu, a sve je veća i potraperioda 2007. – 2013. Eužnja za tim uslugama.

TRENDOVI U SAD-u Tržište logistike je jedno od najvećih u SAD-u te je vođeno od dva glavna faktora: efikasnost goriva i porast tehnoloških investicija. Sve više logističkih poduzeća traže goriva koja nisu samo ekološki prihvatljiva, već i jeftina. Isto tako, ona traže i adekvatnu tehnologiju koja će omogućiti usklađenost poslova u lancu logistike i pružati efikasan i brz način dostave.

S druge strane, ozbiljni izazovi manjka efikasne podrške logistici i visok trošak prelaska na zelena goriva predstavljaju značajan izazov za poduzeća te njihovoj potrazi za alternativnim rješenjima. No, kao što smo vidjeli i za europsko logističko tržište, i američko je u porastu. Iako je njegova vrijednost u 2013. godini bila

Automoto • FMCG • High-Tech • Industrija • Farmaceutika • Maloprodaja

Logističke izazove vaše industrije podržavamo našim inovativnim poslovnim rješenjima.

Cestovni prijevoz: KN Login Booking - online naručivanje prijevoza te pouzdano tranzitno vrijeme uz uvid u POD odmah po izvršenoj isporuci. x Zračni prijevoz: nova integrirana web-aplikacija za online izradu ponuda, online naručivanje prijevoza i praćenje pošiljke u avionskom prijevozu - KN FreightNet. x

Pomorski prijevoz: najbolja rješenja za vaše FCL i LCL pošiljke. x Ugovorna logistika: centralno skladištenje i distribucijski modeli koji uključuju više zemalja te pakiranje, etiketiranje, upravljanje nalozima, povratna logistika i sl. x IT rješenja: suvremen sustav za lociranje i praćenje statusa pošiljaka x

Kuehne + Nagel • Gospodarska 2, Sveta Nedelja • Tel. +385 (0)1 3441 640 • prodaja@kuehne-nagel.com • www.kuehne-nagel.hr www.jatrgovac.hr

Listopad 2015.

47

Logistika - Trendovi

1.390 milijardi dolara, očekuje se stalni rast do 2018. s CAGR-om od 4,59%.

Glavne trendove američkog tržišta logistike karakteriziraju: a) Povećana potražnja za intermodalnim željezničkim transportom. Intermodalni željeznički transport omo-

povećali kapacitet i omogućili dostavu roba na vrijeme. b) Eko-prijateljska vozila.

Isto kao i u europskom slučaju, logistička poduzeća postaju ekološki osviještena te traže od svojih 3PL providera istu razinu osviještenosti. Nije samo važno koristiti zelena goriva, već i na druge načine očuvati okoliš, Outsourcingom logistike primjerice poduzeća smanjuju vrijeme korištenjem recikliranih dostave proizvoda proizvoda. c) Outsourgućuje logističkim poducing logistike. Outsourcinzećima fleksibilnost i razne gom logistike poduzeća se kapacitete skladištenja. mogu fokusirati na vlastiti Povećana potražnja takvog core business i smanjiti transporta, u odnosu na vrijeme dostave njihovih cestovni transport, leži u proizvoda. S obzirom na manjem trošku goriva. Nečinjenicu da JIT metoda pokoliko kompanija investiraju staje industrijski standard, u takav sistem kako bi pooutsourcing profesionalnih većali sigurnost proizvoda, usluga logistike će također

svjedočiti stalnom rastu automobilske industrije i industrije auto-komponenti.

POKRETAČI AMERIČKOG TRŽIŠTA Kako bi se donijele ispravne odluke, trendove valja sagledati uzimajući u obzir i glavne pokretače tržišta logistike u SAD-u, koji su: a) Ekonomski oporavak.

Tržište logistike ovisno je o rastu ekonomske aktivnosti.

Kako se američka ekonomija oporavila, nabavne, proizvodne i prodajne aktivnosti su se povećale. Očekivani rast SAD-a pozitivno će utjecati na potražnju sirovina i gotovih materijala, a s povećanjem produktivnosti očekuje se i porast potražnje za transportom. b) Visoke investicije u tehnologiju. Porast investicija u tehnologiju pomoći će poduzećima da ojačaju svoje

Tržište logistike SAD-a, 2013.-2018. (u mlrd. USD) 2.000

ukupni prihod

1.800

stopa rasta

6,36% 5,48%

1.600

4,66%

1.400 1.000 800

1,90%

6%

1.275

2%

1.390

1.430

1.480

1.550

1.640

1.740

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

48

Listopad 2015.

stopa rasta

3,75% 3,25%

2,26% 1,42%

4,75% 4,25%

3,44% 2,81%

1.225

2,75%

1,73%

2,25%

1.125

1,75%

1%

1.075

0%

1.025

Izvor: A.T. Kearney

4,18%

ukupni prihod

1.175

400 0

1.325

3%

600 200

7%

4%

2,81%

Srečko Debelak Senior Director srecko.debelak@atkearney.com

Europsko tržište logistike, 2014.-2019. (u mlrd. USD)

5%

3,71%

1.200

usluge, preciznije kontroliraju kretanje svojih proizvoda te završe njihovu proizvodnju u planirano vrijeme.

Isto tako, korištenje novijih tehnologija omogućit će poduzećima da provjeravaju zalihe i dostave efikasna rješenja skladištenja za kvarljive proizvode i hranu osjetljive na temperaturu. c) Visoka povezanost s e-trgovcima. Iako je trend rasta e-trgovaca u SAD-u vrlo ozbiljan, isti ne može biti održiv ukoliko ne dobije podršku logističke industrije.

Iz tog su se razloga te dvije industrije povezale kako bi se osigurala infrastruktura skladištenja i dostava proizvoda i usluga kupcima. U konačnici, valja učiti od lidera logističkoga tržišta te uzeti u obzir u kojem smjeru ono ide i što ga najviše pokreće. Možemo zaključiti da će potreba za efikasnom logistikom i popratnim uslugama rasti u budućnosti te da će poduzeća sve više i više zahtijevati od trećih da pokrivaju više usluga odjednom kako bi se oni mogli nesmetano baviti svojim core businessom.

Također, očekujemo da će se pozitivni trendovi porasta tržišta logističke industrije odraziti i u Hrvatskoj, gdje se očekuje porast od 1-2%.

1.128,62 1.148,54 1.175,05 1.208,98 1.252,06 1.306,67 2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

1,25% 0,75%

2019.

Izvor: A.T. Kearney

www.jatrgovac.hr

Logistika - vijesti Gebrüder Weiss: 15 godina u Hrvatskoj

G

ebrüder Weiss Hrvatska je dio austrijskog koncerna, obiteljske tvrtke s tradicijom dužom od 500 godina. Kao jedna od vodećih logističkih tvrtki na području srednje i istočne Europe, Gebrüder Weiss je 2000. godine započeo poslovanje u Hrvatskoj. Na dan 18. rujna 2015. Gebrüder Weiss d.o.o. je napunio 15 godina postojanja i poslovanja na hrvatskom tržištu.

Gledajući unatrag, tvrtka se tijekom godina kontinuirano razvijala te je trenutno jedan od vodećih logističara

na hrvatskom tržištu. Usprkos gospodarskoj krizi u proteklim godinama te gubitkom jednog dijela izvora prihoda od usluge carinskog posredovanja nakon ulaska Hrvatske u EU, uspjela se održati stabilnom te iz godine u godinu rasti s prihodom te udjelom na tržištu.

Trenutno zapošljava 94 zaposlena na tri lokacije: Zagreb – Jankomir (centralno skladište), Zagreb – Zračna luka (za usluge zračnog i pomorskog prijevoza) te Split – Dugopolje (centralno skladište za područje Dalmacije).

ŠIRENJE POSLOVANJA

RALU Logistika u novi LDC investirala 150 milijuna kuna

R

Otvoren Lagermaxov LDC u općini Luka

T

vrtka Lagermax AED Croatia d.o.o. predstavila je još jedan logističko-distributivni centar u ovom dijelu Europe u čiju je izgradnju i opremanje uložila 90 milijuna kuna. Sami centar nalazi se u neposrednoj blizini Zagreba u općini Luka te se prostire na površini od 50.200 m², s ukupnim kapacitetom od 17.000 m² skladišnog prostora, mogućnošću skladištenja 25.000 paleta, 37 utovarno/istovarnih rampi, te 1300 m² uredskog prostora.

Svečanosti otvorenja nazočili su župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, načelnik Općine Luka Darko Kralj te ostali visoki dužnosnici i predstavnici državne i lokalne samouprave kao i mnogih uglednih tvrtki iz Hrvatske i inozemstva, a projekt LDC-a prezentirao je i službeno otvorio Dino Mišar, direktor tvrtke Lagermax AED Croatia d.o.o.

ALU Logistika je u poslovnoj zoni Dragošićka u Rugvici nadomak Zagreba svečano otvorila novi logističko-distributivni centar, čime je obilježila 25 godina uspješnog poslovanja. Novi centar, koji se sastoji od najmodernijeg skladišta površine 11.500 m² i pratećih objekata za održavanje vozila površine 1.500 m², osigurava tvrtki najsuvremeniju vlastitu infrastrukturu za pružanje najkvalitetnije logističke usluge u hladnom lancu u

Nelt Grupa ostvarila rast prihoda od 39 posto Nakon što je 2014. godinu uspješno zaključila s neto prihodom od 539 milijuna eura, beogradska Nelt Grupa je u dosadašnjem tijeku 2015. prihode povećala za 39 posto.

Rezultat je to sklapanja ugovora s novim principalima pa je Grupa u ovoj godini zaposlila i 461 novog djelatnika, što ukupnu

www.jatrgovac.hr

Hrvatskoj i šire. Investiciju vrijednu više od 150 milijuna kuna, u potpunosti financiranu privatnim kapitalom, poslovnim su partnerima, lokalnim i državnim dužnosnicima predstavili predsjednik Uprave RALU Logistike Zvonimir Šćurec i vlasnik RALU Logistike Luka Rajić. Skladište kapaciteta od 10.000 paleta obuhvaća 16 utovarno-istovarnih rampi te prostor za komisioniranje (cross-docking) površine veće od 3.000 m².

•••

brojku zaposlenih diže na 3.760 ljudi na sedam tržišta. Ova logistička tvrtka posluje u Srbiji, BiH, Makedoniji i Crnoj Gori te na tržištima podsaharske Afrike - Angoli, Zambiji i Mozambiku. Među ostalim principalima, Nelt pruža usluge kompanijama kao što su Philip Morris i Procter & Gamble.

Listopad 2015.

49

Istraživanje i razvoj Rijetke se kompanije mogu pohvaliti proizvodima koje Hrvatsku predstavljaju u svijetu. Naslijeđe bogate tradicije vrhunskih slastica u kojima uživaju generacije još od 1911. godine, Kraš nastavlja beskompromisnom kvalitetom novih proizvoda u kojima spaja svima dobro poznate okuse

S

latka povijest Kraša, kompanije u čijim vrhunskim slasticama uživaju generacije potrošača, seže na sam početak 20. stoljeća, točnije 1911. godinu kada je s radom započela tvornica Union. Tvornica je 1920-ih godina započela s proi-

vlasnička struktura u kojoj su upravo zaposlenici mali dioničari osigurava funkcioniranje kompanije kao jedne velike obitelji zasnovane na bogatoj tradiciji u kojoj se proizvodi žive svakoga dana. Omiljene slastice Kraš danas proizvodi u pet tvornica na tri lokacije:

zvodnjom čokolade i deserata, a konditori – tadašnji majstori zanata, razvili su cjelokupnu paletu čokolada s bogatim aromama. Ujedinjenjem s tvornicom keksa Bizjak i nekoliko manjih proizvođača konditorskih proizvoda na području Zagreba, kompanija 1950. godine počinje djelovati pod imenom Josip Kraš. U godinama koje su uslijedile sustavno se ulagalo u proizvodnu tehnologiju, a generacije Kraševih stručnjaka uspješno su očuvale tradicionalne recepture, proizvodeći pritom sve tri grupe konditorskih proizvoda: kakao proizvode, kekse i vafle te bombonske proizvode. Društveno se poduzeće 1992. godine transformiralo u dioničko društvo Kraš, a u kompaniji s ponosom ističu da

u proizvodnim pogonima u Zagrebu proizvode se sve tri grupe proizvoda, a tvornice u Osijeku i Prijedoru specijalizirane su za proizvodnju keksa i vafla. Cjelokupna grupacija Kraš broji više od 2.000 zaposlenih, a u kompaniji navode kako su jedni od rijetkih igrača na tržištu koji nastavljaju sa zapošljavanjem, što je jasan rezultat kontinuiranog ulaganja u proizvodnju.

Slastice za sve GE

50

Listopad 2015.

INOVIRANJE TRADICIJE Malo je kompanija koje se, poput Kraša, mogu pohvaliti s tako širokom paletom uspješnih proizvoda. Naime, u Kraševu asortimanu nalazi se više od 350 proizvoda koji su snažno prisutni na tržištu pa tako gotovo svaka polica na prodajnim mjestima sadrži neku od brojnih Kraševih poslastica. Brendovi poput Bajadere, Griotta, Fontane, Dorina Kraš godišnje proizvede više čokolada, Životinjod 30.000 tona konditorskih skog carstva, Bananka, proizvoda Domaćice, Napolitanki, Godišnje se u Krašu, ističu, Petit Beurre keksa, Tortice, proizvede više od 30.000 Ki-Ki i Bronhi bombona, tona konditorskih proizvonajdraže su slastice i prida, od kojih gotovo pologodni pokloni za brojne vina završava na brojnim potrošače u Hrvatskoj, ali svjetskim tržištima. i širom svijeta. “Raritet je

da konditorska kompanija proizvodi tako širok asortiman proizvoda poput nas.

U našoj se ponudi nalaze praktički sve kategorije, a djelomično imamo zastupljen i slani program”, pojašnjava nam direktorica Službe marketinga, Andreja Hanžek. Desetak je snažnih brendova koji su godinama neupitni lideri na tržištu u svojim kategorijama, a predvođeni su – Bajaderom. U Krašu navode da je najpoznatija hrvatska pralina, stara 60 godina, stekla status ekskluzivnog deserta te postala simbolom Hrvatske u inozemstvu. “Poučeni brojnim iskustvima, znamo da je upravo Bajadera najčešći izbor ekskluzivnog proizvoda kada se Hrvatsku želi prikazati u inozemstvu”, dodaje Hanžek. Osim na domaćem, najjača su www.jatrgovac.hr

18 noviteta Kraš priprema u zadnjem kvartalu ove godine su proizvodnju nabavljeni i specijalni strojevi koji su mogli izrađivati bombone s tamnom crtom. Kraševa poslovna filozofija zasniva se na tradiciji, kvaliteti i inovativnosti – a razvoj proizvoda je srce od kuda kreće priča svakog novog proizvoda.

PREPOZNATLJIVA KVALITETA Za razvoj novih ili lansiranje inoviranih proizvoda na tržište, u Krašu su zadužene Služba tehnološkog razvoja i Služba razvoja ambalaže i pakiranja. U Službama radi tim od 15 zaposlenih stručnjaka. Svaka je Služba podijeljena prema pojedinim kategorijama proizvoda, a sve su dimenzije proizvodnje međusobno isprepletene, uz blisku suradnju i otvorenu komunikaciju

ENERACIJE tržišta Bajadere u zemljama regije te Češkoj i Slovačkoj, a njena jedinstvenost prepoznata je i na dalekim tržištima Japana i Južne Koreje. Receptura Bajadere strogo je čuvana poslovna tajna, no i danas se ova slastica proizvodi na isti način kao i na samim počecima.

Nekada se Bajadera proizvodila ručno u kompleksu u zagrebačkoj Branimirovoj ulici, a širenjem i objedinjavanjem proizvodnih pogona na maksimirskim Ravnicama, Kraševi stručni timovi našli su se pred velikim izazovom. Naime, suvremenu je tehnologiju u potpunosti trebalo prilagoditi tradicionalnom načinu proizvodnje, kako bi Bajadera zadržala prepoznatljiv okus koji joj je osigurao neizostavno mjesto u preferenciji potrošača. Marko www.jatrgovac.hr

Dujmović, direktor Službe tehnološkog razvoja koji u Krašu radi već 13 godina, ističe: “Receptura prve Bajadere koja je izašla na tržište – ista je i danas. Ri-

sa Službom marketinga. S obzirom na to da je Kraš prisutan na brojnim europskim i međunarodnim tržištima, unutar Službe razvoja djeluje poseban tim koji se isključivo bavi deOve godine Bajadera je te dobila svoju prvu ekstenziju klaracijama prati domaću i inozemnu – Bajaderu Amarus legislativu koja obvezuje ječ je o Kraševoj zaštićenoj konditorske kompanije. recepturi koja se svih ovih “Možemo se pohvaliti tigodina ni po čemu nije pro- mom stručnjaka koji prati mijenila.” O važnosti tradidomaće, pravilnike zemalja cije svjedoče i najpoznatiji u regiji, ali i svjetsku legiKraševi bomboni Ki-Ki i slativu. Deklaracije na naBronhi, čiji su se slogani: šim proizvodima pišu upra“Bilo kuda Ki-Ki svuda” i vo Kraševi stručnjaci i to na “Kašalj manji ili veći Bronjezicima skoro svih zemalja hi uspješno liječi”, osmina kojima poslujemo”, pošljeni davne 1935. godine, jašnjava Dujmović. Ideje za održali do danas. U istom razvoj proizvoda najčešće su razdoblju stasali i bomse javljaju i prenose interboni 505 s crtom, za čiju nim kanalima među timo-

vima stručnjaka, pri čemu se posebno vodi računa o željama i zahtjevima potrošača te potrebama tržišta.

“Iza svakog proizvoda koji se lansira na tržište stoji mnoštvo ideja i varijacija prije nego li se izbor suzi na pobjedničku ideju. Na svakom koraku osluškujemo tržište i provodimo istraživanja na našim potrošačima, za svaku kategoriju proizvoda i za svaki brend zasebno”, ističe Andreja Hanžek. Direktor Službe tehnološkog razvoja dodaje da su tržišni trendovi od iznimne važnosti, s obzirom da Kraš ne proizvodi proizvode za specijalizirane niše, nego mainstream okuse koji će biti prihvatljivi većini njihovih potrošača.

“U osmišljavanju, razvijanju i testiranju proizvoda važno je istaknuti da ne kopiramo druge proizvođače. Ono što izdvaja Kraš u odnosu na ostale konditorske kompanije jest kvaliteta koju svaki potrošač zna prepoznati”, zaključuje Marko Dujmović.

MODERNA PROIZVODNJA Kompanija u ovom trenutku ima više od 50 proizvodnih linija visokog kapaciteta, koje su automatizirane i modernizirane, a svaka od njih slijedi operativni dio ručnog rada. “Na svakoj od tih linija pokušavali smo tradicionalne načine proizvodnje pretočiti u linije visoke produktivnosti kako ne bismo narušili jedinstvene okuse te kvalitetu i tradiciju proizvoda”, naglašava Dujmović. Kvaliteta se testira i ispituje na svakom koraku unutar kompleksnog procesa proizvodnje slatkih zalogaja, od sirovine do finalnog proizvoda koji će se naći na policama trgovina. Svaka sirovina koja ulazi u kompaniju Kraš mora biti prvoklasne Listopad 2015.

51

Istraživanje i razvoj kvalitete i zadovoljiti niz specificiranih parametara kako bi gotovi proizvodi opravdali svoju poziciju na tržištu. U svakoj od tvornica unutar grupacije djeluju laboratoriji za testiranje kvalitete u kojima se ispituje svaki sastojak prije nego što uđe u fazu proizvodnje.

Stoga, niti jedan gotovi proizvod ne može izaći iz Kraša, a da nije prošao detaljnu kontrolu. “Provode se mikrobiološka, analitička i organoleptička testiranja kvalitete, a imamo i poseban laboratorij za senzoriku u kojemu dvadesetak licenciranih senzoričara, koji su završili odgovarajuću obuku, ocjenjuju kvalitetu proizvoda”, objašnjava Dujmović. U kompaniji ističu kako je većina sirovina hrvatskog porijekla, osim dakako onih sastojaka koji se u Hrvatskoj ne proizvode ili proizvodni kapaciteti nisu dostatni za Kraševe potrebe. Štoviše, i sam Kraš razvija vlastite nasade lješnjaka i višanja kako bi u što većoj mjeri potaknuo domaću proizvodnju potrebnih sirovina. “Osim naših timova unutar Kraša, razvili smo blisku suradnju s domaćim i inozemnim proizvođačima sirovina, a ponekad nas upravo inovacije na području sirovina potaknu da napravimo neki novi proizvod”, zaključuje direktor Službe tehnološkog razvoja.

GODINA PREPUNA NOVITETA Do kraja 2015. godine Kraš će na tržište lansirati ukupno 30 novih ili inoviranih proizvoda, od kojih će 18 proizvoda tržištu predstaviti u posljednjem tromjesečju ove godine kada je i najveća potražnja za konditorskim proizvodima.

Poseban sjaj postojećem Kraševom asortimanu, na oduševljenje svih ljubitelja

52

Listopad 2015.

pralina, dala je prva ekstenzija popularne Bajadere – Bajadera Amarus, koja je svoju pretpremijeru imala na ovogodišnjim Dubrovačkim ljetnim igrama, a široko tržište će je upoznati tijekom listopada. “Na Bajaderi Amarus, koja nam je radi Bajaderine povijesti

su, sukladno takvom strateškom pristupu, na tržište lansirane kombinacije poznatih okusa – spojem legendarnih Napolitanki i Dorine nastala je nova čokolada obogaćena dobro poznatim vaflima, jednako kao što je s Dorinom u kombinaciji s Čo-

dizajn ambalaže. Ideje i prvotni koncepti ambalaže, koja u prvom redu mora zadovoljiti odgovarajuće parametre sigurnosti, javljaju se unutar samog Kraša. Jednom kada su postavljeni osnovni koncepti, operativni dio posla prenosi se na vanjske agen-

izrazito važna, pažljivo smo radili punih godinu dana. Razvoj proizvoda pratili smo istraživanjima na nacionalno reprezentativnom uzorku potrošača koji konzumiraju praline kako bi bili sigurni da ćemo s novim proizvodom po-

koladnim napolitankama stvorena vrhunska premium čokolada. A Dorina s Domaćicom je garantirani užitak za svakog sladokusca.

“Jake smo brendove htjeli pretočiti u nove koncepte spajanjem dvaju odličnih proizvoda. S obzirom da su u fazi istraživanja potrošači sjajno više reagirali na novoosmišljene koncepte, odlučili smo zasebne proizvode povezati u jedinstveni spoj okusa. Za one najmlađe tu je kombinacija Ki-Ki bombona i Čokse te Tortica Jadro jer smo djeci htjeli ponuditi nešto sasvim drugačije. Naravno, brendovi se međusobno podudaraju i nose iste vrijednosti”, objašnjava Hanžek marketinški pristup koji stoji iza ovih noviteta. Kako bi novi okusi bili i oku privlačni, poseban se trud ulaže u

cije, međutim finalna je odluka uvijek interna. Prepoznatljiv dizajn Kraševih proizvoda prepoznala je i struka pa su nekoliko puta bili nagrađivani za inovacije u ambalaži. A o onom što se krije ispod nove ambalaže prosudite sami uskoro. Tradicija i inovativnost u svim parametrima poslovanja dio su poslovne tradicije Kraša koja se i danas pažljivo njeguje.

Kako nešto tradicionalno i svima poznato učiniti novim, atraktivnim i poželjnim nije lagan zadatak. No, sudeći po svemu onome što smo i sami imali priliku kušati prilikom razgovora s Kraševim stručnjacima, čini se kako nam slijedi mnogo ugodnih iznenađenja u ovom nastupajućem predblagdanskom periodu.

Na radost svih ljubitelja slatkih zalogaja.

U bogatom Kraševu asortimanu nalazi se od 350 proizvoda goditi točno ono što naši potrošači žele. Cilj nam je bio proizvesti pravu i dostojnu ekstenziju ovog prestižnog brenda”, kaže direktorica marketinga Andreja Hanžek te dodaje kako je kvaliteta za zaposlenike Kraša bezuvjetna i tu ne postoji prostora za kompromis. Novi smjer u tržišnim komunikacijama Kraš bazira i na povezivanju te sinergijskom učinku popularnih brendova pa

Daria Rendulić redakcija@jatrgovac.hr www.jatrgovac.hr

U organizaciji mjesečnika DVODNEVNA EDUKATIVNA POSLOVNA KONFERENCIJA I DODJELA GODIŠNJIH U organizaciji mjesečnika NAGRADA B2B SUPERPRODAVAČ GODINE DVODNEVNA EDUKATIVNA POSLOVNA KONFERENCIJA I DODJELA GODIŠNJIH NAGRADA B2B SUPERPRODAVAČ GODINE

10

Hotel Antunović, Zagreb, 26. i 27.11.2015.

Hotel Antunović, Zagreb, 26. i 27.11.2015. odod 9 do 1717 satisati 9 do

iz područja prodaje dobrih • 24• predavanja 24 predavanja iz područja prodaje • 23 vrhunska predavača dobrih razloga • 2•dana 23 vrhunska prodajnepredavača edukacije razloga • 2 danapristupačna prodajne edukacije zašto doći • Iznimno cijena-SAMO 62,00 kn po zašto doći jednom • Iznimno pristupačna cijena-SAMO 62,00 kn po predavanju na Superprodavač jednom predavanju na Superprodavač • Poslovni kontakti s kolegama iz prodajne struke konferenciju: • Poslovni kontakti s kolegama iz prodajne konferenciju: struke

• Brojni praktični primjeri i vježbe s ciljem •unapređenja Brojni praktični i vježbe s ciljem vašihprimjeri prodajnih rezultata unapređenja vaših prodajnih rezultata • Večernje druženje na Superprodavač party-u Večernjegodišnjih druženjenagrada na Superprodavač • •Dodijela B2B Superprodavač party-u godine Dodijelasudioniku godišnjihpokloni nagradasponzora B2B • •Svakom Superprodavač godine • Dva gosta iznenađenja • Svakom sudioniku poklon by

POPUSTPOPUST ZA VEĆIZABROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE Cijena jedne kotizacije za DVA VEĆI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE Cijena jedne kotizacije za DVA danadana iznosiiznosi TVRTKE)

1.490,00 + PDV 1.490,00 kn +knPDV 25%25%

TVRTKE)

• Od 3 do• Od 5 polaznika 5% (na5% osnovnu cijenucijenu kotizacije) 3 do 5 polaznika (na osnovnu kotizacije) • Od 6 i više 10% (na10% osnovnu cijenucijenu kotizacije) • Odpolaznika 6 i više polaznika (na osnovnu kotizacije)

U cijenu jedne kotizacije uračunata su predavanja prema U cijenu jedne kotizacije uračunata su predavanja prema dvodnevnom programu organizatora, radni materijali dvodnevnom programu organizatora, radni materijali SE PRIJAVITI? sudjelovanje KAKOKAKO SE PRIJAVITI? SvojeSvoje sudjelovanje (blok, kemijska olovka) te potvrda o sudjelovanju. možete prijaviti na e mail info@poslovni-savjetnik.com možete prijaviti na e mail info@poslovni-savjetnik.com (blok, kemijska olovka) te potvrda o sudjelovanju. ili na fax. 01/48 099,01/49 tel. 01/49 21 742 Gotovinske uplate na samoj konferenciji ne primamo. ili na fax.

01/48 36 099,36tel.

21 742 Gotovinske uplate na samoj konferenciji ne primamo.

SPONZORI

SPONZORI

MEDIJSKIMEDIJSKI POKROVITELJI POKROVITELJI

ORGANIZATOR ORGANIZATOR

online

PARTNER PARTNER

online

PRIJAVNICA ZA DVODNEVNU KONFERENCIJU „S U P E R P R O D A V A Č“ Naziv tvrtke: _____________________________________________________________________________________________ Ime i prezime osobe/osoba: ____________________________________________________________________________________ Adresa tvrtke: ____________________________________________________________________________________________ Telefon: ____________________________________________ Fax: ________________________________________________ E-mail: _________________________________________________________________________________________________ Potpisi i pečat:

Molimo da ispunjenu prijavnicu pošaljete na fax. 01/48 36 099 ili na e mail: info@poslovni-savjetnik.com



IT odjel

Trendovi pušu s Istoka

Novi tehnološki vjetrovi dolaze s Dalekog istoka. Na ovogodišnjem sajmu Global Mobile Vision u Južnoj Koreji fokus je bio na naprednim i inovativnim mobilnim tehnologijama te inteligentnim umreženim predmetima

T

aekwondo, grijana sjedala u metrou, slatki krumpir u kruhu i umjetnost na svakom kutu, riječ je o Južnoj Koreji i njenom glavnom gradu Seoulu. Ali nije samo Koreja po tome svima poznata, već je ova dalekoistočna zemlja na glasu i kao jedan od najvećih IT centara svijeta. Najbrži internet na svijetu i vodeće tehnologije na području mobilnih uređaja samo su neke od pokazatelja IT razvijenosti ove zemlje. Nije stoga začuđujuće da se i jedan od najatraktivnijih sajmova mobilne tehnologije etablirao upravo u Seoulu - Global Mobile Vision.

MJESTO GLOBALNOG SUSRETA I ove godine, od 16. do 18. rujna, ovaj je sajam u Koreji predstavljao mjesto susreta više od 250 vodećih tehnoloških tvrtki, a među njima ovaj su se put našli i iznimno zanimljivi startup-ovi.

Više od 12.000 zainteresiranih posjetitelja podiglo je ovaj događaj na razinu poslovne platforme u svije-

54

Listopad 2015.

tu mobilnih tehnologija. Po pozivu organizatora, Korea Trade-Investment Promotion Agency (KOTRA) te njenog hrvatskog predstav-

ništva, i hrvatski je poslovni svijet imao priliku sudjelovati na ovom prestižnom događaju. Kao predstavnik hrvatske poslovne delegacije, tvrtka Service Plus IT d.o.o. iz Zagreba posjetila je ovaj sajam. U sklopu odlične organizacije KOTRA-e, predstavnici IT tvrtki imali su se priliku na ciljanim, “jedan na jedan” sastancima posvetiti mogućoj poslovnoj suradnji. Ova vrsta

Osim iz Hrvatske, KOTRA je organizirala dolazak delegacija iz još 60 zemalja.

Prominentne tvrtke kao što su Microsoft, Sprint, Best Buy i GE Healthcare iz Sjedinjenih Država, Baidu iz Kine, NTT, Fujitsu, Toyota i NEC iz Japana, Telefónica iz Španjolske, Ericsson iz organizacije te profesionalŠvedske te mnogi drugi su nost sajma otvorile su oddakako bili među njima. lične poslovne mogućnosti Ovim se internacionalnost ovog dogaPosebnu pažnju na sajmu je đaja stavila u plan, što privukao digitalni novčanik u prvi je omogućilo i niz zanimljiobliku kartice vih poslovnih kontakata na za nastup Service Plusa u ostalim tržištima u svijetu.

Koreji te za dostupnost vrlo Pri tome je za cijelo vrijenapredne tehnologije na me trajanja ovog događaja hrvatskom tržištu. fokus bio na naprednim i www.jatrgovac.hr

na sajmu je nastupilo inovativnim mobilnim tehnologijama te inteligentnim umreženim predmetima.

NOVI GADGETI Jedna od velikih tema su noseći fitness gadgeti kao što su sportske čarape sa senzorima ili inteligentni ulošci za cipele. Ovaj trend nije začuđujući s obzi-

Isto tako je uočljivo da, što je trend umreženih predmeta izraženiji, to je veća potreba za sigurnosnim sistemima. Ovdje se ne radi samo o zaštiti aplikacija i uređaja od napada raznih hakerskih alata, već je riječ i o osnovnoj tehnologiji identifikacije korisnika.

Identifikacija korisnika sa

rom na to da je tržište za ove uređaje u posljednjih godinu dana uistinu eksplodiralo. Da se u ovom segmentu zaoštrava borba na tržištu svjedoči i novi proizvod Amazfit tvrtke Huami, trećeg proizvođača na svijetu po prodaji nosećih fitness gadgeta. Njen Mi band prodan je u više od 10 milijuna primjeraka.

Od novog uređaja Amazfit očekuju se još veće prodajne brojke s obzirom na to da mu je cijena pristupačnih 13 američkih dolara.

Ovo stanje tržišta vodi neminovno do kulminacije trenda. Na samom sajmu se već nazirao sljedeći korak, a to su noseći fitness gadgeti za životinje. Ponajviše za kućne ljubimce.

stopostotnom sigurnošću osnova je gotovo svih budućih tehnologija. Sistemi koji se zasnivaju na lozinkama postaju sve manje sigurni, a potreba za drugim, sigurnijim načinima identificiranja raste. Jedna od najinteresantnijih tehnologija je prepoznavanje očne šarenice korisnika.

Tvrtka Irience Fintech Solution na sajmu je demonstrirala patentiranu i vrlo sigurnu tehnologiju za prepoznavanje šarenice putem mobilnog uređaja. Pilot projekt ove tehnologije već je uspješno pokrenut u suradnji s Industrial Bank of Korea. Za očekivati je da će skeneri očiju postajati sve manji i uskoro integrirani u same mobilne uređaje.

www.jatrgovac.hr

250 vodećih tehnoloških tvrtki

MOBILNO PLAĆANJE Jasno je da niti tema plaćanja ne smije izostati s ovakvog događaja. Jedan od inovativnih proizvoda svakako je bio digitalni novčanik, ali ne kao aplikacija na mobitelu, već kao posebni hardverski proizvod. Samo nekoliko milimetara debljine te dimenzija sličnih kreditnoj kartici ovaj uređaj može zamijeniti bilo koju karticu koja funkcionira na principu magnetskog zapisa. Najzanimljivije od svega je da sami trgovci ne moraju mijenjati svoje postojeće čitače kartica.

Sigurna identifikacija Učitavanje korisnika osnova je gotovo podataka kartice u ovaj svih budućih tehnologija uređaj radi se putem mobikoji se bore protiv njega i na tela i iznimno je jednostavone koji ga podržavaju. Ovaj no. U idućem koraku ovaj sajam je pokazao da je broj će uređaj podržavati NFC aplikacija koje ga podržavaju plaćanja, a radi se ubrzasve veći. Na kraju krajeva, no i na verziji s čipom. U očito je kako je ROBO ono ovom trenutku u tijeku su što kupci žele. konkretniji razgovori za Jedna demonstrirana, a vrlo dostupnost ovog uređaja i zanimljiva aplikacija je Fasna hrvatskom tržištu. hion View od korejske tvrtke S pravom se može reći E-Pharaos. Naime, trgovac da je sajam Global Mokoji je implementirao ovo bile Vision 2015 ne samo rješenje instalira posebne uspješno informirao, već i kamere u trgovini. Kupac nadasve uspješno ostvario upravlja putem svojeg moplatformu za internaciobitela tim kamerama te je u nalno poslovanje. Odlična mogućnosti napraviti fotoorganizacija KOTRA-e, grafiju ili čak video sebe sa fokus na internacionaliželjenom odjećom. Poslije, zaciji događaja te vrlo nanakon napuštanja poslovpredne i inovativne korejnice, kupac može ponovno ske kompanije pokazale su pregledati svu isprobanu nove potencijale te otvorile odjeću, podijeliti slike s nekolicinu vrata koja bi prijateljima, pitati ih za mogla voditi u zanimljivu mišljenje i na kraju naručiti budućnost, kako internanajbolji proizvod. S ovakvom cionalnih, tako i hrvatskih aplikacijom trgovac može trgovaca. zadovoljiti zahtjeve kupaca za ROBO načinom kupovine Darko Pavić te ipak zadržati i čak vezati CEO, Service Plus Group darko.pavic@serviceplus-it.com kupca za sebe. Iako je sajam Twitter: @PavicDarko imao mobilnu tehnologiju u fokusu, upravo je za trgovce bio izložen niz zanimljivih koncepata, proizvoda i ideja.

TRENDOVI U TRGOVINI Global Mobile Vision odlično je pokazao ne samo svjetske trendove u tehnologiji, već i sve ono što nas čeka u bliskoj budućnosti u samoj trgovini. Jedan od velikih trendova koji se nedavno pojavio je takozvani ROBO (akronim od “research offline - buy online”), što u jednoj riječi opisuje novo ponašanje samoga kupca. U prijevodu ROBO zapravo znači: istraži i probaj proizvode u poslovnici, a naruči ih online. ROBO je nešto što je podijelilo trgovce na dvije grupe: na one

Listopad 2015.

55

Informacijske tehnologije - vijesti Suradnja Httpoola i LinkedIna

I

nternetska oglašivačka mreža Httpool sklopila je partnerstvo s društvenom mrežom LinkedIn prema kojemu slovensko poduzeće postaje ekskluzivnim zastupnikom oglašivačkog prostora na području 17 država srednje i istočne Europe. Uz Sloveniju i Rusiju, partnerstvo uključuje i Grčku, Albaniju, Mađarsku, BiH, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Slovačku, Makedoniju, Rumunjsku, Srbiju, Ukrajinu, Latviju, Estoniju te Litvu. Agencije i oglašivači odsad će s pomoću Httpoola moći iskoristiti prilike koje nudi LinkedIn koji je s više od 384 milijuna korisnika najveća internetska mreža poslovnih korisnika u svijetu.

SMARTCARD 2015

Raste broj kartica, bankomata i EFT POS terminala

R

Erste i RBA imaju najbolje kontaktne centre u Hrvatskoj

B

anke Erste&Steiermärkische i Raiffeisen te telekom operateri Optima Telekom i Amis dobitnici su prve nagrade Contact Center Akademije za najbolje kontaktne centre i njihove djelatnike u 2014. godini. Po izboru komisije, sastavljene od vodećih stručnjaka iz područja upravljanja kontaktnim centrima i ljudskim resursima, upravo ove kompanije dobile su najviše ocjene za kvalitetu usluge te tako postale prve kojima je dodijeljeno ovo važno priznanje. Kontaktni centar banke Erste&Steiermärkische proglašen je najboljim u kategoriji kontaktnog centra s 31 i više radnih mjesta, dok je Raiffeisen banka nagrađena u kategoriji kontaktnih centara do 30 radnih mjesta.

astući trendovi u kartičnom poslovanju nastavljeni su i ove godine, uz sporiju dinamiku u pojedinim segmentima.

Na kraju lipnja ove godine, u Hrvatskoj je bilo 8,7 milijuna kartica, a u odnosu na to razdoblje prošle godine, broj je kartica porastao za 1,8%. U istom razdoblju, broj bankomata porastao je za 3,6%, a broj EFT POS terminala za 3,2%. Udio smart-kartica u ukupnom broju kartica je 91,2%, a ukupna vrijednost transakcija u zemlji i inozemstvu u prvih šest mjeseci ove godine bila je 60 milijardi kuna, što je za 3,5% više nego lani u

tom razdoblju. Podaci su predstavljeni na 16. konferenciji o tehnologijama, normama i primjeni kartica i uređaja u financijskim, trgovačkim i drugim djelatnostima, Smartcard 2015., koja je održana u Opatiji u organizaciji tvrtke Case te u suorganizaciji HGK i Zagrebačke banke okupivši dvjesto sudionika.

Proces internet kupnje još jednostavniji

K

ompanija MasterCard predstavila je Identity Check, skup tehnoloških rješenja koja će uz pomoć naprednih tehnologija potvrditi identitete kupaca čime se značajno pojednostavljuje proces internetske kupovine. Postojeće metode dokazivanja identiteta prilikom internetske kupovine mogu odbiti kupce jer posljednji korak procesa kupnje često zahtijeva previše vremena te rezultira odustajanjem od kupnje. MasterCard Identity Check olakšava verifikaciju korisnika uz pomoć tehnologija kao što su biometrijska identifikacija i jednokratna SMS lozinka.

Važnost upravljanja softverskom imovinom Kompanija Microsoft Hrvatska održala je konferenciju pod nazivom “Upravljanje softverskom imovinom (SAM) - kontrola. optimizacija. rast” u sklopu koje su stručnjaci prezentirali pogodnosti koje kompanije stječu upravljanjem ovim važnim segmentom poslovanja. Na konferenciji je naglašeno

56

Listopad 2015.

•••

kako prema istraživanjima 74% kompanija još uvijek koristi ručne, a ne automatizirane procese upravljanja te da je broj onih koje su na osnovnoj razini upravljanja softverskom imovinom čak 86%. Ipak, u posljednje vrijeme, pod pritiskom razvoja tehnologije, kompanije prepoznaju važnost ovoga segmenta.

www.jatrgovac.hr

www.jatrgovac.hr

Listopad 2015.

57

IT odjel - Intervju

ŽIVA REKLAMA NA DOSEG RUKE

Veliki benefiti DOOH oglašavanja su mogućnost izmjene sadržaja u doslovno pet minuta, nepostojanje troškova tiska i montaže plakata te mjerljivost koja do sada u OOH sustavu nije bila moguća, ističe Edin Pašalić, direktor tvrtke Go2Digital

S

a 120 digitalnih citylight totema u mogućnosti smo pokrenuti nacionalnu kampanju u 20 trgovačkih centara i 20 trgova hrvatskih gradova u svega nekoliko minuta, navodi Pašalić.

Za početak, možete li se osobno predstaviti te reći neke osnovne smjernice o vašoj tvrtki te uslugama koje nudi?

Proveo sam sedam godina u SAD-u gdje sam završio studij marketinga i postdiplomski studij BIT (Business IT-a). Po završetku fakulteta radio sam za jednu medijsku agenciju godinu dana nakon čega sam se odlučio vratiti u Hrvatsku i pokrenuti vlastitu tvrtku na temelju iskustva i istraživanja digitalnih trendova u Americi. Go2Digital sam osnovao u srpnju 2014. godine zajedno s partnerom Antom Filipovićem koji ima dugogodišnje iskustvo na hrvatskom medijskom tržištu. Odlučili smo pokrenuti specijalizirani medij za vanjsko digitalno oglašavanje, odnosno DOOH (Digital out of Home) kako je industrija prepoznata diljem svijeta.

Usluga koju nudimo je medijski prostor premium digitalnih lokacija na vanjskom tržištu oglašavanja.

Kako je DOOH relativna novina na hrvatskom marketinškom tržištu, možete li nas uvesti u taj segment oglašavanja?

Koje benefite DOOH industrija donosi svojim klijentima?

DOOH je nova industrija u svijetu koja bilježi rast od 14,2% na godišnjoj razini i po rastu je konkurentna

58

Listopad 2015.

online kanalima. Još 2006. godine, kada su cijene hardvera (profesionalni ekrani, računala) počele padati, veliki igrači vanjskog oglašavanja poput JCDecauxa i Clear Channela počeli su digitalizirati svoje premium lokacije.

Do danas se industrija razvila tako da primjerice u Engleskoj 30% zakupa vanjskog oglašavanja čine digitalni ekrani. Samo neki od benefita DOOH oglašavanja su sljedeći: mogućnost izmjene sadržaja u doslovno pet minuta, troškovi tiska i montaže ne postoje te mjerljivost koja je do sada u OOH sustavu bila nepostojeća. Zamislite da možete pokrenuti nacionalnu kampanju u 20 trgovačkih centara i 20 trgova hrvatskih gradova u svega nekoliko minuta bez dodatnog troška

“DOOH je nova industrija u svijetu koja bilježi godišnji rast od 14,2%” tiska i montaže te na svakoj lokaciji možete izmjeriti koliko ljudi je pogledalo reklamu i koliko dugo se reklama gledala. Isto tako, kreativna rješenja se mogu primjenjivati po različitim dijelovima dana ili vremenskim uvjetima.

Tako restoran može komunicirati svoju ponudu doručka od 07:00-11:00h i onda promijeniti poruku za ponudu ručka od 11:30-15:00h. Ovo je medij koji klijentima pruža neograničene mogućnosti i optimizaciju njihovih kampanja.

Gdje su sve pozicionirani vaši digitalni citylighti te kakav je interes oglašivača?

Naš prvi projekt je bilo postavljanje 100 digitalnih citylight totema u 20 trgovačkih centara diljem Hrvatske, a drugi projekt koji trenutno razvijamo je njihovo instaliranje u središta hrvatskih gradova. Ovaj projekt je malo drugačiji jer uz oglašavanje pružamo dodatan korisni sadržaj turistima i građanima Hrvatske. Outdoor digitalni citylighti će nuditi edukativni sadržaj kroz koji ćemo svakodnevno educirati ljude o zanimljivim događajima iz kulture, povijesti, sporta i tehnologije koji su se dogodili upravo na taj dan. Isto tako, svaka će lokacija davati sadržaj točnog vremena i vremenske prognoze. Neke lokacije će isto tako imati info interaktivne ekrane koji će komunicirati sve korisne informacije gradova koje su bitne turistima i građanima.

Kako su trgovački centri zadovoljni suradnjom kao vaši glavni partneri? Na koji je način koncipiran taj odnos?

Trgovački centri su iznimno zadovoljni suradnjom s obzirom da postavljanje našeg medija modernizira njihovu ponudu. Isto tako, klijenti su prepoznali neograničene kreativne mogućnosti našeg medija tako da su i reklame napravljene s vrlo visokim standardom. Mi to volimo opisati sentencom - živa reklama na doseg ruke, što niti jedan drugi medij na vanjskom oglašavanju ne može ponuditi.

Kakve su vam povratne informacije s terena? Kakav “visibility” bilježi ovaj način oglašavanja te kakav je njegov doseg, odnosno u kojoj mjeri potrošači (gledatelji) kao krajnja ciljna skupina

www.jatrgovac.hr

85% doseg DOOH oglašavanja u trgovačkim centrima primjećuju poruke koje se na ovaj način komuniciraju?

GfK je 2013. napravio istraživanje u kojem su došli do informacije da 85% građana Hrvatske redovito odlazi u trgovačke centre (tri puta mjesečno) i tamo se prosječno zadržavaju 90 minuta. To znači da smo napravili medij s mjesečnim dosegom od 85%, što je konkurentno svim vodećim portalima u Hrvatskoj i najjačim TV kanalima.

Međutim, u Go2Digitalu odlučili smo otići korak dalje i u svaki digitalni citylight instalirati softver koji mjeri broj impresija, aktivnih pogleda u reklamu te zadržavanja oko medija. Ovo nam daje mogućnost da klijentima nakon

Edin Pašalić Go2Digital

svake kampanje damo analizu koju mogu usporediti s drugim mjerljivim medijima poput interneta i televizije.

Povratne informacije klijenata su odlične jer smo jedini mjerljivi medij na tržištu vanjskog oglašavanja, a agencije i tvrtke se sve više okreću mjerljivosti i pravim analizama kampanja. www.jatrgovac.hr

S obzirom na to da totemi sadrže kamere te ekran osjetljiv na dodir, koje sve druge mogućnosti pruža ova tehnologija pored klasičnih display/video oglasa?

Možete li izdvojiti neke posebno zanimljive primjere?

“Digitalni citylighti su jedini mjerljivi medij na tržištu vanjskog oglašavanja” Među ostalim sadržajima nudimo i interaktivnost gdje naš medij postaje veliki smartphone s kojim se ljudi mogu igrati ili doći do korisnih informacija. Juicy Fruits je napravio interaktivnu igricu gdje su posjetitelji centra morali uhvatiti voće koje je padalo na ekranu.

Svi oni koji su završili igricu dobili bi Juicy Fruits sok na poklon. Ova se kampanja pokazala iznimno uspješnom jer smo u samo četiri sata promocije imali više od 600 ljudi koji su htjeli igrati igricu. Drugi zanimljiv primjer je bila kampanja Hrvatskog telekoma Stresomjer.

Robot kao maskota kampanje pozivao je ljude da izmjere razinu svog stresa uz pomoć senzora za mjerenje stresa.

Bilo je vrlo zabavno vidjeti reakcije ljudi nakon dobivenih rezultata. Ovakve interaktivne kampanje bit će sve popularnije i mišljenja smo da će klijenti i agencije prepoznati sve mogućnosti i kvalitetu ovog oblika komunikacije s tržištem.

Imajući u vidu da se vaši digitalni citylighti nalaze na samom mjestu potrošnje, u trgovačkim centrima, koje biste komparativne prednosti ovog medija

izdvojili u odnosu na ostale vrste tržišne komunikacije?

Smatram kako je prisutnost na samom mjestu potrošnje veliki plus koji nudimo. GfK istraživanje je pokazalo da je više od 40% kupovine u trgovačkim centrima i trgovačkim lancima neplanirano. Tako ispada da je više od tri milijarde eura godišnje potrošnje neplanirano. Naš medij je dokazao da može usmjeriti neplaniranu potrošnju baš prema klijentima koji se odluče za ovakav način oglašavanja.

Na koji način se provodi tehnička kontrola? Upravlja li se totemima preko određenog centralnog sustava putem interneta ili se svaki mora održavati zasebno, na licu mjesta?

Trenutno imamo 120 digitalnih citylight totema instaliranih po trgovačkim centrima i trgovima hrvatskih gradova. Sva tehnička kontrola provodi se iz našeg ureda gdje možemo analizirati rad pojedine lokacije. U slučaju tehničkih smetnji 99% problema možemo riješiti u roku od svega nekoliko minuta iz našeg ureda. Isto tako, za početak kampanje nam je potrebno kreativno rješenje i pet minuta prije nego što je pokrenuta u cijeloj Hrvatskoj.

Možete li nam reći nešto o iskustvima i trendovima ovakve vrste oglašavanja na razvijenim, zapadnim tržištima?

Samo kada pogledamo brojku od 14,2% rasta na globalnoj razini DOOH industrije i užurbanu digitalizaciju velikih igrača poput JCDecauxa i Clear Channela, jasno je da se i vanjsko oglašavanje počelo digitalizirati. Samo u zadnjih šest mjeseci gradovi poput Pariza, Birminghama i Amsterdama dobili su svoju outdoor urbanu digitalnu mrežu, a jedan od najvećih projekata koji se sprema je potpuna digitalizacija

“DOOH klijentima pruža neograničene mogućnosti i optimizaciju kampanja” londonskih autobusnih stajališta, gdje će JCDecaux zamijeniti više od 1.000 standardnih citylighta u digitalne. U svijetu je ova industrija već postala mainstream te smatramo kako je neizbježno da se to dogodi i u našoj regiji.

Listopad 2015.

59

Bomboni - Trendovi i brendovi

VELIKA KONZUM

MALA LOJALNOST

Unatoč visokoj popularnosti, u kategoriji je prisutna vrlo niska lojalnost jer samo 26% korisnika smatra da im je važan brend bombona koji kupuju

B

omboni - tvrdi, dražeje, karamele, gumeni, žele, punjeni, različitih boja, okusa i oblika.

Ovaj jednostavni slatkiš izrađen od mješavine vode i šećera uz dodatak boja i aroma izvorno potječe iz 17. stoljeća s francuskog dvora.

Samo njegovo značenje dolazi od francuske riječi “bon”, što doslovno znači “dobro”.

I da, svima nam je dobar, malima i velikima, sladokuscima i ljubiteljima svježijeg okusa, svatko može izabrati svoj najdraži bombončić. Danas postoji toliko širok izbor bombona da je praktično nemoguće ne izabrati neki s police. Davno su prerasli

60

Listopad 2015.

svoju primarnu funkciju slatkiša i dobili dodatne benefite kao što su osvježavanje daha, čišćenje ušne šupljine i sl. Dječji bomboni pucketaju, šume, puštaju razne boje i sl.

Novi trend se očituje u sve većem asortimanu bombona s prirodnim dodacima, bez umjetnih aditiva. U svakom slučaju, ovo je jedna zanimljiva i raznolika kategorija za različite tipove konzumenata i s različitim tipovima proizvoda.

STUPANJ KORIŠTENJA U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju bom-

bona i pripadajućih brendova. Riječ je o alatu za brend i marketing management koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača na velikom broju proizvodnih kategorija. BRANDpuls kombinira tržišne indikatore s različitim tipovima podataka kao što su demografija, psihografija, kupovne navike

su važnosti za uspješno vođenje brenda i rano uočavanje mogućih problema i prilika.

Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u prvoj polovici 2015. godine na području Hrvatske. O tome koliko je ova kategorija popularna govori i činjenica da 71% hrvatske populacije od 15-64 godine barem nekad konzumira bombone.

Ono zanimljivo je vrlo niska lojalnost u ovoj kategoriji jer samo 26% korisnika smatra da im je važan brend bombona koji kupuju. Korisnici su skloni prelaziti s brenda na brend. Ipak, 57% korisnika bombona pri kupovini će radije odabrati hrvatski brend nego strani. Među korisnicima bombona ima 19% “velikih” korisnika koji bombone konzumiraju 2-3 puta tjedno i češće. “Srednjih” korisnika je 23%, a “malih” koji bombone konzumiraju jednom mjesečno i rjeđe ima 29%.

KORISNICI KATEGORIJE Korisnici bombona su podjednako muškarci i žene.

Nešto češće od prosjeka Hrvatske ih nalazimo u dobi 15-29 godina. Žive u gradu, podjednako u svim regijama, ali najviše ih ima u Zagrebu i okolici. Ukupni prihodi kućanstva su im prosječni, Kraševu dominaciju (Bronhi, od 3.000 do Ki-Ki, 505 s crtom) remete 9.000 kuna.

Po svojem jedino Cedevita bomboni životnom stilu ne razlikuju se i korištenje medija. Dakako, značajno od prosjeka popumarketinški pokazatelji dobi- lacije pa ih tako najviše nalaveni ovim putem od iznimne zimo u segmentu umjerenih www.jatrgovac.hr

71% odrasle populacije konzumira bombone

MACIJA, obiteljskih ljudi. Pripadnici ovog segmenta predstavljaju prosjek po tome što su umjereni u većini životnih nazora.

Važan im je obiteljski sklad te su skloni brizi za kućanstvo

sljednjih mjesec dana. Među 71% korisnika bombona, na prvom mjestu po broju korisnika u zadnjih mjesec dana nalazi se brend Bronhi.

Odmah za njim je Ki-Ki, dok se na trećem mjestu nalaze Cedevita bomboni. U okviru BRANDpulsa također se radi usporedba brendova na tržištu prema njihovoj snazi.

Kombinacijom najvažnijih marketinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu - BRANDscore. Prilikom izračunavanja BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potrošača prema brendu - bihevioralni i emocionalni. I prema BRANDs-

u vrećici nisu praktična niti misle da su bomboni samo za djecu. Osim općenitog praćenja kategorije bombona, unutar BRANDpuls istraživanja prate se i brendovi. Najvažniji indikator koji Ukupno 57% korisnika pri se prati svakupovini će radije odabrati kako je razina korištenja hrvatski brend (“usage”), marketinški i uređenje doma. Vrednuju indikator koji najbolje govori svoje slobodno vrijeme koje o vitalnosti brenda. Praćenje provode najčešće u obiteljkorištenja je važno za procjeskom krugu, ne izlaze radi nu potrošačke mase na koju provoda niti posjećuju kina, se u određenom trenutku koncerte ili kazališta. Prate može računati. Korisnici politička zbivanja i sport, brenda su isti koristili u poponekad se služe računalom.

Struktura korisnika kategorije “Bomboni” Umjereno su religiozni, do(siječanj 2015. – lipanj 2015.) nekle tradicionalnih nazora.

Kada kupuju, proizvode Veliki odabiru prvenstveno prema korisnici kategorije njihovim karakteristikama, 19% primjerice na temelju kvalitete i pouzdanosti ili na temelju stečenog povjerenja Korisnici u marku i zemlju porijekla. kategorije Mali Srednji Reklame najčešće zamjećuju 71% korisnici korisnici na TV-u. Kada traže neke kategorije kategorije informacije o proizvodima to 29% 23% će prvo učiniti na internetu.

BRANDpiramide – TOP 3 brenda među korisnicima Ovo su ujedno dva medija kategorije “Bomboni” (siječanj 2015. – lipanj 2015.) koji najviše utječu na njihovu odluku o kupovini proizvoda i usluga. Ukupno 62% ko5,8% 4,8% 2,9% 2,2% Lojalnost risnika kategorije pristupa 35,8% 31,3% 21,4% 35,8% internetu svaki dan, 55% Primarno koristi Facebook, a 60% ih 18% 15% 14% 6,2% korištenje ima pametni telefon.

65,8% 66,8% 57,5% 66,8% STAVOVI I BRENDOVI Čak 38% korisnika kategorije smatra da se bomboni jedu manje nego u doba kada su oni bili djeca, a oko 30% njih koristi bombone samo za osvježavanje daha, misli da su bomboni štetni za dječje zube i više voli komprimirane bombone. Ne slažu se s time da pakiranja bombona www.jatrgovac.hr

24%

Razmatranje

23% 60,8%

60,8% 40%

Korištenje

39%

Iskustvo

97%

Prepoznavanje

38%

89%

91,7%

84%

Korisnici kategorije "Bomboni" (siječanj 2015. – lipanj 2015.)

Korisnici

71% Nekorisnici

29%

BRANDscore - TOP 3 brenda među korisnicima kategorije “Bomboni” (siječanj 2015. – lipanj 2015.)

Brend

BRANDscore

Bronhi Ki-Ki 505 s crtom

57 52 48

Stavovi korisnika kategorije “Bomboni” siječanj 2015. - lipanj 2015.

Mislim da se bomboni danas manje jedu nego u doba kada sam ja bio/la dijete

37,9% Koristim bombone samo za osvježavanje daha, a ne zbog potrebe za slatkim

33,7%

41,3%

Ne bih savjetovao/la djeci da jedu bombone zbog toga što su štetni za zube

34,2%

Komprimirane bombone volim više od punjenih

81,8%

Pakiranja bombona u vrečicama nisu praktična

31%

30%

76% 88,4%

95%

Jelena Jakšić Product Manager jelena.jaksic@ipsos.com

26% 45,1%

91,7% 97%

11% 54,3%

43,5%

45,1% 89%

21%

core-u Bronhi je vodeći brend u kategoriji bombona u Hrvatskoj. Ki-Ki se nalazi na drugom mjestu, a na trećem mjestu je 505 s crtom koji je pretekao Cedevitu.

U ovom slučaju Cedevita ima veću razinu korištenja od 505 bombona, ali 505 s crtom ima nešto bolje ostale indikatore, kao što su prepoznavanje brenda, iskustvo s brendom i razmatranje pri kupovini, zbog čega je i postigao više vrijednosti na BRANDscore-u.

93%

15,7% Bomboni su samo za djecu

optimal

Bronhi

Ki-Ki

Cedevita

12,4%

Listopad 2015.

61

Bomboni - Tržište

U RAVNOTEŽI

Rezultati prodaje u zadnjih godinu dana pokazuju gotovo nepromijenjeno stanje u usporedbi s ranijim godišnjim periodom: vrijednosna prodaja je ostala na istoj razini kao i lani, dok je u količinskom pogledu ostvaren gotovo neprimjetni pad od 0,3%

K

ategorija bombona uključuje mekane bombone (gumeni i žele bomboni), tvrde bombone (uključuju se i komprimati), bombone za osvježivanje daha, karamele te bombone (pastile) za grlo. Nisu uključeni proizvodi koji se izdaju na liječnički recept te pastile

ljekarne, Cash&Carry, diskontne trgovine (Lidl), trgovine slatkišima te sezonske objekte (otvorene manje od šest mjeseci godišnje), pokazuju gotovo nepromijenjeno stanje u usporedbi s ranijim godišnjim periodom. Vrijednosna prodaja je ostala na istoj razini kao i lani s ostvarenih 251,6 milijuSupermarketi su omiljeni na kuna, dok format trgovine, a tvrdi je u količinskom poglebomboni omiljena vrsta du s ukupno prodanih za grlo koje se prodaju u 3.621 tona bombona ostvaljekarnama. Vodeći proren gotovo neprimjetni izvođači po količinskom pad od 0,3% na međugoudjelu su: Haribo (Haribo), dišnjoj razini.

S 36% udjela supermarketi Kandit (Bonko, Kandit), su prvi izbor kupaca kada Kraš (505 s crtom, Bronhi, je riječ o formatu trgovine Ki-Ki, Kraš), Liking (Liu kojoj kupuju proizvode king), Wrigley (Airwaves, Orbit, Skittles, Winterfresh) Podjela prema vrsti te trgovačke robne marke proizvoda koje same zauzimaju 11% kolovoz 2014. – srpanj 2015. udjela u prodaji kategorije.

Tvrdi bomboni U navedenom popisu pro40% izvođači su navedeni abeKaramele cednim redom, a od robnih 30% marki one poznatije.

Mekani bomboni

NI GORE NI DOLE Rezultati prodaje u zadnjih godinu dana (kolovoz 2014. – srpanj 2015.), koja ne uključuje veleprodaju,

62

Listopad 2015.

23% Pastile za grlo

2% Bomboni za osvježivanje daha

1%

ove kategorije. Tri sljedeća formata pozicionirani su relativno blizu jedan drugome: velike trgovine mješovitom robom zajedno s drogerijama zauzimaju 21% količinske prodaje, srednje trgovine mješovitom robom imaju 18%, a hipermarketi 15% udjela.

Na kraju su tu još i male trgovine mješovitom robom u kojima bombone kupuje 7% kupaca, dok svaki po 2% udjela imaju kiosci te benzinske postaje.

Podjela prema vrsti otkriva

da su tvrdi bomboni s 44% udjela najpopularniji te s karamelama (30% udjela) i mekanim bombonima (23% udjela) čine praktično cijelu kategoriju. Minimalne udjele imaju još pastile za grlo (2%) i bomboni za osvježavanje daha (1%).

Božica Habajec Client Manager bozica.habajec@nielsen.com

kolovoz 2014. – srpanj 2015.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (tona)

3.621

-0,3%

Vrijednosna prodaja (HRK)

251.591.000

0%

Bomboni

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100 90 80

2 7

2

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

21

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) + drogerije

50 40 30

36

Supermarketi (301 - 2500 m2)

20 10 %

Kiosci

18

70 60

Benzinske postaje

15

Hipermarketi (2501 m2 +)

kolovoz 2014. - spranj 2015.

Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr

Ĺ umi bomboni, novi okusi u novom dizajnu.

Bomboni - Leaflet report

Kataloško stanje

periodu. Kvaliteta oglašavanja (GAV) ovih bombona je unatoč tome porasla za jedan postotni poen zaustavivši se na udjelu od 30%. Razni bomboni su drugoplasirana vrsta koja je ove godine u promatranom periodu zabilježila 29% udjela po broju promocija, što je pad od 3% u odnosu na lani, a isto toliko je smanjen i njihov GAV koji je na kraju ovogodišnjeg kolovoza iznosio 27%. Slobodno možemo reći da su ove godine pravi hit bili gumeni bomboni koji su ostvarili izniman rast. Ova vrsta

Najaktivniji proizvođači u promociji bombona putem kataloga trgovaca su Kraš i Kandit, a najviše objava o proizvodima kategorije našlo se u katalozima Kauflanda i Metroa

U

okviru analize kretanja u kategoriji “Bomboni” pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika ove kategorije putem kataloga trgovaca promatrano kroz broj promocija i bruto oglasnu vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Broj promocija pritom otkriva kvantitativni odnos u kategoriji,

S 37% udjela u oglašavanju kategorije vodeći su bomboni za žvakanje

dok bruto oglasna vrijednost predstavlja kvalitetu oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka.

bombona, naime, svoj je udio po broju promocija povećala s lanjskih 20% na trenutnih 25%, a GAV s 27% na 32%. Ostale vrste imaju značajno manje udjele. Čokoladne dražeje imaju 4% po broju promocija (lani 5%) te 8% po kvaliteti ogla-

kanje koji su u prvih osam mjeseci ove godine ostvarili 37% udjela u ukupnom oglašavanju kategorije, no to je i dalje 2% manje nego što je ostvareno lani u istom

GUMENI BOMBONI HIT U oglašavanju kategorije bombona u katalozima i lecima trgovaca vodeća vrsta su bomboni za žva-

Broj promocija i GAV - vrste bombona 45% 40%

2014. (siječanj-kolovoz) Broj promocija

39%

37%

2014. (siječanj-kolovoz) GAV

35% 30%

29%

30%

32%

30%

29%

2015. (siječanj-kolovoz) Broj promocija 27%

27%

25%

25%

32%

2015. (siječanj-kolovoz) GAV

20%

20% 15%

10%

10%

5%

5%

8% 4%

3%

4%

3%

3%

0%

Bomboni za žvakanje

64

Listopad 2015.

Razni bomboni

Gumeni bomboni

Čokoladne dražeje

Voćni žele bomboni

1%

1%

1%

0%

Dražeje

www.jatrgovac.hr

92% udio brendova u broju promocija kategorije šavanja (lani 10%). Voćni žele bomboni zadržali su lanjskih 3% broja promoci-

skok od 13% na ukupno manje nego lanjskih 6%), naglasiti kako se trgovački 89% udjela. Trgovačke mara još je izraženiji pad u lanac Spar promatra u dvije ke su, shodno tome, na kraju kvaliteti oglašavanja: s lanjodvojene kategorije katalokolovoza 2015. godine imale skih 18% na ga koje objavljuje za svoje udio od 8% po broju prosadašnjih 7%. hipermarkete Interspar te Snažan pad u 2015. bilježi mocija te 11% po kvaliteti Žito je, unasupermarkete Spar.

Lidl sa svojim privatnim Na kraju, obratimo li pažnju oglašavanja. toč malom na podjelu prema tipu proiudjelu, biljemarkama bombona zvoda, vidimo kako su brenžilo pozitivan Erlanda Ivić-Mandić dovi u 2015. godini značajno trend: po e.ivic@focusmr.com Marko Havaši ja, koliko drže i u GAV-u, unaprijedili svoju poziciju u GAV-u je ostalo na prošmhavasi@hr.focusmr.com ali s padom od 1% u odovoj kategoriji. Tako je broj logodišnjih 2% istodobno nosu na lani. Dražeje su na promocija koje su objavljene povećavši broj promocija začelju s 1% broja promociod strane brendova u prvih s 3% na 5%. Metro je sa ja, koliko su imale i lani, no osam mjeseci povećan na svojim bombonima ostvaovogodišnji GAV se istopio 92% (+6% u odnosu na rio identičan rezultat kao i (0%) premda su i lani držale prošle godine: 3% po broju lani), dok je GAV ostvario mršavih 1% udjela po ovom promocija i 0% po GAV-u.

Podjela prema tipu proizvoda pokazatelju.

TRGOVCI I BRENDOVI 100% 92% KRAŠ VODI KATEGORIJU Kaufland i Metro Cash&89% 90% 86% Pregled prisutnosti proCarry u prvih su osam 80% 76% izvođača pokazuje da je mjeseci 2015. godine vode70% 60% Kraš u vrlo ugodnom vodći trgovački lanci po broju 50% stvu. Naime, po broju propromocija kategorije bom40% mocija u prvih osam mjebona (oba imaju udio od 30% 24% seci 2015. ostvario je udio 16%). Treće i četvrto mjesto 20% 14% 11% u kategoriji od 29%, što je s 13% drže KTC i Tommy, 8% 10% 4% više nego lani u istom a potom dolaze Plodine 0% Broj promocija GAV Broj promocija GAV razdoblju, dok je kvalitetu (9%), Billa (8%), Lidl (7%), 2014. (siječanj - kolovoz) 2015. (siječanj - kolovoz) oglašavanja povećao za 3% Konzum (7%), Interspar Brend Trgovačka marka na ukupno 21%. Drugo (6%) i Spar (6%). Važno je mjesto zauzima Kandit Top 10 trgovačkih lanaca, Broj promocija (siječanj-kolovoz 2015.) koji je za 3% smanjio svoj udio po broju promocija na 18% 16% 16% 10%, a isto toliko povećao 16% svoj GAV na ukupno 8%.

14% 13% 13% Sljedeći je Haribo koji je po 12% oba parametra kliznuo za 10% 9% 1% pa je po broju promoci8% 8% 7% 7% ja ostvario 6%, a po GAV-u 6% 6% 6% 9%. Snažan pad bilježi Lidl 4% sa svojim privatnim markama bombona koje su ove 2% godine po broju promocija 0% zauzele 2% udjela (znatno Kaufland Metro C&C KTC Tommy Plodine Billa Lidl Konzum Interspar Spar Broj promocija i GAV - proizvođači 60%

2014. (siječanj-kolovoz) Broj promocija 2014. (siječanj-kolovoz) GAV

50%

2015. (siječanj-kolovoz) Broj promocija 2015. (siječanj-kolovoz) GAV

40% 30% 20%

52% 44%

54%

41%

29%

25% 18%

21%

18% 13%

10%

10% 5%

8%

7% 6%

10% 9% 6%

2%

7%

3% 2%

5%

0%

Kraš

www.jatrgovac.hr

Kandit

Haribo

Lidl

Žito

2%

3%

0%

3%

Metro

0%

Ostali proizvođači

Listopad 2015.

65

9 ogla

Bomboni - TV oglašavanje

Zdrav trend rasta A

Kategorija bilježi pozitivan trend po svim parametrima: bruto investicija je dosegla 84,86 milijuna kuna, što je za 26,2% više nego u istom lanjskom razdoblju, Eq. GRP je narastao s lanjskih 7.431,47% na 10.656,21%, dok je broj emitiranih spotova uvećan s 5.954 na 6.721

naliza oglašavanja kategorije “Bomboni” provedena je na TV postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2) za ciljnu grupu Total 4+, koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja

obuhvaća 4.090.004 potencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. s ukupno 1.160 instaliranih peoplemetera, dok je veličina panela 810 kućanstava.

Varijable u analizi su Eq.

Pregled TV oglašavanja po varijantama brendova (kolovoz 2014. – srpanj 2015.)

Oglašivač

Brend

Kampanja

Eq. GRP

%

Broj spotova

Bruto investicija

Cedevita d.o.o.

Cedevita

Cedevita Kids

941,36%

8,83%

992

5.541.262 kn

Kraš

Ki-Ki

Ki-Ki - brand general advertising

902,68%

8,47%

467

7.580.681 kn

Wrigley

Skittles

Skittles Fruits

1.871,66%

17,56%

1.143

15.907.135 kn

Kandit

Bonko

Bonko - brand general advertising

56,49%

0,53%

32

139.800 kn

Ferrero

Tic Tac

Tic Tac Fresh Mint

2.480,08%

23,27%

1.349

20.966.777 kn

Tic Tac Banana

431,79%

4,05%

288

4.620.777 kn

Haribo GmbH

Haribo

Haribo - competition for a prize

475,07%

4,46%

312

3.826.666 kn

Haribo - brand general advertising

2.162,41%

20,29%

1.090

16.666.707 kn

Pionir

Negro

Negro - brand general advertising

492,93%

4,63%

152

2.628.143 kn

Ricola - brand general advertising

294,97%

2,77%

358

4.048.490 kn

Ricola Cranberry

373,46%

3,50%

448

2.151.108 kn

Šumi - brand general advertising

173,31%

1,63%

90

780.637 kn

100%

6.721

84.858.183 kn

Ricola AG

Ricola

Žito prehrambena industrija d.d.

Šumi

Ukupno: 10.656,21%

Pregled TV oglašavanja po varijantama brendova (kolovoz 2013. – srpanj 2014.)

Oglašivač

Brend

Kampanja

Eq. GRP

%

Broj spotova

Bruto investicija

Kraš

Ki-Ki

Ki-Ki - brand general advertising

616,29%

8,29%

372

4.748.741 kn

Wrigley

Skittles

Skittles Fruits

1.500,73%

20,19%

901

12.949.133 kn

Kandit

Bonko

Bonko - brand general advertising

21,75%

0,29%

21

39.635 kn

Bonko Cola

148,23%

1,99%

172

287.394 kn

Ferrero

Tic Tac

Tic Tac Fresh Mint

1.045,04%

14,06%

1.071

8.315.959 kn

Tic Tac Summer Edition

18,66%

0,25%

27

150.149 kn

Tic Tac Strawberry Mix

566,00%

7,62%

714

5.507.438 kn

Tic Tac Brazil Mania

545,51%

7,34%

412

5.288.567 kn

Tic Tac Dream Of Brasile & Sicilia

670,49%

9,02%

814

5.327.811 kn

Tic Tac Mint

147,52%

1,99%

182

737.297 kn

Haribo GmbH

Haribo

Haribo - brand general advertising

1.674,40%

22,53%

840

19.513.402 kn

PEZ International GmbH

PEZ

PEZ - brand general advertising

201,03%

2,71%

143

736.509 kn

Ricola

Ricola - brand general advertising

275,82%

3,71%

285

3.663.368 kn

7.431,47%

100%

5.954

67.265.403 kn

Ricola AG

Ukupno:

66

Listopad 2015.

www.jatrgovac.hr

šivača nastupilo na TV-u u zadnjoj godini GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga svakog individualnog spota, dok je Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekundi. Istraživanje se odnosi na godišnji period kolovoz 2014. - srpanj 2015. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje). U izračun su uzete sve vrste oglašavanja izuzev telemarketinga – tv prodaje, te samooglašavanja televizija.

četvrtom mjestu je domaći predstavnik Kraš s investicijom u Ki-Ki brend od 7,58 milijuna kuna, što je značajno više nego je u isti brend uloženo u prethodnom godišnjem razdoblju: 4,75 milijuna kuna. Slijedi Ricola koja je u televizijsko oglašavanje investirala 6,2 milijuna kuna (lani: 3,66 milijuna kuna), te Atlantic Grupa koja je u robnu marku Cedevita uložila vrijednost od 5,54 milijuna kuna (lani nije oglašavana) i Pionir koji je svoj brend Negro podržao investicijom od 2,63 milijuna kuna (lani ZNAČAJAN NAPREDAK nije oglašavan). Zadnja dva U zadnjih 12 mjeseci na oglašivača su uložili razmjerteleviziji je svoje bombone no manje iznose: ljubljansko promoviralo devet oglašiŽito u brend Šumi investivača, dva više nego u godini ralo je 780,6 tisuća kuna ranije. Kategorija u cijelosti (lani nije oglašavan), dok bilježi zdrav trend rasta po Kanditov Bonko zaključuje listu oglašivača s ulaganjem od Ferrero je s brendom Tic 139,8 tisuća kuna Tac vodeći TV oglašivač u (lani nije oglašavan). Od prošlokategoriji bombona godišnjih sedam oglašivača na aktualnoj je listi izostao jedino svim promatranim paraPEZ koji je lani ostvario metrima. Tako je bruto inbruto investiciju od 736,5 tivesticija dosegla 84,86 misuća kuna. Ferrero je vodeći lijuna kuna, što je za 26,2% i po broju spotova s obziviše nego u prethodnom rom na to da ih je u zadnjih 12-mjesečnom razdoblju. godinu dana emitirao 1.637.

Eq. GRP pokazatelj naraSlijede Haribo s 1.402, Wristao je s lanjskih 7.431,47% gley s 1.143, Cedevita s 992 na 10.656,21%, dok je broj i Ricola s 806 spotova. I po emitiranih spotova istodobEq. GRP parametru na prno uvećan s 5.954 na 6.721. vom je mjestu Ferrerov Tic Od oglašivača najviše se u Tac koji je u zadnjih 12 mjezadnjih godinu dana iskazao Ferrero koji je za TV promo- seci ostvario 2.911,87%, dok je drugu poziciju zauzeo ciju brenda Tic Tac uložio Haribo s 2.637,48%. Potom 25,59 milijuna kuna (lani dolaze Wrigleyev Skittles je to ulaganje iznosilo tek s 1.871,66%, Cedevita s nešto manjih 25,33 milijuna 941,36% i Krašev Ki-Ki s kuna). Drugi po vrijednosti 902,68%. bruto investicije je Haribo s 20,49 milijuna kuna (lani: 19,51 milijun kuna), a poJan Jurjević tom dolazi Wrigley kao prvi Client Service Executive jan.jurjevic@nielsen.com oglašivač koji je u zadnjih 12 mjeseci povećao ulaganje jer je u brend Skittles investirao 15,91 milijun kuna (lani: 12,95 milijuna kuna). Na www.jatrgovac.hr

JEDNISTVENA

SNAGA

Uvoznik i distributer: Orbico d.o.o.

Ulica Kreše Golika 1, Susedgrad, HR-10090 Zagreb T.: +385 1 3444 800; F.: +385 1 3444 805

Profil kompanije

SAPONIA D.D.

U svojih 121 godinu postojanja Saponia je vidjela i dobrih i loših vremena. No, danas je to stabilna tvrtka čija je dionica od početka 2012. godine pa do danas porasla zavidnih 82 posto

S

aponia je suvremena tvrtka izgrađena na stogodišnjoj tradiciji i inventivnosti koja se od obrtničke radionice za proizvodnju sapuna razvila do vodećeg proizvođača deterdženata u Hrvatskoj.

Počeci ove osječke tvrtke sežu u 1894. godinu kada je Samuel Reinitz u najvećem gradu Slavonije osnovao obrtničku radionicu za proizvodnju sapuna. Nepuna tri desetljeća kasnije, 1922. godine, radionica se povezuje s tada svjetski poznatom tvrtkom Georga Schichta te se uvode novi proizvodi i povećava

68

Listopad 2015.

lizirana i nastavlja raditi pod imenom “Prva tvornica sapuna Osijek”, a od 1953. osječka tvornica nosi svoje današnje ime – Saponia. Godinu Najznačajniji događaj u 2014. prije toga započela je bio je pridruživanje društva proizvodnja Kandit d.o.o. Grupi Saponia kozmetičkih proizvoda, dok je 1956. proizveden prvi sintetski iz Schichtova koncerna prašak za pranje bijelog i spajaju se 1930. godine s šarenog rublja Plavi Radiroterdamskim koncernom on, a godinu potom krenuLever Brothers. la je i proizvodnja tekućih deterdženata pod robnom RAZVOJ POSLOVANJA Nakon Drugog svjetskog markom BIS. Ta, 1957. rata tvornica je nacionagodina, zanimljiva je i po proizvodnja. U tom smislu značajna je 1929. kada je počela proizvodnja VIM-a, abrazivnog sredstva za čišćenje. Tvornice sapuna

tome što je Saponia, kao jedna od prvih tvrtki na ovim prostorima, krenula s provedbom različitih marketinških akcija. Godinu 1959. obilježio je početak proizvodnje sintetskog praška za pranje finog rublja i stvaranje robne marke Nila. Nastavak investicija tijekom 1961. obuhvatio je rekonstrukciju pogona za proizvodnju deterdženata i sapuna te modernizaciju proizvodnje. Faks Helizim, prvi proizvod na ovim prostorima razvijen na osnovi biološki razgradljivih tenzida koji je sadržavao enzime, www.jatrgovac.hr

174,4 milijuna kuna tržišna kapitalizacija društva započinje s proizvodnjom 1968. godine. Naredne godine sklopljen je ugovor o tehničkoj suradnji s Unileverom, a Saponiji je pripojena i tvornica za otkup i preradu bilja Dalmacijabilje Dubrovnik.

Tijekom 1970-ih je nastavljen razvoj proizvodnje i širenje portfelja proizvoda i brendova. Tako je 1973. na tržište uvedena popularna robna marka pasti za zube Zirodent. Godine 1975. rekonstruiran je pogon za proizvodnju praškastih deterdženata i podignut kapacitet godišnje proizvodnje na 110.000 tona, a iste godine tvrtka na tržište uvodi tri nove strateške robne marke: Rubel - univerzalni praškasti deterdžent za pranje rublja, Ornel - omekšivač za rublje, i Tipso - tekući

deterdžent za pranje posuđa. Dvije godine kasnije Saponia stvara robnu marku Likvi, tekući deterdžent za pranje posuđa,

tijekom Domovinskog rata, Saponia je pretrpjela velike štete na objektima i jedan je od najvećih ratnih stradalnika, no već 1992. uspostavljena je redoTvrtka je privatizirana 1998. vita poratna proizvodnja kada započinje snažan i otpočela obnova tvorinvesticijsko-razvojni ciklus nice. Godine 1994. Saponia i robnu marku Arf, tekuće postaje dioničko društvo, sredstvo za čišćenje u kua 1998. je privatizirana ćanstvu. i započinje snažan investicijsko-razvojni ciklus.

MODERNIZACIJA PROIZVODNJE Godine 2002. rekonstruiran Osamdesete donose daljnji je pogon za proizvodnju praškastih deterdženata, zamah u razvoju tvrtke pa čime je modernizirana su tako već 1981. na izdvotehnologija proizvodnje u jenoj lokaciji u Nemetinu skladu s najsuvremenijim puštene u rad nove suvretrendovima. Obnovljeno mene tvornice za proizvodje skladište gotove robe u nju tekućih deterdženata i Nemetinu na površini od toaletno-kozmetičkih pro13.000 četvornih metara izvoda kao i distribucijski centar. Deset godina kasnije, korisnoga skladišnog pro-

BILANCA (u tisućama kuna)

6./2015. kons.

AKTIVA A) DUGOTRAJNA IMOVINA

530.315

1. Nematerijalna imovina

2.004

2. Materijalna imovina

473.738

3. Dugotrajna financijska imovina

54.055

4. Dugoročna potraživanja

0

stora, a 2004. puštena su u rad automatska postrojenja za pakiranje praškastih i tekućih deterdženata te pasti za zube, kao i robotizirani paletizatori. Proizvedena je i višebojna pasta za zube, a iste godine Saponia obilježava 110 godina postojanja i uspješnog rada. Već godinu iza otvoren je novi pogon za proizvodnju plastične ambalaže te je Saponiji uručen i Certifikat ISO 14001 koji potvrđuje da je tvrtka uspostavila sustav upravljanja okolišem. Godine 2007. uveden je Eurocompact standard proizvodnje, dok je 2011. u proizvodnju uvedena linija Natural&Sensitive koja je dermatološki ispitana i namijenjena potrošačima s najosjetljivijom kožom te Active nature linija sredstava za čišćenje. Godine 2013. u rad je puštena

RDiG (u tisućama kuna)

6./2015. kons.

A) POSLOVNI PRIHODI

520.515

1. Prihodi od prodaje

515.350

2. Ostali poslovni prihodi B) POSLOVNI RASHODI 1. Neto smanjenje vrijednosti zaliha

5.165 509.430 2.097

2. Materijalni troškovi

409.038

156.911

3. Troškovi osoblja

51.434

2. Kratkoročna potraživanja

286.299

4. Amortizacija

24.516

3. Kratkotrajna financijska imovina

97.937

5. Vrijednosno usklađivanje i rezerviranja

1.049

4. Novac u banci i blagajni

5.367

6. Ostali poslovni rashodi i troškovi

21.296

C) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

10.786

OPERATIVNA DOBIT

11.085

C) FINANCIJSKI PRIHODI

4.507

D) FINANCIJSKI RASHODI

10.766

NETO FINANCIJSKI RASHODI

6.259

B) KRATKOTRAJNA IMOVINA

564.514

1. Zalihe

D) GUBITAK IZNAD KAPITALA E) UKUPNO AKTIVA

0 1.087.616

0

F) IZVANBILANČNI ZAPISI PASIVA

E) IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI

0 0

A) KAPITAL I REZERVE

335.781

F) IZVANREDNI - OSTALI RASHODI

1. Temeljni (upisani) kapital

217.569

G) UKUPNI PRIHODI

525.022

C) DUGOROČNE OBVEZE

266.980

H) UKUPNI RASHODI

520.196

D) KRATKOROČNE OBVEZE

449.733

I) DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA

35.122

J) POREZ NA DOBIT

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE

325.426

www.jatrgovac.hr

4.826 7

K) DOBIT RAZDOBLJA

4.819

L) DOBIT PRIPISANA IMATELJIMA KAPITALA MATICE

4.336

Listopad 2015.

69

Profil kompanije NOVČANI TIJEK (u tisućama kuna)

6./2015. kons.

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

13.143

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

-19.156

Primici od prodaje materijalne i nematerijalne imovine

3.127

Izdaci za kupnju materijalne i nematerijalne imovine

7.035

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

4.539 6./2015. kons.

PROMJENE KAPITALA (u tisućama kuna) TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL

217.569

REVALORIZACIJA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE

3.174

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE

325.426

Vlasnik/nositelj računa / Suovlaštenik/imatelj VP

Stanje

[%]

1.

Mepas d.o.o. Široki Brijeg

574.931

87,30

2.

Biliš Mario

10.569

1,60

3.

Erste Plavi Expert - DMF

5.400

0,82

4.

Erste Plavi OMF kategorija A

4.286

0,65

5.

SZAIF d.d.

3.500

0,53

6.

Saponia d.d.

3.140

0,48

7.

CERP RH

1.832

0,28

8.

Zagrebačka banka d.d.

1.360

0,21

9.

Volarić Robert

1.137

0,17

10.

Sekulić Mitar

1.025

0,16

607.180

92,20

Ukupno:

Prema važećim podacima SKDD-a za uredovni dan 21.9.2015.

Performans dionice u odnosu na indeks

bio je pridruživanje društva Kandit d.o.o. Grupi Saponia.

Imajući to na umu, u 2014. godini ostvareni su ukupni prihodi od 1.056,4 milijuna kuna, poslovni prihodi u iznosu od 1.047,4 milijun kuna, oboje uz trend rasta od 31%, dok prihodi od prodaje iznose 1.008,6 milijuna kuna uz rast od 28,4%.

Prihodi od prodaje čine 95,5% ukupnih prihoda, a u njima prihodi od prodaje na hrvatskom tržištu sudjeluju POSLOVANJE GRUPE SAPONIA s 54,4%, dok prihodi od Ovisna društva obuhvaćena prodaje u inozemstvu sudjeovim izvještajima s kojima luju s 45,6% udjela. Ukupni je Saponia d.d. direktno rashodi u 2014. godini vlasnički povezana su Kanostvareni su u iznosu od 1.047,2 miOd početka 2012. prosječno lijuna kuna i veći su 31,2% dnevno trgovanje dionicom u odnosu na godinu prije iznosi oko 50.000 kuna toga. Ostvarena dobit prije dit d.o.o. Osijek, Maraska oporezivanja od 9,3 milijud.d. Zadar, Mercos d.o.o. na kuna rezultat je ostvareOsijek, Dalmatien GmbH ne poslovne dobiti od 23,4 Klagenfurt, Saponia Komerc milijuna kuna i gubitka iz d.o.e.l. Skopje, Saponia financijskih aktivnosti od Commerce d.o.o. Ljubljana 14,2 milijuna kuna. Ostvai Saponia Commerce d.o.o. rena dobit nakon pripisa Beograd. Saponia u pretalikvotnog dijela imatelju hodnoj poslovnoj godini kapitala matice iznosi 15,5 nije imala kapitalna ulagamilijuna kuna u odnosu na nja u nova društva, ali je u 7,3 milijuna kuna iz 2013.

2015. prodala udjel Saponia godine. Ukupna imovina Komerc d.o.e.l. Skopje. NajGrupe Saponia na dan 31. značajniji događaj u 2014. prosinca 2014. godine izno-

Datum

CROBEX

SAPN-R-A

2.1.2012.

1.746,71

145,00

31.12.2012.

1.740,39

222,00

Promjena (%)

-0,36%

53,10%

Pokazatelji poslovanja*

Posljednja 4 kvartala

2014.

2.1.2013.

1.763,45

222,00

31.12.2013.

1.794,28

294,00

Prihodi od prodaje

1.042,81

1.008,56

Promjena (%)

1,75%

32,43%

Poslovni prihodi

1.082,83

1.047,39

2.1.2014.

1.804,55

320,00

EBIT

33,02

23,44

31.12.2014.

1.745,44

258,00

Neto dobit

20,35

15,51

Promjena (%)

-3,28%

-19,38%

EBITDA

85,30

74,01

Operativni novčani tijek

16,42

17,15

Slobodni novčani tijek

-9,64

-32,87

Saponia d.d. - tržišni podaci

70

moderna linija za proizvodnju krutih toaletnih sapuna koja je omogućila i razvoj potpuno novog brenda u toj kategoriji proizvoda: B-Safe.

Najnovija investicija provedena je u kolovozu 2015. godine kada je Saponia preselila proizvodnju industrijskih tekućih deterdženata iz tvornice u Donjem Gradu u Nemetin, u halu svoje prijeratne tvornice tekućih deterdženata.

Cijena dionice za izračun (kuna)

264,80

Kapital i rezerve

325,43

321,30

Broj dionica (redovne)

658.564

Aktiva

1.087,62

1.031,92

Broj dionica (povlaštene)

-

Broj zaposlenih

1.332

1.347

Tržišna kapitalizacija (milijuna kuna)

174,39

Listopad 2015.

*svi iznosi u milijunima kuna

www.jatrgovac.hr

1.332 broj zaposlenika Grupe Saponia Likvidnost

Posljednja 4 kvartala

31.12.2014.

Profitabilnost

Posljednja 4 kvartala

31.12.2014.

Koeficijent tekuće likvidnosti

1,22

1,1

ROE

6,25%

4,83%

Novac po dionici

157,61

136,31

ROA

1,87%

1,50%

EBIT marža

3,05%

2,24%

Zaduženost

Posljednja 4 kvartala

31.12.2014.

220,24%

217,03%

Dug/kapital

sila je 1.031,9 milijuna kuna i povećana je u odnosu na stanje krajem 2013. godine za 28,6%. Vlastiti kapital na kraju 2014. godine iznosio je 331,2 milijuna kuna, što je za 3,7% više u odnosu na 2013. godinu. Ukupna imovina Grupe u 2014. godini financirala se s 57,4% iz dugoročnih izvora te 42,6% iz kratkoročnih obaveza.

dobit nakon pripisa alikvotnog dijela imatelja kapitala matice iznosi 4,3 milijuna kuna. Najveća promjena u promatranom razdoblju odnosi se na povećanje temeljnog kapitala matice Grupe u iznosu od 20 milijuna kuna. Nakon ove transakcije temeljni kapital iznosi 217,6 milijuna kuna. Na bazi prosječnog broja zaposlenika na kraju izvještajnog razdoblja, Grupa Saponia zapošljava 1.332 zaposlenika. Za neovisnog revizora imenovano je društvo Deloitte d.o.o.

Zagreb. Saponia d.d. je uvrštena na kotaciju javnih društava na Zagrebačkoj burzi, a temeljni kapital društva iznosi 217.569.200 kuna te je podijeljen na 658.564 dionice bez nominalne vrijednosti. Na dan 30. lipnja 2015. u portfelju Društva nalaze se ukupno 3.140 dionice, što čini 0,48% ukupnog kapitala Društva. Tržišna kapitalizacija iznosi 174,39 milijuna kuna. Društvo je objavilo vlastiti Kodeks korporativnog upravljanja

KRETANJE CIJENE DIONICE U prvih šest mjeseci ove godine Grupa Saponia ostvarila je ukupne prihode od 525 milijuna kuna i prihode od prodaje u iznosu od 515,3 milijuna kuna. I jedni i drugi prihodi bilježe rast od 7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U promatranom razdoblju ukupni rashodi iznose 520,2 milijuna kuna i veći su za 5,6%. Ostvarena dobit prije oporezivanja od 4,8 milijuna kuna rezultat je ostvarene poslovne dobiti od 11,1 milijuna kuna i gubitka iz financijskih aktivnosti od 6,3 milijuna kuna. Ostvarena

EBITDA marža

7,88%

6,52%

NETO PROFITNA MARŽA

1,87%

1,47%

Fundamentalni pokazatelji

Posljednja 4 kvartala

31.12.2014.

P/S

0,17

0,17

P/E

8,53

11,19

P/B

0,53

0,54

BVPS

496,51

490,21

EPS

31,05

23,66

EV (milijuni)

556,91

569,92

EV/EBITDA

6,53

8,29

P/EBITDA

2,03

2,54

P/EBIT

5,26

7,40

P/EA

2,74

3,35

P/CF

10,57

4,98

P/FCF

-18,35

-0,84

na stranicama Zagrebačke burze 30. travnja 2008. godine. Promatrano od početka 2012. godine, prosječno dnevno trgovanje ovom dionicom kreće se na razini oko 50 tisuća kuna. Cijena dionice od početka ove godine porasla je 5,92%, s 250,01 na 264,80 kuna (zaključna cijena trgovanja na 17. rujna 2015.). Tijekom posljednje dvije godine kompanija nije isplaćivala dividendu.

Promet i kretanje cijene dionice SAPN-R-A 1.1.2012. - 22.9.2015.

3.000.000

350

Promet

Cijena 300

2.500.000

250

2.000.000

200 1.500.000 150 1.000.000

100

500.000

50

.

NAPOMENA

N

avedene informacije su dane u svrhu općeg informiranja, nisu preporuka za kupnju ili prodaju te ne mogu biti zamjena za neovisan financijski savjet niti se njihovim objavljivanjem stvara bilo kakva obveza za investicijsko društvo Credos d.o.o.

Credos d.o.o. ne prihvaća odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu uporabom informacija i cijena iz ovog materijala niti jamči za njihovu cjelovitost i točnost.

Izvor informacija su javno objavljeni podaci na web stranicama Zagrebačke burze te korporativnim web stranicama promatranih kompanija.

20

.7.

20

15

. .2.

20

15

.

25

.11

.20

14

.

20

14 .20 2.9

.

17

.6.

20

14

.

14 .20 8.4

.

14 .1.

20 27

0.2 4.1

.20 6.5

01

.

13

12 20 .2.

15

www.jatrgovac.hr

3.

0

.

0

Credos odjel analize credos@credos.hr

Listopad 2015.

71

Iz regije Bambi otvorio pogon za proizvodnju Plazme

K

ompanija Bambi otvorila je novu liniju za proizvodnju keksa Plazme u svojoj tvornici u Požarevcu, vrijednu 10 milijuna eura.

Ovim ulaganjem očekuje se od ove vodeće srpske konditorske tvrtke, koja godišnje proizvede 25 tisuća tona proizvoda, pove-

ćanje broja zaposlenih. U posljednjih 30 godina ovo je najveća investicija u Bambi koji je samo prošle godine napravio promet od 78,5 milijuna eura. U narednom periodu očekuje se još 100 milijuna eura investicija koje bi učvrstile lidersku poziciju Bambija na tržištima u regiji, te im otvorilo put prema europskom tržištu.

NAMJERA PREUZIMANJA

P

Conad Adriatico i na Kosovu

T

alijanski trgovački lanac Conad Adriatico u naredne tri godine planira investirati 65 milijuna eura u domaće tržište, ali i u tržišta Albanije i Kosova. Prema riječima izvršnog direktora Antonia De Ferdinanda, tvrtka planira pokriti tržišta otvorena u južnoj Italiji, proširiti posao u Albaniji, gdje su prisutni s 36 prodajnih mjesta, te otvoriti nove trgovine na Kosovu, u predjelima koja bilježe gospodarski oporavak. Conad Adriatico je jedna od osam zadruga u vlasništvu Conada, najveće zadruge u Italiji koja koordinira nezavisne trgovce.

Prema podacima za 2014. godinu, Conad Adriatico je ostvario ukupan promet od 925 milijuna eura kroz 372 prodajna mjesta u svom posjedu.

Bingo: Ne preuzima nas Lidl Lanac trgovina Bingo koji u Bosni i Hercegovini djeluje već 23 godine demantirao je informaciju o preuzimanju od strane trgovačkog lanca Lidl. “Bingo je u BiH kroz dugogodišnji rad stekao po-

72

Listopad 2015.

•••

Podravka kupuje sve dionice Žita

odravka je 7. listopada objavila namjeru davanja ponude za preuzimanje svih dionica slovenskog Žita, nakon što je stekla većinski paket od 51,54 posto dionica.

Podravka će najkasnije u roku od 30 dana, ali ne prije roka od 10 dana od objave namjere preuzimanja, objaviti ponudu za preuzimanje i kupnju svih preostalih dionica koje još nisu u njenom vlasništvu. Koprivnička tvrtka trenutno ima 183.386 dionica Žita, što predstavlja 51,54 posto svih dionica s pravom glasa, a ugovor o kupnji dionica, po cijeni od 180,1 eura po dionici, odnosno za 33,03 milijuna eura, Podravka je s

vjerenje kupaca i poslovnih partnera te uskoro planira proširiti svoje poslovanje kroz brend Bingo i pod sloganom ‘Bingo - Kralj dobrih cijena’”, priopćeno je iz ovog trgovačkog lanca.

konzorcijem prodavatelja sklopila u travnju ove godine. Žito je izdavatelj 355.792 redovnih slobodno prenosivih dionica na ime, izdanih u nematerijaliziranom obliku i upisanih u središnjem registru vrijednosnih papira Centralnog klirinškog depozitnog društva u Ljubljani. Tim dionicama trguje se na Ljubljanskoj burzi.

Prvi franšizni Spar u Sloveniji

T

rgovački lanac Spar otvorio je prvi franšizni dućan u Sloveniji. Sparov partner, Blatnik iz Lavrice, uskoro će se udružiti s drugim franšiznim trgovinama koje će prodavati artikle iz Sparovog distribucijskog centra. Franšize će biti prisutne u područjima Slovenije gdje trenutno nema Spar trgovina. Prvi supermarket prostire se na 660 metara kvadratnih.

Agrokomerc širi asortiman Agrokomerc iz Velike Kladuše, nekadašnji vodeći prehrambeni div bivše Jugoslavije, u zadnje četiri godine, od kada ga je preuzela tvrtka Gadžo komerc iz Sarajeva, ponovno proživ-

•••

ljava bolje dane iz prošlosti.

Gadžo komerc je u sanaciju i adaptaciju pogona uložio više od 1,5 milijuna KM te su otvorili četiri linije proizvoda, za biskvit, tops, petit keks i čokoladne namaze.

www.jatrgovac.hr

Mediterra Natura d.o.o. je ovlašteni prodajni zastupnik Misnih Vina Đakovačke nadbiskupije za RH. Proizvodnja Misnih Vina dio je stoljetne tradicije nadbiskupije, nastalih iz najkvalitetnijeg grožđa s položaja Dilj planine u pitomom slavonskom selu Trnava. Nadaleko čuvena Misna Vina nalazila su svoj put na europskim dvorovima u prošlosti, a danas su kao jedan od prepoznatih hrvatskih brendova prisutna širom prodajnih mjesta u zemlji i inozemstvu (Japan, Danska, Poljska).

Misno Vino ima temeljnu dodanu vrijednost u odnosu na druga, a pored činjenice da se radi o sortama vrhunske kvalitete koje u rukama vještih enologa daju prepoznatljiv okus, boju i miris. Činjenica da je vino napravljeno u skladu sa strogim odredbama kanonskog prava, posvećeno i proizvedeno u skladu s najvišim ekološkim standardima organske proizvodnje, nekim kupcima daju upravo dodatnu motivaciju za uživanje u ovom jedinstvenom nektaru.

U ponudi imamo misni Traminac, Chardonnay, Prvostolnik Cuveé, Graševinu i Cabernet Sauvignon.

Obratite nam se s povjerenjem!

Mediterra Natura d.o.o.

Ede Murtića 8, 10 000 Zagreb, Croatia M: info@mediterranatura.hr T: +385 1 6681 512 F: +385 1 6681 512

www.mediterra.pl www.jatrgovac.hr

Listopad 2015.

73

Iz svijeta POVIJESNA TRANSAKCIJA

AB InBev preuzeo SABMillera D

Loše polugodište Tesca

B

ritanski trgovački lanac Tesco u prvom polugodištu 2015. godine bilježi pad zarade od velikih 55 posto, iako se primjećuju i određeni znaci oporavka. Ove je godine zarada u prvom polugodištu iznosila 345 milijuna funti, dok se u isto vrijeme prošle godine taj iznos penjao do 779 milijuna funti. Za takav poražavajući rezultat zaslužno je smanjenje cijena više od 500 proizvoda koji se prodaju u Tescu, kako bi se i dalje mogli natjecati za kupce s njemačkim trgovačkim lancima Aldijem i Lidlom. Dave Lewis, izvršni direktor Tesca, izjavio je kako se fokus poslovanja okreće prema Velikoj Britaniji, što su i pokazali prodajom Homeplus podružnice u Južnoj Koreji.

ruga najveća pivska kompanija na svijetu SABMiller prihvatila je 69 milijardi funti vrijednu ponudu za preuzimanje od strane najvećeg svjetskog proizvođača piva Anheuser-Busch InBeva. Ovom transakcijom stvorena je divovska kompanija vrijedna više od 275 milijardi dolara, koja će u svom portfelju imati više od 400 brendova i proizvoditi trećinu piva u svijetu. Anheuser-Busch InBev čak je četiri puta povećavao ponudu za preuzimanje SABMillera, čija je Uprava prethodne ponude od 38, 40 i 42,15 funti po dionici u gotovini odbila, tvrdeći da su premale, da bi na kraju pristali na cijenu od 43,50 funti po dionici. Prema zadnjoj ponudi, vrijednost

Mondelez se rješava sira

M

ondelez International planira prodaju sirnog biznisa koja bi mogla doseći vrijednost od 3 milijarde dolara. Kako bi to ostvarili, Mondelez International je angažirao banke JPMorgan Chase i Goldman Sachs kako bi pomogli u procesu prodaje. Pravo prvokupa ima Kraft Heinz iz kojega je Mondelez izdvojen 2012. godine. Sirni portfelj Mondeleza uključuje brendove Philadelphia, Dairylea i Mac N Cheese.

P

JT kupuje američki brend za 5 mlrd dolara

roizvođač cigareta Reynolds American sprema se prodati internacionalna prava za brend Natural American Spirit Japan Tobaccou za 5 milijardi dolara. Japan Tobacco će kupiti međunarodnu jedinicu Santa Fe

Amazon prodaje mješovitu robu Amazon.fr pokrenuo je dvije nove stranice, trgovinu mješovitom robom i trgovinu piva, vina i jakih alkoholnih pića s više od 34.000 artikala u ponudi. Stranica s hranom nosi većinu tih proizvoda

74

Listopad 2015.

•••

te britanske kompanije dosegnula je oko 69 milijardi funti ili 106 milijardi američkih dolara. Za analitičare ovo preuzimanje znači kraj konsolidacije u toj industriji, budući da su velike četiri kompanije: AB InBev, SABMiller, Heineken i Carlsberg, već prisutne širom svijeta i proizvode više od polovice piva u svijetu.

(oko 30.000) koje se nalaze u više od 25 kategorija. U trgovini će se naći razni brendovi, kao i lokalni te specijalizirani proizvodi. Francuska je po vrijednosti prodaje treće europsko tržište za Amazon.

koja trenutno zapošljava oko 280 ljudi, uglavnom u Europi i Japanu. Sporazum će omogućiti Reynolds Americanu da se usredotoči na rast svog brenda u Americi.

Japan Tobacco želi postati najveći proizvođač cigareta, a da bi to postigao mora preskočiti Phillip Morris i British American Tobacco. Brend Natural American Spirit uživa veliku popularnost u SAD-u i Japanu.

PepsiCo: Neto dobit manja 73% Prihodi PepsiCoa pali su u trećem tromjesečju 5,2% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najviše zbog visokog tečaja dolara. Kvartalna neto dobit iznosila je 533 milijuna dolara, što je 73% manje

•••

u odnosu na 2,1 milijardu dolara u istom lanjskom tromjesečju. PepsiCo se kao i ostali proizvođači gaziranih pića bori sa zadržavanjem potrošača, koji se okreću pićima s prirodnim sastojcima.

www.jatrgovac.hr

0800 202 202

96

150

150

173

96

90 150

150

150 150

Šaljite pošiljke u 100 država svijeta 50% povoljnije!

Hrvatska pošta nudi najbrži način slanja pošiljaka u inozemstvo uslugom međunarodni hpekspres (EMS).

Iznimno povoljno slanje malih pošiljaka i dokumenata u inozemstvo Žurni rokovi uručenja u zoni EU 1 i EU 2 Preuzimanje žurnih pošiljaka na željenoj adresi (pozivom na broj: 0800 202 202) Praćenje pošiljaka sustavom track & trace Kompletno carinsko i špeditersko poslovanje u izvozu Rabatna politika (za ugovorne korisnike) ZONA MASA POŠILJKE

SJEVERNA I JUŽNA OSTATAK SVIJETA AMERIKA

EU 1*

EU 2*

EUROPA 1*

EUROPA 2*

0 - 0,2 kg

90,00

150,00

96,00

144,00

172,80

176,00

0,2 - 0,5 kg

105,00

175,00

112,00

160,00

184,00

200,00

0,5 - 1 kg

127,50

212,50

136,00

168,00

212,80

216,00

1 - 2 kg

135,00

225,00

144,00

240,00

320,00

384,00

2 - 5 kg

165,00

275,00

176,00

280,00

384,00

480,00

5 - 10 kg

210,00

350,00

224,00

328,00

520,00

680,00

Zona EU 1: Slovenija Zona EU 2: ostale EU države Zona Europa 1: BiH, Crna Gora, Srbija Zona Europa 2: ostale europske države

Napomena: Cijene za zone EU 1 i EU 2 sadrže PDV, ostale cijene iskazane su bez PDV-a.

Vrijedi za pošiljke predane u poštanskom uredu. www.jatrgovac.hr

Za sve dodatne informacije nazovite nas na besplatni broj kontaktnog centra hpekspresa: 0800 202 202.

Listopad 2015.

75

www.posta.hr

Globalna kretanja

PET PUTEVA

do dodane vrijednosti za kupce Dok se trgovci na malo i proizvođači nastavljaju natjecati cijenama, neke tvrtke svojim kupcima nastoje pružiti dodanu vrijednost i tako potaknuti njihovu vjernost i potrošnju. Osvrnut ćemo se na pet poticajnih načina za stvaranje dodane vrijednosti, koje ćemo u 2015., a i kasnije sve više viđati.

1 NOVA RJEŠENJA ZA OBROKE

2 POTICANJE ZDRAVOG STILA ŽIVOTA

P

ojavila se navala tvrtki koje kupcima nude sve praktičnija rješenja za njihove obroke.

• Hello Fresh nudi dostavu kutija s receptima i proizvodima za kuhanje do četiri jela za dvije do pet osoba. Ta je usluga dostupna na odabranim europskim tržištima, u SAD-u i u Australiji.

• U Norveškoj Godt Levert nudi nešto slično, u suradnji s popularnim televizijskim kuharom Olom Martinom.

• Lunchbox London obraća se Londončanima koji rade u uredima i svakodnevno im nudi svježe pripremljen ručak koji kupci naručuju preko interneta do 10h, a dostavlja im se istog dana biciklom, do 13h.

• Za one koji inspiraciju za večeru vole potražiti u prodavaonicama, njemački trgovac na malo Kochhaus spojio je recepte za niz jela i proizvode koji se u njima koriste, te ih izložio na za to predviđenim stolovima.

Budući da na mnogim tržištima kupci vode vrlo užurbane živote, sve je više prilika da ih se inspirira inovativnim i lako dostupnim rješenjima za prehranu, a s napretkom online opcija i dostave ta će tendencija biti još jača.

76

Listopad 2015.

B

udući da je zdrav život sve veći prioritet kupaca, trgovci na malo počeli su ga koristiti u svojim strategijama.

• Safeway (SAD) tako svojim kupcima nudi popust od 10 posto na kupnju, ako se cijepe protiv gripe, čime pokazuje ambiciju da preuzme vodstvo u području zdravlja i wellnessa.

• Vodeći na švedskom tržištu, ICA, potiče djecu da se u trgovini posluže komadom voća i tako ih podržava u zdravim izborima.

• Sobeys je surađivao s Jamiejem Oliverom u kampanji koja je za cilj imala promociju zdrave prehrane,

a koja se odvijala i na Twitteru i na Instagramu, preko oznake hashtaga #BetterFoodForAll Uključiti preokupacije kupaca u prodajnu strategiju i pomoći im da ostvare svoje ciljeve, sjajni su načini da se trgovci na malo s njima povežu ili prodube već postojeću vezu.

www.jatrgovac.hr

Harriet Cohen Senior Retail Analyst

3 DAVANJE VAŽNOSTI

PRIJEDLOZIMA KUPACA

O

svrt kupaca na razvoj proizvoda sve je važniji.

• Lays je u svojoj kampanji “Do us a flavour” potaknuo Amerikance da osmisle nove arome čipsa, a zauzvrat im ponudio priliku da osvoje 1 milijun dolara. Ta se akcija promovira preko društvenih mreža, uz praćenje statistike o tome u kojim su državama pojedine arome najpopularnije.

• Albertsons i brend žitarica Kashi pokrenuli su natjecanje “Oats Made Great” u kojem traže od kupaca da kreiraju svoj savršeni doručak u kojem će biti zastupljene žitarice, voće

i drugi sastojci, u zamjenu za darovni bon od 250 dolara.

• Drogerijski lanac Rite Aid ovu je ideju dodatno razradio svojim izazovom “Innovation Challenge” kojim traži originalne ideje proizvoda koji bi mogli poboljšati zdravlje i dobrobit ljudi.

Dobitnik će osvojiti 2.500 dolara, tantijeme od prodaje u Rite Aidu i patentiranje svoje ideje.

Uključivanje kupaca u razvoj novih proizvoda i odlučivanje o tome što staviti u prodaju, sjajan je, a i zabavan način da trgovci na malo i dobavljači pokažu koliko drže do svojih kupaca.

4 LOKALNO POSLOVANJE

L

okalna nabava sve je veći prioritet trgovaca na malo, proizvođača i kupaca. Tako Whole Foods Market u sklopu svoje potpore domaćoj hrani kreditira neovisne domaće poljoprivrednike i proizvođače hrane.

• REWE u Slovačkoj organizira nagradnu igru u koju ulaze kupci koji kupe tri ili više lokalna proizvoda u jednoj transakciji, a mogu osvojiti nagradne bonove vrijedne 3.000 eura

• Waitrose u Ujedinjenom Kraljevstvu podržava “britanske poljoprivrednike, obrtnike-proizvođače i proizvođače organske hrane” i “regionalne dobavljače”, a i mnogi se drugi trgovci na malo, npr. australski Coles, zalažu za lokalnu nabavu.

Puno je još prilika za trgovce na malo da se ugrade u lokalne zajednice i to će sve više postajati ključnim faktorom uspjeha.

5 RELEVANTNOST MJESTA I VREMENA

R

elevantnost mjesta i vremena sve su zamjećenije kao prodajne taktike, pogotovo u malim samoposlugama i kod trgovaca koji nude gotovu hranu.

• Tako su nedavno u Ujedinjenom Kraljevstvu M&S Simply Food trgovine u sklopu benzinskih postaja počele nuditi doručak kako bi zaradile od kupaca u prolazu.

• Isti trgovac na malo u sklopu usluge

www.jatrgovac.hr

“M&S for business” nudi dostavu ručka preko tjedna, ciljajući na poslovne ljude, pri čemu je u ponudi više od 150 proizvoda, uključujući već određene menije.

• Kako bi potaknuo impulzivno kupovanje, japanski Ministop daje 20 posto popusta na kavu između 9 i 12 sati.

• U Kanadi, nakon što se u Starbucksu spojite na Wi-Fi i potom odete na Twitter,

sponzorirani tweet će vam ponuditi besplatnu kavu pridružite li se Starbucksovom programu vjernosti.

Osvještavanje relevantnosti mjesta i vremena trgovcima na malo će omogućiti da bolje ispune potrebe posebnih ciljanih skupina ili tržišta. Ista se taktika može iskoristiti i za poticanje prodaje izvan vremena najvećih gužvi.

Listopad 2015.

77

Što jedemo...

Luk se smatra prirodnim antibiotikom jer ima širok spektar djelovanja na ljudsko zdravlje i sadržava skoro sve vitamine. Pravi je zaštitnik organizma budući da pospješuje rad krvožilnog sustava, regulira crijevnu floru, jača imunitet, djeluje antibakterijski te pročišćava cijeli organizam

N

iti jedno povrće ne veseli čovjeka dok mu u isto vrijeme tjera suze na oči kao luk. Luk je jedna od najstarijih povrtlarskih kultura kultivirana prije više od 5.000 godina. Mnogi biolozi, arheolozi i povjesničari smatraju da je luk potekao iz Azije, a pojedini istraživači područje porijekla ovog povrća sužavaju na današnji Pakistan ili Iran.

Pretpostavlja se da su se ljudi hranili lukom mnogo prije nego su ga počeli planski saditi za prehranu jer divlji luk raste u raznim varijantama na raznim područjima. Vrlo je vjerojatno da je luk bio jedan od glavnih stupova prehrane u dalekoj povijesti. Ovo povrće jedno je od prvih kultiviranih usjeva zbog toga što se vrlo teško kvari, lagano se skladišti, lako prenosi i može rasti u brojnim tipo-

ficiranju u starom Egiptu. Čak se i u starim indijskim zapisima, Vedama, luk spominje kao bitan čimbenik u životu tadašnje populacije.

Zapise o ovom super povrću nalazimo i u sumerskim zapisima te u Kini.

U Egiptu se, pak, osim za mumificiranje koristio i kao objekt obožavanja. Simbolizirao je vječnost koju su Egipćani vidjeli u slojevitoj strukturi luka. Slike luka pojavljuju se na unutarnjim zidovima piramida, a egipatski svećenici često su prikazivani upravo s lukom u rukama ili pored oltara koji je prekriven listovima ili korijenom tog povrća. Čak je i kralj Ramses IV, koji je umro 1160. godine prije nove ere, pokopan s lukom u očima radi zaštite i u zagrobnom životu. U Indiji i Grčkoj luk se naveliko koristio kao medicinsko pomagalo, ali i kao sredstvo za povećanje snage, kako Hrvatska je veliki uvoznik mentalne, luka, kao i brojnih drugih tako i fizičke.

Poznato je da povrtlarskih kultura su stari Grci prije sportvima zemlje i u različitim skih natjecanja mazali tijela klimama. Mada točno vrilukom, pili njegov sok, jeme i mjesto porijekla luka sve u nadi da poboljšaju ostaje misterij, mnogi doperformanse i u konačnici kazi pokazuju važnost ovog pobijede suparnika. Kada povrća u prehrani, medicismrdite po luku od glave do ni, umjetnosti, pa i mumipete teško možete izgubiti

78

Listopad 2015.

PRIROD u nekom natjecanju, smatrali su Grci. Luk je svoje mjesto pronašao i u staroj rimskoj kuharici “Apiciusu” koja datira oko 500. godine prije nove ere. Do početka Srednjeg vijeka u europskoj kuhinji prevladavale su tri namirnice: kupus, grah i luk. I u to doba se osim za hranu, luk upotrebljavao za razne druge svrhe. Tako je bilo moguće dati svadbeni dar u luku, obaviti razna plaćanja, a prepisivao se i za ugriz zmija te gubitak

kose i naravno rast potencije. Kada je otkriven Novi svijet, prvi doseljenici su sa sobom ponijeli luk, kako bi ga kultivirali i na novom kontinentu. Međutim, Indijanci su već bili upoznati s blagodatima ovog povrća.

Divlji luk je, naime, prekrivao Ameriku.

VRSTE LUKA Luk (Allium) je višegodišnja zeljasta biljka s lukovicom, a dolazi iz porodice ljiljana. Pod luk spada čak www.jatrgovac.hr

14 kg po kućanstvu godišnja potrošnja luka u Hrvatskoj se luk uzgaja za upotrebu u svježem ili konzerviranom obliku, koristi se kao začin i bez njega se ne može zamisliti niti jedna prava kuharica ili kuhar. Bez luka, bilo da ga pržite, pirjate, karamelizirate ili svježeg koristite u salati, nema dobrog i ukusnog jela. U Hrvatskoj se uzgaja u svim krajevima, u različitim rokovima, što ovisi o podneblju. Najzastupljenije vrste luka su luk kozjak ili ljutika, luk vlasac, srebrenac, medvjeđi luk, poriluk, šalote, češnjak, mladi luk i crveni luk.

žila luk pozitivno utječe i na kosti te vezivno tkivo.

Istraživanja provedena u Americi 2009. godine pokazala su da osobe koje često konzumiraju luk imaju čvršće kosti od onih ljudi koji luk ne koriste u svojoj prehrani. Luk smanjuje i upalne procese koji su povezani s prehladom za što su zaslužni izotiocijanati, koji u kombinaciji s vitaminom C i kvercitinom uništavaju štetne bakterije

šević. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se luk mora uvrstiti u svakodnevnu prehranu i da se svakog dana barem jedan obrok sastoji i od malo luka.

UTJECAJ NA ZDRAVLJE Jak miris koji zadaje muke pri rezanju luka je zaslužan i za njegova ljekovita svojstva. To su tvari bogate sumporom koje se nalaze u luku, a rezanjem se ispuštaju. “Luk ima samo 42 kcal na 100 grama, od čega najviše energije dolazi od ugljikohidrata, čak 92 posto. Ovo povrće bogato je dijetalnim vlaknima, vitaminom B6, manganom, a dobar je izvor i vitamina C”, govori Marko Antunović, savjetnik za prehranu i dodaje kako luk sadrži vrlo

UZGOJ I SKLADIŠTENJE Crveni luk se uzgaja iz sjemena, lučica ili presadnica, dok je najčešći način ipak sadnja iz lučica. Sadi se u kasnu jesen ili u rano proljeće, a najbolje uspijeva na lako strukturnom U dalekoj povijesti luk je bio tlu s podosta jedan od glavnih stupova humusnih tvari. Luk prehrane “voli” sunce pa mu odgovara sunčani položaj u vrtu čineći ga idealnim dodatte razmjerna vlažnost tla kom u sezoni prehlade i tijekom rasta. U vrtu, neke gripe. Istraživanja su pose biljke slažu a neke ne. To kazala kako konzumiranje znači da određena biljka luka smanjuje rizike od može egzistirati pored neke nekoliko tipova raka, među druge bez ometanja. Luk se kojima su rak jednjaka, ne slaže s češnjakom, kupugrkljana i debelog crijeva. som i mahunama, pa kod “Istraživanja provedena sadnje treba pripaziti da se kod dijabetičara pokazala te biljke ne nalaze u neposu da krom, koji se također nalazi u luku, može smanji- srednoj blizini. Kada je riječ o cikli, mrkvi ili tikvicama, ti brzo podizanje šećera u luk neće imati problema s krvi te povećati toleranciju stanica na glukozu, smanjiti rastom pored ovog povrća.

malo zasićenih masti, kolesterola i natrija, te da je pun eteričnih ulja. Zbog spojeva sumpora luk može spriječiti zgrušavanje krvi te može pomoći u snižavanju masnoća u krvi, čime se smanjuje mogućnost srčanog udara i bolesti krvožilnog sustava. Istraživanja koja su provedena na 100.000 ispitanika koji su u svojoj prehrani često koristili luk pokazala su 20 postotno smanjenje rizika od srčanih bolesti. Osim srca i krvnih

razinu inzulina, kolesterola i triglicerida”, kaže Marko.

Moglo bi se reći da je luk pravi zaštitnik organizma budući da pospješuje rad krvožilnog sustava, regulira crijevnu floru, jača imunitet, djeluje antibakterijski te pročišćava cijeli organizam.

“Luk se smatra prirodnim antibiotikom jer ima širok spektar djelovanja na ljudsko zdravlje i sadržava skoro sve vitamine”, dodaje nutricionistkinja i fitness trenerica Marija Andrija-

DNI ANTIBIOTIK 270 različitih vrsta koje su raširene u umjerenim klimatskim područjima. Najpoznatija kultivirana vrsta luka je crveni luk (Allium cepa) koji porijeklo vuče iz zapadne Azije, a u gospodarstvu je najzastupljeniji i najvažniji. Luk ima jestivo cjevasto, a na vrhu zatvoreno mlado lišće i podzemnu lukovicu koju tvore debeli, sočni rukavci listova skupljeni na vrlo kratkoj stabljici u obliku diska, dok je korijen luka čupav. Danas www.jatrgovac.hr

Kada dođe vrijeme za vađenje luka iz zemlje savjetuje se da se vadi za suha vremena jer se takav luk može duže čuvati i skladištiti. Luk se čuva na temperaturi od dva do pet Celzijevih stupnjeva, dok vlaga treba biti približno 80 posto.

I LUK UVOZIMO Iako imamo izvrsne uvjete i veoma plodnu zemlju, pogodnu za sadnju, ne samo luka, nego i svega ostalog povrća, Hrvatska je i dalje Listopad 2015.

79

Što jedemo... veliki uvoznik povrća, pa tako i luka. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), Hrvatska je u 2013. godini uvezla crvenog luka, češnjaka i poriluka u vrijednosti nešto većoj od 13 milijuna dolara, dok je izvoz iste godine ostao na cifri od 280 tisuća dolara.

Znači, Hrvatska je uvezla 20.042 tone luka, a izvezla je samo 821 tonu tog povrća. Sljedeće godine, uvoz je ostao isti, dok se izvoz neznatno popravio i došao do brojke od 1.291 tonu izvezenog luka u vrijednosti od 772 tisuće dolara. Ove godine, u prvih šest mjeseci za koje postoje podaci iz Komore, Hrvatska je izvezla više crvenog luka nego protekle dvije godine zajedno.

Vrijednost izvezenog luka u prvoj polovici 2015. godine iznosi milijun dolara uz 3.334 tone izvezenog crvenog luka, dok uvoz u isto vrijeme i dalje premašuje izvoz s 15.045 tona za osam milijuna dolara. Usprkos savršenim klimatskim uvjetima proizvodnja u Hrvatskoj zapinje kao i kod mnogih drugih povrtlarskih kultura.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku (DZS), ukupna proizvodnja luka,

crvenog luka i češnjaka nije ni približno dobar kako bi mogao biti s obzirom na sve predispozicije koje imamo.

2009. godine srozao se na samo 17 tona 2013. godine, poručuju iz Državnog zavoda za statistiku. Što se tiče konzumacije Ovo povrće “voli” sunce ovog povrća, Hrvati drže pa mu odgovara sunčani standard pa posljednjih desetak položaj u vrtu godina količina luka potrošena Tako je 2009. godine ukupo kućanstvu iznosi oko 14 pna proizvodnja iznosila 35 kilograma godišnje. tisuća tona da bi narednih KINA ISPRED SVIH godina polako opadala pa Kada su se Kinezi odlučili je 2013. godine ukupna ubaciti u svjetsku proizvodproizvodnja zapela na samo 28 tisuća tona luka, crvenog nju luka i češnjaka svima ostalima je bilo jasno kako luka i češnjaka. Prirod po hektaru je također iz godine će Kinezi svojim jeftinim i manje kvalitetnim lukom u godinu opadao: s 24 tone

Plakanje za lukom

K

od rezanja luka oslobađaju se enzimi koji kod doticaja s očima stvaraju blagu sumpornu kiselinu koja uzrokuju svima dobro peckanje. Kako naši završetci živaca to prepoznaju kao opasnost potiču reakciju suzenja očiju. Te suze su zapravo način na koji se tijelo brani pa ih možemo nazvati i suze zaštitnice. Mnogo je načina da se obranimo od suza koje luk izaziva, a evo i par savjeta kako to učiniti. Nož bi prilikom rezanja trebao biti što tanji i oštriji kako bi se luk što manje oštetio i stvorio manje sumpornih elemenata. Uz to, luk sporije reagira ako je hladan pa ga je prije rezanja poželjno baciti pod hladnu vodu. Ako volite žvakati dok režete luk i to bi moglo biti od pomoći jer dok žvačemo više dišemo kroz usta pa samim time gutamo određen broj sumpornih čestica prije nego stignu do očiju. Ako ni to ne upali, uvijek možete probati sa šibicom koja ima fosfornu glavu koja upija nadražujuće supstance iz luka. Sretno!

80

Listopad 2015.

pokoriti svijet. To se naravno i dogodilo. Veliki damping cijena zbog ogromnih količina proizvedenog luka niti jedna država nije mogla pratiti pa je Kina postepeno postala pravi monopolist kada se govori o ovom povrću. Prema statističkim podacima FaoStata, Kina je daleko najveći proizvođač u svijetu s više od 20 milijuna tona proizvedenog luka godišnje. Nakon nje slijedi Indija s nešto više od osam milijuna, zatim Sjedinjene Američke Države s nešto iznad tri milijuna tona proizvedenog luka godišnje. Prva europska država na toj listi je Nizozemska koja se našla tek na 12. mjestu liste najvećih proizvođača sa samo milijun i tristo tisuća tona proizvedenog luka. Kako smo vidjeli iz podataka Hrvatske gospodarske komore, stanje u Hrvatskoj se malo po malo poboljšava pa se samo možemo nadati da će ubuduće hrvatski poljoprivrednici posaditi više hektara luka i da će im država u tome pomoći kako bi iskoristili sve svoje potencijale i bar sami sebe mogli opskrbljivati kvalitetnim lukom, češnjakom, porilukom i ostalim vrstama ovog blagotvornog povrća.

Jozo Knez jozo@jatrgovac.hr www.jatrgovac.hr

Nova generacija mekanih posuda za nadzemni uzgoj biljaka Jednostavna, lagana, jedinstvena, mekana tegla.

Njezin dupli sloj od 100% reciklirajućeg geotekstila prirodno čuva neophodnu ravnotežu između zraka, zemlje i vode.

BACSAC ® je ultra-lagana vreća koja će vas pratiti svugdje: u kući, na terasi, na balkonu, u vrtu.

www.bacsac.com.hr

www.jatrgovac.hr

Listopad 2015.

81

Ja TRGOVAC Najvažnija stvar za kvalitetan i uspješan rad je plaćanje na vrijeme, dobra suradnja s dobavljačima te podržavanje domaćih proizvoda, smatra Mladen Kramar, vlasnik trgovina Jagoda

J

agoda, prekrasno voće crvene boje, koje u nama uvijek izaziva pozitivu. Ona je ugodna i fina i rijetki se ne raznježe kada ugledaju ovo prekrasno bobičasto voće. Upravo se tom mišlju vodio Mladen Kramar, vlasnik trgovina Jagoda, kada je smišljao ime za svoje trgovine. I nije pogriješio. “Kada sam odlučio otvoriti prvu trgovinu ideja mi je bila prodavati samo voće i povrće, a ‘kupus’ kao ime za trgovinu mi nekako nije sjelo”, kroz smijeh započinje vlasnik Mladen. Inače iz Sarajeva, ovaj energični gospodin počeo se baviti trgovinom za vrijeme boravka u Bosni i Hercegovini. “Brat je imao trgovinu u Sarajevu pa sam mu ja pomogao i tako sam

otvorila mi se mogućnost dobivanja prostora u Strojarskoj koju sam iskoristio i tako je sve krenulo. U početku sam imao samo jednu zaposlenicu i narednih sam desetak godina proveo kao trgovac, prodavač i vlasnik”, priča Mladen.

DALEKI VUGROVEC Tako je bilo sve do 2010. godine kada mu se otvorila nova prilika u vidu prostora u Vugrovcu. Netom prije te akvizicije imao je ponudu poslovnog prostora u blizini prve trgovine u Strojarskoj, ali loša procjena dovela je do propusta pa se tako u taj prostor uselio konkurent koji i danas radi. “Taj prostor je bio udaljen 200 metara od prve Jagode, ali sam ga odbio te sam igrom slučaja došao

INFORMATIZACIJA I U

ključ uspjeha se upoznao s poslom”, govori Mladen. To znanje mu je dobro došlo kada je došao u Zagreb i odlučio nastaviti istim tempom. Davne 1999. godine počeo je Mladenov put trgovca kada je otvorio trgovački obrt Jagoda u Strojarskoj 2. “Tada sam bio još mlad i moglo bi se reći zelen. Ali igrom slučaja

82

Listopad 2015.

do prostora u Vugrovcu.

Umjesto da imam dvije trgovine u kvartu, ja sam otišao 15 kilometara dalje. To mi je na početku izgledalo jako daleko i često sam se pitao kako mi se to dogodilo. Čovjek misli da sve zna pa se ponekad događaju i pogreške. Tako je to u poslu”, govori Mladen. Mada se trgovina

u popularno zvanoj Vugri činila kao nužno zlo, danas ona radi najbolje. Prednost trgovina na rubu grada su stalni kupci, obiteljska atmosfera, ali i blizina škole, doma zdravlja i ambulante.

Na dvije trgovine zadržao se narednih par godina u kojima je nastojao racionalizirati poslovanje. Nakon toga otvowww.jatrgovac.hr

1999. otvorena prva Jagoda rila se nova prilika. Konzum je izdao natječaj u kojemu je davao u zakup svoje prostore koji su bili u sklopu njihovih maloprodajnih trgovina.

Prijavom na natječaj uspio je dobiti tri nova prostora pa je sukladno tome otvorio i tri nove trgovine. Jagoda u Savskoj ulici 85 u Zagrebu, u Zdenčini, Matije Gupca 1, te posljednja i ovom prilikom posjećena trgovina u Petrinjskoj 34 u Zagrebu, koja je otvorena prije svega mjesec dana. Format trgovina Jagoda kreće od 50 do 150 kvadrata i svaka od njih ima zasebno skladište.

INFORMATIZACIJA POSLA Nakon otvaranja novih trgovina Mladen je krenuo s ulaganjima. “Počeo sam Naziv dućana: Jagoda Naziv tvrtke: Jagoda d.o.o.

Adresa posjećene trgovine: Petrinjska 38, Zagreb Vlasnik: Mladen Kramar Godina otvorenja: 1999.

Kvadratura: 65 m²

dizati standard, posvećivati više pažnje izgledu dućana i ključna stvar koju treba spomenuti je uvođenje informatizacije u sve trgovine. To podrazumijeva

smatra da bi bilo još bolje govore na sva pitanja koja kada bi banke imale više kupac može postaviti, ali to sluha za male trgovce i kada često nije slučaj”, razočarabi im izlazili u susret. “Kada no će Mladen. Educirani i bi nam banke pomogle, zadovoljni radnici olakšatrgovina bi se digla na višu vaju cjelokupno poslovanje razinu. Bili bi bolji i koni pridonese kurentniji”, govori Mladen. uspjehu trgoPrednost trgovina na rubu Osim banaka, i država bi vine. Kao i u grada su stalni kupci i trebala malo opustiti omču svakom poporeza kojih je previše. “Ima slu, ako su zaobiteljska atmosfera nameta koji imaju smisla i ja dovoljni ljudi ih podržavam, ali ima i onih bolje i rade, a umreženost svih trgovina koji nemaju smisla i žele te to Mladen jako dobro zna. i skladišta tako da sve poučiniti robom sustava, što Trenutno je u pet trgovina datke o stanju na skladištu nikako nije dobro za malog Jagoda zaposleno 18 ljudi, mogu vidjeti u svakom trepoduzetnika ili trgovca”, a neki su s Mladenom od nutku preko sustava”, govori samih početaka. zaključuje Mladen.

Mladen. Informatizacija SURADNJA S OPG-IMA mu je uvelike pomogla jer POGLED PREMA BUDUĆNOSTI Nedavno je vlasnik Mladen iz mjeseca u mjesec prati Sve veće tržište i veća konpočeo surađivati i s OPGgdje se koji artikli najbolje kurencija primoravaju trima, pa tako od njih nabavprodaju pa se može prilagovce da se bore za svaki dio lja svježi sir, voće, povrće, goditi kupcima i ponuditi kolača koji mogu uhvatiti. domaće tjestenine i pekmez, im točno ono što trebaju.

“Sve je veća liberalizacija a planira i proširiti suradnju. tržišta i ako dugoročno “Svaki tjedan radim analizu Osim OPG-a, Jagoda suraskladišta te iz tih podatane planiraš, nećeš uspjeti”, đuje i s Velprom, Krašom, ka radim politiku prema govori Mladen i dodaje Franckom, Gavrilovićem, kojoj ću se usmjeravati. da bi mlade kupce trebalo mesnom industrijom MedPolako ispipavam tržište educirati što znači kupovati ven i mnogim drugima. “U te tražim najbolji model”, hrvatske proizvode, što je zadnje vrijeme se trudim kaže vlasnik. Mali trgovci domaća industrija i naučiti izaći u susret i malim doma- ih da podržavaju domaću mogu konkurirati velikima ćim proizvođačima. Ono su dobrom i brzom uslugom proizvodnju. Kako bi se još bitni i kvalitetni i svakako ih te svježinom proizvoda. više približio kupcima, trgotreba podržati u svim se“Svaki dan morate kupcu vine Jagoda uskoro će biti i gmentima, a i s tim ljudima ponuditi svježi asortiman i u sferi interneta, tj. kupci će je veoma lako surađivati”, imati priliku naručivati artismatra vlasnik Jagode. Uz kle i preko online trgovine. dobru suradnju, za kvali“Još s tim nismo krenuli, ali tetno i uspješno poslovanje pripremamo teren i uskoro potrebno je biti odgovoran će i to biti aktivirano”, najavplatiša. “Nikad nisam bio ljuje vlasnik. raznovrsnost usluga. Usluga dužan ni kune prema dobav- Za kraj Mladen poručuje ljačima niti sam ikad kasnio mora biti vrhunska. To je kako će u trgovini preživjeti s plaćanjem. Uspjeh u poslu najbitnije”, priča Mladen. A samo oni koji ulažu u sebe je plaćanje na vrijeme, a sve kako bi usluga bila dobra i i koji znaju od kuda crpiti kvalitetna potrebno je imati novac za ta Bez informatizacije i i iskusne zaposlenike. “U ulaganja. zaposlenike treba ulagati.

“Treba ulagati pametnog ulaganja nema Nažalost, kod nas su mnonovce iz ponapretka i kvalitete trgovine gi trgovci neškolovani, a i slovanja, a ne srednje trgovačko obrazoprodati kućno vanje još je daleko od mosrebro, pa uloneplatiše treba sankcionidernog i onoga što bi danas žiti te novce u tvrtku. Tako rati”, smatra Mladen. Da bi trgovci trebali učiti. Ljudi se ne napreduje”, zaključuje se kvalitetno bavili ovom koji rade u trgovinama treMladen. poslom, potrebna su neprebali bi znati objasniti zašto Jozo Knez stana ulaganja, što u proje neki artikl skuplji a neki jozo@jatrgovac.hr store, ljude i sebe. Mladen jeftiniji. Trebali bi znati od-

ULAGANJE

www.jatrgovac.hr

Listopad 2015.

83

Novo na polici

S

Dr. Oetker čokoladni muffini u XXL izdanju

vi ljubitelji popularnih čokoladnih kolačića - muffina, od sada imaju na raspolaganju proizvod koji će im olakšati pripremu većih količina ovih omiljenih slastica. Novo XXL pakiranje Dr. Oetker mješavine za čokoladne muffine omogućava jednostavnu pripremu čak 20 sočnih muffina s posebno puno čokoladnih komadića. Dr. Oetker XXL mješavina za čokoladne muffine jamči uspješnu, jednostavnu i brzu pripremu omiljenih slastica. Pakiranje sadrži i papirnate kalupiće za 20 slasnih muffina. Za pripremu ovih ukusnih kolačića nije potreban ni mikser jer se mogu ručno zamiješati. Rezultat je 20 savršenih čokoladnih muffina za prave čokoljupce. Dr. Oetker XXL mješavina za čokoladne muffine može se pronaći u trgovinama po preporučenoj MPC od 29,80 kn.

Ryoma japanski rum

U

skladu s dugogodišnjom tradicijom Japanci su napravili rum od šećerne trske pod nazivom Ryoma. Ovo piće dolazi s otoka Shikoku iz naselja Kuroshio u sklopu prefekture koja je poznata kao najstariji proizvođač šećerne trske u Japanu. Ryoma rum je proizveden iz svježe prešane šećerne trske te odležava u hrastovim bačvama sedam godina.

Bogate je i slatke teksture s aromama vanilije i karamele. Nesumnjivo je da će istinski poznavatelji i ljubitelji vrhunskog ruma znati prepoznati i cijeniti ovaj novi rum koji će se moći pronaći u svim boljim prodavaonicama pića. Za dolazak Ryoma ruma na hrvatsko tržište zaslužna je tvrtka Valentić d.o.o. iz Sesveta. Više o asortimanu dostupno je na www.valentic-drinks.com.

Inovacija u Nescafé asortimanu

N

escafé je proširio svoj asortiman premium kava s još jednom inovacijom, Nescafé Gold Barista, mješavinom topive kave i sitno mljevenih zrna arabice. Posebnost ove kave je u inovativnoj tehnologiji mljeve-

nja cijelih zrna kave do mikro čestica kako bi se dobila kava snažnije arome i intenzivnog mirisa s espresso kremom na vrhu. Nescafé Gold Baristu karakterizira intenzivna aroma pržene kave koja će razveseliti prave znalce i izbirljive kavoljupce koji vole isprobavati nove stvari.

PREPORUKA

Lino voćne kašice

N

ove Lino voćne kašice predstavljaju siguran, kvalitetan i praktičan izbor za prve ne mliječne obroke beba. Lako su probavljive i hranjive, blagog i prirodnog okusa, s visokim udjelom voća kontroliranog podrijetla i kvalitete, a bez umjetnih sladila, dodanog šećera (sadrže samo prirodne šećere), glutena, konzervansa, boja i aroma. Dolaze u 13 različitih izdanja, od voćnih, voćno žitnih kombinacija ili voćnih kašica sa sirom te su prilagođene potrebama i ukusu beba. Može ih se naći u pakiranjima od 130 g, 190 g i 260 g.

84

Listopad 2015.

www.jatrgovac.hr

Predstavljena Franck Crema

F

ranck Crema je prava turska kava koja se može pripremati na klasičan način u džezvi, ali i na jednostavan i brz način prelijevanjem vrućom vodom. Posebnost nove Franckove kave jest što pruža pravi okus, miris i doživljaj turske kave, a priprema joj je jednostavna i brza, što omogućuje uživanje u kavi u situacijama kada klasična priprema u džezvi nije moguća.

Franck Cremu karakterizira bogata, kremasta pjena te svilenkasta tekstura koju čine note čokolade i kakaovca prirodno prisutne u probranim zrnima ove kave. Franck Crema je dostupna u pakiranjima od 175 (17,99 kn), 250 (19,99 kn) i 375 g (29,99 kn). Crema će uskoro biti dostupna i u pojedinačnim pakiranjima od 9 g, praktičnim za brzu pripremu i konzumaciju.

Bajadera Amarus - novi okus najpoznatije hrvatske praline

N

akon 60 godina svoje povijesti, brend Bajadera dobio je još jednu inačicu okusa koja na jedinstven način spaja Kraševu tradiciju, kvalitetu i iskustvo. U novoj Bajaderi Amarus prevladava tamni nugat obogaćen komadićima Mediterana – aromatičnom kombinacijom slatkih i gorkih badema i najfinijim lješnjacima. Novi okus najpozna-

tije hrvatske praline dolazi u dva izdanja: u platinastoj kutiji s navlakom koja prepoznatljive Bajadera zrake prikazuje u novoj kombinaciji boja i s metaliziranim efektom te u kartonskoj metaliziranoj vrećici. Novi okus Bajadere može se pronaći u pakiranjima od 285 g i 140 g.

NOVO!

100% pamučne maramice.

•

maramice se ne trgaju

•

ne raspadaju se u perilici rublja

•

kada je smočimo s vodom, služi kao vlažna maramica

•

ekstra upijajuće, meke, nježne i kompaktne.

•

bez iritacije nosa

•

možete ih koristiti i za uklanjanje šminke.

Tosama d.o.o., Brezovička cesta 21, 10020 Zagreb, T/F (+385) 01 654 54 16 / T (+385) 01 654 64 93 www.tosama.hr

www.jatrgovac.hr

Listopad 2015.

85

Izlog "Aquarius Grupa je povodom obljetnice 40 godina izlaska na tržište za sve ljubitelje Helf bombona pripremila iznenađenje. OBITELJI Helf-a pridružuju se četiri razigrane voćkice tvrdo punjenih bombona okusa jagode, jabuke, naranče i limuna pod nazivom Helf C Bon u pakiranju od 90g.

Pažljivo odabrani sastojci uz dodatak vitamina C sigurni su za naše najmlađe kupce dok je razigrani dizajn pogodan za svakodnevne dječje igre i zabavu."

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN? Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: Mail: Funkcija: Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.

Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

IVECO

preporuča

N OVI

NAJOMILJENIJI KAMION U GRADU

ODRŽIVOST

SIGURNOST

SVESTRANOST

Motori vozila Euro VI s ekskluzivnom tehnologijom HI-SCR: niže razine emisije i smanjenje potrošnje goriva do 8 % bez uporabe EGR ventila.

Napredan sustav naglog kočenja, sustav upozorenja pri napuštanju prometnog traka, prilagodljiv tempomat, kontrole na upravljaču, zračni jastuk za vozača.

Više od 11.000 mogućih konfiguracija.

Dostupno također na verziji 4X4.

8 tipova kabina.

KVALITETA ŽIVOTNOG I RADNOG VIJEKA. _ Novi stil, izvana i iznutra: potpuno nov dizajn vanjskog dijela, novi ergonomski dizajn unutrašnjosti s iznimno udobnim vozačkim sjedalom i novom opremom za mobilne uređaje. _ Nove performanse: 7 motora, od 160 do 320 KS od kojih su dva (novi motori Tector 5 od 160 i 190 KS) optimizirana za veći okretni moment pri manjem broju o/min. _ Nova i niža ukupna cijena vlasništva zahvaljujući motorima optimizirane učinkovitosti goriva i telematskim rješenjima.

NOVI EUROCARGO: SINONIM ZA IZVRSNOST. BENUSSI d.o.o.

Fažanska cesta 86, Fažana, tel: 052/385 191; Žegoti 7, Kastav, tel: 051/601 100; Karlovačka 98, Zagreb, tel: 01/6599 300; Cehovska 20a, Varaždin, tel: 042/658 560; Slavonsko-brodska 19a, Sibinj, tel: 035/212 400; Put Mostina 1, Split, tel: 021/682 440; Matije Vlačića 77, Zadar, tel: 023/341 249

W W W . I V E C O . H R