Ja TRGOVAC magazin – listopad 2014.

Broj 39 | Listopad 2014.

Dossier

Duhansko tržište

TOP 20 trgovaca u CEE regiji u 2014.

Oprema za trgovine Poticaj za kupnju

U susret Martinju:

Vino

Ključni proizvodi Mulino Bianco za svaku kategoriju!

Mulino Bianco keksi

Mulino Bianco meki rezani kruh

Mulino Bianco dvopeci

Mulino Bianco hrskavi dvopeci i grisini Više informacija potražite kod Vašeg dobavljača!

Broj 39 | Listopad 2014.

BOJA PIVA S KOJOM SMO PROSLAVILI POBJEDNIČKI GOL.

KOJE BOJE SU VAŠI OSJEĆAJI?

JUPOL GOLD.

Uživajte u bojanju sa preko 10.000 nijansi stvorenim prema vašim osjećajima.

Put do profesionalnih rezultata je jednostavan.

BOJE, JEDINSTVENE POPUT OSJEĆAJA.

www.jub.hr

JubHrvatska

Uvodnik

Maroje Sabljić glavni urednik

Zato braćo, pijme ga

N

akon preuzimanja Mercatora od strane Agrokora, nastavlja se preslagivanje tržišta pa je tako ovih dana Studenac kompletirao preuzimanje konkurentskog lanca Merkur 5, Podravki je pak odobreno preuzimanje rovinjske Mirne, a velika se prašina digla nakon medijskih napisa o mogućem preuzimanju TDR-a.

“Da počnemo piti vino kao Francuzi bilo bi bolje i za naše vinare te opće raspoloženje i stanje nacije”

državne i EU regulative i nameta, sve do pada potrošnje i crnog tržišta, ovaj sektor posljednjih je godina stradao više nego bilo koji drugi.

S jednako izazovnom situacijom susreću se i domaći vinari. Iako percipirani kao vinska nacija, u stvarnosti to nismo. Potrošnja vina daleko je ispod očekivane, a država ne ulaže dovoljno u ovaj sektor koji, prema stručnjacima i temeljem brojnih osvojenih nagrada, pripada u sam svjetski vrh. Prema anketi koju smo proveli početkom ovog mjeseca i domaći se potrošači slažu s tom konstatacijom. Još samo da počnemo piti kao Francuzi bilo bi bolje i za naše vinare te opće raspoloženje i stanje nacije. I zato braćo, pijme ga!

Jedini preostali domaći proizvođač cigareta i jedna od rijetkih nezavisnih duhanskih kompanija u široj regiji dugi niz godina uspješno odolijeva naletima velikih multinacionalnih tvrtki braneći svoj tržišni udio, no kako možemo vidjeti u opsežnom prilogu o duhanskom tržištu koji smo pripremili u ovom izdanju, obruč se sve više steže. Pritislo je sa svih strana: od žestoke konkurencije,

maroje@jatrgovac.hr

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 4 / Broj 39 / Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Ines Skender, Ja TRGOVAC Ines Kovačić, PressCLIPPING Nada Finderle, Darna Kristian Anić-Kaliger, AC Nielsen Gordan Stanić, Euromonitor Int. Maja Juričan, Mediana Fides Antonio Zrilić, Logiko Jelena Jakšić, Ipsos Puls Damjan Geber, Brigada

www.jatrgovac.hr

Derya Yildiz, Planet Retail Melani Cipot, Focus Marko Havaši, Focus

TISAK: GZH d.o.o.

Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb

GRAFIČKI UREDNIK: Miroslav Šiptar

IZDAVAČ: KunaPak d.o.o.

Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

FOTOGRAFIJE: Marijo Lijić, Dreamstime PRIJEVOD: Marijana Pasarić PRODAJA I MARKETING: Ivana Grubešić, Vedran Škorić telefon: 01/559 5057 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr

Ja TRGOVAC je stručni magazin o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje. Kontroliranom distribucijom besplatno se dostavlja na trgovce, proizvođače i distributere robe široke potrošnje te prateću industriju.

NAKLADA: 8.080 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

Listopad 2014.

7

Sadržaj 8

| VIJESTI

Studenac preuzeo Merkur 5

14

| PROMOCIJE

Franck obilježio dan kave

16

| DRUŠTVENO ODGOVORNO

POSLOVANJE

Adris donirao tri milijuna kuna

18

| MEDIJSKI BAROMETAR

Lidl i Plodine zamijenili mjesta

20

| PLASTIČNE VREĆICE

Bolje nego u EU

24

| VINO

Natjecanje s najvećima

28

| INTERVJU: ZLATAN PLENKOVIĆ Zlatan otok

32

| STRATEGIJA POSLOVANJA

Kupac u središtu prodajne strategije

34

| CIGARETE I REZANI DUHAN

Konsolidacija tržišta u punom jeku

50

Vijesti Konzum će prodavati i bezreceptne lijekove

MALOPRODAJA

N

akon plaćanja režija, točenja goriva na benzinskim crpkama ili podizanja gotovine Agrokorov Konzum i dalje širi djelatnost pa će tako kupci u njegovim prodavaonicama uskoro moći kupiti bilo koji bezreceptni lijek, poput Andola.

Naime, za 20. studenog sazvana je izvanredna glavna skupština Konzuma na kojoj će se, između ostalog, donijeti odluka o dopuni poslovanja novim djelatnostima.

Konkretno, Konzum namjerava proširiti svoje poslovanje na promet medicinskim proizvodima na veliko i malo, na njihov uvoz, ali i proizvodnju odnosno izradu medicinskih proizvoda. Navodi se i posredovanje u prometu lijekovima, djelatnost prometa na veliko lijekovima te trgovina na malo lijekovima koji se izdaju bez recepta.

| LOGISTIKA

Isporuka u jednom kliku

52

| JUHE U VREĆICI

Studenac

Instant rješenje za cjelovit obrok

56

| OPREMA ZA TRGOVINE

Poticaj za kupnju

60

| UREĐENJE PRODAJNOG

PROSTORA

P

reuzimanjem posljednje, trideset i šeste, poslovnice u Promajni, omiški trgovački lanac “Studenac” dovršio je proces preuzimanja maloprodajne mreže konkurentskog lanca “Merkur 5”. Splitski lanac trgovina Merkur 5 na tržištu je prisutan još od 1988. godine, prvo kao lokalna sinjska tvrtka, a od 1992. godine i lanac

Prošlo je vrijeme drvenih paleta

64

| SAKUPLJAČI VLAGE

Za ugodnije i zdravije stanovanje

66

| INTERVJU: VEDRANA JELUŠIĆ KAŠIĆ Europska banka za obnovu i razvoj

70

| IZ REGIJE

Lidl i Ikea dolaze u Srbiju

72

| IZ SVIJETA

TDR: Zadržati proizvodnju i poslovanje u Hrvatskoj

Tesco snizio prognozu dobiti

74

| GLOBALNA KRETANJA

TOP 20 trgovaca u CEE regiji u 2014.

78

| ŠTO JEDEMO...

Piletina - Planetarna popularnost

82

| JA TRGOVAC

Trgovine Folding

84

| LEAFLET REPORT

Uz slanu juhu slatko vino

86 90 8

| NOVO NA POLICI | IZLOG

Listopad 2014.

U

prava TDR-a istražuje različite strateške opcije za tvrtku, a ciljevi su osigurati što bolju održivost poslovanja i što bolju perspektivu, u sklopu čega je zadržavanje proizvodnje u Hrvatskoj, osiguravanje radničkih prava i svega ostalog što će TDR činiti stabilnim, istaknuo je predsjednik Uprave ove duhanske kompanije Mato Zadro. On je kazao kako su sva nagađanja u medijima o mogućem strateškom partneru TDR-a i kupnji većinskog vlasničkog paketa od strane multinacionalnih kompanija – spekulacije i da ih ne može komentirati.

www.jatrgovac.hr

A U DALMACIJI

preuzeo Merkur 5 sa splitskom adresom, koji je gotovo svake godine širio svoju mrežu marketa i supermarketa. Pod motom “tvoja lokalna trgovina”, Merkur 5 uspješno je poslovao u Šibensko-kninskoj i Splitskodalmatinskoj županiji, a krajem 2014. godine ta je maloprodajna mreža, u vlasništvu Milenka Marinovića, brojila 50-ak poslovnica u kojima je

bilo zaposleno više od 200 radnika, koji sada postaju dio desetak puta većeg kolektiva. Studenac je, naime, najnovijom akvizicijom prešao broj od 2.000 zaposlenih radnika raspoređenih u četiri županije. Time je nastavljena i politika ekspanzije Studenca na tržištu maloprodaje gdje, uz otvaranje vlastitih poslovnica, preuzimaju i trgovine

lokalnih konkurenata. Podsjetimo, krajem 2012. godine Studenac je preuzeo 20-ak atraktivnih supermarketa Keruma u Splitu i okolici, a preuzimanjem Merkurove mreže dodatno su učvrstili poziciju u top 10 trgovačkih lanaca u zemlji. Studenac sada ima više od 300 poslovnica, raspoređenih širom Dalmatinske zagore, primorja i otoka.

Potrošnja u kolovozu neočekivano porasla

U

Hrvatskoj je u kolovozu promet u trgovini na malo realno porastao 0,3% na godišnjoj razini, nakon oštrog pada u srpnju, što je bolji podatak nego što se očekivalo. Državni zavod za statistiku, naime, objavio je da je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u kolovozu, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno pao za 1,5%, dok je realno ojačao 0,3% u odnosu na isti mjesec prošle godine. To predstavlja oštar zaokret u odnosu na srpanj, kada je promet u trgovini na malo potonuo 2%, najviše od ožujka 2013. godine.

www.jatrgovac.hr

Listopad 2014.

9

Vijesti Billa otvorila svoj 61. supermarket u Hrvatskoj

KARIJERE Gordana Deranja nova predsjednica HUP-a

G

ordana Deranja u iduće dvije godine bit će predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), odlučilo je Vijeće članica HUP-a na sjednici održanoj koncem rujna. Deranja je predsjednica Uprave Tehnomonta i dosadašnja članica Izvršnog odbora HUP-a. Ivan Pavlović, predsjednik Uprave Luka-Ploče, izabran je za člana Izvršnog odbora HUP-a.

T

rgovački lanac Billa otvorio je u zagrebačkoj četvrti Srednjaci svoj 15. supermarket u Zagrebu te 61. ukupno u Hrvatskoj. Novi supermarket, u kojem je zaposleno 18 djelatnika, ima prodajnu površinu od 548 m2, a kupcima je na raspolaganju široki asortiman raznolikih proizvoda, navode iz Bille. Od posebnosti ističu kako novi prodajni objekt koristi djelomičnu LED rasvjetu koja omogućava uštedu od 25% električne energije za osvjetljenje te rashladne vitrine renomiranog talijanskog proizvođača s visokim stupnjem očuvanja energije.

Povezivanje uprave Saponije i Kandita

I

T

vrtke Saponia i Kandit, koje posluju u sastavu Mepas grupe Mirka Grubešića, sada su još jače povezane na upravljačkoj razini. Naime, predsjednik Uprave Saponije Damir Skender imenovan je članom nadzornog odbora Kandita, dok je Dajana Mrčela, uz funkciju člana Uprave za komercijalne poslove Saponije, imenovana i za člana Uprave za komercijalne poslove Kandita. Član uprave za proizvodnju i logistiku Kandita je Gordan Glavaš koji je i direktor proizvodnje i unapređenja poslovnih procesa u Saponiji. “Povezivanjem uprave i menadžmenta Saponije i Kandita, cilj je osigurati sinergijski učinak poslovanja i daljnji prosperitet obje kompanije”, stoji u priopćenju Mepas grupe.

10

Listopad 2014.

Kraševi proizvodi na tržištima Koreje i Japana

H

rvatski proizvođač konditorskih proizvoda Kraš započeo je plasiranje svojih proizvoda na nova azijska tržišta.

Naime, početkom listopada Kraš je krenuo s izvozom svojih slatkiša u Republiku Koreju gdje će se na policama naći poznati Kiki i gumeni bomboni, dok je za Japan u pripremi već i druga pošiljka Kraševih napolitanki. Iz tvrtke navode kako je otvaranje novih tržišta rezultat dugoročnih pregovora i suradnje s korejskim i japanskim poduzetnicima nakon uspostavljenih kontakata na svjetskim sajmovima. Kraš na inozemnim tržištima ostvaruje blizu polovice svojih prihoda.

Agrokor će obnoviti Mercatorove trgovine u Sloveniji

ntegracija trgovačkih mreža Konzuma i Mercatora odvija se vrlo brzo, izjavio je Jure Radoš iz Uprave Konzuma. Konzum i Mercator trenutno su prvi igrač u maloprodaji u regiji, njihova integracija se odvija brzo, a mreže razmjenjuju znanja i iskustvo kako bi se povećala prodaja i konkurentnost, izjavio je Radoš, izražavajući optimizam u pogledu budućeg poslovanja. On je najavio znatne

investicije u obnovu Mercatorovih trgovina u Sloveniji, kako bi se one mogle bolje suprotstaviti konkurenciji drugih trgovačkih lanaca, osobito diskontnih, te ocijenio da unatoč standardnoj percepciji kupaca postoje mogućnosti za povećanje prodaje jer cijene hrane ne rastu onako kako se obično misli. Cijene hrane u Konzumovim trgovinama u prosjeku su u zadnjoj godini pale za oko 3%.

EBRD s 10 milijuna eura financira Atlanticov pogon u Novoj Gradišci Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Atlantic Grupa potpisale su ugovor o kreditnoj liniji u vrijednosti od 10 milijuna eura. Iznos je namijenjen ulaganju u izgradnju i opremanje suvremene tvornice za proizvodnju proteinskih pločica u

•••

Novoj Gradišci. Atlantic Grupa je ulaganje u novu tvornicu za proizvodnju energetskih pločica iz asortimana sportske i aktivne prehrane započela u rujnu 2013.

Riječ je o projektu ukupne vrijednosti od 16 milijuna eura.

www.jatrgovac.hr

Hanfa odobrila Podravci objavljivanje ponude za preuzimanje Mirne

Započela gradnja RALU centra vrijednog 150 milijuna kuna

T

ransportno-logistička kompanija RALU logistika je uz prisustvo predstavnika lokalnih vlasti obilježila početak izgradnje prve faze logističko-distributivnog centra vrijednog više od 150 milijuna kuna u mjestu Rugvica, nadomak Zagreba. Svečanost otvaranja gradilišta, površine gotovo 120.000 kvadrata, uveličali su župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić te načelnik Općine Rugvica Ivan Remenar koji su zajed-

U

pravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) odobrilo je koprivničkoj Podravci objavljivanja ponude za preuzimanje Mirne iz Rovinja, po cijeni od 38,02 kune po dionici. Obveza objavljivanja ponude za preuzimanje nastala je za Podravku 25. kolovoza, kada je na tri javne dražbe održane putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze stekla 198.209 redovnih dionica Mirne, pojedinačne nominalne vrijednosti 100 kuna, što predstavlja 53,86% temeljnog kapitala rovinjske tvrtke, odnosno 53,86% od ukupnog broja glasova na glavnoj skupštini Mirne.

no s predsjednikom Uprave RALU logistike Zvonimirom Šćurecom postavili kamen temeljac te tako simbolično obilježili početak radova.

Centar bi trebao biti otvoren u drugom kvartalu 2015. godine te zaposliti 200 radnika.

Vijesti Franck ugostio vodeće europske proizvođače i trgovce kavom

KARIJERE Milan Tadić novi Podravkin direktor za tržišta jugoistočne Europe

P

rema odluci Uprave Podravke, za novog direktora sektora Tržište Jugoistočne Europe imenovan je Milan Tadić koji će biti zadužen za tržišta Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije, Crne Gore te Kosova.

Tadić je profesionalnu karijeru započeo 1986. godine u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. U Podravku dolazi 2001. na poziciju specijalista za imovinsko pravo, a zatim i voditelja Odjela za imovinsko pravo u pravnom sektoru. Nakon nekoliko funkcija unutar tvrtke 2009. godine prelazi u TDR (Adris Grupa) gdje radi kao izvršni direktor prodaje, odakle se vraća u Podravku na sadašnju poziciju.

Balažič ostaje direktor Mercatora

N

adzorni odbor Mercatora razriješio je dosadašnja četiri člana uprave tvrtke, dok je za direktora s novim petogodišnjim mandatom imenovao Tonija Balažiča koji je taj položaj zauzimao zadnjih nekoliko godina.

Balažič će kao predsjednik uprave biti odgovoran za poslovanje tvrtke u Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori, gdje će slovenski trgovački lanac i dalje nastupati pod svojim imenom, dok Mercatorove trgovine u Hrvatskoj i BiH preuzima Konzum. U upravnom odboru će djelovati i Darko Knez, predsjednica vijeća zaposlenika, Vesna Stojanović te Nenad Filipović iz Poslovne škole Bled kao nezavisni stručnjak.

12

Listopad 2014.

K

ao punopravni član društva International Coffee Partners, Franck je početkom listopada ugostio vodeće europske proizvođače i trgovce kavom koji su se u Zagrebu okupili na sastanku Upravnog odbora. Na tom su sastanku, uz Franck, sudjelovali europski lideri tržišta kave kao što su Lavazza iz Italije, Paulig iz Finske, Löfbergs Lila AB iz Švedske,

Neumann Kaffee Gruppe i Tchibo iz Njemačke te Norveški Joh. Johannson Kaffe s ciljem definiranja daljnje strategije razvoja i unaprjeđenja poslovanja neprofitnog društva International Coffee Partners u sljedećih pet godina. To se prvenstveno odnosi na osnaživanje i pružanje podrške malim uzgajivačima kave.

Siva ekonomija u Hrvatskoj iznosi 13 milijardi eura

Darko Knez: Višak trgovina prodat ćemo u roku od šest mjeseci

S

iva ekonomija u Hrvatskoj iznosi 13 milijardi eura, što čini oko 28% ukupnog BDP-a zemlje, pokazalo je istraživanje kartičarske kuće Visa Europe.

Udio sive ekonomije u Hrvatskoj 2008. godine iznosio je 29,6% da bi izbijanjem svjetske financijske krize 2009. porastao na 30,1%, no od tada bilježi postojani, ali vrlo blagi pad. Rad na crno i niža stopa prijavljivanja posebice u graditeljstvu, trgovini i turizmu najviše doprinose veličini sive ekonomije u Hrvatskoj koja se prema veličini sive ekonomije nalazi u klubu s državama poput Rumunjske, Litve i Letonije.

Ožujsko pivo u Republici Koreji

•••

U Zagrebačkoj pivovari potpisan je ugovor o prodaji i distribuciji Ožujskog piva kojega će kompanija CKB Co. Ltd. plasirati na tržište Republike Koreje.

Ugovor su potpisali regionalni predsjednik Zagrebačke pivovare za Hrvatsku,

A

grokor je, u skladu s odlukom AZTN-a, objavio natječaj za prodaju 95 prodavaonica iz kombinirane mreže Konzuma i Mercatora diljem Hrvatske. Ne uspije li ih prodati ili iznajmiti, trgovine će biti ugašene. “Za trgovine Konzuma i Mercatora vlada velik interes trgovaca i obiteljskih tvrtki. Prodat ćemo sve u roku od šest mjeseci”, kazao je predsjednik uprave Konzuma Darko Knez. Interes za preuzimanje Agrokorovih trgovina dosad je javno pokazao Spar, koji je u ekspanziji i nedavno je povećao svoj udio na tržištu maloprodaje preuzimanjem 20 Dioninih trgovina na području Zagreba.

Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju Sergey Yeskov i predsjednik Uprave kompanije CKB Co. Ltd Won Jong Sun. “Vjerujemo da će kvaliteta hrvatskog lagera biti prepoznata i na korejskom tržištu “, izjavio je tom prilikom Yeskov.

www.jatrgovac.hr

Labud ostvario dobit

N

akon niza godina operativnih gubitaka većih i od 10 milijuna kuna, u prvih devet mjeseci ove godine Labud d.o.o.

Zagreb je ostvario dobit prije amortizacije od 2,34 milijuna kuna. Ukupan prihod iz poslovanja dosegao je 119,5 milijuna

kuna, što je u odnosu na 118,9 milijuna kuna realizacije u istom razdoblju prošle godine povećanje od 0,4%. Uspoređujući prvih devet mjeseci 2014. i isti period lani, ostvaren je i rast tržišnog udjela i prihoda od prodaje tvrtkinih brendova.

Tako su Labudovi brendovi na hrvatskom tržištu ostvarili rast prihoda od 3,7%, dok su prihodi od izvoza povećani za 8,2%.

Unatoč padu vrijednosti tržišta maloprodaje i kategorija u kojima konkurira, Labud u zadnje četiri godine bilježi kontinuirani trend rasta, a u odnosu na 2011. godinu ostvaren je rast od 28%. "Naši najpoznatiji brendovi, Čarli, Sanitar i Permetal, među vodećim su proizvodima u svojim kategorijama na hrvatskom tržištu, dok su Permetal i Badelov KISKO, čiji je Labud ekskluzivni distributer, ujedno i regionalni lideri kategorija", izjavio je Ivan Dunda, direktor Labuda.

DB Schenker udvostručuje svoje kapacitete u Hrvatskoj

L

ogistička kompanija DB Schenker od početka listopada preselila je svoje poslovanje u novi logistički centar u Rugvici nedaleko od Zagreba, čime je osnažila svoj položaj na hrvatskom tržištu.

U novom logističkom centru DB Schenker raspolaže sa 6.500 m2 logističkog skladišta i s 1.000 m2 distribucijskog skladišta te obuhvaća 12.000 paletnih mjesta s mogućnošću proširenja na 20.000. S više od 60 vozila tvrtka pruža uslugu u domaćoj distribuciji osiguravajući svojim klijentima dostavu od vrata do vrata u roku 24 sata.

KARIJERE Promjene u Upravi Metro Cash & Carry Hrvatska

V

ladimir Gnjidić imenovan je članom Uprave Metro Cash & Carryja za ponudu i nabavu. Time je s 34 godine postao najmlađi član Uprave tvrtke Metro Cash & Carry koja posluje u 28 svjetskih zemalja s više od 120.000 zaposlenika. Svoj profesionalni put Gnjidić je započeo kao menadžer istraživanja tržišta u Jadranskoj pivovari, članu Grupe Pivovarna Laško, a ubrzo je promoviran na mjesto direktora marketinga. Svoju karijeru nastavlja graditi na mjestu direktora marketinga Dukata. Konačno, 2012. dolazi u Metro Cash & Carry na mjesto direktora strategije razvoja kupaca i marketinga, zadužen za razvoj i implementaciju poslovne strategije i planiranja s fokusom na potrebe kupaca uz odgovornost za tim od 30 stručnjaka.

Paralelno uz izgradnju profesionalne karijere, Gnjidić je doprinosio i akademskoj zajednici kao koautor nekoliko knjiga iz područja menadžmenta i marketinga te je autor i koautor više znanstvenih radova.

Pridružite se krugu zadovoljnih korisnika evotv-a Dođite u Hrvatsku poštu po svoj evotv za samo 69,99 kn/mj. i bez ugovorne obveze gledajte omiljene programe, uz HBO i Cinemax godinu dana na dar! Doznajte zašto evotv ima čak 88 88% zadovoljnih korisnika.

Potražit Potražite u najbližem poštanskom uredu ili upitajt upitajte svog poštara. Nazovite nas na info telefon telefo 0800 07 07. www.evotv.hr

TELEVIZIJA DOSTUPNA SVIMA DONOSI VAM HRVATSKA POŠTA

Promocije Nescafé 3in1 nagradio vjerne potrošače letom u balonu

U

sklopu nagradnog natječaja pod nazivom “Iznad oblaka” Nescafé 3in1 nagradio je devet svojih potrošača i njihovih prijatelja letom u balonu iznad Zagreba. Ideja za ovu neobičnu nagradu došla je od samih potrošača Nescafé 3in1 kada je početkom godine organizirano natjecanje studenata u rješavanju poslovnih izazova u kojem je zadatak bio osmisliti marketinški plan za ovaj brend. Let balonom bio je predložen kao jedan od načina povezivanja mladih avanturista sa svojim omiljenim brendom. Tako su sretni dobitnici nagradnog natječaja letjeli balonom na visini i do 1.000 metara te su uživali u panoramskom pogledu na Zagreb i okolicu.

Vindija obilježila Svjetski dan školskog mlijeka

ROĐENDANSKA PROSLAVA

S

vjetski dan školskog mlijeka Vindija je obilježila podjelom svojih sirnih i mliječnih deserta Vindino, a zabavni program upotpunila je podjelom svojih prigodnih promotivnih materijala. Uz to, humanitarni dio akcije uključivao je donaciju mliječnih proizvoda osnovnoj školi “Nad lipom”, specijaliziranoj za rad s djecom i mladeži s autističnim poremećajem i mentalnom retardacijom. Prigodan program odvijao se na Bundeku, a organizirala je Hrvatska mljekarska udruga u suradnji sa zagrebačkim gradskim uredima za kulturu, sport, poljoprivredu i šumarstvo te Hrvatskom poljoprivrednom agencijom.

Franck proslavio rođendan kave

P

ovodom Međunarodnog dana kave Franck je za sve ljubitelje crnoga napitka na zagrebačkom Cvjetnom trgu pripremio proslavu rođendana kave.

Uz zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, Ivu Šulentić, Ivana Šarića, Sandru Bagarić, Renatu Sopek i mnoge druge, okupljeni su uživali u odličnom Stretto espressu i rođendanskim kolači-

Carlsberg i Medveščak nastavljaju suradnju

Projekt promocije piva Beck’s dobila agencija BBDO

M

arketinška agencija BBDO Zagreb na međunarodnom je natječaju kompanije Molson Coors Europe, u čijem sastavu djeluje i Zagrebačka pivovara, osvojila projekt promocije piva Beck’s. Ovo je prvi put da se, na prostoru središnje Europe, televizijski spot za jedan od najsnažnijih svjetskih pivskih brendova snima neovisno o globalnom timu u Bremenu. Stariji tekstopisac iz agencije BBDO Zagreb, Ivo Payer, autor je ideje spota kojom se želi

14

Listopad 2014.

ćima od svima poznate Jubilarne mljevene.

Uz dobru rođendansku zabavu, događaj je imao i humanitarni karakter. Naime, za preporučenu donaciju u iznosu od pet kuna, Franck je častio kavom i rođendanskim poklonima, a prikupljena sredstva namijenjena su humanitarnoj akciji “Korak u život” koja financira fakultetsko obrazovanje djece bez roditeljske skrbi.

U poručiti da nitko ne mora mijenjati sebe da bi živio život kakav želi. Ta ideja izravno je povezana s vrijednostima brenda Beck’s, koji je već više od 140 godina vjeran svojoj originalnoj recepturi.

Ledenoj dvorani Doma sportova u Zagrebu potpisan je trogodišnji ugovor o nastavku suradnje između pivskog brenda Pan i KHL Medveščaka.

Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Carlsberga Croatia Carsten Christensen i predsjednik Medveščaka Damir Gojanović. Osim svečanog potpisivanja ugovora o nastavku suradnje, u Ledenoj dvorani Doma sportova je i službeno otvorena Pan loža osvježenja.

www.jatrgovac.hr

Više vrijednosti u kategoriji uz Mulino Bianco proizvode

Kompanija Barilla je među vodećim proizvođačima tjestenine, umaka i pekarskih proizvoda u Europi zahvaljujući svojoj vrhunskoj kvaliteti, tradicionalnoj recepturi i prepoznatljivom okusu.

Na hrvatskom tržištu Barilla je prisutna u kategoriji tjestenine i umaka gdje je broj jedan, a u kategoriji pekarskih proizvoda i keksa sa robnim markama Mulino Bianco i Grancereale. Robna marka Mulino Bianco zastupljena je u različitim kategorijama: keksi, meki rezani kruh, hrskavi dvopeci, dvopeci i grisini tako da širinom portfolia Mulino Bianco pokriva sve segmente cjenovne piramide proizvoda- od mainstream (koji su blizu prosjeka kategorije) do premium proizvoda. Mulino Bianco je među vodećim robnim markama u kategoriji keksa, mekog rezanog kruha, dvopeka i grisina (broj 2.).*

kolica u TOP trgovačkim lancima, police sa Banderas wobblerima, Banderas shelf linerima i stalci sa Banderas headerima.

Za poboljšanje prodaje, posebice u vrijeme TV kampanje, sugestija je da se proizvodi dodatno izlože, da se poveća zaliha na polici i omogući dovoljno prostora Mulino Bianco i Grancereale keksima stavljajući ih u isti blok na redovnim policama pošto su Grancereale i Mulino Bianco proizvodi istog stručnog tima.

Proizvedeni najnovijom tehnologijom, Mulino Bianco keksi su bez konzervansa, hidrogeniranih masti, umjetnih boja i sladila.

Mulino Bianco je među vodećim robnim markama u kategoriji keksa, mekog rezanog kruha, dvopeka i grisina.

Od širokog asortimana Mulino Bianco keksiju posebno se ističu Tarallucci keksi pravljen od svježih jaja, Abbracci keksi s kakaom i vrhnjem i Cuor di Mela keksi punjeni džemom od jabuke. Tarallucci je najprodavaniji Mulino Bianco keks koji je ujedno i glavni proizvod-zvijezda u TV reklami sa zaštitnim licem Antoniom Banderasom. Za TV reklamu koja je sada aktualna sve do studenog, vežu se i dodatni in store komunikacijski alati za poboljšanje vidljivosti robne marke, a to su brendirana Tarallucci

Grancereale je robna marka broj jedan u integralnom segmentu keksa

Ove godine je lansiran integralni keks Grancereale Digestive.

Cilj lansiranja Grancereale Digestiva je širenje i razvoj integralnog segmenta keksa sa novim Grancereale proizvodom koji može donijeti dodatne volumene cijeloj kategoriji kroz povećanje broja potrošača u kategoriji, veće zadovoljstvo potrošača, inovaciju i osvježenje kategorije. Lansiranje je podržano internet kampanjom na najposjećenijim portalima.

Robna marka Grancereale uz kekse, potrošačima nudi i Grancereale žitne pločice za brzi snack te Grancereale žitarice za doručak. Svu ponudu Grancereale asortimana može se pronaći na internet stranici: www.grancereale.hr.

P TO je co egori n Bia at no ake k i l Mu iz sv ikli art

Potražite više informacija o Grancereale proizvodima na www.grancereale.hr

*Izvor: Nielsen panel YTD travanj-svibanj 2014.

U kategoriji mekog rezanog kruha najpoznatiji Mulino Bianco proizvodi su tost Pancarre, te bijeli i integralni Pan Bauletto proizvodi koji su tijekom listopada i studenog prisutni u TV kampanji sa zaštitnim licem Antoniom Banderasom. Putem ovog komunikacijskog alata povećava se prepoznatljivost i kvaliteta Pan Bauletto mekog rezanog kruha što je izvrsno za trgovce jer se rotacija u tom periodu znatno poveća. Preporuka je dodatno izložiti Pan Bauletto, povećati zalihu na redovnoj polici i povećati broj kataloških objava kako bi proizvod završio u košarici potrošača. U kategoriji integralnih dvopeka, Mulino Bianco dvopek je najprodavaniji proizvod.

Kako Grancereale i Mulino Bianco keksi kontinuirano provode akcije dajući dodatne benefite potrošačima, kroz cjenovne akcije i promotivna pakiranja po vrlo atraktivnoj cijeni, sugestija je da se za vrijeme TV kampanje poveća broj kataloških objava (posebice putem Banderas imidž oglasa). Najveći peak prodaje Mulino Bianco keksiju je u vrijeme ljetnih mjeseci za vrijeme dolaska stranih turista pa je preporuka da se u tom periodu poveća broj dodatnih pozicija u ljetnim lokacijama, broj lica u redovnoj polici i zaliha u trgovini.

Društveno odgovorno poslovanje Predstavljeno Izvješće o održivosti Karlovačke pivovare

K

arlovačka pivovara predstavila je svoje peto Izvješće o održivosti “Proizvodimo bolju budućnost” koje daje pregled napretka i postignuća u području održivosti u 2013. godini. Održivost je jedan od ključnih poslovnih prioriteta kompanije Heineken i Karlovačke pivovare, a njihova strategija se fokusira na četiri ključna područja: zaštita izvora vode, smanjenje emisija CO2, održiva nabava te promicanje odgovorne konzumacije alkohola.

Ulaganje u tehnologiju te stalni rad na poboljšanju procesa i procedura Karlovačke pivovare lani su rezultirali smanjenjem potrošnje vode, direktne i indirektne emisije CO2 te potrošnje specifične toplinske energije.

T

Nestlé i partneri pomažu mladima diljem Europe

ri mjeseca nakon predstavljanja, kompanija Nestlé u inicijativu “Savez za mlade” (“Alliance for YOUth”) uključila je 200 kompanija diljem Europe, uz čiju će pomoć stvoriti čak 100.000 novih radnih mjesta te pozicija za praksu i pripravništvo osobama mlađim od 30 godina. Time je “Savez za mlade” postao prvi sveeuropski poslovni pokret koji se obvezuje unaprijediti mogućnosti zapošljavanja mladih na izazovnom tržištu rada, kažu iz Nestléa. Ova inicijativa je potaknuta uspjehom “Inicijative za zapošljavanje mladih” (“Nestlé needs YOUth”) kojom se tvrtka obvezala da će do 2016. u Europi otvoriti 20.000 radnih mjesta za mlade.

ZAKLADA ADRIS

Donacija vrijedna više od tri milijuna kuna

O

smi put od svog osnutka, Zaklada Adris dodijelit će donacije vrijedne više od tri milijuna kuna. Zaklada će time podržati projekte iz programa Znanje i otkrića i donirati im 1.192.000 kuna.

Za projekte iz područja Stvaralaštvo odobreno je 250.000 kuna, a za projekte iz područja Ekologija 224.050 kuna. Projekti iz područja Baština će se podržati s

Fructal podržao projekt “Za osmijeh djeteta u bolnici”

Uručena donacija Hrvatskoj zajednici za sindrom Down

T

A

kcija “Reci DA!”, koju su tijekom svibnja i lipnja provele tvrtke Procter&Gamble i Lidl Hrvatska, omogućila je djeci sa sindromom Down na području Hrvatske najsuvremenije metode učenja i napredovanja.

Hrvatskoj zajednici za sindrom Down uručena je donacija u iznosu od 243.247 kuna putem koje će biti nabavljeni računalni programi Boardmaker i tableti s dostupnim aplikacijama. Tijekom ove akcije tvrtka

16

Listopad 2014.

330.000 kuna, dok je za program Dobrota namijenjeno 297.000 kuna. U programu stipendiranja Zaklada Adris će za 14 stipendija izdvojiti ukupno 370.000 kuna i omogućiti nastavak stipendiranja onima koji su postigli izvrsne rezultate s 350.000 kuna te i ove godine podržati projekt “Korak u život” stipendirajući studente, štićenike domova za nezbrinutu djecu.

P&G donirala je kunu za svaki svoj kupljeni proizvod u trgovinama Lidla u Hrvatskoj.

Donacija je, u dogovoru s Hrvatskom zajednicom za sindrom Down, ravnomjerno raspoređena lokalnim udrugama.

vrtka Fructal, povodom obilježavanja 40. godišnjice Fruteka, jednog od svojih najpoznatijih brendova koji je namijenjen najmlađima, darovala je 40.000 eura mališanima i njihovim obiteljima iz šest zemalja regije. U Hrvatskoj je sa 6.000 eura pružena podrška Savezu društava Naša djeca Hrvatske putem projekta “Za osmijeh djeteta u bolnici” kojem je cilj promicanje i primjena suvremenih načela humanizacije bolničkog liječenja djece.

www.jatrgovac.hr

K

Konzum otvorio dječje igralište u Vukovaru

onzum i dalje nastavlja s projektom “Vratimo djecu na igrališta” u okviru kojeg je do sada uredio 31 dječje igralište u Hrvatskoj. Novo dječje igralište otvoreno je u Vukovaru, a svečano su ga otvorili Marija Budimir, zamjenica gradonačelnika grada Vukovara, Iva Balent, izvršna direktorica marketinga Agrokor koncerna, te Josip Grgić, direktor marketinga Konzuma. Igralište je opremljeno s 12 novih kombiniranih sprava te ima 50 četvornih metara specijalne antistresne podloge koja amortizira eventualni pad ili povredu djeteta.

ODRŽIVO POSLOVANJE

Agrokor objavio treće izvješće o održivosti

N

a internetskim stranicama Agrokor koncerna objavljeno je izvješće o održivosti koje obuhvaća 2012. i 2013. godinu.

Treće izvješće Agrokor koncerna pripremljeno je prema smjernicama Globalne inicijative za izvještavanje, a uključuje i dodatne podatke za prehrambeno-prerađivačku industriju.

Ekonomski pokazatelji na razini Koncerna prikazani su konsolidirano, dok su podaci o okolišu izdvojeni u poseban dio zbog učinkovitijeg kronološkog praćenja i uspoređivanja sa srodnim kompanijama.

Društvena odgovornost kompanija Agrokor koncerna neizostavan je dio svakodnevnog poslovanja, što pokazuju investicije u obnovljive izvore energije, zbrinjavanje nusproizvoda u bioplinskim postrojenjima, orijentacija na energetski učinkovite tehnologije i vozila, te certificiranje sustava upravljanja prema normi ISO 14000 u čak 18 kompanija. Posebno pritom ističu uspjehe Jamnice, Konzuma i Leda u sklopu svojih društveno odgovornih inicijativa.

Tvrtka Henkel uvrštena u Dow Jones indeks održivosti

O

smu godinu za redom tvrtka Henkel uvrštena je u Dow Jones svjetski (DJSI World) i europski (DJSI Europe) indeks održivosti. Uvrštavanje u oba indeksa još je jedna potvrda poslovne izvrsnosti Henkela među vodećim tvrtkama

u kategoriji sredstava za pranje i čišćenje domaćinstva. Indeks Dow Jones odnosi se na tvrtke koje slijede principe održivog razvoja u poslovanju. Svega 10% od 2.500 najvećih globalnih tvrtki uvrštene su u ovaj svjetski indeks održivosti, dok

Lidl uručio donaciju Hrvatskom savezu slijepih u Zagrebu

U

sklopu svog donacijskog programa zaposlenika “Više za zajednicu!” trgovački lanac Lidl Hrvatska već drugu godinu za redom daruje one kojima je pomoć najpotrebnija. Tako je prva ovogodišnja donacija, prema odabiru Lidlovih zaposlenika, uručena Hrvatskom savezu slijepih u Zagrebu. Projekt “Više za zajednicu!” vrijedan je pola milijuna kuna te će Lidl, u ime svojih zaposlenika, ove godine uručiti čak 88 donacija, a zaposlenici će imati priliku

www.jatrgovac.hr

je samo 20% od 600 najvećih europskih tvrtki uvršteno u Dow Jones europski indeks održivosti. Inače, Henkelov cilj je do 2030. godine utrostručiti vrijednost koju stvara u odnosu na utjecaj na okoliš svojih proizvoda i usluga.

Odabrani dobitnici Nivea donacije

O

svoj radni dan, umjesto na poslu, provesti volontirajući u udruzi koju su predložili za darovanje.

dabirom pet projekata za poticanje dječjeg razvoja kroz igru uspješno je završila prva faza inicijative “Neka odrastanja bude dječja igra” koju je pokrenula Nivea u suradnji sa Savezom društava Naša djeca Hrvatske. U projektu je sudjelovalo deset Društava Naša djeca (DND) iz cijele Hrvatske, a glasovima javnosti je odlučeno kako su dobitnici donacija DND Opatija, DND Zabok, DND Prelog, DND Križ i DND Našice. Dobitnicima će se uručiti donacija u iznosu od 20.500 kuna za uređenje i opremanje prostora u kojima djeca provode slobodno vrijeme kroz igru, dok će ostali projekti, koji su sudjelovali na natječaju, dobiti potporu od 5.000 kuna.

Listopad 2014.

17

Medijski barometar trgovačkih lanaca

Lidl i Plodine zamijenili mjesta Konzum i Mercator su i dalje prvi i drugi, a Lidl i Plodine su u rujnu zamijenili mjesta u odnosu na prošli mjesec, pa Lidl sada drži treću, a Plodine četvrtu poziciju

U

rujnu se općenito najviše pisalo o poslovanju i poslovnim rezultatima. S prvim je danom mjeseca Agrokor postao vlasnikom 80,75% Mercatora. Poslovni tjednik Lider izdao je posebno izdanje “The best 500 najboljih” na čijim su se listama našli i trgovački lanci.

Rujan nije donio značajne promjene na čelnim pozicijama. Konzum i Mercator su i dalje prvi i drugi, a Lidl i Plodine su zamijenili mjesta u odnosu na prošli mjesec, pa je Lidl na trećem mjestu, a Plodine na četvrtom. Spar i Kaufland su zadržali svoje prošlomjesečne pozicije.

ZAKLJUČAK PREUZIMANJA O Konzumu se najviše pisalo vezano za poslovanje, a dio se objava vezao i za proces preuzimanja Mercatora od strane Agrokora, budući da su radi udovoljavanja uvjetima AZTN-a Konzum i Mercator objavili ponudu za prodaju ili zakup 95 trgovina u Hrvatskoj. Agrokor je od 1. rujna postao vlasnikom 80,75% Mercatora, a glavni čovjek Agrokora između ostaloga je poručio da je ta transakcija čin uspjeha koji će dovesti do novih vrijednosti. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) je u ožujku donijela rješenje o uvjetnom odobrenju

18

Listopad 2014.

navedene koncentracije, utvrdivši uz ostalo i obvezu prodaje ili davanja u zakup 95 prodavaonica iz mreže Konzuma i Mercatora, a rok za to je šest mjeseci od dana preuzimanja kontrole nad Mercatorom. U rujnu je AZTN objavila početni dan za koncentraciju Agrokora i Mercatora, a to je 8. rujna ove godine. O Lidlu se najviše pisalo vezano za asortiman i cijene proizvoda te o sponzorstvima i promidžbenim aktivnostima. Mediji su popratili novi Lidlov projekt kojemu je cilj podići svijest o važ-

igrama, facepaintingu, foto kutku, memory igrama i odličnoj glazbi. Zabavni je park nakon Zagreba posjetio Slavonski Brod, Osijek i Vukovar, a zatim su na red došli gradovi u Dalmaciji: Zadar, Split i Šibenik.

TEMATIKA OBJAVA Ukupno gledajući, najveći se broj objava (44,33%) odnosio na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta). Slijedi tematika vezana za asortiman i cijene (27,52%). U rujnu su o trgovačkim lancima i tematici vezanoj za iste, više objavljivali tiskani mediji.

Agrokorovo preuzimanje Pojedinačno Mercatora i dalje okupira gledajući, najviše se o trgovačkim pažnju medija lancima pisalo u dnevnim novinama 24sata i Jutarnjem nosti pripremanja obroka listu. Slijede portali jatrgokod kuće. Počevši od prvog vac.hr i instore.hr. U tiskodana mjeseca rujna, Lidvinama se više objavljivalo lovi kuhari Mate Janković o asortimanu i cijenama i Tomaž Kavčič svakog su proizvoda, uslugama i odtjedna maštovitim video nosu prema kupcima te o klipovima pokazivali kako promidžbenim aktivnostikvalitetno i raznovrsno ma i sponzorstvima trgokuhati kod kuće. Dobro je vačkih lanaca. O tematici o popraćen i zajednički prokojoj je u rujnu najviše bilo jekt Konzuma, Leda, PIK-a riječi, poslovanju, više se i Jamnice – NIKIforija objavljivalo na portalima. svijet - koji su pokrenuli u kolovozu. U rujnu je, nakon Najveća razlika u odnosu tiskanih medija i internetZagreba, krenula turneja skih portala je unutar tepo Hrvatskoj pa su pomatike asortimana i cijena klonici popularnih likova Ninja kornjača i Hello Kitty proizvoda, 80,2% u korist tiskanih medija. mogli uživati u nagradnim

Trgovački lanci broj objava rujan 2014.

Konzum

215 Mercator

158 Lidl

129 Plodine

74 Spar

56 Kaufland

54 Billa

36 Tommy

34 Diona

31 Getro

22 NTL

11 Kerum

4

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancima Poslovanje

44,33% Asortiman, cijene

27,52% Promidžba i sponzorstva

17,23% Ostalo

7,14% Usluge i odnos prema kupcima

3,78%

Ines Kovačić PressCLIPPING www.jatrgovac.hr

Plastične vrećice

BOLJE NEGO U Hrvatskoj se godišnje troši oko 150-170 vrećica po glavi stanovnika, što je manje od prosjeka u Europskoj uniji koji iznosi oko 220-250 vrećica, a neke zemlje EU troše i 500 vrećica po stanovniku

V

rećice i torbe koje služe za nošenje kupljenih proizvoda i imaju u cijelosti ili djelomično logotip, znak, slogan i/ili naziv proizvođača ili trgovca smatraju se promidžbenim materijalom. Takvu ambalažu trgovac ne smije naplatiti.”

Odredba je to starog Zakona o zaštiti potrošača koja je u novom Zakonu donesenom u ožujku ove godine izbrisana. Iz pojedinih potrošačkih udruga potom se moglo čuti kako su potrošači s novom odredbom zakona ponovno postali hodajuće reklame za trgovce.

Naime, besplatnih vrećica u trgovačkim lancima već godinama praktički nema, što je u skladu s direktivama Europske komisije koje imaju za cilj smanjenje upotrebe plastičnih vrećica.

Prema novom zakonskom rješenju, razlika je samo u

20

Listopad 2014.

tome što trgovci na vrećice koje su i dosad naplaćivali sada mogu staviti svoj logotip, znak, slogan ili naziv tvrtke. Potrošačke udruge su tijekom javne rasprave tražile da sporna odredba ostane u novom zakonskom

tiraju iz Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske.

LOGOTIPI NA VREĆICAMA Upitali smo i trgovce kako su oni implementirali novu odredbu zakona. Iz Lidla Hrvatska su odgovorili: “Potvrđujemo da u skladu s Otkako se plastične vrećice promjenama naplaćuju njihova potrošnja u Zakonu o zaštiti poje pala za 60 posto trošača u Lidlovim trgovinama naplaćujemo vrerješenju. “Međutim, naš ćice s logom trgovca. Prije stav nije uvažen. Iako ovo može izgledati kao sitnica u promjene Zakona naplaćivali smo vrećice bez loga, a Zakonu, radi se o ‘niskom cijene istih vrećica s logom udarcu’, jer nije uobičajeno ostale su nepromijenjene: da se neko već ostvareno plastična vrećica - 0,99 kn, pravo potrošača na ovakav termoizolacijska vrećica način uskraćuje”, komen-

- 6,99 kn.” Sličan odgovor došao je i iz Bille: “Billa je svoje poslovanje vezano uz prodaju vrećica s logotipom prilagodila novim odredbama zakona te će se u prodaji uskoro naći velike vrećice s logotipom koje se prodaju po cijeni od 0,99 kn te male vrećice (tzv. treger vrećice) po cijeni od 0,35 kn. U ponudi, kao alternativu plastičnim vrećicama, imamo visokokvalitetne torbe za kupovinu i višekratno korištenje, velike nosivosti, izrađene od polipropilenskih vlakana, koje su pogodne za recikliranje.” Gordana Pehnec Pavlović, poslovni tajnik Udruženja industrije plastike i gume pri HGK, potvrđuje kako naplata vrećica www.jatrgovac.hr

700 milijuna plastičnih vrećica - godišnja potrošnja u Hrvatskoj

O U EU

sa i bez logotipa ima za cilj smanjenje potrošnje vrećica radi odgovorne potrošnje i zaštite okoliša. Ona pritom navodi kako je u praksi većina trgovina u proteklim godinama uvela naplatu

vrećica, što je dovelo do smanjenja njihove potrošnje – procjenjuje se za čak 60%.

Kada se gleda prosječna potrošnja plastičnih vrećica u usporedbi s tržištem Europske unije onda se vidi

da uopće ne stojimo tako loše. Naime, u Hrvatskoj se godišnje troši oko 150-170 vrećica po glavi stanovnika, što na godišnjoj razini iznosi oko 700 milijuna komada.

To je manje od prosjeka u Europskoj uniji koji iznosi oko 220-250 vrećica, a neke zemlje EU troše i 500 vrećica po glavi stanovnika na godinu. Kada je riječ o oporabi plastičnog otpada Pehnec Pavlović ističe kako je ona izvrsna u segmentu

nja vrlo ozbiljnog i jasno vidljivog ekološkog problema. U Europi svake godine više od 8 milijardi plastičnih vrećica završi kao otpad, što uzrokuje golemu štetu okolišu. Neke su države članice u pogledu smanjenja uporabe plastičnih vrećica već postigle izvrsne rezultate. Kad bi i ostali slijedili njihov primjer, mogli bismo smanjiti ukupnu potrošnju u Europskoj uniji za čak 80%.” Inače, grube procjene govore da se u svijetu Proizvodnja plastičnih godišnje troši vrećica u proteklih je pet između 500 milijardi i godina udvostručena bilijun komada plastičnih oporabe PET boca zato što vrećica, a ovoj potrošnji najsu boce od pića i napitaka više doprinosi SAD sa 100 u sustavu prikupljanja pa milijardi vrećica na godinu. postoji raspoloživa količina VRSTE VREĆICA vrijedne sekundarne siroNa tržištu RH su dostupne vine koja ima svog kupca sve vrste plastičnih vrećica. i reciklira se u Hrvatskoj.

Prema procjeni proizvođa“Međutim, uvođenjem obveze odvojenog prikupljanja ča, vrećice ispod 50 mikrona čine više od 50% ukupne otpada otvorit će se tržište proizvodnje vrećica u Hrsekundarnih sirovina i za vatskoj. Razlog tome leži u ostali otpad pa će se djelatpotražnji kupaca koji žele nost recikliranja intenzišto nižu debljinu vrećica virati”, smatra ona. Zaštita zbog niže cijene budući da okoliša je važan čimbenik gospodarske politike Europ- su vrećice iste ili zadovoljavajuće mehaničke čvrstoće. ske unije, a problem plasTime se postiže i učinkotičnih vrećica krajem prošle vitost resursa što zahtjeva godine adresirao je i EU povjerenik za zaštitu okoliša Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu kojom Janez Potočnik riječima: se štedi osnovna sirovina “Djelujemo u cilju rješava-

G E C d.o.o., Plešce Muhvić Antuna 44, HR - 51303 Plešce Tel: 051/825-125 • 051/825-140 Fax: 051/825-126 web: www.gec.hr • E-mail: gec@gec.hr

SVE ZA PAKIRANJE NA JEDNOM MJESTU Vrećice Folije Tisak

Plastične vrećice za proizvodnju, a postiže se isti ili zadovoljavajući učinak. Podaci DZS ne sadrže zasebno evidentiranu proizvodnju platnenih torbi te se one svrstavaju pod djelatnost ostalih tekstilnih proizvoda. Prema podacima Udruženja tekstilne industrije pri HGK, u Hrvatskoj proizvodnja platnenih torbi postoji, ali u vrlo malim količinama, te se uglavnom proizvode u reklamne svrhe. Međutim, na tržištu su sve prisutnije torbe od netkanog tekstila. To su zapravo torbe načinjene od plastike tj. od polietilena (PE) ili polipropilena (PP) čija proizvodnja u Hrvatskoj ne postoji, nego se vrećice (torbe) uvoze gotovo isključivo iz Kine. Što se pak tiče papirnatih vrećica, dostupni su podaci iz 2011. godine kada je u Hrvatskoj proizvedeno 10.622 tona te izvezeno 2.602 tone papirnatih vrećica u vrijednosti od blizu 5,9 milijuna američkih dolara. Najviše se izvoze u Sloveniju, Veliku Britaniju i Italiju. Iste godine uvezeno je 5.969 tona papirnatih vrećica u vrijednosti od 14,6 milijuna dolara i to najviše iz Italije, Srbije i Njemačke.

Tako negativan omjer trgovinske bilance u segmentu

za proizvodnju papirnatih vrećica u Hrvatskoj uopće ne proizvodi. Na tržištu postoje i biorazgradive kompostabilne vrećice koje se smatra odličnim rješenjem za prikupljanje organskog otpada, no za njihovo korištenje Hrvatska treba vrijeme za prilagodbu u kojem će sagraditi potrebne kompostane. “Smatramo neopravdanim zamjenu tradicionalnih plastičnih vrećica s bio kompostabilnim jer se iste također moraju prikupiti da bi se kompostirale”, navode iz HGK. Pritom napominju da s aspekta zaštite okoliša, a temeljeno na normi ISO 14040 Life Cycle Assessment, izrađene

studije ukazuju da su platnene torbe i osobito

TRENDOVI U PROIZVODNJI Državni zavod za statistiku (DZS) proizvođače plasOd ukupne proizvodnje tičnih vrećica plastičnih vrećica izvozi se prati unutar djelatnosti čak 60 posto proizvodnje plastične ambalaže, a raspoloživi podaci papirnate vrećice ekološki bilježe proizvodnju plasštetnije od jednokratnih i tičnih vrećica izrađenih od višekratnih plastičnih vrepolietilena te one izrađene ćica (eng. footprint) pod od ostalih polimera. “Ne uvjetom da su plastične postoje izdvojeni podaci o vrećice uključene broju zaposlenih u ovoj djeu odvojeno prikupljanje otpada latnosti kao ni o tvrtkama koje proizvode samo plastičtj. prikupljaju se ne vrećice. Osim toga, DZS odvojeno s ostane prati proizvodnju tvrtki lom plastičnom s manje od 20 uposlenih ambalažom. kojih je prema našim informacijama veliki broj. Stoga, iz službenih podataka nije moguće dobiti pravu sliku stanja na tržištu budući da procjenjujemo kako je stvarna proizvodnja veća”, navode iz Udruženja industrije plastike i gume. Međutim, prema podacima HGK i napravljenoj analizi Društva za plastiku i gumu, proizvodnjom plastičnih vrećica u Hrvatskoj se bavi 87 tvrtki.

Od tog broja njih 12 radi samo vrećice od PE-LD, dok ostale rade vrećice od polieProizvodnjom plastičnih tilena niske i visoke gustoće vrećica u Hrvatskoj se bavi (PE-LD i PE-HD). U ovoj djelatnosti, prema procjeni 87 tvrtki proizvođača, ukupno je zaposleno 1.853 zaposlenika, a od tog broja 1.523 rade papirnatih vrećica ne treba u proizvodnji. Trendovi toliko čuditi s obzirom na pokazuju kako proizvodto da se potrebna sirovina nja plastičnih vrećica u Proizvodnja plastičnih vrećica u Hrvatskoj (u tonama) Hrvatskoj raste iz godine u godinu te predstavlja zdravu Naziv proizvoda 2009.

2010.

2011.

2012.

2013. i perspektivnu gospodarsku granu. Uvoz vrećica pritom Vreće i vrećice (uključuje stožaste), 9.711 12.191 14.784 18.368 19.152 od polietilena iznosi svega 5%, dok se od ukupne proizvodnje izvozi Vreće i vrećice (uključuje stožaste), 438 565 341 56 52 od ostale plastike, osim polietilenske čak 60%. Mnoge gospodarske grane bi pozavidjele na Ukupno 10.149 12.756 15.125 18.424 19.672 ovakvom rezultatu.

22

Listopad 2014.

www.jatrgovac.hr

ZA SVE KOJIMA JE VINO UMJETNOST.

www.metro-cc.hr

www.jatrgovac.hr

Listopad 2014.

23

Vino

Natjecanje s N Vina imaju važnu ulogu u promociji Hrvatske te postaju prepoznatljiva diljem svijeta, što potvrđuje i časopis USA Today prema kojem je Hrvatska svrstana na visoko peto mjesto najboljih vinskih regija u svijetu

S

tručnjaci kažu kako je mnogo parametara koji karakteriziraju dobro vino te je potrebno puno znanja i iskustva da bi se samo pomoću okusa i mirisa prepoznalo ono najbolje. Ipak, mnogi od njih se slažu kako je najbolje vino upravo ono koje najbolje odgovara baš vašem nepcu.

No, Hrvati, čini se, ipak nisu veliki ljubitelji vina, barem ako ćemo vjerovati podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS). Naime, prema zadnjim dostupnim podacima za 2011. godinu, Hrvati su prosječno potrošili 503 kune na vino, odnosno prosječan Hrvat je u godini dana popio 10,1 litru vina.

46,45 litara, u Italiji 37,92 litre, Španjolskoj 21,30 litara, a u SAD-u tek 9,08 litara po glavi stanovnika. No, kako je razlika između službenih podataka DZS-a i OIV-a značajna, a nismo uspjeli doznati po kojim kriterijima su oni došli do te količine, ove podatke o prosječnoj konzumaciji vina OIV-a treba uzeti s rezervom.

STANJE NA TRŽIŠTU Ipak, stara kineska poslovica kaže kako nekoliko čaša vina sklopi stotinu poslova.

No, ako je suditi tu poslovicu po podacima o uvozu i izvozu vina iz Hrvatske, izgleda kako se vino kod nas slabo pije. Naime, ulaskom Hrvatske u Vodeće zemlje po proizvodnji Europsku uniju porast vina su Francuska, Italija, izvoza domaćih vina jedva Španjolska i SAD da je osjetan pa najave, ili Zanimljivo je kako je, prema možda bolje reći optimipodacima Međunarodne stična vjerovanja kako će organizacije za vinogradardomaća vina otvaranjem stvo i vinarstvo (OIV), iste tržišta pronaći svoje mjesto godine ta količina u Hrvatu tuđem dvorištu, za sada skoj iznosila 34,53 litre vina padaju u vodu. To potvrpo glavi stanovnika, dok je đuju i privremeni podaci za Francusku taj iznos bio DZS-a prema kojima smo znatno veći te je iznosio čak u prvoj polovici 2014. go-

24

Listopad 2014.

dine iz Hrvatske izvezli vina u vrijednosti od 4,8 milijuna eura, dok smo ga uvezli u vrijednosti od čak 11,3 milijuna eura. Situacija nije bila pretjerano bolja niti 2011. kada smo izvezli vina u vrijednosti od 10,2 milijuna eura, a uvezli u vrijednosti od 15,8 milijuna eura. Uz to, razlog za pretjerani optimizam radi širenja tržišta ne pružaju niti lanjski podaci prema kojima

smo izvezli neznatno više vina i to u vrijednosti od 10,4 milijuna eura, ali smo zato imali i povećanje kod uvoza pa smo uvezli vina u vrijednosti od 16,5 milijuna eura. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), značajniji utjecaj na ovu izvoznu statistiku imali su već dobro poznati igrači iz ovog sektora: Kutjevo, Badel 1862, Dingač, Zlatan otok i Erdutski vinogradi, www.jatrgovac.hr

10,1 l vina prosječna potrošnja u Hrvatskoj u 2011.

NAJVEĆIMA rekli kako ta tvrtka izvozi sva vina iz Agrokorova koncerna (Belje, Mladina, Iločki podrumi, Agrolaguna i Istravino) u zemlje regije, odnosno u Bosnu i Hercegovinu, Crnu goru, Sloveniju i Srbiju pa to objašnjava zašto na popisu iz HGK nisu zastupljene navedene tvrtke iz njihova vinskog asortimana, već samo Jamnica koja uopće ne proizvodi vino. Što se tiče Zračnih luka Dubrovnik i Split, one su na ovom popisu zahvaljujući duty free shopu pa se njihova prodaja bilježi kao izvoz, a kada znamo da kroz njih u sezoni dnevno prođe i nekoliko desetaka tisuća putnika taj podatak i ne čudi. No, kako domaći vinari imaju uistinu

ali i tvrtke iz Agrokorova portfelja (Agrolaguna, Iločki podrumi i Jamnica), kao i Pošip, Istravino, Rizman, PZ Vrbnik, Dubrovački podrumi, Vinoplod-vinarija, Vinoline, Grgić vina te Jako vino. Ono što je pomalo neobično je da su u 20 najvećih domaćih izvoznika ušli i Jamnica te dubrovačka i splitska zračna luka. Pojašnjenje smo dobili iz Jamnice iz koje su nam www.jatrgovac.hr

impresivnu konkurenciju, ovi podaci o izvozu i nisu toliko obeshrabrujući.

SVJETSKI LIDERI Da se hrvatski vinari bore s najvećima za tržište doka-

zuju i podaci OIV-a prema kojima je u Europi 2011. proizvedeno 176,4 milijuna hektolitara vina, od čega je Hrvatska proizvela tek 1,4 milijuna hektolitara. Prema istom izvoru, vodeće zemlje po proizvodnji vina su dobro poznata vinska četvorka: Francuska koja je 2011. go-

proizvodnje ovog sektora.

Također, isti podaci pokazuju i kako je Europa vodeći proizvođač vina u svijetu pa i ne čudi veliki ugled koji ova vina uživaju na globalnoj razini. Što se pak tiče domaćeg tržišta, prema novijim podacima HGK za 2013. godinu u nešto više od 83 tisuće vinograda Malvazija i graševina su 41.361 vinar među najpopularnijim je proizveo vinskim sortama u Hrvatskoj nešto više od 1,2 milijuna hektolitara dine proizvela čak 50,8 milivina iz čega se, uspoređujući juna hektolitara vina, Italija s podacima OIV-a, osjeti s 42,8 milijuna hektolitara, smanjenje u proizvodnji. No, Španjolska s proizvodnjom ako u obzir pri tome uzmeod 33,4 milijuna hektolitamo izazove s kojima se dora i Sjedinjenje Američke maći vinari sada suočavaju, Države s proizvedenih 19,2 kao što su borba za tržištem, povećanje kvalitete, nedovoljna podrška mjerodavnih institucija i smanjenje cijene radi pritiska strane, također kvalitetne konkurencije, to smanjenje u dvije godine i nije toliko značajno. Uz to, na umu treba imati i kako najcjenjenija vina dolaze upravo iz Europe pa je jasno da se domaći vinari nalaze na jednom od najzahtjevnijih tržišta. Ipak, ne treba niti zanemariti podatak kako se od navedene količine vina u Hrvatskoj proizvodi 260 sorti, od čega je oko 120 do 130 autohtonih, dok je od svih vinara u Hrvatskoj samo 1.337 njih u sustavu zaštite milijuna hektolitara vina. kontroliranog zemljopisnog Kako je u svijetu proizvedepodrijetla s 4.859 vina. no ukupno 267,4 milijuna hektolitara vina jasno je da ULOGA MARKETINGA Dobra vijest je kako su takva su navedena četiri lidera s vina prepoznata u Europskoj ovog područja zauzela više uniji, ali i u SAD-u pa su dood polovice ukupne svjetske Listopad 2014.

25

Vino maći vinari u posljednje vrijeme zakoračili i na ta tržišta.

Ipak, ako gledamo podatke o izvozu, domaća vina su najbolje prihvaćena u susjednoj nam Bosni i Hercegovini pa smo tako lani, prema podacima DZS-a, najviše vina, i to u vrijednosti od 4 milijuna eura, izvezli upravo tamo, ali i u Njemačku u vrijednosti od 2,1 milijun eura. S druge strane, najviše vina smo uvezli iz Makedonije (u vrijednosti od 5,6 milijuna eura) te iz Francuske (u vrijednosti od 2,6 milijuna eura). Slijedom toga, mnogi stručnjaci domaćim vinima zamjeraju cijenu, ali i nedovoljno ulaganje u marketing. Naime, kako je nemala količina vina uvezena na naše tržište koje već ima kvalitetna vina mnogi će rado posegnuti za uvoznim koje je također kvalitetno, bolje brendirano, ali i jeftinije. No, na formiranje cijene utječu brojni čimbenici među kojima su i promjene koje su stigle ulaskom u EU. Zato su cijene većine stranih vina pojeftinile, čime su ta vina postala još povoljnija našim kupcima, dok su cijene većih hrvatskih vinara koji prodaju vina u srednjem i nižem cjenovnom rangu morale rasti.

Ipak, trgovci vjeruju kako su domaća vina dovoljno konkurentna. “Osobno mislim da smo u totalu za omjer cijene i kvalitete ‘best buy’, a i kupci to prepoznaju”, kaže Tomislav Brajević, direktor

nu Vina Laguna na prestižnom natjecanju Mundus Vini 2014. - Spring tasting u Njemačkoj osvojila čak tri zlatne medalje i jednu srebrnu, a na natjecanju AWC Vienna International Wine Challenge u Austriji dvije zlatne i šest srebrnih medalja. Ipak, ovo je samo jedan od primjera koji pokazuju kako su hrvatska vina jednako kvalitetna, ako ne i kvalitetnija, od konkurentskih iza kojih stoji puno veći marketing i duža tradicija. Imajući na umu da je Hrvatska u ozbiljniju i kvalitetniju proizvodnju krenula tek nakon devedesetih godina prošlog stoljeća, moramo biti zadovoljni učinjenim.

Mali vinari iz Hrvatske su Hrvatpresitni da bi mogli ravnopravno “U skoj već imamo sudjelovati na tržištu uglednu ekipu vrhunnabave suhe prehrane Metro skih vinara čija vina mogu Cash & Carryja u Hrvatskoj. parirati onima iz različitih No, neovisno o cijenama, na dijelova svijeta. No, naši konstranom tržištu hrvatska vina kurenti lakše dolaze do strasu vrlo dobro prihvaćena. nih tržišta upravo zato što su Gotovo gdje god da se pojave njihove regije puno poznatije osvoje, u najmanju ruku, srei popularnije u svijetu”, naglabrnu medalju. Tako su u rujšava Nikola Benvenuti, pred-

26

Listopad 2014.

sjednik udruge vinogradara i vinara Istre, Vinistra.

POTEŠKOĆE DOMAĆIH VINARA Upravo zato što su, pojedinačnim djelovanjem, mali vinari iz Hrvatske često presitni gospodarski subjekti da bi mogli ravnopravno i uspješno sudjelovati na tržištu, potrebno je uložiti mnogo rada i truda da bi bili konkurentni. Taj posao im dijelom olakšavaju zadruge i udruge poput Vinistre.

“Vinistra okuplja i prezentira istarske proizvođače vina u zemlji i inozemstvu te putem naše udruge oni nastupaju na domaćim i inozemnim smotrama i sajmovima pa im se tako pomaže u prezentiranju i plasiranju njihovih proizvoda”, rekao nam je Benvenuti. Istarski vinari, zahvaljujući udruživanju i kvalitetnom proizvodu, snažno su zastupljeni na domaćem tržištu, kako kod trgovaca, tako i u restoranima i drugim ugostiteljskim objektima, a najpopularnija su mlada, svježa vina koja se pune godinu za godinom, među kojima svakako pred-

njači malvazija. To potvrđuju i u Metro Cash & Carryju Hrvatska koji trenutno nudi više od 600 vinskih marki iz cijelog svijeta, od čega je gotovo 380 marki iz Hrvatske čiji udio čini čak 80 posto prodaje vina. “Nakon Hrvatske, drugo mjesto u udjelu prodaje zauzimaju makedonska vina. Kao pravi ljubitelji ‘dobre kapljice’, Hrvati biraju kvalitetno vino, ali pritom paze i na budžet, a među najprodavanijim vinima ističu se bijela i to posebice graševina i malvazija”, dijeli s nama svoja zapažanja Brajević. www.jatrgovac.hr

4,8 milijuna eura izvoz vina u prvih 6 mjeseci 2014. police veleprodajnih centara Metroa u Srbiji, a trenutno pregovaraju o plasiranju tih proizvoda i na druga tržišta Metro grupe. No, ne treba zanemariti ni kako vina, Stručnjaci često domaćim uz navedevinima zamjeraju visoku no, imaju i važnu ulogu cijenu u promociji Hrvatske te na kultura ispijanja vina i postaju prepoznatljiva dipjenušavih vina. Suradnja ljem svijeta, što potvrđuje i s hrvatskim dobavljačima, časopis USA Today prema kažu iz Metroa, za njih je kojem je Hrvatska svrstana iznimno važna. “Jedan od na visoko peto mjesto najnaših ciljeva je doprinijeti boljih vinskih regija u svijerazvoju malog i srednjeg tu. Uz to, u zadnje vrijeme poduzetništva. To želimo sve se češće na vinu može postići tako što prepoznauočiti eko oznaka koja pojemo proizvođače kojima drazumijeva jamstvo da se pomažemo u plasiranju prilikom uzgoja vinove loze njihovih proizvoda na dovodi računa o održavanju prirodnog ekološkog sustava vinograda, što znači da se ne koriste nikakva kemijska ili sintetička sredstva za zaštitu loze kao ni umjetna gnojiva. Ipak, Hrvatska još uvijek nije dovoljno razvijeno tržište za prodaju velikih količina organskih vina, odnosno da slijedi ovaj trend.

Međutim, i kod nas ima vinara koji se polako okreću ili su već krenuli prema takvom načinu proizvodnje.

“Nijemci su primjerice veoma ekološki osviješteni te se Njemačka nalazi na samom maće i na strana tržišta gdje vrhu svjetske ljestvice po piMetro posluje”, napominje tanju ekološke proizvodnje Brajević. Metro u Hrvatskoj, vina, s otprilike pet posto ali i diljem svijeta, njeguje ukupne površine vinograda”, odlične odnose s domaćim uspoređuje Benvenuti. U vinarima pa je jedan od svijetu, po tom pitanju predboljih primjera trgovaca na njače Italija, Grčka i Francunašem području koji ukljuska, a ispred njih je Austrija čuju domaće vinare u svoj s oko osam posto ukupne rad. U Hrvatskoj su ostvarili površine vinograda u rukasjajnu suradnju s velikim ma ekoloških vinogradara. brojem vinara, a nekolicini No, računajući na kvalitetu su otvorili put i na tržišta koju hrvatski vinari imaju, diljem svijeta. Tako su vina sve veću prepoznatljivost u Skaramuča uvrštena u ausvijetu i polagani, ali siguran strijski asortiman, a u listoproboj na strana tržišta, padu se očekuje i plasman zasigurno nećemo ostati hrvatskih vina Plenković/ nezamijećeni niti na ovom Zlatan otok i Cattunar na području.

NOVE PRILIKE S obzirom da ovaj segment čini vrlo važan dio nabave i prodaje Metroa, očito je kako kod nas postoji snaž-

www.jatrgovac.hr

ANKETA

Domaće vino daleko najomiljenije

D

omaćim vinarima bit će drago čuti da čak 91,9% građana više vole hrvatska nego strana vina.

Upravo je to pokazalo anketno istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o konzumaciji vina u Hrvatskoj provedeno tijekom listopada 2014. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana.

Od konzumenata vina najviše je onih koji vino piju samo u posebnim prilikama (16,3%) te onih koji kažu da ovo piće konzumiraju rijetko (14,8%). Redovitih potrošača je više od petine: 11,9% je onih koji vino piju svakodnevno, a 11,7% onih koji to čine barem jednom tjedno. Povremenih konzumenata, onih koji piju vino barem jednom mjesečno ima 7,7%, a da vino uopće ne piju ističe pak 37,6% ispitanika.

Bijelo vino odnosi laganu prevagu kada je riječ o preferiranoj vrsti vina. Naime, bijelo vino konzumira 56,4%, a crno vino 52,7% sudionika ankete. Daleko iza je rose koji je najdraža vrsta vina za 3,4% ispitanika.

Svakako najvažniji zaključak istraživanja je da domaća vina ne trebaju strahovati za svoj imidž jer čak 91,9% sudionika ovog istraživanja naglašava da više vole piti hrvatska nego strana vina. Vina stranog podrijetla prvi su izbor za samo 5% ispitanika.

Upitani iz koje regije najviše vole piti vina potrošači su sa 36,3% glasova na prvo mjesto smjestili Dalmaciju, koju slijedi Slavonija čijim je vinima vjerno 27,5% ispitanih. Nakon toga dolaze Istra (18,7%), Zagorje (12,5%) te Moslavina (4,1%).

Na kraju, podatak da 44% potrošača vino kupuje u trgovini (dućanu, trgovačkom centru) ne iznenađuje, no da čak 36,2% ispitanika svoje vino nabavlja od prijatelja ili poznanika (domaće vino) ipak pomalo čudi. Kod vinara u rinfuzi vino kupuje 6,5% potrošača, a u vinoteci njih 5,3%.

Listopad 2014.

27

Intervju

PODRŠKOM do razvoja

Činjenica je da hrvatska vinska scena napreduje velikim koracima. Međutim, hrvatske vinare se medijski ne prati u dovoljnoj mjeri niti imaju podršku resornih državnih institucija, što bi svakako dobro došlo u cilju jačeg razvoja ovog sektora, naglašava Zlatan Plenković, direktor tvrtke Zlatan otok

N

a jednom od najljepših i najsunčanijih otoka u Europi, otoku Hvaru, prostiru se vinogradi obitelji Plenković. Vinarija Zlatan otok jedna je od značajnijih izvoznika hrvatskih vina, a iz njihovih podruma dolaze nam autohtone dalmatinske vinske sorte. Pod rukovodstvom direktora tvrtke, Zlatana Plenkovića, tamo se iz sezone u sezonu stvaraju visoko kvalitetna vina koja su prepoznata i nagrađivana na mnogim svjetskim i domaćim natjecanjima.

Svoje poslovanje započeli su prije 28 godina u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, a 1991. godine osnovali su tvrtku Vitis koja je dvije godine kasnije preimenovana u Zlatan otok, ime koje je danas poznato i na svjetskom tržištu. S obzirom na dugu tradiciju i stečeno iskustvo u vinarskom sektoru, upitali smo direktora ove vinarije za mišljenje o vinskoj sceni u Hrvatskoj, važnosti brendiranja, udruživanjima, nastupima na sajmovima, suradnji i konkurenciji.

Kako općenito gledate na vinsku scenu u Hrvatskoj? Gdje su tu prilike za domaće vinare, a gdje leže najveći izazovi?

Činjenica je da hrvatska vinska scena napreduje velikim koracima. Međutim, hrvatske vinare se medijski ne prati dovoljno niti imaju potporu resornih državnih institucija, što bi nedvojbeno moglo pomoći razvoju

28

Listopad 2014.

ovog sektora. Kada bi se poradilo na ova dva faktora svakako bi bilo lakše širiti proizvodnju, ulagati u nove tehnologije i tražiti nova tržišta.

Vinari u Hrvatskoj su napravili svoj dio posla jer proizvodimo dobar i kvalitetan proizvod. Gledajući kvalitetu domaćeg vina mogu slobodno reći kako imamo jednako kvalitetna vina kao i bilo koja druga zemlja, ako ne i kvalitetnija. No, za razliku od jedne Francuske, nemamo dovoljno sredstava da bi promovirali svoje proizvode pri čemu izostaje podrška i od strane državnih institucija u tom pogledu. Stoga, prilike koje nam realno stoje nadohvat ruke nismo uvijek

“Hrvatski vinari nemaju dovoljno sredstava da bi promovirali svoje proizvode” u mogućnosti iskoristiti. Zato nam treba samo mali vjetar u leđa kako bismo postali uistinu konkurentni i mogli stajati uz bok bilo kojoj drugoj vinskoj zemlji.

Recite nam nešto o proizvodnji vinarije Zlatan otok. Kolika je vaša proizvodnja na godišnjoj razini, koliki udio plasirate u izvoz te koja su vam glavna izvozna tržišta?

Vinarija Zlatan otok u zadnjih pet godina proizvodi u prosjeku između 500.000 i 800.000 boca vina na godiš-

njoj razini. Zasad izvozimo samo 20 posto ukupne proizvodnje, no svakako želimo povećati udio koji u našem plasmanu zauzimaju izvozna tržišta. Štoviše, u planu nam je izvoziti čak 50 posto proizvodnje. Već imamo određene naznake koje vode u tom smjeru, ali o tome možemo govoriti nakon što se ti potencijalni izvozni poslovi realiziraju.

Za uspjeh vina jedno od najbitnijih obilježja je brend, kako samih vina, tako i Hrvatske kao vinske destinacije.

U zadnje vrijeme ulažu se veliki napori u tom smjeru kroz projekt “Vina Croatia – Vina Mosaica”. Kako ste vi kao vinar zadovoljni ovim brendiranjem te što treba učiniti kako bi ono bilo još uspješnije?

Slažem se da je brend jedno od najvažnijih obilježja u našem poslovanju.

Vinari su napravili dobar posao s projektom “Vina Mosaica” te je pozitivan pomak, odnosno napredak po tom pitanju, osjetan. Međutim, i to sve zajedno još uvijek nije dovoljno kako bi se Hrvatska mogla istinski prezentirati i promovirati na međunarodnoj sceni kao vinska destinacija.

Zato nam je potrebna pomoć države koja nam kroz svoje mjere državnih potpora može uvelike pomoći pri brendiranju, kako na domaćem, tako i na stranom tržištu. Takve potpore postoje i danas, ali su uistinu nedovoljne da bi se mogla prezentirati kvaliteta naših vina i kvaliteta Hrvatske kao vinske destinacije. www.jatrgovac.hr

20% udio izvoza u ukupnoj proizvodnji Recite nam nešto o svojim brendovima.

Koja vina predstavljaju perjanicu vaše ponude te u kojim kategorijama?

Naši vinogradi se nalaze na vinorodnim položajima južnih padina otoka Hvara. Uz to, imamo vlastite vinograde u makarskom vinogorju, a u vinariji Zlatan otok prerađuje se i grožđe sestrinske tvrtke Vinoline iz Šibenika.

S obzirom na našu lokaciju, kao tvrtka smo se odlučili na brendiranje autohtonih vinskih sorti Dalmacije. Od toga bih izdvojio tri sorte s kojima smo ostvarili izvrsne rezultate, a to su plavac, pošip te crljenak za koje mogu reći da su perjanice naše ponude.

mo još bolju kvalitetu. I općenito gledajući, mišljenja sam da je svako udruženje dobro došlo ako djeluje u korist svojih članova. Pobornik sam

“Domaćim vinarima treba samo mali vjetar u leđa kako bi postali uistinu konkurentni” toga i da udruge striktnije kontroliraju svoje članove jer vjerujem kako bi takva kontrola dovela do još veće kvalitete krajnjeg proizvoda.

U kojoj vam mjeri nastupi na međunarodnim sajmovima i izložbama pomažu u jačanju brenda pa samim time i plasmana na strana tržišta?

Zlatan Plenković Zlatan otok

Jeste li član nekog udruženja vinara te što općenito mislite o ovakvom tipu organiziranja proizvođača? Kako vidite ulogu HGK u tom smislu?

Udruge su vrlo bitan faktor u poslovanju svakog vinara. Član sam nekoliko udruga te smatram kako nam one uvelike pomažu u tome da dosegnewww.jatrgovac.hr

Za poslovanje hrvatskih vinara vrlo je važno izlaziti na sajmove i natjecanja kako bi se dodatno promovirali na međunarodnoj sceni. Mi nastupamo uglavnom na pet do deset međunarodnih sajmova godišnje, što nam pomaže u brendiranju tvrtke, ali plasman naših vina putem ovakvih promocija i nije tako značajan. Za plasman proizvoda pokazalo se puno boljom opcijom biti u direktnom kontaktu s našim zainteresiranim, odnosno potencijalnim kupcima.

Sredinom ove godine ugovorili ste i novu suradnju s trgovačkim lancem Metro Cash & Carry Hrvatska. Što ovaj korak znači za vinariju Zlatan otok?

Planirate li ostvariti sličan tip suradnje i s drugim trgovcima?

Suradnja s trgovačkim lancem Metro Cash & Carry je veliki napredak za

našu tvrtku koji nam daje dodatan polet za rad, tim više što je Metro veliki međunarodni trgovački lanac pa nam otvara i vrata brojnih stranih tržišta. Ovaj mjesec bi, zahvaljujući njima, naša vina trebala biti dostupna i na tržištu Srbije. Uz njih, imamo i dogovorenu suradnju s drugim velikim trgovačkim lancima, a nadamo se kako će se takve suradnje, kako s trgovcima, tako i s ostalim zainteresiranim kupcima, i dalje širiti na obostrano zadovoljstvo.

Sve jači izazov na domaćem tržištu predstavljaju strana vina koje uvoze trgovački lanci. Na koji način domaći vinari tomu mogu konkurirati?

Iako se često po medijima vide natpisi kako su strana vina znatno povoljnija i kvalitetnija, moje osobno mišljenje je kako ne treba plašiti kupce s takvim podacima. Naime, vjerujem i znam kako mi u Hrvatskoj imamo veću kvalitetu vina od onih koja su uvezena iz inozemstva.

U kojoj se mjeri može govoriti da su hrvatska vina cjenovno konkurentna uvoznim etiketama? Koliko je cijena uopće bitna za uspjeh vina na hrvatskom tržištu?

Omjer kvalitete i cijene naših vina puno je bolji nego kod onih uvoznih i upravo zato se ne bojimo konkurencije. Vino svojim okusom govori samo za sebe. Stoga je važno da potrošač bude zadovoljan omjerom kvalitete i cijene koju plaća za taj proizvod, a vjerujem kako hrvatska vina svakako imaju dobro izbalansirana ova dva faktora. Štoviše, mišljenja sam da domaćim vinima u omjeru cijene i kvalitete malo tko u svijetu može parirati.

Domaćim vinarima bih preporučio da svi oni koji imaju mogućnost u Hrvat-

“Vinarija Zlatan otok prosječno godišnje proizvodi između 500.000 i 800.000 boca vina” skoj okrenuti se autohtonim sortama to i učine umjesto da se posvećuju sortama kojima je tržište već zasićeno.

Tako ćemo stvoriti i dodatnu vrijednost naših vina.

Listopad 2014.

29

Za naše najmlađe...

• samo najbolji proizvodi • bez glutena • meso najviše kvalitete • degustacije u trgovinama • atraktivna, šarena pakiranja • super pokloni • Halal proizvodi • zanimljivosti na internetu • bez umjetnih boja i pojačivača okusa.

Pileća jetrena pašteta 50g Od pažljivo odabrane piletine (52% strojno otkoštenog pilećeg mesa i 17% pileće jetre) za fini doručak ili užinu.

Pileća Mini Hrenovka 100g bez ovitka Odlična hrenovka s 82% otkoštenog pilećeg mesa. Termički je obrađena i nije ju potrebno kuhati. Uronite hrenovke u hladnu vodu, zagrijavajte do vrenja i poslužite.

Pileća posebna kobasica proizvedena od prvoklasnog pilećeg mesa s dodanim začinima.

Pileća posebna (za delikatesu- cca. 1250g)

Pileća posebna m i n i 3 0 0g

Pileća posebna s komadićima filea 250g Pileća posebna s komadićima filea

Pileća posebna kobasica od pažljivo odabranog pilećeg mesa s dodanim komadićima filea i začina.

Slika proizvoda

Naziv proizvoda

Pileća mini hrenovka bez ovitka vakuum Pileća jetrena pašteta ovitak

(za delikatesu - cca. 1250g )

Šifra proizvoda

Kod proizvoda Kod kartona (EAN 14 kartona) Kod za naručivanje

15212

3838977022070 3850220202121 (03838977022070) 3838977022070

100

15289

3838977022094 3838977122091 (03838977022094) 3838977022094 3838977024951 3850220202947 (03838977024951) 3838977024951 2114243 2114244 (93850220152955) 3850220152952

Težina kutije (kg)

Rok trajanja (dana)

Temperatura čuvanja

35

3,5

60

od 0°C do + 4°C

50

24

1,2

35

od 0°C do + 4°C

300

12

3,6

75

od 0°C do + 4°C

cca.

1250

4

cca. 5

75

od 0°C do + 4°C

Komada Težina u proizvoda kartonu (g)

Pileća posebna kobasica ovitak

15294

Pileća posebna kobasica ovitak fi 75

15295

Pileća posebna kobasica s komadićima filea ovitak

15296

3838977025248 3850220202961 (03838977025248) 3838977025248

250

16

4

75

od 0°C do + 4°C

15297

2114246 2114247 (93850220152979) 3850220152976

cca.

1250

4

cca. 5

75

od 0°C do + 4°C

Pileća posebna kobasica s komadićima filea, ovitak fi 75

Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec Rudolfa Steinera 7 40 000 Čakovec, Hrvatska telefon: + 385 40 372 888 fax: + 385 40 372 880 info@perutnina.hr, www.perutnina.com

Strategija poslovanja

Nada Finderle Darna d.o.o. Zagreb

KUPAC U SREDIŠTU

prodajne strategije Nije baš profesionalno trošiti svoje i vrijeme poslovnog partnera govoreći mu što proizvod/usluga jest. Važnije je komunicirati što proizvod/usluga može učiniti i zašto će to učiniti, odnosno kako će pomoći kupcu

U

plovili smo u zadnji kvartal ove godine i još imamo par mjeseci kada pokušavamo ostvariti ciljeve koje smo si zadali ili su nam ih drugi postavili za ovu godinu.

Budući u našoj zemlji BDP pada već 11. kvartal za redom, što je čak neslavni rekord jer se smatra najduljim padom gospodarstva u posljednjih 60 godina u Europi i šire, uspješno poslovati u Hrvatskoj je postalo stvarno poprilično izazovno. Kriza očito toliko mijenja gospodarsku strukturu i okruženje da naprosto svi moramo kontinuirano učiti i prilagođavati se.

Ali srećom i ovdje postoji neki ALI, koji upravo u ovom kontekstu daje tračak nade i pomaže održati optimizam, a ja iskreno vjerujem kako je i optimizam vrlo važan dio BDP-a.

Budući da ovdje govorimo o poslovanju, onda svakako treba napomenuti kako prvenstveno mislim na optimizam koji je utemeljen na konkretnim tržišnim pokazateljima i argumentima. Dakle, ovaj gornji “ali”, koji pomaže optimizmu, argumentiram postojanjem i uspješnim poslovanjem tvrtki koje, unatoč gore navedenim otežanim okolnostima, ipak nalaze

32

Listopad 2014.

k

snage, ideja, volje i želje za uspjehom te postižu dobre poslovne rezultate.

Sretna sam i zahvalna što neke od njih i sama poznajem, s nekima uspješno i dugo surađujem, pa si uzimam pravo na optimizam i vjeru kako se ipak, unatoč kriznim tržišnim okolnostima, može dobro poslovati.

NOVI PRISTUP Uzmemo li u obzir kako uspijevaju, razvijaju se i na tržištu opstaju one tvrtke koje se najbolje prilagođavaju promjenama i novim tržišnim okolnostima, a promjene su često vrlo kompleksni i zahtjevni procesi, nameće se logična potreba raspolaganja novim tržišnim podacima i poznavanjem realnih uvjeta poslovanja. Naravno, strategije poslovanja treba prilagođa-

fazu implementacije strategije, dok druga kazuju kako prosječno čak 95% zaposlenika poduzeća ne poznaje ili ne razumije strategiju. Pokušamo li to dovesti u vezu, za pretpostaviti Na tržištu opstaju one tvrtke koje se je kako radi vrlo najbolje prilagođavaju promjenama visokog postotka nerazumijevanja vati i bazirati na novim kvalitetnim trstrategije poduzeća, one najčešće niti žišnim analizama. Na osnovu osobnog ne prođu uspješno fazu implementaiskustva primjećujem, a i neka istražicije. Osim toga, ljudi vole svoje navike vanja pokazuju kako 70-ak posto fori teško ih je mijenjati, a još ako/kada muliranih strategija ne prođe uspješno niti ne razumiju zašto bi to činili, dowww.jatrgovac.hr

70% formuliranih strategija ne prođe uspješno fazu implementacije đemo do “poslovanja po starim šablonama i utabanim, poznatim stazama”.

U vremenima kakva su došla, vjerujem kako je potrebno poduzeti sve što može pomoći u ostvarivanju boljih rezultata. Budući da smo svakodnevno izloženi brojnim i brzim promjenama, na koje često ne možemo niti utjecati, važno je što bolje se prilagođavati vremenu u kojem živimo i radimo. ČOVJEK U PRVOM PLANU Očito pod utjecajem krize, sve češće se može čuti kako je tvrtkama fokus na prodaji i prodajnim rezultatima.

Osobno se aktivno bavim prodajom više od 20 godina, a marketingom i medijima duže od 10 godina. Sve te godine poslovne planove ali i odnose temeljila sam na ljudima. Prije svega,

klijent

ja sam čovjek i trudim se biti što boljim čovjekom. Ne surađujem s kompanijama, nego surađujem s ljudima, a proizvode, usluge, analize, strategije, poslovne planove, kao i ovaj članak, radim za ljude i s ljudima. Godinama promatram i čini mi se kako vodeći ljudi u tvrtkama (pre)često zaboravljaju ili u drugi plan stavljaju čovjeka.

Ponekad izgleda kao da brojevi i profit trebaju upravljati čovjekom, a ne obrnuto. Možda je i to jedan od razloga zašto smo upali u ovako zahtjevno i kompleksno vrijeme u kojem živimo, www.jatrgovac.hr

a kriza ima puno širi smisao i utjecaj?

Zadnjih nekoliko mjeseci imala sam naglašeni fokus na prodajne razgovore i procese prodaje unutar tvrtki. Uh, svašta se tu može vidjeti. Prije svega, vrlo rijetko sretnem prodavače (uzima-

kako to i nije baš jednostavno, mada sam ja vrlo zainteresirana razumjeti ih i “kupiti” njihovu priču. ALI, nismo li u mogućnosti kratko kupca provesti kroz prodajni razgovor, prepoznati njegove potrebe i ponuditi rješenje, trebali bi napraviti Strategije poslovanja treba prilagođavati i korak unazad, osmisliti, osvježiti bazirati na kvalitetnim tržišnim analizama i prilagoditi svoju prodajnu strategijući u obzir i vodeće ljude u kompaniju, a posebno našu prodajnu “priču”.

Prodajni proces bi trebao proći kroz jama koji bi također trebali kvalitetno pet glavnih faza: uvodna faza + small prodajno predstavljati svoju tvrtku), talk, postavljanje pitanja – upoznavakoji znaju jednostavno, kratko i razunje kupca, isticanje prednosti, zakljumljivo prodati svoj proizvod ili uslugu. čivanje prodaje i na kraju vođenje i Vrlo često su prodajni razgovori suviše briga o realizaciji prodane usluge/prokompleksni, opterećeni nepotrebnim izvoda. Nije baš profesionalno trošiti podacima, a nedostaju osnovni argusvoje i vrijeme poslovnog partnera menti kako će meni (kupcu) koristiti i govoreći mu što proizvod/usluga jest.

Važnije je komunicirati što proizvod/ usluga može učiniti i zašto će to učiniti, odnosno kako će pomoći kupcu.

koji problem može riješiti njihov proizvod ili usluga. Pokušavam potpitanjima skratiti, konkretizirati i skrenuti razgovor na najvažnije, ali obično kao povratna informacija dođu nerazumljivi, često preopširni argumenti, općeniti odgovori, tipične prodajne floskule ili cijena, odnosno nekakvi dodatni popusti koji sami po sebi nemaju smisla ako kupac nije siguran treba li mu uopće taj proizvod/usluga. U razgovoru s poslovnim partnerima, nekada ih zamolim da meni (prodavaču) prodaju svoj proizvod/uslugu. Ispostavilo se

BRIGA ZA KUPCA Poznato je istraživanje zadovoljstva kupaca u kojem su sudjelovale tisuće kupaca širom svijeta. Rezultati istraživanja bili su porazni, a meni se posebno važna i korisna čini informacija kako se samo 4% kupaca žalilo zbog loše usluge, odnosno čak 96% kupaca se nije žalilo na lošu uslugu. Uzmemo li u obzir i kako od onih koji odu, njih oko 90% se nikada neće vratiti, očito je zašto treba biti pažljiv prema kupcima i koliko je važno slušati potrošače.

Briga za kupca zahtijeva promatranje iz perspektive kupca, razumijevanje njegovih potreba, rješavanje problema te građenje i razvijanje dugotrajnih dobrih odnosa.

Dobra priprema i planiranje važan su dio uspješnog posla, ali ako nam se baš nekako ne ide iz “zone komfora”, uvijek postoji ona opcija: dok traje – traje, što nikako ne bih preporučila.

Okruženje u kojem moramo poslovati ne možemo kontrolirati, ali možemo kontrolirati svoje misli, stavove te odnos prema tržištu i poslovanju.

Poslovanje postaje sve kompleksnije pa stoga moramo konstantno usvajati nova znanja i vještine kako bismo se uspješno prilagođavali novim uvjetima. Pitamo li se gdje smo sada i što želimo postići, lakše i preciznije se nazire put kojim trebamo ići kako bi stigli do željenog cilja.

Listopad 2014.

33

Cigarete i rezani duhan

KONSOL

TRŽIŠTA U PU

Duhansko tržište pulsira. Zbivanja nikada ne nedostaje, a teme se polako pomiču s rasta trošarina na sve veći udio rezanog duhana i to poglavito onog na ilegalnom tržištu pa sve do stalno prisutnih težnji za spajanjima i preuzimanjima

P

olitika je umijeće mogućega. Paradigma je to koja se odnosi na sve pojedine segmente političkog života.

Ekonomski život je pak sastavni dio političkog, gdje politika određuje načine funkcioniranja ekonomije i svih industrija koje je sačinjavaju. Dakako, politika (država) i industrija imaju zajednički cilj, a to je ostvarenje optimalnih uvjeta za

ju do unedogled, dok se s druge strane trudimo biti prvi u onim segmentima u kojima to nitko od nas niti očekuje niti traži. Kao primjer tome može poslužiti tržište duhanskih proizvoda i (pre)brzo usklađivanje visine trošarina s onima u Europskoj uniji. Rezultanta takvih postupanja očituje se u tome što Hrvatska, u usporedbi s drugim zemljama, a s obzirom na kupovnu moć, ima najskuplje Uvoz cigara i cigareta od cigarete u Euduhana u prvih 6 mjeseci ropi. Vodeći smo, samo na porastao je za 72,7% krivoj tablici.

Drastičan poslovanje i uspjeh. Ukolirast cijena cigareta paralelko se trebaju uvesti određe- no za sobom vuče i rapidan ne promjene, one se nikada rast crnog tržišta. Mnogi ne uvode naglim rezovima, su stručnjaci upozoravali nego postoje određeni na činjenicu da se tako periodi prilagodbe koji su brzim rastom trošarina specifični za svaku zemlju u Hrvatskoj stvara velika ponaosob. Hrvatska, kao disproporcija u odnosu na nova članica Europske unisusjedne zemlje u kojima je, itekako ima svoje osobisu cigarete znatno jeftinije. tosti koje nerijetko sami ne Ipak, u posljednje vrijeme, poštujemo. A pravilo ponije crno tržište cigareta stupanja otprilike se može ono što nas brine, nego opisati riječima: Određene dramatičan rast nelegalne nužne reforme se odgađaprodaje rezanog duhana,

34

Listopad 2014.

što pogađa proizvođače u ovoj industriji, ali i značajno smanjuje prihode državnog proračuna po osnovi trošarina koje na ovaj način nisu plaćene. Je li moglo drugačije? Vjerojatno je moglo i trebalo.

Novonastalo stanje, naime, nije nikome u interesu.

RAST CRNOG TRŽIŠTA Prema podacima proizvođača, može se procijeniti kako je tijekom 2013. godine u Hrvatskoj prodano više od 6 milijardi cigareta. Pritom je ukupni prihod proizvodnje duhanskih proizvoda u 2013. godini iznosio 1,388 milijardi kuna, što je pad od velikih 21% u odnosu na 2012. kada je vri-

www.jatrgovac.hr

1,02 milijarde eura procijenjena vrijednost hrvatskog tržišta u 2014.

LIDACIJA

UNOM JEKU jednost proizvodnje iznosila 1,761 milijardi kuna.

Istodobno, maloprodajna vrijednost ukupnog tržišta duhanskih proizvoda procjenjuje se na oko 6,9

www.jatrgovac.hr

milijardi kuna. Tržište cigareta bilježi kontinuirani pad veličine tržišta pa je tako samo u prvih pet mjeseci 2014. godine ukupno cigaretno tržište palo za gotovo 13%, što je uzrokovano sve slabijom kupovnom moći građana i sve većim porezima na cigarete.

Povećanje

zima i stoga pristupačniji cjenovno osjetljivijim pušačima, no problem je u tome što se, prema procjenama proizvođača, gotovo dvije trećine ovog tržišta odvija u sivoj zoni. “Carinska uprava nije provodila istraživanja o opsegu ilegalnog tržišta u Republici Hrvatskoj. Za operativne potrebe koristimo se rezultatima istraživanja prema kojima je u 2012. udio ilegalnog tržišta u RH bio 11%. Također, za sada nisu primijećena posebna povećanja crnog tržišta cigareta, ali je zamijećen drastičan porast sirovog duhana na ilegalnom tržištu”, kažu iz Carinske uprave. S tim se slažu i proizvođači koji su kroz Koordinaciju za duhanske proizvode HUP-a proveli studiju o opsegu nelegalne prodaje. “Sudionici na duhanskom tržištu su u procesu istraživanja i analize crnog tržišta.

Stoga, prije zaprimanja konačnih rezultata ne bi imalo smisla spekulirati o možebitnim rezultatima. No u ovom momentu se svakako može istaknuti kako problem crnog tržišta eskalira iz godine u godinu”, naveli su u svom odgovoru iz kompanije British American Tobacco, članice

Vodeći brendovi cigareta u Hrvatskoj su Ronhill i Marlboro trošarina dovodi do poskupljenja cigareta, koje pak za posljedicu ima povećanje neoporezive potrošnje i crnog tržišta. Takvo stanje nije nepoznanica niti u Europi pa se tako procjenjuje da je na razini EU oko 10% crnog tržišta duhanskih proizvoda. U Hrvatskoj pak, prema istraživanju Ipsos Pulsa iz ožujka 2014., gotovo 14% pušača su redovni potrošači rezanog duhana, a još 18% su povremeni, što je ukupno više od 32%, dok je, primjerice, još u ožujku 2013. redovnih pušača bilo manje od 10%. Fino rezani duhan opterećen je nižim pore-

Listopad 2014.

35

Cigarete i rezani duhan spomenute Koordinacije.

Prema procjeni KMPG-jeve studije Sun Report za 2013. godinu, koja proučava opseg i razvoj nezakonite trgovine cigaretama u Europskoj uniji, kada bi se ukupna količina cigareta kojima se trguje na nezakonit način konzumirala na legalnom tržištu, Hrvatska bi ostvarila dodatni porezni prihod od otprilike 25 milijuna eura. No, aktualno stanje na tržištu dobrim je dijelom posljedica naglog rasta trošarina na duhanske proizvode pa cjenovno osjetljivi potrošači u sve većoj mjeri prelaze na rezani duhan i to poglavito onaj koji se može nabaviti na crnom tržištu. “Kako cijena duhanskih proizvoda uvelike ovisi o razini poreznog opterećenja, znamo da nam predstoje nova poskupljenja, ali ne znamo kojom točno dinamikom će se ona kretati. Već dugo duhanska industrija predlaže Ministarstvu financija uspostavu kalendara trošarina koji bi definirao pravilne vremenske razmake njihovog povećanja. Time bi i industrija i potrošači dobili nužno potrebnu predvidljivost, što bi im olakšalo prilagodbu te smanjilo pritisak rastućeg crnog tržišta”, ističu iz Japan Tobacco Internationala. Naime, prije ulaska u EU, Vlada RH je prihvatila obvezu usklađivanja trošarina s trošarinskim modelom EU, što znači da Hrvatska nije imala prijelazno razdoblje kao, primjerice, druge novoprimljene zemlje članice. Od ožujka 2014. specifična trošarina iznosi 210 kuna za 1000 komada cigareta, proporcionalna trošarina 37% od maloprodajne cijene cigareta, te minimalna trošarina na cigarete 598,50 kuna za 1000 komada cigareta. Nadalje, na sitno rezani duhan

36

Listopad 2014.

primjenjuje se carina od 520 kuna za kilogram, a za ostali duhan za pušenje 450 kuna za kilogram. Visina trošarinskog opterećenja na duhanske prerađevine (cigare, cigarilose i duhan za pušenje) nije predmet usklađenja s EU zakonodavstvom jer prema nacionalnom zakonodavstvu prelazi propisane europske minimalne trošarine. No, jasno je kako se rast trošarina prelijeva na konačnu cijenu duhanskih proizvoda u maloprodaji pri čemu se, barem kada je riječ o cigaretama, njihovo poskupljenje zasigurno može očekivati za nekoliko godina kada uslijedi druga faza usklađivanja. Naime, tijekom pristupnih pregovora Republici Hrvatskoj je ipak odobreno prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2017. godine za postupno i vremenski proporcionalno ujednačavanje rasta uku-

pne trošarine na cigarete do dostizanja minimuma udjela ukupne trošarine od 60% prosječne ponderirane maloprodajne cijene cigareta i minimalnog iznosa od 90 eura za 1000

Ukupni prihod (u milijunima kuna) Djelatnost

2012.

2013.

Indeks 13./12.

Proizvodnja prehrambenih proizvoda

31.088

30.575

98

Proizvodnja duhanskih proizvoda

1.761

1.388

79 Izvor: DZS

Proizvodnja duhanskih proizvoda

Mjerna jedinica

Cigarete koji sadrže duhan ili mješavine duhana i duhanskih nadomjestaka (isključuje trošarine na duhanske proizvode)

mil. kom.

2012.

2013.

2013.

2014.

I-XII

I-XII

I-VI

I-VI

11.202

9.445

5.265

3.752 Izvor: DZS

Trgovinska bilanca duhana i duhanskih proizvoda UVOZ VS. IZVOZ

UVOZ IZVOZ

Duhan i prerađeni nadomjesci duhana

Cigare i cigarete od duhana

TONA

USD

TONA

USD

I-VI 2013.

3.426

30.614.816

1.436

20.814.698

I-VI 2014.

2.948

43.904.005

1.526

35.954.037

I-VI 2013.

5.734

48.359.247

3.725

40.169.997

I-VI 2014.

6.475

41.158.169

2.498

21.531.737 Izvor: DZS

www.jatrgovac.hr

58% tržišni udio TDR-a u 2013.

komada cigareta bez obzira na prosječnu ponderiranu maloprodajnu cijenu cigareta puštenih u potrošnju.

O kretanjima na tržištu zatražili smo i komentar Hrvatske gospodarske komore te dobili očekivan odgovor. “Ulaskom u EU povećane su trošarine na domaćem tržištu, a uvedene su i znatno veće carine na izvoz cigareta na tržišta regije. Logična posljedica svega toga je smanjenje ukupnog tržišta i manji prihodi državnog proračuna. Novi izazovi su očuvanje postojećih tržišta u regiji te pronalaženje novih tržišta”, konstatira Dražen Miloloža iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK. Kada se spominje duhanska industrija u Hrvatskoj, dakako, govori se o TDR-u, jedinoj preostaloj hrvatskoj tvornici cigareta, koja posluje u sastavu Adris grupe. Posljednjih mjeseci sve se glasnije spominje mogućnost strateškog povezivanja TDR-a s nekom od globalnih kompanija.

I direktor korporativnih komunikacija Adris Grupe www.jatrgovac.hr

Predrag Grubić nedavno se u izjavi za HRT osvrnuo na medijske spekulacije o prodaji TDR-a. “Sve što se u ovom trenutku može reći je da TDR, u situaciji kada četiri kompanije drže više od 80% svjetskog tržišta i više od 90% zapadnoeuropskog, razmišlja i razmatra različite strateške mogućnosti kako bi se povećala održivost TDR-a i zadržala radna mjesta u Kanfanaru i proizvodnja u Hrvatskoj.

Sve drugo u ovom trenutku su nagađanja”, naglasio je Grubić. U sklopu medijskih napisa o preuzimanju TDR-a spominje se interes kineske China National Tobacco Corporation i japanske kompanije Japan Tobacco International.

PAD PROIZVODNJE U svakom slučaju jedno je sigurno: hrvatsko je tržište u posljednjih nekoliko godina postalo vrlo aktivan poligon otvorenog natjecanja vodećih kompanija globalne duhanske industrije. Na temelju kretanja u proteklih nekoliko godina, u budućnosti se može očekivati daljnje osipanje tržišnog udjela TDR-a. To potvrđuju i statistički podaci DZS-a prema kojima je industrijska proizvodnja duhana u Hrvatskoj u 2012. iznosila 11.787 tona da bi u 2013. pala na 9.834 tone, dok je proizvodnja cigareta u slobodnom padu: u 2012. je iznosila 11,2 milijarde komada, u 2013. nešto manje od 9,5 milijardi, dok je u prvoj polovici 2014. godine ukupna proizvodnja iznosila 3,8 milijardi komada (za usporedbu, u prvoj polovici 2013. proizvodnja je iznosila 5,3 milijarde komada). Sukladno kretanjima u prvoj polovici godine, moglo bi se sa sigurnošću reći kako će i u 2014. doći do značajnog

je u prvom polugodištu ove godine izvoz ove kategorije proizvoda iznosio 2.498 tona uz vrijednost od 21,5 milijuna dolara, dok je lani u istom razdoblju izvezeno 3.725 tona uz ostvarenu vrijednost izvoza od 40,2 milijuna dolara. Vrijednosno je riječ o padu od velikih 46,5%. Usporedo s time, Na hrvatskom je tržištu lani neprerađeni prodano oko 6,36 milijardi duhan/duhanski otpaci cigareta ostvarili su dvostruko veći izvoz; s lanjskih 1.878 ukupnu vrijednost izvoza tona (6,7 milijuna dolara) od 41,2 milijuna američkih na 3.754 tone (16,2 milijudolara. U istom lanjskom na dolara) u prvom poluperiodu količinski izvoz godištu 2014. godine. Uvoz je bio znatno manji (5.734 u količinskom pogledu nije tone), no vrijednost izvoza rastao. Ukupno je u prvih je bila veća te je iznosila šest mjeseci uvezeno 2.948 48,4 milijuna dolara. Tom tona duhana i prerađenih izvoznom padu najvećim nadomjestaka duhana, dok je dijelom doprinijela bije lani u istom razdoblju lanca cigara i cigareta od duhana čija je vrijednost uvoz iznosio 3.426 tona. gotovo prepolovljena. Tako No struktura uvoza otkriva smanjenja proizvodnje cigareta u Hrvatskoj. Gledamo li pak trgovinsku bilancu, uočava se trend značajnog pada izvoza cigareta u ovoj godini. Naime, u prvih šest mjeseci 2014. izvezeno je ukupno 6.475 tona duhana i prerađenih nadomjestaka duhana uz

Duhansko tržište u Hrvatskoj Vodeći proizvođači cigareta u 2013.

1.

Adris Grupa

58,0%

2.

Philip Morris International

21,8%

3.

Japan Tobacco International

7,0%

4.

Imperial Tobacco Group

6,9%

5.

British American Tobacco

6,0%

Vodeći brendovi cigareta u 2013.

1.

Ronhill (Adris Grupa)

20,0%

2.

Marlboro (Philip Morris International)

16,8%

3.

Benston (Adris Grupa)

9,1%

4.

York (Adris Grupa)

8,6%

5.

Walter Wolf (Adris Grupa)

8,6%

Vrijednosna prodaja milijuni €

2013.

2014.*

Duhan i duhanski proizvodi

994

1016,4

Cigarete

936,7

953,1

Duhan za motanje

47,9

53

Cigarete (u milijardama komada)

6,36

5,83

Duhan za motanje (tona)

392,5

408,7

Količinska prodaja

Izvor: Euromonitor International, * procjena

Listopad 2014.

37

Cigarete i rezani duhan pravu sliku. Ukupna je vrijednost, naime, poskočila s 30,6 milijuna dolara u prvom polugodištu 2013. na 43,9 milijuna dolara u istom razdoblju tekuće godine. Posebno se to odnosi na kategoriju cigara i cigareta od duhana koje su s lanjskih 1.436 tona vrijednih 20,8 milijuna dolara došle na 1.526 tona vrijednih 36 milijuna dolara u prvom polugodištu ove godine. To znači da je vrijednost uvoza u tom razdoblju porasla za čak 72,7%.

PROIZVOĐAČI I BRENDOVI Inače, TDR je prošle godine na domaćem tržištu prodao oko 3,4 milijarde cigareta. Ukupna prodaja TDR-a na svim tržištima u 2013. godini iznosila je 9,5 milijardi cigareta (od čega 65% čini izvoz), što predstavlja pad od 17,8% u odnosu na 2012. godinu.

Negativni trendovi prisutni su i na tržištima Bosne i Hercegovine te Srbije, gdje je pad duhanskog tržišta čak i izraženiji nego u Hrvatskoj. Ipak, za hrvatsku je kompaniju ohrabrujuće što

mac nametnuo se Philip Morris International (PMI) čiji udio iz godine u godinu raste. Tu su još ranije spomenuti Japan Tobacco International (JTI) te Imperial Tobacco Group (ITG) i British American TobaGotovo 14 posto pušača su cco (BAT). redovni potrošači rezanog Riječ je o četiri najveće duhana svjetske multinacionalne bi u vrlo skoro vrijeme trekompanije koje imaju svoje bala ponovno moći izvoziti proizvodne pogone u zeu Srbiju uz nižu carinsku mljama regije: PMI u Srbiji stopu kakva je bila na snazi i Makedoniji, JTI u Srbiji, dok je Hrvatska bila članica BAT u Srbiji i Mađarskoj te Cefte. Naime, Srbija je odo- ITG u Makedoniji. Philip brila kvotu od 1,6 milijardi Morris je u svibnju ove komada cigareta godišnje godine ugovorio strateško za uvoz iz EU po carinskoj partnerstvo s Tutunskim stopi od 15%, a trenutno se kombinatom iz Prilepa, odvija proces definiranja što je označeno kao prva načina korištenja navedene faza privatizacije ovog makvote. Tržišni udio TDR-a kedonskog proizvođača. u Hrvatskoj konstantno Prema ugovoru, novoforopada, a kao najjači takmirana zajednička tvrtka

Duhansko tržište u BiH

Duhansko tržište u Srbiji

Vodeći proizvođači cigareta u 2013.

Vodeći proizvođači cigareta u 2013.

1.

Fabrika Duhana Sarajevo

34,1%

1.

Philip Morris International

48,3%

2.

Adris Grupa

26,2%

2.

British American Tobacco

16,9%

3.

Philip Morris International

23,4%

3.

Japan Tobacco International

11,5%

4.

Imperial Tobacco Group

9,3%

4.

Adris Grupa

9,3%

5.

Bulgartabac Holding

3,4%

5.

Monus

7,4%

Vodeći brendovi cigareta u 2013.

Vodeći brendovi cigareta u 2013.

1.

Fabrika Duhana Sarajevo

34,1%

1.

Best (Philip Morris International)

12,4%

2.

Adris Grupa

26,2%

2.

Classic (Philip Morris International)

9,1%

3.

Philip Morris International

23,4%

3.

Marlboro (Philip Morris International)

8,5%

4.

Imperial Tobacco Group

9,3%

4.

Bond Street (Philip Morris International)

6,9%

5.

Bulgartabac Holding

3,4%

5.

Ronhill (Adris Grupa)

6,2%

Vrijednosna prodaja

Vrijednosna prodaja

milijuni €

2013.

2014.*

milijuni €

2013.

2014.*

Duhan i duhanski proizvodi

588,7

595,4

Duhan i duhanski proizvodi

936,7

984,6

Cigarete

571,7

573,1

Cigarete

909,4

952,3

Duhan za motanje

16,7

21,8

Duhan za motanje

12,8

16,3

Količinska prodaja

Količinska prodaja

Cigarete (u milijardama komada)

7,21

6,77

Cigarete (u milijardama komada)

11,91

11,06

Duhan za motanje (tona)

381

476,1

Duhan za motanje (tona)

213,1

248,2

Izvor: Euromonitor International, * procjena

38

Philip Morris Tutunski kombinat Prilep odgovorna je za proizvodnju, distribuciju, promociju i prodaju brendova iz zajedničkog portfelja na domaćem tržištu te je osiguran direktan plasman značajnih količina makedonskog orijentalnog duhana za potrebe Philipa Morrisa. Tim potezom PMI je zauzeo čvrsto drugo mjesto na makedonskom tržištu s oko 23% udjela u 2013. godini. Od ostalih nezavisnih kompanija na regionalnom tržištu treba spomenuti Fabriku duhana Sarajevo (1. mjesto u BiH) te tvrtku Monus (5. mjesto u Srbiji). Također, prošla je već godina dana od kada je Bulgartabac Holding službeno preuzeo “Fabriku duvana Banja Luka” najavivši pritom ozbiljne planove, a među njima je i proizvodnja cigareta ne samo za BiH, već za tržište zemalja

Listopad 2014.

Izvor: Euromonitor International, * procjena

www.jatrgovac.hr

gotovo

35 milijardi cigareta lani je prodano na 5 regionalnih tržišta

Cefte. Bugarski proizvođač nije odgovorio na naš upit, no da se nešto “ozbiljno” poradilo govori i plasman Bulgartabaca među pet vodećih kompanija na tržištu Bosne i Hercegovine.

Na hrvatskom tržištu, pak, u maloprodaji cigareta još su prisutni Korea Tobacco putem zastupnika tvrtke Legenda promet, Roberto plus distribuira Black Devil (brend nizozemske kompanije Heupink & Bloemen Tabak), dok diskontni lanac Lidl Hrvatska kao svojevrsne vlastite

China Tobacco - poznato o nepoznatom

C

hina National Tobacco Corporation (burzovno ime China Tobacco) je kineski proizvođač duhanskih proizvoda u državnom vlasništvu. Kompanija ima monopol na kineskom tržištu koje čini oko 30% svjetske potrošnje cigareta te predstavlja najvećeg proizvođača duhanskih proizvoda na svijetu mjereno prema prihodima (97 milijardi eura u 2012.). China National Tobacco Corporation je osnovana 1982. godine te se nalazi pod jurisdikcijom državne institucije State Tobacco

vrijednost prodaje duhana i duhanskih proizvoda u 2013. godini u Hrvatskoj iznosila 994 milijuna eura, U prvoj polovici 2014. izvoz dok se za ovu cigara i cigareta od duhana godinu predviđa rast na pao je za 46,5% iznos iznad milijarde brendove u ponudi ima eura. Najveći dio, dakako, Goldfield i Templeton. Preodnosi se na cigarete pa je ma podacima Euromonitor njihova prodaja lani bila Internationala, ukupna je 936,7 milijuna eura (6,36

Monopoly Administration (STMA). I dok STMA upravlja monopolom, China Tobacco se brine za potrošačku bazu od 350 milijuna pušača koji godišnje konzumiraju 1,7 bilijuna cigareta. Proizvodnja se odvija u 130 tvornica lociranih diljem Kine s ciljem smanjenja njihovog broja na ispod 100 u skorije vrijeme. Tvrtka posjeduje više od 900 brendova, a najjači od njih - Hongtashan - bilježi svega 4% udjela na tržištu. Strani proizvođači na kineskom tržištu drže svega 3% tržišnog udjela.

milijardi cigareta), dok se u ovoj godini očekuje porast na 953,1 milijun eura unatoč smanjenoj količinskoj prodaji (5,83 milijarde cigareta). Duhan za motanje bi istodobno s prošlogodišnjih 392,5 tona vrijednih 47,9 milijuna eura trebao narasti na 408,7 tona čija bi vrijednost u ovoj godini trebala doseći 53 milijuna eura. Podaci Euromonitora pokazuju da je vodeća

Duhansko tržište u Sloveniji

kompanija na duhanskom tržištu u Hrvatskoj TDR s udjelom od 58%, a slijede Philip Morris International s 21,8%, Japan Tobacco International sa 7%, Imperial Tobacco Group sa 6,9% i British American Tobacco sa 6% udjela. Među vodećih pet brendova četiri pripadaju TDR-u, a vodećem Ronhillu (20% udjela) najveći izazivač je Marlboro (PMI) sa 16,8% tržišta.

Duhansko tržište u Makedoniji

Vodeći proizvođači cigareta u 2013.

Vodeći proizvođači cigareta u 2013.

1.

Imperial Tobacco Group

40,6%

1.

Imperial Tobacco Group

60,8%

2.

Philip Morris International

27,3%

2.

Tutunski Kombinat Prilep

18,1%

3.

Japan Tobacco International

17,3%

3.

Adris Grupa

9,5%

4.

British American Tobacco

5,5%

4.

Philip Morris International

4,8%

5.

Adris Grupa

5,0%

5.

Japan Tobacco International

2,1%

Vodeći brendovi cigareta u 2013.

Vodeći brendovi cigareta u 2013.

1.

West (Imperial Tobacco Group)

17,7%

1.

Rodeo (Imperial Tobacco Group)

28,2%

2.

Marlboro (Philip Morris International)

14,6%

2.

Brand (Tutunski Kombinat Prilep)

13,4%

3.

Boss (Imperial Tobacco Group)

14,4%

3.

Boss (Imperial Tobacco Group)

12,6%

4.

Camel (Japan Tobacco International)

5,6%

4.

West (Imperial Tobacco Group)

10,5%

5.

Winston (Japan Tobacco International)

5,1%

5.

Ronhill (Adris Grupa)

5,5%

Vrijednosna prodaja

Vrijednosna prodaja

milijuni €

2013.

2014.*

milijuni €

2013.

2014.*

Duhan i duhanski proizvodi

776,9

822,7

Duhan i duhanski proizvodi

244,3

255,4

Cigarete

737,5

763

Cigarete

244,1

255,1

Duhan za motanje

35,4

55,4

Duhan za motanje

0

0

Količinska prodaja

Količinska prodaja

Cigarete (u milijardama komada)

4,45

4,34

Cigarete (u milijardama komada)

4,70

4,81

Duhan za motanje (tona)

259,2

358,2

Duhan za motanje (tona)

0,2

0,2

Izvor: Euromonitor International, * procjena

www.jatrgovac.hr

Izvor: Euromonitor International, * procjena

Listopad 2014.

39

Cigarete i rezani duhan

RASKORAK količin Rast trošarina i posljedični skok maloprodajnih cijena doveo je do toga da se količinska prodaja kategorije značajno smanjila, dok vrijednosno ostaje na približno istoj razini (kod cigareta) ili osjetno raste (kod rezanog duhana)

T

ijekom posljednjih godina prilagodba trošarinskog opterećenja na cigarete i rezani duhan odlučno je utjecala na prodajna kre-

tanja cijele kategorije. Dio potrošača zbog viših cijena ove proizvode više ne može priuštiti pa je došlo do osjetnog pada količinske prodaje (-11,7% kod ciga-

reta, -13,9% kod rezanog duhana). No, vrijednosno gledano ovaj manjak su “pokrili” preostali potrošači koji su gotovo nivelirali stanje kod cigareta te je

CIGARETE

K

ategorija cigareta obuhvaća sve vrste cigareta koje su napravljene od tanko rezanog duhana zamotanog u papir.

Cigarete s filterom i bez filtera su uključene, dok duhan za lule, duhan za motanje, cigare i cigarillosi nisu sastavni dio kategorije prema Nielsenovoj klasifikaciji. Vodeći proizvođači u kategoriji su Philip Morris International i TDR, dok su na tržištu s manjim udjelom prisutni British American Tobacco i

Japan Tobacco International. Proizvođači su pritom navedeni abecednim redom i nije nužno da redoslijed odražava njihove tržišne udjele.

Količinska prodaja u promatranom je periodu iznosila blizu 4,9 milijardi cigareta, što je pad od 11,7% u odnosu na prethodnih 12 mjeseci.

Vrijednosna prodaja je istodobno smanjena za 1,9% na ukupno 5,3 milijarde kuna. Ovako znatan pad količinske i relativno mali pad vrijednosne prodaje može se, dakako, objasniti rastom maloprodajnih cijena cigareta. Glavni

kanal za prodaju cigareta su kiosci kroz koje se plasira gotovo trećina kategorije (32,3%).

Prema jačini cigareta odnosno udjelu katrana, uvjerljivo najveći udio zauzimaju “light” cigarete (6-8 mg) s čak 60%. Količinski udjeli Količinski udjeli prema formatu cigareta (udio katrana u cigaretama) rujan 2013. - kolovoz 2014.

Regular

CIGARETE

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (milijuna cigareta)

4.890

-11,7

Vrijednosna prodaja (milijuna kuna)

5.298

-1,9

93%

Lokacija prodaje (količinska) prema tipovima prodajnih mjesta

3% Super slim

2%

100

Queen size

2%

90

Količinski udjeli prema jačini cigareta (udio katrana u cigaretama) rujan 2013. - kolovoz 2014.

“Light” (6-8mg)

60%

11,5

28%

“Ultra Light” 4-6 mg)

2% Napomena: Nazivi segmenata se ne koriste u duhanskoj industriji zbog zakonske regulative, ali u ovom slučaju su stavljeni kako bi slikovito prikazali segmente.

Benzinske postaje Kiosci

80 70

32,3

60 50

12,1

“Full flavor” (preko 9 mg)

11%

Listopad 2014.

kategorije. Tu su još regular (3%), dok po 2% imaju slim i super slim cigarete. rujan 2013. kolovoz 2014.

Slim

“Super Light” (do 3 mg)

40

prema formatu cigareta otkrivaju dominaciju queen size cigareta koje zauzimaju 93%

40 30

18,3

20

12,7

10

10 3,7

%

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2) Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) Supermarketi (301 - 2500 m2) Hipermarketi (2501 m2 +)

rujan 2013. - kolovoz 2014.

Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr

Analizu pripremio: Kristian Anić-Kaliger

inskog i vrijednosnog vrijednosni pad iznosio malih 1,9%, dok je kod rezanog duhana unatoč

i diskontne trgovine (Lidl) te se odnose na razdoblje zadnjih 12 mjeseci (rujan 2013. – kolovoz 2014.).

Kiosci su glavni kanal U tom je razprodaje i kod cigareta (32,3%) doblju proi kod rezanog duhana (79,8%) dano ukupno 4,9 milijardi komada cisnažnom padu prodanih gareta i 122 tone rezanog količina ostvaren vrijednoduhana pri čemu je zbrojesni skok od 12,7%. Riječ je na vrijednost prodaje obje o podacima o prodaji koji kategorije iznosila 5 miline obuhvaćaju cash&carry jardi i 409 milijuna kuna.

REZANI DUHAN

K

ategorija rezanog duhana obuhvaća posebno pripremljeno i rezano lišće duhana koji se koristi za pušenje u luli ili za pušenje zamotano u cigaretni papir od strane konzumenata. U ovu kategoriju nisu uključeni duhan za žvakanje, cigarete i cigare. Vodeći proizvođači u

kategoriji su: British American Tobacco, Duhanka, Flandria, Imperial Tobacco Group, Japan Tobacco International i TDR. Proizvođači su pritom navedeni abecednim redom i nije nužno da redoslijed odražava tržišne udjele. Količinska prodaja kategorije rezanog duhana u zadnjih je 12 mjeseci iznosila 122 tone te je smanjena za 13,9% u odnosu na prethodno godišnje razdoblje. Cijena rezanog duhana u tom je periodu značajno porasla jer je vri-

jednosno gledano kategorija u plusu za 12,7% te je iznosila nešto više od 111 milijuna kuna. Kiosci su apsolutni vladari prodaje rezanog duhana s udjelom od 79,8%, a potom dolaze benzinske postaje s 8,3%, udjela. Zanimljiva je podjela prema vrsti upotrebe duhana, gdje razlikujemo segmente RYO (Roll Your Own),

koji predstavlja duhan za motanje u papir za cigarete, te MYO (Make Your Own) odnosno duhan za punjenje u “cigaretne tube” (za

osobnu upotrebu).

RYO segment je ipak popularniji te zauzima 73% udjela, dok preostalu četvrtinu (27%) drži segment MYO.

DUHAN

rujan 2013. kolovoz 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (tona)

122

-13,9

Vrijednosna prodaja (milijuna kuna)

111

12,7

Lokacija prodaje (količinska) prema tipovima prodajnih mjesta

Udjeli prema vrsti upotrebe duhana RYO

73%

100

8,3

90

MYO

Kiosci

27% RYO (Roll Your Own) – duhan za motanje u papir za cigarete MYO (Make Your Own) – duhan za punjenje u “cigaretne tube” (za osobnu upotrebu)

Benzinske postaje

80 Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

70 60

30

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

20

Supermarketi (301 - 2500 m2)

79,8

50 40

10 %

3 1

2,3 2,3 3,6

Hipermarketi (2501 m2 +)

rujan 2013. - kolovoz 2014.

Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr

Listopad 2014.

41

Cigarete 20 kn Legenda

LIDL HRVATSKA d.o.o.k.d.

BAT HRVATSKA d.o.o.

PHILIP MORRIS ZAGREB d.o.o.

IMPERIAL TOBACCO ZAGREB d.o.o.

ROBERTO PLUS d.o.o., ZAGREB

BENSTON BLUE 100`S

JT INTERNATIONAL ZAGREB d.o.o.

TDR d.o.o.

BENSTON SLIMS BLUE

LEGENDA PROMET d.o.o.

BENSTON (meko pakiranje) BENSTON BLUE BENSTON SILVER BENSTON SLIMS LILA

Izvor: Carina.hr

BENSTON WHITE BENSTON WHITE 100`S CAMEL SILVER CHESTERFIELD BLUE CHESTERFIELD BLUE 100`S CHESTERFIELD RED

19 kn CHESTERFIELD BLUE ON 100 SSL

CHESTERFIELD SILVER

CHESTERFIELD CROWN AQUA

DAVIDOFF ID IVORY

CHESTERFIELD CROWN BLUE

DAVIDOFF ID BLUE DAVIDOFF ID ORANGE LARGO 25 RED (25 kom.)

LARGO RED (24 kom.)

BOHEM CIGAR NO.3 BOHEM CIGAR NO.6 FILTER 160 (meko pakiranje) KARELIA SLIMS KARELIA SLIMS BLUE

PALL MALL AMBER

KARELIA SLIMS CREME COLOR

CIMA CLASSIC

PALL MALL BLUE

KARELIA SLIMS MENTHOL

ESSE BLUE

PALL MALL BLUE 100`S

MC 4

CHESTERFIELD PURPLE ON 100 SSL

ESSE CLASSIC

PALL MALL RED

MC 4 SLIMS

FILTER 57 INDIGO

PALL MALL RED 100`S

MC 5 100`S

LEADER BLUE

FILTER 57 INDIGO 100’S

PALL MALL SILVER

MC 6

LEADER CIEL

FILTER 57 REGULAR

PALL MALL SILVER 100`S

MC 6 SLIMS

LEADER RED

FILTER 57 REGULAR 100’S

MC 9

ROTHMANS BLUE

FILTER 57 SNOW

WALTER WOLF (meko pakiranje)

MC 9 100`S

WEST RED

PALL MALL CLICK ON

WEST RED 100`S

RONHILL UNLIMITED BLUE

16 kn

ROTHMANS BLUE 100`S

LD BLUE LD BLUE 100`S

ROTHMANS SILVER

LD PINK SUPER SLIMS

ROTHMANS SILVER 100`S ROTHMANS SKY BLUE

17 kn FORTUNA KARELIA BLUE KARELIA KING SIZE KOLUMBO (meko pakiranje)

18 kn GOLDFIELD FINE FLAVOUR GOLDFIELD FULL FLAVOUR L&M BLUE LABEL L&M RED LABEL

LARGO (25 kom.)

LARGO 25 BLUE (25 kom.)

MC

PALL MALL SUPERSLIM AMBER

PARTNER SPECIAL BLUE PARTNER SPECIAL BLUE 100`S PARTNER SPECIAL RED PARTNER SPECIAL RED 100`S

42

CHESTERFIELD RED 100`S

21 kn

Listopad 2014.

WEST RED GT WEST SILVER

RONHILL UNLIMITED WHITE

LD PINK SUPER SLIMS (purse box)

WEST SILVER 100`S

LD RED

WEST SILVER GT

LD RED 100`S

WEST WHITE

LD SILVER

WINSTON BLUE

TEMPLETON FULL FLAVOUR

LD VIOLET SUPER SLIMS

WINSTON BLUE CHROMO

TONINO LAMBORGHINI L6

LD VIOLET SUPER SLIMS (purse box)

WINSTON CLASSIC

TONINO LAMBORGHINI L8

WINSTON CLASSIC CHROMO

WALTER WOLF SILVER

PARAMOUNT GOLD 100`S PARMOUNT RED 100`S

WINSTON SILVER

WINSTON 100`S BLUE

RONHILL SPLASH BLUE

YORK

RONHILL SPLASH WHITE

YORK (meko pakiranje)

WINSTON BLUE (metalno pakiranje)

STYLE SLIMS BLUE

YORK 100`S

PALL MALL SUPERSLIM BLUE

STYLE SLIMS ROSE

YORK GOLD

PARAMOUNT GOLD

WINSTON XSTYLE BLUE

YORK GOLD 100`S

PARAMOUNT RED

WINSTON XSTYLE SILVER

YORK NEO BLUE

RESPECT MENTHOL

YORK SILVER

YORK NEO RED

TEMPLETON FINE FLAVOUR

WINSTON 100`S RED

WINSTON BLUE SUPER SLIMS WINSTON COOL XSPRESSION WINSTON SILVER SUPER SLIMS

www.jatrgovac.hr

MALOPRODAJNE CIJENE CIGARETA na dan 13.09.2014.

Donosimo pregled registriranih maloprodajnih cijena svih brendova cigareta na hrvatskom tržištu prema cjenovnim razredima 40 kn DAVIDOFF MAGNUM GOLD DAVIDOFF MAGNUM CLASSIC

22 kn FILTER 160 GOLD FILTER 160 GOLD 100`S FILTER 160 WHITE

23 kn

FILTER 160 WHITE 100`S

AVANGARD NO.7

LUCKY STRIKE BLUE

AVANGARD NO.9

LUCKY STRIKE ORIGINAL RED

KARELIA SUPERSLIMS OME

MARLBORO GOLD

KARELIA SUPERSLIMS OME YELLOW

MARLBORO GOLD 100’S MARLBORO SILVER PHILIP MORRIS BLUE PHILIP MORRIS BLUE 100 SSL PHILIP MORRIS RED PHILIP MORRIS RED 100 SSL PHILIP MORRIS SUPREME RONHILL BLACK WAVE

LUCKY STRIKE CLICK & ROLL

CAMEL BLACK CAMEL BLUE

G. KARELIAS & SONS EXCELLENCE

RONHILL ADRIATIC BLUE

CAMEL FILTERS OYSTER

DAVIDOFF GOLD

RONHILL AQUAMARINE ULTIMA

CAMEL WHITE

DAVIDOFF GOLD SLIMS

FILTER 160 GOLD (24 kom.)

MARLBORO

WALTER WOLF FLAVOUR 100’S

RONHILL SHELL WHITE 100`S

WALTER WOLF PURE FLAVOUR NO.10

RONHILL SLIMS AZURE RONHILL SLIMS VELVET RONHILL STONE WHITE RONHILL STONE WHITE 100`S YORK (24 kom.)

YORK GOLD (24 kom.)

G. KARELIAS & SONS SMOOTHER TASTE VIR. G. KARELIAS & SONS VIRGINIA FILTERS

SOBRANIE BLACK RUSSIAN

CAMEL BLUE (metalno pakiranje)

DAVIDOFF CLASSIC

GAULOISES BLONDES

SOBRANIE WHITE RUSSIAN

35 kn

CAMEL FILTERS

RONHILL MEDITERRANEAN RICH

38 kn

BLACK DEVIL - SPECIAL FLAVOUR

LUCKY STRIKE TEPIC BLUE

RONHILL SHELL WHITE

www.jatrgovac.hr

24 kn

CAMEL FILTERS (metalno pakiranje)

WALTER WOLF FLAVOUR

WALTER WOLF WHITE ICON 100`S

AVANGARD NO.8 BLACK DEVIL - FINEST FLAVOUR

CAMEL BLUE OYSTER

RONHILL MENTHOL FRESH

WALTER WOLF WHITE ICON

AVANGARD NO.4

LUCKY STRIKE TEPIC

RONHILL GOLD WAVE

WALTER WOLF PURE FLAVOUR NO.6

25 kn

MARLBORO BEYOND MARLBORO GOLD ACCENT MARLBORO GOLD ORIGINAL

28 kn DUNHILL INTERNATIONAL

27 kn VIRGINA SLIMS WHITE VIRGINIA SLIMS BLACK VOGUE BLEUE VOGUE LILAS

MARLBORO CORE FLAVOR

MARLBORO GOLD ORIGINAL 100’S

MARLBORO GOLD TOUCH

RONHILL HERITAGE

MARLBORO TOUCH 4

RONHILL HERITAGE NO.6

MARLBORO TOUCH 6

RONHILL HERITAGE NO.8

MURATTI AMBASSADOR BLUE

WALTER WOLF BLACK (metalno pak.)

MARLBORO FLAVOR PLUS

MURATTI AMBASSADOR RED

WALTER WOLF WHITE (metalno pak.)

MARLBORO GOLD BEYOND

26 kn KENT BLUE FUTURA KENT SILVER NEO KENT WHITE INFINA

Listopad 2014.

43

Cigarete i rezani duhan

Gordan Stanić

Euromonitor International

SNAŽAN PAD

pod regulatornim utjecajem Uvođenjem regulatornih mjera duhanski sektor u Hrvatskoj pretrpio je veliku štetu, a bolji dani, sudeći po trenutnim trendovima, ne očekuju ga niti u narednom periodu

P

rošla se godina definitivno može nazvati godinom nepovoljnih tržišnih uvjeta za duhansku industriju u Hrvatskoj. Takav trend pogotovo je evidentan u kategoriji cigareta. Negativno gospodarsko okruženje prisutno je na hrvatskom tržištu još od 2008. godine, ali upravo zbog regulatornih promjena koje se odnose na drastično povećanje trošarina, duhanski sektor pretrpio je najviše štete.

i 2013. godini došlo je do snažnog rasta trošarina na cigarete što je imalo direktan utjecaj na porast cijena ovih proizvoda. Dodatni udar na ovu kategoriju došao je u vidu propisa koji se odnose na marketinške aktivnosti kada je hrvatska Vlada uvela zabranu javnog izlaganja cigareta na prodajnim mjestima i zabranila prodaju ovih proizvoda na automatima. Osim pada

potražnje za cigaretama, tržište je svjedočilo još jednoj promjeni trenda kada je riječ o cjenovnoj kategorizaciji proizvoda. Tako je potražnja za cigaretama najnižeg cjenovnog ranga porasla za tri posto između 2012. i 2013. godine, da bi u konačnici 2013. godine dosegnula 32 posto udjela. S druge strane, potražnja za cigaretama srednjeg cjenovnog

RAST JEFTINIH CIGARETA Prodaja cigareta se 2013. godine smanjila sa 7,1 milijarde na 6,4 milijarde komada, što je pad od značajnih 10 posto. Iako je na ovaj trend veliki utjecaj imala ekonomska kriza, glavni razlog ovolikog pada je povećanje poreza. Naime, u 2012.

44

Listopad 2014.

www.jatrgovac.hr

32% udio cigareta nižeg cjenovnog ranga ranga je pala za jedan posto pa sada zauzima 42 posto količinskog udjela.

Pad je primjetan i u premium cjenovnom razredu i to za dva posto te je ukupan udio ove vrste cigareta smanjen na 26 posto. Također je važ-

Udio nezakonite trgovine cigareta porast će s 20% u 2013. na 26% u 2018. no napomenuti i kako je udio cigareta srednjeg cjenovnog ranga i premium proizvoda i dalje visok, ali ne zbog novih brendova koji ulaze u ovaj segment, već je do toga došlo zato što su neke marke, koje su se prije nalazile u nižem cjenovnom segmentu, sada prešle u visoki, upravo radi povećanja cijena. Međutim, ova priča ima i drugu stranu. Uzimajući u obzir kako su promjene cijena došle naglo, jasno je bilo kako pušači neće odjednom prestati pušiti. Tako je povećanje cijena dovelo do toga da je volumen nelegalne trgovine ovim proizvodima lani porastao za pet posto.

REZANI DUHAN Početkom ekonomske krize, 2008. godine, rezani duhan doživio je pravi procvat. Rast ovog segmenta uglavnom je rezultat nametnutog poreza na cigarete koji nije prvotno obuhvatio i rezani duhan. No, to se promijenilo 2012. godine. U razdoblju od 2008. do 2011. godine ova kategorija je imala povećanje po kumulativnoj godišnjoj stopi rasta (CAGR) od 36 posto. Međutim, kako je 2012. porez obuhvatio i ovu kategoriju, CAGR stopa rasta smanjila se na 4 posto. Iako je lani nastavljena porezna presija, rezani duhan je ostvario količinski rast od 5 posto. Taj rast su prvenstveno potaknuli pušači kojima su cigarete preskupe pa vide rezani duhan kao jeftiniju alternativu. Tu je također važno napomenuti i kako se rezani duhan sastoji od duhana za motanje (RYO – roll your own) i du-

www.jatrgovac.hr

hana za lule. Potkategorija duhana za lule je u periodu od 2008. do 2013. stagnirala te ima 2,5 posto udjela u cjelokupnoj količinskoj prodaji duhana. Inače, pušenje lule nema snažnu tradiciju u Hrvatskoj, a taj trend i dalje nema naznaku rasta. Karakteristično je da duhan za lule uglavnom konzumira starija populacija, dok oni mlađi preferiraju cigarete ili duhan za motanje koji je pokretač čitave kategorije rezanog duhana i čini 97,5 posto ukupne prodane količine duhana u 2013. godini.

CIGARE KAO LUKSUZ Kategorija cigara u Hrvatskoj je, sa 7 milijuna prodanih komada u 2013. godini, relativno mala. Prema podacima Euromonitor Internationala ova kategorija se sastoji od cigara i cigarilosa. Najveći dio te prodaje odnosi se na cigarilose kojih je u 2013. godini prodano 6 milijuna komada.

Cigare su na hrvatskom tržištu prisutne od početka 1990-ih godina, ali nikada nisu pridobile značajniju popularnost. No, ono što ovu kategoriju čini zanimljivom jest to da se cigare percipiraju kao luksuzni proizvodi.

Od početka ekonomske krize GINI indeks, koji prati pravednost raspodjele osobnih prihoda, u Hrvatskoj je rastao kao posljedica polarizacije imućnosti i podjele društva na bogate i siromašne. U tom kontekstu, cigare

su imale 7-postotnu kumulativnu godišnju stopu rasta (CAGR) tijekom perioda od 2008. do 2013. godine.

Većina tog rasta dolazi od cigarilosa, koji su rasli po godišnjoj CAGR stopi od osam posto, dok su cigare imale rast od tek jedan posto.

PROGNOZA DO 2018.

Pošto Hrvatska slijedi inicijative Europske unije koje imaju za cilj smanjenje navike pušenja, očekuje se kako će porez na cigarete i duhan i dalje rasti, što će dovesti do daljnjih povećanja cijena ovih proizvoda i u konačnosti do smanjenja potrošnje. S obzirom na to, očekuje se kako će cigarete ostvariti količinski pad CAGR stope za šest posto u razdoblju između 2013 i 2018. godine. Istodobno, možemo i očekivati porast nelegalne trgovine s predviđenom CAGR stopom količinskog rasta od četiri posto. Kao rezultat

Potražnja za cigaretama najnižeg cjenovnog ranga lani je porasla za 3% tih dvaju trendova, udio nezakonite trgovine u ukupnoj potrošnji cigareta povećat će se s 20 posto u 2013. na 26 posto u 2018. godini. Duhan će, slijedom toga, u periodu 2013.-2018. nastaviti rasti, ali sporijim tempom, te će

Količinska prodaja cigareta u periodu 2008.-2013. (milijuna komada) 10.000 9.000 8.000 7.000 6.000 5.000 4.000 3.000 2.000 1.000 0

Legalna trgovina Nelegalna trgovina

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

Količinska prodaja rezanog duhana u periodu 2008.-2013. (u tonama) 450 400 350 300 250 200 150 100 50 0

Rezani duhan

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

Listopad 2014.

45

Cigarete i rezani duhan Udio cigareta po cjenovnom rangu u periodu 2012.-2013.

26% 32%

29%

28%

43% 42% Premium Srednji cjenovni rang Niži cjenovni rang

u tom razdoblju postići količinski rast CAGR stope od četiri posto. Glavni razlog ovog rasta bit će preljev pušača cigareta u ovu kategoriju kojeg će potaknuti potraga za jeftinijim alternativama kao što je duhan za pušenje.

Prednost nepostojanja trošarine koju je ova kategorija imala do 2012. godine vjerojatno se neće ponoviti unutar prognoziranog perioda. Dok Hrvatska slijedi EU propise o visini trošarinskog opterećenja do 2017. godine, trošarina na cigarete i duhan će se iz godine u godinu povećavati. Cigare obuhvaćaju vrlo malu kategoriju pa kao rezultat toga one nisu glavna meta poreznih regulacija. Međutim, kako

Količinska prodaja cigara u periodu 2008.-2013. (milijuna komada) 8 6 4 2 0

46

Listopad 2014.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

Količinska prodaja cigareta u periodu 2013.-2018. (milijuna komada) Legalna trgovina 6.363

Prodaja cigareta lani je pala za 10%, a rezanog duhana porasla za 5% se cigare i dalje smatraju luksuznim proizvodom, potražnja za njima će, u skladu s tim, također ostati ograničena. U trenutnom ekonomskom okruženju gdje BDP i dalje pada, za očekivati je kako se broj građana s visokim raspoloživim dohotkom neće drastično povećati. Ipak, trend u kojem ljudi žele pokazati svoj životni standard će se nastaviti kroz kulturu pušenja rezanog duhana koja će zauzimati sve važniju poziciju na hrvatskom tržištu. Očekuje se kako će kumulativna godišnja stopa rasta za promatrano razdoblje iznositi tri posto.

cigare

5.830

Nelegalna trgovina

5.409

5.058

4.805

4.817

1.575

1.657

1.747

1.836

1.926

1.941

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

Količinska prodaja duhanskih proizvoda u periodu 2013.- 2018. (%) Cigarete

20%

Cigare

Rezani duhan

15% 10% 5% 0

2012.-2013.

2013.-2014.

2014.-2015.

2015.-2016.

2016.-2017.

2017.-2018.

-5% -10% -15% Izvor: Euromonitor International

www.jatrgovac.hr

Cigarete Ukrajina

Češka

Slovačka

Bratislava: ITG Moldavija Austrija

Mađarska

Pečuh: BAT Senta: JTI

Slovenija

Kanfanar: TDR

Ortopeni: PMI

Rumunjska

Hrvatska Bukurešt: JTI

Banja Luka: B Srbija

Sarajevo: FDS

Pleven: B

BiH

Legenda B: Bulgartabac

Niš: PMI Sofija:B Crna Gora

Vranje: BAT

BAT: British American Tobacco

Blagoevgrad: B

Makedonija

Plovdiv: KTI

Prilep: TKP

FDS: Fabrika duhana Sarajevo ITG: Imperial Tobacco Group

Bugarska

Kosovo Skopje: ITG

Albanija

JTI: Japan Tobacco International KT&G: Korea Tobacco & Ginseng Corporation

Turska Grčka

Manisa: IT Izmir: KT&G

KTC: Karelia Tobacco Company KTI: King’s Tobacco International

Aspropyrgos: PMI

Torbali: JTI

PMI: Philip Morris International TDR: Tvornica duhana Rovinj

Kalamata: KTC

TKP: Tutunski kombinat Prilep Izvor: Cigarette Citadels Stanford University

TVORNICE CIGARETA u široj regiji Geografski prikaz proizvodnih pogona duhanskih kompanija u regijama središnje i jugoistočne Europe

www.jatrgovac.hr

Listopad 2014.

47

Cigarete – ponašanje potrošača

VIŠEGODIŠN

stabilan trend Trend pušenja cigareta u proteklih pet godina ne pokazuje značajne promjene, no u 2013. se bilježi mali pad u konzumaciji cigareta u odnosu na prethodnu godinu, što je prvenstveno posljedica poskupljenja duhanskih proizvoda na hrvatskom tržištu

P

remda liječnici svakodnevno upozoravaju na njihovo štetno djelovanje za ljudski organizam, ljudi i dalje puše cigarete u jednakoj mjeri.

Uživanje duhana postalo je univerzalni svjetski fenomen. Cigareta se može naći u svakom kutku našega planeta, a u duhanskom dimu uživaju ljudi bez obzira na pripadnost, zanimanje ili socijalni status.

cigareta u proteklih pet godina koji ne pokazuje značajne promjene. U 2013. godini u nikotinu je uživala oko trećina Hrvata.

Pritom se bilježi mali pad u konzumaciji cigareta u odnosu na 2012. godinu, što je prvenstveno posljedica poskupljenja duhanskih proizvoda na hrvatskom tržištu. Kada je pušenje cigareta u pitanju, nema razlike između spolova, odnosno i muškarci (49%) TREND KONZUMACIJE i žene (51%) podjednako TGI (Target Group Index) konzumiraju duhanske je jedno od rijetkih multiproizvode. U pogledu frefunkcionalnih oruđa nami- kvencije upotrebe cigareta i podjele svih pušača na: Muškarci (49%) i žene (51%) male (do 10 podjednako konzumiraju cigareta na dan), umjereduhanske proizvode ne (od 10 do 30 cigareta na jenjeno profiliranju potrodan) i velike (više od 30 cišača, tržišta i konkurencije. gareta na dan) pušače, uviU sklopu TGI istraživanja jek je zanimljivo vidjeti i prikazan je trend pušenja analizirati postotak učešća

48

Listopad 2014.

velikih i umjerenih pušača, odnosno svih pušača koji su u proteklih godinu dana pušili cigarete. Dobiveni podaci otkrivaju kako je najviše umjerenih pušača, odnosno onih koji dnevno puše od 10 do 30 cigareta.

BRENDOVI CIGARETA Kada govorimo o markama cigareta koje pušači najviše konzumiraju u Hrvatskoj, na prvom je mjestu Ronhill, a zatim slijede Marlboro te Walter Wolf.

Ono što TGI istraživanje čini različitim od ostalih istraživanja, osim velikog uzorka, pokrivenosti cijele

Hrvatske i kontinuiranosti, jest da se radi o “single source” istraživanju, odnosno da jedna osoba odgovara na sva pitanja koja upitnik sadrži. Pored konzumacije hrane i pića, wkorištenja proizvoda za domaćinstvo, te medijskih preferencija, u TGI istraživanju postoji i više od 250 stajališta koja se odnose na razne životne sfere. U skladu s tim zanimljivo je pogledati i kakva su obilježja životnog stila pušača kod vodeće tri marke cigareta.

Iz navedenih “lifestyle” obilježja možemo zaključiti da su pušači Ronhill www.jatrgovac.hr

trećina Hrvata konzumira duhanske proizvode

NJI

gađanjima. Pušači Marlboro cigareta su liberalnijih pogleda na život. Također su hedonisti koji vole uživati u životu, a ujedno su i “multitasking” osobe koje uspjeh mjere prvenstveno kroz novac. Pušači Walter Wolfa su Najviše je umjerenih pušača, spontani, žive ubrzano. Vole odnosno onih koji dnevno se javno izrapuše od 10 do 30 cigareta žavati putem interneta.

Također su modno osviještene osobe kojima je glazba važna životna komponenta. Kada je pak u pitanju povjerenje u medije, pušači najviše vjeruju televiziji (41%), internetu (32%), radiju (14%), tisku (7%), te drugim vrstama medija (6%).

Engleski kralj James I. rekao je: “Pušenje je ogavno za oči, gnusno za nos, škodljivo za mozak i opasno za pluća!”, no oduvijek je bilo poznato da se zabranama i negativnim kampanjama teško može zaustaviti nešto što potrošači žele. Uvođenjem različitih inovacija, cigareta se stalno mijenja i prilagođava zahtjevima tržišta, što je ujedno odgovor različitim izazovima, posebice kad je u pitanju antipušačka cigareta modno osviješteni, kampanja i odnos pušenja vole privlačiti pozornost i zdravlja. osoba u čijem se društvu nalaze te vole biti u tijeku s Maja Juričan Research Assistant, Mediana Fides aktualnim društvenim doObilježja životnog stila pušača Walter Wolfa Dan nema dovoljno stvari za sve što bih želio.

Walter Wolf

Glazba je važan dio mog života. Često kupujem proizvode spontano bez prethodnog razmišljanja o tome.

Udio pušača u ukupnoj populaciji 35%

36%

2009.

2010.

38%

37% 34%

2011.

2012.

2013.

Struktura pušača prema konzumaciji cigareta 60 50 40 30 20 10 %

veliki

umjereni

mali

Brendovi cigareta s najvišom razinom konzumacije 30 25 20 15 10 5 %

Ronhill

Marlboro

Walter Wolf Izvor: TGI Mediana, 2013.

Obilježja životnog stila pušača Ronhilla Radije gledam filmove u kinu nego na televiziji.

Smatram sebe zainteresiranim za umjetnost.

Rado pratim modne trendove.

Ronhill

Osjećam potrebu provjeravati stranice društvenih mreža svaki dan.

Volim riskirati.

Volim se isticati u društvu.

Obilježja životnog stila pušača Marlbora

Često objavljujem komentare/mišljenja na internetu.

Marihuanu bi trebalo legalizirati.

Rado pratim modne trendove.

Mislim da sam dosta pod utjecajem drugih ljudi.

Volim uživati u životu danas, ne brinem za budućnost.

Marlboro Dok gledam televiziju često sam na internetu.

Novac je najbolje mjerilo uspjeha.

Izvor: TGI Mediana, 2013.

www.jatrgovac.hr

Listopad 2014.

49

Logistika

Antonio Zrilić Logiko

ISPORUKA

u jednom kliku Kada online kupac kupuje, on to radi sa samo jednim klikom (1-click shopping). Nezgodna je stvar u tome što su očekivanja takvog kupca što se tiče isporuke jednaka: “isporuka u jednom kliku” (1-click delivery)

S

vaka kompanija koja se bavi prodajom svjesna je koliko je bitno da police budu pune robe koja se prodaje. To je u današnje vrijeme krize važnije nego inače, a kompanije troše ogromne resurse na to da izračunaju i nabave baš onu robu koja se u tom trenutku traži. Zar onda nije frustrirajuće gledati niz nedostataka koji su izravno povezani s tim kako su trenutno gotovo svi trgovački centri neusklađeni s logistikom. Distribucija robe u urbanim sredinama je možda jedan

S razvojem online naručivanja i kupovanja pritisak na logistiku je sve veći od najzahtjevnijih i logistički najkompleksnijih izazova. S jedne strane grad je ogromno potencijalno tržište, a s druge strane se smatra “uskim grlom” i logističkom “noćnom morom”. S razvojem online naručivanja i kupovanja, pritisak na logistiku tim je veći.

50

Listopad 2014.

TROŠAK NEUSPJEŠNE DISTRIBUCIJE U jednom istraživanju britanskog udruženja trgovaca za e-maloprodaju (IMRG - Interactive Media in Retail Group) spominje se da su troškovi neuspješnih isporuka britanskih trgovaca u dosadašnjem tijeku godine bili 473 milijuna funti i procjenjuje se da će do kraja 2014. premašiti 700 milijuna funti. U istraživanju su uzeti u obzir scenariji kao što su neuspješne isporuke, zakašnjele isporuke, izgubljene narudžbe i povrati robe. Predsjednik IMRG-a Andrew Starkey kaže: “Neuspješne isporuke proizašle iz narudžbi maloprodajnih i online trgovaca svake godine uzrokuju skoro milijardu eura troškova koji su mogli biti izbjegnuti.”

Međutim, nije sve tako crno. Unatoč trenutnom gubitku od oko 473 milijuna funti, troškovi povezani s neuspješnim isporukama su smanjeni za oko 50 posto u posljednje dvije godine. Isto tako, zahvaljujući nedavnim inovacijama u isporukama u e-tailu (e-trgovina) maloprodajne tvrtke su uspjele smanjiti taj trošak i osigurati kupcima više izbora, ali i više informacija o tome

kada i gdje se mogu očekivati njihove isporuke.

ALTERNATIVNE USLUGE DOSTAVE Jedan od problema je vjerojatno i u percepciji kupaca. Što je to uspješna odnosno neuspješna isporuka? Kada online kupac kupuje, on to radi sa samo jednim klikom (kao što to redovni kupci na Amazonu znaju, postoji tzv 1-click shopping). Nezgodna je stvar u tome što su očekivanja takvog kupca što se tiče isporuke jednaka: “Isporuka u jednom kliku” (1-click delivery). www.jatrgovac.hr

1 mlrd eura - troškovi

neuspješnih isporuka britanskih trgovaca u 2014.

Direktor Blackbaya Nigel Doust (koji je sudjelovao u istraživanju), navodi da smo tijekom protekle dvije godine svjedoci značajnih poboljšanja u obavljanju kućnih dostava, ali navedeno izvješće naglašava da još uvijek ostaje dosta razloga za frustracije s nemogućnošću prijevoznika i trgovaca da osiguraju sigurne isporuke.

Jedan od načina kako bi odgovorili na ovaj izazov i smanjili ogromne troškove istaknute u ovom izvješću, jest da prijevoznici ulože više u odnose s potrošačima, kao i da prošire ponudu alternativnih usluga dostave (kao što na primjer tvrtka Zappos dozvoljava svojim kupcima da naruče nekoliko pari cipela i one koje

kroz tehnološka poboljšanja zatvore jaz između performansi kućnih dostava i očekivanja potrošača. Urbanu

Potrošači će i dalje tražiti da prijevoznici i trgovci na malo budu bolji strategiju za distribuciju tereta je teško provesti jer sustavno zahtijeva veće troškove. Strategije koje se mogu provesti u gradskoj logistici, ublažavajući pritom problem teretne distribucije, možemo podijeliti na tri dijela: informacijska tehnologija, logistički prijateljski objekti i prilagodba voznog parka.

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA Danas su tehnološki alati za upravljanje distribucijom u gradu vrlo razvijeni i samo ovisi o kompanijama koje alate i u kojoj mjeri će koristiti.

Najviše se koriste tehnologije koje se odnose na rutiranje odnosno izradu optimalnih ruta po kojima treba distribuirati robu. Ovi sustavi pomažu u reduciranju troškova goriva te omogućuju bržu dostavu i bolje iskorištavanje vozila.

LOGISTIČKI PRIJATELJSKI OBJEKTI? Termin “Logistics friendly” odnosi na to koliko je jednostavno da roba ulazi i izlazi iz trgovačkih centara, kako iz perspektive prilaza te izlaza, tako i kod konačne dostave do pojedinog

im ne odgovaraju vrate – i to sve besplatno). Potrošači će i dalje tražiti da prijevoznici i trgovci na malo budu bolji i njihovi zahtjevi za uslugom će biti sve veći. Nadajmo se da će trgovci i prijevoznici prihvatiti izazov da www.jatrgovac.hr

izloga.

Postoje zapravo dva logistička aspekta kod isporuka u trgovačke centre. Prvi je sama isporuka kamiona u i iz kompleksa trgovačkog centra što je učinkovitije moguće, sa što je moguće manje čekanja. Drugi aspekt je distribucija unutar trgovačkog centra od

utovarno/istovarne platforme (doka) ili vrata koji dostavljači moraju koristiti, do same trgovine. Kako bi se to napravilo na optimalan način potreban je temeljiti fizički redizajn trgovačkog centra, ali isto tako je potrebno i bolje sagledati ulogu prijevoza u trgovački centar te dostavu ili prikupljanje iz trgovine koja je konačno odredište. Učinkovitost se odnosi i na prometnu stranu problema – čekanje vozila, teško parkiranje ili okretanje te zakrčivanje ostalog prometa u jeku najvećih gužvi. Konsolidacija koja bi unaprijed razdvajala isporuku do centra i dostavu unutar centra može predstavljati dio optimalnog rješenja.

PRILAGODBA VOZNOG PARKA Ova strategija se odnosi na korištenje prilagođenih vozila za distribuciju gradskog prijevoza tereta. Vozila s manjim kapacitetom imaju tendenciju da se bolje prilagode za isporuke u središtu grada. Isto tako, kretanje po starim gradskim jezgrama (naročito u priobalnom području) je strogo regulirano i u njih je moguće ući samo u određeno ograničeno vrijeme. Inovativne strategije, poput manjih električnih vozila, pa čak i teretni bicikli i tricikli, su uspješno implementirani i naglašavaju dobar potencijal za pri-

Potrebno je ostvariti da roba nesmetano ulazi i izlazi iz trgovačkih centara lagodbu u gradskoj sredini. Također, električni kamioni su obećavajuća tehnologija zbog očuvanja okoliša, niže buke i emisije ugljičnog dioksida.

Sve navedene strategije balansiraju sa svojim prednostima i nedostacima koje variraju od ekonomske isplativosti prema sve većoj reguliranosti i ekološkim zahtjevima, a koji se najčešće odnose na veće troškove distribucije. Također, sve se više potiče zeleni oblik gradske logistike jer je sadašnja situacija neodrživa zbog većeg zagađenja okoliša. Budući da je svaki grad različit, što se tiče učestalosti prometa, jedna strategija ne obuhvaća sve gradove te se svaka od njih može prilagoditi specifičnostima pojedine gradske sredine.

Listopad 2014.

51

Juhe u vrećici

INSTANT RJEŠENJE za cjelovit obrok Ručak ili večera nezamislivi su bez juhe. Ona obroku daje cjelovitost i zaokruženost te posebnu notu, bez obzira radilo se o domaćoj juhi ili brzom instant pripravku

J

uha je jedno od najstarijih jela.

Poznata je u svim civilizacijama i kulturama, posebno po svojim okrepljujućim moćima, ozdravljenju bolesnika te kao saveznik u borbi protiv prehlada. Danas ju često zamišljamo kao dio toplog obroka koji bez juhe nije kompletan. Ona nas podsjeća na obiteljsku atmosferu i toplinu doma.

No danas sve rjeđe sami pripremamo juhe, a sve češće konzumiramo one u vrećici. Nedostatak slobodnog vremena, jedna od

izumio prvu instant juhu pa sve do danas, juha u vrećici prošla je dugi put usavršavanja i rasta korištenja kategorije.

VELIČINA I KORIŠTENJE U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju juha u vrećici/instant juha i za brendove unutar nje. Ovi marketinški pokazatelji

U populaciji stanovnika Hrvatske od 15 do 64 godine imamo 52% korisnika juha u vrećici klasičnih boljki modernog čovjeka, tjera nas da posežemo za instant hranom koja se priprema na brzinu. Juha u vrećici tipični je primjer takve hrane. U pet minuta možemo imati taj osjećaj topline doma i kompletnog obroka bez dodatno uloženog truda u pripremu predjela.

Od 1897. godine kada je dr. John T. Dorrance za Campbell Soup Company

52

Listopad 2014.

važni su za uspješno vođenje brenda i rano uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u prvoj polovici 2014. godine na području Hrvatske. U populaciji stanovnika Hrvatske od 15 do 64 godine danas imamo 52% korisnika juha u vrećici.

Od 2008. godine trend

korištenja kategorije bilježi porast od 3%, no i dalje 48% hrvatske populacije trenutno ne konzumira juhe u vrećici. Tek za 33% korisnika kategorije juha u vrećici jako je bitan brend proizvoda koji konzumiraju. Ostalim korisnicima

kategorije marka nije jako bitna, što nam govori da je lojalnost u ovoj kategoriji osrednja te da ima još prostora za rast, kako za cijelu kategoriju juha u vrećici, tako i lojalnosti prema brendovima unutar nje. Heavy korisnika juha u vrećici koji kategoriju konzumiraju bar jednom tjedno imamo 15%, a jednako toliko (15%) imamo i light korisnika koji juhe konzumiraju rjeđe od jednom mjesečno.

Medium korisnika koji kategoriju konzumiraju bar jednom mjesečno je najviše, i to 22%. Heavy korisnici kategorije juha u vrećici su podjednako muškarci i žene. Nešto češće su mlađe dobi, od 15 do 29 godina, a nešto rjeđe su u dobi od 50 do 64 godine.

Srednje su obrazovani, a velik broj njih su neoženjeni/ neudane, značajno više negoli je to u populaciji Hrvatske. Daljnjom www.jatrgovac.hr

Juhe u vrećici segmentacijom heavy korisnika juha u vrećici nailazimo na dvije grupe: one zaposlene s iznadprosječnim prihodima kućanstva i one nezaposlene s ispodprosječnim prihodima kućanstva. Najčešće žive u

živanja prate se i brendovi.

Najvažniji indikator koji se prati svakako je razina korištenja (“usage”), marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja je važno za procjenu potrošačke mase na koju Od 2008. godine trend u određenom korištenja juha u vrećici trenutku možemo računabilježi porast od 3% ti. Prvi brend u kategoriji gradu, češće od prosjeka juha u vrećici prema razini žive u Zagrebu i okolici te korisnika je Podravka s Istri/Sjevernom primorju/ 38% korisnika na cijeloj Gorskom kotaru. populaciji. Drugi brend je Maggi s 24% korisnika, a STAVOVI O KATEGORIJI treći Knorr s 18% korisniHeavy korisnici juha u ka. U okviru BRANDpulsa vrećici vole ići u kupovinu i također uspoređujemo smatraju to ugodnom akbrendove na tržištu prema tivnošću. Kada kupuju prije njihovoj snazi. Kombinasvega su vođeni imidžom cijom najvažnijih markekoji proizvod prenosi. U tinških pokazatelja, uzetih životu su usmjereni izgrads potrošačke razine (od nji vlastite životne karijepoznavanja brenda, korire, kako poslovne, tako i štenja, uzimanja u obzir osobne. Teže obrazovati se, prilikom kupnje, lojalnosti stvoriti karijeru i obitelj, i sl.), dobivena je jedinstvesteći osobni ugled i uza sve na mjera koja omogućuje to dobro se zabaviti i ugod- usporedbu brendova na no provesti. Ovi korisnici tržištu - BRANDscore. vole kuhati, pripremati Prilikom izračunavanja obroke i isprobavati nove BRANDscore uzima u prehrambene proizvode obzir dva aspekta odnosa koji se pojave na tržištu. potrošača prema brendu Heavy korisnici kategorije bihevioralni i emocionalni. juha u vrećicama smatraju I prema BRANDscore-u da je juha pola ručka te da Podravka je vodeći brend bi juhe u vrećici trebale biti u kategoriji juha u vrećici u pakiranjima za različit u Hrvatskoj. Svoju poziciju broj osoba kako bi i veća može zahvaliti visokim i manja kućanstva mogla vrijednostima koje je pokoristiti jednu vrećicu za stigao na svim brend indijedan obrok. Podijeljeni su katorima. oko mišljenja da je pripremanje domaćih juha samo Jelena Jakšić za žene s puno slobodnog Product Manager, Ipsos Puls vremena, tj. kućanice. No ne slažu se s time da su BRANDscore - TOP 3 juhe u vrećici jednako kvabrenda juha u vrećici, 2014. litetne kao i domaće.

PREGLED BRENDOVA Osim općenitog praćenja kategorije juha u vrećici unutar BRANDpuls istra-

54

Listopad 2014.

Brend

BRANDscore

Podravka Maggi Knorr

64 49 45

BRANDpiramide - TOP 3 brenda juha u vrećici, 2014.

8,9%

Lojalnost

8,9%

33,6%

33,6%

27% Primarno korištenje

27%

Razmatranje

38%

49%

Iskustvo 55% Prepoznavanje

optimal

14%

24%

49%

53%

83,1%

78,4%

78,4%

7,4%

20%

38%

27,5%

49%

89% Korištenje

89%

9,6%

34%

89%

2% 29,6%

77,8%

77,8% 34%

2,8%

77,7% 18%

53,3% 44%

55%

44,7% 41%

50,3%

48,3%

89%

88%

84%

Podravka

Maggi

Knorr

Korisnici kategorije juha u vrećici, 2014.

Heavy 15%

Korisnici kategorije 52% Medium 22%

Light 15%

www.jatrgovac.hr

Promo

Jeste li znali: • Prva Knorr juha nastala je još davne 1889. godine i imala je oblik kobasice. Zvala se Erbswurst (grašak sa šunkom), i još se i danas prodaje u Njemačkoj.

U tome je razdoblju popularizirana, zahvaljujući teškoj njemačkoj hladnoći, od strane radnika u industriji koji su se skupljali na jednom mjestu, grijali vodu i pripremali ovu juhu koja je tada predstavljala okrepljujući obrok • Knorr proizvodi danas se rade od povrća, začina i začinskog bilja uzgojenih i dozrelih na suncu te ubranih u sezoni kad im je kvaliteta najveća • Knorr ima svoj tim kuhara koji stoje iza Knorr proizvoda, a čini ga 250 vrhunskih kuhara širom svijeta koji stvaraju za vas • Od 2001. Knorr tvornice su smanjile: utrošak energije za 37%, potrošnju vode za 14% te emisiju Co2 za 53%. Jer brinemo o našim resursima • Knorr na kineskom znači “Sretna obitelj”

Oprema za trgovine

H

rvatski trgovci su u posljednjem desetljeću napravili veliki iskorak u brendiranju svoje maloprodajne mreže pa se tako danas može bez ustručavanja reći kako su domaće trgovine iskoračile iz stanovite općenitosti u domenu posebnog. Naime, današnji kupci su itekako upoznati sa svim pojedinačnim predstavnicima trgovačkog sektora, imaju određene stavove o njihovoj ponudi, unaprijed znaju što mogu očekivati i zašto odlaze u neki od trgovačkih lanaca, što samo po sebi govori da se tijekom godina kod hrvatskog potrošača razvila svijest o maloprodajnom brendu. Više se ne ide u neku apstraktnu trgovinu, nego se kaže: Idem u Konzum, Lidl, Billu, Kaufland, Plodine ili neki drugi brend. Pored klasičnih marketinških alata kojim se ovi trgovački lanci služe kako bi se izdvojili i prezentirali kao poželjno mjesto kupovine, poput televizijskih spotova, preporuka u tisku, informiranja putem letaka i slično, sve ove tvrtke imaju i zasebne pristupe u onome što im je svima zajedničko: Kako bi prezentirali i potom prodali robu, svima im je potrebna oprema za trgovine. Način izbora opreme, vrsta, boja i pozicioniranje jedan je od pristupa izravnog brendiranja koji ima velikog efekta na ponašanje kupaca, jer uređenost i uočljiv a opet ne odviše napadan interijer prodavaonice utječe na pozitivno raspoloženje kupaca.

A to je ono što svaki trgovac želi postići.

KOMUNIKACIJA S KUPCIMA Da je tomu tako potvrđuju nam i iz čakovečkog Promminga, jednog od vodećih domaćih proizvođača opreme za trgovine: “Globalizacijom tržišta, otvaranjem svijeta informacija i vizual-

56

Listopad 2014.

nog nadmetanja, svaki kupac opreme mnogo truda ulaže u isticanje osobnosti. Kreiranje vlastitog identiteta, nečeg po čemu će se i kupci moći identificirati, traži individu-

nude proizvode namijenjene impulsnoj kupnji. Različite POS (point of sale) tehnike pritom uključuju displaye, pozicionere, vješala, blistere i slično. Pored toga, brzi tempo života pred trgovce Podređenost prostora robi je stavio nove koja se prodaje prvo je izazove kako bi zadržali pravilo uređenja trgovine lojalnost svojih kupaca pa alni pristup svakom lancu ili tako već godinama svjedopojedinoj trgovini.” Naime, čimo i brojnim tehnološkim u komunikaciji s kupcima, unapređenjima u trgovinama, kao što su vaganje na uređenje prostora jedan je blagajni, automatske blagajod važnijih čimbenika o ne ili beskontaktno plaćanje. kojima treba voditi računa Funkcija svih tih inovacija pa trgovci i proizvođači ulaje da se kupcu omogući što žu značajan trud i sredstva je moguće manji gubitak u oblikovanje okruženja

POTICAJ za Uređenje prostora jedan je od važnijih čimbenika o kojima treba voditi računa pa trgovci i proizvođači ulažu značajan trud i sredstva u oblikovanje okruženja koje će kupca potaknuti na kupnju

koje će kupca potaknuti na kupnju. Pritom se prvo pravilo odnosi na podređenost prostora robi koja se prodaje, a asortiman dalje diktira raspored te vrstu polica, rasvjetu, klimatizaciju, glazbu i organizaciju prostora.

Osim fiksne opreme koja čini temelj poslovanja svake prodavaonice, u prezentaciji ponude trgovine izuzetno su važni pomični stalci koje susrećemo na različitim pozicijama na prodajnom mjestu, od ulaza gdje obično stoje stalci s informativnim materijalima pa sve do blagajni gdje se nalaze police koje

dragocjenog vremena kako bi trgovinu nakon kupnje napustio zadovoljan. Jedino takav kupac će doći ponovno, a to je maksima na kojoj

stranih i domaćih trgovačkih lanaca. Primjetno je da je kod domaćih lanaca prisutna veća štednja kada je u pitanju investiranje u opremu i nove tehnologije Zadnjih godina u maloprodaji koje bi im u stvari trebale se sve više investira u donijeti značajne uštede. preuređenje trgovina Također im nije prioripočiva moderna trgovina. tetno redovno održavanje O još uvijek nedovoljnoj opreme, koje bitno utječe usmjerenosti domaćih trgona životni vijek uređaja, a vaca na suvremena tehnotime i rezultati mjerenja koji loška rješenja govore nam utječu direktno na profit”. pak iz tvrtke Mettler Toledo: Ove bi riječi trebalo shvatiti “Surađujemo s većinom vrlo ozbiljno poglavito stoga www.jatrgovac.hr

izravna komunikacija s kupcima

a kupnju što dolaze iz tvrtke koja ima iskustvo poslovanja na najvećim svjetskim tržištima.

Mettler Toledo je, naime, vodeći međunarodni proizvođač preciznih mjernih instrumenata. Ova je tvrtka najveći svjetski proizvođač i dobavljač sustava za vaganje za laboratorije, industriju i maloprodaju hrane. Jedna od divizija u koncernu je i “Trgovina” koja razvija i proizvodi rješenja za vaganje u trgovini i maloprodaji hrane.

Tako Mettler Toledo u svom asortimanu nudi trgovcima samoposlužne i poslužne vage, kontrolne vage, vage za skladišta, softverska rješenja, podršku i servis.

PROIZVODNJA OPREME Dakako da su proizvođači opreme za trgovine životno vezani uz investicijske cikluse u sektoru maloprodaje, a kako su ta ulaganja značajno smanjena u proteklim godiwww.jatrgovac.hr

nama industrija opreme za trgovine je bila primorana prilagoditi se trenutku te se u većoj mjeri okrenuti vanjskim tržištima. Zlatno doba maloprodajnih ulaganja od prije desetak godina vjerojatno se više neće vratiti, no aktivnosti na tržištu ipak ima. Uz povremena otvorenja novih supermarketa i hipermarketa, u proteklom periodu bilo je i aktivnosti na preuređenju postojećih objekata, a ne treba zanemariti niti preuzimanja tvrtki (Konzum preuzima objekte Mercatora, Spar i Lonia objekte Dione, a Studenac objekte tvrtke Merkur 5), što za sobom povlači investicije u rebranding te obnovu ili prilagodbu opreme. “Kad govorimo o ‘food programu’ (marketi, supermarketi), novi poslovi se uglavnom ugovaraju na projektima ‘face liftinga’ postojećih trgovina (naglasak na odjele

ga ističu kako s tim ciljem sve više ojačavaju i suradnju s renomiranim dizajnerskim i arhitektonskim studijima u Hrvatskoj i inozemstvu. U osvrtu na aktualno stanje na tržištu konstatiraju kako je kriza imala poguban utjecaj na domaće trgovce koji ulažu izuzetne napore da opstanu na tržištu, potisnuti stranim lancima. “Strani lanci uglavnom rade godišnje ugovore i uvoze opremu. Naravno, takvi odnosi na tržištu nas motiviraju da i sami dajemo ponude inženjerskim biroima van Hrvatske i preko njih plasiramo naš proizvod. Tako se dešava da naše police ponovno budu uvezene u susjedni novootvoreni prodajni centar”, kažu u Prommingu. Inače, ovaj čakovečki proizvođač specijaliziran je za opremu prehrambeno-mješovitih centara, prodaju tehničkih i tekstilnih proizvoda, tiska, obuće i drugih vrsta robe.

Tvrtka je ostvarila suradnju s gotovo svim trgovačkim lancima na hrvatskom tržištu, a pohvalili su se i kako su preko inozemnih biroa opremali brendove od St. Petersburga do Dubaija.

Sektor opreManjak domaćih investicija me za trgoslijedi okrenuo je proizvođače opreme vine kretanja u maloprodaprema stranim tržištima ji te im se prilagođava svojom ponudom i odgovoriPromming, jedan je od voma na zahtjeve koje pred njih dećih igrača u sektoru proipostavlja otvoreno tržište. zvodnje opreme za trgovine.

U pojedinim segmentima je O svom pristupu klijentima prisutna naglašena sezonalkažu: “Razgovor sa svakim nost koja se vezuje za blagtrgovcem teče tako da uklodane ili velika sportska napimo njegove želje i potrebe, tjecanja. Tako su tvrtke koje ali i savjetujemo, kako bi se se bave proizvodnjom polica njihovi kupci osjetili ugodno za izlaganje proizvoda već i motivirano za kupnju spezaprimile narudžbe za predcifičnog proizvoda. Ponekad stojeću božićnu sezonu kada je dovoljno definirati samo detalj opreme, boju ili manju nas u trgovinama očekuju šaroliki displayi s proizvodinadogradnju”. U nastojama koji pozivaju na kupnju. njima da zadovolje zahtjeve Pa tko voli, nek’ odoli. svojih klijenata iz Promminvoća i povrća, kruha) te na novim projektima u pravilu manje kvadrature u ruralnijim područjima”, kažu nam iz Sobočan interijera iz Murskog Središća. Riječ je o tvrtki koja je jedan od hrvatskih lidera u proizvodnji opreme za trgovačke centre, trgovine i butike višeg kvalitativnog razreda. Uz to, tvrtka je izvozno orijentirana te bi udio plasmana na inozemna tržišta (uglavnom EU) do kraja 2014. trebao doseći 55 posto. “Na hrvatskom tržištu rast potražnje je izraženiji u ‘non-food programu’, gdje se povećava prodaja POS displaya koji su u funkciji promocije te bolje prodaje. Stjecanjem novih kupaca na domaćem tržištu te rastom prodaje opreme s većom dodanom vrijednošću uspijevamo nadoknaditi manjak većih investicija”, ističu u Sobočan interijerima te dodaju kako u narednim godinama očekuju daljnji pad potražnje u Hrvatskoj pa se stoga planiraju jače fokusirati na inozemna tržišta gdje očekuju rast potražnje za svojim proizvodima. Još jedna tvrtka sa sjeverozapada Hrvatske, čakovečki

Listopad 2014.

57

PROMO

NCR-ova softverska rješenja op maloprodajnih lanaca i d DILJEM SVIJETA NAŠA RJEŠENJA POMAŽU NAJBOLJIM TRGOVCIMA NA MALO I DISTRIBUTERIMA DA SVOJE OPERACIJE VODE VIŠE STRATEŠKI. TAKAV PRISTUP OSIGURAVA VEĆU DOBIT, SMANJUJE TROŠKOVE I POVEĆAVA ZADOVOLJSTVO KUPACA TE OPĆENITO OSIGURAVA VEĆE KOMPARATIVNE PREDNOSTI. - Todd Michaud, globalni potpredsjednik NCR-a i generalni direktor za NCR Global Enterprise, Merchandising and Supply Chain Solutions

P

osljednjih gotovo 130 godina, kompanija NCR svjetski je lider u tehnologijama maloprodajnih transakcija. Nedavno je svoje inovacije dodatno proširila, ponudivši poslovnim subjektima unutar opskrbnog lanca novi portfelj usluga, kroz takozvani Power Enterprise softver. Ovakva rješenja, koja diljem svijeta uvode trgovci na malo, veletrgovci i distributeri, bitno olakšavaju svakodnevne transakcije između poslovnih subjekata i potrošača.

Usluge koje NCR nudi kroz Power Enterprise sustav primarno su dakle namijenjene trgovcima na malo i distributerima robe brzog obrtaja (kao što su hrana, roba široke potrošnje, roba s diskontnim cijenama, te proizvodi namijenjeni zdravlju i ljepoti).

Rješenja uključuju trgovanje, automatsko skladištenje i nadopunjavanje skladišta, transport, te upravljanje skladištem i B2B odnosom s klijentima. Ona povećavaju učinkovitost, pomažu u optimizaciji cijena i zaliha, te osiguravaju točnost podataka, dok je pristup podacima - ključnim za donošenje odluka i poduzimanje akcija osiguran na razini cijelog poduzeća.

Zadovoljstvo nam je najaviti da u suradnji s M.A.I. Trade, dio rješenja iz Power Enterprise sustava ove godine možemo

58

Listopad 2014.

ponuditi i hrvatskome tržištu. Rješenja koja uvodimo pomno su odabrana, na temelju benefita koje na lokalnom tržištu osiguravaju trgovcima u maloprodaji i distributerima.

Pojednostavljen sustav upravljanja artiklima i politikom određivanja cijena

Zahvaljujući NCR HQ aplikaciji, izazovni zadaci planiranja prodajnog asortimana, te upravljanja politikom određivanja cijena bitno su pojednostavljeni. Lanci mješovite robe, koji rade i s desecima tisuća artikala, surađuju sa stotinama dobavljača, te upravljaju tisućama promjena redovnih cijena i troškova, moraju uložiti jako puno napora kako bi sve to držali pod kontrolom. NCR HQ svime time upravlja kroz samo jednu aplikaciju koja osigurava točne i dosljedne podatke o artiklu - u svim sustavima, te između trgovinskih partnera. Uz NRC HQ rješenje, ručno unošenje podataka svedeno je na minimum, čime se smanjuju troškovi radne snage i opasnost od nastanka pogrešaka, dok automatizirani sustav za određi-

vanje cijena omogućuje ostvarivanje ciljanih marži, kako za redovne artikle, tako i za artikle koji se nude po promotivnim cijenama. Povratno, poboljšani asortiman

robe te dosljedni pristup u određivanju cijena pozitivno utječe na zadovoljstvo kupaca. Kroz portal za suradnju, NRC HQ također poboljšava komunikaciju s dobavljačima i to razmjenom elektroničkih podataka o artiklima (npr. o promjenama troškova, poslovnim dogovorima, promjenama cijena i novim artiklima).

Maksimizacija koristi od investicije u zalihe

Imati dovoljno robe na policama, kako bi zadovoljili potražnju potrošača i potrebe kupaca, konstantan je izazov za svakog trgovca. Naručite li previše, police će biti pune, a potrošači zadovoljni, no ne uspijete li sve prodati, bit ćete prisiljeni smanjiti cijenu ili čak robu baciti, a to će vam stvoriti nepotrebne gubitke. S druge strane, naručite li premalo, propuštate potencijalnu prodaju te riskirate da vaši kupci odu konkurenciji.

NCR DDR - Demand Driven Replenishment (obnova zaliha usklađena s potražnjom), aplikacija je koja kreira savršenu narudžbu za vaš dućan kako biste u njemu imali točno onoliko robe koliko je potrebno. U svrhu predviđanja potražnje za svakim artiklom unutar svakog dućana, algoritmi za predviđanje koriste signale potražnje, dolazeće promocije, povijesne obrasce ponašanja te kalendar događanja.

Sustav analizira prognoze, zajedno s ciklusima dostave te drugim ključnim varijablama na temelju kojih stvara optimalnu narudžbu – narudžbu s kojom su potrebe vaših potrošača zadovoljene, a gubici svedeni na minimum. Sve to podržano je i sustavom za praćenje stavaka na zalihama te mobilnom tehnologijom koja optimizira njihovo upravljanje.

NCR Purchasing aplikacija upravlja obnavljanjem zaliha na skladištu, radi zadovoljenja potreba u višekanalnom sustavu distribucije. Uz ovaj suvremeni alat, koji automatizira vaše dnevne aktivnosti, sada se možete bolje usredotočiti na iskorištavanje prilika za ostvarenje dodane vrijednosti, kroz smanjenje troškova i maksimizaciju financiranja od strane dobavljača. Narudžbe skladišta uzimaju u obzir potražnju iz svih kanala, skupa sa svim varijablama, kao www.jatrgovac.hr

ptimiziraju operacije trgovačkih distributera diljem svijeta kolica kroz skladište te osigurava vidljivost dizalica i hitne dostave. Radi potvrđivanja dostave robe, osiguranja potrebnih potpisa te kreiranja elektronskih računa koristi se Power Delivery mobilna tehnologija.

Sve to smanjuje ulazne i izlazne troškove prijevoza, optimizira korištenje skladišnih resursa te osigurava iznimnu točnost i transparentnost do zadnjeg kilometra u lancu opskrbe.

Zadovoljstvo maloprodajnih kupaca

što su prilike za kupovinu unaprijed, rasponi cijena i sl. Oba rješenja dizajnirana su tako da podržavaju nijanse u nadopunjavanju zaliha hrane te osiguravaju točniju prognozu od rješenja koja nisu namijenjena za prehranu.

Optimizacija transporta

Smanjivanje transportnih troškova, uz zadržavanje standarda usluge prema klijentima veliki je izazov za većinu kompanija.

NCR nudi cijeli niz rješenja kojima se automatiziraju operacije transporta te povećava njegova učinkovitost. NCR Transportation Optimization aplikacija je koja omogućava smanjenje broja prijeđenih kilometara, uz pomoć sustava za planiranje ruta, što posljedično smanjuje utrošak goriva i troškove prekovremenog rada. Dock Scheduling sustav svojevrsni je online portal za prijevoznike koji omogućava planiranje isporuka, objedinjujući informacije o dostupnosti pristaništa, raspoloživosti radne snage u skladištu s ulaznim dostavama radi povećanja produktivnosti skladišta. Upravljanje pristaništem koordinira kretanje pri-

www.jatrgovac.hr

NCR’s Customer Relationship Management solutions, rješenja za upravljanje odnosima s kupcima koja NCR nudi, posebno su dizajnirana kako bi zadovoljila specifične potrebe trgovaca i distributera. Mobilna i web rješenja omogućuju kupcima da sami plasiraju svoju narudžbu, te nude alate za prodaju putem mobilnih aplikacija. Bez obzira koristite li tablet, laptop ili drugu web platformu, zahvaljujući našim rješenjima, vaši će prodajni predstavnici postati pouzdani prodajni savjetnici te vam na ovaj način pomoći da postanete tržišni lideri u pružanju usluga kupcima. NCR Power Mobile, naša najnovija aplikacija s privlačnim korisničkim sučeljem, prodajnim predstavnicima i kupcima omogućava da preko svojih pametnih telefona ili tableta dodatno istraže proizvode, naruče robu i provjere status narudžbe te da u bilo koje vrijeme pristupe cijelom nizu podataka o artiklu koji ih interesira.

Sveobuhvatan pristup današnjem lancu opskrbe

Kompanije diljem svijeta koriste NCR Global Enterprise, Merchandise and Supply Chain rješenja kako bi optimizirale tijek robe, podataka i plaćanja kroz kompleksnu mrežu maloprodajnih lanaca, uz poseban fokus na postizanje izvrsnosti u upravljanju robom kratkog roka trajanja.

Ova rješenja, namijenjena primarno vodećim globalnim trgovcima robe široke potrošnje, i distributerima hrane prisutna su i koriste se u više od 50 zemalja diljem svijeta. U suradnji s M.A.I. Trade svoje NCR Power Enterprise rješenje uvodimo i u ovu regiju, počevši s Hrvatskom.

O M.A.I. TRADE

M.A.I Trade je regionalna kompanija specijalizirana za IT rješenja u maloprodaji i ugostiteljstvu. Osnovana 1993. godine u Rijeci, M.A.I. Trade već je više od 10 godina ovlašteni NCR-ov razvojni partner. S tisućama POS uređaja ugrađenih diljem regije, vodeći smo dobavljači IT usluga u maloprodaji. Slijedeći svjetske trendove u maloprodaji, i rastućoj lokalnoj potražnji za naprednim maloprodajnim tehnologijama, vjerujemo da je domaće tržište spremno prihvatiti nova softverska rješenja u maloprodaji i distribuciji koje sada, u suradnji s NCR-om, nudimo svojim kupcima.

O NCR-u

NCR Corporation globalni je lider u tehnologijama vezanim uz transakcije s potrošačima, koji svakodnevnu interakciju s poslovnim partnerima pretvara u iznimno iskustvo. Sa svojim softverom, hardverom te portfeljem usluga, NCR podržava više od 485 milijuna transakcija dnevno - u maloprodaji, financijskom sektoru, putničkim agencijama, ugostiteljstvu, telekomunikacijskim uslugama i tehnologiji, te malom poduzetništvu.

NCR-ova rješenja pojednostavljuju svakodnevne transakcije, čineći život lakšim.

Sa sjedištem u Duluthu, Georgia, NCR zapošljava oko 29.000 ljudi te posluje u 180 zemalja diljem svijeta. NCR je trgovačka marka NCR korporacije u SAD-u i ostalim zemljama. Pozivamo investitore da posjete našu web stranicu, koju redovito ažuriramo s financijskim i drugim bitnim informacijama o NCR-u.

Više o NCR rješenjima saznajte na www.mai.hr Listopad 2014.

59

Uređenje prodajnog prostora

Damjan Geber Brigada

PROŠLO JE VRIJEME

drvenih paleta Dok će u malim trgovinama trendovi reciklaže, retro stilova, ponovnog iskorištavanja objekata u drugačijim kontekstima trajati još neko vrijeme, kod velikih trgovaca promjena je već nastupila. Reciklirane i improvizirane detalje u trgovinama sada sve češće mijenja kvalitetna izrada, briga o detalju i obrtnička preciznost

R

ecesija. Vjerojatno najčešće korištena riječ u svim poslovnim razgovorima u zadnjih nekoliko godina u svijetu, a posebno kod nas. Mada je, kako se čini, vrijeme one prave ozbiljne recesije u većini svjetskih ekonomija prošlo, ona je osim na gospodarstvo ostavila veliki trag i na gotovo sve ostale aspekte svakodnevnog života. Proizvođači su na tržišta izbacivali posebne “recesijske” modele proizvoda, od mobitela do automobila, tržišta nekretninama su se protresla do te mjere da ih je praktički trebalo iznova definirati, financijske institucije su nestajale, a zamjenjivali su ih neki novi financijski

automobilom i viškom vremena može postati taksist pa sve do iznajmljivanja alata koji nam leži u spremištu većinu godine, garažnog mjesta za vrijeme dok smo na poslu i slično. Takav, socijalno osjetljiv način promišljanja svijeta oko nas utjecao je i na vodeće trendove uređenja prostora, počevši od privatnih stanova i kuća, preko malih trgovina i kafića pa sve do mainstream globalnih trgovačkih lanaca.

RECIKLIRANI TREND Gotovo da nije bilo ozbiljnog brenda koji zadnjih godina nije koristio reciklirane materijale, drvene palete, jeftinu završnu obradu, vidljive instalacije, pa čak i namjerno neuRecesija je imala odraza i na vodeće redno “sklepane” police ili promo displaye. trendove uređenja prostora Dugo su se trgovački lanci borili protiv toga modeli… došlo je doba dijeljenja i ne shvaćajući dovoljno koliko se uistidodatnog iskorištavanja onog što već nu svijet oko njih promijenio u jako posjedujemo. Od Airbnb-a preko komalo vremena. Neki novi, mladi ljudi jeg se iznajmljuju stanovi ili sobe koje počeli su kreirati i diktirati trendove se trenutno ne koriste, preko Lyft-a koristeći ono što im je dostupno i - aplikacije s kojom svatko s osobnim prije svega jeftino. Recikliranjem i

60

Listopad 2014.

ponovnim iskorištavanjem postojećih elemenata dobili smo tisuću i jedan način korištenja drvenih transportnih paleta, namještaj iz pedesetih i šezdesetih postao je nezaobilazan akcent svakog prostora, proizvođači podnih obloga čupali su kosu nad tisućama kvadrata neobrađenih betonskih ploha, a najobičnije žarulje koje vise na žici iz stropa izluđivale su električare. Internet kao katalizator tih promjena stvorio je stotine i tisuće “opinion-makera” preko njihovih blogova i instagram fotografija te u drugi plan bacio tradicionalne stručne www.jatrgovac.hr

reciklirane ideje treba zamijeniti publikacije. Odjednom je blog kućanice iz predgrađa Minnesote sa svojih par milijuna sljedbenika diljem svijeta učinio izradu vješalice od vodovodnih cijevi nečim što svi žele i što je najbolje od svega, mogu jednostavno i jeftino proizvesti.

NEDOSTATAK KARAKTERA Ono gdje su trgovci i trgovački lanci pogriješili je nedovoljno razumijevanje trendova i neselektivno prihvaćanje svega što bi se pojavilo u bespućima Mreže. Glavni razlog tomu je, po meni, struktura ljudi koji donose odluke koja se uglavnom nije mijenjala desetljećima. Rijetko koja tvrtka ima u svom sastavu izvanserijske vizionare i genijalce koji mogu predvidjeti

ili čak diktirati trendove; većina ih osluškuje tržište i želi mu se što prije prilagoditi. To nije loš pristup, dapače, vizionari nisu nužno i garancija dugoročnog uspjeha neke tvrtke, ali ako se želi razumjeti novu generaciju i nov način života, trebalo bi im se ozbiljno posvetiti, pozvati ih u tim ili bar porazgovarati s njima, a ne analizirati potpuno nove trendove starim alatima. Rezultat je u tom slučaju površan, kako je površno bilo i ubacivanje svih tih “hipsterskih” momenata unutar svih mogućih oblika prodajnih prostora. Trgovina je prostor u kojem www.jatrgovac.hr

originalnošću

mi kao kupci donosimo odluku o zamijeni nečeg svog za nešto tuđe, a kako za gotovo sve na ovom svijetu postoji alternativa, tako i kupac ima

ovakav način uređenja prostora nije pravi smjer za velike trgovačke lance, tako niti generički uređena trgovina s tipskim aluminijskim policama, MDF prodajnim Lakirani furnir, mesing, bakar i kamen se pultom, rasvjetom iz kataloga i sve češće koriste u uređenju trgovina dosadnim sivim pločicama nije izbora gdje će se to točno desiti. Jedna dobar smjer za malu trgovinu. Ono od važnih činjenica koje utječu na tu što je zajedničko i malim i velikim odluku je prostor u kojem se nalazi formatima jest karakter… bez njega i način na koji su proizvodi izloženi. je danas gotovo nemoguće uspješno Ako se radi o maloj, kvartovskoj trposlovati. Dok je kod malih trgovaca govini, sasvim je u redu izlagati prokarakter naočigled jednostavno ugraizvode na drvenim paletama, starim diti u prostor, postoji toliko primjera perilicama rublja, bakinim vitrinama koji dokazuju suprotno. U većini njih i slično. U redu je da se sa zidova ljukao da postoji neki strah od pokazivašti boja, da je rasvjeta jednostavna i nja emocija, strasti, žara s kojim rade to što rade, a to je nešto što kupci vrlo brzo primijete. Ako vlasnik trgovine nije u stanju svoj prostor urediti tako da prenese vlastitu emociju zbog koje se i bavi tim poslom, da pokaže da mu je stalo, zašto bi mu onda kupci uopće dali povjerenje i na kraju, svoj novac.

pomalo neočekivano neprikladna i da prodavač (najčešće ujedno i vlasnik) sjedi ispred nje sa šalicom kave u ruci.

Takav tip trgovine u stvari i ne može drugačije izgledati jer šarmantnim, intimnim pristupom vrlo jasno prikazuje karakter samog vlasnika i time unaprjeđuje dojam autentičnosti njegovih proizvoda. Manufakturni pristup polu-improviziranom dojmu interijera ne samo da je financijski prihvatljiv malim trgovcima, već bi im trebao biti i svojevrsni standard prilikom uređenja prostora u kojem prodaju ono u što prije svega vjeruju. Jednako kako

PAMETNO BRENDIRANJE Dok će u malim trgovinama trendovi reciklaže, retro stilova, ponovnog iskorištavanja objekata u drugačijim kontekstima trajati još neko vrijeme, kod velikih trgovaca promjena je već nastupila i vrlo brzo se širi. Veliki trgovački lanci su s razlogom “veliki”, a taj je da nemaju jednu osobu koja će sama uređivati svaki detalj trgovine i brinuti se o proizvodima, već iza toga stoji cijeli sustav. Pametnim brendiranjem, tržišnim pozicioniranjem i marketinškom strategijom može se stvarati dojam osobnog zalaganja i brige osobe prema osobi, ali u trgovini kao konačnom mjestu transakcije nečeg našeg za nešto tuđe potrebno je ipak prikazati malo više od onog što ionako možemo sami izraditi kod kuće. Stvaranje želje i inspiracija su vrlo jaki okidači za kupovinom. Taj osjećaj se mora izgraditi i kroz prostorno uređenje. Nema ničeg lošeg u inspiriranju “hipsterskom” estetikom, ali velika je razlika između inspiracije i doslovnog kopiranja. Recikliranje prirodnih materijala je vrlo dobar primjer, njih svakako treba koristiti u što većem broju, jer gotovo je nevjerojatno da u današnje vrijeme postoji itko tko ne shvaća važnost brige za okoliš.

Međutim, briga o okolišu nije puko Listopad 2014.

61

Uređenje prodajnog prostora

slaganje starih drvenih letvi na zid ili izlaganje nove kolekcije na hrpi transportnih paleta, osim ako sam koncept trgovine nije takav da je to apsolutno neminovno. Uguravanje takvih, prvenstveno dekorativnih, akcenata u prostor vrlo brzo postaje dosadno, a s vremenom i pomalo uvredljivo jer ipak se radi o ozbiljnim trgovačkim brendovima koji prodaju kvalitetnu i vjerojatno ne baš jeftinu robu.

POVRATAK PLEMENITIH MATERIJALA Reciklirane i improvizirane detalje u trgovinama sada sve češće mijenja kvalitetna izrada, briga o detalju i obrtnička preciznost. Materijali su i dalje prirodni, prije svega drvo, cigla i metal, ali sada im se pridružuju i neki malo plemenitiji (skuplji) poput lakiranog furnira, mesinga, bakra i kame-

način korištenja bakra ili mramora je daleko od toga: oni se u interijerima pojavljuju s mjerom, na mjestima gdje su zaista neophodni i svrha im je vrlo jasna - dojam finoće i kvalitete u prostoru. Ne mora Bez jasno definiranog karaktera to biti butik visoke mode ili zlatarna, čak ni obični trgovačkog prostora gotovo je supermarketi unutar svojih nemoguće uspješno poslovati specijaliziranih odjela ih ne bi trebali unaprijed zaobilana. Većini Hrvata će prva asocijacija ziti. Najbolji primjer te nove estetike biti vjerojatno prilično negativna na u uređenju prodajnih prostora je Losam spomen tih materijala jer smo na blaws St. Clair & Bathurst iz Toronta ovim prostorima, na žalost, proživjeli koji je nedavno osvojio nagradu za period u kojem su se oni koristili bez najbolju rekonstrukciju u kategoriji ikakvih kriterija u vrlo čudnim, a nesupermarketa prestižnog američkog rijetko i kičastim kombinacijama. Nov magazina VMSD (Visual Merchandi-

62

Listopad 2014.

sing and Store Design). Tu su i dalje prisutni većinom osnovni materijali i “hipsterski” detalji - drvo, beton, vidljive instalacije, keramičke pločice, viseće žarulje i slično, ali niti oni više nisu improvizirani već uredni i s vrlo visokim stupnjem završne obrade.

Signalizacija je još jednostavnija nego prije, svodi se na ono bitno i jasno prikazano kako bi se kupci bolje snalazili u prostoru i osjećali sigurno. Zone pojedinih grupa proizvoda su jasno definirane i tretirane svaka na svoj način, kako kroz uređenje interijera i odabir materijala, tako i kroz specifične načine izlaganja. U konačnici, to je jedan vrlo lijep i ugodan prostor koji je otišao korak dalje kada je riječ www.jatrgovac.hr

novi trendovi traže nove alate

čekivanog primjera - novog Starbucks koncepta. Iako se radi prvenstveno o uslužnoj djelatnosti, Starbucks koncept je puno više od toga, a pogotovo njihov novi “Vagon”. Da, Starbucks je odlučio preskočiti još jednu barijeru i ponovno diktirati standarde. Na određenim švicarskim prugama unutar željezničkih kompozicija sada je i njihov vagon, tj. potpuno opremljena trgovina sa svim elementima koje njihove trgovine imaju. Od ponude, atmosfere, načina poslovanja pa do uređenja interijera, to zaista jest pravi Starbucks i to možda najljepši dosad. Kao što su oni među prvima prihvatili urbani stil uređenja prostora i stvaranja ugodne, kućne,

o uređenju (naravno i financijski), ali bez sumnje će to vrlo brzo isplatiti i postaviti kriterije koje će i konkurencija morati pratiti.

STARBUCKS KONCEPT Možda najbolji primjer novih trendova u maloprodaji dolazi iz pomalo neowww.jatrgovac.hr

finog furnira pa do intimne rasvjete i mekanog tapisona. Konceptualno, to je potpun pogodak u zemlji gdje se velik broj poslovnih ljudi koristi kvalitetnim željezničkim prijevozom, a kava kupljena u Starbucksu na kolodvoru se brzo ohladi i ostavlja te na milost i nemilost automatima. Stvaranjem karakterističnog prostornog osjećaja ne samo da je i kava ukusnija, a putovanje ugodnije već je i brend imidž dobio čitav niz novih pluseva na prilično zasićenom tržištu. Hrabrost i ulaganje u novo naravno nisu jednostavni, a vjerojatno niti najjeftiniji način, ali svakako su jedini pristup koji može stvoriti razliku. Pratiti trendove koji su već etablirani za veće sustave znači već Pratiti trendove koji su već etablirani u startu biti iza nekoga znači već u startu biti iza nekoga jer, s obzirom na sve neophodne procedure, atmosfere u svojim lokalima, tako su implementacija tako nečega ne može sad i među prvima implementirali biti onoliko brza koliko se oni brzo minovi stil. U interijeru i dalje dominijenjaju. Prepoznavanje novih smjerova raju “topli” materijali, ali s iznimnom na vrijeme i njihovo pravilno interprebrigom o svakom detalju. Od savršeno tiranje je puno bolji, ali i riskantniji krojenih kožnih fotelja s ugraviranačin da se brzo dođe ili dugo ostane nim grbom preko stolarski precizno na vrhu, samo treba znati kako… ili se izvedenih stolova od punog drveta ili okružiti ljudima koji to znaju.

Listopad 2014.

63

Sakupljači vlage

ZA UGODN

i zdravije stanov Sakupljači vlage poboljšavanju kvalitetu života i sprječavaju dodatne troškove u kućanstvu. Ipak, hrvatskim je potrošačima ova kategorija još uvijek relativna nepoznanica

S

vi smo se barem jednom do sada susreli s crnim mrljama u kutevima soba, na rubovima kade i tuš kabine ili kondenzacijom na prozorima. Takve pojave uobičajene su u svim prostorima koji se malo koriste ili pak imaju česte i nagle promjene temperature koje nastaju uslijed kuhanja, grijanja, sušenja rublja ili tuširanja. Njih uzrokuje vlaga kojoj dodatno pogoduje i obilje kiše, odnosno vremenske prilike koje

odvlaživača zraka, odnosno sakupljača vlage.

DJELOVANJE ODVLAŽIVAČA Prosječna obitelj kroz svakodnevne aktivnosti, kao što su kuhanje, tuširanje, kupanje i grijanje na plin, tijekom dana proizvede čak 12 litara vode u zraku. Previše vlage, osim što je štetno za dom, loše utječe i na ljudsko zdravlje jer pojačava simptome bolesti kao što su astma i artritis. Odvlaživači zraka svode tu povišenu razinu vlage na optimalnu konOdvlaživači zraka svode centraciju od povišenu razinu vlage na 50 do 60 posto i time prevenoptimalnu koncentraciju tivno djeluju na zdravlje su kod nas prisutne već neko i očuvanje doma. Znajući vrijeme. Zbog stvaranja viška to ne čudi ni podatak kako vlage u zraku dolazi do poja- potražnja za takvim proive plijesni i grinja pa nastaju zvodima ovisi o vremenskim razna oštećenja na tepisima, prilikama, odnosno da su zavjesama, namještaju i zido- sakupljači vlage najtraženiji vima, što u konačnici dovodi u hladnijim danima kada su do nepotrebnih dodatnih oborine učestale. “Vrhunac troškova u kućnom budžetu. potražnje za našim sakupljaDa bi se takve pojave spričem vlage, Air max, osjetimo ječile višak vlage treba na u periodu od listopada do vrijeme detektirati i ukloniti, veljače”, potvrđuje nam Mašto je ujedno i glavna zadaća rina Duvnjak, Senior Produ-

64

Listopad 2014.

ct Manager iz tvrtke Bolton Croatia. Sakupljači vlage, odnosno odvlaživači zraka koji djeluju bez električne energije su mali, diskretni i jednostavni za uporabu te se mogu postaviti u različite prostore kao što su kupaonice ili kuhinje u kojima su problemi s vlagom najčešći, a mogu se, osim u kućanstvu, kori-

stiti i u prikolicama za kampiranje, auto kućama i brodovima. Oni funkcioniraju na principu kemijske reakcije pa im za djelovanje nije potreban dodatni izvor električne energije, što ih čini ekološki prihvatljivijima.

No, važno je znati kako odvlaživači zraka na kemijskoj osnovi nisu dovoljni u prostorima u

www.jatrgovac.hr

12 l vode u zraku dnevno proizvede prosječna obitelj

NIJE

vanje kojima je vlaga posljedica ozbiljnijih problema kao što su poplave, pa su u tom slučaju profesionalni odvlaživači zraka koji rade pomoću električne energije bolji odabir. Ipak, takvi uređaji imaju znatno veću cijenu, glomazni su, dovode do po-

ko je velika koncentracija vlage u zraku, to punjenje će se brže istrošiti pa, logično, i da kada je manje vlage to punjenje može potrajati i duže od navedenog roka. Uz to, ovakvi odvlaživači u svojoj bazi imaju posudu u kojoj se skuplja višak vlage iz zraka pa je potrebno isprazniti je Najveća potražnja za kada se punjeodvlaživačima zraka je u nje otopi.

Iz Henkela periodu listopad-veljača kažu kako njihov odvećanja potrošnje električne vlaživač zraka, Ceresit stop energije i nisu praktični niti vlazi, osim što upija vlagu i namijenjeni svakodnevnoj osvježava prostor te neutrauporabi. lizira neugodne mirise ima i sistem za zaštitu od prolijePUNJENJA ZA BAZE vanja pa straha od izlijevanja S druge strane, odvlaživači viška vlage iz posude u slukoji rade na principu kemijčaju prevrtanja nema. Što se skih reakcija za rad trebaju pak tiče osvježivanja prostododatne granule ili tablete, ra, na tržištu se mogu proodnosno punjenja, koja se naći i punjenja za odvlaživač mijenjanju ovisno o količini zraka s nekoliko vrsta različivlage i veličini prostorije. tih mirisa koji se postepeno Takva punjenja se zasnivaju otpuštaju u prostor što ga na specijalnim solima koje ujedno i dodatno osvježava. na sebe vežu vlagu iz zraka Za optimalno djelovanje i postepeno se tope čime se ovih uređaja proizvođači stvara slana otopina u bazi preporučuju postaviti jedan odvlaživača. Proizvođači odvlaživač u svaku prostosakupljača vlage kažu kako, riju veličine do 20 m2 gdje ovisno o ranije spomenuta postoji problem s vlagom. Uz dva faktora, jedno punjenje, to, prilikom postavljanja odu prostoriji veličine do 20 vlaživača treba voditi računa m2, može trajati do tri mjeda ima dovoljno cirkulacije seca. To punjenje se dobije zraka, odnosno da ga se poprilikom kupnje baze za sastavi barem 10 centimetara kupljanje vlage, a može ga se od zida i da nije pozicioniran nabaviti i zasebno. No, ukoli- u blizini radijatora. www.jatrgovac.hr

SVIJEST POTROŠAČA Sada kada znamo prednosti i mane ovih proizvoda koji rješavaju problem vlage u kućanstvima ne možemo se ne zapitati koliko su oni zapravo prepoznati i traženi na hrvatskom tržištu? Prisutnost sakupljača vlage, pogotovo dolaskom hladnijeg perioda, sve je očitija diljem trgovačkih lanaca, ali i specijaliziranih prodavaonica za boje i lakove te u centrima za vrt i dom. Zahvaljujući dugogodišnjim naporima od strane proizvođača koji rade na informiranju, i potrošači su počeli shvaćati koliko je vlaga uistinu štetna, ne samo za dom već i za njihovo zdravlje. Uz to, odvlaživači zraka koji ne koriste električ-

vrijeme sve više.

No, iako je pomak u svijesti potrošača vidljiv, pred proizvođačima je još uvijek dug put koji trebaju proći kako bi im približili ovu kategoriju koja im pomaže na spomenutom području. Radi toga proizvođači i dalje neumorno rade na edukaciji tržišta o prednostima odvlaživača zraka, odnosno štetnosti vlage u prostorima u kojima se boravi, te nam kažu kako su konstantno usmjereni na razvoj ove kategorije. To potvrđuju i iz Henkela te najavljuju kako će ove jeseni proširiti svoj asortiman odvlaživača zraka s novim bijelim aparatom privlačSakupljači vlage koji ne koriste nog dizajna.

Upravo zato električnu energiju funkcioniraju kategorija sakupljača putem kemijske reakcije vlage bez upotrebe električne energije, iako je nu energiju najjednostavnije još uvijek nedovoljno preposu i najefikasnije rješenje znata, postaje sve popularkoje se trenutno nudi na tržištu za rješavanje problema nija na tržištu Hrvatske pa s kondenzacijom, vlagom i vjerujemo da će u budućnoustajalošću zraka čega je radi sti doći do pravog procvata klimatskih uvjeta u zadnje na ovom području.

Listopad 2014.

65

Intervju

DOBRI TEMELJI

ZA DALJNJI ISKORAK Hrvatska ima dobru prehrambenu industriju i jake brendove koje treba jačati, podupirati njihovo širenje u regiji i posebno u novim članicama EU koje poznaju naše tržište i imaju povjerenje u kvalitetu proizvoda, ističe Vedrana Jelušić Kašić, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku

H

rvatska prehrambena industrija može postati regionalni lider jer su hrvatske tvrtke napravile najveći iskorak u zemlje regije glede investicija, akvizicija i prepoznatljivosti brendova, kaže Jelušić Kašić.

Možete li nam ukratko dati presjek svoje dosadašnje karijere? Kada ste počeli raditi u EBRD-u, na kojim ste sve pozicijama bili te što su vaša sadašnja zaduženja u okviru Europske banke?

Neposredno nakon završetka Ekonomskog fakulteta u Zagrebu zaposlila sam se kao pripravnik u HNB-u, u Sektoru za centralno-bankarske operacije. Na natječaju za Ron Brown stipendije dobila sam priliku upisati dvogodišnji poslijediplomski studij iz međunarodne ekonomije i financija na američkom Brandeis University u Massachusettsu. Tamo sam također radila kao asistent iz bankarstva i makroekonomije, te odradila i dvije poslovne prakse u Merrill Lynchu i u Massachusetts State House u Bostonu.

Nakon poslijediplomskog studija u Americi vratila sam se u Hrvatsku, te prvo zaposlenje dobila u investicijskom odjelu Raiffeisen banke. U EBRD-u sam se zaposlila u siječnju 1998., u timu za Ukrajinu, Rumunjsku, Moldaviju, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Nakon toga sam više od 13 godina radila u EBRD-ovom sektoru agrobiznisa, radeći na gotovo svim projektima financiranja indu-

66

Listopad 2014.

strije hrane, pića i maloprodaje koje je banka financirala u 14 zemalja.

Zadnjih sedam godina, do 2013., bila sam zadužena za jugoistočnu Europu te koordinirala i vodila projekte u tom sektoru. Spomenut ću samo neke od projekata po zemljama kojih je ukupno bilo oko 40. U BiH smo financirali Bimal, VF Komerc, Bingo, Konzum BiH i Jami, a u Makedoniji Vitaminku, Vitaliju i Mik Sv. Nikole.

Na Kosovu smo podržali Albi, Pestovu, Haxhijahu, u Rumunjskoj Expur Saipol, u Bugarskoj Olivu i Boni Holding te u Crnoj Gori Voli i Mesopromet, dok smo u Srbiji financirali Štark, Grand Kavu, Nectar, Ideu, MK

“U Hrvatskoj smo financijski podržali Agrokor, Atlantic Grupu i Spar” Grupu te Victoria Grupu. U Hrvatskoj smo u tom razdoblju financijski podržali Agrokor, Atlantic Grupu i Spar te ranije Dukat, Getro i Vetropack stražu koji su u međuvremenu otplatili svoje kredite. Nakon ovog angažmana, od lipnja 2013. godine nalazim se na mjestu direktorice EBRD-a za Hrvatsku.

Možete li pojasniti princip djelovanja EBRD-a? Na koji način se on razlikuje od poslovanja komercijalnih banaka?

Strategija EBRD-a za Hrvatsku ima tri glavna usmjerenja. Prvo se odnosi

na ublažavanje utjecaja krize kroz poticanje održivog rasta, podršku korporativnom sektoru te domaćim i stranim investitorima. U skladu s tim, prošle godine podržali smo restrukturiranje ABS Sisak (bivše Željezare Sisak) i zadarskog Aluflexpacka te osigurali dvije kreditne linije komercijalnim bankama za financiranje malih i srednjih poduzeća i projekata energetske učinkovitosti. Iz korporativnog sektora u dosadašnjem tijeku ove godine podržali smo Vodoskok, Marina Dalmaciju, Podravku i Atlantic grupu. Naš drugi cilj je pridonijeti razvoju projekata te što boljem korištenju sredstava iz EU fondova. Treća strateška odrednica odnosi se na pružanje podrške daljnjem restrukturiranju javnih poduzeća s ciljem povećanja njihove konkurentnosti.

Jedan takav pozitivan primjer je i podrška modernizaciji i restrukturiranju HŽ Infrastrukture čije financiranje je zaključeno krajem 2013. godine. Također, imali smo i ostale vrlo uspješne inicijative u više područja poput razrade nacrta Zakona o faktoringu, uspostavljanja programa financijske podrške investicijama u energetsku efikasnost i projekte obnovljive energije (WeBSEFF II) u kojem po prvi put mogu sudjelovati privatna i municipalna poduzeća iz Hrvatske. EBRD također pruža tehničku pomoć u implementaciji projekata s Hrvatskim vodama, HŽ Infrastrukturom te s manjim pojedinačnim tvrtkama s kojima banka www.jatrgovac.hr

2,9 milijardi eura ukupna ulaganja EBRD-a u Hrvatskoj radi na pripremi projekata. Uz to, sredstvima tehničke pomoći podržali smo razvoj zajedničke IT platforme za regionalnu integraciju burzi u suradnji sa Zagrebačkom, Bugarskom i Makedonskom burzom. Osnovani su i regionalni private equity fond ENEF od 40 milijuna eura kao i venture capital fond ENIF vrijedan također 40 milijuna eura koji će služiti tvrtkama koje su tek pokrenute

Vedrana Jelušić Kašić EBRD

kako bi razvile svoje ideje koje banke, zbog nedostatka boniteta, najčešće ne mogu financirati. Takav fond nedostaje na domaćem tržištu kako bi se premostio jaz između financiranja u razdoblju nakon osnivanja tvrtke i njezina razvoja u tvrtku sa stabilnim prihodima. www.jatrgovac.hr

Koliko iznose dosadašnja ulaganja vaše banke u Hrvatsku, a koliko u zemlje naše regije?

U Hrvatskoj je do sada uloženo oko 2,9 milijardi eura u više od 160 pojedinačnih projekata. U 2013. smo investirali oko 288 milijuna eura u 19 projekata u odnosu na 210 milijuna eura i 13 projekata u godini ranije. Struktura financiranja odražava potražnju i stanje na tržištu. Sve se češće financiraju ulaganja u učinkovitost, operativnu i financijsku, a sve s ciljem povećanja konkurentnosti, posebno sada kada je Hrvatska članica EU i u okruženju slabe potražnje.

Struktura portfelja banke po sektorima je vrlo raznolika, uključuje ulaganja u infrastrukturu (33%), korporativni sektor (25%), financijski sector (33%) te ulaganja u energiju i resurse (10%), od čega ulaganja u privatni sektor čine skoro 70% ukupnog portfelja. Zainteresirani smo dati podršku strateškom kapitalu kod privatizacija, javno-privatnog partnerstva (JPP) koji može transferom svog znanja i tehnologije unaprijediti poslovanje, ali isto tako i domaćem kapitalu zainteresiranom za prekogranično širenje. U cijeloj središnjoj i jugoistočnoj Europi lani smo uložili oko 3,3 milijarde eura, od čega je najviše investirano u Poljskoj (757 milijuna eura), u Srbiji (424 milijuna eura), u BiH (208 milijuna eura) te u Mađarskoj (200 milijuna eura).

S kojim ste hrvatskim kompanijama dosad ostvarili suradnju te koje biste projekte izdvojili kao posebno značajne?

Svaku investiciju u mala poduzeća smatramo posebno značajnom jer mala i srednja poduzeća čine više od 95% našeg cjelokupnog gospodarstva.

U zadnjih 12 mjeseci direktno smo financirali tri takve tvrtke: Podatkovni centar Križ, Vodoskok i Piramidu. Također, preko komercijalnih banaka i leasing društava plasirali smo 125 milijuna eura sredstava upravo za malo i srednje poduzetništvo, uključujući i sredstva za investicije u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore. Projekt s ABS Sisak je svakako bitan za naše gospodarstvo, a EBRD je s 20 milijuna eura financirao preuređenje postojećih proizvodnih pogona i implementaciju nove opreme. Tim projektom omogućeno je dovršenje operativnog post-privatizacijskog restrukturiranja sisačke željezare, nakon dva neuspjela pokušaja strateških kupaca te zatvaranja postrojenja u prosincu 2011. godine. EBRD financiranje pomoglo je sponzoru, grupaciji Danieli, da iznova započne s proizvodnjom i unaprijedi proizvodni proces kako bi Sisak mogao proizvoditi specijalizirane poluproizvode od čelika visokog profila, uz znatnu uštedu energije i drugih resursa. Za očekivati je da će uspjeh ABS Siska postati primjer uspješnog restrukturiranja velikih

“EBRD je lani investirao 288 milijuna eura u 19 projekata u Hrvatskoj” industrijskih tvrtki ne samo za Hrvatsku nego i za cijelu regiju, koji će se moći primijeniti i na druge industrije.

Od većih projekata spomenula bih financijski aranžman EBRD-a od 307 milijuna eura Atlantic grupi koji je ujedno predstavljao najveće sindicirano financiranje u jugoistočnoj Europi te godine. Udio vlastitih sredstava banke od 60 milijuna eura bio je najveći među financijerima. Paket equity i quasi equity od 57,5 milijuna eura za preuzimanje Droge Kolinske bio je također ključan pri realizaciji najveće prekogranične akvizicije. Ove godine podržali smo izgradnju njihove nove tvornice u Novoj Gradiški s kreditom od 10 milijuna eura. Od posebnog Listopad 2014.

67

Intervju je značaja i Agrokorova investicija u bioplinsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije na lokaciji Gradec u blizini Vrbovca. Bioplinsko postrojenje koristi između ostalog i termički obrađen klaonički otpad pridonoseći većem očuvanju okoliša i smanjenju utroška energije.

Hrvatska je već 15 mjeseci članica EU. Mislite li da je članstvo u Uniji u proteklom periodu imalo nekog pozitivnog odraza na hrvatsko gospodarstvo? Što se može i treba učiniti kako bi ti učinci bili bolji i vidljiviji?

Za gospodarski rast bitna su ulaganja strateških i financijskih partnera kao i sredstva EU fondova. Još uvijek je rano da se vide učinci vezano za korištenje sredstava iz EU fondova.

Europski parlament odobrio je dugogodišnji budžet za razdoblje 2014.

- 2020. u iznosu od 960 milijardi eura od čega je 9 milijardi predviđeno za Hrvatsku. Učinkovito korištenje sred-

“Zajam od 307 milijuna eura Atlantic grupi jedan je od većih projekata EBRD-a u regiji” stva EU fondova može potpomoći rast jer pokreće niz popratnih industrija vezanih za samog nositelja projekta, poput građevinarstva ili proizvodnje mehanizacije. EBRD može pomoći kod pripreme i financiranja nacionalne komponente.

U kojoj je mjeri Hrvatska u zadnjih godinu dana postala interesantnija stranim investitorima?

Privatizacije, projekti javno-privatnog partnerstva i koncesije su načini privlačenja kapitala. Sadašnje makroekonomsko okruženje je izuzetno teško te ima utjecaja na investitore. Zbog toga je od velike važnosti unaprijediti investicijsko okruženje kako bi Hrvatska postala što poželjnije odredište za investicije. Ono što se može napraviti je što profesionalnije pripremiti tvrtke za prodaju kao i sam prodajni proces, što uključuje angažman adekvatnih pravnih, financijskih i tehničkih stručnjaka. Također, potreban je i angažman stručnjaka u menadžmentu javne uprave kao nositelju reformi u

68

Listopad 2014.

javnim poduzećima. Time bi se ujedno i smanjile i relativno česte promjene u upravama i pospješilo provođenje reformi.

Nedavno ste podržali projekt “Potpora kvalitetnim prehrambenim proizvodima u Hrvatskoj za poboljšanje veza poljoprivredno-prehrambenih tvrtki i proizvođača”, koji je rezultirao zaštitom naziva sa zemljopisnim oznakama neretvanskih mandarina i baranjskog kulena. Kako gledate na ovu suradnju, koji je njen značaj te imate li u planu slične projekte u prehrambenom sektoru?

To je bio zajednički projekt EBRD-a i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), koji je proveden u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, Neretvanskom udrugom voćara “Mandarina” iz Opuzena,

Udrugom proizvođača kulena “Baranjski kulen” iz Belog Manastira te koncernom Agrokor. Znak zemljopisne oznake upotrebljava se za proizvode koji posjeduju određenu osobitu kakvoću, ugled ili značajke koje se prvenstveno mogu pripisati njihovom podrijetlu. Zaštita ovih proizvoda, osim što podiže njihovu konkuren-

“U cijeloj središnjoj i jugoistočnoj Europi lani smo uložili oko 3,3 milijarde eura” tnost, pruža mogućnost lokalnim proizvođačima da njihov kvalitetan i zaštićeni proizvod učinkovitije pristupi širem tržištu, i to prvenstveno www.jatrgovac.hr

160 projekata EBRD je dosad financirao u Hrvatskoj poznaju naše tržište i imaju povjerenje u kvalitetu proizvoda. Osobno mislim da će lokalni brendovi iz agrobiznis sektora i turizam biti najatraktivniji investitorima. Pritom smatram kako strategiju uspjeha i konkurentnosti treba graditi na dodanim vrijednostima, specifičnostima, poštujući pritom izvornosti proizvoda, jer nemamo predispozicije za natjecanje u igri velikih brojeva u usporedbi s jačim europskim gospodarstvima, a ni najjeftiniju radnu snagu u odnosu na zemlje u regiji. Hrvatska prehrambena industrija može postati regionalni lider. Hrvatske su tvrtke napravile najveći iskorak u regiji glede investicija, akvizicija i prepoznatljivosti brendova. Još 2003. godine Agrokor je preuzeo srpskog proizvođača sladoleda i smrznute hrane - Frikom, dok je Lura, današnji Dukat, kupila Somboled.

Obje su tvrtke nastavile daljnje širenje u regiji. Agrokor je zauzeo liderske tržišne pozicije sa svojim brendovima i u prehrambenoj industriji i u maloprodaji u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Atlanticovo preuzimanje Droge Kolinske napravilo je važan iskorak, proširivši ne samo portfelj proizvoda nego i tržišta poslovanja.

Neke od domaćih prehrambenih kompanija već su desetljećima prisutne na tržištima EU, kao što su Podrav-

boljim pristupom distribucijskim mrežama. Trenutno razmatramo suradnju s Ministarstvom poljoprivrede u sektoru voda koja bi mogla uključiti paket tehničke pomoći za unaprjeđenje tog sektora. Također, spremi smo angažirati tehničku pomoć kako bismo pokušali sagledati moguća unaprjeđenja skladišnice kao instrumenta osiguravanja kredita kod komercijalnih banaka vezano za financiranje poljoprivrednih žitarica i uljarica. Što je po vašem mišljenju ključno za hrvatsku prehrambenu industriju kako bi ostvarila bolje rezultate? Gdje leže prilike za rast?

Hrvatska ima dobru prehrambenu industriju i jake brendove koje treba jačati, podupirati njihovo širenje u regiji i posebno u novim članicama EU koje www.jatrgovac.hr

“U sklopu reformi javnih poduzeća potreban je angažman stručnjaka u menadžmentu” ka i Viro tvornica šećera ili Atlantic grupa koja je investirala izravno na tržišta Europske unije, u segmentu sportske prehrane, u njemački Haleko još 2005. Međutim, većinu domaćih tvrtki ograničava troškovna nekonkurentnost i nedovoljni budžeti koji bi podržali prvo marketinšku promociju a potom i distribuciju. Jedan od mogućih odgovora može biti zajedničko nastupanje na novim tržištima, posebno u onim slučajevima gdje su proizvodni portfelji kompatibilni te je korištenje zajedničke distribucijske platforme moguće.

FMCG & Retail Business Arena održava se već petu godinu za redom. Kakva su

vaša iskustva do sada i koliko ste zadovoljni s dosadašnjim uspjehom ove konferencije te suradnjom sa suorganizatorom Infoarena grupom?

Godišnji skupovi FMCG & Retail Business Arene postali su mjesto susreta javnog i privatnog sektora, vodećih menadžera iz prehrambenog sektora, financijskih institucija, uključujući komercijalne i razvojne banke, privatne equity fondove te predstavnike ministarstava poljoprivrede iz regije.

“Hrvatska ima dobru prehrambenu industriju i jake brendove koje treba jačati” Suradnja s Infoarenom i EBRD-om na organizaciji FMCG & Retail Business Arene je izuzetno dobra. EBRD je institucionalni partner, uglavnom aktivan u izradi programa te izboru tema, dok Infoarena preuzima na sebe organizaciju događaja pružajući potpunu logističku podršku. Što možemo očekivati od ovogodišnje konferencije koja se ovaj put održava u Dubrovniku i u nešto dužem trajanju?

Koje su glavne teme o kojima će se raspravljati i tko su glavni govornici?

U sklopu ovogodišnje glavne teme “Kako upravljati izazovima i iskoristiti prilike” razgovarat će se o nekoliko važnih područja poput povezivanja regije Crnog mora i Dunava s mediteranskim zemaljama koje obilježava jaka potražnja za žitaricama, te o inovacijama u maloprodaji usko povezanim s potrošačima ali i proizvođačima. Ministarstvo poljoprivrede podržalo je ovogodišnju konferenciju te se očekuje i vrlo zanimljiv okrugli stol ministara poljoprivrede koji će predstaviti inicijative i strategije za unaprjeđenje međunarodne poslovne suradnje. U sklopu Arene održat će se dinamičan okrugli stol o equity ulaganjima, povezivanjima i konsolidaciji u FMCG industriji. Rumunjska će biti predstavljena kao zemlja sa zanimljivim mogućnostima za ulaganje u prehrambenoj industriji i maloprodaji pri čemu će u okruglom stolu sudjelovati menadžeri iz vodećih tvrtki kao što su Expur, Luka Constanta, Agricover, Sam Mills, itd.

Listopad 2014.

69

Iz regije Pregovori o prodaji Radenske u završnoj fazi

S

kupina Pivovarna Laško (PL) završila je pregovore o prodaji Radenske češkoj kompaniji Kofola, nakon što je svoju raniju ponudu povukla tvrtka Coca-Cola Hellenic, dok je manje izgledan uspjeh

obiteljske tvrtke Polič koja za sada ostaje u igri. Kofola, sa 700 zaposlenih, druga je najveća češka kompanija za punjenje i prodaju pića, a kupnjom Radenske želi ojačati svoj položaj u regiji. Radenska godišnje proda stotinjak milijuna litara mineralnih voda i drugih pića. Vrijednost koju je ponudio potencijalni češki kupac nije poznata.

TRŽIŠTE MALOPRODAJE U SRBIJI

Agrokor dao podatke za odobravanje koncentracije

H

BiH i dalje protiv slobodnog uvoza iz Hrvatske

B

ez obzira na kritike Europske unije Bosna i Hercegovina ne može prihvatiti zahtjeve da svoje tržište u cijelosti otvori za bescarinski uvoz iz Hrvatske, ocijenio je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić ističući kako je za gospodarstvenike u njegovoj zemlji jedino prihvatljivo rješenje puni reciprocitet u trgovini. Bojić je kazao kako su za BiH neprihvatljive kritike iz Bruxellesa zbog činjenice da ona do sada nije prilagodila privremeni trgovinski sporazum s Unijom.

Ta prilagodba zatražena je nakon ulaska Hrvatske u EU s ciljem da joj se i kao članici Unije omogući nesmetani nastavak izvoza u BiH.

Mercator prodaje nekretnine Mercator prodaje više od 210 nekretnina, od kojih očekuje prihod veći od 200 milijuna eura.

Slovenski mediji pišu kako će Mercatorov nekretninski portfelj biti jedna od ključnih poluga preko kojih će Agrokor otplatiti

70

Listopad 2014.

•••

rvatski koncern Agrokor, koji je početkom rujna postao vlasnik 80,75% Mercatora, u propisanom je roku dostavio Komisiji za zaštitu konkurencije Srbije tražene podatke za odobravanje koncentracije vlasništva u toj zemlji. Agrokoru je u Srbiji odobrena koncentracija kapitala uz uvjet prodaje 21 prodavaonice. Prema rješenju Savjeta Komisije za zaštitu konkurencije Srbije s kraja prosinca 2013., Agrokoru je bila naložena prodaja 21 prodajnog objekta (alternativno 22) u 15 gradova i općina Srbije, ukupne neto prodajne površine od oko 20.000 m2. U

preuzimanje slovenske tvrtke.

Među nekretninama koje su ponuđene na prodaju prevladavaju manje trgovine živežnim namirnicama, poslovni kompleksi te građevinska zemljišta.

priopćenju Komisije kažu da je Agrokor u propisanom roku dostavio izvješće sa svim podacima koji se odnose na Agrokorovu kompaniju Idea. Komisija ističe da je uvažavajući poslovne interese Agrokora tijekom realizacije propisanih strukturnih mjera “zaštitila” podatke koji se odnose na rok za izvršenje strukturnih mjera, zbog čega oni nisu dostupni javnosti.

Lidl i Ikea dolaze u Srbiju

N

jemački diskontni trgovački lanac Lidl trebao bi do kraja godine otvoriti prve trgovine u Srbiji, a do kraja studenoga 2016. očekuje se otvaranje prve robne kuće švedske Ikee, najavljeno je iz srpskog ministarstva trgovine i telekomunikacija.

Lidl je kupio deset parcela u Srbiji, ali im je potrebno više. Planiraju otvoriti 15 objekata odjednom.

U Sloveniji najviše plaće u regiji Najveća prosječna mjesečna plaća zaposlenih u zemljama bivše Jugoslavije je u Sloveniji 1.002,75 eura, a najniža u Makedoniji – 352,47 eura.

Istovremeno, prosječna zarada u Hrvatskoj je 728,92 eura i

•••

Hrvatska je pored Slovenije, jedina država bivše Jugoslavije, koja ima prosječnu plaću veću od 500 eura. Prosječna plaća u Crnoj Gori je iznosila 473 eura, u BiH 423,87 eura, a u Srbiji 381,26 eura.

www.jatrgovac.hr

ODVLAŽIVAČ ZRAKA

SPRIJEČITE štetne posljedice prekomjerne vlage: kondenzaciju, plijesan, uništavanje boje na zidu, osjećaj hladnoće...

ZA SAVRŠENU KLIMU U VAŠEM DOMU. www.stopvlazi.henkel.hr www.jatrgovac.hr

Listopad 2014.

71

Iz svijeta KRIZA BRITANSKOG DIVA

Tesco snizio prognozu dobiti B

Nestlé: Rast prodaje usporio

N

estlé je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježio usporavanje rasta prodaje jer se pogoršala situacija u azijskim gospodarstvima, dok su u Europi cijene pale, no najveća svjetska prehrambena grupa ipak je zadržala svoje prognoze rasta u 2014. Proizvođači hrane suočavaju se s teškim uvjetima, jer cijene na razvijenim tržištima padaju, dok se rast tržišta u nastajanju usporava.

Prihodi od prodaje Nestléa dosegnuli su 66,2 milijarde švicarskih franaka, dok su u istom lanjskom razdoblju iznosili 68,35 milijardi. “Unatoč teškom okruženju, još uvijek ciljamo na organski rast od oko 5% u 2014., uz poboljšanje marži”, poručio je izvršni direktor Nestléa Paul Bulcke.

ritanski maloprodajni div Tesco snizio je prognozu polugodišnje dobiti, zbog računovodstvene greške, i pokrenuo istragu za čijeg je trajanja suspendirano čak osam izvršnih dužnosnika. Krajem kolovoza objavljena prognoza polugodišnje dobiti viša je 23%, odnosno 250 milijuna funti, no što bi trebala biti, priopćili su iz Tesca, pojašnjavajući da je greška otkrivena u sklopu priprema predstojećeg poslovnog izvješća, čija je objava odgođena za 23. listopada. U kolovozu je kompanija objavila da u šestomjesečnom razdoblju zaključno s 23. kolovoza očekuju dobit od trgovanja od oko 1,1 milijardu funti. “Tesco je otkrio previsoku pro-

eBay izdvaja PayPal u zasebnu kompaniju

I

nternetska aukcijska kuća eBay objavila je da će u drugoj polovini iduće godine izdvojiti platni sustav PayPal u zasebnu kompaniju. “Temeljita strateška analiza pokazuje da suradnja eBaya i PayPala nakon 2015. nedvojbeno donosi manju korist tvrtkama, i na strateškom i na planu konkurencije”, izjavio je izvršni direktor eBaya John Donahoe.

Coca-Cola i PepsiCo obećali smanjiti udio kalorija

N

ajveći američki proizvođači bezalkoholnih pića, među kojima su Coca-Cola i PepsiCo, obećali su smanjiti udio kalorija u zaslađenim pićima za 20 posto u idućih 10 godina kroz edukativne

Danone zatvara tvornicu u Smolensku Do kraja listopada Danone će zatvoriti tvornicu Smolensk u Rusiji zbog nedostatka materijala i povećanih cijena. Zbog nedostatka materijala u regiji tvornica je neprofitabilna, što je dovelo do viših cijena sirova

72

Listopad 2014.

cjenu očekivane dobiti u polugodišnjem razdoblju, čiji uzrok leži u prvom redu u ubrzanom priznanju prihoda od trgovanja i odgođenom zbrajanju troškova”, navodi se u priopćenju. Očekuje se da će Tesco prijaviti dobit od trgovanja u visini od 850 milijuna funti, što je gotovo dvostruko manje od 1,6 milijardi funti ostvarenih u istom razdoblju lani.

•••

mlijeka. Tvornica je sposobna proizvoditi više od 100 tona proizvoda dnevno, ali je ta proizvodnja drastično pala preko ljeta. Oprema i tvornica bi se trebali prodati.

programe, marketing i ambalažu. Šesnaest najvećih američkih proizvođača hrane i pića, uključujući Coca-Colu i PepsiCo, 2010. se obvezalo da će do 2012. ukloniti 1.000 milijardi kalorija s američkog tržišta, a do 2015. njih 1.500 milijardi. Te su kompanije dio zaklade za zdravu težinu koja je 2009. osnovana kako bi se smanjila pretilost.

Kalifornija zabranila plastične vrećice Kalifornija je postala prva američka savezna država koja je zabranila plastične vrećice. Prema donesenom zakonu, plastične vrećice za jednokratnu uporabu u trgovinama prehrane i ljekarnama

•••

u Kaliforniji će biti zabranjene od 1. srpnja 2015., a u ostalim trgovinama godinu dana poslije. Francuska vlada također namjerava zabraniti plastične vrećice za jednokratnu uporabu od 1. siječnja 2016.

www.jatrgovac.hr

Mediterra Natura d.o.o. je ovlašteni prodajni zastupnik Misnih Vina Đakovačke nadbiskupije za RH. Proizvodnja Misnih Vina dio je stoljetne tradicije nadbiskupije, nastalih iz najkvalitetnijeg grožđa s položaja Dilj planine u pitomom slavonskom selu Trnava. Nadaleko čuvena Misna Vina nalazila su svoj put na europskim dvorovima u prošlosti, a danas su kao jedan od prepoznatih hrvatskih brendova prisutna širom prodajnih mjesta u zemlji i inozemstvu (Japan, Danska, Poljska).

Misno Vino ima temeljnu dodanu vrijednost u odnosu na druga, a pored činjenice da se radi o sortama vrhunske kvalitete koje u rukama vještih enologa daju prepoznatljiv okus, boju i miris. Činjenica da je vino napravljeno u skladu sa strogim odredbama kanonskog prava, posvećeno i proizvedeno u skladu s najvišim ekološkim standardima organske proizvodnje, nekim kupcima daju upravo dodatnu motivaciju za uživanje u ovom jedinstvenom nektaru.

U ponudi imamo misni Traminac, Chardonnay, Prvostolnik Cuveé, Graševinu i Cabernet Sauvignon.

Obratite nam se s povjerenjem!

Mediterra Natura d.o.o.

Ede Murtića 8, 10 000 Zagreb, Croatia M: info@mediterranatura.hr T: +385 1 6681 512 F: +385 1 6681 512

www.mediterra.pl

Globalna kretanja

POREDAK TRGO

u središnjoj i istočn

Ovo je vjerojatno zadnja godina u kojoj se Metro Grupa nalazi na prvom mjestu liste vodećih trgovaca u središnjoj i istočnoj Europi. Regija se ubrzano konsolidira, a najbrži rast bilježe Schwarz grupa i ruski div Magnit

O

vogodišnji poredak trgovaca na malo odražava usporavanje u međunarodnom poslovanju. Iznimka su Schwarz grupa i impresivno širenje lokalnih igrača, kao što je npr. ruski div Magnit. Na prvom je mjestu i dalje Metro grupa, ali njezino vodstvo posustaje.

Dapače, naše je predviđanje

da je ovo zadnja godina u kojoj će Metro održati vodeću poziciju.

Regija se nastavlja konsolidirati. Auchan je od Metro grupe u 2013. godini do kraja preuzeo mrežu Real hipermarketa sastavljenu od 91 poslovnice u Poljskoj, Rusiji i Ukrajini. Time je postao jačim konkurentom Kauflandu u Poljskoj i jed-

1 METRO GRUPA

M

etro Grupa je svoje poslovanje u središnjoj i istočnoj Europi svela samo na cash & carry podružnice, nakon što je hipermarkete prodala Auchanu, a Metro Cash& Carry se usredotočio na B2B klijente. Metro grupi najveću priliku za rast predstavlja Rusija, kad se radi o ukupnom prometu. Na tom tržištu ovaj trgovac na malo planira gotovo udvostručiti broj prodavaonica tako da ih do 2018. bude 140, usprkos sankcijama EU-a.

nim od vođa kanala hipermarketa u Rusiji. Metro grupa se usredotočuje na svoje cash & carry poslovanje, a Rusija joj je glavno tržište za investicije. U 2014. je Agrokor kupio Mercator, a Ahold preuzeo mrežu Spara Austria u Češkoj.

U cijeloj regiji međunarodni igrači osjećaju pritisak očekivanja sa svojih doma-

2 SCHWARZ GRUPA

S

chwarz grupa jača svoj položaj te 2015./2016. planira ulazak na tržišta Litve i Srbije. Najveći poticaj rastu ovog trgovca na malo bili su povećana produktivnost Lidlovih trgovina i kompaktni formati Kauflanda. Kako bi do 2018. postala vodeći igrač, Schwarz grupa nastojat će iskoristiti sinergiju ovih svojih dvaju bannera.

ćih tržišta te zabrinutost zbog održavanja efikasnosti. Delhaize grupa je napustila sva tržišta središnje i istočne Europe osim onih Srbije i Grčke, a Tescova ulaganja u ovu regiju još su uvijek na čekanju jer se ovaj trgovac na malo suočava s problemima na matičnom tržištu Ujedinjenog Kraljevstva.

3 MAGNIT

M

agnit je treće mjesto na ovoj listi preuzeo od X5 Retail grupe nakon što je u 2013. postigao ogroman rast od 25 posto koji je uslijedio kao posljedica strategije širenja orijentirane na povećanje efikasnosti. Fokus Magnita sada je na malim samoposlugama i kompaktnim hipermarketima na ruskom tržištu te na velikim ulaganjima u nove distribucijske centre, transportnu flotu i nove proizvodne pogone. U 2014. ovaj trgovac na malo stremi rastu od 30 posto.

Broj poslovnica u 2013*: 2.146

Broj poslovnica u 2013*: 459 Promet u 2013*.: € 17,5 milijardi

Promet u 2013*.: € 17,3 milijardi

Broj poslovnica u 2013*: 8.093

Promet u 2018.**: € 25,5 milijardi

Promet u 2013*.: € 15,8 milijardi Promet u 2018.**: € 31,9 milijardi

Promet u 2018.**: € 20 milijardi

74

Listopad 2014.

www.jatrgovac.hr

Derya Yildiz Retail Analyst - Turkey & CEE

OVACA NA MALO

noj Europi u 2014.

4 X5 RETAIL GRUPA

U

prvom kvartalu 2014. godine X5 Retail grupa napustila je ukrajinsko tržište kako bi se koncentrirala na dostizanje Magnita i poslovanje na domaćem ruskom tržištu. Za širenje oslanja se na otvaranje franšiza te ispituje situaciju na novim prostorima kao što je Tatarstan.

Osim toga, tu je i obnova i rebranding bannera Perekrestoka koji bi trebao postati “zeleni” koncept.

Broj poslovnica u 2013*: 4.543 Promet u 2013*.: € 14,5 milijardi Promet u 2018.**: € 19,8 milijardi

www.jatrgovac.hr

5 AUCHAN

P

6 TESCO

T

7 JERÓNIMO MARTINS

T

oslovanje na tržištu središnje i istočne Europe velika je podrška rastu Auchana. Većina njegova fokusa usmjerena je na uključivanje Real hipermarketa u svoju mrežu, prilagodbu tog koncepta i poboljšanje baze dobavljača. Kompaktni format Auchan City iz Rusije bi se mogao proširiti na Poljsku i Rumunjsku.

escov cilj je na tržištu središnje i istočne Europe održati sadašnji položaj, bez postizanja realnog rasta. Iako je ulaganje u širenje na čekanju, nedavno je Tesco krenuo u preuređenje nekih trgovina, uvođenje kafića u svoje prodavaonice i iznajmljivanje viška prostora na različitim tržištima s ovog područja.

ijekom sljedeće tri godine Jerónimo Martins u Poljskoj planira uložiti €1.4 milijarde te do 2015. imati 3.000 prodavaonica Biedronke. Osim toga, slijedeći primjer Lidla ovaj trgovac na malo eksperimentira s pekarnicom unutar trgovine, a u planu su mu i male samoposluge i drugi maleni formati u blizini urbanih centara kao i franšize u ruralnim područjima te online prodaja.

Broj poslovnica u 2013*: 322 Promet u 2013*.: € 13,4 milijardi Promet u 2018.**: € 24,1 milijardi

Broj poslovnica u 2013*: 1.172 Promet u 2013*.: € 8,6 milijardi Promet u 2018.**: € 8,9 milijardi

Broj poslovnica u 2013*: 2.497 Promet u 2013*.: € 8,4 milijardi Promet u 2018.**: € 14,3 milijardi

Listopad 2014.

75

Globalna kretanja 8 CARREFOUR

C

9 REWE GRUPA 10 REWE GRUPA

arrefour je i dalje suočen s teškim uvjetima poslovanja u Poljskoj i Rumunjskoj, ali situacija se poboljšava. Plan širenja ovog francuskog trgovca na malo jest uglavnom putem franšiza malih formata u Poljskoj, s planiranih 200 otvorenja godišnje. Osim toga, Carrefour se u Poljskoj udružio s Lukoilom kako bi 2013. ušao na benzinske crpke.

Broj poslovnica u 2013*: 1.636 Promet u 2013*.: € 6 milijardi Promet u 2018.**: 7,7 milijardi

B

udući da je već prisutna u nekoliko zemalja središnje Europe, Rewe grupa u skoroj budućnosti nema planova za ulazak na nova tržišta. Umjesto toga, investirat će u poslovanje na već postojećim. I dalje joj je najvažnije tržište Češke Republike, na kojem su 2014. otvorene prve trgovine Billa Stop & Shop na benzinskim crpkama.

Broj poslovnica u 2013*: 1.417 Promet u 2013*.: € 5,9 milijardi Promet u 2018.**: € 8,7 milijardi

G

odina 2013. je bila uspješna godina za SPAR u Rusiji, s prometima koji su prošle godine porasli za 26 posto.

Ovaj trgovac na malo zadao si je ambiciozan cilj da do 2020. godine uđe među prvih pet u Rusiji, a krećući se u tom smjeru pokrenuo je i EUROSPAR, novi format za Rusiju.

Broj poslovnica u 2013*: 1.276 Promet u 2013*.: € 5,2 milijardi Promet u 2018.**: € 6,9 milijardi

TOP 20 trgovaca na malo u središnjoj i istočnoj Europi - 2013.*-2018.** Poredak

Promjena 2013.2014.

Tvrtka

Broj prodajnih mjesta 2013.*

Prodaja 2013.* (mil. EUR)

Prodaja 2018.** (mil. EUR)

1

Metro Group

459

17.531

19.965

2

Schwarz Group

2.146

17.296

25.525

3

Magnit

8.093

15.776

31.893

4

X5 Retail Group

4.543

14.499

19.843

5

Auchan

322

13.424

24.132

6

Tesco

1.172

8.642

8.923

7

Jerónimo Martins

2.497

8.376

14.335

8

Carrefour

1.636

5.997

7.709

9

Rewe Group

1.471

5,902

8,680

10

SPAR International

1.276

5.175

6.876

11

Dixy Group

1.798

4.788

8.996

12

COOP

11.156

4.775

5.248

13

Eurocash

5.196

4.111

5.370

14

Lenta

87

3.927

6.520

15

Delhaize Group

1.065

3.811

4.700

16

O’Key

94

3.748

7.124

17

SPAR (Austria)

664

3.259

4.234

18

CBA

4.926

3.151

3.595

19

Agrokor

1.970

3.122

7.003

ATB Market

830

3.093

4.726

20

PREDVIĐANJA

U

sljedećih pet godina, Metro grupa će pasti na ljestvici, a preteći će je Magnit, Schwarz grupa i Auchan. Schwarz grupa će 2015. i 2016. godine ući na tržište Litve i Srbije, s oba svoja bannera i tako će proširiti svoj otisak na području središnje i istočne Europe.

Pritom će posebno profitirati Lidl, zbog sve veće popularnosti diskontnog formata koji će po brzini rasta biti drugi najbrži format u regiji, s predviđenom petogodišnjom složenom stopom rasta od 8 posto.

Godine 2018. tržištem će vladati Magnit koji u sljedećih pet godina nastavlja s agresivnim širenjem kako bi udvostručio svoj promet.

Ciljana tržišta ovog trgovca na malo jesu gradovi širom Rusije s manje od pola milijuna stanovnika. Međutim, u manjim gradovima Magnit bi mogao naići na neke izazove jer će tamo ekonomska kriza ostaviti više traga nego u velikim urbanim područjima. Kako bi se tome prilagodio, i Magnit se u Rusiji, baš kao i Auchan, koncentrira na kompaktne hipermarkete.

Igrači koji posluju kroz višestruke kanale, npr.

Carrefour i Rewe grupa, također nastoje suziti svoje poslovanje i usredotočiti se na odgovarajuće kanale, budući da diskonti vrlo agresivno rastu. Tesco trenutačno ne prati ovaj trend i predviđa se da će u sljedećih pet godina imati najnižu složenu godišnju stopu rasta (0,6 posto). Sankcije EU-a Rusiji svim će međunarodnim igračima ograničiti mogućnosti širenja, a mogle bi uzrokovati i trajne probleme za dobavljače u središnjoj Europi.

Izneseni podaci uključuju prodaju svih roba koje možebitno drže pojedini banneri navedenih tvrtki. *procjena / **prognoza

76

Listopad 2014.

www.jatrgovac.hr

THE MOST INFLUENTAL INTERNATIONAL 5TH FMCG, RETAIL & AGRIBUSINESS ARENA WILL BE HELD IN NOVEMBER

BOOK YOUR TIME!

5 FMCG, Retail & Agribusiness Arena 2014 th

16th to18th November, 2014 hotel Dubrovnik Palace in Dubrovnik The 5th FMCG, Retail & Agribusiness Arena 2014 is an ideal opportunity to meet the representatives of the companies and top decision makers from private and public sector and investors from 7 regions in one place in only 3 days!

examples in practice / hot spot tables / workshops and find partners for business co-operation in mentioned regions.

More information on this and other conferences which are coming soon can be seen on www.infoarena.biz.

In the conference will participate representatives of the companies from South-Eastern Europe, Central and Eastern Europe, Commonwealth and Independent States, European Union, Russia, North Africa and Middle East.

Join us this year in the 5th FMCG, Retail & Agribusiness Arena 2014!!!

In 5th FMCG, Retail & Agribusiness Arena 2014 you can hear about priorities and financial programmes of the EBRD, exchange experience and new technologies through various

Your Infoarena team

Have questions? Contact us! vanja.kokanovic@infoarena.biz

www.infoarena.hr | tel: +385 1 6431 454 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: konferencije@infoarena.hr

Što jedemo...

I dok možda nikada nećemo saznati što je bilo prije - kokoš ili jaje, ipak možemo biti sigurni u jedno: pileće meso je globalno popularno kako zbog jednostavnosti pripreme, tako i radi nutritivnih svojstava kojima obiluje

P

rema nekim vjerovanjima, domaća kokoš uzgojena je prije 5.000 godina od istočnoazijske divlje kokoši bankiva koja je prenesena u Kinu oko 1.400. godine prije nove ere, nakon čega se širila prema Zapadu. Za razliku od hinduista koji smatraju kravu svetom životinjom, zanimljivo je kako su Perzijanci svetom životinjom smatrali upravo kokoš.

Ova životinja proširila se po Europi zahvaljujući

ZDRAVO I HRANJIVO Pileće meso je, zbog svog specifičnog i laganog okusa, kao i zbog velikih mogućnosti kombiniranja s ostalim namirnicama i prilozima, ali i zbog trenda zdrave prehrane, jedno od omiljenih namirnica u domaćinstvu. No, osim što je to meso vrlo popularno, ono obiluje i kvalitetnim nutritivnim svojstvima. Tako je meso peradi, u čiju skupinu ulazi i pileće, odnosno kokošje meso, dobar izvor visokokvalitetnih proteina, odnosno esencijalnih amino

Planetarna

POPULARNOST Feničanima koji su je prenijeli Grcima, a u Ameriku ju je donio Kristofor Kolumbo 1492. godine pa je tako kokoš, odnosno piletina danas omiljena hrana diljem zemaljske kugle.

Njena popularnost i ne čudi kada znamo da se ova namirnica danas koristi u gotovo svim jelima, od spravljanja juha i paprikaša do klasičnog pečenja ili pohanja, a jaja koja se dobiju od kokoši neizostavan su sastojak svih kolača i zdravoga doručka.

78

Listopad 2014.

kiselina, vitamina B skupine i minerala kao što su željezo i cink. Spomenuti proteini su pak, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu koje su ujedno i esencijalne za rast i razvoj svih tjelesnih tkiva. “Svijetlo pileće meso, to jest pileća prsa, obiluju proteinima čiji udio iznosi od 20 do 23 posto”, kaže nam Helga Medić, profesorica na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Kako su proteini glavni izvor tvari za izgradnju mišića, krvi, kože, kose, noktiju i unutarnjih organa,

važnost konzumacije piletine za organizam je i više nego očita. No, kako nutricionisti paze na svaki detalj kod namirnica, kada se radi o pilećem mesu preferiraju da se koža s njega odstrani jer to smanjuje udio masti u ovoj namirnici s početnih 11 posto na samo 1,6 posto. “Kada se odstrani koža s mesa pe-

radi, takva namirnica postaje nemasna u odnosu na crveno meso zbog toga što je mast locirana potkožno i sadrži minimalne količine intramuskularne masti”, objašnjava Medić. Ipak, nema svako pile iste količine masti i jednaku kvalitetu trupova i mesa jer na te elemente utječu čimbenici poput genetskog podrijetla, starost Pileće meso je dobar izvor i spol, tov te hrane. proteina, vitamina B skupine i sastav Uz to, kod minerala (željezo i cink) mesa peradi masne kiseline www.jatrgovac.hr

1.512 kn - potrošnja

mesa peradi po stanovniku RH

njacima danas nalaze marinirano pileće meso, panirano meso, meso s dodatkom povrća, ražnjići, pileći rasjek, samo određeni dio piletine poput krilca ili bataka, mljeveno pileće meso i različiti program smrznutih paniranih pilećih proizvoda. Uz

su manje zasićene nego one zastupljene u mesu goveda i svinja, što u tom kontekstu čini piletinu jednom od najboljih namirnica za obrok.

Također, ispitivanja udjela masti i njenog sastava u mesu peradi pokazala su kako svijetlo meso sadrži manje masti nego tamno, što znači da je bijelo pileće meso preporučljivo i onima koji paze na liniju ili su iz zdravstvenih razloga na dijeti i moraju paziti na prehranu. Uz to, cijena pilećeg mesa je pristupačna pa je tako, prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), prosječna veleprodajna cijena pilećeg trupa po kilogramu lani iznosila 15,20 kuna, dok je u tjednu od 15. do 21. rujna ta cijena bila 14,18 kuna.

PRODAJA KAO DOKAZ Tu pristupačnost potvrđuju i trgovci koji kažu da je pileće www.jatrgovac.hr

meso jedno od najtraženijih artikala iz njihovog mesnog asortimana. To i ne čudi ako se zna da su proizvodi od pilećeg mesa danas zauzeli dobar udio u hladnjačama.

Tako je, prema podacima iz trgovačkog lanca Billa, upravo klasično, cijelo pile na prvom mjestu po prodaji,

Piletinu je najbolje pripremati kuhanjem i pirjanjem a slijedi ga pileći file koji je drugi najtraženiji artikal iz ovog segmenta. Iz Kauflanda pak navode osjetan porast prodaje pilećih prerađevina poput salama, pašteta i polugotovih smrznutih proizvoda.

Osim ovih klasičnih pilećih proizvoda, u posljednjih nekoliko godina paleta proizvoda od ovog mesa podosta se proširila pa se tako u hlad-

kada ga spravljamo za juhu, pa ni njega ne treba izbjegavati. Radi svih prednosti koje pileće meso ima, odnosno zbog niskog udjela masti i visokog udjela visokokvalitetnih proteina u piletini, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje čestu konzumaciju pilećeg mesa.

Cijelo pile je najprodavaniji Pa koliko ga artikal od pilećeg mesa u onda konzumiramo? trgovinama Prema podacima Državnog to, na tržištu su prisutne sve zavoda za statistiku (DZS), veličine pakiranja, od većih prosječna vrijednost potrošnje mesa peradi u Hrvatskoj obiteljskih pakiranja pilećeg 2011. godine je iznosila 1.512 mesa, do porcija za jednu ili kuna po glavi stanovnika. dvije osobe. Kako je ovu naS obzirom da tu statističku mirnicu moguće pripremati kategoriju samo dijelom čini na razne načine i svatko ima piletina, nismo mogli dobiti svoj omiljeni recept, upitali točan iznos u kilogramima. smo stručnjake koji od njih je najpovoljniji za organizam. No, zahvaljujući podacima Udruženja prerađivača i “Važno je naglasiti da meso trgovaca peradi u zemljama pripremljeno kuhanjem i Europske unije (a.v.e.c.) pirjanjem ima nižu enerznamo da je 2012. godine getsku vrijednost od onog prosječan stanovnik susjedne pripremljenog prženjem i nam Italije jeo 18,5 kilograpečenjem zbog dodatka ulja ma pilećeg mesa, Portugalac ili masti na kojima se spravčak 39,7 kilograma, a prosjek lja pa je preporuka piletinu Europske unije iste godine pripremati upravo kuhanjem iznosio je 23,1 kilogram po i pirjanjem”, savjetuje profesorica Medić. Uz pileće meso, stanovniku. u domaćinstvima je popuUZGOJ PILIĆA I dok pri kupnji i konzumaciji ne razmišljamo previše o tome kako je piletina došla do hladnjaka u dućanu ili mesnici, iza te jednostavne radnje zapravo stoji čitav proces.

Naime, pilići se pripremaju za konzumaciju već od prvog dana kada se izlegu. Jednodnevne piliće dovodi se u prethodno pripremljen prolarno i kokošje, no stručnjaci stor u kome započinje njihov napominju da kako piletina rast koji u intenzivnom stari, odnosno meso prelazi tovu najčešće traje 42 dana. iz pilećeg u kokošje, raste mu No ponekad se, osobito na i udjel masti te postaje žilaobiteljskim gospodarstvima vije, pa iz tih razloga piletinu gdje se pilići hrane za osobne smatraju nešto boljim odabipotrebe, tov protegne i do rom za obrok. Ipak, i kokošje dobi pilića od dva mjeseca. meso ima brojne prednosti i nutritivne kvalitete, pogotovo “Osnovu za takav intenzivan Listopad 2014.

79

Što jedemo... tov predstavljaju teški linijski hibridi pilića koji se odlikuju snažnom konstitucijom, otpornošću i vitalnošću, dobrom konverzijom hrane, dobro izraženim pektoralnim mišićima i relativno kratkim nogama”, ističe Zlatko Janječić, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Ipak, nije sve tako jednostavno kako se na prvu čini jer je za proizvodnju peradi potrebno puno rada, znanja i ulaganja. Jedan od uvjeta dobre proizvodnje piletine je optimalan smještaj u peradnjacima koji mogu biti s prozorima ili bez prozora, ovisno o vrsti proizvodnje.

Pri gradnji peradnjaka svaki detalj je bitan pa se mora voditi računa i o ekološkim čimbenicima kao što su klimatska područja, padaline te dominantni vjetrovi kako bi proizvodnja pilića bila isplativa. “Termoregulacijski mehanizmi jednodnevnih pilića nisu autonomni, odnosno

ća. “Kod uzgoja pilića važno je i pravilno postaviti hranilice i pojilice za opskrbu pilića hranom i vodom koje treba podizati tako da njihov rub bude uvijek u visini njihovih leđa, čime se sprječava rasipanje hrane i vode. Zbog toga su pilići prisiljeni više stajati što u konačnici rezultira čvršćim nogama”, navodi Janječić. Time se ujedno i izbjegava konstantan dodir pilića i stelje (podloge koja Kada se piletini odstrani se stavlja na koža udio masti se smanjuje pod) pa na njihovim s 11 na 1,6 posto prsima ne dolazi do pilići nisu u stanju regulirati stvaranja takozvanog prsnog vlastitu tjelesnu temperaturu žulja koji umanjuje kvalitetu neovisno o okolnoj tempilećih trupova. Budući da peraturi sve do dobi od tri troškovi hrane u brojlerskoj tjedna pa posebnu pažnju (industrijski uzgojenoj) protreba usmjeriti na prilagodbu izvodnji čine preko 70 posto grijanja u peradnjaku”, pojaš- svih troškova, jasno je da se njava Janječić. U peradnjacitom čimbeniku mora posvema je važno i tijekom cijelog titi posebna pažnja. Krmne tova pilićima osigurati 23 smjese kojima se pilići hrane sata svjetla i jedan sat mraka moraju podmirivati njihoili se može provoditi takove hranidbene potrebe za zvana isprekidajuća osvijetenergijom, bjelančevinama, ljenost. To znači da se višemineralima, vitaminima i kratno izmjenjuju razdoblja ostalim potrebnim hranjivim svjetla i mraka tijekom 24 tvarima. No, treba znati i sata u različitim odnosima kako su tovni pilići veoma poput dva sata svjetla, tri sata osjetljivi na svaku promjenu tame i slično. Takvim načihrane pa je potrebno dobro nom osvjetljenja povećava voditi računa o tome da prese ušteda električne energije, lazak na novu krmnu smjesu poboljšava konverzija hrane, bude postepen. ali i smanjuje mortalitet pili-

80

Listopad 2014.

DOMAĆE VS. INDUSTRIJSKO U današnjim suvremenim peradarnicima, koji imaju kontrolirane uvjete uzgoja, pilići se nakon završenog tova odvoze u klaonicu.

Tamo ih se nakon omamljivanja usmrćuje te im se skida perje. Iza toga slijedi evisceracija (vađenje iznutrica i crijeva), pilići se rashlađuju te se pakiraju na podloške cijeli ili prethodno rasječeni. Otkošteno pileće meso kao i meso prsiju najčešće se panira ili služi za izradu salama i hrenovki. Time piletina postaje dostupna čitave godine u svježem ili zamrznutom obliku. Ipak, mnogi vjeruju kako su tako dobiveni pilići lošije kvalitete od onih iz domaćeg uzgoja.

No, ukoliko se u tovu pilića na obiteljskom gospodarstvu koriste hibridni pilići i pri tome se primjenjuje hranidbeni režim sličan onome na

velikim farmama, razlike u pilećem mesu nema. S druge strane, profesor Janječić kaže kako će promjene u kvaliteti biti vidljive ako se hranidba u posljednjim tjednima tova promjeni i počnu se koristiti krmiva proizvedena na domaćinstvu kao što su kukuruz i ječam te ukoliko perad ima pristup na zatravnjeni ispust. To se u prvom redu odnosi na boju pilića, potkožnu mast kao i onu istaloženu u trbušnoj šupljini pa će tako hranjeni pilići imati intenzivnije žutu boju.

Uz to, u domaćem uzgoju se tov obično produljuje pa je i čvrstoća mesa puno veća, a s obzirom na to da u zelenoj travnatoj masi koju konzumiraju pilići ima različitih spojeva, meso je aromatičnije i ukusnije. Dakle, razlike se mogu osjetiti, ali samo pod određenim uvjetima u prehrani i uzgoju pilića.

Izvoz kaska za uvozom

P

rema podacima Državnog zavoda za statistiku, uvoz i izvoz mesa i jestivih klaoničkih proizvoda od peradi, svježi, rashlađeni ili smrznuti, od kokoši vrste Gallus domesticus, od 2010. do 2013. godine je rastao, s tim da je uvoz znatno veći od izvoza. Naime, u 2010. godini uvoz piletine i kokošjeg mesa je iznosio nešto manje od 20 milijuna eura, dok je izvoz istodobno bio gotovo četiri puta manji, nešto iznad 5 milijuna eura. Ti iznosi su značajno povećani lani kada je izvezeno piletine i kokošjeg mesa u vrijednosti nešto većoj od 7 milijuna eura, no i uvoz je proporcionalno rastao dosegnuvši vrijednost od 27 milijuna eura.

www.jatrgovac.hr

U organizaciji mjesečnika POZIVAMO VAS NA DVODNEVNU EDUKATIVNU POSLOVNU KONFERENCIJU

Hotel Antunović, Zagreb, 27. i 28.11.2014. od 9 do 17 sati

5

dobrih razloga zašto doći na Superprodavač konferenciju:

• • • • •

24 predavanja iz područja prodaje 20 vrhunskih predavača Iznimno pristupačna cijena - SAMO 62,00 kn po jednom predavanju Dva dana kontakata i druženja s kolegama iz prodajne struke Brojni praktični primjeri i pripremljene vježbe s ciljem unapređenja vaših prodajnih rezultata

Cijena jedne kotizacije za OBA dana iznosi 1.490,00 kn + PDV 25%

POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE)

U cijenu jedne kotizacije uračunata su predavanja prema dvodnevnom programu organizatora te radni materijali (blok, kemijska olovka) te potvrda o sudjelovanju. Gotovinske uplate na samoj konferenciji ne primamo.

KAKO SE PRIJAVITI? Svoje sudjelovanje možete

SPONZORI:

• Od 3 do 5 polaznika 5% (na osnovnu cijenu kotizacije) • Od 6 i više polaznika 10% (na osnovnu cijenu kotizacije)

prijaviti na e mail info@poslovni-savjetnik.com ili na fax. 01/48 36 099, tel. 01/49 21 742

MEDIJSKI POKROVITELJI:

 Naziv tvrtke: ________________________________________________________________________________________________ OIB: _____________________________________________________________________________________________________ Ime i prezime osobe/osoba: _______________________________________________________________________________________

PRIJAVNICA ZA DVODNEVNU KONFERENCIJU „SUPERPRODAVAČ“ Hotel Antunović, Zagreb 27. i 28.11.2014.

Adresa tvrtke: _______________________________________________________________________________________________ Telefon: __________________________________________________________________________________________________ Fax: _________________________________ E-mail: _____________________________________________________________ Potpisi i pečat:

Program je na www.poslovni-savjetnik.com www.jatrgovac.hr

Molimo da ispunjenu prijavnicu pošaljete na fax. 01/48 36 099 ili na e mail: info@poslovni-savjetnik.com

Listopad 2014.

81

Ja TRGOVAC Iza naziva tvrtke Folding stoji obitelj Ivković koja je svojim predanim radom hrabro zakoračila u maloprodaju. Iako su uvjeti poslovanja trgovaca u zadnjem desetljeću postajali sve teži i teži, u ovoj osječkoj tvrtki i dalje čvrsto vjeruju u boljitak ove branše

OBITELJSKI

S

vi koji prate područje maloprodaje znaju da nije potrebno posebno naglašavati kako su današnji uvjeti na tržištu nepovoljni za male trgovce.

Oni se konstantno bore s velikim trgovačkim lancima i šoping centrima za opstanak držeći se pritom svoje provjerene formule – kvartovskih trgovina smještenih u susjedstvu koje s kupcima ostvaruju prisan odnos.

No, obiteljska atmosfera naravno nije dovoljna da

PRIJEVOZ PA TRGOVINA ROBE Priča o maloprodaji i prodavaonicama započela je još davne 1989. godine kada je otac sadašnjeg vlasnika, Vlade Ivkovića, otvorio prvu trgovinu mješovite robe. Ta trgovina je otvorena u ulici Svete Ane 83 u Osijeku, a i danas se nalazi na istoj lokaciji Danas u sklopu Foldinga pod imenom djeluju četiri Plus market Tamara koje je dobila po prodavaonice sestri sadašnjeg vlasnika.

Poduzeće Folding, pod čijim bi se dobro poslovalo, nego je uz dobar odnos prema okriljem sada djeluje ta trgokupcima i lokaciju trgovne vina, osnovano je 1996. godipotrebno imati i kvalitetnu ne s primarnom djelatnošću ponudu te cjenovno konprijevoza robe u domaćem i kurentan asortiman. To je inozemnom prijevozu. I daformula koju je vrlo uspješnas je, kao i prije 25 godina, no implementirala osječka prijevoz primarna djelatnost trgovačka kuća Folding. ove kompanije, ali se u me-

82

Listopad 2014.

đuvremenu, zbog dobrih partnerskih odnosa, proširila i na maloprodaju mješovite robe te zbrinjavanje neopasnog otpada kojim se Folding počeo baviti prije dvije i pol godine. Od samih početaka ova tvrtka je koncipirana kao obiteljski biznis pa su tako u začecima poslovanja u njoj bili zaposleni svi članovi obitelji Ivković, a danas u sklopu tvrtke rade otac i sin.

Iako su 1989. godine u maloprodaji bile zaposlene samo dvije djelatnice sada ih tamo radi 15. Otkako se ova obitelj odlučila na poslovanje u ovom sektoru Vindija se nametnula kao glavni partner u segmentu prijevoza robe, što se odrazilo i na maloprodaju jer se upravo radi tog kvalitetnog partnerskog odnosa proširio Vindijin asortiman

Naziv tvrtke: Folding d.o.o.

Ime posjećene trgovine: Trgovina Tamara 1 Adresa: Adama Reisnera 110, 31 000 Osijek Vlasnik: Vlado Ivković Broj blagajni: 1 Kvadratura: 60 m2

u Foldingovim prodavaonicama. Takav odnos je i danas primjetan u njihovim trgovinama pa direktor ponosno izdvaja kako su upravo po tome i prepoznatljivi u Osijeku. Nekoliko godina nakon www.jatrgovac.hr

1989. otvorena prva prodavaonica Tamara

KI BIZNIS

i ozračje otvaranja prve prodavaonice počeli su širiti maloprodaju te su otvorili i svoju drugu trgovinu tek nekoliko stotina metara dalje. Zadnje proširenje poslovanja imali su 2009. godine, ali su i dalje ostali dosljedni trendu otvaranja poslovnica u centru grada koje su blizu jedna drugoj. Iako se na prvu čini neobičnim imati prodavaonice tako zgusnuto, ova formula se pokazala i više nego uspješnom. Naime, krajem 80-ih godina prošlog stoljeća nije bilo drugih dućana u blizini lokacija gdje su i danas Foldingove prodavaonice pa je izbor bio logičan.

Iako su one relativno blizu, to su tri različita kvarta u kojem svaki dućan ima svoje stalne kupce. Uz to, sve tri ove trgovine imaju prepoznatljiv

kvartovski ugođaj, a veličina im varira od 50 do 130 m2.

Danas tako u sklopu Foldinga djeluju četiri prodavaonice, a ona smještena u osječkom prigradskom naselju Čepin je specifična po tome što se www.jatrgovac.hr

nalazi odmah preko puta tamošnje osnovne škole pa je i asortiman u tom dućanu prilagođen dječjem uzrastu.

Radi toga ova prodavaonica obiluje prigodnim proizvodima koje kupci školskog uzrasta najradije biraju kao što su mali sokovi u tetrapaku, čokoladice i sendviči.

PARTNER I SUSJED Zahvaljujući takvom promišljanju ovog trgovca poslovanje tvrtke se razvijalo, a s njim je rastao i kvalitetan odnos s poslovnim partnerima. Tako danas Folding funkcionira u sustavu Plus marketa pa im je, logično, i glavni izvor nabave robe Konzumov Velpro te Mercator. Uz to, Ivković izdvaja i odličan poslovni odnos s mljekarom Meggle čija je tvornica smještena u Osijeku pa su, zahvaljujući toj uspješnoj suradnji, i njihovi proizvodi uvelike zastupljeni u dućanima Tamara. “Jedna od naših prednosti i konkurentnosti je činjenica da ostvarujemo dugogodišnju suradnju s Vindijom i Meggleom po pitanju prijevoza, što se odražava i na ekskluzivne cijene u maloprodaji. Zato smo u gradu prepoznati upravo po kvaliteti i cijeni Vindijinog Cekin svježeg mesa i mliječnog asortimana što naši kupci svakako prepoznaju”, pojašnjava Ivković. Uz navedeno, na akcijskom asortimanu ovog trgovca mogu se pronaći i osnovni prehrambeni artikli poput ulja, braš-

pod pritiskom pada kupovne moći pa i sam direktor priznaje kako je upravo to jedan od najvećih problema s kojim se sada suočava u svom poslovanju. “Iskreno, moram priznati kako je došlo vrlo teško razdoblje za male trgovce i trgovine poput naše. Činjenica kako danas u Osijeku možete nabrojati male trgovce na prste jedne ruke govori dovoljno o situaciji na tržištu”, kaže nam Ivković.

Konkurencija u vidu velikih trgovačkih lanaca je masovna i teško joj je parirati cijenom, a upravo radi ekonomske krize to je današnjim potrošačima najbitnija stavka prilikom kupnje. Zato oni koji nemaju kvalitetne partnere i dobru suradnju nemaju ni šanse na današnjem tržištu.

Mali trgovci se, uz navedeVelpro, Mercator, Meggle i no, suočavaju Vindija najvažniji su partneri i s trendom odumiranja tvrtke Folding gradskih središta. Više je nego očito kako je došlo do takvu dozu prisnosti. “Apsopreseljenja svakodnevnog lutno njegujemo tu tradiciju života i slobodnog vremena gdje su naši kupci navikli na u trgovačke centre pa se naše djelatnice, a većinu su i osobno upoznali kroz sve ove dućani po centru grada masovno zatvaranju, a trgovine godine poslovanja. Moram se sele u trgovačke centre ili naglasiti kako su gotovo sve naše djelatnice višegodišnje propadaju. “Osijek je vrlo zaposlenice što govori i o njispecifičan po tome, o čemu hovim kvalitetama i o našim svjedoče i brojni prazni tradicionalnim vrijednostiposlovni prostori u samom ma”, ponosno ističe Ivković. gradskom središtu”, potvrUpravo zato su kroz sve ove đuje nam Ivković. Tamošnja godine kao kvartovska trgogradska uprava pokušala vina uspjeli održati stalnu je niskom cijenom najma bazu kupaca, neizbježno gradskih lokala pridonijeti pokušavajući privući i nove. oživljavanju osječkog centra, ali nažalost, za sada ta IZAZOVA NE NEDOSTAJE mjera nije dala značajniji Ipak, u poslovanju malih truspjeh. Ipak, iz Foldinga govaca nije sve tako skladno vjeruju u bolju budućnost i jednostavno. To je očito iz malih trgovaca i ostaju velikog broja malih trgovaca optimistični. “Nada umire koji su bili primorani zaposljednja i tom mišlju se tvoriti svoje dućane jer nisu vodimo u svom poslovanju uspjeli ostati konkurentni na te se iz dana u dan borimo današnjem tržištu, a i oni koji za boljitak malih trgovaca za još uvijek održavaju svoje koji vjerujemo da će i doći”, poslovanje konstantno su zaključuje direktor Foldinga. na, šećera i sličnih proizvoda, čime pokušavaju dodatno privući kupce u svoje dućane pa direktor kaže kako se u njihovim prodavaonicama nerijetko dogodi da imaju konkurentnije cijene čak i od onih najnižih koje najčešće imaju veliki trgovački lanci.

Jedna od također prepoznatljivih prednosti dućana Tamara je i urednost te koncipiranost trgovina za koje, ističu iz Foldinga, redovito dobivaju pohvale od svojih stalnih kupaca, što im puno znači. Uz to, specifičnost ove kvartovske trgovine čini i odnos prodavača i kupca koji prelazi uobičajenu poslovnu praksu pa im to pruža dodatnu prednost nad velikom konkurencijom koja nema tu vrstu komunikacije niti

Listopad 2014.

83

Leaflet report

UZ SLANU JUHU slatko vino

Juhe i vino su sastavni dio svakodnevnog obiteljskog objeda, a leci su svakako jedan od načina kako ove kategorije proizvoda približiti potrošačima

B

ližimo se kraju godine. Stvaraju se planovi, budžeti, postavljaju marketinški ciljevi i strategije za 2015. godinu. Naravno, svim tim procesima prethodi dobra priprema, analiza i istraživanje tržišta. U tim nastojanjima zasigurno može pomoći i LeReS istraživanje koje tvrtka FOCUS provodi svake godine o upotrebi i primjeni letaka kod krajnjeg kupca. Ovo istraživanje je potvrdilo da je letak medij koji tvrtke sve učestalije koriste za potrebe

informiranja, educiranja i pozivanja na kupnju.

RAZLIČITI, A SLIČNI Vino i juha djeluju naizgled kao dvije sasvim različite i odvojene kategorije, a ipak stoje jedno pored drugoga svaki puta kada objedujemo. Sada, u sezoni koja nam slijedi i sa sobom donosi hladnoću, povezanost ovih dvaju kategorija postat će sve veća. Juha uvijek dobro dođe, a vino, pogotovo ono kuhano, svatko od nas će si zasigurno tu i tamo priuštiti u trenucima

opuštanja. I jedna i druga kategorija proizvoda redoviti je stanovnik letaka koje svakodnevno prelistavamo tražeći najbolju ponudu ili neki proizvod koji nas

godinu. Monitoring promocija u lecima tijekom tog razdoblja otkriva stanje koje je obilježilo kretanja u ovim kategorijama. Ono se očituje kroz parametar GAV (Gross Advertising Value) Vodeće vinarije po broju koji predstavpromocija u 2014. su Vina lja kvalitetu oglašavanja, Belje i Vina Laguna a čine ga osnovni osobito zanima. Ovdje žeparametri: pozicija u letlimo prikazati sezonalnost ku, veličina objave u cm2, objava za obje kategorije te format letka i njegov bruto njihove pripadajuće udjele domet. Na temelju toga se po GAV-u za 2013. i 2014. radi tržišna procjena po-

Top 3 brenda juha u vrećici - broj objava u lecima (siječanj-rujan 2014.)

84

Brendovi

siječanj

veljača

ožujak

travanj

svibanj

lipanj

srpanj

kolovoz

rujan

Podravka

51

40

39

23

26

28

45

44

58

Maggi

20

14

28

38

20

43

42

29

32

Knorr

4

38

4

11

6

17

4

8

13

Listopad 2014.

www.jatrgovac.hr

1.373 broj promocija vina u lecima 5 vodećih trgovačkih lanaca vrata uloženih sredstava u oglašavanje kroz letke. GAV parametar je od iznimne važnosti za oglašivače jer se na temelju dobivenih podataka rade kontrole, analize i planiranja.

JUHE U LECIMA U kategoriji juha (gotove juhe iz vrećice) promatrana su vodeća tri brenda na hrvatskom tržištu: Podravka, Maggi i Knorr. Riječ je o trojcu koji se bori za svakog korisnika kroz različite komunikacijske kanale.

Prateći njihove promotivne aktivnosti kroz letke u periodu od siječnja do rujna ove godine može se uočiti sezonalnost broja promocija po mjesecima. Ukupno

šavati, dok ih ljetni okusi i dalje prate. Po bruto oglasnoj vrijednosti Podravka je u 2014. ostala lider unatoč tome što je zabilježila pad udjela na 42,4% s 53,6% koliko je imala u prošloj godini. Maggi je svoj udio u GAV-u povećao s lanjskih 21,2% na 30% u ovoj godini, dok je Knorr ostvario blagi pad s 20,3% u 2013. na 19% u tekućoj godini.

VINO U LECIMA I vrapcima na grani je jasno da hrvatski vinari imaju izuzetno bogatu ponudu, a njihova međusobna borba se odvija kako u HoReCa kanalu prodaje, tako i u maloprodaji. Dakako da je i kod vina primjetna sezonalnost promocija u lecima Podravka ima najveći broj tijekom prvih promocija u kategoriji juha devet mjeseci 2014. Ono za vrećice što upada u oči je snažan gledano, Podravka ima najiskorak Kauflanda tijekom veći broj promocija (354), proljetnih i ljetnih mjeseci Maggi je devetomjesečno te povratak u prosjek konrazdoblje zaključio s 266 kurencije na koncu ljeta. Svi promocija, dok je Knorr trgovci su imali značajan na trećem mjestu imao 105 rast broja promocija u pepromocija u lecima. Značariodu uskršnjih blagdana, jan rast Knorr je imao tijedok je od ostalih kretanja kom veljače, no nakon toga osobito zanimljiv Spar se vratio u okvire koji su bili koji ima stabilnu poziciju manje-više konstantni. Potijekom promatranog pedravka i Maggi isprepliću se rioda te bilježi snažan rast po mjesecima. Krajem prou rujnu. U lecima vodećih ljeća i početkom ljeta, kad pet trgovaca u periodu sise spremamo na godišnji, ječanj-rujan 2014. bilo je povećan je broj promocija ukupno 1.373 promocije kod svih brendova. Kraj vina. Kaufland je na prvom kolovoza bilježi pad, a kraj mjestu s 405 promocija, a u rujna uzlet. Naravno, jesenstopu ga slijedi Spar s 385 ski okusi počinju se oglapromocija. Ostala tri trgov-

ca imaju slične vrijednosti: Mercator 213, Konzum 201 i Plodine 172 promocije u lecima. Usporedba vodećih hrvatskih vinarija po ključu bruto oglasne vrijednosti otkriva da su u prvih devet mjeseci sve vinarije, osim Iločkih podruma i PP Orahovice, povećale svoj udio u GAV-u. Najveći rast pritom bilježe Vina Laguna i Kutjevo. Pojedinačno, vodeće vinarije po broju promocija u prvih devet mjeseci 2014. su Vina Belje i Vina Laguna, obje sa po 152 promocije.

Erdutski vinogradi su imali 128 promocija, dok je broj

promocija Badela 1862 u tom periodu dosegao 106.

Po 99 promocija su imali Iločki podrumi i PP Orahovica, a listu zaključuje Kutjevo s 96 promocija. Na kraju, važno je pogledati i kakvi su udjeli u GAV-u kada je riječ o ambalaži vina. Još uvijek su u trendu butelje od 0,75 l koje zauzimaju gotovo polovicu kategorije. Važna su i pakiranja od 1 l i 3 l koje imaju po nešto više od 20% udjela.

Melani Cipot Marko Havaši Focus ispitivanje tržišta

Top 3 brenda juha u vrećici (GAV), siječanj-rujan 2014.

2013.

2014.

Podravka

53,6%

42,4%

Maggi

21,2%

30,0%

Knorr

20,3%

19,0%

Broj promocija vodećih vinarija u lecima (2013.-2014.)

2013.

2014.

Vina Belje

146

152

Vina Laguna

119

152

Erdutski vinogradi

121

128

Iločki podrumi

106

99

Badel 1862

97

106

PP Orahovica

101

99

Kutjevo

64

96

Udio vina u GAV-u po ambalaži (2014.)

1l

20,4%

2l

2,8%

5l

7,5%

Ostala pakiranja

0,4%

0,75 l

47,9%

3l

20,9%

Broj promocija vina u lecima pet vodećih trgovačkih lanaca (siječanj-rujan 2014.) siječanj

veljača

ožujak

travanj

svibanj

lipanj

srpanj

kolovoz

rujan

Spar/Interspar

43

34

34

52

41

47

46

34

51

Kaufland

29

25

49

77

44

56

70

23

32

Mercator

16

22

24

31

33

23

21

34

9

Konzum

17

11

14

25

26

23

31

35

19

Plodine

11

8

15

32

21

21

22

22

20

www.jatrgovac.hr

Listopad 2014.

85

Novo na polici Novo iz Naturavite - čaj od koprive

A

tlantic grupa je, u sklopu svog brenda Naturavita, predstavila novi čaj od koprive. Perjanica Naturavita čajeva je dobro poznati Uvin H čaj, najpoznatiji i najprodavaniji urološki čaj na tržištu, čija tradicija seže u daleku 1977. godinu. Osim uroloških čajeva, Naturavita nudi i druge funkcionalne čajeve: sljez, sljezov korijen, kamilicu i kadulju, a sada se obitelji biljnih čajeva pridružuje i čaj od koprive. Logističke informacije - Naturavita kopriva; jedinično pakiranje: kutijica 30 g omot. EAN kod proizvoda:

S

Sir Tilzit u ponudi Sirele

irela, najpoznatija robna marka sireva u Hrvatskoj, dobila je novog člana obitelji – polutvrdi sir Tilzit – te novi izgled koji odsad krasi logotip s ikonom majstora sirara. Novi polutvrdi kravlji sir Sirela Tilzit odlikuje blago slankasti okus i karakteristična čipkasta struktura, a dobio je najviše ocjene potrošača, kažu u Dukatu u čijem sastavu posluje ova bjelovarska tvrtka.

Sirelin Tilzit dostupan je u blok pakiranju od 3 kg i 400 g te narezan na tanke ploške u novom “slice” pakiranju od 150 grama.

3850322009628; EAN kod transportnog pakiranja: 3850322009635. Rok trajanja: 18 mjeseci. Proizvođač: Cedevita d.d.

Prva Cola u Hrvatskoj s prirodnim sladilom

N

a tržištu pića u Hrvatskoj dostupna je Sky Cola Green, osvježavajuće bezalkoholno gazirano piće od biljnih ekstrakata, koje zbog prirodnog sladila iz lista biljke stevije ima smanjenju energetsku vrijednost za najmanje 30 posto.

Inače, ovo je prvi cola napitak na hrvatskom tržištu s prirodnim zaslađivačem iz lista biljke stevije koja je otkrivena prije 2.000 godina.

Uz odličan cola okus, ovo piće sadrži svega 30 kalorija na 100 mililitara što ga čini idealnim za sve koji traže piće s malo kalorija.

Stevia nema kalorija pa kao dodatak hrani i piću smanjuje energetsku vrijednost, pritom nadomještajući slatke sastojke poput šećera, poručuju iz Jamnice.

PREPORUKA

G

Vindino desert u 3+1 gratis izdanju

rupa Vindija nedavno je pripremila posve novo ruho za svoj Vindino desert s okusom lješnjaka i čokolade, a od sada je dostupan i u novom 3+1 gratis izdanju. Pakiranje u kojem Vindino dolazi zaštićeno je prikladno dizajniranom kartonskom ovojnicom koja na zadnjoj strani ima crtež dinosaura Vindina spreman da ga se oboji i ukrasi po želji autora. Ovaj mliječni desert donosi

86

Listopad 2014.

četiri 60-gramske čašice ukusne i kremaste poslastice, ukrašene likom simpatičnog malog dinosaura Vindina koji je zaštitni znak proizvoda.

Mliječni i sirni deserti Vindino sadrže proteine, kalcij i vitamin D, sastojke potrebne za normalan rast i razvoj kostiju kod djece. Kako bi se postigao koristan učinak na zdravlje, dovoljne su dvije čašice Vindino deserta na dan, poručuju iz Vindije.

www.jatrgovac.hr

PROVJERITE Badel Amaro Badel Amaro je gorko slatki liker proizveden prema originalnoj recepturi, prepoznatljive i priznate Badel 1862 kvalitete. Ugodan miris pomno biranog aromatskog bilja te blaga svježina citrusa, karakteristike su ovog bogatog i izvrsno balansiranog likera. “Amaro je izvanredan solo uz kockicu leda i krišku naranče, a u toplijim danima preporučujemo long mix Amara i tonic pića 7 Up”, ističu iz proizvođača. Badel Amaro dostupan je u boci od 1 L, a sadrži 28% volumena alkohola.

Atrix kreme za zaštitu i njegu ruku Beiersdorfov brend Atrix predstavio je limitirano izdanje kreme za intenzivnu zaštitu od 250 ml po cijeni pakiranja od 150 ml.

Atrix linija sadrži i kremu za intenzivnu zaštitu u pakiranju u tubi te nježnu zaštitnu kremu. Atrix kreme bazirane su na jedinstvenoj formuli s kamilicom, aloe verom te pantenolom (vitamin B5) - sastojcima koji se brzo upijaju te čine njegu ruku jednostavnom i učinkovitom.

Dolcela pudinzi s komadićima voća

U

novoj liniji Dolcela pudinga, naziva Gourmet, nalaze se dva nova puding deserta u maštovitim kombinacijama.

Puding čokolada s komadićima narančine kore ima kremastu strukturu, a okus čokolade savršeno nadopunjuju komadići narančine kore koji se nalaze u pakiranju. Ljubitelje vanilije oduševit će Puding vanilija s komadićima jagode čiji je kremasti okus obogaćen koma-

www.jatrgovac.hr

dićima jagode koji se također nalaze u pakiranju. Marketinška podrška: Web. Logističke informacije - komercijalno pakiranje: Puding čokolada s komadićima narančine kore (52 g); Puding vanilija s komadićima jagode (40 g); kom/kart: 17; kart/ pal: 2.465.

Proizvođač: Podravka d.d., Ante Starčevića 32, Koprivnica. Telefon i fax: 0800 0808. Web site: www.podravka.com.

Listopad 2014.

87

Novo na polici K Plus Muesli to go

K

onzum je proširio ponudu svoje trgovačke marke novim proizvodom - K Plus Muesli to go u ambalaži od 70 g. Proizvod dolazi u praktičnom pakiranju, plastičnoj čaši s kartonskim omotom, a od studenog će na poklopcu biti i plastična žličica.

Muesli žitne pahuljice odličan su izbor za početak dana, ali i kao hranjiv međuobrok. Uz novi K Plus Muesli to go u praktičnom pakiranju, porcija mueslija za brzu pripremu ukusnog obroka dostupna je gdje god se nalazili. K Plus Muesli to go dostupni su po cijeni 7,99 kuna u Konzum prodavaonicama u tri okusa: s komadićima voća, čokolade ili lješnjaka. Proizvođač: Vitalia.

Novi okusi Podravka čajeva za djecu

P

odravka je proširila asortiman voćnih čajeva s dva nova okusa – mango i ananas te jagoda i malina koji su posebno namijenjeni za najmlađe potrošače. Čaj mango i ananas mješavina je mljevenog voća i bilja oplemenjena prirodnom aromom manga i ananasa. Čaj jagoda i malina sadrži mljevene ljekovite biljke kamilicu, rooibos i komorač, a oplemenjen je mirisom i okusom maline i jagode. Osim u vrućoj, oba čaja se mogu pripremati i u hladnoj

vodi, a u hladni čaj mango i ananas se za potpuni užitak može dodati i pola žlice instant napitka Provita. Novi voćni okusi dolaze pakirani u aroma omotače koji čuvaju svježinu i miris, a transportno pakiranje je shelf ready kutija s 10 komada unutra. Marketinška podrška: TV, internet, prodajno mjesto. Logističke informacije - komercijalno pakiranje: 20 filtar vrećica u aroma omotaču; 10 kom/ kart; 100 kart/pal.

Valentić na tržištu s vlastitim brendom

T

vrtka Valentić je, u suradnji s domaćim proizvođačem Fructus d.o.o., od listopada na tržište počela plasirati brend Incanto. Ovo je prvi puta da tvrtka Valentić izlazi na domaće tržište s vlastitim brendom iza čijeg imena se skriva dvadesetak vrsta voćnih likera, voćnih rakija te voćnih vina. Proizvodi brenda Incanto moći će se kupiti u brojnim ugostiteljskim objektima i trgovačkim lancima diljem Hrvatske. Svi proizvodi dobiveni su prirodnim putem, po staroj recepturi, bez primjesa umjetnih boja, aroma, sladila ili sličnih poboljšavača okusa, a aroma likera Incanto proizlazi iz višemjesečnog odležavanja svježeg voća u vrhunskom destilatu.

PIK Hamburger u novom pakiranju

S

vima dobro poznati PIK hamburger od nedavno je dostupan i u novom praktičnom i atraktivnom pakiranju koje čuva njegovu svježinu, miris i okus. Pripremljen od visoko kvalitetnog svinjskog mesa, s dodatkom začina, odličan je odabir za pripremu mnogobrojnih jela poput variva, graha, kajgane, pita, tjestenina ili hladne plate. Čak i najjednostavnije jelo postat će prava delicija kada se obogati punim okusom PIK Hamburgera, poručuju iz PIK Vrbovca. Kao prijedlog za jelo, iz ove tvrtke preporučuju da se isproba prilikom pripreme slavnog umaka za tjesteninu Carbonara te kažu kako će se s PIK Hamburgerom osjetiti razlika.

88

Listopad 2014.

www.jatrgovac.hr

Tilzit sir u novom pakiranju

V

indijin polutvrdi kravlji sir Tilzit, koji se odlikuje blago pikantnim okusom i mirisom, od sada je dostupan u pakiranju od 150 grama. Ambalaža u kojoj proizvod dolazi moderno je dizajnirana i prati liniju ostalih polutvrdih sireva iz Vindijine kolekcije, kao što su Edamac, Gauda, Dimek i Varaždinec. Sir Tilzit, koji se “najbolje snalazi” u dobrom sendviču ili na pizzi, dolazi u MAP pakiranju koje čuva svježinu i izvrstan okus namirnice zahvaljujući kontroliranoj atmosferi.

Logističke informacije - Tilzit (150 g): 18 kom/kart, 80 kart/pal.

Proizvođač: Vindija d.d., Međimurska 6,

Varaždin. Telefon i fax: 042 399 999; 042 399 076. E-mail: promotion@vindija.hr.

Savršena u svakom pogledu Trgovačka vaga UC Evo Line

Römerquelle Emotion mineralne vode s okusima u ponudi Metroa

M

etro Cash & Carry ekskluzivno tržištu predstavlja nova pakiranja najpopularnije austrijske mineralne vode Römerquelle.

Pijenje samo jedne litre Römerquelle vode pokriva 18% dnevnih potreba za kalcijem i 19% potreba za magnezijem. Ova čista, ukusna i osvježavajuća mineralna voda već je poznata hrvatskom tržištu, no od sada dolazi i u dva izuzetno atraktivna okusa: limunske trave te crvene naranče i grejpa te je dostupna isključivo u Metro prodajnim centrima. Ova pakiranja Römerquelle vode 1 L PET dostupna po cijeni od 8,61 kn. www.jatrgovac.hr

Uspješan marketing na samom mjestu prodaje stvar je perspektive. Ergonomske vage linije UC Evo Line predstavljaju oblik i funkciju u savršenoj harmoniji. www.mt.com/retail-EvoLine Mettler Toledo d.o.o., Mandlova 3, Zagreb, tel.: 01 2958 130

Listopad 2014.

89

Izlog Prodajne vještine u maloprodaji Predavač: Boris Vulić Četvrtak, 20.11.2014. od 8:00 do 14:00 sati.

Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb.

Kotizacija: 880,00 HRK + PDV.

FAX to E-Mail Zamislite da možete koristiti faks na način na koji koristite e-mail.

Korištenjem naše web faks usluge vaša korespondencija zasigurno će postati mnogo praktičnija, ne treba vam nikakav dodatan uređaj, a troškovi su bitno manji.

Dodatne informacije: E-mail: info@mapaznanja.hr Tel: 01/663-6462

Vrijeme je za online fax uz Fax.hr

40% uštede na godišnjoj pretplati za pakete Start ili Business

Mapa znanja d.o.o.

Ede Murtića 6,10 000 Zagreb

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN? Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: Mail: Funkcija: Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.

Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

BUDITE ISPRED KONKURENCIJE! WEB - GOOGLE PROMOCIJA - NEWSLETTER - DIZAJN INFORMATIČKO SAVJETOVANJE & PODRŠKA VIŠE INFORMACIJA WWW.STILU.NET STILU.net d.o.o.

info@stilu.net +385 1 4873 999 HR32777946648

www.renault.hr

NOVI RENAULT TRAFIC VAŠA VOŽNJA DO USPJEHA

NOVI TWIN TURBO MOTORI SAMO 5,9 l/100 km* DO 4,15 m TERETNOG PROSTORA

RENAULT LAKA GOSPODARSKA VOZILA - BROJ 1 U EUROPI * Navedena prosječna potrošnja odnosi se na Novi Renault Trafic Furgon L1H1 Energy dCi 120 Twin Turbo. Prosječna potrošnja: 5,9-6,6 l/100km. Emisija CO2: 155-174 g/km.

Slika je simbolična. **Jamstvo od 4 godine obuhvaća 2 godine tvorničkog jamstva i produljeno jamstvo za 3. i 4. godinu ili 150 000 km, a vrijedi do ispunjenja prvog od dvaju navedenih uvjeta pri kupnji uz Renault Financiranje. *** Renault poklanja Paket PRO+ svim kupcima lakih gospodarskih vozila, koji su kupnju obavili putem Renault Financiranja.

Besplatni telefon 0800 15 16

Renault preporučuje