Ja TRGOVAC magazin - svibanj/lipanj 2013

Broj 27 | Svi/Lip 2013.

Puls sektora U fokusu Rast Mesna industrija U fokusu unatoč Oglašavanje depresiji na radiju

Intervju

Josip Butara Ultra

NASLOVNICA Analize kategorija

Gazirana mineralna voda Hrenovke Osvježivači za WC

EU specijal

Jesmo li spremni za Europu?

Obrok tjestenine s umakom Barilla za manje od

6,99

kn*

po osobi. * Cijena za obrok je izraËunata na bazi ugostiteljskih normativa po osobi (125 g tjestenine i 100 g umaka po osobi) a prema preporuËenim maloprodajnim cijenama proizvoaËa za Spaghetti 500 g (7,99 kn) i umak Basilico 400 g (18,99 kn).

O konaËnoj maloprodajnoj cijeni odluËuje trgovac.

Broj 27 | Svi/Lip 2013.

6

Svibanj 2013.

www.jatrgovac.hr

Uvodnik

Maroje Sabljić glavni urednik

EU inventura

J

oš samo desetak dana dijeli nas od tog povijesnog trenutka kada postajemo dio zajednice koja bi nam trebala pomoći da kvalitetnije djelujemo, brže se razvijamo i time bolje živimo. Hoće li se to dogoditi preko noći? Naravno da ne. Hoće li netko drugi to omogućiti za nas? Još manje.

Uvode se neka nova, modernija pravila igre, no načela ostaju nepromijenjena. Naš razvoj i boljitak i dalje odre-

“Predstoji nam velika inventura konkurentnosti čiji standardi otpisa vrijede za sve podjednako“ đujemo mi sami, uz jednu, ali bitnu razliku koja se ogleda u tome što će nas ubuduće naše novo okruženje gurati da budemo bolji i hvatamo korak jer za one koji taj tempo ne prihvate mjesta više neće biti. U novoj, transparentnijoj i svakako profesionalnijoj tržišnoj utakmici vrijedni i utrenirani dobit će priliku svoju vještinu podići na višu razinu i za nju biti adekvatno nagrađeni, dok će oni, koji su se čitavo ovo vrijeme “provlačili” čekajući da se nešto dobro samo od sebe desi, postati suvišni i razvidni kao takvi.

Predstoji nam velika inventura konkurentnosti čiji standardi otpisa vrijede za sve podjednako.

Prema svim najavama igra bi trebala biti poštenija, cijene bi trebale padati, a proizvodnost rasti, a time nadamo se i kvaliteta života i nagrada za uloženi trud. Ako do toga dođe, takvi poticaji svakako će biti najbolji lijek za sveopću depresiju koja se ukorijenila zadnjih godina. Situacija nije bajna, ali se ipak imamo čemu nadati.

U krajnjem slučaju, ako se u predstojeće vrijeme već nećemo toliko radovati očekivanom boljitku zbog ulaska u EU, nakon duge zime i kišnog proljeća barem nam ostaje veseliti se nadolazećem lijepom vremenu i skorašnjem ljetnom odmoru. No dotad odmor ipak treba zaslužiti i dodatno zasukati rukave jer u suprotnom bi se mogli naći u otpisu najavljene EU inventure.

maroje@jatrgovac.hr

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 3 / Broj 27 / Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Ines Kovačić, PressCLIPPING Ivan Junaković, AC Nielsen Katarina Litva, NHS Milanka Ćorić, AC Nielsen Mladen Kožić, GfK Croatia Ivan-Damir Anić, Ekonomski institut Mirna Horvat, Valicon Ksenija Kramar, Mapa znanja

www.jatrgovac.hr

Boris Vulić, Mapa Znanja Saša Vejnović, novinar Ante Šalinović, MEDIApuls Elvira Mlivić Budeš, Filaks Maja Ćuk, Ipsos Puls Marina Zrile, Ipsos Puls Mirko Đukić, BMM savjetovanje

GRAFIČKI UREDNIK: Neža Šiptar FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto PRIJEVOD: Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING: Daria Maroević telefon: 01/559 5056 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr

NAKLADA: 8.020 primjeraka

TISAK: GZH d.o.o.

Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o.

Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

Svibanj - Lipanj 2013.

7

Sadržaj 8

| VIJESTI

U 2012. gubitak od 219,8 milijuna kuna

16

| DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Lidl donirao Caritasu 200 tisuća kuna

17

| MEDIJSKI BAROMETAR

TRGOVAČKIH LANACA

Mercator u svibnju preuzeo primat

18

| PULS SEKTORA

Rast unatoč depresiji

22

| GOSPODARSKO-SOCIJALNA SLIKA HRVATSKE

Život na kredit

24

| INTERVJU: JOSIP BUTARA

Udruženje hrvatskih trgovačkih kuća Ultra

28

| GAZIRANA MINERALNA VODA Rast mjehurića

34

| EU SPECIJAL – TRGOVINA NA MALO

Vijesti Velpro i Savez udruga malih trgovaca potpisali Sporazum o poslovnoj suradnji

SEKTOR MALO

V

elpro i Savez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske potpisali su Sporazum o poslovnoj suradnji kojim se potvrđuje i osigurava daljnja dugogodišnja suradnja malih trgovaca članova Saveza i Velproa kao najvećeg partnera u opskrbi širokog asortimana roba i usluga u veleprodaji. Ugovor o suradnji potpisali su Ivan Ćibarić, predsjednik Saveza udruga malih trgovaca Republike Hrvatske, i Dalibor Poznić, direktor Poslovnog područja veleprodaje i distribucije u Konzumu.

Novim se ugovorom malim trgovcima članovima Saveza omogućava cijeli niz pogodnosti i povoljniji uvjeti nabave što će doprinijeti povećanju njihove konkurentnosti.

Naznake oporavka tek u 2014. godini

48

| INTERVJU: RUŽICA GELO

54

| OGLAŠAVANJE NA RADIJU

62

| ODNOSI S MEDIJIMA

64

| HRENOVKE

70

| TRGOVAČKI CENTRI

HGK – Centar za EU Umreženi eter

U 2012. ostv

Osobine tradicionalnih medija

P

Obrok za doručak, ručak ili večeru

rema podacima Fine o poslovanju poduzetnika u 2012. godini, na vrhu liste maloprodajnih lanaca i dalje vodi Konzum koji je lani ostvario blagi rast prihoda na 13,5 milijardi kuna, a slijede ga Plodine, Tisak i Lidl, koji je zamijenio mjesto s Mercatorom.

Konsolidirano tržište uvjetuje oprezna ulaganja

82

| OSVJEŽIVAČI ZA WC ŠKOLJKE Higijenski ukras

84

| MALA ŠKOLA PRODAJE

86

| VIJESTI IZ REGIJE

87

| VIJESTI IZ SVIJETA

Trgovina u susjedstvu na tržištu velikih igrača

Preuzimanje dionica Mercatora Nestlé gradi tvornicu u Njemačkoj

88

| BRENDOVI NAŠEG DJETINJSTVA

Prva čokolada s rižom na svijetu

89 90 8

| NOVO NA POLICI | IZLOG

Svibanj - Lipanj 2013.

Agrokor u 2013. planira najmanje milijardu kuna ulaganja

A

grokor u 2013. planira u Hrvatsku i regiju uložiti oko milijardu kuna, a posredno milijardu i pol, najavio je predsjednik Nadzornog odbora Agrokora Ivan Todorić. Među investicijama u planu je dovršenje nekoliko novih farmi u Belju te daljnja ulaganja u bio-plinska postrojenja. Nastavit će se i širenje mreže maloprodajnog lanca Konzum, obnova kapaciteta proizvodnje u sarajevskom Kiseljaku, dok će PIK Vrbovec u Vojvodini do kraja 2013. otvoriti novi proizvodni pogon.

www.jatrgovac.hr

PRODAJE

aren gubitak od 219,8 milijuna kuna No među deset najvećih s gubitkom je poslovalo njih čak – polovica. Usprkos padu Konzumove dobiti od skoro 40 posto, ona je i dalje iznosila čak 270 milijuna kuna. Lidl je pak lani ostvario prihode od 2,6 milijardi kuna, ali i minus od 41,4 milijuna kuna, dok je Kaufland,

uz tek nešto manje prihode, poslovao s gubitkom od 24,3 milijuna kuna.

Najlošije je poslovao Mercator s padom prihoda od 11 posto i gubitkom od golemih 465,4 milijuna kuna. S minusom od 102,5 milijuna kuna lani je poslovao i Spar, a Billa je godinu završila s gubitkom

od 106,9 milijuna kuna. Uz Konzum, pozitivno su poslovali samo Plodine, Tommy i dm-drogerie markt. Cijeli sektor maloprodaje prošlu je godinu završio s gubitkom od 219,8 milijuna kuna unatoč rastu prihoda od 4 posto na 54,2 milijarde kuna.

Ultra gros postao Ultra

U

druženje hrvatskih trgovačkih kuća Ultra gros promijenilo je naziv u Ultra, a u tijeku je i izrada novog vizualnog identiteta.

Glavni razlog promjene je povećanje prepoznatljivosti trgovina pri čemu će članice udruženja u komunikaciji upotrebljavati prefiks Ultra ispred imena poduzeća. Primjena novog vizualnog identiteta prvo je krenula u Dalmaciji s izdavanjem kataloga i uređenjem vanjskog izgleda prodavaonica, a u Zagorju sa svjetlećim reklamama. Sukladno ovim promjenama Ultra se od sada može pronaći u gradovima i regijama: Zagreb (Prehrana, Union, Vrutak), Unutrašnja Hrvatska (Lonia, Mlin i pekare, PPK Bjelovar, Strahinjčica, TP Varaždin, Trgocentar Zabok, Trgonom), Istra i Kvarner (Duravit, Jadranka trgovina, Jeruzalem, Kvarner Punat, La-vor, Puljanka, Valalta) i Dalmacija (Djelo, Ribola, Sonic, Victa).

www.jatrgovac.hr

Svibanj - Lipanj 2013.

9

Vijesti Pad potrošnje u travnju usporio na 0,6 posto

KARIJERE Ivo Markotić novi direktor Badela 1862

N

adzorni odbor Badela 1862 potvrdio je odluku Vlade iz travnja te smijenio dosadašnjeg direktora Srđana Oreba. Novim generalnim direktorom imenovan je Ivo Markotić, a odluka je donesena uz pozitivno mišljenje Ureda za upravljanje državnom imovinom.

Markotić na čelo tvrtke koja je u većinskom državnom vlasništvu (77,88 posto) dolazi iz Centar banke gdje je od svibnja 2011. do ožujka ove godine obnašao funkciju predsjednika Uprave.

Nakon toga postaje savjetnikom banke. Karijeru je počeo 1992. kao predsjednik Uprave Slavonske banke Osijek, u kojoj je uspješno okončao prvu sanaciju neke banke u Hrvatskoj.

I dalje najviše izvozimo u BiH

H

rvatska je u prva četiri mjeseca ove godine bila na vrhu popisa zemalja iz kojih se najviše uvozilo u Bosnu i Hercegovinu, a istodobno je nakon Njemačke zauzimala drugo mjesto među državama u koje se iz BiH najviše izvozilo. Tako je od siječnja do kraja travnja iz Hrvatske u BiH izvezeno roba u vrijednosti od približno 296 milijuna eura, što je 12,3 posto ukupnog bosanskohercegovačkog uvoza u ovom razdoblju.

Istodobno je izvoz iz BiH u Hrvatsku iznosio 205 milijuna eura, što je 14,7 posto ukupnog bosanskohercegovačkog izvoza.

P

romet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u travnju je nominalno porastao 2,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je realno pao za 0,6 posto. To je već 14. mjesec zaredom kako potrošnja pada, ali sporije nego u ožujku, kada je promet u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim podacima, pao za 2,1 posto. Analitičari ocjenjuju kako je usporavanje negativnih kretanja u trgovini

U kolovozu otvorenje Trgovačkog centra Vukovar

P Otvoren supermarket Plodine na otoku Krku

T

rgovački lanac Plodine otvorile su supermarket u Gradu Krku na otoku Krku, što je ukupno 73. objekt ovog trgovca u Hrvatskoj. Investicija je vrijedna 7,5 milijuna eura te je dio dugoročne strategije širenja maloprodajne mreže Plodina na otocima i diljem hrvatske obale. U novom prodajnom objektu, čija je ukupna površina 3100 m2, zaposleno je 60 djelatnika. Uz ranije otvorene trgovine u Malinskoj i gradu Krku, ovo je ukupno treći objekt Plodina na nekom od hrvatskih otoka.

AZTN kaznio Tommy s 93.000 kuna zbog neprijavljivanja koncentracije Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) izrekla je trgovačkom lancu Tommy iz Splita upravno-kaznenu mjeru u iznosu od 93 tisuće kuna jer u zakonskom roku nije podnio prijavu koncen-

10

Svibanj - Lipanj 2013.

na malo odraz prije svega baznog učinka, s obzirom da je od travnja prošle godine trgovina na malo počela bilježiti godišnje realne stope pada.

tracije nastalu sukcesivnim stjecanjem prodajnih prostora poduzetnika Kerum. Agencija je utvrdila da je obveza prijave koncentracije za Tommy nastala 10. svibnja 2010., kada je preuzeo šest Kerumovih

•••

redsjednik Nadzornog odbora koncerna Agrokor Ivan Todorić najavio je da bi do 20. kolovoza trebala biti završena izgradnja poslovno-trgovačkog centra na oko 6000 m2 prostora koji taj koncern u središtu Vukovara gradi na mjestu u Domovinskom ratu devastiranog objekta nekadašnje Name. Ulaganje ukupne vrijednosti od 50 milijuna kuna generirat će otvaranje više od stotinu novih radnih mjesta. U centru će se nalaziti 15-ak poslovnih prostora, nekolicina trgovina te tri Cinestar kinodvorane.

prodavaonica na području Dubrovačko-neretvanske županije. No, postupak prijave koncentracije započeo je tek na inicijativu Agencije i to nakon što je, temeljem informacija iz medija, pokrenula

istraživanje njihove kapitalne odnosno personalne povezanosti. Potpunu prijavu koncentracije Agencija je zaprimila 16. studenog 2012., pa je povreda trajala dvije i pol godine.

www.jatrgovac.hr

Vlada podigla trošarine na cigarete

V

Podravka smanjuje temeljni kapital za 542 milijuna kuna

D

ioničari Podravke na glavnoj će skupštini, koja je sazvana za 20. lipnja, odlučivati o prijedlogu da se gubitak te kompanije iz prijašnjih godina pokrije pojednostavljenim smanjenjem temeljnog kapitala za 542 milijuna kuna, a što bi se provelo smanjenjem nominalne vrijednosti dionica s 300 na 200 kuna. Podravka je prošlu godinu, prema revidiranom izvješću, završila s gubitkom od 20,7 milijuna kuna, dok zadržani gubitak iz prijašnjih razdoblja iznosi 511,1 milijun kuna, pa ukupni gubitak krajem prošle godine iznosi 531,8 milijuna kuna. Temeljni kapital Podravke sada iznosi nešto više od 1,6 milijardi kuna, a nakon planiranog smanjenja iznosit će 1,08 milijardi kuna.

lada RH donijela je Uredbu o visini trošarine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje. Provedba je to postupnog povećavanja trošarine na cigarete s obzirom da danom pristupanja EU ukupna trošarina na sve cigarete mora iznositi najmanje 57% prosječne ponderirane maloprodajne cijene cigareta puštenih u potrošnju i minimalno 64 eura na 1000 komada cigareta, bez obzira na prosječnu ponderiranu maloprodajnu cijenu cigareta. Specifična trošarina iznosi 197 kuna za 1000 komada cigareta uz proporcionalnu trošarinu 37% od maloprodajne cijene cigareta te se povećava iznos minimalne trošarine na cigarete s 486 kuna za 1000 komada na 567 kuna za 1000 komada cigareta. Povećava se i trošarina na sitno rezani duhan, tako da iznosi 450 kn/kg, te ostalog duhana za pušenje tako da iznosi 380 kn/kg.

Vijesti KARIJERE Mike Pugh novi direktor Arena Centra

T

vrtka TriGranit Management Corporation imenovala je Mikea Pugha novim direktorom Arena Centra.

Dosadašnji direktor Gary Burrows, kao i dosadašnji zamjenik direktora Tomislav Dekalić, prelaze na regionalni nivo unutar tvrtke TriGranita. Mike Pugh ima 39 godina iskustva u upravljanju maloprodajnim, rekreativnim, ugostiteljskim i trgovačkim centrima diljem svijeta te dugogodišnje iskustvo u području maloprodajnog poslovanja s Walmartom, Asdom i međunarodnom tvrtkom za upravljanje objektima Aramark.

Ministarstvo financija: Poskupljenje cigareta za 2 do 5 kuna je neopravdano

P

ovećanje cijena cigareta od dvije do pet kuna po kutiji na teret potrošača zbog povećanja trošarina bilo bi prekomjerno i neopravdano, objavilo je Ministarstvo financija. Prema izračunu Ministarstva, najviše se povećava trošarina na cigarete čije se maloprodajne cijene kreću do 18 kuna i to za 1 kunu i 62 lipe.

Trošarine na cigarete maloprodajnih cijena od 19 kuna povećavaju se za 90 lipa, a one cjenovnih kategorija od 20 do 35 kuna povećavaju se od 0,54 do 0,69 lipa. Zbog toga u Ministarstvu smatraju najavu pro-

N

Osnovana Grupacija proizvođača delikatesne hrane HGK

a inicijativu tvrtki Stella Mediterranea, Zigante tartufi, Paprenjak i Paška sirana, pri Hrvatskoj gospodarskoj komori – Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu

Vedrana Jelušić Kašić nova direktorica EBRD-a za Hrvatsku

V

edrana Jelušić Kašić imenovana je novom direktoricom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku te je od 3. lipnja preuzela vođenje zagrebačkog ureda EBRD-a od dosadašnje direktorice Zsuzsanne Hargitai koja je na toj funkciji bila od kolovoza 2010. godine. Vedrana Jelušić Kašić započela je s radom u londonskoj središnjici EBRD-a 1998. godine, a 2005. prelazi u zagrebački ured te preuzima upravljanje aktivnostima banke u sektoru agrobiznisa u Hrvatskoj i susjednim zemljama zapadnog Balkana. Nešto kasnije postala je regionalna koordinatorica za sve agrobiznis aktivnosti banke u jugoistočnoj Europi.

12

Svibanj - Lipanj 2013.

izvođača o daljnjem podizanju maloprodajnih cijena uslijed povećanja trošarina iznad spomenutih iznosa prekomjernom i neopravdanom.

industriju i šumarstvo osnovana je Grupacija proizvođača delikatesne hrane. Cilj je okupljanja proizvođača delikatesne hrane, većinom u kategoriji malih poduzetnika, da zajedništvom i suradnjom te iskustvom kojim raspolažu omoguće lakši pristup tom specifičnom tržištu kako bi se potrošačima ponudilo sve najbolje čime Hrvatska raspolaže na području delikatesne hrane. Za predsjednika Grupacije izabran je Andrija Polić, direktor tvrtke Stella Mediterranea.

Suradnja Coca-Cole HBC Hrvatska i Lagermax AED Croatia

C

oca-Cola HBC Hrvatska prepustila je upravljanje skladišnom logistikom tvrtki Lagermax AED Croatia, uglednoj međunarodnoj tvrtki specijaliziranoj za poslove otpremništva i logistike. Probna je suradnja započela još u svibnju prošle godine kad je Lagermax AED Croatia preuzeo upravljanje skladišnom logistikom u Coca-Colinu prodajno-distribucijskome središtu u Rijeci. Uspješna suradnja rezultirala je ove godine proširenjem suradnje na prodajno-distribucijska središta Coca-Cole HBC Hrvatska u Zagrebu i Solinu.

Lidl otvorio svoju 84. trgovinu u Hrvatskoj Diskontni trgovački lanac Lidl Hrvatska otvorio je u zagrebačkoj Dubravi novu prodavaonicu, što je ukupno 84. prodajno mjesto Lidla na hrvatskom tržištu. U novoj prodavaonici, koja je 12. prodajno mjesto Lidla na području Grada Zagreba, zaposleno je 14 djelatnika. Prodajna površina

•••

novo otvorene trgovine u Risnjačkoj ulici 1 iznosi 850 četvornih metara a kupcima je na raspolaganju 33 parkirnih mjesta na vanjskim površinama te 47 parkirnih mjesta u podzemnoj garaži.

www.jatrgovac.hr

“Ulazak u EU neće biti veliki šok za gospodarstvo”

U

laskom Hrvatske u EU neće se dogoditi ništa dramatično, jer hrvatsko je tržište već prilično integrirano u europsko, na kojem su već prisutne najkonkurentnije hrvatske tvrtke, a ni izlazak iz CEFTA-e nije bitnija prijetnja jer će se odnosi s tim zemljama riješiti određenim izvoznim kvotama koje će hrvatske tvrtke barem kratkoročno koristiti, istaknuo je potpredsjednik Vlade Branko Grčić na Danu poduzetnika HUP-a.

Bitniji šok za svoje kompanije ne očekuju ni poduzetnici. Tako je potpredsjednik Uprave Agrokora Damir Kuštrak kazao da se taj koncern za članstvo pripremao kroz deset godina pregovaranja Hrvatske s EU, a predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi je rekao da će ulazak u EU prvenstveno značiti još otvorenije tržište s minimalnim barijerama.

T

Agrolaguna otvorila proizvodno-turistički kompleks u Istri

vrtka Agrolaguna iz sastava koncerna Agrokor u Taru kraj Poreča otvorila je proizvodno-turistički kompleks u koji je u ovoj fazi uloženo 35 milijuna kuna te je zaposleno 40 novih djelatnika.

Projektom je obuhvaćena rekonstrukcija sirane “Sir Laguna” i obnova zgrade stancije Špin te je uređena nova kušaona i izgrađena cesta sira kojom se može prošetati do pašnjaka koji okružuju objekte. Sirana će u prvoj fazi proizvoditi 300 tona sira i 100 tona skute na godinu, a uz postojeći asortiman - kravlji sir, ovčji sir, miješani sir i sir s tartufima – proizvodni se program proširuje sirom u teranu, miješanim sirom od tri vrste mlijeka, ribancem i skutom.

SNAGA KOJU MOŽETE VIDJETI!

Velika snaga odmašćivanja!

Vijesti TDR proglašen najboljim hrvatskim izvoznikom u BiH

D

uhanska kompanija TDR proglašena je najboljim hrvatskim izvoznikom u Bosnu i Hercegovinu. Nagradu “Zlatni ključ”, koju dodjeljuje udruga Hrvatski izvoznici, na svečanosti u Zagrebu primio je David Flam, član Uprave TDR-a. “Ova nagrada potvrdila je poziciju TDR-a kao jednog od vodećih hrvatskih izvoznika na BiH tržište, koji u proračun BiH godišnje uplaćuje više od 140 milijuna eura. S 2,6 milijardi prodanih cigareta u 2012. godini i stabilan tržišni udio od 32 posto, TDR je lider na duhanskom tržištu Bosne i Hercegovine”, istaknuli su povodom dobivanja nagrade iz TDR-a.

Konzum će dovršiti Tržni centar u Đurđenovcu

M

aloprodajni lanac Konzum potpisao je ugovor prema kojem će zakupiti 780 četvornih metara poslovnog prostora te dovršiti gradnju i uređenje Tržnog centra u Đurđenovcu. Riječ je o objektu koji se sastoji od 12 poslovnih prostora namijenjenih za ugostiteljstvo i trgovinu te natkrivenog dijela zelene

tržnice. Prostire se na više od 2000 četvornih metara smještenih u samom središtu Đurđenovca. Radovi na uređenju centra započeli su u rujnu 2010. godine, ali su nakon nekoliko mjeseci prekinuti jer nositelji projekta i partneri, Općina Đurđenovac i tvrtka Ekogradnja, nisu uspjeli zatvoriti financijsku konstrukciju.

Otvorena prva prodavaonica dm-a u Daruvaru

Badelov Brandy postaje Brand

U

Preuređen Mercator u Daruvaru

sklopu trgovačkog centra Mercator u Daruvaru je otvorena prva prodavaonica dm-a u tom gradu. Uz prodavaonicu u Bjelovaru ovo je druga prodavaonica na području Bjelovarsko-bilogorske županije te ukupno 148. prodajno mjesto dm-a u Hrvatskoj. Novootvorena drogerija raspolaže s asortimanom od 12.000 proizvoda te zapošljava četiri djelatnika tako da dm u Hrvatskoj danas ukupno zapošljava 1209 djelatnika.

M

ercator centar u Daruvaru osvježio je i proširio svoju ponudu s preuređenim supermarketom Mercatora na kojem se intenzivno radilo tijekom svibnja te su uvedena i dva nova odjela: odjel Mesnice s ponudom svježeg mesa i Gastro odjel u kojem sada posjetitelji mogu birati gotove obroke od povrća i mesa. Trgovina je opremljena novim rashladnim vitrinama za kvalitetnije očuvanje namirnica, postavljene su nove police i unaprijeđen je asortiman od 7200 proizvoda za kućanstvo i dom.

S

ukladno propisima Europske unije tvrtka Badel 1862 promijenila je ime jednog od svojih najpriznatijih brendova jakih alkoholnih pića pa će tako poznati Prima Brandy od sada na tržištu nastupati pod imenom Prima Brand.

Naime, u Europskoj uniji naziv brandy se koristi isključivo za rakije, a Badelov Brandy ne spada u tu kategoriju jakih alkoholnih pića.

Riječ je o tradicionalnom brendu koji je na tržištu već 125 godina te se proizvodi blendingom visoko kvalitetnih destilata vina i biranog alkohola vrhunske kvalitete.

Osijek: Meggle nastavlja s investicijama Od 2005. godine, kada je postala vlasnikom osječke mljekare, njemačka multinacionalna mljekarska korporacija Meggle obavila je ulaganja od oko 130 milijuna kuna u novu visokoproduktivnu tehnološku opremu te tvornice. Prošle godine njezina je uprava pokrenula i gradnju nove upravne zgrade u koju

14

Svibanj - Lipanj 2013.

•••

bi se trebala useliti do kraja lipnja. Iz Megglea ističu kako se time investicijski val u tvrtki neće zaustaviti. U ovoj godini u tehnologije za dodatno povećanje produktivnost uložit će se još oko 10 milijuna kuna, a ubrzo će uslijediti i gradnja novog pogona za proizvodnju svježih sireva.

www.jatrgovac.hr

Kreiraj uspješnu prodajnu priču - Promo

Barilla

više od 130 godina ljubavi prema tjestenini Robna marka Barilla na hrvatskom je tržištu poznata prije svega po tjestenini i umacima.

Barilla tjestenina u Hrvatskoj je broj 1 u kategoriji tjestenine s cca 20% vrijednosnog udjela (izvor: AC Nielsen), a Barilla umaci unutar kategorije RTU umaka u staklenkama zauzimaju cca 50% vrijednosnog udjela (izvor: AC Nielsen). Neizbježan spoj oba sastojka na korisnikovom tanjuru garancija je za brz, kvalitetan i zdrav obrok. Smatramo da postoji prostor za daljnji rast i stvaranje dodane vrijednosti u ove dvije komplementarne kategorije kroz: 1. Razvoj koncepta potpunog obroka tjestenine i umaka po povoljnoj cijeni 2. Povećanjem penetracije kategorije RTU umaka (trenutna penetracija ove kategorije u Hrvatskoj je oko 30%) Komuniciranje potpunog obroka po povoljnoj cijeni kao kvalitetnog, brzog i pouzdanog rješenja ima za cilj privlačenje novih krajnjih kupaca u kategoriju, povećanje frekvencije

kupnje postojećih krajnjih kupaca te ukupnu povećanu vrijednost kupnje. Želja nam je stvoriti dodanu vrijednost u polici s tjesteninom, a istovremeno povećati penetraciju i vrijednost kategorije umaka.

Kroz novi komunikacijski koncept komuniciranja cijene po gotovom obroku tjestenine i umaka želimo krajnjeg kupca osvijestiti da potpuni obrok može dobiti po povoljnoj cijeni, što smatramo da će utjecati na češće korištenje tjestenine i umaka u prehrani i doprinijeti rastu ove dvije komplementarne kategorije.

Budući da na raspolaganju ima više vrsta Barilla tjestenine i umaka, korisniku nudimo mogućnost stvaranja vlastite ljubavne priče.

Unutar kampanje razvili smo više komunikacijskih materijala. Želimo da korisnika prate na svakom koraku kupnje: izbor trgovine, okruženje trgovine, razna mjesta unutar trgovine, dodatne pozicije i redovna polica za tjesteninu i umake. U tu svrhu razvili smo komunikacijske alate koje koristimo u print medijima te u trgovini kroz knjižice s receptima, raznim materijalima za ukrašavanje

police i dr. Preporučujemo korištenje svih komunikacijskih sredstava unutar trgovine s ciljem razvoja kategorija koje će dovesti do povećavanja prodaje. Poželjno je posebnu pažnju posvetiti u ljetnim mjesecima kada proizvodi u kategoriji tjestenine i umaka postižu najveću prodaju.

Osim komunikacijskog koncepta i komunikacijskih alata, predlažemo zajedničko pozicioniranje tjestenine i umaka na policama u cilju povećanja prodaje i povećanja vrijednosti tih dviju kategorija. Istraživanja krajnjih kupaca za kategoriju umaka u staklenkama pokazuju da se sedam od 10 kupnji obavlja impulzivno (izvor: IRI – Shopper Research), što nesumnjivo ide u prilog povećanja prodaje umaka zahvaljujući pozicioniranju unutar kategorije tjestenine koja ima veću frekvenciju posjeta krajnjih kupaca. Time dodatno krajnjem korisniku približavamo koncept potpunog obroka, utječemo na kreiranje novih korisnika RTU umaka, povećavamo frekvenciju kupnje postojećih krajnjih kupaca, što sve zajedno utječe na povećanu vrijednost kupnje. Rezultat je stvaranje dodane vrijednosti u polici s tjesteninom te istovremeno povećanje penetracije i vrijednosti kategorije umaka.

Radi minimiziranja OOS-a te postizanja maksimalne rotacije u polici, što vodi prema optimalnoj efikasnosti police u periodima najveće potrošnje, preporučujemo da se Barilla tržišni udjeli od cca 20% (izvor: AC Nielsen) za tjesteninu i cca 50% za umake u staklenkama (izvor: AC Nielsen) prenesu u police istih kategorija.

KREIRAUJPRI»U

VLASTITU LJUBAVN

Obrok tjestenine s umakom Barilla za manje od

6,99

kn*

po osobi.

SPAGHETTI

BASILICO

ZALJUBLJENA

www.jatrgovac.hr

osobi bazi ugostiteljskih normativa po * Cijena za obrok je izraËunata na i) a prema preporuËenim osob po ka uma g 100 i e enin tjest (125 g umak Ëa za Spaghetti 500 g (7,99 kn) i maloprodajnim cijenama proizvoa odluËuje trgovac. i cijen j ajno prod malo Ënoj kona Basilico 400 g (18,99 kn). O

Svibanj - Lipanj 2013.

15

Društveno odgovorno poslovanje Coca-Coli HBC Hrvatska dvije vrijedne nagrade za društvenu odgovornost

T

vrtka Coca-Cola HBC Hrvatska na Četvrtoj nacionalnoj konferenciji o društveno odgovornome poslovanju, održanoj u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR), osvojila je dvije vrijedne nagrade. Za ukupna

postignuća na području društvene odgovornosti tvrtka je nagrađena Indeksom DOP-a u kategoriji velikih tvrtki, a njezin projekt Jezični priručnik Coca-Cole HBC Hrvatska nagrađen je Europskom nagradom za društveno odgovorno poslovanje za Hrvatsku.

LIDL HRVATSKA

Donacija Caritasu vrijedna 200 tisuća kuna U Konzum otvorio novo dječje igralište u Karlovcu”

T

rgovački lanac Konzum i u 2013. godini nastavlja s projektom “Vratimo djecu na igrališta” u sklopu kojeg je do sada izgrađeno i obnovljeno ukupno 30 dječjih igrališta u cijeloj Hrvatskoj. Novo dječje igralište, na adresi Marina Držića u Karlovcu, otvorili su gradonačelnik Karlovca Damir Jelić, izvršna direktorica marketinga Agrokor koncerna Iva Balent i direktor marketinga Konzuma Gašpar Novak. Obnovljeno dječje igralište u Karlovcu smješteno je u urbanom okruženju nebodera u gradskoj četvrti Novi Centar na više od 2450 m² i ujedno je jedno od najposjećenijih igrališta u ovom gradu. Konzum je ovo igralište opremio s ukupno 10 novih kombiniranih sprava kao što su klackalice, njihaljke, tobogani, ljuljačke i druge. Posebna atrakcija je veliki drveni brod smješten u sredini dječjeg igrališta koji uključuje prostor za igru i pješčanik, tobogan, mrežu i penjalice.

sklopu projekta “Socijalna košarica – podjela pomoći u naravi” Lidl Hrvatska darovao je Caritas Gospićko-senjske biskupije dječjom odjećom, obućom i igračkama u vrijednosti većoj od 100.000 kuna, a isti iznos u sklopu ove akcije dodijeljen je i Caritasu Zagrebačke nadbiskupije. Cilj ovog društveno odgovornog projekta je olakšati život najsiromašnijim sugrađanima i pomoći im u osiguravanju osnovnih životnih potreba. Lidl je od 2009. godine kroz projekt “Socijalna košarica” ukupno donirao više od 6 milijuna kuna u proizvodima, a u projekt je uključeno

Nestlé dodijelio 10.000 kuna najboljim studentima Tvrtka Nestlé Adriatic uručila je nagrade pobjedničkim timovima koji su u sklopu natjecanja Case Study Competition razvili najbolja poslovna rješenja.

Najboljem timu studenata

16

Svibanj - Lipanj 2013.

više od 400 obitelji s područja Gospića, Otočca, Senja, Ogulina, Slunja, Perušića, Karlobaga, Gračaca, Udbine, Korenice, Rakovice, Josipdola, Generalskog stola i Brinja, te oko 1500 korisnika s područja Zagrebačke nadbiskupije.

Projekt “Persil pomaže hrvatskim plažama” u Vodicama”

P

ovodom stjecanja prestižnog certifikata “Plava zastava” na plaži Srima u Vodicama održana je svečana ceremonija podizanja plave zastave. Plaža Srima pobjednik je natječaja “Persil pomaže hrvatskim plažama”, projekta kompanije Henkel rađenog u suradnji s udrugom Lijepa naša koji je za glavni cilj imao prikupljanje sredstava za pomoć hrvatskim plažama u dostizanju standarda potrebnih za dobivanje Plave zastave. Kampanjom Persil Experta tvrtka Henkel i udruga Lijepa naša željele su ukazati na važnost zaštite okoliša te pružiti priliku potrošačima da i sami sudjeluju u očuvanju hrvatskih plaža, navode iz Henkela.

•••

Nestlé je dodijelio 10.000 kuna, a svi finalisti su uz Nestlé proizvode osvojili i mogućnost prakse u tvrtki. Nestlé je u sklopu ovog projekta predstavio poslovni izazov u kojem

je zadatak bio analiza tržišta i potrošača te razvoj strategije i plana lansiranja novog čokoladnog namaza za hrvatsko tržište. Pobijedio je tim u sastavu Nina Hrelja, Rafaela Beletić,

Frano Bućan i Mislav Pleština koji je predstavio cjelovito rješenje - od izbora asortimana, cjenovne strategije, distribucije do promocije.

www.jatrgovac.hr

Medijski barometar trgovačkih lanaca

Mercator u svibnju preuzeo primat Poseban interes medija za Mercator uslijedio je nakon informacija o ponovnom (devetom) pokušaju prodaje dionica ovog najvećeg slovenskog trgovačkog lanca

U

lazak Hrvatske u Europsku uniju aktualna je tema svih medija, a kada govorimo o trgovačkim lancima, onda je ova tema posebno zanimljiva. Postavlja se niz pitanja, a o tome hoćemo li uistinu na prehranu trošiti manje ili više nakon 1. srpnja u javnosti vladaju potpuno oprečna mišljenja.

HRVATSKA JE “POLIDLILA” U svibnju je Mercator zauzeo prvo mjesto koje je dosad konstantno pripadalo Konzumu. Konzum je zauzeo drugo, a Lidl se ponovno vratio na treće mjesto koje je držao od početka godine (u travnju su ga pretekle Plodine). Poseban interes medija za Mercator uslijedio je nakon informacija o ponovnom (devetom) pokušaju prodaje dionica ovog najvećeg slovenskog trgovačkog lanca. Za već spomenutu prodaju Mercatora ponudu su dali samo Agrokor te financijski fond MID Europa Partners. Uslijedio je niz špekulacija te komentara kako bi koji od scenarija utjecao na tržište, navedene tvrtke i sl.

Pisalo se i o poslovnim rezultatima Mercatora koji je prvi kvartal 2013. godine završio s 8 milijuna eura gubitka.

Objave o Konzumu su isto tako u većini bile o poslovnim rezultatima ovog trgovačkog lanca, no za razliku od Merwww.jatrgovac.hr

stranice trgovačkih lanaca, okićene žutim zvjezdicama na plavoj podlozi, sve više izgledaju kao leci EU, a manje kao promidžbene poruke prehrambenih proizvoda. U svibnju su teme o trgovačkim lancima nešto više zastupljene na internetskim portalima (54%), u odnosu na 46% objava zabilježenih u tiskovinama. Pojedinačno gledajući, mediji koji su najviše objavljivali o trgovačkim lancima su portal www.poslovni.hr te dnevne novine 24 sata. Slijede Poslovni dnevnik te Večernji list. Na portalima se znatno više Promišljanja trgovaca u svibnju su objavbila okrenuta ulasku Hrvatske u EU ljivalo o poslovanju (64,4%) u odnosu na 35,6% odbiti marketinšku ponudu objava koje su zastupljene u ovog lanca kojem je, kao tiskovinama. Najveća razlika što kažu, recesija došla kao u korist tiskanih medija je naručena budući da svi traže u objavama o asortimanu i najjeftinije proizvode. cijenama proizvoda: 73,1% POSLOVANJE, ASORTIMAN… takvih objava bilo je u tiskaUkupno gledajući, najveći se nim medijima, a 26,9% na broj objava, kao i prošlih mje- internetskim portalima. To seci, odnosio na poslovanje sa je ujedno i najveća razlika 64% udjela, te na asortiman u postotku unutar pojedine i cijene s 20% od ukupnog teme. U tiskanim je medijima broja objava. Osim poslovnih zabilježeno više objava i za teme o promidžbi i sponzorrezultata te prodaje Mercatostvima te kada se objavljivalo ra, svibanj su obilježile objave o očekivanjima i promjenama o uslugama koje pružaju pojedini trgovački lanci kao i koje će se dogoditi nakon 1. srpnja, odnosno nakon ulaska njihovom odnosu prema kupcima. Tema “Ostalo” jednako Hrvatske u EU. Uslijed toga je zastupljena. prenosi se da katalozi te web catora, Konzum je u prvom kvartalu povećao neto dobit za čak 238,9 posto na 6,89 milijuna kuna ostvarivši pritom prihode od 2,9 milijardi kuna. Uslijed toga Konzum je ostao lider na tržištu. Lidl i u svibnju nastavlja snižavati cijene svojih proizvoda zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Marketinška akcija ovog lanca dovela je do posebnog fenomena i napisa da je Hrvatska ‘’polidlila’’. Naime, dogodilo de da su sve novine jednog četvrtka bile obavijene plavom Lidlovom bojom, budući da nitko nije mogao

Trgovački lanci broj objava svibanj 2013.

Mercator

232 Konzum

215 Lidl

123 Kaufland

98 Plodine

88 Spar

59 Billa

55 Tommy

37 Getro

34 Kerum

14 NTL

13 Diona

13

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancima Poslovanje

64% Asortiman, cijene

20% Promidžba i sponzorstva

8% Ostalo

6% Usluge i odnos prema kupcima

2%

Ines Kovačić PressCLIPPING Svibanj - Lipanj 2013.

17

Puls sektora

S

redina je lipnja. Većina očekuje ugodno i toplo vrijeme, s ponekim vrelim danom. Sunce - puno sunca. Popodneva i večeri za ugodne šetnje ili druženje na terasama ugostiteljskih objekata, vikendima izleti... Uz prve turističke laste i lagan rast potrošnje.

Možda neke druge godine...

Kraj proljeća daleko je od očekivanja. Ova godina je sva nekako - izazovna (iskreno, htio sam reći “grbava“). Zima bijaše oštra, hladna. Proljeće, uz iznimku početka svibnja, isto takvo. A nije ni da su nam se gospodarsko-političke prilike nešto baš promijenile. Naprotiv, ozračje je melankolično. Još nas svega nekoliko dana dijeli od ulaska u Europsku uniju, nekad toliko žuđenu, a sad ne baš toliko privlačnu. Što očekivati od ulaska u EU? Puno je prognoza, projekcija, analiza.

Hoće li više profitirati strani proizvođači? Hoće li se domaćima otvoriti nova tržišta?

Je li ulazak u EU našim gospodarstvenicima veća prilika, negoli što gubitak pogodnosti tržišta CEFTA-e predstavlja udarac? Rado bih da mogu na to pružiti odgovor.

RAST unatoč de Rezultati prvog tromjesečja nešto su lošiji od prošlogodišnjih, no usprkos izraženom negativnom sentimentu potrošača bilježe blagi rast

koje objedinjuje podatke o prodaji svih kategorija koje se prate putem panela trgovine (najmanje tijekom dvije godine), možemo vidjeti kako tržišta dišu. Cijene su naravno maloprodajne cijene krajnjim BILO TRŽIŠTA kupcima. Prošlu smo godinu Teško je raditi bilo kakve završili u plusu. Hrvatsko projekcije, no zato je motržište robe široke potrošnje guće pokazati gdje je Lijepa pokazalo je određeni rast naša završila 2012. te kako količina, a cijene se nisu znaje zakoračila u 2013., i to u čajnije mijenjale u odnosu na 2011., što nas Indeks povjerenja potrošača je svrstalo u red europskih u Hrvatskoj među najnižima tržišta s blagim rastom, izmeje u Europi đu Španjolske i Irske. Dakako, usporedbi s ostalim EU i isprvo pitanje je gdje su nam točnoeuropskim zemljama. susjedi (nije toliko loše dok Time nećemo odgovoriti na god smo bolji od njih, zar spomenute dvojbe, ali ćemo ne?). Slovensko gospodarstvo moći sagledati kontekst, odbori se sa sličnim (i većim) nosno opipati bilo tržišta robe problemima od naših. Sukširoke potrošnje. ladno tome, godina je završePogledom u Nielsenov na u minimalnom plusu. BiH Growth Reporter, istraživanje je pak usred krize kakvu smo

18

Svibanj - Lipanj 2013.

mi prolazili prije godinu-dvije, dok pažnju zaokuplja rast srpskog tržišta. Istini za volju, inflatorni učinak najzaslužniji je za takav razvoj događaja.

Turska i Rusija predvode rastuća tržišta; visoko su Poljska i Slovačka, ali zanimljivo je vidjeti i oporavak Mađarske.

A kako smo zakoračili u ovu godinu? Na EU tržištima podaci se odnose na prvo tromjesečje, dok podaci za tržišta Adriatic regije uzimaju u obzir razdoblje prosinac ‘12 – ožujak ‘13 (u odnosu na isto razdoblje lani), i to samo za prehrambene kategorije.

Odgovor (bez prevelikog iznenađenja) – malo lošije.

Iako su prodajne količine u Hrvatskoj nešto veće u odnosu na lani, vrijednost je manja, no ipak je konačni rezultat blagi rast. U BiH pad je ublažen, Slovenija je oko nule, dok Srbija pak nastavlja sličnim ritmom. Uz određen količinski rast, inflacija je

zaslužna za rast cijena. Pad tržišta događa se čak i u Grčkoj i Irskoj. Rast hrvatskog prehrambenog tržišta tim je zanimljiviji uzevši u obzir sentiment kupaca.

Gotovo da i nije vijest objaviti kako je indeks povjerenja potrošača u Hrvatskoj među najnižima u Europi (više “pesimizma” iskazuju samo Grci, Irci, Mađari i Portugalci).

Niti je vijest da 42% hrvatskih ispitanika kaže kako im nakon podmirenja najosnovniwww.jatrgovac.hr

83% Hrvata kaže da je uslijed krize promijenilo svoje potrošačke navike jih životnih potreba ne ostane ništa (a oni kojima ostane – uglavnom podmiruju dugove ili štede). Tu smo, ako ne znate, vodeći u svijetu (zlobnici će reći – barem u nečemu!). Za usporedbu – svega je 13% Rusa i 27% Rumunja dalo takav odgovor. Dodatno bode u oči da su Hrvati uvjerljivo vodeći pesimisti po

jenilo svoje potrošačke navike (i opet – najviši postotak globalno!). Kao jedan od glavnih vidova štednje nametnuo se izbor jeftinijih robnih marki (često su u pitanju trgovačke robne marke) – 60%; ovdje su se jedino Mađari i Estonci pokazali “štedljivijima“ od nas.

Istina je da sve veći broj ljudi ostaje bez posla, kao što je is-

pitanju posla – samo ih 4% misli da će uvjeti za posao u sljedećih 12 mjeseci biti bolji nego do sada. Toliko o optimizmu zbog ulaska u Uniju.

Za usporedbu, da će prilike za posao biti bolje u sljedećih godinu dana misli 13% Čeha, 14% Rumunja, 28% Turaka, 30% Rusa, dok od poslovnog optimizma puca čak 63% stanovnika Emirata (to je pak sasvim drugi svijet, složit ćemo se). Čak 83% Hrvata kaže da je uslijed krize promi-

tina da gotovo nikakvih pozitivnih vanjskih poticaja nema (osim vrlo uopćenih izjava da će nam u EU biti bolje jer je, kao, svima bilo bolje otkako su u EU). K tome se i vrijeme urotilo pa potrošnja određenih kategorija trpi i više nego inače. Sve u svemu, imajući u vidu ovakav doslovce depresivni sentiment potrošača, rezultati prodaje (barem za prehrambene kategorije, koje ionako čine oko 2/3 promatrane košarice) su dobri.

epresiji

www.jatrgovac.hr

uz drukčije postotke (+13% i -2%), u BiH podjednako pada vrijednosno i količinski (-1%), a u Sloveniji raste +5% uz iste količine kao lani. Veću količinsku prodaju uz manju financijsku realizaciju zabilježile su kategorije hrenovki (+3% količinski, -3% vrijednosno), žvakaće gume (+2% i -3%) i bombona (+2% i -1%).

Zanimljive su kategorije koje su unatoč manjoj količinskoj, zabilježile rast vrijednosne prodaje. Tu nalazimo paštete (-3% količinski i +2% vrijednosno) i kakao napitke (-4% i 0%). Na kraju dakako slijede kategorije koje su godinu otvorile čistim padom, dakle količinski i vrijednosno. Pivo (bez ugostiteljstva) palo je 2%, sokovi količinski -1%, ali vrijednosno -4% (sličan je trend u BiH, dok Slovenija 21% potrošača tvrdi da i Srbija bilježe kupuju trgovačke robne vrijednosni rast), čajevi marke više nego lani -2% i -4%, začini (-4% i -2% Dvoznamenkast rast (količin- vrijednosno), žitarice za doski), te nešto manji vrijednos- ručak (-4% i -7%), juhe –8% te ledeni čajevi koji imaju čak ni nailazimo kod vafla i čipsa.

15% manju prodaju.

Usporedbe radi, u susjedstvu je situacija s čokoladnim IZMIJENJENI POTROŠAČ proizvodima slična uz iznimPotrošač treba i želi kupovati. ku čokoladnih tabli u BiH. Iako kriza traje, kupuje se, i Većina “slatkih“ kategorija u kupovat će se. Uz izmijenjene Sloveniji, Srbiji i BiH raste, i navike većina traži povoljnije. slično kao kod nas, više koliJeftinije robne marke imaju činski nego vrijednosno. visoko mjesto na popisu štedPalac gore (rastu, ali jednoznamenkastom) i za majoneze, nih mjera u Hrvata. Njih 21% hranu za kućne ljubimce, kek- tvrdi da kupuju trgovačke robne marke više nego lani se, salame te (pomalo iznena(slično je i u ostalim zemljama đujuće) – gazirane sokove i regije). K tome treba podcrtati vode. Iznenađujuće imajući u percepciju trgovačkih robnih vidu vremenske (ne)prilike te marki. Naime, osim što su pad većine ostalih kategorija povoljnije od brendiranih pića. Još jedna regionalna usproizvoda, čak 40% ih smatra poredba. Jaka alkoholna pića jednako kvalitetnima (isti imaju blagi rast vrijednosne postotak je u Sloveniji, 30% prodaje u Hrvatskoj (+2%), Sloveniji (+3%) i Srbiji (+3%), u BiH, a svega 17% u Srbiji).

U svim zemljama preko 20% uz količine slične kao lani.

Drugi nam zajednički “ćeif “ – ispitanika tvrdi da kvaliteta trgovačkih robnih marki raste. kava – u Hrvatskoj vrijednosNa kraju, meni najupečatljino raste (+1%), ali količinski vije – usmena preporuka iliti pada (-2%). U Srbiji također, DOBITNICI I GUBITNICI Najprije, kategorije dobitnici.

Ima naime pojedinih kategorija koje su ostvarile uistinu lijepe rezultate u prva četiri mjeseca ove godine (prosinac ‘12 – ožujak ‘13) prema istom razdoblju 2012. godine. Čokoladne table (i to bez uključenog Lidla) zabilježile su 21% veću količinsku i 10% veću vrijednosnu prodaju, a tek nešto niži rast bilježe čokolade za kuhanje. Dodajmo još i praline s +10% količinski i +4% vrijednosno. Čokoladni namazi +12% (vrijednosno +10%). Čokoladnim kategorijama prosjek kvare jedino čokoladni prutići koji padaju količinski 6% i vrijednosno 4%. Uglavnom - prodaju potiču veća pakiranja po nižoj prosječnoj cijeni.

Svibanj - Lipanj 2013.

19

Puls sektora “word of mouth“ za trgovačku robnu marku uvjerljivo je najviša baš u zemljama regije.

Poznatima bi 12% Hrvata preporučilo kupnju trgovačke robne marke, 19% Slovenaca, 20% Srba te 21% stanovnika BiH. Za usporedbu, u EU postotak preporuke dvoznamenkast je jedino u Irskoj.

Sljedeća navika koja je stvorena jest tražiti niže cijene.

Takav oblik poticaja priželjkuje 82% Hrvata, dok 69% kao primamljivo vidi bonus proizvod ili dodatnu količinu gratis. Kartice lojalnosti također su sve prihvaćenije. Tako je 40% ispitanika navelo skupljanje bodova putem kartica lojalnosti kao treći najdraži vid promocije. Kupac traži, jer zna da može dobiti dobru promociju. Ipak, svega 15% ispitanika spremno je mijenjati trgovine radi promocija.

Većina (47%) traži promociju unutar svoje trgovine i sprem-

sramežljivo kao zadnjih dana, sunce iza oblaka. Hoće li krhki rast potrajati? Ili će ga utopiti obilne kiše (doslovno i figurativno)? Strepit ćemo do zadnjeg dana u vezi turističke sezone i pratiti što Usmena preporuka za kažu progtrgovačku robnu marku uvjerljivo nostičari je najviša baš u zemljama regije Dnevnika.

Ulazak u EU sigurno će izazvati razna kretanja, regiji spremni su otići u novu no važnije od toga je shvatiti trgovinu u svojoj blizini (75% da je potrošač spreman kupiti u Sloveniji, 55% u Hrvatskoj, kvalitetan proizvod po povolj47% u BiH, te nešto manje u noj cijeni, u EU ili izvan nje.

Srbiji - 36%). S druge strane, Kupac, taj kralj čitave industriisto je voljno napraviti 2% je, s izmijenjenim navikama i Bugara, 23% Francuza, 28% Slovaka, 34% Austrijanaca itd. očekivanjima (pametniji nego ikad, i još uvijek uči) troši čak NASTAVAK BORBE i uvjetima potpune društvene Što nam slijedi u ostatku godepresije. Ali traži, čak zahtjedine? Borba za svakog kupca, va nagradu za svoju lojalnost. kako sa strane proizvođača, Izbor mu je veći nego ikad. tako i kod trgovaca. Tmurni Ima li načina saznati formulu mjeseci, no kao da se nazire, pravog pristupa? Pogledajte no je mijenjati brend (pritisak veći na proizvođača). Trgovcima problem mogu stvoriti novotvorene trgovine konkurenata u njihovoj blizini. Više nego igdje u Europi kupci u

oko sebe, na tržištu ima onih koji rastu, prodajom i udjelima. U pravilu su to oni koji su temeljito istražili potrebe i želje kupaca, osluhnuli im bilo i ponudili proizvode i akcije ili nove, nišne proizvode. Možda svi trebamo manje misliti o oblacima i kiši, a više o suncu iza oblaka. Podsjećam, taj deprimirani i gotovo očajni kupac ipak troši, čak malčice više nego lani. Što će biti u periodu koji slijedi? Hoćemo li opet gledati u nebo, i za razliku od poljoprivrednika, moliti za još jednu sunčanu sezonu?

Vjerojatno da. Je li gladnim (kriznim) godinama kraj?

Vjerojatno ne. Ima li mjesta za rast? Koliko god umjeren bio podaci pokazuju da ima.

A malo optimizma svima nam dobro dođe ovih dana.

Ivan Junaković AC Nielsen Voditelj Odjela za odnose s klijentima

Stope rasta europskih tržišta u 2012.

15%

0,1%

0%

0,8% 0,9% 0,3% 0,6%

količinska promjena.

10,8%

normalni rast 3,7% 3,9%

2,6% 2,6% 3,3% 3,4% 2,2% 2,4% 2,5% 2,5% 1,7% 1,8% 2,0%

4,0% 5,4%

5,9%

Slovačka

1,1%

5%

promjena cijena

Finska

10%

12,3%

Kretanje tržišta robe široke potrošnje

6,7%

8,3%

-0,6%

-5%

Rusija

Turska

Srbija

Poljska

Mađarska

Norveška

Ukrajina

Francuska

Švedska

Danska

Rumunjska

Velika Britanija

Nizozemska

Njemačka

Belgija

Španjolska

Hrvatska

Irska

Češka

Austrija

Portugal

Bugarska

Slovenija

Italija

Švicarska

Grčka

-7,6%

BiH

-10%

-3,7%

Izvor: AC Nielsen

Stope rasta europskih tržišta u Q1 ‘13 (vs. Q1 ‘12); u regiji - samo prehrana; DJ-FM ‘13 vs. DJ-FM ‘12 15%

2,9%

2,9%

3,9%

3,9%

3,9%

Velika Britanija

1,4%

2,8% 2,8%

Švedska

1,4%

2,3%

Slovačka

Slovenija

1,1%

2,1%

Norveška

0,7%

2,0%

Švicarska

0,6%

Španjolska

0,2%

1,3%

Francuska

1,5%

5%

11,6% 11,9%

normalni rast

Portugal

količinski rast

Njemačka

promjena cijena

Danska

10%

Kretanje tržišta robe široke potrošnje

5,0%

5,2%

0% -1,6%

-2,3%

-5%

20

Svibanj - Lipanj 2013.

Srbija

Turska

Finska

Austrija

Nizozemska

Belgija

Češka

Mađarska

Hrvatska

Poljska

Italija

BiH

Irska

-10%

Grčka

-2,3%

www.jatrgovac.hr

Gospodarsko-socijalna slika Hrvatske

Katarina Litva

Gospodarska savjetnica, NHS

ŽIVOT na kredit U pet godina krize građani su drastično smanjili potrošnju na luksuzna dobra, dok se njihovo zaduživanje za egzistencijalne potrebe usporedo s time sve više povećava

S

početkom recesijske krize u Republici Hrvatskoj, osim negativnih makroekonomskih kretanja koja se očituju kroz rast nezaposlenosti, pad gospodarske aktivnosti i smanjenje ukupnih prihoda kućanstava, stanovništvo se suočava i s velikim problemom prekomjerne zaduženosti. Naime, prije nastupa recesijske krize, a i za njeno vrijeme, banke su provodile ekspanzivnu politiku kreditiranja čime su građanima omogućile da se zaduže, odnosno osiguraju financijska sredstva s kojima su kratkoročno živjeli iznad svojih realnih mogućnosti. Stoga je kod velikog broja kućanstava došlo do smanjenja ukupnih prihoda što se negativno odrazilo na njihovu sposobnost otplaćivanja postojećih kredita te sklapanja novih kreditnih ugovora, kao i na sam odabir određenih pojavnih oblika kredita koji slikovito ocrtavaju pad životnog standarda građana od početka recesijske krize pa sve do danas.

NAMJENA KREDITA Sa svrhom praćenja kretanja pojavnih oblika i visine zaduženosti stanovništva, promatrani su iznosi danih kredita banaka sektoru domaćinstva krajem obračunskih razdoblja u intervalu od 2008. godine, koja označava početak gospodarske krize, pa do sredine 2012. godine, izračunati su relativni

22

Svibanj - Lipanj 2013.

Može se zaključiti da stanovništvo najviše uzima kredite prilikom kupnje vlastitog stambenog prostora, zatim u svrhu pokrivanja različitih financijskih dugovanja preko nenamjenskih kredita pri čemu je minus po tekućim računima najčešće korišten način pokrivanja povišenih financijskih udjeli (postoci) različitih vrsta kredita izdataka. Navedeno nam potvrđuje u ukupnoj masi kredita stanovništva već spomenuti visoki postotni udio te je praćeno njihovo kretanje u naveostalih kredita stanovništvu u kojima denom vremenskom razdoblju. Tablije najznačajnija stavka minus po tekuca 1. prikazuje postotne udjele različićim računima kao vrlo često korišten tih vrsta u ukupnoj masi kredita staoblik kreditiranja građana. U približnovništva, dok se tablica 2. odnosi na no istom postotku se kreću stambeni postotne promjene pojedinih stavki za krediti, što ukazuje na sklonost građauzastopna razdoblja u promatranom na Republike Hrvatske ulaganju u nevremenskom razdoblju, izračunate kretnine, a time i potencijalni udar na standard građana Od siječnja 2012. do ožujka 2013. blokirani planiranim uvođenjem poreza na su računi čak 44.330 hrvatskih građana nekretnine. Mali postotni udio krepomoću verižnih indeksa, i postotne dita po kreditnim karticama i kredita razlike u usporedbi s baznom 2008. za kupnju automobila pokazatelji su godinom (početak negativnih gosposmanjene potrošnje na tzv. luksuzne darskih trendova), izračunate pomoću proizvode u usporedbi s potrošnjom baznih indeksa. na proizvode koji pokrivaju nužne, Najveće postotne udjele u ukupnoj egzistencijalne potrebe preko nenamasi kredita stanovništva zauzimali mjenskih kredita. Nenamjenski kredisu stambeni krediti i ostali krediti ti se najčešće uzimaju u svrhu zatvastanovništvu s više od 40% u svim ranja dugova po kreditnim karticama, godinama promatranja, dok krediti za minusa po tekućim računima, plaćakupnju automobila zauzimaju znatno nja dugo neplaćenih režija, vraćanja niže postotke s rasponom od 7,66% dugova prijateljima, rođacima i sl. u 2008. do 3,01% u 2012. godini. Još manje relativne udjele zauzimaju POSUĐENA EGZISTENCIJA Najveće postotne promjene u 2012. u krediti po kreditnim karticama s rasusporedbi s 2008. godinom pokazale su ponom od 4,39% u prvoj godini prose u kategoriji kredita za kupnju automatranja pa sve do 3,13% u zadnjoj. mobila i to s padom od velikih 60,26%, Najmanji postoci izračunati su kod hipotekarnih kredita s nešto manje od zatim kod kredita po kreditnim karticama koji su smanjeni za 27,74%, dok 3% u svim godinama promatranja. www.jatrgovac.hr

129,4 milijardi kuna - ukupna zaduženost građana RH je istodobno u segmentu stambenih kredita zabilježen rast od 13,83%.

Manje, pozitivne postotne razlike, uspoređujući 2012. s 2008. godinom, pokazale su se kod hipotekarnih kredita, a najmanje kod ostalih kredita stanovništvu, što je više nego očit pokazatelj konstantne visoke zaduženosti građana nenamjenskim kreditima koja bilježi blagi rast, ali se značajno ne mijenja tijekom vremena. Velike negativne promjene kod kredita za kupnju automobila i kredita po kreditnim karticama pokazatelj su siromašenja hrvatskih građana od početka gospodarske krize. Unatoč tome što stambeni krediti u 2012. bilježe pad od 0,15% u odnosu na 2011., za cijelo razdoblje

promatranja (2008. - 2012.) ovaj je segment ipak porastao za nemalih 13,83%.

Ukupno kreditiranje stanovništva lani je zabilježilo blagi pad od 0,43% u odnosu na 2011. godinu kao posljedica povećanog pesimističnog potrošačkog

kao što su povećana nezaposlenost, pad plaća, rast cijena, pad kvalitete života te općenito izostanak zadovoljavanja potreba koje nisu samo egzistencijalne prirode. Usprkos velikom postotnom padu u kategorijama kredita za kupnju automobila i kredita po Najčešće korišten način pokrivanja kreditnim karticama, zabilježen je rast ukupnih krepovišenih financijskih izdataka je dita stanovništva za cijelo razdoblje promatranja. minus po tekućim računima Razlozi za ovakvo kretanje raspoloženja, ali je u konačnici ukupno mogu se očitati u tome što stavke koje kreditiranje stanovništva u prošloj gopokazuju rast, poput stambenih kredita dini raslo za 1,26% u usporedbi s 2008. (s izuzetkom 2012. u odnosu na 2011. što je, pak, jasan pokazatelj povećane kada je ostvaren blagi pad) i ostalih financijske opterećenosti građana uz kredita stanovništvu, zauzimaju velike ostale negativne učinke recesijske krize relativne udjele s više od 40% u ukupnoj masi kredita. Najavljene promjene vezane za ograničenje minusa po tekuDani krediti banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima ćim računima neće utjecati na visinu XII. 2008.

XII. 2009.

XII. 2010.

XII. 2011.

VI. 2012.

KREDITI BANAKA U zaduženosti zato što će građani, uz izUDIO UDIO UDIO UDIO UDIO MILIJUNIMA IZNOS IZNOS IZNOS IZNOS IZNOS ostanak rasta mase plaća te sve veći rast KUNA (%) (%) (%) (%) (%) troškova života, biti prisiljeni uzimati UKUPNI KREDITI 125.922,6 122.195 127.139,1 128.057,8 127.511,3 100 100 100 100 100 STANOVNIŠTVU nove potrošačke kredite kako bi zatvo52.317,5 52.959,6 57.981 59.642,3 59.553 rili postojeće minuse. S obzirom da se STAMBENI KREDITI 41,55 43,34 45,60 46,57 46,70 obje kategorije kreditiranja ubrajaju HIPOTEKARNI 3.130,1 3.084,2 3.513,3 3.261,3 3.171,1 2,49 2,52 2,76 2,55 2,49 KREDITI u ostale kredite stanovništvu to neće KREDITI ZA bitno utjecati čak ni na samu strukturu 9.646 7.810,5 6.236,8 4.539,4 3.833,7 KUPNJU 7,66 6,39 4,91 3,54 3,01 kreditiranja stanovništva. Unatoč tome AUTOMOBILA što su kamate na minuse po tekućim KREDITI PO 5.529,7 5.022,3 4.386,8 4.109,3 3.995,8 računima veće u odnosu na ostale vrste 4,39 4,11 3,45 3,21 3,13 KREDITNIM KARTICAMA kreditiranja, oni su za većinu građana OSTALI KREDITI najdostupniji, dok potrošački krediti uz 55.299,3 43,92 53.318,4 43,63 55.021,2 43,28 56.505,5 44,12 56.957,7 44,67 STANOVNIŠTVU nešto niže kamatne stope obračunavaju i ostale instrumente osiguranja krediStope promjene danih kredita banaka stanovništvu ta, što u konačnici rezultira približno XII. 2008.

XII. 2009.

XII. 2010.

XII. 2011.

VI. 2012. istim troškovima posuđivanja, ali uz KREDITI BANAKA U MILIJUNIMA KUNA manju dostupnost za mnoge građane.

125.922,6 122.195 127.139,1 128.057,8 127.511,3 IZNOS Uz kretanje i strukturu zaduženosti UKUPNI KREDITI STOPE PROMJENE (%), UZASTOPNA RAZD. -2,96 4,05 0,72 -0,43 građana od strane poslovnih banaka, STANOVNIŠTVU STOPE PROMJENE (%), BAZA=XII.2008.

-2,96 0,97 1,70 1,26 sve složeniju gospodarsko-socijalnu sliku Hrvatske ocrtavaju i Finini izIZNOS 52.317,5 52.959,6 57.981 59.642,3 59.553 STAMBENI vještaji o broju blokiranih građana i STOPE PROMJENE (%), UZASTOPNA RAZD. 1,23 9,48 2,87 -0,15 KREDITI iznosu njihova duga zbog neizvršenih STOPE PROMJENE (%), BAZA=XII.2008.

1,23 10,83 14,00 13,83 osnova za plaćanje. Prema tim podaciIZNOS 3.130,1 3.084,2 3.513,3 3.261,3 3.171,1 ma, od siječnja 2012. do ožujka 2013., HIPOTEKARNI STOPE PROMJENE (%), UZASTOPNA RAZD. -1,47 13,91 -7,17 -2,77 broj blokiranih građana porastao je KREDITI STOPE PROMJENE (%), BAZA=XII.2008.

-1,47 12,24 4,19 1,31 za 44.330 (21%), dok se njihov dug popeo na visokih 18,75 milijardi kuna, IZNOS 9.646 7.810,5 6.236,8 4.539,4 3.833,7 KREDITI ZA što je za promatrano razdoblje porast STOPE PROMJENE (%), UZASTOPNA RAZD. -19,03 -20,15 -27,22 -15,55 KUPNJU AUTOMOBILA za čak 5,55 milijardi kuna ili 42%. U STOPE PROMJENE (%), BAZA=XII.2008.

-19,03 -35,34 -52,94 -60,26 uvjetima izostanka gospodarskog rasta IZNOS 5.529,7 5.022,3 4.386,8 4.109,3 3.995,8 i nastavka provođenja makroekonomKREDITI PO STOPE PROMJENE (%), UZASTOPNA RAZD. -9,18 -12,65 -6,33 -2,76 KREDITNIM skog modela štednje teško možemo KARTICAMA očekivati da će se u skorije vrijeme STOPE PROMJENE (%), BAZA=XII.2008.

-9,18 -20,67 -25,69 -27,74 značajno smanjiti ukupna zaduženost IZNOS 5.5299,3 53.318,4 55.021,2 56.505,5 56.957,7 građana koja je prema zadnjim podaOSTALI KREDITI STOPE PROMJENE (%), UZASTOPNA RAZD. -3,58 3,19 2,70 0,80 STANOVNIŠTVU cima u ožujku 2013. dosegla golemih STOPE PROMJENE (%), BAZA=XII.2008.

-3,58 -0,50 2,18 3,00 129,4 milijardi kuna.

www.jatrgovac.hr

Svibanj - Lipanj 2013.

23

Intervju

SINERGIJA DOM

proizvodnje i trgo Odgovor Ultre na marketinške kampanje stranih lanaca leži prvenstveno u suradnji s hrvatskim proizvođačima, ponudi proizvoda po konkurentnim cijenama, drugačijem pristupu kupcima i dostupnosti u svakom gradskom ili seoskom naselju, ističe Josip Butara, direktor Udruženja hrvatskih trgovačkih kuća Ultra

J

edinstveni vizualni identitet pod imenom Ultra predstavlja način “udruživanja” prema potrošačima, ali i prema dobavljačima jer na još jednoj razini pokazujemo svoju jedinstvenost i dugoročnu stratešku usmjerenost, poručuje Butara.

Provedite nas malo kroz povijest udruženja Ultra. Kada je osnovano, s kojim ciljem te koje su osnovne aktivnosti obilježile taj period?

Povijest Udruženja seže 12 godina unazad. Prvo je 20. studenog 2001. godine osnovana Ultra grupa kao reakcija na promjene na tržištu nastale dolaskom stranih trgovačkih lanaca.

Naime, već je tada postalo jasno da manji trgovci mogu opstati jedino ako udruže snage. Sedam osnivača tada je postavilo temeljne ciljeve poslovanja i razvoja. Nekoliko mjeseci kasnije u Pazinu je donesena odluka o osnivanju udruženja U.n.i.g.r.o.s.s., od devet članica, sa sličnim ciljevima kao i Ultra grupa. Nedugo nakon osnivanja, svjesne da su postojeća zasebna udruženja još uvijek premala, ove dvije grupacije pristupaju pregovorima o međusobnom udruživanju.

Tako je krajem 2004. godine došlo do spajanja ovih grupacija u novo udruženje, pod nazivom Ultra gros. U

24

Svibanj - Lipanj 2013.

vrijeme osnivanja cilj grupacije bio je postizanje boljih komercijalnih uvjeta od dobavljača s kojima su sklopljeni ugovori. Taj cilj ostao je postulat poslovanja, ali se s daljnjim razvojem proširio i na druge ciljeve poput učvršćivanja tržišnih pozicija članica i zadržavanja glavnog tržišnog uvjeta u regiji u kojoj posluju, osiguranja mogućnosti rasta i dobivanja sinergijskih učinaka zajedničke promocije, razvoja robne marke i uvoza.

“Ultra uskoro planira otvoriti jubilarnu 1000-tu prodavaonicu” Koliko članica okupljate te u okviru kojih gospodarskih sektora? Koliko maloprodajnih tvrtki djeluje pod krovnom markom Ultre te s koliko prodajnih mjesta raspolažu?

Okupljamo 21 članicu iz sektora maloprodaje i veleprodaje no neke od njih u svom poslovnom portfelju imaju i druge djelatnosti - primjerice turizam i ugostiteljstvo. Od 21 članice, njih 19 se bave maloprodajom ili maloprodajom i veleprodajom, dok se dvije bave samo veleprodajom.

Ukupno raspolažemo s gotovo 1000 prodajnih mjesta – naime, uskoro otvaramo jubilarnu tisućitu prodavaonicu. To je za nas značajan poslovni

uspjeh kojeg ćemo posebno popratiti i proslaviti s poslovnim partnerima, a posebno s našim kupcima.

Koliki je ukupan broj zaposlenih svih tvrtki koje djeluju u udruženju?

Ukupan broj stalno zaposlenih prelazi 5000 osoba, a preko sezone on se povećava za dodatnih 500 djelatnika.

Ulazak nove tri članice: Lonia, Trgocentar Zabok i Trgonom u prošloj je godini broj zaposlenih povećao za oko 1000, a zbog širenja poslovanja i povećanja broja prodavaonica broj zaposlenih i dalje kontinuirano raste.

Možete li reći nešto više o financijskim pokazateljima? Koliki je ukupni ostvareni promet u 2012. godini u usporedbi s ranijim godinama?

Godina 2012. donijela je dobre poslovne rezultate jer su nove članice doprinijele povećanju ukupnog prometa grupacije za 40%. Tako je ukupan promet članica prelazio 3,4 milijarde kuna. Povećanju prometa doprinio je i organski rast članica kao i akvizicije. Ukoliko gledamo pojedinačno poslovanje članica, njihov sastav je dosta heterogen i velika većina ih posluje pozitivno, neke čak značajno premašuju prosjek sektora i izrazito su likvidne, dok samo manji dio ima poteškoća s rezultatima poslovanja i likvidnošću. www.jatrgovac.hr

3,4 milijarde kuna - ukupan promet članica Ultre

MAĆE

ovine

Josip Butara

udruženju pomaže članicama je postizanje boljih uvjeta nabave kroz sinergijski učinak kod postizanja volumena prodaje, čime članice ostvaruju veću profitabilnost poslovanja i cjenovnu konkurentnost na tržištu.

S obzirom na to da grupacija obavlja veliki dio komercijalnog posla ugovaranja nabavnih uvjeta, članicama se otvara mogućnost preusmjeravanja svoje komercijale na poboljšanje maloprodajnih aktivnosti i kvalitete usluge. Bitan dio članstva u pojedinoj grupaciji jest i odnos između članica u drugim segmentima osim u samom osiguranju boljih uvjeta nabave robe od dobavljača. Tako bih spomenuo suradnju u zajedničkim marketinškim aktivnostima, borbu za osiguranje kvalitetnih proizvoda robne marke, međusobnu suradnju kroz kupovinu i prodaju robe te razmjenu iskustava u svim segmentima poslovanja, od uvođenja kvalitetnih informacijskih sustava, preko obuke zaposlenika, do razmjene iskustava o zadovoljavanju potreba i interesa kupaca itd. Prednosti grupacije, odnosno njenih članica, leže i u većoj elastičnosti manjih poduzeća i mogućnostima brže prilagodbe novonastalim uvjetima na tržištu kao i u poštivanju specifičnosti potreba i želja kupaca u pojedinim hrvatskim regijama kroz prilagodbe asortimana. Trenutno imamo potpisane ugovore sa svim velikim dobavljačima u Republici Hrvatskoj i mnogo manjih dobavljača. Ukupan broj ugovora penje se na

Udruženje hrvatskih trgovačkih kuća Ultra Na koji način članstvo u udruženju pomaže vašim članicama? S koliko dobavljača imate potpisan zajednički ugovor te koje biste posebno izdvojili?

Kao što sam dijelom već istaknuo, primarni način na koji članstvo u www.jatrgovac.hr

više od 260, a u planu nam je i povećanje broja potpisanih ugovora.

Krenuli ste u rebranding udruženja što uključuje promjenu imena iz Ultragros u Ultra te izmjenu vizualnog identiteta cjelokupne tržišne komunikacije. Koji su vas razlozi naveli da krenete u ove promjene te što planirate postići s uvođenjem ovih novina?

Tijekom 12 godina poslovanja grupacija je postala prepoznata od strane dobavljača, ali manje poznata našim potrošačima. Iako je svaka članica u svojoj poslovnoj regiji poznata kupcima, sinergijski učinci promocije na nacionalnoj razini mogu biti mnogostruko veći vizualnim udruživanjem snaga. Kao što je udruživanje donijelo bolje komercijalne uvjete od dobavljača, tako je i jedinstveni vizualni identitet način “udruživanja” prema potrošačima, ali i prema dobavljačima jer na još jednoj razini pokazujemo svoju jedinstvenost i dugoročnu stratešku usmjerenost. Stavljanjem znaka ULTRA ispred imena članica postižemo nacionalnu prepoznatljivost – naši kupci će nas lako pronaći koje god

“Tijekom 2012. godine ukupan promet grupacije povećan je za 40%” mjesto Republike Hrvatske posjete.

Time želimo pokazati da iskustvo kupovine u svojoj lokalnoj prodavaonici članice mogu doživjeti i u bilo kojoj drugoj prodavaonici drugih članica. Uz to, budući da udruženje dogovara uvjete s dobavljačima, asortimani su u velikom postotku ujednačeni (osim naravno regionalno specifičnih dobavljača), a i u svim prodavaonicama se mogu pronaći artikli iz asortimana naše privatne marke Ultra plus. Kada sve članice budu imale prefiks ULTRA ispred svog imena, povećat će se i učinci nacionalne promocije jer će onda ime ULTRA – koje se komunicira u nacionalnim promotivnim kampanjama – biti svugdje prepoznato.

Deklarirate se kao Udruženje hrvatskih trgovačkih kuća koje promiče interese domaće proizvodnje. Možete li to detaljnije pojasniti? S koliko hrvatskih

Svibanj - Lipanj 2013.

25

Intervju proizvođača surađujete te kakvi su vam planovi za buduću suradnju?

Deklariramo se kao Udruženje hrvatskih trgovačkih kuća koje promiče interese domaće proizvodnje iz nekoliko razloga: prvo, imamo ugovore sa svim velikim hrvatskim proizvođačima i u našim prodavaonicama prevladavaju artikli hrvatskog podrijetla. Drugo, svaka članica u svom prodajnom asortimanu ima proizvode lokalnih proizvođača koji su mali i često ne mogu pronaći svo-

“Više od 90% dobavljača s kojima surađujemo su hrvatski proizvođači” je mjesto na policama naših konkurenata, pogotovo inozemnih. Treće, većina dobavljača, tj. proizvođača proizvoda naše privatne marke Ultra plus su hrvatski proizvođači čime također potičemo domaću proizvodnju, umjesto da uvozimo proizvode inozemnih dobavljača pod našom robnom markom. Većina dobavljača s kojima surađujemo upravo su hrvatski proizvođači, više od 90% njih.

Plan nam je povećati obim suradnje s domaćim proizvođačima te smo zbog toga i započeli potpisivanje krovnih ugovora s manjim, lokalnim dobavljačima, kojima na taj način pružamo mogućnost da svoje proizvode prodaju i u drugim regijama Republike Hrvatske.

Ultra ima razvijen i sustav vlastite trgovačke marke Ultra plus. Koliko proizvoda trenutno imate pod ovom markom te planirate li daljnje širenja asortimana?

Koliki je dio tog asortimana proizveden u Hrvatskoj a koji je udio uvoznih proizvoda?

U Ultra plus asortimanu trenutno imamo nešto više od 450 proizvoda. Širenje asortimana je kontinuirani proces, a posljednja proširenja asortimana odnose se na dvije nove linije privatne marke: Premium i Classic. Linija Premium je lansirana prošle godine, a linija Classic je naša najnovija linija privatne marke kojom se zaokružuje ovaj asortiman kako bi svi segmenti potrošača pronašli proizvode koji im odgovaraju i cjenovno i kvalitetom. Daljnji razvoj ponude stoga će se odnositi na šire-

26

Svibanj - Lipanj 2013.

nje te dvije nove linije privatne marke, ali nećemo zanemariti niti osnovnu, Ultra plus liniju proizvoda.

Većina asortimana (više od 90%) svih linija je proizvedena u Republici Hrvatskoj, a moram naglasiti kako jedan dio naše ponude proizvode i hrvatske zadruge koje imaju dovoljne proizvodne kapacitete.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju donosi prilično veliki potres na maloprodajno tržište. Strani lanci su već krenuli u snažne marketinške akcije koje uključuju snižavanje cijena uvoznog asortimana. Kako planirate odgovoriti na ovaj izazov te koje su komparativne prednosti domaćih trgovaca u odnosu na inozemnu konkurenciju?

Opasnost ponajprije prijeti od diskontera i od onih velikih lanaca koji ulaze s manjim formatima u gradske četvrti i manja mjesta i tu konkuriraju tradicionalnim “kvartovskim” prodavaonicama kakve prevladavaju među našim članicama. Strategija agresivnih marketinških kampanja stranih lanaca, koje uključuju sniženja cijena uvoznog asortimana trgovačke marke, nije nastup kakav Ultra želi imati na tržištu. Naš odgovor je suradnja s hrvatskim proizvođačima, s kojom možemo ponuditi proizvode po konkurentnim cijenama, dostupnost našim kupcima u svakom gradskom ili seoskom naselju jer se naše prodavaonice nalaze svuda oko potrošača, i drugačiji pristup kupcima. Želimo se pozicionirati kao hrvatski trgovac koji je najbolji susjed našim kupcima. Moram napomenuti kako su proizvodi naše robne marke Ultra plus već sada na

istoj ili nižoj cjenovnoj razini nego isti proizvodi inozemne konkurencije nakon sniženja cijena uvoznog asortimana, što također ide u prilog hrvatskoj trgovini i proizvođačima.

Komparativne prednosti domaćih trgovaca su suradnja s lokalnim proizvođačima i rasprostranjenost

“Stavljanjem znaka ULTRA ispred imena članica postižemo nacionalnu prepoznatljivost” malih prodavaonica. Vjerujem kako će i hrvatski proizvođači poduprijeti hrvatske trgovce te zajedno s njima pronaći strategiju kojom ćemo se svi oduprijeti navali uvoznih proizvoda i zatvaranju hrvatske proizvodnje, a kojom će koristi ostvariti sve uključene strane – i trgovci, i proizvođači, i kupci. www.jatrgovac.hr

Gazirana mineralna voda

Rast mjehurića Najprodavanija među vodama, gazirana mineralna voda, u posljednjih godinu dana bilježi količinski i vrijednosni rast te predstavlja dobitan artikal u svim formatima trgovina

S

ladokusci se možda ne bi složili, ali voda je najvažnija namirnica, neophodna za funkcioniranje svakog organizma.

Ono što je interesantno da na pitanje koliko čovjeku treba vode još i danas nema preciznog odgovora jer je vrlo teško odrediti točnu količinu vode koja se unese

iz jednog ili više prirodnih ili bušenih izvora zaštićenih od svih vrsta onečišćenja, a sastav, temperatura i ostale značajke izvorske vode moraju biti stalne u okviru prirodnih promjena. I jedna i druga vrsta mogu biti gazirane ili negazirane, s time da mineralna voda po svojoj prirodi može biti gazirana, a izvorskoj se može Prodaja gazirane mineralne naknadno vode ostvarila je vrijednosni dodati ugljični rast od 12,9% dioksid.

Stolna putem hrane i koja se izluči voda je proizvedena od vode iz organizma, kao i koliko za piće s dodatkom jedne se uskladištene vode koristi. ili više dopuštenih tvari u Nekako je najčešća preposvrhu poboljšanja organoruka popiti osam čaša vode leptičkih svojstava. dnevno, ali koje se jako DOBRA PRODAJA malo ljudi u stvarnosti drži.

Segmentacija tržišta u ovoj PODJELE VODA je kategoriji podosta komPrema definiciji o vodama, pliciran zadatak. Naime, razlikuju se tri tipa voda: dok proizvođači promatraju mineralna, izvorska i stolna. tržište kroz segmente definiPod prirodnom mineralrane pravilnikom o vodama: nom vodom podrazumijeva mineralna, izvorska i stolna, se voda koja potječe iz podpotrošači izgleda još uvijek zemnih ležišta zaštićenih od kao glavni kriterij koriste je svakog onečišćenja, a dobiva li voda gazirana ili nije. Gase iz jednog ili više prirodzirana voda, koja je ujedno nih ili bušenih izvora. Ono i predmet ove analize, predšto ju razlikuje od ostalih njači u maloprodaji.

Kategorija gaziranih mivrsta voda jest prirodni kaneralnih voda tako je u rakteristični sadržaj minezadnjih 12 mjeseci (svibanj ralnih tvari i tvari u tragovi2012. - travanj 2013.) na ma te određenim prehramhrvatskom maloprodajnom beno-fiziološkim učincima. tržištu (koje ne uključuje Izvorska voda se također Cash&Carry, diskontne i dobiva iz podzemnih ležišta

28

Svibanj - Lipanj 2013.

ugostiteljske objekte, kao ni sezonske objekte) ostvarila prodaju od 136,7 milijuna litara, što je za 11,4% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je vrijednosna prodaja iznosila 512 milijuna kuna, što je pak za 12,9% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Većina kategorija dobro prolazi uglavnom u velikim formatima, no ova se kategorija podjednako dobro prodaje u svim formatima trgovina. Kroz supermarkete (301 – 2500 m2) se proda 29% ukupnih količina, slijede srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) s 24%, zatim velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) s 21%, hipermarketi (iznad 2500 m2) s 14%, male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) s 10%, te kiosci

i trgovine na benzinskim postajama s 2% udjela.

TREND S OKUSOM Gazirane mineralne vode su još jedna od onih kategorija u kojima tržištem dominiraju domaći proizvođači - Jamnica (Jamnica, Mivela) i Podravka (Studena), a slijede ih Sarajevski kiseljak (Sarajevski kiseljak), Droga Kolinska (Donat), te Radenska (Radenska).

Proizvođačima je zasigurno interesantno promotriti kako stoje različite vrste pakiranja.

U Hrvatskoj se tako u maloprodajnim objektima najviše prodaju gazirane mineralne vode u plastičnim bocama – 59%, dok prodaja u staklenim bocama iznosi 41%. Kad promotrimo podjelu na vode sa i bez okusa, vidjet ćemo da su gazirane mineralne vode s okusom sve popularnije. U zadnjih godinu dana (svibanj 2012. - travanj 2013.) bilježe rast od 60% u odnosu na isto razdoblje prošle godine te sada drže ukupno 5% količinske prodaje.

Milanka Ćorić Market Analyst, AC Nielsen

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine 100 90 80 70

2 10 14

21

60 50 40

24

30 20 10 %

29

Kiosci i benzinske postaje Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2) Hipermarketi (2501 m2 +) Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) Supermarketi (301 - 2500 m2)

svibanj 2012. - travanj 2013.

Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr

Gazirana mineralna voda – na polici CETINA

T

D

JAMNICA

KALNIČKA

J

amnica je prirodna mineralna voda obogaćena mineralima kalcijem, magnezijem i natrijem te prirodnim ugljičnim dioksidom. Pozitivan učinak Jamnice na ljudsko zdravlje poznat je još od samih početaka proizvodnje Jamničke kiselice kada se Jamnica distribuirala isključivo u ljekarnama. Najprodavanije pakiranje Jamnica gazirane prirodne mineralne vode je staklena ambalaža od 1 L, a u maloprodaji je još prisutna i u PET pakiranju od 1,5 L i 0,5 L. Od 2008. godine na tržištu se može naći i kao aromatizirana gazirana mineralna voda Jamnica Sensation u tri kombinacije okusa: limeta-kiwano, mandarina-mapo i malina-marula koje su dostupne u PET ambalaži od 1,5 L i 0,5 L. Iz Jamnice ističu kako će se u svojim marketinškim aktivnostima nastaviti fokusirati na razvijanje novih aromatiziranih gaziranih voda.

30

DONAT Mg

vrtka Naturalis d.o.o., osnovana 2002. godine sa sjedištem u Civljanima u Šibensko-kninskoj županiji, na tržištu se etablirala sa svojom prirodnom izvorskom vodom Cetina. Logičan poslovni potez bio je i iskorak u segment gazirane prirodne vode pa je tržištu predstavljena gazirana Cetina u PET pakiranju od 1,5 L. Iz tvrtke kao novost u asortimanu ističu novo pakiranje gazirane izvorske vode Cetine od 0,5 L PET koja je na policama trgovina prisutna od početka lipnja. “Naše proizvode distribuiramo u strane trgovačke lance kao što su Metro, Interspar, Lidl, Kaufland, Billa i Getro te domaće grupacije NTL, Ultragros, Jadran grupa, Meta grupa te ostale trgovine”, kažu u Naturalisu.

Svibanj - Lipanj 2013.

onat Mg je visokomineralizirana prirodna mineralna voda bogata magnezijem. Na tržištu je prisutna u PET ambalaži s pakiranjima 0,5 L i 1 L te u staklenoj ambalaži od 1 L. “Sva su pakiranja podjednako atraktivna”, kažu u Atlantic grupi: “Ambalaža od 1 L privlači potrošače koji Donat Mg konzumiraju kod kuće, a s obzirom da smo u posljednjih nekoliko godina komunikaciju usmjerili i prema mlađim, aktivnijim potrošačima, pakiranje od 0,5 L je pravi izbor za njih.”

Osim klasičnog oglašavanja, od marketinških aktivnosti izdvajaju različite vidove edukacije potrošača o benefitima Donata, dok su u svrhu komunikacije na prodajnom mjestu kreirane Donat Mg privjesnice koje, osim što educiraju potrošače, pridonose uočljivosti i prepoznatljivosti brenda na polici.

K

alnička je voda s dugom tradicijom - još davne 1842. godine otkriven je prvi izvor mineralne vode u selu Apatovec podno Kalnika.

Tijekom godina u prodaji se nalazila pod različitim nazivima robnih marki da bi 2012. bila lansirana na tržište kao Kalnička, kako su je mještani sve vrijeme tradicionalno i zvali.

Kalnička gazirana prirodna mineralna voda u maloprodaji je dostupna u PET pakiranjima od 1,5 L i 0,5 L. Kako se mineralna voda kod nas tradicionalno više konzumira u kućanstvu, tako je i kod Kalničke popularnije pakiranje od 1,5 L, kao i six-pack, dok je mala boca praktična za sve one u pokretu. Što se tiče prodajno-marketinških akcija, na Kalničkoj vodi česte su akcije na prodajnom mjestu, tako da se već sada svakako mogu najaviti atraktivne cijene u vrijeme sezone, navode iz Atlantic Grupe.

www.jatrgovac.hr

Mg MIVELA

RADENSKA

g Mivela se crpi iz izvora koji se nalazi u okruženju netaknute prirode te na svom putu od izvora do boce nema dodatnih tretmana pa su njezina svojstva sačuvana u svom izvornom obliku. Proizvodni pogon, koji postoji od 1985. godine kada je i prva boca prirodne mineralne vode Mg Mivela izašla na tržište, nalazi se u blizini mjesta Veluće u središnjoj Srbiji. Mineralni sastav Mg Mivele je specifičan po omjeru i količini otopljenih minerala, poglavito magnezija. Mg Mivela postoji u dvije gazacije kao gazirana prirodna mineralna voda i blago gazirana prirodna mineralna voda. Obje varijante dostupne su u PET pakiranjima od 0,5 L, 1 L i 1,5 L, pri čemu je pakiranje od 1 L najprodavanije.

M

R

SARAJEVSKI KISELJAK

STUDENAC

P

rirodna mineralna voda Sarajevski kiseljak izvire iz dubine od 150 do 300 metara te se odlikuje prirodno izbalansiranim odnosom minerala. “Prilikom protjecanja kroz staro eruptivno stijenje Sarajevski kiseljak se obogaćuje mineralima koji su nužni za uspostavljanje normalne funkcije organizma”, navode iz tvrtke te dodaju kako se proces punjenja obavlja uz pomoć najsuvremenijih tehnologija bez vanjskih utjecaja. Sarajevski kiseljak na tržištu je dostupan u PET pakiranjima od 1,5 L (koje je najprodavanije) i 0,5 L, te u povratnom staklu od 1 L i 0,25 L. Distribuciju Sarajevskog kiseljaka na hrvatskom tržištu radi Jamnica koja surađuje sa svim trgovačkim lancima, što ovom bosanskohercegovačkom proizvođaču osigurava široku zastupljenost u maloprodaji.

www.jatrgovac.hr

adenska d.d. iz slovenskih Radenaca proizvođač je poznate prirodne gazirane mineralne vode Radenska. Povijest Kraljevog vrela u Radencima seže u daleku 1833. godinu kada je vrelo otkrio liječnik Karl Henn da bi je tri desetljeća kasnije počeo puniti u glinene boce. Blagotvorni zdravstveni učinak Radenske službeno je potvrđen 1923. godine, a 1961. godine punionica se seli u Boračevo, mjesto u općini Radenci, gdje se i danas nalazi sjedište poduzeća.

U maloprodaji je prisutna u tri pakiranja: Radenska classic 1 L, Radenska classic 1,5 L PET i Radenska classic 0,5 L PET. Iz Laško grupe, u čijem sastavu Radenska posluje, navode kako su na tržištu nedavno predstavili novo promotivno pakiranje Radenska 3+1 gratis.

M

ineralna voda Studenac crpi se iz bunara u središtu stoljetnog parka Lipika. Iz Podravke ističu kako je na ocjenjivanju Superior Taste Award u Bruxellesu Studenac i ove godine nagrađen s maksimalne tri zvjezdice za izvrsnost okusa, dok je Studenac s voćnim sokom osvojio dvije zvjezdice. Studenac prirodna mineralna voda pakira se u staklenu ambalažu od 0,25 L, 0,5 L, 0,75 L i 1 L, te u PET ambalažu od 0,5 L i 1,5 L, dok Studenac s voćnim sokom dolazi u staklenoj ambalaži od 0,25 L te PET ambalaži od 0,5 L i 1,5 L. Najpopularnija su pakiranja staklo 1 L i PET 1,5 L. Od novosti u kategoriji iz tvrtke izdvajaju lansiranje novog okusa Studenca s voćnim sokom mandarina – grejp. Proizvod će se nalaziti u pakiranjima 0,25 L, 0,5 L te 1,5 L, a bit će popraćen TV i radio kampanjom, kao i degustacijama na prodajnim mjestima.

Svibanj - Lipanj 2013.

31

Neka egida Gazirana mineralna voda – trendovi i brendovi

Brendovi koji drže vodu

treba istaknuti Studenac kao brend s najvećim rastom u promatranom razdoblju. Koja je tajna Studenca? Usprkos rastu cijena, lojalnost kupaca Studenca se povećala, a također uspijeva privući nove kupce, najviše preuzimajući od Donat Mg-a i Jamnice. Gornja dva kvadranta matrice (Napredak i Uspjeh) prikazuju brendove od kojih Studenac uzima vrijednost.

Dobiveni podaci pokazuju da Studenac kupuje oko 29% kućanstava te da kupci Studenca 23% novca koji u kojima je učestalost kutroše na mineralne vode povine smanjena jer kupci čekaju promocije, mineralne ostavljaju Studencu, a ostalih 77% novca raspodjeljuju vode neznatno su povećale na način da najviše troše učestalost kupovine kao i na Jamnicu, ali manje nego količinu po kupovini; 3) bismo očekivali, dok je druJamnica kao vodeći brend gi najveći konJamnica je uvjerljivi lider, a kurent Studenac brend s najvećim Sarajevski rastom u proteklih godinu dana kiseljak na kojeg troše više zauzima gotovo tri četvrtine no što bi se očekivalo. U vremenu cjenovnih ratova tržišta; 4) trgovačke marke primjer Studenca pokazuje s 2% udjela marginalan su da se može rasti i kada ste čimbenik u kategoriji; 5) izazivač s višim rastom na hrvatskom tržištu priča cjenovnog nivoa u odnosu počinje i završava sa svega na lidera kategorije i ostale šest relevantnih brendova. izazivače.

STUDENAC U PORASTU Mladen Kožić Iako smo već izdvojili JamSales Manager, GfK Croatia nicu kao vladara kategorije,

Kategorija gazirane mineralne vode odiše zdravljem i stabilnošću pri čemu na hrvatskom tržištu priča počinje i završava sa svega šest relevantnih brendova

32

Svibanj - Lipanj 2013.

voda uspješno nosi s izazovima sve veće konkurencije u kategoriji pića, da je broj brendova na globalnoj razini veći od 3000, da 90% hrvatskih kućanstava kupuje mineralne vode te da u Hrvatskoj bilježimo trend rasta kućne konzumacije mineralnih voda.

STABILNE CIJENE GfK Consumer Panel prati kupovine kućanstava u Hrvatskoj u posljednjih 13 godina. Analizirali smo kupovinu mineralnih voda u razdoblju ožujak 2012. - veljača 2013. u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Budući da se za potrebe kućne konzumacije znatno više kupuje gazirana voda, iz analize smo izostavili negazirane vode. Riječ je o uistinu posebnoj kategoriji, a njena posebnost ogleda se u sljedećim činjenicama: 1) mineralne vode ne slijede logiku cjenovnih ratova te su uspjele zadržati isti cjenovni nivo iz prethodne godine; 2) za razliku od brojnih FMCG kategorija

Ilustracija migracije kupaca u razdoblju ožujak 2012. – veljača 2013. na primjeru Studenca Napredak

Uspjeh

2000

Neto dobitak/gubitak

N

eke asocira na zdravlje i ljekovite izvore, neke na snažne regionalne brendove (Jamnicu, Radensku, Sarajevski Kiseljak i/ ili Studenac), neke na laku zaradu i komercijalizaciju zajedničkih resursa vodenih rezervi, no smatrali ju mi božanskim darom, ljekovitim napitkom ili blefom koji nam korporacije uspješno serviraju, činjenice su da se mineralna

1500

Donat Mg

1000 500

ostali

Radenska

0

Jamnica

Sarajevski kiseljak Saguaro

-500 -1000

0 20 Upozorenje

40

60

80

100

Indeks lojalnosti

120

140

160 Alarm

www.jatrgovac.hr

EU specijal – trgovina na malo

NAZNAKE O tek u 201 Ulazak Hrvatske u EU mogao bi biti pozitivan signal poduzetnicima u srednjem roku, što bi moglo potaknuti nove investicije i utjecati na povoljniju klimu u gospodarskom okruženju

H

rvatska trgovina na malo konvergira standardima Europske unije u pogledu maloprodajnih formata i koncepata upravljanja, no s druge strane još uvijek značajno zaostaje za prosjekom EU-a u pogledu ostvarenog prometa. Naime, Hrvatska je u 2010. godini, prema podacima Eurostata, imala 48 posto manji promet u trgovini na malo od prosjeka EU-27. Od Hrvatske su po tom parametru slabije bile samo Rumunjska, Bugarska, Litva, Latvija, Mađarska i Poljska. Jasno je, pritom, da se niže bruto plaće i niža potrošnja odražavaju na niži promet u trgovini na malo u Hrvatskoj. Za usporedbu uzmimo naša dva zapadna susjeda kako bismo stekli uvid u konkretne pokazatelje. I dok prosječna mjesečna potrošnja u trgovini na malo u našoj zemlji iznosi oko 225 eura, u EU27 ona iznosi 433 eura, u Austriji 550 eura, a u Slove-

34

Svibanj - Lipanj 2013.

nosti koje donose ekonomije obujma te stoga hrvatski maloprodavači u prosjeku nisu konkurentni na zajedničkom europskom tržištu.

Razvijene zemlje EU-a, sa znatnim udjelom velikih poduzeća i znatnom koncentracijom, imaju veći broj USITNJENA MALOPRODAJA U posljednjim je godinama zaposlenih po poduzeću. U u hrvatskoj trgovini na malo tu se skupinu ubrajaju Veliprocesom koncentracije ka Britanija (16,2), Danska došlo do okrupnjavanja (10,4), Njemačka (10,3), Irska (9,7) i Austrija (8,5). Prosječan Hrvatska su poduzeća u broj zaposlenih po prosjeku mala čime gube poduzeću u 2010. je godini u hrvatprednosti koje donose skoj trgovini na malo iznosio 6,7, ekonomije obujma što je oko prosjeka EU-a (6,3).

Pored toga, hrvatska potrgovine i smanjenja broja poduzetnika. Tako je u 2010. duzeća ostvaruju i nisku proizvodnost rada. Prema godini u Hrvatskoj bilo 4,7 poduzeća u trgovini na malo zadnjim raspoloživim podacima Eurostata, promet na 1000 stanovnika, dok je po zaposlenom u trgovini prosjek EU znatno veći i na malo u Hrvatskoj je u iznosi 7,7 poduzeća na 1000 2010. godini iznosio 84,6 stanovnika. Uz to, hrvatska tisuća eura, što je za 39,4 su poduzeća u prosjeku posto niže od prosjeka EUmala. Time se gube predniji 458 eura. Nadalje, zaposleni u trgovini na malo u Hrvatskoj imaju 46,3 posto niže mjesečne plaće od zaposlenika u Sloveniji, a 58,2 posto niže u odnosu na zaposlenike u Austriji.

www.jatrgovac.hr

225 eura - prosječna mjesečna potrošnja u trgovini na malo u Hrvatskoj

OPORAVKA 14. godini 27 koji iznosi 139,6 tisuća eura. Nižu proizvodnost rada od Hrvatske imaju samo Mađarska, Poljska, Latvija, Litva, Rumunjska i Bugarska. Niska razina proizvodnosti rada dodatni je pritisak na smanjivanje broja zaposlenih u hrvatskoj trgovini na malo. No, treba imati na umu kako je niska proizvodnost posljedica i niskih plaća koje nisu poticajne za zaposlenike, a ni za privlačenje radne snage.

NISKA PROFITABILNOST Maloprodavači u Hrvatskoj posluju s nižim maržama pa je tako u 2010. godini ostvareno 19.233 eura bruto marže po zaposlenom, dok je prosjek EU-a više nego dvostruko veći i iznosio je 39.210 eura. Udio bruto marže u prometu iznosio je u Hrvatskoj 20,4 posto, dok je u EU-u iznosio u prosjeku 24,6 posto.

Velika Britanija posluje s najvećim udjelom bruto marže u prometu (37,7 posto), a slijede je Njemačka (30,8 posto), Danska (30,8 posto) i Austrija (30,4 posto). Uzme li se u obzir da se iz marži pokrivaju troškovi poslovanja i ostvaruje profit i da se u hrvatskoj trgovini na malo ostvaruje niska profitabilnost (42 posto www.jatrgovac.hr

manji profit po zaposlenom od prosjeka EU-a), manje su i mogućnosti poslovanja hrvatskih maloprodavača u operativnom smislu u odnosu na konkurente u razvijenim europskim zemljama.

to u odnosu na investicije u 2008. godini, a izravna strana ulaganja bila su niža za čak 88,2 posto. Smanjenjem investicija u dugotrajnu imovinu umanjen je razvojni potencijal i konkurentnost hrvatske Promet po zaposlenom u trgovine trgovini na malo u Hrvatskoj je na malo u u 2010. iznosio 84,6 tisuća eura međunarodnom okruUza sve to, problematičnim ženju. Bez ulaganja nema se može nazvati i pad i nirazvoja, a uspješna gosposke investicije u hrvatskoj darstva i sektori su oni koji trgovini na malo. Prema i u uvjetima krize nastave podacima Državnog zavoda s investiranjem. Smanjenje za statistiku RH, u 2011. go- inozemnih izravnih ulagadini ostvarene bruto invesnja u hrvatskoj trgovini na ticije u dugotrajnu imovinu malo upućuje na zaključak u trgovini na malo u Hrvatda je, zbog niskih stopa rasskoj su bile niže za 33,2 pos- ta i nestabilne ekonomske

V Sektorske_analize travanj 2013. _ broj 20 _ godina 2

ISSN: 1848-8986

_Trgovina na malo Autor_Ivan-Damir Anić

iše o ovoj temi može pročitati na stranicama Ekonomskog instituta, Zagreb (http://www.eizg.hr/ hr-HR/Novi-broj-Sektorskih-analiza-1009. aspx). Sektorska analiza – trgovina na malo, travanj 2013, broj 20, godina 2, ISSN-1848-8986, Ekonomski institut, Zagreb, autor: Ivan-Damir Anić.

Svibanj - Lipanj 2013.

35

EU specijal – trgovina na malo situacije, hrvatska trgovina na malo manje zanimljiva stranim trgovačkim lancima. Pozitivno je to što je u 2011. u odnosu na 2008. povećan iznos izravnih ulaganja hrvatske trgovine na malo u inozemstvo za čak 42 posto. Iako je taj rast ostvaren na niskoj bazi, ova su ulaganja zanimljiva i ukazuju na nastojanja velikih hrvatskih maloprodavača da širenjem u inozemstvu smanje negativne učinke krize na hrvatskom tržištu.

GODINA IZAZOVA Nepovoljno makroekonomsko okruženje i niska ekonomska očekivanja potrošača u Hrvatskoj ali i cijeloj Europskoj uniji upućuju na zaključak da će i 2013. biti godina izazova za maloprodavače. Prema projekcijama Ekonomskog instituta, Zagreb, u 2013. godini se očekuje smanjenje hrvatskog BDP-a za 0,5 posto, a potrošnje kućanstava za 2 posto. Nesigurnost i najava novih poreza, smanjenja plaća i otpuštanja radnika

Promet u trgovini na malo po stanovniku, 2010. (u tisućama eura)

Promet po zaposlenom u trgovini na malo u Hrvatskoj i EU-u, 2010. (u tisućama eura)

Udio bruto marže u prometu u trgovini na malo u Hrvatskoj i EU-u, 2010. (%)

Hrvatska trgovina na malo ostvaruje 42 posto manji profit po zaposlenom od prosjeka EU-a u javnom sektoru negativno djeluju na ekonomska očekivanja potrošača i utječu na daljnji pad potrošnje kućanstava, a time posljedično i na smanjenje maloprodajnog prometa.

Povoljnija kretanja u trgovini na malo mogla bi se očekivati u 2014. godini uz uvjet pozitivnih kretanja u makroekonomskom okruženju. Ulazak Hrvatske u EU mogao bi biti pozitivan

36

Svibanj - Lipanj 2013.

signal poduzetnicima u srednjem roku, što bi moglo potaknuti nove investicije i utjecati na povoljniju klimu u gospodarskom okruženju.

Ono što trenutno zabrinjava je visoka nezaposlenost, niska kupovna moć i potrošački pesimizam. U Hrvatskoj postoje uspješni maloprodavači koji nastavljaju

s rastom i u vrijeme krize i koji su konkurentni na tržištu. Međutim, u prosjeku hrvatska trgovina na malo ima nisku konkurentnost na zajedničkom europskom tržištu. Hrvatskoj je potreban snažniji val investicija koji će omogućiti gospodarski rast i novo zapošljavanje, što bi pridonijelo poboljša-

nju očekivanja potrošača, a time i povećanju potrošnje i maloprodajnog prometa.

Na taj će se način osigurati brži rast trgovine na malo i jačanje njene konkurentnosti u okvirima EU-a.

Dr.sc. Ivan-Damir Anić Znanstveni savjetnik Ekonomski institut, Zagreb www.jatrgovac.hr

www.poli.com.hr

Europa voli Hrvatsku i Poli.

Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 Čakovec

PROIZVEDENO U HRVATSKOJ

Naziv proizvoda Šifra Kod proizvoda

Ovog proljeća brojna obitelj pilećih kobasica linije Prirodno fit dobila je novog člana: PILEĆI TOAST NAREZAK. Toast narezak je polutrajni, obareni proizvod od pilećeg mesa s malo masti.

U 100 g ima samo 4,2 g masti te 30,5 kcal u 30g (jednoj porciji).

Perutnina Ptuj–Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 Čakovec, Hrvatska

15271 2108622

Kod kutije:

2108625

Kod palete:

3850220252713

Težina proizvoda Broj komada u kartonu Težina kartona Rok trajanja

Toast narezak pakiran je u predštampani ovitak dimenzije 105 mm i namijenjen je za narezivanje na delikatesama. U razvoju je i proizvod za policu.

Pileći TOAST NAREZAK

Temperatura čuvanja Vrsta ambalaže Fi proizvoda VPC iz cjenika (bez PDV-a)

cca. 2.600g 2 cca. 5,2kg 75 dana od 0 do +4°C Predštampani ovitak 105 mm

32,60 kn/kg

EU specijal - komentari “Ulaskom Hrvatske u EU ništa se bitno neće promijeniti pri izvozu našeg asortimana u BiH, Makedoniju i Srbiju, a slično je i s izvozom u zemlje EU. Planiramo se fokusirati na visoku kvalitetu brendiranih proizvoda iz svog asortimana jer po proizvodnim količinama i izlaznoj cijeni iz proizvodnje teško možemo konkurirati europskim proizvođačima.”

Badel 1862

“Atlantic Grupa se već dugo priprema za poslovanje u novim uvjetima pa ulazak u EU za nas neće značiti dramatične promjene. Dio našeg poslovanja već je u EU, imamo iskustva naše kompanije u Njemačkoj još od 2005., ali i korisna ‘prijelazna’ iskustva naših kompanija u Sloveniji, a mnogi naši brendovi već imaju tržišnu valorizaciju zapadnih potrošača.”

Atlantic Grupa

“Koncern Agrokor se za ulazak na jedinstveno europsko tržište pripremao kroz deset godina pregovaranja Hrvatske s Europskom unijom tako da ne očekujemo nikakve bitne promjene u našem poslovanju nakon 1. srpnja.”

Agrokor

“Nakon ulaska u EU u Billi će svakako pojeftiniti neki uvozni proizvodi poglavito oni kod kojih se radi o našem direktnom uvozu, a bit će prilagođene i cijene hrvatskih prehrambenih proizvoda. Budući nam je u interesu kupcima pružiti kvalitetne proizvode po pristupačnim cijenama nemamo namjeru povećavati maržu te će pojeftinjenja biti očita.”

Billa

“S 1. srpnja ukidaju se postupci uvoznog i izvoznog evidentiranja robe pa će se povećati mogućnosti bolje organizacije distribucije robe. Kako bi povećali mogućnost iskorištavanja nabavnih, logističkih i potpornih sinergija Mercator slovenskim i hrvatskim tržištem već sada upravlja centralizirano, ali na svakom od tržišta djeluje kao lokalni trgovac s dominantnom ponudom domaćih proizvoda.”

Mercator

“Podravki je i danas tržište EU drugo najvažnije tržište. Poslujemo u većem broju zemalja članica te imamo proizvodnju u Češkoj i Poljskoj. Naši stručnjaci dugo su analizirali i još uvijek rade na predviđanju učinaka ulaska Hrvatske u EU, odnosno izlaska iz CEFTA-e.

Sve što je bilo sagledivo i predvidivo neće imati značajnijeg negativnog utjecaja jer smo donijeli odluke kojima bi to trebali otkloniti.”

Podravka

38

Svibanj - Lipanj 2013.

“Otvaranje granica prema tržištu Europske unije domaćoj prehrambenoj industriji istovremeno je i velika prilika i velik izazov.

U Vindiji se za to pripremamo već godinama i cilj nam je osigurati da eventualne gubitke na regionalnoj razini, uzrokovane poništenjem ugovora CEFTA-e, nadoknadimo na novim tržištima.”

Vindija

“U Tommyju držimo da će ulazak Hrvatske u EU učiniti dostupnijima globalne izvore nabave i hrvatskim trgovačkim lancima, a radi ukidanja carinskih barijera otvara se mogućnost snižavanja i nabavnih i maloprodajnih cijena robe, posebno na prehrambenim kategorijama. Tommy već godinama surađuje s nizom europskih dobavljača te smatramo da imamo dobre pretpostavke za poslovanje u novim okolnostima.”

Tommy

www.jatrgovac.hr

“Očekujemo da će ulazak u EU biti popraćen padom cijena uvoznih proizvoda, a mišljenja smo i da će distributeri stranih principala korigirati svoje marže čime će se otvoriti prostor za daljnje sniženja cijena. Stoga se može očekivati značajniji rast udjela uvoznih proizvoda. Diona će svakako iskoristiti povoljnije uvjete nabave te kupcima nastaviti nuditi povoljne cijene širokog asortimana artikala.”

Diona

“Najveća novina koja dolazi s ulaskom Hrvatske u EU je činjenica da nećemo imati apsolutno nikakvih carinskih ili veterinarskih barijera.

Već sada osjećamo da su kupci iz EU skloniji započinjati s nama pregovore o plasmanu naših proizvoda jer imaju percepciju da je to sada puno jednostavnije, a s druge strane znaju da smo samim tim što smo ušli u EU preuzeli i zadovoljili sve standarde EU-a.”

Gavrilović

“dm je u Hrvatskoj već odavno primijenio brojna rješenja koja su se pokazala učinkovitima i u zemljama Europske Unije. Nastavkom kvalitetne suradnje s dobavljačima, a temeljem korekcija nabavnih cijena koje će ovisiti o troškovima transporta te prvenstveno carine, vršit će se i moguća promjena cijena proizvoda u prodavaonicama dm-a nakon ulaska Hrvatske u EU.” dm

“U želji da potrošačima pokažemo što za Lidl znači ulazak Hrvatske u EU, sredinom ožujka ove godine pokrenuta je marketinška kampanja ‘Najbolje iz Hrvatske, najbolje iz Europe’. Uz sniženje cijena, cilj ove kampanje također je istaknuti da će ulaskom Hrvatske u EU tržište u oba smjera biti otvorenije, a u sklopu takve poslovne filozofije mnogi proizvodi na Lidlovim policama dobili su oznaku hrvatskog porijekla.”

Lidl

www.jatrgovac.hr

Svibanj - Lipanj 2013.

39

EU specijal – maloprodajni trendovi

JESMO LI SPREM Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju na maloprodajnom tržištu zasigurno dolazi do brojnih promjena. Brza prilagodba i prihvaćanje novih tržišnih trendova svakako bi mogli donijeti odgovor na pitanje iz naslova, no zasad nam ostaje samo da pomno pratimo zbivanja i potom donosimo odgovarajuće zaključke

V

jerujem da mnogi od vas pamte ona vremena kada smo mjesecima znali štedjeti ne bismo li se na kraju počastili odlaskom u Italiju ili Austriju, kako je kome bilo bliže; ne bismo li si priuštili obično nešto čega kod nas tada nije bilo ili pak nešto bazično što se tamo moglo naći po daleko nižim cijenama. Čak i danas, i dalje postoje gravitiranja određenih područja RH prema inozemstvu – zapadni dio Istre, recimo, je svega na desetak minuta od slovenske granice, i tek pola sata od Italije. Već i sada su parkirališta raznih slovenskih Lidl-a, Hofer-a, EuroSpin-a puna hrvatskih registracija, a potrošači veselo iznose pretrpane košarice upola cijene, ako ne i manje. Nekako osjećam da se ta vremena opet bliže...

CJENOVNA DISPROPORCIJA Kako su nam česta putovanja kroz cijelu regiju bivše Jugoslavije praktički u opisu posla, najprije smo samo “osjećali” da među cijenama istih proizvoda na različitim tržištima postoji prilično nesklada. Zatim smo isti taj nesklad pokušali i izmjeriti i dokazati, usmje-

40

Svibanj - Lipanj 2013.

rivši se samo na dva tržišta, slovensko i hrvatsko, čiji nam je odnos, vjerujem, posebno intrigantan već neko vrijeme. S naše poznate FMCG liste najsnažnijih brendova uzeli smo TOP 20 najjačih, i to 11 hrvatskih, pet slovenskih i četiri multinacionalna. Odabrani su samo oni najprodavaniji SKU, te je napravljen popis neakcijskih cijena u Hrvatskoj i Sloveniji. U Hrvatskoj obuhvaćene trgovine su bile Mercator, Spar i Konzum, a u Sloveniji Mercator i Spar. Zatim je napravljena usporedba prosjeka cijena u eurima. Od odabranih 20 brendova, utvrđeno je tek pet onih koji su imali istu cijenu u obje zemlje.

Riječ je o četiri slovenska i jednom multinacionalnom

imali su pak veću cijenu u Hrvatskoj. Razlike u cijenama među tržištima nisu male – kreću se i do 30%.

MOGUĆE POSLJEDICE Već i sada imamo iste trgovce koji djeluju na oba tržišta – Mercator, Spar, Lidl - koji će na neki način vjerojatno “iskorištavati” sve te nesuglasnosti. Ilustrirajmo to, sada već jednim starim primjerom, gdje je trgovac E. Leclerc uvozio u Sloveniju bijelu tehniku Gorenje (slovenskog proizvođača) iz Francuske koju je prodavao po daleko nižoj cijeni od one po kojoj se isti proizvod mogao naći u matičnoj zemlji. Tada pojavnosti te vrste nisu bile česte, ali slučaj je dobro zapamćen. Vjerujem da je realno za S otvaranjem tržišta trgovci će pretpostaviti da nabavljati a kupci kupovati će nabava trgovaca tamo gdje im je jeftinije biti u onoj zemlji u brendu. Sedam proizvoda kojoj je jeftinije jer “padom bilo je skuplje u Sloveniji granice” i carine to će svanego u Hrvatskoj, a riječ je kako biti izvedivo. Također o najjačim hrvatskim regimožemo očekivati da će trgovci za oba tržišta kupoonaliziranim brendovima. vati određene proizvode u Osam brendova, među kojednoj te istoj nabavi, gdje jima su bile multinacionalona bude povoljnija. Pritine i hrvatske robne marke,

sak trgovca svakako će biti kupovina po nižoj cijeni, posebno bude li svjestan da to sasvim regularno funkcionira na tržištu pored. S jedne strane postoji opisana realna “problematika” na strani trgovca, a s druge stane, naznake smo već dobili u uvodu, i na strani potrošača. Posebno su granična područja ona koja će kupovati tamo gdje je jeftinije – proces odluke će, vjerujem, biti vrlo brz i vrlo bazičan, možda će sasvim odustati od potrošačkog etnocentrizma, a možda će vođeni istim krenuti “preko granice” ne bi li “svoj” proizvod našli po još nižoj cijeni. Realno je očekivati i www.jatrgovac.hr

samo

5 od 20 brendova ima istu cijenu u Hrvatskoj i Sloveniji

MNI za Europu?

određene promjene u ponašanju potrošača pri velikim kupovinama. Već sada su veliki trgovački lanci naviknuli potrošača da nije problem sjesti u automobil i voziti se do sljedećeg shopping centra dvadesetak minuta (npr. WestGate Zaprešić). Ako bi došlo do uistinu velikog pritiska trgovaca i potrošača, brzo bi moglo doći do jačeg zbližavanja tržišta Hrvatske i Slovenije, što zapravo i jest u interesu i trgovaca i multinacionalki, ako ništa drugo zbog racionalizacije poslovanja. Osim navedenih promjena u ponašanju na strani trgovaca i potrošača, uslijedit će promjene www.jatrgovac.hr

i nova pravila i na drugim područjima.

PROMJENE DOLAZE Trenutno oko 70% izvoza hrvatske prehrambene industrije usmjeren je na zemlje bivše Jugoslavije. Nakon ulaska u EU - europski režim kvota i carina primjenjivat će se prema trećim državama pri čemu će 15-20% poskupjeti hrvatski proizvodi u istima, što za posljedicu ima manju maržu, višu cijenu za krajnjeg potrošača i manju konkurentnost. Uvoz tvrtki iz EU bit će puno manje kontroliran - bez zaštite, bez kvota i carina. Otvara se mogućnost kupovine

nju potrebno je usmjeriti kada je riječ o upravljanju bazama potrošača, osobnim podacima potrošača u sustavima lojalnosti, upotrebi osobnih podataka za crosspromocije te u okviru nagradnih igara. Upravo ovo potonje, nagradne igre, u Hrvatskoj su jako popularne, a premda njihovo održavanje i provođenje ni danas nije sasvim jednostavno, pravila će postati samo još rigoroznija i time manje privlačna za organizatore.

Usmjerimo se sada na neka pitanja i promjene koja bi mogla biti posebno važna zaposlenima u marketingu.

Generalno, potrošač je u EU daleko bolje zaštićen nego trenutno u Hrvatskoj.

Konkretno, potrošač mora imati na mjestu kupovine dovoljno informacija da donese pravu odluku. To se s jedne strane odnosi na izgled ambalaže (sastojci, alergeni, aditivi, porijeklo proizvoda), a s druge na informacije o cijeni na kg jeftinijih sirovina na trili litar za lakšu usporedbu žištima EU i eventualna isplativosti pri krajnjem kompenzacija potencijalno odabiru. O zaštiti potrošača nižih marži. vodit će se računa na više Uz to, Ured za zaštitu trrazina. Mnogi od Potrošač je u EU daleko njih već i danas funkcioniraju (neki bolje zaštićen nego doduše samo u teoriji), dok će se u trenutno u Hrvatskoj budućnosti paziti da ti zakoni uistinu nešto i znače - da se provožišnog natjecanja pažljivo de. Kroz označavanje cijena prati sve oblike vertikalnih na proizvodima, mogućnost integracija (u Sloveniji je to reklamacije, povratka i/ili primjer Pivovarne Laško i zamjene proizvoda, možda Mercatora) i većih tržišnih udjela u bilo kojoj kategori- je važno naglasiti i izmjenu ji. Zaštita osobnih podataka Pravilnika o općem deklariranju zapakiranih jela gdje dobit će još više na značaju će npr. deklaracije na projačanjem informacijskog izvodima biti još detaljnije, povjerenstva. Posebnu pažSvibanj - Lipanj 2013.

41

EU specijal – maloprodajni trendovi još konkretnije, a morat će uključivati sve aditive, nutritivne tablice koje moraju biti vidljive, gdje samim time ostaje manje prostora za priču brenda i proizvoda.

Dalje, zemljopisnih podataka o porijeklu proizvoda, kao i zaštićenih imena proizvoda, trebat će se strogo pridržavati: npr. tokaj, parmezan, teran, prošek, ajvar, feta (sir), kranjska kobasa…

Dio navedenih već i sada može biti korišten u nazivlju proizvoda tek kod “privilegiranih” proizvođača iz regije porijekla samog proizvoda. Nadalje, premda su djeca poželjan element reklama, oglašavanje u kojem je dijete u središtu praktički će biti ukinuto – dijete se ne smije nagovarati na kupovinu proizvoda i ne smije ga se u reklamama stavljati ili prikazivati u opasnim situacijama.

tablama, panoima i svijetlećim natpisima. Reklama koja uključuje u nekom svojem dijelu korištenje alkoholnih pića NE SMIJE: • poticati prekomjerno ALKOHOLNA PIĆA I CIGARETE konzumiranje alkohola Najveće promjene u reguili prikazivati pozitivnu lativama možemo očekivati uzročnu vezu između u kategorijama alkoholnih konzumiranja alkohola i pića i cigareta. Posebna uspjeha u životu, pažnja bit će usmjerena na • biti posvećena mladima pravilnike o oglašavanju i pokazivati osobe koje alkoholnih pića i općenito konzumiraju alkohol, • prikaziOtvaranjem tržišta online kupnja vati osobe mlađe u Hrvatskoj bi mogla dobiti od 25 godina, posebno značajan poticaj • povezivati ​​ konzumiranje alkohola o korištenju alkohola kao s poboljšanim fizičkim motiva u oglasima. Geneperformansama ili vožralno, oglašavanje alkoholnjom u prometu, nih pića koja sadrže više od • stvarati dojam kako 15% alkohola po volumenu, konzumiranje alkohola je zabranjeno. Alkoholna pridonosi uspjehu u sopića, koja sadrže 15 ili macijalnom ili seksualnom nje posto alkohola po voluživotu, menu, mogu se oglašavati • tvrditi da alkohol ima u obliku kao što su bilteni, ljekovita svojstva ili da katalozi, letci i prospekti, je stimulans, sedativ ili koji su namijenjeni oglašasredstvo za rješavanje vanju i poslovnom komuosobnih problema, niciranju i drugim oblicima • prikazivati apstinenciju objavljivanja informacija, ili umjereno pijenje u osim na plakatima uz cestu,

42

Svibanj - Lipanj 2013.

negativnom svjetlu, • stavljati naglasak na visoke razine alkohola kao kvalitete alkoholnog proizvoda, • pojavljivati se na zgradama, objektima i pripadajućim zemljištima, gdje se obavlja zdravstvena djelatnost te djelatnost odgoja, sporta i obrazovanja, • pojavljivati se ​​na panoima, pločama, plakatima ili svijetlećim natpisima koji su od vrtića i škola udaljeni manje od 300 metara, • pojavljivati se na događajima prvenstveno namijenjenima maloljetnicima, te na športskim natjecanjima, • sadržavati simbole, slike, likove iz crtanih filmova i drugih programa za mlade.

ONLINE KUPNJA Osim svega spomenutog, valja naglasiti da Hrvatska, ulaskom u EU, postaje dio globalnih trendova. Već spomenuti pad carina, aplicirat će se i na onlineshopping, dok su cijene distribucije unutar EU već

optimizirane i nisu bitno veće od paketne distribucije unutar Hrvatske. I na tom području je potrošač u EU odlično zaštićen, što svakako može provjeriti na stranicama eYou Guide.

Na taj način online kupnja bilo gdje u EU je praktički izjednačena s klasičnom kupovinom. To će se sigurno reflektirati na neke od kategorija, kao što su elektronika, skuplja kozmetika ili moda. Dodatno, imamo li u vidu da Hrvatska u online kupovini trenutno zaostaje za drugim zemljama (npr. u Sloveniji je udio online kupaca već oko trećine populacije, dok je isti udio u Hrvatskoj oko 15%), možemo očekivati da će navedeni noviteti na tom području svakako biti dodatni pokretač za potrošača. Naveli smo mnogo promjena, a sigurno ih ima još. Sudeći po svemu tome, teško je reći da se tržište neće mijenjati. Znamo gdje bi moglo doći do prvih promjena, a njih treba pratiti.

Mirna Horvat VALICON www.jatrgovac.hr

EU specijal – propisi u praksi

VODA KAKO ju vidi Europa

Europski i nacionalni propisi članica razlikuju tri kategorije voda: prirodnu mineralnu vodu, izvorsku vodu i stolne vode

U

druga koja u Europskoj uniji okuplja preko 600 proizvođača voda u boci zove se EFBW (European federation of bottled water), a njena punopravna članica je i GIUPPH (Gospodarska interesna udruga proizvođača pića Hrvatske). Kakvi su trendovi na tržištu EU-a pojasnila nam je predsjednica EFBW-a Patricia Fosselard. “Na tržištu Europske unije najveći dio voda u boci koje se prodaju su vode iz prirodnih izvora – prirodne mineralne i izvorske vode, a to je bitno drugačiji trend od ostalih kontinenata na kojima se uglavnom prodaju vode u boci koje su u procesu proizvodnje tretirane. Europski i nacionalni propisi članica razlikuju tri kategorije voda: prirodnu mineralnu vodu, izvorsku vodu i stolne vode”, pojašnjava Fosselard.

www.jatrgovac.hr

EUROPSKI ZNAČAJ Što onda s ulaskom u Europsku Uniju očekuje hrvatske proizvođače s njihovom aktualnom kategorizacijom voda? Dio naših proizvođača gaziranih i negaziranih mineralnih voda već je prošao proceduru priznanja u EU i tako će se registrirati i u Hrvatskoj.

Ostali proizvođači, koji

Tako je 2009. godine, upravo u organizaciji GIUPPH, održana generalna skupština EFBW-a u Dubrovniku, a prošle je godine, u okviru obilježavanja Svjetskog dana voda, GIUPPH ugostio i naše voditelje komunikacijske i grupe za zdravlje.

Samo događanje prezentirano je na prošloj godišnjoj skupštini u Berlinu, a bilo je nominirano i za nagradu Water Innovation Awards 2012”, zaključuje Fosselard.

PROPISANI STANDARDI Prirodna mineralna voda dolazi iz određenog podzemnog izvora koji mora biti Prirodne mineralne vode zaštićen od moraju biti vezane uz lokalitet bilo kakvog zagađenja.

Karakterizira nisu bili priznati u Europju izvorna čistoća, mikrobiskoj uniji, a priznati su u ološka ispravnost, stabilan Hrvatskoj, bit će automatski mineralni sastav naveden priznati i u Europskoj uniji. na etiketi te u nekim sluča“S obzirom da je Hrvatska jevima pozitivni učinci na treća u Europi po bogatstvu zdravlje. Te vode ne smiju vode, njeni resursi značajni biti tretirane te se redovisu i izvan njenih granica. to vrše analize kako bi se Zadovoljni smo što su hrpotvrdilo da se standardi vatski proizvođači voda u kategorije održavaju. Priboci kroz članstvo u GIrodne mineralne UPPH aktivno uključeni vode vezane su uz i u rad EFBW-a kao i u lokalitet što ostale rad naših radnih grupa. vode ne moraju

biti već se mogu puniti bilo gdje. Također, sve prirodne mineralne vode, za razliku od ostalih voda, moraju biti službeno priznate, a lista je objavljena od strane Europske komisije u Službenom listu i na internetskim stranicama te se redovito ažurira. Zbog svih navedenih karakteristika, kategorija mineralnih voda smatra se najvišom, odnosno najkvalitetnijom. Izvorske vode također moraju biti u skladu s visokim standardima kvalitete. Moraju se puniti u boce iz zaštićenog izvora te također ne smiju biti tretirane. Međutim, izvorske vode ne moraju imati stabilan mineralni sastav kao prirodne mineralne vode, a njihov kemijski sastav ne mora biti naveden na etiketi. Stolne vode su različitog porijekla, uključujući i površinske vode, a kod njih je dozvoljena dezinfekcija i tretiranje u procesu proizvodnje te dodavanje minerala. Ono što je zajedničko prirodnoj mineralnoj, izvorskoj i stolnoj vodi je da sve tri mogu biti gazirane i negazirane.

Svibanj - Lipanj 2013.

43

EU specijal – porez na dodanu vrijednost

NOVA PRA

za novo trž

Za hrvatske poduzetnike je vrlo važno znati koja su područja uključena, odnosno isključena iz područja Europske unije za potrebe oporezivanja PDV-om s obzirom da područje primjene PDV Direktive određuje oporezuje li se određena transakcija u EU PDV-om ili ne

N

a 92. sjednici Vlade RH usvojen je konačni tekst Prijedloga Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji će biti upućen u saborsku proceduru i čija će primjena krenuti 1. srpnja 2013. godine odnosno danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Konačni prijedlog Zakona o PDV-u uređuje područje primjene, porezne obvez-

mentirane PDV Direktive Europske unije.

PODRUČJE PRIMJENE Prostor jedinstvenog tržišta EU odnosno unutarnjeg tržišta EU od 1. srpnja 2013. obuhvaćat će, uključujući Republiku Hrvatsku, područje 28 članica na koje se primjenjuje PDV Direktiva. Jedinstveno, unutarnje tržište EU označava područje bez unutarnjih granica, s obilježjem slobodnog PDV Direktiva određuje kretanja dooporezuje li se određena bara, osoba, usluga i kapitransakcija PDV-om ili ne tala. Slobodno kretanje nike, oporezive transakcije, pretpostavlja napuštanje mjesto oporezivih transakgraničnih kontrola među cija, nastanak oporezivog državama članicama, slodogađaja, poreznu osnovibodnu prekograničnu razcu, porezne stope, porezna mjenu dobara i uvođenje oslobođenja, pravo na jedinstvenog sustava PDV-a odbitak pretporeza, obveu državama članicama. Za ze poreznih obveznika, hrvatske poduzetnike je posebne postupke oporevrlo važno znati koja su pozivanja i u njega su impledručja uključena, odnosno

44

Svibanj - Lipanj 2013.

isključena iz područja Europske unije za potrebe oporezivanja PDV-om s obzirom da područje primjene PDV Direktive određuje oporezuje li se određena transakcija u EU PDV-om ili ne. To znači da se samo one transakcije koje se obavljaju unutar tzv.

PDV područja, odnosno područja na koje se primjenjuje PDV Direktiva, smatraju predmetom oporezivanja PDV-om, dok se na one obavljene izvan tog područja PDV Direktiva ne primjenjuje.

U svrhu primjene PDV Direktive i članka 3. prijedloga Zakona o PDV-u vrijede sljedeće definicije: • “tuzemstvo”: označava područje Republike Hrvatske, • “Europska unija”, “područje Europske unije”,

“država članica” i “područje države članice” označava područje svake države članice Unije na koje se primjenjuje Ugovor o osnivanju EU, s izuzetkom svih područja na koja se NE primjenjuje PDV Direktiva, • “treća zemlja” - označava bilo koju državu ili područje na koje se NE www.jatrgovac.hr

1.7.2013. - početak primjene novog Zakona o PDV-u

AVILA

žište primjenjuje Ugovor o osnivanju EU niti PDV Direktiva, • “treća područja” - označavaju područja koja su izuzeta iz područja EU i na koje se PDV Direktiva NE primjenjuje: a) koja čine dio carinskog područja EU, b) koja ne čine dio carinskog područja EU. DEFINICIJE TRANSAKCIJA S obzirom da između država članica EU nema graničnih crta niti carinske kontrole potrebno je usvojiti nove definicije kako bi se, od 1. srpnja 2013. godiwww.jatrgovac.hr

ne, mogle razlikovati transakcije razmjene i kretanja dobara na području EU i transakcije razmjene dobara s državama koje nisu države članice EU: • isporuka dobara iz RH u druge države članice EU odnosno isporuka dobara unutar EU - između država članica EU nema graničnih crta niti carinske kontrole i više se ne može govoriti o izvozu dobara kada se radi o razmjeni i kretanju dobara na području EU, pa se tako izraz “izvoz” zamjenjuje izrazom “isporuka dobara u drugu državu članicu odnosno isporuka dobara unutar EU”,

• isporuka dobara iz RH u tzv. “treće zemlje” (nisu članice EU) – izvoz, • isporuka dobara iz drugih država članica EU u RH odnosno stjecanje dobara unutar EU - između država članica EU nema graničnih crta niti carinske kontrole i više se ne može govoriti o uvozu dobara kada se radi o razmjeni i kretanju dobara na području EU, pa se tako izraz “uvoz” zamjenjuje izrazom “stjecanje dobara na području neke države članice odnosno stjecanje dobara unutar EU”, • isporuka dobara iz tzv. “trećih zemalja” (nisu članice EU) u RH – uvoz.

tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore i druga tijela s javnim ovlastima za obavljanje poslova u okviru svoga djelokruga ili ovlasti. Međutim, ta bi se tijela smatrala poreznim obveznicima ako bi obavljanje tih djelatnosti dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja te ako bi obavljali telekomunikacijske usluge, isporuke vode, plina, energije i grijanja, prijevoz dobara, prijevoz putnika i dr. (osim ako bi te djelatnosti obavljali u zanemarivom opsegu).

REGISTRACIJA ZA PDV PDV identifikacijski broj ima ključnu ulogu u razmjeni dobara između poreznih obveznika registriranih za potrebe PDV-a u državama članicama EU te je odredbama članka 77. prijedloga Zakona o PDV-u uređena prijava u POREZNI OBVEZNIK registar obveznika PDV-a, Porezni obveznik podnošenja zahtjeva za (članak 6.) je izdavanje i dodjelu PDV svaka osoba identifikacijskog broja. koja samosTuzemni poduzetnici koji talno obavlja bilo koju su registrirani kao obveznici PDV-a u 2013., danom gospodarpristupanja Republike sku djelatHrvatske u EU smatrat će nost bez obse registriranim za potrebe zira na svrhu PDV-a i prilikom isporui rezultat obavljanja ka dobara i usluga koriste te djelatnosti. No, porezni PDV identifikacijski broj obveznik je i svaka osoba (PDV identifikacijski broj koja povremeno isporučuje hrvatskih poduzetnika bit nova prijevozna sredstva će OIB kojemu se dodaje koja kupcu otpremi ili predznak HR). Prag promepreveze prodavatelj, sam ta za ulazak u sustav PDV-a kupac ili druga osoba za prijedlogom Zakona o PDV identifikacijski broj PDV-u nije hrvatskih poduzetnika činit se mijenjao te i dalje iznosi će OIB s prefiksom HR 230.000 kuna bez PDV-a, a nije se promijenio niti njihov račun na područje kriterij podjele na mjesečne neke druge države članice. i tromjesečne obveznike Poreznim obveznicima ne PDV-a koji je i nadalje smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave, 800.000 kn s PDV-om.

Svibanj - Lipanj 2013.

45

EU specijal – porez na dodanu vrijednost Prema tome, poduzetnici čiji je prag prometa iz prethodne godine manji od 230.000 kuna smatraju se i dalje malim poduzetnicima koji su oslobođeni plaćanja PDV-a i ne mogu priznavati pretporez (osim ako su se dobrovoljno prijavili u sustav PDV-a). Za potrebe obračuna PDV-a treba se registrirati i poduzetnik koji u tuzemstvu nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište, ali ima sjedište u drugoj državi članici i obvezan je plaćati PDV za isporuke dobara i usluga u tuzemstvu, kod trostranog posla te za usluge oporezive prema mjestu obavljanja usluge (iz članka 75.) i može imenovati poreznog zastupnika (članak 126.) kao osobu koja je obvezna

OPOREZIVE ISPORUKE Člankom 4. prijedloga Zakona o PDV-u utvrđeno je da su predmet oporezivanja četiri vrste transakcija: 1) isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik, 2) stjecanje dobara unutar EU uz naknadu, 3) obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu, 4) uvoz dobara. Isporukom dobara u tuzemstvu uz naknadu smatra se (čl. 7.) prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika. Isporukom dobara uz naknadu smatra se također i prijenos vlasništva nad imovinom uz nadoknadu po nalogu nadležnih državnih tijela ili u njihovo ime ili na temelju odredbi zakona, stvarna predaja dobara na raspolaganje prema Mjesto oporezivanja isporuka ugovoru o najmu dobara dobara unutar EU određeno odnosno o je mjestom isporuke dobara leasingu na određeno vrijeme ili o platiti PDV. Također se za prodaji dobara uz odgodu potrebe obračuna PDV-a plaćanja, koji određuje da treba registrirati i poduzetse vlasništvo nad tim dobrinik koji nema sjedište niti u ma stječe najkasnije nakon tuzemstvu niti na području plaćanja zadnjeg obroka, EU, ali ima sjedište u trećoj prijenos dobara na temelju zemlji ili na trećem pougovora prema kojem se dručju i obvezan je plaćati plaća provizija za PDV za isporuke dobara kupnju ili i usluga u tuzemstvu, kod prodaju, trostranog posla te za usluge ispooporezive prema mjestu ruka obavljanja usluge (iz članka elek75.) i obvezno mora imetrične novati poreznog zastupnika energije, (članak 126.) kao osobu plina, koja je obvezna platiti PDV, grijanja, osim ako RH nije sklopila hlađenja i sl., sporazume o međusobnoj premještanje dobara koja pomoći o naplati poreza. su dio poslovne imovine No, ako porezni obveznik poreznog obveznika koji je obavlja usluge prema poseb- za potrebe svojeg poslovanja nom postupku oporezivanja otpremio ili prevezao sam za elektronički obavljene porezni obveznik ili druga usluge obavljene osobama osoba za njegov račun iz koje nisu porezni obveznici, tuzemstva u drugu državu u tom slučaju ne mora imečlanicu, korištenje dobara novati poreznog zastupnika. koja čine dio poslovne imo-

46

Svibanj - Lipanj 2013.

tim osobama. Poklonima male vrijednosti smatraju se pokloni čija vrijednost nije veća od 160 kn.

Isporuka dobara unutar (na području) EU između Mjesto uvoza dobara je dva porezna država na čijem se području obveznika (ili dobra nalaze pri ulasku u EU poduzetnicima koji su registrirani za općenito koriste u druge potrebe PDV-a) oslobođesvrhe osim za potrebe obavna je plaćanja PDV s praljanja djelatnosti poreznog vom na odbitak pretporeza obveznika, a za ta je dobra (članak 41., stavak 1., točka ili njihove dijelove u cijelosti a) ako su ispunjeni uvjeti: ili djelomično odbijen pret1) isporučitelj i primatelj porez. Ne smatra se ispoisporuke moraju biti regisrukom dobara uz naknadu trirani za potrebe PDV, 2) besplatno davanje uzoraka u PDV identifikacijske brorazumnim količinama kupjeve moraju razmijeniti, 3) cima ili budućim kupcima dobra moraju biti otpremi davanje poklona male vriljena ili prevezena od strane jednosti koje obavi porezni ili u ime prodavatelja ili obveznik u okviru obavljaosobe koja stječe dobra, 4) nja gospodarske djelatnosti, mora doći do stvarne ispouz uvjet da se daju povreme- ruke dobara iz jedne države no i ne isu drugu državu članicu, 5) isporuka se mora vine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih

www.jatrgovac.hr

prag prometa za ulazak u sustav PDV-a i dalje iznosi obaviti za drugog poreznog obveznika ili za pravnu osobu koja nije porezni obveznik, a koja djeluje kao takva u državi članici koja nije država članica u kojoj otprema ili prijevoz robe započinje, 6) dobra u drugoj državi članici moraju biti predmet oporezivanja kao stjecanje unutar EU. Porezni obveznik koji je korisnik tih dobara, u drugoj državi članici mora za ta dobra: a) obaviti stjecanje unutar EU, b) platiti PDV na to stjecanje u državi članici u koju su dobra stigla ili u državi članici koja mu je dodijelila PDV identifikacijski broj koji je dostavio svome isporučitelju, c) na svojoj PDV prijavi obračunava PDV po stopi koja se primjenjuje u zemlji u kojoj je njegovo stjecanje unutar EU predmet oporezivanja. Ako ne dođe do stvarne isporuke dobara iz jedne države u drugu državu članicu ili isporučitelj dobara ne raspolaže valjanim PDV identifikacijskim brojem kupca, isporuka se ne može osloboditi PDV-a.

MJESTO OPOREZIVANJA Mjesto oporezivanja isporuka dobara unutar EU PDVom određeno je mjestom isporuke dobara, što ovisi o vrsti isporuke i o tome na koji je način isporuka obavljena (članak 12. do 15.). Temeljna načela oporezivanja isporuke dobara unutar EU su: 1) isporuke dobara za krajnju potrošnju pri čemu kupac prodavatelju dobara nije mogao dati PDV identifikacijski www.jatrgovac.hr

broj oporezuju se prema načelu države podrijetla i isporučitelj dobara obvezan je na takve isporuke zaračunati PDV. Međutim, od ovog načela postoje izuzeci u slučajevima: a) prodaje novih prijevoznih sredstava, koje se uvijek oporezuju u državi odredišta, b) isporuka trošarinskih proizvoda, koje se uvijek oporezuju u državi odredišta, c) isporuka na daljinu koje su oporezive u državi podrijetla dok isporučitelj ne prijeđe prag isporuke odnosno koje su oporezive u državi odredišta kada isporučitelj prijeđe prag isporuke; 2) za isporuke između dva poduzetnika, obveznika PDV-a koji imaju valjani PDV identifikacijski broj, primjenjuje se načelo države odredišta dobara.

STJECANJE DOBARA Isporuke dobara na području EU koja isporučuje obveznik PDV-a poreznom obvezniku ili pravnoj osobi registriranoj za potrebe PDV-a oslobođene su plaćanja PDV-a kod isporučitelja dobara, ali se plaća PDV na stjecanje takvih dobara po stopi koja se u pojedinoj državi članici primjenjuje na isporuke takvih dobara. Stjecanje dobara unutar EU je stjecanje prava na raspolaganje, u svojstvu vlasnika, pokretnom materijalnom imovinom koju prodavatelj ili stjecatelj dobara ili druga osoba u njihovo ime

230.000 kuna

TROSTRANI POSAO

T

rostranim se poslom smatra transakcija između tri porezna obveznika iz tri različite države članice, kada su ista dobra prevezena ili otpremljena od prvog isporučitelja neposredno posljednjem kupcu (čl. 10.). Ako su ispunjeni svi uvjeti za primjenu pojednostavljenja, porezna obveza se prenosi na konačnog stjecatelja (kupca) (znači da se poduzetnik u sredini lanca nije obvezan registrirati za potrebe PDV-a u zemlji posljednjeg kupca/zemlji odredišta).

OBAVLJANJE USLUGA

O

bavljanjem usluga smatra se svaka transakcija koja nije isporuka dobara (čl. 8.), pri čemu se uključuju i transakcije kao što su dodjeljivanje prava, trpljenje neke radnje ili suzdržavanje od neke radnje, obavljanje usluga na temelju zakona ili odluka, svako korištenje dobara za privatne potrebe te obavljanje usluga bez naknade za privatne potrebe.

MJESTO OBAVLJANJA USLUGA

O

porezivanje usluga ovisi i o poreznom statusu primatelja (čl. 16.) usluge odnosno radi li se o poreznom obvezniku ili o pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a prešla je prag stjecanja i registrirana je za potrebe PDV-a te se: 1) obavljanje usluga između poduzetnika (tzv. B2B usluge) u načelu oporezuje prema mjestu sjedišta poduzeća koje prima usluge, 2) usluge obavljene osobama koje nisu porezni obveznici (tzv. B2C usluge) oporezuju se prema sjedištu pružatelja usluge.

UVOZ DOBARA

U

vozom dobara smatra se svaki unos dobara u EU koja nisu u slobodnom prometu na području EU, te unos dobara koja su u slobodnom prometu na području EU, a potječu s trećih područja koje je dio carinskog područja EU, u skladu s carinskim propisima (čl. 11.). Mjesto uvoza dobara je država na čijem se području dobra nalaze pri ulasku u EU (čl. 28.).

koja je porezni obveznik za potrebe svog poslovanja ili druga osoba za njegov račun otpremio ili prevezao u Predmet oporezivanja PDVtuzemstvo iz om su transakcije na koje se druge države članice u kojoj odnosi PDV Direktiva su ta dobra proizvedena, otpremi ili preveze do stjecaizvađena, obrađena, kupljetelja tih dobara u državu člana ili stečena ili u koju ih je nicu koja nije država članica porezni obveznik uvezao za u kojoj je započela otprema potrebe svog poslovanja (čl. ili prijevoz tih dobara (čl.

9., st. 4.). Prema navedenom, 9., st. 1.). Stjecanjem dobara da bi se radilo o stjecanju dounutar EU-a uz naknadu bara na području EU mora smatra se i korištenje dobara doći do otpreme odnosno

premještanja dobara iz jedne države članice u drugu državu članicu. Transakcija stjecanja dobara unutar EU-a oporeziva je u državi članici gdje završava otprema, a PDV plaća stjecatelj – porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, na stjecanje svih vrsta dobara, dobara koja podliježu trošarinama i novih prijevoznih sredstava.

Ksenija Kramar Ovlašteni porezni savjetnik, Mapa znanja Svibanj - Lipanj 2013.

47

EU specijal - intervju

EU donosi stabilnost i sigurnost poslovanja Ulaskom Hrvatske u EU oni koji su već uspješni dobivaju okvir unutar kojega mogu biti još uspješniji, a poteškoće se mogu očekivati kod onih tvrtki koje već imaju probleme u svom poslovanju, kaže Ružica Gelo, direktorica Centra za EU Hrvatske gospodarske komore

B

ez obzira na članstvo Hrvatska i dalje ima prostora za vođenje svojih nacionalnih politika i ostvarenje nacionalnih interesa, ističe Gelo te dodaje kako uspješnost Hrvatske kao članice Europske unije primarno ovisi o nama samima.

Kada je osnovan Centar za EU pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te koje su osnovne smjernice vašeg djelovanja?

Prije godinu dana, Hrvatska gospodarska komora je, pripremajući se za članstvo u Europskoj uniji osnovala tri nova centra: Centar za investicije, Centar za inovacije, poduzetništvo i tehnološki razvoj te Centar za EU. Najznačajnija aktivnost Centra za EU vezana je uz korištenje pretpristupnih te strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU. Stoga Centar sudjeluje u procesu programiranja EU fondova kao poveznica između poslovnog sektora i administracije. Ovaj proces je ključna faza za korištenje EU fondova jer se tijekom njega definiraju prioriteti i korisnici koji će biti financirani iz njihovih sredstava. Pri Centru za EU formirana je i Zajednica poslovnih savjetnika koji pružaju usluge pri izradi projekata i prijavi na natječaje za EU fondove. Osim toga, Centar prati i ostale politike EU, sagledava njihov utjecaj na hrvatsko gospodarstvo te zastupa interesa hrvatskih tvrtki u tijelima EU koristeći infrastrukturu nacionalnih i europskih udruženja čiji je HGK član.

48

Svibanj - Lipanj 2013.

Koje je aktivnosti Hrvatska gospodarska komora provodila u proteklom periodu s ciljem pružanja pomoći hrvatskim tvrtkama i gospodarstvu u nastojanjima da se što kvalitetnije pripremimo za nastup na jedinstvenom europskom tržištu?

Hrvatska gospodarska komora je kroz mrežu svojih županijskih komora organizirala brojne edukacije na temu promjena koje donosi članstvo RH u EU. HGK je izradila i Vodič kroz promjene u vanjskoj trgovini nakon pristupanja naše zemlje Europskoj uniji u kojem je dan prikaz ovih promjena.

Uz to, HGK je i jedinstvena kontaktna točka za usluge koja će danom ulaska RH u EU postati dijelom europske

“Ulaskom Hrvatske u EU izvoz će postati bitno lakši i jeftiniji” mreže kontaktnih točaka, a ima zadaću pružateljima usluga omogućiti obavljanje svih potrebnih postupaka koji se odnose na obavljanje uslužnih djelatnosti elektroničkim putem te pružiti relevantne informacije o pružanju usluga.

Europska unija je praktički već hrvatska stvarnost. Kako gledate na članstvo Hrvatske u EU odnosno koje bi koristi naša zemlja trebala imati od pristupanja, a koje su potencijalne opasnosti?

Jedna od prednosti svakako je sudjelovanje na jedinstvenom tržištu Europ-

ske unije. Prednosti u trgovanju robama uglavnom se ogledaju u pojednostavljenim procedurama izvoza (bez certifikata i pratećih dokumenata), što izvoz čini bitno lakšim i jeftinijim.

Međutim, iste se promjene događaju i na uvoznoj strani tako da se može očekivati i povećani konkurentski pritisak na domaćem tržištu. Za prehrambenu industriju, koja je jedna od najsnažnijih hrvatskih industrija, rizik je veći jer dolazi do ukidanja carina pri uvozu iz EU, a one su za pojedine prehrambene proizvode još uvijek visoke, te promjene u režimu izvoza na tržište zemalja CEFTA-e koje je najznačajnije izvozno tržište za hrvatske prehrambene proizvode. Pružatelji usluga s registriranim sjedištem poslovanja u Hrvatskoj mogu pružati svoje usluge na cijelom Europskom gospodarskom prostoru, pod jednakim uvjetima kao i drugi pružatelji usluga, bez obveze ponovne registracije poslovnog nastana. Isto tako, Hrvatska će članstvom u EU imati pristup EU strukturnim fondovima i Kohezijskom fondu, što značajno može povećati investicijski potencijal u RH. Ovo znači osjetno povećanje iznosa raspoloživih sredstava. Naime, Hrvatskoj je do sada na raspolaganju bilo oko 150 milijuna eura godišnje, a samo u prvih šest mjeseci članstva bit će nam dostupno 450 milijuna eura, a potom preko milijardu eura godišnje. Osim toga, značajnoj se proširuju i mogućnosti financiranja. Pretpristupni fondovi bili su primarno usmjereni na institucije i www.jatrgovac.hr

milijardu eura - godišnji iznos EU fondova namijenjen Hrvatskoj stvaranje administrativnih kapaciteta za članstvo. Strukturni fondovi i Kohezijski fondovi su znatno dostupniji poduzetničkom sektoru, posebice malim i srednjim poduzećima.

Ulaskom u EU Hrvatska izlazi iz Sporazuma o slobodnoj trgovini u središnjoj Europi (CEFTA). Što će to konkretno značiti za hrvatske tvrtke, poglavito iz područja prehrambene industrije i poljoprivrede?

Situacija je različita od države do države i od proizvoda do proizvoda.

Međutim, generalno se može reći da u slučaju industrijskih proizvoda ne dolazi do značajnijih promjena osim u

kod kojih može doći do povećanja carina pogotovo pri izvozu na tržište Bosne i Hercegovine koje je naše najznačajnije izvozno tržište za prehram-

“Očekujemo zadržavanje koncesija koje je Hrvatska dosad imala pri izvozu” bene proizvode. Međutim, u tijeku su pregovori oko izmjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske komisije i BiH i naša su očekivanja da će koncesije koje je Hrvatska do sada imala biti ugrađene u izmjene Sporazuma.

Koliki je ukupni izvoz Hrvatske na tržišta CEFTA-e te koje će grupe proizvoda naročito biti pogođene zbog povećanja carina?

Ukupni hrvatski izvoz prehrambenih proizvoda na tržište CEFTA-e iznosio je nešto više od 700 milijuna američkih dolara. Zbog izlaska Hrvatske iz CEFTA-e najviše pogođeni mogu biti mliječni, mesni i konditorski proizvodi te cigarete.

Ružica Gelo

HGK – Centar za EU slučaju izvoza u Srbiju, Kosovo i Moldovu. Pri izvozu jednog dijela industrijskih proizvoda u Srbiju situacija se mijenja samo u prvih šest mjeseci članstva, a potom od 1. siječnja 2014. godine carine se ponovno ukidaju.

Situacija je drugačija pri izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda www.jatrgovac.hr

Govori se da bi hrvatska prehrambena industrija, kao posljedica gubitka povlaštenih trgovinskih uvjeta sa zemljama CEFTA-e, mogla ostati bez 4000 radnih mjesta. Mislite li da je to realno?

Izlaskom Hrvatske iz CEFTA-e Hrvatska će sasvim sigurno izgubiti dio povlastica. Koliki će biti njihov obujam ovisi o rezultatima pregovora koji se vode između Europske komisije i zemalja članica CEFTA-e. Mislim da je brojka o kojoj govorite precijenjena i da će eventualni gubitci radnih mjesta biti neusporedivo manji.

Hoće li se obistiniti predviđanja o selidbi proizvodnje u BiH i druge zemlje te je li to dugoročno isplativo za tvrtke koje se odluče na takav potez?

Pojedine naše tvrtke već su prisutne u regiji. Njihov izlazak na vanjska tržišta je nužan i neizbježan kako bi nastavile svoj razvoj i rast. Prilikom procjene o izmještanju proizvodnje u pojedine zemlje regije tvrtke će sasvim sigurno u obzir uzeti i dinamiku približavanja ovih zemalja Europskoj uniji. Što zemlje iz regije budu brže napredovale ka članstvu u EU, ovi razlozi će imati manji utjecaj. Isto tako, nije carinska politika jedini faktor na temelju kojeg pojedine tvrtke donose odluku o seljenju proizvodnje nego će se u obzir uzimati i ostali uvjeti proizvodnje na tom tržištu.

Europska komisija vodi pregovore sa zemljama CEFTA-e oko posebnog trgovinskog režima nakon ulaska Hrvatske u EU. Ima li nekih pomaka u tim pregovorima te što biste mogli izdvojiti kao benefit za hrvatske izvoznike ostvaren u dosadašnjem tijeku pregovora?

Nije uobičajeno komentirati pregovore dok oni traju. Pričekajmo njihovo okončanje pa ćemo onda biti u situaciji nešto više reći.

Kakve su vaše procjene za budućnost? Hoće li se ovaj udar na hrvatsku proizvodnju manifestirati u početku članstva naše zemlje u Uniji te možemo li očekivati stabilniju situaciju u godinama koje dolaze?

U pravilu oni koji su već uspješni dobivaju okvir unutar kojega mogu biti još uspješniji. Poteškoće se, zbog rasta konkurentskog pritiska na domaćem tržištu, mogu očekivati kod onih tvrtki koje već imaju probleme u svom poslovanju. Ulaskom u Europsku uniju stvara se okvir stabilnosti i sigurnosti koji

“Ukidanje carina povećat će konkurentski pritisak na domaćem tržištu” doprinosi gospodarskom oporavku.

Međutim, bez obzira na članstvo Hrvatska i dalje ima prostora za vođenje svojih nacionalnih politika i ostvarenje nacionalnih interesa. Zbog toga uspješnost Hrvatske kao članice Europske unije primarno ovisi o nama samima.

Svibanj - Lipanj 2013.

49

EU specijal - upravljanje nabavom

Z

a nekoliko tjedana Europska unija će imati 28 zemalja. Zajednička karakteristika tom povlaštenom krugu je kretanje robe bez carina, što znači da se međusobna trgovina članica ne smatra uvozom, odnosno izvozom.

Iako je u našim medijima u zadnjih godinu dana najčešća tema bila dobivanje subvencija iz fondova EU, važnije i dugoročnije su mnogostruke trgovinske koristi (na žalost, bit će i

uvoza iz trećih zemalja carine ćemo obračunavati prema zajedničkoj carinskoj tarifi po sustavu TARIC koji predstavlja skup svih mjera koje se primjenjuju u trgovini s trećim zemljama.

Radi se o aplikaciji koja će se ažurirati na dnevnoj bazi, a carinske stope i ostale odredbe mogu se pronaći na internetskim stranicama Carinske uprave. Prihodi od carina postaju zajednički prihodi Europske Unije pri čemu je važno naglasiti

još od 1. veljače ove godine, a korisno je znati kako se postojeći brojevi više neće moći koristiti. Hrvatskim će proizvođačima na ruku ići mogućnost uvoza sirovina kojih nema na EU tržištu bez carine (tarifna suspenzija) ili uz djelomičnu carinu (snižena stopa carine). Također, uvoznicima robe iz Turske, koja nije članica EU, koristit će zaključeni ugovor o carinskoj uniji s tom zemljom kojim je omogućen bescarinski

ma u obzir prilikom plaćanja PDV-a. Ako na ulaznoj fakturi trošak dopreme nije razdvojen, cjelokupan iznos podliježe obračunu poreza.

Posebnu pažnju treba obratiti prilikom uvoza duhana, alkoholnih pića i parfema jer se takve olakšice ne odnose na njih. Šalje li fizička osoba iz treće zemlje nekomercijalnu poštansku pošiljku fizičkoj osobi u EU, vrijednost pošiljke do 45 eura neće biti ocarinjena.

U te olakšice ulaze i duhan,

PRILIKA u nab Kao novoj članici EU, Hrvatskoj se pruža mnogo mogućnosti u nabavi, počevši od konkurentnije usluge, nabavljanja direktno od proizvođača ili velikih distributera, ostvarivanju ušteda, transparentnije naknade u platnom prometu te slobodnog kolanja radne snage

loših posljedica). Unatoč skorom pripajanju naši poduzetnici još uvijek ne znaju sve okolnosti pod kojima će trgovati na tom jedinstvenom tržištu pa ćemo u ovom članku pokušati odgovoriti na neka od pitanja te objasniti pojedine specifične izraze koji će nam vrlo skoro ući u svakodnevni govor.

DRUGE I TREĆE ZEMLJE Zemlje članice EU nazivamo drugim zemljama, a one izvan EU trećim zemljama. Uvozom se smatra uvoz robe iz trećih zemalja, a kao dio carinske unije prihvaćamo zajedničku vanjsku carinu prema trećim zemljama. Prilikom

50

Svibanj - Lipanj 2013.

kako se carinske stope, koje će se primjenjivati od 1. srpnja od 00,00 sati, u pravilu razlikuju od postojećih.

Hrvatski uvoznici robe iz trećih zemalja tako moraju pripaziti da ne naprave carinski prekršaj s obzirom da će obračun carina biti znatno složeniji no što je danas. Od istog datuma

uvoz robe, dok će uvoznici robe iz SAD-a obračunavati i dodatne carine koje su uvedene kao protumjera SAD-u zbog nepoštivanja obveza prilikom uvoza robe podrijetlom iz EU. Općenito, uvoz robe vrijednosti do 150 eura oslobođen je carine, ali će se plaćati PDV na robu skuplju od 22 eura.

Ukoliko Hrvatskim će proizvođačima je ta roba pogodovati mogućnost kupljena s dopremom, povoljnijeg uvoza sirovina savjet je da na ulaznoj započinje primjena sustava fakturi postoji razdvojen elektroničke registracije dio koji se odnosi na vrijedEORI. Zahtjevi za izdavanje nost robe i dio koji se odEORI broja zaprimaju se u nosi na cijenu dopreme jer nadležnim carinarnicama se trošak dopreme ne uzi-

pića i parfemi točno određenih količina.

SLOBODNO KRETANJE ROBE Slobodno kretanje roba znači ukidanje tehničkih prepreka i primjenu načela uzajamnog priznavanja tehničkih normi i specifikacija proizvoda pri izlaženju na tržište. Drugim riječima, www.jatrgovac.hr

150 eura - vrijednost uvezene robe koja je oslobođena carine ukida se dvostruko testiranje. Ako se u jednoj državi trguje nekim proizvodom znači da je taj proizvod već testiran i normiran i stoga ga druga država nema obavezu testirati prilikom uvođenja na svoje lokalno tržište. Takvim standardiziranjem izbjegavaju se neujednačeni tehnički propisi država članica. Istovremeno, ukidaju se diskriminatorne pristojbe na proizvode iz drugih članica EU. Sljedeći primjer iz prakse

bavi

prikazat će načelo carinjenja: vaš Marketing nabavlja kemijske olovke s tiskom.

Ukoliko olovke nabavlja iz Kine, a tisak namjerava naručiti u RH, olovke se smatraju uvozom iz treće zemlje i podložne su ocarinjenju po stopi od 6,5%. No, ukoliko Marketing raspiše www.jatrgovac.hr

natječaj za gotov proizvod (olovka + tisak) i najpovoljniji dobavljač je iz Slovačke, vaš će ukupni trošak biti cijena proizvoda plus trošak dostave (nema carine, veterinarskog i ostalih pregleda i sl.). Uštede u nabavi roba i usluga na koje se možemo odmah osloniti su svakako niže cijene zbog nepostojanja carina, ali i zbog zaobilaženja domaćih posrednika (uskoro bivših uvoznika) i njihovih marži.

PLAĆANJE DOBAVLJAČIMA Nabava robe preko teritorijalne granice završit će (a češće započeti) plaćanjem dobavljaču. Od svoje poslovne banke tvrtke su već zaprimile obavijest o novim uvjetima

poslovanja i plaćanja, kao i IBAN (Međunarodni broj žiro računa) konstrukciji svog transakcijskog računa. Od 1. lipnja obavezna je konstrukcija IBAN za sva plaćanja, čak i kad su unutar nacionalna. Takva konstrukcija računa sastoji se od dva slova koja su oznaka države, dvoznamenkastog kontrolnog broja i postojećeg žiro računa. Prvi pogled na elektronski izgled računa izaziva nedoumice zbog nepostojanja crtice koja je odvajala vodeći broj banke

djelovati u svim javnim i pozivnim natječajima, odnosno izvoditi radove i pružati usluge u drugim zemljama pri čemu je dobro prvo saznati konkretna pravila i uvjete koji su na snazi u određenoj zemlji. Javni natječaji institucija, agencija i drugih Proizvod koji je testiran i tijela EU normiran u jednoj zemlji EU objavljuju se na stravažeći je i za ostale članice nici ted. europa. tada se unose po četiri znaka eu. Sloboda pružanja usluga uključuje i poslovni nastan u svako prazno polje. Makkoji podrazumijeva pravo da simalni broj slovnih mjesta svaka pravna ili fizička osoba IBAN-a u drugim zemljama iz jedne države članice obavmože biti 34. Stoga podsjelja djelatnost u drugoj državi ćamo poduzetnike da poskroz neodređeno vrijeme. tojeći žiro račun isprave u Načelno, kretanje radnika IBAN na svojem memoranu EU je slobodno, odnosno dumu, svojoj internetskoj radnici su slobodni zaposliti stranici i svakako ga ispišu se u drugoj državi članici. na svojim ponudama.

Ipak, kako bi se spriječili TRANSAKCIJSKI RAČUN poremećaji velikog priljeva U praksi će plaćanje tvrtjeftinije radne snage iz novih kama u drugim zemljama članica, uvedena su privrebiti jednostavno. U nekim mena prijelazna razdoblja je bankama žiro račun već koja reguliraju priljev radne postao jedinstveni račun snage u “stare” države člaza unutar nacionalna i za nice. Na primjer, Njemačka plaćanja tvrtkama u druje uvela restrikciju zapošgim zemljama. Ukoliko se ljavanja hrvatskih radnika plaćanja obavljaju e-bannaredne dvije godine, što se karstvom potrebno je samo može naknadno produžiti na označiti oznaku valute u pa- sveukupno sedam godina od dajućem izborniku. Druge ulaska RH u EU. Zaključno će banke uvesti takav model možemo naglasiti kako se u 2014. godini. Ukoliko se Hrvatskoj, kao novoj članici nalog za transakciju zadaje EU, pruža mnogo mogućobrascem, od 1. lipnja 2012. nosti u nabavi, počevši od je u optjecaju isti obrazac za konkurentnije usluge, nabavkunska i devizna plaćanja ljanja direktno od proizvo(HUB3). Postavlja se i pitađača ili velikih distributera, nje bankovnih naknada za ostvarivanju ušteda, transplatne transakcije drugim parentnije naknade u platzemljama. Propisano je nom prometu te slobodnog da sve bankovne naknade kolanja radne snage. Ipak, određene za prekogranična moramo upozoriti na velike plaćanja moraju biti jednapromjene u domaćem posloke odgovarajućim naknada- vanju i opasnost od kršenja ma za domaće transakcije. europskih pravila zbog eventualnog nedovoljnog poznaUSLUGE I RAD vanja novih pravila igre.

Tržište EU za tvrtke iz RH postaje unutarnje tržište.

Boris Vulić Mapa Znanja Naši poduzetnici mogu su(VBDI) od partije našeg računa. IBAN hrvatskih računa sastoji se od 21 znaka, a za primjer ćemo uzeti račun Državnog proračuna RH: HR1210010051863000160.

Ukoliko rukom upisujete IBAN na papirnom obrascu,

Svibanj - Lipanj 2013.

51

Promo

NOVOSTI Badela 1862 za Europsku uniju

Badelova dobro poznata i priznata pića jačaju svoju konkurentnost dodavanjem zaštićenih oznaka jakih alkoholnih pića podrijetlom iz Hrvatske

U

laskom Hrvatske u Europsku uniju, pored prilagodbe europskom zakonodavstvu, za kategoriju jakih alkoholnih pića otvara se i nova pogodnost kojom proizvodi iz pojedinih kategorija postaju prepoznatljivi kao dio hrvatske baštine.

To su tradicionalni hrvatski proizvodi, drugačiji i jedinstveni u odnosu na ostale kategorije iz grupe jakih alkoholnih pića. Riječ je o kategorijama koje su definirane na Listi jakih alkoholnih pića podrijetlom iz Hrvatske, primje-

rice Hrvatska stara šljivovica, Hrvatska travarica, Hrvatska loza, Hrvatski pelinkovac.

Proizvodi iz tih kategorija time će steći poseban status kakav primjerice imaju cognac iz Francuske ili grappa iz Italije. No samo proizvođači koji su ispunili definirane kriterije mogu nazive svojih brendova dopuniti registriranim oznakama jakih alkoholnih pića podrijetlom iz Hrvatske.

Badel 1862 kao neprikosnoveni lider na tržištu jakih alkoholnih pića u navedenom vidi odličnu priliku ne samo

B

adel Hrvatska stara šljivovica je tradicionalno alkoholno piće - voćna rakija od šljive koja ima dugogodišnju tradiciju uzgoja na našim područjima te daje destilat vrlo specifičnog i prepoznatljivog karaktera. Destilat se dodat-

B

adel Hrvatska travarica - rakija od izabranih trava, kao osebujna rakija, nastala je jedinstvenom kombinacijom aromatičnih trava i odabranih vinskih destilata. Dominantnu ulogu pri oblikovanju okusa travarice imaju ljekovite trave salvije, melise, anisa i lavande. Macerat dobiven iz aromatičnog bilja pruža travarici bogatstvo dalmatinskog okusa.

52

Svibanj - Lipanj 2013.

za rast plasmana već i za ukupnu afirmaciju i promociju bogate baštine Republike Hrvatske čiji je neizostavan dio i proizvodnja tradicionalnih jakih alkoholnih pića.

Badel 1862 dobio je rješenje za uporabu registriranih oznaka za Badel Hrvatsku staru šljivovicu, Badel Hrvatski pelinkovac, Badel Hrvatsku travaricu i Korlat Hrvatsku lozu, te će u nadolazećem periodu tržištu predstaviti redizajn svojih tradicionalno poznatih brendova. Time su navedeni proizvodi ponosno

no oplemenjuje odležavanjem u drvenim bačvama izrađenim od slavonske hrastovine.

Proizvod koji je poznat potrošačima u Europi, postaje sada još zanimljiviji jer ih odmah asocira svojim imenom na izvornost.

K

orlat Hrvatska loza – tradicionalna rakija proizvedena od masulja svježih bobica grožđa, koje je u sebi sačuvalo svu snagu i osebujnost podneblja u kojem se miješaju kontinentalna i mediteranska klima, predstavlja vrh kvalitete u proizvodnji jakih alkoholnih pića.

B

i ravnopravno stali uz bok zaštićenim proizvodima kao što su Scotch Whisky, Cognac, Grappa…

Ujedno je Badel 1862 morao prilagoditi imena svojim popularnim proizvodima koja su to morala učiniti zbog prilagodbe propisima EU. Tako je Badel Domaći rum postao Badel domaći, a Badel Prima Brandy postao je Badel Prima Brand.

Srećom, mijenjalo se samo ime, kvaliteta je ostala ista – jedinstvena i prepoznatljiva BADELOVA KVALITETA.

Sadrža dostupan prikaziva poštivanja zabrane og duhan proizvod alkoholn

adel Hrvatski pelinkovac - 150 godina tradicije sačuvano je u boci ovog najstarijeg i najpoznatijeg biljnog likera u Hrvatskoj. Još u 19. stoljeću utemeljitelj današnjeg Badela 1862, Franjo Pokorni, svojom je jedinstvenom recepturom na bazi ljekovite biljke pelin (Artemisia absinthium), stekao svjetsku slavu. Godine 1910. njegova je tvornica ponosno je nosila naslov “kraljevski dvorski dobavljač” dobiven od vlasti Austro-ugarske monarhije, a Pelinkovac gorki pio se i na francuskom dvoru Napoleona III. Po toj sačuvanoj, originalnoj i tajnoj recepturi Badel Pelinkovac gorki proizvodi se i danas.

Najvažnija specifičnost ovog biljnog likera sasvim je prirodan, tradicionalni način proizvodnje pa se u njegovoj snažnoj, prepoznatljivoj mediteranskoj aromi može podjednako lako uživati kao aperitivu, kao digestivu ili piću za opuštanje uz zalazak sunca.

www.jatrgovac.hr

aj nije n za javno anje zbog a zakonske glaťavanja nskih da i jakih nih pića.

Oglašavanje na radiju Na prve naznake krize i pada prihoda, radijski biznismeni počeli su se umrežavati. Time su i male lokalne radiostanice uspjele privući oglašivače koji su dotad bili rezervirani isključivo za najveće medije

S

ve donedavno radio se hvalio titulom najbržeg medija koji svojim slušateljima prvi donosi informaciju. Stasanjem internetskih portala radio je morao podijeliti titulu medijskog sprintera. Unatoč tome, od svih medija radio najmanje pati zbog pojave

velikog broja radiostanica ozbiljnija kontrola onoga što se emitira gotovo da nije postojala. Rezultat su urbane legende o mutnim radijskim poslovima, o čemu svjedoče i velike zarade njihovih vlasnika.

Prosvjedovati za spas tog radija, međutim, sada nikome nije padalo na pamet.

Radio je medijskim poduzetnicima vrlo zanimljiv jer su ulaganja relativno mala, a ostvarivanje profita vrlo izvjesno. Osim toga, slušanost nekog radija vrlo je teško utvrditi. Dok se snaga tiska utvrđuje tiražom, a televizijskog programa mjerenjem peoplemetrom, slušanost pojedinog radija mjeri se tek anketama. Nije tajna da nitko u medijskim krugovima takve rezultate ne smatra relevantnima. Ali bez obzira

iz godine u godinu. Prema podacima Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje (HURA), hrvatske radiostanice su u 2008. godini uprihodile oko 250 milijuna kuna, no svega tri godine kasnije ukupan prihod im je pao na 190 milijuna kuna.

IZDAŠNO FINANCIRANJE Unatoč tome na tržištu opstaje veliki broj radiostanica.

One koje pokrivaju teritorij

Umreženi

interneta. Nije to slučajno – radio je još uvijek jedini medij koji ljudi prate a da se ne moraju usredotočiti na njega. Osim toga, široko je dostupan, korisniku je vrlo jeftin (ako izuzmemo plaćanje RTV pristojbe, što je obveza svakog tko posjeduje barem radijski prijamnik).

Radio dopire do svakoga, bez obzira na stupanj obrazovanja svoje publike ili na posao kojim se bave. Zbog toga radio kao medij još uvijek privlači dovoljan broj oglašivača da bi čitav posao mogao biti isplativ. Popularnost radijskog biznisa u Hrvatskoj očituje se i u velikom broju radiostanica, koji godinama već ne pada ispod broja 150. Upravo zbog

54

Svibanj - Lipanj 2013.

Unatoč svemu tome, radio ne slovi kao vrlo utjecajan medij. Doduše, netko bi mogao pomisliti da slučaj nekadašnjeg Radija 101 ruši tu tezu, no i prosvjedi za spas tog radija više imaju veze s vremenom u kojem su se zbivali nego sa samim radiom. Da je tome tako svjedoči i agonija “Stojedini-

na nedostatak utjecaja, radijski biznis je vrlo popularan kod medijskih tajkuna.

Letimičan pogled na prihode ranijih godina pokazuje i zašto – velike radiostanice ostvarivale su i preko 20 milijuna kuna prihoda, a S 250 milijuna kuna u 2008. i na profitu prihod radiostanica smanjen im je mogla pozavidjeti je na 190 milijuna u 2011. svaka lokalna televizija. ce” koja je trajala posljednjih Ipak, kriza je uzela danak i nekoliko godina pri čemu je u radijskom biznisu, pa se i gašenje izbjegnuto za dlaku. prihodi od marketinga tope

čitave države relativno lako preživljavaju, baš kao i one koje dominiraju većim gradovima. Međutim, male prigradske radiostanice ne bi opstale svih ovih godina da ih nije financirala lokalna zajednica. Iako se načelno to može smatrati dobrim rješenjem, jer bi upravo lokalna zajednica trebala imati i koristi od takvog medija, praksa je daleko manje plemenita. Dobar dio takvih radiostanica financira se novcem poreznih obveznika, www.jatrgovac.hr

u Hrvatskoj je aktivno oko ali služe isključivo političkoj opciji koja vlada tim krajem i trudi se, uz pomoć upravo takvih medija, zadržati vlast i u narednom mandatu.

Posljednjih desetak godina radiostanice dobivaju i pomoć Vijeća za elektroničke medije koje im svake godine dodjeljuje barem petnaestak milijuna kuna iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Zanimljivo je da se na njihove natječaje ne prijavljuju sve radiostanice (u prosjeku ih se prijavi oko 140), a većina ih dobiva manje od 100 tisuća kuna, dok samo “najsretniji” dobiju više od 200 tisuća kuna. Iako se radi o izdaš-

150 radijskih stanica

FM po 510 tisuća kuna.

Dok zagrebački gradonačelnik dijeli novac iz gradskog proračuna, novac koji dijeli Fond prikuplja se

lokalnih radiostanica sjeverne Hrvatske, javno je ispričala kako je na pritisak vlasnika sa svojim kolegama snimala lažne emisije za koje je radiostanica dobila Sve je popularniji trend sredstva Fonstvaranja nacionalnih ili da. Snimila bi se jedna ili regionalnih radijskih mreža dvije emisije koje su se slale od RTV pristojbe. HRT je, Vijeću kao pokriće da su naime, dužan tri posto od sredstva utrošena namjenprikupljenih sredstava RTV ski. Međutim, te se snimke pristojbe uplatiti u Fond, nikad ne bi našle u proa novac potom Vijeće za gramu jer vlasnicima takvi elektroničke medije raspoprogrami ne donose prihode djeljuje lokalnim medijima. od oglasa, a skuplji su im Iako Vijeće čini sedmero od pukog puštanja glazbe. članova koji su profesionalIz njenog svjedočanstva no zaposleni u tom tijelu i moglo se iščitati da se takvoj praksi pribjegava u cijeloj za svoj rad primaju plaću

ske neće biti te sreće pa će ovisiti o oglasima lokalnog frizera, automehaničara ili mesara. Zbog toga je posljednjih godina prisutan trend okupljanja radiostanica u nacionalne ili pak regionalne radijske mreže.

Bez obzira na model, motiv je svima isti – privlačenje oglašivača.

Prema lanjskom izvješću Vijeća za elektroničke medije, u Hrvatskoj djeluje Jadranska mreža (Radio Dalmacija, Novi radio Zadar, Radio Istra, Radio ritam i Radio Korzo), mreža Totalni FM (Mea-media, Morski zvuk, Novi radio, Primorski radio, Radio Sisak, Radio

eter nom fondu, kada se gleda njegova vrijednost u cjelini, zlatna koka za “odabrane” radiostanice su zapravo gradovi koji subvencioniraju njihov rad. Službeno, takvo se financiranje zove sufinanciranjem programa od značaja za neki grad, a sretnici samo u jednoj godini mogu od, primjerice, Grada Zagreba izvući više nego što će od Fonda za pet godina.

Početkom svibnja je Grad Zagreb objavio rezultate natječaja o sufinanciranju.

Radio kaj je tako dobio 1,2 milijuna, Plavi 9 (Soundset) 1,1 milijun, Totalni FM 1,05 milijuna, a Radio 101 i Hit www.jatrgovac.hr

više nego dvostruko veću od hrvatskog prosjeka, afere s namještenim natječajima nisu ih mimoišle. Neki od sudionika natječaja javno su prozivali pojedine članove da su tražili mito kako bi im dodijelili koncesiju. Tijekom pregovora ti su tražitelji mita navodno tvrdili (optužbe nikad nisu dobile sudski epilog) da će se budućim koncesionarima podmićivanje isplatiti jer će im Vijeće dodijeliti izdašnu potporu iz Fonda čime će se anulirati iznos mita.

NASTAVAK AFERA No, prošle godine je otvorena nova afera s raspolaganjem novcem Fonda. Ivana Lekšić, urednica nekoliko

Hrvatskoj, kao i to da se sve odvija uz blagoslov (barem dijela) Vijeća za elektroničke medije. Nakon otkrića nitko nije sankcioniran, formalno zbog nedostatka dokaza jer više ne postoje ni snimke emitiranog programa.

I dok je vlasnicima radiostanica u velikim gradovima, naročito onima iz Zagreba, relativno lako poslovati zbog velike koncentracije radijskih oglasa, radiostanice iz manjih sredina teško spajaju kraj s krajem. Svaki zagrebački radio u pravilu lako dolazi do oglasa velikog trgovačkog lanca, naftne kompanije, banke ili mobilnog operatera, dok radio iz Gospića, Labina ili Makar-

Velika Gorica i Totalni FM), Soundset mreža (Radio Terezija, Radio Kaštela, Radio Ragusa), CRO mreža (Hit FM, Glas Slavonije, Radio Trsat, Radio KL), istarska mreža RIMA (Radio Labin, Radio Pazin, Radio zona Buzet, Radio eurostar i Radio maestral) i Plava mreža (Zagrebački radio Plavi 9, Zagorski radio, Zagorska sportska mreža). Na stranicama Soundseta, međutim, stoji da se ta mreža sastoji od 13 radiostanica: sedam ih u imenu nosi prefiks Soundset (Zagreb, Krapina, Zaprešić, Trsat, Kvarner, Brod i Požega) te Radio Buzet, Svibanj - Lipanj 2013.

55

Oglašavanje na radiju Radio Pazin, Radio maestral, Hrvatski radio Vukovar, Gradski radio Osijek i Radio Valpovština.

dok kontinentalna područja, udaljenija od Zagreba, nisu te sreće. Istrani su, primjerice, među prvima shvatili prednosti umrežavanja i osnovali su današnju RIMU koju čine najslušanije istarske radiostanice. Slušatelji više vole lokalne stanice na kojima mogu dobiti informacije koje su im važne za svakodnevni život, no tek umrežene takve stanice postaju zanimljive oglašivačima.

Od siječnja je Hrvatska bogatija za još jednu mrežu, “maštovito” nazvanu CCC (Croatian City Combi), a u nju su se udružili zagrebački Radio 101, riječki Domaći

za više od 70 posto stanovništva regije.

čini se da su radijski tajkuni uposlili vrlo kreativne knjigovođe. Primjerice, grupa Totalni FM je u 2011. godini ostvarila prihod od 16,3 miradio, sinjski Hit radio i karlovački Radio Mrežnica. Os- lijuna kuna, no te su godine nova udruživanja ove mreže izgubili 2,5 milijuna kuna. isključivo je marketinška, Soundset mreža, odnosno odnosno namjera osnivatvrtka Cratis retis preko koje mreža posluje, Radio je jedinstven medij jer uprihodila je 12,7 milijuna privlači sve dobne skupine i kuna (2010. godine svega sve društvene slojeve 5,7 milijuna), no godinu su ča je tek dijeliti zajednički završili jedva s pozitivnom marketinški prostor. “Po nulom. Preciznije, profit prvi se put udružuju radije iznosio cijelih 254 kune. ostanice koje nisu povezane Prethodne godine Majher je vlasnički. Cilj je marketinški bio mrvicu uspješniji, pa mu

MREŽA KAO SPAS Zakonom je propisano je da se nakladnici radija mogu povezivati u regionalne ili nacionalne mreže, s regionalnim i širim pokrivanjem područja, pod sljedećim uvjetima, ali moraju zadovoljiti određene zahtjeve. Primjerice, povezani nakladnici moraju imenovati odgovornog urednika zajedničkog programa, a svaki povezani nakladnik na području svoje koncesije mora objavljivati najmanje dva sata vlastitog radijskog programa i to između 7 i 22

56

povezivati male i neovisne radijske postaje kako bi povećale svoje prihode”, izjavio je prilikom pokretanja ove mreže Thomas Thimme, vlasnik “Stojedinice”, koji je u borbu krenuo i dampinškim cijenama. Dok su ostale mreže poluminutni oglas naplaćivale oko 700 kuna, CCC je za takav oglas tražio tek 360 kuna, a Thimme je izračunao da bi im se zbog tog poteza prihodi trebali povećati za 70 posto.

sata. Povezani nakladnici moraju imati i zajedničku programsku osnovu.

Umrežene stanice ne djeluju po identičnom modelu.

Izostankom sustavne Soundset kontrole radijski je biznis mreža, iza koje stoji Josip postao medijska siva zona Majher, unificira umreSlužbeno, regionalna ili žene radiostanice. Majher nacionalna mreža u pogleje sklon kupiti stanicu koju du programskih zahtjeva poželi umrežiti, pa gotovo i ograničenja iz Zakona o svaki radio u toj mreži imeelektroničkim medijima nu dodaje “soundset”. Oglasmatra se jedinstvenim šivačima nudi više modela, audiovizualnim ili radijskim od oglašavanja na svih 13 programom. Nacionalna radiostanica (u isto vrijeme mreža programa je audioviili pojedinačno), do podjele zualni ili radijski program po regijama (Istra i Primorje koji je dostupan za više od ili Slavonija). Totalni FM, 60 posto stanovništva Republike Hrvatske, a regionalna

Svibanj - Lipanj 2013.

primjerice, počiva na drukčijem konceptu pa stanice iz te mreže zajednički djeluju kao nacionalna radiostanica.

Regionalne mreže, primjerice istarska i dalmatinska, fokusirale su se samo na svoju regiju okupivši nekoliko radiostanica s malim, gradskim koncesijama i tako stvaraju mrežu koja pokriva čitavu regiju. Cilj ovakvih mreža je da budu prve u “svom dvorištu”, zbog čega ih opet oglašivači teško mimoilaze. Radijske mreže su isplativije u obalnim regijama koje u vrijeme turističke sezone znatno bolje rade,

MILIJUNSKI PRIHODI Krizi unatoč, poslovni rezultati pojedinih radiostanica i mreža pokazuju da su prihodi i dalje višemilijunski.

Dobit je već druga priča, a po prijavljenim iznosima

www.jatrgovac.hr

3,8 milijuna kuna je izdvojio Grad Zagreb za lokalne postaje je ostalo 114 tisuća kuna.

Samo je njegov zagrebački Soundset plavi uprihodio 2,1 milijun kuna, a godinu je završio s minimalnom dobiti od osam i pol tisuća kuna.

Iako je Hit FM te 2011. godine uprihodio svega četiri milijuna kuna, s novcem su puno bolje raspolagali pa je dobit prije oporezivanja iznosila 1,4 milijuna kuna.

Godinu ranije prihod je iznosio 2,9 milijuna, a tada su izgubili oko 727 tisuća kuna. Brojke pokazuju da ni predvodnicima regionalnih mreža ne ide loše. Tako je Radio Dalmacija 2011. godine uprihodila gotovo 14 milijuna kuna, od čega im je ostalo 1,9 milijun kuna čiste dobiti. Šibenski Radio ritam je uz 1,9 milijuna kuna prihoda uspio zaraditi oko 250

truda organizirati istovremeno emitiranje oglasa.

RADIO U TRGOVAČKIM LANCIMA Svojedobno su čak i pojedini trgovački lanci osnivali svojevrsne radiostanice jer su shvatili da određena vrsta glazbe potiče potrošnju.

Osim toga, time su izbjegavali apsurdne situacije koje su neminovne ukoliko u svojim trgovinama puštaju neku komercijalnu radiopostaju.

Kako nemaju utjecaj na ono što se emitira, tako se dogodi da kupce koji biraju proizvode s polica jednog trgovačkog lanca iz zvučnika poziva reklama da kupuju kod konkurenta jer baš on ima najbolje proizvode i najniže cijene.

ANKETA

Najviše slušamo glazbu dok reklame ignoriramo

P

rema anketi, koju su tijekom travnja 2013. godine proveli magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 ispitanika starijih od 15 godina, radio je medij koji hrvatski građani rado slušaju, ali radijske reklame ne smatraju relevantnim za donošenje svoje odluke o kupnji.

Tako više od tri petine (60,9%) ispitanih izjavljuje da radio sluša svakodnevno. Nešto rjeđe, odnosno nekoliko puta tjedno radio sluša njih 11,4%, dok onih koji ovaj medij konzumiraju nekoliko puta mjesečno ima 9,7%. Slušam radio samo kada me nešto konkretno zanima (određena emisija, sportski događaj, izvještaj o stanju na cestama...) kaže 5,9% anketiranih, a da uopće ne sluša radio ističe 12,1% sudionika istraživanja.

Radio je gotovo podjednako jutarnji i cjelodnevni medij. Tijekom čitavog dana sluša ga tako 44% ispitanika, a u jutarnjim satima njih 38,5%. Sa značajno manjim udjelima slijede poslijepodnevno doba dana (9,8%) i večernji termin (7,6%).

Radio se najčešće sluša kod kuće što kao svoj odgovor navodi 69,4% ispitanika, a potom slijedi slušanje u autu s 41,4% udjela. Na poslu radio sluša 13,7%, a van kuće putem mobilnih radio uređaja 4,2% anketiranih.

tisuća kuna na kraju godine.

No, umrežavanje radiostanica nije sport rezerviran za privatnike. Naprotiv, s time je davno započela državna radiotelevizija koja je tržištu ponudila HR mrežu.

Njome se HRT pokušao izboriti za veći marketinški udio nudeći oglašivačima da im se oglas emitira u isto vrijeme na svim lokalnim HRT-ovim radiostanicama.

HR Mreža, koju čini osam lokalnih radijskih programa HRT-a i tri nacionalna, najslušanija je mreža, a službeni podaci HRT-a govore da joj je ukupna slušanost oko 21 posto. No HRT nije napravio neki osobit iskorak jer je sve te radiopostaje već posjedovao i nije trebalo puno www.jatrgovac.hr

Očekivano, najpopularniji radijski sadržaji su glazba (53,9%), te informativni program odnosno vijesti (34,3%). Da slušaju sve pomalo što je na programu ističe 8,2% sudionika istraživanja, dok zbog sportskih radio prijenosa ovaj medij koristi tek njih 2,6%. Listu zaključuju talk show emisije s minimalnih 0,4% slušanosti.

Nažalost, nisu baš svi lanci prepoznali apsurd ovakvog pristupa pa se ovako što događa i danas. Mudriji su angažirali specijalizirane tvrtke koje im slažu playliste, između njih ubacuju kućne oglase, a taj se eter može i prodavati ostalim oglašivačima, poticati kupnju proizvoda na akciji, sugerirati kupcima što da odaberu i još mnogo toga.

Iako se ponuditelji ovakvih usluga kunu da im cijene nisu visoke, neobično je da za ovim jednostavnim i učinkovitim rješenjem nije posegnuo svaki trgovački lanac koji drži do sebe.

Prema provedenoj anketi radio kao medij nema veliki utjecaj na odluke potrošača gdje će kupovati. Radijske reklame kao povod za donošenje svojih potrošačkih odluka relevantnim smatra 18,1% ispitanih, dok velika većina od 81,7% ističe kako ove poruke nemaju utjecaja na njihovu motivaciju za kupnju oglašavanih proizvoda.

Svibanj - Lipanj 2013.

57

Oglašavanje na radiju – trendovi i slušanost

SVEPR

komplem Prednosti radija kao oglašivačkog medija ne znače da može i treba zamijeniti druge kanale komunikacije, već da radio definitivno ima svoj prostor na tržištu oglašavanja koji ni u budućnosti ne bi trebao slabiti

Poznat je stih Petra Preradovića “Stalna na tom svijetu samo mijena jest”.

A možda bi se tome moglo pridodati i radio. Već je u nekoliko navrata zloguko proricana konačna smrt radija, a on ne samo da nije u agoniji već je uvijek iznova pokazivao svoju vitalnost i otpornost. Prije gotovo sto godina vladalo je uvjerenje da će televizija pregaziti radio za kojeg publika tobože, nakon što iskusi vizualne doživljaje putem televizije, više neće imati interesa. Kada televizija nije uspjela oduzeti radiju

mjena i čak ih pretvoriti u svoju prednost, upravo na novim tehnologijama jačajući svoju tržišnu poziciju i privlačeći nove korisnike te stvarajući nove okolnosti u kojima se radio može slušati.

NEOGRANIČENA DOSTUPNOST Kada se razmišlja o radiju u kontekstu suvremenih tehnoloških promjena, prvenstveno sveprisutnosti interneta i konvergencije medija u smislu uređaja putem kojih se konzumiraju i kanala distribucije, važno je razdvojiti radio od tehnologije.

Iz perspektive Prijetnja tehnoloških korisnika, a promjena radiju je samo samim time i njegove suštidonijela dodatnu prednost ne kao medija, radio nisu životni prostor, to se koni radio-budilice, ni stari načno očekivalo od interdrveni radijski uređaji, ni neta. No uvijek se isporadio-prijemnici u automonova pokazalo da je radio bilima. Radio je audio sadrkao medij u stanju izdržati žaj dominantno glazbenog izazove tehnoloških protipa (uobičajena je podjela

58

Svibanj - Lipanj 2013.

www.jatrgovac.hr

dnevni doseg radija održava se iznad

50%

RISUTAN

mentarni medij 70% glazbe, 30% govornog sadržaja), koji je uređen i pripremljen za slušatelje.

Takav medijski sadržaj ljudi su trebali prije, trebaju sada, trebat će ga i u budućnosti. Nove tehnologije nisu smanjile iskoristivost radija. Dapače, omogućile su da se, osim kod kuće, u automobilu ili na poslu, radio može slušati putem pametnih telefona, tableta i sličnih uređaja doslovno u svakoj prilici i na svakom mjestu, bez ikakvih ograničenja - tehnoloških, koncesijskih i situacijskih.

VJERNA PUBLIKA Upravo ono što se na prvi pogled može činiti kao najveći nedostatak radija predstavlja njegovu glavnu prednost, osnovu njegove snage i održivosti, a to je pasivan odnos s publikom. Radio ne zahtijeva aktivni angažman slušatelja te je stoga prikladan za sve prilike. Drugim riječima, radio je jedini medij koji od osjeta zahtjeva samo sluh, svi drugi traže i vid. Ne može se gledati televizijski program, čitati novine ili surfati internetskim portalima bez angažmana vida, a slušati radio se može. Većina uobičajenih dnevnih aktivnosti se odvija u okolnostima kada je vid potpuno ili dominantno angažiran i ne može se koristiti za konzumaciju medija – vožnja, posao, pospremanje www.jatrgovac.hr

radio već trebao biti vidljiv.

Međutim, ukoliko analiziramo podatke za proteklih pet godina vidimo da se dnevni doseg radija održava na preko 50%, a tjedni na oko 90%. Takav doseg ima samo televizija, a tiskovine i internet znatno zaostaju. Blagi pad od nekoliko postotnih poena tijekom pet godina potpuno je normalan u vremenu eksRadio ne zahtijeva aktivni panzije mediangažman slušatelja te je ja i industrije stoga prikladan za sve prilike zabave kada je konkurencija za u obzir, zaista je nejasno pridobivanje pažnje i vrezašto dio stručne javnosmena ljudi znatno narasla. ti radiju predviđa lošu Mogućnosti je sve više, a budućnost. Da radio kao ljudima dan i dalje traje 24 medij nije u krizi pokazuju sata. Svejedno, radio svoju i trendovi slušanosti. U publiku prilično postojano Hrvatskoj internet koristi zadržava. oko 60% stanovništva s dosta visokom količinom DINAMIKA SLUŠANOSTI internetskih aktivnosti tako Druga predrasuda prema radiju koja se može čuti je da je negativan utjecaj na

stana, trčanje… Ali radio se može slušati i upravo su to prilike kada ga se najčešće i sluša. Sukladno tome, može se zaključiti da radio ima medijski monopol u velikom dijelu dana prosječnog čovjeka i taj monopol neće izgubiti. Dapače, nove tehnologije su omogućile i širenje monopolnih okolnosti.

Ako se sve navedeno uzme

kako radio slušaju stariji i nezaposleni te stoga nije prikladan medij za oglašavanje. To je apsolutno krivo i svatko tko se imalo bavi medijima i marketingom morao bi odbaciti tu hipotezu. Rezultati istraživanja pokazuju upravo suprotnu situaciju. Radio najviše slušaju zaposleni, višeg obrazovanja, viših prihoda i dobi od 30 do 49 godina. Postoji li poželjnija ciljna skupina za oglašivače? Čak i razmišljanje o slušanosti radija bez utemeljenosti na istraživačkim rezultatima slušanosti potvrđuje navedene ciljne skupine kao dominantnu publiku. Ako je opće poznato da se radio češće sluša u autu (na putu do posla i s posla) te na samom poslu, nije li logično da su to osobe koje su zaposlene, viših prihoda, srednje dobi, a vjerojatno povezano s radnim statusom

Top 10 radio postaja - Dnevni doseg (%) 14 Izvor: MEDIApuls, 1. kvartal 2013.

12 10 8 6 4 2 0

Narodni radio

Antena Zagreb

Otvoreni radio

HR-1

Radio Dalmacija

HR Sljeme

Radio Banovina

Hrvatski katolički radio

HR-2

HR-Split

Svibanj - Lipanj 2013.

59

Oglašavanje na radiju – trendovi i slušanost i višeg obrazovanja. Iako je navedena dominantna ciljna skupina radija sama po sebi dovoljan argument za oglašivače, radio ima i druge prednosti. Jedna od njih je dnevna dinamika slušanosti koja je potpuno obrnuta od gledanosti televizije. Radio se u većoj mjeri počinje slušati u 7 sati, na vrhuncu je u 10 sati, a visoku slušanost (preko 10%) zadržava do 16 sati. Televizijski program se dominantno gleda u večernjim satima što ova dva medija čini savršeno komplementarnim. Kombiniranjem oglašavanja na televiziji i radiju postiže se maksimalni doseg komunikacije i raspršenje poruka tijekom dana. Dominantna slušanost radija u jutarnjim satima i u rano poslijepodne ima dodatnu oglašivačku prednost jer je to razdoblje kada ljudi

ZRELOST RECIPIJENATA Negativna predviđanja za radio kao medij nerijetko se baziraju na činjenici da mladi do 19 godina znatno manje slušaju radio. Međutim, to ne može biti valjana osnova za zaključak da će dugoročno slušanost radija pasti. Mladi su puno rjeđe u okolnostima kada radio ima medijski monopol (vožnja, rad, kućanski poslovi…), kada se primarno i sluša. Pomicanjem životne dobi dnevni ritam i aktivnosti se mijenjaju te se podiže konzumacija radija.

Također, mladima je glazba (koja je dominantni radijski sadržaj) u znatno većoj mjeri pitanje identiteta te im nije prikladan pasivan odnos prema glazbenom sadržaju na način da ga netko drugi uređuje i bira.

U starijoj životnoj dobi glazbene preferencije se ne moraju (ali i mogu) mijenjati, ali definitivno često gube važnost u životnim Radio je pogodan medij za prioritetima oglašivače jer ga slušaju ljudi te radio kao izvor najpoželjnije ciljne skupine glazbenog sadržaja pos(slušatelji-kupci) obavljaju taje prihvatljiviji. Također, veliki broj tipičnih poslov- vremenom se razvija interes nih (kupovnih) aktivnosti i za druge oblike sadržaja za koje su oglašivači najvi- koje radio nudi (vijesti, še zainteresirani, a u marservisne informacije…). ketinškoj teoriji je poznata Može se sa sigurnošću snaga poruke u pravom pretpostaviti da će mlađe trenutku. Također, i pasigeneracije radio slušati van odnos publike prema putem drugih tehnologija, radiju može imati svoje ali to nije nedostatak, već prednosti. Pasivnost smaprednost jer nove tehnolonjuje potrebu za izbjegagije omogućavaju puno šire vanjem reklama što je izokolnosti u kojima se radio raženije kod drugih tipova sluša. Iz svega navedenog medija. Prednosti radija može se zaključiti da se za budućnost radija ne treba kao oglašivačkog medija bojati. Radio čak nije ni ne znače da radio može i vitalni starac, radio je vječtreba zamijeniti druge kani mladić koji je uvijek u nale komunikacije, već da naponu snage. radio definitivno ima svoj prostor na tržištu oglašaAnte Šalinović vanja koji ni u budućnosti MEDIApuls ne bi trebao slabiti.

60

Svibanj - Lipanj 2013.

Ukupni doseg radio postaja po godinama Dnevni doseg

100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 2009.

2010.

2011.

2012.

Tjedni doseg

2013.

Dnevni doseg radio postaja po osobnim prihodima (%) 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0

Do 1000 1.001 - 2.001 - 3.001 - 4.001 - 5.001 - 6.001 - 7.001 - 8.001 - 9.000 - Više od kn 2.000 kn 3.000 kn 4.000 kn 5.000 kn 6.000 kn 7.000 kn 8.000 kn 9.000 kn 10.000 kn 10.000 kn

Dnevni doseg radio postaja po obrazovanju (%) 80 70 60 50 40 30 20 10 0

Nezavisna osnovna škola

Osnovna škola

Trogodišnja Četverogodišnja srednja škola srednja škola

Viša

Fakultet

Magisterij/ Doktorat

Dnevni doseg radio postaja po radnom statusu (%) 70 60 50 40 30 20 10 0

Zaposleni

Nezaposleni

Umirovljenici

Kućanice

Učenici Studenti

Dnevni doseg radio postaja po dobnim skupinama (%) 70 60 50 40 30 20 10 0

10-19

20-29

30-39

40-49

50-59

60-74

Izvor: MEDIApuls

www.jatrgovac.hr

Promo

Više informacija na www.vipnet.hr ili na 091 77 00

OBAVITE POSAO

još brže i efikasnije Vip poslovni komplet za male i velike poslovne korisnike

Obavljajte posao brže i efikasnije po najpovoljnijim cijenama na tržištu. Riješite pitanje komunikacija uz Vipnetovu ponudu koju su poslovni korisnici u istraživanju Best Buy Award proglasili kao najbolju vrijednost za novac. Vip poslovni komplet korisnicima nudi sve usluge potrebne za poslovanje - fiksnu telefoniju, fiksni internet, mobilnu telefoniju i mobilni internet već od 111 kn mjesečno po zaposleniku.

Kombinirajte nove pretplatničke tarife Step, Tango i Swing i opcije s fiksnom telefonijom i internetom i to na način kako vam najviše odgovara. Također, do 30. lipnja, ostvarujete 50% popusta na mjesečnu naknadu odabrane Opcije za

mobilnu telefoniju i internet tijekom prvih 12 mjeseci korištenja. Za tarifu Fiksna bez limita VPN i Fiksnu VPN opciju ostvarujete 100% popusta tijekom 12 mjeseci za fiksnu telefoniju i internet.

Vip poslovni komplet je namijenjen prvenstveno malim i srednjim poslovnim korisnicima te obrtima koji žele dodatno uštedjeti vrijeme i sniziti troškove poslovanja. Osim Vip poslovnog paketa korisnicima su na raspolaganju i Vip blagajna, najbolje rješenje za fiskalizaciju za male tvrtke i obrte, zatim Vip auto nadzor - najpopularnija usluga za praćenje vozila na terenu u Hrvatskoj, kao i niz drugih usluga dostupnih na Vip cloud marketu.

Odnosi s medijima

Svaki

Mr. sc. Elvira Mlivić Budeš Poslovno učilište Filaks

OSOBINE

tradicionalnih medija Već stari i tradicionalni, a ne znamo sve o njima.

Kroz ovaj kratki pregled saznajte osnovne prednosti i mane tradicionalnih medija

N

ajznačajniji tradicionalni masovni mediji su televizija, radio i tiskovine i svaki od njih ima svoje prednosti i mane. Praksa pokazuje da je televizija najbolji medij za demonstriranje proizvoda i usluga, zabavu i dobro raspoloženje koje može prenijeti na gledatelje. Časopisi su elegantni, ugledni i tradicionalno simboliziraju ljepotu i prestiž, dok novine karakterizira informativnost. Radio pak omogućuje maštanje i usmjeren je na osobnost publike. Svaki od navedenih medija tako ima svoje za i protiv koje smo saželi u pregledu koji slijedi.

62

Svibanj - Lipanj 2013.

TELEVIZIJA

RADIO

10 razloga ZA:

10 razloga ZA:

1. autoritativan i najmoćniji medij koji ima veliki utjecaj na gledatelje 2. mogućnost demonstracije proizvoda i usluga koja potiče osobnu prodaju 3. mogućnost korištenja svih komunikacijskih elemenata: slike, zvuka i pokreta 4. korištenje ljudskoga glasa efikasnije je od pisane riječi 5. mogućnost širokog dosega ciljne skupine 6. mogućnost korištenja boja radi efektnosti poruke 7. odabirom programa omogućava selekciju publike kojoj se poduzeće obraća 8. osigurava ugodno okružje primanja poruke 9. privlači pažnju i kada gledatelj nije imao namjeru pratiti program 10. povećava prepoznatljivost proizvoda ili usluge stvarajući najširu upoznatost

5 razloga PROTIV:

1. izloženost publike poruci relativno je kratka zbog ograničene dužine poruke 2. veći broj programa i TV postaja smanjio je postotak publike koja gleda određeni program 3. visoki troškovi emitiranja poruke 4. različiti oblici zabavnih aktivnosti općenito su smanjili broj gledatelja TV programa 5. pretrpanost oglasima zbog povećanja vremena posvećenog neprogramskim aktivnostima, pa se javlja fenomen stalnog mijenjanja kanala

1. sposobnost dosezanja ciljne skupine putem specijaliziranih emisija i programa 2. korištenje zvučnih efekata privlači pažnju slušatelja 3. potiče maštu i vlastitu predodžbu o događajima na željeni način 4. prenosi imidž s televizije ako se koristi kao “prateći“ medij 5. mogućnost dosezanja široke publike jer se sluša na svakom mjestu i u bilo koje vrijeme 6. posjeduje fleksibilnost u smislu izbora vremena i ponavljanja poruke jer se bilo koja novost na vrijeme može prenijeti slušateljima 7. za slušanje nije nužna koncentracija pa veliki broj ljudi čuje oglas i kada to ne planira 8. ako je potrebno, moguće je u kratko vrijeme pripremiti ili promijeniti oglas 9. variranjem vremena i dana emitiranja oglasa, radio može postići željenu pokrivenost tržišta 10. oglašavanje na radiju cjenovno je znatno povoljnije nego na televiziji

5 razloga PROTIV:

1. poruke su jednokratne i nestaju nakon emitiranja 2. oglasi često ne osiguravaju punu pažnju slušatelja 3. nije pogodan za demonstraciju novih i kompliciranijih proizvoda i usluga 4. javlja se problem pokrivenosti tržišta kada se želi komunicirati s najširom publikom 5. najbolji termini najčešće su unaprijed zakupljeni od strane velikih poduzeća

www.jatrgovac.hr

medij ima svoje

prednosti i mane

ČASOPISI 10 razloga ZA:

1. autoritativan medij koji stvara povjerenje i pozitivan imidž 2. mogućnost selektivnosti ciljne skupine i mogućnost uspješne komunikacije kroz specijalizirana izdanja 3. čita se za vrijeme odmora i stvara pozi­tivno okružje vezano za proizvod ili uslugu 4. visoka kvaliteta papira i tiska 5. dulji životni vijek od oglasa u dnevnim novinama, radiju ili televiziji 6. kreira imidž i reputaciju 7. niski troškovi po čitatelju jer se pažljivim izborom segmenta i prilagođavanjem sadržaja osigurava maksimalna čitanost 8. objava kupona ili dopisnica za odgovor čitatelja

NOVINE 10 razloga ZA:

1. povjerenje čitatelja 2. informacijska prilagodljivost, posebnu prednost imaju oglasi koji informiraju o novostima 3. masovna pokrivenost tržišta 4. prilagodljivost specifičnim kupovnim zahtjevima tržišta 5. mogućnost pružanja širih i cjelovitih informacija 6. cjenovno su povoljniji medij u odnosu na televiziju 7. prikladne su za kooperativno oglašavanje (npr. proizvođača i trgovca) 8. mogućnost dosezanja publike i na lokalnoj razini 9. prilagodljivost raspoloživom vremenu i interesu čitatelja

www.jatrgovac.hr

9. uključenost čitatelja kroz privlačenje pažnje i stvaranje interesa 10. potiče aktivno razmišljanje o proizvodima i uslugama

5 razloga PROTIV:

1. vremenska neprilagođenost zahtjevima oglašavatelja jer oglase je potrebno dostaviti puno prije izlaska časopisa 2. troškovi oglašavanja mogu biti vrlo visoki 3. prenatrpanost oglasa zbog velike potražnje za oglasnim prostorom u najčitanijim časopisima 4. segmentna usmjerenost; neki časopisi ne pokrivaju cijelo tržište 5. oglašavanje u časopisima je potrebno kombinirati s oglašavanjem u drugim medijima

Enciklopedija hrvatske maloprodaje

www.jatrgovac.hr

10. osiguravaju širi utjecaj od ostalih medija zbog mogućnosti usmjeravanja svim dobnim skupinama

5 razloga PROTIV:

1. prenatrpanost oglasa 2. ograničenost kupovine oglasnog prostora 3. brzina čitanja ne omogućava zapamćenost i zadržavanje poruke 4. široka pokrivenost ne odgovara oglašavanju proizvoda namijenjenih uskoj ciljnoj skupini 5. promjene u strukturi čitatelja i opadanje broja čitatelja dnevnih novina

Putem naše interne tražilice jednim klikom pretražite sve tržišne podatke, analize kategorija proizvoda, novitete, istraživanja i ankete, te najnovije vijesti s područja maloprodaje i robe široke potrošnje Svibanj - Lipanj 2013.

63

Hrenovke

OBROK ZA

doručak, ručak ili večeru Unatoč nepovoljnim tržišnim okolnostima hrenovke su u posljednjih 12 mjeseci ostvarile količinski rast od 5,4%, dok je vrijednosna prodaja povećana za 1,1% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine

J

ednostavan proizvod, još jednostavnije pripreme, danas je toliko bogat ponudom da je njegov odabir sve samo ne jednostavan. Nude se razne veličine i sastavi od pilećih, purećih, svinjskih, vegetarijanskih ili čak miješanih do mini, maxi i XXL. Način konzumacije još je šarolikiji. Termički

no. Hrenovke se još nazivaju viršle, hot dog itd. Skladište se u rashladnim uređajima i mogu trajati određeni vremenski period. Kategorija uključuje sve vrste hrenovki (pakirane i u rinfuzi) bilo da ih je prije jela potrebno kuhati ili ne, a mogu se pržiti i peći na roštilju, dok u kategoriju ne ubrajamo pakirano meso i sve ostale oblike Najveći količinski udio u mesnih proprodaji imaju hrenovke u izvoda (npr. pakiranjima većim od 600 g mesne doručke). U zadnjih 12 mjeseci obrađene, hrenovke se mogu (travanj 2012. - ožujak 2013.) jesti i sirove no najčešće se na hrvatskom maloprodajkratko kuhaju u vodi i servinom tržištu prodano je 6,6 rane uz kruh i senf predstavmilijuna kilograma hrenovki, ljaju praktičan obrok za bilo što je za 5,4% više u odnosu koje doba dana. na isto razdoblje prošle godine. Vrijednosna prodaja izKRETANJA U KATEGORIJI nosila je 217,4 milijuna kuna Sama kategorija obuhvaća što je povećanje od 1,1% u kobasice koje su napravljene usporedbi s istim razdobljem od mesa koje je prethodno prethodne godine. sušeno, dimljeno i U promatranih 12 mjeseci kuhanajveći količinski udio u prodaji imaju hrenovke u pakiranjima većim od 600 g (38,9%), slijede pakiranja od 151 - 300 g (28%), pakiranja manja od 150 g (19,7%) te pakiranja od 301 - 600 g (13,4%).

STANJE NA TRŽIŠTU Najvažniji formati za ovu kategoriju su supermarketi (301 – 2500 m2) kroz koje se proda 38% ukupnih količina, slijede hipermarketi (iznad 2500 m2) s 23%, velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) s 20%, srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) s 13%, te male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) sa 6% udjela u prodaji.

Vodeći proizvođači za ovu kategoriju su Vindija (Cekin, Gurmanika), Grupo Veronesi (Wudy, Pavo, Aia), Gavrilović (Gavrilović, Gala), PIK Vrbovec (Pik, Sljeme), Podravka (Podravka), te Perutnina Ptuj Pipo Čakovec (Perutnina Ptuj). U kategoriji hrenovki važno je

spomenuti značajnu ulogu trgovačkih robnih marki čiji je količinski udio 30%.

Kao i u većini prehrambenih kategorija, trgovačkim robnim markama iz godine u godinu raste prodaja pa tako u zadnjih godinu dana ova grupa proizvoda bilježi zavidan rast od 15%.

Milanka Ćorić Analitičar, AC Nielsen Količinski udjeli prema veličini pakiranja travanj 2013. - ožujak 2013. > 600 g

39% 151-300 g

28% < 150 g

20% 301-600 g

13%

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine 100 90

6 13

80 70

20

60

38

30 20 10 %

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

50 40

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

23

Supermarketi (301 - 2500 m2) Hipermarketi (2501 m2 +)

travanj 2012. - ožujak 2013.

Izvor: Nielsen

64

Svibanj - Lipanj 2013.

www.jatrgovac.hr

Promo

PIK NARESCI brži od gladi!

N

akon stresnog radnog dana, kad krenete u nabavku namirnica i dočeka vas velika gužva ispred odjela delikatesa, zasigurno niste oduševljeni čekanjem u redu.

Za uštedu dragocjenog vremena, najbolje rješenje su PIK naresci koji donose širok izbor vaših omiljenih trajnih salama, šunki i drugih dobro poznatih proizvoda u praktičnom pakiranju. Nema razlike između kvalitete, svježine, boje, okusa i privlačnog mirisa suhomesnatih proizvoda koji su pakirani u široki asortiman PIK narezaka ili onih koji se režu na odjelu delikatesa.

Točnije, gotovi i prethodno narezani PIK naresci podliježu strogoj kontroli kvalitete te higijenskim standardima, a upravo zahvaljujući najmodernijoj proizvodnoj tehnologiji, jednako su sočni. PIK naresci mogu se opisati u tri riječi kao praktični, inovativni i iznad svega kvalitetni.

Vrhunski proizvodi koji se već nalaze u asortimanu PIK narezaka, kao što su Panona 100 g, Zimska 100 g, Vrbovečka 100 g, Čajna 100 g, Dimljena slanina Belje 100 g, Pršut 100 g, Šunka u ovitku 200 g, Kuhana šunka 125 g, PIKO 200 g, Mortadela 150 g, Šunka Fina 150 g te Dimljena vratina 125 g, obogaćeni su i novim

delicijama – Mortadelom s maslinama 150 g, Toast šunkom 200 g, Delikates šunkom 150 g , Buđolom 100 g i Panonom s paprikom 100 g.

Prednost novih pakiranja je i to što ih se nakon otvaranja može ponovno zatvoriti, kako bi se zadržala svježina i kvaliteta PIK narezaka.

Sada više nema opravdanog razloga niti da sami kod kuće gubite dragocjeno vrijeme na rezanje narezaka ili nepotrebno čekate u redu na odjelu delikatesa, jer su PIK naresci standardiziranih porcija prilagođeni potrebama pravih gurmana, a šnite su uvijek jednake debljine i veličine te savršeno pristaju u svaki sendvič, canape ili toast. Teško se odlučiti za favorita između velikog broja izazovnih PIK narezaka koji privlače gurmane svojim neodoljivim aromama.

Upravo zato nemojte se ograničavati i probajte ih sve!

Hrenovke - na polici ANNAPURNA

P

ANYO

roizvodni obrt Annapurna iz Sv. Nedelje proizvodi dvije vrste hrenovki: Tofu hrenovke classic i Tofu hrenovke pikant. Riječ je o veganskim hrenovkama, bez kolesterola, koje posjeduju visok udio biljnih proteina te su dostupne u pakiranjima od 180 g u trgovinama bio&bio, Billa, Plodine i Mercator kao i putem vlastite internetske trgovine. O prodajnim i promotivnim akcijama iz Annapurne ističu kako je tijekom svibnja na internetskoj trgovini trajala akcija gdje se za kupnju proizvoda odobravao popust od 15 posto. Usto, osigurana je i dostava na kućnu adresu za sve narudžbe iznad 120 kuna.

vrtka Anyo iz Pazina na tržištu nudi liniju proizvoda koji su izrađeni od ekološki proizvedenih sirovina prema tradicionalnoj recepturi. Među ostalima, u ponudi se nalaze i vegetarijanske hrenovke koje su pakirane u vakuum vrećice od 180 g. Osim soje i žitarica hrenovke ovog proizvođača sadrže i povrće te različite kombinacije začina, što neke čini pikantnima a druge blagima i aromatičnima. Iz tvrtke navode kako se Anyo proizvode može pronaći na prodajnim mjestima trgovačkih lanaca Konzum, Plodine, bio&bio te Brodokomerc Nova.

T

P

INDUSTRIJA MESA IVANEC

PERUTNINA PTUJ PIPO ČAKOVEC

PIK VRBOVEC

I

P

ndustrija mesa Ivanec proizvodi hrenovke na tradicionalan način već dugi niz godina. “Naše su hrenovke priznate i vrlo tražene kod naših kupaca zbog konstantne kvalitete, a interesantno je naglasiti i da naši potrošači vrlo često govore kako ‘IMI-jeve hrenovke pucaju najbolje’”, kažu u tvrtki. Pakiranja su najčešće rinfuzna (oko 3 kg) pripremljena u zaštićenoj atmosferi ili manja pakiranja od 200 g koja su vakuumirana. Proizvodi Industrije mesa Ivanec mogu se kupiti u gotovo svim etabliranim trgovačkim kućama u Hrvatskoj.

66

Svibanj - Lipanj 2013.

ileće hrenovke Perutnine Ptuj Pipo Čakovec hrvatski su proizvod proizveden u Čakovcu. Hrenovke su bez ovitka, ne sadrže pojačivače okusa, umjetne boje i umjetne arome i zbog toga su primjerene za sve generacije. Termički su obrađene i nije ih potrebno kuhati. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec u svojoj ponudi ima Pileće hrenovke, Pileće hrenovke koktel&piknik, Pileću hrenovku sa sirom i Extra pileće hrenovke. Iz tvrtke poručuju kako surađuju sa svim trgovačkim lancima u Hrvatskoj, a za naredno razdoblje najavljuju brojne marketinške i prodajne aktivnosti.

GAVRILOVIĆ etrinjska mesna industrija nudi široku paletu hrenovki pod masterbrandom Gavrilović te B brendom Gala. Unutar brenda Gavrilović postoje tri osnovne vrste hrenovki: klasične, frankfurter i pileće. Klasične hrenovke u pakiranju od 200 g izrađene su od svinjskog i goveđeg mesa i dimljene na prirodnom dimu bukovine. Frankfurter hrenovke pripadaju premium segmentu i pune se u prirodan ovitak koji im daje jedinstven okus, dok pileće hrenovke karakterizira blag okus, a može ih se naći u pakiranju od 100 g i 200 g. Gala hrenovke su pileće hrenovke koje su u maloprodaji dostupne također u standardnim 100 i 200-gramskim pakiranjima.

P

IK Vrbovec u asortimanu nudi Hrenovke u prirodnom crijevu (260 g) i u rinfuznom obliku, Hrenovke bez ovitka (250 g i 100 g) te Hrenovke Sljeme 220 g. Kvaliteta PIK-ovih hrenovki prepoznata je i na nezavisnom europskom testiranju DLG, gdje su PIK hrenovke u prirodnom crijevu nagrađene zlatnom medaljom za vrhunsku kvalitetu. To su hrenovke laganog okusa s blagom aromom dima pogodne za razne oblike konzumacije i jednostavne za pripremu. PIK Hrenovke bez ovitka prodaju se u praktičnom pakiranju 2+2 koje omogućava da se po perforaciji odvoje i pripreme po dvije hrenovke.

www.jatrgovac.hr

PPK KARLOVAC

PODRAVKA

RAVLIĆ

PK se može pohvaliti dugogodišnjom proizvodnjom hrenovki uz konstantan rast prodaje iz godine u godinu, navode iz tvrtke. Tržištu nude hrenovke u vakuum pakiranju kao i u rinfuzi. Najpopularnije su vakuumirane hrenovke koje su egalizirane te su dostupne u pakiranjima od 250 g i 750 g. Osim vlastitog brenda, PPK Karlovac proizvodi i privatne marke trgovačkih lanaca. Od noviteta iz tvrtke ističu kako su započeli proizvodnju egaliziranih hrenovki bez ovitka koje su vrlo brzo prepoznate od strane potrošača kao kvalitetan proizvod.

P

odravka trenutno na tržištu nastupa s hrenovkama od 300 g koje će uskoro izaći u novom dizajnu s karo uzorkom čime se nastavlja razvoj novog vizualnog identiteta Podravkinog mesnog asortimana. Usto, ponuda hrenovaka tijekom svibnja proširena je i novim pakiranjem od 200 g (2+2) u novom dizajnu s perforacijom po sredini koja omogućuje razdvajanje po dvije hrenovke i odvojenu konzumaciju. Novim dizajnom stvara se prepoznatljivost i bolja uočljivost na polici, kažu u Podravki te dodaju kako tijekom ljetnih mjeseci planiraju ponuditi promo pakiranje i akcijske cijene.

P

U

VAJDA

VINDIJA

WUDY

V

ajda je poznata po proizvodnji hrenovaka čija je posebnost u tome što se proizvode od svježe i posebno probrane domaće sirovine uz korištenje tradicionalnih tehnika proizvodnje i uz dodatak specifičnih začina što ovim hrenovkama daje prepoznatljiv okus. U ponudi se nalazi i vakuum pakiranje, no glavnina proizvoda se plasira u rinfuznom obliku. Iz tvrtke ističu kako se većina plasmana odvija kroz mrežu Vajdinih mesnica, a manji dio u suradnji s trgovačkim partnerima. Povremene akcijske cijene i redovite degustacije na prodajnim mjestima čine glavni dio promotivnih aktivnosti.

www.jatrgovac.hr

V

indija na tržištu nudi tri vrste hrenovki koje se proizvode u Industriji mesa Koka: hrenovke od pilećeg mesa (Cekin i Vila & Vili), purećeg mesa (Vindon) te dimljene Gurmanika hrenovke koje donose kombinaciju pilećeg i purećeg mesa. Cekin, Vindon i Gurmanika hrenovke dolaze u velikom broju različitih pakiranja – od osnovnih i najpopularnijih 100 i 300-gramskih pakiranja, koktel hrenovki, obiteljskih pakiranja od 1000 g pa sve do akcijskih pakiranja (3+1 gratis). U ponudi se ističu i pileće hrenovke u prirodnom ovitku te Cekin crispy hrenovke.

Ravlić asortimanu trenutno se nalazi paleta od desetak kobasica koje se razlikuju s obzirom na pikantnost, vrstu ovitka, teksturu i presjek. U tvrtki se posebno ponose Ravlić Extra Hrenovkom koja se proizvodi od visoko kvalitetnih sirovina domaćeg podrijetla, zatim puni u prirodni ovitak i podvrgava toplinskoj obradi. Hrenovke Ravlić se mogu pronaći u prepoznatljivoj ambalaži u pakiranjima od 900 g, obiteljskom pakiranju i u rinfuzi. “Ostvarujemo jako dobru suradnju sa Sparom, Billom i Mercatorom te se naši proizvodi mogu pronaći na policama spomenutih trgovačkih lanaca”, ističu iz Ravlića te dodaju kako planiraju rebranding svojih proizvoda koji će tako dobiti novi vizualni identitet.

U

ponudi robne marke Wudy nalaze se hrenovke od pilećeg i purećeg mesa, s izuzetkom Wudy Bavaria i Grill koje su od svinjskog mesa. Riječ je o hrenovkama talijanskog proizvođača AIA koje karakterizira najveći udjel mesa u hrenovkama na tržištu, kažu u zastupniku, tvrtki Moja zemlja. Najpopularnije varijante su Wudy klasik 250 g, Wudy party 240 g, Wudy maxi 1000 g i Wudy family 500 g, a u maloprodaji se još mogu naći Wudy snack 100 g, Wudy sa sirom 150 g, Wudy Bavaria 250 g, Wudy Grill 250 g te Wudy koktel 1000 g. Od novosti na tržištu iz tvrtke ističu uvođenje pureće roštilj kobasice Dakota 360 g.

Svibanj - Lipanj 2013.

67

Hrenovke – trendovi i brendovi Uz prilagođavanje samih proizvoda u vidu verzija s manje masnoće i manjom energetskom vrijednošću, polako se mijenja i svijest o načinu konzumiranja hrenovki pa ih se sve više kombinira sa salatama, povrćem ili sirom

Z

a mene osobno, a i većinu mojih prijatelja, hrenovke su ugodan podsjetnik na studentske dane u koje se uvijek rado barem u mislima vratimo, kao namirnica koja je u to vrijeme brzo i efikasno rješavala što i kako pojesti daleko od mamine kuhinje. I dan danas ih rado kupim kada se poželim nakratko vratiti u to doba. Hrenovke su vrsta obarene kobasice, a mogu biti napravljene od različitih vrsta mesa. Još krajem 17. stoljeća prodavali su ih mesari iz Frankfurta, a tijekom 18. i 19. stoljeća postale su tražene u cijeloj Njemačkoj. Mogu se kuhati, peći u tavi ili na roštilju,

Yorku kao cjelovito jelo – “hot dog”, a među njegovim obožavateljima ubraja se i predsjednik Franklin D. Roosevelt. Danas je “hot dog”, a zajedno s njim i hrenovke, omiljen širom svijeta te je osvojio mase svojom jednostavnom pripremom i pristupačnom cijenom.

MLAĐI POTROŠAČI U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju hrenovki i brendove unutar nje, a podaci se mogu analizirati u vidu demografije, životnog stila potrošača te njihovih kupovnih navika.

Marketinški su pokazatelji važni za uspješno vođenje

PRILAGODBA POT suvremenog pot a uz razne priloge postaju cjeloviti obrok. Najčešće se jedu s posebnim namazom - senfom, ali sve više i sa salatama, kuhanim povrćem te svježim kravljim sirom.

Najpoznatije jelo s hrenovkama je američki “hot dog”.

U SAD su hrenovke donijeli njemački imigranti te ih je mesar Charles Feltman počeo prodavati u New

68

Svibanj - Lipanj 2013.

brenda kroz sliku stanja brenda i ranog uočavanja

prvoj polovini 2012. godine na teritoriju Hrvatske, Srbije te Bosne i Oko 3/4 populacije Hrvatske Hercegovine.

Oko tri četvru dobi od 15 do 64 godine tine populacije Hrvatske konzumira hrenovke u dobi od 15 do 64 godine mogućih problema i prilika. konzumira hrenovke. SličPodaci korišteni u analizi nu razinu korištenja u katekoja slijedi prikupljeni su u gorijama mesnih prerađevi-

na imaju još kobasice i šunke, za razliku od primjerice parizera i mortadela koje se jedu nešto manje učestalo.

Hrenovke konzumiraju gotovo podjednako žene i muškarci, a osobito im je sklona mlađa populacija (u dobi od 15 do 19 godina).

U susjednoj Bosni i Hercegovini hrenovke se jedu podjednako često, dok se www.jatrgovac.hr

hrenovke su se pojavile krajem u Srbiji postotak korisnika kategorije penje i na 80 posto populacije. I u ostalim je zemljama regije profil potrošača kategorije vrlo sličan, a nešto češće od prosjeka se radi o potrošačima mlađe životne dobi. Sukladno tome, korisnici hrenovki su prema svom životnom

od kojeg su napravljene.

Razina korištenja (“usage”) je marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja važno je za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati. Za povećanje baze potrošača potrebno je voditi računa Samo 30 posto potrošača o njihrenovki lojalno je nekom brendu hovim potrošačkim stilu češće “fun seekeri”, što potrebama i navikama znači da vole da im je život (Usage&Attitude) kako biispunjen različitim poticasmo brend mogli dodatno jima te su otvoreni prema marketinški pozicionirati ljudima različitih ideja i bliže potrebama potrošača. svjetonazora. Također, užiVindijine Cekin i Gavrivaju u izlascima. lović hrenovke vodeći su brendovi u kategoriji u HrNIŽA LOJALNOST BRENDU vatskoj, a konzumira ih oko Oko 60 posto korisnika trećine populacije Hrvatske kategorije hrenovki kaže da u dobi od 15 do 64 godine. im je malo važan ili uopće Drugu skupinu brendova nije važan brend prilikom prema razini korištenja čine odabira koje će hrenovke Wudy, Puris, PIK i Podravkupiti. U odnosu na druge ka - njih koristi između 14 kategorije mesnih prerai 17 posto navedene popuđevina (npr. svježe meso, lacije. Cekin i Gavrilović su paštete, trajne salame, patakođer među vodeća tri rizer i dr.), kod hrenovki brenda prema razini korije zamijećena nešto niža štenja i u Bosni i Hercego-

TREBAMA trošača razina potrošača lojalnih brendu među korisnicima.

Tako je oko 30 posto potrošača lojalno nekom brendu, dok ostali konzumiraju više različitih. U cilju dobivanja što kvalitetnijih informacija svi brendovi hrenovki se u BRANDpulsu ispituju na razini krovnog brenda bez dodatnog razdvajanja prema, primjerice, vrsti mesa www.jatrgovac.hr

vini, dok su u Srbiji vodeći domaći brendovi - Carnex, Matijević, Neoplanta i Yuhor. Zanimljivo je napomenuti da se Wudy hrenovke nalaze u samom vrhu po razini korištenja u sve tri zemlje Adria regije.

RAZVOJ KATEGORIJE Na temelju marketinških indikatora performansi

17. stoljeća

BRANDpiramide - TOP 2 brenda hrenovki, 2012.

7,3%

Lojalnost

7,1%

39,5%

39,5%

19% Primarno korištenje

77,9%

33%

32% 57,3%

57,3% Iskustvo

Prepoznavanje

55,8%

57%

65,9%

optimal

25% 80%

Razmatranje

89%

60,8%

26%

80%

59%

15% 68,6%

Korištenje

14%

38,5%

18%

68,6% 27%

5,8%

58% 65,9%

65,1%

87%

89%

Cekin

Gavrilović

brenda koji se kontinuirano prikupljaju u BRANDpulsu dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova u okviru kategorije - BRANDscore. Prilikom izračuna, BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potrošača prema brendu bihevioralni i emocionalni.

Bihevioralni aspekt govori o realiziranom odnosu potrošača prema brendu (iskustvo, kupnja, korištenje...), dok emocionalni govori o kvaliteti i intenzitetu percepcije brenda u svijesti potrošača (image, lojalnost…). Prema BRANDscore-u, najsnažniji brendovi u kategoriji hrenovki u Hrvatskoj su Cekin i Gavrilović. Puris, PIK i Podravka su podjednako snažni kada uzimamo u obzir sveobuhvatnu snagu brenda. Zanimljivo je napomenuti da Wudy (inače odmah iza vodeća dva brenda po razini korištenja), ipak ponešto zaostaje po snazi zbog slabijih vrijednosti koje postiže na ostalim marketinškim indikatorima.

Iz tržišne situacije vidljivo je da je trend zdravije prehrane koji je već neko vrijeme primjetan u većini

Pozicija brendova hrenovki prema BRANDscore-u, 2012.

BRAND

BRANDscore

Cekin

56

Gavrilović

55

Podravka

39

PIK

39

Puris

39

Wudy

38

prehrambenih kategorija zahvatio i hrenovke. Uz prilagođavanje samih proizvoda u vidu verzija s manje masnoće i manjom energetskom vrijednošću, koji su se pojavili na hrvatskom tržištu u posljednjem periodu, polako se mijenja i svijest o načinu konzumiranja hrenovki. Umjesto kruha i sličnih namirnica uz koje su se uobičajeno jele hrenovke, sve je popularnije (a i komunicira se od strane samih proizvođača), kombinirati ih sa salatama, povrćem, sirom i sl. Za očekivati je da će se i daljnji razvoj kategorije nastaviti u istom smjeru kako bi se primjereno odgovorilo na promijenjene potrebe potrošača.

Maja Ćuk Product Manager, Ipsos Puls Svibanj - Lipanj 2013.

69

Trgovački centri

KONSOLIDIRA

uvjetuje opre

Nakon deset godina intenzivne aktivnosti, tržište trgovačkih centara u Hrvatskoj doseglo je fazu konsolidacije te se nova ulaganja u ovom sektoru promišljaju više nego pažljivo jer se povrat na uloženo sve više produžava

G

ospodarska kriza i opadajuća kupovna moć potrošača uz posvemašnju zasićenost tržišta utjecali su i na investicije u sektoru trgovačkih centara. No 2012. godina ipak je donijela značajne pomake na ovom tržištu jer su otvorena dva velika centra. Riječ je o City Centru One East smještenom u istočnom dijelu grada Zagreba u čiju je realizaciju austrijska Kaufmann grupa uložila 135 milijuna eura, što je, nakon zagre-

Zagreba a koja do sada nije imala razvijenu trgovačku ponudu. Druga velika investicija lani je također došla iz Austrije. Naime, tvrtka Universale International iz Beča uložila je oko 50 milijuna eura u Zapadni trgovački centar (ZTC) u Rijeci. U 2013. godinu ušlo se s velikom dozom neizvjesnosti što umnogome korespondira s općom gospodarskom klimom koja nikako ne ide na ruku investitorima i potiče ih da, više nego ikada, pažljivo biraju što, kada i gdje Ukupna ulaganja u sektor će graditi. U trgovačkih centara u 2013. će dosadašnjem iznositi oko 100 milijuna eura dijelu godine otvoren je 50 milijuna bačkog Jankomira i Splita, eura vrijedan centar City njihovo treće ulaganje u trColosseum u Slavonskom govački centar u Hrvatskoj.

Brodu, dok je otvorenje Ova investicija označila je i trgovačkog centra Point u snažnije profiliranje Žitnjanaselju Vrbani u Zagrebu, ka kao trgovačke zone koja vrijednog oko 50 milijuna već sada privlači i druge eura s 14.000 m2 prodajnih ulagače prvenstveno svoprostora, te rekonstruiranje jom atraktivnom lokacijom robne kuće Vukovar planikojoj gravitira veliki broj rano za jesen ove godine. stanovnika istočnog dijela

70

Svibanj - Lipanj 2013.

OPREZ INVESTITORA Iz tvrtke CBRE Hrvatska ističu kako se u Hrvatskoj trenutno grade isključivo centri u koje se počelo investirati prije ekonomske krize. Kao dva temeljna razloga za takva kretanja ističu prezasićenost tržišta trgovačkih centara i kratkoročnu neisplativost investicije pri čemu smatraju kako ulazak Hrvatske u Europsku uniju neće znatno potaknuti ulaganja u ovaj sektor, bar ne u prvih godinu ili dvije članstva.

“Na kraju krajeva, trenutna situacija nije bitno različita ni u drugim zemljama Europske unije. Trenutno je u Hrvatskoj izgrađeno 1,3 milijuna kvadratnih metara trgovačkih centara. To je ekvivalent omjeru od oko 300 m² trgovačkih centara na 1000 stanovnika, što je za oko 15% više od europskog prosjeka. Kada bismo uspoređivali omjere u pojedinim europskim zemljama, uvidjeli bismo da su brojke vrlo različite, no nisu nužno povezane s ekonomskim stupnjem razvoja

države. Tako na primjer Njemačka, Mađarska, Bugarska ili Turska imaju 105175 m² trgovačkih centara na 1000 stanovnika, Velika Britanija, Danska, Poljska i Španjolska 280-310 m² na 1000 stanovnika, što je otprilike na razini Hrvatske, dok su omjeri u Švedskoj i www.jatrgovac.hr

1,3 milijuna m² - površina trgovačkih centara u Hrvatskoj

ANO TRŽIŠTE

ezna ulaganja Cijela Slavonija, jednako kao i središnja Hrvatska bez Zagreba, imaju svaka oko 200.000 m² trgovačkih centara, dok je u primorskoj Hrvatskoj oko 490.000 m². Ako se usporede omjeri površina trgovačkih centara u ovim hrvatskim regijama dolazi se do podatka da u Slavoniji postoji 249

Norveškoj 700 i 760 m² na 1000 stanovnika”, navodi Emanuel Bakić, Head of Retail u CBRE Hrvatska.

Grad Zagreb ima najrazvijenije tržište trgovačkih centara u Hrvatskoj. Od ukupno 497.000 m² trgovačkih centara, trenutno je operativno oko 472.000 m², www.jatrgovac.hr

te je omjer površine trgovačkih centara u Zagrebu 598 m² na 1000 stanovnika.

Po ukupnoj iznajmljivoj površini trgovačkih centara iza Zagreba slijede županije Splitsko-dalmatinska (153.000 m²), Osječko-baranjska (134.000 m²) i Zadarska (114.000 m²).

na posjećenost pojedinih centara. Iz CBRE Hrvatska također naglašavaju kako je u posljednje vrijeme počeo opadati i interes za maloprodajne jedinice površine 150-200 m², dok je najveći interes zabilježen od strane sidraša i zakupaca koji ulaze u prostore površina 400800 m². Prema podacima tvrtke Jones Glavni izazovi u sektoru Lang LaSalle za područje su zasićenost tržišta i grada Zagreba, zakupnine opadajuća kupovna moć u trgovačkim centrima na m² na 1000 stanovnika, u području glavnoga grada primorskoj Hrvatskoj 345 su i dalje stabilne tijekom m², dok je u središnjoj Hrprvog tromjesečja 2013. govatskoj (bez Zagreba) tek dine, pri čemu se prosječna 157 m² na 1000 stanovnika. mjesečna zakupnina za “Najbolje su popunjeni trmoderne trgovačke centre govački centri u većim grakreće od 20 eura do 22 eura dovima, osobito u Zagrebu, po metru kvadratnom. U pri čemu je popunjenost u toj se tvrtki nadaju kako će većini trgovačkih centara ulazak u EU ohrabriti više generalno zadovoljavajubrendova za dolazak na hrća”, ističe Emina Čuturilo, vatsko i zagrebačko tržište, Valuation Advisory Senior prvenstveno kao rezultat Surveyor u CBRE Hrvatska. ukidanja carinske pristojbe Kao jedan od problema na uvoz robe unutar EU-a, koji se počeo zamjećivati no nedostatak potražnje i tijekom prošle godine ona smanjenja prometa od manavodi nepopunjenost maloprodaje stavit će, po njilih maloprodajnih jedinica hovim procjenama, određekoje čine tek 10-15% ukupni pritisak na zakupninu u ne površine, no brojčano nastavku godine. ih je dosta i uglavnom su raspršene po cijelom cenTRŽIŠTE I DALJE VITALNO “Tržište je i dalje i dalje tru pa posjetitelji njihovu aktivno, iako se slučajnom nepopunjenost percipiraju promatraču ne čini tako, kao negativnu, što može zahvaljujući u prvom redu imati i određeni utjecaj Svibanj - Lipanj 2013.

71

Trgovački centri tvrtkama koje ulažu u projekte u vrijeme povećanog rizika za povrat investicije”, ističe Nenad Peris iz Colliers Internationala.

Zasićenost tržišta i opadajuća kupovna moć građana utječe na odluke investitora pa je tako IKEA odgodila svoju 300 milijuna eura vrijednu investiciju u trgovački centar te je krenula u gradnju isključivo vlastitog “big boxa”. Međutim, kaže Peris, prvoklasni trgovački centri (prime shopping centers) i dalje bilježe rast

mogli biti zainteresirani za ulazak na tržište te omogućiti dostupnost ove vrste kapitala za nekretninske projekte. U prilog razvoju tržišta u posljednjih nekoliko godina ide i pojačana sinergija developera i glavnih trgovačkih subjekata u Hrvatskoj na razvoju novih projekata što podrazumijeva strateško praćenje developera na dobrim lokacijama. Čupić također ističe kako je u proteklih nekoliko godina evidentan trend gradnje manjih gradskih i kvartovskih centara koji Po površini trgovačkih se razvijaju centara Hrvatska je oko 15% i dolaze u Zagreb te u iznad europskog prosjeka manje gradove diljem zemlje. U sekundarnim u broju posjetitelja pa sagradovima poput Slavonmim time i u prihodima skog Broda i Varaždina za što mnogima ipak ulijeva uspjeh projekta najbitnija određeni optimizam. Mišje lokacija koja mora biti ljenja je kako će s rastom unutar urbanog tkiva grada ukupne ekonomije i povekako bi se osigurao potrećanjem potrošačke moći ban interes zakupoprimaca. porasti i isplativost ulagaU tercijarnim gradovima nja u ovu vrstu nekretnina. kao što su Čakovec, GosPredsjednik HUP-Udruge pić ili Koprivnica trend je developera, Denis Čupić iz razvoja trgovačkih parkova tvrtke F.O. Development, tzv.”retail parkova” koji ocjenjuje kako je invesuz smanjen trošak gradticijska klima u pogledu nje izostankom klasičnog gradnje trgovačkih centa“mall-a” tj. zatvorene šetra u Hrvatskoj relativno nice, okupljaju uz trgovinu povoljna, što pokazuje prehrane specijalizirane činjenica da je upravo iztrgovine i trgovine srednjeg gradnja trgovačkih centara i nižeg cjenovnog ranga. od 2006. – 2010. činila najveći dio građevinskih Razvoj ponude trgovačkih prostora u Zagrebu (ukupna površina u m²) radova. “Pad koji se bilježi od 2010. godine posljedica 500.000 Izvor: Jones Lang LaSalle Research, 2013. je dijelom loše financijske situacije i nedostupnosti 400.000 kapitala, ali i prezasićenosti investicijama u tom dijelu 300.000 velikih gradova, prvenstveno Zagreba”, ocjenjuje Čupić te dodaje da se s 200.000 ulaskom Hrvatske u EU očekuje lakša dostupnost 100.000 kapitala za investicije, što bi mogli omogućiti equity fondovi koji su zasad još 0 2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013. nisko zastupljeni, ali bi

72

Svibanj - Lipanj 2013.

www.jatrgovac.hr

Trgovački centri - posjećenost

Popularnost koja NE PADA

Trgovačke centre posjećuje tri od pet građana Hrvatske, a po jednoj posjeti više od polovice njih potroši između 100 i 500 kuna

P

rema istraživanju koje je agencija Ipsos Puls tijekom svibnja provela na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika, čak 61% populacije Hrvatske posjećuje trgovačke centre.

Pritom najveći broj kupaca dolazi iz Zagrebačke i Dalmatinske regije, a najmanje ih je iz Sjeverne Hrvatske i Slavonije.

POSJETI I POTROŠNJA Oko 13% ispitanih posjećuje trgovačke centre redovito, odnosno na tjednoj bazi.

Ukupno 23% ispitanih ističe kako ih posjećuje jednom mjesečno, a jednako toliko ima i onih koji to čine jednom u dva ili tri mjeseca.

Dva do tri puta mjesečno trgovačke centre posjećuje 20% anketiranih građana, dok onih koji to obave jednom u šest mjeseci ima 12% a čak rjeđe od toga 9%. Trgovačke centre na tjednoj bazi najčešće posjećuju starije osobe, odnosno umirovljenici te ispitanici iz Dalmacije. Učenici i studenti skloniji su odlascima jednom do tri puta na mjesec, dok jednom mjesečno trgovačke centre posjećuju osobe s višim prihodima te osobe iz Zagreba i okolice.

Osobe iz gradova te osobe s www.jatrgovac.hr

većim primanjima općenito češće posjećuju trgovačke centre od ostalih, a važno je naglasiti kako i muškarci i žene podjednako često posjećuju trgovačke centre.

Kada se gleda potrošnja u trgovačkim centrima, natpolovična većina posjetitelja (54%) pri svom posljednjem posjetu trgovačkom centru potrošila je između 100 i 500 kuna. Manje od 100 kuna potrošilo je 17% ispitanih, a 14% ih je potrošilo od

City Center One East i King Cross. Iz Sjeverne Hrvatske najveći je broj posjetitelja odabrao Westgate, njih 15%.

Slijede Supernova (11%), Arena centar (10%), City Center One East (7%) i Avenue Mall (3%). Portanova je najposjećeniji centar u SlaI muškarci i žene voniji koji je podjednako često posjećuju posjetilo 34% anketiranih trgovačke centre građana. Iza tog centra 500 do 1000 kuna. Gotovo dolaze Avenue Mall (18%), je isti postotak onih koji su Emmezeta i Supernova sa potrošili više od 1000 kuna po 9% te City Colosseum (5%), kao i onih koji nisu s 8%. U Lici i Banovini potrošili ništa (6%) i onih najviše se posjećivalo Karkoji se ne sjećaju koliko su lovčanku (39%) i Supernovu potrošili (4%).

(33%), a potom slijede Arena centar (12%), ImportanNAJPOSJEĆENIJI CENTRI ne (8%), dok petu poziciju Zanimljiva je i lista najpos 5% posjeta drže Avenue sjećenijih centara u posljedMall, City Center One East njih šest mjeseci. Tako se na i King Cross. Glavnu riječ u vrhu Top 5 liste u Zagrebu Istri i Primorju drže riječki nalazi Avenue Mall koji je trgovački centri Tower Cenposjetilo 34% ispitanika. ter s 36% i Zapadni trgovačSlijede Arena centar (32%), ki centar s 32%. Mercator City Center One West centar u toj regiji ima 17%, (31%), Westgate (27%), dok Arena centar 5%, a Westgate petu poziciju sa 17% dijele 3%. U Dalmaciji je u protek-

Trgovački centri po posjećenosti u posljednjih 6 mjeseci Zagreb i okolica Avenue Mall

34% Arena Centar

32% City Center One West

31% Westgate

27% City Center One East

17% King Cross

17% Importanne

14% Garden Mall

12% Mercator centar

10% Emmezeta

9%

lih pola godine najposjećeniji bio splitski Joker koji je posjetilo 29% ispitanika. Na drugom je mjestu Supernova s 19%, City center One East s 15%, Mercator s 14% i Emmezeta s 13% udjela.

Marina Zrile Research Executive, Ipsos Puls Svibanj - Lipanj 2013.

73

Trgovački centri - pregled

Zagreb ARENA CENTAR ZAGREB

AVENUE MALL ZAGREB

Investitor: Trigranit Development Corporation i Heitman European Property Partners Vrijednost investicije: 244 milijuna eura Ukupna površina centra: 175.000 m2

Godina otvorenja: 2007.

Neto prodajna površina centra: 61.252,27 m2

Vrijednost investicije: 140 milijuna kuna

Broj zaposlenih: 2500

Investitor: GTC Group

Ukupna površina centra: 79.000 m2

Trgovački lanac: Interspar

Neto prodajna površina centra: 27.000 m2

Prosječna mjesečna posjećenost: 660.000

Broj trgovina i lokala: 125

I

Trgovački lanac: Konzum

nvesticija u zagrebački Arena Centar najveće je izravno strano ulaganje u jugoistočnoj Europi od početka globalne financijske krize. Interspar u Arena centru najveći je hipermarket u Hrvatskoj, a uz mnoštvo novih brendova, od kojih su mnogi prvi put na hrvatskom tržištu, tu je i bogata gastronomska ponuda te zabavni sadržaji.

Broj zaposlenih: 1000

Ukupna površina centra: 10.664 m2

Prosječna mjesečna posjećenost: 550.000

P

osebnost Centra Cvjetni je u činjenici da je smješten u samom srcu Zagreba. U protekle se dvije godine profilirao kao atraktivan stambeno-poslovni kompleks u gradskom središtu, dok na tri etaže trgovačkog centra Cvjetni kupci mogu pronaći oko 40 renomiranih robnih marki s različitih područja.

Vrijednost investicije: 135 milijuna eura Ukupna površina centra: 130.000 m2 Neto prodajna površina

Godina otvorenja: 2000.

Investitor: Zagrebačka banka Vrijednost investicije: Informacija nije dostupna Ukupna površina centra: 45.000 m² Neto prodajna površina centra: 12.000 m² Broj trgovina i lokala: 60 Broj zaposlenih: 12 u Centru Kaptol d.o.o., ostali podaci nisu dostupni Trgovački lanac: Mercator Prosječna mjesečna posjećenost: Informacija nije dostupna

D

efinirajući svoju poslovnu politiku uoči otvorenja 2000. godine, Centar Kaptol se odlučio na segmentiranje tržišta i jasno pozicioniranje. Centar je u prvome redu orijentiran na stanovnike okolnih rezidencijalnih četvrti i ljude vezane uz zagrebačko poslovno središte te je tome prilagođena i ekskluzivna ponuda brendova.

A

Investitor: Kaufmann grupa

Svibanj - Lipanj 2013.

Vrijednost investicije: 80 milijuna eura

venue Mall je jedno od najpoznatijih shopping i društvenih odredišta u Zagrebu. Odlična prometna povezanost omogućava dolazak autobusom i tramvajem, a posjetiteljima koji dolaze osobnim vozilima na raspolaganju je više od 1000 parkirnih mjesta u podzemnoj garaži centra koja se prostire na tri etaže.

Godina otvorenja: 2012.

74

Investitor: HOTO Grupa d.o.o.

Prosječna mjesečna posjećenost: 530.000

CITY CENTER ONE EAST

CENTAR KAPTOL

Godina otvorenja: 2011.

Neto prodajna površina centra: 7.762,45 m2 Broj trgovina i lokala: 40 Broj zaposlenih: Informacija nije dostupna Trgovački lanac: Konzum

Godina otvorenja: 2010.

Broj trgovina i lokala: 200

CENTAR CVJETNI

centra: 50.000 m2 Broj trgovina i lokala: 100 Broj zaposlenih: 1300 Trgovački lanac: Interspar Prosječna mjesečna posjećenost: 450.000

aveniju. Lokacija je velika prednost i zbog činjenice da je City Center one East jedini veliki shopping centar u istočnom dijelu Zagreba kojemu gravitira više od 240.000 ljudi.

C

ity Center one East je smješten na istočnom dijelu grada Zagreba uz najprometniju zagrebačku prometnicu – Slavonsku

www.jatrgovac.hr

CITY CENTER ONE WEST Godina otvorenja: 2006. (2009. centar proširen za 36.000 m2) Investitor: Kaufmann grupa Vrijednost investicije: 140 milijuna eura Ukupna površina centra: 100.000 m2 Neto prodajna površina centra: 46.000 m2 Broj trgovina i lokala: 120 Broj zaposlenih: 1700

Trgovački lanac: Interspar Prosječna mjesečna posjećenost: 600.000

C

ity Center one na Jankomiru otvoren krajem 2006. bio je prvi klasičan shopping mall u Hrvatskoj. Upravo kroz ovaj centar na tržište su ušle mnoge poznate kuće poput Peek&Cloppenburga, Hervisa, Müllera, New Yorkera i drugih, a s proširenjem 2009. godine u Hrvatsku su došli i C&A, Humanic, Douglas, Guess Jeans, Ann Christine i H&M.

EMMEZETA ZAGREB Godina otvorenja: 1999.

Investitor: PPR / Steinhoff International Vrijednost investicije: Informacija nije dostupna Ukupna površina centra: Informacija nije dostupna Neto prodajna površina centra: 36.000 m² Broj trgovina i lokala: Informacija nije dostupna Broj zaposlenih: Informacija nije dostupna Trgovački lanac: Interspar

GARDEN MALL Godina otvorenja: 2009.

Investitor: Grupacija MID Vrijednost investicije: 70 milijuna eura Ukupna površina centra: 65.000 m2 Neto prodajna površina centra: 26.000 m2 Broj trgovina i lokala: 80 Broj zaposlenih: 500 Trgovački lanac: Interspar

E

mmezeta u Donjem Stupniku jedan je od prvih trgovačkih centara otvorenih na zagrebačkom području. Do 2011. godine Emmezeta je bila u vlasništvu francuske korporacije PPR kada prelazi u vlasništvo Grupe Steinhoff International. Radi se o trgovačkom centru koji po svom formatu spada u kategoriju “Discount Department Store”.

Prosječna mjesečna posjećenost: 400.000

G

arden Mall je smješten u zagrebačkom naselju Gornja Dubrava te je posebno privlačan stanovnicima Dubrave, Maksimira, Podsljemenske zone i Sesveta. Radi se o trgovačkom centru srednje veličine sa širokim i prohodnim šetnicama te kružnim i preglednim rasporedom trgovina zbog čega kupci brzo i ugodno obavljaju kupnju lišeni suvišnog umaranja i nepotrebnog hodanja.

IMPORTANNE CENTAR ZAGREB Godina otvorenja: 1994.

Investitor: Importanne d.o.o.

Vrijednost investicije: Informacija nije dostupna Ukupna površina centra: Informacija nije dostupna Neto prodajna površina centra: 31.000 m2 Broj trgovina i lokala: Informacija nije dostupna

www.jatrgovac.hr

Prosječna mjesečna posjećenost: Informacija nije dostupna

Broj zaposlenih: Informacija nije dostupna Trgovački lanac: Konzum Prosječna mjesečna posjećenost: Informacija nije dostupna

I

mportanne Centar je prvi shopping centar u gradu Zagrebu.

Smješten na Starčevićevom trgu, između željezničkog kolodvora i hotela “Esplanada”, nudi bogatu trgovačku i ugostiteljsku ponudu.

Za posjetitelje je na raspolaganju i garaža s 500 parkirališnih mjesta.

Svibanj - Lipanj 2013.

75

Trgovački centri - pregled KING CROSS JANKOMIR Godina otvorenja: 2002.

Investitor: Fabricor d.o.o. i Degi Jankomir d.o.o.

Vrijednost investicije: Informacija nije dostupna Ukupna površina centra: 43.000 m2 Neto prodajna površina centra: 28.500 m2 Broj trgovina i lokala: 85 Broj zaposlenih: 300

Trgovački lanac: Interspar Prosječna mjesečna posjećenost: 180.000 do 250.000

K

ing Cross Jankomir je centar s visoko specijaliziranom ponudom u određenim kategorijama kao što su kućanstvo, igračke, dječja oprema i odjeća. Kao dodatnu prednost iz centra ističu jednostavnost kupovine i lagan pristup svim trgovinama koje se nalaze u prizemnoj razini te su su lako dostupne svim posjetiteljima centra.

Split CITY CENTER ONE SPLIT Godina otvorenja: 2010.

Investitor: Kaufmann grupa

WESTGATE SHOPPING CITY ZAPREŠIĆ Godina otvorenja: 2009.

Investitor: Focus Invest GmbH, Braunsberger Holding /Shopping Center Westgate Zagreb Beteiligungs GmbH. Vrijednost investicije: 270 milijuna eura Ukupna površina centra: 226.000 m2 Neto prodajna površina centra: 100. 000 m2 Broj trgovina i lokala: 260 Broj zaposlenih: 1500 Trgovački lanac: Mercator Prosječna mjesečna posjećenost: Informacija nije dostupna

W

estgate Shopping City najveći je trgovački centar u Hrvatskoj koji svakodnevno organizira najveće evente za sve ciljne skupine. Smješten uz autocestu Zagreb - Macelj, mnogobrojnim kupcima predstavlja idealno mjesto za kupovinu uz osigurani besplatan parking sa 7250 parkirnih mjesta. Uz to, Westgate shopping centar u svojoj ponudi nudi i besplatne autobusne linije koje posjetitelje dovoze s nekoliko lokacija u Zagrebu i Zaprešiću.

76

Svibanj - Lipanj 2013.

Vrijednost investicije: 160 milijuna eura

EMMEZETA KAŠTELA Godina otvorenja: 2003.

Investitor: PPR / Steinhoff International Vrijednost investicije: Informacija nije dostupna Ukupna površina centra: Informacija nije dostupna Neto prodajna površina centra: 42.000 m²

Ukupna površina centra: 180.000 m2

Broj trgovina i lokala: Informacija nije dostupna

Neto prodajna površina centra: 57.000 m2

Broj zaposlenih: Informacija nije dostupna

Broj trgovina i lokala: 120

Trgovački lanac: Interspar

Broj zaposlenih: 1800

Prosječna mjesečna posjećenost: Informacija nije dostupna

Trgovački lanac: Interspar Prosječna mjesečna posjećenost: 550.000

C

ity Center one Split promijenio je sliku shopping ponude na jugu Hrvatske te se razvio u najveći regionalni trgovački centar koji, uz cijelu Dalmaciju, privlači mnoštvo posjetitelja i iz susjedne BiH te veliki broj turista iz cijeloga svijeta. Njegove prednosti su, između ostaloga, izvrsna lokacija, pomno osmišljena arhitektura te odličan miks brendova.

E

mmezeta je 2003. godine u Kaštel Šućurcu kod Splita otvorila svoj treći trgovački centar u Hrvatskoj. Do 2011. godine Emmezeta je bila u vlasništvu francuske korporacije PPR kada prelazi u vlasništvo Grupe Steinhoff International. Radi se o trgovačkom centru koji po svom formatu spada u kategoriju “Discount Department Store”.

www.jatrgovac.hr

JOKER SPLIT Godina otvorenja: 2007.

Investitor: Informacija nije dostupna

Rijeka TOWER CENTER RIJEKA

Vrijednost investicije: Informacija nije dostupna Ukupna površina centra: 54.000 m² Neto prodajna površina centra: Informacija nije dostupna

Godina otvorenja: 2006.

Prosječna mjesečna posjećenost: 45.000

Investitor: Policentro Rijeka d.o.o.

T

ower Center Rijeka najveći je shopping mall na području Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Istarske županije, sa širokom ponudom trgovina različitih cjenovnih razreda. Osim trgovačkog, centar ima i entertainment dio s ugostiteljskim objektima, automat clubom (Casino) i multiplex kinom.

Vrijednost investicije: 150 milijuna eura

Broj trgovina i lokala: Informacija nije dostupna

Ukupna površina centra: 140.000 m2

Broj zaposlenih: Informacija nije dostupna

Neto prodajna površina centra: 54.000 m2

Trgovački lanac: Informacija nije dostupna

Broj trgovina i lokala: 125

Prosječna mjesečna posjećenost:

Informacija nije dostupna

Trgovački lanac: Konzum

Broj zaposlenih: 900

ZAPADNI TRGOVAČKI CENTAR RIJEKA

Vrijednost investicije: 50 milijuna eura

Godina otvorenja: 2012.

Ukupna površina centra: 57.000 m2

Investitor: Universale International Realitäten GmbH

Neto prodajna površina centra: Informacija nije dostupna

Broj trgovina i lokala: 70 Broj zaposlenih: 500 Trgovački lanac: Plodine Prosječna mjesečna posjećenost: Informacija nije dostupna

Z

apadni Trgovački Centar (ZTC) otvoren je početkom rujna prošle godine te je drugi po veličini trgovački centar u Rijeci. Centar je u svojoj ponudi donio brendove kojih do lani nije bilo u toj regiji, ali i raznovrsnu ponudu za sve uzraste.

Osijek AVENUE MALL OSIJEK Godina otvorenja: 2011.

J

oker je veliki trgovački centar u Splitu otvoren 2007. godine. Njegov je vlasnik i osnivač bio Željko Kerum, a gradnja je započela 2003. godine. Shopping centar Joker nudi bogat izbor trgovina, šest kino dvorana s ukupno 850 mjesta, restoran bar Sky i druge uslužne sadržaje.

www.jatrgovac.hr

Investitor: GTC Group Vrijednost investicije: 69 milijuna eura

Prosječna mjesečna posjećenost: 160.000

O

sječki Avenue Mall optimalno je geografski smješten na zapadnom ulazu u grad Osijek, u blizini sjecišta

čak triju važnih prometnica. Pristup Avenue Mallu je lak i jednostavan (osobnim automobilom ili javnim prijevozom), a od centra grada udaljen je tek pet minuta vožnje.

Ukupna površina centra: 68.000 m2 Neto prodajna površina centra: 27.000 m2 Broj trgovina i lokala: 83 Broj zaposlenih: 500 Trgovački lanac: Boso

Svibanj - Lipanj 2013.

77

Trgovački centri - pregled EMMEZETA OSIJEK Godina otvorenja: 2003.

Investitor: PPR / Steinhoff International Vrijednost investicije: Informacija nije dostupna Ukupna površina centra: Informacija nije dostupna

Trgovački lanac: Interspar Prosječna mjesečna posjećenost: Informacija nije dostupna

E

mmezeta je 2003. godine proširila svoju ponudu otvorenjem trgovačkog centra na krajnjem istoku Hrvatske.

Do 2011. godine Emmezeta je bila u vlasništvu francuske korporacije PPR kada prelazi u vlasništvo Grupe Steinhoff International. Radi se o trgovačkom centru koji po svom formatu spada u kategoriju “Discount Department Store”.

Vrijednost investicije: 85 milijuna eura

Investitor: Zagreb-montaža d.o.o.

Neto prodajna površina centra: 50.000 m2

Broj zaposlenih: Informacija nije dostupna

Investitor: Amplitudo d.o.o.

Godina otvorenja: 2004.

Ukupna površina centra: 74.349 m2

Broj trgovina i lokala: Informacija nije dostupna

Godina otvorenja: 2011.

DALMARE

Vrijednost investicije: 70 milijuna eura

Neto prodajna površina centra: 30.000 m²

PORTANOVA OSIJEK

Šibenik

Broj trgovina i lokala: 54 posjećenost: 400.000

T

rgovački centar Portanova otvoren je u ožujku 2011. godine čime je istočna regija Hrvatske dobila svoj prvi regionalni

trgovački centar. Portanova je projekt lokalnog investitora te predstavlja najveće ulaganje u sektoru trgovačkih centara u tom dijelu Hrvatske.

Broj zaposlenih: 300 Trgovački lanac: Konzum Prosječna mjesečna posjećenost: 400.000

Ukupna površina centra: 80 000 m2 Neto prodajna površina centra: 40 000 m2 Broj trgovina i lokala: 100 Broj zaposlenih: 1000 Trgovački lanac: Konzum Prosječna mjesečna

Zadar SUPERNOVA ZADAR Godina otvorenja: 2010.

Investitor: Supernova projekti d.o.o.

Vrijednost investicije: 70 milijuna eura Ukupna površina centra: 37.770 m2 (bez podzemne garaže) Neto prodajna površina centra: 27.765 m2 Broj trgovina i lokala: 85 Broj zaposlenih: 550

78

Svibanj - Lipanj 2013.

Trgovački lanac: Spar Prosječna mjesečna posjećenost: 402.192

S

upernovu Zadar odlikuje široka ponuda zakupaca kao što su H&M, Zara, Humanic, C&A, Müller, New Yorker, S.Oliver, dm,

Spar, Elipso i drugi, preglednost i prozračnost centra koja ne stvara osjećaj zatvorenog prostora već pogoduje ugodnosti kupovine, besplatna parking mjesta (više od 1250), te odlična prometna povezanost i laka dostupnost.

D

almare je najznačajniji trgovački centar na području srednje Dalmacije. Izgrađen je i opremljen po najvišim standardima kako bi zadovoljio prvenstveno zahtjeve urbanih, modernih obitelji, ali i svih ostalih segmenata stanovništva te turista tijekom sezone. Centar raspolaže s 1200 parkirnih mjesta uključujući i podzemnu garažu s 200 parkirnih mjesta.

www.jatrgovac.hr

SUPERNOVA ŠIBENIK Godina otvorenja: 2011.

Investitor: Supernova projekti d.o.o.

Vrijednost investicije: 13 milijuna eura Ukupna površina centra: 23.628 m2 Neto prodajna površina centra: 7753 m2 Broj trgovina i lokala: 8 Broj zaposlenih: 87 Trgovački lanac: Spar Prosječna mjesečna posjećenost: 180.000

Varaždin LUMINI VARAŽDIN

STORELAND VARAŽDIN

Godina otvorenja: 2011.

Investitor: Emerging Europe Land Development AS/Verdispar Vrijednost investicije: 50 milijuna eura

Godina otvorenja: 2008.

Investitor: CCS Ulaganja d.o.o.

Vrijednost investicije: Informacija nije dostupna Ukupna površina centra: 6000 m2

Ukupna površina centra: 34.000 m2

Neto prodajna površina centra: Informacija nije dostupna

Neto prodajna površina centra: 26.300 m2 Broj trgovina i lokala: Informacija nije dostupna

Broj trgovina i lokala: 12 Broj zaposlenih: 46

Broj zaposlenih: Informacija nije dostupna

Trgovački lanac: Metro Cash&Carry

Trgovački lanac: B Hyper

Prosječna mjesečna posjećenost: Informacija nije dostupna

Prosječna mjesečna posjećenost: Informacija nije dostupna

C S

upernova Šibenik je moderan shopping park koji svojim praktičnim izgledom omogućava brz i direktan pristup svakoj od trgovina s bilo kojeg od 300 parkirnih mjesta. Centar je lociran uz Jadransku magistralu te putem svojih zakupaca omogućuje kupovinu svega potrebnoga na jednom mjestu (prehrana, parfumerija/drogerija, tehnika, odjeća i obuća).

entar Lumini otvoren je 23. prosinca 2011. godine kao prvi i zasad jedini regionalni trgovački centar nove generacije koji svojim konceptom odlično povezuje kupovinu i zabavu. U Lumini centru otvoren je i prvi B Hyper hipermarket u Hrvatskoj, a u ponudi su i CineStar multipleks kino te kuglana Stadium Bowling.

SUPERNOVA VARAŽDIN Godina otvorenja: 2009.

Investitor: Supernova projekti d.o.o.

Vrijednost investicije: 30 milijuna eura Ukupna površina: 56.000 m² (sa zemljištem) Neto prodajna površina: 19.000 m² Broj trgovina i lokala: 24 Broj zaposlenih: 200 Trgovački lanac: Spar Prosječna mjesečna posjećenost: Informacija nije dostupna

I K

oncept StoreLand je osmišljen kao lanac trgovačkih centara u gradovima većim od 15.000 stanovnika. Trgovački centar ima zajedničke sanitarne prostorije, parkiralište te sustave zaštite, no zakupnici imaju zasebne ulaze u svoje trgovine te posluju neovisno jedan o drugome.

z Shopping parka Supernova Varaždin ističu kako su izuzetno zadovoljni posjećenošću centra, iako ne raspolažu preciznom informacijom o prosječnoj mjesečnoj posjećenosti jer se radi o shopping parku gdje sve trgovine imaju zaseban ulaz. Riječ je o centru koji je u proteklih nekoliko godina osvojio nagrade za inovativnost te je proglašen vodećom shopping destinacijom u županiji.

Karlovac SUPERNOVA KARLOVAC Godina otvorenja: 2010.

Investitor: Supernova projekti d.o.o.

Vrijednost investicije: 30 milijuna eura

www.jatrgovac.hr

Ukupna površina centra: 47.000 m2 Neto prodajna površina centra: 17.000 m2 Broj trgovina i lokala: 32 Broj zaposlenih: 250 Trgovački lanac: Interspar Prosječna mjesečna posjećenost: 250.000

S

pecifičnost Supernove Karlovac leži u kombinaciji shopping centra i shopping parka.

Optimalna lokacija i ujednačena mješavina prisutnih zakupaca, odnosno njihovih brendova karakteristike su koje iz ovog centra navode kao svoje glavne komparativne prednosti.

Svibanj - Lipanj 2013.

79

Trgovački centri - pregled

Slavonski brod

SUPERNOVA SLAVONSKI BROD

CITY COLOSSEUM Godina otvorenja: 11. travnja 2013.

Investitor: Coloseum gradski centar Brod d.o.o.

Vrijednost investicije: 53 milijuna eura Ukupna površina centra: 50.000 m2 Neto prodajna površina centra: 23.176 m2 Broj trgovina i lokala: 42 Broj zaposlenih: 300 Trgovački lanac: Plodine

S

uvremeni trgovačko-zabavni centar City Colo-

sseum najveći je trgovački centar u središnjoj Slavoniji i ujedno jedna od najvećih investicija u Slavonskom Brodu u zadnja dva desetljeća. Investitori računaju da će centar privući kupce ne samo iz Hrvatske nego i iz susjedne BiH.

Godina otvorenja: OBI (2007.), Shopping center (2008.), Shopping park (2009.)

Investitor: Supernova projekti d.o.o.

Vrijednost investicije: 35 milijuna eura Ukupna površina centra: 68.050 m2 Neto prodajna površina centra: 24.987,80 m2 Broj trgovina i lokala: 38 Broj zaposlenih: 300 Trgovački lanac: Interspar Prosječna mjesečna posjećenost: 200.000

upernovu Slavonski Brod čine tri građevine koje su izgrađene u odvojenim fazama. Godine 2007. otvorena je OBI trgovina građevinskog materijala i vrtni centar, godinu potom je dodan Shopping center, a investiciju je 2009. zaključila gradnja Shopping parka.

Centar se nalazi na povoljnoj lokaciji u blizini autoceste te raspolaže ujednačenom mješavinom zakupnika.

SUPERNOVA SISAK

PARK&SHOP IMOTSKI

Godina otvorenja: OBI 2008., ostatak centra 2010.

Godina otvorenja: 2010.

Investitor: DOSIS d.o.o. / Real-Treuhand Croatia d.o.o.

Investitor: Supernova projekti d.o.o.

Vrijednost investicije: 18 milijuna eura

Vrijednost investicije: 9 milijuna eura

Ukupna površina centra: 12.000 m2

Ukupna površina centra: Informacija nije dostupna

Neto prodajna površina centra: Informacija nije dostupna

Neto prodajna površina centra: 10.000 m2

Broj trgovina i lokala: 6

PARK&SHOP VIROVITICA Godina otvorenja : 2011.

Broj trgovina i lokala: Informacija nije dostupna

Investitor: Saluto d.o.o. Split

Broj zaposlenih: 250

Prosječna mjesečna posjećenost: Informacija nije dostupna

Vrijednost investicije: 6 milijuna eura

Trgovački lanac: Konzum

Ukupna površina centra: 6184 m2

S

Neto prodajna površina centra: 5932 m2

Prosječna mjesečna posjećenost: Informacija nije dostupna

Broj zaposlenih: 60 Trgovački lanac: nema

hopping park Supernova Sisak smješten je na lako dostupnoj lokaciji, sjeverozapadno od centra grada na glavnoj cesti prema Zagrebu. Zakupci su OBI, Takko, JYSK, KIK, Elipso i Müller, a iz uprave centra kao svoju glavnu prednost ističu upravo koncept shopping parka koji omogućuje ciljanu kupnju pri čemu posjetitelji štede vrijeme te brzo pronalaze ono po što su došli.

80

S

Svibanj - Lipanj 2013.

Broj trgovina i lokala: 7 Broj zaposlenih: 50 Trgovački lanac: Konzum Prosječna mjesečna posjećenost: Informacija nije dostupna

P

ark&Shop Virovitica je trgovački centar u formatu retail parka gdje svaka trgovina ima vlastiti ulaz i stoga ne postoje podaci o ukupnoj posjećenosti. Iz centra ističu kako u Virovitici i široj okolici praktički nemaju konkurenciju, a kao svoju najveću prednost navode što su na jednom mjestu okupili nekoliko velikih brendova za koje se do sada moralo putovati do Zagreba ili Osijeka.

P

ark&Shop Imotski je trgovački centar koji je obogatio shopping ponudu Imotske krajine. Centar je otvoren u kolovozu 2010. godine.

Investitor je tvrtka DOSIS d.o.o. koja je kasnije objekt prodala kompaniji Real-Treuhand Croatia d.o.o., kćerinskom poduzeću Raiffeisenlandesbank Oberösterreich.

www.jatrgovac.hr

Osvježivači za WC školjke

Higijenski ukras U proteklih je godinu dana prodano 445,2 tisuće litara osvježivača za WC školjke u vrijednosti od 88,6 milijuna kuna

N

eizostavan ukras svake WC školjke, osvježivači za WC danas se nude u raznim mirisnim varijantama i fizičkim oblicima. Njihova namjena naravno nije ukrasna već higijenska jer svojim djelovanjem čiste i dezinficiraju WC školjku pritom ostavljajući ugodan miris.

Prema Nielsenovoj definiciji ova kategorija uključuje sva sredstva koja osvježavaju WC kotlić ili školjku, dok u nju ne spadaju sredstva za čišćenje kemijskih WC-a niti tablete za pisoare.

SUPERMARKETI PRVI KANAL U proteklih je godinu dana (svibanj 2012. – travanj 2013.) kroz prodajne kanale pokrivene Nielsenovim mjerenjem (koje ne uključuje Cash&Carry, veleprodaju, institucionalnu prodaju, te diskontere) prodano 445,2 tisuće litara u vrijednosti od 88,6 milijuna kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, kategorija bilježi

82

Svibanj - Lipanj 2013.

količinski rast od 2,3%, dok je vrijednosni trend ostao nepromijenjen. Za ovu kategoriju najvažniji kanal prodaje su supermarketi (301 – 2500 m2) s 33%, zatim hipermarketi (iznad 2500 m2) s 23%, slijede drogerije s 20%, velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) s 13%, srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) s 8%, te male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) s 3% udjela.

mirisi (19,5%). Vodeći proizvođači (s pripadajućim robnim markama) u posljednjih godinu dana (svibanj 2012. – travanj 2013.) su Henkel (Bref), SC Johnson (Anitra, Duck), Manitoba (WC Net), Reckitt Benckiser (Harpic), Labud (Sanitar), te nezaobilazne trgovačke Najprodavaniji su proizvodi s robne marke.

Trgovačke mirisom bora i limuna robne marke trenutno čine čine 10%. Najprodavaniji oko 8% količinske prodaje su proizvodi s mirisom kategorije, no njihova probora (26,2%) i limuna daja zadnje godine (ožujak (25,3%), slijede proizvodi 2012. – veljača 2013.), u s mirisom mora (14,3%), odnosu na isto razdoblje lavande (7,6%), miris ledeprošle godine, bilježi rast ne svježine (7,1%), te ostali od čak 39%.

FORME I MIRISI Ako pogledamo podjelu prema formi, odnosno namjeni pakiranja proizvoda, bazni proizvodi čine 77,4% ukupnih količina kategorije, proizvodi namijenjeni za ponovno punjenje (“refil”) 12,6%, dok proizvodi u kombinaciji baza+“refil“

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine 100 90 80

8 13

20

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

23

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

70 60 50 40

33

10 %

Količinski udjeli prema mirisu proizvoda svibanj 2012. - travanj 2013.

Miris bora

26,2% Miris limuna

25,3% Ostali mirisi

19,5%

Hipermarketi (2501 m2 +)

30 20

Kiosci i benzinske postaje

Milanka Ćorić Analitičar, AC Nielsen

Miris mora

14,3% Supermarketi (301 - 2500 m2)

Miris lavande

7,6% Miris ledene svježine

svibanj 2012. - travanj 2013.

Izvor: Nielsen

7,1%

www.jatrgovac.hr

Osvježivači za WC školjke - na polici BREF

DOMESTOS

a osvježavanje WC školjke Henkel nudi tri linije proizvoda: Bref Duo Aktiv, Bref Power Aktiv te Bref WC gel. Najpopularniji su Bref Duo Aktiv proizvodi koji su dostupni u različitim pakiranjima: original od 60 ml, original s dodatnim punjenjem, original s dva punjenja i pakiranja veličine dva ili tri punjenja, te u mirisnim varijantama Pine, Lemon, Ocean, Lotus&Lavender te Lime&Mint. Power Aktiv proizvodi dolaze u pakiranju od 50 g, a nudi se i Power Aktiv pakiranje s dva i s tri komada proizvoda u mirisnim varijantama Lemon, Pine, Ocean, Chlorine i Chlorine Eucalyptus.

Ponudu zaključuje Bref WC gel od 200 ml i 360 ml u dvije mirisne varijante - Apple i Ocean.

Domestos WC osvježivači pod nazivom “Domestos Double Power” istovremeno čiste i osvježavaju oslobađajući ugodan miris. Na raspolaganju su tri mirisne varijante: bor, ocean i limun, te dvije vrste pakiranja: startno pakiranje te dvostruko refill pakiranje što je ujedno cjenovno najpovoljnije pakiranje za potrošača, navode iz Unilevera. Promotivne aktivnosti za ovu kategoriju proizvoda uglavnom se vežu uz tzv. “proljetno čišćenje”. Uz to, Domestos Double Power prisutan je i kroz različite “co-pack” ponude s ostalim najtraženijim varijantama kao što je Domestos 24H PLUS.

H

WC AS

WC NET

WC SANITAR

kategoriji osvježivača za WC Meteor Đakovo nudi brend WC As. Najprodavaniji proizvod je WC As tvrdi ulošci u košarici 4x40 g, dok nešto manju popularnost kod potrošača imaju pakiranja 2x40 g i 1x40 g (blister). Iz tvrtke ističu kako su WC As tvrdi ulošci u košarici 4x40 g prisutni u većini trgovačkih lanaca većeg formata, dok se druge dvije varijante mogu pronaći u manjim formatima prodavaonica ovih trgovačkih lanaca. “U pripremi je redizajn košarice gdje će oblikom i dizajnom kvalitetnije pratiti trendove u ovom segmentu”, ističu iz Meteora.

vrtka Bolton Croatia je na tržištu osvježivača za WC prisutna s WC Net krutim i tekućim ulošcima. Najpopularniji su WC Net Energy ulošci koji su dostupni u četiri mirisa: Ocean Fresh, Lavander, Pure Fresh i Pine Fresh. U ponudi je i tradicionalna linija WC Net Intense kruti ulošci koji dolaze u pakiranju od 4 komada te su, zahvaljujući ovom praktičnom pakiranju i pristupačnoj cijeni, izvrsno prihvaćeni od strane potrošača. U segmentu tekućih uložaka Bolton nudi atraktivno pakiranje WC Net tekućih uložaka s punjenjem gratis (2x55 ml).

Z

U

www.jatrgovac.hr

T

HARPIC arpic u svom asortimanu nudi dvije vrste krutih uložaka za WC školjku. Harpic Max higijenski WC ulošci pružaju maksimalnu svježinu WC školjke koja traje i do četiri tjedna.

Harpic Max je dostupan u četiri mirisa: Marine, Citrus, Lavanda i Pine. U sebi sadrži trostruku formulu: čisti, stvara dugotrajnu pjenu i kontinuirani svježi miris WC školjke. Harpic Active Fresh higijenski WC ulošci traju čak i do 1000 ispiranja ili do osam tjedana te su dostupni u tri mirisa: Marine, Citrus i Lavanda. To su kruti ulošci bez košarice te svojim djelovanjem osiguravaju svakoj WC školjki da ostane higijenski čista sa svježim mirisom prilikom svakog ispiranja.

U

okviru kategorije sredstava za čišćenje WC školjke, Labud je ove godine upotpunio asortiman s novim proizvodima za osvježavanje i čistoću WC školjke. Uz klasičnu ponudu WC košarica s jednom i dvije komore, na tržište su lansirani i WC stickovi koji omogućuju higijensku primjenu bez dodira ruku s WC školjkom. WC Sanitar mirisni stick sadrži šest doza u dvije mirisne varijante: Blue Marine i Green Forest. U ponudi se nalaze i novi Sanitar WC blokovi, tekući osvježivači WC školjke s jednom ili dvije komore u mirisnim verzijama: Blue Marine, Green Forest, Lemon Fresh i Green Fresh.

Svibanj - Lipanj 2013.

83

Mala škola prodaje

Mirko Đukić BMM savjetovanje

TRGOVINA U SUSJEDSTVU

na tržištu velikih igrača Lokacija, ponuda, unutarnje uređenje, cjenovna politika, mjerenja i planiranje ukupnog obrta pravila su kojih se moraju pridržavati trgovci iz susjedstva

T

ržište robe široke potrošnje u Hrvatskoj je razdijeljeno po Paretovom ključu 80/20 koji navodi da se 80 posto postignutog rezultata postiže u 20 posto od ukupnog vremena tijekom projekta pri čemu je važno naglasiti da je taj omjer još veći na strani “velikih” trgovaca. Postoje razne podjele kao što su “Modern Trade” vs “Traditional Trade” ili “Hyper/ Supermarket” vs “Corner Shop”. Jednostavnije rečeno: David protiv Golijata. Mali su, naravno, žilavi. U borbi su iskustveno shvatili kako preživjeti, no rijetko traže znanja tamo gdje ga najviše ima – na tržištu znanja. I neki poginu, a neki prežive, uz teške gubitke.

TRGOVINA IZ SUSJEDSTVA Prošle i ove godine radim s vlasnicima malih trgovina, kroz udruge, udruženja, ili direktno. Sve ih krasi srčanost, a muči nesigurnost. No, ono što bih naveo kao najveći potencijal preživljavanju pa i blagom razvoju, jest primjena jasnog koncepta. Koncept “trgovine u susjedstvu” je jednostavan, a jedini način kako preživjeti je poštivati osnovna pravila struke koja su adaptirana na format od 50 do 200 m2.

Riječ je o sljedećim pravilima: Lokacija: Razmislite je li lokacija na

84

Svibanj - Lipanj 2013.

od 30 i više tisuća artikala te, s druge strane, hard-diskonte poput Lidla koji rade na vrlo uskom, “brzom” asortimanu od 500 – 1000 artikala uz minimalnu uslugu. Vi morate imati više od tog.

Vi ste nam potrebni s relativnom širinom asortimana. Sami ćete naći mjeru, poštujući iduća pravila. Upozoravam kojoj se nalazite adekvatna. Ne budite na riskantan postupak, a to je nabavsentimentalni prema postojećoj već se ljanje prema prodaji proteklog dana. zapitajte “jesam li potreban ljudima Ovaj model je poput podizanja čepa i u najbližoj okolici ili imaju drugo, puštanja vode iz kade – koncentrični bolje rješenje”. Ukoliko je prostor u krugovi su sve manji dok sva voda ne vašem vlasništvu, a na krivom mjestu iscuri. Pa kako nabavljati onda? Mjereza “trgovinu u susjedstvu”, činjenica njem, o tom malo niže. što najma nema ne može nadomjestiti Unutarnje uređenje, “Space & Cateodgovor na gornje pitanje - “ne, nisam gory Management”: Što je dijagonala? im ovdje potreban”. Tad si postavite To je linija koja najvažnije proizvode pitanje “a gdje bih bio potreban?”, te stavlja u najudaljeniji dio trgovine. krenite na novu lokaciju.

Zašto? Odgovor je “flow”, tj. zamišljena Ponuda: U malom formatu ponuda ne linija kretanja kupaca koji, od ulaska smije biti uska jer to, dakako, ugrožava pa do blagajne, moraju proći pored prodaju. Kad uđete u trgovinu koja je većine ponuđenog. Stoga do kruha i pred zatvaranjem, vidjet ćete neke armlijeka trebaju proći kraj kozmetike tikle razvučene na pet polica jer asorkoja ne smije biti zabačena u “mrtvom kutu”. Ukoliko imate jednu osoProdavači trebaju provoditi model bu koja skače pet koraka: prijem-usluga-rješavanje između blagajne i delikatese, uvedite prigovora-dodatna prodaja-ispraćaj međusmjenu ili sami uskočite. No, timana jednostavno nema dovoljno. odluka stavljanja kruha i delikatesa Niti jedna trgovina ne može bez robe. uz blagajnu radi jednostavnosti rada No, kad uđete u trgovinu koja se šarejedne osobe potpisuje smrtnu presudu ni, možete se kladiti kako vlasnik ima “sporim” grupama roba.

Cjenovna politika: Ne možete imati ciproblema s obrtnim kapitalom. Mali format ne trpi 25 vrsta tjestenine. Pravi jenu jednaku onoj u velikim centrima.

Skidanjem marži ćete pojesti supstancu odgovor je – adekvatno. S jedne strane a uspjeh će izostati. Cijene u “trgovini imate velike centre koji rade na širini www.jatrgovac.hr

stručna znanja su neophodna malim trgovcima u susjedstvu” nisu najniže na tržištu.

No, nećete moći niti pretjerati. Cijene trebaju biti adekvatne. Kako maržirati?

Pogledajte pod mjerenja, jer to ovisi o pokazateljima grupa proizvoda.

Mjerenja: Danas se uspješnost poslovanja prati kroz tzv KPI – Key Performance Indicators. Ovi pokazatelji stavljaju u mjeru uloženo i postignuto.

Osnovni KPI je naravno obrt te stoga stavite u omjer prodaju i prosječnu zalihu i potom analizirajte periodički.

Mjerite po izlaznim, maloprodajnim cijenama. U prošlosti ste mogli imati lager veći od mjesečne prodaje, danas teško. No, lager koji je bitno ispod mjesečne prodaje, ugrozit će prodaju.

Simbolika 1:1 danas rijetko daje rezultat; ipak prodaja treba biti veća. Zalihu pokušajte” okrenuti” više nego jednom mjesečno. Neke lokacije uspijevaju i dva puta, no to su obično “kolodvorske” protočne trgovine, u uskom asortimanu i velikom prodajom slatkiša i pića. Ponavljam, ukoliko idete lagerom bitno ispod mjesečne prodaje, budite oprezni. Sve navedeno je nedovoljno jer su grupe proizvoda različite po svojim performansama.

Primjer planiranja ukupnog obrta: Analizirajte prema grupama proizvoda. Ukoliko u informacijskom sustavu nemate odvojene grupe roba, doradite. Uložite. Ne možete istim metrom

mjeriti pića, bazne robe poput soli i šećera, konzervirane robe i kozmetiku. Sporiji obrt = viša marža. Brži obrt

nemilosrdni prema artiklima koje su potrošači zaobišli.

Promet/troškovi, troškovi/promet.

Profitabilnost Mali trgovci moraju biti svjesni svoje pozicije garantira rast prometa uz zana tržištu i primjenjivati jasne koncepte uzdavanje troškova. Smanjite trošak bez plana povećanja prometa pa = niža marža. Uz to, prostor na polici će promet padom opet uhvatiti mjeru dajte grupama koje donose promet s troškom kakav ste i imali. Naći ćete a suzite one druge. Primjerice, bi li se u istoj situaciji u kojoj ste i bili, ali prodaja pekarskih proizvoda bila ista, vjerojatno lošijoj zbog još izraženijeg veća ili manja na suženom ili raširenedostatka obrtnog kapitala. Dakle, i nom prostoru? Testirajte, mijenjajte. prihod i rashod pratite podjednako, Mjerite grupe proizvoda. Budite pogled na samo jednu etažu razlomka vodi ka neskladu, tj. nevolji.

Ulaznost; KPI Ø broj kupaca = Broj računa / dan = Broj računa Broj radnih dana Ø

2011.

52.348 345 152

2012.

48.339 347 139

2013.

14.562 119 122

Potrošnja; KPI Ø košarice = Dnevni promet / broj računa Broj računa Promet lokacije Ø računa

2011.

52.348 1.745.998 33

2012.

48.339 1.433.467 30

2013.

14.562 394.399 27

Planiranje zaliha prema dvogodišnjem trendu Lokacija

Prodaja / prosjek

Zaliha / prosjek

Obrt

Plan mjesečnog prometa

Ciljani mjesečni obrt

Maksimalna zaliha

L1

328.939,35

236.778

1,39

334.718

1,45

230.840

L2

126.377,35

144.233

0,88

147.383

1,00

147.383

L3

242.046,90

206.556

1,17

260.114

1,20

216.762

total

697.363,60

587.567

1,19

742.215

1,25

594.985

www.jatrgovac.hr

KOMUNIKACIJA S POTROŠAČIMA U ovom grmu leži zec. “Veliki” stalno “akcijaju”. Vi? Što vam je ponuda današnjeg dana, dok čitate ovaj članak? Samo ono što vam je dobavljač nametnuo ili ste tražili dobavljača?

Koji prostor ste namijenili akcijskoj ponudi? Gdje je? Koje ste artikle odabrali ovog dana / tjedna / godišnjeg doba? Kako vaši prodavači ukazuju kupcima na tu mogućnost? I tu smo na najvažnijem – prodavači. U mojoj “trgovini u susjedstvu” zaposlena je nova prodavačica. “Stare” (cure znate što mislim) su ugodne, znaju me i smiješe se. “Nova” je namrgođena i neljubazna. Spremam se ozbiljno porazgovarati s vlasnikom. I tu smo na najvažnijem – osnovni razlog moje kupovine tamo je ugoda. Ne cijena.

Dobar osjećaj koji mi pružaju a koji “ova nova” ugrožava. I to je osnova vašeg poslovanja. Toliko jednostavno?

Da, uz poštivanje ovog gore tvrdog, “hardverskog” dijela. Poradite sa svojim “curama” na modelu pet koraka: prijem-usluga-rješavanje prigovora-dodatna prodaja-ispraćaj. Stimulirajte dobar rezultat, dajte bonus na dodatnu prodaju. Svi vole vidjeti rezultat svog rada. I naravno, izbacite iz svoje trgovine lošu atmosferu. Prodaja uz namršteno lice i kuknjavu?

Dajte molim vas. Ne zanima me koje muke muče zaposlene u trgovini, želim oazu dobrog raspoloženja.

Iskustvo mi kazuje kako mnogi od mojih klijenata od ovog posla lijepo žive. No, dobar dio i propada. Kao i u sportu, tako i u biznisu – pobjeđuju sposobni, ispadaju nesposobni.

Podignite svoju poslovnu sposobnost.

Svibanj - Lipanj 2013.

85

Iz regije Molson Coors: Najviše u regiji očekujemo od Staropramena

M

olson Coors očekuje daljnji rast marži u regiji, najviše zahvaljujući lansiranju premium brendova i proizvoda više cjenovne kategorije. Izvršni direktor kompanije Peter Swinburn je najavio “značajne” inovacije u regiji i dodao da očekuje dalji rast prihoda zahvaljujući akviziciji

Starbeva prošle godine, kojom je Molson Coors preuzeo upravljanje nad devet pivovara u regiji srednje i istočne Europe, uključujući Apatinsku i Zagrebačku pivovaru. On je kazao da kompanija dosta očekuje od češkog brenda Staropramen te premium brenda Carling.

PREUZIMANJE DIONICA MERCATORA

Prodajni konzorcij vodi pregovore s Agrokorom P EK: BiH treba prihvatiti princip tradicionalne trgovine

T

rgovinski režim EU i BiH je asimetričan od 2000. godine, što znači da 27 država članica još nema pun pristup bosanskohercegovačkom tržištu, dok je sporazumom iz 2008. godine BiH zadržala svoj povlašteni položaj te na europsko tržište bez carine može izvoziti svu robu, izuzev šećera, vina, teletine i ribe. “Ulaskom Hrvatske u EU, trgovinski režim europske dvadesetsedmorke mora se proširiti i na tu zemlju. U svim prethodnim proširenjima to se završavalo preko principa tradicionalne trgovine nove članice i susjednih zemalja. U pitanju je standardna procedura kojom se omogućava nastavak postojeće trgovine”, poručuju iz Bruxellesa.

Gubitak Mercatora očekivan Slovenski trgovački lanac Mercator u prva je tri mjeseca ove godine ostvario 658,4 milijuna eura prihoda od prodaje, što je 2,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, dok je kvartalni gubitak izno-

86

Svibanj - Lipanj 2013.

•••

rodajni konzorcij, u kojemu su vlasnici 53 posto trgovačkog lanca Mercatora, potvrdio je da vodi pregovore s hrvatskim koncernom Agrokor, uz napomenu da se još ne može najaviti kada bi oni mogli biti zaključeni. “I prodavači i Agrokor svjesni su značenja transakcije za brojne dioničare Mercatora, njegove dobavljače, zaposlenike, vjerovnike i potrošače. Kako bi osigurali da se transakcija zaključi na dobrobit svih, u pregovore s Agrokorom uključeni su i detaljni razgovori o Agrokorovim plano-

sio 8,6 milijuna eura. Direktor Mercatora Toni Balažič rekao je da je zabilježeni gubitak u okviru plana te da očekuje kako će Mercatorov poslovni rezultat na kraju godine biti pozitivan.

vima u vezi budućeg poslovanja”, navela je u ime vlasnika 53 posto dionica od njih ovlaštena agencija Futura PR u priopćenju za javnost. U priopćenju se također navodi kako se ne može najaviti kada bi pregovori s Agrokorom mogli biti zaključeni te da je sličnim poslovnim operacijama dogovor o zaključivanju transakcije obično vezan na određene uvjete, a među ostalim i na suglasnost regulatornih organa.

Kostić za udruživanje

V

lasnik MK Grupe Miodrag Kostić smatra kako bi vlasničko udruživanje s hrvatskim Agrokorom, Atlantic Grupom, Podravkom i srpskim Nectarom donijelo velike koristi svim uključenim tvrtkama jer bi postale konkurentne na širokom europskom tržištu. Zajednička kompanija nosila bi ime AMANP te bi imala ukupan prihod do gotovo sedam milijardi eura.

Povećan PDV u Crnoj Gori Kako bi zadržala fiskalnu stabilnost, crnogorska vlada donijela je odluku o povećanju stope PDV-a sa 17 na 19 posto, dok se niža od sedam posto i nulta stopa neće mijenjati. Analize tamošnjeg

•••

ministarstva pokazale su da će povećanje stope PDV-a generirati jednokratan rast cijena, koji će biti ublažen zadržavanjem niže stope od sedam posto na istoj razini.

www.jatrgovac.hr

Iz svijeta NESTLÉ

Š

Osnovano udruženje za borbu protiv ilegalne trgovine trošarinskom robom

B

ritish American Tobacco, Imperial Tobacco Group, Japan Tobacco International i Philip Morris International pokrenuli su Udruženje za digitalno kodiranje i praćenje - Digital Coding & Tracking Association (DCTA), s ciljem promicanja međunarodnih standarda i digitalne tehnologije kao pomoć vladama u borbi protiv krijumčarenja, krivotvorenja i izbjegavanja plaćanja poreznih davanja. DCTA nudi rješenje bazirano na tehnologiji Codentify u svrhu eliminiranja ilegalne trgovine cigaretama i alkoholom koji će pomoći djelatnicima u carini, na graničnim prijelazima te u poreznoj upravi.

Najava gradnje tvornice u Njemačkoj

vicarski prehrambeni div Nestlé najavio je početak gradnje nove tvornice u Njemačkoj koja predstavlja najveću investiciju te kompanije u Europi. Njemačka kancelarka Angela Merkel pridružila se generalnom direktoru kompanije Nestlé, Paulu Bulckeu, na proslavi gdje su postavili temelje za izgradnju tvornice Nescafé Dolce Gusto. Očekuje se da će nova tvornica vrijedna 220 milijuna eura stvoriti oko 450 novih radnih mjesta kada bude radila punim kapacitetom. “Ova je tvornica ne samo najveća investicija u Njemačkoj već i jedna od najvećih Nestlé investicija u Europi. Ona potvrđuje našu

U

E

uropska komisija dala je investicijskom poduzeću Berkshire Hathaway, koje je u vlasništvu američkog investitora Warrena Buffetta, i financijskom holdingu 3G Capital zeleno svjetlo za preuzimanje

Monsanto, najveći svjetski proizvođač genetski modificirane hrane (GMO), nakon “Marša protiv Monsanta” koji je održan u 52 zemlje, otkazao je nalog za izvoz GMO pšenice u Europu. Nakon prosvjeda

www.jatrgovac.hr

•••

Metro razmišlja o povlačenju s pojedinih tržišta

Metro Grupi razmišljaju o povlačenju s tržišta Bugarske, Egipta, Japana i Kazahstana. Prema pisanju njemačkih medija, vjeruje se kako Metro na ovaj način kani prikupiti sredstva za ulaganja na domicilnom, njemačkom tržištu gdje mu je poslovanje otežano. Tvrtka se nada da će ubrzati tempo transformacije u domaćem poslovanju.

Zeleno svjetlo Buffettu za preuzimanje Heinza

Monsanto odustaje od Europe

posvećenost Njemačkoj i dokaz je našeg dubokog povjerenja u zemlju gdje uspješno poslujemo već 110 godina“, izjavio je Bulcke. Nova će tvornica Nestléa u Schwerinu proizvoditi oko dvije milijarde Nescafé Dolce Gusto kapsula godišnje za tržišta Njemačke, Skandinavije i istočne Europe.

europska podružnica Monsanta priopćila je da više nema namjeru lobirati za uzgoj GMO-a u Europi, ali ne odustaje od pokušaja da uvjeri potrošače i zakonodavce kako je GMO hrana sigurna.

američkog proizvođača kečapa Heinz.

Posao vrijedan 28 milijardi dolara prema ocjeni Bruxellesa neće negativno utjecati na konkurentnost u EU. Berkshire Hathaway i 3G Capital su preuzimanje najavili u veljači. Heinz je prošle godine uknjižio 11,6 milijardi dolara prihoda od prodaje, što ga svrstava među najveće prehrambene koncerne.

Maggi najbolji FMCG brend Maggi, brend instant juha, kocki za juhu, umaka, pojačivača okusa i rezanaca tvrtke Nestlé, proglašen je najboljim brendom u segmentu hrane prema istraživanju koje je proveo Kantar Worldpanel,

•••

vodeća svjetska tvrtka za istraživanje tržišta. U rangiranju brendova po novoj metodi Consumer Reach points drugo mjesto zauzeo je Unileverov Knorr, dok je treći Lay’s tvrtke PepsiCo.

Svibanj - Lipanj 2013.

87

Brendovi našeg djetinjstva

Prva na svijetu ječni prah, a 1970. godine obnavlja se ugovor o dugoročnoj suradnji s Nestléom te kreće u snažan investicijski ciklus.

čane priče, no u posljednjih nekoliko godina u Zvečevu su odlučili istaknuti bogatu tradiciju svoje mliječne čokolade s rižom sa sloganom “Prva na svijetu!”. Mikado mliječna čokolada s rižom nositelj je znaka “Hrvatska kvaliteta” te je danas dostupna u sedam različitih gramaža: 25 g, 75 g, 125 g, 150 g, 225 g, 250 g i 300 g. Ponuda robne marke u novije je vrijeme proširena s Mikado Premium mliječnom čokoladom, čokoladom za djecu Mikado Kids, čokoladama sa žitaricama i mliječnom odnosno nougat kremom,

INOVACIJA OKUSA U takvom okruženju nastao je Mikado koji je tijekom vremena postao jedan od stožernih brendova Zvečeva.

Orijentiranost na inovaciju te osmišljavanje novih proizvoda rezultirao je 1964. godine predstavljanjem prve čokolade s rižom na svijetu koja je dobila ime Mikado inspirirano engleskim nazivom za japanskog cara.

Motivi Dalekog Istoka, gdje je riža najcjenjeMikado čokolada danas nija namirnica, prevladavaju na je dostupna u sedam samom pakiranju koje donosi vizual različitih varijanti berača riže, dok je samo ime Mikado otisnuto slovima koja kao da voćnih sokova i proizvodnje su sastavljena od dijelova njibrašna. Svi napori usmjerahovih kimona. Iznimna povaju se na proizvodnju kakao vijest ovoga brenda dugo je proizvoda, jakih alkoholnih vremena bila poput neispripića i preradu mlijeka u mli-

čokoladom s prženim cijelim lješnjacima te kombinacijom cijelih lješnjaka, badema i grožđica. Predstavljene su i Mikado Truffes, čokoladne delicije u obliku tartufa, a iz Zvečeva ističu kako su prvi na svijetu stopili čokoladu s brusnicom u obliku čokolade Mikado brusnica. Najnovije ekstenzije brenda čine crna čokolada Mikado Bitter, kombinacije voća i vrhnja (limeta &vrhnje, stracciatella &vrhnje, jagoda&vrhnje) i panna cotta prelivena malinom. “Odlični rezultati koje tvrtka Zvečevo bilježi iz godine u godinu rezultat su konstantnih inovacija u asortimanu proizvoda, od ulaganja u kvalitetu, redizajna starih brendova, lansiranja niza novih okusa te unapređenja dostupnosti na tržištu”, ističu iz tvrtke.

Osmišljena prije gotovo pola stoljeća prva čokolada s rižom na svijetu dobila je ime Mikado inspirirano engleskim nazivom za japanskog cara

K

ad sa zapada doputuješ u Požegu, prvo što vidiš jest brežuljak. Gle, nadigao se usred mjesta.

Ostatak je to davne tvrđave, danas pretvorene u šetalište, starinski zvano Grad. Od njega Požega, grad najveće kulture u Slavoniji, dobiva privid Atene s Akropolom. Na ovaj nas način poznati Požežanin, povjesničar umjetnosti, slikar i književnik Matko Peić vodi u grad smješten u Požeškoj dolini koju su stari Rimljani zbog sunca, plodnog tla, obilja voća i žitarica nazvali zlatnom dolinom – Vallis aurea.

SLATKA POVIJEST U tom je podneblju stasalo i današnje Zvečevo čija se povijest počinje pisati 1921. godine kada je tvornicu Stock Cognac Medicinal osnovala tvrtka iz Trsta. U početku je proizvodila dvije

vrste konjaka i ruma te sirup od maline da bi 1925. godine, odmah iza Uniona (Kraš), prva u Hrvatskoj usvojila zahtjevnu tehnologiju pro-

88

Svibanj - Lipanj 2013.

izvodnje čokolade. Od 1930. godine tvornica nosi ime Stock Brandy Medicinal te sa svojim čokoladnim i ostalim asortimanom postaje kraljevski dvorski dobavljač. Nakon velike svjetske krize, koja je snažno pogodila poslovanje tvrtke, švicarski Nestlé 1934. godine zakupljuje prostor Stockovih pogona i ulazi u proizvodnju mliječne čokolade te kandita i marmelade.

Dugoročna suradnja s Nestléom ostavila je neizbrisiv trag u povijesti Zvečeva te se stečeni know-how reflektirao kako na tehnološke procese, tako i komercijalnu prezentaciju portfelja na tržištu.

Godine 1936. Nestlé dobiva dozvolu za početak proizvodnje čokolade i čokoladnih proizvoda, a 1946. godine proizvodnja je nastavljena u nacionaliziranoj tvornici. Od 1951. godine tvornica posluje pod imenom Zvečevo, a sedam godina kasnije u sustav tvrtke ulazi mljekara koja je do tada radila pod imenom Slavonka. Tijekom 1960-ih godina napuštaju se nerentabilne i zastarjele proizvodnje

www.jatrgovac.hr

Novo na polici Novosti iz Perutnine Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec

P

erutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec predstavila je tri noviteta na tržištu: liniju proizvoda Piknik, Exclusive šunke i Pileći Toast narezak. Linija Piknik, koja uključuje Marinirani pileći batak, Marinirana pileća krila, Pileće ražnjiće, Pileće ražnjiće sa slaninom i paprikom te Piknik mix, od početka lipnja dos-

tupna je u novoj ambalaži. Poznate Exclusive šunke Perutnine Ptuj-Pipo Čakovec sada dolaze u novom, praktičnijem pakiranju za narezivanje: u predštampanom ovitku težine cca. 2600 g.

Pileći Toast narezak član je obitelji pilećih kobasica iz linije Prirodno fit. Dostupan je također u pakiranju od cca. 2600 g, ne sadrži svinjetinu i proizveden je prema HALAL standardu. Proizvođač: Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40000 Čakovec.

Web stranica, e-mail: www.perutnina.com, info@perutnina.hr.

Dr. Oetker Parfe krema čokolada

D

r. Oetker Parfe krema čokolada 200 g neizostavna je nadopuna uspješnog asortimana Parfe kreme i Kreme za kremšnite koji istodobno dobivaju novu, atraktivniju ambalažu i dizajn.

Ambalaža ne zauzima veći prostor od dosadašnje, a atraktivnija je u očima potrošača. “Novi format namijenjen je za pozicioniranje u polici s mješavinama za kolače, a bogata, čokoladna receptura Parfe kreme zasigurno će brzo dostići uspjeh dosadašnje Dr. Oetker Parfe kreme”, ističu iz tvrtke.

www.jatrgovac.hr

ao tržišni lider u kategoriji sirupa Maraska nastavlja ulagati u istraživanje i razvoj pa je tako tržištu ponudila nove funkcionalne sirupe. Iz tvrtke ističu kako ovim sirupima žele udovoljiti novim trendovima, ubrzanom ritmu života, te potrošačima ponuditi dodanu vrijednost kroz funkcionalne dodatke koji obogaćuju sirupe. Funkcionalni sirupi dolaze u zelenoj PET ambalaži od 1 L s novim prepoznatljivim vizualom te četiri okusa: Beauty (naranča-breskva), Body Fit (borovnica-brusnica), Sport (limun-grejp) i Multi (multivitamin). Redovna maloprodajna cijena za Body Fit iznosi 17,99 kn, dok za preostale tri varijante iznosi 16,99 kn.

N

Novi Freska ljetni okusi ova pojačanja u redovima Freska voćnih jogurta stižu u vidu novih ljetnih okusa.

Naime, nakon prošlogodišnjih hitova – Freska pistacije i smokve, ove nam sezone kao “rješenje za osvježenje” stižu Freska ananas - kokos i Freska breskva - marakuja – bijeli čaj. Pakirana

K

Nova voćna izdanja Ožujskog

PREPORUKA

N

Nova generacija sirupa iz Maraske

u čašice od 200 grama, nova izdanja omiljenih voćnih jogurta donose svim kupcima spoj odličnog okusa i vrhunske kvalitete, poručuju iz Vindije.

Logističke informacije: 20 kom/karton, 120 kartona na paleti.

Proizvođač: Vindija d.d., Međimurska 6, Varaždin.

Tel./fax: +38542/399-999; +38542/399-076.

E-mail: promotion@vindija.hr.

ova Ožujsko ljetna izdanja Gorka Naranča i Ožujsko Crni Ribiz&Limeta dokazuju da i neuobičajene kombinacije okusa mogu biti iznimno ugodne i osvježavajuće. Ožujsko Gorka Naranča spojem Ožujskog piva i osvježavajućeg pića gorke naranče osvojit će svačije nepce svojim reskim okusom.

Ljetnom užitku u dojmljivim voćnim okusima pridružuje se i Ožujsko Crni Ribiz & Limeta, prvo pivo koje neočekivanim okusom crnog ribiza i limete savršeno gasi žeđ, čije se izdanje može naći u Konzum prodavaonicama.

Svibanj - Lipanj 2013.

89

Izlog Otvoreni seminari u lipnju: 20.6.2013. PDV nakon ulaska u EU Novi zakon o PDV-u Predavač: Ksenija Kramar Mjesto: Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb

20.6.2013. Unapređenje prodaje

Predavač: Boris Vulić, Ivana Tokić Mjesto: Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb

27.6.2013. Javna nabava - pravna zaštita Predavač: Zoran Vuić Mjesto: Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb

Dodatne informacije: E-mail: info@mapaznanja.hr Tel: 01/663-6462

Mapa znanja d.o.o.

Ede Murtića 6,10 000 Zagreb

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN? Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: Mail: Funkcija: Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.

Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

Novo u ponudi : a j n a v a š a l g o g o vanjsk HEAD ON BOARD a grada Zagreba.

outdoor lokacijam m iji tn e kv re jf a n a likom formatu n 2 metra, Budite prisutni u ve Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X a. ručja grada Zagreb d o p g vo ta či ka ja vožn na ukupno 22 nad

, h i l a t s o d e r p s i e t i Bud !

N O D A E H budite

FRKA PLUS d.o.o. - Oglašavanje velikog formata Desinička 10, 10 000 Zagreb, Hrvatska Tel: 01/3643-799, Fax: 01/3643-794, E-mail:info@frkaplus.hr www.frkaplus.hr

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.