Ja TRGOVAC magazin - srpanj/kolovoz 2012.

Broj 20 | Srp/Kol 2012.

Južna ! a k t Hrvatska i ž u d o se Dossier:

te i U fokusu p o t s a R industrija Mesna

Jaka alkoholna Zagrijati pića i poslužiti Heat & Serve

Intervju:

Dario Mamić, Tommy

Trendovi i brendovi

Uvodnik ISSN 1847-9987 Godina 3 / Broj 20 Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNICI: Goran Pavlović, Romana Dugandžija GRAFIČKI UREDNIK: Miroslav Šiptar FOTOGRAFIJE: Foto Marko - Kaštel, iStockphoto PRIJEVOD: Marijana Pasarić PRODAJA I MARKETING: Branko Ječmenjak, Daria Maroević telefon: 01/559 5056 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr TISAK: Grafički zavod Hrvatske d.o.o.

Radnička cesta 210 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o.

Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr Naklada: 8.000 primjeraka.

Broj 20 | Srp/Kol 2012.

Polustoljetnu ljubav prema sirevima, zajedno s iskustvom koje ima u njihovom stvaranju, Vindija je pretočila u dva nova gastronomska savršenstva: ��������

Camembert

���� ��� � ���������� ��������

��������

Edamac

Južna !

Hrvatska užitka se od Dossier:

e U fokusu astopit R industrija Mesna

��������� ���

Jaka alkoholna Zagrijati pića i poslužiti Heat & Serve

Intervju:

More i sunce

S

tereotipna slika hrvatskog turizma u kojem ne umijemo ponuditi više od mora i sunca, posljednjih nekoliko godina u sličnom ograničavajućem kontekstu prelila se i na proizvodnju u lijepoj našoj Dalmaciji pa je tako postalo gotovo nemoguće, onako na prvu, na prste jedne ruke nabrojati značajnije, velike proizvođače hrane i pića u toj najjužnijoj regiji Hrvatske.

Dalmacijavino, Jadranska pivovara, SMS, Bobis, Mesopromet, zvučna imena nekog drugog vremena, danas su ili nepostojeća ili svedena na marginu. Još i ako se škverovi prema zlogukim najavama ugase, jao si nam života od pisme, masline i vina na što je nažalost spala lokalna proizvodnja.

“Krvna slika Ni toliko željeno i moguće produljenje turističke Južne Hrvatske sezone na puna tri mjeseca nije temelj na kojem se može graditi gospodarstvo i dugoročna perbarem po spektiva jedne regije. Ipak, uz sve navedene nepripitanju trgovine like i tužne sudbine, “krvna slika” Južne Hrvatske barem po pitanju trgovine prokrvljenija je i poprokrvljenija je i duzetnija no igdje drugdje u zemlji. Niti u jednoj regiji nema toliko manjih lokalnih trgovapoduzetnija no drugoj ca koji se odupiru krizi i globalizaciji, pače, šire igdje drugdje se i vlastitim snagama razvijaju. Mnogi od njih su se i proizvodnji, nadajmo se i želimo u zemlji” okrenuli im jednako onoliko uspjeha, žilavosti i odlučnosti kakvu su pokazali u prodaji da i u tom području preokrenu spomenuti negativan trend. Pozitivan preokret želimo i domaćim proizvođačima jakih alkoholnih pića za koje vidimo da pažljivo osluškuju i prate svjetske trendove i kretanja koja vam pak donosimo u opsežnom prilogu o tom sektoru. Nismo štedjeli niti na posveti prostora domaćoj mesnoj industriji čiji su mnogi izazovi sve bliže skorim pristupanjem Hrvatske u EU. Hoće li uspjeti realizirati prilike, koje se time ukazuju, nadamo se i za nju da hoće.

More i sunce je pred nama i zasluženi odmor. Nije ni to tako loše. U ovim oskudnim vremenima niti ne tražimo više. Od dodatnih tema u ovom broju i u predstojeće ferijalno vrijeme, napolitanke i kondomi su sve što nam treba.

Maroje Sabljić, glavni urednik maroje@jatrgovac.hr

Trendovi i brendovi

Dario Mamić, Tommy

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012. www.jatrgovac.hr

5

Vijesti U ovom broju Vijesti 6 Društveno odgovorno poslovanje 14 Pozicioniranje proizvoda

16

Jaka alkoholna pića 18

Intervju: Srđan Oreb, Badel 1862

22

Izvještaj s terena

26

Kondomi i lubrikanti

30

Dossier Južna Hrvatska 32

Konzumu nagrada magazina

U Intervju: Dario Mamić, Tommy

38

Mala škola prodaje

44

gledni britanski magazin Euromoney objavio je nagrade osmog po redu rangiranja najuspješnijih kompanija u srednjoj i istočnoj Europi koje se temelji na istraživanju među tržišnim

analitičarima, vodećim bankama u regiji te tvrtkama za istraživanje tržišta. U kategoriji robe široke potrošnje i maloprodaje, za područje srednje i istočne Europe, Konzum je dobio prvu nagradu

Mesna industrija 46

Napolitanke 54 Vijesti iz regije i svijeta

58

Globalna kretanja

62

Brendovi našeg djetinjstva 64 Novo na polici

66

Izlog 69 6

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

GfK: Povjerenje hrvatskih potrošača na najnižoj razini

I

ndeks povjerenja potrošača, koji se izračunava na temelju ankete Centra za istraživanje tržišta GfK, u lipnju je zabilježio novi pad čime je dostigao najnižu razinu od kada postoji ovo istraživanje. Komponenta koja mjeri sklonost potrošnji znatno je pala - s 44,29 bodova iz ožujka na 37,9 bodova u lipnju ove godine, a za pet bodova pala je i komponenta koja mjeri ocjenu sadašnjeg financijskog stanja. U cijelosti gledano kod potrošača i dalje prevladava recesijsko raspoloženje s tendencijom pogoršanja, ističu iz GfK.

Lidl otvorio prodavaonicu u Krapini

Euromoney

kao tvrtka s najuvjerljivijom i najdosljednijom poslovnom strategijom. Guy Harington i Soledad Contreras, predstavnici Euromoney magazina, ovu nagradu uručili su u prostorijama Agrokora Ljer-

S ki Puljić, Starijoj izvršnoj potpredsjednici za Strategijske poslovne grupe i marketing, Poslovna grupa Poljoprivreda, i Anti Todoriću, Izvršnom potpredsjedniku Poslovne grupe Maloprodaja.

voje 79. prodajno mjesto u Hrvatskoj diskontni lanac Lidl otvorio je u užem središtu Krapine. Prodavaonicu su svečano otvorili predsjednik Uprave Lidl Hrvatska Marin Dokozić i gradonačelnik Krapine Josip Horvat. Riječ je o dosad najmodernijoj trgovini u Krapinsko-zagorskoj županiji, kvadrature 900 m2 s 50 parkirnih mjesta, u kojoj je posao pronašlo desetak djelatnika.

Vijesti Potrošnja u svibnju veća na mjesečnoj, manja na godišnjoj razini

P Mercator ušao na tržište proizvoda za kuću i vrt

M

ercator Grupa otvorila je u Umagu prodavaonicu Domax, novi brend trgovina na hrvatskom tržištu koji nudi više od 10.000 proizvoda za kuću i vrt. U prodajni objekt, koji je smješten u novom dijelu preuređenog Getro centra te se prostire na gotovo 1600 m2, investirano je 5 milijuna kuna, a otvoreno je 18 novih radnih mjesta.

Iz Mercatora najavljuju širenje ovog lanca trgovina i u ostale hrvatske gradove.

romet od trgovine na malo u Hrvatskoj u svibnju je u odnosu na travanj bio nominalno veći za 4,9 posto, a realno za 4 posto, dok je u odnosu na svibanj 2011. nominalno pao za 1 posto, a realno za 4,4 posto. Promet u trgovini na malo u prva je dva mjeseca ove godine na godišnjoj razini bilježio blagi rast, da bi zadnja tri mjeseca padao, najviše u travnju kada je u odnosu na travanj prošle godine pao realno

za 7,3 posto. U nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama, koja u ukupnoj maloprodaji ima udio od 36,1 posto, u svibnju je u odnosu na travanj promet nominalno porastao za 2,5 posto, dok je na godišnjoj razini porast iznosio 3,3 posto.

B•Hyper nakon Varaždina uskoro i u drugim hrvatskim gradovima

T Država prodaje udio u Badelu 1862

A

gencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) objavila je početkom srpnja javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju dionica društva Badel 1862 d.d. Zagreb provedbom postupka javnog prikupljanja ponuda. Agencija je pozvala zainteresirane investitore da iskažu svoj interes dostavom pisma namjere za kupnju 2.123.471 dionice društva, što čini 67,68 posto temeljnog kapitala. Rok za podnošenje pisma namjere za iskazivanje interesa je 1. kolovoza 2012. godine.

8

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

rgovački lanac B•Hyper nakon Varaždina planira otvoriti prodajne objekte i u drugim velikim hrvatskim gradovima, najavio je predsjednik Uprave tog lanca Knut Kvisvik dodajući pritom kako je u pripremi i akvizicija jednog ili više maloprodajnih lanaca

u Hrvatskoj. Riječ je o novom trgovačkom lancu čiju ekspanziju podupiru privatni dionički fondovi iz Skandinavije, a osim u Hrvatskoj u ovom trenutku razvija se i u Srbiji, BIH, Estoniji, Latviji, Litvi i drugim zemljama središnje i istočne Europe.

Inflacija u lipnju skliznula s 3,9% na 3,8%

U

lipnju su potrošačke cijene u Hrvatskoj bile veće za 3,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što znači da je inflacija blago skliznula s najviših razina u tri godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U lipnju su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile niže u odnosu na svibanj za 0,6 posto, dok su u odnosu na lipanj prošle godine porasle za 3,8 posto. To predstavlja blago usporavanje inflacije, s obzirom da je u svibnju iznosila 3,9 posto na godišnjoj razini, što je bila njezina najviša razina od travnja 2009. godine.

Plodine izdale 50 milijuna kuna obveznica

Konzum benz u Ivanić Gradu

R

U

iječke Plodine izdale su 50 milijuna kuna obveznica koje dospijevaju 10. srpnja 2015. Sredstva prikupljena izdanjem Plodine su iskoristile za djelomično prijevremeno refinanciranje obveza po ranije izdanim obveznicama koje dospijevaju 4. ožujka 2013. Novim je izdanjem refinancirano postojeće izdanje obveznica u iznosu od 37,3 milijuna kuna, dok preostalih 62,7 milijuna kuna obveznica zajedno s novim izdanjem čini ukupno 112,7 milijuna kuna obveznica Plodina u optjecaju.

Podravka smanjuje proizvodni portfelj

z Super Konzum prodavaonicu u Ivanić Gradu u srpnju je otvorena Konzum benz samonaplatna benzinska postaja.

Nakon otvorenja prve postaje u Vukovarskoj ulici u Zagrebu u ožujku ove godine, Konzum benz u Ivanić Gradu druga je po redu benzinska postaja u okviru ovog projekta.

Konzum benz u Ivanić Gradu otvoren je od 0 do 24 sata, u potpunosti automatiziran i poslovat će na principu samousluge.

U

okviru nastojanja za podizanjem efikasnosti poslovanja na višu razinu Uprava prehrambene tvrtke Podravka odlučila je revidirati portfelj proizvoda poslovnog programa Prehrane i pića kako bi se definirao portfelj s većom razinom profitabilnosti.

Iz tvrtke su objavili kako će u prvoj fazi u fokusu biti proizvodi koji ostvaruju nezadovoljavajući iznos godišnje prodaje. Cilj je u prvom koraku proizvodni portfelj smanjiti za otprilike 500 jedinica proizvoda (SKU – stock keeping unit).

Delamaris Zagreb d.o.o., Drežnička 13, 10 000 Zagreb.

Nezaboravni okusi i novi izgled pašteta Delamaris

Novi okusi

Vijesti

KARIJERE

Artuković na čelu Francka i narednih pet godina

N

adzorni odbor Francka donio je odluku o produljenju mandata dosadašnjem predsjedniku Uprave tvrtke Dubravku Artukoviću.

Novo mandatno razdoblje računa se od 26. lipnja, a traje pet godina. Novi mandat u trajanju od četiri godine dobio je i član Uprave Josip Budimir.

Artuković je na čelo tvrtke došao 2007. godine, zajedno s Josipom Budimirom kao članom Uprave za korporativne aktivnosti, te Zvonimirom Šćurecom, koji je tada imenovan članom Uprave za operativno poslovanje.

Nova linija za punjenje u Karlovačkoj pivovari

K

arlovačka pivovara instalirala je i pustila u rad novu, suvremenu liniju za pranje i punjenje povratnih staklenih boca u koju je uloženo šest milijuna eura.

Linija će značajno doprinijeti povećanju proizvodnje Karlovačke pivovare s obzirom da se kapacitet punjenja povećava s 40 tisuća na 60 tisuća boca na sat.

Istovremeno se potrošnja vode smanjuje za 10 do 15 posto po proizvedenom hektolitru piva, a potrošnja energije između pet i deset posto.

Eurovoću uručen halal certifikat

C

entar za certificiranje halal kvalitete dodijelio je halal certifikat grupi Eurovoće koja se bavi proizvodnjom pasteriziranog voća i povrća. Halal kvaliteta podrazumijeva skup postupaka u procesu proizvodnje te ukupnost karakteristika proizvoda i usluga koje su u skladu sa šerijatskim propisima. Ovim certifikatom, ističu iz Eurovoća, otvaraju se mogućnosti na tržištima 44 zemlje u svijetu koje već prilikom uvoza hrane traže da proizvodi posjeduju oznaku halal kvalitete.

Alba m.s. prvi proizvođač kave s IFS standardom

T

vrtka Alba m.s., proizvođač brenda pržene mljevene kave Caffeteria Brasil te Caffeteria instant napitaka Cappuccino 3u1 i Coffee creamer, sredinom srpnja je primila IFS Food certifikat i time postala prvi proizvođač kave u Hrvatskoj i regiji koji je implementirao taj vrhunski standard u proizvodnji hrane. International Featured Standards (IFS) međunarodni je standard kojim se potvrđuje sigurnost i kvaliteta prehrambenih i neprehrambenih proizvoda.

10

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

HT uvodi plaćanje mobitelom na prodajnim mjestima

H

rvatski Telekom započinje s mobilnim plaćanjem baziranim na NFC tehnologiji. Posrijedi je brzo plaćanje manjih iznosa putem mobilnog telefona, bez doticaja s gotovinom (tzv. mikroplaćanje).

Korisnicima spomenuta tehnologija omogućuje da na prodajnim mjestima plaćaju jednostavnim naslanjanjem mobilnog

uređaja s NFC-om na odgovarajući čitač. U testnoj fazi koja traje do kraja listopada ove godine mobilno plaćanje bazirano na korištenju NFC tehnologije omogućeno je za dvjestotinjak zaposlenika Hrvatskog telekoma.

Na jesen pregovori s CEFTA-om

O

dmah nakon ljetne stanke, Europska unija će u ime Hrvatske početi pregovore sa zemljama CEFTA-e o zadržavanju nultih ili najnižih carina na naše proizvode nakon ulaska u europsko članstvo, a potpredsjednik Vlade Neven Mimica potvrdio je da svi oni, posebice u prehrambenoj industriji, koji su zbog prestanka valjanosti pravila CEFTA-e kada uđemo u EU najavlji-

vali preseljenje proizvodnje u BiH ili u Srbiju, to neće morati učiniti navodeći kako je s Bruxellesom dogovoren mandat. Mandat Europske komisije je da kroz trgovinske povlastice to zadrži, rekao je Mimica navodeći kako trebaju pokušati osigurati Hrvatskoj i više od toga.

Izvoz naših prehrambenih tvrtki u zemlje regije, dobrim dijelom zahvaljujući nultim ili najnižim carinskim stopama unutar CEFTA-e, vrijedan je 600 milijuna kuna.

Podravka dobila Košer za proizvode tvornica Koktel peciva, Mlin i Voće

Ž

idovska zajednica Bet Izrael u Hrvatskoj dodijelila je kompaniji Podravka certifikat Košer i to za proizvode tvornica Koktel peciva, Mlina i Voća. Na policama trgovina uskoro će se s oznakom Košer naći i praškasti proizvodi – praškovi za pecivo, Podravkini mlinarski proizvodi

te pekmezi, marmelade, nadjevi, voćni namazi i džemovi. Podravka pod Košerom već proizvodi cijeli Vegeta asortiman, zatim Ajvar, Pinđur, senfove, krastavce, grah, grašak, mrkvu, ciklu, miješanu salatu i papriku.

Vindijini sirevi i pekarski proizvodi na tržištu SAD

T

vrdi sirevi od kozjeg (Caprodur), kravljeg (Bovidur) i ovčjeg mlijeka (Ovidur) varaždinske prehrambene industrije Vindija odnedavna se nalaze na policama američkih trgovina.

Sirevi varaždinskog proizvođača trenutno su do-

stupni u Kaliforniji, a njihova će se distribucija širiti i na druge savezne države, dok je početkom srpnja u Ameriku otputovala i pošiljka proizvoda iz asortimana zamrznutih tradicionalnih namirnica Vindijine pekarnice Latica - burek, štrukli, pite i domaće gibanice.

Novo!

www.alba-ms.hr

Vijesti

KARIJERE

Kadrovske promjene u Podravci

P

rehrambena tvrtka Podravka tijekom srpnja ojačala je svoj menadžerski kadar u područjima istraživanja i razvoja, korporativnim komunikacijama, kontrolingu i razvoju poslovanja. Od 1. srpnja na poziciju direktorice sektora Istraživanje i razvoj imenovana je dr. sc. Jasmina Ranilović koja je akademski naslov doktora znanosti stekla 2008. godine iz znanstvenog područja Biotehničkih znanosti, grane nutricionizam, na temu percepcije i prehrambenog ponašanja potrošača te je na taj način povezala dva područja - nutricionizam i marketing. Ranilović je diplomirala na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.

Odlukom Uprave Podravke od 1. srpnja Marinka Akrap je imenovana direktoricom sektora Korporativne komunikacije. Akrap se posljednjih pola godine bavila marketingom i promocijom, a prije toga bila je na funkciji članice Uprave, prokuristice, voditeljice nabave, marketinga, odnosa s javnošću i dijela prodaje dm-a u kojem je provela 12 godina.

Treća promjena odnosi se na sektore Kontroling i Razvoj poslovanja na čije je čelo od 15. srpnja 2012. godine došao dr.sc.

Mario Baburić. Baburić je posljednjih pet godina radio u Zagrebačkoj banci na poslovima višeg suradnika te direktora Korporativnih financija.

Tijekom tog perioda bio je angažiran na poslovima financijskog savjetovanja vezanog uz preuzimanja i spajanja kompanija s fokusom na regiju jugoistočne Europe.

Uz doktorat na Zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, na Rotterdam School of Management u Nizozemskoj stekao je MBA obrazovanje sa specijalizacijom u području financija.

12

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

Kozmo otvorio drogeriju na Malom Lošinju

L

anac drogerija Kozmo otvorio je u gradu Mali Lošinj na istoimenom otoku novu prodavaonicu kao svoje ukupno 74. prodajno mjesto na hrvatskom tržištu. Stanovnici najvećeg otočnog grada u Hrvatskoj i brojni turisti tako će u novoj drogeriji imati priliku pronaći veliki izbor parfema poznatih svjetskih marki, kvalitetnih proizvoda za njegu lica, kose i tijela, sve za njegu bebe i za čišćenje kućanstva te sve proizvode Kozmo privatne marke. Ne otkrivajući točne lokacije, iz Kozma najavljuju nova otvaranja prodavaonica u drugim hrvatskim gradovima do kraja ove godine.

Nova linija trajnih salama iz Gavrilovića

S

alama Romana je predstavnik nove linije Gavrilovićevih premium proizvoda, Di Giusto. Laganog je i blagog okusa, a sočnost i mekaniji zagriz, karakterističan za salame sjeverne Italije, zahvaljuje kraćem vremenu sušenja. Lako se prepoznaje po rustikalnom ovitku obavijenom plemenitim plijesnima u duhu tradicionalnih Gavrilovićevih delikatesa.

Od druge polovice 19. stoljeća, više generacija talijanskih obitelji zime su provodile u Petrinji pripremajući fine salame u tvornici Gavrilović, a među njima je bila i obitelj Di Giusto. Članovi te obitelji bili su poznati mesarski majstori te su, radeći uz bok Gavrilovićevim maj-

Promo

storima, ostavili duboki trag u povijesti tvornice i hrvatske gastronomije. Dokaz čvrstih veza te talijanske obitelji s Petrinjom je činjenica da potomci obitelji Di Giusto još i danas rade u Gavriloviću.

Osmislivši Di Giusto liniju unutar branda Gavrilovićevih trajnih salama, odajemo im zasluženo priznanje.

Premium dizajn ove linije naglašen je tamnom bojom etikete sa zlatnim detaljima.

U pozadini se nalazi originalna fotografija iz 1906. godine na kojoj su prikazani petrinjski i talijanski majstori iz Gavrilovića. Etiketu diskretno krasi i grb sjevernotalijanske pokrajine FurlanijeJulijske krajine iz koje potječe talijanska obitelj koja je zaslužna za uspjeh Gavrilovića kroz povijest.

U iduće dvije godine cigarete drastično poskupljuju

C

igarete će drastično poskupjeti u iduće dvije godine, a sve zbog trošarina na duhanske proizvode koje će skočiti 80 posto, odnosno s 50 na 90 eura na 1000 cigareta. Danas se na kutiju cigareta plati u prosjeku 1 euro trošarine pa bi gruba računica značila da će se 2018. morati platiti 1,8 eura po kutiji. Poskupljenje se neće dogoditi preko noći, jer za prilagodbu direktivi EU imamo vremena do 2018., ali će najveći šok nastupiti 2014. dokad se mora realizirati rast trošarina od 54 posto.

Otvorena prva Konzumova prodavaonica na otoku Rabu

U

Loparu na otoku Rabu otvorena Maxi Konzum prodavaonica, ujedno prva Konzumova prodavaonica na tom hrvatskom otoku.

Novi Maxi Konzum prostire se na ukupnoj površini od 1365 m2 , zapošljava 48 djelatnika, a u asortimanu nudi više od 15.000 proizvoda.

Radno vrijeme prodavaonice je od 8 do 22 sata svakim radnim danom i nedjeljom, a pristup novom prodajnom mjestu olakšat će i 125 parkirnih mjesta.

13

Društveno odgovorno poslovanje Coca-Cola se pridružila obilježavanju Međunarodnog dana Dunava

K

ompanija Coca-Cola se i ove godine pridružila obilježavanju Dana Dunava kojim se slavi godišnjica potpisivanja Međunarodne konvencije o zaštiti Dunava u Sofiji 29. lipnja 1994. godine. Dan Dunava najveći je riječni festival na svi-

Podravka brine o zdravlju osnovnoškolaca

A

naliza prehrambenih navika školske djece ukazuje na to kako djeca neredovito uzimaju obroke, sve manji broj ih se hrani u školskim kuhinjama, osobito učenici viših razreda, dok gotovo polovina anketirane djece koja imaju nastavu u jutarnjoj smjeni ne doručkuje. Kako bi unaprijedila prehrambene navike djece te istodobno uvela zdravije školske obroke Podravka je pokrenula projekt Jedinstvenih jelovnika namijenjenih osnovnoškolcima. Cilj je s jedne strane standardizirati jelovnik u skladu s prehrambenim potrebama djece osnovnoškolske dobi, a s druge upoznati djecu sa što razno-

jetu, a cilj mu je podizanje svijesti o očuvanju rijeke i pozivanje na razumnu uporabu vodnoga bogatstva uz čitav njezin tok. Brojnim aktivnostima i nastojanjima koje ulaže u očuvanje vodnoga bogatstva CocaCola na svjetskoj razini ukazuje na važnost održivoga razvoja i razumnoga raspolaganja vodom. Jelena Slavujević, voditeljica odnosa s javnošću Coca-Cole za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, naglasila je kako se Coca-Cola 2007. godine obvezala vratiti lokalnim zajednicama i okolišu onu količinu vode koju iskorišćuje u proizvodnji svojih pića i ostalim proizvodnim postupcima do 2020. godine. vrsnijim zdravijim namirnicama i što maštovitijim jelima. Nakon što je projekt Jedinstvenih jelovnika osnovnih škola podržalo Ministarstvo zdravlja te je zaživio među koprivničkim osnovnoškolcima, na inicijativu ministra znanosti, obrazovanja i sporta, Željka Jovanovića, Podravka je projekt predstavila i u okviru tečaja “Mediji i zdravlje” početkom srpnja u Grožnjanu.

Konzum otvorio dječje igralište u Dubrovniku

T

rgovački lanac Konzum i u 2012. godini nastavlja s projektom “Vratimo djecu na igrališta” u sklopu kojeg je do sada otvoreno ukupno 28. dječjih igrališta diljem Hrvatske. Prvo u nizu novih igrališta planiranih u ovoj godini je dječje igralište u Dubrovniku otvoreno na jednoj od najljepših gradskih lokacija u sklopu šetnice u Uvali Lapad.

14

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

Novouređeno dubrovačko igralište otvorili su Andro Vlahušić, gradonačelnik Grada Dubrovnika, Iva Balent, izvršna direktorica marketinga Agrokora te Slavko Ledić, regionalni direktor prodaje Konzuma. Igralište je opremljeno s ukupno osam novih sprava i igrala koja će djeci svih uzrasta omogućiti bezbrižnu igru i razvijanje motoričkih sposobnosti.

Nestlé sudjelovao na Svjetskom forumu o pretilosti

N

estlé se koncem lipnja pridružio predstavnicima znanstvene i zdravstvene zajednice na prvom Svjetskom forumu o pretilosti na kojem su podijelili svoja saznanja i praktična rješenja problema pretilosti kod djece. Na forumu se raspravljalo o dokazima koji upućuju da je suradnja dionika u promicanju zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti među najuspješnijim pristupima prevenciji pretilosti kod djece. U sklopu ove inicijative Nestlé je u Hrvatskoj početkom 2011., u suradnji s Hrvatskim školskim športskim savezom, pokrenuo projekt “Vrtim zdravi film” koji je održan u sedam osnovnih škola u sedam hrvatskih gradova. Putem sporta i školskih predavanja 567 učenika sedmih razreda učilo je o zdravim životnim navikama, s fokusom na pravilnoj prehrani i tjelesnim aktivnostima.

Rezultati istraživanja pokazali su da je projekt unaprijedio znanje učenika o zdravoj prehrani i važnosti adekvatnog kretanja za 15%.

www.

. hr

SREDIŠNJE MJESTO INFORMIRANJA O MALOPRODAJI I INDUSTRIJI ROBE ŠIROKE POTROŠNJE U HRVATSKOJ I REGIJI

45.000

posjetitelja mjesečno

Svakodnevne najaktualnije vijesti iz Hrvatske, svijeta i regije moguće je pratiti i putem dnevnog newslettera koji se dostavlja svako jutro točno u sedam sati te društvenih mreža: Facebook, Twitter, Linkedin.

Nudimo neograničen uvid u najkompletniju arhivu analiza kategorija proizvoda i istraživanja tržišta vodećih domaćih i međunarodnih istraživačkih agencija kao i najopširniju bazu video reportaža.

Konzultirajte se s planerom strukovnih događanja, internom tražilicom i pregledom svih dosadašnjih komercijalizacija novih proizvoda.

Prelistajte sva dosadašnja izdanja magazina u digitalnom obliku.

e t j a r i , t e n v e a j m b o o Kjesti i , vi jkajte , la witajte alje! t ljite d sa

Pozicioniranje proizvoda

Jana Blažević Marčelja Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci

Alat za povećanje

konkurentnosti Za izgradnju baze lojalnih kupaca trgovci posežu za brojnim alatima, a trgovačke marke zbog dobrog odnosa cijene i kvalitete, ako se pravilno iskomuniciraju, daju jako dobre rezultate

T

rgovina je gospodarska grana koja je pod stalnim utjecajem promjena potrošačevih potreba i konkurencije. U takvom okruženju trgovci konstantno traže načine kako povećati lojalnost kupaca i kako održati svoju poziciju na tržištu. Jedan od načina koji je postao pravilo za svakog trgovca, pa čak i za one manje, je izgradnja i korištenje vlastitih trgovačkih marki. Dobro osmišljena, kvalitetno proizvedena i pametno iskomunicirama trgovačka marka jedan je od bitnih alata za povećanje konkurentnosti.

UŠTEDA Porast broja proizvoda pod trgovačkom markom omogućava kupcima ostvarenje većih ušteda. Iako su trgovačke marke na hrvatskom tržištu danas prisutne u većini kategorija, od prehrambenih proizvoda, kućnih potrepština, do napitaka i sredstava za čišćenje, njihov je tržišni udio i dalje relativno mali. Ipak, u posljednjih

nekoliko godina razvojem tržišta i trgovačkih formata primjetan je kontinuirani rast ovog segmenta proizvoda. No, ponuda trgovačkih marki na polici nije dovoljan argument za stvaranje konkurentske prednosti. Kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti trgovačke marke,

promociji brendirana marmelada istovremeno se na promociju stavlja i marmelada trgovačke marke. Takva taktika se primjenjuje kada je dobit po jedinici proizvoda pod trgovačkom markom jednaka ili veća od dobiti koja bi se ostvarila prodajom etabliranog brenda.

Uvođenje trgovačkih marki je imperativ suvremene trgovine

CIJENA PA KVALITETA Korištenjem ovakvog načina promocije trgovci privlače kupce brendiranih proizvoda, ali i kupce kojima nije bitan brend već im je važno ostvariti dodatnu uštedu koju im pružaju trgovačke marke s nižom cijenom u odnosu na brendirani proizvod. Takva ušteda ohrabruje kupce da odaberu trgovačku marku u onim situacijama kada žele napraviti ustupak i kupiti nepoznati proizvod. Postavlja se pitanje kolika bi ušteda trebala biti kako bi kupac izabrao nebrendirani proizvod? Istraživanja pokazuju da ušteda mora biti barem 20 posto.

Dakle, to je cijena koju je kupac spreman platiti za brend.

u smislu stvaranja potražnje kod kupaca i izgradnje osjećaja lojalnosti, potrebno je razviti program upravljanja trgovačkim markama koji vodi računa o četiri elementa: promociji, cijeni, asortimanu i komunikaciji.

Kod promocije trgovačkih marki postoje situacije kada ih je poželjno stavljati na promociju istovremeno s brendiranim proizvodima.

Tako, primjerice, ako je na

Trgovci pritom moraju voditi računa o tome da kupci trgovačkih marki prihvaćaju i nižu kvalitetu, no i dalje žele kvalitetan proizvod koji ne žele preplatiti. Za uspjeh trgovačke marke bitno je da se ona uspostavi najprije za one proizvode koji se često troše (mlijeko, deterdžent za suđe, kreme za tijelo, dječje pelene). Na taj se način omogućava kupcu da isproba kvalitetu trgovačke marke.

Nakon određenog vremena, nakon što se uspostavi tržišna vrijednost marke, poželjno je proširiti proizvode pod trgovačkom markom na sve kategorije proizvoda.

KOMUNIKACIJA Niti jedan program trgovačkih marki ne može biti uspješan ako trgovci ne uvjere kupce da njihova ponuda predstavlja najbolji omjer cijene i kvalitete. To zapravo znači da trgovci moraju kontinuirano informirati i educirati kupce o vrijednosti trgovačkih marki kao zadovoljavajućoj alternativi poznatom brendiranom proizvodu. Uvođenje trgovačkih marki je imperativ suvremene trgovine, ali potrebno je puno truda da se kupce uvjeri u njihovu kvalitetu i isplativost. Takvo se ulaganje dugoročno višestruko isplati jer rezultira povećanjem lojalnosti potrošača, ponovljenom kupnjom, zadržavanjem postojeće razine cijena, a samim time i održavanjem profitabilnosti društva.

Pravila u komunikaciji trgovačke marke •

proizvodi pod trgovačkom markom moraju se spominjati u svim promotivnim porukama kao jedan od načina kako kupac može ostvariti uštedu oznake “usporedi” i “štedi» jako su efikasne, ali se danas malo koriste

•

16

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

•

usporedbe potrošačkih košarica: efikasan način naglaska vrijednosti trgovačke marke je isticanje uštede usporedbom potrošačke košarice brendiranih proizvoda i proizvoda trgovačke marke oznake najbolja vrijednost:

•

korištenjem ovih oznaka kupac se educira o vrijednosti proizvoda pod trgovačkom markom oznake najprodavaniji proizvod: smanjuju percepciju kupca povezanu s rizikom kupovine nepoznatog proizvoda

•

Jaka alkoholna pića

Domaći proizv

diktiraju te Za kategoriju jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj zanimljivo je kako u strukturi prodaje dominiraju proizvodi domaćih proizvođača na koje otpada čak 72% realizacije kategorije

J

aka alkoholna pića su sva pića koja u sebi sadrže etanol za koji se uobičajeno koristi naziv alkohol.

Dokaze o konzumaciji alkoholnih pića možemo pronaći daleko u prošlosti ljudskog roda. Tako su u sjevernoj Kini u tragovima nađeni dokazi o proizvodnji miješanog fermentiranog pića od riže, meda i voća koji datiraju od prije kojih 9000 godina. Otprilike u isti period spadaju i recepti

o pripremi alkoholnih pića pronađeni u Mezopotamiji. Alkohol se i u ta doba koristio u mnoge svrhe – kao dodatak prehrani, afrodizijak, umjetnička inspiracija, sredstvo za opuštanje, dakle ne baš posve različito od njegove svrhe u današnje doba.

Religije današnjeg svijeta, pak, imaju različit pristup alkoholu – neke ga zabranjuju, neke preporučuju suzdržavanje od konzumacije, a neke ga čak koriste prilikom vjerskih obreda.

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine 100 90 80

2 8

2 7

Benzinske postaje

19

19

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

18

18

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

70 60 50 40 30

38

39

15

15

Lip. 10. - Svi. 11

Lip. 11. - Svi. 12

20 10 %

18

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2) Supermarketi (301 - 2500m2) Hipermarketi (2501m2 +) Izvor: Nielsen

Kategorija je u zadnjih 12 mjeseci zabilježila količinski (-4,0%) i vrijednosni pad (-3,7%)

PAD PRODAJE Promatramo li kretanja na hrvatskom tržištu jakih alkoholnih pića, zamijetit ćemo da je i u ovoj kategoriji recesija imala negativnog utjecaja na prodajne rezultate. Naime, kategorija jakih alkoholnih pića je u zadnjih 12 mjeseci, odnosno u periodu lipanj

4,7 milijuna litara prodano u zadnjih 12 mjeseci

vođači

empo 2011. - svibanj 2012., na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez Cash&Carryja, diskontnih i ugostiteljskih objekata) ostvarila prodaju od 4,7 milijuna litara, što je za 4,0% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vrijednosna prodaja, pak, iznosila je 418,3 milijuna kuna, što je za 3,7% manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

PODJELA KATEGORIJE Po pravilniku o jakim alkoholnim i alkoholnim pićima, jaka alkoholna

pića su sva pića koja sadrže minimalno 15% alkohola.

Pravilnik nadalje dijeli alkoholna pića na rakije, rakije po posebnim postupcima, jaka alkoholna pića po posebnim postupcima, likere i miješana jaka alkoholna pića pri čemu se svaka od tih grupa nadalje dijeli po vrstama. U tom smislu definicija Nielsena ne odstupa puno od navedene, osim što se bavi točno specificiranim vrstama jakih alkoholnih pića: whiskey, brandy i cognac, rakija, vodka, gorki likeri, slatki likeri, rum te ostali. Ovdje također vrijedi napomenuti kako

2% od ukupnih količina.

Zanimljivost je da se u ovoj kategoriji više prodaju proizvodi domaćih proizvođača na koje otpada čak 72% realizacije kategorije.

Jednako tako, zanimljivo je da su kod mnogih pića koja ne potječu iz naših krajeva (poput vodki, brandyja, konjaka i ruma) vodeći proizvođači domaći, dok

navedena kategorija ne uključuje piva, vina, desertna vina, pjenušce i “cidere”.

UDJELI NA TRŽIŠTU Po udjelu količinske prodaje (izražene u litrama) u maloprodajnim objektima, u kategoriji prednjače gorki likeri s 25,3%, a na drugom mjestu je brandy i cognac s 21,1%. Na trećem mjestu slijedi vodka s 14,1%, zatim slatki likeri s 13,1%, rakije s 8,1%, rum sa 7,4%, whiskey sa 7,0%, te ostali s 3,9%. Gledano prema veličini pakiranja, najprodavaniji su proizvodi u pakiranjima od 1 L (52%), zatim 0,7 L (21%), pakiranja manja od 0,5 L (19%), 0,5 L (7%), te ostala pakiranja (1%). Sve vrste alkoholnih pića većinu prodaje ostvare uglavnom kroz pakiranje od 1 L, dok whiskey više od 70 posto količinske prodaje ostvari kroz pakiranje od 0,7 L.

U ljetnoj se sezoni od lipnja do rujna realizira 40% godišnje prodaje strani proizvođači imaju zanemariv tržišni udio.

Vodeći proizvođači su Badel 1862 (Prima Brandy, Pelinkovac, Vigor), Zvečevo (Domaći Brandy, Pelinkovac), Maraska (Maraska, Pelinkovac, Kruškovac, Vodka), Mast-Jägermeister (Jägermeister), te Pernod Ricard (Ballantine’s, Canadian Special Old). Jaka alkoholna pića spadaju u kategoriju sezonalnih pa se tako u sezoni od lipnja do rujna proda više od 40% ukupnih godišnjih količina.

Sezona u 2011. godini bila je nešto jača od prethodne.

Hoće li će se taj trend nastaviti, vidjet ćemo na kraju ovog ljeta.

LIDERI KATEGORIJE Najvažniji formati za ovu kategoriju su supermarketi (301 – 2500 m2) kroz koje se proda 39% ukupnih količina. Slijede srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) s 19%, velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) s 18%, zatim hipermarketi (iznad 2500 m2) s 15%, male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) sa 7%, te trgovine na benzinskim postajama koje prodaju

Milanka Ćorić Market Analyst, Nielsen

Količinski udjeli prema veličini pakiranja lipanj 2011. - svibanj 2012.

Količinski udjeli prema vrsti lipanj 2011. - svibanj 2012.

6,9% 0,5L

19% < 0,5L

7,4% Rum

0,9% Ostali

21,2% 0,7L

7% Viski

3,9% Ostala JAP

Izvor: Nielsen

52,1% 1L

25,3% Gorki likeri Izvor: Nielsen

8,1% Rakija 13,1% Slatki likeri

14,1% Votka 21,1% Brandy & Cognac

Srpanj - Kolovoz 2012. www.jatrgovac.hr

19

Jaka alkoholna pića - osvrt

Bistro tržišt sivim bojam Unatoč velikim potencijalima, proizvodnja jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj nikako da se riješi dječjih bolesti

P

roizvodnja jakih alkoholnih pića duboko je ukorijenjena u hrvatsku tradiciju. Od samih početaka industrijske proizvodnje pa do danas riječ je o proizvodnji iznimno kvalitetnih proizvoda koji su postali benchmark za cijelu kategoriju. O tome dovoljno govori podatak da i u uvjetima otvorenog tržišta, kakvi su danas na snazi, domaći proizvođači drže gotovo tri četvrtine plasmana jakih alkoholnih pića na hrvatskom tržištu. Uz uspjeh na domaćem, postoje i velike prilike za iskorak na međunarodna tržišta.

Kako onda da ova grana proizvodnje grca u problemima? To je teško pitanje. Donekle i retoričko.

U zemlji Hrvatskoj našli smo načina za pokvariti i ono što se pokvariti ne može. Kao i u mnogim drugim sektorima proizvodnog gospodarstva, za državne institucije se nikako ne bi moglo kazati da postupaju trezveno.

Pa ma koliko ironično to zvučalo.

20

JAP U BROJKAMA Prema Pravilniku o jakim alkoholnim pićima, koji je usklađen s europskom legislativom, jaka alkoholna pića se dijele na 46 kategorija. Sam naziv “jaka alkoholna pića” koristi se od 2004. godine i potječe iz Pravilnika o jakim alkoholnim i alkoholnim pićima koje je donijelo Ministarstvo poljoprivrede uz pozitivno mišljenje Ministarstva zdravstva. Godišnja proizvodnja jakih alkoholnih pića u Republici Hrvatskoj, prema podacima Gospodarsko interesnog udruženja proizvođača pića (GIUPP), u 2011. je godini iznosila 10 milijuna i 374 tisuće litara, što je nešto manje od proizvodnje u 2010. godini od 10 milijuna i 837 tisuća litara.

Najveći udio u proizvodnji imaju gorki likeri (29%),

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

domaći brandy (25%), vodka (12%), slatki likeri (10%), šljivovica (6%) i travarica (4,7%). Izvoz jakih alkoholnih pića konstantno pada od 2008. godine pa je tako lani na strana tržišta plasirano 3791 tona jakih alkoholnih pića ukupne vrijednosti 12,3 milijuna američkih dolara. Najvažnije izvozne destinacije za plasman ove kategorije proizvoda su Bosna i Hercegovina (38%), Njemačka i Makedonija (po 15%) i Slovačka 10%. No, važno je naglasiti kako je

te u ma vanjskotrgovinska bilanca Hrvatske kod jakih alkoholnih pića negativna od 2002. godine.

TROŠARINE I SIVO TRŽIŠTE Teško da će ulazak Hrvatske u Europsku uniju obradovati domaće proizvođače jakih alkoholnih

Na sivo tržište otpada više od 40 posto proizvodnje jakih alkoholnih pića pića, komentira dr.sc. Jasna Čačić, direktorica GIUPPa. Ulazak u EU, kaže, zasigurno nam donosi veću konkurenciju pri čemu je nezahvalno u ovom trenutku govoriti o izvoznim mogućnostima industrije jakih alkoholnih pića Hrvatske kad je spomenuta industrija dovedena do ruba egzistencije. “Iz dana u dan svjedoci smo sve težeg položaja sektora, a razlog tome ne leži u EU i njenom zakonodavstvu, nego u nerazumijevanju države za probleme ovog sektora. Najveći problem leži u trošarini i njenom načinu obračuna (obračunava se na fakturiranu, a ne na naplaćenu vrijednost

10 374 000 litara iznosila je proizvodnja u 2011. proizvoda), pri čemu su proizvođači dužni u roku od 30 dana podmiriti trošarine državi bez obzira na to kada će oni naplatiti svoj proizvod. Na taj način sektor, koji se bori za opstanak, beskamatno financira državu!”, upozorava Čačić dodajući kako su trošarinska skladišta predstavljala svojevrsno olakšanje, ali nisu ni izbliza riješila spomenuti problem. Ona smatra kako je rješenje za ovu situaciju iznimno jednostavan i može se postići izmjenama Zakona o trošarinama za što, pak, niti jedna dosadašnja vlast nije imala dovoljno sluha. Direktorica GIUPP-a naglašava kako se obračunavanjem trošarine na naplaćenu vrijednost ni u jednom trenutku ne bi smanjio prihod proračuna, a mjera bi omogućila opstanak sektora i samim tim očuvanje radnih mjesta.

Isto tako, predloženi način obračuna trošarine omogućio bi povećanje prihoda državnog proračuna jer bi na taj način i mali proizvođači, koji nisu u mogućnosti unaprijed podmirivati obveze prema državi te se nalaze velikim dijelom u zoni sive ekonomije, mogli legalno proizvoditi jaka alkoholna pića. To bi, sasvim sigurno, potaknulo otvaranje novih radnih mjesta i osiguralo dohodak za male proizvođače koji su morali odustati od proizvodnje. Dodatni problem sektora je i sivo tržište.

Točnih podataka o veličini tog tržišta u području jakih alkoholnih pića nema, ali prema istraživanjima udruženja proizvođača te mišljenju struke, sivo tržište u Hrvatskoj procjenjuje se na više od 40 posto godišnje proizvodnje jakih alkoholnih pića.

Anketa: Rakija najpopularnija među hrvatskim potrošačima

I

straživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o konzumaciji jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj, u kojem je sudjelovalo 401 odraslih građana Hrvatske, pokazalo je kako je rakija (Lozovača, Travarica, Šljivovica, Medica...), najpopularnije piće u ovoj kategoriji koje je izbor gotovo polovice konzumenata.

Na općeniti upit konzumirate li jaka, žestoka alkoholna pića četiri petine ispitanih, odnosno njih 326 ili 81,3%, odgovara kako ne konzumira takva pića, dok se preostalih 75 ispitanika ili 18,7% izjašnjava kao konzument jakih alkoholnih pića.

U uzorku potrošača jakih alkoholnih pića najviše je onih koji ih piju nekoliko puta godišnje (36%), slijede odgovori nekoliko puta mjesečno (28%), te jednom tjedno (18,7%). Češće konzumiranje priušti si 9,3% potrošača (nekoliko puta tjedno), dok svakodnevnu konzumaciju kao svoj odgovor ističe 8% ispitanika.

Rakija (Lozovača, Travarica, Šljivovica, Medica...), najpopularnije je piće u ovoj kategoriji koje je izbor gotovo polovice konzumenata (49,3%). Likeri (Amaro, Pelinkovac, Jägermeister, Kruškovac, Maraschino...) najdraži su aperitiv za 38,7% ispitanika, a dalje slijede viski (20%), vodka (16%), tekila (4%), rum (2,7%), džin (1,3%) i ostalo (2,7%).

Na pitanje piju li češće jaka alkoholna pića samostalno ili ih miješaju sa sokom ili drugim pićima, gotovo dvije trećine ispitanih (64%) kažu da ipak preferiraju čisto piće, bez ikakvih dodataka, dok je za 36% njih ipak bolja kombinacija, određeni koktel ili tome slično.

Mišljenja su podijeljena kada je riječ o mjestu konzumacije jakih alkoholnih pića. Naime, kod kuće ih pije 42,7% sudionika ankete, dok se izvan kuće (kafić, restoran..) počasti 44% njih. Podjednako, kod kuće i izvan nje, jaka alkoholna pića konzumira 13,3% anketiranih.

Istraživanje je provedeno tijekom lipnja 2012. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 401 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina metodom slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva.

Srpanj - Kolovoz 2012. www.jatrgovac.hr

21

Jaka alkoholna pića - intervju

Konsolidacija na put prema izvozn Izlazak na tržište Kine te najava kineskog partnera o namjeri ulaska u vlasničku strukturu samo su dio plana za izlazak Badela 1862 iz krize. O rezultatima, trenutnoj situaciji i planovima za daljnji razvoj poslovanja razgovarali smo sa Srđanom Orebom, predsjednikom Uprave Badela 1862

J

edan od vodećih domaćih proizvođača alkoholnih i bezalkoholnih pića u posljednje vrijeme, unatoč nezavidnoj situaciji, ima dobre vijesti.

Predsjednik Uprave Badela 1862., Srđan Oreb, uvjeren je u sjajnu perspektivu tvrtke riješi li se nagomilani problem nelikvidnosti i realizira li se plasman na kineskom tržištu.

Zadnja vijest iz Badela 1862 bila je o namjeri kineske kompanije Tadee Holding Group o ulasku u vlasničku strukturu vaše tvrtke. Znamo da ne možete komentirati pismo namjere, ali možete li nam reći kako se razvija suradnja koju već imate putem joint venturea na kineskom tržištu?

Što se tiče kineskog tržišta i suradnje u okviru joint venturea, prvi kontejneri robe već su otišli prema Kini.

Izlazak na to tržište pomno je planiran i ciljan te u skladu sa strategijom plasmana kategorije vrhunskih i super premium vina u sklopu koje pripremamo otvaranje Badelovog vinskog kluba u Kini predviđeno u listopadu ove godine. Sve aktivnosti na tom tržištu tempirali smo prema kineskoj Novoj

22

Godini, u vrijeme najveće potrošnje, koju želimo dočekati spremni i do tada završiti planirane aktivnosti te zauzeti željene pozicije.

Strateški smo definirali ključne mikrolokacije koje odgovaraju našim planovima za realizaciju izvoza, dok se ponuđeni asortiman na tom tržištu sastoji

“U kategoriji bezalkoholnih pića s kojima držimo relativno mali tržišni udio, snažno grabimo naprijed” od ciljane selekcije vina i iznimno široke ponude jakih alkoholnih pića jer nam je u ovom trenutku vrlo teško procijeniti što će tržište prihvatiti. Na jakim alkoholnim pićima imamo strategiju ciljanu na jednu potkategoriju koju ćemo u Kini pokušati omasoviti.

Hoćemo li u tome uspjeti ostaje za vidjeti.

Nedavno ste ustvrdili da Badel 1862 drži 55 posto domaćeg tržišta. Koji je vaš

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

cilj, odnosno kako mislite Badel 1862 izvući iz gubitaka?

Hoće li biti teško povećavati tržišni udjel s obzirom na pritisak konkurencije?

Badel 1862 drži oko 50-55 posto tržišta u Hrvatskoj i to je neupitno te usko povezano s pitanjem kako mislim izvući Badel 1862 iz gubitaka - upravo tako da pustim da tržišni udio postigne svoju punu snagu.

Taj tržišni udio ne treba dodatno povećavati kako bi Badel bio profitabilan, nego se samo treba riješiti balasta koji u ovom trenutku rade gubitke, a ono u čemu smo apsolutni vladari treba iskoristiti do maksimuma.

Nikada nije lako povećavati tržišni udio, naročito u situaciji kad si lider, međutim uvijek postoje modeli i mogućnosti na koji se način i to može napraviti.

Kakvi su prodajni rezultati za prvu polovicu ove godine? Što pokazuju trendovi?

Prodajni rezultati za prvu polovicu ove godine prate makroekonomsku situaciju i trendove pada potrošnje. Pri tome moramo razlučiti Badelov asortiman, znači jaka alkoholna pića, vina i bezalkoholna pića. Moramo dakle

razdvojiti koji je to asortiman s kojim je Badel radio u 2011. godini u prvih šest mjeseci, a koji je asortiman s kojim smo radili u istom razdoblju ove godine. Tu prvenstveno mislim na vina, jer su lani u našem asortimanu bila i vrhunska vina Dingač i Postup, kojih sada nažalost nemamo.

Naime, Vinarija Dingač nije ih isporučila, iako su plaćena i naša su. U segmentu jakih alkoholnih pića, u kojem smo lideri, dijelimo sudbinu makroekonomskih kretanja, ali smo bolji od stopa makroekonomskih pokazatelja.

U dijelu bezalkoholnih pića s kojima držimo relativno mali tržišni udio, bez obzira na pad potrošnje, snažno grabimo naprijed. U kategoriji vina čuvamo bruto maržu.

Kod vrhunskih i kvalitetnih vina ostvarujemo dobre rezultate, a kod stolnih vina ne želimo pratiti cjenovne akcije koje su trenutno na tržištu jer bi ugrozili svoju bruto maržu pa u tom segmentu svjesno dopuštamo blagi pad. U kategoriji trgovačke robe, pak, ostvarujemo rast realizacije.

Koji su trenutno najveći problemi s kojima se Badel 1862 susreće?

Badel 1862 kontinuirano se susreće s istim poteškoćama, a to su problemi koje vučemo, repovi iz prošlosti, a najizraženiji je problem likvidnosti, odnosno manjak likvidnih sredstava koji je generiran u proteklim godinama. To nam umnogome usporava tempo rasta

50-55 % tržišta Badel 1862 drži u Hrvatskoj

domaćem nim tržištima u omjeru 50:50 što se tiče volumena, a što se tiče financijske realizacije tu su znatno jača jaka alkoholna pića. Međutim, ne smijemo zaboraviti da su jaka alkoholna pića proizvodi visoke dodane vrijednosti. Nadam se da će u budućnosti taj omjer ostati isti ili nešto bolji u korist vina, jer obzirom na prinose vinograda koje očekujemo u narednom periodu od pet godina nužno ćemo morati povećati prihode od vina. Cilj je da povećanje prihoda na jakim alkoholnim pićima prati povećanje prihoda na vinima. Vrlo je teško kazati u ovoj situaciji hoće li se i tržište tako razvijati jer mi uvelike ovisimo o jakim alkoholnim pićima i njihovim kretanjima, kako u regiji, tako i na domaćem tržištu.

Svjedoci smo da je danas vrlo teško bilo što predvidjeti pa se ne bih upuštao u takva predviđanja.

prihoda jer ne možemo raditi onako kako bi željeli i smatramo da bi mogli.

Nedavno ste lansirali novi proizvod – vodku Svarog. Kakvi su prvi rezultati i kako dalje planirate razvijati i širiti asortiman. Na čemu ćete temeljiti svoju marketinšku strategiju?

Nedavno lansirana premium vodka Svarog čak je i premašila očekivanja za prvih 60 dana realizacije.

Pritom ne mislim samo na prva punjenja, već i na ponovljene narudžbe i konzumaciju na samim

mjestima potrošnje. Daljnji razvoj našeg asortimana i njegova širenja vrlo je jasno definiran i strateški posložen za razdoblje od idućih pet godina. Želimo snažno ojačati vertikale u određenim kategorijama jakih alkoholnih pića, kao i aktivnosti te prisutnosti na samim mjestima potrošnje.

Koliko od vaše proizvodnje otpada na vina, a koliko na jaka alkoholna pića i kako će se u budućnosti razvijati taj omjer?

Vina u odnosu na jaka alkoholna pića otprilike su

Hoćete li u budućnosti naglasak staviti na izvoz ili domaće tržište? Koliko danas izvozite i koja su glavna tržišta?

U budućnosti će Badel stavljati naglasak na izvoz, ali će u isto vrijeme na domaćem tržištu poduzimati sve aktivnosti da svoju poziciju značajno ojača, odnosno da je učvrsti. Danas izvozimo oko 25 posto ukupnih prihoda kompanije. Međutim, kad gledamo omjer unutar robnih grupa koje izvozimo, a izvozimo jaka alkoholna pića i vina, onda taj omjer ide u njihovu korist

jer bezalkoholna pića generiraju značajan prihod na domaćem tržištu, dok ih u izvozu praktički nema.

Možete li nam reći nešto više o regionalnoj zastupljenosti Badela 1862 i tržišnim udjelima u tim zemljama?

Regionalna zastupljenost što se tiče jakih alkoholnih pića snažno je izražena u Bosni i Hercegovini, gdje imamo i veći tržišni udio jakih alkoholnih pića nego na hrvatskom tržištu. U Makedoniji držimo 50 posto ukupnog uvoza jakih alkoholnih pića, dok smo na tržištima Srbije i Slovenije značajno lošiji od onoga što bi Badel realno mogao biti. Aktivnosti koje trenutno provodimo na tim tržištima bile su usmjerene na konsolidaciju našeg društva u Beogradu kako bi stvorili pretpostavke snažnijeg razvoja na tržištu Srbije. Danas su glavna tržišta Badela 1862

“Danas u izvozu ostvarujemo oko 25 posto ukupnih prihoda kompanije” zemlje regije u segmentu jakih alkoholnih pića, dok su za vino primarna tržišta Europske unije i prekomorskih zemalja. Vrlo smo jasno definirali i komunicirali javnosti da je izvoz naš strateški smjer razvoja.

Obzirom na situaciju u kojoj se tvrtka danas nalazi i na repove i balaste koje vučemo iz prošlosti, ne možemo si dozvoliti otvaranje dodatnih tržišta jer to financijski ne možemo pratiti i iz tog razloga smo se fokusirali prioritetno na tržište Kine.

Srpanj - Kolovoz 2012. www.jatrgovac.hr

23

Jaka alkoholna pića – trendovi i brendovi

U

petoj godini istraživanja koje Euromonitor International provodi za The Millionaires’ Club, poseban prilog magazina Drinks International, postignut je novi rekord u broju brendova. Na popisu za 2012. našlo se njih 180 i

Klub

ovog popisa čini tek 4% od ukupne prodaje tog pića u Kini u 2011. Ove godine na popisu imamo izjednačene pozicije u kategoriji tvrtke s najvećim brojem Millionaire brendova: i Pernod Ricard i United Spirits imaju ih po 22. Pernod Ricard u ovoj kategoriji sada ima i lokalnu brazilsku vodku Orloff, a United Spirits pridružio si

svoj brend Yeni Raki, a drugi - super-premium vodka Cîroc - rezultat je organskog rasta. Lokalni brendovi povećali su svoju dominaciju popisom: sada ih je 101 (porast u odnosu na 93 iz prethodne godine), što zorno prikazuje kako se velika većina žestokih pića i dalje konzumira u zemlji porijekla. Broj globalnih brendova

od 100 Millionaire brendova.

Vodka je u laganom vodstvu s njih 52. Osim ova dva pića, niti jedna druga kategorija nema na popisu više od 20 brendova. Sljedeći najzastupljeniji je rum s njih 14, a zatim brandy s 11 brendova.

Broj brendova vodke koji prodaju milijunska pakiranja može se objasniti jednostavnošću proizvodnje

velikih

Popis članova kluba milijunaša, proizvođača jakih alkoholnih pića koji ostvaruju prodaju od najmanje jednog milijuna 9-litarskih pakiranja, zahvaljujući novim tržištima sve je duži to usprkos većem broju onih koji su s njega ispali zbog fluktuacija na tržištu. Tako popis postaje sve duži, a njegov raspon sve veći.

Prvi put na njemu se našao proizvođač iz Kazahstana, kao i prvi single malt scotch Glenfiddich. Osim toga, prvi smo put dobili uvid u veličinu kineskog tržišta baijiu-a, s kojeg su ove godine zastupljena četiri proizvođača. Više od 20 milijuna pakiranja prodanog baijiu-a s

je novi džin Carew Dry i još jedan premium brandy – McDowell’s VSOP. Međutim, United Spirits više nema vodeći svjetski viski jer je njegov Bagpiper brend prestigao McDowell’s, brend Allied Blenders &Distillers’ Officer’s Choice-a. Diageo je i dalje treća najveća tvrtka po broju zastupljenih brendova, čiji se broj udvostručio na ukupno 16 robnih marki.

Do jednog su došli preuzimanjem turskog diva Mey Içki-ja, koji im je prepustio

brojki

porastao je na njih 60, iako su u 2011. ukupne količine jakih alkoholnih pića pora-

Lokalni brendovi povećali su svoj tržišni udjel sle za 2%. Broj regionalnih brendova, pak, pao je na 19 jer ih je nekolicina, uključujući Castillo, ispala s popisa. Što se tiče najvećih kategorija – njima dominiraju vodka i viski, sa združenim brojem

i činjenicom da je njezin neutralan okus čini vrlo popularnom među konzumentima širom svijeta. Stoga se vodka ne proizvodi samo na svojim tradicionalnim tržištima istočne Europe, već i u mnogim zemljama zapadne Europe, SAD-u, Indiji, Brazilu i Kazahstanu.

POLARIZACIJA I PREMIUMIZACIJA Pojavljuju se znakovi polarizacije, posebno na već zrelim “zapadnim“ tržištima. Osim toga prisutne su

Što je baijiu i soju?

B

aijiu je jako alkoholno piće iz Kine, najčešće destilirano iz žitarice sorghum, iako se ponekad koriste i druge žitarice. Samo ime “baijiu“ doslovce znači “bijelo piće“, “bijeli alkohol“. Često se prevodi i kao vino ili bijelo vino, makar se radi o destiliranom jakom piću koje obično sadrži 40 do 60% volumnog udjela alkohola. Zbog svoje bistrine baijiu je nalik nekim drugim žestokim pićima, ali ipak ima znatno viši udio alkohola od npr. japanskog shōchūa (25%)

24

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

ili korejskog sojua (20-45%).

Korejski soju okusa je usporedivog s vodkom, no često je ponešto slađi zbog šećera koji se dodaje u procesu proizvodnje i obično se konzumira čisto. Iako se tradicionalno dobiva iz riže, većina modernih proizvođača koristi dodatke ili rižu čak nadomješta drugim izvorima škroba, npr. krumpirom, pšenicom, ječmom, batatom ili tapiokom.

Jeremy Cunnington Viši analitičar

i jake naznake premiumizacije te dvoznamenkast rast super-premium vodki kao što je Diageova vodka Cîroc i Noletova Ketel One. U kategoriji džina najbolje rezultate imaju brendovi (Bombay, Beefeater i Tanqueray) s jakim premium ili super-premium varijantama, dok su standardni i jeftiniji brendovi poput Seagram’sa i Gordon’sa ostvarili slabije rezultate.

Osim toga, na popis je prvi put ušao i jedan brend single malt scotcha – William Grantov brend Glenfiddich čija su ključna tržišta za rast SAD i Azija. Rast kategorije premium konjaka potakla je sve veća potražnja u Aziji. Suprotno tome, na “zapadnim“ tržištima još uvijek postoji potražnja za jeftinijim brendovima, što dokazuje i rast jeftinih vodki kao što su UV i Svedka. Premiumizaciju se da zapaziti i na novim tržištima na kojima međunarodni premium brendovi i kategorije poput vodke i blended scotcha bilježe velik rast na štetu jeftinijih lokalnih brendova.

Brzo rastu npr. Smirnoff, Absolut i Skyy u Brazilu te viskiji u Poljskoj (među kojima prednjači Ballantine’s) koji su dosegli prodaju brazilskog brenda Pirassununga 51 cachaça i velikog broja lokalnih poljskih brendova vodki. Međutim,

to ne znači da jeftiniji lokalni brendovi na novim tržištima ne postižu rezultate.

Na ovogodišnjem popisu došlo je do najvećeg rasta u povijesti Millionaires’ kluba: filipinski brandy Emperador više je nego udvostručio svoje količine i povećao prodaju za više od 10 milijuna 9-litarskih pakiranja. U Indiji još uvijek jeftini lokalni brendovi potiču rast tržišta, premda i međunarodni igrači, posebno proizvođači blended scotcha, postižu dobre rezultate.

Nastavlja se trend rasta premium brendova SVIJETLA BUDUĆNOST S obzirom na očekivan rast novih tržišta i povećano blagostanje mnogih potrošača, potražnja za proizvodima više kvalitete pružit će prilike ne samo međunarodnim premium brendovima, već i lokalnim premium varijantama (npr.

McDowell’s VSOP brendiji u Indiji). U 2011. godini novopokrenuta Pernod Ricardova lokalna indijska pića uglavnom su bila premium varijante domaćih brendova. Međutim, čak će i s ovim trendovima i dalje postojati golema potražnja za jeftinijim domaćim pro-

izvodima jer će većina stanovništva tih zemalja i dalje si samo njih moći priuštiti.

Iako nova tržišta otvaraju sjajne prilike za rast međunarodnih brendova jakih alkoholnih pića, ne treba zanemariti ni zrela, stara tržišta. Ona ne samo da su zaslužna za većinu prodanih količina, prihoda i dobiti, već pružaju i sjajne prilike za rast u različitim cjenovnim razredima, što dokazuju veliki dobici u određenim kategorijama. Čak su i inače stagnantna ili tržišta u padu, u ovim poljima otvorena za rast, što dokazuje trajan uspjeh Camparijevog brenda Aperol bitters (+31%) u Italiji i Njemačkoj koje nisu sklone gorkim pićima.

Isti brend bilježi rast i na drugim zrelim europskim tržištima kao što su Austrija i Švicarska.

Usprkos teškim gospodarskim uvjetima na nekim tržištima i nesigurnim globalnim prognozama, još uvijek ima razloga za pozitivan stav kad su u pitanju proizvođači žestokih pića.

Top 10 proizvođača koji ostvaruju prodaju u milijunima 9-litarskih pakiranja BREND

PROIZVOĐAČ

kategorija

2007

2008

2009

2010

2011

% +/-

STATUS

1

Jinro

Jinro

Soju

69.84

75.99

63.98

64.28

61.38

-4.5

Lokalan

2

Smirnoff

Diageo

Vodka

24.30

25.70

24.40

24.40

24.70

1.2

Globalan

3

Lotte Liquor

Lotte Liquor

Soju

19.00

19.90

21.20

22.60

23.90

5.5

Lokalan

4

Emperador

Alliance Global Group

Brandy

7.30

7.20

6.30

9.60

20.10

109.4

Lokalan

5

Bacardi

Bacardi

Rum

19.90

19.64

18.60

19.28

19.56

1.5

Globalan

6

Tanduay

Tanduay Distillers

Rum

14.43

16.29

16.92

18.36

18.71

1.9

Lokalan

7

Pirassununga 51

Companhia Müller de Bebidas

Cachaça

21.50

21.98

19.50

19.50

18.60

-4.6

Globalan

8

Johnnie Walker

Diageo

Whisky-scotch

15.80

16.30

15.30

16.90

18.00

6.5

Globalan

9

Officer’s Choice

Allied Blenders & Distillers

Whisky-Indian

6.60

9.50

12.00

16.00

16.53

3.3

Lokalan

10

McDowell’s No.1

United Spirits

Whisky-Indian

11.46

13.39

13.52

14.32

16.08

12.3

Lokalan

Srpanj - Kolovoz 2012. www.jatrgovac.hr

25

Izvještaj s terena

Bitka za svaki pedalj police Dok menadžment trgovačke kuće u uredu planira i izrađuje planograme u uvjerenju da upravlja prostorom, u stvarnosti, na terenu, tim prostorom upravlja unaprjeđivač prodaje

N

arodna poslovica “Kad je vjetar povoljan i purani lete“ jasno govori da i kompanije, koje ne gaje poslovnu kulturu izvrsnosti i razvoja, za vrijeme dobrih vremena mogu poslovati sa zadovoljavajućim rezultatima. No, je li za cjelokupan pad kriva samo kriza ili su kompanije propustile njegovati izvrsnost u poslovanju pa se ta činjenica materijalizirala u vidu pada prihoda u zahtjevnijim poslovnim uvjetima? Umjesto da u takvim vremenima preispitamo svoje poslovanje, uprave kompanija ponekad posežu za raznim statistikama ne bi li dokazale vlasnicima kako je njihov pad prodaje, eto, upravo u skladu s kretanjem tržišta.

UNAPRJEĐENJE PRODAJE Spomenuto nas dovodi do teme merchandisinga, prevedeno unaprjeđenja prodaje. Metode unaprjeđenja prodaje realna su pretpostavka za rast prometa vaše kompanije, bez obzira jeste li trgovac ili proizvođač.

Kako ukratko definirati taj termin? Unaprjeđenje prodaje je skup aktivnosti

26

i metoda koje doprinose većoj prodaji proizvoda i boljem tržišnom nastupu uopće, a koje poduzimaju ili trgovci, ili proizvođači, a često zajednički i dogovorno oboje. Cilj ove aktivnost je motivirati potrošača na kupnju na prodajnom mjestu. Kako bismo to učinili moramo zadovoljiti logističke, marketinške i prostorne kriterije. Kada govorimo o prostoru očito je da već pri

Pojedini proizvođači zanemaruju planograme trgovca i jedina misao vodilja im je kako zauzeti što više prostora projektiranju prodajnog mjesta treba voditi računa o atraktivnosti i funkcionalnosti jer naknadno je teško ispravljati greške.

PRIMJERI I OSNOVE Za potrebu ove teme nećemo ulaziti u raspravu

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

ima li trgovac odgovarajući asortiman i odgovarajuće cijene – pozabavit ćemo se osnovama unaprjeđenja prodaje. Dakle, govorimo o mjerama koje osiguravaju da roba uvijek bude dostupna (sprječavanje OOS-a) i s ispravnim rokovima trajanja. Svatko od nas se i kao potrošač može sjetiti klasičnog primjera: trgovac ima objavljenu atraktivnu akciju, akcijska cijena je na polici, ali proizvoda nema na policama. Ili evo još jedan zgodan primjer iz poslovne prakse: trgovac ima sustav automatizirane narudžbe s kojom je vrlo ponosan, uvjeren da je to

najbolje rješenje za upravljanje zalihama. Pri tjednim narudžbama robe jednog domaćeg dobavljača redovno naručuje proizvod “A“ koji se doslovce gomila na skladištu i policama, a za to vrijeme proizvodi “B“ i “C“ su u OOS-u. Očito automatika ipak ne može u potpunosti zamijeniti sposobne zaposlenike koji razmišljaju... Unaprjeđenje prodaje u ovakvim slučajevima treba osigurati sprječavanje OOS-a u prvom slučaju i optimalnije upravljanje zalihom u drugom. Ovakvi primjeri koji izađu na vidjelo, umjesto da se definira i riješi uzrok, najčešće

Ivica Ivančić Maloprodajni servisi d.o.o.

završavaju neriješenim ishodom, odnosno prebacivanjem krivnje između sektora unutar kuće.

ROKOVI I POVRAT Spomenimo samo puno jednostavnije primjere kao npr. rokove trajanja. Žalio mi se nedavno jedan veliki hrvatski proizvođač svježih

i suhomesnatih proizvoda, lider u svom segmentu: “Znate, mi često uzimamo u povrat robu kojoj je

istekao rok trajanja, iako je evidentna odgovornost trgovca za tu situaciju.

Ali, ako to ne napravimo, zamjerit ćemo se lokalnim voditeljima i tada će nas bojkotirati u narudžbama i izlaganju“. Svaki ozbiljan trgovac trebao bi nastojati suzbiti ovakvu samovolju u vlastitim redovima. Jer prije svega, takvi se trgovački “lokalni šerifi“ oglušuju o pravila poslovanja vlastite tvrtke i važeće poslovne ugovore te provode neku svoju politiku poslovanja, narušavajući time vlastite poslovne procese, ugled kuće i odnos s dobavljačem.

Treba li dobavljač uračunati neopravdani povrat robe u svoj trošak? Apsolutno.

Kada sljedeće godine razgovara s trgovcem o uvjetima nabave, hoće li uračunati taj trošak u svoju cijenu ?

Mislim da je odgovor jasan i logičan.

UPRAVLJANJE POLICOM Maloprodaja je radno zahtjevna djelatnost. Navedeno je uostalom vidljivo i iz računa dobiti i gubitka bilo koje trgovačke kuće – na troškovnoj strani dominantan je uvijek trošak zaposlenih. Poznavajući tu činjenicu, kao i činjenicu da je povrat na ukupne prihode (ROS – Return on

sales – neto dobit u odnosu na prihod) za maloprodaju prilično nizak (3%), trgovci maksimalno štede

Često se događa da je najšire izložen proizvod onog proizvođača čiji je unaprjeđivač zadnji punio policu na broju zaposlenih. Ipak, netko mora zaprimiti robu, napuniti police, prekontrolirati rokove. Stvari postaju zahtjevne kada u objektu imamo deset tisuća artikala, samoposlužne pultove, dugo radno vrijeme... Dosad su dio troškova unaprjeđenja prodaje trgovci uspješno prebacivali na proizvođače.

Proizvođači su taj trošak i tu aktivnost lako prihvatili shvativši da, ukoliko sami ne angažiraju zaposlenike koji će brinuti o njihovim proizvodima u prodajnom centru, rezultati prodaje neće biti zadovoljavajući.

Dobro rješenje za trgovca?

Djelomično, bez sumnje.

Manji trošak u RDG-u, a potrebni posao se redov-

no obavlja. Nedostaci?

Dozvolili ste drugome da upravlja vašim prostorom, što je u redu ukoliko se ne zloupotrebljava. No, pojedini proizvođači zanemaruju planograme trgovca i jedina misao vodilja im je kako zauzeti što više prostora i kako istisnuti konkurenciju. Zato često na policama dolazi do situacije da je najšire izložen proizvod onog proizvođača čiji je unaprjeđivač zadnji punio policu određene kategorije. Tako se na terenu doslovce vodi bitka za svaki centimetar police.

I dok menadžment trgovačke kuće u uredu planira i izrađuje planograme u uvjerenju da upravlja prostorom, u stvarnosti, na terenu, tim prostorom upravlja unaprjeđivač prodaje. Ipak, uvjeren sam da je i to puno bolje rješenje u odnosu na situaciju da trgovac samostalno brine o cjelokupnom asortimanu. Jer, ipak, cilj unaprjeđenja prodaje je osiguranje prometa pa od toga koristi imaju i trgovac i proizvođač. A vanjski partner, u ovom slučaju dobavljač, često lakše i brže može uvidjeti naše nedostatke i pomoći nam da ne budemo “puran“ s početka članka.

Check lista za unaprjeđenje prodaje: Pitanja sa stanovišta upravljanja robom u objektu (in store logistics): Koja je definirana minimalna zaliha robe na policama i skladištu?

Kako smo planirali ritam dostava i zalihu u cilju izbjegavanja nulte zalihe tj. „OOS“ (out of stock)?

Tko vodi brigu o rokovima trajanja, kako definiramo kratki rok po robnoj grupi i koje su definirane procedure pri uočavanju kratkih rokova?

Pitanja sa stanovišta prodajne i marketinške politike: Može li kupac brzo i lako pronaći na policama najbitnije informacije o proizvodu?

Jesu li regalne cijene istaknute a tekst napisan tako da vrlo jasno komunicira s potrošačem?

Imamo li dovoljno akcijskih ponuda u objektu, kako su akcije istaknute i označene, kakve reklamne displaye i trgovačku scenografiju koristimo?

Jesmo li iskoristili mogućnosti povezanog izlaganja pojedinih robnih grupa?

Pitanja sa stanovišta doživljaja prostora: Je li unutrašnjost trgovačkog objekta uredna, s dovoljno svjetlosti i logičnim rasporedom robnih kategorija, a prolazi u trgovini prohodni?

Kakve boje, mirisi i zvukovi dominiraju prostorom, postoje li mirisi i zvukovi koji mogu iritirati kupca (npr. preglasna muzika) i sl.?

Srpanj - Kolovoz 2012. www.jatrgovac.hr

27

Naziv artikla

Spužvasta krpa POWER 3/1 vlažna

Spužvasta krpa POWER suha

Šifra artikla AWT

4700226

4700227

EAN kod artikla

3838937231405

4023103169029

Težina artikla (g)

100

11

Veličina pakiranja artikla (cm) ŠxVxD

18x20x1,5

18x20x0,2

EAN kod kartona

13838937231402

13838937231419

Artikala u kartonu (kom)

24

48

Veličina kartona (cm) ŠxVxD

19x21x40

19x22x13

Težina kartona bruto (kg)

2.6

0.75

Težina kartona neto (kg)

2.4

0.53

Kartona u redu

12

36

Redova na paleti

7

4

Kartona na paleti

84

144

Komada na paleti

2,016

6,912

Visina (cm) s paletom

162

103

Težina (kg) s paletom

243

133

Kondomi i lubrikanti

Osluškujući potrebe potrošača

K

ategorija kondoma i lubrikanata uključuje sve vrste prezervativa sa ili bez spermicidnih sredstava, te lubrikante u različitim formama: gel, krema, tekućina, lubrikanti sa ili bez dodatnog okusa.

Sve druge vrste kontracepcijskih sredstava ne ulaze u ovu kategoriju.

30

permarkete (iznad 2500 m2) i kioske. Po prodajnom volumenu dalje slijede benzinske postaje s 11 posto udjela, velike trgovine mješovitom robom (101-300 m2) i srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) sa po 6 posto te male trgovine mješovitom

BLAGI PAD KATEGORIJE Ne računajući prodaju koja se ostvari u Cash & Carry i diskontnim formatima te ljekarnama, kategorija kondoma i lubrikanata je u zadnjih 12 mjeseci, od svibnja 2011. do travnja 2012., na hrvatskom maloprodajnom tržištu u odnosu na godinu ranije zabilježila blagi pad.

Naime,ostvareno je 5,2 milijuna prodanih komada, što je za 4,4 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Smanjena je i vrijednosna prodaja s obzirom na to da je ukupni iznos od 29,9 milijuna kuna ipak za 1,3 posto manji od rezultata ostvarenog u prethodnih 12 mjeseci.

robom (do 40 m2) s 3 posto prodaje. Vodeći proizvođači su SSL International (Durex), Vulkan (Act, Eros, Primeros, Ty-ja), Artsana (Control), Church&Dwight (Trojan), uz nezaobilazne trgovačke robne marke.

GLAVNI KANAL DROGERIJE Kondomi i lubrikanti najviše se prodaju u drogerijama u kojima se ostvaruje čak 31 posto prodaje, a zatim slijede supermarketi (301 – 2500 m2) s 15 posto, dok po 14 posto prodaje otpada na hi-

NAVIKE ODREĐUJU TREND Danas proizvođači kondoma puno pažnje poklanjaju navikama potrošača i velika sredstva ulažu u ispitavanje njihovih preferencija. Svaki od njih na taj način želi svojom ponudom zadovoljiti

5,2 milijuna kondoma prodano u godinu dana

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

Za proizvode iz ove kategorije nije više dovoljno da budu samo funkcionalni, već da različitim inovacijama poboljšavaju seksualni život

različite potrebe potrošača te su istraživanja o seksualnim navikama sastavni dio marketinških strategija velikih proizvođača. U okviru tih marketinških komunikacija snažan naglasak stavlja se i na različite edukativne kampanje. Današnji proizvodi daleko su odmakli od čisto funkcionalne kontracepcijske svrhe te različitim inovacijama poboljšavaju seksualni život svojih konzumenata. Sve veća ponuda brendova uz trgovačke marke učinila je ovo tržište jako konkurentnim, a proizvođači se za svoj dio tržišta bore što atraktivnijim marketinškim kampanjama i sve većom i raznovrsnijom ponudom. Kvaliteta i pouzdanost je, pak, jedan od najvažnijih čimbenika pri

kupnji kad je u pitanju kategorija kondoma.

LUBRIKANTI IPAK VRIJEDNI Kod lubrikanata situacija je malo drugačija nego kod kondoma. Komadna prodaja lubrikanata je gotovo nezamjetna u odnosu na prodaju kondoma čiji udio u kategoriji iznosi 99,9 posto. No, gledajući vrijednosnu prodaju slika je malo drugačija s obzirom na to da lubrikanti, sa svojih 0,1 posto komadne prodaje, ostvaruju čak 9 posto vrijednosne prodaje.

Kod kondoma i lubrikanata vidljiv je blag sezonski efekt te ih se najviše proda tijekom srpnja i kolovoza, kad je prodaja prosječno za 30 posto veća u odnosu na ostala razdoblja godine.

Milanka Ćorić Market Analyst, Nielsen

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine 100 90 80 70 60 50 40 30

11

11

Trgovine na benzinskim postajama Drogerije

25

31

Kiosci

15 3 5 6 18

20 10 %

14 3 6 6 15

17

14

Svi. 10. - Tra. 11.

Svi. 11. - Tra. 12.

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2) Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2) Supermarketi (301 - 2500m2) Hipermarketi (2501m2 +) Izvor: Nielsen

Kondomi i lubrikanti – na polici TROJAN

DUREX

T

S

isak d.d. novi je uvoznik i distributer robne marke Trojan za hrvatsko tržište koju je osim na kiosicima Tiska, moguće pronaći i na određenim benzinskim postajama. U ponudi se nalazi pet različitih modela: Trojan her pleasure, Trojan natural pleasure, Trojan pleasure pack, Trojan strong i Trojan ultra pleasure.

Sve spomenute varijante pakirane su u kutiji od tri komada. Kod kondoma Trojan zanimljivo je da ne postoje razlike u vrstama kao što su “extra safe” ili “ultra safe”, pojašnjava Marina Lorković, direktorica sektora marketinga i razvoja Tiska. Razlog tomu je što se gumica izrađuje od lateksa kombiniranog s lubrikantima pa se na taj način automatski uništavaju svi spermatozoidi.

agledavajući navike samih potrošača, kako poručuju iz ove tvrtke, ove je godine predstavljen kondom Fetherlite Ultima, najtanji kondom u Durex portfelju. U segmentu lubrikanata prošle su godine predstavili novi proizvod Durex 2u1 Aloe Vera, masažni gel koji također ima funkciju lubrikanta.

Slijedom izrazito temeljitog testiranja kvalitete i već spomenutih inovacija, kojima je cilj poboljšati seksualni život, Durex je danas vodeća marka kondoma na svijetu, poručuju iz tvrtke Reckitt Benckiser, zastupnika Durexa za Hrvatsku dodajući kako kroz mnoge inovacije Durex kontinuirano doprinosi unapređenju cijele kategorije. Durex proizvodi mogu se pronaći u gotovo svim trgovačkim lancima u Hrvatskoj te benzinskim postajama i ljekarnama.

PRIMEROS

P

od istoimenim brendom tvrtka Primeros na hrvatskom tržištu nudi dvije grupe proizvoda: kondome i lubrikacijske gelove. Usto, u ponudi imaju i cjenovno povoljnije robne marke ACT Jagoda i You&Me. Primeros linija kondoma sastoji se od: Classic, Tea Tree, XX Lubricant, XXL i X-tra Sensitive. Svi proizvodi nalaze se u poznatom originalnom pakiranju od tri komada. U ponudi lubrikacijskih gelova ovaj brend nudi tri varijante: Basic, Peach i Tea Tree u pakiranju od 100 ml.

Govoreći o tržišnoj pozicioniranosti iz tvrtke Alca, koja već više od 17 godina uvozi i distribuira njihove proizvode, tvrde kako Primeros kondomi drže čvrsto drugo mjesto u Hrvatskoj, odmah iza Durexa.

CONTROL

P

roizvođač kondoma Control je tvrtka Tecnilatex iz Madrida koja je dio grupacije Artsana S.p.a. Pakiranja za hrvatsko tržište uključuju kutije od tri i šest komada, a najprodavaniji modeli su Ribbed i Nature. Control kondomi prisutni su na policama dm-drogerie markta i u ljekarnama. “Preporučili bismo ga kupcima zato jer se radi o vjerojatno najkvalitetnijem kondomu na tržištu s izuzetno prihvatljivom i realnom cijenom u odnosu na konkurenciju”, ističu iz tvrtke Solgri koja je zastupnik za Hrvatsku. Dodaju kako je Control jedini kondom na tržištu koji se i dalje proizvodi u Europi, dok od novosti, koje pripremaju za nadolazeće razdoblje, najavljuju aromatizirane varijante kondoma.

Srpanj - Kolovoz 2012. www.jatrgovac.hr

31

Južna Hrvatska

Kud’ plo Dalmaci

Odumiranjem industrije u vrijeme tranzicije dominantne djelatnosti u Južnoj Hrvatskoj postale su trgovina i turizam, no za razvoj su potrebna značajnija ulaganja

S

32

Proizvodnja se svela na stereotipnu sliku o Dalmaciji u kojoj se proizvodi pršut, masline i vino PAD INDUSTRIJE Južna Hrvatska svakom turistu uglavnom ostaje u sjećanju po prirodnim ljepotama, no statistički podaci nisu tako lijepi. Sve četiri županije, izuzev Dubrovačko-neretvanske, prema bruto

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

društvenom proizvodu po stanovniku prilično su ispod nacionalnog prosjeka Hrvatske. Zadarska s 8388 eura po stanovniku, Šibensko-kninska sa 7239 eura te Splitsko-dalmatinska županija koja ima 7952 eura po stanovniku. Dubrovačko-neretvanska zbog nešto razvijenije turističke ponude pozitivan je primjer ove regije te je sa 9990 eura BDP-a per capita gotovo na razini Hrvatske. Sve to ukazuje na znatno manju kupovnu moć stanovništva većeg dijela Južne Hrvatske u odnosu na ostatak zemlje. Unatoč jakoj tradiciji industrije u ovim

područjima, u godinama tranzicije došlo je do značajne promjene gospodarske strukture osobito s rastom udjela trgovine i uslužnih djelatnosti nauštrb industrije.

Tako su sve jače gospodarske djelatnosti trgovina, prerađivačka industrija, građevinarstvo te turizam i prijevoz.

PRIVATIZACIJA VELIKIH Uz industriju, sve je veći poslodavac turistički sektor, ali uz značajno obilježje sezonalnosti te neadekvatnu ponudu što sve rezultira više nego skromnom iskorišćenošću smještajnih kapaciteta.

Razvoj manjih specijalizi-

Bruto domaći proizvod po stanovniku, Južna Hrvatska, 2009. Županija

BDP po stanovniku HRK

BDP po stanovniku EUR

Indeks RH = 100

Zadarska

61.567

8.388

71,6

Šibensko-kninska

53.132

7.239

71,6

Splitsko-dalmatinska

58.365

7.952

78,7

Dubrovačko-neret.

73.324

9.990

98,8

Izvor: DZS

unce, more, plaže, trajekti, otoci, kvalitetna vina i maslinova ulja zaštitni su znak Južne Hrvatske. Poput razglednice s najljepše morske obale, ova slika naravno ne uključuje dimnjake, silose, proizvodne pogone, šljunčare, kamenolome, brodove za prijevoz tereta s udaljenih svjetskih destinacija. Područje Dalmacije jedan je od najstarijih zemljopisnih i regionalnih pojmova u ovom dijelu Europe. Taj primorski pojas Hrvatske dug je oko 400 kilometara, širok do 70, a omeđen je planinama Velebit, Dinara i Kamešnica. Ime je dobila po ratobornom ilirskom plemenu Delmati koji su živjeli na ovim prostorima i pružali jak otpor vojsci Rimskoga Carstva.

Kad su ih Rimljani napokon pokorili, područje su nazvali imenom Dalmacija kako bi iskazali čast pobjeđenom neprijatelju. Današnja površina Dalmacije iznosi 12.103 kilometara kvadratnih, a dijeli se na sjevernu, srednju i južnu Dalmaciju. Na tom prostoru živi oko 980.000 stanovnika, a glavne gospodarske grane regije su turizam, pomorstvo, trgovina, industrija i poljoprivreda. Administrativno ova regija obuhvaća četiri županije: Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku.

ovi ija ranih hotelskih kapaciteta i drugih turističkih objekata u posljednje je vrijeme trend koji pokušava privući nove goste i produžiti turističku sezonu, a to je ujedno i razlog zašto raste broj malih i srednjih poduzetnika. Velike industrije, opterećene dugovima prošlosti i zastarjelim modelima upravljanja, dovele su mnoge tvrtke pred propast. S obzirom da se u ove četiri županije, točnije u jednoj od njih, Splitskodalmatinskoj, nalaze čak dva velika brodogradilišta nije za zanemariti njihov utjecaj na BDP, kako u vremenima kada su knjige narudžbi popunjenje, tako i onda kada nema ugovorenih poslova.

Trenutna situacija s privatizacijom brodogradilišta na led je stavila više od 5000 zaposlenih u Brodosplitu i Brodotrogiru. S druge strane, proizvodnja hrane i pića našla se u velikim problemima

980.000 stanovnika živi u Južnoj Hrvatskoj

te su i oni koji su uspješno poslovali godinama danas u stečaju ili odavno više ne postoje. Proizvodnja se svela na stereotipnu sliku o Dalmaciji u kojoj se proizvodi pršut, masline i vino. Što se tiče trgovine, tržište je jako diversificirano. Uz prisutnost velikih nacionalnih trgovačkih lanaca, veliki je broj malih lokalnih trgovaca koji pokrivaju područje jednog ili više gradova, ali koji su za mnoge stanovnike, poput onih na otocima, jako bitni zbog toga što osiguravaju opskrbu i protok robe tijekom cijele godine. Riječ je uglavnom o lancima mini marketa veličine 50 do 100 metara kvadratnih. Borba s konkurentskim nacionalnim trgovačkim lancima stvara im velike probleme, ali dobar dio njih ima svoju tržišnu nišu koja im omogućava ne samo opstanak, već i daljnje širenje.

PROMET I VEZE Problem za jači gospodarski razvoj Dalmacije svakako je energetska kao i prometna dislociranost. Unatoč autocesti, koja povezuje središnju Hrvatsku s krajnjim jugom, prometna infrastruktura unutar regije s jedne strane te veza kopna i mora s druge, predstavljaju veliki problem u prijevozu roba i ljudi.

Dodatna ulaganja u infrastrukturu su nužna, a razvoj energetske mreže te plinifikacija Dalmacije sasvim bi sigurno pojeftinile sirovine i učinile gospodarstvo konkurentnijim. Kad je u pitanju zaposlenost u Južnoj Hrvatskoj, stopa nezaposlenosti je u svim županijama, s izuzetkom Dubrovačko-neretvanske, iznad prosjeka Hrvatske.

Tako je najveća registrirana nezaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj s 24 posto, a slijedi ju Šibensko-kninska s 23,3 posto i Zadarska s 21 posto.

Veliki potencijal ovih županija nalazi se u restrukturiranju postojećih prerađivačkih industrija, razvoju manjih poduzeća s posebnim naglaskom na malu brodogradnju za čijim proizvodima vlada jaka potražnja na svjetskom tržištu, ekološkoj poljoprivredi te različitim vrstama elitnog turizma koji privlači

goste veće platežne moći.

Blaga klima velika je komparativna blagodat ovog dijela Hrvatske u kojem veliki dio gospodarske djelatnosti otpada na poslovanje s nekretninama. Interes za gradnju «second home» projekata je veliki pogotovo kod inozemnih investitora. Međutim,

Veliki je broj malih lokalnih trgovaca koji pokrivaju područje jednog ili više gradova to iziskuje znatna ulaganja i u infrastrukturu i u razvoj svih popratnih djelatnosti poput zdravstvenog turizma. Južna Hrvatska je regija velikog potencijala za razvoj turizma, eko poljoprivrede, vina, maslina, energetski čistih industrija te prometa.

Strategija razvoja ovih županija odredit će gospodarski smjer i trendove. Ulaganje u obrazovanje, infrastrukturu i modernizaciju zasigurno bi otvorilo nove puteve razvoja dalmatinske regije i povećalo konkurentnost gospodarstva te životni standard njenih stanovnika.

Broj prodavaonica po županijama prema pretežnoj djelatnosti NKD07 u trgovini na malo u 2009. procjena (pretežno prehrana)

Zadarska 592 Šibenskokninska 591 Splitskodalmatinska 1.187 265 Dubrovačkoneretvanska

Srpanj - Kolovoz 2012. www.jatrgovac.hr

33

Južna Hrvatska – lokalni trgovački lanci TOMMY

DORKINSON

T

T

Lokalni trgovac s nacionalnim predznakom rgovački lanac Tommy ove godine slavi 20 godina postojanja s prigodnim sloganom “Vjernost koja traje 20 godina”. Tommy ima 129 trgovina diljem Dalmacije u tri formata: hipermarket, supermarket i market. Pozicionirani su na području sedam županija: Dubrovačko-neretvanske, Splitskodalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske, Primorsko-goranske, Zagrebačke i grada Zagreba. Koncem srpnja se otvara jubilarna 130. prodavaonica.

Tommy trenutno ima oko 2300 djelatnika zaposlenih u prodajnoj mreži. Tvrtka kontinuirano ulaže u razvoj maloprodaje na lokalnoj ali i nacionalnoj razini te iz godine u godinu ova ulaganja bilježe sve značajnije stope rasta.

Otočni predstavnik vrtka Dorkinson sa sjedištem u Prekom osnovana je 1990. godine, a uz trgovinu ima i ugostiteljsku djelatnost te tvrtku za proizvodnju i distribuciju pekarskih proizvoda. Trenutno Dorkinson u svom sastavu ima devet trgovina koje su smještene na otocima Ugljan i Pašman. Vlasnik tvrtke je Vlatko Dorkin, a trenutno zapošljava oko 50 djelatnika. Prodavaonice su malih kvadratura koje, iako se nalaze

RIBOLA

Uspješan obiteljski biznis

T

vrtka Ribola sa sjedištem u Kaštel Kambelovcu osnovana je 1992. godine. Riječ je o obiteljskom biznisu koji je započeo otvaranjem prve trgovine upravo u Kaštel Kambelovcu da bi se do 2005. razvio u trgovačko poduzeće s devet prodavaonica, a danas ima oko 300 djelatnika zaposlenih u 40 trgovina. Do prijelomnice u poslovanju došlo je 2005. kad je poduzeće s 40-ak zaposlenih preuzela tvrtka Nird iz Kaštel Lukšića. Danas ovaj trgovački lanac uglavnom ima male prodavaonice čija je površina između 100 i 500 metara kvadratnih, a raširene su diljem Splitsko-dalmatinske županije.

STUDENAC

Širenje unatoč krizi

S

tudenac NTL jedan je od vodećih trgovačkih lanaca u Dalmaciji koji na tržištu posluje s oko 220 marketa i supermarketa. Tvrtka ima više od 1800 zaposlenih, a djeluje u sve četiri dalmatinske županije. Trgovine su jednako prisutne na obali, otocima te Dalmatinskoj zagori. Unatoč krizi i smanjenoj kupovnoj moći te trendu pada maloprodaje, Studenac je samo u posljednjih godinu dana otvorio više od 20 trgovina. Razvoj tvrtke započeo je otvorenjem nekoliko trgovina u Omišu i okolici. Nakon uspješnog širenja maloprodajne mreže prekretnica je bila osnivanje udruženja CBA čiji je osnivač bio Josip Milavić, vlasnik Studenca, te kasnije formiranje NTL grupacije. Ciljevi Studenca, ističu iz poduzeća, su dugotrajan i stabilan rast, zadovoljstvo kupaca, kvalitetna ponuda te suradnja s domaćim proizvođačima.

34

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

na otocima, rade tijekom cijele godine.

S obzirom na lokalnu prisutnost tvrtka Dorkinson često podržava i pomaže lokalnu zajednicu u organizaciji raznih kulturno-sportskih manifestacija.

Bakmaz

Od skromnih početaka do 480 zaposlenika

T

rgovačko poduzeće Bakmaz d.o.o. osnovano je 1990. godine u Zadru.

Primarna djelatnost tvrtke je trgovina na veliko i malo, a sa svojim prodajnim mjestima pokriva područje Zadarske i Ličko-senjske županije. U prvim godinama Bakmaz je radio samo s jednim veleprodajnim centrom koji se u to vrijeme bavio prodajom voća i povrća i imao samo dva zaposlenika. S godinama se prodajni asortiman širio na prodaju pića, prehrane i neprehrane, tako da danas tvrtka ima 105 prodajnih mjesta

PEMO

Prepoznatljivi trgovac iz Dubrovnika

T

rgovačka tvrtka Pemo osnovana je 1994. godine sa sjedištem u Dubrovniku gdje je i otvoren prvi maloprodajni objekt. Od tada pa do danas tvrtka je prerasla u trgovački lanac s 21 trgovinom na području Dubrovačko-neretvanske županije. Danas je Pemo prepoznatljiv po svojim maloprodajnim trgovinama te po vlastitoj veleprodaji (opskrba velikog broja trgovina, restorana, kafića, hotela). Ukupno ima oko 290 zaposlenih. Tvrtka posjeduje i vozni park koji između ostalog raspolaže šleperima, hladnjačama i dostavnim vozilima. Novo centralno skladište u Knežici, u čijem je sklopu i nova hladnjača, garancija su kvalitete kompletnog prodajnog procesa od proizvoda do krajnjeg korisnika, ističu iz tvrtke Pemo.

MERKUR 5

Prisutnost na tržištu od 1988.

T

rgovačko poduzeće Merkur 5 sa sjedištem u Splitu ima 43 trgovine raspoređene u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Najveći broj njih nalazi se u na području Sinja i Splita, a prva trgovina pod imenom Merkur otvorena je 1988. u Otoku kod Sinja. Riječ je o trgovinama do 100 metara kvadratnih, a tvrtka danas zapošljava oko 200 djelatnika.

Nepovoljne političke i gospodarske prilike 1992. godine dovele su do preseljenja tvrtke u Split kad mijenja ime u Merkur 5. Krajem 2001. Merkur 5 preuzima poduzeće u stečaju Metalplastika iz Makarske te širi svoje poslovanje na proizvodnju metalnih lijevanih proizvoda

te proizvodnju i montažu brodskih prozora. Od 2002. značajnije ulažu u širenje vlastite maloprodajne mreže, a 2004. godine sudjeluju u osnivanju Gastro grupe.

KERUM

Trgovac sa sve više nepoznanica

T

i oko 480 zaposlenika. Riječ je uglavnom o malim trgovinama površine oko 40 kvadrata, a posljednja je otvorena u lipnju ove godine u Jakišnici na otoku Pagu. Bakmaz posjeduje i vlastiti vozni park te skladišni prostor površine 3000 četvornih metara.

rgovački lanac Kerum, nekad najpoznatiji dalmatinski trgovac, započeo je s rasprodajom svojih trgovina. Iako njegov vlasnik, splitski gradonačelnik Željko Kerum, demantira navode o prodaji svog maloprodajnog poslovanja, početkom ove godine deset trgovina od Keruma je preuzeo trgovački lanac Tommy. Kako će se dalje razvijati poslovni plan Keruma, iz tvrtke nisu željeli komentirati. Podatke o broju trgovina i broju zaposlenih iz uprave Keruma nisu željeli otkriti za potrebe ovog priloga.

Srpanj - Kolovoz 2012. www.jatrgovac.hr

35

Južna Hrvatska – lokalni trgovački lanci DJELO

Vodeći lanac Šibensko-kninske županije

Š

BURE COMMERCE Zaštitni znak Biograda

U

vlasništvu obitelji Eškinja tvrtka Bure Commerce od svog osnivanja 1991. godine bavi se veleprodajnom i maloprodajnom djelatnošću. U svom sastavu ova tvrtka sa sjedištem u Biogradu danas ima 30 organizacijskih jedinica, od toga jedan Cash&Carry centar, 20 prodavaonica mješovite robe, četiri ugostiteljska objekta i pet prodavaonica tekstila. Trenutno zapošljavaju 153 djelatnika, a u budućem poslovanju, kažu, planiraju se fokusirati na širenje maloprodajne mreže.

ibenski trgovački lanac Djelo pokriva 35 do 38 posto lokalnog tržišta i ima najveći broj trgovina u svojoj županiji. S ukupno 64 prodavaonice raširene diljem Šibensko-kninske županije ova tvrtka s 470 zaposlenih ima ambiciozne planove daljnjeg širenja. Djelo je osnovano 1990. godine, a od 2008. je članica Ultra gros grupacije. Trgovačku djelatnost nedavno su proširili na proizvodnju mesa i mesnih prerađevina s brendom Okusi Promine, a postojeću proizvodnju pekarskih proizvoda preselili su iz Drniša u Šibenik.

SONIK Ambiciozni planovi za daljnje širenje

T

vrtka Sonik osnovana je 1990. godine kad je započela poslovanje u veleprodaji, no širenjem na maloprodaju i izgradnjom maloprodajne mreže došli su do lanca od 123 prodavaonice. Sa svojim trgovinama prisutni su u Zadarskoj, Šibenko-kninskoj i Ličko-senjskoj županiji, a ukupno zapošljavaju 528 djelatnika. Razvoj poslovanja, međutim, ne staje na ovome jer osnivač Nikola Sorić ima ambiciozne planove širenja poslovanja kompanije.

VICTA

Nove prodavaonice do kraja godine

S

plitski trgovački lanac Victa prvu je prodavaonicu otvorio 1994. godine, a danas ima pet trgovina u Splitu i zapošljava 120 djelatnika. Prodavaonice Victa prepoznatljive su po lijepom uređenju interijera, širokom asortimanu, konkurentnim cijenama te ljubaznosti osoblja, navode iz Victe. Širenje ove tvrtke nastavlja se tijekom ove godine, a posljednja trgovina Victa br. 7, nedavno otvorena, a ujedno i najveća njihova trgovina, prostire se na više od 1200 metara kvadratnih.

36

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

MAKRO

Dalmatinski Feniks

M

akro d.o.o. je trgovačko društvo koje posluje od 1992. godine, a glavna djelatnost je specijalizirana prodaja i distribucija alkoholnih i bezalkoholnih pića te ostalih prehrambenih i neprehrambenih proizvoda namijenjenih suvremenom ugostiteljstvu i trgovini. Makro ima dva veleprodajna skladišta i deset maloprodajnih objekata koji posluju pod imenom “Feniks” a nalaze se na području Splitsko-dalmatinske županije. Od 2004. godine Makro je članica Gastro grupe, udruženja veletrgovaca.

Papstar dovodi raznolikost do savršenstva Optimalna iskoristivost kapaciteta kroz promišljeno upravljanje lancem nabave Papstar, specijalist koji je svojim rasponom asortimana orijentiran prema potrošačima, aktivan je na europskoj razini s vlastitim distributivnim centrima u Austriji, Nizozemskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Švedskoj, Italiji i Poljskoj te ima službene partnere za distribuciju u Švicarskoj i Hrvatskoj. Na hrvatskom i tržištima susjednih zemalja Papstar zastupa tvrtka Matram sa sjedištem u Splitu koja raspolaže s modernim skladišnim centrom.

U Njemačkoj Papstar GmbH raspolaže s golemim logističkim centrom koji broji preko 70.000 paletnih mjesta. Iz tog se centra opskrbljuje cijela Europa tako da se krajnjem kupcu omogućuje da brzo i na vrijeme dobije traženu robu.

Papstar - Robni asortiman: potrošačko-korisnički orijentiran U Papstar asortimanu nalaze se u pravilu jednokratni proizvodi i potrošni materijal. S našim proizvodima nudimo ugodnost i praktičnost, kao i pametno gospodarenje i sigurnost, s naglaskom na higijenu. Raznolikost koju nudimo s više od 7000 proizvoda, omogućava nam stalno osvježavanje i inoviranje određenih grupa proizvoda koje u konačnici odgovaraju ili se mogu prilagoditi svakoj želji potrošača.

Glavne grupe proizvoda su jednokratni pribori za jelo i jednokratna servis pakiranja, stolne i party dekoracije te higijenski proizvodi. S ovim proizvodima Papstar opskrbljuje, kako krajnjeg kupca u maloprodaji kroz ponudu u hiper i supermarketima, tako i profesionalne korisnike kroz Cash & Carry veleprodajne formate.

Naš cilj za budućnost glasi: dovesti ekonomiju i ekologiju u skladnu suradnju. S uvođenjem vlastite marke Pure∂ tvrtka Papstar uspjela je spojiti proizvode iz obnovljivih sirovinskih izvora kao što su kukuruz, drvo i šećerna trska te ih predstaviti pod jedinstvenom i jakom markom. Pod markom Pure nude se čaše za piće i slamčice iz bioplastike PLA te papirnati tanjuri koji su napravljeni iz kartona od svježih celuloznih vlakana, kao i tanjuri i čaše od ostatka koji je nastao obradom šećerne trske.

Cjelokupni Pure asortiman, koji je u potpunosti ekološki, zaokružujemo s FCS - certificiranim salvetama i stolnjacima.

Južna Hrvatska - intervju

Pozitivan tr

unatoč padu malo Splitski trgovački lanac Tommy, koncem prošle godine napravio je zaokret napuštanjem NTL grupe, a u ovu godinu kroz nekoliko akvizicija i novu fazu razvoja ulazi snažniji no ikad

V

odeći trgovac na malo u Dalmaciji, splitski – Tommy, zapošljava oko 2500 ljudi, a svoju poziciju lidera planira zadržati i dodatno ojačati širenjem mreže trgovina i pružanjem što bolje i cjelovitije usluge svojim kupcima. Iako se u javnosti dosta spekuliralo o raznim ponudama za kupnju Tommyja, njegov vlasnik Tomislav Mamić u nekoliko je navrata demantirao te informacije. O stanju na maloprodajnom tržištu, trendovima u dalmatinskoj regiji i umrežavanju trgovaca razgovarali smo s Dariom Mamićem, članom Uprave Tommyja.

maloprodaje neće biti sve dok ne bude gospodarskog oporavka. Dalmacija je, nažalost, gospodarski inferiorno područje i jedini izlaz iz “sive zone” je turizam i turistička sezona koja može potaknuti potrošnju. No, ta sezona kod nas traje relativno kratko, a rezultati turističkog sektora uvjetovani su nizom objektivnih i subjektivnih čimbenika. Ipak, od ovogodišnje sezone imamo velika očekivanja.

“Nove akvizicije u ovom trenutku nisu izgledne jer smatramo kako nema ozbiljnih potencijalnih meta za preuzimanje“

Za početak, recite nam kako gledate na stanje i perspektivu maloprodajne scene u Hrvatskoj, posebice u Dalmaciji?

Maloprodaja je u krizi kao, uostalom, i cijelo hrvatsko gospodarstvo. Negativna gospodarska kretanja reflektiraju se na trgovini kroz manju potrošnju stanovništva, koja je prouzročena nezaposlenošću i stagnacijom plaća. Značajnije perspektive za oporavak

38

Kakvi su financijski pokazatelji za Tommy u prvoj polovici ove godine i možete li ih usporediti s prošlogodišnjim?

Tommy u 2012. godini ima rast prihoda zbog akvizicija realiziranih u ovoj godini.

Također, realizirani su i

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

neki projekti koji generiraju dodatni organski rast.

Uspoređujući rezultate poslovanja s prošlogodišnjim, bez novih prodajnih mjesta, Tommy ima pozitivan indeks prihoda, što smatramo dobrim rezultatom ako se uzme u obzir da je tržište u padu.

Tommy je početkom ove godine izašao iz NTL grupe. Koji su vaši razlozi za istupanje iz tog udruženja? Mislite li da takav način povezivanja nije od koristi za lokalne trgovce?

Tommy je bio jedan od temeljnih osnivača Narodnog trgovačkog lanca

(NTL) i bili smo pojedinačno najveća članica. Naš je doprinos poslovanju, sukladno tome, također bio najveći, i u kvantitativnom i u kvalitativnom pogledu.

Nemogućnost dogovora oko daljnjeg zajedničkog razvoja, kao i upravljanja tvrtkom, te nametanje određenih rješenja s kojima nismo bili suglasni dovela je do odluke o istupanju iz NTL-a. Povezivanje u tzv. “trgovačke grupacije”, a zapravo nabavne klastere, ima perspektivu jedino ako se članice budu ozbiljnije udruživale, do razine zajedničkih tvrtki koje će u

rend

129 trgovina broji maloprodajna mreža Tommy

oprodaje

šača. Ne smije se zanemariti ni činjenica da je Tommy danas jedna od najvećih kompanija u Dalmaciji te poslodavac s 2500 zaposlenih. Dalmacija je regija vrlo specifična po mnogo čemu.

Kada govorimo o maloprodaji na tržištu su prisutni svi nacionalni trgovci uz niz ozbiljnih lokalnih, konkurencija je snažna, a potrošači su izrazito senzibilizirani, kako na cijenu, tako i na širinu i dubinu asortimana, te dodatne usluge. Smatram da je logistika u našoj regiji zahtjevnija nego u drugim regijama radi zemljopisnog položaja, razvijenosti infrastrukture i disperzije prodajne mreže.

Dosad ste ove godine preuzeli deset Kerumovih trgovina, a koncem prošle kupili ste NK Commerce. Planirate li i neke druge akvizicije?

cijelosti spojiti sve poslovne funkcije s jedinstvenim menadžmentom i na taj način eliminirati parcijalne interese i utjecaje.

Nedavno ste otvorili tri nove trgovine. Koliko ih sad broji vaš trgovački lanac i možete li nam reći kakav vam je daljnji plan širenja maloprodajne mreže?

Naša prodajna mreža trenutačno ima 129 prodajnih mjesta, razvrstanih u tri prodajna formata: hipermarkete, supermarkete i markete. Radimo i na novim projektima kako bi uveli određene inovacije u

pogledu formata prodajnih mjesta. Razvojni plan postoji, a pojedine ćemo projekte realizirati sukladno realnim mogućnostima uvijek vodeći računa da osiguramo stabilnost poslovanja.

Možemo li titulirati Tommy kao vodeći maloprodajni lanac Južne Hrvatske i po čemu je ova regija posebna?

To je neosporno. Tommy je tržišni lider na dalmatinskom području, ne samo po pokazateljima obujma poslovanja, već i po snazi brenda koji je prepoznatljiv i općeprihvaćen od potro-

Akvizicije su uvijek moguće i njih ne treba nikada isključiti, međutim u ovom trenutku to nije izgledno jer smatramo da trenutačno nema ozbiljnih potencijalnih meta za preuzimanje.

Imamo još nekih nedovršenih projekata iz razvojnog plana pa ćemo se vjerojatno na njih fokusirati do kraja ove godine.

S obzirom na prisutne trendove u maloprodaji na koji se način Tommy prilagođava poslovnim okolnostima?

Koje su strateške odrednice vašeg poslovanja i što vidite kao najveći izazov u maloprodajnom sektoru?

Pratimo kretanja na tržištu i kontinuirano se prilagođavamo okolnostima, kako u pogledu konkurentnosti cijena, tako i u segmentu asortimana, inovacija, tehnologije poslovanja, logistike, marketinga, troškova itd. Okolnosti u gospodarskom okruženju vrlo su

složene pa je i donošenje odluka u strateškom i operativnom smislu sve teže i sve rizičnije. Naš je cilj kontrolirani rast i razvoj poslovanja i širenje prodajne mreže, konsolidacija poslovanja te financijska stabilnost. Maloprodaja je složena djelatnost. Naš se posao ne svodi samo na relaciju “jeftino kupi-skupo prodaj”, kako se to često pojednostavljeno prikazuje. Distributivna trgovina ima vrlo značajan udio u BDP-u i u ukupnom broju zaposlenih, ali mi se često čini kako se investicije i razvoj u ovoj djelatnosti podcjenjuju.

“Tommy je danas jedna od najvećih kompanija u Dalmaciji te poslodavac s 2500 zaposlenih“ Kakvi su vaši rokovi plaćanja i odnosi s dobavljačima?

Tommy korektno izvršava sve svoje obaveze definirane ugovorima pa tako i u pogledu plaćanja. Odnosi s dobavljačima vrlo su dobri, s nekima od njih čak i dugoročno partnerski.

Unatoč često različitim poslovnim interesima između dobavljača i nas, što je i prirodno, uvijek respektiramo drugu stranu, ali istovremeno za sebe tražimo najbolje. Dobavljači trebaju biti realni i uvažiti objektivno stanje tržišta.

Honorirati treba ne samo volumen i količine, što je njima često najvažnije, nego i ukupnost poslovnih odnosa te posebno korektnost u izvršavanju dogovorenog između dobavljača i kupca.

Srpanj - Kolovoz 2012. www.jatrgovac.hr

39

Djelo d.o.o. je trgovački lanac s najvećim brojem prodavaonica u Šibensko - kninskoj županiji, a pokriva 35 do 38% lokalnog tržišta. Tvrtka Djelo d.o.o. osnovana je 1990. godine, a od 2008. godine je članica Ultra gros grupacije - udruženja hrvatskih trgovačkih kuća. Danas Djelo ima 64 trgovina i 470 zaposlenih.

Djelo je nedavno pokrenulo vlastitu proizvodnju mesa i mesnih prerađevina te pod imenom Okusi Promine stvorio novi izvorni proizvod Šibensko-kninske županije. Cjelokupna proizvodnja - od nabave do trgovine odvija se u Šibensko-kninskoj županiji. Proizvodnja pekarskih proizvoda je nedavno preseljena iz Drniša u Šibenik. Nova, modernizirana pekara znatno većeg kapaciteta smještena je u sklopu trgovačko-poslovnog kompleksa u Ražinama. Proizvodnja je organizirana u dvoranama površine 700 četvornih metara. Zahvaljujući ulaganjima u stvaranje boljih uvjeta za rad i u modernizaciju proizvodnog procesa, prodavaonice lanca Djelo imaju u svakom trenutku svjež kruh, pekarske proizvode, proizvode od lisnatog tijesta i kolače.

Djelo uspješno surađuje s proizvođačima Šibensko-kninske županije.

Kroz projekt “Šibenski proizvod” promiče važnost kupovine domaćih proizvoda, a potiče i niz drugih djelatnosti.

Djelo je u zadnjih 10 godina raslo oko 30 % godišnje. Nastojati će zadržati takvu dinamiku rasta, a uspjeh neće biti upitan ukoliko naiđe na razumijevanje i podršku za svoje projekte u lokalnoj zajednici i među hrvatskim proizvođačima.

Tvrtka Ribola d.o.o. je osnovana 1992. godine sa sjedištem u Kaštel Kambelovcu, gdje je i otvorena prva prodavaonica. Do 2005. godine razvila se u malu obiteljsku firmu sa 9 prodavaonica i 40-tak zaposlenih. Od 2005. godine Nird d.o.o. iz Kaštel Lukšića postaje 100% vlasnik Ribole.

U razdoblju od 2005.g. do danas Ribola d.o.o. se razvila u društvo srednje veličine, koje zapošljava oko 300 radnika, najvećim dijelom žene. Osnovnu djelatnost trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama, pretežno hranom,pićima i duhanskim proizvodima, obavlja u 40 prodavaonica površine od 100-500 m2, na području Kaštela, Solina, Splita, Trogira, Šibenika, Makarske i Sinja.

Sukladno definiranoj politici razvoja društvo u narednom razdoblju ima ambicije za daljnje širenje u maloprodaji, a time povećati promet i broj zaposlenih.

Provedite ljeto uz Ultra plus proizvode!!!

Asortiman robne marke Ultra plus obuhvaća više od 400 proizvoda prehrambenih i neprehrambenih kategorija. Proizvodi robne marke Ultra plus dostupni su u svim prodavaonicama članica Ultra gros-a!

Osnovne informacije:

• 4 članice: Djelo, Ribola, Sonik i Victa • Više od 230 prodavaonica • Više od 58.000 kvadrata prodajnog prostora • Pokriveno područje od Zadra do Makarske • Prodavaonice i na otocima zadarskog i šibenskog arhipelaga

Članice iz Dalmacije

Sonik je osnovan 1990. godine.

Početak rada bio je s jednom maloprodajnom prodavaonicom u Zadru, ali se ubrzo uvidjelo da je veća perspektiva i mogućnost razvoja u veleprodaji i opskrbom robom drugih trgovačkih kuća. Sonik je opskrbljivao robom velike trgovačke kuće: Zadranku i Plodine iz Zadra te Šibenku iz Šibenika, ali i mnogo manjih trgovaca te je ubrzo postao pouzdani partner. Danas Sonik ima vlastito veleprodajno skladište od 4000 m2, u Zadru na adresi Benkovačka 1A. Nakon nekoliko godina rada u veleprodaji koji se konstantno održava i unapređuje sve do danas, Sonik se postupno okreće i maloprodajnom poslovanju. Danas Sonik ima 126 prodavaonica. U svojoj ekspanziji Sonik se nije zadržao samo u gradu Zadru, nego se počeo širiti i po zadarskom zaleđu, Šibeniku, Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj županiji.

Sonik se ne namjerava zadržati na ovome što ima pa svakodnevno otvara nove prodavaonice te podiže kvalitetu postojećih. Danas je Sonik okrenut prema razvoju veleprodaje i maloprodaje što dokazuje prisutnošću u svakom pa i najmanjem mjestu, selu ili otoku, na zadovoljstvo svojih kupaca, čime potvrđuje svoj slogan “Sonik svugdje oko Vas!”

Tvrtka Victa osnovana je 1994. godine kad je otvoren i prvi maloprodajni objekt. Zapošljava 120 djelatnika, a u svom sastavu ima 5 prodavaonica.

Sve prodavaonice nalaze se na području grada Splita, a dvije se prostiru na preko 1200 kvadrata.

Novi objekt, Victa br.7, koji je ujedno i najveći, ima prodajnu površinu od 1500 kvadrata, a opremljen je mesnicom, cvjećarnicom, parfumerijom te mini pekarnicom. Prodavaonice Victa prepoznatljive su po lijepom uređenju interijera, širokom asortimanu, konkurentnim cijenama, te ljubaznosti osoblja. Zaposlenici i uprava orijentirani su na uspjeh, stalno učenje i usavršavanje.

Južna Hrvatska – otočna trgovina

P

oslovanje malih trgovaca u Hrvatskoj u posljednjih je desetak godina suočeno s brojnim izazovima. Tržište maloprodaje prošlo je kroz cjelovitu transformaciju pri čemu su tržišni udjeli modernih, velikih prodajnih formata uglavnom rasli nauštrb male trgovine koja je počela sve više opadati, kako po broju prodavaonica, tako i ukupnom volumenu prometa trgovačke robe. Međutim, kada se svi ovi trendovi uzmu u obzir i kada se tomu pridoda da poslujete na nekom od hrvatskih otoka, onda se tek dolazi do prave ‘umjetnosti poslovanja’, kaže nam Danica Baričević, potpredsjednica Odbora za otoke Hrvatske obrtničke komore (HOK) i predsjednica Udruženja obrtnika Brač.

MUKE PO OTOCIMA Poslovanje u otočnoj trgovini općenito obiluje mnogim specifičnostima u odnosu na istovjetno poslovanje na kontinentu.

S druge strane, prisutne su i velike razlike u životnim prilikama stanovnika na većim u odnosu na manje otoke ili otoke koji su udaljeniji od kopna. Tako su veći otoci poput Brača, Hvara i Krka znatno prosperitetnije sredine u odnosu na ostale otoke. Sve su to prilike ili bolje rečeno neprilike, kaže Baričević, koje utječu na poslovanje obrtnika na otocima, a posebice otočnih trgovaca, naglašavajući pritom kako je teško ostvariti cjelogodišnje poslovanje u otočnoj trgovini jer transportni i ostali troškovi gotovo da onemogućavaju pokrivanje mjesečnih obveza. Takvo stanje za posljedicu je imalo zatvaranje brojnih prodavaonica na otocima i

42

Sklizak teren “Život na određeno vrijeme” složenica je kojom možemo oslikati hrvatske otoke koji pulsiraju tijekom ljetnih, a vegetiraju tijekom svih ostalih mjeseci, posebice u trgovini

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

Cjelogodišnje poslovanje teško je ostvarivo jer transportni i ostali troškovi gotovo da onemogućavaju pokrivanje mjesečnih obveza

gubitak dragocjenih radnih mjesta uz ne baš ružičastu perspektivu kada se gleda budućnost male trgovine na ionako slabo naseljenim hrvatskim otocima. To posebno zorno pokazuje podatak da se broj obrtnika trgovaca u Hrvatskoj tijekom 2011. drastično smanjio, i to za 12,5 posto.

Toga su svjesni i u Hrvatskoj obrtničkoj komori koja

je dosad organizirala dva susreta otočnih trgovaca na kojima se govorilo o strategiji opstanka njihovog poslovanja na otocima na način da se izbore za povoljniji status na tržištu. Na susretima je rečeno kako bi gradski, općinski i državni propisi trebali stimulirati cjelogodišnje poslovanje malih trgovaca posebno na otocima u ovim teškim vre-

Hrvatska obala broji

48 naseljenih otoka

Ipak, pozitivnim ocjenjuje suradnju otočnih trgovaca s veleprodajnim lancima, a poglavito s Konzumovim veleprodajnim segmentom VELPRO kroz ulazak trgovaca u sustav Plus Market jer je na taj način omogućena dostava robe i u malim mjestima čime je malim trgovačkim obrtima značajno olakšano poslovanje. Jedna od posebnih značajki poslovanja trgovine na otocima je i njezina sinergijska naslonjenost na turizam koji otočnim trgovcima otvara brojne mogućnosti za razvoj kroz širenje i prilagođavanje ponude specifičnoj potražnji. Turisti nisu “obični” kupci koji u trgovinu dolaze po osnovne namirnice. Oni žele nešto više, a takva dodana vrijednost može se ostvariti ponudom lokalnih proizvoda, suvenira i sličnih artikala. Na taj način se može ostvariti spoj tradicije, trgovine i turizma te iskoristiti izniman potencijal koji otočne sredine

PRIMJER VELIKIH Da hrvatski otoci nisu neprivlačni i velikim trgovački tvrtkama pokazuje i primjer Konzuma čija se maloprodajna mreža na otocima sastoji od 40 prodavaonica različitih formata - od Super Konzuma do malih trgovina (pritom je važno izdvojiti kako se

usluge kao što je MultiPlusCard program nagrađivanja vjernosti. “Konzum je upravo za širenje na otocima i manje dostupnim mjestima dobio posebno priznanje potrošačkih udruga za uspostavljanje najšire nacionalne trgovačke mreže koja je utjecala na korekciju cijena u korist potrošača”, kaže Ana Mitrović, voditeljica Ureda za odnose s javnošću.

U sklopu veleprodajne mreže ovoga lanca posluju i VELPRO centri u Rijeci, Poreču, Bujama, Rovinju, Sinju, Splitu, Zadru, Šibeniku, Makarskoj i Dubrovniku te na otocima Krku i Braču. Mreža centara na ključnim lokacijama duž hrvatske obale omogućuje kvalitetnu opskrbu kupaca na otocima, bilo da je riječ o hotelijerima, samostalnim malim trgovcima i obrtnicima ili malim trgovcima u sklopu projekta Plus market, navode iz Konzuma te dodaju kako se dostava iz VELPRO centara na hrvatske otoke

posjeduju. “Moja mala trgovina na otoku Braču, koja se zove Bračka kuća, upravo je mjesto gdje naš finalni otočni proizvod predstavlja naš otok u njegovoj ljepoti i izvornosti.

Prodajom proizvoda iza kojih stoje godine rada i ljubavi ovdje turistička priča zapravo počinje”, kaže Danica Baričević.

Otoci su bez sumnje područja iznimnog razvojnog potencijala koji se ne može ostvariti bez sudjelovanja malih trgovaca kao neodvojivog, integralnog dijela života na svakom hrvat-

navedeni podaci odnose na sve hrvatske otoke, a ne samo one koji se nalaze na području statističke regije Južna Hrvatska). Nalazimo se u jeku turističke sezone i trgovci koji posluju u Dalmaciji očito su u velikom poslu pa je, pretpostavimo, i to jedan od razloga što se nitko osim Konzuma nije oglasio na naše upite o njihovom poslovanju na otocima. Iz hrvatskog maloprodajnog lidera ističu kako kupcima na otocima nude široku ponudu proizvoda uz povoljne cijene te dodatne

vrši svakodnevno suvremeno opremljenim vozilima u sustavu HACCP-a prema potrebama i dogovorenom rasporedu s veleprodajnim kupcima.

“Poslovna suradnja s našim kupcima na otocima traje već desetak godina sukladno širenju veleprodajnih centara. Prodajni predstavnici VELPRO-a redovito obilaze kupce i istovremeno ih obavještavaju o aktualnim akcijskim prodajama, a također smo i kvalitetno razvili projekt Plus marketa na otocima”, naglašava Mitrović.

skom otoku. Kako bi tako bilo i u budućnosti mali otočni trgovci već godinama upućuju apele na Ministarstvo turizma i Hrvatsku turističku zajednicu koji bi trebali donijeti strategiju razvoja i konkretne mjere za produženje turističke sezone na otocima.

Ako se ostvari spoj tradicije, trgovine i turizma na hrvatskim otocima, mali trgovci imaju šansu opstati

n diskontinuiteta menima gdje je dostava teška i skupa te organizacijski puno teža za obrtnike koji rade sami i nemaju velike distribucijske kapacitete.

TRADICIJA I TURIZAM Predsjednica udruženja bračkih obrtnika ističe kako je položaj otočnih trgovačkih obrta dodatno otežan dolaskom velikih trgovačkih lanaca i na otoke. To se u još većoj mjeri odrazilo na konkurentnost malih trgovaca koji se u posljednjih nekoliko godina bave isključivo preživljavanjem, kaže Baričević.

Srpanj - Kolovoz 2012. www.jatrgovac.hr

43

Mala škola prodaje

Problem ili pr U prodaji neuspješni nailaze na probleme i traže izgovore. Uspješni, pak, u svakoj situaciji nalaze novu priliku

U

laskom u EU i naš obrazovni sustav se mijenja. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dalo je u proceduru Nacrt prijedloga zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Ovim se naš model obrazovanja bitno dorađuje. Europski kvalifikacijski okvir (EQF) instrument je uspostave razina kvalifikacija radi prepoznavanja i razumijevanja kvalifikacija između nacionalnih kvalifikacijskih okvira. Hrvatski kvalifikacijski okvir, pak, instrument je uređenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj koji osigurava jasnoću, pristupanje stjecanju, utemeljeno stjecanje, prohodnost i kvalitetu kvalifikacija kao i povezivanje razina kvalifikacija s razinama kvalifikacija

EQF-a te posredno s razinama kvalifikacija kvalifikacijskih okvira u drugim zemljama. Zvuči kom-

POSTIZANJE CILJA Kako ovaj koncept iskoristiti u usavršavanju prodavača? Radni učinak svakog prodavača temelji se na spletu znanja, vještina te stava koji se ogleda kroz samostalnost i odgovornost. A o stavu uvelike ovisi

nog i neuspješnog prodavača. Prodaju možemo definirati kao zadovoljavanje potreba kupaca. Istovremeno, možemo dobrim dijelom govoriti i o rješavanju nečijih (kupčevih) problema. Riječ ’problem’ različiti rječnici različito

nemoguće O stavu uvelike ovisi kapacitet korištenja našeg potencijala

pleksno, a jednostavno je.

Ovim konceptom svako zanimanje definira se jasnim razinama kompetencija koje osiguravaju sposobnost izvršenja određenog, jasno opisanog posla.

kapacitet korištenja našeg potencijala. O znanjima i vještinama već smo govorili u prethodnim člancima.

Ovom prilikom pažnju ćemo posvetiti stavu, tj. samostalnosti i odgovornosti. Primjer koji ću upotrijebiti je svakodnevno nailaženje na poslovne prepreke – popularno, probleme. U reakciji na poslovnu prepreku skriva se razlika između uspješ-

TKO PITA NE SKITA Primjer profesionalnog prodajnog modela:

O

zbiljno i smireno saslušajte kupca.

Ne prekidajte ga. Ne upadajte u riječ. Ne radite grimase. Dajte kupcu do znanja da osjećate važnost situacije.

Ostanite ozbiljni i koncentrirani.

Pitajte. Ne odgovarajte. Istražite, pokažite brigu, kontrolirajte situaciju, saznajte informaciju. Pitajte za koju svrhu mu nešto treba. Pitajte što je uzrok njegovom nezadovoljstvu. Pitajte kad se dogodilo to što se dogodilo. Pitajte od kud takav stav. Budite pristojni i hrabri. Ako je uznemiren, pitajte što ga

44

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

je tako uznemirilo. I naravno, pitajte što on misli, što možete napraviti za njega u toj situaciji. Sposobni prodavači postavljaju pitanja. Nesposobni ne pitaju, nego pretpostavljaju jer su jako iskusni. Čude se kad kupac ne prihvati njihov tako očigledan stav... Nesposobni mumljaju u bradu, o težini problema, o čudnim kupcima pa i o vlastitoj tvrtki koja im samo odmaže u poslu...

Predlažite rješenja. Upotrijebite informaciju koju je kupac dao. Tražite alternative.

Pretvorite kupca u suradnika u korištenju

te situacije kao prilike u postizanju još boljeg rezultata, još bolje suradnje.

Provjerite zadovoljstvo kupca predloženim rješenjem – ‘...kako vam se čini?

Hoćemo li to ovako postaviti?’ Budite sigurni da ste iskoristili i ovu priliku.

Znam, znam, ‘...naši kupci su specifični... ne poznate ih...onaj tamo kupac bi me najradije opsovao kad nemam rješenje za njega...’. I zaista, kad se ne držite ovog modela, stvar lako izmakne kontroli.

Zato pokušajte. Ne vjerujte, samo testirajte model. I uspjet ćete.

rilika!? objašnjavaju. Evo primjera: problem je prepreka koja otežava postizanje cilja. No, to je jezikoslovlje. Posao, a naročito prodaja, posve je drugačija disciplina.

PRISTUP PREPREKAMA U prodaji neuspješni nailaze na probleme i traže izgovore.

Uspješni pak, u svakoj situaciji nalaze novu priliku. Oni, pak, nalaze načine kako priliku iskoristiti. I tu je osnovna poslovna razlika između ta dva pojma. Oni od nas koji su okrenuti problemima u poslovnom okruženju nalaze teške, stresne, katkad i nesavladive prepreke. Oni

izgovaraju – ‘...uh..to je ozbiljan problem...bojim se da to ne možemo riješiti...’. I u pravu su, oni to zaista neće moći lako riješiti. Primjera je pregršt: ‘...Dobar dan, trebam proizvod X...’ ‘...Žao mi je, ali...’ Oni pak, koji u svakoj novoj zahtjevnoj situaciji vide novu priliku, smatraju istu ‘prepreku’ – izazovom.

Oni kažu – ‘...aha, provjerit ću kako to možemo riješiti...’

I gle čuda, i oni su u pravu. ‘...Dobar dan, trebam proizvod X...’ ‘...U redu. Za kad trebate? Dajte mi vremena, pozabavit ću se ovim, javim se uskoro, čim prikupim dovoljno informacija.’

Mirko Đukić BMM savjetovanje

ODLUKA JE NA VAMA Kako ovaj jednostavan način razmišljanja iskoristiti u svakodnevnom prodajnom radu? ‘Problemi’ se najčešće manifestiraju kroz prigovore kupaca. Prigovori mogu biti bazirani na realnoj situaciji ili subjektivnom doživljaju kupca. U traženju rješenja cilj je iskoristiti priliku, a uz

Uspješni ljudi uvijek traže rješenja, neuspješni nalaze opravdanja to i upravljati odnosom s kupcem. Postoje situacije u kojima je prigovor kupca na mjestu; tada je naš zadatak

zadržati ga kao kupca, ponuditi najbolje moguće rešenje.

Postoje i situacije kad je kupac uznemiren i njegove reakcije su samim tim pretjerane. Primjena ovakvog modela razmišljanja u radu s kupcima može biti jednostavna a neuspješna – ‘Žao mi je...imamo problem... nemam rješenje...’. Takva reakcija, naravno, vodi prema nezadovoljstvu kupca. ‘I vi sebe nazivate tvrtkom...’, pa njegova uznemirenost može biti samo veća i veća. A opet, upravljanje ovakvom sitacijom može biti i sistematizirano i uspješno. Ukoliko tražiš rješenje, uspjet ćeš. Ukoliko tražiš opravdanje, i tad ćeš uspjeti. Uspješni ljudi uvijek traže rješenja, neuspješni nalaze opravdanja. Kao i u svemu, odluka je vaša: Problem ili prilika? Birajte.

Mesna industrija Hrvatska mesna industrija nalazi se na prijelomnici. Pad dobiti proizvođača, gubitak izvoznih tržišta, prilagodba EU standardima, sivo tržište, visoki PDV i niska kupovna moć problemi su koji pritišću ovu industriju

M

esna industrija u domaćoj prehrambenoj industriji ima značajnu ulogu jer godišnje ostvaruje više od 6 milijardi kuna prihoda.

Uslijed priprema za ulazak Hrvatske u Europsku uniju pred proizvođačima mesa još je dosta posla. U hrvatskoj industriji mesa i mesnih prerađevina krajem 2011. godine poslovala je 181 tvrtka s oko

kada je ukupna neto dobit mesne industrije na godišnjoj razini umanjena za dramatičnih 60 posto. Industrija mesa i mesnih prerađevina, zaštita proizvođača i njihova priprema za dolazeće tržište EU zasigurno je jedan od najvećih izazova koji stoje pred domaćim prehrambeno prerađivačkim sektorom. Spomenuti negativni financijski pokazatelji u 2011. godini rezultat

Mnogo izazova 7000 ukupno zaposlenih. Ta je brojka, uz stanovite sezonske oscilacije, manje-više konstantna posljednjih nekoliko godina. Ipak, slično kao i u drugim zemljama, velike kompanije u ovoj grani hrvatske prehrambene industrije ostvaruju većinski dio prihoda. To pokazuje i podatak da oko 70 posto financijskih prihoda sektora ostvaruje desetak najvećih proizvođača, dok preostalih 30 posto otpada na male i srednje poduzetnike.

Više od 95% izvoza hrvatske mesne industrije otpada na zemlje CEFTA-e

su uglavnom velikog rasta materijalnih troškova koji su za 11 posto viši u odnosu na godinu ranije, dok je prihod

DRAMATIČAN PAD U posljednje dvije godine hrvatska mesna industrija doživila je snažan udar, što se više nego jasno očituje u padu ostvarene neto zarade poduzetnika koji posluju u ovoj grani industrije. Naime, neto dobit na razini sektora u 2010. u odnosu na godinu ranije smanjena je za 30 posto, no time nije dotaknuto dno već je pad nastavljen i u 2011. godini

46

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

od prodaje rastao po znatno manjoj stopi od 7 posto. Osim toga, veliki problem u industriji hrane pa tako i u industriji mesa je visoki PDV u odnosu na zemlje EU te niska kupovna moć koja je 2,5 puta manja od prosječne europske.

Iako se dobar dio poduzetnika ubrzano priprema za ulazak u EU, neusklađenosti još uvijek ima napretek. Tako, primjerice, kad su u pitanju klaonice,

tvrde iz Croatiastočara, u Hrvatskoj ne samo da ih ima previše, nego su uglavnom i neusklađene s EU standardima, a i njihova regionalna zastupljenost je nejednaka ako se gleda naseljenost pojedinih regija, broj uzgajivača i klaonica na pojedinim područjima.

PREKOBROJNE KLAONICE Prema podacima Uprave za veterinarstvo Ministarstva po-

Proizvodnja i uvoz/izvoz mesa u Hrvatskoj u tonama Godina

Proizvodnja mesa

Uvoz mesa

Izvoz mesa

Bilanca potrošnje i prerade mesa

2009.

191.410

72.195

6623

256.982

2010.

205.277

67.372

9356

263.109

2011.

204.322

66.623

8914

261.297

Izvor: DZS, HPA, VETI; obrada: Croatiastočar

Financijski rezultati mesoprerađivačke industrije u milijunima kuna 2010.

Indeks 10/09

2011.

Indeks 11/10

Ukupni prihod

6043

96

6428

106

Kons. dobit

117,8

66

53

45

Izvor: Fina, DZS; obrada: Croatiastičar

77,6 kg prosječna potrošnja mesa po stanovniku RH domaće proizvođače mesa čeka još dosta posla, no za neke od njih, poput industrije goveđeg i svinjskog mesa, potencijal europskog tržišta može značiti i veliku priliku ako se dobro pripreme i zadovolje uvjete tog zahtjevnog tržišta. Razloga za to je više.

Na prvom mjestu, ukoliko se ispregovara ukidanje embarga na izvoz svinjskog mesa i mesnih proizvoda, proizvođači će dobiti veliku priliku, a s druge strane ukidanjem carina proizvođači kvalitetnog goveđeg mesa sasvim bi sigurno bili znatno konkurentniji na tržištu EU. Uvozno izvozna bilanca hrvatske mesne industrije prilično je nepovoljna. Ukupno je u prošloj godini uvezeno 66,6

đevina na ta tržišta. Iz tih je razloga potrebno u pregovorima s EU i bilateralnim pregovorima sa zemljama CEFTA-e osigurati najpovoljniji nivo koncesije i to minimalno na rok od pet godina. Bilo bi dobro da Hrvatska predloži i neke ustupke bilo putem kvota ili uvoza nekih grupa proizvoda iz tih zemalja koje do sada možda nisu bile obuhvaćene tim kvotama“, upozorava Branko Bobetić, direkor Croatiastočara.

tisuća tona svih vrsta mesa od čega se 90 posto odnosi na industrijske kategorije kojih u Hrvatskoj nema dovoljno, dok je izvezeno svega 8,9 tisuća tona. Ali nije samo to problem. “Mesoprerađivači od ukupnog izvoza mesa i mesnih proizvoda više od

mesnih proizvoda značajan udio otpada na sivo tržište.

Kako bi inspekcijske službe pri Ministarstvu poljoprivrede te Ministarstvu financija mogle kontrolirati promet stokom, mesom i mesnim proizvodima potrebno je, prije svega, kroz kontinuirane veterinarske preglede zaklanih trupova i klasiranje odnosno ocjenu kvalitete trupova u svim klaonicama koje kolju stoku i perad za tržište, sačiniti mjesečne bilance klanja koje će biti podloga za daljnju kontrolu prometa mesom i mesnim proizvodima od strane nadležnih inspekcija RH’’, ističe Bobetić. Bolja kontrola i veća usklađenost postojećih klaonica zasigurno bi doveli do boljeg korištenja proizvodnih kapaciteta te povećanja njihove efikasnosti što bi onda logikom tržišta uvelo reda i među klaonicama kojih prema nekim procjenama trenutno ima previše za potrebe Hrvatske.

KONTROLA TRŽIŠTA Još jedan veliki problem s kojim se susreću proizvođači mesa u Hrvatskoj je sivo tržište, upozoravaju iz Croatiastočara. “Opće je poznato da na tržišta stoke, mesa i

a, malo prilika ljoprivrede, od svih klaonica koje posluju u Hrvatskoj samo je njih 60 posto sukladno propisima Europske unije. Još je veća neusklađenost kod klaonica krupne stoke, kojih ima ukupno 130, gdje oko 50 posto udovoljava EU kriterijima za poslovanje takvih objekata.

Zanimljivo je, međutim, da su prateći pogoni za preradu i doradu mesa u značajno boljem položaju s obzirom na to da ih je čak 87 posto usklađenih. “Trenutno stanje na terenu varira od klaonice do klaonice, mada se sve one u većoj ili manjoj mjeri pripremaju za ulazak i otvaranje granica: obnavljaju opremu, moderniziraju se, dižu produktivnost, što su sve nužni preduvjeti daljnjeg opstanka na tržištu. Naime, uspoređujući proizvodnu efikasnost, koja najbolje odražava međunarodnu konkurentnost i razvijenost pojedine kompanije, vidimo da još uvijek nismo na zado-

voljavajućoj razini - u zemljama EU ona se kreće od 40 do 75 tisuća eura po zaposlenom, dok se kod nas trenutno ostvaruje u prosjeku od 5 do 30 tisuća eura po jednom zaposleniku“, komentira trenutnu situaciju Milka Kosanović, direktorica granskih udruga Hrvatske udruge poslodavaca.

S druge strane, prema podacima Eurostata za 2011. Godinu u EU27, procjena potrošnje po glavi stanovnika po vrstama mesa je sljedeća: goveđe meso 16,7 kg, svinjsko meso 42,8 kg, meso peradi 23,5 kg, ovčje i kozje meso 2,7 kg ili sveukupno 85,7 kg. Za Hrvatsku procjena potrošnje izražena u ekvivalentu trupova izgleda ovako: za goveđe meso 13,6 kg, svinjsko meso 42 kg, meso peradi 20 kg, ovčje meso 2 kg ili sveukupno 77,6 kg.

UPITAN IZVOZ Sve navedeno zapravo predstavlja upozorenje na to da

Lani je uvezeno 66,6 tisuća tona svih vrsta mesa, dok je u izvoz plasirano svega 8,9 tisuća tona 95% realiziraju na tržištima zemalja CEFTA-e. Nakon ulaska Hrvatske u EU ukidat će se međusobna nulta carinska stopa robne razmjene između Hrvatske i zemalja CEFTA-e pa je realno za očekivati da će doći do značajnijeg pada izvoza mesa i mesnih prera-

Srpanj - Kolovoz 2012. www.jatrgovac.hr

47

Mesna industrija - svinjogojstvo

Imperativ ukidanje embarga Najveća prepreka razvoju je embargo na izvoz svinjskog mesa u zemlje EU

P

roizvođači svinjskog mesa u Hrvatskoj su pred velikim izazovom.

Iako iz domaće proizvodnje zadovoljavamo više od 90 posto potreba konzumnih kategorija svinjskog i goveđeg mesa, za proizvodnju mesnih prerađevina uvozimo više od 40 posto svinjskog mesa. Hrvatska se tako u zadnjih pet godina svrstala među prvih deset zemalja svijeta po uvozu svinjskog mesa i živih svinja iz zemalja članica EU.

ZATVORENO TRŽIŠTE S druge strane, izvoz svinjskog mesa je zanemariv.

Najveći problem s izvozom ove vrste proizvoda je embargo na izvoz svinjskog mesa i trajnih proizvoda od svinjskog mesa na tržišta Europske unije. Upućeni ovo pitanje ističu kao jedno od bitnih u političkim pregovorima. S obzirom na to da u Hrvatskoj u zadnjih pet godina nije bilo pojave atipične svinjske kuge te da Europska komisija nema više značajnijih primjedbi na sprovođenje biosigurnosnih mjera u uzgoju svinja, nužno je u kontaktima s njihovim predstavnicima i nadležnom veterinarskom institucijom EU osigurati najka-

mesa. S obzirom da mesoprerađivačima kontinuirano nedostaju količine smrznutih kategorija svinjskog mesa koje služe za proizvodnju kobasičarskih, konzerviranih te trajnih suhomesnatih proizvoda, ukidanje carina u značajnoj bi mjeri poboljšalo konkurentnost tih proizvoda na domaćem i inozemnim tržištima. U slučaju otvaranja tržišta za izvoz, domaći proizvođači svinjskog mesa moraju biti spremni zadovoljiti stroge uvjete Europske unije. To naravno neće biti lako, no, veliki proizvođači već su dosad uložili značajna sredstva u modernizaciju proizvodnje, a broj pogona za preradu mesa koji je usklađen sa zahtjevima EU gotovo je na 100 posto. Ukoliko se prepreke birokratskog karaktera otklone, tržište će biti jedini regulator hrvatskim proizvođačima svinjskog mesa.

snije početkom listopada usuglašavanje odluke među članicama Unije o otvaranju mogućnosti za izvoz prven-

Za proizvodnju mesnih prerađevina uvozimo više od 40% svinjskog mesa stveno proizvoda od svinjskog mesa na jedinstveno europsko tržište.

CARINE Drugi problem koji muči prerađivače su carine na smrznute kategorije svinjskog

Bilanca proizvodnje svinjskog mesa u tonama Godina

Proizvodnja svinjskog mesa

Uvoz svinjskog mesa

Izvoz svinjskog mesa

2010.

88.423

43.828

8

2011.

88.182

45.375

218

Izvor: HPA, DZS; obrada: Croatiastočar

Uvoz odojaka u 2011. godini Država

Uvoz odojaka

Udio

Austrija

19.756

3%

Nizozemska

305.248

50%

Njemačka

248.336

41%

Ostale zemlje

34.112

6%

Ukupno:

607.452

100% Izvor: HPA, DZS; obrada: Croatiastočar

48

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

PROMO

K

ako bi ste uštedjeli svoje vrijeme i skratili čekanje na odjelu delikatesa vaše najdraže prodavaonice u potrazi za omiljenim kobasicama, šunkama ili nekim drugim neodoljivim PIK narescima, potražite bogati PIK asortiman ukusnih narezaka u hladnjaku sa suhomesnatim proizvodi-

PIK NARESCI

svaki sendvič, canape ili toast.

Brži od gladi, dobro poznati PIK naresci kao što su Panona 100g, Zimska 100g, Vrbovečka 100g, Čajna 100g, Šunka u ovitku 125g, Kuhana šunka 125g, PIKO 200g i Mortadela 150g, iznimne kvalitete rađena prema tradicionalnoj talijanskoj recepturi, sada su obogaćeni za još tri vrhunska proizvoda – Dimljenu vratinu 125g, Šunku

previše vremena za višesatnu pripremu obroka ili stajanje u dugačkim redovima na odjelu delikatesa, a žele uživati u svojem omiljenom proizvodu svaki dan. Jednako tako inovativan proizvod iz PIK-a olakšat će mladim mamama uvelike pripremu dječjih rođendana na opće zadovoljstvo svih mališana, koji već od malih nogu prepoznaju omiljene PIK proizvode.

Finu 150g i Dimljenu slaninu Belje 100g koja će zasigurno obradovati sve ljubitelje tradicionalnih slavonskih delicija iznimnog okusa i zavodljivog rustikalnog mirisa te gurmane koji uživaju u bogatim delikatesnim platama i ukusnim jelima.

Bogati asortiman PIK narezak odličan je i za mlade ljude koji žive ubrzanim tempom te nemaju na raspolaganju

Od sada i svaki piknik ili izlet u prirodu neće biti potpun, ako uz dobro društvo ne povedete i PIK neodoljive nareske te učinite uzbudljivo putovanje pravom gurmanskom avanturom za pamćenje. PIK naresci mogu se opisati u tri riječi kao praktični, inovativni i iznad svega kvalitetni, a ujedno su i neodoljivo izazovni za sve ljubitelje mesnih delicija.

POVUCI, SLOŽI I UŽIVAJ!

ma te izbjegnite duge redove čekanja.

Nema razlike između kvalitete, svježine, boje, okusa i privlačnog mirisa suhomesnatih proizvoda koji su pakirani u široki asortiman PIK narezaka ili onih koji se režu na odjelu delikatesa. PIK naresci standardiziranih su porcija, prilagođeni potrebama pravih gurmana i istinskih mesoljubaca, a šnite su uvijek jednake debljine i veličine te savršeno pristaju u

Povuci, i uživaj!

složi… .. .

C A J L M MLJAC...

SCI E R A N PIK ladi! g d o i z r b

Nema čekanja u redu na delikatesi u trgovini, nema narezivanja kod kuće… samo bogatstvo pro�injenih okusa i aroma!

U tren oka, pred vama je svježa i savršeno narezana, vrhunska PIK kvaliteta.

Mesna industrija - govedarstvo

Turska kao izvozna prilika Hrvatska je od svibnja na popisu zemalja koje mogu izvoziti govedinu u Tursku što je velika prilika za domaće proizvođače

P

roizvodnja goveđeg mesa u Hrvatskoj ima dugu tradiciju.

Potražnja za ovom vrstom mesa se gotovo u cijelosti zadovoljava iz domaće proizvodnje pa tako od ukupne potrošnje, koja iznosi 57,4 tisuće tona, uvozimo samo 7,6 tisuća tona goveđeg mesa. Kvalitetno goveđe meso Hrvatska bi mogla izvoziti i u većem volumenu kada ne bi bilo određenih izvoznih barijera. Jedna od takvih su carine pojedinih zemalja Europske unije, poput Italije, na uvoz govedine iz Hrvatske što je svakako destimulirajući čimbenik za jaču izvoznu prisutnost domaće industrije. Ipak, gledajući u ne tako

daleku budućnost, ulaskom u Europsku uniju i ukidanjem carina za očekivati je da će se izvoz goveđeg mesa u značajnoj mjeri povećati. S druge strane, smrznuto goveđe meso iz uvoza koje služi za preradu i proizvodnju kobasičarskih proizvoda, konzervi i gulaša također ima visoke carine, što čini domaće mesoprerađivače manje konkurentnima. Kako bi spriječili daljnji trend pada ove industrije stručnjaci, jednako kao i za svinjsko meso, preporučuju resornom ministarstvu ukidanje carina do kraja godine za određene

vrste smrznutog goveđeg mesa. Struka ujedno kao veliku priliku za plasman goveđeg mesa vidi na turskom tržištu.

Potražnja za goveđim mesom se gotovo u cijelosti zadovoljava iz domaće proizvodnje NOVA TRŽIŠTA Turska je u posljednje dvije godine, iza Rusije, prva izvozna destinacija EU zemalja za plasman proizvoda iz sektora govedarstva. Hrvatska je sredinom svibnja stekla uvjete za status kruga ze-

malja kontroliranog rizika od BSE (kravlje ludilo) pa samim time udovoljava uvjetima prema kojima bi Turska mogla uvrstiti našu zemlju kao potencijalnu izvoznicu živih goveda i goveđeg mesa za svoje tržište, što do sada nije bilo moguće. S obzirom na to da je visoka delegacija veterinarske inspekcije Turske obišla farme i klaonice u Hrvatskoj, potrebno je da Uprava za veterinarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede odradi svoj dio posla i stupi u kontakt s nadležnom turskom upravom kako bi se Hrvatsku uvrstilo na spisak zemalja izvoznica na tursko tržište i kako bi zainteresirani poduzetnici mogli započeti pregovore oko izvoza.

Ukoliko se ova birokratska barijera otkloni, proizvođači goveđeg mesa dobivaju veliku priliku za plasman svojih proizvoda.

Bilanca proizvodnje goveđeg mesa u tonama Godina

Proizvodnja goveđeg mesa

Uvoz goveđeg mesa

Izvoz goveđeg mesa

2010.

55.074

8.381

5.594

2011.

53.801

7.639

3.991

Izvor: HPA, DZS; obrada: Croatiastočar

50

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

Mesna industrija - peradarstvo

Restrukturiranjem do konkurentnosti Jedina izvozno etablirana mesna industrija - peradarska - lani je ipak poslovala s gubitkom od 19 milijuna kuna

P

eradarstvo je jedan od najkonkurentnijih sektora u proizvodnji i preradi mesa u Hrvatskoj. Koncem prošle godine ova je industrija zapošljavala oko 3440 djelatnika u 132 tvrtke. Ipak, unatoč povoljnijem odnosu uvoza i izvoza od ostalih sektora mesne indu-

strije, peradarska industrija je lani prvi put u zadnjih pet godina zabilježila gubitak.

IZ PLUSA U MINUS Naime, u 2011. peradarska je industrija ostvarila 2,4 milijarde kuna prihoda što je ipak određeni porast u odnosu na 2,3 milijarde koliko je ostvareno u godini ranije.

Međutim, konsolidirana dobit iz 2010. koja je iznosila 21,3 milijuna kuna istopila se te je u protekloj godini zabilježen gubitak od 19 milijuna kuna. Razlog tome je veliki rast materijalnih troškova prije svega kukuruza, sojine sačme i energenata, koji je bio znatno brži u odnosu na rast prihoda od prodaje. Proizvođači, suočeni sa sve većim troškovima, prisiljeni su na restrukturiranje i ulaganja u podizanje efikasnosti i konkurentnosti na domaćem ali i inozemnim tržištima.

IZVOZNO ORIJENTIRANI Zanimljivo je međutim da je u izvozu kobasica i paniranih proizvoda udio mesa od peradi veći od 50 posto te je

peradarstvo, zapravo, jedina izvozno etablirana grana mesne industrije. Ipak, ulaskom Hrvatske u EU i tu se očekuju novi izazovi. Dio tržišta CEFTA-e će sasvim sigurno biti izgubljeno, a doći će i novi konkurenti s povećanim uvozom iz zemalja EU. Za podizanje konkurentnosti bit

U izvozu kobasica i paniranih proizvoda udio mesa od peradi veći je od 50 posto će potrebna dodatna ulaganja u proizvodnju, ali i izlazak na nova tržišta. Kako bi u tome uspjeli, peradari moraju zadovoljiti stroge EU kriterije jer su obveznici IPPC direktive i moraju ispuniti sve potrebne uvjete zaštite okoliša te realizirati značajna ulaganja u modernizaciju vlastitih farmi i proizvodnih kapaciteta.

Ukupna proizvodnja purećeg i pilećeg mesa u tonama Godina

Proizvodnja purećeg i pilećeg mesa

Uvoz purećeg i pilećeg mesa

Izvoz purećeg i pilećeg mesa

2010.

61.780

15.163

3.754

2011.

61.521

13.609

4.705

Izvor: DZS, VETI; Obrada: Croatiastočar

Prihodi i dobit peradarske industrije u milijunima kuna 2010.

2011.

Ukupni prihodi

2.384,9

2.458,6

Konsolidirana dobit

21,3

-19

Izvor: FINA, DZS; Obrada: Croatiastočar

52

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

PROIZVEDENO U HRVATSKOJ

Proizvod

Šifra

EAN kod

Neto – masa

Broj komada u kartonu

Neto-masa kartona

Temperatura čuvanja

Marinirani pileći batak

11331

3850220113311

500 g

8

4 kg

od -2 °C do +4 °C

11369

3850220113694

880 g

4

3,52 kg

od -2 °C do +4 °C

11371

2130940

cca. 3,6 kg

1

cca. 3,6 kg

od -2 °C do +4 °C

Marinirani pileći zabatak

11385

2130985

cca. 3,6 kg

1

cca. 3,6 kg

od -2 °C do +4 °C

Marinirani odrezak pilećeg zabatka

11332

3850220113328

450 g

8

3,6 kg

od -2 °C do +4 °C

Marinirani batak sa zabatkom

11386

2130988

cca. 3,6 kg

1

cca. 3,6 kg

od -2 °C do +4 °C

Marinirani pileći file

11333

3850220113335

470 g

8

3,76 kg

od -2 °C do +4 °C

11372

2130943

cca. 4kg

1

cca. 4 kg

od -2 °C do +4 °C

11334

3850220113342

500 g

8

4 kg

od -2 °C do +4 °C

11370

3850220113700

900 g

4

3,6 kg

od -2 °C do +4 °C

11373

2130946

cca. 3 kg

1

cca. 3 kg

od -2 °C do +4 °C

11341

3850220113410

450 g

6

2,7 kg

od -2 °C do +4 °C

11351

2130932

cca. 2,7 kg

1

cca. 2,7 kg

od -2 °C do +4 °C

11342

3850220113427

450 g

6

2,7 kg

od -2 °C do +4 °C

11352

2130935

cca. 2,7 kg

1

cca. 2,7 kg

od -2 °C do +4 °C

Marinirana pileća krila

Pileći ražnjići

Ražnjći sa slaninom i paprikom

PePe preporučuje

NOVO

Napolitanke

Raznovrsnost o Unatoč negativnim kretanjima u maloprodaji, kategorija napolitanki bilježi kontinuirane stope rasta

R

aznovrsnost ponude u kategoriji napolitanki u posljednjih je nekoliko godina značajno napredovala. Dok su nekad napolitanke zapravo bile vafli punjeni kremom od čokolade, lješnjaka ili vanilije, danas postoji cijeli niz punjenja, okusa te pakiranja kojima proizvođači žele zadovoljiti potrebe potrošača.

litanki (vafla), prelivene i ne prelivene čokoladom. One mogu biti različitih punjenja, okusa, oblika i različitih veličina. S druge strane, ova kategorija ne uključuje prazne vafl “rolice”, kornete za sladoled, kao ni ostale vrste keksa ili čokoladnih tabli s vaflima i kekse.

Četvrtinu količinske prodaje nose trgovačke robne marke

BOGATSTVO PONUDE Mnogi su u razvoju svojih brendova i asortimana otišli tako daleko da su proizveli i premium brend među napolitankama te se s raznovrsnošću ponude i raspon cijena značajno proširio.

Ono što je zanimljivo kod ove kategorije proizvoda je da, unatoč padu maloprodaje i kupovne moći potrošača, napolitanke bilježe samo trendove rasta. Treba naglasiti kako ova kategorija obuhvaća sve vrste napo-

Vafli– količinski udjeli prema vrsti travanj 2011. - ožujak 2012.

82% Nepreliveni

18% Preliveni

Izvor: Nielsen

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine 100 90 80

1 9

2 9

Trgovine na benzinskim postajam i kiosci

21

20

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

22

21

70 60 50 40 30

32

32

15

16

Tra. 10. - Ožu. 11.

Tra. 11. - Ožu. 12.

20 10 %

54

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2) Supermarketi (301 - 2500m2) Hipermarketi (2501m2 +) Izvor: Nielsen

KATEGORIJA U PLUSU Na hrvatskom je maloprodajnom tržištu u razdoblju od travnja 2011. do ožujka 2012, ne računajući Cash & Carry, specijalizirane i diskontne prodajne objekte, kategorija napolitanki ostvarila količinsku prodaju od 9 milijuna kilograma, što je za 2,9 posto više u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Istodobno, vrijednosna prodaja iznosila je 356,7 milijuna kuna, što je porast za 4,4 posto. U realizaciji kategorije nepreliveni vafli imaju značajno veći udio (82%) u odnosu na prelivene vafle koji zauzimaju 18 posto udjela na tržištu.

U SVIM FORMATIMA Gotovo trećina ukupne prodaje vafla ostvari se kroz supermarkete (301–2500 m2), kroz koje se proda 32 posto ukupnih količina, a slijede velike trgovine mješovitom robom (101-300 m2) s 21 posto i srednje trgovine mješovitom robom (41-100 m2) s 20 posto.

Po vrijednosti plasmana napolitanki od formata dalje slijede hipermarketi (iznad 2500 m2) sa 16 posto, male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) s 9

posto, te trgovine na benzinskim postajama i kiosci, koji zajedno prodaju 2 posto kategorije. Vodeći proizvođači na hrvatskom tržištu u promatranih godinu dana su Kraš (Kraš, Mira, Sara, Batons, Tortica, Jadro), Koestlin (Koestlin), Ferrero (Duplo, Kinder, Raffaello) i Zvečevo (Valisa). Važno je naglasiti kako četvrtinu količinske prodaje nose trgovačke robne marke, koje već duže vremena bilježe trend rasta.

4,4 % vrijednosno je rasla prodaja napolitanki

osigurava rast EKO NAPOLITANKE Uz standardnu podjelu na vafle prelivene čokoladom i vafle bez preljeva postoji cijeli niz proizvoda koji zadovoljava različite potrebe potrošača. Tako, primjerice, na tržištu postoje ekološke i bezglutenske napolitanke te napolitanke za dijabetičare koje popunjavaju zasebnu tržišnu nišu a među kojima su najzna-

čajniji predstavnici napolitanke Chrich, Dr. Schaer i Kraš. Riječ je o napolitan-

U godinu dana kategorija napolitanki ostvarila je prodaju od 9 milijuna kilograma kama čiji su sastojci u potpunosti prirodni, ne sadrže kemijsko-sintetske dodatke niti konzervanse, a kao

zaslađivač se u njihovoj proizvodnji koristi smeđi šećer. Sve je veći broj ljudi osjetljivih ili alergičnih na sastojke poput glutena, pšenice, laktoze i jaja, a kako je zadovoljstvo kupca cilj svih trgovaca logično je da u svoju ponudu uvrste i ekološke proizvode, uključujući i kategoriju napolitanki.

OKUSI I PAKIRANJA Navedeno dovoljno govori o razvoju kategorije u kojoj se inovacije ne svode samo na ponudu novih okusa.

A kad je o okusima riječ i njihova raznovrsnost je

velika pa se tu mogu naći kreme od čokolade, kakaa, mlijeka, vanilije, lješnjaka, tamne čokolade, kokosa, te razni voćni okusi. Pakiranja su također prilagođena svim potrebama potrošača, od malih 15 gramskih do velikih obiteljskih pakiranja od 840 grama. Jedna od bogatijih kategorija kad je u pitanju raznovrsnost ponude dobrim marketinškim pristupima i razvojem cijelog niza proizvoda uspijeva i dalje zadržati pozitivan trend.

Milanka Ćorić Market Analyst, Nielsen

Srpanj - Kolovoz 2012. www.jatrgovac.hr

55

Napolitanke - na polici KOESTLIN

LOACKER

K

V

oestlin u svojoj ponudi nudi nekoliko vrsta napolitanki u gramažama od 100, 200, 500 i 800 grama koje upravo prolaze kroz redizajn pakiranja. Do sada su to bili zasebni brendovi (Voćne kocke, Nougat kocke, Mocca kocke, Cappuccino, Rum kocke, Napolitanka kakao, Napolitanke s lješnjakom, Napolitanke čokolada, Napolitanke vanilija), te samim time nisu bili dovoljno uočljivi jer su bili pozicionirani odvojeno, svaki za sebe. Novitet u redizajnu, kažu u proizvođaču, donijet će nam bolje pozicioniranje na polici i u percepciji krajnjeg potrošača jer će sve Napolitanke na tržištu nastupati pod krovnim brendom Koestlin i u novom i poboljšanom pakiranju od 450 grama koje će proizvod još bolje štititi. Što se tiče prodaje Napolitanki definitivno prednjače pakiranja od 800 grama koja su prepoznata kao obiteljska pakiranja po odličnoj cijeni.

Koestlinov udio na tržištu prelazi 20 posto u kategoriji vafla, kaže Mario Mađerac, rukovoditelj marketinga.

BANINI

P

od brendom Njamb krije se širok raspon okusa i pakiranja koji su u potpunosti prilagođeni potrebama i navikama potrošača: Njamb čoko napolitanke punjene i prelivene kakao preljevom, Njamb nougat napolitanke punjene kremom od lješnjaka i Njamb napolitanke s kakao punjenjem.

Najnoviji proizvod u paleti je Njamb milk s blagim mliječnim punjenjem koji je posebno atraktivan potrošačima u vrućim ljetnim mjesecima. Njamb napolitanke pakirane su u impulsna “to go” pakiranja od 110 g do 125 g, dok su pakiranja od 220 g do 260 g pogodnija za kućnu upotrebu s obzirom da je riječ o obiteljskim pakiranjima Njamb napolitanki. Za ovu godinu Banini planira BTL aktivnosti na prodajnim mjestima kako bi potrošače upoznao sa svojim novim okusom Njamb milk napolitanki.

56

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

iše od 75 godina ime Loacker veže se uz proizvodnju hrskavih, izdašnih vafl keksa čiji je uvoznik i zastupnik za Hrvatsku tvrtka Salvia. Pod brendom Loacker nudi se nekoliko linija: obiteljska pakiranja, mala pakiranja, Gran Pasticceria i Tortina.

Obiteljsko izdanje Loacker napolitanki, za razliku od konkurentskih proizvoda, dolazi u pakiranju od 175 g, što je uobičajena gramaža za obiteljska pakiranja u zapadnoj Europi. Nude napolitanke punjenje lješnjakom, crnom čokoladom, kakaom, vanilijom te s preljevom od čokolade. Manje varijante nude iste okuse, ali u pakiranju od 30 do 45 g.

Druga linija Gran Pasticceria kao premium proizvod od 100 g nudi više

ZVEČEVO

V

alisa vafli dobili su ime prema latinskom nazivu Vallis aurea, što je ime za zlatnu dolinu u kojoj je smještena Požega i sama tvornica Zvečevo. Inače, Zvečevo proizvodi vafl proizvode od 1984. godine. Koristeći isključivo prirodne sirovine vrhunske kakvoće prema vlastitim recepturama kreirane su izvrsne napolitanke, obogaćene kremom s okusom lješnjaka, kokosa i kakaa.

Valisa napolitanke prelivene su finim kakao preljevom vlastite proizvodnje, a u asortimanu se nalaze tri vrste napolitanki: Valisa nougat – s finim nougat punjenjem i

PIONIR

P

rogram vafla tvrtke Pionir, koji nosi ime Sun Mill od 2010. godine, konstatno bilježi rast prodaje te je najprodavaniji brend među 80 novih proizvoda iz svih konditorskih grupa koje je tvrtka plasirala na tržište u protekle dvije godine. Ovaj razvojni pothvat je rezultirao bogatim asortimanom napolitanki koji trenutno čini 12 proizvoda pakiranih u “flow pack” ambalažu koja čuva svježinu i kvalitetu proizvoda. Na tržištu se mogu pronaći napolitanke prelivene čokoladom i neprelivene Sun Mill napolitanke različitih okusa: Cocoa & milk, Choco & hazelnut, Choco & orange i Yoghurt & cherry.

Bogat asortiman čine impulsna pakiranja od 30 g, zatim su tu pakiranja od 60, 80, 85, 135 i 160 g te obiteljsko pakiranje od 800 g. Najprodavaniji proizvod je Sun Mill Cocoa & milk od 160 grama, ističu iz Pionira.

PRETTI

T

različitih okusa.

Loacker u svojoj ponudi ima i Tortinu, proizvod na bazi vafla preliven čokoladom, a dolazi u pakiranju od po šest komada, ukupne gramaže 125 g te čoko snackove.

kakao preljevom od 350 g, Valisa kakao – punjena aromatičnim kakaom i prelivena kakao preljevom od 350 g te Valisa kokos – s laganim okusom kokosa, prelivene kakao preljevom te posute finim kokosom u pakiranju od 360 g.

vrtka Pretti, kao specijalizirani uvoznik i zastupnik za ekološke proizvode, u svojoj ponudi zdrave hrane i hrane bez glutena ima ekološke napolitanke Crich te bezglutenske napolitanke Dr. Schär. U oba slučaja riječ je o vrlo specifičnim kategorijama, a proizvodi dolaze u popularnim pakiranjima od 125 g u dva najpopularnija okusa za hrvatsko tržište, s čokoladom i lješnjakom. “Sastojci naših proizvoda u potpunosti su prirodni, ne sadrže kemijsko-sintetske dodatke niti konzervanse, a kao zaslađivač se u ekološkim napolitankama koristi smeđi šećer. Dr. Schär napolitanke ne sadrže gluten, pšenicu i jaja, a one s okusom čokolade ne sadrže ni laktozu pa su posebno pogodne za ljude osjetljive na te sastojke”, navode iz Prettija. Surađuju sa svim trgovačkim lancima osim diskontera, te sa specijaliziranim trgovinama eko proizvoda i zdrave hrane. Ovu kategoriju proizvoda moguće je pronaći na policama zdrave hrane većih formata prodavaonica.

MANNER

M

anner je na hrvatskom tržištu prisutan od početka ‘90.-ih godina, a od 2001. preuzimanjem distribucije od strane Atlantic Tradea Manner proizvodi postaju prisutni u svim kanalima prodaje. Najprodavanije napolitanke su Manner tortice – jedinstveni okrugli vafli u pakiranju od 400 g, ali podjednako su tražene i Manner original napolitanke i Manner

rolice punjene kakao kremom. “Ove jeseni ponovno na police dolaze Manner vafli rum srca – napolitanke u obliku srca prelivene najfinijom čokoladom i s okusom ruma, jedinstveni užitak na hrvatskom tržištu”, objašnjava Petra Matečić, senior brand operation manager. Originalna receptura i okus su nepromijenjeni već više od 100 godina u praktičnom džepnom pakiranju od 75 g ili obiteljskom pakiranju od 250 g do 400 g. Sa sjedištem u Beču tvrtka Josef Manner & Comp.

AG danas je najveći austrijski proizvođač slastica.

KRAŠ

K

raševe Napolitanke dobile su prošle godine novi vizual te pakiranje i gramaturu prilagođenu zahtjevima tržišta. Redizajn brenda Napolitanke započeo je smanjenjem i unapređenjem pakiranja na blokovima te na najpopularnijim i najprodavanijim proizvodima - obiteljskim pakiranjima. Novi asortiman blokova i obiteljskih pakiranja sadržava šest proizvoda (Napolitanke chocolate cream 420 g, Napolitanke nougat 420 g, Napolitanke hazelnut 420 g, Napolitanke fruit 420 g, Napolitanke chocolate cream 840 g i Napolitanke nougat 840 g). Promjena vizuala ambalaže nastavila se ove godine na kutijama Napolitanki 330 g. “Kraševi vafli zauzimaju oko 50% količinskog i više od 50% financij-

skog tržišnog udjela u kategoriji neimpulsnih vafla na hrvatskom tržištu. Osim Napolitanki, Kraševi nepreliveni vafli uključuju popularni brend Jadro te Sara vafle”, naglašava Novela Rudež, voditeljica kategorije proizvoda.

Srpanj - Kolovoz 2012. www.jatrgovac.hr

57

Iz regije Delhaize povećava maloprodajnu mrežu

Adris grupa širi brend iNovine na tržište BiH

B

osansko-hercegovačka tvrtka Opresa, koja posluje u sastavu rovinjske Adris grupe, od druge polovice srpnja u svojoj maloprodaji posluje pod brendom iNovine. Ovaj najveći maloprodajni lanac kioska i jedan od najvećih distributera novina, duhanskih proizvoda i mobilnih nadopuna u BiH na tržištu je prisutan već 60 godina te zapošljava 625 zaposlenika.

U novi vizualni identitet i modernizaciju poslovanja u BiH Adris grupa je uložila dva milijuna eura, a očekuju se i dodatna ulaganja u uvođenje novih usluga i edukaciju zaposlenika.

B

elgijska trgovačka kompanija koja je, plativši 932,5 milijuna eura Delta holdingu, postala u ožujku 2011. godine vlasnik Maxi lanca, najvećeg u Srbiji, uložit će tijekom godine u razvoj poslovanja 30 milijuna eura. Sredstva će biti iskorištena za izgradnju novih prodajnih objekata kao i za renoviranje postojećih. Dio sredstava namijenjen je snižavanju cijena, povećanju učinkovitosti poslovanja i većem zapošljavanju.

EBRD izlazi iz makedonskog Tikveša

E

uropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prodala je svoj udjel u makedonskoj vinariji Tikveš većinskom dioničaru, equity fondu M6 Investments. EBRD je u vlasništvo Tikveša ušao 2008., neposredno prije početka financijske krize, sa 6 milijuna eura. Godinu kasnije banka je u kompaniju unijela još 2,5 milijuna eura kroz kredit za obrtni kapital, a taj će se aranžman nastaviti i nakon povlačenja iz vlasničke strukture.

Žito prodaje Gorenjku

L

jubljansko Žito započelo je prodaju čokoladnog brenda Gorenjka, a slovenski mediji mogućeg kupca vide u krugu regionalnih kompanija. Posao bi mogao biti vrijedan između pet ili sedam milijuna eura, dok se kao najozbiljniji kupac spominje hrvatska kompanija Zvečevo. “Dvije godine nismo u kontaktu sa Žitom. Kad dobijemo više informacija donijet ćemo odluku, načelno smo zainteresirani”, rekao je Zdravko Alvir, prvi čovjek Zvečeva. Gorenjka bi, uvjeren je, dobro dopunila proizvodnju Zvečeva. U krug mogućih kupaca ulaze i Kraš, Soko Štark, Swisslion Takovo i Pionir.

Nestlé ulaže pet milijuna eura u Srbiju

T

ijekom ove i sljedeće dvije godine Nestlé će u modernizaciju proizvodnih linija, zaštitu životne sredine i poslovni prostor tvornice u Surčinu investirati oko 5 milijuna eura, otkrio je direktor Nestléa za Srbiju i Crnu Goru Ansgar Bornemann. U tijeku je analiza koji bi se od Nestlé brendova mogli proizvoditi i u Srbiji, rekao je Bornemann i dodao kako su “neke odluke već donesene” te će do kraja godine u Surčinu početi proizvodnja dijela asortimana iz Nestléovog Maggi portfelja.

58

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

Međunarodne poslovne konferencije

Hr arena 2012

18. i 19. 9. 2012., hotel the regent esplanade, Zagreb 2. i 3. 10. 2012., hotel Hyatt, Beograd

3rd fMcG and retail arena 2012 17. i 18. 10. 2012., hotel Hyatt, Beograd

2nd aviation Business arena 2012

30. i 31. 10. 2012., hotel the regent esplanade, Zagreb

Organizator

YOur business intelligence and netwOrk partner www.infoarena.hr | tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: konferencije@infoarena.hr

Iz svijeta Prodaja Coca-Cole u Europi pala, u svijetu porasla

C P&G želi uštedjeti 10 milijardi dolara do 2016.

K

ompanija Procter & Gamble (P&G) planira se usredotočiti na postizanje 10 milijardi dolara ušteda do 2016. godine te se prioritetno posvetiti velikim tržištima i glavnim brendovima unutar svog portfelja proizvoda. Govoreći na investitorskoj konferenciji Deutsche Banka u Parizu, P&G-ov izvršni direktor Bob McDonald istaknuo je potrebu preustroja poslovnih procesa kompanije kako bi ostala konkurentna. Kao dio ove strategije P&G će prioritet staviti na 40 svojih najuspješnijih proizvoda na najvećim tržištima.

To uključuje Tide deterdžente u SAD-u, Pampers pelene u Velikoj Britaniji i Olay kreme za lice u Kini. Ovi proizvodi čine oko 50% P&G-ove ukupne prodaje i 70% profita.

oca-Cola je izvijestila o rastu prihoda u drugom tromjesečju jer je porast prodaje najvećeg svjetskog proizvođača gaziranih bezalkoholnih pića na tržištima u nastajanju uspio nadoknaditi pad prodaje u Europi. Prihodi Coca-Cole porasli su u drugom tromjesečju oko 3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 13,09 milijardi dolara, dok je čista dobit iznosila 2,79 milijardi dolara, otprilike isto kao i lani. Obujam prodaje povećan je za 4 posto, pri čemu je prodaja u SAD-u porasla za 1, a u ostatku svijeta za 5 posto. No, zbog slabosti gospodarstava i hladnog vremena, u Europi je prodaja u drugom tromjesečju pala za 4 posto.

A.T. Kearney: Veliki maloprodajni lanci i dalje zaobilaze Hrvatsku

V

eć treću godinu zaredom Hrvatska se ne nalazi na listi privlačnih tržišta za ulaganje u maloprodaju. Globalno istraživanje razvijenosti maloprodaje konzultantske kuće A.T. Kearney za 2012. godinu pokazuje kako veliki trgovački lanci zaobilaze Hrvatsku, Sloveniju i Mađarsku. Od zemalja regije jedino se Ma-

Fortune: Walmart više nije najveća svjetska kompanija

S

rastom prihoda od 28 posto Royal Dutch Shell je s prvog mjesta potisnuo američki trgovački lanac Walmart, koji je na vrhu bio prethodne dvije godine, a lani su mu prihodi pali za 4,2 posto. Shell je lani prihodovao gotovo 484,5 milijardi dolara uz dobit od 30,9 milijardi dolara. Kompanija je dobit u odnosu na 2010. povećala za 53,6 posto. Na drugo mjesto ugurao se američki energetski div Exxon Mobil s 452,9 milijardi dolara prihoda i 41 milijardom dolara dobiti. Walmart je treći s prihodom od 447 milijardi dolara i 15,7 milijardi dolara dobiti.

60

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

kedonija pozicionirala na visokom 21. mjestu, što ju čini zanimljivim tržištem za daljnji razvoj maloprodaje. Brazil je drugu godinu zaredom zadržao vodeću poziciju, zahvaljujući rastućoj srednjoj klasi, visokim stopama potrošnje, velikoj urbanoj populaciji te smanjenom političkom i financijskom riziku.

Metro planira restrukturiranje lanca Real

N

jemački maloprodajni div Metro planira restrukturirati svoju hipermarket jedinicu Real.

Prema tom planu, odvojeno poslovanje između domaćeg njemačkog i međunarodnog poslovanja trebalo bi biti ukinuto, dok bi poslovanje Reala u središnjoj i istočnoj Europi (CEE) uskoro moglo ići na prodaju. U tom slučaju najvjerojatniji potencijalni kupac sadašnjih 110 Realovih prodajnih mjesta u Rusiji, Poljskoj, Rumunjskoj, Turskoj i Ukrajini mogao bi biti Auchan koji već posluje sa svojim prodavaonicama u tim zemljama.

5

Globalna kretanja

maloprod trendova u

S obzirom na to da je polovica godine već za nama, napravili smo kratak pregled pet sve izraženijih trendova koji bi u nastavku godine mogli poboljšati vaše poslovanje

1. Privlačenje kupaca interaktivnim i crowdsourcing metodama

K

rajem 2011. pisali smo kako je “crowdsourcing” popularniji nego ikada prije, što se i potvrdilo u prvih šest mjeseci ove godine.

Sjajni su primjeri toga Walmartova kampanja “Stavite na police” i Carrefourova “Innovez, Buzzez, Gagnez”. I dok crowdsourcing nije novost, želja potrošača za interakcijom, koja leži u pozadini ovog fenomena, svakako jest.

Walmartov natječaj “Stavite na police” poticao je male proizvođače i poduzetnike da objave video uratke svojih ideja na internetskoj stranici ovog trgovca na malo.

Nakon toga su kupci glasali za one proizvode koje su poželjeli vidjeti u Walmartovoj ponudi. Na

62

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

O

vih pet trendova upućuje na bezbrojne prilike za povezivanje s kupcima i poticanje dodatnog prometa. Trgovci na malo koji žele povećati svoje trenutačne rezultate morat će se odlučiti za jedan od njih,

natječaj je pristiglo više od 4000 glasova, a pobijedila je voda HumanKind. Drugo i treće mjesto osvojili su poklopac koji čuva toplinu hrane na tanjuru i oprema za popravljanje stakla. Sva tri proizvoda ponuđena su u online prodaji, a pobjednik je osvojio i mjesto u prodavaonici. Po sličnom principu funkcionira i Carrefourova kampanja “Innovez, Buzzez, Gagnez” koja će iznjedriti deset pobjednika od kojih će svaki dobiti potporu kako bi lansirao svoj proizvod te će biti ponuđeni na Carrefourovoj stranici i dobit će priliku ući u više od 200 Carrefourovih prodavaonica. Kupcima je danas jako stalo da se približe trgovcima, stoga je razumijevanje njihovih potreba vrlo važno i za proizvođače i za trgovce na malo.

Ovaj trend zahvaća više kanala i prisutan je u online okruženju, u fizičkim trgovinama, kod kuće ili na putu. U sva četiri od ovih područja ključno je kupcima omogućiti interakciju kroz igru, natječaje, preko terminala u prodavaonicama ili putem promocija – sve će to utjecati na to da oni prednost daju vašem, a ne konkurentskom proizvodu. Znači, kako biste brzo privukli kupce, pronađite nove razloge zbog kojih će vam se vratiti.

ovisno o svojim poslovnim prioritetima. To će se na koncu svesti na novac – na ispravnu investiciju koja će im se vratiti, zajedno sa sretnim kupcima.

Kao i uvijek, sve se svodi na novac, novac, novac – uz možda ponešto usputne zabave.

2. Fokus na sofisticiranije događaje i prilike koje pružaju određene prigode

P

roizvođači i trgovci na malo sada opskrbljuju puno širi dijapazon obiteljskih prigoda nego što je to bio slučaj prije. U prodavaonicama se obilježavaju i Očev dan i Valentinovo i Noć vještica, a slične aktivnosti proširile su se i na sezonske događaje (npr. sezona roštilja), dnevne prigode (doručak, jutarnja kava) i one druge vezane uz neki cilj (npr. festival vina). Osim toga, mijenja se i priroda ovih događanja.

Kampanje u prodavaonicama vrlo su jake.

Takva je npr. bila Migrosova Uskršnja kampanja 2012., a pojavljuju se i konkretne promocije jela i kuponi za popuste koji ih prate. U online okružju tu su interaktivne igre koje podržavaju i prate kampanje, npr. Lidl je imao interaktivnu kampanju vezanu za Euro 2012. Takvi događaji sve su sofisticiraniji čime se otvaraju nove prilike i za trgovce i za proizvođače koji traže načine za poticanje svojih prometa.

dajnih u 2012.

Jonathan Gunz Viši poslovni analitičar

4. Spojite dva i dva i personalizirajte iskustvo kupnje

P

rema rezultatima našeg istraživanja o prodavaonici budućnosti, jedna od glavnih pokretačkih snaga promjene u maloprodaji sutrašnjice svakako će biti i prilagođavanje iskustva kupnje, uz osnaživanje, povezivost, višestrukost kanala i održivost. Već sada svjedočimo velikom broju interaktivnih terminala na prodajnim mjestima koji kupcima omogućuju da se inspiriraju i kupnju prilagode sebi. Tako npr. u Walgreensu u Chicagu “virtualni barmen” daje recepte, ideje za zabavu i savjete o kombiniranju pića. Neki terminali u trgovinama povezani su s njihovim online okružjem (npr. M&S u Parizu ima divovski smartphone povezan s njihovom internetskom trgovinom odjeće), dok se drugi spajaju s programima vjernosti i

posebnim ponudama (npr. Boots ima terminale za vjerne kupce s karticom pogodnosti). I jedni i drugi obogaćuju maloprodajno iskustvo i nagovješćuju personaliziranu budućnost koja je vidljiva i online.

Primjerice, maloprodajna drogerija CVS ponovno je pokrenula svoju internetsku stranicu s personaliziranim promocijama i sustavima za praćenje recepata. Sve ove inovacije omogućuju spajanje načina na koje se roba nudi kupcu te prilike za povećanje i njegovog zadovoljstva.

5. Omogućite kupcima povoljne cijene

M 3. Robu u prodavaonicama dojmljivo izložite

K

upci se susreću sa sve moćnijim načinima na koje im se prezentira roba u trgovini.

Najvidljiviji je primjer vizualni identitet svježih prehrambenih proizvoda koji su se ove godine isticali pri mnogim IGD-ovim posjetama prodavaonicama. Dobri primjeri trgovina koje odjele sa svježim proizvodima koriste kako bi uzbudile i privukle kupce su Sobeys trgovina u Kitcheneru u kanadskom Ontariju i Morrisons u St. Albansu pokraj Londona. Ne radi se, međutim, samo o odjelu svježih proizvoda. Naši izleti u prodavaonice širom svijeta otkrili su inovativno i inspirativno predstavljanje proizvoda u mnogim kategorijama, od kafića koji smo zatekli u Sparu u Moskvi pa do divovske čokolade u trgovini Loblaw’s u Maple Leaf Gardens u Torontu, u Kanadi. U nekim prodavaonicama kušanje i isprobavanje proizvoda također su u porastu. Sve ove taktike potiču dolaske potrošača u trgovine, ali i impulzivnu prodaju, jer promiču rješenja kojih se kupac inače ne bi dosjetio.

etode uvođenja povoljnih cijena također se razvijaju.

O tome se razgovaralo i prije početka financijske krize 2008. godine i ta je tema još uvijek relevantna. Povoljne cijene danas su uporište za rast. Proteklih mjeseci dobili smo čvrste dokaze da se trgovci na malo služe alternativnim načinima kako bi poduprli i one kupce koji paze na svoju potrošnju. U tom smislu posebno popularnima pokazale su se kategorije goriva i svježih prehrambenih proizvoda.

Međutim, neke kampanje sve su smjelije u svom oglašavanju. Tako je Morrisons nedavno ponudio 14 svakodnevnih

namirnica po cijeni manjoj od 10 funti kako bi kupci bili namireni do isplate plaća. Pojavljuje se sve više sustava koji kupcima omogućuju uspoređivanje cijena, posebno na nekim tržištima, npr. u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Neki čak koriste promocije kako bi potaknuli uporabu različitih prodajnih kanala. U svojoj predbožićnoj kampanji Toys R US i američki eBay ponudili su 10 dolara popusta u trgovini, nakon obavljene online kupnje od 100 dolara. Poruka poduzetnicima jest da je povoljna cijena i dalje ključna te da može polučiti dobre rezultate.

Srpanj - Kolovoz 2012. www.jatrgovac.hr

63

Brendovi našeg djetinjstva

V

jerojatno nema kućanstva u Hrvatskoj u čijoj se kuhinji nije ponekad našao Čarli.

Sinonim za deterdžente za ručno pranje posuđa već godinama je dio obitelji Labud, a unatoč konkurenciji novih i globalno prisutnih brendova Čarli svoju poziciju na tržištu i policama

skim poslovima, izazvala je simpatije i to posebno kod ženskih potrošača jer je u vremenu sve naglašenije emancipacije predstavljala snažan motivacijski faktor.

Naime, u svim reklamnim porukama Čarlijem dosljedno peru muškarci kao dobri domaćini te se iz te kampanje iskristalizirao i

U svakom segmentu tržišnog nastupa Čarli od svog postanka prednjači u postavljanju novih trendova

Uvijek u trendu prodavaonica i dalje uspješno brani. Iako je kroz dugi niz godina doživio nekoliko osvježenja kroz redizajn i nadogradnju linije, prepoznatljiva komunikacija s potrošačima zadržala se još od 1974. kada je Čarli i nastao. Prvi Čarli imao je miris limuna, a kako je tada vladao trend pozicioniranja proizvoda po mirisu, ovaj tekući deterdžent za ručno pranje posuđa dobio je ime po osvježavajućem mirisu ovoga južnog voća. Ime Čarli nastalo je tako iz sintagme “čar limuna”, odnosno spajanja riječi čar s početnim slovima druge riječi.

AVANGARDNE IDEJE Moderni dizajn, oslobođen zastarjelih reklamnih oblika, bio je i značajan motivator promjene pa je i to jedna od značajki po kojoj je Čarli postao prepoznatljiv. Čak je i marketinška ideja vodilja Čarlija u to doba nametala nove trendove. Utemeljena na jednakosti muškaraca i žena, kada je riječ o kućan-

64

poznati slogan “Danas pere Čarli”, čija se prepoznatljiva melodija zadržala do danas.

EKOLOŠKA SVIJEST Istovremeno, u području razvoja proizvoda Labud je među prvim proizvođačima poseban naglasak stavio na ekološki aspekt i tendenciju “povratka prirodi” u odnosu na recepturu i mirise, što su ubrzo prihvatili i konkurentski proizvođači. Površinski aktivne komponente, tenzidi, potječu od plodova kokosa i kukuruza pa je Čarli, od tada i sve do danas, biološki razgradljiv te ph neutralan proizvod koji se ne testira na životinjama. Čarli je kroz desetljeća mijenjao svoje “lice” i ambalažu, ali je oduvijek ostao jedan jedini – sinonim za sredstvo za ručno pranje posuđa.

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

ČARLI VREMEPLOV 1977. - Čarli s mirisom limuna dobiva pečat “čarli original” kao nositelj linije i zadržava ga do danas 1984. - lansiran Čarli s blic efektom za dodatni sjaj posuđa 1988. - na 15. godišnji­ cu proizvodnje tekućih deterdženata za ručno pranje posuđa i robne marke Čarli lansirani su proizvodi Čarli 88 i Čarli DEO s pojačanim učinkom mirisa tijekom pranja 2000. – 2010. - dolazi do promjene ambalaže i prelaska iz PH-HD u PET ambalažu te razvoja cijele linije proizvoda s dodatkom prirodnih ekstrakata biljaka i naglaskom na njegu ruku 2007. - linija Čarli među prvima na tržištu lanisira liniju proizvoda s dodatkom prirodnih ekstrakata ljekovitog bilja poput gospine trave (kantariol), kamilice, lavande i aloe vere 2010. - napravljen je rebranding cijelog proizvodnog asortimana.

Uvedena je nova boca s etiketom u obliku srca ali i novi mirisi, naglašena je kozmetička komponenta za njegu ruku te povećana gustoća proizvoda i eko­nom­ičnost pranja.

Predstavljen je i novi slogan: Čarli – Najbolja Hrvatska Sapunica 2012. - izlazi Čarli love – prvi hrvatski specijalizirani deterdžent za ručno pranje bebinih bočica, duda i igračaka - blage formulacije s efektom olakšanog ispiranja, mirisom bez alergena, pH neutralan i biološki razgradljiv

Kontakt: Tel: 091 502 0231 elvira@filaks.hr www.filaks.hr www.facebook.com/filaks

Vedra kuća znanja

M

ožete razmišljati da nema smisla učiti i očekivati više, kada je na tržištu vrlo neugodna situacija koja budi nemir i osjećaj nepravde. Međutim, istovremeno ne možete pronaći niti jedno radno mjesto gdje usavršavanje nije potrebno, gdje od vas ne očekuju više. Dinamično tržište od nas traži kontinuirane promjene i veliki je izazov za sve koji žele biti uspješni! Uspjeh nije moguće ostvariti starim načinom razmišljanja i

rada. Aktivna konkurencija, brzi razvoj i nove tehnologije naglašavaju potrebu za usavršavanjem i specijalizacijom na svim radnim mjestima. Poslodavci to od vas očekuju, a vi odlučujete u kojem smjeru ide vaša karijera.

Programi Poslovnog učilišta Filaks osmišljeni su s ciljem usavršavanja postojećih znanja i vještina, u skladu sa svjetskim spoznajama s područja menadžmenta, marketinga i prodaje. Sve programe verificiralo je Ministarstvo

Koje su dodatne koristi za polaznike?

• sudjelovanje na konferencijama u organizaciji tvrtke Filaks d.o.o.

• individualne konzultacije s voditeljem programa • individualni pristup svakom polazniku • rad u malim grupama • priručnik Marketinški vodič • polaganje završnog ispita i mentorstvo završnog rada je uključeno u cijenu školarine (bez dodatnog plaćanja upisnine ili polaganja završnog ispita)

U tijeku su upisi za sljedeće programe: • Voditelj prodaje • Voditelj marketinga • Specijalist za oglašavanje i odnose s javnošću • Specijalist za internet marketing • Specijalist za prodaju i prezentaciju proizvoda i usluga • Voditelj marke • Menadžer u malom poduzetništvu itd.

znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i upisuju se u radnu knjižicu kao zvanje. Trajanje programa je 150 i 200 sati, a kroz nastavu vas vodi stručni tim poslovnih savjetnika.

Programi usavršavanja Poslovnog učilišta Filaks mogu upisati polaznici sa završenom minimalno srednjom školom, kao i osobe sa završenom višom ili visokom školom, odnosno svi koji su spremni na interaktivni rad i usvajanje praktičnih znanja i vještina.

Zašto odabrati Poslovno učilište Filaks?

N

a tržištu, gdje je sve dostupno i već viđeno, mi se trudimo omogućiti stjecanje znanja i vještina kroz interakciju i individualni pristup svakom polazniku. Nakon svakog predavanja, seminara ili radionice, najveća nagrada nam je zadovoljstvo klijenta. Trudimo se svakim danom ispuniti vaša očekivanja i uvijek dati više.”

Elvira Mlivić Budeš, direktorica tvrtke Filaks d.o.o.

Novo na polici Tri nova okusa Gavrilovićevih premium pašteta

J

etrena pašteta 1938., Pašteta s pršutom i Pašteta s maslinama prava su poslastica za ljetno osvježenje. Jetrena pašteta 1938. dobila je ime po godini kada je Gavrilović po prvi put proizveo jetrenu paštetu tada pakiranu u hermetički zatvorene kutije, preteče današnjih limenki. Osim po ekskluzivnoj crnoj limenci, ova pašteta razlikuje se od ostalih na tržištu i po visokom udjelu jetre od čak 30% zbog čega ima profinjeni okus sa slatkastom notom. Za sve potrošače željne

drugačijih kombinacija okusa pripremljena je pašteta obogaćena pravim pršutom te pašteta sa sočnim zelenim maslinama. Paštete su pakirane u limenkama od 100 g, a bolja vidljivost na polici osigurana je dodatnim pakiranjem u kartončić. Marketinška podrška: OOH kampanja, tornjevi na plažama, prim prodaja i degustacije u odabranim prodavaonicama, POS materijali. Proizvođač: Gavrilović d.o.o., Gavrilovićev trg 1, 44250 Petrinja.

Besplatni potrošački telefon: 0800 1690.

Internetska stranica: www.gavrilovic.hr.

E-mail: jelica@gavrilovic.hr.

Nova aromatizirana mineralna voda Studenac

O

svježavajući mjehurići mineralne vode i sok najukusnijeg voća idealna su kombinacija za utaživanje žeđi. Prirodna mineralna voda Studenac obogaćena sokom od naranče i okusom kumquata te Studenac limungrejp pružaju i više od osvježenja u toplim danima. Izvrsna su kombinacija za koktele, a posebno se dobro slažu s bijelim vinom i vodkom.

Jedinično pakiranje: 0,5 l i 1,5 l PET boca i 0,25 l staklo. Marketinška podrška: TV, internet, BTL (prim prodaja i degustacija), POS (letak, plakat).

Miješani namaz s maslacem iz Zvijezde

Z

vijezda je sredinom srpnja plasirala na tržište novi miješani namaz s maslacem kako bi svojim sadašnjim i budućim korisnicima omogućila pripremu vrhunskih jela i slastica. Zvijezda miješani namaz s maslacem za pripremu jela i slastica objedinjuje sve prednosti margarina i maslaca.

Margarin osigurava da se dobije prozračan biskvit, prhkije kekse te glatke, fine kreme za kolače, a maslac aromu i okus.

Preporuka Franck lansirao 100% prirodni hladni čaj

Z

a potrošače koji traže zdrav i praktičan proizvod Franck je osmislio Freeze Tease, potpuno prirodan hladni čaj, jedini ovakve vrste na tržištu koji predstavlja globalnu inovaciju kategorije filtar-čajeva. Freeze Tease je pravi čaj koji se priprema u hladnoj vodi, 100% je prirodan, ima samo sedam kalorija, a ne sadrži šećer, umjetna sladila niti umjetne boje.

Na tržištu se u atraktivnim pakiranjima hladni čajevi mogu pronaći u trima oku-

66

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

sima: breskva, crvena naranča te limun s listićima zelenog čaja. Pakiranja za trgovine sadrže po 16 “piramida” koje su dostatne za pripremu 4 litre napitka.

Caffeteria Espresso u pakiranju od 1 kg

Inovativne spužvaste krpe iz Vilede

vrtka Alba m.s. proširila je svoju liniju pržene kave novim proizvodom - Caffeteria Espresso 1 kg. Iz tvrtke ističu kako je novi proizvod nastao na temelju kontinuiranog proučavanja novih okusa, usavršavanja arome i visoke kvalitete sirovine. “Tradicionalna receptura i brižljivo birana sirovina prerađena uz pomoć najsuvremenije tehnologije koja prirodnu aromu ostavlja netaknutom omogućuje puni užitak prilikom kušanja. Svojom kvalitetom i okusom Caffeteria Espresso zadovoljit će i one najzahtjevnije”, navode iz tvrtke. Transportno pakiranje: 6 kom u kartonu. Preporučena MPC: 69,99 kn. Adresa proizvođača: ALBA M.S. d.o.o., Dr. Stanka Pinjuha 15c, 49214 Veliko Trgovišće. Tel./fax: +38549/326-500, +38549/326-526.

Web: www.alba-ms.hr.

ileda Spužvasta krpa power je snažno upijajuća spužvasta krpa s PowerLines abrazivom za vrlo djelotvorno čišćenje svih površina u kućanstvu. Uz klasičnu vlažnu krpu, kao apsolutni novitet na tržištu sada je dostupna i suha spužvasta krpa Power koja se ne treba ispirati prije prve upotrebe, ekološki i zdravstveno savršen je proizvod napravljen od prirodnih materijala, nema apsolutno nikakvih aditiva, biorazgradiv je te se može kompostirati i odlagati bilo gdje bez opasnosti. Vileda vlažne spužvaste krpe power u 3/1 pakiranju su žute boje, a sve suhe su roze boje.

Oba proizvoda kreću u distribuciju od 1. kolovoza 2012.

T

V

Nova linija namaza Argeta Delight

A

rgeta sa svojom novom linijom Argeta Delight nudi lagani namaz s 30% manjim udjelom soli i masti i bez ikakvih aditiva. “Argeta Delight dokazuje da namaz može biti odličan i uz smanjeni udio soli i masti”, ističu iz proizvođača. Novi namazi dostupni su u tri različita okusa: kokošji, pureći i od tune. Pripremljeni su po posebnoj recepturi kojom se kombiniraju najbolji komadi mesa i odabrani začini kako bi se dobila prvoklasna delikatesa. “Ovaj put potrošačima nudimo novu liniju namaza koja je u skladu s

trendovima u prehrani, a osvaja sjajnim okusom”, naglašava Enzo Smrekar, viši izvršni direktor programa Delikatesni namazi u Atlantic Grupi i član uprave Droge Kolinske d.d.

Kanaan d.o.o.

Donji Miholjac Industrijska zona Janjevci 4, 31540 Donji Miholjac Tel: +385(0)31 620 185

www.kanaan.hr

Novo na polici Kanaan obogatio ponudu kokica i flipsa

T

vrtka Kanaan iz Donjeg Miholjca predstavila je nove proizvode u ponudi slanih grickalica. Širenje asortimana s novim okusima uz najbolju kvalitetu i najnižu cijenu na tržištu dugogodišnja je poslovna politika tvrtke, poručuju iz Kanaana. Hrskave i svježe kokice s okusom sira jedinstven su proizvod na hrvatskom tržištu, a tu su i novi okusi već dobro poznatog flipsa s okusom pizze, slanine i paprike. Proizvođač: Kanaan d.o.o.

Adresa proizvođača: Industrijska zona Janjevci 4, 31540 Donji Miholjac.

Tel./Fax: +38531/620-194, +38531/620-191.

Internetska stranica: www.kanaan.hr.

Linija troslojnog toaletnog papira iz Palome

U

Palomi su razvili novu liniju troslojnog toaletnog papira koji je dostupan u pakiranju od 10 rola po 150 listića uz dužinu listića od 14 cm. Duži namotaj te mekoća i kompaktnost papira najbolji su razlozi za kupnju novih proizvoda, a tome treba dodati i da su ovi toaletni papiri proizvedeni iz 100% celuloze koja je PEFC certificirana.

Nova linija troslojnog toaletnog papira Paloma sastoji se od bijelog toaletnog papira bez mirisa, žutog toaletnog papira s mirisom mlijeka i zobi, roza toaletnog papira s mirisom divlje trešnje i bijelog toaletnog papira s ljepilom u zelenoj boji i mirisom zelenog čaja. Za rujan i listopad Paloma najavljuje TV kampanju, promocije i sampling u maloprodaji, PR objave, te opremanje prodajnih prostora s POS materijalima i dodatna pozicioniranja.

Panirani sirevi iz Vindije

P

olustoljetno iskustvo u proizvodnji sireva Vindija je pretočila u dva nova gastronomska specijaliteta: panirani Edamac i Camembert. Panirani Edamac dolazi u svježem (MAP pakiranje od 300 grama) i zamrznutom (samostojeća vrećica od 600 grama) izdanju, a za pripremu vrhunskog obroka dovoljno ga je samo “zagrijati&poslužiti”. Ukusan panirani Camembert dolazi u zamrznutoj varijanti, a njegovu kvalitetu čuva atraktivno dizajnirana samostojeća vrećica sa ZIP zatvaračem (350 grama).

Logističke informacije: Camembert - 9 kom/karton, 60 kartona

na paleti; Edamac - 9 kom/karton, 60 kartona na paleti (zamrznuti), 8 kom/karton, 72 kartona na paleti (svježi). Proizvođač: Vindija d.d., Međimurska 6, Varaždin. Tel/fax: +38542/399-999, +38542/399-076. e-mail: promotion@vindija.hr.

Novi izgled i okusi pašteta Delamaris

D

elamaris je ovoga ljeta na police trgovina počeo uvoditi paštete u novim pakiranjima s redizajniranom ambalažom koja uključuje zaobljenu dvobojnu univerzalnu dozu pakiranu unutar kartice. Ujedno je promijenjeno i transportno pakiranje koje je s dosadašnjih 32 komada u kartonu smanjeno na 24 komada, dok su u ponudu

68

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2012.

uvedeni i novi okusi - Delamaris Tunina pašteta Classic, Kokošja pašteta te Lososova pašteta. Novi okusi pašteta Delamaris najviše će oduševiti ljubitelje bolje mazivih pašteta koje, unatoč odličnom okusu, ne sadrže konzervanse, pojačivače okusa, bojila i ostale aditive.

Usto, svi proizvodi Delamarisa predstavljaju bogat prirodni izvor kalcija i omega 3 masnih kiselina.

Izlog

Pomažemo Vam prodati više!

Osiguravamo moćna i fleksibilna outsourcing rješenja za maloprodaju i FMCG industriju.

Mi smo specijalisti posvećeni rastu Vašeg prometa i jedina kompanija na tržištu koja ugovorom jamči rezultate.

Maloprodajni servisi za savjetovanje i usluge d.o.o. mail: info@maloprodajni-servisi.hr www.maloprodajni-servisi.hr · Potpuno opremljen uredski prostor s pripadajućom adresom i jedinstvenim telefonskim brojem.

Konferencijske sobe te sobe za sastanke omogućavaju grupne poslovne susrete.

· Rad poslovne tajnice u managiranju Vaših obaveza i svih kontakata s institucijama (Uprava, Banka, Veleposlanstvo). · Knjigovodstvene usluge

· OOS – Office Outsource Sustav – koji integracijom poslovnog programa i internet telefonije omogućavaju pristup svim podacima potrebnim za kvalitetno i uspješno poslovanje poduzeća

Tel: 01/889 3366 www.office-outsource.biz

Potpun ured za Vas

Izlog

PROMOCIJE Proizvoda i usluga (dnevne i večernje), HoReCa party, usluge po principu “ključ u ruke”

PREZENTACIJE u shopping centrima u RH

MERCHANDISING

ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA popis cijena i promo aktivnosti, udjela na policama

SAMPLING podjela uzoraka, letaka, tiskovina na prodajnim mjestima i poštanskim sandučićima PROMOPAKIRANJE ambalažiranje akcijskih i posebnih pakiranja proizvoda ORGANIZACIJA NAGRADNIH IGARA sms i ostale nagradne igre, organizacija, administracija, registracija, podjela nagrada

MYSTERY SHOPING

PROIZVODNJA, DISTRIBUCIJA I POSTAVLJANJE STALAKA DECO TOUR USLUGA postavljanje oznaka vizualnog identiteta na POS i horeca, plakatiranje INTERNET COMMUNITY MANAGEMENT Facebook, Twitter, web kampanje

Mi unapređujemo Vašu prodaju!

Promoplus marketing d.o.o., Avenija Dubrovnik 15, Zagreb, tel. +385 1 611 66 10, fax. +385 1 611 66 40 mail: promoplus@promoplus.hr, web: www.promoplus.hr

Ilica 1a, Zagreb tel: +385 1 4881 940 www.frankopan-nekretnine.com info@ilica1.hr

Želite primati Ja TRGOVAC magazin?

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime više od 10.000 profesionalaca sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: Mail: Redakcija Ja TRGOVAC KunaPak d.o.o.

Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598, e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Funkcija: Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

NAJTIRAŽNIJI NAJTIRAŽNIJI

NAJBOLJI

NAJTIRAŽNIJI

NAJTIRAŽNIJI

NAJTIRAŽNIJI

NAJBOLJI

NAJCITIRANIJI

NAJCITIRANIJI NAJCITIR

NAJČITANIJI AJTIRAŽNIJI NAJBOLJI NAJCITIRANIJI

Izdanje rujan izlazi 19.09.2012.

Rok za zakup oglasnog prostora je

NAJTIRAŽNIJI

NAJTIRAŽNIJI

e-mail: prodaja@jatrgovac.hr NAJBOLJI

LJI

BOLJI

NAJCITIRANIJI Kontakt: +385NAJCITIRANIJI 1 5595 056,

NAJTIRAŽNIJI

NAJBOLJI NAJTIRAŽNIJI NAJČITANIJI NAJTIRAŽNIJINAJBOLJI 13.09.2012.

NAJČITANIJI