Ja TRGOVAC magazin - svibanj 2012

Broj 18 | Svibanj 2012.

Dossier

Pivo i pivarska industrija

Naprijed naši!

Naj kampanje EURO 2012 Odnosi s javnošću:

Vjerodostojnost prije svega

Brend jezik

pokretač izgradnje brenda

Za najfiniju i zdravu zimnicu!

Uspješna sezona zimnice i još više voćnog okusa

Još veća ušteda šećera za potrošača s novim omjerom 3:1!

Uvodnik ISSN 1847-9987 Godina 3 / Broj 18 Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNIK: Goran Pavlović GRAFIČKI UREDNIK: Miroslav Šiptar FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto LEKTOR I PREVODITELJ: Marijana Pasarić PRODAJA I MARKETING: Branko Ječmenjak, Daria Maroević telefon: 01/559 5056 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr TISAK: Grafički zavod Hrvatske d.o.o.

Radnička cesta 210 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o.

Ilica 1a/4, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr Naklada: 10.100 primjeraka.

Broj 18 | Svibanj 2012.

Dossier

Pivo i pivarska industrija

Naprijed naši!

Naj kampanje EURO 2012

Simetrija odgovornosti

K

ako stvoriti poduzetničku klimu i nova radna mjesta u državi koja dugoročno ne promišlja kako to ostvariti i ne pruža nikakvu konkretnu pomoć ili ideju već samo slijepo provodi disciplinarne mjere koje načelno imaju smisla, ali u nekim posve drugačijim tržišnim uvjetima. Kako se osjećati produktivno i ponosno kada se poduzetnici pribijaju na stup srama i kada se naočigled svekolike javnosti preispituje njihova mukotrpnim radom stečena imovina. Kako planirati razvoj u uvjetima u kojima se dogovori jedno, a nedugo zatim odredi nešto sasvim drugo bez ikakvog prethodnog konzultiranja s uključenim stranama i mjerodavnim stručnjacima. Kako uredno plaćati porez i ostale obveze kada su država i “Prvo treba državne tvrtke prema poduzetniku najveći dužnik i riješiti kada sudstvo, svojom poslovičnom sporošću i neefikasnošću, potiče neplatiše da vam u lice i bez srama poduzetničku svaki put mogu reći: “Tuži me”, jer znaju da, dok naše nelikvidnost jer pravosuđe odradi svoj posao, ni njih ni vašega novca više neće biti na vidiku. Poduzetnik na sva navedena kada se ona pitanja može dati konkretne i jasne odgovore, ali ih je prethodno to trebao upitati. “Tražimo simetriju dovede u red netko odgovornosti i promjenu odnosa prema poduzetniVlada neće cima”, poručio je Ivan Ergović, predsjednik Hrvatske poslodavaca, predstavnicima Vlade na nedavno trebati brinuti o udruge održanom Danu poduzetnika. Ministar poduzetništva vlastitoj“ i obrta Gordan Maras na prozivku je spremno i pomalo kao po špranci uzvratio kako treba raditi transparentno, voditi dosljednu provjeru tko što radi, koliko je efikasan, koliko je produktivan i da onda neće biti nikakvog problema. Vjerujem da ni većina poduzetnika u tome ne vidi problem, samo se pitaju kada Vlast misli početi provedbu spomenute politike na vlastitom primjeru?

Svakako je pohvalna inicijativa da se riješi problem nelikvidnosti, no u tom slučaju Vlada ipak nije trebala krenuti od sebe. Prvo treba riješiti onu poduzetničku, jer, kada se ona dovede u red, Vlada neće trebati brinuti o vlastitoj. A kada poduzetnik bude nagrađen za svoj rad i trud brzo će se u njemu stvoriti ushit, a oko njega pozitivna poduzetnička klima koju svi toliko prizivaju.

Jesmo li mi bili dovoljno poduzetni po pitanju kvalitetnog praćenja tema u ovomjesečnom izdanju prosudite temeljem stranica koje slijede. Vjerujemo da ćete nakon opsežnog priloga o pivu poželjeti popiti koje te da će vam uz skorašnji Euro, ako vam možebitno nedostaje poduzetničkog duha, proraditi barem onaj navijački koji također nije na visini ususret tom velikom natjecanju. Vjerujmo u naše reprezentativce. Vjerujmo u sebe. Igraj Hrvatska, ti to znaš i možeš.

Odnosi s javnošću:

Vjerodostojnost prije svega

Brend jezik

pokretač izgradnje brenda

Maroje Sabljić, glavni urednik maroje@jatrgovac.hr Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr Svibanj 2012. www.jatrgovac.hr

7

Vijesti U ovom broju Vijesti 8 Društveno odgovorno poslovanje 14 Naj kampanje Euro 2012

16

Dossier Pivo 18

Upravljanje brendovima

32

Mlijeko 34

Trgovački lanac B-Hyper zap

T

rgovački lanac hipermarketa B-Hyper započeo je poslovanje na hrvatskom tržištu otvaranjem prodajnog objekta u trgovačkom centru Lumini u Varaždinu. Radi se o novom konceptu hipermarketa koji uz bogatu ponudu više od 30.000 proizvoda prehrambenih i ne-

Odnosi s javnošću

38

Ljepila 42

Vijesti iz regije i svijeta

46

Globalna kretanja

48

Brendovi našeg djetinjstva 50 Novo na polici

51

Izlog 54 8

www.jatrgovac.hr Svibanj 2012.

prehrambenih kategorija posebnu pažnju poklanja odjelu kuhinje i prodaji gotovih jela.

Novi varaždinski hipermarket prostire se na više od 5000 kvadratnih metara, od čega je 3500 kvadrata prodajnog prostora.

Ukupna investicija u prodajni objekat iznosila je 5 milijuna

Potrošnja u ožujku pala 1,1 posto

U

ožujku je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo pao 1,1 posto na godišnjoj razini, više od očekivanja, što je posljedica povećanja PDV-a, slabosti tržišta rada i nejake potražnje za kreditima. To je prvi pad potrošnje u ovoj godini, nakon što je u siječnju porasla za 1,9, a u veljači za 1,1 posto. Promatrajući promet od trgovine na malo prema pretežnoj djelatnosti poslovnih subjekata prema NKD-u, značajan realan pad prometa na godišnjoj razini zabilježen je u kategorijama audio i video opreme (-7,8%) te ostalih djelatnosti (-5,2%), dok je najveći rast zabilježen u prometu tekstilom, odjećom i obućom (+20,4%) što je djelomično posljedica produljenih sezonskih sniženja.

Seljaci i sindikati traže stopu PDV-a na hranu od 5 posto

N očeo poslovanje u Hrvatskoj eura te je zaposleno je 107 djelatnika. B-hyper je otvorio Knut Kvisvik, predsjednik uprave tvrtke, koji je tom prigodom naglasio kako je B-Hyper međunarodna tvrtka koju je izgradio iskusni upravljački tim iz Skandinavije i baltičkih zemalja, s više od 20 godina iskustva u sektoru

maloprodaje. B-Hyper i njegov razvoj podupiru privatni dionički fondovi, rekao je, a osim u Hrvatskoj u ovom trenutku tvrtka razvija poslovanje i u Srbiji, BiH, Estoniji, Latviji, Litvi te je fokus stavljen na brzorastuća tržišta istočne Europe kao što su Ukrajina i Azerbajdžan.

ezavisni hrvatski seljaci i Nezavisni hrvatski sindikati traže od Vlade da se što hitnije smanji stopa PDV-a na hranu na 5 posto. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka Mato Mlinarić smatra kako ima prostora za snižavanje stope PDV-a, odnosno da bi u Hrvatskoj PDV na hranu trebao biti 5 posto. Napominje kako Hrvatska sa stopom od 25 posto ima gotovo najveći PDV na prehrambene proizvode (izuzev na kruh i mlijeko) u odnosu na članice Europske unije. Primjerice, u Njemačkoj je ta stopa 7 posto, a ima puno veći standard nego Hrvatska. U Hrvatskoj mjesečno na hranu otpada do 32 posto ukupnih mjesečnih troškova.

Besplatne plastične vrećice od početka 2013. odlaze u povijest

B

esplatne plastične vrećice neće biti dostupne kupcima u trgovinama i na tržnicama od početka iduće godine, kada bi trebao stupiti na snagu novi pravilnik kojim Ministarstvo zaštite okoliša i prirode namjerava uvesti “ekološki porez”, to jest naknadu radi odvikavanja potrošača od korištenja tih teško razgradivih plastičnih proizvoda. Ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy izjavila je da bi se pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu trebao primjenjivati od 1. siječnja iduće godine, pošto se prihvati zakon o otpadu. Pravilnikom bi se uvelo i plaćanje naknade na plastične vrećice kojom se želi destimulirati njihovu upotrebu. Ministrica Holy rekla je da visina naknade još nije utvrđena, a razmišlja se o dvije kune po vrećici koje bi se uplaćivale u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a bile bi namijenjene ostvarivanju projekata koji služe poboljšanju okoliša.

Svibanj 2012. www.jatrgovac.hr

9

Vijesti

KARIJERE

Josipu Zaheru novi mandat na čelu HUP-Udruge trgovine

J

osip Zaher iz Agrokora i u nadolazećem četverogodišnjem periodu obnašat će funkciju predsjednika Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, odlučila je Skupština HUP-Udruge trgovine koja je, po isteku mandata dosadašnjem Izvršnom odboru, imenovala nove članove tog tijela.

Tako su za dopredsjednike HUP-Udruge trgovine imenovani Mijo Šimić iz Tekstilprometa i Davorka Budimir iz tvrtke Delfin. Članovima izvršnog odbora, pak, imenovani su Vladimir Lunaček (Magros), Josip Butara (Ultra gros), Samo Gorjup (Mercator-H), Vladimir Babić (Iris), Martin Evačić (NTL), Darko Knez (Konzum), Pavo Zubak (AutoZubak), i Danijel Vidiš (Spar Hrvatska), dok je Sanja Smoljak Katić (HUP-Udruga trgovine) član po službenoj dužnosti.

Saša Krobot novi predsjednik Uprave rovinjske Mirne

S

aša Krobot novi je predsjednik Uprave rovinjske Mirne d.d. koji je na tom mjestu zamijenio Marinka Došena. Krobot iza sebe ima bogato poslovno iskustvo.

Karijeru je započeo u INA Naftaplinu, a nastavio je kao komercijalist i komercijalni rukovoditelj u Agroklasu. Bio je potom direktor prodaje u tvrtki Auer, gdje je radio na razvijanju i uvođenju novih načina prodaje, te investitor i direktor tvrtke Baranja Trade i direktor vlastite tvrtke Akropola d.o.o. Posljednjih šest godina proveo je u tvrtki Geneza, gdje je obavljao poslove vezane uz prodaju – od voditelja prodaje do direktora prodaje za Geneza RH i Geneza BIH, nakon čega je temeljem ostvarenih rezultata imenovan i članom Uprave tvrtke.

Usto, bio je i direktor tvrtke Atlantida koja već dugi niz godina uspješno posluje u prehrambenoj industriji.

10

www.jatrgovac.hr Svibanj 2012.

Predstavljena redizajnirana ponuda Vina Laguna

U

ambijentu Vidikovca vinograda Agrolagune u Poreču je sredinom svibnja predstavljena nova, redizajnirana linija Vina Laguna, vinarije koja posluje u sastavu Agrokor vina. Tom prigodom premijerno su predstavljena i vina iz ultra premium linije: Vina Laguna Festigia Riserva koja je sa svoje dvije etikete Malvazija i Cabernet Sauvignon nadišla sve dosadašnje vinske užitke iz podruma Agrolagune, rečeno je na predstavljanju kojem su prisustvovali potpredsjednica Uprave Agrokora Ljer-

ka Puljić i predsjednik Uprave Agrolagune Goran Kramarić.

Oni su istaknuli kako je ulaskom Agrokor koncerna u vlasničku strukturu u tvrtku uloženo više od 25 milijuna eura čime je Agrolaguna postala najveća poljoprivredna kompanija u Istri.

Bruto dobit proizvođača pića 608 milijuna kuna

H

rvatski proizvođači pića u devet mjeseci 2011. ostvarili su bruto dobit od 608 milijuna kuna, što je porast od dva posto u odnosu na isto razdoblje 2010., podaci su koje je objavila Fina. Kod 246 poduzetnika proizvođača pića bilo je 9350 zaposlenih koji su

ostvarili ukupan prihod od 4,6 milijardi kuna, ukupne rashode od 4 milijarde kuna te izdvojili za investicije 232 milijuna kuna. Proizvođači pića u devet mjeseci 2011. na stranim su tržištima ostvarili prihod od 522 milijuna kuna, što je povećanje izvoza za 13,7 posto.

Domaći čips od uvoznog krumpira

T

vrtka Kanaan (Obećana zemlja) iz Donjeg Miholjca, osnovana 1990. godine, drži više od 45 posto domaćeg tržišta čipsa. “Ove godine nam je prodaja porasla 38 posto”, kaže Zvonko Popović, predsjednik Uprave Kanaana. Otkako je izbila kriza, potrošači umjesto svjetskih brendova radije odabiru domaće grickalice. Uložili su u novu tehnologiju, povećali kapacitete, a Kanaanov čips uskoro bi se trebao naći na policama velikog britanskog trgovačkog lanca Tesco u Mađarskoj. Tvrtka već izvozi u Mađarsku, ali i u Srbiju, Makedoniju, BiH, Slovačku, Albaniju, Grčku, Kosovo i Bugarsku, a uskoro i Italiju. No, Kanaanu nedostaje ključna sirovina - krumpir. “Moramo ga uvoziti iz Mađarske jer ga nemamo dovoljno. U Hrvatskoj ne možemo dobiti zemlju, premda državi nudimo puno višu cijenu za najam. No, država nekima daje zemlju ispod tržišne cijene”, kaže Popović.

Konzum s većim prihodom, a manjom dobiti

T Metro proglašen najboljim poslodavcem u Hrvatskoj

P

ortal Moj Posao i ove je godine proveo istraživanje o organizacijskoj klimi i zadovoljstvu radnika na radnome mjestu. U kategoriji velikih poduzeća s 251 i više zaposlenih ovogodišnji je pobjednik Metro Cash & Carry d.o.o. Uz osvojeno prvo mjesto, Metro je s trona skinuo dm-drogerie markt d.o.o. pa se tako ovaj drogerijski lanac, koji je 1. mjesto držao od 2008., ove godine našao na drugom mjestu, iza kojega slijedi također lanac drogerija - Kozmo d.o.o. “U Metrou radi više od 1100 zaposlenika - u Upravi i u sedam veleprodajnih centara.

rgovački lanac Konzum je u prvom tromjesečju ove godine povećao ukupni prihod za gotovo pet posto, dok su ukupni rashodi rasli nešto brže, za 5,3 posto, a neto dobit je smanjenja za 84 posto na nešto više od dva milijuna kuna. Po podacima iz računa dobiti i gubitka, Konzum je u prva tri mjeseca ove godine ostvario ukupni prihod od 2,87 milijardi kuna (-4,9%), prihode od prodaje u visini od 2,5 milijardi kuna (-3,7%), te ukupne rashode od 2,86 milijardi kuna (+5,3%). U prvom

je kvartalu Konzum povećao svoje prodajne kapacitete za 2849 četvornih metara, otvorivši novi Superkonzum u Delnicama i tri prodavaonice malog formata pa ukupno raspolaže s gotovo 298.000 m2 prodajnog prostora. Omjer između maloprodaje i veleprodaje se neznatno promijenio, a maloprodaja predstavlja 76 posto ukupne prodaje.

Konzum je krajem ožujka zapošljavao 12.400 radnika.

ostaje

CRNO JE PREKRASNO.

Odabrali hrvatski potrošači

Čistoća dolazi – Crno ostaje.

Persil Black Expert uklanja i najtvrdokornije mrlje sa crne odjeće.

Zahvaljujući Black-Fix-Effect-u štiti sve tamne boje od izbljeđivanja.

www.persil.com

Svibanj 2012. www.jatrgovac.hr 11 Naša inspiracija ste VI.

Vijesti Tomislav Mamić: Tommy ne prodajem Sparu

O Outlet Sveta Helena kreće u prenamjenu

T

vrtka Zelina centar d.o.o. donijela je odluku o pokretanju procesa prenamjene Outleta Sveta Helena, trgovačkog centra kojim upravlja, u dogovoru s investitorima i poslovnom bankom Outlet Sveta Helena nastavit će s radom do 1. lipnja ove godine nakon čega će se krenuti s planiranjem i izvedbom novog projekta na postojećem zemljištu i infrastrukturi. Nezadovoljavajuća zakonska regulativa o poslovanju outleta u Hrvatskoj te krajnje nestabilno i neizvjesno tržište doveli su do dugoročno štetnih posljedica na cjelokupnom tržištu, što su i glavni razlozi odluke o prenamjeni projekta, navode iz Outleta Sveta Helena.

tkako je Tommy preuzeo deset Kerumovih supermarketa, Splitom se proširila priča da je riječ o početku većeg poslovnog aranžmana koji će se okončati prodajom Tommyjeva maloprodajnog lanca austrijskom Sparu. Iz hrvatske ispostave Spara odbili su komentirati, ali i demantirati ove tvrdnje. Tomislav Mamić je, pak, potvrdio Sparov interes, no negira da se dogovorio o prodaji. “Nije, međutim, istina da je samo Spar zainteresiran za preuzimanje Tommyja. Imali smo i imamo nekoliko ponuda u tom smislu.

No, takve ponude ne razmatramo

jer smo sigurni da imamo veliku perspektivu i izniman potencijal da ojačamo i učvrstimo našu poziciju kao najvećeg trgovačkog lanca u Dalmaciji i na cijeloj obali”, naglašava Mamić.

BICRO: 150 tisuća eura za ‘alat’ koji olakšava kupnju

V

ladina agencija za provedbu programa potpore tehnologijskom razvoju BICRO s iznosom od 150 tisuća eura pomoći će razvojni međunarodni projekt u kojem sudjeluje zagrebačka tvrtka Poslovna inteligencija. U sklopu projekta razvit će se alat ‘Fair’ koji će omogućiti da kupci prilikom kupnje putem mobilnog telefona dobiju informacije o traženom proizvodu u realnom vremenu.

BICRO-ova potpora čini 50 posto ukupnih troškova hrvatskog dijela u tom projektu, a koji čini 20 posto ukupno planiranih troškova.

Za ostatak financiranja zaduženi su partneri Poslovne inteligencije - francuska tvrtka TestNtrust te

rumunjska Consulting International. Alat ‘Fair’ prvi će put omogućiti korisnicima proizvoda uvid u osvrte drugih korisnika na odabrani proizvod, ocjenu proizvoda i robne marke, a cilj je omogućiti korisnicima da tijekom kupovanja putem mobilnog telefona dobiju pouzdane informacije o traženom proizvodu što bi im trebalo olakšati donošenje odluke o kupnji.

Novi supermarket Plodine u Novigradu Hrvatski sirevi nagrađeni za kvalitetu

T

rgovački lanac Plodine u Novigradu je otvorio svoj ukupno 68. supermarket na hrvatskom tržištu.

Novi prodajni objekt, u koji je investirano 4 milijuna eura te koji zapošljava 40 djelatnika, otvorili su članica Uprave Plodina Đozi Heberling i gradonačelnik grada Novigrada Anteo Milos. Prodajni centar raspolaže s 1700 četvornih metara površine.

Osim parkirališta koje broji oko stotinjak mjesta, u prodajnom objektu nalazi se i caffe bar Plodine.

12

www.jatrgovac.hr Svibanj 2012.

N

a 79. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu Tvornica mliječnih proizvoda Belje za liniju ABC svježih krem sireva te za polutvrde sireve Baranjac i Gauda osvojila je sedam zlatnih medalja, dvije velike zlatne medalje i titulu šampiona kvalitete za ABC sir.

Na istom sajmu, splitska mljekara Mils osvojila je tri

vrijedne nagrade: Velikom zlatnom medaljom okitio se Lećevački sir, tvrdi sir od miješanog ovčjeg i kravljeg mlijeka, dok je Studenački sir, tvrdi sir od kravljeg mlijeka, proglašen Šampionom kvalitete u grupi proizvoda. Ujedno, Mils Mljekari Split d.d. dodijeljeno je Posebno priznanje za vrhunsku kvalitetu ocijenjenih tvrdih sireva.

Juniperus i Jamnica predstavili Ginetu

G

ineta, autohtono istarsko bezalkoholno osvježavajuće piće koje je zadržalo izvorni običaj pripreme, predstavljeno je sredinom svibnja u Poreču. Iako rijetko, u seoskim domaćinstvima i danas znaju pripremiti taj jednostavan napitak od plodova smričke (gineprusa, brinja ili kleka). Gineta je inspirirana višestoljetnom istarskom tradicijom te se izvrsno slaže i sa žestokim pićima, rečeno je na predstavljanju proizvoda kojem su nazočili predstavnici Juniperusa, kao začetnika ideje o Gineti, i predstavnici proizvođača Jamnice d.d. Iz Juniperusa su ovom prilikom istaknuli kako su Jamnici ponudili kompletan projekt jer su kod renomiranog proizvođača željeli provjeriti jesu li napravili dobar koncept proizvoda dodajući kako je od prve prezentacije do današnjeg predstavljanja prošlo oko godinu dana. “Gineta se uklopila u naš proizvodni program namijenjen HoReCa segmentu kao specifičan izvorni hrvatski proizvod iz Istre i činit će dio ponude koju će Jamnica predstaviti tijekom godine”, naglasili su iz Jamnice.

Nova kampanja Coppertonea s Lanom Jurčević u glavnoj ulozi

B

rend proizvoda za sunčanje Coppertone predstavio je redizajniranu svjetsku kampanju s hrvatskom ambasadoricom Lanom Jurčević. Reklama iz 1953. godine doživjela je hrvatski remake s lijepom pjevačicom u glavnoj ulozi. Ekskluzivni distributer tvrtka Rox d.o.o. te svjetski poznati brend Coppertone ove su godine za svoje fanove i one koji će to tek postati pripremili iznenađenje: Lana se po prvi puta za jednu svjetsku kampanju skinula u kupaći kostim. Popularna pjevačica na snimanju se odlično zabavila s drugom zvijezdom kampanje, psićem Charlijem, koji joj je uporno pokušavao skinuti gaćice, ali je samo djelomično uspio u tome.

Društveno odgovorno poslovanje Mercator pomaže Udrugu Crveni nosevi

M

ercator-H uključio se u podršku radu Udruge “Crveni nosevi” pa se u trgovinama kupnjom pojedinih proizvoda odvaja od 50 lipa do 10 kuna za rad ove udruge.

Tako se kupnjom dječjeg bicikla X-plorer Miss Daisy 16 ili Hyper

Ministarstvo zdravlja podržalo Podravkin projekt prehrane osnovnoškolaca

M

inistarstvo zdravlja RH pozitivnim je ocijenilo projekt jedinstvenih jelovnika, pokrenut na inicijativu Grada Koprivnice i Podravke koji je zaživio u koprivničkim osnovnim školama, te se usuglasilo sa svim kriterijima za koje je zatraženo mišljenje. Koprivnička prehrambena kompanija pokrenula je edukacije na temu “O prehrani trebamo razmišljati” za djecu četvrtih razreda Osnovnih škola grada

16 donira čak 10 kuna, a igračaka Dinowaurs 5 kuna. Pored brojnih proizvoda tu su i deterdžent Persil Expert, omekšivač Silan i Nestle Nesquik, kupnjom kojih se donira po 1 kuna ili Nivea Baby šampon i kupka od koje se odvaja 1,57 kuna. “Podrškom rada ove udruge indirektno se pomaže najmlađima smještenim u bolnicama kao i njihovim roditeljima da se lakše nose s bolešću i stresom uzrokovanim boravkom u bolnici, a posebno veselje su djeci koja su daleko od svojih obitelji i najmilijih”, ističu iz Mercatora. Akcija traje sve do 1. srpnja, a po njenom završetku planirano je da klaunovi posjete i domove za nezbrinutu djecu.

Koprivnice i za roditelje pod nazivom “Dobar odabir za pravilnu prehranu”. Jelovnike je osmislila direktorica Razvoja senzorike i nutricionizma Podravke Davorka Gajari čiji će tim i održavati edukacije za djecu i roditelje. Jedna radionica trajat će 45 min, a planirano ih je provesti po šest u svakoj osnovnoj školi grada Koprivnice.

Humanitarna akcija The Rodnik Banda i Nestléa

P

opularni britanski dizajner Philip Colbert, čije se kreacije kriju iza poznatog brenda The Rodnik Band, osmislio je majicu koja se u ograničenoj seriji u centru Zagreba prodavala po simboličnoj cijeni od 100 kuna, a s ciljem pomoći Udruzi žena oboljelih i liječenih od raka dojke “Sve za nju”. Majice su se mogle kupiti i na Nestlé Fitness korneru postavljenom

14

www.jatrgovac.hr Svibanj 2012.

u sklopu manifestacije Dreft Fashion Week Zagreb gdje je prikazana i nova kolekcija The Rodnik Banda. Pažnju građana privukao je i veliki crveni double-decker autobus ispred kojeg su se također prodavale majice za udrugu “Sve za nju”. Brend Nestlé Fitness je za sve posjetitelje osigurao ukusne Fitness žitne pločice te pripremio druga brojna iznenađenja.

Henkel nagradio sudionike natječaja “Za čišću budućnost naše djece”

P

ersil Expert, deterdžent za pranje rublja iz asortimana tvrtke Henkel, dodijelio je diplome sudionicima natječaja “Za čišću budućnost naše djece” koji je organiziran u sklopu hrvatskih “Eko škola”. Od mnogobrojnih pristiglih radova dobitnicima natječaja proglašeni su Dječji vrtić Srednjaci, Osnovna škola Hvar, Dječji vrtić Zvirek, Osnovna škola Gruda, Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Virovitica i Srednja škola Obrovac. Predstavnicima navedenih obrazovnih institucija na svečanoj ceremoniji, koju je vodio Luka Nižetić, Persil Expert je uručio diplome i novčane nagrade u iznosu od 5000 kuna za najbolje radove. Natječaj za hrvatske Eko-škole pokrenut je u suradnji s Udrugom Lijepa naša i uz podršku dm-a s ciljem prikupljanja otpada s hrvatskih obala. Natječaju su se mogle odazvati sve osnovne i srednje škole, dječji vrtići i učenički domovi koji su uključeni u program Međunarodne Eko-škole u Republici Hrvatskoj.

Naj kampanje Euro 2012

Naprijed naši!

Ususret Europskom nogometnom prvenstvu u Poljskoj i Ukrajni izdvajamo najzapaženije promotivne kampanje koje se vežu uz ovaj veliki sportski događaj Budi dio megazastave Ožujskog piva

P

otaknuti činjenicom da Hrvatska u Poljskoj i Ukrajini neće imati toliko brojnih navijača kao što je to bio slučaj prije četiri godine u Austriji, kao jedan od glavnih sponzora reprezentacije, u Zagrebačkoj pivovari odlučili su da barem virtualno Hrvati imaju jedinstvenu i najbrojniju tribinu. Naime, Ožujsko pivo na svojoj je Facebook stranici kreiralo jedin-

stvenu aplikaciju i tako svojim mnogobrojnim fanovima omogućilo da, uz mogućnost ostavljanja poruke

Vlakićem do Karlovačko Kornera Popularna navijačka platforma za praćenje nastupa naših reprezentativaca, Karlovačko Korner, i ove će godine omogućiti odličnu zabavu i pravu navijačku atmosferu za one koji neće moći otputovati na Euro.

Sve vatrene navijače i one koji će to tek postati do konačne postaje vodi zabavni vlakić Karlovač-

Otkačena transformacija uz Coca-Colu

C

oca-Cola je partner s UEFA-om od 1988. godine i od tada u ulozi partnera na svjetskoj razini podražava EURO te promiče nogomet i aktivan životni stil diljem svijeta. Njezina ‘otkačena’ promotivna kampanja pokrenuta u povodu Europskoga nogometnog prvenstva teško će proći nezapažena, a namjera joj je podsjetiti sve koji vole i prate nogomet na trenutke radosti koje osjećaju kad momčad za koju navijaju pobjeđuje

16

www.jatrgovac.hr Svibanj 2012.

ili dobro igra. Preobrazba prisutna kao motiv u Coca-Colinoj kampanji simbolično predstavlja osjećaj ushita i radosti, trenutke u kojima ljudi zaboravljaju na sve probleme i pretvaraju se u bolje i sretnije inačice sebe, u nadjunake. Ovom kampanjom Coca-Cola želi svima pobuditi uspomene na takve trenutke u iščekivanju Europskoga nogometnog prvenstva i mnoštva uzbudljivih i radosnih trenutaka u kojima će uživati obožavatelji nogometa diljem svijeta, poručuju iz ovog proizvođača.

podrške, plasiraju i svoju Facebook profilnu fotografiju na jednu od mnogobrojnih bijelo-crvenih kockica velike zastave koju će naši reprezentativci imati priliku vidjeti u nogometnom kampu u Warki u Poljskoj, a njome će navijači bodriti vatrene za vrijeme trajanja turnira, nadamo se do samog finala. Za kompletiranje mozaika ove megazastave potrebno je 100.000 navijača. Zato se pridružite i podržite naše nogometaše. ke pivovare kojeg su neki mogli vidjeti na ulicama, a ostali na malim ekranima. U dva dana snimanja ove simpatične reklame sudjelovalo je više od 100 statista, policajac, živi kip, padobranac, mladenka, kaskader, biciklisti, pas Woody i sve to uz pratnju glazbe benda Spremište koji je sam sudjelovao u snimanju.

U sklopu Karlovačko Kornera u gradovima diljem Hrvatske dobru atmosferu podržavat će nastupi bendova kao što su Crvena jabuka, Goran Bare & Majke, Neno Belan & Fiumensi te Marijan Ban & Diktatori.

Pivo

Nastavak pozi Nakon tri godine kontinuiranog pada pivarskog tržišta u Hrvatskoj, prošle godine ostvarena je, poglavito zahvaljujući pojavi tzv. radlera, dramatična prekretnica s porastom tržišta piva za čak sedam posto

P

ivo je najpopularnije alkoholno piće na svijetu te je, nakon vode i čaja, treće najpopularnije piće uopće.

Prema zapisima iz starog Egipta i Mezopotamije, pivo je ujedno i najstarije fermentirano piće, starije od vina, a korijeni mu sežu u period oko 9500. godine prije nove ere. Danas pivo u svijetu redovito konzumira više od milijardu ljudi i to u mjeri od 130 milijardi litara na godinu.

Piva s okusima drže 10% ukupne količinske prodaje Pod pivom se podrazumijeva slabo alkoholno piće s najčešćim udjelom alkohola između četiri do šest posto koje se proizvodi u procesu alkoholnog vrenja iz slada, hmelja, vode i pivskog kvasca. Voda je glavni dio napitka. Slad se dobiva od žitarica, najčešće od ječma, i daje pivu sastojke ekstrakta o kojem ovisi punoća okusa i koncentracija osnovnog ekstrakta piva. Hmelj konzervira pivo i daje mu ugodan miris

18

www.jatrgovac.hr Svibanj 2012.

i gorak ukus, dok pivski kvasac izaziva alkoholno vrenje u kojem šećer prelazi u alkohol i ugljični dioksid.

Pivo je potpuno prirodan i biološki uravnotežen proizvod pa se s pravom smatra “tekućom hranom”.

Naime, svojim svojstvima može stati uz bok zdravim namirnicama gorkastog okusa poput maslinovog ulja, špinata, blitve i rukole. Zanimljivo je istaknuti kako je pivo, zbog kombinacije minerala koje sadrži, iznimno dobar izotonik pa je iz tog razloga preporučljiva njegova konzumacija nakon sporta.

REVOLUCIJA RADLERA Danas pivo, za razliku od propisanih pravila njegove proizvodnje i prodaje sadržanih u Hamurabijevom zakoniku, nalazimo u različitim formama pakiranja, okusima i vrstama poput svijetlih, tamnih, pšeničnih, samostanskih, piva s voćnim okusima itd., a najpopularnija dolaze iz zemalja kao što su Njemačka, Češka, Belgija i Irska. U ovu kategoriju spadaju sve vrste alkoholnih i bezalkoholnih piva, sve vrste piva s dodacima (piva s voćnim okusima npr.), koje mogu

biti pakirane u boce, limenke ili točene.

Nakon tri godine kontinuiranog pada pivarskog tržišta u Hrvatskoj, koje se urušavalo po stopi od prosječno šest posto godišnje, prošle godine ostvarena je, poglavito zahvaljujući pojavi tzv. radlera odnosno mješavina piva i voćnog soka, dramatična prekretnica s porastom tržišta piva za sedam posto.

Pozitivan trend nastavlja se

i dalje pa je tako kategorija piva u zadnjih 12 mjeseci (travanj 2011. - ožujak 2012.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez Cash&Carryja, diskontnih objekata i noćnih klubova), ostvarila prodaju od 2,3 milijarde litara, što je za +4,6% više u odnosu na prethodno godišnje razdoblje. Vrijednosna prodaja, pak, iznosila je 4,1 milijarde kuna, što je za +3,8% više u odnosu na isto razdoblje godine ranije.

4,1 milijarde kuna vrijednosna prodaja kategorije

itivnog trenda Količinski udjeli prema važnosti brendova u ovoj vrsti pakiranja kategoriji četiri posto od travanj 2011. - ožujak 2012. ukupnih količina otpada na 4,3% 17,9% piva trgovačkih marki.

Ostalo Plastične boce 3,0% Što se tiče tipa pakiranja, Nepovratne 7,2% staklene Limenke boce najprodavaniji su proizvo67,6% di u staklenim povratnim Povratne staklene boce bocama (68%), zatim u plastičnim bocama (18%), limenkama (7%), staklenim Izvor: Nielsen nepovratnim bocama (3%) te ostalim pakiranjima Količinski udjeli prema vrsti piva (4%). Gledajući veličinu patravanj 2011.

- ožujak 2012. kiranja, najviše se prodaje U sezoni lipanj pivo od 0,5l (66%), zatim 2l 1,7% 10,2% Specijalno S okusom rujan kategorija (tamno, pšenično) (14%), 0,33l (10%), 1l (8%) 1,8% 86,3% Bezalkoholno Lager te 0,25l (2%). Sudeći prema piva ostvaruje nesnošljivim vrućinama već oko 45% ukupne u svibnju, skorašnjem Eugodišnje prodaje ropskom prvenstvu u nogometu, ljetnoj Olimpijadi Izvor: Nielsen te najavi dobre turističke možemo vidjeti da lager piva sezone, odlični rezultati ni Količinski udjeli prema u zadnjih godinu dana drže u ovoj godini ne bi trebali veličini pakiranja prvo mjesto s 86%, što je za- izostati, a prema nastavku travanj 2011. - ožujak 2012. vidna količina, no ipak za 5% rasta popularnosti piva s 0,5% 13,6% manje od istog perioda pret- voćnim okusima za zakljuOstali 2L 8,5% hodne godine. Piva s okusi- čiti je da će se, kao i ovaj 9,9% 1L 0,33L ma, koja su se prije otprilike proizvod, pozitivni trend 65,6% 1,9% 0,5L 0,25L godinu dana masovno počela zadržati još neko vrijeme. pojavljivati u trgovinama i TV reklamama, drže 10% Milanka Ćorić ukupne količinske prodaje Market Analyst, Nielsen Izvor: Nielsen kategorije, dok bezalkoholna i specijalna (tamna, pšeničLokacija prodaje (količinska) prema tipu prodajnih mjesta na, sezonska) piva čine 2% ukupnih prodanih količina.

100 HoReCa

s 15%, zatim supermarketi (301 – 2500 m2) s 14%, velike trgovine mješovitom robom (101-300 m2) s 11%, male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) s 10%, hipermarketi (iznad 2500 m2) sa 6%, dok kiosci i trgovine na benzinskim postajama prodaju tek 2% ukupnih količina kategorije.

Po podjeli prema vrsti piva

PRIMAT LAGER PIVA I ova kategorija, poput ostalih kategorija pića, sezonalnog je karaktera te najbolje rezultate ostvaruje u toplim ljetnim mjesecima. Naime, u sezoni lipanj - rujan ostvaruje oko 45% ukupne godišnje količinske prodaje.

Količine koje idu kroz HoReCa objekte stabilno drže veći dio ukupne prodaje, oko 42%. Nakon njih slijede srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

POLA LITRE STANDARD Vodeći proizvođači prema količinskom udjelu u kategoriji u zadnjih 12 mjeseci na hrvatskom tržištu su Zagrebačka pivovara (Ožujsko, Becks, Lowenbrau, Staropramen, Stella Artois, Tomislav), Karlovačka pivovara (Karlovačko, Heineken) te Carlsberg (Pan, Holsten, Tuborg). Bitno je istaknuti da unatoč izrazitoj

90 80

40

Kiosci i trgovine na benzinskim postajama Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

42

70 60 50 40

2 12

2 10

18

15

30

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2) Supermarketi (301 - 2500m2)

11

20

11

10

13

14

5

6

Trav. 10. - Ožu. 11.

Trav. 11. - Ožu. 12.

%

Hipermarketi (2501m2 +) Izvor: Nielsen

Svibanj 2012. www.jatrgovac.hr

19

Pivo - intervju

Dobro vrije Godina 2011. bila je iznimno potentna za pivare zbog vrlo dobrih vremenskih uvjeta, povećanog broja stranih gostiju i izuzetnog tržišnog uspjeha pivskih mješavina. U 2012. očekujemo nastavak rasta za 1-2%, ističe Pero Ivanković, predsjednik Grupacije proizvođača piva

U

laskom Hrvatske u EU ništa se značajno neće promijeniti za domaće pivare obzirom da se od prvog srpnja iduće godine počinje primjenjivati trgovinski sporazum između EU i npr. Bosne i Hercegovine, naše najvažnije izvozne odrednice, a on je slobodan po navedenom međunarodnom sporazumu, navodi Ivanković.

Predstavite nam za početak Grupaciju proizvođača piva, od kad postoji i koliko članova broji?

Grupacija proizvođača piva, slada i hmelja HGK od svog osnutka 1991. godine djeluje u sklopu Hrvatske gospodarske komore te na taj način najkvalitetnije i najlakše oblikuje svoje prijedloge i primjedbe prema državnim institucijama.

Grupacija trenutno broji devet članica, od toga sedam najvećih proizvođača piva, jednu sladaru i jednu Udrugu proizvođača hmelja. Istaknuo bih da je od početka ove godine Grupacija postala punopravna članica Europske grupacije pivara, što nam pruža mogućnost već sad lobirati za interese naših članova u Europskoj Uniji.

26

www.jatrgovac.hr Svibanj 2012.

Koje su glavne aktivnosti i ciljevi Grupacije?

Kao jedan od prioritetnih ciljeva Grupacije svakako ističem proaktivno djelovanje članica prema nadležnim državnim institucijama (Ministarstva, Zavodi, Agencije itd.), znači lobiranje u interesu i području pivarstva.

Naše glavne aktivnosti, pak, trenutno su usmjerene na održavanje prihvatljivog sustava trošarina na pivo kako bi ono cjenovno ostalo konkurentno i profitabilno.

Zatim na marketinške aktivnosti poput zaštite prava na prodaju piva, oglašavanje, informiranje potrošača i

“S godišnjom potrošnjom od 82 litre po stanovniku Hrvatska se lani smjestila na 10. mjesto u Europi“ sponzoriranje umjetnosti, znanosti i sporta. Također, iznimno nam je bitno održavanje pozitivnog imidža piva kao alkoholnog proizvoda koji primjerice ima značajne kulturološke i nutritivne

vrijednosti, naravno kada se konzumira u umjerenim količinama.

Tržište piva je u 2011. godini doživjelo oporavak nakon gotovo tri godine pada. Što je glavni uzrok tom pozitivnom trendu?

Komercijalizacija novog proizvoda, pivskih mješavina, od strane apsolutno svih proizvođača zasigurno je značajno doprinijela rastu čitave kategorije koji je u 2011. godini iznosio 6,8%. Dobra turistička sezona također je imala utjecaja na takav rezultat, no i dalje najvažniji faktor dobre potrošnje piva rezultat je lijepog vremena.

Gledano količinski i vrijednosno, kolika je ukupna potrošnja piva u Hrvatskoj u 2011. godini? Raspolaže li Grupacija podacima o rezultatima za prvo tromjesečje ove godine?

U 2011. godini u Hrvatskoj je konzumirano 3.546.000 hektolitara piva.

Gledano vrijednosno, s uključenim trošarinama i PDV-om, ostvareno je cca. 3,5 milijardi kuna prometa. Što se tiče prvog kvartala ove godine bilježimo pad od 3,3% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što vežemo uz loše vremenske prilike kao glavni faktor utjecaja na potrošnju.

3,5 milijardi kuna vrijednost pivarskog tržišta u 2011.

eme za pivo Mislite li da će se pivske mješavine koje su bile hit prošlog ljeta dugoročno zadržati na tržištu, nastaviti rast i postati mainstream piće?

Iskustva iz drugih europskih zemalja govore da jakom prodajnom i marketinškom aktivnošću pivske mješavine s voćnim sokom neće biti samo prolazni hit. Podstrek tome daje i snažan nastavak aktivnosti u tom pogledu kojem svjedočimo od početka ove godine kod svih proizvođača, kako na prodajnom mjestu, tako i kroz oglašavanje u medijima. Stoga će taj segment zasigurno održati stečenu tržišnu poziciju. Ono što se dogodilo u Hrvatskoj s popularnošću pivskih mješavina svojevrstan je fenomen, jer niti u jednoj zemlji ta kategorija nije rasla tako brzo.

Takvi rezultati ostvareni su prvenstveno zbog stvorene sinergije, odnosno involviranja svih proizvođača u tom segmentu koji, kao što sam spomenuo ranije, nastavljaju s daljnjim širenjem asortimana i aktivnostima vezanim uz tu kategoriju proizvoda.

Kakva je potrošnja piva u Hrvatskoj po stanovniku u usporedbi s drugim zemljama? Gdje se nalazimo po tom parametru u europskim okvirima?

Od svih zemalja u Europi, njih 31, s potrošnjom od 82 litre po stanovniku godišnje Hrvatska se u 2011. smjestila na visoko deseto mjesto što nas svrstava u tzv. pivske zemlje. Prvaci su naravno Česi sa 144 litre, nakon kojih slijede Nijemci sa 107 litara pa Austrijanci sa 106 litara potrošnje po glavi stanovnika. Za ilustraciju, najnižu potrošnju bilježe Turci s 12,5 litara te Talijani sa skromnih 29, dok je prosjek Europe 69 litara po stanovniku.

Hrvatsko pivo može biti i turistički adut. Kako vidite spoj pivske tradicije i turizma i koliko zapravo turizam u nas utječe na potrošnju piva?

Projekti koje spominjete, nastale po uzoru na slične inicijative velikih globalnih pivarskih industrija, predstavljaju dodatnu mogućnost za unaprjeđenje imidža, reputacije i spoznaje o povijesti, tradiciji i kvaliteti kategorije piva i pivarstva

Članice Grupacije: • Zagrebačka pivovara d.d.

• Karlovačka pivovara d.o.o.

• Carlsberg Croatia d.o.o.

• Jadranska pivovara d.d.

• Pivovara d.d. - Osijek • Pivovara Daruvar d.o.o.

• BUP d.o.o. - Buzet • Slavonija slad d.o.o.

• Udruga proizvođača hmelja

u cijelosti. Spoj pivske tradicije i turizma je logičan, budući da turizam izravno utječe na potrošnju piva.

Vezano za potrošnju piva u vrijeme turističke sezone, strani gosti svakako utječu na rast, no ne u onolikoj mjeri koliko se obično misli.

U tom periodu procjenjuje se kako strani turisti sudjeluju s maksimalnih 15% potrošnje. Za nas pivare sretna

“Pivske mješavine niti u jednoj zemlji nisu imale takav instant učinak kao u Hrvatskoj“ je okolnost što strani gosti uglavnom dolaze iz pivskih zemalja poput Njemačke, Češke, Austrije, Slovenije.

U posljednje vrijeme pivari se trude ukazati na odgovornost u konzumaciji piva kroz različite kampanje. Možete li reći nešto više o zdravstvenom aspektu piva te preporučenim količinama za konzumaciju?

Pivo je zdrav i prirodan proizvod u čijem se sastavu nalaze vrijedni sastojci koji imaju pozitivan učinak na zdravlje, dakako ukoliko se konzumiraju u umjerenim količinama. Poznati su blagotvorni učinci piva na srce i krvožilni sustav, na zdravlje kostiju, protiv anemije te niza drugih bolesti. Umjerena konzumacija piva podrazumijeva do jedne litre piva za muškarce i do pola litre piva za žene dnevno, pod uvjetom da se radi o zdravim osoba-

ma. Spomenute količine ne odnose se na trudnice i maloljetnike. Dodatno, preporučeno je da se pivo konzumira prilikom objedovanja.

Što čeka domaće pivovare ulaskom Hrvatske u Europsku uniju kada prestanu vrijediti dosadašnji trgovinski sporazumi sa zemljama CEFTA-e? Koliki je uopće udio izvoza u hrvatskom sektoru proizvodnje piva?

Ulaskom Hrvatske u EU ništa se značajno neće promijeniti za domaće pivare obzirom da se od prvog srpnja iduće godine počinje primjenjivati trgovinski sporazum između EU i npr. Bosne i Hercegovine, naše najvažnije izvozne odrednice, a on je slobodan po navedenom međunarodnom sporazumu. Što se tiče udjela izvoza on je vrlo značajan i kreće se na nivou od 580.000 hektolitara i iznosi 15% od ukupne proizvodnje.

Kakve su vaše procjene tržišnih kretanja u 2012. godini.

Skorašnja velika sportska natjecanja zasigurno pivarima idu na ruku.

Godina 2011. bila je iznimno potentna za pivare zbog vrlo dobrih vremenskih uvjeta, povećanog broja stranih gostiju i izuzetnog tržišnog uspjeha pivskih mješavina. Stoga, ako ove godine ostvarimo očekivani rast od 1 do 2% bit će to veliki uspjeh. Dio planiranog rasta veže se svakako na sportska događanja Euro 2012 i Olimpijadu, a znate da su pivari u tom dijelu vrlo aktivni, još samo da hrvatski sportaši poluče uspjeh i naš je uspjeh ostvariv.

Svibanj 2012. www.jatrgovac.hr

27

Pivo – trendovi i brendovi

Simbol id Pivo je odraz nas samih, naših životnih stilova, naših životnih vrijednosti, specifičnosti kulturnog backgrounda, pa čak i nacionalnih određenja

M

ože li se uopće još nešto novoga reći o pivu, što već nije znano i blisko, posebno vjernim ljubiteljima?

Pivo nije samo piće, daleko hranjivije od drugih, koje nam svojim specifičnim gorkastim okusom pruža osvježenje kad krenu topliji dani, pivo je daleko više...

Pivo reflektira nečiju osobnost, porijeklo, “emocionalnu” pripadnost određenom geografskom području, nacionalni identitet, naklonjenost određenim sportskim klubovima ili navijačkim skupinama i slično.

Pivo rječito govori o podneblju u kojemu se stvara te predstavlja njegov prepoznatljiv simbol LOKALNI KARAKTER Sve ovo spomenuto govori zapravo o pivu kao o jednoj izrazito lokalnoj priči, gdje je ta lokalnost daleko izraženija nego u nekim drugim kategorijama. I taj lokalni karakter piva ne vezuje se ekskluzivno za Hrvatsku, on je obilježje

28

www.jatrgovac.hr Svibanj 2012.

cijele ove Ex-YU regije, a i šire. Pivo je dakle nacionalna priča, ali i lokalna, u kojoj se prepoznaje pripadnost i jačina te lokalnosti, a najekstremniji primjer toga jest tržište Bosne i Hercegovine.

Već smo odavno zapazili da je BiH na neki način regija u malom. Riječ je o tržištu gdje postoje najmanje tri podtržišta, a moglo bi ga se slobodno dijeliti i dalje, na njih pet. To se najbolje vidi po snagama brendova piva, ali i kave, gdje teško govorimo o jasnom lideru na razini države. Tako u dijelu Republike Srpske nalazimo i srpske brendove piva kao što je Jelen ili banjalučki Nektar, Federacijom caruje Sarajevsko, u Tuzli i okolnim kantonima Tuzlansko, a u Hercegovini hrvatski brendovi, s izrazito jakom pozicijom Karlovačkog.

Piva poput Tuzlanskog, Sarajevskog u BiH, dalje Nikšićkog u Crnoj Gori, Karlovačkog, Osječkog u Hrvatskoj… izrazito su lokalizirana, jer već i svojim imenom, sasvim konkretno, ponekad čak i ograničavajuće, upućuju na jedno sasvim određeno područje pojedine zemlje. Karlovačko, premda pivo iz Karlovca, veći dio svojih lojalnih potrošača nalazi u Dalmaciji, dok je Ožujsko, s druge strane, konkretnije vezano uz Zagreb i sjeverni dio Hrvat-

ske. Pan je, opet, specifikum sjeveroistočne Hrvatske, seže i prema Osijeku, premda tamo govorimo već o sasvim lokalnom Osječkom pivu…

Krenemo li izvan Hrvatske, pivo Union vezuje se uz Ljubljanu i centralnu Sloveniju, dok je Laško odabir potrošača ostalog dijela Slovenije.

OGRANIČAVAJUĆI FAKTOR Spomenuli smo ranije kako izrazita lokalnost pojedinog piva može za njega biti i ograničavajuća. Zašto? Jer će se vrlo teško desiti da jedan potrošač iz Banjaluke u kafiću naruči Sarajevsko pivo. I tu se opet vraćamo na onaj poče-

tak, gdje govorimo o pivu kao odrazu nas samih, naših životnih stilova, naših životnih vrijednosti, specifičnosti kulturnog backgrounda, pa čak i nacionalnih određenja.

Ipak, ukoliko smo dovoljno otvoreni, kada dođemo u neku drugu zemlju bit će nam, kao prvo, vrlo teško naći ono isto naše lokalno pivo pa ćemo se, htjeli-ne htjeli, morati odlučiti za nekog lokalca.

No, pravim pivoljupcima to, sigurna sam, predstavlja određeni izazov i daje smisao u njihovom procesu upoznavanja neke kulture, podneblja, običaja, okusa… Pivo rječito govori o podneblju u kojemu

EURO 2012 plodan period za pivare

dentiteta is, na primjer, osigurava da u svim zemljama ima istu vodu kao osnovu za pravljenje njenog piva i time potencijalno iznenađenje potrošača drugačijim okusom, pod istim brendom, svodi na minimum.

se stvara te predstavlja njegov prepoznatljiv simbol.

Svakako, imamo i drugačijih primjera, obično multinacionalki, koje se često vođene lovom na čim više profite i niže troškove transporta odlučuju i na lokaliziranu proizvodnju svojih piva, pod svojim internacionalnim brendom. Kada je u pitanju brend, a kada proizvodnja i punjenje proizvoda pod tim brendom varira, treba se osigurati da bude čim manje varijabilnih faktora koji bi mogli utjecati na kvalitetu tih proizvoda jer konzistentnost puno govori o samom brendu. Tako se jedna Stella Arto-

PIĆE ZA POKAZIVANJE Pivo je kategorija koja je izrazito show-off. Ono je već neko vrijeme prepoznatljivi dio imidža potrošača - s određenim pivom naprosto želimo biti viđeni, a odabir pojedinog piva, koliko god mu bili lojalni, ovisi o situacijama i okruženju u kojem se nalazimo. U tom je smislu pivo kao kategorija vrlo slično i usporedivo s cigaretama – i njih biramo ovisno o situaciji, i s njima se “pokazujemo”. A kada govorimo o lojalnosti potrošača u kategoriji piva ta je lojalnost samo uvjetna, odnosno preciznije – situacijska. Tako, pijem Heineken jer želim impresionirati djevojke u kafiću i to su situacije u kojima sam neupitno lojalan tom brendu. Pijem Sarajevsko ili Ožujsko ili neko drugo više lokalnog karaktera, nešto manje show-off, kad idem na druženje s prijateljima u kvartovski kafić, tamo gdje me znaju, tamo gdje sam “na svom”. I to su situacije u kojima sam lojalan samo Ožujskom, i nije nipošto svejedno hoću li u toj situaciji odabrati Ožujsko ili Karlovačko, jer ja ih razlikujem i meni je važno koji od ta dva odabirem. I na kraju, u mojem hladnjaku kod

kuće naći će se vrlo vjerojatno to isto pivo koje biram i u kvartovskom kafiću, možda jedino u velikoj litarskoj boci da bude “isplativije”, ali to je situacija u kojoj je otvoren i prostor za neki “slabiji” brend piva, u ekonomičnom pakiranju, još jeftiniji… Zašto?

Jer je - pivo, jer ga kod kuće popijem više i tada je važna i količina, a time i cijena, i jer

Radleri “uspješnije” konkuriraju ostalim bezalkoholnim pićima od samog piva me nitko s njime “ne vidi” da bi značajniju ulogu u tome igrao brend.

SNAGA BRENDOVA Upravo ta “lokalna priča”, karakteristična za brendove piva, objašnjava zašto se svi prepoznatljivi brendovi piva u Hrvatskoj, ili u nekoj drugoj zemlji regije, u pravilu ne nalaze na boljim pozicijama one naše Valicon ljestvice najsnažnijih brendova. U jednom od prijašnjih članaka objasnili smo sljedeće: U 2011. najjači regionalni FMCG brendovi isti su kao i 2010. godine Coca Cola, Milka i Argeta.

Iz liste se može prepoznati “pravilo” kako neki brend može naći svoje mjesto na toj listi top regionalnih brendova.

Radi se o brendovima prisutnima u cijeloj regiji. Na taj Svibanj 2012. www.jatrgovac.hr

29

Pivo - trendovi i brendovi način teško možemo naći neki od lokalnih brendova na ljestvici najsnažnijih, u onim kategorijama za koje je značajno da u njima dominiraju upravo lokalni brendovi, poput kategorija piva, kave, mineralnih voda, mlijeka, sladoleda...

Nastavimo li tu priču dalje, zapravo ne čudi da je jedan Heineken najjači brend piva u regiji, unatoč tome da je riječ o premium brendu. Heineken je najjači u smislu da je vodeći pred ostalim lokalnim brendovima piva, premda daleko od toga da bi bio na vodećim mjestima ljestvice.

S jedne strane, Heineken je prisutan posvuda, a s druge strane - pivo je izrazito lokalna i nacionalna priča, što smo već objasnili. Lojalnost o kojoj smo govorili ranije, premda “situacijska”, prisutnija je u kategoriji piva nego u nekim drugim kategorijama, jer upravo se pivo izrazito komunicira vrijednostima. Krenimo od onoga što nam je najbliže.

Ako Ožujsko predstavlja prijateljstvo, mlade, zabavu, Karlovačko ističe stabilnost,

Lojalnost potrošača u kategoriji piva je samo uvjetna, odnosno preciznije – situacijska tradiciju, hrvatsko… U Srbiji je manje izražena takva diferencijacija među brendovima jer tržištem dominira samo jedan proizvođač, Apatinska pivara, kao jedna od kompanija regionalne pivarske grupacije StarBev. Vodeći brend te pivovare je Jelen pivo, koji na neki način u Srbiji drži ili slijedi “priču Ožujskog” u Hrvatskoj.

30

www.jatrgovac.hr Svibanj 2012.

LÖWENBRÄU PRIMJER Strategija grupacije StarBev zapravo je posvuda ista – “lokalac” kojeg grupacija preuzme drži i dalje poziciju koju je imao prije ulaska u grupaciju, što se vidi i po ulozi brenda Jelen u Srbiji. Ilustrirati možemo i priču StarBeva pozicijama brendova koji čine njegov portfelj u Hrvatskoj, pri čemu je posebno zanimljiva priča brenda Löwenbräu. U Njemačkoj je taj brend pozicioniran kao izrazito premium, što možda neke od vas već i u ovoj fazi iznenađuje, posebno ukoliko ste svjesni njegove pozicije u Hrvatskoj. Krenimo dalje od StarBev portfelja u Hrvatskoj i hipotetske pozicije brenda Löwenbräu na toj slici. Po saznanjima koja imamo i poziciji brenda u Njemačkoj, on ima osigurano mjesto među ostalim premium igračima, kao što su Leffe, Hoegaarden, Beck’s ili Stella Artois. Ipak, brend Löwenbräu u Hrvatskoj možda nije bio u strateškom fokusu, odnosno njegova uloga je zamišljena kroz popunjavanje jedne druge, tada slobodne, pozicije te je brend smješten sasvim negdje drugdje. Danas ga nalazimo u izrazito niskom cjenovnom segmentu, isključivo u plastičnoj ambalaži, čime Löwenbräu u Hrvatskoj na taj način zatvara priču StarBev portfelja koji sada u svakom cjenovnom segmentu ima potrošaču što za ponuditi. Brendu Ožujsko ostaje mainstream pozicija, njegova klasična, koju smo spominjali i ranije, a većini ostalih hrvatskih brendova, izuzev Karlovačkog, ostaje da popunjavaju niše. Tu prvenstveno govorimo o jednom Velebitskom, kojem uz vrlo malu proizvodnju (što je opet prednost za sebe i jedna druga priča) i nepostojanje cijelog portfelja, ne preostaje ništa drugo osim nišne pozicije i vjerojatno

Pivo je kategorija koja je izrazito show-off

iskrene zahvalnosti onih najlojalnijih upravo na toj maloj nakladi koja doprinosi i određenoj ekskluzivnosti tog piva.

KOKETIRANJE IDENTITETOM Ali vratimo li se na srpsko tržište, uz brend Jelen, imamo i drugog igrača - brend Lav – koji je opet specifičan na svoj način jer se zapravo radi o lokalnom brendu internacionalnog proizvođača – Carlsberga – pa je tu riječ o jednoj sasvim “novoj priči”.

Po nastupu brenda vrlo se teško može zaključiti da već neko dulje vrijeme nije dio srpskog tržišta. Ako Jelen slijedi priču Ožujskog, za Lav možemo reći da vrlo nalikuje “priči Karlovačkog”, pomalo koketirajući s ulogom više tradicionalnog, nacionalnog brenda, što je više nego jasno samo ako pogledamo fizis tog

brenda – dominantna plava boja, lik lava, zlatna boja.

Zanimljivo je istaknuti da sva komunikacija i poveznica ide na brend Lav, a ne na proizvođača Carlsberg, čime se dodatno doprinosi izgrađivanju te, već spomenute, lokalnosti. Brend Lav na dobrom je putu da bude doživljen nacionalno bliskim, premda u osnovi to nije.

NAGLAŠAVANJE TRADICIJE Intenzivnije nego ikada ranije, u posljednjih nekoliko godina veliki svjetski brendovi, ali i neki veliki i nama bliski, imaju potrebu “zaustaviti” se i pokazati kako imaju dovoljno tradicije u svojem značenju i postojanju, da mogu izbaciti i koju retro ekstenziju (primjer Barilla, Kraš, Nivea i dr.), kojom podsjećaju potrošače na njihovo postojanje, na one

prilike rasta traže se u podkategorijama bazične vrijednosti koje su se možda pomalo “pogubile”, na origin brenda ili porijeklo koje je u tom smislu bitna stavka. Kada govorimo o kategoriji piva ne govori se toliko o retro smjeru, koliko o heritage pivima. Neka od piva u regiji već sada se smatraju “pivima s tradicijom i nasljeđem”, ne samo po želji proizvođača, već i po percepciji potrošača, a takvo je zasigurno Karlovačko, Sarajevsko, Nikšićko. Sva ta piva imaju dobru osnovu za jedan, još jasniji, heritage smjer, gdje proizvod koji stoji iza takvog opisa i svojim vizualnim identitetom jasno mora davati do znanja što predstavlja. Postoji određeni vizualni kod kojeg se obično prati želimo li pričati heritage priču: Dizajn kod heritage piva obično odiše tradicijom, predstavlja kvalitetu čime doprinosi odabir boja koje su često zagasite ili protkane zlatnom, nezaobilazno je isticanje godine osnivanja pivovare, česte su gravure u staklu boce, možda malo “pomaknuti”, netipični oblici boce i sl. Amber Ožujsko 120 jedan je domaći primjer heritage brenda, opisano kao posebno pivo za posebnu priliku. Motiv je bila proslava 120 godina povodom čega je lansirano i to jubilarno izdanje Ožujskog piva.

OBILJEŽJA TRŽIŠTA Činjenica je da je klasična kategorija piva već neko vrijeme u stagnaciji, a svaki brend na neki način želi i dalje rasti.

Prilike se tako traže i u nekim podkategorijama, kao što su piva s okusom. S jedne strane, tu pričamo o pivi s tekilom ili nekim drugim dodatkom (flavoured beer poput slovenskog brenda Bandidos ili internacionalnog Desperados), a s druge strane o posebno

popularnom pivu sa sokom, ili tzv. “radleru”, koje vrlo uspješno širi kategoriju. Posljednji, pivo sa sokom, daleko je uspješnije, a neki od razloga zasigurno leže u činjenici da je pivo uistinu pomiješano sa sokom te je samim time više osvježavajuće i otvara čitav niz novih situacija korištenja. Uz postojanje piva sa sokom na tržištu se šira kategorija piva sada konzumira gotovo kroz cijeli dan – uz manji udio alkohola vezan uz piva sa sokom, uživanje u njima počinje već od jutra kod pojedinaca, a intenzivira se od 12 sati nadalje.

Pivo sa sokom još je “uspješnije” u konkuriranju ostalim bezalkoholnim pićima od samog piva, a opet zbog svojeg izrazito osvježavajućeg karaktera. Mislim da je nepotrebno naglašavati koliko je popularno, daleko popularnije od piva, i kod ženskog dijela populacije. I na kraju da se opet dotaknemo početka, nacionalnog ponosa i nekim muškarcima najvažnije sporedne stvari na svijetu – nogometa.

Derbiji, lige, europska i druga prvenstva svakako su prilika za jačanje i aktivnosti svih onih manjih, ili naprosto lokalnijih brendova da se izdignu nad svim onim internacionalnima, “univerzalnima”, fancy pivima, jer to su trenuci kada je vrijeme za nešto naše, blisko, domaće, lokalno…

Samim time, zanimljivo će biti vidjeti kako će se spomenuta bitka za potrošača nastaviti i intenzivirati, posebno u periodu predstojećeg nogometnog prvenstva EURO 2012, gdje je po svim predispozicijama i karakteru takvih i sličnih događaja, pivo zasigurno u prednosti. Čak možemo ići tako daleko i reći da EURO 2012 predstavlja glavni marketinški moment za pivo!

HoReCa KANAL Svi protiv svih

H

oReCa segment je za kategoriju piva najmanje toliko važan kao retail segment. Pri segmentu HoReCa važna je svakako izgradnja i jačanje brenda, ali i sama prodaja u kafićima, barovima, noćnim klubovima.

Pivovarska industrija je barem toliko intenzivna kao cigarete, zahtijeva ozbiljan pristup, posebno smislenu podjelu kafića i drugih objekata i slične strategije. U HoReCa segmentu više od lokalaca možda dolaze do izražaja međunarodni brendovi, gdje svaki od njih ima svoju priču koje se dosta ujednačeno drže i u HoReCa segmentu. Heineken je tako modernost, pomalo inovacija, Beck’s je “namjerno drugačiji” sa svojom usmjerenošću na ludu zabavu i mladost, gdje sa svojim Beck’sperience donosi najveće svjetske glazbene zvijezde, na taj način razvijajući odnos sa svojim potrošačima i gradeći lojalnost. Osim te moderne i dosljedne priče, Beck’s ne zaboravlja istaknuti ni tradiciju u proizvodnji koja nije zanemariva, a kreće daleke 1873. godine. S tim snažnim, osmišljenim, internacionalnim pričama, lokalnim brendovima najčešće ne ostaje drugo nego se držati bazične pozicije koja vuče na tradiciju, naviku i pouzdanost samom svojom prisutnošću na lokalnom tržištu, uz određeno koketiranje s pozicijom društvenosti što vrlo uspješno čini Ožujsko u Hrvatskoj. Složenost uloge pive u segmentu HoReCa time ne prestaje ili joj se možda posao olakšava, ovisi kako na to gledamo. Proizvođači piva u tom segmentu ne bore se samo sa sebi sličnima u vrlo širokoj kategoriji, već konkuriraju (ili napadaju) i klasična bezalkoholna pića jer među svima njima potrošač odabire kada sjedne u kafić. I u tim trenucima svako od tih pića - Coca Cola, Juicy, “radler” - pivo sa sokom, Jana, cijeđena limunada, kava, …, pivo – svako od njih ima podjednaku šansu biti odabrano.

Mirna Horvat VALICON Svibanj 2012. www.jatrgovac.hr

31

Upravljanje brendovima

Branka Bajt Partner / konzultant OKOMITO

BREND JEZ pokretač izgradnje br Svrha brend jezika je uvjeriti potrošače i partnere da je brend drukčiji i poželjniji od konkurencije te je odgovoran za isporuku brend vrijednosti i obećanja potrošaču

U

koliko želimo da naš brend zaživi u svijesti potrošača i rezultira željom te potencijalno i kupnjom, potrebno je jednaku pažnju posvetiti, kako verbalnom, tako i vizualnom identitetu brenda koji su podjednako moćni u izgradnji percepcije proizvoda i brend identiteta.

Osnova verbalnog identiteta brenda je, dakako, ime brenda. Ukoliko ste u poziciji kreirati novo ime, ključno je da proizlazi iz marketing i brending strategije. Ime mora projicirati relevantne asocijacije svom ciljanom potrošaču.

Svojstva imena proizlaze iz ključnih atributa brenda, a svakom atributu brenda potrebno je odrediti medij kojim se prenosi potrošaču. Neka svojstva brenda prenosit će se verbalnim, a neka vizualnim elementima brenda. Stoga je potrebno odrediti koje asocijacije i svojstva prenosi ime brenda i na osnovu takve strateške podloge pristupiti kreiranju imena.

Isti princip vrijedi i za brend slogan ili brend claim.

32

www.jatrgovac.hr Svibanj 2012.

Svaki verbalni element na pakiranju ima svoju funkciju i prenosi neko svojstvo proizvoda i brenda STRATEGIJA IDENTITETA Verbalni identitet brenda i brend jezik podjednako su važni kao i vizualni identitet i brend simboli. Vlasnici proizvoda, proizvođači, skloni su, kada proizvod ne funkcionira kako se očekivalo ili je potrebno osvježenje, mijenjati vizualni identitet odnosno najčešće dizajn pakiranja. Mnogi se vole time baviti jer naizgled je lako a i promjena je odmah vidljiva.

Čest je slučaj da se prilikom kreiranja novog proizvoda ili mijenjanja postojećeg najviše pažnje posvećuje upravo dizajnu pakiranja, pri čemu se verbalni identitet često zanemaruje. Najčešći problem s kojim se susreću proizvođači i vlasnici brendova je kako imenovati proizvodni portfelj kada imate, primjerice, liniju proizvoda koja se sastoji od nekoliko kategorija proizvoda. Kada krećete od početka i lansirate prvih nekoliko proizvoda lakše je kreirati ekstenzije odnosno nazive proizvoda pod određenim brendom. No, nakon nekog vremena najčešće se zapetljamo u kreiranju naziva i više ne

znamo kako nazvati mnogobrojne proizvode u portfelju. Taj se problem rješava još prilikom razvoja brending strategije, odnosno strategijom verbalnog identiteta. Tada se odre-

ZIK renda đuju pravila imenovanja brend ekstenzija te se kreira sustav nomenklature brend portffelja koji obuhvaća postojeće proizvode i kategorije, ali i one buduće.

Definira se način kreiranja ekstenzija, oblik, svojstva te verbalni suodnos s imenom brenda kao i na koji način imenovati i verbalno opremati nove proizvode i nove kategorije proizvoda u portfelju. Strateški postavljen sustav nomenklature može znatno olakšati imenovanje unutar portfelja te osigurati konzistentnost nužnu za izgradnju identiteta brenda.

logotip brenda je prva verbalna informacija POZIV NA KUPNJU Potrebno je vrlo pažljivo i detaljno posvetiti se svakoj riječi i slovu na pakiranju proizvoda, odrediti primarne i sekundarne informacije, njihovu količinu, položaj i međusobni suodnos. Svaki verbalni element na pakiranju ima svoju funkciju i prenosi neko svojstvo proizvoda i brenda. Primjerice, logotip brenda je prva verbalna informacija i nalazi se na vrhu pakiranja. Često je naziv proizvoda grafički dominantniji od imena brenda jer ima funkciju diferencirati se na polici, jasno “viknuti“ svoj naziv potrošaču. U tom slučaju ime brenda daje kredibilitet tvrtke iz koje proizvod dolazi. Opis proizvoda kao informacija koja slijedi treba biti “poziv na kupnju“.

On iznosi svojstva i benefite proizvoda koja su bitni ciljnom potrošaču. Česta greška je prevelika količina informacija u tekstualnom obliku. Potrebno je ekstrahirati ključne informacije jer ne možemo na pakiranju reći sve što želimo niti potrošač ima vremena i želju to čitati. Stoga je važno koncentrirati se na najbitnije te određene informacije prikazati ikonom koja može biti grafizam bez teksta ili s riječju. Ostale bitne ali sekundarne informacije pozicioniraju se na stražnju i bočne strane pakiranja.

VERBALNI STANDARDI Vrlo je važan test na polici, odnosno da se pakiranje stavi u okruženje s konkurentima. Na takvom testu često izvrsna dizajnerska rješenja s prezentacije nisu održiva. Unutar stra-

tegije verbalnog identiteta brenda razvijaju se pojavni verbalni standardi brenda za svaki oblik komunikacije brenda s potrošačem.

Kako u grafičkom dizajnu postoji knjiga vizualnih standarda brenda, tako se razvija i knjiga verbalnih standarda brenda od pakiranja, weba, promotivnih materijala, POS materijala pa sve do komunikacije

Vrlo je važno ustrajati na ispravnom brend wordingu unutar tvrtke (oglašavanje, PR). Verbalni standardi brenda proizlaze iz brending strategije. Jasno definiraju “wording“ brenda, ključne, obavezne riječi koje se koriste. Definira se ton verbalnog sadržaja, forma i stil te na konkretnim primjerima što je dozvoljeno a što ne. Verbalni standardi sadrže pri-

mjere tipičnih tekstualnih formi vezanih uz brend, primjerice pakiranje proizvoda, web, oglas, radijski oglas itd.

Bitno je odrediti koje svojstvo brenda svaka tekstualna forma prenosi potrošaču. Na taj način se osigurava učinkovita i konzistentna verbalna komunikacija brend svojstava nužnih za uspjeh brenda. Čest je slučaj da se zanemari verbalna forma brenda u internoj komunikaciji, unutar tvrtke među zaposlenicima, u komunikaciji s dobavljačima, distributerima itd. Primjerice, u govoru proizvod se ne naziva svojim imenom nego nekim radnim imenom. Vrlo je važno uočiti takve situacije te ustrajati na ispravnom brend wordingu unutar tvrtke, a posebno u B2B komunikaciji.

Brend se kreira i interno što zapravo znači da, ako ne zaživi u svijesti zaposlenika i poslovnoj zajednici, ne može uspješno zaživjeti niti na polici.

Knjiga standarda verbalnog dentiteta

B

aš kako se izrađuje knjiga standarda vizualnog identiteta brenda, po istom principu za brend je potrebno postaviti i knjigu standarda verbalnog identiteta. Za primjer, tipični sadržaj takve knjige standarda čine sljedeća pravila: brend ton i ugođaj, brend rječnik, brend poruka, strukturiranje brend poruke i stil pisanja o brendu. Brend ton i ugođaj predstavljaju specifičan način govora i pisanja brenda te kako brend komunicira svoje vrijednosti govorom i pisanjem. Brend rječnik čine preporučene riječi koje brend treba koristiti u verbalnoj komunikaciji kako bi se izgradio željeni imidž brenda. Brend poruka je standardizirana poruka o brendu u, primjera radi, 5, 25 i 50 riječi koja se primjenjuje u raznim komunikacijskim situacijama. Pravilima strukturiranja brend poruke i stila pisanja o brendu postiže se da brend verbalno kreira uspješnu poveznicu s okruženjem kroz način kako brend zvuči, kako se izražava i kako strukturira poruku.

Svibanj 2012. www.jatrgovac.hr

33

Odnosi s javnošću

Mr. sc. Elvira Mlivić Budeš Poslovno učilište Filaks

Vjerodosto prije svega

D

anas sve više govorimo o kreiranju uspješnih poslovnih strategija i razmišljamo o viziji poslovanja u budućnosti, jer ne možemo kontrolirati razvoj događaja na tržištu. Poznati strateški planer Michael Kami je rekao da sudbina nije u našim rukama; ona je u rukama neracionalnih potrošača i društva: “Promjene u njihovim potrebama, željama i zahtjevima reći će vam kamo trebate ići. To znači da sami menadžeri moraju osjećati puls promjene svakog dana, stalno. Moraju imati izraženu znatiželju, promatrati događaje, analizirati trendove, tragati za pokazateljima i pretvarati te pokazatelje u prilike...“. Današnje poslovanje zahtijeva razvijanje dugoročnih partnerskih odnosa s klijentima, dobavljačima, poslovnim partnerima i suradnicima. Cilj takve komunikacije je kreirati i prilagoditi komunikacijski miks ciljnoj javnosti. U tom odnosu važno je graditi povjerenje koje je posljedica pouzdanosti, kompetentnosti, poštenja i dopadljivosti.

NEDEFINIRANA DEFINICIJA Našla sam se u velikoj dilemi pišući članak o odnosima s javnošću. Pitala sam se je li pametnije pisati o PR-u kao popularnom zanimanju,

38

www.jatrgovac.hr Svibanj 2012.

Uspjeh je moguć jedino ukoliko uz kvalitetan sadržaj ide i odgovarajuća komunikacija s tržištem, jer neistinite tvrdnje budu brzo otkrivene, a tržište rijetko prašta takve greške Poruka mora biti prilagođena publici kako bi imala osjećaj uključenosti u komunikacijski proces važnom čimbeniku za svaku organizaciju, znanosti, vještini ili sastavnom dijelu integrirane marketinške komunikacije. Sa svih strana stižu različiti odgovori, a do sada sam čula nikad napisane definicije, nove podjele i neobična objašnjenja tog pojma koji svi vole rado koristiti. Svaki dan pokušavamo definirati taj pojam na seminarima i radionicima pa nerijetko vidim kako i dalje zbunjuje brojne sudionike edukacija. Na turbulentnom tržištu veliki je izazov kreirati i zadržati pozitivan imidž kod interne i eksterne javnosti. Stoga se o odnosima s javnošću danas govori više nego ikada.

Ponekad se pojam odnosa s javnošću u praksi poistovjećuje s oglašavanjem (koje također često pogrešno

zovu marketingom), dok drugi tvrde da su odnosi s javnošću izdvojena aktivnost koja nema nikakve veze s marketinškim odjelom niti bi trebala biti povezana.

Međutim, ako je marketing, najjednostavnije definirano, kreiranje potražnje s ciljem zadovoljenja želja i potreba na tržištu, onda svaki oblik komunikacije tvrtke s tržištem može biti shvaćen kao dio marketinške aktivnosti.

Mišljenja praktičara prilično se razlikuju i na tržištu možemo naći žestoke zagovaratelje teorije da odnosi s javnošću zaista nemaju veze s marketingom, dok marketinški stručnjaci sa Zapada poručuju da se integrirana marketinška komunikacija sastoji od sljedećih oblika komunikacije: oglašavanje, odnosi s javnošću, direktni marketing, osobna prodaja

i unaprjeđenje prodaje. U praksi, odnose s javnošću također poistovjećuju s menadžerskom funkcijom, glasnogovorništvom, publicitetom ili posebnom funkcijom u upravi tvrtke.

KREIRANJE IMIDŽA Odnosi s javnošću jesu komunikacijski oblik koji, ako je pažljivo osmišljen, omogućava kreiranje pozitivnog imidža na tržištu. Zaposlenici u odnosima s javnošću planski i dugoročno ostvaruju uspješne odnose s različitim grupama ciljne javnosti, od potrošača, zaposlenika, dobavljača, dioničara, države do različitih neformalnih grupa u društvu. Odnosi s javnošću strateška su aktivnost koja će, stvarajući pozitivno mišljenje o tvrtki ili njenim proizvodima i uslugama, omogućiti efika-

Osnove uspješnog PR-a: 1. prići svemu s aspekta interesa publike 2. pružiti publici osjećaj uključenosti u proces komunikacije 3. komunicirati s ljudima, a ne prema njima 4. održati konzistentnost 5. održati kredibilitet

Cilj PR-a: kreiranje i održavanje pozitivnog imidža

ojnost snije poslovanje u cijelosti.

Engleski Institut za odnose s javnošću definira odnose s javnošću kao planirani napor da se uspostavi i unaprijedi stupanj uzajamnog razumijevanja organizacije ili pojedinca sa svakom grupom ljudi ili organizacijom.

Temeljni zadatak je omogućiti toj organizaciji ili pojedincu da zadobije ili zadrži dobru reputaciju. Također, Michael Kunczik, uvaženi profesor iz ovog područja, definira odnose s javnošću kao primijenjenu društvenu znanost i umjetnost uz čiju pomoć organizacije komuniciraju s okružjem.

Pakiranje ne znači ništa ukoliko sadržaj ne podržava ono što želite prodati KREDIBILITET IZVORA Kod odnosa s javnošću veliki značaj ima kreiranje vjerodostojnosti, odnosno povjerenje koje publika ima u izvor komunikacijskog sadržaja. Poruci se može vjerovati ako dolazi iz vjerodostojnog izvora.

Temelj pamćenja komunikacijske poruke je ponavljanje, koje je potrebno da bi većina ciljne publike vidjela ili čula poruku te kako bi se podsjetili na sadržaj komunikacije. Istraživanja dokazuju kako ponavljanje smanjuje opseg i broj smetnji iz okružja koji ometaju komunikaciju

i pamćenje poruke.

Tvrtke mogu zaposliti osobu koja će brinuti o odnosima s javnšoću ili angažirati jednu od brojnih agencija na tržištu. Prema Američkom društvu za odnose s javnošću, osoba koja se bavi odnosima s javnošću mora biti optimistična, posjedovati komunikacijske vještine, imati ugodnu pojavnost, znati se nositi s kratkim rokovima, imati vještine za vođenje projekta, biti objektivna, posjedovati vještine aktivnog slušanja, biti pismena te brzo primati i organizirati informacije itd. Kredibilitet onoga tko šalje poruku jedan je od važnijih razloga zašto tvrtke angažiraju stručnjake za odnose s javnošću. Kredibilitet stručnjaka, pak, može se temeljiti na stručnosti, iskrenosti ili karizmi.

FUNKCIJE struke Marketinški prvaci Belch & Belch tvrde da odnosi s javnošću kao dio integrirane marketinške komunikacije imaju sljedeće funkcije: 1. Podizanje uzbuđenja na tržištu prije početka oglašivačke kampanje, 2. Kreiranje novosti gdje ne postoje novi proizvodi, 3. Uvođenje proizvoda uz malo ili nimalo oglašivačkih aktivnosti, Svibanj 2012. www.jatrgovac.hr

39

Odnosi s javnošću 4. Osiguranje dodatne vrijednosti preko usluga potrošačima, 5. Izgradnja lojalnosti marki kroz natjecanje potrošača.

Svaka tvrtka ili pojedinac teži prepoznatljivosti na tržištu, odnosno dobrom imidžu kod ciljne skupine. Kako bi tvrtka u tome uspjela mora dati važnost kvaliteti poruke koja mora privući pažnju i pokrenuti javnost na željenu aktivnost. Poruka mora biti prilagođena publici kako bi imala osjećaj uključenosti u komunikacijski proces kroz različite događaje, priče ili prezentaciju koristi. Prema Harissu, međunarodnom stručnjaku za odnose s javnošću, tvrtke koje uspješno organiziraju odnose s javnošću, mogu ostvariti sljedeće prednosti:

1. Troškovnu efikasnost, 2. Mogućnost ciljanja određenog tržišnog segmenta, 3. Mogućnost potpore neovisnih osoba i stručnjaka koji ocjenjuju aktivnosti na tržištu, 4. Kredibilnost, 5. Povjerenje publike, 6. Smanjenje otpora publike.

Kao nedostatak aktivnosti odnosa s javnošću, najčešće se spominje nemogućnost kontrole medija, nedostatak dovoljno prostora u medijma te nepostojanje standardnih mjera efikasnosti.

Odnosi s javnošću imaju veći kredibilitet jer se ne percipiraju jednako kao ostali oblici marketinške komunikacije. Troškovi odnosa s javnošću, gledaju-

ći u jedinici vremena, niži su od troškova oglašavanja.

Odnose s javnošću publika percipira kao “novost”.

Još uvijek vlada mišljenje da kvaliteta ne treba promociju JEDINSTVENOST PONUDE Svaki proizvod i usluga moraju ponuditi jedinstvenost na tržištu i pokazati da su u nečemu najbolji. To može biti kvaliteta, brzina isporuke, atmosfera na prodajnom mjestu, širina asortimana, atraktivan dizajn i slično.

Ako govorimo o osobama koje ulažu u svoj

imidž, vlastito kreiranje slike o sebi je polazišna točka iz koje ostale osobe zaključuju o vama.Danas prosječnost više nije dovoljna, jer su takve tvrtke i proizvodi prvi na udaru u vremenu krize.

Konzultant Karl Pilsl analizirao je 150.000 njemačkih poduzeća koja su bankrotirala i zaključio: “Jednostavno imamo previše sličnih tvrtki koje zapošljavaju slične zaposlenike sa sličnim obrazovanjem i koji obavljaju slične poslove. Uz to imaju slične ideje, proizvode slične stvari po sličnim cijenama i slične kvalitete“.

Ukoliko poduzeće pripada toj skupini, može očekivati zaista tešku budućnost u vremenu potpunog gubitka solidne sredine u kojoj se u prošlosti moglo jako lijepo živjeti i poslovati“.

Konkurentno tržište i zahtjevni klijenti više ne toleriraju površnost i prosjek, već žele veću korist za sebe, žele ostvariti svoje želje, riješiti

10 važnih koraka za pozitivan osobni imidž

1.

Svakodnevno se ponašajte i radite onako kako biste željeli da vas prepoznaju i pamte. Ne činite ništa zbog čega vam može biti neugodno ili čega se u budućnosti možete sramiti. Biti izvrstan znači stvoriti naviku, jer smo ono što stalno činimo i kako se ponašamo.

Pohvalite svoj napredak i proslavite vlastiti uspjeh kako biste se motivirali za daljnji napredak i usavršavanje. Često očekujemo motivaciju od strane nadređenih ili naše sredine, no obzirom na situaciju na tržištu, od svake osobe se očekuje samomotivacija.

Razmišljajte o odnosu prema sebi. Ukoliko biste sve ono što

2.

3.

40

www.jatrgovac.hr Svibanj 2012.

činite sebi vrlo rado učinili i najboljem prijatelju, na dobrom ste putu.

Međutim, ukoliko se prema sebi ne odnosite s poštovanjem, ne možete očekivati da to čine drugi. Sjetite se da nećete govoriti loše niti se odnositi loše prema proizvodu ili usluzi koju želite prodati zahtjevnom kupcu.

Prenesite poruku o vlastitom poslu kao najboljem, kao poslu s kojim se ponosite i koji možete prezentirati u najboljem svjetlu, jer to doista i mislite. Drugi ljudi moraju imati dojam da vi ne biste ni radili posao koji vam nije ugodan niti predstavljali tvrtku čije vrijednosti ne podržavate. Ako

4.

se vrijednosti poduzeća kose s vašim vlastitim uvjerenjima, nije realno očekivati da ćete biti uspješni u tom poslu.

Privucite pozornost tako što ćete dati više od onoga što od vas očekuju, bilo da je riječ o poslodavcu, klijentu ili poslovnom partneru. Oduševljenje ljudi ćete izazvati samo ako nadmašite njihova očekivanja. Budite spremni i kreativni, jer jedino tako možete ponuditi nešto jedinstveno.

Probudite entuzijazam u sebi i pokažite ga, jer on gradi čvrstoću odnosa u kojem će vam ljudi iz vaše radne sredine vjerovati. Pokretač Amazona Jeff Bezos je to lijepo i slikovito opisao:

5.

6.

agencije moraju uvijek biti korak ispred klijenata problem i slično. U tome im ne mogu pomoći osrednji proizvodi i usluge, jer za sebe žele samo najbolje.

DIJALOG S TRŽIŠTEM Određeni broj stručnjaka smatra da su odnosi s javnošću umijeće uvjeravanja s ciljem kontroliranja javnosti, dok drugi argumentiraju da su odnosi s javnošću etički besprijekorno ponašanje, vođeno nastojanjem za obostranim razumijevanjem.

Dijalog s tržištem danas je postao konstanta, a takva interakcija od tvrtki zahtijeva puno više promišljanja, planiranja i pripreme. Krešimir Macan iz agencije Manjgura navodi: “Od PR-a se danas očekuje puno više od samih odnosa s medijima, prije svega zbog pojave društvenih mreža i on line medija koji nameću sasvim druga pravila igre.

Društvene mreže su donijele totalnu

promjenu načina razmišljanja. Dvosmjerna komunikacija koja se isticala kao primjer dobre prakse ranije postala je svakodnevica. Tko za to nije spreman, bolje da ne ide na društvene mreže.

Dvosmjerno komuniciranje zahtijeva puno razumijevanja i pripreme kod klijenta, kao i stalnu aktivnost PR-a i agencija. Transparentnost postaje konačni cilj jer praktično više ništa ne možete skriti. Klijenti se moraju nositi sa stalnim učenjem i upoznavanjem s novim, a agencije uvijek moraju biti korak ispred. Nema življenja na staroj slavi. Očekuje se da znate sve i možete sve, odnosno da barem znate tko može. E sad ima klijenata koji to još ne vide, to zna biti problem - kad inzistiraju na starim modelima i klasičnim medijima.” U budućem razdo-

“Svoje kupce smatramo gostima pozvanim na zabavu, a mi smo im domaćini.

Naš je svakodnevni posao da svaki važni aspekt njihovog iskustva činimo malo boljim. Ako im pružite sjajno iskustvo, kupci će jedni drugima pričati o tome.“ Otkrijte kakav imidž želite širiti i što želite postati te prepoznajete li osobe koje su već onakve kakvim vi želite biti. Analizirajte način na koji te osobe razmišljaju, rade ili razgovaraju te razmislite na koji način možete usvojiti pozitivne navike i na njih skrenuti pozornost drugih.

Razmislite o sebi kao ponudi na tržištu. Svaka ponuda dolazi

7.

8.

blju možemo očekivati još veće promjene kroz koje se treba očitovati prilagodba tvrtki novim uvjetima na tržištu i promijenjenom ponašanju potrošača.

Dijalog s tržištem danas je postao konstanta Svaka tvrtka mora odlučiti koji će oblik komunikacije s tržištem koristiti i kojim intenzitetom. Ako je riječ o proizvodima i uslugama, ne možemo prepustiti potrošačima da sami stvore sliku o njima, već kreiramo strategiju koja ima za cilj uspješno pozicioniranje u mislima potrošača i klijenata. Kada govori-

u određenom pakiranju, a u slučaju osoba to je njegovanost, odjeća, cipele, šminka, frizura i slično. Vanjska slika mora biti ona koju želimo poslati “prema vani“, no pakiranje ne znači ništa ukoliko sadržaj ne podržava ono što želite “prodati“.

Kao što tvrtke brinu o osjećajima klijenata i kupaca, tako i osobe moraju brinuti o osjećajima i očekivanjima ljudi oko sebe koji su njihova ciljna javnost. Naučite slušati druge i pustite ih da vam kažu što očekuju od vas ili suradnje. Nismo naučeni na slušanje pa često želimo govoriti ili prezentirati sebe bez da saznamo

9.

mo o odnosima s javnošću, u praksi se često smatra da je to samo nužno “pakiranje“ nečeg nekvalitetnog ili prosječnog, a još uvijek vlada i mišljenje da kvaliteta ne treba promociju. Međutim, i kvalitetni proizvodi i usluge trebaju promotivne aktivnosti, a uspješne tvrtke to itekako znaju i kontinuirano ulažu u odnose s javnošću. Isti slučaj bi trebao biti i s osobama, odnosno ljudima koji žele “biti prvi u nečemu“ u svojoj djelatnosti, poslu ili sredini. Uspjeh je moguć jedino ukoliko uz kvalitetan sadržaj ide i odgovarajuća komunikacija s tržištem, jer neistinite tvrdnje budu brzo otkrivene, a tržište rijetko prašta takve greške. Danas je vjerodostojnost na cijeni, jer nitko nikome više ne vjeruje.

što druga strana od nas očekuje. Aktivnim slušanjem sprječavate nesporazume, gradite odnose, postavljate prava pitanja i olakšavate komunikaciju. Drugi će to cijeniti, a vi ćete biti uspješniji u komunikaciji. . Ne zaboravite da svakodnevno na tisuće ljudi pokušava prodati ono što i vi. Promijenite svoje ponašanje i razmislite o usavršavanju, ali ipak ne pokušavajte postati robot koji svakodnevno “mantra“ tehniku autogenog treninga, prakticira vježbe s NLP-a ili čini nešto drugo što ga sputava. Ipak ste neponovljivi i jedinstveni u svemiru pa to i ostanite!

10

Svibanj 2012. www.jatrgovac.hr

41

Iz regije

KARIJERE

Anton Balažič novi predsjednik uprave Mercatora

Nadzorni odbor Mercatora d.d. za novog je predsjednika Uprave imenovao Antona Balažiča koji će upravljanje društvom preuzeti 1. lipnja 2012. godine. Balažič je svoju poslovnu karijeru započeo u kompaniji Spem d.o.o. kao direktor za projekte i razvoj te je tijekom tog razdoblja ustanovio i slovensku podružnicu Londonske škole za odnose s javnošću (LSPR), istovremeno postavši njezin prvi direktor. Nakon toga je prešao u Petrol na mjesto direktora marketinga, nakon čega dolazi u međunarodnu konzultantsku kuću A.T. Kearney, na mjesto savjetnika za pitanja energetike i robe široke potrošnje. Godine 2007. postao je glavni izvršni direktor kompanije Fructal te je uspješno sanirao. Prije dvije godine došao je na čelo grupacije Žito te kompanije Žito d.d., i to na mjesto predsjednika Uprave i glavnog izvršnog direktora, odakle i dolazi na sadašnju funkciju u Mercatoru.

Slovenija: Danoneu dopušteno prodavati “Na planincah”

F

rancuska multinacionalna kompanija Danone će u Sloveniji i dalje moći prodavati svoju liniju mliječnih proizvoda “Na planincah” iako kao sirovinu koristi austrijsko mlijeko, presudila je komorska udruga slovenskih oglašivača. Danone je u svojoj reklamnoj kampanji koristio slovensku narodnu pjesmu “Na planincah”, a na ambalaži su i motivi slični motivima s “Alpskog mleka” Ljubljanskih mlekarni, njihova najpoznatijeg mliječnog brenda. U svojoj je ocjeni društvo slovenskih oglašivača navelo da Danone ne krši pravila marketinga jer u kampanji nije tvrdio da se radi o mlijeku slovenskog podrijetla nego o mlijeku dobivenom od mlijeka s područja Alpa.

Delhaize ulaže 40 milijuna eura u Srbiji

T

rgovački lanac Delhaize investirat će više od 40 milijuna eura u Srbiju tijekom 2012. godine, izjavio je generalni direktor Delhaizea za Srbiju, Crnu Goru i BiH David Vander Schueren dodajući kako će većina tog iznosa biti uložena u otvaranje novih i rekonstrukciju postojećih prodajnih objekata. “Za ovu je godinu planirano da se samo u Srbiji otvori 20 i renovira 40 objekata. Za sada smo zadovoljni s tempom ostvarivanja ovog plana, s

Varaždinska Vindija kupila mljekaru Senta u Vojvodini

V

araždinska Vindija kupila je mljekaru Senta iz istoimenog vojvođanskog mjesta koja ne radi već šest godina, a direktor Miroslav Ćurčić najavljuje ulaganje 15 milijuna eura početnog kapitala u Senti te da će mljekara početi raditi do kraja godine, s kapacitetom prerade 120.000 litara mlijeka dnevno. Ćurčić je dodao kako Vindija planira proširenje proizvodnje, s obzirom da se bavi i uzgojem pilića te distribucijom i prodajom pilećeg mesa.

46

www.jatrgovac.hr Svibanj 2012.

otvaranjima novih prodavaonica u Čačku i Pančevu”, kazao je. Schueren je dodao kako će uskoro biti otvoren i novi objekat u Šidu, a počet će i gradnja još nekoliko prodavaonica, prvo u Smederevskoj Palanci i Novom Sadu.

“Najvažnije od svega je da sva otvaranja donose nova radna mjesta i da se mreža zaposlenih širi”, kazao je direktor Delhaizea te dodao Delhaizeov trgovački lanac Maxi u Srbiji trenutno zapošljava 10.600 radnika.

Delta gradi novi trgovački centar

K

ompanija Delta Real Estate, članica Delta holdinga, najavila je da će na proljeće 2013. na beogradskoj Autokomandi početi gradnju najveće robne kuće u Srbiji, Delta planeta, u čiju će gradnju uložiti 200 milijuna eura. Trgovački centar bit će smješten uz autocestu u pravcu Niša, na površini od 200.000 kvadratnih metara.

Bit će tri puta veći od trgovačkog centra Delta City, a oko šest puta veći od beogradske Arene. Direktor Delta Real Estate grupe Vojislav Glavinić rekao je da je to druga po veličini investicija u području nekretnina u Srbiji od 2000. godine. Planirano je da gradnja završi za 18 mjeseci, ujesen 2014. godine.

Iz svijeta Italija oporezuje slatka bezalkoholna pića

T

alijanska vlada planira uvesti porez na slatka bezalkoholna pića od tri centa po boci ili limenci. Time bi se u državnu blagajnu slilo oko 250 milijuna eura godišnje. “Taj porez neće stvoriti probleme niti potrošačima niti proizvođačima, a poslat će jasnu poruku obiteljima koje problem nezdravih bezalkoholnih pića ne shvaćaju dovoljno ozbiljno”, smatra ministar zdravlja Renato Balduzzi. Pri uvođenju poreza talijansko ministarstvo zdravlja planira popratnu kampanju kojom će mlade poticati na zdraviju prehranu. Vlada koju vodi Mario Monti već je poručila prehrambenoj industriji da do 2014. snizi udjele masnoća, šećera i soli u svojim proizvodima.

Izazovno prvo tromjesečje za Carlsberg

D Talijanska udruga potrošača Codacons vladinim prijedlogom nije oduševljena.

“S izgovorom uravnotežene prehrane vlada ponovno zadire u lisnice potrošača”, smatraju. Kritični su i prema ideji da se oporezuju samo pića, e ne na druge sporne prehrambene proizvode kao što su grickalice i slatkiši.

Henkel u prvom kvartalu s 30% većom dobiti

anski pivar Carlsberg izvijestio je da je u prvom tromjesečju poslovao s neto gubitkom od 76 milijuna danskih kruna (13,3 milijuna dolara), izdvajajući slabe rezultate u Rusiji. U prvom prošlogodišnjem tromjesečju Carlsberg je ostvario neto dobit od 173 milijuna kruna. Dobit prije poreza iznosila je 59 milijuna danskih kruna, u usporedbi s 353 milijuna kruna u istom razdoblju prošle godine. U poduzeću navode da je na rezultate nepovoljno utjecao pad prodaje u Rusiji, nakon što su tamošnji distributeri u posljednja tri lanjska mjeseca gomilali zalihe u očekivanju opetovanog podizanja trošarina.

K

ompanija Henkel u prvom je tromjesečju ove godine povećala neto dobit za 30,3 posto, na 378 milijuna eura, u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. U prva tri mjeseca 2012. godine Henkel je ostvario prodaju od 4 milijarde eura, što je povećanje od 4,8 posto u usporedbi s istim kvartalom prethodne godine. Organska prodaja povećana je za 4,7 posto, a ostvarenom rezultatu doprinijela su sva tri poslovna sektora. Tako je poslovni sektor proizvoda za pranje i čišćenje u domaćinstvu ostvario povećanje organske prodaje od 4,5 posto. Poslovni sektor kozmetike i proizvoda za osobnu njegu rastao je za 4,0 posto, dok je poslovni sektor ljepila i tehnologije zabilježio povećanje organske prodaje od 5,6 posto.

Metro planira otpuštanja i odustaje od širenja

N

jemački maloprodajni div Metro u prvom je ovogodišnjem tromjesečju zabilježio neto gubitak unatoč blagom povećanju prihoda, ukazujući na tešku gospodarsku klimu i najavljujući smanjenje broja zaposlenih. Kompanija je u prva tri ovogodišnja mjeseca zabilježila neto gubitak od 82 milijuna eura. U istom razdoblju lani poslovala je s neto gubitkom od tri milijuna eura.

Metro obuhvaća maloprodajne lance Metro Cash & Carry, Real, Saturn i Media Markt, te robne kuće Galeria Kaufhof, a tumači da su na rezultate utjecala velika ulaganja i troškovi širenja. Stoga sada izvršni direktor Olaf Koch najavljuje uštede u visini 100 milijuna eura. “Definitivno ćemo morati smanjiti broj zaposlenih” u Njemačkoj, rekao je Koch, dodavši da će mjere biti “bolne”. Metro Grupa inače zapošljava oko 280.000 ljudi širom svijeta.

Dobri rezultati InBev-a

N

ajveći svjetski proizvođač piva InBev u prvom je ovogodišnjem tromjesečju ostvario dobit od 1,7 milijardi dolara, što je gotovo dvostruko više nego u istom razdoblju prethodne godine. U tom proizvođaču brendova piva kao što su Stella Artois, Becks, Brahma i Leffe povećanje dobiti ponajviše pripisuju snažnijoj prodaji piva, ali i nižim troškovima financiranja i manjim porezima. U tvrtki ističu da je u prvom tromjesečju prvi put u tri godine zabilježen porast prodaje piva u Sjedinjenim Državama. Tamošnjoj prodaji piva na ruku su išli poboljšani uvjeti u gospodarstvu, napominju. U InBevu se također nadaju da će prodaja piva u Brazilu, njihovom drugom najvećem tržištu, u drugom tromjesečju porasti zahvaljujući povećanju minimalne plaće u toj zemlji.

Svibanj 2012. www.jatrgovac.hr

47

5

Globalna kretanja

ključnih tr sektoru di

Globalni rast diskontnog kanala nije svugdje bio podjednak, ali u većini Europe, koja je i dalje epicentar ovog modela, diskonti posluju s uspjehom

N

ije tajna da se udio diskontnih trgovina povećava na gospodarski neizvjesnim tržištima poput onih Irske, Španjolske, Italije ili Grčke.

Velika je Britanija kasno prihvatila europski diskontni standard, ali posljednjih je godina nadoknadila svoje kašnjenje.

Trgovine brendova kao što su Poundland, P&M Bargains i Poundstrecher postale su uobičajen prizor na britanskim trgovačkim ulicama, a čini se da ih

očekuje i daljnji rast. Predviđanje IGD-a je da će vrijednost diskontnog kanala u Velikoj Britaniji do 2016. godine iznositi 11,4 milijardi funti. U 2011. njegova je vrijednost bila 7 milijardi. Ovakav rast prati i razvoj. Nekoć krut diskontni model sve je inovativniji, a domaći britanski diskonti počinju se natjecati i na europskom tržištu. Donosimo vam pet trendova koji pokreću val promjene u sektoru diskonata u Velikoj Britaniji.

2. Širenje asortimana

D

1. Ponuda svježih proizvoda

S

vježi su proizvodi glavni poticaj čestih posjeta diskontima. Proizvodne linije njemačkih diskonata Aldija i Lidla, konkretno njihovi mesni i pekarski proizvodi, postali su dio redovnog ocjenjivanja unutar svojih kategorija.

Modernim je kupcima dostupno pravo bogatstvo izbora pa je kvaliteta proizvoda danas važnija no ikada prije te ima značajan utjecaj na izbor mjesta kupnje. Diskonti postaju sve maštovitiji u prezentaciji svojih svježih proizvoda – npr. u Aldiju u Njemačkoj vidjeli smo automat za prodaju svježe ispečenog kruha.

U prošlosti su domaći britanski diskonti nudili uglavnom proizvode za dom te suhu mješovitu robu, ali sada su važnim dijelom njihove ponude postali i svježi proizvodi. Npr. 99p Stores trgovine uvele su linije svježih prehrambenih proizvoda i mesa.

ShopperVista istraživanje pokazalo je da kupci posjećuju različite prodajne formate puno više nego prije. Diskonti još imaju mnoge prilike za privlačenje kupaca – mogu iskoristiti praktičnost formata, inovacije i poboljšati iskustvo kupnje.

48

www.jatrgovac.hr Svibanj 2012.

iskonti su tradicionalno nudili ograničen broj proizvoda. Danas svoju ponudu nastoje proširiti kako bi odgovorili na veće potrebe potrošača. Aldi i Lidl nastoje se izjednačiti sa supermarketima po pitanju kvalitete ponude. Npr. Aldi UK je dodao 250 linija proizvoda te tako njihov ukupan broj povećao na 1350. To uključuje linije prepoznatih brendova, ali i vlastitih robnih marki, različitih cjenovnih kategorija.

Time pokušava odgovoriti na potrebe različitih kupaca, s različitim zahtjevima za vrijednošću i kvalitetom.

Trgovci na malo koji nude proizvode po jedinstvenoj cijeni također uvode neke bitne promjene u svoje poslovne modele, prihvaćajući sada i proizvode viših cijena. Npr. Poundworld je otvorio tri nove konceptualne trgovine u kojima uz svoju tradicionalnu ponudu proizvoda po jedinstvenoj cijeni nudi i skuplje proizvode po diskontnim cijenama. Istraživanje je pokazalo kako kupci smatraju da se u zadnjih nekoliko godina poboljšala kvaliteta proizvoda koji se prodaju u diskontima.

David Shukri Viši poslovni analitičar

rendova u iskonata 3. Tradicionalne vrijednosti

I

straživanje upućuje na to da se kupci ponovno usredotočuju na vrijednosti koje predstavljaju proizvodi koje kupuju. Ovaj trend zahvatio je cijeli sektor mješovite robe, pa ni diskonti nisu iznimka. Sve su važnije naglašeni podrijetlo proizvoda i njegov lokalni status.

Dobar primjer za to jest Aldijeva prva televizijska kampanja za škotsko tržište koja se koncentrirala na škotske proizvode u njihovoj ponudi, a koju je popratio slogan «Give it Aldi» (Naprijed Aldi!) što je igra riječi iz škotske fraze «giving it laldy» (koja znači “dati sve od sebe“). U Aldiju tvrde da više od četvrtine proizvoda iz njihove linije dolazi iz lokalnih izvora. Pogledamo li van Velike Britanije, postaje očito kako vodeći europski diskonti – od Aldija, Lidla i Pennyja do DIA-e ili Biedronke u Poljskoj sve više ističu svoje «lokalne» proizvode i kriterije održivosti.

A prostora ima i za daljnji razvoj. Ponuda jedinstvenih i ekskluzivnih proizvoda po iznimno povoljnim cijenama stvara povjerenje u kvalitetu i potiče promet. U trenutačnoj gospodarskoj klimi britanski su kupci pokazali povećanu želju za kupnjom lokalnih proizvoda kako bi potakli domaće gospodarstvo. Čini se da će ovaj trend postati još važniji kod kupaca u diskontnom kanalu. Britanski diskonti pogotovo imaju priliku pogurati «lokalno» u oglašavanju i ponuditi «vrijednosti» po diskontnim cijenama.

4. Eksperimentiranje s formatima

D

iskonti diljem Europe očito napuštaju uniformni pristup, jednak za sve kupce, koji je bio ključna komponenta krutog njemačkog diskontnog modela.

Aldi Nord – simbol tradicionalnog diskonta – modernizira svoje trgovine u Njemačkoj kako bi poboljšao iskustvo kupnje. Iako se ne radi o potpunoj revoluciji, to je ipak značajan iskorak od posve osnovnog iskustva kupnje kakvo je prije nudio. Švicarski diskont Denner otvorio je prošlog studenog svoju prvu Denner Express trgovinu u Zürichu, odlučivši tako testirati granice svoga modela kroz novi format.

Slično tomu, DIA u Španjolskoj i Biedronka u Poljskoj postigle su iznimne uspjehe s hibridnim modelom koji kombinira diskont i malu samoposlugu.

Do sličnog razvoja dolazi i na drugim tržištima, uključujući i britansko. Npr. Poundworld je pokrenuo novi, manji format – Poundworld Express – te tako pokazao fluidnost poslovnog modela kakav ne bismo često povezali s diskontnim kanalom.

Diskontni igrači uključuju se u rast kanala malih samoposluga nudeći uži asortiman na lokacijama u centru. Kako britanski diskontni sektor postaje sve konkurentniji, očekujemo da će se na tržištu pojaviti više eksperimenata s drugim formatima, čime će se nastojati proširiti baza kupaca.

5. Interakcija s kupcima

T

vrtke u cijeloj industriji robe široke potrošnje sa svojim kupcima komuniciraju na sve sofisticiranije načine. Istraživanje pokazuje da kupci očekuju komunikaciju, promocije i njima prilagođene ponude. Društveni mediji i internetski forumi također su sve važniji jer kupci prije kupnje traže savjete i ocjene proizvoda.

Zbog tradicionalne jednostavnosti diskontnog modela, puni potencijal takvih prilika još nije iskorišten, ali europski diskontni div, Lidl, isprobava različite načine kako iskoristiti vrijednost koja se krije u digitalnom fenomenu.

Ovaj trgovac na malo obratio se posjetiteljima svoje Facebook stranice i zamolio ih da testiraju dva proizvoda njegovih robnih marki. Navodno se sprema na još testiranja od strane potrošača kako bi procijenio i poboljšao kvalitetu svojih robnih marki – što je prioritet za mnoge operatere supermarketa i u Europi i u SAD-u.

S druge strane, domaći britanski diskonti, kao što su Poundland, još se nisu uključili u takve marketinške tehnike. Kako se njihov posao širi, imat će priliku učiti od drugih i uključiti u svoje poslovanje pristupe koji i drugdje potiču rast.

Svibanj 2012. www.jatrgovac.hr

49

Brendovi našeg djetinjstva

Z

a najdražu slasticu na svijetu legenda kaže da povijest sladoleda seže čak 400 godina prije nove ere kada su Perzijanci miješali snijeg i led sa sokom od grožđa, ruže, cvijetom šafrana, na taj način spravljajući slasticu koja se u ljetnim mjesecima posluživala samo kraljevima i pratećoj eliti. Kinezi su poznavali recepturu koja je vjerojatno najbliža današnjem sladoledu. Namirnica koja se pripremala od mlijeka i riže oduševila je svjetskog putnika Korčulanina Marka Pola koji je

tadašnje Zagrebačke mljekare počeo proizvoditi sladoled na štapiću, svima dobro poznata Snjeguljica.

I danas miljenica brojnih sladoledokusaca, Snjeguljica je zadržala svoj popularan izgled i jednostavan sastav vanilije i hrskavog kakao preljeva, dok je svoju privlačnost održavala povremenom primjenom modernijeg ruha, tj. ambalaže.

Iste godine proizvedeno je prvih 50 tona industrijskog sladoleda u Hrvatskoj, a već iduće na tržište je plasirano 2 milijuna komada sladoleda na štapiću.

Industrijska proizvodnja sladoleda u Hrvatskoj započela je u jednom od pogona tadašnje Zagrebačke mljekare U novom pogonu, osim popularnog štapića, počeo se proizvoditi i sladoled u čašici, kornetu, u obliku

bloka, torte...

Posao proizvodnje i prodaje sladoleda vrlo se brzo širio pa se kroz izvjesno vrijeme pojavila potreba za izgradnjom nove moderne tvornice koja je s radom počela 1983. godine te potom u nekoliko navrata prolazila faze modernizacije i unaprjeđenja. Danas je Ledo najveći proizvođač industrijskog sladoleda i najveći distributer smrznute hrane u regiji, čiji proizvodi uvijek bude slatka sjećanja i potiču na nove doživljaje sladokusne ugode.

Slatka sjećanja iz

LEDA

nakon povratka s Dalekog istoka krajem 13. stoljeća prvi pisao o ledenoj slastici koja je služena na dvoru Kublaj-Kana. Prema njegovim receptima sladoled se počeo pripremati na talijanskom dvoru, zatim francuskom i engleskom pa je stigao sve do Amerike gdje se, naravno, prvo počeo i masovno proizvoditi.

VJEČNA SNJEGULJICA U Hrvatskoj se sladoled u prvoj polovici dvadesetog stoljeća proizvodio u privatnim slastičarnicama i kavanama, dok je industrijska proizvodnja sladoleda započela 1958. godine kada se u jednom od pogona

50

www.jatrgovac.hr Svibanj 2012.

Prvi sladoled Snjeguljica proizveden je 1958. godine, a njena receptura i izgled nepromijenjeni su do danas MEDO LEDO Pet godina kasnije količina proizvodnje se udeseterostručila i popela na tadašnjih vrtoglavih 20 milijuna sladoleda na štapiću. S povećanjem volumena proizvodnje pogon u sklopu Zagrebačke mljekare postaje premalen pa se u rujnu 1965. godine otvara nova, tehnološki znatno opremljenija tvornica koja dobiva naziv Ledo i prepoznatljivu maskotu polarnog medvjeda.

LEDO SLADOLED VREMEPLOV 1995. - King je stigao, živio Kralj!

1967. - prvi sladoled u kornetu 1966. - komercijalizacija prvog obiteljskog sladoleda ES-500 tzv.

Ledo blok 1963. - lansiran prvi sladoled u čašici 1958. - početak proizvodnje Snjeguljice

Merketing Ledo

Novo na polici Franck: Nova instant kava arabica 100%

N

ovitet u bogatoj paleti Franck Cafe instant kava je Franck Cafe Brasil 100% Arabica. Radi se o superpremium proizvodu koji sadrži single – origin 100% Arabicu iz zemlje poznate po vrhunskoj kavi. Šalica je bogata, zaokružena, prevladava kremasta čokoladna aroma s lješnjak-karamel notama koja daje dugotrajni aftertaste.

Proizvod: Instant kava arabica bočica 100 g. Transportno pakiranje: 6 kom.

Brutto težina: 405 g. Ean kod proizvoda: 3858881085794. Prodajna cijena: 33,00 kn. Preporučena maloprodajna cijena: 39,99 kn.

Nestlé Fitness Chocolate&Orange 23,5 g

O

dlična vijest za sve one koji obožavaju kombinaciju čokolade i naranče jer u prodaji je nova Nestlé Fitness Chocolate&Orange žitna pločica koja sadrži samo 91 kcal. Riječ je o idealnom međuobroku koji obnavlja energiju, a za koji vam je potrebno samo nekoliko minuta.

Jednako kao doručak, tako je važan i međuobrok koji umiruje želudac i potisku-

je osjećaj gladi te pomaže tijelu da izdrži do glavnog obroka. Uživanje u novom, slasnom okusu Nestlé Fitness Chocolate&Orange žitne pločice još je draži jer je, kao i ostale Nestlé Fitness žitne pločice, napravljena s cjelovitim (integralnim) zrnom, obogaćena vitaminima te željezom i kalcijem, koji je važan za zdravlje kostiju.

Dr. Oetker Džemfix Super 3:1 za pomoć pri pripremi zimnice

K

ako proljeće donosi mnoštvo raznih vrsta šarenog i ukusnog sezonskog voća, poput jagoda, marelica, trešanja, višanja te najrazličitijih bobica, uživajte u pripremi zimnice uz novi proizvod Dr. Oetkera za pomoć pri ukuhavanju - Džemfix Super 3:1, idealan za pripremu izrazito voćnih marmelada, pekmeza, džemova i želea.

Uz njega, potrebno je dodati čak tri puta manje šećera nego u tradicionalnom načinu pripreme (na 1250 g voća ide samo 350 g šećera) te su potrebne samo tri minute kuhanja čime se štedi vrijeme i novac. Dr. Oetker Džemfix Super 3:1 može se koristiti sa svježim i smrznutim voćem, a novitet je kako se ukuhavati može i s tekućim sladilima čime posebno odgovara dijabetičarima. Svojom jedinstvenom recepturom Džemfix Super 3:1 pomoći će i početnicima da brzo i jednostavno naprave slatku zimnicu i svježe voće pretvore u neodoljive marmelade, džemove i želee. Preporučena MPC novog Dr. Oetker Džemfixa Super 3:1 iznosi 6,90 kn.

Gavrilović naresci – brzi užitak u novom ruhu

V

rhunski i najprodavaniji Gavrilovićevi proizvodi - Zimska, Čajna, Srijemska, Graničarska, Milanska i nova Mediteranska salama, od travnja su dostupni u novom, veselom i redizajniranom pakiranju kao gotovi naresci spremni za pravi užitak.

Kod razvoja novog dizajna u Gavriloviću su se odlučili za razumljive, lako čitljive etikete, ali i dodatne informativne materijale na poleđini etikete koji će potrošačima pomoći donijeti dobro informiranu odluku pri odabiru nareska. Osim smjernica za

dnevni unos hrane, tu su i prijedlozi za serviranje te zanimljivosti o svakom proizvodu. Nova transportna kutija koja dizajnom prati pakiranje narezaka, ujedno je i shelf ready kutija spremna za izlaganje na polici. Marketinška podrška: POS materijali u odabranim prodavaonicama (shelf divideri).

Proizvođač: Gavrilović d.o.o., Gavrilovićev trg 1, 44250 Petrinja.

Telefon: +38544/811-136. Internet, e-mail: www.gavrilovic.hr, www. facebook.com/Gavrilovic1690, prodaja@gavrilovic.hr.

Svibanj 2012. www.jatrgovac.hr

51

Novo na polici Novi Nivea For Men gelovi za tuširanje

N

ivea For Men predstavlja novi Pure Impact gel za tuširanje koji inovativnom formulom s Hydra IQ tehnologijom i piling česticama koži pruža pravi “udar” svježine. Svi proizvodi linije Nivea For Men od sada u novim praktičnijim bočicama sadrže poboljšanu formulu s Hydra IQ tehnologijom koja pomaže koži da se sama hidratizira. Nivea

Preporuka

For Men Pure Impact gel za tuširanje finim plavim piling zrncima intenzivno čisti kožu i daje svježinu koja traje cijeli dan. Stimulirajući “aqua” miris razbuđuje osjetila, a prozirni gel stvara finu, gustu pjenu na koži posebno ugodno i opuštajuće tuširanje.

Preporučena maloprodajna cijena (250 ml): 19,00 kn.

Nove Nestlé Nesquik Duo žitarice

Z

a sve ljubitelje Nestlé Nesquik Duo žitarica stiglo je novo iznenađenje jer od sada pakiranje sadrži 50% više bijelih, hrskavih loptica. Nesquik Duo žitarice napravljene su s cjelovitim (integralnim) zrnom te su obogaćene vitaminima, kao i mineralima - željezom i kalcijem. Kalcij je potreban za normalan rast i razvoj kostiju kod djece, dok željezo pridonosi njihovom normalnom kognitivnom razvoju. Nove Nestlé Nesquik Duo žitarice s više bijelih loptica učinit će doručak još ukusnijim i privlačnijim, kako za male, tako i za velike potrošače.

Jamnica lansirala Juicy prirodni voćni sok 100% jabuka

T

vrtka Jamnica plasirala je na tržište prirodan voćni sok od jabuke sa 100% udjelom voća bez dodatka šećera te tako proširila svoj asortiman voćnih sokova u tom segmentu. Uz Juicy ananas i Juicy naranču, hrvatskim potrošačima je dostupan još jedan visoko kvalitetan sok iz linije Juicy 100% voćnih sokova. Kako bi obilježili početak proljeća iz ove kompanije su se, osim lansiranja novog Juicy prirodnog voćnog soka, odlučili i na osvježenje izgleda svoje linije Juicy 100% pa je tako od sada i izgled pakiranja atraktivniji.

52

www.jatrgovac.hr Svibanj 2012.

Fant Hrskavci: Kombinacija za najukusniji umak

N

ovi Fant Hrskavci - tri različite kombinacije mrvica za pohanje i tri različita umaka po mjeri svih vrsta mesnih, povrtnih i ribljih hrskavaca, savršeno su rješenje.

Svako pakiranje Fant Hrskavaca uz specijalne mrvice za najukusniju hrskavost sadrži i kombinaciju začina za najukusniji umak, a sve to bez dodanih pojačivača okusa. Fant Hrskavci omogućavaju pripremu pohanog mesa na sasvim nov način.

Meso ili povrće uvalja se u smjesu za pohanje i peče u pećnici i bez ulja, samo 25 minuta. Za potpunu hrskavu avanturu dodaje se umak, koji se priprema svega minutu, dodavanjem fine začinske mješavine u jogurt, majonezu i kečap. Marketinška podrška: TV (spot 30” i 15”), tisak, radio, oglašavanje na prodajnim mjestima. Logističke informacije: Fant extra hrskava mješavina za pohanje + umak s rajčicom 89 g; Fant extra hrskava mješavina za pohanje s češnjakom + bijeli umak 89 g; Fant extra hrskava pikantna mješavina za pohanje + grill umak 89 g. Broj komada u kartonu: 20.

Proizvođač: Podravka.

Novi PIKO sa sirom

P

IK Vrbovec predstavlja novinu u podelicija jednostavnudi brenda PIKO koji je od sada nom, brzom i vrlo dostupan u još jednom novom zabavnom. Svi ljuokusu koji će zasigurno ispuniti bitelji PIKO parizera očekivanja i onih najzahtjevi sira, zasigurno će se nijih PIKOljubaca. Dodatna oduševiti harmoničnom je novost da se već nakombinacijom nježnog PIKO rezani PIKO sa sirom okusa spojenog s aromatičnim može pronaći na dimljenim sirom. Novi okus PIKO policama svih parizera sa sirom očarat će istinske trgovina. PIK gurmane te upotpuniti svaku malu, naresci čine no isto tako i veliku proslavu ili druženje. pripremu Brojne su mogućnosti kombiniranja novog ukusnih senPIKO parizera sa sirom, vaša mašta i kreativnost dviča i ostalih jedina su granica.

Ususret ljetu uz Coppertone

C

oppertone Tropical Blend Kokos ZF6 suho ulje 200 ml posebno je formulirano za satenski meku kožu i blistavi ten. Ovo suho ulje omogućuje vam otkriti prekrasnu boju i ostavlja zaigrani ljetni miris na vašoj koži a istodobno zaštitni faktor 6 štiti od UVA i UVB sunčevih zraka koje uzrokuju prijevremeno starenje kože. Razvijeno s vitaminom E, aloe verom, karotenom i drugim aktivnim sastojcima koji vlaže kožu, pomaže spriječiti ljuštenje i perutanje kože. Divite se svo-

Kraš Express odsad i kao namaz

N

amaz s lješnjakom novost je unutar brenda Kraš Express s kojim, uz napitak i čajno pecivo, Kraš svojim potrošačima želi ponuditi raznolike proizvode za početak i završetak dana. Namaz sadrži najkvalitetnije sastojke – kakao, sirutku, mlijeko i najfinije lješnjake koji namazu daju karakterističan, bogat okus i omogućuju jedinstveni osjećaj prilikom konzumacije. Lješnjaci su prirodan izvor vitamina E, dok sirutka sadrži hranjive proteine, vitamine B skupine te minerale potrebne za izgradnju kostiju. Kao bogat izvor energije pogodan je za sve koji su vrlo aktivni

joj koži ovog ljeta! Coppertoneov novi Mega Tan sa sredstvom za samotamnjenje postiže brže tamnjenje sa svojom ekskluzivnom formulom: sadrži pojačivač preplanulosti koji vam omogućuje dobiti duboku luksuznu boju u samo jednom danu. Njegov jedinstveni spoj ovlaživača i biljnih ekstrakata drži kožu nježnom i glatkom dok zaštitni faktor 10 štiti od UVA i UVB sunčevih zraka koje uzrokuju prijevremeno starenje kože.

Coppertone proizvodi za sunčanje su fotostabilni, vodootporni i dermatološki testirani.

Pan Radler s okusom naranče

N

akon Pan Radlera limun i grejp, pivovara Carlsberg Croatia lansirala je još jedan osvježavajući okus - radler s okusom naranče. Veliki interes hrvatskih potrošača za radlerima, kao i dobra prihvaćenost Pan Radlera limun i grejp, potaknula je Carlsberg Croatia da proširi svoju ponudu u ovoj kategoriji lansiranjem još jednog osvježavajućeg radler okusa od naranče.

Pan Radler naranča spoj je Pan svijetlog lager piva (40%) i bezalkoholnog soka od naranče (60%) s alkoholnim udjelom od 2%.

Fini voćni okus i smanjeni udjel alkohola čine ga idealnim pićem za opuštanje tijekom vrućih ljetnih dana.

Dostupan je u staklenoj boci od 0,5 l, a preporučena maloprodajna cijena u dućanima mu je 5,99 kn. Pan Radler naranča i limun dostupni su i u praktičnoj PET ambalaži od 0,5 l.

tijekom dana, a to su ponajprije djeca. Zbog svoje kremaste strukture i dobre mazivosti proizvod se može konzumirati na mnogo različitih načina, kao namaz na kruhu, na palačinkama, keksima, kao dodatak raznim slasticama, ali i sa žličicom kao slatki predah.

Naziv proizvoda: Kraš Express namaz lješnjak 350 g i 600 g. Marketinška podrška: TV i print kampanja, trade aktivnosti. Logističke informacije: Proizvodi se nalaze u staklenkama, transportno pakiranje sadrži 12 komada na kartonskom podlošku. Rok trajanja: 13 mjeseci. Preporučena MP cijena: 350 g - 18,99 kn; 600 g – 32,99 kn. Kraš d.d., Ravnice 48, 10000 Zagreb. Telefon: +3851/2396-111. Internet: www.kras.hr, www.igraoni.ca.

Svibanj 2012. www.jatrgovac.hr

53

izlog

PROMOCIJE Proizvoda i usluga (dnevne i večernje), HoReCa party, usluge po principu “ključ u ruke”

PREZENTACIJE u shopping centrima u RH

MERCHANDISING

ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA popis cijena i promo aktivnosti, udjela na policama

SAMPLING podjela uzoraka, letaka, tiskovina na prodajnim mjestima i poštanskim sandučićima PROMOPAKIRANJE ambalažiranje akcijskih i posebnih pakiranja proizvoda ORGANIZACIJA NAGRADNIH IGARA sms i ostale nagradne igre, organizacija, administracija, registracija, podjela nagrada

MYSTERY SHOPING

PROIZVODNJA, DISTRIBUCIJA I POSTAVLJANJE STALAKA DECO TOUR USLUGA postavljanje oznaka vizualnog identiteta na POS i horeca, plakatiranje INTERNET COMMUNITY MANAGEMENT Facebook, Twitter, web kampanje

Mi unapređujemo Vašu prodaju!

Promoplus marketing d.o.o., Avenija Dubrovnik 15, Zagreb, tel. +385 1 611 66 10, fax. +385 1 611 66 40 mail: promoplus@promoplus.hr, web: www.promoplus.hr

Ilica 1a, Zagreb tel: +385 1 4881 940 www.frankopan-nekretnine.com info@ilica1.hr

Propustili od priloga ste neki Made in ?

Potrazit www.jatr e ih na: govac

.hr

MJESEČNI MAGAZIN I PORTAL

IZVOR INFORMACIJA S PODRUČJA MALOPRODAJE I INDUSTRIJE ROBE ŠIROKE POTROŠNJE

www.jatrgovac.hr