burza

20. konferencija

POseban prilog poslovnog dnevnika 8. studenoga 2010.

Željko Rohatinski:

‘Treba nam novi model rasta’

burza 1

5.11.2010 10:58:17

ƂƇƏžƌƍƂżƂƃƈƆ Žƈ ƓƇźƇƃź: ƓƇźƇƃžƆ Žƈ ƂƇƏžƌƍƂżƂƃž. www.zse.hr/akademija

POSLOVNI DNEVNIK 20. konferencija zse

burza 2

5.11.2010 10:58:18

SaDrŽaJ

4

Poruka guvernera HNB-a Na ovogodišnjoj konferencije najzanimljiviji bio je govor guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog

7

Intervju Zdeslav Šantić

Glavni ekonomist SG- Splitske banke iznosi svoja predviđanja o izlasku iz krize te je li MMF pravo rješenje

9

Nagrada za odnose s ulagačima

4

Na ovogodišnjoj konferenciji prvi put je u organizaciji Poslovnog dnevnika i Zagrebačke burze dodijeljena nagrada za najbolje odnose s ulagačima

11

11 Intervju James Ellert

Jedan od sudionika konferencije bivši dekan poslovnog učilišta IMD Lausanne iz Švicarske iznosi svoja iskustva i poglede na financijsku krizu

13 Kriza u eurozoni

Izvještaj s jednog u nizu panela koji je izazvao veliko zanimanje sudionika

17 Humanost

U humanitarnoj tomboli skupljana su sredstva za udrugu Krijesnica

9 SviJeT broJki

18 Party

Osim ozbiljnih tema na konferenciji su sudionici imali i vremena za opuštanje

1,5 posto projicirani je rast BDP-a koji bi za sobom povukao i rast uvoza od pet posto

22

2,4

posto pale su investicije u hrvatskoj u odnosu na prošlu godinu prema riječima guvernera hNB-a

bilijuna dolara američkog duga u 009. godini držala je Kina, naglašava James Ellert

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

glavni ureDnik: Darko Markušić ureDnik Priloga: Vladimir Nišević uPrava: Darko Markušić, Sanja Vernić, Ivana žmegač ProDaJa oglaSa: Jasna Bibić telefon: 01 63 6-016

auTori: Tin Bašić, Tomislav Pili graFika: Predrag Vučinić/Redpoint FoTograFiJe: PIXSELL lekTor: Iva Udiković izDavaČ: Dnevnik d.o.o Savska cesta 66/10, 10000 Zagreb

telefon: 01 63 6 000 telefaks: 01 63 6 060 e-mail: redakcija@poslovni.hr TiSak: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija , 10000 Zagreb

20. kOnferencija zse POSLOVNI DNEVNIK 3

burza 3

5.11.2010 10:58:32

poruka guvernera hnb-a

‘Moramo graditi izvoznu ekonomiju’ Struktura naše privrede je neadekvatna i može generirati samo nova zaduženja, a kada bi se to promijenilo, i izlaz iz Piše: Tomislav Pili krize bio bi brži i lakši ovor guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Željka Rohatinskog o gospodarskom stanju nacije na otvaranju 20. konferencije Zagrebačke burze očekivao se s posebnim zanimanjem. S pravom. Kao i uvijek, guverner je precizno dijagnosticirao sve boljke hrvatske ekonomije.

Stoga ne treba čuditi što njegov govor analitičari ocjenjuju vrlo pozitivno. Sam govor može se podijeliti u dvije velike cjeline – stanje globalne ekonomije te, mnogo detaljniji, osvrt na domaću situaciju. U obje cjeline prevladavao je pesimizam. Činjenica jest da smo na kraju godine u kojoj je većina svjetskih ekonomija izašla iz tehničke recesije. K tome, ostvaren je ubrzan rast u brzorastućim državama, poput Kine i Indije, a rast su zabilježili i najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri. Jednako optimistične prognoze slijede i za sljedeću godinu, rekao je Rohatinski.

“Za razliku od tih ocjena, u stručnim krugovima prevladava velik oprez. Ne postoji jednoglasna ocjena da je kriza završila niti da se recesija ne može

G

vratiti”, ističe guverner.

Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, misli kao i Rohatinski. “Ima jako mnogo dokaza da je riječ o recesiji s dvostrukim dnom. Ova kriza navodi na zaključak da još ne znamo ni dubinu, a ni širinu krize. Upitna je i efikasnost sredstava borbe s krizom jer prema nekim elementima situacija upućuje da je riječ o krizi ‘sui generis’ i da se s takvom krizom još nismo susreli”, smatra Brkić.

Dosadašnji oporavak Rohatinski ocjenjuje kao “krhak i

Upitna je i efikasnost sredstava borbe protiv krize, smatra Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti

parcijalan” uz male investicije i bez pozitivnih promjena na tržištu rada.

“Zemlje u razvoju koje su ostvarile visoke stope rasta sada ulaze u fazu pregrijanosti ekonomije što obnavlja rizik da se formiraju činitelji koji su i zaslužni za krizu. Te države već poduzimaju mjere za hlađenje ekonomije poput kapitalnih restrikcija”, komentirao je Rohatinski. Prema njegovu mišljenju, poseban je problem intenzitet i način djelovanja ekonomskih politika u Europskoj uniji i SAD-u. “Sposobnost tih ekonomskih politika da spriječe povratak recesije mnogo je manja nego prije tri godine”, smatra Rohatinski. neutralna politika

Posebno ga zabrinjava stanje javnih financija u eurozoni gdje je prosječan proračunski manjak povećan na 6,6 posto, a javni dug na prosječnih 85 posto BDP-a.

“Monetarna politika u eurozoni još je ekspanzivna, a sljedeće godine može se očekivati neutralna politika. Daljnja politika niskih kamatnih stopa odgađa nužne prilagodbe u realnom sektoru”, ocijenio je Rohatinski.

POSLOVNI DNEVNIK 20. konferencija zse

burza 4

5.11.2010 10:58:34

Dosadašnji oporavak Željko Rohatinski ocjenjuje kao “krhak i parcijalan” uz male investicije

20. ko nferencija zse POSLOVNI DNEVNIK

burza 5

5.11.2010 10:58:37

Poruka guvernera hnb-a

Najveći problem je trenutak napuštanja sadašnje ekspanzivne monetarne politike, odnosno rizik od preranog povećanja kamatnih stopa.

U svakom slučaju, globalni problemi i dalje su prisutni i imaju velik utjecaj na Hrvatsku jer smo otvorena ekonomija.

“Ne može se reći da su uzroci hrvatske krize isti, njezina težina nije ista, a nije bila ista ni reakcija”, započeo je Rohatinski s osvrtom na stanje hrvatskoga gospodarstva. Naime, u SAD-u i EU kriza je generirana u financijskom sektoru što u nas nije bio slučaj. “Kada se promotri što se sve zbivalo, naša kriza uzrokovana je urušavanjem cijelog modela na kojem se temeljio rast unatrag deset godina”, ocijenio je čelnik hrvatske središnje banke. Marijan Cingula, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, slaže se s tom tezom. “Strukture gospodarskog sustava bile su posložene na način da hrvatska ekonomija ne može biti samostalna. Uvozno smo orijentirani, industrija je ugušena, poljoprivreda je neefikasna, a obrtništvo nedovoljno razvijeno”, kazao je Cingula. dugOvi i neefikasnOst

Rohatinski smatra da priljev kapitala u “debelim godinama” nije iskorišten za gradnju izvozne ekonomije. Pojava svjetske krize i njezino prenošenje na hrvatsku ekonomiju opterećenu dugovima i neefikasnošću predstavljalo je eksterni šok.

“Ekonomija nije imala snage, a ni znanja da se s takvim šokom suoči”, kazao je Rohatinski.

“U pretkrizno vrijeme ušli smo s devastiranom ekonomijom i socijalnom strukturom društva. Do početka krize nismo ništa značajnije poduzeli da se takvo stanje promijeni”, rezolutan je bio Rohatinski. Posebno se osvrnuo na tezu koja prevladava u jav-

Globalni problemi i dalje su prisutni i imaju velik utjecaj na Hrvatsku jer smo otvorena ekonomija

Projicirani rast BDP-a od 1,5 posto povlači za sobom i rast uvoza u visini od pet posto

HNB je morao otpustiti trećinu deviznih rezervi. “Alternativa je bio MMF. I Vlada i HNB smatrali su da MMF nije potreban.

U sličnoj situaciji postupio bih isto, ali sada smatram da je to bila pogreška”, priznao je Rohatinski.

Efekti svjetske krize ogledaju se u prepolovljenim stranim ulaganjima u Hrvatsku prošle godine, a smanjen je i uvoz, i to za četvrtinu. Ako se kumulativno promatraju 2009. i 2010., domaći BDP je pao za 7,5 posto, zaposlenost za 8,5 posto, a investicije za 22 posto. neadvekatna struktura

saMO OkidaČ Rohatinski kaže da bi nas pad pogodio i bez propasti američke banke Lehman Brothers PIXSELL

nosti kako je Hrvatska kasnije ušla u recesiju od ostatka svijeta, pa će kasnije i izaći.

“To nije točno. Pad BDPa započeo je nekoliko mjeseci prije propasti banke Lehman Brothers”, tvrdi Rohatinski.

Prema njegovu mišljenju, početak pada hrvatskoga gospodarstva treba potražiti u domaćim činiteljima. Jedan od njih jest i

BILO JE PITANJE I KAKO ĆE SE PONAŠATI STRANE BANKE, VLASNICE DOMAĆIh

napuhavanje balona na tržištu kapitala kroz “narodne privatizacije” HT-a i Ine, koje politika navodi kao “svijetao primjer”, pomalo je sarkastično primijetio guverner.

“U krizu bismo došli kadtad i bez propasti Lehman Brothersa, bio je potreban samo okidač”, smatra guverner. Financijska tržišta u uvjetima krize za Hrvatsku su postala zatvorena, a bilo je i pitanje kako će ponašati strane banke, vlasnice domaćih banaka. U jednom trenutku zaprijetila je opasnost od moratorija na otplatu vanjskih obveza države.

Jedino što se u tom razdoblju nije smanjivalo jest upravo ono što se moralo, a to je javna potrošnja.

“Uz pad BDP-a vanjska zaduženost porasla je sa 83 na 101 posto BDP-a. Povećanje duga rezultat je zaduživanja javnog sektora. Deficit proračuna povećan je sa 2,7 posto prije dvije godine na gotovo sedam posto ove godine”, upozorava guverner. Dodaje kako je hrvatski glavni problem kombinacija neodržive proračunske politike i visokoga vanjskog duga.

Osnove s kojih hrvatska ekonomija ulazi u 2011. godine prilično su mršave, smatra Rohatinski. Upozorava da projicirani rast BDP-a od 1,5 posto povlači za sobom i porast uvoza za pet posto. Takve prognoze ne čude Cingulu.

“Bilo kakva povećana proizvodnja može nastati samo na temelju uvoza strojeva, repromaterijala i opreme”, tvrdi Cingula.

Rohatinski se posebno osvrnuo i na tezu da će izlazak svijeta iz recesije automatski izvući i nas.

“Ta razmišljanja nisu točna niti će nam svijet dopustiti da se tako ponašamo”, kazao je Rohatinski.

“Guverner je u pravu, činjenica jest da se nećemo prikopčati svijetu. Moramo pokušati svijetu nešto prodati. Struktura naše privrede je neadekvatna i može generirati samo nova zaduženja”, ističe Cingula.

6 POSLOVNI DNEVNIK 20. kOnferencija zse

burza 6

5.11.2010 10:58:43

inTervJu

vjerujem da će 2011. biti bolja Glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić govori o tome zašto je MMF važan i zašto je najavljenih dva posto rasta u idućih pet godina zapravo cementiranje postojećeg stanja Piše: Tin bašić

Z

deslav Šantić glavni ekonomist SGSplitske bnake govori o tome zašto je MMF važan te kako odgovoriti na krizu koja još uvijek traje. koji je vaš stav u vezi s mišljenjem da je u hrvatsku trebalo pozvati MMf?

Ako gledamo probleme u kojima se Hrvatska nalazi, činjenica je da je ova svjetska kriza samo ubrzala ulazak u recesiju, no nije glavni razlog.

Imamo nepovoljnu strukturu domaćega gospodarstva, zapeli smo na samom početku, a proveli smo tek nekoliko reformi, i to uz pomoć međunarodnih financijskih institucija. Početkom 2000. smanjene su plaće u javnom sektoru uz pomoć Međunarodnoga monetarnog fonda, započeta je mirovinska reforma koja je provedena uz pomoć Svjetske banke, no stala je. Gubi se želja za reformama.

već se nekoliko godina govori jedno te isto – restrukturiranje javnog rektora, fiskalna politika. to i vrapci na grani već znaju.

Krajem 2008. bio sam za pomoć MMF-a. Reforme sami nismo provodili, nego uz pomoć tih međunarodnih institucija. Bilo je jasno da će se bez MMF-a ovako završiti.

To je u guverner Rohatinski priznao i rekao da bi ponovno razmislio o aranžmanu s MMF-om o kojem se raspravljalo kada su napetosti na financijskim tržištima bile na vrhuncu. Naravno da bi u idealnoj situaciji bilo bolje da sami sve provedemo, no dosadašnji rezultati sugeriraju da bez MMF-a to neće biti moguće. koje bi korake trebalo poduzeti?

Ove nekakve srednje perspektive rasta su skromne i možemo u idućih tri do pet godina, bez obzira na pristupanje Europskoj uniji, podignuti taj prosjek

dva posto. To je de facto zadržavanje postojećeg standarda građana. Tih dva posto neće omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i neće zaustaviti rast udjela javnoga inozemnog duga u BDP-u. To je samo cementiranje postojećeg stanja. Aranžman s MMF-om – tu nema puno pitanja da ili ne s ekonomskog stajališta. Međutim, to je i politička odluka.

Svjesni smo da krajem 2011. dolaze izbori, a već su započele predizborne aktivnosti. No to nije samo specifičnost Hrvatske, u svim zemljama je tako: reforme se provode u prvoj polovici mandata, a nakon toga ne treba očekivati čuda. znači, iduće godine ne možemo očekivati ništa?

Nažalost, 2010. je izgubljena godina, što znači da gospodarstvo nije dobilo uspješne mjere, nije mu olakšana pozicija, većina aktivnosti koncentrirala se na fiskalnu konsolidaciju i nije napravljen pomak. Stoga se

iskreno nadam da iduća godina neće biti takva. i državni tajnik Marić i guverner rohatinski su se u svom izlaganju osvrnuli na važnost turističke sezone. Što ako ona podbaci?

Bez obzira na rast broja noćenja i broja turista u ovoj sezoni treba biti jako oprezan, barem što se tiče statistike rasta prihoda od turizma. Svi smo svjesni da su strani gosti zbog krize promijenili navike. Trebalo bi se bazirati na zaradi, a ne na broj. Kratkoročno vjerujem da HNB ima dovoljne razine međunarodnih pričuva da omogući refinanciranje svih inozemnih obveza, bez znatnijeg utjecaja na domaće devizno tržište. Međutim, u dužem rokuto se ne može kontrolirati. Primjerice, Rusija je imala goleme pričuve, no kada je počeo odljev kapitala, potrošili su većinu toga. Ako naš turizam ne osigura dovoljan priljev iz inozemstva, onda nastaje problem i za tečaj i tečajnu politiku.

20. kOnferencija zse POSLOVNI DNEVNIK 7

burza 7

5.11.2010 10:58:48

burza 8

5.11.2010 10:58:50

nagraDa

PrvO MjestO Erika Kašpar, direktorica sektora za korporativne komunikacije i odnose s investitorima hT-a i Darko Markušić, glavni urednik Poslovnog dnevnika PIXSELL

nagrada za najbolji odnos s ulagačima Nagrađeni su Hrvatski telekom, Ericsson NT i Atlantic grupa, a nagradu prvi put u Hrvatskoj dodjeljuje Poslovni dnevnik Pišu: Tin bašić i karlo vajdić

H

rvatski telekom, Ericsson NT i Atlantic grupa.

Popis zapravo i ne iznenađuje.

Te su tri kompanije u izboru za dodjelu nagrada Poslovnog dnevnika, koje su se ove godine prvi put dodjeljivale u Hrvatskoj, isplivale kao najbolje domaće tvrtke u odnosima s ulagačima. Konačan poredak, u kojem je HT-u pripalo prvo mjesto, Ericssonu drugo, a Atlanticu treće, bio je tek posljedica nijansi. Ugrubo, sve su tri kompanije dovoljno zaslužile

biti proglašene najboljima. No pomalo žalosti što u vrhu ljestvice koju je Poslovni dnevnik napravio u partnerstvu sa Zagrebačkom burzom nije bilo više kompanija, što izbor nije bio neizvjesniji.

Pobjednici su se birali među 22 kompanije, čije su dionice krajem kolovoza bile izlistane u dva najviša trgovinska segmenta Zagrebačke burze (Redovnom tržištu i Prime marketu) te čije su se dionice nalazile u sastavu dioničkog indeksa CROBEX10. Odluka o tome među kojim kompanijama će

se birati najbolje u odnosima s ulagačima temeljena je na želji da se uključe one koje su najatraktivnije na tržištu kapitala kao i one čije dionice možda nisu toliko likvidne, ali su njihove uprave pristale na strože zahtjeve o transparentnosti poslovanja, koji se podrazumijevaju s ulaskom u više kotacije burze. bOdOvanje

Partnerstvo sa Zagrebačkom burzom omogućilo je da se bodovanje podijeli u dva segmenta. Burza je dodije-

lila bodove tvrtkama s obzirom na njihovo poštivanje pravila objave važnih informacija.

Poslovni dnevnik je pak proveo anketu među domaćim ulagačima kako bi od onih koji su najposvećeniji praćenju tržišta kapitala dobio odgovore o tome čiji odnosi s investitorima funkcioniraju najbolje. I, naravno, tko je u tome najlošiji.

U konačnici, trećinu konačne ocjene donosili su bodovi “s Burze”, dok su dvije trećine bodova dodijeljene na temelju ankete. Jedna je kompanija mogla osvojiti maksimalno 20. kOnferencija zse POSLOVNI DNEVNIK 9

burza 9

5.11.2010 10:58:56

nagraDa

300 bodova. Neka pitanja u anketi ponderirali smo kako bismo nijansirali važnost pojedinih aspekata odnosa s ulagačima.

Ankete su poslane na stotinjak adresa društava koja upravljaju s fondovima, banaka, brokerskih kuća, osiguravatelja kao i poslovnim medijima. Odaziv je bio solidan iako neki mirovinski fondovi, pojedina društva koja upravljaju investicijskim fondovima i odgovorni u bankama nisu odgovorili na pitanja. Iako žive od tržišta kapitala svojom indolentnošću pokazuju kako za to tržište baš ne mare.

Za dodjelu nagrade Poslovni dnevnik se odlučio jer smatra da se u Hrvatskoj danas ne pridaje dovoljno pozornosti odnosima s ulagačima. Iako svi (potencijalni) dioničari imaju jednako pravo na informiranost o poslovanju pojedine kompanije, realnost je takva da mali dioničari ne posjeduju dovoljno znanja za

NAGRADU JE OSMISLIO POSLOVNI DNEVNIK, A REALIZIRAO U SURADNJI SA ZSE

nagrađeni Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona NT (slika gore) i Maja Barać-Adrinek, voditeljica za odnose s javnošću Atlantic grupe (slika dolje) PIXSELL

lizma i teškog rada. Nagrada nas raduje jer i šira javnost prepoznaje naš rad. Ono što je sigurno, ovo je poticaj nama i drugim kompanijama”. Primjer Ericssona NT možda i najviše govori koliko se cijeni otvorenost neke tvrtke u odnosu s investitorima. Kompanija je ove godine, slijedom nesretnog razvoja događaja, morala priopćiti i neka loša očekivanja za rezultate poslovanja, no dioničari su visoko ocijenili spremnost te kompanije na transparentnost. viŠe Od Objave na burzi

NAGRAđENI

najbOlji na burzi

nagrade ČlanOviMa T. Gračan, član Uprave ZSE, I. Gažić, predsjednica Uprave ZSE i h. Krstulović, predsjednik Uprave Erste VP PIXSELL na konferenciji zagrebačke burze prošloga vikenda u Šibeniku tradicionalno su dodijeljene nagrade članovima burze koji su u protekloj godini ostvarili najbolje promete.

Tako su erste vrijednosni papiri ostvarili najbolje promete dionicama. Također je isto investicijsko društvo dobilo nagradu za najbolji ukupni promet na burzi. Drugo mjesto u prometu dionicama osvojila je Privredna banka zagreb, a treće mjesto hita vrijednosnice. interkapital je dobio nagradu za najviši promet obveznicama. tb

analizu financijskih izvještaja i procjenu kakvog utjecaja pojedini poslovni potezi mogu imati na buduće poslovanje. Stoga se oni često ugledaju u odluke velikih investitora što je razlog zbog kojeg je anketa bila okrenuta njima.

Reakcije predstavnika laureata, koji su nagrade primili na Konferenciji Zagrebačke burze, pokazuju da je izbor najboljih stvarno bio opravdan jer su u tim tvrtkama u potpunosti svjesni potrebe za “otvorenim odnosom” s ulagačima.

Maja Barić-Adrinek, voditeljica Odjela za odnose s javnošću Atlantic grupe, kazala je kako je Atlantic “relativno mlada kompanija na domaćem tržištu kapitala. U budućnosti će transparentnost biti ključna za razvoj. Ovu nagradu vidimo i kao obvezu i kao poticaj da sustavno ulažemo u odnose s investitorima”. Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona NT, kaže kako je njihova pozicija “rezultat profesiona-

U najvećem domaćem telekomu potvrđuju stav Atlantica, a to je da vrijeme koje je neka kompanija provela na tržištu kapitala ne mora biti i nije povezano s kvalitetom njezinih odnosa s investitorima.

Erika Kašpar, direktorica HTova Sektora za korporativne komunikacije i odnose s investitorima, kaže kako je HT “tek tri godine na ZSE”, no kompanija istovremeno ima “140.000 dioničara”. Kašpar dodaje kako su za njih “odnosi s investitorima više nego samo objave na burzi. U komunikaciji pokušavamo utjecati na formiranje realne slike naše kompanije”.

Poslovni dnevnik svojim nagradama za odnose s ulagačima želi pojačati baš taj drugi smjer komunikacije te želi kompanijama koje su posvećene kvalitetnom odnosu s dioničarima dati do znanja da se takva politika cijeni u. Inače, dodijeljene statue dijelo su akademske kiparice Gordane Drinković, koja je svjetski poznata upravo po svom radu sa staklom.

10 POSLOVNI DNEVNIK 20. kOnferencija zse

burza 10

5.11.2010 10:59:11

kontrola rizika

Najgori scenarij koji se može dogoditi je nepredviđena inflacija

Kriza nas uči da bolje kontroliramo rizik James Ellert, bivši dekan učilišta IMD Lausanne te savjetnik brojnih tvrtki, govori o kretanju na svjetskoj razini te koji su mogući scenariji rasta Piše: Tin Bašić rofesor James Ellert bivši je dekan uglednoga poslovnog učilišta IMD Lausanne iz Švicarske te predavač na IEDC – Poslovnoj školi Bled. Svoje bogato iskustvo izgradio je kao savjetnik brojnih tvrtki i javnih institucija u više od 40 zemalja. Kretanja na svjetskoj gospodarskoj sceni utječu i na buduća kretanja hrvatskoga gospodarstva.

Koji su najvjerojatniji scena-

P

riji ekonomskog rasta, hoće li se recesija produbiti te koji su najizgledniji valutni trendovi u 2011..

Koja je najvažnija lekcija koju smo naučili od ove krize?

Najveća lekcija je nerazumijevanje rizika i loša priprema za posljedice rizika. Druga lekcija je regulacija. Gotovo je nemoguće predvidjeti na koji način će se ljudi ponašati u preuzimanju rizika i u kontroli rizika u

budućnosti u smislu sprečavanja ponavljanja budućih kriza.

Ako pogledate reakcije na krizu, one su većinom usmjerene na povećanje kapitala za amortizaciju gubitaka. To nije rješenje temeljnog problema.

Prema vašemu mišljenju, koji je idući balon koji će puknuti?

Za sada postoje dva problema.

Najveći su veliki hedge fondovi jer jako malo znamo o njihovim načinima i strategijama trgovanja. Te su strategije tajne jer

svaki fond ima određenu strategiju i ne dijeli je s drugima. Ne znamo koliko kapitala imaju za amortizaciju gubitaka. Znamo da su njihove strategije iznimno komplicirane. Znamo da je riječ o dugoročnom upravljanju kapitalom na višim razinama. I to je to. Druga zabrinutost je razvoj private equity fondova u Europi. Oni često koriste visoke poluge rizika u što ulaze u kompanije, operativno ih poboljšaju i vrate ih na tržište po višoj cijeni.

20. ko nferencija zse POSLOVNI DNEVNIK 11

burza 11

5.11.2010 10:59:15

konTola rizika

Takav način poslovanja u normalnim uvjetima je dobar.

Najgori scenarij koji se može dogoditi je nepredviđena inflacija te tiskanje ekstranovca kako bi se pokrio državni deficit. Kamatne stope tada naglo skaču. Još pridružimo recesiju s dvostrukim dnom. Visoka inflacija s recesijom ima dva utjecaja – povećava trošak financiranja private equity fondova, a dobar dio toga trebat će refinancirati u razdoblju od 18 do 24 mjeseca.

Ako ste konstantno u tom deficitu, a kako biste ga zatvorili, prisiljeni ste drugim državama prodavati financijsku imovinu.

Ako se malo vratimo u prošlost, dug SAD-a je u vrijeme Drugoga svjetskog rata iznosio 120 posto BDP-a. Ali 100 posto tog duga držali su američki građani.

Danas se više od 45 posto tog duga drži u inozemstvu. Kina je najveći “vanjski” vlasnik tog duga. Kina je 2009. držala 2,4 bilijuna dolara američkog duga.

A onda imate američkog ministra financija koji na sastanku zemalja G20 u Londonu ove godine prvi put postavlja pitanje jesu li američke obveznice sigurno ulaganje. To nitko nikada nije rekao.

rekli ste kako će iduća kriza doći prije nego poslije. kad je to prije?

Nemam odgovor na to pitanje. Za sada smo samo svjesni tog rizika. Kažem prije, jer promatrajući dosadašnja iskustva, puno pogrešaka je napravljeno između 1930. i 1970. kada smo bili relativno oslobođeni od kriza. Od tada se svaka kriza dogodila u određenom ciklusu od desetljeća ili manjem. No nisam primijetio pomake u regulativi koji će spriječiti te krize. zašto ako smo svjesni rizika i toga da se nešto uvijek može dogoditi?

Riječ je o disproporciji tečajeva i kamatnih stopa. To je bankama najveća briga. Nekada se smatralo da države ne mogu bankrotirati. Nijedna nije bankrotirala od boljševičke Rusije. A onda se dogodila Latinska Amerika, Azija, a nedavno su krahirale Rusija i Meksiko. Nikada se nismo suočili s, recimo, CDSovima (credit default swap).

Jednostavno, dosad se s takvim financijskim instrumentom nismo susreli. kako reagirati kad imamo instrumente kao što su derivati, čija je vrijednost deset puta veća od svjetskog bdP-a?

znači, na globalnoj razini najveći su problemi ‘hedge’ fondovi, ‘private equity’ u europi i kina u aziji?

sPOrni derivati Ellert smatra da su to strategije ulaganja koje se ne temelje na fundamentima Morate znati da se većina derivata koristi kao osiguranje.

Znači, riječ je o smanjenju rizika, a ne o stvaranju rizika.

Rizik je koncentriran u manjem broju financijskih institucija, što nas vraća hedge fondovima.

Ti proizvodi većinom se koriste u špekulativne svrhe. Kada se prvi put susrećete s nečim novim, ono što naučimo naučimo nakon krize. znači, nismo proaktivni, nego samo možemo reagirati?

NAJBOLJI UMOVI AMERIČKIh POSLOVNIh ŠKOLA SU UOBRAžENI I POhLEPNI

PIXSELL

Najbolji umovi u Americi, koji su tek izašli iz poslovnih škola, gravitiraju prema financijskom sektoru. On proizvodi najviše novca. Ti ljudi su uobraženi i pohlepni.

Možda trenutna regulacija nešto promjeni. Bankarski sektor do sada je uvijek prihvaćao riskantne oklade, a vlade su ih uvijek spašavale kada je to trebalo. Davno sam pročitao ulomak iz knjige Johna Maynarda Keynesa u kojem je pisalo: “Kada duguješ banci jednu funtu, ti imaš problem, kada duguješ milijun funti, banka ima problem.” kako komentirate fedovu odluku tiskanja novca u odnosu na kinu? stvaranje krize u kini sigurno će se odraziti na cijeli svijet?

Amerika već desetljećima ima deficit platne bilance.

Zapravo je problem kako će SAD riješiti trenutne probleme.

Najnovija istraživanja pokazuju da ako se ovakva situacija nastavi, pitanje je kako će do 2040. godine deficit iznositi 240 posto BDP-a. Amerika ima velik problem koji mora riješiti u idućih 30 godina.

Hoće li povećati poreze, što je političko samoubojstvo?

Hoće li revidirati zdravstveni sustav i socijalnu skrb, što nije dobar temelj za pobjedu na izborima? Ili će tiskati novac?

Moja najveća briga je što će se odlučiti za tiskanje novca. soros i buffet već godinama govore kako su derivati tempirana bomba. zašto ih se ne sluša?

Kada se pogleda njihova prošlost, njih se može nazvati “fundamentalcima”. Buffet se obogatio kupujući kompanije na temelju njihovih fundamenata i potencijalnom rastu. Soros se obogatio shvaćajući fundamentalne razlike tečajeva. Njihov je argument u načinu kako se koriste derivati. To su strategije ulaganja koje se ne temelje na fundamentima. To je problem.

1 POSLOVNI DNEVNIK 20. kOnferencija zse

burza 12

5.11.2010 10:59:22

kriza u eurozoni

PrObleMi POreza hrvoje Zgombić, porezni savjetnik, Sandra Švaljek, Ekonomski institut, Marija Zuber, porezni savjetnik i Ante Babić, makroekonomist PIXSELL

državne obveznice mamac za investitore U zemljama jugoistočne i istočne Europe, a pogotovo u Rumunjskoj, Mađarskoj te baltičkim zemljama, najveći problem je bio odljev kapitala Piše: Tomislav Pili edavna financijska kriza eurozone osim što je uzdrmala temelje europske monetarne unije, ostavila je duboke posljedice, ponajviše na istok Europe. Uzroci krize eurozone mogu se pronaći u anegdoti koju je na početku svog izlaganja

N

na panelu “Kriza eurozone i njezin utjecaj na budućnost tržišta srednje i istočne Europe” održanog u sklopu 20. konferencije Zagrebačke burze ispričao Zoltan Kurali, analitičar tržišta kapitala u Deutsche Banku.

Njegov prijatelj Mađar živi i radi u Grčkoj gdje ljeti drži školu ronjenja. Nakon sezone prijav-

ljuje se na burzu rada i dobiva naknadu za nezaposlene. I tako do početka iduće sezone.

“Kaže da mu nije jasno kako godišnje plaća manje poreza nego što iznosi ukupna naknada za nezaposlene. Tu nešto nije u redu”, ilustrirao je uzroke puknuća grčkih financija Kurali.

Neumjerena javna potrošnja

svakako je jedan od glavnih razloga izbijanja grčke krize.

Ali ne i jedini. Kultura izbjegavanja plaćanja poreza, duboko ukorijenjena među Grcima, te višegodišnje friziranje pravog stanja državnih financija također su dali svoj obol krizi. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke, nije bio 20. kOnferencija zse POSLOVNI DNEVNIK 13

burza 13

5.11.2010 10:59:30

kriza u eurozoni

sudionik panela, ali naglašava da su nakon izbijanja krize određene procjene ukazivale na puno značajnije probleme u financijskim sustavima zemalja “nove Europe”.

“Tako se, primjerice, strahovalo da će posljedice globalne financijske krize na te zemlje biti poput onih zabilježenih tijekom azijske krize. Međutim, visok stupanj integriranosti financijskih institucija te dominantno strano vlasništvo bankovnog sektora osigurali su stabilno refinanciranje inozemnih zaduženja u regiji”, kazao je Šantić.

POticaji

Prema njegovu mišljenju, kriza u eurozoni različito se odrazila na srednju i jugoistočnu Europu. “Srednja Europa (isključujući Mađarsku) sastoji se od naprednijih tranzicijskih gospodarstava, odnosno Češke, Slovačke i Poljske. Najizraženiji utjecaj krize na ta gospodarstva došao je kroz smanjenje inozemne potražnje za tamošnjim dobrima i uslugama. Međutim, važno je naglasiti da su se ta gospodarstva upravo zbog visokog stupnja integriranosti u gospodarstvo eurozone, pogotovo Njemačke, profitirala i od fiskalnih i monetarnih poticaja implementiranih u eurozoni”,

sudiOnici Većina panela bila je iznimno posjećena

PIXSELL

savjeti usPjeŠnih Zoltan Kurali, Deutsche Bank PIXSELL

stav vlade Zdravko Marić, državni tajnik Ministarstva financija PIXSELL

1 POSLOVNI DNEVNIK 20. kOnferencija zse

burza 14

5.11.2010 10:59:42

Krizu na jugoistoku treba gledati u globalnom kontekstu

područje istočne Europe, Bliskog istoka i Afrike. Unatoč tome što je usred eskalacije grčke krize Estonija primljena u eurozonu sukladno predviđenom datumu, Edgeworth smatra da je realno očekivati kako novi kandidati neće tako lako u eurozonu. “Očekujem mnogo strože uvjete primanja”, kazala je Edgeworth.

IZGUBLJENA REGIJA

smatra Šantić. Istovremeno, u zemljama jugoistočne i istočne Europe, a pogotovo u Rumunjskoj, Mađarskoj te baltičkim zemljama, najznačajniji problem je bio odljev kapitala, što je za posljedicu imalo pad vrijednosti financijske imovine te pritiske na slabljenje valuta, tvrdi Šantić.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo-AlpeAdria banke, drži da se najznačajnije posljedice za istok i jugoistok Europe ogledaju u znatno slabijem

priljevu stranoga kapitala. Time su najviše pogođene ekonomije s visokim strukturnim neravnotežama, osobito glede dužnički financirane potrošnje.

“Posljedica toga je barem srednjoročno usporen tempo konvergencije koji će se ubuduće morati više temeljiti na

GLOBALNI KAPITAL U DESECIMA MILIJUNA EURA TEČE PREMA AZIJI

rastu produktivnosti, uspješnosti tehnološke obnove gospodarstava te modifikaciji strukture automatskih stabilizatora zbog neminovne fiskalne konsolidacije”, smatra Stojić.

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, posebno se slaže sa Stojićem u vezi sa slabijim priljevom kapitala, ali ističe i još jednu posljedicu krize, a to je slabljenje integracijskog optimizma u Europi. Na tu je posljedicu na šibenskoj konferenciji Zagrebačke burze upozorila i Gillian Edgeworth, glavna ekonomistica UniCredita za

Velimir Šonje kaže da, kada se govori o posljedicama na istok Europe, stvari treba gledati relativno, u globalnom kontekstu.

“Jug i jugoistok Europe postali su zaboravljena globalna niša.

Svijet pliva u likvidnosti zahvaljujući niskim kamatnim stopama u SAD-u. Globalni kapital u desecima milijarda dolara teče prema Aziji i Južnoj Americi. Meksiko je prvi put u povijesti uspio izdati stoljetnu obveznicu uz prinos manji od šest posto. Ako regiju promatramo u takvom globalnom kontekstu, onda ćemo vidjeti koliko je ova regija izgubila krizom, koliko je zaboravljena i marginalizirana.

Tomu je jednim dijelom pridonijela sama, a drugim dijelom je tome pridonijela i Europska unija koja se bavi sama sa sobom i koja je izgubila integracijski optimizam karakterističan za prethodno desetljeće.

Iako tržišta obveznica sada izgledaju mirno, opasnosti na financijskim tržištima nikada ne prestaju”, kazao je Šonje.

Prevrtljivost financijskih tržišta na koje upozorava Šonje poseban je problem. Tim više jer investitori vrlo često različito percipiraju rizičnost obveznica pojedinih država.

20. ko nferencija zse POSLOVNI DNEVNIK 15

burza 15

5.11.2010 10:59:44

kriza u eurozoni

Do sada smo često svjedočili kako su za investitore pravi mamac obveznice zapadnoeuropskih država iako one imaju u pravilu veće javne dugove od istočnoeuropskih država. Šonje ne smatra da se je tu riječ o svojevrsnom paradoksu i tvrdi da postoji dobar razlog za takvo stanje. jAVNI DUG

“I među razvijenim zemljama takvi su odnosi normalni. Njemačka je još lani imala veći javni dug u postotku BDP-a od Španjolske pa su investitori samo njemačke obveznice doživljavali kao ‘sigurnu luku’. Španjolske su im u pojedinim kraćim razdobljima panike bile čak i “sumnjive”. Razlog leži u tome što visina javnog duga predstavlja tek jedan od mnogih kriterija za ocjenu fiskalne održivosti”, pojašnjava Šonje.

Navodi primjer Italije i Belgije koje uz Grčku imaju najviše razine javnog duga u eurozoni, ali i među

najnižim primarnim deficitima, što ih čini dobrim dužnicima.

“Belgija je k tome u posljednjih 15-ak godina pokazala izvanrednu sposobnost znatnog smanjenja javnog duga. Nadalje, imate slučaj Velike Britanije s relativno velikim dugom i deficitom, ali i s gotovo dva stoljeća tradicije otplate državnih dugova i dokazanom sposobnošću vođenja tvrde fiskalne politike kad zatreba. Danska isto ima relativno velik javni dug, ali ona je jedna od šest zemalja na svijetu koje nikada nisu obustavile otplatu nijedne državne obveznice. Tko ne bi poželio kupiti takvu obveznicu u teškim vremenima? Mi kao i najveći dio nove Europe imamo pred sobom još nekoliko desetljeća

STRANI INVESTITORI nisu u velikoj mjeri izloženi hrvatskom dugu dokazivanja sposobnosti za vođenje odgovorne fiskalne politike. I politike općenito, rekao bih”, ističe Šonje.

A za dokazivanje sposobnosti vođenja odgovorne politike regija u kojoj je Hrvatska ima sve manje vremena. Hrvoje Stojić smatra da bi, ako bi se pogoršao sentiment investitora prema ovoj regiji, Hrvatska mogla zajedno s Mađarskom biti jedna od zemalja iz čijeg bi duga investitori mogli “pobjeći”.

“Takvi rizici zadržati će se dokle god središnje banke razvijenih gospodarstava monetarnim relaksacijama pokušavaju nadoknaditi negativne efekte postupne fiskalne konso-

hrvatska ima malo vremena za dokazivanje vođenja odgovorne politike

lidacije u razvijenim ekonomijama”, skeptičan je Stojić.

Dodaje kako ipak, za utjehu Hrvatskoj, strani investitori nisu u velikoj mjeri izloženi hrvatskom dugu.

U vezi s tim Velimir Šonje ne očekuje ništa dramatično.

“Mislim da će tržište relativno spremno dočekivati hrvatske obveznice u idućim mjesecima, ali uz relativno visoku premiju rizika. No sljedeće će iznenađenje doći kada Azija, odnosno Kina, uđe u svoju prvu financijsku krizu”, upozorava Šonje.

“Ne znamo ni kada će to biti ni kakve će biti posljedice za nas, no činjenica je da su cijene financijskih imovina u Kini prenapuhane. Možda će prvo podizanje kamatne stope američkih Saveznih pričuva označiti početak toga novog razdoblja”, ocjenjuje Šonje.

16 POSLOVNI DNEVNIK 20. ko nferencija zse

burza 16

5.11.2010 10:59:50

huManoST

zagrebačka burza za malo svjetlo nade POMOĆ djeci Zoran Cipek predsjednik udruge “Krijesnica” PIXSELL vaki drugi dan u Hrvatskoj od neke maligne bolesti oboli jedno dijete. Od troje oboljele djece jedno neće preživjeti. Oni koji će ozdraviti proći će kroz velike patnje, vrlo zahtjevno liječenje, odvojenost od roditelja i obitelji. Liječenje u prosjeku traje godinu dana, a nerijetko i pet godina, te cijela obitelj oboljelog djeteta kroz to razdoblje dolazi na rub svojih psihičkih, fizičkih i materijalnih snaga.

Jedna od najstrašnijih vijesti koju pojedinac može primiti nesumnjivo je da on ili netko njemu blizak boluje od maligne bolesti, a osobito je teško kada od takve bolesti, čije je liječenje dugotrajno, mukotrpno i neizvjesna ishoda, boluje dijete.

Stoga je Zagrebačka burza

S

Sudionici konferencije humanitarnom su akcijom na neki način pokušali društvu vratiti dio onoga što im je financijsko tržište pružilo Piše: Tin bašić

na zabavnoj večeri u sklopu 20. konferencije organizirala humanitarnu tombolu prihod koje je namijenjen Udruzi “Krijesnica”, koja pomaže djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima.

Uz dobru zabavu koju su osigurali bend Cry Babies te DJ Igor Primec sudionici financijske industrije, koji su se okupili na konferenciji, odazvali su se pozivu da pomognu onima kojima je pomoć najpotrebnija, a vrijedne nagrade osim Zagrebačke burze osigurali su Hrvatski Telekom, Atlantic grupa, izdavačka kuća Mate i Solaris Hotels Resort.

“Dobro je da predstavnici financijske industrije pokazuju da nisu odvojeni od svakodnevice običnih ljudi, da financijska industrija nije zapela u krug samodovoljnosti, već da je svje-

sna prilika u društvu, okruženja u kojem djeluje”, istaknuo je predsjednik Udruge “Krijesnica” Zoran Cipek.

Krijesnica je osnovana 2000. i osim što djeluje kao središnje mjesto za informiranje, savjet i podršku djeci koja boluju od malignih bolesti i njihovim obiteljima, financira i psihoterapijske tretmane za roditelje bolesne djece kao i za one koji su izgubili nekoga zbog bolesti. Budući da je osim fizičke komponente liječenje izuzetno važna i psihološka i emocionalna podrška i rehabilitacija, Udruga organizira i financira ljetne kampove za izliječenu djecu te nastoji senzibilizirati javnost za probleme obitelji suočenih s malignim bolestima.

Poteškoće koje se javljaju u liječenju zbog nedostatka medicinske opreme Krijesnica

nastoji svladati opremanjem dječjih onkoloških odjela medicinskim uređajima. Budući da su u zemlji samo četiri dječja onkološka centra, od čega dva u Zagrebu, Udruga brine i o tri stana u Zagrebu u koja se smještaju roditelji oboljele djece. Budući da je riječ o izuzetno osjetljivoj i ranjivoj populaciji, Krijesnica izdaje edukativne brošure za djecu i roditelje, koje se bave problematikom malignih bolesti u djece. Osim svih opipljivih napora koje Krijesnica ulaže, možda je najvažniji onaj neopipljivi optimizam koji Krijesnica širi.

Sudionici 20. konferencije Zagrebačke burze humanitarnom su akcijom na neki način pokušali društvu vratiti dio onoga što im je financijsko tržište pružilo te pomoći da malo svjetlo nade svijetli jače.

20. kOnferencija zse POSLOVNI DNEVNIK 17

burza 17

5.11.2010 11:00:48

ParTY

na kraju – dobar štimung Kao i svake godine, konferencija Zagrebačke burze uz ozbiljne teme sudionicima je ponudila i vrijeme za opuštanje Piše: Tin bašić

ako su, su teme bile krajnje ozbiljne, veselja i zabave nije manjkalo ni na ovogodišnjoj konferenciji Zagrebačke burze. Brokeri, investicijski savjetnici, bankari i svi oni koji se na ovaj ili onaj način dotaknu Zagrebačke burze, još su jedanput pokazali kako, i unatoč teškoj godini za finacijski sektor, mogu napraviti odličan štimung.

Uz odličnu svirku Cry Babiesa, “burzovnjaci” su unatoč napornom konferencijskom danu tulumarili do ranih jutarnjih sati. Uz dobru zabavu, sudionici konferencije imali su priliku pomoći i Udruzi “Krijesnica”. Ovakvo dobro druženje sigurno svi iščekuju i iduće godine.

I

18 POSLOVNI DNEVNIK 20. kOnferencija zse

burza 18

5.11.2010 11:01:10

NCjb

Q l j K s W d K j e l Q v K d Q b TQg

C l

jWd sk Qg

C

ÂœK vQ

tC

P

je

gQ

vK

m

Cle

PK

Ă…KP

QvK

dQbTQ

te K ljWbCvK.

2TKNC\ )LWTG &GÂ&#x153;GNKĂ&#x192;C <CITGD

Â&#x17D;KTQ TCĂ&#x2026;WP ZagrebaÄ?ka banka 2360000-1101481616 20. kOnferencija zse POSLOVNI DNEVNIK 19

burza 19

5.11.2010 11:01:14

Solaris, Ĺ ibenik, 28.-30.10.2010.

zahvaljujemo

burza 20

5.11.2010 11:02:33